Dnevni list Pobjeda 9.11.2023.

Četvrtak, 9. novembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20816 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

U Briselu zvanično predstavljen Paket proširenja za 10 država, naša neće napredovati bez reformi, upozorili zvaničnici EK

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

IZA KULISA: Demokrate pobijedile Novu u ratu za kontrolu nad državnom energetskom kompanijom, NSD se uzda u podjelu ,,po dubini“, ali i Crkvu Srbije

LUKASZ KOBUS/EU

PV INFORMER

Crna Gora predvodnica, ali o napretku - dogodine

Predstavljajući Paket proširenja EK, komesar Oliver Varhelji, rekao je da, iako je napredak na putu ka EU zastao, očekuje se od nove Vlade Crne Gore da se fokusira na reforme. ,,Ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 i 24 biće ključni za dalji tok pregovora. Neće se zatvoriti nijedno poglavlje dok ovaj uslov ne bude ispunjen“, upozorio je Oliver Varhelji Posljednji Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru potvrđuje da je još jedna godina izgubljena bez napredovanja - smatra bivša članica radne grupe za poglavlje 23 Dina Bajramspahić STR. 2. i 3.

Lekić eliminisan iz trke za RUP na ,,mig“ vrha Spajićeve vlade Nezvanične informacije Pobjede govore da je odluka da se ne reizabere Lekić neformalno donijeta u samom vrhu nove Spajićeve vlade u trouglu – dvojica potpredsjednika iz Demokrata i jedan iz SNP-a, a da se sam premijer Spajić nije miješao. To svjedoči i ekspresni prijem novog izvršnog direktora kod ministra energetike. S druge strane, Lekić se, kako je javno priznao, uzda i u novi koalicioni sporazum po kome 40 odsto funkcija po dubini pripada ZBCG STR. 5.

D. MIJATOVIĆ

Tužilaštvu i Sudskom savjetu dostavljeni spisi predmeta iz postupka koji je vodila Agencija za sprečavanje korupcije povodom presude Upravnog suda o kandidaturi Vesne Vučković za čelnicu Vrhovnog suda

Srpski istoričar i ideolog „srpskog sveta“ zahtijeva od Spajićeve vlade da nacionalno izjašnjavanje građana u novembru bude apsolutni prioritet

Raković traži da se popis ne odgađa jer je to ,,korak do srpskog ujedinjenja“

ASK: VDT da utvrdi da li petoro sudija treba krivično da odgovara

STR. 10.

STR. 4.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

KOTOR: Stručnjaci UCG o uzrocima urušavanja kuća u Škaljarima 30. marta

IME I PREZIME

Izvođač se nije adekvatno pripremio, građevinski dnevnik štur i nepotpun Bitka za

Vrijeme je za nove nagrade

BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

44.

KUPON

Tokom izgradnje stambenog objekta u Novom naselju došlo je do urušavanja dvije privatne kuće, nakon čega su porodice Knezović i Matković evakuisane. Investitor je kompanija ,,Rove“ (Tivat), a nadzorni organ je ,,Arhitektonika“ (Nikšić). Izvještaj sa procjenom stanja na terenu i prijedlogom mjera je uradila komisija Građevinskog fakulteta UCG STR. 15.

Članovi Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo sabotirali predsjednika i smijenili v. d. direktora na osnovu anonimne prijave

direktora se nastavlja

STR. 6. i 7.

2

Politika

Četvrtak, 9. novembar 2023.

U Briselu zvanično predstavljen Paket proširenja za 10 država, naša neće napredovati bez reformi, upozorili z (Od našeg izvještača) BRISEL – Zemlje Istočnog partnerstva preuzele su ,,slavu“ dojučerašnjih predvodnica procesa proširenja EU, dok su zemlje Zapadnog Balkana ostale u njihovoj sjenci.

Evropska komisija bila je juče puna pohvala za Moldaviji i Ukrajinu, što ih je, kako su kazali preporučilo za otvaranje pregovora sa EU, dok je za Gruziju predložila dodijeljivanje kandidatskog statusa.

Crna Gora predvodnica, ali o napretku – dogodine

govore sa zvaničnim Briselom. To će se, kako su rekli u EK, desiti kada se za to steknu uslovi, o čemu će EK sud dati u martu iduće godine.

Zemlje Balkana, među njima i Crna Gora, očekivano se nijesu proslavile ovogodišnjim izvještajem Komisije. Napredak zemlje je ograničen, reforme nijesu postignute, ali su zato

očekivanja od nove izvršne vlasti, ali i parlamenta, velika.

Evropska komisija očekuje da 44. Vlada Crne Gore sprovede neophodne reforme kako bi zemlja zadržala status predvodnika u procesu.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je na Odboru za spoljne poslove

Evropskog parlamenta da Crna Gora neće zatvoriti nijedno poglavlje dok ne sprovede reforme iz poglavlja 23 i 24.

Poglavlje 23 odnosi se na pravosuđe i temeljna prava, a poglavlje 24 na pravdu, slobodu i bezbjednost.

Predstavljajući Paket proširenja EK, Varhelji je rekao da, ia-

EK

Predstavljajući Paket proširenja EK, komesar Oliver Varhelji je rekao da, iako je napredak na putu ka EU zastao, očekuje se od nove Vlade Crne Gore da se fokusira na reforme.

NABRAJANJE Zemlje Balkana koje su obu- ,,Ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 i hvaćene Izvještajem samo su 24 biće ključni za dalji tok pregovora. taksativno nabrajane, bez daljeg iznošenja političkih dija- Neće se zatvoriti nijedno poglavlje gnoza, osim u slučaju Bosne i dok ovaj uslov ne bude ispunjen“, Hercegovine, koja uprkos očekivanjima nije otpočela pre- upozorio je Oliver Varhelji

Ursula fon der Lajen i Oliver Varhelji juče u Briselu

ko je napredak na putu ka EU zastao, očekuje se od Vlade da se fokusira na reforme.

- Očekujemo da nova vlada

stavi fokus na reforme kako bi demokratske institucije i pravosuđe ostali funkcionalni. Ispunjavanje mjerila iz poglav-

Usvojen Plan rasta: Milijarde dolaze tek poslije reformi Evropska komisija usvojila je juče novi Plan rasta za Zapadni Balkan, sa ciljem donošenja benefita članstva u regionu prije pristupanja, kako bi se omogućilo partnerima da ubrzaju reforme i investicije.

U tu svrhu, predložen je novi fond za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od šest milijardi eura za period 2024-2027. No, isplate će biti tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi.

- Novi Plan rasta za Zapadni

Balkan temelji se na četiri stuba, sa ciljem poboljšanja ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem EU, uz uslov da se Zapadni Balkan uskladi sa pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istovremeno, u skladu sa Zajedničkim regionalnim tržištem – pojasnili su iz EK. Predloženo je sedam prioriteta: slobodno kretanje robe; slobodno kretanje usluga i radne snage; pristup

jedinstvenom evropskom platnom prostoru (SEPA); olakšavanje drumskog prevoza; integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta; jedinstveno digitalno tržište; integracija u industrijske lance.

Među ciljevima je i podsticanje ekonomske integracije unutar ZB putem Zajedničkog regionalnog tržišta, zasnovanog na pravilima i standardima EU, što bi potencijalno moglo da doprinese rastu njihovih

ekonomija za deset odsto.

Cilj je takođe, kako se navodi, ubrzanje temeljnih reformi, uključujući i osnovne klastere, tako što će se podržati put Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, unaprijediti održivi ekonomski rast putem privlačenja stranih investicija i jačanja regionalne stabilnosti.

Iz EK su pojasnili da se novi instrument za podršku reformama, vrijedan šest milijardi eura, sastoji od dvije milijarde eura bespovratnih sred-

stava i četiri milijarde eura povoljnih zajmova, uz uslov da partneri sa ZB ispunjavaju određene socio-ekonomske i temeljne reforme.

U okviru Plana rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana biće pozvan da pripremi Plan reformi na osnovu postojećih preporuka, uključujući one iz godišnjeg Paketa proširenja i programa ekonomsskih reformi (ERP) zemalja. Plan reformi će biti konsultovan sa EK, ocijenjen i usvojen.

lja 23 i 24 biće ključni za dalji tok pregovora. Neće se zatvoriti nijedno poglavlje dok ovaj uslov ne bude ispunjen - re- Potencijal ovog plana rasta je izvanredan i mogao bi da udvostruči ekonomiju ZB u narednih deset godina.

S kombinacijom reformi i investicija, omogućiće Zapadnom Balkanu da uskoro koristi ključne oblasti našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje robe, usluga i radne snage, jedinstveno evropsko platno područje, transport, energetiku i digitalno jedinstveno tržište - navela je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

U Evropskoj kući u Podgorici predstavljen posljednji Izvještaj EK za Crnu Goru

Popa: Imenovanja u pravosuđu uslov za funkcionisanje ostalih institucija PODGORICA – Izbor 44.

Vlade Crne Gore može biti prekretnica za ovu zemlju kada je u pitanju njeno pristupanje Evropskoj uniji ocijenila je šefica Delegacije EU Kristina Oana Popa.

Ona je juče u Evropskoj kući u Podgorici, sa novom ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević, predstavila posljednji Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru i tom prilikom naglasila da je politika proširenja na vrhu agende aktuelnog saziva EK. - Crna Gora sada mora biti potpuno fokusirana na pristupanje. Ovo je trenutak da se gleda u budućnost - istakla je Popa i dodala kako bi nared-

ni Izvještaj „mogao reflektovati i djela, a ne samo posvećenost“.

Popa naglašava da su sva pregovaračka poglavlja jednako važna i da zato posao u narednom periodu treba obavljati dosljednije u određenim oblastima.

- Pregovore ne možete zatvoriti bez jednog poglavlja i zato su sva ona jednako važna – istakla je Popa.

Iako su od ključne važnosti, imenovanja u pravosuđu u kojem nije bilo napretka, kako je upozorila Popa, sama po sebi nijesu dovoljna, ali su potrebna za ispunjavanje mjerila.

- Nije bilo napretka u reformi pravosuđa. Pravosudni sistem je nastavio da se suočava

sa dubokom institucionalnom krizom, što je rezultiralo slabim rukovodstvom i upravljanjem, nedostatkom strateške vizije i lošim planiranjem, što utiče na sposobnost zemlje da sprovede pravdu... Imenovanja su zapravo uslov kako bi

ostale institucije u sistemu pravosuđa mogle da funkcionišu, što bi dovelo do zatvaranja privremenih mjerila rekla je Popa.

Ona je zaključila i kako prvi korak aktuelne izvršne vlasti treba da bude imenovanje

glavnog pregovarača.

A da je Vlada već započela poziciju vraćanja glavnog pregovarača potvrdila je ministarka Gorčević i dodala kako se nada da će u narednih mjesec ta osoba biti imenovana i početi da radi.

Prekomjerna zapošljavanja u javnoj upravi Šefica Delegacije EU Kristina Oana Popa je konstatovala, kao lošu praksu parlamenta, usvajanje zakona suprotno preporukama Evropske unije.

Posebno se osvrnula na zakonsku regulaciju u javnoj upravi u kojoj je, kako je

Pobjeda pisala, Abazovićeva Vlada upošljavala brojne partijske uhljebe.

-U oblasti javne uprave, Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi radi usklađivanja sa Zakonom o državnim službenicima i

namještenicima, ne poštujući preporuku Evropske komisije. Umjesto toga, trebalo bi da vidimo jasnu posvećenost zapošljavanju koje je zasnovano na zaslugama, kompetenciji i nezavisnosti državnih službenika – kazala je Popa.

- Za sada je rano da se licitira sa imenima. U toku je razgovor sa više kompetentnih kandidata - istakla je Gorčević navodeći kako se uskoro očekuju u imenovanja pregovarača za klastere.

Gorčević kaže i da je reforma pravosuđa apsolutni prioritet ove Vlade, zbog čega očekuje da Skupština tom pitanju pristupi bez odlaganja.

- Očekujemo nastavak stručne podrške EU, ali i njihovo razumijevanje da se rezultat ne postiže preko noći. Očekujem i da će Skupština bez odlaganje pristupiti imenovanja u pravosuđu kako bi nakon 11 godina pregovora ušli u završnu fazu - kazala je Gorčević.

Ona navodi i kako su u novoj Vladi svijesni da građani od njih očekuju da poprave zatečeno stanje, ali i kako je uvjerena da će naredni Izvještaj EK za Crnu Goru biti znatno bolji od ovoga.

- Čak 80 odsto naših građana Crnu Goru vidi u Evrop-

Politika

Četvrtak, 9. novembar 2023.

kao je Varhelji.

Iz Komisije podsjećaju i da je napredak u reformama za pristupanje EU u velikoj mjeri zaustavljen, jer je Crna Gora patila od duboke polarizacije i političke nestabilnosti u izvještajnom periodu.

- EU pozdravlja konstituisanje novog parlamenta i formiranje Vlade, od koje očekujemo da će brzo pokazati svoj kapacitet i posvećenost evropskom putu Crne Gore i ostvariti reforme vezane za pridruživanje EU – navode iz EK. Dodaju da će napredak u pristupnim pregovorima zavisiti od reformi u oblasti vladavine prava, tj. ispunjavanja privremenih mjerila navedenih u poglavljima 23 i 24. EK pozdravlja to što Crna Gora nastavlja da se u potpunosti usklađuje sa Zajedničkom spoljnom bezbjednosnom politikom EU.

OČEKIVANJA

GOV.ME

EU ima visoka očekivanja od nove vlade, posebno u dijelu koji se tiče reformi u pravosuđu.

Sagovornik Pobjede, EU zvaničnik rekao je da uprkos zastoju i ograničenom napretku koji je postojao u prethodne dvije godine, postoji šansa da se situacija promijeni.

Upitan da li se Crna Gora, imajući u vidu ocjene iz izvještaja i dalje može smatrati „front ranerom“ on je kazao da je prije

Premijer Milojko Spajić i ambasadorka Kristina Oana Popa juče u Podgorici

skoj uniji, što je za ovu Vladu imperativ i obaveza. Nećemo stati sve dok ne ubrzamo proces EU integracija - poručila je Gorčević.

Kako je saopšteno iz Vlade, ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa uručila je premijeru Milojku Spajiću Izvještaj EK. Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, kako

je Spajić kazao, predstavlja objektivnu sliku stanja i dobru polaznu osnovu za dalje djelovanje Vlade.

- Sa pažnjom ćemo razmotriti sve ocjene i preporuke kako bi odlučnim djelovanjem dali novi zamajac procesu intergacije i reformskim procesima za evropsku perspektivu Crne Gore, poručio je Spajić. Đ.Ć.

Bajramspahić: Potvrda još jedne izgubljene godine Programska direktorka Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević kaže da Izvještaj daje realnu ocjenu stanja u svim oblastima pregovora, ali i ukazuje da deblokiranje procesa i napredak u pregovorima nije nemoguća misija M. BABOVIĆ

Poslanik Zelenih Tomas Vajc rekao je da je zabrinjavajuće što je u Vladi bivši Demokratski front, ali da se nada da će djela ipak biti drugačija od retorike

zastoja, Crna Gora bila najnaprednija zemlja u pregovorima, te da je za to preporučio nivo u pregovorima koji je dostigla.

- Na novoj vladi je da sprovede neophodne reforme. Crna Gora je tehnički najpripremljenija za članstvo i nije nerealno da u narednih pet godina zatvori sva poglavlja. Ali to će zavisiti od napora u zemlji – rekao je sagovornik, navodeći da su imenovanja u pravosuđu neophodna za sprovođenje reformi u oblasti vladavine prava.

- Zemlja je trenutno zaustavljena zbog nestabilnsoti i nedostatka vlade. Sad je vlada tu i nadam se da ćemo ići naprijed. U Crnoj Gori smo vidjeli entuzijazam da se krene naprijed – dodao je.

Izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula rekao je da mu je žao što Crna Gora nije napravila ukupno veliki napredak, navodeći da je pravosudni sistem u dubokoj krizi sa slabim vođstvom i lošim upravljanjem, što utiče na njihovu mogućnost donošenja sudksih odluka.

- Ali sada vidimo i ljude koji su otvoreno protiv EU praksi i politika - rekao je on.

Poslanik Zelenih Tomas Vajc rekao je da je zabrinjavajuće što je u Vladi bivši Demokratski front, ali da se nada da će djela ipak biti drugačija od retorike.

- Konačno imamo Vladu koja bi mogla sprovesti reforme i nadam se da će tu biti jasna većina. Postoji zabrinutost što je u Vladi bivši DF, no ja se ipak nadam da će razum prevladati čak i u njihovim redovima.

Retorika je jedno ali kad počnu da se donose odluke možemo očekivati razumne odluke i nadamo se da će vidjeti budućnost svoje zemlje kao povod za donošenje dobih odluka - rekao je Vajc.

Jovana ĐURIŠIĆ

Reakcije na ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru

TV E

zvaničnici Evropske komisije

3

Dina Bajramspahić

PODGORICA – Posljednji Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru potvrđuje da je još jedna godina izgubljena bez napredovanja - smatra bivša članica radne grupe za poglavlje 23 Dina Bajramspahić.

Ona je, u izjavi za Pobjedu, podsjetila da je srednja ocjena Izvještaja 3.12 i da je niža od prethodne koja je bila 3.15.

Objašnjava i da državna uprava ni u ovom izvještaju nije dobila nijednu peticu, što znači da ni u jednom pregovaračkom poglavlju nije zablistala.

ČETVORKE PALE NA TROJKE

- Od 33 poglavlja, dobili smo četiri četvorke, jednu manje nego prošale godine kada ih je bilo pet. Dvije su potvrđene od prethodne godine, odnosno zadržane na istom nivou. To su poglavlja 25 – Nauka i istraživanje i 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika EU. Ova dva poglavlja se drže na stabilnom nivou, a poglavlje 31 nas spašava da pogled na Crnu Goru ne bude još negativniji i obezbjeđuje da ostanemo u procesu. Dvije četvorke su nove u odnosu na prethodnu godinu i ta dva poglavlja su jedina nagrađena i zavrijedila su pažnju Evropske unije, a to su poglavlje 7 – Pravo intelektualne svojine i 14 – Saobraćajna politika. Zanimljivo je da je poglavlje Saobraćaj nastavilo uspon. Nakon što je dvije godine bilo među najgorim poglav-

Momčilo Radulović

ljima u cijelim pregovorima, prošle godine su podigli ocjenu sa 2 na 3, a ove sa 3 na 4 – navela je Bajramspahić.

Upozorava, međutim, da su tri prošlogodišnje četvorke ovaj put spuštene na trojke što je, kako objašnjava, snizilo srednju ocjenu kompletnog Izvještaja.

Riječ je o poglavljima 5 – Javne nabavke, 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosantarni nadzor i 30 – Vanjski odnosi u kojima još nijesu ispunjene preporuke koje je EK dala prošle godine.

Svih preostalih 29 poglavlja ocijenjeno je trojkama koje se, kako objašnjava Bajramspahić, razlikuju u dvije nijanse.

- Imamo 15 poglavlja u kojima je „ograničeni“ napredak i ona su najlošija u cijelim pregovorima i 14 poglavlja u kojima je „neki“ napredak. Ovo potvrđuje da je ustajalo stanje u pristupnim pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom. Unutar trojki, bile su dvije promjene u odnosu na prošlu godinu. Na primjer, poglavlje 24 – Pravda, sloboda, bezbjednost je dobilo slabiju trojku nego prošle godine, odnosno spuštena je ocjena sa „nekog napretka“ na „ograničeni“, dok su poglavlja 33 – Finansijske i budžetske odredbe i 29 – Carinska unija imala obrnutu situaciju, sa „slabije“ na „jaču“ trojku. Poglavlje 24, koje vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, je nekoliko godina za nijansu bilo bolje od poglavlja 23, koje vodi Ministarstvo pravde, a sada su na istom nezadovoljavajućem nivou. Ako bi se

Milica Kovačević

nastavilo ovim tempom, sa trojkama u 90 odsto pregovaračkih poglavlja, kraj pregovora ne bi bio na vidiku, ni uz najbolje geostrateške okolnosti – upozorila je Bajramspahić.

Crna Gora, smatra ona, ulazi u trku sa vremenom u kojoj, do izbora novog saziva EK u junu naredne godine, mora ispuniti prelazna mjerila u poglavljima 23 i 24, ali i pokušati da napravi zapažene rezultate u još nekoliko njih.

- Da bi vlast Crnu Goru uvela u EU u roku koji je objavila, morali bi godišnje da zatvaramo u prosjeku deset poglavlja.

To je veoma ambiciozno, ali bi bio veliki uspjeh da dobijemo završna mjerila za poglavlja o vladavini prava i zatvorimo nekoliko do juna. To bi obnovilo energiju i vratilo nas ključnim pitanjima – zaključila je Bajramspahić.

PREDSJEDNIK JE ZADOVOLJAN

Izvještaj EK prokomentarisao je juče i šef države Jakov Milatović koji, za razliku od Bajramspahić, ne smatra da je loše ocijenjen.

- Izvještaj nedovoljno suštinski stavlja fokus na neke velike stvari koje su se desile u prethodnonom periodu - istakao je Milatović.

Na njegove ocjene reagovao je predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović koji mu je poručio da bi „bilo bolje da ćuti, jer kad god progovori o EU integracijama pokaže neznanje“.

Abazović: Izvještaj uništio svaku propagandu usmjerenu na 43. Vladu Bivši premijer i lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović smatra da je Izvještaj EK potvrdio da je nedostatak reformi u pravosuđu najveći problem Crne Gore, ali i „dotukao“ svaku propagandu usmjerenu na 43. Vladu.

On je, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, pozvao predsjednika Skupštine Andriju Mandića da zakaže sjednicu na kojoj bi za sedmog sudiju Ustavnog suda bio izabran Faruk Resulbegović, koji je bio kandidat

za tu poziciju i prije pola godine.

- Oni koji tada nijesu htjeli, neka vide jesu li usporili put Crne Gore ka EU ili ne. Ura je spremna da već sjutra glasa da Ustavni sud bude deblokiran – poručio je Abazović.

- Ponovo dijeli lekcije EU i govori što bi trebali da stave u Izvještaj, a što on smatra kao prioritet – a to je nešto što se desilo prije tri godine. To nas je dovelo do toga da dobijemo treći negativan izvještaj zaredom istakao je Radulović gostujući na TV E. Prema njegovim riječima, i dalje padamo i ne vidi se gdje je dno.

- Pročitajte Izvještaj i vidjećete da gotovo ne postoji nijedna oblast u kojoj imamo dobre ocjene – kazao je on, uz konstataciju da su ocjene katastrofalne.

Programska direktorka Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević kazala je da Izvještaj daje realnu ocjenu stanja u svim oblastima pregovora, ali i ukazuje da deblokiranje procesa i napredak u pregovorima nije nemoguća misija.

U izvještaju je, kako ukazuju iz Instituta alternativa, posebno istaknut izostanak učinkovitog političkog dijaloga i konstruktivnog pristupa političkih partija, uz zaključak o nedostaku usmjerenja ka pitanjima pristupanja EU. Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić ovogodišnji Izvještaj vidi kao upozorenje i posljednji alarm da se zaustavi opstrukcija evropskog puta Crne Gore koja, kako kaže, intenzivno traje od smjene vlasti u avgustu 2020. godine.

Sličnog je stava i međunarodni sekretar Socijaldemokrata Miloš Đuričković koji kaže da je ovogodišnji Izvještaj „dokaz da su evropske integracije u Crnoj Gori od 2020. godine u živom blatu i da sve dublje tonu“.

Bošnjačku stranku brine činjenica da Crna Gora već treću godinu uzastopno ne ostvaruje napredak u pregovorima što, kako navode iz te partije, mora biti jasan signal dodatne posvećenosti ispunjavanju mjerila i zatvaranju poglavlja. Iz BS ističu i kako su uvjereni da Crna Gora još ima istorijsku šansu da postane prva naredna članica EU. Đ. ĆORIĆ

4

Politika

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Srpski istoričar i ideolog „srpskog sveta“ zahtijeva od Vlade kojom rukovodi Milojko Spajić da nacionalno izjašnjavanje građana u novembru bude apsolutni prioritet

Raković traži da se popis ne odgađa jer je to ,,korak do srpskog ujedinjenja“ U pitanju je već drugo obraćanje propagandiste Beograda u vrlo kratkom vremenskom periodu, u kojem zahtijeva od Vlade da se ne odgađa popis. Raković je sredinom oktobra podvukao da će Srbi svakako na narednom popisu biti većina u Crnoj Gori dodajući da je vrlo važno da „ovih godinu dana budemo strpljivi“ PODGORICA – Srpski istoričar i ideolog velikosrpskog projekta ,,srpski svet“ Aleksandar Raković zatražio je od Vlade kojom rukovodi Milojko Spajić da popis stanovništa bude apsolutni proritet jer je, kako je naveo, to korak ka ostvarivanju zajedničkog srpskog ujedinjenja i jačanja srpskog faktora.

- Srpskom narodu bi bilo važno da prioriteti nove Vlade Crne Gore budu održavanje novembarskog popisa stanovništva, ostvarivanje pu-

nih prava srpskog naroda kao većinskog i konstitutivnog u Crnoj Gori i poboljšanje odnosa Crne Gore sa Republikom Srbijom, rekao je Raković komentarišući zahtjeve opozicije za odgađanjem popisa.

Prema tvrdnjama Rakovića, Demokratska partija socijalista će nastaviti da ,,sabotira sva progresivna rješenja“.

-Spajićeva vlada već je pokazala slabost kada je popis odložila s početka novembra na kraj novembra 2023. čime je izašla u susret toj stranci.

Vidjećemo da li će popis biti održan 2023. ili će nove vla-

VUČIĆEV TRBUHOZBORAC I APOLOGETA ,,SRPSKOG SVETA“: Aleksandar Raković

sti podleći strahu od DPSovog ekstremizma koji je, vidjeli smo, nejak. Kad god se DPS-u napravi ustupak, oni će to tretirati ne kao dobru volju već kao slabost vlasti- re-

Iz CGO odgovorili Uri

Vladu koristili kao poligon za namirivanje partijskih kadrova PODGORICA – Pokret Ura, saopštenjem u utorak, ali i izjavom sada već opozicionog poslanika Dritana Abazovića na RTCG, kroz niz paušalnih ocjena, pokušava obmanuti crnogorsku javnost, ali i prikriti nedomaćinsko i nedemokratsko upravljanje državnim aparatom – poručio je juče asistent na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Obradović.

On je istakao da je CGO od početka tehničkog mandata Vlade sa pažnjom pratio aktivnosti koje se odnose na imenovanja i razrješenja javnih funkcionera/ki.

- Shodno podacima objavljenim u ,,Službenom listu Crne Gore“, periodično smo iznosili konkretne podatke o broju imenovanih i razriješenih funkcionera/ki, a što je s pravom generisalo pažnju značaj-

nog dijela javnosti. CGO nikada nije ulazio u to da li su javni funkcioneri imenovani na v. d. poziciju ili ne, kao i da li je jedno lice imalo više funkcija, već su precizno navođene brojke imenovanih javnih funkcionera/ki i to isključivo za period tehničkog mandata. Vlada u tehničkom mandatu na to nije reagovala kad je imala obavezu da pruži objašnjenja, ali je do posljednjeg dana tu praksu sprovodila – istakao je Obradović.

Prema njegovim riječima, postavka da imenovanje nije imenovanje pod određenim uslovima, kako to GP Ura interpretira, ostaće zabilježena, ističe Obradović, kao i ono da zakone ne treba poštovati ako su nespretno napisani.

CGO, kako ističe, ostaje pri stavu da je vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandatu imenovanjima svjesno unaprijed

obezbijedila nezasluženu finansijsku dobit visokom broju funkcionera/ki, koristeći svoju tadašnju poziciju kao poligon za namirivanje partijskog kadra.

Iz Abazovićeve Ure saopštili su u utorak da nije tačno istraživanje CGO-a da je 43. Vlada imenovala 1.300 funkcionera, uz tvrdnju da su u toj NVO iste osobe u v. d. stanju brojali više puta. Ura se, uz to, ostrvila i na medije navodeći da su prenošenjem saopštenja CGO širili „poluinformacije i poluistine … kršeći sve moguće etičke kodekse na koje se inače pozivaju“.

- Iz Centra za građansko obrazovanje, odakle su objavili ovu statistiku, svako v. d. imenovanje (koje traje najviše do šest mjeseci) jedne iste osobe obračunavali su kao novo imenovanje, što nije i ne može biti realna slika stanja – tvrde u K. K. Uri.

kao je propagandista zvaničnog Beograda. Šta god da se desi, kako zaključuje, srpski faktor u Crnoj Gori će dalje jačati.

- Pravedno rešenje je da Repu-

blika Srbija, Republika Srpska i Crna Gora stvore jedinstvenu srpsku državu. To će se dogoditi, čim se stvore uslovi, zaključio je Raković.

U pitanju je već drugo obraća-

Pravedno rješenje je da Republika Srbija, Republika Srpska i Crna Gora stvore jedinstvenu srpsku državu. To će se dogoditi, čim se stvore uslovi, zaključio je Raković nje propagandiste Beograda u vrlo kratkom vremenskom periodu, gdje zahtjeva od Vlade da se ne odgađa popis.

Raković je sredinom oktobra podvukao da će Srbi svakako na narednom popisu biti većina u Crnoj Gori dodajući da je vrlo važno da „ovih godinu dana budemo strpljivi“.

– Patrijarh je bio jasan: maternji jezik je srpski, narodnost je izvorno srpska, jer je Crna Gora istorijska država srpskog naroda. To su činjenice i takođe u istorijskom smislu jedina crkva je SPC. Uostalom, potpisivanjem Temeljnog ugovora država Crna Gora je potvrdila da je SPC kontinuitet od 800 godina na prostoru Crne Gore neupitan. Zbog toga se DPS i ostali sateliti zalažu za bojkot popisa – rekao je Raković.

Dodao je da će popis biti validan iako ga DPS bojkotuje jer će u tom slučaju Srbi biti apsolutna većina.

– Srpski identitet se vraća i biće dominantan u Crnoj Gori – zaključio je tada Raković.

N. Z.

Portparol DPS-a o pokušaju lidera NSD da brani Albance od Demokratske partije socijalista

Nikolić: DF lice svoje politike pokazivao pohodom na Tuzi PODGORICA – Poniženi Demokratski front, koji je zbog šačice vlasti promijenio ime, identitet i odrekao se dugogodišnjeg partnera Nebojše Medojevića, u davljeničkom pokušaju prilagođavanja dubini Milojka Spajića bezlično tumara političkom scenom Crne Gore, kazao je Miloš Nikolić, portparol Demokratske partije socijalista Crne Gore.

- Tako, DF u svojoj najnovijoj mimikriji, u želji da po svaku cijenu sačuva predsjednika NSD Andriju Mandića – kojeg javnost zbog zaljubljenosti u fotelju već od milošte zove Aleksa Mandić, nastoji da brani Albance od Demokratske partije socijalista. Ako su oni zaglavljeni u dubinama Milojka Spajića zaboravili na opus njihove višedecenijske politike, Crna Gora ipak pamti da su njihovi lideri organi-

zovali pohod na Tuzi, i da je zbog politike koju oni promovišu više od 100.000 Albanaca krajem devedesetih potražilo utočište u Crnoj Gori, navodi Nikolić.

Kako je dodao, pamtimo i kada je Andrija Mandić nastojao da zapali Skupštinu Crne Gore zbog priznanja Kosova, ali i kada je burek koji mu je donio Goran Danilović pobijedio njegova ideološka uvjerenja zbog kojih je štrajkovao glađu.

- Nijesmo zaboravili ni skorije izlive evropejstva i zaštitništva prema Al-

bancima kada je, dok je Evropska unija zvanično osudila terorizam u Banjskoj, Milan Knežević pisao pjesme herojima sa Kosova koji su htjeli da ljubav prema Albancima iskažu kroz optičke nišane. Zbog svega navedenog poručujemo DF-u da se batale Demokratske partije socijalista i da nastave da parazitiraju po dubini i uživaju u mrvicama vlasti zbog kojih su obezličili svoju politiku, promijenili naziv i izdali svoje najbliže dugogodišnje saradnike, ističe Nikolić.

R. P.

Politika

Četvrtak, 9. novembar 2023.

IZA KULISA: Demokrate pobijedile Novu u ratu za kontrolu nad državnom energetskom kompanijom, NSD se uzda u podjelu ,,po dubini“, ali i Crkvu Srbije

Lekić eliminisan iz trke za RUP na ,,mig“ vrha Spajićeve vlade Odbor direktora RUP je na sjednici u ponedjeljak ujutro izabrao funkcionera Demokrata Mihaila Potparu tijesnom odlukom članova 3:2.

Za izbor Potpare glasali su dva predstavnika SNP-a – Miloš Ostojić i Tamara Cmiljanić, kao i predstavnik Bošnjačke stranke Emir Bidžan, dok su protiv bila dva predstavnika Ure koja su podržala Lekića Nikola Miličić i Tamara Šljivančanin.

Informacije Pobjede govore da je odluka da se ne reizabere Lekić neformalno donijeta u samom vrhu nove Spajićeve vlade u trouglu – dvojica potpredsjednika iz Demokrata i jedan iz SNP-a, a da se sam premijer Spajić nije miješao. To svjedoči i ekspresni prijem novog izvršnog direktora kod ministra energetike PV INFORMER

PODGORICA – Predsjednik pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i bivši izvršni direktor Rudnika uglja Milan Lekić nije ponovo izabran na tu funkciju, između ostalog, i zbog protivljenja samog vrha Spajićeve vlade, saznaje Pobjeda.

SNP KAO IZNENAĐENJE

Novi stav predstavnika SNP-a predstavlja iznenađenje budući da je izvršni odbor te partije pečatiranom odlukom obavezao svoje članove da podrže Lekića. Taj dokument je prošle sedmice bio dostupan javnosti.

Ipak, preokret je nastao za vikend kada je, prema saznanjima Pobjede, potpredsjednik Vlade i potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić obavijestio svoje partijske kolege da ne podrže Lekića, jer bi to po njegovom tumačenju bilo kršenje zakona.

- Šćekić im je rekao da se članovi OD drže zakona i da se bez obzira na neprimjerene pritiske ljudi ne žrtvuju za račun pojedinaca i za bilo koje namjere i politike, rekao je Pobjedi izvor iz vrha SNP-a.

Nezvanične informacije Pobjede govore da je odluka da se ne reizabere Lekić neformalno donijeta u samom vrhu nove Spajićeve vlade u trouglu – dvojica potpredsjednika iz Demokrata i jedan iz SNP-a, a da se sam premijer Spajić nije miješao. To svjedoči i ekspresni prijem novog izvršnog direktora kod ministra energetike. S druge strane, Lekić se,

UZALUDAN PRITISAK: Sa protesta podrške Milanu Lekiću

kako je javno priznao, uzda i u novi koalicioni sporazum po kome 40 odsto funkcija po dubini pripada ZBCG. -Nije bilo sjednice užeg kabineta Vlade na nivou predsjednika i potpredsjednika po tom pitanju, ali je preovlađujući stav u vrhu bio da se poštuje zakon, što znači glas protiv Lekića, saopštio je Pobjedin izvor.

Sa druge strane, Lekić se, kako je javno priznao, uzda i u novi koalicioni sporazum po kome 40 odsto funkcija po dubini pripada ZBCG.

PROTESTI ZA LEKIĆA

Izboru Potpare prethodila su čak tri protesta organizacije ,,Odbor za odbranu prava srpskog naroda“ ispred upravne zgrade Rudnika uglja.

Istovremeno, a kako je objavila Pobjeda, paralelno se vršio pritisak na članove Odbora direktora iz Ure za koje se prvobitno vjerovalo da možda neće podržati Lekića.

- Igralo se na pogrešnu kartu jer se vjerovalo da će dvoje

Atanasije uzlaud lobirao za ,,brata Mija“ Podršku Lekiću ranije je dao i episkop Eparhije Mileševske SPC Atanasije - Naš brat Milan Lekić decenijama neumorno radi u interesu svoje crkve i svoga naroda. Djelatno je podržao neimarske

poduhvate širom naše eparhije i diljem srpstva.

Naša dužnost je, kao duhovnog pastira ovih krajeva, da podržimo čovjeka koji je učestvovao u izgradnji mnogih hramova Božjih, zaposlio na stotine Pljevlja-

predstavnika SNP-a poslušati stav Izvršnog odbora. Međutim, Ura je podržala Lekića, ali ne i SNP pa sumnjamo da se umiješao i državni vrh, tvrdi drugi izvor Pobjede.

Na protestu u ponedjeljak predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je da su Miloš Ostojić i Tamara Cmiljanić iz borda kazali da moraju da urade onako kako im kaže novi potpredsjednik vlade i ministar sporta Dragoslav Šćekić.

Kazao je i da su većina kandidata za direktora rudnika ,,poslušnici Podgorice“.

- Nek Dado Šćekić zaboravi da upravlja Pljevljima. Pljevlja su konačno došla sebi. Pogledajte samo ove stotine ljudi. Nije ovdje pitanje jednog Milana Lekića, već egzistencije desetina i stotina familija u Pljevljima – kazao je Vraneš. Članovi Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja iz redova SNP-a Miloš Ostojić i Tamara Cmiljanić kazali su da nije bilo nikakvih pritisaka ka i značajno učestvovao u razvoju pljevaljske opštine.

Sigurni smo u to da će, s pomoću Božjom, Milan Lekić ostati na poziciji na koju je izabran voljom naroda i da će i dalje vjerno da služi svojoj crkvi i svome narodu - naveo je ranije Atanasije koji je proteklih nedelja uzalud lobirao za ,, brata Mija”.

od potpredsjednika Vlade i njihovog partijskog kolege Dragoslava Šćekića u vezi izbora izvršnog direktora Rudnika, kao što je to u ponedjeljak tvrdio predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš i kandidat za izvršnog direktora i bivši direktor Milan Lekić.

-Naglašavamo da na članove Odbora direktora Miloša Ostojića i Tamaru Cmiljanić nije bilo nikakvih pritisaka od strane potpredsjednika Vlade Dragoslava Šćekića, kao što je to juče tvrdio predsjednik Opštine Pljevlja i kandidat za izvršnog direktora Milan Lekić.

Takođe, neistiniti su navodi predsjednika Opštine Pljevlja da smo mu rekli ,,da moramo da uradimo onako kako nam je rekao Dragoslav Šćekić“. Predsjedniče Opštine i direktore Srednje stručne škole, u ponedjeljak ste govorili ,,jezikom“ koji ne priliči akademskim građanima i dio vašeg govora upućenog nama kao članovima Odbora direktora podliježe krivično-pravnoj odgovornosti – navedeno je u reagovanju.

Bivši direktor Rudnika Milan Lekić kazao je u izjavi za Pobjedu da je odluka nezakonita.

- Trenutno imam informacije da je odluka borda i izbor izvršnog direktora nelegalna i nezakonita, zato što je Potpara povukao kandidaturu 30. oktobra, da bi se 3. novembra ponovo kandidovao i konkurisao, a 27. oktobra je oglas već bio završen – kazao je Lekić u ponedjeljak Pobjedi. N. ZEČEVIĆ

5

Iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema umjesto odgovora na pitanja Pobjede uputili reagovanje na naše tekstove

Operatera nije bilo „u jednom trenutku“, ali nije bilo ni panike

PODGORICA – Crnogorski elektroprenosni sistem, umjesto odgovora na pitanja koja smo im uputili u poneđeljak povodom teškog incidenta koji se u noći između 5. i 6. oktobra dogodio u Nacionalnom dispečerskom centru zbog kojeg je bio ugrožen čitav regionlani, ali i dio evropskog elektroprenosnog sistema, juče je dostavio reagovanje na tekstove Pobjede.

Napisali su da reaguju „na netačne navode u tekstovima: ‘Dispečer CGES-a ugrozio regionalni i evropski elektroprenosni sistem’ i ‘Bord direktora opet će raspravljati o incidentu’, koji su objavljeni 7. i 8. novembra u dnevnoj novini ‘Pobjeda’“.

- Ovo nije prvi put da ovaj dnevnik, senzacionalističkim naslovima, pokušava da inscenira aferu koja bi, gle čuda, u zasjenak bacila sve rezultate i uspjehe jedne od najboljih kompanija u energetskom sektoru ne samo naše države, već i šire. Ovo je samo pokušaj da se poljulja čvrst temelj naše kompanije, a samim tim i ugled koji je stican dugi niz godina koji je doveo do toga da je danas CGES uspješna i profitabilna kompanija koja je već odavno dio evropske porodice (uvaženi član svih respektabilnih evropskih organizacija iz sfere energetike).

Radi objektivnog informisanja javnosti ističemo sljedeće: Tačni su navodi da 6. oktobra 2023. godine u jednom trenutku nije bilo raspoloživog operatera u dispečerskoj sali NDC-a, organizacionom dijelu CGES-a, ali nije tačno da je sigurnost rada elektroenergetskog sistema bila ugrožena u tom ili u bilo ko-

Iz tog razloga, niti je došlo do izbijanja bilo kakve panike, niti je bilo razloga za istu. U datoj situaciji CGES je postupio odgovorno, savjesno, ne dovodeći nijednog trenutka sistem u opasnost

jem drugom trenutku. Vanredne situacije različite prirode povremeno se dešavaju u svakom sistemu. Pristupajući ovakvim situacijama ozbiljno i odgovorno, kao što je to uvijek i bio slučaj, CGES je u cilju rješavanja predmetnog problema angažovao trenutno raspoloživo rukovodeće osoblje NDC-a - odgovorne stručnjake sa višedecenijskim iskustvom na poslovima u dispečerskoj sali, i u potpunosti kvalifikovane za upravljanje energetskim sistemom. Iz tog razloga, niti je došlo do izbijanja bilo kakve panike, niti je bilo razloga za istu. U datoj situaciji CGES je postupio odgovorno, savjesno, ne dovodeći nijednog trenutka sistem u opasnost.

CGES će u narednom periodu preduzeti sve raspoložive zakonske mjere u cilju zaštite svog poslovnog ugleda i reputacije – piše u reagovanju.

Pobjeda je u utorak objavila informaciju o skandaloznom propustu u organizaciji dežurstva u Nacionalnom dispečerskom centru kada je kontrolna soba više sati bila bez dežurnog dispečera, što je moglo – u slučaju većeg ispada na mreži - da prouzrokuje dalekosežne posljedice po crnogorski sistem, ali i sistem Energetske zajednice koju čine, osim Crne Gore - Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.

U srijedu smo objavili da je, nakon što je obaviješten o incidentu direktor ove jedinice Ranko Redžić pokrenuo postupak disciplinske i krivične odgovornosti, ali je akcija utvrđivanja krivice zbog kršenja radne obaveze i zakona kasnije stopirana iz vrha energetskog sektora.

Objavili smo i da, prema našim saznanjima, izostanak dežurnog dispečera te noći nije bio slučaj, već koordinirana akcija bunta. Dispečeri NDC-a ranije su poslali dopis izvršnom direktoru Ivanu Asanoviću sa zahtjevom za povećanjem plata, odnosno tražili su da im se koeficijenti usklade sa ostalim elektroenergetskim kompanijama – Elektroprivredom Crne Gore (EPCG) i Crnogorskim elektrodistributivnim sistemom K. K./D. Đ.

(CEDIS).

(Odgovor novinara Pobjede u sjutrašnjem broju)

6

Ekonomija

Četvrtak, 9. novembar 2023.

DRI dala uslovno i negativno mišljenje na poslovanje Pokreta ,,Evropa sad“ za 2022. godinu

Članovi Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo i smijenili v. d. direktora na osnovu anonimne prijave

Od donatora dobili Bitka za direktora 110 hiljada eura Revizori su utvrdili da finansijski izvještaj nije u svim materijalno značajnim aspektima sastavljen u skladu sa regulativom, imajući u vidu da nije iskazan nenovčani prilog fizičkog lica koji se odnosi na sponzorisanje objava na društvenim mrežama vrijednosti hiljadu eura, kao ni troškove tog oglašavanja, obaveze za zakup od 1,8 hiljada, dok transakcije vrijednosti 6,1 hiljadu eura nijesu evidentirane na odgovarajućim računima.

Utvrđeno je da PES nije vodio blagajničko poslovanje, iako je bilo gotovinskih priliva i odliva, a bilo je i neslaganja u evidenciji depozita za 900 eura u poslovnim knjigama i na deviznom žiro računu.

Sudeći po izvještaju revizora, PES se prošle godine dominantno finansirao od donacija, pa je 110 hiljada eura doniralo 57 fizičkih lica u iznosima od deset do pet hiljada eura, a manji dio firme. Iako je partija u avgustu prošle godine donijela odluku

I. MANDIĆ

PODGORICA – Pokret ,,Evropa sad“ (PES), na čijem čelu je premijer Milojko Spajić, dobio je za prošlogodišnji finansijski izvještaj uslovno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI), a na zakonitost poslovanja negativno.

Odmah po prijemu anonimne prijave sam od Nikolića tražio izjašnjenje na te navode iz prijave i zakazao sjednicu za petak, 10. novembar. Međutim, Slobodanka Burić zakazuje sjednicu u ponedjeljak, 6. novembra, i sa još tri člana smjenjuje v. d direktora, kaže predsjednik Savjeta Dejan SJEDNICA Stojanović jao evideniju iz redovnog po- Stojanović je kazao Pobjedi je PODGORICA – Članovi Savjeta Agencije za civilno vazdupolovstvo (ACV) na elektronskoj sjednici u ponedjeljak su na osnovu anonimne prijave smijenili v. d. direktora Miletu Nikolića, saznaje Pobjeda.

Nikolić je za Pobjedu potvrdio naša saznanja i istakao da ni po jednom navodu iz anonimne prijave ne vidi osnov za to razrješenje. Osim toga, predsjednik Savjeta ACV Dejan Stojanović je kazao Pobjedi da je iznenađen djelovanjem četiri člana tog tijela i uputio je Vladi nalog za njihovo razrješenje.

Milojko Spajić

89,9 hiljada eura uplatila su fizička, a 32,8 hiljada pravna lica

u vezi plaćanja članarine, prošle godine po tom osnovu nijesu ostvarili prihode. To što nije donijet finansijski i plan rada za prošlu godinu, iz PES-a pravdaju time što su partiju osnovali u julu prošle godine.

Revizori su utvrdili da PES nije vodio računovodstvenu evidenciju o prihodima, imovini i rashodima po porijeklu i strukturi prihoda niti razdva-

Finansije PES je prošle godine prihodovao 122,8 hiljada eura, od čega iz privatnih izvora 110,2 hiljade. Od toga su fizička lica uplatila 89,9 hiljada, a firme 32,8 hiljada. Iz budžeta opština prihodovano je 12,5 hiljada eura. Rashodi su premašili 155 hiljada, od čega za finansiranje kampanje 113,5 hiljada, za zakup 11,6 hiljada, zarade i naknade 11,9 hiljada, kancelarijski materijal 7,9 hiljada, dok je za organizaciju sastanaka i događaja otišlo 5,7 hiljada. Revizori su ukazali da se iskazani troškovi kampanje odnose i na redovan rad partije, zbog čega su ukazali da struktura prihoda i rashoda nije pravilno iskazana.

slovanja i izbornih kampanja.

Nijesu otvorili posebnu platnu karticu, pa su troškove oglašavanja za kampanju plaćali sa redovne, za šta je potrošeno 16,5 hiljada eura. U okviru završnog računa, nije sačinjen bilans stanja i uspjeha na propisanim obrascima, a podaci iz njihovih poslovnih knjiga se nijesu poklapali sa izvještajem koji je PES dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije. Nijesu ispoštovali krovni zakon koji reguliše rad partija, imajući u vidu da nijesu na vrijeme zatvorili izborne račune, a kasnili su i sa plaćanjem poreskih obaveza. PES prošle godine nije zaključio radni odnos ni sa jednim zaposlenim, već je angažmane plaćao na osnovu ugovora o djelu, za šta je potrošeno skoro 12 hiljada eura.

Plan za realizaciju ukupno 15 preporuka, PES će morati da pripremi do 6. decembra, a imaju rok do 6. maja iduće godine za ispravljanje propusta na koje su revizori ukazali.

DRI će ovaj izvještaj dostaviti Skupštini i odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Revizijom je upravljao kolegijum kojim je rukovodio predsjedavajući Senatom Nikola N. Kovačević i senator dr M.L k.

Milan Dabović.

da je u petak (3. novembra) oko 10 časova, u skladu sa poslovnikom o radu Savjeta, zakazao treću sjednicu za 10. novembar u 14 sati, a na dnevnom redu su bile analize tromjesečnog poslovanja i situacije u vezi konkursa za direktora ACV. - Članovi Savjeta su tražili da se sjednica zakaže najkasnije do 6. novembra, što nijesam prihvatio, obzirom da je novoformiranoj vladi i resornom ministarstvu potrebno obezbijediti razuman period za upoznavanje sa sprovedenim konkursom za izbor direktora ACV, te bi svako ishitreno odlučivanje na tu temu od strane Savjeta ACV predstavljalo prejudiciranje odluke na koju zakonsko pravo i obavezu imaju Vlada Crne Gore i nadležno ministarstvo – objasnio je Stojanović.

Nepuna dva sata kasnije, dodaje, na adrese svih članova Savjeta stiže prijava ,,anonimnog zviždača“ u kojoj Nikolića optužuju za nezakonite aktivnosti.

- Odmah po prijemu anonimne prijave sam od Nikolića tražio izjašnjenje na te navode iz prijave i to u roku od tri radna dana. Naglasio sam i da će biti pozvan na narednu sjednicu Savjeta da razjasni okolnosti kaže Stojanović napominjući

Dejan Stojanović

da je kopija te poruke proslijeđena svim članovima Savjeta.

PRITISCI

- Članovi kreću sa pritiscima prema meni, insistirajući da se odmah postupi po anonimnoj prijavi jer će, navodno, ,,nastati šteta po ACV“. Odgovorio sam da je Nikolić odgovoran za zakonito postupanje, te da su u slučaju sumnje na nezakonite radnje nadležni istražni i pravosudni organi, a ne Savjet ACV, te da je rok od tri radna dana primjeren za izjašnjenje – kaže Stojanović i navodi da je u ponedjeljak, 6. novembra, oko 8.30 časova članica Savjeta Slobodanka Burić samoinicijativno pozvala Nikolića da se izjasni na navode iz anonimne prijave do 11 časova istog dana, dok je od nadležnih službi ACV zahtijevala dokumente koji se pominju u anonimnoj prijavi.

- Odgovor Nikolića na njen zahtjev dostavljen je istog dana prije 13 sati, da bi u 14.30 časova istog dana Burić zakazala elektronsku sjednicu sa već pripremljenom odlukom o razriješenju Nikolića – navodi Stojanović, dodajući da su se svi članovi Savjeta ACV, osim

njega kao predsjednika, odazvali i dali saglasnost za razrješenje Nikolića.

- Narednog dana sam uputio Vladi prijedlog za razrješenje članova Savjeta Slobodanke Burić, Ćamila Kujevića, Edisa Ćatovića i Milijane Knežević - ističe Stanojević i navodi da je u obrazloženju naveo da su “svojim postupanjem prekršili Poslovnik o radu Savjeta. Zakazivanje elektronske sjednice je u isključivoj nadležnosti predjednika Savjeta, tako da se ova sjednica može smatrati nelegitimnom, što implicira da su i sve odluke ništavne. Posebno problematičnom se može smatrati odluka o razrješenju v.d. direktora, koju su ovi članovi donijeli po hitnom postupku, jer su sebi dodjelili ulogu istražnih i pravosudnih organa, obavili istražni postupak, ispitali dokaze i donijeli presudu. Apsurdnost njihovog preuzimanja nadležnosti drugih državnih organa nije potrebno dalje obrazlagati.”

PRIJEDLOG ZA RAZRIJEŠENJE

- Smatram da je dalje funkcionisanje Savjeta ACV u ovom

GOV.ME

Ministar Filip Radulović posjetio komandni centar na Pelevom brijegu

Auto-put spreman za zimsku sezonu

Radulović na autoputu

POGORICA - Prva dionica auto-puta Smokovac – Mateševo spremna je za zimsku sezonu. Postoji dovoljno mehanizacije, radnika i opreme koja je potrebna za održavanje, zato vjerujem da ćemo tokom cijele zime imati prohodan auto-put – kazao je prilikom posjete komandnom centru na Pelevom brijegu ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.

Sastao se i sa izvršnim direktorom Monteputa Milanom Ljiljanićem, koji je kazao da su odradili sve neophodne pripreme za zimu.

-Nabavljeno je 900 tona soli, što je sa zalihama od prošle godine ukupno 1.600 tona.

Obezbijeđeno je i 50 tona kalcijuma koji se koristi za ekstremne vremenske prilike i temperature ispod -10 stepeni. Na raspolaganju imamo deset snjegočistača koji održava-

ju auto-put i sva mehanizacija je montirana i testirana. Važno je da građani znaju da pri jakim sniježnim padavinama, posebno na visokoj nadmorskoj visini, nije realno očekivati da kolovoz bude potpuno bez snijega, uprkos vrlo čestim prolascima snjegočistača. Zato je važno da vozači pripreme svoja vozila za zimsku sezonu i prate svjetlosnu signalizaciju na auto-putu – poručio je Ljiljanić.

R. E.

Ekonomija

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Stojanović je u utorak, 7. novembra, uputio Vladi prijedlog za razrješenje članova Savjeta Slobodanke Burić, Ćamila Kujevića, Edisa Ćatovića i Milijane Knežević, ističući da su nezakonito smijenili v. d. direktora u interesu imenovanja ranije planirane osobe, a prije nego što se u cijelu situaciju uputi nova vlada, u čijoj je ingerenciji izbor v. d. direktora sastavu nemoguće nakon nezakonitog preuzimanja nadležnosti od strane Slobodanke Burić i ostala tri člana, te da bi već na narednoj sjednici Savjeta oni nastavili sa uzurpacijom ingerencija i donošenjem nezakonitih odluka. Jasno je da je kompletna akcija osmišljena i sprovedena sa ciljem da se v.d. direktor razriješi i na njegovo mjesto imenuje ranije planirana osoba i to prije nego što Vlada i resorno ministarstvo uspiju reagovati i donijeti odluke iz njihove nadležnosti - naglašava Stojanović.

Mileta Nikolić

On vjeruje da će Vlada na narednoj sjednici razmotriti taj prijedlog i donijeti odluku kojom bi se rad Savjeta vratio u zakonske okvire.

Mileta Nikolić nije bio u mogućnosti da sa našim čitaocima podijeli sadržinu anonimne prijave, ali je potvrdio njeno postojanje.

- Po nalogu predsjednika Savjeta Agencije dao sam izjašnjenje u pogledu navoda iz anonimne prijave i ističem da ni po jednom ne vidim osnov za moje razrješenje. Napominjem da nijesam dobio odluku o razrješenju, a kad je dobijem odrediću se u pogledu njene zakonske osnovanosti, ako postoji razloga za to - tvrdi Nikolić.

Vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandate je 3.oktobra imenovala novi Savjet Agencije u sastavu i Dejan Stojanović, Edis Ćatović, Miljana Knežević, Ćamil Kujević i Slobodanka Burić, koji je 17. oktobra za v. d. direktora imenovao Miletu Nikolića.

Javni konkurs za izbor novog direktora, kako je ranije objašnjeno, nije završen dok se ne završi procedura po prethodnom konkursu, na kojem je za direktora izabran pukovnik vojnog vazduhoplovstva Vladislav Vlahović. Za njega je, početkom oktobra tadašnji resorni miniustar Ervin Ibrahimović tvrdio da nije dovoljno kvalifikobvan za tu poziciju. Ministar je, zbog izbora Vlahovića, smijenio prethodni Savjet ACV, kojem je na čelu bio Dženan Kolić. Zbog prijave zviždača iz ACV da je Kolić krivotvorio uslove konkursa, cijeli je slučaj završio kod specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića. Vlada je smjenu kompletnog Savjeta obrazložila nedostavljanjem u zakonskom roku godišnjeg i finansijskog izveštaja za prošlu godinu. Kolić je stav vlade demantovao i najavio krivičnu prijavu zbog smjene.

N. KOVAČEVIĆ

Premijer sa direktorima komercijalnih banaka

PODGORICA – Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Vladan Drašković zaprijetio je zaposlenima koji sjutra planiraju jednosatni štrajk da će svi koji napuste radno mjesto disciplinski odgovarati jer, kako je naveo, nijesu ispunjeni uslovi za organizaciju štrajka, piše portal CdM.

Sindikalne organizacije aerodroma u Podgorici i Tivtu zbog nezadovoljstva zaposlenih situacijom u kompaniji i njihovog nezavidnog položaja, organizovaće danas jednosatno mirno okupljanje zaposlenih ispred terminalnih zgrada u periodu od 13 do 14 časova.

Drašković je u dopisu u koji je CdM imao uvid upozorio zaposlene da svako javno okupljanje u toku radnog vremena koje nije organizovano na zakonit način povlači disciplinsku odgovornost konkretnih zaposlenih koji napuste radno mjesto i prekinu proces rada.

U dopisu Drašković poručuje zaposlenima da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za organizaciju štrajka, te da će Vladan Drašković se proces rada odvijati na način koji je identičan uobičaje- se navodi da je poslodsvac nom režimu rada.

(ACG) 2. novembra uputio U Draškovićevom dopisu dopis sindikalnim predstav-

posebnom pažnjom adresirati izazove i posvećeno raditi na njihovom prevazilaženju kako bi se unaprijedila investiciona i poslovna klima u Crnoj Gori uz punu posvećenost odgovornom fiskalnom upravljanju. Najavio je da će Vlada raditi na smanjenju tekuće potrošnje i povećanju kapitalnih investicija kojima se stvaraju uslovi za dugoročno održiv ekonomski rast.

Na sastanku je bilo riječi o mogućnostima podrške bankarskog sektora aktivnostima Vlade te iskazana spremnost za formiranje savjeta za odnos sa R.E. biznis zajednicom.

nicima oba aerodroma kojim su obaviješteni da pozitivno pravni propisi iz oblasti rada

ne poznaju institut „javnog mirnog okupljanja“.

-Prekid rada kod poslodavca se može organizovati isključivo u skladu sa odredbama Zakona o štrajku, te se za organizaciju istog nijesu stekli zakonski slovi. Takođe su upoznati da će o najavljenom okupljanju biti obaviještena Uprava za inspekcijske poslove. Uprava za inspekcijske poslove je 7. novembra izvršila inspekcijski pregled, te je o istom sačinila zapisnik. U bitnom je utvrdila da najavljeno javno mirno okupljanje - nema neophodne elemente za organizaciju štrajka - piše u dopisu.

Kako se dodaje, toku je postupak usklađivanja kolektivnog ugovora ovog preduzeća kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.

-Jedna od tačaka pregovora je i potencijalno uvećanje zarada svih zaposlenih u društvu. Predmet pregovora su i svi ostali elementi postojećeg Kolektivnog ugovora uz obavezno zadržavanje svih stečenih prava, ali i eliminaciju odredbi koje unose nejasnoću i stvaraju prostor za različita tumačenja. Stav poslodavca je da su sve sporne take obuhvaćene dijalogom koji je u toku, da sam dijalog sadrži elemente konstruktivnosti, i da ni u kom slučaju ne treba prekidati proces rada poručio je Drašković. R. E.

Međusobne tužbe kompanija Uniprom enerdži u stečaju i Uniproma Nikšić

Ne zna se na osnovu čega jedni traže naplatu duga, a drugi naknadu štete PODGORICA – Predsjednik Privrednog suda Mladen Grdinić tražio je od stečajne uprave kompanije Uniprom enerdži da precizira pravni osnov tužbenog zahtjeva u postupku koji je ova kompanija pokrenula protiv nikšićkog Uniproma u vlasništvu biznismena Veselina Pejovića, ukazujući da nije dovoljno jasno na šta se konkretno odnosi njihova tužba.

Smanjiti tekuću i povećati Stečajna upravnica Zorica kapitalnu potrošnju Šoć je ukazala da ove dvije PODGORICA - Bankarski sektor će podržati Vladu na putu ekonomskih reformi, poručili su predstavnici Udruženja banaka na jučerašnjem sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem i ministrom finansija Novicom Vukovićem.

Premijer se, kako je navedeno, upoznao sa poslovanjem banaka, sa akcentom na postojeće biznis barijere. Ocijenjeno je da je ,,vrijeme da se investira u povjerenje“ i iskazana opredijeljenost bankarskog sektora i Vlade da budu konstruktivni partneri.

Spajić je kazao da će Vlada sa

Drašković: Svi koji budu štrajkovali odgovaraće disciplinski AERODROMI CG

a se nastavlja

Sindikalna organizacija Aerodroma CG najavila za danas jednosatni štrajk upozorenja, direktor ogorčen

kompanije imaju nerazriješene račune po osnovu isporuke prirodnog gasa i prodaje imovine, ali se nije mogla izjasniti o tačnom iznosu, jer, kako je navela, nije uspjela da dobije svu dokumentaciju. Kazala je da je prema analitičkoj kartici Uniproma njihov dug 232,9 hiljada eura, ali da misli da bi mogao biti i veći, zbog čega traži finansijsko vještačenje. Šoć je ocijenila da bi se tek iz tog vještačenja moglo utvrditi kakve su sve poslove imale ove dvije kompanije i koliki je dug. Ipak, za sud to nije bilo dovoljno, zbog čega je tra-

UNIPROM.ME

o sabotirali predsjednika e

7

Uniprom enerdži

ženo da u roku od osam dana preciziraju pravni osnov tužbenog zahtjeva kako bi se postupak mogao dalje voditi.

Iz Uniproma odbijaju kao neosnovane navode Šoć, a uzvratili su i protivtužbom tražeći da im se nadoknadi šteta za period od oktobra 2021. do juna 2022. godine jer su, zbog obustave isporuke, gas morali da nabavljaju od trećih lica i to po višim cijenama. Kako je stečaj u Uniprom enerdžiju otvoren u septembru 2021. godine, iz Uniproma će takođe morati da pojasne pravni

osnov protivtužbe, imajući u vidu da su posljedice stečaja nastupile prije perioda za koji traže odštetu.

Zastupnica Uniproma Ksenija Franović je ukazala da se iz izjašnjenja tužioca ne može zaključiti osnov, niti period na koji se odnosi potraživanje.

Navela je da analitička kartica ne može dati cjelokupan odgovor na pitanja od koih zavisi osnovanost, niti može biti dokaz. Zato smatra da je necjelishodan prijedlog za vještačenje. Ukazala je da Uniprom nema dokumentaciju o poslo-

vanju Uniprom enerdžija, niti dug prema toj firmi. Šoć je negodovala zbog tih navoda ukazujući da je analitičku karticu dobila upravo od njihovog računovodstva.

Naknadu štete koju traže protivtužbom iz Uniproma, kako je navela Franović, nijesu prijavili, jer sud tek treba da utvrdi osnovanost tog potraživanja. Šoć tvrdi da nakon otvaranja stečaja iz Uniproma niko nije tražio objašnjenje zbog čega im je obustavljena isporuka gasa, dok se Franović juče nije mogla izjasniti u vezi toga. Iznos koji traže protivtužbom još nije preciziran.

Stečaj u Uniprom enerdžiju otvoren je krajem septembra 2021. godine, a Šoć je kazala da poreski inspektor nije mogao da uradi izvještaj do februara prošle godine zbog nepostojanja dokumentacije. Kako nakon stečaja niko nije podnio prijedlog za reorganizaciju, proglašen je bankrot. Šoć je tražila da se u ovom postupku saslušaju Milovan Janković i Katarina Serkizjuk koji su bili zapošljeni u Uniprom enerdžiju.

U stečaju su priznata gotovo sva potraživanja od ukupno 11 miliona eura, a osporeno je samo 311 hiljada. Kompanija sa Djevičanskih ostrva Solibay Capital Partners inicirala je stečaj zbog višemilionskog nevraćenog zajma.

M. Lk.

8

Ekonomija / Društvo

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Izvještaj EK pokazuje da je Crna Gora ostvarila ograničen napredak u ispunjavanju evropskih kriterijuma profimedia

Visoki javni funk se suzdrže od po pritiska na novin Rast plata povećao budžetski deficit

Nije razvijen sveobuhvatan srednjoročni plan konsolidacije za rješavanje rastućih fiskalnih izazova, upozoravaju iz EK. Podsjećaju da je „kontroverzni program ekonomskog državljanstva“ koji je podržavao javne prihode, ali je bio u suprotnosti s obavezama zemlje prema EU-u, istekao krajem 2022. Međutim, brojni zahtjevi na čekanju i dalje su obrađivani duboko u 2023.

PODGORICA - Ekspanzivna fiskalna politika podstakla je domaću tražnju i doprinijela visokom rastu neto plata, dok se budžetski deficit značajno povećao, a nije razvijen sveobuhvatan srednjoročni plan konsolidacije za rješavanje rastućih fiskalnih izazova, kaže se u izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru, koji se tiče ekonomskih kriterijuma. Navode da je „kontroverzni program ekonomskog državljanstva“ koji je podržavao javne prihode, ali je bio u suprotnosti s obavezama zemlje prema EU-u, istekao krajem 2022.

Međutim, brojni zahtjevi na čekanju i dalje su obrađivani duboko u 2023.

-Što se tiče ekonomskih kriterijuma Crna Gora je ostvarila ograničen napredak i umjereno je pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije. Ekonomska ekspanzija se nastavila snažnim tempom u prošloj godini, podržana privatnom potrošnjom i snažnim rastom turizma. Nepovoljne okolnosti dolazile su od inflatornih pritisaka izazvanih globalnim rastućim cijenama roba. Deficit tekućeg računa povećao se sa brzom ekspanzijom izvoza i uvoza – kaže se u izvještaju.

Saobraćaj

Navodi se da je potrebna modernizacija putne i željezničke mreže, kao i aerodroma.

Poručuju i da je za završetak cjelokupnog auto-puta Bar – Boljare potrebno ažurirati zastarjelu studiju izvodljivosti.

Brisel smatra i da bi se davanjem aerodroma pod koncesiju riješila ograničena dostupnost zemlje vazdušnim putem.

-Bankarski sektor je ostao dobro kapitalizovan i likvidan.

Broj novih preduzeća se povećao, ali napori da se poboljša poslovno okruženje i upravljanje preduzećima u državnom vlasništvu su usporeni usljed političke neizvjesnosti – navodi se u izvještaju.

Dodaje se da je Crna Gora ostvarila određeni napredak i ,,umjereno je spremna da se nosi s pritiscima konkurencije i tržišnih kretanja unutar EU“.

-Iako je javno finansiranje istraživanja i razvoja i dalje skromno, postignut je određeni napredak u privlačenju privatnih investitora. Nastavljeni su napori da se unaprijedi zelena i digitalna tranzicija, ali i dalje postoje veliki infrastrukturni nedostaci, jer administrativni i finansijski kapaciteti za identifikaciju i određivanje prioriteta i sprovođenje velikih javnih investicija ostaju ograničeni, te predstavljaju prepreku u korištenju podrške EU – piše u izvještaju.

Navodi se da je Crna Gora ostvarila napredak u statističkoj metodologiji i prenosu podataka Eurostatu i strateškom okviru za finansijsku kontrolu.

-Crna Gora bi sada trebalo da se fokusira na usklađivanje svoje statistike s evropskim sistemom računa i jačanje budžetske inspekcije i upravljačke odgovornosti u javnoj upravi – kaže se u izvještaju.

Konstatovano je da je Crna Gora ,,umjereno pripremljena/ima dobar nivo pripremljenosti“ u oblasti javnih nabavki.

Navodi se da je lani postignut određeni napredak u usklađivanju s pravnom tekovinom EU i daljem unapređenju funkcionisanja sistema elektronskih nabavki.

Tržište

Navedeno je da je klaster unutrašnjeg tržišta ključan za pripreme Crne Gore da ispuni zahtjeve unutrašnjeg tržišta EU i od velike je važnosti za moguće mjere rane integracije i razvoj zajedničkog regionalnog tržišta.

-Ostvaren je napredak u nadzoru tržišta, akreditaciji i standardizaciji, pravima intelektualne svojine i usvajanju nove, sveobuhvatne nacionalne strategije o intelektualnoj svojini, transparentnosti državne pomoći, bankarstvu, zaštiti potrošača i zdravstvenoj zaštiti – navodi se u izvještaju.

Poručeno je da Crna Gora, između ostalog, treba da se fokusira na usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u oblasti standardizacije, ubrzanje napretka u elektronskoj registraciji preduzeća, kretanju kapitala i plaćanjima, uključujući i sticanje imovinskih prava, usvajanje novog zakona o privrednim društvima i zakona o korporativnom računovodstvu, dalje usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u oblasti intelektualne svojine, usvajanje mape puta koja se odnosi na završna mjerila u oblasti konkurentnosti i državne pomoći i dalji napredak u slučajevima državne pomoći, uključujući složene slučajeve, obezbjeđivanje zaštite potrošača i zdravstvene zaštite i sprovođenje zakona koji usklađuju zakonodavstvo s pravnom tekovinom EU u sektoru osiguranja i tržišta kapitala.

Poručeno je i da Crna Gora sada treba da se fokusira na početak implementacije programa IPARD III, te brže usklađivanjivanje zakonodavstva u oblasti poljoprivrede i S. P. ruralnog razvoja.

PODGORICA – Visoki javni funkcioneri su nastavili da javno oštro kritikuju medije, ističe se u posljednjem izvještaju Evropske komisije koji je objavljen juče.

- Vlasti treba da hitno reaguju i osude javno sve oblike nasilja nad medijima, a visoki zvaničnici treba da se suzdrže od vršenja političkog pritiska na novinare, uključujući i javne izjave – piše u izvještaju Evropske komisije.

Pobjeda je u nekoliko navrata pisala o verbalnim napadima na medije, najčešće od bivšeg premijera Dritana Abazovića, koji je vrijeđao one koji su kritički pisali o njegovoj vladi.

Na sjednici Skupštine Crne Gore 20. avgusta prošle godine, na kojoj je izglasano nepovjerenje njegovoj vladi, Abazović je naveo nekoliko crnogorskih medija i njihove urednike za koje je rekao da imaju fašističku notu i da im smeta što je pripadnik manjinskog naroda. Nekoliko dana kasnije je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala. Gradskoj televziji je prošlog ljeta zaprijetio blokiranjem.

Bivši ministar policije Filip Adžić je u nekoliko navrata optužio medije da kreiraju lažnu sliku, jer su izvještavali o vršnjačkom nasilju, a Dragoslav Šćekić je novinare nazivao taster i džepnim novinarima jer su izvještavali o problemima u zdravstvu.

Ograničen napredak

Izvještaj EK navodi da Crna Gora ima pluralističko i razno-

Crna Gora bi u narednoj godini posebno trebalo da osigura brzu zakonsku i institu

liko medijsko okruženje i da je umjereno pripremljena u području slobode izražavanja.

- Generalno, postignut je ograničen napredak – navodi se u Izvještaju.

Piše i da su vlasti imali brze reakcije institucija na nove slučajeve nasilja nad novinarima.

- Međutim, nije bilo efikasnog sudskog praćenja starih slučajeva. Uprkos hvale vrijednoj

praksi opsežnog uključivanja civilnog društva i medijskih radnika u izradu novog medijskog zakonodavstva, Vlada nije uspjela da finalizuje zakonske prijedloge i predstavi ih Skupštini – navodi se u Izvještaju koji obuhvata prošlu godinu.

EK naglašava da vlasti moraju pojačati napore kako bi se uspješno pozabavile nerije-

Preko pola miliona za SPC, ostalim zajednicama 30.000 Izvještaj EK je u segmentu sloboda vjeroispovijesti, objavljuje da je Ministarstvo pravde u 2022. godini vjerskim zajednicama dodijelilo 610.581 eura, od čega Srpskoj pravoslavnoj crkvi 585.000 eura, a svim ostalim vjerskim zajednicama 30.000 eura.

Pobjeda je ranije objavila da je Islamska zajednica dobila 10.187 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 5.389 eura, Jevrejska zajednica 6.160, a Eparhija podgoričko-dukljanskoj Pravoslavne crkve Crne Gore 4.200.

Najveći dio sredstava naminjenjenih SPC otišao u je u svrhu

opremanja Amfilohijeve biblioteke u Manastiru Stanjevići, za šta je iz državnog budžeta isplaćeno gotovo 480.000 eura EK je podsjetila i da su u oktobru 2022. godine kamenovane prostorije Crnogorske pravoslavne crkve u Podgorici.

- Dan prije 10. Prajda, Srpska pravoslavna crkva organizovala je vjerski obred za očuvanje svetinje braka i porodice – naznačeno je u Izvještaju.

Podsjeća se i da je osnovni državni tužilac u novembru 2022. otvorio istragu o ponašanju policije tokom šestočasovnog ispitivanja mitropolita crnogor-

sko-primorskog Amfilohija o kršenju mera za borbu protiv kovida-19 u junu 2020. U februaru 2023. Osnovni sud u Podgorica oslobodio je mitropolita Joanikija i osam sveštenika koji su optuženi da su organizovanjem litija u Nikšiću 2020. godine, u kojima je učestvovalo više hiljada ljudi, postupili suprotno naredbama Ministarstva zdravstva za sprečavanje širenja opasne zarazne bolesti.

Zabilježeno je i da je Ombudsman u februaru 2023. otvorio slučaj povodom obilježavanja ruskog vjerskog praznika u nekoliko škola u Podgorici, što je zakonom zabranjeno.

Društvo

Četvrtak, 9. novembar 2023.

s. vasiljević

kcioneri da političkog nare

radnika, uključujući niske plate, neplaćeni prekovremeni rad, sigurnosne rizike, autocenzuru te razne oblike pritiska i neprimjerenog uticaja kako od strane vlasnika medija tako i od trećih strana.

Kada je o napadima na novinare riječ, zabilježena su tokom 2022. godine 22 slučaja nasilja nad novinarima, uključujući prijetnje, zastrašivanja, uznemiravanja i, u nekoliko slučajeva, fizičko nasilje – navodi se u Izvještaju.

Policija je od 1. januara do 31. maja 2023. evidentirala ukupno pet slučajeva nasilja nad novinarima, od kojih je jedno tužilac kvalifikovao kao kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Od 1.januara ove godine do kraja marta sudovi su rješavali 15 slučajeva kaznenih djela počinjenih protiv novinara ili imovine medija.

Izvještaj precizira da su sudovi donijeli presude u osam predmeta, od čega sedam osuđujućih i jednu oslobađajuću presudu. Navodi se i da je Apelacioni sud oslobodio istraživačkog novinara Jova Martinovića optužbi za krijumčarenje droge. Oslobađajuća presuda uslijedila je nakon sedam godina kaznenog postupka u kojem je Martinović osuđen na godinu zatvora i 15 mjeseci proveo u istražnom zatvoru.

Pozitivni primjeri

cionalnu zaštitu novinara od svih oblika nasilja

šenim preporukama ad hoc komisije za praćenje nasilja nad medijima, posebno u vezi s važnim starim slučajevima.

Kao kritični stari slučajevi navode ubistvo glavnog urednika dnevnih novina Dan 2004.

Duška Jovanovića godine i pucanje na istraživačku novinarku Oliveru Lakić.

Pravni lijek za Savjet RTCG

Izvještaj navodi da je Radio Televizija Crne Gore (RTCG) nastavila da proizvoditi politički uravnotežen sadržaj, uključujući i periode izbora ali da mora da zadovolji najviše standarde medijskog integriteta i odgovornosti – piše u Izvještaju.

U dijelu koji se bavi Javnm servisom, EK bilježi da je Osnovni sud u Podgorici poništio odluku Savjeta RTCG o imenovanju generalnog direktora Borisa Raonića, te da je Viši sud u maju potvrdio tu presudu.

- Savjet RTCG je u junu 2023. godine ponovo imenovao istu osobu za generalnog direktora RTCG, što je izazvalo oštru reakciju javnosti koja je optužila Savjet RTCG za zloupotrebu položaja i nepostupanje po pravosnažnoj i izvršnoj sudskoj odluci. Državno tuži-

laštvo je pokrenulo istragu u vezi s ovim slučajem – piše u ovom dokumentu. Evropska komisija navodi da je neophodan djelotvoran pravni lijek u slučajevima kako bi Skupština razriješila članove Savjeta RTCG, te da to tek treba da bude osigurano bilo kroz sudsku praksu, bilo kroz zakon.

Potrebni su, smatra EK, jaki mehanizmi samoregulacije za jačanje medijskog integriteta i profesionalizma.

- Prošlogodišnje preporuke samo su djelimično ispoštovane i uglavnom ostaju važeće. Crna Gora bi u narednoj godini posebno trebalo da osigura brzu zakonsku i institucionalnu zaštitu novinara od svih oblika nasilja, uključujući potpuno sudsko praćenje u kritičnim starim slučajevima; da uspostavi jasne zaštitne mjere protiv bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost RTCG koji treba da poštuje najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti.

Napadi na novinare

EK notira da su novinari i sindikati nastavili da izvještavaju o sveukupno lošim radnim uslovima većine medijskih

Kao pozitivan primjer se ističe i to što su vlasti nastavile s državnim finansiranjem sadržaja od javnog interesa u elektronskim, štampanim i onlajn medijima te da su nastavili da osiguravaju državna sredstva za medijsku samoregulaciju, kroz Fond za medijski pluralizam.

Kada je o internetu i slobodi govora riječ, EK navodi da su u tradicionalnim medijima rijetko prisutni govor mržnje i dezinformacije, ali da je to i dalje preovladavajuće u sekcijama komentara na internetskim portalima s vijestima i na platformama društvenih medija.

Ističe se da su pojedini portali, uključujući određene medije sa značajnom čitanošću, i dalje neregistrovani “ i krše važeće medijske zakone.

Nagrada za Sputnjik

Naznačeno je u izvještaju i da je u januaru ove godine jedno od nacionalnih novinarskih udruženja dodijelilo Sputnjiku-Srbija godišnju nagradu za najbolji informativni portal.

Tu nagradu je dodijelilo Udruženje novinara Crne Gore. Pored Sputnjika, Spomenica 150 godina novinarstva u Crnoj Gori (1871 – 2021) dodijeljena je Savezu novinara Rusije. Tada je odlučeno i da nagrada za životno djelo bude posthumno dodijeljena Darji Duginoj. Godišnje nagrade za su dobili novinari Igor Damjanović (IN4S), Ljubica Gojković-Vukićević (Srpska TV, Prva TV) i Bratislav Stoiljković (TV ADRIA). J. M.

Saučešće bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića povodom smrti dugogodišnjeg urednika u Pobjedi

Stamatović je dao visoko profesionalnu i ljudsku dimenziju novinarskom izrazu PODGORICA – Duga i uspješna karijera Jovana Stamatovića svjedočanstvo je i iskušenja i postignuća njegove matične novinske kuće Pobjede, kojoj je ostao privržen do kraja svog radnog vijeka, ali i izazova kroz koje je prolazilo crnogorsko društvo, kazao je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

d. malidžan

u segmentima ekonomije i slobode izražavanja

9

Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, uputio telegram saučešća porodici povodom smrti novinara i publiciste Jovana Stamatovića. Jovan Stamatović - Poštovana porodice Stamatović, sa iskrenim žaljenjem bivši crnogorski predsjednik. primio sam vijest o smrti vašeg Novinarski tekstovi i publioca, brata i djeda Jovana Sta- cistička ostvarenja Jovana matovića, uglednog novina- Stamatovića, kako je kazao, ra i publiciste. Jovan će osta- ostaju kao vrijedni priloti upamćen među kolegama zi bogate novinarske i kulkao novinar koji je davao vi- turne riznice Crne Gore. soko profesionalnu i ljudsku - Zajedno sa vama Jovana dadimenziju raznim formama nas žale i prijatelji i kolege, kao novinarskog izraza, što ga svr- i brojni redovni čitaoci njegostava u izuzetno vrijedne po- vih prepoznatljivih priloga, slenike javne riječi od kojeg kao čovjeka koji je bio svijetli su učile generacije - naveo je primjer odanosti profesiji, po-

rodici i Crnoj Gori – zaključio je Đukanović.

Dugogodišnji novinar i urednik u Pobjedi Jovan Stamatović preminuo je 7. novembra u Podgorici u 75. godini.

U našem listu radio je od 1977. godine, pisao je sve novinarske forme, a posebno su ostale upamćene reportaže o sudbinama ,,običnih“ ljudi u kojima su naglašeni njegov istančan stil i briga o čovjeku. R. D.

Procjenjuje se da u Crnoj Gori oko 60.000 osoba ima dijabetes

Žugić: Nije lako, ali živim kvalitetno

PODGORICA – Crna Gora je zemlja sa visokim procentom osoba oboljelih od dijabetesa u odnosu na ukupnu populaciju. Procjenjuje se da oko 60.000 osoba u Crnoj Gori ima dijabetes, po čemu naša zemlja spada u red visoko ugroženih kako u Evropi, tako i u svijetu, saopšteno je na skupu ,,Pokrećemo promjene za generacije“ koji je organizovan u susret Svjetskom danu borbe protiv dijabetesa.

Događaj je, pored ostalog, okupio crnogorske endokrinologe i ljekare različitih specijalnosti.

Kako je saopšteno, više od 95 odsto oboljelih čine odrasle

osobe, a najzastupljeniji je dijabetes tip 2.

-Već dugo govorim da je dijabetes kao moj najbolji prijatelj. Živjeti sa dijabetesom nije lako, ali nije nemoguće.

Moje zdravstveno stanje nije prepreka da živim kvalitetno, učim, radim, bavim se sportom i normalno se družim – rekla je Danijela Žugić.

Optimistična je, kako je rekla, da će joj „nove terapije i medicinska sredstva omogućiti da ima još bolju regulaciju šećera i unaprijedi kvalitet svog života“.

U Registar šećerne bolesti prijavi se između 2.000 i 3.000 novooboljelih osoba godišnje, od čega je 60 odsto prijavljenih mlađe od 65 godina, navedeno je u saopštenju. U Crnoj Gori

od šećerne bolesti podjednako obolijevaju muškarci i žene, a sve je više mlađe populacije koja se suočava sa dijagnozom. Procjene kažu da se godišnje otkrije do 40 slučajeva dijabetesa kod osoba mlađih od 19 godina, dok u istom periodu oboli više od 20 djece, mlađih od 14 godina.

Na skupu je ocijenjeno i da je nivo dijabetološke zaštite u Crnoj Gori značajno unaprijeđen u prethodne tri decenije, ali sa skoro 60.000 oboljelih i niskom sviješću o rizicima dijabetesa, naša zemlja je i dalje jedna od najugroženijih u Evropi.

-Dijabetes je veliki problem društva kako u Crnoj Gori, tako i globalno. Predstavlja petog uzročnika smrti u svijetu, ali nije samo zdravstveni, već i socijalni i ekonomski problem.

Sa porastom tendencije oboljevanja od dijabetesa, nameće se potreba da imamo sveobuhvatnu nacionalnu strategiju. Ona je višeslojna i trebalo bi da obuhvati najprije prevenciju, sa kojom treba početi još kod najmlađih u predškolskom i školskom uzrastu – rekao je direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore dr Đorđije Krnjević i ukazao na važnost obavezne edukacije kako medicinskih radnika, tako i opšte populacije.

Endokrinolog Kliničkog centra Crne Gore dr Emir Muzurović saopštio je da dijabetes i njegove komplikacije značajno utiču na kvalitet života pacijenta i skraćuju životni vijek.

N. Đ.

10 Društvo

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Tužilaštvu i Sudskom savjetu dostavljeni spisi predmeta iz postupka koji je vodila Agencija za sprečavanje korupcije povodom presude Upravnog suda o kandidaturi Vesne Vučković za čelnicu Vrhovnog suda PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije okončala je postupak u kojem je utvrdila da postoji sumnja da je narušen javni interes koji upućuje na korupciju prilikom odlučivanja Upravnog suda da meritornom presudom utvrdi kandidaturu v. d. predsjednica Vrhovnog suda Vesna Vučković za čelnicu te instance u punom mandatu. Spise predmeta iz ovog postupka ASK je dostavila tužilaštvu na dalje postupanje.

ASK: VDT da utvrdi da li petoro sudija treba krivično da odgovara

đivanje dvotrećinske većine u odlučivanju, preinačio stav Opšte sjednice Vrhovnog suda koja prethodno nije utvrdila kandidaturu Vesne Vučković za izbor predsjednice te sudske instance.

Prema informacijama Pobjede, direktorica ASK Jelena Perović je prije dva dana spise predmeta o ovom slučaju dostavila v. d. VDT-a Tatjani Begović na procjenu da li se u „radnjama sudija Upravnog suda Davora Stojkovića, Ane Perović -Vojinović i Dragana Đuretića, te sutkinja Vrhovnog suda Vesne Jočić i Vesne Vučković ostvaruju elementi bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti“.

Uporedo, na osnovu dopisa u koje je Pobjeda imala uvid, čelnica ASK je pored VDT-a, članove Sudskog savjeta i čelnicu tog tijela Vesnu Simović-Zvicer obavijestila da postoji osnov sumnje da je sudija Upravnog suda Davor Stojković počinio disciplinski prekršaj time što je mimo pravila o redosljedu rješavanja, i bez izričitog prijedloga predsjednika Upravnog suda, preko reda uzeo u rad predmet koji se ticao tužbe Vučković na odluku Opšte sjednice sudija Vrhovnog suda koja nije utvrdila njenu kandidaturu za predsjednicu.

Istorija slučaja

U dopisu ASK, od članova Sudskog savjeta se očekuje da spise predmeta, shodno članu 110 Zakona o Sudskom savje-

tu i sudijama, dostave „nadležnom organu za pokretanje disciplinskog postupka“.

Spise predmeta ASK je dostavila i sudijama i sutkinjama Vrhovnog suda.

Podsjetimo, Sudski savjet 3. jula ove godine nije izabrao sutkinju i dotadašnju vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesnu Vučković za čelnicu te sudske instance u punom mandatu, jer je većina članova Savjeta glasala protiv.

Time je okončana maratonska procedura koju je obilježio presedan da se o kandidatkinji Vučković odlučivalo iako nju, formalno, nije predložila Opšta sjednica sudija Vrhovnog suda, a usput je cijela procedura bila opterećena činjenicom da je ASK otvorila postupak provjere sumnje da je Upravni sud presudom utvrđivanja Vučković za kandidatkinju narušio javni interes.

Sudski savjet je u julu, naime, ipak odlučio da proceduru dovede do kraja i obavi intervju sa kandidatkinjom Vučković, uprkos tome što Agencija za sprečavanje korupcije još nije bila dovršila postupak otvoren po službenoj dužnosti 9. juna, u kojem je to antikorupcijsko tijelo nastojalo da utvrdi da li je Upravni sud, presudom U.br.

598/23, narušio javni interes koji upućuje na sumnju u postojanje korupcije.

Na sjednici Sudskog savjeta je prilikom odlučivanja o kandidaturi Vučković, konstatovano da je nalazom pravosudne in-

m. babović

Prema informacijama Pobjede, direktorica ASK Jelena Perović je prije dva dana spise predmeta dostavila v. d. VDT Tatjani Begović na procjenu da li se u „radnjama sudija Upravnog suda Davora Stojkovića, Ane Perović -Vojinović Upravni sud je 8. maja, uz obrazloženje da nije valjano i Dragana Đuretića, te sutkinja Vrhovnog suda Vesne Jočić i Vesne Vučković, utvrđeno polazište za odre- ostvaruju elementi bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti“ nje korupcije, čije utvrđivanje je jedino u nadležnosti Agencije za sprečavanje korupcije, ne može značiti miješanje u nadležnost sudske vlasti, čija je samostalnost i nezavisnost garantovana kako Ustavom Crne Gore, Zakonom o sudskom savjetu i sudijama, Etičkim kodeksom sudija, tako i potvrđenim međunarodnim ugovorima, konvecijama, standardima Savjeta evrope i evropske unije – navodi se u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid.

Sporan i zapisnik

Vesna Vučković

spekcije (koji je tražen u međuvremenu) utvrđeno da je predmet, odnosno njena tužba podnijeta Upravnom sudu povodom odluke Opšte sjednice sudija Vrhovnog suda, dodijeljen putem „algoritma u sistemu“.

Ključni prigovor ASK u tom slučaju odnosio se upravo na brzinu kojom je razmotrena tužba Vučković pred Upravnim sudom, što nije bio slučaj u drugim primjerima i postupcima koji su se ticali sudija. Posebno je apostrofirano i to što je Upravni sud na sebe preuzeo odlučivanje, odnosno utvrđivanje i predlaganje kandidata o kojem treba da odluči Sudski savjet na osnovu pratećeg obrazloženja Opšte sjednice Vrhovnog suda (kojeg nije bilo), jer na toj sjednici nije ni bila utvrđena kandidatura Vučković, jer ona nije do-

bila potrebnu kvalifikovanu većinu.

Upravo je Upravni sud, sporeći osnov za utvrđivanje kvalifikovan većine, odlučio da je Vučković – kandidatkinja.

Ne ulaze u pitanje zakonitosti

U obrazloženju spisa dostavljenih tužilačkoj organizaciji, odnosno Sudskom savjetu, direktorica ASK Jelena Perović je navela da oni proističu iz prikupljenih dokaza do kojih je u postupku došla Agencija.

Napominje se da pokretanje postupka pred ASK, nije imalo niti ima za cilj ocjenu zakonitosti odluke Upravnog suda, jer to pravo pripada isključivo sudskoj vlasti.

-Utvrđivanje korupcijskih rizika ili povreda javnog interesa koje upućuju na postoja-

Iz ASK su, na osnovu prikupljenih dokaza, problematizovali i činjenicu da zapisnik Opšte sjednice Vrhovnog suda od 17. januara 2023. godine, na kojoj je nije prošao prijedlog da se utvrdi kandidatura Vučković za predsjednicu suda, zapravo nije ni usvojen, već se radilo o nacrtu.

Takođe, navodi se da predsjedavajuća Opšte sjednice Vrhovnog suda Vesna Jočić nije na adekvatan način dostavila dopis Su br. 3/23-I od 19. januara 2023. godine Sudskom savjetu već ga je potpisala kao „zamjenica predsjednika Vrhovnog suda“ iako je prema poslovniku o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda, u članu 12, propisano da se sjednice zavode u upisnik „Su“ i obilježavaju pod brojem koji sadrži redni broj sjednice u toku svake godine.

-Vrhovni sud niti zamjenica

vršiteljke dužnosti predsjednice suda, nijesu imali ovlašćenje da dostave obavještenje, već je to mogla da uradi samo Opšta sjednica Vrhovnog suda, odnosno u njeno ime predsjedavajuća Opšte sjednice.

Iz toga proizilazi da se tužba Upravnom sudu izjavljena protiv akta koji nije ni donijela Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore – navode iz ASK-a u dopisu VDT-u.

Napominju da se na osnovu zakona koji regulišu ovu materiju, Opšta sjednica Vrhovnog suda ne može poistovjetiti sa Vrhovnim sudom, jer su im nadležnosti jasno razdvojene pa iz ASK postavljaju pitanje kako zakonski propisi koji to preciziraju nijesu bili poznati zamjenici v. d. Vrhovnog suda Vesni Jočić.

Dodatno, ASK je u analizi dokaza i materijala, utvrdila da je nejasno odakle konstatacija Jočić u aktu upućenom Sudskom savjetu od 19. januara ove godine da je sutkinja Vučković izuzeta i nije glasala prilikom odlučivanja Opšte sjednice o njenoj kandidaturi.

To potenciraju u dopisu zbog toga što, se „iz materijalnih dokaza utvrđuje da Vučković nije glasala, ali da nije bila izuzeta, niti je tražila izuzeće, niti postoji formalna odluka o tome donijeta od strane Opšte sjednice Vrhovnog suda“.

Nova kandidatura

Nakon što u julu ove godine nije izabran čelnik Vrhovnog suda, Sudski savjet je raspisao novi konkurs na kojem se ponovo, kao jedina kandidatkinja, javila upravo – Vesna Vučković.

Na sjednici 4. avgusta Sudski savjet je konstatovao njenu kandidaturu i uputio informaciju o tome Opštoj sjednici Vrhovnog suda koja ponovo treba da se izjasni, odnosno utvrdi kandidaturu.

Sjednica na kojoj ovo tijelo treba da raspravlja, odnosno odlučuje o kandidaturi Vučković, još nije sazvana, a ingerencije da je sazove ima upravo sutkinja Vučković.

V. d stanje u Vrhovnom sudu traje od juna 2021. godine kada je Vučković izabrana za vršiteljku dužnosti. I. PERIĆ cgo

Istraživanje CGO i Akademije za demokratski razvoj

Polovina građana ne može da se odredi između partizana i četnika Na Međunarodni dan borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije, koji se obilježava 9. novembra, CGO ukazuje na značaj prepoznavanja i adekvatnog adresiranja početnih znakova netolerancije u društvu radi zaštite ljudskih prava PODGORICA – Gotovo polovina građana Crne Gore (49,7 odsto) danas ne može da se odredi između dva ideološki suprotstavljena pokreta iz Drugog svjetskog rata – partizana i četnika, pokazuju nalazi projekta „Plenum o crno-

gorsko-srpskim odnosima“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje i regionalna Akademija za demokratski razvoj (ADD).

Bliskost partizanskom pokretu izražava 32,3 odsto građana, a četničkom pokretu 18. U Sr-

biji, bliskost prema partizanskom pokretu osjeća isto 32,3 građana, ali znatno veći procenat u odnosu na Crnu Goru prema četničkom pokretu – 29 odsto. U Srbiji oko 40 odsto građana ne može da se odredi između ta dva pokreta.

Na Međunarodni dan borbe

protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije, koji se obilježava 9. novembra, CGO ukazuje na značaj prepoznavanja i adekvatnog adresiranja početnih znakova netolerancije u društvu radi zaštite ljudskih prava.

- Svako društvo, uključujući

i crnogorsko, mora odgovorno pristupiti razvoju otpornosti na različite oblike fašizma, uz fokus i na obrazovanje.

Zabrinjavajući su pokušaji revizije istorije koji se javljaju u posljednjem periodu u Crnoj

Gori od strane donosilaca odluka, kao i relativizovanje fašističkih i antifašističkih pokreta čime se direktno ugrožavaju i antifašističke vrijednosti u crnogorskom društvu – saopšteno je iz te organizacije. D. M.

Svijet

Četvrtak, 9. novembar 2023.

11

Trideset treći dan sukoba Izraela i palestinske grupe Hamas

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu poručio je da nema prekida vatre dok se ne oslobode svi taoci u Gazi, uz upozorenje Hezbolahu da ne otvara novi ratni front jer bi im to bila ,,greška života“. Sa druge strane, Hezbolah prijeti potpunom konfrontacijom ako Izrael nastavi ofanzivu u Gazi.

U televizijskoj izjavi, Netanjahu je rekao da neće biti primirja ili isporuke goriva u Gazu prije nego što Hamas oslobodi izraelske taoce i ponovio poziv palestinskim civilima da se kreću na jug radi sopstvene bezbjednosti.

– Nećemo stati – rekao je Netanjahu.

UNIŠTENI TUNELI

Izraelske odbrambene snage saopštile su juče da su otkrile i uništile oko 130 tunelskih otvora u Pojasu Gaze otkako je počela kopnena operacija prošlog mjeseca.

Navodi se i da su pješadijske snage osvojile Hamasov kamp za obuku na sjeveru Pojasa Gaze i da je u kampu pronađeno oružje.

U okviru kampa pronađeno je i nekoliko ulaza u tunele, koji su uništeni.

– Bombardovanje domova i civilne infrastrukture u Gazi i neselektivno ispaljivanje Hamasovih raketa su ratni su zločin – rekao je juče nezavisni stručnjak Ujedinjenih nacija.

U prošlomjesečnim izraelskim napadima u Pojasu Gaze uništeno je ili oštećeno 45

AP

Netanjahu: Nema primirja dok se ne oslobode taoci Gutereš kaže da su UN uključene u pregovore o zatočenicima

Nastavljeno granatiranje sjevernog dijela Pojasa Gaze

odsto stambenih jedinica na palestinskoj teritoriji, podsjetio je Balakrišnan Rajagopal, kazavši da je posljedica takvih uništenja ,,visoka cijena kada su posrijedi ljudski životi“.

Istakao je i to da domovi civila u Izraelu nijesu vojni objekti, te je upozorio da kontinuirano Hamasovo neselektivno raketiranje iz Gaze i s ostalih područja, takođe, predstavlja „ratni zločin“.

HILJADE CIVILA POBJEGLO NA JUG GAZE

Hiljade civila pobjeglo je sa sjevera na jug Gaze kroz rutu za evakuaciju koju je otvorila izraelska vojska peti dan zaredom. U sinoćnjem ažuriranju, humanitarni kabinet UN saopštio je da je većina stigla na rutu pješice s minimalnom

Prijedlog ukrajinskog predsjednika

opremom, uključujući djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom.

UN je rekao da su neki raseljeni iz Gaze morali proći izraelske kontrolne tačke i gledati kako izraelske snage hapse ljude. Drugi su novinskoj agenciji AP ispričali da su prošli pored izraelskih tenkova s podignutim rukama, dok su mahali bijelim zastavama.

Brigada Al-Quds, vojna grana pokreta „Islamski džihad“, saopštila je da je bombardovala gradove Gush Dan, Sderot i Mefalsim.

Izraelska vojska je saopštila da je ubila vodećeg Hamasovog stručnjaka za razvoj oružja u Pojasu Gaze.

Na svom Telegram kanalu, vojska je rekla da je u vazdušnom napadu ubijen Mohsen

Abu Zina, koji je bio jedan od Hamasovih vodećih stručnjaka za razvoj strateškog oružja i raketa. Hamas nije komentarisao izraelske tvrdnje.

Desetine Palestinaca je poginulo u noćašnjim izraelskim vazdušnim i artiljerijskim napadima na različita područja Pojasa Gaze, prenosi palestinska agencija WAFA. Kako se navodi, izraelski vojni avioni izveli su seriju napada na različite četvrti grada Gaze, ciljajući kuće i zgrade, a među žrtvama je najviše djece, žena i staraca.

Palestinsko ministarstvo zdravlja saopštilo je da je broj poginulih Palestinaca u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali povećan na 10.468, a da je više od 27.000 ljudi ranjeno.

Izraelski poslijeratni plan nije „stalna okupacija“ Gaze, saopštio je Mark Regev, savjetnik

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je da broj civila ubijenih u Pojasu Gaze pokazuje da je nešto „očigledno pogrešno“ sa izraelskim vojnim operacijama protiv Hamasa na toj teritoriji, prenosi BBC. Rekao je da su 92 radnika UN, takođe, ubijena u ovom ratu.

– Postoje prekršaji Hamasa kada imaju

ljudske štitove – rekao je Gutereš za Rojters.

Ali, dodao je, kada se pogleda broj ubijenih civila koji su ubijeni u vojnim operacijama, „postoji nešto očigledno pogrešno“.

Ističe i da su UN uključene u pregovore o oslobađanju više od 200 talaca koje je Hamas oteo nakon napada na Izrael prošlog mjeseca.

premijera Benjamina Netanjahua.

On je u izjavi za CNN rekao da Izrael razmatra nešto „fleksibilniju“ varijantu, koja bi omogućila ulazak i izlazak po potrebi u enklavu, da bi se rješavale bezbjednosne situacije i da se ne govori o eventualnoj stalnoj okupaciji Pojasa Gaze.

cama i mjestima kod sjevera Pojasa Gaze.

Komemorativni skup je prošao u tmurnoj atmosferi i počeo je snimkom hora koji pjeva Unetane Tokef, liturgijsku pjesmu koja opisuje sudnji dan i koja se pjeva na praznike Roš Hašana i Jom Kipur, prenosi Tajms of Izrael.

Prisutnima su se kratko obratili Jakov Godo, čijeg su sina ubili teroristi Hamasa u porodičnoj kući u Kisufimu, i Maoz Jinon, čiji su roditelji ubijeni u Mošav Netiv Ha Asari. Oba govornika su okrivila premijera Benjamina Netanjahua i njegovu vladu za ono što se dogodilo 7. oktobra.

KOMEMORATIVNI SKUP

Stotine ljudi su se okupile juče u blizini Kneseta kako bi obilježile 30 dana od smrti 1.400 ljudi, stradalih 7. oktobra, kada su teroristi Hamasa upali na jug Izraela i počinili zvjerstva u pograničnim zajedni-

Nova slovačka vlada odbila paket podrške Ukrajini

Zelenski traži da se Zaustavljena vojna pomoć Kijevu zabrana izvoza gasa nastavi i u 2024.

KIJEV – Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je da se važeća zabrana izvoza ukrajinskog prirodnog gasa produži i na cijelu narednu godinu.

Zelenski je takođe ovim dekretom pozvao Vladu Ukrajine da poveća kapacitet ukrajinskog sistema za prenos gasa kako bi se osigurao uvoz prirodnog gasa i njegova akumulacija u podzemnim skladiVolodimir Zelenski štima. Šef najveće ukrajinske gasne kompanije Naftogas Oleksij dini na 19,1 milijardu kubnih Černišov je ranije rekao da metara gasa i da se nada da KiUkrajina planira da poveća jev tokom zime neće morati da proizvodnju gasa u ovoj go- uvozi gorivo.

BRATISLAVA – Nova slovačka vlada odbacila je juče prethodno izrađeni plan o donaciji raketa i municije Ukrajini, kako je ranije i obećao premijer Robert Fico, da će zaustaviti vojnu pomoć Kijevu dok se bori protiv ruske invazije.

Paket pomoći uključivao je 140 raketa sistema protivvazdušne odbrane KUB, više od 5.000 komada municije za topove kalibra 125 milimetara i četiri miliona komada municije za malokalibarsko oružje, prema sporazumu koji je ranije napravila privremena vlada te zemlje, članice Sjevernoatlantskog saveza (NATO), prije nego što je predala vlast prošlog mjeseca. Ficova vlada odbacila je taj paket na sjednici vlade.

Većina lidera Evropske uni-

Robert Fico

je, koji su se sastali na samitu u Briselu 27. oktobra, podržali su davanje veće finansijske podrške Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.

Evropska komisija je 20. juna predložila reviziju Više-

godišnjeg finansijskog okvira, sedmogodišnjeg budžeta EU i zatražila dodatnih 66 milijardi eura do kraja 2027. koji bi uglavnom bili namijenje-

ni za Ukrajinu, upravljanje migracijama i jačanje otpornosti i konkurentnosti evropske ekonomije.

Komisija je predložila uspostavu namjenskog ,,instrumenta za Ukrajinu“ u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, od čega 33 milijarde povoljnih zajmova i 17 milijardi bespovratnih sredstava.

I predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel i predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen istakli su da pomaganje Ukrajini ostaje prioritet.

Novi slovački premijer Fico naglasio je da želi garancije da novac EU neće biti pronevjeren, saopštio je njegov kabinet 27. oktobra.

Priredila: R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

12 Crna hronika

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Viši sud donio rješenje za optužene za stvaranje kriminalne organizacije

PODGORICA - Vjekoslavu Lambuliću, Radovanu Peroviću i Bojanu Ojdaniću koji su uhapšeni 8. oktobra produžen je pritvor za još dva mjeseca zbog sumnje da su dio kriminalne organizacije koja se bavila međunarodnim švercom droge.

Za ista krivična djela sumnjiče se i policajci Ljubo Milović i Filip Zindović, koji su u bjekstvu.

U sklopu istog predmeta, državni tužilac Jovan Vukotić ranije je,u Specijalnom državnom tužilaštvu, saslušao osumnjičene - predsjednika Opštine Budva Mila Božovića, Bojanovog brata Miletu Ojdanića i Miloša Mišurovića, koji se zbog drugog krivičnog postupka nalaze u spuškom pritvoru.

Specijalno tužilaštvo je, nakon analize ,,Skaj“ komunikacija, utvrdilo da su Ljubo Milović i Mileta Ojdanić u toku 2019. godine stvorili i organizovali kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, Republike Srbije, Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Ekvadora, Kraljevine Holandije, Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Turske i drugih država Evrope i Južne Amerike, a čiji pripadnici su postali

i. mandić

Lambuliću, Peroviću i Ojdaniću produžen pritvor dva mjeseca

Viši sud

okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novaković, Milan Popović. Božidar Jabučanin, Miloš Mišurović, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Goran Stojanović, Dražen Milović, Filip Zindović, Ivan Nikolić, Tihomir Adžić, Dejan Knežević, Božović Milo, Bojan Ojdanić, Radovan Perović, Vjekoslav Lambulić i više N. N. lica.

Ova kriminalna organizacija je, prema stavu SDT-a, imala za cilj vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

SDT navodi da su Milović i Mileta Ojdanić organizovali krijumčarenje kokai-

na iz Ekvadora u Evropu i Tursku.

Nepoznati pripadnici ove kriminalne organizacije su po nalogu Milovića i Ojdanića kupovali kokain u Ekvadoru, a zatim ga morskim putem slali zajedno sa nekom drugom robom u Evropu i Tursku.

Određeni pripadnici ove grupe su novac dobijen od prodaje ove droge u zemljama Evrope slali za Crnu Goru i Srbiju, gdje su ga dijelili.

Iz komunikacija preko ,,Skaj“ aplikacije proizilazi da su organizatori kriminalne organizacije, svaki pojedinačno, određivali koji će od okrivljenih i u kojem krijumčarenju imati udio, odnosno sa koliko kilograma opojne droge kokain učestvuju i koliko novca će nakon prodaje dobiti.

B. R.

Podnijeta krivična prijava zbog zelenašenja

Baranin tvrdi da mu je prijećeno zbog neisplaćenog duga BAR - Krivična prijava podnijeta je protiv D. N. (26) iz Bara zbog sumnje da je počinio krivično djelo zelenaštvo, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako je rečeno, S. Š. (34) iz Berana podnio je prijavu protiv D. N, u kojoj je naveo da mu pomenuti upućuje prijetnje zbog neisplaćenog duga.

- Kriminalističkom obradom barska policija je došla do sumnje da je D. N, koristeći stanje nužde dogovorio nesrazmjernu imovinsku korist i dao mu na zajam novac u iznosu od 1.100 eura, pritom dogovarajući kamatu na mjesečnom nivou u iznosu od 800 eura, pri čemu je dogovorio da je za svako kašnje-

nje uplate dužnik u obavezi da plati i iznos od 50 eura - naveli su iz policije.

Oštećeni je, kako su saopštili, od početka 2019. godine do maja 2023. godine, osumnjičenom na ime kamate isplatio iznos od 36.000 eura, od čega mu je dio novca davao na ruke, a dio uplaćivao preko Pošte Crne Gore.

C. H.

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljeno držanje oružja

Oduzeta puška

Zaplijenjeno oružje

PODGORICA - D. M. (55) iz Podgorice uhapšen je kada je policija pretresom njegovog stana pronašla automatsku pušku.

Kako je saopšteno iz policije, oduzeta je automatska puška M70, pet okvira i više komada municije različite vrste i kalibra.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se D. M. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljno držanje oružja i eksplozivnih materija.

C. H.

Otac garantovao cjelokupnom imovinom za slobodu osu

Prihvaćeno jem od 1.850.916 eur Marka Mićkovi PODGORICA - Viši sud prihvatio je jemstvo od 1.850.916,22 eura za ukidanje pritvora Marku Mićkoviću u kojem se nalazi od 19. juna kada je uhapšen zbog sumnje da je član kriminalne organizacije koju je formirao njegov rođak Ivan Mićković radi šverca cigareta.

Mićkoviću su uz prihvatanje jemstva izrečene mjere nadzora zabrana napuštanja boravišta i oduzimanje putne isprave.

Odluku je donio sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović.

Jemstvo je ponudio Dragiša Mićković, otac osumnjičenog Marka.

On je za sina garantovao cjelokupnom imovinom koju ima u Nikšiću i gotovinom u iznosu od 500 eura.

Sudija Šćepanović je pojasnio da je ponuđeno jemstvo uz mjere obezbjeđenja dovoljna garancija da Mićković neće pobjeći iako je tužilaštvo dalo negativno mišljenje cijeneći da je da je vrijednost ponuđenih nekretnina previsoko procijenjena te da nijesu atraktivne i pogodne za unovčenje sudija.

On je, obrazlažući prihvatanje jemstva, naveo da se radi o neopterećenim nepokretnostima koje se kao takve mogu lako prodati odnosno da bi se PODGORICA - Pred Osnovnim sudom u Podgorici juče je nastavljeno suđenje petorici policijskih inspektora, Danilu Grboviću, Daliboru Ljekočeviću, Bojanu Vujačiću, Ivanu Peruničiću i Nemanji Vujoševiću, koji su optuženi za iznuđivanje iskaza teškim nasiljem od Marka Boljevića u istrazi „bombaških napada“, 25. maja 2020. godine.

Svjedočili su policijski službenici Srđan Milikić i Radoman Vujičić, koji su 25. maja bili u smjeni kada je Boljević priveden. Na suđenju se nije pojavio Miloš Vučinić, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti kriminalističke policije u CB Podgorica, jer mu poziv nije uredno dostavljen. Okrivljeni su potvrdili da je on trenutno radno angažovan u inostranstvu, pa je sljedeće suđenje zakazano za 10. novembar, do kada je Vučiniću dat rok da obavijesti

Sa privođenja Marka Mićkovića

mogla ispuniti svrha ovog instituta u slučaju da okrivljeni u toku postupka pobjegne na nepoznato mjesto.

Sud je cijenio i činjenicu da zajemčena imovina pripada ocu Marka Mićkovića što će dodatno uticati na njega da se redovno odaziva na pozive suda i da neće dozvoliti da dođe do propasti jemstva, jer bi na taj način bila oštećena njegova porodica, odnosno otac kao

jemac i to nepokretnosti velike vrijednosti koju ima kao vlasnik.

Sudija Šćepanović je ukazao da ponuđeno jemstvo uz ostale izrečene mjere nadzora nije u nesrazmjeri, ni sa težinom krivičnih djela za koje se na nivou osnovane sumnje okrivljeni tereti niti su u nesrazmjeri sa imovinskim stanjem lica koje daje jemstvo.

U rješenju se navodi da. ukoliko okrivljeni Mar-

Nastavljeno suđenje petorici policijskih inspekto

Svjedoci se ne sjeć predali spise i gdje sud kada bi mogao doputovati i prisustvovati suđenju.

Svjedok Srđan Milikić je naveo da se ovog događaja sjeća samo zbog Gorana Boljevića, Markovog oca, koga je poznavao od ranije.

Kako je ispričao, bio je u noćnoj smjeni kada je Goran Boljević došao da traži sina koji je priveden.

- Zvao sam dežurnu službu i rekli su mi da Marko nije priveden, te da nije učestvovao ni u kakvom spornom događaju od toga dana, poput saobraćajke. Nakon toga, pokušao sam da dobijem dežurne starješine, ali se ne mogu sjetiti ni koga sam zvao, niti da li

mi se neko od njih javio. Jedna od mogućnosti je bila i da je Boljevića priveo Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, ali u tom slučaju ja ne bih bio u mogućnosti da dobijem bilo kakve informacije, jer taj sektor nije u našoj zgradi – ispričao je svjedok.

Naveo je da je kasnije saznao da je Boljević bio u prostorijama CB Podgorica, ali je kasnije tokom svjedočenja to opovrgao.

Tužiteljka Romina Vlahović je zbog toga prigovorila njegovom iskazu smatrajući da je usmjeren na pomaganje okrivljenima. Odgovarajući na pitanje suda, Milikić je objasnio da se sve osobe koje dođu u CB

Crna hronika

Četvrtak, 9. novembar 2023.

13

ko Mićković pobjegne, rješenjem suda će se nepokretnosti na koje je upisana hipoteka uknjižiti kao vlasništvo države Crne Gore.

Mićković će se naći na slobodi tek po pravosnažnosti ovog rješenja i nakon što se izvrši upis na navedene nepokretnosti u korist države Crne Gore i o tome sudu bude dostavljen dokaz, i kada iznos od 500 eura bude položen u sudski depozit.

Mićković je iz špediterske firme Knjaz uhapšen 19. juna zajedno sa Ratkom Mandić, direktoricom špediterske firme iz Bara „Atlant agent“, Nikšićaninom Miletom Simanić, Đokom Lješkovićem i Rajkom Đurovićem.

Njima su lisice na ruke stavljene po nalogu Specijalnog tužilaštva zbog sumnje da su dio organizovane kriminalne grupe koja je švercovala cigarete od kraja 2018. do novembra 2020. godine, a među kojima su i članovi komisije Uprave prihoda i carina - za uništenje oduzete robe – cigareta.

Za organizatora kriminalne grupe označen je Nikšićanin Ivan Mićković.

Prema navodima prijave, kada bi cigarete bile dovezene u Nikšić, u fabriku „Javorak MB“ gdje je u pećima trebalo da budu spaljene, članovi komisije iu Uprave carina su pravili „papire“ kao da je čitav kontingent uništen, a u pećima bi bilo spaljeno svega pet odsto tovara. Ostalo je kamionima transportovano dalje.

Prema informacijama Pobjede, Nebojša Adamović u dva iskaza pred specijalnim tužiocem – 21. decembra 2022. i 5. juna – priznao je da je bio dio ove organizovane kriminalne grupe i detaljno razotkrio šemu funkcionisanja i ko je sve bio u tom lancu.

On je, navodno, ispričao da je od kraja 2018. bio u komisiji i da su od tada uništene svega dvije isporuke cigareta koje su bili upućene u Nikšić.

U okviru ove akcije prvo su uhapšeni i službenici Uprave prihoda i carina Elvir Adrović, Milutin Pejović, kao i vozač kamiona Dalibor Brnović, a nekoliko dana kasnije i načelnik Odjeljenja za sprečavanje krijumčarenja UPC Željko Ivanović i članovi komisije za uništavanje oduzetih cigareta Radivoje Vujačić, Miško Saveljić i Nebojša Adamović.

B. R.

ora za torturu nad Markom Boljevićem

ećaju kome su e je bio uhapšeni evidentiraju, ali da to nije slučaj sa osobama koje dolaze u pratnji policijskih inspektora pošto su u tom slučaju za njih isključivo ti inspektori i odgovorni.

Milikić se pozivao na video-snimke od te večeri, pa je sutkinja Larisa Mijušković-Stamatović upitala da li ti zapisi i danas postoje. Ipak, Milikić u to nije bio siguran. On se nije mogao sjetiti ni da li je Goran Boljević te večeri pronašao sina, iako ga je tom prilikom pitao da li bi pred sudom svjedočio o cjelokupnom događaju.

Drugi svjedok, Radoman Vujičić naveo je i da je i on radio drugu smjenu. U prostorije CB Podgorica je došao oko 19 sati,

kada mu je rukovodilac Srđan Korać dao zapisnik o uzimanju izjave od Marka Boljevića uz naredbu da sastavi propratni akt koji će uz taj zapisnik dostaviti tužilaštvu.

- Čekao sam Koraća da me obavijesti kada dokumentaciju treba da dostavim tužilaštvu, ali se ne mogu sjetiti da li sam za to vrijeme bio u prostorijama CB Podgorica ili u gradu. Znam da sam spise mogao da uzmem sa sobom. Kada me pozvao, spise sam sivom „opela astrom“ donio do tužilaštva, međutim ne znam da li sam ih ostavio na arhivu ili sam ih predao lično tužiteljki – ispričao je.

C. H.

Potvrđena odluka o pritvoru Milošu Medenici m. babović

mstvo ura za ića

m.babović

umnjičenog za učešće u švercu cigareta Apelacioni sud odbacio žalbu odbrane sina bivše predsjednice Vrhovnog suda

PODGORICA - Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je pritvor Milošu Medenici zbog sumnje da je organizovao kriminalnu organizaciju radi šverca droge i cigareta i nezakonitog uticaja na sudske ishode u pojedinim predmetima radi novčane koristi.

- Apelacioni sud Crne Gore je odbio kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog Miloša Medenice i potvrdio rješenje Višeg suda u Podgorici o produženju pritvora u odnosu na ovog okrivljenog. Prilikom donošenja odluke ovaj sud je imao u vidu razloge Ustavnog suda Crne Gore iz odluke od 12. oktobra, pa je, na osnovu analize cjelokupnih spisa predmeta, ocijenio da postoje razlozi za dalje trajanje pritvora u odnosu na ovog okrivljenog – saopšteno je iz Apelacionog suda.

Miloš Medenica je početkom novembra u podgoričkom Višem sudu kazao da neće bježati ukoliko sud prihvati jemstvo od 788.800 eura koje je njegova porodica ponudila u nekretninama za mogućnost da se brani sa slobode od optužbi Specijalnog tužilaštva.

Medenica je saopštio da se u maju prošle godine iz Beograda sa liječenja vratio u Crnu Goru a znao je da će po slijetanju na podgorički aerodrom biti uhapšen a potom i pritvoren.

On je kazao i da se ne bi usudio da bježi dodatno i zbog činjenice da bi njegova porodica u tom slučaju izgubila svu imovinu.

Advokat Stefan Jovanović je, prilikom razmatranja jemstva Miloša Medenice, predao sudu odluku Ustavnog suda od 12. oktobra 2023. godine gdje

Privođenje Miloša Medenice

se navodi da su držanjem u pritvoru njegovom branjeniku povrijeđena Ustavom i Konvencijom garantovana prava.

- Ustavni sud je konstatovao da nižestepeni sudovi nijesu cijenili medicinsku dokumentaciju Miloša Medenice koja egzistira u spisima predmeta od početka postupka i iz koje proizilazi da je bio hospitalizovan određeni vremenski period, a naposljetku ni to da se isti dobrovoljno javio nadležnom tužilaštvu, odnosno da se stavio na raspolaganje nadležnim organima i na taj način omogućio da mu se nesmetano sudi – kazao je Jovanović.

Osim toga Ustavni sud je apostrofirao da nižestepeni sudovi nijesu dali ustavnopravno prihvatljive razloge da li je pritvor i dalje jedina mjera koja se ima primijeniti u konkretnom slučaju, odnosno da li treba primijeniti neku drugu mjeru osim pritvora, i to imajući u vidu sve prethodno

istaknuto kao i dužinu trajanja pritvora.

- Upravo ovo utvrđenje Ustavnog suda potvrđuje navode odbrane da je predloženo jemstvo u iznosu od 788.800 eura, koje se sastoji u svim porodičnim nepokretnostima, uz jednu ili više mjera nadzora, nakon skoro 18 mjeseci pritvora, sasvim dovoljna garancija da će se postupak nesmetano odvijati i da će biti obezbijeđeno prisustvo mog branjenika, posebno ako se ima u vidu da je isti svjestan da bi samo neodazivanjem na uredan poziv suda sve porodične nepokretnosti bile bespovratno izgubljene – kazao je advokat Jovanović.

On je podsjetio da se Medenica već 16 mjeseci nalazi u pritvoru i da se samoinicijativno stavio na raspolaganje nadležnim organima.

- Naime, nakon završenog liječenja, o čemu postoji uredna medicinska dokumentacija kako u tužilaštvu tako i u

sudu, isti se vratio u Crnu Goru kako bi se suočio sa optužbama. Isti je bio svjestan za šta se sve tereti, odnosno za koja sve krivična djela je okrivljen, ali se uprkos tome vratio i na taj način omogućio prvo tužilaštvu da vodi istragu u odnosu na njega, a potom i sudu da mu sudi. Ovako postupanje mog branjenika predstavlja konkretnu okolnost koja u cjelosti relativizuje navodne okolnosti koje bi uticale na opasnost od bjekstva, jer da se isti nije vratio u Crnu Goru pitanje je kako bi mu se uopšte i sudilo - zaključio je Jovanović.

Sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, Miloš Medenica se nalazi u pritvoru od 25. maja prošle godine kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolaska iz Beograda. Tereti se za organizovanje kriminalne organizacije radi vršenja više teških krivičnih djela.

B. R.

Barska policija podnijela dvije krivične prijave zbog djela iz privrednog kriminaliteta BAR - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Bar su državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, sprovodeći aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta, u dva odvojena predmeta, podnijeli krivične prijave protiv dvije osobe i jedne firme.

Krivična prijava je podnijeta protiv S. N. (50) iz Bara zbog sumnje da je izvršio krvično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje. On je, kako se sumnja, u aprilu 2023. godine, započeo gradnju objekta

Jednu osobu terete za nedozvoljenu gradnju, a drugu za nesavjestan rad cca 350m2 bez prijave građenja i dokumentacije shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, a na koji način je budžetu Crne Gore pričinio štetu u iznosu od 35.000 eura.

Zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nesavjesan rad u službi krivično će odgovarati A. U. (44), kao i pravno lice Auto-kuća Bane B d. o. o Bar shodno odredbama Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, A. U. je, kao izvršna direktorica, propustila da sprovede dužni nadzor prilikom serivisanja vozila „reno klio“, vlasništvo JUZ Dom zdravlja Bar. - Servisiranje je navedena firma bila dužna da sprovede na osnovu Ugovora o javnoj nabavci usluge popravke motornih vozila. Navedeno vozilo je 4. aprila 2022. godine radi servisiranja transportovano u gore pomenu-

ti servis, da bi u decembru 2022. godine vozilo pronađeno prevrnutno na desnu stranu, u blizini servisa sa svim polomljenim staklima i oštećenom limarijom – saopšteno je iz policije.

Osumnjičena je nesavjesno postupala sa imovinom povjerenom na osnovu međusobnog ugovora, te nije izvršila obaveze iz zaključenog ugovora, usljed čega je nastupila totalna šteta na vozilu.

C. H.

14 Crnom Gorom

Četvrtak, 9. novembar 2023.

MOJKOVAC: Čelnici lokalne uprave obratili se Vladi povodom planiranog otvaranja rudnika Brskovo

Predlažu korekciju DPP, veću koncesionu naknadu PODGORICA/ MOJKOVAC – Lokalna uprava u Mojkovcu smatra da je Nacrt detaljnog prostornog plana za koncesiono područje Brskovo sa Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu manjkav dokument, za dalju implementaciju može služiti samo kao polazna osnova i treba ga inovirati.

To su naveli u dopisu upućenom premijeru Milojku Spajiću, resornim ministrima i

medijima, a koji su potpisali predsjednici Opštine i Skupštine Mojkovca Vesko Delić i Marko Janketić te potpredsjednici Goran Palević i Ivan Ašanin koji ne isključuju mogućnost referendumskog izjašnjavanja građana o tom pitanju. To je, inače, prvo javno izjašnjenje mojkovačke lokalne uprave o projektu otvaranja rudnika Brskovo.

Potpisnici dopisa ocjenjuju kako DPP ne daje jasne i precizne odgovore na pitanja in-

tenziteta buke, transporta materijala, režima transporta i upotrebe eksplozivnih sredstava i upravljanje otpadnim i drugim vodama.

– DPP i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu treba da odgovore na pitanje da li je otvaranje rudnika u koliziji sa strateški važnim razvojnim projektom skijališta ,,Žarski“ sa posebnim osvrtom na rješavanje prašine u okviru ruže vjetrova za lokalitet kako bi bilo spriječeno potencijalno ši-

renje prašine prema budućem ski centru kao i prema drugim naseljenim područjima. Imajući u vidu da sada kroz koncesiono polje atmosferske vode prolaze kroz bivša rudarska okna i rijekom Rudnicom slivaju se u rijeku Taru i zagađuju je, pa u slučaju neotvaranja rudnika (koji ovaj problem tretira) neophodno je uraditi projekat kojim bi se riješilo pitanje zagađenja. Delić, Janketić, Palević i Ašanin navode da je koncesiona naknada ni-

ska (648.425 eura godišnje), da je kroz zakonsku regulativu treba uvećati te da se investitor mora obavezati da prilikom zapošljavanja prioritet imaju stanovnici Mojkovca i drugih opština sa sjevera.

Dalje smatraju i da se zbog značajnog arheološkog lokaliteta Brskova investitor mora obavezati da finansira izgradnju muzeja za čuvanje i izlaganje arheoloških artefakata, kao i projektnu dokumentaciju i izgradnju replike srednjovjekovnog Brskova u punoj veličini. Takođe, investitor se mora obavezati i da finansira izgradnju memorijalnog centra junacima Mojkovačke bitke na lokaciji koju odredi Opština.

Mojkovački odbornici će o sudbini rudnika raspravljati u petak jer je na dnevnom redu Skupštine inicijativa Demokratske partije socijalista i Socijalističke partije kojom traže – obustavu svih rudarskih aktivnosti u tom gradu, odnosno raskid ugovora o koncesiji.

Vlada je u decembru 2010. godine sa kompanijom Brskovo Mine (North Mining) zaključila ugovor o koncesiji na 30 godina. U međuvremenu je potpisivanjem šest aneksa koncesionaru produžavan rok da ispuni uslove – pribavi odobrenja i saglasnosti za eksploataciju, što on nije uradio.

Projekat je vrijedan 150 miliona eura, najavljeno je zapošljavanje 700 radnika a koncesionar je saopštio da je do sada investirao 30 miliona. D. Š.

NIKŠIĆ: Stanari Ulice Živka Nikolića ukazali na nejasnoće povodom izgradnje višespratnice ,,Grading“

,,ŠTELOVANJE“ PLANOVA

Nebojša Gorašević tvrdi da se službe u lokalnoj upravi trude da oni ne dođu do važećih dokumenata, te da su skloni i falsifikovanju bar datuma kad su dobili zahtjeve sugrađana.

- Investitor je dobio urbanističko-tehničke uslove po DUP-u Staro pazarište koji je tada bio na snazi, s tim što jedna katastarska parcela uopšte nije bila u sklopu urbanističke parcele na kojoj je podignuta zgrada. Tek kasnije DUP-om Centar i ta katastarska parcela je obuhvaćena, a prošle godine investitor podnosi zahtjev za još jednu parcelu kako bi dokompletirao prostor. To znači da se zbog investitora, u skladu s njegovim potrebama, ,,šteluje“ planska dokumentacija. Dakle, dolazimo do paradoksa da je Ulica Živka Nikolića, nekadašnja Ulica staro pazarište, sada vlasništvo firme ,,Grading“, pa samim tim ne može se ni pričati o rekonstrukciji, već potpunom iz-

Ni investitor ne zna za koliko spratova je izdata građevinska dozvola Vlasnik firme „Grading“ Milivoje Božović kazao je novinarima kako ne zna da li će graditi parking, da li zgrada ima četiri sprata i potkrovlje ali da sve zna njegov pravni savjetnik. Stanari se pitaju zar su važniji jedan investitor i njegove želje od 46 porodica čiji su i prađedovi tu rođeni, te tvrde da je za Božovića štelovan DUP mještanju saobraćajnice – kaže Gorašević.

Višespratnica je morala biti završena 2020. godine bar po građevinskoj dozvoli, a čak tri godine kasnije nova lokalna vlast donosi odluku o produženju važenja te dozvole. I kad se pogleda dokumentacija firme „Grading“ komšije tvrde da je prepuna nelogičnosti, da se navode različiti revidenti glavnog projekta, datumi...

Aleksandar Mrvošević ne može vjerovati da je važniji jedan investitor i njegove želje od 46 porodica čiji su i prađedovi tu rođeni.

– Nelogično je da se ulica izmješta desetak metara i ovo prevazilazi naše mogućnosti, ali bićemo istrajni i pravnim putem tražićemo zaštitu. Nećemo odustati, nijesmo tužioci ni sudije, ali smo ubijeđeni da će se naći neko da stane ovome na put. Mora neko da snosi odgovornost za ovo. Ako je posrijedi javni interes onda je logično bilo i da nas koji tu živimo neko pita za nešto, a ne da ljudima oduzimaju po polovinu dvorišta zato što je tijesno nekome ko je kupio plac i odlučio da podigne višespratnicu. Ta zgrada ima sprat više od dozvoljenog i duplo potkrovlje, pa još i parkinge, a zbog toga treba oduzeti dio životnog prostora komšijama. Svi iz lokalne uprave kažu da to nije u

njihovoj ingerenciji, prebacuju odgovornost jedni na druge i na kraju završavamo kod predsjednika Skupštine opštine, a logično je da se on najmanje pita u cijeloj priči. Jedino još od katastra nijesmo dobili odgovor, ali je jasno da investitor nije dokupio tu parcelu, odnosno Ulicu Živka Nikolića.

Dakle, da bi se legalizovao još jedan sprat i duplo potkrovlje, kao i dobila upotrebna dozvola treba investitor da dokupi ulicu, a nova se izgradi preko tuđih imanja, a to je suština – kaže Mrvošević. Kaže da su podnijeli više krivičnih prijava i da će ih još biti.

Predrag Zeković kaže da će od njegovog dvorišta oduzeti ćetiri-pet metara pa bi, pošto se izgradi nova ulica, njegova kapija kad je otvori dohvaćala gotovo do kuće.

- Ovo je centar Nikšića, moja porodica ovdje živi duže od vijeka, a ove godine nijesam ni drva još nabavljao, jer ne mogu da ih dovezem. Navodno, izmješta se ulica da bi se bolje povezala s raskrsnicom i dalje sa slijepom ulicom. Investitor je na državnom imanju napravio trotoare, dovodio sam geometra i utvrđeno je da je prekoračio liniju razgraničenja, a da je granica mog placa mimo ograde. Rekao sam im neka slobodno rade do kapije, ne treba niko da mi ništa plaća za

ta 33 centimetra, ali oni sada žele da uđu gotovo pet metara u moju imovinu da bi investitor zadovoljio svoje potrebe. U urbanizmu su nam rekli da on nema šanse da dobije dozvolu, a ja sam i nudio da otkupe sve moje, i kuću, ali to oni ne žele – kaže Zeković.

Pokazuje kuću komšija Kasoma čiji su temelji potkopani prije šest godina kada je počela gradnja suterena za novu višespratnicu.

BOŽOVIĆ NIJE U TOKU

Nejasnoće i nezadovoljstvo stanara podgrijava vlasnik firme „Grading“ Milivoje Božović. Na pitanje novinara koliko zgrada ima spratova i da li je REKONSTRUKCIJA ULICE TRAJE GODINAMA: spratnost usklađena s dozvo- Sporna zgrada firme ,,Grading“ lom nije imao odgovor.

– Radim po DUP-u, a plan ja potkrovlje Božović odgovara: završena ne znam – kaže vlanijesam radio. Dobio sam po- „Piše u građevinskoj dozvoli, snik firme „Grading“ Milivotrebnu dokumentaciju i po njoj iskreno da kažem – nijesam je Božović. se sve radi. Imam pravnog sa- sad u toku“.

Inspektor je dolazio, kažu stavjetnika i kod njega su svi papi- - Sve nadležne inspekcije pra- novnici Ulice Živka Nikolića, ri koji trebaju javnosti, stanov- tile su radove na ovoj zgradi, a ali nije umio da izbroji spratonicima ove ulice... Po zakonu moj pravni zastupnik sve po- ve ove višespratnice. Kran kose mora raditi – kaže Božović. datke ima i koga god intere- ji u toj ulici godinama stoji sajNa pitanje da li je planirao da suje može ih dobiti. Ne može lom je vezan za obližnje stablo gradi parkinge ispred zgrade zgrada da se priključi na ka- bukve da se ne bi srušio, a nenovinarima je rekao da ne zna nalizaciju, vodovodnu mre- davno je jedan dio od te koni da takvo pitanje moramo po- žu, a zahtjeve sam predao još strukcije pao nasred saobrastaviti nadležnima u lokalnoj 2020. godine. I taj dio krana, ćajnice. Nevjerovatno je, kažu, koji je pao, pao je na dio koji je kako neko u tom dijelu grada upravi.

Na konkretno pitanje da li u sastavni dio ove urbanistič- nije stradao, jer kroz gradiligrađevinskoj dozvoli piše da ke parcele. To je 179 kvadrata šte se prolazi do obližnje škomože graditi četiri sprata i pot- i vodi se kao dvorište zgrade. le, pekare, pijace... krovlje ili pet spratova i duplo Gdje će biti ulica i kad će biti Ratko PEROŠEVIĆ

R.PEROŠEVIĆ

NIKŠIĆ – Ulicom Živka Nikolića u centru Nikšića, čija rekonstrukcija je započela prije nekoliko godina, još se ne može bezbjedno proći ni vozilom, pa ni pješke, jer su pored novoizgrađene višespratnice (vlasništvo firme ,,Grading“) rupe duboke i više od metar.

Porodice, ima ih oko 46, koje žive u toj ulici juče su se okupile i pozvale novinare kako bi pažnju nadležnih i javnosti skrenuli na taj problem. Pesimisti su da će do rješenja doći brzo jer nadležni – u opštini i državi odgovornost prebacuju jedni na druge, ukazuju na neusaglašenost dokumenata koje dobijaju kao i oprečne izjave.

Oni su protestovali prije gotovo dva mjeseca, kada su stigle građevinske mašine da ruše ograde njihovih dvorišta, jer ne prihvataju da se zbog nove stambene zgrade izmješta cijela ulica i vrši eksproprijacija njihovih imanja, a u međuvremenu su dobili i odgovore brojnih lokalnih i državnih institucija, ali to je kod njih izazvalo dodatno ogorčenje.

Crnom Gorom

Četvrtak, 9. novembar 2023.

15

KOTOR: Stručnjaci Građevinskog fakulteta o uzrocima urušavanja kuća u Škaljarima 30. marta KOTOR – Do nestabilnosti kosine iskopa koje su uzrokovale urušavanje objekata u Novom naselju u Škaljarima u martu ove godine dovela je kombinacija više faktora – radovi su izvođeni u vrijeme hidrološkog minimuma, izvođač se nije adekvatno pripremio za izvođenje radova na iskopu, potporni zidovi prema susjednim objektima nijesu dostigli punu projektovanu nosivost, a bili su opterećeni većim pritiscima tla zasićenog vodom.

Izvođač se nije adekvatno pripremio, građevinski dnevnik štur i nepotpun

Tokom izgradnje stambenog objekta u Novom naselju došlo je do urušavanja dvije privatne kuće, nakon čega su porodice Knezović i Matković evakuisane. Investitor je kompanija To je, između ostalog, nave- ,,Rove“ (Tivat) a nadzorni organ je ,,Arhitektonika“ (Nikšić). Izvještaj sa procjenom stanja na deno u izvještaju komisije Građevinskog fakulteta Uni- terenu i prijedlogom mjera je uradila komisija Građevinskog fakulteta UCG IVANA KOMNENIĆ

verziteta Crne Gore o postojećem stanju sa prijedlozima aktivnosti za otklanjanje nedostataka nastalih pri izgradnji stambenog objekta, koji je sačinjen na zahtjev Opštine Kotor.

Da bi se riješili nastali problemi i preduprijedile buduće štete, komisija navodi da treba hitno preduzeti niz profesionalnih koraka.

– Obavezno uključivanje inženjera geotehnike u rješavanje problema, faze projektovanja i stručni nadzor. Izrada projekata zaštite temeljne jame za postojeće, aktuelno stanje na terenu od strane firme koja posjeduje licencu za izradu geotehničkih projekata. Uraditi reviziju projekta.

Izvođač radova treba da izradi tehnologiju izvođenja radova prema projektu, na koju treba da dobije saglasnost stručnog nadzora. Izvođenje radova prema usvojenoj tehnologiji radova uz obavezan nadzor inžinjera geotehnike i sanacija oštećenih objekata – preporuke su komisije.

UPOZORENJA MJEŠTANA

U Novom naselju u Škaljarima, 30. marta, došlo je do urušavanja kuća koje se nalaze iznad parcele na kojoj je kompanija ,,Rove“ (Tivat) počela izgradnja stambene zgrade. Nadzorni organ je ,,Arhitektonika“ (Nikšić). Sudska privremena mjera zabrane izvođenja radova na snazi je od 4. aprila.

Vlasnici urušenih kuća, mjesecima prije tog nemilog događaja, upozoravali su nadležne da su im ugroženi životi i imovina, zbog izgradnje stambenog objekta na parceli ispod njihovih kuća. Dvije kuće su se počele urušavati, a osam članova dvije porodice Knezović i Matković tog dana je evakuisano iz svojih kuća.

Krajem prošle godine srušeni su objekti na parceli ispod kućica, kada je firma „Rove“ započela izgradnju stambenog objekta za koju je dobila sve dozvole. Te dvije porodice upozoravale su mjesecima da se radovi izvode neprofesionalno, jer se otvorilo klizište i da su kućice ugrožene.

Ubrzo nakon tog nemilog događaja Opština je obezbijedila privremeni smještaj za članove porodica Knezović i Matković, koji su ostali bez svojih domova kao i za još dvije porodice čije kuće su takođe bile ugrožene. Iz Opštine Kotor

U rješavanje problema obavezno uključiti inžinjera geotehnike

RADOVI STOPIRANI 4.APRILA: Urušene kuće u Škaljarima

su tada pozvali nadležne organe da pokrenu postupke i da se utvrdi odgovornost.

Izvještaj komisije Građevinskog fakulteta prezentovan je vlasnicima urušenih kuća u utorak u Opštini Kotor na sastanku sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem i predstavnikom nadležnog sekretarijata. Kasnije je organizovan i sastanak sa izvođačem radova firmom „Rove“, a tokom iduće sedmice biće održan sastanak, Opštine, vlasnika kuća i izvođača radova na kojem će biti dogovorene dalje aktivnosti u cilju rješavanja ovog problema.

U stručnom nalazu komisije koji je urađen u oktobru, a koji potpisuju diplomirani inženjeri građevinarstva, profesor

dr Miloš Knežević i profesorica dr Marina Rakočević, u koji je Pobjeda imala uvid, data je procjena uzroka urušavanja kuća kao i prijedlozi aktivnosti za rješavanje problema. Komisija je predložila Opštini da prihvati izvještaj i na osnovu njega donese adekvatne odluke. Naglašavaju da je izvještaj stručno mišljenje napravljeno za potrebe naručioca posla, Opštine Kotor, te da može biti tretirano kao osnova, ali ne i kao eventualni izvještaj za sudsko vještačenje.

U izvještaju komisija naglašava „da je od ključne važnosti napomenuti da je izvođač radova odmah preduzeo hitne mjere kako bi ublažio eventualne veće štete na susjednim objektima, prije svega zatr-

pavanje izvedenog iskopa“, te da je „ovaj brz odgovor bio presudan kako bi se spriječilo dalje pogoršanje situacije, posebno s obzirom na opasnost od podzemnih i površinskih voda koje su nadalje mogle izazivati veće odronjavanje iskopa i dodatnu nesigurnost“.

PROJEKTNI NEDOSTACI

Komisija je procijenila da je iz razloga kombinacije više faktora došlo do pojave nestabilnosti kosine iskopa koje su ugrozile dva susjedna objekta.

– Radovi su izvođeni od 25. do 27. februara 2023. (prema građevinskom dnevniku), u periodu kada je hidrološki nivo nepovoljan, a zahtjevi projek-

Od ključne važnosti je to što je izvođač radova odmah preduzeo hitne mjere kako bi ublažio eventualne veće štete na susjednim objektima.

To je bilo presudno kako bi se spriječilo dalje pogoršanje situacije, posebno uzimajući u obzir opasnost od podzemnih i površinskih voda koje su mogle izazivati veće odronjavanje iskopa –navedeno je u izvještaju komisije ta traže izvođenje u hidrološkom minimumu. Na oko 1,5 metara ispod kote terena, na vezi dva sloja tip 1 i tip 2, postoje podzemne vode čija se količina značajno povećava u kišnom periodu. Izvođač se nije adekvatno pripremio za izvođenje radova na iskopu i nije izradio tehnologiju izvođenja radova koji umnogome zavise od mašina i opreme sa kojima se raspolaže.

Manji nedostaci projektne dokumentacije, koji se odnose na tehničke uslove za izvođenje iskopa, koji su ne-

ophodni imajući u vidu da se vrši iskop u terenu, za objekat osam, okvirno od kote plus 12,27 mnm do kote plus 19.58 mnm. Izgrađeni elementi potpornog zida prema susjednim objektima nijesu dostigli punu projektovanu nosivost a bili su opterećeni većim pritiscima tla zasićenog vodom - navodi se u izvještaju.

Komisija je konstatovala da je građevinski dnevnik na 12 strana, koji obuhvata period od 4. do 23. aprila 2023. godine, štur i nepotpun.

Ivana KOMNENIĆ

KOLAŠIN: Jesenja akcija Crvenog krsta KOLAŠIN – U nedavnoj akciji dobrovoljnog davalaštva, koju je organizovao Crveni krst Kolašina, učestvovalo je 83 humanista. Čelnik te humanitarne organizacije Milan Marković zadovoljan je učinkom.

NEKOME ĆE SPASITI ŽIVOT. Humani čin sa osmijehom

– Svjedoci smo da raste broj onih koji smatraju da treba da budu humani tako što će ispuniti neke redovne građanske obaveze. Kao organizatori tih aktivnosti treba da bude-

Krv dalo 83 humanista mo na pravi način prisutni kao pokretači i kao neko ko će biti svjedok humanog odnosa. U Kolašinu uvijek imamo povećanje broja davalaca i to potvrđuje da ono što radi opštinska organizacija Crvenog krsta nailazi na prave odgovore – kazao je Marković.

Miloš Rakočević, jedan od volontera Crvenog krsta, takođe je zadovoljan.

– Osjetili smo atmosferu da svi žele da pomognu, da humanost postaje navika kod mladih ljudi koji su dio naše organizacije i kojih je sve više. Tek punoljetni volonteri su učestvovali u akciji i dali krv i tako postali dobrovoljni davaoci. Imamo primjer da su četiri kuma došla iz Podgorice da bi učestvovala u akciji. Zahvalnost dugujemo Ani

Šćepanović–Golubović, direktorici JU SMŠ ,,Braća Selić“, koja nam uvijek obezbijedi prostorne uslove. Naši partneri iz Zavoda za transfuziju krvi takođe su bili više nego zadovoljni kako su Kolašinci još jednom potvrdili svoju humanost i kako su sve brojniji u ovakvim akcijama – kazao je Miloš Rakočević.

Dr. D.

16 Kultura

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Nastup „Srbskih pravoslavnih pojaca“ u Nikšiću

Opet kao da se ništa nije desilo Piše: Dragana Erjavšek Za sve u životu postoje mjesto i vrijeme, i to „gdje“ i „kada“ su distinktivne tačke u kulturnim krugovima, jednako kao i „ko“ i „kako“. Posebno ako govorimo o pozorištu.

Pozorište je oduvijek bilo najprije kulturno uzdizanje i obrazovanje pa tek onda zabava.

Taj spoj svih vrsta umjetnosti koje se naslanjaju jedna na drugu čini pozorište kompleksnijom od svih vještina, ali i zahtjevnijom. Boje, glasovi, pokreti, riječi, sve je to pred nama u realnom vremenu, podložno greškama, obavijeno pritiskom, odgovornošću, koncentracijom neviđenih razmjera.

BAŠ SVE

I nije tu mjesto plitkom poimanju, površnom pristupu, nije tu mjesto bilo čemu što će urušiti tu kuću sa tri zida i „opoganiti“ je za neke buduće velike priče.

Nije Nikšićko pozorište više sala „18. septembar“ koja je služila za sve vrste programa, gradska „javna“ kuća za humanitarne koncerte s puno volje i dobrih namjera, ali s manjkom ili potpunim odsustvom kvaliteta, ni prostor za politička nadgornjavanja i upitna obećanja. Nije ni gumno, ni ognjište oko koga se okupljaju guslari da deseterišu. A od prvog je dana, čini se, baš to sve.

Od trenutka kad je neko ko je imao ključ otvorio 2015. godine, nedugo nakon rekonstrukcije, vrata ove ustanove kulture Ani Bekuti, uprkos pritisku (ne dovoljno glasne, ali izričite) lokalne javnosti, od trenut-

Nije Nikšićko pozorište više sala „18. septembar“ koja je služila za sve vrste programa, gradska „javna“ kuća za humanitarne koncerte s puno volje i dobrih namjera, ali s manjkom ili potpunim odsustvom kvaliteta

ka kad joj je ustupio te čuvene „daske“, nagovješteno je da će ta zgrada biti pozornica za neselektovane programe, bezvrijedne zabave za široke narodne mase koja može i da ne vidi i da ne čuje i da nema nos za dobre stvari, kako je glasila jedna stara reklama.

Dolazak „dive“ (da, stvarno su je tako zvali) narodne muzike otvorio je prostor da bilo kada jedno pozorište sa tradicijom i konačno sopstvenom zgradom služi svakome za sve. I nije ovo vrijeđanje tih raspjevanih duša umotanih u šljokice, ili zastave druge države kao na vašaru pojaca održanom proteklog vikenda. Postoje mjesta koja su predviđena za neke stvari. Ne možete igrati košarku na atletskoj stazi ni tenis u bazenu, niti izvoditi proste melodije stvorene s pola mozga, minimumom talenta i bez imalo dubine, u ustanovi kulture koja bi trebalo da bude nosilac uzvišenosti i vrline.

KOREOGRAFIJA

Jesmo li snobovi zbog takvog stava? Zbog toga što želimo da kafana kraj puta i vašarska šatra budu odvojene od gradskog teatra? Možda je greška bila načinjena u startu. Svašta se tu, u toj sali, izvodilo i događalo, i sagraditi pozorište na tom opoganjenom mjestu je već bilo previše. Ali nakon što mu je promijenjena namjena praviti od njega salu za iznajmljivanje svima i svačemu je degutantno. Još je degutantnije praviti nacionalistički obojen performans od opštinskog novca, s ciljanom koreografijom ( jer zastave koje su se vijorile tokom parade „Srbskih pravoslavih pojaca“ su bile prisutne već na probi) i provlačiti to kao sadržaj za pozorište, samo dva dana pred početak Međunarodnog festivala glumca.

Kako nakon toga postaviti, recimo Glembajeve, klicati Karolini Nojber, ponovo igrati Joneskoa, Čehova? Samo onako kako se uvijek radi – kao da se ništa nije desilo. Red providnog humora, red tragedije vremena koje dolazi. To je ta slanina od koje bi se mnogi zagrcnuli prije katarze. Napisala sam katarza, a mislila sam na fajront.

•

Izvođenjem predstave „Očevi i oci“ nastavljen takmičarski program F

Nerazumijevanje ka temelj svih naših su Najjednostavnije, u lišenosti bilo kakve patetike, „Očevi i oci“ emotivni su rolerkoster, moderno čitanje tradicije koje zatire bilo kakvu ravnodušnost.

Predstava dosljedno nosi dinamiku, sa glumačkim ansamblom koji je sve vrijeme na sceni NIKŠIĆ – Čemu nas je istorija naučila i zbog čega sizifovski nosimo breme nasljeđa, ako nas na kraju dovede do toga da čak i one lijepe stvari može da čuje samo hladni mermer na masovnim grobnicama – pitanje je oko kog je konstruisana predstava „Očevi i oci“, izvedena u utorak veče, kao dio takmičarske selekcije 19. izdanja međunarodnog Festivala glumca.

Na scenu Narodnog pozorišta u Beogradu, predstavu, nastalu prema romanu Slobodana Selenića, postavio je Veljko Mićunović. I uradio je to krajnje umješno – od suptilne, ali jasne i precizne režije, odlične glumačke igre, jedno-

L. Zeković

RTV Nikšić

STAV: „Srbski pravoslavni pojci“ u Nikšićkom pozorištu

stavne ali efektne scenografije – svaka karika u ovoj inscenaciji ima svoje mjesto.

TRAGIKA

Najjednostavnije, u lišenosti bilo kakve patetike, „Očevi i oci“ emotivni su rolerkoster, moderno čitanje tradicije koje zatire bilo kakvu ravnodušnost.

Predstava dosljedno nosi dinamiku, sa glumačkim ansamblom koji je sve vrijeme na sceni. Iako se u prvobitnom planu može uočiti da ona gradi priču o sudaru i mimolaženju različitosti mentaliteta, kultura i razmišljanja (sprske i engleske), jasno je njena suština mnogo dublja, tragičnija i teža. Jer, iako se hladnoća engleske recionalnosti kosi sa nabujalom žustrinom srpske,

Izvođenje predstave „Očevi i oci“ u Nikšiću

ali i balkanske krvi, neizbježno je da oštrica repeticije sudbine na kraju kida veze tamo gdje su najtanje. U onoj nasil-

Sakrivanje iza kolektiviteta je Lična odgovornost je diskutabilna stvar. To ne znači ja zalažem za individue, najveći izraz patriotizma daalizaseličnosti da. Lična je odgoPreradikalno je i popularno je, kako je kazao Nikola Ristanovski, posljednje utoči-

šte za hulje.

- Naravno da nije. Ali, naravno da može da bude i često i jeste.

Promocija knjige o spomeniku princezi Kseniji PODGORICA – Promocija knjige ,,Spomenik princezi Kseniji Petrović Njegoš na Cetinju“, biće održana večeras u 18 sati u Centru za kulturu Prijestonice.

Promocija se organizuje na godišnjicu svečanog

otkrivanja spomenika koji je autorsko djelo crnogorskog slikara i vajara Dimitrija Popovića.

Organizatori događaja su Prijestonica Cetinje, Inicijativni odbor za podizanje spomenika i Centar za kulturu

vornost i lični pristup prema svemu. To je najveći oblik patriotizma – rekao je on.

Prijestonice. Govoriće predsjednik Inicijativnog odbora Marko Špadijer, član Inicijativnog odbora Luka Lagator, a u ime Prijestonice publici će se obratiti sekretar za kulturu Željko Vušurović. U umjetničkom programu učestvovaće profesorica violine Ljubica Tomašević, a medijator programa biće novinarka RTV Cetinje Marija Jovanović. Podsjećamo, spomenik je otkriven na platou ispred kuće Đukanovića u Njegoševoj ulici 9. novembra A. Đ. prošle godine.

Narodni muzej Crne Gore obilježava ,,Njegošev dan“

Radionice i izložbe u Biljardi CETINJE – Narodni muzej Crne Gore organizovaće raznovrsne programe povodom državnog praznika „Njegošev dan – crnogorski praznik kulture“ koji se obilježava 13. novembra, u spomen na dan rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti u istoriji Crne Gore – Petra II Petrovića Njegoša. Svi progra-

mi održaće se u Njegoševom muzeju – Biljardi na Cetinju.

Danas u 11 sati biće održana književna radionica za djecu „Lirsko i epsko u ’Gorskom vijencu’“, koju će voditi pedagog Tamara Đuranović i profesorica crnogorskog jezika i književnosti Suzana Marjanović. Sjutra u 11 sati biće organizovana radionica

„Romantizam i Njegoš“. Radionicu će voditi kustos Maja Latković sa pedagogom Bojanom Sjekloćom. Izložbu ,,Romantizam i Njegoš – 210 godina trajanja“, autora Isidore Kovačević i Maje Latković, zainteresovani mogu posjetiti od sjutra od 9 sati.

Izložba će biti otvorena do 17. novembra.

no nasađenoj oštrini, gdje se emocija i suze guše iza gordosti prividne čvrstine, zbog koje se srlja u propast. Očevi, sinovi, majke, kao čuvari tradicije, u njenom najsurovijem obliku, lišeni su zagrljaja, topline i sigurnosti koju bi trebalo da nosi roditeljski dom. Zbog toga, iako se trudimo da cijelog života hodamo uzbrdo, pitanje je da li i sa vrha, umorni, možemo da vidimo stvari koje bismo mogli da prepoznamo i odozdo.

Spomenik princezi Kseniji na Cetinju

U ponedjeljak, 13. novembra, stručni žiri Narodnog muzeja proglasiće najbolje radove sa likovnog konkursa za učenike od V do IX razreda osnovnih škola iz Crne Gore, na temu „Duh Njegoša u meni“.

Ove godine, mermerna ploča u Biljardi sa imenima dobitnika Njegoševe nagrade za književnost biće dopunjena imenom Dubravke Ugrešić, dobitnice ove prestižne A. Đ. nagrade.

Kultura

Četvrtak, 9. novembar 2023.

POSLJEDICE

A, koliko sve postaje beznačajno, ali i postavlja život na istu ravan, najbolje donosi scena u kojoj se sin beogradske aristokratske porodice (Nikola Rakočević), susreće sa prostim seljakom, koga u svoj raskoši talenta donosi Nikola Ristanovski. U krajnjem, oni su samo dva sama, emotivno potrošena čovjeka, čiji su sinovi stradali zarad ideala, a porodica prestala da postoji.

Mi koji živimo na ovom pod-

Da su žene nerijetko najtvrđi nosioci tradicije, svireposti arhaičnih običaja, najbolje pokazuje lik koji je donijela Sena Đorović. Sve ono što ova predstava donosi na konto odnosa sinova i očeva, prema njenim riječima, može da progovara i kroz kult majke u našem narodu. Suštinski, ovo je priča o nerazumijevanju.

- Mislim da zbog toga dolazi i zbog gomile naših sukoba, međuljudskih nerazumijevanja.

Zato se i bavimo ovom temom, jer ne uspijevamo da riješimo višedecenijska pitanja - zašto nam se dešava to da na svakih par decenija prekopavamo po grobnicama, tražeći naše najmilije. A da se prije toga nismo čuli, razumjeli, pružili dovoljno emocija jedni drugima. Ranije sam bila sklona da mislim da se nikad ne bavimo uzrocima, nego samo posljedicama.

A sada mi se čini da se više ne bavimo ni njima – objasnila je Đorović.

Ostatak glumačkog tima, koji je publika pozdravila višeminutnim aplauzom, čine i Vanja Ejdus, Vanja Milačić, Aleksandar Vučković i Iva S. VIŠNJIĆ Milanović.

Premijera muzičkog projekta „Reconnecting (with) traces“ u KIC-u

Vana Prelević osvojila ,,Ardalion“ za scenografiju

PODGORICA – Nagrada ,,Ardalion“ za najbolju scenografiju na 28. Jugoslovenskom festivalu „Bez prevoda“ u Užicu pripala je Ivanki Vani Prelević za predstavu „Nesporazum“, koju je po tekstu Albera Kamija režirao Damjan Pejanović, iz najnovije produkcije Crnogorskog narodnog pozorišta.

Kako se navodi u obrazloženju odluke žirija, nagrada je dodijeljena zbog konzistentnog i inovativnog osmišljavanja scenskog prostora.

Stručni žiri 28. Jugoslovenskog pozorišnog festivala ove godine je radio u sastavu: Miodrag Tabački, scenograf, kostimograf i univerzitetski profesor – predsjednik žirija Scenografija u predstavi „Nesporazum“ za koju je Prelević nagrađena i članovi: Urša Raukar-Ga„Ardalion“ za najbolju režiju pripao je mulin, glumica, Miloš Lati- posvećenošću likovima prenović, kulturolog i književnik, lomne istorijske epohe.

Veljku Mićunoviću za predstavu „Očevi Branislava Ilić, dramaturg, i Stručni žiri, nagradu ,,Ardai oci“ Narodnog pozorišta u Beogradu. U Milan Nešković, profesor i lion“ za najbolju žensku uloobrazloženju žiri navodi da je Mićunovigu dodijelio je Vanji Ejdus za reditelj. ćeva režija precizna i osobena u kontekstu tumačenja Nagrada ,,Ardalion“ za najbo- ulogu Elizabete Medaković u savremenog romana prevedenog na dramski jezik lju predstavu 28. JPF „Bez pre- predstavi „Očevi i oci“ Narodvoda“ dodijeljena je predstavi nog pozorišta iz Beograda, dok „Edip“ Jugoslovenskog dram- je nagrada za najbolju mušku Marković-Milojev za kosti- jalna nagrada ,,Ardalion“ doskog pozorišta iz Beograda, u ulogu pripala Milanu Mariću me u predstavi „Edip“ (JDP) dijeljena je ansamblu predrežiji Vita Taufera, za „oso- za lik Edipa u istoimenoj pred- i „Očevi i oci“ (Narodno po- stave „Naš razred“ Gradskog beno tumačenje klasike na sa- stavi Jugoslovenskog dram- zorište Beograd). Na ovogo- dramskog kazališta Gavella vremen način“. „Ardalion“ za skog pozorišta. dišnjem festivalu nagrada za iz Zagreba, za kolektivnu glunajbolju režiju pripao je Velj- – Marić je promišljeno, ali epizodnu ulogu pripala je Se- mačku igru. ku Mićunoviću za predstavu eruptivno tumačio antički lik, ni Đorović za ulogu Nanke u – Moj lični utisak je da je festi„Očevi i oci“ Narodnog pozo- povezujući ga sa savremeno- predstavi „Očevi i oci“, dok val bio veoma uspješan, da su rišta u Beogradu. U obrazlože- šću u kojoj živimo, pokazu- je nagradu za najboljeg mla- predstave bile drugačije, zaninju žiri navodi da je Mićunovi- jući da se ljudi i vremena ne dog glumca i Nagradu Politi- mljive, inovativne, iz različitih ćeva režija precizna i osobena mijenjaju – stoji u obrazlože- ke „Avdo Mujčinović“ dobio krajeva, ali jednako intriganu kontekstu tumačenja savre- nju žirija.

Alekdsandar Vučković za tne za sve nas – rekao je Miomenog romana prevedenog na ,,Ardalion“ za najbolju kosti- ulogu Mihaila Medakovića u drag Tabački, predsjednik židramski jezik, sa posebnom mografiju dodijeljen je Mariji predstavi „Očevi i oci“. Speci- rija, prenosi ,,Blic“.

S. V.

„Fokalizator“ u posjeti Nacionalnoj zajednici Crnogoraca i Matici Hrvatskoj u Zagrebu

Razumijevanje uloga i identiteta PODGORICA – Svjetska premijera audio-vizuelnog performansa „Reconnecting (with) traces“ biće održana večeras, u 20 sati, u Modernoj galeriji.

Autori i izvođači projekta su Nina Perović, kompozitorka i pijanistkinja, Birgita Flik, kompozitorka i saksofonistki-

nja, Mina Novičić, vizuelna umjetnica i Tomas van Vale, audio-vizuelni umjetnik. „Reconnecting (with) traces“ je proizvod rada četiri umjetnika iz Berlina, Brisela i Podgorice. Kao zajedničku tačku susreta, kroz raznolikost i kolektivni napor, a u cilju razumijevanja brojnih uloga i identiteta, umjetnici su došli do teme tragova. Iako različitih profila, kako u profesionalnom smislu, tako i u pogledu životnog iskustva, okruženja i navika (koje se manifestuju kroz tragove), zajedničkom dinamikom rada oblikovali su umjetničku formu koja će večeras biti predstavljena podgoričkoj publici. Jedinstven audio-vizuelni događaj osvrnuće se na različite vidove tragova koji se ispoljavaju kroz R. K. različite uloge.

„Fokalizator“ u radnoj posjeti Nacionalnoj zajednici Crnogoraca

Dogovorena kulturna saradnja PODGORICA - Urednik izdavačke kuće „Fokalizator“ Vladimir Vojinović, književnik i urednik dramskog segmenta u časopisu Stefan Bošković, urednica naučnog segmenta Sanja Vojinović i saradnica časopisa i novinarka Pobjede Dragana Erjavšek juče su

bili gosti Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Matice Hrvatske.

Okupljeni oko nove sveske časopisa „Fokalizator“, koja će danas u 16 sati biti promovisana na zagrebačkom Sajmu knjiga „Interliber“, crnogorska književna delegacija sastala se sa Nenadom Bogdano-

vićem, novim predsjednikom Nacionalne zajednice s kojim su podijelili informacije o aktivnostima i izdavačkim poduhvatima.

- Protokolarno bih trebao reći da se nadam, a zapravo ćemo sigurno sarađivati. Kako je ono Hemfri Bogart rekao u onom lijepom filmu i lijepom gradu: „Mislim da je ovo početak jednog divnog prijateljstva“ – rekao je Bogdanović.

Delegaciju iz Crne Gore je u Matici Hrvatskoj dočekao predsjednik Miro Gavran koji se osvrnuo na istorijat ove ustanove, upoznao goste sa aktivnostima i metodama finansiranja brojnih ogranaka, od kojih je najmlađi osnovan u Banjaluci. Vojinović je predložio modele saradnje Nacionalne zajednice Crnogoraca i Matice Hrvatske kroz gostovanja književnih autora i pozorišnih trupa, što je prihvaćeno s odobravanjem.

Vojinović je, uz zahvalnost na prijemu i uz zadovoljstvo o dogovorenim saradnjama, na sastancima uručio izdanja „Fokalizatora“ domaćinima, a i domaćini su uzvratili istom mjerom.

R. K.

Vroclavski ansambl u Muzičkom centru PODGORICA – Povodom Dana nezavisnosti Republike Poljske, večeras u 20 sati na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore biće priređen koncert „Music First“ Vroclavskog baroknog ansambla.

Pod dirigentskom upravom Andžeja Kosendiaka, ansambl od 2012. godine priređuje koncerte na kojima izvodi poljsku renesansnu i baroknu muziku – od kamernih kompozicija do oratorijuma i kantata.

Ambasada Republike Poljske je organizovala koncert u saradnji sa Muzičkim centrom Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i nacionalnog nasljeđa Poljske.

R. K. Ulaz je besplatan.

************************

ao ukoba

neblju, kako je na okruglom stolu nakon izvođenja kazao glumac Miloš Đorđević, ne sagledavamo dovoljno način na koji živimo, kako se rađamo, podižemo djecu.

- Zastrašujuće je pravljenje i rađanje djece da bi imao ko da nas čuva u starosti. Mi nikako da shvatimo da stvaramo ljude da bismo ih pustili u svijet.

Pritisci su veliki, ali je važno da se čovjek trudi da bude drugačiji. Ti sistemi koji vladaju na ovim prostorima su očigledno toliko jaki da nije dovoljno da reagujemo na nivou pojedinca, kolektivno se tome moramo oduprijeti – ocijenio je on.

Završen Jugoslovenski pozorišni festival „Bez prevoda“ u Užicu

NZCH

Festivala glumca u Nikšiću

17

18 Hronika Podgorice

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Saobraćajnom haosu u glavnom gradu i te kako doprinosi bahatost sve većeg broja vozača

Samo krošnje ostale pošteđene nepropisnog parkiranja Kazna po prekršajnom nalogu iznosi 60 eura, dok se premještanje auta specijalnim vozilom „pauk“ naplaćuje 65 eura, pa ukupna kazna za sankcionisano vozilo iznosi 125 eura. Sudeći po ogromnom broju nepropisno parkiranih vozila na trotoarima, saobraćajnicama, travnjacima, biciklističkim stazama, autobuskim stajalištima, mjestima obilježenim za vozila osoba s invaliditetom, da se zaključiti da je saobraćajni haos u našem glavnom gradu dostigao vrhunac. U sankcionisanju nepropisnog parkiranja, iz Uprave za inspekcijske poslove poručuju da su posebno pojačane kontrole uz asistenciju Komunalne policije na krtičnim saobraćajnicama, a da sarađuju i sa kolegama iz saobraćajne policije.

HAOS

Duž saobraćajnica i bulevara na kojima su vidno postavljeni znakovi za zabranjeno zastavljanje i parkiranje redovna pojava su kolone parkiranih vozila. Takve slike svakodnev-

Parking ili auto-plac?

Obilježeni parkinzi i pristupne saobraćajnice koje vode do njih koriste se i za prodaju polovnih automobila. Jedan od takvih primjera je parking ispred zgrade Pejton, uz prometnu raskrsnicu gdje se ukrštaju ulice Bratstva i jedinstva i Oktobarske revolucije. Takođe, na zelenoj površini prekoputa bilo je parkirano još nekoliko automobila koji su bili označeni za prodaju.

Sudeći po ogromnom broju nepropisno parkiranih vozila na trotoarima, saobraćajnicama, travnjacima, biciklističkim stazama, autobuskim stajalištima, mjestima obilježenim za vozila osoba s invaliditetom, da se zaključiti da je saobraćajni haos u našem glavnom gradu dostigao vrhunac I. MITROVIĆ

Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada svakodnevno izda pedesetak prekršajnih naloga zbog nepropisnog parkiranja.

Saobraćajni krkljanac između TC Mol of Montenegro i OŠ ,,Milorad Musa Burzan“

no se bilježe na Bulevaru Save Kovačevića, ulicama Oktobarske revolucije, Bratstva i jedinstva, oko OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, vrtića ,,Đina Vrbica“... Praktično, umjesto dvosmjernih ulica imamo jednosmjerne, jer je jedna traka zauzeta nepropisno parkiranim automobilima. Na saobraćajnicama sa četiri trake upotrebljive su samo dvije centralne, jer mušterije lokala i prodavnica najnormalnije ostavljaju vozila na traci pored trotoara. Nepropisno parkiranih vozila nijesu pošteđeni ni trotoari, kao ni travnjaci koji ih razdvajaju od saobraćajnica, pa umjesto trave imamo duboke brazde u zemlji koje su napravili nesavjesni vozači.

Duž trotoara na Bulevaru Save Kovačevića, kao pod konac uz biciklističku stazu, naravno nepropisno, konstantno je parkiran veliki broj automobila, pa su biciklističkom stazom morali da se kreću i biciklisti i pješaci. Automobili (istina uglavnom ,,samo“ prijepodne) zauzima prilaz i autobusko stajalište ispred OŠ

Svakodnevna slika kod Pejtona

Parkiraju na nekoliko metara od Sahat-kule Nepropisnog parkiranja nijesu pošteđeni ni gradski trgovi. Na Trgu Bećir bega Osmanagića juče je, na svega nekoliko metara od Sahat-kule, bilo parkirano nekoliko automobila.

Takođe, i na drugoj strani trga bilo je još nekoliko nepropisno parkiranih vozila, od kojih jedan ispod krošnje višedecenijskog

drveta koja uljepšava ovaj prostor, koji posjećuje veliki broj turista. Možda je oko nas Podgoričana i nadležnih službi naviklo na ovakav saobraćajni haos, ali ovakve slike zasigurno nijesu ono po čemu bi turistima trebalo da ostane u sjećanju jedan od simbola glavnog grada Crne Gore.

,,Milorad Musa Burzan“. Vozači autobusa tada moraju da se zaustave na kolovozu, čime usporavaju sabraćaj i dovode u pitanje bezbjednost svih učesnika u saobraćaju. Parkirani automobili uz ogradu OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, osim ispred same ulazne kapije, takođe su redovna pojava. U ulicama oko TC Mol of Montenegro po jedna saobraćajna traka, kao i trotoari, zauzeti su nepropisno parkiranim auto-

mobilima, a ima ih i na pločnicima, trotoarima i zelenim površinama ispred zgrada okolo.

Na pristupnoj saobraćajnici na parkingu ispred zgrade Pejton formiraju se kolone zbog nepropisno pakiranih automobila. Nepropisnog parkiranja nijesu pošteđena ni mjesta obilježena za vozila osoba s invaliditetom, pa su nerijetko i ona zauzeta ,,običnim“ vozilima. Nažalost, ovakve slike saobraćajne nekulture svakod-

nevica su i u drugim djelovima našeg glavnog grada.

KONTROLA

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada (nekadašnja Komunalna inspekcija) naveli su da raspolažu sa pet specijalnih ,,pauk“ vozila, a da je u proceduri nabavka još jednog. Na dnevnom nivou, kako navode, u prosjeku izdaju oko 50 prekršajnih naloga.

- Prekršajni nalog iznosi 60 eura, dok usluge premještanja „paukom“ iznose 65 eura, pa ukupna kazna za sankcionisano vozilo iznosi 125 eura. Sami prekršajni nalog se umanjuje sa 60 na 40 eura ako se kazna uplati u roku osam dana, dok usluge premještanja ,,paukom“ ostaju 65 eura i ne umanjuju se – poručuju iz Uprave za inspekcijske poslove.

U dijelu nepropisnog parkiranja, iz Uprave za inspekcijske poslove ističu da redovno postupaju na teritoriji glavnog grada.

- Posebno su pojačane kontro-

le uz asistenciju Komunalne policije na krtičnim saobraćajnicama, shodno Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Uredbi o povjeravanju dijela poslova Uprave policije Glavnom gradu. Prema navedenom, izdaju se prekršajni nalozi i vrši se premještanje nepropisno parkiranih vozila ,,paukom“. Saradnja sa saobraćajnom policijom je takođe na nivou pružanja asistencije – poručuju iz Uprave za inspekcijske poslove.

Mjesta za OSI se svakodnevno štite i kontrolišu u okvirima nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove.

- Odnošenje nepropisno i nesavjesno parkiranih vozila sa parking mjesta namijenjenih OSI je među prioritetima rada SVM ,,pauk“ u smislu sankcionisanja i premještanja na parking Uprave za inspekcijske poslove u Ulici Vaka Đurovića bb – zaključuju iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada, uz napomenu da prekršajni nalog u ovim slučajevima iznosi takođe 125 eura.

I. MITROVIĆ

Nagradna igra za penzionere – za nove i postojeće korisnike M:tela

Uručene nagrade dobitnicima

Dobitnici sa predstavnicama organizatora nagradne igre

Dobitnicima drugog kola nagradne igre „Postani M:tel korisnik uz gratis uređaj i 24 mjeseca gratis pretplate“ juče su u prostorijama M:tela uručene nagrade – pet uređaja i pet gratis pretplata.

Nagrade dobitnicima uručile su predstavnice M:tela Persa Kažić i Nadežda Sredanović.

Sanja Bulatović iz Podgorice dobila je televizor JVC LT50VA3200, a pripala joj je i gratis pretplata na paket Box 3.2, za

naredna 24 mjeseca. Stanka Batrićević sa Cetinja dobila je telefon Samsung S23 uz gratis pretplatu na paket Urban Neo 3, za 24 mjeseca, dok je Ljubica Ćorović iz Nikšića dobila telefon Huawei NOVA 10 SE, uz pripadajuću gratis pretplatu na paket Urban Neo 3 za naredna 24 mjeseca. Za Danila Nikčevića iz Nikšića, telefon Huawei NOVA Y90 preuzeo je sin Neđeljko, a dobitniku je pripala i gratis pretplatu na paket Ur-

ban Neo 3, za naredna 24 mjeseca. Vesna Marković iz Podgorice dobila je tablet Samsung A7, kao i gratis pretplatu na paket Surf L, za 24 mjeseca, a nagradu je preuzela njena snaha Ana Marković.

Uz zahvalnost M:telu i Pobjedi, dobitnici su najavili da s nestrpljenjem iščekuju i posljednje izvlačenje, 22. novembra, jer nastavljaju sa redovnim čitanjem Pobjede i učešćem u ovoj nagradnoj igri.

H. P.

Drugi pišu 19

Četvrtak, 9. novembar 2023.

MIŠLJENJA

Četnički vođa Draža Mihailović najzad je dobio svoj muzej u Beogradu. Dobro, nije baš u pitanju pravi muzej, zapravo je reč o spomen-sobi, jer niko nema pravo da otvori muzej bez dozvole nadležnih organa, ali svejedno, važno je da se prestonica Srbije dostojno odužila lideru Ravnogorskog pokreta za sva zlodela počinjena nad srpskim i drugim narodima. Spomen-soba na kojoj piše „Muzej Dragoljub Mihailović Čiča Draža“ u Bregalničkoj ulici broj 24, na Zvezdari, nastala je kao plod privatne inicijative poslanika Socijalističke partije Srbije Igora Braunovića, te udruženja na čijem je čelu dotični gospodin: Udruženja „Naša Drina“ i Boračke organizacije Srbije i Republike Srpske.

Ispred spomen-sobe, zvane muzej, postavljen je i spomenik Draže Mihailovića, rad akademskog vajara Dragana Radenovića. Ista ekipa predvođena istim poslanikom Braunovićem pre nekoliko meseci instalirala je u Moskvi spomenik Slobodana Miloševića, takođe rad istog vajara. Nije ni čudo što je izbor umetnika pao baš na ovog skulptora, s obzirom na njegovu specifičnu, prefinjenu estetiku koja se najbolje ogleda u skulpturi „Evropska unija“ koja se nalazi u beogradskom naselju Žarkovo. Skulptura predstavlja kozu koja na zadnjim nogama nosi čizme. Što ti umetnici umeju da budu zagonetni i misteriozni, čudo jedno, pa onda silni istoričari umetnosti bivaju prinuđeni da se odaju tananim, kompleksnim tumačenjima. Srećom, u ovom slučaju sam umetnik im je uštedeo golemi trud. Upitan da objasni simboliku svog umetničkog dela, Radenović je odgovorio, a mediji preneli: „Prijatelji su mi pričali da neki ljudi koji čuvaju koze i seksualno opšte sa njima i to tako što im stave noge u čizme, pa je to izvodljivo“, objašnjava on i dodaje da je „u ovom slučaju koza EU, a kozar, iako ga ne vidimo, jesu SAD“.

Kakav briljantan, mudar, sofisticiran umetnički um, zaista pravi čovek za izradu spomenika okorelim zločincima, kakva mu je etika takva mu je i estetika.

KAME KOJE NEDOSTAJU

Odavanje počasti Draži Mihailoviću u vidu spomen-sobe je najmanje što društvo ogrezlo u rehabilitaciji nacističkih kolaboranata i u reviziji istorije može da učini za svog heroja. Međutim, mora se priznati da je to napravljeno traljavo, aljkavo, poprilično amaterski.

Ono što naprosto bode oči jeste nedostatak eksponata u takozvanom muzeju. Pritom, nije reč o nekim sporednim detaljima, već o ključnim eksponatima koji bi u pravom svetlu

Eksponati koji nedostaju u Dražinom muzeju: Kame, maljevi, naredbe o klanju Tanjug

Piše: Tomislav MARKOVIĆ

jene dece bile su devojčice.

Tu bi se našlo mesta i za izveštaj koji je Pavle Đurišić poslao Draži Mihailoviću da se pohvali kako je temeljno izvršio zadatak. U izveštaju, između ostalog, stoji: „Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza su potpuno spaljena da nijedan njihov dom nije ostao čitav. Sva imovina je uništena sem stoke, žita i sena. Za vreme operacija se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti“.

MALI PROSTOR ZA SVA ZLODJELA

Nije riječ o nekim sporednim detaljima, već o ključnim eksponatima koji bi u pravom svjetlu pokazali život i djelo ,,đenerala Draže“

pokazali život i delo đenerala Draže. Nedostaci su drastični, otprilike kao kad muzej posvećen impresionistima ne bi imao nijednu sliku Kloda Monea, ili kad kubistički muzej ne bi izlagao nijedno delo Pabla Pikasa ili Žorža Braka.

Neki eksponati su naprosto morali da se nađu u ovoj friškoj četničkoj instituciji. Za početak, u muzeju nema nijedne kame, što je apsolutna besmislica: četnički muzej bez kame je kao selo bez crkve ili muškarac bez brkova. Potom, vidno nedostaje kolevka Ljubomira Pantića, jednogodišnje bebe koju su četnici zaklali u noći između 20. i 21. decembra 1943. godine u Vraniću. Pored malog Ljubomira, četnici su pobili brojne članove porodice Pantić i druge meštane Vranića, ukupno njih 67, uglavnom žena i dece. Draža je naredio da se okolina Beograda očisti od komunista i njihovih simpatizera.

Našlo bi se u muzeju mesta i za ražanj za koji su četnici privezali Živana Đurđevića, pa ga živog ispekli na Debelom Brdu. Kad smo već kod četničke sklonosti ka zapaljenom ljudskom mesu, mogla bi u muzeju da se izloži i narodna pesma o tome kako su u Zvizdaru kod Uba spaljivali žive ljude: U košaru sve ih zatvoriše, Opkoliše sa četiri strane; Zadovoljstvo to je za dušmane.

Tad se začu jauk iz košare Vatra peče i mlade i stare,

Vatra peče i gori odelo, Gore kose, a gori i telo.

SVJEDOČANSTVA O KLANJIMA

Neizostavno u muzejsku postavku treba uvrstiti i svedočanstva četnika podređenih Mihailoviću, recimo jednog iz iz okoline Svilajnca koji opisuje klanje iz druge polovine 1943. godine: „Jedne noći kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin je došao u našu sobu i pitao: ‘Ko hoće da ide sa mnom, idemo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu.

U ponoć su se vratili i doveli sa sobom šest vezanih ljudi, među kojima sam poznao Miku Bradu, učitelja, i Iliju Bićuna, sveštenika. Učitelj Mika bio je u gaćama i košulji i to bos, kako je dignut iz kreveta. Vukašin je za svakog odredio po jednu trojku (…) Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe su im i kame bile krvave“.

Moglo bi na zidovima muzeja da se nađe i nešto o pokolju u Drugovcu kod Smedereva iz aprila 1944. godine, kad su četnici pobili ukupno 72 civila, zapalili oko 120 i temeljno opljačkali oko 200 kuća. Na primer, svedočenje Mateje Pantića: „Idući prema crkvi usput sam video masu pobijenih, a takođe sam sreo i mnogo četnika i dobrovoljaca koji su nosili napljačkane stvari.

Kad sam došao do crkve video sam mnogo poklanih. Pre toga je Lazović govorio i u govoru naglasio pokazavši rukom na poklane: ‘Vidite, šta su učinili Drugovčani; ako se još ovako nešto desi neće ostati žive duše u Drugovcu’“.

Među eksponatima bi morao da se nađe i malj popa Milorada Vukojičića zvanog Maca (nadimak je dobio po macoli, a ne po umiljatom kućnom ljubimcu). Tim maljem je duhovno lice i vođa četničke trojke ubijao antifašiste u Pljevlji, između ostalih i majku glumca Miše Janketića.

I tako bi mogao da se nastavi

niz unedogled, jer su Dražini div-junaci mučili, batinali, pljačkali, silovali, klali i streljali koga god stignu, poglavito borce protiv okupatora, njihove simpatizere i druge nevine civile.

POKOLJI BOŠNJAKA

Pošto je već ustanova posvećena Draži Mihailoviću, bio bi osnovni red da se u njoj nađu i dokumenta pisana njegovom rukom. Recimo, neizostavno bi valjalo izložiti čuvenu „Instrukciju Dragoljuba Mihailovića, Đorđu Lašiću i Pavlu Đurišiću od 20. 12. 1941. godine“, u kojoj se predviđa stvaranje velike Srbije, te etničko „čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata“.

U taj deo izložbenog prostora savršeno bi se uklopili eksponati o masovnom pokolju Bošnjaka u Pljevljima, Priboju, Foči i Čajniču. Tu je stradalo preko 4.000 civilnih žrtava, među kojima je bilo oko 26 odsto dece mlađe od četiri godine, a preko polovine ubi-

Neki eksponati su naprosto morali da se nađu u ovoj friškoj četničkoj instituciji. Za početak, u muzeju nema nijedne kame, što je apsolutna besmislica: četnički muzej bez kame je kao selo bez crkve ili muškarac bez brkova. Potom, vidno nedostaje kolijevka Ljubomira Pantića, jednogodišnje bebe koju su četnici zaklali u noći između 20. i 21. decembra 1943. godine u Vraniću.

Pored malog Ljubomira, četnici su pobili brojne članove porodice Pantić i druge mještane Vranića, ukupno njih 67, uglavnom žena i djece. Draža je naredio da se okolina Beograda očisti od komunista i njihovih simpatizera

Budući da revizionisti predstavljaju Dražu kao prvog gerilca u Evropi i vođu antifašističkog pokreta, ne bi bilo loše izložiti njegovu ponudu Nemcima iz oktobra 1941. godine u kojoj se veli: „Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom“.

Moglo bi se u ovom delu izložiti još svašta, ali dovoljna je i jedna Dražina rečenica, izrečena na rastanku sa Nemcima u selu Divci 11. novembra 1941. godine: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta“.

Takvi su bili ti kvislinški antifašisti, toliko tajno su se borili protiv okupatora da su uspeli da tu borbu sakriju čak i od sebe samih.

Moglo bi se ovako nabrajati do beskraja, teško je čak i pobrojati glavna četnička zlodela, a kamoli svako od njih dokumentovati i pripraviti za muzejsku postavku. Ovde su izneti samo najosnovniji eksponati bez kojih je Dražin muzej nezamisliv. Iz svega navedenog je jasno da dotična institucija trenutno raspolaže skučenim, premalim prostorom u kojem jednostavno nema mesta za svo bogatstvo jedne kolaborantske biografije.

To samo pokazuje da privatne inicijative nisu dovoljne kako bi se odala počast vođi Ravnogoraca. Za adekvatno predstavljanje Dražinog lika i dela neophodno je ipak izgraditi pravu muzejsku zgradu površine nekoliko hiljada kvadratnih metara. Za nacionalni stadion ima para, a Draža se grči u nekom minijaturnom spomen-sobičku? Kao da nam zemlju vode partizani, a ne četničke vojvode i njihovi • ađutanti.

Arena

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Sportska direktorica ŽRK Budućnost Bemaks Katarina Bulatović za TV E o slučaju dosadašnje kapitenke

Milena se složila da se ugovor prekida ako ostane trudna, Lovćen dao 56 golova Brskovu svaki klub bi postupio kao mi

Cetinjani prejaki za domaću scenu

SBbet Prva liga za rukometaše (6. kolo)

Kolika je razlika u kvalitetu između ekipa u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi za rukometaše, odnosno, između Lovćena i „konkurenata“, pokazao je još jedan meč aktuelnog šampiona – ekipa Pera Miloševića slavila je protiv Brskova čak 56:15.

PODGORICA – Sportska direktorica ŽRK Budućnost Bemaks Katarina Bulatović oglasila se povodom slučaja Milene Raičević koja od ponedjeljka nije dio prvog tima.

Upravni odbor dvostrukog prvaka Evrope obavijestio je javnost prvog dana ove sedmice da će bivša kapitenka do kraja sezone trenirati sa filijalom „plavih“ – Rudarom, koji se takmiči u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi. U saopštenju je navedeno da je Raičević tužila klub zbog potraživanja iz sezone 2020/21. koju je propustila jer je ostala trudna.

Bulatović je za Televiziju E pojasnila slučaj klupske legende.

- Trudiću se da ostanem u sportskim okvirima. Milena je moja bivša saigračica sa kojom sam osvojila sve što se može osvojiti, ali isto tako imam potrebu da kažem javnosti što se tačno dogodilo jer je ovih dana u procesu nevjerovatna medijska hajka na Budućnost Bemaks. Neosnovana, jer je Milena potpisala ugovor i taj ugovor je u nasljeđu od prethodne uprave. Ostalo je sve na nama, bila je ta nezahvalna uloga koja nam je ostavljena od prethodne uprave i zato imam potrebu da objasnim javnosti, prije svega, da klub nije suspendovao Milenu Raičević. Jer kada je suspendovana, igračica ima pravo samo na pola svojih primanja, a Milena nije uskraćena ni za šta. Zbog toga što je tužila klub premještena je u našu ju-

Milorad Bakić bio je najefikasniji u Lovćenu s 10 pogodaka, Aleksa Perišić i Mihailo Šćekić dali su po osam, Aleksandar Mrvaljević dodao je sedam...

Kod gostiju, najefikasniji je bio Ognjen Čigoja sa četiri.

Lovćen je na startu prvenstva

Trener Bojana Popović i sportska direktorica Katarina Bulatović

niorsku ekipu Rudara, koja ne trenira u Pljevljima već u Podgorici – kazala je Bulatović.

Profesionalni ugovori sportista nijesu poput ugovora o radu, dodala je Bulatović.

- Kao što svi znamo, nažalost, sportisti kada završe karijeru nemaju dan radnog staža, baš zbog toga što potpisuju profesionalne ugovore, a ne ugovore o radu. A kada se potpisuje profesionalni ugovor, potrebno je da se dvije strane dogovore o svojim pravima i obavezama koje će da se poštuju do kraja ugovora. Samim tim što je Milena potpisala ovaj ugovor složila se sa tim da u slučaju da ostane u drugom stanju njen ugovor prestaje ili se prekida. Ugovor je, možda, mogao da se nastavi kao što je to bilo u nekim slučajevima, ali Milena je u ovom slu-

čaju promijenila sredinu na kraju sezone, tako da se ugovor nije nastavio.

Daleko od toga, istakla je sportska direktorica, da je uprava kluba željela da diskriminiše Milenu.

- Sigurno nije. A zaista je bilo vremena, tri godine da se to riješi, zašto nije, moraćete da pitate Milenu i ljude koji su tada bili u klubu. Ali isto tako, želim da vjerujem da i bivša predsjednica koja je bila na čelu kluba, Radmila Petrović, i Predrag Bošković, koji je potpisao ugovor, sigurno nijesu imali nijednu lošu namjeru da povrijede bilo koju igračicu tim ugovorom. Sigurno ne i Milenu sa kojom su u sjajnim odnosima.

Bulatović je navela da u ovom slučaju, što se tiče sadašnjeg klupskog rukovodstva, Raiče-

vić ništa nije oštećena.

– Žao nam je što smo, prije svega, došli u ovu situaciju koja je mogla da se završi ranije.

Tužba od strane Raičević je predata.

– Sud u Beču je nadležan za to. Stvarno vjerujem da će biti epilog koji će zadovoljiti i Mileninu stranu, prije svega, i, naravno, našu – klupsku. Ponoviću, klub zaista u ovoj situaciji nije imao nijedno drugo rješenje osim to koje je bilo.

Klub nije uradio ništa što ne bi uradio neki drugi klub.

Bulatović je na kraju poručila.

– Želim da obavijestim javnost da će klub ispoštovati sve što bude u tužbi. Ne želim da sudim, niti da se stavljam na bilo čiju stranu, već na stranu pravde koja će brzo ugledati svjetlost dana – izjavila je Bulatović za Televiziju E. A. M.

Prekid zbog vazdušne opasnosti u Dnjepru

Fudbalski duel u Ukrajini trajao čak pet sati Dnjipro i Oleksandrija su u šampionatu Ukrajine u ponedjeljak odigrali meč koji je trajao gotovo pet sati.

Prvoligaši su tako nastupili

Mornaru 7 dao 31 pogodak, potom Partizanu 41, Sutjesci 39, a Budućnosti Podgorica 34 gola.

Duel sa Budvanskom rivijerom Budva dobio je službenim rezultatom 10:0.

Rivijera je juče nadigrala Budućnost Podgoricu (35:29), uz 14 pogodaka Đorđa Peruničića, dok je Edin Beharović sa devet bio najbolji u ekipi Draška Mrvaljevića.

U preostalim mečevima šestog kola, Mornar 7 će sjutra dočekati Rudar (16 sati), a u subotu će se sastati Berane 1949 – Jedinstvo (18) i Partizan 1949 Ne. K. – Sutjeska (19).

u najdužem duelu u istoriji ukrajinske fudbalske lige. Meč je počeo u 17 časova, a zbog prekida zbog vazdušne opasnosti u Dnjepru završen je tek nešto prije 22 časa.

Sirene za vazdušnu opasnost u velikom gradu koji je relativno blizu ratnih dejstava tokom ruske agresije su se u ponedjeljak veče oglasile nekoliko puta. Takođe, tokom vanrednog

ratnog stanja, utakmice se odigravaju bez prisustva publike.

Dnjipro je slavio 1:0 golom Filipova u 34. minutu, a sada dijeli vrh tabele sa 27 bodova, koliko ima i Krivbas.

R. A.

Radovan Kavaja okupio ekipu

Kadeti na pripremama za kvalifikacije PODGORICA – Kadetska reprezentacija Crne Gore počela je pripreme za preliminarnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Selektor Radovan Kavaja na pripreme je pozvao 25 igrača – golmani: Tomaš Đurović (Iskra), Uroš Ilinčić (Budućnost); odbrana: Danis Muković (Novi Pazar, Srbija), Zarija Mugoša, Vojislav Jokić, Lazar Martinović (Budućnost), Maksim Đukić (Berane), Miloš Maraš (Grafičar, Srbija), Luka Šćekić (Budva), Vasilije Novaković (Arsenal), Todor Miljanić (Sutjeska); vezni red: Minja Knežević (Grafičar, Srbija), Stefan Mijović (Kom), Petar Barjaktarović (Berane), Mladen Račić (Podgorica), Luka Perović (Mornar),

Vuk Pavićević, Lazar Savović (Budućnost), Matija Nikčević (Sutjeska), Nikola Balević (Budva), Vasilije Kračković (Zeta), Petar Jauković (Vojvodina, Srbija), Vuk Vlahović (Dinamo Zagreb, Hrvatska); napad: Andrej Kostić (Budućnost), Andrej Pima (Grbalj). „Sokoli“ se spremaju za nastup u grupi 5, u kojoj su domaćin turnira Portugal, Češka i Albanija. Prvi meč na turnir naša selekcija igraće 15. novembra protiv Češke, tri dana kasnije sastaju se Crna Gora i Portugal, dok će u posljednjem kolu, 21. novembra, rival „sokolima“ biti Albanija.

Konačan spisak od 20 putnika za Portugal, selektor Kavaja odrediće u subotu, 12. novemR. P. bra.

D. MALIDŽAN

20 Sportski miks

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Arena

Fudbal

21

Risto Lakić pobijedio Dragana Vujovića u trci za predsjednika Udruženja klubova FSCG Centar

Izvršni odbor Udruženja klubova FSCG Centar za mandatni period 2023–2027. činiće predsjednik Risto Lakić i članovi Boris Bošković, Veselin Šipčić, Zoran Milašević, Darko Mugoša, Fatos Bećiraj, Rajko Burić, Mirko Raičević i Boris Rašović najbolji sudija jesam li u tome uspio ili ne – istakao je, između ostalog, Lakić.

DOSTOJAN PROTIVNIK

Lakić je govorio i o protivkandidatu.

– Imao sam dostojnog protivnika, za poštovanje. Istina, danas se nalazimo na različitim stranama, ali smo najmanje različiti zbog njega. Dragan Vujović bio je pomoćnik selektora mlade reprezentacije SCG čiji sam bio član u ciklusu od dvije godine. Dragan Vujović je bio jedan od najvećih navijača Budućnosti u vrijeme mog mandata kao direktora kluba. Znam, jer smo gotovo svaku utakmicu odgledali zajedno. Zbog svega navedenog, kao i zbog činjenice da je kao igrač ostavio neizbrisiv trag u crnogorskom fudbalu, ima moje duboko poštovanje – zaključio je Lakić.

PODJELE I PROMJENE

Lakić je izborom za predsjednika Udruženja klubova FSCG Centar postao član Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore, čije rukovodstvo može da odahne jer je Lakićev protiv-

Bajern je u grupi A u posljednjih deset minuta došao do pobjede nad Galatasarajem (2:1).

Junak je, naravno, bio Hari Kejn – u 80. je postigao gol koji je najprije bio poništen zbog ofsajda, pa priznat zahvaljujući VAR tehnologiji, a pobjedu je ovjerio u 86.

Galatasaraj je smanjio u 93. preko Bakambua.

Bavarci imaju 12 bodova, dok će se za drugo mjesto voditi bitka između tri tima nakon što je spektakularan meč odigran u Danskoj gdje je Mančester junajted imao vođstvo 2:0 i 3:2, a

Bajern, Inter i dva Reala u osmini finala na kraju izgubio 4:3. ,,Crveni đavoli“ vodili su poslije pola sata golovima Hejlunda, da bi u 42. ostali s igračem manje jer je isključen Rašford.

Danski tim izjednačio je do kraja poluvremena preko Eliunusija i Gonkalveša (penal), a prednost Junajtedu vratio je Bruno Fernandeš u 69, takođe iz jedanaesterca.

U posljednjih 10 minuta šou Kopenhagena – Lerager je izjednačio u 83, četiri minuta kasnije Bardži donio veliku pobjedu.

Kopenhagen nakon druge pobjede u istoriji nad Junajtedom ima četiri boda, koliko i Galatasaraj, dok je engleski

Dragan Vujović čestitao pobjedniku, pa ostao sam: Predstavnici Budućnosti i Sutjeske napustili sjednicu

kandidat žestok protivnik i kritičar rada DejanaSavićevića.

Izborna skupština pokazala je da u crnogorskom fudbalu postoje podjele, da su određene promjene neophodne, ali najvažnije je da je sve završeno u prilično korektnom tonu.

U okviru posljednje tačke dnevnog reda – „tekuća pitanja“, za riječ se javio predsjednik Udruženja trenera Centar Miodrag Džudović koji je rekao da su od avgusta postojali pritisci na tu organizaciju i ucjenjivanja.

- Odgovorno tvrdim da nikoga nijesam zvao ili ubjeđivao da glasa ovako ili onako. Moja savjest je čista – kazao je Džudović i rekao da su u FK Budućnost ucjenjivali trenere i pozivali ih na razgovor zbog izbora.

Za govornicom se našao i predstavnik FK Kom SavoBatoBarac koji je zamjerio Ristu Lakiću što u danima prije Skupštine nije obišao klubove regije, a imao je poruku i za Budućnost i Sutjesku.

- Veliki klubovi imaju ozbiljna sredstva od opština i drugih stvari, i pomoć treba da preu-

LIGA ŠAMPIONA (4. KOLO): Junajted izgubio u Kopenhagenu Fudbaleri Bajern Minhena, Real Madrida, Real Sosijedada i Intera obezbijedili su plasman u osminu finala Lige šampiona, nakon što su to u utorak uradili Mančester siti i RB Lajpcig.

ZASLUŽNI ZA MIROLJUBIV TON NA SJEDNICI: Dragan Vujović prvi čestitao Ristu Lakiću

velikan na dnu sa tri.

Arsenal je nadomak prolaza iz grupe B - ,,tobdžije“ su u derbiju pobijedile Sevilju pogocima Trosara i Sake (2:0) i imaju devet bodova, četiri više od PSV i Lansa, dok su Andalužani ostali na dva.

U Ajndhovenu je PSV minimalno savladao Lans pogotkom Luka de Jonga u 12. i najavio veliku borbu za drugo mjesto.

Braga u Madridu nije iskoristila jedanaesterac u šestom minutu – udarac Đaloa odbranio je Lunjin – i kazna je stigla poslije dvadeset minuta. Braim Dijas je donio vođstvo Realu, a za ovjeru pobjede pobrinuo se u nastavku brazilski tandem Vi-

Dragan ,,Guzo“ Vujović, legendarni fudbaler, jedan od najboljih driblera koje je Budućnost imala u istoriji, igrački ,,šoumen“ koga je i čuveni Pele nazvao ,,majstore“, nije dobio trku za predsjednika Udruženja klubova FSCG – Centar iako su iz Udruženja Fudbalska Crna Gora, koje ga je kandidovalo, najavljivali da dolazi vrijeme ,,ozdravljenja“ našeg fudbala.

Na kraju, odnosno, poslije glasanja, Vujovića su u sali gdje se održavala Skupština ostavili samog, između ostalih, i oni čija je podrška njemu bila ,,najzvučnija“ –

najveći crnogorski klubovi Budućnost i Sutjeska.

Delegati podgoričkog i nikšićkog kluba (i ostale ,,opozicije“) napustili su salu prije kraja sjednice, dok je Vujović ostao do posljednje sekunde, nakon što je prethodno dostojanstveno prvi čestitao novoizabranom predsjedniku ,,srednje regije“ Ristu Lakiću.

Vujović se po završetku sjednice kratko zadržao u Kući fudbala, dok su njegovi ,,saborci“, koji su ga uvjeravali da će imati dovoljno glasova da pokrene ,,talas promjena“, tada već bili kod kuće ili u klupskim

kancelarijama.

- Program neću iznositi jer se ovdje ne glasa za program i ozdravljenje fudbala, već isključivo za nečije interese, onih koji su doveli naš fudbal na ove grane.

Ali ne treba da se plašite odgovornosti, jer odgovornost ovdje ne postoji. Glasajte kako želite, ali znajte da ćete biti saučesnici u ponoru i ovo malo fudbala šta nam je ostalo – obratio se Vujović delegatima prije glasanja o predsjedniku Udruženja.

Glasalo se i Vujović je izgubio, ali poslije svega to nije bio utisak dana.

smjere nama. Uzimate vodu s našeg izvora jer crpite igrače iz naših klubova. Da nema nas, ne bi bilo vas – istakao je Barac, koji je glasao protiv izbora Lakića za predsjednika.

Izbori za predsjednika Udruženja klubova FSCG Centar bili su najznačajniji do sada u toj asocijaciji jer su mogli da najave promjene na najvišem nivou – u vrhu FSCG. Na izbornoj skupštini Fudbal-

skog saveza Crne Gore, a naredna bi trebalo da se održi 2025. godine, tri regije (Jug, Centar, Sjever) nose najveći broj glasova – po tri, prvoligaški klubovi po dva, a drugoligaški po jedan.

Savićevićeva opozicija ,,pokriva“ Udruženje klubova Jug na čijem je čelu Nenad Maslovar, dok fudbalskom Sjeveru predsjedava Vojislav Došljak, koji podržava rad Savićevića.

Pobjeda Lakića nagovještaj je

da, makar u bliskoj budućnosti, neće biti turbulencija u rukovodećim strukturama FSCG. Do naredne izborne skupštine u Kući fudbala valjalo bi da obje ,,struje“ pokažu veću ,,širinu“ i otvorenost za drugačije mišljenje.

Izbori u nekadašnjoj Srednjoj regiji organizovali su se zbog smrti nekadašnjeg predsjednika Vladana Vučelića.

N. KOSTIĆ

Rezultati i tabele

X/REAL MADRID

Risto Lakić novi je predsjednik Udruženja klubova FSCG – Centar.

Za njega je na vanrednoj izbornoj skupštini glasalo 16 delegata, 13 je bilo protiv.

Protivkandidat Lakiću bio je legendarni fudbaler Budućnosti Dragan ,,Guzo“ Vujović.

Lakić je, takođe, igrao u Budućnosti, bio je i u Partizanu, Vojvodini, Mogrenu, Čukaričkom, OFK Titogradu, nastupao je za crnogorsku reprezentaciju, a kao funkcioner radio u Budućnosti i Iskri, koja ga je i predložila za predsjednika.

- Imam ideje, imam viziju.

Potrebna nam je bolja infrastruktura. Potrebni su nam novi tereni i stadioni. To je najveći problem našeg udruženja.

U saradnji sa lokalnom samoupravom opština na teritoriji našeg udruženja, a odnosi se na gradove Podgoricu, Nikšić, Danilovgrad i Kolašin, te novoformirane opštine Tuzi i Zeta, kao i našom krovnom Kućom fudbala, nastojaću da pronađem odgovarajuća rješenja za sve klubove. A ponajviše za one iz treće lige, kako bi se trajno riješio ovaj problem – kazao je Lakić uoči glasanja za predsjednika.

- Mogu svima vama da obećam da ću raditi najbolje što znam.

Da ću dati cijelog sebe da unaprijedim fudbal. Ne samo u našem udruženju nego i u cijeloj našoj zemlji, a vrijeme će biti

D. MALIDŽAN

Imam viziju za rješenje problema

GRUPA A Bajern M. – Galatasaraj 2:1 Kopenhagen – Man. junajted 4:3 TABELA: Bajern 12, Kopenhagen 4, Galatasaraj 4, Man. junajted 3 boda.

nisijus Žunior – Rodrigo (3:0). ,,Merengesi“ imaju 12 bodova, dok je Napoli propustio priliku da završi posao. ,,Azuri“ su vodili protiv Union Berlina golom Politana, izjednačio je Fofana (1:1), pa italijanski šampion ima sedam bodova, Braga tri, a Union samo jedan.

Real Madrid u nokaut rundi

GRUPA B Arsenal – Sevilja 2:0 PSV – Lans 1:0 TABELA: Arsenal 9, PSV 5, Lans 5, Sevilja 2 boda.

GRUPA C Real M. – Braga 3:0 Napoli – Union Berlin 1:1 TABELA: Real 12, Napoli 7, Braga 3, Union 1 bod.

GRUPA D Salcburg – Inter 0:1 Real Sosijedad – Benfika 3:1 TABELA: Sosijedad 10, Inter 10, Salcburg 3, Benfika 0 bodova.

Inter je u grupi D trijumfovao na gostovanju Salcburgu pogotkom Lautara Martinesa iz jedanaesterca u 85. minutu, došao do učinka od 10 bodova i osmine finala, gdje će igrati i Real Sosijedad s kojim je izjednačen na vrhu tabele.

Sjajni španski tim je kod kuće

bio bolji od Benfike (3:1) – Merino, Ojarsabal i Barenćea završili su posao do poluvremena, čak je Mendes promašio penal za 4:0.

Poraz gostiju ublažio je Rafa Silva.

Salcburg ima tri boda, Benfika Ne. K. je na nuli.

Arena

22 Košarka

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Crnogorske košarkašice večeras (20 h) igraju protiv BiH u Sarajevu prvi meč kvalifikacija za EP

Brejk čekira vizu

PODGORICA – Crnogorske košarkašice večeras (20 h) igraju protiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu na startu novog kvalifikacionog ciklusa. S obzirom na to da smo u grupi s autsajderima, poput Švajcarske i Luksemburga, jasno je da bi večerašnji brejk u dvorani „Hils“ našim damama, praktično, na startu čekirao vizu za osmo uzastopno učešće na šampionatima Evrope.

Naše košarkašice doputovale su juče poslijepodne u Sarajevo, a za razliku od posljednjeg meča kada su igrale sa Bosnom i Hercegovinom (17. novembra 2018. godine), ovog puta naša ekspedicija nije išla avionom, već autobusom. U Sarajevu će večeras imati priliku da traži idealan start novog ciklusa.

- Prije svega, moram da naglasim da smo uvijek srećne i uzbuđene kada treba da igramo za reprezentaciju. Okupljanja nam daju veliki podstrek da predstavljamo svoju državu na najbolji mogući način. Želimo da nastavimo sa dobrim igrama sa Evropskog prvenstva, a zahvaljujući njima dobile smo i nešto lakše rivale u kvalifikacijama nego što je to ranije bio slučaj – istakla je Milica Jovanović, krilni centar Crne Gore.

Košarkašica Miškolca kazala je da pripremu meča remeti

Ilić, Akšam i Bulajić nijesu otputovale Nakon treninga u utorak veče Jelena Škerović odlučila je da izabere 12 igračica koje će biti u rosteru za večerašnji meč. Za Sarajevo nijesu otputovale Sanja Akšam, Jelena Bulajić i Nikolina Ilić.

Samim tim, Crna Gora će večeras nastupiti u sastavu: Milica Jovanović (Dvtk), Marija Leković (Fenerbahče), Jovana Pašić (Asa Jerusalim), Jelena Vučetić (Castors Braine), Božica Mujović (Slavija Banska Bistrica), Dragana Živković (Constanca), Maja i Milena Bigović, Zorana Radonjić, Ksenija Šćepanović, Lana Vukčević (Budućnost Bemaks), Taja Rejmer (Botas spor).

koje ćemo proPAVLOVIĆ: kvalitete bati iskoristiti na terenu. je dosta promijenjeCrna Gora Ekipa na, radi se o spoju mladih i iskusnijih košarkašica. favorit Nemamo mnogo vremena povući. Imamo određene

Bosna i Hercegovina u novi ciklus ulazi sa dosta promjena u igračkom kadru, ali i sa novim selektorom – Milošem Pavlovićem.

– Crna Gora je favorit, ali to ne znači da ćemo se

za uigravanje. Vjerujem u uspjeh, ako ništa, da protiv Crne Gore pokažemo karakter o kojem pričamo, a pobjeda bi nam donijela, zaista, mnogo. Sigurno je da se unaprijed nećemo predati – izjavio je Pavlović.

ne. Sada, pet godina kasnije, Leković više nije talentovana klinka, već novi adut koji dolazi iz šampiona Evrope i ove sezone, uz Milicu Jovanović, nastupa u Evroligi.

- Kod mene se ništa nije promijenilo. Svoje obaveze shvatam isto i imam, kao i uvijek, izuzetan motiv kada je u pitanju crnogorska reprezentacija – skromna je mlada Baranka.

Leković je ljetos pojačala Fe-

nerbahče, a na posljednjem šampionatu Evrope pokazala je da može biti novi lider našeg tima.

- Posljednje Evropsko prvenstvo pokazalo je da crnogorska reprezentacija vrijedi i da je lijepa budućnost pred njom. Atmosfera u ekipi je fantastična, ima dosta mladih djevojaka, uz nekoliko iskusnijih od kojih učimo i tu su da nam pomognu – rekla je Leković.

Mlada plejmejkerka poštuje selekciju Bosne i Hercegovine, ali smatra da je Crna Gora favorit.

- Očekuje nas utakmica protiv Bosne i Hercegovine, gdje nas zanima pobjeda. Moramo da pristupimo svakom meču ozbiljno. Iako je grupa na papiru malo lakša u odnosu na prethodne godine, nećemo nikoga da potcijenimo – rekla je Leković.

R. PEROVIĆ

poluvremenu, u kojem je najefikasniji u oba tima bio Marko Kovačević sa 11 poena i tri od četiri timske trojke.

Mornar je treću četvrtinu odigrao u potpuno drugačijem ritmu od prethodne dvije, u oba pravca. Barani su odlično otvorili drugo poluvrijeme, upisali osam poena za manje od 90 sekundi i poveli sa maksimalnih 50:38, kada se činilo da su uhvatili zalet za pobjedu. Međutim, u preostalih osam i po minuta Barani su podbacili, postigli svega osam poena, a primili 22,

pa je Sabah, koji je smanjio zaostatak u skoku (30-34) i bio bolji u svim ostalim elementima, uoči posljednjeg kvartala stekao posjed prednosti (60:58).

Barani su dobro otvorili posljednju četvrtinu, u dva navrata su imali po pet poena prednosti, posljednji put na 72:67, nakon trojke Nemanje Vranješa, na četiri minuta i 16 sekundi prije kraja. Uslijedilo je nekoliko loših napada Mornara, Sabah je to iskoristio i 86 sekundi prije kraja preokrenuo na 75:72. Dvajt Marej je pogodio na drugoj strani

za pola koša minusa, a onda je Antabija Voler promašio šut sa poludistance za vođstvo. Na 30 sekundi prije kraja, Mornar je trebalo da krene u napad pri vođstvu Sabaha od 77:74, ali je Marej loše izveo aut u pokušaju da loptu dobaci do Alekse Gavrilovića, što je osujetila odbrana domaćih, a u kontri ih je kaznio zakucavanjem Kion Devenport za nedostižnih 79:74, na 23 sekunde prije kraja…

Mornar u narednom kolu, 15. novembra, dočekuje češki S. J. Nimburk.

PRIŽELJKUJU IDEALAN START U SARAJEVU: Naše košarkašice na jednom od posljednjih treninga

činjenica da slabo poznaju selekciju Bosne i Hercegovine.

- One su promijenile tim u novom ciklusu, a počinju ga sa novim selektorom. Moraćemo da se tokom utakmice prilagodimo na rivala – rekla je Jovanović.

Sjajna Nikšićanka jedina je iz generacije koja je od osnivanja ovog nacionalnog tima još u timu. Milica kreće novi ciklus i za dvije godine imaće priliku da bude apsolutni rekorder kao igračica koja je nastupila na čak osam Evropskih prvenstava, po čemu je definitivno fenomen.

– Kao i u svakom ciklusu, sa lijepim emocijama dočekujem obaveze u reprezentaciji. Želim da ih podijelim sa novim generacijama u nacionalnom timu, sa djevojkama koje tek dolaze. Nadam se da ćemo se osmi put uzastopno plasirati na Evropsko prvenstvo. Imamo veliku motivaciju da to uradimo – istakla je Jovanović.

Talentovana Marija Leković prvi put za seniorsku reprezentaciju igrala je kod Roberta Injigesa baš u Sarajevu protiv Bosne i Hercegovine tog 17. novembra 2018. godi-

Grupa H 19.30 – Švajcarska – Luksemburg 20.00 – BiH – Crna Gora

FIBA

Mornar izgubio u Bakuu od Sabaha u 4. kolu grupe D FIBA Evrokupa

Barani posustali u finišu Iako je vremenski četiri puta više imao vođstvo u svojim rukama, Mornar Barsko zlato je na kraju poražen u Bakuu od azerbejdžanskog Sabaha 81:74 u 4. kolu grupe D FIBA Evrokupa.

To je treći poraz Barana, a prva pobjeda Sabaha, koji je Mornar u „Topolici“ savladao sa manjom razlikom (80:75), što na kraju može odlučiti o konačnoj poziciji našeg tima u grupnoj fazi. Mornar je još samo matematički u igri za jedno od prva dva mjesta koja vode u naredni krug takmičenja, ali, realno, daleko od prolaska. Za tim Mihaila Pavićevića je, međutim, ABA liga prioritet, a u nedjelju u Bar dolazi Mega.

Mornar je do četiri poena prednosti u prvoj četvrtini (20:16) došao, prije svega, zahvaljujući boljoj odbrani i boljem skoku (16-9), posebno ofanzivnom (61). Barani su loše šutirali za tri poena (10-2), Sabah za nijansu bolje (10-3), ali su gosti bili precizniji za dva poena (53,8 – 42,8 odsto). Interesantno, Mornar u prvih 10 minuta nije išao na liniju slobodnih baca-

Dvorana: ,,Sarkadči“ Gledalaca: 1.000.

Sudije: Jankovski, Copanos i Karpanos

Smit 25 Marčinković 3 Kembridž 5 Devenport 20 Niftalijev Holton 10 Henri 10 Poladhanli Mamadov Alijev Butjankovs 8 Širzadov -

81

74

Starovlah Luis Kovačević 62% (16-10) za 1 75% (12-9) Miković 51% (37-19) za 2 58% (38-22) Voler 32% (34-11) za 3 23% (31-7) Gavrilović 42 (12+30) Skokovi 41 (12+29) Jovanović Blokade 2 2 Vranješ Asistencije 19 14 Marej 12 Ukradene lopte 9 Radetić (16:20, 17:22, 27:16, 21:16)

15 15

Izgubljene lopte 21 Faulovi 20

nja, dok je domaćin penale šutirao 4-1. Ostali elementi su bili skoro izjednačeni, po četiri ukradene lopte, Sabah je imao asistenciju više (4-3), te izgubljenu loptu manje (5-6).

Mornar je, uglavnom, vodio u prvoj četvrtini, u dva navrata po četiri poena (prvi put 10:6), a do dva posjeda prednosti na kraju kvartala je došao u posljednja tri i po minuta, kada je od 12:15 preokrenuo na 20:16.

Iako sa velikim brojem grešaka u napadu (11), u čemu je prednjačio Markus Luis kod Mor-

3 5 13 8 6 9 9 6 8 7

nara sa četiri izgubljene lopte u prvom poluvremenu, Barani su do odmora povećali prednost na devet poena (42:33), jer su u oba pravca skoro preslikali igru iz prve dionice. Mornar je u drugom kvartalu imao i dvocifrenu prednost (30:20), a na polovini meča je imao još veću prednost u skoku (27-18), dok je broj asistencija (8-8) i ukradenih lopti (7-7) bio izjednačen.

Gosti su bolje koristili kontranapade (14-3) i ofanzivni skok (11-4) i držali pod kontrolom dešavanja na terenu u prvom

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Arena

Košarka 23

Aris dobio izgubljen meč, četvrti poraz Podgoričana u Evrokupu

I. MANDIĆ

,,Harakiri“ Budućnosti Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 2.862.

Sudije: Vulius, Bisang i Buber.

Ilić Megi 9 Ros 2 Slavković 1 Makundu 20 Grbović 1 Džons 4 Jagodić-Kuridža Vilijams 10 Rajt 9 Popović 5 Pol 2

63

65

Sanogo Tolipulos Kar 76% (25-19) za 1 71% (14-10) Kacivelis 45% (42-19) za 2 48% (42-20) Filios 15% (13-2) za 3 29% (17-5) Bohoridis 30 (10+20) Skokovi 40 (15+25) Persidis Blokade 3 2 De Sousa Asistencije 13 10 Herel 9 Ukradene lopte 10 Kologiros 17 Izgubljene lopte 21 Bankston Faulovi 15 23 Galinat (20:11, 19:23, 17:17, 7:14)

11 7 8 10 14 15

MIJOVIĆ: Težak i bolan poraz za naše ambicije Trener Budućnost Volija Petar Mijović je, razumljivo, bio vidno utučen zbog poraza u meču u kojem je njegova ekipa ispustila pobjedu.

- Veoma težak poraz, koji je bolan za naše ambicije u Evrokupu. Imali smo izuzetnih prvih 15 minuta protiv tima protiv kojeg se veoma teško igra, sve njihove utakmice su na izuzetno mali broj poena. Sa čestim promjenama odbrane ,,umrtve“ protivnika, to su uradili protiv Turk Telekoma, Kluža, Lietkabelisom, sa Gran Kanarijom 30 minuta, a nama u drugom poluvremenu. U posljednjih 10 minuta smo napadački bili veoma loši, a ključno u posljednja tri-četiri minuta prvog poluvremena je bilo što smo sa ,,plus 16 otišli“ na poluvrijeme samo sa pet poena prednosti. To je Arisu, sigurno, dalo ambiciju i motivaciju u nastavku. Mi smo odbili dobro prvi nalet, u dobrom momentu otišli na ,,plus 10“, a onda potpuno stali. Tu je bio i neki strah od pobjede u situacijama gdje znamo da nemamo pravo na kiks. Mi smo, jednostavno, uzeli neka loša rješenja, gdje taj pas nije otišao gdje treba ili je otišao kasno. U četvrtoj četvrtini nijesmo uspjeli da uhvatimo ritam napada i Aris je zasluženo dobio utakmicu – rekao je Mijović.

Mekinli Rajt je mogao da bude junak, ali je na kraju ispao tragičar

PODGORICA – U meču bez prava na kiks, kako je prije duela kazao trener Petar Mijović, Budućnost Voli je, ipak, kiksala, jer je poražena u ,,Morači“ od Arisa 65:63, u 6. kolu grupe B Evrokupa.

To je prvi poraz Podgoričana na domaćem terenu ove sezone, ukupno četvrti u grupi, pa su ,,plavi“ nakon trećine takmičenja na skromnih 2-4, daleko od željene prve dvije pozicije u grupi koje donose direktan plasman u četvrtfinale i prednost domaćeg terena u toj nokaut rundi.

Prosto je nevjerovatno kako je Budućnost izgubila meč protiv grčkog tima, koji je poveo prvi put na tri minuta i 23 sekunde prije kraja. Vodili su Podgoričani skoro 37 minuta, i do 16 razlike, ali nijesu znali kako da zadaju konačan udarac i dođu do treće pobjede u najboljoj atmosferi u ,,Morači“ ove sezone.

KRENULO KAKO TREBA

Budućnost je na poluvremenu imala samo pet poena prednosti (39:34), a da je Aris pogodio trojku u posljednjem napadu imao bi samo posjed minusa.

Za nekoga ko nije gledao kompletno prvo poluvrijeme mogao bi da pomisli da je grčki tim bio skoro ravnopravan domaćinu.

A nije bilo tako, ali je Budućnost, zbog ponovo nekoliko minuta praznog hoda, ,,prosula“

Mihailović još nije spreman Drugi meč zaredom u ekipi Budućnosti nije bilo povrijeđenog Vladimira Mihailovića (leđa), što se osjetilo u igri ,,plavih“.

- Prije Arisa je odradio jedan trening bez kontakta, i dalje je to bolno i u fazi da mu treba još nekoliko dana da

bude apsolutno spreman za napor utakmice. Očekujem da na sljedećem treningu uđe u kontakt i da poslije toga imamo jasniju sliku da li može da uđe u situaciju da može da igra utakmicu – rekao je Mijović.

Budućnosti nedostaje i prvi

sve dobro što je uradila u prvih 16 minuta meča.

Nošena sjajnom podrškom sa tribina, posebno ,,varvarima“ koji su davali ton navijanju, Budućnost je sa odličnom energijom otvorila meč, ali nije do kraja valorizovala odličnu igru u odbrani protiv ekipe koja, inače, ima skroman napadački potencijal. Nakon skoro pet minuta igre, Podgoričani su vodili 8:2, jer nijesu bolje iskoristili loš šut gostiju (6-1 za dva, 2-0 za tri) i četiri izgubljene lopte. ,,Plavi“ su do tog trenutka pogodili četiri šuta iz šest pokušaja iz reketa, a promašili su jedini šut za tri i izgubili tri lopte u napadu. Ipak, uspjela je Budućnost do kraja kvartala da dođe do sigurnih devet poena prednosti (20:11), uz prednost u skoku (10-6) i bolje procente šuta za dva poena (61,5 – 34,6 odsto).

Iako je bio najefikasniji u prvoj četvrtini (osam poena), Joan

Makundu (14 poena na poluvremenu) je u drugoj četvrtini dodatno ,,zapalio“ atmosferu u ,,Morači“ sa atraktivnim zakucavanjima, zbog čega je nakon tri minuta igre ovacijama ispraćen sa terena. Njegovu energiju je, međutim, imao kompletan tim, osjećala je to publika, pa je aplauzom nagrađivala poteze i borbenost domaćih igrača, čak i u trenucima kada u istom napadu iz tri pokušaja nijesu uspjeli da pogode koš. Budućnost je drugu dionicu otvorila serijom 6:0, a onda je Andrija Grbović ubacio jedno od dva slobodna bacanja za maksimalnih 16 razlike na meču (29:13). Istu prednost su Podgoričani imali u još dva navrata, posljednju put kada je Flečer Megi ubacio prvu trojku na meču za Budućnost (35:19), na četiri minuta i dvije sekunde prije kraja.

Nakon toga je Budućnost ,,zaribala“ u napadu, do poluvreme-

poenter u pripremnom periodu Alerik Frimen koji zbog povrede nije odigrao nijedan meč u ovoj sezoni.

- Što se Frimena tiče, neće još. Neka je prognoza da sredinom decembra treba da uđe u trenažni proces, a kad uđe onda ćemo procjenjivati njegov status – dodao je Mijović.

na je postigla samo četiri poena (koš Flečera Megija i bacanja Makundua) i dala krila Arisu koji je počeo da pogađa i sa distance, pa je grčki tim do odmora uspio da smanji na 39:34 i vrati se u meč, jer je popravio procente šuta, imao samo dva skoka manje (17-19), a imao je i tri ukradene lopte više (8-5).

BEZ ZAVRŠNOG UDARCA

Kako je završio prvo, Aris je počeo drugo poluvrijeme, pa je nakon dva minuta igre imao minus od samo pola koša (41:42).

To je bio posljednji znak za buđenje Budućnosti koja je, nošena konstantnom podrškom sa tribina, odgovorila prije svega defanzivno, jer je na dva minuta i 15 sekundi ,,zaključala“ odbranu i serijom 9:0 povratila dvocifrenu vođstvo (51:41). Uz dosta muke, ,,plavi“ su držali Grke na distanci do 140 sekundi prije kraja (56:47). Međutim, uz

probleme u skoku u ovoj dionici (Aris je preuzeo primat), Budućnost u posljednja dva minuta nije postigla ni poen, pa su gosti sa dva koša ponovo imali minus pet (51:56), kao na poluvremenu.

Budućnost je otvorila posljednju dionicu sa poenima Megija sa penala (nakon što je sviran nesportski faul nad njim) i košem nakon ulaza Kolbija Rosa za 60:51. I taman kad je izgledalo da će Podgoričani moći mirno da privedi meč kraju, napravili su pravi ,,harakiri“. Bez dovoljno koncentracije u odbrani i na skoku, uz loše odluke u napadu, Podgoričani u posljednjih osam minuta i 18 sekundi nijesu postigli ni koš iz igre! Aris je to kaznio, preokrenuo na 63:60, a onda se ušlo u neizvjesna posljednja tri minuta.

Mekinli Rajt je mogao da bude junak, ali je na kraju ispao tragičar. Prvo, nije pogodio jedno od dva bacanja za izjednačenje, pa je Aris 46,3 sekunde prije kraja imao pola koša prednosti (64:63), a nakon što Aris nije iskoristio svoj napad, plejmejker ,,plavih“ nije pogodio u posljednjem napadu, iako je bilo boljih rješenja od njegovog isforsiranog šuta, nakon čega je Kacivedis pogodio jedno od dva bacanja i postavio konačan rezultat…

Budućnost u narednom kolu, 14. novembra, gostuje Ulmu.

S. JONČIĆ

Bez NBA mečeva zbog izbornog dana

U noći između utorka i srijede po našem vremenu nije bilo mečeva u NBA ligi – jer je u velikom broju američkih saveznih država bio izborni dan.

Drugu godinu zaredom čelnici najjače košarkaške lige svijeta odlučili su da na dan izbora ne bude utakmica. Tokom sezone, to je slučaj još samo na Badnji dan po gregorijanskom kalendaru, američki Dan zahvalnosti i na dan finala NCAA lige. Čelnici takmičenja takođe su apelovali na klubove da na izborni dan podstiču igrači na javni i društveni angažman. Takođe, cilj je da košarkaši, kao i navijači, iskoriste biračko pravo i sprovodi se kampanja o važnosti izlaska na izbore.

Brojne zvijezde lige u prethodnim danima na zagrijavanju uoči mečeva nosile su majice sa natpisom ,,Vote“ (eng. ,,Glasaj“).

Za razliku od NBA, druge profesionalne sjevernoameričke lige, poput NHL u hokeju na ledu – imale su standardni program duela i na izborni dan. Već u noći između srijede i četvrtka na programu je čak NBA 14 R. A. mečeva.

Finiks uskoro računa na obje NBA zvijezde

Buker i Bil blizu povratka

Devin Buker i Bredli Bil do kraja sedmice konačno će biti zajedno u sastavu Finiks Sansa u NBA ligi.

Proslavljeni bekovi pridružiće se superstaru Kevinu Djurentu u timu, nakon oporavka od povreda.

Veliko ljetošnje pojačanje Bil, jedan od najboljih šutera lige, oporavljao se od predsezone od povrede leđa i nije još nastupio u zvaničnom meču za Sanse. Buker, izuzetni kombo-bek, preskočio je nekoliko prethodih utakmica.

Prošle sezone Bil je za Vašington Vizardse bilježio 23,2 poena i 5,4 asistencije po meču. Učinak Bukera za Finiks bio je 27,8 poena i 5,5 asistencija u prosjeku u sezoni za nama.

R. A.

Arena

Četvrtak, 9. novembar 2023.

V. ILIĆ

24

ŠAH U Budvi će se od 11. do 22. novembra održati ekipno prvenstvo Evrope

Crna Gora sa tri selekcije U Budvi će se od 11. do 22. novembra održati 24. Evropsko prvenstvo u ekipnoj konkurenciji za muškarce i žene, koje će, prema najavama iz prestižnih šahovskih krugova, vjerovatno, oboriti rekorde po kvalitetu i masovnosti.

Dolazak je potvrdio i nekadašnji svjetski prvak Magnus Karlsen, koji će braniti boje Norveške. Za ovo grandiozno takmičenje naš selektor Dragan Kosić odredio je respektabilni „A“ sastav koji će pokušati da popravi najbolji rezultat ostvaren u Varšavi 2013. godine, kada je naša reprezentacija osvojila 18. mjesto među 38 selekcija Starog kontinenta. Jedno je sigurno, izabranike Kosića, Denisa Kadrića (2600), Nikolu Đukića (2517), Nikitu Petrova (2551), Luku Draškovića (2494) i Dragišu Blagojevića (2446) očekuje težak zadatak da nadmaše taj uspjeh. Na ništa manjem iskušenju biće i puleni legendarnog Božidara Bonje Ivanovića koji je u „B“ sastav uvrstio Miloša Pečuricu, Aleksandra Tomića, Andreja Šukovića, Peka Đurovića i Mila Pobora.

Nakon odustajanja Ukrajine, priliku da se dokazuju imaće i prvotimci „C“ ekipe koju predvodi prekaljeni inter-

Magnus Karlsen ponovo u Crnoj Gori

majstor i dvostruki seniorski šampion Crne Gore Blažo Kalezić, te njegovi saigrači Marko Krivokapić, Veljko Draganić i Vuk Miletić.

Kod dama na spisku su Aleksandra Milović, Nikolina Koljević, Alena Skvortsova, Mateja Popović i Milena Mosurović i za njih će bilo koji plasman iznad 31. pozicije, s obzirom na prosječni rejting, značiti dobru motivaciju za neke naredne međunarodne nastupe.

Prema riječima predsjednika ŠSCG Jovana Milovića, ovaj šahovski događaj je jedan od najprestižnijih još od velemajstorskog turnira u Nikšiću 1983. i čuvenog meča Bobi Fišer – Boris Spaski na Svetom Stefanu 1992. godine, a grandiozan u

ekipnoj konkurenciji.

– Dobili smo veliko priznanje od ECU i naš cilj je da opravdamo povjerenje Evropske šahovske federacije. To podrazumijeva da u svim segmentima, bilo na takmičarskom ili organizacionom planu, budemo na visini zadatka. Ugostiti preko 160 igrača sa najvećom titulom, zatim impozantan broj trenera i instruktora iz 32 zemlje učesnice, predstavlja veliku obavezu za sve nas u Savezu i sve šahovske kolektive. Ovo je motiv da nastavimo sa ozbiljnim radom na planu razvoja i prosperiteta drevne igre na državnoj i međunarodnoj sceni – rekao je Milović, ne krijući zadovoljstvo što će crnogorska metropola turizma ponovo biti šahovski

centar Evrope i svijeta. On ističe da je konkurencija žestoka, te da najveće šanse da se domognu laskavog priznanja imaju Azerbejdžan (Šahrijar Mameđarov, Tejmur Radžabov, Nijat Abasov, Rauf Mamedov i Vasif Durarbajli) kod muškaraca i Gruzija (Bela Kotenašvili, Nino Batišvili, Lela Javakašvili, Meri Arabidze i Salome Melija) kod dama, a račune mogu da im pomrse Rumunija i Mađarska kod jačeg, odnosno, Azerbejdžan i Njemačka kod ljepšeg pola.

– Imamo dobru i kompaktnu ekipu koja je spremna da pruži snažan otpor svim pretendentima na titulu. Raduje činjenica da je i Petrov u odličnoj formi koji će po prvi put nastupiti pod našom zastavom. On je odskoro uzeo crnogorsko državljanstvo i radi se o veoma stabilnom i pouzdanom igraču koji zna da pomrsi račune protivnicima sa znatno većim rejtingom. U jednom periodu imao je preko 2600 ELO, tako da je riječ o pravom pojačanju i osvježenju naših redova. Očekujem borbenost i zalaganje u svakom meču – dodao je Milović. Svečano otvaranje obaviće se 10. novembra u hotelu „Splendid“ sa početkom u 18 časova, a prvo kolo startuje dan kasnije od 15 časova.

U Podgorici održan četvrti memorijal posvećen preminulim majstorima ŠK Budućnost

Kalezić uvećao zbirku trofeja Četvrti memorijal „U znak sjećanja na preminule majstore ŠK Budućnost“ protekao je u znaku intermajstora Blaža Kalezića, koji je pobjednički pehar sa ovog kvalitetnog i masovnog turnira pridružio bogatoj riznici nagrada i priznanja sa domaće i međunarodne scene.

Među 84 igrača iz Švajcarske, Srbije, Albanije, Rusije i naše zemlje on je, zahvaljujući boljem buholc koeficijentu u foto-finišu, prvi prošao kroz cilj sa sedam poena, mada su isti učinak imali i FM Igor Sarić na drugom i GM Dragiša Blagojević na trećem mjestu, te FM Veljko Draganić i FM Armin Mušović. Pored njih, nagrađeni su i IM Aleksandar Tomić, MK Stjepan Krstonijević, GM Pavel Anisimov, FM Nemanja

Vukčević i IM Marko Krivokapić. Osim deset redovnih, dodijeljeno je i pet specijalnih nagrada. Najuspješnija dama je Lidija Blagojević, veteran Zoran Lakušić do 1700 ELO, Vasilije Krstonijević do 2000 ELO, Peko Đurović do 2200 ELO i FM Sreten Đukanović, koji je prednjačio među klupskim drugovima. Takođe, ističe se i dobra igra polaznika škole šaha ŠK Budućnost, posebno talentovanih Đorđa Žižića i Katarine Đukić, koji su za osvojene poene nagrađeni sa novim 151, odnosno, 125 rapid rejting poena. Sudijski posao bez ijedne primjedbe obavili su internacionalni šahovski arbitri Mladen Popović i Zoran Peruničić.

Turnir je održan u znak sjećanja na preminule majstore drevne igre

Detalj sa meča u Herceg Novom

Premijer vaterpolo liga (8. kolo)

Novljani su mogli do boda Jadran Jug

8 9

HERCEG NOVI – Bazen ,,Jadran“. Gledalaca: 300. Sudije: Copić (Hrvatska) i Đurašković (Crna Gora). Rezultat po četvrtinama: 0:2, 3:4, 2:2, 3:1.

JADRAN: Đurović (pet odbrana), I. Radović, Holod 1, Vučurović, Vukićević 1, Vujović, D. Radović 2, Nagaev 2, Gardašević, Banićević, Sladović, Čaraj, V. Radović 1, Stupar 1.

JUG: Popadić (13 odbraba), Jurišić, Prkoča, Pavlić, Lazić 3, Joković 3, Vukojević, Dau-

be 1, Kabanas, Kržić, Burić 2, Grgurević, Žuvela, Mozara.

Jadran nije imao rješenja za igru gostiju iz Dubrovnika, Jug je od starta krenuo snažno, vodio je 3:0, domaći su do prvog gola došli sredinom druge četvrtine i nijesu imali snage da do kraja meča preokrenu rezultat.

U derbiju 7. kola Premijer vaterpolo lige igrači Petra Radanovića nijesu bili napadački raspoloženi, do odmora su dali tri gola, ali uprkos slabijoj realizaciji u trećem minutu posljednje dionice približili su se rivali na gol (8:7). Imali su Novljani napad za izjednačenje, promašili su, a gosti su sa igračem više otišli na ,,plus dva“ – 1,58 prije kraja.

Uprkos vođstvu ekipe iz Hrvatske, naš šampion se nije predavao, nakon gola Vasilija Radovića i neiskorišćenog napada gostiju, sekund do kraja Darko Đurović je uputio šut, ali lopta A. M. nije završila u mreži.

Potvrdio nastup u Timu Evrope

Alkaraz će igrati na Lejver kupu Drugi teniser svijeta Karlos Alkaraz (20) potvrdio je da će naredne godine igrati na Lejver kupu u Timu Evrope.

Vimbldonski šampion, mlada španska zvijezda, prvi put nastupiće na prestižnom takmičenju koje će se igrati od 20. do 22. septembra naredne godine.

Teniski velikan Bjorn Borg, selektor Tima Evrope, poručio je da je Karlosov dolazak na Lejver kup samo početak sastavljanja sjajnog tima.

Dvostruki grend slem osvajač Alkaraz kazao je da se raduje mečevima u njemačkom glavnom gradu Berlinu, te da je to R. A. velika čast za njega.

Potez za primjer

„Zelenilo“ nagradilo svoje uspješne atletičare Nagrađeni učesnici memorijala

Žarka Živkovića, Milana Živkovića, Radovana Brajovića, Peđu Vučinića, Mladena Krstića, Mihaila Milonjića i Moma Ćetkovića. Učesnici su u prisustvu porodica majstora evocirali uspomene na ljude koji su dali ogroman doprinos razvoju šaha u Podgorici, ali i cijeloj Crnoj Gori.

Poslije tri godine pauze, memorijal je ponovo pokrenut, u odličnoj organizaciji

šahovskih klubova Omladinac Budućnost i Budućnost, uz podršku Šahovskog saveza Crne Gore, kao i agencije „DeFacto Consultancy“.

– Bila je ovo lijepa uvertira za predstojeće turnire, finale ovogodišnjeg CEDIS festivala šaha, kao i Memorijal „Radojica Dabetić“ u decembru ove godine – rekao je član ovog uzornog kolektiva Slaven Živković.

Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA – Proteklog vikenda održan je 30. Podgorički maraton, a tradicionalnu manifestaciju obilježili su Muhamed Kurgaš, koji je trijumfovao u glavnoj trci na 42 kilometra i 195 metara, te Miljan Kukuličić, koji je bio najbolji u trci na 5.000 metara uz novi crnogorski rekord.

Zanimljivo je da obojica radi u podgoričkom „Zelenilu“. Tim povodom v. d. izvršnog direktora Petar Krivokapić sa saradnicima organizovao je prijem za uspješne atletičare u prostorija-

ma Društva, a zatim im uručio zahvalnice i prigodne novčane nagrade za uspjeh na sportskom, ali i poslovnom planu.

– Muhamed i Miljan su imena kojima se ponosimo i imaju bezuslovnu podršku za sve svoje naredne životne ciljeve – saopšteno je iz „Zelenila“ d.o.o.

Podgorica.

Primjer Kurgaša i Kukuličića je jedinstven, jer je danas nesvakidašnja situacija da uspješni sportisti budu istovremeno i zaposleni. Ipak, i pored poslovnih obaveza blistaju i na atletskom R. P. polju.

Feljton 25

Četvrtak, 9. novembar 2023.

5.

ZABORAVLJENA STUDIJA BOŽIDARA BOŽA S. VUKOVIĆA

Kako spriječiti Crnogorce da se bore pod krstašem Priredio: Slobodan ČUKIĆ Oni Crnogorci koji su prevoženi u Italiju i Francusku upućivani su predstavnicima Srbije u tim zemljama radi odlaska na ostrvo Krf, radi rasporeda, ali njeni predstavnici, po dobijenom naređenju, nijesu ih slali na Krf već su ih sve smatrali izbjeglicama, bez prava na prinadležnosti, a oni koji su bili rodom sa teritorije Austro-Ugarske tretirani su kao ratni zarobljenici i kao takvi sačekali su i svršetak rata.

Na ostrvo Krf prevezeno je oko 1800 Crnogoraca i oni su 3. februara 1916. godine grupisani u logoru na poluostrvu Karadžija sa bazom za snadbijevanje u zalivu Kovino. U ovom logoru oni su formirali Bataljon crnogorske vojske od 5 četa sa svojom zastavom i grbovima. Bataljon je stavljen pod komandu Francuske vojske. Brojno stanje Bataljona bilo je 6 oficira, 5 podoficira i 953 vojnika, dok su ostali dali tražene izjave i raspoređeni po jedinicama srpske vojske.

Od viših crnogorskih oficira odstupili su: brigadir Luka Gojnić, koji se prijavio Vrhovnoj srpskoj komandi i tražio da bude primljen u vojsku sa činom generala, što mu nije usvojeno, i on se vratio u Francusku. Brigadir Petar Martinović koji je iz Pariza prešao u Rusiju i kao pukovnik stupio u Prvu srpsku dobrovoljačku diviziju u Dobruzi i potpukovnik Milo Đukanović koji je takođe otišao u Rusiju.

Vlada Srbije je osim zahtjeva za nepominjanje Crnogorskog bataljona, naredila da se Crnogorci koji se prijavljuju za odlazak na solunski front ne primaju i ne prevoze na Krf i Solun ukoliko unaprijed ne daju pismenu izjavu da žele da se prime i rasporede po jedinicama srpske vojske Crnogorski bataljon sa Krfa prevezen je za Solun zajedno sa francuskim trupama i ulogoren u Zejtinliku, odakle je kasnije upućen na položaj kod sela Odin-Ljumnica, jugozapadno od Đevđelije, odakle je prebačen na front prema Lerinu. O njegovim uspjesima i podvizima u borbama saveznici su počeli pisati u svojim ratnim biltenima, ali se Vrhovna komanda Srbije tome usprotivila, pa je vojni ministar Srbije, aktom pov. br. 673 od 6. juna 1916. godine, uputio raspis svim svojim delegatima kod savezničkih armija i naredio im da od saveznika traže da se Crnogorski bataljon na solunskom frontu u ratnim biltenima više ne pominje. Delegat kod savezničkih armija u Parizu general Mihailo Rašić izvijestio je 16. juna Vrhovnu komandu u Solunu, da je predstavkom kod načelnika Generalštaba generala Pelea tražio da se na solunskom frontu ne toleriše nikakva formacija crnogorske vojske i da se ona ne pominje u savezničkim biltenima sa fronta i da mu je on obećao da će o tome refe-

Srpska vlada je na Krfu osnovala Odsijek za Crnu Goru, na čelu sa Svetozarom Tomićem, porijeklom iz sjevernih krajeva Crne Gore. Njegov zadatak je uglavnom bio propaganda protiv kralja Nikole i njegove vlade i priključenje Crne Gore Srbiji. Za izvršavanje ovog zadatka uglavnom su korišćeni emigranti iz Crne Gore i neobaviještena omladina Crne Gore, školovana u Srbiji

Crnogorski krstaš na Solunskom frontu

risati generalisimusu maršalu Žofru. I od tada se u savezničkim biltenima Crnogorski bataljon više nije spominjao, a umjesto naziva Crnogorski bataljon nazvan je bataljonom Srba dobrovoljaca. Međutim, vlada i Vrhovna komanda Srbije nijesu se protivile formiranju albanske vojske i njenoj pojavi na solunskom frontu, već su s njom i sarađivali.

Vlada Srbije sa ovim se nije zadovoljila, pa je svim svojim predstavnicima i vojnim misijama kod saveznika u Evropi i Americi naredila da se Crnogorci koji se prijavljuju za odlazak na front ne primaju i ne prevoze na Krf i Solun ukoliko unaprijed ne dadu pismenu izjavu da žele da se prime i rasporede po jedinicama srpske vojske, dok su ih predstavnici ostalih saveznika primali i prevozili, ali ne na Krf i za Solun, već u Bizertu, gdje je za njih bio osnovan naročiti logor u kojem su se prikupljali. U ovaj logor pristiglo je oko 2000 ljudi koji su se prijavili za crnogorsku vojsku ali im nije bilo dozvoljeno da se prevezu za Solun.

Vlada Crne Gore u izgnanstvu preduzela je sve što je bilo u njenim mogućnostima da prikupi sve Crnogorce i južne Slovene koji su željeli da se bore pod njenom zastavom, ali se vlada Srbije tome usprotivila i kod saveznika preduzela potrebne mjere da joj se to onemogući, optužujući kralja Nikolu i njegovu vladu da su nelojalni prema saveznici-

Brigadir Luka Gojnić

ma, u čemu je i uspjela.

Za vezu sa Bataljonom na solunskom frontu odredila je svog delegata N. Hajdukovića, kojeg je snabdjela potrebnom količinom novca za pomoć Bataljonu i uputila ga za Solun. Po njegovom dolasku u Solun, pukovnik Petar Pešić kao pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande Srbije odmah se obratio komandantu savezničkih trupa u Solunu i od njega tražio da se Hajdukoviću ne dozvoli odlazak na front i da mu se zabrani svaka veza sa Bataljonom na frontu i njegovim predstavnikom, što je on i usvojio.

Po premještanju od Đevđelije na front ispred Lerina Bataljon je stavljen pod komandu komandanta Prve srpske armije i pod njenom komandom upotrijebljen u borbama prema Lerinu i na Kajmakčalanu. U ovim borbama Bataljon je pokazao toliku izdržljivost i hrabrost, da za svoje podvige i ličnu hrabrost Bataljona i pojedinaca nijedan bataljon srpskih

Kralj Nikola u Francuskoj

Niko Hajduković

Vlada Crne Gore u izgnanstvu preduzela je sve što je bilo u njenoj moći da prikupi sve Crnogorce i južne Slovene koji su željeli da se bore pod crnogorskom zastavom, ali se vlada Srbije tome usprotivila i kod saveznika preduzela potrebne mjere da joj se to onemogući i savezničkih armija na solunskom frontu u toku 1916. godine nije dobio toliko pohvala komandanata armija i Vrhovnog komandanta i najviših Vojničkih odlikovanja koliko su dobili oficiri, podoficiri i vojnici ovog proslavljenog Bataljona, o čemu i danas postoje dokumenta u ratnoj arhivi VII u Beogradu.

U borbama prema Lerinu i na Kajmakčalanu Bataljon je pretrpjeo vrlo velike gubitke koji su iznosili više od 50 odsto njegovog brojnog stanja, a njegovu popunu Vrhovna komanda Srbije nije dozvoljavala iako su vlada Crne Gore i Crnogorci iz logora u Bizerti to zahtijevali. Zbog tih gubitaka Bataljon je povučen sa fronta i upućen u pozadinu na odmor, gdje je i

razoružan. Ljudstvo Bataljona, koje se nije htjelo odreći crnogorske zastave i svojih grbova, upućeno je u Francusku na rad po fabrikama, a to je urađeno i sa ljudstvom iz logora u Bizerti, dok su oni koji nijesu htjeli da idu na rad po Francuskoj upućeni na ostrvo Korziku, gdje su dočekali i završetak rata.

OSNIVANJE ODBORA ZA UJEDINJENJE

U Ministarstvu spoljnih poslova Srbije na Krfu osnovan je Odsek za Crnu Goru, za čijeg je načelnika postavljen Svetozar Tomić, direktor Treće muške gimnazije u Beogradu, a porijeklom iz sjevernih krajeva Crne Gore. Zadatak ovog odsijeka bio je uglavnom propaganda protiv kralja Nikole i njegove vlade i priključenje Crne Gore Srbiji. Za izvršavanje ovog zadatka uglavnom su korišćeni emigranti iz Crne Gore i neobaviještena omladina Crne Gore, školovana u Srbiji. U tom cilju, u proljeće 1917. godine u Ženevi je obrazovan i naročiti odbor pod nazivom Odbor za ujedinjenje Srbije i Crne Gore u koji su kao članovi ušli Andrija Radović, Janko Spasojević i Miloš Ivanović, dotadašnji viši službenici i članovi vlade Crne Gore. Vlada Srbije dala je ovom Odboru 2500 francuskih franaka i obezbijedila njegovo izdržavanje.

(Nastavlja se)

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Na osnovu Odluke Odbora direktora br. 6460 od 26.10.2023.godine, Pravilnika o uslovima i načinu prodaje nepokretnosti br.1101 od 22.02.2022.godine sa izmjenama i dopunama broj 3374 od 14.06.2022.godine, „13. Jul – Plantaže” a.d. Podgorica, objavljuju:

Na osnovu Odluke Odbora direktora br. 6461 od 26.10.2023.godine, Pravilnika o uslovima i načinu prodaje nepokretnosti br.1101 od 22.02.2022.godine sa izmjenama i dopunama broj 3374 od 14.06.2022.godine, „13. Jul – Plantaže” a.d. Podgorica, objavljuju:

Na osnovu Odluke Odbora direktora br. 6459 od 26.10.2023.godine, Pravilnika o uslovima i načinu prodaje nepokretnosti br.1101 od 22.02.2022.godine sa izmjenama i dopunama broj 3374 od 14.06.2022.godine, „13. Jul – Plantaže” a.d. Podgorica, objavljuju:

J A V N I P O Z I V br. 37/2023 za prijavu na javnu licitaciju za prodaju nepokretnosti

J A V N I P O Z I V br. 36/2023 za prijavu na javnu licitaciju za prodaju nepokretnosti

J A V N I P O Z I V br. 35/2023 za prijavu na javnu licitaciju za prodaju nepokretnosti

I PREDMET PRODAJE Predmet prodaje je nepokretnost u vlasništvu „13. Jul – Plantaže“ a.d.

Podgorica, koje se nalazi na području opštine Danilovgrad, i to: dio kat. parcele br. 361/1 upisane u LN 642 KO Grbe, od oko 1315m2.

Skica nepokretnosti koja je predmet prodaje objavljena je na web stranici Društva www.plantaze.com uz ovaj javni poziv. Prije zaključenja kupoprodajnog ugovora potrebno će biti izvršiti parcelaciju predmetne nepokretnosti u skladu sa skicom. Nepokretnost se kupuje u viđenom stanju.

I PREDMET PRODAJE Predmet prodaje je nepokretnost u vlasništvu „13. Jul – Plantaže“ a.d.

Podgorica, koje se nalazi na području opštine Danilovgrad, i to: Kat. parcela broj 4580, površine 1309m2, upisana u LN 167, KO Martinići.

Nepokretnost se kupuje u viđenom stanju.

I PREDMET PRODAJE Predmet prodaje su nepokretnosti u vlasništvu „13. Jul – Plantaže“ a.d. Podgorica, koje se nalaze na području opštine Danilovgrad, i to: Kat. parcela 457/11, površine 1048m2 i kat. parcela 457/12, površine 1258m2, obije upisane u LN 96, KO Jelenak.

Nepokretnosti se prodaju isključivo zajedno, kao cjelina, u viđenom stanju.

II CIJENA I ROK PLAĆANJA Najniža početna cijena zemljišta, koje je predmet prodaje ove javne licitacije, iznosi 50,00€/m2. (pedeset eura po m2).

Rok za uplatu kupoprodajne cijene je 30 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji.

III OPŠTI USLOVI Učesnici javnog poziva Pravo prijave po ovom javnom pozivu imaju sva fizička i pravna lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje nepokretne imovine u Crnoj Gori, i koja podnesu prijavu za licitaciju, čime stiču status učesnika licitacije.

Fizička lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, prezime, ime i ime jednog roditelja; adresu, jedinstveni matični broj i potpis; broj telefona, e-mail adresu; broj lične karte ili pasoša (za strane državljane), broj tekućeg računa, za slučaj povrata depozita.

Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijene nepokretnosti, iz tačke II ovog Javnog poziva, odnosno u iznosu od 1.315,00€ (hiljadutristotinepetnaesteura).

Pravna lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, naziv i sjedište pravnog lica; PIB, ime i prezime ovlašćenog lica i njegov potpis, broj telefona, e-mail adresu, Izvod iz CRPS-a, ne stariji od 6 mjeseci od dana zakazane licitacije, ovlašćenje za zastupanje na licitaciji, broj žiro računa, za slučaj povrata depozita. Ovlašćenje za zastupanje mora biti ovjereno od strane notara ili suda.

Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijene nepokretnosti, iz tačke II ovog Javnog poziva, odnosno u iznosu od 1.315,00€ (hiljadutristotinepetnaesteura).

Depozit se uplaćuje na žiro račun “13.Jul-Plantaže”AD Podgorica, br. 51065785-80, kod CKB banke, sa naznakom – depozit za učešće na javnom nadmetanju.

IV MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA JAVNOG NADMETANJA Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u Upravnoj zgradi “13.Jul-Plantaže” AD Podgorica, u Sali na drugom spratu, adresa Bulevar Šarla de Gola broj 2, u četvrtak 23.11.2023.godine, sa početkom u 12,00 časova.

Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se preuzeti sa web stranice Društva www.plantaze.com ili u kancelariji Arhive Društva, u prizemlju Upravne zgrade, svakog radnog dana od 06.11.2023.godine, od 08,00h do 14,00h.

Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 20.11.2023.godine do 11,00 časova.

Prijava se podnosi u dva primjerka, od čega jedan primjerak zadržava podnosilac.

Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje voditelj javne licitacije pri čemu svako naredno povećanje cijene ne može biti veće od 1% od prethodno oglašene cijene.

Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.

U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi iznos najniže početne cijene za predmetnu nepokretnost.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva.

V OSTALI USLOVI JAVNOG NADMETANJA Kupac je dužan da sa “13.Jul-Plantaže”AD Podgorica zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema poziva za zaključenje ugovora, upućenog pobjedniku licitacije.

Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa sljedećim ponuđačem sa rang liste.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Troškovi prenosa prava svojine (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret kupca.

Evidencija prisustva prijavljenih učesnika ili njihovih punomoćnika će se vršiti u Upravnoj zgradi “13.Jul-Plantaže” AD Podgorica, Bulevar Šarla de Gola br.2, 30 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja.

Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za prodaju nepokretnosti, kontakt telefon: 067 014 684.

Prodavac zadržava pravo da obustavi/odloži postupak prodaje, najkasnije tri dana prije dana zakazane licitacije, uz obavještenje zainteresovanim licima, da se postupak javne prodaje obustavlja/odlaže, na osnovu odluke Odbora direktora prodavca, uz obavezu povraćaja priložene garancije.

Ovaj Javni poziv, sa obrascem Prijave objavljen je na web stranici Društva www.plantaze.com

II CIJENA I ROK PLAĆANJA Najniža početna cijena nepokretnosti koja je predmet prodaje iznosi 10.000,00€ (desethiljadaeura).

Rok za uplatu kupoprodajne cijene je 30 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji.

III OPŠTI USLOVI Učesnici javnog poziva Pravo prijave po ovom javnom pozivu imaju sva fizička i pravna lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje nepokretne imovine u Crnoj Gori, i koja podnesu prijavu za licitaciju, čime stiču status učesnika licitacije.

Fizička lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, prezime, ime i ime jednog roditelja; adresu, jedinstveni matični broj i potpis; broj telefona, e-mail adresu; broj lične karte ili pasoša (za strane državljane), broj tekućeg računa, za slučaj povrata depozita.

Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijene nepokretnosti, iz tačke II ovog Javnog poziva.

Pravna lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, naziv i sjedište pravnog lica; PIB, ime i prezime ovlašćenog lica i njegov potpis, broj telefona, e-mail adresu, Izvod iz CRPS-a, ne stariji od 6 mjeseci od dana zakazane licitacije, ovlašćenje za zastupanje na licitaciji, broj žiro računa, za slučaj povrata depozita. Ovlašćenje za zastupanje mora biti ovjereno od strane notara ili suda.

Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijene nepokretnosti iz tačke II ovog Javnog poziva.

Depozit se uplaćuje na žiro račun “13.Jul-Plantaže”AD Podgorica, br.

510-65785-80, kod CKB banke, sa naznakom – depozit za učešće na javnom nadmetanju.

IV MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA JAVNOG NADMETANJA Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u Upravnoj zgradi “13.Jul-Plantaže” AD Podgorica, u Sali na drugom spratu, adresa Bulevar Šarla de Gola broj 2, u četvrtak 23.11.2023.godine, sa početkom u 09,00 časova.

Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se preuzeti sa web stranice Društva www.plantaze.com ili u kancelariji Arhive Društva, u prizemlju Upravne zgrade, svakog radnog dana od 08.11.2023.godine, od 08,00h do 14,00h.

Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 20.11.2023.godine do 09,00 časova.

Prijava se podnosi u dva primjerka, od čega jedan primjerak zadržava podnosilac.

Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje voditelj javne licitacije pri čemu svako naredno povećanje cijene ne može biti veće od 1% od prethodno oglašene cijene.

Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.

U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi iznos najniže početne cijene za predmetnu nepokretnost.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva.

V OSTALI USLOVI JAVNOG NADMETANJA Kupac je dužan da sa “13.Jul-Plantaže”AD Podgorica zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema poziva za zaključenje ugovora, upućenog pobjedniku licitacije.

Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa sljedećim ponuđačem sa rang liste.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Troškovi prenosa prava svojine (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret kupca.

Evidencija prisustva prijavljenih učesnika ili njihovih punomoćnika će se vršiti u Upravnoj zgradi “13.Jul-Plantaže” AD Podgorica, Bulevar Šarla de Gola br.2, 30 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja.

Kontakt telefon za dodatne informacije – 067/014-684.

Prodavac zadržava pravo da obustavi/odloži postupak prodaje, najkasnije tri dana prije dana zakazane licitacije, uz obavještenje zainteresovanim licima, da se postupak javne prodaje obustavlja/odlaže, na osnovu odluke Odbora direktora prodavca, uz obavezu povraćaja priložene garancije.

Ovaj Javni poziv, sa obrascem Prijave objavljen je na web stranici Društva www.plantaze.com

II CIJENA I ROK PLAĆANJA Najniža početna cijena nepokretnosti koje su predmet prodaje iznosi 15.000,00€ (petnaesthiljadaeura).

Rok za uplatu kupoprodajne cijene je 30 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji.

III OPŠTI USLOVI Učesnici javnog poziva Pravo prijave po ovom javnom pozivu imaju sva fizička i pravna lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje nepokretne imovine u Crnoj Gori, i koja podnesu prijavu za licitaciju, čime stiču status učesnika licitacije.

Fizička lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, prezime, ime i ime jednog roditelja; adresu, jedinstveni matični broj i potpis; broj telefona, e-mail adresu; broj lične karte ili pasoša (za strane državljane), broj tekućeg računa, za slučaj povrata depozita.

Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijene nepokretnosti, iz tačke II ovog Javnog poziva.

Pravna lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, naziv i sjedište pravnog lica; PIB, ime i prezime ovlašćenog lica i njegov potpis, broj telefona, e-mail adresu, Izvod iz CRPS-a, ne stariji od 6 mjeseci od dana zakazane licitacije, ovlašćenje za zastupanje na licitaciji, broj žiro računa, za slučaj povrata depozita. Ovlašćenje za zastupanje mora biti ovjereno od strane notara ili suda.

Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijene nepokretnosti iz tačke II ovog Javnog poziva.

Depozit se uplaćuje na žiro račun “13.Jul-Plantaže”AD Podgorica, br.

510-65785-80, kod CKB banke, sa naznakom – depozit za učešće na javnom nadmetanju.

IV MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA JAVNOG NADMETANJA Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u Upravnoj zgradi “13.Jul-Plantaže” AD Podgorica, u Sali na drugom spratu, adresa Bulevar Šarla de Gola broj 2, u četvrtak 23.11.2023.godine, sa početkom u 10,30 časova.

Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se preuzeti sa web stranice Društva www.plantaze.com ili u kancelariji Arhive Društva, u prizemlju Upravne zgrade, svakog radnog dana od 08.11.2023.godine, od 08,00h do 14,00h.

Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 20.11.2023.godine do 10,00 časova.

Prijava se podnosi u dva primjerka, od čega jedan primjerak zadržava podnosilac.

Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje voditelj javne licitacije pri čemu svako naredno povećanje cijene ne može biti veće od 1% od prethodno oglašene cijene.

Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.

U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi iznos najniže početne cijene za predmetnu nepokretnost.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva.

V OSTALI USLOVI JAVNOG NADMETANJA Kupac je dužan da sa “13.Jul-Plantaže”AD Podgorica zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema poziva za zaključenje ugovora, upućenog pobjedniku licitacije.

Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa sljedećim ponuđačem sa rang liste.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Troškovi prenosa prava svojine (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret kupca.

Evidencija prisustva prijavljenih učesnika ili njihovih punomoćnika će se vršiti u Upravnoj zgradi “13.Jul-Plantaže” AD Podgorica, Bulevar Šarla de Gola br.2, 30 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja.

Dodatne informacije u vezi sa ovim Javnim pozivom mogu se dobiti na broj telefona 067 014 684.

Prodavac zadržava pravo da obustavi/odloži postupak prodaje, najkasnije tri dana prije dana zakazane licitacije, uz obavještenje zainteresovanim licima, da se postupak javne prodaje obustavlja/odlaže, na osnovu odluke Odbora direktora prodavca, uz obavezu povraćaja priložene garancije.

Ovaj Javni poziv, sa obrascem Prijave objavljen je na web stranici Društva www.plantaze.com

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 9. novembar 2023.

CRNA GORA PRIJESTONICA -CETINJE Komisija za sprovođenje postupka davanja na korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije NOVOGODIŠNJEG BAZARA 2023/2024 Komisija za davanje na korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije Novogodišnjeg bazara 2023/2024, u daljem tekstu Komisija obrazovana Rješenjem gradonačelnika broj 01-018/23-2515 od 26.10.2023.godine, raspisuje

KONKURS ZA DAVANJE NA KORIŠĆENJE MONTAŽNIH OBJEKATA PRIVREMENOG KARAKTERA (KUĆICA) ZA POTREBE ORGANIZACIJENOVOGODIŠNJEG BAZARA 2023/2024 1.Pozivaju se pravna lica i preduzetnici koji obavljaju privrednu djelatnosti (u daljem tekstu: privredni subjekti), sa sjedištem na teritoriji Prijestonice Cetinje, da dostave svoje prijave na ovaj konkurs.

2.Montažni objekti privremenog karaktera (kućice) daju se na korišćenje privrednim subjektima za potrebe organizacije Novogodišnjeg bazara 2023/2024, a u skladu sa djelatnostima koje doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Prijestonice Cetinje (prioritetne oblasti), a kojima se naročito: -podstiče ekonomski razvoj Prijestonice Cetinje; -stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma i ugostiteljstva; -doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti Prijestonice Cetinje.

3.Prijestonica Cetinje daje na korišćenje 15 montažnih objekata privremenog karaktera (kućice), dimenzija ( 200x200x230cm ), na period od 09.12.2023.godine do i zaključno sa 07. 01. 2024.godine. za potrebe točenja i služenja pića,toplih i hladnih napitaka, pripreme i posluživanja hrane.

4.Poziciju montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) na Dvorskom trgu, odredio je Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine i isti je izdao UTU br. 05-332/23-1310 od 31.10.2023.godine sa grafičkim prilogom, za potrebe organizovanja Novogodišnjeg bazara, 2023/2024 koji se organizuje pod pokroviteljstvom Prijestonice Cetinje i Turističke organizacije Prijestonice Cetinje, za postavljanje montažnih objekata –kućica, na dijelu kat. parcele 3469 KO Cetinje I u okviru Istorijskog jezgra –Dvorski trg.

4.1 Sekretarijat za stambeno komunalne poslove i saobraćaj je Rješenjem broj 016-335/23-UPI-214 od 02.11.2023.godine, dao odobrenje za privremeno korišćenje javne površine za postavljanje montažnih objekata kućica na kat. parceli broj 3469 KO Cetinje I na Dvorskom trgu za potrebe organizovanja Novogodišnjeg bazara 2023/2024.godine.

5.Aktivnosti koje se neće podržati su: 5.1. Aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade Crne Gore, kao što je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita i sl; 5.2. Aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje; 5.3. Nemoralne i nelegalne aktivnosti.

6. Uslovi prijave na konkurs 6.1. Prijave na ovaj konkurs mogu se podnijeti sa potrebnom dokumentacijom neposredno kod Građanskog biroa Prijestonice Cetinje ili putem preporučene pošte, zgrada Prijestonice Cetinje, ulica Bajova br.2. zaključno sa 20.11.2023.godine u zapečaćenoj koverti, sa naznakom: “Prijava na Konkurs za davanje na korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije Novogodišnjeg bazara 2023/2024 – ne otvaraj” naslovljena na Komisiju za sprovođenje postupka davanja na korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije Novogodišnjeg bazara 2023/2024.

6.2. Nedostajuća sredstva za organizaciju programa novogodišnjeg bazara, biće nadoknađena pojedinačnim finansijskim učešćem (ponudom) privrednih subjekata sa minimalnim iznosom od 1.000,00€(slovima:hiljadu eura). Izabrani privredni subjekti dužni su uplatiti i dostaviti dokaz o uplati prilikom zaključenja ugovora, kojim će biti precizirana prava i obaveze ugovornih strana.

6.3. Visina depozita iznosi 250,00€ (slovima:dvije stotine pedeset eura) i isti je potrebno uplatiti na žiro račun 540-7751-75 Erste banka, korisnik: Prijestonice Cetinje.

Podnosioci ponuda u prijavnom obrascu moraju navesti svoj žiro račun za slučaj povraćaja depozita ukoliko nijesu izabrani po Konkursu.

6.4 U zapečaćenoj koverti privredni subjekti prilažu: 1.prijavni obrazac (koji sadrži podatke o podnosiocu prijave, žiro račun i finansijsku ponudu podnosioca) 2.dokaz o obavljanju privredne djelatnosti (izvod, rješenje ili potvrda iz CRPS) i/ili odobrenje/rješenje od Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj Prijestonice Cetinje o obavljanju ugostiteljske ili turističke djelatnosti, sve naprijed navedeno u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, 3.dokaz o uplati depozita Napomena: U finansijskoj ponudi koja se dostavlja ne uračunava se iznos depozita.

Prijavni obrazac se može preuzeti sa internet stranice Prijestonice Cetinje (www.cetinje.me), i internet stranice Turističke organizacije Prijestonice Cetinje (www.cetinje.travel), kao i neposredno kod Građanskog biroa, zgrada Prijestonice Cetinje, ulica Bajova br.2.

7. Privredni subjekti mogu konkurisati za jedan montažni objekat privremenog karaktera (kućicu).

7.1. Ukoliko jedan privredni subjekt podnese više prijava, razmatraće se samo prijava koja je vremenski prva pristigla.

7.2. Komisija će po službenoj dužnosti provjeriti status privrednog subjekta kod nadležnog državnog organa, odnosno organa lokalne samouprave, prije utvrđivanja i objavljivanja rang liste.

7.3. Neblagovremene prijave, koje budu pristigle nakon navedenog roka, Komisija vraća podnosiocima neotvorene.

8. Komisija otvara blagovremeno podnijete prijave u zapečaćenim kovertama dana 22.11.2023.godine u Maloj Sali Prijestonice Cetinje sa početkom u 12.00h. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati privredni subjekti koji su u terminu iz tačke 6.1. dostavili prijave, lično ili putem punomoćnika, shodno ovjerenom punomoćju od strane notara, uz davanje na uvid lične karte odnosno drugog identifikacionog dokumenta.

9. Komisija će dana 24.11.2023.godine, donijeti i objaviti rang listu ponuđača na oglasnoj tabli Prijestonice Cetinje, internet stranici Prijestonice Cetinje (www.cetinje.me), i internet stranice Turističke organizacije Prijestonice Cetinje (www.cetinje.travel).

10. Komisija donosi rang listu, rukovodeći se ocjenom prijava, na osnovu sljedećih kriterijuma: 1.Visina uplate finansijskog učešća opisana pod tačkom 6.2. Konkursa 2.U slučaju dvije ili više ponuda na isti iznos finansijskog učešća, cijenit će se prvenstveno redosled prispjeća prijave na Građanski biro Prijestonice Cetinje.

11. Na rang listu može se uložiti prigovor u roku od 3 (tri) dana od dana njenog objavljivanja na oglasnoj tabli Prijestonice Cetinje, internet stranici Prijestonice Cetinje (www.cetinje.me) i internet stranici Turističke organizacije Prijestonice Cetinje (www.cetinje.travel).

Prigovor se može uložiti kod Građanskog biroa Prijestonice Cetinje, Bajova br. 2 sa naznakom “Prigovor Komisiji na rang listu konkursa za davanje na korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica)” neposredno ili putem preporučene pošte.

12. Odluka Komisije po prigovoru je konačna i objavljuje se na internet stranici Prijestonice Cetinje (www.cetinje.me), internet stranici Turističke organizacije Prijestonice Cetinje (www.cetinje.travel) i oglasnoj tabli Prijestonice Cetinje.

13. Na osnovu Odluke komisije gradonačelnik Prijestonice Cetinje, odnosno lice po punomoćju zaključuje ugovor sa odabranim ponuđačima.

13.1. Ugovori o korišćenju montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) biće zaključeni sa izabranim ponuđačima u roku od 5 dana od dana objavljivanja Odluke o izboru ponuđača. Prilikom zaključenja ugovora, isti su dužni priložiti dokaz o unaprijed uplaćenom iznosu koji predstavlja finansijsko učešće za organizaciju programa novogodišnjeg bazara na žiro račun 540-7751-75 Erste banka, korisnik: Prijestonica Cetinje, umanjen za iznos već uplaćenog depozita.

13.2. U slučaju da prvorangirani ponuđač odbije da zaključi ugovor, Prijestonica Cetinje će zadržati depozit i obratiti se sledećem (najpovoljnije rangiranom ponuđaču) u skladu sa redosledom , a kako je to navedeno u Odluci. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena, izvršiće se povraćaj iznosa depozita nakon zaključivanja ugovora sa ponuđačima čije su ponude prihvaćene, a najkasnije u roku od 30 dana od dana otvaranja prijava.

14. Montažni objekti privremenog karaktera (kućice) definisani tačkom 3 daju se na korišćenje u viđenom stanju i bez prava na naknadnu reklamaciju.

15. Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na Konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana od 09.00h do 14.00h na telefon 041 230-250 kao i putem mail-a info@cetinje.travel 16. Ovaj konkurs objaviće se na internet stranici Prijestonice Cetinje (www.cetinje.me), internet stranici Turističke organizacije Prijestonice Cetinje (www.cetinje.travel), u jednom dnevnom štampanom mediju, portalu koji izlazi na teritoriji Crne Gore i na oglasnoj tabli Prijestonice.

Komisija za sprovođenje postupka davanja na korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije Novogodišnjeg bazara 2023/2024

ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA GLAVNOG GRADA Broj: 05/01-10078 Podgorica, 08.11.2023. godine, Na osnovu člana 104 stav 3, a u vezi sa članom 102 stav 1 Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službeni list Crne Gore“ br. 3/2016), člana 3 i člana 6 Pravilnika o specijalizacijama („Službeni list Crne Gore“ br. 22/2016), i Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore broj: 6-112-22308/47 od 05.12.2022. godine, Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Glavnog grada, r a s p i suje JAVNI KONKURS za izbor doktora medicine radi specijalizacije iz oblasti: 1)Porodične medicine ........................za izbor 10 (deset) doktora medicine.

Na konkurs se mogu prijaviti zdravstveni radnici koji su nakon položenog stručnog ispita bili u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi, najmanje jednu godinu.

Kandidati su dužni, dostaviti sledeća dokumenta: 1)prijavu na javni konkurs; 2)dokaz o završenim studijama na Medicinskom fakultetu, ili nostrifikovanu diplomu stečenu na stranom fakultetu, VII nivoa kvalifikacije; 3)dokaz o položenom stručnom ispitu; 4)uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti; 5)dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 6)dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se dodjeljuje specijalizacija; 7)dokaz o dužini studiranja i 8)dokaz o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski), o čemu se dostavlja dokaz nadležne visokoškolske ustanove.

Za odobravanje specijalizacije iz porodične medicine, vrednuju se i sljedeći kriterijumi ako kandidat dostavi dokaze o: 1)Završenom četvoromjesečnom postdiplomskom intenzivnom kursu za izabrane doktore u Crnoj Gori; 2)Završenom specijalizovanom postdiplomskom kursu za edukatore/mentore/ predavače i 3)Završenoj specijalizaciji.

Rok Konkursa je 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja.

Odluku o dodjeli specijalizacije saglasno zakonu donosi Direktor, u roku od sedam dana od dana prijema Rang liste kandidata, u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija (“Sl.list CG”broj: 022/16).

Prijave sa dokazima dostaviti na adresu: ZU Dom zdravlja Glavnog grada, Ul. Bracana Bracanovića br. 1, Podgorica.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

DIREKTOR, Prim. dr Danilo Jokić

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 9. novembar 2023.

353

350

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje da je dana 7. novembra 2023. u 71. godini života, preminuo naš dragi

Dana 7. novembra 2023. u 72. godini života preminuo je naš voljeni

RADOVAN Jovanov TATAR

DRAGIŠA Branislava ĐUKANOVIĆ Sahrana je obavljena u krugu porodice i prijatelja 8. novembra na gradskom groblju Čepurci.

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 8. novembra od 13 do 16 časova i 9. novembra od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u 14.30 časova na Novom groblju u Podgorici.

Ožalošćeni: supruga OLIVERA – MACA, kćerka KRISTINA, sin IVAN, unučad i ostala rodbina ĐUKANOVIĆ i LAKOVIĆ

380

Dana 8. novembra preminuo je u 89. godini naš dragi barba

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

Ožalošćeni: supruga RADOJKA, sinovi JOVICA i MILAN, sestre MILKA i DESANKA, unučad TINA i ILIJA, snahe DALIBORKA, BORKA i TAMARA, sestrići DUŠAN i IVAN, sestrične VALENTINA, DIJANA, ALEKSANDRA i BILJANA, braća i sestre od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala rodbina

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

MIODRAG – BUBO Filipov KOPRIVICA kapetan duge plovidbe

368

Najdraža naša

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 10. novembra od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

Ožalošćeni: supruga SLOBODANKA, ćerka MILICA, sin VLADIMIR – DADO, unuci FILIP, MANJA i IVO, zet FILIP, sestre JELENA – BELA ĐURANOVIĆ i RADMILA SIKORA i ostala rodbina

RADMILA JOJIĆ

Tebi, drugačijoj, ponosnoj i mudroj u svojoj veličini HVALA na svakoj obrisanoj suzi, izmamljenom osmijehu i riječi koja je bila i ostaće oslonac našeg bitisanja.

Počivaj u miru kao što si i živjela, a mi ćemo vječno čuvati uspomenu na tebe!

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

NIKOLA, MILOŠ, IVANA, MIA i LEA

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. novembar 2023.

360

Дана 8. новембра 2023. послије краће болести, у 82. години, преминуо је наш драги

364

351

Posljednji pozdrav dragom

MARKO STOJANOVIĆ

MILENKU V. MARAŠU

Dobrota tvoje duše ostaje zauvijek sa nama.

МИЛЕНКО – МИЋА Видов МАРАШ из Митровића

Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.

Sa ponosom čuvaćemo te u svojim srcima.

Hvala ti na svemu. Саучешће примамо у породичној кући у селу Ми– тровићи 8. и 9. новембра до 14 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу у Српској.

BOŽIDARKA i MILE GRBIĆ

Tvoji: supruga LEPA, sin MIRO, snaha DACA, unuke MIA i TEA 366

Posljednji pozdrav uvaženom

Ожалошћени: супруга ЉЕПОСАВА – ЛЕПА, синови СРЂАН и МИРОСЛАВ, ћерке ЗДЕНКА и ТАЊА, брат ЈОВАН, сестра ЗАГОРКА, снахе МИРЈАНА, САЊА и ДАЛИБОРКА, братанична ЛИДИЈА, браћа од стричева, сестре од стричева, браћа и сестре од ујака, сестрић и сестричне, унучад, праунучад, братанићи, братаничне и остала многобројна породица МАРАШ

373

Prijatelju

DRAGIŠI ĐUKANOVIĆU

DRAGIŠI ĐUKANOVIĆU 370

Posljednji pozdrav dragom

Završiše u tužnom trenu sve lijepe godine našeg drugarstva, poštovanja, podrške, šale…

A moglo je još…

Falićeš, druže, u svemu što dolazi…

Počivaj u miru.

Porodici iskreno saučešće.

KOLEKTIV VEŠERAJA

VLADO RAONIĆ, RELJA ERAKOVIĆ, ZORAN i BOJANA VLAHOVIĆ

MILENKU – MIĆI MARAŠU 369

Voljeni ne umiru dok žive u našim srcima i sjećanjima.

Posljednji pozdrav dragom i voljenom zetu

374

Dragi moj

Neka tvoja časna i plemenita duša na božijem putu na– đe spokoj i mir.

Sestra ZAGORKA i zet SAVO BLAGOJEVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

DUŠANE

MARKU STOJANOVIĆU

Nijema od bola i tuge…

Od VELJKA CRVENICE sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom kumu

RADOVANU – RADU TATARU MILENKO MAŠANOVIĆ sa porodicom

LJILJA

367

375

Školskom drugu

DUŠKU

Dule, ja u nevjerici… i dalje mi stoji tvoja poruka… na moje: da je vrijeme da se vratiš, tvoj odgovor: „ako bog da, nadam se“.

BOJANA VLAHOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. novembar 2023.

31

372

371

Dragi naš

Dragi

BAĆKO

BAĆKO

Sjećanja ne blijede.

Hiljade fotografija su samo djelić naših uspomena.

Tvoja ekipa iz GRANDA – NIKŠIĆ

Kumovi MIŠKO i BULA i porodice RADONJIĆ i BULAJIĆ

Posljednji pozdrav velikom drugu i prijatelju

365

358

359

SJEĆANJE

Draga naša

JOVANU STAMATOVIĆU

MARIJA

Njegovi drugovi IVICA ČARAPIĆ i GORAN SEKULOVIĆ 376

Posljednji pozdrav našem velikom i dragom prijatelju

DANILU VARAJIĆU

Hvala za sve prelijepe trenutke. Čuvaćemo te od zaborava u našim srcima.

Iako te nema već dvanaest godina sa nama, tvoja prisutnost i ljubav ostaju, žive u našim srcima.

Tvoja svijetla duša i nježnost ostaju kao neizbrisiv dio naših uspomena.

Pamtićemo te sa osmijehom i tugom, sa zahvalnošću što smo imali privilegiju da si naša.

Neka tvoj mir pronađe put do nas, i neka nam sjećanja na tebe donesu toplinu i nadu.

RAJKO, BEBA, TANJA i DADO ČOLOVIĆ

S ljubavlju,

TAKI

Četiri godine od kada si otišao, profesore, ali nećeš nikada sa ljudskog zborišta.

Tvoj kum JAKOV i brat SLOBO

tvoja PORODICA 354

378

Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i šuri

DANILU – BUĆKU VARAJIĆU

Ostaćemo te vječito željni, dragi naš Danilo.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Tvoji: sestra DRAGICA, sestričine NATAŠA i DUDA i zet ŽELJKO

DESANKA Ljuba DRAGIĆEVIĆ 9. 11. 2020 – 9. 11. 2023.

Prošle su tri godine bez toplote od tvoje ljubavi i dobrote. Iako je jesen, zima je u duši bez tebe.

Tvoji NAJMILIJI

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. novembar 2023.

363

Godina dana je od kad nije sa nama naša voljena

AZEMINA AVDALOVIĆ rođena Hodžić

Dana 9. novembra 2022. godine izgubljen je jedan mladi život, ne bilo čiji već tvoj, kćeri. Ni slutila nisam da ti je Bog pripisao takvu sudbinu, da dočeka majka da izgubi dijete. Rano naša nepreboljena, prvijencu moj, suzo moja. Evo prođe već godina dana, tvoja djeca te i dalje traže. Ne znaju, kćeri, da nikad nećeš doći nazad, nisu im rekli. Nisu ti ni mezar vidjeli, a zaslužila si, ružo, jer ti si ih rodila, mučila si se za njih, ti si im i dalje sve. Bila si majka kakvu bi svako dijete voljelo imati. Bila si kćerka kakvu sam poželjela, a svojoj sestri si bila najbolja sestra. Traži te sestra, sine, gleda ti slike svakog dana, doziva te kroz kuću i spomene te u svakom trenutku. Ostavila si joj veliku prazninu i duboku ranu. Treba joj tvoja podrška u svemu, tvoj zagrljaj više od svega, da joj kažeš sve će biti u redu tvoja sestra je tu, ali tebe nema. Mezar sam ti okitila cvijećem, to je najviše što sam mogla. Molim Boga svakog dana da istina meni dođe. Da saznam zašto mladost tvoja ovako prođe. Znam da izbora bilo je mnogo i da si uvijek imala gdje doći, nisi zaslužila da odeš na ovakav način. Spavaj, dijete moje, kad ti nisu dali da živiš i podižeš svoju djecu, da ih gledaš kako rastu i da vidiš njihovu sreću, da uz tebe uspiju u svemu. Izvini, kćeri moja, što je tvoja mladost prekinuta, što ti djecu na grob nisam dovela, što nisam uspjela da dokažem istinu. Izvini što ne znam bez tebe da živim, izvini što su nastavili život najnormalnije ti koji su ti ga uzeli. Izvini, sine, što ponekad nemam snage da se borim i što ne mogu da se pomirim sa tim da te nema. Volimo te, Azemina, i ne damo te zaboravu.

Tvoja djeca, sestra i majka FLJUTRA, AZRA, SEMIN i SAMRA 362

Voljenoj sestri i tetki

361

356

Godina dana je od smrti naše voljene

NATAŠA SAMARDŽIĆ

AZEMINI

AZEMINA AVDALOVIĆ rođena Hodžić

Tvoji: sestra DŽANA, zet JUSUF, sestrići SEMBINA, SUZANA i SENDI sa porodicama

NATAŠA SAMARDŽIĆ

Tvoji: SANIJA, NAFIJA, NEDIN i NEJLA

Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti bol, tugu i želju za tobom.

U subotu, 11. novembra 2023. navršava se četrdeset dana od smrti voljene supruge i majke

NATAŠE SAMARDŽIĆ

377

379

1992–2023.

355

357

Draga Nana, 40 dana od tvog odlaska

Zauvijek ćeš biti u našem sjećanju, volimo te.

MIJA VUJOVIĆA

Tvoj sin VLADAN sa porodicom

Tvoja ćerka ANA, zet BRANKO, unuci LAZAR i ANDREJ

Htjeli bismo ti puno toga reći, ali na papir ne može da stane. Tuga koju nosimo i sve ove rane, mogao bi ispuniti jedino tvoj zagrljaj. Nebo se otvorilo, na dušu se spustilo, milion pitanja od nekud se stvorilo, zašto nam ode tako mlada. Ova bol kao da korakom jača, ispod kamena glas plača, u svakoj tišini čujemo tvoje ime. Boliš, živote, boli sve ono što nećeš proživjeti, tvoja mladost, smijeh, suze. Boli što te više nikada nećemo vidjeti.

Da nađeš mir na onom svijetu, jer na ovom ga nisi imala. Da tvojoj djeci budeš anđeo čuvar, jer su ti uzeli mogućnost da budeš uz njih. Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima!

Volimo te, Azemina!

SJEĆANJE NA

Majko, već četrdeset dana te nema, a sve je isto i ništa više nije.

U knjigu ne bi stalo šta bih ti htjela napisati, a zaslužila si.

Hvala što si bila naša. Volimo te.

MARE „I ako bih sjutra Podvlačim „ako“ Odjednom izgubila tebe Izgubila bih cijeli svijet Ne samo tebe.“ Tvoja KJARA

Svaki dan jednako boli.

Vrijeme prolazi, suze ćemo obrisati, a bol i tugu nikada.

Volimo te!

Tvoja mama CICA i brat ZORAN

Počivaj u miru, blagorodna dušo.

Nećemo te zaboraviti.

Tvoji: suprug VELJKO i sin NIKOLA

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 9. novembar 2023.

352

Navršava se četrdeset tužnih dana od kada nas je iznenada napustio naš voljeni suprug, otac, brat, svekar i djeda

PETAR Vladimira POROBIĆ

Teška je spoznaja da više nisi sa nama.

Dan za danom ide, a ni jedan bez sjećanja na tebe.

Svojom dobrotom i plemenitošću si nas obasipao cijelog života.

Ponosni na tebe uvijek, čuvaćemo uspomene dok smo živi.

Pomen će se održati 11. novembra 2023. godine u 10 časova kod njegove vječne kuće kod Manastira Savina.

Ožalošćeni: supruga NAĐA, kćerka VLADANA, sin IGOR, sestra MIRJANA sa porodicom, snaha ANDREA, unuci MATIJA i NIKOS

34 Oglasi i obavještenja

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Poslovna oznaka I.br.8411/2014 8411-2/2014

OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

ZAKLJUČAK O PRODAJI

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta “TEAM V&S“, d.o.o. Danilovgrad, doneseno Rješenje br. UP 06-322/23-131/4 od 07.11.2023. godine kojim se daje saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta „Izgradnja i funkcionisanje samouslužne autoperionice na kat. parceli broj 216/2 KO Grbe, u zahvatu Prostorno – urbanističkog plana Opštine Danilovgrad“ Elaborat je za potrebe nosioca projekta uradio Institut “EKO-CENTAR“ doo Nikšić.

U sprovedenom postupku procjene uticaja utvrđeno je da je Elaborat urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza nosiocu projekta da planirani projekat realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu o procjeni uticaja i predmetnom rješenju a koje se odnose na: - Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu, - Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu.

Protiv navedenog rješenja zainteresovana javnost može izjaviti žalbu Glavnom administratoru u roku od 15. dana od dana objavljivanja obavještenja u sredstvima informisanja.

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

Poslovni broj Iv.br.947/2023 Javni izvršitelj Snežana Begović iz Pljevalja, ul. Boška Buhe bb, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa ADV.JOVANA PAVLOVIĆ, SLOBODE 60/4, Podgorica protiv izvršnog dužnika DANKO VUČETIĆ, NARODNE REVOLUCIJE, Pljevlja, rođen: 06.12.1979. godine, sa poslednje poznatom adresom kako je ovde naznačeno, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 951,03 eura, dana 08.11.2023 godine,u skladu sa odredbama čl. 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br.22/17) donio je

JADRANKA RABRENOVIĆ

Z A K LJ U Č A K

EKONOMIJA

KULTURA

Za izvršnog dužnika DANKO VUČETIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju Iv.br.947/2023 od 15.06.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja o izvršenju o naknadnim troškovima Iv.br.947/2023 od 08.11.2023 godine.

Izvršni dužnik može preuzeti navedena pismena u kancelariji javnog izvršitelja, na adresi ul. Boška Buhe bb u Pljevljima, u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja svih pismena na oglasnoj tabli nadležnog Osnovnog suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka, odnosno, izvršni dužnik.

MARIJA ŽIŽIĆ

Pljevlja, 08.11.2023. godine,

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ

CRNA HRONIKA

JAVNI IZVRŠITELJ Snežana Begović

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE JOVAN TERZIĆ

ARENA

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam, stambeno – komunalne poslove i saobraćaj Opštine Mojkovac OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

da je D.O.O. „ALWIR“, Junaka Mojkovačke bitke bb, Mojkovac, donijeto Rješenje broj UPI. 09-322/23-132 od 08.11.2023.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje poslovnog objekta – Postrojenje za hladno izvlačenje čelične žice sa pratećom opremom, koji se planira u zahvatu DUP-a “Babića polje 2 – dio biznis zona”, na urbanističkim parcelama UP5 i UP6, odnosno na katastarskim parcelama broj 425/13 i 425/8 KO Gornja Polja.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrdjeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje poslovnog objekta – Postrojenje za hladno izvlačenje čelične žice sa pratećom opremom urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, broj 75/18) i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslovni objekat –Postrojenje za hladno izvlačenje čelične žice sa pratećom opremom prilagodi u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, a koje se posebno odnose na: -Mjere zaštite životne sredine predviđene tehničkom dokumentaciom koje je neophodno ispoštovati pri izgradnji objekta i -Mjere zaštite u toku redovnog rada objekta Protiv navedenog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Mojkovac, u roku od 8 dana od dana prijema istog. Žalba se predaje preko ovog Sekretarijata, taksirana sa 3,00 € lokalne administrativne takse na žiro račun br. 535-7106777-57.

Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Iv.br.969/23 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br.

30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Mitrović Novke, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 2.354,00€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 08.11.2023 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Mitrović Novke, sa zadnje poznatom adresom Mašte bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.969/23 od 20.09.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 02.11.2023. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

MALI OGLASI OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 HITNO potrebna konobarica.

Tel.: 066-152-162 2

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore” AD iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika “ ORO met “, DOO iz Podgorice, adresa za prijem službene pošte, ul.

M.Bulatovića br. 35, radi naplate novčanog potraživanja, dana 08.11.2023.godine, u smislu odredbe čl.154, 236 i 237ZIO-a, donio je

I ODREĐUJE SE prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika ( u obimu prava 1/1 ) koje su upisane u list nepokretnosti br. lista nepokretnosti 1019 KO Jastreb koje čine: kat.parcela br.221/1 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 1839m2, kat.parcela br.221/2 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 1299m2, kat.parcela br.221/3 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 1287m2, kat.parcela br.221/4 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 569m2, kat.parcela br.221/5 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 508m2, kat.parcela br.221/6 po načinu korišćenja nekategorisani putevi površine 562m2, kat.parcela br.222 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 2700m2, kat.parcela br.223 po načinu korišćenja njiva 4 klase površine 3198m2 kat.parcela br.227/5 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 209m2, kat.parcela br.227/12 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 171m2.

II PRVO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan . 06.12.2023. godine u 10:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.8411-2/2014 od 25.08.2023. godine i ukupno za sve nepokretnosti koje su upisane u LN 1019 KO Jastreb iznosi 803.500,00 eura.

Vrijednost pojedinačno: kat.parcela br.221/1 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 1839m2, čija vrijednost iznosi 119.724,23 eura, kat.parcela br.221/2 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 1299m2 čija vrijednost iznosi 84.568,67 eura, kat.parcela br.221/3 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 1287m2 čija vrijednost iznosi 83.787,43 eura, kat.parcela br.221/4 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 569m2 čija vrijednost iznosi 37.043,55 eura, kat.parcela br.221/5 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 508m2 čija vrijednost iznosi 33.072,27 eura, kat.parcela br.221/6 po načinu korišćenja nekategorisani putevi površine 562m2 čija vrijednost iznosi 36.587,83 eura, kat.parcela br.222 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 2700m2 čija vrijednost iznosi 175.777,83 eura, kat.parcela br.223 po načinu korišćenja njiva 4 klase površine 3198m2 čija vrijednost iznosi 208.199,08 eura, kat.parcela br.227/5 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 209m2 čija vrijednost iznosi 13.606,51 eura, kat.parcela br.227/12 po načinu korišćenja livada 4 klase površine 171m2, čija vrijednost iznosi 11.132,60 eura.

IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjeriocu mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što za sve nepokretnosti iz LN 1019 KO Jastreb iznosi 80.350,00 eura.

Jemstvo za kat.parcela br.221/1 iznosi 11.972,42 eura, Jemstvo za kat.parcela br.221/2 iznosi 8.456,86 eura, Jemstvo za kat.parcela br.221/3 iznosi 8.378,74 eura, Jemstvo za kat.parcela br 221/4 iznosi 3.704,35 eura, Jemstvo za kat.parcela br. 221/5 iznosi 3.307,22 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 221/6 iznosi 3.658,78 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 222 iznosi 17.577,78 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 223 iznosi 20.819,90 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 227/5 iznosi 1.360,65 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 227/12 iznosi 1.113,26 eura, Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po VI Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 09.11.2023. godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom a.d.

Podgorica, MOSKOVSKA 29, Podgorica, protiv sledećih izvršnih dužnika: 1. U predmetu poslovne oznake Iv.br.977/23, protiv izvršnog dužnika Jugoslav Karić, rođen 17.12.1979 godine, iz Kotora, Ljuta 291, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11035415; 2. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1321/23, protiv izvršnog dužnika DOO “VIZAVI BNIYA”, PIB: 03370348, Budva, V ULICA 42, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11085461; 3. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1378/23, protiv izvršnog dužnika DOO “AKYUZ MNE”, PIB: 03215610, Budva, Jadranski put bb (kod benziske pumpe), na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11051395; 4. U predmetu poslovne oznake Iv.br.3059/22, protiv izvršnog dužnika Miomira Marković, rođena 02.08.1952 godine, iz Budve, ul.29 Novembra br.17, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11088891; 5. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1987/22, protiv izvršnog dužnika Daliborka Risteljić, rođena 25.02.1973 godine, iz Tivta, Vrijes, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10974800; 6. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1373/22, protiv izvršnog dužnika Ilija Jovanović, rođen 10.07.1972 godine, iz Kotora, Stari grad, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10912635; 7. U predmetu poslovne oznake I.br.746/22, protiv izvršnog dužnika Marija Pavlović, rođena 27.08.1972 godine, iz Budve, IV Proleterske br.55, na osnovu izvršne isprave – Presude Osnovnog suda u Kotoru Posl.br.P.mal.18/21 od 27.12.2021 godine, 8. U predmetu poslovne oznake Iv.br.741/22, protiv izvršnog dužnika Natalija Mikhalkina, rođena 17.08.1969 godine, iz Kotora, Prčanj, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10943399; 9. U predmetu poslovne oznake Iv.br.740/22, protiv izvršnog dužnika Željka Vukčević, rođena 09.06.1957 godine, iz Kotora, Risan bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11049623; 10. U predmetu poslovne oznake Iv.br.34/22, protiv izvršnog dužnika Oxana Krasnova, rođena 09.02.1980 godine, iz Kotora, Donji Stoliv BB, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11028562; 11. U predmetu poslovne oznake Iv.br.627/21, protiv izvršnog dužnika Aksu Gursel, rođen 17.05.1979 godine, iz Budve, Jadranski put bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10995085; 12. U predmetu poslovne oznake Iv.br.2119/21, protiv izvršnog dužnika Marija Boljanović, rođena 04.10.1984 godine, iz Budve, Jadranski put 0, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10961089; 13. U predmetu poslovne oznake Iv.br.2337/21, protiv izvršnog dužnika Ksenija Jovović, rođena 27.10.1937 godine, iz Budve, Dositejeva, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10453263; 14. U predmetu poslovne oznake Iv.br.2339/21, protiv izvršnog dužnika David Amiryan, rođen 06.03.1970 godine, iz Budve, Lastva Grbaljska bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10991925; 15. U predmetu poslovne oznake Iv.br.3314/21, protiv izvršnog dužnika Igor Merdović, rođen 30.05.1987 godine, iz Budve, ul.Žrtava Fašizma bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10884283; 16. U predmetu poslovne oznake Iv.br.3304/21, protiv izvršnog dužnika Petar Jakovljević, rođen 19.03.1994 godine, iz Kotora, Nalježići, Kamenolom, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 11034947; 17. U predmetu poslovne oznake Iv.br.3305/21, protiv izvršnog dužnika Zorica Grubac, rođena 12.02.1969 godine, iz Budve, Mainski put br.13, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10925329; 18. U predmetu poslovne oznake Iv.br.3306/21, protiv izvršnog dužnika Dragana Bulajić, rođena 22.06.1992 godine, iz Budve, Lazi bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga broj 10902122; a shodno članu 45 ZIO donio je odluku o DOSTAVLJANjU JAVNIM OBJAVLjIVANjEM Pozivaju se gore navedeni izvršni dužnici, sa poslednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u roku od 2 (dva) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrate ovom izvršitelju na adresi Tabačina bb Kotor (ili mail adresivladan.vujovic@javni-izvrsitelji.me) radi uručenja Rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, a radi naplate duga po osnovu navedenih isprava i troškova postupka. Ukoliko se naveden izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku ovom Javnom izvršitelju, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom, i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Kotor, 09.11.2023. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ

Marketing 35

Četvrtak, 9. novembar 2023.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

SKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x

3x TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

3x

3x

3x

TELEFON

TELEFON

TELEFON

Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata. Imena prvih pet dobitnika izvučena su 19. oktobra, imena drugih pet dobitnika izvučena su 1. novembra, a imena posljednjih pet dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).

36 Marketing

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 9. novembar 2023. • broj 397.

Trijumfalni povratnik ili :

zbog čega je i druga sezona antologije „Time“ – intiman i užasavajući prikaz katastrofalnog ustrojstva britanskog Str. 4. i 5. zatvorskog sistema

3

Četvrtak, 9. novembar 2023.

A cappella

Crvena linija N

akon objave novog muzičkog spota „Now and Then“ grupe The Beatles, koji je režirao Piter Džekson, ponovo se vraćamo priči o zabrinjavajućem nivou razvoja AI tehnologije. I neizbježnom pitanju – kuda to ide čovječanstvo?

U jednom intervjuu, na pitanje kuda idu muzika, civilizacija i razvoj tehnologije, Dejvid Bouvi kazao je: „Mislim da smo, zapravo, na pragu nečega uzbudljivog i zastrašujućeg... To nešto će biti kao vanzemaljski oblik života.“ Njegove riječi sada zvuče još sablasnije, sa debelim razlogom. Tehnološka industrija u muzici i dalje se ubrzano definiše, i to do mjere da čak oživi glasove davno preminulih zvijezda.

Piše: Vladimir MARAŠ

*** Za početak, moramo da postanemo svjesni da smo dobili novi muzički žanr, AI muziku. Istovremeno, a pomalo zbunjujuće, muzika generisana vještačkom inteligencijom odnosi se na najsavremeniju tehnologiju koja se koristi za obnavljanje snimaka koje je neko napravio tokom života, kao što je „The Beatles’ Last Song - Now and Then“ otvoren numerom koju je Lenon napisao i demo snimio krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Ovo nije prvi slučaj „oživljavanja“ Lenonovog glasa: pjesma „Free as a Bird“ sa njim kao glavnim vokalom postala je međunarodni hit još 1995. godine.

Međutim, od tada do danas, tehnološke mogućnosti značajno su napredovale.

Makartni je u jednom intervjuu objasnio da je Džekson importovao Lenonov glas s obične stare kasete korišćenjem tehnologije sposobne da detektuje pojedinačne glasove i razlikuje ih od ostalih zvukova na snimku.

- Imali smo Džonov glas i klavir, i mogli smo da ih razdvojimo pomoću AI softvera. Kažeš mašini - to je glas, ovo je gitara, izbriši gitaru – objasnio je Makartni.

Iz ugla tehnologije, fantastičan je to napredak. Ali, iz moralnog ugla, sve izgleda pomalo zabrinjavajuće.

Dok se softveri za ove rabote ubrzano razvijaju, postoje različite motivacije iza takvih posthumnih biznisa. Kao ljubitelji muzike, obično smo uzbuđeni da čujemo bilo što sa našim omiljenim pjevačima. Postoji emocionalna udica, kao i faktor „glavne vijesti“ kada pročitamo da

Postoji moralna dilema u vezi sa vraćanjem Džona Lenona i drugih popularnih umjetnika „iz mrtvih“.

Većina je imala kreativne ideale, a mi možemo samo da nagađamo kako bi njihove želje mogle da izgledaju da su živi se Lenon ponovo ujedinio sa Makartnijem, ili kada se hologrami (bio to Tupak ili Marija Kalas) materijalizuju na sceni, čak i sa primjetnim greškama. Potpuno je jasno da komercijalne korporacije takođe žele da izvuku što više prihoda od nasljeđa umjetnika, a posthumna izdanja mogu biti vrlo unosan posao. Ikona grandža Kurt Kobejn, recimo, imao je samo 27 godina kada je izvršio samoubistvo, ali i dalje generiše milionske prihode kroz izdanja sumnjivog tehnološkog kvaliteta.

Dakle, ovdje postoji samo jedna dilema, ona moralna, o vraćanju popularnih umjetnika „iz mrtvih“. Većina njih imala je za života kreativne ideale, a mi možemo samo da nagađamo kako bi mogle

da izgledaju njihove želje da su sada živi. Pomama koju generiše vještačka inteligencija nije ograničena na „neke zvijezde“; međunarodni primjeri uključuju „nove“ numere Ofre Haze, Berija Maniloua, Džudi Garland ili Vitni Hjuston.

Neki (živi) umjetnici reagovali su naglašenije protiv ovakvih projekata. Prije nekoliko godina, reper Anderson Pak istetovirao je dio testamenta na ruku: „Kad me ne bude, molim vas, nemojte objavljivati nijedan posthumni album ili pjesme sa mojim imenom“. Iako je izdavač Ejmi Vajnhaus odobrio posthumnu kolekciju „Lioness – Hidden Treasures“, izvršni direktor izdavača „Universal Records“ Dejvid Džozef kasnije je objavio da su njeni vokalni demo snimci uništeni kao stvar moralne a ne poslovne prirode. Da bi se izbjegla buduća izdanja i mogućnost zloupotrebe.

*** Vještačka inteligencija samo je najnoviji u dugom nizu različitih tehnoloških napredaka i, kao i sa svim stvarima koje uključuju tektonske promjene, ona je prijetnja koja, ipak, donosi i ogromne mogućnosti. Kompozitori i tekstopisci uvijek su pisali pjesme inspirisane muzičkim idolima - ponekad briljantno, ponekad na način koji je jezivo očigledan. Na kraju, jedini sudija će biti slušalac.

Da li ovo zvuči emocionalno privlačno i autentično, ili lažno i izmišljeno? Da li će AI ubrzo postati vlasnik naših života? Hoće li kroz buduće dekade ljudski mozak početi da zastaje u razvoju, a AI tehnologija preuzeti upravljanje svijetom? Da li smo stvorili monstruma koji će izmaći kontroli, a sve pod geslom dobrih namjera? I tako, bezbroj je tu pitanja i vrlo opravdanih briga koje bi trebalo da se rješavaju na globalnom nivou.

Alati koje razvijamo, u nekom trenutku, lako se mogu okrenuti protiv nas.

Ako pređemo tu crvenu liniju, plašim se da povratka nema i da će uslijediti borba prirodne i vještačke inteligencije. Onda nam samo ostaje da se nadamo da će, kao u starim filmovima, dobro, ipak, na kraju pobijediti zlo.

Valjda.

4

Četvrtak, 9. novembar 2023.

u fokusu Sa Džodi Vitaker, Belom Remzi i Tamarom Lorens u prvom glumačkom planu, Makgavernova serija postala je još intimniji horor šou, a pritom nije izgubila ni djelić angažovane, socijalno osviješćene oštrice

Druga sezona BBC antologije „ katastrofalnog ustrojstva

Trijumfalni

N

ekim je serijama, jednostavno, mnogo teže nastaviti život nego drugima. Znao je to odlično Džimi Makgavern, kada mu je BBC nakon ogromnog, zasluženog uspjeha mini-serije „Time“, tražio nastavak. Fakat je da ga ne bi ni dobili, uprkos silnoj ljubavi kritičara i publike, i dvije osvojene Bafte (za najbolju mini-seriju i glavnog glumca Šona Bina) da u prijedlog nije ubačena mogućnost koja mu je bila interesantna. Da šou dobije format antologije, te da se fokus proganjajuće drame, čija je radnja bila smještena u muškom zatvoru, prebaci na ženski. I da ispred kamere, nakon briljantnog Bina i Stivena Grejema (njemu je Bafta za sporednog glumca u mini-seriji neoprostivo izmakla), stanu zvijezda u usponu Bela Remzi („The Last of Us“, „Game of Thrones“), Džodi Vitaker („Doctor Who“) i Tamara Lorens.

Samohrana majka

Sa Makgavernom dijelimo mišljenje da se sjajno zaokružene televizijske i filmske priče zaista ne smiju čerečiti i nastavljati po svaku cijenu. I zbog toga nas toliko i raduje to što je i druga sezona antologije „Time“ - trijumfalan nastavak remek djela iz 2021, a igra tri nove glumice – dostojan pro-

LORENS, VITAKER I REMZI: Glumice koje dostojno nastavljaju bravure Bina i Grejema iz prve sezone

dužetak glumačkih bravura sa početka.

Da bi ispričao novu priču o katastrofalnim rupama u ustrojstvu zatvorskog sistema Velike Britanije, ovog puta o ženama iza rešetaka, Makgavern je ojačao ženski dio ekipe. Da bi osigurao autentičan pogled i oko za detalje, za režiju je zadužio Andreu Harkin, a u scenarističkoj sobi priključila mu se Helen Blek, koja je u TV filmu „Life and Death in the Warehouse“ (2022) već pokazala da „zna znanje“ i da je sposobna da dočara pakao koji u britanskim stovarištima prolaze njihovi zaposleni.

Fokus je u drugoj sezoni pomjeren s odnosa zatvorenika

i čuvara, čija je dinamika perfektno oslikana kroz interakciju Binovog osuđenika i Grejemovog policajca, i usmjeren direktno na odnos tri nove glavne junakinje, zatvorenice.

Samim tim, „Time“ je pretvoren u još intimniji horor šou, a pritom nije izgubio ni djelić angažovane, socijalno osviješćene oštrice. Odnosno, ostao je šou koji ukazuje na ogroman i neljudski problem, te pritom traži odgovore, akciju i promjenu od odgovornih.

Prva osoba koju upoznajemo u nove tri epizode (60 min) zove se Orla (Vitaker) i samohrana je majka troje maloljetne djece. Ako pitate državu, njen zločin je „petljanje sa strujom“, tj.

to što je počela da smanjuje potrošnju na električnom brojilu onda kada su računi postali previsoki. Ako pitate sve ostale, njen zločin je briga prema djeci.

Orli su svi rekli da se za ovu vrstu prestupa – ne robija. Tako je i pred sud izašla ne rekavši nikome da je uhvaćena, računajući da će tog istog popodneva moći da iz vrtića i škole pokupi djecu. No, pravo odatle proslijeđena je u zatvor. Za „petljanje sa strujom“, kazna – šest mjeseci.

Vitaker je, naprosto, savršena u najkompleksnijoj, najzahtjevnijoj roli karijere. Od trenutka kada uđe u zatvor, njena tiha panika i nemogućnost da

5

Četvrtak, 9. novembar 2023.

„Time“ – intiman i užasavajući prikaz a britanskog zatvorskog sistema

bbc.co.uk

i povratnik živite u socio-ekonomskom sistemu koji vas konstantno iznevjerava, prvenstveno, kao ljudsko biće.

Orla je, naravno, daleko od svetice. No, ono po čemu je „Time“ sasvim posebna, ultimativna zatvorska drama jeste to što je kreatori drže odgovornom za sopstvene postupke, a istovremeno ukazuju na to da je ona, kao osoba, samo zbir i rezultat svojih okolnosti. Stoga je i Orla, kao i Kelsi (Remzi), naredna zatvorenica koju upoznajemo, od starta predstavljena tako da ni na jedan trenutak ne zaboravite da je ona ta koja je žrtva loše ustrojenog sistema.

Trudna zavisnica

se pomiri sa time da joj je nešto toliko „banalno“ kao „petljanje sa strujom“ zarotiralo život, hvata vas za grlo i ne pušta do samog kraja sezone.

Orlina priča, naravno, ona je sa kojom se lako povezati čak i da se manje-više svi ne suočavamo sa teškim posljedicama globalne ekonomske krize. To što prolazi, od one kafkijanske birokratije sa nemanjem prava na dovoljan broj poziva da bi sredila da joj neko drugi pokupi djecu (a koji će se pretvoriti u gargantuansku nesreću i za nju, i za klince), do novog vraćanja u zatvor nakon odsluženja prve kazne – podsjetnik je na to koliko se život u sekundi može raspasti. Tim gore ako

Kelsin je zločin, pak, teži od Orlinog. Devetnaestogodišnjakinja, koja u zatvor ne stiže prvi put, zavisna je od heroina. I tek tu, na zdravstvenom pregledu prije ulaska u ćeliju, saznaje da je trudna. Sa svojim momkom koji joj je, naravno, i diler.

Bela Remzi odlični su (koristimo zamjenice „oni, njima“ budući da je riječ o nebinarnoj osobi) u roli koja je bitno drugačija, mnogo ranjivija od onih koje su ih proslavile. Užasno je teško gledati njihovu Kelsi kako propada, pa donosi odluku da se očisti, pa ponovo propada, pa dobija novu nadu, pa sve tako, ukrug. I to ne samo zbog ličnih, karakternih osobina jedne mladosti za koju biste rekli da prava nema da se tako uništava, naročito ne sa nedužnim djetetom u utrobi, nego i zbog sistema koji je tako namješten da joj malo čime pomaže da se izbori da postane bolja osoba.

Za Orlu i Kelsi, pak, vrijeme – ta dragocjena vazdušasta tekućina koja nam svima sipi kroz prste, ima znatno drugačije značenje. Majci troje nez-

brinute djece svaki je sekund dragocjen, i svaki tren proveden daleko od njih katastrofalno utiče ne samo na njihove živote, nego i na napuklu vezu sa njom. Za Kelsi, pak, postoje dva časovnika, dva tajmera, dva vremena koja prolaze.

Prvi odbrojava onih nepunih devet mjeseci do trenutka kada će postati majka, a drugi do izlaska iz zatvora. Ako ga uopšte bude...

Neizrecivi ubica

Vrijeme ima drugačije značenje i za treću junakinju Abi (Lorens). Odnosno, sa doživotnom robijom za vratom, ne znači joj apsolutno ništa. Njen lik je najsloženiji i najviše na tragu Binovog profesora iz prve sezone, koji je završio u zatvoru zbog vožnje u alkoholisanom stanju, u kojoj je odnio tuđi život. A Mekagavern i Blek tako lijepo, tako suptilno, sa takvom mjerom i osjećajem za tuđu bol, razvijaju njen rukavac priče, pokazuju koliko su nepremostivo veliki njena krivica, patnja, kajanje i nemogućnost iskupljenja... I polako otkrivaju da je Abina priča, zapravo, iščupana direktno iz grčke tragedije, te da iza njene krivice za „ultimativni zločin“, za ono neizrecivo, stoji i mnogo tuđe krivice.

Svaka od ove tri priče, uključujući i još niz „manjih“, sporednih, koje se tiču drugih zatvorenica, uvrće utrobu na specifičan način. I dok se kroz svaku se kao glavni, proganjajući motiv provlači majčinstvo, mnogo je još tu traume, na momente čak i previše na jednom mjestu.

No, Makgovern i Blek prikazuju ih sa dubokim razumijevanjem, saosjećanjem i brigom, dajući lica „grešnicima“ iza brojki, statistike i medijskih priča koje, najčešće, samo hrane predrasude i odbojnost pre-

ma zatvorenicima. Pritom, ne zaboravljajući da prikažu da vrijeme u zatvoru, makar po jednom, svima koji su unutra prolazi na isti način makar onda kada razmišljaju o svijetu napolje. O pokidanim vezama, sopstvu i ljudima koje su izgubili, a kojima vrijeme, pak, prolazi na bitno drugačiji način.

Razbijeni mrak

Iako je prva sezona za nekoliko nijasi bolja i mnogo klaustrofobičnija (dovoljno je samo da se sjetite one bolesno-zelenkaste boje zidova zatvora, da doživite PTSP, da vam ne bude dobro), i druga je izuzetno, nezaboravno parče televizijske umjetnosti. I ona pokazuje da u britanskim zatvorima, sasvim nepravedno i bez logike, završava najširi spektar ljudi koji služe kazne za totalno neuporedive zločine. Da su neki uradili mnogo loše stvari, neki manje loše, neki skoro pa bezazlene. I da su svi završili na istom mjestu odakle sigurno neće izaći kao isti ljudi.

Na koncu, zajednička stvar i jednoj i drugoj sezoni jeste finiš u kojem je, makar malo i sa realnom mjerom, rastjeran i razbijen kompletni mrak. Obje instalacije serije ipak su podsjetnici da usamljenici, izopštenici, odbačenici koji su dobar dio života svijetu nudili ruku i ostajali uskraćeni za bilo kakvu vrstu ljubavi i podrške, makar ljudske – mogu da pronađu nadu. Pa čak i zajednicu na tako neočekivanim mjestima kakav je zatvor.

Tako da, iako vrijeme možda nije i nikada neće biti na strani Orle, Kelsi i Abi, zasigurno jeste na strani Makgavernove serije. I zbog toga je najmanje što možemo da poželimo, i njemu i sebi, nakon ovako jakog povratka, jeste da „Time“ nastavi da živi. Materijala, nažalost, ima napretek. Samo treba da odabere zatvor na koji bi mogao da usmjeri pogled, i treća sezona sama će se pisati.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.5/5

6

Četvrtak, 9. novembar 2023.

zer kalo Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

N

eki kažu da je dosada potcijenjena, a neki su, jednostavno, Dajana Najad. Već sa 28 godina, američka rekorderka u maratonskom plivanju probala je da uradi nešto što je bilo nezamislivo: da otpliva čak 178 kilometara od Kube do obale Floride. I da, mirna srca i sasvim zasluženo, okači kupaći kostim i naočare o klin poslije tih 178 pređenih kilometara, odnosno skoro 60 sati (dva i po dana, ej) provedenih na otvorenom moru, sa sve ajkulama, meduzama i ostalim okeanskim demonima.

U okviru tog podviga, Najad je zamislila Bahame kao predjelo, Kubu kao glavno jelo, a penziju – kao dezert. No, nije joj se dalo. Ili, preciznije, morske struje i ćudljiva okeanska bića, nijesu joj dozvolili da se penzioniše.

Narednih 30 godina, ona čije prezime na grčkom jeziku zapravo znači „vodena nimfa“ (i koja nije prestala da to ponavlja drugima taman tri decenije), nije mogla da se pomiri sa porazom. Najad je ponovo ušla u vodu 2010. i pokušala isti podvig. Tada je imala okruglo 60 godina.

Netfliksov „Nyad“ odskače isključiv

Konvencion ekstremne ž Daleko je ova drama od dosadnog, a kamoli negledljivog filma. Ipak, teško je pobjeći od utiska da se mnogo neobičniji režiserski pristup mogao iskoristiti za oslikavanje velikog podviga maratonske plivačice Dajane Najad

O nesalomivom duhu, aroganciji, bandoglavosti, lavovskoj posvećenosti, neodustajanju Dajane Najad i nizu pokušaja da prepliva otvoreno more od Kube do Floride, sve do konačne, trijumfalne pobjede nad velikim plavetnilom - snimljen je film. „Nyad“, igrani dugometražni debi oskarovskog režiserskog dua Elizabet Čaj-Džimi Čin (sportski dokumentarac „Free Solo“, 2018), premijerno je prikazan na ovogodišnjem izdanju festivala Telluride. Već tada počela se širiti priča o tome da su Anet Bening kao Najad i Džodi Foster u ulozi njene najbolje prijateljice i trenerice Boni Stol, zapravo, najjači adut filmske biografije koju je, u međuvremenu, otkupio Netfliks.

theposterdb.com

Američka tema

Prijateljstvo čuvene plivačice i njene trenerice – žila kucavica ispodprosječnog filma

7

Četvrtak, 9. novembar 2023.

nalna biografija žene Sada kada je „Nyad“ dostupan za strimovanje na ovom servisu, možemo reći da je ta ocjena – apsolutno na mjestu. Čak i ako znate sve o „slučaju“ Dajane Najad, čak i ako vam nikako nijesu po volji njena taština, tendencija ka samopromovisanju i mitologiziranju sopstvenog lika, teško da možete naći manu za Bening, Foster i njihovu hemiju.

Još ako o cijelom putu od Kube do Floride ne znate ništa, tim bolje... U tom slučaju, film će vam biti daleko interesantniji.

Mada, koliko vas god kupio, na koncu, teško da ćete moći da pobjegnete od zaključka da je ovako ekstremna žena zaslužila i manje umjerenu, manje konvencionalnu biografiju.

Da, tačno je da „Nyad“ vrijedi pogledati zbog Bening i Foster; istina je da jesu najjači adut filma. No, tu bi valjalo dodati i mali nastavak... Najjači su i, ujedno, njegov jedini adut. Po svemu ostalom, „Nyad“ je totalno konvencionalan, ispodprosječan, tipičan američki sportski underdog film o usponu, padu i novom uzdizanju osobe kojoj niko nije davao šansu, a na kraju je uspjela da postigne nezamislivo.

Dirljivo prijateljstvo

Scenario filma napisala je Džulija Koks, a s obzirom na to da je radila po Dajaninim memoarima „Find a Way“ (2015), za pohvalu je to što nije bježala od prikaza njene taštine, samoživosti i običaja da se prema drugima postavlja kao da treba da budu počastvovani time što joj pomažu da ispuni svoju „veličanstvenu sudbinu“.

Taj Najadin kompleks superiornosti, gotovo ničeanski, odlično je ulovljen kroz njen odnos sa Boni i Džonom Bar-

tletom (sjajni Ris Ivans), kapetanom broda koji je bio zadužen da prati vremenske prilike i usmjerava kurs njenog plivanja. I ne samo to, nego je i lijepo izbalansiran sa momentima krhkosti i prelijepog povezivanja, naročito dvije najbolje prijateljice, čiji je dirljivi odnos, možda i više od samog podviga, žila kucavica filma.

Nažalost, taj efekat, tu naklonost koju počinjete da osjećate ka Boni i njenoj „vodenoj nimfi“ koja bi trebalo da vas nervira, prema svim pravilima logike, postignut je skoro isključivo glumom. Jer, njihovi likovi, kao ni sporedni, uopšte nijesu produbljeni u skriptu, niti su definisani ičim više mimo samog podviga. I to je šteta, jer je film mogao da rezonuje sa publikom na mnogo dubljem, emotivnijem nivou.

Oskarovski mamac

Manje problematične, ali vrijedne pomena jesu i izmjene pojedinih detalja u vezi sa samim podvigom. Recimo, brodova i ljudi koji su pratili Najad od Kube do Floride bilo je mnogo više (četiri plovila, približno 40 osoba), a u filmu su svedeni na jedan i četiri-pet članova tima. Takođe, napad ajkule uopšte se nije dogodio, a Dajana je ipak dobila mnogo više pomoći od osoblja sa broda nego što je to u filmu predstavljeno.

Sve je, dakle, u filmu „Nyad“ prilično pojednostavljeno i svedeno na nivo „oskarovskog mamca“, pa je izvjesno da će se njegovo i Netfliksovo ime pominjati početkom naredne godine, kad krene priča o nominacijama za priznanja Američke akademije.

Netfliks ponovo ima crowd pleaser sa sasvim solidnim šansama u lovu na zlatne kipove, nadajmo se, samo u glumačkim kategorijama. Mada, znajući kako sve to ide, dodajući u računicu, uz sportsku underdog

Pojednostavljen prikaz fascinantnog podviga na otvorenom moru od Kube do Floride

temu koje Ameri obožavaju, i režisere oskarovce, i godine glavne glumice, i činjenicu da je Najad pripadnica LGBT zajednice (doduše, to je u filmu baš suptilno provučeno), i da je bila žrtva traume, seksualnog zlostavljanja sopstvenog trenera, te da je o tome otvoreno govorila - ne bi nas začudilo da se ne-odustajte-od-snova-film „Nyad“ izbori za pažnju i u nekim drugim, bitnim kategorijama.

Slučaj zlostavljanja

Kad smo već kod traume...

Jedna od najvećih mana i propuštenih šansi filma „Nyad“ jeste način na koji je tretirano seksualno zlostavljanje koje je Najad pretrpjela sa 14 godina. S obzirom na to da je javno izrekla ime svog trenera Džeka Nelsona, te da nikada nije dozvolila da je trauma oblikuje, jasno je zbog čega taj segment nije akcentovan.

No, ako je već ubačen, definitivno je morao da bude tretiran na drugačiji način, a ne samo kao naknadna misao, kao motiv koji se odjednom, ničim izazvan, u formi fleš-beka, pojavljuje usred filma. Kao da su se autori filma plašili momenta eksploatacije traume, pa uopšte nijesu smjeli da dublje zađu u te duboke i mračne vode. A mogli su, nije da nijesu, i nije da je Najadin slučaj

usamljen, naročito u svijetu američkog sporta. Zbog toga nespretno ubacivanje tako važnog i teškog momenta i djeluje kao propuštena šansa.

Na koncu, kao sitnije, ali svakako mane filma, nameću se i sasvim suvišni i neinventivno ubačeni arhivski materijali od kojih režiseri dokumentaristi kao da nijesu željeli da pobjegnu. I da, onaj očajno kitnjast Tadž Mahal momenat halucinacije nakon više od 48 sati Najadinog neprekidnog plivanja i psiho-fizičkog stresa.

Sve i da je bilo tako, a vjerujemo da jeste, moglo se to spakovati znatno efektnije, naročito kada na raspolaganju imate direktora fotografije kakav je Klaudio Miranda („Life of Pi“, Ang Li, 2012).

U suštini, daleko je „Nyad“ od dosadnog, a kamoli negledljivog filma. Ipak, teško je pobjeći od utiska, kad se sve sabere, da se dužina od 120 minuta mogla sabiti na jedan i po sat.

A o tome da se mnogo ekstremniji i neobičniji režiserski pristup mogao ili morao iskoristiti za oslikavanje ovakvog rekorda, da i ne govorimo. No, kad se sjetimo onog natpisa u Najadinoj kući („Dijamant je samo komad uglja koji se nije predao“), sve nam više „Nyad“ liči na film po njenoj mjeri. Samo da ne pretjera s Oskarima...

Ocjena: 6.5/10

imdb.com

vo po izuzetnoj glumi Anet Bening i Džodi Foster

8

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Piše:

Marko Stojiljković

O

dnos između filmova i video-igara verovatno je za sva vremena narušen na početku milenijuma. Tada nije bilo neke malo popularnije igrice koja nije pretvorena u film, pa makar na silu. Pogoditi ravnotežu je takođe pipavo, jer ono što funkcioniše u igrici, ne mora nužno raditi u filmu jer su ipak u pitanju dva potpuno različita medija koja se vode nekim posebnim zakonitostima.

Nazovite me konzervativnim, ali mišljenja sam da su vremena kada su se igrice kreirale po filmovima, a ne obratno, bila bolja za oba medija. No, fanovska logika, meni inače potpuno strana, uzima svoje, pa nam je tako simultano u bioskope i na striming sleteo film „Five Nights at Freddy‘s“, baš kao naručen za jesenje, „veštičje“ praznike.

Duplirani budžet

Pre nego što se bacimo na sam film, malo o fenomenu naslovne igre, odnosno serijala igrica za razne platforme, od kompjutera do konzola. U pitanju je mešavina horor okruženja i „point-and-click“ avanture kao žanra u cilju preživljavanja i otkrivanja misterija u pozadini. Igrač upravlja likom koji, kao noćni čuvar, mora da preživi pet noći u naslovnom lokalu – propaloj i napuštenoj

REŽIJA: Ema Tami ULOGE: Džoš Hačerson, Pajper Rubio, Meri Stjuart Masterson, Metju Lilard, Elizabet Lejl TRAJANJE: 109 min

Adaptacija popularne video-igre „Five Nights

Neizdrživa horor tezga Nasilje je prilično beskrvno, a jedini poginuli dolaze iz redova sporednih negativaca koji se, po logici stvari, nijesu ni smjeli naći na licu mjesta

piceriji za decu i njihove roditelje čiji su jedini preostali „stanovnici“ animatronički roboti antropomorfnih životinja, i sami željni krvi zalutalih ljudi.

Igrica je vrlo popularna među današnjom omladinom i od nastavka do nastavka se „vozi“ na tek minimalno variranom osnovnom konceptu, pa je stoga i filmska adaptacija naišla na plodno tlo kod publike i duplirala budžet već na dan otvaranja. Znači li to da je film nečemu? Pa, baš i ne. Čuvar u filmu je Majk (Džoš Hačerson, filmski serijal „The Hunger Games“), čovek kojeg život nikada nije mazio. U detinjstvu je svedočio kidnapovanju mlađeg brata Gereta, zbog čega oseća krivicu. Nedavno je ostao i bez roditelja, pa pored toga što mora da odgaja Ebi (Pajper Rubio), mnogo mlađu sestricu sa, čini se, s invaliditetom, primoran je i da vodi bitku za starateljstvo nad njom. I to protiv njihove karikaturalno zle i pohlepne tetke Džejn (Meri Stjuart Masterson, suviše dobra glumica za ovako „trešastu“ ulogu) koja

theposterdb.com

CELULOID

Džoš Hačerson u centru pažnje animatroničkih robota željnih krvi

ima u planu da na taj način popuni kućni budžet.

Kada Majk zezne stvar na svom „pravom“ čuvarskom poslu, jedino što mu preostaje jeste noćna „tezga“ u dotičnoj propaloj piceriji koju

mu namešta njegov karijerni savetnik Stiv (karakterni glumac Metju Lilard). Osim što su „roboti“ jezivi zbog patine vremena, a tehnologija zastarela iz istog razloga, problem je i struja koje malo ima, a malo

9

Četvrtak, 9. novembar 2023.

nema. To, međutim, nisu jedine čudne stvari koje se događaju: Majka počinje iz noći u noć posećivati policajka Vanesa (Elizabet Lejl) koja, čini se, malo previše zna o samom mestu, a njega kad zaspi na poslu (što redovno čini) proganja jedan te isti san u kojem duhovi otete dece neće da mu kažu ko je kidnapovao njegovog brata.

Nepotrebni detalji

Prvi problem je činjenica da izvorni serijal igrica, iako ima vrlo razgranati folklor, nije akcione prirode. Scenaristički trojac (režiserka Ema Tami, Set Kadebek i jedan od kreatora igrice Skot Kouton) to pokušava da sakrije preteranom ekspozicijom i eksplikacijom sa nepotrebnim gomilanjem detalja. To ni na koji smisleni način ne utiče na samu radnju, ali zato vreme, koje bi i sa sat i po bilo nategnuto, rasteže na skoro neizdrživih 110 minuta.

Ništa od tog ekstra-vremena u filmu nije upotrebljeno za efektni i zgodni „set-pis“. Nasilje je prilično beskrvno, a jedini poginuli dolaze iz redova sporednih negativaca koji se, po logici stvari, nisu ni smeli naći tamo, i to usred bela dana. Neke teže teme se sugerišu, što može biti prednost kada u režiserskoj fotelji sedi Ema Tami, autorka atmosferičnog horor-vesterna „The Wind“ (2018). Ona zna da sugeriše i ima oko za detalje, ali ovde to naprosto nikako da „klikne“.

U„Five Nights at Freddy’s“, možda je i najveći problem to što je igrica zapravo već imala dva inspirisanija i inspirativnija „nezvanična rimejka“. Prvo smo imali „The Banana Splits Movie“ (2019), horor-komični rimejk crtane serije iz šezdesetih, a potom i neapologetsku trešinu „Willy‘s Wonderland“ (2021) u kojoj Nikolas Kejdž u ulozi domara u sličnoj situaciji nije ni reč progovorio. Nisu to bili neki naročito kvalitetni filmovi, ali oba čine „Five Nights at Freddy‘s“ prilično nepotrebnim i redundantnim.

Opet, fanovi su uglavnom rekli svoje, pa po svoj prilici možemo očekivati i još „navučenije“ nastavke.

Ocjena: 2/5

Haunted Mansion

K

okoška i jaje, a u kontekstu kompanije Dizni: filmska industrija i industrija zabavnih parkova. Faktografski, zapravo je lako odgovoriti na pitanje šta je tu prvo nastalo: jaje, odnosno (animirani) filmovi, ali iz toga se izlegla „kokoška“, odnosno zabavni parkovi, pa je ona počela da „nosi“ svoja jaja, odnosno filmske ekranizacije vožnji u zabavnom parku.

Nakon dva promašaja, prva uspela ekranizacija bio je „Pirates of the Caribbean“ koji je čak narastao i do veoma unosnog filmskog serijala. „The Haunted Mansion“ s Edijem Marfijem, koji je došao odmah posle, propao je i kod publike i kod kritike, a u međuvremenu smo dobili ekranizacije „Tomorrowland“ (2015) i „Jungle Cruise“ (2021). Iz najveće svetske filmske i zabavno-parkovske korporacije ove godine dosetili su se da ponovo naprave ekranizaciju „uklete kuće“, a mi za početak možemo da budemo zahvalni na tome što im makar nije palo na pamet da spasavaju „Mission to Mars“. „Haunted Mansion“ počinje „udicom“ koja je, zapravo, dobra. I u prvih pet minuta uspeva da fiksira gledaoca za ekran. Ta „udica“ je Nju Orleans, američka „prestonica paranormalnog“, u kojoj se, kada neko bitan umre, organizuje paOdlični glumci ipak ne mogu da se izbore sa papirnatim likovima

rada. Hoće to sa stranim uticajima, francuskim, karipskim i kreolskim, pa ostatak Amerike zbog toga smatra grad magičnim i pomalo jezivim. U filmu se čak čini da je dobar deo snimaka čak i napravljen na licu mesta.

To sve prestaje da bude bitno kada se krene u izlaganje priče koja je sasvim generička: samohrana majka Gabi (Rozario Doson) i njen sin Trevis useljavaju se u kuću za koju otkrivaju da je ukleta. Ubrzo pozivaju stručnjake: fizičara Bena (Lakit Stenfild) koji je, navodno, izmislio kameru kojom je moguće snimiti duha, sveštenika-egzorcistu Kenta (Oven Vilson), spiritistkinju Hariet (Tifani Hadiš) i istoričara Brusa (Deni Devito) kako bi pokušali da isteraju duhove iz kuće. Ali, „duhovito“ prisustvo (CGI verzije Džejmi Li Kertis i Džereda Leta, između ostalih), čini se, jače je nego što su naši „stručnjaci“ navikli.

Možda je scenaristkinji Kejti Dipold (komična serija „Parks and Recreation“) i režiseru Džastinu Simienu (satira „Dear White People“) ideja bila da naprave novi „Ghostbusters“ na Diznijevoj osnovi i sa „diznijevskim“ budžetom od 150 miliona dolara. I nije to bez neke osnove, budući da su originalni „Ghostbusters“ filmovi ipak „gađali i pogađali“ onu tačku tačno na međi smeha i straha, pa je kao takav bio dovoljno nai-

REŽIJA: Džastin Simien ULOGE: Rozario Doson, Lakit Stenfild, Oven Vilson, Deni Devito, Tifani Hadiš TRAJANJE: 123 min

van i „bezbedan“ za decu, a opet dovoljno provokativan i zabavan za odrasle.

Rezultat je, ipak, izostao, iz više razloga. Prvo, zbog toga što se autorski dvojac u potpunosti oslanja na odlične glumce da iznesu i podignu generičku priču na novi nivo. Oni jesu dobri, ali ni sa pričom, ni sa likovima ne mogu da urade neko čudo. Drugi, koncepcijski problem je to što u filmu, koji bi naivnošću pre privukao mlađu publiku, imamo samo jedan dečji lik, i to prilično pasivan. Treća, a možda i presudna falinka jeste preterano oslanjanje na CGI efekte koji su skupi, ali svejedno deluju jeftino. Na kraju, žali bože dobre „udice“, jer „Haunted Mansion“ dobacuje tek marginalno dalje nego neslavni i bezmalo istoimeni prethodnik.

M. S.

Ocjena: 2.2/5

theposterdb.com

at Freddy’s“

Četvrtak, 9. novembar 2023.

ili - ili

N

ovosadski bend Love Hunters poslije osam godina pauze objavljuje osmi studijski album „Mother Mono Father Demo“ na kome će zvučati, ako je vjerovati Milanu Muminu, centralnoj figuri ove neobične skupine – kao nikada do sada.

Između albuma Love Huntersa, Mumin je i te kako bio aktivan na solo projektima, i na taj način održavao plamen sopstvene poetike, sirove i duboko emotivne. Između ostalog, snimio je i igrani film „Love Hunter“, kao i dva dokumentarca o bendu, jedan lajv album i DVD. Dvadesetak godina u njujorškom taksiju dokaz je da ovaj muzičar zna da živi za muziku, ako već ne može da živi od nje. I naravno da to nije izmijenilo njegov pogled na život. Mumin je bio i ostao najzabavniji lik u univerzumu, hedonista, umjetnik koji promišlja, otac i suprug koji voli cijelim svojim bićem i drugarčina koja ne ostavlja nepojedeno prase na ispraćaju u vojsku.

Dok čeka veliki beogradski koncert 14. decembra u „Zappa bazi“, za Objektiv je, između ostalog, otkrio što ga je iznenadilo u vezi sa Džimom Džarmušom, koji mu je omiljeni TV kuvar i zbog čega je obradio Brusa Springstina.

Pjesma Brusa Springstina: „Dancing in the Dark“ ili „Thunder Road“?

- Veliki sam fan i poštovalac Springstina; nedavno sam završio njegovu knjigu „Born to Run“ i preporučio bih je toplo svima. Baš sam se prijatno iznenadio kako je rečit, i iskreno je i lepo i zabavno je za čitati, iako uopšte nije ni kratka, ni jednostavna.

Sama činjenica da smo na naš album obrada stavili pesmu „Dancing in the Dark“ znači ne samo da je volimo, već smo kod nje smatrali, da možemo nešto unaprediti. Volim kad obrađujem, nešto što retko radim inače, da naprosto dodam, da gotovo od stare pesme napravim novu, drugačiju; ne volim onu popankerizaciju nečega što je bilo, već da se uđe u dušu pesme i izvuče najbolje,

Milan Mumin, muzičar

Tomu nika smatrao na

napravi sa našom novom energijom i dušom, viđenjem, još bolja, često potpno nova, sveža verzija.

Tu pesmu sam smatrao obradivom zbog toga što samim originalom nisam bio zadovoljan, iako je fenomenalna.

Smatrao sam da ima šta da se doda, što smo i uradili na albumu „One Hunt“ (2002). To nas i dovodi do priče o pesmi „Thunder Road“, koja je toliko perfektna, da nisam uopšte imao šta dodati. „Thunder Road“ mi je u samom vrhu Springstinovog opusa.

Britanski bend iz osamdesetih: Tears for Fears ili Spandau Ballet?

- Uvek Spandau Ballet. Radili smo i njihovu obradu, verovatno zbog toga i pitaš, fenomenalne pesme „Only When You Leave“. Oni su mi, onako, face i dobri muzikanti. Stil i muzika i ceo fazon mi više leže nego Tears for Fears, čijih nekoliko pesama volim i pogotovo ih poštujem po lajv nastupima gde okupe zaista ekipu najstrašnijih „ubica“ i sviraju - nema greške.

Kada smo se dotakli Britanije i popa osamdesetih, imam mnogo omiljenijih stvari, tu je cela mančesterska scena - Happy Mondays, Oasis, Morisi, Stone Roses i drugi. Tako da su mi bendovi koje si navela, zapravo, na dnu lestvice omiljenih.

Filmski taksista: Roberto Beninji u „Night on Earth“ (Džim Džarmuš, 1991) ili Robert de Niro u „Taxi Driver“ (Martin Skorseze, 1976)?

- Obožavam sve, velika mi je želja da upoznam te

ljude. Sreo sam jednom Džima Džarmuša, bilo je to u jednom kafiću „Piano“ u Ist sajdu, gde voli da izlazi. Iznenadio sam se time koliko je visok. Poštujem, naravno, lik i delo Roberta Beninjija; „Noć na zemlji“ je plakanje. Malo me podseća na naš „Love Hunters“ film i ta sva aktuelna budaljenja iz taksija. Malu prednost, ipak, dajem starim legendama Skorsezeu i De Niru i svakom njihovom filmu. I do poda im se klanjam.

Slavni TV kuvar: Džejmi Oliver ili Gordon Remzi?

- Remzi je šef, ozbiljni šef sa „mišelinima“, ozbiljan vlasnik restorana, a Džejmi Oliver je promoter hrane. Moji favoriti su druga imena, to je onaj Baskijac ili Katalonac Adria, recimo. Volim kad je neko autentičan, pa kuva to nešto, a ne kad je Amerikanac pa kuva italijansko, ili Englez pa kuva francusko.

Gledao sam ona dva proždrljiva Italijana, Đenara i Antonija. Jedan je bio mentor Džejmiju Oliveru, pa su zajedno snimili serijal koji preporučujem vašim čitaocima.

Istraživali su po jugu Italije tu sirotinjsku kuhinju, ono što najviše cenimo, i išli su kod neke bake koja ima 80 godina i pravi svoje paste. I sad ona kaže, mora biti brašno takvo i takvo, i pomenu Džejmi jaja, a baka kaže: „Kakvo jaje? Nije bilo jaja.“ Potražite to.

To su te autentike koje volim.

Pjesma s imenom Jelena: Bolero ili Toma Zdravković?

- Jelena mi je blisko i drago ime. Moja baka po majci koju nikad nisam sreo bila je Jelena; moja sestra od strica je Jelena i, na koncu, moja supruga je Jelena. A ako ćemo o

MILAN MUMIN: Do poda se klanja Skorsezeu i De Niru

Privatna arhiva

10

Četvrtak, 9. novembar 2023.

ad nijesam arodnjakom umetnosti i doprinosu, mislim da pitanje nije na mestu. To je neki opskurni bend iz Sarajeva, mislim na Bolero, taj hit mi je poznat.

Toma Zdravković mi je, sa druge strane, uvek bio jedan od najomiljenijih, sad

već možemo komotno reći ne ni narodnjaka, to je već ušlo u evergrin, u klasiku. Tomu nikad nisam ni smatrao narodnjakom, više mi je bliži Arsenu, Đorđu Marjanoviću, Draganu Stojniću... A obožavam ga odmalena.

Pored te pesme, imam još favorita. Jednom sam na oproštaju za vojsku kod mog drugara iz karlovačke gimnazije Miloša Stankovića, koji je direktor pozorišta u Subotici, koji je išao dva dana pre mene u vojsku, pojeo celo prase sam i popio dve gajbe zidarskog piva. Bio sam mlad.

Kasnije smo zajedno radili i palili smo neprestano „Tužno leto“ dok se raspalo sve nije. I sećam se da sam jednom negde nesrećom seo u neki autobus koji me je tako ukrug vozio, ne znam gde i budio me vozač: „Matori, vozim te već tri kruga“. I onda ja pišam u nekom podrumu, negde u blizini mog stana, a živeo sam u centru, i sećam se onih drvenih ograda i po toj agoniji još bolje sam upamtio Tomu. I sad mi se taj film Bjelin o Tomi baš svideo, ko i sve sa njim: pola tuga, pola bijes.

Roman Meše Selimovića: „Derviš i smrt“ ili „Tvrđava“?

- Me š u s t av l j a m ispred Krleže i Andrića. Čak ga stavljam u istu ravan sa svojim svetim

Oduvijek mi je bio bliži Arsenu, Đorđu Marjanoviću, Draganu Stojniću... A obožavam ga odmalena. I sad mi se taj film Bjelin o Tomi baš svidio, ko i sve sa njim: pola tuga, pola bijes

vojvođanskom triptihom koji čine Antić, Radičević i Zmaj, a možemo tu dodati i Jakšića, i Disa koga još više obožavam, i Miljkovića, i Popu... ali Meša tu sija; bez potamnjivanja je izdržao test vremena.

Slavni gitarista: Brajan Mej (The Queen) ili Edž (U2)?

- Imao sam ogromnu čast, i to je verovatno bio prelomni momenat u mom životu, da davne 1985/6. gledam The Queen uživo s Fredijem Merkjurijem iz prvog reda u Pešti, na „Nepstadionu“. I to je zvanično bio prvi koncert u socijalističkoj zemlji. Nezapamćeno iskustvo, da nekog gledaš sa svega nekoliko metara, a da Fredi malim prstom kontroliše celi stadion.

Došao sam u posed i jedne jako vredne stvari koju čuvam i dan-danas. Nekada davno mi je jedan čovek poklonio njihovu fotku, onu autogram kartu ali s originalnim,

11

hemijskom napisanim potpisima sve četvorice. Što se tiče dvojice gitarista, imam samo reči hvale, ne zna se koji je veći inovator. The Queen su aristokratska deca, visokoobrazovani; U2 su mi više hardkor deca sa dablinskog, irskog asfalta, klinci koji su davno napisali oglas i cela priča je odlična. Oni su više „moja šolja čaja“.

Dio Njujorka: Kvins ili Bruklin?

- Pitanje ide na pravu adresu.

Ja sam dobar deo svog vremena, 20 godina u Americi proveo u Astoriji u Kvinsu, u delu koji obožavam. Astorija je, za ljude koji ne znaju, naprosto deo Atine, izvorno je ovo grčki deo grada, i to prilično familijarno orjentisan, sa gomilom kafića i restorana. Ljudi sa Menhetna tu dolaze.

Slučaj je hteo da poslednje dve godine budem u Bruklinu. Ja sam davno, čim sam došao, živeo tu, u nekoj šupi u delu grada koji je bezveze. Čitao sam neki članak, mesto u kojem sada živim u Bruklinu zapravo je najmlađi, po populaciji, deo Njujorka. Za mene kao muzičara, to je place to be, mnogo koncerata, izložbi, malih i velikih varijanti, i ličnih dogodovština. Tu je glavna njujorška hala za elektronsku muziku, čuveni „Bruklin Miraž“, tu je i „Bruklin Stil“, čuvena dvorana u kojoj sam nedavno gledao Pixies... Zvuči čudno i ludo i ovo sam zavoleo.

Nije kao sa Novim Sadom, gde sve delove grada obožavam, nego sam probirljiviji.

Slavni pankeri: Sex Pistols ili Ramones?

- Dobro da još nisi i The Clash dodala, jer sva tri benda obožavam. Imao sam čast nedavno da upoznam Martina Muna i da ga upoznam sa svojim sinom koji obožava Ramones.

Sex Pistols slušao sam na Egzitu, imao sam čast da iz prvog reda gledam tu originalnu postavku sa Glenom Metlokom i moram priznati da sam suzu pustio, što je vrlo čudno za mene, jer ja nisam panker.

Mnogo sveta mene zbog spoljašnjosti meša sa pankerima, ali ja sam hipik i metalac u suštini, ali po stavu sam veći panker od mnogih pankera.

Dragana ERJAVŠEK

12

Četvrtak, 9. novembar 2023.

ht We g i L e h t l l SERIJE A e Cannot Se Autor hitova „Peaky Blinders“ i „Taboo“ kao da se iz petnih žila potrudio da zamrzite njegovu adaptaciju, pa čak i ako nijeste čitali istoimenu, Pulicerom nagrađenu knjigu. Ako, pak, jeste, tek tu mu nema spasa Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Raskošno producirana i frapan

Patetika po mjeri Paula Koelja

U

Arija Mija Loberti, pristojna debitantkinja kao glavna junakinja Mari

nih serija i filmova, od „Peaky Blinders“ i „Taboo“, do „Eastern Promises“ (Dejvid Kronenberg, 2007) i „Locke“ (2013), ovog puta ne da nije uspio da isporuči, nego kao da se iz petnih žila potrudio da zamrzite njegovu adaptaciju.

Ponavljamo, čak i ako nijeste čitali knjigu. A ako jeste i ako je, pritom, volite, tek tu mu nema spasa. Jer, vjerovatno se osjećate duboko uvrijeđeno i prevareno; kao da se Stiven Najt, autor koji je sa patetikom, makar do sada, uvijek bio na „Vi“, potpisao ispod nečega što je napisao Paulo Koeljo.

Amerikanci „isporučuju poštu“. Dok bombe padaju po gradu, jedna djevojka emituje na radiju. Njena kosa puna je krhotina od stakla i prašine, ali ona neće biti ućutkana. I dok Mari (Arija Mija Loberti) polako objašnjava svoje razloge, u trenutku kada u eteru počne da čita Vernovih „20.000 milja pod morem“, shvatate da je slijepa.

Za to vrijeme, u Hotelu pčela, jedan mladić sluša njene

riječi na radiju. Zove se Verner (Hofman) i njemački je radio-operater, navodno genijalan. Takve je ljude Hitler otpravio na front da mu dobiju rat bez metaka. Što, naravno, ne znači da ih Verner nije ispaljivao. Ali, iz Hofmanovih progonjenih očiju odmah je jasno da mu teško padaju sve te duše što ih nosi na duši. I da nikako ne bi htio da im pridruži dušu djevojke koja emituje na radiju.

netflix.com

opšte nije bitno da li ste čitali Pulicerom nagrađeni roman „All the Light We Cannot See“ Entonija Dora.

Ako pomno pratite modernu TV produkciju, bio vam originalni materijal poznat ili ne; znali ili ne znali za književni hit koji je od 2014, kada je prvi put objavljen, prodat u više od 15 miliona primjeraka Netfliksovu adaptaciju morali ste čekati sa velikim nestrpljenjem. Razloga je mnogo, a nabrojaćemo samo neke: Stiven Najt, Hju Lori, Mark Rafalo, Luis Hofman („Dark“), Lars Ajdinger („Babylon Berlin“), Šon Levi („Stranger Things“)... I naravno, vrlo interesantan zaplet koji se vrti oko mlade Francuskinje sa sljepilom što, pri kraju Drugog svjetskog rata, dok nacisti i dalje mile njenim gradom, a „oslobodilačke“ bombe Amerikanaca padaju po zgradama – emituje na radiju, pokušavajući da pruži malo nade onim rijetkima koji još slušaju.

Dakle, čak i ako nijeste čitali roman, prije premijere, imali ste mnogo razloga da budete više nego uzbuđeni u vezi sa četvorodjelnom, britanskom mini-serijom „All the Light We Cannot See“.

Nažalost, Stiven Najt, čovjek koji nam je dao niz fantastič-

Ljubav preko žice

Najjače od svega: prva epizoda serije (sve četiri režirao je Levi) čak je i gledljiva. Nije da tu nema crvenih alarma, većinom u dijalozima, ali priča u startu uspije da zavara i obeća poneko brdo i dolinu većinom zahvaljujući raskošno snimljenim kadrovima i, uopšte, atmosferičnoj produkciji.

Avgust je, 1944. godine. Ulazimo u francuski gradić San-Malo, u trenutku kada

Ni Hju Lori ne može da spasi masakriran lik profesora

Papazjanija u kojoj čak

13

Četvrtak, 9. novembar 2023.

netflix.com

ntno siromašno napisana ratna melodrama Stivena Najta Paralelno, jedan njemački oficir koji je, pritom, i draguljar, jede škampe, pije vino i drži na nišanu vlasnika jednog francuskog bircuza. Teško je bolestan; slijepa djevojka jedina je koja bi mogla da mu pomogne, a niko ne želi da mu otkrije njenu lokaciju, pa ni po cijenu života.

Kao ugarak crna duša Rajnholda fon Rampela (Ajdinger), pak, u njenim je rukama. Jer, Mari je možda i jedina osoba koja zna gdje se nalazi Vatreno more, najdragocjeniji dragulj u posjedu Francuske. Onaj koji je, navodno, uklet. I koji će onom koji ga dotakne, nesrećom rastrgnuti svakoga koga voli, ali će mu donijeti i vječni život.

Dobro protiv zla

Ta se prva epizoda, u okviru koje još saznajemo o Marinom ocu, draguljaru Danijelu (Rafalo), ujaku Etjenu (Lori) i gotovo mitskoj figuri mudrog profesora kojeg je, prije rata, slušala na radiju – nekako se i može progutati. No, već u drugoj postaje bolno jasno da „All the Light We Cannot See“ ne dijeli apsolutno nikakav DNK materijal sa Najtovim prethodnim djelima. Odnosno, ovdje nema ni traga od slojevitih likova, dubokih moralnih dilema, tenzije, naboja, sjajnih verbalnih i/li fizičkih okršaja, te osjećaja da niko nije bezbjedan, istog trenutka kada zakorači u kadar.

Ako ne Koeljo, scenario kao da je u najmanju ruku pisala ekipa specijalizovana za sladunjave hitove poput „The Fault

i Mark Rafalo vozi na ler

in Our Stars“. Dijalozi su kitnjasti, isprazni, patetični. Skoro je nemoguće povjerovati kakve stvari likovi izgovaraju dok komentarišu užasavajuću ratnu realnost i jedno od najmračnijih poglavlja ljudske istorije.

Bila to ona izjava da je ti-reks bio najsmrtonosnije biće na Zemlji do pojave Trećeg rajha, ili konstantno i vrlo poprostačeno forsiranje ideje da se cijeli rat vodi radi „sujete jednog starca“ – „All the Light We Cannot See“ zaista se ne može pohvaliti ni iole normalnom rečenicom. Ma, barem jednom koja ne svodi Drugi svjetski rat na poprostačenu borbu dobra i zla.

Sa takvim skriptom, naravno, u paru idu i kartonski likovi.

Za Mari, ‘ajde i nekako to što je predstavljena kao oličenje anđeoske nevinosti i dobrote.

Loberti, debitantkinja i osoba s oštećenim vidom, barem pristojno dočarava njen lik. No, isti tretman dobio je i Verner koji je sveden samo na „dobrog Njemca“, a mogao je da bude postavljen kao najveći izazov za gledaoce. Kao test svega onoga što misle da znaju o nacistima. I izvor velike, ali plemenite neprijatnosti, dok polako shvataju da prema jednom takvom „zlotvoru“, počinju da osjećaju empatiju, i to ne samo zahvaljujući glumi odlične glavne zvijezde glavolomnog njemačkog filozofskog epa „Dark“...

Od „dobrih momaka“, ništa bolje, naravno, nijesu prošli ni ujak Etjen, ni Marin otac Danijel. Prvi je posebno neoprostiv,

Luis Hofman kao poprostačeni „dobri Njemac“

ne samo zbog traćenja jednog Hjua Lorija, nego i zbog toga što je sa njegovim likom uvezana, a ipak nije razrađena gotovo mitska figura profesora. Onog koji je važna konekcija između Mari i Vernera, i zahvaljujući čijem uticaju, na koncu, i biraju da vide svjetlost tamo gdje je niko drugi ne bi mogao vidjeti.

Vožnja na ler

Ako je s Etjenom, pak, problem pretrčavanje, totalno masakriranje moćnog lika, nezadubljivanje u njegove potencijalno fascinantne dubine i skakanje iz scene u scenu bez ikakvog smisla i osjećaja za karakterizaciju (u jednom trenutku teški agorafob, u drugom juri ulicom usred bijela dana na motociklu), onda je sa Rafalovim tipom problem – to što tu i nema što da se pretrči.

Marin tata služi isključivo za građenje emotivne konekcije, a to, nažalost, znatno otežava i manjak glumačke hemije, i činjenica da je Rafalo, iz nekih nama nepoznatih razloga, govori nekakvim usiljenim britanskim akcentom koji zvuči kao da je jezik naučio da govori – juče. Tako da, teško se povezati sa takvim likom, i na ekranu i ispred njega. I to je, naravno, šteta, posebno kada znate koliko je Rafalo talentovan glumac, što je možda i najbolje demonstrirao u HBO mini-seriji „I Know This Much Is True“. A ovdje? Ovdje samo vozi na ler...

Akcenat, pak, nije samo Rafalov problem (iako on definitivno najviše kuburi na tom po-

lju); imamo i cijelu gomilicu Francuza koji takođe govore engleski sa britanskim akcentom, dok, recimo, Njemci zadržavaju svoj, njemački, dok pričaju na nematernjem jeziku. Opet, džaba su barem po tome autentični, kad su svedeni na karikature.

Mimo Vernera, svi nacisti liče isključivo na psihopate, sadiste, totalne bolesnike. I toliko su karikaturalni i prosti, da serija na momente počinje da liči na nekakvu obrnutu, smrtno ozbiljnu i zlu varijantu kultne TV komedije „‘Allo, ‘Allo“.

Fon Rampel taman i izgleda kao da je izašao iz Reneovog kafea i na izlazu se spotakao o Kristofera Volca, pa se odjednom istripovao da skine njegov jezivi vajb iz Tarantinovog „Inglourious Basterds“ (2009). O, kako je samo šteta što je Ajdinger bačen na jednog tako dvodimenzionalnog tipa...

Ništa što je Stiven Najt mogao da uradi – apsolutno nije završeno u mini-seriji „All the Light We Cannot See“.

Ovo je ratna priča koja ne nudi ni vruće moralne dileme, ni kompleksne međuodnose, ni intrigantne likove, ni bilo kakvo dublje tumačenje dobro poznatog parčeta ljudske istorije. Da ne govorimo o tome koliko se tek ne trudi da kaže nešto angažovano o ratu, a stiže na ekrane u bolno aktuelnom momentu. Dok se svako iole pristojno ljudsko biće stidi ratnih stradanja o kojima već duže vrijeme slušamo svakog dana.

Ocjena: 2/5

Lars Ajdinger protraćen na karikaturalnog njemačkog oficira

SERIJE

Četvrtak, 9. novembar 2023.

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Z

a dobru krimi-priču potrebni su najmanje jedno ubistvo, najmanje jedna istraga i nit koja povezuje to dvoje sa širim društvenim kontekstom, stvarajući svijet koji je prepoznatljiv i koji usisava gledaoce, ne puštajući ih dok ne saznaju ko je ubica. Sve to, ali i mnogo više - ima serija „Deca zla“, prva iz Srbije u produkciji televizije HBO. Desetodjelna prva sezona, odnedavno dostupna za bindž na platformi HBO Max, zasnovana je na istoimenom bestseleru Miodraga Majića. Scenario potpisuju Katarina Mitrović i Bojan Vuletić, a režija je povjerena Ivanu Stefanoviću i Vladimiru Tagiću.

Autorski tim unio je pojedine izmjene u odnosu na roman, ali u suštini ga je doslovno prenio na ekran, bez slobode u interpretaciji, sa potragom za ubicom koja je postavljena samo kao okidač za niz drugih događaja sa zamkama i nepredvidivim riješenjem na samom kraju.

Elementi okultnog

a

Deca zl

Ova napeta krimi-priča, koja ima i elemente horora i okultnog, počinje neobičnim ritualom koji svakog 25. novembra izvodi starica na odjeljenju psihijatrijske bolnice u Kovinu.

Potom se nastavlja okrutnim ubistvom Radovana Kovača (Dejan Dejan Cicmilović), Cicmilović balkanskog političara u usponu i učesnika rata devedesetih, koji je okrutno raskomadan sjekirom i u čijoj ruci je pronađen misteriozni dukat. To se desilo nekoliko dana uoči izbora, pa

Krimi-serija o ubistvu, korupciji

Pandorina je morala bi

tužilaštvo sa Gordanom Ivić ((Milica Milica Mihajlović Mihajlović)) na čelu i sa Ministarstvom pravde, želi da se slučaj vrlo brzo razriješi.

Zbog toga ga i dodjeljuje vrlo ambicioznoj Ani Basti ((Milica Janevski Janevski).

Neočekivano brzo inspektor Aleksa Drobnjak ((Nikola Kojo) uz pomoć svjedoka, Kovačeve supruge Mire ((Anica Dobra), hapsi Dragana PažiDobra na (Peđa Marjanović), Kovačevog tjelohranitelja, kao osumnjičenog za ubistvo. No, on tvrdi da nije kriv i da mu je namješteno.

Nakon što se Draganov otac ubije, kao njegov branilac se prijavljuje advokat Nikola Bobić ((Radovan Radovan Vujović), Vujović), čiji je otac doživio istu sudbinu. Bobić, koji je s Anom Bastom bio u vezi, uspijeva u svojoj odbrani, u kojoj mu pomaže i novinarka Bojana ((Jovana Stojiljković), ali ne sluti da Stojiljković time otvara Pandorinu kutiju i da će ga ta umiješanost i prividno zadovoljenje pravde dovesti, preko korupcije i posljedica suludih i nepotrebnih ratova koji odgovaraju pojedincima, do porodičnih tajni koje nijesu smjele biti otkrivene.

HBO promo

14

15

Četvrtak, 9. novembar 2023.

i tragovima prošlosti - prva iz Srbije na televiziji HBO

kutija koja iti otvorena Problem korupcije je strašan i dobro poznat na ovim prostorima, a kada se o njemu počne govoriti obično se okreću glave i stvari guraju ispod tepiha. Međutim, pisac knjige Miodrag Majić, kao i sam dio sistema u sudnici, odlučio je da ne okreće glavu, već da kroz fikciju ispriča približno stanje stvari.

Namjerne zamke

To su prepoznali i čitaoci, a zatim i kreatori serije koji su ovaj roman, koji je dušu dao da bude ekranizovan, pretvorili krimi-priču u okviru koje su prikazane najveće boljke društva, od tabloidnog novinarstva, do paukove mreže ucjenjivanja, prostitucije i zataškavanja ratnih zločina. Iako ukazivanje na zlo, ne znači i oslobađanje od njega, barem njegovo prikazivanje čini mali odmak naprijed, a još ako je ono urađeno na pitak i prijemčljiv način kao ova serija, to je dodatni plus.

Poigravajući se s akterima, kreatori serije razotkrivaju kockicu po kockicu sla-

galice, krećući se od jednog putokaza do drugog koji su, naravno, namjerno pogrešno postavljeni, a kada se učini da smo blizu cilja, ispostavi se da smo na skroz pogrešnom putu. S ovakvim dramaturškim konceptom, događajima koji se ređaju jedan za drugim uz privatne borbe aktera, bez praznog hoda, serija drži u neizvjesnosti do samog kraja.

Ubačenim dodatnim elementima ne previše tipičnim za ovaj žanr, „Deca zla“ nude uvid u svijet u koji ne želimo da kročimo, dodajući mu specifičnu tipologiju likova - od žrtava, preko lovaca, do onih koji su spletom okolnosti uvučeni u mrežu, ali od kojih niko nije savršen.

Od likova, najbolje je izgrađen Nikola Bobić, čiji moralni kompas nije problematičan, pa ga kolege u pravosuđu zbog nepotkupljivosti baš i ne vole, Njega muče razni drugi problemi, najviše u vezi sa samoubistvom oca koje se dogodilo kada je bio dječak, pa brzo „rješenje“ protiv anksioznosti pronalazi u alkoholu i tabletama.

Tu je i Ana, koja je, uz Nikolu, najizloženiji lik serije, a sa kojim zajedno, iako se nalaze na naizgled su-

Kreatori serije nude uvid u svijet u koji ne želimo da kročimo, dodajući mu specifičnu tipologiju likova - od žrtava, preko lovaca, do onih koji su spletom okolnosti uvučeni u mrežu, ali od kojih niko nije savršen protnim stranama, predstavlja Jin i Jang cjelokupne priče.

Vujović i Janevska ih igraju ubjedljivo. Jovana Stojiljković kao Bojana i Zoran Cvijanović kao Nikolin prijatelj Zvonce unose dašak vedrine svojim „ispadima“ u ovu vrlo mračnu seriju, dok Nikola Kojo igra tipičnog pokvarenog policajca koji stvari rješava šakama, a ne razmišljanjem.

Uvenulo cvijeće

Anica Dobra igra ucviljenu, nesretnu ženu koja sama ne može da se izbori sa životom, a Milica Mihajlović licemjernu političarku karijeristkinju, na koju je suvišno trošiti bilo kakve riječi. Ljubomir Bandović kao sudija Bušatlija vrlo je sličan Milici, ali sa naznakama griže savjesti. Iako je u seriji mnogo likova, režiser je dao prostora svima.

Dok su

neki likovi iskristalisani, drugi su samo prisutni kao crtice i svi stvaraju jedno klupko, koje mora da bude razmršeno ne bi li se dobio odgovor na pitanje: „Ko je ubica i zbog čega?“ Nažalost, u odnosu na scenaristički, režiserski pristup je gotovo nevidljiv i potpuno ostaje u drugom planu. Nekome će se to dopasti, jer je sva pažnja usmjerena na priču koja je sama po sebi uzbudljiva. Ipak, režiserski dvojac mogao se malo potruditi u idejnom smislu, da ne bismo dobili seriju bez vidljivog autorskog potpisa, i da bi tako svemu dodali još uzbuđenja.

Korežiser Vladimir Tagić pobrao je lovorike nakon serije „Jutro će promeniti sve“, pa su i ovdje očekivanja bila velika, ali sa kolegom Ivanom Stefanovićem nije pogodio, ili nije htio da prihvati „pravila igre“ koja vladaju u ovom žanru, pa je tamo gdje bi trebalo pojačati momenat tenzije uz određenu brzinu, kadriranje i muziku, sve ostalo na nivou ravne linije, bez amplituda.

Izuzev nekolicine zanimljivih kadrova, režija nije smjela biti bez tempa, koji bi ubrzavao i usporavao, zavisno od situacije, kakav je ovdje slučaj. Na taj način, imali smo osjećaj kao da gledamo sve, osim uzbudljive krimi-priče. Režiju je istom tonu ispratila „klasična“ (čitaj: sterilna) montaža, netipična za ovaj žanr. Srećom, uz dramaturgiju i glumu, serija solidno izgleda, atmosferična je i dovoljno zanimljiva, zbog čega bi posebno trebalo pohvaliti i direktora fotografije.

Kako je od šezdesetih do devedesetih godina prošlog vijeka bilo vrijeme „djece cvijeća“, tako je od tada došlo vrijeme „djece zla“, koje traje i dan-danas. Ova serija sa tim imenom oslikava jedan dio konteksta i pokazuje što je dovelo do toga, te kako su ta djeca to cvijeće zamijenili oružjem, nemoralom i svim što nije dozvoljeno na dvije ploče koje je Bog pokazao Mojsiju. Tako da, osim uzbudljive potrage za ubicom, ova bi serija nekim gledaocima mogla da bude i putokaz, da se vrate cvijeću.

Ocjena: 3.7/5

16 SERIJE

Četvrtak, 9. novembar 2023.

al

nt e n i t n o The C

Prednastavak nedostojan im

Pistolero sa pra

tribuneindia.com

tvtime.com

Vinston (Kolin Vudel) predvodi gomilu nerazrađenih likova

Mel Gibson bez dovoljno prostora da se razmaše

Ben Robson neuspješno kanališe Rivsovu energiju iz filmova

17

Četvrtak, 9. novembar 2023.

mena superzabavne akcione franšize „John Wick“

theposterdb.com

aznim šaržerima M

akar je sada lako objasniti što istinski valja u vezi sa svim „John Wick“ filmovima: sve što mini-seriji „The Continental: From the World of John Wick“ – apsolutno fali. Na vrhu liste televizijskih programa koji nemaju blage veze sa sopstvenim imenom, ova serija bi se našla otprilike đe i „Top Volley“.

Ako nikada nijeste gledali nijedan od četiri „John Wick“ filma, e onda je eventualno okej da virnete u prednastavak „The Continental“. No, ako jeste, mrka kapa. Nemate tu što da tražite.

Magija filmova Čada Stahelskog dijelom je i u tome, što stil ili način borbe u milisekund objašnjava i nadograđuje karakter likova.

Ovdje to, pak, nije slučaj. I niko se nije ni potrudio da tako Gazda Gibson nešto proba Kratak tropar o akcionom se-

rijalu koji je revitalizovao karijeru Kijanu Rivsa: „John Wick“ koncept savršenstvo je od jednostavnosti, jednog narativa do kosti ogoljenog i oglodanog – pa obučenog u eksesivnu, skoro baroknu raskoš od vizuala.

Sve u filmovima Čada Stahelskog zbori estetika: taj elan, taj polet i razigranost jezika pokretnih slika, koji od jedne potpuno svedene priče čini čudo.

A priča kaže ovako: liku je ubijen pas kojeg mu je ostavila teško oboljela, sad već preminula žena... I svi odgovorni za njegovu smrt moraju da pate. Ni manje ni više, za jednu od ključnih filmskih akcija našeg vremena. Čak i okorjeli fanovi Džona Vika koje interesuje kako se to uopšte desio njujorški Hotel „Kontinental“ i kako je na čelo pribježišta za bjelosvjetske plaćene ubice došao famozni Vinston (neponovljivi Ian Makšejn u filmskom serijalu) – nemaju mnogo toga da vide ovdje. Mogu, recimo, čuti kako Kolin Vudel, u ulozi mladog Vinstona, makar sasvim uvjerljivo skida melodiku Makšejnovih riječi... I uvjeriti se, da za Mela Gibsona, eto, nakon svih afera i kontroverzi i dalje zaista ima mjesta u skupoj TV ili filmskoj produkciji.

Ali, i za najveće moralne čistunce među fanovima Ho-

livuda: najmanji problem sa „The Continental: From the World of John Wick“ je to što Mel Gibson, nakon svih mizoginih, antisemitskih ili čak rasističkih izjava – glumi u njemu. Pripala mu je rola Kormaka, irske mutljavine na vrhu njujorškog lanca ishrane sa početka osamdesetih; upravo on je menadžer i upravnik njujorškog „Kontinentala“.

Za braću Vinstona (Vudel) i Frenkija (Ben Robson) Kormak je nekakva iščašena očinska karika odrastanja, tip koji će ih uvaliti u prve probleme sa zakonom. I još ih dugoročno, decenijski razdvojiti, pa će Vinston odrasti u elegantnog i kicošog prevaranta u pankerskom Londonu, a Frenki postati Kormakov dežurni snagator u Njujorku.

Vinstonova šapa

Pikokova mini-serija, podijeljena na tri epizode (79-97 min), počinje tako što Frenki okrene leđa starom gazdi i iz hotelskog trezora ukrade najvrednije: presu za „štampanje“ antičkih novčića koje odlično znamo iz filmova, a koji su svojevrsna valuta u svijetu plaćenih ubica. Tu kreće vrtutma, potjera, tokom koje bi Vinston da spašava odbjeglog brata, a Kormak da osvetnički naplati dug. Sa ciljem koji, naravno,

unaprijed znamo: do momenta kada Vinston šapom zaista poklopi Hotel ,,Kontinental“.

Kreatori Greg Kulidž, Kirk Vard i Šon Simons konstantno i nepotrebno zapetljavaju narativne konce; a problem je što se, nepopravljivo, previše prave pametni. I gomilaju preveliki broj likova koji bi, kao, trebalo da budu nešto relevantni, a otprilike su skup njujorških autsajdera sa početka osamdesetih. Jedna tamnoputa familija koja diluje oružje i onako uzgred praktikuje kung-fu, pa jedna policajka ili detektivka koju niko, pa ni stariji oženjeni ljubavnik ne shvata ozbiljno...

Makar je u tom njenom liku i glumi Mišel Prade bilo potencijala da se razmahne; ali nije, niti ima vremena u tri jednoipočasovne (!) epizode.

Isti je slučaj i sa Vinstonom, kojeg je Vudel stvarno mogao karakternije i raskošnije da glumački oslika. Za utisak: sve je ovo odveć predugo za film, a preskupo za dužu seriju, pa je ovako nabacano, namontirano, sažvakano i ispljunuto u projektu od kojeg je Starz digao ruke i prepustio ga mreži Pikok. Čak je i premalo prostora ostalo za Gibsona, što je šteta, s obzirom na to da je u nekoliko momenata izliva pukog, ogoljenog bijesa i zlobe, naprosto, urnebesno zabavan. To se, nažalost, nikako ne može reći za Frenkija: kukali Ben Robson, dok mlati gomilu plaćenika i sitnih mafijaških žbirova, nekako se trudi da kanališe onu ćutljivu i patničku energiju Kijanu Rivsa iz „John Wick“ filmova. No, u tome ne uspijeva; jednostavno, nema onu stelarnu auru koju Kijanu demonstrira svakim pokretom u nekom od onih crnih odijela.

Tek je dodatni problem akcija. Dok se karate ili kung-fu lomatanje, ili jednostavno tjelesno nasilje, donekle približava standardima iz „John Wick“ filmova – okršaji vatrenim oružjem u seriji su potpuno promašeni i nemaju ni izbliza

sličan ili iole zanimljiv šmek.

Magija „John Wick“ filmova dijelom je i u tome, što stil ili način borbe u milisekund objašnjava i nadograđuje karakter likova. Ovdje to, pak, nije slučaj i niko se nije ni potrudio da tako nešto proba.

Ričijevim tragom

Tako da sve to u „The Continental“ (i bukvalno, i metaforički) liči na nekakvo raspištoljavanje bez municije i praznim šaržerima. Kao nekakva imitacija života, a u toj velikoj igri smrti u četiri filma franšize – života je zaista mnogo i bilo.

Ne bi se „The Continental“, na kraju, čak mogao nazvati ni nekakvom ispošćenom ili ogoljenom „John Wick“ verzijom. Ironično, prije liči na rad nekog ko je sa mnogo manje para odlučio da rokne omaž filmovima Gaja Ričija poput „The Gentlemen“ (2019) i ovogodišnjem „Operation Fortune“, nego kao nešto što ima veze sa radovima Stahelskog.

Sam Čad je od projekta digao ruke u toj mjeri, da je, eto, dozvolio da ga na kraju potpišu samo kao jednog od producenata.

Na kraju je i dobra stvar, to što se „The Continental“ neće mnogo vezivati za ime „John Wick“ franšize. Uz najavu filma „Ballerina“ s Anom de Armas, u kojem je i najavljen Rivsov povratak serijalu, fanovi se opet nadaju i prizivaju zvanični, peti dio sa Džonovim imenom... Uz onu sačuvanu malu rezervu i nadu sa kraja četvrtog dijela, da sa ubistvenim avanturama najvoljenijeg među svim plaćenim ubicama nije gotovo.

I za neki novi krug u crnom odijelu: od Njujorka do Osake, od Osake preko Sahare do Londona, pa opet u lavirintu katakombi Rima i na stepenicama Monmartra... Jer, Džon Vik ne odustaje i nikako, ma ni u kom svijetu, ili gradu, ili hotelu na tom putu ne može ga sputati, skrenuti ili usporiti nekakav „The Continental“.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 2/5

18

Četvrtak, 9. novembar 2023.

PREPORUKA

Ivana Čogurić, ekološka aktivistkinja

Privatna arhiva

U jazbini s Odri Hepbern ZGRABI

FILM Kako mi jesen svake godine donese dobru dozu letargije, tako se kao medvjed povlačim u svoju jazbinu i dio ovog mjeseca posvetim pronalaženju filmova koji su mi promakli ili koji su se vješto skrivali od mene. Nedavno sam uživala u filmu „Charade“ (Stenli Donen, 1963) i skapirala da se nikad nijesam odljubila od ljepote koju je graciozno nosila Odri Hepbern. Nakon svakog njenog filma uočim koliko je vrsna u svim ulogama.

Ništa manje nemam da kažem ni za Liz Tejlor koja me je posebno kupila ulogom u filmu „X, Y and Zee“ (Brajan Haton, 1972).

Strastvena sam ljubiteljka „stare škole“, u sebi nosi suvi talenat.

Tada su sve glumice bile filmske zvijezde, a sada je malo koja filmska zvijeda glumački potkovana.

Ne kažem da u filmografiji devedesetih ili ovoj novijeg datuma nema kvalitetnog štiva, naprotiv, ali mom temperamentu najviše godi taj old school momenat.

Moj favorit je definitivno „The Women“ (Džordž Kjukor, 1939). Nažalost, 2008. napravljen je rimejk koji, na svu sreću, ne može da zasjeni original, već je toliko loše odrađen, da vam ga ne bih preporučila isključivo zbog toga jer su u međuvremenu smisao za humor i dobar scenario postali jeftina radna snaga filmske industrije, a takvi filmovi su nadasve neukusni.

Kada je riječ o filmovima ovog vijeka, miljenik mi je „Partisan“ (Erijel Klajmen, 2015) sa Vensanom Kaselom. Čudno težak i čudno dobar film.

IVANA ČOGURIĆ: Obožava pjesmu „The Hardest Thing to Do“ iz filma „Partisan“

TV Pojava kablovske degradirala je, umjesto da pojača kvalitet sadržaja, pa se u mojoj kući televizija rijetko gleda. Međutim, kada se TV upali, onda je to najvjerovatnije da bi se pogledao dnevnik, ili je riječ o kanalu Al Jazeera Balkan. Njihov izbor dokumentarnih filmova je odličan, a i njihove autorske emisije su sjajne, ma koja tema da je u pitanju.

MUZIKA Muzika koju pravi bend Muse je ono na što otkidam skoro 20 godina, ali volim da flertujem sa plejlistom, pogotovo ako je fankić u pitanju, i nema mi ništa slađe od provaljivanja novog izvođača ili pjesme. Tako sam

baš u filmu „Partisan“ otkrila duet Toni Primo i Nixxie „The Hardest Thing to Do“, koja je i postala moja omiljena pjesma.

ZAOBIĐI FILM Proteklih nekoliko godina totalno sam u fazonu - zaobiđi sve što se prikazuje u „Sinepleksu“.

Jednostavno, njegov repertoar je iskomercijalizovan u 99 odsto slučajeva. Brzi filmovi i laka lova; jednom godišnje mi se dopadne ono što se tamo prikazuje. Zaobiđi „Barbie“ i „No Hard Feelings“ filmove.

TV Prošle sedmice, dok sam listala kanale i čekala vijesti, naišla sam na Zvezde Granda. Baš tada je njihov idejni tvorac Saša Popović rekao nešto tipa: „Gde su kročile Zvezde Granda, tu još trava nije nikla“.

I kada pogledaš lijevo i desno, stvarno je čovjek u pravu, samo možda nije svjestan koju težinu ima ta izjava. Stoga, zaobiđite Pink, Red, Happy, Zadruge, Farme, Kurir, Amy G Show, ali i „Veče sa Ivanom Ivanovićem“.

MUZIKA Ne znam odakle da počnem, ali znam đe da završim: novi albumi Jelene Karleuše.

19

Četvrtak, 9. novembar 2023. v

D

Water Made Us

nom dijelu, a potom i intiman ali filozofski osvrt na to, što taj odnos Džamili znači.

Sam naziv ploče referenca je na stihove Toni Morison. I otprilike, to je prostor u kom se njen vrlo specifičan, psihodelični soul, širi i pruža u carstva folka, popa i fanka, ne gubeći ni mrve prepoznatljivosti.

Najbolje pjesme na ploči su optimistične, poput već velikog hita „Tiny Garden“, ili „Boomerang“ i „Practise“. U

ino Jelusić je, jednostavno, projekat, a neđe u međuprostoru i između redova priče o liku koji je stigao da bude bekvokal za hard rok i hevimetal titane Whitesnake, a koji je možda i zamjena za Dejvida Koverdejla u budućnosti –izgubila se muzika. „Follow the Blind Man“ je album na kom Dino demonstrira da mnogo toga može (vokalno, stilski), ali i da ima malo toga da kaže. Daleko je od „hrvatskog projekta koji zemlju lansira pravo u prvu hevimetal planetarnu ligu“, a daleko je i od toga da je momak iz Požege s ovom pločom dokazao da je autentična, svjetski bitna faca.

K

orak nazad, da bi se grabilo dva naprijed, to je ideja hrvatskog synth pop trija pocket palma na novom albumu „III“.

Konkretno, to znači da se iz sasvim prepoznatljivog retro zvuka osamdesetih (vaporwave), ekipa vratila sasvim darkerskoj melodici, staroj otprilike deceniju. Tada su kao dvojac funkcionisali pod imenom Side Project, prije nego što su zaplovili horizontom regionalne popularnosti.

Manje melanholije, sanjarske atmosfere; više minimalizma, stvarne introspekcije, to je ploča „III“ u odnosu na prethodne radove pocket palme. Nažalost,

ogledalu tog rastanka, Džamila je vrlo strpljiva, riješena da izvuče isključivo nešto dobro, i vrlo je direktna. Sve to ove pjesme čini koherentnom, a u onom ispovjednom domenu, iskrenom cjelinom.

Uvodne pjesme, u kojima Džamila iznova proživljava kroz faze te njoj važne bivše veze, rastrčanije su, izoštrenije i sveukupno interesantnije od introspektivnog nastavka.

Vuds sa svim tim poređenjima romansi sa životom cvijeća,

klimatskim ciklusima ili vodom nije pretjerano originalna, ali je ovom pločom pronašla važan ton i vinjetu raskošne karijere.

S. S.

Ocjena: 79/100

Jelusick

Follow the Blind Man Više stila, malo (skoro nimalo) suštine, to je otprilike ploča koju Dino potpisuje kao Jelusick. Najgore je to što djeluje kao, doduše, sasvim vjerno imitiranje zvuka kojim je veliki Whitesnake kovao onu nesalomivu reputaciju koja traje neđe od kraja osamdesetih. Uz, naravno, gomilu modernijih metal vinjeta, čisto da se dokaže da autor pra-

ti trendove, ili ih, kobajagi, i sam postavlja.

Albumu fali fokusa, a u silnoj potrebi da se dokaže da Dino i njegov bend mogu sve (ili, makar – sve od onog najboljeg što je činio Whitesnake) izostala je, recimo, jedna dobra, čvrsta, utemeljena pjesma. Nešto što je djelo isključivo Dina Jelušića. Kad batali žiriranja po „Voice“ traganjima za talentima,

možda konačno izađe iz zone komfora – pa pronađe, autorski, sebe. Valjalo bi mu, pa i po zakonima onih računica koje mu primarno kormilare karijerom.

S. S.

Ocjena: 44/100

Pocket Palma III

album pati od manjka ideja, a ciljano repetitivni momenti, sve zarad specifične ritualne i egzotične atmosfere, pojačavaju utisak monotonosti. Na tom putu ne pomaže previše zaista detaljna i vrlo brižno ispeglana produkcija.

Uvodna pjesma „Četiri zida“, predivno orkestrirana iako ne raskošne melodije, odudara od cjelokupnog utiska,

kao i, recimo, neočekivano gitarski vođeni „Trač“. Lagana klavirska završnica „Koža“ je klimav, nedorečen i čak u odnosu na cjelokupan materijal - ciničan momenat.

Sveukupno, ideja je bila da „III“ sublimira kompletan put projekta pocket palma, ali se u toj namjeri zalutalo u lavirint i nije se izašlo. Ono „dva koraka naprijed“ je izostalo jer Luka Vidović, Anja Papa i Bruno Žabek nijesu iskoračili na neku novu teritoriju; a primarno, ovaj album mo-

menart.rs

žamila Vuds proslavila se vrlo političnom, angažovanom muzikom i stihovima, a sada je jedna od ključnih figura modernog soula isključivo na terenu romanse.

Tako autentična i delikatna muzička figura iz Čikaga, na putu do trećeg albuma, bila je dugo posvećena pisanju.

Takođe, gradila je bliskost sa producentom i pjesnikom Krisom Maklinijem; radili su na ovim pjesmama i prije ulaska u njegov studio u Los Anđelesu. „Water Made Us“ je, otprilike, labava i ciljano maglovita hronologija njene posljednje, gorko-slatke romanse u uvod-

music.apple.com

D

jamilawoodsmusic.bandcamp.com

Jamila Woods

DZUBOKS

že da bude interesantan samo onima koji ih ranije nijesu slušali.

S. S.

Ocjena: 65/100

20

Četvrtak, 9. novembar 2023.

fil

33 OBRTAJA m

Dajte mi mjuzikl sa Čolićevim pjesmama P

mnog platna i mračne sale, da mi je lupalo srce i da mi se ništa uzbudljivije u životu nije desilo.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Posle svakog filma sa radnjom u Italiji, seli mi se u Italiju.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete

u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Joakim Trir i Dejvid Finčer su autori koje sam oduvek želela da upoznam. Pretpostavljam da bi za provod najbolji bio Gzavije Dolan.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Soundtrack filma „Call Me

by Your Name“ (Luka Gvada-

njino, 2017). Tu ima svega, od klasike, preko osamdesetih, do modernog. Od eksperimentalnog, preka diska, do indija. Od radosti do očaja.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Filmovi Kventina Tarantina toliko su duboko usidreni u američku kulturu, da stvarno ne znam šta bi ovde radio?

Nadam se da bi primenio svoj humor i cinizam i bez zadrške ismevao sve naše konzervativne i primitivne gluposti.

mu ika

isati, a ne dati veliki deo sebe je stvaranje u grču – kaže Staša Bajac, književnica i režiserka koja proteklih mjeseci oduševljava region. Ova svemoguća dama, diplomirana dramaturškinja (FDU - Beograd) i režiserka (filmska režija Univerziteta u Berlinu) potpuno se predaje pisanju, bilo da radi za teatar, film ili televiziju.

Njene britke ideje, pitke stranice utkane su u filmove „Vlažnost“ (Nikola Ljuca, 2016) i „Asimetrija“ (Maša Nešković, 2019); serije „Grupa“, „Državni službenik“ i „Žigosani u reketu“, te u doku-serijal „Ona se budi“, koji dobro pamtimo.

Postdramska bajka „Ovaj će biti drugačiji“ i muška verzija „Ova će biti ista“ postale su dio repertoara Ateljea 212, a ljetos nas je obradovala i uzbudljivim romanom prvijencem „Ruka u vatri“ u izdanju Geopoetike.

Proteklog mjeseca pripala joj je nagrada „Borislav Mihajlović Mihiz“ za dramsko stvaralaštvo, a završila je i posljednje snimanje. Autorka scenarija i režije za kratkometražno igrano ostvarenje sa Milanom Marićem i Ivanom Vuković u glavnim ulogama, raduje se što je film konačno gotov nakon korona-pauze. I eto idealnog povoda za naše „Obrtaje“ i još bolje upoznavanje Staše i njenog kreativnog uma.

z

Film koji Vas čini srećnim i zbog čega?

- „The Hours“ (Stiven Doldri, 2002). Zbog toga što me podseća da je film svemoguć. Sve može da se prenese.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „The Act of Killing“ (Džošua Openhajmer, 2012). Kompleks „belog spasioca“ je nešto od čega mi se prevrće želudac.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Tenet“ (Kristofer Nolan, 2020). Pola nisam razumela, ali nisam se ni trudila. To me uopšte nije sprečilo da uživam. Super mi je taj film.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Volela bih da gledam mjuzikl sa Čolićevim pesmama koji pokriva tri različite epohe.

Omiljeni filmski rivali?

- Pegi i Don iz serije „Mad Men“. Nisu filmski, a nisu ni rivali, ali postoji u tome nešto jako tenzično.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Kada pred kraj filma „Phantom Thread“ (Pol Tomas Anderson, 2017) Vudkok i Alma plešu u praznoj balskoj sali pored oborenog konja. Konj nije pravi, ali je scena prekrasna.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Kada u „Klipu“ (Maja Miloš, 2012) junakinja Isidore Simijonović za dečka u kog je zaljubljena kaže: „Ali ja njega volim...“, a drugarica joj odgovori: „Ma, koga ti, bre, voliš?“ Smešno mi je, jer se u tim godinama fatalno zaljubljujemo, a ne znamo ni sami u šta.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Imala sam šest godina i gledala sam „Hook“ (Stiven Spilberg, 1991). Ne sećam se filma, koliko se sećam osećaja ogro-

Staša Bajac, književnica i režiserka

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- U pesmi „Drive“ grupe Drive Warpaint ima divan stih: „I’m a lucky child“. Taj album smo moja drugarica Ana i ja zajedno otkrivale i slušale 2014, ali

Privatna arhiva

21

TV

Staša Bajac: Poslije svakog filma o Italiji, seli joj se u Italiju

mi taj deo i dan-danas, deset godina kasnije, prenosi njenu zaraznu energiju i znatiželju prema životu. Podseti me da način na koji mislimo o sebi oblikuje našu stvarnost.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Vangelis, odjavna špica filma „Blade Runner“ (Ridli Skot, 1982).

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Ne znam baš da li je himna, ali kada sam redovno trčala, kada sam na izmaku snage, uvek bih puštala „Beginner’s Luck“, Maribou State. Odjednom bih se osećala kao da letim. Album koji čini da se osećam kao da je sve moguće jeste

„Heaven or Las Vegas“ grupe Cocteau Twins.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Orestes“, A Perfect Circle.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Gangsta’s Paradise“, Coolio.

I „Unbreak My Heart“, Toni Brekston.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- To mi zvuči jezivo, da izaberem nešto što obožavam i onda se kinjim besomučnim ponavljanjem.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Muzika Đorđa Balaševića ostavlja me potpuno ravno-

dušnom, ali ne mislim da je precenjena, niti gajim negativna osećanja prema njegovom liku i delu.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Strašno mi je žao što je Džef Bakli stradao tako mlad, ali bila sam mala kada se to desilo.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Muško bez karaktera“, Magazin.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- U osnovnoj sam imala poster Kurta Kobejna.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Nadam se da mene neće.

Serija idealna za kišni vikend?

- Toliko volim kišu, da je sve što valja idealno za kišne vikende. Možda prva sezona serije „Stranger Things“, ako je hladno i mračno.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „My So-Called Life“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Looking“!!!

Serija koju nikada nijeste završili?

- Nisam završila mnogo serija na koje su ljudi šiznuli. „True Detective“, „Wire“, „Breaking Bad“... Bile su mi dosadne.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Više mi pada na pamet serija koje su imale odličnu prvu ili drugu sezonu, a onda su otišle dođavola. Na primer, prvu sezonu Finčerove „Mindhunter“ pogledala sam dva puta, a drugu jedva.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Džemper Sare Linden iz prve sezone danske serije „The Killing“.

Najdraži par iz serije?

- Mini-serija „Fosse/Verdon“ fantastično je dočarala komplikovan odnos umetnika koji su i ljubavnici. Odnos Bobija Fosija i Gven Verdon je na trenutke prilično toksičan, što me, naravno, ne oduševljava.

Ali, oduševilo me je kako je ta dinamika predstavljena.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Hm. Film i pozorište su specifični; saradnici moraju da vam odgovaraju energetski, ideološki, stvaralački. To se oseća na koži i testira kroz vreme. Ja moje ljude toliko volim, da ih ne bih menjala ni za prave, ni za izmišljene. :) Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Obojica su me napinjala. Navijala sam za Nindža Kornjače.

M. ČAVIĆ

Četvrtak, 9. novembar 2023.

kalendar

B

oca burbon viskija kružila je, od ruke do ruke, za istim londonskim stolom za kojim su bili Mik Džeger, Kit Ričards i Roni Vud, a Bili Ajdol znao je da pjesmu mora nazvati po onom, što je pisalo na toj naljepnici. „Rebel Yell“.

Nastavnik hemije je u jednom od školskih izvještaja, pored imena Vilijama Majkla Alberta Brouda, napisao „Billy Idle“ (dokoličar, uzaludni Bili).

Bili je hemiju mrzio, a nadimak mu se dopao; samo zbog prevelike sličnosti sa Pajtonovcem, Erikom Idlom. Samo je ono „Idle“, u međuvremenu, pretvoreno u „Idol“.

Noć sa Stonsima

I Bili se te noći nije mogao čudu načuditi: odakle on, nakon nekoliko pankerskih godina u bendu koji suštinski nije ni bio pank, tu - sa Stonsima. U stvarnosti, muzički London te 1983. znao je da pred sobom ima zvijezdu koja prijeti da eksplodira kao rok supernova, kao superstar... Nebo se posložilo za Bilija Ajdola u novembru 1983; prije 40 godina, kada je rođen album „Rebel Yell“.

Znate li što je savršeno katastrofalan marketinški potez? Jedna čuvena destilerija iz Kentakija (odakle bi drugo dobar burbon bio!), prije tri godine odlučila je da brend „Rebel Yell“ preimenuje u poprostačeno, sasvim ćosavo i kuso „Rebel“. Ne bi trebalo ni pominjati, kakva je sada među vaskolikim rokerima jagma za starijim serijama viskija sa starim naljepnicama; kao ni to, da baš nikog ne interesuje „Rebel“.

Sve se zavrtjelo za jedva nešto više od šest godina, do te noći za stolom sa Stonsima. Krajem 1976, Bili je, kao gitarista, upao u sasvim mlak retro-rok bend Chelsea. Pjevačica Džin Oktober odmah mu je okrenula imidž naglavačke: natjerala ga je da eliminiše štreberske cvikere, da nabaci sočiva i malo jaču šminku oko očiju...

I da se ofarba u plavo. Džin je pred sobom željela lika koji izgleda kao roker iz pedesetih, buntovnik bez razloga;

„Rebel Yell“, album koji je proslavio B

Gitarski kolo pogonu od b

a uskoro će Bili Ajdol postati najbliže antiheroju što je pank imao. „Rebel Yell“ je jednako pjesma Stiva Simonsa i Bilija Ajdola.

Gitarista Stivi je osmislio onaj instrumentalni uvod, onaj vrtlog i tornado u kom ne znate sa koje strane vas udara električna gitara, a sa koje klavijatura. A sve što je Simons o pjesmi rekao jeste da ga je za to čudo od uvoda inspirisao, od svega – zvuk akustike bluz-folkera Lea Kotkea.

Otprilike, pjesma je imala čvstinu i moć Bilijeve prve britanske hitčine „White Wedding“ s albuma koji je nosio njegovo ime godinu ranije; a bila je plesno zarazna kao drugi hit „Dancing With Myself“... Najbolje od obje, za pjesmu koja će ga lansirati u muzičku orbitu sa druge strane Atlantika.

Nakon svega nekoliko sedmica, Bili je uhvatio šturu iz benda Chelsea; već je i njemu bilo jasno da može biti frontmen

u nečemu mnogo uzbudljivijem. To nešto zvalo se Generation X. I bio je to jedan od prvih pank bendova koji je dobio šansu na famoznom „Top of the Pops“ programu televizije BBC. I zamislite, bili su pankeri – optuženi da su pank izdali! Jer, za razliku od The Clash i Sex Pistols, Generation X svirao je pank očigledno inspirisan britanskim popom šezdesetih.

Odatle i ono „pank antiheroj“ uz Bilijevo ime... Evo kako im

amazon.com

22

Bilijev pečatni pogled s omota kultnog albuma

Četvrtak, 9. novembar 2023.

23

ovrat na burbona

Ispod trbušnjaka

Dakle, za uzlet prvog solo albuma „Billy Idol“, na ljeto 1982, Biliju je važna karika bio Stivi, ali je još bitniji bio MTV. Televizija je u tom periodu najednom postala motor za moćno muzičko gorivo; a MTV glavešine su otvoreno gurale nešto što se nazivalo „druga britanska invazija“ muzičke Amerike. Bili Ajdol bio je, naravno, savršena zvjerka za takvu džunglu: lik koji je izgledao potpuno i američki i britanski; i rokerski i pankerski... I da, bio je vraški zabavan.

Daleko od toga da je album „Rebel Yell“, koji je lansiran 10. novembra 1983, bio samo ta jedna-jedina uvodna pjesma.

Naprotiv; bilo je tu prije 40 godina mnogo toga promišljenog, pametno i diskretno spa-

Sudbina je htjela da muzička kometa Bilija Ajdola visoko uzleti i zablista te jeseni 1983. sa „Rebel Yell“.

Nikada više neće snimati takve hitčine, i sa takvom lakoćom osvajati orbitu

kovanog. Što je naslućivalo da je ispod fasade od onih trbušnjaka i naježene plave kose, jedan mnogo pametan klinac iz komšiluka.

Prva pjesma sa kojom je Bili uspio da uđe u Top 10 američke ,,Billboard“ liste nije bila „Rebel Yell“, već jedina balada albuma, „Eyes Without a Face“. Referenca na istoimeni

Vajldova jeza

Biliju Ajdolu je tada, sa 28 godina, bilo dosta tih silnih selidbi u Njujork, pa vraćanja u London, pa opet nazad. Neki težak raskid učinio je da se osjeti masakriranim i da za sve to okrivi sebe, a uz sve to je došla i slava... Pa se, nimalo patetično, stvarno tih dana osjećao – kao da sebe više ne prepoznaje.

E, od svega toga, od tog ličnog pogubitisa, Bili Ajdol bježao je na scenu, u studio, u neku opako zabavnu i nasmijanu, mnogo štosnu a opet pametnu i iskrenu muziku. Gdje je, recimo, najbolji primjer treći singl, „Flesh for Fantasy“.

Pjesma koja otvara B stranu je referenca na istoimeni holivudski klasik još jednog francuskog režisera (Žilijen Duvivje, 1943); sa Hičkokovim obožavanim glumcem Robertom Kamingsom i veli-

Omiljeni burbon Kita Ričardsa kao inspiracija za naziv ploče

kom noar ikonom Barbarom Stenvik... U suštini, bila je to antologija tri natprirodne i blago jezovite priče o okultnom, od kojih je najbolja bila ona Oskara Vajlda. O liku koji savršeno predviđa, jednom skeptičnom advokatu, neku strašnu i ciničnu sudbinu.

A sudbina je htjela, da muzička kometa Bilija Ajdola na nebu visoko uzleti i zablista te jeseni 1983. sa „Rebel Yell“. Nikada više neće snimati takve hitčine, i sa takvom lakoćom osvajati orbitu.

Najveći kvalitet Bilija Ajdola ostala je, prije svega, sposobnost da učini te velike pjesme sa prva dva albuma i dalje vitalnim; da jednako „rade“ kao i onaj burbon u ruci Kita Ričardsa prije 40 godina. A kako i neće, kad ona gitara Stiva Stivensa i dalje baca u kolovrat, na početku „Rebel Yell“.

S. STAMENIĆ

Sa gitaristom Stivom Stivensom yahoo.com

je svima odgovarao: „Mi smo iskreni u vezi sa tim da nam se dopadaju Elvis, Stonsi i Bitlsi... Dopadaju se i svima njima pustim pankerima, nego se malo foliraju“.

Zna se ko je bio u pravu: do početka osamdesetih pank puritanci su ili naučili da se prilagode, ili potpuno propali (karijerno, životno - birajte sami), a Bili je vukao isključivo dobre poteze. Neđe početkom 1981. odlučio je da digne sidro iz benda i otplovi u solo vode ka Njujorku; tamo je i upoznao Stivija Stivensa. U suštini, imao je i sreće da naleti na ultratalentovanog, zabavnog i dobrog lika koji je, recimo, godinama kasnije osmislio i „Dirty Diana“, veliki gitarski rok hit za pop zvijezdu Majkla Džeksona. Ali, ostao je najbolje upamćen kao autor gitarskog uvoda za, zamislite, film „Top Gun“.

film koji je mladi Vilijam obožavao: francuski horor klasik „Les yeux sans visage“ (Žorž Franžu, 1960)! Kako je to samo luda priča – o ocu, plastičnom hirurgu, koji pokušava da rekonstruiše lice, u saobraćajnoj nesreći unakažene kćerke.

I to tako što će koristiti kožu žrtava ubica... E, motiv jednog takvog filma, u kom od djevojke ne ostane prepoznatljivo ništa osim očiju, Bili Ajdol iskoristio je za pjesmu u kojoj pjeva – o sebi.

thirtyonewhiskey.com

Bilija Ajdola, objavljen prije četiri decenije

24

Četvrtak, 9. novembar 2023.

kalendar

Politički apsur

edna od najvecih filmskih i televizijskih zvijezda 20. vijeka, Džulijus Henri Gručo Marks, bio je i čudnjikava verzija filozofskog vizuelnog radnika. Njegovi vrlo popularni i duhoviti citati, čija je konotacija primjenljiva u raznim, kompleksnim scenarijima, samo su dio priče o jakom efektu koji je ostvario na polju kinematografije.

Benito Musolini bio je posebno isprovociran Gručovim bezočnim humorom, pa je film ubrzo i zabranio. No, ubrzo su mu se pridružile i Sjedinjene Američke Države. I Ameri su bili revoltirani „pogrešnim šalama u pogrešno vrijeme“

da govorimo o produkciji braće Marks uopšte ili, pak, o sveukupnom uticaju jednog filma na razvoj komedije kao žanra,

Izmišljene zemlje

„Duck Soup“, ostvarenje premijerno prikazano 17. novembra 1933, donijelo je priču o nepostojećoj zemlji Fridoniji, čija je krajnje koruptivna vlada iskoristila priliku da na platformi finansijskog kolapsa započne rat sa takođe izmišljenim violentnim komšijom, državom Silvanijom.

Musolinijev bijes

Maestralna scena s ogledalima imdb.com

I dok će ga, bez sumnje, mnoge generacije pamtiti po tim koncizno spakovanim duhovitim izjavama, Gručo je imao i značajne marketinške poduhvate. Tako je iskusni brat Marks, kada su ga pitali da opiše komediju „Duck Soup“, rekao: „Ovaj film rezultat je miksa dvije ćurke, jedne guske i četiri kupusa, bez patke. Kada je probate, to će vam biti pačija supa do kraja života“.

Od 26 autorskih filmova, Gručo je približno polovinu snimio sa članovima porodice, a jedno od najznačajnijih, bilo

bila je krajnje politička i „tamno“ obojena komedija koja, iz kadra u kadar, prerasta u za to vrijeme opasnu satiru. imdb.com

J

Devedeset godina od premijere v

Gručov lik doveo do zabrane filma s obje strane Atlantika

Da je riječ o jednoj od najopasnijih satira iz tridesetih godina prošlog vijeka, govori i činjenica da su braća Marks žestoko naljutila većinu evropskih lidera. Benito Musolini bio je posebno isprovociran njihovim bezočnim humorom, pa je film ubrzo i zabranio. Štoviše, bio je ubijeđen da je diktator kojeg u „Duck Soup“ igra Gručo, zapravo, on.

No, Evropljanima su se ubrzo pridružile i Sjedinjene Američke Države. I Ameri su bili revoltirani „pogrešnim šalama u pogrešno vrijeme“. Jedan od mogućih razloga ogorčenosti bilo je to što je film lansiran tokom Velike depresije, pa ni američkoj vladi, ni kritičarima, a na koncu, ni publici, nije bilo do političkog cinizma tokom strašne ekonomske i političke krize u zemlji. Ali, uprkos teškoj deceniji, pitanje je što su tačno očekivali od braće Marks... Sočnu ljubavnu komediju?

Režiser Leo Mekeri bio je krajnje iznerviran „lošim skriptom“, koji je prošao čak četiri različita scenaristička stola, podvlačeći da su „braća Marks potpuno luda“.

Ipak, finalni projekat, u kojem je Zepo Marks ostvario posljednju ulogu u okviru

25

Četvrtak, 9. novembar 2023.

vanvremenske satire „Duck Soup“ braće Marks

Igra ogledala

Jedna od takvih slika je sasvim sigurno i ona najpoznatija u ovom filmu - igra ogledala koju Gručo i Harpo Marks igraju maestralno. No, ne smijemo zapostaviti ni Čika, čije prisustvo u ulozi špijuna pojačava parodijske linije političkih lidera i vlada uopšte, sa posebnim fokusom na apsurdnost i haos u političkoj sferi.

Ključni segment rada na filmu „Duck Soup“ jeste produkcija: prije nego što će se preseliti u kuću „MGM“, braća Marks će za tada popularniji „Paramount“ napraviti ovo ključno djelo. No, problem je bio u to-

Plakat filma koji je premijerno prikazan 17. novembra 1933.

me što ovaj studio tada nije očekivao satiru, već totalno laganu komediju. Tako da, neuspjeh na boks ofisu označio je i kraj saradnje.

Iako je „Duck Soup“ i jedan od tipičnih primjera prvenstveno Gručovog rada, čiji je kvalitet i dan-danas neosporan, u doba kada je film lansiran uslijedile su vrlo negativne kritike.

Srećom, nije moralo da prođe mnogo vremena da bi publika shvatila pravu namjeru braće Marks i da bi joj postalo jasno da je ova forma satire zapravo - vanvremenska. Tako da, iako ni primjesu ovakvih filmskih radova ne možemo da vidimo kod ovdašnjih režisera, uvijek se možemo vratiti devet decenija unazad.L. MURSELJEVIĆ

flickr.com

„bratske“ produkcije, pretvorio se u značajno dostignuće koje je u više segmenata promijenilo pravac žanra.

Brzim šalama i zapletom, ostvarenje „Duck Soup“ pomjerilo je granice komedije i sasvim sigurno značajno inspirisalo mnoge kasnije aktere koji su željeli da dalje razvijaju ovu vrstu filma i rade na tome što bi u mogućnosti mogao žanrovski da ponudi. „Duck Soup“, kao krajnje rijetki primjer lagane kombinacije režije i scenarija, koji zahvaljujući temi kojom se bavi možete da smjestite u bilo koju deceniju, jednostavan je prikaz sveukupnog talenta braće Marks. I toga kako u njihovim filmovima slojevi pojednostavljenih mizanscena zapravo otkrivaju krajnje kompleksnu sliku jednog društva.

imdb.com

rd sa brkovima

Parodija na račun velikih svjetskih lidera

Četvrtak, 9. novembar 2023.

havanaluanda.wordpress.com

26

PODGORI č ARENJE

Heroj Kastrove Kube

S

amo je 48 dobitnika Ordena heroja Republike Kube.

Tu zlatnu zvijezdu nad nacionalnom zastavom, najveće i najblistavije priznanje karipske zemlje i njene revolucije, nosi i jedan Tomašević. Najbliža konekcija Herceg Novog i Fidela Kastra.

Raul Enrike Menendes Tomašević bio je jedan od vojnih lidera Kubanske revolucije i borbe protiv diktatora, generala Batiste. Lik kao iz udžbenika i najboljih priča o bilo kojoj gerili ili revoluciji: četiri godine na teškoj robiji zbog javno iskazanog stava; pa bjegunac iz zatvora, pa operativac iz „podzemlja“...

Konačno, i uspješan organizator gerilskih formacija na Alto Songu, grupe koja se potom priključila „Drugom istočnom frontu“ Raula Kastra, Fidelovog brata, koji je bio predsjednik Kube od 2008. do 2018. godine.

Dalje: organizator gerilskih boraca protiv portugalskih kolonista, u Africi, u Gvineji-Bisao 1966. godine. Pa godinu kasnije na gerilskoj misiji u

Venecueli. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih, već sa činom divizijskog generala – šef kubanske vojne misije u Angoli. Sa jasnom i velikom ulogom komandanta tokom građanskog rata u afričkoj zemlji, jednoj od posljednjih koja se oslobodila od kolonijalizma.

Znajući sve to, prosto je nevjerovatno da, ako ne široj crnogorskoj, onda jugoslovenskoj javnosti, nije bio interesantan tako važan lik revolucije u zemlji koja je decenijama bila blizak saveznik. Daleko od toga da se kod nas o njemu nije pisalo: naš istraživač dijaspore i dugogodišnji ambasador u Latinskoj Americi Gordan Stojović u izuzetnim radovima skretao je pažnju i na fantastičnu biografiju Raula Menendesa Tomaševića.

Raul je bio sin španskog nastavnika Enrikea Menendesa Medine i Luise Tomašević Ljamos. Luisa je bila kćerka jednog emigranta iz Kruševica, orjenskog sela iznad Herceg Novog ka čijoj ljepoti sada vodi magistralni put od Novog ka Trebinju... O Raulovom odrastanju, buntovništvu, mladalačkim godi-

Zaglavi se

Fidel Kastro i Raul Menendes Tomašević

nama na demonstracijama, pa na robiji – zna se ponajbolje iz autobiografije „General Tomassevich: un héroe de la Revolución Cubana“. Tu su objavljeni i neki bitni podaci koje je stari general zapisao o crnogorskom porijeklu.

Možda najinteresantnija epizoda iz revolucionarne i vojne karijere generala Tomaševića bila je njegova zabilježena uloga u borbi u Zalivu svinja; kada je, za vrijeme predsjednika Kenedija, CIA pokušala da na ostrvu organizuje invaziju trupa protivnika Kastrove revolucije. Čuveni slučaj smatra se i vrhuncem Hladnog rata, periodom kada je cijeli svijet drhtao od nuklearne opasnosti.

Zato i ne čudi, što je Tomašević jedan od samo 11 vojnih komandanata koji su dobili Orden heroja Kube; te da ga

Crta: Srđan Ivanović

je, na ponos republike, Raul – ili general Tomas, kako su ga vojnici najčešće voljeli nazivati, tu medalju zlatne zvijezde dobio od Kastra lično. A sa Raulom je bio i mnogo bliskiji saradnik i prijatelj, još od vremena revolucije.

Preminuo je u avgustu 2001. u 73. godini. Dakle, manje od pet mjeseci nakon što je postao nacionalni heroj Kube, i samo tri godine nakon penzionisanja. Konačno, koliko je Kubancima i njihovoj revoluciji bitan, možda najbolje svjedoče imena drugih nosilaca istog ordena. Recimo: Arnaldo Tamajo Mendes, prvi kubanski astronaut. Pa Raul Kastro. Pa sovjetski lider Leonid Brežnjev. Pa Tete Puebla, prva kubanska generalka... A među njima, ponosno, i jedan Tomašević.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 9. novembar 2023.

27

london calling Iako je ženski nacionalni fudbalski tim Engleske ostvario niz uspjeha i donekle uspio da prikaže što su djevojke u mogućnosti da učine u ovom sportu, problemi na koje nailaze i dalje su daleko od riješenih

Djevojke i fudbal POPI (11): „Dobijam istinsku podršku od svog tima, dijelimo ista interesovanja“

L

ISSN 2957-2800

ondonci, uprkos popularnom mišljenju, istinski uživaju u šetnji po pljusku, i to bez kišobrana. Tu i tamo možete vidjeti ponekog s asesoarom od pe-ve-cea, ali tu uglavnom osnovnu jesenju ulogu igraju kape, kapuljače ili, na koncu, izostaju bilo kakvi dodaci.

Protekli vikend prošao je u kišnom fazonu, ali to nije pokolebalo mnoge Londonce. A dobrotvorna fondacija „Bloomsbury Football“ omogućila je ljubiteljima mokrih ulica da uživaju u uličnoj izložbi „Game Changers“.

Tako su Londonci dobili priliku da pogledaju približno fotografije djevojaka koje igraju fudbal, u okviru sjajne kampanje fondacije koja se godinama bori sa više nego očiglednom barijerom na koju nailaze žene što žele da se bave ovim sportom. Iako je ženski nacionalni fudbalski tim Engleske ostvario niz uspjeha i donekle uspio

Salima (12): „Fudbal čini da se osjećam kao ja“

da popularizuje, ali i adekvatno prikaže što su djevojke u mogućnosti da učine u fudbalu - problem je i dalje daleko od riješenog. Uprkos relativno dobroj sveukupnoj slici, određeni ruralni djelovi UK još kaskaju.

Tako su u fondaciji došli na ideju da fotografišu 16 mladih igračica, koje imaju između deset i 16 godina, i postave njihove fotografije sa ličnim porukama o tome koliko im je fudbal zapravo pomogao – bilo da se radi o mentalnom ili, pak, o fizičkom zdravlju. A osnovni program fondacije definisan je sedmičnim posjetama hiljadama djevojčica i djevojaka, sa kojima se, između ostalog, razgovara o problemima sa kojim se suočavaju u obrazovnom sistemu.

Podizanje svijesti o participaciji mladih djevojaka u fudbalu na Ostrvu i nije tako nova stvar, pa se iz fondacije nadaju da će poruka otići mnogo dalje od obale Ujedinjenog Kraljevstva. Jer, kako je to lijepo rekla jedna jedanaestogodišnja djevojčica u okviru ove izložbe: „Najljepši osjećaj na svijetu mi je da osjetim loptu pod nogama“.

Poruka izložbe, na koncu, ispala je sasvim jasna i nije ostavila previše dilema: djevojkama je mjesto na zelenoj travi, i svi polovi su dobrodošli!

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović