Dnevni list Pobjeda 12.11.2023.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 12. novembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20819 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Ambasadori zemalja EU i većine država NATO pakta bojkotovali novog šefa parlamenta, nijesu došli na proslavu Dana parlamentarizma

Radulović: Mandić u gotovo potpunoj diplomatskoj izolaciji do daljnjeg Kad populizam SKUPŠTINA CRNE GORE

prevlada pravičnost Nijesmo mi protiv povećanja minimalne penzije, ali treba povećati primanja i penzionerima koji su imali 40 godina radnog staža. Oni su na ovaj način izjednačili sve. Zna se šta je socijalna, a šta minimalna penzija – poručio je predsjednik Udruženja penzionera Nikšića Vlado Perović Očigledno je prevladao socijalni momenat naspram pravde i pravičnosti. Svakako da je jednoj ovakvoj mjeri trebalo da prethodi analiza i široka društvena rasprava, pogotovu među ključnim društvenim akterima, pored države, penzionerima, sindikatima, poslodavcima kako se ne bi dovodilo u pitanje povjerenje u institucije društva - kaže Vasilije Kostić STR. 4. i 5.

Prof. dr Rade Veljanovski o pogrešnoj regionalnoj politici Beograda i predizbornoj kampanji

STR. 2. i 3.

PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE ZA POBJEDU: ,,Srpski svet“ Šćekić najmanje uspješan ministar zdravlja do sada ugrožava Crnu Goru Ovako vođen zdravstveni i BiH, ali i Srbiju

Partitokratsko kadriranje obilježile su zloupotrebe, mobing i disciplinski postupci protiv neistomišljenika, izostanak rada na povećanju kvaliteta usluga, uvođenja reda u vidu protokola rada i normativa – kazala je Popović-Samardžić STR. 6.

POGLED SA STRANE

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

INTERVJU: Glumica Dubravka Drakić za Pobjedu povodom izvođenja predstave „Ćelava pjevačica“ na Festivalu glumca

sistem opasan i po radnike u zdravstvu i po sve pacijente

Ponovo dovođenje u žižu javnosti bivših saradnika Šešelja i Nikolića dokazuje da radikali nijesu odustali od svoje osnovne ideologije čak i kada su se ,,presvukli“ i osnovali SNS. Sada se definitivno skidaju maske. SNS je desnica, u igru vraća pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja i Tomu Nikolića koji je bio beznačajna figura. Više nego ranije govori se da su ovdje neprijatelji oni koji tvrde da je u Srebrenici bio genocid, da Kosovo više nije u STR. 9.

Srbiji - kaže Veljanovski

Vrijeme je za nove nagrade

To neće biti samo bojkot u protokolarnom smislu već i bojkot u vezi sa međunarodnim aktivnostima Skupštine.

To je, nažalost, najava onoga što se može desiti i drugim strukturama vlasti, posebno Vladi, ukoliko ona ne bude pokazala jasan smjer ka EU, zapadnim vrijednostima, NATO-u i jasan otklon od Beograda i Moskve.

Ukoliko Spajić ne bude pokazao takav odnos i on će doživjeti takav tretman. Nadam se da Spajić neće ići tim putem, već da će se aktivno i konkretno zalagati za ubrzanje puta ka EU i poštovanje svih preuzetih obaveza u NATO-u – poručio je Momčilo Radulović

I. MANDIĆ

D. MALIDŽAN

URUŠAVANJE FONDA PIO: Što će crnogorskom društvu donijeti najavljeno povećanje minimalnih penzija?

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

47.

KUPON

Cijena lubenice i Iran Piše: dr Dragan VESELINOV STR. 10. i 11.

Dubravka Drakić

Živimo u vremenu kada se mnogo priča, a ništa ne kaže

STR. 12. i 13.

2

Politika

Neđelja, 12. novembar 2023.

Generalni sekretar DPS-a razgovarao sa izvjestiocem EP

Bogdanović sa Piculom: Važno je da rezultati popisa budu prihvaćeni od ukupne javnosti PODGORICA – Važno je da se popis sprovede na način da rezultati budu prihvaćeni od ukupne javnosti, poručeno je na susretu generalnog sekretara DPS-a Aleksandra Bogdanovića sa Toninom Piculom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, tokom Kongresa evropskih socijalista.

Tokom sastanka razmijenjena su mišljenja o aktuelnim procesima u zemlji i regionu, sa posebnim osvrtom na Izvještaj o napretku, novoj vladi i popisu stanovništva.

Bogdanović je poručio da ideološki raspon učesnika okupljenih u vladajućoj strukturi zahtijeva ozbiljan napor i kompromise kako bi se Vlada održala, te da je u takvom kon-

Picula i Bogdanović

tekstu upitna dalja integracija Crne Gore u EU. - Istakao je da je popis laka meta dezinformacija, manipulacija, prljavih kampanja određenih struktura i medija, koji dovode u pitanje relevantnost

njegovih rezultata, te da Demokratska partija socijalista neće pristati na proces bez ispunjavanja traženih uslova – saopšteno je iz DPS-a.

U tom pravcu, Bogdanović je zahvalio izvjestiocu Piculi na

podršci da se popis održi u transparentnom i inkluzivnom procesu.

Tonino Picula je ponovio ocjene iz Izvještaja o napretku, da je Crna Gora propustila prilike za napredak u evropskim integracijama uglavnom jer se podrška članstvu političkih aktera često zadržavala na samo formalnim deklaracijama.

- Ukazao je da se popis stanovništva ne bi smio koristiti za dodatnu polarizaciju društva i dodao da očekuje da se proces sprovede na kvalitetan, sveobuhvatan, otvoren i transparentan način, te da u njemu budu uključeni svi akteri društva kako bi konačni podaci bili prihvaćeni od ukupne javnosti - navedeno je u saopštenju R.P. DPS-a.

Građanska inicijativa „21. maj“ ocijenila da je jedna od „najpokvarenijih političkih tvrdnji“ ona o ugroženosti i diskriminaciji Srba

Providna podvala zasnovana na negiranju države i crnogorskog naroda PODGORICA – Jedna od najpokvarenijih političkih tvrdnji znatnog dijela tzv. avgustovske većine odnosi se na izmišljenu ugroženost i diskriminaciju Srba u proteklim godinama. Osim što je ta besmislena teza u sukobu sa činjenicama ona najbolje potvrđuje patologiju i lažljivost uvezenog velikosrpskog nacionalizma - saopšteno je iz Građanske inicijative „21. maj“.

Navode da je, u vremenu dok su crnogorski Srbi nastajali tako što su se odricali crnogorskog nacionalnog i kulturnog

identiteta ili dok su eparhije SPC otimale crnogorske crkve i manastire, rasla „ugroženost srpstva“ u Crnoj Gori.

- Tako su proteklih decenija nestajali Crnogorci transformišući se u „ugrožene“ Srbe što nepobitno dokazuje period od 1991. do 2011. kada su građani srpske nacionalnosti narasli sa devet na 29 odsto. Istovremeno, „ugrožena“ srpska crkva koja je instalirana nakon aneksije Crne Gore 1918. god. uspjela je da protivpravno prisvoji crnogorsko sakralno i kulturno nasljeđe, da bi sve to osnažila sa ništavim „Te-

Bivši lider Lige socijaldemokrata Vojvodine ocijenio da je popis u našoj državi političko pitanje

meljnim ugovorom“ zaključenim sa vazalnom Abazovićevom vladom - navedeno je u saopštenju.

Prema njihovim riječima, jedina istina u pogledu „ugroženog srpstva“ i izmišljene diskriminacije Srba je, navode, istina da se radi o „providnoj velikosrpskoj podvali zasnovanoj na negiranju države Crne Gore i crnogorskog naroda“.

- Da bi stvari bile još banalnije svi u Crnoj Gori odlično znaju da su od devedesetih godina crnogorski Srbi, osim neznatne manjine, masovno

podržavali DPS ili nacionalističke neočetničke stranke počev od Narodne stranke, preko Šešeljevih radikala do Mandićevog DF-a ili vazalne antisuverenističke partije poput SNP-a. Ako su bili protiv DPS-ovog režima i istovremeno podržavali tuđe šovinističke vlasti osjećali su se „nacionalno ugroženim“, dok ako su su bili ušuškani u DPS-ov režim lako su podnosili „diskriminaciju“. To proevropska, građanska i multietnička Crna Gora odlično zna i pamti - zaključeno je u saopR. P. štenju.

Kompletiran poslanički klub Demokrata

Čanak: Žele da pokažu Rovčanin, Ćeman, Leković i Stjepović da Crna Gora politički pripada „srpskom svetu“ novi poslanici

PODGORICA – Popis u Crnoj Gori je isključivo političko pitanje, a kroz nacionalno prebrojavanje građana želi se pokazati da Crna Gora politički pripada „srpskom svetu“ – kazao je Nenad Čanak, bivši lider Lige socijaldemokrata Vojvodine.

Popis u Crnoj Gori, istakao je Čanak za Gradsku TV, predstavlja državno organizovani „teror na osnovu podataka koji bi po pravilu morali biti tajni“.

- U stvari, od toga se pravi izgovor za uništenje Crne Gore kao suverene države i njeno pripajanje ,,srpskom svetu“ – istakao je Čanak i poručio da su „fantazmagorične izjave isto-

ričara i ideologa velikosrpskog projekta ‘srpski svet’ Aleksandra Rakovića o vraćanju srpskog identiteta u Crnu Goru“.

- Srpski u riječima Rakovića znači jedinstven politički stav, političku podlogu, što podrazumijeva centralizovanu državu, potiranje svih razlika: regionalnih, istorijskih, kulturnih, na teritoriji te države. To znači jednu totalitarnu državu, praktično teokratsko-klerofašističku koja bi bila apsolutno sramota za sve ljude koji u njoj žive, na prvom mjestu za sve Srbe na bilo kom mjestu na svijetu. Mislim da je to u velikoj mjeri nemoguće – kazao je Čanak.

R. P.

PODGORICA – Nakon što su zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica i ministri Dragan Krapović i Vladimir Martinović ispoštovali zakon i podnijeli ostavku na poslaničku funkciju, novi poslanici Demokrata biće Nikola Rovčanin, Albin Ćeman, Momčilo Leković i Duško Stjepović.

Sa dosadašnjim poslanicima Borisom Bogdanovićem, Zdenkom Popović i Anđelom Vojinović, činiće Klub poslanika Demokrata, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore.

Predsjednik Kluba poslanika biće Boris Bogdanović.

-Na ovaj način popune upražnjenih poslaničkih mjesta u svom poslaničkom klubu, Demokratska Crna Gora, koja je jedna od najmlađih partija na našoj političkoj sceni i koja je poznata po tome što je donijela mnoge promjene, nastavlja da stvara dobru demokratsku praksu i predvodi reformske procese. Tako, nakon ovoga, u Klubu poslanika Demokrata biće više od pola poslanika koji nikada ranije nijesu bili u toj funkciji, iako nijesu nepoznata lica u političkom životu Crne Gore – navode u saopštenju.

R. P.

Ambasadori zemalja EU i većine drž PODGORICA – Predsjednik Skupštine Andrija Mandić već je u gotovo potpunoj diplomatskoj izolaciji i tako će ostati do daljnjeg. U tome je postignut relativni diplomatski konsenzus zapadnih partnera.

Najveći broj međunarodnih aktera u Crnoj Gori će postupati u skladu sa tim zajedničkim smjernicama prema Mandiću individualno – kazao je za Pobjedu Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori.

Nijedan od ambasadora 27 zemalja EU i većine država NATO-a nije došao na proslavu 117 godina parlamentarizma, koju je predsjednik Skupštine Andrija Mandić organizovao, sa deset dana zakašnjenja, u Vili „Gorica“ u petak. Prijemu je prisustvovalo nekoliko diplomatskih predstavnika, među kojima su bili ambasadori Sjeverne Makedonije, Rusije, Kine, Palestine, Turske. Među Mandićevim zvanicama, u prvim redovima, umjesto ambasadora bili su predstavnici SPC – mitropolit Joanikije i episkop Atanasije. Mandić se juče, dan nakon proslave koju su mu ignorisali ambasadori EU i NATO, sastao sa Vladislavom Maslenikovim, ambasadorom Ruske Federacije u Crnoj Gori.

Radulović je kazao da takav odnos država EU i NATO možda neće biti prema nekim programima ili projektima vezanim za Skupštinu, ali, kako je rekao, svakako prema Mandiću hoće.

- To je još jedan znak da Mandić nije dobrodošao u institucije Crne Gore i da međunarodna zajednica na taj potez ne gleda blagonaklono. Gospodin Mandić se ne zalaže ni za evropske integracije, ni za evroatlantske vrijednosti.

Njemu partneri iz EU i NATO ne vjeruju i tako će osta-

Radu u goto diplom izolac

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je da Mandić, sa pozicije prvog čovjeka zakonodavne vlasti, „na koju ga je smjestio njegov lobista Jakov Milatović, nastavlja da opstruira evropski put Crne Gore“ ti do daljnjeg – istakao je Radulović.

Poručio je da je Mandić čovjek koji je u kostantnoj komunikaciji sa predsjednikom Srbije Vučićem i koji postupa po instrukcijama i u skladu sa interesima druge zemlje.

- Ali i u skladu sa interesima Rusije na Balkanu. To možemo vidjeti i po sastavu prve javne prigode koja se desila

Vlahović DPS-u, SD-u i BS-u: Inicirajte smjenu predsjednika Skupštine Miodrag Vlahović, predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora i nekadašnji ministar vanjskih poslova i ambasador, pozvao je DPS, BS i SD da podnesu inicijativu za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.

- Neustavno i protivzakonito organizovanje „sjednice“ Skupštine bez poslanika i poslanica i prijem ambasadora Rusije su dva jasna razloga za smjenu vojvode Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine

Crne Gore. Podnesite inicijativu, DPS, BS i SD - poručio je Vlahović na društvenoj mreži X. Istakao je da je sastanak sa ambasadorom Rusije direktna i brutalna negacija i otklon od savezničke pozicije i evroatlantske politike Crne Gore, mnogo teži od, npr. neisticanja zastave Ukrajine u Skupštini.

- Popuštanje pred takvim postupcima vojvode bi bilo izraz političke nespremnosti i defetizma dodao je Vlahović.

Politika

Neđelja, 12. novembar 2023.

3

žava NATO pakta bojkotovali novog šefa parlamenta, nijesu došli na proslavu Dana parlamentarizma

ulović: Mandić ovo potpunoj matskoj ciji do daljnjeg u petak, gdje su bili samo oni ambasadori i šefovi međunarodnih misija koji su bliski određenim strukturama u Srbiji i Rusiji – kazao je Radulović.

Istakao je da će sve to imati posljedice na instituciju Skupštine, kao i na državu.

- To će podrazumijevati ne samo bojkot u protokolarnom smislu već i bojkot u vezi sa međunarodnim aktivnostima Skupštine. To je, nažalost, najava onoga što se može desiti i drugim strukturama vlasti, posebno Vladi, ukoliko ona ne bude pokazala jasan smjer ka EU, zapadnim vrijednostima, NATO-u i jasan otklon od Beograda i Moskve. Ukoliko Spajić ne bude pokazao takav odnos i on će doživjeti takav tretman. Nadam se da Spajić neće ići tim putem, već da će se aktivno i konkretno zalagati za ubrzanje puta ka EU i za poštovanje svih preuzetih obaveza u NATO-u, uz zaštitu svih podataka i aktivnosti koje se sprovode unutar NATO-a, a koje bi ljudi koji su sa njim u koaliciji mogli da zloupotrijebe – poručio je Radulović.

On je, komentarišući Mandićev sastanak sa ruskim ambasadorom, kazao da šef parlamenta nije

imao priliku da se sastane sa bilo kim drugim relevantnim.

- Moći će da se sastane sa ruskim ambasadorom, eventualno Sjeverne Koreje, da ga imamo ovdje, ili Irana. Eto, to su ideološke vrijednosti i odrednice u kojima se Mandić kreće, tako da je za očekivati da će se okrenuti tim vrstama diplomatske konekcije – kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, Mandić proslavu Dana parlamentarizma nije priredio u Skupštini gdje je trebalo, već u Vili „Gorica“, što je, kako kaže Radulović, prvi protokolarni promašaj.

Komentarišući to što su predstavnici SPC bili u prvim redovima zvanica, Radulović je kazao da je Mandić od državnih institu-

cija već počeo da pravi crkvene i klerikalne bunkere.

- Tako da je, u skladu sa tim, i praksa njegovog pozivanja i stavljanja u prvi plan predstavnika SPC. Mandić radi na klerikalizaciji državnih institucija Crne Gore – dodao je Radulović.

Ponašanje Mandića i bojkot njegovog prijema od ambasadora EU i NATO izazvalo je oštre reakcije DPS-a. Šef poslaničkog kluba te partije Andrija Nikolić saopštio je da Mandić, sa pozicije prvog čovjeka zakonodavne vlasti, „na koju ga je smjestio njegov lobista Jakov Milatović, nastavlja da opstruira evropski put Crne Gore“.

- Najnoviji otklon od evroatlantske, savezničke politike, Man-

Momčilo Radulović

Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera ocijenio je da Andrija Mandić, zbog svoje političke prošlosti, ni po koju cijenu ne bi smio da ima pristup osjetljivim podacima koji se tiču NATO saveza.

- Postoje mehanizmi od NATO-a, koji su i dosad primjenjivani, da se pri dijeljenju informacija, u odnosu na jednu zemlju koja je članica NATO-a, ogleda i primjenjuje onaj princip najslabije karike u lancu, a ovdje je to definitivno, u ovom momentu, predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Zbog svega

KLERIKALIZACIJA INSTITUCIJA: Mandić umjesto ambasadora EU ugostio vjerske poglavare SPC

Gospodin Mandić se ne zalaže ni za evropske integracije, ni za evroatlantske vrijednosti. Njemu partneri iz EU i NATO ne vjeruju i tako će ostati do daljnjeg – istakao je Radulović dić je demonstrirao prijemom ambasadora Ruske Federacije, države kojoj je Crna Gora uvela sankcije slijedeći politiku Evropske unije u osudi agresije na Ukrajinu. Istovremeno, baš zbog ovakvih incidenata kao i činjenice da je na čelu parlamenta Crne Gore osoba koja je dokazani ruski i srpski saveznik, pozivu na prijem povodom 117 godina parlamentarizma nije se odazvao nijedan od 27 ambasadora zemalja članica EU, kao ni 28 od 30 pozvanih ambasadora zemalja članica NATO – istakao je Nikolić.

Kazao je da poslanici DPS-a nijesu htjeli da prisustvuju ovom prijemu zbog toga što su, kako je rekao, svjesni činjenice da je Mandić „evropski“ izum Jakova Mi-

Kentera: Mandić ne smije imati pristup osjetljivim NATO podacima onoga što znamo o njegovoj prošlosti, on ni po koju cijenu ne bi smio imati pristup bilo kakvim osjetljivim podacima koji se tiču NATO saveza, ali i svega onoga što može predstavljati opasnost za neke mnogo kompleksnije stvari, za nacionalnu bezbjednost i za Alijansu – kazao je Kentera.

On je, u rubrici „Čuvari poštenja“ Gradskog portala, kazao da, u tom smislu, smatra da će i to dijeljenje podataka biti mnogo restrik-

tivnije nego što je dosad bio slučaj.

- Koliko je slaba ta najslabija karika, toliko se prema nama otvaraju i dijele podaci, tako da ne vidim opasnost, u tom smislu što mi sada nećemo ni dobijati informacije koje bi mogle biti kompromitovane. Na taj način se, u stvari, štiti sistem. Drugi momenat predstavlja i procjena naših bezbjednosnih službi, obavještajnih prije svega, kako će postupati u skladu sa tim, znajući ko je predsjednik

Skupštine, znajući za šta je optužen i kako će dijeliti podatke koji su osjetljivi sa osobom koja je na toj poziciji - rekao je Kentera.

Istakao je da je članstvo Crne Gore u NATO najveća garancija njenog suvereniteta, a, kako kaže, ne vjeruje u priču da neki ljudi u Crnoj Gori žele to da preispituju.

- Prvo Mandiću to ne bi bilo u interesu, jer nikad, ni u jednoj drugoj varijanti on niđe drugo ne može biti predsjednik Skupštine nego u

Vuković: „Bedem demokratije“ i„svjetionik nade za buduće generacije“?

Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković reagovao je nakon događaja u Vili „Gorica“ koji su bojkotovali ambasadori država EU i NATO. - Nakon što je „održao“ nenajavljenu sjednicu bez prisustva poslanika, predsjednik Skupštine

organizovao je prijem povodom Dana parlamentarizma, na kom se nije pojavio nijedan ambasador država-članica EU. „Bedem demokratije“ i „svjetionik nade za buduće generacije“?

– napisao je Vuković na društvenoj mreži X.

latovića, koji je postavljen na visoku državničku funkciju da bi institucionalno ometao napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU. - Punu političku i institucionalnu odgovornost za pokušaj konfrontacije Crne Gore sa svojim saveznicima, u šta se uklapa Mandićev prijem ruskog ambasadora, delegiramo prvenstveno Jakovu Milatoviću. On je odgovoran što je povodom Dana parlamentarizma Skupština Crne Gore bojkotovana od većine diplomatskih predstavnika država saveznica kao i od političkih subjekta sa domaće političke scene, kojima je jasno od početka kakva je uloga namijenjena Mandiću, kao i zašto ga

je Milatović protežirao - rekao je Nikolić.

Smatra i da su Milatovićev veto na Spajićevu ideju da sklopi vladu bez nekadašnjeg DF-a, kao i njegova platforma za naivne - da je Crnu Goru moguće približiti Evropskoj uniji preko Moskve, uveli su Crnu Goru u zonu civilizacijskog sumraka.

- Identifikovali smo stare i nove izvođače radova koji su odavno, ili od skoro, angažovani na blokadi evropskog puta Crne Gore i učinićemo sve da ih što prije sklonimo, elimišemo sa mjesta odlučivanja, onako kako smo to uradili sa Krivokapićevom i Abazovićevom vladom - dodao je Nikolić.

I. KOPRIVICA

nezavisnoj Crnoj Gori. Ne bi možda bio ni poslanik, ni on, ni Milan Knežević, ni svi oni. Tako da njima to nikako ne bi odgovaralo i mislim da prvi oni nikada ne bi voljeli da vide Crnu Goru koja bi ponovo izgubila državnost, jer upravo na ovaj način oni najviše dolaze do izražaja naglasio je on.

Ocijenio je i da će vrijeme i djela pokazati da li je nova vlada zaista proevropska.

- Ono što je sad ključno jeste da se ova vlada pokaže na djelu, ne na riječima, kao prethodne dvije. One su bile vrlo dobre na riječima, a ništa konkretno nijesu

uradile, a to je potvrdio i posljednji izvještaj EK. Ukoliko postoji snažna politička volja da sprovedemo u djelo sve ono što moramo kako bismo postali članica EU, vjerujem da je taj optimizam da će Crna Gora do 2030. postati članica EU, realan.

To će se isključivo bazirati na djelima, na tome koliko postoji političke snage i volje, i koliko će neko stvarno da zasuče rukave i radi svoj posao, da ne gleda lične i partijske interese, da ih ne stavlja na prvo mjesto već da prioritet bude državni interes, što do sada nije bio slučaj - ocijenio je on.

4

Ekonomija

Neđelja, 12. novembar 2023.

Urušavanje Fonda PIO: Što

„Mi nemamo stranku koja je nastala iz Željezare“

PODGORICA - U posljednje tri godine građani Crne Gore svjedoče ozbiljnim promjenama u pristupu socijalnim programima, posebno onima usmjerenim prema penzionerskoj populaciji. U fokusu nove vlade biće program ,,Evropa sad 2“ koji predviđa rast minimalne penzije na 450 eura, dok iznosi ostalih penzija ostaju na istom nivou.

POBJEDA

Iz sindikata Željezare oštro demantovali navode bivšeg predsjednika Odbora direktora EPCG Željezare Maksima Vučinića da nije imao podršku

PODGORICA – Navode bivšeg predsjednika Odbora direktora EPCG Željezare Maksima Vučinića, koji je juče dao ostavku na to mjesto, da nije imao podršku sindikata te da ga je jedan od radnika fizički napao, iz sindikata su oštro demantovali.

- Gospodin Vučinić je imao našu punu podršku od prvog dana otkad je stupio na funkciju predsjednika borda, smatrajući da će kao sin našeg bivšeg predsjednika biti jedan od nas. Kako je vrijeme odmicalo ta nada je polako umirala, a danas je definitivno i ugašena – kazali su iz sindikata.

Poručuju Vučiniću da ne mogu da daju ostavke na njihova radna mjesta, jer je to jedino što imaju.

Željezara Nikšić

- Mi nemamo stranku koja je nastala iz Željezare da odemo u to ime u Skupštinu, zahvaljujući radnicima Željezare. I pored svega pozivamo gospodina Vučinića da pokaže da je za i uz radnike i da se

vrati da zajedno podignemo Željezaru iz pepela, da to ne bude samo priča. Imaće i punu podršku i zagarantovanu bezbjednost, jer želimo svi u Crnoj Gori da znaju da nije bilo nikakvog fizičkog, već

isključivo verbalnog duela s obje strane. Nijesu političari obespravljeni u Crnoj Gori od strane radnika, već je to do sada bilo obrnuto. Da li je problem što sindikat nije politički? Mi se iskreno nadamo da nije - poručili su ,,željezarci“ .

Vučinić je podnio ostavku poslije dva mjeseca na toj funkciji nakon što je, kako je saopštio, na zboru sa radnicima uz prijetnje i fizički napadnut. Kazao je da nije imao podršku ni sindikata ni menadžmenta.

Demokratska narodna partija uputila je najoštriji protest povodom, kako su kazali, iznuđene ostavke predsjednika Radničke partije, Maksima Vučinića, na funkciju predsjednika Odbora direktora državne kompanije EPCG Željezara Nikšić. R. P.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede se sastao sa predstavnicima crnogorskog mljekarskog sektora i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove

Razmatraju iznos povećanja premija na otkupljene količine mlijeka PODGORICA - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković saopštio je da se već razmatra iznos povećanja premija na otkupljene količine mlijeka, ali da će to zavisiti isključivo od sredstava opredijeljenih Agrobudžetom.

D. MIJATOVIĆ

On je na sastanku sa predstavnicima crnogorskog mljekarskog sektora i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, izrazio zahvalnost na otvorenosti i spremnosti za razgovor, istakavši da je razgovor osnova za rješavanje problema u svim oblastima, pa tako i u poljoprivredi, koja je pogođena brojnim neprilikama ne samo u Crnoj Gori, već i širom Evrope.

Joković je, kako je saopšteno iz

Vladimir Joković

Pored primarnih poljoprivrednih proizvođača, sastanku su prisustvovali i predstavnici prerađivača mlijeka, koji su iznijeli svoje probleme u otkupu mlijeka, razuđenosti terena, visokim cijenama goriva, nelojalnoj konkurenciji iz regiona, damping cijenama od trgovinskih lanaca, kao i nedovoljnom pozicioniranju crnogorskih proizvoda na policama trgovinskih lanaca Ministarstva, naveo da je već obavio razgovor sa predstavnicima trgovinskih lanaca u vezi sa boljim pozicioniranjem domaćih proizvoda, kao i sprečavanjem nerealnog obaranja cijena proizvoda iz regiona, te da je na ovu temu postignut konsenzus. Osim toga, on je pohvalio uključivanje domaćih proizvođača u akciju Stop inflaciji, kao i nekih proizvođača iz regiona. Joković je naveo i da će se mjere koje su sprovedene u okviru ovog budžeta prenijeti i na narednu godinu i da se

razmatra uvećanje postojećih i uvođenje novih mjera u mljekarskom sektoru.

Pored primarnih poljoprivrednih proizvođača, sastanku su prisustvovali i predstavnici prerađivača mlijeka, koji su iznijeli svoje probleme u otkupu mlijeka, razuđenosti terena, visokim cijenama goriva, nelojalnoj konkurenciji iz regiona, damping cijenama od trgovinskih lanaca, kao i nedovoljnom pozicioniranju crnogorskih proizvoda na policama trgovinskih lanaca.

Tokom sastanka su razmatrane brojne teme koje predstavljaju biznis barijere u ovom sektoru.

- Predstavnici proizvođača mlijeka su detaljnije informisali o poteškoćama sa kojima se suočavaju, izrazivši prije svega svoje mišljenje o otkupnoj cijeni mlijeka, problemima u proizvodnji, nedostatku i visokim cijenama hrane na tržištu, kao i drugim problemima sa kojima se suočavaju - dodaje se u saopštenju. Izneseni su i određeni prijedlozi u cilju rješavanja tekućih problema, a osim toga zatraženo je i povećanje

Glasačka mašina

Vlada i Ministarstvo finansija urušavaju temeljne vrijednosti socijalne politike i na osnovu toga za populaciju penzionera kao najbrojniju ,,glasačku mašinu“ povećavaju minimalnu zaradu bez prethodnih analiza upuštajući se u rizik zaduženja i opterećenja već ,,tankog“ budžeta. Uskoro ćemo, ukoliko se potvrde najave vladajuće strukture, imati 70.000 penzionera sa minimalnim penzijama, a pola od njih su uplaćivali 40 godina doprinose na punu zaradu.

Za socijalni program penzionera iz budžeta Fonda PIO za 2021. godinu je bilo isplanirano 4,3 miliona, a nije iskorišćeno ni pola. Dok je za ovu godinu planirano samo 2,8 miliona.

Sredstva se dijele na osnovu visine penzije, ne vodeći se računa kolika primanja ima supružnik ili neki drugi član familije i proglašavaju ih socijalnim slučajevima. Iz udruženja penzionera kažu da zadnjih tri godine izostaje bilo kakva pomoć mjesnim udruženjima gdje su tačno znali koje su porodice u socijalnom položaju, a nemaju ni uvid koliko je majki sa troje djece uzelo nadoknadu nego se i dalje vode kao penzionerke.

Bivša direktorka Fonda PIO i prvorangirana na zadnjem konkursu Jadranka Milošević saglasna je se s tim da, nezavisno od dostignutog stepena razvijenosti u periodu tranzicije, određeni slojevi društva, kao i neke socijalne grupe, se i objektivno, kao i iz drugih razloga, nalaze na

Kad prev pragu ili u zoni siromaštva i u tom pogledu ni Crna Gora nije izuzetak.

- Međutim u sklopu ukupnog društvenog i ekonomskog razvoja naše zemlje, izuzetno značajno mjesto pripada kompleksu socijalne politike. Ono što posebno obilježava i karakteriše kretanja i odnose na ovom planu, u posljednje tri godine, odnosi se na neprihvatljive, nazadne i retrogradne politike aktuelnog vladajućeg režima. Umjesto da i u ovoj, kao i u svim drugim oblastima, nastave sa sprovođenjem ranije, na demokratskoj osnovi, usvojenih normativnih akata i njihovim mogućim unapređenjem, Vlada i resorna ministarstva finansija, kao i rada i socijalnog staranja opredijelili su se za urušavanje temeljnih vrijednosti socijalne politike - poručila je Milošević za Pobjedu.

Ona, kao važno, ističe dostignuća prethodnih vlada, do 2020. godine, i ukupno države, na očuvanju i unapređenju društvenog i materijalnog položaja penzionerske populacije, što se najbolje ogleda kroz dugogodišnju realizaciju socijalnog programa, po kojem je država bila primjer u regionu i šire.

- U tome svakako prednjače subvencioniranje odmora i oporavka penzionera, sufinansiranje stambene izgradnje, zatim nabavka zimnice, rad klubova penzionera, dodjela jednokratnih pomoći. Takođe, sklopljeno je nekoliko stotina

premija na otkupljene količine mlijeka.

Generalni direktor Direktorata za poljoprivredu Miroslav Cimbaljević istakao je da će resorno ministarstvo, pored planiranog uvećanja direktnih davanja, odnosno premije po grlu i po litru mlijeka za narednu godinu, krenuti i u jačanje poljoprivrednih kapaciteta za preradu sira, imajući u vidu da je Crna Gora zemlja koja u ovom trenutku ima velike potrebe za sirom, a dodatno ohrabruje činjenica da su već postavljeni jaki temelji budućih zajedničkih iskoraka. Svi rezultati daju ohrabrenje za nova pregnuća, a to će se postići udruženim snagama, kroz kontinuiran dijalog.

Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković sa predstavnicima sektora razmatrao je mogućnosti na unapređenju proizvodnje i prerade, a upoznao ih je i sa rezultatima ispitivanja bezbjednosti mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu.

R. P. Da ne bude diskriminisanih: Penzioneri u Podgorici

Ekonomija

Neđelja, 12. novembar 2023.

5

o će crnogorskom društvu donijeti najavljeno povećanje minimalnih penzija?

populizam vlada pravičnost ugovora o poslovnoj saradnji sa bankama, mikrokreditnim finansijskim institucijama i drugim subjektima za nabavku roba i usluga pod povoljnim uslovima. Za realizaciju mjera i aktivnosti koje su u nadležnosti Fonda PIO Crne Gore iz budžeta ovog fonda u periodu od 2017. godine, zaključno sa 2020. godinom, izdvojena su sredstva u visini od 10,19 miliona eura - kazala je Milošević dodajući da su budžetom Fonda za 2021. godinu u ovu svrhu bila planirana sredstva u visini od 4.320.600 eura, što čini 0,95 odsto od ukupno planiranog budžeta, dok su budžetom Fonda PIO za 2022, kao i 2023. godinu opredijeljena sredstva u iznosu od svega 2.800.000 eura.

PARALELA

D. MALIDŽAN

- Praveći paralelu sa prethodne dvije godine, kada je došlo do promjena na čelu Fonda, kao i sastavu Upravnog odbora, odgovorno tvrdim da je izvršenje budžeta u ovom dijelu nisko, jer je ova vrsta davanja maltene zaustavljena iz političkih razloga, kao vid kažnjavanja penzionerske organizacije, a indirektno i naših penzionera, lišavajući ih svih modaliteta pomoći. Posebno je indikativno, u strukturi transfera, zaustavljanje stambene izgradnje za socijalno najugroženije korisnike penzija, koju je aktivnost Fond PIO sprovodio u saradnji sa Savezom udruženja penzionera Crne Gore, Ministarstvom rada i so-

Jadranka Milošević

cijalnog staranja i jedinicama lokalne samouprave - navodi Milošević.

Ona ističe podatak da je za ove namjene u periodu od 2017. do 2020. godine izdvojeno 4,97 miliona eura ili na godišnjem nivou oko 1,24 miliona eura.

- Rezultat navedenih aktivnosti jeste preko 500 izgrađenih i useljenih stambenih jedinica, kao i oko deset ranije planiranih projekata, čija je realizacija stopirana. Isto tako, izostalo je izdvajanje sredstava u iznosu od 300.000 eura za jednokratne pomoći najugroženijim penzionerima, a čiju raspodjelu vrše komisije za socijalno-humanitarna pitanja koje su formirane u opštinskim udruženjima penzionera, na bazu utvrđenih kriterijuma i procedura - kazala je Milošević.

Iz svega ovoga smatra da je jasno da se u tri posljednje godine i ova oblast neopravdano politizovala.

- Sredstva mimo zakonskih propisa usmjeravana su na određene institucije i pojedince, sa stanovišta njihovog pridobijanja za glasačku mašineriju koja je njima donosila određene privilegije. Zato je neophodno da se takva politika iz korijena promijeni, a da bi se to ostvarilo, na novoj vladi je da pozove na odgovornost nelegitimni Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore i v. d. direktora Ranka Aligrudića, kojem je pet puta nezakonito produžavan mandat vršioca dužnosti, kao i da okonča zakonito sprovedeni konkurs za izbor direktora/ice. To je jedini zakonski način da se sistem

Vlado Perović

penzijskog i invalidskog osiguranja i Fond PIO, kao krovna institucija u sistemu, vrate na pozicije koje im zakonski pripadaju, posebno u svjetlu najave o skoroj reformi ovog značajnog sistema - poručila je Milošević.

Da su penzioneri uskraćeni za većinu novca iz socijalnog program koji je funkcionisao godinama mišljenja je i predsjednik Udruženja penzionera

ma. Sredstva su se dijelila opštinskim udruženjima, a onda mjesnim. Postojalo je pet kriterijuma. Prvo, da li je taj čovjek stambeno obezbijeđen, njegovo zdravstveno stanje, koliko ima članova porodice i na kraju kolika je penzija...

Znači morao se bukvalno napraviti presjek kako ko od tih ljudi živi za koje se smatralo da su ugroženi - objašnjava Perović za Pobjedu i dodaje da je to rađeno po mjesnim udruženjima jer su se svi između sebe poznavali i znali kako ko živi.

- Drugo, posebno se pomagalo ljudima koji su imali nekih težih zdravstvenih problema, operacije ili bolest člana porodice. I zato su se izdvajala ta sredstva. Mogu odgovorno da tvrdim da se zaista strogo vodilo računa o podjeli tih sredstava. Dolaskom Aligrudića na čelo Fonda PIO sve se promijenilo, pomoć je ukinuta, a oni su određivali pomoć samo po osnovu jednog kriterijuma, a to je visina penzije objašnjava Perović.

- Nijesmo mi protiv povećanja minimalne zarade, ali treba povećati i penzionerima koji su imali 40 godina radnog staža. Oni su na ovaj način izjednačili sve. Zna se šta je socijalna, a šta minimalna penzija – poručuje Vlado Perović

Vlada i Ministarstvo finansija urušavaju nikakva pomoć. I ove godine temeljne imamo isto po punim cijenavrijednosti ma, ali i mogućnost odloženog plaćanja na rate, za male pensocijalne politike zije i ljude koji su većinom u i na osnovu toga kreditima nije to od velike pomoći - smatra Perović dodajuza populaciju ći da ipak znači penzionerima penzionera koliko-toliko.

Perović napominje i da se već kao najbrojniju tri godine stanovi za ugrože,,glasačku mašinu“ ne penzionere ne grade. povećavaju - Obećavali su nekakve socijalSTAMBENA IZGRADNJA ne stanove i toga nema. Koliko minimalnu zaradu ZAUSTAVLJENA je ljudi umrlo, neće ni dočekabez prethodnih - Događalo se da su u porodici ti nikad taj stan. Ranije je bio drugovi, od kojih jedan slučaj da lokalna samouprava analiza upuštajući bračni ima 800 do 900 eura penziju, dodijeli besplatno plac, dobise u rizik zaduženja a drugi recimo minimalnu od ju kompletnu infrastrukturu 147 eura. Na drugoj strani ima- i određeni organ prati sve to. i opterećenja već te penzionera koji je primao Sada nema saradnje ni sa lo,,tankog“ budžeta 300 eura i supružnika koji ne kalnom samoupravom. I to je Nikšića Vlado Perović.

- Imali smo socijalni program, izgradnju stanova za ugrožene penzionere, sada toga više nema. Vlada dijeli pomoć na osnovu visine penzije ne vodeći računa da li supružnik ima veliku penziju/zaradu ili drugi član porodice. Fond PIO kada je ,,služio“ penzionerima je svake godine izdvajao 300.000 eura, a to je služilo za pomoć najugroženijim penzioneri-

prima penziju i to je totalna nepravda ne sagledaju se sve činjenice - poručuje Perović.

On podsjeća da je ustaljena praksa bila i zimnica za penzionere gdje su postojale ,,prave“ subvencije od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva poljoprivrede.

- Prošle godine nije bilo ni te zimnice. Jedan mali dio je bio za penzionere ali po punim cijenama, tako da to nije bila

ukinuto, znači to više ne postoji - kazao je Perović dodajući da su sada sa povećanjem samo minimalne penzije napravili diskriminaciju.

- Nijesmo mi protiv povećanja minimalne zarade, ali treba povećati i penzionerima koji su imali 40 godina radnog staža. Oni su na ovaj način izjednačili sve. Zna se šta je socijalna, a šta minimalna penzija – poručuje, na kraju, N. KOVAČEVIĆ Perović.

pitanje povjerenje u instiKostić: Odluka o povećanju tucije društva - naglašava Kostić dodajući da se ovako, minimalne penzije dobronamjerna, izjednačavanjem ili poništarazlike u penzijama, ali nepravična i izazvaće negodavanja vanjem brišu razlike između više Prof. dr Vasilije Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavca, ističe da je nesporna dobra namjera Vlade da penzionerima sa zaista izuzetno niskim primanjima, koja se graniče sa minimalnim egzistencijalnim uslovima (jednom dijelu čak znatno ispod egzistencijalnog minimuma), povećanjem penzije na 450 eura život učini podnošljivijim.

- Međutim, pošto penzioni sistem nema elemenata klasične socijalne zaštite već je riječ o obaveznom osiguranju po sistemu međugeneracijske solidarnosti takva odluka izaziva izvjesne ,,nelagode“ i naravno, pošto je dio određenog sistema, neminovno proizvodi i određena dejstva.

I upravo posljedice svake mjere sistemskog karaktera,

kao što je ova, su ono što je takođe vrlo relevantno objašnjava Kostić dodajući da u stvarima sa ,,socijalnim otiskom“ kao što je ova odluka, prvo i osnovno pitanje koje se postavlja jeste pitanje pravičnosti.

- Zbog toga što je pravičnost ili pravednost osnovni instrument (ili bi trebalo biti) regulacije društvenog ugovora ,,sklopljenog“ između članova zajednice i vlasti odnosno države u građenju povjerenja članova zajednice prema vlasti odnosno njenim institucijama. Bez povjerenja u institucije vlasti nema harmoničnog niti efikasnog funkcionisanja društva. Ukoliko se odnos povjerenja naruši gubi se podsticaj za poželjno građansko ponašanje. Tada se podstiče ponašanje mimo

pravila i zapostavlja se društveno odgovorno ponašanje - ističe Kostić.

Međutim smatra da je ova najava nepravična, ne ulazeći u razloge kako i zašto je neko imao malo ili nedovoljno radnog staža, i da će ona izazvati negodovanje kod velikog broja penzionera.

- Siguran sam da to znaju i u Vladi ali je očigledno prevladao socijalni momenat naspram pravde i pravičnosti. Svakako da je jednoj ovakvoj mjeri trebalo da prethodi analiza i široka društvena rasprava, pogotovu među ključnim društvenim akterima, pored države, penzionerima, sindikatima, poslodavcima (u Socijalnom savjetu na primjer) i u sličnim institucijama društva kako se ne bi dovodilo u

poželjnog i manje poželjnog ponašanja (gledano kroz izdvajanja za penzioni fond), sa stanovišta društvenog interesa afirmiše manje poželjno ponašanje.

- Sasvim sam siguran da to nije namjera Vlade, već suprotno, ali posljedice ne zavise od dobrih namjera već od onoga što radite zaključuje Kostić.

Vasilije Kostić

6

Društvo

Neđelja, 12. novembar 2023.

Predsjednica Sindikata doktora medicine za Pobjedu: Šćekić najmanje uspješan ministar zdravlja do sada

Ovako vođen zdravstveni sistem opasan i po zdravstvene radnike i po pacijente

PODGORICA – Iako je bivši ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, pred sam kraj mandata, ustvrdio da je Ministarstvo pod njegovim vođstvom uradilo više nego što je urađeno u posljednjih 20 godina u zdravstvu, njegova zaostavština će, prema ocjeni predsjednice Sindikata doktora medicine Milene Popović-Samardžić, biti sporna odluka da se opšte bolnice u Beranama i Kotoru na papiru pretvore u kliničko-bolničke centre, a kupovina PET skena je ostala obećanje na papiru, kao i stavljanje prioriteta na prevenciji.

Ona, iako je ministar Kenan Hrapović, kako kaže, bio više kritikovan, Šćekića karakteriše kao najmanje uspješnog ministra zdravlja do sada, uz opasku da u javnom prostoru Crne Gore ne postoji odgovornost za izgovorenu riječ, pa samim tim i Šćekić može davati takve paušale i neutemeljene izjave.

– To kažem iz razloga što većina projekata kojima se Šćekić hvali su projekti iz 2018. godine koje je pripremila administracija vrlo kritikovanog tadašnjeg ministra Hrapovića. Pod tim podrazumijevam izgradnju infektivne klinike sa dermatovenerologijom, obnavljanje i opremanje mikrobioloških ambulanti i kopirana obećanja o izgradnji bolnice u Pljevljima – kazala je u razgovoru za Pobjedu Popović-Samardžić.

MANJAK ZNANJA I OZBILJNOSTI

Prema njenim riječima, jačanje i razvoj zdravstvenog sistema odvijao se na nivou lokalpatriotizma samog ministra, pa se tako u okolnostima

gdje Klinički centar ima samo jednu funkcionalnu angio-salu, one kupuju za KBC Berane i Kotor koje ne raspolažu sa potrebnim kadrom ili brojem izvršilaca, niti imaju definisan plan postupanja šta raditi u slučaju komplikacije koja zahtijeva uključivanje kardiohirurgije, koje u ovim ustanovama ne postoje.

- Na kraju, Strategija razvoja zdravstva za period 20232027. pokazuje sa koliko malo ozbiljnosti i znanja je vođen zdravstveni sistem za vrijeme mandata Šćekića. S druge strane, primjećujemo da je u ovom periodu došlo do razvoja pojedinih, tek registrovanih veledrogerija koje su samo za godinu od osnivanja sa osnivačkim kapitalom od jednog eura došli do prihoda od preko 500.000 eura. Medica Lana je, primjera radi, osnovana tek 19. 1. 2022. sa osnivačkim kapitalom od jednog eura, dok je godinu završila sa prihodima od preko 500.000 eura i neraspoređenom dobiti od 43.000 eura. Takođe, Šćekić tolerisao je brojne nepravilnosti u radu Montefarma dok je bio ministar zdravlja. Primjera radi, Montefarm je kršio zakon kada je naplaćivao šest odsto marže preko maksimalne dozvoljene cijene lijeka, što je suprotno zakonu. Ovakvom praksom, Montefarm je poskupljivao ljekove državi i značajno otežavao rad Fonda za zdravstveno osiguranje – kaže Popović-Samardžić.

Na konstataciju da smo za vrijeme mandata ministra Šćekića, uz učestalo pominjanje rekonstrukcije objekata i kamena temeljaca za nove, i pored značajnog povećanja plata svjedočili čestom nezadovoljstvu zdravstvenih radnika, pa i odlasku dragocjenih kadrova iz javnog zdravstva,

gov.me

Partitokratsko kadriranje u zdravstvu obilježile su zloupotrebe, mobing i disciplinski postupci protiv neistomišljenika, izostanak rada na povećanju kvaliteta zdravstvenih usluga, uvođenja reda u vidu procedura, protokola rada, normativa.

Tako kreiran ambijent, koji nikada nije bio zadovoljavajući, dodatno je pogoršan što je određeni broj kolega natjeralo da napuste KCCG – kazala je za Pobjedu Milena Popović-Samardžić

Milena Popović-Samardžić

predsjednica Sindikata doktora medicine izričita je u stavu da plan razvoja kadrova u zdravstvu mora proizaći iz vizije, poznavanja trendova u medicini, poznavanja opterećenja populacije bolestima, prevencije...

- Međutim, do sada nijesmo imali na čelu resora zdravlja timove koji su vladali znanjem, ili koji su dali doprinos prikupljanju kvalitetnih podataka u cilju sprovođenja analiza ili pak koji su bili vođeni vizijom izgradnje savremenog zdravstvenog sistema.

Partitokratsko kadriranje u zdravstvu obilježile su zloupotrebe, mobing i disciplinski postupci protiv neistomišljenika, izostanak rada na povećanju kvaliteta zdravstvenih usluga, uvođenja reda u vidu procedura, protokola rada, normativa – kazala je ona.

Prema njenim riječima, tako kreiran ambijent koji nikada nije bio zadovoljavajući, dodatno je pogoršan što je određeni broj njenih kolega natjeralo da napuste KCCG. - Ovako vođen zdravstveni sistem jednako je opasan i po zdravstvene radnike i po pacijente i ne odgovara na stvarne potrebe stanovništva. Sve ovo govori u prilog činjenici da resor zdravstva nije na listi prioriteta Vlade već služi kao podrška izgradnje partijskih infrastruktura – navodi Popović-Samardžić.

POTEMKINOVA SELA

Ona je objasnila i zbog čega se priča o dva nova klinička centra, u Beranama i Kotoru, može podvesti pod metaforu „Potemkinova sela“.

- Pođimo od činjenice da niti KBC u Beranama, niti u Kotoru, raspolažu potrebnim kadrom. Berane planira potpuno angažovati kadar iz KCCG za rad u angio-sali.

KBC u Kotoru raspolaže samo jednim stalno zaposlenim kardiologom, dok je jedan angažovan posebnim ugovorom za rad u ambulanti iz penzije, a planirano je školovanje još jednog. Dakle, ustanova ne raspolaže sa tri stalno zaposlena kardiologa, već samo jednim. U vrijeme donošenja ovakve odluke KCCG ima samo jednu funkcionalnu angio-salu. KCCG jedini raspolaže potrebnim kadrom i podrškom u slučaju komplikacija koje se rješavaju na kardiohirurgiji. Ovakva odluka donijeta je i suprotno mišljenju i preporuci stručnjaka koji su, sve su prilike, samo formalno konsultovani, vjerovatno s namjerom da Ministarstvo samo osnaži svoju odluku njihovom podrškom. Međutim, kako je podrška kolega sa kardiohirurgije i kardiologije ovakvoj ideji izostala, ministar Šćekić i njegov tim njihovo mišljenje su samo ignorisali – kaže Popović-Samardžić.

Ona navodi da svuda u svijetu, da bi zdravstvena ustanova dobila status kliničko-bolničkog centra, mora raspolagati kadrom sa akademskim zvanjem i time bila uključena u nastavni program Medicinskog fakulteta.

- Recimo, u Hrvatskoj u Pravilniku se navodi da najmanje dva ljekara moraju biti sa naučnim zvanjem, od kojih jedan mora biti vanredni ili re-

dovni profesor, a jedan može biti docent. Ovo su samo neki od uslova da bi ustanova imala status klinike ili kliničko-bolničkog centra – rekla je on.

Ono što posebno zabrinjava, prema njenom mišljenju, je što nije urađen plan postupanja u slučaju razvijanja komplikacija tokom procedura, konkretno u angio-sali.

- Na koji način će se pacijent hitno transportovati do KCCG gdje postoji kardiohirurgija i da li će? Ili će se u tom slučaju odustati od pacijenta? Govorimo o procedurama koje zahtijevaju brzu reakciju. Primjera radi, u KCCG angio-salu i kardiohirurgiju dijeli samo jedan sprat. Podsjećam na udaljenost Berana i Kotora od Podgorice, na zastoje u tunelu Vrmac koji tokom ljetnje sezone mogu trajati i do sat vremena. Samo helikopterski transport može pacijentu dati šansu da preživi ovu vrstu komplikacija. I za ove situacije treba imati u vidu da kardiohirurgija u KCCG ima samo jednu salu i svakodnevni program.

Da li ove ustanove mogu pacijentima garantovati taj nivo sigurnosti tokom intervencije koji isključuje i najmanji rizik od komplikacije – pita se Popović-Samardžić.

UGROŽENO ZDRAVLJE

Ona je na pitanje novinara o potencijalnoj ugroženosti stanovništva, odgovorila da je ovakvim rukovođenjem zdravlje stanovništva ozbiljno ugroženo.

– Mišljenja sam da u Crnoj Gori predugo traje stanje potpunog nedostatka odgo-

vornosti javnih funkcionera. Čak i u situaciji kad se donose ovako rizične odluke.

U prilog tome govori i činjenica da je Dragoslav Šćekić čašćen pozicijom potpredsjednika u novoj vladi. Nedostatak institucija, potpuni nedostatak odgovornosti javnih funkcionera za loše javne politike, suprotno preporukama struke i nekim osnovnim mjerama sigurnosti, te partitokratija predstavljaju najveću prijetnju razvoju Crne Gore i interesima građana – kazala je ona.

Kada govorimo o demografskoj statistici, Crna Gora je jedna od rijetkih država koja nema dostupnu i pravovremenu statistiku uzroka smrtnosti našeg stanovništva.

Kao država raspolažemo samo ukupnim brojem umrlih, ali ne i podacima od čega naši stanovnici umiru. Nedostak takve statistike, odnosno detaljnih podataka o uzrocima smrti, govori da naša zdravstvena politika nije zasnovana na dokazima, da nemamo pouzdanu osnovu za kreiranje zdravstvene prevencije, da nemamo pokazatelje koji govore o kvalitetu života naših građana, jer je uzrok smrti ne samo pokazatelj zdravstvenog, već i ekonomsko-socijalnog nivoa našeg razvoja.

Na pitanje da li se ikada prema donosiocima odluka išlo sa nekom incijativom da se obezbijede resursi kako bi država konačno počela da vodi ove važne statistike, Popović-Samardžić kaže da godinama unazad upozoravaju javnost da gotovo nijedna odluka Ministarstva zdravlja ne proizilazi iz analiza ili prikupljenih podataka.

- Upravo iz tog razloga se luta sa svakom promjenom ministra zdravlja i dijapazon prioriteta je toliko širok da koči razvoj zdravstvenog sistema.

Uglavnom se ministri vode lokalpatriotizmom ili ličnim interesom koji obrazlažu nepostojećim javnim interesom.

Naravno da u takvom sistemu interesi građana ispaštaju. Čak i tamo gdje je vrlo lako riješiti problem prikupljanja podataka i provjere njihovog kvaliteta, menadžeri ustanova su se oglušivali na te inicijative sa čime je samo Ministarstvo zdravlja bilo vrlo upoznato. Odgovornost ne postoji i to je najveći problem i prepreka progresu – zaključila je Popović-Samardžić.

Duško MIHAILOVIĆ

Neđelja, 12. novembar 2023.

gov.me

Imenovanje na prijedlog ministra pravde Andreja Milovića

Milović sa rukovodstvom UIKS-a

Hronika

7

Smijenjeni generalni inspektor ANB-a podnio krivičnu prijavu protiv ministra pravde

Kurti tvrdi da je Milović zloupotrijebio službeni položaj

PODGORICA – Smijenjeni generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv ministra pravde Andreja Milovića, zbog navodPODGORICA – Dosadašnji protokole i smanjiti rizik od ne zloupotrebe službenog pomoćnik direktora Uprave zloupotrebe zatvora kao re- položaja, jer je medijima za izvršenje krivičnih sank- grutnog centra. dostavio podatke iz njegove cija (UIKS) Darko Vukčević - U skladu sa tehnološkim kaznene evidencije. preuzeće, na prijedlog mini- trendovima, prioritet je uvostra pravde Andreja Milovi- đenje novih baznih stanica i U obrazloženju prijave, u koća, upravljanje UIKS-om od unapređenje sistema ometa- ju je Portal RTCG imao uvid, ča signala. Ova investicija će navodi se da je 9. novembra 15. decembra, nakon isteka mandata sadašnjeg direkto- omogućiti efikasnije praće- M portal objavio tekst u kom nje i kontrolu komunikacije se tvrdi da je ministar pravde ra Rada Vojvodića.

Na sastanku Milovića sa ruko- unutar zatvora, sprečavajući uputio dopis specijalnom tuvodstvom UIKS-a je naglaše- ilegalne aktivnosti i održava- žiocu Vladimiru Novoviću na potreba za povećanjem ka- jući bezbjednost kako zatvor- u kojem traži da SDT ispita paciteta UIKS-a, sa posebnim skog osoblja, tako i samih za- da li u brisanju kazni Kurtiosvrtom na Istražni zatvor tvorenika. Takođe, inicirao ju iz Registra kaznene evigdje je broj pritvorenika pre- je formiranje novog odjelje- dencije Ministarstva pravmašio predviđeni kapacitet. nja za međunarodnu saradnju de ima elemenata krivičnog Milović je kao prelazno rje- unutar UIKS-a, s ciljem kon- djela koje se goni po službeArtan Kurti i Dritan Abazović šenje do izgradnje novih ka- kurisanja za međunarodne noj dužnosti. paciteta Istražnog odjeljenja projekte - saopšteno je iz Mi- U obrazloženju se navodi i da je redakcija tog portala imala šio krivično djelo zloupotreba vembra odlukom nove vlade ma, bivši premijer Abazović, predložio alternativne meto- nistarstva pravde. predvođene premijerom Mi- koji je sa Kurtijem u prijateljde kako bi se smanjilo preko- Rukovodstvo UIKS-a upozna- uvid u dopis i integralno pre- službenog položaja. račenje kapaciteta, jer u ovom to je sa planovima za izgradnju nijela čitavu hronologiju de- - Ministar pravde je objavom lojkom Spajićem. skim odnosima, svojevremeno momentu, kako je naveo, na novog specijalnog zatvora u šavanja koja su prethodila bri- podataka iz kaznene eviden- Kurti ima krivični dosje i pra- nije vidio nikakve prepreke za 280 mjesta imamo 490 pri- Mojkovcu. Ova inicijativa ima sanju sudskih kazni na koje je cije prekoračio granice svog vosnažno je osuđivan za po- njegovo imenovanje na visoku tvorenika, što je nedopustivo. za cilj da pravosnažno osuđe- bio osuđen, kao i imena služ- ovlašćenja direktnim umiš- kušaj ubistva u Ulcinju. Kao poziciju unutar tajne službe.

Zamjenik direktora Vukčević na lica u krivičnim djelima u benica koje su to učinile „bez ljajem, čime je izvršio krivično maloljetnik je, takođe, osuđi- Dan nakon njegove smjene 9. najavio je povećanje kapacite- nadležnosti SDT izdržavaju obzira na odluku Višeg suda djelo zloupotreba službenog van na 10 mjeseci maloljetnič- novembra, novoimenovani ta izmještanjem zdravstvene kaznu u specijalnom zatvoru. kojom je odbijen Kurtijev za- položaja, posebno kod činje- kog zatvora, da bi kasnije i kao ministar pravde Andrej Mislužbe, što će obezbijediti do- Ministar je podržao pojača- htjev da se to učini“. nice što osuda za kaznu malo- punoljetna osoba bio osuđen lović dostavio je glavnom spedatnih 70 mjesta. nje društveno korisnog rada Podsjeća se da je članom 123 ljetničkog zatvora nije brisa- na jedinstvenu kaznu u istom cijalnom tužiocu Vladimiru Ministar je istakao da je po- zatvorenika kroz niz progra- stav 3 KZCG propisano da se na, nego samo osuda na kaznu trajanju. Prva presuda odno- Novoviću informaciju o nesebno važan rad na implemen- ma, kao i jačanje službe tre- podaci iz kaznene evidencije zatvora, a isti je objavio i ma- sila se na ubistvo u pokušaju, zakonitom postupku rehabitaciji inovativnih projekata tmana i resocijalizacije osu- mogu dati samo sudu, držav- loljetničke podatke i to punim a druga za tešku tjelesnu po- litacije Kurtija. Đ.Ć. nom tužiocu i organu uprave imenom i prezimenom - navo- vredu u sticaju sa krivičnim Milović, u dokumentu u koji koji će osnažiti sigurnosne đenika. nadležnom za poslove polici- di se u obrazloženju prijave. djelom nedozvoljeno držanje je Pobjeda imala uvid, navodi je u vezi sa krivičnim postup- Kurti je, između ostalog, na- oružja i eksplozivnih materija. da je njegova dužnost kao miPotpredsjednik Vlade razgovarao sa kineskim kom. veo i da Milović ima lični ani- Kurti je u septembru 2017. go- nistra „da prijavi i najmanju U prijavi se navodi i da je nes- mozitet prema njemu i da je dine podnio dva zahtjeva za sumnju da je u radnjama služambasadorom u Podgorici Fanom Kunom porno da otkrivanje podata- podatke iz njegove kaznene rehabilitaciju, odnosno brisa- benika Ministarstva ostvareka iz kaznene evidencije, ko- evidencije objavio kako bi mu nje osude iz kaznene evidenci- no obilježje bića krivičnog djeja sadrži i lične podatke, nije nanio štetu kroz, kako je re- je, koje je 2004. godine počinio la za koje se goni po službenoj u skladu sa zakonom i da „op- kao, diskreditaciju i ocrnjiva- kao maloljetnik, ali i presude dužnosti, a za koje je saznao u šti pojam zloupotrebe podra- nje ličnosti.

Višeg suda u Podgorici od 26. vršenju svoje dužnosti“. zumijeva postupanje protiv- Artana Kurtija je na poziciju juna 2009. kada je osuđen na Istog dana, Specijalno državno no zakonu i pravilima službe“. generalnog inspektora ANB-a jedinstvenu kaznu od 10 mje- tužilaštvo je, na osnovu podneKurti u prijavi navodi da su u julu ove godine postavila seci za nanošenje teških tjele- ska Milovića, formiralo predpodaci iz kaznene evidencije prethodna vlada premijera snih povreda i nedozvoljeno met u kojem će ispitati da li je dostavljeni medijima, čime je, Dritana Abazovića, a sa te držanje oružja.

Kurtiju nezakonito izbrisana kako je naveo, prijavljeni izvr- pozicije je smijenjen 9. no- Uprkos svim ovim činjenica- kaznena evidencija. Đ. Ć.

PODGORICA – Potpredobuhvata detaljan pregled broja i statusa predmeta, sveobusjednik Vlade Aleksa Bečić hvatne podatke o sprovede- Krivična prijava zbog zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju sastao se juče sa ambasadorom Kine u Crnoj nim istragama, broju prijava Gori Fanom Kunom i tom i rezultatima istih, kao i izvjeprilikom rekao da je miništaje o saradnji sa drugim drstru unutrašnjih poslova žavnim organima. uputio zahtjev za obimnom - Takođe, insistirao sam na prei sveobuhvatnom analizom gledu kadrovske popunjenosti zakonito raspolagao, odnosno su preduzeli niz mjera i radaktivnosti Odjeljenja za an- i potencijala zaposlenih unutar NIKŠIĆ – Osnovnom držav- protivpravnu imovinsku trgovao i ukrao akcije od dva nji iz svoje nadležnosti, te su korist od oko 9.500 eura. tikorupciju tog resora, koje ovog odjeljenja. Jasno je da ovo nom tužilaštvu u Nikšiću odjeljenje mora biti aktivirano podnijeta je krivična priM.Ž. se sumnjiči da je, kao klijenta ovog društva bez nji- prikupili potrebna obavještebi trebalo da sprovodi ans punim kapacitetom jer, iako java protiv M. Ž. (41), ovlanja od oštećenih lica i pribaviovlašćeni broker u jednom hovog znanja i naloga. tikoruptivne i druge mjere investicionom društvu u Nik- - U koordinaciji sa nadležnim li dokaze na osnovu kojih je i su izazovi brojni, uvjeren sam šćenog brokera u jednom i suzbija korupciju unutar u njihovu rješivost kroz zajed- investicionom društvu, šiću, izvršio krivično djelo ko- državnim tužiocem, policijski podnešena krivična prijava – organizacionih jedinica nički angažman i posvećenost zbog sumnje da je zloupoje mu se stavlja na teret tako službenici Jedinice za suizbi- saopšteno je iz Uprave policiMUP-a.

Bečić je rekao da ovaj zahtjev - izjavio je Bečić. Đ. Ć. trebom položaja pribavio R. P. što je na tržištu kapitala ne- janje ekonomskog kriminala je.

Darko Vukčević preuzima upravljanje UIKS-om od 15. decembra

Bečić od Šaranovića zahtijeva analizu aktivnosti Odjeljenja za antikorupciju

Broker osumnjičen da je klijentima ukrao akcije vrijedne 9,5 hiljada eura

8

Društvo

Neđelja, 12. novembar 2023.

Odgovor novinara Pobjede

Ima li nepotizma na Filozofskom fakultetu?

Predškolško vaspitanje i obrazovanje 16. oktobra 2023. godine?

• Da li je gospodin Drekalović, budući da je član Vijeća Filozofskog fakulteta, glasao da mu ćerka bude izabrana?

• Ako su odgovori na dva prethodna pitanja potvrdni da li nam može reći kao profesor,

ali i kao neko ko je bio član Etičkog odbora Univerziteta, da li u ovoj situaciji smatra da je u konfliktu interesa?

• Da li su mu poznati članovi Etičkog kodeksa UCG koji kažu: Neprihvatljiva je bilo koja vrsta djelovanja (lobiranje, zloupotreba pozicije autoriteta i

Podaci ukazuju na rast broja korisnika duvanskih proizvoda među osjetljivim grupama

- Nacionalni dan kontrole duvana je dobra prilika da se skrene pažnja na pogubne uticaje duvanskog dima. Upotreba duvanskih proizvoda je vrlo rasprostranjena pojava u svjetskoj populaciji i kod nas, te su posljedice ovako raširene pojave postale alarmantne - saopšteno je iz IJZ.

procjene smrtnosti

Prema procjenama SZO, svake naredne godine oko šest miliona ljudi će umrijeti od direktnih posljedica upotrebe duvana, dok će skoro milion nepušača umrijeti zbog izloženosti duvanskom dimu. Pogubni uticaji, nastali zbog nevoljnog udisanja duvanskog dima, posebno su izraženi kod djece i mladih. Vrlo je značajno naglasiti da su komplikacije nastale zbog upotrebe duvanskih proizvoda preventabilnog karaktera, što znači da se adekvatnim i kompetentnim mjerama mogu spriječiti.

- Prevalencija upotrebe duvanskih proizvoda u Crnoj Gori predstavlja zastupljenost u odrasloj populaciji starosti od 15 godina do 64 godine i iznosi 35,4 odsto stanovništva. Takođe, 17,1 odsto populacije nekada tokom života koristilo je duvanske proizvode, što pokazuje da je 47,6 odsto ili manje od polovine stanovnika tokom cijelog života apstiniralo od pušenja - saopšteno je iz IJZ-a.

Zastupljenost pušenja u odnosu na pol iznosila je 36,2 odsto

m. babović

Brojni pogubni uticaji duvanskog dima

među muškarcima i 34,5 odsto među ženama.

- Pri tome, treba naglasiti da je u populaciji mlađih žena, starosti između 15 i 24 godine, prevalencija veća, za čak jedan odsto, u odnosu na muškarce iste starosti - navedeno je u saopštenju IJZ-a.

Posljednji podaci pokazuju da je evidentan trend povećanja broja korisnika duvanskih proizvoda među posebno osjetljivim populacionim grupama.

- Sa pušenjem se povezuje veliki broj komplikacija na svim organima i organskim sistemima. Ističe se da kombinovani uticaj pušenja i njime izazvanih komplikacija koje se iskazuju kroz povećanje nivoa lošeg holesterola u krvi, vrijednosti krvnog pritiska, uz vrlo često prisutnu prekomjernu gojaznost predstavljaju najčešće prisutne faktore rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, čime se posljedično stvaraju i uslovi za razvoj srčanih i moždanih udara, a time i letalnih ishoda - kažu u IJZ-u.

Pojašnjeno je da suženje i začepljenja krvnih sudova imaju za posljedicu nedostatak dotoka dovoljne količine krvi

sa neophodnim kiseonikom u pojedine djelove srca ili mozga, što može da uzrokuje fatalne ishode.

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana bez duvanskog dima u IJZCG održana je konferencija za medije na kojoj su učešće uzele dr Ivana Živković, direktorica Direktorata za javno zdravlje u MZ, dr Dijana Drekalović, kardiološkinja (KCCG) i prof. dr Agima Ljaljević, nacionalna koordinatorka za kontrolu duvana (IJZCG).

posljedice

Dr Dijana Drekalović kazala je da analiza postojeće situacije komplikacija na srcu i krvnim sudovima, nastalim usljed pušenja, pokazuje da je kod 70 odsto korisnika duvanskih proizvoda evidentirano postojanje ateroskleroznih plakova, dok oko 23 odsto njih ima promjene na velikim sudovima vrata (karotidama) kroz koje krv dolazi do mozga.

- Važno je naglasiti da bilo koja količina duvanskog dima koja biva unešena u organizam predstavlja rizik za razvoj navedenih komplikacija po zdravlje korisnika - istakla je dr Drekalović.

• Akademsko osoblje dužno je

čuvati slobodu naučno-istraživačkog i nastavnog rada i štititi čast svog poziva i ne smije zloupotrebljavati autoritet svoje profesije radi ostvarivanja ličnih interesa ili u političke svrhe.

S poštovanjem, Ratko Perošević / Marija Jovićević

Delegacije Ujedinjenog Kraljevstva i SAD u Crnoj Gori obilježile Dan sjećanja

Od pušenja će svake naredne godine umrijeti oko šest miliona ljudi PODGORICA – Posljednji podaci pokazuju evidentan trend povećanja broja korisnika duvanskih proizvoda među posebno osjetljivim populacionim grupama, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje poručujući da podaci o prevalenciji upotrebe duvana u Crnoj Gori upozoravaju i alarmiraju sve sektore da je došlo vrijeme da u potpunosti realizuju mjere kontrole duvana.

sl.) u cilju stvaranja povlašćene pozicije pojedinaca ili grupe na štetu profesionalnih kriterijuma; • Neprihvatljive su pojave i ponašanja u okviru univerzitetske zajednice, u nastavi i profesionalnom radu: korupcija, diskriminacija, uznemiravanje, sukob interesa;

Prema riječima prof. dr Agime Ljaljević u Crnoj Gori prevalencija upotrebe duvanskih proizvoda u odrasloj populaciji starosti od 15 do 64 godina iznosi 35,4 odsto.

- Zastupljenost pušenja u odnosu na pol iznosi 36,2 odsto među muškarcima i 34,5 odsto među ženama. Konzumiranje duvanskih proizvoda među mladima u Crnoj Gori takođe bilježi rast, te je evidentirano da oko 10 odsto djece starosti između 13 i 15 godina koristi duvanske proizvode dodala je dr Ljaljević.

Za kontrolu duvana neophodno je obezbijediti dosljednu primjenu Okvirne konvencije o kontroli duvana SZO. Pored implementacije odredbi o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, kojima se regulišu sve sfere kontrole upotrebe duvanskih proizvoda, vrlo je značajno da se obezbijedi sprovođenje zdravstveno vaspitnih programa za mlade kroz redovne nastavne kurikulume od strane osposobljenih edukatora.

- Na ovaj način će se omogućiti stvaranje uticaja na znanje, vrijednosti i stavove, a time i na ponašanje djece u vezi sa upotrebom duvanskih proizvoda Đ. Ć.

- poručuju iz IJZ-a.

Položili vijence na spomenik u Tološima PODGORICA – Delegacije Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država, predvođene ambasadorkama Don Meken i Džudi Rajzing Rajnke, položile su juče, povodom 11. novembra - Dana sjećanja, vijence na spomenik u Tološima podignut u čast članova posada savezničkih aviona stradalih u Drugom svjetskom ratu.

Spomenik u Tološima dio je službe sjećanja nastale iz primirja potpisanog između saveznika i Njemačke, obilježavajući kraj Prvog svjetskog rata, 11. sata, 11. dana, 11. mjeseca 1918. godine i postala je simbol sjećanja za sve one koji su izgubili živote u sukobima.

Služba je, kako navode u zajedničkom saopštenju iz ambasada UK i SAD, vrijeme za razmišljanje o užasima rata, hrabrosti vojnika, mornara, pilota, avijatičara i uticaju njihovih žrtava na naše živote.

- Na ovakvim ceremonijama, uz minut tišine, okupljeni odaju počast i izražavaju zahvalnost. Takođe, ova obilježavanja služe kao podsjetnik na važnost mira i jedinstva. Podstiču nas da težimo svijetu u kojem se sukobi rješavaju dijalogom i razumijevanjem, a ne nasiljem.

To je ujedno i prilika da se mlade generacije informišu i da se kod njih podstakne osjećaj zahvalnosti, empatije i poštovanja prema onima koji su obavljali i obavljaju vojnu dužnost – navedeno je u saopštenju.

Delegaciju Ujedinjenog Kraljevstva, osim ambasadorke Don Meken, predvodili su i potpukovnik i vojni ataše Entoni Kalunjato. Na čelu delegacije Crne Gore bili su generalni direktor Direktorata za politiku odbrane general major Rajko Pešić i

načelnik Štaba Generalštaba VCG pukovnik Aleksandar Pantović, dok je u delegacije SAD, osim ambasadorke Rajnke, bio i potpukovnik i vojni ataše Alan Griskevič.

- Sjećamo se i poštujemo hrabrost onih koji su se žrtvovali da bi nam dali slobodu. To je trenutak kada ne smijemo zaboraviti da je lakše suočiti se sa nedaćama onda kada smo zajedno. Ovo je prilika da budemo zahvalni na našem savezništvu, jedinstvu i našoj solidarnosti – ocijenila je ambasadorka Meken.

Njena američka koleginica je podsjetila da na Dan sjećanja odajemo počast žrtvi koju su veterani naših zemalja podnijeli u odbrani slobode i nezavisnosti Crne Gore, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država.

- Ostajemo čvrsti u zajedničkoj posvećenosti zaštiti bezbjednosti naše evroatlantske zajednice i promovisanju vrijednosti mira, slobode i suvereniteta širom svijeta – rekla je Rajzing Rajnke.

Generalni direktor Direktorata za politiku odbrane general major Rajko Pešić je istakao da su ponosni na put zajedničkog doprinosa antifašizmu kao najvećoj civilizacijskog vrijednosti.

- Oni čijim se sjenima danas klanjamo i mnogi drugi položili su živote za antifašizam.

Antifašistička koalicija bila je evropski putokaz i vodilja, i sa ovog mjesta danas poručujemo da smo bili i bićemo dio evropske ukupnosti, jedinstvenosti ali i njene raznolikosti, a ovaj spomenik je još jedan simbol našeg prijateljstva, zajedničke borbe i zajedničkih vrijednosti – zaključio je general major Pešić. Đ. Ć. ambasada velike britanije u crnoj gori

maciju o zaposlenju njegove ćerke Ive Drekalović na istom fakultetu na kojem predaje nije komentarisao. Zato ga molimo da odgovori na sljedeća pitanja: • Da li je njegova ćerka Iva Drekalović izbrana u zvanje saradnik u nastavi za oblast

PODGORICA - Profesor Vladimir Drekalović je reagujući na tekst objavljen 6. novembra pod nazvom „Dodikov partijski kolega uči crnogorske studente“ pronašao pet neistina i slovnu grešku u nazivu ruskog časopisa.

Međutim ključnu infor-

Obilježen Dan sjećanja u Tološima

Intervju

Neđelja, 12. novembar 2023.

9

Prof. dr Rade Veljanovski o pogrešnoj regionalnoj politici Beograda i predizbornoj kampanji

,,Srpski svet“ ugrožava Crnu Goru i BiH, ali i Srbiju

BEOGRAD - Kakav je odnos Srbije prema Crnoj Gori vidimo nakon posljednjih crnogorskih izbora: kada se povela rasprava da li će Andrija Mandić ući u vladu Vučić je stalno govorio da Crna Gora nikako ne dopušta Srbima da uđu u vlast i da Crna Gora ima antisrpski odnos. To nije tačno. Vučić je i te kako radio da se uskomeša i destabilizuje politička scena u Crnoj Gori. Glavne predizborne izjave Ivice Dačića su da on podržava Milorada Dodika i jasno je na šta se misli - kaže u intervjuu Pobjedi dr Rade Veljanovski, profesor Fakulteta političkih nauka. Govoreći o politici Vučića ističe da, po prvi put, u svjetskim razmjerama imamo kult ličnosti koji njeguje pojedinac koji je sam kult.

POBJEDA: Aleksandar Vulin je pod pritiskom Zapada podnio ostavku na mjesto šefa BIA i rekao da će se i dalje zalagati za „srpski svet“, Vučić ga se nije odrekao. Koliko će Beograd ,,gurati“ priču da su Srbi u regionu ugroženi i da treba da žive u istoj državi? Da je to ostvarljivo i koja je zemlja regiona najugroženija?

VELJANOVSKI: Nijesu se opametili ni posustali u svojoj nacionalističkoj i populističkoj priči o ,,srpskom svetu“ koju pojačavaju. Vulin je to rekao da Vučić i njegova opcija ne bi gubili glasače. Vučić ne demantuje da je Vulin zagovornik ,,srpskog sveta“ jer je i Vučič zagovornik ,,srpskog sveta“ što nije dobro za Srbiju i region. U tom smislu svi se možemo osjećati ugroženim: Srbija, BiH i Crna Gora.

Kakav je odnos Srbije prema Crnoj Gori vidimo nakon posljednjih crnogorskih izbora: kada se povela rasprava da li će Andrija Mandić ući u vladu Vučić je stalno govorio da Crna Gora nikako ne dopušta Srbima da uđu u vlast i da Crna Gora ima antisrpski odnos.

To nije tačno. Vučić je i te kako radio da se uskomeša i destabilizuje politička scena u Crnoj Gori. Glavne predizborne izjave Ivice Dačića su da on podržava Milorada Dodika i jasno je na šta se misli.

POBJEDA: Kampanja za izbore počela je optužbama SNS-a da opozicija targetira porodicu predsjednika Sr-

Ponovo dovođenje u žižu javnosti bivših saradnika Šešelja i Nikolića dokazuje da radikali nijesu odustali od svoje osnovne ideologije čak i kada su se ,,presvukli“ i osnovali SNS. Sada se definitivno skidaju maske. SNS je desnica, u igru vraća pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja i Tomu Nikolića koji je bio beznačajna figura.

Više nego ranije govori se da su ovdje neprijatelji oni koji tvrde da je u Srebrenici bio genocid, da Kosovo više nije u Srbiji - kaže Veljanovski

Vučić je sa Kosovom pravio i veće greške, ovo sa Radoičićem je ,,prelilo čašu“ POBJEDA: Koliko manevarskog prostora ostaje Vučiću, ako ne izruči Milana Radoičića Prištini što traže i EU i SAD? Hoće li se na tom slučaju završiti problem koji vlast u Srbiji ima sa Kosovom?

VELJANOVSKI: Vučić je sa Kosovom pravio i veće greške, ovo sa Radoičićem je ,,prelilo čašu“. Međutim, Evropa ponekad igra ambivalentnu igru jer joj je važno da se riješi problem: to znači da Srbija mora da se pomiri

da je Kosovo nezavisno i u tom smislu uspostavi odnos sa Kosovom.

Nažalost, među opozicionim strankama nema dovoljno jakih političkih aktera koji bi (ako sjutra dođu na vlast) riješili taj problem kako Evropa očekuje. Zato Evropa gleda kroz prste Vučiću koji je do sada bio kooperativan iako daje protivrječne izjave. Radoičić, iza kojeg stoji vlast u Srbiji, je tu uletio kao test da se vidi šta će biti i da li će Vučiću i za

to progledati kroz prste.

Evropa sada više pritiska Aljbina Kurtija i kosovske vlasti da konačno donesu odluku o zajednici srpskih opština - koja se sada zove zajednica opština sa srpskom većinom.

Ako oni prihvate taj koncept i statut te zajednice onda Srbija neće više imati nijedan razlog u rukama.

Kako će i kada sve to završiti je veliko pitanje, ali Evropa želi da se to završi što prije jer predugo traje i destabilizuje cijeli region.

bije. Međutim, utim, opozicioni lideri su zapravo postali mete SNS-a: na raznim plakatima se prikazuju kao izdajnici - u ustaškoj uniformi Pavle Grbović, sa albanskom kapom na glavi Miloš Jovanović, optužuju da su pokrali milione evra Dragan Đilas..., niko nije procesuiran. Zašto se SNS lažima obračunava sa političkim protivnicima - to nije bilo ranije?

VELJANOVSKI: Teško je reći da nije bilo. Od kada je došao na vlast SNS je vrlo netrpeljiv prema opoziciji i svakom kritičkom mišljenju.

To je ideologija koja smatra da ako jednom dobije većinu na izborima onda je neprikosnovena, nepogrešiva i niko ne bi trebalo vlasti da uputi bilo kakvo kritičko mišljenje.

To je karakteristika autoritarnih vlasti, što se u Evropi odavno zove hibridni režim koji načelno i nominalno ima mogućnosti političkog udruživanja i višestranačkih izbora i slobode medija a u stvari toga nema.

Kampanja je ,,prljavija“ nego što je bila ranije, ali i između izbora imamo permanentnu kampanju Aleksandra Vučića i njegove partije. Ostali oponenti imaju daleko manje mogućnosti i prostora da odgovore na sve to. U takvim okolnostima se dogodi da i opozicija uputi vlasti neku suvišnu riječ ne naročito promišljenu. Taj odnos je potpuno neuravnotežen, vlast daleko više targetira opoziciju i sve više je potiskuje sa javne scene. Imamo ,,prljavu“ kampanju u kojoj vlast prednjači.

POBJEDA: Svako ko kritikuje vlast predstavljen je kao neprijatelj Srbije. Ko su zaista neprijatelji Srbije na kojima se toliko insistira, jesu li oni stvarni ili imaginarni?

VELJANOVSKI: Vlast svakog ko je kritički orijentisan prema njoj proglašava za neprijatelja. To pogotovu radi predsjednik Vučić rezonujući u stilu: država to sam ja - ako njega neko kritikuje taj kritikuje i državu i narod. Poistovjećivanje vlasti sa državom i narodom je veoma problematično. Ako su do sada imali veliku podršku, koja je nekada bila teško provjerljiva, jer bilo je i manipulacije na izborima, sada ogroman broj ljudi

nije saglasan sa vlašću i za njih se ne može reći da su neprijatelji. Epitet neprijatelj se lijepi političkim oponentima da bi se kod onog dijela naroda, koji još uvijek neprikosnoveno vjeruje vlasti, pojačao osjećaj da bi u Srbiji sve stalo kada bi drugi došli na vlast.

POBJEDA: Često se sadašnjost poredi sa devedesetim godinama kada predsjednik i premijer nijesu direktno učestvovali u kampanjama. Zašto sada učestvuju?

VELJANOVSKI: Postoje sličnosti sadašnjeg trenutka sa deve-

Epitet neprijatelj se lijepi političkim oponentima da bi se kod onog dijela naroda, koji još uvijek neprikosnoveno vjeruje vlasti, pojačao osjećaj da bi u Srbiji sve stalo kada bi drugi došli na vlast

desetim godinama ali i razlike. Koliko Aleksandar Vučić permanentno učestvuje u političkoj kampanji i svakodnevno u medijima toliko nije bilo ni Josipa Broza Tita ni Slobodana Miloševića. Milošević nije volio medije: prilikom prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine nije iskoristio dva sata termina na Javnom servisu da govori o svom programu, ciljevima...

Vučić ima čitav tim oko sebe koji ga stalno tjera da se svakodnevno pojavljuje u medijima. Mi, po prvi put, u svjetskim razmjerama imamo kult ličnosti koji njeguje pojedinac koji je sam kult: Vučić sam održava svoj kult u javnosti, svakodnevno je u medijima pod uticajem vlasti. To je nezdrav i ,,prljav“ odnos prema javnosti što je daleko od demokratije. Nažalost, to se zakonima ne može do kraja preduprijediti, jer se očekuje da u nekakvoj demokratiji nosioci javnih funkcija imaju demokratski odnos.

To u Srbiji potpuno izostaje.

Rade Veljanovski

POBJEDA: Da li angažovanje Vojislava Šešelja na beogradskom nivou i Tomislava Nikolića na republičkom, kao starih partnera SNS-a, govori da je naprednjacima opao rejting ili sadašnje rukovodstvo ne može da iznese kampanju pa su ova dvojica pozvana u pomoć?

VELJANOVSKI: Rejting SNS-a je opao, mnogo lošeg je učinjeno u prethodnom periodu. Stravična ubistva u maju u jednoj beogradskoj osnovnoj školi i Mladenovcu su jako doprinijela da se narod probudi, ustane, izađe na ulice i protestuje - bez obzira što režim u Srbiji kaže da to nema nikakve veze sa sistemom, što nije tačno.

Ponovo dovođenje u žižu javnosti bivših saradnika Šešelja i Nikolića dokazuje da radikali nijesu odustali od svoje osnovne ideologije čak i kada su se ,,presvukli“ i osnovali SNS. Sada se definitivno skidaju maske.

SNS je desnica, u igru vraća pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja i Tomu Nikolića koji je bio beznačajna figura. Više nego ranije govori se da su ovdje neprijatelji oni koji tvrde da je u Srebrenici bio genocid, da Kosovo više nije u Srbiji.

Imamo paradoksalnu situaciju: oni koji su sada ekstremna desnica: „Zavetnici“, „Nova demokratska stranka Srbije“ i „Dveri“ su praktično proizvedeni permanentnom propagandom koja u Srbiji traje više od 30 godina.

Violeta CVEJIĆ

10 Povodi

Neđelja, 12. novembar 2023.

POGLED SA STRANE

Cijena lubenice i Iran

Piše: dr Dragan VESELINOV Vođa islamske revolucije u Iranu veliki ajatolah Ruholah Homeini je 1979. godine rekao: ,,Mi nismo izveli revoluciju da bismo snizili cenu lubenici“.

Tačno, jer ono što je on hteo i ustanovio - jeste teokratska socijalistička država. To je veštačka republika, koja je preko sile podvrgla celokupnu ekonomiju i socijalni život naroda verskim pravilima persijskih šiita, posebno razvijenim od 19. do 20. veka, a naročito posle Drugog svetskog rata.

Država u Iranu je ili samostalno ili u mešovitoj vezi sa privatnim kapitalom vlasnik oko 90 odsto proizvodnih kapaciteta. Ekonomija je podvrgnuta petogodišnjim planovima razvoja, a cene svih strateških proizvoda za život i standard naroda su zadate naredbom vlade.

KO JE VOĐA IRANA

Ne računajući velikog ajatolaha Ali Hamneija koji je neporeciva ustavna vrhovna vlast u Iranu, on je vođa revolucije - na čelu Irana je sada, ispod njega, predsednik Republike i vlade imam Ebrahim Raisi koga SAD, Reporteri UN i neke međunarodne humanitarne organizacije drže za zločinca protiv humanosti.

On je, između ostalog, bio član „ubitačnog komiteta“ od četiri „istražitelja“ koji su po Homeinijevom naređenju osudili na smrt između 1.000 i 30.000 demonstranata protiv Vlade 1988. godine. Protivnik toga je bio veliki ajatolah Hosein ali Montazeri, prvi naslednik Homeinija, koji u memoarima pominje broj do 3.800 ubijenih – a i njega su potom zbacili sa vlasti, i namenili mu kućni zatvor u „svetom gradu“ Komu gde je bio do

Iran je najveći savremeni dokaz da vjerska revolucija ne vodi u progres. Iran nije uspio da stvori demokratsko samoodržavanje političkog sistema i nije postao pravedno beskonfliktno društvo. I Iran nije uspio da stvori, ne samo nadmoćni, već ni ravnopravni vjerski socijalizam i ekonomiju u odnosu na evro-američku demokratiju i ekonomiju. A njegova kulturna dekadencija je tužni ishod religioznog fundamentalizma i nesposobnosti za prožimanje sa otvorenim svijetom 2003. godine. Umro je 2009. godine.

A tada, 1988. godine, imami su mučili i ubijali demonstrante tako što su ih danima vešali u grozdovima od po šest nesrećnika na visokim dizalicama – kranovima, do kojih su ih dovozili poslagane u svežnjevima, kao da su džakovi, na viljuškarima, na svakih 30 minuta.

PAPA, GUTEREŠ I RAISI

Zašto je papa Franja pristao da sa Raisijem razgovara telefonom u nedelju 5. novembra 2023. godine oko sadašnje situacije u Gazi?

Sigurno nema drugog odgovora osim da je želeo da pomogne u potrazi za mirovnim rešenjem. I možda je želeo da tom prilikom pita Raisija kako to da je u prvih sedam meseci ove godine u Iranu osuđeno na smrt 419 ljudi, od kojih je pre nekoliko dana osuđena na kamenovanje i jedna udata žena – jer je zavolela drugoga.

A možda ga je pitao i kada će da oslobodi laureatkinju ovogodišnje Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi, koja je do sada osuđena na 31 godinu tamnice i provodi ih u mučilišnom Homeinijevom i Raisijevom teheranskom zatvoru Evin. Ne znamo da li joj je narušeno zdravlje posle namerno izazvanog požara u kriminalnom zatvorskom sektoru broj sedam koji se preneo na politički sektor broj osam, gde su čuvari zatvora tukli i pucali na tamošnje zatvorene studente i intelektualce koji su pokušavali da izađu iz njega i spasu se od vatre.

A Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, je upozo-

EBRAHIM RAISI: Čovjek kojeg SAD i Reporteri UN smatraju zločincom protiv humanosti

rio Raisija da je stopa sudskog usmrćivanja građana u Iranu „alarmantna“.

POLITIKA IMAMA RAISIJA

Izvan granica Irana, politika Teherana se svodi na uništenje Izraela i Jevreja kao naroda, na uništenje vahabitske Saudijske Arabije i svih vahabita na svetu do talibanskog Avganistana, podrivanje sunita na svim kontinentima sem Hamasa u Palestini i u Kataru, uništenje đavolske Amerike – a saradnje sa svim zemljama i pokretima koji žele preraspodelu globalnog mozaika moći na račun Evrope i interkontinentalnog Zapada.

Moskva i Peking su mu sada najpoželjniji saveznici. Ali ko želi Iran u kući?

Posle 43 godine od Homeinijeve izjave o lubenici (umro je 1989. godine) u Persiji još uvek traje interna revolucija.

Ali njeno pravo ime nije revolucija već deevolucija iranskih dostignuća pre dolaska Homeinija i imama na vlast, i čak raskida sa nasleđem veličanstvenog persijskog abasidskog kalifata.

Njegov je arapski Bagdad bio civilizacioni vrhunac na celom Mediteranu i prevazišao je Vizantiju. Pod dinastijom Abasida je za 20 godina u 10. veku napisan Šerijat koga su kalifi tumačili sa elastičnošću koju savremeni teherenski imami ne mogu, i neće.

ŠTA JE IRAN DANAS

Šiitski socijalizam u Iranu podrazumeva obnovu one verzije tajne para-policijske službe kakvu u Evropi nisu

Svi su im neprijatelji

imali ni nacisti niti boljševici. A tajne službe, policija i navijačke grupe u Crnoj Gori i Srbiji su ništa prema Basidžu i Pasdaranima u Iranu.

Basidž je u novembru 1979. godine kao naoružanu omladinsku miliciju osnovao Homeini i direktno njome rukovodio do smrti, a naknadno novi imami kao vođe revolucije i predsednički šefovi vlade. Homeini je osnovao i Pasdarane – Islamsku elitnu ratnu revolucionarnu gardu kao paravojnu muško-žensku armiju (to je i Basidž) koja uživa nezavisnu komandu od vojske. U 1981. godini ih je spojio sa Basidžom pod jednu nevojnu komandu.

Basidž je već do polovine 80ih godina brojao 2,5 miliona članova, potom mnogo manje, ali on može da ode i na 10 miliona rezervista! On je, nezavisno od policije, javni redar morala i političke dis-

Izvan granica Irana, politika Teherana se svodi na uništenje Izraela i Jevreja kao naroda, na uništenje vahabitske Saudijske Arabije i svih vahabita na svijetu do talibanskog Avganistana, podrivanje sunita na svim kontinentima sem Hamasa u Palestini i u Kataru, uništenje đavolske Amerike – a saradnje sa svim zemljama i pokretima koji žele preraspodjelu globalnog mozaika moći na račun Evrope i interkontinentalnog Zapada. Moskva i Peking su mu sada najpoželjniji saveznici. Ali ko želi Iran u kući?

cipline: oponaša komunističku kontrolu stanovništa tako što nije samo teritorijalno „partijski“ organizovan već i iznutra kapilarno motri po svim javnim i privrednim ustanovama; tera sve žene da nose maramu i duge haljine, zabranjuje zajedničko javno kretanje nerodbinskih muškaraca i žena, ne dozvoljava javno udvaranje ženama , hapsi nevenčane parove, hapsi sve koji nose krst, Davidovu zvezdu i drže Budin kip, ulazi u stanove gde su zabave i gde se sluša nedozvoljena rok i džez muzika (ne svaka)...

Traži i skida pogrešno usmerene satelitske antene, zabranjuje svako javno zastupanje ateizma i nešiitske vere, ometa i napada sve protivničke javne skupove od ulice do univerziteta, hapsi zabavne imitatore tuđih likova i suprotnog pola, ulazi u klanice i proverava da li je meso halal, ulazi u industriju odeće i prodavnice konfekcije radi kontrole pristojnosti mode, organizuje verske proslave i deli privilegovanu humanitarnu pomoć, na pijacama kontroliše merne instrumente, pojedinačno proganja sve kritičare režima, utvrđuje da li su zaposleni u državnim službama glasali za režim, on nadzire sva glasačka mesta i on broji glasove na izborima.

Povodi

Neđelja, 12. novembar 2023.

Šiitski socijalizam ima tajnu para-policijsku službu kakvu u Evropi nijesu imali ni nacisti niti boljševici

I ratuje za vladu na frontu – pri čemu je, posebno u iransko-iračkom ratu od 1980. do 1988. godine, pretrpeo ogromne gubitke hladnokrvnim žrtvovanjem režima. I ponekad - optužuju ga da ubija civile. Ovi njihovi zadaci su delom nasleđeni iz tradicionalne arapske verske milicije al hisbah, ali ih Arapi nikada nisu podigli na persijski stupanj.

Pasdarani su daleko uticajniji od Basidža, kojim stvarno upravljaju. Pasdarana je ne manje od 250 hiljada i raspoređeni su u 31 diviziju po federalnim oblastima, i oni su van vojne kontrole.

Teheran kontrolišu sa dve divizije. Imaju muško-žensku pešadiju, oklopne jedinice, mornaricu, avijaciju, dalekometne rakete, komandose, nadziru atomski program – posebno od marta 2022. godine; imaju unutrašnju i kontraobaveštajnu službu, imaju svoje zatvore i zatvaraju protivnike režima. Razvili su sajber službu sigurnosti, oni pomažu HAMAS i Hezbolah i druge gerile poput Huta u Jemenu, terete ih za terorizam van Irana – posebno Švedska, SAD, Bahrein i Saudijska Arabija.

Eh, da: imaju domove za veterane rata, bolnice, izvode laserske operacije oka i hirurške zahvate, imaju na desetine kompanija u zemlji i inostranstvu, izgrađuju gasna i naftna postrojenja, grade puteve, mostove, izrađuju automobile, krijumčare alkohol i kontrolišu crno tržište droge - i drže u rukama ne manje od 30 odsto društvenog proizvoda Irana.

Pasdarani su verski fanatici i sila su bez presedana, a daju iz svojih redova i predsednika Republike, poput Mahmuda Ahmadinedžada od 2005. do 2013. godine, daju ambasadore i daju oko 33 odsto poslanika u Medžlisu (parlamentu). Ne slušaju nikoga osim vođe revolucije, a to je sada ajatolah Sajed ali Hamnei – koji nije Iranac, već turski Azer (navodno je iz 38. generacije potomaka Muhameda, zato i nosi imeničnu titulu „sajed“) .

Doduše, nisu ni Pasdarani uvek jedinstveni jer je nji-

hov operativni stvaralac iz 1979. godine Mohsen Sazegar postao protivnik ajatolaške oligarhije, bio je zatvoren, a 2003. godine je pušten i otišao je kao predavač na Univerzitet Harvard u SAD. Čudno.

Nisu Pasdarani uvek ni pouzdani, jer 2020. godine nisu sprečili atentat na šefa iranskog nuklearnog programa Mohsena Fakrizadeha. Misli se da je Mosad bio brži od njih.

PAD EKONOMIJE IRANA

Predsednik Raisi uporno tvrdi da je Iran „voz progresa“.

Podaci ga opovrgavaju. Iranska ekonomija je danas ispod dostignuća svrgnutog šaha Mohameda Reze Pahlavija koga je Homeini isterao iz zemlje 1979. godine i preuzeo vlast. Prvi razlog tome je što je Homeini začeo globalni politički sukob sa suviše moćnih država koje su nastavile i vlade posle njega (ne i sedmi predsednik vlade, ajatolah Hasan Ruhani od 2013. do 2021).

To je ishodilo u brojnim ekonomskim i drugim sankcijama UN, SAD, EU i drugih zemalja. Fanatična fundamentalistička elita je, recimo, 2016. godine namerno izazvala pomorski sukob sa flotom SAD u Persijskom zalivu i javno testirala dalekometne rakete uz parolu „smrt SAD, smrt Izraelu, smrt Saudi Arabiji“.

Predsednik Tramp je 2018. godine uzvratio sankcijama.

Drugi razlog iranskog neuspeha je u tome što Iran ima gotovo najveću prevaziđenu državnu ekonomiju i korupciju na svetu, koja je već pala u socijalističkoj Evropi.

Takva ekonomija poništava racionalnu ekonomsku politiku i unosi maksimalnu pravnu nesigurnost svakom unutrašnjem i spoljnjem kapitalu u zemlji. Korupcija u Iranu je izazvana državnim monopolima na zemljište, gas i naftu, kao i kartelnim amalgamima državnog i milijarderskog privatnog sektora koji zajedno daju do 90 odsto društvenog proizvoda (tu učestvuju i Pasdarani).

Klasični privatni sektor u

Šiitski socijalizam u Iranu podrazumijeva obnovu one verzije tajne para-policijske službe kakvu u Evropi nijesu imali ni nacisti niti boljševici. A tajne službe, policija i navijačke grupe u Crnoj Gori i Srbiji su ništa prema Basidžu i Pasdaranima u Iranu Iranu je sveden na malobrojne porodične manufakture .

Zbog neefikasnog političkog sistema i svetskih ekonomskih sankcija, nacionalni dohodak po glavi stanovnika u Iranu je 2021. godine bio 57 odsto od onog pod šahom Pahlavijem 1976. godine.

Iran je 70-ih godina prošlog veka uspešno iskoristio Jon Kipur, rat Izraela i arapskih zemalja 1973. godine, koji je doveo do astronomskog dizanja cene nafte. Pahlavi je zarađeni novac od nafte investirao u nuklearnu energiju, saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, kreditirao je stanogradnju, ulagao je u industriju vojnog sektora i kreditirao privatno investiranje.

Homeini je to upropastio u iračko-iranskom ratu, a i izgubio je na frontu veliku mladu radnu snagu. Potom je razvio politiku uvećavanja populacije, no novi naraštaj se suočio sa nedovoljnom stopom zapošljavanja i stao je napuštati zemlju uprkos tome što je pod reformističkim predsednikom Mohamedom Katanijem (19972005) došlo do unapređenja ekonomskog života.

To je opet upropastio naredni predsednik, Pasdaran, Mahmud Ahmadinedžad, jer je - umesto da državni novac ulaže u nove poduhvate i u radna mesta - stao deliti korupcionu gotovinu narodu – slično današnjoj politici Vučića u Srbiji i Evropi sad u Crnoj Gori. U Iranu je preko 72 odsto stanovništva nezaposleno.

Kada je predsednik Tramp zaveo blokadu iranskog izvoza nafte, on je pao od

juna 2018. godine sa ionako beznačajnih 2,7 milijardi dolara na 0,5 milijardi dolara u aprilu 2019. godine. To se popravilo kada je predsednik Bajden zažmurio 2021. godine na jedno oko i dozvolio ilegalni izvoz iranske nafte, posebno u Kinu gde u njene privatne rafinerije ulazi oko 90 odsto iranske produkcije, i prošle godine je prihod Teherana otišao na preko 42 milijarde dolara.

To je i dalje nedovoljno za budžetske obaveze vlade. Da bi održao mir u zemlji predsednik Raisi je stao štampati domaći rijal i prodavati vladinu imovinu – i izazvao inflaciju koja je u 2022. godini digla cene prehrambenih proizvoda za 100 odsto, što je zajedno sa prethodnih četiri godine, podiglo indeks potrošačkih roba na 483 posto (do februara 2023. godine).

U martu 2022. godine Raisi je obustavio 15 milijardi dolara za dotiranje niskih cena uvozne hrane, svih lekova i stočne hrane. Siromaštvo naroda je povećano i obuhvatilo je gotovo 60 odsto stanovnika, ali Raisi nije smanjio finansiranje službi bezbednosti, državnih medija za propagandu i komercijalne operacije u korist verske podrške uleme – to su bonijadsi, državni darodavni poslovni fondovi u korist imama koji uzimaju oko 30 odsto budžetskog novca.

To je najveće državno finansiranje crkve na svetu.

Tako je obećanje ajatolaha Homeinija iz 1979. godine – da će njegova Islamska republika satrti bogatstvo manjine u korist jednakosti, blagostanja i harmonije čitavog naroda, pala u vodu. Iran je postao šiitska država u16. veku, kada je tadašnji vladar Ismail Prvi, pod pretnjom sablje, naterao stanovništvo da se odrekne suni islama koji je nosila Turska kako bi pojačao svoj rivalitet sa Carigradom. No, pod Homeinijem u 20. veku šiitska republika se odvažila na svetski rivalitet, sa svima. To je pretežak zadatak za jednog neodgovornog sanjara i njegove sledbenike.

HOĆE LI BITI NOVE REVOLUCIJE

Možda se ne vidi da će u Iranu skoro doći do unutrašnjeg prevrata.

Ono što se vidi na osnovu velikih protesta naroda 2009, 2019, 2022. godine, zajedno sa stotinama među-godišnjih manjih pobuna: korak po korak raste političko raspoloženje za oproštaj od teokratske države. Sve se manje govori o reformi postojećeg političkog sistema a sve više o odustajanju od njega. Sve se više u stanovništvu ističe reč „republika“ u odnosu na „islamska“, dok je kod autoritarne elite suprotno. I sam Savet čuvara revolucije – to je ustavno telo Irana pod vlašću vođe revolucije Ali Hamneija - ne dozvoljava nikakvo kandidovanje

reformskih ličnosti na parlamentarnim izborima. To gura narod na ulicu.

Ali voz promene sistema se kreće protiv Raisijevog voza progresa. U 2009. godini se digla srednja klasa u Iranu predvođena univerzitetskim intelektualcima i studentima - i bila je podržana od dela državne elite, da se odbije izbor Mahmuda Ahmadinedžada za predsednika Republike.

Ubistvo Basidža na ulici demonstrantkinje i mlade violončelistkinje Nede Age Zoltan je raspalilo masu.

Glavna optužba demonstranata pod imenom „Zeleni pokret“ na račun režima je bila: Ahmadinedžad i njegova Islamska revolucionarna garda –Pasdarani - lažirali su izbore.

Tada su pretežno demonstrirali veliki gradovi – Teheran, Tabriz i Širaz, a u malim je bilo neupadljivih istupa, mada se tada pojavio i zahtev za sekularizacijom sistema i za padom vođe revolucije, Hamneija, što je odjeknulo kao zahtev za promenom celog uređenja. Niko nije pozvao inostrane snage na interventnu pomoć, ali su demonstranti otvoreno zahtevali da se Amerika stavi na stranu otpora.

U novembru 2019. godine je narod izašao na ulice buneći se protiv odluke vlade da digne cenu benzina za 200 posto. Do tada je benzin bio subvencionisan i koštao je kao voda na česmi. Taj protest je bio nastavak demonstracija od 2017. i 2018. godine koje su takođe bile ekonomska pobuna, pre svega protiv korupcije, ali i nezadovoljstva zbog Trampovih sankcija – iako je Teheran ispunjavao odredbe o međunarodnoj kontroli svoje upotrebe nuklearne tehnologije.

Ali tada su se mahom digli siromašni gradovi i ruralni krajevi. Režim je odgovorio divljim nasiljem, a narod je zahtevao pad Hamneia i ostavke ministara. Zanimljivo, demonstranti su srčano zahtevali i pad ministra informacija i komunikacija Mohamada Džavad Azari-Džahromija jer je zatvorio internet.

Međutim, demonstracije iz 2022. godine nisu imale nikakve veze sa ekonomijom, već sa ljudskim pravima, posebno žena. Žene su otvoreno zahtevale ukidanje obaveze javnog nošenja hidžaba (sveobuhvatne marame) i pravila za oblačenje koje je silom nametao Basidž.

To je bio čist protest protiv islamizma. Protesti su zahvatili 31 federalnu provinciju i preko 100 gradova.

Digao se ceo Teheran, ali i Kurdistan na zapadu zemlje, kao i Sistan i Baludžistan na istoku. Prvi put u istoriji Islamske Republike Iran, demonstracije su zahvatile sve slojeve stanovništva i prerasle su u zahtev za pad Hamneija i ukidanje islamističkog političkog sistema.

11

Napred su išle žene i omladina.

I po prvi put je i iranska dijaspora snažno podržala sunarodnike u zemlji. Iran je u decembru 2022. godine izbačen iz Komisije za ženska prava UN, a u januaru 2023. godine su SAD četiri puta širile individualne sankcije protiv elitnih članova vlasti, dok je pre nekoliko nedelja, u oktobru, 80 hiljada Iranaca iz celog sveta u Berlinu podržalo zahteve demonstranata u zemlji.

Korišćene su na mitingu one iste parole iz vremena pada šaha Reze Pahlavija 1979. godine koje je koristio ajatolah Homeini - protiv korupcije na nafti i gasu, ali sada protiv njegove islamske tvorevine i korumpirane vlade.

Ubijeno je u Iranu 2022. godine na stotine demonstranta, ali i nekoliko desetina vladinih službenika, uhapšeno je blizu 20 hiljada demonstranata, na smrt je osuđeno na desetine studenata i demonstranata zbog „rata protiv Boga“, dve su kazne i izvršene.

Proteste je posebno podstakla smrt u policiji uhapšene kurdske devojke Mahse Amini, koja je po uverenju mnogih demonstranata, silovana i ubijena. Kuda ovo ide?

ZATIŠJE I NEUSPJEH REVOLUCIJE

Sada je u toku zatišje u Iranu i preraspoređivanje snaga. Čeka se na dizanje političke organizacije koja će istaći rivalski program degenerisanoj političkoj eliti na vlasti. To zatišje je doneo i rat u Ukrajini i sadašnji rat HAMAS-a sa Izraelom. Tu je HAMAS dobio najgoreg mogućeg saveznika – Iran, otuđenu državu nesposobnu da zaštiti ljudska prava svojih građana, što otežava razumevanje težine palestinskog i jevrejskog pitanja u Galileji, i otežava politiku mira i istorijskog sporazuma.

Iran je najveći savremeni dokaz da verska revolucija ne vodi u progres. Iran nije uspeo da stvori demokratsko samoodržavanje političkog sistema i nije postao pravedno beskonfliktno društvo.

I Iran nije uspeo da stvori ne samo nadmoćni - već ni ravnopravni verski socijalizam i ekonomiju u odnosu na evro-američku demokratiju i ekonomiju. A njegova kulturna dekadencija je tužni ishod religioznog fundamentalizma i nesposobnosti za prožimanje sa otvorenim svetom. Narod Persije, koji je istorijski doprineo svetu sa svojom zasebnom filharmonijom i operom, nije zaslužio da završi na ratnim dobošima.

Iran je opomena i onom narodu kod nas koji ne ide u crkvu samo radi moralne i psihološke okrepe, već misli i da sveštenici znaju kako bi trebalo da izgleda savremeno društvo i njegova država. Što bude više tamo zbog toga odlazio, manje će ulaziti • u svet.

12 Kultura

Živimo u vremenu k mnogo priča, a ništa n Uzrok svakog izostanka komunikacije je neiskrenost u odnosima. Kada se odnosi među ljudima podrazumijevaju – bračni, prijateljski... kada nijesu iskreni, onda dolaze do onog što je okamenjena forma, iliti blebetanje. A to nije produktivno, stvari se ne razrješavaju, ne otvaraju, nego se podrazumijevaju. U tom brbljanju gluposti, nama prođe cijeli život – kazala je Drakić Gori, a kojoj smo mi svi morali da damo istinski doprinos.

Da pričamo i branimo aktuelne teme. To je bio njegov cilj.

Kada se to desilo, Jagošev odlazak, na krajnje neočekivan način, mnogo je uticao na sve nas. I dalje ne možemo da vjerujemo da nije sa nama. I prije igranja u Tivtu, dan uoči festivala, na probi smo neprekidno čuli njegov glas, usmjerenja, duhovite dosjetke, njemu samo znane indikacije. Kako bi taj začarani svijet igre, do kojeg je samo on mogao da dovede glumce, postojao. Za sve nas je ovo ogroman gubitak – za predstavu, pozorište, naš lični gubitak. On je čin predstave doživljavao lično i strastveno, nikad kao posao. A sve je to prenosio na nas.

POBJEDA: Imajući u vidu da predstava tretira temu apsurda, kako ga danas doživljavamo i da li je postao uobičajen?

DRAKIĆ: Mnogo smo radili, istraživali tu temu, a prvi od elemenata apsurda koji dominira jeste da mi živimo u vremenu u kome se mnogo priča, a ništa zapravo ne kaže. Komunikacije i konvencije koje su samo privid, uzaludnosti, radnja koja nije produktivna.

Kada nije produktivna, onda je samoj sebi svrha, zbog čega dolazimo do toga da ona postaje destruktivna. Radili smo mnogo na razlozima zašto nema komunikacije. Uzrok svakog izostanka komunikaci-

je je neiskrenost u odnosima.

Kada se odnosi među ljudima podrazumijevaju – bračni, prijateljski... kada nijesu iskreni, onda dolaze do onog što je okamenjena forma, iliti blebetanje. A to nije produktivno, stvari se ne razrješavaju, ne otvaraju, nego se podrazumijevaju. U tom brbljanju gluposti, nama prođe cijeli život. U neotvaranju suštinskih problema, nego u isključivosti i nemanju potrebe da saslušamo drugoga. Da prihvatimo i probamo da zajedno nešto riješimo. Vremenom onda dolazimo do destrukcije koja vodi u rušilački nagon, pa u sukob, koji opet ne donosi ništa dobro.

POBJEDA: O čemu to danas ćutimo, a trebalo bi da govorimo?

DRAKIĆ: O svemu. Samo se forme zadovoljavaju. Jagoš je sa nama razgovarao baš o tome kako da nema bolesnog voajerizma, potrebe da gledamo druge kako pričaju gluposti, onda ni rijalitiji ne bi imali publiku. Onda oni kao model, proizvod, ne bi bili relevantni, ljudi ih ne bi gledali. Međutim, kod nas je totalno drugačija situacja. Rijaliti, kao televizijski format privlači milione gledalaca, obrće milione finansijskih sredstava. A to i dalje traje. Onda mi neki drugi pričamo o tome kako je to budalaština. A nije, to i dalje traje i truje. Ljudi iz tog blebetanja, uzaludnih priča, izmišljenih D. Miljanić

Kao dio prve generacije studija glume sa Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, Drakić je bila dio projekata koji su nanovo gradili našu teatarsku scenu. Od tada, u donošenju različitih uloga, bila je dio nagrađivanih projekata, koje je pored nagrada ovjekovječilo i trajanje. Posljednji od njih je „Ćelava pjevačica“ Jagoša Markovića, koji je prošle sedmice izveden na Festivalu glumca u Nikšiću.

Drakić za Pobjedu govori o tome da li je apsurd koji tretira ova predstava uobičajeni dio naše zbilje, njegujemo li dovoljno sopstveno stvaralaštvo, te da li politika trasira ili ruši put umjetnosti...

POBJEDA: Izvođenje predstave „Ćelava pjevačica“ na Festivalu glumca u Nikšiću bilo je prvo festivalsko igranje nakon Purgatorija u Tivtu. Koliko Vam to znači? Naročito imajući u vidu da je ovo posljednja Jagoševa predstava.

DRAKIĆ: Meni to mnogo znači. Izuzetno. Ja sam za festival vezana na mnogo načina.

Na njemu sam igrala mnogo predstava, bila u žiriju, dobijala nagrade. Znači mnogo i zbog naziva Festival glumca na najbolji mogući način poštuje i vrednuje ono što je moj kreativni doprinos u predstavama. Sa druge strane, posebno sam osjetljiva i vezana za predstavu koju smo radili ljetos. Prvo, sa Jagošem odavno nijesam radila, a on je htio da opet radimo komediju. Imao je ogromno povjerenje u mene. I ne samo u mene. Vrlo je precizno birao ko će da budu ljudi koji će da igraju u „Ćelavoj pjevačici“. Htio je zaista da ostavi lični pečat kroz Joneska i taj teatar apsurda, na samo njemu svojstven način. U pitanju je klasična dramska literatura koja nije često igrana u Crnoj

INTERVJU: Glumica Dubravka Drakić za Pobjedu povodom izvođenja predstave „Ćel

Dubravka Drakić u predstavi „Ćelava pjevačica“

okolnosti, postaju junaci našeg doba, relevantni članovi društva, uzori mladim ljudima. Jer su zaradili ogroman novac ne radeći ništa, ne bivajući niko, nemajući ništa konstruktivno u svom kodu djelovanja.

POBJEDA: Govorimo o nakaznostima naše svakodnevice, položaju običnih ljudi, a u kakvom su položaju glumci kod nas, te u krajnjem - naša kultura?

DRAKIĆ: Ja nisam najpozvanija da pričam o tome, budući da sam zaposlena kao profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti. Ali, pozicija glumca je višestruka. Sa jedne strane zavisi od njegove unutrašnje snage, potrebe, borbe da napreduje godinama. Glumac nije osoba koja napravi jednu ulogu, a onda očekuje da mu se nude sljedeće. To je osoba koja bez obzira na pauze radi na sebi, to nije onaj koji postane nego opstane. Mnogo je važna mentalna izdržljivost, disciplina koja tjera da tijelo, biće i duh budu u treningu. Nezadovoljstvo kod glumca uvijek je rezultat nerada. To je teško objašnjivo – postoje ljudi koji jedva čekaju da ne rade, a u našoj umjetnosti glumac jedva čeka da radi. Naša sredina je tek sa mojom klasom dobila prve školovane glumce sa FDU Cetinje. Ja stalno govorim mladim generacijama – vi sada treba da dokazujete zašto je ovo umjetnost, zašto smo potrebni jedni drugima. Ja, koja sam iz ovog posla, izuzetno se radujem svakoj uspješnoj predstavi, čini me boljom, otvara mi prostor za promišljanje. To je ono što je uzročno-posljedična veza. Društvo u kome nema stvaranja atmosfere da su umjetnici potrebni, onda su oni kao neki šljam, višak. Svaki put kada prepoznam da postoji vrsta događaja koju možemo u sinergiji da stvorimo, ako nema međusobnog poštovanja, onda je sve zaludno. Društvo u kome se kreira atmosfera nepoštovanja profesije koja donosi opšte dobro, to je društvo koje nije izgrađeno na zdravim temeljima.

POBJEDA: Pomenuli ste da ste bili dio prve generacije školovanih glumaca sa cetinjske akademije, a sada

D. Ljaljević

PODGORICA - Nositi epitet umjetnika, gdje god nas misao ili mjesto odvelo, sa sobom nosi veliku ogovornost. A opravdati to zvanje, umije da bude sizifovski posao, naročito onda kada se kultura bori da nanovo dokaže da bez njenog njegovanja nema ni civilizacije. Dubravka Drakić, godinama stoji iza svog zvanja – prije svega kao glumica, a potom i kao pedagoškinja.

Neđelja, 12. novembar 2023.

SNOPOM SVJETLOSTI UPIRATI U PROBLEME: Dubravka Drakić

kao pedagog učite mlade ljude o čijim studentskim uspjesima govore i već osvojene nagrade. Međutim, kakva budućnost njih čeka kada izađu sa fakulteta, imajući u vidu da mi imamo samo četiri pozorišta?

DRAKIĆ: Vjerovali ili ne, činjenica je da trenutno na Birou za zapošljavanje nezaposlenih glumaca ima veoma malo. Bez zdrave konkurencije nema kvaliteta. Veliki broj glumaca koje smo mi odškolovali, veoma su često u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i rade. Studirati neki fakultet ne znači obećati svima koji završe da će se zaposliti. Nisu svi jednako dobri na studijama. Mi imamo surov princip studiranja, gdje je svaki ispit svake klase javan. Svake godine publika dođe i gleda naše ispite. Zamislite kada bi javnost ocjenjivala sve pravnike, ekonomiste, ljekare... kada bi tu vrstu surovosti imali u drugim profesijama. Od FDU se već tokom studiranja očekuje da stvara kadrove. Ja bih prije svega postavila pitanje javnom servisu gdje je produkcija, zašto se novac ne ulaže u produkciju i snimanje televizijskih formata koji u regionu generišu desetine i stotine glumaca. To su servisi koji dobijaju ogromna sredstva. Gdje je odgovornost za nahovanje cr-

tanih filmova, standardnu ijekavicu koja mora biti prisutna na svim javnim glasilima. Gdje su radio-drame, formati audio-knjiga? Briga o svim modelima koji bi uposlili i mlade i srednje glumce. Ja ne bih „ležala za vrat“ pozorištima i zapošljavala kako ko završi.

Pravili bi se kriterijumi da svi imaju jednake šanse, ali samo najbolji i najvredniji bi prolazili. Mora da postoji vrednosni sistem, integritet i identitet umjetničkog djela, koji se ne smije zasnivati na sažalijevanju. Nas niko ne sažalijeva, niko ne pita u kakvom smo psiho-fizičkom stanju kada treba da igramo. Upravo zbog toga sve treba dati onima koji su najvredniji, najuporniji, najtalentovaniji na kraju. Talenat je potreba za promjenom i konstrukcijom.

POBJEDA: Trenutno igrate u velikom broju serija, a u svim tim projektima ste drugačiji. Je li Vam važno da Vas publika pamti na taj način, kroz transformaciju?

DRAKIĆ: Iskreno, kada sam bila mlada glumica, moja fizionomija je bila takva da nijesam bila ni za Julije ni Ofelije. I kao mlađa, uvijek sam igrala karakterne uloge. Valjda me čekala puna zrelost da dobijem tu vrstu raznorodnosti. Serijom „12 reči“ dobila sam ulogu advokatice i izašla iz okvira

Kultura

Neđelja, 12. novembar 2023.

13

lava pjevačica“ na Festivalu glumca Izvođenjem predstave „Gospođica“ zatvoren

kada se Urušavanje humanosti ne kaže takmičarski program Festivala glumca u Nikšiću

Ne umijemo da cijenimo stvaraoce POBJEDA: Iza Vas je veliki broj nagrada, a između ostalog i velike godišnje nagrade Gradskog pozorišta, na čijem ste svojevremeno i čelu bili. Može li taj teatar i dalje da funkcioniše kao i do sad, bez zgrade, uz obećanja?

DRAKIĆ: Sve može, samo što ljudi odlaze. Mi ne umijemo da cijenimo, prepoznamo, njegujemo stvaraoce. Naravno da mi mnogo znači ta nagrada „Sćućkin“ za izuzetan doprinos. Prošle sedmice smo igrali „Čuvare tvog poštenja“, znamo kakve je nagrade dobila ta predstava, „Slasti slave“... uvijek dupke pune sale. Pozorište čine predstave, ljudi koji ih čuvaju. To znači da mi imamo jednog Mladena Nelevića, izuzetnog glumca, regionalnu legendu, a još uvijek nema status prvaka. Zašto taj sistem mora da bude toliko spor?

Vanja Popović je javno rekla da nova zgrada Grad-

skog pozorišta mora da nosi Jagoševo ime. Ako je neko Podgoricu, pozorište, nas glumce proslavio, onda je to on. Ja sam igrala u „Tri musketara“ 1997. godine, u tom istom KIC-u.

Pričam o Mladenu, Jagošu, Vanji... ljudima koji su živote posvetili izgrađivanju institucija kulture u našoj zemlji. Mi smo u baraci radili „Novelu od ljubavi“, koja je poslije izgorela.

Bane Popović je na obali Morače postavio kamen temeljac da se tamo gradi pozorište, pa ni tamo nije moglo, napravljen je neki Fakultet za evropske studije. Sve se činilo, ali u Evropu još nijesmo ušli, Agencija za izgradnju još nije izgradila Gradsko pozorište, Mladen još nije prvak. Sve što pričamo sada, ja govorim od 1999. godine, otkako smo otvorili večernju scenu Gradskog pozorišta sa predstavom „Zauvijek tvoj“, sa fenomenalnim tekstom Steva Koprivice i u režiji Milana Karadžića.

ruralnih žena, iz tog rama. To su bile žene iz tradicionalnog crnogorskog miljea. Međutim, ljudi su me znali iz pozorišta, da mimo toga igram i druge projekte. Imala sam sreću da mi povjere drugačije zadatke.

Meni je tetar pomogao da tamo ostavrim lepezu raznorodnih uloga. Volim ono što je savremeno pozorište, priče koje su aktuelne, priče o razumijevanju pozicije žene u našem društvu. Dosta takvih projekata sam radila, sa Marijom Perović „Grudi“. Sada sam u pregovorima za novu seriju u Beogradu, drugačiju od svega što sam do sada snimala. Sve to sa jedne strane. A sa druge, ogroman žal za onim što su potencijali crnogorskog glumišta i mogućnosti realizacije serijskih programa, u kojima se angažovao veliki broj ljudi i zbog kojih bi publika zavoljela mlade glumce kao nekad Moma, Sanju. Važno je da ljudi znaju da među tim mladima ima divnih bisera i dragulja. Nećemo valjda čekati da ih neko drugi vidi, udostoji, „otme“ ili ispoštuje, prije nego mi iz sredine iz koje potiču.

POBJEDA: Sa druge strane, ako gledamo tu regionalnu saradnju, koherentno uspostavljenu, pokazuje li ona da

je umjetnost ono što nas ujedinjuje, te da uprkos politici umije da pokaže i drugačije?

DRAKIĆ: Apsolutno. Tako je uvijek bilo i tako će uvijek biti. Umjetnost mora da stvara, čini i da se bori za dobro. Toga nema u politici. Onog trenutka kada se na našoj javnoj sceni gluma upoređuje sa politikom, meni nije dobro. Zna se čemu služi umjetnost. Da mi svi zajedno stvaramo mogućnost oplemenjivanja, osvješćivanja najhumanijih namjera.

Svako ko radi taj posao, a nema na umu šta je svrha našeg djelanja, taj je zalutao. On ne može da se bavi ovim poslom.

Nema energiju, dar da stvara i mijenja. Mi moramo da budemo oni koji snopom svjetlosti upiru u probleme. To je neuporedivo, a ono što je posao političara – da stvore teren za to.

POBJEDA: A ne stvaraju ga često?

DRAKIĆ: Ja se plašim da ne stvaraju, nego obesmišljavaju – svaki napor i vjeru da može biti dobro. Da možemo jedni sa drugima. Da sarađujemo i da se radujemo, razvijamo bliskost na osnovu sličnosti, a poštujemo razlike. Da njegujemo poštovanje ličnosti. A ne da potiremo sve ono što je drugačiSvetlana VIŠNJIĆ je.

L. Zeković

NIKŠIĆ – Kada amanet, koji je prekinuo djetinjstvo, okameni srce razum postaje slijepa ulica kojoj se ne vidi kraj. I premda je mnogo motiva „Gospođice“ Iva Andrića moguće čitati u njegovom rukopisu, čini se da je u istoimenoj predstavi Narodnog pozorišta Republike Srpske ovaj najdominantniji.

Imala je priliku u to da se uvjeri i publika u Nikšiću, budući da je ova predstava i zatvorila takmičarski program Festivala glumca. U pitanju je režija Đurđe Tešić, a dramatizaciju komada uradila je Vanja Ejdus.

U donošenju klasičnog teksta, Sa izvođenja predstave „Gospođica“ kroz vizuru „Gospođice“ rediteljke Tešić, progovara klasič- okruglom stolu nakon izvo- Kroz priču o Gospođici, preno pozorište. Pitko i čisto. Glu- đenja objasnila Zrnić, današ- ma riječima Belinde Stijak, mica Slađana Zrnić donijela nje vrijeme i zbog toga je An- lako možemo da uočimo i šta je jednu od rijetkih antijuna- drić jedan od najvećih pisaca, traume iz djetinjstva mogu da učine, te na koji način oblikinja u domaćoj književno- genijalan i aktuelan. sti, kao ženu čije je postupke - Mi živimo u prošlosti, bu- kuju život. lako osuditi, ali je nemoguće i dućnost doživljavamo kao - Strašan je zavjet koji je otac ne sažalijevati. Ne samo zbog strašnu, a nikako da bude- ostavio maloj djevojčici. Taj ispraznosti života koji prola- mo u sadašnjosti. Nikako da veliki teret. Način na koji rozi, kidanja svih veza, posljedi- se okrenemo vrijednostima, ditelj uslovljava djetetov put ca surih odluka, naizgled lako darivanju, ljubavi. Mi smo se i lični razvoj. Koliko smo i mi donesenih... „Gospođica“ je u pretvorili u Gospođicu. Koli- danas spremni da gurnemo disvom širem okviru priča o usa- ko god da je bilo lijepo radi- jete na neki put, koliko može mljenosti koja guši, pokazuju- ti ovu predstavu, bio je potre- da bude pogrešan, zbog samo ći da je samoća – naročito ka- ban pametan izbor sredstava jedne rečenice. Ona nije birada je odaberemo, te empatija kako napraviti jednu ženu si- la taj put, nametnut joj je – kakoju ugušimo, prvi i posljed- romašnu duhom, a da bude zala je ona. nji korak ka padu humanosti. raskošna na sceni – ispriča- Mladi glumac Pavle Pavić kroz predstavu donosi veliki „Gospođica“ je, kako je na la je Zrnić.

„Čuvari adrese“ sjutra na Cetinju

PODGORICA - Izložba „Čuvari adrese“ istoričarke umjetnosti i fotografkinje Maje Đurić biće otvorena sjutra u 10 sati, u Ateljeu „Dado“ na Cetinju, povodom Dana prijestonice i Dana oslobođenja Cetinja.

- Đurić je započela obiman istraživački rad o počecima fotografije u Crnoj Gori, koji su zapravo vezani za Cetinje. To ju je navelo da se pita ko su portretisani ljudi i koja su to ovjekovječena mjesta. Danas Đurić portretiše drugu, treću generaciju potomaka, u i tim kućama ili na istim mjestima, ne samo prateći svoje prethodnike fotografe već i time bilježeći istorijate cetinjskih porodica, a time i samog grada. U tim intimnim portretima, koristeći se objektivom kao perom, ona bilježi njihove lične priče koje tako sabrane čine jednu veću, manje formalnu, ali ipak važniju istoriju prijestonice – zapisala je u tekstu za katalog koji prati izložbu kustosica Anja Marković. A. Đ.

broj likova, ali kao dominantnu temu vidi to što ovaj komad korespondira sa nama danas, pogotovo preko tema novca i ratova.

- Vidimo ovaj haos koji se danas dešava, a svi ga osjećamo.

Sa druge strane, za glavnu junakinju ništa nije sveto, sem novca. Krajnje makijavelistički koristi sve prilike, ne prezajući da zgazi bilo koga – rekao je Pavić.

Pored troje glumaca, u predstavi igraju i Bojan Kolopić, Snježana Mišić i Danilo Kerkez, dok instrumentalnu pratnju čine Anastasija Marić i Marko Kovačić. S. VIŠNJIĆ

Izabrano idejno rješenje vizuelnog identiteta Muzeja savremene umjetnosti

Upečatljiv grafički izraz Vladimira Kovača

Vizuelni identitet Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore

PODGORICA – Grafički dizajner Vladimir Kovač pobijedio je na konkursu za idejno rješenje vizuelnog identiteta Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG). Komisija je jednoglasno konstatovala da prijedlog prvonagrađenog rješenja (pod rednim brojem evidencije 31 - šifra M64A8W7) zadovoljava sve predložene kriterijume i da adekvatno prezentuje ciljeve i djelatnost Muzeja.

Komisiju su činili prof. mr Ana Matić (predsjednica) i članovi: prof. mr Boštjan Kenda, prof. mr Rastko Ćirić, prof. dr Vladislav Šće-

panović - direktor MSUCG, prof. dr Zdravko Delibašić predsjednik Savjeta MSUCG. - Komisija je prepoznala više simboličkih i asocijativnih vrijednosti uklopljenih u jedinstvenu vizuelnu cjelinu. Znak ima upečatljiv grafički izraz kvadrat, koji je odozgo snažno osvijetljen, ujedno spaja reljef i paradoksalnu sjenku kruga. (...) Nagrađeno rješenje omogućava široku primjenu te se lako može prilagoditi različitim vrstama aplikacija, čak i onima koje nisu predviđene konkursom - ističe se u obrazloženju.

Komisija takođe konstatuje da drugonagrađeni rad pod rednim brojem evidencije 01 - ši-

fra A19m21E3, autora Amera Mržljaka, kao i trećenagrađeni rad pod rednim brojem evidencije 10 - šifra D2m8P677, autora Mirela Hadžijusufovića, zadovoljavaju predložene kriterijume.

- Oba vizuelna identiteta, kroz dva različita vizuelna pristupa, imaju polazište u inicijalu ,,M“, odnosno, akronimu MSU, i stvaraju komunikacijsku vrijednost. Komisija je procijenila da je njihov potencijal manji u odnosu na prvonagrađenog, što je potvrdilo i bodovanje po unaprijed utvrđenim kriterijumima.

Podsjećamo, konkurs je trajao od 13. septembra do 22. oktobra, a pristiglo je 38 radova, od kojih su 35 uzeta u razmatranje. Nagradni fond iznosio je 15.000 eura sa uračunatim porezima, tj. otkup će biti isplaćen u bruto iznosu. Prva otkupna nagrada je u iznosu od 10.000 eura (bruto iznos), druga nagrada iznosi 3.000 eura (bruto iznos), dok je treća nagrada u iznosu od 2.000 A. Đ. eura (bruto iznos).

14 Svijet

Neđelja, 12. novembar 2023.

Arapski ministri vanjskih poslova pozvali na prekid sukoba u Gazi

Bolnica ostala bez goriva, umrla beba u inkubatoru Libanska državna agencija javila je da je izraelski dron pogodio vozilo u području 50 kilometara udaljenom od granice Libana i Izraela i da je to najdublji udar u toj zemlji od početka prekograničnih sukoba izazvanih ratom Izraela i palestinskog Hamasa

TEL AVIV – Najveća bolnica u Pojasu Gaze, Al Šifa, ostala je bez goriva, rekao je portparol palestinskog ministarstva zdravlja.

-Kao rezultat toga jedno novorođenče je preminulo u inkubatoru, u kojima je još 45 beba – dodao je portparol. Ministar zdravlja je saopštio ranije da je bolnica obustavila izvođenje operacija.

U međuvremenu je Libanska državna agencija javila je da je izraelski dron pogodio vozilo u području 50 ki-

lometara udaljenom od granice Libana i Izraela i da je to najdublji udar u toj zemlji od početka prekograničnih sukoba izazvanih ratom Izraela i palestinskog Hamasa.

U izvještaju se navodi da je kamion koji prevozi banane pogođen u području Zahrani na libanskoj obali, a žrtava nije bilo, prenio je BBC. Nekoliko sati kasnije, izraelska vojska je saopštila da je borbeni avion pogodio „više terorističkih pozicija“, koje koristi libanska organizacija Hezbolah, „paraleno s artiljerijskim udarima“.

Gaza pod stalnim bombama

Prijestolonasljednik Saudijske Arabije Mohamed bin Salman izjavio je juče da Izrael snosi odgovornost za ,,zločine počinjene protiv pale-

stinskog naroda“ i pozavao na prekid opsade Pojasa Gaze.

On je u govoru na vanrednom zajedničkom islamsko-arapskom samitu u Rijadu povo-

Kosovski premijer ukazuje na maligni uticaj Ruske Federacije na Zapadni Balkan

Kurti: Susjedi Srbije nijesu sigurni sve dok ne uđu u EU, svjedoci smo destabilizirajućih napora u Crnoj Gori PRIŠTINA - Kosovo se suočava s prijetnjama iz susjedstva, posebno iz Srbije, izjavio je juče premijer Kosova Albin Kurti.

Drugog dana Mirovnog foru-

Albin Kurti

ma u Parizu, kazao je da ideja o razmjeni teritorija nije mrtva, ali da ne postoji mogućnost da bude sprovedena, prenosi Fena.

- Kao što je Moskva nezadovoljna raspadom Sovjetskog

Saveza, Beograd nije zadovoljan raspadom Jugoslavije, koji je sam izazvao. Živimo u vremenima kada je ovaj projekat razmjene teritorija propao, ali ideja nije mrtva, i to često vidim kada se sasta-

nem s predsjednikom Srbije ili ga slušam (Aleksandra Vučiča) kako javno govori ili tokom sastanka u Briselu rekao je Kurti.

On je poručio da se ljudi, koji su nekoliko godina sanjali o razmjeni granica, teško oslobađaju nostalgije i ogorčenosti i da učestvuju u rješenju koje bi bilo demokratsko i evropsko.

- Uprkos neuspjehu projekta (razmjena teritorija), ideja postoji, ali bez mogućnosti da se sprovede. Što prije normalizujemo odnose s de jure i de facto priznanjem (Kosova i Srbije), biće bolje za sve ocijenio je Kurti.

Premijer Kosova je naveo da nijedna od susjednih država Srbije neće biti sigurna od toga dok ne uđe u Evropsku uniju.

- S jedne strane, oni žele vidjeti podjelu Kosova, željeli bi teritorijalnu kompenzaciju za svoje greške, ali to nije moguće. S druge strane, svjedoci smo destabilizirajućih napora u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu, susjedima Srbije, ponekad i u Sjevernoj Makedoniji. Susjedi Srbije, sve dok nijesu dio EU nijesu sigurni od Srbije i o tome u Briselu trebaju voditi računa - smatra on.

Kurti je rekao da se Ruskoj Federaciji dopadaju napori da se destabilizuje Zapadni Balkan, koji, prema njegovim riječima, imaju širenje u smislu skretanja pažnje sa agresije koju je Moskva počela prije 20 mjeseci u Ukrajini.

dom situacije u Pojasu Gaze pozvao na hitan kraj vojne operacije, kao i na oslobađanje talaca. Erdogan je naglasio da sve dok se pitanje Palesti-

ne ignoriše, napori za normalizaciju u regionu osuđeni su na propast. Arapski ministri vanjskih poslova pozvali su na ,,momentalan prekid izraelske agresije protiv Palestinaca i na pružanje svih oblika podrške Palestini i njenom narodu“.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odgovorio je na intervju francuskog predsjednika Emanuela Makrona za BBC. Netanjahu je rekao da bi sve nacije trebalo da osude Hamas, a ne Izrael, tvrdeći da njegova vojska pokušava da makne civile iz sukoba, dok ih Hamas koristi kao živi štit.

-Zločini koje danas počini Hamas-ISIS u Gazi biće počinjeni sjutra u Parizu, Njujorku i širom svijeta – rekao je.

Francuski predsjednik Makron je ,,pozvao Izrael da prekine“ bombardovanja u kojima ginu civili u Gazi.

-Patimo zajedno s Izraelom i razumijemo njihovu želju da se oslobode terorizma. No, danas su zapravo bombardovani civili. Malena djeca, žene i starci ginu pod bombama. Nema nikakvog opravdanja i nikakve legitimnosti za to. Pozivamo stoga Izrael da stane – istakao je Makron za BBC, prenijela je Hina.

Visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost poručio da se EU trenutno suočava sa mnogim problemima

Žozep Borelj

Borelj: Ne očekuje se poraz Rusije u bliskoj budućnosti BRISEL - Evropska unija se trenutno suočava sa mnogim problemima, uključujući sukob u Ukrajini, gdje se poraz Rusije ,,ne očekuje u bliskoj budućnosti“, izjavio je danas visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

- Suočavamo se sa mnogim problemima. Evropa se suočava sa dvostrukim izazovom. Prvo, to je Ukrajina, gdje se poraz Rusije ne očekuje u bliskoj budućnosti - rekao je Borelj u video-obraćanju kongresu Partije evropskih socijalista.

Uprkos ovoj činjenici, EU bi trebalo da nastavi da po-

država Kijev jer će pomoć koju mu pružaju SAD ,,vrlo vjerovatno biti umanjena“, dodao je on.

- Drugi ozbiljan izazov sa kojim se Evropa suočava je aktuelna kriza na Bliskom istoku - rekao Borelj i dodao da je ona rezultat ,,političkog i moralnog neuspjeha međunarodne zajednice“, prenose agencije. Zapadni saveznici počeli su da pružaju finansijsku pomoć Kijevu i šalju oružje i municiju Ukrajini ubrzo nakon što je Rusija pokrenula svoju vojnu operaciju u toj zemlji u februaru 2022. godine.

Priredila: Mr. J.

Arena

Neđelja, 12. novembar 2023.

Rukomet/Vaterpolo

15

LIGA ŠAMPIONA: Podgoričkoj ekipi, u finišu meča, 19-godišnje krilo donijelo bod protiv Bresta

Nađa Kadović je na četiri sekunde prije kraja donijela rukometašicama Budućnost Bemaksa veliki bod (20:20) u Francuskoj protiv Bresta, direktnog konkurenta u borbi za eliminacionu rundu elitnog takmičenja.

Francuska ekipa naredne subote stiže u Podgoricu, a ukoliko „plave“ dođu do pobjede, izjednačiće se sa rivalom i u potpunosti preokrenuti situaciju u svoju korist. Ako osvoje bodove, izabranice Bojane Popović će biti u prednosti u odnosu na vicešampiona Francuske i Savehofa koji je bez pobjede na polovini grupne faze.

Podgorički tim je u 7. kolu elitnog takmičenja bio pred porazom - gubio je 20:19 u finišu meča, domaćin je imao napad za ,,plus dva“, a nakon promašaja Valerije Maslove - 14 sekundi prije kraja, Mari Plamenova Tomova je probala da postigne gol, a odbijenu loptu je uhvatila 19-godišnja Kadović i sa krila donijela radost drugaricama.

Mogle su možda i ranije naše rukometašice da obezbijede mirniju završnicu jer su domaće od 23. minuta ostale bez najbolje igračice, pivota Paulete Fope (dobila crveni karton jer je udarila po licu zemljakinju Niakate). Vodile su u tom trenutku 8:7 (minut ranije 8:6), ali i napravile nekoliko grešaka, a u odbrani dozvolile Maslovoj da se razigra. Nekadašnja rukometašica Budućnosti

BREST

„Plave“ slave Nađu Kadović Dvorana: ,,Brest arena“ Gledalaca: 3.500 Sudije: Lovin i Raluka-Stanku (Rumunija)

Brest

20

Sedmerci: Brest 3 (2), Budućnost Bemaks 1 (1)

Bud. Bemaks

Isključenja: Brest 8, Budućnost Bemaks 10 minuta

9

Crveni karton: Fopa (Brest) u 23. minutu

9

20

BREST

BUD. BEMAKS

Filter .....................(dvije odbrane) Fođea................ (sedam odbrana) Moni ......................................................1 Tublan ............................................1 (1) Lasurs ...................................................1 Fore......................................................... Freriks ..................................................3 Fopa .......................................................1 Holevova ............................................. Delaje ....................................................1 Karlson ................................................. Koatanea ............................................1 Maslova ..............................................6 Žariž .......................................................1 Dembele .............................................. Kabral-Barbosa ........................4 (1)

Atingre .......................(tri odbrane) Gigerih .................... (pet odbrana) Marsenić .............................................. J. Vukčević ...................................1 (1) Godeč ..................................................6 Popović ................................................ Nijakate ..............................................3 Čališkan ...............................................1 Kardoso de Kastro .........................1 Ivanović ...............................................1 Agović ................................................... Tomova ...............................................2 Hafra ...................................................... Kadović ...............................................2 Pavićević ............................................3 N. Vukčević ......................................... -

Trener: Pablo Morel

Trener: Bojana Popović

Grupa A 7. kolo Brest - Budućnost Bemaks Bukurešt - Debrecin Savehof - Odenze Bitighajm - Đer 1. Đer 2. Odenze 3. Bitighajm 4. Bukurešt 5. Debrecin 6. Brest 7. Budućnost 8. Savehof

7 7 7 7 7 7 7 7

7 5 5 3 3 2 1 0

0 0 0 2 0 2 1 3 1 3 1 4 1 5 0 7

20:20 29:29 20:44 26:24 14 10 10 7 7 5 3 0

je Brest držala, do sredine drugog poluvremena, u igri za bodove (od 6:8 do 14:14 postigla je šet golova), a u finišu me-

18

Nađa Kadović sa saigračicama proslavlja gol za remi

to je bilo evidentno. NajvažPOPOVIĆ: Veliki bod, nije je da pokažemo borbetokom čitavog meča, fokus na meč u Podgorici nost da se djevojke međusobno podržavaju, a srećne smo Bojana Popović je istakla da je ponosna na izdanje igračica protiv francuskog tima, za koji je ovaj meč, takođe, imao veliki značaj u borbi za plasman u eliminacionu rundu elitnog

12

Uzbuđenja nije falilo u Podgorici gdje su Budućnost II

golova sa šest metara postigao je naš tim (Godeč šest), tri više od Bresta

ča, iskusna Aleksandrina Kabral-Barbosa je za četiri i po minuta pogodila tri puta i istopila razliku gošći iz Podgorice (od 17:18 do 20:19)… ,,Plave“ su od početka meča stavile do znanja rivalu – fa-

voritu da će teško doći do bodova, a nakon što su tri puta do odmora vodile sa dva gola razlike, do identične prednosti stigle su i u 50. minutu (17:15).

Očigledno da je važnost meča uticala na preveliki broj greša-

ka, što iznuđenih, što neiznuđenih, ali i neke ishitrene šuteve iako je Popović, što se jasno moglo vidjeti, tražila napadačku igru do ,,pasiva“. Upravo je zbog toga Popović mnogo kombinovala, odmarala, ali i

Rukometašice Levalee 2010

šića se nijesu predavale. Golovima Maše Tomanović i Sanje Andrijašević na mi-

nut i po do kraja stigle su do izjednačenja. Andrijašević je u gostujućoj ekipi postigla

V. ILIĆ

Treći poraz u nizu Novljana u Premijer ligi Daube 3, Kabanas, Koban finiš kojević, Kržić 1, Burić 1, Pavlić, Žuvela, Mozara.

Jug Jadran

Detalj sa meča u Dubrovniku

13

brzo vraćala na teren bekove od kojih je zapaženu ulogu imala ponovo najmlađa Jelena Vukčević. I odbrambeno je bilo mnogo više boljih stvari, što bi moglo i da ohrabri za novi duel u Podgorici.

- Drago mi je što sam ponovo igrala u ovoj sjajnoj atmosferi, bilo je predivno. Ovo je važan bod za nas u borbi za plasman u osminu finala. Drago mi je što smo pokazale borbenost tokom svih 60 minuta, znale smo da će biti teško i to je najvažnije. Biće zanimljiva utakmica i naredne subote u Podgorici – kazala je A. MARKOVIĆ Niakate.

šuteva uputile su naše rukometašice do odmora, domaće šest više

U Podgorici bez pobjednika, Zeta lako sa Ulcinjem Bemaks i Levalea 2010 odigrale neriješeno (19:19). Domaće rukometašice bile su blizu da slave, vodile su 19:17 na četiri i po minuta prije kraja utakmice, ali gošće iz Nik-

što smo pogodile u posljednjim trenucima. Bod na strani je veliki za nas, sada smo fokusirane na sljedeći meč i želimo da napravimo dodatni pomak u našoj igri – kazala je Popović.

tehničkih grešaka napravile su ,,plave“

SBbet Prva liga za rukometašice (7. kolo)

PODGORICA – Odigrana su prva dva meča SBbet Prve lige za rukometašice.

takmičenja.

- Brest je pokazao veliku borbenost, znale smo da će biti teško, jer je ovo i za njih bila važna utakmica. Ponosna sam kako su djevojke igrale svih 60 minuta, borile su se i

13 12

DUBROVNIK – Bazen u Gružu. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 4:2, 3:2, 3:4, 3:4.

JUG: Popadić (četiri odbrane), Jurišić, Prkoča, Đerković 2, Lazić 2, Joković 4, Vu-

JADRAN: Đurović (devet odbrana), I. Radović, Holod 2, Vučurović, Vukićević 1, Vujović 2, D. Radović 1, Nagaev 2, Gardašević 1, Banićević, Sladović, Čaraj, V. Radović 2, Gojković 1. Četvrtu utakmicu u sezoni Jadran je izgubio golom razlike. Novljani su sinoć u

pet golova, a neke važne odbrane (ukupno 10) sa gola je imala Vanja Živković.

U podgoričkoj ekipi Elena Mitrović je bila najefikasnija sa šest pogodaka.

Zeta je u Ulcinju bila favorit i opravdala ulogu.

Slavile su gošće 35:23, a ponovo je golgeterski bila najraspoloženija Maja Ceklić (12). Kod domaćina Sara Piranić, Fiorentina Markašević i Ksenija Jovićević pogodile su pet puta.

U preostala dva meča (danas) sastaće se Nikšić – Rudar (18) i Tivat – Mornar 7 (19). A. M. Dubrovniku, u 7. kolu Premijer vaterpolo lige, poraženi od Juga 13:12, a od istog rivala, prije četiri dana, izgubili su i kod kuće 9:8. Serija poraza vaterpolista iz Herceg Novog krenula je od 5. kola u Splitu od imenjaka 15:14. Splićani su i u 2. kolu Lige šampiona za gol bili bolji od našeg šampiona (11:10)!

Derbi u Hrvatskoj odlučio je Bogdan Đerković golom na 34 sekunde prije kraja meA. M. ča.

SBbet Prva liga za rukometaše

Remi u Tivtu PODGORICA - Partizan 1949 je golom Srđana Nikitovića, na osam sekundi prije kraja utakmice, osvojio bod u meču sa Sutjeskom (30:30).

U festivalu golova najefikasniji kod domaćina je bio Nemanja Drakulović (11), Nikitović je dao osam... Kod gostiju, koji su vodili 30:27 na tri minuta i 47 sekundi prije kraja, Vladan Lončar je postigao 10 golova, Đorđe Šljukić sedam...

Beranci su bez problema upisali bodove protiv Jedinstva (40:32). Najraspoloženiji je bio Željko Femić sa 11 golova, koji je osam puta bio precizan, a sa 14 odbrana istakao se Aleksandar Kastratović.

Aleksa Medojević i Aleksandar Đurđević su brojali do deset u gostujućoj ekipi. A. M.

Arena

16 Košarka

Neđelja, 12. novembar 2023.

Košarkašice Crne Gore večeras (18 h) u Igalu dočekuju Švajcarsku u 2. kolu kvalifikacija za Eurobasket

Pobjeda kao obaveza PODGORICA – Košarkašice Crne Gore imaju priliku večeras da na najljepši način završe prvi od tri kvalifikaciona ciklusa i jasno pokažu da će lakše nego ikada osigurati mjesto na smotri najboljih selekcija Starog kontinenta.

Naše dame samo tri dana nakon brejka u Sarajevu protiv Bosne i Hercegovine (91:70) večeras (18 h) u Igalu protiv Švajcarske imaju ,,zicer“ – pobjeda je obaveza, a sa dvije startne pobjede Crna Gora već bi zakoračila ka Eurobasketu, koji se 2025. godine održava u čak četiri zemlje (Češka, Njemačka, Grčka i Italija).

- Za razliku od prethodnih godina, kao što je to kazala i selektorka Jelena Škerović, ovog puta dočekali smo kvalifikacije kao favoriti u grupi. Dobar nastup i osmo mjesto na posljednjem šampionatu Evrope uticali su da dobijemo lakšu grupu. Sada, nakon gostovanja Bosni i Hercegovini, očekuje nas meč protiv Švajcarske, gdje je jasno da nam pripada uloga favorita. Međutim, nikada nijesmo potcijenili protivnika, nećemo ni ovog puta. Imaju naše ogromno poštovanje, ali naravno da idemo na pobjedu – kazala je za Pobjedu Jovana Pašić.

Crna Gora je ubjedljivom pobjedom u Sarajevu protiv direktnog konkurenta najavila da ima otvoren put za prvo mjesto u grupi H. Sa druge strane, Švajcarska je porazom na svom terenu od Luksemburga (šesti vezani poraz, posljednji trijumf ostvaren je baš protiv Luksemburga prije dvije godine) gotovo otpisana, jer i borba za drugo mjesto samim tim nije realna.

- Bilo bi idealno da završimo prvi ciklus sa dvije pobjede. Iskreno, brejk u Sarajevu za nas znači veliki korak ka Evropskom prvenstvu. Prezadovoljne smo, ali sada ovom pobjedom imale bismo maksimalan skor nakon prvog turnira i zaista bismo bile u odličnoj situaciji. Imamo dobru atmosferu, a vjerujem

U Podgorici održan turnir WABA lige za igračice do 17 godina

Tivćanke maksimalne, „vučice“ polovične

Očekuju novi trijumf u kvalifikacijama za EP

ŠKEROVIĆ: Favoriti smo Selektorka Jelena Škerović svjesna je da je Crna Gora apsolutni favorit, ali poziva na oprez.

- Favoriti smo protiv Švajcarske, ali to moramo da pokažemo. Vjerujem da će publika ispuniti tribine i da će prvi meč proteći u

lijepoj atmosferi – istakla je Škerović.

Evita Herminjard i Lin Švarc izdvajaju se u ovoj selekciji Švajcarske, znaju to u taboru našeg tima.

- Odgledali smo utakmicu protiv Luksemburga. Najveća opasnost prijeti od ta dva

beka koje uzimaju najviše šuteva. Međutim, kvalitet je na našoj strani – dodala je Škerović, koja je još jednom pozvala publiku da dođe i podrži naše košarkašice.

- Prvi put reprezentacija igra ovdje. Šest djevojaka koje su potekle odavde će imati priliku da igraju pred domaćom publikom.

Grupa H

maćini igrale na Cetinju. Sada, 11 godina kasnije, Crna Gora nije više domaćin u Podgorici nego prvi put u Herceg Novom. Od 15 košarkašica koliko je na spisku za ovaj ciklus Jelene Škerović čak šest je upravo iz Herceg Novog, a jedan od važnih aduta je i Novljanka Jovana Pašić, koja će konačno imati priliku da igra u svom gradu u dresu Crne Gore.

- Čak šest Novljanki je ovdje, a uz to treba naglasiti da su iz mog grada Bojana Kovačević, koja trenutno nije sa nama zbog obaveza u klubu u Kini, te Jovana Savković, koja se vratila poslije teške povrede, što

znači da Herceg Novi ima potencijalno čak osam reprezentativki, što je stvarno predivno. Srećne smo što ćemo prvi put imati priliku da igramo za reprezentaciju u svom gradu, kod svojih porodica, pred svojim prijateljima i nadam se da će Herceg Novi prepoznati ovaj trenutak i da ćemo imati zaista veliku podršku sa tribina protiv Švajcarske. Sigurna sam da ćemo uživati i mi i publika, jer nije baš čest slučaj da reprezentacija igra u Herceg Novom, a u takvom ambijentu vjerujem da ćemo na kraju svi imati razloga za posebno slavlje – podvukla je Pašić. R. PEROVIĆ

2. KOLO (DANAS) 17.00 - Luksemburg - BiH 18.00 - Crna Gora - Švajcarska

da ćemo nakon meča sve imati posebno lijep osjećaj jer ćemo dodatno biti bliže cilju – naglasila je Pašić.

Crna Gora je tokom svoje istorije već igrala sa Švajcarskom kvalifikacije i to 2012. godine, kada je tada naš najjači tim jurio plasman za Eurobasket u Francuskoj (2013.). Crna Gora oba puta je savlada Švajcarsku (82:67 i 69:39). Baš u tim kvalifikacijama ,,crvene“ su kao do-

PODGORICA – Košarkašice Sea starsa iz Tivta jedine su u grupi B WABA lige do 17 godina sa maksimalnim učinkom.

Tivćanke su nakon dva trijumfa u Skoplju protiv Badela i Vardara bile maksimalne i na drugom turniru održanom u Podgorici. Sea stars je prvo slavio u crnogorskom derbiju protiv Budućnosti Bemaks 63:38, da bi zatim savladao Dugu iz Šapca 88:47. Drugi crnogorski predstavnik, Budućnost, koja je prošle godine igrala finale ovog regionalnog takmičenja, nakon poraza prvog dana od Tivćanki savladala je Dugu 76:41, pa je nakon dva turnira i četiri kola na skoru 3-1.

Kada je u pitanju prvi meč, odnosnom, crnogorski derbi, Sea stars je bio ubjedljiv i na pravi način iskoristio što su ,,plave“ bile bez glave igračice Jelene Bulajić, koja je priključena A reprezentaciji za kvalifikacije Eurobasketa.

Podgoričanke su bile u egalu do poluvremena, a onda je kvalitet gošći došao do izražaja. Tri igračice Sea starsa bile su dvocifrene – Anđela Rakočević imala je po 10 poena i skokova, Maša Praščević uz 10 poena imala je sedam ukradenih lopti, a najveću ulogu imala je Valentina Vrcan (15 poena, 7 skokova, 4 asistencije za indeks 16), a u strijelce su se upisale još Mia Bajo i Mila Kovačević po 6, KatarinaRadulović, Ljube

Andrić i Lara Tomanović po 4, Teodora Brković i Danijela Kokotović po 2.

Kod „vučica“, koje su imale loše procente šuta, dvocifrena je bila samo Milena Vujović sa 10. U strijelce su se upisale još: Nađa Dubljević 9 (uz 4 skoka), Janja Dragišić i Anđela Rondović imale su identičan učinak 5 i 7 uhvaćenih lopti, Marija Sekulović i Anastasija Kasalica po 4, Lara Lašić 1.

Duga nije bila pravi rival za crnogorske timove. Prvo je Sea stars slavio 88:47, a zanimljiv dabl-dabl imala je Radulović (18 poena, 13 ukradenih lopti). Dvocifrene su bile još Andrić (17), Praščević (14), Vrcan (13), dok je Rakočević imala po 9 poena i skokova. Doprinos su dale još Brković 6, Kokotović 3, Nikolić, Tomanović, Bajo i Đukić po 2.

Ubjedljivu pobjedu protiv tima iz Šapca ostvarila je i Budućnost Bemaks. Posebno se istakla Rondović (25 poena, 6 ukradenih lopti, 4 skoka za indeks 34), Vujović postigla je 21, uz 5 skokova, 4 ukradene i 3 asistencije, dok je Dragišić ubacila 16 (imala još 6 ukradenih, 5 skokova i 4 asistencije). Blanka Jovović, iako član U15 ekipe uspjela je da ostvari po 4 poena i skoka, Marija Sekulović uz 4 poena imala je i 7 skokova, a u strijelce su se upisale još Dutina 3, Radulović 2, Dubljević 1.

Oba crnogorska tima naredni turnir igraju u Banovićima 16.

R. P. i 17. decembra.

Hejs sa 23 poena, šest asistencija i pet skokova.

Rezultati: Detroit - Filadelfija 106:114, Vašington - Šarlot 117:124, Boston - Bruklin 121:107, Hjuston - Nju Orle-

ans 104:101, Memfis - Juta 121:127, San Antonio - Minesota 110:117, Dalas - LA Klipers 144:126, Finiks - LA Lejkers 119:122, Sakramento - OklaS. J. homa 105:98.

Lebron Džejms vodio Lejkerse do pobjede, još jedna briljantna partija Slovenca u NBA ligi

Dončić ponovo „napunio“ koš Klipersa Košarkaši Dalasa deklasirali su Los Anđeles Kliperse sa 144:126 i zadržali korak za Denverom u vrhu Zapadne konferencije.

Luka Dončić nastavio je da ,,maltretira“ Kliperse, protiv kojih, po tradiciji, ima odličan poenterski učinak. U utakmici koja se računala i za prvi „NBA kup“, Slovenac je iz igre šutirao 21-17, odnosno, 9-6 za tri poena i postigao 44 poena, uz po šest skokova i asistencija za prvu pobjedu Maveriksa u novom takmičenju, računajući startni poraz od Denve-

ra. Dončića je pratio Kajri Irving sa 27 poena, uz šut za tri poena 8-5.

- Nastaviću to da ponavljam, ne radi se samo o nama dvojici. I nas zaustavljaju. Svi učestvujemo. Tako da nije riječ samo o nama dvojici, svi pomažu – rekao je Dončić upitan za Irvingov i njegov nastup.

Sa klupe je najbolji doprinos pobjedi Teksašana dao Tim Hardavej Junior sa 17 poena.

Kavaj Lenard je prednjačio u ekipi Klipersa sa 26 poena, Pol Džordž je bio potpuno indisponiran sa osam (1/7 za tri), tek solidne role pružili su Džejms

Harden i Rasel Vestbruk sa po 14 poena, s tim da je Harden sve ubacio u prvoj četvrtini.

Lebron Džejms je vodio Los Anđeles Lejkerse do pobjede protiv Finiksa (122:119).

Džejms je meč završio sa 32 poena (17-11 iz igre), a imao je 11 skokova, šest asistencija i po jednu ukradenu loptu i blokadu. Uz četiri izgubljene lopte, postao prvi igrač u istoriji NBA koji ima više od 5.000 izgubljenih lopti.

Džejmsa je pratio D’Anđelo Rasel sa 19 poena, dok je Entoni Dejvis upisao 18 poena i 11 skokova.

Kod Finiksa je najefikasniji bio Kevin Djurent sa 38 poena, uz devet skokova i pet asistencija, Bredli Bil je dodao 24 poena, a Jufus Nurkić je utakmicu završio sa 14 poena, devet skokova i sedam asistencija.

Filadeflija je poslije preokreta pobijedila Detroit 114:106.

Seventinsikserse je predvodio Džoel Embid sa 33 poena i 16 skokova, podrška su mu bili Tajris Maksi sa 29 poena i 11 asistencija i Tobajas Heris sa 24 poena, uz pet uhvaćenih lopti i tri uspješna dodavanja.

U sedmom uzastopnom porazu Detroita istakao se Kilijan

Neđelja, 12. novembar 2023.

Arena

Košarka

Budućnost Voli savladala Split u 7. kolu Admiralbet ABA lige

Ranjena od neočekivanog i šokantnog poraza kod kuće od Arisa u Evrokupu i neočekivane ostavke trenera Petra Mijovića (prije meča je na dijelu tribina gdje se obično okupljaju „varvari“ bio istaknut transparent sa natpisom „Petar Mijović jedan od nas!“), Budućnost Voli je upisala važnu pobjedu u ABA ligi – Podgoričani su u drugoj polovini treće četvrtine slomili otpor Splita i slavili 72:58, za šestu pobjedu u sedam kola ABA lige.

U isčekivanju da klub nađe novog trenera, bez Mekinlija Rajta (problemi sa želucem), i nakon povratka u tim oporavljenog Vladimira Mihailovića, Podgoričani su u prvih 25 minuta imali puno padova u igri, kao što je to bio slučaj u dosta mečeva ove sezone. Na vrijeme su, međutim, uspjeli da se dignu, nošeni podrškom sa tribina, i prikažu igru na nivou svog kvaliteta, pa su na kraju upisali zasluženu i ubjedljivu pobjedu, kojom su prekinulio niz od tri poraza (Burg, Crvena zvezda, Aris).

SLAB POČETAK

Iako je pogodila tri trojke iz četiri pokušaja, i imala bolje procente šuta za dva poena, više asistencija (5-3) i ukradenih lopti (5-3) i manje izgubljenih (5-6), Budućnost je nakon prve četvrtine imala samo posjed prednosti (18:16). Prije svega zbog slabijeg skoka u odnosu na rivala (3-7), posebno ofan-

D. MIJATOVIĆ

Podgoričani pravi u posljednjih 15 minuta

Dvorana: ,,Morača“.

Gledalaca: 850.

Sudije: Nikolić, Arsenijević i Ćalić

Mihailović 11 Ilić Megi 6 Ros 10 Slavković Makundu 11 Grbović 7 Džons 4 Jagodić-Kuridža Vilijams 2 Popović 7 Pol 14

72

58

(18:16, 19:19, 22:10, 13:13)

56% (18-10) 59% (27-16) 36% (28-10)

za 1 za 2 za 3

Fanderburk 7 Perković 3 Šorter 18 Kalajdžić 10 Tišma Runjić 2 Vuko Perkušić Gnjidić 6 Šelton Dubravčić Ljubičić 12

TODOROVIĆ: Bili smo mirni, znali smo da ćemo doći do svojih šuteva

Detalj sa meča u Podgorici

zivnog (0-4), koji je gostima, koji su imali osam šuteva više u ovoj dionici, omogućio sedam poena iz drugog napada.

Gosti su poveli 4:0, a Budućnost je prve poene (tri upisala sa linije bacanja), da bi prvi koš iz igre stigao nakon tri minuta i 14 sekundi, kada je Joan Makundu zakucao i donio „plavima“ prvo vođstvo (5:4). Uslijedile su dvije serije, prva Splita za vođstvo od 9:5, a onda i onda Budućnosti za prednost od 12:9. Nakon trojke Bredona Pola (osam poena u ovom kvartalu, jedan više od Makundua), Podgoričani su vodili maksimalnih pet razlike (18:13), ali do kraja više nijesu upisali ni poen. Split je nakon trojke Gnjidića prepolovio minus.

Budućnost je imala još gori ulazak u drugu četvrtinu, trebalo je da prođu tri minuta i 20 sekundi da Mihailović trojkom upiše prve poene za domaće, (za 20:21), ali to nije pokolebalo Splićane, koji su s lakoćom završavali napade. Prvo je Šorter pogodio dvije trojke, a onda je Ljubičić (6-6 za dva u prvom poluvremenu) pogodio za seriju od 8:0 i vođstvo od 29:20, da bi Ljubičić skoro dva i po minuta kasnije poentirao za prvu dvocifrenu prednost na meču (35:25), na dva minuta i četiri sekunde prije kraja. To kao da je probudilo Podgoričane, koji su finiš poluvremena odigrali kako su trebalo prethodnih 18 minuta, čvrsto i borbeno u odbrani, te organizovano u

napadu. Seriju od 12:0 počeo je trojkom Pol, nastavio košem Marvina Džons, trojku je ubacio i Flečer Megi, koji je pogodio i slobodno bacanje nakon tehničke Ljubičiću, a sve je na najbolji začin „začinio“ trojkom uz zvuk sirene Kolbi Ros za posjed prednosti na poluvremenu (37:35).

Budućnost je i dalje imala slabiji skok (11-19), ali bolje procente šuta za dva (41,7 – 40,9 %) i tri poena (50 – 41,7 %), više ukradenih (8-6) i manje izgubljenih lopti (8-11).

BUĐENJE U FINIŠU 3. ČETVRTINE

Kao prve dvije, Budućnost je loše otvorila i treću četvrtinu, pa je prve poene upisala nakon

Ako budemo mudri možemo se nečemu nadati

Barani su do sada upisali samo jednu pobjedu, u prošlom meču kod kuće protiv Krke, dok Mega ima polovičan skor, uz pobjede protiv FMP-a, Zadra i posebno Partizana, te poraze na jednu loptu od Cedevita Olimpije, Borca i Budućnost Volija.

- Iza Mege stoji jedna od najjačih menadžerskih kuća u Evro-

82% (11-9) 35% (40-14) 30% (23-7)

28 (2+26) Skokovi 33 (7+26) Blokade 7 1 Asistencije 15 12 11 Ukradene lopte 11 16 Izgubljene lopte 21 Faulovi 20 20

Vladimir Todorović, pomoćni trener Budućnosti, kazao je nakon meča da je ekipa „ušla sa velikom energijom u meč“.

- Pristup je bio dobar svih 40 minuta. Gosti su imali 10 skokova više od nas u prvom poluvremenu, to im je donijelo pozitivan rezultat, ali smo bili mirni, nastavili sa stvarima koje radimo duže vrijeme i koje smo dogovorili. Znali smo da ćemo, ako održimo agresivnost u odbrani, doći do svojih šuteva i bolje realizacije. Zadovoljan sam, mogu samo da čestitam igračima - rekao je Todorović.

Todorović je priznao da je odlazak Mijovića utifcao na ekipu.

- Svi smo bili malo nervozni i iznenađeni da se to desilo.

Odreagovali smo na pozitivan način, konsolidovali smo se poslije problema sa lošom realizacijom na startu i defanzivnim skokom. Značio nam je talas u finišu 1. poluvremena, koji smo u nastavku valorizovali – dodao je Todorović.

tri minuta i 34 sekunde posta (u tom intervalu je Džons u istom posjedu promašio zicer ispod koša, pod faulom, a onda i oba slobodna bacanja), kada je Pol pogodio trojku za izjednačenje (40:40). To je ponovo upalilo motore domaćih, pa je, nakon što je Petar Popović ubacio dva bacanja, Makundu ponovo zakucao u svom stilu, a seriju od 10:0 je trojkom zaključio Pol za vođstvo od 47:40. Šorter je na kratko prekinuo nalet „plavih“, ali je on nastavljen novom serijom od 10:0, koju je zaokružio Mihailović polaganjem za maksimalnih 57:42, na 50 sekundi prije kraja kvartala,

Košarkaši Mornara večeras (19 h) dočekuju Megu u 7. kolu Admiralbet ABA lige, trener Mihailo Pavićević poručuje

PODGORICA – Nakon dva gostovanja i dva tijesna poraza u dva različita takmičenja, od Cibone u ABA ligi i Sabaha u FIBA Evrokupu, Mornar Barsko zlato se vraća na domaći teren – izabranici Mihaila Pavićevića večeras (19 sati) u „Topolici“ dočekuju Megu, u meču 7. kola Admiralbet ABA lige.

17

pi, koja svake godine okupi najtalentovanije igrače iz Evrope i regiona. Kad se na taj talenat nadoveže njihova mladost, onda nikome nije lako da igra protiv njih. Godinama igraju u istom ritmu, sa puno tranzicije i velikim brojem napada, i nijednoj ekipi nije lako da igra protiv njih. U dosadašnjem dijelu prvenstva to su na svojoj koži osjetile i mnogo jače ekipe od naše. U svojim redovima imaju i najtalentovanijeg mladog igrača u Evropi, Nikolu Topića, koji je pozajmljen od strane Crvene zvezde, i, po po mom skromnom mišljenju, Zvezda će ga brzo vratiti u svoje redove, jer pokazuje da je spreman za daleko veći nivo u odnosu na ovaj ko-

BARAĆ: Uvijek teško gostovanje Marko Barać, trener Mege, ističe da je pred njegovim timom uvijek teško gostovanje kod ekipe koja je dosta podigla formu.

- Mornar je tim sa iskusnim trenerom i prepoznatljivom napadačkom košarkom. Nadam se da ćemo da nastavimo sa dobrim igrama i da ćemo, uz dovoljno energije i koncentracije, biti u prilici da dođemo do pobjede – rekao je Barać.

ji trenutno igra – ističe trener Mornara Mihailo Pavićević.

U borbi za opstanak u regionalnoj ligi, za Mornar su pobjede na domaćem terenu protiv ekipa iz sredine i donjeg dijela

tabele od krucijalnog značaja.

Jedna od takvih je i ova sa Megom, koja je prošle sezona oba puta savladala Barane, kod kuće 89:78, a u „Topolici“ ubjedljivije – 101:85.

- Moramo da iskontrolišemo utakmicu, da ne dozvolimo da uđemo u njihov ritam i ako budemo igrali pametno i mudro, možemo da nečemu nadati. Ima pomaka u našoj igri,

u kojem su Podgoričani primili svega 10 poena i kada je meč, praktično, i odlučen.

U posljednjoj četvrtini, u kojoj je igru zbog povrede napustio Ros, Budućnost je rutinski igru i rezultat, vodila je do 23 razlike (72:49) razlike i rutinski privela utakmicu kraju.

Brendom Pol je bio najefikasniji u Budućnosti sa 14 poena, Vladimir Mihailović i Joan Makundu su upisali po 11, a Kolbi Ros 10.

U Splitu je najefikasniji bio Šorter sa 18 poena.

Budućnost u narednom kolu, 18. novembra, gostuje Igokei.

S. JONČIĆ imamo perioda dobre igre, ali iz utakmicu ponavljamo iste greške. Nadam se da protiv Mege nećemo to ponoviti i da ćemo dati sve od sebe da odigramo dobru utakmicu i odbranimo domaći teren – dodao je Pavićević.

Mornar ima pobjedu više u odnosu na Megu na mečevima u Baru (4-3), a ukupan skor u ABA ligi je na strani Mege (8-5).

- Dolazi nam mlada, perspektivna ekipa, sastavljena od veoma talentovanih igrača, predvođena njihovim najboljim igračem Topićem. Stvarno je milina gledati kako ti momci igraju, posebno imajući u vidu da imaju prosjek od 20 godina. Sa druge strane, mi dolazimo iz veoma jakog ritma, gostovali smo Ciboni u Zagrebu, onda smo išli na gostovanje Sabahu iz Azerbejdžana i sigurno je da je umor prisutan i nemamo puno vremena za oporavak. Ali, gledaćemo da se što bolje pripremimo za Megu i nadam se da ćemo ostvariti pobjedu na domaćem terenu – rekao je Milija Miković, krilS. J. ni centar Barana.

Arena

18 Sportski miks

Neđelja, 12. novembar 2023.

ACMILAN.COM

PREMIJER (12. KOLO): Junajted vezao drugu ligašku pobjedu

SERIJA A (12. KOLO): Juventus lider s utakmicom više od Intera

Arsenal je ,,preoteo“ Totenhemu drugo mjesto u Premijer ligi – ,,tobdžije“ su slavile 3:1 protiv Barnlija i imaju bod više od gradskog rivala koji je u finišu ostao bez bod(ov)a protiv Vulverhemptona (2:1).

Ekipa Mikela Artete ima isti broj bodova kao Mančester siti, ali aktuelni šampion je odigrao meč manje – danas će u derbiju gostovati Čelziju (17.30 h).

Spektakularan finiš odigrali su Vulverhempton i Totenhem, koji je vodio od trećeg minuta i pogotka Džonsona. ,,Vukovi“ su imali prilike u finišu prvog poluvremena, prijetili su i u nastavku, dok je na drugoj strani Lo Selso mogao da prelomi meč.

Kad već nije, domaćin je u nadoknadi režirao triler – Pablo Sarabija je na teren ušao u 87. minutu, u 91. je smanjio poslije efektne asistencije Kunje, da bi u 97. asistirao Lemini za preokret.

Arsenal je to iskoristio i skočio na drugo mjesto, odnosno, na diobu prvog sa Mančester sitijem.

Trosar je u finišu prvog poluvremena pogodio za 1:0, a u 54. je izjednačio Braunhil.

Pitanje pobjednika se, ipak, nije postavljalo. Samo tri minuta kasnije Sadiba je poslije kor-

Milan je vezao četvrtu utakmicu bez pobjede u Seriji A, a kao i protiv Napolija krajem oktobra, juče je na gostovanju Lećeu ispustio dva pogotka prednosti (2:2). ,,Rosoneri“ su na jugu Italije vodili 2:0 poslije 35 minuta, a na kraju mogli da budu zadovoljni što nijesu izgubili.

Milan se od starta našao u problemu jer se povrijedio Leao, ali su Žiru i Reinders donijeli opipljivu prednost i činilo se da će tim Stefana Piolija izaći iz krize u domaćem prvenstvu.

Gosti su imali nekoliko prilika da povedu 3:0, a onda je sve pošlo po zlu.

Crnogorski napadač Nikola Krstović zamijenjen je u 63, tri minuta prije nego je krenuo šou ,,žuto-crvenih“.

Prvo je rezervista Sansone smanjio na 2:1, a u 70. je izjednačio Banda.

Sansone je potom pogodio sta-

X/ARSENAL

Kobna nadoknada za Totenhem, Arsenal preuzeo drugo mjesto

Arsenal iskoristio kiks gradskog rivala

nera Trosara vratio prednost ,,tobdžijama“, a trijumf je potvrdio Zinćenko – ponovo je asistent bio Trosar iz kornera.

Nastavile su se muke Mančester junajteda, ali ovog puta nije trpio rezultat – ,,crveni đavoli“ su upisali drugi pre-

mijerligaški trijumf zaredom, protiv Lutona je presudio pogodak Viktora Lindelefa u 59. minutu.

Junajted ima šest bodova manje od vodećeg dvojca.

Everton je dva puta vodio protiv Kristal Palasa, domaćin dva

puta izjednačavao, ali su tri boda na kraju otišla ,,karamelama“ – 3:2.

Iznenađenje je priredio Bornmut, koji je pobijedio Njukasl (2:0). ,,Svrake“ su na sedam bodova zaostatka od Sitija i Arsenala.

Ne. K.

Nikola Krstović na meču s Milanom

Krstovićev Leće produbio krizu Milana tivu, a njegov saigrač Pikoli u nadoknadi dao gol za preokret.

Ipak, pogodak je poništen nakon primjene VAR tehnologije jer je dvadesetdvogodišnji napadač prije nego je zatresao mrežu nagazio Tijaoa.

Leće je neporažen od ,,rosonera“ u 10 od posljednjih 13 mečeva kod kuće.

Za razliku od Milana, Juventusu ide dobro u Seriji. Fudbaleri Masimilijana Alegrija upisali su petu uzastopnu pobjedu – u Torinu je savladan Kaljari (2:1).

Na poluvremenu je bilo 0:0, da bi u 60. Bremer najavio pobjedu, a deset minuta kasnije Rugani povisio na 2:0.

Dosena je smanjio u 75, ali od iznenađenja nije bilo ništa.

Juventus je lider šampionata, sa bodom više od Intera i šest od Milana, s tim što ,,nerazuri“ imaju meč manje – Inter će večeras (20.45 h) dočekati Frozinone.

Ne. K.

Druga runda kvalifikacija za LŠ u odbojci

DRUGA LIGA, 16. KOLO

Porazi naših na startu

Ništa od glavne runde

Globarević u nadoknadi srušio Cetinjane

ŠAHOVSKI SAVEZ CRNE GORE

U Budvi odigrano prvo kolo na ekipnom prvenstvu Evrope u šahu

Crnogorska B reprezentacija

BUDVA – Prvo kolo na 24. ekipnom prvenstvu Evrope u šahu obilježilo je veliko iznenađenje i pobjeda Danske protiv favorita Azerbejdžana koji je po prosječnom rejtingu glavni pretendent na titulu.

Danci su slavili sa minimalnim rezultatom 2,5:1,5 zahvaljujući pobjedi Madsa Andersena protiv Šahrijara Mameđarova, dok su ostale tri partije završene miroljubivo. Norveška, koju predvodi nekadašnji svjetski prvak Magnus Karlsen, odigrala je neri-

ješeno 2:2 sa Slovačkom.

Karlsen slavio je u duelu sa Jergušom Pehačem.

Naša najbolja selekcija pružila je snažan otpor trostrukom olimpijskom prvaku, ekipi Jermenije. Poslije velike borbe, za poraz od 2,5:1,5 može se reći da je častan i da izabranicima Dragana Kosića treba čestitati na prikazanoj igri. Nažalost, Nikola Đukić je zbog male nepreciznosti u središnjici morao da čestita Gabrijelu Sargisijanu na drugoj tabli, dok su na prvoj, trećoj i četvrtoj Denis Kadrić, Nikita Petrović i Luka

Drašković remizirali sa Haikom Martirosjanom, Šantom Sargasjanom i Samuelom Sahakajanom.

Crnogorska „B“ selekcija je pretrpjela težak poraz od Izraela.

Za 4:0 potrudili su se Maksim Rodštajn, Ori Kobo, Tamir Nabati i Evgenij Postni protiv Aleksandra Tomića, Andreja Šukovića, Miloša Pečurice i Peka Đurovića.

Protiv Turske naša „C“ ekipa otkinula je samo pola poena (3,5:0,5) jer je Vuk Miletić bio na visini zadatka u okršaju sa Martom Jirmazenlijem. Za razliku od njega kapitulacije su potpisali Marko Krivokapić i Veljko Draganić u mečevima sa Emreom Kanom i Cemilom Marandijem. Najduže za tablom je ostao intermajstor Blažo Kalezić koji je u damskoj završnici obustavio otpor u 76. potezu.

Dame su izgubile od Srbije 3:1.

Aleksandra Milović i Nikolina Koljević su poražene od Teodore Injac i Adele Velikić, dok su Alena Skvortsova i Mateja Popović podijelile poen sa Marinom Gajčin, odnoB. K. sno, Jovanom Erić.

Budva Partizan

1 3

BEOGRAD – SC „Master Zemun“. Gledalaca: 350. Sudije: Lekur (Francuska), Mihlic (Poljska). Rezultat po setovima: 21:25, 22:25, 25:18, 22:25.

Poeni iz napada: Budva 47, Partizan 53. Poeni iz bloka: Budva 5, Partizan 10. Poeni iz servisa: Budva 5, Partizan 2. Greške: Budva 28, Partizan 33.

BUDVA: Močić (libero 1), Miljanić, Lečić, R. Milenković 1, Rađenović, Radunović 19, Radonić 2, Hadžisalihović 12, Krivokapić (libero 2), V. Milenković, Ćinćur 7, Dodić 10, Ječmenica 6.

PARTIZAN: Bićanin, Milosavljević, Dopuđ 1, Marinović 11, Močević, Mrdak 27, Tadić 15, Janković, Đurđević, Cvetković, Petrović 3, Krsteski (libero), Bjelica 8, Aleksić.

Odbojkaši Budve doživjeli su drugi poraz na turniru u Beogradu, u drugoj rundi kvalifika-

Lovćen Grbalj cija za Ligu šampiona – nakon poraza od španskog Guaguasa, izabranici Miljana Boškovića su izgubili i od domaćina turnira, Partizana, sa 3:1.

Sa dva poraza u prva dva kola, crnogorski šampion je izgubio šanse da se domogne prvog mjesta ili da bude najbolja drugoplasirana ekipa sa dva turnira koja vode dalje u grupnu fazu LŠ. Međutim, to i nije bila ambicija crnogorskog šampiona, koji je plasmanom u drugo kolo već prebacio plan za ovo takmičenje.

Budva će u trećem kolu, danas od 17 sati, igrati sa austrijskim Hipo Tirolom iz Inzbruka.

Nakon kvalifikacija za LŠ, Budva će nastaviti da igra u CEV kupu.

S. J.

1 2

PODGORICA – Fudbaleri Grblja savladali su Lovćen (2:1) u premijernom meču 16. kola Druge lige.

Duel timova iz sredine tabele odlučen je u nadoknadi vremena, kada je rezervista Nikola Globarević uspio da na pravi način završi akciju svog tima, matira Perovića i timu iz Radanovića donese važne bodove. Gosti su imali prednost golom Čavora, koji je pogoR. P. dio u 50. minutu.

Raspored Danas IGALO: Igalo - Berane (13.30 h) DANILOVGRAD: Iskra - Internacional (14 h) KOTOR: Bokelj - Otrant (15 h) PODGORICA: Kom - Podgorica (16 h)

Neđelja, 12. novembar 2023.

Fudbal 19

TELEKOM 1. CFL (16. KOLO): Sutjeska kiksala na ,,DG areni“, remi i u Petrovcu

PODGORICA - Fudbaleri Budućnosti smanjili su zaostatak za Dečićem uoči pauze u Meridianbet Prvoj crnogorskoj ligi zbog termina za reprezentacije.

Budućnost prišla 3 2 Dečiću na bod Budućnost

OD RUTINE DO STRAHA

Budućnost je protiv Jedinstva imala tri šanse u uvodnih 13 minuta. Dva puta se u prilici našao Stefano Almeida – u drugom minutu je na centaršut Mujana šutirao glavom preko gola, u devetom je pokušao iz okreta, ali preslabo da bi savladao Akovića. Četiri minuta kasnije Mrvaljević je loše zahvatio loptu koja je na kraju otišla nekoliko metara od stative, da bi u 26. ozbiljno zaprijetilo Jedinstvo.

Krnić je poslije lijepe kombinacije ušao u šesnaesterac i na petercu imao gotovo usamljenog Koraća, ali je pas bio veoma loš – Pavličić je bez većih problema uhvatio loptu.

Odmah je Budućnost odgovorila, sam na golmana izašao je Vasilije Adžić, ali je Aković odbranio, da bi do zasluženog vođstva ipak stigla u 31.

Luka Mirković je ,,zalomio“

0

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 200.

Sudija: Radoje Pajović (Podgorica) Golovi: 1:0 Brnović u 31, 2:0 Mrvaljević u 60, 3:0 Almeida u 64, 3:1 Korać u 85, 3:2 Korać u 89. Žuti kartoni: Bojović (Budućnost), Bašić, Dacić, Kovačević (Jedinstvo) Crveni karton: Sead Dacić (Jedinstvo) u 90+2.

Budućnost Jedinstvo

JEZERO ,,CRNA BEŠTIJA“ ZA TUZANE

Jezero je definitivno ,,crna beštija” za Dečić. Prvoligaš iz Tuzi nakon osam vezanih pobjeda (sedam u prvenstvu i jednu u Kupu) zastao je kada to nije smio.

Tuzani su u prvoligaškim okvirima savladali Jezero samo jednom u 14 međusobnih duela, porazom od istog rivala u posljednjem kolu prošle sezone ostali su bez evropske vize, a juče prekinuli trijumfalnu seriju...

Istina, gostima je pomogao i teren na Starom aerodromu, s obzirom na to da je bio u katastrofalnom stanju. I pored takvih okolnosti, u prvom poluvremenu Dečić je imao inicijativu, ali mimo jedne – kada je golman gostiju Asanović loptu zaustavio na gol liniji – šansi gotovo da nije bilo.

Nije se mnogo toga dešavalo ni u nastavku, u kojem su se Plavljani uglavnom branili. Najbolju šansu za Tuzane u imao je Brazilac Patrik Karvaljo, a gosti su uzvratili preko Edisa Redžepagića.

U 87. minutu, ipak, malobrojna publika dočekala je uzbuđenje. Đeljaj je šutnuo ka nebranjenom dijelu mreže, a loptu je glavom u posljednjem momentu odbio defanzivac Jezera i tako spasio goste, jer je golman Asanović već bio ,,savladan“.

U završnici je bilo i nervoze, ali ne i golova...

Jedinstvo

1

D. MIJATOVIĆ

Aktuelni šampion vodio je 3:0 protiv Jedinstva, u finišu se kockao i primio dva gola, ali nije dozvolio iznenađenje (3:2), a potom je dočekao dobre vijesti iz komšiluka jer je Dečić odigrao samo 0:0 s Jezerom, pa je razlika između Tuzana i Podgoričana samo bod.

Sutjeska je odigrala samo 1:1 na gostovanju Mladosti Donja Gorica, neriješeno je bilo i u duelu Petrovca i Arsenala (1:1), dok je duel Mornara i Rudara odgođen zbog lošeg terena u Baru i igraće se sjutra od 16 sati.

Arena

Pavličić Ignjatović Orahovac Sekulović Gašević Mirković Brnović (od 70. Batrović) Va. Adžić Mujan (od 17. Bojović) Almeida Mrvaljević (od 70. Sekulić)

Aković Banda Šćepanović (od 84. Kolić) Bašić Krulanović (od 79. Đ. Cvijović) Kovačević Dacić A. Cvijović (od 68. Hajrović) Krnić (od 84. Mušović) Vlaović (od 68. De Souza) Korać

Mladost DG

Sutjeska

10 10

Stadion: DG arena. Gledalaca: 150.

Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica) Golovi: 1:0 Milić u 50, 1:1 Krstović u 68. Žuti kartoni: Dragojević, Gigašvili, Badnjar (Mladost), Simić, Šaletić, Grivić (Sutjeska).

Mladost DG Sutjeska

Budućnost se kockala nakon 3:0

rivala na 17 metara od gola, odložio loptu do Marka Brnovića koji je šutirao jako i precizno uz bližu stativu – 1:0.

Do kraja poluvremena po šansa na obje strane. Adžić je u 37. efektno glavom prebacio loptu koju je Aković u posljednjem trenutku izbacio u korner, dok je dva minuta kasnije iskusni Žarko Korać – kojem je sportski direktor Budućnosti Andrija Delibašić uoči meča uručio uokviren dres sa brojem 112 u čast rekordnog broja pogodaka u crnogorskim prvenstvima – ušao u šesnaesterac i šutirao iznad prečke.

Budućnost je sve dileme otklonila poslije 15 minuta igre u nastavku, nakon što je imala dvije šanse preko Bojovića i Almeide, te zanimljiv pokušaj Mirkovića sa 35 metara.

Imala je i sreće u 60. minutu kod pogotka za 2:0 – Aković je trebalo rutinski da interveniše poslije centaršuta s desne strane, ali mu je lopta prošla između ruku i Marko Mrvaljević je morao da iskoristi takav poklon. Četiri minuta kasnije isti igrač je šutirao s distance, Aković odbio loptu, ali na žalost gostiju došla je do Stefana Almeide koji je postigao treći pogodak ove sezone.

Jedinstvo je dobro prošlo jer

LISTA STRIJELACA 11 – Korać (Jedinstvo) 9 – Đorđević (Arsenal) 5 – Šarkić, Božović (Dečić), Grbić (Budućnost), Babić (Petrovac), Maraš (Mladost) 4 – Senaga, Tošković (Jezero), Vuković (Sutjeska), Vujačić (Mornar)...

je Brnović u zicer situaciji poslao loptu iznad prečke, pokušaj Sekulića osujećen je s gol linije, potom se kod udarca istog igrača istakao Aković, da bi Bjelopoljci utisak popravili u finišu, čak natjerali domaćina da strahuje za bodove.

U 85. je centaršut iz slobodnog udarca s desne strane Korać pretvorio u pogodak glavom, a potom u 89. nakon pasa iz sredine poslao loptu u suprotni ugao i dodatno ,,podebljao“ golgeterski rekord na crnogorskim prvoligaškim terenima.

Minut kasnije Sekulić nije iskoristio zicer u kontri, ali nove kazne nije bilo...

SUTJESKA VAN RITMA

Sutjeska je drugi put ove sezone protiv debitanta u elitnom rangu, ekipe Mladosti, osvojila samo bod. Nakon 3:3 kraj Bi-

Rezultati i tabela Mladost DG – Sutjeska

1:1

Petrovac – Arsenal

1:1

Budućnost – Jedinstvo

3:2

Dečić – Jezero

0:0

Odgođeno za sjutra 16.00 – Mornar – Rudar 1. Dečić

16 10 3 3 22:13 33

2. Budućnost 16 9 5 2 29:15 32 3. Jezero

16 6 7 3 17:13 25

4. Sutjeska

16 5 8 3 22:16 23

5. Mornar

15 4 8 3 14:14 20

6. Petrovac 16 4 7 5 17:17 19 7. Arsenal

16 3 9 4 21:22 18

8. Jedinstvo 16 3 5 8 21:29 14 9. Rudar

15 3 3 9 5:17 12

10. Mladost 16 2 5 9 15:27 11 U narednom kolu (25. novembra) sastaće se: Budućnost – Mornar, Jedinstvo - Petrovac, Arsenal – Mladost, Sutjeska – Dečić, Jezero – Rudar.

strice, Sutjeska je igrala 1:1 na ,,DG areni“ u meču gdje je dugo imala i zaostatak, a novim remijem Nikšićani su pokazali da im nikako ne uspijeva da vežu dva tijumfa.

Da će Sutjeska nastaviti sa lošim rezultatima bilo je jasno u 51. minutu. Nakon centaršuta Abdulahija iskusni Bogdan Milić kaznio je loše postavljanje odbrane i glavom matirao Giljena za 1:0. Gosti su se nakon toga trgli, a uz dosta sreće

Petrovac

Arsenal

11 11

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 150.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Golovi: 1:0 Babić u 37, 1:1 Đorđević u 42. Žuti kartoni: Bakić, Popović (Petrovac), Manojlović, Mugoša (Arsenal)

Petrovac

Arsenal

Kordić Malešević Vujović Mikijelj Boljević Adžović (od 72. Lambulić) Popović Bakić Zvrko (od 89. Dragović) Carević (od 89. Sinanović) Babić

Puletić Mališić (od 83. Todorović) Živković Manojlović Čelebić Kašćelan Šahman (od 46. Mirković) Mugoša Montenegro (od 72. Dašić) Maraš (od 66. Čavor) Đorđević

su stigli do izjednačenja. Nakon šuta SrđanaKrstovića sa dvadesetek metara i dva odbitka, lopta se nekako otkotrljala u mrežu - 1:1.

Tim Vladimira Jankovića ima čak 10 bodova manje od Dečića.

U Petrovcu je istoimeni tim vodio zahvaljujući Slobodanu

Dragojević Ramires Gigašvili Šofranac Vlahović Abdulahi Došljak Milić (od 81.Maraš) Vujisić Badnjar (od 90+2.Delić) Krstović (od 66. Popović)

Giljen Grivić Simić Babić Šaletić Matanović (od 85.Marković) Krstović Đinović (od 37. Begdadi) Pajović (od 68.Pavlović) Vuković Mirosavljev

Dečić

Jezero

0

0

Stadion: Titograda. Gledalaca: 250.

Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Žuti kartoni: Asanović, Šimun, Redžepagić, Muzurović (Jezero).

Dečić

Jezero

Nikić Karvaljo (od 59.Asović) Milić Šarkić Vušurović (od 90.Vuljaj) Ujkaj Stanišić (od 59. Augusto) Božović Drešaj Ljuljđuraj Đeljaj

Asanović Pavlićević (od 73.Bareto) Imamović Tošković (od 90. Muzurović) Šimun (od 90. Julević) Vuković Naoaki (od 73. Bošković) Stijepović Kontić Jovićević Redžepagić (od 57. Škrijelj)

Babiću, a Arsenal do poluvremena došao do boda preko Bobana Đorđevića. R. P. – Ne. K.

20 Feljton

Neđelja, 12. novembar 2023.

8.

ZABORAVLJENA STUDIJA BOŽIDARA – BOŽA S. VUKOVIĆA

Milutinović nije oslobodio već okupirao Crnu Goru Dok su crnogorske komite još vjerovale da sa srpskom vojskom oslobađaju Podgoricu i Nikšić, Svetozar Tomić i Janko Spasojević su svuda držali zborove protiv kralja Nikole, smjenjujući kao nepouzdane crnogorske vlasti postavljene nekoliko dana ranije od strane komita i postavljali svoje ljude Priredio: Slobodan ČUKIĆ Vrhovna komanda Srbije, naređenjem 0. br 31277 od 11. oktobra, naredila je komandantu jadranskih trupa (Dragutinu Milutinoviću) da i crnogorski odred, formiran od francuskih trupa, ne upućuje u Crnu Goru, već da se što prije uputi u pravcu Skadra kako bi, po mogućnosti, tamo stigao jednovremeno sa srpskim trupama. Forsiranje trupa ka Skadru naređeno je iz bojazni da tamo ne bi prije stigli odredi crnogorske vojske iz Italije. I ovaj Odred upućen je iz Đakovice 18. oktobra, desnom obalom rijeke Drima, a u Skadar je stigao s prednjim djelovima u noći između 1. i 2. novembra 1918. godine.

U Crnu Goru je, umjesto Crnogorskog odreda, upućen drugi jugoslovenski puk sa 2 brdske baterije i jednim vodom konjice. Puk je iz Peći pošao 12. oktobra u dvije kolone, jedna pravcem Plav-Gusinje dolina rijeke Cijevne-Skadar, a druga pravcem Peć-Andrijevica-Kolašin-Podgorica, gdje je svuda na vrlo svečan način dočekivan. Ispred Podgorice kolona je naišla na slab neprijateljski otpor, koji je uz pomoć komitskih odreda Crne Gore ubrzo slomljen. A Nikšić su oslobodili komitski odredi i zarobili oko 80 oficira i 3200 neprijateljskih podoficira i vojnika austrijskog pukovnika Hesa.

S kolonom za Podgoricu išli su Svetozar Tomić, Janko

Spasojević i Petar Kosović, koji su u svakom mjestu držali zborove protiv kralja Nikole i njegovog režima, smjenjivali ranije postavljene vlasti kao nepouzdane, postavljali svoje ljude, koji su s vojskom i njima došli 18. oktobra.

O uspostavljanju vlasti u Crnoj Gori Tomić je izvijestio lično načelnika Štaba Vrhovne komande vojvodu Živojina Mišića u kojem mu, pored ostalog javlja: „U smislu dobijenog uputstva, za starješine okruga i srezova svuda su postavljeni naši ljudi i pristalice“.

Nekoliko dana kasnije i Janko Spasojević mu je javio da je izbore za PROVIZORNU skupštinu odredio za 6. novembar, da će se ona sastati u Podgorici 11. novembra, da je izbor osiguran, da će kralj Nikola biti odstranjen, i da će se oglasiti ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom. Velika je potreba da se ima što više vojske u svim glavnim varošima. Sve policijske i vojne vlasti u zemlji popunjene su ljudima upućenim od Vrhovne komande Srbije i sa onima koji su se solidarisali s našim radom, a smijenjeni su ljudi koji su te položaje ranije zauzimali.

O postavljanju svojih vlasti komandant jadranskih trupa

Odmah nakon postavljanja novih vlasti, u cijeloj zemlji su počela sumnjičenja, progoni i hapšenja svih onih koji nijesu odobravali ovakav rad novih vlasti i optuživanja da su pristalice kralja Nikole i protiv ujedinjenja. Svuda su nastali protesti i nezadovoljstva, pa je komandant srpskih trupa tražio od svoje vrhovne komande da se spriječi povratak crnoSrpska vojska u Kotoru 1920. godine gorskih oficira u zemlju, izvijestio je Vrhovnu koman- ne vojske, u svim većim mje- kralja Nikole u zemlju i povra- dok skupština u Podgodu aktom broj 147 od 28. ok- stima formirana je i narodna tak crnogorskih zarobljenika, rici ne završi svoj rad

tobra 1918. godine, koji glasi: „Crnogorski odbor raspisao je izbore za narodnu skupštinu za 6. novembar, ona se ima sastati 11. novembra da proklamuje ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom i ta stvar može se smatrati potpuno sigurnom, pa je bezuslovno potrebno da se najhitnije pošalju još 2 bataljona i po 2 baterije artiljerije.

Tražena pojačanja upućena su na vrijeme, te je pored jedinica komande jadranskih trupa i novouspostavljenih vlasti, od ljudstva koje je došlo iz Srbije i pristalica Tomića i Spasojevića, u Podgorici, Nikšiću i Cetinju formiran po jedan bataljon vojske, pa su i izbori izvršeni i skupština u Podgorici održana pod zaštitom trupa i ovih bataljona. A pored operativ-

garda, sastavljena od omladine pojedinih mjesta i stavljena tu pod neposrednu komandu Odbora Tomića i Spasojevića.

PROGONI I HAPŠENJA

Odmah po uspostavljanju novih vlasti u cijeloj zemlji su počela sumnjičenja, progoni i hapšenja svih onih koji nijesu odobravali ovakav rad novih vlasti i optuživanja da su pristalice kralja Nikole, protiv ujedinjenja i tome slično.

Usljed ovakvog rada, Tomića, Spasojevića i njihove vlasti pod zaštitom vojske, u cijeloj zemlji su nastali protesti i nezadovoljstva, pa je komandant jadranskih trupa aktom 0. Br. 167 od 30. oktobra 1918. godine, tražio od Vrhovne komande da se učini sve moguće kako bi se spriječio dolazak

Da bi Podgorička skupština neometano obavila unaprijed zadati posao svi Crnogorci koji su se vraćali u svoju domovinu zadržani su gdje se koji zatekao. Najveći broj Crnogoraca zadržan je u Zagrebu, Slavonskom i Bosanskom Brodu, Sarajevu, Mostaru, Kotoru i drugim mjestima. Crnogorski oficiri su uzalud protestvovali. Rečeno im je da su zadržani zbog neurednog saobraćaja

a naročito aktivnih i rezervnih oficira, dok narodna skupština u Podgorici ne završi svoj rad.

Vrhovna komanda je usvojila ovaj zahtjev i naređenjem 0.

Br. 32385 naredila, da se zadrži i u Crnu Goru ne upućuju crnogorski zarobljenici dok se ne sastane narodna skupština i ne donese svoje odluke. Tako su svi Crnogorci koji su se vraćali u svoju domovinu zadržani gdje se koji zatekao. Najveći broj Crnogoraca je zadržan u Zagrebu, Slavonskom i Bosanskom Brodu, Sarajevu, Mostaru, Kotoru i drugim mjestima.

Crnogorski oficiri, zadržani na teritoriji Hrvatske i Bosne i Hercegovine, protestvovali su o čemu je komandant Druge armije iz Sarajeva izvijestio Vrhovnu komandu aktom 0. br. 2300 od 8. novembra. Na putu iz Zagreba za Crnu Goru, pored ostalih, zadržani su u Bosanskom Brodu generali Radomir Vešović, Jovo Bećir i Jakov Jovanović, majori Stevan Radović, Živko Nikčević i Vlado Vrbica, barjaktari Marko Popović i Marko Martinović, a serdar Janko Vukotić još nije bio stigao iz Osijeka. Vešović i Bećir protestvovali su i kod narodne vlade u Sarajevu i Zagrebu, pa su u pratnji jednog oficira upućeni za Beograd, gdje im je saopšteno da su zadržani zbog neurednog saobraćaja.

POBUNA U CRNOJ GORI

Živojin Mišić

Svetozar Tomić

Radomir Vešović

Zbog mnogobrojnih progona, sumnjičenja, hapšenja i suđenja u zemlji svih onih koji nijesu odobravali ovakav rad vojnih vlasti, Izvršnog odbora i načinom izbora i održavanja narodne skupštine i uskraćivanja im stečenih prava, protesti i nezadovoljstva u narodu iz dana u dan postajali su sve veći i češći

pa je u narodu povedena akcija progonjenih za uspostavljanje Crne Gore i njenih vlasti kao što je to urađeno i sa drugim okupiranim savezničkim zemljama, kao što su Belgija, Holandija, Srbija a i Albanija i da se o ujedinjenju i sistemu vladavine odluči slobodno izabrana narodna skupština, po povratku u zemlju svih crnogorskih zarobljenika.

Da bi se kod saveznika stvorio utisak da crnogorski narod sam i po svojoj volji uspostavlja vlast u zemlji i da ne želi da se u zemlju vrati kralj Nikola i njegova vlada, komandant jadranskih trupa, čije je sjedište na Cetinju, dao je novoizabranom Izvršnom odboru neograničenu vlast za suzbijanje nezadovoljstva i propagande uz saradnju vojske, pa su i sumnjičenja, hapšenja i suđenja još više učestala u cijeloj zemlji. Za zaštitu svojih prava i vjekovnih sloboda narod se počeo okupljati oko svojih plemenskih vođa koji se nijesu slagali sa ovakvim radom novih vlasti.

O protestima i nezadovoljstvu naroda komandant jadranskih trupa izvijestio je Vrhovnu komandu, koja mu je aktom 0. Br. 32257 od 19. novembra 1918. godine naredila: „Nastojte najenergičnije i svim sredstvima da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala uguši svaka agitacija. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva s kojima raspolažete bez ikakvog obzira.

Načelnik Štaba, vojvoda Živ.

Mišić, s.r.“ Ovaj dokument dokazuje da je Vrhovna komanda Srbije smatrala Crnu Goru za okupiranu, a ne oslobođenu teritoriju i da je zato i postavila svoje vlasti.

(Nastavlja se)

Neđelja, 12. novembar 2023.

Marketing

21

22 Drugi pišu

Neđelja, 12. novembar 2023.

Velika insajderska reportaža iz Crne Gore

Kako su proruski četnici preuzeli državu Piše: Tvrtko JAKOVINA

U Crnoj Gori proveo sam pet dana na početku studenog, sudjelujući na Cetinjskom forumu koji je organizirao Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Bilo je to prvih pet dana u mandatu 44. vlade Crne Gore premijera Milojka Spajića i predsjednika parlamenta Andrije Mandića. Razgovarao sam, intervjuirao i slušao niz političara, politologa, povjesničara i diplomata u Podgorici i na Cetinju. Ovo je moj pogled na Crnu Goru u jesen 2023.

S jedne strane, u Crnoj Gori sve je Njegoš, kralj Nikola, prošlost i siromaštvo. S druge, prošlost je samo maska podatna da se preuređuje, a novac teče posvuda, samo nije dokraja legalan i često ne dolazi gdje bi trebao. S jedne se strane pjeva o čojstvu i junaštvu, a s druge su posvuda izdaja i laž, rekao mi je na početku boravka u Podgorici profesor Univerziteta Crne Gore. U listopadu, dok su još trajali višemjesečni pokušaji formiranja vlade, dio javnosti uzbudio je slučaj Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru. Nikola Đurković je bio načelnik općine u Risnu. Studirao je i doktorirao u Francuskoj, a onda se priključio partizanima. Ubijen je 1943. Oko njegova i leša Save Ilića u Herceg Novom četnici su zaigrali “krvavo kolo“.

Jedinstvena fotografija leša i plesača, koju je potajno snimio Luka Cirigović, jeziva je ilustracija četničkih pokolja u Crnoj Gori.

Više mantija nego uniformi

Osamdeset godina kasnije, u Kotoru je održana projekcija “Heroja Halijarda“, novog srpskog filmskog hita o tome kako su četnici spaša-

Tjedan u kojem je vlast preuzeo četnički vojvoda, Tvrtko Jakovina proveo je u Podgorici gdje je razgovarao s ključnim akterima, a bivši predsjednik Đukanović rekao mu je da je za rušenje Crne Gore kriva američka politika popuštanja Srbiji vali američke pilote. Unatoč zgražanju dijela javnosti, film je prikazan u centru nazvanom po žrtvi četnika. Simbolički je to iskaz promjene koju Crna Gora živi posljednje tri godine, još od formiranja Vlade „dvanaest apostola“ Zdravka Krivokapića 2020. Izborom, prošlog tjedna, četničkog vojvode Andrije Mandića za predsjednika Skupštine stvari teško da će biti bolje, pa ni slavljenje četnika u objektu nazvanom po narodnom heroju vjerojatno više neće izazivati zgražanje. Kabinet Krivokapića je pobjedu od 1.300 glasova otprije tri godine pretvorio u apsolutnu. Tadašnja vlada stvorena je u manastiru Ostrog, uz pomoć mitropolita cetinjskog Amfilohija Radovića. To je logično, objašnjavao je Velibor Džomić, protojerej Mitropolije crnogorsko-primorske: “U Crnoj je Gori 650 crkvenih odbora. Neka svaki odbor ima bar pet članova, to je preko 3000 ljudi. To je više nego što broji crnogorska vojska! Oni su obnavljali i podizali crkve i manastire, a gdje je još sveštenstvo, monaštvo…“ Crnogorska vojska ima oko 2500 vojnika. Ljudi u mantiji više je od ljudi u uniformi i to jasno pokazuje gdje je sila.

Albanac doveo četnike

Govorilo se da je kriterij za mjesto u tom kabinetu bila rodbinska veza s visokim svećenstvom Srpske pravoslavne crkve. No, Krivokapić je morao odstupiti zbog manevra Dritana Abazovića, potpredsjednika u njegovoj vladi, poznatog po taktici “raspameti i svakoga preva-

ri“, kako je napisao sam Krivokapić. Abazović, čelnik Građanskog pokreta URA, potporu za svoj mandat dobio je i od Demokratske partije socijalista, glavne opozicijske stranke, koji su vjerovali da je formalno građanska, zelena, urbana i manjinska stranka bolje rješenje. Bili su u krivu. Neobično dugo u tehničkom mandatu, Abazović – Albanac iz Ulcinja – proveo je politike koje Krivokapić nije isporučivao, ili bar nije bio sposoban to brzo učiniti. Iznad svega, Abazović je u kolovozu 2022. potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom kojim je ona dobila sve što je željela u Crnoj Gori. Oni koji su Abazoviću neskloni smatraju kako je on naplatio svoju spremnost da provodi politike usmjerene k promjeni karaktera Crne Gore.

se može „posvetiti religijskoj literaturi“ koju je ovaj profesor strojarstva skupljao. Prvo je konstituirana nova skupština, četiri mjeseca nakon izbora. Jesensko zasjedanje po Ustavu mora biti na Cetinju koje je “prijestolnica” (Podgorica je “glavni grad”).

Za Ustav, a još manje Cetinje, nije bilo osobite volje. Andrija Mandić ionako je rekao da je Cetinje važno samo po tome što se tamo rodio kralj Aleksandar Karađorđević. Žurba je bila velika jer Crna Gora treba ove godine obaviti popis stanovništva, koji je već bio odgođen. Kampanja već traje: s 50 velikih oglasnih mjesta diljem zemlje i parolom „Ponosni na svoje srpsko“, uz sliku Ruđera Boškovića, portal „In4s“ sa samo jednim zaposlenim, poziva sve građane Crne Gore da se izjasne kao Srbi.

Srbin Ruđer Bošković

Mitologija srpskog Poslovanje nacionalnog pravoslavlja zračnog prijevoznika i aerodroma drugi su primjer.

Podgorica je izgubila većinu niskobudžetnih kompanija i jeftinih letova pa je crnogorski turizam, stiješnjen između Dubrovnika i sve robusnije Albanije, ostao ovisan o onima koji dolaze automobilom, a to su uglavnom turisti sa sjevera. Novi izbori, raspisani za 12. lipnja, izrodili su treću vladu u tri godine, nakon čega je Zdravko Krivokapić zadovoljno napisao da je spokojan jer je, s Jakovom Milatovićem koji je postao predsjednik u travnju, i Milojkom Spajićem kao premijerom, a obojica su iz pokreta „Evropa sad!“, „posijao svuda svoju političku djecu“, pa

U mobilizaciji je najagilnija Srpska pravoslavna crkva; mitologija s Kosova prebacila se u Podgoricu. Patrijarh Porfirije Perić glavni je grad Crne Gore proglasio “kolijevkom Nemanjića”. Taj narativ postaje novi mit. Rastko Nemanjić (sveti Sava) napisao je da se rodio negdje na Ribnici. Možda je to bilo baš u Podgorici – dokaza nemamo, pa onda zašto ne – smatrao je Amfilohije Radović. SPC je pozvao građane da „ispolje svoj identitet kao vjernici SPC-a, govornici srpskog jezika i dični pripadnici srpskog naroda“. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da ga više zanimaju rezultati popisa nego rezul-

tati izbora. Popis bi trebao biti temelj mogućih promjena u budućnosti, napose ako se želi mijenjati definicija Crne Gore kao “građanske države”. U zemlji je danas 43 posto Crnogoraca i 29 posto Srba.

Prebrojavanje Srba

Cilj Srpske pravoslavne crkve i srpskih stranaka u Crnoj Gori je „da svima pokažemo da je nas Srba više nego drugih“, što znači pokušati taj broj povećati do barem 35 posto. Bude li tako, nadaju se da će pokazati kako je zagovornika “građanske države” manje od onih koji su za “nacionalnu”.

Popis je sad odgođen za kraj studenog, dok se ne kupi novi softver. Daljnju odgodu traži izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula, koji smatra da se dotad neće ostvariti uvjeti za pošteno popisivanje. “Picula je pokazao da nije prijatelj Crne Gore”, poručio mu je Jovan Vučurović, zastupnik Nove srpske demokratije. “Picula bi se trebao baviti Hrvatskom.” Predsjednik Milatović poručio je da “nikome neće dopustiti miješanje u unutarnje stvari” njegove zemlje, što je Picula, predstavnik Europskog parlamenta, valjda učinio.

Evropa protiv Europe

Hrvatski mediji posljednjih su godina o Crnoj Gori slabo informirani ili se čak otvoreno vesele ovim promjenama.

Postupaju s dva motiva tipična za Hrvatsku posljednjih desetljeća: jedan je odbijati svaku vezu s bilo kojim di-

jelom bivše Jugoslavije, kao da se briga za interes vlastite zemlje i Europske unije može pretvoriti u obnovu Jugoslavije. Drugi je neznanje. I Staljin je u sovjetskom ustavu iz 1936. pisao o demokraciji, pa ne znači da je bio demokrat. Europska retorika pokreta Evropa sad! ne znači da je riječ o političarima koji žele građansku i europsku Crnu Goru. Milo Đukanović bio je na vlasti trideset godina, sve od 1989. Orijentiran na Zapad, jedini koji se ispričao i dao barem simboličnu odštetu Hrvatskoj za ratna razaranja, bio je lijevo, i – iz ograničene hrvatske perspektive – to je bio razlog da ga se ne žali ako ode s vlasti.

Tako izgleda kad našu vanjsku politiku određuju nesigurni hrvatski nacionalizam i doživljaj da se svijet može obuhvatiti pogledom iz neke zgrade na Zrinjevcu. Hrvatska nije mogla i nije trebala ulaziti u političke procese drugih zemalja, zaustavljati ih ili preusmjeravati, nismo morali i ne možemo kupovati medije kao što je to činila Srbija, no treba barem moći objasniti, glasno govoriti – i to ne prigodničarski – o onome što se događa u našem susjedstvu. Strah od regije upropastit će Hrvatsku, baš kao što je već desetljećima uništava ekstremni nacionalizam.

Vole četnike, ne vole gejeve

Treća vlada od 2020. Crnu je Goru učinila više srpskom, a manje suverenom; više pravoslavnom, a manje europskom. U pogledu na prošlost, više je tolerantna prema četnicima; u odnosu na sa-

Drugi pišu 23

Neđelja, 12. novembar 2023.

Naslijeđe pravog četnika

Novi predsjednik Skupštine Andrija Mandić u politici je već desetljećima. Državljanin je i Srbije, što je u suprotnosti sa zakonima Crne Gore, no to nije bilo važno.

Optužen je za pokušaj državnog udara 16. listopada 2016. u suradnji s agentima ruske tajne službe GRU, ali se postupak ponavlja pa ni to nije važno. Moskovskom dnevniku Izvestija rekao je 2017. da će Crna Gora, dođe li on na vlast, biti prva članica koja će napustiti NATO, povući priznanje Kosova i ukinuti sankcije Rusiji. Vladimir Putin navodno je rekao da je zahvalan zbog herojskih politika koje ovaj vodi. Mandić ne priznaje genocid u Srebrenici, ali ni Crnogorce kao narod – „oni su komunistička tvorevina“ – i želja mu je da Crna Gora bude „28. izborna jedinica države Srbije“. Četnički je vojvoda postao 2007.

Titlulu mu je oporukom ostavio stvarni, ratni četnički vojvoda Milo Rakočević. Protivnike optužuje da im je „u srcu NDH“.

ispovijedi 2019. pozivao je na krvoproliće, zazivao “ratne drugove iz 1990. da se dignu i iskopaju oružje”. Tih godina nije bio uspješan jer je bio previše isključiv, dijelio je. A onda se Crna Gora 2020. počela mijenjati. Počelo se događati što je do jučer izgledalo nemoguće, da političari oko Demokratskog fronta postanu kičma vlasti.

,,Radije s četnicima, nego s lopovima“

Mandić je danas jedan od tri najmoćnija političara u Crnoj Gori, po mišljenju mnogih i najutjecajniji. Članovi njegove stranke dobili su 40 posto mjesta u vlasti. Nadziru Radio i televiziju Crne Gore, a njihov je čovjek i na čelu Elektroprivrede, rudnika u Pljevljima, imaju utjecaj u luci Bar. Kontroliraju sektore u kojima se nudi posao, koji su važni za državu, i koji su komplementarni srpskoj ekonomiji. Mandić je po položaju i član Savjeta za obranu i zajedno s predsjednikom i premijerom ima uvid u najtajnije obavještajne podatke ove članice NATO-a.

Nova vlast svoj demokratski karakter pred strancima nastoji legitimirati sudjelovanjem crnogorskih Albanaca, uglavnom iz njihova većeg, katoličkog dijela. „Uvijek sam govorio da ću radije s četnicima, nego s lopovima“, ponovio je više puta Nikola Camaj iz Albanske alternative, jedne od dvije albanske stranke u novoj većini. „Naš je cilj da budemo dio vlasti, bio tamo četnik ili partizan. Želimo da Albanci budu uključeni.“

Tirana vuče konce

U toj želji crnogorski Albanci nisu usamljeni. Čine to i Srbi u Hrvatskoj, zapravo sve manjine u Hrvatskoj, a i Hrvati u Srbiji. Nije važno što većina o njima misli, dovoljno je da plaća. Tom krugu Albanaca ne smeta što je Mandić 1999. godine, u vrijeme NA-

TO-ova bombardiranja Srbije, bio među organizatorima paravojne grupe koja je spremala napad na Tuze, gradić s albanskom većinom kod Podgorice. Tad je crnogorska policija morala barikadama braniti tamošnje stanovnike. Ondašnja vlast Crne Gore, koja je danas prezrena i pamti je se jedino kao korumpiranu, primila je i 100 tisuća kosovskih Albanaca. Mandić zagovara i podizanje spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću, kojeg bi doista teško bilo nazvati antifašistom; njegovi četnici su u Pljevljima i Beranama ubili 8000 muslimana. Ni to nije smetalo za politički dogovor. Mnogi smatraju da je za albansko sudjelovanje u novoj vlasti ključan bio utjecaj albanskog premijera Edija Rame, koji želi utjecati na Albance u susjednim državama. Suradnja s političarima koji su bili doslovno „na nož“ s Albancima otežala je položaj Albina Kurtija na Kosovu, a olakšala položaj Srbije. Ovo postavlja i presedan za dogovore Srbije i Kosova i to je vjerojatno jedan smjer koji treba promatrati u budućnosti.

Oportuna albanska politika

U političkom životu Crne Gore, sudjelovanje Albanaca – a ima ih 24 tisuće s pravom glasa – dosad je bilo uglavnom distancirano. Glasali su za neovisnost na referendumu, no kasnije su bili malo prisutni, govorilo je više mojih izvora. Pozvali su 2020. da Albanci glasaju za Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista, no to je sad prošlost. Albanci očito procjenjuju da ih u ovom trenutku ne ugrožava srpski nacionalizam u Crnoj Gori, koji je prije svega usmjeren protiv Crnogoraca. Albanska zajednica dijelom je autistična, uglavnom zainteresirana za sebe i vlastita prava i privilegije. Najveću čvrstoću od njihovih politi-

čara pokazivao je Mehmed Zenka. Dritan Abazović, koji je došao najdalje, podsjećao je prije svega na seoskog mudraca, glasnog lika s tržnice, koji obećava, viče, potiho govori s jednima, ljubi se s drugima, tuče s trećima, jamči nešto prvom susjedu, kudi onog s drugog štanda, a sve s kratkim dosegom, s malom težinom. Bio je političar bez promišljenog poteza, činio je samo ono što mu se u tom trenutku činilo oportunim.

Priljubljeni na Kosovo i Albaniju

Bude li se, kako je težnja nekih, Crna Gora kao građanska država razmontirala i počela pretvarati u etničku državu, to nekima među Albancima možda i ne izgleda naopako.

Na granici s Kosovom i Albanijom, albanske bi se dijelove Crne Gore moglo lako odvojiti, priljubiti, povezati, ne nužno unutar postojećih granica. Hrvatima i Bošnjacima ova vlada nije dobra, pa onda nisu ni ušli u vlast. Bošnjake Spajić nije ni zvao – možda im je tako pomogao da ostanu neupleteni, a možda samo nije mogao ispuniti sve što je izobećavao. Moguće je da su Bošnjaci zgroženi incidentnim politikama i praksama na sjeveru, gdje su u Pljevljima i Beranama gotovo pa izolirani, otpuštani s posla, gdje se i s javnih govornica spominje aparthejd.

Zavodnik svih nacija

Novi premijer Milojko Spajić, od 2020. ministar financija, ima 36 godina. Odrastao je u Pljevljima u obitelji zubara i liječnice. Studirao je u Japanu i Francuskoj, brat mu je zubar u SAD-u. Kad su ga kritizirali da je nacionalist, odgovorio je da to ne može biti jer mu je “jedna djevojka bila Francuskinja, prije toga Indonežanka muslimanka, prije toga Japanka budistkinja, prije toga Kineskinja komunistkinja“. U po-

sljednjoj je kampanji govorio: „Ne idem nikud dok ovu državu ne uvedem u EU, dok prosječna plaća ne bude bar 1000 eura, minimalna bar 700 eura, minimalna penzija 450 eura i prosječna penzija 600 eura.“

Radila u kladionici

Ministrica europskih poslova je Maida Gorčević, koja je bila Krivokapićeva savjetnica za manjine, a prije toga je radila u knjižari. Sad je ministrica. Ministrica rada i socijalne skrbi Naida Nišić radila je u kladionici. Onda je ušla u Ministarstvo financija kao direktorica Direktorata za proračun. Sad je ministrica.

Novog ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, iz Socijalističke narodne partije, zovu Joko Tinjalica. Električar je, a njegovo ministarstvo najveći je korisnik sredstava EU, jer je odgovorno za izgradnju kanala i uređenje poljoprivredne infrastrukture. Novi ministar vanjskih poslova Filip Ivanović studirao je u Bologni, doktorirao u Norveškoj, a godinama je na vratima svoje sobe, s vanjske strane, držao ikonu. Vodio je Centar za helenske studije, mjesto koje je trebalo pomoći povratku mladih bizantskim izvorištima.

U eri velikog zapošljavanja na Sveučilištu Crne Gore dobio je mjesto u Institutu za napredne studije. Dok još nije bio u politici, i prije nego što je Crna Gora ušla u NATO, pisao je da bi neutralnost bila bolja. „Smatram da pristupanje NATO-u nije ni vojni, ni ekonomski, a ni moralni interes Crne Gore, niti je to odraz njenog istorijskog ili budućeg identiteta.“

Nema mjesta u kancelarijama

Nestručnost najbolja preporuka

Ministar pravde je Andrej Milović, također iz Evrope sad! Prije nekoliko godina išao je u Beograd uveličati vojnu paradu u čast Putina.

Štrajk glađu protiv Kosova

Pod Slobodanom Miloševićem bio je zamjenik ministra trgovine u vladi Momira Bulatovića. Tad je bio član Narodne stranke Novaka Kilibarde. Kad je Kilibarda 1997. napustio velikosrpsku ideju i stao uz Đukanovića, Mandić je osnovao Srpsku narodnu stranku koja podržava „izvorno srpstvo“. Danas je predsjednik Nove srpske demokratije, koja je činila Demokratski front. U svakoj stranci u kojoj je bio nalazio se na ekstremnom krilu.

Zbog crnogorskog priznanja Kosova 2008. trinaest je dana štrajkao glađu. U raspravi o Zakonu o slobodi vjero-

Rekao je tad novinarima da je Crna Gora uvijek bila uz Rusiju i da u teškim vremenima ne treba okretati leđa starim saveznicima. Nekoliko godina kasnije, kad je 2022. Cetinje gorjelo zbog ustoličenja mitropolita Joanikija Mićovića, Milović je poručio da će „dekontaminirati Cetinje“ i obračunati se s „pojavnim oblicima fašizma“, u što je uključio kritičare Srpske pravoslavne crkve. Sad je ministar pravde. Studij prava završio je na Univerzitetu Mediteran u Podgorici. Ministrica kulture Tamara Vuković završila je medicinu u Beogradu, a onda specijalizirala fiziologiju. Protiv nje su već prvi dan protestirali kulturnjaci, a ona je rekla da niti prema jednom segmentu kulture neće biti pristrana jer naprosto nije iz struke. Svoju je nestručnost opisala kao najbolju preporuku. Premijer Spajić nije objasnio kako će ostvariti svoje ciljeve, kako će ministri pronaći eksperte koji će voditi pregovore za deklarativno glavni cilj – članstvo u EU. Kako će, nakon 11 godina pregovaranja i promijenjenih devet pregovaračkih struktura, formirati ekipu koja bi taj posao trebala zaključiti. Nije jasno ni kako bi minimalna mirovina od 280 eura trebala porasti gotovo dvostruko. Kreditni rejting Crne Gore najniži je od zapadnobalkanskih zemalja i u posljednje tri godine neprestano pada.

s. vasiljević

dašnjost, manje je tolerantna prema LGBT ljudima. U vlasti ima manje žena nego prije, i nema Hrvata. Niz članova vlade deklarirano je proruski i anti-NATO. Iako je građanska država, pretpostavlja se, bila prvi izbor biračima Demokrata Alekse Bečića, URA-e Dritana Abazovića i Evrope sad! Milojka Spajića, njihova koalicija s Mandićem pokazala je da u crnogorskoj politici nije važan ni program ni obećanje zapadnim partnerima da neće koalirati s proruskom i velikosrpskom strankom.

Koji god da je bio hrvatski, a onda i EU interes, razvoj u Crnoj Gori već je neko vrijeme posve suprotan tom interesu, kao što mislim da nije dobar ni za Crnu Goru. Oni koji su mislili da je vrijeme da Đukanović ode, sad su dobili više nacionalističke Srbije na granicama Hrvatske, više proruskih vrijednosti kod hrvatskih susjeda. Dobili su manje Zapada, a više četništva. Dobili su sve protiv čega se u svom glupom navijanju nominalno zalažu, i dobivat će toga još puno više.

Treća vlada od 2020. Crnu je Goru učinila više srpskom, a manje suverenom, više pravoslavnom, a manje evropskom

U skupštini je u dramatičnoj noći dugo trajalo i međusobno optuživanje Spajića i dojučerašnjeg tehničkog premijera Abazovića. U 430 dana na vlasti Abazović je imenovao 1309 različitih dužnosnika i smijenio više od 400. Znači to da je svakoga dana na dužnosti prosječno imenovao troje ljudi, a zapravo i više jer vikendima nije radio, nego vozio gliser po Bojani. Puno je i putovao: na finale Lige prvaka u Istanbul, utrke Formule 1 u Abu Dhabi, košarkaški finale u Manili, na sastanak nesvrstanih u Bakuu, htio je biciklom ići na zasjedanje UN-a.

Njegova zelena stranka, zanimljivo, za sebe nikad nije tražila zeleni resor. Imenovanja su bila mahom u državnu upravu i energetski sektor.

Rudnik u Pljevljima zaposlio je u tome vremenu 646 osoba, pisao je Nenad Zečević u „Pobjedi“. Ukupno je u javnom sektoru Abazović zaposlio 40.000 građana. Stvoreni su tako birači, glasači, ali je beskrajno opterećen proračun. Stvorena je i gužva u uredima jer sad više nema mjesta u kancelarijama, svi zaposleni nemaju gdje sjediti, jedni drugima smetaju.

U skupštinskoj raspravi sada opozicijskog Abazovića su optuživali za kriminal. “Budite sretni ako ostanete samo zastupnik”, rekao mu je novi ministar pravosuđa Milović.

24 Drugi pišu U dugoj noći kad su birani Mandić i Spajić, u Skupštini se najviše govorilo o prošlosti, onoj od prije osamdeset godina – to je svugdje najbolji način da se pobjegne od stvarnosti, od stvarnih problema. Takvi su idućeg dana bili i komentari u medijima. „Izgubismo Drugi svjetski rat“, netko je rekao kad je Andrija Mandić izabran. Iako je Milojko Spajić s ponedjeljka na utorak bio budan cijelu noć, u srijedu navečer, nakon prvog dana na poslu, na novog premijera sam naletio u teretani najboljeg crnogorskog hotela „Hilton“, gdje je s osobnim trenerom potražio relaksaciju.

Možda je nastojao potisnuti kompromise koji će ga ograničavati u ispunjavanju obećanih politika, možda je mislio o zategnutim odnosima s predsjednikom Milatovićem? Mala je vjerojatnost da ga je zasmetalo podizanje optužbe protiv povjesničara Bobana Batrićevića. Batrićević je profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost s Cetinja. Napisao je „da je Crkva Srbije zlo koje dugoročno uništava multietničku i multireligijsku Crnu Goru, te crnogorski nacionalni, kulturni i teritorijalni identitet“.

,,Nijesu popovi, nego torokuše“

Zbog tih riječi, napisanih za Antenu M u kolovozu, državno tužiteljstvo je protiv njega podiglo optužnicu. Batrićević je napisao i da episkopi i svećenici SPC u Crnoj Gori ne propovijedaju Kristovu vjeru. “Oni torokaju srpski nacionalizam. Oni indoktriniraju. Šire mržnju i ksenofobiju. Dakle, oni nijesu popovi i kaluđeri, oni su torokuše i propovjednici mržnje. … Popovi Crkve Srbije imaju samo jednu misiju – da zagađuju Crnu Goru, da zapišavaju njenu istoriju i teritoriju, da šalju uznemirujuće poruke svim nesrbima ove zemlje.“ Zbog optužnice su se oglasile ambasade u Crnoj Gori, s nekim od veleposlanika i sam sam razgovarao. Univerzitet Crne Gore ostao je tih. Teško da se mogla očekivati reakcija rektora, matematičara Vladimira Božovića, danas bliskog Evropi sad!, koji je 2016. govorio da je Crna Gora “panslovenska, proruska, srpske pravoslavne duhovne suštine”.

U nove pobjede iz zatvora Za promjenu identiteta Crne Gore optuživao je otvorenost bivše Jugoslavije, koja je Crnu Goru izložila “mekoj moći Zapada, naročito SAD-a”, njihovim konzumerističkim vrijednostima i filmovima.

“Proruski osjećaj ogromnog dijela stanovništva namjerno se zatirao”, pisao je sadašnji rektor, a pod vlašću Mila Đukanovića “novocrnogorski nacionalni osjećaj suprotstavljao se srpskom osjećaju”. Prvi zapadni i EU diplomat kojega je primio predsjednik Skupštine An-

D. MIJATOVIĆ

,,Izgubismo Drugi svjetski rat“

Neđelja, 12. novembar 2023. drija Mandić bio je veleposlanik Mađarske. Prvi koji su mu čestitali bili su srpski političari iz Bosne i Hercegovine, pa zatvoreni gradonačelnik Budve, kojemu se sudi za šverc droge. „Ovo je uspjeh svih nas zajedno koji smo se više od tri decenije borili da srpski narod ne bude diskriminisan“, napisao je Milo Božović i poručio da „nastavljaju zajedno u nove pobjede“.

Božović je u zatvoru, a ako se slijedi logika Nikole Camaja, osim što nije daleko od četnika, nije bogme daleko ni od lopova.

Saveznik na Sredozemlju

Đedo protiv Đede

U krugovima diplomata vrijeme za paniku već je prošlo – barem kod onih koji su sposobni uhvatiti bit promjena, koji nisu pod dojmom svoga lokalnog osoblja, koji nisu umorni diplomati na kraju karijere i koji se ne zadovoljavaju napisanim u proklamacijama. Sad treba vidjeti postoji li želja da se projekt Crne Gore ne samo očuva – jer ona će vjerojatno ostati neovisna – nego želi li se od male države učiniti uzorna, normalna država. Crna Gora početkom devedesetih nije izgledala kao kandidatkinja za članicu NATO-a, kao najizglednija članica EU u društvu ostalih na Zapadnom Balkanu, a onda je to postala i to je trebalo na takav način tretirati – iskoristiti zamah, ponuditi nadu. Besmislena sad izgleda radost mnogih kad je Joe Biden pobijedio Donalda Trumpa. Tada su u dijelu Crne Gore koji je očekivao veće razumijevanje SAD-a govorili da su i oni dobili “svoga Đedu“. Đedo je, naime, bio nadimak mitropolita Amfilohija. No, u politici Crne Gore samo je jedan Đedo stvarno djelovao, ostali nisu puno učinili. Deklarativno, isti su ciljevi EU, kao i proklamirani ciljevi Evrope sad! i sadašnje vlade Crne Gore. Crna Gora ostaje u NATO-u, Crna Gora nema namjeru povući priznanje Kosova, Crna Gora jasno je osudila genocid u Srebrenici, Crna Gora želi prva i što prije u EU. Predsjednik Milatović u razgovoru za „Delo“ rekao je da mu je cilj najprije postati Slovenija, a onda Crnu Goru pretvoriti u Švicarsku ili europski Singapur.

Đukanović iz drugog svijeta

„Sve su to naše vrijednosne politike”, rekao mi je bivši predsjednik Milo Đukanović, “ali su dionice i dalje otvorene. Dio međunarodnih partnera, prije svega ambasador SAD-a u Beogradu Christopher Hill i Gabriel Escobar, dopustili su Aleksandru Vučiću da ruši regiju, samo zbog nade da će odbaciti Rusiju i priznati Kosovo.”

“U tom procesu Crna Gora je najveći gubitnik. Crna se Gora suprotstavljala ‘Otvorenom Balkanu’, a sve su to bile platforme za dominaciju većih nad manjima na Balkanu.

Potom su prozapadne politi-

ganistana nakon puno više ulaganja, možda se može i iz Crne Gore?

Milo Đukanović, u odnosu na političare koji su sad na sceni, djeluje kao čovjek iz nekog drugog svijeta: smiren, dostojanstven, a i dalje odlučan. Sad radi iz ureda bivšeg predsjednika. Za političara, on je još razmjerno mlad, tek mu je 61 godina, pa njegova politička karijera nije nužno gotova čare u Crnoj Gori zamijenili oni čije su prakse drukčije, bez obzira na retoriku. Stvarne politike i stvarni potezi, stvarna imenovanja, počeli su dramatično trošiti crnogorsku suverenost i njene EU prednosti.” Milo Đukanović, u odnosu na političare koji su sad na sceni, djeluje kao čovjek iz nekog drugog svijeta: smiren, dostojanstven, a i dalje odlučan. Sad radi iz ureda bivšeg predsjednika. Za političara, on je još razmjerno mlad, tek mu je 61 godina, pa njegova politička karijera nije nužno gotova.

DPS je bio crnogorski HDZ

Dok je bio predsjednik, ponašao se često kao „gospodar“, kao kralj Nikola. Koristio je neformalnu ekonomiju, nagrađivao pouzdanike. DPS je bio HDZ Crne Gore, partija bez koje se nije moglo ništa učiniti i nigdje biti imenovan.

Ono što mu se nije moglo prigovoriti, bila je sloboda medija koja je postojala. U DPS-u su bili svjesni da u jednom trenutku moraju prestati biti na vlasti. „Mi smo dio europske političke strukture“, rekao je Đukanović, “pa je promjena očekivana, normalna.

Problem nikad nije promjena vlasti, već njen karakter. Ako su dominantne politike velikosrpske, to znači da su anticrnogorske, ako su proruske, to znači da su antieuropske.”

Primopredaja dužnosti predsjednika bila je dostojanstvena, uređena. Đukanović je prošao svoje transformacije, bio je jedan od rijetkih političara koji se mijenjao i mijenjao vlastitu zemlju.

Država koju mnogi nijesu htjeli

Pomogao je stvoriti Crnogorcima državu iako je mnogi nisu htjeli, pokazao im je da

mogu biti ekonomski samostalni, što nisu bili gotovo nikad, uveo je zemlju u NATO, iako država za to nije bila do kraja spremna. Bio je nesumnjivo prozapadno orijentiran, Crna Gora je brzo napredovala prema EU, iako se posljednjih godina taj proces nešto usporio, a DPS postao sve osjetljiviji na kritike iz vlastitog tabora, od onih koji su podržavali strateški smjer Crne Gore. Gledano iz današnjeg kuta, nekoliko je odluka Mila Đukanovića ozbiljno podiglo političke uloge i ubrzalo promjenu u Crnoj Gori. Rusija je 2013. tražila ulaz za svoje brodove u luke Bar i Bijelu, dozvolu za sidrenje i popravak. Kad je Đukanović to odbio, Rusija se prividno posve pasivizirala, ali je krenulo njeno djelovanje izvan javnosti, kulminirajući 2016. pokušajem državnog udara.

Ne razumiju ,,srpski svijet“

Nadalje, kada je 2019. počela priprema za zakon koji je trebao regulirati položaj vjerskih zajednica, SPC je očito bila posve pripremljena. Crnogorski su diplomati, najprije u Ženevi, pa drugdje, napadani i propitivani, optuživani da se vlada Crne Gore obračunava s vjerom, slobodom odlaska u crkvu. Takav je narativ ušao i u europske institucije, pa i u State Department, gdje meritum vjerojatno nisu razumjeli. Nije bila riječ o vjeri, već o instituciji koja je snažnija od bilo čega u „srpskom svijetu“. No, u državi s izmorenim sistemom premreženim nepotizmom, mnogima su cilj postale promjene. Zapad je isto odobravao promjenu, ali se pod egidom obračuna s kriminalom obračunalo sa strukturama građanske države.

Vladavina prava, o kojoj se govori u Crnoj Gori, ne znači ono što se vidi na stranicama „Vijesti“, gdje jedna najava uhićenja zamjenjuje priču o drugom kriminalnom potezu i progonu. Vladavina prava nije samo smještaj nekoliko dužnosnika u zatvor, već poštovanje ustava, zakona, standarda, europskih preporuka. Znamo to i mi u Hrvatskoj.

Doduše, Crna Gora je na Sredozemlju, između Albanije i Kosova, susjeda Bosni i Hercegovini. Činilo bi se da tu postoji više razloga zašto sačuvati saveznicu. Možda su se svi uspavali, možda naprosto nitko nije pratio koliko je drugi blok spreman intenzivno raditi da preokrene ono za što se mislilo da je zadano.

Ako je Crna Gora samo Srbija i ako to misli najveći dio Srba, tu će putanju biti teško promijeniti ukoliko se Crnogorci ne budu spremni boriti za same sebe i svoju državnost. U Crnoj Gori i dalje postoji natprosječna potpora članstvu u EU, gotovo 85 posto građana to želi, ali to samo po sebi nije dovoljno, to ne odlučuje rezultate izbora.

“Može se, konačno, biti i protiv Kosova i za EU, može se biti i skeptičan prema Srebrenici i za EU, može se biti protiv NATO-a a za EU”, govori Olivera Komar s Fakulteta političkih nauka u Podgorici.

“Prije godinu dana, 53 posto ispitanih smatralo je da je za rat u Ukrajini kriva ili EU ili Zapad ili SAD, premda to ne znači da ih većina nije za slobodu Ukrajinaca. Građani još uvijek dominantno biraju partizane, a ne četnike kao pozitivce i antifašiste. Pitanje je samo jesu li većinske vrijednosti građana ujedno i vrijednosti novih crnogorskih vlasti? Čini se da ne, ta pogledajte tko odlučuje u Crnoj Gori.”

Zavređuju li državu?

Scenarij Bjelorusije ili Nova vlada je vlada bez Cr- Ukrajine nogoraca, govore oni koji se prije svega i bez ostatka osjećaju Crnogorcima. Premda su većina u zemlji, oni kao da su grogirani, prečesto okrenuti prošlosti. Dio ih se utječe shvaćanju crnogorstva kako ga je definirao Slavko Perović i njegovi liberali, koje je čisto, romantično, ali nikad nije bilo većinsko. Tome dijelu političkog spektra treba nova ideja, nove politike. Na dan kad je formirana vlada premijera Spajića, Ursula von der Leyen potvrdila je da bi, ispuni li uvjete, Crna Gora mogla u EU i prije 2030. Rekla je da je u Podgorici stvorena pro-EU vlada.

Rekla je, doduše, istoga dana u Beogradu da su srpske reforme fascinantne, pa je jasno da u Bruxellesu ili nema svijesti ili, vjerojatnije, nema nikakvog interesa za prijem Zapadnog Balkana u EU. “Oni se prave da se reformiraju, a mi se pravimo da se proširujemo”, rekao mi je u hotelu Hilton, gdje se odvija veliki dio društvenog života, jedan EU diplomat. Na kraju, možda Crna Gora ne zavređuje biti samostalna? Možda Zapad ne zavređuje da sačuva prostor i saveznika kojeg je dobio?

Gubili su se i drugi prostori, povlačio se Zapad i iz Af-

Sve ovo ne znači da će Crna Gora nužno nestati kao neovisna država, barem ne u dogledno vrijeme. Utjecaj je posvuda veći ako isto glasaju dvije, a ne samo jedna država. Ipak, nije cilj da Crna Gora bude neovisna kao Bjelorusija. Nije do kraja sretno ni ako bude poput Ukrajine. Baš kao što Rusi nisu Ukrajince smatrali više no jednim tipom Rusa, nametali im svoj jezik, činili sve da se Ukrajinac može afirmirati i ostvariti samo u Moskvi i kroz rusku kulturu, slično je bilo s Crnom Gorom i Beogradom.

Ako je to proces koji traje, teško je reći kako će završiti: kao Donbas i Krim, kao Bjelorusija ili možda kao dio imperijalne cjeline? Za EU je prilično jasno koja opcija je najbolja.

Još je to više za Hrvatsku, kao rubnu članicu kojoj o stabilnosti susjedstva ovisi i turistička sezona i sigurnost.

Najvažniji izbor u narednim mjesecima i godinama moraju učiniti Crnogorci, jer oni su zapravo jedini odgovorni i sposobni odlučiti kakva će biti njihova država. Pomoći izvana neće biti puno, ali mogla bi se probuditi, probude li se Crnogorci. Zasad sve podsjeća na kolo koje se igralo oko leša Nikole Đur• kovića.

Neđelja, 12. novembar 2023.

Oglasi i obavještenja 25 477

Дана 11. новембра 2023. у 73. години након краће болести умрла је наша драга

ИЛИНКА Остоје ДРОБЊАК рођена Јанковић

Саучешће примамо у капели под Требјесом у Никшићу 12. новембра од 11 до 16 часова и 13. новембра од 11 до 14 часова када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом.

Ожалошћени: супруг ОСТОЈА, синови БРАНКО, ДРАГОСЛАВ и НЕЂЕЉКО, кћерка ГРОЈА и зет САВО, снахе МАНУЕЛА и ИВАНА, унучад МАТИЈА, НЕМАЊА, КЛАРА, АЛЕКСАНДРА и ДУЊА братаничне ТАЊА и НАДА, стриц БАТРИЋ, брат од стрица РАНКО, сестре од стрица ДАНИЦА, ГАРА и СЕНКА и остала бројна родбина

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 12. novembar 2023.

465

Mojoj najljepšoj sestri

JELENI MARKUŠ

470

Дана 11. новембра 2023, у 82. години живота, преминула је наша драга

Dana 11. novembra 2023, u 71. godini života, preminuo je naš dragi

БРАНА Савова ГРАЦУН

MILIVOJE Vojinov ŽIVKOVIĆ

рођена Ивановић

Sestro draga, počivaj u miru i da mi te anđeli čuvaju na nebu, a tvoja Anđela od zaborava na zemlji.

Saučešće primamo u kapeli na Grahovu, 12. novembra od 10 do 17 časova i 13. novembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju kod crkve Sv. Đorđija.

Саучешће примамо у градској капели у Будви 11. новембра од 14 до 16 часова, 12. новембра од 9 до 16 часова и 13. новембра од 9 до 10 часова, када поворка креће за манастир Рустово, гдје ће се обавити сахрана у 11 часова.

Volim te, sestro.

Ožalošćeni: supruga DUŠANKA, kćerke VESNA, JOVANA i MILENA, braća RADOMIR i PAVLE, snahe JADRANKA, DESANKA i JAGODA, ujak MOMO BOJANIĆ, sinovci VOJIN, VLADIMIR i NENAD, sinovice SVETLANA, BILJANA i SNEŽANA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina ŽIVKOVIĆ i BOJANIĆ

Ожалошћени: синови КРСТО и ИЛИЈА, снахе ДУШАНКА и СЛАЂАНА, унучад АНДРИЈА, ЕВА, ЈОВАНА и ИВА и многобројна родбина ГРАЦУН и ИВАНОВИЋ

JOVANA VUČKOVIĆ sa porodicom

479

466

451

Mojoj voljenoj

OBAVJEŠTENJE Дана 11. новембра 2023. преминула је у 46. години наша драга

JELENI MARKUŠ

e-mail:

ЈЕЛЕНА Андријина МАРКУШ

Posljednji pozdrav od tetke

BOŽIDARKA MIĆUNOVIĆ sa porodicom

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

oglasno@pobjeda.me

Саучешће се прима у градској капели Чепурци 12. новембра од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана. Кућа жалости: Никца од Ровина 1.

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

464

Posljednji pozdrav sestri

Ожалошћени: ћерка АНЂЕЛА, мајка СЛАВКА, отац АНДРИЈА, сестре ДАНКА и ДАНИЦА, брат МИЉАН, снаха ИРЕНА, стриц БОЖИДАР, стрина ВЕСНА, тетке БОСИЉКА, БОЖИДАРКА и ЗАГОРКА, ујне ДРАГИЦА и ДАРА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина МАРКУШ и ЂУРИШИЋ

JELENI MARKUŠ

Počivaj u miru.

ILIJA MIĆUNOVIĆ sa porodicom

Dragom drugu

JOVANU STAMATOVIĆU Njegove ljudske vrline čine ga neumrlim.

ČEDOMIR BOGIĆEVIĆ sa porodicom

455

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 12. novembar 2023.

Posljednji pozdrav poštovanom pašenogu, tetku i đedu

454

Godina dana od kada nije sa nama

Godina dana od smrti

Navršava se godina dana od smrti mog oca

MOMČILO – MOMO ĐOKOVIĆ

MOMČILA – MOMA ĐOKOVIĆA

MOMČILA – MOMA ĐOKOVIĆA

IVU ROĆENOVIĆU

IVU M. ROĆENOVIĆU

Porodica BOJANIĆ

S tugom smo primili vijest da si nas napustio i žalimo zbog nemogućnosti da te osobno ispratimo na posljednji počinak.

Dragi Ivo, bio si neodvojivi dio naših života, kako u radovanju tako i u žalovanju. S poštovanjem i ljubavlju ćemo čuvati uspomenu na tebe, tvoju dobrotu i toplinu, uvijek iskazani obzir i neponovljivo dostojanstvo koje te je krasilo.

Hvala na svemu što nas je vezalo i na lijepom sjećanju koje ostaje iza tebe.

485

Navršava se 40 dana od smrti mog oca

SLAVKA LAZAREVIĆA

S tugom i poštovanjem, BOŽO, SANJA, TANJA i FILIP ČAVIĆ 444

Tužno sjećanje na naše najdraže, sestru i roditelje

452

469

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

478

Tata, gubitkom tebe otišao je i dio moje duše sa tobom.

Prođe godina bez tebe, bol i praznina ne prolaze.

Mnogo nam nedostaješ.

Kćerka RADA i zet DRAGIĆ PEROVIĆ

453

Godina prođe, ali uspomena na tebe ne blijedi.

Čuvaćemo te od zaborava dok postojimo.

Tvoja plemenita duša i častan život ostaće naš svetionik.

Počivaj u miru.

Sin RANKO ĐOKOVIĆ sa porodicom

TANJA DRAŠKOVIĆ sa porodicom

450

Četrdeset je dana od kad nije sa mnom moj voljeni suprug

Voli te tvoja VAKI

SLAVKO M. LAZAREVIĆ

SNEŽANA UROŠEVIĆ

Hvala za ljubav, dobrotu i oslonac u svakom trenutku. Sa najljepšim uspomenama i vječnim poštovanjem uvijek ćeš biti dio mog života.

Supruga LJILJANA

rođ. Đuković 14. 11. 2017.

447

12. 11. 2019 – 12. 11. 2023.

457

Najvoljeniji naš

PETRANA i NEŠKO ĐUKOVIĆ

18. 4. 1996.

22. 10. 2003.

S poštovanjem i ljubavlju vas čuvamo u našim srcima.

SESTRE i KĆERKE sa porodicama

prof. dr BORISLAV USKOKOVIĆ VASO – NOKO VUJOVIĆ 473

Dvije godine od smrti našeg dragog

RANKA

Hvala ti za svu ljubav, oslonac i dobrotu koju si nam pružao.

Kroz najljepše uspomene bićeš uvijek dio našeg života.

Vole te tvoji

Dragi naš Boro, zauvijek si voljen.

Mnogo nedostaješ.

474

RANKU

Boli stvarnost da te više ne možemo zagrliti i da smo uskraćeni za svu tvoju ljubav i toplinu.

Neizmjerno ti hvala, Deda.

Tvoji: ANDREA, JOVAN, JOVANA, IVA i MILAN

Čuvate nas i sijate na nebu za nas.

Tvoji: LJILJANA, LUKA i NIKOLA

SAVO, JELENA, ANDREA, JOVAN, JOVANA i NATAŠA

Dragom dedi

Šest je dugih i teških godina bez tvog glasa, tata, ali tvoju ljubav osjećamo.

475

Dvije godine od smrti mog dragog oca

RANKA

Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe.

Vrijeme nije lijek, samo svjedok bola što nijesi sa nama.

S ponosom te pominjemo i pamtimo.

Tvoja ćerka IVANA – LULA

Vaše: IVANKA, MIRJANA, SVETLANA i DRAGANA sa porodicama

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 12. novembar 2023.

476

459

TUŽNO SJEĆANJE

Dana 14. novembra navršava se 40 dana od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni brat

BRANO STRUGAR 2010–2023.

MIHAILO Petrov ZUBER

Vrijeme nije lijek, samo svjedok bola i tuge što nijesi sa nama.

Uvijek si sa mnom…

Velika je tuga i praznina u našim srcima, dragi naš brate.

Ljubav i sjećanje na tebe biće vječno jer ti si bio i ostao dio svih nas.

Voljet ćete i misliti na tebe do kraja života tvoji

Sestra LJUBICA sa porodicom

Brat MARKO i sestre KSENIJA, ANKA, DANICA i SONJA sa porodicama

467

Četrdeset je dana od smrti naše sestre

449

Dana 12. novembra 2023. navršava se šest mjeseci od kad nije sa nama

456

Dana 13. novembra 2023. navršavaju se tri godine od smrti našeg dragog

SAVO ĐUROVIĆ

BRANKE ŠOŠKIĆ

VESELINA Ilije POPOVIĆA

rođena Radošević

Dan za danom ide, ali nijedan bez sjećanja na tebe.

Lako je sačuvati sjećanje jer si nam ostavio najljepše i najsrećnije trenutke koje smo dijelili sa tobom, ali je teško prihvatiti realnost da nisi više sa nama.

Voljena naša, ode tiho kao što si živjela. Dani prolaze, a tuga je sve veća. Nema te, ali si svuda sa nama, u svakoj našoj misli i priči.

Nedostaješ nam mnogo. Putuj sa anđelima, a mi ćemo te uvijek voljeti i čuvati od zaborava.

Nedostaješ, sjećanje ne blijedi. Uvijek si u našim srcima.

Ostaćeš uvijek u našim srcima, uvijek voljen, poštovan i čuvan od zaborava.

Brat MILIKA, sestre CUCA i BEĆKA sa porodicama

TVOJA PORODICA

Tvoji: BEKA, VESNA, IGOR, IVANA i VUK 445

Četrdeset je dana od smrti naše voljene

VELIKE Savove ŠOFRANAC

448

Danas se navršava godina dana od kad nas je napustio naš plemeniti

Po želji pokojnice, umjesto pomena dat je prilog seoskoj crkvi u selu Bobija.

Sinovi BOŽO i ŽELJKO sa porodicama

Naša plemenita sestra, zaova, tetka

DANICA Slobova SEKULIĆ

ĆETKO Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje sjećanje na tebe.

Tvoji najmiliji porodica MACANOVIĆ 446

Četrdeset je dana od smrti naše majke, svekrve i babe

rođena Krivokapić

Otišla je prije četrdeset dana u vječni zagrljaj dičnoj braći Rađi i Paju. Ostaćeš trajno u našim srcima.

Brat PETAR i snaha JELICA sa porodicom i snaha BRANKA poč.

Paja

Četrdeset je dana od kad nije sa nama

VELIKE ŠOFRANAC

Sjećanje na tebe živi duboko u našim srcima i mislima.

Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj pošten i dostojanstven život.

Hvala ti na svemu što si nam pružila, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: ŽELJKO, MILENA, SONJA i IVA

462

DANICA Slobodana SEKULIĆ rođena Krivokapić

Dani prolaze, ali ništa ne odnose. Ni bol, ni nedostajanje. Uvijek u našim srcima.

Tvoji SLOBO, GORAN, MARKO, LUKA i LIKA

461

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 12. novembar 2023.

463

Prošlo je tri godine od smrti naše drage

480

Navršavaju se dvije godine od rastanka bez pozdrava sa našim suprugom, ocem i đedom

ZORKE Jovove DAMJANOVIĆ Ne možemo nikada zaboraviti tvoju dobrotu i neizmjernu ljubav prema svima nama. Počivaj u miru, draga majko, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

TVOJA PORODICA

TOMISLAVOM Perovim ABRAMOVIĆEM

481

Danas, 12. novembra 2023. navršava se četrdeset dana od smrti naše drage

Godine prolaze, a vrijeme ne liječi...

STANE Mitove VUJANOVIĆ rođena Strugar

Već je prošlo četrdeset dana kao tren, u jednom dahu.

Fali nam tvoj osmijeh, tvoja priča i svaka izgovorena riječ koja je imala i smisao i značenje. Čuvat ćemo te od zaborava.

Njenu vječnu kuću posjetićemo istog dana u 10 časova.

Supruga ZORICA, sin BORIS i ćerke KATARINA i JELENA sa porodicama

Porodica VUJANOVIĆ

Četrdeset dana od smrti

483

482

Četrdeset dana od smrti

STANE VUJANOVIĆ

STANE Mitove VUJANOVIĆ

Hvala ti za bezbrižno i srećno djetinjstvo!

NEDOSTAJEŠ!

ANA sa porodicom

Draga baba, od tvog odlaska ništa više nije isto. Čast mi je što si bila dio mog života. Hvala ti na svemu, voljena moja.

Tvoja unuka SVETLANA

468

РАДМИЛА РАДОМАН

Са великом љубављу и поносом чуваћемо сјећање на тебе. Вријеме које пролази не може умањити тугу и бол за тобом. Почивај у миру, најдража, а ми ћемо те чувати од заборава.

1995–2023.

2001–2023.

VOJO Jovanov MARTINOVIĆ

MARIJA Vojova MARTINOVIĆ

2009–2023.

2013–2023.

471

Sedamnaest godina živi u mojim sjećanjima moj voljeni otac

TUŽNO SJEĆANJE

Четири године су прошле од када није са нама наша

BRANKO Milošev MIJUŠKOVIĆ

rođena JUGOVIĆ

Teško je tugu na papir sliti…

ĐORĐIJE Vojov MARTINOVIĆ

JOVAN Vojov MARTINOVIĆ

Tvoja NEVENA

Uvijek u našim mislima.

PORODICA 458

Dana 15. novembra se navršavaju dvije godine od kada nije sa nama

Твоји: ћерке НАЂА и ИРЕНА, унучад МИЉАН, МИЛИЦА и ВЛАДИМИР и зет МИХАИЛО

484

STANE Mitove VUJANOVIĆ

Tvoji: VESKO, RAJKA i SLOBO

472

Četrdeset dana od smrti moje voljene babe

JELENA Đurova ĐUKANOVIĆ Nijesmo te zaboravili. Tvoja dobrota i veliko srce i čista duša zaslužuju našu doživotnu zahvalnost i sjećanje.

PORODICA

460

Tužno sjećanje

JOCO MARTINOVIĆ 2013–2023.

Zauvijek u mojim mislima.

Tvoja NADA

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Neđelja, 12. novembar 2023.

Mali oglasi OBAVJEŠTENJE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

USLUGE OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah nonstop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473367 1 HITNO potrebna konobarica.

Tel: 066-152-162 2

Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda.

Praznični dvobroj našeg lista izaći će 13. novembra 2023. godine. Šalter Službe oglasa primaće materijal zaključno sa 12. novembrom 2023.

Za naredni broj ,,Pobjede“, 15. novembra 2023. godine, šalter Službe oglasa u Podgorici biće otvoren od 14. novembra 2023. godine.

Kontakt telefon: 020-202-455 VIBER: 068-034-555 EMAIL: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O.

Neđelja, 12. novembar 2023.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 12. novembar 2023.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

3x TELEVIZOR

3x TELEFON

Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata. Imena prvih pet dobitnika izvučena su 19. oktobra, imena drugih pet dobitnika izvučena su 1. novembra, a imena posljednjih pet dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).