Dnevni list Pobjeda 13.11.2013

13. i 14. novembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20820 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

DNO DNA: Vojislav Šešelj izdao sramotnu publikaciju sa najgnusnijim uvredama na račun Draginje Vuksanović-Stanković

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

POVODI: Koliko je u Crnoj Gori zastupljen aktivizam koji stručnjaci smatraju jednim od ključnih elemenata mentalnog zdravlja nacije

Vaspitavani u duhu poštovanja tradicionalnih vrijednosti, čiji je najvažniji čuvar žena, teško da ovo smijemo otćutati.

Izbrisali bismo tako sve ono što je žena, majka i sestra u našoj kulturi – kazala je Zoja Bojanić-Lalović Draginja VuksanovićStanković „ciljana“ je zato što je izrazita Crnogorka, a svi njeni govori u Skupštini su bili takvi da su Srbi teško mogli da joj se suprotstave – kazala je Sonja Biserko

RTV CETINJE

Fašizam Vučićevog Imperativ nezamjeranja partnera na koji ćuti i dalje kočnica snažnijem crnogorska država građanskom buntu

POTPISIVANJE PETICIJE PROTIV KAMENOLOMA NA MILOŠEVOM KRŠU: Građani zaustavili koncesiju

Nesumnjivo je da imamo puno primjera i aktivizma i društvene hrabrosti, ali je onima koji su spremni na takav angažman put mnogo teži i vjerovatno se često nalaze u stanju socijalne izolacije – navodi klinički psiholog i poslovni konsultant Radoje Cerović i naglašava da spremnost da rizikujete za opšte dobro ne može biti dominantna karakteristika našeg društva

STR. 4. i 5.

STR. 8. i 9.

PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ U UMJETNOSTI: Kako posredstvom likovnosti oživjeti svestranost kompleksne ličnosti velikana

INTERVJU: Rusmir Mahmutćehajić, bosanskohercegovački akademik i nekadašnji potpredsjednik Vlade te zemlje S. VASILJEVIĆ

Sinteza duhovne i fizičke ljepote

STR. 10. i 11.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

48.

KUPON

PUT PROMJENA: Vlast se može mijenjati samo na izborima - fer i demokratskim

Crnogorski svijet Jasno je da je svaki dan vladavine sadašnje vlasti zlo za Crnu Goru i gubitak vremena na njenom putu ka normalnosti. Ali bez šire svijesti građana Crne Gore da je to tako, teško da su promjene moguće STR. 3.

STR. *.

Tamo gdje je vlast poistovjećena sa ideologijom nema politike

STR. 2.

2

Politika

13. i 14. novembar 2023.

INTERVJU: Rusmir Mahmutćehajić, bosanskohercegovački akademik i nekadašnji potpredsjednik Vlade te zemlje

Tamo gdje je vlast poistovjećena sa ideologijom nema politike

On je u intervjuu za Pobjedu rekao da vjeruje u promjenljivost ljudi, a samim tim i u to da Andrija Mandić može biti bolji od politike koju je do skoro zagovarao.

- Život bi bio besmislen ako u svakom novom času ne bismo mogli biti bolji – smatra Mahmutćehajić.

Upozorava i da zemlje zapadnih demokracija saveznice crnogorskoj državi i njenim građanima mogu biti samo ako u toj državi i njenoj javnosti imaju partnera.

- Zato će odnos Zapada prema Crnoj Gori, uvjeren sam, zavisiti od volje i odlučnosti Crnogoraca da spriječe destrukciju najboljeg crnogorskog interesa – poručio je Mahmutćehajić.

Naš sagovornik upozorava i na važnost oslobađanja od „prosjačkog mentalitata“ zapadnobalkanskih država u koji nas, kaže, guraju etnonacionalne oligarhije.

- Ne treba čekati da nam neko nešto da, da nas brani i stalno misli na nas. U to nas gura-

Čekanje da nam neko drugi, umjesto nas samih, uspostavi pravni poredak usklađen sa praksom najrazvijenijih evropskih država je zavaravanje i pristajanje na ponižavanja koja nameću etnonacionalne, mafijaške i kvazireligijske oligarhije, koje to predstavljaju kao politiku, smatra Mahmutćehajić S. VASILJEVIĆ

PODGORICA – Novoizabrani predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pred iskušenjem je snaženje povjerenja među građanima, što je najvažniji zadatak svakog političara, a ako mu uzori i vodiči u tom poslu budu Milorad Dodik i Aleksandar Vučić propašće, smatra bosanskohercegovački intelektualac, pisac i nekadašnji potpredsjednik Vlade te zemlje Rusmir Mahmutćehajić.

ju pokvarene etnonacionalne oligarhije. Otimaju od nas pa nam to potom daju kao milostinju, a zapravo održavajući tako svoje narode u poniženju i ustrajnom kvarenju – naveo je Mahmutćehajić.

POBJEDA: Crna Gora i Bosna i Hercegovina su bile bez otvorenih pitanja i u prilično dobrim odnosima do smjene ovdašnje vlasti 2020. godine. Kako biste ocijenili trenutne odnose dvije zemlje? Je li sa promjenom vladajuće strukture u Crnoj Gori došlo do promjena i na tom planu?

MAHMUTĆEHAJIĆ: Uslov uspostavljanja harmoničnih odnosa među državama jeste međusobno priznanje suverenosti, teritorijskog integriteta i političke nezavisnosti.

Postavljanje odnosa između dvije suverene države, crnogorske i bosanskohercegovačke u taj okvir pretpostavka je i ranija i sadašnja i buduća, za poštovanje, saradnju i povjerenje. Ako bi taj princip bio porečen, ako bi ijedna od ove dvije države postala instrument velikosrpskog hegemonizma ili bilo kojeg drugog, odnosi moraju biti poremećeni. Nadajmo se da do toga neće doći. Uz to, neka ta nada ne bude samo naivno očekivanje da sve mora biti dobro, pa ma šta mi činili.

Odgovornost je na nama POBJEDA: Iz EU ponovo stižu optimistične poruke o prijemu novih članica do 2030. godine. Možemo li vjerovati tim obećanjima, ako znamo da se ti rokovi pomjeraju na praktično svakih pet godina?

MAHMUTĆEHAJIĆ: Ako želimo postati članice Evropske unije odgovornost je prvenstveno na nama. A šta bismo zapravo drugo htjeli? Niko u Evropskoj uniji neće spriječiti ulazak naših država kada u njima bude uspostavljen pravni poredak usklađen sa pravnom teorijom i praksom najrazvijenijih evropskih država. Koliko mi, mislim na svakog pojedinca u našim državama, sebe smatramo pozvanim i odgovornim da takve promjene u našim državama ishodimo? Čekamo li da to neko uradi umjesto nas? Uvjeren sam da je takvo čekanje samo zavaravanje. Temelj mu je već spomenuto pristajanje na ponižavanja koja nameću etnonacionalne, mafijaške i kvazireligijske oligarhije, predstavljajući to politikom. Nemaju pojedinci i ustanove Evropske unije nikakve razloge da varaju nas. Naše spriječenosti u transformaciji politika, kultura i ekonomija u našim državama, u uspostavljanju zbiljnih suverenosti, teritorijalnih cjelovitosti i političkih nezavisnosti, u primjeni temeljnih dokumenata evropskog integracionog poretka, doista su naše. Ako iko od nas kaže da za to nije odgovoran, a odgovoran može biti i šutnjom i pasivnošću, onda mu valja neprestano pokazivati na one koji ova društva drže u takvom stanju, suprotstavljati im se i boriti se protiv njih.

Rusmir Mahmutćehajić

POBJEDA: Nedavno smo dobili i novu vladu kojoj analitičari, zbog njenog heterogenog sadržaja, ne predviđaju dug rok trajanja. Kakva su Vaša očekivanja od nove izvršne vlasti u Crnoj Gori i koliko bi, po Vama, ona mogla potrajati?

MAHMUTĆEHAJIĆ: Predviđanja su i nezahvalna i opasna. U slučaju nove crnogorske vlade valja ih postaviti u dvije moguće krajnosti. Prva je bitan interes crnogorskog naroda kojem je crnogorska država najvažnije sredstvo u zaštiti ljudskog dostojanstva njenih građana sa svim njihovim pravima na nepovredivost života i težnju da budu sretni te pravne zaštite. Ako nova vlada bude ustrajavala na tome, a to je njena jedina politička uloga, to bi joj moglo osigurati i postojanost i doprinošenje javnom dobru. Drugu krajnost valja tražiti u mogućnosti da nova vlada slijedi one opasne ideološke koncepte o srpskim zemljama, ujedinjavanju Srba i potčinjavanju crnogorske države srpskoj. Tada će se ta vlada nužno zaplesti u sukobe i sa sobom i sa crnogorskim građanima i sa svijetom.

Valja podsjećati da je politika traganje za zajedničkim dobrom ljudi i nalaženje načina njegovog snaženja. Ideologija, nerijetko poistovjećivana s politikom, ne doprinosi tome.

Tamo gdje je politika u punom značenju tog pojma, ideologija je isključena. I obrnuto, tamo gdje je vlast poistovjećena s ideologijom, nema politike.

Valjalo bi se oslobađati prosjačkog mentaliteta te ne čekati da nam neko nešto da, da nas brani i stalno misli na nas. U to nas guraju pokvarene etnonacionalne oligarhije. Otimaju od nas pa nam to potom daju kao milostinju, a zapravo održavajući tako svoje narode u poniženju i ustrajnom kvarenju POBJEDA: Kakav odnos Zapada prema Crnoj Gori očekujete u perspektivi s obzirom na tu heterogenost vladajuće većine?

MAHMUTĆEHAJIĆ: Da bih odgovorio na Vaše pitanje, predlažem da ga za početak obrnemo. Kakav odnos Crnogoraca, a to znači građana crnogorske države, očekujem prema Zapadu? Ako pod Zapadom razumijevamo sistem vrijednosti u kojima su suverenost, teritorijalna cjelovitost i politička nezavisnost države temeljeni na neupitnoj suverenosti svakog njenog građanina, a to znači na neosporivosti njegovih prava da svoju individualnost razvija slobodno, uz biranje i osvješćivanje svojih pripadanja i nepripadanja, za sve one pojedince koji se zalažu za bilo kakve vrijednosti izvan tih opravdano je reći da su obuzeti emocionalizmom i moralizmom, to jest uskraćenošću u procjenjivanju za svoju budućnost. Zemlje zapadnih demokratija, i pojedinačno i zajedno, mogu biti saveznice crnogorskoj državi, a tako i njenim građanima, uz uslov da u toj državi i njenoj javnosti imaju partnera. Zato će odnos Zapada pre-

ma Crnoj Gori, uvjeren sam, zavisiti od volje i odlučnosti Crnogoraca da spriječe destrukciju najboljeg crnogorskog interesa.

POBJEDA: Amerikanci kažu da ih brinu antizapadne snage na vlasti, ali se nekako čini da ni njih ni evropski blok ovaj region već odavno ne zanima i da su od nas digli ruke. Imate li i Vi takav utisak i gdje bi nas ta njihova nezainteresovanost mogla odvesti?

MAHMUTĆEHAJIĆ: Nemam takav utisak. U demokratskim državama, za razliku od totalitarnih vladavina, ne prestaje se raspravljanje o javnom interesu. Može se činiti da zakonite i česte smjene vlasti u demokratskim državama predstavljaju slabost u odnosu na totalitarne vladavine, a nije tako. Trajni razgovor o svim pitanjima javne politike u kojem, na osnovi slobode udruživanja javnog govorenja te jednakosti pred zakonom, učestvuju ili mogu učestvovati svi građani takve države, najznačajnije je postignuće u gradnji harmoničnog političkog poretka, održivog u sebi i odgovornog za čovjeka ma gdje bio. U našim država-

ma, a to za mene znači prvenstveno u Bosni, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, manjka onih političkih snaga koje bi svoja najvažnija pitanja rješavali prvenstveno u svojoj državi te za to tražile, a ne čekale, podršku najrazvijenijih svjetskih demokracija. Valjalo bi se oslobađati prosjačkog mentaliteta te ne čekati da nam neko nešto da, da nas brani i stalno misli na nas. U to nas guraju pokvarene etnonacionalne oligarhije. Otimaju od nas pa nam to potom daju kao milostinju, a zapravo održavajući tako svoje narode u poniženju i ustrajnom kvarenju.

POBJEDA: Prvi čovjek crnogorskog parlamenta nosi titulu četničkog vojvode i do skoro je zagovarao bliže veze sa Rusijom i izlazak iz NATO-a, a sada ga čujemo kako oponira Miloradu Dodiku koji govori kako svi Srbi iz regiona treba da žive u jednoj državi. Je li riječ o iznuđenoj izjavi Andrije Mandića ili još jednoj potvrdi teze da vlast mijenja ljude?

MAHMUTĆEHAJIĆ: Vjerujem u promjenljivost ljudi. Život bi, smatram, bio besmislen ako u svakom novom času ne bismo mogli biti bolji. To što zagovara Milorad Dodik nije ništa drugo do kulturni rasizam koji je u temelju svih naših i širih stradanja. Države pripadaju njihovim građanima, pa ma ko oni bili. Uloga im je da njima služe. Ne vrijedi obrnuto. Nije uloga ljudi da služe državi. Ona je za njih uvijek dragocjeno i nepovredivo sredstvo koje ne smije izmaći nadzoru koji onemogućava zloupotrebe. U opsjednutosti egomanijom, opijem ideologije, mnogi vlast i moć koju ona daje shvate kao njihov neupitan proročki položaj. Takva iskušenja su opasna i mnogi im se ne odupru.

Milorad Dodik je, jednostavno je to pokazati na stotinama njegovih tvrdnji i zahvata, izgubio svijest o sebi kao izabranom političaru. Obmanjuje javnost i kupuje njenu naklonost opasnim trikovima. Nijeste nikad čuli nijedne riječi o snaženju povjerenja u državi čiji je građanin. A povjerenje među ljudima u državi važnije je od svega drugog, pa čak i od ekonomskih investicija i svih sredstava prisile na koje se tako obuzeti ljudi pozivaju vjerujući da time maskiraju svoje opakosti. Pred tim iskušenjima je i Andrija Mandić. Kako će izaći na kraj sa njima, valja vidjeti. Ako bi mu Milorad Dodik i Aleksandar Vučić bili primjeri i vodiči, propašće. Đurđica ĆORIĆ

Politika

13. i 14. novembar 2023.

3

PUT PROMJENA PROMJENA: Vlast se može mijenjati samo na izborima - fer i demokratskim

Crnogorski svijet

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ Valjda smo svi saglasni da se vlast može mijenjati samo na izborima.

Podrazumijeva se na fer i demokratskim izborima.

Razmišljanja da se situacija u Crnoj Gori može promijeniti opštim otporom, blokadama države, da sve stane, ne čine se realnim. Crna Gora je skoro imala izbore i glasala je kako je glasala.

Ukoliko se raspoloženje u biračkom tijelu očigledno promijeni, onda su mogući vaninstitucionalni pritisci da se organizuju vanredni izbori na kojima će se valorizovati ta promijenjena volja. Dok toga nema uzaludni su i besplodni pozivi na radikalne metode protiv apsolutno anticrnogorske i štetočinske vlasti.

Ovo sve je bitno kazati zbog svih onih koji su nezadovoljni efektima skorašnjih protesta i koji traže radikalni pristup u borbi protiv postojeće vlasti.

Nema sumnje da postoji mnogo razloga zašto sadašnju vlast treba obarati, kao retrogradnu, antievropsku, velikosrpsku, prorusku, koja ugrožava građanski karakter države i njen vjekovni identitet. Jasno je da je svaki dan vladavine sadašnje vlasti zlo za Crnu Goru i gubitak vremena na njenom putu ka normalnosti. Ali bez šire svijesti građana Crne Gore da je to tako, teško da su promjene moguće.

NEMA CRNOGORACA, NEMA PODJELA

Nije uputno često poređenje sa prosrpskim otporom i nasilnim demonstracijama u vrijeme vlasti koalicija oko DPS-a prije 2020. godine i samoptuživati se zbog toga što „nijesmo kao oni“. Stvari treba gledati na objektivan način i svoju borbu za Crnu Goru, njen identitet i građanski karakter pripodobiti sopstvenim mogućnostima.

Crnogorci nemaju crnogorsku državu van Crne Gore, sa mnogo većim resursima od Crne Gore, materijalnim, logističkim, kao što su to imale i kao što to imaju prosrpske snage u Crnoj Gori. Kad se tome doda snaga SPC, institucije koja ima najbolju organizovanost i infrastrukturu od svih subjekata u Crnoj Gori, sa filijalama do zadnje vukoje... u Crnoj Gori i kadrovima kojima je posrbljavanje Crne Gore primarna dužnost, dok je religija samo uzgredni posao, stvari stoje još neuporedivije.

Da Crnogorci imaju tako organizovanu crkvu kao što je SPC u Crnoj Gori i da je situacija obrnuta, broj Srba bi u Crnoj Gori bio objektivan i ne bi prelazio jednocifreni procenat. Samim time Crna Gora bi odavno bila đe joj mjesto i ne bi se zamlaćivala (Oprem) ,,Open Balkanom“ i sličnim marifetlucima iz velikosrpske kuhinje.

Ne treba biti posebno pametan pa viđeti da je u Crnoj Gori već tri godine na udaru crnogorski identitet, sa idejom „nacionalnog pomirenja“ kojim bi se Crna Gora uredila po zamisli Joanikija Mićovića, koji Crnogorce poistovjećuje sa ustaštvom, Andrije, predśednika parlamenta, Mandića, beogradskih kvaziistoričara Rakovića i drugih. Po čuvenoj maksimi, eliminišeš problem i nema problema. Nema Crnogoraca, nema podjela. Eto formule pomirenja.

Da ne bi nestali Crnogorci moraju organizovati svoj poseban svijet, koristeći sve moguće načine okupljanja i održavanja zajedništva, uključujući i preko društvenih mreža, proslave, obilježavanje crnogorskih istorijskih datuma i ličnosti...

Umjesto obeshrabrivanja crnogorskih intelektualaca da se javno oglašavaju, proglašavajući ih jalovim, sa pozivima na nerealnu opštu pobunu, upravo treba podsticati na što veće njihovo prisustvo na dostupnim medijima. Crnogorci imaju respektabilne mlađe intelektualce koji imaju što da kažu. Moraju se podsticati svi potencijali među crnogorskom populacijom i drugima koji su odani Crnoj Gori.

Samo tako se može održavati taj nacionalni plamen i širiti među onima koji su zavedeni klerofašističkom i velikosrpskom propagandom i posebno među političkim voajerima, ili iznadsituašima, koji sa strane ravnodušno posmatraju kako im oduzimaju državu bez ispaljenog metka. Dobar primjer je ono što radi FCJK sa Cetinja.

Posebno je značajna organizacija međunarodnih skupova intelektualaca koji razumiju problem Crne Gore i Crnogoraca, poput skorašnjeg organizovanog skupa na Cetinju.

I, naravno, solidarnost! Bez umišljenih veličina, samodokazivanja, nadgornjavanja, pizme! Svi kao jedan. Ne moramo isto misliti, ali moramo isto raditi. Zajedno!

RAZOBLIČAVANJE OBMANA

Niče je pisao da sto godina izgovaranja laži čini da i časni ljudi povjeruju u te laži i postanu saučesnici u njihovom daljem prenošenju. Nema sum-

S. VASILJEVIĆ

Jasno je da je svaki dan vladavine sadašnje vlasti zlo za Crnu Goru i gubitak vremena na njenom putu ka normalnosti. Ali bez šire svijesti građana Crne Gore da je to tako, teško da su promjene moguće

GRAĐANSKI BLOK MORA PODRŽATI SVAKI PROTEST: NVO Luča uz podršku DPS-a okupila više hiljada ljudi na posljednjem protestu

nje da je sva (veliko)srpska priča u Crnoj Gori satkana od laži, poluistina, mitova, grotesknih predanja, na ivici vica.

Prvorazredni je značaj da se te laži razobliče, da se argumentima, artefaktima, raskrinkaju svi pokušaji da istorija Crne Gore popunjava praznine u istorijskom trajanju drugih država i naroda, isključivo na osnovu vremenskog perioda u kojem su se u Evropi ujedinjavali narodi u veće zajednice iz ekonomskih i bezbjednosnih razloga, kada su i Crnogorci svoju bolju budućnost tražili u ujedinjenju pravoslavnog življa na prostoru Zapadnog Balkana.

Tako se atakovalo na nacionalnu svijet Crnogoraca od „Oni (Crnogorci) sami po sebi sačinjavaju osobiti i od svih drugih naroda u Evropi sasvim različni narod“ u Letopisu Matice srpske, (knjiga 2 i 7) 1825/6 godine, da bi u „Zapisima o Srbiji 1868-1869“ (strana 211) Srbi bjesomučno fantazirali „kako su Crnogorci srpskog porijekla“, kako piše Pavle Rovinski, čovjek koji je živio među Crnogorcima 27 godina.

Ilija Garašanin je tokom 1844. godine sačinio svoje Načertanije, „program spoljašnje i nacionalne politike Srbije“, imerijalistički velikosrpski program u kojem je o Crnogorcima napisao sljedeće: „Neka Srbija i u Crnoj Gori primer Rusije sleduje i neka dade vladiki pravilnu svakogodišnju potporu u novcu“, navodeći da ako to ne urade „Crnogorci bi onda rekli: Srbi nisu nama pomagali kad smo u nuždi bili, što je dokazateljstvo da nam nisu prijatelji, nego nas samo za sad upotrebiti žele“.

Pišući o Crnogorcima kao o potencijalnim saveznicima, a ne kao o dijelu „svog naroda“.

Da bi par decenija kasnije poslao Milana Piroćanca, ministra vanjskih poslova Srbije, u Crnu Goru da ispita kakvo je raspoloženje među Crnogorcima da budu dio velike Srbije.

Piroćanac piše o Crnogorcima kao potkupljivim i na kraju svog izvještaja Garašaninu predlaže da „ne bi nepolitično bilo obrazovati jednu crnogorsku malu (misli se na mahalu) u Beogradu, i javiti svakom od glavnijih ljudi, da imaju ovde po jedan plac, na kome mogu kuću zidati, ali da ga ne mogu, dok se ne dosele prodati. Ovo bi bila jeftina politika, koja bi nam od polze bila“. Uz to preporučuje da se besplatno školuje u beogradskim školama i fakultetima omladina crnogorska kao dobar način da se u Crnoj Gori učvrste interesi Srbije.

Istorija je pokazala da je ta doktrina i bila obrazac koji je primjenjivan i koji se primjenjuje do današnjeg dana. Samo fale popisni obrasci u kojima se izjašnjavaju kao Srbi.

Jovan Cvijić, poznati srpski geograf, na najbolji način je definisao vjekovnu težnju Srbije da izađe na Jadransko more „... jer Srbija je bez toga opkoljena zemlja, a mi smo postali uhapšeni narod“, navodeći da „jedna misao i jedna volja ovladala je svim članovima srpskog naroda, da mu njegova državna teritorija dopre do morske obale i jadranskih pristaništa“.

(Jovan Cvijić, Govori i članci, I, Beograd 1921, 208).

PRITISAK NA PARTIJE

Ovo je samo dio istina koje treba stalno objašnjavati građanima Crne Gore, pokušavati na naučni način pokazati da nacionalna svijest nije data za sva vremena, da se ona može mijenjati pod uticajem raznih faktora, posebno ako

se organizovano utiče na nju u dužem vremenskom periodu. Na isti način kako su mnogi Crnogorci devedestih godina prošlog stoljeća, pod uticajem medijskih kampanja, spolja i iznutra, mijenjali svoj nacionalni identitet. A i ideološki.

Doduše mnogi su, u skladu sa Piroćančevim riječima o potkupljivosti Crnogoraca, mijenjali svoj identitet iz čisto lukrativnih razloga.

Promjenom vlasti 2020. godine nanovo se stavlja na probu crnogorski identitet, kulturna i obrazovna politika. Stavljaju se u ruke najostrašćenijih anticrnogorskih i velikosrpskih protagonista, vode se kampanje da se popisnim manipulacijama poništi crnogorski identitet u Crnoj Gori, o budućnosti crnogorske države se odlučuje spolja preko marioneta u crnogorskoj vlasti.

Procrnogorski mediji, kritični prema sadašnjoj vlasti, nevladine organizacije sa istim otklonom prema nedemokratskoj vladavini, korupciji, nepotizmu, kriminalu nemaju finansijsku i političku podršku Zapada kao što su to imali opozicioni mediji i kritičke nevladine organizacije u vrijeme vlasti prije 2020. Danas, sramno predśednica EK Ursula fon der Lajen govori o volji naroda da četnički vojvoda bude na čelu parlamenta, iako su se svojski trudili da finansijski, svojim uticajem i kriminalizacijom Crne Gore utiču na promjenu „režima Mila Đukanovića“. Ona nudi Crnoj Gori regionalno tržište kao formulu za ekonomski prosperitet, iako je Crna Gora toliko otvorena za regionalno tržište da je potpuno uvozno zavisna, da uvozi cca 90 odsto prehrambenih proizvoda, većinom iz Srbi-

je, da je time potpuno uništila svoju mnogo kvalitetniju domaću proizvodnju uvozom manje kvalitetnije, masovno proizvedene hrane. Dok su za njene proizvode zatvorena regionalna tržišta. Na isti način, ćerajući Crnu Goru na otvoreno medijsko tržište i prekogranične televizije, EU je pomogla da su danas sve televizije u Crnoj Gori, izuzev jedne, u rukama vlasnika iz Srbije. Ne treba smetnuti sa uma da su, zahvaljujući kolonijalnom odnosu prema Srbiji, kada su u pitanju mediji i obrazovanje do devedesetih godina prošlog stoljeća, mnogi Crnogorci naśeli na srpsku propagandu krajem prošlog stoljeća, promijenili svoje nacionalno biće i krenuli sa Srbima da na krvi stvaraju veliku Srbiju.

Fon der Lajen je pokazala da se u EU bave regionom Zapadnog Balkana na nivou stereotipa, ekonomskih fraza o većem tržištu i slično, bez udubljivanja u stvarne relacije među državama i narodima. Da li bi tako zahtijevali od Ukrajine da otvori svoj medijski prostor i prekogranične televizije sa Rusijom, da Putinova Rusija, koja negira ukrajinski identitet i svojata ukrajinsku teritoriju, kupuje televizije i štampu po Ukrajini? Ili da Ukrajina bude opet rusko tržište pričama o regionalnom trżištu?

Promjene se ne mogu ostvariti bez političkih predstavnika.

Resantiman mnogih Crnogoraca prema DPS-u je luksuz na koji nemamo pravo. Kao ni prema bilo kojem drugom procrnogorskom, patriotskom političkom subjektu. Ono što je oportuno jeste pritisak na njih da budu mnogo aktivniji, pa i radikalniji u otporu onome što se događa u Crnoj Gori. Posebno da ne budu saučesnici i daju legitimitet daljem urušavanju države i njenom putu ka „srpskom svetu“. Od DPS-a, kao najjače političke stranke na tom polu, treba očekivati da oformi respektabilne ekipe stručnjaka koji će se dnevno baviti potezima vlasti i dekonstruisati njihovu pozadinu. Ako je moguće oformiti i najvažnija ministarstva „u sjenci“.

Takođe, urgentno tražiti od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti tzv. Temeljnog ugovora sa SPC, ali i stav o formiranju većine koja je izglasala 42. vladu i usvojila promjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kao i mnoge druge nezakonite radnje. Od DPS-a očekujemo da, pored čestih saopštenja, pokaže veću operativnost i djelotvornost u korišćenju svih pravnih i drugih mogućnosti, bilo da se radi o crnogorskim ili međunarodnim institucijama. Posebno se očekuje da se pitanje sakralnog nasljeđa istjera na čistac pred Ustavnim sudom ili, u slučaju njegove odluke pod pritiskom vjernika SPC, pred Sudom za ljudska prava u Strazburu. Kao organizovana politička snaga moraju imati sposobnost i volju za to.

4

U fokusu

13. i 14. novembar 2023.

DNO DNA: Vojislav Šešelj izdao sramotnu publikaciju sa najgnusnijim uvredama na račun Draginje

mirjana adamović

Fašizam Vučićevog partnera na koji ćuti crnogorska država

PODGORICA – U istorijskom trajanju Crne Gore bilo je teških i velikih izazova, ali literatura nije zabilježila niti je narodna riječ prenijela ovakvo ponižavanje dostojanstva svih nas – prokomentarisala je za Pobjedu Zoja Bojanić-Lalović, poslanica DPS-a, sramotnu publikaciju osuđenog ratnog zločinca i predsjednika SRS Vojislava Šešelja, u čijem nazivu su najgnusnije uvrede na račun Draginje Vuksanović-Stanković, bivše poslanice SDP-a.

Najprizemnije uvrede i vulgarnosti, izrečene u samom nazivu knjige - „Montenegrinska k...

Draginja Vuksanović-Stanković“, nijesu osudili najviši crnogorski zvaničnici, osim nekoliko ministara.

Državni vrh do zaključenja lista nije reagovao na prostački jezik kojim Šešelj pokušava da uvrijedi Vuksanović-Stanković, poznatu po oštroj i srčanoj borbi za odbranu crnogorskog identiteta. Baš iz tog razloga je i danas, kad se povukla iz politike, meta najprimitivnijih napada četničkog vojvode i haškog osuđenika.

Knjigu je ove godine izdala Šešeljeva izdavačka kuća „Velika Srbija“, a zavedena je u Narodnoj biblioteci Srbije, sa tiražom od hiljadu primjeraka i predmetnom odrednicom – „Srbi – Progoni - Crna Gora – 21. v.“. Šešelj.

Presuđeni ratni zločinac, kojeg je nedavno ,,rehabilitovao“ predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pozivajući ga u koaliciju vlasti pred predstojeće izbore, izdao je brojne knjige uvreda na račun različitih ličnosti, ali država Srbija nije reagovala, kao ni ovoga puta. Ni crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova nije našlo razloga da reaguje makar protestnom notom na najnoviji prostakluk upućen Crnogorki, bivšoj poslanici, ženi, majki – Draginji Vuksanović-Stanković.

Sinoć je, međutim, pokrenuta onlajn peticija u kojoj se traži da ministar vanjskih poslova Filip Ivanović uputi protestnu notu Srbiji zbog objavljivanja sramne knjige Vojislava Šešelja.

Zoja Bojanić-Lalović kaže da se ovo ne smije otćutati.

- Vaspitavani u duhu poštovanja tradicionalnih vrijednosti, čiji je najvažniji čuvar žena, teško da ovo smijemo otćutati. Izbrisali bismo tako sve ono što je žena, majka i sestra u našoj kulturi. Iako vrijeđanje žena nije svojstveno hrabrom i čestitom, ovakav naslov upućen ženi traži reakciju. Mnogo je onih koji sebe proglašavaju za čuvare pravih vrijednosti, pa je očekivano da sada reaguju kada se desio ovakav udar na sve naše

nastavlja da sije fašizam: Vojislav Šešelj

Vaspitavani u duhu poštovanja tradicionalnih vrijednosti, čiji je najvažniji čuvar žena, teško da ovo smijemo otćutati. Izbrisali bismo tako sve ono što je žena, majka i sestra u našoj kulturi – kazala je Zoja Bojanić-Lalović Draginja Vuksanović-Stanković „ciljana“ je zato što je izrazita Crnogorka, a svi njeni govori u Skupštini su bili takvi da su Srbi teško mogli da joj se suprotstave – kazala je Sonja Biserko vrijednosti – poručila je Bojanić-Lalović.

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji, kaže za „Pobjedu“ da je ovo „još jedna ofanziva protiv Crne Gore“.

- Sada im se ukazala prilika nakon svih promjena 2020. godine i vrlo podsjeća na narativ iz 1991. godine, što ima u knjizi Helsinškog odbora o Dubrovniku „Rat za mir“. Sve što smo govorili je bilo i nije isključeno da će pokušati da naprave neki SAO (Srpska autonomna oblast kao što je bila u Hrvatskoj) – kazala je Biserko.

Rekla je da je upitan Šešeljev uticaj.

- Činjenica da je on sada ušao u koaliciju sa SNS je vrlo neobična. Mislim da on ne može mnogo glasova da im donese.

Ne znam koja je to logika, ali u svakom slučaju to je sve u funkciji osporavanja crnogorstva i Crne Gore kao države koja je za njih samo teritorija – navela je Biserko.

Poručila je da je Draginja Vuksanović-Stanković „ciljana“ zato što je izrazita Crnogorka i procrnogorski nastrojena.

- Svi njeni govori u Skupštini su bili takvi da su teško mogli Srbi da joj se suprotstave. Ona je veoma zanimljiva osoba – kazala je Biserko.

Istakla je da je nije iznenadila knjiga o Vuksanović-Stanković. Podsjetila je da Šešelj ima knjige za sve „drugosrbijance“, kao i knjigu o njoj: „Sonja Biser-

Zoja Bojanić-Lalović

Sonja Biserko

ko ustaška ...“, koju, kako kaže, nije vidjela. Zatim nabraja da je nedavno izašla i knjiga o novinaru Bojanu Tončiću i da je Šešelj izvrijeđao niz međunarodnih i lokalnih osoba koje su na drugoj strani.

- To se odnosi na one koji su podržavali Hag: Nataša Kandić, ja... Svi koji su simbolisali i bili predstavnici Haškog tribunala bili su na njegovoj meti. To je karikatura a ne ozbiljno štivo,

odnosno skupljanje novinarskih članaka i govora što nije nikakava analiza. Ne znam da li to uopšte ima neki domet, jer on je napisao više od sto knjiga – kazala je Biserko.

Istakla je da „oni hoće da Crnu Goru stave pod svoje, jer su sada zauzeli sve glavne punktove u Crnoj Gori i završavaju - ako se Crnogorci ne pobune ne znam šta će biti od toga“. Biserko navodi da je bio zanimljiv nedavni Cetinjski forum koji je organizovao Fakultet za crno-

gorski jezik gdje je čitav region iznio svoje probleme i da je Srbija glavni remetilački faktor.

Povodom objavljivanja skandalozne publikacije Šešelja, reagovale su opozicione partije. DPS je saopštila da „dokle ide šešeljevsko zlo, koje nam se na velika vrata kroz aktuelni sistem vrijednosti uvozi iz susjedne države, u prilog govori sramotna publikacija koju je četnički vojvoda Vojislav Šešelj posvetio crnogorskoj heroini Draginji Vuksanović-Stanković“.

- Nije prvi put da autor ovog ogavnog nedjela napada na ono, u Crnoj Gori, najsvetije – ženu, i to ne bilo koju, nego jednu iz reda onih koji su svoj život podredile odbrani vlastite kuće i njenog dostojanstva od ovih i ovakvih, jadnih i bijednih, kakav je ovaj mrzitelj svega crnogorskoga. Ne smeta ovoj kukavici Draginja Vuksanović-Stanković, njemu smeta istina da je ona i štit, i mač nezavisne, građanske i evropske Crne Gore, onaj koji nikad neće moći da probiju, niti polome ti propali sanjari „srpskog sveta“, ti negatori svega drugog i drugačijeg što se suprotstavlja njihovim nazadnim i zločinačkim ideologijama – saopštili su iz DPS-a.

Dok se četnici survavaju niz litice sopstvene mržnje, dodaje se u saopštenju, koja ih nagriza kao crv jabuku, „Draginja Vuksanović-Stanković se uzdiže do njima nedodirljivih visina, a njeno ime crnogorska istorija pamti kao ime nepokolebljive borkinje i hrabre zaštitnice svega onoga što Crna Gora jeste“.

Reagovao je i poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.

- Dno napisalo dno... Poruka Agenciji za elektronske medi-

je – da li treba dozvoliti da se u Crnoj Gori emituje bilo koja TV (emisija) na kojoj gostuje nepomenik… Poruka (najvišim) državnim funkcionerima – reagujte jasno i glasno - naveo je Mugoša. Šef Medijskog tima SDP-a Mirko Stanić naveo je u reagovanju da „Šešelj, osuđeni ratni zločinac i tumor Srbije, već tri decenije propušta priliku da još jednom pokaže zašto mu je zabranjen ulazak u Crnu Goru“.

- Ali nije gostovanje po TV stanicama iz Srbije koje se prenose i u Crnoj Gori gdje prosipa svoju mržnju i pakost bez cenzure i kontrole - dodao je Stanić.

Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović napisao je na društvenoj mreži X da „gadosti koje objavljuje ratni zločinac Šešelj na račun Draginje Vuksanović Stanković pokazuju da tu zločinačku politiku jako boli njena i borba svih slobodnih građana za evropsku Crnu Goru“.

- Ne zaboravimo - Šešelj i njegova ideologija su u liku dobrog đaka Aleksandra Vučića danas vladajuće u Srbiji - naveo je Vujović.

Predsjednica Foruma žena BS Sabina Muratović je poručila da svjedočimo nezapamćenom ataku na jednu izuzetnu ženu, borca za građanske i demokratske vrijednosti, koja ima više hrabrosti i mudrosti nego sam autor knjige i svi njegovi asistenti koji su radili sa njim na izdavanju knjige. Ona poziva ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića da uputi protestnu notu ambasadi Srbije u Crnoj Gori i traži objašnjenje kako je država Srbija dozvolila da se na njenoj teritoriji štampaju i predstavljaju knjige sa ovako uvredljivim i mizoginim naslovom i sadržinom.

Potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković kazala je da „odbrana dostojanstva žene treba da je obaveza u svijesti svakog pojedinca“.

- Stop nasilju, mizoginiji, prostakluku, primitivizmu, udarima na žene Crnogorke, poručila je, podsjećajući da napade trpe poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč, građanska aktivistkinja Tijana Lopičić, te Vuksanović-Stanković.

- Zašto? Zato što se snažno bore i pružaju jasan otpor negatorima i falsifikatorima crnogor-

Biserko: Ista ofanziva kao 1991. godine Sonja Biserko je, komentarišući jučerašnji tekst Večernjih novosti u kojem se tvrdi da je Boka Kotorska srpska i da je tamo uvijek bilo više Srba, kazala da je zapravo uvijek bilo više katolika i da se izvrću činjenice.

- Nevjerovatno je koliko oni

izvrću činjenice - kaže Biserko i ocjenjuje da se radi o „apsolutno istoj ofanzivi kao 1991. godine“.

Beogradske Večernje novosti objavile su Istorijski dodatak sa tekstom „Boka Kotorska u ogledalu istorijskog nasleđa: Srpski identitet

neveste Jadrana“. U njemu piše, između ostalog, da je „Boka Kotorska danas jedini prostor u kome Srbi i dalje s ostalima, kao što su činili vekovima žive uz more“, te se navodi da su „od Srba mnogi postali Hrvati, a potom Montenegrini“...

U fokusu

13. i 14. novembar 2023.

Osvrt

e Vuksanović-Stanković

Veliki je problem što EU i dalje toleriše ovakvu vlast u Srbiji Sonja Biserko navodi da je bio zanimljiv nedavni Cetinjski forum koji je organizovao Fakultet za crnogorski jezik gdje je cio region iznio svoje probleme i da je Srbija glavni remetilački faktor. Govoreći o vlasti u Srbiji ona je izrazila sumnju da postoji iskrena želja da Srbija uđu u EU, već je zainteresovana za ekonomski prostor EU i način kako da od EU uzme novac.

Ocjenjujući da će predstojeći izbori dodatno odložiti bilo kakvu ideju o reforma-

ske istorije, tradicije, kulture i identiteta! Koliko god da pokušavaju ogavnim načinima i sredstvima koje su upravo ogledalo njih samih neće ućutkati nijednu Crnogorku – navela je Marković.

Pozvala je Ženski klub u Skupštini da se oglasi, NVO sektor i sve druge organizacije i pojedince u Crnoj Gori da zauzmu jasan stav oko odbrane dostojanstva žene i toga da su ne slučajno mete baš sve glasne Crnogorke koje štite interese države Crne Gore.

Upitala je i da li će se „oglasiti predsjednik dijela građana Jakov Milatović“.

- I konkretno osuditi nedjelo koje je napisao Vojislav Šešelj, a CIP za štampanje ovog dala je Narodna biblioteka Srbije.

Država Srbija, dakle? Da li će možda reagovati predsjednik Skupštine s njim na čelu Crne nam Gore Andrija Mandić?

Ili neće (ne smiju) jer im je Šešelj koalicioni partner šefa odnosno nalogodavca političkih poteza Aleksandra Vučića. Kako komentarišu što država Srbija podržava ovakav gnusan čin čim je štampala ovakav horor, a i mnoge druge ranije – zaključila je Marković.

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković kazao je da Šešelj predstavlja sve ono što čovjek ne smije da bude.

- Zločinac potvrđuje zašto mu je zabranjen ulazak u Crnu Goru i zašto ga se davno odrekao svako ko iole drži do elementarnih ljudskih principa. Sramota od sramotnog Šešelja od koga ništa bolje nije ni za očekivati. Podrška za Draginju - zaključio je Đurašković u objavi na mreži X. Crnogorska evropska partija osuđuje najnoviju knjigu Vojislava Šešelja, kojom je izvršio brutalni, vulgarni i neljudski napad na prof. dr Draginju Vuksanović-Stanković, direktno napadajući dostojanstvo bivše poslanice, indirektno i dostojanstvo Skupštine, čiji je bila poslanik, kao visokoga doma i same države Crne Gore – saopšteno je iz te stranke.

Ističe se da je „jednom vulgarnom, ispod ljudskog dostojanstva napisanom tzv. knjigom, bezočni napad je izvršio presuđeni ratni zločinac i plaćeni sluga beogradskoga režima, Vojislav Šeselj, duhovni i politički otac predśednika Srbije“.

ma u Srbiji Biserko kaže da Vučić vješto radi i čeka da dođu Tramp i neki novi ljudi koji će više interesa pokazivati za srpsku stranu, ali da je problem što EU to toleriše.

- On je rekao poslije Ohridskog sporazuma da neće ništa uraditi. Srbija ima bezbjednosnu težinu jer je najveća i centralna je zemlja regiona. Banjska je bila okidač za promptno reagovanje EU i SAD, to je bio mnogo širi pokušaj da

5

se nešto uradi ali su ih osujetili i krenuli sa raspravama o proširenju EU i paketima pomoći. Problem je što EU mora da prođe svu proceduru koja je neminovna u demokratijama, a oni sa Istoka i ovi ovdje donose odluke bez ikakvih procedura: EU je postmoderna tvorevina, a mi smo pred-moderno društvo.

Ono što je bilo moderno za vrijeme socijalističke Jugoslavije, to je sve poništeno – zaključuje Biserko.

Vlahović Milatoviću: Zar ne bi bio red da reaguješ na „knjigu“ fašiste Šešelja koja vrijeđa cijelu Crnu Goru?

- Slučajni predsjedniče, svi znamo da Šešeljeva podrška „nije imala veze“ sa politikom koju predstavljaš, ali zar ne bi bio red da reaguješ na „knjigu“ tog fašiste, koja vrijeđa cijelu Crnu Goru, a ne

samo Draginju Vuksanović-Stanković? Jasno da reaguješ, bez prenemaganja i razvodnjavanja. A, sokole - napisao je na Tviteru Miodrag Vlahović, predsjednik CHO i bivši ministar vanjskih poslova.

- To štivo eksponira njenoga tvorca kao najobičijeg slugu u funkciji mračne ruke, koja se u politikoj sumaglici prijeteći pomalja iznad Kalemegdana. Ne očekujemo od podgoričkih vlasti da osude taj akt, iako bi Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore trebalo uputi srpskom MIP-u protestnu notu, protiv ove bjelodane sramotne Šešeljeve hajke na sve i svakoga rođenoga u crnogorskom znaku, posebno na gospođu Vuksanović-Stanković i kleveta, pismenim putem upućenih na njen račun. Očekujemo da se tim povodom oglasi predśednik Crne Gore Jakov Milatović, i pozivamo ga da na taj način dokaže da predśednik svih građana, i da poštuje zakletvu položenu prilikom ustoličenja, koja ga obevezuje da štiti integritet svih građana i države Crne Gore. Dajemo punu podršku časnoj Crnogorki Draginji Vuksanović- Stanković - zaključuju u saopštenju.

Reagovali su i pojedini ministri.

- Kao ministarka u 44. vladi i kao žena najoštrije osuđujem mizogini uradak Vojislava Šešelja kreiran u namjeri da povrijedi ugled gospođe Vuksanović-Stanković - napisala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na mreži X. - Jasno je da kultura dijaloga nikada nije bila svojstvena autoru ovog seksističkog napada, ali nas to samo dodatno obavezuje da ovakve pojave ne relativizujemo već ih označimo kao društveno neprihvatljive - navela je Gorčević.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Sto-

janović najoštrije je osudila govor mržnje i mizoginiju, čija je meta, kako kaže, poštovana koleginica i univerzitetska profesorica, Vuksanović-Stanković.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Janko Odović, naveo je da najoštrije osuđuje govor mržnje i mizoginiju čija je meta Vuksanović-Stanković.

Istakao je da crnogorsko društvo ne smije ostati nijemo na ovakve napade.

- Ne smijemo dozvoliti da retrogradni pojedinci na ovaj način blate bilo koga i truju naš javni prostor. Veliki Marko Miljanov je rekao da čojstvo znači čuvati drugoga od sebe, te da je ono iznad junaštva. Šteta što politički marginalac nikada nije naučio ovu lekciju. U ovakvim situacijama ne postoje političke ni bilo kakve druge razlike, te u ovoj situaciji izražavam punu solidarnost i podršku gospođi Vuksanović Stanković - poručio je Odović.

Reagovala je i gradonačelnica Podgorice Olivera Injac, navodeći da mizogina Šešeljeva retorika kojom vrijeđa dostojanstvo Vuksanović-Stanković, zaslužuje javnu osudu, te da na ovakav govor mržnje i uvrede žene u Crnoj Gori ne smiju ostati nijeme.

Bivša predsjednica Skupštine Danijela Đurović poručila je da je „zgrožena naslovom Šešeljevog novog uratka, slikom mizoginije i primitivizma“, kao i da je „još više razočarana u institucije nemoćne i zarobljene da ovo i slična nedjela osude i sankcionišu“.

I. KOPRIVICA – V. CVEJIĆ

Sabrana djela zla I možda na takvog opskurnog lika, nabreklog do pucanja četničkog vojvode, ne bi trebalo trošiti mnogo riječi, da Vojislav Šešelj nije etablirana politička zvijer u Vučićevoj propagandnoj mašineriji. Zajedno sa Milomirom Marićem redovno bljuje vatru na TV Hepi; dvojac uvijek pogađa u metu koju im kormilar Aleksandar Vučić odredi, koji dan ranije. Ono što Vučić, kao predsjednik Srbije misli a ne smije da kaže, dvojac Šešelj-Marić izlaprda, bez razmišljanja i bez ograda. Sasvim prirodno i tako očekivano: kada nemate zrno obraza, sve je moguće i sve je dozvoljeno Osuđeni ratni zločinac, lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj odavno je počeo sa promocijom skaradne, primitivne i po zlu čuvene ,,edicije“: izdavanja knjiga-pamfleta.

Među prvima na udaru Šešeljeve prostote bila je, podsjetimo, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, kojoj je Šešelj posvetio knjigu psovačkog naziva ,,Ustaška p... Sonja Biserko“. Od tada Šešelj se ,,hrabro“ nastavio obrušavati - uglavnom na žene. Poslije Biserko udario je na još jednu istaknutu aktivistkinju Natašu Kandić, posvetivši i njoj knjigu - ,,Afera Hrtkovci i ustaška k.... Nataša Kandić“.

Uglavnom su na meti najodvratnijeg blaćenja bile žene koje su početkom devedesetih, u doba krvavog raspada Jugoslavije i pokušaja stvaranja Velike Srbije, javno – posred Beograda - dizale glas protiv neofašizma i povampirenog četništva.

Bilo je to ono vrijeme kada je Šešelj, kao udarna pesnica režima Slobodana Miloševića – sve držeći pored sebe tada mlađanog, ali četničkom vojvodi vjernog radikala Aleksandra Vučića – pojao o Velikoj Srbiji koja će se prostirati na zapadu linijom Karlovac – Karlobag – Virovitica - Ogulin.

Sve uz blagoslov Crkve Srbije i blagosiljanje akademika Srpske akademije nauka i umjetnosti, onih ,,junaka“, recimo poput Matije Bećkovića, što najviše vole da za srpske ideale ginu – tuđa đeca...

Da, bilo je to olovno vrijeme i hiljade mrtvih, stotine hiljada raseljenih i u krvi ugušene budućnosti nekih generacija. Šešeljevi snovi su se raspršili, a on je završio u Hagu, đe je osuđen. Ali je nastavio da se obračunava sa svojim neprijateljima, i neprijateljima Velike Srbije.

Prva na udaru bila mu je glavna tužiteljica Tribunala u Hagu Karla del Ponte, kojoj je posvetio knjigu, naravno baš kakvu dolikuje Šešelju dr Vojislavu: ,,U čeljustima k... Karle del Ponte“. Potom je na red došao i britanski premijer Toni Bler, moguće još neki evropski političar, ko će sve nabrojati Šešeljeva sabrana djela zla.

Kada se vratio u Srbiju, pono-

vo je osuo po ženama, one su mu glavna meta. Nakon Sonje Biserko i Nataše Kandić, psovao je knjigom i Jelenu Milić (,,Nato p..... Jelena Milić) .

Onda su na udar došle i nove, mlade političke snage.

Marinika Tepić je bila prva na listi: em što je prgava opozicionarka koja razara Vučićev režim, em što potiče iz porodice Rumuna koji stotinama godina žive u Srbiji. Idealna kombinacija za četničkog vojvodu koji je okačio pištolj o klin, a nastavio da upotrebljava organ koji mu funkcioniše, pogani jezik. U okviru edicije ,,Velika Srbija“, Šešelj je udario onako kako jedino umije, psovkama: ,,K.... na biciklu Marinika Tepić.

A onda je na red došla i crnogorska političarka, hrabra i prkosna Draginja Vuksanović-Stanković...

I možda na takvog opskurnog lika, nabreklog do pucanja četničkog vojvode, ne bi trebalo trošiti mnogo riječi, da Vojislav Šešelj nije etablirana politička zvijer u Vučićevoj propagandnoj mašineriji. Zajedno sa Milomirom Marićem redovno bljuje vatru na TV Hepi; dvojac uvijek pogađa u metu koju im kormilar Aleksandar Vučić odredi, koji dan ranije.

Ono što Vučić, kao predsjednik Srbije misli a ne smije da kaže, dvojac Šešelj-Marić izlaprda, bez razmišljanja i bez ograda. Sasvim prirodno i tako očekivano: kada nemate zrno obraza, sve je moguće i sve je dozvoljeno.

Samo, to nije priča sa margine, iz srpske kaljuge pokraj sela.

TV Hepi, kao i TV Pink ili TV Adria glavne su poluge Vučićevog režima i glavni pendreci propagande srpskih naprednjaka, na brzinu ,,presvučenih“ radikala. Svi ti opskurni mediji djeluju sa nacionalnih frekvencija u Srbiji, ali su sveprisutni, i u Crnoj Gori, i u Bosni i Hercegovini. Duž ,,celog srpskog sveta“.

Da, sve Šešeljeve knjige uredno su dobile CIP Narodne biblioteke Srbije. Državni projekat. Nakon što je Vučić prije neki dan obznanio i zvaničnu koaliciju sa Šešeljem i tek iskopanim iz zaborava Tomislavom Nikolićem, knjige četničkog vojvode postaju sastavni dio politike srpskog državnog vrha.

Zato bi valjalo pitati crnogorske zvaničnike, počev od predsjednika Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, ali i njegove ministre, jedno, prosto pitanje: zašto ćutite? Ili još bolje: smijete li progovoriti?

I odbraniti, ne čast Draginje Vuksanović-Stanković, jer njoj Šešelj i šešeljevci ne mogu ništa. Već da zaštite dignitet države Crne Gore koju predstavljaju i predsjednik države, i premijer i ministri: državnici su dužni da ustanu protiv govora mržnje i napada na svakog crnogorskog građanina i građanku. Naravno, ako su državnici, a ne političari-pilićari.

Naravno, Andriju Mandića ne treba pitati ništa. Predsjednik Skupštine Crne Gore je četnički vojvoda, baš kao i Vojislav Šešelj, đe će vojvoda protiv vojvode. Iako znamo kakvi su serdari.

Draško ĐURANOVIĆ

6

Aktuelno / Ekonomija

13. i 14. novembar 2023.

Milica Zindović, saradnica na programima u CGO, istakla da su ocjene koje je Crna Gora dobila kroz Izvještaj EK realne i očekivane

U pregovaračkoj strukturi potrebne suštinske promjene umjesto „kozmetičkih“ PODGORICA – Nova vlada, ukoliko ima namjeru da pomjeri pregovarački proces sa mrtve tačke, mora demonstrirati političku volju, ali i stručnost i kapacitet, kao i obezbijediti sinergetsko djelovanje vlasti i opozicije, koje je od ključnog značaja za brojne važne odluke, među kojima su i imenovanja u pravosuđu – kazala je za Pobjedu Milica Zindović, saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje.

Zindović je, ocjenjujući loše poruke Evropske komisije u posljednjem Izvještaju za Crnu Goru, kao očekivane, poručila da nova vlada hitno mora pristupiti revitalizaciji pregovaračke strukture, i to, kako je istakla, ne - uvodeći kozmetičke promjene, koje su i do sada imale kontraefekat, već suštinsku promjenu pristupa i uvođenja principa odgovornosti, stručnosti, posvećenosti i discipline u radu ove strukture.

Zindović je kazala da su ocjene koje je Crna Gora dobila kroz Izvještaj Evropske komisije za 2023. godinu realne i očekivane.

Oštrije i preciznije

- Te ocjene predstavljaju svojevrsnu dijagnozu zamršene crnogorske društvene, političke i institucionalne zbilje.

Osim što je ta dijagnoza još jednu godinu zaredom loša, kvalitativne ocjene EK su ovaj put i značajno oštrije, preciznije, strože, posebno one koje naglašavaju odgovornost za stagnaciju u procesu pregovora kod svih aktera iz institucionalnog okvira, primarno Vlade i Skupštine, ali i političkih partija, jer se svi oni markiraju kao kočničari – ocijenila je Zindović.

Prema njenim riječima, konstatuje se da Vlada nije radila ono što je bio njen posao, evropske integracije nijesu bile u njenom fokusu, a dodatno se proziva i za brojne druge propuste koji su ograničili razvoj i reformske procese, poput nedostatka usmjerenja u rukovođenju, nepoštovanja pravnosnažnih sudskih odluka, načina korišćenja tehničkog mandata, itd..

- Nesporno, velika odgovornost je i na Skupštini koja je u proteklom periodu uglavnom bila nefunkcionalna, a posebno u aktivnostima od značaja u kontekstu ispunjavanja evropske agende. Adekvatna sinergija institucija u

Neuručivanje Izvještaja EK predsjedniku Skupštine, ali i izostanak čestitki od ključnih evropskih zvaničnika i partnera, ukazuje na ozbiljnu rezervu prema Mandiću. Činjenica da su prve čestitke stizale od onih koji vrijednosno ne stoje na evropskoj priči ukazuje i ko ga vidi kao partnera. Za očekivati je da se takav odnos nastavi, jer jedino konkretnim djelima se mijenja, a tih konkretnih djela za sad nemamo ni u najavi sa te adrese – kazala je Milica Zindović onom što bi vodilo napretku je izostala, a dio takvog problematičnog pristupa su bile i političke partije, koje se s pravom prozivaju za oportunistički pristup i ispunjavanje partijskih interesa – kazala je Zindović.

Podsjetila je da se Crna Gora nije pomjerila ni decimalu naprijed u pregovaračkom procesu i da je ukupna ocjena njene spremnosti 3,12, što znači, kako je istakla, da 11 godina nakon otvaranja pregovora tapkamo u mjestu, umjesto da smo postali primjer odlične prakse i zadali domaći zadatak državama u regionu koje su u procesu pristupanja - Ove godine smo ostvarili blaži napredak u svega nekoliko poglavlja, u nekim je došlo i do regresije, većina je na staroj poziciji, što će reći da je bilans – nula. A nulama se niko ne smije zadovoljavati.

Osim ocjena koje se ponavljaju iz godine u godinu, što je znak da ne radimo naš dio domaćih zadatka, Crnoj Gori se sada otvoreno zamjera da nije u stanju da zadovolji pravdu, da je stanje u poglavlju 23 i 24 krajnje nezadovoljavajuće, a u poglavlju 24 se bilježi i lošija ocjena u odnosu na prošlu godinu, kao i da nijedna institucija sistema nije funkcionisala kako treba, da nije bilo koordinacije između ministarstava, da su se ignorisana mišljenja EK i Venecijanske komisije, zanemarivalo poštovanje ljudskih prava, da je civilni sektor omalovažan od najviših nosilaca vlasti, da je korupcija infiltrirana u državne strukture, da je i nefunkcionalna pregovaračka struktura... – kazala je Zindović.

Zadaci nove vlade

Prema njenom mišljenju, nova vlada, ukoliko ima namjeru da pomjeri pregovarački proces sa mrtve tačke, mora demonstrirati i političku volju, ali i stručnost i kapacitet da iznese sve ono što taj proces sa sobom nosi - Pritom, ona bi u tome morala imati podršku u Skupštini, ali i osigurati adekvatan način komunikacije i obezbijediti sinergetsko djelovanje vlasti i

oblast – istakla je Zindović.

Poručila je da su trenutno svi politički akteri na testu.

- U nekoliko narednih mjeseci će se vidjeti, iz čijih redova dolaze konstruktivna rješenja, a čija djelovanja i narativi imaju za cilj da Crnu Goru i dalje koče na njenom putu ka EU – kazala je Zindović.

Komentarišući to što Izvještaj EK nije zvanično uručen i predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, izostanak čestitki sa evropskih adresa, te da li očekuje personalnu izolaciju Mandića, Zindović je kazala da sve to ukazuje na ozbiljnu rezervu prema novom šefu parlamenta.

Rezerve prema Mandiću

Milica Zindović

U nekoliko narednih mjeseci će se vidjeti, iz čijih redova dolaze konstruktivna rješenja, a čija djelovanja i narativi imaju za cilj da Crnu Goru i dalje koče na njenom putu ka EU – kazala je Zindović opozicije, koje je od ključnog značaja za brojne važne odluke, među kojima su i imenovanja u pravosuđu, što je pitanje oko kojeg mora postojati konsensuz širi od onog koji nosi parlamentarna većina da bi ta lica imala puni legitimitet, a Crna Gora krenula dalje – ocijenila je Zindović.

Poručila je da nova vlada hitno mora pristupiti revitalizaciji pregovaračke strukture, i to ne - uvodeći, kako je istakla,

kozmetičke promjene, koje su i do sada imale kontraefekat, već suštinsku promjenu pristupa i uvođenja principa odgovornosti, stručnosti, posvećenosti i discipline u radu ove strukture.

- Jedan od prvih testova za to biće rad nove ministarke evropskih poslova, koja za tu poziciju nema ekspertskog iskustva a ostaje da se vidi da li će politički legitimitet biti dovoljan u kombinaciji sa imenovanjem kapacitiranog glavnog pregovarača za balansiran i efikasan rad ovog resora i guranje procesa naprijed. Podsjećam da se u Izvještaju, takođe, notira da je taj proces u proteklih godinu dana bio bez usmjerenja, i da evropske integracije nijesu bile ni na čijoj agendi.

Nova vlada, ukoliko bude željela to da iskoristi, ispred sebe ima jasnu mapu puta, koju odmah treba da prevede u akcione planove, ali i predan rad svih uključenih u ovu

- Neuručivanje izvještaja predsjedniku Skupštine, ali i izostanak čestitki od ključnih evropskih zvaničnika i partnera, ukazuje na ozbiljnu rezervu prema Mandiću.

Na drugoj strani, činjenica da su prve čestitke stizale od onih koji vrijednosno ne stoje na evropskoj priči ukazuje i ko ga vidi kao partnera. Za očekivati je da se takav odnos nastavi, jer jedino konkretnim djelima se mijenja, a tih konkretnih djela za sad nemamo ni u najavi sa te adrese – kazala je Zindović.

Istakla je da je Skupština Crne Gore iznimno važan akter u procesu pregovora, i to ne samo u smislu dijaloga vlasti i opozicije, izglasavanja zakona, imenovanja i sl, već i zbog radnih tijela koja se na ovom nivou bave evropskim integracijama.

- Podsjetiću da je Odbor za evropske integracije održao posljednju sjednicu u julu 2022. godine, te da smo svjedočili nedostatku parlamentarne aktivnosti po pitanju procesa pregovora. Takav pristup se mora hitno mijenjati i Skupština bi morala postati mjesto dijaloga, otvaranja važnih pitanja i postizanja konsensuza oko pitanja kakva nam država treba, kakve nam institucije trebaju, i kakva nam i čija perspektiva u budućnosti treba – kazala je I. KOPRIVICA Zindović.

PODGORICA - Za razvoj cjelogodišnje turističke sezone u Crnoj Gori stoji ključni izazov – avio-saobraćaj, žila kucavica naše turističke industrije.

Avio-saobraćaj nije samo način prevoza, već vitalna karika koja određuje dinamiku i privlačnost destinacije. Posebno se ističe značaj lou kost (low cost) kompanija, pionira pristupačnih putovanja, koje ne samo da otvaraju vrata brojnim putnicima, već postaju neophodni katalizatori razvoja turizma.

Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore prepoznaje ključnu ulogu ovog trenutka i proaktivno radi na oblikovanju strategija koje će inkorporirati lou kost model u temelje crnogorskog turizma.

Uprkos izazovima, naglašavaju potrebu za hitnim usvajanjem sveobuhvatne strategije razvoja avio-saobraćaja, koja će postaviti smjernice za održivu transformaciju turističkog sektora.

Planiranje i odluke

Sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG Sanja Marković naglašava da svako planiranje i donošenje odluka o državnim podsticajnim i drugim mjerama, koje se posebno tiču avio-saobraćaja u Crnoj Gori, trebalo bi, prije usvajanja i eventualne realizacije, razmotriti sa turističkom privredom.

Marković poziva na promišljenu akciju, predstavljajući avio-saobraćaj ne samo kao logistički izazov, već kao kamen temeljac novog poglavlja u razvoju crnogorskog turizma.

- Planiranje i donošenje odluka o državnim podsticajnim i drugim mjerama, koje se posebno tiču avio-saobraćaja u Crnoj Gori, trebalo bi, prije usvajanja i eventualne realizacije, razmotriti sa velikim hotelskim kompanijima. Ovdje se posebno misli na strategiju funkcionisanja nacionalne avio-kompanije, politiku saradnje sa lou kost kompanijama, organizaciju čaret letova, poslovanje i politiku cijena Aerodroma Crne Gore, itd - poručila je Marković.

Ekonomija

13. i 14. novembar 2023.

7

Crna Gora ne može biti cjelogodišnja destinacija bez definisanja strategije avio-dostupnosti

Sa ovakvim avio-saobraćajem nema govora o rastu u turizmu

Planiranje i donošenje odluka o državnim podsticajnim i drugim mjerama, koje se posebno tiču avio-saobraćaja, trebalo bi, prije usvajanja i eventualne realizacije, razmotriti sa velikim hotelskim kompanijama. Ovdje se posebno misli na strategiju funkcionisanja nacionalne avio-kompanije, politiku saradnje sa lou kost kompanijama, organizaciju čarter letova, poslovanje i politiku cijena aerodroma Crne Gore, itd - poručila je Marković

PRIORITETNA TRŽIŠTA

Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Rusije i Ukrajine, ali i tržišta poput Mađarske, Češke, Poljske, Italije, Rumunije, zemalja Beneluksa, Skandinavije, pa i nekih udaljenih tržišta poput Izraela, Jordana, Azerbejdžana, Egipta, Turske i zemalja Golfskog zaliva.

- Moderne tehnologije i digitalni marketing omogućili su nam da brzo i veoma često u posljednjem trenutku realizujemo savremene marketinške aktivnosti koje su nam pomogle u ostvarivanju rezultata. Efikasnost bi bila značajno bolja ako bi turistička privreda imala unaprijed definisan plan i koordinisane aktivnosti na nivou Crne Gore kao jedinstvene destinacije - objašnjava Marković dodajući da hoteli sagledavaju dugo izazov s kojim se srijeću, a odnosi se na snažnu sezonalnost.

- Kroz poslovne asocijacije, direktnu komunikaciju sa aerodromima i NTO ukazuju na izazov ali i predlažu moguća rješenja u cilju snažnijeg poslovnog rezultata.

Ipak, još uvijek se ostaje na razumijevanju izazova svih aktera u dijalogu. Na poboljšanje avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna avio-kompanija Air Montenegro i prilikom definisanja prioritetnih tržišta i strateš-

kih ruta mora biti partner crnogorskoj turističkoj privredi. Promjene koje su se desile sa gašenjem prethodnog nacionalnog avio-prevoznika, kao i početne razvojne faze novog nacionalnog avio-prevoznika, još uvijek ne ukazuju na inventivnost ili inicijativu za saradnjom, tačnije na modelovanju privatno javnog partnerstva koje bi donijelo rezultate svima - ističe Marković.

BOLJE KONEKCIJE

Ona naglašava da smanjenje intenziteta saobraćaja kompanije Air Montenegro ima za posljedicu neuspostavljanje redovnih linija ka Zapadnoj Evropi tokom zimske sezone, a samim tim utiče na dostupnost destinacije i smanjenje turističkog prometa.

- Vidimo učešće poslovnih asocijacija kao ključnog medijatora-posrednika u cilju osnaživanja dijaloga, razmjene i potencijalnog sagledavanja win-win solucije. Ono što je ključno jeste da povećanje letova zahtijeva izradu strategije na nacionalnom nivou, planiranje, resurse i dugoročni pristup. Važno je da strategija bude fleksibilna kako bi se prilagođavala promjenama u avio-industriji i promjeni stanja na tržištu - poručila je Marković dodajući da je Crna Gora dominantno avio-destinacija jer je udaljena od važ-

nih emitivnih tržišta, te je od značaja za njeno pozicioniranje, kao turističke destinacije, postojanje direktnih avio-linija, redovnih, čarter i niskotarifnih avio-kompanija ka važnim emitivnim tržištima širom Evrope i od njih.

- Potrebno je sprovesti analizu trenutnog stanja, postojeće infrastrukture, broja letova, putnika i destinacija.

Nakon toga definisati ciljeve koji treba da budu mjerljivi, realni i usmjereni na povećanje turističke privrede, privrednog rasta ili povezanosti sa drugim destinacijama.

U sam proces treba uključiti avio-prevoznike, aerodrome, hotele, turističke agencije i lokalne vlasti… - poručila je Marković.

Opredjeljenje Crne Gore je kreiranje visokokvalitetnog turističkog proizvoda što, po riječima naše sagovornice, podrazumijeva intenzivno poboljšanje kvaliteta ukupne infrastrukture, ne samo hotelsko-ugostiteljskih objekata i sadržaja koje posjeduju.

- Nesporno je da je za rast posjećenosti destinacije i produženje trajanja glavne turističke sezone važno unaprijediti saobraćajnu dostupnost i stvoriti sve neophodne uslove za brži, sigurniji i prijatniji dolazak turista. Povećanje dostupnosti destinacije istovremeno predstavlja i povećanje njene vidljivo-

Što hitnije odlučiti o koncesiji ili rekonstrukciji aerodroma

Crnogorski aerodromi su nakon ljeta povećali takse avio-prevoznicima - niskobudžetne kompanije Rajaner i Vizer ukinule su nekoliko linija koje su Crnu Goru povezivale sa evropskim destinacijama - i onemogućili da turisti sa emitivnih tržišta dođu za zimsku sezonu D. MIJATOVIĆ

Kada je riječ o prioritetima u kontekstu otvaranja novih ruta na vrhu liste pomenutih turističkih poslenika našla su se tradicionalna tržišta poput

D. MALIDŽAN

U tom smislu, dodaje, prijedlog podsticajnih mjera može uključivati ukidanje aerodromskih i drugih taksi van glavne sezone kako bi se privukli turisti i putnici koji putuju izvan perioda najveće gužve, uvođenje posebnih benefita za povećanje dostupnosti avio-prevoza tokom vansezonskog perioda, uvođenje podsticaja za avio-prevoznike koji lete tokom cijele godine, kao što su posebni popusti i dodatni sadržaji i usluge na aerodromima, osigurati 24-satni rad aerodroma tokom cijele godine za aerodrom u PG koji ima potencijal za neprekidan rad, a ima i dovoljan broj zaposlenih i dr.

I dok Vlada razmatra treba li aerodrome reformisati ili ih staviti pod koncesiju u susjednoj Tirani imaju 94 odlazećih i isto toliko dolazećih letova u toku 24 sata, dok je u Crnoj Gori u jeku sezone taj broj 21. Na aerodromu Nikola Tesla u Beogradu za 24 sata je 125 odlazećih i 124 dolazeća leta.

Crnogorski aerodromi su nakon ljeta povećali takse avio-prevoznicima - niskobudžetne kompanije Rajaner i Vizer ukinule su nekoliko linija koje su Crnu Goru povezivale sa evropskim destinacijama - i onemogućili da turisti sa emitivnih tržišta dođu za zimsku sezonu.

Neophodno bolje strateško poslovanje za bolje turističke rezultate

Sanja Marković

Za sektor turizma je od velikog značaja i pitanje valorizacije aerodroma Podgorica i Tivat, odnosno konačnog opredjeljenja Vlade Crne Gore po pitanju koncesija na aerodrome.

- Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena. Država mora što hitnije razmotriti investicije

u proširenje i modernizaciju aerodroma, kako bi se povećali kapaciteti za prijem letova, izgradnju novih terminala, poboljšanju tehničkih uslova (čiji nedostatak je naročito vidljiv u toku zimskog perioda kad su niže temperature), proširenju pista i sl - poručila je Marković.

sti i prepoznatljivosti turistima. U tom smislu, potrebne su velike investicije države i privatnog kapitala na planu poboljšanja infrastrukture i saobraćajne dostupnosti poručuje Marković.

Polazeći od analiza koje ukazuju na to da Crna Gora gubi svoju turističku prepoznatljivost zbog ograničene dostupnosti, malog broja avio-letova i velikih gužvi na graničnim prelazima tokom ljetnje sezone, bez adekvatne avio-dostupnosti, teško je, po riječima naše sagovornice, ostvariti produženje turističke sezone i uspješan turizam tokom zimskih mjeseci.

ma ključnim emitivnim tržištima, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje.

- Dodatno, prilazna infrastruktura aerodromima mora biti koncipirana na način da svojom propusnošću uspješno odgovori potencijalnim naletima broja gostiju (ovo podrazumijeva i povećani broj autobusa i vozila u tom periodu od aerodroma i ka njima). Ovdje je posebno negativno izražen položaj aerodroma Tivat.

Nadležne institucije, u svojim razvojnim konceptima, treba da usklade politike razvoja drumskog i vazdušnog saobraćaja na način da dobijemo efekat sinergije (podrazumijeva stanje da jedna razvojna studija ne utiče negativno na drugu – posebno za slučaj Tivat) - objašnjava Marković.

Marković na kraju poručuje da je turizam vrlo osjetljiva grana privrede koja stoji na kraju lanca uzročno-posljedičnih veza u svim sferama društva, te ga u tom smislu moramo svi zajedno pažljivo i dugoročno planirati, raditi na poboljšanju avio-dostupnosti i uspostaviti direktne avio-konekcije između Crne Gore i važnih emitivnih tržišta za sezonu 2024. godine.

N. KOVAČEVIĆ

PROBLEM ZIMSKIH CENTARA

- Posebno je to važno pitanje za zimske centre koji teško mogu privući visokokvalitetne goste. Velika prednost je što se aerodrom Podgorica nalazi u klimatskoj zoni koja omogućava 365-dnevno funkcionisanje i to treba maksimalno iskoristiti. Treba raditi na stvaranju uslova za 24-satni rad aerodroma tokom cijele godine - poručuje Marković.

Dodaje da aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati svoje kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza pre-

8

Društvo

13. i 14. novembar 2023.

POVODI: Koliko je u Crnoj Gori zastupljen aktivizam za koji stručnjaci smatraju jednim od klju PODGORICA – Dvije građanske incijative, kojima su nedavno uspješno završene sve pripremne faze za donošenje konačnih odluka koje će nabolje promijeniti kvalitet života, ponovo su dokazale da nije utemeljen široko rasprostranjeni stav da kao pojedinci, ili grupe, građani ništa ne mogu promijeniti, te da je svaka bitka sa sistemom ili moćnim investitorima, unaprijed izgubljena.

Tako su mještani cetinjskih sela Bokova, Đinovića, Kosijera, Ulića, Markova Dola, Mikulića, Tomića, Štitara nakon dva mjeseca borbe za očuvanje životne sredine, dobrom organizacijom i komunikacijom, izdejstvovali da Skupština Prijestonice Cetinje 27. oktobra jednoglasno usvoji njihovu inicijativu i pozove Vladu da raskine ugovor o koncesiji za kamenolom na lokaciji „Milošev krš“, a Agenciju za zaštitu životne sredine da zaustavi sve procedure oko elaborata.

Istog dana, jedna druga incijativa – e-Peticija na sajtu Skupštine Crne Gore koju je Odboru za politički sistem i pravosuđe još 1. septembra podnio građanski pokret „Mi možemo“, a kojom se traži povećanje zatvorskih kazni za krivična djela protiv polnih i seksualnih sloboda – nakon 48-časovne akcije tviteraša, a svega nekoliko dana prije isteka roka za prikupljanje potpisa, „prebacila“ je potrebnih 6.000 potpisa građana.

DOBROBIT DRUŠTVA

Klinički psiholog, poslovni konsultant, te stručnjak za psihologiju komunikacije Radoje Cerović za Pobjedu kaže da je aktivizam jedan od ključnih elemenata mentalnog zdravlja nacije - osjećaj koji, kako kaže, nazivamo „agency“, ponekad i „empowerment“, koji govori o osjećaju da kao obični građani možemo da utičemo na stvari.

- Istorija svijeta je istorija autoritarnih režima u kojima je „aktivizam“ bio jednak smrtnoj presudi. Razvoj demokratije je doveo do osjećaja u nekim društvima da postoji prostor za aktivizam i da on ima i smisla i učinka. Nažalost, mnoga društva nijesu realno proživje-

Imperativ nezamjera i dalje kočnica snažn građanskom buntu

la tu emancipaciju i u njima se aktivizam može doživjeti kao „smetnja vlastima“. Dva najveća istraživačka sistema koja se bave sociologijom kultura ukazuju na to. I Hofestede i Ingelhart mjere veliku opeterećnost hijerarhijama i strah od upuštanja u nezivjesne poduhvate, kao i sistem vrijednosti vezan za „preživljavanje“ koji je tipičan za zemlje tzv. trećeg svijeta. Dakle, cijela jedna konfiguracija kulture u kojoj dominira neka vrsta straha i podaničkog stava prema vlastima - kaže Cerović Prema njegovim riječima, za to je odgovorna istorija gladi, nemaštine i ratovanja, kao i istorijski izostanak efikasnih institucija sistema, što sve oblikuje kulturu ponašanja.

- Da se razumijemo, to uopšte ne može da se odnosi na svakoga. Nesumnjivo je da imamo puno primjera i aktivizma i društvene hrabrosti, ali je onima koji su spremni na takav angažman put mnogo teži i vjerovatno se često nalaze u stanju socijalne izolacije – navodi Cerović.

Prema njegovoj ocjeni, aktivizam je jedna od komponenti empatičnosti i osjećaja povezanosti, a to je, kako kaže, još jedna od karakteristika u kojima je deficitaran cijeli region Balkana.

- Dovoljno je vidjeti podatke iz World Giving Index istraživanja i shvatiti da smo veoma malo empatični i da osjećaj zajedničkog cilja i spremnosti da rizikujete za opšte dobro, ne može biti dominantna karakteristika našeg društva. Po-

Nesumnjivo je da imamo puno primjera i aktivizma i društvene hrabrosti, ali je onima koji su spremni na takav angažman put mnogo teži i vjerovatno se često nalaze u stanju socijalne izolacije – navodi u razgovoru za Pobjedu klinički psiholog, poslovni konsultant, te stručnjak za psihologiju komunikacije Radoje Cerović stoji niz drugih elemenata, ali oni su u domenu individualnih razlika. Razlika u ličnosti poput visoke „ekstrovertnosti“, niske „pomirljivosti“ i sl. Ali, na nivou društva su te razlike ravnomjerno raspoređene.

Ono što pravi razliku su specifične kulturne norme i podešavanja koja u našem slučaju odlikuje nizak stepen „saradljivosti“, osjećaj nepovjerenja i socijalne paranoje, niska empatija i slično – kaže Cerović.

On sa osjećajem nepovjerenja i paranoje, povezuje i činjenicu da se često u javnosti, posebno u onlajn sferi, kada su u pitanju neke aktivističke akcije ispredaju i razne teorije zavjere, propituju „pravi“ motivi, šire lažne vijesti i dezinformacije.

- S jedne strane je to povezano sa osjećajem nepovjerenja i paranoje koji je tipičan za, da tako kažem, „nezrele“ društvene sisteme, sisteme sa premladim ili „fiktivnim“ demokratijama, koji nijesu istorijski iskusili vladavinu prava, osjećaj jednakosti pred pravdom, osjećaj „empowerment“ i sl.

S druge strane, naš politički ambijent je prožet raznim formama hibridnog specijalnog, dakle i „komunikacijskog“, ratovanja. Tim, veoma aktivnim, centrima moći je od interesa da pojačaju osjećaj unutrašnjih sukoba i smanjenja kohezije. Razjedinjeno i podijeljeno društvo je najlakše za kontrolisanje – zaključuje Cerović.

INERTNOST

Adrijana Husić

U razgovoru za Pobjedu, novinar Nikola Borozan koji je bio angažovan u građanskoj akciji zaustavljanja pravljenja kamenoloma na lokaciji „Milošev

krš“, ocjenjuje da izostanak šireg anagažovanja građana vjerovatno leži u tome što većina ljudi nije svjesna svojih prava, a ni mogućnosti.

- U svakodnevnom trčanju za vremenom i novcem, radi ispunjavanja kratkoročnih operativnih, često i egzistencijalnih ciljeva, možda mnogi izgube iz vida moć koju imaju kao građani. Dakle, može biti najprije taj nedostatak svijesti, znanja, energije, vremena... Ali, bojim se da imamo i nešto drugo – jedan kategorički društveni imperativ nezamjeranja. To nezamjeranje kumu, prijatelju, rođaku, maloj od zaovičića, komšiji nastavnice engleskog, onome što srijedom igra fudbal sa zetom, a vozi pomoćnika ministra koji je dobar s koncesionarom itd – zbilja ima status institucije. To se mora mijenjati, jer jedno je imati prijateljske odnose, a sasvim drugo je ako svjesno prihvatate štetu koju vam neko nanosi i opraštate mu kako se ne biste zamjerili, jer valjaće vam. To znači da ste ili ucijenjeni ili nesvjesni ili zastrašeni – kaže Borozan.

Stručnjakinja u oblasti marketinga i komunikacija Adrijana Husić, koja je uz druge tviteraše uspjela animirati zajednicu na potpisivanje e-Peticije za pooštravanje kazni za seksualne prestupnike, za Pobjedu ocjenjuje da je za inertnost građana odgovoran i obrazovni sistem, ali i društveni obrasci ponašanja.

- Kada imate obrazovni sistem koji ne podstiče kritičko razmišljanje u kombinaciji sa vaspitanjem koje počiva na „slušaj starijeg“, a sve to stavite u naglašeno patrijarhalno

okruženje, prirodan tok stvari je inertno ponašanje i duboko ukorijenjeno uvjerenje da kao individua nemamo moć ili je ona minorna. Kod nas se otišlo dodatno u jednu krajnost, a to je veličanje kolektiva nauštrb individualnosti. I tako smo došli do autocenzure pa je pojedincu lakše da se prikloni masi i da ide za njom, nego da preuzme aktivnu ulogu, da bude taj koji će glasno da kaže i da napravi korak – kaže Husić.

Prema njenim riječima, mnogo je primjera koji pokazuju da može i treba drugačije, ali oni ostaju izolovani slučajevi.

- Nerijetko se toliko mistifikuju, da dobijaju epske karakteristike, a zapravo su samo jedna artikulisana reakcija na ono što nas žulja i prvi korak ka promjeni koju želimo. Kao pojedinici, a samim tim i društvo, moramo da se otrgnemo od života koje živimo po naučenom skriptu koji radi ne za našu korist, već stvara štetu – navodi ona.

MOTIVI

Borozan, odgovarajući na pitanje o motivima koji su ih pokrenuli, kaže da je njegove prijatelje i njega u borbu za „Milošev krš“ natjerala ljutnja.

- Neko je pokušao da nas dovede pred svršen čin i da nam podmetne kamenolom u sred zavičaja, između naših sela, i da za to koristi put koji su gradili naši očevi i đedovi prije 40 godina, kroz naša imanja. Znači, branimo svoje. To je jedna izvanredna energija koja se

stalno obnavlja. Niko od nas iz koordinacionog tima tri sela nije rekao da nešto ne može ili da je umoran. Svi rade ono što mogu, zovu onoga koga znaju. I kada imate takvu zajedničku energiju, bez sujete, bez računice – to raznosi sve pred sobom. Naravno, uvijek neko radi više, neko manje, ali to ne gledamo tako, jer bitan je rezultat. Rekao sam to i na javnoj tribini na Cetinju 30. oktobra – ima nas nekoliko koji kad uhvatimo nešto, ne umijemo da puštimo! Obraćao sam se obrađivačima elaborata i koncesionaru, a govorio sam o krivičnoj prijavi koju smo podnijeli Specijalnom državnom tužilaštvu protiv N. N. lica u Ministarstvu kapitalnih investicija i Vladi Crne Gore zbog sumnje u zloupotrebu položaja – navodi Borozan.

On navodi da su svoje mišljenje argumentovali žestokim radom, čitanjem i istraživanjem.

- Rezultat toga je bio oko 40 primjedbi na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat kamenoloma. Izgleda da je daleko više vremena i rada uloženo u obaranje elaborata, no u njegovu izradu – kaže on.

Husić navodi da ne možemo svi biti u svemu, te da nijesmo eksperti za sve, ali da svi imamo određene teme, određene priče, koje su više naše i u kojima možemo više da doprinesemo.

- Mislim da je važno da svako od nas prepozna taj momenat, tu temu, i sebe u tome. I da u tome bude najglasniji. Aktivizam koji nije istinski, koji nije auten-

Milošev krš-Koncesija planirana na 30 godina-Lokacija planiranog kamenoloma

Društvo

13. i 14. novembar 2023.

učnih elemenata mentalnog zdravlja nacije

anja nijem

tičan, sam sebe ubija – prije ili kasnije. Ili postaje nešto drugo. Želja i volja su neophodni, ali nijesu dovoljni, jer aktivizam je maraton, nije trka na 100 metara. Aktivizam, pa i kada je gerila akcija, ili ima njene obrise, treba neku vrstu strukture i plana da bi doveo do konačnog cilja i suštinske promjene koja neće samu sebe da uguši. Aktivista treba znanje, vjeru u to što radi, istrajnost i podršku. Podršku će da nađe, ili stvori. Za mene je aktivizam više od reakcije iz afekta, ma koliko snažna ona bila i nekad neophodna kao inicijalna iskra za sve što slijedi – navodi ona.

ONLAJN SERVISI

Da razvoj onlajn servisa, poput zvaničnih e-Peticije sistema državnih organa, ali i društvenih mreža u smislu olakšane komunikacije, utiče na podsticanje građanskog

Čudo neviđeno u Nikšiću

Da je živ Živko...

Piše: Ratko PEROŠEVIĆ

Veliki reditelj je 1984. godine snimio „Čudo neviđeno“, a ovo što se dešava u Nikšiću i više je od toga. Ulica Živka Nikolića se uopšte ne rekonstruiše, već se izmješta, jer je novoj višespratnici postalo tijesno. Da li je u cijeloj priči korupcija posrijedi, je li, možda, posredovao „kum Žoržo“, tek će se utvrđivati

Peticija za povećanje zatvorskih kazni

Nikola Borozan

Osvrt

9

aktivizma, saglasni su i Husić i Borozan.

- Prvu e-Peticiju potpisao sam prije 20-ak godina „Neću baru, hoću Taru“. I onog trenutka kada je ta akcija uspjela, osjetio sam se zbilja dobro. Danas se peticija podrazumijeva, to je jedno od standardnih sredstava aktivizma. Društvene mreže nose glavnu komunikaciju. Tu su foto i video sadržaji presudni, zatim snaga i emocija poruke, kreativnost, šarm, strukturiranje objave koja treba da informiše i angažuje publiku.

Nije to baš jednostavno. Mi se unutar užeg koordinacionog tima često konsultujemo, korigujemo jedni drugima tekst, zajedno odlučujemo koje poruke i kada treba plasirati. Često je bitna i simbolika, prenošenje značenja, građenje nekih multimedijalnih stilskih figura, koje treba da budu originalne, a razumljive za što širu publiku. Da, savremena onlajn oruđa definitivno podstiču građanski aktivizam. S druge strane, društvene mreže vam daju mogućnost da direktno kritikujete institucije, da ih tagujete u tim objavama, tražite odgovore. Takođe, preko društvenih mreža se može stupiti u kontakt s mnogima koje ne poznajete, a želite da tražite stručnu ili neku drugu pomoć od njih, ili imate zajednički interes – kaže Borozan.

I Husić je sigurna da razvoj onlajn servisa može uticati mnogo, ali da nijesu dovoljni sami sebi.

- Primjer toga je nedavna peticija za povećanje zatvorskih kazni za djela protiv polnih i seksualnih sloboda koju je pokrenula NVO Građanski pokret MI MOŽEMO. Peticija je više od 40 dana bila u onlajn prostoru, sa nedovoljno potpisa, uz povremene komentare na mrežama kako je sramota da ovakva peticija nije odmah potpisana. I to nije sporno. Ali, da li smo za istu znali? Ja reci-

mo nijesam dok je nijesam vidjela kod Nebojše na Tviteru (@DovijekaYune) koji ju je takođe revoltirano podijelio. I potpisala sam je, podijelila. I nakon nekoliko dana shvatila da sam i ja sama pogriješila – podrazumijevala sam da će je ljudi potpisati, da će svi znati što treba… I onda je nas nekoliko počelo da intenzivno dijeli peticiju, da poziva ljude, izašli smo sa jedne mreže, prešli na drugu, kuckali u razne inbokse.

Zašto? Jer nijesmo svi na Tviteru, niti Instagramu, niti znamo da dođemo do veba. Možda djeluje čudno, ali da – tako je – kaže Husić.

Sve to je, prema njenim riječima, imalo jedan domino efekat, pa ne samo da su prikupljeni potpisi za jednu, već je i druga peticija (za poboljšanje uslova života za djecu i lica sa posebnim potrebama) za svega nekoliko dana zatvorena.

- U ovom procesu važno je da jasno artikulišemo što hoćemo, a onda da se ne libimo da tražimo podršku i pomoć. Da budemo uporni. I da budemo spremni da ljudima objasnimo – jer ljudi ne znaju. Nekad gdje im je lična karta, nekad što će biti sa njihovim podacima, a najvažnije – treba da prilagodimo komunikaciju spram onih sa kojima komuniciramo. I da budemo otvoreni, da ih ne osuđujemo, već da objasnimo što je to što radimo, i zašto, i kakve promjene možemo da donesemo – navodi ona.

Husić kaže da kao i za sve ostalo, tako i za aktivizam, mora se davati više prostora za dobre primjere, te pokazati ljudima da zaista može i da ima smisla.

- Tako će se i slika o značaju aktivizma mijenjati. Tako ćemo i imati više aktivista, jer će ljudi početi da vjeruju da oni to mogu i da pored sebe imaju takođe ljude koji mogu i žele da mijenjaju. U konačnici, svima je isti cilj – bolji život – zaključila je Husić. D. MIHAILOVIĆ

Ni manje ulice ni većih muka, a nije to zaslužilo ime velikog Živka Nikolića koje je, od prije koju godinu, ispisano na plavim prepoznatljivim tablama nekoliko kuća u strogom centru Nikšića.

Nekadašnja Ulica staro pazarište, tek što je dobila novi naziv - a tu odluku su svi u gradu podno Trebjese pozdravili s oduševljenjem - razrovana je bagerima, nestalo je i ono malo sirotinjski presvučenog asfalta, otvorili su se krateri, iskesilo željezo iz rupavog makadama, a glave brojnih prolaznika, s tridesetak metara bliže nebu, svakodnevno vrebaju djelovi žgoljavog i vremešnog gradilišnog krana.

Rekoše, počela je rekonstrukcija Ulice Živka Nikolića! Da je živ, Živko bi, bez sumnje, uradio još jedno kultno djelo i inspiraciju bi našao upravo u tih nekoliko desetina metara uličice u strogom centru svog rodnog grada.

No, veličanstveni režiser kao da je već sve davno predvidio, imenujući svoje filmove.

Dokumentarac „Graditelj“ snimio je Živko 1980. godine i nema šanse da scene iz tih sokaka, koji su preuski za vozila, slike lokvi i tmurnog vremena svakoga ne podsjete na današnju uličicu iz strogog centra Nikšića.

Simbolično, sva muka počela je upravo kad je stigao graditelj-investitor i nad saobraćajnicom načetio svoju višespratnicu, a nadležne lokalne i državne institucije ostale nijeme.

No, i „Graditelj“ je nijemi film, ali i urađen u produkciji „Dunav filma“, a pare za rekonstrukciju ove ulice upravo su s Dunava stigle, prije dvije godine, zahvaljujući velikodušnosti Beograda i Aleksandra Vučića.

E Živko je 1984. godine snimio „Čudo neviđeno“, a ovo što se dešava u Nikšiću i više je od toga. Ulica Živka Nikolića se uopšte ne rekonstruiše, već se izmješta, jer je novoj višespratnici postalo tijesno.

Da li je u cijeloj priči korupcija posrijedi, je li, možda, posredovao „kum Žoržo“, tek će se utvrđivati. „U ime naroda“ Živko je potpisao 1987. godine,

Ulica Živka Nikolića

ali Nikšićani se ovih dana pitaju da li ulica dobija nove koordinate i ruho zbog njih ili investitora. Očigledno, „To kad uvati ne pušta“ (a to je viđeno i 1988. godine).

Kako u svemu ovome nema simbolike kad zgrada, započeta prije sedam godina, još nije završena, pa ni ulica i „...ka’ će ne znamo“. „Iskušavanje đavola“ nenadmašivi Nikolić je režirao 1989. godine, a kud bi ti veće iskušenje od toga kad pošalješ dijete u obližnju školu ovom ulicom i nadaš se da ga neće omesti neki komad građevinskog materijala s balkona, alatka ili dio krana montiranog otprilike gdje je do prije koju godinu bila sredina Ulice Živka Nikolića. I kran je tananom sajlom privezan za vrh jedne bukve u obližnjem dvorištu da bi bio stabilniji ili je to možda u sklopu uobičajenog, zakonski propisanog, obezbjeđenja gradilišta. Ne, nije to iskušavanje đavola!

E pa zar ima većih i ubjedljivijih oriđinala, zar ne nosi prava ulica ime velikog Živka Nikolića.

Na kraju, pitam se zar ne postoji neki mladi režiser koji bi mogao snimiti dokumentarac pod radnim nazivom „Graditelj 2“.

Svakako, ne bi to smio biti nijemi film, jer ima šta

reći 40-ak porodica u Ulici Živka Nikolića. Njima se oduzimaju djelovi ionako skromnih dvorišta (u kojima su im rođeni i đedovi) da bi se izmjestila saobraćajnica, da bi graditelj imao parking ispred zgrade i koji stan više. Podrazumijeva se da scenarista ne bi smio pominjati zelene površine, jer ako i to uđe u projekat ulica će se zbližiti s onom koja prolazi pored Filozofskog fakulteta.

I ne bi ovo sve bilo toliko tragikomično da vlasnik „Gradinga“ Milivoje Božović, prije nekoliko dana, odgovarajući na optužbe da je - potkopao komšijska dvorišta, pa i imovinu Osnovnog suda u Nikšiću, da namjerava da kupi ulicu radi kompletiranja urbanističke parcele - rekao samo da je sve po zakonu i da se sva dokumentacija nalazi kod njegove pravne zastupnice...

Rekao je i da nije on radio detaljni urbanistički plan, već nadležne institucije, kao i da ne zna da li će ispred zgrade biti parkinga.

Investitor, kako reče, „nije trenutno u toku“ da li u građevinskoj dozvoli piše da može graditi četiri sprata i potkrovlje ili pet spratova i duplo potkrovlje, koliko je i izgrađeno. Čudo neviđeno! Živko nije među nama, ali ga živimo.

Ala ga živimo...

10 Kultura

LIK I DJELO

Miranović je kazala da je Njegoš bio izrazito lijep čovjek stasit, markantan, prezentan.

Sinteza duhovne TOMOVIĆ-ŠUNDIĆ: Nesporno je da je taj naočiti crnogorski vladika izazivao pažnju svugda gdje se kretao

Posmatrajući Njegoševe portrete imamo pred sobom živu ličnost

Umjetnicima je bilo inspirativno, istovremeno i vrlo zahtjevno, materijalizovati njegovu figuru/lik u različitim medijima likovnih umjetnosti.

- U tom kontekstu, ništa manji izazov, predstavljalo je njegovo kompleksno filozofsko-umjetničko djelo. Ipak, čini se da je materijalizacija Njegoševog lika nad djelom dominantnija – kazala je Miranović.

Od Njegoševih portretista, za njegova života, nezaobilazno je, ističe Miranović, izdvojiti Anastasa Jovanovića, sve-

Njegoš, autor Anastas Jovanović

Njegoš sa pratnjom na prevoju Krstac, autor A. Orou

stranog srpskog umjetnika – slikara, grafičara/litografa, fotografa, koji je uradio nekoliko verzija Njegoševih portreta, u rasponu od 1847. do 1851. godine, uglavnom po fotografskim predlošcima, prenoseći ih sa snimaka na litografski kamen.

- Portreti su rađeni sa odlikama tada vladujećeg evropskog umjetničkog stila - romantizma. Upravo, onovremeno jačanje nacionalne svijesti, kao i Njegoševa želja da se predstavi i ostane zapamćen u nacionalnom kostimu, doprinijeće da ga Anastas Jovanović predstavi, neuobičajeno, u arhijerejskom ornatu, već kao nacionalnog vladara, u narodnoj nošnji sa puno detalja, uz karakterističnu idealizaciju vladarske prezentacije - kazala je Miranović.

Ona je podsjetila da je prilikom posljednjeg Njegoševog povratka iz Italije, Jovanović u svom bečkom ateljeu 1851. godine, nekoliko mjeseci pred Njegoševu smrt, snimio njegov talbotipski portret, jedino fotografsko svjedočanstvo „vladara Crne Gore i Brda“, po kojem će austrijski umjetnik, Jovanovićev saradnik i Njegošev savremenik, Johan Bes uraditi čuveni Njegošev portret u narodnoj nošnji, koji se danas nalazi u Biljardi - Njegoševom muzeju na Cetinju.

Sonja Tomović-Šundić naglašava da Njegoš predstavlja sintezu duhovne i fizičke ljepote.

- To je ono što su nam slikari sada ostavili kao zaostavštinu. Posmatrajući Njegoševe portrete imamo pred sobom živu ličnost,

ona vaskrsava u našoj svijesti, mi oživljavamo Njegoša u njegovim najraznovrsnijim dimenzijama i na taj način nam slikari pomažu - upućuju nas na vanvremene slojeve njegove ličnosti. Mi preko likovnosti možemo da

- Jovanovićeve talbotipije/kalotipije, odnosno, naknakdno kolorisane fotografije, popuilarisale su ovaj vid poretretne umjetnosti - naglasila je Miranović.

Prema njenim riječima, krajem XIX i tokom XX vijeka, naročito povodom jubileja 100 godina štampanja ,,Gorskog vijenca“, 100 godina obilježavanja Njegoševe smrti, otvaranja Njegoševog muzeja, Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, većina crnogorskih umjetnika radila je djela inspirisana Njegoševim likom i djelom.

- Njegoševa djela, prevashodno ,,Gorski vijenac“, predstavljaju inspirativnu konstantu likovnih čitanja velikog broja umjetnika, od 1847. do danas.

U umjetničkoj zbrici Njegoševog muzeja nalaze se radovi značajni za našu istoriju umjetnosti i kulturnu baštinu, iako brojčano neveliki, koji obrađuju datu tematiku. Među njima su i radovi naših prvih ,,modernista“ Vladimira Novosela i Ilije Šobajića. Savo Vujović radi velika platna s prikazima Draška u Mlecima, Vuka Mandušića, Vuka Mićunovića. Crnogorski vajari Risto Stijović i Luka Tomanović ostavljaju nam izvanredna djela inspirisana Njegoševim djelom. Najveći među crnogorskim slikarima ,,prve generacije“ Pero Poček od rane mladosti uživao je povjerenje i podršku vladarske dinastije Petrović Njegoš - kazala je ona.

Miranović podsjeća da je Poček cijelog stvaralačkog života bio inspirisan Njegoševim likom i djelom, posvećujući mu zasebne umjetničke cikluse, poput onog posvećenog ,,Gorskom vijencu“.

- Ciklus od 38 slika sa scenama iz ,,Gorskog vijenca“ Poček je radio

gotovo četiri decenije. Slikama je davao imena po stihovima iz čuvenog djela: ,,Badnje veče“, „Čitanje pisma“, ,,Odgovor veziru“, ,,Vještica“, ,,Iguman Stefan“, ,,Vladika čestita pobjedu“… Pored ovog ciklusa, Poček je realizovao slike: ,,Njegošev grob“, ,,Njegoševa kapela“, ,,Mlin pod Cetinjskim manastirom“... - istakla je Miranović.

Iz generacije crnogorskih međuratnih umjetnika Miranović je izdvojila Njegošev uramljeni portret na štafelaju Jovana Zonjića, u zeleno-sivoj pozadinskoj gami u narodnoj nošnji, uz simbolične detalje - otvorena knjiga, gusle, svijećnjak, vaza…

- Petar Lubarada je uradio reprezentativni Njegošev portret povodom obilježavanja stogodišnjice štampanja ,,Gorskog vijenca“ (1947). Takođe, aktivno je učestvovao u Likovnoj sekciji Odbora za proslavu Njegoševe stogodišnjice (1951) likovnim rješenjima uređenja Biljarde i Cetinja datim povodom. Ivan Meštro-

doživimo svestranost njegove ličnosti. Kada prođete Biljardom, gdje se čuva najveći broj ovih značajnih slikarskih ostvarenja, vi ulazite u jedan prostor u kome osjećate gotovo živo pjesnikovo prisustvo - istakla je Tomović-Šundić.

vić autor je prvog i posljednjeg, impozantnog idejnog rješenja Njegoševog spomenika na Lovćenu. Pomenućemo još neke autore, poput Vanje Radauša, Sretena Stojanovića, Marka Borozana…

- podsjetila je Miranović i dodala da su u novija vremena uglavnom jubileji povod za realizaciju projekata i radova na temu Njegoša.

TRI LICA

Tomović-Šundić već neko vrijeme radi na knjizi ,,Njegoš u likovnosti (vizuelnost, meditacije, mijene i prožimanja)“.

Naglašava da postoji čitava plejada velikih slikara koji su stvarali od vremena Njegoševe savremenosti do našeg doba i da su svi oni imali različite umjetničke senzibilitete kojim su izražavali svoje viđenje Njegoša.

- S obzirom na to da se radi o jednoj od najkompleksnijih pojava kod južnoslovenskih naroda, ličnosti svjetskog i evropskog formata, čija je impozantna figura bila sinte-

MIRANOVIĆ: Umjetnicima je bilo inspirativno, istovremeno, i vrlo zahtjevno, materijalizovati njegovu figuru/ lik u različitim medijima likovnih umjetnosti

D. MALIDŽAN

Kao što je njegovo djelo aktuelno i danas, tako je i njegov lik bio i ostao trajna inspiracija likovnih autora. Danas je Njegošev dan, praznik kulture, kada se navršava i 210 godina od Njegoševog rođenja.

Njegova impozantna figura privlačila je pažnju umjetnika i bila inspiracija za brojna djela, kako kod njegovih savremenika, tako i kasnijih generacija likovnih umjetnika.

Zašto je lik ovog velikana crnogorske istorije, ovjekovječen kroz portretno slikarstvo i skulpturu, bio i ostao izazovan za likovne interpretacije domaćih i stranih umjetnika za Pobjedu govore istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović, prof. dr Sonja Tomović-Šundić i umjetnik Dimitrije Popović.

PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ U LIKOVNOJ UMJETNOSTI: Kako posre

SKUPŠTINA CRNE GORE

PODGORICA - Lik i djelo Petra II Petrovića Njegoša uvijek su inspirativni, bez obzira na epohu i njen senzibilitet. Podstiču na razmišljanja i pokreću duh ka preispitivanju temeljnih pitanja postojanja. Fascinacija Njegošem traje više od dva stoljeća - veliki broj likovnih stvaralaca svojim djelima izražavao je poštovanje prema veličini i važnosti Njegoševog lika i neprolaznoj vrijednosti njegovog djela.

13. i 14. novembar 2023.

Njegoš, autor Ivan Meštrović

Kultura

13. i 14. novembar 2023.

edstvom likovnosti oživjeti svestranost kompleksne ličnosti velikana

e i fizičke ljepote

to u Italiji, koristi za duhovno obrazovanje. To treće lice Njegoševo predstavili su neki od modernih autora koji sve više izražavaju apstraktniju viziju Njegoša - Dimitrije Popović, Olja Ivanjicki…

Imamo jedan apstraktni ekspresivni Njegošev izraz. Taj potez je možda počeo Lubarda sa svojim portretom Njegoša. Sada imate Njegoša u jednoj dubljoj svjetovnoj dimenziji, kada se njegova psiha, karakter, osobine, temperament pokušavaju izraziti na jedan apstraktniji način koji pogoduje jednom modernom likovnom izrazu - kazala je Tomović-Šundić.

KREATIVNI IZAZOV

Njegoš, autor Josip Tominc

Njegoš, autor Dimitrije Popović

Njegoš, autor Johan Bes

za i fizičkog i duhovnog sklada, nesporno je da je taj naočiti crnogorski vladika izazivao pažnju svuda gdje se kretao i kod običnih ljudi i kod sabesjednika i kod umjetnika - istakla je Tomović-Šundić.

Mozaik djela posvećenih Njegošu naša sagovornica podijelila je u tri cjeline, kako kaže ,,tri lica Njegoševa“.

- Kada govorim o onim umjetnicima koji izražavaju njegovu vladičansku, spiritualnu, misaonu, religioznu i filozofsku prirodu istakla bih rad Jozefa Tominca, koji je nastao u Trstu i koji spada među prve portrete Petra II Petrovića Njegoša. Naslikan je u vladičanskoj odeždi, vjerovatno 1837. godine. Tada je Njegoš sam pozirao poznatom slovenačkom portretisti. Nije veliki broj slikara imao privilegiju da mu jedan

takav grandiozni gorostas bude u ateljeu neposredno. Kod Tominca imam ono što je svetost, uzvišeno, ono što je okre-

nuto onom nebeskom, ono što Njegoš izražava spjevom ,,Luča mikrokozma“. Posmatrajući Njegoša direktno, Tominc

Njegoš, autor Risto Stijović

Njegoš, nepoznat autor

Prvi Njegošev portret u vladičanskoj odeždi autora A. Morogunova U svom osvrtu na prve Njegoševe portrete, Anastazija Miranović je kazala da se u arhivskim spisima nalaze podaci o prvom Njegoševom portretu u vladičanskoj odeždi, autora A. Morogunova.

- Morogunova slika vladike Rada je najstarija sačuvana poznata nam Njegoševa slika, a izrađena je litografski.

Original je rađen kredom i 1912. godine nalazio se u Rumjancevom muzeju u Moskvi. Slika je rađena

je uočio taj njegov važan sloj i kao takvog nam ga vizuelno predao - istakla je Tomović-Šundić.

Drugu cjelinu čini umjetničko prikazivanje Njegoša u njegovoj svjetovnoj ulozi.

- Kao primjer sam uzela Johana Besa. Njegovo djelo nastalo je na podlozi litografije Anastasa Jovanovića. U radu Besa možemo opaziti Njegošev svjetovni lik. Njegoševa sjedeća figura je data u nacionalnom kostimu, sa kapom na glavi, sa izrazito nijansiranim crtama lica. Njegoševa fizionomija izražava odlučnost vladara. Tu možemo zapaziti one crte u Njegoševoj ličnosti na

odmah nakon Njegoševog hirotonisanja za episkopa (6/18. VIII 1833). Litografija je veličine 35 cm. Slika je na veoma tankoj hartiji, a ispod slike s desne strane je signatura ,,1833. godine Morogunov“. Po riječima

Andrije Mučalice, Mučalice unuka Radovana Pipera, Njegoševog tjelohranitelja, Njegoš je donio 1938. godine u Crnu Goru nekoliko primjeraka ovog svog portreta od kojih je po jedan dao: poznatoj porodici u Boki, serdaru Filipu Đuraškoviću, Cetinjskom manastiru, manastiru Stanjevići i Radovanu Piperu.

Princhofer 1847. godine

POPOVIĆ: Želio sam da Njegošev lik kontekstualizuje pjesnikov portret na način da taj portret izražava i ono što čini prirodu njegovog stvaralačkog genija kojima je sazdan ,,Gorski vijenac“ i ,,Šćepan Mali“, gdje je on beskompromisno odan Crnoj Gori, njenoj slobodi, sticanju njene nezavisnosti i samostalnosti. Vidimo jednog visprenog, odvažnog, borbenog i hrabrog vladara koji želi da Crnu Goru pozicionira u širem evropskom kontekstu.

Ovaj rad služi kao jedna slika u svijesti budućih generacija Njegoša u nacionalnom crnogorskom kostimu - istakla je Tomović-Šundić.

Treći tip slikarskog načina viđenja Njegoševe složene individualnosti čine oni umjetnici koji polaze od onog svjetovnog aspekta u kome se Njegoš vidi kao aristokrata, plemić, knez, Il prnicipe di Monenegro - kako ga je zvala italijanska štampa onoga vremena.

- Taj njegov lik obilježili su oni umjetnici koji ga vide u gotovo jednom još svjetovnijem aspektu, nekada u crnogorskoj odeždi, ali je na njegovoj glavi samur kapa. Vi sada vidite Njegoša kao jednog aristokratu koji posjećuje pozorišta i galerije. On boravak u stranim zemljama, naročipotpisuje litografsku reprodukciju Njegoša, po kojoj nastaje nekoliko crteža tušem, kao i određena ulja na platnu. Jedan od njih je Ziglerov tuš na papiru, koji Njegoša prikazuje u nacionalnom kostimu, sa samur kapom sa kićankom. Takođe, po Princhoferovoj litografiji urađen je Njegošev portret u Kini - istakla je Miranović.

11

Njegoševo kompleksno i uvijek inspirativno djelo zaokupljalo je Popovića dugi niz godina. U likovnom i literarnom mediju realizovao je više projekata posvećenih Njegošu.

Povodom jubilarne – 210. godišnjice Njegoševog rođenja koncipirao je izložbu ,,Između kamena i neba“ koja će biti otvorena 15. novembra u novoj galeriji CANU u Podgorici.

Odgovarajući na pitanje šta mu je, tokom višegodišnjeg bavljenja Njegoševim likom i djelom, bio veći kreativni izazov - predstaviti Njegoša posredstvom njegovog stvaralaštva ili opredmećenjem njegovog lika, Popović je istakao da je taj izazov bio važan gotovo podjednako.

- Jer, Njegoševe pjesničke slike iz ,,Luče mikrokozma“ i pjesme ,,Misao“ ili pjesme ,,Noć skuplja vijeka“ toliko su inspirativne da nemaju onu ,,obaveznost“ kakvu stvara rad na portretu pjesnika. Naime, lik mora imati one karakterne crte osobe koju prikazuje, ali se nijesam ograničavao predloškom po kojem sam radio vladičine portrete, na primjer, rad Jozefa Tominca na kojem je Njegoš prikazan u svešteničkoj odori ili Johana Besa sa pjesnikom u crnogorskoj nošnji, rađen na osnovu litografije Anastasa Jovanovića kazao je Popović. Želio je da Njegošev lik kontekstualizuje pjesnikov portret na način da taj portret izražava i ono što čini prirodu njegovog stvaralačkog genija.

- One vječne binarne opozicije u čovjekovom biću, borbe dobra i zla, stvarnog i metafizičkog, vjere i jeresi. ,,Luča mikrokozma“ je u stvari veličanstveni tragični pad čovjekov na zemlju, progonstvo, kako pjesnik kaže, u ,,gnjezdilište ljudske nesreće“ – istakao je Popović.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

12 Kultura

13. i 14. novembar 2023.

Tokom 2024. godine navršiće se 140 godina od pokretanja niza značajnih događaja u crnogorskoj kulturi Piše: Luka I. Milunović

Naredne, 2024. godine navršava se punih 14 decenija od kada se zbio čitav niz rijetko značajnih događaja u crnogorskoj kulturi. Događaji koji su se odigrali prije 140 godina će svaki pojedinačno, a naročito sinergijski djelujući, ostvariti snažan uticaj na promjenu javne atmosfere u Knjaževini Crnoj Gori i ostaviti važne poruke okrenute budućnosti.

Potomci naši neka čine dalje i bolje

Formirana je i 1884. godine javno obznanjena jasna svijest o potrebi i pravcima intenzivnoga kulturnoga djelovanja i razvoja kako to: zahtijeva nova međunarodna pozicija države; treba da omogući mirnodopski period koji je Pregaoci će privući, uz masov- nastupio uz narasle potencijale (veća teritorija sa plodnim ravnicama i izlazom no interesovanje i podršku domaće javnosti, možemo slo- na more); te se, naročito, nalaže snažna potreba prevazilaženja velikoga bodno reći, nemalu pažnju i u zaostajanja u odnosu na savremenu Evropu inostranstvu.

NOVA PORUKA

Neposredno poslije pobjede u upravo završenome ratu i konačnome dobijanju opštega priznanja međunarodnoga državnoga suvereniteta, mala, siromašna i iznurena država na Balkanu, nošena poslijeratnim poletom, ośećala je potrebu i imala snage da glasno pošalje sasvim novu poruku Evropi.

Knajževina Crna Gora je 1884. godine jasno poručila da ne želi biti, te da više i nije, samo vojnički logor, nego i gaj pjevača.

Poruka je poslata na zaista veoma dobar način - neposredno sa pozornice na kojoj je premijerno izvođeno tek nastalo dramsko djelo crnogorskoga autora, upravo suverene države. Na svojim stranicama poruku je prenio i novopokrenuti list za književnost u okviru prve od niza opširnih pozorišnih kritika (recenzija) i drugih vijesti o pozorišnome životu. Razne vijesti o teatru, mada ranije vrlo rijetki i ne baš uobičajeni prilozi, biće od tada u godinama koje dolaze nerijetko objavljivane u crnogorskim glasilima.

Na samome početku 1884. godine (već 2. januara) u za tu priliku improvizovanoj pozorišnoj sali, u građevinski još nedovršenoj novoj kući vojovode Maša Vrbice, prvi put je prikazana ,,Balkanska carica“, istorijska drama u stihu knjaza Nikole I Petrovića. Premijerom ,,Balkanske carice“, pokrenut je organizovani i kontinuirani pozorišni život u Crnoj Gori koji možemo dokumentovano pratiti. Otpočela godina koju smo skloni da označimo kao godi-

Zetski dom 1887. godine

Scena iz predstave „Balkanska carica“

nu pozorišta u Crnoj Gori. Držimo naime, da se po monogo čemu 1884. godina može doživjeti kao godina posvećena pozorištu, odnoso u isto vrijeme umjetnosti i kulturi uopšte. Kada o 1884. godini govorimo kao o godini pozorišta onda ponajprije treba imati na umu napore uložene u stvaranje opšte kulturne i prema kulturnim pregnućima okrenute atmosfere koja treba da se iz Prijestonice crnogorske knjaževine širi (i usmjerava dakako) čitavom državom. Tek što je prošlo samo 45 dana od prve predstave na Cetinju i u Nikšiću je ,,sa sjanim uspjehom“ odigrana pozo-

rišna predstava. Slično se desilo i u Podgorici, đe su o Uskrsu, naredne 1885. godine (24, 25. i 26. marta) odigrane pozorišne predstave, pošto je, kako se naglašava u štampi: „jedan fenomen - prvo pozorje ’Balkanske carice‘ - pokrenuo želje za osnivanjem dobrovoljnog pozorišnog društva“.

PRODUKCIJA

Na Cetinju će te godine pozorišno društvo, iako nedavno formirano u okviru Društva cetinjska čitaonica, ostvariti znatnu pozorišnu produkciju. Poslije velikoga uspjeha premijere, domaće pozorišno

društvo će prikazati još tri reprize ,,Balkanske carice“ (3. i 10 januara, kao i 19. februara).

U nastavku repertoara domaće društvo je u dva navrata prikazalo dramu ,,Maksim Crnojević“ Laza Kostića (14. i 18. mart), te u istoj seansi tri puta ,,Šaran“ Jovana Jovanovića i ,,Pola vino pola voda“ Koste Trifkovića (11. i 18. mart i 23. april). Gostovanjem u Podgorici đe su u tri večeri prikazane predstave ,,Balkanske carice“ cetinjsko pozorišno društvo je okončalo 1884. i otpočelo narednu, 1885. godinu.

Pozorišni život u Prijestonici države, uz domaću produkciju, će krajem proljeća i početkom ljeta 1884. godine obogatiti gostovanje putujuće profesionalne pozorišne trupe iz inostranstva. Tokom gostovanja putujući profesionalci su, u ,,areni ukraj Biljarde“, prikazali 17 dramskih djela.

Pokretanje pozorišnoga života čiji su organizatori i neposredni akteri bili, što kao specifičnost treba posebno naglasiti, profesori najviše prosvjetne institucije i ličnosti visoko pozicionirane u državnoj hijerarhiji. Akteri pokretanja pozorišnoga života, uz suverena dramskoga pjesnika čije se djelo upravo izvodi, morali su privući opštu pažnju i pokrenuti prateće aktivnosti kojih do tada nije ni moglo biti. Tokom 1884.

godine, crnogorska periodika počinje da vrlo intenzivno piše o kulturnim pregnućima. U domaćoj (povremeno i inostranoj) periodoci pojavljuje se veći broj tekstova o pulsiranju crnogorskoga glumišta. Pozorišne prikaze i recenzije prikazanih predstava i to ne samo u prijestonici, pišu domaći autori, ličnosti koje žive i rade u Crnoj Gori. Kontinuirano se počinjemo sretati sa domaćom pozorišnom kritikom u nastajanju.

Objavljeni pozorišni prikazi – kritike odnosile su se ne samo na predstave domaćih diletanata, već i na nastupe gostujućih profesionalnih glumaca iz okruženja.

KAMEN TEMELJAC

Posebno važani događaj u kulturnoj istoriji Crne Gore odigrao se 1. maja 1884. godine (po starome julijanskome kalendaru, zvaničnome u Knjaževini Crnoj Gori). Uz veliku državnu i javnu sveačnost položen je kamen temeljac prvome zdanju namijenjenome za teatar i kulturu, nauku i javni život u Knjaževini Crnoj Gori. Zdanje će dobiti ime Zetski dom, kao je u šatampi naglašeno, ,,iz uvažavanja prema slavnoj prošlosti divne Zete“, čime se, uz isticanje da se početak gradnje povezuje sa upravo protekla četiri stoljeća od izgradnje manastira Crnojevića i nešto kasni-

je štampanim inkunabulama, jasno ukazuje na kontinuitet državnosti, kulturnih pregnuća i domašaja na prostoru Crne Gore.

Prvim, veoma opširnim proglasom o podizanju Zetskoga doma, koji je na čitavoj stranici donio ,,Glas Crngogorca“, pokrenuta je velika akcija prikupljanja dobrovoljnih priloga za finasiranje izgradnje. Glavni odbor za izgradnju Zetskoga doma obratio se samo stanovnicima Crne Gore čiji je odaziv bio zaista masovan. Prilozi su počeli stizati ne samo iz većih naselja već i iz manjih crnogorskih sela. Broj donatora je bio toliki da je iznenadio i same organizatore. No, i pored takvo masovnoga odaziva, veoma skromna ekonomska snaga naroda nije dozvolila da se prikupe ni približno potrebna sredstva.

Podizanje Zetskoga doma, kao izuzetno važan kulturni čin, ostaviće snažne poruke i trajnu podumijentu (temelj) budućima pregnućima. Treba se potśetiti poruke koja je saopštena uz polaganje kamena temeljaca Zetskome domu: ,,Potomci naši neka čine dalje i bolje. Oni će to moći na već utrvenom putu i pokazanoj stazi, sa višom spremom i jačim sredstvima!“. Već u citiranome, kratkome fragmentu iskazane poruke, koju su 1884. godine akteri kulturnih pregnuća javno uputili potomstvu, treba pročitati da su bili uočeni pravci razvoja crnogorske kulture, ali da je postojao veliki nesklad, rekli bismo čak protivurječnost, između objektivnih potreba i želja, sa jedne i ekonomske snage države i društva, sa druge strane.

Govorimo o protivurječnosti koja će, u kombinaciji sa načinom vladavine, snažno pritskati crnogorsko društvo.

JASNA SVIJEST

Formirana je i 1884. godine javno obznanjena jasna svijest o potrebi i pravcima intenzivnoga kulturnoga djelovanja i razvoja kako to: zahtijeva nova međunarodna pozicija države; treba da omogući mirnodobski period koji je nastupio uz narasle potencijale (veća teritorija sa plodnim ravnicama i izlazom na more); te naročito, nalaže snažna potreba prevazilaženja velikoga zaostajanja u odnosu na savremenu Evropu koje se očitavalo u svim sferama života, a nastalo je kao posljedica karakteristika pređenoga istorijskoga puta naroda i države.

Kroz svoje trajanje Zetski dom se, kao domaćin i inspirator javnih zbivanja ne samo pod svojim krovom, zaista mnogo razlikuje od onoga što se pod pojmom teatra u svijetu obično podrazumijeva. Za ovo zdanje su, makar svojim začecima, vezane ne samo kulturne, naučne, obrazovne, ... institucije, već i one iz sfere državnoga, političkoga i uopšte raznih oblika javnoga života u Crnoj Gori. Zato i ne treba pitati čiji to veliki jubilej dolazi. Pripada svima nama u Crnoj Gori – nama zvoni.

Svijet

13. i 14. novembar 2023.

13

Broj Palestinaca ubijenih u izraelskim napadima premašio 11.000

Iz bolnice Al Šifa u Gazi evakuisano 100 pacijenata TEL AVIV - Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je Izrael uputio poziv o evakuaciji svih pacijenata iz bolnice Al Šife u Gazi i da je već oko 100 njih evakuisano.

- Uputili smo pozv da evakuišemo sve pacijente iz te (Al-Šife, najveće) bolnice u Gazi, a njih oko 100 je već evakuisano - rekao je Netanjahu za CNN i dodao da nema razloga zašto pacijenti ne mogu jednostavno biti odvedeni odatle.

- Ljekari i bolničko osoblje ne smiju se ubijati dok obavljaju svoj posao - kazao je Robert Mardini, direktor Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Nepodnošljivi su izvještaji koje dobijamo iz bolnica Al-Šifa, Al-Quds, Al-Rantisi i mnogih drugih u Gazi, gdje okolina bolnica postaje ratna zona, što je neprihvatljivo, kazao je Robert Mardini, direktor Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.

Bolnice su svete i moraju biti zaštićene, dodao je.

- Nijedan pacijent, nijedna beba, žena ili muškarac ne treba da umru u toj bolnici.

Ljekari i bolničko osoblje ne smiju ubijati dok obavljaju svoj posao. Govorimo danima da ne možete ugasiti inkubatore i očekivati da bebe prežive - kazao je Mardini.

Dr Fadel Naim je hirurg u arapskoj bolnici Al-Ahli, po-

- Nijedan pacijent, nijedna beba, žena ili muškarac ne treba da umru u toj bolnici. Ljekari i bolničko osoblje ne smiju se ubijati dok obavljaju svoj posao. Govorimo danima da ne možete ugasiti inkubatore i očekivati da bebe prežive - kazao je Robert Mardini, direktor Međunarodnog komiteta Crvenog krsta

Tri novorođene bebe umrle su u najvećoj bolnici u Gazi, koja je stavljena ,,van funkcije“ usljed intenzivnih borbi u toj oblasti, saopštilo je palestinsko ministarstvo zdravlja u Gazi.

Dr Munir Al Burš, predstavnik ministarstva zdravlja, rekao je za CNN da su dvije bebe u bolnici Al Šifa umrle u noći između petka i subote nakon što je granata pala u blizini, isključivši generator koji je napajao inkubatore na odjeljenju neonatologije. Još jedna beba je preminula u toku dana.

- Ostale bebe iz inkubatora su noćas prebačene u drugi dio medicinskog kompleksa, nakon što je u neonatalnom odjeljenju nestalo zaliha kiseonika - rekao je jutros visoki zdravstveni zvaničnik u Gazi Munir al Burš. Al Burš je izjavio za CNN da su bebe premještene u bolničke operacione sale, gdje još ima zaliha kiseonika.

Ljekari i bolničko osoblje ne smiju se ubijati dok obavljaju svoj posao - kazao je Robert Mardini, direktor Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.

Nepodnošljivi su izvještaji koje dobijamo iz bolnica Al-Šifa, Al-Quds, Al-Rantisi i mnogih Napadi na bolnice u Gazi drugih u Gazi, gdje okolina bolnica postaje ratna sljednjoj funkcionalnoj bol- Broj poginulih u stalnim izra- stvo zdravlja u subotu nije zona, što je neprihvatljivo, kazao je Robert Mardini, nici u gradu Gazi i sjevernim elskim vojnim napadima od bilo u mogućnosti objaviti direktor Međunarodnog komiteta Crvenog krsta

područjima. Kaže da je bolnica pretrpana žrtvama.

Do četvrtka će sve komunikacijske usluge u Gazi biti prekinute zbog nedostatka goriva, rekao je palestinski ministar komunikacija.

7. oktobra premašio je 11.100, uključujući više od 8.000 djece i žena, saopštio je vladin biro za medije u Gazi.

- Zbog gađanja bolnica i sprečavanja ulaska bilo kojeg tijela ili povrijeđenih, ministar-

Granatirane kancelarije UN u Gazi Ujedinjene nacije saopštile su da je jedna od njihovih kancelarija u gradu Gaza granatirana tokom protekle noći, navodeći da su stigli ,,izvještaji o poginulima

Tri novorođene bebe preminule zbog nestanka kiseonika u bolnici Al Šifa

i ranjenima“ među civilima koji su se tamo sklonili.

- Ovo je pogrešno u svakom smislu. Civili, civilna infrastruktura i nepovredivost objekata UN

uvek moraju biti zaštićeni - objavio je na platformi Iks (Tviter) administrator Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Ašim Stajner.

tačnu statistiku o broju mrtvih i povrijeđenih tokom proteklih sati - saopštio je Biro za medije.

Ranije ove sedmice, Barbara Leaf, pomoćnica državnog sekretara za pitanja Bliskog istoka, rekla je panelu Predstavničkog doma da je broj ubijenih u Gazi vjerovatno ,,veći nego što se navodi“.

Trinaest Palestinaca je ubijeno u izraelskom napadu na stambenu zgradu u Kan Junisu, saopštili su u nedjelju zdravstveni zvaničnici u Gazi.

Izraelska vojska objavila je na

Tviteru da je otvoren ,,ograničen koridor za stanovnike sjeverne Gaze“ da se evakuišu na jug Pojasa Gaze.

- Ulica Salah el Din i danas će biti otvorena za vašu evakuaciju od 9.00 do 16.00 časova (po lokalnom vremenu) kako biste se evakuisali južno od vodotoka Vadi Gaze. Nemojte se predavati Hamasu, vaše kontinuirano prisustvo u regionu izlaže vas veoma velikoj opasnosti - navedeno je u saopštenju.

U poruci se najavljuje ,,privremeni taktički prekid voj-

nih aktivnosti u humanitarne svrhe u selima Džabalija i Ezbet Mlin“, koji će trajati od 10.00 do 14.00 časova po lokalnom vremenu.

Izrael je u više navrata naređivao Palestincima da se evakuišu sa sjevera na jug Gaze, istovremeno nastavljajući da izvodi vazdušne napade na jug Pojasa Gaze, uključujući gradove Rafa i Kan Junis.

Stotine hiljada stanovnika kretalo se posljednjih dana kroz humanitarni bezbjedni koridor, bilo vozilima ili pješke Ulicom Salah el Din.

Erdogan o sukobu na Bliskom istoku

SAD i Zapad treba da pojačaju pritisak na Izrael Redžep Tajip Erdogan

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u nedjelju je pozvao da se na Sjedinjene Države izvrši

pritisak kako bi se prekinula izraelska ofanziva u Gazi, istovremeno istakavši da neće biti dogovora sve

dok Vašington to područje ne bude smatrao palestinskom zemljom.

- Trebalo bi razgovarati s Egiptom i zalivskim zemljama i izvršiti pritisak na Sjedinjene Države - rekao je Erdogan turskim novinarima u avionu na povratku sa samita u Rijadu.

- SAD bi trebalo da pojačaju pritisak na Izrael. Zapad bi trebalo da pojača pritisak na Izrael… Za nas je od vitalnog značaja da se postigne prekid vatre. SAD je najvažnija zemlja koja treba biti uključena u ovo jer ima uticaj na Izrael - ponovio je Erdogan, pojasnivši da neće zvati ame-

ričkog predsjednika Džozefa Bajdena.

- Ne možemo se složiti s gospodinom Bajdenom kad sukobu pristupa na način da Gazu smatra zemljom doseljenika ili zemljom Izraela, a ne zemljom palestinskog naroda - rekao je.

Naglasio je da Evropska uni-

ja razmišlja na isti način kao i Izrael kada je posrijedi Hamas.

- Ali mi ne razmišljamo poput njih. Hamas smatram političkom strankom koja je pobijedila na izborima u Palestini.

Ne vidim stvari poput njih kazao je.

Priredila: Mr. J

14 Jubileji

13. i 14. novembar 2023.

U izdanju Udruženja pravnika Crne Gore iz štampe izašla „Bibliografija Prav 1933 – 2023“, najstarijeg crnogorskog časopisa za pravnu teoriju i praksu

Piše: Prof. dr Branislav RADULOVIĆ PODGORICA – Povodom jubileja – 90 godina od osnivanja, u izdanju Udruženja pravnika Crne Gore, izašla je iz štampe „Bibliografija Pravnog zbornika 1933 – 2023“, najstarijeg crnogorskog časopisa za pravnu teoriju i praksu.

Svjedočanstvo tra crnogorske pravn

U programskom tekstu objavljenom u prvom broju piše da „Pravni zbornik“ treba da bude činilac „buđenja jednog novog života na polju prava, čiji su nosioci mlađi pravnici Crnogorci“ jer je postojala Devet decenija izlaženja obavezuje da se publikovanjem „jedna mučna istina“, koja se ogleda u tome da se „ne bibliografije časopisa „Pravni zbornik“ omogući čita- bi ni pominjalo ime Crne Gore kao pravne zemlje da lačkoj publici sveobuhvatan pregled kompletnog opusa ne postoji Bogišićev Imovinski zakonik“ objavljenog na stranicama „Zbornika“, u kojem je, za period 1993 – 2023. godina i pod vođstvom sedam glavnih i odgovornih urednika, objavljeno 1.372 članka, priloga, ogleda i drugih radova od strane 592 autora iz Crne Gore i inostranstva.

RIZNICA CRNOGORSKE PRAVNE BAŠTINE

lotvornog oslonca na svoje korijene i pozitivne sadržaje svoje tradicije“.

Bibliografija sadrži hronološki pregled sadržaja svih brojeva časopisa, registar autora i koautora članaka i drugih radova po abecednom redu, gdje se, pored imena, nalazi broj časopisa u kojem je objavljen rad autora. Na kraju dat je i tematski (predmetni) katalog svih radova. „Pravni zbornik“, u svojih devedeset godina, traje u periodu sedam ustavnih sistema i pet državnopravnih oblika u kojima je bila Crna Gora, od monarhije do republike, od unitarne države do članice socijalističke federacije, od članice državne zajednice do obnovljene suverene države.

Prvu bibliografiju „Pravnog zbornika“ priredio je dr Petar Stojanović 1983. godi-

ne, koju je zatim, zaključno sa 2007. godinom, dopunio Milovan Mušo Šćepanović.

Kasnije je bibliografija dopunjavana dva puta (2017. i 2020. godine) od strane dr Nikole Dožića, koji je i autor posljednje urađene – inovirane bibliografije za period 1933 – 2023. godine.

Kada je izašao prvi broj „Pravnog zbornika“, 1. jula 1933. godine u Podgorici, bio je jedino pravno glasilo na području Crne Gore.

Njegov utemeljivač, osnivač i vlasnik bio je Milovan M. Vuković, a prvi glavni i odgovorni urednik Božidar S. Tomović, za koje se s pravom može reći da su bili najpoznatiji i najobrazovaniji crnogorski pravnici tog vremena. Pored njih prvi redakcijski odbor sačinjavali su i istaknuti pravnici tog vre-

Ovaj vrijedan podatak dodatno obavezuje da se nove generacije crnogorskih pravnika podsjete na rodonačelnike, glavne urednike i sve one koji su svojim pregalaštvom „Pravni zbornik“ izdigli na pijedestal da se danas sa pravom smatra „riznicom crnogorske pravne baštine“ i „svjedokom trajanja crnogorske pravne misli“.

Kolika je važnost čuvanja nasljeđa potvrđuju riječi akademika Mijata Šukovića „da Bez obzira na vrijeme ili sastav redaknarod koji ne njeguje stvaracija „Pravni zbornik“ je uvijek afirmisao lački odnos prema korijenima, tvorevinama i tekovinaideju slobode i zaštitu ljudskog dostoma svoje kulturne i ukupne janstva, jednakost u pravima i obasvoje istorije, osuđuje sebe vezama, doprinosio razvoju pravne da svoju budućnost projeketike i kulture, te uspostavljanju vladavine prava tuje bez potpunijeg znanja o svom identitetu, bez dje- i razvoju i usavršavanju pravne teorije i prakse

Afirmacija ideje slobode i pravde

mena Boško Bojović, Marko Popović i Petar F. Protić.

Crna Gora tada nije imala niti jednu visokoškolsku pravnu instituciju, nijedan organizovan oblik izučavanja crnogorske pravne istorije, niti pravnika sa naučnim zvanjima. U tom vremenu „Pravni zbornik“, kako zapisuje njegov hroničar dr Petar Stojanović „bilježi i čuva najdragocjenije stranice crnogorske kulturne baštine i njene slavne povjesnice“.

On dodaje da pokretanje časopisa „pada u vrijeme oštrih socijalnih sukoba unutar monarhističke Jugoslavije, u vrijeme političkog ignorisanja crnogorske individualnosti od strane vlastodržaca trojedine kraljevine i u vrijeme negacije crnogorskog kulturnog nasljeđa“.

Stoga, značaj osnivanja „Pravnog zbornika“, sa današnje distance može se ocijeniti samo ako se sagleda kontekst vremena u kome je počeo sa izlaženjem.

ČETIRI EPOHE

U prvom periodu izlaženja pod uredništvom Božidara S. Tomovića , od 1933. do 1940. godine, uređivačku politiku „Pravnog zbornika“, koji je okupljao crnogorsku pravnu elitu, ne brojnu, ali u ondašnjem vremenu značajno uticajnu, karakteriše ideja, kako se navodi u programskom tekstu objavljenom u prvom broju, da „Pravni zbornik“ bude činilac „buđenja jednog novog života na polju prava, čiji su nosioci mlađi pravnici Crnogorci“ jer je postojala „jedna mučna istina“, koja se ogleda u tome da se „ne bi ni pominjalo ime Crne Gore kao pravne zemlje da ne postoji Bogišićev Imovinski zakonik“. U ovom periodu „Pravni zbornik“ bio je škola prava i javna tribina koja je smjela staviti na dnevni red „crnogorske teme“ i ši-

Naslovnica ,,Pravnog zbornika“

roj javnosti skrenuti pažnju na ovaj prostor „krcat baštinom pradoba“ zapisuje Petar Stojanović.

Na godišnjoj Skupštini Udruženja pravnika Crne Gore, održanoj u Podgorici 11. aprila 1937. godine, časopis postaje organ i glasilo Udruženja pravnika i od tada do danas izlazi pod istim imenom. Do 1935. godine „Pravni zbornik“ štampan je u štampariji „Zeta“ u Podgorici, od kada se do prekida izlaženja 1940. godine štampa u štampariji „Slobodne misli“ u Nikšiću.

U drugoj etapi izlaženja časopisa obnavlja se rad i formira nova redakcija 1960. godine i „Pravni zbornik“ nastavlja sa, manje-više, redovnim izlaženjem do 1991. godine. U ovom preiodu časopis utvrđuje uređivačku politiku u skladu sa novona-

stalim društvenim odnosima i oslikava vrijeme izgradnje novog pravnog socijalističkog poretka. U časopisu se, pored tekstova iz pozitivnog prava i istorije države i prava, objavljuje i praksa sudova i organa uprave u rješavanju konkretnih slučajeva. U tom periodu glavni i odgovorni urednici su Božo Vujošević (1960–1970), Stojan Đuranović (1970–1980) i prof. dr Slobodan Blagojević (1980–1990).

Udruženje pravnika Crne Gore, poslije nešto kraće pauze u radu, ponovo obnavlja svoj rad na Skupštini održanoj 25. marta 1994. godine, kada „Pravni zbornik“ nastavlja sa redovnim izlaženjem, čiji kontinuitet traje do danas. Od tada, pored naziva „Pravni zbornik“, dodaje se i oznaka „časopis za pravnu teoriju i praksu“. U ovoj,

Jubileji / Crnom Gorom

13. i 14. novembar 2023.

vnog zbornika

ajanja ne misli

trećoj fazi trajanja Zbornika, glavni i odgovorni urednici bili su dr Čedomir Bogićević (1994–2003) i Željko Tomović (2003–2008). Ovaj period karakteriše snažan pokret za obnovu crnogorske nezavisnosti i njenog prava na samoopredjeljenje. Akademik Šuković tim povodom zapisuje: „‘Pravni zbornik’ zavređuje puno poštovanje i obavezuje nas na odavanje tog priznanja.

Tim više što nijedan drugi naš časopis i nijedno drugo naše strukovno udruženje

nijesu tako organizovano, sistematski, odlučno, javno i istrajno doprinosili ostvarivanju tog istorijskog cilja“.

Istovremeno na stranicama „Pravnog zbornika“, prije izrade sada važećeg Ustava, objavljeni su konceptualno i sadržinski vrijedni, teorijski fundirani, stavovi i prijedlozi o ustavnom uređenju države Crne Gore.

U četvrtoj, tekućoj fazi trajanja „Pravnog zbornika“ (2008-2023) težište uređivačke politike, pod uredništvom prof. dr Branislava

Radulovića, je na afirmaciji nove generacije crnogorskih pravnika i podizanju kapaciteta pravne struke u ambijentu usvajanja vrijednosti evropskog prava i međunarodnih standarda u širokom spektru društvenih oblasti. Zbornik dobija međunarodnu redakciju i visoko se vrednuje u hijerarhiji stručnih i naučnih časopisa, komercijalno se ne distribuira i ostvaruje stabilnost u redovnosti izlaženja i pored činjenice da nema stalan izvor finansiranja. Zbornik je dostupan i u elektronskoj formi preko zvaničnog sajta Udruženja.

STUB PRAVNE MISLI

Građa objavljena na stranicama „Pravnog zbornika“ do te mjere je značajna da, kako je zapisao dr Čedomir Bogićević, bolje od ičega čuva od izvrtanja činjenice i upućuje na istorijski adekvatna tumačenje pravnog života u Crnoj Gori, zbog čega je pojava ovog časopisa, istakao je on, u crnogorskoj pravnoj kulturi od neprocjenjivog značaja.

Za devet decenija trajanja privilegiju da u njemu objavljuju naučne i stručne radove, prikaze, priloge, oglede imali su skoro svi istaknuti crnogorski pravnici, pa stoga „Pravni zbornik“ predstavlja jedan od stubova postojanja i razvoja pravne misli u Crnoj Gori. „Pravni zbornik“, na taj način, pomogao je mnogim generacijama crnogorskih pravnika da, po uzoru na čuvenu Bogišićevu misao, bolje razumiju biće i suštinu pravne misli.

Bez obzira na vrijeme ili sastav redakcija „Pravni zbornik“ je uvijek afirmisao ideju slobode i zaštitu ljudskog dostojanstva, jednakost u pravima i obavezama, doprinosio razvoju pravne etike i kulture, te uspostavljanju vladavine prava i razvoju i usavršavanju pravne teorije i prakse. Stoga, dolazeće vrijeme uvećava dosadašnju ulogu „Pravnog zbornika“ da na svojim stranicama razvije stvaralačku i kritičku misao, dijelom zamrlu u sadašnjosti i da svojom uređivačkom politikom podstakne da se fokus autora ne zadržava na objašnjavanju „kakvo pravo jeste nego i kako bi ono trebalo da bude“.

Samo tako će „Pravni zbornik“ i u narednom periodu znalački i uspješno nastaviti svoju profesionalnu i kulturološku misiju. U mjeri u kojoj označeni ciljevi budu ostvareni u periodu koji dolazi, „Pravni zbornik“ će nastaviti svoj devet decenija trajući hod i biti dostojan sljedbenik svojih osnivača.

Kada je izašao prvi broj „Pravnog zbornika“, 1. jula 1933. godine u Podgorici, bio je jedino pravno glasilo na području Crne Gore.

Njegov utemeljivač, osnivač i vlasnik bio je Milovan M. Vuković, a prvi glavni i odgovorni urednik Božidar S. Tomović, za koje se s pravom može reći da su bili najpoznatiji i najobrazovaniji crnogorski pravnici tog vremena. Pored njih prvi redakcijski odbor sačinjavali su i istaknuti pravnici tog vremena Boško Bojović, Marko Popović i Petar F. Protić

15

RIJEČ VIŠE: Rajko Golubović, odbornik u Skupštini opštine Mojkovac

Kada se „digne“ oblak sa Jalovišta, nema „velikog odmora“, nema fizičkog, nema djetinjstva...

Sa onim što nam je odnio rudnik ,,Brskovo“ trebali bismo druge da učimo, a ne da ponovo srljamo ka narednoj propasti. Domaća politička elita bi zbog svojih uskih interesa žrtvovala budućnost grada jer na isti način prodaju interese države. Dvije velike manipulacije – broj zapošljenih Mojkovčana i koncesione naknade MOJKOVAC - Crnogorski parlamentarizam je proteklih dana dao značajan doprinos rubrikama „i to se događa“ i „vjerovali ili ne“.

Najprije je na državnom nivou Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, održao sjednicu sam sa sobom, pozdravljajući skupštinske stolice i konstatujući ostavke poslanika. Onda je na lokalnom nivou upravo kadrovska linija koju je dominantno odredio Mandić i koja vrši vlast u Mojkovcu gubitnički napustila salu uoči glasanja o inicijativi za prekid svih aktivnosti na ponovnom otvaranju rudnika „Brskovo“.

Skupštinska rasprava o inicijativi da se rudniku i onima koji hoće da ga obnove, kaže „stop“,bila je zanimljiva i inspirativna. Dosta originalnih poređenja, ali i upozorenja, u svojoj diskusiji je imao Rajko Golubović, odbornik DPS-a u SO Mojkovac, ističući da prije svega govori zbog mladih koji hoće da ostanu da žive u Mojkovcu.

-Pamtim rudnik ,,Brskovo“ i posljedice koje su ostale nakon njegovog zatvaranja ali i sve ono što je pratilo njegov rad. Kao đak OŠ ,,Aleksa Bećo Đilas“, u periodu od 1975. do 1979. godine, zapamtio sam koliko je ,,velikih odmora“ ostalo neiskorišćeno. Jedva čekamo da zazvoni za ,,veliki odmor“ a ono stigne naredba da se zbog oblaka prašine koji je se „digao“ sa Jalovišta ne izlazi iz učionica. Čekamo i čas fizičkog vaspitanja na otvorenom, ali se ponovo „podigao“ oblak pa nema ni fizičkog, ni igre...

Na osnovu lošeg iskustva i pre-

Rajko Golubović

živjelih trauma, mi Mojkovčani bismo trebali da sugerišemo drugima da nipošto ne otvaraju ovako ponuđene rudnike – ali mi srljamo ka novim neizvjesnostima i izvjesnim nevoljama, smatra Golubović...

-I to sve zbog slatkorječivosti predstavnika stranog kapitala koji imaju svoje legitimne interese za profitom. Naravno, i zbog neodgovorne domaće političke elite koja je usljed svojih interesa u stanju žrtvovati budućnost jednog grada, a na isti način prodaju i interese države u cjelini. Na snazi su žestoke manipulacije, a jedna od njih je da će biti zapošljeno 700 Mojkovčana. Svi mi znamo da danas taj broj radnika ne može da ponudi Crna Gora, a ne Mojkovac. Ono što danas može ponuditi Mojkovac je najviše 30 radnika i onoga trenutka kada se popune mjesta vozača i stražara, prestaće interesovanje Mojkovčana i domaće radne snage. I 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka, kada je Mojkovac bio u demografskoj ekspanziji, nije se od Mojkovčana mogao popuniti broj zapošljenih

,,Niko od nas nije htio da se zaposli“ Pamtim kada smo 1982. godine kao učenici mašinsko-metalske struke ŠC ,,Vuksan Đukić“ izvodili praktičnu nastavu na površinskom kopu rudnika. Bili smo neposredno suočeni sa uslovima u kojima je vršena eksploatacija rude. Zanimljivo, niko od generacije učenika kojoj sam pripadao kada smo završili srednju školu, nije poželio niti se zaposlio u rudniku iako je konkurs za nove radnik bio stalno otvoren. Nepravedno bi bilo da se ne sjetim divnih 15-ak ljudi kod kojih smo obavljali praksu.

Nažalost, većina njih danas nijesu među živima, najviše zbog posljedica rada u rudniku, prisjetio se Golubović.

već je rudnik bio Crna Gora u malom, ali i Jugoslavija u malom. Danas je naša stvarnost da je Crna Gora preplavljena radnom snagom sa Srednjeg i Dalekog istoka. Evo ih svuda, od mojih Gojakovića, Trebaljeva, Kolašina, đe god kročite...

Golubović ističe da se zalaže za Mojkovac kao turističku destinaciju sa očuvanom životnom sredinom, u koji će se „donositi“ turističke pare. Svi koji se bave turizmom i organskom proizvodnjom, neka zaborave na nju ako se otvori rudnik. Neće biti lisnatog sira iz Štitarice, ni američke borovnice, ni ruske aronije. Manipuliše se i sa koncesionim naknadama jer je jasno da eventualna proizvodnja ne bi trajala 15 već najviše petdo sedam godina, tako da je sa očekivanom devalvacijom i za mali Mojkovac, to premalo...

-Mojkovac je odabrao da slavi 7. januar kao Dan opštine u spomen i slavu Mojkovačke bitke. Svi smo mi Mojkovčani posebno ponosni na ovu bitku.

Za mene lično, najveći ponos je što sam Crnogorac i što se đed Marko borio na Mojkovcu. Na ovim kosama je najmanje ostalo mojkovačkih junaka jer su porodice mogle doći do njih i sahraniti ih. A šta ćemo sa kostima onih do kojih nijesu mogli doći njihovi najbliži iz uskočko-drobnjačke brigade, iz kolašinske brigade koja je podnijela najveće žrtve, iz sandžačke i bjelopoljske brigade, iz lovćenskih i vasojevićkih odreda. Otvori li se ponovo rudnik, mi ćemo ih, prekopavajućni njihove kosti, još jednom ubiti, ovoga puta bolnije, istakao je Rajko Golubović, odbornik DPS-a u SO Mojkovac.

Dr. DRAŠKOVIĆ

16 Hronika Podgorice

13. i 14. novembar 2023.

Njegošev dan biće obilježen originalnim vizuelnim projektom teoretičara savremene umjetnosti dr Miluna Lutovca

Program javnog čitanja na više lokacija u gradu Državni praznik 13. novembar - Njegošev dan, crnogorski praznik kulture u Podgorici biće obilježen originalnim vizuelnim projektom teoretičara savremene umjetnosti dr Miluna Lutovca.

Na LED displej - ekranima u Podgorici, tokom praznika biće emitovano javno čitanje knjige ,,Stih i slika – Uticaj Njegoševog djela na stvaralaštvo Teodora Valerioa, Pera Počeka i Petra Lubarde“, autora Lutovca.

Na pet lokacija u Podgorici (Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, kod hotela ,,Hilton“, mosta Milenijum, TC Big fešn i u

Njegošev spomenik u istoimenom parku na obali Morače

ka i Lubarde koje je inspirisalo Njegoševo doba i djelo, biće prikazan i autorski tekst

Moskovskoj ulici), pod pokroviteljstvom Glavnog grada, uz likovna djela Valerioa, Poče-

koji u knjizi ,,Stih i slika“ prate ilustracije – saopšteno je iz PG biroa.

Projekat javnog čitanja koji će slikom i riječju ilustrovati uticaj Njegoševog djela i doba na francuskog gravera Teodora Valerioa, uticaj Gorskog vijenca na rodonačelnika crnogorskog modernog slikarstva Pera Počeka, kao i uticaj djela Luča mikrokozma na Lubardin doživljaj rodne grude, koja ,,kao da je ispala iz svemira“, pored transparentnosti, u skladu s praznikom ima dimenziju savremene prezentacije likovne i književne baštine Crne Gore – poručuju iz Glavnog grada.

I. M.

Glavni grad ispunio zahtjeve mještana prigradskog podgoričkog naselja Vršilac dužnosti rukovodioca Službe za građane Vladislav Dajković obišao je mještane Bioča koji su nakon više godina dobili autobusku liniju od centra grada do njihovog naselja u kome živi više stotina građana i građanki.

Dajković je, kako prenosi PG biro, u obraćanju mještanima istakao da je obezbijeđena autobuska linija poslije samo desetak dana od njihovog zahtjeva, što je najbolji pokazatelj rada, truda i osluškivanja potreba građana od strane

Glavni grad će pomoći osmočlanoj porodici Nilević iz Bezjova

Ponovo uspostavljen gradski prevoz od centra do Bioča nove gradske uprave.

- Želim da se zahvalim gradonačelnici Injac, sekretaru Sekretarijata za saobraćaj Ninoslavu Kaluđeroviću, kolegama iz Puteva, ali i cijeloj gradskoj upravi što su koordinisanim radom izašli u susret stotinama ljudi i učinili jednu zaista plemenitu stvar, ponajviše zbog đaka iz ovog kraja I. M. Dajković sa mještanima Bioča kazao je Dajković.

Zahvalnica radnicima ,,Volija“

i. božović

Redakciju Pobjede je pozvala naša čitateljka iz Podgorice Nada Dragić kako bi zahvalila kompaniji ,,Voli“ i zaposlenima.

Ona je u petak oko 14 h trgovala u ,,Voli“ diskontu u kojem je bila izuzetna gužva. Nakon obavljene kupovine napustila je parking i htjela da dopuni kredit na mobilnom telefonu i uvidjela da joj nema novčanika. Vratila se u ,,Voli“, jer je bila ubijeđena da ga je tamo zaboravila, gdje je sa osmijehom Naš diskont na Zabjelu dočekao radnik koji je informi- fesionalnim gestom i porusao da je pronađen novčanik i čila da kompanija dokazuje da će joj ga šef predati. Nada da ima prave ljude na pravim je bila oduševljena ovim pro- mjestima. Poželjela je svima

- Djeca se upoznaju sa muzejskim eksponatima i uče o univerzalnim vrijednostima baštine i likovne umjetnosti – poručuju iz Muzeja i

POŠTA CG 13. i 14. novembar – ne radi BANKE Univerzal kapital banka

13. i 14. novembar – ne radi

NLB banka

13. i 14. novembar – ne radi

Prva banka

13. i 14. novembar – ne radi

Hipotekarna banka

13. i 14. novembar – ne radi

TC Voli

13. i 14. novembar – ne radi

TC Siti mol

13. i 14. novembar – ne radi

TC Big fešn

13. i 14. novembar – ne radi

TC Mol of Montenegro

13. i 14. novembar – ne radi

AUTOBUSKA STANICA Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje ŽELJEZNIČKA STANICA Ubičajeno radno vrijeme i red vožnje PARKING SERVIS Besplatno parkiranje Besplatan parking u zoniranim djelovima grada i parkiralištima osim: - U Ulici Miljana Vukova (iza TC ,,Ražnatović“) - U Ulici Vaka Đurovića (kod Fonda PIO)

puno uspjeha u radu, a direktoru ,,Volija“ da i dalje nastavi AGENCIJA ZA STANOVANJE da zapošljava poštene i lojalne Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati radnike.

R.P. Kontakt telefoni: 020/623-493, 622-115 i 067/266-663

Tokom oktobra posjetilo ih više od 570 mališana Programi za djecu uključuju vođenja kroz postavke i likovne radionice koje osmišljava i vodi tim kustosa, muzejskih pedagoga i edukatora.

APOTEKE Montefarm - Ulica slobode 24 – od 7 do 22 sata - Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 45 – od 00 do 24 Benu - Moskovska 22 – od 00 do 24.

CEDIS Cjelodnevna dežurstva Nijesu predviđena planska isključenja električne energije.

Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona: - Podgorica: 020/622-773, 067/240-018 - Golubovci: 020/873-327 - Tuzi: 020/875-415 Kol centar – 19100

U Muzeju grada organizuju programe neformalnog obrazovanja za djecu predškolskog uzrasta

U Muzeju grada svakog utorka i srijede organizuju programe neformalnog obrazovanja za djecu predškolskog uzrasta.

DOM ZDRAVLJA - Izabrani doktor za odrasle (Blok pet, Stara varoš i Konik) – od 7 do 21 sat; - Tuzi i Zeta – od 7 do 14 sati; - Izabrani doktor za djecu – Blok pet od 7 do 21 sat: - Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet – od 7 do 21 sat; - Jedinica za patronažu radiće po ustaljenom rasporedu – nalozi će se primati u zdravstvenim objektima Blok pet i Konik – od 7 do 19 sati; - Terapija u stanu pacijenata po nalogu izabranog doktora – svakog dana od 7 do 19.

PIJACE I TRGOVINE Zelene pijace: od 6 do 15 sati Mješovite pijace: 8 do 15 sati Kamionska pijaca: uobičajeno radno vrijeme 24 sata Stočna pijaca: poneđeljkom od šest do 13 sati Pijaca mješovite robe: petak – neđelja od 6 do 14 sati

Saniraće Novčanik brzom reakcijom im kuću zaposlenih vraćen vlasnici Osmočlanoj porodici Nilević, koja živi u selu Bezjovo nadomak Podgorice, u požaru je izgorio veći dio kuće, a Glavni grad će pružiti pomoć posredstvom Sekretarijata za socijalno staranje.

- Osim toga zaposleni u Agenciji za stanovanje d. o. o. Podgorica će izaći na teren i procijeniti u kojoj mjeri mogu izaći u susret i pomoći pri saniranju objekta – poručuju iz Glavnog grada, uz podsjećanje da je vršilac dužnosti rukovodioca Službe za građane Vladislav Dajković obišao porodicu Nilević kojoj je prethodne sedmice izgorio dio kuće u kojem su se nalazila djeca. I. M.

Radno vrijeme dežurnih ustanova i službi za neradne dane (13. i 14. novembar)

galerija, uz napomenu da je samo u oktobru više od 570 mališana učestvovalo u programima.

I. M.

VODOVOD - Dežurne službe pružaće usluge 24 časa Kontakt telefon 020/440-388 ČISTOĆA - Ekipe će redovno čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima.

Reciklažna dvorišta (u Ulici Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića) radiće od 7 do 21 sat.

H. P.

Hronika Podgorice

13. i 14. novembar 2023.

Odgovarajući na Pitanja Pobjede, iz Agencije za izgradnju su sredinom septembra kazali da očekuju da će radovi biti završeni do kraja oktobra. Međutim, na novi upit koji smo im zvanično, imejlom, uputili 3. novembra, iz Agencije nam još uvijek niko nije odgovorio, kao ni na onaj u vezi sa dinamikom izvođenja radova na Bulevaru Veljka Vlahovića na Starom aerodromu.

Rekonstrukcija Ulice Vlada Martinovića kasni mjesec i po, a teško da može biti završena i do kraja ovog mjeseca

Preko paleta i dasaka moraju do svojih kuća

Dužinom cijele ulice završena je ugradnja kaldrme.

Međutim, izgrađena je svega jedna trećina trotoara od oblutka u cementom asfaltu. Ispred brojnih vrata u dvorištima stanara postavljene su palete ili daske, kako bi mogli prići do svojih kuća preko raskopanih kanala gdje treba da budu izgrađeni trotoari, a u kojima se RADOVI prethodnih dana, usljed obilnih padavina, nakupljala Tokom jučerašnjeg obilaska Ulice Vlada Martinovića ni- velika količina vode je bilo radnika. Konstatujemo da je završena ugradnja kaldrme duž cijele ulice. Međutim, izgrađena je svega jedna trećina trotoara od oblutka u cementom asfaltu. Građevinski materijal bio je odložen u dijelu Ulice Vlada Martinovića, od raskrsnice sa Ulicom Slobodana Škerovića do raskrsnice sa Ulicom Oktobarske revolucije (prema glavnoj autobuskoj stanici).

Duž cijele ulice izvedene su instalacije za stubove rasvjete. Ispred brojnih vrata u dvorištima stanara ove ulice postavljene su palete ili daske, kako bi mogli prići do svojih kuća preko raskopanih kana-

la gdje treba da izgrade trotoare, a u kojima se prethodnih dana, usljed obilnih padavina, nakupljala velika količina vode. Duž cijele ulice primijetili smo veliki broj nepropisno parkiranih automobila, na kaldrmi i djelovima gdje je izgrađen trotoar.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice u septembru su objasnili zbog čega se radovi do tada nijesu odvijali predviđenom dinamikom.

- Zbog projektnog rješenja koje je otežavalo pristup objektima i izazvalo opravdan protest mještana, upu-

tili smo zahtjev projektantu da izvrši neophodne izmjene projekta na dijelu ulice od raskrsnice sa Bulevarom Pete proleterske do raskrsnice sa Ulicom Slobodana Škerovića. Ove izmjene, koje su revidovane tek početkom avgusta, prouzrokovale su prekid radova na ovom dijelu saobraćajnice skoro dva mjeseca – poručili su tada iz Agencije.

I na drugom dijelu ulice, od raskrsnice sa Ulicom Slobodana Škerovića do raskrsnice sa Ulicom Oktobarske revolucije, bilo je nepredviđenih radova.

- Naime, projektom nijesu bili obrađeni bočni priključci fekalne kanalizacije. Na zahtjev mještana, a na osnovu dopune uslova priključenja Vodovoda i kanalizacija d. o. o, ovi

priključci su izvedeni. Takođe, u toku izvođenja radova, najčešće zbog lošeg katastra instalacija, bilo je neophodno vršiti manje izmjene položaja projektovanih instalacija – podsjetili su iz Agencije i kazali da će svi navedeni nepredviđeni radovi uticati na planirani rok završetka radova koji će najvjerovatnije biti produžen do kraja oktobra.

ULAGANJA

Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice ocijenii su u septembru da je izvođač radova boljom organizacijom Ulica Vlada Martinovića gradilišta i uz veći broj radnika svakako mogao uradi- lovoza je promjenljiva i kreće ti znatno više na nespornim se u granicama od tri do sedam i po metara. Projektovadjelovima trase.

Dužina Ulice Vlada Martino- ni su i trotoari promjenljive vića je 460 metara, a širina ko- širine, najvećim dijelom s jed-

Valjalo bi i Jusovaču makar ,,našminkati“ Ispred Jusovače, koja se nalazi na početku Ulice Vlada Martinovića, na pripremljenim betonskim podlogama juče su bili istovareni kubici oblutka i pijeska, na mjestima gdje

I. MITROVIĆ

Rekonstrukcija Ulice Vlada Martinovića na Draču, koja je započeta 19. marta i trebalo je da budu završena do kraja septembra ove godine (ugovoreni rok izvođenja radova je 180 dana), teško da može biti završena i do kraja ovog mjeseca.

17

će biti izgrađeni trotoari.

Međutim, ukoliko u sklopu rekonstrukcije ove ulice ne bude, na neki način, makar privremeno, uređena prednja fasada Jusovače, to će u velikoj mjeri ružiti komplet-

nu sliku. Stoga bi, dok se ne donese odluka o privođenju namjeni ovog objekta, valjalo razmisliti da se uz angažovanje gradskih preduzeća ili umjetnika makar privremeno uredi prednji dio fasade prema ulici, kako bi koliko-toliko bio doveden u pristojno stanje, kakvo zaslužuje nova ulica.

Jusovača

Usljed serije obilnih padavina povećali se vodostaji na rijekama i jezeru

ne strane ulice. Na kolovozu je umjesto asfalta urađen zastor od kamene kocke, a na trotoaru od kamenih oblutaka u cementnom malteru, sa betonskim ivičnjacima. Od prateće komunalne infrastrukture izgrađena je atmosferska kanalizacija, vodovod, TK kanalizacija, a predstoji ugradnja javne rasvjete.

Ugovorena vrijednost radova je 638.840 eura sa PDV-om.

Investitor ovoga posla je Glavni grad, odnosno Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, a izvođač radova je Indel inženjering d. o. o. iz Podgorice I. MITROVIĆ

Tokom praznika gradski prevoz će saobraćati po izmijenjenom režimu

Morača ,,porasla“ oko pet metara, Skadarsko jezero više od 120 centimetara Važiće subotnji

Usljed obilnih padavina tokom nekoliko kišnih talasa ovog mjeseca vodostaj na Morači porastao je skoro pet metara, a Skadarskog jezera više od 120 centimetara.

Na mjernoj stanici Podgorica, u subotu u 19 časova nivo Morače bio je na 719 centimetara, dok je u isto vrijeme dan ranije bio na 505 centimetara. Nakon prestanka padavina juče je ponovo bio u padu, pa je u 13 časova iznosio 671 centime-

Morača juče uzvodno od Junion bridža

tar. Najviši nivo ovoga mjeseca Morača je dostigla 5. novembra u 23 časa, kada je izmjereno 763 centimetra. Od početka mjeseca, usljed nekoliko kiš-

nih talasa koje su pratile obilne padavine, zabilježeno je nekoliko oscilacija u porastu i smanjenju nivoa Morače od po nekoliko metara, što se mo-

že vidjeti na grafikonu na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.

Podsjećamo, prije kišnih serija, 3. novembra, u podne, na mjernoj stanici Podgorica izmjeren je nivo Morače od 272 centimetra.

Povodom najavljenog crvenog meteo alarma, Služba zaštite i spašavanja je u sklopu svojih redovnih aktivnosti prethodnih dana obilazila kritične tačake gdje su moguća riječna izlivanja i poplave.

Usljed obilnih padavina to-

kom ovog mjeseca i ogrome količine vode koja se slila nivo Skaarskog jezera porastao je za više od 1,2 metra. Na početku ovog mjeeca, 1. novembra on je iznosio 77 centimetara, da bi usljed serija kiša porastao i juče u 13 sati bio na koti od 199 centimetara.

Prema prognozama ZHMCG u glavnom gradu se danas i sjutra očekuju stabilne vremenske prilke, sa više sunčanih intervala i temperaturom na nivou od oko 18 stepeni Celzijusa.

I. M.

red vožnje

Iz Glavnog grada obavještavaju korisnike linijskog prevoza da će povodom predstojećeg državnog praznika Njegošev dan, gradski prevoz danas i sjutra saobraćati po redu vožnje predviđenim za subotu.

Svim korisnicima linijskog prevoza, kako poručuju, stoje na raspolaganju za sve dodatne informacije koje bi im mogle biti potrebne tokom I. M. ovog perioda.

Arena

18 Košarka

13. i 14. novembar 2023.

Mornar ubjedljivo poražen u 7. kolu ABA lige

Nemoćni protiv Mege Mornar Barsko zlato je ostao na jednoj pobjedi u ABA ligi (protiv Krke), nakon sedmog kola ima i šest poraza, a posljednji je doživio u ,,Topolici“ od Mege sa ubjedljivih 99:65.

Dvorana: ,,Topolica“.

Gledalaca: 1.240.

Sudije: Hodža, Mekelova, Cakiraki

Starovlah Luis Kovačević Mavijen Miković Voler Gavrilović Jovanović Vranješ Marej Radetić Bojkins

Tim Mihaila Pavićevića nije bio ni blizu da pobijedi srpskog predstavnika, koji je u Baru stigao do četvrte pobjede, uz tri poraza na jednu loptu.

Mornar je, tako, zabilježio treći uzastopni poraz, računajući i evropski u Azerbejdžanu od Sabaha, pa mu predstoji grčevita borba za opstanak.

S obzirom na to kako je napadački izgledao u većem dijelu prvog poluvremena, uz loš procenat šuta za tri poena od 26,3 odsto (19-5), te slabu igru u odbrani i nemoć u skoku (1422), minus od šest poena Mornara na poluvremenu (40:46) meča je izgledao sasvim prihvatljivo. Najveće zasluge za to imao je Džejkobi Bojkins (2-2 za dva, 5-3 za tri), kome

4 7 4 6 12 9 7 16

65

99

(Hordov, Kruljac i Nikšić) 57% (14-8) 49% (37-18) 23% (30-7)

za 1 67% (21-14) za 2 53% (49-26) za 3 48% (23-11)

27 (4+23) Skokovi 43 (12+31) Blokade 3 2 Asistencije 15 23 6 Ukradene lopte 6 10 Izgubljene lopte 11 Faulovi 21 21

je ovo bio prvi meč u ABA ligi, a ukupno drugi u sezoni za Barane, jer je 26. septembra protiv španskog Obradoira, u četvrtfinalu kvalifikacija za FIBA Ligu šampiona, povrijedio šaku lijeve ruke.

Mornar je u prvoj četvrtini ubacio svega šest šuteva iz igre (četiri za dva i dva za tri poena), a mladi, supertalentovani i rastrčani gostujući tim je već nakon pet minuta igre poveo

Paunović Miljenović Jelavić Kobžistij Popović Iljasoglu Đurišić Kovačević Janković Plavšić Topić Malovec

6 13 11 9 8 5 3 23 17 4

13:4, a skoro dva minuta kasnije je bilo i ,,plus 13“ za Megu (20:7). Proradio je Mornar u finišu kvartala i prepolovio zaostatak na 16:23.

Iako su gosti poveli 13 razlike i na početku druge četvrtine (29:16), Mornar je odmah odgovorio serijom 7:0, a onda je na ulasku u posljednji minut uspio da smanji i na tri razlike (38:41), nakon koša i pogođenog dodatnog bacanja Dvaj-

Nakon sedam odigranih kola Mornar ima šest poraza

ta Mareja, ali nije mogao više od toga.

To se najbolje vidjelo u trećoj četvrtini, u kojoj ,,Ponos Bara“nije ubacio nijednu trojku iz pet pokušaja, niti poen u posljednjih četiri i po minuta, a pogodio je svega dva šuta iz reketa (iz sedam pokušaja), odnosno upisao ukupno svega šest poena. Sa tako očajnim napadačkim učinkom, Mornar i nije mogao da se nada bo-

ljem, pa je Mega do kraja dionice stigla do nedostižnih 23 razlike (69:46) i tada riješila pitanje pobjednika…

- Iskreno, prvi put me bilo sramota gledajući kako igramo.

Otkad se bavim ovim sportom prvi put me bilo sramota. Čestitam Megi na više nego zasluženoj pobjedi. Jednostavno, to je nivo mnogo veći od nas. Veliki procenat naših igrača uopšte nije ni blizu

ovog nivoa ABA lige. Ali, najgore je to što, ako i zaostaješ što se tiče talenta, onda bi trebalo da se boriš i pokažeš želju i volju, a mi ovdje jednostavno nemamo ni to. To je najgore. Nemamo ni znanje, a nemamo ni želju i volju - rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević.

Mornar u narednom kolu, 20. novembra, gostuje Crvenoj S. JONČIĆ zvezdi.

Pobjedom protiv Splita, košarkaši Budućnost Volija prekinuli niz od tri poraza na dva fronta

PODGORICA – Budućnost Voli je u razmaku od tri dana igrala mečeve sa dva rivala u žutim dresovima.

Sa različitim uspjehom. Iako je izgledalo da ih ništa ne može zaustaviti na putu ka pobjedi protiv Arisa, pošto su u finišu prvog poluvremena vodili 16 razlike, a devet razlike početkom posljednje dionice, Podgoričani su na kraju doživjeli šokantan poraz od tima iz Soluna (63:65), nakon kojeg je, dan kasnije, trener Petar Mijović odlučio da podnese ostavku. Sa dva šoka u dva dana, ,,plavi“ su u subotu veče dočekali splitske ,,žute“, sa novim imperativom pobjede, a tim koji je vodio pomoćni trener Vladimir Todorović je slavio ubjedljivo (72:58), iako se mučio 25 minuta, posebno u prvom poluvremenu.

Međutim, serija od 12:0 u posljednja dva minuta prvog poluvremena za vođstvo od 37:35 na polovini meča bila je injekcija samopouzdanja za ono što se dogodilo u drugoj polovini treće dionice, kada je Budućnost sa dvije odvojene serije od po 10:0 stigla do nedostižne prednosti od 57:42, nakon čega su u posljednjem kvartalu rutinski priveli meč kraju…

- To je bila utakmica koja nije smjela da se izgubi. Moramo

D. MIJATOVIĆ

Todorović: Nadam se da smo izašli iz mini-krize U utorak sa Ulmom za prekid posta u gostima Ako se u međuvremenu nešto ne promijeni i Budućnost ne nađe novog trenera, Vladimir Todorović će voditi ekipu i u utorak u Njemačku protiv Ulma, na meču 7. kola Evrokupa. Budućnost je do sada doživjela sva tri poraza u gostima, od Turk Telekoma, Kluža i Burga.

- Očekujem tešku utakmicu, ali znamo da imamo šanse, znamo da je ta utakmica izuzetno važna za nas da se priključimo gornjem dijelu tabele. Siguran sam da ćemo svi zajedno dati sve od sebe da prvi put ove sezone iznenadimo u gostima u Evrokupu – rekao je Todorović.

Pred meč sa Ulmom, Budućnost je ispod crte, sa skorom 2-4, odnosno, na sedmom mjestu koje ne vodi u plej-of, prvi put od početka ovog evrotakmičenja. Ulm je trenutno na diobi trećeg mjesta sa četiri pobjede i dva poraza.

- Zbog situacije u kojoj se nalazimo, ovo je, možda, i meč sezone za nas što se tiče plasmana u Evrokupu.

Nalazimo se u periodu tranzicije nakon odlaska prvog trenera, ali, to je, što je. Moramo da se skupimo, odigramo najbolje što možemo i probamo da ostvarimo pobjedu koja bi nam u ovom momentu nevjerovatno značila – rekao je Vladimir Mihailović.

da budemo realni, bili smo u nekoj mini-krizi. Nadam se da smo sad izašli iz nje, i da ćemo već u utorak protiv Ulma imati dobar nastup – rekao je Vladimir Todorović.

Budućnost je protiv Splita imala četvoricu igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom, a jedan od njih je bio Vladimir

Mihailović, koji se vratio u tim nakon tri propuštena meča zbog povrede, i upisao 11 poena, tri skoka i dvije asistencije.

- Iako smo protiv Splita na papiru bili ubjedljivi favoriti, u ovom momentu smo morali da nađemo način da pronađemo pravi ritam, koji je „kliknuo“ i desio se u drugom poluvreme-

nu i izborili smo pobjedu – rekao je Mihailović.

Da li zbog poraza od Arisa, odlaska Mijovića sa klupe ili nečeg trećeg, tek Budućnost je nervozno ušla u meč, sa problemima u realizaciji početkom prve tri četvrtine. ,,Plavi“ su, međutim, u posljednjih 15 minuta pokazali reakciju i sti-

gli do šeste pobjede u sedam mečeva ABA lige i tako održali korak za Crvenom zvezdom i Partizanom, koji, takođe, imaju skor 6-1.

- Meni to nije iznenađenje, iskreno, jer je ekipa od starta sezone trenirala fenomenalno.

Igrači imaju odličan odnos prema svojim obavezama, vrlo su

profesionalni. Zadavoljan sam, prije svega, pobjedom, kao što sam zadovoljan što je bilo i publike, kojoj zahvaljujem ovom prilikom na podršci. Ali, nemamo puno vremena da razmišljamo o utakmici sa Zadrom, moramo da se okrenemo utakmici protiv Ulma – zaključio S. JONČIĆ je Todorović.

Arena

13. i 14. novembar 2023.

Košarka 19

Naše košarkašice pobjedom protiv Švajcarske u 2. kolu kvalifikacija za Eurobasket napravile dodatni iskorak ka cilju

Viza već u džepu

Već nakon prvog kvalifikacionog ciklusa i samo dva meča, crnogorske košarkašice imaju praktično već vizu za Eurobasket u džepu.

Tri dana nakon važnog brejka u Sarajevu, gdje su savladale Bosnu i Hercegovinu, naše košarkašice očekivano lako savladale su Švajcarsku 85:61 i sa maksimalnim skorom čekaju nastavak kvalifikacija, koji je tek za godinu, kada će igrati protiv Luksemburga direktan meč za prvo mjesto u grupi H. Crna Gora je tokom svih 40 minuta imala prednost, a baš kao u Sarajevu, mučila se samo tokom rane faze meča, kada je Jelena Škerović nastojala da razigra što više igračica, ali baš kada su šansu dobijale igračice sa klupe došlo je do pada. Tako je naš tim otvorio utakmicu sa 9:2, imao prednost 13:6, ali nije postigao koš posljednja četiri i po minuta prve dionice, što je Švajcarska (koja je za cijeli meč imala samo jedno bacanje) iskoristila da se vrati (13:12) i imala tri otvorena šuta da nakon prve četvrtine bude čak u ,,plusu“. Kakva-takva neizvjesnost trajala je do sredine druge četvrtine, odnosno, do 15. minuta kada je Haeni pogodila za 24:18. I, to je bilo to od otpora gošći. Za samo četiri minuta Crna Gora pokazala je razliku u klasi i ekspresnom serijom 15:2 stigla do ,,plus 19“ (39:20), čime je prelomila meč

Sudije: Hodža, Mekelova, Cakiraki

Akšam Bulajić Pašić Radonjić Šćepanović Bigović Rejmer Jovanović Leković Mujović Vučetić Živković

9 13 7 10 8 6 6 11 11 4

85

61

(13:12, 28:12, 25:22, 19:15)

68% (19-13) za 1 - (1-0) 48% (63-30) za 2 48% (42-20) za 3 32% (22-7) 29% (14-4) 41 (14+27) Skokovi 41 (11+30) Blokade 4 5 Asistencije 20 14 17 Ukradene lopte 3 7 Izgubljene lopte 24 Faulovi 8 14

Hac 6 Ermanžar 17 Ranisavljević 5 Švarc 11 Stojanov Konstantin 3 Favre 4 Haeni 9 Haide 4 Džekut 2 Martinez -

Debi za Bulajić i Akšam Nakon što su u Sarajevu prve minute za seniorski nacionalni tim upisale Milena Bigović i Lana Vukčević, protiv Švajcarske u Igalu prvi put za našu ,,A“ reprezentaciju nastupile su Novljanke Jelena Bulajić i Sanja Akšam.

Obje igračice su 2007. godište i predstavljaju veliku budućnost. Zanimljivo je da je Jelena Bulajić, igračica Budućnost Bemaksa, koja je zaigrala sedam minuta prije kraja, ovog ljeta igrala na prvenstvu Evrope do 16 i do 20 godina, a u istoj godini stigla je da debituje i za seniorsku selekciju.

Naše košarkašice proslavile su trijumf sa navijačima

Grupa H Luksemburg - BiH Crna Gora - Švajcarska 1. Crna Gora 2. Luksemburg 3. Švajcarska 4. BiH

2 2 2 2

77:64 85:61 2 2 0 0

0 0 2 2

+45 +21 -32 -34

4 4 2 2

U narednom kolu (7. novembra 2024. godine) sastaće se: BiH - Švajcarska i Luksemburg - Crna Gora.

i otklonila dileme da može biti neizvjesnosti, a već najavila da je čeka još jedna rutina...

Prvo je Maja Bigović, nakon ofanzivnog skoka lijepo pogodila za prvu dvocifrenu razliku (28:18), a onda je velikom energijom igračica sa klupe (Radonjić, Šćepanović), uz Živković, Vučetić i Mujović, Crna Gora digla razliku i

Sa dva trijumfa u prva dva kola sada je našim damama jedini konkurent Luksemburg, protiv kojeg ćemo za tačno godinu igrati direktan okršaj u borbi za prvo mjesto u grupi i direktan plasman na Eurobasket najavila da je u nastavku meča čeka lagan posao.

Amerikanka Tara Rejmer, koja je postigla prvih šest poena za našu selekciju, nije imala potrebe da bude mnogo u rotaciji, već su mlade igračice iskoristile priliku da se dokažu. Švajcarska nije mogla da prati ritam ,,crvenih“, ni-

RADONJIĆ: Ispunjen cilj Meč je obilježila Zorana Radonjić, koja je sjajnom igrom i u odbrani i u napadu, pokazala da je stasala da bude ne samo adut sa klupe već da ima važnu ulogu u našem nacionalnom timu. Baranka

je blistala u duelu protiv Švajcarske.

– Opravdale smo ulogu favorita. Nije bilo mnogo vremena, jer smo imale malo zajedničkih treninga, ali smo odradile ono što je bio cilj, a to je dvije pobje-

de na startu kvalifikacija.

Sada je, naravno, mnogo lakše. Pokazale smo da zaslužujemo da budemo na prvenstvu Evrope i očekujem da ćemo i u nastavku kvalifikacija biti maksimalne i ciklus završiti na najbolji način – rekla je Radonjić.

je imala rješenja za agresivnu odbranu, pa je tražila teške šuteve, a uz brojne izgubljene lopte, naš tim lako je pravio razliku, tako da je u 28. minutu, nakon poena Bigović na semaforu pisalo – 63:42, dok je rekordna razlika iznosila ,,plus 32“ (81:49).

Upravo Maja Bigović, mla-

di centar Budućnost Bemaksa, imala je najbolju partiju u dresu reprezentacije (10 poena, šut iz igre 5/6, uz 5 skokova), a tokom posljednje dionice petorku su uglavnom činile četiri igračice podgoričkog kluba, gdje je i Zorana Radonjić (13 poena, pet ukradenih lopti, tri skoka i dvije asisten-

cije) dokazala da ima sve veću ulogu...

Na taj način, prvi ciklus završen je idealno, a za godinu, kada se nastavljaju kvalifikacije, sigurno je da će naše mlade igračice steći dodatno iskustvo, pa je samim tim jasno da je osmi uzastopni plasman na Eurobasket već na vidiku! R. PEROVIĆ

Od danas do neđelje na Zlatiboru se igra drugi turnir ABA 2 lige

Po dvije pobjede domaćina i gostiju u mečevima NBA lige

Sutjeska i Podgorica u borbi za nove pobjede PODGORICA – Mjesec nakon prvog u Subotici, danas na Zlatiboru počinje drugi „balon“ ABA 2 lige, na kojem će Sutjeska i Podgorica, kao i ostali timovi, do kraja nedjelje odigrati po tri meča.

I Podgorica i Sutjeska su u prvom „balonu“ upisali po pobjedu i poraz, pa će pokušati da skor pobjeda uvećaju u naredna tri meča.

Sutjeska večeras igra protiv slovenačkog Šenčura (21 čas), u četvrtak je rival MZT (15 h), a u nedjelju Vojvodina (12 h).

- Igramo protiv ozbiljnih ekipa, za svaku će trebati različita priprema i drugačiji stil igre.

Imali smo vremena da se pripremimo, radili smo, trenirali. Veliki hendikep je gubitak Tomaševića, jer je to jedan od naših najvažnijih igrača u rotaciji. Jednom timskom igrom, zajedništvom, pokušaćemo da reagujemo na taj problem. Veliki hendikep za nas je i što nema lige – ne možemo da se pripremamo kroz takmičarske, već zakazujemo prijateljske

Dvorana: ,,SC ,,Igalo“.

Gledalaca: 400.

utakmice. Ali, mislim da smo uspjeli da uradimo dobar posao, da ih imamo dovoljno da analiziramo greške i popravimo to što je trebalo da se popravi. U jednom dobrom raspoloženju dočekujemo ovaj „balon“ da pokušamo da ostvarimo što bolji rezultat – rekao je centar Nikšićana Filip Barović. Đorđe Otašević poručuje da je ekipa spremna za naredne izazove.

- Očekuju nas tri kvalitetne utakmice. Mislim da smo spremni, jako smo trenirali. Primjetno je odsustvo Tomaševića, ali imamo duboku rotaciju. Igrali smo prijateljske utakmice na kojima smo obratili pažnju na detalje, pokušali da unaprijedimo igru u odbrani i napadu. Mislim da smo spremni za sve što nas očekuje. Idemo puni samopouzdanja – kazao je Otašević.

Podgoricu očekuju mečevi protiv Šibenke (večeras od 18 časova), Spartaka (srijeda u 21 sat) i Šenčura (petak, 21 h).

- Očekuje nas jako bitan turnir na Zlatiboru, gdje ćemo odi-

Boston bolji od Toronta, Baksi pali u Orlandu

grati tri zahtjevne utakmice u samo pet dana. Imali smo dovoljno vremena nakon prvog turnira u Subotici da se dodatno spremimo za nova iskušenja i sigurno da sa nestrpljenjem očekujemo nove utakmice. Što se prvog protivnika tiče, Šibenka je vrlo dobra i mlada ekipa, koja ima svoje kvalitete, a koje ćemo mi pokušati da svedemo na minimum. Uz našu energiju i fokus mislim da pobjeda neće izostati. Imamo iskustva sa igranjem ovakvih turnira i znamo koliko je bitno i dobro na psihološkom planu kada se krene na pravi način, odno-

sno, kada se trijumfom započne ,,balon“ – kazao je za klupski sajt Marko Kljajević, prvotimac Podgorice.

U odnosu na početak sezone, Podgorica je dobila pojačanje na poziciji pleja – stigao je Brendon Sli, koji će već danas imati priliku da debituje.

- Sigurno da iz turnira u turnir rastemo. Pojačani smo sa još jednim igračem na poziciji pleja, tako da se nadam da ovaj roster koji imamo može da ispuni očekivanja od ovog turnira, gdje ćemo, siguran sam, pokazati da imamo veliki potencijal – dodao je Kljajević.

S. J.

Boston je bio ubjedljiv protiv Toronta 117:94, a nakon devet poena prednosti (55:46) na poluvremenu, Seltiksi su u posljednjoj dionici imali i 30 poena prednosti (103:73), tako da je samo bilo pitanje kojom će razlikom završiti susret.

U redovima pobjedničke ekipe, koja je sada na skoru 7-2, dominirali su Džejlin Braun i Džejson Tejtum. Braun je postigao 29 poena, uz pet skokova i dvije asistencije, dok je Tejtum završio susret sa 27 poena, pet skokova i četiri asistencije.

Kristaps Porzingis je dodao 21 poen, uz sedam skokova i tri asistencije.

Kod Reptorsa, najefikasniji je bio Paskal Sijakam sa 17 poena, Denis Šruder je dodao 14, a Malahi Flin i Jakob Pelts po 12 poena.

Milvokiju nije pomogla ni odlična partija Janisa Adetokumba. Na gostovanju Orlandu postigao je 35 poena, uz deset skokova i sedam asistencija, ali

je tim sa Floride slavio sa 112:97.

Paolo Bankero je vodio tim Orlanda do pobjede, postigao je 26 poena, koš manje postigao je Franc Vagner, Džejlen Sags je dodao 20 poena, a Moric Vagner 19.

Golden Stejt je kod kuće doživio poraz od Klivlenda, 110:118.

Kavalirsi su uspjeli da se oporave poslije poraza od Oklahome, ovo im je bila četvrta pobjeda u sezoni.

U redovima Klivlenda istakli su se Kris Levert sa 22, odnosno, Donovan Mičel sa 21, dok su po 19 postigli Evan Mobli i Darijus Garland. Kod Voriorsa je Stef Kari susret završio sa 30 poena, Klej Tompson je dodao 14, a Džonatan Kuminga 12.

Košarkaši Majamija savladali su Atlantu 117:109. Najefikasniji u pobjedničkoj ekipi bio je Bem Adebajo sa 26 poena i 17 skokova. Za Hokse je Tre Jang postigao 27 poena, a Bogdan Bogdanović je, pored 15 poena, imao i tri skoka i jednu asiS. J. stenciju.

Arena

20 Fudbal

13. i 14. novembar 2023.

KVALIFIKACIJE ZA EVROPSKO PRVENSTVO: ,,Sokoli“ se okupili pred mečeve sa Litvanijom i Mađarskom

Crnogorskim fudbalerima je poslije oktobarskog poraza od Srbije (3:1) ostao tek promil šanse da se nađu na Evropskom prvenstvu 2024. godine i za takav epilog potrebno je da se desi čudo – da u četvrtak pobijede Litvaniju kod kuće, pa u nedjelju Mađarsku u gostima, a da Bugarska - koja ima samo dva boda u grupi G - savlada Mađare ili Srbe.

- Dok postoje šanse, sportski i ljudski je nadati se. U fudbalu je sve moguće, voljeli bismo da posljednji meč odlučuje o plasmanu. Ali idemo utakmicu po utakmicu. Fokus je prvo na Litvaniju – naglasio je selektor Miodrag Radulović na jučerašnjem okupljanju reprezentacije.

I dalje su svježe rane sa gostovanja Litvaniji u septembru, kada je Crna Gora poslije preokreta u 89. bez pobjede ostala u četvrtom minutu nadoknade (2:2).

Sa dva boda izgubljena u Kaunasu, sada bi bila u povoljnijoj poziciji.

- Zbog onog što se dešavalo u prethodnim utakmicama sa narednim protivnicima, a i zbog naših ambicija, želimo da ove kvalifikacije završimo na najbolji mogući način, prikažemo dobru igru i zabilježimo pobjedu. Motiv više je svakako taj što će ovo biti posljednja utakmica pred našim navijačima i želimo da se od njih oprostimo na pravi način, da im zahvalimo pobjedom – istakao je Radulović.

- Litvanci su naši dužnici, dobro se sjećamo kako smo u po-

D. MIJATOVIĆ

Radulović: Želimo šest bodova, nadamo se dok postoji šansa

Radulović juče radio sa šestoricom igrača

sljednjem trenutku izgubili dva boda. Poslije te utakmice mnogo su podigli formu, promijenili sistem, a mi smo možda ovdje dočekani ,,na nož“ poslije te utakmice kao da su oni autsajderi. Pokazali su kvalitet u drugom dijelu kvalifikacija, demonstrirali ga u Bugarskoj (pobjeda od 2:0, prim. aut), kao i u utakmici sa Mađarskom (2:2). Čeka nas motivisan i kvalitetan rival, ali siguran sam da ukoliko ponovimo izdanja na našem terenu, imamo kvalitet

da zabilježimo pobjedu.

OTPAO MUGOŠA

,,Sokoli“ će prvi trening u kompletnom sastavu odraditi tek u utorak, a ni ovog puta Radulović ne može da računa na sve igrače.

- Protiv Litvanije ćemo biti lišeni pomoći Stefana Savića zbog kartona, Stefan Mugoša u ovoj akciji neće biti sa nama zbog povrede koljena, a hendikep je što neće igrati ni Marko Bakić. S druge strane, vra-

ćaju se Igor Vujačić i Marko Vešović – kazao je Radulović.

Crna Gora je u šest mečeva sakupila osam bodova, šest manje od Mađarske, pet od Srbije.

Litvanija ima samo dva boda manje od ,,sokola“ i – uprkos tome što ne donosi plasman na EP – bilo bi važno makar sačuvati treće mjesto u grupi.

- Želimo da održimo kontinuitet. Počeli smo dobro kvalifikacije, pa su došle utakmice gdje smo više pokazali na terenu nego što smo bodov-

no dobili. Upravo su Litvanija i Mađarska ekipe protiv kojih ćemo htjeti da odigramo dopadljiv fudbal i osvojimo šest bodova – izjavio je Radulović.

NADA U BUGARE

U situaciji kada je pred posljednji kvalifikacioni termin gubila (gotovo) sve šanse za odlazak na veliko takmičenje, Crna Gora je znala da finiš odradi toliko loše da se zaboravljalo ako je što bilo dobro tokom ciklusa.

Grupa G 16. NOVEMBAR 18.00 – Bugarska – Mađarska 20.45 – Crna Gora – Litvanija 19. NOVEMBAR 15.00 – Mađarska – Crna Gora 15.00 – Srbija – Bugarska 1. Mađarska 2. Srbija 3. Crna Gora 4. Litvanija 5. Bugarska

6 7 6 7 6

4 4 2 1 0

2 0 1 2 2 2 3 3 2 4

11:4 14 13:7 13 6:8 8 8:12 6 3:10 2

Kako zadržati fokus i motiv na visokom nivou kada se zna da je plasman na Euro u Njemačkoj u domenu naučne fantastike...

- Motiv nam je da osvojimo što više bodova. Prva prilika za to je utakmica sa Litvanijom, a vidjećemo što će se desiti u Bugarskoj na meču sa Mađarskom. Ne bih bio iskren kad bih rekao da nećemo ispratiti što se tamo događa. Ipak, fokus je na nama, da pokažemo dobru igru i osvojimo tri boda. Nakon toga ćemo se spremati za Mađarsku, pokazali smo u Podgorici da možemo da joj budemo dostojan rival. Na kraju krajeva, u posljednjih 14 utakmica Mađari jedino nijesu postigli gol Italijanima i nama. Imamo motiva napretek da kvalifikacije završimo na pravi način – naglasio je Radulović.

Mađarima i remi protiv Bugara obezbjeđuje mjesto na kontinentalnom šampionatu, ali će u svakom slučaju tribine velelepnog stadiona ,,Ferenc Puškaš“ biti ispunjene u nedjelju od 15 sati.

Selekcija Marka Rosija ima posebno dobru podršku na Starom kontinentu.

- Lijepo je što će biti pune tribine u Budimpešti, zato se i igra fudbal. Fokus je ipak prvo na Litvaniju, da se što bolje pripremimo, nadam se da će svi igrači zdravi završiti nastupe u svojim klubovima. Plan i ideja za igru postoji, nadam se da ćemo u četvrtak to sprovesti u djelo – prokomentarisao je naš selektor.

Loš teren mogao bi da oteža sprovođenje plana.

- Isti će biti uslovi i za njih i za nas. Odavno smo to prihvatili i ne tražimo u tome alibi. Kako god bude, izaći ćemo motivisani da odigramo što bolju partiju i zabilježimo pobjedu – zaključio je selektor Miodrag RaduN. KOSTIĆ lović.

Arena

13. i 14. novembar 2023.

Fudbal

21

PREMIJER (12. KOLO): Siti tri puta vodio, Čelzi u 95. do boda

U Londonu je viđen pravi triler, meč sa dva preokreta, a odlučen je u petom minutu nadoknade kada je Kol Palmer realizovao jedanaesterac koji je skrivio Dijaš faulom nad Brojom u šesnaestercu Sitija.

- Bili smo veoma blizu pobjede, ali imamo osjećaj kao da nijesmo bili pravi mi. Znamo što moramo da promijenimo, a Čelzi zaslužuje čestitke. Sjajan su tim – kazao je Rodri, fudbaler Sitija.

Tim Pepa Gvardiole je prvi poveo - Kukurelja je u šesnaestercu oborio rivala, a siguran iz jedanaesterca bio je Erling Haland u 25. minutu. Čelzi je uzvratio četiri minuta kasnije, kada je Galager centrirao iz kornera, Tijago Silva neometan pogodio glavom na prvoj stativi.

Siti je potom imao šansu preko Fodena, ali se mreža ponovo zatresla na drugoj strani - Rahim Sterling je u 37. minutu postigao gol protiv svog bivšeg kluba.

Priliku da izjednači dobio je Haland, spriječio ga je golman Sančes, ali je bio nemoćan u prvom minutu nadoknade kod šuta Akandžija na asistenciju Bernarda Silve.

Samo dva minuta igre u nastavku dovoljno je bilo Sitiju

DRUGA LIGA, 16. KOLO

Remi u derbiju

da drugi put povede. ,,Građani“ su do 2:3 stigli iz kontre – Alvares je bio asistent, Haland strijelac.

Palmer je propustio šansu da izjednači, ali nije Nikolas Džekson u 67. minutu – nova promjena rezultata (3:3).

Spektakl je nastavljen u finišu.

Malo Gusto je propustio veliku priliku za Čelzi, da bi u 86.

Rodri šutirao iz daljine, a lopta od noge Tijaga Silve završila u mreži za vođstvo Sitija.

Siti je bio nadomak pobjede,

ali je ostao bez dva boda. Tragičar je bio Dijaš koji je napravio penal, a zaslužen remi Čelziju donio je Palmer.

- Ostao sam miran. Neću radim da vježbam izvođenje jedanaesteraca jer to ne radim. Radim na svojim prirodnim sposobnostima – izjavio je Palmer, doskorašnji fudbaler Sitija.

- Bilo mi je vrlo čudno što sam prvi put igrao protiv Sitija. Izuzetno poštujem klub u kojem sam proveo 15 godina i lijepo je bilo vidjeti neke prijatelje –

Sutjeska nije pobijedila ni „fenjeraša“ prvoligaške tabele

FSCG

Pauza dolazi u pravo vrijeme

Sa meča Mladost – Sutjeska

NIKŠIĆ – Fudbaleri Sutjeske imali su veliku priliku da dođu na treće mjesto Meridianbet Prve crnogorske lige i koliko-toliko se približe prvoplasiranom Dečiću, ali su u duelu sa posljednjeplasiranom ekipom Mladost Donja Gorica osvojili samo bod (1:1).

Jasno je već od početka šampionata da Sutjesci ove sezone ne ide ni približno planirano i zbog toga nakon 16 odigra-

nih mečeva ima svega 23 boda, čak deset manje od Dečića.

Imaju izabranici Vladimira Jankovića samo pet pobjeda i čak osam remija, a gol razliku „plus 6“. Mladost je minulog vikenda uspjela čak da povede, pa bi se moglo zaključiti da je Nikšićanima dobro što su donijeli i bod, tim prije što je evidentno da im je u ovom šampionatu najgora karika vezni red.

Priznaje i kapiten Nikšićana

Vladan Giljen da su loše počeli posljednju utakmicu, ali kaže i da je teren bio izuzetno loš.

- Uslovi su bili katastrofalni, teren težak i to je natjeralo i nas i domaćina da „preskačemo“ igru. Naravno, nije to opravdanje, jer njima je bilo kao i nama, ali oni su prvi iskoristili priliku ili bolje reći našu nesmotrenost. Srećom, vrlo brzo smo se vratili u igru, izjednačili, pa u finišu imali priliku i da preokrenemo, ali... Ko zna, možda je neriješen ishod i najrealniji, a sad slijedi prvenstvena pauza i siguran sam da nam dolazi u pravo vrijeme. Mislim da naš sastav zaslužuje bolju poziciju na tabeli i da ćemo igrati sve bolje kako bude vrijeme odmicalo, da će i mladi igrači biti sve zreliji i efikasniji - zaključuje Giljen nakon susreta na ,,DG areni“.

Naredni meč Sutjeska će igrati s liderom tabele, ekipom Dečića, i to 25. novembra kraj Bistrice, a to će biti još jedna velika provjera da li je prošlosezonski vicešampion spreman da se i ove sezone bori za mjesto koje bi ga odvelo na međunarodnu scenu. Ispostavilo se da je priča o osvajanju titule ove takmičarske godine preambiciozna za ,,plavo-bijele“.

Ra. P.

dodao je Palmer.

Siti je lider sa 28 bodova, jednim više od Liverpula i Arsenala, a dva od Totenhema.

Liverpul je pobijedio Brentford (3:0) uz dva pogotka Mohameda Salaha i jedan Dioga Žote, a u narednom kolu igraće derbi sa Sitijem.

Aston Vila nakon pobjede nad Fulamom (3:1) ima samo tri boda manje od lidera, Brajton je remizirao sa Šefild junajtedom (1:1), a Vest Hem bio bolji od Notingem foresta (3:2). Ne. K.

PODGORICA – Derbi meč između Bokelja i Otranta obilježio je 16. kolo, a remi (1:1) timova koji imaju najveće ambicije dodatno je unio neizvjesnost u vrhu tabele.

Međutim, situacija u gornjem dijelu je identična kao i prije ovog kola, jer je bod osvojila i Podgorica, koja je remizirala protiv Koma na Zlatici (1:1)...

Kada je u pitanju derbi u Kotoru, Ulcinjani su imali prednost.

Pogodio je sjajni Japanac Ajumu Nišimura, koji je pogodio u 63. minutu. I, sve je djelovalo da bodovi idu za Ulcinj. Ali, domaći tim nije se predavao, a nakon ulaska Pepića i Sklendera, Bokelj je krenuo na sve ili ništa. Napadačka igra isplatila se Kotoranima u 80. minutu, kada je Fatih Muković prevario Arbena Mećikukića - 1:1.

S identičnim rezultatom završen je i lokalni derbi Kom – Podgorica, a bodom tim iz Lješkopolja propustio je priliku da stigne lidera. Kom je, čak, imao prednost – pogodio je Luka Mihaljević u 48. minutu, ali je goste spasio rezervista Petar Prelević, koji je postigao gol za izjednačenje u 76. minutu.

Važnu pobjedu u duelu timo-

Tabela 1. Bokelj 16 10 5 1 26:14 35 2. Podgorica 16 9 5 2 33:14 32 3. Otrant 16 8 6 2 24:13 30 4. Grbalj 16 6 5 5 26:25 23 5. Lovćen 16 6 3 7 17:27 21 6. Igalo 16 6 1 9 19:20 19 7. Internacional 16 4 6 6 19:19 18 8. Kom 16 5 3 8 19:23 18 9. Iskra 16 5 2 9 19:27 17 10. Berane 16 2 2 12 14:34 8 U narednom kolu (19. novembra) sastaju se: Lovćen - Igalo, Grbalj - Iskra, Internacional - Kom, Podgorica - Bokelj i Otrant - Berane.

va sa začelja ostvarila je Iskra, koja je savladala Internacional - 2:0. Danilovgrađani su se dugo mučili, ali je trijumf osigurao Ognjen Rolović. Pouzdani napadač prvo je u 71. minutu pogodio sa bijele tačke, a zatim u 82. minutu definitivno osigurao tri boda svom timu. Iskra je ostala u opasnoj zoni, ali je sada na samo bod od Koma, Internacionala, a na dva od Igala.

Iznenađenje je napravila ekipa Berana. Nakon 10 utakmica bez trijumfa, ,,fenjeraš“ je ostvario trijumf kada se najmanje očekivalo. Beranci su savladali kao gosti Igalo – 2:0. Veliki brejk Berancima donio je rezervista Vasilije Osmajić, koji je pogodio R. P. u 49. i 58. minutu.

Kadetska reprezentacija od 15. do 21. novembra igra kvalifikacije za EP

Kavaja odabrao 20 igrača PODGORICA - Selektor kadetske fudbalske reprezentacije Crne Gore Radovan Kavaja objavio je konačan spisak igrača za nastup u grupi 5 preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, od 15. do 21. novembra.

Kavaja na turnir u Portugalu vodi 20 igrača - golmani: Tomaš Đurović (Iskra), Danis Muković (Novi Pazar, Srbija); odbrana: Zarija Mugoša, Vojislav Jokić, Lazar Martinović (Budućnost), Maksim Đukić (Berane), Miloš Maraš (Grafičar, Srbija), Luka Šćekić (Budva), Todor Miljanić (Sutjeska), Vasilije Novaković (Arsenal); vezni red: Petar Barjaktarović (Berane), Mladen Račić (Podgorica), Luka Perović (Mornar), Vuk Pavićević, Lazar Savović (Budućnost), Matija Nikčević (Sutjeska), Nikola Balević (Budva), Petar Jauković (Vojvodina, Srbija), Vuk Vlahović (Dinamo Zagreb, Hrvatska); napad: Andrej Kostić (Budućnost).

Uz domaćina turnira Portugal i Crnu Goru, u grupi 5 se nalaze i Češka i Albanija. Plasman u

FSCG

Spektakularan meč odigrali su Čelzi i Mančester siti, ishod je na kraju bio realan – 4:4 na ,,Stemford bridžu“.

X/PREMIER LEAGUE

Spektakl u Londonu

Grupa 5 15. NOVEMBAR 13.30 - Crna Gora - Češka 18.00 - Portugal - Albanija 18. NOVEMBAR 13.30 - Češka - Albanija 16.00 - Portugal - Crna Gora 21. NOVEMBAR 17.00 - Češka - Portugal 17.00 - Albanija - Crna Gora

elitnu rundu izboriće dvije najbolje plasirane ekipe iz grupe, kao i pet najboljih trećeplasiranih selekcija.

- Imaćemo izuzetno jaku konkurenciju u kvalifikacijama.

Prvi cilj nam je da budemo takmičari i konkurentni u svakoj utakmici. Mislim da smo spremni za to, intenzitet i kvalitet treninga prethodnih dana daju

nam pravo za to. Na ovako jakim utakmicama ćemo i najbolje vidjeti koliko smo blizu ili daleko od tog vhunskog nivoa – kazao je selektor Kavaja. ,,Sokoli“ turnir otvaraju utakmicom sa Češkom (15. novembar), tri dana kasnije sastaju se sa Portugalom, dok je Albanija rival u posljednjem kolu, koje se igra 21. novembra.

- Tri jake utakmice u devet dana mogu nam stvoriti problem na fizičkom planu, pogotovo za utakmicu posljednjeg kola.

Ipak, nema predaje unaprijed, želimo da odigramo na gornjoj granici svojih mogućnosti, jer jedino tako možemo da se nadamo dobrom rezultatu – doR. P. dao je Kavaja.

Arena

13. i 14. novembar 2023.

Remi „plavih“ u Brestu u režiji Nađe Kadović

Ne znam kako, ali sam znala Muški A tim bolji od Albanije, da je moj dame slavile protiv Češke posljednji šut U Budvi odigrano drugo kolo na 24. ekipnom prvenstvu Evrope u šahu

BUDVA - Poraz u prvom kolu od Jermenije na ekipnom prvenstvu Evrope u šahu nije obeshrabrio izabranike Dragana Kosića, naprotiv, naša najbolja selekcija upisala je ubjedljivu pobjedu protiv Albanije od 3,5:0,5, a uspjeh u ovom meču najavio je Nikola Đukić koji je poslije samo 17 poteza primorao na kapitulaciju Dritana Mehmetija.

Zatim je Denis Kadrić remizirao sa Ljambi Paškom, da bi se Luka Drašković protiv Zina Valešnje postarao za konačan trijumf, a Nikita Petrov ovjerio slavlje protiv Franca Ašikua. Tako su naši najbolji matadori uknjižili prva dva boda u turnirsku tabelu sa 38 reprezentacija.

Litvanija je sa 3,5:0,5 opravdala ulogu favorite protiv naše B selekcije, a pola poena je osvojio Peko Đurović u parti-

ji sa Rokasom Klabisom. Njegovi saigrači Aleksandar Tomić, Andrej Šuković i Miloš Pečurica čestitali su Tomasu Laurusasu, Valeriju Kozakovskom i Pauliusu Pultinevičiusu. Žrijeb nije bio naklonjen ni našoj C ekipi koja je sa maksimalnih 4:0 poražena od Moldavije, a jedinice su upisali Ivan Šicov, Andrej Malovej, Viktor Bologan i Jegor Laškin protiv Blaža Kalezića, Marka Krivokapića, Veljka Draganića i Vuka Miletića.

Ali zato čestitke damama koje su minimalnim rezultatom 2,5:1,5 pobijedile Češku. Alena Skvorcova i Mateja Popović su primorale na kapitulaciju Anu Lhotsku i Olgu Sikarovu, dok je Aleksandra Milović podijelila poen sa Julijom Movsesijan, a izgubila je Nikolina Koljević od Natalije Konakove.

Važniji rezultati drugog kola (muškarci): Njemačka - Mađarska 2,5:1,5, Austrija - Norveška 2,5:1,5, Češka - Engleska 2:2, Jermenija - Hrvatska 2:2, Izrael - Španija 2,5:1,5, Francuska - Turska 2,5:1,5, Italija Srbija 1,5:2,5, Holandija - Grčka 2,5:1,5, Poljska - Slovenija 2,5:1,5...

Tabela poslije drugog kola: Njemačka, Francuska, Holandija, Poljska, Srbija i Izrael po 4 meč boda...

Važniji rezultati drugog kola (dame): Španija - Gruzija 3:1, Azerbejdžan - Holandija 2,5:1,5, Ukrajina - Švajcarska 2:2, Mađarska - Bugarska 2:2, Francuska - Engleska 3,5:0,5, Srbija - Jermenija 2,5:1,5, Poljska -Slovačka 3:1, Norveška Njemačka 0,5:3,5...

Tabela poslije drugog kola: Azerbejdžan, Njemačka, Srbija i Francuska po 4 meč boB. K. da itd.

PODGORICA – Idealan kraj za ,,plave“ u Brestu, ogromna satisfakcija za 19-godišnju Nađu Kadović.

Rukometašice Budućnost Bemaksa sa prvim bodom u gostima, u 7. kolu grupne faze Lige šampiona, pokrenule su ponovo priču oko plasmana u osminu finala elitnog takmičenja.

Do pred sam meč igračice Bojane Popović bile su još i daleko od šestog mjesta u grupi A koje vodi dalje, jer je Brest bio ispred sa pobjedom više, a Debrecin i Bukurešt čak sa dvije.

Nijesu bile ni u idealnoj situaciji jer su u sami finiš meča domaće vodile golom razlike, uz bonus napada, ali, na sreću, raspoložena Valerija Ma-

slova nije uspjela da pogodi za ,,plus dva“. U preostalih 14 sekundi Bugarka Mari Plamenova Tomova pokušala je da izjednači rezultat, a odbijena lopta je završila u ruke Kadović koju nije pokolebao trenutak važnosti. Četiri sekunde do kraja pogodila je za 20:20 i donijela ekipi šansu da 18. novembra u Podgorici sa pobjedom preteknu francusku ekipu i sa ogromnim samopouzdanjem, nakon pauze zbog Svjetskog prvenstva, sačeka nastavak takmičenja.

- Bilo je teško, ali smo odradile veliki posao u protekle dvije sedmice jer smo se maksimalno posvetile rivalu. Analizirali smo ih dobro, gledali situacije iz kojih bismo mogli da poen-

tiramo. Odnosno, gdje da napadamo i što treba najviše da branimo. Mislim da smo bile fokusirane na našu igru. U jednoj baš dobroj atmosferi, koja nije mogla da dopre do nas, došli smo do velikog boda – kazala je Kadović. ,,Plave“ su u 50. minutu imale dva gola prednosti (17:15). Na šest i po minuta do kraja vodile su 18:17, ali vrlo brzo, nakon isključenja Andrijane Popović i nakon što je Barbosa iskoristila sedmerac i pogodila za 19:18 - nakon tehničke greške gošći, Kadović je golom ponovo vratila tim u egal. Mogle su možda ,,plave“ do nove prednosti jer je Brest zbog greške prilikom izmjene dobio dva minuta kazne, ali... Kazna, zbog slabijih

holandski Dinamo iz Apeldorna. Prvi meč je na programu 29. novembra u Holandiji, revanš je sedmicu kasnije u Budvi.

Tim iz Inzbruka je vodio od početka prvog seta, a odvojio se sredinom seta, kada je poveo 15:9 i onda je rutinski sačuvao prednost do kraja. U drugom se-

tu su Budvani odolijevali do 5:7, a onda je Hipo Tirol serijom 5:0 otišao na „plus sedam“ (12:5) i uhvatio zalet za 2:0 u setovima.

Budva ni u trećem setu nije uspjela nijednom da povede, Hipo Tirol Inzbruk je odmah poveo 3:0, prednost je rasla do „plus osam“ (20:12), pa nije bilo dileme da će duel biti završen u tri seta.

Bošković je ukazao priliku igračima sa manjom minutažom, a uopšte nije igrao kapiten Balša Radunović. Benjamin Hadžisalihović bio je najuspješniji poenter Budve na meču – osvojio je 11 poena, jedan više od Lazara Dodića.

S. J.

Druga runda kvalifikacija za LŠ u odbojci

Poraz Budvana Hipo Tirol Budva

3 0

BEOGRAD – SC „Master“.

Gledalaca: 70. Sudije: Mihlic (Poljska), Kuculas (Grčka).

Rezultat po setovima: 25:20, 25:14, 25:18. Poeni iz napada: Hipo Tirol 43, Budva 31. Poeni iz bloka: Hipo Tirol 15, Budva 6. Poeni iz servisa: Hipo Tirol 3. Greške: Hipo Tirol 15, Budva 14.

HIPO TIROL: Franses 12, Rikabona (libero 2), Veber 15, Jovanović 2, Mekintoš (libero 1), Nat 6, Grambiler, Branš 2, Varblane 7, Ješko 1, Orlej 3, Krontaler 12, Salsi 1, Etlinger.

BUDVA: Močić (libero 1), Miljanić 4, Lečić, R. Milenković, Rađenović, Radunović, Radonić, Hadžisalihović 11, Krivokapić (libero 2), V. Milenković 6, Ćinćur 4, Dodić 10, Ječmenica 2.

Odbojkaši Budve završili su

ovogodišnji nastup u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Nakon što su uspješno preskočili prvu rundu, sa dvije pobjede i porazom, Budvani su na turniru druge runde kvalifikacija upisali sva tri poraza, od španskog Guaguasa (3:0), domaćeg Partizana (3:1) i danas

od austrijskog Hipo Tirola sa 3:0. Tim Miljana Boškovića je, tako, turnir završio na posljednjem mjestu, ali je plasmanom u drugu rundu već napravio uspjeh. Uz to, za Budvane to nije kraj evropskih nadmetanja, jer će nastaviti u CEV kupu, a rival u šesnaestini finala je

Crnogorski bokser zaustavljen na startu Evropskog prvenstva do 22 godine

Smolović poražen prekidom u drugoj rundi PODGORICA – Crnogorski bokser Đorđe Smolović poražen je na startu Evropskog prvenstva za takmičare do 22 godine, koje je počelo u Mediteranskom sportskom centru u Budvi.

Naš takmičar, koji je nastupio u kategoriji do 71 kilogram, pora-

žen je nakon prekida u drugoj rundi od Poljaka Dariuša Znameca. Danas (17.30 h) nastupa Petar Liješević u kruzeru, koji boksuje peti meč, a sedmi u toj sesiji je Nikola Lekić koji boksuje u teškoj kategoriji.

Tokom šampionata nastupiće još četiri crnogorska bok-

sera i dvije bokserke. Bojana Gojković će boksovati sa Rebekom Doboš iz Mađarske a Nina Radenović protiv Gejl Daćione sa Malte. Tomislavu Đinoviću rival će biti Elijas Idrizi iz Danske, Luki Gačeviću Hrvat Marin Jelačić.

Petru Liješeviću će se suprot-

staviti Estonac Anton Vinogradov, a Nikoli Lekiću Moldavac Danijel Čojočari.

Takmičenje koje je okupilo 300 učesnika iz 35 država održaće se do 17. novembra u Budvi, a onda su finalne borbe na programu 19. novembra u ,,MoraR. P. či“.

BREST

ŠSCG

22 Sportski miks

Arena

13. i 14. novembar 2023.

Sportski miks 23

EHF EVROPSKA LIGA ZA RUKOMETAŠE (3. KOLO): Lovćen u utorak dočekuje Kadeten Šafhauzen

Rukometaši Lovćena nastup u EHF Evropskoj ligi počeli su porazom od norveškog Elveruma (37:25), sedam dana kasnije u ,,Bemaks areni“ očekivano lako pobijedio ih je i njemački gigant Flensburg (35:19).

Poslije dva meča koja su dokazala da je crnogorski prvak apsolutni autsajder u grupi E, ekipa Pera Miloševića nada se da bi u utorak veče (20.45 sati) kao domaćin mogla da pruži jači otpor Kadeten Šafhauzenu. Pitanje je koliko je to realno ako se uzme u obzir da je švajcarski tim u prošlom kolu savladao Elverum (32:30) od kojeg je Lovćen izgubio 12 razlike...

- Svima je bilo jasno da je Flensburg veliki favorit grupe, ali mislili smo da je Elverum bolji od Kadeten Šafhauzena. Ipak, naš naredni rival pokazao je kakav kvalitet ima i koliko znači to što dugo igra na vrhunskom nivou. Autsajderi smo, ne samo u ovom meču, ali mislim da možemo da se nosimo s njima. Pokazale su to prve dvije utakmice koje smo igrali, odnosna prva poluvremena tih duela kada smo djelovali vrlo dobro – rekao je Bogdan Petričević za Pobjedu.

Iskusni bek, jedan od stubova odbrane cetinjskog tima, smatra da to što je Lovćen u drugom poluvremenu bio potpuno nemoćan u oba meča nije posljedica samo fizičke spreme.

- I Flensburg i Elverum imaju veću rotaciju od nas, a i ove sezone su već odigrali 10-15 utakmica na vrhunskom nivou. Mi nema-

MLADOST JE ADUT „PLAVIH“: Nađa Kadović

Dva posljednja ,,Plave” su gola za podimale visok goričku ekipu postotak postigla je šuta u Brestu, šutirale su 33-20 Nađa Kadović napadačkih odgovora, došla je ponovo sa adrese španske reprezentativke na dva minuta do kraja - 20:19. Slavlje domaćinu pokvarila je naša mlada rukometašica.

- Vjerujem da ćemo i u sedmici koja nas čeka nastaviti u dobrom ritmu i dobroj atmosferi. Polako se uklapamo, mislim da sada znamo kako treba da

se uzdignemo nakon padova.

I zaista vjerujem u dobar ishod u novom meču sa Brestom.

Pitali smo mladu rukometašicu da li je osjećala pritisak kada je šutirala u posljednjim trenucima meča.

- Ne znam zašto, ali imala sam osjećaj da ću upravo ja da šutnem. Upravo sam ovo rekla djevojkama nakon meča

u svlačionici. Nisam previše razmišljala o trenutku, skoncentrisala sam se na skok, odnosno, na to da skočim najviše što, možda, nikada nijesam do sada i znala sam da ću da postignem gol.

Kadović je 1. oktobra u Đeru, nakon sudara sa domaćim igračicama, morala da pauzira zbog rasječene usne. Sada je ponovo tu, na terenu, dobila je povjerenje, nije ga prokockala.

- Potrudila sam se da iskoristim priliku koju sam dobila. Znači mi i da vidim koliko mogu za dalje – istakla je KaA. MARKOVIĆ dović.

D. MALIDŽAN

Šansa postoji ako se meč svede na mali broj golova

Bogdan Petričević na meču sa Flensburgom

Ulaznica za meč sa Kadeten Šafhauzenom iznosi dva eura, a prodaja se vrši u kancelariji RK Lovćen u SC ,,Cetinje“, Suvenir šopu na Cetinju i Univerzitetskoj dvorani u Podgorici

mo tu mogućnost jer smo dominantni u domaćem prvenstvu koje, nažalost, nije ni blizu kvaliteta norveškog, njemačkog ili švajcarskog. Mnogo bi nam značilo da imamo jače provjere za Evropu. U velikom smo zaostatku za rivalima što se tiče domaće scene – naglasio je Petričević. Švajcarski rukomet je odavno u usponu, a Kadeten Šafhau-

zen ima iskustvo igranja u Ligi šampiona.

- Odlična su ekipa, ali ponavljam da mislim da možemo da im pariramo. Vodi ih nama poznato lice Hrvoje Horvat, a u timu je Đoan Kaneljas koji je osvojio gotovo sve što se može osvojiti. Našu šansu vidim u karakteru koji posjedujemo i podršci publike za koju vjerujem da će ponovo biti velika.

Svakako, možemo da se nadamo nečemu samo ako svedemo meč na manji broj golova, ukoliko uđemo u trku s njima biće izuzetno teško – naglasio je Bogdan Petričević, jedan od povratnika u matični klub minulog ljeta.

Ne. K.

dala deset, Anđela Milošević i Natalija Lekić po četiri, Sara Burić je imala osam asistencija, a golmanka Andrea Škerović tri manje... U domaćem timu Aleksandra Lalatović je bila najefikasnija sa sedam golova...

Tivćanke su opravdale ulogu favorita u meču sa Mornarom 7. Slavile su 29:24 i upisale četvrtu pobjedu.

Ranije su bodove podijelile Budućnost II i Levalea 2010 (19:19), a Zeta je bila bolja od Ulcinja u gostima (35:23). A. M.

Grupa E UTORAK 18.45 – Elverum – Flensburg 20.45 – Lovćen – Kadeten Šafhauzen 1. Flensburg 2. Elverum 3. Kadeten 4. Lovćen

2 2 2 2

2 1 1 0

0 0 81:51 4 0 1 67:57 2 0 1 64:76 2 0 2 44:72 0

D. STARČEVIĆ

SBbet Prva liga za rukometašice (7. kolo)

Glavobolja za Markovića pred mečeve u Evropi Regionalna A 1 liga za vaterpoliste

Primorac ponovo moćan PODGORICA – Primorac je na konto dodao još četiri pobjede – Kotorani su u Zadru na turniru Regionalne A 1 lige bili bolji od Splita (20:4), Medveščaka (19:5), Zadra (9:8) i juče u posljednjem meču od KPK (24:10).

Igrači Zorana Maslovara bez problema grabe ka eliti, a samo čudo ih može zaustaviti na putu ka cilju. Ekipa koja igra odlično u Evrokupu dominantna je i u ovom takmičenju uz gol razliku 229:77!

Kataro je izgubio od KPK (10:9), Zadra (11:10), Medveščaka (14:13) i Splita (11:4) i ostao na tri pobjede, koliko ima i reprezentacija Slovenije.

Ni treći naš predstavnik – Budva, nije uspio da dođe do bodova. Budvani su ostali na pobjedu, posljednji su na tabeli, a u Hrvatskoj su bili slabiji od Zadra (18:7), Splita (11:5), KPK (14:9) i MedveA. M. ščaka (12:5).

MOTOGP

VIDE ELITU: Vaterpolisti Primorca u Zadru

PODGORICA – Završena su posljednja dva meča 7. kola SBbet Prve lige za rukometašice.

Rudar je očekivano bio ubjedljiv u meču protiv Nikšića – 59:15, ali je trijumf ostao u sjenci povreda Ivane Vuja-

dinović i Mie Ražnatović.

Upitan je njihov nastup za vikend u Grčkoj u mečevima za plasman u osminu finala EHF Evropskog kupa.

Maša Kuzmanović je sa 26 golova iz 30 pokušaja obilježila meč, Nina Ramusović je

Moto GP, VN Malezije

Probudio se Bastijanini Enea Bastijanini trijumfovao je na Velikoj nagradi Malezije. Italijan je u 18. trci ovogodišnjeg Moto GP šampionata od prvog kruga vodio i upisao prvu pobjedu na fabričkom Dukatiju, a petu u kraljevskoj klasi.

Ovakav epilog je najavio na-

kon sprinta kada je bio najbliži pobjedniku Aleksu Markesu, dok je treći završio Frančesko Banjaja na drugom fabričkom Dukatiju.

Njegov najveći rival za titulu Horhe Martin bio je četvrti i na dvije trke prije kraja Italijan ima 14 bodova više.

U Maleziji je Italijan domini-

rao, istina, Markes je prijetio, ali Španac nije ni imao šansu da ugrozi pobjednika 18. ovogodišnje trke… Fabio Kvartararo na Jamahi je bio peti, šesto mjesto je zauzeo vozač VR46 tima Marko Beceki, a među deset su završili Frank Morbideli, Džek Miler, Fabio di Đanantonio i Luka Marini.

Naredna trka Moto GP šampionata vozi se za vikend u R. A. Kataru.

24 Feljton

13. i 14. novembar 2023.

9.

ZABORAVLJENA STUDIJA BOŽIDARA BOŽA S. VUKOVIĆA

Da se ponište odluke nezakonite skupštine!

Priredio: Slobodan ČUKIĆ Međutim, narod je, da bi zaštitio svoja prava i slobodu preduzeo potrebne mjere i odredio svoje rukovodstvo pod nazivom USTANIČKI ODBOR. Na osnovu uvjeravanja savezničkih vlada i izjave vlade Srbije da se neće miješati u unutrašnja pitanja Crne Gore, a ne znajući za prednje naređenje Vrhovne komande Srbije komandantu jadranskih trupa (Živojina Mišića Dragutinu Milutinoviću, prim. prir.)

Ustanički odbor je, da bi spriječio daljna hapšenja, progone, bratoubilačku borbu i prolivanje krvi, izvršio prikupljanje svojih pristalica oko Cetinja, Rijeke Crnojevića, Njeguša, Nikšića i drugih mjesta, pa je Izvršnom odboru na Cetinju uputio sljedeće uslove: IZVRŠNOM ODBORU CETINJE Skupština sazvana u Podgorici 11. novembra 1918. godine sazvana je protivno odredbama ustava naše zemlje a najviše protiv volje apsolutne većine crnogorskog naroda, što je dalo povoda da se protiv odluke skupštine, kojoj ste Vi izvršni organ, digne opšti pokret i ustanak u Crnoj Gori.

Već su prošla dva dana da se prijestonica Cetinje nalazi u opsadnom stanju od strane nekoliko hiljada, ustaničkih ljudi, koji sa nestrpljenjem očekuju da čim prije uđu u prijestonicu Cetinje, koje dostojno odgovara crnogorskom imenu i budućoj Jugoslaviji.

Da bi se izbjeglo prolivanje

bratske krvi, koja ako poteče istorija neće pamtiti, potpisati Ustanički odbor našao je za shodno da Izvršnom odboru uputi izražaj volje crnogorskog naroda u sljedećem: I. – Mi smo svi složni da Crna Gora uđe punopravno sa ostalim pokrajinama u jednu veliku Jugoslovensku državu bez ikakvih unutrašnjih političkih granica, a oblik vladavine ostavljamo da punovažno riješi redovno izabrana skupština svih Jugoslovena – Konstituanta – čemu ćemo se srdačno pokoriti.

II. – Mi tražimo da prethodno jedan narodni sud pronađe krivce za sve događaje koji su bacili ljagu na naše oružje i da tek onda čista i vedra čela pristupimo ovoj velikoj jugoslovenskoj zajednici, za koju su i najstariji naši preci najvjerniji zatočenici bili.

III. – Tražimo anuliranje odluke podgoričke skupštine i nove slobodne izbore za Crnu Goru, čiji će izaslanici punovažno riješiti sve naše sadašnje domaće poslove, te privremeno predstavljati Crnu Goru iznutra i izvana.

Za izvršenje rada po ovom programu, ustaničke trupe sjutra 23. ovog mjeseca, umarširat će u prijestonicu Cetinje i radi uspostavljanja budućeg rada zaposjesti će sva nadleštva, u koju svrhu s naše strane bit će očuvan najbolji red, te sa ovim preko vas opominjemo vojsku koja se sada nalazi na Cetinje da sa svoje strane ne bi izazvala prolijevanje bratske krvi – u kom slučaju smatrali bi se odgovorni članovi tog odbora, a mi sa

Časopis Tribuna ilustrata sa naslovnicom posvećenom Božićnom ustanku

Ustanički odbor u Bajicama je Izvršnom odboru na Cetinju uputio poruku u kojoj navodi da je skupština održana u Podgorici 11. novembra 1918. sazvana protivno odredbama Ustava Kraljevine Crne Gore, a najviše protiv volje apsolutne većine crnogorskog naroda, što je bio povod da se protiv takve odluke digne opšti pokret i ustanak

Božo Novaković

svoje strane dajemo časnu riječ da će kako životi tako i imovina svakog biti zagarantovani, sem slučaja da budemo napadnuti.

Bajice, 22. decembar 1918. godine.

U ime Ustaničkog odbora kapetan Krsto Popović, s.r.

Jedan primjerak ovog zahtjeva dostavljen je i komandantu jadranskih trupa na Cetinju generalu Dragutinu Milutinoviću. Ustanički odbor o ovom pokretu i zahtjevima istovremeno je izvijestio i komandanta francuskih trupa u Kotoru generala Vavela (u pitanju je Pol Venel, prim.prir).

O zahtjevima ustanika general Milutinović odmah je izvijestio komandanta Druge armije u Sarajevu pod čijom je komandom bio, a komandu za odbranom Cetinja povjerio je kapetanu I klase Božu Novakoviću, pristalici Izvršnog odbora koji je za odbranu izvršio ovaj raspored:

Učesnici Podgoričke skupštine

Dragutin Milutinović

Podsjećamo na značajnu knjigu Božidara Boža S. Vukovića „Rat Crne Gore protiv Turske i Bugarske 1912-1913. i rad Crne Gore na uniji i saradnji sa Srbijom“ (Obod, Cetinje, 1971). Objavljujemo dio u kojem se govori o događajima od kraja 1915. do kraja 1918. godine. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran Na odsjeku od Crne Grede do crkve u Donjem kraju – 1 četa pješadije jačine od 148 ljudi s mitraljezima, pod komandom kapetana Marka Delje.

Na odsjeku od Orlovog krša do bolnice Danilo I – 1 četa pješadije i 1 četa žandarmerije u jačini od 200 ljudi pod komandom majora Vukašina Božovića.

Na odsjeku Orlov krš – talijansko poslanstvo – 2 čete pješadije, 1 vod brdske artiljerije, 6 mitraljeza i 2 puškomitraljeza pod komandom Jovana Vuksanovića.

Za pomoć koloni kapetana Antunovića i vezu sa odredom

brigadira Nika Pejanovića, koji je sa bataljonom Kuča i Pipera išao za pomoć Cetinju formirana je 1 četa cetinjske omladine, koja je pod komandom Petra Martinovića upućena ka selu Bokovu.

Glavna rezerva od 3 čete pješadije sa 3 mitraljeza kod zgrade Dom slobode pod komandom kapetana Šćepana Lazovića.

U cilju dobijanja vremena za organizovanje odbrane Cetinja i pristizanja pojačanja, general Milutinović je posredstvom divizijara Janka Vukotića, koji se nalazio na Cetinju, pristupio pregovorima sa ustaničkim odborom. Za vrijeme ovih pregovora došlo je do manjih sukoba između vojske i pristalica Izvršnog odbora, s jedne, i pristalica Ustaničkog odbora, sa druge strane, u riječkoj i crmničkoj nahiji, dok su pristalice Ustaničkog odbora u Piperima 22. decembra položile oružje.

U noći između 22. i 23. decembra pristalicama Izvršnog odbora i vojsci u Riječkoj nahiji stigao je u pomoć bataljon Kuča i Pipera, koji je zanoćio kod

sela Rvaši, odakle je 23. decembra produžio pokret ka Rijeci Crnojevića za Cetinje. Sa bataljonom je na Rijeku stigao i komandant vojnog okruga gdje im se pridružio brigadir Đ. Đurašković, a na Košćele i brigadir Niko Pejanović. Brigadir Đurašković s jednim dijelom trupa je istog dana produžio pokret sa Košćela za Belveder i Cetinje, gdje mu se pridružio jedan oficir sa 50 ljudi, dok se Pejanović sa drugim dijelom trupa zadržao na Košćelama.

Kada je odbrana Cetinja organizovana i kada je izviješten o pokretima pojačanja, general Milutinović je umjesto Izvršnog odbora, kojem se Ustanički odbor obratio, odgovorio: KOMANDA JADRANSKIH TRUPA 0. Br. 734 23. XII 1918. godine Cetinje KAPETANU KRSTU POPOVIĆU U vezi s Vašim pismom od 22. ovog meseca, izvolite poslati 4 do 6 oficira, koje ću tretirati kao svoje oficire, da ukažu na sve nepravilnosti policijskih vlasti koje ću ukloniti i krivce kazniti. Moj zadatak je ovde održati red, jer je vojska po našim i vašim zakonima odbrana otadžbine i potpora zakonitosti. Vaša odluka dostavljena je Izvršnom odboru i pretpostavljenima, pa će se rešenje po njima dostaviti Vama u svoje vreme. Za ovo budite strpljivi i hladni. Dok se po ovom ne donese odluka, ja ću s mojim trupama i naoružanim Crnogorcima održati red i nikakve naoružane grupe ne mogu ulaziti u grad Cetinje, a da ne sretnu na oružani otpor sa naše strane.

Komandant, general, Drag.

Milutinović, s.r.

Uslovi Ustaničkog odbora dokaz su da je cio narod, bez izuzetka, bio i ostao za bratsko ujedinjenje sa Srbijom u jednu jedinstvenu državu za šta se vjekovima i borio, jer je bio uvjeren, a u to vjeruje i danas, da narod Srbije nije odobravao metode sa kojima je Nikola Pašić sa saradnicima htio da nametne svoju vlast narodu Crne Gore, kao i to da mu je u prvom redu stalo da se dokaže i utvrdi čijom je krivicom u januaru 1916. godine crnogorska vojska raspuštena i bačena ljaga na njeno oružje i njene nesebične žrtve, i da se o svemu što je tom činu prethodilo i što se kasnije događalo narod Srbije i Crne Gore detaljno obavijeste, a što je uglavnom i cilj ovih redova. (Nastavlja se)

Arhiv 25

13. i 14. novembar 2023.

Povodom Dana oslobođenja Cetinja- Grada heroja

Piše: Božidar PROROČIĆ Cetinje, grade moj, između planina i mora naše ponosne Crne Gore, ispisalo si svoju istoriju kao neprolazni simbol hrabrosti i odanosti viševjekovnoj borbi za slobodu. Kroz burne vjekove, moj voljeni grade, ostao si čvrsto utemeljen u odbrani indipendističkih, suverenističkih i antifašističkih vrijednosti, a 13. novembar 1944. godine ostaje trajno urezan kao dan kada su sile osovine zla i mraka konačno poražene.

Cetinje je kroz istoriju promijenilo vladare, dinastije i državne formacije, ali njegova suština ostala je nepromijenjena. Ono je svjetionik koji je odolio vremenskim neprilikama, ostajući trajan primjer borbe u savremenoj Evropi.

U srcu mog voljenog grada pulsira nešto više od kamena i zidina; to je duh otpora, koji je uvijek bio iznad svakog prolaznog režima ili političkih m(h)ijena. Viševjekovna borba Cetinja nije samo borba za državu, već i za ideale slobode i pravde. Grad heroj nije samo odolijevao neprijateljima sa strane, već je i kroz unutrašnje izazove čuvao svoj integritet. Njegova istorijska

Svjetionik slobode i trag vječnosti Cetinje je kroz istoriju promijenilo vladare, dinastije i državne formacije, ali njegova suština ostala je nepromijenjena. Ono je svjetionik koji je odolio vremenskim neprilikama, ostajući trajan primjer borbe u savremenoj Evropi.

U srcu mog voljenog grada pulsira nešto više od kamena i zidina; to je duh otpora, koji je uvijek bio iznad svakog prolaznog režima ili političkih m(h)ijena uloga kao simbola trajne borbe čini ga mjestom đe se sjećanja stvaraju i prenose sa generacije na generaciju.

Današnje Cetinje ne nosi samo teret prošlosti, već je živi duh koji njeguje tradiciju i istovremeno se prilagođava savremenom svijetu. Sjećanje na 13. novembar 1944. podsjeća nas da je Cetinje ne samo svjedok prošlih vremena, već i aktivni učesnik u stvaranju budućnosti. Kroz oblikovanje svoje sudbine, Cetinje ostaje inspiracija za sve one koji teže pravednosti, slobodi i nezavisnosti. U današnjem globalnom kontekstu, đe se vrijednosti često mijenjaju i zaboravljaju, Cetinje je poput lidera koji nas podsjeća na univerzalne vrijednosti koje treba čuvati. Njegova uloga nije ograničena samo na lokalni nivo; ono je ogledalo koje odražava hrabrost, dosljednost i nepopustljivost, čineći ga inspiracijom šire zajedni-

Cetinje

ce. Cetinje, moj voljeni grad koji se nije nikada povukao ni pred jednim okupatorom, osvajačem i ni pred jednom politikom ostaje živ primjer kako jedno mjesto može oblikovati tok istorije. Kroz sve

U njegovim ulicama osjećam puls istorije, a crnogorski pejzaž postaje moj vlastiti. Cetinje nije samo mjesto, već živahna riznica vrijednosti koje oblikuju ne samo prošlost, već i budućnost. Cetinje je jedan od ambasadora evropske civilizacije i kulture, otkriva nam svojim kulturno-istorijskim blagom odraz veličanstvenosti i složenosti ljudske prirode i vrste

promjene, ono je ostalo čvrsto ukorijenjeno u svojim temeljima, prkoseći prolaznosti vremena. Snaga Cetinja nije tek lokalna istorija; ona je priča koja hrabro prelazi granice vremena, pozivajući nas da s ljubavlju priznamo i čuvamo nasljeđe hrabrosti koje nam se sa ponosom ostavlja u amanet.

Cetinje ostaje epicentar savremene politike, utjelovljenje ideala moderne i evropske politike i svjetionik novih

evropskih svitanja. Cetinje je simbol s bogatom prošlošću, s imenom koje nosi istoriju i tradiciju onih koji su neumorno dali svoje živote i ideale u najsjajnije boje crnogorske zastave, okupljajući sve njene narode pod jednim simbolom. Neki novi fašisti novog doba slave sile tame, mraka i zločina, ali Cetinje, sa svojom nepokolebljivom snagom, neće nikada pokleknuti, neće posustati ni u današnjem vremenu izazova. Ono ostaje ne

samo grad, već i duhovni štit, braneći svjetlost i pravdu u srcu crnogorskog identiteta.

Cetinje za mene predstavlja ne samo grad na mapi, već duboko ukorijenjen identitet, duhovnu oazu, politički epicentar i mjesto đe se vladarska prošlost prepliće s modernim izazovima. U njegovim ulicama osjećam puls istorije, a crnogorski pejzaž postaje moj vlastiti. Cetinje nije samo mjesto, već živahna riznica vrijednosti koje oblikuju ne samo prošlost, već i budućnost. Cetinje je jedan od ambasadora evropske civilizacije i kulture, otkriva nam svojim kulturno-istorijskim blagom odraz veličanstvenosti i složenosti ljudske prirode i vrste.

Zato ću na kraju reći: ,,Cetinje, za mene, nije samo grad na mapi; to je živopisno platno bogato isprepleteno nitima istorije, kulture i duha Crne Gore. Svaki kamen njegovih ulica nosi teškoću vjekova, Dvorski trg je svjedok prošlih vremena. U šapatu vjetra, kroz stare zidine, čujem priče ne samo o prošlosti, već i o snazi zajednice koja je odoljela vjetrovima promjena. Cetinje je moje ogledalo u kojem vidim odraz hrabrosti, dostojanstva i istrajnosti crnogorskog naroda. Posmatrajući njegove arhitektonske bisere ne vidim samo građevine, već spomenike koji svjedoče o duboko ukorijenjenim vrijednostima. To je mjesto đe se tradicija ne gubi, već se prenosi kao sveta vatra iz generacije u generaciju.

Moje Cetinje je poput čuvara vremena, slobode i ljubavi prema domovini, a svaki put kad zakoračim na njegove kamene ulice, osjećam se da pripadam dijelu nečega velikog i neprola znog.“

26 Drugi pišu

13. i 14. novembar 2023.

Psihoterapeutkinja Slađana Đaković: Javni linč predstavlja traumatizaciju jakog intenziteta

Patimo od kolektivne apatije, depresije i gubitka moralnih načela Pogledajte političku situaciju u Bosni i Hercegovini i sve će Vam biti jasno.

Ako se ne etiketiramo vjerski, onda se unutar jedne vjere ljudi etiketiraju po stranačkom opredjeljenju. I onda pričamo o etiketiranju u društvu, a kroz medije i politiku se nacija odgaja da je etiketiranje u redu. Djeca uče po Piše: Slađan TOMIĆ modelu, a ta djeca su odavno ljudi BANJA LUKA- Sve je više običnih ljudi u Bosni i Hercegovini izloženo javnom etiketiranju zbog prisustva drustvenih mreža. Banjalučanka koja je nedavno snimljena kako obavlja nuždu u centru Banjaluke je izvršila suicid. Nakon što su mediji izvijestili o ovom slučaju, pokrenute su rasprave o odgovornosti onih koji su video snimili i proslijedili medijima.

Ovaj slučaj otvara i temu posljedica javnog linča i prozivanja na društvenim mrežama. Slično se desilo i sa mladićem Mladenom Dulićem iz Laktaša koji je izvršio suicid nakon što je danima ismijavam na društvenim mrežama zbog videa na kojem je mladić bio na ponižavajućem razgovoru za posao. Od njegove smrti prošlo je godinu dana, ali se u društvu ništa nije promijenilo. Njegov slučaj poslužio je kao argument vlastima Republike Srpske da kriminalizuju klevetu. Koliko je teško trpiti javni linč, kako se izboriti u takvoj situaciji razgovarali smo sa psihoterapeutkinjom Slađanom Đaković.

BUKA: Djevojka koja je snimljena dok vrši nuždu u centru Banjaluke je izvršila suicid. Prema medijskim navodima porodica traži sankcionisanje osobe koja je snimila video i osoba koje su je vrijeđale. Kako javni linč i osude utiču na mentalno zdravlje?

Moramo da znamo da javni linč predstavlja traumatizaciju jakog intenziteta, usljed čega dolazi do pada mentalne, vitalne i emocionalne snage osobe. Ovakvi slučajevi se odmah moraju procesuirati čim se dese, a osoba koja je izložena ovom vidu nasilja mora odmah potražiti stručnu pomoć. Pogotovo ako se kao u ovom slučaju nakon nekog snimka desi cyber nasilje koje je doslo iznenada, naglo i preko noći. Ova žena je pretrpila sajber buling koji kao što znate predstavlja zloupotrebu digitalnih tehnologija sa namjerom da se osoba uznemiri, ponizi, da joj se nanese šteta. Ljudi su je vrijeđali jer su smatrali da je pogriješila. Moramo da osvjestimo da nešto što je nekome bi-

lo smješno, ili ružno može zauvijek da promjeni nečiji život. I da uvijek krenemo od sebe šta bi mi da to nama neko uradi. Moramo se kao društvo kolektivno osvjestiti i vratiti prije svega ljudskost u društvo u kom živimo. Ako uopšte više znamo šta ta riječ znači.

BUKA: Koliko se teško izboriti sa javnim pritiskom i etiketama?

Vjerujte mi jako teško, čak i jak mentalni sklop osjeća određene neugodne emocije koje dovode do hemijskog procesa na mozgu usljed kog dolazi do akutnog stresnog poremećaja. Koji je intenzivna, neugodna i disfunkcionalna reakcija koja se javlja brzo nakon javnog linča ili doživljavanja etiketiranja. Akutni stres obično traje od deset do petnaest dana. Jače ličnosti znaju da se izbore sa neugodnim emocijama. Dok kod slabijih može da dovede do ozbiljnih mentalnih stanja koji se čak mogu završiti i suicidom. Sve je više običnih ljudi u Bosni i Hercegovini izloženo javnom etiketiranju zbog prisustva drustvenih mreža. Dok su javne ličnosti preživjele jedan vid javnog linča, jer ne možete biti javna ličnost, a da nekada neko nešto ne

kaže za vas, pa čak i da izmisli.

Ali, to je uredu moramo shvatiti da nas ne moraju svi voljeti i da je bitno kako mi vidimo sebe, te mišljenje onih do kojih nam je stalo. Najvažnje je da je osoba svjesna sebe, da voli i poštuje sebe i da u svom životu ima krug ljudi u kom se osjeća sigurno i lijepo. U kom može zadovoljiti pet osnovnih potreba naše ličnosti.

BUKA: Za sve one koji se možda trenutno nalaze u takvoj situaciji ili će se nažalost naći, kako se izboriti sa takvim okolnostima?

Prije svega ako neka osoba doživi kao ova nesrećna djevojka iznenada i preko noći linč, prijetnje, javnu osudu potrebno je da se odmah obrati psihologu,ili psihoterapeutu, da ne čeka dan, dva, tri, pet deset itd. Ljudi koji trpe linč i etiketiranje važno je da provedu vrijeme sa ljudima pored kojih imaju osjećaj sigurnosti, pripadnosti, voljenosti.. Potrebno je da izvrše zadovoljenje pet osnovnih potreba ličnosti da bi sačuvali mentalno zdravlje. Život možemo posmatrati kao film u kom smo glavna uloga. Imamo glavne glumce (porodica) sporedne glumce ( prijatelji ) i statiste ( li-

ca koja znamo iz viđenja, preko nekoga, sa društvenih mreža, ili ih uopšte ne poznajemo ). Dok gledate film Vi nikada ne primjećujete statiste. A, u životu obraćate pažnju na njih. Mišljenju statista moramo u životu prestati davati na značaju, jer za pet deset godina ih se nećete ni sjećati. Koliko je bilo situacija u prošlosti gdje je neko nešto rekao, radi kojih ste bili ranjeni, anksiozni, depresivni, a danas kada se okrenete i pogledate smiješno vam je. Shvatate da su ti ljudi bili nebitni i da ih danas nema u vašim životima.

Da, upravo ste tada dali na važnosti statistima. A, kada gledate film to ne radite?! Prestanite to da radite i u životu. Živite da osjetite radost, da budete sretni, da uživate u sadašnjem trenutku i vi i oni koje volite. Svaki će problem proći, ako znamo da vladamo neugodnim emocijama, koje nam daju signal da između nas i okruženja nešto nije uredu i da nešto treba da promjenimo. Pa makar to bila i naša percepcija nečega sto se dešava. Ugodne emocije su uvijek nagrada i znak da smo zadovoljili svih pet potreba ličnosti, ako jedna nije zadovoljena javljaju se neugodne

emocije. Ako ne znamo sami, važno je da znamo da nije sramota potražiti pomoć.

BUKA: Zašto smo kao društvo skloni javnim napadima naših sugrađana, sunarodnika? Zašto se zgražavamo nad uriniranjem žene na ulici, a kada to muškarci rade svakodnevno u prolazima, uz stambene objekte, u javnim parkovima, to nas ne dotiče, to ne snimamo?

Naš mentalni sklop funkcioniše tako da sve ono sa čim se često susrećemo polako se adaptiramo na to i počnemo doživljavati kao normalno, iako nije. Pa tako mozak ne primi impuls od našeg vidnog polja kada muškarac urinira pored ceste da se dešava nešto neobično. Jer, to je naša svakodnevnica. Dok ženu gotovo nikada ne možemo vidjeti da to radi. Kao stručnjak već dugo vremena upozoravam da patimo od kolektivne apatije, depresije i gubitka moralnih načela. I koliko je važno da se vratimo pravim vrijednostima. Sretni ljudi nemaju potrebu da ulaze u tuđe živote. Svi ti ljudi su na snimku nesretne djevojke izbacili svoje frustracije. I ovaj slučaj je nažalost još jedan od dokaza da smo postali ne-

sretna nacija. Izgubili smo kolektivnu empatiju. Niko se nije zapitao, šta da je meni neko ovo uradio, ili nekom koga volim, možda sestri, kćerci? Zabrinjavajuća je činjenica koliko je ljudi komentarisalo video, koji su na žalost i mediji dijelili.

BUKA: Veliki broj građana se javno oglasio po ovom pitanju, a kada recimo političari, metaforički rečeno, po nama uriniraju jer nemamoa dekvatno zdravstvo, besplatne lijekove, gušimo se u korupciji, nepotizam je postao pravilo, a ne izuzetak, tada nismo tako glasni?

Mozak je jako specifičan, kao što maloprije rekoh mozak ne prima impuls da se dešava nešto neobično kada muškarac urinira pored ceste, tako ne primi impuls ni kada je ovo o čemu govorite u pitanju. Jer, se mozak naroda adaptirao na to. Generacijama se kroz medije odgaja nacija da je etiketiranje sasvim uredu. Pogledajte političku situaciju u Bosni i Hercegovini i sve će Vam biti jasno. Ako se ne etiketiramo vjerski, onda se unutar jedne vjere ljudi etiketiraju po stranačkom opredjeljenju.

I onda pričamo o etiketiranju u društvu, a kroz medije i politiku se nacija odgaja da je etiketiranje u redu. Djeca uče po modelu, a ta djeca su odavno ljudi.

BUKA: Nedostaje li nam kao društvu empatije? Gdje je nestao taj osjećaj za drugog, ta potreba da pomognemo i budemo podrška?

Nažalost odavno nam nedostaje empatije, a do gubitka iste je došlo zbog gubitka osnovnih moralnih principa. Kao društvo smo zaboravili da budemo prije svega ljudi, pa onda sve ostalo.

Zaboravili smo da se dijelimo samo na ljude i neljude. U 21. vijeku svi živimo nekim brzim tempom života gdje su nam nametnute visoke norme ličnog i profesionalnog uspjeha. Koje je jako teško ispratiti, život se preselio na društvene mreže. Ljudi se takmiče jedni sa drugima, umjesto da budu jedni uz druge. Ljudi su se udaljili jedni od drugih, zaboravili na druženja, na roštilje u prirodi, zaboravili su jednostavno kako da budu ljudi jedni prema drugima. Mi smo socijalna bića i kroz gubitak zadovoljenja socijalnih potreba polako smo kao društvo izgubili i moć kolektivne empatije. Kao društvo se moramo sistemski mijenjati.

•

Drugi pišu 27

13. i 14. novembar 2023.

Piše: Goran Mišić Ponovo je bivši američki izaslanik za Kosovo Richard Grenell boravio u Beogradu. Ovaj put kako bi dobio orden koji mu je lično uručio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Bio je to i povod za seriju (polu)zvaničnih mišljenja kako je to još jedan korak u talasu srpsko-američkih otopljavanja sa najrazličitijim tumačenjima. Dok Vučić tvrdi da je Grenell odlikovan zbog “doprinosa napretku Srbije”, mnogi analitičari iz njegovog okruženja idu korak dalje, pa upravo Grenella – istina, bez ikakve elaboracije – već sada vide kao budućeg državnog sekretara, odnosno šefa State Departmenta, bez obzira na činjenicu što tek počinje potpuno neizvjesna predizborna godina u SAD-u, u kojoj kandidati najprije moraju dobiti nominacije u okviru vlastite stranke.

Ali, i bez ovakvih “anticipacija”, na korist Srbije, nema te propagandne mašinerije koja bi ugrozila sveprisutnu putinofiliju srpskog naciona bez obzira na sve vidljiviju “grenelizaciju” Srbije kojom bi službeni – kao i onaj neslužbeni – Beograd gotovo plebiscitarno burno pozdravio povratak trumpizma u Bijelu kuću već narednog 4. novembra. Glas Amerike (VoA) na srpskom jeziku povodom uručenja Ordena srpske zastave prvog reda američkom diplomati podsjetio kako je riječ o bivšem funkcioneru republikanske američke administracije i bliskom saradniku bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je “odlikovan za zasluge u razvijanju odnosa između Srbije i SAD-a”. VoA podsjeća da je Grenell bio jedan od posrednika u ekonomskom sporazumu Kosova i Srbije, koji “nije imao značajnijih učinaka”.

Grenel ništa ne radi besplatno

Dodjela visokog priznanja Srbije, prema mišljenju ovog medija, posljedica je činjenice da je Grenell čest gost zvaničnika Albanije i Srbije, kritičar premijera Kosova Albina Kurtija, ali i neko ko istovremeno iskazuje razumijevanje za pristup Srbije dijalogu sa Kosovom. Grenell je još prije tri godine slično odlikovanje dobio od kosovskih Albanaca te ga ništa ne košta da još jednom ponovi političku floskulu kako je jedino rješenje kosovskog pitanja u dijalogu Kosova i Srbije.

“Primio sam slično odlikovanje na Kosovu prije tri godine, tako da sam zaista počastvovan što imam i ovo odlikovanje i mislim da sam jedina osoba koja je primila najviše odlikovanje i sa Kosova, i iz Srbije”, rekao je.

S druge strane, Aleksandar Vučić nije spominjao da je Grenell odavno tek običan građanin SAD-a, niti je spominjao predstojeće predsjedničke izbore u toj zemlji, a još manje mogućnost da u sluča-

Mišljenja: Još jedan autogo srpskih vlasti

Vučićev orden Grenelu, ,,novom američkom državnom sekretaru“

21. jula sljedeće godine, što je, suprotno svim rezolucijama Ujedinjenih nacija, Washington uradio godinu dana ranije. Izrael je ubrzo poslušao Trumpa i priznao Kosovo, dok Srbija ni do danas nije premjestila ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim, iako je izraelski premijer Benjamin Netanyahu promptno zahvalio predsjedniku Srbije na odluci da “prizna Jerusalem za glavni grad Izraela”.

Može li visoko odlikovanje Srbije bivšem izaslaniku Donalda Trampa za Zapadni Balkan popraviti odnose Srbije, Kosova i Sjedinjenih Američkih Država?

ju pobjede Trumpa upravo Grenell, kao njegov bliski saradnik, može postati državni sekretar. Za srbijanskog predsjednika Grenell je pokazao “oštrinu i diplomatsko umeće da čuje argumente druge strane i kada se sa njima ne slaže”. Vučić je, svjestan kako njegova odluka neće obradovati mnoge njegove sljedbenike, izjavio kako je bivši šef svih tajnih službi SAD-a “demonstrirao ono što ne vidimo često u međunarodnoj zajednici, a to je objektivnost, intelektualno i političko poštenje i doslednost karaktera”.

O dosljednosti ordenodavca i ordenoprimatelja i samim kontroverzama vezanim za njihove likove i djela moglo bi se raspredati i naširoko i nadugačko, a sve postaje mnogo jasnije još od onog trenutka kada je Vučić, upitan da li srbijanska vlada plaća Grenella za lobiranje u korist Srbije, odgovorio da ne zna, ali i kako vjeruje da je riječ o obmani, ne ulazeći u detalje ko tu koga i kako obmanjuje. Sama odluka da će i Grenell biti među ovogodišnjim laureatima, naravno, iznova je pokre-

Još jedna ,,pogrešna politička procjena“

Mnogi analitičari iz Srbije Ričarda Grenela vide kao šefa Stejt departmenta, bez obzira što tek počinje predizborna godina u SAD, piše autor (EPA)

nula pitanje po kojem kriteriju se priznanja dodjeljuju?

Po već ustaljenom običaju, najžustrija rasprava razvila se na društvenim mrežama, na kojima jedni tvrde kako predsjednik nagrađuje svoje drugare, dok drugi podsjećaju kako je Grenell poznat po tome da ništa ne radi besplatno i da ga je Srbija poprilično platila za lobiranje.

Ko se još sjeća Vašingtonskog sporazuma?

Nema tu ničeg čudnog, jer se, kao i sve ostalo u Srbiji, i ordenje dodjeljuje zbog političkog marketinga. Tako direktor Centra za praktičnu politiku Dragan Popović podsjeća na još jedan paradoks Grenellovog “ordenovanja”, koji je jasna poruka njegovom gazdi

Beograd bi pozdravio vraćanje Trampa u Bijelu kuću

Trumpu. Upravo on predstavlja populističku politiku “koja je u velikoj mjeri bila kontroverzna u demokratskom delu sveta, ali je ovde dočekana sa radošću”.Vidljivo je to i na najdemokratskijoj platformi, neki bi rekli i jedinoj u Srbiji, onoj internetskoj, gdje je broj onih za i onih protiv gotovo podjednak. Za razliku od onih koji podržavaju sve što stiže iz Vučićeve propagandne kuhinje, pa i odlikovanje Grenella, ne mreži X mogu se naći brojne poruke otvorenog protivljenja takvim potezima. Spominje se i taj najveći doprinos Grenella, koji je fakat priveo Vučića i Avdullaha Hotija, tadašnjeg premijera Kosova, u Bijelu kuću i privolio ih da, uz slikanje sa Trumpom, njegovim poklonjenim penkali-

ma potpišu dvije verzije Vašingtonskog sporazuma, po kojem su Gazivode “predate Kosovu”, ali ovo važno jezero za obje strane na kraju ipak nije dobilo ime po Trumpu, kako je u to vrijeme najavljivano iz Prištine.

Premalo su se balkanski hroničari i komentatori u svijetu bavili dokumentima potpisanim u Bijeloj kući. Uglavnom je istican njihov značaj u ekonomskoj normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, ali je i to utihnulo već sa odlaskom Trumpa sa liderske pozicije u SAD-u. Ali, od sporazuma je ostalo nešto što baš i nema direktne veze ni sa Srbijom, ni sa Kosovom, odnosno ekonomskom normalizacijom, ali ima veze sa američkim interesima na Bliskom istoku. U verziji sporazuma koju je potpisao Hoti piše da se Kosovo i Izrael slažu da se “međusobno priznaju”, dok u verziji koju je potpisao Vučić piše da će Srbija, kao prva evropska zemlja, preseliti svoju ambasadu u Jerusalim već do

Ali, čemu ovaj podsjetnik na minule događaje dok “svijet opet gori”, s epicentrom na Bliskom istoku, zapitaće se čitalac ovih redaka uglavnom navijački opredijeljen, pa čak i ravnodušan prema zlehudoj sudbini palestinskih ljudi i djece u Gazi. Ako nije barem djelimično ukazao na besmisao bizarnih poteza kao što je odlikovanje Grenella u Beogradu, a prije toga i u Prištini, sa idejom da se nešto ušićari u političkim unutrašnjim borbama, onda jeste čist promašaj.

Ali, zar ratovanja u Evropi (na Balkanu i Ukrajini) ili Bliskom istoku sa etničkim “čišćenjima” i genocidima kao njihovim neminovnim posljedicama nisu dovoljan dokaz kako svijet usred tehnoloških revolucija nije pronašao modus operandi vlastitog opstanka? Šta je, u tom smislu, Srbiji onomad donijelo ulagivanje Billu Clintonu kada je njegova supruga Hillary poželjela ući u Bijelu kuću, ili kada je – Srbija, a ne Hillary – stala na stranu obnove mandata Trumpa. Ništa.

Pogrešna politička procjena. Kao što bi se moglo desiti i sa odlikovanjem Grenella iz lukrativnih razloga. Makar on na kraju i postao šef State Departmenta.

•

Beograd je gotovo plebiscitarno burno pozdravio povratak ,,trampizma“ u Bijelu kuću već narednog 4. novembra. Glas Amerike (VoA) na srpskom jeziku povodom uručenja Ordena srpske zastave prvog reda američkom diplomati podsjetio je kako je riječ o bivšem funkcioneru republikanske američke administracije i bliskom saradniku bivšeg predsjednika Donalda Trampa, koji je ,,odlikovan za zasluge u razvijanju odnosa između Srbije i SAD“. VoA podsjeća da je Grenel bio jedan od posrednika u ekonomskom sporazumu Kosova i Srbije, koji ,,nije imao značajnijih učinaka“

28 Enigmatika

13. i 14. novembar 2023.

13. i 14. novembar 2023.

Enigmatika 29

30 Oglasi i obavještenja

13. i 14. novembar 2023

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

FARMEGRA DOO Adresa: KRITSKOG ODREDA 4/1 Tel.: 067-635-295 Email: office@farmegra.com Oglašava potrebu za: 1. ODVAJAČ/ICA ROBE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -rad sa wms sistemom -certifikat za upravljanje viljuškarom -prijave slati na e-mail:office@farmegra.com 2. MAGACINSKI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -prijave slati na e-mail:office@farmegra.com

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,PAVLE ROVINSKI“ Adresa: RADOJA DOMANOVIĆA 2 Tel.: 020-651-511 Email: skola@os-provinski.edu.me Vrši dopunu Konkursa objavljenog u dnevnoj štampi i na sajtu ZZZCG od 10.11.2023.godine za radno mjesto DEFEKTOLOG/ŠKINJA DOPUNA SE ODNOSI NA USLOV RADNOG MJESTA I GLASI : DEFEKTOLOG-LOGOPED. Sve ostalo u konkursu ostaje nepromijenjeno.

JU RESURSNI CENTAR ZA DJECU I MLADE PODGORICA Adresa: PRINCEZE KSENIJE 6 Tel.: 020-643-075 Email: centar@rc-pg.edu.me Vrši dopunu konkursa objavljenog od 01.11.2023.godine u dnevnoj štampi i na sajtu Zavoda za zapošljavanje CG za radno mjesto: Defektolog/škinja.

Dopuna glasi: Probni rad u trajanju od tri mjeseca Ostali uslovi konkursa ostaju nepromijenjeni

OKOV DOO PODGORICA Adresa: JOSIPA SLADEA 6 PODGORICA Tel.: 069-187-767 Email: karijera@okov.me Oglašava potrebu za: 1. MAGACIONER/KA VILJUŠKARISTA/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 12 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na e-mail:karijera@okov. me; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor 2. CATEGORY MANAGER, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 12 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na e-mail:karijera@okov. me; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor 3. AMBALAŽER/KA U MAGACINU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola) Rok za prijavljivanje: 12 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na e-mail:karijera@okov. me; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor 4. POMOĆNI/A MAGACIONER/KA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 12 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na e-mail:karijera@okov. me; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor 5. SERVISER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 12 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na e-mail:karijera@okov. me; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor 6. MAGACIONER/KA, 5 izvršioca, na određeno

vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 12 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na e-mail:karijera@okov.me; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor 7. TRGOVAC/KINJA-KASIR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 12 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na e-mail:karijera@okov.me; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor 8. VOZAČ/ICA ZA UVOZ ROBE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “E” kategoriju Rok za prijavljivanje: 12 dana Napomena: -licenca profesionalnog vozača; -prijave sa biografijom slati na e-mail:karijera@okov.me; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor 9. TRGOVAC/KINJA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 12 dana Napomena: Prijave sa biografijom slati na e-mail: karijera@okov.me.

-Kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor.

ZU APOTEKE CRNE GORE MONTEFARM Adresa: ANKARSKI BULEVAR B.B. Tel.: 020-405-919 Email: montefarmcg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. FARMACEUTSKI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Farmaceutski tehničar (IV SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Prijava sa dokaze o ispunjavanju opštih uslova (ljekarsko uvjerenje, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, kopija lične karte), kao i ovjerene dokaze o ispunjavanju posebnih uslova dostaviti na adresu Ankarski bulevar b.b., Podgorica. Nepotpune, neblagovremene i prijave putem mejla se neće razmatrati.Za potrebe apoteke“Zagorič“.

BAR TEL.: 030/313-048

BONESA DOO Adresa: TRŽNI CENTAR BB Tel.: 030/346-250 Email: bonesa@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: Prijave slati na mail: finansije@bonesa.me ili putem telefona 069/304-548

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

JU OŠ ,,RIFAT BURDŽOVIĆ-TRŠO“ Adresa: LOZNA BB Tel.: 050/475-705 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA CRNOGORSKOG, SRPSKOG,BOSANSKOG, HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor maternjeg jezika, Profesor srpskohrvatskog jezika, Srpski jezik i južnoslovenske književnosti - stepen specijaliste Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do povratka radnice sa bolovanja, a ne duže od 31/08/2024 godine, sa 8 nastavnih časova.

Uslovi: -stepen specijaliste -crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti -profesor srpsko-hrvatskog jezika i književnost -licenca za rad -crnogorsko državljanstvo - ljekarsko uvjerenje.

JU OŠ ,,MLADOST“ Adresa: KANJE Tel.: 068-009-277

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore; • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme sa 16 nastavnih časova.

Uslovi: - fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom.

- položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo, -uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.

Kandidat mora ispunjavati opšte i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa.

Prijave u formi originala ili ovjerene kopije slati na adresu: JU OŠ ,,Mladost“ Kanje ,Bijelo Polje.

PREDUZETNIK JOVANA NIŠAVIĆ- TEPIH SERVIS NIŠAVIĆ Adresa: Rakonje bb Tel.: 068-813270 Email: nisavicjovana1995@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA U PERIONICI TEPIHA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: KORISNIK GRANTA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE BIJELO POLJE. Potrebno uvjerenje da je lice na evidenciji ZZZCG.

SEKRETARIJAT ZA PREDUZETNIŠTVO OPŠTINE BIJELO POLJE Adresa: UL.SLOBODE Tel.: 050/432-152 Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI /A REFERENT/KINJA-TEHNIČKI/A SEKRETAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Posebni uslovi: -IV 1 nivo kvalifikacija obrazovanja -najmanje 3 godine radnog iskustva -položen stručni ispit za rad u državnim organima -poznavanje rada na računaru SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

NO-MI DOO Adresa: SUTORINA BB, IGALO Tel.: 068/838-810 Email: no-mi@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A MAGACIONER/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja); • Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; • Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

(Završena osnovna škola) Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. VOZAČ/ICA TERETNJAKA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Vozač drumskog vozila (III SSS i KV), Vozački ispit za “C” kategoriju Rok za prijavljivanje: 30 dana

MOJKOVAC TEL.: 050/470-050

JU OŠ ,,MILOVAN RAKOČEVIĆ“ LEPENAC-MOJKOVAC Adresa: LEPENAC-MOJKOVAC Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ADMINISTRATIVNO RAČUNOVODSTVENIM POSLOVIMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Mojkovac Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: RADNIK/CA NA ADMINISTRATIVNIM I RAČUNOVODSTVENIM-FINANSIJSKIM POSLOVIMA, 1 izvršilac na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja a najkasnije do 31.08.2023.godine, nepuno radno vrijeme od 20 sati nedeljno, mjesto rada Lepenac-Mojkovac.

USLOVI: VII1 ROK ZA PRIJAVU: 8 dana NAPOMENA: Radnik/ca na administrativnim i računovodstvenim-finansijskim poslovima, nepuno radno vrijeme(20 sati nedeljno) , 1 izvršilac na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja a najkasnije do 31.08.2024.godine.

Mjesto rada Lepenac –Mojkovac.

Završena VII1 stepen nacionalnog okvira kvalifikacija ,ekonomskog smjera, stečeno zvanje računovođa. Jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

Svi kandidati pored navedenih uslova, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Prijave da dokumentacijom slati na adresu JU OŠ „Milovan Rakočević“ Lepenac, Mojkovac u roku od 8 dana od objavljivanja oglasa.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JU OŠ ,,JOVAN GNJATOVIĆ“ Adresa: VRAĆENOVIĆI Tel.: 067/279-284 Email: skola@os-jgnjatovic.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. VOZAČ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Nikšić Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “D” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - Srednja škola III ili IV1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija , - Crnogorsko državljanstvo ili kopija biometrijske lične karte; - Tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima - Uvjerenje o zdrastvenoj sposobnosti; - Da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; Dokaze o ispunjenosti uslova,kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije.

Prijavu sa dokumentacijom dostaviti na adresu JU OŠ ,Jovan Gnjatović“ Vraćenovići bb

ROŽAJE TEL.: 051/271-343

DOO ELKOS ETC Adresa: Industrijska zona Tel.: 067/210-241 Oglašava potrebu za: 1. RAČUNOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Rožaje Uslovi: Diplomirani ekonomista Rok za prijavljivanje: 15 dana

JU OŠ ,,MIROSLAV ĐUROVIĆ“ Adresa: SELO BAŠČA 84310 Tel.: 069-511-423 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme,puna norma časova,do povratka zaposlenog sa funkcije, a najduže do 31.08.2024.godine.

Uslovi: - Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (240 kredita CSPK-A), - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu, - Licenca za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, - Uvjerenje o državljanstvu ( kopija lične karte ), - Ljakrsko uvjerenje -Uvjerenje od nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak.

Probni rad tri mjeseca

ULCINJ TEL.: 030/412-213

JP CENTAR ZA KULTURU Adresa: GJERGJ KASTRION SKENDERBEG BB. Tel.: 412-904 Oglašava potrebu za: 1. POSLOVNI/A SEKRETAR/KA CENTRA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi: Poslovni/a Sekretar/a Centra-VII NOk-Fakultet iz oblasti društvenih nauka-Pravni fakultet, 1 godina radnog iskustva, 1 izvršilac na neodređeno vrijeme.

Potrebna dokumentacija: Prijava na slobodno radno mjesto i CV, -da je lice punoljetno i državljanin Crne Gore- fotokopija biometrijske lične karte, -propisana školska sprema, uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži navedenim konkursom - uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti koje nije starije od šest mjeseci, koje se dostavlja u roku od 8 dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Svu potrebnu dokumentaciju kandidati su u obavezi da podnesu u originalu ili ovjerenoj kopiji u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa, u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno ispisati: Javni oglas- Poslovni/a Sekretar/ka Centra; ime i prezime kandidata, adresu i broj telefona, neposredno u JU “Centar za kulturu- Ulcinj” ili preporučenom pošiljkom na adresu: JU “Centar za kulturu- Ulcinj” ulica Bulevar Đerđ Kastrioti Skenderbeu bb.

Nepotpuna, neuredna i neblagovremeno dostavljena dokumentacija neće se uzeti u razmatranje.

13. i 14. novembar 2023.

Dnevni list

Mali oglasi

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

USLUGE

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah nonstop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

HITNO potrebna konobarica.

Tel: 066-152-162 2

Oglasi i obavještenja

31

32 Oglasi i obavještenja

13. i 14. novembar 2023.

505

Обавјештавамо родбину, кумове, комшије и пријатеље да је 12. новембра 2023. године изненада преминуо у 60. години живота наш драги

493

498

Дана 12. новембра 2023. упокојио се у Господу у 93. години

Dana 12. novembra 2023. umrla je naša draga u 68. godini života

МИРКО Владов ЂУРКОВИЋ -епски пјесник-

ИЛИЈА Бранислављев АЛЕКСИЋ 1963-2023

MILIJANA Markova BEZMAREVIĆ

Саучешће примамо у капели под Требјесом 12. новембра од 12 до 16 часова и 13. новембра од 9 до 10.30 када ће се вршити опијело након чега се креће за Сомину – Бањани, гдје ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у 14 часова.

Саучешће примамо у породичној кући село Малинско дана 13 и 14. новембра 2023. године. Сахрана ће се обавити 14. новембра 2023. године у 15 часова у породичној гробници село Малинско. ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка ДАРИНКА, супруга ДОБРИЛАЉИЉА, син ВЕЛИМИР- ВЕСКО, ћерка МАРИЈА, брат ЗОРАН, сестре РАДМИЛА и СЛОБОДАНКА, снаха ДРАГИЦА,синовице ЈЕЛЕНА и АНА, сестре од стрица АНЂЕЛКА и ДУШАНКА, сестрићи РАДОВАН и СЛОБОДАН, сестрична МИЛИЈАНА, стрина ВЕРА, ујаци МИЛАН и ГОЈКО, тетка ЈЕЛЕНА, браћа и сестре од стричева, ујака и тетака као и остала многобројна родбина АЛЕКСИЋ и КОВАЧЕВИЋ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 13. novembra od 10 do 14.30 časova kada se kreće za Smrdušu – Borak, gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.

Ожалошћени: супруга СЛАВКА, синови МИЛОСАВ – ЛОЛО, и РАДОСАВ – БАТО, ћерка РАДМИЛА – РАДА, брат МИЉАН, сестре ЦМИЉКА и ЗОРКА, снахе БОЈАНА и ДАРИНКА, унучад МИЛЕНА, ЈЕЛЕНА и ДУШАН, братанићи ЖЕЉКО и ВЛАДИМИР, сестрићи РАДЕ, ПАВЛЕ и БОРО, сестричне ЉИЉАНА, БИЉАНА, ТАЊА, САЊА, СЕКА и МАЈА као и остала родбина

504

500

488

Posljednji pozdrav dragom

Ožalošćeni: kćerka SLAVICA, braća STANKO i MLAĐEN, sestra STANA – STANKA MARTINOVIĆ sa porodicom, braća i sestra od tetke i ostala rodbina

MILANU MILIVOJE ŽIVKOVIĆ

Tvojim odlaskom je ostala velika praznina, tuga i bol.

Hvala ti na svemu.

Počivaj u miru.

Snaha DESANKA i sinovica SNEŽANA

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Počivaj u carstvu nebeskom i neka ništa ne remeti mir tvojoj duši napaćenoj.

Brat RADE, snaha GARA i bratanična BIBA 501

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

502

Dragi naš

489

Posljednji pozdrav dragom stricu

Najbolji oče

MILANU

MILIVOJE ŽIVKOVIĆ

SVETLANA JANJEVIĆ sa porodicom

Zauvijek ponosna što si bio naš otac.

Bol je prevelika, a praznina nenadoknadiva.

Dok god živimo živjećeš sa nama.

503

Voljeni naš

MILIVOJE ŽIVKOVIĆ

MILIVOJU ŽIVKOVIĆU

Hvala ti za svu ljubav koju si nam davao.

Počivaj u miru.

Brat PAJO, snaha JAGODA, bratanići VOJIN, VLADO i NENAD

MILIVOJE ŽIVKOVIĆ

Tvoj odlazak ostavlja prazninu koju ništa ne može popuniti.

Tajo moj, hvala ti za ljubav, pažnju i lijepe trenutke koje si nam poklonio.

Tvoje DUŠKA i MILENA

Hvala ti za velikodušnost i pažnju koju si nam pružao do kraja svog života.

U našim srcima ostaju lijepa sjećanja i nikad zaboravljena.

Tvoja VESNA sa porodicom

Tvoja ćerka JOVANA sa porodicom

496

Tužno sjećanje na našeg dragog

STANKA VUČIĆEVIĆA 13. 11. 2005 – 13. 11. 2023.

Supruga SENKA, sinovi BAJKO, IVO i MATIJA, snaha IVANA i unuk STANKO

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja 33

13. i 14. novembar 2023.

494

Dana 13. novembra 2023. navršava se deset godina od smrti našeg voljenog

487

490

Našem voljenom

GOJKA Milanovog VUKOTIĆA

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti uspomena u kojoj Te nema. Živjećeš vječno u našim srcima.

TVOJA PORODICA

13. 11. 2013 – 13. 11. 2023.

492

BOŽIDAR BOBO ŠPADIJER

GORAN – GOGO KALUĐEROVIĆ

Ponovo novembar sjutra 14. Tvoj dan, Ratko, među zvijezdama u zagrljaju anđela Ti ćeš proslavljati rođendan, a mi umjesto Tvog lijepog nasmijanog lica grlićemo Tvoju sliku i hladnu ploču. Ali slika ne govori i hladan mermer ne grli. Bio si poseban sa onim Tvojim iskonskim poštenjem, snagom intelekta i beskrajnom željom za pravdom i pravim ljudskim vrednostima, bio si naš ponos – jedinstven i dostojanstven.

Najteže je kada riječi pišu slomljena srca i duše, a to su naša jer Tebe nemamo više.

Počivaj u miru, naša sjajna zvijezdo, a mi te brižno čuvamo u našim mislima i srcima.

Sine, brate naš, danas je tvoj četrdeset treći rođendan.

Koliko puta ćemo pisati i nadati se da sve ovo vidiš, pa da si srećan tamo negdje i nikad zaboravljen.

Svaka naša sreća nije potpuna.

Kako bi se dičio Filipom, Danilom, Lukom i Anom.

U svakom od njih ima pomalo od tebe.

Prepoznajemo onaj osmijeh, one oči najljepše, tvoje pokrete, toplinu... Živiš kroz sve njih, sve nas...

A bog se i te kako poigrao sa nama. Zašto naša djeca nijesu ujaka upoznala?

Zašto nijesu imali prilike makar na jedan dan da osjete istinsku ljubav sa tvoje strane?

Ušao bi im pod kožu odmah...

Pričamo im i pričamo. Imaju oni puno toga čuti o tebi, diko naša!

Znaš li koliko je puta tata dozivao Filipa tvojim imenom, a majka te i dalje čeka.

Samo smo srećni kad te sanjamo, tu si najljepši i najradosniji.

Jutro je teško ali svrati ti češće u snove tu te sigurno imamo.

Počivaj u miru, ljepoto naša.

KRASIO SI NAŠE ŽIVOTE I KRASIT ĆEŠ NAŠA SJEĆANJA ZAUVIJEK!

Sjećanje ne blijedi, ljubav ostaje.

Supruga SONJA, djeca PETAR, JELENA i JOVO sa familijama

Trideset sedam godina je od smrti našeg dragog

RATKU MITROVIĆU

491

Tvoji VELJKO, MILKA, RAJKO, DACA, VUK i OGNJEN

495

Prije godinu dana ostale smo bez sestre

BRANKA Markovog MARTINOVIĆA Zauvijek si u našim srcima.

Tvoji: MIODRAG, STANKA i SENKA sa porodicama

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Tvoji roditelji LJUBA i MIĆA, i sestre IVANA i NELA

VESNA IVANOVIĆ rođena Raičević

Ni dani, ni godina koja je prošla ni njihov niz ne može ublažiti tugu zbog tvog odlaska.

Bila si naša starija, brižna sestra kojoj se vjeruje.

Tuguju za tobom sestre VERA i LIDIJA sa porodicama

486

Danas je tvoj rođendan,

GORANE

Tugo naša... Što poželjeti, kad znamo da se ta želja nikad ispuniti neće.

Tuguju za tobom tvoje tetke RADMILA i MARINA

499

497

IN MEMORIAM

Tri godine su od smrti našeg voljenog

DŽAVIDA LEKIĆA

Ne može se riječima izreći tvoje nedostajanje, to samo moja duša zna i osjeća…

BOŽIDAR

MILENA

pisac 1993–2023.

defektolog 1989–2023.

ĐOKOVIĆ

Tu te čuvam i tu si sa mnom zauvijek.

Tvoji: EMINA, OMAR i NADIJA

PORODICA

34 Oglasi i obavještenja

13. i 14. novembar 2023.

13. i 14. novembar 2023.

Marketing 35

36 Marketing

13. i 14. novembar 2023.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

3x TELEVIZOR

3x TELEFON

Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata. Imena prvih pet dobitnika izvučena su 19. oktobra, imena drugih pet dobitnika izvučena su 1. novembra, a imena posljednjih pet dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).