Dnevni list Pobjeda 16.11.2023.

Četvrtak, 16. novembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20822 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

DIPLOMATSKA POŠTA

Dogodine u... Briselu!

EU

S. VASILJEVIĆ

Izvršna direktorka Juventasa pozdravila napredak u pregovorima premijera sa opozicijom, ali i upozorila da za primjenu ponuđenog sporazuma o popisu nije preostalo dovoljno vremena

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Vojvodić: Decembar nije vrijeme za popis Napravljen je značajan napredak u dijelu smirivanja tenzija i treba pohvaliiti premijera i sve političke subjekte. Veliko je za Crnu Goru kada o pitanjima koja polarizuju imamo uspostavljen dijalog i kada sve strane pokazuju spremnost na kompromis. Ipak, decembar nije vrijeme kada se sprovodi popis – navela je Ivana Vojvodić u izjavi STR. 3. za Pobjedu

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Predstavnici crnogorske vlade, i one Abazovićeve – tehničke, u dugotrajnom ,,odlasku“ – a i nove, Spajićeve – opterećene i hendikepirane političkim aranžmanom sa Mandić-Knežević koalicijom ZBCG - odlučno odbijaju da se kao ključna riječ za stanje stvari u crnogorskoj evropskoj agendi pomene ,,regresija“. Ne radi se o nazadovanju, već je stvar u STR. 2. i 3. stagnaciji, kažu. Trogodišnji ,,zastoj“ valjda ljepše zvuči

FACEBOOK

Prosvjetna inspekcija utvrdila nezakonitosti u radu direktorice OŠ „Pavle Rovinski“

Predlažu razrješenje Popović zbog zloupotrebe položaja U postupku inspekcijskog nadzora utvrđene su i nepravilnosti u postupku izbora predstavnika roditelja, odnosno predstavnika Savjeta roditelja za člana školskog odbora koji je izabran suprotno pozitivnim propisima, pa je ostavljen rok za otklanjanje utvrđene nepravilnosti STR. 9.

Saslušanjem optuženih nastavljeno suđenje grupi bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića

Vrijeme je za nove nagrade

IME I PREZIME BROJ TELEFONA

50 .

KUPON

ADRESA I GRAD

Nataša Popović

NAKNADNA PAMET: U Upravi prihoda i carina kažu da vode računa o premještanju službenika koji su na privremenoj spriječenosti za rad, ali i da za neke tek kasnije utvrđuju da su odsutni

Perović: Da sam UPC preraspoređivala zloupotrijebio službenike tokom kuma ne bih bolovanja pa bio u manjku poništila rješenja 73.000 eura zbog – nezakonitosti?!

STR. 10. i 11.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

STR. 7.

KOLAŠIN: 80 godina od prvog zasijedanja ZAVNO Crne Gore i Boke obilježeno bez najviših zvaničnika

Milatović, Mandić i Spajić ignorisali jubilej utemeljenja moderne Crne Gore STR. 13.

2

Politika

Četvrtak, 16. novembar 2023.

DIPLOMATSKA POŠTA

EU

Dogodine u... Briselu!

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

LETARGIJA I ENTUZIJAZAM

Crna Gora se, tako, nalazi između namjerne, željene, projektovane letargije i inercije koju za sobom ostavlja mučni Krivokapić-Abazović period, s jedne, i naglašenog optimizma i entuzijazma 44. Vlade, s druge strane.

Za prosutim mlijekom se nema što plakati, ali je sada sasvim vidljivo da je značajna energija utrošena na - zvučaće poznato - fingiranje evropske agende. Da su Krivokapić i Abazović i njihovi ministri jednakim žarom pristupali evropskoj agendi kao onoj kada se radilo o tzv. ,,Otvorenom Balkanu“ i iscrpljivanju na repetitivne i prazne izja-

Zgrada Evropske komisije u Briselu

Predstavnici crnogorske vlade, i one Abazovićeve – tehničke, u dugotrajnom ,,odlasku“ – a i nove, Spajićeve – opterećene i hendikepirane političkim aranžmanom sa Mandić-Knežević koalicijom ZBCG - odlučno odbijaju da se kao ključna riječ za stanje stvari u crnogorskoj evropskoj agendi pomene ,,regresija“. Ne radi se o nazadovanju, već je stvar u stagnaciji, kažu. Trogodišnji ,,zastoj“ valjda ljepše zvuči ve o tobožnjoj posvećenosti evropskom putu - u čemu im je, iz jasnih razloga, zdušno (i jalovo) pomagao i evropski komesar za proširenje i dobrosusjedske odnose Oliver Varhelji - crnogorski rejting u Briselu bi bio bar malo bolji.

Razlozi za to istorijsko gubljenje vremena su, naravno, u činjenici da je, bez obzira na retoriku, dominantna politička linija u post-avgustovskoj Crnoj Gori bila okrenuta ,,srpskom svetu“ i njegovom diplomatskom iskazu, pomenutom ,,Otvorenom Balkanu“, i to sve u nekoliko nijansi i iskaza, dijelom prećutno, a dijelom i vrlo gorljivo - kada se radilo o Vučić-Rama inicijativi.

Abruptni kraj ,,Otvorenog PREDSJEDNIK

Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija nikoga nije iznenadio.

Predstavnici crnogorske vlade, i one Abazovićeve - tehničke, u dugotrajnom ,,odlasku“ - a i nove, Spajićeve - opterećene i hendikepirane političkim aranžmanom sa Mandić-Knežević koalicijom ZBCG - odlučno odbijaju da se kao ključna riječ za stanje stvari u crnogorskoj evropskoj agendi pomene ,,regresija“.

Ne radi se o nazadovanju, već je stvar u stagnaciji, kažu.

Trogodišnji ,,zastoj“ valjda ljepše zvuči, a i otvara, logično, retoričku mogućnost da se uzroci tapkanja u mjestu traže i u greškama i grijesima vlasti prije avgusta 2020. godine. Istina je, naravno, da Izvještaj ne pominje eksplicitno vraćanje unazad, niti nazadovanje. Za to i nema prijeke potrebe - ne samo zbog specifičnog jezika koji se koristi u toj vrsti zvaničnih dokumenata.

S druge strane, čak i oni manje zainteresovani za kompleksne procedure i slojevitu sadržinu pregovora sa Briselom, mogu lako da vide činjenicu da je crnogorska pregovaračka struktura razorena - nepotrebnim smjenama, dominantno politički motivisanim i čestim izmjenama u sastava timova, uglavnom vođenih rezonom partijske pripadnosti i podobnosti.

Izuzeci od ovog ružnog pravila, koje, naravno, ne treba zaboraviti, nijesu ugrozili samo pravilo: Crna Gora je protraćila posljednje tri godine i zbog nepostojanja kompetentnih pregovarčkih timova. Na odgovornost onih koji su bili na čelu ne treba trošiti riječi - o tome jasno govori sam Izvještaj, čak i kada se uzme u obzir njegov diplomatski rječnik.

Balkana“, koji je uslijedio samo koju sedmicu poslije slavodobitne objave Jakova Milatovića da je bar 60 odsto crnogorskih građana za taj anti-evropski projekat, ostao je bez komenatra njegovih najvećih zagovornika u Crnoj Gori. Evropska retorika je tako - tuđom (Raminom) odlukom - ponovo postala naprasno popularna u vrhovima crnogorske vlasti.

Logika je jednostavna: to lijepo zvuči i ne košta mnogo.

PONOVLJENA ŠANSA

I tu je, vjerovatno, najveća greška onih koji smatraju da to ,,ne košta mnogo“.

Poslije formiranja vlade Milojka Spajića, koja je, s ob-

zirom na činjenicu da je bila uslovljena preuzimanjem pozicije predsjednika Skupštine od strane anti-evropske i anti-NATO koalicije ZBCG, predstavljala (bez obzira na legitimnost interpretacija koje tvrde suprotno) i manje ili više vidljivi poraz i američke i evropske politike prema Crnoj Gori, zvanični Brisel i zemlje-članice EU su direktno, ali i preko svojih diplomatskih predstavnika u Podgorici, pokazale maksimalnu podršku Spajićevom kabinetu.

Isto su učinile i Sjedinjene Države, čiji su dugogodišnji diplomatski eksperimenti prema zvaničnom Beogradu imali i svoju neizbježnu reperkusiju (i) u Crnoj Gori.

Taj utisak o blagonaklonosti prema Vladi je samo pojačan bjelodanim bojkotom Mandićevog prijema povodom godišnjice crnogorskog parlamentarizma. Tako je uspostovljena, bar u početnim danima nove vlade, ,,segmentirana“ zapadna politika prema našoj zemlji: bojkot predsjednika Skupštine, kurtoazno trpljenje nastupa predsjednika Države, i naglašena podrška predsjedniku Vlade.

Tako su Spajić i njegov ,,šareni“ kabinet - u kojem ima i ministara koji se, ni u najboljoj vjeri i uz veliku naivnost, ne mogu dovesti u vezu sa evropskom agendom - dobili šansu da pretoče svoj zvanični evropski entuzijazam u djelotvornu (pro)evropsku politiku.

Za to će biti potrebno i više od truda.

KADROVI I ,,KADROVI“

Nova ministrica za evropske integracije se ne može pohvaliti bilo kakvim iskustvom u toj oblasti.

Jakov Milatović i Emanuel Makron

Njen kolega, ministar vanjskih poslova, čije obrazovanje ukazuje na izvjesnu ozbiljnost, ima ,,praznine“ druge vrste. Njegove polazne ideološke i političke pozicije su, ako što je poznato, miljama daleko od evropske i evro-atlantske agende.

Njegove prve zvanične izjave pokazuju da je razumio kako se mora prilagoditi, ne samo rječnikom, onome što su proklamovani ciljevi nove vlade. Ukoliko u to novo „vjeruju“ bude uspio da, prvo, ubijedi samog sebe, imaće veće šanse da mu - u vezi evropskih i atlantskih principa i ciljeva - povjeruju i kod kuće i na strani.

Za pretpostaviti je - ili je to samo naivna želja posmatrača da će, za razliku od dva prethodnika, biti ozbiljniji i da će se uzdržati od ubjeđivanja i etiketiranja onih koji su godinama iskreno i predano bili za NATO i za EU - dok se on oduševljavao idejama vrlo udaljenim i od Evrope i od Alijanse. Njegove izjave tokom nedavnih susreta sa kolegama i zvaničnicima u Briselu (sa izuzetkom propagandističke objave poslije susreta sa g.

Varheljijem) ukazuju da je ta početna lekcija uglavnom savladana. Što se teško može kazati za predsjednika Milatovića, koji nastavlja da demonstrira svoju nepripremljenost i nedostatak znanja. Prazne fraze nikoga ne oduševljavaju.

Istovremeno. Milatović kao da ne čuje jasne i direktne poruke koje mu bez ustezanja i diplomatskih ublažavanja saopštavaju oni koji se obično nazivaju ,,relevatnim činiocima međunarodne zajednice“.

Za crnogorsku javnost bi bilo značajno, u tom smislu, da zna što mu je i kako francuski predsjednik Makron kazao na susretu tokom nedavne konferencije u Parizu, a što su bile izravne poruke novog pomoćnika državnog sekretara SAD, Džejmsa-Džima O Brajena. To je svakako značajnije - i za njega, i za nas - nego susret, istom prilikom, sa Sorošom juniorom, o kojem gotovo sve znamo.

NOVI ,,NON PEJPER“

O novom ,,non-pejperu“ Austrije, Hrvatske, Češke, Grčke, Italije, Slovač-

Milatović kao da ne čuje jasne i direktne poruke koje mu bez ustezanja i diplomatskih ublažavanja saopštavaju oni koji se obično nazivaju ,,relevatnim činiocima međunarodne zajednice“. Za crnogorsku javnost bi bilo značajno, u tom smislu, da zna što mu je i kako francuski predsjednik Makron kazao na susretu tokom nedavne konferencije u Parizu, a što su bile izravne poruke novog pomoćnika državnog sekretara SAD, Džejmsa-Džima O Brajena

Politika

Četvrtak, 16. novembar 2023.

3

Izvršna direktorka Juventasa i magistarka statistike pozdravila napredak u pregovorima premijera sa opozicijom, ali i upozorila da za primjenu ponuđenog sporazuma o popisu nije preostalo dovoljno vremena Tako su Spajić i njegov ,,šareni“ kabinet - u kojem ima i ministara koji se, ni u najboljoj vjeri i uz veliku naivnost, ne mogu dovesti u vezu sa evropskom agendom - dobili šansu da pretoče svoj zvanični evropski entuzijazam u djelotvornu (pro) evropsku politiku

PODGORICA - Izvršna direktorka nevladine organizacije „Juventas“, magistarka statistike, Ivana Vojvodić pohvalila je premijera i političke subjekte zbog napretka u cilju smirivanja tenzija i usaglašavanja sporazuma o popisu, ali i naglasila kako sumnja da nam je, za primjenu tog sporazuma, preostalo dovoljno vremena. Istakla je i da decembar nije vrijeme za popis.

Vojvodić: Decembar nije vrijeme za popis

Napravljen je značajan napredak u dijelu smirivanja tenzija i u tom smislu treba pohvaliiti premijera i sve političke subjekte. Veliko je za Crnu Goru kada oko pitanja koja polarizuju imamo uspostavljen dijalog i kada sve strane pokazuju spremnost na kompromis. Ipak, decembar nije vrijeme ke i Slovenije, naslovljenom kada se sprovodi popis i nijesam sigurna da imamo dovoljno vremena da se ,,Unaprijeđena saradnja sa Prijedlog sporazuma koji je iz zapadnobalkanskim par- Vlade u utorak dostavljen opo- implementira dogovor – navela je Vojvodić u izjavi za Pobjedu

UMIŠLJENI OPTIMIZAM

Dugoročno tolerisanje i povlađivanje režimu u Beogradu unazadilo je i Srbiju i sve balkanske susjede Srbije. Ili ih je - da, na kraju i mi prihvatimo rezon avgustovskih i post-avgustovskih vlasti - zaustavilo. Stagnacija, kako to benigno i umirujuće zvuči!

Crna Gora i njena evropska agenda i perspektiva se, tako, danas nalaze u fazi koju bi najbolje odslikala parafraza jedne umišljeno optimistične (i prijeteće) nacionalističke parole, koja ima malo veze sa stvarnošću. Pretjerani optimizam, ničim utemeljena vjera u uspjeh, gotovo nepremostive teškoće - i kod kuće, i u susjedstvu i regionu - pa i kod evropskih prijatelja i partnera.

Zato, dok slušamo slučajnog predsjednika Milatovića kako licitira godinama kada Crna Gora može da postane dio EU, kao da čujemo eho tog populističkog uzvika.

Dogodine u... Briselu!

•

m. babović

ziciji predviđa, kako je Pobjeda već izvještavala, kontrolu popisnog procesa od početka do kraja, paritetan broj popisivača, imenovanje radne grupe za izradu softvera na čijem će čelu biti opozicionar i zabranu popisne kampanje za političke partije, ali ne i za druge subjekte.

Prijedlog sporazuma partijama je dostavljen nakon što je premijer prethodno prihvatio sve zahtjeve opozicije, a Zavod za statistiku i zvanično najavio poništenje prethodnog i raspisivanje novog javnog poziva za popisivače.

SANKCIONISATI KAMPANJU

- Napravljen je značajan napredak u dijelu smirivanja tenzija i u tom smislu treba pohvaliiti i premijera i sve političke subjekte. Veliko je za Crnu Goru kada oko pitanja koja polarizuju imamo uspostavljen dijalog i kada sve strane pokazuju spremnost na kompromis. Ipak, decembar nije vrijeme kada se sprovodi popis i nijesam sigurna da imamo dovoljno vremena da se implementira dogovor – navela je Vojvodić u izjavi za Pobjedu.

Ivana Vojvodić

Ona smatra i da je uz sam sporazum koji je predložio premijer trebalo zakonski sankcionisati popisne kampanje, izuzeti duplu popisnicu iz Zakona o popisu i dopuniti popisni listić adekvatnim pitanjima koja se odnose na osobe sa invaliditetom, što je predlagala nevladina organizaci-

ja Udruženje mladih sa hendikepom.

- Samo suzdržavanje od kampanje u formi dogovora je pozitivno, a vidjećemo je li i dovoljno – navela je Vojvodić.

Ona smatra i kako je, bar u cilju procjene uticaja na kvalitet procesa, potrebno otvoriti telefonsku liniju ili osmisliti ne-

ki drugi način kako bi građani prijavljivali kampanje ili eventualni pritisak popisivača.

- Ima više dobrih prijedloga kako da se dodatno obezbijedi kvalitet procesa uz zaštitu ličnih podataka, ali nemamo vremena za raspravu o njima – naglašava Vojvodić.

ODGOVORAN MONSTAT

DPS i SD najvjerovatnije danas odlučuju, BS naredna dva dana Stranački organi DPS-a i SD-a danas bi, prema ranijem planu, trebalo da se izjasne da li im je prihvatljiv sporazum koji im

Spajić sa opozicijom

Popisni listići nijesu numerisani Popisni listići nijesu numerisani i nemaju serijski broj, saopštili su iz Zavoda za statistiku odgovarajući na pitanje portala Raskrinkavanje.

Ta praksa, kako su objasnili iz Monstata, nije u skladu sa preporukama UNECE i nije postojala tokom dosadašnjih popisa stanovništva u Crnoj Gori.

je poslao premijer Spajić.

BS bi, prema tvrdnji izvora Pobjede iz te partije, trebalo da se izjasni do kraja sedmice.

Sporazum je, kako je ranije Pobjeda objavila, u najvećoj mjeri usaglašen i najveća potencijalna prepreka je datum popisa. gov.me

tnerima u oblasti zajedničke vanjske i bezbjednosne politike“, Pobjeda je juče detaljno pisala.

Osnovana ocjena tog ,,ne-dokumenta“ ostaje: njime su diplomatije pomenutih zemalja iskazale namjeru i spremnost da konkretno pomognu u raznim segmentima pripreme zvaničnika i javnih službenika šest zemalja na Zapadnom Balkanu da se grade institucionalne kapacitete u procesu pristupnih pregovora, tj. u pripremi za njih, kao i u usklađivanju politike sa EU. Kao takva, ta intencija zaslužuje i pohvalu i podršku - jer je jasan indikator zainteresovanosti tih zemalja-članica EU da pomognu balkanskim susjedima.

Ono što je nemoguće prenebreći jeste činjenica da je ta inicijativa, koja ima dominantno tehničko-organizacioni sadržaj (što nije negativno, da ne bude zabune), istovremeno i pokazatelj nedostatka jasne odlučnosti EU (a posebno većih zemalja među članicama) da se proces evropskih integracija za Zapadni Balkan učini kredibilnim, odnosno uvjerljivim.

Vojvodić poručuje i da je za kvalitet popisnih podataka odgovoran Monstat koji metodološki treba da odobri sve izmjene metodologije, uključujući i datum prikupljanja podataka.

- Popis u decembru ima negativne posljedice po kvalitet podataka. Kolike će te posljedice biti ostaje da se vidi, ako se zadrži odluka o trenutnom referentnom datumu – zaključila je Vojvodić.

Sporazum, čije je detalje Pobjeda već objavila, predviđa proširivanje popisnih komisija sa dva nova člana opozicije i jednim članom iz savjeta manje brojnih naroda u gradovima u kojima su zastupljeni.

Sporazumom je preciziran način upotrebe softvera za kontrolu podataka i predviđena mogućnost parlamentarnog nadzora kroz formiranje skupštinskog odbora na paritetnoj osnovi između vlasti i opozicije sa kopredsjedavajućim načinom predsjedavanja.

Prjedlogom sporazuma predviđena je i detaljna kontro-

Vojvodić smatra i da je uz sam sporazum koji je predložio premijer trebalo zakonski sankcionisati popisne kampanje, izuzeti duplu popisnicu iz Zakona o popisu i dopuniti popisni listić adekvatnim pitanjima koji se odnose na osobe sa invaliditetom, što je predlagala nevladina organizacija Udruženje mladih sa hendikepom. ,,Samo suzdržavanje od kampanje u formi dogovora je pozitivno, a vidjećemo je li i dovoljno“ – navela je Vojvodić la unosa podataka koja bi se obavljala u prostorijama Uprave za statistiku i na reprezentativnom uzorku od najviše pet odsto popisnih krugova na nivou Crne Gore.

Ključna novina sporazuma je zabrana uticaja političkih partija tokom sprovođenja popisa. Političke partije se obavezuju da neće ni na koji način voditi pretpopisne kampanje i time uticati na rezultate popisa.

- Političke partije se obavezuju da shodno demokratskim principima i slobodnoj volji građana poštuju slobodno izraženu volju - navodi se Đ. ĆORIĆ u dokumentu.

4

Politika

Četvrtak, 16. novembar 2023.

U Podgorci održana regionalna konferencija Inicijative Balkanski dijalozi

PODGORICA – Poruke sa evropskih adresa u periodu evidentnog zastoja politike proširenja vraćaju optimizam da Evropska unija ne odustaje od Zapadnog Balkana i da je ovaj region od neprocjenjivog značaja za budućnost evropskog kontinenta, smatra predsjednik države Jakov Milatović.

On je juče na regionalnoj konferenciji Inicijative Balkanski dijalozi u Podgorici ocijenio i da je poruka evropskih zvaničnika da je članstvo Crne Gore u EU, u slučaju ispunjenja svih uslova, moguće i prije 2030. godine, samo po sebi potvrda da je ova država bliža EU od ostalih kandidata za članstvo.

- Zato očekujem da ćemo kao društvo imati kapacitet i odlučnost da to i ostvarimo – poručio je Milatović.

On ističe da duboko vjeruje da Crna Gora ima značajne prednosti da prva u nizu dođe do punopravnog članstva u EU. - Danas u Crnoj Gori postoji politička većina koja odbacuje korupciju i narušavanje društvene kohezije kao vid prihvatljivog društvenog djelovanja i odlučuje se da valorizuje ideje koje promovišu pravne i ekonomske reforme i dostizanje evropskog PODGORICA – Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da će naredne sedmice zakazati sjednicu parlamenta na kojoj će se glasati o izboru sedmog sudije Ustavnog suda.

On je novinarima u parlamentu rekao da su na jučerašnjoj sjednici kolegijuma predsjednika Skupštine dogovorili da parlament danas nastavlja zasijedanje i da je uvjeren da će popuniti upražnjena poslanička mjesta.

- Postigli smo dogovor da za nedjelju dana zakažemo novu sjednicu na kojoj će se gla-

m. babović

Milatović uvjeren da će Crna Gora biti prva naredna članica EU

Sa jučerašnje regionalne konferencije Inicijative Balkanski dijalozi u Podgorici

kvaliteta života. Građani i građanke Crne Gore, rekordnom podrškom procesu evropskih integracija, od više od 80 odsto, pokazuju odlučnost usvajanja evropskih vrijednosti - naglasio je Milatović.

Upravo njima se, kako je rekao, duguje ubrzanje naših reformskih procesa, kako bi osim čvrstog uvjerenja u svakodnevnom životu i radu uvidjeli opipljive prednosti evropskog puta.

- Crna Gora, kao članica NATO-a, predstavlja svijetli pri-

mjer stabilnosti u regionu Balkana. Ne postoje interni problemi koji prijete da ugroze suverenitet naše zemlje, a dodatno Crna Gora nema otvorenih pitanja sa susjedima. Važno je istaći da su vanjska i bezbjednosna politika Crne Gore u potpunosti usklađene sa EU i predstavljaju dokaz naše posvećenosti zajedničkom odgovoru na globalne izazove - kazao je Milatović.

Predsjednik ističe da evropska perspektiva za Zapadni Balkan

predstavlja geopolitičku viziju, ali i obećanje stabilnosti, trajnog mira, ekonomskog rasta i jačanja demokratskih institucija i vrijednosti.

- To je put ka jačanju demokratije, vladavine prava i ekonomske održivosti, a istovremeno predstavlja i priliku za prevazilaženje sukoba iz prošlosti i izgradnju mostova između naroda. Sa druge strane, ovaj proces mora biti praćen snažnom podrškom EU, podsticanjem reformi i jasnijom mapom puta

Premijer Milojko Spajić na konferenciji Inicijative Balkanski dijalozi ocijenio je da napredak svih država regiona na evropskom putu mora biti pojedinačno vrednovan.

- EU dobija nove obrise otvarajući se ka državama Zapadnog Balkana, rekao je Spajić, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Kako je naveo, Crna Gora mora biti u prvim redovima da iskoristi taj istorijski momentum.

- Napredak svih zemalja regiona mora biti pojedinačno vrednovan. Nemamo više vremena da stojimo u čekaonici dok svi ne napravimo jednak progres, kazao je Spajić.

On je istakao da, u pogledu razmjene iskustava, ekspertize i podrške na putu procesa pridruživanja, ostaju dosljedni principu ,,Svi za jednog, jedan za sve“.

Spajić je pozdravio opredijeljenost EU da politiku proširenja drži visoko na svojoj agendi.

- Veoma cijenimo i najavljenu finansijsku podršku za infrastrukturne projekte, koja će doprinijeti boljoj povezanosti Zapadnog Balkana, istakao je on.

kada je riječ o proširenju. Otvorena vrata i jasna perspektiva članstva ključne su za ohrabrivanje zemalja Zapadnog Balkana u procesu naših evropskih integracija - naveo je Milatović.

Kada je riječ o tehničkom aspektu evropskih integracija, Milatović smatra da, uprkos činjenici da je posljednje poglavlje pregovora sa EU zatvoreno 2017. godine, period nakon toga ne možemo nazvati stagnacijom.

- Pregovaračka struktura u posljednjih nekoliko godina odradila je puno posla koji, iako često nije vidljiv, ne može biti zanemaren. Određena poglavlja spremna su za zatvaranje, a reforme u brojnim oblastima odvijaju se zadovoljavajućom dinamikom. Pred nama su važni zadaci u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i ko-

Održana sjednica kolegijuma predsjednika parlamenta

rupcije, kao i reforme u pravosuđu, što mora biti prioritet nove vlade, parlamentarne većine ali i svih aktera crnogorskog društva u narednom periodu.

Ispunjavanjem ovih zahtjevnih zadataka pristupanje Crne Gore EU može dobiti novu, ubrzanu dinamiku - istakao je Milatović.

On dodaje da proces evropskih integracija Crne Gore može imati snažnu dodatnu vrijednost i kada je u pitanju region Zapadnog Balkana.

- Naša integracija u EU poslala bi veliku poruku našim susjedima, ali i šire, da se reforme zaista isplate. Naše pristupanje dodatno bi učvrstilo prisustvo EU na Zapadnom Balkanu, promovišući ideju da je evropski projekat živ i inkluzivan - zaključio je Milatović. Đ. ĆORIĆ

Osnivački kongres Crnogorske evropske partije biće 26. novembra

Mandić: Naredne sedmice sjednica Adžić: Borićemo se za izbor sudije Ustavnog suda za Crnu Goru sati o izboru sudije Ustavnog suda – kazao je Mandić.

Istakao je da je ostao još jedan pokušaj da se dođe do potrebne većine kako bi Faruk Resulbegović bio izabran za sedmog sudiju Ustavnog suda i kako bi u potpunosti kompletirali tu instituciju.

- Tako ispunjavamo važnu

obavezu prema građanima na putu ka Evropskoj uniji istakao je Mandić.

Rekao je da su otvorili temu koja je vezana za izbor vrhovnog državnog tužioca i popunjavanje Sudskog savjeta i da će ove sedmice otvoriti dijalog vezano za rješavanje tih problema.

Objasnio je da je ta situacija drugačija u odnosu na izbor sudije Ustavnog suda, jer izbor Sudskog savjeta i Vrhovnog državnog tužioca mora da prođe još neke skupštinske procedure.

- Skupština će odraditi posao koji je veoma važan i očekujem da ćemo donijeti dobre

Konatar: 22. novembra na Cetinju sjednica o izboru sedmog sudije Ustavnog suda Miloš Konatar poslanik GP Ura rekao je da mu je drago što je uvažena njihova inicijativa da se zakaže sjednica Skupštine na kojoj će se glasati o sedmom sudiji Ustavnog suda. Ta sjednica će se, kako je rekao desiti u srijedu, 22. novembra i biće na Cetinju.

Spajić: Napredak svih država regiona mora biti pojedinačno vrednovan

-Po onome što su medijske izjave, u ovom trenutku postoji najmanje 50 poslanika koji su spremni da glasaju za sedmog sudiju i ja očekujem da ćemo na Cetinju dobiti gdje ćemo ga izglasati i da je to prvi od neophodnih koraka za deblokadu pravosuđa , rekao je Konatar

novinarima u parlamentu.

Na kolegijumu je, kako je rekao, bilo riječi i o izboru članova Sudskog savjeta, ali ta imenovanja moraju čekati formiranje skupštinskih odbora kako bi bile sprovedene neophodne procedure i kako bi se i sa njima nastavilo u što kraćem roku.

-Ono što je dobro za sve, je dogovor da se o Resulbegoviću glasa odmah jer oko toga, da kažem, nema obaveza u vidu potrebe formiranja odbora i treba da vidimo ko su poslanici koji nemaju problem sa tim da se napravi ovaj ključni korak za rješavanje problema, dodao je on.

vijesti građanima - što ćemo dijalogom doći do većine koja će nam omogućiti da završimo posao i za vrhovnog državnog tužioca, za sudiju Ustavnog suda, i za troje članova Sudskog svjeta - rekao je Mandić.

On je kazao da u kolegijumu imaju potpunu saglasnost da se dijalogom i što širim konsenzusom dođe do rješenja koja će im omogućiti da imaju rezultat koji nije uspio da ostvari prethodni skupštinski saziv.

Mandić je na kolegijumu, kojem su prisustvovali predstavnici svih poslaničkih klubova, kazao da nijesu mogli da raspravljaju o rasporedu u skupštinskim odborima jer ne znaju ko će biti novi poslanici.

Napomenuo je da su premijer Milojko Spajić i parlamentarna većina insistirali da popis počne 30. novembra, dodajući da je na taj način Crna Gora uštedjela gotovo milion eura. R. P.

PODGORICA - Koordinatora Inicijativnog odbora, istoričar Novak Adžić najavio je sinoć u emisiji „Tamo i natrag“ na A plus televiziji da će 26. novembra biti održan osnivački kongres Crnogorske evropske partije (CEP).

Istakao je da će se sa kolegama boriti za Crnu Goru koja uvijek „ustaje kao feniks iz pepela“, uprkos, kako je kazao, „nesposobnim vlastima nakon 2020. “ - Nikad se nećemo predati, nikad nećemo kapitulirati. Moramo se dostojanstveno boriti i vratiti ono što je Aristotel o politici govorio, a to je etičko djelovanje - kazao je Adžić, prenosi A plus portal.

Više od 80 članova Inicijativnog odbora CEP usvojili su 30. septembra Manifest za program partije. Izabrali su radne grupe za izradu statuta i programa i odlučili da se osnivački kongres stranke održi krajem novembra ove godine. Z. D.

Ekonomija

Četvrtak, 16. novembar 2023.

5

Pošta Crne Gore uputila zahtjev regulatoru za povećanje cijena usluga

Iz Pošte CG su naveli da je prijedlog za promjenu cijena univerzalnih usluga upućen nakon što 12 godina nije bilo cjenovnih korekcija. Podsjetili su da promjene cjenovnika univerzalnih usluga analizira i odobrava EKIP, jer se radi o uslugama od javnog značaja.

Od 1. juna ove godine su veće i cijene komercijalnih usluga Pošte CG

Zahtjev

- U vezi sa predviđenim povećanjem cijena, naš stav je da ne navodimo predložene cijene i nivo povećanja cijena usluga do odobrenja regulatorne Agencije – kazali su Pobjedi iz Pošte CG , ipak dodajajući da je planirano povećanje cijena od 20 centi pa naviše, u zavisnosti od usluge.

Iz Pošte CG su naveli da je priIz Pošte CG nijesu odgovorili na pitanje Pobjede koliko je radnika zaposleno u kompaniji i da li je i za koliko taj broj uvećan u ovoj godini.

- Broj zaposlenih je usaglašen sa sistematizacijom radnih mjesta, a jedna od mjera racionalnog poslovanja jeste upravo angažovanje zaposlenih preko agencije za posredovanje na odre-

PODGORICA - U cilju bolje koordinacije i proaktivnijeg pristupa investicionim i grantovima za tehničku podršku neophodno je osnažiti međuresorsku saradnju poručio je ministar finansija Novica Vuković, koji se juče sastao sa šefom Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori Remonom Zakarijom.

Vuković se juče sastao i sa stalnom predstavnicom UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterinom Paniklovom.

Na sastanku sa Zakarijom je bilo govora o statusu zajedničkih

jedlog za promjenu cijena univerzalnih usluga upućen nakon što 12 godina nije bilo cjenovnih korekcija ovih usluga.

Podsjetili su da promjene cjenovnika univerzalnih usluga analizira i odobrava EKIP, s obzirom na to da je riječ o uslugama od javnog značaja.

- U ovom trenutku prijedlog Pošte CG je u skladu sa zakonom propisanoj proceduri u fazi razmatranja pred nadležnim organom. Cijene univerzalnih usluga Pošte CG će tek sa pomenutim povećanjem, ukoliko bude odobreno, biti u nivou sa cjenovnim politikama pošta iz zemalja okruženja – tvrde iz Pošte CG i dodaju da primjera radi usluga dostave preporučenog pisma do 20 gr u ovom trenutku na cijeloj teritoriji Crne Gore košta 70 centi, a običnog pisma 30 centi.

Naveli su da u univerzalne poštanske usluge spadaju usluge prijema, prenosa i uručenja poštanskih pošiljki u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju i to pismonosnih pošiljki mase do dva kg, paketa do deset kg, sekograma do sedam kg, uput-

Pošta Crne Gore

nica, preporučenih i vrijednosnih pisama, sudskih pisama, pisama u upravnom postupku. Univerzalni poštanski servis obuhvata i uručenje paketa do 20 kg iz međunarodnog poštanskog saobraćaja.

Iz EKIP-a su Pobjedi saopštili da je Pošta CG EKIP-u 6. oktobra, a shodno članu 15 Zakona o poštanskim uslugama, dostavila radi davanja saglasnosti prijedlog odluke o utvrđivanju cijena univerzalne poštanske usluge sa propratnom dokumentacijom, potrebnom za analizu predloženih cijena.

Propisano je da EKIP kao regulator da na cijene univerzalne poštanske usluge utvrđene od strane Pošte CG, saglasnost daje Agencija, najkasnije u roku od 45 dana od dana dostavljanja.

Iz EKIP-a su potvrdili da cijene

Neće da kažu da li su uvećali broj zaposlenih đeno vrijeme, u periodima kada je ovo neophodno – kazali su iz Pošte CG i dodali da se preduzeća u državnom vlasništvu suočavaju sa poteškoćama kojih nema u privatnom sektoru.

- Najočigledniji primjer je

veliki broj bolovanja – rekli su iz Pošte CG. Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Pošte CG za 2022. godinu pokazuje da je na kraju prošle godine imala 107 zaposlenih više nego na kraju 2021. godine.

50

vremeno zasnovane na realnim troškovima za njihovo efikasno obavljanje. Članom 15 Zakona o poštanskim uslugama propisano je da cijena univerzalne poštanske usluge mora biti ista za sve korisnike na cijelom području na kojem univerzalni poštanski operator pruža usluge, pristupačna, zasnovana na realnim troškovima i podsticajna za efikasno obavljanje univerzalnih poštanskih usluga, besplatna za pojedine vrste usluga koje koriste lica sa oštećenim ili djelimično oštećenim vidom, transparentna i određena na način da pojedinim korisnicima usluga ne daje prednost u odnosu na druge korisnike usluga pod istim ili sličnim uslovima.

do 100 odsto povećanje cijena tražila Pošta CG, prema nezvaničnim informacijama Pobjede

univerzalnih poštanskih usluga koje pruža Pošta CG nijesu mijenjane od 2012. godine. Naveli su da je Agencija 2012. godine donijela pravilnik o kriterijumima za određivanje cijena univerzalne poštanske usluge, kojim su razrađeni zakonski kriterijumi za određivanje cijena univerzalnih poštanskih usluga, odnosno dati su parametri za određivanje da li su ove cijene pristupačne i isto-

Komercijalne usluge

Pošta CG pored univerzalnih usluga pruža i komercijalne poštanske usluge.

- Cijene komercijalnih usluga su ove godine promijenjene i novi cjenovnik za usluge novčanog poslovanja je u primjeni od 8. maja, a za ostale usluge od 1. juna ove godine. Korekcije cjenovnika komercijalnih usluga rezultat su analize situacije na tržištu, cjenovnih politika operatora iz regiona, cijena konkurencije i vezanih

Na kraju prošle godine ukupan broj zaposlenih u Pošti CG iznosio je 1.126, dok je na kraju 2021. godine bilo 1.019 radnika.

Prema vrsti radnog odnosa u Pošti je na kraju prošle godine zaposlen bio 951 radnik na neodređeno vrijeme i 175 na određeno vrijeme posredstvom agencija za zapošljavanje.

troškova – rekli su iz Pošte CG. U komercijalne usluge Pošte CG spadaju tiskovina, direktna pošta, neadresirana pošiljka, ekspres usluge u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju, hibridna pošta, usluge novčanog poslovanja, elektronske poštanske usluge.

Iz EKIP-a su saopštili da oni, za razliku od cijena univerzalnih poštanskih usluga shodno Zakonu o poštanskim uslugama, ne daju saglasnost na cijene komercijalnih poštanskih usluga Pošte i ostalih poštanskih operatora koji pružaju komercijalne poštanske usluge, nego se cijene ovih usluga samo dostavljaju Agenciji prije početka primjene u zakonom propisanom roku.

- Na cijene komercijalnih poštanskih usluga Agencija ne izdaje saglasnost. Operatori su dužni da obavještenje o cijenama dostave Agenciji, najkasnije tri dana prije početka njihove primjene – rekli su iz EKIP-a i dodali da im je Pošta CG 10. maja dostavila izmijenjeni cjenovnik komercijalnih poštanskih usluga, koji se počeo primjenjivati 1. juna.

Iz Pošte CG nijesu odgovorili na pitanja Pobjede kakve su poslovne rezultate ostvarili ove godine, te da li se očekuje da ovu godinu završe u plusu i sa boljim poslovnim rezultatom nego lani.

- Devetomjesečni izvještaj je završen, ali podatke ne možemo javno iznositi do usvajanja izvještaja od strane Odbora direktora. Nakon što bude usvojen izvještaj o radu i poslovanju za prvih devet mjeseci ove godine biće javno dostupan – rekli su iz Pošte CG. U godišnjem izvještaju o radu i finansijskom poslovanju Pošte CG za prošlu godinu, koji je vlada u tehničkom mandatu bivšeg premijera Dritana Abazovića usvojila u spetembru navodi se da je Pošta CG prošlu godinu završila u finansijskom plusu od 47,68 hiljada eura, što je za 561,9 hiljada eura manje nego u 2021. godini.

S. Popović

Susret ministra finansija sa šefom EBRD i UNDP u Crnoj Gori

Većina projekata u nacrtu budžeta za 2024. godinu projekata, a Vuković je ocijenio dobrim što je većina projekata na koje je Zakaria ukazao da su prioriteti, već predviđena nacrtom budžeta za 2024.

-Od 2007. godine EBRD je uložila kumulativno 800 miliona eura u 84 projekta u Crnoj Gori, od čega 23 odsto za privatni sektor – saopštili su iz Ministarstva dodajući da će i dalje

prioritet imati infrastrukturni projekti u energetici i saobraćaju, sa akcentom na energetsku efikasnost.

Navedeno je da je Vuković ocijenio da je Program UNDP jedan od najvažnijih partnera Vlade u reformi javnih finansija, koja će biti usmjerena na sveobuhvatnu transparentnost. Istakao je da ekspertsku

podršku UNDP-a očekuje prilikom kreiranja strateški važnih dokumenta u oblasti javnih finansija, poput fiskalne strategije i strategije upravljanja javnim dugom.

Paniklova je naglasila da UNDP podržava Crnu Goru na putu ka članstvu u EU i promovisanju održivog ekonomskog rasta.

R. E.

mimistarstvo finansija

podgorica - Pošta Crne Gore je 6. oktobra uputila zahtjev Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) i inicirala povećanje cijena usluga iz segmenta univerzalnog servisa. Saglasnost na novi cjenovnik EKIP, kao regulator, treba da da najkasnije u roku od 45 dana od dana dostavljanja zahtjeva.

Iz ove državne kompanije nijesu odgovorili i precizirali kolike su predložene cijene i za koliko su veće od postojećih. Prema saznanjima Pobjede Pošta CG je zatražila da cijene pojedinih usluga porastu od 50 do 100 odsto.

i. mandić

Čekaju zeleno svjetlo EKIP-a za poskupljenje univerzalnog servisa

Sa sastanka ministra finansija i šefa EBRD u Crnoj Gori

Ekonomija

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Predsjednik Crne Gore za danas zakazao konferenciju za novinare

Milatović otkriva ime kandidata za guvernera m. babović

IRF CG

Prema informacijama medija, kao budući guverneri slove Irena Radović i Aleksandar Damjanović

Irena Radović

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštiće danas prijedlog kandidata za guvernera Centralne banke (CBCG). Milatović će prijedlog izložiti na konferenciji za novinare u zgradi predsjednika Crne Gore.

Prema informacijama medija za buduće guvernere slove aktuelna direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Irena Radović, ali i bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović.

Aleksandar Damjanović

Milatović je u ponedjeljak najavio da će predložiti kandidata ili kandidatkinju koji svojim profesionalnim i akademskim referencama zaslužuje da bude na toj funkciji. Naveo je da je čekao da se u potpunosti zaokruži Skupština, kako bi predložio kandidata za guvernera.

-Sada kada imamo taj preduslov, već u narednim danima ću poslati prijedlog, koji će apsolutno biti u odnosu na profesionalne i akademske reference toga kandidata ili kandidatkinje – naveo

je Milatović na Cetinju, nakon svečane sjednice lokalnog parlamenta povodom Dana oslobođenja i Dana Prijestonice.

On je dodao da je CBCG nevjerovatno važna institucija.

-Nijesam bio zadovoljan njenim radom i mislim da je generalno i crnogorska javnost bila nezadovoljna radom prethodnog rukovodstva. Imali smo više kriza, čak i afera koje nijesu bile dobro hendlovane.

Sada kada su se stvorili svi preduslovi, ja ću uraditi svoj dio posla – obećao je Milatović.

On je povukao sredinom oktobra prijedlog bivšeg predsjednika Mila Đukanovića za ponovno imenovanje Radoja Žugića za guvernera. Prema Zakonu o CBCG guvernera imenuje Skupština na prijedlog predsjednika države.

Guverneru mandat traje šest godina i može biti imenovan najviše dva puta uzastopno. Đukanović je krajem septembra prošle godine uputio tadašnjoj predsjednici Skupštine Danijeli Đurović prijedlog za izbor Žugić, ali ga ona nije proslijedila plenumu. Žugiću je mandat u CBCG istekao sredinom oktobra prošle godine. On je prvi put na poziciju guvernera došao u oktobru 2010. godine, nakon smjene Ljubiše Krgovića. Krgović je bio predsjendik Savjeta CBCG od 2001, a guverner od 2007. godine. Žugić prvi put na čelu CBCG ostaje do kraja 2012. godine, kada preuzima funkciju ministra finansija, koje je pokrivao do izbora prelazne vlade u prvoj polovini 2016. godine. Od 2013. do 2016. na čelu vrhovne monetarne institucije bio je Milojica Dakić.

Skupština je 30. septembra 2016. godine na prijedlog tadašnjeg predsjednika države Filipa Vujanovića ponovo izabrala ponovo za guverS. P. nera.

Počela izgradnja stambenog kompleksa Cortex selo u Podgorici

Podgorica - Izgradnja stambenog kompleksa Cortex selo, namijenjenog zaposlenima u 19 IT kompanija članica ICT Cortexa, zvanično je počela.

Kompleks je počeo da se radi, kako su kazali Pobjedi, na lokaciji 300 metara od nekadašnjeg Titeksa u Podgorici. Ceremonija polaganja kamena temeljca održana je prošlog četvrtka u prisustvu budućih stanara, partnera i saradnika tog kompleksa.

Izvršni direktor ICT Cortexa Tarik Zaimović kazao je da na ovaj način obezbjeđuju 100 stanova mladim IT porodicama.

- Imamo neke lijepe sadržaje koji će nas tu okupiti i moram

da kažem da sam jako ponosan na cjelokupan projekat naveo je Zaimović.

Izvršni direktor Eurozoxa Zoran Drobnjak je kazao da je plan za završetak radova 13. mart 2025. godine. Predstanik NLB banke Miraš Đelošević kazao je da ovaj poduhvat predstavlja značajan korak prema unapređenju lokalne zajednice, istovremeno pružajući podršku mladim porodicama u rješavanju stambenog pitanja.

- Drago nam je što su nas IT kompanije iz klastera ICT Cortex prepoznle kao partnera sa kojim žele da stvaraju bolji i održivi ambijent. Za nas je čast biti dio ovakvog tima – poručio je Đelošević.

N. K.

Cortex.ME

Grade stanove za IT stručnjake

Podaci Uprave prihoda i carina pokazuju da je svaki treći zaposleni u Crnoj Gori državni službenik gov.me

6

Polaznici jedne od obuka državnih službenika (arhivski snimak)

ministarstvima 6.640, državDržava nim preduzećima 15.287, dok ukupan broj zaposlenih lica najpoželjniji jeu agencijama oko 800.

-Ukupan broj zaposlenih lica poslodavac u lokalnoj samoupravi i orgaPODGORICA – Svaki treći zaposleni građanin u Crnoj Gori, odnosno 77,8 hiljada od ukupno 239,5 hiljada radi u javnoj administraciji, objavio je portal Bankar.

-Ukupan broj zaposlenih lica u javnom sektoru je 77.801, uključujući Vladu, ministarstva, uprave, agencije, institucije, lokalnu samoupravu, organe lokalne samouprave, preduzeća čiji je vlasnik Vlada i lokalna samouprava. Ukupan broj zaposlenih lica u privatnom sektoru je 162.972 – kazali su portalu iz Uprave prihoda i carina.

Tako je, prema njihovim podacima, u Vladi zaposleno 177, u

Počeo upisni period za obveznički fond Erste Horizont 2025 II

Godišnji prinos minimalno dva odsto PODGORICA - Upisni period za novi obveznički fond Erste Horizont 2025 II kojim će upravljati Erste Asset Management trajaće do 12. decembra.

Fond se, kako je saopšteno iz Erste banke, osniva sa rokom dospijeća od dvije godine, a imovinu će ulagati u državne obveznice članica EU koje imaju investicioni kreditni rejting i držati ih do dospijeća odnosno do 16. decembra iduće godine.

-Fond je namijenjen investitorima koji traže alternativu klasičnoj štednji i žele da kompletiraju svoj portfolio ulaganjem u državne obveznice s investicionim rejtingom, te da ostvare ciljanu zaradu od minimalno dva odsto godišnje. Minimalno ulaganje iznosi 50 eura, a može se ugovoriti u svim filijalama Erste banke, kao i u Službi in-

Lokacija Cortex sela

nima lokalne samouprave je 5.977. Ukupan broj zaposlenih lica u preduzećima čiji je vlasnik lokalna samouprava je 7.453 – govore podaci Uprave.

Iako je priča o racionalizaciji i optimizaciji javne uprave koja nije dovoljno efikasna, kako piše Bankar, prisutna godinama, institucije konstantno zapošljavaju kako na državnom, tako na lokalnom nivou.

Ocjenjuju da je upravo država, imajući u vidu povećanje zarada, postala poslodavcima najveća konkurencija, jer imaju problem sa nalaženjem radne snage, iako je privatni sektor taj koji stvara novu vrijednost i puni državni budžet.

R. E.

vesticionog bankarstva u centrali banke u Podgorici – kazao je rukovodilac ove službe Aleksandar Šćekić.

Iz Erste banke navode da se u portfelju Erste Horizont 2025 II nalaze samo kratkoročne obveznice Njemačke, Austrije, Francuske, Španije, Italije, Belgije, Finske, Rumunije i Mađarske, zemalja čiji se kreditni rejting kreće od AAA do BBB-.

-Ulazna naknada te ulaganje u Erste Horizont 2025 II se ne naplaćuje, dok izlazna naknada za cijelo vrijeme trajanja proizvoda iznosi pet odsto.

Investitorima se preporučuje zadržavanje investicije do dospijeća čime se izbjegava naplata izlazne naknade – saopštili su iz Erste banke i podsjetili da je u Crnoj Gori registrovano šest investicionih fondova koji su pod upravljanjem Erste Asset Managementa. R. E.

Potrošačke cijene u oktobru niže 0,3 odsto, na nivou godine rasle 9,5 odsto PODGORICA – Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena u oktobru su u odnosu na isti mjesec prošle godine bile više za 6,1 odsto, dok su u odnosu na septembar u prosjeku bile niže 0,3 odsto – poka-

Iz DPS-a poručili da je inflacija pojela povećanje plata zuju podaci Monstata.

To je drugi put da je u ovoj godini zabilježena deflacija, nakon što su u martu u odnosu na februar cijene pale 0,7 odsto. Potrošačke cijene od

januara do oktobra u poređenju sa istim periodom prošle godine više su 9,5 odsto.

-Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije ima-

li su pad cijena u grupama povrće, usluge smještaja, voće, mlijeko, sir i jaja – navode u saopštenju.

Inflacija u prethodne dvije godine u potpunosti je poni-

štila rast plata, saopštio je poslanik DPS-a Nikola Milović.

-Cijene u periodu od januara do oktobra više su 9,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine - napisao je Milović

na svom profilu na mreži X. On je kazao da građani očekuju ozbiljnu reakciju Vlade sa suštinskim mjerama i podrškom za očuvanje standarR.E. da.

Društvo

Četvrtak, 16. novembar 2023.

7

NAKNADNA PAMET: U Upravi prihoda i carina kažu da vode računa o premještanju službenika koji su na privremenoj spriječenosti za rad, ali i da za neke tek kasnije utvrde da su odsutni

UPC preraspoređivala službenike tokom bolovanja pa poništila rješenja zbog – nezakonitosti?!

Iz Uprave prihoda i carina su, u odgovorima Pobjedi, naglasili da su prilikom izrade rješenja o raspoređivanju vodili računa o službenicima koji su na privremenoj spriječenosti za rad, te da za njih nijesu urađena rješenja o preraspoređenju. U istom odgovoru su se ogradili od odgovornosti navodeći da ima službenika za koje se ,,naknadno utvrdilo da su na privremenoj spriječenosti za rad“, te da za njih naknadno donose nova PODGORICA – Pojedini službenici Uprave prihoda i carina (UPC), prema dokumentima u koje je Pobjeda imala u uvid, tokom bolovanja su preraspoređivani na druge pozicije, iako je to u suprotnosti sa zakonom.

Nedugo nakon što smo tragom tih informacija uputili pitanja i dobili odgovore od rukovodstva UPC, saznali smo i da su službenicima uručena rješenja o poništenju tih odluka.

d. malidžan

U Upravi prihoda i carina u odgovorima dostavljenim Pobjedi podvukli su da su prilikom izrade rješenja o raspoređivanju vodili računa o službenicima koji su na privremenoj spriječenosti za rad, te da za njih nijesu urađena rješenja o preraspoređenju.

U istom odgovoru su se ogradili od odgovornosti, navodeći da ima službenika za koje se ,,naknadno utvrdilo da su na privremenoj spriječenosti za rad“, te da za njih naknadno donose nova – odnosno da rješenja dobijaju po povratku na posao.

Uprava prihoda i carina

Tako je jedno od rješenja kojim se poništava odluka o preraspoređenju, a u koje je Pobjeda imala u uvid, službeniku nedavno dostavljeno - a na dokumentu je zavedeno da je ta odluka donijeta 20 dana ranije.

Postavlja se i pitanje kako je Uprava mogla ,,naknadno“ da utvrdi da su službenici na bolovanju, s obzirom na to da se za svako odsustvo toga tipa dostavljaju doznake u koje, da bi službenici odsustvovali sa posla, rukovodstvo mora da ima uvid.

-Radi podsticanja transparentnosti i poštovanja zakona, menadžment UPC će incicirati kod nadležnih institucija provjeru osnovanosti spriječenosti za rad zaposlenih. To posebno zato što je naknadno utvrđeno da je do otvaranja bolovanja dolazilo na početku primjene novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji – naveli su iz UPC u odgovorima Pobjedi.

Tvrdeći da je do promjena došlo i na pozicijama gdje se ostajalo godinama bez rezul-

Postavlja se i pitanje kako je Uprava mogla ,,naknadno“ da utvrdi da su službenici na bolovanju, s obzirom na to da se za svako odsustvo toga tipa dostavljaju doznake u koje, da bi službenici odsustvovali sa posla, rukovodstvo mora da ima uvid

Jedno od rješenja o preraspodjeli zaposlenih u UPC u koje je Pobjeda imala uvid

tata za UPC, oni su ocijenili da su ,,očekivane nezvanične netačne informacije pojedinaca u cilju pokušaja zaštite isključivo ličnih interesa“.

U TOKU POSTUPCI ZA 30 ŽALBI

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, upražnjena mjesta su popunila nova lica – uprkos tome što su poništena rješenja o smje-

ni prvobitnih službenika.

UPC, kako su kazali, ima oko 1.050 službenika i namještenika, a oni su izjavili ukupno 35 žalbi na rješenja o raspoređivanju i rješenja o zaradi, shodno novom Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizacijim.

Od toga je, kako su dodali u UPC, usvojeno pet žalbi - dok su za ostale postupci u toku.

-Svakako, odluke o angažovanosti kadra u UPC će se isključivo vezati za rezultate rada, uz poštovanje zakona i Pravilnika. Ovom menadžmentu su primarni rezultati rada, uz nulti stepen tolerancije na korupciju – naveli su iz UPC u odgovorima Pobjedi.

Poručuju da je sadašnjim Pravilnikom, menadžment UPC, na čelu sa Vladimirom Bulajićem, stvorio uslove da se poslovni procesi sprovode efikasnije, u interesu države i njenih građana.

-Cilj nove organizacije da se ubrza poreska i carinska reforma, ostvaruje najveći stepen ažurnosti na dnevnon nivou, kao i podizanje standarda radi jačanja fiskalnog, zaštitnog i bezbjednosnog aspekta, u korist obveznika i države.

Očekuje se da će nova organizacija i šema rada doprinijeti profesionalnijem, efikasni-

jem i transparentnijem radu, uz aposolutno zakonito postupanje – poručili su iz UPC u odgovorima Pobjedi.

Mandati im istekli, rade po ovlašćenjima

U UPC su potvrdili informaciju Pobjede da dio poreskih inspektora dvije godine radi na osnovu ovlašćenja jer su im mandati istekli.

-Dio poreskih inspektora, kojima je istekao period postavljenja, a s obzirom na to da su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, nastavio je da radi po ovlašćenjima u skladu sa članom 4 Zakona o inspekcijskom nadzoru – naveli su u odgovoru.

Kažu da je u toku izrada izmjene Kadrovskog plana UPC za 2023. godinu, koji usklađuju sa novom organizacijom i sistematizacijom Sektora za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora.

-Nakon izmjena Kadrovskog plana, pokrećemo i postupke internog oglašavanja za popunjavanje radnih mjesta poreskih inspektora. Izmjenama Pravilnika, upravo se u Sektoru za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora obezbjeđuje drugačiji način rukovođenja i unapređenje inspekcijskog nadzora,

kroz promjene procesa rada i upravljačke nadležnosti – naveli su iz UPC. Dodaju da se sadašnji menadžment radi dugoročnog rješavanja ovog pitanja obratio Ministarstvu finansija inicijativom za donošenje objedinjenog propisa - lex specialis zakona o službi Uprave prihoda i carina.

-Njime bi se propisalo raspoređivanje poreskih inspektora na neodređeno vrijeme, kao što je slučaj i kod carinskih inspektora i time bi, s obzirom na to da smo jedna uprava, inspektori imali isti status – istakli su u UPC. Na pitanje Pobjede zašto nijesu raspisani javni oglasi, kazali su da se za to nijesu stekli uslovi jer je često dolazilo do promjena.

-U prethodnom periodu nijesu se stekli uslovi za pokretanje postupaka internog oglašavanja, između ostalog jer je često mijenjan starješina organa, izdvojen je Sektor za igre na sreću u poseban državni organ - Upravu za igre na sreću i slično, te je i tada dolazilo do izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji – kazali su nam u UPC. Vlada je 30. juna ove godine dala saglasnost na Kadrovski plan za ovu godinu, ali oni kažu da su poreski inspektori u to vrijeme već bili angažovani u primorskim opštinama zbog ljetnje turističke sezone – te da zbog toga nije bilo moguće sprovesti postupke oglašavanja.

-Međutim, angažovanost je u skladu sa članom 4 Zakona o inspekcijskom nadzoru, a posao organizovan u interesu institucije, što pokazuju rezultati rada i doprinos UPC u ovogodišnoj turističkoj sezoni – poručili su u UPC. Anja IVANOVIĆ

8

Društvo

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Odgovor novinara Pobjede profesoru Vladimiru Drekaloviću

Kako se biraju saradnici na Filozofskom fakultetu?

Poštovani profesore Drekaloviću, obaveza novinara Pobjede je da pišu o načinu na koji se biraju saradnici na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

To moramo da radimo, iako od uprave Fakulteta ne možemo da dobijemo konkretne odgovore. To moramo da radimo jer je baš taj fakultet srž crnogorskog istorijskog nasljeđa i identiteta i zato nas salve regovanja iz ove ustanove neće zaustaviti u tome.

Da je naš jedini interes istina, dokazaćemo time što ćemo preuzeti punu odgovornost za pisanu riječ i priznati greške. Istina je da je pogrešno napisano ime ruskog časopisa ,,Voprosy istorii“, istina je da vi nijeste bili u grupi profesora koji su na osnovu člana-

ka iz ovog časopisa izabrani u zvanje. To su bile nenamjerne greške i permutacije zbog kojih Vam se izvinjavamo. Podsjetićemo Vas da je prije nekoliko mjeseci u Pobjedi objavljen tekst o grupi autora koji su u isto vrijeme izabrani u zvanje na osnovu dva ruska časopisa ,,Voprosy istorii“ i ,,Voprosy filosofii“. Što se tiče Vaše bliskosti sa SPC, neka crnogorska javnost sudi jeste li joj daleko ili blizu s obizrom na to da ste javno podržali bivšu četvrostruku ministarku Vesnu Bratić, koja sebe smatra ženom četnikom.

Ovdje stavljamo tačku na ideološke priče i navode da manipulišemo i izvrćemo činjenice.

Sada kad smo ovo razjasnili, još jednom Vas molimo, kao bivšeg člana Etičkog odbora, da

Vi preuzmete odgovornost i odgovorite na ova tri pitanja: Da li je vaša ćerka Iva Drekalović izbrana u zvanje saradnika u nastavi za oblast Predškolško vaspitanje i obrazovanje 16. oktobra 2023. godine?

Da li ste, obzirom da ste član Vijeća Filozofskog fakulteta, glasali da vam ćerka bude izabrana?

Ako su odgovori na dva prethodna pitanja potvrdni, da li nam možete reći kao profesor, ali i kao neko ko je bio član Etičkog odbora Univerziteta, da li u ovoj situaciji smatrate da ste u konfliktu interesa?

Ukoliko nam ne odgovorite na ova pitanja, polemika nema više nikakve svrhe.

S poštovanjem, Ratko PEROŠEVIĆ Marija JOVIĆEVIĆ

Osnovana Nacionalna komisija za vojnu istoriju, predsjednik dr Srđa Martinović govori za Pobjedu o povodima formiranja

U fokusu proučavanje vojne prošlosti Crne Gore

PODGORICA – Prva Nacionalna komisija za vojnu istoriju u Crnoj Gori osnovana je 13. novembra na Cetinju.

Komisija okuplja istraživače, naučnike, profesionalna vojna lica i civile okupljene oko proučavanja i afirmisanja vojne istorije Crne Gore.

d. malidžan

Glavna djelatnost Komisije treba da bude usmjerena na proučavanje, istraživanje, afirmisanje, promovisanje vojne istorije, sakupljanje građe, materijala, mapa, dokumenata, literature i knjiga iz oblasti vojne istorije, kao i na kulturno stvaralaštvo, izradu strateških i naučnih analiza i organizovanje konferencija na nacionalnom i međunarodnom nivou – kaže dr Martinović

Za predsjednika Komisije izabran je profesor dr Srđa Martinović, autor naučnih monografija iz vojne istorije i dobitinik više državnih i opštinskih nagrada, a za generalnog sekretara Radivoje Radović, istra- Dr Srđa Martinović živač iz oblasti vojne tehnike, vojnih operacija, opreme i na- jom i počivaće na baštinjenju oružanja. najviših ljudskih i civilizacijMartinović je za Pobjedu rekao skih vrijednosti, kao i mira i sada je Komisija osnovana u ci- radnje sa svima. lju očuvanja sjećanja na vojnu -Okupljaće intelektualce, akaprošlost Crne Gore koja pred- demce, profesionalna vojna lica stavlja svojevrsni specifikum u i civile usmjerene ka razvijanju svjetskoj vojnoj istoriji. znanja, razmjeni iskustava, na-Pošli smo od činjenica da je či- učenim lekcijama iz vojne istotava istorija Crne Gore zapravo rije itd. Komisija je otvorena za istorija permanentnog ratova- članstvo za sve koji dijele takva nja, a okupljeni smo oko pleme- interesovanja i vrijednosti – kanitih ideja i ciljeva, u namje- zao je Martinović. ri da se vojna istorija afirmiše, Glavna djelatnost Komisije treproučava, istražuje i predstav- ba da bude usmjerena na prolja javnosti – kazao je dr Mar- učavanje, istraživanje, afirtinović ističući da je za osniva- misanje, promovisanje vojne nje izabran 13. novembar, kao istorije, sakupljanje građe, maDan Njegoša i Dan oslobođe- terijala, mapa, dokumentata, literature i knjiga iz oblasti vojne nja Cetinja.

Naš sagovornik objašnjava da istorije, kao i na kulturno stvaće Komisija kao udruženje biti ralaštvo, izradu strateških i naneprofitna, nepolitička organi- učnih analiza i organizovanje zacija, usmjerena na profesio- konferencija na nacionalnom nalno bavljenje vojnom istori- i međunarodnom nivou.

Direktorica NBCG ,,Đurđe Crnojević“ kazala da će ins bi se fondovi zaštitili od neprimjerene literature kao š

Lompar: Naciona biblioteka ne posj ovu sramotnu kn PODGORICA – Nacionalna biblioteka Crne Gore ,,Đurđe Crnojević“ ne posjeduje ovu knjigu, odnosno nije ni postojao interes za ovakvom vrstom sramotne literature – kazala je Pobjedi mr Dragica Lompar, direktorica te ustanove, odgovarajući na pitanje da li imaju ovo izdanje Vojislava Šešelja čjim se naslovom najbrutalnije vrijeđa profesorica Draginja Vuksanović-Stanković. ,,Srpska radikalna stranka: Komitet za odbranu Vojislava Šešelja“ je izdavač knjige „Draginja Vuksanović-Stanković montenegrinska k...“, a prema COBISS bazi podataka, zavedena je pod temama (tagovima) Srbi, progoni, Crna Gora 21. vijek, Srbija, Političke prilike, a urednica je Vjerica Radeta.

Prema toj bazi, po jedan primjerak se može naći u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu i u Novom Sadu u Matici Srpskoj.

Lompar je Pobjedi kazala da od kada je ona na ovoj funkciji nijedna knjiga Vojislava Šešelja nije stigla u Nacionalnu biblioteku.

Direktorica Lompar je kazala

Dragica Lompar

da izražava najdublje gnušanje u pogledu i ove knjige i stvaralačkog opusa ovog ratnog zločinca. Podsjetila je da su njegove knjige nastale najvećim dijelom tokom zatvorskih dana u Hagu i posredstvom razmjene publikacija sa Narodnom bibliotekom Srbije su stizale crno-

gorsku Nacionalnu biblioteku.

- Žao mi je što ova institucija nije 2006. godine, odmah nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore, preduzela korake da izvrši promjenu kriterijuma za popunjavanje svojih fondova, naročito nacionalne kolekcije ,,Montenegrina“ i crnogorske

I pojedine crnogorske publikacije govore neafirmativno o Crnoj Gori Direktorica Lompar je na pitanje Pobjede o tome da li su u obavezi da sve knjige objavljene u Crnoj Gori čuva NBCG, kazala da moraju po zakonu.

Istakla je i da su zakoni zastarjeli i da se moraju mijenjati.

Predviđeno je uspostavljanje saradnje sa srodnim organizacijama na nacionalnom i međunarodnom nivou, publikovanje građe, materijala, udžbenika, knjiga i časopisa iz oblasti vojne istorije. Takođe i predstavljanje Crne Gore na međunarodnim skupovima iz oblasti vojne istorije i istorije, aktivnosti vezane za vojna, i groblja crnogorskih interniraca, grobna mjesta crnogorskih ratnika i vojnika van teritorije Crne Gore.

-Planirano je i pokretanje inicijative za podizanje spomen-obiježja, zatim aktivnosti u vezi organizovanja vojnih memorijala i vojno-istorijske baze podataka, pružanje edukacija, organizovanje dokumentarnih i igranih filmova, igara, kvizova i drugih sadržaja u cilju promocije vojne istorije i niz drugih aktivnosti.

R.U.-I.

- Ima i jedan broj publikacija objavljenih u Crnoj Gori koje, najblaže rečeno, govore neafirmativno o njenoj istoriji, jeziku, tradiciji, ali je tu Zakon o bibliotečkoj djelatnosti i Zakon o izdavačkoj

djelatnosti izričit - radi se o obaveznom primjerku i naša je dužnost da te publikacije obezbijedimo za fond, što je praksa svih nacionalnih biblioteka svijeta – pojasnila je Lompar.

Predsjednik Višeg suda obavijestio CGO da su se izjasnili u slučaju profesorice koja je pr PODGORICA – Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić obavijestio je Centar za građansko obrazovanje da je donešena drugostepena odluka u predmetu koji se tiče profesorice Bojane Lakićević-Đuranović, a koja je prvostepeno osuđena da je plagirala naučni rad, i da će odluka biti završena do kraja ove sedmice.

Iz CGO kažu da Savić nije naveo karakter odluke.

Advokat profesorice Milan Velimirović kazao je Pobjedi da nijesu dobili odluku Višeg suda i da nemaju informaciju koju je saopštio CGO. Lakićević-Đuranović je prvostepenom presudom osuđena da je izvršila krivično djelo povreda

Donešena odluka za Đuranović, nije još ob

moralnih prava autora i kažnjena je novčano sa 2.500 eura. Proglašena je krivom da je plagirala specijalistički rad studenta Đorđa Drinčića koji je objavila u jednom srpskom časopisu.

Ona je i dalje suspendovana na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, do pravosnažnosti presude.

-Imajući u vidu javni značaj predmetne odluke CGO očekuje od Osnovnog suda u Podgorici da istu obznani javnosti čim bude u posjedu – saopštili su iz CGO-a.

CGO je prošle sedmice uputio urgenciju predsjedniku Višeg suda Borisu Saviću zato što se sud već dvije godine ne izjašnjava na prvostepenu presudu podgoričkog Osnovnog suda.

Iz CGO-a su prošle sedmice kazali Pobjedi da su slali urgenciju, jer ne žele da pomisle da će Viši sud dopustiti zastarjelost u ovom predmetu.

Advokat profesorice Milan Velimirović rekao je tada da su žalbu na presudu predali 4. novembra 2021. godine i da još čekaju odluku Višeg suda.

Društvo

Četvrtak, 16. novembar 2023.

zuns

nalna sjeduje knjigu

bibliografije – kazala je Lompar.

Ona je Pobjedi pojasnila i da nijesu samo knjige iz Srbije problematične kada je u pitanju odnos prema Crnoj Gori.

- Od kako sam stupila na dužnost 2021. godine, uvidjela sam da u posljednje vrijeme pristižu naslovi koji na ekstremno neprimjeren način tretiraju našu Crnu Goru i crnogorski narod – kazala je direktorica Lompar.

Zbog toga je u NBCG forimrana Komisija za selektivnu nabavku (poklon, kupovina, međunarodna razmjena) koja bira naslove za popunjavanje nacionalne kolekcije ,,Montenegrina“ i ostalih fondova.

Ona je kazala da je na posljednjoj sjednici Savjeta NBCG, predočila članovima Savjeta da treba preduzeti korake kako bi se

fondovi NBCG zaštitili od neprimjerene literature.

- Savjet je bio unisonog stava i dobijena je podrška za izmjenu kriterijuma za nabavku u skladu sa misijom NBCG da štiti identitet i integritet crnogorske kulturne baštine, crnogorske kulture i države Crne Gore – kazala je Lompar.

Lompar je istakla da će ubuduće raditi strožu selekciju.

Pojasnila je da postoje spiskovi koji se razmjenjuju među svim nacionalnim bibliotekama te da nije uvijek moguće na osnovu naslova ili autora znati sadržaj same knjige.

Kazala je da ukoliko takve knjige stignu do njih, a nijesu poručene, vratiće ih nazad pošiljaocu.

Ovo nije prvi put da presuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj najprizemnije napada profesoricu Vuksanović-Stanković i crnogorske žene uopšte.

Početkom januara prošle godine je kazao da je veliki broj Cetinjana napravila italijanska okupaciona sila za vrijeme Drugog svjetskog rata, te izvrijeđao žene toliko da je i voditelj Miomir Marić reagovao na takav rječnik. U nekoj od narednih emisija je govorio i o Vuksanović-Stanković sličnim rječnikom.

Zbog njegovih nastupa na Happy TV, Agencija za elektronske medije (AEM) Crne Gore donijela je odluku o zabrani emitovanja više emisija srpske televizije Happy na teritoriji Crne Gore u na period od šest mjeseci.

Vojislav Šešelj je lider Srpske radikalne stranke koji je 2018. godine u Hagu osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja progona, deportacije i prisilnog raseljavanja i premještanja Hrvata u vojvođanskom selu Hrtkovci, 1992. godine. Da Šešelj polako izlazi sa margina zvanične politike, najavljuje i koalicija sa strankom Aleksandra Vučića na beogradskim i lokalnim izborima 17. decembra.

Zasad nema najava da će nastupati zajedno i na parlamentarnim izborima. Šešelj je poslanik u skupštini Republike Srbije, te je zbog tih činjenica neophodna reakcija zvaničnih institucija Crne Gore.

J. M.

rvostepenom presudom osuđena da je plagirala naučni rad

a Lakićevićbjavljena

Iz CGO su kazali da su ranije isticali koliko je prvostepena presuda kojom je Lakićević-Đuranović osuđena za plagijat važna.

- Ta presuda potvrđuje navode iz naše krivične prijave, odnosno da je ona izvršila krivično djelo povreda moralnih prava autora i interpretatora i može djelovati preventivno i na slične planirane prakse u akademskoj zajednici. Takođe, iako je osuđena na novčanu kaznu, očekivali smo da joj se zabrani obavljanje profesorskog poziva, kao što je tražio i postupajući tuži-

lac. Lakićević je bila svjesna svog djela i da je isto bilo zabranjeno, što njenu poziciju značajno otežava, uz činjenicu i da time zloupotrebila napor studenta koji se prema profesoru odnosi kao prema autoritetu – rekli su oni.

Ističu da su ovakve osuđujuće presude dokaz aktivnog mehanizama zaštite autorskih prava i poruka svima koliko je važno čuvati akdemski integritet.

Centar za građansko obrazovanje podnio je krivičnu prijavu protiv Lakićević-Đuranović 2019. godine, optužujući je da je plagirala rad svog studenta Drinčića. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je podiglo optužnicu na osnovu te prijave. Profesorica je negirala krivicu.

N. Đ.

Prosvjetna inspekcija utvrdila nezakonitosti u radu direktorice OŠ „Pavle Rovinski“

Predlažu razrješenje Popović zbog zloupotrebe položaja U postupku inspekcijskog nadzora utvrđene su i nepravilnosti u postupku izbora predstavnika roditelja, odnosno predstavnika Savjeta roditelja za člana školskog odbora koji je izabran suprotno pozitivnim propisima, pa je ostavljen rok za otklanjanje utvrđene nepravilnosti PODGORICA – Prosvjetni inspektor koji je kontrolisao rad Nataše Popović, direktorice Osnovne škole „Pavle Rovinski“, će predložiti njeno razrješenje jer je tokom nadzora utvrdio da postoji zloupotreba položaja i povreda radne obaveze – kazali su iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) Pobjedi.

Direktorica škole Nataša Popović juče je kazala Pobjedi da nije upoznata sa odlukom Prosvjetne inspekcije, niti sa razlozima za njeno razrješenje.

Inspektor je, kako su odgovorili iz UIP, utvrdio nepravilnosti u postupku zapošljavanja nastavnika od strane odgovornog lica u ustanovi, odnosno direktorice ustanove.

- U skladu sa navedenim direktorica je izvršila povredu radne obaveze, zloupotrijebila svoj položaj i izabrala nastavnika suprotno zakonu, tako da će prosvjetni inspektor u daljem postupku predložiti za razrješenje direktoricu pomenute ustanove – rečeno je iz UIP. U postupku inspekcijskog nadzora utvrđene su i nepravilnosti u postupku izbora predstavnika roditelja, odnosno predstavnika Savjeta rodi-

fejsbuk/ Pavle Rovinski

stitucija preduzeti korake kako što je knjiga Vojislava Šešelja

9

Nataša Popović

telja za člana školskog odbora škole koji je izabran suprotno pozitivnim propisima, pa je ostavljen rok za otklanjanje utvrđene nepravilnosti.

Nezakonitosti i politika

Dio zaposlenih se i ranije obraćao Ministarstvu prosvjete, odnosno tadašnjem ministru Miomiru Vojinoviću zbog

Očekuje se odluka ODT o slučaju defektologa Podgorička škola „Pavle Rovinski“ je već neko vrijeme u žiži javnosti, između ostalog i zbog slučaja sa defektologom kojeg je Popović prijavila policiji u septembru.

Pobjeda je u nekoliko navrata pisala o tom slučaju, kada je direktorica Popović reaktivirala slučaj „sporne fotografije“. Na njoj se vidi defektolog, leđima okrenut, kako stoji ispred djeteta sa kojim radi. Fotografija je nastala tokom odmora, na njoj se vide i drugi učenici, odmah pored glavnog ulaza u školu.

Taj slučaj je zaključen još u novembru prošle godine tako što su odbačene bilo kakve insinuacije na njegov račun. Pobjeda je 7. oktobra objavila da je izjašnjenje uprave OŠ „Pavle Rovinski“ povodom te fotografije, koju su dobili od Ministarstva prosvjete, bilo takvo da nema elemenata koji bi ukazivali na nezakonito ponašanje.

Takav zaključak je izveden nakon izjave defektologa, majke i stručnog tima...

U dopisu koji je škola u novembru prošle godine poslala Ministarstvu ističe se da se radi o situaciji koja se može desiti bilo kom prosvjetnom radniku koji radi sa djecom sa posebnim potrebama, jer su neke situacije nepredvidive, te da to može da dovede do konteksta koji može biti negativno shvaćen.

Defektolog je u međuvremenu dobio i otkaz dok je bio na bolovanju, i to bez upozorenja i otkaznog roka. Taj slučaj je na sudu. On je Popović prijavio i da je počinila krivično djelo lažno prijavljivanje iz člana 388 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Iz UIP je Pobjedi povodom tog slučaja odgovoreno da im dosad nije dostavljena inicijativa u vezi sa radom defektologa u ustanovi. Osnovno državno tužilaštvo je najavilo uskoro odluku o tim slučajevima.

nezakonitih radnji i rušenja ugleda škole od strane direktorice Popović, ali i uplitanja politike u rad škole.

Pobjedi je iz Ministarstva krajem oktobra odgovoreno da je izbor direktora obrazovno-vaspitne ustanove nadležnost školskog odbora od 1. maja 2023. godine.

- Prava iz radnog odnosa su u nadležnosti ustanove u kojoj zaposleni ostvaruje svoja prava. Svi koji smatraju da su njihova prava ugrožena, eventuano povrijeđena, mogu se obratiti Upravi za inspekcijske poslove ili nadležnom sudu – kazali su tada iz resora kojim je upravljao Miomir Vojinović.

Zaposleni su u septembru najavili da će pred sudom tražiti pravdu zbog svih nezakonitih odluka direktorice, ali i njenog izbora.

U pismu su naveli da su izbor Nataše Popović za direktoricu škole pratile brojne nezakonitosti. Ministru su pisali da se u toj školi pola godine radilo na tome da se članovi školskog odbora promijene i upodobe izboru Nataše Popović, te da je na mjesto predstavnika Ministarstva prosvjete postavljen novi član, a da prethodni nikada nije dobio razrješenje.

Pisali su da je novi predstavnik Ministarstva postavljen uz svesrdnu podršku Vojinovićevih saradnica, „formalno Aleksandre Kuč, neformalno Arijane Fatić“, te ga upozorili da su bivši predstavnici u Školskom odboru dobijali imejlove prijeteće sadržine od Kuč. Napisali su i da je izbor predstavnika Nastavničkog vijeća takođe tekao u nezakonitoj proceduri...

- Ministre Vojinoviću, sad

Direktorica škole Nataša Popović juče je kazala Pobjedi da nije upoznata sa odlukom Prosvjetne inspekcije, niti sa razlozima za njeno razrješenje nam je jasno da ste sve vrijeme znali za nezakonitosti koje su pratile izbor direktora naše škole i da ste saučesnik, ako ne i njihov idejni tvorac. Čak smo Vas informisali o tome kako je kandidatkinja Popović za vrijeme mandata v. d. direktorice naše škole kršila zakon po više tačaka: nije se bavila nastavnim procesom, tj. nije obavljala jednu od najznačajnijih funkcija pedagoškog rukovodioca (sve njene aktivnosti bile su usmjerene na obezbjeđivanje podrške za izbor na konkursu, uglavnom putem pritisaka i ucjenjivanja), nije obezbjeđivala javnost rada ustanove (o čemu svjedoče podnesene prijave zaposlenih, što je po članu 83 jedan od uslova za razrješenje direktora), ostvarila je veoma lošu saradnju sa prvim saradnicama i stručnom službom, naložila je raspisivanje konkursa za nastavnika suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i Granskom kolektivnom ugovoru za oblast prosvjete, sklopila je ugovor o radu za nepostojeće časove za ljetnje mjesece jul i avgust (za broj časova utvrđen raspodjelom časova za narednu šk. 2023/24. godinu), dostavila je netačne podatke o nastavnicima sa nedostajućim časovima, kao i neraspoređene časove za školsku 2023/24. godinu, što je lako provjerljivo iz MEISA, kao i podataka Sindikata prosvjete – napisali su tada zaposleni.

naveli dokaze

Istakli su i da je po ocjeni komisije za razmatranje programa razvoja samo program jedne kandidatkinje bio usklađen sa izvještajem eksterne i interne evaluacije te da taj program nije izradila Popović - Koja je izabrana za direktora, pa je samim tim njen izbor nezakonit – smatraju zaposleni.

Naveli su da za sve navedeno postoje dokazi i da je ministar Vojinović bio upoznat sa njima ali da je ipak potpisao saghlasnost za izbor Nataše Popović, što ukazuje da su sve nezakonitosti, kako su naveli, urađene u dogovoru.

J. MARTINOVIĆ

10 Hronika

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Saslušanjem optuženih nastavljeno suđenje grupi bi

m. babović

Perović: Da sam zloupotrijebio n u manjku 73.00

Sa privođenja Jovanića

I.br.1015/2023 Javni izvršitelj Vladimir Vujotić, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Investiciono-razvojni fond Crne Gore AD Podgorica, PIB: 02217937, protiv izvršnih dužnika: 1. Cijevna Komerc doo Podgorica, ul.Crnogorskih serdara bb, Podgorica, PIB: 02070812, 2. Montenegro premier doo Podgorica, Bul.Sv.Petra Cetinjskog br.145, Podgorica, PIB: 02438496, 3. Cijevna commerce doo Podgorica, ul.Crnogorskih serdara br.19, Podgorica, PIB: 02976501, radi naplate novčanog potraživanja – vrijednost spora 3.807.026,20 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake UZZ 2021/2018 od 10.12.2018. godine, u skladu sa čl .18, 34 i čl. 154-201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLjUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI ODREĐUJE SE prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koja su upisana u listu nepokretnosti 974 KO Podgorica I i koje se nalaze u zgradi broj 2, na kat.parcela 1339/1 sa upisom prava svojine, u obimu 1/1, na „Montenegro premier“ D.O.O. Podgorica, listu nepokretnosti 6169 KO Podgorica III koje nepokretnosti su evidentirana kao: garaža kao dio zgrade, PD 1, spratnost 2P, površine 423 m2, u zgradi broj 1, na kat.parceli 3906/5 sa upisom prava svojine, u obimu 1/1, na „Montenegro premier“ D.O.O. Podgorica.

Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 04.12.2023. godine sa početkom u 09:00 časova u kancelariji Javnog izvršitelja, na adresi Njegoševa 16, Podgorica.

Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju I.br.1015/2023, radi naplate novčanog vrijednost spora 3.807.026,20 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake UZZ 2021/2018 od 10.12.2018. godine.

Vrijednost nepokretnosti iz stava 1 utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti I.br.1015/2023 od 18.10.2023. godine u skladu sa čl 168 ZIO i iznosi za nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti 974 KO Podgorica 6.175.500,00 eura i za nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti 6169 KO Podgorica III koje nepokretnosti su evidentirana kao: garaža kao dio zgrade, PD 1, spratnost 2P, površine 423 m2, u zgradi broj 1, na kat.parceli 3906/5 sa upisom prava svojine, u obimu 1/1, na „Montenegro premier“ D.O.O. Podgorica iznos od 102.500,00 eura. Nepokretnosti se prodaju u cjelini. Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se mogu sporazumjeti i o pojedinačnoj prodaji posebnih djelova nepokretnosti.

Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173,st. 3 ZIO. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja broj 530-53563-53 kod NLB banke AD Podgorica u iznosu od 10,00 % utvrđenje vrijednosti nepokretnosti.

Kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja broj 530-53564-50 kod NLB banke AD Podgorica u roku koji odredi javni izvrsitelj na dan prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanuju i ako se obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Ovaj zaključak se ima smatrati i pozivom strankama.

Zaključak o prodaji će se objaviti u medijima i dostaviti strankama.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

JAVNI IZVRŠITELJ Vladimir Vujotić

PODGORICA - Vlasnik firme za obezbjeđenje lica i objekata Darko Perović juče je u podgoričkom Višem sudu negirao da je pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila malverzacijama u stečajnim postupcima i ustvrdio da je firmu za obezbjeđenje osnovao prije nego što je Blažo Jovanić imenovan za predsjednika Privrednog suda.

Osim Jovanića i Perovića optužnicom koju zastupa specijalni tužilac Zoran Vučinić obuhvaćeni su i Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Sreten Mrvaljević, Pavić Globarević, Stana Čelebić, Omer Markišić, Dejan Golubović, Danijela i Dušan Laković, kao i preduzeća Titan Security, Securitas Montenegro, Top Force System i Ogimar MNE. ROŽAJE - Jedna osoba je uhapšena, a protiv druge je podnijeta prekršajna prijava zbog nasilja u porodici - kazali su iz Uprave policije.

Kako su precizirali, S. M. (36) je dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Rožaje prijavio da je njegov brat N. M. (39), neposredno prije prijavljivanja, ispred porodične kuće koja se nalazi u mjestu Hurije svojim vozilom ,,citroen“ namjerno udario u njegov pomoćni objekat.

Od S. M. je, kako dodaju, prikupljeno obavještenje za zapisnik u odnosu na događaj.

- Policijski službenici došli su do saznanja da je N. M. vozilom udario u pomoćni objekat vlasništvo S. M, nakon čega je

Perović pred sudom nije sporio kumovsku vezu sa Jovanićem ali je istakao da nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Objasnio je da je 2003. godine osnovao firmu koja se bavila zaštitom imovine i lica DOO Gardijan čiji je bio vlasnik i izvršni direktor. Firmu je 2010. godine prodao renomiranom preduzeću iz Švedske Sekjuriti AB Stokholm, ali je ostao izvršni direktor firme koja je pokrivala tržište Crne Gore. Optuženi navodi da su mu Šveđani 2020. godine prodali firmu i od tada je on izvršni direktor i vlasnik kompanije.

Kada je u pitanju angažman njegove firme i obezbjeđenja u kompaniji ,,Bjelasica Rada“ u stečaju tvrdi da je to bio sasvim zakonit posao u kojem je stečajni upravnik bio optuženi Sreten Mrvaljević sa kojim se poznaje

iz studentskih dana.

Kazao je da je to bio jedini posao za koji je Mrvaljević kao stečajni upravnik angažovao njegovu firmu. Optuženi je kazao da je u tom slučaju predimenzioniran iznos novca koji je bio određen za taj posao pa je za 11 mjeseci taj iznos bio 112.000 eura, a ne kako su mediji tvrdili za tri mjeseca, pri čemu je u to bio uračunat i PDV od 18.584 eura koji je uredno plaćen u 11 mjesečnih rata.

- Da sam čuvao nuklearnu elektranu, po ovome što je bilo predstavljeno u medijima, bilo bi previše, kazao je optuženi pred sudijom Zoranom Radovićem.

Perović je kazao da je zloupotrebljavao kumstvo sa Jovanićem, Privredni sud mu ne bi ostao dužan u slučaju obezbjeđenja bolnice Meljine oko 73.000 eura.

- Moja firma je radila ukupno oko pet stečaja za period dok je Jovanić bio na čelu Privrednog

Jednom bratu zatvor, drugom prekršajna prijava zbog

Udario automobilom u pomoćni objekat, a onda vrijeđao i prijetio N. M. uputio riječi uvredljive i prijeteće sadržine u odnosu na S. M. i u njegovom pravcu gađao oštrim predmetom. Nakon toga u ovaj se sukob umiješala i partnerka N. M. pokušavajući da ih zaustavi. Međutim, S. M. je tada nju fizički napao - kazali su iz Uprave policije.

Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama koji se izjasnio da u radnjama N. M. i S. M.

nema elemenata krivičnog djela, već da je riječ o prekršajima iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

- N. M. je u više navrata od strane službenika rožajske policije potraživan na kućnoj adresi u naselju Hurije, ali se nakon događaja udaljio iz porodične kuće i policijski službenici su za njim tragali, dok je protiv S. M. podnijeta prekršajna prijava u redovnom postupku. Nakon što

Hronika

Četvrtak, 16. novembar 2023.

11

ivšeg predsjednika Privrednog suda Agencija za zaštitu ličnih podataka pokrenula inicijativu za postupak nadzora u kccg

Jovanić ostaje u pritvoru Viši sud odbio je prijedlog advokata Predraga Đolevića i Velibora Markovića da se Blažo Jovanić pusti na slobodu iako je Ustavni sud u tri presude konstatovao povredu ljudskih prava i nezakonitosti vezano za odluke o pritvoru, kazali su za Pobjedu branioci.

Oni navode da je sud donio ovu odluku iako su advokati predočili da se Jovanić u pritvoru nalazi već 18 mjeseci i da ne stoje više razlozi zbog kojih je određen i produžavan.

- Ustavni sud je 10. novembra usvojio tri ustavne žalbe koje su podnijete na rješenja Apelacionog suda o produženju pritvora Jovaniću a ranije je usvojena još jedna žalba odbrane.

U ovim presudama Ustavni sud je konstatovao povredu ljudskih prava i nezakonitosti vezano za odluke o pritvoru, a četvrtom je ukinuo rješenje od 9. oktobra Apelacionog suda o produženju pritvora i vratio na ponovno odlučivanje – pojasnili su advokati Jovanića.

suda od 2014. do 2022. godine.

Imajući u vidu veličinu i reputaciju naše firme na tržištu meni bi po tom osnovu pripadalo i 150 stečajeva, tvrdio je Perović.

Odgovarajući na pitanja tužioca Zorana Vučinića odgovorio je da optužene Jović, Lješković i Zejaka poznaje iz viđenja i iz studentskih dana. Sjeća se da ga je Jović angažovala u stečajnom poslu u firmi ,,Javorak“ iz Nikšića. Što se tiče posla obezbjeđenja motela na ,,Glavi Zete“ kazao je da je na tom objektu bila samo jedna pozicija za obezbjeđenje 24 sata.

- Da sam želio da steknem neku korist zaključio bih ugovor na više pozicija, tvrdio je optuženi.

Na pitanja Jovanića, Perović je objasnio da je njegova firma obezbjeđivala Rudnik boksita od 2007. do 2009. godine, koliko se sjeća i da taj posao nije imao veze sa stečajnim postupcima kao ni posao obezbjeđe-

nja u Aluminijskom kombinatu 2008. godine.

Jovanić je tim povodom zaključio da je očigledno da je firma Perovića poslove obezbjeđenja i zaštite radila i mnogo prije nego je on izabran na mjesto predsjednika Privrednog suda i da ni jedan ni drugi nijesu imali razloga da se bave kriminalnim radnjama jer je Perović bio bogat čovjek.

Na Perovićev iskaz niko od okrivljenih nije imao primjedbi.

U nastavku suđenja odbrane su iznijeli i tvrdili da nijesu krivi Omer Markišić i Dejan Golubović. Markišić nije želio da odovara na pitanja i tvrdio je da polovinu optuženih ne poznaje, da se poslom procjenitelja bavi više od 30 godina, da nikada nije bio član bilo kakve kriminalne organizacije i da se sa Jovanićem površno zna te da isti nikada od njega nije ništa tražio niti zahtijevao. Suđenje se nastavlja 18. decembra. B. R.

g nasilja u porodici

Rožaje

je policija locirala N. M. uhapšen je zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - rekli su iz Uprave policije.

On je priveden nadležnom su-

diji za prekršaje koji je izrekao zatvorsku kaznu u trajanju od 15 dana i sproveden je u zatvor u Bijelo Polje na izdržavanje kazne.

A. R.

Pobjeda je 8. novembra poslala pitanja Kliničkom centru Crne Gore od kojeg je tražila da odgovore što su preduzeli povodom zloupotrebe dokumenta dostavljenog ovoj ustanovi, a koji je proslijeđen dnevniku Vijesti PODGORICA – Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Ivan Medojević pokrenuo je inicijativu za postupak nadzora kod Kliničkog centra Crne Gore povodom teksta objavljenog u dnevniku Vijesti a u kojem su objavljeni medicinski podaci iz zdravstvenog kartona bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića.

U saopštenju koje potpisuje Medojević je navedeno da je na moguće kršenje odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti ukazao advokat Nikola Martinović. Navodi se da se kršenje odnosi na posebnu kategoriju ličnih podataka koji se odnose na zdravstveno stanje od strane Kliničkog centra Crne Gore.

Pobjeda je 8. novembra poslala pitanja Kliničkom centru Crne Gore od kojeg je tražila da odgovore što su preduzeli povodom zloupotrebe dokumenta dostavljenog ovoj

ustanovi, a koji je proslijeđen dnevniku Vijesti.

Pitali smo da li su utvrdili ko je ovom mediju dostavio i omogućio da zahtjev u kojem su detaljno opisane tegobe pacijenta bude objavljen. Odgovore nijesmo dobili ni na pitanja koliko osoba je imalo uvid u zahtjev advokata Martinovića i kako je došlo do zloupotrebe.

Advokat Nikola Martinović, pravni zastupnik pritvorenog

bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljović, ocijenio je da je objavljivanje detalja o Veljovićevom zdravstvenom stanju nespojivo sa profesionalnim moralom novinara, ali i onih koji su im te podatke dostavili.

- Prvo vidite da je potpuna sramota da objavite medicinsku dokumentaciju i advokatsku prepisku. Niđe u svijetu se to ne objavljuje. Čak i kad sazna-

ju, novinari to ne objavljuju, jer je to pitanje etike – kazao je Medojević u emisiji ,,Drugačija radio-veza“ autora Darka Šukovića na radiju Antena M. Dodao je da u Crnoj Gori etika više ne postoji i da je sasvim izvjesno da je ovaj medij objavio sadržaj prepiske i medicinske simptome Veljovića.

Dnevni list Vijesti objavio je u poneđeljak 6. novembra tekst naslovljen ,,Veljović bi samo u Erakovićeve ruke“ u kojem je, pozivajući se na zahtjev advokata Nikole Martinovića, objavio detalje neuroloških simptoma koje ima Veljović, na osnovu kojih je zatraženo da ga pregleda dr Eraković.

Advokat Martinović tvrdi da je objavljivanje tih podataka teško ogrešenje i o novinarski, ali i ljekarski kodeks.

- Daću određeno vrijeme Ljekarskoj komori i Agenciji za zaštitu podataka o ličnosti da reaguju. Ako te adrese ne reaguju, onda ću ja to uraditi – kazao je ranije Martinović. A. R.

AKCIJA ,,KVART III“: Sedam osoba uhapšeno, a protiv devet podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su dilovali drogu

Zaplijenjena marihuana i novac NIKŠIĆ - Sedam osoba uhapšeno je, a protiv devet podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su dilovali drogu, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako navode, podnijeto je i 30 prekršajnih prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotreba droga.

Uhapšeni su Radosav Vukčević (38), Ivan Cicmil (38), Davor Perunović (39), Radovan Nikolić (44), Marko Čupić (34), Darko Begović (42) i Jovan Đurović (26).

Krivičnom prijavom je obuhvaćen i Ž. G. (40), dok je protiv G. O. (59) krivična prijava podnijeta u prethodnom periodu - dodali su.

Policijski službenici su, kako su saopštili, na četiri lokacije pronašli više pakovanja marihuane, težine od oko 680 grama, sredstva komunikacije, novac u iznosu od 6.500 eura, pribor namijenjen za mjerenje i pakovanje droge, kao i više drugih nedozvoljenih predmeta koji će biti vještačeni.

- Realizacijom akcije „Kvart III“ prekinut je lanac tzv. ulične prodaje narkotika, a jutros je na sprovođenju pretresa i lišenju slobode osumnjičenih lica bilo angažovano oko 100

pripadnika Uprave policije. Naime, nikšićka policija je u ranim jutarnjim časovima, uz podršku pripadnika Posebne jednice policije i službenika Sektora granične policije – uz korišćenje službenih pasa, realizovala aktivnost u okviru koje su izvršeni pretresi na 15 lokacija na teritoriji opštine Nikšić i na jednoj lokaciji u Podgorici, a u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica piše u saopštenju policije. Ž. G. je, kako se navodi, ranije uhapšen u Srbiji po međunarodnoj potjernici Hrvatske za istovrsna krivična djela, a nikšićka policija je protiv njega podnijela krivičnu prijavu u okviru predmeta „Kvart III“.

- Od petnaest lica, koja su bila predmet kriminalističke obrade i radnji pretresanja, njih dvanaest se u evidencijama Uprave policije vode kao operativno interesantna lica, dok su tri lica pripadnici kriminalnih grupa. Osim toga, njih osam, koji su procesuirani, su povratnici u izvršenju krivičnih djela iz oblasti zluopotrebe droga - piše u saopštenju Uprave policije.

Osumnjičena lica će, kako su kazali, biti sprovedena državnom tužiocu u Višem držav-

rtnk

m kumstvo ne bih bio 00 eura

Utvrđuju ko je Vijestima dostavio dokumenta o Veljovićevom zdravstvenom stanju

Sa privođenja osumnjičenih

nom tužilaštvu u Podgorici, uz krivičnu prijavu zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

- U okviru ovog predmeta, sprovedene su planske aktivnosti na osnovu operativno taktičkih mjera i radnji, a tokom kojih je izvršeno 30 zapljena opojne droge marihuane i kokaina u odnosu na gore navedena lica. Sumnja se da su ova lica prvo nabavljala veću količinu opojnih droga, a potom stavljala u dalji tzv. ulični promet marihuanu i kokain, za šta su obezbijeđeni materijalni dokazi - rečeno je iz Uprave policije.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je kazao da je operacija u Nikšiću početak nove ere odlučnosti i beskompromisne borbe protiv kriminala.

On je istakao da stoji “čvrsto” iza svakog službenika Uprave policije, dodajući da se oni svakodnevno suočavaju s opasnostima kako bi zaštitili građane.

- Ova akcija je dokaz da smo uvijek spremni i sposobni da djelujemo brzo i efikasno protiv svih oblika kriminala koji prijete sigurnosti naših građana i stabilnosti naše države. Ministarstvo unutrašnjih poslova će nastaviti da bude nemilosrdno u borbi protiv kriminala - naveo je Šaranović.

A. R.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Vandali oštetili pijacu u Starom Baru DOO KOMUNALNO

Tivat: Opština pripremila nacrt finansija za narednu godinu

Budžet od ovogodišnjeg veći za 2,21 milion eura d. mijatović

Povećanje prihoda planirano je od poreza sa 10,57 na 14,5 miliona eura. Za zarade je predviđeno 3,15 miliona, što je gotovo pola miliona eura više nego ove godine. Nova stavka u budžetu je dotacija za Vodovod i kanalizaciju koja iznosi 250.000 eura

električnu energiju) koštaće Opštinu 578.950 eura, što je za 10.150 eura više nego ove.

Rashodi za usluge biće veći za 446.150 eura i iznosiće 1,3 miliona, pri čemu će najviše izdvojiti za promotivne aktivnosti – kulturne djelatnosti 450.000 eura. Za prevoz je predviđeno 320.000 eura (140.000). Službena putovanja koštaće 17.500 eura, a reprezentacija 31.200 (21.200).

Rashodi za tekuće održavanje (zgrada i opreme) povećani su za 10.500 eura i iznose 93.000, a kamate za 55.000 i procjenjuju se na 380.000 eura. Ostali izdaci biće veći za 49.500 eura, pa će Opštinu koštati 564.000. Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru planirani su na 3,39 miliona (155.752 eura više), a ostali transferi iznosiće 2,19 miliona (754.635 eura više). Za jednokratne socijalne pomoći predviđeno je 140.000 (120.000).

KOME SMETAJU: Uništene tezge

Uništeno deset tezgi

BAR – Iz DOO Komunalne djelatnosti Bar (RJ Pijace) saopšteno je da se suočavaju sa vandalizmom i uništavanjem komunalne infrastrukture.

– Nepoznati počinioci oštetili su deset tezgi na pijaci u Starom Baru. Na taj način stvara-

ju probleme u pružanju kvalitetnih usluga korisnicima, što predstavlja ozbiljan izazov održavanja visokih standarda. To se desilo nakon što je završena rekonstrukcija (zamjena i farbanje letvica) i nakon što su nabavljene nove tezge – kazali su iz DOO KomunalC. G. ne djelatnosti.

Tivat: Odgođeno asfaltiranje

Radovi u Dumidranu kad se proljepša vrijeme

POMOĆ VODOVODU

KAPITALNI IZDACI MANJI NEGO OVE GODINE: Tivat

TIVAT – Opština je donijela Nacrt odluke o budžetu za 2024. godinu, koji iznosi 29,23 miliona eura, što je za 2,21 milion više od ovogodišnjeg (27,01 miliona). Javna rasprava o tom finansijskom dokumentu traje do 25. novembra.

Kako se navodi u Nacrtu, najveći rast prihoda (od 3,93 miliona eura) planiran je od poreza (sa 10,57 na 14,5 miliona eura), pri čemu će najviše prihodovati od poreza na imovinu (11 miliona).

POREZI, TAKSE

– Prihodi će biti povećani u oblasti naknada i to za 535.400 eura (sa 4,05 na 4,59 miliona),

a najviše će zaraditi od naknada za puteve, 210.000 eura (50.000 više nego ove godine).

Stavka ostali prihodi iznosi 1,09 miliona, što je za 22.000 eura više. Prihodi koje organi ostvaruju vršenjem svoje djelatnosti uvećani su za 10.000 eura i iznosiće 35.000, kao i primici od donacija (povećanje sa 200.000 na 500.000) i primici od kapitalnih donacija (sa 100.000 na 300.000 eura). Sredstva prenešena iz prethodne godine manja su za 2,74 miliona, pa će iznositi osam miliona, a 20.000 eura manje Opština će zaraditi i od taksi (320.000), jer će lokalne takse biti za 20.000 manje. Primici od prodaje nefinansijske imovine ostali su na

220.000 eura, kao i od otplate kredita koji će iznositi 10.000 – predviđeno je budžetom.

Najveći rast u oblasti rashoda ostvariće kada je u pitanju otplata duga - za otplatu hartija od vrijednosti i kredita rezidentima Opština će izdvojiti 2,3 miliona eura, što je za 1,77 miliona više od ove godine.

– Bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca biće veći za 426.603 eura i iznosiće 3,15 miliona, dok će za ostala lična primanja izdvojiti 376.250 eura, što je za 8.000 manje nego ove godine, po osnovu naknada za prevoz. Rashodi za materijal (kancelarijski materijal, radna odjeća, materijal za posebne namjene, publikacije, časopisi, glasila, rashodi za

Nova stavka u budžetu je dotacija za Vodovod i kanalizacija i planirana je na 250.000 eura.

Lokalni radio emiter dobiće 250.000 (220.000), Biznis inkubator 70.000 (30.000), a za održavanje bujičnih potoka predviđeno je 60.000 eura (28.000). Uvećana su izdvajanja ( sa 18.000 na 88.000) za fitosanitarne poslove, zanatstvo i lojaliti program.

Kapitalni izdaci su manji za 874.558 eura i iznose 14,41 milion. ,,Najskuplja“ stavka je uređenje zemljišta – 2,25 miliona. Za 600.000 eura manji su troškovi po osnovu otplate obaveza iz prethodnog perioda, pa će Opština za njih izdvojiti 300.000 eura.

Za tekuću budžetsku rezervu namijenjeno je 150.000 eura (ove godine 130.000). I. R.

SPREMNA ZA ASFALTIRANJE: Ulica Dumidran

TIVAT – Pripremni radovi za asfaltiranje Ulice Dumidran u istoimenom naselju završeni su. Direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan kazao je nakon obilaska radova da ih kiša i loši vremenski uslovi ometaju da posao privedu kraju.

– Čim se narednih dana steknu uslovi, ulica će biti asfaltirana. Ulica Dumidran je vrlo prometna i putna je veza za veliki broj domaćinstava, pa se nadam da će njeno asfaltiranje biti pozitivna promjena koju će

svi osjetiti – rekao je Brguljan.

Zahvalio je na strpljenju građanima koji svakodnevno koriste taj put. Ulicu je obišao i predsjednik Opštine Željko Komnenović.

– Asfaltiranje je dio milion eura vrijednog projekta adaptacije i modernizacije saobraćajne infrastrukture, pokrenuli smo ga još u junu. Sa ovim radovima u Dumidranu je kompletiran prvi tender u iznosu od 500.000 eura, a do kraja godine će biti realizovano još 500.000 eura – istakao je predsjednik Opštine.

C.G.

Pokret ,,Zajedno gradimo Kolašin“ o ekološkom incidentu u blizini Botaničke bašte

Provjeriće ima li sječa veze sa gradnjom hotela na ulazu u Dulovine

,,DIVLJA“ SJEČA: Posječeno stablo

KOLAŠIN – Sječa drveća u budućem zaštićenom području je posljedica kašnjenja u izradi studije zaštite park šume Dulovine kojim bi se, pored površine koju bi zaštićeno područje obuhvatalo, definisale i mjere njegove zaštite od devastacije – saopštili su iz Kluba odbornika Pokreta ,,Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SD, SDP i nezavisni građani).

Podsjećaju da, iako je prošlo

više od 14 mjeseci od pokretanja inicijative za zaštitu tog područja, Agencija za zaštitu životne sredine i opštinski sekretarijat nijesu pred javnost izašli sa nacrtom dokumenta koji bi pružio uvid u mjere kojima bi se omogućila blagovremena zaštita tog predjela.

– Neažurnost je za posljedicu imala da je park izložen stalnoj opasnosti od devastacije privatnih vlasnika i investitora koji su kupili parcele za gradnju u neposrednoj blizini parka. Zbog čega se odugovla-

či sa postupkom proglašenja zaštićenog područja Dulovine, te da li to ima veze sa gradnjom hotelskih kapaciteta na samom ulazu u park-šumu, javnost će biti blagovremeno upoznata kada naš odbornički klub prikupi neophodne informacije od institucija uključenih u ovaj slučaj – kazali su iz Pokreta ,,Zajedno gradimo Kolašin“.

U park šumi Dulovine na privatnoj parceli posječeno je u ponedjeljak sedam stabala crnog bora i tri topole, a jed-

no stablo crnog bora je izvaljeno. Prema nezvaničnmim informacijama Područne jedinice Uprave za šume vlasnici nijesu imali dozvolu za sječu niti je obavljena doznaka što je obaveza iako je riječ o privatnoj šumi. Bruto masa posječenih stabala crnog bora je oko 11,20 kubnih metara, a topole tri. Policiju i Komunalnu policiju o sječi je informisala ZoraVincek, supruga pokojnog Danijela Vinceka, koji osnivač Botaničke bašte C.G. Dulovine.

Crnom Gorom

Četvrtak, 16. novembar 2023.

13

Kolašin: 80 godina od prvog zasijedanja ZAVNO Crne Gore i Boke obilježeno bez najviših zvaničnika

PRAVI PUT

– Uvijek na meti različitih izazova, crnogorski narod i država su znali da nađu pravi put, štiteći interese i opredjeljenja svojih građana. Istorijskim nasljeđem kroz oslobodilačke ratove i NOB, razboritošću i mudrošću, umjela je Crna Gora da bude jača i veća od prepreka koje su stajale pred njom. Nasrtajima na suverenitet, antifašistički, evropski i sekularni karakter, moramo se suprotstaviti crnogorskom prepoznatljivošću koja se temelji na slobodi, miru i suživotu.

Da demokratski strpljivo prevaziđemo krizu i učinimo Crnu Goru onakvom kakva nam svima treba – istakao je Dakić Dakić je podsjetio da je najveći organ vlasti u Crnoj Gori formiran inicijativom Josipa Broza Tita koji je pismo o tome uputio Ivanu Milutinoviću.

– Prema tome, Milutine, kupi brzo vojsku da stigneš na vrijeme na ratište - pisao je Tito

Milatović, Mandić i Spajić ignorisali jubilej utemeljenja moderne Crne Gore

Istorijske i državničke odluke

Dakić: Istorijskim nasljeđem kroz oslobodilačke ratove i NOB, razboritošću i mudrošću, umjela je Crna Gora da bude jača i veća od prepreka koje su stajale pred njom Bakić: Odgovorni smo prema budućim generacijama. Kroz očuvanje antifašističkih vrijednosti, gradimo društvo koje cijeni slobodu i ravnopravnost Nikčević: Kao i onda i danas antifašizam mora biti snažan bunt protiv primitivizma i nasilja, protiv retrogradnih politika, protiv svega što smo mislili da je poraženo Ivanu Milutinoviću. Razvoj događaja na domaćem i međunarodnom ratištu je odgovarao formiranju vlasti u Crnoj Gori. Donesene odluke na prvom zasijedanju ZAVNO svjedoče da je crnogorski narod sam odlučivao o svojoj sudbini, one su imale ustavotvorni karakter čime je izvršeno konstituisanje vlasti a sve je to zaokruženo veličanstvenim referendumom 2006. godine – kazao je Milojica Dakić.

Dr Jasmina Nikčević je podsjetila na ulogu žena na ratištima i na poslovima društvenog organizovanja. Sve to svjedoči o tadašnjim čvrstim porodičnim, antifašističkim i humanističkim opredjeljenjima.

– Moramo uvijek znati da je Crna Gora iznikla iz takvih

Moć i uvažavanje crnogorskih heroina Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Milojica Dakić podsjetio je da je od 544 vijećnika na prvom zasijedanju bilo 105 žena ili 20 odsto.

– Da je u NOR-u shvaćena uloga žena potvrđeno je i osnivačkim kongresom AFŽ-a Crne Gore koji je 5. decembra 1943. godine održan u Kolašinu. Crnogorke su besprijekorno izvršavale svoje ratne zadatke, bilo u prvoj borbenoj liniji ili kao bolničarke. Izuzetno hrabre i požrtvovane nijesu dozvoljavale da budu zarobljene sve dok su imale i posljednji metak za sebe. Osam žena iz Crne Gore je odlikovano Ordenom narodnog heroja. Zasijedanja u Kolašinu bila su iskorak ka emancipaciji i punoj ravnopravnosti žena u Crnoj Gori – naglasio je Dakić.

D.DRAŠKOVIĆ

KOLAŠIN – Osam decenija od prvog zasijedanja ZAVNO Crne Gore i Boke, na kojem je Crna Gora započela svoj put ka modernoj i demokratskoj državi, obilježeno je svečanom akademijom u Kolašinu kojoj nijesu prisustvovali crnogorski državnici.

Organizator Savez boraca i antifašista Crne Gore poziv za učešće je uputio predsjednicima države, Vlade i Skupštine Crne Gore ali Jakov Milatović, Milojko Spajić i Andrija Mandić nijesu došli.

Na svečanoj akademiji pod nazivom ,,Sloboda narodu“ o značaju zasijedanja ZAVNO govorio je potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Milojica Dakić.

Milojica Dakić

Petko Bakić

Jasmina Nikčević

ideja koje su joj ishodište i utočište. Kao i onda i danas antifašizam mora biti snažan bunt protiv primitivizma i nasilja, protiv retrogradnih politika, protiv svega što smo mislili

da je poraženo. Aktuelno zlo je izronilo iz nekakvih tmina istorije pokušavajući da uništi sve progresivno i uspješno što je stvarano u Crnoj Gori. Mi, antifašisti, svih vjera i nacija,

moramo dizati glas i boriti se protiv takvog zla i ugroženosti građanske i antifašističke Crne Gore – istakla je Nikčević.

Ona je u svom govoru pomenula neke od crnogorskih ratnih heroina Vukicu Mitrović, Jelenu Ćetković, Đurđinu Đinu Vrbicu, Ljubicu Popović, Jelicu Mašković, Dobrilu Ojdanić, Vukosavu Mićunović, Milicu Vučinić…

Osuđeni napadi na Aleksandru i Draginju U Kolašinu je juče održana i sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora SUBNOR-a i antifašista Crne Gore. Usvojen je izvještaj o radu i program rada za narednu godinu. Osuđeni su svi ratni napadi u Ukrajini i na Bliskom istoku, napadi na crnogorsko dostojanstvo kao i uvrede na račun Aleksandre Vuković–Kuč i Draginje Vuksanović–Stanković.

– Iz slobodarskog Kolašina pozivamo na obustavu rata, na uspostavljanje primirja i davanje šanse životu naspram toliko smrti i svakodnevnog stradanja – poručeno je sa sjednice Predsjedništva i Glavnog odbora SUBNOR–a i antifašista Crne Gore.

ODGOVORNOST

Predsjednik Opštine Petko Bakić istakao je da se iz ratne prijestonice Crne Gore, ponosno sjećamo prvog zasijedanja ZAVNO koje je održano u srcu Kolašina koji i danas održava duh antifašizma, ukorijenjenog u našoj prošlosti.

– Odgovorni smo prema budu-

– Uz herojsku i pobjedničku borbu protiv okupatora i domaćih izdajnika, trajale su pripreme za zasijedanje ZAVNO Crne Gore i Boke. Poštovali su se demokratski principi što nije bio slučaj u predratnom periodu - vijećnici su birani u svojim bazama, ratnim jedinicama i to bez obzira na nacionalno i vjersko opredjeljenje, čime je nagoviješten građanski karakter Crne Gore. Na zasijedanju je izabrano Vijeće od 118 članova i Izvršni odbor od 10 članova na čijem je čelu bio dr Niko Miljanić. Na zasijedanju, jula 1944, koje je takođe održano u Kolašinu, ratnoj prijestonici Crne Gore, Vijeće je preraslo u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja (CASNO) koja je 1945. godine prerasla u Narodnu skupštinu Crne Gore čime su udareni temelji crnogorske državnosti – podsjetio je Milojica Dakić.

ćim generacijama da izvučemo pouke iz prošlosti i koristimo ih kao putokaz bolje budućnosti.

Kroz očuvanje antifašističkih vrijednosti, gradimo društvo koje cijeni slobodu i ravnopravnost. Gdje raznolikost nije prepreka već snaga, gdje se poštuju ljudska prava i gdje svaki građanin ima pravo na jednakost.

Vaša posvećenost organizaciji ovako velikog jubileja doprinos je očuvanju naše istorijske baštine i sjećanju na hrabrost onih koji su prije osam decenija gradili temelje naše slobode – poručio je Bakić.

U okviru obilježavanja 80 godina prvog zasijedanja ZAVNO Crne Gore i Boke, otvorena je i izložba o Kolašinu kao ratnoj prijestonici. Položeni su vijenci na spomen–kompleks na Brezi i Spomenik palim borcima. Delegati su obišli i zgradu stare škole u kojoj je prije osam decenija održano zasijedanje i koja treba da bude muzejska adresa slobodarske Crne Gore. Priređen je i bogat kulturno umjetnički program u izvođenju KUD-a ,,Mijat Mašković“ koji je takođe formiran prije osam deceD. DRAŠKOVIĆ nija.

Završeno dječje igralište, u toku uređenje parka ŽABLJAK – Završeno je uređenje igrališta u centru grada, u toku je rekonstrukcija gradskog parka.

Okončanjem tih radova završavamo projekte na uređenju gradskih površina jer se završava građevinska sezona – kazao

je za Pobjedu predsjednik Opštine Radoš Žugić.

Kako je naveo Žugić, park će nakon rekonstrukcije biti najljepša gradska površina.

– Nakon što je u oktobru završena izgradnja dječjeg igrališta, predvidjeli smo izgradnju eko smart parka. Dječije igrali-

šte i eko smart park obuhvatiće površinu od oko 1.300 metara kvadratnih i nalaze se u centru grada – saopštio je on.

Vrijednost izgradnje parka iznosi oko 144.000 eura (sa PDV-om).

– Radove izvodi ,,Sun invest“ Budva, a struči nadzor ,,V pro-

jekt“ Nikšić. Izgradnju sufinansira Opština u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma, Glavnim gradom i Vladom – naveo je Žugić.

Radovi na dječjem igralištu koštali su oko 30.000 eura. Na gumiranoj podlozi postavljen je mobilijar: dvije klackalice, četiri ljuljaške, kućica sa dva tobogana i dvije njihalice. Dodaje da će, nakon što završe park, čekati sljedeću godinu, kako bi otpočeli nove projkte. I.R.

OPŠTINA

Žabljak: Dvije gradske površine u centru dobiće novo ruho

BIĆE NAJLJEPŠA GRADSKA POVRŠINA: Rekonstrukcija parka

14 Kultura

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Život pod teretom slave i tragedije PODGORICA – Crnogorski i srpski glumac Žarko Laušević preminuo je juče u 63. godini nakon kratke i teške bolesti. Njegovu smrt je Tanjugu potvrdila supruga Anita. Posljednje dane proveo je u bolnici na Bežanijskoj kosi, navodi portal Danas.rs.

Poznati glumac je rođen 1960. godine na Cetinju. Prve ozbiljnije mladalačke uloge igrao je u Dodestu, da bi zatim upisao Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Debitovao je na filmu „M. V.“ Mila Đukanovića kao osamnaestogodišnjak, a zatim su uslijedile serija „Sivi dom“ i filmovi „Šmeker“, „Dogodilo se na današnji dan“, „Oficir s ružom“ (za ulogu Petra Horvata u tom filmu dobio je Zlatnu arenu u Puli), „Oktoberfest“, „Braća po materi“ i „Boj na Kosovu“. Devedesetih godina je najzapaženiji bio njegov film „Bolje od bjekstva“, a kao član ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta ostvario je nekoliko vrlo poznatih uloga, od kojih se i danas najviše pominje „Kanjoš Macedonović“ iz 1989. godine.

Tok njegove blistave karijere i potencijalno moćne budućno-

sti na filmu prekinuo je u julu 1993. godine sukob u Podgorici, u koji je glumac ušao zajedno sa svojim bratom Branimirom. Tada je Laušević, kako je tvrdio - u samoodbrani - pucajući iz pištolja ubio Dragora Pejovića i Radovana Vučinića, a ranio Andriju Kažića.

Laušević je za dvostruko ubistvo osuđen na 13 godina zatvora. Nakon što je u zatvoru proveo skoro pet godina, cijeli proces okončan je 2011. godine pomilovanjem u Srbiji. Zatvorske i postzatvorke godine, kao i život u Americi u toku kojeg je bio i hapšen zbog boravka bez dozvole, te „robijanje“ na slobodi opisao je u knjigama „Godina prođe, dan nikada“, „Knjiga druga“ i „Padre, idiote“ koja je izašla u maju prošle godine.

Po njegovom je životu 2014. godine snimljen film „Lauš“ u režiji Branke Bešević-Gajić, a u posljednoj deceniji ostvario je i niz zapaženih uloga u filmovima i serijama u Srbiji.

Posljednji put se u javnosti pojavio na premijeri filma „Heroji Halijarda“ Radoša Bajića, u beogradskoj MTS dvorani, gdje se poklonio gledaocima sa ostalim članovima glumačD. E. ke ekipe.

„Nova klasa“ u Nikšiću

Okrugli sto „Interpretacija Njegoševog djela“ održan juče u Crnogorsk PODGORICA – Istorija neka priča svoju priču, a ona neće moći da ne tretira Njegoša kao velikog pjesnika, kao markantni dio našeg univerzuma. Ako hoćemo da imamo ikakve koristi od nečega što nam je Bog dao, to moramo tako posmatrati. Sve drugo nema smisla – rekao je Branislav Mićunović na okruglom stolu „Izazovi pozorišnih interpretacija Njegoševog djela - Scenska tumačenja Gorskog vijenca“, koji je održan juče u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Greška je dovod u kontekst bilo k CNP

UGC

U Beogradu preminuo glumac Žarko Laušević

Mićunovićeva izjava ujedno je i siže razgovora u kome su učestvovali i reditelji Blagota Eraković, Dijego de Brea, producent Janko Ljumović i direktor nacionalnog teatra Ilija Subotić.

DRAMSKI PISAC

Prvo izvođenje „Gorskog vijenca“ u režiji Nikole Vavića, kako je podsjetila moderatorka programa Zorana Kralj, premijerno je upriličeno 11. decembra 1960. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u čast 100 godina ovog teatra, što je prvi iskorak tadašnjeg Titogradskog pozorišta.

Drugo postavljanje ovog teksta bilo je djelo Blagote Erakovića, jednog od zagovornika Njegoša kao dramskog pisca, 28. decembra 1973. godine.

- Njegoš je dramski pisac, a najmanje su ga proučavali dramatičari. On je pišući istoričarsko sobitije, kako piše u podnaslovu „Gorskog vijenca“, pisao dramu. Druga njegova drama, koju sam radio dva puta „Lažni car Šćepan Mali“, za mene je jedna od pet najboljih drama napisanih na srpsko-hrvatskom jeziku. Bila mi je želja da, prije nego što se oprostim od režije, uradim tu dramu potpuno sa-

Scena iz predstave „Gorski vijenac“, u režiji Diega de Bree

Sve što je svođenje Njegoša, od dnevne politike do interesa kako ga ko doživljava u sopstvenom čitanju, nemam bolju riječ sem da je to čerupanje te velike persone, kazao je Mićunović vremeno. Jer, Šćepana Malih i danas u Crnoj Gori ima koliko volite – kazao je Eraković.

Volio bi, kako je rekao, da vidi njegove tekstove u čitanju mladih reditelja Mirka Radonjića ili Damjana Pejanovića, jer vjeruje da bi mogli da zanatski i umjetnički i te kako dobro priđu tom zadatku.

- To što se pojedini reditelji zalijeću, pa ne mogu da nađu ključ samo svjedoči o genijalnosti ta dva djela – rekao je Eraković.

Treću postavku „Gorskog vijenca“ na scenu CNP-a donio je Branislav Mićunović, na početku nove epohe rada nacionalnog teatra. Premijera je bila 25. maja 1997. godine, kada je otvoreno novo zdanje CNP-a. Simbolički, kako je Kralj kazala, prve riječi koje su se čule sa scene bile su Ljube Tadića: „Vidite li čuda, Crnogorci“. Ova predstava, osvojila je 10 nagrada na Sterijnom pozorju. Mićunović, kako je kazao, nema ambiciju da de-

šifruje Njegoša, jer osjeća da je došao sa Božijih prostora.

- Sve što je svođenje Njegoša, od dnevne politike do interesa kako ga ko doživljava u sopstvenom čitanju, nemam bolju riječ sem da je to čerupanje te velike persone. U politički kontekst stavljamo sve, ali on se ne tiče ni jednog nacionalnog pitanja. Njegova sloboda, nacionalna sloboda u njegovom djelu, jeste ljudska sloboda. Dovoditi ga u kontekste bilo kog naciona je greška

Novi album Pipa Korvina biće objavljen sljedeće sedmice

Trinaest novih kompozicija Ubrzo nakon službenog datuma objavljivanja, novi će album biti dostupan i na CD-u u limitiranom broju primjeraka. Album je snimljen u „The Burrow“ studiju u Beču u periodu od jeseni 2019. do ljeta 2022. godine

PODGORICA – Promocija studije „Nova klasa“ Milovana Đilasa biće održana večeras, u 19 sati, u sali hotela „Onogošt“ u Nikšiću, u organizaciji Društva crnogorskih izdavača.

O knjizi će govoriti priređivač izdanja Vladimir Vojinović, istoričar Miloš Vukanović, antropološkinja i etnološkinja Milica Nikolić i sociolog Ivan Radojičić, a program će moderirati Jelka Malović.

Prvo crnogorsko izdanje knjige „Nova klasa“ objavila je izdavačka kuća Fokalizator, prema projektu Društva cr-

nogorskih izdavača, odnosno, u skladu s ciljevima Akademije „Milovan Đilas“. Radi se o studiji koja je 1957. godine objavljena u SAD, a zbog čega je u novom sudskom procesu Đilasu produžena zatvorska kazna. U toj studiji Đilas pretresa teorijske, odnosno, filozofske postavke socijalizma, upoređujući ih s jugoslovenskim tumačenjima tih ideja i njihovim zloupotrebama u svakodnevnom političkom i društvenom angažovanju predstavnika „nove elite“ pedesetih godina prošloga vijeD. E. ka.

PODGORICA - Novi studijski projekat crnogorskog muzičara sa stalnom adresom u Beču, Pipa Korvina (Filip Gavranović), pod nazivom „In Traverse“ biće objavljen 24. novembra.

Novi album donosi trinaest novih autorskih kompozicija.

Na akustičnim bubnjevima, udaraljkama i vokalu gostuje Balaš Balog koji se pojavljuje i kao koautor u kompoziciji „The Gathering“ i kao aranžer udaraljki na većini kompozicija. I Angela Trendle, dugogodišnja Korvinova bliska saradnica, na ovom albumu je iznijela sve vokalne dionice.

Pijanista Anil Bilgen je zaslužan za istaknute, improvizo-

vane solo klavirske dionice u dvije kompozicije: „A Change of Course“ i „The Last Stage“. „In Traverse“ će biti objavljen kao digitalni album visoke rezolucije, koji nudi originalni studijski master za najposvećenije slušaoce i audiofile, a biće dostupan na stranici Bendkemp za kupovinu i slušanje.

Ubrzo nakon službenog datuma objavljivanja, novi će album biti dostupan i na CD-u u limitiranom broju primjeraka. Album je snimljen u „The Burrow“ studiju u Beču u periodu od jeseni 2019. do ljeta 2022. godine. Master je radio producent Bobo Stanišić u Adrenalin studiju u Podgorici, a za dizajn naslovnice se pobrinuo Daniel Domig. D. E.

Naslovnica albuma „In Traverse“

Kultura

Četvrtak, 16. novembar 2023.

kom narodnom pozorištu

15

UNESCO: Nestali predmeti svjetske baštine uskoro u virtuelnom muzeju

Iza svakog ukradenog diti Njegoša djela krije se dio istorije

Scena iz predstave „Gorski vijenac“, u režiji Branislava Mićunovića

– objasnio je Mićunović. „Gorski vijenac“ kojim se on se bavio imao je više aspekata, a kako je rekao, za otvaranje nove zgrade CNP-a bilo je logično da to bude to djelo.

- Bio je to momenat koji je imao politički sadržaj u kontekstu raskola DPS-a. Imali smo malo vremena, a premijeru smo napravili nakon 18 dana rada. Taj dobri duh vladike je bio dobar pogon za novu etapu nacionalnog teatra. Smatrao sam prirodnim da ga ne posmatram u smislu nikakog patosa, moj se kurs u tumačenju okrenuo u vrstu pacifističkog pogleda na stvari, temi bratoubistva. Ne možemo da ga čitamo u korist nepomirenja i obračuna – rekao je Mićunović.

GRANICE

Posljednju inscenaciju „Gorskog vijenca“ na scenu nacionalnog teatra postavio je slovenački reditelj Dijego de

Brea, a premijerno je izvedena 17. decembra 2010. godine.

Njegoš je, smatra De Brea, bio prorok, a njegov „Gorski vijenac“ je alarmantni tekst, koji mora da bude programski.

- Jedino Bibliju možemo da poredimo sa tim. Rečenica „Neka bude što biti ne može“ je bila polazna tačka mog istraživanja. Mislim da smo danas njegov heroizam zamijenili za komformizam. A on nas poziva na to da ispitujemo svoje granice, on prati čovjekov duhovni razvoj koji je jedini potreban.

Mi se bojimo svega onog što se mijenja. A kao jedinu mogućnost da živimo ovaj život je unutrašnja borba, kreativnost koja se svodi na duhovno. A taj dualizam kod nas ne postoji, pa nam je lakše da živimo u onome što je nepodnošljivo nego da prihvatimo da se se stvari mijenjaju. Promjena uvijek zahtijeva napoS. V. re – kazao je on.

Harmonikaši škole „Vasa Pavić“ među najboljima na svijetu u svojoj kategoriji

Balabanu drugo, a Janjuševiću peto mjesto PODGORICA - Mladi harmonikaši Petar Balaban i Lazar Janjušević, učenici Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ u klasi profesora Miroslava Ilića, ostvarili su uspjeh na svjetski priznatom takmičenju „Trophée Mondial De L’accordéon“.

U kategoriji Junior Classique, Balaban je osvojio drugo, a Janjušević peto mjesto.

Ova kategorija obuhvata kompleksan program sastavljen od dvije etape, od kojih je prva etapa eliminatornog karaktera.

Takmičenje „Trophée Mondial De L’accordéon“ održava

se od 1951. godine u organizaciji Confederation Mondiale de L’Accordeon (CMA) i jedno je od vodećih harmonikaških takmičenja. Uspjeh crnogorskih instrumentalista značajniji je jer je ovo prvi put da Crna Gora ima predstavnika u ovoj kategoriji, što je i veliki podsticaj za muzičko obrazovanje u našoj zemlji, navodi se u saopštenju škole.

- Njihovi izvanredni rezultati pokazuju da talenti iz Crne Gore mogu biti među najboljima na svjetskoj sceni. Ponosni smo na izuzetan uspjeh naših učenika, uspjeh koji je donio veliku čast našoj školi i zemlji – navodi se u saopštenju. D. E.

PODGORICA – Unesko i Interpol pokrenuli su zajednički projekat – prvi virtuelni muzej ukradenih kulturnih predmeta koji bi javnosti trebalo da bude predstavljen sredinom 2025. godine.

Osnivanje virtuelnog muzeja, u kojem bi trebalo biti najmanje 600 od gotovo 52.000 predmeta iz Interpolove baze ukradenih umjetnina, najavljeno je na konferenciji o kulturnim politikama i održivom razvoju u Meksiku, kada je 150 država usvojilo istorijsku Deklaraciju o priznavanju kulture kao globalnog javnog dobra i jačanju predanosti borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima, javlja Hina. Glavna direktorica Uneska Audrey Azoulay izjavila je kako se iza svakog ukradenog djela ili fragmenta krije dio istorije, identiteta i čovječanstva koji je istrgnut svojim čuvarima, nedostupan za istraživanje, te mu sada prijeti rizik da padne u zaborav.

- Iako neće nadoknaditi fizički nedostatak nestalih umjetničkih djela, virtuelni muzej barem će im ponovno omogućiti osnovni pristup i pomoć u jačanju zagovaranja njihovog povratka - rekla je Azoulay.

Njen pomoćnik, zadužen za

KÉRÉ ARCHITECTURE

kog naciona

Vizuelizacija planiranog muzeja ukradenih predmeta

područje kulture, Ernesto Ottone Ramírez objasnio je za The Guardian da je krajnji cilj ovog virtuelnog muzeja „njegovo zatvaranje“, izrazivši nadu da će se njegova zbirka smanjiti kako se predmeti budu vraćali.

Za arhitektu virtuelnog muzeja odabran je nagrađivani Francis Kéré, čiji je dizajn inspirisan stablom baobaba kao simbolom korijena i pripadanja te rotondom Muzeja Guggenheim arhitekta Franka Lloyda Wrighta. Posjeti-

oci će se moći kretati spiralnom rampom koja povezuje niz galerijskih prostora sa detaljnim 3D slikama predmeta, u mnogim slučajevima rekonstruisanih na temelju crno-bijelih fotografija ili ilustracija.

Postavka će ukazati na neke od najznačajnijih ukradenih artefakata. Prema podacima Koalicije za starine, to su natpis na alabasternom kamenu (iz trećeg stoljeća), koji je između 2009. i 2011. otuđen iz hrama Awwam u Jemenu, bjelokosni reljef s prikazom lava

koji napada Nubijca (sedmo stoljeće prije naše ere), ukraden iz Bagdadskog muzeja 2003. godine, zelena kamena maska opljačkana 1970-ih s majanskog nalazišta Rio Azul u Gvatemali i figurica Varahe uzeta iz hrama u Rajasthanu u Indiji 1988. godine. Digitalni surogati predmeta biće popraćeni opisima koji objašnjavaju njihovu kulturnu vrijednost i svjedočanstvima iz zajednice iz koje su potekli kao podsjetnik na ljudske veze koje ti predmeti predstavljaju. R. K.

Crnogorske umjetnice na kolektivnoj izložbi ,,Šest tačaka dodira“ u Beogradu

Ispitivanje vitalnosti papira PODGORICA - Kolektivna izložba radova ,,Šest tačaka dodira“, na kojoj će se predstaviti crnogorske umjetnice Nada Kažić, Ivanka Vana Prelević i Katarina Švabić, biće otvorena večeras u 19 sati u prostoru Galerije Kuće legata u Beogradu. Na izložbi će izlagati i Merima Ivković (BiH), Šemsa Gavrankapetanović i Aleksandar Šaranović (Srbija).

Ovo je druga izložba u okviru projekta započetog 2022. godine u Sarajevu, a čija je inicijalna ideja istraživanje raznovrsnih mogućnosti tretiranja papira kao konotativne i osnovne gradivne jedinice likovnog dje-

la. Različite umjetničke prakse učesnica projekta rezultirale su inovativnim likovnim odgovorima na ovaj svojevrsni umjetnički izazov. Kroz zajedničku izložbenu postavku, personalne poetike autorki

pronašle su međusobne ,,tačke dodira“, dok je ispitivanje vitalnosti papira kao materijala za rad otvorilo prostor za dijalog različitih senzibiliteta i možda novo, drugačije tumačenje ženskog pisma.

- Bilo bi zanimljivo istražiti da li žene u umjetnosti često ili češće posežu za papirom kao materijalom, polazi-

štem: moguće je da on svojom delikatnošću, finoćom, formatom, dostupnošću, posebno privlači žensku ruku u svojoj ,,lakoći postojanja“. No, kako to istraživanje nije rađeno, ostaje da određeni vid ,,ženskog rukopisa“ na ovom laganom, nježnom materijalu proučimo u slučaju šest umjetnica i njihovih ,,tačaka dodira“ – zapisala je u katalogu istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica Ana Popović-Bodroža.

A. Đ.

Rad Ivanke Vane Prelević

„Slon na trapezu“ u KIC-u Izložba ,,Ljubav bez početka PODGORICA - Promocija zbirke pjesama „Slon na trapezu“ autorke Aleksandre Vujisić, biće održana večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

O knjizi će, sa autorkom, govo-

riti novinarka Nataša Vukajlović. Aleksandra Vujisić rođena je 1979. godine u Podgorici. Po obrazovanju je profesorica engleskog jezika i književnosti, bavi se pisanjem poezije i proze za djecu i odrasle.

R. K.

i kraja“ večeras u Kotoru PODGORICA - U susret Danu opštine Kotor, JU „Muzeji“ organizuje multimedijalnu izložbu slika „Ljubav bez početka i kraja“ Cate Dujšin Ribar i premijeru dokumentar-

nog filma o životu i djelu ove slikarke, u režiji Dušana Vulekovića.

Programi će biti održani večeras u 18 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu. R. K.

16 Svijet

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Izraelska vojska ušla u kompleks bolnice Šifa u Gazi

SZO izgubila kontakt sa medicinskim osobljem Vijest da su izraelski tenkovi ušli u dvorište bolnice objavila je televizijska mreža CNN, navodeći da je tom prilikom došlo i do razmjene vatre.

IDF su nešto ranije saopštile kako sprovode „preciznu i ciljanu operaciju“ u bolnici Šifa, optužujući Hamas za neprekidnu upotrebu bolnice u vojne svrhe.

Genaralni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejezus napisao je juče na svom nalogu na platformi X da su u toj međunarodnoj organizaciji veoma zabrinuti zbog izvještaja o vojnom upadu u kompleks bolnice Šifa.

- Izgubili smo kontakt sa medicinskim osobljem u bolnici.

Ekstremno smo zabrinuti za njihovu i bezbjednost pacijenata - napisao je Gebrejezus.

Reagovao je i podsekretar za humanitarnu pomoć Ujedinjenih nacija Martin Grifits koji kaže da je zgrožen izvještajima o vojnom upadu u bolnicu u Gazi.

- Zgrožen sam izvještajima o vojnom upadu u bolnicu Šifa.

Zaštita novorođenčadi, pacijenata, medicinskog osoblja i svih civila mora prevazići sve druge brige. Bolnice nijesu boj-

Zgrožen sam izvještajima o vojnom upadu u bolnicu Šifa. Zaštita novorođenčadi, pacijenata, medicinskog osoblja i svih civila mora prevazići sve druge brige. Bolnice nijesu bojna polja, poručio je zvaničnik UN-a Martin Grifits, nakon čega je reagovao Hamas navodeći da upad izraelskih snaga u bolnicu predstavlja neuspjeh Ujedinjenih nacija u odbrani Palestinaca na polja - naveo je Grifits, takođe, u objavi na platformi X. Potom su reagovali i iz Hamasa navodeći da upad izraelskih snaga u bolnici Šifa predstavlja neuspjeh Ujedinjenih nacija u odbrani Palestinaca, te da su za raciju u bolnici odgovorni Izrael i Sjedinjene Američke Države.

- Tišina Ujedinjenih nacija i izdaja mnogih država i režima neće odvratiti palestinski narod od odanosti svojoj zemlji i svojih legitimnih prava – navedeno je u saopštenju Hamasa, koje prenosi CNN. Dodali su i da su SAD Izraelu dale „zeleno svjetlo da počini još masakra protiv civila“ podržavajući, kako su naveli, lažan narativ Izraela da Hamas koristi bolnicu Šifa kao komandu i kontrolnu bazu.

Oglasio se i generalni direktor bolnica u Gazi Muhamed Zakut upozorivši da su novorođenčad i bebe u bolnici Šifa u ozbiljnoj opasnosti, jer se uslovi u toj zadravstvenoj ustanovi konstatntno pogoršavaju.

On je naveo da je bolnica evakuisana, ali i da van bolnice nema mjesta za premještanje 40 inkubatora.

Slike koje je ranije ove nedjelje objavila bolnica pokazuju da su novorođene bebe izvađene iz inkubatora, zbog nestašice

REUTERS

GAZA SITI/TEL AVIV – Vojska Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) tenkovima je juče ušla u kompleks bolnice Šifa, najveće u Gazi, nakon čega je Svjetska zdravstvena organizacija saopštila da je izgubila kontakt sa medicinskim osobljem te zdravstvene ustanove.

Ljekari pomoć povrijeđenoj djevojčici ukazuju na podu bolnice Šifa

struje tokom izraelskog bombardovanja i blokade u Gazi, i poređane jedna pored druge na krevet.

- Urgentno nam je potrebna poljska bolnica u gradu - rekao je Zakut za Al Džaziru.

Ponovo su se, potom, oglasili iz IDF-a navodeći da su, tokom racije u bolničkom komplesu, na jednom mjestu pronašli oružje i „terorističku infrastrukturu“.

Zvaničnici IDF-a, kako prenosi Rojters, tvrde da u bolničkom kompleksu nije bilo borbi i da vojska nije bila „u dodiru sa medicinskim osobljem i pacijentima“.

Navode, međutim, da su bolnici Šifa tenkovima dostavili inkubatore, hranu za bebe i medicinski materijal.

- U bolnici se nalaze medicinski timovi i vojnici koji govore arapski kako bi obezbijedi-

Francuske pravosudne vlasti izdale nalog za hapšenje sirijskog predsjednika

Asada terete za upotrebu hemijskog oružja PARIZ - Francuske sudije izdale su naloge za hapšenje sirijskog predsjednika Bašara al Asada, njegovog brata Mahera i dvojice visoko pozicioniranih sirijskih zvaničnika, koje optužuju za upotrebu zabranjenog hemijskog oružja nad civilima u Siriji 2013. godine.

Agencija Rojters je, pozivajući se na izjave francuskih pravosudnih zvaničnika, prenijela da se nalozi za hapšenje odnose na optužbe za saučesništvo u zločinima protiv čovječnosti i saučesništvo u ratnim zločinima.

Nalozi su objavljeni nakon što je sprovedena krivična istraga o dva napada hemijskim oružjem u sirijskom gradu Duma i

u okrugu Istočna Guta u avgustu 2013. godine, u kojima je poginulo više od hiljadu ljudi.

To je prva međunarodna potjernica koja je raspisana za

predsjednikom sirijske države.

- Ovo je prvi put da se međunarodne potjernice raspisuju za napad hemijskim oruž-

Izrael je teroristička država koja čini ratne zločine i krši međunarodno pravo u Gazi, poručio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i ponovio svoj raniji stav da Hamas nije teroristička organizacija.

- Hamas je politička stranka koju su izabrali Palestinci – rekao je Erdogan tokom obraćanja pred nacionalnim parlamentom, a prenio Rojters.

Erdogan je tom prilikom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua pozvao da saopšti da li Izrael ima nuklearne bombe. Netanjahua je, takođe, nazvao odlazećim premijerom.

ži video-snimak koji navodno prikazuje trenutak eksplozije u zgradi parlamenta.

Izraelski premijer, ekstremni desničar Benjamin Netanjahu posjetio je juče bazu Zikim za obuku IDF-a u blizini Gaze i tom prilikom poručio kako će izraelske snage stići do svakog operativca Hamasa u svakom uglu Pojasa Gaze.

- Nema mjesta u Gazi na koje nećemo doći. Nema skrovišta, skloništa i utočišta za ubice Hamasa. Doći ćemo tamo i uklonićemo Hamas i vratićemo kući naše taoce. To su naše dvije svete misije - rekao je Netanjahu u video-izjavi koju je objavila njegova kancelarija.

Netanjahu je rekao i da je preksinoć ponovo razgovarao sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

- Ne odustajemo. Uništićemo Hamas i ostvariti potpunu pobjedu – poručio je Netanjahu.

Kineski predsjednik u zvaničnoj posjeti SAD

poput odnosa prema tajOčekuje se sice, vanskim vlastima, ali i odnosa Pjongjangu i ljudskim sastanak sa prema pravima. Bajden je uoči odlaska u Kaliforniju rekao da će Nalozi su objavljeni Bajdenom smatrati uspjehom ako dođe do nakon što je sprovedena

krivična istraga o dva napada hemijskim oružjem u sirijskom gradu Duma i u okrugu Istočna Guta u avgustu 2013. godine, u kojima je poginulo više od hiljadu ljudi

Bašar al Asad

li da medicinska pomoć ode onima kojima je potrebna – saopštili su iz IDF-a navodeći i da se „precizna i ciljana operacija“ u bolničkom kompleksu nastavlja.

Izraelske snage su juče saopštile i da su zgradu parlamenta u Gazi, koju je nedavno zauzela njihova 7. oklopna i golanska pješadijska brigada, juče digli u vazduh.

Na društvenim mrežama kru-

Erdogan: Izrael je teroristička država

jem u Guti 2013. godine - rekao je advokat i osnivač Sirijskog centra za medije i slobodu izražavanja Mazen Darviš.

Istraga u Francuskoj otvorena je nakon što je martu 2021. godine podnijeta krivična prijava, zasnovana na svjedočenju preživjelih u napadima u avgustu 2013. godine.

Sirijska vlada negirala je da je ikada koristila hemijsko oružje.

SAN FRANCISKO - Predsjednik Kine Si Đinping doputovao je juče u San Francisko, gdje će učestvovati na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje. Najavljeno je da će se sastati sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, na tajnoj lokaciji.

Ovo je prva posjeta Sija Sjedinjenim Državama od 2017. godine kada je u Bijeloj kući bio Donald Tramp.

Očekuje se da bi susret dvojice predsjednika mogao da ublaži tenzije između dvije supersile kada su vojni sukobi u pitanju, a teme će biti i trgovina narkoticima i vještačka inteligencija.

Na stolu bi, kako prenosi CNN, trebalo da budu i teme o kojima postoje dugogodišnje nesugla-

sastanka, jer će to predstavljati povratak na „normalan kurs“ sa Kinom. Objasnio je i da to podrazumijeva pisanu i telefonsku komunikaciju.

Dobar dio prethodne godine američki zvaničnici pripremali su teren za ovonedjeljni samit Sija i Bajdena, sa ciljem da se ponovo uspostave diplomatski kanali između Kine i Sjedinjenih Država. Zbog toga su se tri puta sastali Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven i kineski ministar inostranih poslova Vang Ji, dok su državni sekretar Entoni Blinken, ministarka finansija SAD Dženet Jelen i izaslanik za klimu Džon Keri putovali u Peking.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 16. novembar 2023.

17

Od juče obavezna upotreba zimskih pneumatika, u servisima za montažu ovih dana ogromne gužve

Većina je (ponovo) čekala posljednji dan da zamijeni gume

Iz AMSCG-a su naglasili da na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima i na dionicama puteva koji nijesu obuhvaćeni naredbom, ukoliko na njima pada snijeg, ima leda ili poledice.

- Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra. Na auto-putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila - istakli su iz AMSCG-a.

Vlasnik firme ,,Vujačić kompani“ Aleksandar Vujačić kaže da oni koji već nijesu zamijenili ljetnje gume to moraju što prije uraditi, ukiliko namjeravaju da putuju van Podgorice.

To, kako dodaje, znači da svi neće uspjeti na vrijeme da zamijene gume, jer kapaciteti servisa u Crnoj Gori nijesu dovoljni za trenutni broja vozila.

- Gužve očekujemo do kraja novembra. Tako je svake godine,

Gužve očekujemo do kraja novembra. Tako je svake godine, a ove možda i više zbog velikog broja stranih vozila, odnosno stranih državljana koji kod nas žive – kazao je vlasnik firme ,,Vujačić kompani“ Aleksandar Vujačić

i. mitrović

Iako je od juče u našoj zemlji za sve vrste vozila obavezna upotreba zimskih guma na putevima gdje je to naznačeno, kao i prethodnih godina, većina građana čekala je posljednji rok uoči stupanja ove odredbe na snagu da montiraju zimske pneumatike. Zbog toga su ovih dana velike gužve u vulkanizerskim radnjama i servisima koji vrše zamjenu guma, uz očekivanje vlasnika da će tako biti do kraja mjeseca.

U servisima za zamjenu guma ,,nemaju kad da se ufate za nos“

a ove godine možda i više zbog velikog broja stranih vozila, odnosno stranih državljana koji kod nas žive – kazao je Vujačić.

Ističući da su ovih dana u servisima ogromne gužve, savjetuje građane da je najbolje da ih prvo pozovu kako bi zakazali termin za montažu zimskih pneumatika.

- Inače je postala praksa svuda u Crnoj Gori da se zakaže

Foto-detalj

Panj i dalje odolijeva U Ljubljanskoj ulici, kod Kliničkog centra Crne Gore, i danas stoji panj koji je ostao nakon intervencije ekipa Zelenila

Skladištenje

termin za zamjenu guma. Međutim, gužve su ovih dana tolike da ukoliko zakažete danas možete očekivati da vam gume možemo zamijeniti tek za 10 – 12 dana. Druga opcija je da nam ostavite auto i gume će vam biti zamijenjene za tri – četiri sata – kaže Vujačić.

Podsjećajući da je naredba da u predstojećem periodu na automobilima moraju biti sve četi-

ri zimske gume, Vujačić savjetuje vozače da je, prije svega zbog sopstvene bezbjednosti, bolje da ukoliko ih nemaju ne kreću na put sa polovičnom opremom.

Navodeći da su cijene njihovih usluga posljednjih pet godina porasle svega nekih 10 odsto, Vujačić ističe da su same gume u posljednje dvije godine skuplje minimum tridesetak odsto.

- Cijene montiranja četiri gume i balansiranje kreće se od 20 eura za mala auta, do 70 eura za veća i luksuzna vozila.

Centriranje trapa nije obavezno uz svaku zamjenu guma, ali se preporučuje periodično, u zavisnosti od tipa vozila, na nekih šest do osam hiljada pređenih kilometara… Za srednju klasu, na primjer za golfa sedmicu, solidna guma od 16 inča

Vlasnik firme ,,Vujačić kompani“ navodi da se gume mogu skladištiti na dva načina, u zavisnosti od prostora kojim građani raspolažu u garaži, podrumu…

- Najjednostavnije je da gume slože vodoravno, jednu na drugu, pri čemu moraju voditi računa da guma ne smije biti u kontaktu sa betonom, nego treba biti podignuta na neku paletu ili nešto slično – objasnio je Vujačić, uz napomenu da se gume mogu i okačiti uspravno.

Nije mali broj građana koji nemaju prostora i mogućnosti da skladište gume, pa sve više servisa pruža i uslugu skladištenja guma.

Kako navodi Vujačić, kod njih su cijene skladištenja oko pet eura po točku po jednoj sezoni.

košta od 55 do 60 eura po komadu. Montaža i balansiranje za sva četiri točka koštaju 26 eura – objašnjava Vujačić, uz napomenu da će i cijene usluga uskoro porasti.

Podsjetivši da su od 2021. godine po zakonu obavezne sve četiri zimske gume, Vujačić objašnjava da to znači da može da bude zimska ili univerzalna guma.

- Univerzalne gume su preporučljive za predjele sa umjerenim temperaturama i vozače koji ne prelaze velike kilometraže – objašnjava Vujačić. Četiri nove gume prosječnog proizvođača mogu trajati tri – četiri godine.

- Ako prosječni crnogorski vozač prelazi petnaestak hiljada kilometara godišnje, što je znatno manje od onoga koliko prelaze na Zapadu, onda može biti miran tri do četiri godine, u zavisnosti od stila vožnje – zaključuje Vujačić, uz napomenu da zimske gume treba zamijeniti ljetnjima kada za to dođe vrijeme.

I. MITROVIĆ

Povodom Njegoševog dana, u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ postavili izložbu posvećenu ženskim likovima iz ,,Gorskog vijenca“

krajem avgusta. Veliki panj i iskrljani trotoar oko njega još stoje kao podsjetnik na pad višedecenijskog bora koga su oborili olujni udari vjetra. Dva i po mjeseca trebalo je da bude dovoljno vremena da ovaj panj bude uklonjen, a trotoar doveden u uredno stanje.

N. S.

Povodom Njegoševog dana, profesorica maternjeg jezika i književnosti Maja Sekulović sa svojim učenicama u holu ispred školske biblioteke postavila je izložbu „Al` je đavo, ali su mađije“, posvećenu ženskim likovima u „Gorskom vijencu“.

U proces izrade materijala za izložbu bilo je uključeno sedam maturantkinja Filološke gimnazije – Tamara Andrić (oslikavanje likova), Ivona Popović, Andrea Pajović, Tatjana Novak, Anika Vujović, Hristina Živković, Teodora Bojana Jovanović i učenica prvog razreda Maša Mitrović, koja je bila zadužena za šivenje određenih elemenata odjeće.

- Cilj nam je bio da na simboličan način skrenemo pažnju na ove, pomalo zapostavljene, he-

Odali počast heroinama iz sjenke roine iz sjenke – kazala je Sekulović, uz napomenu da je pripremanje izložbe zahtijevalo veliku posvećenost i trud te da im je trajalo dvije sedmice intenzivnog rada.

Navodeći da su ovim povodom napravili 100 bukmarkera i oko 250 stikera inspirisanih ovim likovima, profesorica kaže da će ih na poklon dobiti učenici koji budu recitovali Njegoševe stihove po izboru, kada za to dođe vrijeme.

Maturantkinja Anika Vujović ističe da je realizacija izložbe bila izazovna.

- Tokom rada na izradi i postav-

ljanju izložbe nailazile smo i na prepreke, ali su one uspješno savladane. Kada pogledamo rezultat, veoma smo ponosne na učinjeno. Skoro dvije nedjelje ispunjene radom obilježilo je i lijepo druženje, koje ćemo zasigurno pamtiti i kada odemo iz gimnazije. Ovaj proces je bio prilika i za bolje međusobno upoznavanje, obnavljanje znanja o Njegošu i ženskim likovima iz „Gorskog vijenca“, a uticao je i na razvijanje kreativnosti i strpljenja – kazala je Vujović.

Za Tatjanu Novak rad na izložbi predstavljao je lijepo, ali i zahtjevno iskustvo.

Detalj izložbe u Gimnaziji

- Naša profesorka nam je ovaj zadatak na početku predstavila kao svojevrstan izazov, koji smo svesrdno prihvatile i, čini se, uspješno savladale. Drago mi je što sam bila dio ovakog projekta.

Iako je u nekim trenucima bilo naporno, jako sam srećna kada vidim kako je sve ispalo. Ovakvi događaji se pamte i kada odemo iz škole – kazala je Novak. I. M.

Arena

18 Sportski miks

Četvrtak, 16. novembar 2023.

KVALIFIKACIJE ZA EP: Crna Gora

D. MALIDŽAN

Rukometaši Lovćena ispustili šansu da se pomjere s nule u EHF Evropskoj ligi

Evropa je stigla, ali tribine nijesu pune Lovćen je imao dobru podršku sa tribina, na momente je djelovalo kao da je u dvorani nekoliko hiljada ljudi, ali bilo ih je skoro hiljadu manje u odnosu na kapacitet ,,Bemaks arene“ koji iznosi 2.245 mjesta.

Cetinjski klub je karte za najveću od četiri tribine naplaćio dva eura kako bi se ,,izbjegle gužve i neželjeni incidenti“, jedna je bila rezervisana za prijatelje klubove i vlasnike članskih karata, a dvije iza gola za mlađe kategorije Lovćena i ostalih crnogorskih klubova.

Ni simbolična cijena ulaznica, jedistvena u svijetu za ovakav rang takmičenja, ni to što u Crnoj Gori tako kvalitetni i zvučni rivali nijesu gostovali više od 20 godina, nije pomoglo da podgorička dvorana bude ispunjena do posljednjeg mjesta, što bi u nekim drugim sredinama bila normalna pojava.

Priča o crnogorskoj sportskoj (ne)kulturi i neprepoznavanju momenta za podršku svojim timovima – klupskim i nacionalnim – više je puta ispričana i, nažalost, ima sve više primjera...

Filip Krivokapić na meču sa Kadetenom

Za velike pobjede potrebno je više jakih utakmica Elverumom i njemačkim Flensburgom nije ,,izdušio“ poslije prvog poluvremena, mada je evidentno da Miloševićevi igrači imaju veliki problem da se fizički i trkački nadmeću sa kvalitetnijim rivalima.

- Izvanredna utakmica i borba koju smo prikazali, uz publiku koja nas je bodrila i u teškim momentima davala vjetar u leđa – rekao je Filip Krivokapić, srednji bek Lovćena.

Za mnoge igrače Lovćena utakmice na ovakvom nivou su nešto sasvim novo, a greške se protiv takvih rivala skupo plaćaju.

- Nedostaju nam ovako velike utakmice i da bismo dobili

jednu ovakvu potrebni su nam mnogo jači mečevi u domaćoj ligi. Nama mlađima fali iskustva za ovakve mečeve. Izginuli smo do kraja, par lopti je odlučivalo, moglo je da se završi u našu korist, čekamo sljedeći meč i to je to – kazao je Filip Krivokapić, srednji bek šampiona Crne Gore.

Dvadesetsedmogodišnji Cetinjanin sa osam pogodaka bio je najefikasniji u redovima crnogorskog šampiona protiv Kadetena, vukao ekipu u momentima kada su nedostajali golovi Vuka Borozana koji se u strijelce prvi put upisao početkom drugog poluvremena.

Krivokapić je poručio da se

Primorac večeras (20 h) gostuje Trstu u 4. kolu vaterpolo Evrokupa

Kotorani vide šansu PODGORICA – Primorac priželjkuje novi trijumf u Evrokupu – nakon sjajnog izdanja sa Ortiđom, Kotorani ponovo u Italiji protiv Trsta vjeruju da mogu do novih bodova.

Kao lideri grupe D (dvije pobjede i poraz), uz novi dobar zalet sa četiri pobjede u A1 Regionalnoj ligi, Draško Brguljan i drugovi u dobrom raspoloženju čekaju večerašnji duel koji je zakazan za 20 sati.

– Sve su utakmice jednako važne i svaki protivnik je za poštovanje. Trst je do sada osvojio bod, ali još nije ispao iz borbe za prva dva mjesta. Ima dobar raspored, dva meča kod kuće i jedan u gostima, zato igrači ove ekipe vide šansu. Još su u igri, ne smiju se otpisati, a vi-

djeli smo u Kotoru koliko je teško igrati sa iskusnom ekipom. Mislim da nas čeka težak meč – kazao je Vido Lompar, prvi saradnik trenera Zorana Maslovara.

Sa Trstom je Primorac kod kuće odigrao premijerni meč, zabilježio pobjedu – 9:8 i pokazao izuzetnu spremnost i taktičku moć u prve dvije četvrtine (7:3). Nakon odmora gosti su bili bolji, ovaj dio igre riješili su svoju korist (5:2).

- Sada smo u dobrom ritmu poslije pobjede nad Ortiđom.

Nedavno smo odigrali još četiri utakmice u Regionalnoj ligi i odradili posao kako treba.

Mislim da smo spremni za težak meč protiv protivnika koji igra agresivno na šta moramo odgovoriti maksimalno. Ako budemo na nivou prethodnog

meča u Evrokupu, imamo šanse za dobar rezultat.

Kotorani su u seriji pobjeda, u dvije sedmice odigrali su pet utakmica. Da li je ekipa umorna?

- Napravili smo turneju, a dobra stvar je što smo iz Zadra nastavili put do Rijeke i ostali još dva dana. Što se tiče utakmica u Regionalnoj ligi, osim što smo opravdali ulogu favorita i bili ozbiljni, rotirali smo dosta i bilo je vremena da se ekipa osvježi. U najjačem sastavu putujemo za Trst, a nova pobjeda ili osvajanje boda značila bi nam pred završne grupne mečeve.

Trener Lompar je istakao snagu grupe D i neizvjesnost oko putnika za osminu finala drugog po kvalitetu evropskog klupskog takmičenja.

nada da će zaslužiti poziv u reprezentaciju.

- Na meni je da radim, treniram i očekujem poziv. Sigurno je svakome san da igra za reprezentaciju. Tu sam, spreman i čekam, kada dobijem šansu nadam se da ću je iskoristiti – dodao je Krivokapić.

Ne. K.

PODGORICA – U savršenom scenariju crnogorskih fudbalera „napisanom“ uoči oktobarskih mečeva u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, večerašnji duel sa Litvanijom pod Goricom (20.45 sati) trebalo je da bude potencijalno istorijski, vrijedan plasmana na Evropsko prvenstvo.

Međutim, poraz od Srbije u Beogradu prošlog mjeseca (3:1) učinio je da okršaj sa baltičkom selekcijom dobije neuporedivo manji značaj jer ,,sokole“ samo teorija drži u igri za prvi odlazak na veliko takmičenje.

Selekciji Miodraga Radulovića je za drugo mjesto potrebno da pobijedi večeras Litvaniju i u nedjelju Mađarsku u gostima, te da otpisana Bugarska savlada Mađarsku (večeras od 18 sati) ili Srbiju u Leskovcu.

- Sav fokus je na meč sa Litvanijom, tek kad se završi meč razmišljaćemo o Mađarskoj. Litvanci su nam veliki dužnici, dva izgubljena boda u Kaunasu u dobroj mjeri su promijenila kompletan tok kvalifikacija. Želimo da pobjedom uvećamo bodovni saldo. Znaćemo prije našeg meča što se desilo na gostovanju Mađarske u Bugarskoj, ali mi moramo da se fokusiramo na Litvaniju, rivala koji je podigao formu u drugom dijelu kvalifikacija – rekao je Radulović na konferenciji za medije. ,,Sokoli“ će večeras nastupiti bez Stefana Savića i Adama Marušića.

VUJAČIĆ: Ovakve utakmice su najteže Stefan Savić zbog kartona neće igrati protiv Litvanije, ali se u startnu postavu vraća Igor Vujačić, koji je iz istog razloga propustio oktobarski meč sa Srbijom, u kojem je naša reprezentacija porazom od 3:1 šanse za plasman na EP svela na minimum.

- Nadao sam se da možemo da izdržimo do kraja da ne primimo gol, ali na našu nesreću desio se drugi, pa i treći pogodak Srbije – rekao je Vujačić.

- Još smo u igri, ali loše je što ne zavisi sve od nas. Želimo da ostvarimo dvije pobjede, vidjećemo za što će to biti dovoljno – naveo

- Znamo što znače za naš tim, ali dobra stvar je što se vraćaju Vujačić i Vešović, i Jovetić je spreman – naveo je Radulović.

BILI SMO „RAZAPETI“ POSLIJE KAUNASA

Crna Gora je u septembru u Kaunasu remizirala sa Litvanijom (2:2), nakon što je u 89. minutu preokrenula, pa u 94.

Poraz kadeta na startu prelim

K. VULOVIĆ

PODGORICA - Tehničke greške, sudijske odluke i korišćenje malog broja igrača odvele su Lovćen u treći poraz u EHF Evropskoj ligi za rukometaše.

Ekipa Pera Miloševića izgubila je od Kadeten Šafhauzena prije dvije noći u ,,Bemaks areni“ (29:26), a mogla je da uzme makar boda.

Cetinjski tim je nekoliko puta vodio, potom ,,disao za vratom“ gostujućoj ekipi, a sve je riješeno uoči posljednja dva minuta kada je švajcarski prvak poveo tri razlike.

Lovćen je odigrao najzreliji meč ove sezone u Evropi, za razliku od duela s norveškim

Ovaj meč stvar prin

Finiš po Crna Gora Češka

MOGU DALEKO U EVROKUPU: Draško Brguljan

- Rezultati pokazuju da su sve ekipe izjednačene po kvalitetu.

Do kraja grupne faze Kotorani će, nakon meča u Trstu, odigrati još dva – u Grčkoj sa Panionisom (23. novembra) i kod kuće protiv Ortiđe (9.

decembra). Najbolje dvije ekipe iz četiri grupe plasiraće se u osminu finala.

- Optimisti smo. Ove godine ekipa ima baš dobar karakter.

Djelujemo kao pravi tim – jaA. M. san je Lompar.

0 4

FATIMA – Stadion ,,Papa Fransisko“. Sudija: Viktor Kopijevski (Ukrajina). Strijelci: Višna u 16, Žehaček u 63, Belžik u 86, Nehvatal u 90+1. minutu. Žuti kartoni: Sosna (Češka), Maraš, Šćekić, Barjaktarović, Savović (Crna Gora).

CRNA GORA: Muković, Mugoša, Martinović, Šćekić, Miljanić, Maraš (od 60. Kostić), Perović (od 68. Barjaktarović), Savović, Jauković (od 68. Pavićević), Vlahović (od 60. Račić), Nikčević. ČEŠKA: Obdržalek, Žehaček, Poturnaj, Krpalek, Palivec, Naskos (od 82. Panoš), Slončik, Mudri (od 71. Čižek), Švancara, Sosna (od

Arena

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Fudbal 19

je Vujačić, koji se nada da će publika doći u velikom broju uprkos samo teoretskim šansama za Euro.

- Uvijek je motiv više kad igramo kod kuće. Pozivam navijače da dođu u što većem broju i pruže nam podršku.

Vujačić nije igrao u prvom meču sa Litvanijom.

- Podigli su formu, namučili ozbiljnu selekciju kao što je Mađarska. U Kaunasu je bila utakmica s mnogo duela, čvrsta, očekujem nešto slično na našem terenu. Mislim da se Litvanci neće povući, igraće snažno i moramo da odgovorimo na njihov stil igre. Najteže je igrati unaprijed ,,dobijene“ mečeve, gdje smo na papiru favoriti. Znate što se desilo u Kaunasu u nadoknadi, možda će ta dva izgubljena boda da prevagnu u borbi za odlazak na Evropsko prvenstvo – naveo je Igor Vujačić.

ostala bez pobjede.

Tada je bilo jasno da će „sokoli“ teško završiti ispred Mađarske ili Srbije.

- Poštujem svako mišljenje, ali da li se može potcjenjivati tim koji ima igrače iz italijanske, belgijske, grčke, turske lige...?

Bili smo „razapeti“ poslije 2:2 u Kaunasu, dio javnosti je to shvatio kao da je smak svijeta,

Crna Gora

Litvanija

(4-4-2)

(4-2-3-1)

Stadion: Pod Goricom. Kapacitet: 11.000. Sudija: A. Dijaš. Pomoćnici: P. Soareš i P. Ribeiro (Portugal).

Početak: 20.45 sati Mijatović Vujačić Radunović

Rubežić Vešović

Osmajić

Kuč

Janković

Camaj

Jovetić Krstović Polauskas Ginitis

Černih

Slivka Utkus

Vorobjovas Širvis

Lasickas Lekatas

Girdvanis Zubas

Selektor Miodrag Radulović

Selektor Edgaras Jankauskas

JANKAUSKAS: Očekujem meč kao u Kaunasu, neigranje Savića i Marušića neće mnogo oslabiti Crnu Goru

neigranje Stefana Savića i Adama Marušića.

- Siguran sam da će to biti dobra šansa za neke druge igrače da se dokažu. Znali smo da neće igrati Savić, ali ne i za Marušića. Oni su najvažniji igrači Crne Gore, zajedno sa Stevanom Jovetićem, ali imate mlade igrače koji su manje igrali do sada. To uvijek donosi ekstramotivaciju, siguran sam da neigranje ove dvojice igrača neće učiniti Crnu Goru mnogo slabijom – naveo je Jankauskas.

Grupa G DANAS 18.00 – Bugarska – Mađarska 20.45 – Crna Gora – Litvanija NEĐELJA 15.00 – Mađarska – Crna Gora 15.00 – Srbija – Bugarska 1. Mađarska 2. Srbija 3. Crna Gora 4. Litvanija 5. Bugarska

6 4 7 4 6 2 7 1 6 0

Fudbaleri Litvanije imaće večeras šansu da preskoče Crnu Goru na tabeli G grupe.

Baltička selekcija sakupila je šest bodova, dva manje od ,,sokola“.

- Oni imaju još dvije utakmice, mi jednu. Dijele nas dva boda. Možemo da sanjamo i razmišljamo o trećem mje-

stu, ali svu pažnju bih usmjerio na naš plan o utakmici – rekao je selektor Litvanije Edgaras Jankauskas.

Mladi stručnjak rekao je da očekuje ,,jednako intenzivan i zahtjevan meč kao onaj u Kaunasu“.

- Još su svježa sjećanja na tu utakmicu. Crna Gora je

tehnički i fizički dobra ekipa, naš posljednji meč bio je zanimljiv i pun takmičarskog naboja do posljednje sekunde. Nadam se i očekujem isti scenario sjutra. Nećemo se samo braniti, želimo da pokažemo da smo i napadačka ekipa – istakao je Jankauskas.

Dobra stvar za Litvance je

ali Litvanci su pobijedili u Bugarskoj, i što bi onda trebalo da rade Bugari koji su više fudbalska nacija od Litvanaca, ali i od nas jer su igrali na velikim takmičenjima. U fudbalu možete da predvidite mnogo stvari, ali ne možete onako bizaran način na koji smo primili gol i izgubili dva boda koja su nam bila najpotrebnija. Ne smijemo

dozvoliti da nas takvi rezultati poremete za ono što je pred nama – istakao je Radulović i dodatno se osvrnuo na očekivanja javnosti.

- Postoji laička javnost i ona sportska, koja prati dešavanja.

Sve komentare primam normalno jer sam u fudbalu cijeli život, ali igračima taj pritisak laičke javnosti nije potreban

– dodao je selektor.

gotkom Florijana Višne u 16. minutu, da bi u posljednjih nešto manje od pola sata ekipa selektora Radovana Kavaje primila tri gola. David Žehaček je pogodio u 63. minutu, Karel Belžik u 86, a konačan rezultat postavio je Matjaš Nehvatal u prvom minutu sudijske nadoknade.

- I ovu utakmicu obilježio je veliki broj naših grešaka. Rezultatsku neizvjesnost smo održavali do 65. minuta, probali smo da budemo ofanzivniji i to preokrenemo promjenom sistema igre. Međutim, nijesmo uspjeli, fizički smo pali i počeli da pravimo greške, što je uticalo na ovako visok rezultat. Evidentna je rezlika u kvalitetu, ali isto tako mi greškama omogućimo protivniku da dođe do ubjedljivijeg rezultata od prikazanog na terenu – kazao je Kavaja.

Naredni meč ,,sokoli“ igraju 18. novembra sa domaćinom turnira Portugalom, sa početkom u 16 časova.

R. P.

Italijanski mediji pišu o interesovanju za crnogorskog talenta

minarne runde kvalifikacija za EP

okvario utisak

71. Belžik), Višna (od 59.

Nehvatal).

Kadetska reprezentacija Crne Gore porazom od Češke otvorila je turnir preliminarne ru-

Radulović sa igračima na sinoćnjem treningu

nde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Česi su opravdali ulogu favorita i golovima u finišu došli do trijumfa od 4:0.

Na poluvremenu je bilo 1:0 po-

SA DVA ŠPICA, ALI NE „GRLOM U JAGODE“

Istakao je da nije bilo mnogo vremena za pripremu meča.

- Siguran sam, ipak, da će ekipa koja izađe na teren imati kvalitet, snagu i želju da odigra kao da je baraž meč. Jer je ova utakmica stvar principa. Debelo

su nas zadužili Litvanci, a uz to su mnogo nezgodni, fizički jaki, imaju izvanrednu tranziciju i na sve to treba da odgovorimo. Ponavljam, vjerujem 100 posto u ekipu koja izađe da je spremna da pobijedi – naglasio je Radulović.

Poručio je da će ,,sokoli“ imati ofanzivan pristup.

- Veliki broj mečeva smo igrali

2 0 1 2 2 2 3 3 2 4

11:4 14 13:7 13 6:8 8 8:12 6 3:10 2

sa dva špica. To znači da želimo da pobijedimo, tako je bilo u Kaunasu, protiv Bugarske...

Ali nekad se ne pitamo samo mi. Igraćemo u formaciji 4-42, nemamo što da krijemo, svi dobro znamo jedni druge, nema iznenađenja, nijanse su u pitanju – naglasio je Radulović.

- Litvanija je nakon meča u Kaunasu promijenila sistem u 3-4-3, znaćemo da odgovorimo na to. Najbitnije je da se nametnemo i da se mi pitamo od prvog momenta. Nećemo ići „grlom u jagode“, ali želimo pobjedu i to ćemo pokazati sistemom igre. Vjerujem da ćemo uspjeti u tome. N. KOSTIĆ

Juventus prati Adžića PODGORICA - Juventus se interesuje za najtalentovanijeg crnogorskog fudbalera Vasilija Adžića (17), objavila je italijanska Gazeta delo sport.

Britanski Gardijan nedavno je uvrstio igrača Budućnosti među 60 najtalentovanijih evropskih fudbalera rođenih 2006. godine.

- Juventus planira da se usredsredi na Vasilija Adžića, crnogorskog vezistu rođenog 2006. godine, koji igra u svojoj zemlji za Budućnost iz Podgorice. Ovaj dječak vrijedi između tri i četiri miliona eura – piše Gazeta.

Vijest je prenio i italijanski ,,Tutomerkato“, navodeći da je Adžić uveliko ,,u orbiti JuR. A. ventusa“.

D. MIJATOVIĆ

č je ncipa

D. MALIDŽAN

a večeras dočekuje Litvaniju, selektor Miodrag Radulović poručio

Evropsko prvenstvo u boksu za takmičare do 22 godine

Gojković izborila polufinale i osigurala medalju, Radenović eliminisana PODGORICA – Crnogorska bokserka Bojana Gojković osigurala je šestu medalju sa velikih takmičenja.

Sjajna takmičarka BK Budva plasirala se u polufinale i obezbijedila bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu za takmičare i takmičarke do 22 godine, koje se već nekoliko dana održava u Budvi.

Najmlađa osvajačica seniorke medalje na šampionatu održanom prošle godine u Budvi, u karijeri ima po dva zlata u juniorskom i uzrastu mladih. Na ovom šampionatu već sada je jasno da će uvećati svoju kolekciju.

Gojković je, naime, u četvrtfinalnom meču kategorije do 57 kilograma eliminisala Mađaricu Rebeku Doboš jednoglasnom odlukom sudija 5:0.

- Medalju sam već osvojila, ali očekujem da u prvom meču u

Podgorici osvojim i zlato i predstavim se u najboljem svjetlu.

Naravno, prvo treba da dobijem narednu borbu. Nijesam gledala Bjeloruskinju, jer sam se pripremala za moj meč, ali ne sumnjam da će moj trener i selektor Nikola Ružić imati rješenja i postaviti pravu taktiku. Imam vremena i za to i oporavak do polufinala – istakla je nakon meča Bojana Gojković.

U neravnopravnoj borbi, Bojana je pokazala koliko je vješta u ringu. Gojković se sjano kretala, još jednom demonstrirala sjajnu tehniku, a nakon što je vrhunski pogađala rivalku u drugoj i trećoj rundi, primorala je sudiju da broji mađarskoj bokserki.

Naredna protivnica, u petak, biće joj Bjeloruskinja Marina Muliarčik, koja je u četvrtfinalu bila bolja od Njemice Asije Ari. Pobjednica tog meča ide u

finale koje se održava u Podgorici u nedjelju.

Druga crnogorska predstavnica, Nina Radenović (do 63), poražena je od takmičarke sa Malte Gejl Daćione.

Za polufinale danas će se boriti Tomislav Đinović (do 60), Petar Liješević (do 86) i Nikola Lekić (do 92). Rival Đinovića u četvrtfinalu biće Portugalac David Duarte Realinjo, Liješević će se za polufinale i medalju boriti protiv Taulanta Jakupija sa Kosova, dok Lekića čeka borba sa Leventeom KiR. P. šom iz Mađarske.

U Uzbekistanu održan kongres WBC

Bošković i Aleksić predstavljali Crnu Goru BORBA VIJEKA: Zakazan duel za ujedinjenje svih kruna teške kategorije boksa

Fjuri protiv Usika 17.

PODGORICA – U Taškentu, sa, ovaj je organizovan na zaista februara glavnom gradu Uzbekistana, impresivnom nivou. IskoriHolifild i Bošković

održan je kongres najprestižnije bokserske federacije – WBC. To je bio povod da prvi čovjek ove asocijacije, Meksikanac Maurisio Sulejmani, okupi najveći svjetski bokserski krem, s obzirom na to da su ovakvi skupovi idealna prilika da se na jednom mjestu sastanu bivši i svjetski prvaci, koji su imali priliku da razmijene mišljenja i razgovaraju o aktuelnim temama iz svijeta boksa sa predstavnicima bokserskih federacija iz gotovo svih zemalja.

Crnu Goru na ovom prestižnom skupu predstavljale su naše ugledne bokserske sudije – Sreten Keto Bošković i Predrag Peđa Aleksić, koji su imali priliku da budu i na sudijskom seminaru, koji je trajao protekla dva dana.

– Baš kao i prije dvije godine u Meksiku, sada smo se okupili u Uzbekistanu. Ovo je nevjerovatan događaj. Čast je vidjeti sve te šampione, biti u njihovom društvu i razmijeniti iskustva.

Moram istaći da, iako sam godinama učesnik ovakvih kongre-

stili smo priliku da se ponovo raspravlja o nekim aktuelnim temama, a sve za dobro boksa – kazao nam je Keto Bošković.

Crnogorski sudija, koji je godinama jedan od najcjenjenijih arbitara, a ostao upamćen po sjajnim mečevima i razornim udarcima i tokom ovog kongresa, imao je priliku da bude u društvu velikana ovog sporta.

Bošković se susreo sa Hulijom Čavezom, koji je postao rekorder sa najviše odbranjenih titula (27), koji ima čak 31 pobjedu u mečevima za titulu, a drži rekord i po broju mečeva za titulu – 37. Poseban utisak ostavio je, ipak, Evander Holifild.

– Čovjek koji je bio apsolutni prvak svijeta u kruzeru i teškoj kategoriji oborio je rekord, jer je pet puta bio šampion u teškoj kategoriji. Naravno, ne može se pričati sa njim, a da se ne pomene čuveni meč iz 1996. godine kada je savladao Majka Tajsona. Definitivno živa legenda. Takvi susreti su nešto posebno i svakako da je lijepo biti dio takve elite – objaR. P. snio je Bošković.

PODGORICA - Datum je konačno dogovoren – Tajson Fjuri boriće se protiv Oleksandra Usika 17. februara, za ujedinjenje svih relevantnih titula teške kategorije boksa.

Prvi put nakon više od dvije decenije profesionalni boks imaće jedinstvenog šampiona apsolutne kategorije. Takođe, duel dobija još više na težini, budući da se radi o neporaženim zvijezdama.

Kontroverzni Britanac Fjuri je šampion WBC, a ukrajinski borac Usik u WBA, WBO, IBF i IBO organizacijama. Kako je objavio ESPN, izvjesno je da će se borba organizovati u nekom od saudijskih gradova.

Prvobitno, borba je trebala da se održi u decembru. Međutim, Fjuri je u trijumfu nad MMA borcem i šampionom Nganuom doživio povrede za koje je potrebno duže vrijeme oporavka, a u Usikovom kampu bili su spremni za novo odlaganje.

Zvanična objava datuma, kao i mjesto održavanja borbe, biće poznati u četvrtak.

R. A.

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Nakon ubjedljivog poraza od Ulma, Budućnost Voli i dalje bez pobjede na strani u Evrokupu, trener Vladimir Todorović poručuje

D. MIJATOVIĆ

Arena

20 Sportski miks

U gostima nam fali strpljenja PODGORICA – Ni u četvrtom pokušaju ove sezone, Budućnost Voli nije uspjela da se sa gostovanja u Evrokupu vrati neporažena. U Ulmu je doživjela najubjedljiviji poraz u 15 zvaničnih mečeva ove sezone (84:67), računajući i tri u ABA Superkupu.

Nakon što su dobro izgledali napadački u prvih sedam minuta (19:15), a odbrambeno u prvom poluvremenu (37:37), Podgoričani su u drugom poluvremenu meča sa Ulmom igrali dobro na mahove, uz karakterističan ovosezonski pad energije tokom meča, što je u više navrata dovelo „plave“ do poraza.

U trećoj četvrtini su ubacili svega 11 poena, ali su u posljednjoj uspjeli da se vrate na četiri poena minusa (57:61). Međutim, uslijedio je veliki pad, pet i po minuta bez poena, što je Ulm kaznio i serijom 14:0 za vođstvo od 75:57, na dva minuta i 24 sekundi prije kraja meča, otklonio sve dileme oko pobjednika.

U drugom poluvremenu meča sa Ulmom, „plavi“ su za dva poena šutirali svega 37,5 odsto (16-6), a još gore za tri poena – 30,7 odsto (13-4)...

- Nije prvi put da nas poremeti treća četvrtina. Mislim da smo na utakmici odigrali ko-

U Laktašima nezgodno gostovanje u ovom trenutku Ekipa Budućnosti se juče vratila u Podgoricu, a danas će početi pripreme za važan i težak meč u subotu u ABA ligi, u Laktašima protiv Igokee, koja je u prošlom kolu u Beogradu porazila Partizan.

Budućnost i Igokea su 20.

septembra u „Morači“ igrale meč za treće mjesto na ABA Super kupu, kada su Podgoričani slavili 79:68. Od tada se Igokea digla, upisala je pet pobjeda u sedam kola ABA lige, a osim Partizana je pobijedila i SC Derbi i Cedevita Olimpiju...

rektno ukupno 30 minuta, da smo imali dobar fokus, u odbrani smo poštovali neke male adaptacije u odnosu na igru Ulma. Međutim, u napadu nam je falilo dosta organizacije i realizacije. Imali smo i nekih šuteva koje nijesmo pogodili. Jednostavno, moramo nivo igre da podignemo na svih 40 minuta da bismo bili u mogućnosti da dobijemo utakmice kao što je bila protiv Ulma ili slične u Evrokupu – kaže za Pobjedu Vladimir Todorović, koji je, nakon ostavke Petra Mijovića, vodio ekipu na drugom uzastopnom meču.

Budućnost Voli je, tako, doživjela i četvrti poraz u gostima u isto toliko mečeva ove sezone u Evrokupu, gdje na strani ne zna za pobjedu ukupno devet mečeva, od januara ove go-

dine i trijumfa u Hamburgu...

- Mislim da nam u gostima fali strpljenja, da ostanemo organizovani u oba pravca, kako bismo ušli u završnice meča u kojima bismo mogli do pobjede na strani – dodao je Todorović.

OČEKIVANJA BILA VEĆA

Najavljujući novu sezonu, predsjednik kluba Dragan Bokan je sredinom avgusta kazao da Budućnost Voli ne može da parira budžetima Crvene zvezde i Partizana u ABA ligi, već da treba da traži šansu iz prikrajka i „pokuša da iznenadi bogatije i jače“, te da podgorički tim ove sezone ima veće šanse u Evrokupu.

- Plan je da ne završimo na prvoj stepenici doigravanja poslije grupne faze, već da u grupi budemo prvi ili drugi što bi

Održana 21. ulična trka „Oslobođenje Cetinja“

Slađana Pejović potvrdila dominaciju PODGORICA – Na Cetinju je u čast Dana oslobođenja prijestonice održana tradicionalna ulična trka.

Atletska manifestacija, koja se održava već 21 godinu, ponovo je protekla u znaku naše olimpijke Slađane Pejović, koja je trijumfovala u glavnoj trci seniorki na 4.000 metara.

Vrlo zanimljivo bilo je u trci na 4.000 metara kod seniora, gdje je ulogu favorita oprav-

dao Uroš Gutić iz Banjaluke, a mladi Miljan Kukuličić uspio je se u jakoj konkurenciji domogne postolja osvajanjem trećeg mjesta.

Na kraju su nagrađeni i najbolji takmičari – Danil Zverev je najbolji junior, Jovana Vučetić juniorka, Slađana Pejović seniorka, a Ivan Bubnov senior.

Rezultati: 50 m – djevojčice (vrtići): 1. Anja Roganović, 2. Itana Vujović, 3. Ksenija Stan-

ković; 50m – dječaci (vrtići) 1. Radomir Đuričković, 2.Petar Popović, 3.Nikša Vujačić; 100m – učenice osnovnih škola

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Arena

Sportski miks

21

Mornar ponovo poražen od Nimburka u 5. kolu FIBA Evrokupa

Barani ispali iz trke za prolaz

- To je nezgodno gostovanje za nas u ovom trenutku. U Laktašima je uvijek teško igrati, bez obzira na sastav koji ima Igokea. To je ekipa koja ove godine pretenduje da igra u plejofu i dogura što dalje. Očekujemo tešku utakmicu, uradićemo sve da zadržimo dobar niz u ABA ligi – rekao nam je Vladimir Todorović.

ne. Uz činjenicu da je Budućnost Voli pet puta bila domaćin u prvih sedam kola.

Međutim, nakon istog broja utakmica u Evrokupu, Podgoričani su daleko od vrha, sa dvije pobjede i pet poraza. I bez trenera Petra Mijovića, koji je podnio ostavku nakon poraza u „Morači“ od Arisa.

jedinog bez pobjede do sada.

Ispred „plavih“ su i Trento, Aris i Lietkabelis, svi sa pobjedom više.

TEŽI PUT DO PLEJ-OFA

nam garantovalo četvrtfinale i domaći parket za ostvarivanje najvećeg uspjeha kada je ovo takmičenje u pitanju, a to je plasman u polufinale.

U Evrokupu treba da počnemo najozbljnije moguće, kao da je april, jer nas svaki kiks udaljava od prve dvije pozicije u grupi. Mislim da smo napravili jako dobar, izvanredan tim, za novac koji smo mi mogli da damo stručnom štabu na raspolaganje – rekao je Bokan sredinom avgusta.

Tri mjeseca od obraćanja medijima čelnika kluba i šefa stručnog štaba, Budućnost je nakon sedam kola ABA lige uz rame sa Crvenom zvezdom na vrhu tabele (skor 6-1), stepenicu više od Partizana (5-2), za najbolji start u regionalnom takmičenju u posljednje tri sezo-

Sa trenutnih 2-5, Budućnost Voli ima najslabiji skor u Evrokupu posljednje četiri godine u prvih sedam kola. U prethodne dvije sezone je nakon 7. kola imala po pet pobjeda i dva poraza, a u sezoni 2020/21. četiri pobjede i tri poraza. Podgoričani su posljednji put lošije startovali u sezoni 2019/20, kada su upisali samo jednu pobjedu u prvih sedam utakmica.

Iako je ostalo još 11 kola do kraja ligaškog dijela, Budućnost Voli već dosta zaostaje za prve dvije pozicije, ima pet pobjeda manje od Gran Kanarije, četiri od Kluža, po tri od Burga i Ulma. Crnogorski šampiona je trenutno i van zone plej-ofa, na osmom mjestu, sa pobjedom više od Turk Telekom, koji je jedini trijumf do sada upisao upravo protiv Podgoričana, i dvije više od posljednjeplasiranog Slaska,

Ove sezone je teži put do samog plej-ofa Evrokupa, jer umjesto osam u doigravanje ulazi šest prvoplasiranih timova iz dvije grupe, s tim da prva dva direktno idu u četvrtfinale i imaju prednost domaćeg terena, dok ekipe plasirane od trećeg do šestog mjesta u jednom meču igraju osminu finala, na terenu bolje plasiranog tima u ligaškom dijelu.

Do kraja prvog kruga, Budućnost dočekuje Trento i gostuje aktuelnom šampionu ovog takmičenja – Gran Kanariji. Realno, ako se ponovo ne okliznu u „Morači“, realno je da „plavi“ na polovini grupne faze imaju skor 3-6.

Budućnost će u drugoj polovini imati meč više kod kuće, jer će dočekati Turk Telekom, Kluž, Burg, Ulm, Gran Kanarija, a gostovati Lietkabelisu, Slasku, Arisu i Trentu. Na domaćem terenu će pokušati da nadoknadi tijesne gostujuće poraze od Turk Telekoma (79:77) i Burga (78:73), dok će teži zadatak biti „ispeglati“ ubjedljive poraze od Kluža (89:74) i Ulma (84:67), što može biti važno u konačnom rasporedu tabele. S. JONČIĆ

(I-III razred) 1.Maša Jablan, 2.Sara Kaluđerović, 3.Hana Strugar; 100m – učenici osnovnih škola (I-III razred) 1. Bogdan Radović, 2.Vukša Kuzman, 3.Viktor Marković; 300m – učenice osnovnih škola (IV-VI razred) 1.Petra Mihaljević, 2.Maša Đurović, 3.Staša Martinović; 300m – učenici osnovnih škola (IV-VI razred) 1.Andrej Klimanov, 2.Demir Maljević, 3.David Kuzman; 800m – učenice osnovnih škola (VII-IX razred) 1. Valentina Perović, 2. Anđela Perović; 800m – učenici osnovnih škola (VII-IX razred) 1. Vasilije Milašević, 2. Mišo Abramović, 3. Mašan Janković; 1000m – atletičari 1. Matija

Bulajić – (AK Nikšić), 2. Nemanja Madžgalj (Orion), 3. Ristan Janković; 1000m – atletičarke 1. Sara Vučetić (Nikšić, 2. Anđela Vučetić (Nikšić), 3.

Monika Miranović (Milenijum); 1000m – učenici srednjih škola 1. Dejan Marković, 2.

Boris Tomašević, 3.Predrag Popović; 2000m – veterani: 1.

Milo Mugoša, 2. Velimir Ćorović; 2000m – veteranke: 1.

Rada Miladinović; 2000m – rekreativke: 1. Marina Mugoša, 2. Radmila Vojinović; 2000m – rekreativci Vasilije Šćepanović, Savo Aligrudić, Kristijan Lalović; 2000m – juniorke: 1. Jovana Vučetić (Nikšić), 2. Anita Zoronjić (Jedinstvo), 3. Antonela Ga-

zivoda (Orion); 2000m – juniori 1. Danil Zverev (Milenijum), 2. Ivan Popović (Nikšić), 3. Boban Madžgalj (Orion); 4000m – Vojska Crne Gore: 1.

Igor Đapić – Mornarica VCG, 2. Slavko Rakočević – Vazduhoplovstvo VCG; 4000m – Policija muškarci: 1. Veselin Petrušić, 2. Radomir Radunović, 3.

Dejan Popović; 4000m – policija žene: 1. Biljana Radunović, 2. Maja Tadić Gjorgijev; 4000m – seniorke: 1.Slađana Pejović (Nikšić), 2. Dijana Stanišić (Sparta), 3. Vesna Pavlićević (Milenijum); 4000m – seniori: 1. Uroš Gutić (Borac Banjaluka), 2. Ivan Bubnov (Milenijum), 3. Miljan KukuR. P. ličić (Mornar).

NAJSLABIJE OD SEZONE 2019/20.

Osim Nimburka, dalje ide i turski Bahčešehir, a ako izgubi u posljednjem kolu, u gostima od turskog predstavnika, Mornar će biti posljednji u grupi zbog ubjedljivijeg poraza od pobjede u dvomeču sa Sabahom iz Azerbejdžana.

Trener Barana Mihailo Pavićević je nakon ubjedljivog poraza od Mege najavio određene rokade u timu, a prve ,,žrtve“ su bili američki bek šuter Džamal Džonson i egipatski centar Makol Mavijen, koji nijesu bili u timu jer je sa njima prekinuta saradnja, pošto, kako je nam je rečeno, nijesu opravdali očekivanja. Što se meča tiče, Mornar nijednom nije vodio, a odolijevao je samo u prva dva minuta (4:5), a onda su se gosti odlijepili serijom 10:0 za 15:4, što je bila najveća prednost u prvoj četvrtini, a češki tim je nepuna tri minuta prije kraja prvog poluvremena imao i ,,plus 18“ (42:24).

Mornar je, međutim, do odmora prepolovio minus (35:45).

U prva tri minuta treće četvrtine, u kojoj je na kraju ubacio četiri trojke, Mornar nije upisao ni poen, pa je Nimburk je brzo poveo 19 razlike (54:35).

A razlika u korist gostiju je išla

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

Mornar Barsko zlato je doživio i četvrti poraz u FIBA Evrokupu, drugi od češkog Nimburka, koji je u ,,Topolici“ slavio 97:76, u petom kolu grupe D. Time su Barani i matematički otpali iz trke za jedno od prva dva mjesta koja vode u narednu rundu, što, realno, i nije bio mogući cilj našeg predstavnika.

Sa sinoćnjeg meča u Baru Dvorana: ,,Topolica“ Gledalaca: 100.

Sudije: Pursanidis, Horozov i Ćekareli

Starovlah Luis Kovačević Miković Voler Gavrilović Jovanović Vranješ Peković Marej Radetić Bojkins

9 14 6 5 17 11 3 3 2 6

76

97

Gordon Rilih Kolins 57% (21-12) za 1 79% (28-22) Novak 40% (35-14) za 2 60% (40-24) Bel 37% (32-12) za 3 30% (30-9) Bohačik 39 (14+25) Skokovi 44 (13+31) Sehnal Blokade 5 5 Švejcar Asistencije 19 17 Kovar 6 Ukradene lopte 9 Križ 15 Izgubljene lopte 8 Maton Faulovi 22 23 Tuma (15:22, 20:23, 19:28, 22:24)

do 22 poena (73:51).

Mornar je reakciju pokazao početkom posljednjeg kvartala, kada je serijom 11:0, koju je trojkom završio Antabija Voler, smanjio na 65:73, na šest minuta i 40 sekundi prije kraja.

Gosti su, međutim, odgovorili istom mjerom i vođstvom od 84:65, na četiri i po minuta prije kraja i definitivno riješili pitanje pobjednika.

U ovoj četvrtini je van terena morao kapiten Nemanja Vranješ, koji se požalio na povredu butnog mišića desne noge.

18 9 13 14 7 11 3 3 9 10

- Čestitam Nimburku na potpuno zaslužnoj pobjedi, oni igraju veoma dobru košarku, sa mladim trenerom koji tamo radi zaista dobre stvari. Od prvog do posljednjeg minuta igraju izuzetno jako u oba pravca, pogotovo u odbrani.

Na tu agresivnu odbranu se u većem dijelu utakmice nijesmo baš snalazili, a u nekim djelovima meča smo pokazivali pozitivnije stvari. Međutim, nijesmo mogli da priprijetimo – rekao je trener Mornara MiS. J. hailo Pavićević.

Za vikend „Podgorica Milenijum ran“ na kojem se održava trka na 10 km, polumaraton i maraton

Manifestacija koja predstavlja više od trkačkog događaja PODGORICA – Treći godinu zaredom u našem glavnom gradu održaće se manifestacija ,,Podgorica Milenijum ran“, događaj koji slavi zajedništvo, upornost i sportski duh, istovremeno pružajući savršenu platformu za promociju glavnog grada i države, kao destinacije koja cijeni zdravlje, sport i kulturu. ,,Podgorica Milenijum ran“, koji će biti održan od 17. do 19. novembra, predstavlja više od trkačkog događaja, a okupiće 2.500 učesnika iz 36 država svijeta, ne samo da promoviše zdrave stilove života već je i prilika za prikazivanje ljepote i gostoprimstva Podgorice i Crne Gore.

Organizator je najavio da ovogodišnju manifestaciju prati i osam muzičkih stanica raspoređenih duž rute, koje će, kako su naveli, pružiti nezaboravnu zabavu i energiju kako učesnicima trke, tako i posjetiocima, stvarajući jedinstvenu atmos-

feru slavlja sporta i zajedništva.

Događaj počinje u petak, registracijom učesnika, gdje će trkači imati priliku da se okupe, upoznaju i pripreme za predstojeće izazove. Subota je rezervisana za najmlađe ljubitelje trčanja, sa dječijom trkom koja startuje u 10 sati na mostu Milenijum, dok će paraolimpijci svoju trku imati u 11.30 na istoj lokaciji, gdje će demonstrirati snagu i inspiraciju kroz sport.

Vrhunac manifestacije biće u nedjelju sa startom trke na 10 km, polumaraton i maraton u

deset sati. Odmah nakon toga, u 10.10, trku će započeti vatrogasci, dok trka na pet kilometara počinje u 10.15 časova.

Organizator je saopštio da je cilj da učesnici upoznaju svaki metar Podgorice.

Trasa trke prostire se od centra preko Maslina, Zlatice i Zagoriča, pa Preko Morače, Siti kvarta, Donje Gorice, Dahne, Golubovaca, Tuzi, Starog aerodroma, a malo prije njega i onog novog, Tuškog puta, Zabjela, Pobrežja i Ljubovića, kroz Staru varoš pravo Ulicom slobode do Milenijuma.

R. P.

Arena

Četvrtak, 16. novembar 2023.

CEV.EU

22

ŠAH Odigrano peto kolo na ekipnom Evropskom prvenstvu u šahu u Budvi – Crna Gora izgubila od Azerbejdžana 3:1

Častan poraz od favorita Herceg Novi poražen od Levaloe u u revanšu 1/16 finala CEV kupa za odbojkašice

ŠSCG

Epski početak naših najboljih matadora protiv Azerbejdžana, glavnog favorita za titulu po prosječnom rejtingu, nagovještavao je uzbuđenje na svim tablama i moguće iznenađenje, odnosno, eventualnu podjelu bodova.

Nažalost, najmlađi crnogorski velemajstor Luka Drašković je praktično dobijenu poziciju shodno kompjuterskim analizama protiv Vasifa Durarbajlija pretvorio u poraz iako je u 27 potezu imao veliku prednost i bio nadomak uspjeha. Međutim ,,crni“ se bolje snašao u komplikacijama, žrtvovao damu, upisao jedinicu i donio trijumf Azerbejdžanu.

Kola su krenula nizbrdo kada je Nikita Petrov čestitao Nijatu Abasovu, dok se Nikola Đukić maksimalno trudio da remizira sa Raufom Mamedovim u topovskoj završnici sa pješakom manje.

Desetostruki crnogorski šampion je u tome i uspio kao i Denis Kadrić protiv legendarnog Šahrijara Mameđarova što je bilo dovoljno za častan poraz od 3:1.

Naša ,,B“ ekipa je bila nadomak neriješenog ishoda sa Sjevernom Makedonijom, ali Peko Đurović nije uspio da savlada Tonija Lazova iako je imao figuru više, pa je remizirao kao i Andrej Šuković i Miloš Pečurica sa Nikolom Nikolovskim i Emilom Ristevskim. Izgubio je Milo Pobor od Andreja Veljanoskog, tako da su Makedonci trijumfovali sa 2,5:1,5 U ,,C“ sastavu Crne Gore ponovo je blistao Veljko Draganić koji je upisao treću uzastopnu pobjedu na turniru ovoga puta protiv Olivera Kurmana, ali to nije bilo dovoljno za pozitivan rezultat u meču sa Švajcarskom koja je slavila minimalac od 2,5:1,5.

Poraženi su Marko Krivokapić i Vuk Miletić od Janika Peletera, odnosno, Fabijana Banzigera dok je Blažo Kalezić podijelio poen sa Sebastijanom Bognerom.

Poslije petog kola naša ,,A“ selekcija ima četiri, ,,B“ je uknjižila dva, a ,,C“ tri meč boda.

Dame su nakon odličnog izdanja u prethodnom kolu i pobjede protiv Austrije, pretrpjele težak poraz od 3,5:0,5 u petoj rundi od Slovačke.

Jedino je remizirala Alena Skvortsova sa Zuzanom Hagarovom dok su Aleksandra Milović, Mateja Popović i Milena Mosurović poražene od Eve Repkove, Zuzane Borosove i Alene Mrvove.

Kraj evropskog puta Levaloa Herceg Novi

Najbolja crnogorska selekcija

NAJZANIMLJIVIJE PARTIJE NAŠIH TAKMIČARA IZ PRETHODNIH KOLA

Milović 1 Nevrkla 0 1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 a6 6.Be3 e5 7.Nb3 Be7 8.f3 Be6 9.Qd2 h5 10.Nd5 Nxd5 11.exd5 Bf5 12.Be2 a5 13.0–0 a4 14.Nc1 Nd7 15.Bb5 0–0 16.Ne2 Nf6 17.c4 h4 18.Nc3 Bd7 19.b3 Bxb5

20.Nxb5 Qd7 21.Bg5 h3 22.Rae1 axb3 23.axb3 hxg2

24.Qxg2 Rfe8 25.f4 e4 26.f5 Qd8 27.Kh1 Nh5 28.Be3 Bf8 29.Bd4 Qh4 30.Nc7 Rac8 31.Nxe8 Rxe8 32.Re3 Nf4 33.Qg3 Qxg3 34.hxg3 Nd3 35.g4 f6 36.Kg2 Kf7 37.Kg3 Nc5 38.Rfe1 Ra8 39.Ra1 Rb8 40.Ra7 Kg8 41.Bxc5 dxc5 42.Rxe4 Bd6+ 43.Kf3 Be5 44.Rxe5 (dijagram) fxe5 45.Ke4 Kf7 46.Kxe5 Ke7 47.d6+ Kd7 48.Kd5 1:0

Kalezić 1–0 Keinanen

Đukić 1 Mehmeti 0 1.e4 e6 2.d4 d5 3.Nc3 dxe4 4.Nxe4 Nd7 5.Nf3 Ngf6 6.Nxf6+ Nxf6 7.c3 Bd6 8.Bd3 0–0 9.Bg5 b6 10.Ne5 Bb7 11.Qe2 c5 12.Rd1 cxd4 13.Bb1 Ba6 14.Qxa6 Bxe5 15.Qd3 g6 16.Qf3 Qd5 (dijagram) 17.cxd4 1:0 - Okupiti na jednom mjestu ovako impozantan broj učesnika sa preko 160 igrača sa najprestižnijom titulom među kojima je i neprikosnoveni Norvežanin Magnus Karlsen, predstavlja veliku čast našoj državi i savezu, kao i svim ljubiteljima drevne igre koji su u prilici da se upoznaju i na djelu vide vrhunske matadore i amazonke Starog kontinenta – kaže, analizirajući dosadašnji tok šampionata, predsjednik ŠSCG Jovan Milović.

- Ne žalimo za trudom i vremenom koje smo utrošili na pripremu i organizaciju kada čujemo pozitivne komentare i lijepe utiske na račun našeg gostoprimstva i htjenja da sve protekne u najboljem redu ne krije zadovoljstvo Milović.

1.e4 e6 2.d4 d5 3.e5 c5 4.c3 Nc6 5.Nf3 Bd7 6.Be2 f6 7.0–0 fxe5 8.dxe5 Nh6 9.c4 d4 10.Re1 Nf7 11.Nbd2 Be7 12.Ne4 0–0 13.Bf4 Nh8 14.Bg3 Ng6 15.Bd3 Nf4 16.Bb1 Be8 17.Qd2 Nh3+ 18.gxh3 Rxf3 19.Bc2 Bg6 20.Bd1 Rf8 21.Bg4 Qd7 22.h4 Bf5 23.h3 b6 24.Rad1 Rad8 25.h5 h6 26.Kh2 Kh7 27.f4 a6 28.Qg2 b5 29.b3 bxc4 30.bxc4 Na5 31.Rc1 Rb8 32.Rg1 Bxg4 33.hxg4 d3 34.Rgd1 Nc6 35.Rc3 Nd4 36.Rdxd3 Qa4 37.Rd2 Kh8 38.Kh3 Rb1 39.Qf2 Rfb8 40.f5 exf5 41.gxf5 Rf8 42.f6 Qd7+ 43.Kg2 Qc6 44.Qf4 gxf6 45.Qxh6+ Kg8 46.Qg6+ Kh8 47.exf6 Bxf6 48.Rf2 Nf5 49.Qxf5 Bg7 50.Qd5 Rxf2+ 51.Bxf2 Qxd5 52.cxd5 Bxc3 53.Nxc3 Rc1 54.Bxc5 Rc2+ 55.Kf1 Kg8 56.Bd4 Rh2 57.Ne4 Kf7 58.Nf6 Rxa2 59.Ke1 Ra4 60.Bc3 Rc4 61.Kd2 Rc8 62.d6 Kg7 63.Ba5 (dijagram) Kxf6 64.d7 Rg8 65.d8Q+ Rxd8+ 66.Bxd8+ Kg7 67.Bg5 1:0 Zvijezda šampionata u Budvi, Magnus Karlsen je nakon tri pobjede upisao i drugi remi u duelu sa predstavnikom Moldavije Ivanom Šitkom, nakon izuzetno zanimljive borbe.

Danas je na programu slobodan dan, a pauzu na 24. ekipnom prvenstvu Evrope učesnici i gosti će najvjerovatnije iskoristiti za obilazak prirodnih ljepota i kulturno-istorijskih znamenitosti Crne Gore.

Važniji rezultati V kola (muškarci): Jermenija – Njemačka 1:3, Moldavija – Norveška 2:2, Rumunija – Poljska 3:1, Engleska – Grčka 2,5:1,3, Italija – Holandija 1:3, Srbija – Hrvatska 3:1, Mađarska – Izrael 2,5:1,5, Češka – Slovačka 2:2, Španija – Švedska 1,5:2, itd.

Tabela poslije V kola: Njemač-

ka 9, Rumunija, Engleska, Holandija i Srbija po 8, Poljska, Mađarska i Jermenija po 7, Grčka, Hrvatska, Italija, Češka i Švedska po 6, itd.

Važniji rezultati V kola (žene): Azerbejdžan – Njemačka 2,5:1,5, Jermenija – Francuska 0,5:3,5, Bugarska – Srbija 3:1, Mađarska – Gruzija 1:3, Grčka – Ukrajina 2,5:1,5, Holandija – Slovenija 2,5:1,5, Poljska – Estonija 2,5:1,5, Izrael – Španija 0,5:3,5, Hrvatska – Švajcarska 1:3, Sjeverna Makedonija – Engleska 0:4, Rumunija – Turska 2,5:1,6, itd.

Tabela poslije V kola: Azerbejdžan i Francuska po 9, Bugarska 8, Njemačka, Gruzija, Grčka i Holandija po 7, Jermenija, Srbija, Poljska, Italija, Švajcarska i Engleska po 6, itd. Priredio: B. KADIĆ

3 0

LEVALOA – Dvorana „Marsel Serdan“. Gledalaca: 301. Sudija: Pindral (Poljska), Miklošič (Slovenija). Rezulat po setovima: 25:17, 25:16, 25:20. Poeni iz napada: Levaloa 43, Herceg Novi 27. Poeni iz bloka: Levaloa 9, Herceg Novi 6. Poeni iz servisa: Levaloa 5, Herceg Novi 3. Greške: Levaloa 17, Herceg Novi 16.

LEVALOA: Gelin (libero 1), Paltugova 12, Ziani (libero 2), Verger, Gilfilan 3, Alanko 1, Kunjo 15, Tater 8, Ngolongolo 3, Čemama 2, Kecman 3, Enrajt 10, Depi.

HERCEG NOVI: Vonogova 2, Cenović (libero 1), Vasileva 6, Čabonenko, Jovović 1, Tvrdišić 2, Vuković 9, Dragović, Tuševljak (libero 2), Balai 4, Veltman 3, Jakušina 9, Lisičić, Jonjev.

Odbojkašice Herceg Novog za-

vršile su ovogodišnji nastup na evropskoj sceni. Nakon maksilnog poraza kod kuće, izabranice Milorada Krunića su izgubile 3:0 od Levaloe Pariz i u revanšu šesnaestine finala CEV kupa. Crnogorski šampion je priželjkivao da u drugom meču „otkine“” jedan set lideru šampionata Francuske, ali nije uspio, iako je osvojio ukupno pet poena više nego u prvom susretu.

Novljanke su najjači otpor pružile u trećem setu, u kojem su povele 5:2, vodile do 9:8, a onda je Levaloa preokrenula na 14:9.

Uspijevale su gošće da drže priključak do 15:17, ali Francuskinje nijesu dozvolile nikakvo iznenađenje i rutinski su privele set, samim tim i meč kraju.

Osim CEV kupa, crnogorski šampion je igrao i u prvoj rundi kvalifikacija za Ligu šampiona, a na turniru u Zagrebu je upisao pobjedu i dva poraS. J. za.

Poručio da je bio neodlučan u ključnim poenima

Đoković: Siner zaslužio pobjedu PODGORICA - Prvi teniser svijeta Novak Đoković kazao je da je Janik Siner potpuno zaslužio pobjedu protiv njega u dramatičnom meču (7:5, 6:7, 7:6) drugog kola grupne faze ATP finala u Torinu.

Sada protiv velikog italijanskog talenta rekorder sa 24 grend slem titule ima skor 3-1.

- Što se tiče igre, mislim da je Siner u našem prethodnom meču igrao jednako dobro kao što igra sada. Možda je ovog puta bolje servirao. Ali mislim da je glavna razlika u tome što je postao odvažniji u važnim poenima, bio je hrabriji. Zaslužio je da pobijedi jer u važnim trenu-

cima nisam bio dovoljno agresivan i odlučan. Pružio sam mu priliku da preuzme kontrolu nad poenima. Na 5:5 u trećem setu, 15-30, drugi servis, bila je razmjena i trebalo je da napadnem, a nisam, a on jeste. Treba mu čestitati. Odigrao je fantastičan meč. To sam mu rekao na mreži. U najvažnijim momentima odigrao je najbolje i apsolutno je zasluženo pobijedio - kazao je Đoković.

Beograđanin je rekao da uči iz poraza, a da ovakvi dueli pružaju malo prilika koje morate da iskoristite. Takođe, kazao je da je Siner jedini Italijan na turniru i da je potpuno normalno da je imao veliku podršku R. A. domaće publike.

Feljton 23

Četvrtak, 16. novembar 2023.

IZVJEŠTAJI O SVJETSKOJ IZLOŽBI U BEČU 1873. GODINE U „GLASU CRNOGORCA“

1.

Pariski gobleni proizveli su veliko divljenje kod posjetilaca „Glas Crnogorca“ je u više navrata pisao o Bečkoj svjetskoj izložbi, na kojoj su prikazana ondašnja industrijska, kulturno-umjetnička i druga dostignuća. Donosimo izvještaje Todora Stefanovića Vilovskog, koji su objavljeni krajem 1873. Koristili smo digitalizovana izdanja sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ Priredio: Slobodan ČUKIĆ „GLAS CRNOGORCA”, BR. 30. IZDANJE OD 10. NOVEMBRA 1873. GODINE IZLOŽBA BEČKA 1873.

I. Francuska i kolonije.

Ma da izložbe više nema, to ipak neće zgorega biti ako ja i poslije završetka njezina kad koju o njoj progovorim. Dok je nje bilo, dotle sam se trudio, da što više na njoj saberem, čime bi sebe i drugoga bar koliko toliko koristio, kako bi i poslije nje predmeta imao za razmišljanje, kako bi je tada tek valjalo shvatiti, i ono što na njojzi proučih, i drugome saopštiti mogao. Ta me je težnja evo i sada navela, te sam se rješio i vama da koju rečem o izložbi bečkoj, ma nje sada i ne bilo višs, da vam ono saopštim što mi se na njoj najizvrstnijega i najljepšega ukazalo i što će po značaju svome manje više od opštega interesa biti.

To mi je dakle namjera; da li ću i u koliko ću ju izvršiti to ja sam jošt neznam, no naravno da mi je želja svakako ta, da čitaoci budu sa mnom zadovoljni.

Koliko mi daklen u snazi ležalo bude uradiću. Sada pak na djelo. Kao prvi predmet pretresanja izabrao sam si Francusku i njezine kolonije. Ovdje ću opet prvo mjesto francuskoj veleindustriji označiti kakva na bečkoj izložbi u svoj ogromnosti svojoj zastupljenja bješe. Istina, da bi prvenstvo u tome pogledu i Ingleška pretendovati mogla, počem ove dvije zemlje najednako danas koračaju na polju obrazovanosti i veleindustrije. No u ovom slučaju valja da se zapitamo: a ko li je stariji od koga? Naravno da će onda po izkazu povjestnice ljudske prvenstvo morati dobiti Francuska, kao uprav najstarija od „veleindustrijalnih“ zemalja.

Veleindustriju pak shvaćam tako, kakva se danas pod tom riječi razumijeva. U ostalom pak karakter industrije u oba rečena naroda vrlo je različit, koliko što razvića njihova, toliko i što se značaja njihova po svjetsku trgovinu tiče, i svak je — toliko se da u opštem reći — u svome savršen i izvrstan, dakle je teško na čisto izići u ovoj stvari, pa za to sam jedino u prizor uzeo povjesnicu, te pomoću nje izabrah sebi za prvi predmet svo-

ga pretresanja Francusku i njene kolonije.

Francuska — to valja prije svega da spomenem — na izložbi je bečkoj dostojno svoga kulturnoga položaja zastupljena bila, ne samo po izvrsnosti njezinih veleindustrijskih proizvoda, no i po broju i po mnoštvu. Što se pak elegancije tiče, tu je tek izlišno reći, da su i ovaj put Francuzi megdan održali nad svim ostalim narodima, pa — što se fina ukusa tiče — čak i nad Inglezima. Stupimo li poslije duga bavljenja u Ingleškoj ili ma u kojoj drugoj izložbi u odjeljenje Francusko, to će nas sa svim drugo čuvstvo obuzeti, fantazija naša većma će se rasplamtiti i sve će nam svjetlije njekako pred očima biti, sve umiljatije i harmoničnije, boje će nas šarenilom svojim sve više oživljavati, čisto nam se i hod i disaj lakšim čini. Neka si čitaoc ne primi za zlo što vazda upotrebljujem sadanje vrijeme, a ono je veće davno prošlo, neka mi ne primi za zlo velim mu, jer pisajući ovo sada mi se čini, kao da opet koračam po Francuskim prostiračima, što bjehu prevučeni duž cijele dvorane. Tako mi je jošte uspomena na francuske divote na izložbi bečkoj; mio i slastan i samo će onaj te moje osjećanje ponjatno, koji je odista na izložbi

Glavni ulaz na svjetsku izložbu u Beču - u pozadini se vidi Rotunda

bio, te ih je sa mnom djelio, stupiv prvi put kroz silnim trobojnicama iskićen portal u francusko odjelenje. Prije svega proći ćemo kroz glavnu dvoranu, jer francusko odjelenje veliko je, pa se moramo ozbiljno i strogo njeke sisteme pridržavati, kada namjeravamo da nam valjani pregled stvar olakša i cjelishodnijom učini.

Kao da Pariz svu izložbu prevlađuje, jer kuda god pođeš, čemu ti god budeš tvoju pažnju obratiti htjeo, to možeš siguran biti, da je ta stvar proizvod pariski. Glavnu ulogu igra u ovoj dvorani galenterijski espap u opšte „fina industrija”. Bronza kao da je prvo mjesto zauzela i kao da su Francuzi u fabrikaciji njezinoj vrhunac dostigli usavršenja. Ljepše bronze nije mogao čovjek naći, no što je ova francuska bila. Ne samo da je u nje plastika vanredna bila, ne samo da su elegancija i fini ukus i ovaj put pobjedu održale, nego je sada i novi momenat tome pridošao, koga do sada nije bilo, i koji se jedinstveno bečkoj

Rotunda - centralno mjesto na svjetskoj izložbi u Beču 1873. godine

Kao da Pariz svu izložbu prevlađuje, jer kuda god pođeš, čemu ti god budeš tvoju pažnju obratiti htjeo, to možeš siguran biti, da je ta stvar proizvod pariski. Bronza kao da je prvo mjesto zauzela i kao da su Francuzi u fabrikaciji njezinoj vrhunac dostigli usavršenja izložbi u zaslugu upisati mora a to je: boja bronze. Do skora samo se znalo o tamnoj bronzi.

Sada je pak ima i svjetle, a razliku među obije onda ćemo tek ocjeniti moći, kad ih obije preda se imamo te ih sravnimo.

Fabrikacija bronze u Francuskoj bijaše već poznata početkom 16 stoljeća. Livenjem bronze otpočelo se u veliko, kada je težnja njekih francuskih vladaoca bila da florentinska umjetna industrija i u Francuskoj korjena zahvati. To kažu osobito o Franji I. Za vrijeme Ljudevita XIV. umjetna je industrija u Francuskoj već usavršenija bila te je tada i fabrikacija bronze veće značajnosti dobila. No skoro za tim izgubi tu značajnost pošto je

nastalo vrijeme pretjerivanja u svemu i svačemu i koje je trajalo do onoga vremena, kada je velika Francuska revolucija otpočela. Tek početkom ovoga je stoljeća bronza opet stari svoj značaj pridobila i sve većma od dana na dan usavršavala, dokle je danas najviši stepen usavršenja dostigla. Ko je gledao ove fine bronze na bečkoj izložbi one ukusne statuje i statujete, one divne francuske vaze i sto drugi stvari što bijahu izloženi, taj će poznati stvar, kada mu saopštio budem da je i u tome francuska umjetna industrija na bečkoj izložbi prvo mjesto zauzela bila. U tome nam se čini, da je glasovita svjetska firma Barbedienne najveće hvale sebi stekao. Ovom ću prilikom i

Francuska — to valja prije svega da spomenem — na izložbi je bečkoj dostojno svoga kulturnoga položaja zastupljena bila, ne samo po izvrsnosti njezinih veleindustrijskih proizvoda, no i po broju i po mnoštvu. Što se pak elegancije tiče, tu je tek izlišno reći, da su i ovaj put Francuzi megdan održali nad svim ostalim narodima

Jedan od eksponata u njemačkom paviljonu

Indijanski vigvam na svjetskoj izložbi u Beču

odmah da spomenem, da je baš ova firma najljepši i najukusniji izlog imala; a nalazio se između švajcarskog odjeljka i dvorane u kojoj smještena bijaše izložba francuskih kolonija. Od vanrednih komada u ovoj Barbedijenovoj zbirci valja da navedem onaj veliki lustr od kristalnog stakla, što je izveden bio po ukusu francuskoga „zlatnoga vjeka“; dalje imitaciju Gibertnove bronzovne kapije fiorentinskog Batastera i ono 10 barelijefa na njima, osim toga imitacije Šanovljeve „orleanske” (Jeanne d Oro), Hudonovog„Voltera”; Kavelepjerove „Penelope“ ; njekakvog merkura i M. Anđelovog „Roba“.

O silnim onim vaznama, što ih je bilo izrađenih u modernom francuskom, u stilu Ljudevita XIV. i Ljudevita XV., a najzad i u kineskom i japanskom stilu, neću ni da govorim, jer bi me to odveć daleko odvelo.

Od ostalih izložaba umjetne francuske industrije valja sljedeće da navedem: izložbu Hondebine-a (bronza. porcelan, majolika i srebro), dalje izložbu Peypol-a iz Pariza, onu Dronard-a i najzad izložbe ovih glasovitih pariskih firama: Ranvieret et Eomqu., Jules Lefevre i Blot et Dronard. To je bila tako reći kristalizaciona tačka francuske izložbe, no isto toliko slave požnješe sa svojim espapom pariski fabričari takozvanih gobelena. Svi su gobleni proizveli veliko udivljenje u posjetiocima izložbe i možda na svoj bečkoj izložbi skoro ne bijaše predmeta, koji bi publiku u toj mjeri sa svoga značaja i sa svoje vrjednosti zanimao, kao baš svi pariski „gobleni“, što dan na dan silnu svjetinu k sebi privlačaše, koja se čudila i divila umjetstvu, kako samo naći možemo kod veleizobraženog francuskog naroda. No gobleni pariski neka nam bude predmet pretresa u idućem članku našem.

U Beču, 1. novembra 1873.

Todor Stefanović Vilovski.

(Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Poslovni broj: Iv.br.1029/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca EPCG AD NIKŠIĆ-FC Snadbijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, protiv izvršnog dužnika Tomašević Miodraga, ul. Milana Papića br.14, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

2.596,97 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene usluge električne ernergije za period od 01.11.2017. godine do 01.11.2017. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

ŽELJKA RADULOVIĆ

Izvršnom dužniku Tomašević Miodragu, ul. Milana Papića br.14, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1029/2023 od 03.10.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 2.596,97 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1029/2023 od 15.11.2023. godine.

Izvršni dužnik Tomašević Miodrag iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1029/2023 od 03.10.2023. godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1029/2023 od 15.11.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Tomašević Miodrag iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM

Nikšić, 15.11.2023.godine.

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

Poslovni broj: Iv.br.1025/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca EPCG AD NIKŠIĆ-FC Snadbijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, protiv izvršnog dužnika Šuković Mihaila, ul. Njegoševa br.9, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 82,74 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene usluge električne ernergije za period od 30.09.2021. godine do 31.07.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

kultura

marija žižić

Nikšić, 15.11.2023.godine.

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

crna hronika dragica šaković

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

Poslovni broj: Iv.br.1026/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca EPCG AD NIKŠIĆ-FC Snadbijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, protiv izvršnog dužnika Radunović Ranka, ul. Jovana Cvijića br.8, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 126,56 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene usluge električne ernergije za period od 30.09.2021. godine do 31.07.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Izvršnom dužniku Radunović Ranku, ul. Jovana Cvijića br.8, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1026/2023 od 03.10.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 126,56 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1026/2023 od 15.11.2023. godine.

Izvršni dužnik Radunović Ranko iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1026/2023 od 03.10.2023. godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1026/2023 od 15.11.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Radunović Ranko iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 15.11.2023.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica

Poslovni broj: Iv.br. 1040/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca EPCG AD NIKŠIĆ-FC Snadbijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, protiv izvršnog dužnika DOO “SVJETLOST ELMONT” NIKŠIĆ, ul. Gojka Garčevića bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

73,05 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga za izvrsene usluge električne energije za period od 31.12.2020. godine do 31.07.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Na osnovu član 24. i 28, Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj OPŠTINE BAR OBAVJEŠTAVA ZAINTERESOVANU JAVNOST -Da je »Bemax d.o.o.« Podgorica, Studentska 2A, Podgorica, dobio Rješenje br.UPI14-322/23-632 od 15.11.2023. god. kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat - Privremena asfaltna baza, koje se planira postaviti na kat. parceli br.1731/11 KO Mišići, nosilac projekta Bemax d.o.o., Podgorica U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrdjeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat - Privremena asfaltna baza, koje se planira postaviti na kat. parceli br.1731/11 KO Mišići, nosilac projekta Bemax d.o.o., Podgorica, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza nosioca projekta da projekat Privremena asfaltna baza, koje se planira postaviti na kat. parceli br.1731/11 KO Mišići, nosilac projekta Bemax d.o.o., Podgorica, realizuje prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, a koje se odnose na; - Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja radova, u toku funkcionisanja, u slučaju akcidenta i - Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu.

U vezi sa navedenim možete izvršiti uvid u gore navedeno Rješenje u prostorijama Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Bulevar Revolucije broj 1, kancelarija broj 263, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom Administratotu Opštine Bar u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Žalba se ulaže preko ovog Sekretarijata.

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Šuković Mihailu, ul. Njegoševa br.9, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1025/2023 od 03.10.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 82,74 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1025/2023 od 15.11.2023. godine.

Izvršni dužnik Šuković Mihailo iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1025/2023 od 03.10.2023. godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1025/2023 od 15.11.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Šuković Mihailo iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

marija jovićević

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO “SVJETLOST ELMONT” NIKŠIĆ, ul. Gojka Garčevića bb, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1040/2023 od 03.10.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 73,05 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1040/2023 od 15.11.2023. godine.

Izvršni dužnik DOO “SVJETLOST ELMONT” iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1040/2023 od 03.10.2023. godine godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1040/2023 od 15.11.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik DOO “SVJETLOST ELMONT” iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 15.11.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj : Iv.br.1061/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić-FC Snabdijevanje, adresa Vuka Karadžića 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Kolić Admir iz Podgorice, adresa mjernog mjesta Karabuško polje, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 138,68€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 01.11.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Kolić Admir iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom adresa Lazara Sočice 22, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1061/23 od 04.07.2023.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 01.11.2023. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

AKCIONARIMA ROBNE KUĆE „NIKŠIĆANKA“ AD NIKŠIĆ

Na osnovu člana 25 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list Crne Gore”, br. 18/11, 52/16) Trgovinsko-uslužno i export-import preduzeće „MIL-POP“ doo Podgorica, matični broj: 02260620, sa sjedištem na adresi Ulica 8. Marta br. 55, Podgorica, Crna Gora (u daljem tekstu: Sticaoc) objavljuje sledeći: PROSPEKT ZA PREUZIMANJE akcija akcionarskog društva ROBNA KUĆA „NIKŠIĆANKA“ AD NIKŠIĆ Trgovinsko-uslužno i export-import preduzeće “MIL-POP” doo Podgorica, matični broj: 02260620, sa sjedištem na adresi Ulica 8. Marta br. 55, Podgorica vlasnik je ukupno 150.817 akcija emitenta ROBNA KUĆA „NIKŠIĆANKA“ AD NIKŠIĆ, PIB 02284766, ISIN MERKNKRA1NK7 sa sjedištem na adresi Njegoševa br. 20, Nikšić (u daljem tekstu: „Emitent“), što predstavlja 30,26096134% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Povezano lice sa Sticaocem na osnovu ugovora o zajedničkom djelovanju broj OV 5648/2023 od 18.10.2023. godine a u skladu sa članom 2 stav 1 tačka 4 alineja 6 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011., 052/16 od 09.08.2016.), Žugić Milosava, JMBG 0605949265128, broj LK: I49716A15 sa prebivalištem na adresi Ulica 36 br. 33, 81400 Nikšić vlasnik je ukupno 155.739 akcija sa pravom glasa emitenta što predstavlja 31,24854531% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Povezano lice sa Sticaocem na osnovu ugovora o zajedničkom djelovanju broj OV 5648/2023 od 18.10.2023. godine a u skladu sa članom 2 stav 1 tačka 4 alineja 6 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011., 052/16 od 09.08.2016.), Otvoreni investicioni fond HLT, kojim upravlja Društvo za upravljanje Quantum investments ad Podgorica, MB 03090663 sa sjedištem na adresi Ulica Ivana Vujoševića br 2, Podgorica kojeg zastupa izvršna direktorica Hinić Maja vlasnik je ukupno 66.603 akcija sa pravom glasa emitenta što predstavlja 13,36368452% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Povezano lice sa Sticaocem na osnovu ugovora o zajedničkom djelovanju broj OV 5648/2023 od 18.10.2023. godine a u skladu sa članom 2 stav 1 tačka 4 alineja 6 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011., 052/16 od 09.08.2016.), Kostić-Bukarica Ljubica, JMBG 2508970715003, broj LK I1134852M sa prebivalištem na adresi Oktobarske revolucije br 102, Podgorica vlasnik je ukupno 29.000 akcija sa pravom glasa emitenta što predstavlja 5,81875968% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Povezano lice sa Sticaocem na osnovu ugovora o zajedničkom djelovanju broj OV 5648/2023 od 18.10.2023. godine a u skladu sa članom 2 stav 1 tačka 4 alineja 6 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011., 052/16 od 09.08.2016.), NEKSAN doo Nikšić, MB 02131013 sa sjedištem na adresi Ulica Žrtava bombardovanja 1941., zgrada Neksan IV/132, Nikšić, koga zastupa izvršni direktor Rudović Branko vlasnik je ukupno 70.849 akcija sa pravom glasa emitenta što predstavlja 14,21563119% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Sticaoc i povezana lica sa kojima zajednički djeluje vlasnici su ukupno 473.008 akcija emitenta ROBNA KUĆA „NIKŠIĆANKA“ AD NIKŠIĆ što predstavlja 94,90758204% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Emitent je, do dana podnošenja zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje, emitovao ukupno 498.388 akcija sa pravom glasa.

Sticalac svim ostalim vlasnicima akcija Emitenta sa pravom glasa upućuje javnu ponudu da kupi 25.380 preostalih otplaćenih akcija emitenta sa pravom glasa.

Predmet ponude: Predmet ove ponude su sve otplaćene akcije Emitenta sa pravom glasa koje nijesu u vlasništvu Sticaoca i sa njim povezanih lica, tj.

25.380 akcija sa pravom glasa.

Ponuđena cijena akcija: Za svaku akciju na koju se odnosi ova ponuda Sticalac se obavezuje da plati iznos od 1,2200 € po akciji.

Vrijeme trajanja ponude: Prihvat ponude može se dati u roku od 15 dana, od dana objavljivanja ovog prospekta u dnevnim štampanim medijima, odnosno do 01.12.2023. godine.

Ako Sticalac do navedenog roka stekne više od 75% akcija sa pravom glasa, vlasnici akcija koji se, do roka okončanja javne ponude, nijesu javili na javnu ponudu imaju pravo da, u dodatnom roku od 15 dana od dana objavljivanja rezultata javne ponude, ponude Sticaocu svoje akcije na otkup, koji je obavezan da ih otkupi pod istim uslovima pod kojim je izvršio preuzimanje.

Način i mjesto dostavljanja prihvata ponude: Akcionari Emitenta koji žele da prihvate ovu ponudu i prodaju svoje akcije Sticaocu, obavezni su da, do isteka roka važenja ponude, dostave prihvat ponude davanjem pisane izjave o prihvatu ponude i naloga za prenos akcija.

Akcionar prihvat ponude dostavlja u Centralno Klirinško Depozitarno društvo ad Podgorica na adresi Svetlane Kane Radović br. 1, Podgorica lično ili preko drugog lica na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom.

Data izjava o prihvatu ponude je osnov Centralno Klirinško Depozitarnom društvu da akcije koje su predmet prihvata vodi u izdvojenoj evidenciji prihvata ponude za preuzimanje, a dati nalog osnov je Centralno Klirinško Depozitarnom društvu za prenos akcija sa računa prodavca na račun Sticaoca.

Odustanak od ponude: Do isteka roka važenja ove ponude, akcionar može odustati od prihvata ponude za preuzimanje i povući akcije koje su predmet prihvata iz izdvojene evidencije.

Povlačenje iz izdvojene evidencije obavlja se dostavljanjem pisane izjave o odustanku od prihvata ponude, na isti način na koji je izvršen prihvat ponude.

Objava rezultata javne ponude: Sticalac će objaviti rezultate javne ponude, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala Crne Gore o okončanju javne ponude za preuzimanje, u istim dnevnim štampanim medijima u kojima je objavljen ovaj prospekt.

Isplata cijene: Isplatu cijene ponuđene u ovom prospektu izvršiće na račun prodavca akcija Centralno Klirinško Depozitarno društvo, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala Crne Gore o okončanju javne ponude za preuzimanje.

Obezbjeđenje plaćanja akcija koje su predmet javne ponude: U svrhu obezbjeđenja plaćanja Sticalac je Centralnom Klirinško-Depozitarnom društvu uplatio novčana sredstva na poseban račun za preuzimanje u iznosu koji je potreban za plaćanje svih akcija na koje se odnosi javna ponuda za preuzimanje.

Svrha ponude: MIL-POP doo Podgorica je kompanija prepoznata na tržištu u segmentu uvoza, distribucije i maloprodaje proizvoda kozmetike, dekorative, veša, kožne galanterije, putnih i poslovnih torbi, igračaka, kućnog, školskog i plažnog programa. Sa 18 maloprodajnih objekata i bogatim asortimanom proizvoda izrasli smo u lidera na tržištu u ovom segmentu maloprodaje. S obzirom na relativno malo tržište, svoj dalji rast i razvoj kompanija želi usmjeriti na ulaganje u kupovinu poslovnih prostora ili tržnih centara u kojima obavlja svoji primarnu djelatnost. Time bi s jedne strane na godišnjem nivou značajno redukovali troškove zakupnina dok bi u slučaju kupovine ili preuzimanja robne kuće to otvorilo prostor za neke nove brendove i širenje biznisa na novi segment poslovanja a to je upravljanje nekretninama.

U slučaju preuzimanja Robne kuće „Nikšićanka“ ad Nikšić cilj Sticaoca je da ulaganjem rekonstrukciju objekta, koji se nalazi na izuzetno prestižnoj lokaciji u samom centru Nikšića, izgradi moderan tržni centar, koji će privući nove brendove i postati nezaobilazno mjesto za trgovinu u Nikšiću.

Sticalac nema namjeru da mijenja osnovnu djelatnost niti dosadašnju poslovnu politiku prema zaposlenima i izvršnom menadžmentu.

Strateški planovi sticaoca su vezano prevashodno za rekonstrukciju i adaptaciju objekata u cilju izgradnje modernog tržnog centra, kao i za efikasnije upravljanje implementacijom našeg poslovnog modela, znanja i višegodišnjeg iskustva u segmentu maloprodaje uz zadržavanje svih postojećih zaposlenih i nova zapošljavanja.

Namjera sticaoca je zadržavanje trenutnog mjesta obavljanja djelatnosti.

U slučaju eventualnog spora koji može nastatu u vezi sa sprovođenjem postupka javne ponude za preuzimanje, nadležan je Privredni sud u Podgorici.

Za sva dodatna obavještenja o objavljenoj javnoj ponudi za preuzimanje, zainteresovani akcionari Emitenta se mogu interesovati u sjedištu Sticaoca: Ulica 8. Marta br. 55, Podgorica ili na telefon i/ili email ovlašćenog lica za sprovođenje postupka javne ponude za preuzimanje: 077/272-040 / aleksandar.jovovic@bullandbear.me.

ZA STICAOCA MIL-POP doo Podgorica Popović Nebojša, s.r.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 16. novembar 2023.

I.br.2293/2021 Javni izvršitelj u Bijelom Polju Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca, Prva banka Crne Gore AD Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnih dužnika, Nada Krunić, Aleksandar Krunić i Slobodan Krunić koje zastupa punomoćnik, Obradović Nikola iz Bijelog Polja, izvršnog dužnika Krunić Marijane koju zastupa punomoćnik Radivoje Šuković advokat iz Bijelog Polja, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je u smislu čl.169-177 ZIO-a, dana 15.11.2023 godine ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI 1.Određuje se drugo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnih dužnika upisanih u Pl.br.804 KO Resnik, i to: parcela br.103/2, potes Žabljak, po kulturi njiva 1 klase, površine 477 m2, parcela br.103/2, potes Žabljak, po kulturi dvorište, površine 500 m2, parcela br.103/2, RB1,potes Žabljak, kuća i zgrada, površine 119 m2, sa pripadajućim objektom, sopstvenici - suposjednici izvršni dužnici sa obimom prava od po 1/4, procijenjene vrijednosti u novčanom iznosu od 127.576 eura.

-parcela br.104/1, potes Žabljak, po kulturi njiva 1 klase, površine 3175 m2, sopstvenici -suposjednici izvršni dužnici sa obimom prava od po 1/4, procijenjene vrijednosti u novčanom iznosu od 140. 017,50 eura.

2.Vrijednost sopstveničkog – suposjedničkog udjela izvršnih dužnika na opisanim nepokretnostma utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br.2293/2021 od 24.01.2023 godine u novčanom iznosu od ukupno 267.593,5 eura.

3.Na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tačkom 2 ovog zaključka. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, javni izvšitelj će zakazati drugo javno nadmetanje na kojem se nepokretnosti mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom javnom nadmetanju, javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

4.Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova.

5.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

6.Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u u roku od 8 (osam) dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost.

7.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

8.Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 14.12.2023 godine sa početkom u 10:00 h u kancelariji Javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju, Ulica Slobode br.10.

9.Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“.

Javni izvršitelj Dejan Čogurić

I. br. 2098/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD ,,Marina – Bar”, ul. Obala 13. Jula bb, koju zastupa Vladimir Milošević, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika DOO ,,Jugogenex” Bar, Rena bb, koje zastupa izvršni direktor Niko Nikić, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne i izvršne presude Privrednog suda Crne Gore u Podgorici, P.br. 347/13 od 17.10.2014. godine, i pravosnažne i izvršne presude Privrednog suda Crne Gore u Podgorici, P.br. 468/18 od 17.10.2018. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 15.11.2023. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se I prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika DOO ,,Jugogenex” Bar, upisanih u LN broj 1286 KO Stari Bar, kao katastarska parcela br. 1357/1, broj zgrade 1, drugi sprat, stambeni prostor, jednosoban stan, PD 13, površine 58 m2 i stambeni prostor, drugi sprat, jednosoban stan, PD 14, površine 58 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 15.12.2023. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o promjeni sredstva izvršenja Javnog izvršitelja, I. br. 2098/22 od 29.12.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 1286 KO Stari Bar i to: Hipoteka na iznos od 16.000,00 € po založnoj izjavi DOO Yugogenex, UZZ.br. 574/2017 od 06.11.2017. godine u korist Lovćen banke AD Podgorica; Zabrana otuđenja i opterećenja bez pisane saglasnosti po založnoj izjavi UZZ. br. 574/2017 od 06.11.2017. godine; Zabilježba neposredne izvršnosti notarskog zapisa po založnoj izjavi, , UZZ.br. 574/2017 od 06.11.2017. godine; Hipoteka na iznos od 13.076,52 € poreskog potraživanja – porez na nepokretnosti br. 05-430/20-UP12-143 od 15.05.2020. godine u korist Opštine Bar; Hipoteka na iznos od 3.466,12 € na osnovu rješenja sekretarijata za finansije Opštine Bar br. UPI05-430/22-669 od 06.06.2022. godine u korist Opštine Bar, kao založnog povjerioca; Zabrana otuđenja i opterećenja bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca br. UPI05-430/22-669 od 06.06.2022. godine; Zabilježba rješenja o promjeni sredstava izvršenja, I.br. 2098/22 od 29.12.2022. godine javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara, u korist izvršnog povjerioca AD Marina Bar. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovog Javnog izvršitelja I. br. 2098/22 od 15.06.2023. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 134.726,00 €.

VI Na prvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 13.472,60 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 15.11.2023. godine.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Na osnovu člana 7 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br 18/11 i 52/16) i članova 1, 2 i 3 Ugovora o zajedničkom djelovanju zaključenog dana 09.11.2023. godine, broj ovjere OV 4421/2023, između: Pekić Saše, JMBG 2701973220026 i Petranović Veska, JMBG 1404967223007, Pekić Saša, sa prebivalištem na adresi Radosava Burića bb, 81000 Podgorica (u daljem tekstu: „Sticaoc“) dana 09.11.2023. godine donosi sledeću: ODLUKU da izvrši preuzimanje društva za ribarstvo na moru, promet i usluge, export-import Jadran riba AD Kotor, PIB 02016320 sa sjedištem na adresi Škaljari bb, Kotor (u daljem tekstu: „Emitent“) Član 1.

Pekić Saša, JMBG 2701973220026, sa prebivalištem na adresi Radosava Burića bb, Podgorica stekao je dana 09.11.2023. godine 7.847 akcija sa pravom glasa Emitenta, što zajedno sa akcijama koje je posjedovao do dana sticanja ovih akcija čini 47,57110609 % ukupnog broja akcija Emitenta sa pravom glasa odnosno 21.074 akcija sa pravom glasa u Emitentu.

Povezano lice sa Sticaocem u skladu sa članom 2 stav 1 tačka 4 alineja 6 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011., 052/16 od 09.08.2016.), Petranović Vesko, JMBG 1404967223007 sa prebivalištem na adresi Radosava Burića bb, Podgorica stekao je dana 09.11.2023. godine 7.650 akcija sa pravom glasa Emitenta, što zajedno sa akcijama koje je posjedovao do dana sticanja ovih akcija čini 47,26636569 % ukupnog broja akcija Emitenta sa pravom glasa odnosno 20.939 akcija sa pravom glasa u Emitentu.

Nakon sticanja akcija Emitenta s pravom glasa u procentu višem od 30%, Sticaoc će sa povezanim licem Petranović Veskom, sa kojim zajednički djeluje, sprovesti postupak preuzimanja Emitenta u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“ br. 18/11 od od 01.04.2011. godine, 052/16 od 09.08.2016. godine). Član 2.

O ovoj odluci Sticaoc će obavijestiti Emitenta i Komisiju za tržište kapitala Crne Gore, najkasnije u roku od dva radna dana od dana sticanja akcija.

Ova Odluka objaviće se u dnevnim štampanim medijima „Vijesti“ i „Pobjeda“ u roku od četiri radna dana od dana sticanja akcija. Član 3.

Sticalac će najkasnije u roku od osam dana od dana javnog objavljivanja Odluke o preuzimanju, podnijeti Komisiji za tržište kapitala Crne Gore zahtjev za odobrenje javne ponude za preuzimanje Emitenta. Član 4.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

Sticalac Pekić Saša, s.r.

I. br. 766/17.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,,Prva banka Crne Gore - osnovana 1901. godine“ AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, koju zastupa izvršni direktor Tarik Telaćević, protiv izvršnog dužnika I reda Duraković Emina iz Bara, Pečurice bb, II reda Duraković ( Alil ) Jasmina iz Beograda, Republika Srbija, na adresi : Batajnica – braće Neštinac br. 8 i izvršni dužnik III reda Duraković Adnana iz Bara, Pečurice bb, na osnovu izvršne isprave - mjenice Ugovora o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci broj 0601-3719. od 21.03.2008. godine, Ov.I.br. 1946/2008. od 25.03.2008. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 15.11.2023. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se XXXIII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u suvlasništvu izvršnog dužnika Duraković Emine iz Bara, u obimu prava susvojine 1/2, Duraković ( Alil ) Jasmine iz Bara, u obimu prava susvojine 1/4 i suvlasništvu izvršnog dužnika Duraković Adnana, u obimu prava susvojine 1/4, upisana u LN broj 2376. KO Pečurice – PJ Bar, kao katastarska parcela br. 2719/1, potes Ravanj, broj zgrade 1., u naravi – porodična stambena zgrada, površine 160 m2.

II Trideset treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 06.12.2023. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnih dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 766/17 od 06.10.2017. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 2376 Ko Pečurice, i to: Hipoteka na iznos od 50.000,00 eura po kreditu br. 0601-3679/1 od 17.03.2008. u korist Prve Banke CG AD Nikšić; Zabilježba postupka obavještenja Prve banke cg o početku namirenja ugovor o hipoteci ov.i.br. 1946/08 od 25.03.2008. u korist Prve Banke CG AD Nikšić; Zabilježba rješenja o izvršenju I.br.766/17 od 06.10.2017. rj.o ispravci Rješenju o izvršenju I.br.766/17 od 17.10.2017. Rješenja o prekidu I.br.766/17 od 26.10.2017 i Rješenja o nastavku postupka I.br.766/17 od 14.03.2018. Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića, u korist Prve banke CG AD Podgorica.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 766/17. od 24.04.2018. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 50.240,00 €, koliko iznose suvlasnički djelovi izvršnog dužnika Duraković Jasmine 1/4 i Duraković Adnana 1/4.

VI Na trideset trećem Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trideset trećem Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 535-16787-61. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.024,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 535-16786-64. kod “ Prve banke Crne Gore” u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 15.11.2023. godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Veselin Šćepanović s.r.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Poslovni broj: Iv 3202/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika RAMUSOVIĆ EMIR, BJELILA BB, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

105,85 eura, dana 15.11.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik RAMUSOVIĆ EMIR iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3202/23 od 04.10.2023. godine i rješenje o troškovima od 15.11.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Mali oglasi OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 HITNO potrebna konobarica.

Tel: 066-152-162 2

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE: 020/202-455, 020/202-456 e-mail:oglasno@pobjeda.me

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Oglasi i obavještenja 29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. novembar 2023.

581

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Дана 14. новембра 2023. године, послије дуге и тешке болести, преминуо је наш драги

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

ДРАГАН Милорада НЕНЕЗИЋ Сахрана је обављена у кругу породице 15. новембра у 14 часова на гробљу иза манастира.

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Ожалошћена породица НЕНЕЗИЋ

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. novembar 2023.

584

Тужним срцем јављамо да је дана 15. новембра 2023. године преминула наша драга

31 606

Dana 15. novembra 2023, poslije kraće bolesti u 75. godini preminula je naša draga

ЈЕЛЕНА Рајка КОЏУЛОВИЋ

NATAŠA Miloša RADULOVIĆ rođena JOKMANOVIĆ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 15. новембра од 12 до 16 часова и 16. новембра од 11 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова на Новом гробљу под Требјесом.

Saučešće primamo u kapeli gradskog groblja Čepurci 16. novembra od 11 do 15 časova i 17. novembra od 10 do 13.30 časova, kada se polazi za Danilovgrad, gdje će se, na mjesnom groblju kod manastira Ždrebaonik, obaviti sahrana u 15 časova.

Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

Ожалошћена породица: отац РАЈКО, мајка ЖАНА, брат ЛУКА и остала бројна родбина КОЏУЛОВИЋ и ЂУРЂЕВАЦ

Ožalošćeni: suprug MILOŠ, sin VLADAN, ćerka IRENA, snaha VJERA, zaova SLAVKA, braća MILADIN i NEBOJŠA, sestra LIDIJA, unuke UNA i MINA, i ostala rodbina RADULOVIĆ i JOKMANOVIĆ 586

Posljednji pozdrav našoj dragoj

580

Обавјештавамо родбину, пријатеље и кумове да нас је дана 14. новембра 2023. у 80. години живота напустио наш вољени

VESNI DAUTOVIĆ

ЉУБОМИР – ЉУБО Ђуров ЧЕЛЕБИЋ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 15. новембра од 12.30 до 16 часова и 16. новембра од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу. Кућа жалости: Брацана Брацановића 90. Ожалошћени: син ФИЛИП, снаха ЈОВАНА, унука АНИКА, братанићи ДАРКО, ВЛАДО и ЗОРАН, братанична МАРИНА, брат од стрица МИОДРАГ, сестра од стрица СПОМЕНКА, сестрићи ЉУБОМИР и МИОДРАГ, сестричне ЉУБИНКА, ЉУБИНКА Р, СОЊА и ВЈЕРА, као и остала родбина ЧЕЛЕБИЋ и ПЕРИШИЋ 573

Poslјednji pozdrav dragoj kumi

585

Draga

VALENTINA, SANJA i RADOJICA

VESNA

VESNI DAUTOVIĆ

Vaš osmijeh je bio odraz Vaše duše. Čuvat ćemo Vas od zaborava.

Kroz najljepše uspomene bićeš uvijek dio našeg života.

IVAN VUKMIROVIĆ sa porodicom

MIĆA i VESNA NIKOLIĆ 602

Posljednji pozdrav dragoj kumi

VESNI DAUTOVIĆ Zauvijek ćemo pamtiti tvoj vedar duh i toplu dušu. Neka te anđeli čuvaju.

SAVO i DRAGANA BARAC

598

S tugom se opraštamo od

JELENE KODŽULOVIĆ

studentkinje studijskog programa za sociologiju

KOLEKTIV FILOZOFSKOG FAKULTETA

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. novembar 2023.

579

Majko naša voljena,

VESNA DAUTOVIĆ S neizmjernim bolom se opraštamo od tebe. Bila si naš oslonac i podrška, naša zvijezda vodilja i naš dom kojem smo se uvijek rado vraćali. Rano si nas napustila. Ali, kao ti, borila si se dostojanstveno do kraja.

Tješimo se znajući da je blagoslov kad čovjek dočeka desetoro unučadi i pomogne djeci da ih izvede na pravi put.

Hvala ti na bezgraničnoj ljubavi, svakom osmijehu, toploj riječi, savjetu i neizmjernoj podršci nama, tvojoj djeci koji ćemo te vječno čuvati u srcima i pričama.

Počivaj u miru.

ANA, ŽELJKA, DRAGANA i MATIJA

592

Najdraža

VESNA

Riječi ne postoje da opišu tugu koju osjećamo. Pamtićemo zauvijek tvoj osmijeh i ljubav koju si bezrezervno dijelila svima. A ljubav koju smo osjećali prema tebi nikada se neće ugasiti...

NURA, IVANA, MARKO i NIKOLA sa porodicama

590

591

Posljednji pozdrav našoj voljenoj sestrični, sestri i tetki

VESNI DAUTOVIĆ

Tvoj karakter, duh i ljepota biće zauvijek u našim srcima.

S ljubavlju,

NINA, SREĆKO i DIJANA sa porodicama

S tugom se opraštamo od naše sestrične

VESNE DAUTOVIĆ

Vjerovali smo da ćeš izdržati i ovu bitku, da ćemo opet uživati u tvom društvu, ali je sudbina odredila drugačije.

Tvoj vedri duh i dobrotu ćemo pamtiti dok smo živi.

S ljubavlju,

ujak SREĆKO, tetke NINA i NURA sa porodicama

603

Posljednji pozdrav dragoj kumi

593

Posljednje zbogom mojoj velikoj prijateljici, dobrom čovjeku i drugu

VESNI DAUTOVIĆ

VESNI DAUTOVIĆ

Ostavila si tragove koji se ne brišu i sjećanja koja ne blijede.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

DRAGAN i VINKA KOSTIĆ

Veke, sa sjetom i tugom sjećaću se svih dana i godina koje smo provele zajedno.

Počivaj u miru kod tvoga voljenog Miće, a ja ću te čuvati od zaborava.

BEBA ĐUROVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 16. novembar 2023.

577

Voljena naša

578

Voljena naša

VEKE

VEKE

Pred ovim rastankom ostali smo nijemi.

Majka, baka i svekrva velikog srca, borac i oslonac. Tebi, beskrajno voljenoj zahvalni smo za ljubav koju si nam pružila.

Voljena naša majko, bako i tašto, sa neizmjernim bolom i tugom se opraštamo od tebe.

Bila si naša nesebična podrška, beskrajna ljubav i topao dom. Naš omiljeni primjer bezgranične roditeljske ljubavi, dobrote i plemenitosti.

Nama ostaje da čuvamo uspomene i mlađima prenosimo kako se voli život, baš kao što si ga ti voljela.

Znamo da si na nekom boljem i ljepšem mjestu i zato nam počivaj u miru!

Ostavljaš nas ponosne na tvoje veliko srce i iskrenu dušu. Mi ostajemo da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.

Tvoji: ANDREJ, TARA, MILOŠ i DRAGANA

Tvoji: KALINA, JAKOV, ANĐELA i MATIJA

576

575

Voljena naša

Naša voljena,

VEKE

Hvala ti na svakom danu, a svaki si ispunila radošću, toplinom i optimizmom. Nedostajaćeš nam u svakom sljedećem.

Ostaješ u našim mislima i srcu zauvijek.

VEKE

Bogdan te zove Velika baba! Pravi nadimak ti je dao.

Bila si i ostaješ zauvijek naša Velika podrška, naša dika i ponos, naše najmilije stižem da pomognem, da čuvam, da izvedem, da sredim, u školu ispratim...

Beskrajno zahvalni na svemu, zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima.

Posljednje zbogom od MLADENA, ANE, MINE, VUKA i MATIJE

Tvoji: BOGDAN, DANICA, IRINA, ANDREA, LUKA, SINIŠA i ŽELJKA

34 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. novembar 2023.

587

Посљедњи поздрав драгом

600

Вољеном оцу, ђеду и свекру

ЉУБОМИРУ – ЉУБУ Ђуровом ЧЕЛЕБИЋУ

ЉУБОМИРУ ЧЕЛЕБИЋУ

Наше, изненада прекинуто дугогодишње дружење, подсјећаће нас да те за живота не препустимо забораву.

Хвала ти за неизмјерну љубав и подршку коју си нам пружао до посљедњег дана. Заувијек ћемо те чувати у нашим срцима.

Почивај у миру.

Твоји пријатељи РАЦО и ДЕЈАН

Твоји: ФИЛИП, АНИКА и ЈОВАНА 607

Voljena

608

582

U sjećanje je otišla

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

NATAŠA RADULOVIĆ Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te sa ljubavlju čuvati od zaborava.

Braća MILADIN – MIŠKO i NEBOJŠA sa porodicama

2021–2023.

LJUBOMIRU ČELEBIĆU

prof. dr SNEŽANA MILADINOVIĆ DROBNIČ

599

Neka tvoja plemenita i čestita duša počiva u miru.

Vrstan profesor i draga koleginica

DANILO Vladov JOVANOVIĆ

NIKOLA ČIČAREVIĆ sa porodicom

Najljepšim uspomenama te ne damo zaboravu.

MOMO, MILOŠ, ĆANA, VLADO i BORIS 595

Dana 16. novembra 2023. navršavaju se tri godine od kad nije sa nama naš

Zauvijek u mislima sa nama.

Volimo te...

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

Путуј спокојан.

Tvoji: MILA, PETAR, TINA i NIKOLA

ЉУБОМИР, СВЕТЛАНА и НАТАША РАДОЊИЋ

596

DRAGANU MILJENOVIĆU Svakom od nas poklonio si dio sebe koji ćemo zauvijek čuvati i voljeti. Ponos i sjećanje na tebe je uvijek prisutno, a naša ljubav vječna.

Tvoji: TINA, ELENA i MARKO

601

ЉУБОМИРУ ЧЕЛЕБИЋУ

DRAGAN – MILJA MILJENOVIĆ

Našem voljenom

Посљедње збогом нашем пријатељу

Opraštamo se od dragog ujaka

LJUBA ČELEBIĆA

Bio si nam više od ujaka, bio si nam kao brat. Čuvaćemo te od zaborava.

LJUBO, LJUBINKA i ĆILE sa porodicama

604

Posljednji pozdrav bratu našeg prijatelja i gosta Ranka

MIODRAGU JANKOVIĆU Od kolektiva „Cafe Cafe“ VELJKO, NIKOLA, TEA, ALEKSANDRA

589

Oglasi i obavještenja 35

Četvrtak, 16. novembar 2023.

583

572

Umro je naš

Posljednji pozdrav dragom kolegi

597

Navršavaju se tri godine od smrti našeg voljenog oca, tasta i đeda

MIĆO Sa tugom i sjećanjem,

ĐURA BEĆIRA

VELJKU MIJUŠKOVIĆU

MIRA i GORAN 609

Tužno sjećanje na našeg voljenog

Počivaj u miru.

KOLEKTIV SEKRETARIJATA ZA ZAKONODAVSTVO

Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti bol za tobom.

Tvoj vedar duh, lijepa riječ i blagi osmijeh bio je upućen svakome od nas.

I pored velike tuge koju si nosio na duši uvijek si bio brižan i dobar.

Ponosni smo što smo te takvog imali i na vrijeme koje smo proveli zajedno. Takav čovjek se rijetko rađa, kao što je bio naš Đuki.

Tvoji: kćerka MILENA, zet MARKO, unučad STEFAN, SUZANA, IVANA i NIKOLA i mali praunuci ĐORĐE i STEFANA KAŠĆELAN 588

MARKA DARMANOVIĆA 16. 11. 2018 – 16. 11. 2023.

Trideset godina je od smrti našeg dragog supruga i oca

Vole te i čuvaju od zaborava

LJUBA Peka ZEC Tvoji DESA, NATAŠA i MILJAN

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Vječno zahvalna tvoja porodica.

MILEVA ZEC sa porodicom

574

Dana 16. novembra 2023. navršava se 30 godina bola i praznine od smrti našeg oca

605

Navršavaju se dvije godine od kada nas je napustio naš voljeni suprug, otac, svekar i djed

SAVA Lazarevog PEJOVIĆA

I ako je vrijeme provedeno sa tobom bilo prekratko, tvojim preranim odlaskom lišio si nas uspomena, ali ne i sjećanja na tvoj vedar duh i ljubav koju si nam pružao.

Uvijek si u našim srcima, mislima, našim osmijesima i radostima.

Ponosne smo i srećne što si baš ti bio naš otac.

Tvoje: MAGDALENA, NATAŠA i IVANA

Prođoše tri godine od smrti našega ujaka

DANILO pok. Vladimira JOVANOVIĆ 594

Prođoše dvije tužne godine bez tebe, a nema dana kada te ne spomenemo.

Nedostaješ nam.

ILIJE KUSTUDIĆA Još uvijek mislimo da ćeš se odnekud pojaviti. Zauvijek sa nama.

Tvoji: SAVO, DRAGANA, LIDIJA i DRAGAN

Tvoji: supruga VESNA, kćerka SANJA, sin IVAN, snaja MILENA, unuk LAZAR i unuka JELISAVETA

36 Marketing

Četvrtak, 16. novembar 2023.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ: IV-590/2022 I DR. KOTOR ,10.11.2023.GODINE Javni izvršitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvršnim predmetima izvršnog povjerioca FOLDANA FINANCIAL DOO PODGORICA ,koga zastupa adv.Valentina Dujović Radulović iz Podgorice, radi naplate novčanog potraživanja , na osnovu vjerodostojne isprave, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak na predlog izvršnog povjerioca FOLDANA FINANCIAL DOO PODGORICA, protiv izvršnih dužnika, sledećih: 1.DRAGICA STOJANOVIĆ ,Sremskog fronta 9/2,Bečići ,Budva ,po rješenju o izvršenju IV-590/2022 od 21.07.2023.godine 2.NIKOLA STIJOVIĆ ,Kavač bb ,Kotor ,po rješenju o izvršenju IVM-1056/2022 od 31.10.2022.godine, 3.BOGDAN ĐUROVIĆ ,Mainski put bb ,Budva ,po rješenju o izvršenju IV1005/2022 od 12.10.2022.godine 4.FILIP PEJOVIĆ ,Bečići –Omladinskih brigada bb ,Budva ,po rješenju o izvršenju IV-674/2022 od 28.07.2022.godine 5.MILOŠ JANIČIĆ ,Tabačina bb ,Kotor ,po rješenju o izvršenju IVM-1057/2022 od 31.10.2022.godine 6.JOZO JOVANOVIĆ ,Škaljari 235 ,Kotor ,po rješenju o izvršenju IVM816/2022 od 25.08.2022.godine ,i po dopunskom rješenju o izvršenju IVM816/2022 od 14.09.2022.godine 7.DANIJEL KRUŠČIĆ ,Mimoze br.167 ,Budva ,po rješenju o izvršenju IVM1006/2022 od 12.10.2022.godine 8.SRĐAN NIKOLIĆ ,Herceg Novi ,Trebinjska bb , i ALEKSANDRA NIKOLIĆ ,Perast bb ,Kotor ,po rješenju o izvršenju IV-313/2022 od 13.04.2022.godine a istima nije bilo moguće uručiti rješenje o izvršenju .

Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posljedice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Izvršni dužnici se mogu obratiti Javnom izvršitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja naprijed navedenih rješenja o izvršenju.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda Kotor.

Javni izvršitelj Branka Samardžić

Gradonačelnica Glavnog grada Podgorica Zaključkom broj 01-018/23-9185 od 10.11.2023.godine utvrdila je Nacrt izmjena i dopuna elaborate o parking zonama Nacrt izmjena i dopuna elaborata o paking zonama stavlja se na javnu raspravu u trajanju od 20 dana, počev od 15.11.2023. godine, zaključno sa 04.12.2023. godine.

PROGRAM JAVNE RASPRAVE Javni poziv sa Programom javne rasprave biće objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“.

Nacrt izmjena i dopuna elaborata o parking zonama objaviće se: -na internet stranici Glavnog grada Podgorice www.podgorica.me Nacrt izmjena i dopuna elaborata o parking zonama dostaviće se: -odbornicima Skupštine Glavnog grada Podgorica, -nevladinom sektoru preko CRNVO. Javna rasprava održaće se u elektronskoj, pisanoj i usmenoj formi.

Javna rasprava u elektronskoj formi organizuje se putem dostavljanja elektronskih primjedbi, predloga i sugestija građana i drugih učesnika na e-mail adresi saobracaj@podgorica.me u toku cjelokupnog perioda predviđenog za javnu raspravu.

Javna rasprava u pisanoj formi organizuje se putem dostavljanja pisanih primjedbi, predloga i sugestija građana i drugih učesnika na adresu: Sekretarijat za saobraćaj, Ulica Oktobarske Revolucije 98, zaključno sa danom okončanja javne rasprave.

Zainteresovani subjekti mogu imati uvid u dokument svakog radnog dana, na adresi Parking servis d.o.o. Podgorica, Trg Argentina br. 8 (Južna tribina Gradskog stadiona), u vremenskom intervalu od 11.00 do 14:00 časova, do isteka roka za javnu raspravu.

Centralna javna rasprava održaće se 23. novembra 2023. godine, sa početkom u 10:00 časova, u zgradi Skupštine Glavnog grada.

Javnu raspravu sprovešće Sekretarijat za saobraćaj, koji će po okončanju iste, sačiniti izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi sa primjedbama, predlozima i sugestijama učesnika u svim fazama donošenja akta, razlozima njihovog eventualnog neprihvatanja i isti objaviti na web stranici Glavnog grada u roku od tri dana od dana izrade.

SEKRETARIJAT ZA SAOBRAĆAJ Na osnovu člana 102 Statuta Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, br.

08/19, 20/2, 49/22) i člana 15 Odluke o učešću lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova (“Sl. list CG - opštinski propisi”, br. 31/19), gardonačelnica Glavnog grada Podorice, donijela je sljedeći Z A K LJ U Č A K 1.Utvrđuje se Nacrt izmjena i dopuna elaborata o parking zonama na teritoriji Glavnog grada.

2.Nacrt odluke stavlja se na javnu raspravu počev od 15.11.2023. godine, zaključno sa 04.12.2023. godine.

3.Javnu raspravu organizovaće Sekretarijat za saobraćaj, prema Programu javne rasprave, koji je prilog ovog Zaključka.

4.Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja.

Podgorica, 10.11.2023. godine

Broj: 01-018/23-9185 GRADONAČELNICA, Prof. dr Olivera Injac

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, Četvrtak,16.

2. novembar 2023. • broj 398.

396.

ili :

zbog čega su zabavni, inteligentni i elokventni filmovi kao „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića prava rijetkost i na bioskopskim, i na festivalskim repertoarima Str. 4, 5. i 6.

Četvrtak, 16. novembar 2023.

A cappella

Zamalo K

ao neko sa pristojnim uređivačkim iskustvom u crnogorskim elektronskim medijima; kao čovjek kome je muzika cijeli život; kao muzički producent sa, sada već višedecenijskim iskustvom, posmatram ne samo crnogorsku (tužnu) muzičku zbilju, već promatram i region, rad njihovih javnih servisa na popularizaciji državnih nacionalnih interesa na polju kulture, pop muzike...

Uopšte, gledam na činjenice koje iste te javne servise odvajaju od komercijalnih medija. U čemu je razlika?

Za početak, evidentno je da javni servisi u regionu (srpski, hrvatski, bosansko-hercegovački) imaju razvijeniju muzičku scenu od crnogorske. Naravno, to se ne stiče preko noći. I naravno, dobar dio tog paketa naslijedili su iz bivše jugoslovenske zajednice, koja je upravo zahvaljujući njima (uz dodatak makedonske) činila okosnicu „jugoslovenske pop kulture“. Raspadom tog sistema, prirodno je bilo očekivati da će svi da se vrate matičnim zemljama i da će nastaviti rad u okviru tih, manjih prostora.

Pominjali smo hrvatsku „A i B stranu“, srpske „Tri boje zvuka“ i slične audio-vizuelne sadržaje koje smo slušali i gledali sa dužnom pažnjom i poštovanjem.

Ukratko, to su proizvodi javnih servisa koji su spakovani upravo u odnosu na potrebe njihovih pop scena. Dakle, oni ih imaju. Imaju orkestre, imaju prostore i, što je najvažnije, imaju ljude koji su sposobni da naprave logičan lanac proizvodnje od nacionalnog interesa – autore, izvođače, javne resurse i, na kraju, izdavača, emitera koji sve stavlja u funkciju javnog interesa. Zamalo i mi... ***** Što se dešava sa Crnom Gorom u tom smislu? Ništa. Scene niti ima, niti se pokreće, niti se s ovakvim rukovodećim kadrom možemo ičemu nadati. Odsustvo svijesti o obavezi crnogorskog Javnog servisa (pokretanje točka muzičke produkcije i izdavaštva o trošku građana Crne Gore) evidentno je čak i u neuspješnom pokušaju da se kroz različite zabavno-muzičke formate pokuša stvoriti privid nekog rada na tom polju.

na hrvatskoj, srpskoj ili bosanskoj, istina izgleda drugačije. Zamalo... Naravno, prosječnom slušaocu nije važno da li neki crnogorski bend svira dobro ili loše, on jednostavno guta sadržaj bez neophodnog, istančanog osjećaja za kvalitet, koji je Javni servis u obavezi da posjeduje.

Piše: Vladimir MARAŠ

Televizija Crne Gore postojećom proizvodnjom zabavno-muzičkog programa dodatno legitimiše posrnulu crnogorsku pop scenu, nudeći je na pladanj već uspostavljenim regionalnim kriterijumima koje su HRT i RTS odavno postavili kao standard Za laike, potpuno je prihvatljiva konstatacija da „evo, nakon dugo vremena, Javni servis radi u interesu građana i kreira neke zabavno-muzičke sadržaje“. Jedna moja prijateljica i koleginica rekla bi kako je sve to „slatko i pitko“, i kako je upravo to potrebno da bi Javni servis izvršavao osnovnu misiju, odnosno proizvodio pop kulturu u Crnoj Gori. No, letimičan pogled na proizvodnju tih sadržaja upućuje, nažalost, na potpuno drugačiju, bolnu crnogorsku realnost.

Uprkos želji i namjeri da se crnogorska muzička scena legitimiše kao ravnoprav-

***** Upravo na ovom polju, upravo s ovakvim zabavno-muzičkim sadržajima u produkciji televizije Crne Gore, malobrojni shvataju poentu. Dakle, nije obaveza našeg televizijskog Javnog servisa samo da zadovolji kriterijume odveć posrnulog crnogorskog konzumenta medijskog prostora (s akcentom na Javni servis), već mu je obaveza upravo suprotno – da postavi standarde proizvodnje i produkcije kako bi pomenuti slušalac opet bio zadovoljan, a stručna javnost bila ponosna na program koji se može staviti rame uz rame, ako ništa drugo, a ono makar uz regionalnu konkurenciju.

Bez toga, a mislim da televizija Crne Gore nije svjesna te okolnosti, postojećom proizvodnjom zabavno-muzičkog programa samo dodatno legitimiše posrnulu crnogorsku pop scenu, nudeći je na pladanj već uspostavljenim regionalnim kriterijumima koje su HRT i RTS odavno postavili kao standard.

Domaći crnogorski muzički proizvod, zaglavljen između nedostatka autorskog rada i regionalnih standarda, na nacionalnom Javnom servisu izgleda kao „kaver atrakcija“, za vikend upotrebe kafića koji njeguju muzičke programe kao prateći sadržaj za noćni izlazak. Pored drugih gostiju, regionalnih umjetnika i izvođača koji gostuju u ovim zabavno-muzičkim emisijama, crnogorska pop scena izgleda kao nedovršen proizvod koji nema ko da oblikuje i jasnom strategijom razvoja kulture stavi u kontekst kompetitivnosti, zarad ultimativnog rađanja nekog novog i specifičnog kvaliteta, kojeg zasigurno imaju ljudi koji se rađaju na ovim prostorima.

Zamalo... Što god ko mislio o ovome, ovo vam je tako.

3

4

Četvrtak, 16. novembar 2023.

U FOKUSU

GLEDALI SMO U TALINU: Svjetska prem

Komedija koja n je predugo fali

Tihana Lazović-Trifunović, fantastična kao „odbjegla mlada“

N

akon „Igle ispod praga“, dugometražnog režiserskog debija Ivana Marinovića, dalo se naslutiti da bi ovaj funkcionalan filmski spoj raznih lokalno-koloritnih tradicija i univerzalne kinematografske modernosti, kao takav, mogao poslužiti kao kamen-temeljac nove, odnosno ponovo rođene crnogorske ki-

nematografije. U unikatnom, atmosferičnom spoju komedije i drame, u kojoj odjekuju uticaji dalmatinskih autora Miljenka Smoje i oca i sina Brešana uporedo sa zaostavštinom Živka Nikolića, Marinović je znao ponekad i da se preigra na dramaturškom planu, ali je svejedno pokazao izuzetan talenat i potencijal,

kao i osećaj za kontrolu višeslojnog i raširenog zapleta, slikajući pejzaž jedne sredine u datom trenutku i u njemu portrete njenih stanovnika.

Sa drugim, ritmički nabijenijim i prema komediji više usmerenim filmom „Živi i zdravi“, koji je svetsku premijeru dočekao u Estoniji, na prestižnom Tallinn Black

Nights Film Festivalu, Marinović je podigao ulog na novi nivo koji svakako znači veći rizik, ali potencijalno i veći dobitak.

Prikazivanje u glavnom programu festivala „A“ kategorije, gde smo dugo iščekivane „Žive i zdrave“ i ulovili, svakako je prvi korak u pravom smeru prema osvajanju interna-

Četvrtak, 16. novembar 2023.

5

Adriatic Western

nam lila

ADRIATIC WESTERN

mijera dugo iščekivanog filma „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića

Adriatic Western

Crnogorski režiser sa dijelom ekipe na svjetskoj premijeri u Estoniji

Ovakvi filmovi, koji su istovremeno zabavni, inteligentni i elokventni, razigrani i ozbiljni, prilična su rijetkost ne samo na redovnom bioskopskom, nego i na festivalskom repertoaru nju, morao osigurati siguran, ako ne i trijumfalan prolaz.

Početak pičvajza

cionalne publike. Za domaću i regionalnu Marinović, pak, nema razloga da brine kada krene bioskopska distribucija, planirana za početak 2024. godine. Naime, široka koprodukcija (većinska crnogorska, plus još pet zemalja) i ansambl izvrsnih glumaca iz (skoro) svih krajeva bivše nam države bi, uz pravilnu reklamnu kampa-

U centru radnje imamo jednu svadbu, a kada se pomene svadba znamo da to po pravilu znači haos. Uostalom, dve najsnažnije asocijacije na navedeni obred iz domena pop-kulture svakako su tuča veslima kod Živka Nikolića u „Čudu neviđenom“ (1984) i spisak koji naslovni junak sačinjava za udaju svoje 15 godina trudne kćeri Georgine u predstavi „Radovan Treći“, a koji uključuje i ubijanje svatova. Opet, svako od nas ima barem još neku bizarniju, nasilniju, možda čak i ekstremniju priču sa svadbe, svoje ili tuđe. Recimo za početak samo, da su svadbe u našoj kulturi prilično često uvod u pičvajz raznih sorti.

Kod Marinovića pičvajz preti da postane još veći, budući da svadba Dragane (Tihana Lazović-Trifunović) i Momira (Goran Slavić) nije baš obična svadba. Zapravo, celo venčanje je zamišljeno kao šarada, budući da je Dragana praktično bez objašnjenja rešila da sa Momom prekine vezu dva dana pre ceremonije. Masovne pripreme pokrenute za najavljeni događaj već su u punom toku, i

tu se ne radi samo o pršuti, pa čak ni o dinamitu posebno napravljenom za slavlje, ili o zlatu izvučenom iz stare brodske mine u uvodnoj sceni filma.

Pitanje je, dakle, časti i ugleda, „da nam se svijet ne smije“, pa zato, dok majka Danica (Snježana Sinovčić Šiškov) doliva ulje na vatru, Momirov otac Leso (Momo Pićurić) insistira da se svadba održi, pa makar ona bila samo šou za zvanice među kojima je i Momirov stric (Nikola Ristanovski), bogati plejboj koji živi u inostranstvu i sa rođenim bratom još ima nerazjašnjen spor iz prošlosti.

Draganini roditelji Slobodan (Dejan Đonović) i majka Zorica (Mirjana Joković) pristaju i vrše pritisak na kćerku da i ona to učini. Nevolja je, međutim, u tome što Momir o tome nije obavešten, a jednom kada sazna, on će se prvi uključiti u miniranje sopstvene svadbe.

Od zvanica i ostale „faune“, tu su još i: barjaktar koji uvežbava govor vrlo ozbiljno, iako zastava Zelenortskih ostrva pod kojom se mladenci venčavaju ukazuje na zezanje; pa kumovi Zdravko (Goran Bogdan) i Mila (Dragana Dabović) među kojima se javljaju varnice između ljubavi i mržnje; pa mlada cura koja traži muža, kao i

fotograf i sva sila koloritnih likova sa raznih strana. Muzika koja se sluša u samo nekoliko pesama varira od Kneza, preko Vojka V, do narodnjačkih klasika tipa „A ja sam negde rujno vino pio“.

Atraktivna rješenja

Događaj je, jasno, pre svega ritual u kojem se podrazumeva da sve ide prema nekom kanonu, ali jednom kada se stvari otrgnu kontroli, mogu imati ozbiljne posledice po više ljudi iz više razloga, od ranjavanja ili ubistava iz nehata vatrenim oružjem (ovde, doduše, nemamo „čehovljevsku pušku“, ali zato imamo „čehovljevski pištolj“ i sanduk dinamita koji se baca u posebnim i ne tako posebnim trenucima), pa do trovanja alkoholom, samopovređivanja ili iznenadnih zdravstvenih stanja poput infarkta.

U ritualima je po pravilu važno da svako zna svoje mesto, što se naročito odnosi na žene ( jer ipak živimo u dubokom patrijarhatu), ali dvoje mladih je, svako na svoj način i svako iz svojih pobuda, odlučilo da tradiciju i svoju ulogu u njoj preispita. Pitanje je samo hoće li im to poći za rukom...

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Razigrano i ozbiljno

I čisto režijski gledano, „Živi i zdravi“ je tip filma koji zna da predstavlja ozbiljan izazov za režisera koji ipak nema mnogo iskustva, ali Marinović i to okreće u svoju korist. U većini situacija pronalazi ne samo funkcionalna, nego i atraktivna rešenja, od sporih približavanja i udaljavanja kadra, sa čime se igrao već u „Igli ispod praga“, pa do, recimo, pogleda na vatromet kroz okno bunara ili snimaka nalik na go-pro i oštrih švenkova u sceni kad mlada pokušava da prvi put pobegne iz „sveta Živka Nikolića“. Marinović je jak i u kompoziciji kadra, a jedna scena tog tipa gde vidimo Draganu okruženu muškim glavama, tako da deluje doslovno zarobljeno, vrlo je elokventan i potentan komentar.

Marinović je odličan posao uradio i s izborom saradnika. Scenografija Dragane Baćović i kostimografija Magdalene Klašnje autentične su i atraktivne; fotografija Dominika

Koprodukcija šest zemalja Film „Živi i zdravi“ rađen je u produkciji šest zemalja. Osim „Adriatic Western“ i RTCG iz Crne Gore, partneri su i: „Sense Production“ iz Srbije, „Analog Vision“ iz Češke, „Kinorama“ iz Hrvatske, „Krug Film“ iz Sjeverne Makedonije i „Spok Film“ iz Slovenije. Film su podržali: Filmski centar Crne Gore, RTCG, Opština Herceg Novi, Portonovi rizort, Turistička organizacija Herceg Novi, Filmski centar Srbije, Češki filmski fond, Hrvatski audiovizuelni centar, Filmska agencija Sjeverne Makedonije, Slovenski filmski centar, Eurimages, Kreativna Evropa MEDIA i See Cinema Network. Već u toku faze razvoja, projekat je osvojio nagradu „Krzysztof Kieslowski“ za najbolji scenario na Kanskom festivalu, kao i „Excelence Award“ u okviru Sarajevo film festivala.

Isteniča nudi svež, ali ne nužno turistički pogled na lokacije; montaža Mihala Rajha funkcioniše kao veza koja radnje i sukobe drži na okupu u istom filmu, a originalna muzika Tonija Kitanovskog u spoju orijentalnih i mediteranskih prizvuka biva posebno gradirana uvođenjem novih instrumenata.

Opet, u centar pažnje dolaze glumci, a koordinirati toliko

obiman ansambl nije moguće bez dobre saradnje. Izbor Tihane Lazović za „odbeglu mladu“ u svetu Živka Nikolića svakako je logičan s obzirom na to da je ovo glumica koja zna da promeni emocionalni registar, neretko u istom kadru. Goran Slavić, glumac koji je uglavnom nastupao u sporednim i epizodnim ulogama, pokazao se kao odličan izbor za dobrog, ali pomalo

blentavog Momira koji biva prinuđen naglo odrasti i postaviti se za sebe.

Goran Bogdan kao kum Zdravko kao da komanduje grupnim karakterom svatova sa mladoženjine strane, dok glumci poput Moma Pićurića, Snježane Sinovčić Šiškov, Mirjane Joković i Nikole Ristanovskog u ulogama članova familije, imaju svaki svoj šou, ali dobro paze da se ne sudare, ili da ne otmu deo pažnje publike od svojih kolega. Tako da, svi se uklapaju prilično skladno.

Na kraju, „Živi i zdravi“ je i tip filma koji nam je jako dugo falio, i to ne samo regionalno, nego i globalno. Filmovi koji su istovremeno zabavni, inteligentni i elokventni, razigrani i ozbiljni, zapravo su prilična retkost ne samo na redovnom bioskopskom, nego i na festivalskom repertoaru koji se prilično često pretjerano tvrdo drži nekih kanona.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 4.3/5

Adriatic Western

Tempo koji Marinović uspostavlja dinamičniji je od onog kakav smo imali prilike da vidimo u njegovom prvencu, ali opet nije furiozan kakav bismo možda očekivali od filma koji se žanrovski vodi kao komedija i koji se dešava na suludoj balkansko-mediteranskoj svadbi. To, međutim, nije ni slučajna, a još manje loša odluka budući da se režiser tu dotiče i nekih ozbiljnih tema poput tradicije i patrijarhata, odrastanja i gradnje individualnosti, porodice, prijateljstva, lojalnosti i ljubavi. Za sve to mu treba vremena da se likovi i odnosi među njima razviju, pa da priča sastavljena od sukoba različitih intenziteta uhvati koren.

Punokrvni svadbarski pičvajz u Marinovićevom drugom autorskom filmu

Adriatic Western

6

ko gledamo samo po međunarodnim uspesima postjugoslovenskih kinematografija, makedonska tu verovatno stoji najbolje. Prvo je led probio Milčo Mančevski sa filmom „Pre kiše“ (1994), nakon kojeg je napravio i međunarodnu karijeru. Imali smo i fenomen po imenu „Zemlja meda“ („Honeyland“, Ljubomir Stefanov, Tamara Kotevska, 2019), dokumentarac koji je dobio nominacije za Oskara u dve kategorije. A poslednje dve godine imamo i Gorana Stolevskog.

Ovaj makedonski (po rođenju) i australijski (po obrazovanju) režiser mlađe generacije, nakon pregršt kratkih filmova, početkom prošle godine debitovao je u dugom metru.

U „You Won‘t Be Alone“, spojio je telesni i folklorni horor i mračnu fantazijsku dramu, internacionalnu glumačku postavu i „malikovsku“ meditativnu montažu, u okviru koje atmosfera odnosi prevagu nad fragmentiranim narativom. Iste godine predstavio se i romantičnom kvir dramom o odrastanju „Of an Age“ koja je postigla globalnu (i najvažnije, američku) distribuciju, ali nije imala većeg uspeha na festivalima.

Ove godine svetsku premijeru na festivalu u Veneciji dočekao je i treći film Stolevskog, „Housekeeping for Beginners“.

Osvojio je „Kvir lava“, a u međuvremenu je osigurao makedonsku nacionalnu nominaciju za Oskara, kao i nominaciju Evropske filmske

Režija: Goran Stolevski Uloge: Anamarija Marinka, Vladimir Tintor, Alina Šerban, Samson Selim TRAJANJE: 107 min

deadline.com

CELULOID

A

7

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Lažni brak u centru radnje trećeg filma zanimljivog makedonskog autora

Housekeeping for Beginners

akademije za najbolji univerzitetski film. Mi smo ga pogledali u takmičarskom programu Zagreb film festivala.

U centru zbivanja imamo jednu vrlo atipičnu zajednicu. U istoj kući kao cimeri žive socijalna radnica Dita (rumunska glumica Anamarija Marinka, stara veštica u „You Won‘t Be Alone“) i noćni čuvar u klinici Toni (Vladimir Tintor). Oboje su istopolnog usmerenja, pa je Dita u kuću uselila partnerku Suadu (Alina Šerban) i njene dve kćeri, tinejdžerku Vanesu (Mia Mustafa) i mlađu Miu (Džada Selim), a Toni novog partnera Alija (Samson Selim), takođe tinejdžera. I Suada, i njene kćeri, i Ali su Romi iz naselja Šutka, što nije čisto statistička informacija.

Njihov dom takođe funkcioniše i kao svojevrsna sigurna kuća za trio mladih lezbejki koje nemaju gde i nemaju kome da se obrate osim Diti. Čini se kao da je Ali bio karika koja je falila da bi ova komuna profunkcionisala u potpunosti, ali nova promena pokreće nimalo naivan zaplet. Naime, kako je Suada dobila dijagno-

zu raka pankreasa, zavetovala je Ditu da posle njene smrti brine o njihovim kćerima.

Usvajanje, međutim, ne može da se izvede tek tako, pa plan uključuje falsifikovanje dokumenata sa Tonijem kao Vanesinim ocem, te fiktivni brak Dite i Tonija kako bi legalno postali staratelji. Pritom, Toni nije baš oduševljen planom, a Vanesa koja se jedva nosi sa majčinom smrću otvoreno ga sabotira, tražeći izlaz u braku sa zauzetim momkom koji joj se sviđa, i u kombinacijama sa svojom familijom iz Šutke...

Fiktivni brak čest je lajtmotiv komedija, ali „Housekeeping for Beginners“ to uglavnom nije, niti pokušava da bude.

Drugi problem je to što cela postavka kuće i ad-hok proširene familije/grupe za podršku takođe deluje kao nešto „dignuto“ iz žanra „sitkoma“, a usput ostaje i neobjašnjeno kako je do te situacije došlo.

To pomalo čak i umanjuje kredibilitet celom filmu i motivaciji autora da se pozabavi vrlo važnim stvarima i problemima koji i te kako „boje“ makedonsko društvo, od preovlađujuće homofobije i rasizma, do još

nerazrešenih međunacionalnih tenzija. Opet, sve to nagomilano pomalo deluje kao sprdnja političke korektnosti (ili politički korektno složena sprdnja) usmerena pre svega na međunarodne festivale i nagrade, nego na neku organsku filmsku publiku. „Housekeeping for Beginners“, međutim, nije bez kvaliteta koje je Stolevski demonstrirao i u ranijim filmovima. To se pre svega odnosi na njegov rad sa glumcima, kako onim internacionalnim i već etabliranim, poput Marinke i Šerban (potonja uspeva da ostavi trajni trag sa vrlo ograničenim vremenom na ekranu); tako i sa regionalnim (Tintor je odličan kao nesigurni i agresivni Toni, a u manjim ulogama pojavljuju se i Sara Klimoska i Rozafa Čelaj), ali i sa naturščicima koji deluju kao potencijalna velika glumačka otkrića.

Pod režiserskom palicom Stolevskog, njihova dinamika deluje uverljivo, a film zbog toga emituje iskrene emocije, zbog čega postaje i ostaje vredan gledanja.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3/5

8

Četvrtak, 16. novembar 2023.

ZERKALO Piše:

Marija Ivanović-Nikičević

J

edno od najboljih mjesta na koja u posljednje vrijeme možete svratiti po čašicu svježe filmske (anti)preporuke postao je, vjerovali ili ne, Fejsbuk profil Pola Šredera. Sa njegovim statusima, dvije stvari su sigurne. Prvo, ne postoji niti jedan filmski majstor njegovog kalibra koji tako otvoreno i bez ikakve zadrške piše o filmovima kolega. I drugo, slagali se sa Šrederovim mišljenjem ili ne, njegova razmišljanja o filmovima uvijek su interesantna i otvaraju još širi prostor za raspravu o kinematografiji.

Sve ovo vam pričamo, naravno, zbog toga što je Šreder nedavno pogledao i „The Killer“ i dao manje-više precizan komentar u vezi sa dugo iščekivanim trilerom velemajstora žanra, Dejvida Finčera. Nazvao ga je „masterklasom iz filmskog stila“, ali i nečim što savršeno opisuje i jedna fraza iz Teksasa. Ta fraza glasi: „All hat, and no cattle“, odnosno – mnogo priče, malo akcije. Uz još jedan mali dodatak, da je bezimeni lik plaćenog ubice kojeg igra Majkl Fasbender, „Chatty Kathy of hit men“.

Sve što je Šreder napisao pije vodu, ali je ipak samo vrh ledenog finčerovskog brijega po imenu „The Killer“. Malo je reći da je triler, premijerno prikazan u Veneciji, za koji sami Finčer tvrdi da je osmišljen i snimljen kao „B“ film, vrlo čudan. I staromodan i svjež, i jednostavan i rizičan, i kriptičan i otvoren kao knjiga. Samim tim, savršen je materijal za debatu, ako ne i za svađanje sa samim sobom, i na prvo i na svako drugo gledanje.

Atipičan nihilista

Film otvara monolog, koji će potrajati čitavih 15 minuta i koji vam odmah stavlja do znanja da je glavni protagonista još jedan (a)tipičan Finčerov nihilista. Njegov solilokvij pun je ciničnih, hladnih, pretjerano cerebralnih opservacija u vezi sa poslom kojim se bavi, ali i o cjelokupnom ustrojstvu civilizacije i čovjekove prirode, od pamtivijeka.

Mnogo stila i malo suštine u Finče

Obučen da u

Rodiš se, živiš, umreš. Čovjek je čovjeku vuk. Samo najjači opstaju. Ubij da te ne ubiju. Ne vjeruj nikome. Empatija nije dozvoljena; empatija je slabost; slabost je ranjivost. Naš bezimeni (anti)heroj, izgovarajući ove rečenice (zbog kojih je Bred Pit i odbio glavnu ulogu smatrajući je previše nihilističkom), radi jogu, pa citira Mornara Popaja („To sam što sam.“); pa objašnjava zbog čega je uvijek obučen kao njemački turista; pa sluša The Smiths i sjetno se prisjeća dobrih starih vremena kada nije ubijao sa tolike daljine, nego je imao pravo da bude kreativan, pa i da nekoga postepeno otruje ili „lijepo i tiho udavi“...

I sve je to vrlo interesantno, uprkos opštim mjestima i repetitivnosti. Jer, hitmenov monolog otvoren je simboličnom rečenicom: „Ako ne možete da podnesete dosadu, nemojte da se bavite ovim poslom.“ S obzirom na to da znate da imate posla sa Finčerom, jasno vam je da su u nastavku neizbježni momenti monotonije (ili „monotonije“) da bi se, naravno, potcrtala ta uvodna poenta. To da su plaćene ubice žestoko glamurizovane na velikom platnu, te da su proces njihovog rada i tipologija ličnosti drugačiji u realnosti.

Dok Finčerov ubica, dok njegov „Chatty Kathy of hit men“, priča i priča i priča, režiser i njegova ekipa rade fantastičan posao.

Trent Reznor i Atikus Ros, uigrani tandem koji je već pokupio dva Oskara, nabija tenziju fantastičnom originalnom muzikom, koju mnogo puta i većinom na pravim mjestima (da bi se humanizovala gotovo robotizovana mašina za ubijanje), sijeku pjesme melanholičnog mizantropa Morisija i The Smiths.

Montaža Kirka Bastera, fotografija Erika Meseršmita (zasluženi zlatni kip za Finčerov dozlaboga potcijenjeni i neshvaćeni „Mank“, 2020) i dizajn produkcije Donalda Grejem Burta – podižu napetost, iščekivanje i klaustrofobiju na još veći nivo. I, naravno, majstorski

spremaju teren za ono što Finčer planira da uradi: da sve ono što naš ubica sa sigurnošću o sebi govori - razbije i potkopa, pretvarajući ga u nepouzdanog pripovjedača sopstvene priče.

Crvene lampice

Da je scenario Endrua Kevina Valkera (Finčerov masterpis „Seven“, 1995), rađen po francuskoj grafičkoj noveli „Le Tueur“ Aleksis Nolona i Lik Žakamona, adaptirao neko drugi – mnogi bi detalji u „The Killer“ izgledali kao logičke rupe. No, Finčer je ipak preveliki tehnički „čistunac“, autor sa gotovo opsesivno-kompulsivnim poremećajem.

Njegove „logičke rupe“ moraju da imaju smisla, pa je i jedan dio uzbuđenja u vezi s ovim filmom upravo u njegovom traženju kada takvi momenti naiđu.

Recimo, kad ukapirate da bezimeni hitmen, tokom putovanja koristi pasoše za lažiranim imenima, pozajmljenim većinom iz sitkoma („Cheers“) ili istorije (Tomas Džeferson). Želi li on to da bude uhvaćen? Ili je to još jedna demonstracija nihilizma i uvjerenja da su ljudi toliko glupi, da ne mogu da ga provale ni dok stoji ispred njih i bode ih prstom u oči?

Takvi detalji, uključujući i garderober pomenutog „njemačkog turiste“ (ma, stvoren za „modnu policiju“), sa kojim je kostimografkinja Kejt Adams uradila odličan posao, istovremeno i potvrđuju i negiraju ličnost i sliku sebe koju Fasbenderov lik pokušava da nam proda.

U njegovom slučaju, čuveno dressed to kill dobija dodatak; namjerno postaje „obučen da ubije... ali u pojam“.

On je hladan kao špricer, ali ipak povlači i neke ne tako ledene poteze; on je mašina za ubijanje, ali ipak kiksa; on je neko kome države i bogovi ništa ne znače, ali jedna žena mu, ipak, znači.

I tako, iako pokušava da se proda kao sasvim originalan i poseban hitmenski hladnokožac; iako je suprotnost svega što je kul;

iako mu fali elegancije Džejmsa Bonda ili dramatičnosti Džona Vika, naš The Killer u praksi, u srži, ipak pokazuje da je isti. Da i on ima „tačku bez povratka“, trenutak kada se pale crvene lampice, nagon da učini nešto toliko nelogično i nenihilističko kao što je osveta. Ukratko, da je ispod sveg tog verbalnog ništavila koje tako raspoloženo servira, i on samo ljudsko biće.

Bondova suprotnost

Cijela magija i prokletstvo „Finčerovog dodira“, čak i u momentima kada više ne možete da podnesete katkad prenaporno pripovijedanje i valjanje opštih mjesta (koja bi sigurno bila daleko nepodnošljivija bez fenomenalnog Fasbendera), leži u tome što je film, u vizuelnom smislu, toliko uglađen i zategnut, da ne možete da odvratite pogled.

Masterklas u filmskom stilu, dapače. Toliki, da postoje momenti kada pomsilite da se Finčer tu, zapravo, sprda i da samo hoće da vidi dokle može da ide peglajući jedno savršeno, ali ipak prazno odijelo. Ili da je, jednostavno, sa likom koji skače sa lokacije na lokaciju, od Pariza, preko Dominikanske Republike, do Njujorka i Čikaga, odlučio da snimi „B“ film o agentu 007, totalni antibondovski triler, suštu suprotnost svega što volimo/mrzimo u vezi s ovom franšizom.

Pa dobro, reći ćete, što je tu problem, zašto je Šreder ipak na pravom tragu kada tvrdi da je u ovoj finčerovskoj jednačini stil, ipak, pojeo suštinu? Pa, u tome što je „The Killer“, uprkos tome što je zanimljiviji od 90 odsto trilera koje smo gledali ove i prethodnih godina, ipak previše produkt filmskog inženjeringa.

Toliko je proračunat, da postaje sterilan. I toliko vam godi što vam sve vjeruje i ne potcjenjuje vam inteligenciju, da ne možete da se ne osjetite neiznevjereno u finišu, u kojem pakuje takav antiklimaks, da vam taman dođe da ubacite ubicine iPod slušalice u uši, pustite The Smiths i upucate televizor.

Četvrtak, 16. novembar 2023.

9

erovom trileru „The Killer“ sa Majklom Fasbenderom

ubije... u pojam

Cijela magija i prokletstvo „finčerovskog dodira“, čak i u momentima kada više ne možete da slušate beskrajne monologe protagoniste, leži u tome što je film toliko perfektan u vizuelnom smislu, da ne možete da odvratite pogled

theposterdb.com

Ako stavimo sasvim prepoznatljivi finčerovski stil po strani (uz poseban naklon momentima punokrvne akcije poput one žestoke, produžene vinjete obračuna sa Zvijeri na Floridi, ili sjajne epizode Tilde Svinton), „The Killer“, u suštini, ipak više liči na neki filmski eksperiment vječitog i hiperproduktivnog kockara Stivena Soderberga.

Sa njegovim filmovima, zbog rizika koje preduzima i majstorskog tehničkog umijeća, svaki film, ma koliko nesavršen bio, nalik je avanturi. No, kad dođe sami kraj i otkriju se sve karte, u mnogim slučajevima ostane mnogo više razloga za razočarani uzdah, nego za oduševljenje.

Pogrešna koka

Da se, na koncu, vratimo kod onoga od koga smo i krenuli.

Kada govorimo o stilizovanom, elegantnom, ekonomično i maestralno spakovanom nihilizmu u trilerima o ubicama, uvijek ćemo na umu imati filmove poput Šrederovog „The Card Counter“ (2021). E, to je za nas stil, plus suština. Suština koja razara, jede, progoni, upozorava, melje, govori sve ili skoro sve što treba da znamo o ljudskom biću i njegovoj sudbini.

Kod „The Killer“ suštine ima, svakako, ali ipak nedovoljno.

Finčer se ovog puta pokazao većim i proračunatijim „ubicom“ od sopstvenog protagoniste. I nije da tu gotovo matematičku preciznost kod njega ne volimo, naprotiv. Obožavamo je... Samo, obično rezultat bude mnogo dublji, humaniji i, da ironija bude veća, filozofičniji.

Tako da, uz sve poštovanje prema viziji, ipak je teško pobjeći od utiska da je Netfliks uložio pare u pogrešnu koku. I da bi bilo bolje da je, umjesto „The Killer“, iskeširao lovu za treću sezonu Finčerove otkazane serije „Mindhunter“. E, za onu genijalštinu, za onakav spoj stila i suštine – ni Šreder ne bi mogao da kaže „all hat, and no action“.

Ocjena: 6/10

REŽIJA: Dejvid Finčer ULOGE: Majkl Fasbender, Čarls Parnel, Arlis Hauard, Tilda Svinton TRAJANJE: 119 min

Majkl Fasbender, perfektan izbor za nihilističkog hitmena

10

Četvrtak, 16. novembar 2023.

CELULOID

imdb.com

Endru Skot i Pol Meska

Endru Skot i Pol Meskal u još jednoj sjajnoj Hejgovoj priči o ljubavi

Emocije kakve se rijetko gledaju na filmu Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

E

ndru Hejg ima „ono nešto“, neku mudrost i razumevanje za filmski lik i glumca, za čoveka i za ljubav. Ovo poslednje nikako ne bi trebalo zanemarivati. Jer, upravo ljubav, u potpuno različitim ključevima, prisutna je u svim filmovima ovog britanskog autora.

U malo gledanom prvencu „Greek Pete“ (2009), to je

transakciona iluzija ljubavi. U filmu sa kojim je privukao širu pažnju, „Weekend“ (2011), to je iznenadna strastvena ljubav dvojice gej mladića.

Dvije ljubavi

U najzrelijem i najuspelijem filmu „45 Years“ (2015) sa Šarlotom Rempling i Tomom Kortnijem, tu su čak dve ljubavi jednog starijeg čoveka: jedna prema dugogodišnjoj supruzi i jedna prema nikada prežaljenoj bivšoj devojci koja je poginula, obe istovremeno i mlade i stare, svaka na svoj način.

I u predominantno socijalnoj drami s elementima filma ceste „Lean on Pete“ (2017) imamo ljubav kao pokretačku silu.

Prijateljsku, gotovo familijarnu ljubav koju siromašni dečak, koji nikada nije imao sreće, oseća prema naslovnom, isluženom trkačkom konju kojeg želi da sačuva od crne sudbine klanice u Meksiku.

Dve povezane ljubavi, ona ko-

ju osećamo prema roditeljima i ona strastvena prema partnerima, nalaze se u centru Hejgove nove drame „All of Us Strangers“, koji smo pogledali u programu „Velikih pet“ na Zagreb film festivalu. Ako, međutim, uzmemo u obzir da je ovo i adaptacija i rekontekstualizacija romana „Stranci“ japanskog pisca Taiči Jamade, možemo shvatiti da Hejg ovog

11

Četvrtak, 16. novembar 2023.

imdb.com

al u drami „All of Us Strangers“ Endrua Hejga

Džejmi Bel i Kler Foj zaduženi za čudnjikave uloge pokojnih roditelja

Riješene inhibicije

Naš protagonista je Adam (Endru Skot, najpoznatiji kao Morijarti u seriji „Sherlock“ i Hot Priest u „Fleabag“), filmski scenarista „zaglavljen“ na projektu koji je inspirisan njegovim roditeljima koji su poginuli kada mu je bilo samo 12 godina. Rad na scenariju mu baš i ne ide, sklon je prokrastinaciji, a ni lokacija sablasno praznog solitera u kojem živi ne pomaže mnogo, baš kao što mu ne pomaže ni ubacivanje u „štimung“ na silu slušanjem ploča sa muzikom iz osamdesetih.

Kada jednog dana Adam jedini odreaguje na zvono za požar koje se uključilo iz čista mira, primetiće pogled jednog od retkih komšija, Harija (Pol Meskal koji se ulogom u seriji „Normal People“ i filmu „Aftersun“ (Šarlot Vels, 2022) uvrstio na listu glumaca čiji rad valja pratiti). Kada mu se Hari iste večeri pojavi na vratima, Adam će ga isprva uljudno odbiti, ali će se postepeno zagrejavati za njega. I njih dvojica će započeti vezu koja će inače usamljenom Adamu pomoći da se otvori i reši nekih od inhibicija.

Paralelno, Adam će početi da odlazi u dom svog detinjstva, izvan grada, a što je najčudnije, tamo će ga čekati njegovi pokojni roditelji. Otac (Džejmi Bel) i majka (Kler Foj) de-

Ponovo imamo za Hejga tipično detaljne i duboke likove koje, i prije i poslije filma, možemo zamisliti kao punopravna ljudska bića, a imamo i nesvakidašnje predane glumce koji daju sve od sebe i ostvaruju najbolje uloge karijere luju mlađe od njega, što je interesantan i logičan koncept budući da su bili mlađi od sadašnjeg Adama u trenutku pogibije, ali ogledala u kući koja je ostala u osamdesetima daće nam sliku dvanaestogodišnjeg, još nesigurnog Adama.

Odrasli će, pak, pokušati da sa roditeljima razreši neke stvari koje su ga mučile kroz veći deo, ili čak kroz ceo život. Ljubav je tu i nesporna je, ali ona sama za sebe nije dovoljna i ne može zameniti rad na odnosu, razumevanje, podršku, molbu za oprost, pa čak ni priliku za poslednje pozdrave.

Zbrzano rješenje

Ezoterija ovog tipa je Hejgu bila prilično nesvojstvena, i

to uzima svoj danak. Autoru je, pak, potrebno malo vremena na početku da uspostavi taj „svet“ i pravila koja u njemu važe. Jednom kada mu to uspe, „All of Us Strangers“ postaje prilično impresivno filmsko delo koje vezuje pažnju gledalaca i ne popušta do samog kraja. Finiš se, doduše, čini pomalo zbrzanim i preteranim, odnosno na tragu nekih drugih filmova iz žanrova fantastičnih drama i mekih horora.

Stoga, naslov na koji se najviše poziva zato ne bi trebalo pominjati u strahu od „spojlera“, već samo primetiti da to možda i nije bilo najsrećnije rešenje.

Međutim, do tada „All of Us Strangers“ nudi sasvim doKaren Robinson/The Observer

puta napušta realistični ključ kojeg se do sada držao, pa sada porodičnu i romantičnu dramu spaja sa fantazijom, pa čak i sa mekim hororom.

Britanski režiser koji ima „ono nešto“

voljno materijala za uživanje.

Tu se pre svega radi o dubokim, snažnim i potpuno životnim emocijama kakve na filmu ne gledamo često. Zatim, radi se o raznim detaljima kojima Hejg posvećuje punu pažnju i koji su značajni i za radnju, i za likove, i za celo okruženje, a naposletku i kao kanali komunikacije nečega prema gledaocima.

Nadalje, tu imamo za Hejga tipično detaljne i duboke likove koje i pre i posle filma možemo zamisliti kao punopravna ljudska bića, a imamo i nesvakidašnje raspoložene glumce koji daju sve od sebe, u procesu ostvarujući ponajbolje uloge u karijerama. Na kraju, imamo i raznolik, a opet savršeno promišljen i, na kraju krajeva, logičan vizuelni identitet filma kojim se, uz dodatne auditivne začine, kako u smislu muzike, tako i kroz dizajn zvuka, „cementira“ utisak gledaocima.

Taj utisak možda nije uvek najlakše izreći i možda on sam zahteva još dodatnog vremena da se slegne, ali to film ne čini ništa gorim. Zapravo, čak mu ni neki očiti nedostaci nisu diskvalifikaciona mana, već inherentna karakteristika prirodnog i retkog dragulja, što „All of Us Strangers“ zapravo i jeste, kao film.

Ocjena: 4.3/5

12

Četvrtak, 16. novembar 2023.

SERIJE

Ovo je i dalje prelijepo servirana zakuska od koje vam, s vremena na vrijeme, može krenuti i voda na usta.

No, toliko je vremena posvećeno sporednim likovima, da se Džulija, u pojedinim momentima, gubi. Šteta je što je nema više

N

ama „preko bare“ ime Džulije Čajld možda ne znači mnogo, ali Amerikancima znači, i te kako. Najšira publika, pak, čula je za američku televizijsku i kulinarsku ikonu, pionirku koja je udružila ova dva polja u emisiji „The French Chef“, najviše zahvaljujući Meril Strip. Za tumačenje Džulije Čajld u slatkastom filmu „Julie and Julia“ (Nora Efron, 2009), jedna od najvoljenijih glumica svih vremena nagrađena je Zlatnim globusom.

Sve dok televizija HBO 2022. nije lansirala seriju „Julia“, ta filmska izvedba važila je za najsočniju igranu verziju harizmatične gospođe Čajld. A onda... Onda je pred svijet, sa Džulijinim jarkim crvenim karminom, ufrčkanom frizurom, keceljom na cvjetiće i prepoznatljivim, „potpisnim“ povišenim, piskavim glasom, izašla Sara Lankašir. I nevjerovali ili da, Merilina verzija čuvene Džulije, po ljepoti, harizmi i upečatljivosti izvedbe – pala je na daleko, daleko drugo mjesto.

Prelomljena epoha

Za to što je Čajld u HBO dramediji „Julia“ ispala „najbolja verzija sebe“, ipak, nije „kriva“ samo Lankašir, briljantna i ovdje i u svom najpoznatijem projektu, sjajnoj britanskoj krimi-seriji „Happy Valley“. Ogroman dio krivice za to, pak, snosi i kreator,

Julia

Prvi pogled na cijelu drugu sezonu

koscenarista i koproducent Danijel Goldfarb, koji nas je i prethodno zadužio koproducirajući još jednu sjajnu dramediju o hipertalentovanoj i megašarmantnoj dami „većoj od života“, Amazonovu seriju „The Marvelous Mrs. Maisel“.

U projektu „Julia“, Goldfarb je glavnoj junakinji prišao prizemljeno i „spuštene lopte“, trudeći se da zaviri u realnu osobu i ženu od krvi i mesa na koju kao da su prethodni autori, baveći se njenim likom i djelom, zaboravljali. I prečesto su je opasno približavali granici karikature.

E, Sara Lankašir u prvoj sezoni ne samo što je ulovila šarm i radost života koje je Džulija Čajld emitovala sa televizijskih ekrana, nego je uspjela da dočara i mnoge široj javnosti nevidljive „unutrašnje turbine“ koje su je pokretale i uvijek držale makar dva koraka ispred ostatka svijeta. A paralelno, Goldfarb se potrudio, kao i u slučaju gospođe Mejzel, da kroz ličnu priču svoje heroine prelomi i prikaže čitavu jednu epohu. Konkretno, šezdesete godine prošlog vijeka, spakovane i rekreirane sa nevjerovatnom posvećenošću detaljima, od scenografije i kostima, do glavnih dilema, problema i karakterističnih, prelomnih istorijskih tema.

Tako da, iako je prva sezona imala malo praznog hoda i možda ne tako uvjerljivih sporednih likova, „Julia“ je ostala jedna od interesantnijih novih serija iz 2022. i, što je najvažnije, nagovijestila nam je da je tu ostalo još manevarskog prostora za rast.

Sočno pretrp glavno

Francuska konekcija

U drugoj sezoni i novih osam epizoda (45 min), od kojih tri baš danas stižu u ponudu strimig servisa HBO Max, Goldfarb je tek donekle uspio da ga iskoristi. No, iako serija i u nastavku pati od istih mana iz prve sezone, te iako se kao glavna nova falinka nameće činjenica da se priča toliko razgranala, da su ostali likovi na momente uspjeli i da izguraju Džuliju iz prvog plana – „Julia“ je i dalje sočno parče televizije. Ono koje se ne odbija. I poslije kojeg, iako vam je stomak pun, želite još.

Nakon što je feministička ikona Beti Fridan poljuljala Džulijino samopouzdanje i svrhu u finišu prve sezone, naša kulinarska zvijezda spakovala je kofere i otputovala u Francusku. Pravo kod Simone „Simke“ Bek (Isabela Roselini), koautorke zajedničkog hit-kuvara „The French Chef“, sa kojom je odlučila da istraži nove ideje i potraži inspiraciju za drugu sezonu emisije.

Sara Lankašir, perfektna kao harizmatična TV ikona Džulija Čajld

13

Četvrtak, 16. novembar 2023.

o, ali pano o jelo

theposterdb.com

kulinarske dramedije, čije tri epizode danas stižu na HBO Max Ta 72 dana u Francuskoj, sa sve Džulijom i Simkom koje voze bicikla sa bagetima koji im vire iz korpi, udahnuli su seriji prelijepu atmosferu i „leteći start“. I, naravno, otvorila su prostor da s Isabelinom urnebesno ozbiljnom junakinjom, koja je u prvoj sezoni bila samo epizodni lik, provedemo mnogo više vremena, umirući od smijeha njenoj nemogućnosti da prihvati Džulijine improvizacije, „življenje u trenutku“ i ostale „koještarije“.

Sa Džulijom je u Pariz pošao i Pol (sjajni, savršeno pogođeni Dejvid Hajd Pirs), njen suprug sa kojim je izgradila prijateljstvo, bliskost i odnos koji je apsolutno bio i ostao žila kucavica prve sezone. I u nastavku su ostali najjača karika velikog ansambla, koji je proširen što uvođenjem novih likova i priča, što dodjeljivanjem osvježenih narativnih podrukavaca starim znancima.

Izmaštani element

Već poznati likovi, nažalost, nijesu jednako dobro prošli sa preraspodjelom novih zadataka. Recimo, Džulijina najbolja drugarica i urednica kuvara Avis Devoto (Bibi Njuvirt), koja nam je u interakciji sa njom i Polom donijela neke od najuspjelijih scena u prvoj sezoni, preusmjerena je baš kako valja i trebuje. Tako da, i u nastavku, sa novom romansom koja je istovremeno i slatka, i politična, i filozofska, nastavila je da daje maksimalno gorivo serijalu.

Nešto ni iole slično, pak, ne može se reći za Rasa Moraša (Fren Kranc), režisera i producenta Džulijine emisije, koji je naprasno odlučio da mu je potrebna promjena i zaletio se da snima dokumentarce o ratu u Vijetnamu. No, dobro, makar je kao zamjena upala Rejčel Blum (Elejn Levič iz serije „Crazy Ex-Girlfriend“), omanja čudakinja koja je izgradila sasvim okej dinamiku sa Džulijom pritiskajući joj dugmiće tokom snimanja novih epizoda emisije. Što se ostalih starih likova tiče, ništa dobro ne može se reći ni u vezi sa Džudit Džons (Fiona Glaskot) i Blenč Nopf (Džudit Lajt), dvije dame u izdavaštvu čiji lični odnosi i poslovni izazovi u drugoj sezoni djeluju kao da su nakalemljeni iz neke druge serije i svijeta. A opet, najdosadniji i najmanje uvjerljiv lik ostala je Alis (Britani Bredford), čiju je priču o proboju u muškocentričnom svijetu televizije teško prodati bilo kome, budući govorimo o periodu kada se ni mnoge bijele, a kamoli afroameričke žene nijesu mogle primaći svijetu TV produkcije.

Tako da, ne čudi ni to što je njena ju-

nakinja jedna od rijetkih fiktivnih koje su ubačene u priču. Naravno da je, shodno periodu, sa pravom Džulijom Čajld radila žena bijele kože.

Ako je u prvoj sezoni Alisin lik gurao prst u oko zbog toga što je sva priča oko crne žene u bijelom svijetu djelovala usiljeno i nakalemljeno (pa samim tim tako izgleda i socijalno angažovana „oštrica“ serijala), u nastavku i dalje važi isti problem, ali javlja se i još jedan novi. I Alis i ostali sporedni likovi, bili uvjerljivi ili ne, počinju da smetaju jer uzimaju dragocjeno vrijeme od one zbog koje smo, na koncu, i došli. Od Džulije Čajld.

Švedski sto

Džulija u izvedbi Sare Lankašir definitivno je glavno jelo koje čekate dok gledate seriju, a u drugoj sezoni Goldfarb je pripremio toliko predjela, priloga, dezerata i pratećih zakuski, da najbitnije nikako da dođe na red. Čak i kada dođe, brzo nestane, pa imate utisak da vam je konobar odnio tanjir usred jela, sa sve viljuškom podignutom u vazduhu. I to je šteta; i to je znak da kreator nije efektno izmiksao sastojke dok je radio ono što zaista i treba da se radi tokom građenja druge sezone... Dok je produbljivao priče sporednih likova i polako podizao glavnu narativnu liniju na veći nivo.

U cijeloj toj priči o „podizanju uloga“ najgore je to što likovi koji okružuju Džuliju uopšte nijesu neinteresantni, naprotiv. Problem je u tome što je ona, ipak, mnogo vibrantnija od njih.

Samim tim, koliko god bili zanimljivi, teško je oteti se utisku da serija pada čak i kada ne pada; čak i kada ostatak ansambla drži nivo... Pa i onda kada Goldfarb vrlo lijepo raspliće istorijsko klupko i razlaže mozaik važnih istorijskih događaja iz tog perioda, od rata u Vijetnamu, do uspona pokreta za ljudska prava i rastuće uloge televizije u Sjedinjenim Državama.

Da ne shvatite pogrešno: „Julia“ je i dalje ukusno, sočno, prelijepo servirano jelo od kojeg vam, s vremena na vrijeme, može krenuti i voda na usta. U scenama kada je hrana u kadru, i bukvalno. No, žali bože što je Goldfarb uz vrlo sočno glavno jelo nadžidžao toliko nepotrebnih priloga i začina. Izgubi se Džulija na momente u svemu tome, poželite da je ima mnogo više.

Ipak je ona so bez koje ostatak zakuske možda nije sasvim bljutav i bezukusan, ali zasigurno jeste manje ukusan.

I više nalik švedskom stolu, nego veličanstvenom jelu po recepturi Džulije Čajld. M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3/5

Met Bomer i Džonatan Bejli, glumački par sa savršenom hemijom theposterdb.com

14

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Nedodirljivi iza navučenih zavjesa

15

Četvrtak, 16. novembar 2023.

llow Erotska drama blago ušećereno, ali smjelo e F SERIJE rs oslikava LGBT borbu u Americi 20. vijeka Travele

S

igmund Frojd bi kao omiljenu seriju sa svih striming platformi sigurno naveo „Fellow Travelers“. Kako bi mu se samo obrva izvila u jedan veliki znak pitanja, kad u uvodnom dijelu mini-serije jedan nadureni stidljivko bubne pred kočopernim i gizdavim ljubavnikom: „Jesi li to došao po oproštaj?“...

Tu već znate da ste duboko na terenu, ma u živom pijesku krivice; da je ona pogonsko gorivo mini-serije koja u svijetu elitne TV produkcije ruši barijeru zvanu: eksplicitni gej seks.

Sizifovski teret

Nije „Fellow Travelers“ znakovita serija zato što pečatno i iz epizode u epizodu, publici na tacni servira to, tu, njihovo, iz njihova četiri zida - a pred našim očima. Nije ni zbog toga što relativno uvjerljivo, iako ušećereno i romantičarski, protrčava krivudavom stazom američke borbe za queer prava od ranih pedesetih do kraja osamdesetih. Ne, od svega bitnije je to što hvata i servira nešto što moderna elitna produkcija ne umije i ne smije: dinamiku para koji, pored očigledne hemije, zaljubljenosti, romanse – istovremeno ima i otkačenu, kinky konekciju u dobro zgužvanoj postelji.

Manje je čak u ovoj priči bitno to, što je tu riječ o homoseksualcima. Najbolje što serija čini jeste jedno temeljno istraživanje – da li i u kojoj mjeri jedna (sasvim erotska) privlačnost zavisi od osjećaja krivice. I toga, da dvoje ljudi gledaju jedno drugo sa sviješću da čine nešto zabranjeno. I što uopšte ostaje iza njih, kada se ta krivica konačno odstrani, kao sizifovski teret... Nevezano čak i za dinamiku para: u kojoj mjeri nas neka krivica, ili neka žudnja iz nje istekla, karakterno definiše.

A ovoj dvojici tipova karaktera ne manjka – daleko od toga. Houk Fuler (Met Bomer) ima auru cinične prznice koju niko i ništa ne može pomjeriti, na način na koji to nose neki beznadežni narcisi. Službenik je Stejt dipartmenta i bitna fa-

U ovoj mini-seriji, koja uskoro stiže na platformu SkyShowtime, seks evoluira i uvijek je u službi narativa.

Priča nam priču i, u suštini, oslikava kako se glavni (anti) junaci karakterno transformišu ca u Vašingtonu sa početka pedesetih; ratni heroj koji sebi, pa drugima dokazuje da može sve. Pa i to, da u krevet odvuče svakog ljepotana vašingtonske noći – a da ostane ispod radara svih moralista, cenzora i policije u Americi makartijevske ere. I naravno, emotivno neokrznut... Ili, makar do momenta kad u njegov život uleti sva nježnost i pravičnost Tima (Džonatan Bejli), katoličkog mladića sa gomilom ideala - koji u Vašingtonu traži šansu upravo u Makartijevoj administraciji.

Otprilike je jasno u kom smjeru ta priča mora da ide: kovitlac i vrtlog hemije za dva lika koji ne znaju što ih je snašlo.

Za jednog strah od emotivnog predavanja, a za drugog goli užas, da čini nešto devijantno, od svih njegovih i od velikog Boga prezreno.

Lakonska muškarčina

Najgore u mini-seriji je to što, u osam jednočasovnih epizoda, koje smo ekskluzivno dobili od striming servisa SkyShowtime, narativ zabranjene ljubavi okreće po pravilima sapunice, i to sve više kako odmiče. I to ne može da zabašuri ili maskira vizuelna igra visoke produkcije koja je zaista na izuzetnom nivou; pa ni znalački ples kroz česte promjene i skokove vremenske perspektive, niz američku liniju druge polovine 20. vijeka, i natrag.

Jednostavno, kako epizode odmiču, sve više ključna dinamika radnje postaje repetitivna – između požude, durenja i nepovjerenja, nesigurnosti i činjenice da jedan od drugog sve više zavise – centralni likovi se rastaju, pa vraćaju jedan drugom, pa opet rastaju, pa... Sve do, naravno, momenta kad se u veliku igru šunjalice ubaci i nešto tako strašno i realno kao što je AIDS; a jedan od dvojice (pogađate koji) nakon decenija skrivanja ko-

načno stane pred ogledalo, pa i sebi i drugima kaže što tačno jeste, a što nije.

Met Bomer apsolutno je fantastičan: glumac bi, realno, već bio mnogo bitna holivudska faca i globalni seks simbol – da od početka karijere otvoreno ne iskazuje da je homoseksualac (što, opet, mnogo govori i o našem vremenu). Njegov Hok je otprilike gej verzija Dona Drejpera iz „Mad Men“; lakonska je i uvjerljiva muškarčina koja je svoje pravo na američki san zaslužila svakim danom u administraciji, u porodici, u komšiluku, na bojištu... Osim što, eto, u pauzama življenja „modernog američkog Supermena“ nekim ljepotanima u krevetu šapuće „da su njegovi dječaci“, a potom im ujutro ‘ladno pokaže đe su vrata.

E, takav tip je, naravno, žestoko istraumiran, ima nezalječivo komplikovan odnos s ocem – i, naravno, imaće još komplikovaniji odnos sa sinom. Bejlijev Tim mu tu dođe kao savršeno različit lik koji se ne plaši ranjivosti. Naravno, sve dok je sa njim.

Uzavrela hemija

Seks u seriji evoluira, uvijek je i apsolutno u službi narativa, priča nam priču i jasno ocrtava kako se naši (anti)junaci karakterno transformišu. Tako očigledna dinamika dominatora i pokorne osobe na početku, dobija ne jedan zaokret do finala u osmoj epizodi... A skoro svi događaji iz istorijskog konteksta postavljeni su tako, da im detalji i dinamika jedne komplikovane zabranjene veze apsolutno dobro služe. Tako su dva toka radnje i dvije velike teme, skoro bez izuzetka, postavljeni tako da teku paralelno na idealnoj udaljenosti.

Opet, oni „sapunjavi“ momenti ne pomažu; negdje već do pred kraj druge epizode jasno

vam je u kom smjeru producenti žele da priču vode, što je tu zadatak Tima a što Houka do samog kraja... Pa ta ljubavna vrtutma, nažalost, prečesto djeluje kao meso za popunjavanje radnje. Ne pomaže ni to što vremenski skok između pete i šeste epizode obuhvata čak 11 godina; te ljubavnike tada (u buntovnoj 1968. godini) prvi put zatičemo kao manje ubjedljive. A tornado silnih događaja velike protestne godine je tu tek zagreban. Šteta što su sporedni likovi ostali nerazrađeni, jer apsolutno je bilo prostora za to u osam sati televizije; prije svega za Houkovu suprugu Lusi, koju Alison Vilijams u nekoliko bljesaka oslikava čak i ponosito, dok naslućuje muževe tajne i stvarnu prirodu. Opet, to su i mane istoimenog romana Tomasa Malona, bestselera iz 2007. godine; a kreator serije, poznati scenarista Ron Najsvoner (proslavljen velikom filmskom queer pričom „Philadelphia“ (1993) Džonatana Dema) jeste objektivno mogao bolje „zategnuti“ mnoge dijaloge, i radnju svesti na pet ili šest epizoda.

Sve zamjerke, opet, ne potiru činjenicu da se radi o sasvim uspješnoj istorijskoj drami. I ne samo to: Bomer i Bejli su, tom pakleno uzavrelom hemijom i namjerom da u postelji otkriju više nego bilo ko ranije na američkoj televiziji, uspjeli da „Fellow Travelers“ učine svakako ne najboljom, ali ipak vrlo bitnom ovogodišnjom mini-serijom. Sve i do, naravno, očekivanog momenta kad suštinski glavni junak, već sijed, prizna: mnogo je to više od krivice, ili požude. I priča je velike i apsolutno svake LGBT borbe u američkom 20. vijeku; i velika lekcija za one, koji tu, od krivice rasterećenu slobodu, još nijesu ni izbliza dočeS. STAMENIĆ kali.

Ocjena: 3.7/5

16

Četvrtak, 16. novembar 2023.

rs The Buccanee

Eplova kostimirana theposterdb.com

SERIJE

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Ž

anr kostimirane drame doživio je takav zemljotres u svijetu serija („The Bridgerton“, „The Gilded Age“, „Dickinson“), da je postalo teško iznenaditi gledaoce nečim novim. Devojke sa novcem, moćni muškarci i stare tajne – slogan je za kojim su posegnuli kreatori projekta „The Buccaneers“ želeći da za striming servis Apple TV+ spakuju baš jednu takvu, „osvježenu“ kostimiranu seriju.

Prva sezona, podijeljena na osam epizoda, od kojih su emitovane četiri, inspirisana je nedovršenim istoimenim romanom Edit Varton (završila ga je Merion Mejnvarning), najpoznatije po djelu „The Age of Innocence“ (1920) za koji je nagrađena Pulicerom.

Sukob kultura

Raskoš bez harizme i strasti U priči o američkim djevojkama koje traže muževe u Velikoj Britaniji zanemarena istorijska vjerodostojnost

„The Buccaneers“ je priča o grupi američkih djevojaka koje vole zabavu i dolaze u London da za sebe obezbijede muževe i titule. Tako počinje sukob anglo-američke kulture i konzervativne Engleske, koji je autorka serije Katerin Džejkvejs udesila tako da pomalo nalikuje HBO dramediji „Sex and the City“, pomalo Netfliksom hitu „The Bridgerton“, a pomalo i romanu „Little Women“ Lujze Mej Alkot, kao i djelima Džejn Ostin. „Bukanirima“ su prvobitno nazivani slobodni trgovci, a potom i svi ljudi koji, na bilo koji način, tragaju za blagom i zaradom raznih vrsta. I kao takvi, bili su vrlo često romantizovani u književnosti.

Vraćajući nas u sedamdesete godine 18. vijeka i zlatno doba industrijske revolucije, u seriji „The Buccaneers“ ispričana je priča o sudbini američkih magnata i njjhovih kćerki poslatih u Englesku da se dobro udaju, da bi njihovi mirazi napunili blagajne britanske aristokratije bez novca.

Nan (Kristin Froset), Džini Sent Džordž (Imodžen Voterhaus), Končita Kloson (Ališa Bou), Mejbel (Džosi

17

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Glumice dočaravaju odnos glavnih junakinja sa toliko ljubavi, da su sve njihove suze i napadi smijeha apsolutno uvjerljivi. I to je impresivno, s obzirom na to da su dijalozi prožeti sve samim neugodama i stereotipima Tota) i Lizi Elmsvort (Obri Ibrag) su najbolje prijateljice, a njihove porodice pripadaju redu novopečenih bogataša, koje sada teže prestižu i statusu. Napadni Amerikanci otvoreno obožavaju sve englesko, dok Britanci, sa druge strane, njih smatraju nekulturnim i dekadentnim. I tu, naravno, počinje bijesni kulturni sukob britanske i američke kulture koji podiže i pokreće čitavu seriju.

Uz zabavu i romansu, s ovakvim konceptom neizbježni su i konstantne drame i kulturni sukobi. Tako se i Nan, koja je oduvijek imala utisak da živi u sjenci starije sestre Džini, nađe u centru pažnje kada sazna tajnu iz prošlosti koja bi mogla da joj okrene budućnost naglavačke. Na pomolu je i više transatlantskih transakcija u obliku brakova, ali za razliku od kreatora HBO serije „The Gilded Age“, u kojoj je pokriven isti istorijski period, autori Eplove drame ne mare za istorijsku vjerodostojnost.

Čajanka klišea

„The Buccaneers“ pomalo izgleda kao daleka rođaka poznatih istorijskih drama. Njene dame i gospoda vole da se zabavljaju u šarenim kostimima, dane provode u bašti ili se kupaju u jezeru, slušaju moderne rok pjesme umjesto klasične muzike i ne obraćaju pažnju na stroge manire plemstva.

tvtime.com

drama djeluje kao „The Gilded Age“ za siromašne

Froset (lijevo) i Hendriks najvještije dočaravaju svoje komplikovane junakinje

Kad smo već kod muzike, soundtrack serije je prilično zanimljiv. Uključuje, između ostalih, pop hitove poput „Yeah Yeah Yeah“ Tejlor Svift, ali i originalnu muziku kompozitora. Međutim, tamo gdje je, na primjer, Sofija Kopola u filmu „Marie Antoinette“ (2006) koristila modernu muziku da stvori identifikaciju i da pruži uzvišeni osjećaj, ovdje iskorišćene numere djeluju beživotno.

Sa jedne strane, kreatorka serije želi da raskine sa žanrovskim klišeima, ali takođe koristi i neke vrlo poznate žanrovske obrasce i to, nažalost, služeći se čajankom klišea. Ovi djelovi, koje se obrađuju na previše tipičan način, smanjuju napetost i dovode do toga da je praktično i nema.

Zaplet bi, tako, mogao stati u jednu upitnu rečenicu: „Hoće li se baš svaka djevojka udati za onoga koji joj je obećan ili, pak, za nekog drugog udvarača?“ Sa vremena na vrijeme, u prvoj polovini sezojne, desi se neki obrt, ali i to izgleda previše izmišljeno i plitko da bi funkcionisalo. Brak uz veliku pompu, ljubavni trougao, ishitrene vjeridbe, zabranjene veze, skandali svih vrsta daju scenariju bogatstvo, ali upravo zato što radnja ide pomalo u svim smjerovima, autorka serije od početka se muči da nas ubijedi da treba da joj vjerujemo.

Kroz cijelu priču bespoštedno se akcentuje modernost junakinja. Nažalost, iako ima cilj da bude feministička, više izaziva

kikot nego što dovodi do stvarne, afirmacije likova. U jednoj epizodi se, recimo, nakratko stiče utisak da likovi po cijeli dan ne rade ništa osim što besciljno lutaju po kući, da bi se slučajno negdje sreli i razmijenili teške riječi.

Tako da, ispada da je „The Buccaneers“ ipak kostimirana drama previše svedena na žurke i flert. I to je sasvim okej, ako pripadate onoj vrsti gledalaca koji od ovakvih serija traže samo ljubav i lom. No, s obzirom na to da su u priču uvedene i vrlo ozbiljne teme poput zlostavljanja i krize seksualnog identiteta, valjda je normalno očekivati da se autori u njih zadube, da ih razrade i pokažu stav o takvoj vrsti problema.

Sestrinska veza

Najjedinstveniji ugao primijenjen u seriji svakako je bezuslovna sestrinska veza pet prijateljica. Glumice dočaravaju njihov odnos sa toliko ljubavi, da su sve njihove suze i napadi smijeha apsolutno uvjerljivi. I to je impresivno, s obzirom na to da su dijalozi prožeti sve samim neugodama i stereotipima. To pokazuje kvalitet ansambla, iako generalno gledano, nije sve sasvim u redu kada je u pitanju definisanje likova, barem ne u prvoj polovini sezone.

Dvije uloge koje zaslužuju posebnu pohvalu su Nan i njena majka, koje igraju Kristin Froset i Kristine Hendriks.

Ove glumice znaju kako da dočaraju komplikacije svo-

jih junakinja sa velikim integritetom, pa zaokupe svu pažnju čim se pojave u kadru. Od muških uloga, Metju Brum kao Gaj Tvart i Gaj Remers kao Vojvoda od Tintagela jesu šarmantni. Ostali likovi, nažalost, prilično su nedorečeni.

Dva kontinenta se, dakle, sudaraju, i stari i novi svijet se srijeću. Naslijeđeni novac suprotstavlja se novom, dobar ukus je protiv lošeg, a žensko oslobođenje je nasuprot tradicionalnih ženskih ideala.

Autorka serije, takođe, napada instituciju braka i svodi ga na zlatni zatvor, kao i nestalnu, okrutnu i manipulativnu prirodu muškaraca, ali i prikazuje mlade gospodare čija su krila podrezana pod teretom tradicije. Nan mora da se bori da bi ostala vjerna ličnim vrijednostima, koje potkopava vrlo mračna porodična tajna. „The Buccaneers“ je serija koja bi svakako, uprkos manama, mogla da se preporuči ljubiteljima kostimiranih drama, posebno zbog svježeg fokusa na Amerikance, kao i zbog načina na koji prikazuje odnos između žena mlađih i starijih, iako su momenti tome posvećeni ipak rijetki na početku sezone.

U „The Buccaneers“, pak, ovaj sukob kulture sa „vitezovima“, tajnama i sadističkim „negativcima“ ostavlja slabiji utisak nakon „The Gilded Age“.

I sudeći prema svemu što smo vidjeli, uprkos tome što su do finiša sezone ostale još četiri epizode, čini se da će takav utisak opstati do kraja.

Ocjena: 2.7/5

18

Četvrtak, 16. novembar 2023.

PREPORUKA

Milica Li Filipovski, režiserka i scenaristkinja

ZGRABI FILM U poslednje vreme gledam rane radove poznatih režisera i njihove filmove koje sam propustila. Bergmanov „Summer with Monika“ (1953) jedan je od tih filmova koji me je tek sada pronašao. Ohrabrujuće je gledati velikog Bergmana dok se još traži.

Isto tako, tu je „Il Posto“ (Ermano Olmi, 1961), kao jedna mala-velika priča koja te uvede u svoj ritam i apsolutno mu se prepustiš. „I pugni in tasca“ (1965), prvenac Marka Belokija, film je kome sam se skoro vratila zato što smatram da je jedan od najjačih autorskih debija.

Kada već govorimo o jakim prvencima, moram da spomenem film „Da li ste videli ovu ženu?“ (Dušan Zorić, Matija Gluščević, 2022) koji je, prema mom mišljenju, simbol novog balkanskog filma i svega kvalitetnog, svežeg, hrabrog što naši autori imaju da ponude.

Sa velikim uzbuđenjem očekujem dramediju „Živi i zdravi“, drugi celovečernji film crnogorskog režisera Ivana Marinovića koji je premijerno prikazan u Talinu. Marinović je režiser oštrog oka i dubokog razumevanja toga da drama i komedija ne isključuju jedno drugo.

TV Ja ne pratim serije; ja uhodim serije i onda nemam život dok ne odgledam sve epizode/ sezone jer ne umem da se doziram. Isto tako, ne umem da prestanem čak i kada mi se serija ne dopada, pa se trudim da baš budem izbirljiva.

Pored svih sadržaja koji imaju

Aleksandar Karaulić

Zagrepčani na tragu Larija Dejvida milionske preglede, moram da istaknem jedan jako zanimljiv serijal po imenu „Videobox“ na koji sam slučajno naletela na Jutjubu. To su mladi autori iz Zagreba koji su stvorili jako zanimljivu web-seriju u stilu „Curb Your Enthusiasm“ Larija Dejvida koji, inače, obožavam.

Topla preporuka svima da pogledaju i podrže zato što stvarno smatram da bi trebalo promovisati i podržati tako duhovit i pismen sadržaj. Njega ne manjka na ovim prostorima, samo bi ga trebalo naći u moru svega i svačega.

Više od televizije gledam podkaste na Jutjubu. Omiljeni su mi oni krimi-kanali gde detaljno pričaju o serijskim ubicama i nerazrešenim slučajima, kao i dr Tod Grande sa njegovim monotonim glasom koji objašnjava poremećaje ličnosti i kako ih prepoznati u okruženju. To me opušta i to volim da slušam kad čistim kuću, kuvam ili pred spavanje, pa se posle pitam zašto ne mogu da zaspim do tri ujutro.

MUZIKA Moj muzički ukus sada izgleda kao smuti u koji si natrpao sve omiljene namirnice, iako možda ne idu jedna sa drugom na prvi pogled, a možda ni na drugi. U svakoj razvojnoj fazi bila sam hiperfokusirana na samo jedan žanr i, naravno, bila isključiva da samo to valja. To je valjda normalno kad si klinac i tražiš svoj identitet.

Moja plejlista 2023. sadrži: trube Fejata Sejdića, Ričarda Hela i The Voidoids sa družinom iz CBGB ekipe, opus Lepe Brene od 1981. do 1996, Lene Lovič, Dead Kennedys, grupu Hari Mata Hari, The Smiths i Morisija, Mari Lafore, bend Noir Desir, Lenarda Koena,

Milica Li Filipovski: Obožava podkaste o serijskim ubicama

Prokofjeva, Bajagu, stare niške čalgije, Britni Spirs, T-Rex... Stavite sve to lepo u blender, izmiksajte - i uživajte.

Znam samo da sam apsolutno katastrofalan di-džej i ne sme mi se dozvoliti da imam kontrolu nad muzikom na bilo kojoj žurci, iz gore navedenih razloga.

ZAOBIĐI FILM / TV / MUZIKA Gledajte sve. Ništa ne zaobilazite. Posebno ako ste stvara-

lac. Bitno je prepoznati šta ne valja, isto tako kao i ono šta valja. Nekada dobijete samopouzdanje kada vidite apsolutni kriminal od teksta/režije koji se i dalje negde plasira i ima publiku, a vi sedite kod kuće, hiperanalizirate sopstveni rad i grubi ste prema sebi. Mene su nekad očajni tekstovi i filmovi koji se plasiraju kao umetnost više podstakli na rad na tekstovima i idejama nego neki predobri, čiji mi kvalitet deluje apsolutno nedostižno. Gledaj ispred sebe, al’ baci pogled i iza.

19

Četvrtak, 16. novembar 2023. v

DZUBOKS

Angažovana i dirljiva ploča „U mojoj kući“ benda Pojačano prisustvo

Pit stop za sve i ništa

obra je opklada da će „U mojoj kući“ biti prvi crnogorski album koji će se davati kao performans. Nije ovo muzika koja se prosto preslušava, već ona kojoj se svjedoči, prisustvuje. I naravno, koja se proživljava. Kao neka gorčina od stvarnosti koju želite da sa što manje žgaravice progutate, progurate, svarite... Prije nego što ona vas proguta.

Trio Pojačano prisustvo – Ilija Gajević (vokal, gitara, bas) i dvoje mladih glumaca Jelena Laban (vokal, sint) i Pavle Prelević (vokal, sint), u najboljem su angažovanom klinču sa svim što crnogorska zbilja sada jeste, i to baš onda, kada sve to pretvore u štos.

Kafka i Breht

Trio vas odmah („Ova zemlja“) lansira na neku ledinu koja „nema rat, al’ ne da mira“, đe „neće ćerku, oće sina“, đe „pola tone, pola pliva pola tone kokaina“... Potom trpi fizičko nasilje od te iste zemlje („Bronhitis“), đe je svaki spisak zamjerki cijenjenoj nam državi jednako i kolektivna i lična dijagnoza; sa sve navedenim simptomima i uzrocima.

Prije nego što vas pita nešto poput onog „što bi uradili kad bi se pretvorili u bubu pred vama“ – ili, silom prilika, proživi jednu Kafkinu metamorfozu... A tek smo na kraju druge pjesme!

Opet, najbolje na albumu „U mojoj kući“ jeste dobar štos, nešto pred čime ćete se slatko i gorko smijati i shvatati da se, pritom, sprdate na svoj račun. Takav je „Šakal“ – Pavlov savršen recital „pjesme o crnogorskim zmijama“, đe odmah navodi da kod nas postoji 12 vrsta, a tri su otrovne. Pa počne: „E, te otrovne...“ I onda prizna da ga je zmija tri puta pečila: „Jednom u školu, jednom kad sam iša’ na glasanje i jednom u poštu, ili ne znam, ne mogu se sad sjetit...“ Ma, neodoljiva mapa upozorenja, đe su sve locirana ta zmijska sta-

Crnogorski trio uopšte se ne trudi da Gordijev čvor od naših dana raspetlja ili presiječe. Samo želi da ga sačuva i jasno pokaže koliko mu je sve to dragocjeno ništa, koje one ne planiraju da napušte.

Album je (za stomak puke muzičke raje, ili nebitno, mlađe publike) nakrcan referencama koje se tiču više istančanijeg opšteg obrazovanja, nego pop kulture. U „Brehte, Brehte“, velikom dramskom autoru pod nos se tutka cijeli forenzički izvještaj drumske žrtve, izlomljene pod točkovima bez tragova kočenja. Prije nego što mu se izda upozorenje („Ovo su džungle od gradova, Brehte (...) Ovo su bubnjevi u noći, Brehte“), već je ja-

sno da se tu nema ništa lijepo reć’ o prirodi ljudskoj. U pjesmi posvećenoj, ipak, najvećem od svih provokatora italijanskog filma, Pjeru Paolu Pazoliniju.

Drumski armagedon nastavlja se u pjesmi „Pit stop“, opet sa jednom „grafičkom“ slikom žrtve nekih šupljih godina i praznih dana... Jelena to lomi, i vrti, i pleše kao cijelu oluju od apsurda, prije nego što odjednom pjesmi, ma cijelom albumu, pruži potpuni fokus: „Za šest godina ja ću doživjeti još šest godina ničega.

pojacanoprisustvo.bandcamp.com

D

Boje stvarnosti na omotu albuma

Ovo je pit stop za ništa, ovo je pit stop za sve. Ja sam ništa... jer ja sam sve“!

Ptice selice

Odatle, već sve se nagovještava kao umoran i prazan ostatak života. I ponovo je tu štos autodestrukcije: „Dobrodošli na B stranu albuma... Gazimo pse po ulica’ na B strani albuma, pišam po ulica na B strani albuma“ – a daleko od toga, da slijedi neka destruktivna ili prazna završnica.

Već u osmoj pjesmi „Gaijin“ (za koju kažu da je usklađena „sa svim postulatima feng šuija“!) pred onim Džarmuševim urbanim samurajem iz filma „Ghost Dog“ (1999), skoro se pa trijumfalno priznaje: „A ja nisam samuraj“. A u „Unazad“ njih troje jasno postavljaju, koliko su godine crnogorskih stagnacija i tapkanja u mjestu, u suštini, krupni koraci unazad, od sedam milja.

Sva ta haotična jakota od stvarnosti uvod je za divni, sanjivi kraj „Pet ptica selica“. I tu je, u Jeleninim Sfinga-pitanjima, sve jasno. „Možeš li da mi nabrojiš pet prijatelja koji više nisu tu?

Možeš li da mi nabrojiš pet prijatelja? Pet ptica selica... Možeš li da mi nabrojiš pet cvjetova koji kratko mirišu? Divljih“...

I taj performans, ta predstava ili ritual od albuma, tu na kraju otkriva svu suštinu od nedostajanja – upletenu od onih koji su otišli, od onih koji su budni dok drugi spavaju... A ovaj trio uopšte se ne trudi da sav taj Gordijev čvor od naših dana raspetlja ili presiječe; već samo da ga sačuva, da jasno pokaže, da mu je sve to dragocjeno. Ma, koliko samo topline čeka, iza svih tih forenzičkih nalaza i slika žrtava onog, što bend Pojačano prisustvo naziva Ova zemlja! S. S.

Ocjena: 78/100

20

Četvrtak, 16. novembar 2023.

fil

33 OBRTAJA m

vrlo inspirativnih i snažnih žena koje su svojevremeno bile ispred svog vremena. Umjesto da budu usputne teme trećerazrednih produkcija ili samo dokumentaraca, kojima ništa ne oduzimam, voljela bih da se neko usudi da napravi ozbiljan film o nekoj od njih i onome što bi mogla da nam prenese svojom pričom.

Omiljeni filmski rivali?

- Klasični Hari Poter i Lord Voldemor; neklasični rivali Bil Periš i Džo Blek. I ovaj odgovor mi je draži.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Pada mi na pamet Ronova sova koja proklizava po stolu kad mu dostavlja poštu za ručkom u filmu „Harry Potter and the Chamber of Secrets“ (Kris Kolambus, 2002).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Je l’ može jedna smrt u diskoteci?“ iz filma „Mi nismo anđeli“ (Srđan Dragojević, 1992).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- U Kambodžu nakon filma „Lara Croft: Tomb Raider“ (Sajmon Vest, 2001).

na je djevojka koja nema „obične“ snove. Da je drugačija od drugih, pokazala je i dokazala Aleksandra Prelević, koje se sjećamo kao bubnjarke iz pank-rok teen senzacije Shin-Ei. Od Prelević do Palladino, od Podgorice do Rima, od muzike do pravnih nauka, stranih jezika, pa opet do muzike Aleksandra postaje Dolce Hera. Kantautorka, bubnjarka i kompozitorka, numerom

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Scrat iz franšize „Ice Age“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu? Opišite to iskustvo ako se sjećate.

- Sjećam se prvog bioskopa u kojem sam prvi put gledala film u sali, bio je to Kino „Kultura“. Ali, ne sjećam se i prvog filma.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- To je lako odlučiti! „Trainspotting“ (Deni Bojl, 1996).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Dejvid Linč, Federiko Felini i Stenli Kjubrik, podgorički „Berlin“, odlazak na pivo i kikiriki za početak, a kako bi razgovor tekao i noć odmicala uz zvukove The Smiths i Joy Division prešlo bi se na degustaciju rakija.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Sigurno bi se zabavio i uživao u procesu snimanja zbog humora ljudi sa naših prostora i pretpostavljam da bi mu najbolje scene

i saj-faj spotom „Common Dreams“ osvježila je crnogorsku muzičku scenu.

Recimo, dens đuskalica, u kojoj se ljetos odlično snašla Nina Žižić, obezbijedila nam je prijeko potreban ples.

Prije dvije sedmice, u saradnji s Vladanom Vučinić, Prelević-Palladino servirala nam je spot „Sweet & Bizzare“ na italijanskom jeziku, koji je i režirala. Ističe da su spotovi i saradnja sa različitim vokalistima

i momenti izašli u spontanim i neočekivanim kontekstima, koje bi prethodno morao da nauči da kapira kako bi ih znao valorizovati... Sigurno bi ga zaintrigirala i opčinila naša kultura i možda bi baš tako napravio filmove koji bi prevazišli ostale! Što da ne!

mu ika

O

Nosila sam isti razdjeljak kao Džimi Pejdž z

Film koji Vas čini srećnom?

- „Lost in Translation“ (Sofija Kopola, 2003). Gledala sam ga bezbroj puta i uvijek se iznova smijem sceni „Lip my stockings“. Biće da imam specifičan smisao za humor, svjesna sam toga.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Ne mogu da se sjetim nekog filma koji me toliko iritira, da bih poželjela nešto takvo. Smara me sigurno kada se nađem u situacijama gdje se nekako podrazumijeva da svako voli da gleda milijardu puta neki film samo zato što je kultni. Meni je lično „Breakfast at Tiffany’s“ (Blejk Edvards, 1961) ekstremno dosadan.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Teško, jer ako ne skapiram na prvu, tip sam koji bude zaintrigiran da pročita više o tome i pogleda film ponovo iz bolje pripremljene perspektive. Ne postoji nijedan film poslije kojeg me je kopkalo pitanje što li je režiser htio reći.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Smatram da imamo mnogo dobrih i snažnih priča koje bi sada mogle da inspirišu mnoge mlade. Veliki sam sanjar i umjetnički zaluđenik, i volim odmah da zamišljam grandiozno. Imam na umu neku holivudsku produkciju filma o nekoj od naših

Aleksandra Prelević-Palladino - Dolce H

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Blue Monday“, New Order.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Monkey Gone To Heaven“, Pixies, tu smo i tematski.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Nestanak Džona Bonama jedan je ogromni gubitak naročito za svijet muzike, ali ako odgovor treba da bude orijentisan ka skorijem vremenu, onda bih rekla

uvod u njen konceptualni album koji će biti melodičan, nostalgičan i „plešući“, jer ta sloboda pokreta asocira na djetinjstvo, bezbrižnost, odrastanje, otkrivanje umjetnosti bez koje ne može ni na javi, ni u snu.

Artistična i multitalentovana Hera za Objektiv otkriva dio sebe. Nakon njenih „Obrtaja“, garantujemo da ćete u potpunosti razumjeti zbog čega je ova dama, prije svega, velika sanjarka.

Nada Vojinović

Četvrtak, 16. novembar 2023.

21

Hera, bubnjarka smrt Tine Tarner. Kao glas i talenat, ona je nekako bila kategorija za poređenje koja se ne može dovesti u pitanje. Nešto kao u fudbalu Maradona, zar ne? Mit za koji nikad ne pomišljaš da će za našega života nestati...

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Grad izgubljenih duša“, Majke.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Frida... je bila moja kraljica“, Psihomodo Pop. „Maria“, Blondie.

Vaša pjesma za karaoke?

- „This Charming Man“, The Smiths. Obožavam da pjevam dio „I would go out tonight / But I haven’t got a stitch to wear / This man said, ‘It’s gruesome / That someone so handsome should care’.“ Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Nisam nikad umjela ozbiljno da odgovorim na ovakva ultrahipotetička pitanja. Biću kompletno neozbiljna – samu sebe kao autora bih odabrala, pogotovo ako bih taj izbor morala da napravim za jedno pola godine, kada izađe moj album.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Imamo domaćeg autora kojeg svi obožavaju? Možda regionalnog i šire, nažalost, domaće autore ne vidim da toliko jednodušno iko podržava...

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Ne mogu da se sjetim, a baš mi je glupo da ispada kao da izbjegavam odgovor. Ima, evo, ona „Makeba“ koja je u posljednje vrijeme dominirala na društvenim mrežama. Nije loša, nego je toliko upečatljiv refren, da je prenaporno čuti je više od jednom ili dva puta.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Džimija Pejdža, čak sam isti razdjeljak nosila.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Svi bismo voljeli da budemo u zdravlju, pa da sa 79 godina sviramo i imamo koncerte. Makar nas motiviše da možda i mi stignemo dotle...

Aleksandra Prelević-Palladino: Voljela bi da ima stan sa toboganom iz filma „Mi nismo anđeli“

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Serije uopšte ne gledam; ne volim obavezivanje u tom smislu s obzirom na to da je za njih potreban kontinuitet u praćenju brojnih epizoda i redovno posvećivanje vremena. To mi stvara opterećenje u startu, umjesto da me opušta ili zainteresuje.

Trilogije filmske su okej i knjige iz nekoliko djelova.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Ne postoji niti jedna koju sam završila.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Sjećam se nekog posljednjeg pokušaja da gledam neku seriju, prije 13 godina kada je tek bila izašla „Sherlock“ sa Benediktom Kamberbačom. Ohrabrilo me je bilo što ima malo epizoda, i to zasebnih. I stvarno nije bila loša, ne znam što mi se nije dopalo, jednostavno me posle nekoliko epizoda entuzijazam napustio. Ovo je potencijalno bio odgovor i na prethodno pitanje.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Čitavi stan Nikolin sa toboganom iz filma „Mi nismo anđeli“.

Najdraži par iz serije? Čime Vas je oduševio?

- Vidim da moji odgovori kreću u pravcu „Ne gledam serije“ na repeat, a ne bih da uništim intervju sa sve istim odgovorima.

Tako da, orijentišem se na film: Diabolik i Eva Kant iz „Diabolik“ (Antonio i Marko Maneti, 2021) sa Lukom Marinelijem i Mirijam Leone.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Sve one sapunice što su bile popularne kad smo odrastali mi djeca devedesetih.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Ne bih znala.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe i zbog čega?

- Dobro zezanje iz „Friends“ bi uvijek bilo dobrodošlo, mada ne znam koliko bi za posao bilo poželjno.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija bez dileme, uz povremenu empatiju prema Tomu.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Trideset peti rođendan remek djela čežnje „Cinema paradiso“ Đuzepea Tornatorea

medium.com

kalendar

Zvjezdana prašina na kino-projektoru Postoji tu nešto što će da premosti i najteža ispunjena obećanja, pa i decenije krivice.

Postoji, naravno, film, da od tog režisera Salvatorea ponovo učini dječaka Tota, i podari mu povratak kući. I da nam svima pokaže, kolika je moć umjetnosti

Pobožan i sveti trud dva neodoljiva kinooperatera

O

miljena fora među nikšićkim milenijalcima: tvrdnja da su 3D, ili čak 4D bioskop, imali na projekcijama u bioskopskoj sali „18. septembar“ još krajem devedesetih. Onda kad su, u zimi pred bombardovanje, gledali „Sibirskog berberina“ Nikite Mihalkova, u led-ledenoj sali.

Realizam – kao u Sibiru.

Sjećanja i nostalgija i od tih i takvih smrzavanja načine nešto više od dobrog štosa; učine ih dijelom intime. O takvim neuhvatljivim čežnjama, potragama za izgubljenim vremenom ili nekim starim raskrsnicima govori „Cinema paradiso“ Đuzepea Tornatorea.

Zidanje Skadra

Na primjer, ovako: u jednom sicilijanskom selu, u godinama nakon svjetskog rata i tik pred

zoru televizije, sveštenik bi oglašavao zvona i zahtijevao da se sa filmskih traka jedinog lokalnog bioskopa isijeku sve scene nečega tako strašnog kao što je poljubac. Cenzor nad cenzorima. I svaki put mu je prolazilo; i gomila grešnih a beživotnih, osakaćenih kadrova samo se gomilala u bijednom bioskopskom ćošku... Da ih niko ne vidi, makar ne u ovom selu.

Da li se mora uopšte reći, da je svaka od tih „cenzurisanih“ projekcija bila nezaboravna? Makar u svijetu sjećanja jednog sicilijanskog djeteta. Đuzepe Tornatore je, naravno, Sicilijanac; jedan režiser koji sebe opisuje kao „nekog ko ne vjeruje i užasno mu je žao zbog toga“. Samo naivčina bi pomislila, da onaj crkvenjak iz filma „Cinema paradiso“ sa tim apsolutno ništa ne-

ma.

Na početku to nije Sicilija, na početku filma to je Rim, dom slavnog režisera Salvatorea di Vite (Žak Perin). I poziv u pola noći; Alfredo je umro. Salvatore u svom selu, u tom Đankaldu na Siciliji, nije bio cijelih 30 godina – i jednostavno znate, da to ima neke veze sa tim Alfredom.

Tu kreće savršen fleš-bek čežnje i krivice; besana noć za režisera i lavirint sjećanja, u kojem je on, do kraja filma, samo Toto - osmogodišnjak (Salvatore Kaćo) i tinejdžer (Marko Leonardi). A kinooperater, maestro projekcija bioskopa „Cinema paradiso“ – samo i isključivo stari, gunđavi, tihi Alfredo (Filip Noare). I sve što od onih filmova Alfredo isiječe, dječak Toto, njegov šegrt, nakon projekcije ponovo uveže na trake, da bi se

makar proslijedile nekom narednom selu. Kao neko zidanje Skadra od filmske cenzure i čežnje i uspomena, tamo u tom Đankaldu.

Stoičko sljepilo

Naravno da taj bioskop „Cinema paradiso“ pripada samo svijetu maštom taknutih sjećanja; naravno da je Tornatore želio da to u filmu dobro osjetimo.

Jer, sigurno nigdje na svijetu nije postojao bioskop koji je tada, recimo pedesetih, iz dana u dan u jednom selu vrtio, recimo, Kurosavu, pa najbolje vesterne, pa kultne krimiće, pa ušećerene ljubiće, pa... Ili: naravno da je postojao, jer se desio i morao se desiti u Tornatoreovom filmu „Cinema paradiso“, prije 35 godina.

Sve u tom filmu je, već pogađate, živa istina i živa voda naših

Celuloid uljepšan sakaćenjem

23

theposterdb.com

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Možda najbolja stvar koju je Harvi Vajnstin uradio: moćni producent je krajem osamdesetih, nakon što je film loše prošao u italijanskim bioskopima, odlučio da „sreže“ originalnu verziju od 155, na ponovo montiranih 124 minuta za prikazivanje van Italije... Rezultat: Oskar za najbolji strani film 1989. godine.

Tornatoreov „Director’s Cut“ od 173 minuta iz 2002. uključuje, recimo, susret onog režisera sa starom ljubavi, nakon povratka u selo... Suštinski čak malo djeluje i kao nastavak, a realno rasplinjava glavnu priču i poentu. Pa je tako ispalo, da je film onim Vajnstinovim „sakaćenjem“ samo uljepšan i učinjen vrednijim i konkretnijim.

odrastanja. Recimo, taj momenat magije, kada prvi put gledate bioskopsku projekciju na otvorenom. Na primjer, na ljetnjoj pozornici malog grada, ili iznad Skalina, ili na Kanli kuli, ili na zidinama Forte mare – i hvatate onaj snop od zraka i projektovanog čuda, da oslika zid neke intimne geografije, tu pod zvijezdama. Pa vam se, recimo, učini, da to sa projektora ka platnu klizi i sama zvjezdana prašina. E, takve scene, i gomilu njih, ima „Cinema paradiso“; a koliko su dragocjene, najbolje svjedočimo u očima malog Salvatorea.

Od svoje tihe i stoičke filmske ljubavi Alfredo će oslijepiti; a Salvatore od filma i bioskopa dobiti nešto mnogo dragocjenije...

Jer, nije stari Alfredo taj, koji je u Tornatoreovom filmu dječaku mentor (njemu je nešto čak mnogo više)... To mentorstvo, filmsko i životno, pripada samom bioskopu. I naravno, onoj divnoj umjetnosti što je plesala i oživljavala na zidu jednog sicilijanskog sela.

Tornatore će svoje junake lansirati niz vremensku liniju od cijele decenije; sada već tinejdžer, Toto će i dalje, deset godina od

Sva filmska magija u očima malog Tota

nesreće koja je Alfreda oslijepila, voditi kino-projekcije. A starac ispaljivati neke neodoljivo gunđave mudrosti, naravno, u okviru od naizust učenih i izgovaranih citata iz velikih filmova...

Otjerani snovi

I onda slijedi tipična italijanska melodrama: tinejdžer se zaljubljuje u djevojku iz porodice tako bogate, da zna da nikad i nikako tu ljubav neće ostvariti. Pa će ga dočekati i obavezni vojni rok, pa... Do momenta, kad ga slijepi starac uhvati za ramena i servira mu jedan zemljotres s Etne: „Idi odavde, ćeraj te snove. Ne osvrći se. Nikad se nemoj vratiti u Đankaldo. I nikad, nikad ne popusti pred nostalgijom...“ I tu već znamo ono što je Tornatore, kao

uzgred, samo natutnuo: Toto je dijete ratne udovice. A Alfredo je za njega, naravno, mnogo više od gazde, šefa, majstora kino-operatera – njemu je jedina očinska figura koju je ikada imao. Onaj, koji ga je naučio vrijednost žrtve; koliko je skupo to „otići i nikad se ne vratiti“... Samo zbog toga da bi negdje, nekad, u nekom Rimu, postao veliki režiser. Da bi postao, naravno, onaj divni nevjernik Tornatore.

Ali ipak, postoji nešto što će da premosti i ona najteža ispunjena obećanja, pa i one decenije krivice: postoji, naravno, film, taj „Cinema paradiso“, da od tog Salvatorea ponovo učini Tota, da mu podari povratak kući. I da nam svima pokaže, kolika je moć filma: da obogati jedan, silnim mediteranskim ledinama i

nepravdama, uskraćivani život.

Da od majstora za projektore učini autora, umjetnika. Da u tih sat ili dva pred velikim platnom liši svake krivice.

Jer tamo, u memljivom ćošku, svakog našeg Tota čeka malo čudo: sve one isječene i nikad prikazane scene u njegovom selu; pa ipak, samo za njega, naslagane tako da budu jedan kolaž i divni mediteranski mozaik od najljepših filmskih poljubaca. Kada, na kraju, Tornatore svojoj publici daruje tako nešto – savršeno znate da više nije ni bitno, je li to igra sjećanja, mašte, fantazija... Jer je istina, toliko divna i strašna, da su se zbog nje i crkvena zvona oglašavala, samo za neke neodoljive nevjernike.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 16. novembar 2023.

Jubilej Bruksovog prvijenca „Terms of Ende

kalendar

imdb.com

Melodrama sa gor ukusom komik

Maklejn, Vinger i Nikolson u adaptaciji romana Larija Makmurtrija

A

merički sineasta Džejms L. Bruks jedan je od onih (a)tipičnih holivudskih režisera koje producentske kuće obožavaju zbog krajnje versatilnog pristupa filmu. S obzirom na to da je godinama imao više uspjeha koketirajući sa televizijskom i kratkom formom, ne čudi što ima vrlo malo dugometražnih ostvarenja.

Tako je tek krajem sedamdesetih zvanično započeo filmsku karijeru, i to kao scenarista filma „Starting Over“ (Alan Dž. Pakula, 1979).

Za scenaristički debi, Bruks je pripremio vrlo elegantan i simpatičan skript. No, ipak su morale da prođu još četiri godine da bi pronašao prostor u kojem je mogao da osjeti režiserski komfor. Te ležerne kadrove pronašao je adaptirajući roman „Terms of Endearment“ Larija Makmurtrija, autora čija su djela često šetala od jednog do drugog holivudskog stola.

Ženska snaga

Bruks je za dugometražni režiserski debi odabrao priču o

dvije fenomenalne žene uz čiju pomoć upoznajemo kompleksnost međuljudskih odnosa, bilo da je riječ o internoj vezi majke i kćerke, ili, pak, o eksternim relacijama, odnosno ljubavnim konekcijama.

Majku je maestralno odigrala Širli Maklejn, a ulogu kćerke iznijela je Debra Vinger, i to s lakoćom koju samo ovakva glumica može da prenese na veliko platno. Tako jak ženski duo bez sumnje je mogao i potpuno sam da iznese cjelokupnu fabulu, ali ljepota ko-

ju su u film „Terms of Endearment“ unijeli Džon Litgou i (naročito) Džek Nikolson, ostvarila je direktan uticaj na uspjeh vizualizacije scenarija.

Priča oko Nikolsonovog učešća u projektu ispala je krajnje zanimljiva. Ne samo što je rola prvobitno napisana za Barta Rejnoldsa, koji ju je odbio zbog obaveza prema drugom projektu, već su određeni filmski segmenti značajno izmijenjeni u odnosu na ono što je okosnica romana. S obzirom na to da je film sniman

Četvrtak, 16. novembar 2023.

25

Ogoljena ljudskost

Na ogromni uspjeh filma, pak, posebno je uticao i tajming premijere. Kada je film lansiran (23. novembar 1983. godine) filmska produkcija bila je lijepak za znatno drugačije teme od ove koju je Bruks ponudio Holivudu. Filmska platna bila su puna naučne fantastike, krimića i meka-

nih komedija, pa je „Terms of Endearment“ napravio pravu gungulu upadajući u kino-sale i efikasno grabeći posebnu publiku za sebe. Na koncu, film kao umjetnost dobio je djelo u kojem se, uz specifičan balans smiješnog i tužnog, efektno ogoljava ljudskost.

Sa druge strane, pošteno je reći da „Terms of Endearment“ sasvim sigurno ne bi ostvario isti uspjeh da premijeru dočekao u 21. vijeku. Tako da, uprkos kvalitetima, naročito glumačkim, ne čudi što je sada ipak samo jedan od „igrača u pozadini“ kada filmofili za stolom razgovaraju o naslovima nagrađenim Oskarom. Iako Bruksova dvoipočasovna melodrama nije ni najmanje dosadna (posebno u odnosu na dobar dio kolača savremenih drama ovog tipa), fakat je da „Terms of Endearment“ u jednom trenutku prerasta u čudnjikavu formu „evropski skrojenog“ realističnog djela koje, u

Toplina za pet zlatnih kipova Melodrama „Terms of Endearment“ jedan je od onih naslova koje fanovi pokretnih slika pamte po toploj priči, ali i po velikom uspjehu sa filmskim nagradama. Godine 1984. na 56. uručenju Oskara, Bruksov prvijenac osvojio je pet od 11 priznanja za koja je nominovan. Trijumfovao je na „liderskim pozicijama“ – u kategorijama najboljeg filma, režije, adaptiranog scenarija, glavne ženske (prvi i jedini Oskar Širli Maklejn) i sporedne muške uloge (Nikolsonov drugi zlatni kip, ali prvi u ovoj kategoriji). Interesantno, Maklejn i Nikolson nadmetali su se sa kolegama Litgouom i Vinger, bez čijih inputa sasvim sigurno ne bi trijumfovali. Stoga ne čudi balansiranje Američke akademije koje posljednjih godina, pak, nemamo često priliku da vidimo.

Glumački tandem dovoljno jak da sam iznese cijelu fabulu imdb.com

u Hjustonu, Bruks je odlučio da ovog Nikolsonovog strastvenog i predanog ljubitelja alkohola i žena smjesti u adekvatnu poziciju, pa je karakteru dodao i astronautski šmek.

Uprkos tome što je Nikolson bio izuzetno popularan u tom periodu, sa zadovoljstvom je prihvatio sporednu rolu, što se može shvatiti i kao dio glumačke strategije, odnosno potrebe da sa vremena na vrijeme odigra i neke uloge koje u njemu bude specijalnu emociju. Ta emocija uspjela je da zauzme važno mjesto u centralnoj fabuli i zahvaljujući muzici Majkla Gora, kao i efektnoj a pojednostavljenoj scenografiji Poli Plat.

Džon Litgou u maloj, ali efektnoj roli

suštini, i pripada dekadi u kojoj je kompletiran.

I dok Bruksov režiserski prvijenac možda nema „artistični“ uticaj, koji su art filmovi iz tog perioda imali na Holivud i film-

sku produkciju, uoči 40. rođendana može se reći da „Terms of Endearment“ (i narativno, i emotivno) ostavlja efektnu studiju života sasvim običnih ljudi.

L. MURSELJEVIĆ

imdb.com

orkim ke

Godine 1983, kada je film lansiran, kino-platna bila su puna naučne fantastike, krimića i mekanih komedija.

Bruksov režiserski debi napravio je pravu gungulu upadajući u sale i grabeći posebnu publiku

imdb.com

earment“ sa Širli Maklejn, Džekom Nikolsonom i Debrom Vinger

Slatka proslava glumaca i režisera na Oskarima 1984. godine

aktuelno.me

26

Četvrtak, 16. novembar 2023.

PODGORI č ARENJE

Ksenijina Cijevna K

omad drveta ukrivo bačen, pa sa kamenom i tvrdom zemljom urastao; eto takvi su mostovi na platnima prve crnogorske akademske slikarke. I takvi – na slikama Ksenije Vujović-Tošić bili su i jesu gordi, radosni, silni.

Kakav samo most u sastanku sa sudbinom može biti.

Sve se u jednostavnosti njenih poteza slivalo i treperilo u nekim oker, ili sivim tonovima.

I sve je, u toj krševitosti, pronalazilo pastelnu toplinu. Iznad svega Cijevna; rijeku je Ksenija voljela tako da je u svoj ljutini i pustinji usječenog kanjona na tim slikama djelovala kao pribježište. I kao dom.

Kseniju je put do te Cijevne vodio iz vrtova evropske slikarske raskoši. Savo Vujović, njen otac, slikar, karikaturista, grafičar – njenu majku upoznao je tokom studentskih dana u Pragu. Rođena u Trstu, ratno djetinjstvo provela u Sloveniji; pa odrastala u domu gdje su svraćali, zborili i tiho-

Jedna od slika Ksenije Vujović-Tošić

vali Milunović, Lubarda...

Na Cetinju, potom i u Herceg Novom, jer njen otac radio je kao predavač u obje umjetničke škole.

Prva crnogorska akademska slikarka bila je perfektna studentkinja. Već sredinom pedesetih, sa 25 godina, magistrica slikarstva iz Ljubljane.

Pa dobitnica Prešernove nagrade...

I jedna sasvim „Pobjedina“ konekcija: kada se, nakon studija i pripravničkih godina, vratila u Crnu Goru, Ksenija je radila kao slikarka-dekoraterka u „Lovćen filmu“. Tu, u Budvi, bila je asistentkinja slikara, ilustratora, grafičara i revolucionara Antona Lukatelija. Istog onog Novljanina koji je autor Pobjedine „glave“; njenih prvih ilustracija i karikatura, u prvim brojevima na jesen ratne 1944. godine.

Svaki pomen Ksenije u crnogorskoj javnosti najčešće prati ono „prva“. I jedna izjava, da je prije svega majka i

Zaglavi se

domaćica; pa ono vremena što ostane, često i cijelu noć, ostavi za slikanje...

E, tu negdje, sa nekih iskrivljenih likova djece sa njenih slika koju je tako lako voljeti, ili s obala one Cijevne, ostaje jasno i kakve su to obale crnogorskih kanjona koje je valjalo, sasvim skromno i tiho premostiti. One, gdje je sa jedne strane briga i tišina jedne majke; a sa druge, drhtaj i damar umjetnice.

U Titogradu, bila je nezaboravna predavačica Tehničkog školskog centra; više od četiri decenije posvetila je gradu koji se sa ledine i iz ratnih ruševina rađao sunčano okupan... A njene slike stizale su, najčešće na kolektivnim izložbama, do svjetskih daljina: od Kopenhagena, preko Minska, Moskve, Osla, Jerevana, Ankare, do Aleksandrije, Kaira i Pariza.

U godinama pred smrt, 1999, govorila je o jednom lijepom životu; o tome kako joj nedostaju učenici. O putovanjima, o tome kako je pobožno i s ushićenjem dočekala priliku

Crta: Srđan Ivanović

da stane oči u oči sa radovima voljenog Van Goga, pa Gogena.

I stvarno: u gordoj jednostavnosti njenih bijelih lotusa, u intimnoj poetici lokvanja na njenim rijekama, tako je lako prepoznati i velike, svjetske uzore. I shvatiti: zbog čega je ta djevojčica iz Trsta, to dijete praške ljubavi, izabralo za veći dio svoje životne ostvarenosti – jednu titogradsku tišinu. Pa da tu premjerava svjetlosti, i da odavde, svijetu pruža neke intimne vidike.

Svoje, svoje djece, porodice...

Blizu četvrt vijeka od smrti prve slikarke, jasno je što bi sve to Crna Gora dobila izložbom djela Ksenije Vujović-Tošić: na primjer, kako su te Crnogorke druge polovine 20. vijeka, ovdje, osvajale i živjele neki svoj feminizam... A samo svijest i jedno otkriće, koliko toplog zagrljaja čeka u hladu onog kanjona i one Cijevne, dovoljan je razlog za tu izložbu. I lekcija: koliko je lako, sve te dubine i goleti premostiti.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 16. novembar 2023.

27

LONDON CALLING Na protestu na istoku Londona, koji je okupio više hiljada ljudi, potpisivana je peticija za Vladu Ujedinjenog Kraljevstva u kojoj se zahtijevaju momentalni prekid vatre i „sigurnosni koridori“ za civile u Gazi

Z

ISSN 2957-2800

astave Palestine sve su češća pojava na ulicama Londona. Nedugo nakon što je rat Izraela i Palestine postao stvar svakodnevnog diskursa, zastave ove zemlje i poruke podrške momentalnom prekidu vatre u pojasu Gaze počeli su da niču na zidovima, autobuskim stanicama, ali i na staklima prodavnica i restorana. I dok je koncept u kojem se „zauzima“ jedna od strana konflikta u Londonu bila praktično nepostojeća nakon invazije Rusije na Ukrajinu (podrška napadnutoj Ukrajini bio očigledan makar po višenedjeljnim protestnim šetnjama), situacija u Gazi sada reflektuje sasvim drugo.

Socijalne mreže preplavljene su deskripcijama rata iz dva sasvim oprečna ugla, pa podrška stranama varira. Dok jedni smatraju da Izrael treba da se odbrani svim sredstvima, druga strana pak akcentuje potrebu da se zaštite oni u pojasu Gaze koji nijesu centralni akteri konflikta, naročito djeca. A tenzičnoj situaciji ne pomaže ni to što političke partije u Ujedinjenom Kraljevstvu ne prenose konkretne poruke.

„Sloboda Palestini“ – jedna od ključnih poruka protivnika vatre u pojasu Gaze

Kontroverzni pristupi ovom krajnje kompleksnom periodu, kako političkom tako i humanitarnom, započeli su krajnje agresivne dijaloge koji su se vrlo brzo sa tastature preselili na ulice. Tako su posljednja četiri vikenda u britanskoj metropoli obilježila četiri velika protesta koja su okupila više desetina hiljada ljudi.

Sedmicu za nama obilježila su i mnogobrojna hapšenja protestanata koji su u više navrata prekršili takozvani „Zakon o terorizmu“ zbog, kako je navedeno, „antisemitskih komentara u govoru“, kao i podsticanja rasne i nacionalne mržnje.

Da se protest, pak, može organizovati i sprovesti bez incidenata, dokazali su organizatori marša na istoku Londona. I dok su na jednoj strani, u Oksford ulici, Londonci blokirali centralni dio popularan za šoping, na istoku su održali lekciju kako bunt može izgledati. Takozvano „bdenje za Palestinu“, koje je okupilo više hiljada ljudi, među kojima su bila i brojna djeca, otvorilo je priliku za potpisivanje peticije za Vladu Ujedinjenog Kraljevstva u kojoj se zahtijevaju momentalni prekid vatre i „sigurnosni koridori“ za civile u Gazi, ali i humanitarna pomoć od Ujedinjenih nacija. Tekst i foto:

Leila MURSELJEVIĆ

Bdenje za Palestinu

Na protestu na istoku grada bilo je i mnogo djece

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović