Dnevni list Pobjeda 19.11.2023.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 19. novembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20825 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić amandmanom traži brisanje datuma za održavanje popisa stanovništva iz predloženog zakona

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog sumnje da su umiješani u šverc cigareta, uhapšeni bivši direktor Uprave policije i Nikšićanin, vlasnik firme za transport

Amandman na predloženi zakon o popisu

Knjiga „Iz vječnog mira živa riječ“ autora Branislava Banje Kaluđerovića, posvećena mitropolitu Antoniju Abramoviću, promovisana sinoć na Cetinju

I. MANDIĆ

Tehnička stvar ili ispunjenje još jednog zahtjeva opozicije?

DPS čeka reakciju Vlade, SD se nada ispunjenju još jednog zahtjeva, a ZBCG ne odustaje od popisa 30. novembra.

Politički analitičar Danilo Kalezić je ocijenio da se ni nakon podnošenja amandmana neće ništa promijeniti i poručio da je, ako popis počne 30. novembra, za opoziciju jedini put – bojkot

Baćoviću i Stojanoviću određeno je zadržavanje do 72 sata. Obojica su negirali optužbe koje im se stavljaju na teret, potvrdili su Pobjedi njihovi branioci. Njih je saslušao tužilac Jovan Vukotić i donio rješenje o zadržavanju, a tužilaštvo je podnijelo prijedlog o pritvoru, o čemu će se izjasniti sudija za istrage

STR. 2. i 3.

STR. 8. i 9.

Slavka Stojanovića privode u tužilaštvo

Stojanovića terete da je 2018. godine izdao usmenu naredbu policajcu da propušti vozilo

NAŠA TEMA: Da li Nikšić sužavanjem svojih kulturnih konekcija na Srbiju zatvara sopstvenu scenu pred ostatkom regiona i svijeta

Simbol nikad Odjeci nacionalističkog transa zbog kojeg Nikšićani ne prepoznaju svoj grad ugašenog plamena vjere POGLED SA STRANE

Velibor Zolak, ekspert za marketing u turizmu, poručuje da nigdje nema većeg prirodnog potencijala, a lošijeg turističkog napretka

Ko nudi utopiju

Kad se prirodne ljepote sudare sa političkim igrama

Piše: dr Dragan VESELINOV

Dolazak mitropolita Antonija na čelo obnovljene CPC značio je prekretnicu u jezivoj društveno-političkoj zbilji u kojoj se 90-ih godina prošloga vijeka nalazila Crna Gora. Bilo je to na Lučindan 1993. godine kada je Crna Gora, nakon gotovo sto godina, dobila istinskog nasljednika trona Svetog Petra Cetinjskog STR. 9.

U Gazi su se sudarile dvije narodne pravde na istu njivu, i dvije iste nepravde da samo jedan narod može da na njoj požanje svu pšenicu. Pobijediće jači. A hoće li pustiti pobijeđenog da ostane makar u uglu njive - ne znamo. Jedino u što smo sigurni je da bi to bila ružna pobjeda anti-utopije STR. 12. i 13.

Imamo prenatrpane plaže i zakrčene saobraćajnice tokom nekoliko mjeseci, nasuprot devet mjeseci poluprazne tišine. Posljednji veliki hotel sa pet zvjezdica, hotel ,,Splendid“ (340 soba), izgrađen je prije punih 18 godina! Nema dugoročno profitabilnog turističkog razvoja bez hotelske industrije i velikih hotela. Svi hoteli sa kojima se oficijelne strukture pompezno hvale zaista su sjajni objekti (Regent, Chedi, One&Only), ali svi zajedno nemaju ni 300 soba! STR. 6. i 7. URBANISTIČKI HAOS U BUDVI: Prijestonica turizma

D. MIJATOVIĆ

S. VASILJEVIĆ

STR. 14. i 15.

2

Politika

Neđelja, 19. novembar 2023.

Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora o sastanku predsjednika Skupštine Andrije Mandića i evropskog komesara za susjedstvo i proširenje

Vlahović: Varhelji kompromituje napore EU

PODGORICA - Ponovo se potvrđuje kredibilitet politike EU prema Crnoj Gori, kazao je predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović, komentarišući sastanak predsjednika Skupštine Andrije Mandića i evropskog kome-

sara za susjedstvo i proširenje Olivera Varheljija.

- Šta je vaš cilj - upitao je Vlahović. Varhelji, kako je kazao, kompromituje ozbiljne napore koji dolaze iz EU. - Ovo je potpuni neuspjeh vaše proklamovane namjere - poR. P. ručuje Vlahović.

Apel direktorice ASK-a

Perović: Donosioci odluka da imaju jasan stav protiv korupcije PODGORICA - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), povodom početka rada 28. saziva Skupštine Crne Gore i formiranja 44. vlade, pozvala je donosioce odluka da imaju jasan stav protiv korupcije, da rade na snaženju integriteta institucija, kao i na promociji i učvršćivanju sistema vladavine prava.

Direktorica ASK-a Jelena Perović podsjetila je da su načela pravilnog upravljanja javnim poslovima i javnom imovinom, kao i potreba zaštite integriteta i njegovanja kulture odbacivanja korupcije, neizostavni dio Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, čiji potpisnik je i Crna Gora.

- Izgradnja i uspostavljanje djelotvorne etičke infrastrukture na normativnom i institucionalnom planu, a zatim i njeno poštovanje i usvajanje od strane onih koji odlučuju u ime zajednice, čine temelj

povjerenja građana u državnu upravu. Temelj, čiji značaj je naglašen u periodu političkih previranja, kriza institucija i usporavanja procesa pridruživanja evropskoj porodici naroda - istakla je Perović.

Ukazala je da je važno da donosioci odluka imaju jasan stav protiv korupcije na tragu principa za unapređenje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u zemljama kandidatima za pristupanje Evropskoj uniji.

- Na kraju, a podjednako važno, da zakonitim i etičnim postupanjem daju lični primjer i doprinesu razvijanju ambijenta u kome je nulta stopa tolerancije na korupciju.

U Agenciji će imati pouzdanog partnera, spremnog da, primjenom najviših međunarodnih standarda, iznese svoj dio tereta u jačanju instrumenata pravne države i procesu evropskih integracija - rekla je Perović.

R. P.

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić amandmanom traži brisanje datuma z

Tehnička stvar još jednog zahtj PODGORICA – Poslanik Pokreta „Evropa sad“ Vasilije Čarapić predao je Skupštini amandman na predloženi zakon o popisu, kojim traži brisanje datuma održavanja popisa stanovništva. Iz DPS-a za Pobjedu kažu da je na Vladi da pokaže je li u pitanju samo deklarativna spremnost ili zaista žele realne uslove za popis, a iz SD-a amandman vide kao ispunjenje još jednog zahtjeva opozicije. Međutim, Slaven Radunović iz ZBCG je eksplicitan – popis je 30. novembra i tu nema promjene.

Politički analitičar Danilo Kalezić za Pobjedu kaže da amandman PES-a doživljava kao „tehnički pokušaj da se stvari relaksiraju“, ali ne očekuje da će „nešto značajno politički promijeniti“, niti da će se promijeniti stav bivšeg DF-a da se „pošto-poto ide u popis“. Čarapić u obrazloženju amandmana navodi da se njime predlaže brisanje članova prijedloga kojim se određuju datum održavanja popisa i referentni momenat popisa, što se čini kako bi se Vladi Crne Gore ostavila mogućnost da period sprovođenja popisa i referentni momenat popisa utvrdi posebnom uredbom. Naknadno, međutim, za Borbu objašnjava da je amandman usaglašen na nivou lidera koalicije koja čini parlamentarnu većinu, te da je predat kako bi se spriječilo obesmišljavanje izmjena zakona u slučaju da one ne budu usvojene do kraja mjeseca.

- Amandman ne znači da će popis biti odgođen jer Vladi i parlamentarnoj većini nije prihvatljiv prijedlog opozicije da se odgodi datum popisa - rekao je Čarapić.

Potpredsjednik DPS-a Jevto

Jevto Eraković

Nikola Zirojević

DPS čeka reakciju Vlade, SD se nada ispunjenju još jednog zahtjeva, a ZBCG ne odustaje od popisa 30. novembra.

Danilo Kalezić je ocijenio da se ni nakon podnošenja amandmana neće ništa promijeniti i poručio da je, ako popis počne 30. novembra, za opoziciju jedini put – bojkot Eraković kazao je za Pobjedu da amandman Pokreta „Evropa sad“ doživljava kao deklarativnu spremnost Vlade za ispunjavanje preduslova za održavanje popisa.

- Pregovori koje vodimo sa Vladom Crne Gore pokazali su da postoji njihova deklarativna spremnost za ispunjavanje neophodnih preduslova da bi se održao popis. U tom pravcu

Kao što je i u sporazumu koji smo prihvatili navedeno, datum nije fiksni i, što se nas tiče, održavanje popisa stanovništva zavisi isključivo od dinamike ispunjavanja zahtjeva, odnosno dinamike realizacije svih kontrolnih mehanizama koje smo dogovorili sa Vladom – Predložili brisanje datuma: istakao je Nikola Zirojević Amandman na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o popisu

shvatam i ovaj amandman koji je predložio poslanik Čarapić – kazao je Eraković.

Poručio je da je sada osnovni zadatak Vlade i njenih predstavnika da pokažu da li je u pitanju samo deklarativna spremnost ili zaista žele da stvore realne uslove za održavanje popisa.

- Naša spremnost postoji da zajednički odradimo sve što je u interesu poštenog i preciznog popisnog procesa i da ubuduće fokus svih nas bude ispunjavanje uslova za održavanje popisa i, logično, nakon toga utvrđivanje termina popisa – kazao je Eraković.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je za Pobjedu da je to ispunjenje još jednog zahtjeva opozicije.

- Kao što je i u sporazumu koji smo prihvatili navedeno, datum nije fiksni i, što se nas tiče, održavanje popisa stanovništva zavisi isključivo od dinamike ispunjavanja zahtjeva, odnosno dinamike realizacije svih kontrolnih mehanizama koje smo dogovorili sa Vladom – istakao je Zirojević.

Prema njegovim riječima, amandman je u potpunosti u skladu sa sporazumom koji je premijer ponudio opoziciji.

- Prethodni prijedlog izmje-

Politika

Neđelja, 19. novembar 2023.

za održavanje popisa stanovništva iz predloženog zakona

M. BABOVIĆ

ili ispunjenje jeva opozicije?

Slaven Radunović

Kalezić: Realno je popis održati sredinom proljeća naredne godine Danilo Kalezić kaže da 30. novembar nije realan rok za početak popisa i, kako je istakao, nema potrebe da se toliko žuri na uštrb onoga što treba da budu pretpostavke za legitimni i legalni popis. Poručio je da je realno popis održati sredinom proljeća naredne godine.

- Na osnovu političkih procesa zaključujem da bi se do tada mogle sprovesti sve neophodne radnje da se pristupi terenskom radu, uvažavajući klimatske uslove sjevera Crne Gore – rekao je Kalezić.

Istakao je da nesporno postoji spremnost Spajića da izađe u susret

legitimnim i, kako je kazao, vrlo zdravorazumskim zahtjevima opozicije, posebno u dijelu kontrole i skupljanja i obrade podataka.

- Sve dogovoreno je nemoguće implementirati u tako kratkom roku do 30. novemDanilo Kalezić

bra. To je jedan aspekt.

Drugi je taj što smo do prije nekoliko dana imali vrlo agresivnu kampanju, koja zapravo nije ni prestala, velikosrpske struje u Crnoj Gori. Da bi efekti te kampanje prestali, potrebno je izvjesno vrijeme, a to sigurno nije 10 ili 15 dana – kazao je Kalezić.

Poručio je da je, osim uspostavljanja kontrolnih mehanizama, potrebno stvoriti društvenu atmosferu u kojoj će se popis sprovoditi.

Naša spremnost postoji da zajednički na i dopuna Zakona nije bio u gitimiše popis. Opozicija ima odradimo sve što je u interesu poštenog i adut u svojim rukama ovog skladu sa tim. Zbog toga ovo preciznog popisnog procesa i da ubuduće puta i pokazuje vrstu opozividimo kao još jedan izraz dobre volje. Za nas je mnogo bitfokus svih nas bude ispunjavanje uslova cione visprenosti koju do sad nije od samog datuma održaza održavanje popisa i, logično, nakon toga nijesmo gledali tako očito – vanja popisa implentacija svih utvrđivanje termina popisa – kazao je Jevto Eraković dodao je Kalezić. kontrolnih mehanizama. UkoPredloženim izmjenama i liko se stigne završiti sve do 30. dopunama Zakona o popisu novembra, što je malo vjero- bivšeg DF-a da se pošto-poto paciteta koju prethodni pre- predviđeno je da se popis stavatno i u šta osnovano sum- ide u popis. Mislim da aman- mijer nije želio, jer je vođen novništva sprovede od 30. nonjamo, ali ukoliko bi se nekim dman neće ništa značajno po- isključivo interesima Beogra- vembra do 15. decembra, sa slučajem stiglo, nemamo pro- litički promijeniti osim što će da – ocijenio je Kalezić. mogućnošću produženja za 15 blem da popis počne i tada, ali Spajića da dovede u novu vr- Prema njegovim riječima, ako dana usljed eventualnih „vres obzirom na to da postoji sa- stu političke neprijatnosti – popis ipak počne 30. novem- menskih nepogoda, nedovoljsvim osnovana sumnja da se kazao je Kalezić. bra, bojkot je jedini realni po- nog broja popisivača ili drugih opravdanih okolnosti“. do tada neće implementira- Prema njegovim riječima, ZB- tez opozicije. ti sve što je dogovoreno, on- CG diktira tempo i način rada - Nije moguće ispuniti sve Sporazum koji su usaglasili da smo insistirali da ne bude parlamentarne većine. uslove za tako kratak period. Spajić i opozicija ne predvifiksiran datum, već da se na- - Oni su sve ovo projektovali. Onda dolazite u situaciju da đa termin održavanja popisa. knadno o njemu dogovaramo, Na Spajiću je da pokaže spo- imate isto što i prije, a da ste le- Definisanje datuma u predu skladu sa ovom dinamikom sobnost i političku mudrost gitimisali proces koji je suštin- loženim izmjenama i dopu– istakao je Zirojević. da izađe na kraj sa ultimatu- ski nelegitiman. Tako da opo- nama Zakona o popisu nije Koalicija „Za budućnost Cr- mima bivšeg DF-a, koji nijesu zicija nema puno izbora, mora prihvatljivo opoziciji. Pobjene Gore“ je, međutim, kate- samo ultimatumi već i poka- da čuva vitalni državni interes. di je iz opozicije rečeno da su gorična da neće biti odgađa- zivanje ko upravlja politič- Vjerujem da će u tom slučaju premijeru Spajiću u četvrtak kim procesima u Crnoj Gori. ići u bojkot kako bi delegitimi- tražili povratnu informaciju u nja popisa.

- Popis stanovništva počinje Spajić je u nezavidnoj pozici- sali proces koji nije utemeljen vezi sa izuzećem spornog član 30. novembra i tu nema nika- ji. Suočen je sa dva izbora, da u međunarodnim standardi- predloženog zakona, ali da odkvih promjena – kazao je po- li će biti lojalan onome što su ma i nije metodološki zaokru- govor još nijesu dobili. slanik ZBCG Slaven Raduno- državni interesi ili onima ko- žen – istakao je Kalezić.

- Razmatramo mogućnost da vić. jima upravlja DF, a to su, pri- Kazao je da decembar nije se- amandmanski djelujemo – Poručio je da će iz tehničkih je svega, Beograd i Moskva – zonski dobar mjesec za spro- kazao je izvor Pobjede iz vrvođenje popisa, na šta ukazuju ha opozicije, dodajući i da je razloga datum biti izbrisan iz istakao je Kalezić. prijedloga zakona, jer je, kako Prema njegovim riječima, stručnjaci za tu oblast. opozicija odlučna da u predje naveo, „već definisan ured- predložene izmjene i dopu- - Sve su to razlozi koji opozi- stojećem popisu stanovništva bom Vlade od 31. oktobra, ko- ne Zakona određuju datum ciji daju za pravo da istraje u ne učestvuje ukoliko do poja je na snazi“. četka te statističke proceduodržavanja popisa, a to nije u bojkotu – istakao je Kalezić.

Politički analitičar Danilo Ka- duhu dogovora i ne može, ka- Prema njegovim riječima, re- re ne budu ispunjeni svi njilezić kazao je za Pobjedu da je ko je kazao, da pomogne re- akcija nove vlade je pokazala hovi uslovi.

Spajić pod ogromnim priti- laksiranju društvene zbilje u da strategija opozicije daje re- Potez Čarapića nagovještava skom bivšeg DF-a i da se to vi- Crnoj Gori. Istakao je da oče- zultat. Kazao je da nije važan da je Spajić ipak prihvatio zadi kroz njihove reakcije. kuje da opozicija insistira na broj građana koji će bojkoto- htjev opozicije, ali će se rasplet - Amandman PES-a tumačim novom datumu za održava- vati, već simbolična poruka i desiti tek na sjednici Skupštičisto kao tehnički pokušaj da nje popisa. ne Crne Gore u srijedu, 22. nosami gest. se stvari relaksiraju, ali ne mi- - Od Spajića očekujem da po- - Koliko god ljudi odluči da vembra, na Cetinju. slim da će to promijeniti stav kaže vrstu demokratskog ka- bojkotuje dovoljno je da deleI. KOPRIVICA

3

Komentar

Autopsihoanaliza Lako je bilo tebi, lorde Rasele, da se rveš sa Zenonom, Heraklitom i Aristotelom, a i svojim savremenikom Bergsonom po poljima metafizike, logike i filosofije. Da čuješ samo desetak aporija naših političkih lumena - a oni toliko izbace za samo jedno prijepodne - ti ne bi ustajao sa kauča kod svog savremenika Frojda Piše: Milorad PUSTAHIJA Evo već treći put dilitiram pokušaj da napišem kolumnu sa objektivnom analizom našeg društveno-političkog stanja i ne uspijeva mi. Ne zato što nijesam informisan, ili što nemam erudiciju, iskustvo i stav, ili što se nekoga bojim pa odabiram mudru ćutnju, nego jednostavno - nemam rješenje. Nije mi želja da obrljam sve unaokolo po političkoj sceni i to po debelim zaslugama kako bih promovisao dobroga sebe, a da pri tom ne umijem pokazati svjetlo na kraju tunela.

Porazilo me to što sam i pored neprestanog bježanja u istoriografsku, filosofsku i srodne lektire, na kraju došao do iste konkluzije kao neki srpski seljak koji je u predizbornoj anketi izjavi: „Voleo bih da ovi odu a oni ne dođu“. I već dugo na pitanje kako sam, odgovaram: srećom zdrav sam, ali ne znam da li bih prošao psihijatra.

Odnosi i stremljenja u našem društvu su bazirani na instinktima i tribalnim atavističkim agonima, te svi civilizovani i ovovremeni umovi u našoj zajednici djeluju kao prah na vjetru čiji je maksimalni domet da nadraže oči krkanima i natjeraju ih da ih trljaju. Na razmišljanje ih je gotovo nemoguće pobuditi.

Već dugo uopšte ne gledam agresivne političko-propagandne TV uratke jer ne želim da mrzim ili prezirem, na šta njihovi pervertirani sadržaji snažno nagone. Tu je situaciju iskoristila moja supruga i postala gospodar daljinskog upravljača i zavela bioekološki teror, sa emisijama o biljkama, životinjama i očuvanju prirode. Počeo sam da sanjam pingvine, foke i morževe i topljenje ledenih santi i jadna i ugrožena biostaništa.

No, oduševile su me emisije o primatima i o „društvenom uređenju i običajima“ čopora šimpanzi i gorila. Za razliku od nas kod njih se pitanje vladavine i prvenstva na stvaranje potomstva brzo rješava. Nekoliko najsnažnijih mužjaka se potuku međusobno i najjači dobije status komandujućeg alfa mužjaka. Ovi ostali šta ih zapadne, po dubini i širini. Ali svi zajedno žestoko i do smrti brane čopor, podmladak i teritoriju. Nijednom majmunu ne pada na pamet kad izgubi alfa poziciju da prevjeri i ode u drugi čopor, jer kod majmuna je tako jak osjećaj čoporoljublja da bi ga ubili i oni kojima želi prebjeći i oni od kojih želi prebjeći.

Zoolozi kažu da je to sve instinktivno, a ja tvrdim da osim instinkta imaju i snažan osjećaj zajedništva i gordosti, i to zato što nijesu religiozni i nemaju sveštenstvo i političke stranke, te uživaju u čarima primordijalne slobode. Svi brinu o potomstvu i uče ih vještinama odbrane, ishrane i opstanka i čarima nepatvorene slobode i ne može se kod njih pojaviti neka ženka-četnik da rasturi obrazovanje i vaspitanje. Ili mužjak da proda teritoriju za granu banana ili kul ženku.

Iako ovo što pišem izgleda neeuroatlantski i nesvetosavski, mene oduševljava. Moj nedavni pokušaj bijega od naše stvarnosti u zbirku predavanja Bertranda Rasela pod naslovom „Naše saznanje spoljašnjeg svijeta“ takođe je bio bezuspješan. Naše društvo treba da prođe par vijekova evolucije i obrazovanja da bi ga uopšte zainteresovala kritika silogizama antčke logike i filosofije Anri Bergsona, sa pozicija vrhova moderne matematike, fizike i filosofije.

Lako je bilo tebi, lorde Rasele, da se rveš sa Zenonom, Heraklitom i Aristotelom, a i svojim savremenikom Bergsonom po poljima metafizike, logike i filosofije. Da čuješ samo desetak aporija naših političkih lumena - a oni toliko izbace za samo jedno prijepodne - ti ne bi ustajao sa kauča kod svog savremenika Frojda.

Evo, samo jedan biser lumena sa komšijskog ti Oksforda, za primjer: „Čini mi se da je apsurdno tražiti depolitizaciju popisa, a onda u popisne komisije stavljati članove političkih partija“. Trebao je i izgovoriti i ono što podrazumijeva - da su dovoljni članovi srpsko-ruskih stranaka i apostoli svetosavske crkve utemeljene fundamentalističkim ugovorom.

Opozicija gaji nadu da će rješenje nastupiti onog trenutka kad Spajke pokaže muda i nastanu politsex orgije euroatlantiđana.

Međutim, kad dođu u moje godine ostvarit će duboki filosofski uvid da je sex precijenjen fenomen i da se politički i društveni ciljevi ostvaruju idejama iz cerebralnih predjela tijela i marljivošću ruku. Dobro, možda muda mogu začiniti stvar odvažnošću, ali su žene često odvažnije te moramo odbaciti ovu pretpostavku.

Ne znam koliko mi je pomogla ova autopsihoterapija. Uzroci ovog poremećaja su odavno u našoj sredini i trebaće dosta vremena dok ih uklonimo. Iskrena politička katarza bi trenutno olakšala stanje, a ako je ne bude moraću na tretman kod gospode Cerovića i Koraća. Ili u šumu na svjež vazduh.

Politika

Neđelja, 19. novembar 2023.

Iz Centra za građansko obrazovanje poručuju da odluka premijera o ukidanju prenosa sjednica nije ispravna

CGO: Javnost treba da zna kako određeni ministri i članovi Vlade brane svoje prijedloge PODGORICA - Odluka premijera Milojka Spajića o ukidanju prenosa sjednica nije ispravna niti dobra poruka za građane i građanke, smatraju iz Centra za građansko obrazovanje. Dodaju da se time nesumnjivo umanjuje nivo transparentnosti rada Vlade i otežava rad medijima, civilnom sektoru i ostaloj zainteresovanoj javnosti da se direktno informišu o njihovom radu.

Iako inicijativa upućena Vladi da se sjednice uživo prenose nije prihvaćena, iz CGO-a kažu da će na tome i ubuduće insistirati. Uz sve nedostatke koji se vežu za prenose sjednica, kao i činjenicu da su one često bile marketinški poligon biv-

šem premijeru Dritanu Abazoviću i njegovim kolegama, pružale su uvid u rad Vlade i informacije koje javnost ima pravo da zna, ističe Vasilije Radulović, koordinator programa CGO. - Javnost treba da zna kako određeni ministri i članovi Vlade brane svoje prijedloge, kako sučeljavaju argumente itd. A takođe, bitno je sa aspekta dnevnih tačaka koje raspolažu usmenim informacijama, jer one se kasnije, ko prati i ko je zainteresovan, ne mogu nigdje naći - kaže Radulović.

Iz CGO-a poručuju da umjesto ukidanja prenosa sjednica, 44. vlada treba nastojati da ispravi greške prethodnika i omogući da one suštinski budu transparentne uz

afirmaciju argumentovanih diskusija. Ističu da nije rješenje da se one potpuno zatvore za javnost.

- U zemljama regiona imamo primjere gdje su sjednice otvorenog tipa, čak se i prenose na televiziji, tako da ukoliko je kao što je navedeno u ekspozeu 44. vlade da je transparentnost jedna od vodilja u svim oblastima, ovo svakako nije dobra poruka - kazao je Radulović.

Povećanje transparentnosti, smatraju, garantuje povjerenje građana u Vladu. CGO će nastaviti da insistira na prenosu sjednica kako bi, zaključuje Radulović, imali uvid u karakter Vlade, ali i pokazali nivo spremnosti da sarađuju sa civilnim sektorom koji je kritički orijentisan.

R. P.

Bivši glavni specijalni tužilac poručuje da država ne može opstati osim kao građanska, demokratska, multinacionalna, multikonfesionalna i antifašistička

Katnić: ZBCG i njihovi subjekti, zaogrnuti u jagnjeću kožu, žele da pretvore Crnu Goru u državu naroda PODGORICA - Ovo je trenutak kada su građanske i demokratske snage sposobne da se odupru nasrtajima na Crnu Goru, poručio je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić u rubrici ,,Čuvari poštenja“, Gradskog portala. Rubrika je koncipirana tako da građani putem ankete biraju ličnosti od kojih žele da čuju određene odgovore.

Odgovarajući na pitanje kako komentariše to što je za predsjednika Skupštine izabran Andrija Mandić, koji je u prvostepenom postupku, na osnovu optužnice koju je podiglo Specijalno tužilaštvo, osuđen za terorizam u pokušaju, Katnić kaže da bi se u državnim organima a posebno na najvišim državnim funkcijama morali nalaziti moralno najčistiji građani, i o tome treba da razmišlja i brine svaki građanin kada odlučuje, bilo putem izbora ili na drugi način, ko će u njegovo ime obavljati ove dužnosti.

- Što se tiče gospodina Mandića, u odnosu na njega kao i na svakog drugog građanina treba primijeniti odredbu člana 35 stav 1 Ustava, koja glasi: „Svako se smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda“.

Što se državljanstva tiče, a pošto Vam je poznato da volim narodne poslovice, ovdje ću Vam iznijeti jedno - da pametno jagnje dvije majke sisa, ali sigurno ne može obadvije voljeti. Manje je važno u ovom kontekstu da li je gospodin Mandić prije ili poslije stekao državljanstvo, već je važno da ne može voljeti dvije domovine istovremeno – samo se jedna domovina može imati! Volio bih da Vam mogu i nešto lijepo reći, ali istine radi vjerujem da gospodin Mandić i nema neku posebnu potrebu da odaje tajne, jer su za to zaduženi saradnici stranih službi u našim državnim organima, a što i nije neka tajna. Ovdje treba navesti da je članom 1 Ustava Crne Gore predviđeno da je Crna Gora nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine, kao i da je građanska, demokratska, ekološka i država so-

Milivoje Katnić

cijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Dosadašnji stvaralački opus gospodina Mandića i njegovih saboraca išao je u pravcu stvaranja Crne Gore kao države naroda, u kom pravcu će, to je sigurno, nastaviti. Crna Gora ne može opstati niti funkcionisati izuzev kao građanska, demokratska, multinacionalna, multikonfesionalna i antifašistička.

Na pitanje da li vjeruje u pomiriteljski, demokratski i proevropski preobražaj ZBCG, Katnić nije optimista.

- Skoro da sam u vezi s ovim pitanjama već dao odgovor, ali ću ponoviti – u ovoj fazi, kao i u narednom periodu dok se ne ostvari ideologija političke stranke ZBCG i njoj bliskih subjekata, a to je pretvaranje Crne Gore u državu naroda, oni neće stati.

Jasno je takođe da se do ovog cilja između ostalog želi doći i zaodjenuto u jagnjeću kožu, ali je cilj isti. Kad bi realizovali ovaj naum Crna Gora bi nestala kao država. E sad je došao trenutak kada Vam mogu saopštiti da su građanske i demokratske snage u Crnoj Gori sposobne da se odupru ovakvim i sličnim nasrtajima. Demokratska Crna Gora kao nikad u svojoj dugotrajnoj istoriji u svijetu nije imala toliko prijatelja kao sada za svoj evropski i evroatlantski put - zaključio je Katnić.

R. P.

PODGORICA/BRISEL – Kada kroz Plan rasta za Zapadni Balkan zemlja dobije određenu svotu novca od predviđenih šest milijardi, koliko je Evropska komisija namijenila regionu, Brisel se neće miješati u to kako će novac biti potrošen. To je nezvanično saopšteno na brifingu za novinare u Briselu, tokom prezentovanja nove šeme finansijske pomoći zemljama regiona, nazvane Plan rasta za Zapadni Balkan.

Sagovornik grupe novinara, koja je boravila u Briselu, objasnio je da se EK ne miješa u to kako vlade raspodjeljuju dodijeljeni novac, ali naglašava da sistem kontrole postoji.

- Nećemo naravno dati novac da ga vlada troši na brza kola i skupe šampanjce – pojasnio je naš sagovornik.

Na ljeto iduće godine planirano je da počnu prve isplate iz budžeta EK, koje bi se realizovale dva puta godišnje.

Koliko će zemlje dobiti novca i dalje nije precizno definisano.

To će, kako je objasnio naš sagovornik, zavisiti od toga kolika je zemlja, ali i od njenog finansijskog stanja.

Konkretno, za Crnu Goru, sagovornik iz Brisela, objasnio je da je, imajući u vidu da se radi o najmanjoj zemlji Balkana, predviđeno da ne dobije najveću sumu novca. Albanija i Sjeverna Makedonija bi vjerovatno mogle dobiti više, ali za sada se još uvijek ne može sa sigurnošću reći o kojim ciframa će se raditi.

PROCJENA SPROVEDENIH REFORMI Plan rasta, koji se odnosi na period od 2024. do 2027. godine, predviđa da svaka vlada zapadnobalkanske šestorke sačini plan reformi, koji će predložiti Briselu. Od toga koliko se reformi od predloženih ispuni, zavisiće i uplata na računu.

Predviđeno je da na svakih šest mjeseci, Brisel vrši procjenu sprovedenih reformi, nakon čega bi počela isplata novca.

Svaka reforma „nosi“ određenu sumu novca i biće precizno određeno koliko sredstava svaka od vlada može da dobije za sprovođenje određenih reformi. U Briselu još uvijek nijesu sigurni koje će

Ovo što nudi plan rasta su zaista dodatna sredstva i vidimo ih kao kompenzaciju za ono što su troškovi ključnih reformi koje prate proces pristupanja. Činjenica je da reforme jesu skupe, zahtjevne u različitim oblastima i namjera EU je da nam na ovaj način nadoknadi i to što će biti potencijalno troškovi - navodi Vujović

Plan rasta za Zapadni Balkan predviđ na osnovu predloženih i sprovedeni

Pare idu vla kako hoće, kola i skupi Imajući u vidu naše ograničene administrativne kapacitete i da smo, ipak, najmanja administracija u regionu i da nijesmo baš toliko spremni kada govorimo o individualnim projektima, recimo u energetici ili životnoj sredini, pitanje je koliko ćemo tog novca povući - poručuje profesorica Gordana Đurović tačno reforme biti potrebne za povlačenje sredstava već, kako je rekao naš sagovornik, o tome još uvijek pregovaraju.

Plan je i da se ministri finansija zapadnog Balkana sastanu u Skoplju sa predstavnicima EU kako bi dodatno bili upoznati sa ovom inicijativom.

Upitan šta će se desiti ukoliko zemlje Balkana prvobitno sprovedu reforme, a nakon toga se ,,vrate na staro“, naš sagovornik je pojasnio da će u tom slučaju, Brisel smanjiti uplate, čime će se zemlje ,,kazniti“ za svoje postupke.

- Nećemo uzimati novac nazad, ali će svaka sljedeća uplata biti manja – dodao je.

U slučaju da države ne sprovedu predložene reforme, novca neće biti za njih, pojasnio je,

ali on ipak neće biti izgubljen za te države, već će se, kako je rekao, preusmjeriti u investicioni fond koji mogu koristiti sve zemlje.

Na pitanje da li su sve ove stvari predočili zapadnobalkanskim liderima, tokom posjete Ursule fon der Lajen regionu, sagovornik iz briselske administracije rekao je da nije bio prisutan na sastancima, ali je siguran da je predsjednica komisije liderima detaljno izložila plan koji ima komisija.

Profesorica Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović smatra da je nova pomoć Evropske komisije Zapadnom Balkanu od šest milijardi eura svakako dobra stvar, ali je pitanje koliko ćemo od tog novca iskoristiti. GostuGOV.ME

4

Bojan Vujović

Politika

Neđelja, 19. novembar 2023.

iđa uplate u budžet dva puta godišnje ih reformi

5

Stav

M. BABOVIĆ

adi da ih troši Crnoj Gori treba snažna ofanziva , ali nema brzih protiv srbizacije pih šampanjaca

Gordana Đurović

jući u emisiji ,,Okvir“ TVCG, Đurović je navela da je paket pomoći iz EK svakako dobar uz zahtjeve za dodatnim reformama.

- Imajući u vidu naše ograničene administrativne kapacitete i da smo, ipak, najmanja administracija u regionu i da nijesmo baš toliko spremni kada govorimo o individualnim projektima, recimo u energetici ili životnoj sredini, pitanje je koliko ćemo tog novca povući - kaže Đurović.

Dodaje da su značajna sredstva delegirana sad prema Crnoj Gori, a da li ćemo ih mi zaista iskoristiti, to zavisi od rada na poglavljima.

- Koja zemlja bude spremnija, moći će onda eventualno da povuče neka neraspoređena sredstva. Imajući u vidu naša budžetska ograničenja, svakako posebno ova sredstva granta i sredstva kredita su značajna, to su dosta povoljni aranžmani, duži period vraćanja, ali je važno i reći da je Evropska komisija to pripremila u formi amandma-

Sjedište Evropske komisije u Briselu

na na sedmogodišnji budžet i u formi jednoga paketa za dodatno zaduživanje. Kada Evropska unija želi da se dodatno zaduži, da pomogne Zapadnom Balkanu, kao što sad pomaže intenzivno recimo Ukrajini, ali i drugim zemljama, kao Moldaviji, znači da će od nas dosta i tražiti.

Prvenstveno po pitanju ekonomske integracije, ali i uvijek pratećeg zakonodavstva - kaže Đurović.

DODATNA SREDSTVA Direktor Direktorata za evropske fondove Bojan Vujović, u istoj emisiji, kazao je da još uvijek nemaju zvaničnu potvrdu od strane Evropske komisije kada su u pitanju ove cifre o kojima se govori.

- Kakav god da bude konačni formalni ishod, to će biti svakako više nego što u prosjeku dobijamo na godišnjem nivou kroz različite instrumente, pretpristupne podsticaje.

Do sada je to bilo godišnje oko 70 do 80 miliona. Prošla godina je možda bila malo pro-

duktivnija, pa smo imali neku cifru od 120 miliona eura odobrenih sredstava. Svakako novi instrument, odnosno novi plan dolazi kao nešto što je dodatno na ova sredstva koja sad dobijamo. Ovo što nudi plan rasta su zaista dodatna sredstva i negdje ih vidimo kao kompenzaciju za ono što su troškovi ključnih reformi koje prate proces pristupanja. Činjenica je da reforme jesu skupe, zahtjevne u različitim oblastima i namjera EU je da nam na ovaj način nadoknadi i to što će biti potencijalno troškovi - navodi Vujović.

Kada su u pitanju sami kapaciteti u vladi, odnosno u resornim ministarstvima, kaže da je potrebno da se broj ljudi, koji radi na povlačenju tih sredstava, stalno uvećava.

- Iz raznih razloga nijesmo bili u prilici da pratimo tu dinamiku koja je neophodna, ali je s druge strane takođe činjenica da su ljudi koji jesu u sistemu zaista profesionalni i imaju adekvatna znanja i iskustva. Svakako je planirano da se reaguje hitno, jer ono što su trenutni kapaciteti vjerovatno neće biti dovoljno za apsorpciju ovakvog uvećanog iznosa sredstava. To je u ovom trenutku nekih 220 ljudi na nivou svih institucija u sistemu i na nivou svih instrumenata. Potreban broj zavisi od toga koliko svaka institucija procijeni da je potrebno.

Na nivou Ministarstva evropskih poslova, kao centralnog koordinatora evropskih fondova, u ovom trenutku nedostaje nam nekih 15-ak ljudi kazao je Vujović.

J. ĐURIŠIĆ

Vrijeme efikasnijeg otpora i afirmacije nacionalnog identiteta jednog od najstarijih naroda na Balkanu ubrzano se približava.

Crnogorski lideri, aktivisti i intelektualci moraju okupiti naciju u odbranu identiteta, jezika, kulture, vrijednosti i državnosti zemlje. Čak i oni građani koji su glasali za aktuelnu vlast, vjerujući da će ona unaprijediti ekonomiju i ubrzati ulazak u EU, trebalo bi da postanu svjesni opasnosti koje predstoje. Potčinjavanje Srbiji ne bi samo iskorijenilo slobodu i nezavisnost, takođe bi uspostavilo rusku političku bazu unutar NATO-a koja će da podriva Zapad Piše: Januš BUGAJSKI

Sa formiranjem nove koalicione vlade Crna Gora se suočava sa intenziviranim pritiskom Beograda i njegovih saradnika kako bi iskorijenili identitet crnogorske nacije i ograničili njenu državnost. Neposredna budućnost izgleda kao izazov za Crnu Goru, jer će njene patriote morati da organizuju efikasnu kontraofanzivu protiv sistemske srbizacije i klerikalizacije.

Godišnji Cetinjski forum, koji početkom novembra organizuje Fakultet za crnogorski jezik i književnost, jedna je od rijetkih ispostava otpora srpstvu. Analitičari na tom događaju oslikali su mračnu sliku o tome kako pod okriljem proevropske vlade, srpski nacionalisti podrivaju i unakazuju institucije zemlje. Što je duže takva vlada na vlasti to je opasnost veća.

Crnogorske patriote su odlazeću administraciju Dritana Abazovića oštro osudile jer je otvorila vrata političkoj infiltraciji srpskih nacionalista i Srpske pravoslavne crkve.

Nakon višemjesečnog cjenkanja, izgleda da će novonastala vlada Milojka Spajića nastaviti Abazovićevu politiku. Ovoga puta probeogradska formacija „Za budućnost Crne Gore“ će djelovati pod okriljem partije „Evropa sada“, koja je dobila većinu glasova na junskim parlamentarnim izborima.

Ciljevi Beograda za Crnu Goru možda ne predviđaju potpuno međudržavno spajanje, već stvaranje vazalne države koja će se pridržavati spoljne i bezbjednosne politike Srbije i neće izazivati Beograd na međunarodnoj areni. Malo je vjerovatno da će Vučićev režim forsirati izlazak Crne Gore iz NATO-a. Umjesto toga, računa se da srpske i ruske agen-

cije mogu da dobiju obavještajne podatke NATO-a i da potkopaju koheziju i efikasnost Alijanse.

Prosrpske stranke će nastojati da svaku istinsku antikorupcijsku kampanju nove vlasti preusmjere na napade na opoziciju i članove prethodne administracije Demokratske partije socijalista.

Istovremeno, oni će nastaviti da imaju koristi od pokroviteljstva Beograda i Moskve prikrivajući svoje korumpirane poslovne veze. Pošto su parlament i vlada podređeni ili vezani za srpsku agendu, drugi državni organi i institucije koje finansira država biće ovlašćeni da razvodnjavaju crnogorski nacionalni identitet. Mnogo toga će biti preduzeto pod plaštom „vjerske slobode“, da bi se zavarali zapadni posmatrači i promoteri demokratije. „Mekoj moći“ Srpske pravoslavne crkve biće omogućeno da širi svoje iskrivljene poglede na crnogorsku istoriju i identitet.

Kada je nastala prva Jugoslavija na kraju Prvog svjetskog rata, nezavisna Crna Gora je bila potčinjena srpskoj državi, monarhu i vjeri.

Slično Ruskoj pravoslavnoj crkvi, koja sebe predstavlja kao „starijeg brata“ Ukrajine i krade ukrajinsku istoriju, Srpska crkva je opljačkala nasljeđe Crnogorske pravoslavne crkve i zauzela njene manastire i crkve, uključujući i tradicionalnu prijestonicu Cetinje. Srpski vjerski poredak je prodro i u obrazovni sistem gdje njihovi sveštenici-propagandisti u ranoj mladosti ispiraju mozak djeci da se odreknu crnogorskog nasljeđa i izjasne kao Srbi. Istorija se sistematski falsifikuje kroz državne institucije da bi se prikrila činjenica da Crna Gora ima dužu istoriju

i kontinuiraniju državnost od Srbije.

Puzajuća klerikalizacija ne samo da preokreće reforme crnogorskog knjaza Danila 1850-ih, koje su odvojile crkvu od države, već se suprotstavlja i suštinskim evropskim vrijednostima liberalizma i sekularizma.

Srbija sada gura Crnu Goru unazad ka mračnjaštvu, srednjovjekovnosti i duhovnoj stagnaciji. Napadi na jezik, manipulacija predstojećim popisom da bi se povećao broj Srba, negiranje crnogorskog kao posebnog jezika, prepisivanje udžbenika istorije, kontrola nad medijima, sve su to dio kampanje srbizacije.

Subverzija Crne Gore se dešava pred očima evropskih i američkih diplomata koji naivno vjeruju da će nova koaliciona vlast biti demokratska, liberalna i moderna. Biće šokirani, kao i tokom jugoslovenskih ratova 1990-ih, kada bude isteklo strpljenje crnogorskih patriota i kada se sukobi intenziviraju, a izgledi za nasilje povećavaju.

Vrijeme efikasnijeg otpora i afirmacije nacionalnog identiteta jednog od najstarijih naroda na Balkanu ubrzano se približava. Crnogorski lideri, aktivisti i intelektualci moraju okupiti naciju u odbranu identiteta, jezika, kulture, vrijednosti i državnosti zemlje. Čak i oni građani koji su glasali za aktuelnu vlast vjerujući da će ona unaprijediti ekonomiju i ubrzati ulazak u EU, trebalo bi da postanu svjesni opasnosti koje predstoje. Potčinjavanje Srbiji ne bi samo iskorijenilo slobodu i nezavisnost; takođe bi uspostavilo rusku političku bazu unutar NATO-a koja će da podriva Zapad.

(THE GEOPOST)

6

Ekonomija

Neđelja, 19. novembar 2023.

Velibor Zolak, ekspert za marketing u turizmu, poručuje da nigdje nema većeg prirodnog potenc PODGORICA - U vremenu turbulentnih društvenih promjena, gdje su stari redovi zamrli, a novi tek traže svoje obrise, Crna Gora se suočava s izazovima koji dodatno oblikuju njen identitet i budućnost. U sjeni političkih previranja, ekonomske tranzicije i društvenih podjela, turizam postaje ključna arena borbe za prepoznavanje i održivost.

Ekspert za marketing u turizmu Velibor Zolak u intervjuu za Pobjedu analizira trnovit put crnogorskog turizma kroz protekle tri decenije, istražujući paradoksalnu stvarnost gdje su se prirodne ljepote ,,sudarile“ s političkim igrama, stvarajući prenatrpane plaže i zakrčene saobraćajnice tokom nekoliko mjeseci, nasuprot devet mjeseci poluprazne tišine.

Kroz prizmu političkih odluka, ekonomske transformacije i socijalnih promjena, ovaj intervju razotkriva sukobe između hotela i apartmana, te preispituje smjer koji je crnogorski turizam odabrao, naglašavajući izazove i mogućnosti koji stoje pred zemljom koja nosi breme svoje bogate prirodne baštine.

POBJEDA: Kako biste opisali razvoj crnogorskog turizma tokom Vašeg dugogodišnjeg iskustva u ovoj oblasti?

ZOLAK: Ako bi trebalo da rezimiram turistički razvoj Crne Gore u posljednje tri decenije moram reći sljedeće: veći prirodni potencijal, a manje ekonomsko ostvarenje u svijetu teško da je zabilježeno.

Sunovrat. Živimo u vremenu kada je stari poredak pao, ali se novi nije stvorio, u vremenu kada je laž postala stvarnost, kada riječi malo vrijede. Izgubile su svoje nekadašnje značenje i počele da označavaju nešto drugo i suprotno od do tada prihvaćenog.

Već tri decenije živimo u ekološkoj državi, zemlji socijalne pravde, zasnovanoj na vladavini prava i nepovredivosti prava i slobode, u kojoj je izazivanje i podsticanje mržnje i netrpeljivosti Ustavom zabranjeno. U toj državi turistički promet iz godine u godinu raste, pojedinih godina ta stopa je i najveća na svijetu, a sezone su, uključujući prethodnu, rekordne.

Građani, međutim, ne vide niti ekologiju niti socijalnu pravdu i sve teže - osim tankog sloja novostvorenih vlasnika i tranzicionih bogataša - doživljavaju ovu društveno-političku, ekonomsku i kulturnu stvarnost. U takvom kontekstu pitanja turističkog razvoja često izgledaju beznačajno i mali dio zajednice je spreman da se njima ozbiljno bavi. Gotovo da je nestala turistička javnost kakvu smo poznavali još do prije dvije decenije Kad posmatram dva zemljotresa, dvije velike nesreće, dva tektonska turistička po-

Kad se prirodne ljep sudare sa političkim Imamo prenatrpane plaže i zakrčene saobraćajnice tokom nekoliko mjeseci, nasuprot devet mjeseci poluprazne tišine. Posljednji veliki hotel sa pet zvjezdica, hotel ,,Splendid“ (340 soba), izgrađen je prije punih 18 godina!

Nema dugoročno profitabilnog turističkog razvoja bez hotelske industrije i velikih hotela. Svi hoteli sa kojima se oficijelne strukture pompezno hvale zaista su sjajni objekti (Regent, Chedi, One&Only), ali svi zajedno nemaju ni 300 soba! remećaja koji su zadesili Crnu Goru nakon raspada SFRJ, moram čak biti zadovoljan sa supstancom za razvoj turizma koja je preživjela!

POBJEDA: Koji su to ,,udari“ oblikovali crnogorski turizam i promijenili dinamiku posjedovanja nekretnina duž obale?

ZOLAK: Prvi udar, kada se višak kapitala građana, koji se do 1991. raspoređivao u izgradnju vikendica duž obale od Pirana do Ulcinja, preusmjerio samo na komadić crnogorske obale, donio nam je do kraja te decenije hiljade novih stambenih zgrada i kuća u vlasništvu građana susjedne države koje nijesu služile za stanovanje. Ministarstvo turizma Crne Gore 1998. godine kao oficijelan podatak prihvata brojku od 243.000 turističkih ležajeva u Crnoj Gori, a na osnovu analize Instituta ekonomskih nauka iz Beograda.

Drugi udar, invazija kupaca nekretnina sa ruskog i istočnih tržišta, s jedne strane direktan je rezultat društvene tranzicije, želje i sposobnosti vladajuće političke grupacije da kapitalizuju svoju moć i sebe pretvori u vlasnike kapitala. Ta invazija je i rezultat političke volje – omogućavanja građanima bivšeg Sovjetskog Saveza da kupuju nekretnine i ulaze u državu bez viza. U tu zamku velikog i brzog novca naši susjedi (Hrvatska), međutim, nijesu upali. Cijenili su ono svoje, vjerovali u sopstvenu vrijednosti, ostali okrenuti zapadnom tržištu.

Umjesto hotela, na obali su se gradile stambene zgrade i formiran je cijeli sistem koji je stimulisao i olakšavao ovaj proces.

Kao rezultat ta dva politička udara na turistički produkt, jer oba su neposredna posljedica politike, Crna Gora je danas zemlja sa dva bitno različita lica: zemlja stotina hiljada apartmana i stotinjak hotela, prenapučenih plaža, krcatih šetališta i zakrčenih saobraćajnica, prenatrpana dva mjeseca, a lijepa, inspirativna i poluprazna devet mjeseci.

POBJEDA: Da li primjećujete promjene u profilima turista koji posjećuju Crnu Goru sada u poređenju s prošlim vremenima?

ZOLAK: Kakav vam je turistički produkt (turistička destinacija), takvi su vam i posjetioci.

Da biste promijenili kupce trebate mijenjati proizvod, a ne marketing komunikacije. Vaš fokus mora biti na modifikaciji proizvoda, a ne na promociji.

I tu smo ušli u suštinu problema našeg turizma. Nerazumijevanje šta čini turistički proizvod naše destinacije, koje iskazuju vodeći ljudi javno-političkog sektora ozbiljna je prepreka njegovom razvoju. Kada sam ljetos u izjavi za jednu popularnu TV emisiju istakao da je naš turistički proizvod iz godine u godinu sve lošiji, tadašnji ministar turizma je izjavio da se ne slaže i da je naša turistička usluga sve kvalitetnija, ne shvatajući da je kvalitet usluge tek jedan mali kamenčić u mozaiku turističkog proizvoda.

Neki elementi su toliko značajni da mogu da ugroze i tržišnu poziciju cijelog produkta - nesrazmjer cijena i vrijednosti koja se isporučuje, na primjer, lična nesigurnost, prljavština ili nereceptivnost stanovnika. Ili gužva i pretrpanost destinacije.

POBJEDA: Kako komentarišete smanjenje prihoda po gostu tokom posljednje decenije i kako vidite uticaj prevelikih smještajnih kapaciteta na kvalitet turističkog proizvoda Crne Gore?

ZOLAK: Iako se naizgled naša destinacija razvija iz godine u godinu, novi smještajni objekti, novi restorani, nove rekreativne mogućnosti i nove atrakcije nastaju svaki dan, moja ocjena pada kvaliteta našeg turističkog produkta nalazi svoje uporište u tri međupovezana argumenta – turističkoj potrošnji, smještajnom karakteru turističkog produkta i ritmu izgradnje

novih hotela visoke kategorije.

Ako performanse crnogorskog turizma mjerimo onako kako jedino može, kroz finansijske pokazatelje (a ne fizičke, kako nam se stalno podmeće), jer je u pitanju biznis, rezultati su porazni i svi zvaničnici već godinama bježe od njih, prikrivaju ih, ne spominju ih, guraju ih pod tepih.

Turistička sezona 2019, koju političari proglašavaju rekordnom i najuspješnijom, primjenimo li poslovna mjerila, najlošija je turistička sezona u protekloj dekadi! (kovid sezone, naravno, ne uzimamo u račun.) Prihod po gostu padao je iz godine u godinu.

Prihod po gostu 2012. godine (podaci UN WTO - Svjetske turističke organizacije) iznosi 690 američkih dolara, a 2019. pada na 495. Sa 495 američkih dolara potrošnje po gostu, Crna Gora je u dnu liste susjednih i mediteranskih zemalja, manje ostvaruje samo Albanija sa oko 400 dolara po gostu.

Drugi argument, ali i centralni problem našeg turizma je prevelik smještajni kapacitet za prirodne resurse na koje se naslanja. Realne procjene ukazuju na cifru od najmanje 550.000 do 600.000 turističkih ležajeva, po čemu smo

SUNOVRAT CRNOGORSKOG TURIZMA: Detalj iz prenatrpane Budve

možda i svjetski rekorder. Sličan problem muči i Hrvatsku, prevelik smještaj i dominacija privatnih apartmana. Hrvatska ima najveći broj ležajeva po glavi stanovnika u Evropskoj uniji – 0,28 (Grčka na primjer 0,13, Kipar 0,10, Italija 0,09).

Problem zvuči zabavno jer je kod nas odnos 1:1 - jedan turistički ležaj po glavi stanovnika!

Na svim svojim plažama, poštujući međunarodno prihvaćeni standard kvaliteta od 10 metara kvadratnih po gostu, Crna Gora sa svim proširenjima može da primi 260.000, maksimalno 300.000 gostiju kupača. Ako isti prostor koristi 600.000 gostiju, koliko je stvarni kapacitet smještaja Crne Gore, (plus domaće stanovništvo), kvalitet prizvoda bitno, suštinski, dramatično pada!

U novoj strategiji razvoja turizma, ,,Strategija razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. godine s Akcionim planom“, mart 2022, Ministarstvo odnosno Vlada uopšte ne konstatuje najveći turistički problem Crne Gore – Velibor Zolak

problem prevelikih smještajnih kapaciteta, još manje postavlja za cilj smanjenje broja turističkih ležajeva, što može, treba i mora biti glavni cilj svake buduće ozbiljne i kompetentne vlade. Članovi prethodnog ministarstva turizma tvrde da Crna Gora 2019. godine raspolaže sa 172.000 turističkih ležajeva!

Dakle, tokom 20 godina – od 1998. do 2019. po ovom ministarstvu ne da nije izgrađen niti jedan ležaj, već je smještajni kapacitet Crne Gore smanjen za skoro 70.000 ležajeva!

Ovdje svaki čovjek može samo da se zapita - ko je ovdje lud.

Ili da kaže - toliko o ozbiljnosti upravljanja destinacijom!

Sprdnja.

POBJEDA: Kako ocjenjujete strukturu smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori, posebno ističući dominaciju privatnog smještaja nad hotelskim i kako smatrate da ova struktura utiče na turistički proizvod zemlje?

ZOLAK: Nepovoljna struktura smještaja se ogleda u potpunoj dominaciji tzv. komplementarnog, individualnog ili privatnog smještaja nad osnovnim, hotelskim. Hotelski smještaj sa nekih 40.000 ležajeva čini manje od osam odsto ukupnog kapaciteta! Hotelski smještaj je, međutim, kičma turističke industrije i bez njega destinacija kojoj je osnovna atrakcija plaža teško da može ostvariti stopostotnu popunjenost kapaciteta veću od

Ekonomija

Neđelja, 19. novembar 2023.

7

cijala, a lošijeg turističkog napretka Preliminarni podaci Centralne banke pokazuju da su strane direktne

80 do 90 dana. Privatni smještaj je vezan isključivo za Sun & Sea (ili Sun & Beach, svejedno) produkt i ne stvara osnove za razvoj drugih oblika, tipova turističkih produkata koji su ključni za desezonalizaciju turizma.

Struktura smještajnih kapaciteta, dakle, produkuje jeftini i masovni turizam koji traje dva-tri ljetnja mjeseca. Visoka je upotreba i prezasićenost plaža, šetališta, saobraćajnica, parkinga, infrastrukture i svih drugih javnih prostora sa malim i minimalnim ekonomskim efektom. Rezultat preizgrađenosti su ogromne gužve, loš proizvod, overcrowded i overused destinacija – prekomjerni turizam (overtourisam.)

I finalni pokazatelj lošeg, pogrešnog ili nazovite ga kako hoćete, ali neuspješnog turističkog razvoja jeste stepen izgradnje novih hotela visoke kategorije. Posljednji veliki hotel sa pet zvjezdica, hotel ,,Splendid“ (340 soba), izgrađen je prije punih 18 godina! Nema dugoročno profitabilnog turističkog razvoja bez hotelske industrije i velikih hotela. Svi hoteli sa kojima se oficijelne strukture pompezno hvale zaista su sjajni objekti (Regent, Chedi, One&Only), ali svi zajedno nemaju ni 300 soba!

POBJEDA: Koji su Vaši prijedlozi za budućnost našeg turizma i kako se može postići održiv rast?

ZOLAK: Prvo, država mora priznati istinu - prihvatiti našu

turističku realnost i realni smještajni kapacitet, najveći turistički problem zajednice i prestati nas obmanjivati. Priznanje pročišćuje i vraća povjerenje u onoga ko priznaje istinu.

Drugo, proglasiti moratorijum na svaku gradnju objekata na Primorju koji ne služe za rješavanje stambenih potreba zaposlenih i nijesu hoteli.

Treće, proglasiti zaštićene zone, zone u kojima ni po koju cijenu ne može da se gradi. Da bismo sačuvali ono malo zelenila i parkova što nam je preostalo. Četvrto, utvrditi realni nosivi (prihvatni) kapacitet destinacije i tu brojku ugravirati na ulaz u zgradu novoformiranog Ministarstva turizma.

Peto, utvrditi nove uslove za izgradnju hotela. Dozvoliti samo izgradnju hotela sa četiri i pet zvjezdica i propisati da za jedan hotelski ležaj investitor mora obezbijediti 100 metara neizgrađene površine (placa, zelene površine). Tako da se za hotel od 100 soba mora obezbijediti 20.000 m2 zemlje (Palma de Majorka je postavila još veći standard od 240 m2 po sobi).

Svaki hotel mora imati spoljašnji i unutrašnji bazen. Šesto, treba nam neka vrsta „New Deal-a“ ili „Maršalovog plana“ - Državni plan smanjivanja turističkih ležajeva u privatnom smještaju. Kroz pretvaranje dvije (ponegdje i tri) sobe u jednu komfornu i standardizovanu sobu i prevođenje privatnih iznajmljivača u formu pansiona i malih hotela. Za ovo treba obezbijediti sredstva EU u vidu dugoročnog kreditiranja vlasnika soba.

Sedmo, popisati sve vikend stanove i vikend kuće svih iznajmljivača soba i svaki stan koji se ne koristi za stanovanje evidentirati kao komercijalni objekat.

Sve stanove/apartmane/kuće uvesti u dolje navedeni informacioni sistem.

Osmo, uvesti onlajn informacioni sistem tipa eVisitor koji je jedino i centralno mjesto prijave i odjave turistva, sistem obračuna i kontrole boravišne takse, registar svih pružaoca usluga smještaja i njihovih smještajnih objekata i sistem za praćenje turističkog prometa.

Deveto, promijeniti zakone jer je sistem javne organizacije u turizmu naopako postavljen.

Lokalne turističke organizacije se ne bave marketingom destinacije, već funkcionišu kao zavodi za zapošljavanje političkih pripadnika vladajuće stranke u lokalnoj samoupravi i agencije za zabavu i nevjerovatan su rasipnik državnog N. KOVAČEVIĆ novca!

Pad investiranja za 26 odsto - Neto priliv stranih direktnih investicija od januara do septembra iznosio je 320,37 miliona eura, što je 47,14 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine - navodi se u Biltenu CBCG. Ukupan priliv stranih direktnih investicija pao je za 26,14 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat pada ulaganja po osnovu interkompanijskog duga i investicija u kompanije i banke, kao i po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 64,66 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezi-

i. mandić

PODGORICA - Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) na kraju septembra iznosio je 631,36 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 310,99 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Centralna banka Crne Gore

denata investiranih u Crnu Goru iznosila 246,33 miliona eura.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 403,87 miliona

eura, što čini 63,97 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 335,19 miliona eura, a u preduzeća i banke 68,68 miliona eura.

Počela rekonstrukcija dionice puta Jasenovo Polje – Vidrovan

Priliv stranih direktnih investicija (SDI) u formi interkompanijskog duga iznosio je 197,91 milion eura, što je 31,35 odsto ukupnog priliva. R. P.

Ministarstvo poljoprivrede se ograđuje

Vrijednost ugovorenih Tvrde da radova je 4,5 miliona eura KandićNIKŠIĆ - Zvanično je juče počela rekonstrukcija dionice puta Jasenovo Polje – Vidrovan na magistralnom putu Nikšić - Plužine.

Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, početku radova prisustvovali su ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. Vrijednost ugovorenih radova je 4,5 miliona eura, a rekonstrukcija puta biće završena do novembra 2024.

– Rekonstrukcijom ove dionice puta značajno će se unaprijediti veza sa Plužinama i Šavnikom, odnosno Žabljakom, kao i sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom. S

obzirom na značaj ovog međunarodnog puta, pored radova koji se trenutno izvode, u narednom periodu na putnom pravcu Nikšić -Šćepan Polje planirana je izgradnja novog mosta preko rijeke Tare kao i novog dijela puta od „Paklica“ do novog mosta u dužini od oko 2,5 km – rekao je Radulović.

Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović je kazao da je ova dionica puta kategorisana kao važan putni pravac.

– Nadležne institucije će uložiti napore da se rokovi koji su zadati, a u direktnoj su vezi sa realizacijom ovog projekta, ispoštuju u cjelosti – rekao je Vuksanović u toku današnje radne posjete. Ministar

Radulović je kazao da rekonstrukcija obuhvata izgradnju potpornih konstrukcija, rekonstrukciju dvije raskrsnice, novi asfalt, ugradnju nove saobraćajne signalizacije i sistema pasivne bezbjednosti saobraćaja uz širenje postojećeg puta u ukupnoj dužini od 5,5 km. Ministar Radulović je poručio da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u saradnji sa Upravom za saobraćaj planira rekonstrukciju drugih dionica od Nikšića do granice sa BiH, od Nikšića prema Danilovgradu, te završetak puta Čevo - Nikšić, što će uz završetak radova na dionici Nikšić - Kuside omogućiti bolju povezanost Nikšića sa drugim djelovima države i sa državama regiona. R. P. ministarstvo saobraćaja i pomorstva

d. mijatović

pote m igrama

investicije na kraju septembra iznosile preko 630 miliona eura

Put će biti završen do novembra 2024.

Perović nije imenovana za glavnu inspektorku PODGORICA - Iako je bila jedini kandidat Kandić-Perović nije imenovana za glavnu inspektorku za poljoprivredu, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Pojašnjavaju da su ministar i Vlada ispoštovali sve zakonske procedure u cilju postavljenja glavnog inspektora, ali da odluka na kraju nije ni donijeta, iako se, kako ističe, u medijima uporno potencira kako je Kandić-Perović imenovana na sjednici Vlade. Demantuju i da je ona sekretarka Ministarstva, već da obavlja poslove načelnice direkcije za savjetodavne poslove u oblasti biljne proizvodnje, sa ovlašćenjem za inspekcijski nadzor, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede. Poručuju da pružaju punu podršku i saradnju ODT-u i MUP-u u vezi sa akcijom protiv određenih državnih službenika tog resora i drugih lica.

Podsjetimo, glavnoj inspektorki za poljoprivredu, vino i ribarstvo i sekretarki u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragani Kandić-Perović određeno je danas zadržavanje do 72 sata, saopšteno je za Portal RTCG iz Osnovnog državnog tužilaštva u PodgoriR. P. ci (OTD).

Hronika / Društvo

Neđelja, 19. novembar 2023.

Po potrošnji antibiotika Crna Gora je već dugo u vrhu evropskih zemalja

PODGORICA – Na Evropski dan svjesnosti o antibioticima stručnjaci upozoravaju da je po potrošnji tih ljekova naša zemlja u vrhu evropskih. Nekontrolisanom upotrebom antibiotika, bakterije razvijaju otpornost, stoga mnoge bolesti neće moći da se liječe, što je velika opasnost javnom zdravlju.

Ako se antibiotici koriste samoinicijativno, narušavaju imunitet, pogotovo kod djece, pa su skloniji alergijama, gojaznosti i autoimunim bolestima, poput reumatoidnog artritisa, dijabetesa ili zapaljenskih bolesti crijeva.

ILUSTRACIJA

Mijović: Dolazimo u situaciju da infekcije izazvane bakterijama ne mogu uspješno da se liječe

Vučić, 95 odsto infekcija kod djece uzrokovano je virusima.

-Tako da te infekcije uopšte ne treba ni liječiti antibioticima osim ako ne dođe do neke bakterijske superinfekcije na već postojeću virusnu, što se dešava u manje od pet odsto slučajeva – istakla je Mijović.

Dr Vučić ukazuje da neki roditelji sami liječe djecu kupujući antibiotike u pojedinim privatnim apotekama. To je veoma opasno po zdravlje najmlađih, ne samo zbog razvijanja otpornosti bakterija.

-Doći će do narušavanja mikrobiote, te tzv. crijevne flore, koja ima izuzetno važnu ulogu u razvoju našeg imunskog sistema i onda će biti podložniji alergijskim bolestima, počevši od polinoze, bronhijalne astme, ekcema – kazala je Vučić.

Studije su dokazale i vezu nekontrolisane upotrebe antibiotika sa autoimunim bolestima.

-Najčešće se izdvajaju upalne bolesti crijeva, to su Kronova bolest, ulcerozni kolitis, zatim reumatoidni artritis, zatim metaboličke kao što su šećerna bolest i gojaznost, nekim kardiova-

Po potrošnji antibiotika Crna Gora je već dugo u vrhu evropskih zemalja. Nekontrolisana upotreba tih ljekova velika je prijetnja javnom zdravlju, jer bakterije razvijaju otpornost i izazivaju bolesti na koje antibiotici ne mogu da djeluju, kazala je za ,,Link“ Radija Crne Gore predsjednica Nacionalne komisije za kontrolu rezistencije na antibiotike prof. dr Gordana Mijović.

-Dolazimo u situaciju da infekcije izazvane takvim bakterijama ne mogu da se liječe. To znači da, recimo, i upala pluća može biti smrtonosna za nekoga ako je izazvana takvom bakterijom. Znači mi moramo sačuvati antibiotike da bismo imali čime da liječimo. Ne samo sadašnje nego i buduće generacije – kazala je Mijović.

Antibiotike bi trebalo koristiti u strogo indikovanim slučajevima. Prema riječima načelnice Dječijeg dispanzera Nikšićkog doma zdravlja dr Biljane

skularnim pa i bolestima centralnog nervnog sistema, kao što je multipla skleroza, pojedine studije su i to dovele u vezu – poručuje Vučić.

Naše sagovornice podsjećaju da je prilikom uzimanja antibiotika veoma važno pridržavati se propisanih doza, piti ih u odgovarajućim intervalima i dovoljno dugo, bez prekidanja terapije kada se poboljša zdravstveno stanje.

R. P.

Gordana Mijović

BIJELO POLJE - NVO Euromost je juče tokom snimanja obala rijeke Bistrice evidentirala nove slučajeve nelegalne gradnje, uzurpiranja rijeke Bistrice u Bijelom Polju, protivpravnog zauzimanja državne imovine, a što su, kako ističu, sve krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti.

- Takođe smo evidentirali paljenje raznog materijala, pored jedne fabrike za proizvodnju

Stojanovića terete d godine izdao usme policajcu da propu Stojanoviću i Baćoviću određeno je zadržavanje do 72 sata. Obojica su negirali optužbe koje im se stavljaju na teret, potvrdili su Pobjedi njihovi branioci. Njih je saslušao tužilac Jovan Vukotić i donio rješenje o zadržavanju, a tužilaštvo je podnijelo prijedlog o pritvoru, o čemu će se izjasniti sudija za istrage PODGORICA - Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović uhapšen je juče ujutro po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je 2018. godine zloupotrijebio službeni položaj i tako, navodno, omogućio šverc cigareta.

Uhapšen je i vlasnik firme za transport Igor Baćović iz Nikšića.

Kako je za Pobjedu potvrdio portparol SDT-a Vukas Radonjić, oni se sumnjiče za zloupotrebu službenog položaja i i krijumčarenje.

ODVOJENI PREDMETI

Stojanoviću i Baćoviću je određeno zadržavanje do 72 sata. Njih je saslušao tužilac Jovan Vukotić i donio rješenje o zadržavanju, a tužilaštvo je podnijelo prijedlog o pritvoru, o čemu će se izjasniti sudija za istrage.

Stojanovićev branilac, advo-

ILUSTRACIJA

Nikšić: Jedna osoba stradala u željezničkoj nesreći NIKIŠIĆ - Jedna osoba stradala je u željezničkoj nesreći u Nikšiću, saopšteno je Pobjedi iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije. Nesreća se dogodila juče u 13.57 časova, van pružnog prelaza. Iz policije nijesu imali više informacija o identitetu stradale osobe i mjestu neR. P. sreće.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen jer je navodno omogućio šverc cigareta, i Nikšićanin

EUROMOST: Nastavljena nelegalna gradnja u Bijelom Polju

Uzurpacija državne imovine i obala rijeke Bistrice dan-danas nijesu uspjele da vlasnika ove firme uklone sa opštinskog zemljišta, dok tužilaštvo mjesecima ovaj slučaj kao i ostale izviđa - naveli su iz NVO Euromost. Odmah nakon što su

Privođenje Stojanovića u SDT

odnosno dopusti njegovo dalje kretanje.

Advokat Ivan Šljukić, branilac Baćovića, kazao je za naš list da se njegovom klijentu stavlja na teret jedna radnja – krijumčarenje.

- Tužilac nije postavljao pitanja vezano za predmet koji se vodi protiv Veselina Veljovića, tako da u ovoj fazi postupka odbrana zaključuje da ova dva slučaja nijesu povezana. Osim toga, ni vremenski period se ne podudara, što takođe ukazuje da se radi o odvojenim predmetima – kazao je Stojanovićev branilac, advokat Mihailo Volkov

Pet godina na čelu UP, ostavku podnio kada je u obračunu kriminalaca u Podgorici pala nevina žrtva Stojanović je radni vijek proveo radeći na najsloženijim poslovima u Upravi policije. U junu 2013. godine Vlada Crne Gore ga je imenovala za direktora Uprave policije, na prijedlog tadašnjeg ministra unutrašnjih

namještaja, koja se takođe nalazi pored same rijeke i interesantno na isto mjesto koje je u vlasništvu Opštine Bijelo Polje, koje se protivpravno zauzima i uzurpira, čije inspekcije ni

kat Mihailo Volkov kazao je za Pobjedu da je Stojanović negirao izvršenje krivičnog djela.

- Tužilac nije postavljao pitanja vezano za predmet koji se vodi protiv Veselina Veljovića, tako da u ovoj fazi postupka odbrana zaključuje da ova dva slučaja nijesu povezana.

Osim toga, ni vremenski period se ne podudara, što takođe ukazuje da se radi o odvojenim predmetima – kazao je Volkov.

On je naveo da se Stojanoviću stavlja na teret da je izdao usmenu naredbu određenom policijskom službeniku da propušti vozilo koje je zaustavljeno na teritoriji Zete,

I. MANDIĆ

8

obaviješteni od strane građana o nelegalnoj gradnji i uzurpiranju obala rijeke Bistrice, prvo su, kažu, evidentirali i snimili taj dio rijeke.

- Nakon toga odmah smo obavije-

poslova Raška Konjevića.

Poslije pet godina na toj poziciji, Stojanović je podnio ostavku nakon što su u centru Podgorice 31. marta 2018. godine ubijeni Miloš Šaković i Radivoje Jovanović, koji je bio slučajna

žrtva obračuna kriminalaca.

Poslije Stojanovića na mjesto direktora Uprave policije imenovan je Veselin Veljović, koji je uhapšen 24. jula zbog zloupotrebe službenog položaja i nalazi se u Istražnom zatvoru.

stili Upravu policije u Bijelom Polju, jer se radi o krivičnim djelima, kao i Sekretarijat za inspekcijske poslove Opštine Bijelo Polje i bjelopoljsku komunalnu policiju, a od Uprave policije smo zatražili da obavijesti građevinsku inspekciju – ističu iz ove NVO. - Želimo ovim putem i Sekretarijatu za inspekcijske poslove i bjelopoljskoj komunalnoj policiji kao i Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na

kraju poručiti, da ćemo, ako budu ćutali, jer su mnogi koji su zapošljeni u ovim pomenutim institucijama vezani što rodbinski, što kumovski i na drugi način sa investitorima, sami se organizovati sa građanima pored svih objekata koji su nelegalno izgrađeni na obalama rijeke Bistrice i sami zaštiti i rijeku, a i državnu i opštinsku imovinu, u skladu sa Zakonom o mirnom okupljanju - dodaju u saopštenju.

Hronika /Društvo

Neđelja, 19. novembar 2023.

da je 2018. enu naredbu ušti vozilo

Knjiga „Iz vječnog mira živa riječ“ autora Branislava Banje Kaluđerovića, posvećena mitropolitu Antoniju Abramoviću, promovisana sinoć na Cetinju CETINJE – „Pokušaj da se od zaborava otrgne vrijeme kad se nije smjelo govoriti i da se poveže sa vremenom kad se više nije moglo ćutati daje ovoj knjizi puni smisao“... To su riječi sa korica djela „Iz vječnog mira živa riječ“, autora Branislava Banje Kaluđerovića, posvećenog prvom mitropolitu obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve Antoniju Abramoviću koja je sinoć promovisana u hotelu ,,Grand“ na Cetinju.

Ostao je simbol nikad ugašenog plamena vjere S. VASILJEVIĆ

ni su bivši direktor Uprave policije, n, vlasnik firme za transport

9

Simbolično, promocija knjige posvećene čovjeku pod čijom aurom su se, kako se navodi, sred sveopšteg ratnog ludila „okupljali ohrabreni i osviješćeni“ sljedbenici plemenite ideje da – se Crna Gora vrati samoj sebi – održana je na na 27. godišnjicu Abramovićeve smrti.

ISTINSKI MITROPOLIT

BEZ DETALJA O AKCIJI

Iz Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije nijesu saopštili detalje jučerašnje akcije kojom je rukovodio šef policijskog odjeljenja Predrag Šuković, kojeg je svojevremeno Stojanović smijenio sa mjesta šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala.

Početkom 2013. godine, nakon istrage Unutrašnje kontrole, naime, Stojanović je Šukovića razriješio dužnosti, jer za godinu i dva mjeseca, koliko je rukovodio Odsjekom za borbu

protiv organizovanog kriminala nije bilo rezultata niti akcija koje su rezultirale hapšenjima članova organizovanih kriminalnih grupa.

Kako nam je nezvanično rečeno, hapšenje Stojanovića nema veze sa predmetom protiv Veljovića.

Sadašnji šef SPO svojevremeno je u razgovoru za dnevnik Vijesti tvrdio da je došao do dokaza o švercu cigareta u fabrici duvana u Mojkovcu, ali to nikada nije potkrijepljeno dokazima. Šuković je iznosio optužbe na račun tadašnjeg vicepremijera Duška Markovića i Veljovića, tvrdeći da su ,,pripadnici mojkovačkog kriminalnog klana“.

A. RAIČKOVIĆ

Iz Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije nijesu saopštili detalje jučerašnje akcije kojom je rukovodio šef policijskog odjeljenja Predrag Šuković, kojeg je svojevremeno upravo Stojanović smijenio sa mjesta šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Takođe, poručuju svim onim pojedincima iz kriminalnih struktura, koji misle da će napadima preko socijalnih mreža i raznim prijetnjama spriječiti njihov rad, a isti će se prepoznati, koji svoj nezakonito stečeni novac troše ugrožavajući rijeku Bistricu, građane, državnu i opštinsku imovinu, da će nastaviti borbu za ovu rijeku.

- Da ne grade nelegalne objekte pored rijeke i u rijeku i da svaki

kamen koji su stavili u korito i pored korita ove rijeke uklone, da ne dozvole da ih mi uklanjamo, kroz okupljanje u skladu sa zakonima i Ustavom naše države, jer nema tog državnog ili opštinskog službenika, bez obzira koliko su jedni sa drugima vezani, da će im moći omogućiti da nezakonito otimaju opštinsku ili državnu imovinu, a posebno da ugrožavaju našu rijeku Bistricu - naveli su iz Euromosta. R. P.

ISTINA - PRIJEKI LIJEK

Istakla je da se zahvaljujući autoru ove višestruko vrijedne knjige „upoznajemo sa neoborivim svjedočanstvima u kojima istina postaje prijeki lijek protiv beščašća, sujete, mržnje i izdaje, kako svojih bližnjih, tako i svoje domovine“.

Prema njenim riječima, do-

Dolazak mitropolita Antonija na čelo obnovljene CPC značio je prekretnicu u jezivoj društveno-političkoj zbilji u kojoj se 90-ih godina prošloga vijeka nalazila Crna Gora – ukazala je Ana Pejović govoreći o knjizi. U ime izdavača, Predrag Marković je podsjetio da je na Lučindan 1993. godine, Crna Gora, nakon gotovo sto godina, dobila istinskog mitropolita i nasljednika trona Svetog Petra Cetinjskog S. VASILJEVIĆ

- Moj klijent je negirao izvršenje krivičnog djela koje mu se stavlja na teret – kazao je Šljukić.

Kako je u ime izdavača knjige, „Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje“, kazao Predrag Peđa Marković, Kaluđerovićeva knjiga sjećanje je na čovjeka koji je u najtežim momentima, na Lučindan 1993. godine na Opštecrnogorskom zboru ustoličen za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve koja je nakon vjekovnog trajanja zbrisana dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića 1920. godine.

-Toga dana je Crna Gora, nakon vijek, dobila istinskog mitropolita i nasljednika trona Svetog Petra Cetinjskog – kazao je Marković.

Kako je rečeno na promociji, knjiga je svjedočanstvo o velikom djelu čovjeka koji je, uprkos svim pokušajima diskreditacije i neistinama - poput one da je navodno bio raščinjen, iako je on svojevremeno sam napustio Srpsku pravoslavnu crkvu, odnosno zatražio otpust iz njenih redova – ostao čist i spreman da u teškom vremenu bude stožer i duhovni oganj Crnogoraca izloženih sličnim pokušajima asimilacije i nipodaštavanja kao početkom 20. vijeka.

Upravo zbog toga, kako je kazala magistrica književnosti Ana Pejović, Kaluđerovićeva knjiga predstavlja riznicu istinoljubivih zapisa i svjedočanstvo mučnih i tegobnih trenutaka.

-Ona je svjetovni zapis o duhovnoj paradigmi koju je na pijedastal svetosti uzdigao i svojim podvižništvom, vječnošću ovaplotio, sin crnih i kamenih brda crnogorskih, nad kojima se prije skoro tri decenije uznio svetački oreol Njegove svjetlosti – navela je Pejović.

Predrag Peđa Marković

Branislav Banja Kaluđerović

lazak mitropolita Antonija Abramovića na čelo obnovljene CPC značio je prekretnicu u jezivoj društveno-političkoj zbilji u kojoj se 90-ih godina prošloga vijeka nalazila Crna Gora, pritisnuta asimilatorskom, šovinističkom i klerofašističkom politikom Srbije.

-Nikada ugašeni plamen hrišćanske vjere, zaplamsao je vatrom ukrepljenja i ogrijao srca crnogorska toplotom hristoljublja koje su isijavale iz mira Antonijeve svetosti dok je skrušeno govorio, podizao moral i duh crnogorskom narodu, dok je neustrašiv i ponosan primao na razgovor i one s druge strane čojstva i rodoljublja – kazala je Pejović.

Podsjetila je da je Antonije posvećeno služio i ruskoj i srpskoj crkvi, pronoseći najuzvišenije hrišćanske vrline, svoj duhovni život nastavlja u CPC boreći se za istinu, pravdoljublje, mir i blagostanje svoga naroda kojem je ostao vjeran i slavom ovjenčan i nakon ovozemaljskog života.

-Minorni su bili i bezvrijed-

ni svi pokušaji diskreditacije lika i djela ovog crnogorskog bogougodnika od vječno uperenih otrovnih strelica jeretičkog i amoralnog sektaškog krila SPC. Nijesu uspjeli baciti ni sjen na Antonijevo životno i duhovno prostranstvo. Bezuspješno je bilo negatorima svega crnogorskog uniziti otjelotvoreno čojstvo crnogorske duhovne akademije koju je u sebi skrušeno nosio ovaj hristoliki gorostas – kazala je ona.

POZNATA LICA

Vjernicima i poštovaocima CPC obratio se i autor knjige koji je podsjetio na strašno vrijeme devedesetih.

-Drago mi je da vidim u sali puno lica koji su bili 1993. godine na mjestu gdje se obnavljala CPC – kazao je Kaluđerović, navodeći da je ponovo došlo vrijeme za obnovu obnovljenog. Zahvalio je svima koji su u najtežim godinama bili podrška ideji, kao i onima koji su nesebično podržavali CPC, uključujući i izdavača ove knjige.

Protojerej Stefan Marković

podsjetio je na život i djelo mitropolita Antonija, njegovu posvećenost vjeri, od vremena izučavanja monaških škola, bogoslovije u Prizrenu, vremena kada je u godinama Drugog svjetskog rata bio iguman i čuvalac Manastira Visoki Dečani, potom perioda kada je napustio SPC, u Americi bio vikarni episkop do trenutka kada je odlučio da podrži i stane na čelo obnove nasilno ugašene CPC. Na promociji je prikazan i kratak dokumentarni film „Nekome za zaborav, nekome za pamćenje“, autorke Slavice Kruščić-Vasović koji je podsjetio na okolnosti i uslove u kojima se vodila borba za obnovu CPC, momenta kada je obnovljena i nastavila da traje uz duhovnog oca kakav je Sveti Antonije.

Urednik knjige „Iz vječnog mira živa riječ“ je Obrad Pavlović, a štampana je u „Obodu“ na Cetinju.

Ovo je druga knjiga čiji je izdavač Crnogorsko-američka asocijacija Cetinje, nakon što je prošle godine svjetlo dana ugledalo izdanje „Najveći zločin u istoriji“, autora Jovana Čubranovića, crnogorskog patriote, borca za slobodu, publiciste i novinara. On je dokumentovano pisao o presedanu u kojem je uz asistenciju velikih sila Crna Gora, iako zemlja saveznica, zbrisana sa geografske mape 1918. godine uz okupaciju i krvavi obračun sa svima koji se nijesu mirili sa „bezuslovnim ujedinjenjem sa Srbijom“.

I. PERIĆ

10 Društvo

Neđelja, 19. novembar 2023.

Učitelj u podgoričkoj OŠ ,,21. maj“ zahvaljujući finskom modelu unaprijedio znanje učenika, koji su postigli bolje rezultate na PISA testiranju, administracija koči da ga primjenjuje u kontinuitetu

Đaci imaju svu slobodu, ali izvršavaju svoje obaveze PODGORICA – Učitelj koji radi u podgoričkoj Osnovnoj školi ,,21. maj“ Saša Bakrač uspio je da unaprijedi znanje đaka koji su postigli bolje rezultate na PISA testiranju zahvaljujući tome što je primijenio model nastave koji se realizuje u Finskoj.

Bakrač od 2015. godine, nakon kontakta sa kolegama iz Finske, kaže da pokušava da ima pristup đacima kao što imaju njihovi nastavnici. U toj zemlji prošao je obuku koja je trajala devet dana.

- Sa prvom generacijom, u komunikaciji sa finskim kolegama, sklopili smo jedan pristup koji sam primijenio u učionici.

Sloboda da tokom časa mogu da jedu, piju, izlaze bez pitanja u toalet, kada preuzmu obaveze da mogu da se kreću u okviru školskih hodnika, školskog dvorišta, domaći zadaci koji su podrazumijevali da prenesu nova iskustva tokom vikenda, tradicionalnih domaćih zadatak nije bilo, fokus na istraživačkim zadacima, izučavanje nauke koje je uvijek išlo ka zakonima prirode i matematike, astrofizika. Shvatite da su djeca željna da upoznaju mnogo stvari koje, nažalost, nikada neće učiti u sklopu redovnog programa. Sa drugom generacijom je pristup bio sličan. Kao rezultat toga pristupa 80 odsto đaka u odjeljenju, u IV razredu osnovne škole, riješilo je PISA test naučne pismenosti iz 2015. godine, koji je bio vezan za gravitaciju i orbitalnu mehaniku – rekao je Bakrač i dodao da se zaključuje da finski sistem zaista radi.

Administracija prepreka

Smatra da nastavnike u Crnoj Gori previše opterećuje admi-

nistracija zbog čega mu je kompleksno da primjenjuje model nastave koji je izučio u Finskoj.

Ističe da nam je potrebna digitalna transformacija sistema kako bi se procesi ubrzali i olakšali, kao što se čini u svim razvijenim zemljama svijeta.

Navodi da ogroman broj stvari prosvjetnim radnicima skreće fokus i troši energiju.

- Od nevjerovatno glomazne administracije, do toga da ne koristimo savremene servise.

Iz naše perspektive određeni momenti u finskim učionicama bi ovdje izgledali kao anarhija. Redovno ćete sresti finske đake za vrijeme časova po hodnicima škole, da sjede, leže, ali rade svoje obaveze. Djevojčica koja u toku časa sjedi na klupi i razgovara sa svojim nastavnikom. Demokratija koja bi našim đacima bila luksuz.

Sa prethodnim generacijama sam pokušao da primjenjujem taj vid demokratije. Dao je rezultate, ali ako nemate kontinuitet u takvom načinu rada onda gubi smisao – kazao je Bakrač.

Nadležni nezainteresovani

Upitan da li je sa nadležnima razgovarao o modelu nastave koji se realizuje u Finskoj, kaže da je upućivao dosta prijedloga i sugestija Zavodu za školstvo i resornom ministarstvu, ali da je jedinu podršku imao od bivše v. d. direktorice Zavoda za školstvo Zoje Bojanić-Lalović, sa kojom je razgovarao o kreiranju seta obuka kako bi prenio iskustva koja je ponio iz Finske.

- Naš sistem može da bude energetski i ekonomski vrlo efikasan. Da po prvi put imamo priliv novca u budžet, kojim bismo riješili mnogo otvorenih pitanja. Kvalitetan sistem obrazovanja i standard zaposlenih u sistemu. Da škole budu centri lokalnih zajednica, promovišu zdrave stilove života, okreću i podržavaju porodice na jedan kvalitetniji nivo.

Nažalost, oni koji donose odluke nijesu imali sluha za to. Ne tvrdim da sam najpametniji niti da su moje ideje najbolje, ali povratnih informacija nije bilo. Sa vrlo malim finansijskim izdvajanjima iz budžeta mogli bismo da svake godine pošaljemo tridesetak ljudi iz Crne Go-

,,Ne postoji najbolja škola, najbolji sistem, najbolji nastavnik“ Učitelj Bakrač ističe da ogromu pažnju u Finskoj posvećuju čitanju i učenju jezika. Do šestog razreda osnovne škole njihovi đaci tečno govore finski, švedski i engleski jezik. Na nedjeljnom nivou imaju sedam časova maternjeg jezika, a mi samo pet. Matematika se izučava šest časova nedjeljno, kod nas samo četiri. U školu kreću sa navršenih sedam godina, iako je devetogodišnja škola, dok mi imamo problem da nam u prvom razredu sjede

trendove i napretke u svim domenima – kaže učitelj Bakrač.

Crnogorski obrazovni sistem može biti regionalni brend. Mada, kada pričate sa ljudima, često nailazite na skepsu. Rezon je jednostavan, đaci u Crnoj Gori moraju biti prioritet, moraju imati kvalitetno obrazovanje koje ih priprema da budu stručnjaci koji su konkurentni na domaćem nivou ali i inostranom. Imam osjećaj da se mi još uvijek držimo puke reprodukcije informacija, a informacija danas više nije resurs kao prije nekoliko decenija, kaže učitelj Saša Bakrač

djeca uzrasta od pet i po do sedam godina.

- Ako želimo istinski da napravimo pomak moramo da se posvetimo kvalitetnijem izučavanju nauka (fizika, hemija, astronomija, astrofizika, matematika itd.) od nižih razreda, da fokus damo na čitanje i razumijevanje pročitanog. Dovoljno bi bilo da krenemo od „No child left behind“. Najveći „neprijatelj“ našeg sistema su ocjene koje utiču na uspjeh i uspjeh za koji se uči, a ne ocjena u formi samorefleksije, nekog

okvirnog mjerila napretka učenika. Zato su nam i đaci fokusirani da dostignu „Luču“ koja je po meni izgubila svaki smisao. Takođe, đaci su tamo svjesni da sistem, a ni društvo, ne vrši pritisak. Ne postoji „najbolja škola, najbolji sistem, najbolji nastavnik“ postoje škola, sistem i nastavnik – istakao je on.

Dodaje da svi sudionici u obrazovanju djece vjeruju sistemu, a i sistem se zasniva na principu povjerenja, te nastavnici nemaju nadzore,

Usavršavaju talente djece

Saša Bakrač

re, da prođu i vide te sisteme. Sa njihovim povratkom dobili bismo, na godišnjem nivou, značajan broj ljudi i ustanova koje bi u sradnji sa ministarstvom mogli da budu fleksibilni razmišljajući o promjenama i zaista napravimo jednu ozbiljnu reformu koja bi na dugoročno dala ogroman doprinos svim aspektima života u Crnoj Gori – istakao je Bakrač.

Kao učitelj radi skoro 12 godina. Finska i njihov obrazovni sistem su oduvijek bili model kojem se divio kao prosvjetni radnik. Jednostavnost, logika, pragmatičnost i vrsta elegancije koju posjeduju kao sistem obrazovanja i kao država. Nakontrole. Ukoliko nastavnik zakaže u radu onda je „disciplinska mjera“ dodatno usavršavanje u onom dijelu u kojem je zakazao.

- Kurikulum je troslojan, po trećinu nude sistem obrazovanja, opština i škola.

Na taj način fokus se daje problemima u lokalnoj zajednici, opštini i na nivou države. Prosječan Finac završi fakultet sa 29 godina, a opet imaju prvoklasne stručnjake. Sklad života i uživanja u životu, školskih i akademskih obaveza i profesionalnosti, brige prema mjestu gdje su odrasli, učili i usavršavali se – rekao je Bakrač.

kon boravka u Albaniji na jednoj obuci, 2015. godne, upoznao je čovjeka koji je radio u finskom obrazovnom sistemu.

Ostali su u kontaktu i nakon prenošenja njegovih iskustava iz učionice pravili modifikacije određenih segmenata u nastavi kako bi sami proces izvođenja nastave u učionici bio mješavina crnogorskog i finskog sistema. Kasnije je od njega dobio poziv da posjeti Finsku i Estoniju u sklopu obuka pod nazivom „Uporedna analiza finskog i estonskog obrazovnog sistema“ koju je realizovala njegova obrazovna firma „Edu Future“.

Obuka, koju je prošao, realizovana je u Helsinkiju i Talinu u trajanju od devet dana.

Obuka je, objašnjava Bakrač, obuhvatala upoznavanje sa sistemima obrazovanja Finske i Estonije, način decentralizacije obrazovnog sistema, kreiranja obrazovnih politika, posjete osnovnim školama u Espou i Talinu, razgovor sa rukovodstvom škole, kolegama i učenicima. Način kako se raspolaže budžetskim sredstvima, organizacija cjelokupnog rada, nivoi izrade kurikuluma.

- Fascinantno je koliko pragmatično pristupaju aktuelnim problemima i koliko precizno prate svjetske trendove.

Bez obzira što su u vrhu obrazovnih sistema reforme se sprovode na svakih osam godina u prosjeku. Obrazovni sistemi moraju da prate svjetske

Upoređujući tamošnji način obrazovanja sa crnogorskim, kaže da je lako zaključiti šta je recept da imate kvalitetan obrazovni sistem. Finci, kaže on, imaju moto „No child left behind“, pristupaju svakom djetetu pojedinačno i usmjeravaju ga da usavršava svoje talente.

- Naravno, iz tog razloga imaju mnogo manji broj đaka u učionici nego mi. Estonci su vrlo brzo sa digitalnom transformacijom sistema i dodatnom autonomijom u radu nastavnika ušli među najbolje sisteme obrazovanja, naravno po uzoru na Finsku. Kada zapazite te jednostavne momente u rezonovanju problema shvatite da crnogorski obrazovni sistem može biti regionalni brend, za početak. Mada, kada pričate sa ljudima često nailazite na skepsu. Rezon je jednostavan, đaci u Crnoj Gori moraju biti prioritet, moraju imati kvalitetno obrazovanje koje ih priprema da budu stručnjaci koji su konkurentni na domaćem nivou ali i inostranom. Imam osjećaj da se mi još uvijek držimo puke reprodukcije informacija, a informacija danas više nije resurs kao prije nekoliko decenija. Šta god u životu da vas interesuje, zahvaljujući internetu, a od skoro i razvojem vještačke inteligencije, možete naučiti mimo škole – rekao je on.

Ključ – ulaganje u obrazovanje

Kada se nakon obuke vratio u Crnu Goru pogrešni koraci u sistemu postali su mnogo očigledniji. Uviđate, kaže Bakrač, mnoštvo nelogičnosti i stvari koje dodatno oduzimaju fokus i energiju prosvjetnim radnicima.

- Jasno je da je našem sistemu potrebna ozbiljna reforma, svih institucija koje spadaju pod resor prosvjete. Postoje načini kako obrazovni sistem može biti ekonomski, energetski i logistički efikasan. Finska nema prirodne resurse ali su jedna od najbogatijih država Evrope, a bili su veoma siromašni. Shvatili su da je ulaganje u obrazovni sistem ključ ka boljem standardu i opštem dobru društva. Postoji čitav niz procesa koji se mogu implementirati, a koji ne iziskuju velike količine sredstava. Kada bih pisao o svima, samo da ih nabrojim trebalo bi mnogo – istakao je Bakrač.

N. ĐURĐEVAC

Svijet

Neđelja, 19. novembar 2023.

PRIŠTINA – Novi lokalni izbori na sjeveru Kosova biće zakazani čim dvadeset odsto građana u četiri opštine podnesu peticije da se glasanje održi, kaže kosovski premijer Aljbin Kurti.

-Samo tako bismo obezbijedili da opet ne dođe do bojkota izbora – rekao je on u intervjuu za bečki list Standard.

-Ne želim da na sjeveru imam četiri albanska gradonačelnika, to mi nije cilj i nije mi zabavno – jer, zbog slabe izlaznosti na izborima ovi gradonačelnici imaju mali politički legitimitet, iako su potpuno legalno izabrani dodao je on.

Kako je naveo, potrebno je da Beograd „obustavi mobing“.

-Beograd nije zainteresovan za demokratsko učešće Srba na Kosovu, već hoće teritorijalno obeštećenje za gubitak Jugoslavije – navodi kosovski premijer.

On tvrdi da Srbija vodi „hibridni rat“, te da je on lično „svakog dana“ na naslovnoj strani dnevnog lista „Politika“. Na pitanje zašto na susretu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Briselu ponovo nije bilo dogovora, Kurti kaže da je on bio spreman na „krovni sporazum“ sa Srbijom (Ohridski sporazum), kao i na dogovor

Poruke kosovskog premijera o destabilizirajućoj ulozi Beograda u regionu

Kurti: Srbija želi dio teritorije BiH, ne slaže se sa nezavisnošću Crne Gore i hoće sjever Kosova o formiranju zajednice srpskih opština (ZSO).

-Ali, Vučić je htio da Srbija i Kosovo to potpišu odvojeno, svaka sa Evropskom unijom.

Ali ne treba ja da normalizujem odnose sa EU nego sa Srbijom! – istakao je Kurti.

Kosovski premijer tvrdi da je Vučić tražio da se uz to potpiše i pismo u kojem će stajati da Srbija nikad neće priznati nezavisnost Kosova i da Priština nikad ne treba da uđe u UN – iako je drugačije dogovoreno u Ohridu.

Kurti u intervjuu za bečki list kaže da su mu u martu proš-

Kijev javlja o povećanom broju ruskih noćnih napada bespilotnim letilicama

Čak 38 dronova poslato na ukrajinsku teritoriju KIJEV – Ukrajina je objavila da je povećan broj ruskih noćnih napada dronovima, navodeći da je 38 dronova poslato na ukrajinsku teritoriju, najviše u posljednjih šest nedjelja.

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su oborile 29 od 38 dronova „šahid“ iranske proizvodnje, tzv kamikaza dronove, zato što su napunjeni eksplozivom koji detonira kada stigne do cilja. Energetsko postrojenje pogođeno je u regionu Odese na jugu zemlje gdje je požar brzo ugašen, navele su ukrajinske hitne službe.

Generalštab ukrajinske vojske saopštio je da ukrajinske snage „nastavljaju da drže položaje na lijevoj (istočnoj) obali rijeke Dnjepar“.

Od novembra prošle godine kada je Rusija povukla svoje trupe sa zapadne obale te rijeke u južnoj oblasti Herson, ukrajinske i ruske snage bore se s njene dvije obale. Ukrajinske snage pokušale su u više navrata da pre-

11

đu rijeku i da zauzmu stranu rijeke koja je pod ruskom kontrolom, a ukrajinski zvaničnici konačno su prošle nedjelje javili da je „uspio“ jedan prodor.

-Naši branioci učvršćuju svoje položaje i pucaju na okupatore – naveo je Generalštab ukrajinske vojske u jutrošnjem brifingu o operacijama na istočnoj obali rijeke.

Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je oborilo jedan ukrajinski dron iznad pogranične oblasti Brijansk.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak da očekuje da će Rusija pojačati napade na ukrajinski energetski sistem da bi spriječila snabdijevanje strujom i grijanje u Ukrajini tokom zime.

On je ocijenio da Rusija gomila rakete za te napade. U ruskim napadima prošle zime milioni Ukrajinaca su bili bez struje u vrijeme kada je temperatura bila ispod nule. Tokom 21 mjeseca rata i Kijev i Moskva u velikoj mjeri su koristili dronove za napade i za izviđanje.

le godine „mnogi međunarodni prijatelji“ rekli da ne bi trebalo da bude preoštar prema Srbiji jer će Beograd poslije izbora (april 2022) uvesti sankcije Rusiji.

-Od izbora je prošlo preko godinu i po i još nema sankcija. Ne smijemo potcijeniti spektar istorijskih, kulturnih, ali i vojnih, obavještajnih i energetskih veza Srbije i Rusije – upozorava Kurti.

-Paradoksalno, Zapad svojom mekoćom prema Srbiji gura ovu u pravcu Rusije, iako je svakako namjera drugačija. Ali, Beograd ima više

ljubavi za Moskvu i straha od Moskve, nego što toga ima u pravcu Brisela – smatra kosovski premijer.

Prema Kurtijevim riječima, Srbija je nezadovoljna raspadom Jugoslavije i zato baca oko na dio teritorije BiH, ne slaže se sa nezavisnošću Crne Gore i hoće sjever Kosova.

-Svi pokušaji destabilizacije koje Srbija preduzima prema susjednim državama su poruka Zapadu: Dajte nam nešto negdje! Srbija nas ne posmatra kao prave države – poručuje Kurti.

Aljbin Kurti

Dva izraelska napada na izbjeglički logor

Više od 80 poginulih TEL AVIV – Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze kojim vlada Hamas, saopštilo je juče da je više od 80 ljudi poginulo u dva izraelska napada na izbjeglički logor na sjeveru te palestinske teritorije.

Ni izraelska vojska, ni Agencija UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) koja rukovodi logorom, nijesu odmah odgovorile na molbu agencije Frans pres da daju izjavu.

U prvom napadu ,,u zoru na školu Al-Fakura“ u logoru Džabalija gdje su se sklonili raseljeni, poginulo je najmanje 50 ljudi, rekao je zvaničnik ministarstva za Frans pres.

Na snimcima na društvenim mrežama su tijela, neka krvava, a druga pod prašinom na spratovima zgrade, gdje su spavali na madracima ispod školskih klupa.

U drugom napadu na jednu kuću poginula su 32 člana iste porodice, među njima 19 djece, saopšteno je iz ministarstva.

Prvi avion sa palestinskom djecom ranjenom u ratu u Pojasu Gaze stigao je juče u Ujedinjene Arapske Emirate.

Petnaestoro djece i njihove rodbine prešlo je juče granični prelaz Rafa, sa Egiptom, odakle su avionom otputovali za Abu Dabi. UAE je obećala pomoć za oko 1.000 djece. Dvanaestogodišnji Amr Jandie je u Emirate krenuo sam.

-Moj tata, ujak i ja smo razgovarali na ulici. Moj ujak je poginuo.

Moj tata je povrijeđen. Odjed-

nom je projektil pogodio i izgubio sam svijest. Probudio sam se i shvatio da sam da sam u bolnici – rekao je on.

Mohamed Abu Tabik (14) bio je jedno od teže ranjene djece u avionu – ima povrede vrata i kičme od pogotka rakete u automobil u kojem je bio. Nabila Mahmud je otputovala iz Gaze sa svojom 17-godišnjom ćerkom Ravan kojoj je slomljena karlica kada je njihova kuća pogođena projektilom od čega je poginulo 13 članova njene porodice. UAE, federacija sedam emirata na Arapskom poluostrvu, ima diplomatske odnose sa Izraelom od 2020.

Pacijenti, osoblje i raseljena lica napustili su najveću bolnicu u Gazi, saopštili su zdravstveni zvaničnici.

U bolnici Al Šifa ostao je samo dio osoblja koji brine o pacijentima koji ne mogu biti transportovani.

Scena iz porušene Gaza

Izraelska vojska zauzela je tu bolnicu i pretresaju je tragajući za dokazima da je u njoj bio komandni štab ekstremističkog Hamasa.

I prva pošiljka goriva ušla je u Gazu nakon što je Izrael pristao da propusti dvije cisterne dizela dnevno na palestinsku teritoriju.

Stotine ljudi pobjeglo je pješice jutros nakon što je izraelska vojska naredila evakuaciju glavne bolnice u Gazi, u kojoj je više od 2.000 pacijenata, ljekara i medicinskog osoblja te raseljenih ljudi ostalo zarobljeno ratom između Izraela i Hamasa. Novinar AFP-a svjedočio je bijegu na putu koji vodi prema jugu, ali su zdravstveni zvaničnici rekli da je 450 pacijenata koji se ne mogu pomjerati ostalo u bolnici Al Šifa, prenio je Index.

Oko 830 hiljada raseljenih ljudi u Pojasu Gaze zbog izrael-

skih napada smješteno je u 154 objekta koji pripadaju Agenciji Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA).

Navodi se da je od 7. oktobra oko 1,6 miliona ljudi raseljeno u različitim djelovima Pojasa Gaze. Zvaničnik američkog Stejt departmenta kaže da će oko 140.000 litara goriva biti dopušteno svaka dva dana.

Većina toga namijenjena je kamionima koji dostavljaju pomoć, kao i podršci UN-u u osiguravanju vode i sanitarnih uslova, rekao je zvaničnik, prenosi Index. Ostatak je za usluge mobilne telefonije i interneta, koje su bile prekinute zbog nedostatka goriva. Kijev javlja o povećanom broju ruskih noćnih napada dronovima. Njemački kancelar Olaf Šolc u razgovoru s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom zatražio je ,,humanitarne prekide vatre“ za zaštitu civilnog stanovništva Pojasa Gaze.

-Njemački kancelar je naglasio nužnost poboljšanja humanitarne situacije stanovnika Pojasa Gaze. Humanitarni prekidi vatre bi mogli pridonijeti osjetnom poboljšanju snabdijevanja stanovništva – saopštio je kancelarov ured.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je tom prilikom kancelara Šolca obavijestio o naporima Izraela da zaštiti civile u Pojasu Gaze čemu se Hamas i dalje suprotstavlja. Oba državnika zauzela su se za ulaganje daljnjih napora u cilju oslobođenja taoca koje drži Hamas.

Priredila: Mr. J.

12 Povodi

Neđelja, 19. novembar 2023.

POGLED SA STRANE

Ko nudi utopiju Piše: dr Dragan VESELINOV

U Gazi su se sudarile dvije narodne pravde na istu njivu, i dvije iste nepravde da samo jedan narod može da na njoj požanje svu pšenicu. Pobijediće jači. A hoće li pustiti pobijeđenog da ostane makar u uglu njive - ne znamo. Jedino u što smo sigurni je da bi to bila ružna pobjeda anti-utopije

Niko ne nudi ni Palestincima niti Izraelu utopiju, ni novu državu niti drugo novo rešenje da se izađe iz tragičnog rata u Gazi. Još nema novog plana za Galileju. Dobro bi bilo da ga ima, makar bio i nemoguć i nespretno saopšten.

Od nečega mora da se počne, jer nema nove jave bez novog sna. Kada je tako, da onda probamo mi, svi zajedno?

Hajdemo, evo nemogućeg rešenja kao hipoteze.

PLAN

Neka pođemo od toga da Izrael neće nikada dati da se arapski muslimanski Gazani vrate u Gazu, a da Egipat, Liban, Jordan, potom Palestina Jasera Arafata na desnoj obali reke Jordana i druge zemlje, ne žele da ih prime za stalno; i neka pođemo od toga da palestinskih Gazana nema manje od dva miliona.

Pitanje je: šta sa njima da se radi, gde će oni da odu?

Da li je previše smelo da zamislimo da će im neka arapska zemlja dati svoj komad zemlje da na njoj zasnuju zasebnu državu? Nije. To je već učinio Jordan kralja Huseina kada je Palestincima dao teritoriju na zapadnoj obali reke Jordana. Neka i nova poklonjena zemlja bude opet u pustinji. Ako bude takve zemlje darodavnom milošću Arapa, ona će teritorijalno biti dovoljna za novi Singapur ili Hong Kong, za novu Letoniju, Sloveniju, Monako, Crnu Goru, Lihteštajn, Makedoniju i druge. I Nevada je pustinja - a u njoj je Las Vegas. Što mora da svaka država bude na moru, reci, plodnoj ravnici, u šumi i na planini?

A ako bi Gazani baš i hteli jedino more, možda bi mediteranske i atlantske arapske zemlje uzele u obzir ove podatke o dužini svojih obala: Egipat ima 1.050 km a sa Crvenim morem, Zalivom Agbaba, Sueckim zalivom i kanalom je 3.049 km, Libija ima 1.770 km, Alžir 1.200 km, Tunis 1.148 km i Maroko 2.500 km. Ukupno 10. 717 km.

Možda tu ima mesta za još je-

GDJE ĆE DA ODU STANOVNICI OVOG PODRUČJA: Gaza pod ruševinama

dan grad sa državnom okolinom?

NOVAC

Ko bi mogao da da novac za novi grad? Iako niko ne zna koliko je tačno muslimana na svetu a govori se da ih je možda i celih 1,5 milijardi duša, onda bi oni mogli biti i prvi darodavci novog zakata – Muhamedovog islamskog poreza za unesrećene.

Glavni predstavnik muslimana je Organizacija islamske saradnje sastavljena od 57 država sa pravom glasa.

Zamislimo da ove države organizuju da svaki musliman pokloni po pet dolara za novi smeštaj Gazana, odnosno, da islamske države poklone taj novac u ime svih njih. To ne mora biti veliko opterećenje za bratsku solidarnost, jer kada izračunate godišnji društveni proizvod svih islamskih zemalja od Avganistana (mada nacionalističke talibane Palestinci malo

Neka pođemo od toga da Izrael neće nikada dati da se arapski muslimanski Gazani vrate u Gazu, a da Egipat, Liban, Jordan, potom Palestina Jasera Arafata na desnoj obali rijeke Jordana i druge zemlje, ne žele da ih prime za stalno; i neka pođemo od toga da palestinskih Gazana nema manje od dva miliona. Pitanje je: šta sa njima da se radi, gdje će oni da odu?

zanimaju) do Jemena – a uzmete u obzir samo deo tih zemalja koje smo mi za račun odabrali - dobijate fantastičnu svotu od pet biliona i 220 milijardi dolara.

Mi smo kod te svote sabrali godišnje društvene proizvode iz 2021. godine, po Međunarodnom monetarnom fondu, sledećih država: Turska, Indonezija, Malezija, Bangladeš, Azerbejdžan, Alžir, Maroko, Obala Slonovače, Irak, Iran, Katar, Kazahstan, Kuvajt, Libija, Egipat, Uzbekistan, Pakistan, Senegal, Sudan, Tunis, Turkmenistan, Oman, Jordan i Jemen. Ove zemlje čine ma-

Ko će ponovo da izgradi Gazu?

nje od polovine država članica Organizacije islamske saradnje.

Kada bismo i tu drugu grupu zemalja pridodali prvoj onda bi bilo još lakše da one za sve Gazane daju 7,5 milijardi dolara i da se započne sa izgradnjom novog grada Gaza, i da se on infrastrukturno poveže u celo državno područje.

STVARNA CIJENA

Zapravo, niko ne zna koliko danas košta izgradnja grada i države za dva miliona pustinjskih stanovnika. Naravno da košta daleko više od samo 7,5 milijardi dolara. Ve-

rovatno bi već sam grad Gaza plus državne ustanove koštao ne manje od 50 milijardi dolara. Kako to?

Ovako je: razbijte dva miliona ljudi na 400 hiljada porodica sa po pet članova u familiji (otac, majka i troje dece), dajmo svakoj porodici stan od najmanje 100 kvadrata, neka kvadrat bude minimalno 1.000 dolara – onda će novi grad Gaza stajati 40 milijardi dolara. Preostalih 10 milijardi bi otišlo na komunalnu infrastrukturu (rasvetu, kanalizaciju, struju, deponije i drugo), bunare, vanjske puteve, unutrašnja zdanja u gradu poput zgrade parla-

menta, vlade, centralne banke, policije, vojske, na škole, vrtiće, parkove, univerzitet, operu, biblioteku, stadion, bolnice, aerodrom i drugo.

Nije to sve.

Od čega će stanovnici nove Gaze da žive? Verovatno bi kompanije iz bratskih zemalja, ali i iz nemuslimanskog sveta, osnivale svoje ćerke u bankarstvu, osiguranju, proizvodnji, uslugama, zabavi, turizmu i stotinu drugog. Porodice bi mogle dobijati malokamatne kredite za start-up.

Neko misli da je ovo nemoguće? Možda je tako, ali je i moguće, jer ceo trošak ovakvog projekta košta manje od godišnjeg društvenog proizvoda Obale Slonovače (blizak je Srbiji). A ako u njega uđu ne jedino direktni prilozi svih islamskih zemalja, već i krediti Islamske banke za razvoj iz Džede u Saudijskoj Arabiji koja je akcionarsko društvo sastavljeno od osnivačkih udela svih 57 islamskih država, potom Svetska banka za obnovu i razvoj, Međunarodni monetarni fond, prilozi nemuslimanskih zemalja, dobrotvornih fondova i filantropa – onda to ne mora biti samo san.

Setimo se da su američki i engleski filantropi kupili na zapadnoj obali Afrike od domaćih naroda zemlju i tamo povratkom naselili američke

Povodi

Neđelja, 19. novembar 2023.

Predsjednik Turske Redžep Tadžip Erdogan je na istanbulskom mitingu 28. oktobra povodom sukoba u Gazi rekao: ,,O, Zapade, obraćam ti se, da li želiš ponovo sukob između krsta i polumjeseca“.

Potpuno je promašio. Sukob u Gazi je borba za teritorije, a ne da li je bolja Biblija od Korana ili Koran od Biblije i engleske crnce i stvorili države Liberiju i Sijera Leone.

Zar nije Suecki kanal građen emitovanjem akcija? Zar nije Panamski kanal iskopan bankarskim kreditima a država Panama stvorena interesima Vašingtona u 20. veku novcem banke J.P.Morgana za američku kupovinu zemlje od Kolumbije - da bude čuvar Kanala kao američka para-država? Zar nisu sve železnice sveta postavljene kreditnim novcem, prodajom državnih obveznica i emitovanjem akcija? Zar ne leži ceo svet na klasičnom kreditu i akcionarskom kapitalu koji se vraća budućim prihodima? Sada i kriptovalutama?

KO HOĆE NOVU ARAPSKU DRŽAVU

Nemamo ništa protiv ako nam bilo ko prigovori da smo preterano sanjali.

Sanjali su i daleko veći od nas i malo ko može da kaže kako je uveren da su oni u svemu uspeli: Platon, Hesiod, Mor, Jehova, Luter, Isus, Muhamed, Hus, Kampanela, Mincer, Ruso, Sidni, Marks, Buda, Hilton, Konfučije i stotine drugih.

U stvari, svako od nas je pomalo utopist, jer svako sanja o lepšem sutrašnjem danu a malo ko dobija sve. Čak i lenštine sanjaju – da ih niko ne probudi.

Niko još nije kazao da hoće novu arapsku državu. Nije li i to čudno? Nije li utopija ne manja od naše da će se Gazani vratiti na ruševine, a Izrael pristati da se HAMAS povrati iz pakla mrtvih – i nikom ništa? Šta znači parola ,,zaustavite rat“ ako ne znate od čega će narod sutradan živeti i kojim modelom suživota zadovoljiti obe strane na frontu?

Ne ubijajmo narod mirom – ovo zvuči paradoksalno, jer svi mi jesmo za mir, ali dajmo miru oblik života odmah, da narod više ne pati. I da više nema sukoba između Jevreja i Arapa. Šta znači parola iz HAMAS-ove himne koja se ponavlja širom sveta na pro-palestinskim demonstracijama koja glasi: ,,From the river to the sea, Palestine will be free“? Oni hoće arapsku državu na uništenju Izraela - od reke Jordana, preko izrael-

demokratija nasuprot diktatorima iz Irana, Sirije, Turske, ćutljivih šeikata Istoka i islamističkih vlada iz podsaharske Afrike.

Teško da može biti mira ako se obnovi staro stanje.

FRANCUSKA NE IDE U PRILOG RIJADU

Redžep Tadžip Erdogan na istanbulskom mitingu 28. oktobra

ske teritorije, do Mediterana.

Da li je to ostvarljivi mir?

KO ŽELI MIR

Šefovi zemalja iz Organizacije islamske saradnje su se sastali u Rijadu 11. novembra 2023. godine. Na jedan dan. Pre toga, sastali su se šefovi Arapske lige da pronađu zajednički stav o ratu u Gazi. Nisu ga našli. Zbog toga su Saudijci sazvali zajednički sastanak Arapske lige sa islamskim afričkim i azijskim šefovima država, i Iranom, da im pomognu u okviru cele islamske zajednice.

To je teško moguće, jer ako Arapi ne mogu da se međusobno usaglase, kako će sa Pakistanom, Iranom, Malezijom, Avganistanom i Nigerom?

Na prethodnom sastanku samih Arapa, Alžir i Liban su zahtevali da se obustavi isporuka nafte Izraelu, a da se sa arapskim zemljama koje sa njim održavaju diplomatske i saradničke odnose (recimo Egipat, a od ove godine i Saudijska Arabija), prekinu sve diplomatske veze. To su odbacili Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein koji su 2020. godine uspostavili diplomatske odnose sa Tel Avivom. A Bahrein je u egzistencijalnom sukobu sa Iranom, jer ovaj podriva vlast šeika iz sunitske manjine stanovnika nad šiitskom većinom.

Bašar al Asad, sirijski predsednik, koji je ponovo pozvan da predstavlja Damask u ovoj ligi i Organizaciji islamske saradnje posle suspendovanja Sirije 2012. godine, odmah je kazao: ,,Ako mi nemamo stvarna sredstva za pritisak, tada će svaki korak i naš govor biti bez smisla“. A on je zahtevao prekid vatre bez predloga šta da se dalje učini, osim da dok se to ne dogodi – neka niko ne unapređuje svoje odnose sa Izraelom. I to je odbijeno.

Potom su Arapi otišli da zasedaju u okviru Organizacije islamske saradnje sa azijskim i afričkim državama.

Ova islamska organizacija, inače, nije zamišljena za plenarni rad svih država – iako ih i održava, već više za pomoć državama za samostalne bilateralne odnose. To proističe iz uvažavanja jasnih

istorijskih i savremenih interesnih razlika u ekonomiji i politici, kao i velikim razlikama u kulturi i različitoj svesti naroda o prethodnim međusobnim odnosima.

Turski predsednik Erdogan je optužio ceo Zapad da ,,uprkos tome što stalno govori o ljudskim pravima i slobodama, on ćuti pred masakrima u Palestini“ – što nije tačno. Saudijski ministar spoljnih poslova (ne i krunski princ Mohamed bin Salman) je optužio ,,Zapad za dupli standard“ - ne pominjući da je to obaveza svih država koje su ih potpisale.

Dupli međunarodni standard o pravu naroda na državu postoji ustanovljavanjem Povelje UN i evropske Helsinške povelje o ljudskim pravima koje su interkontinentalni dokumenti.

Tako su neke autokratske muslimanske države optužile demokratske i sekularne države Evrope i Ameriku za anti-humanizam koristeći se frazama iz demokratske istorije Evrope koje, izgleda, još ne razumeju.

Govorio je i iranski predsednik Raisi – a on je pozvan prvi put posle 2012. godine, posle ondašnjeg učešća pasdarana Mahmuda Ahmadinedžada. Ajatolah Raisi je podržao politiku HAMAS-a, što je i očekivano, jer Teheran stoji iza HAMAS-a.

KO JE OSUDIO HAMAS

Niko na islamskom samitu u Rijadu nije osudio ratnu politiku uništenja Izraela i zverstva HAMAS-a nad Jevrejima 7. oktobra 2023. godine. Niko nije zatražio da HAMAS oslobodi pohvatane jevrejske taoce i decu niti je objasnio zašto bi valjalo da se podrži HAMAS-ovo i teheransko brisanje države Izrael od devet miliona Jevreja – jedine zemlje koju oni imaju, u korist opstanka Arapa u Galileji, okruženih državama i morem od 250 miliona Arapa.

No, mi želimo da od sveg srca pozdravimo želju država iz Rijada da se po prekidu vatre pošalje humanitarna pomoći narodu Gaze i da se pokrene arapska i islamska bezbednosna finansijska mreža radi obnove Gaze. I lepo je da je Turska poslala brod bol-

nicu na egipatsku obalu da leči Gazane.

A ostali?

Mi ne vidimo kako će zahtevi 57 islamskih država biti prihvaćeni od Izraela i svetske demokratske javnosti pošto je u Rijadu, 13. novembra, u objavljenom zaključku sa zajedničkog sastanka Arapske lige i Organizacije islamske saradnje predočeno Izraelu da je njegov napad na Gazu ,,ilegalan“, da je ta operacija ,,agresija“, da je odbrana Izraela ulazom u Gazu ,,kolonijalna okupacija“, da je ona ,,varvarska, brutalna i nehumana“, i da su oformljena dva zasebna posmatračka tela – jedno od Arapske lige a drugo od Organizacije islamske saradnje da sakupljaju podatke o navodnim zločinima Izraela radi međunarodnog sudskog gonjenja.

A zahtev Arapa i ostalih islamskih država da sve zemlje ,,zaustave izvoz oružja i municije okupacionim vlastima“ verovatno previđa da iza Izraela stoje ne samo neke velike sile, već i mnoge države koje sa njim i državama iz Arapske lige i Islamske organizacije iz Rijada neguju dobre odnose - recimo i Crna Gora i Srbija.

I poziv Arapske lige i Organizacije islamske saradnje da Savet bezbednosti UN zaustavi rat u Gazi i jednostrano osudi Izrael za navodnu agresiju, je više propagandne vrednosti nego što može da računa na podršku SAD, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. A one imaju prava na veto u Savetu bezbednosti.

Kako je to moguće da 57 islamskih država u svom završnom dokumentu nijednom reči ne pominju HAMAS, Iran, Katar, Liban i neke druge zemlje iz ,,svojih“ redova koje su odgovorne za rat i tragediju palestinskog naroda u Gazi?

Dakle, u odnosu na našu utopiju da se spase palestinski narod osnivanjem nove arapske države dalje od Izraela, nastupa utopija Arapa i Islamske organizacije o svetskoj osudi Izraela, o obnovi HAMAS-a, o svetskoj obnovi Gaze na politici novog sukoba sa Izraelom, i porazu demokratskih evro-američkih

Nije sada u pitanju jedino Francuska, već i cela Evropa koja se sve brže kreće ka napuštanju labavog odnosa prema islamskoj imigraciji i islamističkoj zloupotrebi svog humanističkog i sekularnog bića.

Do sada je u Francuskoj tzv. nacionalna desnica predvodila otpor deevropeizaciji u ime otpora levici i Uneskovoj odbačenoj paroli ,,celebrating diversities“. Došlo je do neočekivanog obrta, sada joj se pridružuje i socijalistička levica i ekološki front.

Uostalom, komunisti i socijalisti Evrope su uvek bili nacionalisti kada je trebalo braniti domaću radničku klasu od jeftine i štrajkbreherske radne snage iz inostranstva.

Marksova parola ,,proleteri svih zemalja ujedinite se“ nikada nije bila shvaćena kao slobodna konkurencija radne snage bez granica.

To će tek Evropska unija da učini, ali uz značajne kompenzacije državama u okviru evropskog kulturnog pojasa. Sada dolazak islamske radne snage izaziva u Evropi nacionalnu samoodbranu domaćih naroda. I ova samoodbrana okuplja sve slojeve domaćeg stanovništva, a ne samo radničku klasu. Evropa tu nije protiv unutrašnjeg seljenja radne snage, ali ne može da prihvati onu spoljnu radnu snagu koja odbacuje evropski način života i dolazi silom. To nije sukob radničkih prava, već je sukob prava naroda na svoje biće i državu.

Ne može gost u našem domu biti gospodar.

KO JE PROTIV MAKRONA

Predsednik Emanuel Makron u Francuskoj je u čudu.

Kao degolista, to ne bi smeo biti. Prošle nedelje, 12. novembra, na ulice Pariza su zajedno izašle na pro-semitski miting nacionalistička partija Mari Lepen, njen Nacionalni zbor, i partija Žan Lik Melanšona koja se odnedavno zove Nova ekološka i socijalna narodna unija. On vuče k sebi i socijaliste Fransoa Miterana.

Sa desna im nisu prišli fašisti, a sa leva nisu stari komunisti i trockisti. Oni žive u atmosferi 30-ih godina prošlog veka. A prošle godine je Melanšonova partija bila za dlaku slabija od Makronove grupacije ,,Zajedno“ na parlamentarnim izborima, a i za dlaku te godine Melanšon nije ušao u drugi krug glasanja sa Makronom. On je od tada oslabio, ali se zato Mari Lepen nezadrživo penje, jer se njen Nacionalni zbor shvata kao tvrdi nacionalni branilac francuskih republikanskih vrednosti. A tako je

13

i Melanšon nastupio na anti-palestinskom mitingu, podržavajući Izrael u ratu sa HAMAS-om.

Mari Lepen i Žan Lik Melanšon su ustali protiv arapskog anti-semitizma podržavalaca Gazana u Parizu i van njega. Čudo neviđeno! Nacionalisti i socijalisti zajedno u korist Jevreja? Oh, kada bi to videli stari Nemci!

Da li polako idemo u Francuskoj ka odgovoru na pitanje – čija je Francuska? To bi pre nekoliko godina bilo nezamislivo, jer je Nacionalni zbor napadao ,,jevrejski lobi“ u Francuskoj. Sada je od toga odustao i našao novog protivnika koga opisuje i u novoj paroli – ,,imigracija, nesigurnost i islamizam“. A stari komunisti i ekstremna levica još žive sa kompleksom krivice za bivše kolonijalno doba Francuske i pozivaju građane na solidarnost sa nekada podjarmljenim narodima i kliču ,,solidarnost“ sa Gazanima. To sve manje vredi, jer je radnička klasa prešla da glasa za Nacionalni zbor Mari Lepen.

A predsednik Makron, koji izgleda to ne vidi, poziva na mir u Gazi, on upozorava na nesrazmernu moć Izraela, on osuđuje pogibiju palestinskih žena i beba, i on iskreno naziva HAMAS terorističkom organizacijom – ali ni ne nudi svoj model rešenja. Njegova politika je: prekinite rat, dajmo prvu pomoć i šatore Gazanima, a potom ćemo da tražimo, možda i decenijama, međunarodno usaglašen model nove Palestine i Izraela.

Da li je to privlačna utopija, i u čemu se ona razlikuje od stanja od pre 7. oktobra, pre napada HAMAS-a na Izrael i njegovog ubijanja jevrejskih beba u kolevci?

KONAČNA ZABLUDA VJERSKI RAT ERDOGANA

Predsednik Turske Redžep Tadžip Erdogan je na istanbulskom mitingu 28. oktobra povodom sukoba u Gazi rekao: ,,O, Zapade, obraćam ti se, da li želiš ponovo sukob između krsta i polumeseca“.

Potpuno je promašio. Sukob u Gazi je borba za teritorije, a ne da li je bolja Biblija od Korana ili Koran od Biblije.

To nas odavno ne zanima, nijedna ni druga knjiga ne ore njivu. I to ne zanima jedino nas u Evropi, već i gotovo sve islamske zemlje koje se sa mukom odvajaju od prošlosti. Vera ne sme biti razlog za krv. Uostalom, Jevreji nisu hrišćani. A i ogroman deo Izraelaca nema veze ni sa jednom religijom iako je tamo judaizam državna vera.

U Gazi su se sudarile dve narodne pravde na istu njivu, i dve iste nepravde da samo jedan narod može da na njoj požanje svu pšenicu. Pobediće jači. A hoće li pustiti pobeđenog da ostane makar u uglu njive, ne znamo. Jedino u šta smo sigurni je da bi to bila ružna pobeda anti-uto• pije.

14 Kultura

NAŠA TEMA: Da li Nikšić sužavanjem svojih kulturnih konekcija na Srbiju zatvara so

Odjeci nacionalističko koji vodi „odnikšićava JU MUZEJI I GALERIJE NIKŠIĆ

PODGORICA – Nikšićke ustanove kulture u posljednje dvije godine su življe nego ikad. Dešavaju se sajmovi knjiga, pozorište se aktiviralo i u onim mrtvim mjesecima kad se obično slabo šta dešavalo, brojni književni i drugi programi se realizuju i u okviru Muzeja i galerija, na ulicama grada kad god to vremenski uslovi dozvoljavaju i u drugim prostorima koji mogu da prime veliki broj gledalaca i poštovalaca umjetnosti.

Neđelja, 19. novembar 2023.

I zaista, malo ko je kao predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević toliko posvećen kulturi. Pojavljuje se na otvaranjima festivala, izložbama i koncertima klasične, ali i svake druge muzike, nekad kao posmatrač iz prvog reda (na kome ne insistira, ali insistiraju njegovi saradnici), nekad kao nosilac i indiskretni propovjednik jedne ideologije koja preplavljuje, prisvaja i promoviše ideologiju našeg zapadnog susjeda. Ne mora to biti zvanična istorija, dokazao je više puta, već je poželjnija ona napakovana, koja radi za interese Srpske pravoslavne crkve na ovim prostorima.

VUKOVIĆ-KUČ: Razmahali su se kvaziknjiževnici i nadriknjiževnice kao kulturni autoriteti, što ZAMJENE TEZA književnu scenu Ne smatra spornim Kovačević, kao ni njegovi saradnici, da na Nikšića čini „Danima Petra Lubarde“ koji- karikaturalnom ma je, kako su obavijestili, započela saradnja između Nikšića i Beograda, istakne kako je slavni slikar Njegoša smatrao prije svega srpskim pjesnikom, što je naveo u svom obraćanju Goji.

Ne preza od zamjena teza, odobrava sve što će raširiti uticaj srpske, tačnije četničke kulture u antifašističkom gradu pod Trebjesom, gradu koji je u Drugom svjetskom ratu imao 45 narodnih heroja i 1.241 žrtvu. Kultura je, i to je jedino Kovačević u posljednjih 30 godina uspio da pokaže na primjeru, zaista moćno oružje. Ne čudi to od mladog glumca amatera kome je zbog uloge u jednoj predstavi Akorda nakačen i nadimak Šubara. Ako je vjerovati njegovim izjavama, Nikšić je, a to je i tema ovog puta, pokrenuo i brojne regionalne saradnje. No, ta saradnja je, kao i narativ koji prati većinu događaja, zarobila grad u okvire Srbije i njenih administrativnih jedinica u Bosni i Hercegovini, i u tom okviru promoviše isključivo kulturu jedne nacionalne zajednice.

Sudeći po zvaničnim objavama na društvenim mrežama i portalima, ali ne i na temelju odgovora iz Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje na pitanja koliko ih je u posljednje dvije godine sklopljeno i sa kim, koje nijesmo dobili do zaključivanja teksta, opštinske ustanove kulture u Nikšiću ugovore o saradnji su potpisale sa nekoliko gradova. To su, između ostalih, Aranđelovac, Vrbas, Banjaluka, Istočno Sarajevo i Trebinje. U Nikšić dolaze pozorišne trupe iz Srbije, slikari vrlo suženog polja djelovanja (takođe iz uskog susjednog prostora), brojni poznati (kako ih najavljuju, ali vrlo nepoznati i sumnjivo afirmisani) umjetnici za koje niko nije čuo, pjesnici

čije se teme svode na sveto trojstvo molitva – Kosovo – zavjet, a odomaćili su se u gradu Muharem Bazdulj i Matija Bećković, književnici koji su mogli biti najveći ikada, ali su odabrali da „poju“ huškački i relativizatorski. Kad smo kod pojanja – pojalo se nedavno u Nikšićkom pozorištu na račun opštine, kao da taj grad više nema nikoga osim onih koji se, najblaže rečeno, u pojanju pronalaze.

Zatvara li se grad za uticaje sa strane koji bi promovisali različite kulture, hoda li ukorak s evropskim trendovima i pronosi li svoje posebnosti van granica Srbije, pardon, Crne Gore, za Pobjedu su govorili profesorica sa Filološkog fakulteta UCG Jasmina Nikčević, kulturološkinja i poslanica Aleksandra Vuković-Kuč i reditelj Sead Šabotić.

Marko Kovačević nedavno na Beogradskom sajmu knjiga

ŠABOTIĆ: Naš grad sarađuje sa TRIVIJALIZACIJA gradovima koji Prema mišljenju Nikčević, od samih početnih dana aktuel- ne mogu ništa da nih opštinskih vlasti očigledna nam ponude, osim je „namjera zatvaranja, deformisanja i sužavanja istinskog malograđanštine, urbanog karaktera našeg grada a još manje na jedan mnogo manji prostor u multikulturalnom, antifašistič- možemo mi njima kom i građanskom smislu“.

- O tome svjedoči nebrojeno mnogo „detalja“: bratimljenja sa Opštinom Istočno Novo Sarajevo, zatim sa Opštinom Trebinje (prigodno organizovano na Vučjem Dolu, uz naglašeno zadovoljstvo što je tu „izvojevana jedna od najznačajnijih srpskih pobjeda“), najava bratimljenja sa Banjalukom tokom srdačnog susreta sa gradonačelnikom Stanivukovićem kome je bio zabranjen ulazak u Crnu Goru (riječ je o osobi koja tvrdi da crnogorska nacija, jezik i crkva ne postoje)... A da li se može nešto

drugo i drugačije očekivati od predstavnika i čelnika aktuelne vlasti koji ne poštuju ustav i državne simbole Crne Gore, države u kojoj ih je nekim nesrećnim spletom okolnosti zapalo da istaknute funkcije obnašaju – rekla je Nikčević.

Ona je istakla i da građani Nikšića nemaju i ne mogu imati ništa protiv održavanja i obnavljanja kontakata sa građanima, privrednim i kulturnim ustanovama pomenutih gradova.

- Sa nekima smo i u ranijem jugoslovenskom vremenu bili po-

vezani bratimljenjem gradova, ali moramo se upitati šta je sa obnavljanjem veza sa ostalima sa toga bogatog nekadašnjeg spiska iz Italije, Argentine, Slovenije, Makedonije, Hrvatske, Srbije, brojnih opština Bosne i Hercegovine sa kojima smo imali partnerstva. Podsjetićemo da je u publikaciji na ovu temu, koja je 2012. godine objavljena uz podršku OEBS-a, naglašeno da za Opštinu Nikšić željeno partnerstvo predstavljaju gradovi i opštine iz zemalja članica Evropske unije, iz Jadranske oblasti, kao i svi oni koji imaju iskustva u evropskim integracijama – podsjetila je Nikčević.

Vuković-Kuč je ocijenila da je Nikšić grad koji je za kratko vrijeme pretvoren u „privatno imanje svoga prvog čovjeka“.

- Kultura u njemu liči na Marka Kovačevića koji iz prvoga reda prati njenu provincijalizaciju i svođenje na njegove mladalačke težnje ovjenčane bradom i kokardom. Toliki stepen trivijalizacije kulture nije viđen ni na jednom vašaru u regionu.

Degradiranje kulture ide toliko daleko da su se razmahali kvaziknjiževnici i nadriknjiževnice kao kulturni autoriteti, što književnu scenu Nikšića čini karikaturalnom. Događaji u pozorištu liče na posijela sa zastavama i potcikivanjima, to su odjeci nacionalističkoga transa koji vodi „odnikšićavanju“ Nikšića – istakla je Vuković-Kuč.

Šabotić ne želi da upotrijebi riječ „isključivo“ u nabrajanju saradnji u posljednje dvije godine, jer bilo je i događaja poput gostovanja filmskog festivala „Balkan Beyond Border“, čije se crnogorsko izdanje održalo upravo u Nikšiću.

- Na tom festivalu, primjera radi, nekoliko domaćih autora je prikazalo svoje filmove. Dakle, radi se o mladim autorima, koji se po prvi put predstavljaju u zemlji u kojoj stvaraju i da stvar

bude najluđa jedan od tih autora je Nikšićanin. O tome se uglavnom malo govorilo u medijima.

Posjećenost gorepomenutog festivala je bila svedena na minimum – istakao je reditelj i dodao da zaista ne bi imao problem da Nikšić, odnosno, lokalna vlast sarađuje sa Beogradom, Banjalukom ili Sarajevom u onom pravom smislu – da se u njihov grad dovode umjetnici i stvaraoci koji zaista vrijede, jer Beograd i Sarajevo to zaista mogu da ponude.

Todorović: Mnogi Nikšićani ne osjećaju taj grad svojim Brojni umjetnici koji su otišli iz Nikšića nijesu htjeli da komentarišu kulturna spajanja i zatvaranje Nikšića u okvire Srbije i njenih administrativnih jedinica, ističući da taj grad više ne osjećaju svojim. Sličan osjećaj podijelio je i poznati slikar Rajko Todorović Todor, koji je, ipak, za Pobjedu kratko prokomentarisao da ga ljuti što njegovim umrlim kolegama niko nije, kako je rekao, „izložbicu napravio“.

- Najobičnija

komemoracija nije održana. Nije to mnogo. Nijesmo mi velika francuska kultura, pa možemo da se razbacujemo. Žarko Vojičić, Žarko Bjelica, Branko Papović Papo, Dragoljub Vušović i Duško Jeknić, sve daroviti ljudi – rekao je Todorović za Pobjedu.

Kultura

Neđelja, 19. novembar 2023.

og transa anju“ Nikšića NIKČEVIĆ: Borba za dobri duh Kovačević govori povodom 210 godina od rođenja Njegoša Nikšića, u smislu kontinuiranog Ima institucija i edukacijskog organizacija koje čuvaju podsjećanja na njegove vrijednosti prave vrijednosti i njihov značaj za Prof. dr Jasmina Nikčević smatra da je svaki objektivan i dobronamjeran posmatrač mogao da stekne utisak o budućnost, ne kulturnoj sceni u Nikšiću u posljednje tri godine. smije prestati - I pored relativno sačuvanog međunarodnog karaktera pozorišnih festivala koji imaju značajnu tradiciju u našem gradu, u većini lokalnih kulturnih ustanova primjetna je klerikalna obojenost programa koje predlažu i realizuju već na osnovu naslova i tematike, učesnika, gostiju itd. – rekla je Nikčević.

Istakla je da u toj „neprirodnoj monohromatskoj slici Nikšića“ u posljednjih nekoliko godina valja istaći predani rad institucija i organizacija poput Društva prijatelja i poštovalaca Nikšića, UBNOR-a i antifašista Nikšića, koji u intenzivnoj saradnji sa Maticom crnogorskom, SUBNOR-om Crne Gore, Crnogorskim PEN centrom, Fakultetom za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, Zajednicom Crnogoraca Hrvatske, uz svesrdnu pomoć i gostoprimstvo hotela „Onogošt“, kontinuirano organizuju tribine na aktuelne društveno-istorijske i kulturno-umjetničke teme, promocije knjiga i izložbi, omaže posvećene značajnim ličnostima iz Nikšića i Crne Gore ili „izvanjcima“ koji su svoje značajno djelo ugradili u temelje antifašističke, građanske i evropske Crne Gore.

- Naglasila bih objektivnost, kvalitet i visoki profesionalizam RTV Nikšić u izvještavanju sa ovih događaja, na kojima, treba li uopšte pominjati, nije zabilježeno prisustvo gradskih čelnika – istakla je Nikčević.

AMBIS

Dobri duh Nikšića, koji je oduvijek bio vodilja oko koje su se okupljali zaista važni i talentovani ljudi sa svih strana svijeta, kao da gasne pred oivičavanjem širine i potencijala jednog grada, iako se i nova OPŠTINA NIKŠIĆ

- Međutim, naš grad je dosta često, za vrijeme prethodne vlasti i za vrijeme sadašnje išao linijom manjeg otpora. S te strane gledano, daleko smo mi od tih tzv. evropskih tokova i uticaja u kulturi. Naš grad sarađuje sa gradovima koji ne mogu ništa da nam ponude, osim malograđanštine, a još manje možemo mi njima.

Takođe, moramo imati na umu i sljedeće: Nikšić (čitaj gotovo svi crnogorski gradovi) dugo nema jasnu viziju u kom pravcu će se kulturno razvijati. Sve se radi na principu: ad hoc. Duboko je razvijen i naslijeđen klijentelizam koji je u ovom kontekstu i na državnom nivou puno opasniji nego birokratija i korupcija. I evo svježeg primjera – imenovanje nove ministarke kulture. U gradu u kom su kultura i kulturna dešavanja bili decenijama svedeni na nivo „daj šta daš da ispunimo formu“, ne može se ništa specijalno očekivati od onih koji naslijede vlast. Ideološko skretanje udesno, koketiranje sa nacionalizmom i sl. nikada nikome nije donijelo ništa dobro – istakao je Šabotić.

Kovačević i Emir Kusturica

vlast na taj isti duh često poziva. Šabotić smatra da taj Nikšić o kome se punog srca govori odavno ne postoji.

- Mojoj generaciji i onima koji imaju približno godina kao ja, starije nisu ostavile ništa što bi stvorilo preduslov za bolji razvoj. Ostavili su puno nekih ružnih stvari sa kojima moramo da se izborimo i da ih prevaziđemo – rekao je Šabotić.

Nova vlast, smatra Vuković-Kuč, uz nekoliko izuzetaka u određenim ustanovama kulture, koji razumiju estetska načela umjetnosti, „radi na banalizaciji ukusa naših sugrađana i sugrađanki, na privikavanju na standarde Happy i Pink televizije, na kojima su se vodile i vode bitke za Nikšić i Crnu Goru“.

- Plaši brzina propadanja estetskih mjerila i to što oni koji znaju što su kanoni ljepote ćute

JU MUZEJI I GALERIJE NIKŠIĆ

opstvenu scenu pred ostatkom regiona i svijeta

15

poradi političkoga mira u kući, ne bi li sačuvali šaku lokalne vlasti.

Dobri duh Nikšića je protjeran onoga trenutka kad su „vršnjake slobode“ počela promovisati ispodprosječna piskarala, kojima je doba mediokritetstva omogućilo da ih neko smatra piscima, a klerikalizovane institucije im otvorile vrata za širenje duhovne prostote kakva nije viđena nigdje do u „oslobođenoj“ Crnoj Gori.

Vidite, dobri duh Nikšića, onaj Pekeš, ispalio je prvi metak na okupatorskog vojnika. Najbolji duh Nikšića je njegov antifašizam, dok danas njime vladaju nacionalisti i šovinisti, pritom oskudno obrazovani, na zadatku širenja malograđanskog duha, jer samo u takvoj kulturnoj atmosferi oni mogu biti vlast – ističe Vuković-Kuč.

Dobri duh Onogošta ilustruje vjekovnu tradiciju ovoga grada kao kulturno-prosvjetnog središta Crne Gore i posebno istinsku tradiciju harmoničnog suživota njegovih građana, pripadnika različitih nacija i konfesija, objasnila je Jasmina Nikčević.

- Baš kao i naša država, i taj istinski dobri duh Nikšića je ugrožen u posljednje vrijeme, jer je više nego očigledno da ne može predstavnik dobrog, antifašističkog duha i urbane proevropske kulture biti neko ko na necivilizovan način vrijeđa simbole države, kao i sugrađane koji imaju suprotne ideološke stavove. Budući da je značajno mnogo vremena, napora, pregnuća velikih ljudi i patriota utkano u stvaranje tog nikšićkog prepoznatljivog otvorenog karaktera, iskreno vjerujem da ga ovaj aktuelni talas, koji vodi u civilizacijski ambis, ipak ne može preplaviti i uništiti. Borba za dobri duh Nikšića, u smislu kontinuiranog edukacijskog podsjećanja na njegove vrijednosti i njihov značaj za budućnost ne smije prestati – istakla je Nikčević.

Izbor iz djela Branka Banjevića u dva toma objavljen u izdanju Matice crnogorske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske

stoje događaji koji promovišu građanske, evropske ili svjetske vrijednosti ili se sve povuklo pred najezdom onih koji ne ostavljaju prostor drugim kulturama, narodima, ideologijama, već služe interesima SPC u Crnoj Gori, Vuković-Kuč ističe da bi voljela da postoje, ali da „moramo znati da kulturna politika liči na svoje kreatore“.

- Porazno je što je uspostavljaju oni koji su umislili da su prvorazredni poznavaoci umjetnosti. Niko ne nanosi štetu kulturi kao loši pisci, prosječni slikari, netalentovani reditelji i glumci, ideološki i politički podobni i čije vrijednosti provjeravaju i ovjeravaju crkveni autoriteti, davno opisani u Rableovom, ali i u Matavuljevom djelu.

Izgleda da političku tragediju koja se od 2021. godine odvija u Nikšiću samo vrhunski humor može raskrinkati. Moj komentar na nikšićku kulturnu farsu i karneval licemjerstva stihovi su srpskoga pjesnika Đure Jakšića: „Gledo sam vam metanije,/ Kad varate Boga živa…“ – rekla je Vuković-Kuč. D. ERJAVŠEK

PODGORICA – Muzej savremene umjetnosti Crne Gore dogovorio je saradnju sa Muzejom Ibere Camargo, koja treba da rezultira izložbom naših umjetnika tokom 2025. godine u Sao Paolu i Poro Alegreu, kao i uzvratnom izložbom brazilskih umjetnika u Podgorici, kazala je ministarka kulture Tamara Vujović, nakon sastanka s ambasadorom Brazila Kostom Kautom.

Poezija i kritički tekstovi sa biobibliografijom PODGORICA – Povodom godišnjice smrti istaknutog crnogorskog književnika, književnog kritičara, esejiste, antologičara i urednika Branka Banjevića (1933– 2022), Matica crnogorska je u saradnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske (NZCH) objavila njegova odabrana djela u dvije knjige.

Prvi tom pod naslovom „Glasovi“ donosi pet knjiga poezije Branka Banjevića: „U svijetloj budućnosti“, „Napuklo sunce“, „Gavran hrani Crnu Goru“, „Tica ili jama“, „Glasovi“

Naslovnica knjige poezije Branka Banjevića

i pogovor urednika izdanja i dugogodišnjeg Banjevićevog prijatelja i saradnika Marka Špadijera.

U drugom tomu izbora iz djela, pod naslovom „Osvrti“, našli su se po prvi put u jednoj knjizi sabrani tekstovi Branka Banjevića o književnosti i jeziku, književni prikazi i bilješke, intervjui i izjave. Poglavlje „O piscu i djelu“ sadrži tekstove Novice Samardžića, Lidije Vukčević-Vučurović i Vladimira Vojinovića, posvećene Banjevićevoj poeziji, poetici i njegovom doprinosu afirmaciji crnogorske nacije, jezika i književnosti. Knjiga donosi i selektivnu bio-bibliografiju autora koju je uradila Nada Drašković.

Knjigu ispred izdavača potpisuju Nenad Bogdanović, predsjednik NZCH, i Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske. Knjigu je štampao „Skaner studio“ iz Zagreba u tiražu od 500 primjeraka.

Matica crnogorska za narednu sedmicu priprema promociju ovog izdanja kao i naučni skup posvećen životu i djelu Branka Banjevića, nekadašnjeg predsjednika Matice crnogorske od 1999. do 2013. godine.

D. E.

Tamara Vujović i Kosta Kauto razgovarali u Podgorici

Dogovorena izložba djela FARSA naših umjetnika u Brazilu Na pitanje da li u Nikšiću po-

Vujović je pojasnila da bi ove izložbe trebalo da budu osnov organizovanja foruma koji bi okupio predstavnike turističke, biznis i diplomatske zajednice naših zemalja, što bi doprinijelo jačanju kulturne i ekonomske diplomatije, i protoku ideja u oblasti kulture, ekologije i inovacija.

- Ministarstvo kulture i medija će podržati inicijativu i da se obezbijede svi neophodni uslovi za realizaciju ovog projekta – istakla je Vujović,

navodeći da će podrška, međunarodna promocija i predstavljanje umjetnika doprinijeti afirmaciji naše kulture, umjetnosti i jačanju kulturnog identiteta.

Vujović je informisala ambasadora Kauta o međunarodnom konkursu za izbor arhitektonskog rješenja za objekat MSU koji je u toku, za šta je ambasador pokazao veliko interesovanje.

Kauto je pohvalio ekološki status Crne Gore i naveo primjere za afirmaciju ekologije iz Brazila, a mogu koristiti Crnoj Gori. Bio je jasan da Brazil namjerava da sarađuje sa Crnom Gorom u oblasi kulture, a u okviru političkih konsultacija koje ima u MVP će predložiti i sporazum o saradnji.

- Brazil u novoj Vladi vidi pouzdanog partnera i nada se da je ovo samo početak veze i saradnje između naših zemalja, te da se raduje iniciranju novih ideja i mogućih projekata u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija – zaključio R. K. je Kauto.

Arena

16 Fudbal Preliminarna runda kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Ubjedljiv poraz kadeta 6 1

Za Arenu iz Budimpešte:

Neđeljko Kostić

Jauković (od 46. Balević), Nikčević.

Kadetska reprezentacija Crne Gore poražena je u drugom kolu grupe 5 kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Domaćin turnira Portugal pokazao je dominaciju i došao do ubjedljive pobjede – 6:1. Rival je sve golove postigao u prvom poluvremenu, dok je u nastavku Alfonso Meireleš postigao autogol.

DRUGA LIGA, 17. KOLO: Odigrana četiri meča, danas lokalni podgorički derbi

Podgorica sa dva igrača manje srušila Bokelj i preuzela vrh PODGORICA – Jedna serija morala je da stane.

Duel timova iz vrha sa najboljom formom pripao je Podgorici – Lješkopoljci su u derbiju 17. kola Druge lige savladali Bokelj – 2:1.

Podgorica je povela već u 9. minutu, kada je Japanac Takeru Komija nastavio sjajnu golgetersku seriju. Međutim, u 44. minutu domaći su ostali sa igračem manje, jer je golman Petar Radulović dobio crveni karton. Podgorica se borila, a bolju igru „naplatila“ je u 61. minutu, kada je Kristijan Radunović pogodio za 2:0. Ipak, u 67. minutu nakon drugog žutog kartona isključen je Đorđe Jovičić, ali i sa dva igrača manje Podgorica se držala, a Bokelj je preko Balše Ćetkovića u 80. minutu uspio samo da ublaži poraz (2:1). Tako se Podgorica osvetila Kotoranima od kojih je posljednji put poražena, a pozitivan niz „popela“ je

na devet utakmica.

Važnu pobjedu ostvario je Otrant. Ulcinjani su u meču bez prava na grešku savladali Berane – 2:0, a apsolutni junak meča bio je Japanac Ajumu Nišimura,koji je pogodio u 33. i 51. minutu.

Grbalj je uspio da zadrži pozitivan niz i protiv Iskre (1:0).

Tim trijumfom, uz novi kiks Lovćena, čini se da je tim iz Radanovića uspio da se odvoji i praktično je jedini koji donekle može ugroziti timove iz baraž zone, koji su se gotovo od starta sezone „odlijepili“.

Duel bivših prvoligaša i timova koji su igrali na evropskoj sceni odlučen je u 50.minutu.

Iskusni Nikšićanin Jovan Vujović pogodio je mrežu Radovića (1:0) za veliki trijumf svog tima. Danilovgrađani imaju razlog da žale jer su odigrali dosta dobro, a u 44. minutu imali i penal, ali je sa 11 metara neprecizan bio Ognjen Rolović.

Brojna uzbuđenja viđena su u

– Razlika u kvalitetu bila je velika. Portugal je velikan u ovim kategorijama, a mi smo probali da predvidimo kako će oni igrati. Ipak, iz tih situacija smo primali golove, jer je protivnik bio brži i agresivniji. Nakon svega, samo možemo da čestitamo rivalu – kazao je selektor Radovan Kavaja.

U posljednjem kolu turnira, Crna Gora se 21. novembra R. P. sastaje s Albanijom.

Tabela DANAS PODGORICA: Internacional – Kom (13 h) 1. Podgorica 17 10 5 2 35:15 35 2. Bokelj 17 10 5 2 27:16 35 3. Otrant 17 9 6 2 26:13 33 4. Grbalj 17 7 5 5 27:25 26 5. Lovćen 17 6 4 7 19:29 22 6. Igalo 17 6 2 9 21:22 20 7. Internacional 16 4 6 6 19:19 18 8. Kom 16 5 3 8 19:23 18 9. Iskra 17 5 2 10 19:28 17 10. Berane 17 2 2 13 14:36 8 U narednom kolu (26. novembra) sastaju se: Igalo – Otrant, Berane – Podgorica, Bokelj – Internacional, Kom – Grbalj, Iskra – Lovćen.

Podgorici u duelu Lovćena i Igala (2:2). Lovćen je nastavio da igra u promjenljivom ritmu, dok su gosti remijem prekinuli niz poraza. Lovćen je dva puta vodio, imao i igrača manje, ali je na kraju stigao samo do boda.

Prvo je Bojan Kopitović pogodio u nadoknadi prvog poluvremana, ali je početak nastavka bio koban za Cetinjane. Prvo je Filip Vujović nesmotreno u 50. minutu zatresao sopstvenu mrežu, da bi u 54. Kopitović zaradio direktan crveni karton.

Međutim, i pored svega toga Lovćen je smogao snage da se uzdigne i u 62. minutu preko Bojića stigne do nove prednosti – 2:1. Ali, samo dva minuta kasnije Milovan Ilić pogodio je za konačnih 2:2. Na taj način oba tima ostaju u sredini tabele.

R. P.

Crnu Goru i Mađarsku fudbalski veže istorijski datum za našu selekciju, 24. mart 2007, kada je u kišnoj noći pod Goricom odigrala prvi meč od nastanka i slavila 2:1. „Sokoli“ se danas od 15 sati peti put sastaju s Mađarskom, ovog puta ne na našem najvećem stadionu, i izvjesno ne po pljusku, već na stadionu „Ferenc Puškaš“, u hladnoj i vjetrovitoj Budimpešti.

I ovaj okršaj s nekadašnjom „lakom konjicom“ mogao bi da ima prefiks „istorijski“, ali za tako nešto potrebno je „svjetsko čudo“ – „sokoli“ moraju da pobijede domaćina, a da u istom terminu Srbija u Leskovcu izgubi od otpisane Bugarske.

Tako malo nedostajalo je da Mađarska i Crna Gora igraju direktan duel za odlazak u Njemačku. Odlučile su sekunde, sreća koja je bila na strani Mađara u Sofiji prije tri dana kada su autogolom bugarskog fudbalera Aleksa Petkova u 97. minutu stigli do remija (2:2) koji ih je odveo na šampionat Starog kontinenta.

– Plasman Mađara na Evropsko prvenstvo po svemu je zaslužen. Imali su kontinuitet, pobijedili sve rivale u grupi osim nas, nadam se da će tako ostati – rekao je selektor Miodrag Radulović na jučerašnjoj konferenciji za medije.

– Naš cilj je jasan. Najavili smo da idemo na dvije pobjede u novembru jer su nam bodovi prijeko potrebni zbog plasmana koji svi mnogo želimo. Prvi korak smo uspješno odradili, pobijedili Litvaniju na meni posebno drag način – dodao je Radulović.

DOŠLI SMO DA SE NADIGRAVAMO

Koliko god šansa bila mala, praktično, u domenu „naučne fantastike“, Crna Gora pred posljednje kolo kvalifikacija ima priliku da se domogne velikog takmičenja. Da li iko pamti kada se to dogodilo... Čuda se u fudbalu dešavaju,

FSCG

RAINJA – Stadion „Mampo da Mata“. Sudija: Oliver Reitala (Finska). Strijelci: Varelja u 6, Silva u 17. i 27, Trovisko u 19, Vijerija u 44, Santoš 45. (Portugal), Meireleš u 47. autogol (Crna Gora). Žuti kartoni: Kenda (Potugal), Martinović, Vlahović (Crna Gora).

Crveni karton: Tijago Fereira u 50. minutu (Portugal).

PORTUGAL: Guveja, Mota, Souza, Mota, Santoš, Daiber, Meireleš (od 46. Simoeš), Trovisko (od 64. Patrao), Vijerija, Varelja, Silva (od 76. Mora).

CRNA GORA: Muković (od 51. Đurović), Maraš (od 37.

Kostić), Martinović, Šćekić, Savović, Pavićević (od 46. Perović), Đukić, Mugoša (od 46. Novaković),

KVALIFIKACIJE ZA EP: Crnoj Gori za odlazak u Nje

MLSZ.HU

Portugal Crna Gora

Neđelja, 19. novembar 2023.

Neka bu

grupa G je ionako od početka „čudnovata“, praktično je odlučena u nadoknadama utakmica – između ostalih, i našoj u Litvaniji kada je bilo 2:2.

Ili, ipak, još nije odlučena?

– Došli smo u Budimpeštu da se nadigravamo, da pokušamo da napravimo i drugi korak koji smo planirali za ovaj mjesec. Najvažnije je da ponovimo pristup iz meča protiv Litvanije, nadam se da su igrači koliko-toliko odmorni nakon teške utakmice na teškom terenu. Očekujem fudbalsku predstavu u kojoj će svi uživati – istakao je naš selektor.

Na stranu (ne)moguća teorija o plasmanu na Evropsko prvenstvo, Crnoj Gori je meč u metropoli na obali Dunava – pred

skoro 70 hiljada navijača – svakako značajan.

– Želimo da na pravi način završimo kvalifikacije. Meč s Litvanijom smo arhivirali, sada je bitno da protiv učesnika Evropskog prvenstva pokažemo da smo dostojan rival i da smo imali dobre kvalifikacije.

IGRE BOLJE OD REZULTATA

„Sokoli“ će kvalifikacije završiti najmanje na trećem mjestu.

– Igrali smo mnogo bolje nego što pokazuje broj bodova, iako ovih 11 nije malo. Sjetimo se da je 2011. dvanaest bodova bilo dovoljno za drugo mjesto i baraž. Želimo sada da uvećamo saldo, vidjećemo za koliko će to biti dovoljno – do-

ROSI: Meč važan i za nas, želimo prvo mjesto u grupi Mađari najavljuju feštu na stadionu „Ferenc Puškaš“, slavljeničku atmosferu, ali i ozbiljan pristup utakmici iako su obezbijedili učešće na Euru.

– Ostvarili smo cilj u kvalifikacijama, ali ulog će i dalje biti veliki. Igramo protiv Crne Gore, a slavlje zajedno sa našim navijačima moglo bi da bude prava stvar kada bismo ga upotpunili pobjedom na punoj „Puškaš areni“ – rekao je selektor Marko Rosi.

– Želimo da kao pobjednici grupe dođemo do Evropskog prvenstva i uđemo u drugi šešir na žrijebu.

Italijanski stručnjak najavio je promjene u timu.

– Mogu se očekivati tri ili četiri izmjene u odnosu na meč s Bugarskom, iz razloga što će utakmica protiv Crne Gore zahtijevati drugačiju taktiku i stavove, a samim tim i drugačiji karakter igrača nego na utakmici u četvrtak – istakao je Rosi.

Neđelja, 19. novembar 2023.

Arena

17

Fudbal

emačku potrebni pobjeda u Mađarskoj i poraz Srbije od Bugarske

bude što biti ne može Mađarska

Crna Gora

(3-5-2)

(3-4-2-1)

Stadion: Ferenc Puškaš. Kapacitet: 67.155. Sudija: D. Makeli. Pomoćnici: H. Stegstra i J. De Fris (Holandija).

Početak: 15 sati Dibus Botka

A. Salai

Lang

A. Nađ

Soboslai

Stajls

Nego

Ž. Nađ Čobot

Nemet

Krstović Camaj

Jovetić

A. Vukčević

Vešović Kuč

Vujačić

Janković Savić

Rubežić

Mijatović

Selektor Marko Rosi

Selektor Miodrag Radulović

Grupa G DANAS 15.00 – Mađarska – Crna Gora 15.00 – Srbija – Bugarska

Detalj sa sinoćnjeg treninga u Budimpešti

dobijemo u ovoj utakmici, ali svaki duel je nova priča i u kvalifikacijama za veliko takmičenje poseban motiv nije potreban. I kvalitet rivala kakav je Srbija je sam po sebi veliki motiv – rekao je

3 0 1 2 2 2 3 4 3 4

13:6 15 13:7 13 8:8 11 8:14 6 5:12 3

selektor Bugarske Ilijan Iliev.

– Srbija ima igrače svjetske klase, ali daćemo sve od sebe da pariramo na pravi način – dodao je Iliev.

Srbiji je za ovjeru EP dovoljan bod na stadionu čije tri-

bine zbog kazne Uefe neće biti pune.

Selektor Dragan Stojković nakon oktobarske pobjede nad Crnom Gorom nije ostavio ni najmanju mogućnost da „orlovi“ ostanu bez plasmana na EP. – Ovo je utakmica u kojoj greške moraju da budu svedene na minimum. Da ne poklonite protivniku ništa,

Mađarska nije totalno rezultatski rasterećena jer bi joj prvo mjesto donijelo bolji šešir na žrijebu.

– Rasterećenost može da bude mač sa dvije oštrice. Nekad kad ekipe uđu opuštenije, odigraju čak i bolje. To što su obezbijedili odlazak na Euro ne mora ništa da znači.

Vidjećemo za koga će to biti olakšavajuća okolnost. Najvažnije je da uradimo ono što je do nas, a u isto vrijeme osluškivaćemo što se dešava u Leskovcu.

Crna Gora je odigrala četiri meča sa Mađarskom i nijednom nije poražena.

– Nijesam znao za taj podatak, ali svaki meč je priča za sebe i ne treba gledati unazad. Mađari su se prije posljednjeg kola kvalifikovali za Euro i to govori o njihovoj snazi.

Njihova želja je da pobjedom pred svojim navijačima proslave odlazak na prvenstvo, mi imamo drugačije planove – zaključio je Stefan Savić.

ni da ga častite. Probaćemo da kreiramo šanse i da makar neku od njih realizujemo. Ubijeđen sam da će tako i biti. Uz sav respekt Bugarskoj, njima ćemo poželjeti sreću u drugim kvalifikacijama, ali ovu šansu Srbija ne smije i ne želi da ispusti – rekao je Stojković.

FSS.RS

Stefan Savić zbog kartona nije igrao protiv Litvanije, večeras bi trebalo da istrči na teren i iz posljednje linije komanduje ekipom u potjeri za čudom.

– Šteta što je Bugarska u četvrtak dala autogol u posljednjoj sekundi, u suprotnom bismo imali veliku šansu jer bi sve zavisilo od nas.

Pozitivno je, ipak, što je ekipa izašla veoma ozbiljno na teren u meču sa Litvanijom i nakon saznanja da su Mađari remizirali i plasirali se na Euro. Bila je to jedna od naših boljih utakmica u ovim kvalifikacijama, ali i generalno u posljednje vrijeme – naveo je Savić.

Defanzivac madridskog Atletika ne gubi nadu u senzacionalan kraj kvalifikacija.

– Dok postoji šansa, treba se nadati.

Fudbal je čudna igra, a i da nemamo nikakvih šansi, sigurno bismo izašli da se takmičimo. Motiv se ne dovodi u pitanje – dodao je Savić.

STOJKOVIĆ: Ova šansa se ne propušta; ILIEV: Kvalitet Srbije dovoljan motiv Sudbina crnogorskih fudbalera je i u rukama Bugarske.

Može li otpisana i „ranjena“ selekcija Ilijana Ilieva da „pošalje“ poklon iz Leskovca i savlada Srbiju?

– Ne možemo mnogo da

7 4 7 4 7 3 8 1 7 0

SAVIĆ: Fudbal je čudna igra

FSCG

dao je Radulović.

– Napredujemo, s novim igračima u reprezentaciji podigli smo nivo agresije, brzine i kvaliteta. Sačekaćemo da se završi meč sa Mađarima, pa da sumiramo, ali ponosan sam na odnos prema igri i partije koje smo pružili u ovom ciklusu.

Za reprezentaciju mora da se pruži 100 posto i kada je tako, onda vas fudbal nagradi – naveo je selektor „sokola“.

U startnih 11 trebalo bi da se vrati Stefan Savić i to će biti jedna od rijetkih promjena u timu u odnosu na trijumf protiv Litvanije (2:0).

– Moramo osvježiti ekipu, ali neće biti mnogo promjena jer su sve linije tima u Podgorici funkcionisale besprekorno i svi igrači su pružili ono što smo očekivali. Povratak Savića je dodatno povećao samopouzdanje. Mogu da najavim da ćemo igrati sa dva napadača jer želimo da iskoristimo momenat u kojem se nalazimo – poručio je selektor Miodrag Radulović.

1. Mađarska 2. Srbija 3. Crna Gora 4. Litvanija 5. Bugarska

Dragan Stojković

Arena

18 Rukomet

Neđelja, 19. novembar 2023.

Rukometašice Budućnost Bemaksa ubjedljivo poražene od Bresta u 8. kolu Lige šampiona, sa tri boda čekaju pauzu

D. STARČEVIĆ

„Plave“ nemoćne, daleko je osmina finala

Dobro izdanje nakon odmora sa gola Andree Škerović

Rukometašice Rudara sa golom razlike čekaju revanš 3. kola EHF Evropskog kupa u Solunu

Mladost na korak do cilja Rudar Pilea U NOVE OBAVEZE MORAĆE MNOGO BOLJE: Detalj sa meča u Podgorici

U, možda, i najvažnijem meču u 2023. godini rukometašice Budućnost Bemaksa propustile su šansu da trijumfom protiv Bresta uhvate korak za plasman u osminu finala Lige šampiona.

Nažalost, ,,plave“ su odigrale loš meč, izgubile su 34:21 i ostale u domenu teorije, sa tri boda, da od januara jure ostanak u eliti. Lako se može desiti da naš najtrofejniji klub završi sezonu u februaru.

Očekivalo se od ekipe koju vodi Bojana Popović slično, možda za nijansu bolje napadačko izdanje u odnosu na prošlu sedmicu kada su u Francuskoj odigrale 20:20.

Ali, u odnosu na taj meč, sa istim protivnikom, ,,plave“ su u svakom segmentu igre podbacile. Falilo je agresivnosti u odbrani, kvalitetnog vraćanja, a očigledno je bilo da u napadu skoro ništa ne štima sa pozicije srednjeg beka. Mijenjala je

Grupa A 8. KOLO Budućnost Bemaks – Brest Đer – Bitighajm Debrecin – Bukurešt Odenze – Savehof

Dvorana: ,,Bemaks arena“ Gledalaca: 500 21:34 31:29 23:30 40:22

1. Đer 8 8 0 0 16 2. Odenze 8 6 0 2 12 3. Bitighajm 8 5 0 3 10 4. Bukurešt 8 4 1 3 9 5. Brest 8 3 1 4 7 6. Debrecin 8 3 1 4 7 7. Budućnost 8 1 1 6 3 8. Savehof 8 0 0 8 0 U narednom kolu (6/7. januar) sastaće se: Bukurešt – Budućnost, Bitighajm – Odenze, Brest – Debrecin, Đer – Savehof.

Popović i lijeve i desne bekove, rotirala je koliko je mogla, ali pas i ideje su falili za konkretnost. U kolikoj mjeri je bila bezidejna igra sa ove pozicije pokazuje to što je Ivana Godeč, na crti, prvu loptu (postigla gol) primila tek u 36. minutu.

Uz sve to naše rukometašice su napavile čak 19 tehničkih grešaka, iz kojih su gošće postigle devet lakih golova! Bez pravih odgovora odbrana je bi-

Bud. Bemaks

21

10

Sudije: Dojčinov i Gorecov (Bugarska)

Isključenja: Budućnost Bemaks 8, Brest 4 minuta

i borbenost na najvećem mogućem nivou – kazala je Bojana Popović.

Iz loše energije i u prvom poluvremenu ,,plave“ su poklonile protivniku 10 golova.

– Teško je bilo da se vratimo u drugom poluvremenu iako smo dobro krenule u nastavku, ali smo ponovo

19

34

BUDUĆNOST BEMAKS

BREST

Atingre .................(dvije odbrane) Gigerih ................ (četiri odbrane) Marsenić .............................................. Vukčević .............................................. Godeč ..................................................2 A. Popović ........................................... Niakate .................................................1 Čališkan ..............................................4 Kardoso De Kastro .................2 (1) Ivanović ..............................................6 Agović .................................................2 Tomova ...............................................3 Hafra ...................................................... Kadović ................................................ Pavićević .............................................1 N. Vukčević ......................................... -

Marinović .........(jedna odbrana) Filter ...(12 odbrana i sedmerac) Fođea ....................(dvije odbrane) Moni ......................................................1 Tublan ...........................................4 (1) Lasurs.................................................. 3 Fore .......................................................4 Freriks ...................................................1 Fopa ......................................................5 Delaje ...................................................2 Karlos ...................................................2 Koatanea ............................................1 Malsova ..............................................6 Žariž .......................................................1 Dembele ............................................3 Karbal Barbosa ................................1

Trener: Bojana Popović

Trener: Pablo Morel

la za ponovo raspoloženu Valeriju Maslovu, mada je kompletna bekovska linija pravila

velike probleme i Karlson i Dembele… ,,Plave“ se nijesu ni približile prošlonedjeljnom izdanju u meču koji je mogao da ih dovede, praktično, do cilja.

– U prvom poluvremenu smo napravile veliki broj tehničkih grešaka i to nas je koštalo velikog minusa, koji nas je i odveo u ovako ubjedljiv poraz. Teško je bilo da stignemo zaostatak u drugom poluvremenu. Moramo mnogo više da radimo, da pokažemo veću borbenost i budemo sigurnije u nastavku sezone – kazala je najefikasnija u našem timu Tanja Ivanović.

Naredni meč Podgoričanke igraju 7. januara sa BukureA. MARKOVIĆ štom.

POPOVIĆ: Od starta nijesmo imali potrebnu energiju – Razočarane smo izdanjem u ovom meču, od prvog minuta je bilo evidentno da nemamo stav i energiju koji su nam potrebni. Nije bilo ni pobjedničkog mentaliteta koji smo pokazale u prvom meču u Brestu, a upravo je to neophodno ovom timu, jer mu je u svakom meču potrebna energija

Brest

Sedmerci: Budućnost Bemaks 2-1, Brest 1-1

promašile neke zicere.

Protivnik je to kažnjavao i došao do ubjedljive pobjede. Morale smo da odigramo bolje u napadu, a na kraju su nas tehničke greške i laki golovi rivala koštali ovog rezultata. Napad je bio nesiguran, pokušala sam sa dosta rotacije, ali nije nam išlo – kazala je Popović.

29 (16) 28 (14)

SOLUN - Gradska dvorana: Gledalaca: 200. Sudije: Fremstad i Jorstad. Sedmerci: Rudar 7-6, Pilea 1-1. Isključenja: Rudar 12, Pilea 18 minuta.

RUDAR: Škerović (osam odbrana), Marsenić, Guberinić, Kuzmanović 6, Lekić 1, Marković 4, Milošević 8, Burić, Grujić, Radonjić, Brajović 1, Radević 6, Kolić, Ramusović 3, Pavićević.

PILEA: Tedosopulu (osam odbrana), Taki ( jedna odbrana), Suska, Trokidou 7, Kukmisi 2, Carstsiou 3, Athanasia Tsigaridi, Trokidou 1, Kostopulu 8, Vasileidou, Atina Tsigaridi, Selemidou, Argiropulu 5, G. Papadopulou, A. Papadopulou.

Rudar je pobijedio sa golom razlike Pileu u Solunu u prvom meču 3. runde Evropskog rukometnog kupa i sa optimizmom čeka revanš koji je zakazan za danas od 13 sati i to na istom mjestu.

Mlade rukometašice trenera Igora Markovića bile su do odmora bolje, vodile su 16:10 u 24. minutu, ali su iskusnije Grkinje, ipak, uspjele da se vrate u igru sa četiri vezana gola i za pristojni minus od dva gola do odmora. Uvodni minuti drugog poluvremena pripali su našim igračicama, postigle su brzo dva gola za prednost od 18:15, a od 43. minuta do posljednjeg gola Andree Brajović, ekipe su se smjenjivale u vođstvu. U posljednja četiri minuta rivalke iz Grčke su vodile 28:27, da bi Dunja Radević sa dva vezana gola najavila preokret. A.M.

SBbet Prva liga za rukometaše (7. kolo)

Tivćani odnijeli bodove iz Podgorice PODGORICA – Završena su tri meča sedmog kola SBbet Prve lige za rukometaše. Budućnost je kod kuće izgubila od Partizana 1949 (28:27).

Gosti su od 53. minuta krenuli da prave razliku i od 24:24 stigli do ,,plus tri“ na 55 sekundi prje kraja. Nemanja Drakulović je bio najefikasniji sa osam golova, Srđan Nikitović je dao sedam, a kod domaćina izdvojio se sa 12 pogodaka Edin Beharović.

I Rudar je u finišu slomio otpor ekipi Berana 1949. Pljevljaci su pobijedili 35:32, uz devet golova najefikasnijeg

Nemanje Vukovića, bez promašaja – pet od pet, meč su završili Mile Ćuzović i Andrija Jokić. Kod gostiju Đorđe Folić je deset puta bio precizan, a gol manje je postigao Danilo Joksimović.

Sutjeska je u posljednjem meču dana poražena od Mornara 7 - 33:32. Vladan Lončar je bio najefikasniji u nikšićkoj ekipi sa 12 golova. Kod Barana sedam je dao Luka Mrdak.

Gol za pobjedu i slavlje gostiju postigao je Božidar Nikočević šest sekundi prije kraja.

U posljednjem meču 7. kola Brskovo će dočekati Budvu A. M. od 17 sati.

Arena

Neđelja, 19. novembar 2023.

Košarka 19

Podgoričani ubjedljivo izgubili od Igokee u derbiju 8. kola ABA lige

Blijeda Budućnost bez otpora u Laktašima Budućnost Voli je ubjedljivo poražena u Laktašima od Igokee 88:74, u derbiju 8. kola ABA lige, što je drugi poraz ,,plavih“ u regionalnoj ligi, a peti u posljednjih šest utakmica na dva fronta.

Igokea je, zahvaljujući i trijumfu nad Partizanom u Beogradu, stigla do šeste pobjede u ABA ligi i po skoru se izjednačila sa crnogorskim šampionom i Partizanom (6-2).

S obzirom na to kako je igrala tokom najvećeg dijela meča, Budućnost je na kraju upisala i pristojan poraz, jer je sredinom posljednje četvrtine imala čak 26 poena minusa (55:81), ali to nije mnogo popravilo ukupan utisak.

Podgoričani nijednom nijesu vodili, od početka meča su bili u podređenom položaju, a u najvećem dijelu utakmice je ekipa djelovala kao ,,raštimovani orkestar“. Budućnost je, tako, ostala na samo jednoj pobjedi u gostima u ovoj sezoni, i to protiv Mornara, sada već dalekog 7. oktobra…

SVE JE JASNO OD POČETKA

Iako je pogodila sedam šuteva iz reketa iz osam pokušaja,

Dvorana: ,,Laktaši“.

Gledalaca: 800.

Sudije: Pukl, Jovčić i Juras

Kondić 2 Bošković Atić 18 Delalić Tanasković 24 Stanković 1 Nakić 7 Nikolić 6 Milosavljević 3 Marić 14 Jeremić 10 Mudi 3

88

74

(24:17, 22:18, 22:17, 20:22)

79% (24-19) 60% (21-9) 43% (21-9)

za 1 za 2 za 3

31 (8+23) Skokovi 22 (7+15) Blokade 3 Asistencije 22 14 5 Ukradene lopte 7 11 Izgubljene lopte 10 Faulovi 20 23

Budućnost je u prvoj četvrtini konstantno jurila prednost domaćina, a na kraju četvrtine je imala sedam poena minusa (17:24). Igokea jeste slabije šutirala za dva poena (10-6), ali je ubacila tri trojke iz pet šuteva, sve tri bivši igrač ,,plavih“ Edin Atić, dok je Budućnost promašila sva četiri šuta sa perimetra. Uz to, Igokea je bila bolja u skoku (9-4), jedina je imala ofanzivni skok (40) i ukradenu loptu (1-0), te više asistencija.

Od početnih 8:0 za Igokeu, nakon nešto više od dva minuta igre, bilo je jasno u kom pravcu će ići meč. Budućnost nije uspijevala da odgovoroi zadat-

TODOROVIĆ: Dogovor je bio da budemo agresivni Pomoćni trener Budućnost Volija Vladimir Todorović, koji je treću utakmicu vodio ekipu nakon ostavke Petra Mijovića, nije imao mnogo toga da kaže da konferenciji za novinare.

- Čestitam Igokei na zasluženoj pobjedi. Mi smo imali dogovor da budemo agresivni, da pokušamo da igramo agresivno. Mislim da smo bili daleko od toga, Igokea je to iskoristila. Nastavljamo dalje, već u utorak imamo narednu utakmicu – rekao je Todorović.

PODGORICA – Tri dana nakon što je prekinuo saradnju sa bekom Džamalom Džonsonom i centrom Makolom Mavijenom, o čemu je Pobjeda već pisala, Mornar Barsko zlato je objavio dolazak novog igrača – stigao je 25-godišnji američki plej-

78% (18-14) 55% (38-21) 29% (21-6)

Mihailović Ilić Megi Ros Slavković Makundu Grbović Džons Vilijams Rajt Popović Pol

2 14 14 9 13 6 11 5

ku, prije svega, u odbrani, pa je prednost Igokee išla do 12 poena (20:8).

Slično je bilo i u drugoj četvrtini, Budućnost je promašila još tri šuta sa distance, znatno je pokvarila šut za dva (24-15), Igokea je ubacila još tri trojke, i zadržala prednost u skoku (18-13). Tim iz Laktaša je u četiri navrata imao prednost do 13 poena (30:17, 37:24, 42:29, 46:33), a dvocifrenu je zadržao do poluvremena (46:35).

MINUS IŠAO DO 26

Treća četvrtina je bila skoro preslikana kao prve dvije, Budućnost je u najvećem dijelu igrala isto u oba pravca, što je Igokei omogućilo da čuva sigurnu prednost. Istina, Podgoričani su u dva navrata prišli na ,,minus šest“ (44:50, 46:52), ali je Igokea serijom 10:0 odbila taj napad i stigla do 16 poena prednosti (62:46), koliko je bilo i na kraju četvrtine (68:52).

Budućnost je bila bez otpora do sredine posljednje dionice, košem Tanaskovića je Igokea povela sa maksimalnih 81:55, na pet minuta i 21 sekundu prije kraja, kada je Vladimir Todorović uzeo tajm-aut. Nakon

Detalj sa meča u Laktašima

Andrej Žakelj novi trener ,,plavih“ Nešto više od 40 minuta nakon ubjedljivog poraza Budućnost Volija u Laktašima, iz podgoričkog kluba je stiglo obavještenje da je doskorašnji trener SC Derbija Andrej Žakelj postao novi trener ,,plavih“.

– Na vanrednoj sjednici Upravnog odbora Budućnost Volija donijeta je odluka da mjesto glavnog trenera ,,plavo-bijelih“ preuzme Andrej Žakelj – saopštila je Budućnost. Žakelj preuzima Budućnost nakon što je više od dvije sezone s uspjehom vodio SC Derbi, sa kojom je u septembru osvojio Superkup, a prošle sezone zaigrao i u plej-ofu, gdje je pošteno namučio Partizan i ispao tek u majstorici četvrtfinala.

Slovenački stručnjak je karijeru počeo u Lastovki, potom vodio poljski Start Lublin, a onda se vratio u Sloveniju i bio na klupama Podčetrteka i Šentjura.

Bio je pomoćnik Jurice Golemca u Primorskoj od kojeg je preuzeo brigu o

ekipi i osvojio slovenački kup 2020. godine. Nakon Primorske, preuzeo je SC Derbi, sa kojim je u dva navrata pobjeđivao Budućnost.

– Nadamo se da će Andrej

vratiti ekipu na pobjednički kolosjek i na mjesto gdje ovaj klub pripada, a to je sam vrh ABA lige i Evrokupa! Andrej, dobro došao!

– saopšteno je iz podgoričkog kluba.

toga su Podgoričani proradili u napadu, u posljednjih pet minuta su ubacili 19 poena, i u pretposljednjem minutu smanjili na 12 razlike (74:86)…

Flečer Megi (trojke 4-4) i Kolbi Ros (šest asistencija) su bili najefikasniji u ekipi Budućnosti sa po 14 poena, poen ma-

nje je upisao Marvin Džons, a dvocifren je bio još jedino Mekinli Rajt (11) Kod domaćina istakao se Nikola Tanasković sa 24 poena, bivši igrač ,,plavih“ Edin Atić je imao 18. Crnogorski reprezentativac Zoran Nikolić je za 20 i po minuta upisao šest

poena, pet skokova, tri asistencije, dvije ukradene lopte i blokadu.

Budućnost u narednom kolu, 25. novembra, dočekuje Cedevita Olimpiju, a prije toga u utorak u ,,Morači“ igra protiv Trenta meč u Evrokupu.

S. JONČIĆ

Iz barskog kluba potvrdili pisanje Pobjede o prekidu saradnje sa Džonsonom i Mavijenom

Mornar doveo novog plejmejkera mejker Tavijan Dan Martin, koji je sezonu počeo u francuskom Roanu, za koji je odigrao svih sedam mečeva i prosječno bilježio

12,1 poen i 4,9 asistencija po utakmici.

– Dan Martin visok je samo 172 cm, ali ga zato karakterišu izuzetna eksplozivnost, brzi-

na, kao i dobar pregled igre – saopšteno je iz Mornara.

Iz barskog kluba su preko Tvitera pozdravili Džonsona (tri poena prosječno po

meču) i Mavijena (4,3 poena i 2,8 skokova u prosjeku), koji, kako je saopšteno, nijesu opravdali očekivanja.

– Ponos Bara im zahvaljuje

na zalaganju, trudu i doprinosu, te im želi puno sreće u nastavku karijere – saopštio je Mornar i objavio da je „klub vrlo blizu odluke da se još dvojici igrača zahvali na saradnji“.

Mornar u ponedjeljak (20 sati) gostuje Crvenoj zvezdi u 8. kolu Admiralbet ABA lige. S. J.

20 Sportski miks

Arena

Neđelja, 19. novembar 2023.

Fajterska igra na svim tablama više je prijala gostima jer su Dominik Horat i Valentin Baldetski u komplikovanim pozicijama nadmudrili Nikolu Đukića i Luku Draškovića.

Denis Kadrić je bio na visini zadatka i iskoristio prednost početnog poteza protiv Valentina Dragneva dok je Nikita Petrov podijelio poen sa Feliksom Blohbergerom.

Odlično izdanje mlade ,,B“ selekcije u sedmom kolu krunisano je minimalnom pobjedom od 2,5:1,5 protiv Albanije.

Iako je Aleksandar Tomić na prvoj tabli poražen od Ljambi Paška, njegov minus nadoknadili su Miloš Pečurica i Peko Đurović na tećoj i četvrtoj protiv Franca Ašikua i Zina Valešnje, dok je Andrej Šuković na drugoj remizirao sa Dritanom Mehmetijem.

Tako su izabranici Božidara Ivanovića uknjižili šesti meč bod. Naša treća ,,C“ selekcija namjerila se na raspoložene Gruzijce i izgubila ubjedljivo

Zlatna medalja za Jovovića Crnogorski karatista Nemanja Jovović osvojio je zlatnu medalju na Balkanskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Ljubljani.

Do zlatnog odličja je došao u kategoriji mlađih seniora, u kategoriji preko 84 kilograma. Srebrne medalje osvojili su kadeti Stefan Miljanić (do 70) i Saša Petrić u katama. Bronzani su bili kadeti Besa 3,5:0,5. Jedino je Blažo Kalezić remizirao sa Lukom Pašadzeom dok su Marko Krivokapić, Veljko Draganić i Vuk Miletić poraženi od Mikaila Mešedešvilija, Badura Jobave i Giga Guparadzea.

Ni dame nijesu imale sreće sa žrijebom, pa su poslije velike borbe poražene od Hrvatske 3:1. Aleksandra Milović je izgubila od Mirjane Medić, a Milena Mosurović od Anamarije Radiko-

vi. Poene su podijelile Alena Skvortsova sa Tihanom Iveković, a Nikolina Koljević sa Anom Berke.

Važniji rezultati VII kola (muškarci): Engleska – Njemačka 2:2, Danska – Norveška 1,5:2,5, Rumunija – Srbija 1,5:2,5, Mađarska – Jermenija 1,5:2,5, Češka – Francuska 1:3, Poljska – Grčka 1,5:2,5 itd.

Tabela poslije VII kola: Engleska, Njemačka i Srbija po 11, Jermenija, Francuska i

EP u džudou za mlađe seniore

Ništa od medalja za naše takmičare

Subota u znaku gošći je bila Marija Valjarević sa 21 poenom, Jelena Bijelović i Milica Đukić su upisale po 12.

Morača je meč sa Mediteranom dočekala kao blagi favorit, ali su Budvanke slavile u Podgorici nakon pet setova i stigle do drugog trijumfa u sezoni.

Morača je doživjela peti poraz.

Vanja Matunović sa 25 poena, Anastasija Kovačević sa 18 i Jovana Kovačević sa 12 poena bile su najbolje u budvanskom timu. U ekipi Morače dvocifrene su bile Sanja Rudan (17), Anastasija Krgović (14), Anastasija Bogojević (13) i Irena Radusinović (11).

U nedjelju, u derbiju kola, trećeplasirana Budućnost, koja je zabilježila pet pobjeda, u sali Medicinske škole u Podgorici dočekuje neporaženi Herceg Novi.

Rezultati i parovi 8. kola: Albatros – Jedinstvo 1:3 (21:25, 13:25, 25:15, 22:25), Morača – Mediteran 2:3 (25:20, 27:29, 28:26, 20:25, 7:15). Petak: Akademija – Galeb Liko Soho Group 3:1 (26:24, 25:22, 21:25, 25:22). Danas: Rudar – Luka Bar (15), Budućnost volej – S. J. Herceg Novi (18).

njamin Aljošević u katama i borbaši Vuk Vučinić (do 63) i Anes Arifaj (do 70).

Crna Gora nakon dva takmičarska dana ima tri zlatne medalje, dvije srebrne i šest bronzanih odličja. Zlatni su prije dva dana bili mlađi senior Emre Saljiu i kadetkinja Katarina Đukić, a bronzani kadeti Mia Ramović u katama, Balša Danilović (do 52) i junior Lazar Đurčević (do R. A. 68).

Grčka po 10 itd.

Važniji rezultati VII kola (žene): Francuska – Bugarska 1:3, Engleska – Azerbejdžan 1:3 , Njemačka – Poljska 1,5:2,5, Mađarska – Grčka 1:3, Gruzija – Rumunija 3:1, Jermenija – Estonija 2,5:1,5, Srbija – Holandija 2,5:1,5, Turska – Ukrajina 1:3 itd.

Tabela poslije VII kola: Bugarska 12, Azerbejdžan 11, Poljska i Grčka po 1, Gruzija, JermeB. K. nija, Srbija po 9 itd

EPCG Superliga za odbojkašice (8. kolo)

PODGORICA – U dva meča subotnjeg programa 8. kola EPCG Superlige za odbojkašice radovale su se gostujuće ekipe.

Jedinstvo je u Herceg Novom ,,uzelo mjeru“ Albatrosu sa 3:1 i stiglo do treće pobjede, dok Albatros sada ima skor 2-6. Četiri igračice bjelopoljskog tima imale su dvocifren poenterski učinak – Isidora Jevrić (18), Andrijana Merdović (17), Gordana Madžgalj (11) i Naida Hadžibegović (11). U domaćem najbolja

Balkansko prvenstvo u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore

DŽSCG

BUDVA – Poslije neriješenog ishoda sa Belgijom naša najbolja reprezentacija izgubila je od Austrije 2,5:1,5 i dva kola prije kraja prvenstva, matadori Dragana Kosića imaju pet meč bodova.

ŠSCG

Odlično izdanje mlade „B“ selekcije

KSCG

U Budvi odigrano sedmo kolo na ekipnom prvenstvu Evrope u šahu

EPCG Superliga za odbojkaše (6. kolo)

Lako za Budućnost i Budvu PODGORICA – Utakmicama 6. kola danas počinje drugi krug ligaškog dijela EPCG Superlige za odbojkaše.

Kolo će otvoriti duel na Cetinju, gdje će Lovćen ugostiti Budućnost, u duelu tima bez pobjede i neporaženog lidera na tebeli, s tim što je Budućnost odigrala meč manje u odnosu na Cetinjane. Budućnost je dobila prvu utakmicu sa 3:0.

Najviše neizvjesnosti trebalo bi da donese duel u Bijelom Polju, gdje Jedinstvo dočekuje Mornar u SC „Nikoljac“ i traži

revanš za poraz od 3:2 u meču u Baru. Barani su na skoru 3:1, a Jedinstvo je na učinku 2-3.

Budva se po završetku kvalifikacija za Ligu šampiona, u kojima je igrala na turniru drugog kruga doigravanja za elitno takmičenje, vraća obavezama u domaćem šampionatu. U prvoj utakmici u Crnoj Gori još od 3. novembra branioca titule u ponedjeljak očekuje duel kod kuće sa Galebom. Budvani imaju dva odložena meča upravo zbog kvalifikacija za Ligu šampiona, a bez izgubljenog seta ove sezone pobijedili su upravo Galeb, potom Lovćen i Jedinstvo.

Barani, na drugoj strani, ostvarili su samo pobjedu u pet kola, protiv Lovćena pretprošlog vikenda.

Parovi 6. kola – danas: Lovćen – Budućnost volej (16 sati), Jedinstvo – Mornar (19). Sjutra: Budva – Galeb Liko Soho GroS. J. up (16.30).

PODGORICA – Crnogorski džudisti Andrija Martinović i Stefan Kovinić eliminisani su na startu Evropskog prvenstva za mlađe seniore u Njemačkoj. Martinović je u prvom kolu kategorije do 100 kilograma poražen od Slovaka Viktora Adama, koji je kasnije osvojio bronzanu medalju.

Od Kovinića, u kategoriji preko 100 kilograma, bolji je bio Alin

Bagrin iz Moldavije. Bagrin je zaustavljen u repasažu, gdje u duelu protiv Njemca Danijela Udsilaurija nije uspio da izbori meč za medalju.

Prvo kolo juče je prošao Petar Radović, u kategoriji do 66 kilograma, ali je u drugom izgubio od novog prvaka Evrope, Moldavca Radua Izvoreanua. Šampionat u njemačkom Potsdamu okupio je 310 najboljih mladih takmičara i takmičarki Evrope iz 37 država.

R. A.

Dominacija Austrijanaca u Gurglu

Feler slavio u prvom slalomu Manuel Feler pobjednik je prvog slaloma za skijaše koji je vožen u okviru Svjetskog kupa u Gurglu.

Austrijanac je bio najbrži nakon prve vožnje, a slavio je u vremenu 1:47.23. Sjajan pre-

mijerni dan obilježili su Austrijanci jer su do postolja stigli još Marko Švarc (zaostao 23 stotinke za pobjednikom), koji je bio drugi, i trećeplasirani Mihael Mat (zaostao minut i pet stotinki).

Feljton

Neđelja, 19. novembar 2023.

IZVJEŠTAJI O SVJETSKOJ IZLOŽBI U BEČU 1873. GODINE U „GLASU CRNOGORCA“ Priredio: Slobodan ČUKIĆ

„GLAS CRNOGORCA”, BR. 36. IZDANJE OD 24.

DECEMBRA 1873.

GODINE IZLOŽBA BEČKA 1873.

IV Francuska i kolonije.

Izložba varoši Pariza bijaše smještena u drugoj sjevernoj dvorani francuskog odjeljenja.

Nju je uredila o svom trošku sama varoš i to ju je tako uredila i snabdjela sa svačim a osobito se umjetničkim radom, da joj nijesi skoro mogao para naći u palati ovoj. Izložba grada Pariza — bijaše izložba u malome.

Tim velim, da sam dosta obilježio značaj njezin. Tu imasmo Pariz pred očima, kakav njegda bijaše i kakav će jošte biti, tu ga pred očima imasmo ne samo kao glavni grad francuske države, već kao i središte narodnje, kao središte umjetnosti i nauke, kao inkarnaciju duha, svjesti, snage i veličine francuskog naroda.

Pa zbilja neobičnim je osjećajima čovjek stupati morao u ovu izložbu, uzbuđenim čuvstvima morao je pogledati okolo sebe i viditi – čitavu povjestnicu. Da, povjestnicu od vjekova, povjestnicu kao što ju nećeš skoro naći u drugih gradova, povjestnicu čitavog naroda, jer Francuska i Pariz neodvojivi su, pa tako i povjestnice njihove, jedno bez drugoga kao da ne može ostati, jedno je u drugo srašćeno i kao da je pravo kazao veliki pjesnik njeki: „Pariz je srce u tjelu francuskom, istrgni srce iz tjela, pa šta je tjelo onda? A šta je i srce bez tjela?”

Ulazimo u dvoranu izložbenu. Po patosu prostrti skupocjenn ćilimi, o zidu divni gobleni. Kuda god oko baciš, svuda umjetnost te umjetnost. Po stolovila slike i fotografije pariskihzgrada … o zidu divne slike prvih pariskih živopisaca, sa kraja dvorane silne statue, proizvodi francuskih kiporezaca sadašnjosti i prošlosti … Slike pokazuju nam najveće i najljepše zgrade Pariza. Eno nova varoška kuća, eno crkva svete trojice u vizantijskom stilu, crkve sv.

Amvrosija i sv. Josifa, što ih je izdao čuveni arhitekta Balžu. Ako dalje pođemo vidićemo novo … pozorište i crkvu sv. Bernarda, što ih stvori glasoviti Malj, studenac, što ga stvori Daviud, palatu ministarstva pravosuđa što će ju izvestn … Dik, Domi i Dole, projekti varoške kuće što ga načiniše arhitekti Balžu i Depert. Dalje opet vide se divne

Kineska sekcija na svjetskoj izložbi

21

4.

Današlji vladari ne idu u Pariz jer se boje rodoljublja njegovog Izložba varoši Pariza bijaše smještena u drugoj sjevernoj dvorani francuskog odjeljenja. Nju je uredila o svom trošku sama varoš i to ju je tako uredila i snabdjela sa svačim a osobito se umjetničkim radom, da joj nijesi skoro mogao para naći u palati ovoj. Izložba grada Pariza — bijaše izložba u malome

Japanski paviljon na svjetskoj izložbi 1873.

zgrade: palata trgovačkog suda, veliki zatvor, kasarna Site …

Sorbona ili ti veliki univerzitet … novi orfeum Daviuda, Šatele pozorište i Comedie francaise opet projekti istoga Daviuda.

Na glavnome je mjestu izložena karta današnjeg Pariza a prema njojzi stara mapa Pariza, kakav bijaše god. 1540.

Toliko o glavnoj dvorani, koja nam je iznašala pred oči Pariz umjetnosti. A sada daj da gledamo Pariz nauke i škole, trgovine i radinosti. (…)

Treća dvorana iznaša pred nas u čitavoj slici javni rad, školu i privredu parisku. U jednom je odjelenju samo nauka i škola zastupljena (…) Izložene su mnoge i razne zbirke školskih i naučnih sredstava i dosta školskih

knjižica. Najljepši bijaše model kiporeške škole Lekeia, u kojoj se izučavaju kiporesci.

Dalje još ove predmete da navedem što bijahu izložen u 3. dvorani pariskih odjelenja. To su: model pariskih bolnica (prvo mjesto zauzima poznati Hotel de Dije) modeli radeničkih kuća i raznih radeničkih zavoda, modeli sirotinjskih kuća i drugih dobročinskih zavoda, i najzad izložba pariskog statističkog biroa. (…)

Najviši naučni zavod takozvani francuski institut ima sjedište svoje u Parizu. On se sastoji iz 5 raznih akademija od kojih se svaka drugom naukom bavi a naime: filologijom i povjestnicom, estetikom i filozofijom, matematičkim naukama,

„Glas Crnogorca” je u više navrata pisao o Bečkoj svjetskoj izložbi, na kojoj su prikazana ondašnja industrijska, kulturno-umjetnička i druga dostignuća. Donosimo izvještaje Todora Stefanovića Vilovskog, koji su objavljeni krajem 1873. Koristili smo digitalizovana izdanja sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”

Eksponati u holu mašina

Jedna od hala na svjetskoj izložbi u Beču 1873.

lijepom književnošću i umjetnošću. Članovi akademija tih vuku godišnju platu u iznosu 1500 franaka.

Nije nužno da tek navedem, kako je Pariz ujedno i središte Francuske veleindustrlje i trgovine. Čitaocu koji je pažljivo pratio pređašnja pisma moja, to bez sumnje da je u oči palo, da Pariz u svemu i svačemu u prvom redu pak na polju veleindustrije najznatniju uprav prvu ulogu igra. Evo dokaza u brojevima. Pariz produkuje godišnje: Espapa, kao obuće i pokućstva skoro 800 mil. Fr., tako zvanog parpskog galant. espapa 336 a manufakturski proizvodi iznoee 360 mil. Fr. Ovo su grdni brojevi (ne smijemo zaboravrti da ti brojevi od godine na godinu rastu). Što se same varoši i opštine tiče to mi valja spomenuti da broj stanovnika iznosi do blizu 2 miliona, a da je prema tome budžet varoški ovako udešen … godišnje od prilike do 150 mil. Fr … Pariz bio je za vrijeme Rimljana kao njeki gradić. Rimljani znali su za njega i oni ga nazovu pr-

vi Lutelia Pariscorum a poslije Civitas Pariscorum. Povjestnica varoška kazuje nam da je g.

358 u Parizu već bilo rimskih stanovnika (ponajviše raseljenika) i da je u to doba sagrađen u Parizu prvi amfiteatar. U Parizu stanovaše u njeko vrijeme i rimski carevi a za vrijeme narodnoga selenja rimski se elemenat vazda gubio dok najzad sila Rimljana sa svim ne oslabi.

Poslednji namjesnik rimski, koji sjedište svoje u Parizu imađaše bio je Snagrije koga su Franki pobjedili. Klodevig pošto je svu Francusku i dobar dio današnje Njemačke sebi pokorio preseli se iz Tura, gdje je do toga vremena prestolovao u Pariz i od toga vremena može se Pariz veće smatrati kao glavnn grad Francuske, koja je baš u to vrijeme postajala. To bješe 508 god. Karlo Veliki mnogo se pobrinuo oko napretka Pariza a još većma Francuski kralj Higo Kapet, koji je 987 god. svečano proglasio Pariz prestolnicom Francuske kraljevine. U to doba podizaše se u Parizu mnoge škole i to skoro sve na jednom mjestu. Otud dobi onaj dio varoši, u kome se škole nalazahu i u kome naučnjaci stanovahu i danas još bor no većem djelu stanuju Quartier latin. 1034 g.

Pariz pogorio bješe, no na skoro se za tim opet podiže, a u vrijeme kralja Filipa Avgusta nalazimo ga utvrđenog. Ljudevit sveti kralj Francuski dao je Parizu mnoge privileđije. Tada tek započe trgovina cvjetati, te je u vrijeme Filipa Valoiskog u Parizu bio čitav niz znatnih a bogatih trgovaca. U to doba imao je Pariz 15000 stanovnika. 1370 sagrađena bi straho-

Ulazimo u dvoranu izložbenu. Po patosu prostrti skupocjeni ćilimi, o zidu divni gobleni. Kuda god oko baciš, svuda umjetnost te umjetnost. Po stolovima slike i fotografije pariskih zgrada … o zidu divne slike prvih pariskih živopisaca, sa kraja dvorane silne statue, proizvodi francuskih kiporezaca sadašnjosti i prošlosti vita bastilja, koja je stoljećima svjedok bila najžalosnijim pojavama u povjestnici Francuskoj, dok joj najposlije velika revolucija Francuska … ne dade smrtni udarac.

U polovini 15 vijeka brojio je Pariz veće 300000 stanovnika.

1470 osnovana je prva knjigopečatnja u Sorboni, o kojoj sam u prednjem pismu već govorio. Za vrijeme vladavine Franje I. brzo se podiže trgovinska obrtnost u Parizu. Umjetnost u to se doba već poče preseljavati iz Italije u Francusku … 1622 dovršsna bi zgrada Sorbona i Akademije.

Pod Ljudevitom XIV. pak poče se Pariz tako razvijati, da je za najkraće vrijeme prestigao bio sve varoši jevropske. U to vrijeme pada cvjetanje Francuske veleindustrije.

Pariz sam dobi onaj vid, koga danas jošte imade. On dobi 80 novih ulica, 3 najveće pijace … Pod Ljudevitom XIV dakle položen bi temelj današnjeg Pariza … Nezaboravimo ono doba, kada je neprijatelj francuskog napretka u zemlju unišao bio i sve sebi pokorio, kada je gotovo sva vojena Francuska izgubljena bila ili potrta ili u ropstvu, nezaboravimo kako je Pariz tada, za koga govoriše da je mekušcem postao, kako se taj isti Pariz obukao u ratnu haljinu i kako je — glad, bolest i svaku nevolju trpeći — junački se borio, dok se neprijatelj sa sviju strana pred Pariz slegao bio. Današlji vladari u Francuskoj, nesretnje monarhiste boje ga se, ne idu u Pariz. Oni se boje rodoljublja njegovog!

U Beču, 9. Dekembra 1873.

Todor Stefanović Vilovski.

(Kraj)

22 Arhiv

Neđelja, 19. novembar 2023.

Iz istorije crnogorske diplomatije

Časno predstavljanje Crne Gore

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Blještava francuska prijestonica i raskošni Versaj satkani i od vrsnih umjetnika. U Parizu 1849. izvodi se opera „Les Montenegrins“, iako je tema ljubav, pjeva se oda Crnoj Gori: „Na gorama bliskim Bogu podiže se soj junaka, što njeguju bratsku slogu, radi borbe protiv mraka. Crna Goro, Bog neka te čuva“! Herojstvo Crnogoraca dokazano i tokom rata sa slavnom Napoleonovom vojskom u Boki Kotorskoj 1807. inspirisalo je Francuze koji kroz opijajuće stihove, slaveći nepokornost i dostojanstvo Crnogoraca, ukazuju da i teritorijalno male, ali ponosne države uživaju poštovanje velikih sila.

Crna Gora toga doba bila je kao suncokret, neprekidno je iskala sunce, koje je značilo slobodu. Težila je blagodetima kulture i civilizacija, uvažena u Evropi i međunarodnim odnosima tokom XIX vijeka, opterećenog ratovima, prožetog mirovnim kongresima i konferencijama, tajnom diplomatijom.

Mudrost diplomatija moćnih država, Velike Britanije, Rusije, Francuske, Njemačke, Austrougarske, nepogrešivo uočava Knjaževinu Crnu Goru kao uglednu zemlju i predlaže da se odred Crnogoraca uputi na Krit da pomogne u sprečavanju sukoba između Otomanske imperije i Grčke.

Knjaz Nikola januara 1897. pozdravlja odred crnogor-

ske vojske uoči odlaska u mirovnu misiju na ostrvo u Sredozemlju: „Počašćen sam od velikih sila da pošaljem na Krit međunarodnoj vojsci, jednu četu mojih Crnogoraca, jer su one uvjerene da će Crnogorci svoju dužnost vršiti onako kako njima i dolikuje – pošteno i junački.

Na nas je pao izbor, pa sam došao, moja draga đeco, da vam zaželim srećan put, da se zdravo, pošteno i junački povratite u svoju domovinu, onako kako to dolikuje Crnogorcima... Vi ćete se družiti sa drugovima iz raznih država.

Drugujte pošteno i iskreno; službujte tačno i pošteno!...

Hoću da ostane ime, ime Crnogorca, na onoj visini na kojoj je vazda bilo pa sve vas koštalo života.“ Pod komandom kapetana Mašana Božovića i poručnika Jova Bećira, osamdesetak crnogorskih vojnika gotovo dvije godine uspješno izvršava svoju obavezu, u skladu s poimanjem tradicionalnog crnogorskog viteškog duha, ali i međunarodnih normi. Kada su odlazili s Krita, ministar inostranih djela, vojvoda Gavro Vuković je zapisao: „Ispraćeni od stanovništva obije vjere sa najsimpatičnijim ovacijama, ostavili su na Kritu najljepše uspomene, poslužili na čast svojoj domovini, na korist mjesnog stanovništva i na zadovoljstvo komandanata eskadre Velikih sila i njihovih konsula. U tome smislu donijeli su akt od članova međunarodne reformne komisije.“ Bilo je to priznanje Crnoj Gori i čvrst dokaz da u međunarodnim odnosima i diplomatiji prevagu ne odnosi uvijek veličina države ili snaga vojne moći, već se za sklapanje mira traži uključivanje trećih država, koje uživaju poštovanje i povjerenje zaraćenih zemalja.

Ministarstvo inostranih dje-

Crna Gora poput suncokreta neprekidno je iskala sunce, koje je značilo slobodu. Težila je blagodetima kulture i civilizacija, uvažena u Evropi i međunarodnim odnosima tokom XIX vijeka, opterećenog ratovima, prožetog mirovnim kongresima i konferencijama, tajnom diplomatijom la Knjaževine Crne Gore od svoga osnivanja razgranalo je mrežu ambasada i konzulata, posebno počasnih konzula kojih je bilo na desetine na skoro svim kontinentima, a u skladu s diplomatskom praksom izdaci za njihovo funkcionisanje bjehu minimalni. Diplomatski kor na Cetinju toga doba sazdan je od diplomata iz ambasada Velike Britanije, Francuske, Austrougarske, Rusije, Turske, Srbije, Italije, Njemačke, Bugarske. Konzularni kor tvore predstavnici konzulata Austrougarske, Italije i Turske u Baru, konzulata Turske u Ulcinju i Podgorici. Strane diplomate su premrežile Crnu Goru. Prepliću se njihovi

interesi, želje, skrivene aspiracije. Tadašnja diplomatija je dinamična, uviđa se njen značaj, posvećuje joj se naročita pažnja. Ośeća se zvuk i magija raskošnih balova koji oživljavaju tradiciju i bogate svetkovine drevnih dvorova i zamkova.

Ipak, pristuna je i druga strana diplomatije; pregovori u rukavicama, tajni razgovori, ali i uskraćivanje gostoprimstva diplomatama, proglašavanje nepoželjnom osobom.

Nekada je važilo pravilo da strane diplomate predaju svoje pasoše Ministarstvu inostranih djela države prijema, a jednostrano vraćanje pasoša od strane Ministarstva značilo je da su proglaše-

ni za „personu non grata“.

Zanimljiva je instrukcija ministra inostranih djela, vojvode Gavra Vukovića, od 16. februara 1902, upućena poslaniku M. Bakiću da od Porte traži opoziv Ragib Bega, turskog konzula u Podgorici: „Ponašanje g. Ragib Bega, Carsko Otomanskog Konsula u Podgorici, i kao čovjeka, i kao zvaničnika, prema Knj. Vlastima, postalo je u svakom pogledu nesnosno i nije mi moguće trpjeti ga više kao predstavnika otomanskog za okrug zetski. Sve moje žalbe, koje sam do sad opravljao ovdašnjem Poslaniku Turskom ostale su bezuspješne, tako da sam prinuđen bio uputiti mu onomadne jednu notu sa kojom sam tražio da se g. Ragib Beg opozove, inače da ću mu oduzeti Konsulski Egzekvatur. Da me nijesu osobiti obziri rukovodili prema prijateljskoj državi, koju g. Ragib Beg prestavlja odavna bih već upotrijebio tu mjeru protivu njega, koju mi nalažu njegovo ponašanje a i dužnost da otklonim od naših Vlasti u Podgorici vrlo česta draženja i uvrijede od

strane imenovanog Gospodina. Ovdašnji Paša podnio je raporat o ponašanju svog potčinjenog u Podgorici, tako da je izlišno, da ovdje opširno stvari iznosim. Izvolite pozvati se kod Visoke Porte na raporat Pašin i tražite, da se g. Ragib Beg destituje telegrafskim putem, da mu silom okolnosti, ne bih ja morao oduzeti egzekvatur.“ Instrukcija jasno ukazuje da su preduzete i iscrpljene sve mjere. Ujedno predstavlja i odlučnost kojom se cijenjenoj državi predlaže da, na diskretan način, opozove svog diplomatu, bez povrede dostojanstva i time izbjegne diplomatski skandal.

Crnogorsko Ministarstvo inostranih djela svojim gestom potvrdilo je izreku čuvenog austrougarskog diplomate, barona Szillaszya: „Diplomatija je vještina voditi sa umješnošću poslove u inostranstvu i predstavljati interes svoje zemlje. U stvari, to je više vještina no nauka, to je posao stvaranja i izvještavanja“.

(Autor je crnogorski diplomata)

Neđelja, 19. novembar 2023.

Enigmatika 23

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 19. novembar 2023.

734

704

Дана 18. новембра 2023. у 77. години живота престало је да куца племенито срце наше вољене

Dana 18. novembra 2023. u 65. godini preminuo je iznenada naš voljeni

Dana 18. novembra 2023. tragično je nastradao u 65. godini naš dragi

MIODRAG Danilov LJUTICA

МАРЕ Петрове АЏИЋ

RAJKO Milutinov NIKOLIĆ

рођене ЈЕЛИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 18. новембра од 10 до 14 часова када крећемо за Пљевља гдје ће се саучешће примати на градском гробљу Равни, дана 19. новембра од 10 до 14 часова када ће се и обавити сахрана. Кућа жалости: Улица Баја Мирковића ГМ 6/ИИИ Пљевља. ОЖАЛОШЋЕНИ: ћерка ЛУЦИЈА, син МАРКО са породицом, сестре АНЂА и ЗОРИЦА и остала многобројна родбина

МИЛЕВА-МИЉА Векова БОЖОВИЋ

MILISAV Petra BOŠKOVIĆ

ОЖАЛОШЋЕНИ: ђеверичић МИШКО, јетрва БОЖАНА, браћа МОМО, ПЕРО и ТАРО, заова БРАНКА, снахе НАДА, ИРЕНА, ЉИЉА и АНКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина БОЖОВИЋ и ГОШОВИЋ

722

759

Dana 18. novembra 2023. preminuo je u 75. godini života poslije kraće bolesti naš dragi

Саучешће примамо дана 18. новембра од 10 до 18 часова и 19. новембра од 10 до 14 часова у капели на сеоском гробљу на Ублима када ће се обавити сахрана.

Ožalošćena porodica: supruga VESNA, sinovi DEJAN i ALEKSANDAR, snaha SANDRA, unuka VANjA, braća DUŠAN i MIRKO, sestre MARTA, RADMILA i MILKA, sinovci MIODRAG, GORAN, KRSTO, NIKOLA i PETAR, sinovice KRISTINA i MARIJA, sestrići MILO, MILOVAN, RADOMIR i NIKOLA, sestrične MARINA, SANjA, MILKA, MIHAELA, JASMINA, JADRANKA, JELENA i RAJKA i ostala mnogobrojna rodbina NIKOLIĆ i ujčevina VUJOVIĆ

Ožalošćeni: sin FILIP, ćerka MILICA, unuka ZARA, sestra SLAVKA, sestričići BALŠA i STEFAN, zetovi SMAJO i GORAN i ostala porodica LJUTICA i ĐURIĆ

Дана 17. новембра 2023. умрла је у 80. години живота наша драга

рођена ГОШОВИЋ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini dana 19. novembra od 11 do 16 časova i dana 20. novembra od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15.00 časova na Novom groblju pod Trebjesom.

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci, 19. novembra od 9 do 12 časova, a od 13 do 14 časova u selu Podgor – Crmnica, gdje će se i obaviti sahrana.

703

762

profesor u penziji

Saučešće će se primati u Tomaševu – selo Potrk 19. novembra od 12 časova gdje će se i obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: supruga MILjA, sin DRAGAN, kćerka DRAGANA, sestre DRAGICA i MILANKA, snahe ROLA i MIRJANA, unuk PETAR, bratanac PREDRAG, bratanična VESNA, sestrići NENAD i DUŠAN, sestričine JASMINA, JELENA, MAJA i ostala porodica BOŠKOVIĆ i ZEJAK

Дана 18. новембра 2023. преминула је наша драга

САВЕТА Ђока СПАСОЈЕВИЋ рођена ЈОВАНОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана 18. новембра од 12:00 до 16:00 часова и дана 19. новембра од 11:00 до 13:30 часова, када полазимо за село Витасојевиће, ђе ће се обавити сахрана у 15:00 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: шћерке Бранка-Тања и АнкаГара, брат Светозар, сестра Милева-Гира, снахе Марта и Станка, унуке: Милена, Милијана и Ивана, праунучад: Божо, Нина, Софија, Давид и Јаков, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина Спасојевић и Јовановић

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 19. novembar 2023.

720

Posljednji pozdrav našem komšiji

736

Posljednji pozdrav dragom kolegi

JOVANU BRNOVIĆU STANARI ULAZA BR. 39 IZ ULICE VASA RAIČKOVIĆA

PREDRAGU RADULOVIĆU 754

Umrla je naša draga

KOLEKTIV CRNOGORSKI OPERATOR TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE

SAVETA Đoka SPASOJEVIĆ

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo od zaborava lijepe uspomene na tebe.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Tvoji: brat SVETOZAR, snaha STANKA, bratanična NATAŠA i bratanić NEBOJŠA JOVANOVIĆ 738

Posljednji pozdrav dragom kumu

PEĐI RADULOVIĆU RADOVAN i RABINA Dragom prijatelju

PREDRAGU PEĐI RADULOVIĆU Toliko si dobrote unio u naše živote. Bio si izuzetan na mnogo načina.

Zahvalni na prijateljstvu, nikada te nećemo zaboraviti,

737

PEĐA RADULOVIĆ Počivaj u miru, dragi prijatelju.

751

733

Sa velikom tugom se opraštamo od našeg

PEĐE RADULOVIĆA

Pamtićemo te po tvojoj beskrajnoj dobroti i blagosti koju si uvijek svima pružao.

BILJANA i SAŠA RAJKOVIĆ

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Tvoje sestre od tetke OLJA, SONJA i TANJA

BORIS i JELENA

755

Dragi

PEĐA Za nama su godine iskrenog prijateljstva i neprocjenjivi trenuci koje ćemo uvijek pamtiti. Hvala za svu tvoju dobrotu, sve tvoje priče, beskrajne razgovore, smijeh i suze koje smo podijelili.

SADA i OLJA

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 19. novembar 2023.

750

Sa neizmjernom tugom se opraštamo od našeg brata

742

745

Posljednji pozdrav dragoj

Našoj jedinstvenoj

PEĐE RADULOVIĆA

LJUBINKI

ljekaru, zaslužila si.

LJUBINKI

Tuđe su tuge lomile tvoje dobro srce, strahovala si za svaki grumen života koji ti je povjeren, radovala se sa njihovim roditeljima - odmori, divna osobo i sjajni

GORANA i PEĐA ĆETKOVIĆ 749

Privilegovane što si bila naša drugarica, zahvalne za svaki trenutak proveden sa tobom, neizmjerno tužne zbog tvog preranog odlaska.

Sa ljubavlju ćemo te se sjećati,

Počivaj u miru, sa anđelima, anđele naš!

ANDRIJA, LIDIJA i NANICA

DACA i JELICA

Dr LJUBINKA DRAGAŠ-VUKČEVIĆ

743

718

Smrt je za ljude neizbježni dio života, ali za čovjeka kao što je bila naša draga doktorka prerano se desi.

Plemenitost, dobrota, beskrajna želja da pomognete drugima, čuvat će dostojanstvo Vašeg imena.

Beskrajno hvala za sve što ste uradili za nas!

PEĐONI Teško prihvatam ovakav rastanak. Boli puno. Hvala ti za sve zajedničke trenutke iskrenog prijateljstva.

Mnogo ćeš nedostajati.

MAJA RADOVIĆ sa porodicom

753

Dragom bratu

KSENIJA ČAVOR

LJUBINKA VUKČEVIĆ rođena DRAGAŠ

S bolom se opraštamo od Tebe, ali znaj da nam ostaje vedrina i toplina koju si donosila.

Hvala ti, draga naša Ljubinka, za predivne trenutke provedene sa Tobom.

PEĐI

U nevjerici zbog tvog iznenadnog odlaska, sjećanja naviru isprepletana sa tugom i bolom i pitanjem zašto?

Dobri naš Peđa, počivaj u miru, neka ti duša caruje sa anđelima.

Tvoji BAĆA, LANA i SANDRA

Tvoji prijatelji: RENA RAKČEVIĆ, ANA ŠĆEKIĆ, JELISAVKA GAVRANIĆ, MILODARKA VUKAŠEVIĆ, DRAGANA MIJATOVIĆ, TAMARA MILIĆ, DRAGANA PEŠIĆ-OTAŠEVIĆ, ŽELJKO DARMANOVIĆ i IVAN KRGOVIĆ

747

Posljednji pozdrav stricu

NADA IVANOVIĆ sa porodicom

dr LJUBINKI VUKČEVIĆ rođenoj DRAGAŠ

Odlazi veliki čovjek, humanista i prijatelj. Ideš tamo đe anđeli borave, počivaj u miru. Zauvijek ćeš biti u našem sjećanju.

SRĐAN MILIĆ sa porodicom

744

739

Posljednji pozdrav

NIKOLA Pavlov VELOVIĆ

719

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

LJUBINKI

TETA MARI Poznanstvo sa tvojom porodicom unijelo je puno svjetlosti u moj život. Počivaj u miru.

IRENA ROGANOVIĆ sa porodicom

Bila si melem uplašenim roditeljima i lijek njihovoj djeci - bila si uzdanica svima koji su te poznavali.

Mirno spavaj, dobra dušo.

Dijelimo duboku bol tvojih najbližih.

KOLEKTIV MFI MI CREDIT

714

Posljednji pozdrav dragom

700

Tri godine je od smrti moje voljene majke

VASILJKA Đorđije VUJOVIĆ NIKOLI VELOVIĆU Počivaj u miru, naš dragi striko i đede. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično darivao. Neka te tamo čuvaju anđeli, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: VELIMIR – VEKO, ANA, MAŠA, MILENA, MILICA i ALEKSANDAR-ACO

Godine prolaze ali bol u srcu, u duši tuga, suze u očima ne prolazi.

Boli stvarnost da te zagrliti ne mogu i progovoriti sa tobom. Hvala na svemu, voljena majko. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. Ćerka MIKA, zet DRAGO i unučad

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 19. novembar 2023.

710

760

701

Sjećanje na naše drage Dvije godine je od smrti naše voljene supruge i majke

VASILJKA VUJOVIĆ Majko, anđeli dozvole da te dotaknem noći svake kad u snove moje dođeš, da te vidim, čujem tvoj topli glas. Znam da je samo san ali ja se u trenutku srećno osjećam.

ĐUKE-ĐINE ĐUROVIĆ

Ćerka ĐINA sa porodicom

746

DUBRAVKA DUDA IVANOVIĆ

Nedostaješ nam svakog dana sve više. Tvoj osmijeh i topli zagrljaj su nešto što nikad više osjetiti nećemo, a tako nam puno fali.

I dok šetaš rajskim vrtovima, znamo da nas čuvaš i paziš kao i uvijek.

U našim si mislima i srcima dok nas bude.

Volimo te.

VASILJKA VUJOVIĆ U tišini vječnog mira prate te naše misli. Ostaju uspomene, a tvoj lik i plemenita duša je zauvijek u našim srcima.

rođena ĐURANOVIĆ 1952 – 1993.

Tvoji: suprug IVAN, ćerka SANJA, unuk LUKA i zet SAŠA

Sin MIŠO sa porodicom

717

NEBOJŠA ĐURANOVIĆ 1950 – 2003.

Živite u našim srcima.

763

Dana 19. novembra 2023. navršava se pet godina od smrti našeg dragog

ANA IVANOVIĆ, DRAŠKO, TINKA, MILJA i VUK ĐURANOVIĆ

VASILJKA Đ. VUJOVIĆ ČEDOMIRA ČEDA PEJOVIĆA

Vrijeme prolazi, tuga i bol za tobom ostaju.

Voli te i čuva od zaborava

Tvoja ćerka MIRA sa porodicom

TVOJA PORODICA 698

724

Tri godine od kako nije sa nama naša majka, svekrva, baba i prababa

Dana 21. novembra 2023. navršavaju se tri godine od smrti moje majke

VASILJKE VUJOVIĆ rođ. ŽIVKOVIĆ

VASILJKA VUJOVIĆ Boli stvarnost da te više ne možemo zagrliti i da smo ostali uskraćeni za svu toplinu i ljubav koju si nam pružala. Neizmjerno ti hvala i počivaj u miru.

Prošle su tri duge godine od kada nisi sa nama i kada nas je tvoja smrt fizički rastavila, ali ne prolazi nijedan dan da nisi u mislima i snovima. Živjećeš u našim srcima zauvijek i neka te anđeli čuvaju. Ćerka RADMILA, unuci MARKO i VASILIJE s porodicom

Sin VESKO sa porodicom

Tri su godine od kada nisi sa nama

699

VASILJKA VUJOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne može izbrisati sjećanje na našu majku, babu i taštu. Plemenite duše žive vječno. Zauvijek si sa nama. Ćerka SLAVKA sa porodicom

RATKA BALETIĆA Hvala ti za sve.

RATKA Kostova BALETIĆ Rale, vrijeme prolazi i prolaziće, a bol i tuga ostaju. Prerano si otišao u zagrljaj roditelja, brata i sestre... Dok živimo mi koji smo te voljeli i poštovali živjećeš i ti u nama. Počivaj u miru. brat VESKO i snaha DRAGANA

Dana 22. novembra su dvije godine od kada nijesi sa nama

706

ŽELJKO Stankov KOJIČIĆ

MIJO, STANKA, MARKO i MARINKO sa porodicama 702

Četrdeset dana je od smrti

748

Četrdeset je dana od smrti brata i strica

Prazninu koju si ostavio, sada ispunjavaju sjećanja i uspomene.

Uvijek ćeš živjeti u našem srcu. Volimo te i čuvamo od zaborava.

TVOJA PORODICA

Navršava se četrdeset dana od kako nije sa nama

RATKO Kostov BALETIĆ Dragi Ratko, neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

U nedjelju 19. novembra 2023. u 10 časova porodica će posjetiti Ratkovu vječnu kuću Tvoji najbliži supruga: JELENA, sinovi VUK i MAKSIM i kćerka MARIJA

756

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 19. novembar 2023.

752

Pola godine je od kada nije sa nama naša

Danas je dvije tužne godine od kada nije sa nama naš voljeni brat i ujak

Voljenom ocu

LUKI VUKIĆU

SLAVKA KATNIĆ

Vrijeme koje prolazi nam kazuje kolko nam nedostaješ. Bit ćeš uvijek u našim srcima i hvala ti na svemu naša Gaśe.

PORODICA

709

758

Prošle su dvije duge godine bez tvog zagrljaja i osmijeha.

Nedostaješ nam puno.

Ćerka MILENA sa porodicom

713

LUKA Dušanov VUKIĆ 757

Tri godine je od smrti mog voljenog tetka

Tvoja ljubav, brižnost i toplina nedostaju nam svakog trena.

S ponosom te čuvamo zauvijek u našim srcima.

Dana 20 novembra 2023. navršavaju se dvije godine od kada nas je napustio naš voljeni

LUKA Dušanov VUKIĆ

Dan za danom prolazi, ali nijedan bez sjećanja na tebe.

Malo je riječi da kažemo koliko nam nedostaješ.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

GOJKA Blagojeva PRAVILOVIĆA

Tvoje MIRJANA, KATARINA, KAROLINA i KRISTINA

TVOJA PORODICA

Čuvam te od zaborava.

BOŽIDARKA VUČKOVIĆ sa porodicom

732

Дана 19. новембра 2023. године навршава се 40 година од смрти мог вољеног оца

Dvije godine od kako nije sa nama naš dragi

721

Ljubav i sjećanje na tebe trajaće zauvijek. Tuga za tobom je neprolazna.

Tvoja sestra SLAVKA sa porodicom

Tvoj sin MIJO sa porodicom

а дана 25. фебруара 2024. навршава се девет година од смрти моје вољене мајке

735

Dvije godine je od smrti našeg

727

DRAGANA NIKIĆA

GOJKO M. ROGANOVIĆ

МИЛУТИНА КОВАЧЕВИЋА

Godina dana je od smrti mog voljenog brata

Tri godine je od kako nije sa nama naša voljena majka i baba

728

ЈАНИЦЕ КОВАЧЕВИЋ MANA

У мом срцу и мислима живите заувијек. Кћерка ВЈЕРА РАДУЛОВИЋ са породицом

Ostavila si lijepo sjećanje koje čuvamo i ne damo te zaboravu. Ćerka SVETLANA, unuka MILKA, unuci: MILAN i MARKO VUKOTIĆ

PORODICA

729

Našoj voljenoj tetki

VASILJKA Đorđija VUJOVIĆ

Godine prolaze, ali sjećanje na tebe ostaje vječno.

NEDOSTAJEŠ NAM! 740

Godina dana je od smrti naše drage

Dana 21. novembra 2023. navršava se godina od smrti našeg

741

DANICE Novičine PERIŠIĆ rođene JOVANOVIĆ

Draga Pinja, za sve što si učinjela za našu porodicu vječno će trajati uspomena na tebe, kao i naša ljubav i zahvalnost.

PINJI Vrijeme prolazi, a tvoja dobrota i plemenitost neće nikada.

Hvala ti za oslonac i toplinu koju si nam uvijek pružala.

Vječno zahvalni za ljubav i toplinu koju si nam davao.

Mi, članovi tvoje porodice, u neđelju, 19. novembra posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Tvoji: VIDE, PEĐA, KAĆA

Đever DAMJAN sa porodicom

ŽELJKA, MILICA i ANA

761

761

Godina dana od odlaska naše tetke i babe

PINJE

Godina dana od odlaska naše tetke i babe

Hvala ti za neizmjernu ljubav i podršku koju si nam pružala.

Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima.

Hvala ti za neizmjernu ljubav i podršku koju si nam pružala.

Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima.

SNEŽANA, LUKA i JELENA

SAVO Stevanov BOŠKOVIĆ

PINJE

SNEŽANA, LUKA i JELENA

Prošla je godina dana od kada nijesi sa nama

708

SAVO BOŠKOVIĆ Nedostaje tvoja topla riječ i blagi osmijeh. S ljubavlju, tugom, poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoja KAĆA sa porodicom

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 19. novembar 2023.

723

707

Dana 19. novembra 2023. tri su godine tuge i samoće od kako nije sa nama voljeni brat

IN MEMORIAM 19. 11. 2003. – 19. 11. 2023.

DRAGUTIN Radosavov ĆOROVIĆ oficir JNA u penziji

SERGEJ Božidarov VUKOVIĆ 7. 10. 1977

Tvoj vedri i plemeniti lik ostaće vječno u našim srcima, iznenadio si nas odlaskom, ali nas tješi da si otišao mirno i dostojanstveno kao što si i živio.

U neđelju, 19. novembra u 10 časova u krugu porodice posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Dvadeset godina tugujemo u neprebolu za tvojom, krvničkom rukom, ugašenom mladošću.

PORODICA

Sestra MILUŠA 730

726

IN MEMORIAM 24. 5. 2023 – 24. 11. 2023

Tri godine je od kada nije sa nama naš voljeni

BORKA Milutina NIKČEVIĆ rođena RADOJEVIĆ

Otišla si i ostavila ogromnu prazninu. Neizmjerno smo ti zahvalni na tvojoj dobroti i ljubavi koju si nam pružala. Dok smo živi, živiš i ti. Neka ti je laka zemlja crnogorska koju si neizmjerno voljela.

Tvoji: PEKO, SLAVICA, BRANKA, ANA i NAĐA

MOMO POPOVIĆ 705

10 je godina od smrti naše majke

9 je godina od smrti našeg oca

VUKICE POPOVIĆ

VLADA POPOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. S ljubavlju čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost i svaki trenutak proveden sa tobom.

Tvoje dostojanstvo, snaga i ljubav biće vodilja na našem daljem životnom putu.

Zauvijek si u našim srcima i našim mislima, čuvamo te od zaborava.

TVOJA PORODICA

Mnogo je lijepih uspomena da vas vječno volimo i pamtimo.

Vaše ćerke MILEVA i ZAGORKA sa porodicama 731

Godina bez tebe tetka

OLGA ĐAKONOVIĆ Tvoja neizmjerna dobrota, ljubav i brižnost prema nama ostaće vječno u našim srcima.

Bratanične MILENA, ANA i IVANA

Godina je od smrti naše voljene majke, babe i svekrve

Navršava se godina dana od kada je otišla

716

OLGA Mitrova ĐAKONOVIĆ

715

OLGA Mitrova ĐAKONOVIĆ

Živjećeš u mojim riječima svakog jutra, u mojim mislima svakog dana u našem sjećanju cijelog života. Fališ mi mnogo, moja majko.

VJERA ĐURANOVIĆ sa porodicom 725

Navršava se godina dana od kad si otišla

712

Godina bez tebe

Svojim časnim životom i plemenitošću ostavila si trag koji se ne briše, sjećanja koja ne blijede i dobrotu koja se ne zaboravlja.

Od sina DRAGANA

Godinu dana bez tebe, sestro

711

OLGE Mitrove ĐAKONOVIĆ

OLGA ĐAKONOVIĆ

OLGA ĐAKONOVIĆ

Godina je prošla ali tuga za tobom ostaje. Bila si neko vrijedan poštovanja, majka koja je nesebično svima davala svoju ljubav. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Ne postoji zaborav, već vječna ljubav, sjećanje na tebe i Tvoju dobrotu.

Vrijeme koje prolazi, ne donosi zaborav, već istinu da nisi više sa nama. Bol nije u riječima nego u srcu gdje ćeš zauvijek ostati.

NENO sa porodicom

Snahe ZORE i MIRJANA

Tvoja sestra BEKA

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Mali oglasi

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

USLUGE

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah nonstop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 HITNO potrebna konobarica.

Tel: 066-152-162 2

Neđelja, 19. novembar 2023.

Neđelja, 19. novembar 2023.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 19. novembar 2023.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

šaljite kupone

3x TELEVIZOR

3x TELEFON

Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata. Imena prvih pet dobitnika izvučena su 19. oktobra, imena drugih pet dobitnika izvučena su 1. novembra, a imena posljednjih pet dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).