Dnevni list Pobjeda 23.11.2023.

Četvrtak, 23. novembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20829 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

TAJNE VEZE: Kako je aktuelni specijalni tužilac, kada je bio član Sudskog savjeta, agitovao da sudija Apelacionog suda napreduje u službi poslije presude za pokušaj terorizma

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Skupština Crne Gore na jučerašnjem zasijedanju na Cetinju kompletirala sastav Ustavnog suda, sjednicu obilježila žestoka polemika DPS-a i ZBCG o slučaju „pokušaj terorizma“

Novović predlagao Piletić Resulbegović izabran za za sudiju Vrhovnog sedmog sudiju suda, ASK utvrdio da je postupak bio ,,ugrožavanje javnog interesa“!

Telefon Medenice bio STR. 2.

Iz SDT juče dostavljena jedna nesuvisla rečenica na pitanja Pobjede u slučaju objavljivanja SMS prepiski bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore

STR. 10. i 11.

i „u rukama“ ANB

Samo tri mjeseca nakon odluke Apelacionog suda, Seka Piletić je postala sudija Vrhovnog suda. Da li je, ,,negdje u vrhu nove vlasti“, ocijenjeno da bi morala da bude nagrađena, nije poznato. Kao što nije lako utvrditi motive zbog kojih je 22 sudija, u naletu ,,reforme pravosuđa“ a po nalogu Sudskog savjeta, poslato u ,,prijevremenu penziju“. Izvjesno je, međutim, da je važnu ulogu u oba slučaja imao sudija Vladimir Novović

STR. 11.

I.BOŽOVIĆ

I nakon odgovora ostaje upitno: zašto bi komunikacija dvije sutkinje, koju su objavila dva glasila, završila u predmetu formiranom protiv Medenice i njenog sina, jer te prepiske nemaju nikakve veze sa optužnicom koju navodi tužilac Vukas Radonjić u odgovoru na pitanja Pobjede

Vladimir Novović

Seka Piletić

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavljeno suđenje vozaču firme „Carinvest“ za uništavanje tuđe imovine tokom protesta 5. septembra 2021. godine u tom gradu

Regulatorna agencija utvrdila CEDIS-u 15 odsto veći regulatorni prihod od dosadašnjeg

Media centar traži od RTCG kopije ugovora, aneksa i odluka o svim platama i varijabilama

cijenu kilovata

Đurović: AZLP je saučesnik u skrivanju istine od javnosti

Carević: Brđanin i Knežević su mi rekli da EPCG za moram ustupiti mašine sada neće povećavati da razbiju barikade

Obilne padavine uzrokovale probleme u više opština, najteže u Bijelom Polju, Petnjici, Rožajama i Podgorici

Naglo nabujali Ibar, Lim i Popča, izlili se Ribnica i Savin potok

STR. 13. i 17.

RADIO PETNJICA

Mašinu sam pratio do Obzovice, gdje sam je predao policiji, tačnije Petru Kneževiću, a oni su dalje preuzeli komandu. U razgovoru sa Kneževićem i Brđaninom rekao sam da će oni snositi svu odgovornost za eventualne posljedice, jer, u konačnom, čekala se odluka Vlade Crne Gore da se krene u akciju – kazao je Carević STR. 4.

STR. 5.

STR. 8.

Direktor IJZ saopštio da je podnio ostavku zbog iscrpljenosti, ministar zdravlja naveo da je razlog falsifikovanje pomoćnice Pavličić

Galić tvrdi da je umoran, a Šimun ističe odgovornost za poljuljani ugled

STR. 8.

2

Politika

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Skupština Crne Gore na jučerašnjem zasijedanju na Cetinju kompletirala sastav Ustavnog suda, sjednicu obilježila žestoka polemika DPS-a i ZBCG o slučaju „pokušaj terorizma“

Faruk Resulbegović izabran za sedmog sudiju

– Zaklinjem se da ću funkciju sudije Ustavnog suda obavljati časno, savjesno, pravedno, nepristrasno i po Ustavu i zakonu – rekao je Resulbegović tokom polaganja zakletve u Skupštini, koja je juče zasijedala na Cetinju.

Od ukupno 77 poslanika koji su glasali, za izbor Resulbegovića glasalo je njih 56, dok ih je 21 bilo uzdržano.

Podršku Resulbegoviću dali su poslanici Pokreta „Evropa sad“, koalicije „Za budućnost Crne Gore“, Demokrata, Građanskog pokreta Ura, Socijalističke narodne partije, Albanskog foruma, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative, dok su uzdržane bile Demokratska partija socijalista i Bošnjačka stranka.

BEZ KONSENZUSA

Objašnjavajući odluku DPS-a da bude uzdržan prilikom glasanja za izbor Resulbegovića, poslanik te partije Andrija Nikolić je istakao da to rješenje nije došlo kao plod konsenzusa unutar predstavnika manje brojnih naroda.

– Gospodin Resulbegović je predstavnik albanskog naroda i karijeru je zasnovao u tužilačkoj organizaciji, što je još jedna u nizu brojnih kontradiktornosti – naveo je Nikolić.

Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović se zahvalio svima koji su dali doprinos da dođe do sporazuma između vlasti i opozicije o popisu,

Ko je Faruk Resulbegović?

Faruk Resulbegović rođen je 1981. godine u Baru, dok je osnovno i srednje obrazovanje stekao u Ulcinju. Pravo je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Radni angažman počeo u Tužilačkoj organizaciji, odnosno u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, gdje je prošao sve faze od pripravnika, preko savjetnika do državnog tužioca.

Prošle sedmice je izabran za rukovodioca ulcinjskog ODTa, na osnovu javnog oglasa.

Resulbegović je bio kandidat za sudiju Ustavnog suda i u prvom krugu glasanja u februaru, ali tada nije dobio dvotrećinsku podršku neophodnu za izbor na tu funkciju.

Oženjen je i otac dvoje djece. Govori albanski, engleski, njemački i italijanski jezik.

izbor Resulbegovića korak ka ispunjavanju političkih kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji.

Poslanik SD-a Boris Mugoša ocijenio je da je za građansku Crnu Goru poražavajuće to što svih sedam sudija Ustavnog suda nijesu predstavnici manje brojnih naroda.

– Upravo ovakvim postupcima dodatno gradimo građanski koncept države i pretvaramo ga u formu, a njena suština polako nestaje – naveo je Mugoša.

Istakao je i da jučerašnje glasanje nije dokaz bilo čijeg evropejstva, te da se izborom Resulbegovića Ustavni sud ne čini funkcionalnim već da se kompletira.

Faruk Resulbegović

Konstatovana ostavka Đeke, promijenjen klub poslanika SNP-Civis Skupština je, zbog nespojivosti funkcije, konstatovala ostavku poslanika Albanske alijanse Fatmira Đeke, jer je imenovan na funkciju ministra za ljudska i manjinska prava.

Albansku alternativu u Skupštini će ubuduće predstavljati Ilir Čapuni.

Promijenjen je i zajednički klub poslanika SNP-a i Civisa koji će sada, umjesto Vladimira Jokovića, Dragoslava Šćekića i Srđana Pavićevića, činiti Bogdan Božović, Slađana Kaluđerović i Maja Vučelić.

te naglasio da će taj uspjeh biti unižen izborom Resulbegovića za sedmog sudiju Ustavnog suda.

Ibrahimović je kolege poslanike pozvao da ne žure sa izborom sedmog sudije i da ne glasaju za Resulbegovića, već da o tom pitanju otvore dijalog.

– Danas u tužilaštvu, Sudskom

Mislite da potpuno uništite sudsku vlast i dovedete ljude koji će donijeti presude onako kako vama odgovara. Milo Božović je vaš funkcioner koji se nalazi u istom postupku kao i ovi ljudi koje nazivate kavačkim klanom. On je isto učestvovao u davanju novca po pisanju vaše presude, jer kažete da je kavački klan davao novac za pisanje presude. Tužilaštvo koje ste vi birali je optužilo vašeg funkcionera.

Nemojte nama pripisivati da branimo bilo koji klan – rekao je Živković odgovarajući Kneževiću

savjetu, Državnoj revizorskoj instituciji i Centralnoj banci nema Bošnjaka. Da li može Bošnjak danas da vjeruje u institucionalni i pravni sistem Crne Gore, ako budemo ovako radili? Molim vas da o tome razmislite i da ne žurimo.

Ako danas glasamo za Resulbegovića, ugrozićemo temelj-

ne vrijednosti Crne Gore, a to je multietnički sklad – rekao je Ibrahimović.

PODRŠKA ALBANACA

Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj ocijenio je da je funkcionalan Ustavni sud prioritet, te da ga raduje činjenica što će sedmi sudija biti iz reda albanske manjine.

– Ono što Resulbegovića preporučuje su njegov bogat CV i karijera. Mi ćemo glasati za ovog kandidata, jer smatramo i da se tako ispunjava jedno od naših predizbornih obećanja o integraciji manjina – rekao je on.

Istakao je i da je iznenađen stavovima Bošnjačke stranke.

– Nešto što pripada manjinama ne pripada po difoltu najjačoj stranci. U suprotnom bi u našim dokumentima pisalo da ta mjesta pripadaju BS-u – objasnio je Camaj. Šef poslaničkog kluba Ure Miloš Konatar ocijenio je da je

OŠTRA RASPRAVA

i. mandić

CETINJE – Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju Faruk Resulbegović izabran je juče, većinom od 56 glasova poslanika u parlamentu, za sedmog sudiju Ustavnog suda, čime je ta najviša sudska instanca kompletirana.

s. vasiljević

Podršku Resulbegoviću dali su poslanici Pokreta „Evropa sad“, koalicije „Za budućnost Crne Gore“, Demokrata, Građanskog pokreta Ura, Socijalističke narodne partije, Albanskog foruma, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative, dok su uzdržane bile Demokratska partija socijalista i Bošnjačka stranka

Danijel Živković

Izboru Resulbegovića za sedmog sudiju Ustavnog suda prethodila je oštra rasprava poslanika koalicije ZBCG i DPS. Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, iako to nije imalo veze sa dnevnim redom, govorio o, kako je rekao, objavljenom transkriptu Skaj prepiske Petra Lazovića, Ljuba Milovića i Radoja Zvicera u kojoj oni, navodno, nude nelimitrirani novčani iznos kako bi korumpirali sudije Apelacionog suda da potvrde presudu sutkinje Suzane Mugoše povodom slučaja „državni udar“.

Knežević je tom prilikom poslanike DPS-a optužio da sve vrijeme ćute na, kako je rekao, brutalnu devastaciju i ruiniranje crnogorskog pravosuđa i činjenicu da je, u borbi protiv Demokratskog fronta, 95 od-

sto sudija i tužilaca bilo u sprezi sa organizovanim kriminalnim grupama.

Reagovao je poslanik DPS-a Jevto Eraković naglašavajući da će se njegova partija uvijek zalagati da oni koji su htjeli da prolivaju krv ulicama Crne Gore i Podgorice budu adekvatno kažnjeni.

Knežević je potom rekao da Eraković treba da odgovara za to što je stan od 90 kvadrata dobio za 13 hiljada eura.

Eraković je objasnio da su on i njegova supruga taj stan dobili nakon 26 godina podstanarskog staža i po zakonu, uslovima i pravilima koja su važila.

Kneževiću je poručio da ga ne može uplašiti i naveo kako svakoga može da pogleda u oči.

U raspravu se potom uključio i vršilac dužnosti lidera DPS-a Danijel Živković koji je ocijenio da je pokušaj kriminalizacije te partije „promašaj“. Kolege iz ZBCG je podsjetio da se i njihov funkcioner Milo Božović nalazi u istom postupku kao i ljudi koje povezuju sa kavačkim klanom.

– Mislite da potpuno uništite sudsku vlast i dovedete ljude koji će donijeti presude onako kako vama odgovara. Milo Božović je vaš funkcioner koji se nalazi u istom postupku kao i ovi ljudi koje nazivate kavačkim klanom. On je isto učestvovao u davanju novca po pisanju vaše presude, jer kažete da je kavački klan davao novac za pisanje presude. Tužilaštvo koje ste vi birali je optužilo vašeg funkcionera. Nemojte nama pripisivati da branimo bilo koji klan – zaključio je Živković.

Đ. ĆORIĆ

Politika

Četvrtak, 23. novembar 2023.

3

Kolegijum predsjednika Skupštine postigao dogovor o sjednici na kojoj će se razmatrati izmjene i dopune Zakona o popisu

Da bi izmjene, koje su predložene zarad efikasnog i transparentnog sprovođenja i adekvatne kontrole procesa, mogle biti usvojene potrebno je da dobiju saglasnost nadležnih skupštinskih odbora koji još nijesu formirani, prije svega matičnog za politički sistem, a onda i Zakonodavnog odbora. Iz opozicije su saopštili da neće učestvovati u popisu sve dok ne budu ispunjeni svi uslovi, koje je teško realizovati do 30. novembra. Ukoliko zakon bude usvojen 27. Novembra, ostaje samo tri dana za njegovu implementaciju.

KLJUČAN DOGOVOR

Kako je našem listu nezvanično rečeno iz crnogorskog parlamenta, planirano je da nadležna skupštinska tije-

U petak konstituisanje odbora, a 27. novembra glasanje o zakonu Da bi izmjene, koje su predložene zarad efikasnog i transparentnog sprovođenja i adekvatne kontrole procesa, mogle biti usvojene potrebno je da dobiju saglasnost nadležnih skupštinskih odbora koji još nijesu formirani, prije svega matičnog za politički sistem, a onda i Zakonodavnog odbora. Iz opozicije su saopštili da neće učestvovati u popisu sve dok ne budu ispunjeni svi uslovi, koje je teško realizovati do 30. novembra. Ukoliko zakon bude usvojen 27. novembra, ostaje samo tri dana za njegovu implementaciju la budu konstituisana sjutra.

– U petak predstoji formiranje skupštinskih odbora, pod uslovom da većina postigne dogovor – rečeno je Pobjedi nezvanično.

Parlamentarna većina je 16. novembra predala u skupštinsku proceduru izmjene i dopune Zakona o popisu koje predviđaju zakonsko definisanje termina održava-

MONSTAT: Instruktora ima, broj popisivača biće poznat nakon završene procedure Iz Uprave za statistiku (Monstat) kazali su za Pobjedu da će za sprovođenje popisa imati dovoljno instruktora, a da će se broj popisivača znati nakon procedure odabira.

– Javnim oglasom predviđeno je angažovanje 424 instruktora. Nakon razmatranih oko 800 prijava, izabrano je svih 424 kandidata za instruktore kao i planirani broj rezervnih instruktora – rečeno je našem listu iz Monstata.

Izvor Pobjede upozorio je da je, i pored činjenice da instruktora ima dovoljno, moguće da će faliti popisivača.

Javni oglas, kojim je predviđeno angažovanje 3.800 popisivača, završen je juče u 15 sati.

– Broj angažovanih popisivača biće definisan nakon završene procedure odabira istih. U slučaju nedovoljnog broja popisivača u pojedinim opštinama razmotriće se jedna od sljedeće dvije opcije: angažovanje popisivača iz drugih opština ili produženje perioda prikupljanja podataka – kazali su u Monstatu.

nja te statističke procedure u periodu od 30. novembra do 15. decembra, sa mogućnošću produženja za 15 dana usljed eventualnih „vremenskih nepogoda, nedovoljnog broja popisivača ili drugih opravdanih okolnosti“.

Poslanik Pokreta ,,Evropa sad“ Vasilije Čarapić, koji je potpisao inicijalni prijedlog zakona, naknadno je Skupštini predao amandman da se iz njega izbriše datum.

Time je, kako je obrazložio, Vladi Crne Gore ostavljena mogućnost da period sprovođenja i referentni momenat popisa utvrdi posebnom uredbom.

m. babović

PODGORICA - Sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj će se glasati o izmjenama Zakona o popisu biće održana u ponedjeljak, 27. novembra. To je načelno dogovoreno na jučerašnjoj sjednici Kolegijuma predsjednika parlamenta, saopšteno je nezvanično Pobjedi iz najvećeg zakonodavnog doma.

SOFTVER

Predložene izmjene Zakona o popisu podrazumijevaju i regulisanje pitanja izrade softvera za provjeru i kontrolu podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva. Ukoliko dobiju zeleno svjetlo parlamenta, Vlada će, radi uspostavljanja softvera i revizije njegovog koda, formirati komisiju čiji su poslovi: priprema specifikacije za raspisivanje javnog poziva za izradu softverskog rješenja za provjeru podataka; priprema specifikacije za raspisivanje javnog poziva za izbor IT kompanije za reviziju koda softvera iz države članice

Dolazak opozicije na sastanak sa Spajićem

EU; praćenje sprovođenja tenderske procedure javne nabavke za odabir kompanije za izradu softverskog rješenja; praćenje sprovođenja tenderske procedure javne nabavke za izbor IT kompanije za reviziju koda softvera; praćenje implementacije samog softvera za provjeru podataka.

Predviđeno je da građani mogu da izvrše kontrolu popisa-

nih podataka, ali samo onih koji se odnose na pitanja o nacionalnoj, odnosno etičkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku, jeziku kojim lice uobičajeno govori, a nakon završenog unosa podataka iz popisa.

Za sprovođenje ovog zakona biće potrebno izdvojiti dodatna finansijska sredstva iz budžeta, ali u Vladi nijesu naveli koji je to iznos.

Podsjećamo, premijer Milojko Spajić, predstavnici opozicije i nacionalnih savjeta potpisali su Sporazum o uslovima za održavanje popisa koji podrazumijeva, pored ostalog, da se popisnim komisijama dodaju dva predstavnika opozicije i jedan iz savjeta manje brojnih naroda. Na čelu radne grupe za izradu softvera nalazio bi se opozicionar.

Tamara KLIKOVAC

Milatović sa ambasadorima zemalja grupe „Prijatelji Zapadnog Balkana“ Osnivački kongres Crnogorske evropske partije u neđelju u Podgorici

Jakov Milatović

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se juče sa ambasadorima zemalja grupe „Prijatelji Zapadnog Balkana“, koju čine Hrvatska, Slovenija, Austrija, Italija, Grčka, Češka i Slovačka.

Sastanku je prisustvovala i ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa. Milatović je kazao da je bio domaćin radnog doručka za ambasadore, konsta-

tujući da „zajedničkim naporima radimo na tome da Crna Gora postane prva naredna članica Evropske unije“.

– Prijateljski razgovor o daljim koracima ka ubrzanju evropskih integracija Crne Gore – kazao je Milatović.

Kako je dodao, sprovođenjem neophodnih reformi čiji je cilj dobrobit svih građana, Crna Gora će se dodatno približiti evropskoj porodici.

R. P.

PODGORICA - Kako je saopšteno iz Crnogorske evropske partije, na kongresu će učestvovati više od 300 delegata iz Crne Gore i dijaspore i preko 30 uglednih gostiju.

Osnivački kongres Crnogorske evropske partije biće održan u neđelju, 26. novembra, u 10 sati u hotelu ,,Hilton“ u Podgorici.

Kako je saopšteno iz CEP-a, na kongresu će učestvovati vi-

še od 300 delegata iz Crne Gore i dijaspore i preko 30 uglednih gostiju.

Na kongresu će biti izabran predsjednik Crnogorske evropske partije i Glavni odbor od 77 članova. Jedini kandidat za predsjednika CEP-a je pravnik i istoričar, doktorand istorijskih nauka mr Novak Adžić.

Kongres će usvojiti program i statut partije i donijeti odluku R. P. o osnivanju partije.

i. mandić

predsjednik.me

Crna Gora da bude naredna Novak Adžić jedini kandidat za predsjednika stranke članica Evropske unije

Novak Adžić

Politika

Četvrtak, 23. novembar 2023.

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavljeno suđenje vozaču firme „Carinvest“ za uništavanje tuđe imovine tokom protesta 5. septembra 2021. godine u tom gradu

Sastankom u Skoplju završena zapadnobalkanska turneja generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga

Carević: Brđanin i Knežević su mi rekli da moram ustupiti mašine Rama traži više vojske da razbiju barikade na Kosovu, premijer Lideri država Zapadnog Balkana na konferenciji za medije u Skoplju

Sudija Osnovnog suda na Cetinju Branislav Leković, na pretresu protiv okrivljenog Miroslava Vukovića, koji se tereti za krivično djelo uništenje tuđe stvari prilikom upravljanja bagerom tokom razbijanja barikade na magistralnom putu Cetinje – Budva, saslušao je juče u svojstvu svjedoka bivšeg gradonačelnika Budve Marka Bata Carevića i pomoćnika komandanta Protivterorističke jedinice Petra Kneževića.

Carević je kazao da su ga u večernjim satima, noć prije događaja na Cetinju, pozvali tadašnji načelnik budvanske policije Zoran Bubanja i tadašnji pomoćnik komandanta Protivterorističke jedinice Petar Knežević i rekli mu da je za potrebe razbijanja barikada policiji neophodna mašina njegove kompanije – utovarna lopata (bager).

– Petar Knežević, a nakon toga i direktor Uprave policije Zoran Brđanin su mi saopštili da se radi o hitnoj situaciji i da im po zakonu moram ustupiti mašinu. Tražio sam od Kneževića da sve prođe sa što manje štete i problema. Mašinu sam pratio do Obzovice, gdje sam je predao policiji, tačnije Petru Kneževiću, a oni su dalje preuzeli komandu. Dakle, svu dalju odgovornost oko upotrebe mašine preuzela je policija, prema svojoj taktici. U razgovoru sa Kneževićem i Brđaninom, rekao sam da će oni snositi svu odgovornost za eventualne posljedice, jer, u konačnom, čekala se odluka Vlade Crne Gore da se krene u akciju – kazao je

PO NALOGU: Sporna akcija koju je naredio vrh Uprave policije RTV CETINJE

PODGORICA - Bivši predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević kazao je u Osnovnom sudu na Cetinju da mu je 5. septembra 2021. godine naređeno od strane komandira PTJ Petra Kneževića i tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina da ustupi svoje građevinske mašine kako bi bile razbijene barikade koje su građani napravili uoči ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija u prijestonici.

RTV CETINJE

Mašinu sam pratio do Obzovice, gdje sam je predao policiji, tačnije Petru Kneževiću, a oni su dalje preuzeli komandu. U razgovoru sa Kneževićem i Brđaninom rekao sam da će oni snositi svu odgovornost za eventualne posljedice, jer, u konačnom, čekala se odluka Vlade Crne Gore da se krene u akciju – kazao je Carević

Marko Bato Carević u Osnovnom sudu na Cetinju

Carević, prenosi RTV Cetinje.

Preuzima, kako je rekao, odgovornost koja se odnosi na okrivljenog bageristu Miroslava Vukovića, ako je uopšte ima.

Na pitanje zastupnice optužbe Anđele Radovanović, da li mu je poznato na osnovu kojeg zakona je od njega traženo da ustupi bager, Carević je odgovorio da ne zna tačno na osnovu kojeg člana i zakona je bio obavezan da ustupi mašinu državnim organima.

Rekao je da je oznaka njegove firme na mašini bila skrivena te da misli da je to sugerisao neko iz policije, ali da nije bila sakrivena registarska oznaka.

Nakon Carevića, sudija je saslušao i Petra Kneževića koji je kazao da je sve vrijeme davao komande bageristi Vukoviću.

– Okrivljeni tokom ove akcije ni u jednom momentu nije uradio samovoljno ništa niti odstupio od plana i naloga koje sam mu

davao gestikulacijom – naglasio je Knežević.

Knežević je opisao policijsku akciju razbijanja barikada, navodeći da je prvobitni plan bio da se ide na Belveder, ali je on promijenio put jer je smatrao da će na ,,ovaj način imati manje problema”.

Kazao je da se u komandnom vozilu kretao ispred radne mašine sve dok nijesu ugledali barikade. Upozorio je, kako je rekao, preko megafona građane da se raziđu, ali su oni zapalili gume i upotrijebili „hemijska sredstva protiv policije i kamenice“.

– Ja sam okrivljenom Vukoviću pokazivao gestikulacijom da ide polako prema vatri od zapaljenih guma i on je krenuo u tom pravcu. Okrivljeni je radnom mašinom uklonio gume, bio je ogroman dim i vatra, a nakon prolaska naišli smo na šleper u kome nije bilo nikoga

i ja sam rukom pokazao Vukoviću da šleper pomjeri sa kraja. On je to učinio i sa najmanje štete mašinom pomjerio taj šleper u zadnjem dijelu, ne prevrnuvši ga. Dalje se tu nalazilo i nekoliko putničkih vozila i građevinska mašina „Radoja Dakića“. Okrivljeni je uklonio, odnosno pomjerio ova vozila i tu mašinu. Ovo je uradio sa najmanje štete što je bilo moguće – kazao je Knežević dodajući da je samo jedno vozilo sive boje prevrnuto na bok, ali da to vozilo okrivljeni nije podigao u vis i bacio. Sve se, kako je rekao, završilo za 10 minuta, i nakon toga nije bilo nikakvog kontakta sa građanima.

Glavni pretres biće nastavljen tokom decembra, kada će biti saslušani svjedoci Miodrag Drobac, Milana Bojić i Marinka Šćekić.

Okrivljenom Vukoviću na teret se stavlja da je 5. septembra 2021. godine, tokom razbijanja barikade koju su postavili građani na Adžića krivini, oštetio više putničkih i teretnih vozila, upravljajući bagerom kompanije „Car invest“. Bagerista Vuković negirao je krivicu navodeći da je dobio usmeni nalog od Carevića, vlasnika firme u kojoj je godinama zaposlen, da spremi mašinu, takozvanu utovarnu lopatu kojom bi se deblokirao put Budva – Cetinje.

Ukupna šteta prema navodima iz optužnog prijedloga je Z. D. 7.925,23 eura.

Spajić se ne oglašava

PODGORICA - NATO je posvećen održavanju mira i stabilnosti na Balkanu, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na kraju neformalnog sastanka u Skoplju sa zapadnobalkanskim liderima, čije su zemlje članice Alijanse.

Sastanku je prisustvovao i crnogorski premijer Milojko Spajić, koji je na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da je njegova Vlada „vlada od akcije, a ne od priče, te da će biti kredibilan saveznik NATO“. Da li će to, između ostalog, značiti i povećanje broja vojnika u misiji KFOR-a, nije detaljno elaborirano.

Premijer Albanije Edi Rama pozvao je na veće vojno prisustvo u misiji na Kosovu, dok je Stoltenberg poručio da je adresiranje tenzija na Kosovu još jedna oblast u kojoj Crna Gora ima bitnu ulogu, dodajući da se „raduje da vidi njene dalje napore u tom pravcu“.

Prethodno rukovodstvo Ministarstva odbrane, kojim je rukovodio Filip Adžić, kazalo je da za sada ne planira povećanje broja vojnika u misiji KFOR. Pitanje je da li će Stoltenbergova posjeta Balkanu i sastanak sa rukovodstvom Crne Gore promijeniti odluku Vlade Dritana Abazovića, koja, uprkos deklarativnoj posvećenosti integracijama, u praksi je nije pokazala. Tako je broj crnogorskih vojnika, uprkos svim tenzijama koje su se dešavale na Kosovu, od trenutka angažovanja ostao nepromijenjen.

Spajić je nakon sastanka u Skoplju, upitan da li će saradnja sa NATO biti u vrhu agende njegove Vlade, rekao da je u sporazumu koji je potpisan prije formiranja Vlade navedeno da je proaktivno i kredibilno članstvo u savezu jedan od ključnih prioriteta.

– Mi povlačimo konkretne akcije, jer smo vlada od akcije, a ne od priče kao što su bile prethodne vlade. Ovakvi sastanci i formati su pravo mjesto da se pokaže uloga Crne Gore u NATO. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja ima nula problema sa susjedima i zato treba da pomognemo da se prave mostovi u regionu – rekao je Spajić.

Stoltenberg, upitan o očeki-

vanjima od nove vlade, kaže da očekuje da Spajićeva vlada nastavi da osigurava da Crna Gora bude kredibilan saveznik Alijanse.

Crna Gora ima bitnu ulogu na Zapadnom Balkanu, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i poručio da od 44. Vlade očekuju da nastavi da osigurava poziciju države kao visoko vrednovanog člana Alijanse. Stoltenberg je rekao da je Zapadni Balkan, region strateški bitan, ali da ima razloga za zabrinutost.

– Vidimo secesionističku retoriku u Bosni i Hercegovini, krhku situaciju na Kosovu. Na kraju, autoritarni režim Rusije teži da potkopa demokratije hibridnim prijetnjama – naveo je Stoltenberg.

On je kazao da je završio posjetu regionu i da je, u svakoj državi koju je posjetio, govorio da stabilnost Zapadnog Balkana zavisi od biranja dijaloga naspram konflikta i haosa.

– Vrijeme je da se prevaziđu regionalni konflikti koji traju predugo – poručio je Stoltenberg.

On je istakao da od 44. Vlade očekuje da nastavi da osigurava poziciju Crne Gore kao visoko vrednovanog NATO člana.

Stoltenberg je rekao da se raduje saradnji sa novom vladom i pozdravio povećanje ulaganja Crne Gore u odbranu i bezbjednost.

– Crna Gora ne samo da ima bitnu ulogu u regionu Zapadnog Balkana. Kao što je premijer (Spajić) rekao, dobri odnosi sa susjedima jesu bitni, ali je bitno i ono što Crna Gora radi da bi pomogla napore NATO-a u dijalogu Beograda i Prištine – ocijenio je Stoltenberg.

On je naveo da je adresiranje tenzija na Kosovu još jedna oblast u kojoj Crna Gora ima bitnu ulogu, dodajući da se raduje da vidi njene dalje napore u tom pravcu. Dodao je da ga raduje što Crna Gora odlučuje da investira više u odbranu, u, kako je rekao, nepredvidivim vremenima.

Dvodnevnom posjetom Sjevernoj Makedoniji šef NATO-a Stoltenberg je završio turneju po Zapadnom Balkanu koju je započeo 19. novembra. Prethodno je posjetio Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Srbiju.

Jovana ĐURIŠIĆ

gov.me

4

Ekonomija

Četvrtak, 23. novembar 2023.

5

Regulatorna agencija utvrdila CEDIS-u 15 odsto veći regulatorni prihod od dosadašnjeg

Trenutno, nema naznaka da će se uskoro doći do povećanja cijene aktivne energije, ali čekamo usvajanje poslovnog plana za narednu godinu koji će pružiti detaljne informacije o prihodima/rashodima i biti dobar osnov za donošenje odluke o cijenama električne energije u narednom periodu, saopšteno je iz EPCG

Prema trenutnom proračunu Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN) račun za električnu energiju mogao bi od 1. januara naredne godine da bude uvećan 5,63 odsto, za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem, pod uslovom da EPCG kao snabdjevač ne poveća cijenu električne energije. To pokazuju informacije i procjene REGAGEN-a u dosadašnjem procesu utvrđivanja cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije. Agencija će konačnu odluku o regulatorno dozvoljenom prihodu Crnogorskog elektrodistributivniog sistema (CEDIS) za narednu i 2025. godinu donijeti naredne sedmice. Agencija je za sada CEDIS-u odobrila 94,59 miliona eura regulatorno dozvoljenog prihoda za narednu godinu, što je 15 odsto više nego što je bio prosječni godišnji dozvoljeni prihod te kompanije u prethodne tri godine, kad

CBCG i UCB potpisale ugovor o platnom prometu Crne Gore, Srbije i BiH

Početak prometa zavisi od odluke UCB PODGORICA - Centralna banka Crne Gore (CBCG) potpisala je sa Univerzal kapital bankom (UCB) ugovor o učešću u kliringu međunarodnih plaćanja, a početak korišćenja ovog platnog sistema zavisiće od poslovne odluke UCB – saopšteno je iz CBCG. Time je, kako navode, sa aspekta CBCG, završen proces koji je potreban za uključenje UCB u kliring međunarodnih plaćanja između Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. R. E.

je iznosio 82,15 miliona eura.

Polovina vrijednosti računa za struju odnosi se na cijenu kilovata koju određuje EPCG, dok stavke na računu koje utvrđuje Agencija (naknade i cijene za rad Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), CEDIS-a i Crnogorskog operatora tržišta elektične energije (COTEE)) čine drugu polovinu računa.

EPCG

– Trenutno, nema naznaka da će uskoro doći do povećanja cijene aktivne energije, ali čekamo usvajanje poslovnog plana za narednu godinu koji će pružiti detaljne informacije o prihodima/rashodima EPCG u narednom periodu i biti dobar osnov za donošenje odluke o cijenama električne energije u narednom periodu – saopšteno je Pobjedi iz EPCG. – EPCG ne najavljuje povećanje cijene aktivne energije, nego napominjemo da, kao i svake godine, prilikom usvajanja poslovnog plana i analiza kvartalnih rezultata i pitanje cijene električne energije mora da se analizira, u smislu procjene da li je povećanje neophodno ili ne – kazali su Pobjedi iz državne elektroenergetske kompanije.

EPCG

Naveli su da odluku o cijenama aktivne energije mogu da donesu u bilo kom trenutku u toku godine. Odluka, ističu, nije vezana za ni jedan konkretan datum, a ,,jedina obaveza je da 15 dana prije promjene cijene, o tome obavijesti javnost“.

– Naime, od 1. januara 2023. godine EPCG ima pravo da donosi odluke o promjenama cijene električne energije u skladu sa kretanjima na tržištu i rezultatima svog poslovanja, ali prili-

1,51

euro će biti veći prosječni račun domaćinstava za električnu energiju u skladu sa trenutnim proračunom dozvoljenog prihoda CEDIS-u

kom donošenja odluka EPCG uvijek uzima u obzir i druge mnogobrojne faktore, kako bi u finalnom procijenili da li je odluka dobra za nas i naše kupce.

Najsvježiji primjer je kod naših susjeda, u Srbiji, koji su tokom prošle godine u nekoliko navrata mijenjali cijenu električne energije – rekli su iz EPCG.

CEDIS

Iz REGAGEN-a su naveli da će konačna odluka o utvrđivanju cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije biti donijeta u ponedjeljak ,,uzimajući u obzir eventualno dostavljene nove argumente, informacije i dokumentaciju“.

Zbog toga, kako kažu, informacije o visini regulatorno dozvoljenog prihoda CEDIS-a kao i njegovog uticaja na cijene za korisnike distributivnog sistema koje u ovom trenutku dijele sa javnošću, nijesu konačne.

Prema trenutnim podacima

REGAGEN-a, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2024. godini kao u 2023. godini, postupak utvrđivanja cijena za korišćenje sistema u 2024. godini u ovoj fazi rezultira povećanjem mjesečnog računa za 3,64 odsto za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo; 3,82 odsto za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo; 0,67 odsto za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo; 4,71 odsto za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo.

– Najviše kupaca priključenih na distributivni sistem pripada kategoriji domaćinstava sa dvotarifnim mjerenjem. Postupak utvrđivanja cijena u ovoj fazi rezultira povećanjem mjesečnog računa u nared-

Elektroprivreda potpisala memorandum sa poljskom kompanijom Respekt energdži PODGORICA - Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Milutin Đukanović i potpredsjednici poljske kompanije Respekt energdži Holding Tomas Zadroga i Simon Bližniak potpisali su memorandum o razumijevanju o budućim projektima obnovljivih izvora u Crnoj Gori.

Ovim su obje kompanije obavezane da odrede mogućnosti stvaranja zajedničkog poduhvata i razvoja budućih projekata obnovljive energije, uključujući razvoj i rad priobalne vjetroelektrane, kao i razvoj baterijskog postrojenja za skladištenje električne energije u solarnim elektranama. Dodatno, ugovorili su razvoj postrojenja za proizvod-

Planiraju gradnju priobalne vjetroelektrane

nju amonijaka i hidrogena, opremljenog elektrolizerom.

Potpisivanju Memoranduma prisustvovao je i ambasador Poljske u Crnoj Gori Andrzej Papierz, kao i predstavnici Vlade i resornog ministarstva, kao i prestavnici kompanije South Banat Energy Hazelnut iz Pančeva. Ta kompanija, kojoj su vlasnici Stevo Ljubičić (44) i Luka Kostov Drndarski (21) bila je obrađivač plana za izgradnju solarne elektrane u Bačkoj Topoli, a planira izgradnju solarne elektrane u Zrenjaninu. R. E.

epcg

PODGORICA - Nema naznaka da će Elektroprivreda (EPCG) kao snabdjevač uskoro povećati cijenu električne energije, saopšteno je Pobjedi iz državne elektroenergetske kompanije.

epcg

EPCG za sada neće povećavati cijenu kilovata

noj godini za prosječnog kupca iz ove kategorije za 1,51 euro, odnosno za 5,63 odsto, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u ovoj godini – kazali su iz Agencije.

Dodali su da su navedena povećanja cijena u najvećoj mjeri uslovljena porastom troškova za nabavku energije za pokrivanje tehničkih gubitaka u sistemu, usljed rasta cijena električne energije na veleprodajnom tržištu.

Pojasnili su da je ova procjena za kupce iz kategorije domaćinstava sa dvotarifnim mjerenjem vršena na osnovu prosječne potrošnje u višoj i nižoj tarifi (36 odsto u nižoj i 64 odsto u višoj tarifi).

– Ističemo da kupac može upravljati svojom potrošnjom i time uticati na mjesečni račun.

Kada bi kupac sa prosječnom potrošnjom 45 odsto energije koju potroši na mjesečnom nivou koristio u nižoj tarifi, a 55 odsto u višoj, njegov račun se ne bi povećao u odnosu na tekuću godinu – naveli su iz REGAGEN-a.

Ta je agencija, na osnovu dokumentacije CEDIS-a u ovoj fazi postupka ocijenila osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu od 94,59 miliona eura, što je za 16,48 miliona eura, odnosno za 14,84 odsto manje od zahtijevanog iznosa. Za 2025. godinu ocijenili su osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod od 108,16 miliona eura, odnosno za 7,06 odsto manji od zahtijevanog.

Agencija je 2019. godine utvrdila regulatorno dozvoljeni prihod CEDIS-a od 82,15 miliona eura prosječno na godišnjem nivou za 2020, 2021. i 2022. godinu.

Lani je CEDIS povukao svoj zahtjev za određivanje regulatorno dozvoljenog prihoda.

Podsjećamo da je Agencija prije godinu utvrdila regulatorno dozvoljene prihode, naknade i cijene za rad COTEE-a i CGES-a za ovu, narednu i 2025. godinu. S. Popović

PEČAT NA POTPIS: Potpisnici memoranduma

6

Ekonomija

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Jedini preostali hotel Vektra Boke: ,,Hotel Plaža“

PODGORICA – Nakon više od dvije godine pred Privrednim sudom nastavljen je postupak po tužbi kompanije Dragana Brkovića Vektra Boke protiv Morskog dobra, u kojem traže da sud utvrdi da je ugovor o korišćenju morskog dobra iz 2007. godine i dalje na snazi.

Posljednje ročište u ovom postupku održano je još u okto-

bru 2021. godine, ali je nakon penzionisanja prethodne sutkinje, te nedovoljnog broja sudija, na red stiglo tek sada, zbog čega je spor krenuo ispočetka kod sutkinje Marije Adžić.

U ranijem postupku je određeno da se sprovede geodetsko, građevinsko i finansijsko vještačenje, od čega je urađen samo nalaz za prvo, a sutkinja je naložila vještaku geodetske

d. malidžan

Podaci Monstata o cijeni stanova u novogradnji u trećem kvartalu

Prosječna cijena kvadrata 1,64 hiljade PODGORICA - Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu iznosila je 1,64 hiljade eura – pokazuju podaci Monstata.

Prema njihovim podacima, u Podgorici je cijena kvadrata u novogradnji 1,7 hiljada, na Primorju 1,58 hiljada, u središnjem regionu 662 eura, dok je na sjeveru ta cijena 1,29 hiljada eura.

Prosječna cijena kvadrata stanova u novogradnji u kategoriji preduzeća u trećem kvartalu iznosila je 1,65 hiljada eura,

dok je u kategoriji solidarne izgradnje bila 598 eura. Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadrata u novim zgradama uzimaju samo oni stanovi koji su na tržištu prvi put prodati.

– Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti - poslovni objekti, zemljište i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora – ukazali su iz Monstata.

R. E.

struke Miliću Popoviću da se izjasni na prigovore Morskog dobra.

Iz Vektra Boke tvrde da je ugovor nezakonito raskinut prije isteka 20 godina, na koliko je bio zaključen, a traže i naknadu štete i izgubljene dobiti za parcele u Herceg Novom na kojima je Vektra upisana kao korisnik, a koje je, kako tvrde, Morsko dobro davalo u zakup trećim licima.

Iznos koji traže nijesu još definisali, već će to, kako su ranije kazali, uraditi nakon finansijskog vještačenja. Time bi trebalo da bude utvrđeno koliko je Vektra Boka uložila u kupalište hotela „Plaža“ koje je tokom nevremena prije više godina oštećeno, te kolika je eventualna izgubljena dobit koju bi ova kompanija ostvarila da je koristila lokacije koje je Morsko dobro izdavalo drugima.

Iz Morskog dobra su se protivili građevinskom vještačenju, ali su ipak tražili da vještak utvrdi koliko je investirano u četiri kupališta koja su bila predmet ovog ugovora. Tvrde da su ugovor raskinuli jer Vektra nije ispoštovala obavezu da uloži najmanje 3,5 miliona eura, na osnovu čega su, kako tvrde, tada i sklopili ugovor o dugoročnom zakupu.

U jednom trenutku je na snazi bila i privremena mjera koju je izdejstvovala Vektra, a kojom je Morskom dobru bilo zabranjeno da raspisuje tender za davanje u zakup plaža i ispod nekadašnjeg hotela ,,Topla“, Centar i Tamaris i teniskog terena na Toploj. Ipak, vijeće Privrednog suda je ukinulo. Iduće ročište zakazano je za 25. januar iduće godine.

M. Lk.

Javni poziv Ministarstva energetike i rudarstva

Traže kandidate za članove borda EPCG PODGORICA - Ministarstvo energetike i rudarstva pozvalo je sve zainteresovane, koji svojim stručnim kvalifikacijama, dosadašnjim radnim iskustvom i referencama mogu odgovoriti izazovima, da se prijave za poziciju člana Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG).

Iz Ministarstva su rekli da je potrebno dostaviti radne biografije, sa planom i vizijom razvoja tog važnog državnog resursa do 6. decembra. Adresa za dostavljanje biografija je kabinet@meir.gov.me.

– Posebna pažnja resora energetike i rudarstva i Vlade biće usmjerena ka EPCG-u kao najvećem privrednom subjektu iz oblasti energetike – navodi se u pozivu.

Ministar energetike Saša Mujović je u emisiji ,,Reflektor“ na TV Vijesti u utorak saopštio da će konkursom biti izabrana tri člana borda EPCG, dok će prestala četiri člana Odbora biti predstavnici partija vlasti.

Na skupštini akcionara EPCG krajem juna izabran je aktuelni Odbor direktora koji čine Mi-

lutin Đukanović (predsjednik borda), Mijuško Bajagić, Tahir Đonbaljaj, Ivan Šaranović, Martin Ćalasan, Emir Strujić i Goran Šućur.

Navedeno je da Ministarstvo energetike i rudarstva upravlja sektorima energetike, rudarstva, geologije i koncesija. To uključuje izradu zakona, regulaciju industrije, utvrđivanje energetske politike i koordinaciju projekata.

Takođe, Ministarstvo se bavi energetskim bilansom, trgovinom naftnim derivatima, dodjelom koncesija i nadzorom nad eksploatacijom mineralnih resursa, geološkim istraživanjima i proizvodnjom ugljovodonika.

- Imajući u vidu značaj oblasti energetike i rudarstva, koja utiče na sve sfere društva, naročito u pogledu razvoja turizma i privrede generalno, Ministarstvo energetike i rudarstva namjerava da se intenzivno posveti snaženju ovog sektora u svim segmentima, a naročito u pogledu upravljanja, strateškog planiranja i razvoja projekata u kompanijama u većinskom državnom vlasništvu - navodi se u saopštenju.

S. P.

Tatjana Mandić

PODGORICA – Izvršna direktorica kompanije M-tel Tatjana Mandić, preminula je juče u Podgorici nakon duže bolesti, saopšteno je iz ove kompanije.

Iz M-tela ističu da je Mandić od samog osnivanja kompanije, predanim radom i posvećenošću ostavila trajan pečat u kompaniji i poslovnoj zajednici, te da će biti upamćena kao vrhunski profesionalan i respektabilan lider. Mandić je preko tri decenije provela na liderskim pozicijama u telekomunikacijama. Od 2016. godine bila je direktorica sektora za eko-

nomske poslove, a u junu 2021. godine imenovana je za izvršnu direktoricu M-tela. Dobitnica je mnogobrojnih priznanja i nagrada, između ostalih za najmenadžerku u privredi koju dodjeljuje Unija poslodavaca Crne Gore, te za Top Women Business Montenegro u kategoriji velikih preduzeća.

– Nijesmo samo izgubili izuzetnu liderku, već i velikog prijatelja. U ovom teškom trenutku saosjećamo sa njenom porodicom, prijateljima i poslovnim partnerima – poručili su iz M-tela.

R. E.

Nastavljen spor po tužbi Merkura protiv Budvanske rivijere oko hotela „Mogren“

Hiljadu stranica na CD-u odložilo ročište PODGORICA – Sudija Privrednog suda Vladimir Bulatović odložio je jučerašnje ročište po tužbi kompanije Merkur, sada u stečaju, protiv HTP Budvanska rivijera imajući u vidu da su registarski spisi za ovo hotelsko preduzeće, koje je sud trebalo da sprovede u dokaznom postupku, iz CRPS-a dostavljeni na CD-u sa preko hiljadu stranica.

Zato bi do idućeg ročišta u januaru trebalo da se obezbijede tehničke mogućnosti za uvid u ova dokumenta. Spor između ove dvije kompanije godinama se vodi oko sredstava koje je Merkur, od uzimanja u zakup 1993. godine uložio u hotel ,,Mogren“. Raniji vlasnik Merkura Milan Mrvaljević tvrdio je da je uloženo 1,8 miliona eura,

čime je povećana kategorizacija, a samim tim i vrijednost hotela. Ta adaptacija je, kako tvrde iz ove kompanije, bila neophodna kako bi hotel mogao raditi, jer je krov predstavljao opasnost i za goste i za zaposlene. Iz Budvanske rivijere tvrde da nikada nijesu dali saglasnost za takva ulaganja, već su se tome i protivili.

Prema nalazu vještaka građevinske struke Marka Radunovića, Merkur je u adaptaciju hotela uložio 860 hiljada eura, a radovi ne spadaju u investiciono ulaganje. Rekonstrukcijom krova i fasade nijesu stvorili novo dobro, a ovaj iznos je utvrđen na osnovu faktura dobavljača i angažovane radne snage. To podrazumijeva da nije napravljena nova stvar, već je postojećoj povećana vrijednost. M. Lk. m. babović

zoeka kontić

Preminula izvršna Tvrde da je ugovor za direktorica zakup plaža još na snazi Tatjana Mandić

D. mijatović

Spor po tužbi Vektra Boke protiv Morskog dobra krenuo ispočetka M-tel Crna Gora

Hotel ,,Mogren“

Hronika

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Osnovni sud u Kotoru

Bulajić i Kašćelan terete da su odavale službene tajne TIVAT – Policija u Tivtu uhapsila je juče saradnice kotorskog Osnovnog državnog tužilaštva Marinu Bulajić i Natašu Kašćelan - potvrđeno je Pobjedi nezvanično.

One se sumnjiče za krivično djelo odavanje službene tajne iz predmeta tužioca Siniše Milića.

Bulajić i Kašćelan su juče privedene na informativni razgovor, a potom i procesuirane.

A. I.

Na osnovu međunarodne potjernice NCB Interpol Podgorica u Francuskoj uhapšen visokorangirani član kavačkog klana

Dragana Kneževića tražili zbog ubistva Radulovića PODGORICA - Dragan Knežević (42) uhapšen je juče u Francuskoj na osnovu međunarodne potjernice NCB Interpola Podgorica, saopšteno je iz Uprave policije.

U operativnim evidencijama ovo lice je registrovano kao visokorangirani član jedne organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore, koja je optužena za ubistvo Mila Radulovića Kapetana.

-Naime, D. K. se potražuje radi obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Podgorici, a na osnovu šest različitih naredbi toga suda zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, krivičnih djela teško ubistvo i krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, navode u saopštenju.

Kako dodaju, lišenju slobode ovog lica prethodila je saradnja nadležnih službi Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije Crne Gore i francuske policije.

-Uslijediće saradnja nadležnih pravosudnih organa Crne Gore i Francuske u cilju ekstradicije navedenog lica, zaključuju u saopštenju.

Radulović je otet 14. oktobra 2020. godine, na dan kada su u naselju Spuž ubijeni Damir Hodžić i Adis Spahić. Radulović je tada, kako se sumnja, iz

Spuža prebačen na tajnu lokaciju na području Kotora, gdje je i ubijen.

Kneževića između ostalog Specijalni državno tužilaštvo tereti da je sa još 30 osoba direktno ili na neki način bio uključen u ubistvo tri osobe krajem 2020. godine, a tom grupom rukovodio je šef kavačkog kriminalnog klana Radoje Zvicer.

To se navodi u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, podignutoj zbog ubistva Damira Hodžića, Adisa Spahića i Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Osim Zvicera i Kneževića, optuženi su i Veljko Belivuk i Marko Miljković, kao i Milan Vujotić, Slobodan Kašćelan, Ratko Živković, Nebojša Janković, Radoje Živković, Milan Vujotić, Slobodan Kašćelan, Stefan Kraljević, Davor Perović, Nenad Kaluđerović, Darko Prelević, Blagoje Gašić, Dejan Gašić, Miloš Radonjić, Vladimir Vučković, Mersudin Čolaković, Milan Knežević, Aleksandar Dragićević, Bojan Bešović, Borko Bešović, Petar Đurović, Zoran Kažić, Krsto Maroš, Radovan Mujović…

Iz SDT-a su ranije saopštili da je svako u toj grupi imao svoja zaduženja, pa se dio njih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, dio za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, a ostatak za nedozvoljen prelazak državne granice i kriA. R. jumčarenje ljudi.

Viši sud u ponovnom postupku razmatranja ponuđenih garancija za puštanje iz pritvora bivšeg predsjednika Privrednog suda uvažio sugestiju Ustavnog suda

Prihvaćeno jemstvo od 768.000 eura za Blaža Jovanića PODGORICA – Viši sud je u ponovnom postupku prihvatio jemstvo od 768.000 eura koje je ponudila porodica bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića da se pusti iz pritvora i sa slobode brani od optužbi Specijalnog tužilaštva da je organizovao kriminalnu organizaciju uz pomoć koje je više puta zloupotrijebio položaj u osam stečajnih postupaka pričinivši štetu stečajnim povjeriocima.

Sa privođenja Jovanića

Jemstvo je prihvaćeno uz obavezu da se Jovanić jednom mjesečno javlja Upravi policije.

Viši sud je 21. aprila odbio ovu ponudu jemstva za Jovanića rukovodeći se mišljenjem Specijalnog tužilaštva da ponuđene nekretnine nijesu dovoljna garancija da će optuženi biti dostupan državnim organima. Apelacioni sud je 9. juna potvrdio ovu odluku.

Međutim, Ustavni sud 12. oktobra usvojio je žalbe advokata Velibora Markovića i Predraga Đolevića koji su tvrdili da nižestepeni sudovi nijesu dali jasne argumente, te da puko navođenje težine krivičnih djela kroz visinu zaprijećene kazne ne može biti opredjeljujući osnov za zaključak da će se okrivljeni da-

ti u bjekstvo ukoliko se nađe na slobodi.

Apelacioni sud je ukinuo prethodno donijeto rješenje i naložio Višem sudu da u ponovnom postupku prilikom odlučivanja o jemstvu postupi po ukidnim razlozima.

Sudija Zoran Radović je 16. novembra u ponovnom postupku cijeneći kompletnu dokumentaciju dostavljenu uz prijedlog za određivanje jemstva, dato obećanje optuženog, mišljenje SDT Podgorica, a uvažavajući razloge iz ukidnog rješenja Apelacionog suda Crne Gore, te imajući u vidu i odluku Ustavnog suda Crne Gore našao da jemstvo treba usvojiti.

Tržišna vrijednost nekretnina koje su ponudili majka optuženog (115.000 eura), bratanične

m. babović

m. babović

Uhapšene saradnice kotorskog ODT-a

7

i bratanić (160.000 eura), svastika (167.000 eura), pašenog (192.000) kao i tetka (134.000 eura) za sud predstavlja okolnost koja ukazuje da optuženi neće olako dozvoliti da dođe do propasti jemstva, jer bi na taj način bila oštećena i njegova porodica i srodnici.

Sudija Radović je ubijeđen da je ponuđeni iznos jemstva dovoljna garancija za obezbjeđenje prisustva optuženog na glavnom pretresu i nesmetano vođenje krivičnog postupka.

-Činjenica je da je optuženi do dana donošenja ovog rješenja proveo u pritvoru 18 mjeseci i 4 dana i s tim u vezi praksom Evropskog suda za ljudska prava utvrđeno je da se opasnost od bjekstva sa protekom vremena smanjuje i gubi na značaju, odnosno

da protokom vremena razlozi za držanje nekog u pritvoru slabe, jer se pritvor uračunava u kaznu – navodi Radović.

Sud je prilikom donošenja ove odluke cijenio da je Jovanić državljanin Crne Gore, sa prebivalištem u Podgorici, oženjen i otac troje djece, odnosno da su njegove životne i porodične okolnosti vezane za Crnu Goru, raniju neosuđivanost što ukazuje da se optuženi po puštanju na slobodu uz polaganje jemstva ne bi dao u bjekstvo, već da bi bio dostupan sudu.

Sudija Radović naglašava da mogućnost bjekstva nije dokaz o namjeri bjekstva.

-Naime, ,,opasnost od bjekstva“ se mora dokazima ili dodatnim indicijama opravdati, jer opasnost od bjekstva je više nego sama mogućnost ili lakoća bjekstva. Čak ni činjenica da neko ima pasoš, ne znači da će organizovati svoje bjekstvo, pa čak i ako lice može samo sopstvenim avionom lako preći granicu – navodi Radović.

Osim toga, sud ukazuje da se ponuđene nekretnine nalaze na atraktivnim lokacijama i da njihova naplativost nije dovedena u pitanje, te da ponuđeno jemstvo predstavlja dovoljnu garanciju da se optuženi neće kriti ili pobjeći.

Jovanić se u pritvoru nalazi od 11. maja prošle godine. B. R.

Viši sud odlučio da sin bivše predsjednice Vrhovnog suda ostane u pritvoru

Odbijeno jemstvo od 788.800 eura za slobodu Miloša Medenice PODGORICA - Viši sud odbio je jemstvo od 788.800 eura koje je ponuđeno da se Miloš Medenica brani sa slobode od optužbi Specijalnog tužilaštva da je formirao kriminalnu organizaciju zbog izvršenja više krivičnih djela, potvrdio je za Pobjedu njegov advokat Stefan Jovanović.

Sud je odbio jemstvo iako je Medenica početkom novembra ukazao da prilikom odlučivanja ne treba da ima bojazan da će pobjeći obzirom da se u maju prošle godine iz Beograda sa liječenja vratio u Crnu Goru a znao je da će po slijetanju na podgorički aerodrom biti uhapšen, a

potom i pritvoren.

On je kazao i da se ne bi usudio da bježi dodatno i zbog činjenice da bi njegova porodica u tom slučaju izgubila svu imovinu.

Odbrana Medenice je sudu ponudila hipoteke na nekretnine u vlasništvu majke, sestre optuženog kao i nekretninu u kojoj stanuje njegova porodica.

Uz jemstvo, sudu je takođe predloženo da odredi jednu ili više alternativnih mjera koje su propisane odredbama Zakona o krivičnom postupku.

Advokat Jovanović je prilikom razmatranja jemstva Miloša Medenice predao sudu odluku Ustavnog su-

da od 12. oktobra 2023. godine gdje se navodi da su držanjem u pritvoru njegovom branjeniku povrijeđena Ustavom i Konvencijom garantovana prava.

- Ustavni sud je konstatovao da nižestepeni sudovi nijesu cijenili medicinsku dokumentaciju Miloša Medenice koja egzistira u spisima predmeta od početka postupka i iz koje proizilazi da je bio hospitalizovan određeni vremenski period, a naposljetku ni to da se isti dobrovoljno javio nadležnom tužilaštvu, odnosno da se stavio na raspolaganje nadležnim organima i na taj način omogućio da mu se nesmetano sudi - kazao je Jovanović.

Osim toga, Ustavni sud je

apostrofirao da nižestepeni sudovi nijesu dali ustavnopravno prihvatljive razloge da li je pritvor i dalje jedina mjera koja se ima primijeniti u konkretnom slučaju, odnosno da li treba primijeniti neku drugu mjeru osim pritvora, i to imajući u vidu sve prethodno istaknuto, kao i dužinu trajanja pritvora.

On je podsjetio da se Medenica već 16 mjeseci nalazi u pritvoru i da se, nakon završenog liječenja, o čemu postoji uredna medicinska dokumentacija kako u tužilaštvu tako i u sudu, vratio u Crnu Goru kako bi se suočio sa optužbama.

Sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, Miloš Medenica se nalazi u pritvoru od 25. maja prošle godine kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolaska iz Beograda. B. R.

8

Društvo

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Media centar traži od RTCG kopije ugovora, aneksa i odluka o svim platama i varijabilama

PODGORICA – Media centar je dostavio Radio i Televiziji Crne Gore (RTCG) zahtjev za slobodan pristup informacijama kojim traži kopije ugovora sa zaposlenima u periodu od 1. juna 2021. godine do 3. novembra ove godine.

Oni traže ugovore svih zaposlenih po bilo kom osnovu (ugovor o radu, ugovor o djelu, ugovor o povremenim i privremenim poslovima, ugovor o preuzimanju i dr.) sa svim pripadajućim aneksima - saopštio je juče direktor Media centra Goran Đurović.

ignorisanje zahtjeva

Takođe, Media centar je zatražio i kopije ugovora o dopunskom radu sa zaposlenima u RTCG u periodu 1. jun 2021. godine do 20. novembra 2023. godine.

Pored ugovora o radu, Đurović je tražio od RTCG akte koje se odnose na isplatu dodataka na zarade (varijabila).

Tražili su odluke generalnog direktora RTCG za period januar 2021 – 3. novembar 2023. godine kojima se utvrđuje iznos raspoloživih sredstava za stimulans na osnovu člana 12 Pravilnika o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata rada u JP RTCG. Media centar je na osnovu zakona o slobodnom pristupu informacijama tražio i prijedloge odluka rukovodioca organizacione cjeline za isplatu dijela zarade zaposlenog po osnovu ostvarenih rezultata u radu (stimulans), na osno-

vu člana 13 Pravilnika o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata rada u JP RTCG, za period januar 2021 – 3. novembra 2023. godine.

Goran Đurović je kazao da su tražili i odluke generalnog direktora o konačnom iznosu i isplati dijela zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu zaposlenog, na osnovu člana 13 Pravilnika o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata rada u JP RTCG, za period januar 2021 - 3. novembar 2023. godine.

Media centar je ukazao da od juna 2022. godine, kada su prvi put dostavili zahtjeve za pristup informacijama, RTCG i generalni direktor Boris Raonić krše zakon, ignorišu zahtjeve za pristup informacijama i ne žele da dostave ugovore sa zaposlenima.

– Kao ni akte koji se odnose na isplatu dodataka na zarade (varijabila). Time se onemogućava uvid javnosti u poslovanje RTCG i trošenje novca svih građana, koji godišnje izdvajaju oko 20 miliona eura za finansiranje RTCG – rekao je Đurović.

On smatra da je u kršenju zakona i skrivanju podataka o isplati varijabila saučesnik RTCG je i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan prostup informacijama.

azlp ćuti

Media centar se žalio na ćutanje RTCG u vezi sa pristupom aktima koji se odnose na isplatu dodataka na zarade (varijabila) još 1. novembra 2022. godine, ali ova agencija, kako ističe, takođe ćuti.

i. božović

Đurović: AZLP je saučesnik u skrivanju istine od javnosti

Radio i Televizija Crne Gore

Đurović je istakao da je AZLP, prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, u roku od 15 dana dužna da donese rješenje kojim će obavezati i natjerati RTCG da dostavi tražene podatke.

– AZLP može pokrenuti i prekršajne postupke protiv odgovornih lica u RTCG zbog kršenja zakona, ali se ništa od toga nije desilo. Podsjećanja radi, predsjednik Savjeta AZLP je Željko Rutović, dugogodišnji pomoćnik ministra i direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija kao i dugogodišnji član Glavnog odbora DPS-a. Članovi Savjeta AZLP su Muhamed Đokaj i Zoran Vujičić, dugogodišnji zaposlenici Građanske alijan-

se, u kojoj je generalni direktor RTCG Boris Raonić godinama bio direktor - zaključio je Đurović.

Na ćutanje RTCG i AZLP su se žalili i iz Centra za građansko obrazovanje.

Damir Nikočević, koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje, je Pobjedi kazao da su po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama dva puta slali zahtjeve RTCG da im se dostave izvještaji o zaradama zaposlenih, u aprilu i julu, ali da nije bilo odgovora iz te medijske kuće, niti je reagovala Agencija za zaštitu ličnih podataka kojoj su zbog toga uputili žalbe.

CGO nije dobio nikakav odgo-

vor od AZLP na žalbe povodom ćutanja RTCG, a koje su uputili u maju i početkom oktobra.

Rok za odgovor po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama je 15 dana.

sporni ugovori

Dan nakon što je Pobjeda objavila tu informaciju, iz AZLP je stiglo rješenje kojim se nalaže RTCG da odgovori na prvi zahtjev za slobodan pristup informacijama upućen 10. aprila 2023, a koji se tiče zarada menadžmenta RTCG. Na njihov drugi zahtjev, koji su poslali u julu, a odnosi se na iznose mjesečnih zarada direktorice TVCG Marije Tomašević, direktora Radija Crne Gore Milana Kneževića, pomoćni-

ce generalnog direktora za finansijske i pravne poslove Tijane Vujošević, pomoćnika generalnog direktora za program Mitra Rakčevića, pomoćnika generalnog direktora za tehniku Dejana Vujovića, glavnog i odgovornog urednika Prvog programa TVCG, šefa deska portala RTCG Marka Vešovića, odgovor takođe nije stigao, a nije reagovala ni AZLP. Pobjeda je nedavno objavila ugovor koji je sa generalnim direktorom Borisom Raonićem i direktoricom Televizije Marijom Tomašević potpisala savjetnica Vladana Vučinić, prema kojem bi, pored osnovne plate, imala naredne dvije godine i dodatak od oko 1.350 eura. Prema prvobitnom ugovoru, njena plata bi premašivala 2.500 eura. Pobjedi je, nakon pitanja poslatih menadžmentu, naknadno iz te kuće rečeno da je Vučinić u petak potpisala, kako tvrde, novi, korigovani ugovor te da će joj ukupna primanja biti 1.300 eura. Da je novi ugovor potpisan, nakon što je dodatak izazvao veliku pažnju javnosti, rečeno je medijima zvanično nakon nekoliko dana.

Dodatke u iznosu od tri, odnosno dvije prosječne plate u RTCG svakog mjeseca primaju, bez obzira na ostvarene rezultate, generalni direktor Raonić, v. d. direktorica Televizije Marija Tomašević i direktor Radija Milan Knežević, što je problematizovala i Državna revizorska institucija u svom izvještaju iz jula.

Prosječna plata u RTCG je 800 eura. Jelena MARTINOVIĆ

Direktor IJZ saopštio da je podnio ostavku zbog iscrpljenosti, ministar zdravlja naveo da je razlog falsifikovanje pomoćnice Pavličić

Galić tvrdi da je umoran, a Šimun ističe odgovornost za poljuljani ugled ijz

PODGORICA - Direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić podnio je juče ostavku na tu funkciju, a ministar zdravlja Vojislav Šimun njegov potez ocijenio je kao očekivan i odgovoran čin nakon što je utvrđeno da je pomoćnica direktora IJZ Miljana Pavličić sa krivotvorenom diplomom pokrivala jednu od rukovodećih pozicija u toj ustanovi u kojoj radi duže od decenije.

Galić je juče u saopštenju za medije obrazložio da je „nakon tri godine psihičke i fizičke iscrpljenosti uzrokovane pandemijom kovid-19 infekcije“ ministru zdravlja i premijeru podnio ostavku.

Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome u IJZ, Galić je kazao da se principijelno protivi svakom vidu malverzacija

Dosadašnji direktor IJZ kazao je da se principijelno protivi svakom vidu malverzacija i zamolio da se istrage provjera validnosti diploma nastave u cijelom državnom sistemu i zamolio da se istrage u tom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu.

– Nadam se da ću i ovim činom zaštititi integritet ustanove, čast porodice i svoj lični teško stečen ugled – naveo je on.

Ministru zdravlja i Vladi Galić je poželio uspješan rad i sreću u zaštiti zdravlja stanovništva Crne Gore „sa nadom da će završiti procese koji će rezultirati ulaskom dr-

žave u Evropsku uniju“.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je jasno da je dr Galić, kao neko ko se nalazio na vrhu rukovodećeg lanca u Institutu za javno zdravlje, objektivno odgovoran za situaciju koja je ugrozila ugled i renome ustanove.

– Ipak, budući da smo svi svjedoci da je, uprkos propustima, ovakvih primjera u našem društvu jako malo, cijenimo odluku dr Galića i

smatramo da je postupio kao odgovoran i dosljedan rukovodilac – istakao je Šimun u saopštenju.

On je poručio da će Ministarstvo zdravlja narednih dana naći adekvatno rješenje za čelnu poziciju u Institutu za javno zdravlje, kako proces rada ni u jednom trenutku ne bi bio doveden u pitanje.

– Iz ovog neprimjerenog događaja svi treba da izvučemo pouke. Ovo je i opomena da

Igor Galić i Miljana Pavličić

neodgovornost i kršenje propisa, naročito u oblasti zdravstva, mogu dovesti do ozbiljnih posljedica i da svi u okviru

svojih nadležnosti treba da se borimo da se ovakve situacije više nikada ne ponove – poR. D. ručio je Šimun.

Društvo

Četvrtak, 23. novembar 2023.

9

Savjet Evrope zabrinut zbog istorijskog revizionizma i negiranja zločina u regionu

Trend istorijskog revizionizma primijećen je i u Crnoj Gori

Ovo je posebno izraženo u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali i na Kosovu, gdje su vlasti do sada vodile jednostrani pristup obračunu sa prošlošću.

NEKAŽNJENI RATNI ZLOČINCI

Ovaj trend primijećen je i u Crnoj Gori u posljednjim godinama. Neki navodni ratni zločinci ostali su nekažnjeni do današnjeg dana i održavaju politički uticaj u društvu. Grupe ratnih veterana i dalje imaju značajan uticaj na političko odlučivanje u vezi sa prošlošću, dok su politički lideri dočekali osuđene ratne zločince pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) kao heroje – navodi se u izvještaju komesarke.

U izvještaju se navodi da je skoro trideset godina nakon ratova koji su tokom devedesetih godina doveli do rascjepa bivše Jugoslavije, vidljivo nazadovanje u procesu suočavanja sa prošlošću, što se poklapa sa opsežnijim padom nivoa poštovanja ljudskih prava i vladavine zakona u nekoliko zemalja u regiji.

– Deset godina nakon što je Kancelarija komesara Savjeta Evrope za ljudska prava objavila prvi tematski izvještaj o ovim pitanjima, u novom se tematskom izvještaju razmatraju dostignuća i nedostaci procesa suočavanja sa prošlošću u regiji i analiziraju stavke koje stoje na putu pozitivnijim efektima. U dokumentu se navodi da suočavanje sa prošlošću obilježenom teškim kršenjima PODGORICA - Poslanice Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić-Lalović i Sonja Milatović predale su Skupštini prijedlog zakona o izmjeni Zakona o visokom obrazovanju kojim traže da se starim studentima, koji su upisali fakultet prije uvođenja Bolonjske deklaracije, produži rok

Govor mržnje često uključuje istorijske reference, a neki se nasilni incidenti ponavljaju. To stvara strah i predstavlja ozbiljnu prepreku mirnom suživotu i povjerenju. Potrebni su hitni politički odgovori da bi se u regionu izbjegao povratak u masovno nasilje – navodi se u izvještaju komesarke Savjeta Evrope za ljudska prava Dunje Mijatović pod naslovom ,,Suočavanje sa prošlošću za bolju budućnost“ ljudskih prava nije puki osvrt u prošlost, već neophodni uslov za bolju sadašnjost i budućnost koja se temelji na poštovanju ljudskih prava i vladavine zakona – piše u dokumentu.

Napominje se da je, i pored toga što je određeni broj počinilaca zločina najvišeg nivoa izveden pred lice pravde, odgovornost za zločine počinjene u ratu daleko od cjelovite pravde.

U tematskom izvještaju se odaje priznanje i ključnoj ulozi civilnog društva i aktivista za ljudska prava u pomoći pri suočavanju sa teškom prošlošću obilježenom opsežnim kršenjima ljudskih prava.

PROLAZI VRIJEME...

Mijatović u izvještaju ističe da skoro tri decenije nakon završetka ratova, uz žrtve, svjedoke i osumnjičene koji stare i umiru, i sa sve manje dostupnih dokaza, prolazi vrijeme za ostvarenje pravde kroz domaće krivične postupke, te da hiljade osumnjičenih tek trebaju biti krivično gonjeni.

Brojne civilne žrtve rata u regiji i dalje su bez pristupa djelotvornim i adekvatnim reparacijama, te da nijedna od zemalja regiona, pa ni Crna Gora nije usvojila sveobuhvatne programe reparacije u skladu sa temeljnim načelima i smjernicama Ujedinjenih nacija o pravu na pravni lijek i reparacije.

U izvještaju komesarke se navodi i da u regionu postoje negativni trendovi koji potkopavaju suočavanje sa prošlošću.

- Ne samo da je u nekoliko oblasti suočavanja s prošlošću napredak praktično blokiran, već postoje i neumorna nastojanja da se potkopaju

COE

PODGORICA - Posebno je uznemirujuće što negiranje i relativizacija zločina, kao i istorijski revizionizam, i dalje nailaze na odobravanje i aktivno se sprovode od strane nacionalističkih političara na najvišem nivou, jedan je od zaključaka izvještaja komesarke Savjeta Evrope za ljudska prava Dunje Mijatović pod naslovom ,,Suočavanje sa prošlošću za bolju budućnost - Put do pravde, mira i društvene kohezije u regiji bivše Jugoslavije“.

Dunja Mijatović

raniji uspjesi u toj oblasti. Kao prvo, postoji alarmantan trend etnonacionalističkog diskursa, negiranja zločina i glorificiranja ratnih zločinaca, što potkopava nastojanja u oblasti suočavanja s prošlošću.

Izuzetno zabrinjava što takvu praksu i odobravaju i aktivno slijede političari na najvišem nivou, te je ona postala strategija za osvajanje glasova i ostanak na vlasti. Ekstremne desničarske nacionalističke grupe podjednako doprinose takvom diskursu. Te se grupe održavaju regionalnim i međunarodnim vezama i predstavljaju ozbiljan faktor rizika koji potkopava nastojanja da se spriječi ponovna pojava nasilja – navodi se u izvještaju.

JAČANJE DESNIČARSKOG RADIKALIZMA

Takođe, naglašava se da je dokazano da nedovršeni procesi suočavanja sa prošlošću pojačavaju radikalizaciju i desničarski ekstremizam.

- I određeni političari, vjerske vođe, javne ličnosti i istoričari aktivno učestvuju u istorijskom revizionizmu i pokušajima da se legitimiziju i cementiraju pozicije osuđenih ratnih zločinaca. Širenje ideologija usmjerenih ka podjeli i negiranje ratnih zločina pojačavaju određeni tradicionalni mediji, kao i društvene mreže. Negativan odnos nekih medija prema tranzicijskoj pravdi odraz su širih izazova koji ugrožavaju medijsku slobodu i etično, profesionalno novinarstvo u regionu – piše u izvještaju.

Navodi se da je, gledana kroz ovakvu prizmu, prošlost izvor razdora unutar i među zemljama u regionu, te da to stvara klimu mržnje i podjele, što se odražava kroz jasno dokumentovano povećanje prisustva govora mržnje, međuetničkog nasilja i netolerancije.

- Govor mržnje često uključuje istorijske reference. Neki se nasilni incidenti ponavljaju, konkretno usmjereni protiv

I određeni političari, vjerske vođe, javne ličnosti i istoričari aktivno učestvuju u istorijskom revizionizmu i pokušajima da se legitimizuju i cementiraju pozicije osuđenih ratnih zločinaca. Širenje ideologija usmjerenih ka podjeli i negiranje ratnih zločina pojačavaju određeni tradicionalni mediji, kao i društvene mreže

vjerskih i kulturnih objekata i protiv povratnika iz manjinskih grupa. To stvara strah i predstavlja ozbiljnu prepreku mirnom suživotu i povjerenju. Potrebni su hitni politički odgovori da bi se u regionu izbjegao povratak u masovno nasilje. To uključuje i nultu toleranciju prema zločinima iz mržnje, kao i sveobuhvatne strategije odgovora na govor mržnje. S obzirom na nestabilan kontekst u regionu, kao i gore naznačene trendove, pokazalo se neophodnim da se negiranje genocida i ratnih zločina inkriminira kao teški oblik govora mržnje – navodi se u izvještaju.

SVE TEŽE OKRUŽENJE

U izvještaju Savjeta Evrope se konstatuje da se civilno društvo i aktivisti za ljudska prava, koji se bave prošlošću, suočavaju se sa sve težim okruženjem, te da ih pogađa generalno pogoršanje uslova za djelovanje.

- To pogoršanje uključuje restriktivne mjere vlasti i neprijateljstvo koje, čak i na internetu, iskazuju neki nevladini akteri i neki djelovi javnosti.

Aktivisti za ljudska prava koji rade na suočavanju sa prošlošću susreću se i sa prepre-

kama konkretno vezanim za pitanja kojima se bave, te za činjenicu da dovode u pitanje dominantne narative u svojoj zajednici ili zemljama. Izloženi su klevetničkim kampanjama, pravosudnom ometanju i nesprečavanju napada na skupove koje organizuju. Resursi za rad na suočavanju s prošlošću su u padu, a brojni aktivisti su iscrpljeni i uznemireni, što može dovesti do fizičkih i psihičkih oboljenja – piše u izvještaju.

U tom dokumentu se navodi i da nakon skoro tri decenije nakon ratova, međugeneracijska dimenzija suočavanja sa prošlošću nove generacije odrastaju u podijeljenim društvima, bez smislenih mogućnosti interakcije sa pripadnicima drugih grupa, da se uče da „druge“ vide kao prijetnju.

RADIKALIZACIJA OMLADINE

- Izuzetno su zabrinjavajući dokazi o radikalizaciji omladine. Trend razdvajanja djece u obrazovanju na temelju jezika, odnosno etničke grupe, ukorijenjen je u nekoliko zemalja u regionu. To izuzetno negativno djeluje na društvenu koheziju i pomirenje u multietničkim društvima. Politika zvaničnih obilježavanja sjećanja često je jednostrana, usmjerena na slavljenje veterana i nacionalističkih narativa, s tendencijom negiranja patnje žrtava drugih etničkih grupa.

Bez obzira na brojne projekte kojima se željela unaprijediti nastava istorije u školama, još uvijek se ne potiču kreativno mišljenje, istorijska empatija i multiperspektivnost. Zvanični nastavni planovi i programi za predmet Istorija generalno izbjegavaju obrađivanje teških kršenja ljudskih prava počinjenih protiv pripadnika drugih grupa, kao i druge osjetljive teme – zaključuje se, između ostalog, u Izvještaju.

Duško MIHAILOVIĆ

Inicijativa poslanica DPS-a

Stari studenti ponovo traže produžetak roka

za završetak do kraja 2023/2024.

Prijedlog su poslanicima uputili studenti Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

– Razumijevajući razloge ko-

ji su navedeni u okviru samog zahtjeva, odlučili smo da na ovaj način doprinesemo rješenju, kako studenti navode, nezavidne situacije u kojoj su se našli, te u proceduru stavili prijedlog da se rok za završe-

tak studija po starom sistemu studiranja produži do kraja studijske 2023/2024. godine – navedeno je u saopštenju.

Ovim prijedlogom bi bilo omogućeno da studenti koji su upisali studije po starom

sistemu, iste i završe, bez, protivno svojoj volji, prelaska na novi model obrazovanja.

– Vjerujemo u nastavak dobre skupštinske prakse po ovom pitanju i podršku na-

vedenoj izmjeni zakona u crnogorskom parlamentu kako bi se studenti, koji su podnijeli inicijativu, doveli u ravnopravan položaj sa ostalim studentima – istakle su one.

N. Đ.

10 Društvo / U fokusu

Sasušena smrča na planini Treskavica iznad Plava

PODGORICA – Iskustva Nacionalnog parka „Tara“ u Srbiji u borbi protiv potkornjaka - štetočine koja ako se prenamnoži postaje primarni faktor sušenja i propadanja šuma smrče - biće prezentovana na okruglom stolu koji se u organizaciji nevladinog udruženja ,,Drvoprerađivači“ održava sjutra u 10 sati, u zgradi Opštine u Plavu.

Kako je Pobjedi potvrdio predstavnik ove organizacije Nedžad Cecunjanin, na okruglom stolu će govoriti Marko Tomić, inžinjer šumarstva iz Bajine Bašte, koji radi u parku „Tara“. Tomić je ujedno na doktorskim studijama Šumarskog fakulteta u Beogradu, upravo iz oblasti zaštite šuma od potkornjaka.

Cecunjanin je naveo da je povod prezentacije da se čuju uporedna iskustva o tome na koji način je moguće na dugoročan način riješiti problem koji je poprimio ozbiljne razmjere u Prokletijama. Dan ranije, planiran je obilazak terena, odnosno uvid u trenutno stanje u drugoj i trećoj zoni zaštite parka Prokletije, gdje su sastojine smrčeve šume najviše pogođene potkornjakom.

Na prezentaciju su, kaže Cecunjanin, pozvani i predstavnici nacionalnih parkova i Agencije za zaštitu životne sredine.

– Događaj je otvorenog tipa i svi koji su zainteresovani mogu da učestvuju i doprinesu – naveo je on.

Udruženje ,,Drvoprerađivači“ u kontinuitetu apeluje na nadležne u Crnoj Gori, konkretno upravljača - Nacionalni park Prokletije da primijeni i sanitarnu sječu kao jednu od metoda suzbijanja potkornjaka, uz, naravno, upotrebu feromonskih klopki.

Prema stavu udruženja ,,Drvoprerađivača“, upravo su izostankom i jedne i druge metode šume smrče u ovom zaštićenom području dovedene u rizik od propadanja, a usput je propuštena prilika da se izvlačenjem oštećenih stabala prihoduju sredstva koji bi nacionalni park koristio za ulaganje

u infrastrukturu, puteve i održavanje zaštite životne sredine.

Na to je u više navrata ukazao i šumarski inspektor Hakija Jasavić koji je još u aprilu donio rješenje o sanitarnoj sječi, odnosno uklanjanju stabala koja su oborena minule zime, kako bi se time spriječilo da uoči početka reproduktivnog procesa potkornjaka ona budu „rasadnik“ za razmnožavanje te vrste štetočine.

Potkornjak napada stara ili fiziološki slaba stabla, prodire pod koru i tu dubi površinske kanale, hrani se i reprodukuje.

U redovnim okolnostima javlja se kao sekundarni uzročnik, a kada se prenamnoži, onda postaje primarna štetočina koja devastira najviše smrču, kao najmanje otpornu vrstu četinara na klimatska kolebanja i fiziološku sušu.

U javnosti postoji otvorena dilema, odnosno različiti stavovi u vezi primjene sanitarne sječe kao rješenja za suzbijanje populacije potkornjaka.

Nacionalni parkovi i Agencija za zaštitu životne sredine zagovaraju rješavanje ovog problema bez sječe stabala, odnosno uklanjanja palih smrča, jer smatraju da bi to dodatno uticalo na narušavanje zaštićenog područja. Park „Tara“ u Srbiji, uporedo sa feromonskim klopkama, praktikuje sanitarnu sječu i saniranje vjetroizvala.

Sa druge strane, prema procjenama inspekcije, trenutno najmanje ima 60.000 kubika oboljelih stabala, dominantno u drugoj i trećoj zoni zaštite, a svakog proljeća se zbog snijega i vjetra broj izvaljenih smrča uvećava.

Početkom novembra je Agencija za zaštitu životne sredine organizovala prezentaciju bosansko-hercegovačkog iskustva u borbi protiv potkornjaka.

Tada su stručnjaci iz Šumskog gazdinstva „Han Pijesak“ u entitetu Republika Srpska naveli da oni upotrebom feromonskih klopki, koje uz upotrebu hemijskih zamki privlače jedinke potkornjaka uspjeli, kombinovano sa sanitarnom sječom, da za tri godine svedu na nulu I. P. broj oboljelih stabala.

Novović predlagao Pile sudiju Vrhovnog suda, A utvrdio da je postupak b ,,ugrožavanje javnog inte

PODGORICA – Nešto duže od godine nakon objave odluke Apelacionog suda kojom je ukinuta presuda Višeg suda u predmetu za pokušaj terorizma oktobra 2016. godine, Sudski savjet je, na osnovu izvještaja Komisije za ocjenjivanje sudija izabrao sutkinju izvjestioca Seku Piletić kao jednog od kandidata za članicu Vrhovnog suda Crne Gore.

Osim Piletić, Sudski savjet je 7. marta 2022. godine u Vrhovni sud Crne Gore izabrao i dotadašnje sudije Apelacionog suda Milanku Žižić, Nevenku Popović, Marijanu Pavićević, Katarinu Đurđić, a u krovnu sudsku instancu prešle su i sudije Upravnog suda Crne Gore Vojin Lazović i Snežana Vukčević. Šira javnost je tada pozdravila odluku da se popuni sastav vrhovne sudske institucije koja je prethodnim rješenjima Sudskog savjeta u jednom periodu praktično dovedena do nefunkcionalnosti zbog manjka sudija.

No, samo nekolika mjeseca kasnije, početkom avgusta 2022. godine, Sudski savjet donio je kontroverznu odluku o prestanku funkcije za čak dvadeset i dvoje sutkinja i sudija. I to na inicijativu tadašnjeg člana, danas specijalnog državnog tužioca, Vladimira Novovića.

U postupku koji je pokrenut decembra prošle godine, Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da je Sudski savjet prekinuo sudijsku funkciju za osam sudija – suprotno članu 105 Zakona o sudskom savjetu i sudijama - bez prethodnog zvaničnog obavještenja rukovodilaca sudova!

Kasnija odluka Upravnog suda, iz januara 2023. godine, kojom je naloženo da se nasilno penzionisana sutkinja Svetlana Vujanović vrati na posao, dokazala je nezakonitost odluke Sudskog savjeta.

To je, međutim, samo dio tu-

d. mijatović

s. vasiljević

Iskustva parka „Tare“ u borbi protiv potkornjaka

TAJNE VEZE: Kako je aktuelni specijalni tužilac, kada je bio član Sudsko da sudija Apelacionog suda napreduje u službi poslije presude za poku

m. babović

NVU „Drvoprerađivači“ u Plavu organizuje panel posvećen borbi protiv štetočine koja ugrožava šume smrče u Prokletijama

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Seka Piletić

robne realnosti kako je ,,sređivano stanje u crnogorskom pravosuđu“, koje su sprovodili novi članovi Sudskog, ali i Tužilačkog savjeta izabrani voljom nove vlasti proistekle iz političkih promjena nakon izbora 2020. godine.

Nije bilo reakcije crnogorske javnosti, niti jasnih upozorenja strukovnih udruženja kao što je Udruženje sudija ili nevladinih organizacija, kao ni međunarodne zajednice koja pomno prati crnogorski ,,evropski put“.

Ispostaviće se da je takozvana reforma pravosuđa bila u stvari maska za politički odstrijel nepodobnih i promovisanje poslušnih, istovremeno za pravljenje nove strukture vrha crnogorskog pravosuđa, shodno političkim interesima nove vlasti.

To pokazuje i nezakonito penzionisanje crnogorskih sudija, ali i način izbora pojedinih sudija Vrhovnog suda Crne Gore.

U čitavoj toj političko-pravnoj kombinatorici pojavljuje se, između ostalog, ime aktuelnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića!

PRIVILEGOVANA SUTKINJA

Krajem novembra 2022. godine, na adresu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) stigla

Uprkos eksplicitnom nalazu inspekcijskog nadzora Poreske uprave, prema informacijama Pobjede, tužiteljka Ivana Petrušić-Vukašević i nakon dvije godine nije odbacila krivičnu prijavu koju je protiv direktorice ASK-a Jelene Perović podnijela Lidija Damjanović-Novović, supruga specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića

Vladimir Novović

je obimna prijava nepoznatog ,,zviždača“ iz pravosuđa, u kojoj su se precizno navodile manjkavosti odluke Sudskog savjeta, prvenstveno u slučaju izbora u Vrhovni sud Seke Piletić, tadašnje sutkinje Apelacionog suda.

Tri mjeseca kasnije, 17. marta 2023. godine Agencija za sprečavanje korupcije donijela je Mišljenje u kojem se decidno tvrdi da je ,,postupak izbora Seke Piletić za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore bio suprotan važećim propisima, predstavlja ugrožavanje javnog interesa u smislu člana 44 stav 2 i člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije i može uticati na narušavanje integriteta Sudskog savjeta“!

Nakon ispitnog postupka, ASK je utvrdila da je Komisija za ocjenjivanje Sudskog savjeta u pojedinim slučajevima svjesno pogrešno tumačila kriterijume za izbor i time - ,,ugrozila javni interes, što upućuje na postojanje korupcije unutar Sudskog savjeta“.

Pobjeda je sredinom ove godine detaljno pisala o ovom slučaju. Ispostavilo se da dokumenta ukazuju da je Komisija za ocjenjivanje rada sudija napravila niz vrlo čudnih propusta, ali i da su umišljajno mijenjana pravila i tumačena - retroaktivno za ,,posebne“ kandidate.

Tako su ,,frizirali“ ocjene, baš u slučaju sutkinje Apelacionog suda Crne Gore Seke Piletić.

Kada su u ASK-u analizirali dokumentaciju Komisije Sudskog savjeta - uključujući i tekst javnog oglasa, prijave kandidata, izvještaje Centra za obuku za obuku u sudstvu i tu-

žilaštvu, te dopis iz Vrhovnog suda – počeli su da isplivavaju dokazi o nepravilnostima.

Komisiju za ocjenjivanje tada su činili predsjednica Vesna Vučković, te članovi Vladimir Novović, tada sudija Višeg suda u Podgorici, Ana Perović-Vojinović, sutkinja Upravnog suda, Dragan Babović, sudija Osnovnog suda u Podgorici i advokat Loro Markić, član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Analiza ASK-a, na osnovu sveukupne dokumentacije, pokazala je da je Komisija za ocjenjivanje nepravilno odredila za sutkinju Piletić ocjenu iz oblasti ,,stručno usavršavanje“: Komisija je prenebregla činjenicu da u ocjenjivanom periodu – 2018-2021 – Piletić nije ispunila osnovni kriterijum o obavezna tri radna dana usavršavanja za svaku godinu ponaosob.

- Utvrđuje se da sudija Seka Piletić nije ispunjavala uslove da u potkriterijumu ,,stručno usavršavanje“ bude ocijenjena sa ocjenom dobar – konstatuje se u Mišljenju ASK-a. Ta je ocjena bila minimum kako bi Piletić ispunila uslove konkursa.

Za članove Komisije za ocjenjivanje, najteža kvalifikacija u Mišljenju ASK-a je - da su Piletić ocjenjivali retroaktivno, da bi joj ,,poboljšali rejting“.

- Da su Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova koja su važila za period na koji se ocjenjivanje odnosi bila primijenjena prilikom ocjenjivanja sudije Seke Piletić, ista bi bila ocijenjena ocjenom ,,ne zadovoljava“ za podkriterijum iz člana 22 Pravila – zaključuje se u Mišljenju Agen-

U fokusu

Četvrtak, 23. novembar 2023.

etić za ASK bio teresa“! cije za sprečavanje korupcije.

U kompletnoj analizi Agencija ne dovodi u pitanje kvalifikacije sutkinje Piletić. Naprotiv: ocjenjuju da su nesporni ,,stručno znanje i radni kvaliteti“, ali ističu da je sporan ,,način vrednovanja svih kriterijuma/podkriterijuma“ koji su bili odlučujući za ukupnu ocjenu.

Odluka Sudskog savjeta da Piletić imenuju za sutkinju Vrhovnog suda stvorila je, po mišljenju ASK-a, ,,utisak o privilegovanom položaju pojedinih kandidata“.

Zbog toga je Agencija za sprečavanje korupcije u Mišljenju dala vrlo preciznu preporuku: ,,da Sudski savjet Crne Gore u odnosu na izbor sudije Seke Piletić, shodno članu 107 Zakona o sudskom savjetu i sudijama, pokrene postupak u kome će utvrditi da li postoje razlozi za poništenje odluke o izboru sudije br.15-1055/22 od 14. 2. 2022. godine“.

SVE PO ZASLUGAMA

Zbog čega je sutkinja Seka Piletić bila privilegovana, sada može samo da se nagađa. Sudski savjet, ni u starom ni u novom sazivu, nije razmatrao Mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije.

Ime Seke Piletić, osim što je dva puta obarala presudu Valentine Pavličić u ,,slučaju Zavala“, u fokus šire javnosti je izbilo kada je, kao izvjestilac Vijeća Apelacionog suda, odlučivala o presudi Višeg suda u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine.

Indikativan je vremenski slijed: samo tri mjeseca nakon famozne odluke Apelacionog suda, koja je izazvala brojne reakcije stručne javnosti, sudija izvjestilac Piletić je postala član najvišeg suda u Crnoj Gori.

Da li je, ,,negdje u vrhu nove vlasti“, ocijenjeno da bi Piletić morala da bude nagrađena, nije poznato. Kao što je sada teško utvrditi zbog čega je 22 sutkinja, u naletu ,,reforme pravosuđa“ a po nalogu Sudskog savjeta poslato u ,,prijevremenu penziju“.

Izvjesno je, međutim, da je važnu ulogu u oba slučaja imao sudija Vladimir Novović, kao član Sudskog savjeta i član Komisije za ocjenjivanje sudija. Baš kao i sudija Vesna Vučković, predsjednica Komisije.

Možda je tek igra slučaja - i jedno i drugo su avanzovali u karijeri: Novović je postao glavni specijalni tužilac, a Vučković je sada vršiteljka dužnosti Vrhovnog suda Crne Gore.

OSVETA SE SERVIRA KAO HLADNO JELO

Ali, teško da bi se kao plod slučajnosti moglo tumačiti kasnije tužilačko propitivanje Jelene Perović, direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, koja je i potpisala Mišljenje ASK-a o radu Komisije Sudskog savjeta.

Protiv Perović je još 2021. godine podnijeta krivična prijava kojom se direktorica ASK-a teretila da je navodno utajila porez na kapitalnu dobit prilikom kupovine stana u Podgorici.

Prijavu je podnijela ,,dobronamjerna građanka“ Lidija Damjanović-Novović, supruga tadašnjeg sudije Vladimira Novovića. Tu je prijavu odmah objavila NVO MANS, a kasnije je RTV Nikšić izvijestila da je Perović saslušana u svojstvu građanke.

Potom je sve zamrlo. Da bi bilo aktivirano tek nakon godinu i šest mjeseci, kada je već ono famozno Mišljenje ASK-a postalo vrlo neugodno za članove Komisije za ocjenjivanje Sudskog savjeta.

I, da sve bude zanimljivije, tužiteljka Osnovnog tužilaštva u Podgorici Ivana Petrušić-Vukašević je, tek februara 2023. godine - dvije godine od kako je Novovićeva supruga podnijela krivičnu prijavu - prvi put saslušala direktoricu ASK-a Jelenu Perović u svojstvu osumnjičene.

I potom, mjesecima – ništa.

Moguće da je na ,,ćutanje tužilaštva“ uticalo i vrlo egzaktno mišljenje poreske inspektorke Milice Krgović od 28. juna ove godine.

-Na osnovu izvedenih i utvrđenih dokaza u postupku inspekcijskog nadzora, a shodno članu 37a, a u vezi člana 37g Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je propisano da se ,,Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa imovine NE OPOREZUJE“, pa inspektorka Krgović zaključuje da ,,ne postoji zakonska obaveza utvrđivanja poreza na kapitalnu dobit“.

Upkos ovakvom eksplicitnom nalazu iz inspekcijskog nadzora Poreske uprave, prema informacijama Pobjede, tužiteljka još nije odbacila krivičnu prijavu staru više od dvije godine.

Zakonik o krivičnom postupku propisuje, u članu 256, rok za postupanje po prijavi, nalaže da je državni tužilac kojem je predmet dodijeljen u rad da donese odluku ,,najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema predmeta, odnosno, u slučaju složenijih predmeta – ,,najkasnije u roku od šest mjeseci“.

Ali, puštimo zakone, osveta se uvijek servira ladna, zar ne? A, u međuvremenu, Lidija Damjanović-Novović je izabrana za sudiju Upravnog suda.

Jelena Perović je direktorica ASK-a, za sada.

Draško ĐURANOVIĆ

Iz Specijalnog državnog tužilaštva juče dostavljena jedna nesuvisla rečenica na pitanja Pobjede u slučaju objavljivanja SMS prepiski bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore

Telefon Medenice bio i „u rukama“ ANB PODGORICA – Materijal koji su objavili pojedini mediji, Specijalno državno tužilaštvo je dostavilo Višem sudu u Podgorici, uz optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore i drugih lica, u oktobru prošle, ali i uz optužnicu protiv 21 lica iz septembra ove godine, a sud ga je stavio na raspolaganje okrivljenima i njihovim braniocima – odgovorio je juče na pitanja Pobjede, koja smo uputili u poneđeljak, portparol Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Vukas Radonjić.

Objasnio je i zašto su odgovori stigli tek juče.

– Posebno ističem i da je tri dana rok za odgovor na novinarska pitanja, po Uputstvu za odnose sa medijima Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore – istakao je on.

„GORDIJEV ČVOR“

Radonjić, međutim, nije odgovorio na naša konkretna pitanja vezana za poruke koje su mobilnim telefonima razmjenjivale bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i sutkinja Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša, a koje su u neđelju osvanule u proruskom i prosrpskom dnevniku Vijesti, a dio u poneđeljak na portalu ovog koncerna.

Ispostavilo se, međutim, da SMS prepiske dvije sutkinje nijesu završile samo u ovom glasilu, već su stigle i do proruskog i prosrpskog portala Borba, koji je u utorak ekskluzivno objavio, takođe, dio komunikacije Medenice i Mugoše, a dio su objelodanili i juče.

Sve što su objavila ova dva proruska i prosrpska glasila, međutim, nema nikakve veze sa dva predmeta na koja je uputio, u jučerašnjem odgovoru na pitanja Pobjede, tužilac Vukas Radonjić, navodeći da iz njih „cure“ tajni podaci.

Nerazumljivim i nesuvislim odgovorom na naša konkretna pitanja, portparol SDT-a, svjesno ili ne, napravio je „Gordijev čvor“ kako bi skinuo bilo kakvu odgovornost sa ove institucije i Specijal-

I nakon odgovora ostaje upitno: zašto bi komunikacija dvije sutkinje, koju su objavila dva glasila, završila u predmetu formiranom protiv Medenice i njenog sina, jer te prepiske nemaju nikakve veze sa optužnicom koju navodi tužilac Vukas Radonjić u odgovoru na pitanja Pobjede m. babović

og savjeta, agitovao ušaj terorizma

11

Vukas Radonjić

nog policijskog odjeljenja i za plasiranje dokazne građe podobnim medijima „optužio drugo dvorište“, jer, kako je istakao, Viši sud, okrivljeni i njihovi branioci imaju dokaze iz ova dva predmeta.

Ostaje, međutim, upitno, zašto bi komunikacija dvije sutkinje koju su objavila dva glasila završila u predmetu formiranom protiv Medenice i njenog sina, jer te prepiske nemaju nikakve veze sa ovom optužnicom.

Prema javnosti dostupnim podacima, jedini predmet procesuiran pred Višim sudom u Podgorici ovog septembra protiv 21 osobe, na što ukazuje tužilac Radonjić, je optužnica Specijalnog tužilaštva od 15. septembra, kojom su, pored ostalih, obuhvaćeni predsjednik Opštine Budva Milo Božović, kao i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević, ali i Kotoranin Radoje Zvicer koji slovi za vođu takozvanog kavačkog mafijaškog klana, te nekadašnji policajci Ljubo Milović i Petar Lazović…

Nejasno je kakve veze i sa ovom optužnicom mogu imati, do sada objavljene, privatne prepiske dvije sutkinje.

Zanimljivo je da je Radonjić u poneđeljak medijima saop-

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, postoji mogućnost da dostavljač SMS prepiske Medenice i Mugoše proruskim i prosrpskim medijima nije neko iz SDT-a ili Specijalnog policijskog odjeljenja. Ova prepiska, kako pouzdano saznajemo, bila je u posjedu još jedne institucije – Agencije za nacionalnu bezbjednost

štio da je „u Specijalnom državnom tužilaštvu od ranije formiran krivični predmet radi utvrđivanja osnova sumnje da li su službena i druga lica, postupanjem u predmetu javnosti poznatom kao ‘državni udar’, učinila krivično djelo iz njegove stvarne nadležnosti“.

– U tom krivičnom predmetu, u kojem je u toku izviđaj, se kao dokaz, između ostalog, koristi i komunikacija sa SKY ECC aplikacije, ali i drugi elektronski dokazi, koji su dostavljeni Specijalnom državnom tužilaštvu ili je ono do njih došlo kroz preduzimanje određenih dokaznih radnji – saopštio je on tada.

U odgovoru na pitanja Pobjede koji je dostavio juče, međutim, ovaj predmet ne pominje, iako bi bilo najlogičnije da su poruke iz telefona Medenice dio upravo ovog slučaja.

VJEŠTAČENJE

Prema novim nezvaničnim informacijama Pobjede, postoji mogućnost da dostavljač SMS prepiske Medenice i Mugoše nije neko iz SDT-a ili Specijalnog policijskog odjeljenja. Ova prepiska, kako pouzdano saznajemo, bila je u posjedu još jedne institucije – Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Izvori Pobjede kažu da je nakon što je sutkinja Mugoša koja je tokom istražnog postupka postupala u predmetu Medenice, dala nalog da se vještači njen mobilni telefon - i to urađeno u ANB-u, jer nije bilo tehničkih mogućnosti da se u tužilaštvu preuzmu

podaci iz tog aparata.

S obzirom na to da je crnogorska tajna služba od avgustovskih izbora 2020. godine pod punom kontrolom ruskih i srpskih agentura, a da je Kremlj i te kako zainteresovan da se uruši optužnica u slučaju pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine, iza kojeg je, na što ukazuju i podaci stranih obavještajnih službi, nesumnjivo stajala zvanična Moskva, vrlo je moguće da su Moskvi i Beogradu bliski mediji SMS prepiske dvije sutkinje dobili baš iz ANB-a.

U telefonu Medenice, prema riječima naših izvora iz Agencije, pronađene su poruke stare i po 10 godina, koje je razmjenjivala sa raznim akterima društveno-političkog života Crne Gore, ali i sa diplomatama. Što je od toga „probrano“ za proruska i prosrpska glasila, odnosno, da li im je dostavljen samo materijal koji služi za kompromitaciju sutkinje Mugoše, vidjeće se narednih dana.

Ono što znamo je da nove proruske i prosrpske vlasti već tri godine sprovode odmazdu svih koji su na bilo koji način bili uključeni u slučaj pokušaja državnog udara 2016. godine, a lideri tadašnjeg Demokratskog fronta – sada predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik jedne od partija na vlasti Milan Knežević, koji su osuđeni prvostepenom presudom, pokušavaju se predstaviti kao žrtve „montiranog procesa“.

Suzana Mugoša bila je predsjednica Vijeća sudija Višeg suda u Podgorici koje je osudilo okrivljene u predmetu pokušaja državnog udara, a među kojima su i dvojica agenata GRU-a (Vojna kontraobavještajna uprava Rusije), koji su bili prvooptuženi, ali nikada nijesu bili dostupni crnogorskom pravosuđu.

Apelacioni sud, vijeće sutkinje Seke Piletić, ukinuo je presudu sutkinje Mugoše i naložio da u ponovljenom postupku ona ne može da sudi.

Kremlj je planom nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori preko DF-a htio da spriječi ulazak naše zemlje u NATO. Kaćuša KRSMANOVIĆ /

Anja IVANOVIĆ

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Predsjednik SO govorio na svečanoj sjednici povodom Dana opštine OPŠTINA BUDVA

d. malidžan

ULCINJ: Pripremljen nacrt opštinskih finansija za 2024. godinu

Jovanović i Božović, 2022. godine

Nikola Jovanović: Božovićeva vizija razvoja Budve i dalje naša zvijezda vodilja

NASTAVAK IZGRADNJE KANALIZACIONE MREŽE: Ulcinj

Za kapitalne projekte skoro četvrtina budžeta Najviše prihoda Opština naredne godine očekuje od poreza i naknada – 6,28 odnosno 4,46 miliona eura.

Lokalna uprava planira da pozajmi i zaduži se ukupno 600.000 eura, ta Više prihoda nego 2023. godine Opština očekuje od po- stavka ove godine iznosi 5,60 miliona. reza – ukupno 6.287.000 eu- Zarade zaposlenih i ugovori o djelu ra. Po tom osnovu ove godine planiran je prihod 4.694.625. koštaće grad 3,23 miliona PODGORICA – Prema nacrtu budžet za 2024. godinu planiran je na 16.106.000 eura, odnosno 1,6 miliona eura je manji od ovogodišnjeg koji iznosi 17.757.250.

Od poreza na imovinu prihodovaće 3.900.000 (3.579.625), a od lokalnih poreza 250.000 eura (170.000).

Od taksi računa na nešto manje prihoda nego ove godine 311.000 (312.500).

Naknade će Opštini donijeti ukupno 4.465.000 eura (3.718.000). Duplo više prihodovaće od naknade za korišćenje dobara od opšteg interesa 30.000, a 3.500.000 od naknade za uređenje građevinskog zemljišta (3.050.000). Od na-

Centar za kulturu dobiće isti iznos kao ove godine 400.000, RTV Ulcinj 200.000 (160.000), JP za uzgoj i zaštitu divljači 220.000 (150.000), Agencija za izgradnju i razvoj 200.000 (140.000).

Dnevnom centru ,,Sirena“ namijenjeno je 200.000 (170.000), FK Olimpik Otrant 250.000 (180.000)

knade za puteve prihod je planiran na 175.000 (120.000), privremene lokacije 600.000 (400.000) a posebne naknade ze priključenje na regionalni vodovodni sistem 150.000 (120.000). Stavka ostali prihodi planirana je na 400.000 (517.125).

Od prodaje imovine predviđen je isti iznos kao ove godine – 500.000 eura, a iz prethodne, tj. ove godine prenijeće 1.200.000 eura. Iz državnog budžeta Opština Ulcinj računa na 100.000 eura (ove godine 170.000), a iz Egalizacionog fonda 2.123.000 (2.230.000).

Naredne godine Opština planira da se zaduži znatno manje. Ove godine stavka pozajmice i krediti iznosila je 5.600.000, a za narednu iznosiće 610.000 eura.

RASHODI

Na zarade i doprinose će otići 3.067.300 (2.300.800), na ostala lična primanja 320.950 (293.000), a rashode za materijal 443.900 (494.200).

Usluge će naredne godine Opštinu koštati 1.115.850 (914.500). Tu spadaju službena putovanja 44.250

(37.500), reprezentacija 56.700 (52.700), komunikacione usluge 20.200 (34.600), advokatske i notarske usluge 29.000 (39.000), a konsultantske usluge, projekte i studije 573.700 (545.000). U poređenju sa ovom godinom za medijske usluge i promotivne aktivnosti Opština će potrošiti više nego duplo 279.300 (131.900).

Za tekuće održavanje ( javne infrastrukture, građevinskih objekata, opreme) namijenjeno je 1.151.500 eura (305.500), kamate 60.000 (75.000). Iznos za subvencije uvećan je sa 165.000 na 285.000 eura, a za agrobudžet sa 100.000 na 200.000 eura.

Manje novca je predviđeno za ostale izdatke 385.700 (894.000) koji obuhvataju ugovore o djelu 163.500 (127.500), troškove sudskih postupaka 70.000 (50.000), komunalne naknade 20.000 (670.000).

Transferi za socijalnu zaštitu (tuđa njega i pomoć, RAE zajednica) iznose 4.000 (8.500).

Za preduzeća, institucije, NVO pojedince planirano je u opštinskoj kasi 3.041.500

(1.879.200). Za zdravstvenu zaštitu 25.000 eura, obrazovanje 40.000 (50.000), institucije sporta i kulture 210.000 (202.000), NVO 70.000 (65.000), mjesne zajednice 25.000 (20.000).

Centar za kulturu dobiće isti iznos kao ove godine 400.000, RTV Ulcinj 200.000 (160.000), JP za uzgoj i zaštitu divljači 220.000 (150.000), Agencija za izgradnju i razvoj 200.000 (140.000). Dnevnom centru za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju ,,Sirena“ namijenjeno je 200.000 (170.000), FK Olimpik Otrant 250.000 (180.000), a DOO Solana 70.000 (100.000).

Stavka otplata dugova uvećana je sa 1.290.000 koliko je iznosila ove godine na 1.549.300.

PODGORICA/BUDVA – Predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović na svečanoj sjednici povodom Dana opštine čestitao sugrađanima praznik, te pozdravio porodicu predsjednika Opštine Budva Mila Božovića koji se nalazi u Istražnom zatvoru u Spužu. Jovanović je izrazio nadu da ,,neće proći još dugo vremena kad će on biti ponovo na slobodi kako bi nastavio sve ono što je započeo, kada je posrijedi ta opština“.

– Njegova vizija razvoja Budve je i danas je naša zvijezda vodilja. Sve ono što radimo,

on je započeo svojom energijom i hrabrošću da Budvi vrati sjaj koji zaslužuje – kazao je Jovanović.

Božović je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen 13. aprila u porodičnoj kući u Budvi zbog sumnje da je učestvovao u organizaciji transporta kokaina. Prema navodima optužnog akta, on je osumnjičen da je učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po, a njegov udio iznosio je 140 kilograma. Protiv njega i još 21 osobe u septembru je Specijalno državno tužilaštvo podignulo optužnicu.

C. G.

Saradnja Lovačkog saveza i Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

KAPITALNI IZDACI

Kapitalni budžet za narednu godinu je gotovo upola manji od ovogodišnjeg – 4.600.000 (9.055.000). Biće nastavljen višegodišnji projekat – izgradnja 14,45 kilometara duge fekalne i kanalizacione mreže za naselja Kodre, Totoši, Bijela Gora i Bratica za koji je planirano 600.000 eura. Najavljena je rekonstrukcija biblioteke u Vladimiru (30.000), uređenje Gradskog parka (500.000), rekonstrukcija pijace suvenira (111.000), kupovina kontejnera (14.000), rekonstrukcija velike i male sale Skupštine opštine (120.000) te revitalizacija stare opštine Beledije D.Š.

(200.000).

Veća kontrola u lovištima posebne namjene

Zajedno će čuvati lovišta i štititi divljač PODGORICA – Lovački savez i Uprava za gazdovanje šumama i lovištima potpisali su sporazum o saradnji.

Kako navode iz Lovačkog saveza, predviđena je veća kontrola lova u lovištima posebne namjene i lovištima koja sa njima graniče, u cilju zaštite divljači i sprečavanja nedozvoljenih radnji.

– Stranke iz Sporazuma jednoglasno su se dogovorile da

kontrolu lova u lovištima posebne namjene „Piva“ „Dragišnica“ „Ljubišnja“ i „Komovi“, mogu vršiti lovočuvari iz susjednih lovišta sa kojima lovišta posebne namjene graniče.

Dodaju da će se kontrola vršiti putem organizovane lovočuvarske službe korisnika lovišta i lovočuvarske službe koja je nadležna za kontrolu lova u okviru granica lovišta I. R. posebne namjene.

Crnom Gorom

Četvrtak, 23. novembar 2023.

13

Obilne padavine uzrokovale probleme, najteže bilo u Bijelom Polju, Petnjici i Rožajama

Naglo nabujali Ibar, Lim i Popča načinili veliku štetu

radio rožaje

radio petnjica

U Rožajama je za 24 sata palo 75 litara kiše po kvadratnom metru. Komandir Službe zaštite i spašavanja Bećir Kalač kaže za Pobjedu da je zbog velike količine kiše koja je pala za veoma kratko vrijeme došlo je do izlivanja Ibra i pritoka.

– Stanje se otkako je kiša stala dosta popravilo, ali i dalje su sve službe na terenu – kazao je Kalač.

Kako navodi Kalač, ima poplavljenih područja, ali je stanje pod kontrolom.

– Jutros smo imali pune ruke posla, kako je palo dosta kiše za kratko vrijeme. Poplavila su slivna područja Ibra i njegovih pritoka Župnice i Lomičke rijeke. Otkako je kiša prestala da pada, rijeke se povlače ka svojim koritima, međutim, i dalje se nijesu spustile do prihvatljivog nivoa. Očekujem da se stanje u potpunosti sredi u toku dana – objasnio je komandir službe.

On ističe da stanovništvo nije ugroženo.

– Prije nego što je kiša počela da pada smo, u skladu sa iskustvom od ranijih godina, obavijestili porodice čije bi kuće mogle da poplave. Upozorili smo ih da prate stanje i u skladu sa njim reaguju ili da se i prije početka kiše povuku iz svojih domova radi predostrožnosti. Jutros smo evakuisali par porodica koje su bile

U Rožajama su poplavila slivna područja Ibra i njegovih pritoka Župnice i Lomičke rijeke, stanovništvo nije ugroženo. U Bijelom Polju, u naselju kod AMD ,,Đorđije Stanić“ ,,jezero“ je potopilo kuću Predraga Koraća, evakuisana je jedna osoba. Popča je u Petnjici poplavila imanja, ugrozila više domova a postojala je opasnost da odnese most u Gusarama i Pahulju b. čoković

TIVAT – Obilne padavine su tokom noći i tokom prvog dijela dana uzrokovale probleme u nekoliko opština, najviše u Rožajama, Bijelom Polju, Tivtu i Petnjici. Situacija se popravila nakon što je popodne kiša prestala da pada.

,,Jezero“ oko škole: Bijelo Polje

ugrožene, ali stanovništvo je bezbjedno – kazao je Kalač.

Dodaje da su sve službe na terenu i da izvršavaju svoje nadležnosti.

– Osim naše službe, pripravni su i Komunalno Rožaje, Vodovod i kanalizacija, a angažovali smo i privatne privrednike koji posjeduju mašine koje će nam biti značajne u ovoj situaciji. Imamo svu opremu i dovoljan broj ljudi na raspolaganju, tako da je zasad stanje pod kontrolom – naveo je Kalač za Pobjedu.

Pi-ar služba Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore saopštila je da se to ne dešava prvi put.

- Ovo se ne dešava prvi put, slivnici su začepljeni, a ne pomaže ni to što se nalaze ispod puta koji vodi do kapele. Me-

Bujica umalo odnijela most: Petnjica

nadžment Zavoda za hitnu medicinsku pomoć saopštio je na projektu adaptacije jedinice u Tivtu, koja nije obnovljena od osnivanja Zavoda.

U narednom periodu, nakon adaptacije prostora koji će biti prilagođen standardima hitne medicinske pomoći, problem će biti u potpunosti otklonjen – navedeno je u saopštenju.

Pune ruke posla imale su gradske službe u Petnjici gdje se rijeka Popča izlila duž cijelog korita. Kako piše portal Radio Petnjica, osim što su poplavljena imanja, ugrožene su i kuće. Kritično je u ranim jutarnjim satima bilo u Gusarama, rijeka je prijetila da poruši most, a u Paljuhu je jedna porodica ostala odsječena, a evakuisana je uz pomoć mašina Komunalnog. Direktor

Komunalnog Mithad Cikotić kazao je da su uspjeli most u Gusarama da spasu od urušavanja. U MZ Tucanje, rijeka Tucanjčica kod škole prijeti kućama, a na nekim mjestima se izlila.

Radnici i mehanizacija komunalnog preduzeća Lim u Bijelom Polju juče su konstantno bili na terenu, pozivi za intervenciju su stizali sa svih strana. Najdramatičnije je bilo u naselju kod AMD ,,Đorđije Stanić“ gdje se za kratko vrijeme formiralo jezero i potopilo kuću Predraga Koraća. Pripadnici Službe zaštite i spašavanja pomoću čamca evakuisali su domaćicu Kosu Korać.

Tokom prethodne noći objekat OŠ ,,Marko Miljanov“ i vrtića je opkolila voda. Nastava je održana u prvoj smjeni. Direktorica Tatjana Damjanović kazala je da je tim za djelovanje u vanrednim situacijama, koji postoji na nivou škole, odlučio da se nastava, ipak, organizuje, a da prilaz učenicima bude sa drugog ulaza, što smo omogućili i korisnicima vrtića.

Danas oblačno i toplo, sjutra ponovo kiša Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saopštili da će danas u južnim i centralnim predjelima biti promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Na sjeveru promjenljivo do pretežno oblačno i uglavnom suvo. Duvaće slab do umjeren vjetar sjeverni i sjeveroistočni, uglavnom na jugoistoku tokom prijepodneva umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 15, najviša dnevna od 5 do 20 stepeni.

U petak će u prvom dijelu dana biti umjereno do potpuno oblačno, a u drugom dijelu dana i tokom noći intenzivnije padavine, mjestimično pljuskovi i grmljavina, ponegdje obilniji pljuskovi. U noćnim satima u višim predjelima na sjeveru kiša će preći u susnježicu i snijeg.

Vjetar južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak.

Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 15, najviša dnevna od 7 do 18 stepeni

– Tim je donio odluku i da se nastava skrati deset minuta.

Nastava je skraćena, roditelji su dolazili za djecu, obavijestili smo Ministarstvo prosvjete.

U drugoj smjeni nastava će se izvoditi onlajn – kazala je direktorica Damjanović.

Direktor Komunalnog predu-

Tivat: Poplavila Hitna pomoć Prema podacima meteorološke službe Aerodroma Tivat, u toj opštini je samo za četiri sata palo 54 litra kiše po kvadratnom metru. Zbog nevremena se tokom prvog dijela dana saobraćaj u gradu odvijao otežano, a dio domaćinstava i ustanova je bio bez električne energije. Nastava u popodnevnoj smjeni u SMŠ ,,Mladost“ nije održana.

Usljed obilnih padavina došlo je do poplave u prostorijama Hitne pomoći, velika količina vode je prodrla u hodnik i sve prostorije. Služba zaštite i spašavanja riješile su problem kratkoročno, postavljanjem zaštitne barijere kako voda ne bi prodirala u prstorije, a odvodi u okolini biće otčepljeni i sanirani.

Lim stigao do mosta: Rožaje

zeća Muradif Grbović kazao je da su radnici i mehanizacija angažovani na otčepljavanju propusta na magistralnom putu Bijelo Polje – Mojkovac koji su začepljeni usljed obilnih bujičnih potoka i velike količine mulja i nanosa sa obližnjeg brda, a radi se na saniranju štete u naselju Pripčići.

– Naši radnici i mašine su na terenu. Intervenišemo u Rakonjama, na dvijema lokacijama, kao i na više lokaliteta gdje su podvožnjaci, tačnije, u Sutivanu i Potkrajcima.

U Rakonjama propust ispod puta začepljava, pa voda koja se sliva sa brda ide magistralom. Mašine mogu u određenoj mjeri da intervenišu, ali tu prije svega treba ljudska ruka.

Otčepićemo to jezero, jer smo sve naše raspoložive snage na to usmjerili, a angažovali smo dva ili tri privatnika kao ispomoć, pošto je u pitanju više lokaliteta – kazao je Grbović.

I. RADONJIĆ – B. ČOKOVIĆ

14 Kultura

Četvrtak, 23. novembar 2023.

„Uspomene Sare Bernar“ najbolja predstava PODGORICA – Predstava „Uspomene Sare Bernar“, u režiji Staše Koprivice, proglašena je za najbolju na šestom Festivalu malih pozorišnih formi, koji je održan od 15. do 21. novembra u Zaječaru.

U ovoj duodrami glume Tanja Bošković i Dejan Đonović, a nastala je u produkciji Hercegnovskog pozorišta i Herceg festa.

O najboljima u Zaječaru ove godine su odlučivali teatrolog mr Spasoje Ž. Milovanović, te glumci Nataša Petrović i Miloš Tanasković.

Birali su između sedam monodrama i duodrama iz Srbije, Sjeverne Makedonije i

Crne Gore. Kako su saopštili u obrazloženju, tokom sat i deset minuta koliko predstava traje, svi zajedno u sali prisustvovali su stvaranju umjetnosti.

Publika u Zaječaru predstavi ,,Uspomene Sare Bernar“dala je ocjenu 9,54, ali je monodrama „Milunka“ po tekstu, u režiji i izvođenju glumice Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda Vesne Stanković dobila ocjenu 9,90 i tako izabrana za najbolju predstavu po ocjeni publike. Stanković je dobila i specijalnu nagradu žirija.

Festival je nastao u organizaciji Narodnog pozorišta Timočke krajine „Zoran RadS. V. milović“.

Doživotni afirmator c nacije, jezika i književ Otkrivao je crnogorsko književno nasljeđe nama samima, pa preko nas i drugima, kao dio duhovne baštine svijeta, stavljao ga u koordinantni sistem univerzalnih vrijednosti i pokazivao da najviša ostvarenja crnogorskog duha suvereno stoje u istoj orbiti sa najvišim ostvarenjima kultura drugih naroda – rekao je Samardžić PODGORICA – Ličnost Branka Banjevića i njegov opus zahtijevao je ne samo organizaciju ovakvog skupa „post mortem“, jer Banjević je na književnoj sceni i uopšte javnoj sceni bio prepoznat kao čovjek koji je svim svojim bićem bio predan Crnoj Gori – rekao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović na otvaranju naučnog skupa koji je ova ustanova organizovala povodom godišnjice smrti svog nekadašnjeg predsjednika, ali i čuvenog crnogorskog književnika, esejiste i antologičara.

Jovović je istakao da je upravo s pozicije predsjednika Matice crnogorske Banjević dao najveći doprinos crnogorskoj kulturi u onim vremenima kada se u Crnoj Gori i njenom iseljeništvu definisala neophodnost obnavljanja crnogorskog suvereniteta.

- Za njegovog mandata Matica crnogorska je 2008. godine, usvajanjem Zakona o Matici crnogorskoj u Skupštini Crne Gore, konačno od države prepoznata kao institucija koja vrši djelatnost od javnog interesa – rekao je Jovović.

Komemoracija Goranu Bulajiću sjutra u CNP-u DOPRINOS PODGORICA – Komemoracija povodom smrti crnogorskog dramaturga i pozorišnog reditelja Gorana Bulajića biće održana sjutra, u 11 sati, u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Bulajić je preminuo 18. novembra u 67. godini. Bio je jedan od najproduktivnijih crnogorskih reditelja i režirao više od 60 predstava u klasičnim i alternativnim pozorištima u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Autor je više televizijskih drama i serija i bio je član žirija i umjetničkih savjeta S. V. mnogih pozorišnih festivala.

i. mandić

Scena iz predstave „Uspomene Sare Bernar“

Naučni skup posvećen Branku Banjeviću održan u Matici crnogorsko

O dugogodišnjem prijateljstvu i saradnji s Banjevićem govorio je Marko Špadijer, a posebno se osvrnuo na biblioteku crnogorske književnosti „Luča“, jedinstveni i pionirski kultur-

Sa otvaranja Naučnog skupa posvećenog Branku Banjeviću

ni poduhvat, koji je ovom stvaraocu donio i Trinaestojulsku nagradu.

- Organizujući, skupljajući saradnike i ohrabrujući istraživanja uspio je da prikaže kontinuitet crnogorske književnosti od „Ljetopisa popa Dukljanina“ do savremenih dana i njenu žanrovsku raznovrsnost. Sam je doprinio izučavanju književnih vrsta, posebno tužbalica, kao i epohe socijalne poezije koju je nazvao „crnogorska moderna“ – istakao je Špadijer.

Prema riječima Novice Samardžića, tom antologijom Banjević je nastavio ono što je radio i prethodnih decenija.

- Otkrivao je crnogorsko knji-

Veliki prijatelj crnogorske kulture PODGORICA – Komemo-

PODGORICA - Predstavljanje dvojezične knjige poezije i eseja „Proganja nas ono što smo rekli“ makedonskog pjesnika, esejiste i prevodioca Nikole Madžirova biće održana večeras u 19 sati, u galeriji „Risto Stijović“ u Podgorici.

Knjigu je sa makedonskog jezika preveo prof. dr Nenad Vujadinović, a početkom juna objavio je Zavod za udžbe-

nike i nastavna sredstva u biblioteci „Mostovi“. Knjigu je uredila Maja Malbaški.

Madžirov je rođen 1973. godine u Strumici... Za knjigu poezije „Premješten kamen“ dobio je međunarodnu pjesničku nagradu „Hubert Burda“, kao i najznačajniju makedonsku pjesničku nagradu „Braća Miladinovi“ (Struške večeri poezije, 2007). Njegova poezija prevedena je na četrdesetak D. E. jezika.

ČIN ODGOVORNOSTI

Kao pjesnika za djecu, Branka Banjevića je predstavila je Sofija Kalezić koja je istakla da se u zbirci „Balšine pjesme“ kri-

U Skoplju održana komemoracija povodom smrti glumca Meta Jovanovskog

Promocija knjige „Proganja nas ono što smo rekli“ racija povodom smrti Meta

Madžirov u galeriji „Risto Stijović“

cima zvanja. Bolje reći – govore one lijepo, ali o ružnom. No, biti doživotni afirmator crnogorske nacije, jezika i književnosti, titula je nepopularna. Štaviše – titula je to koja više sliči mitskim predstavama nego kakvoj društveno-političkoj ulozi. Zato je to i rijetka funkcija, uprkos tome što su Crnogorci puni riječi o crnogorstvu. Jer za tu funkciju prije svega treba biti čovjek, pa tek onda umjetnik, stručnjak i naučnik – istakao je Vojinović.

ževno nasljeđe nama samima, pa preko nas i drugima, kao dio duhovne baštine svijeta, stavljao ga u koordinantni sistem univerzalnih vrijednosti i pokazivao da najviša ostvarenja crnogorskog duha suvereno stoje u istoj orbiti sa najvišim ostvarenjima kultura drugih naroda – rekao je Samardžić.

Kad čujete da je neko imao doživotni mandat u bilo čemu, prema riječima Vladimira Vojinovića, većina ne pomisli da je riječ o nečemu pretjerano lijepom.

- Doživotni predśednik, doživotni maršal, doživotni direktor ili doživotni dekan – neće biti da te titule lijepo govore o nosio-

CNP

Produkcija Hercegnovskog pozorišta nagrađena na Festivalu malih formi

Jovanovskog, jednog od najznačajnijih makedonskih i regionalnih glumaca i počasnog člana Crnogorskog narodnog pozorišta, održana je u Dramskom teatru u Skoplju.

Neposredno ili porukama poštovanja od slavnog glumca oprostile su se brojne kolege i prijatelji iz Sjeverne Makedonije i regiona, među kojima su Vladimir Angelovski, Milica Stojanova, prof. Branislav Mićunović, Paolo Mađeli, Jordan Plevneš, Emir Hadžihafisbegović, a u ime CNP-a direktor Ilija Subotić. Jovanovski je, prema riječima Subotića, bio veliki prijatelj Crne Gore, crno-

Komemoracija u Skoplju

gorske kulture i nacionalnog teatra, te je CNP ponosno što su predstave nastale u produkciji nacionalnog teatra dio njegove biografije.

- Pozorišne i filmske uloge Meta Jovanovskog pripadaju najoso-

benijim umjetničkim tragovima koji ostaju u pozorišnoj i filmskoj umjetnosti onog kulturnog zajedništva koje je opstajalo iznad svih izazova naše komplikovane i turbulentne savremenosti. Meto jeste svojevrsni sim-

bol te istrajnosti, umjetnik koji je jednakim intenzitetom nosio autentičnost svog rodnog prostora i istovremeno vladao onom kreativnom snagom po kojoj se prepoznaje umjetnička univerzalnost - rekao je Subotić.

U Crnogorskom narodnom pozorištu Meto Jovanovski je tumačio uloge u predstavama „Malograđani“ Paola Mađelija i „Urnebesna tragedija“ Veljka Mićunovića. Status počasnog člana CNP-a stekao je 2001, a dobitnik je i Velike nagrade 2015. godine. Posljednji put u CNP-u boravio je 1. novembra, povodom obilježavanja jubileja 70 godina postojanja ove kuće. Preminuo je 16. novembra u 77. godini, a sahranjen je u Aleji S. V. velikana u Skoplju.

Kultura

Četvrtak, 23. novembar 2023.

oj, promovisana i izabrana djela

15

Dopunjeno izdanje knjige „Crnogorski slikari i vajari“ Antona Zadrime

crnogorske Savremenik umjetnika i svjedok likovne epohe vnosti Program o Crnoj Gori kao održivoj zajednici kao preporuka Branko Banjević je bio duša Matice crnogorske, istakao je politikolog Dragutin Lalović, predstavnik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, koji je ispričao i nekoliko anegdota proizišlih iz dugogodišnjeg druženja i saradnje. Posebno se osvrnuo na program „Crna Gora pred izazovima budućnosti“ koji je, prema njegovim riječima, bio dokaz da je Crna Gora održiva zajednica, što Lalović smatra fascinantnim, a u čijem je kreiranju Banjević učestvovao svim svojim kapacitetima.

- To je prije svih mogućih rascjepa i dilema koje prožimaju Crnu Goru. To je dokazano takoreći hirurški, sa argumentacijom koja je neoboriva, ona se obraća racionalnom čovjeku bez ikakvih kolektivističkih obrazaca i ideoloških izmotavanja – rekao je Lalović i istakao da je taj program njegova prva preporuka za poznatog crnogorskog književnika.

stališe lik dječaka koji raste od đedove ljubavi i zaštite.

- U zamišljenom dijalogu đeda i unuka otkrivaju se porodične tajne među generacijama, male nepravde koje se Balši nanose iz prevelike ljubavi i iz prirodne buntovnosti koja se u dječaku pobuđuje – istakla je Kalezić.

Svojim radom Banjević je povezivao tradiciju i savremenost, istakla je Nela Savković-Vukčević.

- Umjetnost, nauka i društvo za njega su bili jedinstveno polje djelovanja, a borba za istinu – čin moralne odgovornosti. Govorio je: „Crnoj Gori, slobodnoj zemlji, odgovara samo istina“.

Zalagao se za utvrđivanje građanske svijesti, ističući da ona ne znači obezličenje, već pravo ljudi da iskažu sebe. A ljudi, kada se nađu u blizini Branka Banjevića, trudili su se da govore mudro i prikladno, im-

ponovalo im je njegovo društvo, držali su do Banjevićevog mišljenja. Na to ih je podsticala besjeda Branka Banjevića u kojoj je živjela najljepša tradicija crnogorskoga jezika, njegova erudicija, etički kodeks i ona ljudska prisnost bez koje bi svijet i život bili pusti – rekla je Savković-Vukčević.

O Banjeviću i njegovom stvaralaštvu tokom jučerašnjeg naučnog skupa govorili su još i Draško Došljak, Milenija Vračar, Dragan Radulović i Dragana Erjavšek, a tekst Veska Banjevića pročitao je Brankov unuk Balša, junak iz zbirke „Balšine pjesme“.

Sinoć je predstavljeno i dvotomno izdanje izabranih djela Branka Banjevića koje je Matica crnogorska zajedno sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske objavila prošle D. E. sedmice.

„Creativity Invasion“ od 4. do 8. decembra

Poziv za sve ljubitelje filma PODGORICA – Serija masterklas radionica „Creativity Invasion“ i prezentacija, biće organizovani od 4. do 8. decembra onlajn i uživo u CZK ,,Ribnica“, a poziv je otvoren za sve zainteresovane učesnike, starije od 18 godina.

Radionice organizuju Creative Europe MEDIA Desk Crne Gore, u saradnji sa producentskom kompanijom Evil Ideas, a zainteresovani se mogu prijaviti za učešće na jednoj ili više radionica. Učešće je besplatno, broj mjesta je ograničen,

a prijave se vrše putem linka: https://forms.gle/3qDdZ34QZUMo2Ge97.

Prvu radionicu, koja će početi u ponedjeljak, 4. decembra, vodiće Snežana Nikčević i baviće se Creative Europe MEDIA Programom, odnosno iskustvom aplikanata. Istog dana, biće organizovana radionica koju će voditi Ivan Čojbašić, a u čijem je fokusu pitanje kako kreirati autentičan filmski plan. U danima nakon toga, učesnici će znanja i iskustva moći da čuju i stiču od Rada Vukčevića, Ciarana Malika, Petre Meterc i S. V. Gane Čomagić.

PODGORICA – Drugo dopunjeno izdanje knjige „Crnogorski slikari i vajari“ autora Antona Zadrime, koje su priredili Ivan Mijanović i Mladen Zadrima, objavljeno je nedavno u izdanju Prijestonice Cetinje.

Anton Toni Zadrima je od 1950. godine do penzionisanja radio kao novinar dnevnog lista Pobjeda, a u monografiji je zbir tekstova iz Pobjede nastalih u periodu nakon Drugog svjetskog rata do sredine sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Knjiga je podijeljena u četiri poglavlja - prikazi, razgovori, komentari i eseji, a sadašnje izdanje dopunjeno je nizom kvalitetnih fotografija, modernog je dizajna i preglednije je od prvobitnog iz 1986. godine.

Anton Zadrima

ORIGINALNOST

Novinar, glavni urednik RTV Cetinje i istoričar umjetnosti Mladen Zadrima, inače sin Naslovnica knjige „Crnogorski slikari i vajari“ Antona Zadrime, za Pobjedu je kazao da je knjiga „Crnogor- izdanju sagledavaju taj peri- je i radio intervjue koji su tu ski slikari i vajari“ štampana od. Knjiga je trebalo da bude objavljeni - rekao je Zadrima. prvi put 1986. godine u izda- štampana 2019. godine na sto- Na promociji koja je nedavno nju Književne opštine „Ce- godišnjicu rođenja autora u iz- održana u Centru za kulturu tinje“, dok je drugo izdanje danju Narodnog muzeja Crne Prijestonice Cetinje, urednik dopunjeno sa većim brojem Gore, ali je taj projekat propao izdanja Ivan Mijanović kazbog pandemije korona vi- zao je da je bio impresioniran reprodukcija.

- Knjiga je modernog dizaj- rusa i kasnije zbog personal- kada je čitao Zadrimine tekna, u stvari, monografsko iz- nih promjena na čelu Muzeja stove, jer je tada prvi put, kadanje. Tekstovi su original- i Ministarstva kulture. Obra- ko kaže, pročitao pravu likovni, onakvi kakvim ih je autor ćao sam se na nekoliko adre- nu kritiku i prikaze. štampao 1986. godine - rekao sa, tražeći izdavača i tek prije - Čitajući njegove razgovoje Zadrima. godinu dana, nakon što sam re, eseje, komentare i prikaze Na ideju da se ova knjiga po- aplicirao na konkursu Mini- fascinira činjenica koliko je novo štampa Zadrima je došao starstva kulture, našao sam i poznavao likovnu umjetnost tokom jednog razgovora sa po- izdavača - Prijestonicu Ceti- - kazao je Mijanović. kojnim profesorom Tonkom nje - kazao je Zadrima.

Maroevićem.

Zadrima je istakao da knjiga GOROSTASI - On mi je kazao da bi to treba- pokriva period kada u Crnoj Umjetnik i pisac Slobodan lo uraditi, s obzirom na to da Gori nije bilo školovanih isto- Slovinić prisjetio se razgou Crnoj Gori ima malo litera- ričara i teoretičara umjetnosti. vora sa Zadrimom kada je rature iz perioda koji knjiga po- - Ali je moj otac, kao veliki za- dio na maturskom radu i istakriva, a i da bi generacije mla- ljubljenik u likovnu umjetnost kao koliko mu je pomogao i dih koji se bave umjetnošću i i savremenik mnogih umjet- približio svijet umjetnosti, te izučavaju istoriju i teoriju um- nika, a sa mnogima je bio i do- kako se divio njegovom pojetnosti imale mogućnost da bar prijatelj, pisao o tadašnjim znavanju tadašnjih prilika, u nekom novijem, bogatijem izložbama, pisao prikaze, ese- znanju i iskustvu. Istoričar-

ka umjetnosti dr Anastazija Miranović naglasila je da je sva ljepota Tonijeve rečenice i duboke kontemplacije, sublimiranog znanja i kreativne vještine iskazana u ovim raritetnim tekstovima, nekom predočenim prvi put, a nekom kao podsjećanje na zaboravljeno.

- Da nismo zaboravili, ne bismo se danas ponašali kao da je sve samoniklo, da od nas počinje, kao da ničeg prije nas nije bilo - a bilo je i značilo je.

Pitanje koje bi trebalo sebi da postavimo je: zašto danas umjetnost tako malo znači ili ne znači uopšte? Upravo da bismo mogli sebi i budućim generacijama odgovoriti na ovo i slična pitanja upriličli smo inovirano izdanje knjige ,,Crnogorski slikari i vajari“ Antona Tonija Zadrime, kao podsjećanje i/ili otkriće da se na ovim prostorima nekada formirala, razvijala i njegovala likovna kultura vrijedna divljenja, da su je stvarali oni po kojima slovimo za „zemlju slikara“, po umjetničkim gorostasima jedne epohe o kojoj/ kojima bi više trebalo da mislimo, da ne bismo dolazili do nedoumica i dilema, a pitanja ko smo/što smo/kuda idemo... ostajala bez čvrstog uporišta i odgovora - rekla je Miranović.

A. Đ.

Festival UniverCity počinje sjutra u Podgorici

Posveta klabing kulturi PODGORICA – Ovogodišnje, treće izdanje festivala UniverCity počeće sjutra i trajaće do 1. decembra. U fokusu manifestacije je podgorička klabing kultura, a programi će biti realizvani u CKZ ,,Ribnica“ i Univerzitetskom centru.

Ovogodišnji program, ali i novitete u realizaciji festivala, na jučerašnjoj konferenciji za medije predstavili su Filip Radenović iz KRŠ produkcije, kao jedog od organizatora manifestacije uz Studentski kulturni centar, te urednica

umjetničkog programa Nela Gligorović.

Posljednjih deset godina otkako postoji KRŠ radio, kako je Radenović kazao, imali su samo podršku UCG, a ove godine situacija je bolja, budući da su festival podržali i Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada.

- Ove godine dajemo omaž mnogim organizacijama i pojedincima koji su bili dio klabing scene tokom posljednje tri decenije. Muzički program

se birao veoma pažljivo, a hedlajneri poput Romana Flugela i Ame ne mogu se često čuti ni u regionu, te evropskim centrima. Pored zvijezda večeri publika će moći da čuje desetak lokalnih umjetnika – rekao je Radenović.

U okviru pratećeg programa, kako je Gligorović najavila, prva aktivnost biće izložba „Podgorička klabing scena (19902023)“.

- Prvi put ćemo prezentovati lične arhive naših sugrađana i ispričati priču o nastanku klabing kulture u Podgorici.

Pored toga, biće upriličena radionica kolektiva Škart iz Beograda „Partokratija ili empatija: Otpor za ponijeti i drugi recepti“. Imaćemo i projekciju filmova koji se tematski bave klabing scenom, a imaćemo i masterklasove organizacije Kino pleme. Pored toga, biće upriličena i panel diskusija „Muzički festivali kao generatori kreativnih industrija“, koja će se prenositi lajv na frekvenciji radija KRŠ – kazala je Gligorović.

Ulaznice se mogu kupiti putem sajta fixr.co kao i u CKZ ,,Ribnica“ i u Tien caffe-u, a sve potrebne informacije dostupne su na društvenim mrežama KRŠ produkcije. S. V.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 23. novembar 2023.

V. d. sekretara za socijalno staranje podnijela ostavku poslije petnaestak dana rada

Medojević: Nije bilo podrške za moj rad na reformama sistema socijalne zaštite

V. d. sekretara za socijalno staranje Marina Medojević podnijela je juče ostavku na tu funkciju jer nije dobila podršku za reforme u sistemu socijalne zaštite koje je predložila.

SISTEM

- Moj rad na reformama sistema socijalne zaštite nije dobio podršku. Zalagala sam se 13 i po godina u Banci hrane kao volonter i jedini razlog zbog čega sam prihvatila ovu funkciju bio je da doprinesem da bude manje gladnih, da djeca u školi

ne budu gladna, da u Crnoj Gori nisu važnija šetališta i garaže, što jeste važno, ali važniji su ljudi. U Sekretarijatu možete dobiti pomoć dva puta godišnje i to je sve. Htjela sam da se poveća broj obroka sa 700 na 1.000, kako porodice ne bi dijelile porciju pasulja, da djeca ne budu gladna u školi, da im ponudimo besplatne dodatne časove jer je obrazovanje jedini put da djeca izađu iz siromaštva.

Ni za šta od toga nisam dobila podršku. Zbog toga, podnosim neopozivu ostavku na mjesto v. d. sekretara za socijalno stara-

d. malidžan

Htjela sam da se poveća broj obroka sa 700 na 1.000, kako porodice ne bi dijelile porciju pasulja, da djeca ne budu gladna u školi, da im ponudimo besplatne dodatne časove jer je obrazovanje jedini put da djeca izađu iz siromaštva. Ni za šta od toga nijesam dobila podršku – kazala je Marina Medojević

Sa konferencije Marine Medojević za medije

nje – poručila je Medojević na vanrednoj konferenciji za medije održanoj u zgradi Sekretarijata za socijalno staranje.

BUDŽET

Ona je naglasila da je dobila fiksni budžet, te da se od nje tražilo da u to uklopi projek-

te koje je zamislila.

- Nisam neko ko prima zadatke i izvršava ih. Ja sam peti radni dan bila na sastanku,

iste večeri sam gradonačelnici i finansijama poslala prijedlog budžeta. Sekretarijatu sam isto poslala u pisanoj formi, gdje sam obrazložila sve stavke. To je odbijeno, odnosno, nisu razmatrani prijedlozi za besplatnu užinu u školi, povećanje broja obroka u Narodnoj kuhinji, podjela paketa s namirnicima… – kazala je Medojević.

Nije željela da precizira koliko iznosi budžet koji je predložila, kao ni koliko joj je bilo odobreno od Glavnog grada, ali je konstatovala da iznos opredijeljen za potrebe Sekretarijata za socijalno staranje nije dovoljan da se pomogne siromašnima.

- Nisam računala koliko ukupno koštaju projekti koje sam predložila u prijedlogu budžeta. Recimo, planirani troškovi za narodnu kuhinju su 690.000 eura, a ja sam tražila oko 900.000, koliko je potrebno za dodatnih 300 obroka koje sam predložila. Imali smo dugoročni plan koji nije naišao na podršku. Meni je ponuđen fiksni budžet, a on bi morao biti veći jer su se povećale cijene.

Socijalno ugroženi mogu dobiti jednokratnu pomoć, a za to je opredijeljeno 250.000 eura. Imamo Narodnu kuhinju u kojoj šporet nikad nije uključen, već samo radi ketering, što nema smisla – ocijenila je Medojević.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Agencija za izgradnju raspisala tender vrijedan blizu pola miliona Nastupi 25. i 26. novembra povodom Dana državnosti BiH i 80-godišnjice Drugog zasijedanja AVNOJ-a

Gradiće kružni tok na raskrsnici bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Džordža Vašingtona Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice investitor je izgradnje kružnog toka na raskrsnici bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Džordža Vašingtona i tim povodom raspisala je tender za odabir izvođača radova procijenjene vrijednosti 471.074 eura.

Planirani radovi obuhvatiće geodetsko obilježavanje saobraćajnih elemenata i detaljnih tačaka prije početka građenja, osiguranje i obnavljanje trase tokom radova, rušenje ivičnja-

Lokacija budućeg kružnog toka

ka, trotoara i postojećih objekata, betonskih zidova i kolovozne konstrukcije, zatim uklanjanje postojeće saobraćajne signalizacije i postavljanje nove, te obilježavanje biciklističkih staza. Takođe, gradnja će obuhvatiti i radove hidrotehnike, kao i jake i slabe struje.

Sredstva za realizaciju kružnog toka planirana su Odlukom o budžetu Glavnog grada Podgorice za ovu godinu u visini od 247.933,88 eura, a osta-

tak u visini od 223.140,49 eura će biti obezbijeđen budžetom za 2024. godinu.

Izgradnja kružnog toka realizovaće se prema glavnom projektu koji je izradila podgorička firma ,,Geotechnics, Projects & Consulting“. Rok za završetak radova, prema tenderskoj dokumentaciji, ne može biti kraći od 75, niti duži od 90 kalendarska dana od dana uvođenja izvođača u posao.

Rok za dostavljanje ponuda je Nj. Ž.

22. decembar.

Podgorički KIC pop hor učestvovaće na svečanom programu povodom 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u subotu u velikoj sali Bosanskog kulturnog centra, u srcu Sarajeva, sa početkom u 20 časova.

Hor, pod umjetničkim vođstvom Ivane Vlajnić, izvešće dio svog bogatog partizanskog, revolucionarnog i antifašističkog repertoara, a uz ostalo kompozicije: „Padaj, silo i nepravdo“, „Po šumama i gorama“, „Bilećanka“, „Uz maršala Tita“, „Oj, Kozaro“, „Oj, đevojko drugarice“, „Mlada partizanka“, „Bela, ćao“, „Kaćuša“, „Zemljo moja“, „Aj karmela“ i druge.

Višednevni praznični program se održava u organizaciji JU Bosanski kulturni centar KS, pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, u saradnji sa Gradskom upravom Grada Sarajeva. Publika će 24. i 25. novembra biti u prilici da prisustvuje raznovrsnim i zanimljivim kulturnim sadržajima, a najavljeni su ,,nastupi folklornih ansambala koji će predstaviti autentične plesove i pjesme Bosne i Hercegovine, zatim nastup KIC pop hora (izuzetno cijenjenog crnogorskog vokalnog sastava koji sa svojim jedinstvenim repertoarom antifašističkih pjesama glasi za svojevrsnu regionalnu muzičku atrakciju), muzičko-zabavni programi za djecu

KIC pop hor pjeva u Sarajevu i Jajcu

„Priče sa dvora bosanskog“, te koncert na kojem će nastupiti već afirmisani, ali i mladi i perspektivni BiH rok bendovi.

Osnivačica i menadžerka KIC pop hora Snežana Burzan-Vuksanović kaže da su počastvovani pozivom iz BiH i da sa radošću očekuju predstojeći koncert u Sarajevu, u kojem hor nastupa treći put, od osnivanja 2017.

Burzan-Vuksanović naglašava da će 30 članova ansambla, već u nedjelju, 26. novembra, na poziv SABNOR-a Bosne i Hercegovine, izvesti popularni projekat „Bez dileme – antifašizam“ u Jajcu, ispred Muzeja AVNOJ-a u podne. Ona preno-

si da na tom događaju organizatori najavljuju prisustvo više hiljada građana iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije, na centralnoj manifestaciji kojom se obilježava veliki jubilej – 80 godina od Drugog zasjedanja AVNOJ-a/nekadašnji Dan Republike – 29. novembar, kada su udareni temelji SFRJ. Podgorički horisti, poznati po veoma emotivnim nastupima, odličnoj energiji i kvalitetnom višeglasnom zvuku, u Jajcu će izvesti više od sata programa, kao i pjesmu „Tražimo mir“ (na arapskom, engleskom i crnogorskom jeziku), kojom su nedavno podržali Marš mira R.U.-I. u Podgorici.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 23. novembar 2023.

17

Obilne padavine donijele dosta problema građanima i vanrednog posla gradskim službama I. MITROVIĆ

Usljed obilnih padavina koje su juče i prekjuče zadesile i naš glavni grad, pod vodom su bili djelovi gradskih naselja, saobraćajnice, podvožnjaci, prilazi školama i vrtićima, a ekipe gradskih službi i preduzeća imale su pune ruke vanrednog posla.

POPLAVE

Na Murtovini je pod vodom bio veliki broj saobraćajnica i dvorišta. Izlio se Savin potok, a voda je prijetila da uđe u podrume okolnih kuća. Pod vodom je bio i podvožnjak na Staroj Zlatici, a prilazni putevi bili su zatvoreni trakama i znakovima. Ekipa Pobjede juče je na Murtovini zabilježila izjave mještana iz Ulice Sima Matavulja (u blizini vrtića ,,Zvončić“) koji su kazali da je ovo bio prvi put da ta ulica poplavi. Ispred vrtića ,,Zvončić“, gdje su ljetos izgrađeni novi parking i atmosferska kanalizacija, nije bilo vode kao prethodnih godina, pa se ovoj vaspitnoj jedinici moglo normalno prići.

Nažalost, pod vodom su bile ulice Orijenska, Sava Orovića i druge u ovom dijelu naselja. U nekima od njih u jutarnjim časovima moglo se proći samo terenskim vozilom. Direktorica OŠ ,,Dragiša Ivanović“ Tanja Vujošević kazala je za Pobjedu da polovina djece juče ujutro nije došla u školu, u najvećem broju prvaci.

Ribnica prijetila da poplavi objekat Stare banje

Podvožnjak na Staroj Zlatici zatvoren za saobraćaj

Izlila se Ribnica i Savin potok Pod vodom je bilo i igralište na Ibričevini, pored kojeg se Ribnica izlila iz korita. Ribnica se izlila iz svog korita i ispod Kuslevove kuće, zbog čega je dio šetališta bio pod vodom, a vo-

da je prijetila da prodre i prema knjižari „Karver“, koja je na suprotnoj obali. Usljed obilnih padavina i nakupljanja velike količine vode otežani su bili prilazi školama, vrtićima, stvarale su

se velike lokve na saobraćajnicama, trotoarima, zbog čega je bilo otežano kretanje i vozačima i pješacima.

Pune ruke posla imale su ekipe gradskih službi i preduzeća, u

Za 30 sati palo više od 170 litara kiše po kvadratnom metru, Morača porasla preko pet metara Pomoćnik direktorice HMZCG Branko Micev izjavio je za Pobjedu da je za proteklih 30 sati na teritoriji glavnog grada palo više od 170 litara kiše po kvadratnom metru.

– Prema podacima automatske hidrološke stanice u Podgorici, vodostaj Morače u 13 časova iznosio je 810 centimetara, što je za preko pet metara više u odnosu na stanje prije ove kiše – kazao je Micev, uz napomenu da

se stanje vodostaja mijenja iz časa u čas.

Nivo Skadarskog jezera i juče je nastavljao da raste.

– Jezero tek prima ovu količinu kiše, pa je zabilježen porast nivoa vode od 17 centimetara – kazao je Micev, uz napomenu da je on u 13 sati bio na 218 centimetara relativne kote na mjernoj stanici na Plavnici.

Na području glavnog grada za danas se očekuje suvo vrijeme, bez padavina, sa dnev-

nom temperaturom na nivou od oko 18 stepeni.

- U petak nas očekuje novo naoblačenje sa kišom, uglavnom od sredine dana i u popodnevnim satima povremeno i jača kiša i pljuskovi sa grmljavinom.

U subotu prije podne biće oblačno sa kišom, nakon čega se od sredine dana očekuje osjetno zahlađenje.

Jutarnja temperatura vazduha u subotu će biti na nivou

od oko 12 stepeni. U planinskom okruženju kiša će preći u susnježicu i snijeg. U drugom dijelu dana očekuje se prestanak padavina i razvedravanje i jaki udari sjevernog vjetra. Do kraja dana temperature će biti na nivou od oko dva-tri stepena – najavio je Micev, uz napomenu da se i u nedjelju i ponedjeljak očekuje više sunčanog vremena, bez padavina i prohladno.

prvom redu Službe zaštite i spašavanja. Njihove ekipe radile su na saniranju posljedica nevremena Preko Morače, u Doljanima i na Murtovini, kao i u Tuzima, Zeti i Podhumu.

Voda sa Mareze nije za piće

INTERVENCIJE

Obilne padavine na području Podgorice izazvale su znatno povećanje mutnoće na izvorištu Mareza.

– Obavještava se stanovništvo da vodu ne koriste za piće ni nakon prokuvavanja već da za piće koriste bezbjedne alternative, tj. vodu iz kontroliranih izvora vodosnabdijevanja (flaširanu vodu, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno-sanitarno ispravnu vodu iz drugog vodosistema, izvorišta i sl.) – saopšteno je iz ViK-a.

Ekipe gradskog preduzeća Komunalne usluge preventivno su obilazile objekte javne rasvjete i svjetlosne signalizacije na kojima juče nije bilo većih prijavljenih kvarova, a njihove kolege iz Čistoće juče i prekjuče su zbog obilnih padavina bile pojačano angažovane.

Timovi Agencije za stanovanje postupale su po zahtjevima građana.

- Usljed obilnih padavina, Agenciji za stanovanje se javio veći broj sugrađana koji su imali problema sa ravnim i kosim krovovima, začepljenjima slivnika ili oluka. Dio problema smo riješili, dok će za rješenje jednog broja problema biti neophodno sačekati stabilizaciju vremenskih prilika – poručili su iz Agencije.

Ekipe Vodovoda i kanalizacija imale su pune ruke posla tokom noći i juče ujutro, a njihove ekipe za hitne intervencije konstantno su na terenu.

- Pored redovnih intervencija, imali smo dvadesetak vanrednih intervencija. Došlo je do

zadržavanja atmosferskih voda ispod podvožnjaka na Staroj Zlatici i na Bulevaru Georgija Žukova. Takođe, ekipe su intervenisale u ulicama Proleterskoj, Drvarskoj, Španskih boraca, Hajduk Veljka, Četvrte proleterske, Orijenskoj, a očišćeni su ispusti na Krivom mostu – poručili su iz ViK-a.

I. MITROVIĆ

Nagradna igra za penzionere

Poznata imena dobitnika finalnog, trećeg kola

I

mena dobitnika posljednjeg, trećeg kola, u nagradnoj igri „Postani Mtel korisnik uz gratis uređaj i 24 mjeseca gratis pretplate”, izvukla je juče Željka Radulović, direktorica marketinga Pobjede.

Time je okončana nagradna igra koju organizuju Mtel i Pobjeda, a koja je bila namijenjena najstarijoj populaciji, i to novim i starim korisnicima Mtela.

Njima su obezbijeđene brojne nagrade - i to vrijedni televizori, telefoni i tableti, kao i pripadajuće gratis pretplate na 24 mjeseca.

DOBITNICI TREĆEG KOLA SU:

• Tatijana Adžić sa Cetinja, dobila je televizor JVC LT-50VA3200 uz pripadajuću gratis pretplatu na

Box 3.2, za 24 mjeseca.

• Natalija Radinović iz Podgorice dobila je telefon Samsung s23 uz pripadajuću gratis pretplatu na Urban Neo 3. za 24 mjeseca.

• Arsen Nikolić iz Podgor ice dobio je telefon Huawei nova 10 SE uz pripadajuću gratis pretplatu na Urban Neo 3, za 24 mjeseca.

• Željko Perunović iz Bara dobio je telefon Huawei nova Y90 uz pripadajuću gratis pretplatu na Urban Neo 3, za 24 mjeseca.

• Džemal Mahmutović iz Bijelog Polja dobija tablet Samsung A7 uz pripadajuću gratis pretplatu na Surf L, za 24 mjeseca.

Radulović je podsjetila da se ovim finalnim izvlačenjem kompletira spisak od

15 dobitnika. Ona je pozdravila sve učesnike nagradne igre, zahvalila im se na učešću, čestitala dobitnicima i poručila penzionerima da nastave da prate Pobjedine nagradne igre.

Finalna dodjela nagrada dobitnicima trećeg kola je naredne sedmice.

18 Marketing

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek

Nova crnogorska književnost

Cijena 10€

Svijet 19

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Dogovoren privremeni prekid vatre između Izraela i palestinske grupe Hamas: Pedeset zarobljenika u Gazi biće zamijenjeno za 150 zatvorenika u izraelskim zatvorima

Netanjahu: Sporazum ne znači da će rat prestati

JERUSALIM – Izraelska vlada podržala je rano juče dogovor s Hamasom o oslobađanju 50 žena i djece koje palestinski militanti drže u Gazi kao taoce u zamjenu za četvorodnevni prekid borbe, saopštili su iz kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Pedeset zarobljenika u Gazi biće zamijenjeno za 150 zatvorenika u Izraelu i odvijaće se u više etapa kroz nekoliko dana.

IDF: Čvrsto držimo odbrambene položaje

Dogovor o primirju uslijedio je nakon nekoliko sedmica pregovora, uz posredovanje SAD i Egipta.

- Izraelske trupe će ,,stajati čvrsto“ na svojim odbrambenim položajima tokom četvorodnevnog primirja dogovorenog s Hamasom, rekao je portparol Izraelskih odbrambenih snaga..

Potpukovnik Peter Lerner rekao je da je IDF ,,srećan“ što će doći do oslobađanja talaca kao dijela sporazuma, ali ovo je samo ,,jedan korak naprijed“.

– Znamo da će Hamas, ako mu se pruži prilika, vjerovatno opet pokušati oteti ljude i ubijati ih, silovati i masakrirati.

Bićemo čvrsti i spremni jer znamo da je Hamas u prošlosti imao problema s prekidom vatre, rekao je.

Hamas je u saopštenju o spoNJUJORK – Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozdravio je sporazum između Izraela i Hamasa, koji su, uz posredovanje Katara, postigli dogovor o privremenom primirju i razmjeni 50 izraelskih talaca otetih 7. oktobra za 150 Palestinaca koji su u izraelskim zatvorima.

- To je važan korak u pravom smjeru, ali mnogo više mora da se uradi. Ujedinjene nacije će mobilisati sve svoje kapacitete kako bi podržale implementaciju (dogovora) i maksimalan pozitivan uticaj na humani-

ArielSCHALIT/AP

Izraelska vlada odobrila je dogovor, nakon, kako je saopšteno, dugog sastanka kabineta i dubokih podjela među ministrima. Katar je potvrdio da su se Hamas i Izrael dogovorili o humanitarnoj pauzi u opkoljenom Pojasu Gaze.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je nastavak rata protiv Hamasa, rekavši da privremeni prekid vatre ne predstavlja kraj borbi.

- Kruže besmislice da ćemo nakon povratka talaca završiti rat. Prema tome, želim da pojasnim: mi smo u ratu, nastavićemo rat, nastavićemo sve dok ne postignemo sve ciljeve. Uništićemo Hamas, vratićemo taoce i osigurati da u Gazi ne postoji strana koja predstavlja prijetnju Izraelu – rekao je Netanjahu.

U saopštenju Hamasa navedeni su uslovi sporazuma: prekid vatre širom Gaze, pojačani ulazak kamiona koji prevoze humanitarnu i medicinsku pomoć, te gorivo u sve djelove Pojasa Gaze, oslobađanje 50 talaca, izraelskih žena i djece ispod 19 godina, u zamjenu za oslobađanje 150 palestinskih žena i djece u izraelskim zatvorima. Takođe su saopštili da je dogovoreno da nema izraelskog vazdušnog saobraćaja na jugu Gaze četiri dana, da Izraelci nemaju vazdušni saobraćaj na sjeveru Gaze šest sati dnevno (od 10 do 16 sati) i da je dogovorena sloboda kretanja za civile, posebno uz cestu Salah al Din

Amerika i Izrael pauziraju letove dronova iznad Gaze

Rođaci i prijatelji demonstrirali su u utorak uveče u Tel Avivu tražeći oslobađanje talaca

razumu s Izraelom naveo da je, ,,nakon višednevnih pregovora, uz pomoć i vođstvo Svemogućeg Alaha, postignut sporazum o humanitarnom primirju (privremenom prekidu vatre) u trajanju od četiri dana. Ovaj rezultat je potvrda ustrajnih i hvale vrijednih napora Katara i Egipta“.

Hamas objavio detalje

U saopštenju su navedeni sljedeći uslovi sporazuma: prekid vatre širom Gaze, pojačani ulazak kamiona koji prevoze humanitarnu i medicinsku pomoć, te gorivo u sve djelove Pojasa Gaze, oslobađanje 50 talaca, izraelskih žena i djece ispod 19 godina, u zamjenu za oslobađanje 150 palestinskih žena i djece u izraelskim zatvorima. Takođe su saopštili da je dogovoreno da nema izra-

Izraelska vojska tvrdi da je uništila oko 400 ulaza u tunele u Gazi Izraelske odbrambene snage su saopštile da su pronašle i uništile oko 400 ulaza u tunele u Pojasu Gaze od početka kopnene ofanzive na tu palestinsku teritoriju 27. oktobra.

Pripadnici elitne borbene

inžinjerijske jedinice Jahalom imali su značajnu ulogu u uništenju tunela Hamasa.

Ulazi su pronađeni u civilnoj infrastrukturi - zgradama, školama, bolnicama...

Vojnici su juče probili vrata koja vode u tunel Hamasa

ispod bolnice Al-Šifa, najveće u Gazi.

Tunel je otkriven prošle sedmice, a Izrael tvrdi da je ispod bolnice ključni komandni centar Hamasa, što su ta organizacija i zapošljeni u bolnici porekli.

elskog vazdušnog saobraćaja na jugu Gaze četiri dana, da Izraelci nemaju vazdušni saobraćaj na sjeveru Gaze šest sati dnevno (od 10 do 16 sati) i da je dogovorena sloboda kretanja za civile, posebno uz cestu Salah al Din. – Uslovi ovog sporazuma formulisani su s vizijom služenja našem narodu i jačanja nje-

gove postojanosti u suočavanju s agresijom, uvijek imajući na umu žrtve, patnju i brige – istakli su iz Hamasa.

Zvaničnik Hamasa Muza Abu Mazruk izjavio je da privremeno primirje s Izraelom počinje danas u 10 časova, prenio je Tajms of Izrael pozivajući se na Al Džaziru.

Predstavnik Hamasa je dodao

da će pušteni taoci biti strani državljani, ali nije razjasnio da li isto važi za otete koji pored stranog, posjeduju i izraelske pasoše. Izrael je protivurječio ovoj izjavi, saopštivši da će svi oslobođeni biti državljani ili rezidenti te zemlje.

Tajms of Izrael naveo je da Izrael neće osloboditi palestinske zatvorenike koji su

REAKCIJE

Gutereš: Važan korak u pravom smjeru tarnu situaciju u Gazi – naveo je Gutereš na platformi Iks. Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus je, takođe, pozdravio primirje, ali ističe da ono nije dovoljno da se okonča patnja civila i poziva na nastavak napora za oslobađanje preostalih talaca i na prekid vatre u Gazi.

Američki predsjednik Džo Bajden je rekao da je „izuzetno zadovoljan“ što će „više

hrabrih duša biti ponovo ujedinjene sa svojim porodicama kada taj sporazum bude sproveden“.

Državni sekretar SAD Entoni Blinken napisao je na mreži Iks da SAD pozdravljaju oslobađanje 50 talaca zarobljenih u Gazi i zahvaljuje Kataru i Egiptu na njihovom partnerstvu. Dodao je da cijeni podršku Izraela za humanitarnu pauzu koja će dozvoliti da dodatna pomoć stigne Palestincima u Gazi.

Rusija je pozdravila sporazum o prekidu vatre u izraelsko-palestinskom sukobu i naglasila da su humanitarne pauze jedini put da se postigne napredak ka rješenju.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ispratila sporazum o humanitarnom primirju u Gazi i oslobađanju talaca koje su militanti Hamasa oteli iz Izraela. Ona je apelovala da se ta pauza iskoristi da se pojača humanitarna

pomoć, navodeći da će Evropska komisija učiniti sve da organizuje pojačano dostavljanje humanitarne pomoći Gazi.

Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron napisao je da je sporazum o oslobađanju nekih talaca u Gazi „presudni korak“.

- Ova pauza u borbama je šansa da se osigura dostava mnogo veće količine hrane, goriva i druge važne pomoći Gazi – napisao je Kameron na mreži Iks i pozvao sve strane da osiguraju da se sporazum u potpunosti sprovede.

Sjedinjene Američke Države i Izrael zaustaviće letove bespilotnim letjelicama iznad Gaze na šest sati svakog dana u okviru sporazuma o oslobađanju 50 žena i djece talaca, potvrdio je za CNN zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džon Fajner.

On očekuje da će se među oslobođenim taocima naći i tri zarobljena Amerikanca, ali je upozorio da se ne može ništa sa sigurnošću reći dok taoci ne budu pušteni, prenosi CNN. Američka vojska dronovima nadzire Gazu kako bi pomogla Izraelu da pronađe taoce, a američki zvaničnici saopštili su ranije da se američki obavještajni podaci koji se prikupljaju ne koriste za smrtonosne operacije.

osuđeni za ubistva. Taj medij navodi i da će, kako tvrde izvori, nakon razmjene talaca biti nastavljena vojna kampanja Izraela u Pojasu Gaze.

Vlada Hamasa saopštila je da je 14.128 Palestinaca poginulo u izraelskom bombardovanju pojasa Gaze od početka rata 7. oktobra.

Među do sada zabilježenim smrtnim slučajevima je 5.840 djece i 3.920 žena, navela je Vlada palestinskog pokreta Hamas.

U izraelskim napadima su ranjene 33.000 ljudi.

Ministarstvo zdravlja Hamasa je saopštilo da je na desetine tijela i dalje zatrpano na ulicama sjevernog dijela Pojasa Gaze i da ih je nemoguće prebrojati zbog intenziteta napada.

Priredila: R. USKOKOVIĆ-Ivanović

Arena

20 Rukomet/Košarka

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Košarkaši Budućnost Volija protiv Trenta prekin

Važna pobjed hvala navijač Košarkašice Crne Gore oglasile se saopštenjem za javnost uoči izbora za predsjednika Košarkaškog saveza Crne Gore

Vrijeme je da žena upravlja crnogorskom košarkom PODGORICA – Nakon brojnih saopštenja i polemika oko Skupštine KSCG sitno se broji do izbora za predsjednika Košarkaškog saveza (u petak u 12 časova u hotelu VOCO), čime će konačno biti stavljena tačka na agoniju u crnogorskoj košarci.

Uoči izbora za prvog čovjeka KSCG saopštenjem za javnost obratile su se i košarkaške reprezentativke Crne Gore, smatrajući da kao jedina selekcija koja se okupila i imala nastup tokom totalne blokade košarke u Crnoj Gori, imaju pravo da se čuje i njihov glas. Naše košarkašice smatraju da dobro poznaju situaciju i vjeruju da je vrijeme za promjene i da je upravo Jelena Dubljević pravi izbor za tu funkciju.

Saopštenje košarkaških reprezentativki, koje je potpisalo njih 18 (Milica Jovanović, Nikolina Ilić, Bojana Kovačević, Marija Leković, Jelena Bulajić, Nataša Mek, Božica Mujović, Ksenija Šćepanović, Tara Rejmer, Dragana Živković, Zorana Radonjić, Lana Vukčević, Maja Bigović, Milena Bigović, Jovana Pašić, Jelena Vučetić, Sanja Akšam i Sofija Živaljević), prenosimo u cjelosti.

-Sa velikim zadovoljstvo i ponosno podržavamo kandidaturu naše donedavne saigračice i kapitenke, proslavljene crnogorske košarkašice Jelene Dubljević, za predsjednicu Košarkaškog saveza Crne Gore. Naša Jelena je u dugoj, briljantnoj, sportskoj karijeri – koju je započela nastupajući sa svega 15 godina u Evroligi, a nastavila igrajući sjajno u velikim evropskim klubovima i krunisala osvajajući sa Los Anđeles Sparsima i WNBA titulu – pokazala da i u najtežim trenucima, zna da donosi prave odluke. I kada je bila igračica i kada je bila vođa tima na terenu, ali i kada je trebalo pomoći svojim saigračicama i svojoj zemlji, Crnoj Gori.

Crnogorska košarkaška reprezentacija je skupa sa Jelenom pronijela ime Crne Gore širom planete i vjerujemo da će, sa iskustvom i pre-

PODGORICA - Košarkaši Budućnost Volija savladali Trento poslije produžetka (98:96), u osmoj rundi grupne faze Evrokupa, čime su prekinuli niz od četiri poraza u ovom evropskom takmičenju. Na taj način novi trener Andrej Žakelj debitovao je pobjedom, ali ono što je mnogo važnije za ,,plave“ je činjenica da se ovaj tim vraća na pravi put.

Svjestan važnosti ove pobjede je i košarkaš Andrija Grbović, koji se i zahvalio navijačima na podršci koju su imali tokom meča sa italijanskim predstavnikom.

-Meč sa Trentom je bio mnogo važan da se dobije zbog perioda iza nas. Teška utakmica i bitna pobjeda u ovom trenutku. Poslije dva teška poraza na strani ova pobjeda nam je donijela veliko olakšanje i podigla samopouzdanje. Dolaskom novog trenera napravili smo pozitivnu reakciju i ostvarili pobjedu koja je veoma važna za priključivanje u gornji dio tabele Evrokupa.

Zahvalio bih se navijačima koji su došli da nas podrže i pomognu nam - istakao je mladi crnogorski košarkaš.

Grbović se osvrnuo i na naredni meč u ABA ligi. U Podgo-

ricu stiže Cedevita Olimpija, puna samopouzdanja poslije pobjede nad ekipom Partizana, gdje je dokazala da je totalno druga ekipa u odnosu na početak sezone i loša izdanje u Superkupu.

-Sad nas u subotu očekuje još jedna teška utakmica protiv ekipe Cedevita Olimpije koja je u prošlom kolu dobila evroligaški Partizan i sigurno da će doći da traže svoju šansu, željni još jedne velike pobjede.

Energija i fokus moraju biti na visokom nivou svih 40 minuta ako želimo pobjedu, moramo zaustaviti njihovu tranziciju i biti agresivni na lopti, pogoto-

WABA LIGA, 6. KOLO: Nikšić doživio još jedan težak poraz

Razlika u kvalitetu Nikšić Sloga

danošću u radu, sa mjesta predsjednice Košarkaškog saveza mnogo doprinijeti novim uspjesima crnogorske muške i ženske košarke.

Vjerujemo da će izborom prve žene predsjednice Košarkaškog saveza, Crna Gora poslati sjajnu poruku i našem društvu i našim sportskim prijateljima u inostranstvu. Ubijeđene smo da će tako biti i da će, kao predsjednica KSCG, Jelena Dubljević doprinijeti organizacionom jedinstvu, razvoju naših klubova u zemlji i daljoj međunarodnoj promociji crnogorske košarke – navodi se u saopštenju članica ženske košarkaške reprezentacije Crne R. P. Gore.

VJERNOST SE ISPLATI

54 113

NIKŠIĆ – Dvorana: SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 50. Sudije: M. Jurković, M. Kovačević, I. Tolić. Rezultat po četvrtinama: 19:37, 12:34, 13:30, 10:22.

NIKŠIĆ: Petković 2, A. Begović 23, Milić, Gavrić 23, E. Begović 6, Kovačević, Todorović, Turčinović.

SLOGA: Francis 12, Marčetić 9, Arsović 8, Filipović 5, Karalić 18, Gorudžić 15, Lukić 10, Milijanović 8, Mijatović 5, Sejmut 20, Vasiljević 3.

Košarkašice Nikšića doživjele su još jedan težak poraz u WABA ligi. Crnogorski predstavnik bio je u velikim kadrovskim problemima i nije mogao da pruži jači otpor Slogi iz Pože-

ge, koja je u laganom ritmu stigla do trijumfa.

Nikšićanke su bile bez Zoje Čanović, Ivane Vujošević, Žane Tatar, Anastasije Stjepčević i Amerikanke Desairae Hansen, pa je domaći sastav sa skraćenom rotacijom bio u velikim problemima, a samo je Anastasija Begović bila raspoložena, dok ostale mlađe

igračice nijesu mogle mnogo da joj pomognu. Gošće su meč otvorile serijom 15:3, do poluvremena postigle čak 71 poen, pa je bilo jasno da će ovo biti duel u jednom smjeru.

Nikšić u narednom kolu dočekuje Dugu, dok će Sloga ugostiti drugi crnogorski tim u ovom takmičenju – ekipu Budućnost Bemaksa.

R. P.

REGISTRUJ SE UZ PROMO KOD

pobjeda

Zabavi se uz omiljenu igru, a svakog petka te očekuje kazino bonus za aktivnost i lojalnost!

Arena

Četvrtak, 23. novembar 2023.

da, čima

I. MANDIĆ

nuli niz poraza u Evrokupu, Andrija Grbović poručio:

21

FIBA EVROKUP, 6. KOLO: Mornar i u Istanbulu doživio težak poraz

Završeno mučenje, fokus na ABA ligu

Andrija Grbović u meču protiv Trenta u „Morači“

vo tu mislim na njihove glavne igrače. Imamo dva dana da se spremimo, da popravimo neke naše propuste u igri i da motivisano i sa velikom željom uđemo u meč. Vjerujem ako takav pristup budemo imali da ćemo ostvariti pozitivan rezultat - smatra Grbović.

Za kraj, Grbović je iskoristio priliku da pozove navijače da u subotu podrže ekipu.

-Želio bih da pozovem i navijače da u što većem broju dođu da nas podrže, da naprave dobru atmosferu i da zajedno stignemo do, za nas, veoma važne pobjede - zaključio R.P. je Grbović.

Dvorana: ,,Ulker Arena“ Gledalaca: 550.

Sudije: Kukelčik, Jankovski, Maret

Favoriti produžili serije pobjeda, Indijana brojala do 157 poena

Sansi i Lejkersi konačno ,,gaze“ PODGORICA - Finiks Sansi došli su do četvrte pobjede zaredom – kada računaju na zdrave glavne zvijezde, jasno su u klubu favorita za vrh Zapadne konferencije.

Pobjeda Sansa protiv Portlanda 120:107 bila je rutinska na svom terenu, za ekipu koja je nakon katastrofalnog starta sada stigla do skora 8-6 i sedma je na Zapadu.

Superstar Kevin Djurent upisao je 31 poen uz devet asistencija i četiri skoka za 37 minuta na parketu. Bek Buker dodao je 28 poena i šest asistencija za tim koji nije računao na slavnog šutera Bila, čiji se oporavak uskoro očekuje. Grent je predvodio Portland sa 26 poena.

Do trećeg trijumfa zaredom došli su i Lejkersi – na svom terenu ,,demolirali“ su Jutu 131:99, a u trećoj dionici ubacili su čak 40 poena. ,,Jezerdžije“ sada imaju skor 9-6, a kompletna rotacija slav-

Košarka

Kevin Djurent

nog tima bila je inspirisana.

Centar Entoni Dejvis pored 26 poena imao je 16 skokova i četiri asistencije, bek Rasel dodao je 20, plejmejker Rivs 19 a superstar i veteran Džejms 17 poena,

U pobjedi Lejkersa nad Jutom

Lebron prvi u NBA istoriji sa 39.000 poena PODGORICA - Lebron Džejms postao je prvi košarkaš u istoriji NBA lige koji je tokom karijere postigao 39.000 poena.

Tu cifru dostigao je u 21. sezoni karijere – u pobjedi Los Anđeles Lejkersa nad Juta Džezom 131:99. Prva zvijezda moderne košarke i najstariji igrač u ligi meč je odigrao na visokom nivou, apsolutno podređen timu – sa 17 poena, devet asistencija i sedam skokova. Iza njega, na vječnoj listi košgetera u NBA je legenda Lejkersa Karim Abdul-Džabar sa 38.387 poena. Nakon meča Džejms je istakao da je od istorijskog skora za njega mnogo bitnije što su Lejkersi ušli u seriju dobrih rezultata.

R. A.

devet asistencija i sedam skokova. Turčin Jurcaven predvodio je Jutu u blijedom timskom izdanju sa 18 poena.

Indijana igra najbolju napadačku košarku od početka sezone

i za to je dokaz i pobjeda nad Atlantom 157:152 u gostima. U drugom poluvremenu ovaj tim postigao je čak 84 poena.

Sjajni plejmejker Halibarton je pored 37 poena imao čak 16 asistencija i pet skokova, Hild je upisao 24, Topin 21 a Maturin 19 poena. Za Atlantu, plejmejker Jang upisao je 38 a bek Bogdanović 26 poena. Indijana ima skor 8-5 i šesta je na Istoku, skor poraženog tima je 6-7.

Filadelfija (10-4, druga na Istoku) na svom terenu izgubila je od Klivlenda nakon produžetka 122:119. Nije pomogla sjajna partija prvog strijelca lige Embida (32 poena, 13 skokova, pet asistencija).

Bek Garland je pored 32 poena imao osam asistencija za Klivlend, Alen je dodao 26, Strus 20 a Mobli 18 poena uz 12 skokova za pobjednički tim, koji ima četiri pobjede zaredom (skor 8-6, osmi na IstoS. S. ku).

Kandan Guven Mutaf Ozdemir Tuluglu Bajgil Boutel Boutslele Kavano Skrub Tejlor Jilmaz

6 12 15 7 9 7 12 8 15 3 6 3

103

68

(28:7, 24:22, 33:19, 18:20)

87% (16-14) 71% (31-22) 40% (38-15)

za 1 za 2 za 3

85% (13-11) 41% (44-18) 28% (25-7)

44 (12+32) Skokovi 31 (12+19) Blokade 1 Asistencije 32 13 6 Ukradene lopte 4 11 Izgubljene lopte 11 Faulovi 10 17

PODGORICA – Košarkaši Mornara Barsko zlato završili su evropsku avanturu, koja se ove sezone može nazvati priličnim mučenjem, tako da se barski tim sada može fokusirati samo na ABA ligu, gdje ga čeka težak posao u borbi za opstanak.

Barani su u posljednjem kolu FIBA Evrokupu poraženi u Istanbulu od Bahčešehira – 103:68. Djelovalo je da je Mornar potpuno nezainteresovan za ovaj meč, očigledno su svi mislima na meč sa Splitom (neđelja u 19 časova) koji može biti važan u borbi za spas, a sa samo 10 igrača u rotaciji, već nakon prve dionice bilo je jasno da će to biti ,,jednosmjerna ulica“ u kojoj će se gledati dominacija Bahčešehira i totalna nemoć Mornara, koji je nastupio bez Nemanje Vranješa.

Domaći su vodili od starta – Bahčešehir je otvorio duel serijom 10:0, ali kada je Aleks Gavrilović pogodio za 10:7 na 4:43 do kraja prve četvr-

Gavrilović Jovanović Miković Marej Peković Bojkins Kovačević Levis Radetić Starovlah

12 10 10 10 5 3 9 6 3 –

tine, Barani su potpuno stali i praktično nestali sa terena.

To najbolje potvrđuje činjenica da je tim iz Istanbula za samo šest minuta napravio seriju 23:0, stigao do 33:7 i jasno stavio do znanja da se u nastavku očekuje samo revijalni meč i ,,odrađivanje“ posla.

Na kraju, ovo je bio peti poraz Mornara u drugom Fibinom takmičenju (ukupno 13. ove sezone), a jedinu pobjedu upisao je protiv Sabaha na svom terenu.

U drugom meču grupe D Nimburk je savladao u gostima Sabah 97:89, čime su Bahčešehir i Nimburk završili grupnu fazu sa skorom 5-1, a Sabah i Mornar sa jednim trijumfom iz šest utakmica...

Baranima sada ostaje da se dobro spreme za meč sa Splitom, koji ima kao i Mornar, samo jedan trijumf, jer nakon neočekivanih pobjeda Cibone (protiv SC Derbija) i Krke (protiv Mege), crnogorskom timu ostaje sve manje opcija da se makne R.P. sa začelja...

Nosio ga na debiju u NBA za San Antonio

Vembanjamin dres prodat za 700.000 eura PODGORICA - Dres prvog pika sa NBA drafta, vanserijskog talenta Viktora Vembanjame (19), prodat je za oko 700.000 eura (762.000 američkih dolara) na aukciji.

Taj dres gorostasni Francuz, koji igra na četiri pozicije, nosio je na debiju u NBA ligi – meču njegovih San Antonio Sparsa protiv Dalas Meveriksa 25. oktobra.

Aukciju je organizovala londonska kuća Sotebi, a sportski rekvizit dostigao je cijenu sedam puta veću od početne.

Kupci računaju da će Vembanjama ostvariti veliku karijeru, pa da će taj dres izvjesno imati mnogo veću vrijednost u budućnosti... Ovom aukcijom započeta je saradnja NBA lige i Sotebija, a dres je postao najskuplji ikad od onih koji su nošeni na debitantskoj utakmici.

Skor Vembanjame, igrača visokog 224 santimetra koji može igrati i na poziciji beka šutera, na početku NBA karijere je 18,6 poena, 9,1 skok i 2,6 blokada u prosjeku.

R. A.

Arena

Primorac večeras (20.30) gostuje u Panioniosu u pretposljednjem kolu D grupe Evrokupa

K. VULOVIĆ

Pobjeda vodi u osminu finala

Detalj sa prvog meča dva rivala u Kotoru

PODGORICA – Primorac ima jasnu situaciju ispred sebe na dva kola do kraja grupne faze Evrokupa. Ako večeras (20.30h) savladaju u Atini Panionios ili dođu do bodova iz peteraca (u slučaju neriješenog rezultata) na kolo do kraja plasiraće se u osminu finala drugog po kvalitetu evropskog takmičenja.

U suprotnom, rješavaće sudbinu u posljednjem kolu sa Ortiđom kod kuće od koje su bili bolji u Italiji. Kotorani posljednje dvije runde Evrokupa čekaju kao lideri, sa bodom više od grčkog predstavnika, odnosno tri od Ortiđe i čak osam od otpisanog Trsta.

Naš tim je, inače, u dosadašnja četiri kola doživio jedan poraz i to od grčke ekipe (10:9).

- Čeka nas teška utakmica kao i

posljednje dvije u gostima kada smo osvojili šest bodova. Poslije poraza od Panioniosa u 2. kolu, mnogi su nas u tom momentu otpisali, ali reagovali smo i pokazali kvalitet i karakter, pa se nadam da to isto možemo ponoviti u Atini. Panionios je iskusna ekipa, sa kvalitetnim grčkim reprezentativcima i našim igračima Ukropinom i Moskovom koji su napadački moćni. Analizirali smo prvu utakmicu, mislim da je to bio naš najslabiji meč u Evrokupu iako smo se borili, preokrenuli rezultat, ali smo i primili dosta ,,jeftinih“ golova, što ne smijemo večeras, jer u tom slučaju nećemo proći dobro. Nadam se da ćemo iz agresivnosti, prije svega u odbrani, zatvoriti najbolje šutere i onda jakim plivanjem, kontranapadima, sa

dosta pokretljivosti, pokušati da rješavamo situacije. Bilo bi izvanredno da pobijedimo i kolo do kraja obezbijedimo plasman u osminu finala - kazao je Vido Lompar, prvi saradnik trenera Zorana Maslovara.

Kotorske vaterpoliste u Atini sačekaće i jak rival, ali i paklena atmosfera sa tribina.

- Imaju izuzetnu i vatrenu publiku. Uvijek naprave dobru atmosferu, što me raduje, jer volim kada se igra pred punim tribinama. Specifična je bila situacija u Kotoru, gdje su naše tribine bile pune, a što je vjerovatno i uticalo na veliki broj naših igrača koji nikada nijesu igrali u takvoj atmosferi. I to je neka škola i lekcija. Nadam se da smo iz toga izvukli pouke. Možda smo, sa druge strane, rasterećeniji kada igramo u gostima, ali kažem, utakmica je najvažnija, nadam se da ćemo, prije svega, ostati mirni. Takva situacija nije bila u Trstu gdje su neki igrači dobii isključenja, odnosno za današnji meč nećemo računati na Stanojevića i Ćetkovića. Ali sam siguran da će 13 momaka, kao i do sada, dati maksimum i da neće odustajati.

Spoljna linija Panioniosa je najopasnija. Najmanje četiri igrača imaju visok procenat šuta, a kada ih ,,krene“ onda daleko jačim ekipama, pa čak i iz Lige šampiona, nije svejedno.

- Moskov nije igrao protiv Ortiđe, pa su dali 13 golova. Imaju kompletnu spoljnu liniju, šuterski kvalitet, a nadam se da ćemo ih bolje čuvati.

Psihološki momenat mogao bi da odredi tok utakmice.

- I u ovom dijelu možemo da napredujemo, kao i igrački. Sve to zavisi od nas - jasan je LomA.M. par.

Četvrtak, 23. novembar 2023.

,,Lavice“ se spremaj oprezne, ali i optimi

Matea Pletikosić

Korak do čet

PODGORICA – Plasman u četvrtfinale Svjetskog prvenstva je cilj ženske rukometne reprezentacije Crne Gore. Imaju pokriće, a motivisane prošlogodišnjom bronzanom medaljom sa Evropskog prvenstva, mogle bi da odu još dalje.

M. BABOVIĆ

22 Sportski miks

Odbojkaši Budve večeras (18 h) dočekuju Dinamo u prvom meču šesnaestine finala CEV Kupa

bojke. Uglavnom, osovinu tima čine holandski odbojkaši, ali od velikog značaja u napadu je korektor, Englez Džek Vilijams, uz mladog primača servisa iz Holandije, Janika Baka.

Ipak, nećemo ustuknuti, pogotovo u prvom meču, kod kuće.

Vjerujem da to što smo raste-

rećeni može da nam donese samo korist - istakao je Bošković i dodao da je zadovoljan spremom kompletne ekipe.

-Svi igrači su zdravi i spremni za izazov. Raduje me i to kako smo izgledali u prvenstvu u poneđeljak. Rivala ne krasi posebna visina, i smatram da upravo u tome treba da tražimo našu šansu.

Uz pristup poput onog na prvom kvalifikacionom turniru uvjeren sam da Dinamu neće biti nimalo lako - zaključio je Bošković.

Prvi meč Budve i Dinama u MSC ,,Budva“ sudiće Magdalena Njevjarovska iz Poljske i Sergej Hulka iz Ukrajine, dok će rezervni sudija biti naša internacionalka, Jelena Mitrović. Revanš u Apeldornu zakazan je za 29. novembar.

Pobjednik dvomeča u osmini finala igraće sa boljim iz para Tirol Inzbruk – Fenerbahče. R.P.

do 3. decembra.

Direktan plasman u osminu finala osigurali su Tempo, koji će igrati protiv pobjednika meča Luka Bar/Budućnost Volley, te ekipe koje su žrijebom saznale rivale, pa su parovi: Herceg Novi – Grebaje, Mrkojevići – Lovćen, Ibar – Mediteran, Rudar – Ivangrad 2011.

Utakmice osmine finala Kupa

na programu su od 8. do 10. decembra.

U muškoj konkurenciji, u polufinale Kupa Crne Gore direktno su se plasirali Budva i Budućnost Volley, a parovi četvrtfinala su: Mornar – Lovćen i Galeb Liko Soho Group – Jedinstvo.

Utakmice četvrtfinala Kupa odbojkašaa su na programu od 8. do 10. decembra. R. P.

Rasterećeni sanjaju podvig Angažman za legendu PODGORICA - Odbojkaši Budve dočekaće holandski svjetskog vaterpola Dinamo Apeldorn u prvom

Vičević selektor Slovenije

PODGORICA - Legenda crnogorskog i svjetskog vaterpola Mirko Vičević novi je selektor Slovenije.

Kotoranin je na kormilu nacionalnog tima ove zemlje naslijedio Krištofa Štromajerja, koji se povukao zbog zdravstvenih problema.

Vičević će voditi Sloveniju na Evropskom prvenstvu u Hrvatskoj narednog januara.

Ranije je trenirao Kataro i Crvenu zvezdu, a bio je i selektor mlađih reprezentacija Crne Gore.

Vičević je član Kuće slavnih R. A. vodenih sportova.

meču šesnaestine finala CEV Kupa, večeras (18h) u MSC ,,Budva“.

Nakon eliminacije na turniru drugog kola kvalifikacija u Beogradu i poraza od Guaguasa, Partizana i Inzbruk Tirola, tim Miljana Boškovića sastaće se sa dvostrukim uzastopnim prvakom Holandije, Dinamom iz Apeldorna. Holandski sastav je

na turniru prve runde doigravanja za najjače CEV klupsko takmičenje bio posljednjeplasirani u grupi C u Inzbruku, sa porazima od ukrajinskog Prometeja, domaćina turnira Tirola i finske Valepe. Uvodni dio kvalifikacija naš šampion je zaključio pobjedom nad Burgasom i osvajanjem turnira u Bugarskoj, a takvu igru priželjkuje i mladi šef stručnog štaba.

-Ukoliko budemo na nivou igara iz Burgasa, smatram da imamo čemu da se nadamo. Dina-

mo je sjajna ekipa – to što je prvak Holandije govori dovoljno o njegovom kvalitetu, a u timu imaju nekoliko aktuelnih ili potencijalnih reprezentativaca Holandije. Na Evropskom prvenstvu u Skoplju mogli smo iz prvog lica da se upoznamo sa kvalitetima holandske od-

Poznati parovi Kupa Crne Gore u odbojci

Nikad veća konkurencija PODGORICA - U prostorijama Odbojkaškog saveza Crne Gore izvučeni su parovi Kupa Crne Gore.

U ovogodišnjem Kup takmičenju učestvovaće čak 21 ekipa u ženskoj konkurenciji,

dok će se kod odbojkaša za trofej boriti šest ekipa, počev od četvrtfinala. Žrijebom je rukovodio Miloš Jovanović, komesar takmičenja OSCG, a voljom žrijeba parovi šesnaestine finale Kupa za odbojka-

šice su: Top volley – Morača, Gorštak – Jedinstvo, Luka Bar – Budućnost Volley, Gimnazijalac – Galeb Liko Soho Group, Budva – Volley star.

Utakmice šesnaestine finala Kupa na programu su od 1.

Na prvom okupljanju, pred sjutrašnji put za Hrvatsku, selektorka Bojana Popović upravo je pričala o ciljevima i motivima i naglasila da su sve reprezentativke, ukupno 19 ( jedna neće putovati na SP), stigle spremne i zdrave za obaveze koje kreću od 30. novembra (dan ranije zvanično počinje Mundijal). I ,,lavice“ su u dobrom raspoloženju, doduše oprezne pred premijerni meč sa Kamerunom, a maksimalno mobilisane za posljednji u grupi B protiv snažne Mađarske.

- Nemamo mnogo vremena za pripreme, ali tako je i bilo i uoči prethodnog prvenstva.

Ipak, tu smo da damo maksimum na svakom treningu u Podgorici, nakon čega putujemo za Hrvatsku, gdje ćemo imati dvije kontrolne utakmice. To će nam biti korisno za

ju za SP, Pletikosić i Klikovac istične za ono što je zacrtano

k po korak tvrtfinala uigravanje, uz očekivanje da zdrave i srećne odemo na prvenstvo. Ekipa će biti izmijenjena, ali tu smo da se borimo za ovaj grb i igramo kao tim.

Moramo da damo sve od sebe kao i na Evropskom prvenstvu, a najvažnije je da šampionat otvorimo na pravi način - kazala je Matea Pletikosić koja je u top formi i glavna je igračica rumunskog Brašova.

O prvom rivalu se manje-više sve zna, afrička, nezgodna ekipa, atipčna, pa će trebati možda i malo vremena da Crnogorke postave stvari na terenu onako kako žele.

- Kamerun je prvi protivnik, a nemamo mnogo iskustva u duelima protiv takvih timova. Moramo se dobro pripremiti i dati sve od sebe. Prvi cilj je da prođemo grupu, a bilo bi odlično ako bi to ostvarile sa maksimalnim učinkom.

Ogromna odgovornost je na Matei Pletikosić i Itani Grbić.

Obje će dirigovati igrom, a od njih će u velikoj mjeri zavisiti napadačka moć našeg tima.

Sada, kada nema Milene Raičević (selektorka je nije pozvala), a zbog povrede ni lijevog beka Đurđine Jauković (Jovanka Radičević se opro-

stila od reprezentacije prošle godine nakon EP, a Ema Alivodić se penzionisala po završetku prošlogodišnje sezone), veliku ulogu imaće oba naša dva srednja beka.

- Itana Grbić i ja smo i ranije imale veliku odgovornost, sada moramo da preuzmemo još veći teret. Moramo dati sve od sebe i da budemo liderke ove ekipe - poručila je Pletikosić.

Od odbrane će zavisiti raspoloženje kompletne ekipe. Biće ,,lavice“ na ispitu i sa Mađarskom, ali i vjerovatno sa Hrvatskom i Švedskom u narednoj rundi (uz pretpostavku da prođu dalje, u što niko ne sumnja). Očekuju ih žestoki dueli sa mnogim od vodećih igračica ovih selekcija, a upravo su reprezentativke iz Budućnost Bemaksa imale priliku da osjete, u posljednja dva meča LŠ sa Brestom, na koji način igra švedska reprezentativka Karlson. Biće podijeljene uloge na terenu, a manje-više zna se ko su osovine u odbrani. Jedan od džokera stručnog štaba nacionalnog tima mogla bi da bude Bobana Klikovac. Članica Brašova (klupska koleginica Matee Pletikosić) ima za-

Arena paženu ulogu u svojoj ekipi, a nakon 2020. godine vratila se u nacionalni tim.

- Sjajan je osjećaj i radujem se što sam ponovo sa djevojkama.

Imamo dobru energiju i čast mi je što imam priliku da branim boje svoje države. Tu sam da pružim dobre partije kao što je to slučaj u klubu i dam doprinos dobrim izdanjima i rezultatima reprezentacije.

Za Bobanu nema dileme da ekipa želi da opravda dobre rezultate sa posljednjeg prvenstva Evrope.

- Želimo da opravdamo dobar rezultat koji je ostvaren na posljednjem Evropskom prvenstvu, ali i svih prethodnih godina tokom kojih je Crna Gora igrala značajnu ulogu na najvećoj sceni.

Razmišljanje pivotkinje crnogorske reprezentacije ne razlikuje se od ranijih izjava njenih koleginica.

- Svaki protivnik ima određeni kvalitet, a Mađarska je na papiru glavni konkurent u grupi.

Ne smijemo, međutim, da potcijenimo ni preostala dva rivala. Kamerun je trenutno u fokusu, to je atipičan protivnik, ne igraju evropski rukomet, tako da ćemo morati dobro da se pripremimo. Uz ozbiljan i maksimalan pristup, možemo da ispunimo cilj.

Na SP u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj učestvovaće 32 reprezentacije. Crnogorke će nastupati u B grupi, a nakon ovog kruga najbolja tri tima ukstiće se sa najboljima iz A grupe u kojoj su Švedska, Hrvatska, Kina i Senegal.

Titulu će braniti Norveška koja je u finalu 2021. godine savladala Francusku. Danska predstojeći šampionat čeka sa bronzanim odličjem. A. MARKOVIĆ

Sportski miks 23 FK BUDUĆNOST

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Novaković i Vuković

Prvoligaš i drugoligaš iz Podgorice dogovorili saradnju

Internacional filijala Budućnosti PODGORICA - Fudbalski klub Internacional postao je filijala Budućnosti – potpis na ugovor o sportsko-poslovnoj saradnji do kraja sezone 2024/25. potpisali su izvršni direktor ,,plavih“ Novak Novaković i predsjednik debitanta u Drugoj ligi Velibor Vuković.

- Budućnost je kao klub imala tri ponude od drugoligaša iz Crne Gore o sportsko-poslovnoj saradnji, a ugovor sa Internacionalom se nametao kao logičan jer smo u dobroj komunikaciji sa vodećim ljudima kluba još od ljetos kada je dogovoreno da koriste sve resurse našeg kampa od svlačionica, preko teretane, do terena - rekao je Novaković za sajt FK Budućnost i dodao:

- Bila nam je potrebna neka vrsta filijale, Internacionalu su trebali resursi i nadamo se da će saradnja da bude uspješna – i za nas i za njih. Mislim da od saradnje koristi mogu da imaju mladi igrači iz našeg kluba kako bi što bezbolnije podnijeli prelaz iz omladinskog pogona u seniorski. Na kraju krajeva, nadamo se da će koristi imati i crnogorski fudbal jer sve vrijedno pomena u posljednjih par godina u crnogorskom fudbalu na neki način „stvorila“ je Budućnost – od Đukanovića i Mijovića, preko Vasilija Adžića, do talentovane generacije 2006 – istakao je Novaković.

Internacional je osnovan 2021. godine, u drugoj sezoni postojanja bio je prvoplasirani u ligi Udruženje klubova Centar i

kroz baraž stigao do Druge lige.

- Saradnja sa FK Budućnost, institucijom crnogorskog sporta, je veliki trenutak u istoriji našeg kluba. Radujemo se što ćemo da budemo dio jedne velike priče, a to je i individualni i zajednički razvoj mladih igrača, što je svakako jedna od djelatnosti FK Internacional - rekao je predsjednik Internacionala Velibor Vuković.

- Bliži se kraj prvog dijela sezone, tako da već u januaru očekujemo prva pojačanja iz pogona Budućnosti, što će nesporno dovesti do stabilizacije i napretka našeg kluba. Dogovorili smo saradnju na obostrano zadovoljstvo, a vjerujem da će saradnja približiti Internacional svom glavnom cilju – poručio je Vuković.

Ne. K.

Veliki uspjeh crnogorskog borca na SPu kik boksu

Odluke Disciplinske komisije FSCG

Čađenović izborio polufinale i medalju

Ista kazna Budućnosti zbog pirotehnike i Grblju zbog nacionalizma i ekstremizma

PODGORICA - Kakav podvig mladog Crnogorca!

Naš kik bokser Nemanja Čađenović plasirao se u polufinale i obezbijedio bronzanu medalju na Svjetskom seniorskom prvenstvu u portugalskoj Albufeiri. Čađenović je u četvrtfinalnoj borbi discipline lou kik, u kategoriji do 71 kilogram, pobi-

jedio Aleksandra Sičeva iz Kazahstana 2:1. To je njegov drugi trijumf na šampionatu, nakon što je u osmini finala eliminisao Kušaia Hamada iz Jordana 3:0.

Rival Čađenovića u polufinalu biće poznat nakon duela Anta Buzova iz Hrvatske i Nazri Muhameda Sutarija iz Singapura.

Do medalje nije uspjela da do-

đe Anastazija Petrović (K1, do 56), koja je u četvrtfinalu poražena od Helene Leite Santos iz Brazila 3:0. R.P.

2025. godine. Međutim, šampion Bundeslige ne želi da plaća astrononsku platu (oko 20 miliona eura bruto godišnje, odnosno 11 miliona eura neto) za igrača koji je kompletnu karije-

ru proveo u bavarskom klubu.

Po pisanju Bilda, mala je vjerovatnoća da će Mileru biti ponuđen novi ugovor za narednu sezonu.

- Još nema ,,izvještaja o nivou vode“. Sačekaću još nekoliko sedmica i onda ću to moći da komentarišem. Želim još da igram, zabavljam se na terenu i nadam se da se to vidi – rekao je Miler.

Navodno, opcija je kratkoročan ugovor u Mančester junajtedu, koji je godinama pokušavao da ga angažuje.

Miler je prvotimac Bajerna od 2008. godine, sa klubom je osvojio čak 32 trofeja, a sa reprezentacijom bio je svjetski prvak. R. A.

Ne žele obavezu astronomske plate veterana

Bajern se odriče Milera PODGORICA - Tomas Miler (34) od ljeta vjerovatno više neće igrati za Bajern Minhen, objavio je najtiražniji njemački list Bild.

Slavni veteran, napadač i veliki borac planira da igra do ljeta

PODGORICA - Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore kaznila je Budućnost 500 eura zbog nesportskog ponašanja i upotrebe pirotehničkih sredstava od strane navijačke grupe „Varvari“ na utakmici četvrtfinala Kupa Crne Gore sa Mornarom u Baru.

Isti iznos će Mornar morati da plati zbog loše organiza-

cije te utakmice.

Disciplinska komisija kaznila je OFK Grbalj, takođe 500 eura, jer su navijači tog kluba, kako se navodi, vrijeđali i diskriminisali igrače FK Otrant Olimpik po pitanju nacionalne i vjerske pripadnosti i pjevali pjesme koje označavaju netrpeljivost i pokazuju vidove ekstremističke i ideološke propagande na stadionu u Radanovićima za vrijeme utakmice 12. kola Druge lige i zbog

upotrebe pirotehničih sredstava za vrijeme utakmice.

Predsjednik Disciplinske komisije Rajko Radulović izrekao je Bokelju novčana kaznu u iznosu od 500 eura zbog slabe organizacije utakmice četvrtfinala Kupa Crne Gore sa Rudarom, dok je zvaničnik Bokelja Dejan Ognjanović kažnjen 300 eura zbog vrijeđanja sudije Dejana Markovića po završetku utakmice s Iskrom u 12.

Ne. K. kolu 2. CFL.

Na ljeto planira transfer u Seriju A ili Saudi Pro ligu

Varan ne želi u Bajern PODGORICA - Rafael Varan ne planira transfer iz Mančester junajteda u Bajern Minhen u januaru, objavili su londonski mediji.

Slavni francuski štoper želi da završi sezonu u Premijer ligi.

Poziv šampiona Bundeslige

ga ne interesuje i ima drugačije planove za završnicu karijere.

Kako se navodi, proslavljeni defanzivac je zainteresovan da od ljeta zaigra u nekom od klubova italijanske Serije A, ili Saudi Pro lige.

U Junajtedu, posrnulom ostrv-

skom gigantu, od početka sezone nema garantovan status startera, zbog promjene taktičkog pristupa. Takođe, često je povrijeđen, a u nijednoj od prethodne dvije sezone na Ostrvu nije odigrao više od 25 R. A. mečeva u PL.

Arena

24

Četvrtak, 23. novembar 2023.

ŠAH Šahovski poslenici sabiraju utiske nakon ekipnog prvenstva Evrope u Budvi

Šahovski talasi milovali su budvansku obalu desetak dana i na plaži hotela ,,Splendid“ izvajali magične figure koje ni bura ne može pretvoriti u pijesak, nego će na radost iskrenih ljubitelja drevne igre u našoj zemlji i okruženju vječno svjedočiti o veličanstvenom takmičenju, 24. ekipnom prvenstvu Evrope.

Kada su pogašeni ,,Fišerovi“ časovnici iz mirne luke isplovilo je 38 lađa sa muškim i 32 sa ženskim posadama uz nepodijeljena mišljenja i divne impresije učesnika i gostiju da je ovaj grandiozni skup matadora i amazonki Starog kontinenta zasjenio sva prethodna.

To je upravo i naslutio predsjednik Evropske šahovske federacije Zurab Azmaparašvili koji je na svečanom otvaranju odao priznanje ŠSCG i domaćinu na izvanrednoj pripremi i organizaciji ovog prestižnog turnira.

Nije krio zadovoljstvo i selektor najbolje crnogorske ,,A“ reprezentacije Dragan Kosić na račun ogromnog truda i zalaganja njegovih izabranika da se predstave u što boljem izdanju i njihove želje da nadmaše rezultate sa minulih šampionata.

- U bilo kojem sportu, pa ni šahu, nije lako nastupati pred svojom publikom jer su očekivanja velika i svi se nadaju hepiendu. Mi smo upravo platili ceh tom psihološkom opterećenju iako smo u pojedinim mečevima praktično bili nadomak pozitivnih ishoda. Propustili smo mnogo šansi u dobijenim ili remi pozicijama da uknjižimo dragocjene bodove.

Nažalost naš pad koncentracije u kritičnim momentima protivnici su nemilosrdno koristili. Prije svega žalimo za izgubljenim poenima u okršajima sa Belgijom i Austrijom u kojima smo od mogućih četiri uknjižili samo jedan bod. Takođe, imali smo dobre šanse i protiv trostrukog olimpijskog prvaka Jermenije i hrabro se uhvatili u koštac sa prvim favoritom na prvenstvu, renomiranom ekipom Azerbejdžana koju su predvodili Mameđarov i Mamedov – ističe Kosić.

On, međutim, nije štedio komplimente govoreći o nastupima Denisa Kadri-

Z. RADULOVIĆ

Šampionat u ,,Splendidu“ zasjenio sve prethodne Argentina prva uspjela da pobijedi Brazil u gostima u kvalifikacijama

Mesi: Istorija i sramota policije PODGORICA - Istorijska pobjeda Argentine nad Brazilom u gostima (1:0), u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2026. godine ostala je u sjenci velikih sukoba na tribinama.

Naš novinar Branislav Kadić (u sredini) u društvu Angeline Vuković i Magnusa Karlsena

Drašković 1 Skoberne 0 1.e4 c5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 e5 4.0–0 Bd6 5.d3 h6 6.Nc3 Nge7 7.Bc4 Ng6 8.a4 0–0 9.Nd5 Nce7 10.c3 Nxd5 11.Bxd5 Bc7 12.d4 cxd4 13.cxd4 d6 14.dxe5 dxe5 15.h3 a5 16.Ra3 Ra6 17.Rd3 Qf6 18.Rc3 Bb8 19.Qc2 Ne7 20.Bc4 Rc6 21.Rd1 Be6 22.Bxe6 Qxe6 23.Be3 ća, Nikole Đukića, Nikite Petrova, Luke Draškovića i Dragiše Blagojevića, naglašavajući da je igra bila znatno bolja od ostvarenog rezultata. Napominje, da bi nas samo bod više lansirao među 20. Ovako, naša ,,A“ reprezentacija takmičenje je završila na 26. stepenici, dvije niže od prosječnog rejtinga. Čestitam svim igračima. Dali su sve od sebe i maksimalno se angažovali da opravdaju povjerenje uvijek stavljajući u prvi plan kolektivni duh i međusobno uvažavanje prilikom dogovora i razmjene mišljenja na sastancima uoči svakog meča. Sve je funkcionisalo besprekorno u jednoj divnoj atmosferi, nadasve lijepom ambijentu i za igru i za druženje – zaključio je Dragan Kosić.

Nakon završne svečanosti i podjele nagrada uspjeli smo da se pozdravimo i popričamo sa prvom zvi-

Rfc8 24.Rxc6 Nxc6 25.Qd3 Qe7 26.Qb5 Bd6 27.g3 Rb8 28.Kg2 Qe6 29.Bb6 Ra8 30.Qd5 Qxd5 31.Rxd5

Ra6 32.Be3 Bc7 33.Rb5 b6 34.Nd2 Kf8 35.Nc4 Na7 36.Rd5 Nc6 37.Rd7 Ra7 38.Nd6 (dijagram) Bd8 39.Rxa7 Nxa7 40.Nc4 Nc8 41.Nxe5 Ke8 42.Nc4 Bc7 43.Bd4 f6 44.f4 Kd7 45.Kf3 Kc6 46.Ne3 Bd6 47.e5 fxe5 48.fxe5 Bc5 49.Ke4 b5 50.Bxc5 Kxc5 51.axb5 a4 52.Nf5 g6 53.Nd4 Nb6 54.e6 Kd6 55.Kd3 h5 56.h4 Nd5 57.Kc4 Nb6+ 58.Kb4 Nd5+ 59.Kxa4 Ke5 60.e7 1:0

Đurović 1–0 Asllani 1.e4 c6 2.d4 d5 3.e5 Bf5 4.h4 h6 5.g4 Bh7 6.e6 fxe6 7.Bd3 Bxd3 8.Qxd3 Nf6 9.Bf4 Qa5+ 10.Nd2 c5 11.dxc5 Nc6 12.Qg6+ Kd7 13.Ngf3 Qb4 14.c4 dxc4 15.a3 Qa4 16.Ne4 Nd5 17.Rd1 c3 18.bxc3 Qc4 19.Ne5+ Nxe5 20.Bxe5 b5 21.Rd4 Qa2 22.c6+(dijagram) 1:0 jezdom šampionata, prema očekivanju neprikosnovenim na prvoj tabli Norveške Magnusom Karlsenom koji je uz superlative prokomentarsao uslove boravka i nadmetanja.

Srećan sam što iz Crne Gore nosim zlatnu medalju i njoj se posebno radujem, tim prije jer je nijesam do sada osvajao na prvenstvima Evrope ili Olimpijadi - sa osmijehom nam je rekao maestralni Norvežanin koji se posebno radovao

Svjetski prvak ,,gaučosi“ prva su selekcija koja je uspjela da pobijedi ,,karioke“ u gostima u meču kvalifikacija – a gol za pobjedu postigao je štoper Nikolas Otamendi u 63. minutu.

Na početku meča na ,,Marakani“ gostujući navijači su se na tribinama sukobili sa brazilskom policijom. Snimci su obišli svijet, a igrači Argentine nakon meča su javno govorili da je reakcija policije bila

pretjerana...

Argentinski superstar Lionel Mesi zato nije želio da pretjerano govori o samom meču.

- Ispisali smo istoriju u utakmici, ali važno je reći da je sve to ostalo u sjenci represije brazilske policije nad našim navijačima, što nije prvi put. To je ludo i neprihvatljivo. Vidjeli smo sa terena policiju kako tuče ljude, neki od njih bili su sa porodicama... Isto se desilo u finalu Kopa Libertadores. Porodica smo, zato smo odlučili da ipak odigramo meč – rekao je Mesi.

Brazilski tim, bez dugoročno povrijeđene prve zvijezde Nejmara, teško može da parira tako kvalitetnim selekcijama kao što je šampion svijeta... R. A.

Šok za prvaka svijeta

Skaloni odlazi sa klupe Argentine poklonu predsjednika FSCG Dejana Savićevića - dres crnogorske fudbalske reprezentacije.

Samo što je Karlsen otišao da pakuje kofere pridružila nam se i heroina ekipnog prvenstva za dame Tijana Blagojević Mandura. Ona je braneći boje Srbije prva Crnogorka koja je zahvaljujući zlatnoj medalji na petoj tabli i još jednoj ispunjenoj završnoj normi dobila titulu velemajstora!

Branislav KADIĆ

PODGORICA - Potpuno neočekivano, Lionel Skaloni (45) je kao realnu opciju javno istakao odlazak sa klupe Argentine.

Selektor je krajem prošle godine ,,gaučose“ predvodio do titule svjetskog prvaka, a o odlasku iz reprezentacije govorio je nakon istorijske pobjede 1:0 u gostima Brazilu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2026. godine.

- Argentini je potreban selektor koji ima svu energiju i koji je dobro... Moram da malo stanem na loptu i počnem da razmišljam. Bilo je mnogo stvari o kojima sam morao da mislim tokom ove utakmi-

ce. Ovi igrači su pružili mnogo toga stručnom štabu i ja moram da razmislim o tome što ću da uradim. Ovo nije oproštaj, niti bilo što slično, ali moram da razmislim jer su očekivanja podignuta visoko i teško je nastaviti sa pobjedama. Pričaću sa predsjednikom Saveza i sa igračima – rekao je on.

Selektor ima apsolutnu podršku igrača, što su i sami istakli nakon meča. Argentinci su Brazilu nanijeli prvi, istorijski poraz na terenu ,,karioka“ u kvalifikacijama.

Skaloni, nekada odličan desni bek i reprezentativac, nacionalni tim vodi od avgusta R. A. 2018. godine.

Feljton 25

Četvrtak, 23. novembar 2023.

4.

ZNAČAJ DIPLOMATIJE U MEMOARIMA VOJVODE GAVRA

Štitio je državni suverenitet u svakom momentu Piše: Sonja TOMOVIĆ-ŠUNDIĆ

Na čelu crnogorske diplomatije, vojvoda Gavro je naslijedio Stanka Radonjića iz guvernadurske porodice sa Njeguša. On je otpočeo svoju spoljno–političku djelatnost poslije velikih ratova 1877 – 1878. godine

Vojvoda Gavro je pokazao izuzetan literarni talenat u opisivanju dvorskog života, ženidbenih kombinacija koje su imale dalekosežne posljedice za bolji položaj Crne Gore i njenog suverena. Udajom za Napuljskog kralja, princeze Jelene, kao i njenih sestara Stane i Milice za ruske prinčeve, knjaz Nikola je znatno uvećao svoj prestiž u međunarodnim odnosima. To je bio neposredan povod da ga sultan Abdul Hamid pozove u vizitu u Carigrad, o čemu se književno upečatljivo svjedoči na stranicama Memoara. U fokusu piščeve pažnje veliko mjesto zauzima rodbinska veza kćerke kralja Nikole, Zorke sa pretendentom na srpski presto Petrom Karađorđevićem, što je usložilo odnose Crne Gore i suparničkih dinastija Obrenovića i Karađorđevića. Do detalja su opisani članovi porodice Karađorđevića, raspoloženje, intrige na crnogorskom dvoru, namjera da Crna Gora posluži kao poligon za razvijanje širokih akcija za svrgavanje Obrenovića, što je dodatno uticalo na pogoršanje odnosa između Crne Gore i Srbije. U spisu Crna Gora i Srbija 1902. živopisno je opisana diplomatska misija povodom braka knjaza Mirka i Natalije Konstatinović, bliske rođake Aleksandra Obrenovića, s ciljem da se ukaže da predstojeća bračna kombinacija ima isključivo privatni karakter, bez političkih pretenzija.

Na čelu crnogorske diplomatije, vojvoda Gavro je naslijedio Stanka Radonjića iz guvernadurske porodice sa Njeguša. On je otpočeo svoju spoljno–političku djelatnost poslije velikih ratova 1877 – 1878. U ocjeni diplomatskog rada njegovog prethodnika autor Memoara iznosi svoje kritičko viđenje, negodujući zbog pasivnog Radonjićevog držanja prilikom potpisivanja San–Stefanskog mira. Stiče se utisak da je vojvoda Gavro težio novom tipu diplomatije oslonjenom na strategiji osmišljenog djelovanja. To umijeće praktično pokazuje u zvaničnim posjetama Beogradu, za vrijeme vladavine Aleksandra Obrenovića, zatim diplomatskim posjetama Austriji i Turskoj, Engleskoj, Bugarskoj, Francuskoj sa ciljem da se rivalski i neprijateljski odnosi, diplomatskom umješnošću svedu na minimum, ili dovedu na prihvatljivu mjeru koja će Crnoj Gori obezbijediti veći međunarodni ugled.

Već smo istakli, vojvoda Gavro je bio profesionalno i lično vezan za dinastiju Petrović–Njegoš. On glorifikuje kralja Nikolu, veliča njegov vojnički i govornički dar, kritički preispituje njegove loše odluke, naročito u oblasti državne reforme i ekonomskog razvoja jedne po svemu nedovoljno razvijene balkanske zemlje.

Međutim, kada su u pitanju članovi Gospodareve porodice,

Vojvoda Gavro je bio profesionalno i lično vezan za dinastiju Petrović–Njegoš. On glorifikuje kralja Nikolu, veliča njegov vojnički i govornički dar, kritički preispituje njegove loše odluke, naročito u oblasti državne reforme i ekonomskog razvoja

Vojvoda Stanko Radonjić

Zorka Karađorđević

naročito njegove lijepe i višestruko talentovane kćerke Jelene, pisac pokazuje neskrivene simpatije. On podvlači da su sva gospodareva djeca darovita, ali ih princeza Jelena nadmašuje u svemu. U spisu Udadba princeze Jelene za Viktorom princom od Napulja, nasljednikom italijanskog prestola, otkriva se čitav niz zanimljivosti povezanih sa bračnom vezom Savojskog princa i crnogorske princeze. Kao izvrstan diplomata vojvoda Gavro je strpljivo radio u svim fazama preliminarnih dogovora oko sklapanja ovog za Crnu Goru, probitačnog bračnog saveza. Bez obzira što su i Austrija i Rusija imale negativno mišljenje, jer su računale na povišeno miješanje Italije na balkanske prilike, takođe i pitanje konverzije je isticano u pr-

Kraljica Jelena Savojska

Knjaz Nikola Petrović Njegoš

Umjetnička vrijednost Vukovićevih Memoara osniva se na izvanrednom jezičkom stilu, originalnim opisima gradova, raskošnih palata i dvorova, psiho–fizičkom portretisanju državnika, u čemu je autor dosegao književnu razinu velikih pripovjedača i literata vi plan, spretnim potezima ministra inostranih poslova, Crna Gora je sklapanjem ovog braka, znatno osnažila svoje međunarodne veze i stekla naklonost evropske aristokratije.

Uočavamo da vojvoda Gavro u svom diplomatskom angažmanu nastoji da ojača veze Crne Gore sa velesilama koje su tradicionalno bile neprijateljski nastrojene: Austrijom i Turskom, pokaže izvjesnu dozu emancipacije u delikatnoj poziciji prema tradicionalnom zaštitniku Rusiji. U mnogim stvarima on se ne slaže sa politikom Austrije, Srbije, Turske, ali i velikodržavnom politikom Rusije, ukoliko se ona razilazi sa crnogorskim interesima. On se zalaže za integritet crnogorske diplomatije u odnosu na tradicionalne pokrovitelje kao i neprijateljske sile u okruženju, kako bi zadobio prostor najšireg djelovanja prema jednom fleksibilnom i sveobuhvatnom pojmu diplomatije.

Ono što je konstanta njegove diplomatske aktivnosti jeste pokretanje i realizacija onih ciljeva koji su od presudne važnosti za što samostalniju politiku Crne Gore u velikodržavnim interesima ondašnje Evrope.

U skladu sa modernim poimanjem diplomatije , Gavro Vuković kritički razmatra negativne osobine Crnogoraca, i samog

vladara u spisu Četrdesetogodišnjica vladavine knjaza Nikole. Prevenstveno, nedostatak institucija, haos u civilnoj i vojnoj administraciji, pravosuđe na niskom stupnju, privreda i trgovina u primitivnom stanju ... Zajmovi su činjeni pod najtežim uslovima. U rekapitulaciji ključnih stavova o društvenom životu, upućuje se na nedovršenost crnogorskog društva, zaostalost u reformama, negativan stav o starim navikama i tradicionalnim plemenskim podjelama, odnos prema radu, koje je potrebno mijenjati i razvijati moderne institucije. Široko se obrazlaže teza da društvene odnose i običaje koji su vladali tokom ratnih godina treba bitno transformisati prema normama politički i ekonomski prosperitetnih država. Na ovaj način bi se uticalo na izmjenu herojsko– tragičnog vrijednosnog sistema koji je odgovarao jednoj etapi u razvitku Crne Gore, njegovim prilagođavanjem novim društvenim odnosima zasnovanim na principima modernih političkih zajednica.

Pored ovoga, bilo da je riječ o estetski vrijednim tekstovima datim u formi putopisa, autobiografskim zapisima, istorijskim sjećanjima ili monografijama, postoji jedinstveni obrazac mišljenja, otkrivanje međuzavi-

snosti u tumačenju složenih istorijskih okolnosti, unutrašnjih značenja, jednom riječju naučno–sintetički sud, zasnovan na racionalnom objašnjenju. Svi događaji su detaljno predstavljeni, i uklopljeni u najšire okvire društvenog kretanja, kako bi se upoznala suština – noumenalna strana u fenomenološkoj studiji vremena.

Umjetnička vrijednost Memoara osniva se na izvanrednom jezičkom stilu, originalnim opisima gradova, raskošnih palata i dvorova, psiho–fizičkom portretisanju državnika, u čemu je autor dosegao književnu razinu velikih pripovjedača i literata.

Na koncu, je li shvatanje diplomatije vojvode Gavra Vukovića aktuelno u našoj savremenosti?

Kao stara vještina, iako je sam termin diplomatija u upotrebi u XVIII vijeku, ona je igrala ogromnu ulogu u starim civilizacijama: Egiptu, Kini, Indiji i Persiji, regulisanju diplomatskih odnosa između poslanstava i poslanika u antičkoj Grčkoj.

U tom kontekstu važno je istaći da je u Crnoj Gori nakon velikih ratova 1876–1878. evidentna potreba da se narastujući problem među balkanskim narodima nakon velikih bojeva, rješavaju diplomatskim putem. Vojvoda Gavro, utemeljivač crnogorske diplomatije, koji je na položaju Ministra inostranih djela naslijedio Stanka Radonjića o čijem profesionalnom pregalaštvu nema visoko mišljenje, ostavio je cjeloviti uvid u smisao diplomatske službe. Njegova deviza: Interes države na prvom mjestu i očuvanje državnog integriteta, našla je plodno tlo u njegovim brojnim misijama, susretima i kontaktima sa uglednim predstavnicima diplomatije i državnicima.

Uloga diplomatije se temelji na principijelnom zastupanju potreba suverene države, njenom istaknutom mjestu u novonastalim istorijskim razdobljima.

Svjestan ogromnog potencijala diplomatskog pregovaranja ministar Vuković je u svakom momentu, nekad i suprotno vlastitim političkim shvatanjima i moralnim uzusima, štitio državni suverenitet. Upornost sa kojom je zastupao svoja gledišta, trudeći se da postanu integralni dio oficijelne politike, imponuje. U pitanju je nevjerovatna čvrstina, strpljenje i vještina da se određeno pitanje nametne kao optimalno rješenje i ozvaniči u okvirima međunarodnog prava.

(Nastavlja se)

26 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.1991/2023 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca DOO “Vodovod i kanalizacija” Kolašin, Ul.IV Proleterske, Kolašin, protiv izvršnog dužnika DOO,,Staro Ognjište, Kolašin, radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu 5.357,40 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 22.11.2023.godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO,,Staro Ognjište” sa poslednjom poznatom adresom, Polje b.b.,Kolašin,vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 1991/2023 od 08.11.2023 godine sa prilozima I Rješenja o troškovima izvršnog postupka Iv.br.

1991/2023 od 22.11.2023.godine.

Izvršni dužnik DOO” Staro Ognjište “može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 22.11.2023.godine JAVNI IZVRŠITELJ Čogurić Dejan

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 22.11.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XLIX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 22.11.2023. godine i Zaključka o L prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 22.11.2023. godine.

Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja dostavljanje Zapisnika o XLIX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 22.11.2023. godine i Zaključka o L prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 22.11.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 22.11.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Na osnovu člana 12 Zakona o sudskim vještacima (“Službeni list CG”, broj 54/16), Ministarstvo pravde objavljuje POZIV ZA PONOVNO POSTAVLJENJE SUDSKIH VJEŠTAKA Kandidat koji podnosi prijavu za ponovno postavljenje za sudskog vještaka uz prijavu u kojoj se navode ime, prezime, datum i mjesto rođenja, zvanje kandidata za vještaka, podaci o radnom iskustvu i oblasti vještačenja, dostavlja: •uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ovjerenu kopiju biometrijske lične karte; •uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 6 mjeseci); •dokaz o visokom, odnosno srednjem obrazovanju, u skladu sa članom 6 stav 2 Zakona o sudskim vještacima; •podatke o pravosudnim i drugim nadležnim organima pred kojima je vještačio, broj i oznaku predmeta i •ovjerenu kopiju prethodnog rješenja o postavljenju za sudskog vještaka ili ovjerenu kopiju legitimacije sudskog vještaka.

Kandidat podnosi prijavu za ponovno postavljanje za vještaka za određenu oblast vještačenja Ministarstvu pravde, Vuka Karadžića 3, Podgorica, u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog poziva.

Neblagovremene prijave i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

Kontakt tel: 020/407-519 Broj: 05-109/23-10397 Podgorica, 23. novembar 2023.godine

Iv.br.1228/2023 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3. Januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM A.D. PODGORICA, ul.Moskovska br.29, Podgorica, koga zastupa punomoćnica Jovana Pavlović, advokatica iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA ZA PROIZVODNJU PROMET I USLUGE EXPORT IMPORT „FEMOTRADE“ DOO - BIJELO POLJE, ul.Tršova bbA1/L1, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.11.2023.godine, shodno čl.45 ZIO-a J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM A.D. PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA ZA PROIZVODNJU PROMET I USLUGE EXPORT - IMPORT „FEMOTRADE“ DOO - BIJELO POLJE, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge (br.11120523) za period od 01.11.2022.godine do 31.03.2023.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.1228/2023 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU ZA PROIZVODNJU PROMET I USLUGE EXPORT - IMPORT „FEMOTRADE“ DOO - BIJELO POLJE - Rješenje o izvršenju Iv.br.1228/2023 od 06.10.2023.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br.1228/2023 od 16.11.2023.godine.

U Bijelom Polju, dana 21.11.2023. godine

Javni izvršitelj Ivan Sekulić

Poslovni broj: Iv. br. 1487/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Montecco Inc“ doo Danilovgrad, Bandići bb, koga zastupa Nenad Pavličić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Bojan Konatar koji obavlja privrednu djelatnost „Caffe club As Bar“, Obala Iva Novakovića bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 16778/2023 od 03.07.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.11.2023. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Bojan Konatar koji obavlja privrednu djelatnost „Caffe club As Bar“, Obala Iva Novakovića bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 16778/2023 od 03.07.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 13.10.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 20.11.2023. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

I.br.793/2022 Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Svjetlana Martinović, adr. Bajice br. 6, Cetinje, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršni dužnik Svjetlana Martinović, adr. Bajice br. 6, Cetinje, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Zaključka o prodaji I.br.793/2022 od 22.11.2023. godine i Zapisnika I.br.793/2022 od 06.11.2023.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Cetinju, 22.11.2023

Javni izvršitelj Vidak Latković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Poslovni broj: I 1638/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD “LUKA BAR” BAR, OBALA 13.JULA, Bar, PIB: 02002558, protiv izvršnog dužnika SULEJMANI ŠEHRA, MILA BOŠKOVIĆA H-11 BR.9, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 6.053,31 eura, dana 22.11.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

JAVNO OBJAVLJUJE

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Osmanović Sermin iz Bara, Bulevar JNA, lamela I br.

3/17, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 24472.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

Da se izvršni dužnik SULEJMANI ŠEHRA iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju I.br. 1638/23 od 25.10.2023. godine i rješenje o troškovima od 22.11.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 20.11.2023. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO ZA PROIZVODNJU PROMET I USLUGE EXPORT - IMPORT „FEMOTRADE“ DOO - BIJELO POLJE , u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Poslovni broj: Iv. br. 1469/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Osmanović Sermin iz Bara, Bulevar JNA, lamela I br. 3/17, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 24472, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.11.2023. godine,

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Mali oglasi

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Poslovni broj: I.br. 2383/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48.838,66 eura, dana 22.11.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četrdeset četvrta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrdeset četvrtu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 20.12.2023.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine.

IV Na četrdeset četvrtoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007. godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 22.11.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 63/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V.Ivan iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, dana 22.11.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 63/2017 od 12.01.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se pedeseta prodaja nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2739 KO Nikšić, PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 1, broj zgrade 5, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 6, površine 72m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika i Perović Milke iz Nikšića, ul. IV Crnogoroske br.2, od po 1/2.

II Ročište za pedesetu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 20.12.2023. godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.600,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 63/17 od 29.10.2018.godine.

IV Na pedesetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.960,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god za iznos duga 60.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca –obavještenje br. 1961 od 30.03.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 22.11.2023. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 22.11.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne ispraveUgovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trideset prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trideset prvu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 20.12.2023.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na trideset prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 22.11.2023. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

I.br.793/2022 Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Svjetlana Martinović, adr. Bajice br. 6, Cetinje, u skladu sa čl. 169. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK - o prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem I Određuje se ponovljena PRVA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Svjetlane Martinović koje su upisane u listu nepokretnosti broj 1886 KO Cetinje I, 1. na katastarskoj parceli broj 688, livada 5. klase, površine 380 m2, 2. na katastarskoj parceli broj 688/1, krš-kamenjar, površine 733 m2 i na 3. katastarskoj parceli broj 686/2, pašnjak 7. klase, površine 892 m2, sve prednje u svojini izvršnog dužnika, u obimu prava 1/1.

II Ponovljeno PRVO javno nadmetanje za prodaju predmetnih nepokretnosti iz Stava I, održaće se dana 06.12.2023.godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja, ulica Bajova 127, Cetinje. Predmetne nepokretnosti označene Stavom I, predmet su prodaje po pravosnažnom Rješenju o izvršenju I.br.793/2022 od 15.08.2022 godine. Nepokretnosti se prodaju radi namirenja glavnog duga u iznosu od 48.519,19€, uz uvećanje za zakonsku zateznu kamatu, koja je određena od 26.07.2022.godine i koja se ima obračunati u skladu sa Zakonom, te troškova izvršnog postupka.

III Nepokretnost navedene u stavu I, imaju evidentirane terete i prilikom prodaje, javni izvršitelj će voditi o redosljedu namirenja u skladu sa Zakonom.

IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti iz Stava I, utvrđena je pravosnažnim Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti od 25.01.2023. godine, u smislu čl. 168. ZIO i iste iznose kako slijedi: 1.zemljište na katastarskoj parceli broj 688, površine 380 m2 iznos od 17.544,60 eura, 2. zemljište na katastarskoj parceli broj 686/1, površine 733 m2 na iznos od 38.541,14 eura i 3. zemljište na katastarskoj parceli broj 686/2, površine 892 m2 na iznos od 41.139,04 eura.

V Na prvom javnom nadmetanju, nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnosti mogu prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđenih vrijednosti.

VI Zainteresovani ponuđači su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvšitelja br. 520-13573-96 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti određene Stavom IV, za koju su zainteresovani da licitiraju.

VII Najbolji ponuđač-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio određenu predmetnu nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-13572-02 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od 15 dana od dana prodaje.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog i o trošku izvršnog povjerioca, u dnevnim novinama.

X Zaključak o nepokretnosti dostaviti strankama u ovom izvršnom postupku,kao i založnim i izvršnim povjeriocima upisanim u predmetnim listovima nepokretnosti.

Cetinje, 22.11.2023. godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Vidak Latković Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl.8. ZIO.

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Na osnovu člana 29 stav 1 i 4 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list Crne Gore”, br. 18/11 i 52/16), Odbor direktora akcionarskog društva Robna kuća „Nikšićanka“ ad Nikšić, sa sjedištem na adresi Njegoševa br 20, objavljuje sljedeće: MIŠLJENJE o obaveznoj ponudi za preuzimanje akcija akcionarskog društva Robna kuća “NIKŠIĆANKA” ad Nikšić 1)Mišljenje o vrsti i visini ponuđene naknade U javnoj ponudi za preuzimanje sticalac je akcionarima emitenta ponudio 1,2200 eura po akciji.

U obaveznoj javnoj ponudi za preuzimanje akcija akcionarskog društva Robna kuća “NIKŠIĆANKA” ad Nikšić, sa sjedištem u Nikšiću, Ulica Njegoševa br 20, matični broj: 02284766, registarski broj 40000220 (u daljem tekstu: “Emitent”), Trgovinsko-uslužno i export-import preduzeće “MIL-POP” doo Podgorica, matični broj: 02260620, registarski broj 50038244 (u daljem tekstu: “Sticalac”) ponudilo je preuzimanje svih preostalih 25.380 akcija sa pravom glasa Emitenta po cijeni od 1,2200 eura po akciji, utvrđenoj na osnovu člana 17 stav 1 alineja 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava i potvrđenoj od strane CKDD-a da je cijena u javnoj ponudi utvrđena u skladu sa zakonom.

Cijena akcija u javnoj ponudi za preuzimanje u iznosu od 1,2200 eura po akciji utvrđena je u skladu sa članom 17 stav 1 alineja 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društva, a na osnovu potvrde CKDD-a budući da je to najviša cijena sticanja predmetnih akcija od strane Sticaoca u periodu od 10 mjeseci prije dana nastanka obaveze javne ponude.

Po potvrdi Montenegroberze ad Podgorica, broj 784/3 od 20.10.2023. godine prosječna cijena trgovanja u periodu 19.12.2022. godine do 19.10.2023. godine iznosila je 1,1607 eura po akciji. Takođe, akcijama Emitenta trgovano je 17 (sedamnaest) dana trgovanja u periodu tri mjeseca prije dana nastupanja obaveze objavljivanja javne ponude za preuzimanje, tj. u periodu od 19.07.2023. godine do 19.10.2023. godine.

S obzirom na gore navedeno, odbor direktora Emitenta je mišljenja da najviša cijena sticanja akcija Emitenta od strane Sticaoca u posljednjih deset mjeseci prije donošenja odluke o preuzimanju Emitenta odražava stvarnu vrijednost (sadašnju i/ili buduću) Emitenta budući da je predmetna cijena i maksimalna cijena trgovanja poslednjih 10 godina, te da su se u proteklom periodu značajno veće količine akcije prometovale po značajno nižim cijenama od ponuđene.

S obzirom na gore navedeno, odbor direktora Emitenta smatra da je ponuđena cijena u skladu sa odredbama člana 17 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, a što potvrđuje i rješenje Komisije za tržište kapitala Crne Gore broj 07/2-6/4-23 od 10.11.2023. godine, kojim odobrava objavu prospekta za preuzimanje u skladu sa odlukom Sticaoca.

Sticalac je u svojoj ponudi za kupovinu akcija vlasnicima ponudio gotovinu. Smatramo da je u pogledu modaliteta i roka plaćanja, gotovinska isplata u roku propisanom zakonom prihvatljiva.

Odbor direktora Emitenta ističe da se ovo mišljenje o vrsti i visini i primjerenosti naknade ne može ni u kojem slučaju smatrati investicionim savjetom akcionarima u pogledu prihvatanja ili neprihvatanja doborovoljne javne ponude za preuzimanje akcija Emitenta, pa se akcionari upućuju na donošenje sopstvene odluke o primjerenosti naknade.

2) Mišljenje o namjeri sticaoca u pogledu budućeg poslovanja emitenta kojeg preuzima; Po navodima iz prospekta, Sticalac ima za cilj dalje ulaganje u Emitenta kroz rekonstrukciju poslovnog objekta, koji se nalazi na izuzetno prestižnoj lokaciji u samom centru Nikšića, te da izgradi moderan tržni centar, koji će privući nove brendove te postati nezaobilazno mjesto za trgovinu u Nikšiću. Cilj Sticaoca je da kroz efikasnije upravljanje i implementaciju sopstvenog poslovnog modela, znanja i višegodišenjeg iskustva u segmentu maloprodaje robe široke potrošnje poboljša poslovanje Emitenta.

Analizirajući izjave sadržane u Prospektu u vezi sa budućim poslovanjem Emitenta, odbor direktora Emitenta je mišljenje da postoji puna saglasnost između stavova Sticaoca i odbora direktora Emitenta u pogledu najboljeg modela budućeg funkcionisanja, budući da je Sticalac pojedinačno najveći zakupac poslovnog objekta u vlasništvu Emitenta. S obzirom na navedeno i ekonomsku povezanost Emitenta i Sticaoca planovi vezani za buduće poslovanje Emitenta se čine održivim i sprovodivim.

S obzirom da je cilj sticanja vlasničke kontrole Sticaoca nad Emitentom obezbjeđivanje sinergetskog efekta kroz povezivanje MIL-POP doo Podgorica kao lidera u jednom segmentu maloprodaje i Robne kuće „NIKŠIĆANKA“ ad Nikšić kao kompanije koja raspolaže sa maloprodajnim objektom na izuzetnoj lokaciji u Nikšiču, uvećanje vlasništva Sticaoca u Emitentu će mu omogućiti jednostavnije i lakše sprovođenje svoje poslovne vizije, te će doprinijeti daljem ulaganju u Emitenta i poboljšanju njegovih poslovnih performansi.

S obzirom na navedeno odbor direktora je mišljenja da je namjera Sticaoca u pogledu budućeg poslovanja Emitenta koju je Sticalac naveo u ponudi za preuzimanje, ostvariva u odnosu na Emitenta.

3) stav o strateškim planovima sticaoca u odnosu na emitenta i mogućim posljedicama implementacije tih planova na politiku zapošljavanja i radnopravni status zaposlenih kod emitenta, kao i na moguće promjene vezane za mjesta u kojima emitent obavlja djelatnost; Sticalac je u javnoj ponudi za preuzimanje naveo sledeći stateški plan u odnosu na emitenta: «Strateški planovi sticaoca su vezani prevashodno za rekonstrukciju i adaptaciju objekta u cilju izgradnje modernog tržnog centra, kao i efikasnije upravljanje implementacijom našeg poslovnog modela, znanja i višegodišnjeg iskustva u segmentu maloprodaje uz zadržavanje svih postojećih zaposlenih i nova zapošljavanja.“ Povećanjem svog vlasničkog učešća u Emitentu, Sticalac će biti u mogućnosti da preuzme aktivniju ulogu u razvoju Emitenta, fokusirajući se na ulaganja u adaptaciju objekta, animiranje i pronalazak novih zakupaca, te dalju optimizaciju poslovanja.

Upoređujuči namjere Sticaoca u vezi sa strateškim poslovanjem Sticaoca u odnosu na Emitenta i onaj koji sprovodi odbor direktora Emitenta, može se zaključiti da postoji najviši stepen podudarnosti i u tom kontekstu odbor direktora Emitenta vjeruje da će buduće aktivnosti Sticaoca u potpunosti podstaći dalji razvoj Emitenta.

Odbor direktora Emitenta smatra da Sticalac ima finansijsku snagu da sprovede planove budućeg poslovanja Emitenta izražene u prospektu sa posebnim naglaskom na važnost razvoja i ulaganja u društvo, kako je to navedeno u prospektu.

Sticalac je u svom prospektu naveo da sprovođenje strateških planova u vezi sa Emitentom neće imati značajne posljedice na zaposlene i mjesto obavljanja poslovnih aktivnosti Emitenta.

Razmatrajući navedeni stav Sticaoca u vezi politike zapošljavanja i radno-pravnog statusa radnika Emitenta, odbor direktora zaključuje da je takav stav podrška već sprovedenim planovima odbora direktora Emitenta u vezi sa zapošljavanjem, budući da se neće mijenjati politika zapošljavanja koja je i do sada bila usmjerena na zapošljavanje što kvalitetnijih i stučnijih kadrova, zbog čega daje podršku istom.

Odbor direktora smatra da, s obzirom na mjesto u kojem Emitent obavlja svoju djelatnost, te na specifičnosti djelatnosti Emitenta, ova obavezna javna ponude za preuzimanje neće uticati na promjenu mjesta obavljanja djelatnosti Emitenta, te će ono i dalje nastaviti da obavlja djelatnost u sjedištu Društva.

4) izjave članova odbora direktora o namjeri prihvata ili odbijanja javne ponude za preuzimanje, ukoliko posjeduju akcije emitenta; Član odbora direktora Emitenta Popović Nebojša, kao lice koje ima vlasničku kontrolu nad Sticaocem, te članice odbora direktora Žugić Milosava i Kostić-Bukarica Ljubica, kao povezana lica sa Sticaocem na osnovu ugovora o zajedničkom djelovanju broj OV 5648/2023 zaključenog dana 18.10.2023. godine u konkretnom pravnom poslu zajednički djeluju sa Sticaocem te predmetna obavezna javna ponuda nije upućena njima. Ovim putem izjavljuju da neće prihvatiti javnu ponudu. Članovi odbora direktora: Tomović Nada i Jovović Aleksandar kao nezavisni članovi odbora direktora, ne posjeduju akcije Emitenta te nemaju zakonsku obavezu izjasniti se o namjeri prihvata ili odbijanja javne ponude.

5) izjave članova odbora direktora o postojanju njihovog sporazuma sa sticaocem u vezi sa javnom ponudom za preuzimanje i sadržaj takvog sporazuma, ako sporazum postoji; Odbor direktora Emitenta izjavljuje, da članice odbora direktora Žugić Milosava i Bukarica-Kostić Ljubica kao povezana lica sa Sticaocem na osnovu ugovora broj OV 5648/2023 djeluju zajednički u predmetnoj obaveznoj javnoj ponudi te da osim tog ugovora o zajedničkom djelovanju ne postoji neki drugi sporazum ni jednog člana odbora direktora Emitenta sa Sticaocem u vezi sa obaveznom javnom ponudom za preuzimanje.

Prije objavljivanja ovog Mišljenja, odbor direktora Emitenta je ovo mišljenje dostavio u skladu sa odredbama člana 29 stav 5 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava zaposlenim u Emitentu, odnosno predstavnicima zaposlenih, i uputio ih na njihovo pravo da u roku od tri dana od dana dostavljanja mišljenja daju svoje mišljenje o javnoj ponudi za preuzimanje Emitenta.

6) druge podatke koje organ upravljanja emitenta smatra značajnim.

Mišljenje odbora direktora Emitenta o obveznoj javnoj ponudi za preuzimanje objaviće se na isti način na koji je objavljen prospekt za obaveznu javnu ponudu za preuzimanje akcija akcionarskog društva Robna kuća “NIKŠIĆANKA” ad Nikšić, u skladu sa odredbom člana 29 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava i dostaviti Komisiji za tržište kapitala Crna Gore i Montenegroberzi AD.

Predsjednik odbora direktora

Popović Nebojša, s.r.

Na osnovu člana 36, 39 i 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl list CG” br.21/09 i 40/11), člana 31 Uredbe o prodaji i davanju uzakup stvari u državnoj imovini (“Sl list CG” br.44/10 ), Odlukom Školskog odbora br. 1039 od 29. 06. 2023. godine a po Zaključku Vlade Crne Gore br. 07-603/23-4624/2 od 19.10.2023. godine, JU Osnovna škola „Jugoslavija“ Bar: O B J A V LJ U JE Javni poziv za prikupljanje ponuda radi davanje u zakup školskih prostorija I Školska kuhinja površine 71m2, opremljena odgovarajućom infrastrukturom na period od 12 mjeseci.

-Početna cijena mjesečne zakupnine je 625€ -Zakupnina se plaća mjesečno, unaprijed -Zakupnina uključuje troškove vode Ponuda treba da sadrži: Naziv, adresu i broj telefona ponuđača, potvrdu o registraciji preduzeća, certifikat izdat od strane ovlaštene institucije da može obavljati navedene poslove, iznos zakupnine, cjenovnik proizvoda Ponude se dostavljaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja poziva u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA ZA ZAKUP KUHINJE“ neposredno ili poštom na adresu JU OŠ „ Jugoslavija“ Bar, Rista Lekića br. 14.

Otvaranje ponuda obaviće se tri dana po zaključenju poziva u prostorijama JU Osnovna škola „Jugoslavija“ .

Kontakt telefon: 030/312-282

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. novembar 2023.

31

889

872

Dana 22. novembra 2023. godine preminuo je naš dragi

Дана 22. новембра 2023. послије дуже болести преминула је наша драга

PEKO Nikolin SJEKLOĆA 1946 – 2023.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru dana 23. novembra od 10 do 15 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15.30 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Kuća žalosti: Jovana Tomaševića 26/13 Bar.

Ožalošćeni: Supruga MIKA, sestra MARIJA sa porodicom, brat od strica NENAD sa porodicom i ostala porodica SJEKLOĆA i VUKSANOVIĆ

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

ТАТЈАНА МАНДИЋ рођена Влаховић

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 22. новембра од 12 до 15 часова и 23. новембра од 10 до 13.30 часова, када крећемо за Ново градско гробље гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Ожалошћени: син МИЉАН, ћерка КРИСТИНА, отац НИКОДИН, сестра НАТАША са породицом, брат ДРАГАН са породицом и остала многобројна родбина 893

Najmilijoj našoj

TATJANI

Bila si prije svega najbolja majka a zatim najveći borac i heroj.

Napustila si nas prerano, ali znamo da si otišla na bolje mjesto među anđele.

Počivaj u miru, ljubavi naša.

Tvoji: MILJAN i KRISTINA

876

Dana 22. novembra 2023. poslije duže bolesti u 56. godini preminula je naša draga

TATJANA MANDIĆ rođena Vlahović

Porodica će primati saučešće na gradskom groblju Čepurci 22. novembra od 12 do 15 časova i 23. novembra od 10 do 13.30 časova.

Sahrana će se obaviti 23. novembra u 14 časova na novom groblju.

Kuća žalosti – Ul. 4. jula br. 56A/3 Podgorica.

Ožalošćena porodica: sin MILJAN, ćerka KRISTINA, otac NIKODIN, brat DRAGAN, sestra NATAŠA, sestrić MLADEN, sestričina MARIJA, brataničine ANDREA, ELENA, STAŠA i TEODORA, snaha ALEKSANDRA i ostala mnogobrojna rodbina

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. novembar 2023.

882

884

Sa velikom tugom se opraštamo od naše drage izvršne direktorice

TANJA

TATJANE MANDIĆ

Bila si čovjek, drug, lider, snaga i bila si osmijeh.

Kažu da te nema, ali ti si sa nama zauvijek.

Hvala ti na svemu.

Hvala ti za viziju i znanje koje si dijelila sa nama kao direktor, a posebno za ljudsku toplinu i podršku koju si nam pružala kao prijatelj.

Bila je čast i privilegija učiti od takvog čovjeka i profesionalca.

Draga Tanja, počivaj u miru.

Tvoj Sektor za ekonomske poslove, MTEL

Tvoj SEKTOR ZA MARKETING, PRODAJU I BRIGU O KORISNICIMA

891

Draga sestro

886

Posljednji pozdrav poštovanoj

TATJANA

883

Posljednji pozdrav našoj dugogodišnjoj saradnici, izvršnoj direktorici Mtela

U životu si bila lavica, lavica si ostala i u smrti.

Prerano si otišla u zagrljaj naše majke.

Neka te nebo čuva.

TATJANI MANDIĆ

Zauvijek te voli tvoj brat DRAGAN Posljednji pozdrav našoj dragoj

875

TANJI Tvoju plemenitost i dobrotu, iznad svega ljubav nikada nećemo zaboraviti.

TATJANI MANDIĆ Pamtićemo Vas po korektnoj i profesionalnoj saradnji.

Opraštamo se od iskrenog prijatelja našeg lista i saosjećamo sa njenom porodicom.

Pamtićemo njenu stručnost, profesionalnost i posvećenost poslu.

NINAMEDIA KLIPING d.o.o.

Sestra NATAŠA, sestrić MLADEN i sestričina MARIJA i zet ŠULE

874

Moja voljena tetkice

892

Posljednji pozdrav najboljoj sestri, tetki i zaovi

TATJANI

TANJA Hvala ti na svemu ako je hvala dovoljno čvrsta riječ da opiše tvoju majčinsku ljubav prema meni. Obasjala si mi sve što si mogla obasjati. Sjećanje na tebe u meni će živjeti vječno.

Tvoja MAKICA

Da ti budu laki koraci nebeski.

Tvoji: DRAGAN, ALEKSANDRA, ANDREA, ELENA, STAŠA i TEODORA

Sa velikim poštovanjem, KOLEKTIV POBJEDE

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 23. novembar 2023.

873

Sa dubokim žaljenjem se opraštamo od naše drage izvršne direktorice

TATJANE MANDIĆ

Izgubili smo velikog čovjeka i profesionalca, a nadasve iskrenog prijatelja. Ostaće nam u sjećanju njena neizmjerna humanost i dobrota, razumijevanje za svakog zaposlenog i prijateljski odnos sa svima sa kojima je sarađivala.

Draga direktorice, počivaj u miru, a mi ćemo ponosno nastaviti putem kojim si nas vodila.

Tvoj MTEL

34 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. novembar 2023.

888

894

Uvažena direktorice,

PEKO SJEKLOĆA

TANJA MANDIĆ

Dragi Peko, za 43 godine zajedničkog života provedene u braku hvala ti na svemu.

Bilo nam je zadovoljstvo sarađivati sa Vama.

Hvala Vam na svemu.

Vječno zahvalna tvoja MIKA

KOLEKTIV HUAWEI-a

881

880

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Posljednji pozdrav dragom ujaku

S tugom se opraštamo od

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

MILANU NIKOLIĆU

TATJANE MANDIĆ Ne postoje riječi koje bi opisale tvoju bratsku ljubav koju si gajio prema našoj majci i koju si prenio na nas.

Bio si pravi ujak na kojeg smo se mogli osloniti i na kojeg smo bili jako ponosni.

Bila je čast sarađivati sa Vama.

OGLASNO ODJELJENJE KOLEKTIV „KODAR INŽENJERING“

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

887

Posljednji pozdrav poštovanoj

S tugom, ljubavlju i poštovanjem ALEKSANDRA SAŠA RADULOVIĆ i PEĐA MILATOVIĆ sa porodicama 879

878

SJEĆANJE

Moj dragi

RADOMIR – RACO ČELEBIĆ TATJANI MANDIĆ

Počivajte u miru.

BLAGOTA – VANJA

23. 11. 2001 – 23. 11. 2023.

Danas se napunilo šest godina od kada si nas napustio i tugu iza sebe ostavio, ali ti si uvijek prisutan sa nama.

BISERKA – BISA ČELEBIĆ 30. 3. 1985 – 23. 11. 2023.

PORTAL BANKAR.ME

Vole te tvoja MERI, tvoje kćerke SANJA i MARTA i tvoji unuci MARKO i NIKOLAJ

S ljubavlju i poštovanjem,

PORODICA

Oglasi i obavještenja 35

Četvrtak, 23. novembar 2023.

871

867

23. novembar 2019 – 23. novembar 2023. naš premili

Dana 23. novembra se navršavaju dvije teške i tužne godine od smrti moga oca, đeda i svekra

VESKA STRUGARA

LUKA RAŠOVIĆ Hvala ti za sve.

NIKOLA, SEKULA i DANIJELA STRUGAR

Moj voljeni Lujo, sa mnom si u svakom trenu mog života, ne dam ti da postaneš sjećanje.

885

IN MEMORIAM

23. 11. 1999 – 23. 11. 2023.

Vole te neizmjerno majka NENA i sestra NEDA

SIMO Dušanov MIROTIĆ Sinovi DRAGAN, ZORAN i ŽELJKO sa porodicama 870

869

23. novembar 2019 – 23. novembar 2023. naš

Prošle su 4 godine od smrti našeg

868

Prošle su četiri godine od smrti našeg

LUKE RAŠOVIĆA

LUKA RAŠOVIĆ

LUKE RAŠOVIĆA

Ne damo da ova velika tuga ubije sve one radosti koje smo imali sa tobom.

Lujo, neka ide i ovaj tužni novembar, a ti ostaješ u našim srcima zauvijek onaj čudesni dječak… naš najljepši mladić.

Ti znaš, Lujo, da nema oproštaja od tebe… gdje god da si uvijek ćeš biti u našim srcima.

Vole te Tetka LJUBINKA i tetak PREDRAG

Vole te Stric BRANO, braća MARKO i VUK, snahe NATAŠA i ALEKSANDRA sa djecom VLADOM, KAĆOM, ANDREOM i malenim VUKANOM RAŠOVIĆ

IN MEMORIAM 23. 11. 2008 – 23. 11. 2023.

877

Četiri godine od kada nisi sa nama

VJERA POPOVIĆ Dok mi živimo živjećeš i ti u našim srcima i mislima, uvijek voljena i nikada zaboravljena.

Tvoji: sin DRAGAN, kćerka DRAGANA, zet MIODRAG i unuke JELENA i SOFIJA

LUKA Čuvamo te u srcima od zaborava.

TVOJI DRUGOVI

Vole te tvoji MIĆO, ANA i IVA RAŠOVIĆ

890

36 Marketing

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 23. novembar 2023. • broj 399.

ili :

zbog čega je „Supermarket“ režisera i scenariste Nemanje Bečanovića, premijerno prikazan u Talinu, prava poslastica za ljubitelje eksperimentalnog filma

Razigrana i tripozna vožnja Str. 4. i 5.

3

Četvrtak, 23. novembar 2023.

A cappella

Zenica blues S

jećam se, bogomi je bilo davno, trebalo je organizovati neki koncert u spuškom zatvoru. Mislim da sam imao 16 ili 17 godina. Kao učenika srednje muzičke škole, zvao me je stariji kolega da sviramo sa nekim izvođačima naše narodne muzike koji su spremali dvosatni koncert za zatvorenike u Spužu.

Bilo je to neočekivano prijatno iskustvo, uprkos činjenici da se u zatvor ne ide sa mnogo elana, koji god bio razlog. Sjećam se horski otpjevanih refrena, tačne intonacije i osmijeha na licima osuđenih.

Pjevalo se i sviralo isto kao i izvan tih sumornih zidina. A ovo je kratka priča o umjetnosti i načinu na koji su ljudi povezani različitim sudbinama. Umjetnost i čovjekovu dušu i talenat ništa ne može sputati. Slijedi niz...

*** Rano ujutro, 5. februara ove godine, dobitnik Gremija Ijan Brenan pristigao je na glavni ulaz zloglasnog kazneno-popravnog doma u Misisipiju, poznatijeg kao „Parchman Farm“. Došao je sa naumom da snimi najtalentovanije zatvorenike i njihove vokalne izvedbe. Nije ni slutio na što će naići.

Za organizaciju te posjete bilo je potrebno skoro tri godine, s obzirom na to da govorimo o veoma dobro čuvanom zatvoru. U njemu je zabranjeno praviti video-zapise i fotografije. Među zatvorenicima u Parčmanu su ubice, silovatelji i višestruki povratnici u izvršavanju teških krivičnih djela.

Kada je Brenan došao, kao po komandi, jedan za drugim, ustajali su i ispjevavali svoju duboku bol. Sa dozvolom isključivo za audio snimanje, nakon svega je spakovao opremu i krenuo kući. Sedam mjeseci kasnije, objavljeno je izdanje „Parchman Farm Prayer“ koje sadrži 14 izvedbi uživo, snimljenih u zatvorskoj crkvi. Solo a cappella, grupno otpjevane kompozicije sa motivima iz Biblije, pa sve do tradicionalnih gospel pjesama i finalnog horskog izvođenja. Brenan je svjedočio da su pjevali iskreno, ne za njega koji je snimao, nego samo i isključivo za sebe.

Ovaj kazneno-popravni zavod imao je jednu od najvećih stopa smrtnosti

Piše: Vladimir MARAŠ

Ijan Brenan pristigao je na glavni ulaz zloglasnog zatvora u Misisipiju, poznatijeg kao „Parchman Farm“.

Došao je u namjeri da snimi najtalentovanije zatvorenike i njihove vokalne izvedbe. Nije ni slutio na što će naići

zatvorenika u Sjedinjenim Državama, ali poznat je i po bogatom muzičkom nasljeđu. Godine 1940, bluzer Buka Vajt, osuđen za ubistvo 1938, snimio je „Parchman Farm Blues“, drhtavu jadikovku koja se osvrće na vrijeme provedeno iza rešetaka. Detalji njegovog zločina su nedorečeni; tvrdio je da je ciljao u butinu u samoodbrani i da je namjeravao samo da rani napadača. Osuđen je na doživotnu kaznu, koja je kasnije preinačena.

Dok je bio na farmi Parčman, Vajt je osnovao zatvorski bend i svirao čak i za guvernera države. Takođe, snimio je i dvije pjesme za Džona i Alana Lomaksa, etnomuzikologe, oca i sina, koji su posjetili zatvor 1939, u namjeri namjere

da dokumentuju ruralnu američku muziku za Kongresnu biblioteku. A tu je robijao i bluzer Son Haus, takođe zbog ubistva, pa čak i Elvisov otac, Vernon Prisli, koji je zatvoren zbog falsifikovanja čekova. Čitav region oko zatvora pulsira muzičkim značajem. Odmah niz put je Muzej „Delta Blues“ u Klarksdejlu. Madi Voters odrastao je u blizini. Zatvor je blizu mjesta gdje su rođeni Sem Kuk i Ajk Tarner, i gdje je umrla Besi Smit. „Tamo postoji nešto veoma značajno istorijski“, kaže Brenan, iako ističe da taj region sada više nije leglo bluza. „Ideja da ćete se voziti ulicom i vidjeti nekoga na prednjoj verandi kako svira bluz, to više ne postoji. Usmena tradicija nastavlja se kroz rep muziku, ali 11 od 14 pjevača na pomenutom albumu odraslo je u ruralnom Misisipiju – za njih je gospel zajednička linija“.

*** Muzika i zatvor, dakle, nijesu nepoznanica jedno drugom. Džoni Keš obnovio je posrnulu karijeru 1968. albumom „At Folsom Prison“, snimljenim uživo u kalifornijskom zatvoru, a sljedeće godine uslijedila je ploča snimljena u zatvoru Sen Kventin. Iako nikada nije proveo vrijeme iza rešetaka, ove popularne ploče učvrstile su njegov imidž muzičkog odmetnika. Do ujutro bismo mogli da nabrajamo „zatvorske“ muzičke uratke u prilog ovoj temi.

Poenta ovog i njemu sličnih albuma nije veličanje zatvorenike, već je cilj pokazati ove ljude u njihovoj složenosti, pokazati njihov potencijal za iskupljenje, oprost i žaljenje. Lična transformacija ključna je za vrijednost muziciranja u zatvoru. Puštanje muzike je oblik terapije, omogućava vam da, makar trenutno, prevaziđete svoje okruženje. Omogućava vam da se emocionalno popnete preko zidova i odete na neko drugo mjesto.

Zatvori, osim ove osnovne funkcije, svakako su entiteti koji sublimiraju različite umjetničke energije na malom prostoru. U njima, kao i van zidina, postoje ljudi koji umjetnost nose u sebi.

Ovaj projekat je to jasno i dokazao...

4

Četvrtak, 23. novembar 2023.

GLEDALI SMO U TALINU: „Sup Nemanja Bečanović

U FOKUSU

Razigrana i tripo

Bojan Žirović u ulozi uljeza koji praktično živi u supermarketu i isprobava sve njegove čari

Bečanović crnohumorno komentariše svijet koji nas okružuje, i to na malo višem filozofskom nivou od banalnih konstatacija koje nam se previše često serviraju kao mudrost

A

na Filmskom festivalu Black Nights u Talinu, i to u konkurenciji „Rebels With a Cause“ („Buntovnici sa razlogom“), posvećenoj uvrnutijim, zahtevnijim i eksperimentalnijim filmovima od onoga što podrazumevamo pod tipičnim festivalskim „arthausom“.

Bahaćenje ili ne

Film otvara serijal kadrova polica i frižidera s asortimanom neimenovanog supermarketa i info-karticom na kojoj piše radno vreme. To što je zatvoren,

Nemanja Bečanović

negdota o tome kako je neko ostao zaključan, pa je morao da prenoći u radnji, robnoj kući ili tržnom centru – postoji mali milion. Poenta im je, doduše, ista: ako neko krivicom trgovačkog objekta ostane zarobljen posle zatvaranja (a krivica je, podrazumeva se, njihova, jer je na njima da se pobrinu da „isteraju“ sve

mušterije), on ima pravo da koristi sve što se tamo nalazi kako bi sebi osigurao relativno udobno preživljavanje do jutra. Navodno je to negde čak i zakonski uređeno, ali ono u etičkom smislu najvažnije, ta granica između udobnog preživljavanja i prilike za bahaćenje, nigde nije definisana.

Verovatno je taj misaoni eksperiment bio jedan od faktora uzetih u obzir u postavci i kreaciji „Supermarketa“ Nemanje Bečanovića. Film je nedavno imao svetsku premijeru

Lik Branimira Popovića preusmjerava gledalačku „igru pogađanja“ sa glavnog lika na svijet oko njega

međutim, nikako ne znači da je prazan: jedan čovek (Bojan Žirović) tu je ostao i zanoćio.

Njegovo ponašanje, pak, govori o tome da on pre koristi priliku za bahaćenje nego što samo preživljava noć u supermarketu. On, naime, uzima i isprobava različitu hranu i poslastice u minijaturnim količinama, potom vraćajući pakovanja u što originalnije, „netaknuto“ stanje. Pritom isprobava i neprehrambene proizvode, te iz tračerskog časopisa predano iseca slike starlete Mimi (Ana Pejović) i lepi ih u svoju kolekcionarsku svesku.

Unosi datuma u svesci nam otkrivaju, ako već nismo posumnjali (a mogli smo makar kroz njegove kompulsivno-opsesivne rituale), da naš čovek tu nije ni slučajno, a ni prvi put, već da u supermarketu (praktično) živi.

Međutim, ono što ovu noć čini specifičnom u odnosu na prethodne jeste to što on tamo verovatno nije sam. U supermarketu je još neko, i šalje mu signale koji bi se mogli protumačiti kao preteći. Kada se drugi čovek (Branimir Popović) napokon pojavi obučen u

5

Četvrtak, 23. novembar 2023.

permarket“ u režiji i po scenariju Nemanje Bečanovića

Karolin Linamäe / Tallinn Black Nights Film Festival

ozna vožnja Bojan Žirović, Nemanja Bečanović i Dušan Grubin na svjetskoj premijeri u Talinu

zaštitno odelo i kada prvi put čujemo izgovorenu reč, gledalačka igra pogađanja se preusmerava s uljeza u supermarketu na svet oko njega ili njih, i razloge zašto je/su baš tu.

Inovativna rješenja

Bečanović, pak, nije zainteresovan da nam na brojna pitanja ponudi neke konkretne odgovore, već servira samo aluzije koje opet rađaju nova pitanja. To može da bude frustrirajuće, naročito za nepripremljenog gledaoca, ali suština priče sa „Supermarketom“ jeste ta da film ipak savršeno vozi i „tripuje“, dok crnohumorno komentariše svet koji nas okružuje, i to na malo vi-

šem filozofskom nivou od banalnih konstatacija koje nam se često serviraju kao mudrost.

Uostalom, pitanja su važnija od odgovora, pa na kraju nije bitan ni ključ za tumačenje filma i ovog sveta, jer svaki od njih (devijacija, simulacija, postapokalipsa, rijaliti šou, na koncu, i projekcija) može biti makar delimično pravi, ali nijedan ne mora biti.

Struktura u tri dela, od kojih prva dva funkcionišu kao samostalni kratki filmovi, a treći je dodatno fragmentiran - ide „Supermarketu“ u prilog, kao i kompaktno trajanje od 75 minuta, jer bi sve preko toga zapravo testiralo gledalačko strpljenje. Takođe, Bečanović u

višestrukoj ulozi (osim što je potpisan kao scenarista i režiser, je i montažer i producent, a prisutan je i u nekim „tajnim“ funkcijama) nudi rešenja koja su inovativna, a vode poreklo od čistog eksperimenta s opremom i formatima. Za pohvalu su i pesma i kompletan video-spot koji je umetnut u film, a koji bi mogao da bude i samostalno umetničko delo.

Gluma u „Supermarketu“ bi mogla da se okvalifikuje i kao pomalo rigidna, ali i postavka i hladno-sterilno okruženje to tako zahtevaju. A kada se film stilski razigra, gledaoci mogu da primete i versatilnost i preciznost snimateljskog rada Dušana Grubina.

Lična karta filma Film „Supermarket“ snimljen je u koprodukciji kompanije „VHS Production“ i Radio-televizije Crne Gore i podržan je od Ministarstva kulture i medija i Filmskog centra Crne Gore. Pored Bečanovića (režija, scenario, montaža, produkcija, itd.), autorsku ekipu čine i: izvršna producentkinja Milena Charan, koproducent Boris Raonić, direktor fotografije Dušan Grubin i scenografkinja Natalija Vujošević. Za dizajn i montažu zvuka bili su zaduženi Jakov Munižaba i Luka Barajević, za muziku Meta Sound, a za šminku Lidija Radović.

Od „Posljednjeg poglavlja“ („The Ascent“, 2011), prvog i poslednjeg filma Nemanje Bečanovića prošlo je već 12 godina, i to nam ponešto govori i o „Supermarketu“, i o njegovom autoru. O filmu najpre to da je nastao uz puno ličnog angažmana, odnosno da je projekat stvaralačke strasti i kontinuiranog rada. O Bečanoviću, pak, da voli da se igra i eksperimentiše više nego da ulazi u kompromise sa tuđim očekivanjima. A kad film „vozi“, onda ne smeta ni to što je „čudan“ i tripozan.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 4/5

6

Četvrtak, 23. novembar 2023.

INTERVJU

Radu Žude, jedan od najznačajnijih rumuns

Režiser sam koj može da vrti palč Razgovarala:

Marina D. RICHTER

P

oslije svjetske premijere filma „Ne očekuj previše od kraja svijeta“ („Do Not Expect Too Much from the End of the World“) u takmičarskom programu Lokarna ovog ljeta, ostalo je samo da se prizna da Radu Žude nema problema: ne fali mu ni materijala za kontroverzu, niti ideja kako da ga maksimalno upotrijebi a da ne razočara ili udavi gledalaštvo. Iako se može diskutovati o tome da li je ovo film koji će nekoga odmah ubijediti (meni je bila potrebna repriza da dođem do finalne presude), njegova tročasovna crna komedija sigurno je jedno od najoriginalnijih filmskih djela u proteklih nekoliko godina. To je očigledno bilo mišljenje i žirija u Lokarnu koji mu je dodijelio Specijalnu nagradu.

Naslovom, koji je citat poljskog pesnika i satiričara Stanislava Jeržija Leca (1909-1966), Žude je nastavio sa tradicijom imenovanja stvari onakvim kakve jesu, čak i onda ako su samo tema filma.

Glavna inspiracija za „Do Not Expect Too Much from the End of the World“ bio je moj dugogodišnji posao asistenta na snimanjima. Na jednom od njih, jedan dečko poginuo je u saobraćajnoj nesreći zbog hroničnog umora. Takvih priča o eksploataciji filmskih radnika u Rumuniji ima mnogo i mislim da se o njima mora govoriti Priliku da o tome popričamo sa njim, iskoristili smo u Beču, tokom Vijenala, gdje je jedan od najcjenjenijih rumunskih režisera predstavio „Do Not Expect Too Much from the End of the World“ i održao masterklas u okviru kojeg je, sa filmskim kritičarem Rožeom Kozom, razgovarao o svom procesu rada.

koje sam pomislio da bi posle svih tih godina mogla da pruže adekvatnu energiju i da simbolično prikažu probleme tipične za današnje rumunsko društvo.

To je bila polazna tačka.

Iako sam dugo radio na projektu, zaista uživao u njemu i u njega uložio vrijeme, potrajalo je dok nijesam počeo i s ostvarivanjem filma, s obzirom na to da

OBJEKTIV: Što nam možete reći o procesu geneze filma „Do Not Expect Too Much from the End of the World“? ŽUDE: Sve je počelo od jedne vrlo jednostavne ideje. Suočavao sam se sa mnogim od tih priča na početku karijere u filmskoj branši, koja je bila na najnižoj ljestvici. Neke od anegdota u filmu potiču iz moje glave, i oslanjaju se na sećanja za

sam radio na mnogim stvarima istovremeno. Projekti su mi se poklapali zbog toga što nijesam želio da čamim i da ne radim ništa. Ja sam režiser koji ne može da vrti palčeve.

Znači, sa projektom sam krenuo prije pet godina i svake godine, ili zapravo svakih nekoliko meseci, film je postajao bogatiji za komadić sadržaja. Dodavao

Poštujem inat Uvea Bola

Viennale / Robert Ferrigato

U razgovoru sa Rožeom Kozom

OBJEKTIV: Pričali smo o Arseniju Boki, koji se u Rumuniji prodaje ko vruć kesten, ali kako ste došli do Uvea Bola? ŽUDE: Odluka je bila vrlo banalna. Želio sam da Anđela sretne nekoga ko je filmski stvaralac da bi doživjela drugačiju sliku filmskog seta. Razmišljao sam o tome kakav bi taj bio – televizijski, za muzički spot, reklamu... Naposljetku sam shvatio da bi to ipak trebalo da bude igrani film u nastanku, ali onda je počelo da me okupira pitanje koji žanr da izaberem.

S obzirom na to da sam snimao rumunski film, nijesam želio da pokažem nastanak nekog drugog rumunskog ostvarenja.

Bilo mi je jasno da to mora biti strana produkcija. Naredno pitanje me je najviše okupiralo: da li da izmislim nekog režisera, ili da pozovem nekoga ko pravi skroz drugačije vrste filmova od mojih, koga poštujem zbog tvrdoglavosti i energije?

Uve Bol je neko ko ne staje sa režiranjem iako ga kritika satire od početka karijere. Njegov stav je: „Jebite se, ja radim ono što želim“. I to je ono što kod njega poštujem. Naši stavovi prema filmskom stvaralaštvu radikalno se razlikuju, ali imam respekt prema njegovom inatu. Pozvao sam ga i bio je veoma otvoren, darežljiv. On je jedan od najmilijih ljudi koje sam upoznao u ovoj branši, i u stvari je odličan glumac. Za dva sata smo bili gotovi sa snimanjem njegove scene. Bio je najjednostavnija osoba za saradnju.

7 Viennale / Heidrun Henke

Četvrtak, 23. novembar 2023.

skih filmskih autora

ji ne čeve

sam mu dio po dio i na kraju sam se dosjetio da uvrstim i drugi film u narativ, da to izmontiram i uporedim učinak. Htio sam da taj razvoj na neki način bude vidljiv u filmu. I s obzirom na to da nijesam bio u stanju da razvijem zaokruženu priču, ostavio sam je otvorenom.

OBJEKTIV: Na ste Vijenalu govorili o uobičajenom stvaralačkom procesu: o sakupljanju citata, grafita, fotografija i umjetničkih slika koje Vas inspirišu za filmove u različitim fazama nastanka. Tvrdite da obično nemate nikakav plan, ali da li je to takođe slučaj i sa dokumentarcima? ŽUDE: I to takođe zavisi od toga na čemu radim. U stvari nikada nijesam snimio pravi dokumentarni film, to su sve bili montažirani radovi bazirani na arhivskom materijalu, što je drugačije od klasičnog pristupa.

OBJEKTIV: Da li je takav slučaj bio i s izvrsnim kratkim dokumentarcem „Caricaturana“ (2021) koji je, ipak, klasično postavljen? ŽUDE: Hvala na komplimentu, ali stvarno ne vidim veliku razliku u procesu. Ja sam vrlo precizan i u drugim filmovima, iako je uvijek u pitanju otvoren proces. Možda je to neka vrsta izuzetka iako nijesam svjestan toga da se mnogo razlikuje od bilo čega drugog što sam do sada uradio. Da budem konkretniji, montaža je ta koja o svemu odlučuje, tako da je sva razlika u onome što naposljetku ostane kao finalna verzija.

OBJEKTIV: Za sebe kažete da ste spor scenarista... ŽUDE: Da. Uzimam mnogo vremena da izgradim priču, ali u onom momentu kada imam

Radu Žude na Vijenalu, gdje je predstavio posljednji film

jasnu ideju, scenario se sam piše. Za strukturisanje „Do Not Expect Too Much from the End of the World“ bilo mi je potrebno skoro tri godine, ali sam onda čitav scenario napisao za mjesec.

Glavna inspiracija za film bio je moj dugogodišnji posao asistenta na različitim snimanjima, ali takođe opservacija vozača koji su bili iskorišćavani do koske i koji nijesu stajali po 20 sati. Ne pričamo samo o eksploataciji, već i o veoma opasnoj praksi koja ugrožava ljudske živote.

Jedan dečko poginuo je u saobraćajnoj nesreći zbog hroničnog umora. Sjećam se da je zvao menadžera produkcije da ga zamoli za nekoliko sati sna, ali ovaj mu je stalno odgovarao: „Popij kafu, rokni dva ‘red bula’“, tako da je dečko sebe otjerao u smrt. To je bilo prije više od 15 godina, ali mi je taj slučaj ostao u glavi. Naravno, niko nije platio za njegovu pogibiju s obzirom na to da zvanično nije bio zaposlen,

nego slobodnjak, tako „da ga niko nije tjerao“. Takvih priča ima mnogo i mislim da se o njima mora govoriti.

OBJEKTIV: U filmu pod lupu stavljate i izrabljivanje fabričkih radnika, konkretno onih koji su postali osobe s invaliditetom zbog loših uslova rada. ŽUDE: Naročito u slučaju koji se vidi u drugom dijelu filma, odgovornost se gura na pleća žrtve. U prethodnim slučajevima gledalac nije siguran da li su radnici zaista bili odgovorni za sudbinu koja ih je preorala. Zato sam želio da izbalansiram te priče.

OBJEKTIV: Iz čega se izrodila ideja o susretu dvije Anđele, jedne iz filma „Angela Goes On“ (1981) i istoimene, glavne protagonistkinje „Do Not Expect Too Much from the End of the World“? ŽUDE: Možda se odgovor nalazi baš u onome o čemu smo pričali: uvrstiti dio dokumentarnog materijala u fikciju. Kada gledaš stare filmove, u nji-

ma možeš da otkriješ mnogo dokumentarnih elemenata.

Kada, na primjer, sa sinovima gledam „Skitnicu“ („The Tramp“) Čarlija Čaplina, vidim Los Anđeles iz 1915. godine, i vrlo bitan dio njegovog vica jeste dokument grada tog doba. Želio sam da izvučem dokumentarne momente iz Bratuovog filma i da ih upotrijebim kao svjedočanstvo tog vremena – da stvorim situaciju u kojoj se događaji iz prošlosti susreću sa savremenim u takozvanom „carstvu kinematografije“ u kome na neki način fiktivni likovi migriraju iz jednog mesta u drugo, u vrsti paralelnog univerzuma koji reflektuje stvarnost uprkos otvorenoj interpretaciji.

OBJEKTIV: Vi ste u neku ruku kartograf rumunskog društva, naročito Bukurešta. ŽUDE: Dopada mi se ta riječ, i to u smislu da volim da tumačim urbane znakove iza kojih

Četvrtak, 23. novembar 2023.

uvijek stoji nešto drugo: politička, ideološka i sociološka zbilja. Tačno je da su moja posljednja dva igrana filma veoma koncentrisana na Bukurešt, ali sada se već osjećam zasićeno.

Pokušaću da snimim sljedeći negdje drugo. (smijeh) OBJEKTIV: Kada smo već kod urbane kartografije, u filmu mi je za oko zapao veliki bilbord koji oglašava budućnost robotike, smješten na jedva skrpljenu konstrukciju, na nešto što liči na džinovsku garažu. ŽUDE: Da! To je jedan od znakova koji nešto pokazuju i koji može da znači sve i svašta, a ustvari predstavlja veliku laž. U njemu se prepoznaje prevara, baš zbog tog velikog kontrasta.

OBJEKTIV: Kroz Vaše filmove konstantno se provlači kritika aktuelnih problema rumunskog društva. Ovog puta bogatija je za dva relativno svježa fenomena, a to su kult Arsenija Boke i alter ego Endrjua Tejta. Kako uspijevate da sve upakujete u kompaktnu cjelinu? ŽUDE: Zavisi. Nemam određena pravila. Neke stvari odlučujem unaprijed, ali mnoge ideje dolaze tokom snimanja. To je slučaj s Arsenijem Bokom: otkrio sam njegovu ikonu u automobilu koji smo koristili, i pitao sam Ilinku kako bi bilo da stavimo filter na nju. Ona je zgrabila ideju i tamo smo na licu mjesta improvizovali. Znači, ne postoje pravila, ali sam veoma otvoren za nove ideje tokom snimanja.

imdb.com

8

Kadar iz kontroverzne crne komedije „Do Not Expect Too Much from the End of the World“

Alter ego Endrjua Tejta je nešto što je došlo od Ilinke, koja je lik Bobite kreirala mnogo prije početka snimanja filma, i čime je stekla popularnost na socijalnim mrežama. Genijalno je što je Bobita postala hit prije nego je pukao skandal sa Tejtom. Zezali smo se da je Tejt imitirao nju.

Ilinka je kreirala taj avatar za vrijeme pandemije i moram da kažem da mi se dopao od prvog momenta. Napadali su je ne samo konzervativci nego i kolege koje su joj govorile da bi trebalo da igra Šekspira i Čehova, a ne da cijepa prostakluke. Kada sam počeo da radim na filmu, sjetio sam se Bobite i rekao sam Ilinki da uzimam i nju i njenog avatara za „Do Not Expect Too Mu-

Vraćam se „primitivnoj“ kinematografiji OBJEKTIV: Kuriozitet u vezi sa filmom „Do Not Expect Too Much from the End of the World“ je to što ste prvi put koristili statičnu kameru, zar ne? ŽUDE: Da, to je bila moja odluka. Sve više me privlači „primitivna“ kinematografija. Želio sam da snimam samo statičnom kamerom ne bih li naučio mizanscen od početka.

Osećao sam se oslobođenim. Većina nas režisera razmišlja o tome kako da nešto učinimo interesantnijim, ali ovdje sam se osjećao kao student koji kaže: „Hajde da vidimo kako ovo ide.“ Što je interesantno, jer kada svoje studente pitam da snime film statičnom kamerom, smjesta krenu da kukaju i zahtijevaju kranove ili slobodu da nose kameru u ruci.

Možda me moje poodmakle godine tjeraju na to da se vratim počecima kinematografije.

Ovdje moram da dodam i da je moj Marius Panduru - sjajan direktor fotografije. Veoma je brz. Ne radi se samo o velikom iskustvu, nego i o fantastičnom agiranju i razumijevanju onoga što se od njega očekuje.

ch from the End of the World“.

Ona se, bogu hvala, složila.

OBJEKTIV: To što radi sa Bobitom stvarno je impresivno. ŽUDE: I ja tako mislim. To je vrlo mudar način kritikovanja licemjerja, ali takođe i hrabrost u približavanju litici. Ono što mi se sviđa kod tog avatara jeste što je stvarno edži. Ja volim opasne stvari zato što te potiču na razmišljanje. Ali, naravno, ima i skroz oprečnih reakcija. Mnoge feministkinje su Ilinku napale zbog toga što „normalizuje šovinistički jezik“ koji, prema njihovom mišljenju, ne bi smjeli da prihvatimo i koristimo čak ni u svrhe poruge. Ja na to gledam drugačije. Mislim da je bolje rugati se boljkama društva nego ih ignorisati.

OBJEKTIV: Ilinka Manolače do sada je uglavnom igrala na pozorišnoj bini, ovo joj je prva velika filmska uloga. A film se ne može zamisliti bez nje... ŽUDE: Slažem se. Izvanredna je i jako je otvorena. S obzirom na to da sam je znao ranije, u jednom trenutku sam joj rekao da moramo jednom prilikom da sarađujemo na nečem većem. Dok sam razvijao koncept filma, sjetio sam je se i smjesta sam pozvao i nju i njen avatar na set.

OBJEKTIV: Pomenuli ste da je montaža za Vas ključni dio posla s obzirom na to da ste posvećeni detaljima. ŽUDE: Od početka sam znao da će ovaj film biti dugačak, ali je izazov, naravno, bio u njegovom sklapanju, jer kao režiser ne mogu da ne razmišljam o vremenu koje gledalac provodi

u bioskopu i njegovom doživljaju viđenog. Prva verzija trajala je tri sata i 20 minuta, i djelovala mi je predugo. Sada mi se u stvari čini da sam isjekao previše materijala, i da filmu fali makar 10 minuta. Još nemam zdrav vremenski razmak da bih sa sigurnošću rekao da li sam u pravu. Stvarno sam se borio sa montažom zbog mnogobrojnih izvora. Takođe nijesam želio perfektan ritam. Ali, bila je to slatka borba.

OBJEKTIV: Pretresli smo sve važne elemente filma, od scenarija i glume, do montaže i kamere. Za kraj, valjalo bi pomenuti i sjajan soundtrack. ŽUDE: Iako sam izabrao sve pjesme, nijesam ih sve znao ranije. Neke koje sam želio, nijesam mogao da upotrijebim iz pravnih razloga. Odlučio sam se za rumunske izvođače s obzirom na to da nijesam imao dovoljno veliki budžet za muziku.

Imao sam i dobrog savjetodavca: moj montažer, koji radi i kao di-džej, preporučio mi je nekoliko tehno numera o kojima ne znam ništa.

Interesantno, za neke pesme koje sam htio da uvrstim u film nijesam dobio prava od rumunske muzičke kompanije, ali su mi ponudili dvadesetak drugih. Na početku uopšte nijesam želio da ih slušam, bio sam vrlo skeptičan, ali naposljetku jesam, što mi je drago jer sam otkrio dobre stvari koje nijesam znao. Zahvalan sam im na tome.

Drago mi je što nijesam ostao arogantan i što sam ipak preslušao preporuke.

9

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Urnebesno pametna i zabavna srednjoškolska satira „Bottoms“

ZERKALO

Slatko od hormona Film Eme Seligman i Rejčel Senot toliko je napaljen, pretjeran i politički nekorektan, da je unaprijed osuđen na to da postane klasik generacije Z

Piše:

Marija Ivanović-Nikičević vije najbolje drugarice, maturantkinje, luzerke na dnu lanca ishrane u svojoj srednjoj školi, pa i lezbejke, pa još i nevine... To su Pi-Džej (Rejčel Senot, neodoljiva u „Shiva Baby“, 2020) i Džosi (Ajo Edebiri, sjajna u seriji „The Bear“); to su u filmu „Bottoms“ – a nikako ne žele da budu. Posebno ne u očima dvije supermačkaste čirlidersice, ljepotice sa naslovnice, kraljice srednje škole, ma sve što bi njih dvije, jadne, željele da budu. Ili čemu bi, onako napaljene i zagorele kako to samo tinejdžeri i tinejdžerke mogu da budu, makar u gaćice voljele da se zavuku.

Da bi ostvarile svoj pakleni plan da izgube nevinost i postanu kul u očima vršnjaka, PiDžej i Džosi doći će, naravno, kao i sve hormonima spržene glave, na najgoru ideju u svim univerzumima: osnovaće borilački klub za žene. Probaće da tu, na čupri o feminizmu, namame svoje simpatije Isabel (Havana Rouz) i Britani (Kaja Gerber, kćerka Sindi Kraford), pogledaće im pravo u oči i učiniti ono naizgled nemoguće... Uvaliće im svoje himene!

E, ljudi moji... Znate onaj osjećaj kad dugo, predugo ne pogledate sočnu komediju, posebno ne u tinejdž-okruženju, pa onda sasvim slučajno, u bespućima interneta nabasate baš na jednu takvu? Vrlo je sličan onome kada bauljate kroz kuću u očajničkoj potrazi za nečim slatkim, a onda slučajno, iza nekakvih tegli punih turšije, pronađete teglu omiljenog slatkog od šljiva. E, baš taj osjećaj imali smo nakon „Bottoms“... Satire toliko napaljene, pretjerane i politički nekorektne, da je unaprijed

osuđena na to da postane klasik generacije Z. Već poslije „Shiva Baby“, režiserskog debija Eme Seligman i prve velike role Rejčel Senot, bilo je jasno da na njih dvije valja obratiti pažnju i da su, jednostavno, došle tu da ostanu. „Bottoms“ su i napisale zajedno i žestoko se pomučile da premisu o dvjema lezbejkama, koje lažu, podvaljuju i dovijaju se ne bi li smuvale dvije najbolje ribe u školi, prodaju velikim studijima. Kladimo se da je sada namrtvo žao svima kod kojih su poljubile vrata, jer „Bottoms“ ne samo što je ispao najbolja „R“ komedija godine, nego je još i pokidao na kino-blagajnama. „Bottoms“ jeste komedija kao nijedna druga: zbog političke

nekorektnosti, djeluje i kao relikt davnih vremena, a zbog otkačenog vajba, čiji šmek totalno ide uz milenijalce i generaciju Z, istovremeno je i prokleto svježe parče filmske umjetnosti. Mogla bi se, recimo, opisati kao dijete Finčerovog kultnog „Fight Club“ (1999) i srednjoškolskih poslastica iz osamdesetih poput „Heathers“ (Danijel Voters, 1988) sa Vinonom Rajder.

Ima tu i DNK materijala „Wet Hot American Summer“ (Dejvid Vejn, 2001), ali i „Ferris Bueller’s Day Off“ (Džon Hjuz, 1986) ili „Superbad“ (Greg Motola, 2007). Opet, LGBT momenat žestoko ga odvaja od svega što ste prethodno gledali, pa će zasigurno ovo bi-

theposterdb.com

D

Ženski borilački klub u najboljoj „R“ komediji godine

ti nešto posebno za kvir (tinejdžersku) publiku.

Ono što će, pak, prodati „Bottoms“ publici od 14 do 107, bez obzira na to kojeg su seksualnog opredjeljenja, jesu izvanredna glumačka hemija, prvenstveno Senot i Edebiri, kao i humor za piš od smijeha. Nevjerovatno je koliko pun života i sa kakvim entuzijazmom izvrće ruglu sve živo, od toksičnog okruženja srednjih škola, do prodaje lažnog feminizma i samoviktimizacije.

Ipak, najjače od svega je to što „Bottoms“ – dok se sprda svemu i svačemu, dok ne štedi nikoga i ništa, radi kao višeslojna satira. Samim tim, na svaku tupkastu foru i laganu pecku stiže i vrlo ozbiljan ubod, istina koja peče i dotiče vrlo ozbiljne i bolne teme, poput bulimije, stalkovanja, perverznih očuha, seksualnog uznemiravanja, silovanja, samoubistva... I sve je to spakovano tako pametno i šarmantno, uz nezaobilaznu Avril Lavinj („Complicated“) i Boni Tajler („Total Eclipse of the Heart“ na plejlisti, da Emi i Rejčel polazi za rukom čak i sprdnja na račun bombi i nasilja u školama, a odlično znamo koliko je to bolna i uvijek aktuelna tema u Sjedinjenim Državama.

Tako da, iako se malo raspline na kraju, te iako je mogla da bude i malo blaža prema muškim likovima koji su svi ciljano svedeni na karikature (kao i djevojke, je l’ te, u filmovima ovog tipa koji su namijenjeni momcima), za „Bottoms“ – svaka preporuka. Ovo je zasigurno jedan od najboljih filmova godine i dokaz da su Selig i Senot dobitna kombinacija. Jedva čekamo da vidimo što će nam spakovati sljedeće.

Ocjena: 7.8/10

10

Četvrtak, 23. novembar 2023.

CELULOID

„Priscilla“: Još jedno s

Nap uz

theposterdb.com

Džejkob Elordi i Kejli Speni – najjači adut vrlo nategnutog biopika

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

I

skreno rečeno, nisam fan Sofije Kopole i praktično od početka ne razumem famu koja se oko nje podiže. O značenjima koja se iz autobiografskih crtica prilično često učitavaju njenim stilski ispoliranim, ali sadržinski praznjikavim filmovima - da i ne govorimo.

Sestrinsko saosjećanje

Biografija Elvisove supruge Prisile vrlo je neprijatno gledalačko iskustvo, i to one dosadne sorte. I to je šteta, prije svega zbog glumaca. Jer, Kejli Speni i Džejkob Elordi ovdje izvode herojske poduhvate

Jedno od popularnih viđenja njenog opusa je to da su svi njeni filmovi zapravo priče o nekoj vrsti zarobljeništva. U tiranskoj porodici („The Virgin Suicides“, 1999). U krizi identiteta („Lost in Translation“, 2003). U zlatnom kavezu („Marie Antoinette“, 2006). U rascepu između različitih društvenih uloga („Somewhere“, 2010). U paralelnom svetu imaginarnih života drugih, onih slavnih („The Bling Ring“, 2013). U prostoru i vremenu („The Beguiled“, 2017). A obilje autobiografskih elemenata golica maštu (često površnih) gledatelja i kritičara da pomisle da se možda filmska autorka i sama oseća zarobljenom, možda baš zbog slavnog prezimena i očekivanja koja se pred njom postavljaju.

Možda je jedini izuzetak u karijeri Sofije Kopole njen poslednji, najlaganiji, najkompletniji i, čini se, najiskreniji film „On the Rocks“ (2020) u kojem je autorka konačno uspela održati stil i ispuniti ga supstancom (makar „dignutom“ iz centralnog dela opusa Vudija Alena), integritetom, stavom i iskrenim opaskama o generacijskom jazu koji pogađa i njujoršku višu srednju klasu. Činilo se tu da Kopola ima i šta da kaže, te da zna kako to da kaže, pa je film

11

Četvrtak, 23. novembar 2023.

stilski ispolirano, ali praznjikavo djelo Sofije Kopole

porni portret žene zlatnom kavezu ostavljao jači trenutni utisak, ali sa tendencijom brzog „isparavanja“ iz sećanja.

Sada pred sobom, međutim, imamo povratak na staro i na „kanonsku“ Sofiju Kopolu koja bira heroinu iz stvarnog života i „sestrinski“ se identifikuje sa njom. Ta heroina je Prisila, supruga Elvisa Prislija i „kraljica rokenrola“.

Paralela koja se sama nameće jeste jedna druga kraljica iz galerije Kopolinih heroina, Marija Antoaneta, pa se preklapa motiv zlatnog kaveza. Doduše, stvarni život pobrinuo se za malo drugačiji zaplet i rasplet, pa Prisila nije završila obezglavljena u naletu narodnog krvožednog besa, nego se razvela i razvila sasvim solidnu poslovnu karijeru.

Drugi film koji bi takođe trebalo imati u memoriji pre gledanja drame „Priscilla“ jeste Lurmanov „Elvis“ (2022), čijoj mjuzikl-bajkovitosti i hrabro, a bez previše dokaza, izrečenim tezama Kopolino ostvarenje može poslužiti kao korektiv neke vrste.

Romantik i džentlmen

Radnja filma, koji smo ulovili na Zagreb film festivalu, razvučena je na 14 godina, od upoznavanja sanjive četrnaestogodišnje devojčice s idolom njene generacije, do razvoda mlade žene, zarobljene u zatvorenom i konstruisanom svetu, od ruiniranog muža koji je, u međuvremenu, i sam postao svoj zatvorenik.

Prisila i Elvis upoznali su se u Nemačkoj, gde je služio vojsku (ili se makar pretvarao da to čini u još jednom od PR trikova), a ona je bila stacionirana sa porodicom. Elvis je generalno želeo društvo devojaka iz Amerike, pa je angažovao drugog vojnika, Terija Vesta, zaduženog za

organizaciju zabave u vojnoj bazi, i njegovu ženu Kerol da mu biraju društvo. Isprva iznenađen Prisilinom mladošću (i zrelošću za te godine), Elvis se ponašao kao savršena kombinacija romantika i džentlmena, održavajući njihovu vezu isprva uglavnom platonskom.

Njeni roditelji plašili su se njegove slave i razlike u godinama: Elvis je od Prisile bio stariji čitavu deceniju (što je poprilično velika stvar kada devojka još nije završila ni osnovnu školu), kao i toga da njihova kći ne skrene sa pravog puta (obrazovanje i sve u tom stilu). No, pronašao je način da im se umili i da ih uveri da će se lično pobrinuti da sve bude u redu jer su njegove namere časne. Iako su rastanak u Nemačkoj i duga pauza u komunikaciji njoj teže pali nego njemu, Prisila će oberučke prihvatiti Elvisovu ponudu da ga poseti na ranču Grejslend kod Memfisa i da, zapravo, upozna svet u kojem se on kreće.

Ono što sledi dalje je selidba kod njega i ubacivanje u atipičnu ulogu koja joj je u toj podeli karata dodeljena. Bez obzira na to kakve su bile njene želje, Elvis je bio taj koji je sve kontrolisao. Seksa nije bilo (njenim potrebama uprkos), ali je bilo droge, izbora haljina i šminke (Elvis je imao čvrste stavove o ženskoj modi), njegovih opsesivnih faza koje su svi morali da slede, natpisa u novinama o vezama sa glumačkim i muzičkim zvezdama poput En Margaret i Nensi Sinatre, drugih i sve žešćih nervoznih ispada, članova porodice zaduženih za pojedine sektore Elvisove poslovne imperije i konstantnog prisustva njegove isključivo muške „svite“ koja ga je pratila u stopu i sa kojom se zabavljao.

Prisilina uloga u tom svetu bila je da „održava vatru na ognjištu“ i

sve vreme bude Elvisu na raspolaganju za razgovor ili za već neku drugu vrstu podrške. Modernim rečnikom, ono što je Prisila preživela naziva se „gruming“, odnosno pripremanje mlade (ženske) osobe od starije (muške) na određene zadatke koje će ona izvršavati. „Gruming“ kao takav je forma psihološkog i emocionalnog zlostavljanja koje neretko ima i fizičku ili seksualnu komponentu.

Moramo se složiti da je cela situacija oko Elvisa i njegovog okruženja od početka bila veštačka i neprirodna, konstruisana i kontrolisana iz jednog ili više izvora (kao glavni sumnjivac tu se nameće menadžer pukovnik Tom Parker kojeg, zanimljivo, u filmu niti vidimo, niti čujemo, ali zato saznajemo šta je on odlučio, rekao ili naredio), ali je pitanje koliko je Kopolina vizije toga istinita i u skladu s izvornom autobiografskom knjigom „Elvis i ja“ koju je napisala sama Prisila. Sudeći prema njenoj kasnijoj karijeri, uglavnom vezanoj za upravljanje Elvisovim nasledstvom i nasleđem, kao i prema medijskim člancima u kojima autorka knjige kritikuje režiserku i za pogrešno čitanje i za još štošta, o filmu „Priscilla“ i njegovoj „ispravnosti“ još će se zasigurno raspravljati.

Nabijanje poente

Mnogo veći problem u vezi sa Kopolinim poslednjim uratkom jesu, pak, neke druge, čisto filmske stvari koje dramu „Priscilla“ čine neprijatnim gledalačkim iskustvom, i to one dosadne sorte. Naravno, tu imamo petljanje sa muzikom koja je malo Elvisova, a malo više nije, i koja je prilično često izmiksana i premoderna u odnosu na ono što imamo priliku da vidimo na ekranu.

U filmu imamo i poigravanje sa kolor-shemom u fotografiji Filipa Le Sura (snimio i poslednja dva Kopolina filma), koje mnogo brže izgubi značenje nego što ga uspostavi, te pokušaje montažerke Sare Flek da celo ostvarenje malo odlepi od repetitivnosti na kojoj režiserka insistira, pokušavajući da baš kroz to „nabije“ poentu o Prisili Prisli kao o zarobljenoj i sistematski zlostavljanoj devojci/ženi, ako ničim drugim, onda dosadom i pretnjom da će biti proglašena za višak u životu čoveka kojeg voli.

I to je šteta, pre svega zbog glumaca, koji ovde izvode herojske poduhvate. Kejli Speni, koja je do sada imala priliku da igra samo epizodne uloge, ovde, najčešće u krupnim planovima, igra glavnu junakinju od doba kada je ona zanesena devojčica, do perioda kada je razočarana žena, pritom prelazeći kroz svu silu emocija i transformacija. Ona zapravo komanduje na ekranu i našu pažnju sve vremen usmerava na sebe. Od nje malo iskusniji glumac Džejkob Elordi, ulozi Elvisa prilazi na svež način, bez imitacije i, što je najvažnije, nije mu problem prepustiti vođenje koleginici dok igra dominantnijeg partnera koji, zapravo, kontroliše vezu.

U smislu režije, Sofija Kopola ima osećaja za dosetku, a povremeno joj polazi za rukom i da to pokaže, pa je možda i najuspeliji momenat filma - Prisilin izgled kada se vrati iz prve posete Grejslendu i reakcija njenih roditelja na promenu. Ali, sve je u drami „Priscilla“ podređeno poentiranju do te mere, da sa skoro dva sata trajanja postaje skoro neizdrživo naporno. Posebno ako smo poentu mogli da shvatimo već negde napola filma...

Ocjena: 2.7/5

12

Četvrtak, 23. novembar 2023.

SERIJE

Lawmen: s Bass Reeve

Mini-serija Tejlora Šeridana

Solidan vestern crnom pravedn U žanrovskom smislu, serija ne nudi ništa specijalno, niti bježi od opštih mjesta. Opet, i ne mora to da radi. Priča Basa Rivsa i gluma Dejvida Ojelova dovoljno su fascinantni da zadrže pažnju

U

samljeni rendžer. Teksaški teškaš, vješti revolveraš, namršteni i čutljivi pravednik sa nepokvarljivim moralnim kompasom. Strogi ali uvijek pravični baja spreman da oduva šešir, izuje iz čizama i posluži pravdu na tacni svakome ko se usudi čak i da pomisli, a kamoli da napravi korak mimo zakona... Pa, teško da postoji „bjelja“ figura u američkoj pop kulturi. A to što je sve ono na što pomislimo kada mislimo o konzervativnoj Americi, njenom tipičnom „bijelom muškarcu“ i njegovom moralnom kodeksu, zapravo zasnovano na životu jednog Afroamerikanca – samo je jedna od velikih ironija u vezi s američkom istorijom.

Bilo kako bilo, Bas Rivs pojavio se svega nekoliko puta na filmu i televiziji, i to većinom u sporednim funkcijama, a najjači utisak ostavio je u devetoj, crno-bijeloj epizodi mini-serije „Watchmen“ i filmu „The Harder They Fall“ (2021), u kojem ga je odigrao sjajni Delroj Lindo.

I eto, konačno je došlo vrijeme da šira publika upozna pravog Usamljenog rendžera. I da u Paramauntovoj mini-seriji „Lawmen: Bass Reeves“ zađe dublje u biografiju prilično fascinantnog čovjeka, onog koji je prešao dug i kvrgav put od tamnoputog roba natjeranog da se u Gra-

đanskom ratu bori za Konfederaciju, do prvog i jednog od najboljih šerifa u istoriji američkog zakonodavstva.

Partija pokera

Naravno da je takav tip, koji je sa kompromisima na „Vi“, idealan materijal za Tejlora Šeridana. I naravno da se savršeno uklapa u njegov gigantski, nasilni a sentimentalni televizijski univerzum, načet sa serijom „Yellowstone“ sa Kevinom Kostnerom.

Saga o porodici Daton još nije stigla do kraja, a već ima dva emitovana spin of projekta, „1889“ i „1923“. I „Lawmen: Bass Reeves“ najavljen je kao dio „datonverzuma“, odnosno kao spin of spin ofa „1889“.

U međuvremenu, Šeridan se predomislio i servirao ga kao zasebnu mini-seriju, ne potpisujući se kao (ko)kreator i (ko) scnearista, već samo kao jedan od izvršnih producenata.

No, ako volite Šeridana, ne morate da brinete: bez obzira na to što je ovo njegova prva serija u kojoj se bavio „samo“ produkcijom, „Lawmen: Bass Reeves“ je nepogrešivo njegovih ruku djelo. To je jasno već od prvog kadra osmodjelnog vesterna i samo nastavlja da se potvrđuje kroz sve četiri za sada emitovane epizode (4058 min).

Serija Čada Fihana („Ray Donovan“, „Rectify“) počinje u ratnom klinču, u kojem vidi-

mo Basa Rivsa (Dejvid Ojelovo) kako se bori na strani konfederacijskih snaga. Ispunjen je gađenjem i hororom, ali ipak gazi sve pred sobom. Jer, to se od njega traži; tako mu je naredio vlasnik Džordž Rivs (Šea Vigham). I Bas će mu biti poslušan, sve dok se ne dogodi jedna partija pokera sa pet dama, koja će iz njega istjerati sav stoicizam.

Ta kartaška scena, jedna od najuspjelijih u seriji, prva je od mnogih koje Fihan koristi da izgradi vrlo ubjedljivu studiju karaktera čovjeka u kojem se bore dvije sile. Sve u Basu govori mu da živi u zemlji bezakonja i da protiv „bijelog đavola“ nema lijeka, ali sve mu istovremeno i kaže da mora da pokuša, da sloboda jednom mora doći, za svakoga.

Da je jedini način da pobijedi nepravdu, da zaštiti porodicu, da isprati moralni zakon u sebi, taj da postane dio nepravednog sistema, da sarađuje sa zločincem. I da pokuša da taj čitav iskrivljeni svijet, malim koracima, ispravlja iznutra, moleći se da će imati mudrosti da razlikuje ono što može i ono što nikada neće moći ispraviti. A Ojelovo sva ta unutrašnja cijepanja i borbe iznosi izvanredno.

Dolina smrti

U žanrovskom smislu, „Lawmen: Bass Reeves“ nije neko čudo, ne nudi nešto specijal-

no, ne bježi od opštih mjesta vesterna. Opet, i ne mora to da radi, jer priča Basa Rivsa dovoljno je fascinantna sama po sebi, pa može da drži pažnju.

Pritom, pored Ojelova, u igri je još izuzetnih glumaca, od Denisa Kvejda, koji briljira kao bandoglavi i nasilni šerif Šeril Lin (baš odavno nije imao ovako sočnu ulogu), preko Loren I. Benks – sjajne u ulozi Basove stamene supruge Dženi, do Donalda Saterlenda, sjajnog u roli sudije Ajzaka Parkera.

Svi oni tačno znaju kada treba da istupe, a kada da se drže po strani, da bi Ojelovo imao prostora da na površinu istjera Basove demone.

Malo manje uspješan, ali ipak simpatičan jeste i Forest Gudlak kao Bili Krou, koji Basu, Usamljenom rendžeru, ovdje dođe nešto poput Tonta. Sa četiri epizode do kraja, biće još prostora da se mladi glumac razigra i da izvuče maksimum iz često smiješnog, ali i pomalo tužnog lika. A u igri je još Američkih domorodaca, sa kojima je Rivs imao posebnu vezu i sa kojima će zasigurno imati još mnogo posla u nastavku, s obzirom na to da je u realnom životu čuvao red i mir čitave 32 godine baš na njihovoj teritoriji.

Za te tri decenije i kusur, u predjelu koji je nazivan „Dolinom smrti“ (sadašnja Oklahoma), Bas Rivs priveo je pravdi više od 3.000 odmetnika, među kojima je bio i njegov sin Bendžamin, osuđen na 11 godina zatvora zbog ubistva supruge. Za sve to vrijeme, lovio je najozloglašenije prestupnike i ubice, ali nikada nije ranjen.

13

Četvrtak, 23. novembar 2023.

a o američkom šerifu koji je inspirisao lik Usamljenog rendžera theposterdb.com

rn o niku

Samo mu je šešir, eto, oduvan metkom nekoliko puta.

U seriji „Lawmen: Bass Reeves“, tip kojeg su nazivali „najpoštenijim čovjekom koji je hodao Zemljom“ i za kojeg se i dan-danas tvrdi da niko poput njega nije baratao puškom i revolverom, niti je imao hrabrosti, detektivske lukavosti i vještine da se preruši i dolija zločincima – oslikan je baš tako. Kao pravednik kojem nije bitna ničija boja kože, niti bilo koja karakteristika, fizička ili ina, zbog koje bi se mogla kompromitovati ravnopravnost u koju je tako čvrsto vjerovao, iako ga je stvarnost demantovala, previše puta.

Progonjeno lice

Ono što se seriji može zamjeriti mnogo više od žanrovskih tropa jeste pomalo čudan način na koji se obigrava oko rasne tenzije. Sa jedne strane, dobro je što se taj motiv ne natrljava publici na nos, što joj se ne popuje i crta očigledno, ili što se ne koristi za dobijanje jeftinih poena. Svaki Basov korak je i neka vrsta testa, pa se sva rasna tenzija oslikava na njegovom progonjenom licu i najjače osjeća upravo onda kada ćuti, i kada Ojelovo govori očima.

Opet, kada na raspolaganju imate tako ubjedljivog i posvećenog glumca i tako raskošnu biografiju, teško je ne sporiti se da se iz pitanja rase moglo izvući više. I da je ovim specifičnim tvrdokornim bajom sa molitvom u duši i srcem na pravom mjestu ipak trebalo da se pozabavi neko drugi, a ne Šeridan, iako je, makar po

Dejvid Ojelovo, prodoran i slojevit u ulozi nepogrešivog revolveraša iz Doline smrti

opisu, ovo idealan materijal za njega. Recimo, Bari Dženkins, koji nam je rekao štošta o rasizmu nekadašnjem, sadašnjem, budućem, vječnom i neuništivom, u svom remek djelu, Amazonovoj mini-seriji „The Underground Railroad“.

Moramo priznati da bi nam

bilo draže da je Bas Rivs ipak pripao tom univerzumu, krojenom po nekim pravilima Andreja Tarkovskog i Pola Tomasa Andersona, iako ni protiv Šeridanovih nemamo ništa protiv. Sve je to stvar momenta i ukusa, i ne mijenja činjenicu da je jedan od naj-

važnijih u američkoj istoriji konačno dobio solidnu biografiju. Pa, bože moj, biće ih još, lavina je pokrenuta. Tako to obično biva kad vam popularnost i cijenu u (bijeloj) Americi podiže Tejlor Šeridan.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3/5

Met Bomer i Džonatan Bejli, glumački par sa savršenom hemijom

14

Četvrtak, 23. novembar 2023.

SERIJE

Šutnja

Prelijepi Osijek, razrušeni Kijev, no

Atmosferična po Davor PAVLOVIĆ

K

ada televizija HBO pruži šansu projektima sa neengleskog govornog područja, rijetko pogriješi u odabiru. S obzirom na to da kvalitet regionalne televizijske produkcije već nekoliko godina može da se svrsta rame uz rame s onima iz najjačih evropskih država, i drugi striming servisi počeli su da ih ubacuju u svoju ponudu, a šlag na tortu stigao je baš ovog mjeseca.

Osvetnička lavina

„Šutnja“, rađena u produkciji „Drugog plana“ i Hrvatske radiotelevizije, snimljena je po knjigama novinara Draga Hedla i po scenariju Marjana Alčevskog. U drugoj sezoni, koja je podijeljena na šest epizoda, radnja se nastavlja tamo gdje je prva stala, sa gotovo identičnom ekipom.

Prošla je čitava godina od ubistava djevojaka koje su bile žrtve prostitucije i klupko je počelo da se odmotava. Rješavanje slučaja prekinuto je teškim ranjavanjem detektiva Vladimira Kovača (Darko Milaš) koji se opasno približio ubicama. Njegova partnerka Vesna Horak (Sandra Lončarić) preuzela je stvari u svoje ruke dok je kolega na bolovanju.

Lokalni novinar Stribor Kralj (Goran Bogdan) postao je tata, pa je posao privremeno stavio u drugi plan. Svu pažnju usmjerio je na porodicu, samo povremeno pišući sa regionalni portal koji uređuje Jelena iz Beograda (Anđelka Prpić).

Istovremeno, ministar unutrašnjih poslova Ivan Horvatić (Leon Lučev) počeo je da izvozi pomoć u Ukrajinu, kako bi se iskupio ženi Olgi (Ksenija Mišina), koja je zbog rata u domovini prisiljena da živi sa njim u lažnom braku. Dolazak Mile Mihajlović (Branka Katić), evropske savjetnice za sigurnosna pitanja, promijenio je stvari na terenu. Neko i dalje ima video-zapis na kojem se vidi kako ministar Horvatić si-

luje maloljetnicu, a Milin službeni zadatak je da taj snimak pronađe. Međutim, uskoro joj postaje jasno da tom istragom može da riješi i mnogo veće probleme.

Provala u kuću bivšeg javnog tužioca i ubistvo pokreću novu lavinu dešavanja u Osijeku.

Izgleda da neko ne želi da šuti o pozadini ubijenih maloljetnica, te uzima pravdu u svoje ruke. A „Osječki osvetnik“, kako mediji i javnost nazivaju ubicu, uvijek je korak ispred svih...

Promjena kursa

Prva sezona imala je zadatak da nas uvede u cjelokupnu problematiku. Likovi i zapleti su se gomilali, uz Matanićev

HBO promo

U novembru, HBO Max je u svoju ponudu uvrstio čak tri serije s ovih prostora: „Decu zla“ (Srbija), „Znam kako dišeš“ Jasmile Žbanić (Bosna i Hercegovina) i drugu sezonu „Šutnje“ Dalibora Matanića (Hrvatska), čija je i prva sezona dostupna na istoj striming platformi, samo pod nazivom „Ćutanje“.

Novih šest epizoda, dostupnih na platformi HBO Max, manje je mračno, ali ništa manje napeto. Potraga za ubicom, pritom, vješto se prepliće sa preispitivanjem intimnih odnosa, gubitaka i trauma glavnih junaka

Branka Katić kao nova evropska savjetnica za sigurnosna pitanja

HBO promo

Piše:

Darko Milaš, i dalje dojmljiv kao glavni inspektor Kovač

15

Četvrtak, 23. novembar 2023.

ova lica i uzbuđenja u drugoj sezoni serije Dalibora Matanića

otjera za istinom lozi koji ipak nerijetko budu osvježavajući zbog ubacivanja zabavnih djelova.

Cijena ćutanja

U poređenju sa prvom sezonom, druga je laganija, nije toliko mračna. Problem lova na ubicu i maloljetne prostitucije iza kojeg stoji tajanstveno „lovačko društvo“, vješto je isprepletan preispitivanjem intimnih odnosa, gubitaka i trauma glavnih junaka, te slikom tranzicijskih društava.

Rješavanje tog glavnog pitanja ko stoji iza maske osvetnika i koruptivne hobotnice, u ovoj je sezoni mnogo jednostavnije urađeno, a pritom se ne radi samo o tome. Tu su i pitanja koja nadilaze sam zločin, dok se mnogo prostora posvećuje i opštem osjećaju otuđenosti.

Tako da, može se reći da druga sezona opravdava velika očekivanja donoseći nam na male ekrane još jednom tužnu stvarnost smještenu u lijep, ali u ovom slučaju poma-

lo hladan Osijek i na trenutke vrlo tužan i razrušen Kijev.

Dva najjača aduta serije u drugoj sezoni jesu gluma i fotografija. Karakterizacija je realistična, ali ne i beznadežna. Glumačkoj ekipi priključile su se Branka Katić i Anđelka Prpić, druga u maloj ulozi koja, kao popularno lice, upotpunjuje kasting, a prva sa mnogo većim prostorom i ulogom koja je bitno drugačije od one u „Novinama“.

Darko Milaš kao inspektor Kovač i Sandra Lončarić kao Vesna su ovdje zasigurno najzastupljeniji od svih glumačkih lica i čine vrlo zanimljiv par. Oboje puni trauma, ganjaju osvetu na svoj način, a ujedno žele i iskupljenje.

Leon Lučev, ne tako eksponiran, kao korumpirani, prepredeni i nemilosrdni političar iznio je svoju ulogu na visokom nivou. Naravno, tu je i Ksenija Mišina koja se bori za pravdu, ali i ostala glumačka ekipa, koja ni u ovoj sezoni

nije ni mrvu slabija, posebno Goran Bogdan i Mijo Jurišić kao načelnik policije Jakić.

Kod Matanića je uvijek akcenat na stvaranju atmosfere, koja uveliko upotpunjuje scenario. Njegov prepoznatljivi stil, od korišćenja specifičnih uglova kamere, do slow motion prikazivanja krupnih kadrova lica i prekrasne prirode (njegov zaštitni znak), priča svoju posebnu priču, koja se uklapa u funkciju glavnog narativa. Tu su još prisutne nenadane promjene ritma, saundtrek koji je zasigurno malo ko očekivao, igranje sa stereotipima... I sve su to elementi koji ovu seriju čine vrlo zanimljivom.

Na kraju, dobili smo happy end, ali i nijesmo. Optimizam se sakrio negdje, ali je ipak prisutan, isto kao što je cijena govorenja istine visoka, ali cijena šutnje je još veća, što nam na kraju potvrđuje i osvetnik...

Ocjena: 3.7/5

HBO promo

autorski pečat, kao i uz vrlo dobru glumu i razrađen scenario. Na koncu, autor je uspio da zaokruži jedan ciklus i uspješno spoji dvije paralelne radnje iz dvije države.

Kako se u međuvremenu dogodio rat u Ukrajini, scenario druge sezone morao je da se prilagođava, ali uprkos svemu, radnja je ipak nastavljena tamo gdje je prva stala. Iako su nove epizode lišene eksplicitnih scena i nijesu toliko dramatične, događaji i problemi se sada rješavaju brže, pa i sama radnja djeluje pitkije i svježije. Do toga je zasigurno dovelo smanjenje broja likova i sužavanje fokusa na lov na osječkog osvetnika, dok su ostali narativni rukavci, posebno onaj koji se tiče Ukrajine, stavljeni u drugi plan. Zbog tog fokusa, sama priča nije toliko originalna i uglavnom se oslanja na već viđen koncept u američkim filmovima osvete.

No, nije ni to preveliki minus, kao ni pojednostavljeni dija-

Sandra Lončarić u ulozi detektivke odlučne da riješi slučaj

Leon Lučev, izuzetan u ulozi pokvarenog ministra unutrašnjih poslova

16

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Z

bog jedne klavirske melodije, nakon odgledane epizode Netfliksove anime serije „Pluto“, pretraživaćete ko je to stvarno napisao, i poželjeti da nikako, ali nikako ne bude djelo čovjeka – već vještačke inteligencije.

Ima li spasa za svijet koji vodi ratove robotima? Ne varajte se da je to neko pitanje iz budućnosti: svijet ratuje i ubija dronovima već mjesecima, neđe u Zaporožju, Karabahu ili Gazi. I „Pluto“ će suptilno, kao da neće, da vam opali šamar sviješću, da je već stvarno tako. I što to znači.

imdb.com

Anime planet

Netfliksov fantastični „Pluto“ mijenja percepciju o vještačkoj inteligenciji

Strašne lekcije o čovječnosti

Dvojba i zublja

Tako radi „Pluto“; rijetka zvjerka iz anime svijeta koja može svijet da vam okrene naglavačke. I da vam dobro zacrveni obraze. Recimo, ovako: uz manje od dva minuta muzike, gdje pitanje: „Imaju li roboti dušu?“ postaje, odjednom: „Ima li spasa za našu dušu, uopšte“. „Pluto“ je priča koja nadilazi značaj vanserijskog i jednog od generacijskih anime projekata.

Postoji tu nešto mnogo bitnije: to je podsjećanje što suštinski znači iskustvo gledanje nečega prvi put na Netfliksu. A to smo već izgleda neđe zaturili: taj momenat kad, bez ikakve pompe, nešto vama nepoznato sleti na striming servis, pa ga otkrijete, kao neku najbolje čuvanu tajnu. E, „Pluto“ je takvo čudo; da ne vjerujete, da se po sadašnjim pravilima industrije uopšte desio.

Krimić i misterija, tragedija i farsa: u ne tako dalekoj budućnosti, roboti postaju sve sličniji ljudima. I neko počinje da ubija, ne samo najbolje i svijetu najkorisnije među njima, već i njihove kreatore, najbolje među naučnicima. E, sada: u programskom kodu svakog od robota, glavno je pravilo da ne mogu, ni na koji način, da naude čovjeku. Dakle, ko ubija one najljudskije među robotima i najhumanije među naučnicima? I što to govori o nama?

Svaka od dilema koje vam servira anime „Pluto“ suštinski je i ironično – dvojba i zublja sa kojom se suočavaju sami roboti. Ukratko, Naoki Urasava, autor ove mini-serije i originalne mange, bavi se sljedećim pita-

Ovo je jedna od najboljih misterija naučne fantastike koju ste i koju ćete imati priliku da vidite. Uz pitanje, što čini čovjeka čovjekom i da li je dovoljno da roboti počnu da „osjećaju“ sve što osjećamo i mi, pa da budu ravni ljudima njem: kako se roboti suočavaju sa sopstvenom čovječnošću. Sa svime, što znači iskustvo ljudskog postojanja.

Suze i kolači

Lista svega što bi ,,Pluto“ moglo inspirisati, ili na što je referenca, teško bi stala na list papira.

I to je fantastično: od Kameronovog SF klasika „The Terminator“, naravno (i srećom, ne pretjerano očigledno, budući da se kao referenca prilično izlizao) i Skotovog „Blade Ru-

nner“, preko noar klasika... Do literarnih djela: Miltonovog „Izgubljenog raja“, Ničeovog „Zaratustre“, postmodernih remek djela Delila i Pinčona...

Uglavnom, to je raskošna vizija bliske budućnosti; sasvim je jasno zbog čega je za temeljnu i brižnu adaptaciju Urasavine kultne mange bilo potebno šest godina.

Epilog je ovakav: „Pluto“ je jedna od najboljih misterija naučne fantastike koju ste i koju ćete imati priliku da vidite. Uz pita-

nje, što čini čovjeka čovjekom i da li je dovoljno da roboti počnu da „osjećaju“, sve ili skoro sve od onoga što osjećamo i mi, pa da postanu ravni ljudima... Ili je za to, ipak, potrebno, nešto drugo.

Najmoćniji momenti u seriji „Pluto“ jesu oni koji se tiču učenja. Na koji način detektiv Geziht, najmoćniji, najljudskiji robot Europola, pristupa slučaju.

Pa kako se suočava sa saznanjem da neko ili nešto ubija slične njemu. Pa kako to čini jedan dječak Atom, koji je možda, ali možda

17

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Kreator i kreacija

„Pluto“ je posebno realan i surov kada je u pitanju ratovanje. Ima sjajnu referencu na rat u Iraku i sudbinu Sadama Huseina, na bliskoistočne sukobe, na sve ono što je suštinski sudar civilizacija... A sve to je sjajno iskorišćeno da se postavi teza o nepovjerenju prema svemu što je drugačije, što je drugo. I naravno da se to ne tiče samo sukoba zapadne i istočne civilizacije, već je sjajno pogonsko gorivo za temu, sa koliko nepovjerenja i garda nastupamo prema vještačkoj inteligenciji i robotima. I što to, uopšte, govori o nama samima, kreatorima koji strijepe od sopstvene kreacije.

Tokom takvog i nimalo lakog istraživanja duboke kaljuge u koju je ljudska priroda zaglibila, „Pluto“ je nježan i suptilan; čak i vrlo zavodljiv. Radi, naravno, na sentiment, na nimalo pretjeranu i prozračnu melanholiju, prije nego što servira otrežnjujući nokaut.Jasno vam je, da ovakva anime priča nije „prevodiva“ u svijet igranog filma, te da čak teško može biti dio konvencionalne zapadnjačke animacije.

Jednostavno, morala je biti anime. Istovremeno, sjajan „voiceover“ na engleskom učiniće da ne osjetite da je tu po srijedi tipična anime estetika.

Osam jednočasovnih epizoda proletjeće vam za sekund i potpuno promijeniti percepciju o vještačkoj inteligenciji. I eto odgovora na pitanje, što očekivati od lijepe filmske ili televizijske umjetnosti. Da čini da se mijenjate, u onoj mjeri u kojoj su roboti spremni da mijenjaju sebe, da postanu nešto tako strašno, kao što je čovjek.

S. S.

Ocjena: 4.8/5

cbr.com

od svih robota najsličniji čovjeku. Pa kako oni jedni drugima objašnjavaju emocije; pa kako uče, recimo, ukuse kolača ili kafe; pa što im znače suze, kako se odnose prema lažima...

Uz sve to, „Pluto“ suptilno servira neka savršeno elegantna rješenja u vezi sa tehnologijom budućnosti. U kojoj će, recimo, kompletna scena zločina moći da se skenira i potom „odštampa“ na nekom drugom mjestu za analizu. Ili, u kojoj se umjesto bokserskih ili MMA borbi, u arenama najpopularnijih sportova suočavaju, roboti. Koji su, gle ironije, i najslavniji ratni veterani.

Svi ciklusi rađanja i propadanja u epskoj završnici

Attack on Titan N

U spektakularnom finalu, najveća anime priča generacije, iz svog ciničnog užasa serviranog deset godina, izvlači zaključak koji je divan i stvaran

ajveća anime priča generacije, priča o generaciji samoj, pa još iz udžbenika istočnjačke filozofije. „Attack on Titan“ se, nakon devedesetominutnog finala, otkriva kao još nešto... Kao uputstvo za odrastanje.

Dok Mikasa leti niz kičmu od najstrašnijeg titanskog čudovišta koje je najviše voljela, dok pred vama klizi i ruši se najherojskija od svih anime scena koju ste vidjeli... I dok se, na kraju, na temeljima ratnih rana i zgarišta dižu cijele civilizacije, samo da bi nekad opet bile srušene, već znate sve istine i lekcije epa „Attack on Titan“.

Ratova je bilo i ponovo će ih biti. „Ratovi koji bi završili sve ratove“ ne postoje... I sve je to isti svijet rađanja i propadanja, pa opet rađanja i propadanja, pa... A ipak, ipak tu i u tom haosu ostane nešto vrijedno borbe, žrtve i nade.

Naravno da je „Attack on Titan“, poslije deset godina emitovanja, na samom kraju sasvim melodramatičan, naravno i da sebe dijaloški prečesto i objašnjava, u skladu sa svom gizdavom pompom anime svijeta... Pa opet, ova fantazijska priča je u svom ciničnom užasu, divna i stvar-

na. Otprilike: u tom silnom ratovanju ne postoji niko, ali niko ko će ostati čistih ruku.

A nekad je i u toj kaljuzi zaglibiti do lakata - plemenito. Pa i žrtvovati prijatelje, radi prijateljstva. I intimu, radi još divnije intime i uspomena.

Tako je „Attack on Titan“, po notama Studija „MAPPA“, koji se pokazao doraslim zadatku da genijalnu mangu Hađime Isajame učini narativno i vizuelno savršenom pričom sazrijevanja - svijetu pokazao, kakve su epske priče potrebne modernom vremenu. One, u kojima nema pobjednika i poraženih, gdje su svi svjedoci izgubljene nevinosti, srušenih iluzija i ideala. Pa ipak, i svi uzvišeni onda kad odluče da se bore za neke sebi bitne ljude – i ništa više.

U takvoj realnosti jednoipočasovnog finala, svi ti nezaboravni likovi (koje su zaista godinama pratile milijarde (!) fanova, u globalnoj pomami u rangu „Game of Thrones“) – dobili su dostojanstven epilog. I kraj koji im, i u kaljuzi najdublje srušenih iluzija i ambicija, garantuje integritet. Pa i tom kukalom Erenu Jegeru, koji je iz čistog apsurda ljudskog postojanja

grabio u genocid; i jednoj Mikasi koja je u Erena vjerovala i kad ju je ponižavao; i jednom Arminu koji je ipak, do kraja i uprkos svemu, bio zaklet jednom djetinjem prijateljstvu.

U finalnoj utakmici „Attack on Titan“ anime, stvarni MVP, najbolji i najkorisniji igrač je (konačno!) upravo Armin; onaj koji je jednom rečenicom sposoban da Erenu saspe da je jedno narcisoidno balavče... Ali da ga se ipak, ni u kom slučaju, ne odrekne.

Jedini realan kiks finala uslovljen je i izborima koje je autor mange pravio na kraju priče, a tiče se toga da su neki likovi, poput nezaboravnog i karakternog kapetana Levija – ostali nedorečeni. I svedeni na ono što je dužnost vojnika.

Sve to je, opet, manje bitno spram tenzičnog, otvorenog epiloga i poruke. Nema kraja na kraju „Attack on Titan“; samo novih nada, zidova, zastava, zakletvi i ratova... I, naravno, nekih novih titana.

U svijetu koji se rađa i umire, u beskrajnom ciklusu filozofije Istoka i u vrtlogu najveće anime priče, koju je mogla dobiti generacija Z. S. S.

Ocjena: 4.5/5

18

Četvrtak, 23. novembar 2023.

PREPORUKA

Tijana Ilić, direktorica Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“

Privatna arhiva

Tajni život harmonike ZGRABI FILM Film koji je pravo emocionalno putovanje, koji istražuje teme preživljavanja i saosjećanja, koji nas podstiče na razmišljanje o snazi volje i vjere, jeste „Life of Pi“ (Ang Li, 2012). Adaptacija istoimenog romana Jana Martela prati život mladića koji je preživio brodolom i sa tigrom ostao zarobljen na čamcu.

Jedan od mojih najdražih dokumentarnih filmova je Netfliksov „My Octopus Teacher“ (Pipa Erlih, Džejms Rid, 2020) koji prati režisera Krega Fostera kako se povezuje sa hobotnicom tokom godine provedene u vodama Južne Afrike. Ovo je prava, duboka, emocionalna priča o prirodi, povezanosti s okolinom i čovjekovom uticaju na ekosistem. Želim da spomenem i film koji nije samo za djecu, nego i za cijelu porodicu, a to je „Toy Story“ (Džon Laseter, 1995).

To je topla priča o prijateljstvu, lojalnosti i promjenama. Kroz pustolovine igračaka podučava nas o važnosti zajedništva, povjerenja i prihvatanja različitosti.

ZAOBIĐI

TV U našoj kući, najviše se uživa u sportu i crtanim filmovima. Ne gledam televiziju iz razloga što primjećujem da se često daje prostor ljudima koji nemaju relevantno znanje ili iskustvo u svojim oblastima. Vjerujem da bi trebalo više pažnje posvetiti kratkim dokumentarnim filmovima/emisijama koje bi na pravi način istakle uspjeh umjetnika, sportista, talentovanih učenika. Ogromno zalaganje, učenje, vježbanje zaslužuje veću pažnju od pet minuta Jutarnjeg programa.

Izdvojila bih dječju emisiju „Pustite djecu“ na RTCG, u kojoj me je posebno impresionirala profesionalnost voditelja. Djeca

Preporučujem i džez koncert najpoznatijeg harmonikaša Ričarda Galijana i trubača Vintona Marsalisa. Ovo je zasigurno univerzalno privlačan zvuk za široku publiku.

Moram pomenuti i izvođenja orguljske muzike na harmonici.

To je potpuno nova dimenzija zvuka koja ostavlja snažan utisak. Bahova uzvišena muzika, zahvaljujući harmonici, izvodi se i van crkve, tj. u koncertnim salama.

Nakon radnog dana i vježbanja, kod kuće mi prija tišina, ne volim da slušam muziku u pozadini. U automobilu imam nekoliko diskova poput Nore Džons i Dijane Krol.

Klasična muzika emituje se na našim TV programima u terminima kada malo ljudi gleda televiziju (što i te kako ograničava njen doseg) i tokom dana žalosti, što nepravedno može dovesti do pogrešnog tumačenja i povezivanja sa nemilim događajima. Mislim da kvalitetni koncerti i pažljivo odabrani programi, koji mogu da ostave dubok i inspirativan utisak na slušaoce, treba da imaju više prostora kako bi se stvorila bolja aprecijacija klasične muzike i umjetnosti uopšte.

TIJANA ILIĆ: Dopao joj se dokumentarac „My Octopus Teacher“

u emisiji postavljaju relevantna i promišljena pitanja, i to s izuzetnom samouvjerenošću i ozbiljnošću. Imaju izvanrednu sposobnost da se jasno i artikulisano izraze, što nije česta pojava čak ni među odraslima.

MUZIKA Harmonika je najmlađi instrument o kojem se danas u svijetu najviše piše. Za izvođača i profesora to znači da neprekidno mora da istražuje, sluša, kako bi ispratio svjetske tokove i razvoj muzičke umjet-

nosti. Za one koji žele upoznati harmoniku izvan ustaljenih okvira, toplo preporučujem kompozitore Vladislava Zolotarjova, Vladimira Zubickog, Vjačeslava Semjonova.

Njihove kompozicije otkrivaju nevjerovatne zvučne i tehničke mogućnosti instrumenta.

Da harmonika zaista zvuči kao orkestar i da se na jednom instrumentu može izvesti kompletna orkestarska partitura, pokazuje nam veliki Juri Šiškin koji često izvodi svoje transkripcije orkestarskih djela.

FILM / TV / MUZIKA Svjesni smo da vlada hiperprodukcija serija i filmova, što dovodi i do nedostatka kvaliteta. Umjesto da film ili serija bude umjetničko djelo, naglasak se stavlja na komercijalne aspekte i profitabilnost, a ne na umjetnički izražaj i kvalitet.

Izloženost lošoj muzici, čak i nakratko, može izazvati negativne reakcije. To je muzika koja čini slušaoca, makar bio i pasivan, nervoznim. Nažalost, takva vrsta muzike je popularna među mladima, a zasigurno otežava razvoj empatije i zdravih emocionalnih vještina.

19

Četvrtak, 23. novembar 2023. v

DZUBOKS

K

Predivna kompilacija posvećena čileanskom pjesniku Viktoru Hari

Za sjutrašnje nebo

ad revolucije prođu, ostane muzika. Kad stigne spoznaja obećanja i stradanja, ostane pjesma kao krila anđela: vulkan se budi, vodi od žice do oblaka, spušta se niz obraze. Vraća na trgove, u naše parkove. I tada znate, zbog čega su pjesme za Viktora Haru morale biti isključivo „Iznad tame“.

Tako to biva sa revolucijama: najsitniji i najposniji prah Atakame polako se lomi niz okeansku obalu; da na ulici, na barikadama, postane vulkanski tutanj jednog sna o slobodi. Za neko sjutrašnje nebo.

U rudniku, u službi, u srdžbi ovog tužnog svijeta, jedan pjesnik Viktor Hara mučenički je umirao; na jednom stadionu u Santjagu, prije pola vijeka, u danu vojnog puča kojim su uništavani i život i ideja ljevičarskog predsjednika Salvadora Aljendea. Pjesnik, njegov dosljedni sljedbenik, slomljenih prstiju i rebara na kraju je ubijen i bačen na drum u predgrađu. Prije smrti stigao je napisati posljednju pjesmu „Estadio Chile“ („Stadion ‘Čile’“).

Zbog zaboravljenog, zaturenog ili prećutanog, zbog jedne mladosti koja više ne vjeruje u revolucije, nakon mnogo godina, Novi odmetnici su ponovo tu, da nam kažu nešto važno o barikadama ri; ovog puta vođena stihovima Mehmeda Begića, jednog pjesnika koji miriše Mediteran i sluti daleke okeane, vulkane i pustinje, tamo sa Neretve, u Čapljini. Begićeve su te „spoznaje obećanja i stradanja“ („Crveno i crno“, Ivan Škrabe); njegov je jedan vrtlog „ovaj grad je ubojica/ iznad nas će ostati jeseni u medu“ („Santijago“, Nina Romić).

A sve je moralo početi jednostavno, direktno. Kao na barikadama: „Jedanaestog septembra ’73. Ameri su, između ostalog, sjebali i Čile“... I tu počinje Miloš Zubac, i to više nije parola revolucije

Skoro smo sasvim sigurni da nikada nijeste čuli za Haru; o njemu su pjevali Džo Stramer i The Clash u „Washington Bullets“; o njemu je album snimio Džejms Din Bredfild iz Manic Street Preachers, a cijele koncerte njemu u spomen organizovao Bob Dilan... Ipak, uprkos svim sjećanjima i zakletvama naših roditelja Aljendeu i Hari, o njemu ne znamo skoro ništa. Prvo su ga oni prije nas zaboravili. Zbog toga tako i počinje album „Iznad tame“: Miloš Zubac izgovara jedno ,,Zasad te molim, nauči ko je Viktor Hara“... I Novi odmetnici ponovo mogu da krenu.

Zbog tog zaboravljenog, zaturenog ili prećutanog, zbog jedne mladosti koja više ne vjeruje u revolucije, nakon niza godina, Novi odmetnici su ponovo tu. I tu je priča o Viktoru Ha-

Put u Atakamu

Kakva su samo ekipa Novi odmetnici: prije nego što vas Nevjerni Tomo (Tomislav Zorić), onako folkerski odvede u „Atakamu“, sa sve parolom „moramo na ulice“, već će vam sve glavne gradove proricati Nina Romić u „Santijagu“.

I već će vam dlanove umivati predivni duet „Svjetlost iz pustinje“ Isidore

pojacanoprisustvo.bandcamp.com

Grad ubica

nego ispovijest onog kog goni krivica. I koji se plaši da će sa Harom u zaborav iscuriti i Lorka, i jedna ulica u Sevilji i njegovi Crni konjanici, i Ivan Goran i njegovi drugi crni krvnici.

Boje stvarnosti na omotu albuma

Milivojević i Sanela Marića Mare; da znate, da i od pokliča i jauka, ipak nema ništa gore od tišine.

Od te silne ljepote, već znate da ovo nijesu samo pjesme o Viktoru Hari, nego i o nama samima. I nekoj novoj nadi. „Prošlost da preživim prelazim na drugu stranu/ svijet ću da promijenim u samo jednom danu“ (Nemanja Nešić, „Na drugu stranu“) - i već tu vidimo jednog dječaka koji sanja „obale, mora i visine neviđene“ i ,,prostranstva za sve“.

Davor Matošević u pjesmi „Septembar 1973.“ vodi preko zida do simbola, od rešetke do jarbola – tamo gdje „vidjeli smo nebo plamti“. Mehmed tu priziva i „Modru rijeku“ Maka Dizdara; prije nego što Stipe Periša zapovijedi marš: „Za sutrašnje nebo bilo nas je dovoljno...“ („Sutrašnje nebo“).

Tada znate, da je revolucija i poput ljubavne iskre i zavođenja, kada Sonja Segić izgovori: „Tvoje prvo obraćanje, tad sam znala da idemo u poredak iznad tame/ iza nas je sve sad nijemo“ („Iznad tame“). I da su ovo pjesme egzistencijalne muke onog ko je na početku i na kraju uvijek sam a samo bi da pripada, pa Nikola Nešković u „Voda se muti“ izgovara: „Sumnja nije kraj, ona dijeli sve“, prije nego što ipak zamoli: „Nemoj da šutiš“.

I na kraju su „Deca“, a Milan Korać pozlaćuje jedno divno sjećanje sa „Mi vredimo istine“. I zbog toga je kraj opet početak, tamo u Santijagu, Novi odmetnici konačno stižu jedni drugima, konačno su kući.

Kada revolucije prođu, ostane muzika. I ponovo Miloš Zubac izgovara: „Zasad te molim, nauči ko je Viktor Hara. I šta nam S. S. znače njegove ruke“.

Ocjena: 88/100

20

Četvrtak, 23. novembar 2023.

fil

33 OBRTAJA m

Pod uramljen posterom Discipline kič

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Za šaku dolara“ („A Fistfull of Dollars“, Serđo Leone, 1964).

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Isto kao što to rade Emir Kusturica ili Srđan Dragojević.

mu z ika

Film koji Vas čini srećnom?

- „Legally Blonde“ (Robert Luketić, 2001), jer je duhovit i govori o snazi ženske prirode i kako je ona (ne)prihvaćena u društvu.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Dancer in the Dark (Lars fon Trir, 2000)“. Talentovan režiser je svim vrhunskim sredstvima na kraju bio patetičan nasmrt.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Nema takvih filmova.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Volela bih da vidim nastavak filma „Ljepota poroka“ (Živko Nikolić, 1986).

Omiljeni filmski rivali?

- Lars fon Trir i Mihael Haneke.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „Lesi se vraća kući“ („Lassie Comme Home“, Fred M. Vilkoks, 1943).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „I tata bi, sine“ iz filma „Ko to tamo peva“ (Slobodan Šijan, 1980).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Pera Kojot.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ne sećam se.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Posle bilo kog skandinavskog filma.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Darka Bajića u stari Klub književnika na klopu, Danila Bećkovića u „Moskvu“ na čaj i Stevana Filipovića u klabing na koktel.

Katarina Žutić, glumica, režiserka, vizue

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Revolucionarna etida“, Fredrik Šopen.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Ona se budi“, Šarlo akrobata.

D

uhovni autoritet, posebnost, vrlinu i san zadržala je voljena Katarina Žutić još od one vječne vizantijskoplave priče. Glumica, režiserka (master pozorišne i radio režije na FDU), muzičarka (frontmenka benda Kamikaze) zaljubila se i u likovnu umjetnost i odlučila da napravi promjenu, za sebe i druge.

Slikarska avantura, u koju je ušla kako bi pobijedila izolacionu svakodnevicu tokom

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „What a Beautiful World“, Luj Armstrong.

Pjesma koja je himna slobode/ hedonizma?

- „I’m All About That Bass“, Megan Trejnor.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Kaži mi, kaži, kako da te zovem“, Jovan Jovanović Zmaj.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Mocarta bih slušala do kraja života.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Mnogo je takvih.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Smrt Dejvida Bouvija.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Volim dobre pesme, loše ne vo-

lim, jednostavni hitovi su uvek najbolji.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Disciplina kičme i Koja, još mi je na zidu taj poster, uramljen.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Moguće.

pandemije korone, postala je njena kreativna opsesija.

U početku bi pratila godišnja doba i oslikavala sve što vidi u prirodi (često na svom selu).

Poput čuvenih umjetnika, igrala se bojama, koristeći samo plavu ili samo crvenu, a potom je odlučila da njena umjetnost bude angažovana (edicija „Fabrika“).

Kombinovanom tehnikom, Katarina slika pejzaže kojima ukazuje na eko-probleme i

opominje one koji nemarom ignorišu našu planetu. Izložbom „Moja klimatska meno/ promena“ povezala je ličnu transformaciju sa našom surovom realnošću. Ističe da ne smijemo biti sebicentrični, moramo misliti na ono što (ne) ostavljamo budućim generacijama.

I opet se vraćamo njenoj originalnosti, potrazi za smislom, želji da svijetu pruži više. Nije nas lišila ljepote kojom, bilo

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Vikings“.

Najdraži par iz serije?

- Kalisi i Džon Snežni iz serije „Game of Thrones“, lepi su.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Serija „Zbornica“ na B92.

elna umjetnica

nim m čme

Radovan Rosić

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na detinjstvo me podseća „Stranger Things“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Mnogo je takvih, izgubim interesovanje.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Serija ne može da bude fantastična ako ima užasan kraj ili razradu, ja to obično prepoznam unapred, pa onda i ne gledam do kraja.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Čarobni štapić.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Volela bih da igram u nekoj epskoj fantastici, ali visokog budžeta, ne bih da bude treš.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Kojota.

M. ČAVIĆ da glumi, pjeva ili slika, daruje svijet.

Nadamo se da nećemo predugo čekati i susret uživo, budući da često putuje sa pozorišnim ansamblom. Do tada, imamo priliku da zavirimo u Žutić kosmos i otkrijemo, između ostalog, koji ju je čuveni režiser iznervirao patetičnim krajem, koja je njena karaoke pjesma, te za koju seriju iz regionalne produkcije smatra da je zaslužila mnogo veću pažnju.

KATARINA ŽUTIĆ: U djetinjstvo je vraća serija „Stranger Things“

21

22

Četvrtak, 23. novembar 2023.

pinterest.com

kalendar

Tri decenije od premijere Sp

Najdirljiviji film S

vakog je dana Robin Vilijams zvao u Krakov Stivena Spilberga, da proba da ga makar zeru oraspoloži. Nijedan od 93 dana snimanja jednog od svojih najboljih filmova režiser uopšte nije mogao da podnese. Spilberg je tada gledao u najdublju pomračinu, a ono što mu iz tmine holokausta uzvraćalo pogled bila je „Šindlerova lista“ („Schindler’s List“).

Znate li zbog čega se dijalog na njemačkom ili poljskom jeziku u „Šindlerovoj listi“ čuje samo nekoliko puta? Spilberg nikako nije želio da publici pruži bilo kakav izgovor ili luksuz, da skrene pogled s užasa u epicentru vizuelnog tkanja te strašne stvarnosti.

Trik prevaranta

Lica heroja, žrtava i zlikovaca u kolažu briljantne vizuelne priče

Najstrašnija u „Šindlerovoj isti“, premijerno prikazanoj 30. novembra 1993. u Vašingtonu, jeste ona istina koja se tiče heroja i herojskih izbora. A kaže ovako: u ratu, u svjetskom ratu, herojske odluke odluke ne tiču se racionalnosti. Daleko su od bilo kakvog polja ili domena racija, i pripadaju nekim tipovima koji su, recimo, savršeni prevaranti.

A možda i toliki prevaranti i hazarderi, da se to graniči sa patologijom?

Svejedno: „Šindlerovih Jevreja“, preživjelih i njihovih potomaka, prije tri decenije u vrijeme premijere Spilbergovog filma bilo je približno 6.000, a u cijeloj Poljskoj, te 1993, od nekoliko miliona, ostalo ih je jedva 4.000.

Mislite da u cijeloj Poljskoj nije bilo onih kojima je bilo stalo do Jevreja? Naravno da jeste, samo je tokom rata, ogromna većina, sasvim racionalno, pod nacističkom čizmom – odlučila da gleda svoja posla.

Sve se tu kod Oskara Šindlera dešava stihijski, bez plana i promišljaja, skoro kao u bunilu.

Bezglavo u rizik, sa sposobnošću da jednom smicalicom zabašuri mnogo veću, kako samo najbolji prevaranti znaju. U Poljsku je, na početku rata, Njemac došao sa planom da to što je upravitelj

Četvrtak, 23. novembar 2023.

23

pilbergove nezaboravne drame „Schindler’s List“

m o holokaustu fabrike oružja, dobro naplati i da se obogati. Dakako, spletkareći, podmićujući... A taj genije urote, pokazaće se i sasvim nesposobnim da razvije biznis ili sačuva brak. Šindler je lik koji jednostavno „zna znanje“, šepuri se sa značkom Hitlerove partije na reveru, naliva šampanjcem nacističke komandire i komesare, tutka im pod nos kavijar, spreman je da sve sebi i njima završi „na crno“... I naravno, zapošljava Jevreje jer su tu, tada, najjeftinija radna snaga. Jednostavno, Šindler je lik kojeg bi apsolutno valjalo znati i biti mu u društvu tokom rata... Naravno, ako razmišljate – racionalno. Šindler, dakako, tu i računa na vašu racionalnost. Pa valjda bi samo ludak mogao pomisliti, da on sve to radi... da bi spasavao Jevreje!

Sjajna stvar u vezi sa „Šindlerovom listom“: Stiven Spilberg se nikad, ni u jednom momentu ne trudi da objasni, zbog čega se Oskar uopšte promijenio. Kako je mutljavina, spletkaroš – postao Prometej nade, i lik koji uspijeva da predribla i nasanka to silno ludilo genocidnog vremena i prostora.

Prljava lutka

E, to je Spilberg odabrao vrhunski: da tako komplikovanog lika ne demistifikuje, da ga ni u jednom trenutku ne objašnjava. Što bi nam, pobogu, ostalo od nekog čuda, onda kada bismo ga mogli objasniti? A ono, ta brojka 6.000, ta lista ,,na kojoj je život, a sve ostalo i sa svake strane i izvan bilo koje od ivica tog papira je samo ambis, pomrčina, bezdanica“ – jeste čudo. I naravno, čuda nemaju veze sa racionalnim...

Jer, u jednom takvom ratu, i sama ljudskost je nešto debelo iza granice otkačenog, ako ne i ludog.

Koliko god Šindler u filmu bio nedokučiv (Spilberg je čak birao tada malo poznatog Lijama Nisona za glavnu rolu, ne želeći da stelarni status, ili već jasna

Spilbergova najveća hrabrost u vezi s ovim filmom ogleda se u tome što je, iz raskošno oslikane priče, odlučio da ukloni – sebe. Što ju je lišio tipičnih spilbergovskih elemenata i postavio se više kao svjedok, a manje kao pripovjedač

slika o nekoj zvijezdi „poklopi“ neuhvatljivost lika), toliko je zlo onog lika, koji je u filmu slika i prilika naciste - potpuno jednoznačna i prosta. E, Rejf Fajns bio je savršen izbor, da u amorfnoj masi pukog zla dokuči nešto više.

U liku tog Amona Geta, u toj devijantnosti naciste koji žrtvama skoro uvijek pruži zeru vremena da se malo ponadaju da će se izvući ili da su pošteđeni, prije nego što ih usmrti – Fajns je izgradi nešto skoro suptilno seksualno. Zamislite, nakon filma je govorio da se tu primakao „suštinskom bolu te izlomljene, mizerne duše“. I opisivao je Geta kao neku „prljavu lutku“ za koju se, eto, na neki pokvareni način vezao.

Get je, na koncu, slika nacizma koja je svedena na pukog psihopatu. Ništa više i ništa manje od toga; dovoljno za genocid mjeren milionima ubijenih i uništenih. Kada je Mila Fefenberg, jedna od preživjelih njegovih žrtava u ratnom logoru ( jer, naravno, radilo se o stvarnoj osobi) prvi put stala pred Fajnsa u obučenog u nacističkoj uniformi, tresla se od straha. Toliko je bio uvjerljiv.

Psihopata Get je, naravno, bijedan u onoj mjeri u kojoj uspijeva da bude suštinski nedosljedan ideologiji koja mu je izgovor za ono što čini. Jer se, opet potpuno patološki, zaljubljuje u Jevrejku. I svaki put pronađe sasvim psihopatski izgovor, da je poštedi.

Neisplativa produkcija

Naravno da je ono što je Fajns radio sa tom ulogom bilo takođe vraški hrabro. Da ode tako daleko u srce tame. Jer, recimo, gomila njemačkih glumaca i sta-

tista dugo je odbijala da uopšte navuče nacističku uniformu.

Poslije su javno zahvaljivali Spilbergu, na oslobađajućem, katarzičnom iskustvu...

A Spilbergova hrabrost? Za priču istorijskog romana „Schindler’s Ark“ Tomasa Kinelija čuo je već 1982, te godine kada je objavljen. Naravno da je dijete ratnog veterana i Jevreja, ta priča privukla. Ali nešto drugo ga je tu suštinski opčinilo – to prokleto pitanje, što je to što je tog Šindlera natjeralo, da ostavi sve privilegije i šansu za bogatstvo, pa da sve to podredi spašavanju jevrejskih života... I to u momentu kad je ishod rata bio sasvim neizvjestan.

Sa druge strane, Stiven je smatrao da je za filmsku priču o holokaustu bio previše mlad, ili da bi, kao takva, previše radila na pogon goriva „griže savjesti jevrejskog djeteta“. Tako je film prvo probao da preda Romanu Polanskom, što je preživjeli iz krakovskog geta i sin žene koja je stradala u Aušvicu glatko odbio. Pa Sidniju Poloku i Martinu Skorsezeu; pa se početkom devedesetih već predomišljao da Martiju prepusti režiju te priče, jer je već priželjkivao priliku da svojoj djeci, filmom, ispriča nešto o holokaustu... Ali, stvarno je tada, početkom devedesetih, produkcija velike priče o jevrejskom stradanju bila neisplativa i iracionalna.

Na koncu, Spilberg je uletio u cijeli projekat tek nakon što se užasnuo shvativši koliko se neonacističke priče i narativi lako prodaju američkoj televiziji.

Njegovo „e neš’ majkoviću, sad ćeš ti da vidiš što podržavaš“ – i to je dijelom bila „Šindlerova lista“. Zbog toga se i odrekao honorara, sa jedne strane javno isti-

čući da bi to bio „krvavi novac“; a sa druge, privatno, pred bliskim ljudima otvoreno govoreći da je to projekat osuđen na propast.

Kamenje na grobu

Opet, najveća Spilbergova hrabrost ogleda se u tome što je, u vizuelno vrlo raskošno oslikanoj priči, odlučio da ukloni – sebe. I da, ukratko, tako veliki film poput „Šindlerove liste“ liši onih elemenata, postavke kadra i scene, koji bi ga učinili tipičnim spilbergovskim filmom. Pustio je da kao autor, jednostavno, tu bude više i dominantnije svjedok i jedan od nas, a manje pripovjedač.

I zato, konačno, svaki onaj kamen spušen na humku i grob starog Oskara Šindlera iz ruku preživjelih, njegovih Jevreja na kraju filma, taj divni i dirljivi običaj i izraz poštovanja i pripadnosti, da su svoji – pripada i Spilbergu. I to je samo kraj puta, sasvim neočekivanog, malo vjerovatnog i iracionalnog; poput istine da su tamo, u šest godina najstrašnijeg rata, preživjele neke hiljade Jevreja, samo zato jer je postojao jedan suštinski human i dobar njemački prevarant. I zato je to, naravno, savršen novi početak.

I zato na početku ne stoje ni Šindler, ni Spilberg, stidljivi sin jednog nedokučivog i ćutljivog američkog Jevreja, već Poldek Feferberg. Jedan od onih sa liste, jedan visoko iznad one bezdanice, jedan od Šindlerovih; Jevrej koji je decenijama pokušavao da svijetu ispriča istinu o dobrom Njemcu, o Oskaru Šindleru... Prije nego što je njegovo svjedočenje stiglo do knjige, pa do Spilberga; da decenijama nakon rata, a prije 30 godina, jednim filmom i umjetnošću pomiluje neke ožiljke, najdublje i najponositije. S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 23. novembar 2023.

Jubilej Kertisovog krimi-klasik

kalendar

imdb.com

Električna priča o iskupljenju

GANGSTER I SVEŠTENIK: Kegni i O’Brajan, nezaboravni kao drugovi iz djetinjstva koje je razdvojio život

U

prkos popularnom mišljenju, glumci su bili inicijatori mnogih filmskih projekata, i u starom i u novom Holivudu.

Istog trenutka kada bi osjetili da je skript spreman za veliko platno, potražili bi adekvatnog režisera. Takav scenario dogodio se i holivudskoj energetskoj bombi Džejmsu Kegniju. Krajem tridesetih godina prošlog vijeka osjetio je da se na filmskim uli-

cama Grada anđela može doći i do mnogo boljih projekata.

Nakon što je došao do scenarija „Angels with Dirty Faces“ Roulanda Brauna i priče o kompleksnoj vezi jednog krimi-bosa i sveštenika, njegovog prijatelja iz djetinjstva – Kegni je, u planu da sebe pozicionira kao vodećeg, mjesecima tražio nekoga ko bi jednako ozbiljno shvatio važnost ovakve fabule.

I dok mu Majkl Kertis sigurno nije bio favorit, ima neke slatkaste filmske simbolike u vezi sa tim što je, na koncu, baš on režirao ovu noarsku pripovijest.

Gangster i mlakonja

Zaplet filma, premijerno prikazanog 26. novembra 1938. godine u Sjedinjenim Državama, bio je u principu vrlo jednostavan. Bila je to priča o dva nestaš-

na, prkosna dječaka iz iste ulice, čiji je odnos drastično promijenjen nakon što je jedan od njih poslat u reformsku školu.

Ulica je, u međuvremenu, pretvorila Rokija (Kegni) u ozloglašenog gangstera, a Džeri (Pet O’Brajan) je postao katolički sveštenik i posvetio cijeli život tome da spriječi nove dječake iz komšiluka da postanu ono u što se pretvorio nje-

Četvrtak, 23. novembar 2023.

25

imdb.com

ka „Angels with Dirty Faces“ sa Džejmsom Kegnijem

PUT DO POGUBLJENJA: Hipnotišuća scena hoda ka električnoj stolici

Kegni se dokazao ulogama tipičnog „nedodirljivog tipa“, poput one u filmu „The Public Enemy“. No, ovog puta želio je da pokaže drugu, mekšu stranu i da odigra malo drugačijeg gangstera me. Tridesetih godina prošlog vijeka gangsterske fabule bile su izuzetno popularne na američkom tlu zahvaljujući harizmatičnim antiherojima, čiji je pad djelovao krajnje inspirativno na velikom platnu. Poseban uspjeh ovakve filmske priče imale su pred sam početak Drugog svjetskog rata. Osim što je žanr bio popularan, tada je Zapad smatrao i da su gangsterski filmovi neophodni i važni zbog vrlo preciznih moralnih poruka koje šalju.

Slovo o korupciji

Tako je Holivud, u suštini, i servirao ultimativnu poruku: da je iskupljenje tu ako ga zaista želiš, i tako je takođe pokušao da se izoluje od svega što se događalo preko puta Atlantika. A veliku zahvalnost za to što je „Angels with Dirty Faces“ uspio da

with Dirty Faces“ i „Four Daughters“), izgubio je od Frenka Kapre i izuzetno popularnog ostvarenja „You Can’t Take It with You“. I to svojom krivicom, jer dva Kertisova filma podijelila su glasove Američke akademije, pa je Kapra uspio da se „provuče“.

takvu poruku pošalje, Kertis sasvim sigurno duguje preciznosti sicilijansko-američkog direktora fotografije Sola Polita.

I dok je gangsterski šmek ovog filma u samom centru pažnje, važno je pomenuti i Kertisovu namjeru da od Angels with Dirty Faces“ napravi i neku vrstu studije o porijeklu korupcije. Od koruptivnog advokata, do uloge medija koji eksploatišu nasilje zarad većeg tiraža, njegova filmska lekcija ima eleme-

ADVOKAT U SJENCI: Hemfri Bogart u moćnoj sporednoj ulozi imdb.com

gov dugogodišnji prijatelj. I dok je njihovo prijateljstvo sve vrijeme pod reflektorima Braunovog teksta, režiser je uspio u namjeri da kroz specifičnost mizanscena pokaže kako „okolnosti“ i „slučajnosti“ često igraju instrumentalnu ulogu u oblikovanju života svake individue.

Kegni se dokazao Holivudu ulogama tipičnog „nedodirljivog tipa“, poput one u „The Public Enemy“ (Vilijam A. Velman, 1931), iz kojeg je Kertis i pozajmio jedan od ključnih eksplozivnih kadrova. No, ovog puta glumac je želio da pokaže svoju drugu stranu, pa ne čudi što je prihvatio da odigra tvrdokornog kriminalca koji, na koncu, postaje kukavica i mlakonja. Štoviše, Kegni je za ozloglašenog Rokija „pozajmio“ sopstveno iskustvo odrastanja u tada kompleksnom njujorškom Jorkvilu.

Kegni je, naravno, uradio odličan posao sa Rokijem, a O’Brajan takođe je dao filmu nemjerljiv doprinos kao sveštenik Džeri. Tako je, nažalost, u sjenci ostala još jedna sjajna, iako sporedna uloga, ona koju je odigrao Hemfri Bogart. U prvom od tri filma u kojima je sarađivao sa Kegnijem, uspio je da se istakne u roli advokata i otvori vrata za mnogo ozbiljnije projekte.

Za trijumf ovakvog filma bilo je potrebno i adekvatno vrije-

Na 11. uručenje Oskara, Kertisov film stigao je sa tri nominacije: za najbolju glavnu mušku ulogu, režiju i scenario. No, nije trijumfovao ni u jednoj kategoriji. Priznanje za glumu, umjesto Kegniju, otišlo je Spenseru Trejsiju za „Boys Town“ Normana Toroga, a isti film osvojio je i zlatni kip za najupečatljiviju „originalnu priču“. I dok se odluka za glumu nekako i mogla razumjeti, ta u vezi sa scenarijom bila je zaista iznenađujuća.

Opet, može se reći i da je melanholičnost oba, krajnje slična projekta zapravo odslikala tada vrlo specifičan period u Holivudu, sa religijskim akterima koji zauzimaju uloge koje imaju i poseban uticaj na film uopšte. Taj narativni fokus na vezu gangstera, djece i religije osjetan je i kod Kertisa, i kod Toroga.

Sa druge strane, uprkos popularnosti gangsterskih tema na filmu, kao i tome što je Kertis u kategoriji najboljeg režisera imao čak dvije nominacije (za „Angles

imdb.com

Gubitnik svojom krivicom

nata koje je čine univerzalnom i primjenljivom i na naše vrijeme, čitavih 85 godina nakon svjetske premijere u Nevadi.

Ipak, kontroverze koje je gangsterski filmski žanr nosio sa sobom bile su prevelike za neke zemlje i produkcije, pa je „Angels With Dirty Faces“ bio očekivano zabranjen u Kini i Poljskoj, ali iznenađujuće skrajnut sa strane u Danskoj, Finskoj, Kanadi i Švajcarskoj. Sada važe neka drugačija pravila, pa sigurno ne bi izazvao sličan efekat. Pitanje je da li bi izrodio kontroverzu, pa čak i da ga potpiše filmski autor poput Martina Skorsezea.

To, naravno, ne mijenja činjenicu da je „Angels with Dirty Faces“ jedan od klasika krimi-žanra, niti može, na bilo koji način, da učini da zaboravimo hladnoću scene u kojoj Kegni i O’Brajan hodaju ka električnoj stolici u jednoj od najpoznatijih scena starog Holivuda.

L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 23. novembar 2023.

PODGORI č ARENJE

Dara i Morikone S

ve što je maestro tražio, bio je „samo“ perfektno spreman nacionalni hor.

Izaslanik njegovog ličnog orkestra „Roma simfonieta“ našao se u Beogradu mjesec uoči zakazanog koncerta: da provjeri, jesu li vokalne dionice dostojne programa.

Prva proba – i čestitka Darinki Matić-Marović. Bilo je dogovoreno da ostane sedmicu na probama, a već dan kasnije krenuo je natrag u Rim. Novljanka, prva dirigentkinja u Jugoslaviji, perfektno je pripremila hor za nastup izbirljivog Enija Morikonea. I za manje od mjesec eto ga, mimo svih svojih pravila, sa 130 članova orkestra i menadžmenta u Beogradu. U „Areni“ je te 2009. godine tri puta vraćan na bis. Maestro Morikone, 250 muzičara, više od 12.000 sretnika i sve njegove bitne filmske teme... I kakva šteta, što nijedan profesionalni snimak nije napravljen te noći.

Dirigentkinja hora na koncertima Zubina Mehte; prva rektorka Univerziteta umjetnosti. I jedan put koji tako pripada njenom, posljeratnom vremenu: od nemaštine, odricanja... Do Morikonea i mnogo više od Morikonea. Dirigentkinja u „Karnegi holu“, u bečkom „Muzikferajnu“, u salcburškom „Mocarteumu“... U više od 40 zemalja svijeta.

Darinka je sa 13 godina već bila dio džez orkestra Boke Kotorske. I prvakinja Crne Gore u plivanju! Gimnastičarka, plivačica, veslačica; pa još i takmičarka u streljaštvu... I pijanistkinja.

Sve što je kao tinejdžerka dobijala za učešće u džez orkestru u Kotoru bili su... bonovi za hranu. I bila je srećna. Kćerka predratnog oficira koji je u ratu nestao; tek nakon studija dočekala da ima svoj pijanino klavir... Bila je spremna i da se zbog brata, arhitekte, odrekne studija: pa ipak, ogromnim odricanjam majke, Novljanka je dočekala nastavak školovanja u Beogradu. Vježbe za ruke, umjesto za klavirom, radila je na stolu.

Darinka Matić-Marović uspjela je i da bude inovatorka. Umjesto po velikim grupama glasova, pjevače je grupisala po principu – šahovskih polja. Jer, zbog čega bi, pobogu, sa lijeve strane bili samo altovi, a sa desne tenori!

Na primjer, kao jedan od najvećih trijumfa, govorila je o tome da je bila dirigentkinja hora opere „Samson i Dalila“, gdje je glavnu ulogu pjevao Plasido Domingo. I to na otvaranju „Akropolis“ teatra u Nici! Pa u Atini, ispod Akropolja...

A najveću strast otkrivala je, ipak, onda kad je govorila – o Boki. O tim ženama, poput njene majke.

I iznad svega, bila je muzika: kada se udala za profesora književnosti Branislava Matića, odlučila je da njegovo prezime doda ispred svog – jer joj je, jednostavno, tako ljepše i melodičnije zvučalo.

I da: stigla je jednom i da bude politički angažovana. U momentu kad je to bilo najteže: 1996. dok je rukovodila univerzitetom, na početku protesta koalicije

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

mediasfera.rs

26

Darinka Matić-Marović

„Zajedno“ protiv Miloševića – stala je uz studente i podržala ih, da izađu na demonstracije bez ikakvih konsekvenci.

Najjače – zamalo je Darinka odlučila da se uopšte ne bavi muzikom! Ili, tako bi vjerovatno i bilo, da nije na jednom gimnastičarskom takmičenju, pri doskoku, polomila lijevu ruku. Nedugo potom imala je priliku da duže boravi u nižoj muzičkoj školi u Kotoru; i tu je već jedna strast bila potpuna... Iako je kasnije ozbiljno razmišljala i da studira matematiku, ili fizičku kulturu.

Kad bi išla rivom, majka bi govorila: „Dare, digni glavu, ali nemoj previše da negdje ne zapneš“... A Dara, decenijama kasnije, o svojim životnim izborima: „Volim lijepo i držim do sebe, kao svaka Bokeljka“. Pa s one rive i iz one posljeratne nemaštine, do Morikonea.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 23. novembar 2023.

27

LONDON CALLING Izložba „Being Human“ nije mogla da prođe bez crvenog alarma u vezi sa korišćenjem plastike, pa je na posjetioce poseban utisak ostavio kratki film „Flooded McDonald’s“ danskog kolektiva Superflex

U

ISSN 2957-2800

pokušaju da odgovore na pitanje što, zapravo, znači „biti čovjek u 21. vijeku“, kuratori Muzeja „Welcome Collection“ kod Regentskog parka ponudili su ne tako koncizan (čitaj: krajnje obeshrabrujući) odgovor. Tako je izložba „Being Human“ poslužila kao podsjećanje na naša nadanja i strahove, kao i konstantno promjenljiv odnos koji imamo kako jedni prema drugima, tako i prema svijetu uopšte.

Pojedina umjetnička rješenja djelovala su pomalo konfuzno, ali približno 50 radova barem je podijeljeno u četiri vrlo konkretne tematske sekcije koje se tiču genetike, uma i tijela, infekcija i sloma prirode.

U okviru sekcije koje je posvećena DNK materijalu, preovladavali su motivi ćelija i to kako umjetnici vide inovativne tretmane koji uključuju njihovo multipliciranje, a u odjeljku o infekcijama, bakterijama i našim reakcijama na bolesti, u fokusu je bio „Magic Circle Variations“. Ovi radovi od papira Rogana Brauna frapantno su simplicifirani, a efektni prikazi toga kako se kreću bakterije oko nas, ali i kroz naša tijela.

Gorka eko-poruka kratkometražnog filma „Flooded McDonald’s“

Biti čovjek „Magic Circle Variation 6“ Rogana Brauna

„Refugee Astronaut III“, proganjajući rad Jinka Šonibare

Na sličan način u okviru sekcije posvećene umu i tijelu, posjetioce izložbe šokirao je i rad anonimnog dizajnera „Transparent Woman“. Transparentna anatomska ženska figura iz osamdesetih godina, sa vidljivim or-

ganima, ponudila je i dodatnu igru onima koji su željeli da vide kako reaguje tijelo. Koristeći dugmad, mogli su da osvijetle određene djelove figure i vide, recimo, kako krv cirkuliše kroz cjelokupni organizam.

Očekivano i krajnje tipično za londonsku publiku, najviše pažnje u Muzeju „Welcome Collection“ privukla je sekcija posvećena klimatskim promjenama. Tu se posebno istakao „Refugee Astronaut III“, rad Jinka Šonibare, koji je s pravom zauzeo centralni dio postavke. Čin jednog očajnika, koji mora da se prisilno preseli na drugu planetu zbog klimatskog sloma, zasigurno je još dugo ostao u mislima mnogih posjetilaca izložbe.

Tema klimatskih promjena, naravno, ne može da prođe bez alarma u vezi sa korišćenjem plastike, pa je efekat kratkometražnog filma „Flooded McDonald’s“ (2009) danskog kolektiva Superflex, u kojem plastične čaše i kutije od burgera plutaju po „Mekdonaldsu“ u kojem brzo nadolazi voda, ostavio vrlo gorak ukus u ustima. Tekst i foto:

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović