Dnevni list Pobjeda 26.11.2023.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 26. novembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20832 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Profesor Nikola Milović objašnjava zašto je kćerka kompanija Elektroprivrede pred velikim izazovima samo nekoliko mjeseci nakon osnivanja

Neodgovorna kupovina željezare bez analize stvorila veliki problem

Većina građana Crne Gore već izjednačila partizanski i ravnogorski četnički pokret

STR. 5.

STAV Analiza pogrešne obrade i tumačenja

statističkih podataka na popisu 2011. godine

Kako su nas lagali!

Piše: Predrag BOLJEVIĆ Osnovna greška je „Osnovica obračuna od 620.029 lica“ koja obuhvataše na kumbulj zbrojane i državljane zatečene u Crnoj Gori, sa obrisanih nekih 20 i kusur hiljada lica u dijaspori i pridruženih 48.899 stranih lica koje popisivači zatekoše na teritoriji Crne Gore. Ta nas je greška tad skupo koštala i u zabludi deceniju i više držala STR. 4.

Ukoliko bi se śutra ponovio referendum i na njemu, recimo, glasali samo mlađi od 30 godina, Crna Gora bi neosporno zadržala svoju nezavisnost (70 odsto). Ipak, bio bih veoma oprezan sa interpretacijama ovog indikatora. Naime, postavlja se pitanje u kojoj mjeri je ovakav stav puko priznavanje trenutne političke realnosti, s obzirom na to da niko ne govori o ponovnom referendumu, a koliko suštinska podrška nezavisnosti.

Ovo kažem jer u posljednjem istraživanju iz 2023. godine svega trećina ispitanika smatra da je Crna Gora bila okupirana 1918. godine, nakon čega joj je nasilno ukinuta državnost - kaže Batrićević STR. 2. i 3.

Centar za ženska prava povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama traži konkretne mjere za zaštitu žrtava

Nemoć institucija najveći izazov

Vječiti homo ludens Ratko Božović se beskompromisno zalagao za dobro, ljudske vrline i moralnost.

Bio je prije i iznad svega Čovjek. Onaj koji ne može nikada nestati, jer je preveliki legat ostavio iza sebe STR. 9.

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Nemanja Batrićević, saradnik na Fakultetu političkih nauka, pita se da li je mlađoj generaciji imao ko prenijeti vrijednosti antifašizma

Prema riječima Milovića, pronalaženje eventualnog strateškog partnera za EPCG Željezaru biće prilično otežano zbog narušenog poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Računi EPCG Željezare su, kako Pobjeda nezvanično saznaje, bili u blokadi na 100 hiljada eura i to od kompanije Hemosan, ali je Elektroprivreda taj dug izmirila

IN MEMORIAM: Prof. dr Ratko Božović

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Inertnost institucija, polemika za i protiv sanitarne sječe uz izostanak konkretnih poteza omogućili štetočinama smrče da prezime i ovu godinu S. VASILJEVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

Podsjetili su da je prošlo dvije godine i 56 dana od ubistva Šejle Bakije (19) i godinu i deset mjeseci od ubistva Zimrete Nerde (28), a da sudski postupci protiv Ilira Đokaja i Dalibora Nikolića još nijesu završeni.

Istakli su da do danas nije utvrđena odgovornost predstavnika institucija koji su napravili propuste u tim i drugim slučajevima femicida STR. 9.

POGLED SA STRANE

Težina popisa u Crnoj Gori Piše: dr Dragan VESELINOV

Kir Porfirije Perić ,,zna“ da nijesu svi Crnogorci – Crnogorci, bez obzira na nacionalnost, već da su svi Crnogorci jedino Srbi. I da su čak to po dužnosti. Kaže im on 14. oktobra 2023. godine u podgoričkom Hramu Hristovog vaskrsenja da oni ispovijede ,,svoj identitet kao vjernici Srpske pravoslavne crkve, (kao) govornici srpskog jezika i kao dični pripadnici srpskog naroda… to je pravo, odgovornost i dužnost svakog od nas“.

Uh, ako Periću govor ne napiše Irinej Bulović, on ne uspijeva da postiže epski ton STR. 10. i 11.

Potkornjaci mirni sve do proljeća Ime im kazuje: potkornjaci, kojih ima više vrsta, napadaju četinare tako što izbuše koru, pod njom se hrane i njive nove generacije koje potom prelijeću na druga stabla. Zdravo drvo brani se od napasnika vidajući rane ispuštanjem smole i zatvaranjem kanala. Kada to nije slučaj, oslabljeno stablo lako postaje plijen i na njega se šire nove generacije potkornjaka svakog proljeća STR. 7.

2

Politika

Neđelja, 26. novembar 2023.

DPS će naredne sedmice odlučiti o učešću u popisivanju stanovništva

PODGORICA – Demokratska partija socijalista (DPS) naredne sedmice donijeće odluku o učešću u popisu stanovništva, rekao je vršilac dužnosti predsjednika te stranke Danijel Živković, ocjenjujući da nije realno da do 30. novembra, kada treba da počne taj proces, budu ispunjeni zahtjevi opozicije.

MINA

Živković: Nije realno da do 30. novembra budu ispunjeni uslovi za popis

Intervju: Dr Nemanja Batrićević, saradnik na Fak

Najveći broj gr već je izjedna i ravnogorski č

Ukoliko bi se śutra ponovio referendum i na njemu, recimo, glasali samo mlađi od 30 godina, Crna Gora bi neosporno Živković je u intervjuu agenciji zadržala svoju nezavisnost (70 odsto). Ipak, bio bih veoma Mina ponovio da DPS neće učestvovati u popisu dok se oprezan sa interpretacijama ovog indikatora. Naime, ne ispuni i posljednji zahtjev postavlja se pitanje u kojoj mjeri je ovakav stav puko koji je naveden u sporazumu.

Na pitanje kada će DPS donipriznavanje trenutne političke realnosti, s obzirom na to da jeti odluku da li će učestvovaniko ne govori o ponovnom referendumu, a koliko suštinska ti u popisu ili će ga bojkotovati, Živković je odgovorio da će podrška nezavisnosti. Ovo kažem jer u posljednjem to biti poznato početkom naistraživanju iz 2023. godine svega trećina ispitanika smatra redne sedmice, kada će jasno znati šta je od uslova, odno- Danijel Živković da je Crna Gora bila okupirana 1918. godine, nakon čega joj je sno zahtjeva realno sprovesti. nasilno ukinuta državnost - kaže Batrićević - Po onome što sam dobijao, On smatra da ako Vlada kre- ra između vlasti i opozicije -

kao informacije sa terena, nijesam uvjeren da ćemo u pojedinim opštinama imati dovoljan broj popisivača - rekao je Živković.

On je kazao da su popisne komisije dopunjene sa predstavnicima opozicije i vijeća manje brojnih naroda, ali i da je, neophodno formirati odbor u Skupštini Crne Gore, koji će se baviti pitanjem praćenja sprovođenja popisa.

- Potrebno je izmijeniti Zakon o popisu, a nakon toga pripremiti specifikaciju, odnosno tehničko rješenje za izradu softverskog rješenja, na osnovu kojeg će građani moći da provjere kako su upisani u bazu podataka - rekao je Živković.

To, kako je kazao, nije jednostavno i nije realno očekivati da se specifikacija za tender pripremi do 30. novembra.

- Važno je ispuniti sve zahtjeve. To je suština čitave priče.

Mislim, na osnovu onoga što su dosadašnja iskustva, da neće biti realno to sprovesti do 30. novembra - ocijenio je Živković.

ne u realizaciju popisa, a zahtjevi ne budu ispunjeni, onda neće postojati povjerenje u taj proces.

- Onda taj proces neće moći biti sproveden, jer ćemo primijeniti različite mehanizme, koji će onemogućiti sprovođenje popisa sve dok se svi zahtjevi koje smo dogovorili i ne ispune - poručio je Živković.

On je dodao da su insistirali da se termin održavanja popisa ne navodi u zakonu, odnosno ne definiše ni sporazumom, jer nijesu sigurni da li se uslovi i zahtjevi mogu do kraja ispuniti.

Upitan da li je od predstavnika vlasti bilo inicijativa za dijalog o izboru vrhovnog državnog tužioca i članova Sudskog savjeta, Živković je rekao da sa predstavnicima vlasti nije bilo razgovora na temu izbora čelnih ljudi u pravosuđu.

- Ono što sam imao prilike da pročitam u medijima je stav ministra pravde Andreja Milovića da bi izbor vrhovnog državnog tužioca trebalo da bude predmet šireg dogovo-

naveo je Živković.

On je kazao da „očigledno da je dio parlamentarne većine odlučio da pravi stalan pritisak na sudsku i tužilačku granu vlasti da rade onako kako to njima odgovara, a u tome im se i pridružio dio medijskog sektora“.

- Ta vrsta pritisaka treba valjda da proizvede strah kod nosilaca funkcija u sudstvu i tužilaštvu, da rade onako kako im neko piše u medijskim kolumnama ili onako kako to smatraju neki politički predstavnici u Skupštini ili van nje - kazao je Živković.

Zbog toga je, kako je istakao, potreban širi dogovor između vlasti i opozicije.

- Zbog toga su nam potrebni ljudi koji će nezavisno, odnosno nepristrasno raditi svoj posao, kad kažem nezavisno i nepristrasno mislim na to da oni budu potpuno imuni na bilo kakvu vrstu pritisaka sa političke ili medijske scene - naglasio je Živković.

On je, između ostalog, istakao da žele razgovor na tu temu i da su to kazali više puta. R. P.

Ni ovog puta nije održana sjednica parlamenta u Andrijevici na kojoj je trebalo da se glasa o smjeni predsjednika SO

Đukić: Po ovoj inicijativi više neću zakazivati sjednicu PODGORICA – Sjednica parlamenta u Andrijevici na kojoj je trebalo da se glasa o povjerenju predsjedniku Skupštine Mladenu Đukiću ponovo je prekinuta, iako je juče bio rok da se odlučuje o toj inicijativi.

Građani su ponovo ušli u salu i odbili su da je napuste nakon što je Đukić zamolio sve koji

nemaju poziv za sjednicu da izađu. On je potom obavijestio odbornike da se sjednica neće održati jer za to nema uslova.

- Ja više po ovoj inicijativi zakazivati sjednicu neću, a očekujem da će reagovati Ministarstvo javne uprave i Vlada - poručio je Đukić u izjavi za TVCG. Grupa građana Andrijevice,

bliska lokalnoj vlasti, od 15. jula spriječila je sedam pokušaja održavanja sjednice na kojoj je trebalo da se raspravlja o inicijativi DPS-a za smjenu prvog čovjeka grada Željka Ćulafića, a od septembra tri puta nijesu dozvolili da se razmatra prijedlog za razrješenje predsjednika Skupštine Mladena Đukića.

R. P.

PODGORICA - Ako ispitanike podijelite u starosne grupe shodno dekadi u kojoj su rođeni i analizirate njihove odgovore na pitanje: „Ko je bio u pravu u Drugom svjetskom ratu?“ najčešći odgovor u svakoj od starosnih grupa je - „nijedan“ ili „ne znam“. Ukratko, najveći broj građana Crne Gore je, na vrijednosnom nivou, već izjednačio partizanski i ravnogorski četnički pokret. Pobornici revizije istorije, dakle, nijesu morali da čekaju stasavanje generacije rođene, recimo, devedesetih godina da bi ovo postala realnost. Relativizacija se sasvim dobro primila i kod onih koji su socijalizovani u SFRJ. Postavlja se pitanje je li mlađoj generaciji imao ko prenijeti vrijednosti antifašizma - kaže u intervjuu Pobjedi saradnik na Fakultetu političkih nauka dr Nemanja Batrićević. Govoreći o mladima Batrićević ističe da se ponekad stiče utisak da preovlađuje cinično mišljenje da se mladi pitaju Crna Gora bi mogla nestati, a da oni i ne primijete, „zauzeti prebiranjem po društvenim mrežama“. On objašnjava da je njegovo mišljenje drugačije iako istraživanja potvrđuju da su mladi manje politički zainteresovani i da ulažu manje vremena da se politički informišu.

POBJEDA: Crna Gora je u posljednje tri godine pod jakim udarima klerikalizma koji uništava sistem vrijednosti. Kako na ove pojave reaguju mlađe generacije, da li razumiju prijetnje koje dolaze od Crkve Srbije?

BATRIĆEVIĆ: Iako ste, po mom sudu, problem adekvatno adresirali na Crkvu Srbije, bojim se da na osnovu dostupnih empirijskih podataka u ovom trenutku ne možemo

dati odgovor na pitanje da li mladi razumiju vezu između prijetnje po sistem vrijednosti i te institucije. Ono što možemo znati odnosi se na to koliko su ti udari bili „efikasni“ u promjeni stavova i vrijednosti koji su od posebne važnosti za političku agendu Crkve Srbije - istorijski revizionizam, međuetnički odnosi, klerikalizacija, odnos prema državnosti i identitetu i slično.

POBJEDA: Kada su u pitanju ove vrijednosti, možemo li o mladima govoriti kao o jedinstvenoj grupi?

BATRIĆEVIĆ: Prirodno je da postoje značajne razlike u stavovima i vrijednostima unutar svake starosne kategorije. Tako je i sa mladima.

Prosto, eventualni generacijski efekat ne smijemo tumačiti izolovano. Mlade ljude ne određuju samo njihove godine. Oni su takođe određeni grupnim identitetima, socioekonomskim statusom, partijskom identifikacijom, okruženjem u kojem žive, odnosima u porodici, itd. Mnoge od tih dimenzija ličnosti „stabilizuju“ političke stavove i percepcije i ,,amortizuju“ potencijalni generacijski efekat.

Ipak, o mladima se često govori kao o jedinstvenoj grupi koju karakteriše nedovoljna zainteresovanost, nedostatak emocionalne povezanosti sa državom ( jer „ne pamte referendum“), nepoznavanje istorije, prećerana religioznost itd. Ponekad se stiče utisak da preovlađuje cinično mišljenje da se mladi pitaju Crna Gora bi mogla nestati, a da oni i ne primijete, „zauzeti prebiranjem po društvenim mrežama“. Shodno ovom viđenju, mlađe generacije nijesu „dorasle“ generaciji svojih roditelja.

Kao neko ko radi na Univerzitetu, u direktnom kontaktu sa generacijama rođenim nakon 2000. godine, moj utisak je nešto drugačiji. Svakako, mlađe generacije žive drugačijim životom, njihovu pažnju nije lako privući, naviknuti su na druge forme sadržaja, ali ja ne prepoznajem tu vrstu ravnodušnosti i cinizma koja im se pripisuje. Uz sve dužno poštovanje, ne mislim da opis generacije naših roditelja kao primjera obrazovanosti, informisanosti, političke angažovanosti i otpora, odgovara stvarnosti. Na kraju, zašto danas govorimo o „povratku devedesetih“. Jer se prvobitni sunovrat društvenih vrijednosti i javnog morala desio upravo u to vrijeme, tj. u vrijeme „zenita“ generacije koja sebe postavlja kao referentnu tačku.

POBJEDA: Što pokazuju relevantna istraživanja, kakav je odnos mladih prema crkvi i religioznosti uopšte?

BATRIĆEVIĆ: Religioznost je jedan od indikatora koji upravo ukazuje da postoji značajna varijacija među mladim ljudima. Shodno podacima iz Evropskog društvenog istraživanja (ESS) iz 2018. i 2020. godine možemo reći da generacija rođena devedesetih godina prednjači na pitanju „koliko za sebe smatrate religioznim“ (5.60/10). Međutim, prosječni nivo samoprijavljene religioznosti u generaciji ispitanika rođenih dvijehiljaditih godina je značajno manji (5.25). Iako razlike nijesu dramatične, jesu statistički značajne. Naime, generacija koja je tek navršila punoljetstvo u ovim istraživanjima prijavljuje nivo religioznosti koji je sličniji ispitanicima rođenim pedesetih i šezdesetih godina, nego onih rođenih tokom

Politika

Neđelja, 26. novembar 2023.

3

kultetu političkih nauka

rađana Crne Gore ačio partizanski četnički pokret osamdesetih ili devedesetih godina prošlog vijeka.

Podvukao bih da ovo pitanje mjeri subjektivni ośećaj religioznosti, dok je potpuno druga stvar na koji način se ta religioznost praktikuje kroz posjete vjerskim objektima ili kroz, recimo, intimne činove poput molitve. Tu podaci takođe pokazuju da gotovo nema razlika u odnosu na starosnu dob. U prosjeku dvije trećine ispitanika (66 odsto) kaže da vjerskim obredima prisustvuje „samo za posebne vjerske praznike“, „rjeđe“ od toga ili „nikad“. Slična stvar je i sa molitvom, koju u prosjeku praktikuje polovina (50 odsto) ispitanika sa istom učestalošću. Ako govorimo o tome kojoj vjerskoj organizaciji pripadaju, mlađe generacije nijesu ništa bliže Crkvi Srbije nego njihovi prethodnici. U prosjeku se radi o ispodpolovičnom broju ispitanika (45 odsto) koji sebe vide kao vjernike ove vjerske organizacije. Taj broj se u posljednje vrijeme smanjuje među Crnogorcima, koji sve češće biraju da kažu da su pravoslavci, ali da odbijaju da izaberu Crkvu Srbije kao instituciju kojoj pripadaju.

Napomenuo bih potrebu za opreznim izvođenjem zaključaka o najmlađima, zbog proste činjenice da za učestvovanje u političkim anketama osoba mora biti punoljetna. Iz tog razloga količina podataka o najmlađoj populaciji je donekle ograničena. Kako vrijeme bude odmicalo imaćemo sve više informacija, pa ćemo biti u prilici

da nešto više kažemo o eventualnim promjenama. Posebno će interesantno biti analizirati generacije rođene 2010. godina, koji će, sve su prilike, svoje formativne godine provesti u političkom ambijentu koji obilježava erozija sekularnih vrijednosti. Dakle, bez namjere da precjenjujemo ove rane nalaze, u najmanju ruku oni govore o tome da tvrdnja kako generacije mladih naglo postaju religioznije još uvijek nema potvrde u empiriji.

POBJEDA: Da li ste, na osnovu rezultata istraživanja o kojima ste govorili na Cetinjskom forumu, stekli utisak da mlađe generacije imaju snage da se odupru nazadnim pojavama u crnogorskom društvu? Imamo li razloga za optimizam?

BATRIĆEVIĆ: Imamo li razloga za optimizam? Zavisi o čemu govorimo. Kada je u pitanju veliki broj važnih pitanja, proces normalizacije mnogih problematičnih stavova i vrijednosti počeo je

od srednje i starije generacije, a tek onda našao prostor kod mlađih.

Uzmimo kao primjer temu istorijskog revizionizma. Ako ispitanike podijelite u starosne grupe shodno dekadi u kojoj su rođeni i analizirate njihove odgovore na pitanje: „Ko je bio u pravu u Drugom svjetskom ratu?“ najčešći odgovor u svakoj od starosnih grupa je - „nijedan“ ili „ne znam“.

Ukratko, najveći broj građana Crne Gore je, na vrijedno-

snom nivou, već izjednačio partizanski i ravnogorski četnički pokret. Pobornici revizije istorije, dakle, nijesu morali da čekaju stasavanje generacije rođene, recimo, devedesetih godina da bi ovo postala realnost. Relativizacija se sasvim dobro primila i kod onih koji su socijalizovani u SFRJ. Postavlja se pitanje je li mlađoj generaciji imao ko prenijeti vrijednosti antifašizma?

Nešto više razloga za optimizam možemo naći u podatku da generacija rođena nakon 2000. godine mnogo više vjeruje u druge ljude. Prosječni nivo saglasnosti sa stavom da „većini ljudi se može vjerovati“ je značajno viši (4.60/10) od recimo generacija rođenih devedesetih (3.70) i osamdesetih (3.80) godina. Kada je u pitanju interpersonalno povjerenje najmlađi ispitanici su mnogo otvoreniji i manje skloni da „sa ljudima uvijek mora biti oprezan“. Ovo je važan indikator društvene kohezije, ali isto tako znamo da se ove stvari mijenjaju na individualnom nivou kako osobe stiču životno iskustvo.

S tim indirektno povezano je i da mlađe generacije ne vide sebe kao manje kompetentne od starijih za razumijevanje i participaciju u političkim aktivnostima.

Ono što naša istraživanja potvrđuju a da se može smatrati negativnim trendom, iako važi jednako za mlade svuđe u svijetu, to je da su manje politički zainteresovani i da ulažu manje vremena da se politički informišu. U prosjeku, po sopstvenoj procjeni, potroše oko sat vremena dnevno na političko informisanje. Ostaje nejasno da li je to dovoljno vremena da budu u toku sa ključnim dešavanjima i da śutra na izborima budu u stanju da donesu informisanu odluku, ali je definitivno značajno manje od recimo najstarije populacije, koja svakog dana izdvoji duplo više vremena na političko informisanje.

POBJEDA: Da li u mladim generacijama leži ta snaga prijeko potrebna za očuvanje crnogorskog identiteta?

Da li je njihov odnos prema državi, jeziku i identitetu postojaniji od onog odnosa koji imaju njihovi roditelji?

BATRIĆEVIĆ: Kad je posrijedi pitanje nacionalnog identiteta i državnosti, mislim da možemo reći da je taj odnos prilično stabilan kroz generacije. Ukoliko bi se śutra ponovio referendum i na njemu, recimo, glasali samo mlađi od 30 godina, Crna Gora bi neosporno zadržala svoju nezavisnost (~70 odsto). Ova cifra, međutim, krije značajne razlike u odnosu na nacionalnu pripadnost. Među onima koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, procenat podrške iznosi približno 90 odsto, dok među onima koji se izjašnjavaju kao Srbi taj procent se u prosjeku nalazi na nekih 25 odsto, zavisno od istraživanja. Ipak, bio bih veoma oprezan sa interpretacijama ovog indikatora. Naime, postavlja se pitanje u kojoj mjeri je ovakav stav puko priznavanje trenutno političke realnosti, s obzirom na to da niko ne govori o ponovnom referendumu, a koliko suštinska podrška nezavisnosti. Ovo kažem, jer u posljednjem

„Materijal“ u novim generacijama nije ništa slabijeg kvaliteta nego u onim koje su obnovile crnogorsku nezavisnost POBJEDA: Kakva je Vaša poruka za kraj, kako bi trebalo razmišljati o međugeneracijskim vezama kada su u pitanju političke promjene u Crnoj Gori i borba za očuvanje građanskog društva?

BATRIĆEVIĆ: Za početak, trebalo bi prestati vrijeme tumačiti linearno. Ono što nam ovi podaci jasno govore je da se „osipanje“ vrijednosti ne dešava postupno. Ukoliko nastavi-

mo da se ponašamo kao da su kola krenula nizbrdo i da se ne mogu zaustaviti, onda rizikujemo da potcijenimo cijele (ili makar segmente) generacija koje dolaze. Na bazi postojećih podataka, ima dovoljno razloga da vjerujemo da „materijal“ u tim generacijama nije ništa slabijeg kvaliteta nego u onim koje su, recimo, obnovile crnogorsku nezavisnost. Kad to kažem, mislim na stavove i poziciju u odnosu na ova pitanja. Počet-

na pozicija za visprenu političku elitu koja zna kako ove stvari da iskoristi u svoju korist je više nego dobra. To što trenutna suverenistička elita ne pokazuje dovoljan nivo političke umješnosti i ne nalazi način da komunicira s mladih ljudima i mobiliše biračko tijelo, to je tema za skroz drugi intervju.

Na kraju, ne mislim da se bilo ko treba uzdati isključivo u mlade ljude u pružanju otpora i traženju političkih promjena. Bazič-

na matematika kaže da to mora biti kolektivni poduhvat koji uspješno povezuje sve generacije. Koja je onda uloga mladih u ovom procesu? Ako srednja i starija generacija jednom nacionalnom pokretu daju masovnost i iskustvo, onda mu mlađa generacija daje „kondiciju“ da tu borbu vodi na duže staze. Zato je važno da vrijednosna veza između tih generacija bude što jača i da se na vrijeme stvori dovoljno prostora u društve-

no-kulturnoj i intelektualnoj sferi da mlađa generacija nacionalne interese artikuliše na njima razumljiv način i da pronađu formu borbe u kojoj vide sebe. Kao što nije dominantno kriva za ovakvo stanje u društvu, mlađa generacija nije ni pasivna žrtva ranijih generacija. Stoga, ništa od gore navedenog ih ne oslobađa moralne i građanske obaveze da daju svoj doprinos u toj borbi. Ali ni one starije.

istraživanju iz 2023. godine svega trećina ispitanika smatra da je Crna Gora bila okupirana 1918. godine, nakon čega joj je nasilno ukinuta državnost.

Poštovanje državnih simbola, slavljenje državnih praznika, priznavanje jezika, takođe, pokazuju zavidnu stabilnost kroz generacije. Segment u kojem vidimo neke promjene jeste tzv. dvojni nacionalni identitet. S obzirom na to da je ovo kategorija koja je zavisna od političkih prilika i sa njima povezanih ekonomskih interesa, očekivane su određene oscilacije u turbulentnim političkim vremenima. Ipak, možemo reći da se nazire relativno stabilan trend smanjenja nacionalne dualnosti kroz vrijeme. U mjeri u kojoj bi se taj trend nastavio, možemo reći da je nacionalno određenje konsolidovanije nego ranije.

U čiju to korist ide, ostaje da se vidi, ali definitivno se linija između nacionalnih kategorije „Crnogoraca“ i „Srba“ jasnije vidi.

POBJEDA: Ovakvi rezultati bi za mnoge u Crnoj Gori bili iznenađujući. U čemu onda vidite razloge raširenog uvjerenja da su mlađi manje posvećeni Crnoj Gori?

BATRIĆEVIĆ: Mislim da se u velikoj mjeri radi o logičkoj grešci u zaključivanju. S obzirom na to da unazad nekoliko godina svjedočimo dešavanjima kojima nijesmo ranije svjedočili (ili nijesmo odavno), onda ljudi prirodno požure u zaključak da je i uzrok tim dešavanjima skorije prirode. Drugim riječima, lako je pretpostaviti da problem ne može biti u onima koji su odavno uključeni u politički život. Uvjerenje da se odgovor na ove društvene pošasti krije prije svega među mladima, po mom sudu, nije realno iz nekoliko razloga.

Prvo, mladih ima manje nego ostalih, pa se po samoj sili brojeva ne može razumno tvrditi da su dramatične promjene u društvu rezultat intervencije u stavove ove starosne grupacije. Drugo, ne treba smetnuti s uma da se stavovi i vrijednosti dobrim dijelom usvajaju u procesu socijalizacije. Kako omladina nije izolovana od ostatka društva, negativni trendovi, koje možemo uočiti u mlađom populaciji, logično postoje i u drugim starosnim kohortama. Ako postoji međugeneracijsko „prelivanje“, logičnije je da ide u smjeru od starijih ka mlađima, nego obrnuto. Treće, kada govorimo o „mehanizmu intervencije“ u stavove, često ćete čuti kao argument da ključna razlika leži u društvenim mrežama i načinu na koji ih mladi koriste.

No, podaci iz skorijih istraživanja u svijetu sugerišu da su najaktivniji korisnici društvenih mreža između 30 i 42 godine. Kad na to dodate i starije korisnike nema razloga da vjerujemo da je efekat društvenih mreža rezervisan isključivo za mlade.

M. JOVIĆEVIĆ

4

Politika

Stav

Piše: Predrag BOLJEVIĆ

Neđelja, 26. novembar 2023.

Analiza pogrešne obrade i tumačenja statističkih podataka na popisu 2011. godine

Kako su nas lagali!

Osnovna greška je „Osnovica obračuna od 620.029 lica“ koja obuhvataše na kumbulj zbrojane i državljane zatečene u Crnoj Gori, sa obrisanih nekih 20 i kusur hiljada lica u dijaspori i pridruženih 48.899 stranih lica koje popisivači zatekoše na teritoriji Crne Gore. Ta nas je greška tad skupo koštala i u zabludi deceniju i više držala

Brojke su čudo, zapisane cifrom arapskom il` cifrom rimskom, svejedno - njima se nešto broji ili prebrojava za potrebe ljudske, ama i za one koji se tako ne mogu nazvat. Ovije dana u ove naše krajeve stiže na red silu na sramnu popisivanje kroz prebrojavanje. Da li takvo činjenje možemo podvest pod ljudsko ili ne možemo, sami prosudite.

Brojaće nam imovinu, domovinu, đedovinu i očevinu. Brojaće nam krvna i ina zrnca. Preispitivat genetski kod, pitat od koga smo, što mislimo da smo, kom vjerskom službeniku crevlje celivamo ili im samo leđa obrćemo. Pitaće nas i zapisivat na kom se jeziku sporazumijevamo, a koji nam od majki ostade.

Sve će nas to pitat i propitivat, na kumbulj zapisivat i dojavljivat tamo đe treba, ne govoreći nam da možemo da im i ne rečemo.

I naravno: reći će nam da je to samo zarad našeg, ne njihovog nidajaki bog, dobra, prosperiteta i napretka - unazad.

ISKRIVLJENA SLIKA No, da počnem da vam priču pričam, kako se računanjem na istoj računaljci, istih cifara zapisnih kao smislene brojke, mogu dobiti smisleni ali se, kao i 2011. godine, dobiše oni besmisleni rezultati, shodno potrebi onog ko je naručiva. Kako tačan rezultat može vodit do pogrešnog zaključka samo ako umiješ, znaš i imaš inspiracije ili dobre volje iz tamo nekih veljih patriotskih ili vjerskih razloga, ajde da vam pokažem.

Koristeći isključivo javno dostupne podatke, malo korigujući, bolje reći ispravljajući osnov računanja na ovoj mojoj računaljci, slika stanja iz 2011. dobija nove obrise. Te ne tako davne 2011. godine popisivače anketiraše, kako je zapisano na sajtu Zavoda za statistiku – Monstat, u publikaciji nazvanoj „Stanovništvo prema državljanstvu po opštinama u Crnoj Gori“ koju možete naći na linku: https://www.monstat. org/ userfiles/file/popis2011/ saopstenje/drzavljanstvo%20 14%2010%202011MNE%20 ENG.pdf ukupno 620.029 lica.

Inače, naziv „lice“ je kolokvijalni naziv u ovoj publikaciji za ljudske jedinke starosti od 1 sekunda do 100 i koju godinu kusur.

Kako vele u toj publikaciji, od tog broja za njih 571.130 lica Crna Gora je jedna jedina domovina čiji su i državljani. Dalje, nabrojaše da je 28.258 lica izjavilo da su državljani druge države i to: Republike Srbije 15.807 lica, Republike Bosne

i Hercegovine-entitet Republika Srpska 5.209 lica, Republike Hrvatske 1.408 lica a reštvo popisanih imaše državljanstvo nekih drugih država. 12.714 lica je bilo u proceduri sticanja državljanstva, 4.312 nije imalo državljanstvo, a 3.615 lica je odbilo da da odgovor.

Sveukupno 48.899 lica je zatečeno sa stranim državljanstvom ili bez njega. Lijepo, ajmo da vidimo što su tad anketari zapisali, kako stojimo sa nacijom i jezikom.

U publikaciji „Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori“ koju je takođe objavio Zavod za statistiku Crne Gore – MONSTAT, a koju možete naći na linku: https:// www.monstat.org/userfiles/ file/popis2011/saopstenje/saopstenje(1).pdf piše sljedeće: 620.209 prebrojanih lica, što državljana, što stranaca, sve na kumbulj zbrojani, sačinjavalo je elektronsku bazu, nastalu prostim, da ne može biti crnjim sabiranjem, nečesovih naših i tuđih lica slučajno ili namjerno zatečenih na teritoriji Crne

populacije koja ima pravo da bira i bude birana, odnosno baze državljana koji su se izjasnili po pitanju nacije i jezika.

,,ISTINITE“ I ,,LAŽNE“ BROJKE

Sljedeća analiza koja je trebalo da prethodi završnom obračunu, a kojom je teško polemisati i dovesti je u sumnju je sljedeća.

Brojka od 178.110 osoba koje su se kazale kao pripadnici srpske NIŠTA NE VALJA U OVIM nacionalne zajednice sadrži, PROCENTIMA osim broja crnogorskih državDa li su stvarno krali ili su grd- ljana, i sljedeći broj lica državljano griješili, pa nam to samo tako na tuđih država: 15.807 državljaizgleda, iz vizure 12 godina ka- na Republike Srbije zatečenih u snije, da se ne zamaramo, ono Crnoj Gori tog referentnog mošto je sigurno - pokrali nas je- menta 2011. godine, 5.209 lica iz su. Sva izračunavanja izvedena Republike Bosne i Hercegovisu nad pogrešnom bazom sabi- ne (entitet Republika Srpska) i rajuć babe i žabe. On što tad bi 1.408 lica iz Republike Hrvatske, greška, kolikih razmjera tek će što tvori brojku od 22.424 lica. te da vidite, danas će - ako im do- Neću napraviti grešku, niti se zvolimo - biti još crnja i mnogo, o česa ogriješit, ako postavim aksiom, da su svi do jednog od mnogo veća.

Osnovna greška je „Osnovica navedenih 22.424 lica, srpske obračuna od 620.029 lica“ koja nacionalnosti, koji govore srpobuhvataše na kumbulj zbroja- skim jezikom. Ako je tako tad ne i državljane zatečene u Cr- brojke počinju da dobijaju nonoj Gori, sa obrisanih nekih 20 ve vrijednosti. i kusur hiljada lica u dijaspori i Među 171.110 onih koji se osjepridruženih 48.899 stranih lica ćaju pripadnicima srpske nacikoje popisivači zatekoše na teri- onalnosti, nakon umanjenja lica toriji Crne Gore. Ta nas je greš- sa državljanstvom drugih držaka tad skupo koštala i u zablu- va, ostaje 155.686 lica državljana di deceniju i više držala, a danas Crne Gore srpske nacionalnoće nas suturat i u nestanak kao sti i sa ovom brojkom dalje valja naroda i države odvest, ako im nam baratati. Ako ovaj broj lica se puštimo. prikažemo procentualno u odUmjesto da izračunaju nacio- nosu na bazu sačinjenu od broj nalnu, vjersku i jezičku struk- popisanih državljana koji su se turu s jedne strane državljana izjasnili a koja broji 541.935 liCrne Gore, a s druge strane stra- ca državljana Crne Gore, onih naca. Jedne za potrebe najvišeg koji se osjećaju Srbima je bilo – zakonodavnog doma, druge za 28,63 odsto, skoro u promil kapotrebe izvršne vlasti, oni nas ko je i objavljeno te 2011. godisve na kumbulj metnuše i sabra- ne, 28,73 odsto. še dajući nam iskrivljenu sliku Kako su nas lagali! realnosti u korist samo jedne na- Ako istu računicu primijenimo cionalne i jezičke zajednice, a na nad brojem onih što se upisaštetu crnogorske nacije i jezika. še Crnogorcima, a kojih bijaše O čemu pričam i đe nas pokra- tog referentog momenta 2011, godine, ukupno 278.865 lica, doše.

Kako zapisa pedantni statistički procentualni iskaz nad istom službenik među 620.029 popi- bazom govori da Crnogoraca Gore u referentnom momentu im od materi ostade. Ostali nave- sanih lica, njih 30.170 ne šćahu bijaše - 51,28 odsto u demografte 2011. godine. doše popriličan broj drugih je- se izjasniti, ko su i od koga su te skoj strukturi državljana CrU toj bazi, kako vele u navede- zika, da ih ne nabrajam jer nije- kojim ih jeziku majke poduči- ne Gore, a zborili su da nas je noj publikacija, nađoše da Crno- su od važnosti za našu analizu. še, ne da ih šćahu razmać i smać. 44.98 odsto?! goraca ukupno bi 278.865 glava, Analizirajući ovako zabilježene Broj od 30.170 neposlušnih li- Bezočno su nas slagali! što žena i đece, što muškaraca. podatke „naši“ nas, od tog vakta ca bi satkan od 2.830 stranih dr- Računajući jezičku strukturu, Naših prijatelja, komšija i ro- prođe evo punih 12 godina, ubje- žavljana i 27.340 državljana Cr- nad istom bazom i na isti način, procenat državljana kojiđaka Srba bi 178.110, Bošnjaka đivahu u sljedeće: Crnogoraca ne Gore, kako se da zaključit.

53.605, Albanaca 30.439, Musli- imaše 44.98 odsto, Srba rekoše Znači, da bismo dobili pravu ma je crnogorski jezik matermana 20.537, Hrvata 6.021 i osta- 28.73 odsto, Bošnjaka 8.65 odsto, bazu nad kojom trebamo radit nji iznosi 42.16 odsto, a rekli su lih, da ih posebno ne nabrajamo Albanaca 4.91 odsto, Muslima- obračun demografske struk- da nas je 36.97 odsto. Procenat - 22.282 lica. Njih 30.170 ne šća- na 3.31 odsto, Hrvata 0.9 odsto, ture političkog bića Crne Go- onih kojima je maternji srpski hu im reći čiji su i od koga su, da reštvo su ostali, koje ovom prili- re, od broja 571.130 popisanih iznosio je 43.87 odsto, samo 1.71 su šćeli crć i neka ih. kom nećemo posebno navodit... crnogorskih državljana treba- odsto više u državotvornoj poKad smo kod jezika, stvari sto- Kad smo kod maternjeg jezi- mo odbiti brojku od 27.340 li- pulaciji Crne Gore, a kazivali su je ovako: 229.251 lice je na crno- ka slika po tim „našim“ bi ova- ca koji se ne šćahu izjasnit i čiji da ih je više za cijelih 6.01 odsto. gorskom jeziku, kojim ih majka kva. Crnogorski jezik od maj- obuhvat analizom bi markirao Zborili su i na sva zvona lelekali naučila komuniciralo sa popisi- ke ostade, da njime zbori 36.97 stvarno stanje. da nas nema, da većinski zborivačima i crnogorski jezik upisa- odsto popisanih crnogorskih Nakon umanjenja broja popisa- mo tuđim jezikom, da nijesmo lo kao maternji. Njih 265.895 su građana; srpskim jezikom, ka- nih državljana, dolazimo da ba- nadpolovična većina u državorekli da za komunikaciju koriste ko izračunaše naški statističari, za od 543.790 državljanina Crne tvornom biću Crne Gore, mi čisrpski jezik, 33.077 vele da za tu pričalo je tad 42.88 odsto građa- Gore koji su se izjasnili ko su i od je ime ova zemlja nosi. Da li su svrhu koriste bosanski jezik, a na domaćih i stranih, na kum- koga su te kojem ih jeziku nauči- nam ovo radili iz neznanja ili lo3.662 lica je za sporazumijeva- bulj zbrojanih, dok bosanskim še da se među ljude glasnu. Ovo še namjere ili iz jednog i drugog nje na maternjem jeziku reklo da 5.33 odsto, bošnjačkim 0.59 od- je stvarni operativni podatak, đavo će ga znati. koristi bošnjački. 2.791 naš prija- sto, albanskim 5.27 odsto, hrvat- odnosno baza nad kojom je tre- Ono što je sigurno: lagali su nas! telj, komšija a bogami i rođak re- skim 0.45 odsto. balo radit obračun demografske To su nam 2011. radili „naši“, što koše da baštine hrvatski jezik što I što ne valja u ovim procentima? slike crnogorske državotvorne mislite, što će nam 2023. učinjet „nji`ovi“, potpomognuti iz komšiluka i šakom i kapom i Ako istu računicu primijenimo nad brojem onih što se upisaše nesnalaženjem ovija te biše da Crnogorcima, a kojih bijaše tog referentog momenta, 2011. godine, ukupno 278.865 lica, procentualni iskaz nad istom bazom govori da nas vode, kako se čine niđe do u nestanak.

Crnogoraca bijaše - 51,28 odsto u demografskoj strukturi državljana Ja toliko, a Vi, čitaoče, viđite što Crne Gore, a zborili su da nas je 44.98 odsto?! Bezočno su nas slagali! Vam je činjet.

Ekonomija

Neđelja, 26. novembar 2023.

5

Profesor i bivši dekan Ekonomskog fakulteta Nikola Milović ukazuje zašto je kćerka kompanija Elektroprivrede u velikim problemima samo nekoliko mjeseci nakon osnivanja

Pri kupovini željezare izostala ekonomsko-finansijska analiza

Nikola Milović

pronađe strateški partner, što, poglavlje 8, posebno segment kao kaže, nije lako. koji se tiče državne pomoći.

Neriješena pitanja vezana za Problem sa način finansiranja, otpočinjadržavnom pomoći nje proizvodnje kao i probleme Profesor Milović navodi da je sa državnom pomoći mogu se nakon početnog opravdanog negativno odraziti i na ekonomzadovoljstva brojnih radnika sko-finansijske parametre EP,,koji žele da rade i time dopri- CG – rekao je Milović. nesu razvoju same kompani- On smatra da upravo nedovoljje“, uslijedilo niz situacija ko- no obraćanje pažnje na pravni je su bile, kako kaže, očekivane aspekt u dijelu državne pomoći, i koje sa pravom izazivaju za- može opredijeliti sudbinu nebrinutost radnika za ličnu eg- kadašnjeg crnogorskog giganta. zistenciju i dalju perspektivu. - Podsjećam da je Agencija za - Jaka država je bazirana na ja- zaštitu konkurencije donijela koj ekonomiji koja svoju snagu rješenje da se obustavi dodjela pokazuje kroz novu proizvod- sredstava državne pomoći do nju i razvoj novih proizvod- okončanja postupka da li je kunih kapaciteta. Međutim, že- povina željezare bila u skladu sa lim da naglasim da takođe Zakonom o dodjeli državne pokao država moramo poštovati moći ili ne – saopštio je Milović. preuzete obaveze iz domena On upozorava i da su uslopolitike konkurencije čija je vi za pronalaženje eventuosnova vezana za pregovaračko alnog strateškog partnera za

gov.me

- Stručna javnost je vrlo organičeno upoznata sa aktivnostima koje su prethodile kupovini željezare od strane EPCG-a. Kad to kažem, prvenstveno mislim na sve one korake koje je trebalo preduzeti prije same kupovine, uključujući i jasnu i ozbiljnu ekonomsko-finansijsku i pravnu analizu koja je trebalo da odgovori na brojna pitanja uključujući i održivost samog projekta. Nažalost takva vrsta analize je izostala i sada zbog takvog neodgovornog postupanja imamo realan problem – kazao je Milović našoj redakciji.

Pobjede u vezi s trenutnom situacijom u ovoj nikšićkoj firmi i njenoj perspektivi.

Mujović je početkom ove sedmice bio u posjeti EPCG Željezari kada je ocijenio da ,,situacija u EPCG Željezara nije ružičasta, da menadžment u posljednje vrijeme nije najbolje iskoristio svoju šansu, pa novac koji je uložila EPCG prilikom preuzimanja tog kolektiva nije iskorišćen kako treba“. EPCG je prema njegovim riječima uložila gotovo četiri miliona eura, a vrlo malo je urađeno. Mujović je konstatovao i da je u kompniji zaposleno previše radnika.

- Planom je bilo predviđeno 190 radnika, a ovdje ih je na platnom spisku 400. Protiv toga se moramo boriti, ali ova vlada je vrlo odgovorna i nećemo nikoga ostaviti na ulici, već ćemo praviti odgovarajuće socijalne programe i zadržati ljude koji će dobro donositi ovoj firmi – rekao je Mujović i istakao da je ključno pitanje kako pokrenuti čeličanu i kovačnicu. On je istako da je glavni zadatak da se

Kupovina

EPCG i turski Tosjali holding zaključili su 30. decembra prošle godine ugovor o kupovini imovine bivše željezare Tosčelik Nikšić po cijeni od 20 miliona eura, od čega je 15 miliona obezbijeđeno sredstvima Vlade. Vlada Dritana Abazovića je u septembru prošle godine kupila 3,34 miliona akcija EPCG za skoro 15 miliona eura. Vlada je prethodno dala saglasnost da EPCG prodaje deset odsto svojih akcija na berzi, kao i da izvršna vlast može da otkupi te emitovane dionice.

Nakon toga EPCG je u februaru ove godine osnovala kćerku kompaniju EPCG Željezaru, koja se nekoliko mjeseci nakon formiranja nalazi u velikim finansijskim problemima.

Ministarstvo energetike i rudarstva i resorni ministar Saša Mujović od utorka nijesu odgovorili na pitanja

Milutin Đukanović i Dritan Abazović 23. februara ,,svečano“ skidaju lance sa kapije fabrike

EPCG Željezaru prilično uslovljeni narušenim poslovnim ambijentom u Crnoj Gori.

- Podsjećam da imamo destimulativnu poresku politiku, nestabilno političko okruženje, neizvjesnost što je sve u posljednje tri godine učinilo Crnu Goru nekonkurentnom za strane investitore. Zato i ne čudi što je neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) manji skoro 50 odsto u odnosu na period od januara do septembra prošle godine – naglasio je Milović.

Blokada računa

On je dodao da sve ovo usložnjava inače već prilično tešku situaciju koja je rezultirala i blokadom računa same kompanije i odlaže eventualno otpočinjanje procesa proizvodnje koji se se odnosi na njenu osnovnu djelatnost.

- Ovakvi privredni uslovi kao i veliki broj problema u početnoj fazi funkcionisanja EPCG Željezare ne daju nam za pravo da budemo pozitivni kada je perspektiva industrije proizvodnje čelika u pitanju – poručio je Milović.

Savjetnik za finansije izvršnog direktora EPCG Miro Vračar je početkom sedmice, prilikom posjete ministra Mujovića, podsjetio da je nacionalna elektroenergetska kompanija, pošto je preuzela imovinu željezare dokapitalizovala novoosnovanu firmu sa 2,15 miliona eura, a prije nekoliko dana obezbijedila još 255.000 eura za dokapitalizaciju. Taj novac trebalo je da obezbijedi realizaciju poslovnog plana, koji je EPCG prihvatila na prijedlog menadžmenta EPCG Željezara, ali je, kako kaže Vračar, vrlo malo urađeno. On je naveo da je pripremljen tender za pronalaženje starteškog investitora.

Predsjednik Sindikata EPCG Željezare Ivan Vujović Pobjedi je kazao da su radnici bili zadovoljni nakon razgovora sa ministrom energetike i rudarstva Sašom Mujovićem, dodajući da su zadovoljni najavljenim javnim pozivom za investitore te da će, ko god da dođe, biti dobrodošao.

- Sastanak sa ministrom je bio konstruktivan. Što se tiče bro-

Vujović: Nije bilo fizičkog napada radnika na Vučinića i Đukanovića Upitan za optužbe bivšeg predsjednika Odbora direktora EPCG Željezare Maksima Vučinića da su ga radnici na zboru fizički i verbalno napali, predsjednik Sindikata EPCG Željezare Ivan Vujović je naveo da fizič-

kog napada nije bilo.

- Niko nije napao ni Vučinića ni predsjednika borda EPCG Milutina Đukanovića, to je bio verbalni duel, i to sa obje strane.

Rasprava je bila žustrija, jer je među radnicima bila velika nervoza, račun je

bio u blokadi, nije bilo plate i nijesmo znali šta će se dešavati. Tako je sve otišlo u pogrešnom smjeru i to nije bilo korektno - kazao je Vujović dodajući da je prethodni period za njih bio najgori otkad je ova firma nastala.

Ivan Vujović

d. malidžan

PODGORICA - Problem sa kompanijom EPCG Željezara je nastao zato što je pri kupovini imovine željezare od strane Elektroprivrede (EPCG) izostala jasna i ozbiljna ekonomsko-finansijska analiza koja je trebalo da odgovori na brojna pitanja uključujući i održivost samog projekta, saopštio je Pobjedi poslanik Demokratske partije socijalista i profesor Ekonomskog fakulteta dr Nikola Milović. Kompanija EPCG Željezara nekoliko mjeseci nakon osnivanja upala je u velike probleme, za sada je neodrživa, gomila gubitke, ima previše zaposlenih, bila je i u blokadi i mora da je finansira majka kompanija EPCG.

d. malidžan

Prema riječima Milovića, pronalaženje eventualnog strateškog partnera za EPCG Željezaru prilično otežava narušeni poslovni ambijent u Crnoj Gori.

Računi EPCG Željezare su, kako Pobjeda nezvanično saznaje, bili u blokadi na 100 hiljada eura i to od kompanije Hemosan, ali je Elektroprivreda taj dug izmirila

ja radnika, više ih nema 400, imajući u vidu da je za stotinjak njih istekao ugovor, pa ih je trenutno 288. Mi očekujemo da će oni biti ponovo angažovani kada se krene sa novim pogonima koji će donositi prihod – kazao je Vujović.

Računi EPCG Željezare su, kako Pobjeda nezvanično saznaje, bili u blokadi na 100 hiljada eura i to od kompanije Hemosan, ali je Elektroprivreda taj dug izmirila, a radnicima je isplaćena oktobarska plata.

Smjena direktora

Bord direktora na čelu sa Maksimom Vučinićem je prije nešto više od mjesec smijenio bivšeg izvršnog direktora Đorđija Manojlovića, zbog, kako je navedeno, neispunjavanja biznis plana.

Manojlović je s druge strane tvrdio da je plan EPCG bio predimenzioniran te da je rukovodstvo uradilo sve što je bilo do njih.

Njihove planove da aktiviraju čeličanu zaustavila je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) koja je zabranila EPCG dodjelu državne pomoći željezari, dok ne odluče da li je uopšte i sama kupovina od turske Tosjali grupe za 20 miliona eura, bila usklađena sa Zakonom o državnoj pomoći. Inicijalnim biznis planom je bilo predviđeno da EPCG uloži u pokretanje proizvodnje čelika 6,5 miliona eura, što je, sa aspekta evropske regulative, problematično.

- Ukoliko to mišljenje bude negativno, odnosno ako se utvrdi da kupovina imovine nije usklađena sa zakonom, o daljem ulaganju EPCG-a u željezaru nema ni govora. Imali smo čvrsta obećanja da će se samo proizvoditi solarna energija, ali čim se pojavila priča o proizvodnji čelika, to mijenja situaciju, jer je to za nas isto pravno lice i nastavak proizvodnje koji po EU propisima nije moguć – kazao je ranije Pobjedi predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović.

EPCG je kupila imovinu željezare krajem decembra prošle godine, nakon višemjesečnih protesta radnika koji su tvrdili da Turci planiraju da izrežu fabriku. Dva mjeseca kasnije svečano su skinuti lanci sa kapija fabrike. Nedavno je nakon ostavke Marka Perunovića, protiv kog je podnijeta krivična prijava zbog zloupotrebe biznis kartice za kockanje, za predsjednika borda Željezare izabran Maksim Vučinić, ali je i on, zbog, kako je naveo, napada radnika, podnio ostavku na to mjesto. Tako je trenutno to mjesto upražnjeno, dok je na mjestu v. d. direktorice šefica pravne službe Radmila Jeretin.

S. Popović – M. Leković

6

Društvo

Neđelja, 26. novembar 2023.

Poslanica Sonja Milatović reagovala na objave IN4S-a i Borbe

Odbacuje njihove laži s gnušanjem PODGORICA – Sinoćnja sramotna objava raspirivača mržnje IN4S-a i Borbe još jedna je u nizu podmetačina na koje polažu autorska prava – poručila je juče odbornica DPS-a u SO Nikšić i poslanica Sonja Milatović.

ne Nikšić, možda istina koja je spočitavana onima čije su glasilo, pa su bili prinuđeni da na najodvratniji i najbesprizorniji mogući način interpretiraju fotografiju na kojoj se jasno vidi moja gotovo skupljena šaka i koleginicina podignuta ruka koju, tako očajnički, žele da predstave kao srednji prst. Tim kvazinovinarstvom koje zasnivaju na podmetačinama i bezočnim

- Ne znam šta ih je tačno zaboljelo tako i toliko na jučerašnjoj sjednici Skupštine opšti-

lažima, prevarama i obmanama, koje stvaraju najotrovnija pera nekih autora kojima se očigledno priviđaju srednji prsti, valjda zbog onih koje u zvijezde podižu, a koji su toj gestikulaciji skloni, godinama truju javni prostor - istakla je Milatović.

Kako je navela, s gnušanjem odbacuje sve što je na navedenim portalima napisano, te iskazuje prezir prema ko-

Alarmantni podaci o samoubistvima

mentarima na istima, koji nijesu ništa drugo do najbrutalniji oblik govora mržnje.

- Poručujem da me neće ovi i ovakvi obeshrabriti u namjeri da se borim za svoju državu i njene najbolje interese! Dalje, postavlja se pitanje koliko smiješno mali moraš da budeš, pa i da pomisliš da ovakva bijedna podmetanja ikoga mogu diskreditovati osim one koji ih besramno tvore. Ne

Sonja Milatović

dozvoljavam, ni danas, ni nikad da huškački p ortali bace i najmanju sjenku na moje ime.

Moja borba za Nikšić i Crnu Goru se nastavlja! Nećete me na ovako bijedan način ućut-

kati - poručila je Milatović.

IN4S je objavio da je Milatović tokom sjednice Skupštine opštine Nikšić neprimjereno gestikulirala predsjedniku Nemanji Vukoviću. R.P.

IJZ od 1. oktobra registrovao 55 slučajeva šuge

Za deset mjeseci 102 Trećina oboljelih osobe sebi oduzele život predškolskog uzrasta

PODGORICA - U Crnoj Gori su se od početka ove godine do 31. oktobra ubile 102 osobe. U prošloj godini je u našoj državi registrovano 126 samoubistava, a u 2021. godini 124, saopšteno je CdM-u iz Uprave policije. Psihološkinja Adrijana Pejaković u izjavi za CdM upozorava da su ovi podaci alarmantni.

lovgradu i Ulcinju, na Cetinju tri, u Budvi, Tivtu, Rožajama, Plužinama i Kolašinu po dva, Šavniku i Žabljaku po jedno.

Iz Uprave policije je CdM-u odgovoreno da su u toku 2021. godine registrovana 124 samoubistva. Te godine su samoubistva evidentirana u osam crnogorskih opština.

U Podgorici se 2021. godine ubila čak 51 osoba, Herceg Novom 18, Beranama 13, Nikšiću i Bijelom Polju po 11, Pljevljima devet, Baru osam i Budvi tri. U analiziranim periodima

MNE MAGAZIN

Iz Uprave policije je CdM-u saopšteno da su tokom prvih 10 mjeseci 2023. godine u Crnoj Gori registrovana 102 samoubistva.

-Od toga broja je u Podgorici registrovano 27 samoubistava, u Nikšiću 11, Pljevljima devet, Bijelom Polju i Budvi po osam, Herceg Novom pet, Kotoru četiri, Danilovgradu, Beranama, Andrijevici, Baru, Tivtu, Žabljaku i na Cetinju po tri, u Rožajama i Plužinama po dva, u Tuzima, Mojkovcu, Petnjici, Kolašinu i Ulcinju po jedno - kazali su CdM-u iz Uprave policije.

U toku 2022. godine registrovano je 126 samoubistava i to u Podgorici 29, Nikšiću 18, Pljevljima 17, Berananama devet, Bijelom Polju sedam, Herceg Novom, Kotoru i Mojkovcu po šest, Baru pet, po četiri u Dani- Andrijana Pejaković

Pejaković ističe da se u Crnoj Gori na ovaj čin najčešće odlučuju osobe koje imaju mentalne probleme, u prvom redu teške i neliječene depresije, zatim ljudi koji imaju dugotrajne probleme sa zavisnošću kao što su kockanje, alkoholizam, tu su i psihoze, ali i akutne životne krize

u Gusinju i Plavu nije bilo samoubistava.

Psihološkinja Pejaković naglašava da Crna Gora inače važi za državu koja je u evropskom i svjetskom vrhu po broju samoubistava.

-Ovu pojavu treba izuzetno ozbiljno shvatiti i ona predstavlja poziv upomoć osobe koja ima problem. Ljudi najčešće ne žele da se ubiju, već žele da neka patnja prestane. Obično postoji i unutrašnji sukob kod osobe između dijela sebe koji želi da živi i onog koji ne želi, pa se u okviru krizne intervencije apeluje na onaj dio koji želi da živi – pojasnila je ona.

Pejaković ističe da se u Crnoj Gori na ovaj čin najčešće odlučuju osobe koje imaju mentalne probleme, u prvom redu teške i neliječene depresije, zatim ljudi koji imaju dugotrajne probleme sa zavisnošću kao što su kockanje, alkoholizam, tu su i psihoze, ali i akutne životne krize.

-Naravno, problem sam po sebi ne znači da će neko izvršiti samoubistvo već mora postojati i unutrašnji faktor kao što je samoprezir ili samomržnja koja se aktivira u kontaktu sa problemom. Ovo srijećemo kod velikog broja klijenata koji imaju suicidne tendencije – kaže sagovornica CdM-a.

Pejaković poručuje da je važno znati da za svaki problem postoji rješenje, da se o ovom problemu treba pričati što više, da moraju postojati servisi pomoći, SOS linije, brze krizne intervencije koje mogu spasiti N. R. život.

D. MIJATOVIĆ

Psihološkinja Andrijana Pejaković naglašava da Crna Gora inače važi za državu koja je u evropskom i svjetskom vrhu po broju samoubistava.

Ovu pojavu treba izuzetno ozbiljno shvatiti i ona predstavlja poziv upomoć osobe koja ima problem. Ljudi najčešće ne žele da se ubiju, već žele da neka patnja prestane. Obično postoji i unutrašnji sukob kod osobe između dijela sebe koji želi da živi i onog koji ne želi, pa se u okviru krizne intervencije apeluje na onaj dio koji želi da živi- pojasnila je ona

Iz Instituta kažu da je u istom periodu prošle godine broj oboljelih bio 47

PODGORICA – Zarazno oboljenje šuga zastupljeno je u većini crnogorskih gradova, a Institutu za javno zdravlje (IJZ) je od 1. oktobra prijavljeno 55 slučajeva, od čega je 30 odsto djece predškolskog uzrasta - potvrđeno je portalu RTCG iz IJZ. U ovom periodu najviše oboljelih bilo je u Podgorici njih 20, Beranama 12, a u Rožajama pet. Oboljenje od te zarazne bolesti, koja se brzo i lako širi, ukoliko se ne vodi računa o higijeni i liječenju, mora se obavezno prijaviti Institutu.

- Uglavnom se radi o pojedinačnim slučajevima obolijevanja ili u krugu porodice, nije registrovano obolijevanje u epidemijskoj formi. Broj registrovanih oboljelih u istom periodu prošle godine bio je 47 – kazali su iz IJZ. Ocjenjuju da je epidemiološka situacija stabilna, imajući u vidu da se u posljednjoj deceniji godišnje registruje od 190 do 900 oboljelih od ove bole-

sti, dok na mjesečnom nivou taj broj varira od deset do 70 oboljelih. Šuga se javlja tokom cijele godine, ali češće u kasnu jesen i zimu. Parazit koji izaziva šugu, nastanjuje se u površinskom sloju kože ,,bušeći hodnike“ u kojima polaže jaja.

- Šuga se prenosi dužim direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja. Najčešća tegoba je svrab koji je najintenzivniji noću. Promjene na koži mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, pazušnim jamama, u predjelu pojasa i prepona. Moguća je bakterijska infekcija kože na mjestima češanja, što komplikuje i produžava liječenje - pojašnjavaju u IJZ. Osobe koje nikada ranije nijesu imale šugu obično osjete tegobe četiri do šest nedjelja poslije kontakta sa oboljelim.

Osobe koje su već imale šugu mogu primijetiti promjene

na koži ranije, najčešće za nekoliko dana. Starije osobe, osobe koje borave u ustanovama za kolektivni smještaj i osobe sa oslabljenim imunim sistemom mogu da budu i bez svraba.

Iz IJZ objašnjavaju da osoba može da prenese šugu od momenta kada se zarazi do završetka liječenja.

- Šugu dijagnostikuje zdravstveno osoblje pregledom promjene na koži i/ili uzimanjem uzorka sa kože. Lijek, koji propisuje ljekar, najčešće je u obliku kreme. Krema se nanosi na kožu i ostavlja da djeluje odgovarajuće vrijeme, a zatim spira odnosno postupa se po upustvu ljekara. Osobe sa opisanim tegobama mora pregledati i liječiti ljekar što je ranije moguće. Ukućani i osobe u bliskom kontaktu sa oboljelim treba takođe da se obrate ljekaru, koji će ih uputiti kako da spriječe nastanak oboljenja - upozoravaju iz IJZ dodajući da je posteljinu i svu odjeću najbolje otkuvati.

R. P.

Društvo

Neđelja, 26. novembar 2023.

7

Inertnost institucija, polemika za i protiv sanitarne sječe uz izostanak konkretnih poteza omogućili štetočinama smrče da bez problema prezime i ovu godinu

Potkornjaci mirni do proljeća

Nepostojanje strategije, sanacionih planova i odsustvo konkretne reakcije i adekvatan monitoring prethodnih godina doveli su do jako loše situacije za koju dio institucija i zaštitnika prirode, prvenstveno Agencija za zaštitu životne sredine i Nacionalni parkovi, uz podršku dijela ekoloških aktivista, smatraju da je moguće riješiti feromonskim klopkama, čije postavljanje je do sada bilo na nivou incidenta ili je potpuno izostalo, odnosno tek se razmišlja o vrstama, modelima i njihovoj učinkovitosti.

Druga strana, prvenstveno nevladino udruženje „Drvoprerađivači“, ali i lokalni aktivisti iz Plava, kao i javno prezentovana iskustva šumskih gazdinstva iz regiona - pa i konsultovani stručnjaci nacionalnih parkova, poput „Tare“ u Srbiji - insistiraju na tome da u izmijenjenim klimatskim prilikama, dugoročno rješavanje problema nije moguće bez uklanjanja bolesnih i kontaminiranih stabala. Ključni argument je da u gustim šumama, nepristupačnim za efikasno postavljanje feromonskih klopki, one umjesto da budu ogledne zamke za lov potkornjaka i monitoring njihove populacije, postaju nenamjerni mamci za aktiviranje novih žarišta.

Decenija problema

U okruženju je problem ekspanzije potkornjaka veoma izražen u proteklih deset godina, preciznije od 2012. godine koju su obilježile vremenske neprilike – ekstremne sniježne padavine, za kojima je uslijedilo sušno i dugo ljeto. Takve prilike, koje se ciklično ponavljaju naročito pogađaju smrču, vrstu četinara koja zbog plitkog i tanjirasto raširenog korijena slabi i postaje meta parazita, u prvom naletu plijesni i gljiva, što olakšava prodor potkornjaka. Kada se oni kao sekundarna šteto-

s. vasiljević

čina prenamnože, postaju pri- Ime im kazuje: potkornjaci, kojih ima više vrsta, napadaju četinare tako što marni uzročnici sušenja šuma.

Ovo su mnogo puta ponovljeni izbuše koru, pod njom se hrane i njive nove generacije koje potom prelijeću podaci koje ne dovodi nijedna na druga stabla. Zdravo drvo brani se od napasnika vidajući rane ispuštanjem strana u pitanje, niti stručnjaci iz regiona, Bosne i Hercego- smole i zatvaranjem kanala. Kada to nije slučaj, oslabljeno stablo lako postaje vine i Srbije koji minulih de- plijen i na njega se šire nove generacije potkornjaka svakog proljeća ceniju bilježe, prate i saniraju negativne efekte rasta popuje kazao, dovelo do uklanjanja tampon zaštitne zone i izložilacije potkornjaka.

Potkornjaci, kojih ima više vrlo zdrava stabla naletu vjetra. sta, naziv je za insekte koji naProblematizovao je izvlačenje padaju četinare tako što izbusanitarne građe jer bi uništila še koru i pod njom se hrane, mlade izdanke. polažu larve i izvode nove geŠumarski inspektor Hakija Janeracije koje potom prelaze savić je u reagovanju ocijenio na druga stabla. U redovnim da su takvi stavovi daleko od uslovima sve četinarske vrste, struke, budući da mrtva stabla pod uslovom da su stabla fizinemaju četine, pa samim tim ološki zdrava, brane se protiv nijesu nikakav štit od vjetra. napasnika tako što rane na koI Jasavić, kao i predstavnici ri vidaju ispuštanjem smole i Nacionalnog parka „Tara“ iz zatvaranjem kanala.

Srbije pored sječe sušika saKada to nije slučaj, oslabljeno vjetuju obavezno uklanjanje i stablo lako postaje plijen i na prstena okolnih naoko zdravih stabala jer su iskustveno utvrnjega se šire nove generacije dili da je u žarištima potkorpotkornjaka svakog proljeća njaka ta zona već kontaminirakada iskoriste snijegom, vjena i postaje baza za proljećnu trom ili sječom oborena staekspanziju potkornjaka. bla i visoko ostavljene panjeve sa kojih nije uklonjena kora.

Specifičnost prokletijskih šuAko problem izmakne kontro- TRAGOVI ODAJU ŠTETOČINU: „Putanja“ potkornjaka na mrtvim stablima ma, na šta je ukazao diplomirali, potkornjaci se razmnožavani inženjer šumarstva Marko ju neviđenom progresijom, u nosti stabala po jedinici povr- Rezolutan stav uprave NacioTomić, je što šuma nije mjeokviru dvije a nekada i više ge- šine kako bi spriječili preveli- nalnih parkova i EPA, bio je i šovita, odnosno postoje velineracija u periodu od prolje- ku konkurenciju izdanaka na razlog zbog kojeg je nedavno ke sastojine čiste šume smrzemljištu sa ograničenim hra- šumarski inspektor iz Plava ća do jeseni. če. U takvim ekosistemima se prenamnožavanje potkornjaŠume smrče napadaju dvi- njivim materijama i vodom u Hakija Jasavić podnio krivička odražava kao domino efekat je vrste potkornjaka, veliki podlozi. Tim receptom inter- ne prijave protiv NP i postavio U okruženju je provencionizma, kako je to pojaš- pitanje odgovornosti za ekkoji za svega nekoliko godina osmozubi i mali šestozubi. blem ekspanzije može poput požara da „spali“ Kako je to prije dva dana na njeno, dobijaju zdrava stabla, spanziju potkornjaka. On je u potkornjaka veoma prezentaciji u opštini Plav na- otpornija na suše i parazite, aprilu izdao rješenje za saničitavu šumu. izražen u proteklih deveo stručnjak iz Nacionalnog umjesto lokacija prašumskog tarnu sječu velike količine suNa njegovoj prezentaciji u Plavu, gdje je prenio iskustva NP parka „Tara“, Marko Tomić, karaktera koje u izmijenjenim šika i oboljelih (suvih stabala) set godina, preciznije pored ove dvije vrste na nižim klimatskim prilikama lakše u dubećem stanju, kako bi se tiod 2012. godine koju su „Tara“ realizovana uz upukotama Prokletija, koje je obi- obolijevaju i postaju rasadnik me preduprijedila opasnost od obilježile vremenske te Šumarskog fakulteta u Bešao u četvrtak, locirao je i tra- za razne šumske bolesti, uklju- požara i daljeg širenja potkorogradu, i pored poziva, nije neprilike – ekstremne njaka prije nego krene nnjihogove napada posebne vrste čujući i potkornjake. prisustvovao niko od predsniježne padavine, va reprodukcija. To, međutim, potkornjaka i na molikama. stavnika Nacionalnih parkoza kojima je uslijedilo Nacionalni park „Tara“, treba Argumenti nije dovelo do konkretnih pova i Agencije za zaštitu životsušno i dugo ljeto napomenuti, opredijelio se za Crnogorski stručnjaci, odno- teza, već su Nacionalni parkovi ne sredine. drugačiji koncept upravljanja, sno Agencija i Nacionalni par- u saradnji sa Agencijom razraIste te institucije redovno nakoji ne predviđa puko prepu- kovi, kao i dio ekoloških aktivi- đivali strategiju i prikupljali vić upravo su protiv bilo ka- vode dobro uporedno iskuštanje prirodi da sama reguli- sta sanitarnu sječu, kako kažu, iskustva i podatke o tome koje kvih zloupotreba, zbog čega stvo „Tare“ koja je feromonše stanje. Pokazalo se da im je ne dozvoljavaju, niti planira- su feromonske klopke najbo- predlažu da se sanitarna sje- skim klopkama tokom jedne trebalo gotovo pet godina da ju a kao razlog navode da kon- lja opcija. Pritom su insistira- ča sprovede pod budnim okom godine uspjela da prikupi 33 uz kombinovane mjere sani- cept gazdovanja zaštićenim li na tome da je upravo nele- parkova, ekologa, aktivista, šu- miliona potkornjaka. Ne natarne sječe i postavljanja fe- područjima se kosi sa takvim galna sječa izazvala problem marske inspekcije i to isklju- vedu, međutim, da je njihoromonskih klopki broj raznih rješenjima. Pritom, dovode u sa potkornjacima. čivo po principu – lagera. Sva va borba protiv potkornjaka vrsta potkornjaka i njihovu ek- pitanje sanitarnu sječu i zbog Sanitarna sječa, posebno u uklonjena i sanitarnom sje- imala i drugu, odnosno ključspanziju, odnosno brojnost potencijalnih zloupotreba, drugoj i trećoj zoni zaštite, ra- čom doznačena stabla, pred- nu komponentu – sanitarnu vrate u redovno stanje. uprkos tome što zakonske nije je propisivana, a posljed- lažu oni, treba skupiti na jedno sječu tokom koje je samo prPritom, svake godine rade mo- odredbe i u strogom režimu nji put vlada Zdravka Krivo- mjesto opredijeljeno za proda- ve sezone posječeno, i iz šume nitoring, sanitarnu sječu, izva- zaštite predviđaju konkret- kapića je ovlastila Nacionalne ju, a da od prikupljenih sred- uklonjeno, između 20 i 30 hile uklanjaju redovno i pritom ne sanacione mjere i reakcije, parkove 2021. godine da zbog stava nacionalni park novac ljada kubika suvih, bolesnih i sprovode i takozvane mjere odnosno prevenciju požara i sušenja šume u Prokletijama uloži u održavanje parka, za- stabala za koja se sumnjalo da njege, odnosno smanjuju broj- šumskih bolesti. raspišu tender za sanitarnu štitu životne sredine i održa- su zaražena. sječu. Na tenderu je posao do- vanje puteva i infrastrukture. Ako se u obzir uzme naš dobila firma koja je izazvala po- Na taj način bi se makar na ne- maći nesporazum i suprotzornost nevladinog sektora, pa ki način omogućilo i lokalnim stavljena stajališta, ipak stoji je oglas poništen jer se poka- privrednicima da imaju ne- činjenica da su zemlje okruzalo da je bilo nepravilnosti u ku korist, a da nema štete za ženja, uz sve greške, različite metodologije, konkretnu borrangiranju ponuda. prirodu.

NVU „Drvoprerađivači“, koje bu protiv potkornjaka počele okuplja zanatlije, proizvođače Gdje je zapelo prije najmanje sedam-osam namještaja ili obrade drveta za Kako je početkom novembra ili 10 godina. dalju upotrebu, protestova- na prezentaciji bosanskoher- Mi još tapkamo u mjestu, fingili su tada što su ,,preskočene“ cegovačkog iskustva u pro- ramo dijalog, ne gledamo jedni lokalne plavske firme, a posao storijama Agencije za zašti- druge u oči niti dajemo priliku bio namijenjen firmi bez refe- tu životne sredine saopštio za razmjenu stavova i zdravu, renci, koja ne ispunjava uslove. direktor te institucije Milan otvorenu polemiku. PotkorKako je to ranije potvrdio Gazdić, mrtva stabla u Pro- njaci su gore u stablima smrpredstavnik NVU „Drvopre- kletijama ne bi trebalo dirati, če i miruju do proljeća.

PRENOŠENJE POŠASTI: Oboljela stabla su baza za reprodukciju štetočina rađivači“ Esad Barjaktare- jer bi njihovo uklanjanje, kako Igor PERIĆ s. vasiljević

PODGORICA – Početak saniranja problema sušenja šuma u Nacionalnom parku „Prokletije“, uzrokovanog prenamnožavanjem potkornjaka, ponovo je odgođen za još jednu sezonu.

Dok u Prokletijama pada snijeg, ostaju da se rezimiraju različite procjene srazmjera devastacije, kao i glasna polemika za i protiv sanitarne sječe bolesnih stabala, vođena bez očekivanog, istinskog dijaloga i ukrštanja argumenata za istim stolom između predstavnika Nacionalnih parkova, Agencije za zaštitu životne sredine, ekologa, lokalnih zajednica u zaštićenim područjima i civilnog i privrednog sektora.

8

Hronika

Neđelja, 26. novembar 2023.

Spriječen šverc 54 kilograma marihuane

PODGORICA – Podgoričanin M. Đ. (65) uhapšen je juče kada su službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Odsjeka za borbu protiv droga i Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uz podršku pripadnika Mobilne jedinice za bezbjednost saobraćaja, spriječili krijumčarenje 54 kilograma marihuane.

- U sklopu planskih aktivnosti policije sprovedenih u cilju suzbijanja krijumčarenja opojne droge danas je oko 12.30 časova na auto-putu Podgorica - Kolašin, u mjestu Vjeternik, izvršena kontrola vozila marke ,,ford kuga“ podgoričkih registarskih oznaka kojim je upravljao

M. Đ. Tom prilikom su u vozilu pronađene dvije torbe u kojima su bila 54 pakovanja sa sadržajem biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine oko 54 kilograma - saopšteno je juče iz Uprave policije.

Ukazuju da je kriminalistička obrada uputila na sumnju da je M. Đ. drogu preuzeo u Podgorici sa namjerom da je prokrijumčari u Srbiju. Oduzeta droga, kako je rečeno, biće predmet vještačenja u Forenzičkom centru. M. Đ. je uhapšen po nalogu višeg državnog tužioca zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

R. P.

uprava policije

Podgoričanin pokušao da prokrijumčari drogu u Srbiju

Zaplijenjena marihuana

Odluka podgoričkog Osnovnog suda u predmetu protiv poljoprivrednog inspektora

Baboviću određen pritvor zbog opasnosti od uticaja na svjedoke -Kako je u daljem toku postupka potrebno saslušati više svjedoka zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva sa kojima je osumnjičeni G.B. u gotovo svakodnevnoj poslovnoj komunikaciji, kao i one sa kojima

Kolumnista Ljubomir Filipović prijavio prijetnje smrću preko Fejsbuka

Tvrdi da tužilaštvo ne radi svoj posao PODGORICA – Političkom analitičaru i kolumnisti Ljubomiru Filipoviću upućena je prijetnja smrću. Korisnik Fejsbuka Saša Burzanović poslao mu je poruku u kojoj piše: „Ako te đe sretnem ima glavu da ti prospem.. Bolje ne izlazi iz kuće.. Ciglom ću te i šakama u glavu makar mi to bilo poslednje u životu“.

Filipović je za Antenu M prokomentarisao situaciju sa kojom se ne suočava po prvi put - poručujući da je više umoran od podnošenja prijava na koje se niko ne okreće.

- Policija radi svoj posao, ali tužilaštvo ne. Ovo je u stvari proizvod dvadesetčetvoročasovne tabloidne kampanje Vučićevih srpskih i ruskih medija koji besomučno lažu i izmišljaju i dižu tenziju i dramu ne bi li izazvali upravo ovo. Izazvali su da neko na ovaj način prijeti.

posredno sarađuje, to je sud našao da postoje okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni boravkom na slobodi ometati postupak uticanjem na svjedoke, a sve kako bi na taj način potkrijepio navode svoje odbrane u kojoj negira izvrše-

nje krivičnog djela - navodi se u saopštenju Osnovnog suda.

Babović je prije tri dana uhapšen u akciji ,,Blinker“ podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva, u kojoj je prethodno uhapšena glavna poljoprivredna inspektorka Dragana

Utaja poreza teška skoro 300 hiljada

PODGORICA – Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su u saradnji sa službenicima Uprave prihoda i carina (UPIC) podnijeli krivičnu prijavu protiv sedam firmi i osam odgovornih lica zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa.

- Krivična prijava je podnijeta protiv pravnih lica „Okram MNE“ Pogorica, „Izomont MNE“ Podgorica, „Institut za transport” Podgorica, „Geis MNE” Podgorica, „Hefesta“ Herceg Novi, „Ask decor“ Bijelo Polje i JPU „Ljubica Popović“, kao i odgovornih lica u ovim pravnim licima M. P. (41), G. Š. (47), R. E. (54), T. N. (46), M. D. (43), V. Š. (61), S. H. (43) i S. L. (60) - navodi se u saopštenju Uprave policije.

Sumnja se da su ova pravna lica bila u poslovnom odnosu sa „Okram MNE“, čiji su rukovodioci od 2016. do 2018. godine, u namjeri da djelimično izbjegnu plaćanje poreza, nakon ispostavljanja faktura od „Okram MNE“, znajući da usluge za koje su im ispostavljene fakture nijesu pružene od tog privrednog društva, iste prijavljivali nadležnom poreskom organu.

-U odnosu na to im je umanjivana dospjela PDV obaveza, kao i poreska osnovica za obračun na dobit pravnih lica. Vršenjem navedenog krivičnog djela osumnjičena lica su pričinila materijalnu štetu po budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 281.042 eura – saopštili su iz Uprave policije. R.E.

Uhapšen albanski državljanin

uprava policije

PODGORICA - Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici odredio je pritvor poljoprivrednom inspektoru Gojku Baboviću koji se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja.

Kandić-Perović, inspektor u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove M. Š. i suvlasnik kompanije ,,Niksen Čavor“ N. Č. Njima je određen pritvor do 30 dana.

Kandić-Perović i M. Š. se sumnjiče da su zloupotrijebili službeni položaj, Kandić-Perović kao i N.Č zbog primanja odnosno davanja mita, a pritvor im je određen zbog postojanja opasnosti da će ponoviti krivično djelo ili uticati na svjedoke. R.P.

Podnijeto sedam krivičnih prijava protiv sedam firmi i osam odgovornih lica

Pokušao da prokrijumčari drogu preko rijeke Bojane PODGORICA - Policijski službenici Stanice granične policije Ulcinj prekjuče su u reonu Sutjela, u ranim jutarnjim časovima, postupajući na osnovu operativnih saznanja zatekli državljanina Republike Albanije Y. D. (37) u nezakonitom prelasku državne granice preko rijeke Bojane u metalnom plovilu.

- Ovo lice se nakon toga uputilo prema selu Sutjel noseći sa sobom jedno PVC pakovanje za koje je kasnije utvr-

đeno da je riječ o pakovanju težine 1,04 kilograma, sa sadržajem zelene biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana navodi se u saopštenju Uprave policije.

Kako je saopšteno iz UP, sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu Y. D. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

R. E.

Tužilac ocijenio da nema elemenata krivičnog djela u ponašanju srednjoškolaca iz Tuzi To je trideset poruka u minuti, većinom uvrede, a desi se među hiljadu ljudi i jedan koji ovako prijeti. Vidjeli ste da su se Sputnjik i Russia Today Balkan takođe pridružili Vučićevim medijima, to je obrazac djelovanja njihovih medija kad god se dirne u nešto što je srpski totem naveo je Filipović. R.P.

Prekršajna prijava protiv dva bivša učenika PODGORICA - Podgorička policija podnijela je prekršajnu prijavu protiv bivših učenika SMŠ ,,25. maj“ iz Tuzi A. V. i L. B. zbog drskog ponašanja.

- Policiji je u Podgorici 8. septembra prijavljeno da se u SMŠ „25. maj“ u Tuzima uče-

nici nedolično ponašaju, viču, uništavaju školski inventar, bacaju predmete u pravcu profesora pomenute škole. O ovom događaju objavljeni su i video-snimci na društvenim mrežama, koje su prenijeli i mediji - saopšteno je uz Uprave policije.

Službenici odjeljenja bezbjednosti Podgorica su radi identifikacije lica sa snimka prikupili obavještenja od više bivših učenika, bivšeg i sadašnjeg direktora i dvije profesorice.

Osnovni državni tužilac iz Podgorice je ocijenio da u radnjama bivših učenika nema

elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, zbog čega je podgorička policija podnijela prekršajnu prijavu protiv A. V. i L. B. zbog prekršaja iz čl.

7 Zakona o javnom redu i miru - drsko ponašanje.

R. P.

Društvo

Neđelja, 26. novembar 2023.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

CŽP traži konkretne mjere za zaštitu žrtava

PODGORICA - Centar za ženska prava (CŽP) tražio je od Vlade sjednicu na kojoj bi predstavili ključne manjkavosti postojećeg sistema sprečavanja i zaštite od nasilja i dali prijedloge za unapređenje.

m. babović

Iz ove organizacije su podsjetili da je prošlo dvije godine i 56 dana od ubistva Šejle Bakije (19) i godinu i deset mjeseci od ubistva Zimrete Nerde (28), a da sudski postupci protiv Ilira Đokaja i Dalibora Nikolića još nijesu završeni.

Istakli su da do danas nije utvrđena odgovornost predstavnika institucija koji su napravili propuste u tim i drugim slučajevima femicida

Iz CŽP su, povodom 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, podsjetili da je prošlo dvije godine i 56 dana od ubistva Šejle Bakije (19) i godinu i deset mjeseci od ubistva Zimrete Nerde (28), a da sudski postupci protiv Ilira Đokaja i Dalibora Nikolića još nijesu završeni. Istakli su da do danas nije utvrđena odgovornost predstavnika institucija koji su napravili propuste u tim i drugim slučajevima femicida.

Poručuju da ne žele da žive u društvu naučene bespomoćnosti institucija odgovornih za sprečavanje nasilja i zahtijevaju efikasan i proaktivan sistem koji će spriječiti nasilje i zaštititi žrtve. CŽP od Vlade traži i da uspostavi nacionalno tijelo za koordinaciju, praćenje i procjenu politika i mjera za sprečavanje i borbu protiv svih vidova nasilja obuhvaćenih Konvencijom Savjeta Evrope. Osim toga, traže da Vlada osigura stalnu superviziju i evaluaciju rada svih nadležnih institucija i uspostavi jasan sistem odgovornosti svih predstavnika institucija koje su uključene u sistem borbe protiv nasilja.

Protesti nakon ubistva Šejle Bakije

CŽP traži i da Vlada pokrene programe za reintegraciju žrtava nasilja, poput socijalnog stanovanja, programa za zapošljavanje i servisa za podršku i brigu o djeci, u saradnji sa opštinama i specijalizovanim nevladinim organizacijama. Traže i da se završi rad na izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i krivičnog zakonodavstva te da se dodatno unaprijedi mjerama protiv femicida, digitalnog nasilja i rodno zasnovanog govora mržnje. Smatraju da Vlada mora osigurati uslove za specijalizaciju službenika i formiranje stručnih timova u policiji, tuži-

laštvu, centrima za socijalni rad, sudovima, zdravstvenim službama te među sudskim vještacima.

Instituciju zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (ombudsman) i dalje zabrinjava opseg prisustva nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a posebno slučajevi ubistava u partnerskom nasilju.

- Danas ujedno započinje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, čije obilježavanje traje do Međunarodnog dana ljudskih prava – saopšteno je iz institucije ombudsmana.

Navode da su sudovi za prekršaje prošle godine u radu imali uku-

Jaredić: Kada je prisutno nasilje nad partnerkom, postoji rizik da će i djeca biti žrtve - Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Crnoj Gori se dočekuje uz vidljive pomake. Ipak, još uvijek nije u potpunosti izgrađen sistem sigurnosti žrtava nasilja koje odluče da izađu iz takvog oblika zajednice, smatra Ana Jaredić iz Centra za ženska prava.

- Iako je u svijetu ova tema razrađena do detalja, u Crnoj Gori još uvijek postoje odredbe zakona koje bi u slučajevima nasilja morale biti strože. U trenutku kada žena odluči da izađe iz odnosa u kome je žrtva bilo kakvog oblika nasilja, tada joj je potrebna podrška kako društva, tako i institucija poručuje Jaredić.

- Ne možemo razdvojiti partnerski od roditeljskog odnosa, pa vrlo često imamo kroz postupanje institucija priliku da vidimo da se taj odnos razdvaja i da se prilikom procjene roditeljskih kapaciteta i kasnijeg pravljenja plana za tu porodicu nakon separacije ne uzima u obzir da je bilo prisutno nasilje. A gdje god je prisutno nasilje nad partnerkom, vrlo je visok rizik da će djeca isto biti direktne žrtve nasilja, a osim toga one su sve to vrijeme žrtve emocionalnog nasilja, jer prisustvuju tome - kaže Jaredić. U Crnoj Gori ne postoji dovoljna koordinacija između institucija. Iako se

procjeni rizika, nakon kratkog perioda u kom je došlo do porasta femicida, poklanjalo više pažnje danas je ta pažnja ipak oslabila, kaže Jaredić.

- I dalje se u nedovoljnoj mjeri izriču zaštitne mjere koje mogu da pruže neku vrstu bezbjednosti – opet znak nasilniku da treba da se zaustavi, jer kršenje tih zaštitnih mjera koje se izriču u prekršajnom postupku predstavlja krivično djelo - istakla je Jaredić. Mjere bezbjednosti moraju se pojačati, poručuje Jaredić i zaključuje da u svijetu postoje dobri mehanizmi koje Crna Gora mora implementirati u svoj sistem.

pno 2.201 predmet iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, od čega 1.592 nova predmeta.

To je više u odnosu na 2021. kada je bilo 2.176 predmeta. Prema podacima Sudskog savjeta, prošle godine je u radu bilo ukupno 435 krivičnih predmeta koji se odnose na nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Ombudsman posebno skreće pažnju na nasilje na djecom.

- Ne smije se zaboraviti da je dijete koje svjedoči nasilnom ponašanju nad članom porodice - jednako žrtva, kao i da se nasilje sprovodi nad njim. Uz djecu, moramo imati na umu posebno ranjiv položaj određenih kategorija žena, kao što su žene sa invaliditetom, one iz ruralnih područja, pripadnice RE populacije, žene drugačije seksualne orijentacije, korisnice psihoaktivnih supstanci, žene migrantkinje kod kojih je fenomen rodno zasnovanog nasilja dodatno usložen, bilo da se radi o fizičkom, psihičkom, verbalnom, emotivnom, ekonomskom ili seksualnom nasilju - navodi ombudsman.

Ukazuje da samo prijavljivanje nasilja bez adekvatnih sankcija nije donosilo željene efekte.

- Na taj način nasilje vremenom eskalira i prelazi u fazu kada ga je nemoguće kontrolisati, pa posljedice najčešće bivaju tragične, što potvrđuje porast broja femicida u protekloj godini.

Međutim, da bi se kao društvo mnogo efikasnije borili sa ovom negativnom pojavom, osim prijavljivanja i represivnih mjera, potrebno je dodatno razvijati i osnaživati preventivne inicijative i aktivnosti – poručuje omR. P. budsman.

9

IN MEMORIAM: Prof. dr Ratko Božović

Vječiti homo ludens

Ratko Božović se beskompromisno zalagao za dobro, ljudske vrline i moralnost. Bio je prije i iznad svega Čovjek. Onaj koji ne može nikada nestati, jer je preveliki legat ostavio iza sebe

Otišao je Ratko Božović, jedan od najvećih intelektualaca stare Jugoslavije.

Profesor, književnik, erudita, glas savjesti, učitelj i mentor mnogim generacijama, bio je i prijatelj i primjer svojim studentima. Umni čovjek koji je duboko razumio društvene procese i zato upozoravao da je kultura odgoj, vaspitanje, obrazovanje, rad na sebi i kultivisanje, da je to polje u kojem se zauzima stav i uspostavljaju vrijednosti, i da se zbog toga kultura ne smije zapustiti niti zanemariti.

Studente je učio kritičkom mišljenju, promišljanju društva i stvarnosti u kojoj žive, otvarao horizonte i lično demonstrirao nepristajanje na ugrožavanje demokratskih vrijednosti, obesmišljavanje institucija, instrumentalizaciju medija, ukidanje dijaloga, srozavanje nivoa javnog govora.

Ukratko, Ratko Božović je bio glas koji se protivio stvaranju društva u kome dominiraju nacionalizam, klerikalizam, strah od drugog, nekompetentnost, izostanak odgovornosti, pravne sigurnosti, samovolja i laž. Bio je jedan od najvećih umova Zapadnog Balkana.

Oko sebe je okupljao slobodnomisleće ljude, volio je polemike, a znao je da sluša i čuje. Mladim generacijama je poručivao da kroz život koračaju otvorenog uma, majeutički je stizao do istine, a svoje đake je pratio i ostajao u kontaktu, očinski nastrojen, kroz godine i sva balkanska dešavanja.

Bio je i oštar kritičar aktuelne vlasti i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, isticao je da Srbija napreduje u nazadovanju, a da je najproblematičnija politička javnost koja je „u apsolutnoj regresiji, tamnim zonama, ili onome što se može označiti kao uporište manipulacije“.

Ostao je antejski vezan za Crnu Goru, u svom domu okupljao Crnogorce, pratio sva dešavanja i upozoravao. Prije nepune dvije godine objasnio je kako nacionalizam u Srbiji doživljava ekspanziju. „To je sve u okviru opšte priče o ‘srpskom svetu’. U pitanju je novi talas razumijevanja ‘srpskog sveta’ i u Crnoj Gori. Sve je to dio ekstremnih ponašanja koja se mogu svesti na jednu jedinu sintagmu patologija društva, kao i patologija ličnosti u tom društvu“, kazao je profesor Ratko.

Pred potpisivanje Temeljnog ugovora, zvao me je i rekao: „To ne smijete dozvoliti. To je akt kapitulacije Crne Gore“.

Bio je dragi Ratko Božović sve u pravu. Oduvijek.

Imala sam privilegiju da mi je bio profesor, mentor i prijatelj. Bila sam njegova saradnica na Fakultetu vizuelnih umjetnosti šest godina. U tom periodu sam bjelodano vidjela da Ratko nije bio samo profesor u onom antičkom, najljepšem i najdubljem značenju te riječi, već i moralni goro-

Ratko Božović

stas koji je tokom „običnih“ razgovora sa ljudima uviđao gdje i kako može krajnje iskreno i bezinteresno da pomogne.

Ratka Božovića je bilo zadovoljstvo slušati i čitati, bogatstvo je bilo poznavati i družiti se. Iz susreta i razgovora sa njim, uvijek je obogaćen izlazio onaj drugi, a naročito ako se u stavovima razilazio sa Ratkom. Ljepotom blage riječi, snažnim argumentima, smislenim pitanjima, Ratko je približavao svjetove. Crnogorce/ke je učio da budu manje gordi i tražio da ne dozvole da izgube homo ludensa u sebi jer je „pitanje igre istovremeno i pitanje slobode“.

Ratko Božović se beskompromisno zalagao za dobro, ljudske vrline i moralnost. Bio je prije i iznad svega Čovjek. Onaj koji ne može nikada nestati, jer je preveliki legat ostavio iza sebe.

Rođen je u Banjaluci, odrastao i završio Gimnaziju u Nikšiću, diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Uža specijalizacija bila mu je teorija i sociologija kulture, sociologija slobodnog vremena i sociologija umjetnosti.

Držao je predavanja i na redovnim i na poslijediplomskim studijama, a bio je rukovodilac smjera Sociologija kulture i kulturna politika na postdiplomskim studijama Fakulteta političkih nauka, gde je držao predavanja iz predmeta Fenomeni modernog sveta.

Takođe, bio je profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti i Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu, na Filološkom fakultetu u Beogradu na smjeru Sociologija jezika i književnosti poslijediplomskih studija i na poslijediplomskim studijama Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.

Predavao je Teoriju kulture na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, gde je, takođe, predavao i na Fakultetu vizuelnih umjetnosti na Mediteran univerzitetu.

Deset godina proveo je kao predavač Sociologije kulture na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću.

Radio je i kao jugoslovenski dopisnik francuskog časopisa za svjetsku politiku ,,Democratie Nouvelle (Nova demokratija)“, bio je i urednik edicije „Kultura i društvo“ (IP „Vuk Karadžić“, Beograd) i biblioteke „Poenta“.

Studijski je boravio u Parizu 19721973. godine, a u Njujorku 1986, 1992, 2006. Tanja PAVIĆEVIĆ

10 Povodi

Neđelja, 26. novembar 2023.

POGLED SA STRANE

Težina popisa u Crnoj Piše: dr Dragan VESELINOV Mnoge rasprave u Crnoj Gori bi stale kada bi popis stanovništva sadržao pitanje - ko je za nezavisnu Crnu Goru a ko je protiv nje, i ko hoće Crnu Goru u Evropskoj uniji a ko u Srbiji. Neki se boje da to pitaju, ali bi svi želeli da to znaju.

Kir Porfirije Perić ,,zna“ da nijesu svi Crnogorci – Crnogorci, bez obzira na nacionalnost, već da su svi Crnogorci jedino Srbi. I da su čak to po dužnosti. Kaže im on 14. oktobra 2023. godine u podgoričkom Hramu Hristovog vaskrsenja da oni ispovijede ,,svoj identitet kao vjernici Srpske pravoslavne crkve, (kao) govornici srpskog jezika i kao dični pripadnici srpskog naroda… to je pravo, odgovornost i dužnost svakog od nas“. Uh, ako Periću govor ne napiše Irinej Bulović, on ne uspijeva da postiže epski ton

Naravno, to bi moglo biti referendumsko pitanje i ne spada u sadašnju popisnu rubriku.

Verovatno su u zabludi oni koji misle da će odgovor na ta pitanja ipak dobiti iz popisnog izjašnjavanja stanovnika Crne Gore o tome ko je Crnogorac a ko je Srbin. Svi su Crnogorci, bez obzira na etnicitet.

KO JE KO U CRNOJ GORI

Doduše, kir Porfirije Perić se ne bi složio sa nama budući da on zna da nisu svi Crnogorci – Crnogorci, bez obzira na nacionalnost, već da su svi Crnogorci jedino Srbi. I da su čak to po dužnosti. Kaže im on 14. oktobra 2023. godine u podgoričkom Hramu Hristovog vaskrsenja da oni ispovede ,,svoj identitet kao vernici Srpske pravoslavne crkve, (kao) govornici srpskog jezika i kao dični pripadnici srpskog naroda… to je pravo, odgovornost i dužnost svakog od nas“. Uh, ako Periću govor ne napiše Irinej Bulović, on ne uspeva da postiže epski ton.

Patrijarh Porfirije Perić će pri tome svakako najumešnije objasniti zašto je dužnost vladika pod Beogradskom patrijaršijom, počev od njega, da nijedan među njima nema srpsko monaško ime već svi nose imena iz predsrpskog patrističkog doba hrišćanstva? I zašto ne krste mušku i žensku decu srpskim imenima već poplavom jevrejskim, grčkim, rimskim, persijskim, judeizovanim italijanskim, francuskim, nemačkim i drugim imenima?

I zašto su srpske pravoslavne mitropolije u 18. i 19. veku progonile narodni srpski jezik u korist rusko-slovenskog jezika ? I zašto su mitropoli-

BILA BI SREĆA KADA POPIS STANOVNIŠTVA NE BI U CRNOJ GORI BIO INSTRUMENT ZA NJENU DRŽAVNO-CRKVENU OKUPACIJU IZ BEOGRADA: Porfirije i Joanikije

ti bili protiv zasnivanja srpske azbuke?

Crkva je zaštitnik ,,srpske ćirilice“? Nije bila. Takva ćirilica originalno od starine ne postoji. Upravo u rukama držimo originalni primerak prvog ,,Srpskog kuvara“ – kohbuh, sa 302 recepta po nemačkom manastirskom kuvaru sleđenom u Manastiru Krušedol na Fruškoj Gori iz 1855. godine, štampanom u Novom Sadu, koji je sastavio tamošnji jeromonah Jeroteja Draganović.

Ha, možda i skuvate govedinu po njegovom receptu?

Ako ne, neće biti čudno, nije pisan današnjom ćirilicom, a i jezik je rusko-slovenski, nije srpski. A taj nesrpski jezik čak i danas poneki književnici u Beogradu brane kao naš izgubljeni identitet. Taj ,,identitet“ je stvoren posle 1726. godine, kada su ruski sveštenici po nalogu Petra

Stoga je dobro da svako mora imati crnogorsko državljanstvo i krevet u domovini ako hoće na popis Podgorice. To je i najveća popisna brana velikosrpskoj intervenciji Beograda protiv Crne Gore. I ona je u skladu sa popisnim pravilima Ujedinjenih nacija i garancija je za očuvanje suvereniteta naroda koji živi u svojoj zemlji, a ne izvan nje.

Ali ta garancija nije dovoljna za mir u Crnoj Gori

Velikog (umro je 1725. godine) sa našima stvorili veštački ,,srpski jezik“.

ČIJA JE ĆIRILICA

Zar Patrijaršija neće da kaže da je ,,srpska ćirilica“ poreklom ,,bugarčica“, koja je modifikacija sveslovenske azbuke Kirila i Metodija?

Kaluđer Julijan (Sava) Mrkalj i potom Karadžić (vrlo malo, sedam intervencija na Mrkalja, posle 1814 . godine) su je doterali na današnji oblik. Kordunaš Sava Mrkalj je stvorio gotovo sadašnju ćirilicu 1810. godine. A Mrkalja je vojvođanska srpska crkva, posebno mitropolit Stevan Stratimirović, odmah krenula da bezdušno proganja i batina, i mučki ga je izbacila iz Manastira Gomirje u Gorskom Kotaru, u Hrvatskoj, posle 1813. godine. I gonila ga pomračene ubitačne svesti sve do vojnog zatvora u Glini 1827. godine, gde je opet bio batinan.

I nastavila je Crkva da ga ponižava sve dok nije potpuno poludeo i lud umro u duševnoj bolnici u Beču 1833. godine. I sad, kako to da opozvanog đakona Mrkalja naknadna konzistorijalna vladičanska bratstva nisu do danas proglasila za svešteno-mučenika i sveca iako je Crkva 1868. godine preuzelo njegovo delo odlu-

kom Kneževine Srbije. Ko je tu ,,dični Srbin“, Mrkalj stradalnik ili Crkva dželat?

Opet ,,uh“. Krivo nam je što ga je u Gomirju proganjao i arhimandrit Josif Rajačić, budući lički doseljenik u Vojvodini i srpski patrijarh iz Sremskih Karlovaca od 1848. godine i prvi predsednik Vojvodine, Srpskog Vojvodstva.

Mi mislimo da je Rajačić najveći srpski patrijarh svih vremena. Ali , niko se okupan od greha nije rodio.

ŠTO BI BILA SREĆA

Bila bi sreća kada popis stanovništva ne bi u Crnoj Gori bio instrument za njenu državno-crkvenu okupaciju iz Beograda.

Najveća sreća bi bila kada bi Vladu u Podgorici više zanimalo koliko ima omladine i radnih ruku za posao a koliko ih je bez hleba, koliko ima plodne zemlje, koliko ima bogatih i siromaha, koliko je prave rakije ,,Prvijenca“, a koliko šećernih podvala, koliko ima krava muzara, studenata, koliko je vrsta legalnih domaćih prihoda od znoja i renti, a koliko od inostranog kapitala, da li ima dostojnih režisera Veljku Bulajiću , gde su čiste reke i šume, koliko je morske obale oteto od naroda za bogataške vile i hotele, koliko ima skenera i bolničkih kreveta, i

ima li u školama dovoljno krede, računara, lopti i načitanih učitelja…

Ali nije uvek tako. Ne jedino zbog interesa Beograda i iredente u Crnoj Gori, već i zbog naloga Ujedinjenih nacija od čijih se pitanja sastoji popis stanovništva.

Navodimo vam direktna uputstva Generalne skupštine šta su glavna a šta sporedna pitanja na popisu. Ima ih dvadeset. Ovo su glavna: 1. Geografsko i uobičajeno mesto boravka; 2. Nosilac domaćinstva i porodice; 3. Pol; 4. Starost; 5. Bračno stanje; 6. Rođena deca; 7. Mesto rođenja; 8.

Tip delatnosti; 9. Zanimanje; 10. Ekonomska oblast rada; 11.

Zaposlen-nezaposlen, i društvena i politička aktivnost; 12.

Državljanstvo; 13. Jezik; 14.

Etnička ili verska pripadnost; 15. Obrazovanje: Pismenost i stupanj obrazovanja; 16. Vrste škola i posećenost.

A ovo su izvedena, sporedna pitanja: 17. Ukupno stanovništvo; 18. Gradsko stanovništvo i stanovništvo unutrašnjih područja; 19. Odnos između gradskog i ruralnog stanovništva; i 20. Struktura domaćinstva i porodice.

Ne pridržavaju se svi ovih uputstava, neke države hoće da te pitaju koje si vere i nacije i koju političku ideologiju ispovedaš, a neke to neće.

Popisi su oblik radoznalosti tekućih političkih snaga i njihovih ideologija i nisu univerzalna obavezna formula.

Amerikanci, recimo, ne odobravaju raspitivanje o nacionalnosti jer su svi Amerikanci, a najmanje 14 islamskih država ne dozvoljava da iko kaže da je ateista – a njegovo javno ispovedanje je u 13 država kažnjivo smrću.

U Engleskoj stanovik Londona pod pretnjom kazne ne sme na popisu reći da je ,,Englez“ već da je Britanac. A nasuprot njima Škoti, Irci i Velšani smeju reći šta su. Oni svi imaju i svoje federalne države, jedino je Englezi nemaju, ne postoje engleski parlament i vlada.

NOĆNI I DNEVNI STANDARD U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori se svaki čovek popisuje po mestu gde prijavljeno spava, a ne gde u svetu po danu radi – to je standard UN posle Drugog svetskog rata.

Međutim, države nisu pod pretnjom kazne obavezne na njega. Ovaj ,,noćni standard“ izbacuje iz broja pozvanih na popis sve one Crnogorce koji rade u Srbiji i u svetu – a nemaju crnogorski pasoš.

Mnogi se time svakako osećaju povređeni, posebno oni

Povodi

Neđelja, 26. novembar 2023.

j Gori u Zapadnoj Evropi, a rođeni u Crnoj Gori, ali to ne mora biti loše po unutrašnje stanovništvo s obzirom na veliku crnogorsku emigraciju u Srbiji.

Ova je zbog ,,noćnog standarda“ u Crnoj Gori izgubila zube i ne može iz Beograda da ujeda Crnogorce u domovini.

To ne mora uvek biti tačno ukoliko se uzme u obzir da predsednik Vlade i predsednik Skupštine Crne Gore navodno nose dvostruko državljanstvo, srpsko i crnogorsko, stečeno posle referenduma od 2006. godine. Zakon o državljanstvu Crne Gore ne priznaje dvostruko državljansto Crnogoraca u Srbiji posle 2006. godine, ali sila boga ne pita.

Nekima u Srbiji verovatno prija da drugi uzimaju naše državljansvo, a da onda u svojoj staroj zemlji kroje tamošnjem narodu kapu po našem aršinu.

Zato je Koštuničina vlada u Srbiji htela da dnevnim standardom potuče Podgoricu na referendumu o nezavisnosti 2006. godine poturanjem spiska Crnogoraca u Srbiji, baš zato što je njegova beogradska vlada znala da se ogromna većina Crnogoraca u Srbiji izjašnjava kao srpska, nosi njen pasoš - ali nema noćnu adresu u Crnoj Gori. Svakako da svi Crnogorci u Srbiji nisu za ukidanje himne ,,Oj svijetla lijepa majska zoro“, ali je rizično pustiti ih na konzularne kutije u Beogradu samo zbog porekla rođenja . Njihov radni dan u Srbiji ne sme biti noćna mora za Crnu Goru.

Stoga je dobro da svako mora imati crnogorsko državljanstvo i krevet u domovini ako hoće na popis Podgorice. To je i najveća popisna brana velikosrpskoj intervenciji Beograda protiv Crne Gore. I ona je u skladu sa popisnim pravilima Ujedinjenih nacija i garancija je za očuvanje suvereniteta naroda koji živi u svojoj zemlji, a ne izvan nje.

Ali ta garancija nije dovoljna za mir u Crnoj Gori.

ŠTO JE SPORNO SA POPISOM

Kvalitet vladavine postojeće parlamentarne većine u Crnoj Gori kompromituje nepristrasnost popisa naroda.

Mi delimo sumnje mnogih koje su zasnovane na primerima iz pripreme popisa da će

on u mnogo čemu biti izveden zloupotrebom propagande i organizacione snage sadašnje vlade.

U vlasti preovlađuje neprijateljstvo iredente prema sopstvenoj državi i trpeljivost partije ,,Evropa sad“ prema velikosrpskom nacionalizmu.

Popisu preti neregularnost i s obzirom na očiglednu intervenciju vlasti iz Srbije i ,,srpske“ političke naredbe Beogradske patrijaršije.

Izmenom Zakona o popisu stanovništva, koja je predložena, je moguće administrativnim poboljšanjima povećati slobodu izjašnjavanja građana tako što će u popisnim timovima biti predstavnici opozicije i što će i oni nadzirati brojanje izjava ispitanika. To je, naravno, politički odgovor opozicije na navodno pripremanje partija na vlasti da pritiskom na građane osiguraju pristrasno postignute ,,podatke“ ili da ih i krivotvore. Taj kontrapotez opozicije je stoga iznuđen.

Mi ne možemo znati da li bi Ustavni sud Crne Gore poništio moguću zakonsku zabranu popisne propagande partija, kao i preporuke civilnog sektora kako da se građani izjašnjavaju i stavove uticajnih ličnosti – jer je to oblast shvatanja demokratskih sloboda. Kako štampi zabraniti da prenosi popisnu političku aktivnost i da ne utiče na popis? To je deo njene slobode. Štampa koja ćuti je u demokratiji malo kome potrebna.

A čak i da se zakonom zabrani domaćim političkim snagama da utiču na popis, to se ne može sprovesti na internetu, kablovskim televizijskim kanalima i radio-stanicama iz inostranstva. Ne mogu se zakonom obuzdati ni neformalna kapilarna dejstva domaćih partija po komšiluku.

A posebni izazov takvom restriktivnom zakonu bi uputile maskirane službe iz Srbije, Banjaluke i Srpska pravoslavna crkva svojim propovedima ex catedra po svojim hramovima i ceremonijalnim zborovima vernika.

JEDNA GREŠKA DOBRONAMJERNIH IZ SRBIJE

Mi se ne slažemo sa izjavama nekih uglednih ličnosti iz Srbije da su Srbi u Crnoj Gori neprijatelji svoje Crne Gore i da će biti odgovorni za njenu propast u korist beogradske dominacije. Takva tvrdnja o Srbima nije oprezna. Zašto?

Zato što su samo velikosrbi izdajnici Crne Gore, a njihove partije se u narodu znaju, a zna se i odakle im novac i odakle im puške stižu. Ali takvi nisu - sigurni smo u to, na

U Crnoj Gori je Zapad 2020. godine napao Đukanovića a da nije osigurao proatlantsku zamjenu za njega. U protekle tri godine je mirno posmatrao jačanje probeogradske iredente i antisekularno osvajanje imovine i javnog prostora Srpske pravoslavne crkve. Sada ćuti na novu zabludu. Ćuti o mogućnosti koegzistencije velikosrba sa proevropljanima u Spajićevoj vladi pod slabim Milatovićem, a sa Mandićem u Skupštini

11

Crkva je zaštitnik ,,srpske ćirilice“? Nije bila. Takva ćirilica originalno od starine ne postoji. Upravo u rukama držimo originalni primjerak prvog ,,Srpskog kuvara“ – kohbuh, sa 302 recepta po njemačkom manastirskom kuvaru sleđenom u Manastiru Krušedol na Fruškoj Gori iz 1855. godine, štampanom u Novom Sadu, koji je sastavio tamošnji jeromonah Jeroteja Draganović desetine hiljada crnogorskih Srba koji neće predati svoju zemlju u ruke Srbijancima, jer oni neće zgaziti grobove predaka.

Svako ko sve crnogorske Srbe optužuje da su grobari Crne Gore i odbacuje im pravo na učešće u vlasti u Podgorici, čini stratešku političku grešku.

Ti autori, makar da iz dobre volje žele da sačuvaju nezavisnu Crnu Goru, doprinose povećavanju konfliktnog intenziteta u crnogorsko-srpskom dualnom etnicitetu i daju za pravo beogradskoj propagandi da su Srbi u Crnoj Gori novi Jevreji.

Nisu oni novi Jevreji, to nije istina, niko ih ne diskriminiše, ali jeste istina da su, potpuno suprotno, velikosrbi od 2020. godine na ovamo diskriminatorno svojim kadrom napunili sve državne službe i preuzeli ekonomsko vođstvo u Crnoj Gori. Čudno je to da velikosrpska manjina u odnosu na celinu crnogorskog stanovništva vlada njime kao većinom, a govori da je jevrejski potlačena i plače.

Popis stanovništva neće pokazati da li su Srbi izdajnici Crne Gore, jer će popis jedino pokazati koliko ima Srba. Popis nije referendum o budućnosti države. U tu zamku iredente ne bi se smelo pasti. Čak i da na popisu bude relativno više srpskog naroda nego ranije, to neće davati za pravo velikosrpskim partijama koje galame iz Nikšića, Berana, Budve, Herceg Novog, Pljevalja, Bijelog Polja i drugih mesta, da denacifikuju Crnogorce i pripoje Podgoricu Beogradu da mu ona bude manja opština od Palilule.

Nema sumnje da je crnogorski etnicitet na strani crnogorske zastave, ali nema sumnje ni u to da su Srbi izvan velikosrpske grupacije to isto.

LABAVI ZAPAD

Zapad ne zna šta hoće.

Od 1999. godine, od tadašnje NATO intervencije u SR Jugoslaviji do obaranja Đukanovića u Crnoj Gori i pristanka na kombinovanu podgoričku vladu sastavljenu od secesionista i atlantista iz 2023. godine, teče nejasna politika Va-

Originalni primjerak prvog ,,Srpskog kuvara“ – kohbuh

šingtona i Brisela šta oni žele u našem prostoru. To se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. A kod njih je još gore nego kod nas, jer Evropska unija muči Makedoniju od 1991. godine, a Sarajevo muči od Dejtona 1995. godine do sada, uprkos tome što je Makedonija otišla u NATO. Jedino gde je Zapad odlučio da čisto odluči šta da radi jeste kod osnivanja nezavisnog Kosova.

U Crnoj Gori je Zapad 2020. godine napao Đukanovića a da nije osigurao proatlantsku zamenu za njega. U protekle tri godine je mirno posmatrao jačanje probeogradske iredente i antisekularno osvajanje imovine i javnog prostora Srpske pravoslavne crkve. Sada ćuti na novu zabludu. Ćuti o mogućnosti koegzistencije velikosrba sa proevropljanima u Spajićevoj vladi pod slabim Milatovićem, a sa Mandićem u Skupštini.

To što ambasadori Evropske unije i većina članica NATO-a nisu želeli da 10. novembra 2023. godine, odu kod Mandića na Dan parlamentarizma Crne Gore, ne znači mnogo.

Jer, ukoliko mirno posmatraju da su glavni sagovornici Mandića u Vili ,,Gorica“ bili crnogorski kir Joanikije Mićović – koji je glavni prisvajatelj državne crkvene imovine Crne Gore u ruke Beogradske patrijaršije i Bosanac kir Atanasije Rakita – bivši vikar kod patrijarha Pavla Stojčevića i

glavni sagovornik Đinđića da obnovi finansiranje Crkve i zavede neobavezno versko obrazovanje u Srbiji – onda će sutra gledati raskole u Crnoj Gori mnogo veće od onih u Srbiji.

U Srbiji nije bilo međunacionalnog slovenskog sukoba (sem neslovenskog na Kosovu) već građanskog, dok u Crnoj Gori može istovremeno doći i do međunacionalnog i socijalnog sukoba. U Srbiji je glavnina srpskih nacionalista u opoziciji pre obaranja Miloševića 2000. godine bila proatlantske vizije, dok su u Crnoj Gori srpski nacionalisti bili i ostali probeogradske i promoskovske orijentacije. I sada je glavnina nacionalističke opozicije u Srbiji ipak uz velikosrpsku i anticrnogorsku politiku Aleksandra Vučića.

A nas će baš zanimati kako će se na popisu nacionalno izjasniti stanovnici iz Velimlja kod Nikšića, odakle je kir Joanikije Mićović, jer su se 2003. godine sa preko 73,5 odsto upisali kao Crnogorci. He, he, zna on kako da ih obrlati. Obično je novac dovoljan.

GDJE LEŽI ŠANSA ZAPADA

Posle predstojećih izbora 17. decembra 2023. godine, Srbija će verovatno ući u krizu vlade. Čak ako opozicija i ne pobedi u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, i ne pobedi na parlamentarnim i vojvođanskim izborima, ona će se sa snagom

više približiti Vučićevoj partiji nego ikada do sada, posle 2012. Skupštine će se pretvoriti u čestu borbu glasnih grla, a ne u disciplinovani rivalitet ideja. Verovatno će se opet ići na vanredne izbore, a sa svakim njihovim ponavljanjem, Vučićeva partija će iz borbe izlaziti sa sve većim modricama.

Bude li još Beograd dobio na severu Kosova instituciju koja se zove Zajednica srpskih opština, onda će se dodatno ohladiti sadašnja nacionalistička zanesenost stanovništva kojom je režim u Beogradu držao narod od uvida u svoje siromaštvo i dekadenciju.

Ako tako bude, onda će oslabiti i pritisak Beograda na Podgoricu i to bi bio božji dar Crnogorcima da obnove evro-atlantske procedure i potisnu iredentu. To bi bio i poziv Briselu i Vašingtonu da povećaju pomoć Podgorici i njenim proatlantskim snagama, i da time ukinu neizvesnost oko crnogorskih sumnji da su neodlučni i čak slepi.

I ako tako bude, predviđeni popis u Crnoj Gori posle 30. novembra 2023. godine će tada imati manju motivacionu moć za rasprave oko toga čija je Crna Gora, a više će poručiti narodu da se hleb ne mesi od pesama uz logorsku vatru, već od brašna, i uz Njeguški pršut i Nikšićko pivo. Ko je protiv toga?

•

12 Kultura PODGORICA – Uspjeh osim talenta i rada traži i odricanja. Na svojoj su koži to osjetili mnogi mladi umjetnici koji su po svoje usmjereno obrazovanje morali da odu u inostranstvo. Jedan od njih je i Nikšićanin Mladen Dabižljević koji je sa svojih 13 godina ostavio kuću, baku i djeda, prijatelje i rodni grad i s roditeljima pošao u Trento, italijanski grad koji je na prelazu vjekova imao jednu od tri najbolje muzičke gimnazije u Italiji.

Danas Dabižljević živi u Cirihu. Radi kao pedagog, nastupa kao solo pijanista, komponuje i objavljuje svoju i muziku slavnih kompozitora pod imenom The Ballet Pianist.

Baš danas u podne balerinama i baletskim plesačima, ali i svima koji uživaju u klasičnoj muzici, poklanja i svoj novi album „Brahms Ballet Class“.

- Taj album je jedan korak na mom putu spajanja klasične muzike i baleta. Svirajući za balet, shvatio sam da postoji nepresušan izvor inspiracije u djelima klasičnih kompozitora koji nijesu bili direktno povezani s baletom. „Brahms Ballet Class“ je moj odgovor na taj izazov – album koji nudi pažljivo odabrane Bramsove kompozicije adaptirane za baletne treninge. Ovo je drugi korak nakon Šopena, a u budućnosti planiram istražiti i adaptirati djela Šuberta, Dvoržaka, Rahmanjinova i Baha, čime ću klasičnu muziku približiti svijetu baleta na sasvim nov način – najavio je premijerno za Pobjedu.

ŽELJA I TRAUMA

SUSRETI: Pijanista i kompozitor Mladen Dabižljević za Pobjedu o školovanju i karijeri u inostranstvu i sjećanjima na djetinjstvo u Nikšiću

Crna Gora ima fleksibilnost koju nigdje više nijesam našao

- Mojim roditeljima su rekli: „Mali ima talenta, šaljite ga vani“, jer nije bilo ništa više za mene u Crnoj Gori. Ne znam zašto srednja škola u Podgorici nije tada bila opcija. Onda su moji roditelji odlučili da, umjesto za Podgoricu ili Beograd, odemo u inostranstvo, pošto sam imao strica koji je živio u Italiji i on je baš bio u gradu gdje je bilo moguće da nastavim školovanje – rekao je Dabižljević.

Zahvalan je svojim roditeljima zbog odluke koju su donijeli. Svoj grad nije zaboravio i ima predivna sjećanja na nikšićko djetinjstvo.

- S jedne strane mi je zbog toga bila i trauma, želio sam da idem u inostranstvo, da idem dalje i da učim, ali nedostajala mi je moja kuća, moji drugovi, moja familija. Jer u Nikšiću su mi ostali baba i djed s koji-

Crnogorski kompozitori nijesu bili dio mog obrazovanja i nikad nijesam imao vremena da se posvetim više našoj muzici, ali sam ubijeđen da imamo veliko bogatstvo koje možda tek treba da se otkrije – rekao je Dabižljević za Pobjedu ma sam porastao. Djetinjstvo u Nikšiću je za mene stvarno bilo raj. Imao sam svoju školu, svoje drugove i muzičku školu paralelno i nije to bio neki veliki teret za mene, nego sam u tome uživao i bilo mi je divno – prisjetio se umjetnik.

Prve javne korake u muzici, kao i mnogi talentovani mladi Nikšićani, napravio je u muzičkom udruženju „Akord“.

- Dragan Knežević je bio predsjednik i ja sam kod njega počeo. On je bio prijatelj

Klaudija Togvajler

Dabižljević se prisjetio tog prelomnog momenta kad je pala odluka da zbog daljeg muzičkog obrazovanja pređe s porodicom u Italiju.

Neđelja, 26. novembar 2023.

s mojim ocem, družili su se i pošto sam svirao, uključio me.

To je jedini talenat koji imam s muzičke strane – što god čujem ja kao da vidim te note i mogu to da odsviram automatski. Kad sam imao tri godine, meni su dali neki mali klavir i ja bih čuo melodiju s neke reklame i odsvirao. Tada sam jedva znao da pričam, ali znao sam da pišem i znao sam da sviram svaku pjesmicu koju sam čuo – ispričao je Dabižljević.

O razlici u sistemu obrazovanja je vrlo brzo imao konkretan stav, budući da je sve bilo drugačije i to ne nužno kvalitetnije.

- Matematiku koju smo mi učili u osnovnoj, a tada je osnovna bila, koliko se sjećam, nimalo laka, morao si da učiš da bi završio. Mislim da tri ili četiri godine ništa novo nisam naučio iz matematike kad sam pošao u Italiju. Iz muzike jesam, zato što sam pohađao privatne časove, uvijek si ti na tim časovima sam sa svojim profesorom, barem kad su u pitanju časovi klavira. Kad je u pitanju ta grupna škola – za mene tu nije bilo velikih teškoća. Mislim da je opšte obrazovanje kod nas bilo mnogo bolje. Tada jeste bilo, ne znam je li se to promijenilo sada – rekao je pijanista.

KONCEPT

DJETINJSTVO U NIKŠIĆU JE ZA ZA NJEGA BILO RAJ: Mladen Dabižljević

O projektu „The Ballet Pianist “koji je postao vrlo tražen među strukom i omogućio mu širu vidljivost, Dabižljević govori kao o kombinaciji okolnosti i promišljanja.

- Danas sve više funkcioniše multimedija, vrlo rijetko vidim da ljudi samo slušaju

muziku ili samo idu da gledaju slike u muzeju. Broj posjeta pada drastično, pogotovo sada poslije korone. Vidim ovdje na koncertima, kada sviram, nema više 150 ljudi nego 50, baš se povlače. Kako postoje ovi moderni telefoni, sve više vidim da funkcioniše kombinacija različitih stvari. To nije jedini razlog zbog koga sam ja počeo da radim u baletu, razlozi su drugi, ali ubijeđen sam da je ta kombinacija divna ne samo za mene, nego i za one koji poslije u tome uživaju – rekao je Dabižljević.

Pošto njegovo ime nije toliko jednostavno da se napiše i izgovori u duhu drugih jezika, njegova supruga, vizuelna umjetnica Klaudija Togvajler i on osmislili su pomenuti koncept. U tome mu je, kako sam kaže, izuzetno pomoglo iskustvo koje je stekao radeći u teatrima u inostranstvu, po Italiji posebno – zano je kakva se muzika traži.

- Svaki plesač prva dva sata trenira kao fitnes. To su vježbe koje su kratke i koje postoje već 150 godina, to su Rusi izmislili i zapisali kako sve to ide. Svaka vježba traje možda po minut ili minut i po, koliko i traje ova muzika. Plesači su nekad imali muziku uživo, ali toga više skoro pa i nema. Vrlo

malo svjetski poznatih akademija ima pijanistu koji uživo svira za te vježbe. Ja sam radio to svuda i uvijek bi me pitali imam li da im ostavim CD jer nemaju uvijek mogućnost da rade sa pijanistom – ispričao je Dabižljević i objasnio da je tokom korone morao da organizuje s univerzitetom novi pristup i tu se rodila ideja da snimi audio-podloge za baletske probe.

Prije nego je počeo da se bavi muzikom za balet, nije bio mnogo upućen u tu oblast.

- Bio sam još uvijek na Konzervatorijumu u Italiji i u nekoj privatnoj školi su tražili pijanistu zato što su htjeli muziku uživo za neku koreografiju. Konzervatorijum me jednostavno „bacio“ tamo.

I dok smo bili na bini, plesači su probali da rade te vježbe, ali nijesu imali muzike. Ja sam nešto improvizovao i pitali su me ko je kompozitor čiju muziku sviram. I tako je to počelo – rekao je Dabižljević.

Nijesu sve kompozicije na albumu autorske, objasnio je ovaj talentovani pijanista.

Pogotovo u teatru, gdje su plesači stariji, nekad imaju želju da čuju neku melodiju od Šopena ili neku pop pjesmu koja je poznatija i on bi uzeo neku melodiju koja je poznata, skratio je i preradio tako da bude funkcionalna za korak koji je njima bio potreban.

BALANS

Na pitanje ko su mu omiljeni kompozitori, da li savremeni eksperimentalisti ili davno mrtvi čuveni klasičari, Dabižljević kaže da mu je omiljena riječ balans.

- Uvijek probam da uzmem nešto najbolje iz različitih epoha. Muzika baroka je bila moja velika ljubav dugo, mnogo sam te muzike svirao i probao da to prilagodim klaviru, ali isto tako su mi velika ljubav bili i ruski kompozitori. Našim slovenskim dušama nekako posebno prijaju Rahmanjinov, pa Aleksandar Skrjabin koji je i dan danas jedan od mojih omiljenih kompozitora i njega sviram često na koncertima jer sam ubijeđen da tu ima malo moje strane koja je na ivici arogantnog. Mislim da njegovu

Mi nemamo ni kuću, a ne klavir Mladen Dabižljević se prisjetio i jedne situacije s početka života u Italiji.

- Mi nikad nijesmo imali nešto mnogo para. To je sve uvijek bilo na granici. Kad smo se preselili u Italiju samo je otac radio i to za neke vrlo male pare. Majka i ja smo dugo čekali na papire. Ja sam otišao u Konzervatorijum, radio audicije i to je bilo tragikomično, zato što je došla profesorica koja je rekla da sam primljen i da joj je milo. Nijesmo tada govorili italijanski, imali smo strinu koja je prevodila. Profesorica je pitala: „Ima li on klavir kod kuće?“. To smo ukapirali.

Odgovorili smo joj: „Mi nemamo ni kuću, a ne klavir“.

Tada smo živjeli kod mog strica Mila u jednoj sobi nas troje, otac Goran, majka Lidija i ja – ispričao je Dabižljević.

Kultura

Neđelja, 26. novembar 2023.

Majka je presudila Zanimljivo je da je Mladen Dabižljević u ranom uzrastu bio i talentovani karatista i u jednom je trenutku, prisjetio se, morao da izabere između dva talenta.

- Pitala je mene majka, koja je bila potpukovnica u JNA, stroga opasno: „Šta ćeš ti, sine, da nastaviš dalje sa muzičkom školom ili ćeš dalje karate?“ Jer jedno od to dvoje je moralo da se prekine. Nijesam ni stigao da izustim da želim da nastavim s karateom, ona je rekla: „Muzička škola“ – ispričao je Dabižljević.

muziku mogu da odsviram na poseban način – rekao je pijanista i dodao da među svojim djelima ne može da izdvoji ništa, jer ih nakon što ih snimi više ne može čuti iz straha da neće biti zadovoljan.

Crna Gora, koju posjećuje jednom godišnje, isključivo iz zadovoljstva ili zbog porodičnih veselja, jer profesionalnih poziva nije bilo, neprestano ga privlači, najviše zbog sjećanja na mogućnosti koje je imao u djetinjstvu.

- Meni su sve moguće dali tamo. Dvije godine sam odjednom završavao, oni su meni sve to omogućili i to se lako iskombinovalo sa osnovnom školom, jer je direktor omogućavao da izađem sat ranije iz škole da bih išao da sviram.

Sa te tačke gledišta, Crna Gora ima tu fleksibilnost koju ovdje više nijesam našao. Posebno su moje učiteljice bile divne – prisjetio se Dabižljević.

Ipak, jednom je donio Crnoj Gori pobjedu na Evroviziji za klasičnu muziku, zajedno sa sopranom Ivanom Čanović 2015. godine u Beču, no to nije bilo dovoljno ispraćeno u medijima.

- Uradiš snimak i pošalješ na radio koji pušta samo klasičnu muziku i oni poslije biraju putem glasanja. Naša se kompozicija tokom cijele godine puštala na tom radiju – objasnio je.

Ipak, muziku autora iz matične zemlje ne izvodi.

- Crnogorski kompozitori nijesu bili dio mog obrazovanja i nikad nijesam imao vremena da se posvetim više našoj muzici, ali sam ubijeđen da imamo veliko bogatstvo koje možda tek treba da se otkrije – priznao je umjetnik.

Svirao je nekoliko puta pjesmu „Još ne sviće rujna zora“ i sviđa mu se to što u sebi ima neku melanholiju. Ponekad, kad ode u Italiju gdje njegovi roditelji još uvijek žive, na njihov zahtjev odsvira neke starije pjesme iz balkanske pjesmarice kao što je „Dotako sam dno života“ Tome Zdravkovića. Jer čovjek može da ode bilo gdje, a duša uvijek lebdi iznad zavičaja. D. ERJAVŠEK

13

IZ ISTORIJE: Proglas „Braćo Crnogorci!“ iz 1884. godine, uoči polaganja kamena temeljca za Zetski dom, prvi javni program razvoja crnogorske kulture

Uždiveni luč prosvjete za čitavu državu Vidi se da je, pored pozorišta, jasno uočena i direktno istaknuta važnost i potreba što skorijega osnivanja i redovnoga rada važnih institucija kulture i nauke. U proglasu je čak i oblikom sloga (kurziv) naglašeno o kojima se, bar u prvo vrijeme, institucijama radi: čitaonica, biblioteka (sa zbirkama) i muzej

Piše: Luka I. MILUNOVIĆ Neposredno smo pred jubilejom, 140 godina od kada je u Knjaževini Crnoj Gori, na vrlo neobičan način – prikazivanjem pozorišne predstave - započela 1884. godina. Premijera istorijske drame u stihu prikazana je već 2. januara. Otpočeo je i u Crnoj Gori redovni pozorišni život koji možemo dokumentovano pratiti.

Poslije uspješne premijere, „Balkanska carica“ knjaza Nikole I je ubrzo reprizirana još tri puta. Sa bine u improvizovanoj pozorišnoj sali poslata je jasna poruka Evropi da se Crna Gora, do tada uglavnom percipirana kao specifični vojni logor, konačno okreće mirnodopskome životu i razvoju kulture.

KRUNSKI DOKAZ

Uspjeh i opšte oduševljenje prikazanim predstavama zahtijevalo je da se napravi i korak dalje. Konačno, razvijenoj Evropi je, uz poslatu poruku, trebalo pružiti i krunski dokaz o novim prioritetima i pravcima razvoja crnogorske države i društva. I zaista, javnosti će, u prvome od dva proglasa naslovljenom ,,Braćo Crnogorci!“, koji je na skoro čitavoj stranici objavio glavni državni list, biti obznanjeno da se u Prijestonici namjerava podići zdanje za teatar.

U prvome, vrlo opširnome proglasu Društva cetinjske čitaonice, nominalni pokretač i organizator pozorišnih pregnuća, detaljno obavještava javnost o svome položaju, dotadašnjemu radu i neposrednim namjerama. Naglašeno je u početku da iako se radi o privatnome društvu koje se izdržavalo individualnim prilozima, nikada nije svoju aktivnost ograničavalo samo na članstvo i stanovnike Cetinja, kako po dostupnosti svojih knjižnih fondova i prisustva programima, tako i po oblastima i širini angažovanja. Društvo se stoga, kao je u proglasu istaknuto, moglo nazvati ,,aktivnim organom u intelektualno-narodnom životu cijele Crne Gore“.

Oslanjajući se na ostvareno djelovanje i stečena iskustva

Zetski dom prije jeseni 1893. godine

društvo se, podsatknuto uspjehom prikazanih predstava koje konačno i nijesu na pravcu osnovnoga djelovanja, odučilo da pozove stanovnike Crne Gore na učešće i pomoć donacijama pri realizaciji jedne tako velike nakane kakva je izgradnja zdanja za pozorište i kulturne potrebe uopšte. Treba ovđe odmah napomenuti da, u duhu vremena o kojemu govorimo, čak i mnogo skromnije inicijative, posebno kada su čitaonička društva u pitanju, nikada nijesu mogle biti pokrenute bez učešća državne vlasti, odnosno knjaza Nikole I lično.

BRAĆO CRNOGORCI

Odluku o podizanju zdanja kulture koje će biti nazvano ,,Zetski dom“ formalno je donijelo čitaoničko društvo na svojoj skupštini održanoj 23. februara 1884. godine, kada je izabran Glavni odbor u koji je ušlo 28 crnogorskih državnih uglednika i viđenih pregalaca u kulturnim, obrazovnim i uopšte javnim pregnućima. Sam proglas ,,Braćo Crnogorci!“, koji više liči na državnu proklamaciju nego javnu izajvu o namjerama privatnoga društva, možemo razmatrati sa raznih aspekata. Javno je pokrenut čitav niz pitanja koja se tiču budućega djelovanja i pravca razvoja crnogorske kulture i nauke.

Detaljno se nabraja i objašnjava značaj za narod i državu što je sve neophodno Crnoj Gori u oblasti kulture, a trebala bi i mogla, izgradnjom Zetskoga doma kao preduslovom, uskoro imati.

Radovi na izgradnji Zetskoga doma (lomljenje kamena, pripremanje klačina, kopanje kanala za temelje) koji je trebalo podići po projektu arhitekte iz Trogira dr Josipa Sladea započeli su ubrzo po objavljivanju proglasa. Koji mjesec kasnije uz veliku javnu, državnu svečanost i masovno prisustvo naroda odigrao se događaj veoma važan za crnogorsku kulturu

„U tom zdanju, osim mjesta za čitaonicu, biće napravljene dvorane za biblioteku sa zbirkama i jedna poviša prostorija za skupove, pozorišne predstave, gimnastiku i druge korisne narodne radove i zabave. U Zetskom domu biće također određen lokal za narodni muzej u kojemu će se skupiti i smjestiti sve stvari, koje imaju kakvog značaja za našu zemlju u pogledu istorijskom, etnografskom ili ma kakvom drugom“.

Vidi se da je, pored pozorišta, jasno uočena i direktno istaknuta važnost i potreba što skorijega osnivanja i redovnoga rada važnih institucija kulture i nauke. U proglasu je čak i oblikom sloga (kurziv) naglašeno o kojima se, bar u prvo vrijeme, institucijama radi: čitaonica, biblioteka (sa zbirkama) i muzej.

Može se razumjeti da postoji svijest o tome da kulturni i širi društveni razvoj ne može dugo ležati na amaterizmu i privatnim društvima, ma koliko intenzivno i kvalitetno radila, već se mora čvrsto oslanjati na redovno funkcionisanje profesionalnih državnih institucija. U proglasu je sugerisano i realtivno kašnjenje u ovome važnome i nezaobilaznome državnome poslu. ,,Krajnje je vrijeme, da se već jednom i kod nas otpočne raditi u ovoj stvari; jer svakom je danas poznato od kakvog su značaja dobro uređeni muzeji za nauku i poznavanje otečestvene istorije i prošlosti, na osnovu koje svaki svjesni narod treba da zida zgradu svoje budućnosti“.

Imajući na umu sadržaj proglasa sa jedne i aktuelno stanje u Knajževini Crnoj Gori, koja je od nedavno kao suverena, međunardno priznata država, ušla u period mirnodopskoga razvoja, sa druge strane, mogli

bi na određen način govoriti o prvome javno objavljenome programu razvoja crnogorske kulture u nastupajućemu periodu.

Uz proglas je objavljen i spisak prvih donatora sa visinom priloga, koji predvode članovi dinastije, a odmah za njima slijede vojvode i visoki državni činovnici. Možemo slobodno reći da je generalno gledano odziv donatora bio zaista masovan. Skoro da nije bilo i manjega naselja u Crnoj Gori odakle nije stigao spisak donatora sa donacijama čija je visina bila detreminisana veoma niskom ekonomskom snagom stanovništva u Crnoj Gori.

UZVIŠEN MOMENAT

Radovi na izgradnji Zetskoga doma (lomljenje kamena, pripremanje klačina, kopanje kanala za temelje) koji je trebalo podići po projektu arhitekte iz Trogira dr Josipa Sladea započeli su ubrzo po objavljivanju proglasa. Koji mjesec kasnije uz veliku javnu, državnu svečanost i masovno prisustvo naroda odigrao se događaj veoma važan za crnogorsku kulturu. Kamen temeljac Zetskome domu, prvome Mel-

Muza sa tavanice sale Zetskog doma

pomeninom i Talijinom hramu u Knjaževini Crnoj Gori položen je 1./13. maja 1884. godine. ,,Glas Crnogorca“ je veoma opširnim prilozima pratio ovu sveačnost: ,,To je bio jedan uzvišeni momenat. Na licu svakoga prisutnog, najviše na ozbiljno – dostojanstvenome licu samoga uzvišenog Gospodara, ogledala se visoka svečanost toga momenta. Osjećalo se nekako, kao da se s onijem temeljnim kamenom, koji se spušta u fundament ‘Zetskoga doma’, dijeli nova doba Crne Gore od staroga. Pred očima svijeh ukazivala se budućnost Crne Gore novim oblicima obasjana novom nekom svjetlošću“.

Pred dolazak knjaza Nikole I na gradilištu su već bili učenici osnovnih škola i gimnazije sa učiteljima i nastavnicima, kao i „mnogobrojni narod“. Poslije prirodnoga crkvenoga obreda, u pripremljeni rov, kamen temeljac je položio pokrovitelj, mlađani sin knjaza Nikole I, veliki vojvoda zetski Mirko, i „izručio ukraj njega šaku novca“. Uslijedili su prigodni govori i obilazak rovova za temelje, praćen zvucima crnogorske himne ,,Ubavoj nam Crnoj Gori“, koju su pjevali učenici, dok su učenice obasule kamen temeljac cvijećem.

Svečanost je okončana svečanom večerom kod temjelja zdanja i prigodnim prijemom u Dvoru. Želeći da što adekvatnije prbližimo čitaocu atmosferu ushićenosti početkom izgradnje Zetskoga doma za koji se kaže da je ,,ponos i dika cijele Crne Gore i svijeh Crnogoraca...“ prenosimo na kraju kratki izvadak iz sadržaja drugoga proglasa Društva cetnjske čitaonice oblavljenoga 9. IX 1884. godine. Uz isticanje da Zetski dom pripada cijeloj Crnoj Gori i svim generacijama, u proglasu se ističe: ,,Zetski dom donosiće moralne koristi cijeloj Crnoj Gori i svijema Crnogorcima današnjim i budućim, jer u njemu će biti uždiven luč prosvjete, koji će zrake svoje prostirati po cijeloj Crnoj Gori i neće se gasiti

dok je Crnogoraca“.

14 Svijet

Neđelja, 26. novembar 2023.

Drugi dan prekida vatre između Izraela i Hamasa

Protestom traže trajni prekid vatre

GAZA - Svjetski mediji objavili su potpuno suprotne informacije koje se tiču oslobađanja izraelskih i palestinskih talaca i zatvorenika.

Gardijan je objavio navode vojnog krila Hamasa da će oslobađanje talaca biti odgođeno dok Izrael ne omogući da u Pojas Gaze stigne novi kontingent dogovorene humanitarne pomoći. Sa druge strane, AFP se takođe poziva na Hamas i njihove izjave da je primopredaja talaca već u toku.

Izrael tvrdi da je ispoštovan dio sporazuma o humanitarnoj pomoći.

Portparol izraelske vojske Olivije Rafovic za francuski BFMTV kazao je da bi Hamas trebalo da oslobodi 13 izraelskih talaca u zamjenu za 39 Palestinaca. U petak je razmijenjena prva grupa talaca između Izraela i Palestine.

Konvoj kamiona s humanitarnom pomoći prešao je u Gazu iz Egipta preko graničnog prelaza Rafah juče, drugog dana prekida vatre između Izraela i Hamasa. U petak je pomoć sti-

gla do sjeverne Gaze, žarišta izraelske kopnene ofanzive, prvi put u više od mjesec, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Zamjenik tajlandskog ambasadora u Izraelu pozdravio je oslobađanje 10 tajlandskih državljana iz Gaze.

- Svi su u dobrom stanju, liječe se. Kada budu fizički i psihički spremni, vratićemo ih kući. Nestrpljivo čekamo povratak naših ostalih građana poručio je.

Vjeruje se da je još 20 tajlandskih državljana u zatočeništvu, prenosi Index.

Desetine hiljada propalestinskih demonstranata marširalo je juče centrom Londona s pozivom na trajni prekid vatre u Pojasu Gaze, na posljednjem u nizu sličnih demonstracija koje se od početka rata održavaju vikendom u britanskoj prijestonici, prenosi Slobodna Evropa.

Skup je održan je drugog dana četvorodnevnog primirja između Izraela i militantne palestinske islamističke grupe Hamas u prvom prekidu borbi od izbijanja rata, ali su demonstranti rekli da to nije dovoljno.

- Veoma je dobrodošlo da postoji pauza. Ali ovaj problem treba da se riješi tako da Palestinci konačno imaju političko rešenje koje je upisano u bezbroj rezolucija UN - rekao je Hadson, antiratni aktivista.

Policija je uhapsila jednog čovjeka zbog sumnje da je podsticao rasnu mržnju pred početak protesta. Na društvenim mrežama je policija navela da je viđen kako nosi plakat s nacističkim simbolima. Više od 120 demonstranata uhapšeno je tokom marša ranije ovog mjeseca, kada su izbili sukobi između policije i ekstremno desničarskih grupa koje su se okupile da protestuju protiv propalestinskih demonstracija.

Rusija lansirala oko 70 bespilotnih letilica na Ukrajinu KIJEV - Rusija je lansirala oko 70 bespilotnih letilica „Šahed“ na Ukrajinu upravo uoči dana sjećanja na žrtve Holodomora, napisao je na mreži X predsjednik Ukrajine Voloimir Zelenski.

Zelenski: Oborena većina dronova

- Čini se da je rusko rukovod- ga ukrajinskog glavnog grada. stvo ponosno na svoju sposob- - Buknulo je i nekoliko požara, nost da ubija ljude. Naši ratni- uključujući jedan u dječjem vrci su oborili većinu dronova, ali tiću - rekao je Kličko. ne sve. Nastavljamo da radimo Krhotine dronova, koje je obona jačanju naše protivvazdušne odbrane i ujedinjenju svijeta u borbi protiv ruskog terora.

Teroristička država mora biti poražena i smatrana odgovornom za svoje postupke - poručio je Zelenski.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kazao je da su djelovi oborenih dronova pogodili stambene i druge zgrade, ranivši dvije osobe. Kličko je na platformi Telegram naveo da su krhotine pogodile stambene zgrade u najmanje tri okru- Volodimir Zelenski

rila ukrajinska protivvazdušna odbrana, takođe su pale na okrug Pečerski. Švajcarski predsjednik Alen Berset obećao je u subotu du-

goročnu podršku Ukrajini na sastanku s ukrajinskim kolegom u Kijevu, gdje je takođe prisustvovao međunarodnom samitu o bezbjednosti hrane, saopštila je švajcarska vlada.

Ukrajina organizuje međunarodni samit kako bi predstavila svoje napore za izvoz žitarica dok Rusija blokira Crno more, kroz koje prolazi glavna ruta za izvoz ukrajinskog žita.

- U razgovorima s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, predsjednik Berset je istakao da je Švajcarska solidarna s Ukrajinom na duge staze, čak i u vremenima istovremenih višestrukih kriza - saopštila je švajcarska vlada.

Obilježavanje Dana državnosti BiH u Memorijalnom centru u Srebrenici RFE/RL

REUTERS

Dio medija tvrdi da je „Ne mogu nas spriječiti“ primopredaja počela, dio da je odgođeno oslobađanje talaca

RFE/RL

Dan državnosti BiH obilježen juče u Memorijalnom centru u Srebrenici

SREBRENICA – Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježen je 25. novembra u Memorijalnom centru u Srebrenici, a učesnici su prisustvovali času istorije i položili cvijeće na spomen-obilježje žrtvama genocida koji je u tom gradu na istoku zemlje, u julu 1995. godine, počinila Vojska Republike Srpske.

U BiH se 25. novembra obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) tokom Drugog svjetskog rata, 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Tada je, između ostalog, u rezoluciji izrečena poznata krilatica da BiH „nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska“.

Entitet BiH Republika Srpska ne priznaje Dan državnosti BiH, a skupove povodom njegovog obilježavanja u pojednim gradovima u tom entitetu policija je ove godine zabranila.

Nura Begović, predsjednica Udruženja „Žene Srebrenice“, kazala je da političari pokušavaju da unesu nemir, ali da ne mogu spriječiti obilježavanje značajnih datuma u Srebrenici koja se, također, nalazi na teritoriji entiteta RS. - Ovdje su naši najmiliji i želimo da im odamo poštu i da se prisjetimo i njih i datuma

Nura Begović

koji su vezani za BiH. Danas sa ovog mjesta poručujemo da političari više ne minimiziraju sve ono što se desilo u Srebrenici i da prestanu negirati genocid - kazala je ona.

Skupu je prisustvovao i Ćamil Duraković, potpredsjednik entiteta RS, koji je istaknuo da ne postoji značajnije mjesto u BiH gdje se bitni datumi trebaju obilježavati.

- Sistem RS pokušava, zastrašivanjem i zabranama održavanja skupova u Mrkonjić Gradu i Banjaluci, nastaviti kontinuitet sijanja straha iz 90-ih godina prošlog vijeka. No, to nama daje dodatnu snagu da se borimo i zato sam i ja ovdje - kazao je Duraković za RSE. Organizator obilježavanja Dana državnosti BiH u Srebrenici bio je Hamdija Fejzić, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra u Potočarima.

Moldavske vlasti pridružile su se najvećem paketu evropskih sankcija protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu

Moskva „neće ostaviti bez odgovora“ Moldaviju MOSKVA/KIŠINJEV - Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da Moskva „neće ostaviti bez odgovora“ odluku Moldavije da se pridruži sankcijama Evropske unije protiv Rusije.

Moldavske vlasti pridružile su se najvećem paketu evropskih

sankcija protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu, koja je počela u februaru 2022.

Sankcije obuhvataju stotine osoba, uključujući one iz Moldavije ili one koje su radile u otcijepljenoj regiji Transdnjestar na istočnoj granici, koju podržava Kremlj.

Priredila: I. KOPRIVICA

Crnom Gorom

Neđelja, 26. novembar 2023.

I drugi primorski gradovi nude jedinstvenu priču, stvarajući čaroliju koja će ove zimske praznike učiniti nezaboravnim za sve posjetioce, a nema sumnje da će i najizbirljiviji gosti naći program prema svojim afinitetima.

Bogat novogodišnji program od Primorja do Cetinja

Cetinski ,,otvara“ Budvu, Severina i Dino Merlin u Kotoru TO BUDVA

PODGORICA - Crna Gora se priprema za nezaboravne novogodišnje praznike koji će sigurno zadovoljiti ukuse većine posjetilaca.

Kroz raznoliku ponudu postaje sve popularnija destinacija za nastupajuće praznike. Tradicionalno, Budva će i ove godine biti epicentar novogodišnjih dešavanja s bogatim zabavnim programom na trgu ispred Starog grada.

,,Budi u Budvi“

Budva je jedna od regionalno najatraktivnijih destinacija za doček Nove godine.

Muzički program će u subotu 30. decembra otvoriti koncert Gradske muzike Budve, nakon kojeg će uslijediti nastup benda ,,Akademia“ iz Bara, Big benda Dejana Petrovića i trenutno najpopularnije pjevačice narodne muzike Aleksandre Prijović.

U nedjelju, 31. decembra, na trgu ispred Starog grada koncert pod nazivom ,,Djeci diječije“ će održati dječiji hor ,,Zvjezdice“ kojim rukovode Ana Klepić i Sanja Perić, a pop-rok zvuk, koji će i obilježiti drugo novogodišnje veče, na binu će prvo ,,donijeti“ Đorđe David & Death Saw uz Ivanu Peters i specijalnu gošću Slavicu Angelovu.

U nastavku programa će nastupiti rok grupa Van Gogh i Toni Cetinski, poručuju organizatori.

Koncert klasične muzike pod nazivom ,,Muzika raspoloženja“ i ove godine će se održati u već tradicionalnom terminu – 1. januara u 14 sati.

Poznate operske arije publici će predstaviti Ljubica Vranješ, Dragoljub Arsić, Vesna Đurković, Marko Živković i Lana Asija Dabović, a specijalni nastup i nesvakidašnju virtuoznost na klaviru će ljubiteljima klasičnog zvuka pokloniti mladi budvanski pijanista Nemanja Radulović.

U večernjem terminu će nastupiti poznate muzičke zvijezde – Nikola Rokvić, Marija Šerifović i Željko Joksimović.

Specijalnoj novogodišnjoj atmosferi, po kojoj je Budva prepoznata već skoro tri decenije, prethodiće dvije velike manifestacije u organizaciji Turističke organizacije Budva. ,,Budi u Budvi“ će svakog vi-

15

Sa prošlogodišnjeg dočeka Nove godine u Budvi

kenda u decembru ispred Starog grada okupljati najmlađe zanimljivim i kreativnim dječijim programima dok će festival ,,Adriatic Street Food“, koji će ove godine trajati od 1. decembra do 15. januara, okupiti ugostitelje sa različitim gastro ponudama na platou ispred nekadašnjeg Jugoslovenskog riječnog brodarstva, uz svakodnevne muzičke programe, zaključuju organizato

Zimske fešte

Kotorani nude sadržajan zabavni program ,,Kotorske zimske fešte“ (Kotor Winter Fest), višemjesečnu manifestaciju koja od 1. decembra ove do 3. februara iduće godine objedinjuje novoosmišljena i tradicionalna dešavanja, koja su se prethodnih godina održavala u Kotoru povo-

Na Cetinju će biti upriličena manifestacija „Novogodišnja priča“, koja će trajati mjesec, s početkom 9. decembra, a u okviru koje će biti organizovan novogodišnji bazar praćen bogatim kulturno – zabavnim programom i klizalištem za najmlađe. Na Dvorskom trgu će nastupati Petar Grašo, Nataša Bekvalac, Dženan Lončarević, Džejla Ramović, Tropico bend, Tap 011, Perper i mnogi drugi muzički izvođači

dom božićnih i novogodišnjih praznika. Tako će Kotor u 65 dana biti domaćin čak 70 događaja, na četiri trga sa 22 učesnika iz države i regiona.

Najluđa noć se dočekuje na Trgu od oružja uz koncert najveće regionalne pop dive Severine, a naredne večeri nastupiće – Dino Merlin, koji će građanima i posjetiocima Kotora prirediti veličanstvenu noć. Osim njih, u Kotoru će tokom zimske fešte nastupiti lokalni izvođači, kao i Goca Tržan, Tijana Dapčević, Yu grupa i drugi.

Praznična sezona

Početkom decembra startuje novogodišnji program u Tivtu, a koncerti već od 16. decembra i trajaće do 15. januara. Konceptom je predviđeno da posjetioci svakog vikenda uživaju u muzici lokalnih bendova i izvođača, a 31. decembra i 1. januara rezervisani su za najbolji provod uz Harisa Džinovića i Aca Pejovića.

Portonovi - prazničnu sezonu počinju 2. decembra svečanim paljenjem dekoracije i lampica jelke na Marina trgu, a Praznični bazar biće otvoren od 23. decembra do 7. januara na istom trgu. Na-

U ,,Splendidu“ Ana Bekuta, i Jelena Rozga U hotelu ,,Splendid“ za novogodišnju noć će pjevati Ana Bekuta dok će 1. januara nastupati Jelena Rozga, a drugog Severina. Sve tri noći će ih pratiti Big band, Saxonique bend i Žuti Serhatlić.

javljeni su nastupi domaćih i regionalnih zvijezda kao što su: Ansambl Toć, Fantom, Elemental, Marijana Zlopaša, Ida Prester i Lollobrigida, Mostar Sevdah Reunion, MKDSL, klapa Kaše, Trio Gušt, Tijana Bogićević, Band Girls Boys and Toys.

Ulaz na sve koncerte je besplatan.

Bregović i Bijelo dugme u Herceg Novom

Novogodišnji program na otvorenom „Kako je dobro vidjeti vas opet“ je poziv upućen mještanima i gostima da budu na dočeku u Herceg Novom uz program za sve generacije i muzičke ukuse, koji će trajati od 30. decembra do 2. januara. Tokom praznika u ovom gradu će nastupiti Goran Bregović i Bijelo du-

gme – Alen, Tifa i Orkestar za svadbe i sahrane. Njihovom nastupu prethodiće koncert regionalno popularnog pop-rok sastava Ničim izazvan. Naredne večeri, 1. januara, Novljane i goste očekuje dvostruki muzički program - koncert Miroslava Ilića uz orkestar Miše Mijatovića, a prije toga i najveći hitovi Novih fosila.

Lepa Brena u Baru

Bar će i ove godine biti zanimljiva destinacija, budući da je pripremila ,,Novogodišnji hepening“, manifestaciju koja će trajati od 27. decembra do 2. januara ispred Sportske dvorane ,,Topolica“. Kako bi opravdali epitet epicentra dobre zabave za doček Nove godine će nastupiti jedna od najvećih regionalnih zvi-

Novogodišnji program na otvorenom „Kako je dobro vidjeti vas opet“ je poziv upućen mještanima i gostima da budu na dočeku u Herceg Novom uz program za sve generacije i muzičke ukuse, koji će trajati od 30. decembra do 2. januara.

Tokom praznika u ovom gradu će nastupiti Goran Bregović i Bijelo dugme – Alen, Tifa i Orkestar za svadbe i sahrane.

Njihovom nastupu prethodiće koncert regionalno popularnog pop-rok sastava Ničim izazvan. Naredne večeri, 1. januara, Novljane i goste očekuje dvostruki muzički program - koncert Miroslava Ilića uz orkestar Miše Mijatovića, a prije toga i najveći hitovi Novih fosila jezda Lepa Brena, ali i brojni lokalni izvođači, kao i zvijezde iz regiona: Nataša Bekvalac, Lexington, Lapsus bend, Angelina, Bojan Marović.

Na Cetinju će biti upriličena manifestacija „Novogodišnja priča“, koja će trajati mjesec, s početkom 9. decembra, a u okviru koje će biti organizovan novogodišnji bazar praćen bogatim kulturno – zabavnim programom i klizalištem za najmlađe. Na Dvorskom trgu će nastupati Petar Grašo, Nataša Bekvalac, Dženan Lončarević, Džejla Ramović, Tropico bend, Tap 011, Perper i mnogi drugi muzički izvođači.

Na Dvorskom trgu na Cetinju će biti postavljeno 15 kućica za služenje hrane i pića, a ovaj centar druženja i zabave biće upotpunjen besplatnim klizalištem za najmlađe i bogatim kulturno-zabavnim programom, na kojem će nastupiti najbolji regionalni izvođači, dok će vikendom i neradnim danima biti upriličen dječiji program. N. KOVAČEVIĆ

Arena

16 Košarka

Neđelja, 26. novembar 2023.

SC Derbi danas (17 h) gostuje FMP-u u 9. kolu ABA lige

SC DERBI

Za prekid loše tradicije u Železniku

Igor Drobnjak na meču sa FMP-om u Superkupu

PODGORICA –SC Derbi je u najtežem periodu od početka sezone koju su „studenti“ otvorili neočekivanim trijumfom na ABA Superkupu (pobjedama protiv FMP-a, Budućnosti i Partizana) i sa tri pobjede u prva tri kola ABA lige.

Podgoričani su prvi put u sezoni vezali dva poraza, u prošlom kolu su doživjeli prvi poraz u „Morači“ (od Cibone), a nakon toga je došlo i do promjene na klupi, jer je Andreja Žakelja, koji je preuzeo Budućnost, zamijenio još jedan slovenački trener, Dejan Jakara. Na sve to se nadovezuje današnje (17 časova) teško gostovanje FMP-u, koji je sa skorom 3-5 slabije otvorio sezonu od SC Derbija (44). To je prvi od pet teških mečeva do kraja prve polovine ligaškog dijela, u kojem će ovaj tim dočekati Megu i Crvenu zvezdu, a gostovati Partizanu i formalno Bu-

2-2

za skor u pobjedama dva tima u ABA ligi, pri čemu su do sada uvijek slavili samo domaćini

dućnosti.

Današnji rival SC Derbija do ovog trenutka nije iskoristio povoljan raspored, u kojem je pet od osam mečeva igrao kod kuće (četiri poraza i jedna pobjeda), pa će FMP biti dodatno motivisan da promijeni tu tendenciju i vrati se na pobjednički kolosjek nakon dva uzastopna poraza (Cedevita Olimpija, Borac)…

- Iskreno, ne znam šta da očekujem od prve utakmice. Moram prvo da zahvalim kolegi Žakelju što je odlično spremio tim, tako da je meni sad puno lakše pripremiti sistem u koji vjerujem.

Vjerujem da će sistem bi-

ti uspješan da sa njim ispunimo sve naše ciljeve. FMP je ekipa koja igra iz utakmice u utakmicu bolje, igra sa puno energije i želje i u nekim pogledima su slična ekipa kao mi. Na nama je da imamo fokus kroz cijelu utakmicu, da damo sve od sebe i nadam se da će rezultat na kraju dana biti pozitivan – rekao je Dejan Jakara, trener „studenata“.

SC Derbi je ove sezone već porazio FMP, u četvrtfinalu Superkupa, ubjedljivo sa 93:75, u meču u kojem su Podgoričani bili bolji u svakoj četvrtini. Međutim, od tog 18. septembra se dosta toga promijenilo u SC Derbiju, koji od početka sezone igra pod pritiskom zbog osvojenog Superkupa, pa je potrebno da se Podgoričani vrate na sopstveni zacrtani put, koji podrazumijeva siguran opstanak i borbu za plej-of, za šta su potrebne i pobjede na strani.

- Očekuje nas težak period gdje igramo sa ekipama iz gornjeg dijela tabele, a započinjemo utakmicom u gostima kod ekipe FMP-a.

Desile su se i promjene kod nas, stigao je novi trener i sigurno da će biti potrebno neko vrijeme da se uhodamo. FMP je izuzetno kvalitetna ekipa, popunjena na svim pozicijama, napravili su određene promjene u spoljnoj liniji tokom sezone i vjerujem da će tek u narednom periodu ući u pravu formu. Radi se o veoma atletskoj ekipi koja igra izuzetno agresivno i moraćemo adekvatno da im odgovorimo. Vjerujemo da možemo iznenaditi ukoliko ispoštujemo dogovor koji smo napravili tokom nedjelje – rekao je plejmejker SC Derbija Igor Drobnjak.

S. J.

Barani se spremaju za trijumf

Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (19 h) dočekuju Split u meču 9. kola i derbiju začelja ABA lige

Pobjeda jedini izbor PODGORICA – Završetkom učešća u FIBA Evrokupu, košarkaši Mornara Barsko zlato će ubuduće moći da se potpuno posvete ABA ligi, u kojoj ih očekuje grčevita borba za opstanak. A jedan od najvažnijih mečeva u toj borbi je večeras u „Topolici“ protiv Splita, u duelu ekipa koje zauzimaju posljednja dva mjesta na tabeli sa po pobjedom i sedam poraza.

To dovoljno govori kakav je ulog u barskom okršaju…

– Čitavu trenersku karijeru pamtim po izreci „ova je najvažnija“. Međutim, utakmica sa Splitom je za nas mnogo bitna, ali i za protivnika. Jednostavno, nemamo izbora, moramo da idemo na pobjedu, a do pobjede neće biti lako da dođemo. Igramo protiv dobre ekipe, koja se pojačala, vratila je dvojicu veoma kvalitetnih igrača od prošle sezone i sada predstavljaju vrlo ozbiljnu ekipu – ističe trener Mornara Mihailo Pavićević.

Učešće u Evropi, osim putovanja i manjka treninga, donijelo je i druge probleme, sa povredama i bolestima igra-

Zbog značaja meča, iz barskog kluba pozivaju navijače da u što većem broju dođu u „Topolicu“, a Mornar je odlučio da protiv Splita ulaz bude slobodan za sve maloljetne navijače ča. Najtežu je doživio Marko Kovačević, koji je u prvom minutu drugog poluvremena u Istanbulu protiv Bahčešehira doživio tešku povredu desnog koljena, zbog čega je za njega, vjerovatno, završena sezona.

Protiv turskog tima zbog stomačnog virusa u timu nije bilo kapitena Nemanje Vranješa, zbog povrede prepone nije igrao ni Antabija Voler, dok je Milić Starovlah probao u prvoj četvrtini, ali u nastavku meča više nije ulazio zbog povrede leđa koju je doživio protiv Zvezde.

– Nažalost, imamo dosta kadrovskih problema zbog povreda, još uvijek ne znamo u kakvom ćemo sastavu izaći na teren. Ali, to ne treba da bude nikakav alibi, onih 12 momaka koji izađu na teren moraju da budu spremni da daju sve od sebe, jer jedino tako možemo doći do pobjede koja nam život znači – dodao je Pavićević.

U Mornaru su svjesni da se do

opstanka može jedino ako se odbrani domaći teren u duelima sa direktnim konkurentima.

– Očekujem da pobijedimo.

Igrali smo dobro u prošlom kolu, iako smo izgubili od Crvene zvezde, ali smo puno naučili iz tog meča. Ako budemo igrali timski, vjerujem da će u nedjelju sve biti dobro po nas – rekao je Dvajt Marej, plejmejker Mornara.

Kada su u pitanju mečevi u Baru, tradicija je na strani Mornara, koji je dobio sva tri prethodna meča u „Topolici“, svaki sa dvocifrenom razlikom.

– I Mornaru i nama ova je utakmica svojevrsno finale u ovom trenutku. Imamo problema s povredama, ali na svakoj utakmici kada ostvarimo koncept, imamo prednosti. Ako izbjegnemo situacije koje nas uvode u nervozu, smatram da protiv Mornara možemo odigrati kvalitetnu utakmicu – rekao je trener Splita Slaven Rimac.

S. J.

FIBA odredila zemlje koje će biti domaćini prvenstava Evrope naredne godine u mlađim uzrasnim kategorijama

Mlade košarkašice ponovo u Litvaniji Bord FIBA Evrope odlučio je na današnjem sastanku da će Finska i Litvanija biti domaćini Evropskog prvenstva za košarkašice 2027. godine.

Gradovi domaćini biće Espo, Klaipeda i Viljnus, a ostavljena je mogućnost da se otvori dodatna kandidatura kako bi se eventualno dodala još jedna ili dvije zemlje domaćini.

Naime, novi format sa četiri domaćina prvi put biće primijenjen na narednom Eurobasketu košarkašica, 2025. godine, koji će se održati u Češkoj, Njemačkoj, Grčkoj i Italiji, dok su

posljednja tri organizovale dvije zemlje.

Takođe, bord FIBA Evrope odredio je i domaćine takmičenja mlađih reprezentativnih selekcija u 2024. godini. Šampionat A divizije za igrače do 20 godina, održaće se u poljskoj Gdinji od 13. do 21. jula, dok će B divizija u tom uzrastu biti odigrana u Rumuniji (Pitešti) od 12. do 21. jula. Šampionat za igrače do 18 godina (A divizija) igraće se u Tampereu (Finska) od 27. jula do 4. avgusta, dok će Skoplje biti domaćin prvenstva u B diviziji (26. jul – 4. avgust).

U istom godištu C divizija igra-

će se od 20. do 28. jula, a domaćin će biti određen naknadno.

Kada je u pitanju uzrast do 16 godina, A divizija igraće se od 9. do 17. avgusta (Iraklion – Grčka), B divizija igraće se od 8. do 17. avgusta u Skoplju, a C divizija (9. do 14. jula) u Draču (Albanija).

U ženskoj konkurenciji, naše mlade košarkašice drugu godinu zaredom igraće A diviziju u Litvaniji – šampionat se igra u Viljnusu od 6. do 14. jula, dok se B divizija u istom terminu igra u Sofiji.

Najbolje juniorke (igračice do 18 godina) igraće od 3. do 11. av-

gusta u Matiosinosu (Portugal), dok će u istom terminu B divizija biti održana u Rumuniji (Ploješti). U ovom uzrastu igraće se i C divizija (23–28. jul) u Prištini. Šampionat A divizije za igračice do 16 godina, gdje će nastupiti i naše kadetkinje, igra se od 16. do 24. avgusta u Mađarskoj (grad će biti naknadno određen), B divizija se igra u Turskoj (15– 24. avgust), C divizija od 9. do 14. jula, a domaćin je Gibraltar.

Samim tim Crna Gora, nakon dužeg vremena, naredne godine neće biti organizator nekog šampionata u mlađim uzrasnim kategorijama.

R. P.

Arena

Neđelja, 26. novembar 2023.

Košarka

17

Šokantan poraz Budućnost Volija u „Morači“ od Cedevita Olimpije, u derbiju 9. kolu ABA lige

Na 46,7 sekundi prije kraja, Podgoričani su nakon koša Mekinlija Rajta poveli 81:78, ali nijesu uspjeli da sačuvaju prednost. Prvo je bivši igrač „plavih“ Džastin Kobs pogodio dva bacanja za ,,minus jedan“, a nakon tajm-auta Andreja Žakelja je Budućnost krenula u posljednji napad, koji Rajt nije iskoristio, pa su gosti imali devet sekundi za posljednji napad. To je bilo dovoljno da Kobs pod košem Budućnosti pronađe Šona Džonsa, koji je pogodio pod faulom, na 0,6 sekundi prije kraja. Džons je, naravno, promašio dodatno bacanje, kako ne bi dao šansu Budućnosti da pokuša da pogodi koš za pobjedu. Budućnost je, tako, upisala treći poraz u devet kola, drugi uzastopni i potvrdila da je daleko od izlaska iz krize.

EFIKASNO PRVO POLUVRIJEME

Budućnost je do prednosti od sedam poena na poluvremenu (48:41) došla zahvaljujući efikasnom napadu, ali i boljoj odbrani u drugoj četvrtini, u kojoj su „plavi“ primili 17 poena.

Koševima Vladimir Mihailovića i Rajta, Budućnost je povela 4:0, ali je sredinom dionice, nakon koša Kobsa, Cedevita Nikola Vučević je imao skromnih devet poena u porazu Čikaga u gostima od Toronta (121:108). Crnogorski as nije, istina, mnogo ni šutirao, uz 50 odsto preciznosti iz igre (6-3 za dva, 2-1 za tri). Vučević je upisao i osam skokova, pet asistencija, te po ukradenu i izgubljenu loptu.

Najefikasniji igrač meča bio je Zek Lavin sa 36 poena, Demar Derozan je dodao 19 poena, Kobi Vajt 14, a Patrik Vilijams 12.

Kod Toronta najbolji je bio O’ Džej Anunobi sa 26 poena i šest skokova, Paskal Sijakam je imao 18 poena i osam asistencija, Denis Šruder je ubacio 17, uz pet asistencija, Gari Trent je postigao 16, a Džejkob Poeltl 15, uz 10 skokova.

Sudije: Radojković, Hadžič i Kruljac

Mihailović .............6 Megi ............................Ros ...........................15 Slavković ..............4 Makundu ..............2 Grbović ..................2 Džons ......................11 Jagodić Kuridža Vilijams .................13 Rajt ...........................16 Popović ....................Pol .............................12

81

82

(23:24, 25:17, 15:21, 18:20) 67% (21-14) 52% (44-23) 35% (20-7)

za 1 za 2 za 3

78% (23-18) 54% (37-20) 33% (24-8)

28 (6+22) Skokovi 34 (8+26) Blokade 1 1 Asistencije 15 14 5 Ukradene lopte 5 9 Izgubljene lopte 15 Faulovi 24 23

Stjuart ...............20 Sou ..........................6 Radović ...............5 Kobs .....................15 Glas ...........................Blažič ...................13 Prepelič ...............7 Džons ..................14 Ščuka ....................2 Klobučar ..............-

Žakelj: Ranije smo mogli da osiguramo pobjedu

PROPUSTILI VELIKU ŠANSU DA DOĐU DO POBJEDE: Detalj sa meča u ,,Morači“

Olimpija imala pet poena prednosti (14:9), jer je iz igre šutirala 6-4, a Budućnost 10-4. Ulaskom Kolbija Rosa proradio je napad „plavih“, Ros je pogodio dvije trojke, a nakon druge vratio vođstvo Budućnosti (17:16).

Do kraja kvartala igralo se koš za koš, ali su gosti na kraju imali pola koša prednosti (24:23).

U drugoj četvrtini se raspucao Rajt, koji je ubacio 10 poena od prvih 16 timskih poena, koliko i kompletan tim gostiju do dva i po minuta prije poluvremena, kada je Budućnost povela 41:34. Nakon trojke Brendona Pola, Podgoričani su imali maksimalnih osam poena prednosti (44:36), ali su gosti u posljednja dva minuta poluvremena smanjili minus za pola koša (48:41).

Na polovini meča Budućnost je imala bolje procente šuta iz reketa (56 – 50 odsto), slabije za tri (30 – 41,7 odsto), više skokova (18-13), ukradenih lopti (3-2),

Prije meča u „Morači“ je Suad Šehović, zamjenik izvršnog direktora za sportska pitanja, uručio Džastinu Kobsu, bivšem pleju Budućnosti (2019 – 2022) i reprezentacije Crne Gore, dres „plavih“ sa imenom američkog košarkaša, u znak zahvalnosti za partije koje je pružao u dresu crnogorskog šampiona. Kobs je pozdravljen aplauzom podgoričke publike manje izgubljenih (3-7), ali i asistenciju manje (7-8).

FINIŠ ZA ZABORAV

Za razliku od prve dvije, Budućnost je podbacila u napadu u trećoj četvrtini (15 poena), i dalje je bila bez šuta sa distance (samo jedna trojka, gosti tri), a Cedevita Olimpija je uspostavila i ravnotežu u skoku (24-23 u korist Budućnosti nakon ove dionice), pa je, i pored većeg broja izgubljenih lopti (5-12), uspjela da smanji minus na samo pola koša (62:63). A četvrtina je počela košem Andrije Gr-

bovića za ,,plus devet“ (50:41).

Međutim, vrlo brzo su gosti prišli na pola koša, nakon pogotka Stjuarta (55:56), nepuna četiri minuta prije kraja, a onda je Prepelič promašio trojku za vođstvo. To je dalo daha Podgoričanima, koji su 78 sekundi prije kraja imali šest poena prednosti (63:57), ali do kraja nijesu uspjeli da postignu koš, niti da se odbrane, što su gosti iskoristili da košem Soa i trojkom Kobsa uz zvuk sirene sa skoro pola terena priđu na poen zaostatka (62:63).

Sa tri pogođene trojke u prva

Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj je čestitao Cedevita Olimpiji na pobjedi.

- Mislim da bi bilo zasluženo i da smo mi pobijedili, ali u posljednjih par minuta nijesmo odigrali pametno. Koš koji smo primili na kraju može da se desi, ali prije toga smo imali šansu da osiguramo pobjedu. Dozvolili smo protivniku tri skoka u napadu, a to ne smije da se dešava na utakmici koja se rješava na jednu loptu. Građenje koša, skok u napadu protivnika i neke individualne akcije protivnika - koje mi nijesmo prepoznali - odlučili su utakmicu. Znali smo da će biti teško, i znali smo da nas čeka mnogo rada. Na momente smo izgledali onako kako želim, ali je to još daleko od onog što bih volio da vidim.

Cilj je da igramo brže i agresivnije, ali izgleda da ćemo morati još mnogo da analiziramo i da treniramo. Nažalost, nema puno vremena za trening, ali nema ni izgovora ni za mene ni za igrače, moramo da odradimo posao, i to je to – rekao je Žakelj.

M. BABOVIĆ

Nakon teške pobjede protiv Trenta u Evrokupu, Budućnost je bila blizu još teže pobjede protiv Cedevita Olimpije, ali je na kraju, ipak, ostala praznih ruku jer nije znala da prelomi utakmicu u trenucima kada je imala solidnu rezultatsku prednost. Cedevita Olimpija je pobijedila 82:81 i stigla do svoje prve pobjede u „Morači“, nakon četiri poraza u prethodne četiri sezone, i nastavila seriju od pet pobjeda u ABA ligi.

M. BABOVIĆ

U posljednjoj sekundi ostali bez pobjede

Dvorana. „Morača“ Gledalaca: 3.700.

skoro četiri minuta posljednje četvrtine, Budućnost je vratila devet poena prednosti na 77:68, poslije ,,trice“ Pola, kada se činilo da su Podgoričani uhvatili zalet za pobjedu. Međutim, ponovo nijesu znali da sačuvaju prednost, Cedevita Olim-

Bulsi izgubili u gostima od Toronta, Denveru ne pomaže ni odlični Jokić

Novi poraz Čikaga, skroman učinak Vučevića Toronto je na učinku 8-8, dok su Bulsi zabilježili sedmi poraz na posljednjih osam utakmica i imaju skor 5-12.

Denver je upisao poraz, pošto je ubjedljivo izgubio od Hjustona 105:86, što je peti poraz Nagetsa u posljednjih sedam mečeva. Aktuelni šampion je tako ostao bez šansi za plasman u četvrtfinale NBA kupa.

Tim Majka Melouna ima skor 2-2 u grupi Zapad B, iza

Nju Orleansa (3-1) i upravo Rokitsa (2-1), kojima preostaje još susret sa Dalas Maveriksima.

U NBA kupu ima šest grupa po pet timova, a iz svake samo prvoplasirani ide među najboljih osam, kao i po jedan najbolje drugoplasiran iz svake od konferencija. Denver je u ovosezonskom takmičenju pobijedio Dalas i LA Kliperse na početku, ali su ih porazi od Nju Orleansa i Hjustona koštali.

Što se posljednjeg meča tiče, Denveru nije pomogla ni najefikasnija partija Nikole Jokića ove sezone. Centar iz Sombora je meč završio sa 38 poena, 19 skokova i osam asistencija.

Srpski košarkaš nije imao pravu podršku saigrača, partije vrijedne pomena imali su još samo Kentavijus Kaldvel-Popu sa 20 poena, uz pet skokova, te Majkl Porter Junior koji je ubacio 14 poena, uz

sedam uhvaćenih lopti.

Roketse je predvodio Džejlen Grin poena a 25, a odličnu rolu imao je i Alpern Šengun sa dabl-dabl učinkom od 21 poena, 15 skokova i osam asistencija.

Hjuston vratio na pobjednički put i poslije tri vezana poraza upisao je dvije pobjede u nizu.

Košarkaši Golden Stejta pobijedili su San Antonio 118:112, što im je osmi trijumf od početka sezone.

pija je zo znala da iskoristi, i u uzbudljivom finišu stigne do preokreta i pobjede…

Budućnost u narednom kolu gostuje Borcu iz Čačka, prije toga igra težak meč u Evrokupu, na Kanarskim ostrvima protiv S. JONČIĆ Gran Kanarije.

Voriorse je predvodio Stef Kari sa 35 poena, od čega je sedam bilo trojki, uz sešt asistencija i tri skoka. Ispratio ga je Dario Šarić sa 20 poena, sedam i uhvaćenih lopti i četiri dodavanja, a istakli su se još Klej Tompson sa 15 poena i šest proigravanja.

Među Sparsima najbolji je bio Viktor Vembanjama, koji je bio blizu dabl-dabla, a susret je završio sa 22 poena, devet skokova i četiri dodavanja.

Rezultati: Orlando – Boston 113:96, Memfis – Finiks 89:110, Njujork – Majami 100:98, Toronto – Čikago 121:108, Hjuston – Denver 105:86, Indijana – Detroit 136:113, Milvoki – Vašington 131:128, Minesota – Sakramento 111:124, Golden Stejt – San Antonio 118:112, LA Klipers – Nju OrS. J. leans 106:116.

Arena

18 Sportski miks

Neđelja, 26. novembar 2023.

Dijana Mugoša je zbog povrede prošle godine propustila EP, sada je spremna da na SP pomogne ekipi na putu do cilja

Želimo da se mi pitamo

PODGORICA – Dijana Mugoša je prošle godine uspjeh svojih koleginica u nacionalnom timu, na Evropskom šampionatu u Podgorici, Skoplju i Ljubljani, proslavila bodreći ih sa tribina i preko TV-a.

Oporavljala se od operacije nakon što je pokidala prednje ukrštene ligamente i obećala je još tada da će se vratiti za Svjetsko prvenstvo. Jer: „Ništa se ne može uporediti sa nastupom za nacionalni tim i nema većeg doživljaja i motiva nego igrati za svoju zemlju“.

Tako je neposredno pred EP u Podgorici pričala, a danas ni korak nije odstupila od utiska koji je toliko snažan da jedva čeka 30. novembar kada će „lavice“ na premijeri igrati sa Kamerunom.

– Adrenalin je tu, a, iskreno, jedva čekamo da počne Svjetsko prvenstvo. Sve smo puno bolje i sigurna sam da ćemo dobru energiju prenijeti na teren i da nećemo imati pritisak – kazala je Mugoša.

Naše „lavice“ su u Hrvatskoj gdje će sa Kongom i domaćinom odigrati prijateljske

Imam milion motiva Dijana Mugoša je govorila da je imala utisak kao da je prespavala devet mjeseci oporavka nakon operacije pednjih ukrštenih ligamenta. Čvrsto je obećala da će se vratiti jača i upravo je kvalitet pokazala u Rumuniji, kao i oktobru u meču protiv nacionalnog tima sa Turskom.

– Glava je bila najvažnija u oporavku. Znala sam da ću biti spremna i da se mogu vratiti samo jača. I tada sam obećala da ću se vratiti u reprezentaciju. Prošle godine sam djevojke gledala sa tribina, sada sam tu – puna dobre energije i ritma koje imam u klubu. Želim to na reprezentaciju da prenesem, što je moj glavni cilj. Imam milion motiva, a najveći je taj jer igram za moju državu – kazala je Mugoša.

mečeve. Oba su na programu danas i sjutra, a onda će kompletan tim otputovati za Švedsku. Igraće naše rukometašice u grupi B (Helsinborg) – nakon Kameruna, sa Paragvajem i u posljednjem kolu derbi sa reprezentacijom Mađarske.

– Mislim da će nam današnji duel sa Kongom potpuno odgovarati jer igra sličan rukomet kao naš prvi protivnik na Svjetskom prvenstvu. A dobro je poznato koliko je važan prvi meč na nekom velikom takmičenju, prije svega zbog daljeg samopouzdanja za ono što sli-

SBbet Prva liga za rukometaše (8. kolo)

Lovćen je lider

– Smatram da je bolje što igramo treću utakmicu sa Mađaricama. Uhvatićemo dobar ritam do posljednjeg meča u grupi i sigurna sam da ćemo neke stvari i detalje do tada podići na nivo. Neće nam biti lako sa njima, ali da prvo završimo onako kako priželjkujemo prva dva meča. Vjerujem da ćemo iz grupe izaći najsrećnije – poručila je Mugoša.

Sportski i prirodno je vjerovati u velike stvari. Mugoša se ne zalijeće, kaže da je najvažniji prvi meč, a da o narednim rivalima razmišljaju onoliko koliko je potrebno da im fokus ne bi otišao u nekom drugom smjeru.

– Smatram da smo dovoljno zrele i stasale u prave igračice da ne dozvolimo da nas prvo stres „poklopi“, a onda da se opustimo. Gledamo na prven-

jedi. Ne sumnjam da ćemo odigrati hrabro, snažno i osvojiti dva boda. Naravno, u oba pripremna meča probaćemo da provježbamo neke stvari sa treninga. Vidim i da smo iz dana u dan sve bolje.

Fokus Crnogorki je na prvog protivnika, drugi – Paragvaj je autsajder, a na kraju ih očekuje najveći izazov ove faze šampionata. Meč sa Mađarskom, mladom, poletnom ekipom i reprezentativkama koje igraju odlično u svojim klubovima.

Mnoge od njih imaju zapažene nastupe kroz Ligu šampiona.

stvo sa dobrom energijom, čeka nas veliki broj utakmica i želimo da se mi pitamo, gradimo i otvaramo put ka cilju.

Projekcija je takva da bi „lavice“ nakon grupne faze odlučujuće borbe za plasman u četvrtfinale mogle da vode sa Švedskom i Hrvatskom. Zbog toga je potrebno da iz B grupe pokupe maksimalan broj bodova.

– Očekuje nas veliki broj utakmica i svaka je važna. S obzirom na to šta nas sve čeka i koliko samo različitih stilova rukometa, moramo pokazati psihološku snagu. Mada, naš karakter i srce mogu daleko da nas odvedu. Ako budemo pozitivne i gledale tako na takmičenje, u što ne sumnjam, sreća će biti na našoj strani. Zato treba tako razmišljati i u svakom momentu dati sve od sebe

Premijer liga, vaterpolisti Jadrana iz četvrtog pokušaja u sezoni bolji od imenjaka iz Splita

na terenu. Na ovaj način ćemo brže da uđemo u željeni ritam.

Mugoša i Ivona Pavićević su jedan od ponajboljih tandema na lijevom krilu. Nema sumnje da će, konkretno Mugoša, dobru golgetersku formu iz rumunske Krajove prenijeti i u dresu reprezentacije. Što je i uradila nedavno protiv Turske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo kada je za 17 minuta postigla osam golova!

– Od krila možete da očekujete sve – zato što smo spremne i pune pozitivne energije. Ivona i ja smo mnogo dobar tandem, jedan od boljih na Svjetskom prvenstvu. Dopunjavamo se nevjerovatno, a isto mogu da kažem za desna krila. Čvrsto obećavam da ćemo naš dio posla da odradimo maksimalno – jasna je Mugoša.

A. MARKOVIĆ

EPCG Superliga za odbojkaše (7. kolo)

VUK ILIĆ

Budva Darko Đurović junak Novljana ubjedljiva Jadran HN 15 na Cetinju Jadran ST 13

PODGORICA – Lovćen je bez problema opravdao ulogu favorita sa Rudarom (35:28) u utakmici 8. kola SBbet Prve lige. U duelu do sinoć neporaženih ekipa (sedam od sedam) Cetinjani su od starta krenuli šampionski, u petom minutu vodili su 2:0, tri minuta kasnije 4:1, u 11. minutu 7:3, a do kraja su uvećavali razliku.

Kod domaćina najefikasniji je bio Bogdan Petričević sa šest golova, a u ekipi iz Pljevalja Filip Racković sa 12.

U preostala dva meča najviše uzbuđenja je bilo u Nikšiću gdje su Sutjeska i Budućnost odigrale neriješeno (29:29). Nikola Radović je pogodio sa zvukom sirene za slavlje domaćina, koji su na dva minuta i 21 sekund do kraja gubili dva gola razlike. Čak četiri igrača postigla su po pet golova, a stoprocentan u šutevima je bio Lazar Ćorović. U gostujućem timu Edin Beha-

Hrabri top forma Dijane Mugoše

(nakon peteraca)

Luka Vujović

rović dao je 10 golova iz 13 pokušaja (tri sa sedam metara).

Barani su bili uspješniji od gostiju iz Berana – Mornar 7 je slavio 31:25, uz osam golova Emira Mujića, sedam Božidara Nikočevića, dok je Petar Hadžiristić upisaoa 16 odbrana. Dvocifren kod gostiju (11) bio je Nikola Babović, a Milija Kastratović je dao četiri gola bez promašaja.

A. M.

TREBINJE – Gradski bazen.

Rezultat po četvrtinama: 3:2, 5:4, 2:4, 1:1. Peterci: 4:2.

JADRAN HN: Đurović (12 odbrana + dva peterca), I. Radović, Holod 3, Vučurović, Vukićević 1, Vujović 3, D. Radović 2, Nagaev 3, Gardašević 1, Vujičić, Sladović, Čaraj 1, V. Radović 1, Stupar.

JADRAN ST: Marcelić (10 odbrana + peteraca), Anić, Čagalj, Marinić Kragić 5, Biljaka, Butić 2, Pejković 1, Bukić 1, Harkov, Radović 2, Vrlić, Fatović 6, Dužević 1, Gruvel.

Vaterpolisti Jadrana su u derbiju Premijer vaterpolo lige (od prvog do trećeg mjesta – grupa A) savladali imenjaka iz Splita nakon peteraca – 15:13. Regularni dio meča završen je bez pobjednika (11:11). Novljani su četiri puta pogodili gol Ivana Marce-

BLISTAO SA GOLA: Darko Đurović

lića, a Splićani samo dva, jer je Darko Đurović odbranio šuteve Konstantinu Harkovu i Lorenu Fatoviću. Upravo je Fatović iz kontre postigao gol za remi.

Mogli su Novljani ranije da završe meč, ali je Dmitri Holod, kod 11:10, a na 3.14 do kra-

ja utakmice, slabo šutirao sa pet metara, odnosno, Marcelić je odbranio njegov šut.

Novljani su do juče od Splićana izgubili dva meča u Ligi šampiona i jedan u Regionalnom takmičenju.

Meč je obilježio Đurović sa A. M. 14 odbrana.

PODGORICA – Budva je upisala i petu maksimalnu pobjedu, na Cetinju je očekivano savladala Lovćen, koji je doživio i sedmi poraz sa 3:0.

Trener Budvana Miljan Bošković je na ovom meču odmarao veći broj startera, a najviše poena je osvojio Miro Miljanić – 16, Dalibor Lečić je upisao devet. U domaćem timu Konstantin Torodaško je upisao pet, a Gojko Nikolić četiri poena.

Posljednji meč ovog kola igra se u ponedjeljak u Baru – gradski derbi između Mornara i Galeba.

Rezultati i parovi 7. kola: Lovćen – Budva 0:3 (10:25, 8:25, 8:25). Petak Budućnost volej – Jedinstvo 3:2 (18:25, 25:23, 20:25, 25:22, 15:13). Ponedjeljak Mornar – Galeb Liko Soho S. J. Group (20).

Arena

Neđelja, 26. novembar 2023.

Fudbal 19

POVRATAK 1. CFL: Dečić u derbiju gostuje kraj Bistrice, šampion dočekuje Mornar

Budućnost navija za Sutjesku PODGORICA – Nakon dvonedjeljne pauze vraća se Meridianbet 1. CFL. Utakmicama 17. kola danas se nastavlja najelitniji rang našeg fudbala, nakon dvije sedmice tokom kojih su gotovo sve nacionalne selekcije imale nastupe.

Svih pet mečeva igraju se danas, a promjena može biti i na vrhu tabele i u njenom donjem dijelu. Dečić je lider, ali gostuje ekipi Sutjeske (od 15 časova), tako da će šampion, Budućnost, navijati za najvećeg rivala da zaustavi Tuzane, kako bi pobjedom protiv Mornara (meč se igra u istom terminu) opet bio na vrhu. Od 14 časova igraju Jedinstvo i Petrovac, dok od 13 sati igraju Jezero – Rudar i Arsenal – Mladost. Ukoliko Lješkopoljci prekinu niz od osam mečeva bez trijumfa teoretski bi mogli da se oslobode „fenjera“, što garantuje uzbudljivo kolo i rasplet kako na vrhu, tako i u dnu...

BUDUĆNOST ŽELI TRI OD TRI

Budućnost dočekuje Mornar. Aktuelni crnogorski šampion trenutno drži drugo mjesto iza Dečića, koji ima bod više uoči posljednja tri kola jesenjeg dijela sezone. Samim tim, Podgoričani su pod imperativom pobjede. Nakon mini-pauze „plavi“ vjeruju da će biti još jači.

– Ulazimo u samu završnicu prvenstva i ostale su još tri utakmice do kraja polusezone. Pokušali smo da iskoristimo pauzu na najbolji mogući način. Bilo je i vremenskih nepogoda u ovom periodu i s obzirom na to da imamo teren sa vještačkom podlogom, dosta nam je pomogao, pa smo sav rad obavljali na tom terenu. Odigrali smo jednu prijateljsku utakmicu protiv Sutjeske, gdje su šansu dobili mladi igrači, koji su bili sa nama u proteklih 10–15 dana, a koji su dobili priliku da debituju u seniorskom pogonu Budućnosti. Možemo biti zadovoljni s tim. Međutim, ono što je sad najvažnije jeste prvenstvo i to je ono što se mjeri, piše i vrednuje – kazao je trener Budućnosti Mladen Milinković.

Mornar je 16. septembra u Baru zaustavio Budućnost (0:0), nakon čega su dvije ekipe igrale i u četvrtfinalu Kupa Crne Gore. Duel je 2. novembra završen 2:2, nakon čega su „plavo-bijeli“ kroz penale prošli u polufinale. Barani su već dokazali ove sezone da imaju tim za vrh tabele i da njihovi rezultati nijesu slučajnost. Zbog

Budućnost

Mornar

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Sutjeska

Dečić

(4-3-3)

(4-3-3)

Stadion: pod Goricom.

Kapacitet: 11.000. Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: N. Radulović i M. Paunović. Početak: 15 časova

Stadion kraj Bistrice. Kapacitet: 5.214.

Sudija: M. Bešović. Pomoćnici: S. Jovanović i D. Vujović.

Početak: 15 časova

Pavličić

Giljen

Orahovac

Dakić,

Ignjatović

Gašević

Babić

Simić

Grivić

Va. Adžić

Brnović

Sekulović

Pajović

Krstović

Matanović

Bojović

Sekulić

Grbić

Vuković

Mirosavljev

Šaletić

Vušurović

Karvaljo

Šarkić

Ondong Mba Ćetković

Škrijelj

Nikolić

Božović

Seratlić

Stevanović Mitrović

Ljutica

Ljuljđuraj

Drešaj Mikić

Ujkaj Nikić

Popović

Striković operisan, pauzira tri mjeseca

Arsenal

Mladi reprezentativac Crne Gore i ofanzivac Sutjeske Vuk Striković uspješno je operisan, saopštili su iz nikšićkog kluba.

Talentovani 21-godišnji napadač podvrgnut je operaciji metatarzalne kosti lijevog stopala, koju je povrijedio na zagrijavanju pred meč 15. kola Prve lige protiv Petrovca.

Iz Sutjeske su dodali da je Strikovića uspješno operisao doktor Predrag Stefanović u Beogradu, te da po prvim procjenama trener Nikšićana Vladimir Janković neće moći da računa na njega naredna tri mjeseca.

LISTA STRIJELACA 11 – Korać (Jedinstvo) 9 – Đorđević (Arsenal) 5 – Grbić (Budućnost), Božović, Šarkić (Dečić), Maraš (Mladost), Babić (Petrovac)

toga, svima je jasno da Budućnost čeka težak posao...

– Čeka nas treća utakmica sa Mornarom ove sezone, budući da smo igrali i u Kupu sa njima. Dosta neugodan protivnik, protiv kojeg smo imali problema u toj prvoj utakmici. Objektivno, Mornar je bio bolji tokom igre, a mi smo promašili jedanaesterac u regularnom dijelu. Nakon toga smo imali utakmicu u Kupu, gdje smo na penale izborili plasman u polufinale. Moramo da budemo oprezni. U prve dvije utakmice smo u nekim djelovima igre imali manje ili više problema, pa se nadam da ćemo ovog puta biti pravi i od prvog minuta bez lufta ući u utakmicu i zabilježiti nova tri boda – naglasio je strateg Budućnosti.

Podgorički sastav nakon Mornara igra dvije utakmice u gostima sa Petrovcem i ekipom Mladosti. Cilj je

Mladost DG

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion Arsenala. Kapacitet: 1.000.

Sudija: N. Vođević.

Pomoćnici: M. Brajović i G. Šućur.

Početak: 13 časova

Manojlović

Todorović

Šahman

Kašćelan

Mugoša

Čelebić

Đorđević

(13h)

BERANE: Jezero – Rudar

(13h)

B.POLJE: Jedinstvo – Petrovac

(14h)

PODGORICA: Budućnost – Mornar

(15h)

NIKŠIĆ: Sutjeska – Dečić

(15h)

Trener Zoran Đurašković

Trener Vladimir Janković

Trener Milorad Peković

Jezero

Rudar

Jedinstvo

Petrovac

(4-3-3)

Došljak

Asanović

Aković

Šimun

Vlahović

Tabela

Naoaki

Bareto

Redžepagić

Tošković

16 10 3 3 22:13 33

2. Budućnost

16 9 5 2 29:15 32

3. Jezero

16 6 7 3

4. Sutjeska

16 5 8 3 22:16 23

17:13

5. Mornar

16 5 8 3 16:15 23 17:17

Trener Milija Savović

Vuković

Šćepanović

Bašić

Banda

Kontić

Krulaniović

Vlaović

Pavlićević

Kovačević

Korać

A. Cvijović

Hajrović

Bulatović

Vujisić

Trener Radislav Dragićević

Sentoku

Lambulić

Milić

Boljević

Apija

Pupović Bakrač

Radojičić

Trener Neđeljko Vlahović

Zvrko

Bakić Franeta

Adžović

Mikijelj

Dedić

Vujović

Kordić

Vukčević

Trener Ivan Brnović

Krnić

Babić

Zečević

Kalezić

Dragojević

1. Dečić

Imamović

Jovićević

Abdulahi

Radinović Šofranac

(4-2-3-1)

Gradski stadion. Kapacitet: 4.000.

Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: V. Todorović i G. Savićević.

Početak: 14 časova

Knežević

Badnjar Krstović

(4-3-3)

Gradski stadion. Kapacitet: 7.466.

Sudija: D. Vujisić. Pomoćnici: A. Đikanović i M. Gojković.

Početak: 13 časova

Ramirez Maraš

(4-2-3-1)

Maraš

Macanović

Raspored TIVAT: Arsenal – Mladost DG

Trener Mladen Milinković

Puletić

Živković

Augusto

Bajović

Kaluđerović Dubljević

Sa jednog od ranijih mečeva podgoričke ekipe

Đinović

Trener Vuko Bogavac

Trener Nenad Brnović

25

6. Petrovac

16 4 7 5

7. Arsenal

16 3 9 4 21:22 18

19

8. Jedinstvo

16 3 5 8 21:29 14

9. Rudar

16 3

3 10 6:19

12

10. Mladost

16 2 5 9 15:27

11

jasan, sve tri pobjede i lov na zov jesenjeg prvaka, uz eventualni kiks lidera Dečića.

– Svaki bod je bitan, svaka utakmica je važna. Ne bi trebalo da bude pritiska na igrače zbog toga jer još uvijek ima dovoljno utakmica do kraja prvenstva i još je rano govoriti o tome da je to pitanje „biti ili ne biti“. Međutim, istina je da je svaki bod bitan. Želimo, ako to bude moguće, da prvi dio završimo sa sve preostale tri pobjede. Takođe, ovo je naša posljednja domaća utakmica u ovom dijelu sezone i želimo pobjedom da se

oprostimo od navijača i na najbolji mogući način – zaključio je Milinković.

BARANI RASTEREĆENI

Mornar kao četvrtoplasirani tim stiže na megdan Budućnosti. Barani su napravili impresivan niz – u posljednjih 13 mečeva imaju samo jedan poraz od Dečića, koji je izvazvao pravu buru negodovanja u ovom taboru zbog sudijskih odluka.

Ipak, Mornar u posljednjih 15 utakmica nije uspio da pobijedi Budućnost. Posljednji put u Baru slavio je 27. februara 2016. golom Jovana Vučinića. Istovremeno, pod Goricom gosti čekaju na trijumf od 24. avgusta 2013. kada je bilo 2:1. Možda je baš danas vrijeme za prekid tradicije...

– Igramo dobro, tako da sa dosta optimizma dolazimo na meč protiv Budućnosti.

Stvaramo mnogo šansi i to nas sve zajedno raduje. Nadam se da ćemo nastaviti u istom ritmu i u posljednja tri kola. Jasno je da će biti teško, ali nećemo se predati unaprijed. Meč protiv Budućnosti nova je šansa da dokažemo da imamo kvalitet – kazao je vezista Barana Andrija Kaluđerović.

DERBI U NIKŠIĆU

Sutjeska će ugostiti Dečić, za kojim kasni čak 10 bodova, a nakon eliminacije iz Kupa, praktično je već otpisana i za nešto veliko u šampionatu. Ipak, Nikšićani protiv lidera, kojeg su savladali u prvom krugu prilično ubjedljivo (4:0), imaju šansu da eventualno preuzmu treću poziciju.

– Svjesni smo značaja utakmice. Neće biti lako, ali mislim da smo pauzu dobro iskoristili i da ćemo u finišu jesenjeg dijela uspjeti

da sakupimo što više bodova. Svjesni smo situacije, ali moramo nastojati do kraja prvog dijela da budemo na što većem nivou. Dečić je ušao u izuzetnu seriju, ali nemamo mnogo izbora – kazao je kapiten Vladan Giljen.

Sa druge strane, Tuzani se nadaju da mogu da se osvete za težak poraz i ujedno sačuvaju lidersku poziciju.

Vjerovatno najteži meč za Dečić do kraja 2023. godine (nakon ovog duela Tuzani dočekuju Arsenal i Jedinstvo) može odrediti i da li će biti jesenji šampioni.

– Poštujemo rivala, znamo da imaju kvalitet i neće biti lako. Ali, razmišljamo samo o sebi. Nadam se da ćemo i nakon pauze imati dobre partije i u velikom stilu završiti prvi dio sezone – jasan je Čagas Augusto, vezista Dečića.

R. PEROVIĆ

Haland pogodio za istoriju U 80. minutu muk na „Etihadu“. Ključne poteze napravili su Dijaz i Salah – Egipćanin je dodao loptu, a Trent Aleksander-Arnold izjednačio na 1:1 i ,,otkinuo“ bod Sitiju!

INSTAGRAM/MANCITY

PREMIJER (13. KOLO): Siti i Liverpul podijelili bodove u derbiju

Neđelja, 26. novembar 2023.

Bundesliga (12. kolo)

BUNDESLIGA

Arena

20 Sportski miks

Spektakl dvije Borusije, moćni Bajer PODGORICA – Koliko je bilo uzbuđenja na „Vestfalenu“ u meču dvije Borusije.

Gosti iz Menhengladbaha su u 28. minutu vodili 2:0, ali je ekipa iz Dortmunda uspjela da preokrene do poluvremena, odnosno, za 15 minuta postigne tri gola.

Bundeslige. Imali su gosti sreće u devetom minutu jer je Oliver Deman postigao autogol, a Žeremi Fripong je duplirao prednost u finišu poluvremena.

Bajer je definitivno u 76. minutu golom Alehandra Grimalda stavio tačku na meč.

Vind je Volsburgu donio prvu radost u duelu sa Lajpcigom, a lijep utisak domaćih pokvario je Poulsen, da bi u 66. minutu Rožerio pogodio za tri boda.

Napokon je Union Berlin prekinuo agoniju, osvojio je prvi bod nakon devet u nizu poraza. Gosti iz Augzburga poveli su preko Ermedina Demirovića, a izjednačio je Kevin Foland na dva minuta prije kraja. R. A.

Veliki derbi 13. kola Premijer lige završen je bez pobjednika, a više razloga za slavlje imao je Jirgen Klop jer je domaćin igrao bolje, a u dodatku vremena je strijelac prvog gola Erling Haland, poslije kornera Alvareza, mogao da

šokira goste. Međutim, šutirao je snažno pored stative, a igrači Liverpula mogli su da odahnu.

U dugo priželjkivanom derbiju divova, Haland je prvi pogodio u 27. minutu, domaćin je propustio mnogo šansi, a gosti su djelovali mirnije i upravo iz pune koncentracije stigli do gola koji bi im mogao donijeti egal borbu do kraja sezone s aktuelnim šampionom.

Za utjehu Sitiju je što je njihov igrač, norveški reprezentati-

Moto GP, VN Valensije

Spektakl o kojem se priča: Pavle Pepđonović okupio 111 fudbalskih asova i olimpijske šampione

Martin zaprijetio Banjaji

PODGORICA – Horhe Martin je pobjednik sprinta u Valensiji, posljednjeg u ovoj sezoni Moto GP šampionata. Španac je pred domaćim navijačima bio sjajan i trijumfom se primakao Frančesku Banjaji, vodećem u generalnom plasmanu, na 14 bodova.

Italijan je bio tek peti, a trka za titulu počinje danas u 15 sati.

Na podijumu iza domaćeg motocikliste završio je Bred Binder, a Mark Markes je bio treći. Ispred Banjaje je bio Maverik Vinjales, a šesti je Diđanantonio.

R. A.

Formula 1

Ferstapen želi 19. pobjedu PODGORICA – Maks Ferstapen startovaće sa prve pozicije na VN Ujedinjenih Arapskih Emirata. Holanđanin ima priliku da danas (trka startuje u 14 sati) u Abu Dabiju dođe do 19 pobjede u sezoni. Šampion je u svom Red Bulu iza sebe ostavio Šarla Leklera u Ferariju, a treći je u Meklarenu bio Oskar Pjastri. Deset najboljih kompletirali su Rasel, Noris, Cunoda, Alonso, Hulkenberg, Peres i Gasli.

Britanac Luis Hamilton je bio tek 11.

R. A.

Haland proslavlja pogodak

vac, upisao ime zlatnim slovima u najjačoj ligi Engleske.

Haland je najbrže stigao do 50 golova u Premijer ligi i to na ukupno 48 utakmica.

Poslije meča je došlo do svađe između Pepa Gvardiole i Darvina Nunjesa, ali je Klop brzo reagovao i spriječio incident u najavi.

A. M.

Drugo poluvrijeme nije donijelo takav golgeterski učinak ekipa, a gosti su u finišu propustili šansu da izjednače. Kazna je stigla u nadoknadi kada je Donjel Malen pogodio za 4:2.

Bajer je osvojio bodove u Bremenu. Verder nije bio ni blizu da zaprijeti, a gost je sa tri gola napustio grad i to kao lider

Ulcinjski mundijal za ponos PODGORICA – Nevjerovatan događaj, spektakl o kojem se priča. Ulcinj će ovih dana biti u znaku sporta, a odavno na jednom mjestu neće biti toliko asova...

Sve zahvaljujući ideji nekadašnjeg košarkaša i funkcionera Pavla Pepđonovića, podršci brojnih Ulcinjana i realizaciji nekadašnje odbojkašice Vildane Čičić. Danas i zvanično počinje Ulcinjski mundijal prijateljstva...

Ulcinj će od danas do utorka biti drugi put domaćin sportske manifestacije koja će okupiti 111 fudbalskih asova, ali i broj-

nih drugih sportista koji su nosili dres i pod zastavom bivše države osvajali medalje na najznačajnijim međunarodnim takmičenjima.

Organizator je najavio da će gosti manifestacije biti Dejan Savićević, Zvonimir Boban, Ljubomir Radanović, Ivan Gudelj, Faruk Hadžibegić, Davor Jozić, Mehmed Baždarević, Ivan Ćurković, Blaž Slišković, Enver Marić...

Od legendi jugoslovenskog sporta gosti manifestacije biće i Zoran Slavnić, Svetlana Kitić, Šaban Trstena, Mirko

Vičević, Veselin Đuho, Mirko Puzović, Jasmin Mrkonja, Anto Josipović, Ivica

Tucak, Katarina Bulatović, Goran Đukanović Đukanović, kao i poznate nekadašnje fudbalske sudije: Salem Prolić, Goce Popev Mateo Beusan...

Popev, Manifestacija će zvanično biti otvorena sjutra u podne, na Maloj plaži, a na svečanoj ceremoniji predviđeno je predstavljanje i obraćanje gostiju.

Prethodno je planiran početak kulturno-zabavnog programa uz kafu iz najveće džezve na svijetu koja u Ulcinj stiže iz Sarajeva zahvaljujući najstarijem sarajevskom kazandžiji Nasiru Jabučaru i firmi „Vispak“.

U 17 sati planirana je promocija dokumentarnog filma „Ćiro Blažević“, a Ulcinjanima je iz Zagreba stigao i poklon od sina slavnog trenera – čuveni bijeli šal s Ćirovim potpisom...

Drugi dan rezervisan je za promociju sportskog dokumentarnog filma ,,Ulcinjski Mundijal prijateljstva – Više od igre, više od života“. U utorak planirana je revijalna utakmica, ako dozvole vremenski uslovi, fudbalskih legendi u trajanju dva puta po 20 minuta.

Organizator je za sva tri dana predvidio zajedničke večere, druženja i obilaske turističkih R. P. potencijala Ulcinja.

Danas četiri meča 18. kola Druge lige

Snijeg spriječio meč u Beranama, Bokelj ima zicer PODGORICA – Četiri meča 18. kola Druge lige biće odigrano danas, dok je duel Berane – Podgorica odložen jer loše vremenske prilike juče na sjeveru naše zemlje nijesu dozvolile da se odigra premijerni susret ove runde.

Samim tim Bokelj ima priliku da se ponovo osamostali

na vrhu. Kotorani igraju na svom terenu protiv Internacionala i traže reakciju nakon poraza, upravo od Podgorice. Bokelj je u posljednja četiri kola (računajući i Kup) slavio samo jednom, tako da je danas pod imperativom. Sa druge strane, Internacional je vezao tri poraza, bez trijumfa je već pet kola, pa je jasno kome pripada uloga favorita.

Derbi juga igraju Igalo i Otrant. Ulcinjani imaju teoretski šanse da preteknu Podgoricu i jasno pokažu da ne odustaju od borbe za prvo mjesto. Igalo je sedam kola bez pobjede (pet vezanih poraza), ali i pored toga Ulcinjani su oprezni.

U Podgorici igraju Kom i Grbalj. Tim iz Radanovića primakao se zoni baraža, vezao

je tri pobjede i dokazao uspon forme. Sa druge strane, ekipa Koma, nakon tri kola u kojem je osvojen samo jedan bod i savladan Internacional, još je blizu opasne zone, pa joj je svaki bod dragocjen.

Iskra dočekuje Lovćen. Danilovgrađani igraju u promjenljivom ritmu, nalaze se u opasnoj zoni, pa su pod velikim

Danas KOTOR: Bokelj – Internacional

(13 h)

IGALO: Igalo – Otrant

(13 h)

PODGORICA: Kom – Grbalj

(14 h)

DANILOVGRAD: Iskra – Lovćen

(14 h)

Berane – Podgorica (odloženo)

imperativom, dok se Lovćen još nada da se može primaći R. P. zoni baraža...

Feljton

Neđelja, 26. novembar 2023.

21

2.

GEOPOLITIKA I SVAKODNEVICA U „GLASU CRNOGORCA“ (DRUGI DIO)

Neobična suša kakvu ljudi ne pamte, sve je sažegla Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„GLAS CRNOGORCA“, BR. 17. IZDANJE OD 11.

AVGUSTA 1873. GODINE

DOPISI. Cetinje, 11. avgusta. — Skoro iz sviju krajeva Crne Gore dobijamo vrlo nemile glasove o ovogodišnjim usjevima. Pripeka i neobična suša, kakvu ni najstariji ljudi nepamte, i koja još jednako traje, sve je sažegla; roda nikakva nema i vrlo mučna godina nastupa za narod. U ovoj nenadnoj nevolji jedino vlada može pomoći, i ona će se bez sumnje postarati za potrebna srestva, da narod što neosjetnije podnese ovu oskudicu. Iz Crmnice nam javljaju da su tamo i vinogradi sa svijem bez roda, a naprotiv dosad se svake godine crmničko vino u znatnoj količnini izvozilo.

Ni u lješanskom okrugu neće ove godine biti vina.

NOVOSTI. Turska. U Carigradu su učinjene neobično velike pripreme za sjajni doček Šaha persijskog koji je tamo već prispio. Sultan je sastavio vojnički savjet za preustrojstvo turske vojske. Članovi su mu: Abdul Karim paša, bivši ratni ministar, Derviš paša, Ali Riza paša, Ized paša i Abdi paša. Porta je naručila u krupovoj topolivnici 500 topova različite veličine, koji će koštati 9 miliona fiorina. Organ ingleškoga poslanstva u Carigradu preporučuje živo iskreno sporazumljenje porte sa Persijom. S ova dva saveznika nada se Ingleška — Rusiju u škripu držati.

Austrija. Bečki „N. Fr. Bl.” piše: „Iz sa svijem pouzdana izvora doznajemo, da je već odlučeno, da će car ove jeseni ići u Petrograd. Ako je istina, kao što uvjeravaju, da će njemački car u oktobru doći u Beč na svjetsku izložbu, onda prije svršetka oktobra car (austrijski) neće moći krenuti. No sa svijem je izvjesno, da će ove godine posjetiti ruskoga cara i jevropska diplomacija imaće dosta da se bavi političkijem značenjem ovoga događaja”.

RAZLIČNOSTI. (Spaljivanje mrtvaca). Po Italiji i Njemačkoj širi se sada misao da se mrtvaci spaljuju.

Tako je u Hamburgu sastavljeno društvo za spaljivanje mrtvaca, koje već ima 80 članova. U ustavu toga društva ima odredba po kojoj svaki član testamentom naređuje da se njegovo tijelo pošto umre spali.

Roda nikakva nema i vrlo mučna godina nastupa za narod. Iz Crmnice nam javljaju da su tamo i vinogradi sa svijem bez roda, a naprotiv dosad se svake godine crmničko vino u znatnoj količnini izvozilo. Ni u lješanskom okrugu neće ove godine biti vina (Neobičan slagač). Kako se jako poštuje u Japanu štamparski rad najbolje dokazuje jedan slagač u kraljevskoj štampariji u Hagu, kakvog do sada nije bilo. To je japanski princ Makao, koga je njegov vladalac poslao da se izuči štamparskoj umjetnosti u svakom pogledu. Princ Makao radi svoj posao s takom marljivošću, da po više sati dnevno probavi u štampariji slažući slova.

(Vjerno pseto.) Nedavno je došao bilježnik N. iz Požuna u Beč da vidi izložbu i da posjeti brata, nu čim je došao morao se vratiti po važnu poslu u Požun. Da nevuče sobom lijepo svoje psetance, ruskoga pinča, ostavio ga kod brata, jer je naumio za dva dana vratiti se opet u Beč. Zbog posla ostade četiri dana u Požunu, te pođe peti dan istom na kolodvor, kad al eto na kolodvoru njegova pinča. Ubogo živinče kasalo je gladno i žedno po prugi od Beča do Požuna te je već jedva moglo dihati kako je umoreno došlo.

nje carevo, ali ne za u Rusiju, nego za pregledanje vojske u raznim krugovima. Na tom će ga putu pratiti važniji vojnički poglavari. Ako je vjerovati najnovijim glasovima, položaj austrijskog kanclera grofa Andrašija jako je uzdrman.

On se, kažu, već uvjerio da od duže vremena nješto se radi i to potajno iza njegovijeh leđa. Prevrat koji bi iz ovoga rada proizišao, sasvijem bi oborijo današnji sustav državni u Austriji i zamjenijo ga drugi koji bi više odgovarao željama nezadovoljnih naroda u državi. U ovome poslu nijesu upleteni samo austrijski državnici, no ima i važnog stranog upliva.

RAZLIČNOSTI. (Presuda iz osvjedočenja).

Nedavno bio je njeki mladić u državi Džovu u Sjev. Americi pred sudom zbog toga, što je optuženi poljubio jednu đevojčicu protiv njene vo-

„GLAS CRNOGORCA“, BR. 18. IZDANJE OD 18.

AVGUSTA 1873. GODINE

NOVOSTI. Austrija. — Kao što se iz dobro obavještenih krugova javlja, put cara austrijskog u Petrograd, o kom se mnogo po listovima pisalo i razne kombinacije pravile, neće se ove jeseni preduzeti. Istina da se u Beču spremaju za putova-

Abdul Kerim paša

lje. Sud nađe da mladić nije zaslužio kazne, no da mora platiti sudski trošak. Sudac je razložio tu presudu ovijem riječma, koje je upravio na istu djevojku tužiteljku: „Gospođice, vi znate, da je moja dužnost motriti i rasuđivati izraz lica svjedoka dok izgovaraju svjedočanstvo. Po svojoj dužnosti motrio sam i vas, te vam moram priznati, da ste mi se vidjeli tako lijepa, tako ljupka i privlačljiva, da sam se objeruč-

Sultan Abdul Aziz (1861-1876)

Donosimo izbor članaka iz „Glasa Crnogorca“, drugog po redu crnogorskog lista, koji je pokrenut na proljeće 1873. Koristili smo digitalizovana izdanja sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 15 do 36 iz 1873. godine ke čvrsto morao držati za ovaj veliki stol, da me ne ponese strast, da učinim ono, što je i optuženik učinio. Po tome moram vjerovati da je pod takvijem pritiskom i on učinio ono što je učinio, i da nije mogao neučiniti, jer u onaj mah niti je on sudio, niti je pred njim ovoliki stolac stajao. Za to dosta će mu biti kazne, da plati sudske troškove.”

(Galantan kritik). Jedan pariski list pripovjeda ovo: Gospođica Dišenoa razbolila se od boginja, koje su čuvenoj predstavljačici lice jako nagrdile. Jedan kritičar dođe joj u posjetu, a ona mu se potuži: „Evo kakva sam, pogledajte me samo”. „Gospođice, odgovori kritičar, samo se drago kamenje gravira”.

„GLAS CRNOGORCA“, BR. 19. IZDANJE OD 25.

AVGUSTA 1873. GODINE

Po Italiji i Njemačkoj širi se sada misao da se mrtvaci spaljuju.

Tako je u Hamburgu sastavljeno društvo za spaljivanje mrtvaca, koje već ima 80 članova. U ustavu toga društva ima odredba po kojoj svaki član testamentom naređuje da se njegovo tijelo pošto umre spali

Grčka kraljica Olga

DOGAĐAJI U SVIJETU (…) Zbog njekijeh ostrvića na Drinu, koja čini granicu između Srbije i Bosne postoji pogranična razmirica između Srbije i Turske, jer i jedna i druga polažu pravo na iste. Sada se ponovo sastala mješovita komisija u Loznici, ali stvar nije se mogla riješiti. Turski komesari Abdulah-paša i poznati Kečeta vratili su se u Sarajevo.

Stvar je, kako „Greneb.“ javlja, poslana u Carigrad, da se riješi. (…)

DOPISI. Trst, 19. avgusta. Grčka kraljica Olga došla je juče ovamo u Trst, prenoćila je ovđe i sjutradan odma je put Beča krenula. Kao neobično, dočekata je grčka kraljica, od strane ovdašnje vlade, a isto i grčke naseobine s velikim odlikovanjem. Kako je kraljica, u ovdašnji pristan, na svojoj brzoplovki „Imfitrita” prispjela, pozdravljena je iz tvrđavice s 24 metka iz topova, a kad je na brijeg izašla, pozdraviše je opet s 24 metka. Ovdašnji Grci najmili su poseban parabrod, i išli su do Pirana kraljici na susret.

Kad je kraljica na brijeg stupila uputila se u grčku crkvu, đe ju je sveštenstvo i množestvo naroda čekalo. U crkvi bilo je bogosluženje, i na svršetku, kad je kraljica iz crkve izlazila, orilo se dugotrajno „Živila“ „zito” i „eviva” a i ruski „zdrav želaю”. Kraljica se uputila, da vidi Miramar, dvorac pokojnog cara Maksimilijana, i u osam časova povrati se na svoju jaktu, prenoći, i juče rano uz gruvanje topova otputuje u Beč. Na kolodvoru dočeka je odjelenje vojske, ovdašnji veći vojeni i građanski činovnici, množestvo grčki izvrsnika i drugoga svijeta, i pri polazku orilo se dugotrajno „živila”. Divno je to videti, kako su ovdašnji Grci za svoju kraljicu odušev(Nastavlja se) ljeni.

22 Sjećanja

Neđelja, 26. novembar 2023.

SJEĆANJE NA REVOLUCIONARKU ANKU KNEŽEVIĆ Piše: Nenad LEKIĆ Kada je počeo Drugi svjetski rat Anka Knežević je imala samo 16 godina. Tada uspješnoj gimnazijalki, šćeri advokata Sava Kneževića, godine nijesu predstavljale problem da se aktivno uključi u borbu protiv okupatora i pridruži naprednoj crnogorskoj mladeži. Živjeli su u porodičnoj kući na Tećiji na sastavcima Ribnice i Morače, učeni vrijednostima koje su je oblikovale i predodredile budućnost. Ostavši rano bez majke gajila je posebna osjećanja prema svome starom ocu, znajući kako je teško uspijevao da sačuva porodicu u okupacionim danima, u kojima su određeno učešće na strani revolucionarnog pokreta imala i njegova tri sina. Ankina želja je bila da završi studije medicine.

Obavljajući rizične zadatke, Anka je krajem 1942. godine uhapšena. Pošto je odbila da bilo šta prizna i nije željela da oda svoje saborce, puštena je iz zatvora oktobra 1943. godine i odmah nastavila svoju ilegalnu aktivnost.

Ali ne zadugo, nažalost: uhapšena je u rodnoj Podgorici 23. decembra 1943. godine. Ponovo je pretrpjela svakojaka mučenja i batinanja, ali ćutke.

U pjesmi koju je napisao dr Leko Miranović 1973. godine opisuje se način na koji su ovu mladu djevojku mučili i svezanu prebijali, čupali joj kosu i kidali pletenice, lomili zube.

Pokušavali su da iz nje izvuku informacije o ostalim saborcima i partizanskim jedinicama tako što su je pendrecima tukli po tabanima, zabadali igle ispod nokata i puštali vodu kapavicu na čelo smijući se dok su je držali vezanu na stolici. Ništa od toga nije dalo rezultate.

Anka, iako mlada, izdržala je sva mučenja i sačuvala drugove i saborce od izdaje.

Doktor Miranović u svojoj pjesmi opisuje Ankinu hrabrost na sljedeći način: … Ne čudiš se borbi muškaraca, / tih Brđana i Crnogoraca, / jer je njina tradicija stara / da tuđina neće gospodara, / no se diviš kako Crnogorke, / bilo žene a bilo djevojke, / junački se drže u samici, / u Mučića kući mučilici. / Čitaj pismo lijepe djevojke, / maturanta i mlade skojevke, / što napisa pred plotun pušaka / dvadesetoga vijeka divljaka, / i sa kakvim moralom se bori / ostajući ponos Crnoj Gori!...

Anka je u zatočeništvu u Jusovači boravila zajedno sa svojom rođakom Đinom Prnjat, koja je po svjedočenjima ćerke, upamtila da je najteže padala prozivka kojom su svaki dan birani ko će biti strijeljan a ko ostaje u memljivim i prljavim ćelijama u kojima su oskudijevali sa hranom i vodom. Često su bile stavljane na spisak za strijeljanje a onda u posljednji čas ostavljane u životu.

Agonija je trajala sve do aprila 1944. godine, kada su je četnici strijeljali u rodnom gradu.

Po sjećanjima u mojoj porodi-

Nesalomiva podgorička heroina Pokušavali su da iz Anke izvuku informacije o ostalim saborcima i partizanskim jedinicama tako što su je pendrecima tukli po tabanima, zabadali igle ispod nokata i puštali vodu kapavicu na čelo, smijući se dok su je držali vezanu na stolici.

Ništa od toga nije dalo rezultate. Anka, iako mlada, izdržala je sva mučenja i sačuvala drugove i saborce od izdaje ci, nekoliko mladih boraca se krilo u Krivoj kišmali, u pekari kod Sava Đekića koja se nalazila prekoputa sadašnje zgrade Američkog centra.

Fašisti su htjeli da zaplaše Podgoričane vozeći ih vezane po gradu na otvorenoj karoseriji kamiona, ali su dobili suprotan efekat jer je Anka sa drugovima pjevala rodoljubive pjesme i govorila parole o pobjedi nad okupatorom. Vozeći ih kroz Podgoricu, prolazili su pored sadašnje trgovinske škole, Ulice Petra Matovića, a nakon toga su strijeljani na Čepurcima.

Iako postoje određene sumnje, nije ustanovljeno ko je otkrio mjesto gdje su se skrivali i tako ih poslao u smrt. U trenutku ovog strašnog žrtvovanja za svoje ideale nije imala ni punih 20 godina.

Iako se nadala da će ona biti jedina žrtva iz porodice, nije dočekala vijest o smrti brata Draga koji je život položio u Kraljevu u borbi protiv okupatora.

Uoči samog strijeljanja napisala je ocu i bratu – pisma ohrabrenja.

Dragi moji, Danas vam pišem posljednje pismo, jer znam da ću sjutra u 10 sati poći u smrt. Ne žalim što odlazim ovako mlada u hladan grob, ne žalim što časno i pošteno odlazim i dajem svoj život kao i hiljade i hiljade mladih naprednih omladinaca što su ga dali za opštu stvar, za blagostanje čitavog naprednog čovječanstva.

Grob Anke Knežević na Čepurcima

Anka Knežević

Četnici i Njemci u Podgorici 1944. godine. Đorđije Lašić (prvi s desna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći s desna) i Jakov Jovović (drugi s lijeva)

Žao mi je samo što ostavljam tebe, oca starog i iznemoglog bez ikoga. A najžalije, što još ne mogu vidjeti moju milu i dragu braću.

Oče, budi hrabar i nemoj da očajavaš da ti se slade neprijatelji koji mene mladu, danas ubijaju.

Nemoj primiti saučešće ni od koga, jer mnogi neće doći da učestvuju u tvojoj žalosti, već da sa uživanjem posmatraju kako ćeš da se mučiš. Ja te mnogo žalim i to neka ti je dosta, a ja odlazim poštena, zato što sam poštena.

Ubijaju me braća Crnogorci, nitkovi.

Nemoj da se stidiš smrti tvoje ćerke jer ja odlazim kao mnogi za dobro naroda, a znaj i to da će doći dan kada će nas sve osvetiti naša braća i drugovi po našim gorama. Moje poslednje misli su upućene na tvoju starost moga roditelja. Budi istrajan i hrabar i ne očajavaj. Poslednji put primi pozdrav od tvoje ćerke Anke.

Mili brate Milo, Danas kada ti strijeljaju tvoju sestru ti se nalaziš u Skadru na radu da zaradiš parče hleba sve da ishraniš, ti naš mladi hranitelju starog oca i sestre u zatvoru. Više ti neće trebati misliti kako ćeš mene pomoći i što ćeš mi poslati u tamnicu. Žao mi je što nijesi tu da bar tebe vidim još jednom, kada mi je nemoguće onu drugu braću.

Tatu sam vidjela u sudnici, kamo sreće da ga nijesam vidjela, mnogo me rastužio, vidjeti ga onako starog, jadnog, zgure-

nog, a dijete od 19 godina stoji na optuženičkoj klupi kada joj sude nitkovi, a zašto, zato što je bila poštena, zato što nikoga ubila nije, zato što nikome nažao nije učinila, zato što je drugove i braću pomagala i sa mislima uvijek kod njih bila.

Takođe mogu misliti kako mu je bilo onda kada me osuđuju na smrt, njegovo rodno dijete, koje je bilo još iz djetinjstva za njega ideal.

Dragi brate, budi dobar i kuražan, nemoj da me žališ pred svakim. Znadi od koga primaš saučešće, tvoja sestra odlazi, za dobro svih vas koji ostajete.

Daj bože da ja budem poslednja žrtva našeg jadnog i napaćenog naroda, budi dobar i pošten i pođi putem naprednih, budi hrabar omladinac, potpomaži naše hrabre partizane, ali samo se pazi da ne pođeš u ruke ovih nitkova i zlikovaca kao što je tvoja jadna i namučena sestra.

Anka je pred smrt, svome ocu Savu u pismu poručila: ,,Ja odlazim poštena, zato što sam poštena. Ubijaju me braća Crnogorci, nitkovi. Nemoj da se stidiš smrti tvoje ćerke jer ja odlazim kao mnogi za dobro naroda, a znaj i to da će doći dan kada će nas sve osvetiti naša braća i drugovi po našim gorama“

Anka je svome bratu Milu u pismu uputila sljedeće riječi: ,,Daj bože da ja budem poslednja žrtva našeg jadnog i napaćenog naroda, budi dobar i pošten i pođi putem naprednih, budi hrabar omladinac, potpomaži naše hrabre partizane, ali samo se pazi da ne pođeš u ruke ovih nitkova i zlikovaca kao što je tvoja jadna i namučena sestra. Budi pošten pa makar i glavu izgubio jer je bolje pošteno umrijeti nego sramno živjeti“ Budi pošten pa makar i glavu izgubio jer je bolje pošteno umrijeti nego sramno živjeti.

Našoj dragoj braći Dragu i Vladu reci kada ih budeš vidjeo, da im je sestra u grob pošla sa željom što ih još jednom vidjela nijesam. Mnogo ih pozdravi i poljubi mjesto njihove jadne i uželjene sestre. Reci im da su moje poslednje misli bile upućene na sve vas. Pričaj im kako smo preživjeli smrt naše drage i mile mame, koliko smo se mučili od njene smrti pa do danas, samo da bi pošteno ostali, no nam nitkovi ne dadoše, mene odvojiše od vas za dvije godine.

Pa i logora im bješe malo dok me ne ubiše, ali neka ne misle ako mene ubijaju i mnoge druge, da će ugasiti naš polet i ustanak, nek ne misle da na takav način ugušuju pokret.

Tada će njima suditi naše porodice koje budu još u životu, a naša smrt biće i njihova propast.

Na našim kostima i leševima grade se nova i srećna doba, u kome će svaki čovjek živeti pod istim uslovima i imati sva prava na život.

Idem u smrt čvrsto ubijeđena da je pobjeda naša, i ja ću u grobu biti srećna, ako dođe doba zašto sam svoj život dala.

Drugi pišu 23

Neđelja, 26. novembar 2023.

MIŠLJENJE Piše: Boris VARGA Ukrajinski novinar avganistanskog porekla Mustafa Najem sasvim sigurno nije bio svestan da će objavom na svojoj Facebook stranici pokrenuti događaje koje će promeniti tok savremene ukrajinske istorije: od revolucije na kijevskom trgu Majdan, aneksije Krima i proksi rata u Donbasu, pa sve do totalnog napada Rusije na Ukrajinu u februaru prošle godine.

Najem je pre deset godina, tog 21. novembra 2013. godine, revoltiran zbog odluke ukrajinskog premijera Mikole Azarova da ne potpiše Sporazum o asocijaciji sa EU i okrene državu ka Rusiji, napisao: „A sada ozbiljno. Ko je danas do ponoći spreman da izađe na Majdan? Lajkovi se ne računaju. Samo komentar pod ovu objavu – ‘Ja sam’. Ako bude više od hiljadu, organizovaćemo se“, glasio je post, koji je za samo sat vremena sakupio preko 1.000 komentara onih koji su bili spremni izaći na centralni kijevski Trg (Majdan) nezavisnosti, 1.600 lajkova i gotovo 900 šerova.

Poruka Mustafe Najema pokrenula je ukrajinsku revoluciju na Majdanu

nom trgu u Moskvi smatrali su se najmasovnijim od raspada SSSR-a.

Međutim, Putin je uspeo da razbije te proteste i slomi protestni potencijal Rusije. Nakon ubistva opozicionara Borisa Njemcova u februaru 2015, Rusija je počela da se sprema za unutrašnje represije i rat sa susedstvom.

Putin je 24. februara prošle godine pokušao da zauzme Kijev. Poput operacije „Oluja-333“ 1979. godine u Avganistanu, u kojoj su sovjetske snage upale i ubile avganistanskog predsednika Hafizula Amina, tako je Moskva planirala da svrgne i likvidira ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

SAD i EU su nudili vladi Ukrajine i predsedniku evakuaciju i sigurno mesto u egzilu. Međutim, Zelenski je rekao da „mu ne treba taksi, već najsavremenije oružje“. Od skoro goloruke odbrane, Ukrajinci kontinirano uništavaju „drugu armiju sveta“, uspešno oslobađajući teritorije od ruskog okupatora.

„Revolucija dostojanstva“

Taj poziv na društvenim mrežama smatra se početkom širokog protesta popularno nazvanog „Evromajdan“ (ili samo „Majdan“), koji se nekoliko meseci kasnije, u februaru 2014. godine, završio ukrajinskom „Revolucijom dostojanstva“.

Protesti su trajali 90-ak najhladnijih dana u godini, masovnost kojih je dostizala i do više stotina hiljada ljudi, koji su u šator-gradu danonoćno dežurali. U sukobima je poginulo više od 100 demonstranata i 17 pripadnika snaga bezbednosti, ranjeno je preko 1.300 ljudi sa obe strane, a najviše onih koji su protestovali.

Najkrvaviji su bili poslednji dani, 18–20. februara 2014, kada je, iz snajperskih hitaca i oružja pripadnika državnih snaga bezbednosti po nalogu predsednika Viktora Janukoviča, život izgubilo više od 50 demonstranata.

Između vlasti i demonstranata posredovale su države EU-a, Poljska, Nemačka i Francuska, a potpisan je i sporazum o regulisanju ukrajinske krize.

Međutim, 22. februara 2014. godine u ranim jutarnjim satima predsednik Janukovič je sa najbližim saradnicima avionom napustio Kijev i pobegao u Rostov na Donu u Ruskoj Federaciji.

Prvi, lokalni rat u Ukrajini

Krvavi rasplet „Revolucije dostojanstva“ odigravao se za vreme Zimskih olimpijskih igara u ruskom Sočiju. Putin je sačekao da se olimpijada završi, napao je Ukrajinu, izvršio aneksiju Krima i otpočeo lokalni rat u Donbasu, koji se početkom 2015. godine zavr-

Najem govori na Majdanu

prestonica slobode govora na Putin je uspio da ujedini jedno prilično podijeljeno i prostoru bivšeg SSSR-a. Na- Kijev kao regionalno, istorijski, etnički, vjerski i jezički heterogeno kon „Revolucije dostojanstva“ svjetionik slobode izabran je za poslanika u parla- Rat u Ukrajini promenio je društvo. Krimski Tatari dobili su status korijenog naroda, mentu – Vrhovnoj radi Ukraji- Evropu, ali pre svega ukrakoji je sada sastavni dio savremene ukrajinske nacije. ne, a u dramatičnim uslovima jinsko društvo. Mnogi antiBivši ukrajinski muftija Duhovne muslimanske zajednice od ove godine je na čelu držav- fašisti sa prostora bivše Jugone Agencije za obnovu i razvoj slavije dobro primećuju da je „Umma“ Said Ismailov na Donbasu u prvim redovima infrastrukture Ukrajine. ukrajinska odbrana od ruskog brani Ukrajinu, a za ukrajinskog ministra odbrane nedavno agresora postala, u stvari, opDrugi, totalni rat šta narodno-oslobodilačka je imenovan Rustem Umerov iz Medžlisa Krimskih Tatara protiv Ukrajine borba, kao za vreme Drugog

šio potpisivanjem mirovnog sporazuma u Minsku.

Iako su SAD i EU zbog aneksije Krima i ruske podrške ratu u Ukrajini uvele više etapa sankcija Rusiji, Zapad je zbog svojih lukrativnih interesa i energetske zavisnosti od Rusije pokušao da oružani sukob u Donbasu „gurne pod tepih“.

Međutim, promena političkih okolnosti u svetu i pandemija virusa COVID-19, navelo je Putina na agresivnije korake. Moskva je otvoreno ušla u rat u Siriji, a „hibridni rat“ iz Ukrajine Rusija je proširila prema Zapadu. Postoji sumnja da je Moskva uticala

na tok američkih predsedničkih izbora 2016. godine. Rusija se posebno aktivirala na Zapadnom Balkanu, gde je učestovala u pokušaju bezbednosne destabilizacije Crne Gore pre njenog ulaska u NATO. Na meti je još uvek BiH i Kosovo.

Prema svedočenju ljudi bliskih Kremlju, Putin se odlučio za totalnu invaziju na Ukrajinu, nakon povlačenja američke vojske iz Avganistana.

Mustafa-Masi Najem rođen je 1981. godine u Kabulu, poreklom Paštun. Njegov otac Mohamed Najem bio je, nakon proglašenja Republike Avganistan 1976. godine, zamenik

Na Majdanu je počela oružana borba protiv ruskog kolonijalizma, a Ukrajina već deceniju plaća ogromnu cijenu svog geopolitičkog izbora. Dok krvari, u Ukrajini se rađa novo građansko i političko društvo, koje je iznad svih razlika koje su se ranije činile nepremostivim. Zato, Kijev ne smije da padne i mora da opstane, ne samo zbog bezbjednosti svoje, EU i Zapada, već i kao svjetionik slobode, bacajući tu svjetlost i ka istoku

ministra prosvete Avganistana. Porodica krajem osamdesetih emigrira u Moskvu, zbog očeve doktoranture, da bi se početkom devedesetih preselila u Kijev.

Mustafa Najem u ukrajinsko novinarstvo ulazi uoči „Narandžaste revolucije“ 2004. godine, kada Kijev postaje

Rusija nije preko noći postala totalitarna država, sa otuđenim liderom koji preti svetskom poretku. Rusi su takođe imali priliku za svoj Majdan, odnosno „Protest belih traka“ nakon izbora za Dumu, krajem 2011. i početkom 2012. godine.

Mitinzi sa više desetina hiljada demonstranata na Bolot-

Najemov poziv na društvenim mrežama smatra se neformalnim početkom Euromajdana

svetskog rata.

Putin je uspeo da ujedini jedno prilično podeljeno i regionalno, istorijski, etnički, verski i jezički heterogeno društvo.

Krimski Tatari dobili su status korenog naroda, koji je sada sastavni deo savremene ukrajinske nacije. Bivši ukrajinski muftija Duhovne muslimanske zajednice „Umma“ Said Ismailov na Donbasu u prvim redovima brani Ukrajinu, a za ukrajinskog ministra odbrane nedavno je imenovan Rustem Umerov iz Medžlisa Krimskih Tatara.

Na Majdanu je počela oružana borba protiv ruskog kolonijalizma, a Ukrajina već deceniju plaća ogromnu cenu svog geopolitičkog izbora.

Dok krvari, u Ukrajini se rađa novo građansko i političko društvo, koje je iznad svih razlika koje su se ranije činile nepremostivim. Zato, Kijev ne sme da padne i mora da opstane, ne samo zbog bezbednosti svoje, EU i Zapada, već i kao svetionik slobode, bacajući tu svetlost i ka istoku. •

24 Enigmatika

Neđelja, 26. novembar 2023.

Neđelja, 26. novembar 2023.

Enigmatika 25

26 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

1068

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

Dana 25. novembra 2023. godine preminuo je iznenada naš voljeni otac, brat

VJEKOSLAV – VITO VITIĆ 1952–2023.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

Neđelja, 26. novembar 2023.

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 26. novembra od 9 do 14.30 časova. Sahrana našeg voljenog Vita obaviće se 26. novembra u 15 časova na groblju Sveti Andrija – Brca – Sutomore.

Ožalošćeni: sin ALEKSANDAR, ćerka JELENA, braća MILENKO i IVO, unučad i ostala rodbina

1041

Dana 25. novembra 2023. godine umrla je naša draga

ČEDOMILA – MILA PAVIĆEVIĆ rođena Popović

Saučešće se prima na gradskom groblju Čepurci 26. novembra od 11 do 13 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

Ožalošćeni: kćerka DUBRAVKA, unučad SARA i LAZAR, zet ZORAN VUKČEVIĆ i ostala porodica PAVIĆEVIĆ i POPOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

MALI OGLASI OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

1044

Dana 25. novembra 2023. preminula je, u 91. godini, naša

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

LJUBICA Mila VULIĆEVIĆ rođena Pajović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 25. novembra od 10 do 15 časova i 26. novembra od 10 do 12 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Sveta Gospođa u Virpazaru.

Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

Ožalošćeni: sin BORO, ćerke BRANKA i MARTA, unuci BOJAN, GORAN, IVAN i BLAŽO, unuke BILJANA, DEJANA i IRINA i praunučad

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 26. novembar 2023.

1032

1058

Preminula je naša voljena majka, baba i svekrva

Sa tugom u srcu i bolom u duši obavještavamo rodbinu, kumove, komšije, prijatelje i poznanike da je dana 25. novembra 2023, u 66. godini života, preminuo naš dragi i voljeni

1051

Posljednji pozdrav

IKONIJA – KONA Vukotina GVOZDENOVIĆ

NADI JOVANOVIĆ

rođena Manojlović

BRANKO pok. Milivoja ABRAMOVIĆ Hvala ti za svaki trenutak ljubavi, radosti, brige i požrtvovanja koje si nam nesebično darivala.

Sahrana dragog nam pokojnika obaviće se u ponedjeljak 27. novembra u 15 časova kod crkve Polaganje Rize Presvete Bogorodice u Bijeloj.

Saučešće primamo u kapeli kod crkve u Bijeloj 26. novembra od 11 do 16 časova i na dan sahrane od 11 časova do momenta sahrane.

IGOROVE KOLEGE: KEMAL, VERA, RUŽICA, SNEŽA, IVAN, BOJANA, SANELA, MILENA, NADA, BOŽO, JASMINA, LANA i ANA

Tvoji: sin MATIJA, unuka DARIJA i snaha IVANA

1057

Dana 25. novembra 2023. preminula je moja majka

Ožalošćeni: majka MILEVA, brat VELJKO, sestre SLAVKA i SENKA, stric RADOMIR sa porodicom, ujak RADOMIR sa porodicom, tetka DARA sa porodicom, sestričine DRAGANA, DIJANA i DANIJELA i ostala mnogobrojna rodbina ABRAMOVIĆ i PEJOVIĆ

rođena Manojlović

Aki moj, nadala sam se da ćemo i ovu bitku, kao mnoge prethodne, dobiti. Zajedno, hrabro i dostojanstveno.

Ali, to što neumitnost tebe vodi na drugi put ne znači da će niti koje nas vežu ikada biti prekinute.

Spokoj tvojoj plemenitoj i napaćenoj duši.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

TVOJI: kćerka BILJANA STANKOVIĆ, sin DALIBOR STANKOVIĆ sa porodicom, sin MATIJA GVOZDENOVIĆ sa porodicom i sestrić RANKO KATURIĆ sa porodicom i ostala porodica MANOJLOVIĆ i GVOZDENOVIĆ

Posljednji pozdrav svojoj babi

Od unučadi: BILJANA, DEJANA, IRINA, BOJAN, IVAN, GORAN i BLAŽO

1060

1061

Posljednji pozdrav voljenoj kumi

Нашој

КОНИ

KONI

Били смо колеге, пријатељи. Остаће у сјећању наши заједнички проведени дани.

ВОЈО, НАТА и СНЕЖА

1048

LJUBICI VULIĆEVIĆ

Tvoja kćerka BILJANA STANKOVIĆ

IKONIJA – KONA Vukotina GVOZDENOVIĆ

Tvoje veliko i hrabro srce nije izdržalo i ovu posljednju životnu bitku, ali je tvoja plemenita duša sada našla mir i spokoj.

Sahrana će biti obavljena u nedjelju 26. novembra u 14 časova na mjesnom groblju Donja Bjela u krugu porodice.

Kuća žalosti: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 28 – Podgorica.

1047

Sin BORO sa porodicom

1056

rođena MANOJLOVIĆ 1945–2023.

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

LJUBICI VULIĆEVIĆ

IKONIJA – KONA Vukotina GVOZDENOVIĆ

Dana 25. novembra 2023. preminula je naša voljena

Gubitak najbližih je nenadoknadiv.

Učestvujemo u vašoj boli.

DUŠKA POPOVIĆ

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. novembar 2023.

1039

1040

Dana 25. novembra 2023. umrla je moja dobra i izmučena majka

1030

Voljeni naš

ZAHVALNICA ŽELJKO Najteže je kad riječi pišu slomljena srca.

Ljubav prevelika, bol preteška i tuga za tobom vječna.

Ovim putem želim da se zahvalim odjeljenju Neurologije u bolnici Kruševac sa načelnikom dr Slavišom Peruničićem, kao i svim ostalim ljekarima i osoblju koji su na najbolji mogući način brinuli o mojoj majci posljednjih nedjelja njenog života. Posebno im se zahvaljujem za pomoć i razumijevanje iskazano meni u ovom teškom i bolnom periodu.

Neizmjerno sam zahvalna prof. dr Snežani Vujošević za svu dugogodišnju ljekarsku i ljudsku pažnju ukazanu mojoj majci.

Zahvaljujem se dr Nebojši Crnogorcu koji je bio prva osoba kome se moja majka obraćala za sve zdravstvene probleme godinama.

Zahvaljujem se dr Mirjani Dobrović-Milošević koja je bila izabrani ljekar moje majke i na najbolji način brinula o njoj.

ČEDOMILA MILA PAVIĆEVIĆ rođena Popović

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si Seki i meni nesebično davala. Hvala ti što si uvijek sve mogla, moja draga i požrtvovana majko.

Posebno Hvala od Sare i Lazara za svu nježnost i pažnju i sve sto si za njih učinila, a to se ne da nabrojati.

Volimo te i zauvijek ćeš biti dio nas.

Tvoji: MARIJA, IGOR, IVA i ALEKSA

DRAGANU MARKOVIĆU Počivaj u miru, Gaga, pamtićemo tvoju ljubav i dobrotu.

Ovim putem se zahvaljujem mojim dragim prijateljima koji su u posljednja tri mjeseca bili stalno uz mene i brinuli o meni sa puno pažnje i ljubavi, zahvaljujem se majčinim dugogodišnjim prijateljicama koje su je redovno obilazile i pazile i prije bolesti i koje su joj pomogle da preživi Sekinu smrt.

Duboko sam dirnuta koliko je predivnih ljudi ukrstilo sa mnom ovozemaljske puteve i neizmjerno zahvalna na tome.

Ožalošćena: ćerka DUBRAVKA, unučad SARA i LAZAR i zet ZORAN VUKČEVIĆ

1062

Posljednji pozdrav

KIĆUN sa porodicom

1054

Posljednji pozdrav

GAGI DRAGU

Ćerka DUBRAVKA VUKČEVIĆ

Uspomenu na tvoju dobrotu, toplinu i čestitost zauvijek ćemo čuvati od zaborava.

Bratanična IVANA i zet MARKO BOJOVIĆ

1052

Veliki čovjek, naša iskrena prijateljica, sestra po milosti naše majke

1063

Posljednji pozdrav

ČEDOMILA – MILA POPOVIĆ-PAVIĆEVIĆ

Preselila se u vječnost.

Njena priroda, svakolika njena ljepota, a posebno toplina njene duše, njena sestrinska ljubav i poštovanje prema našoj majci i cijeloj našoj porodici zaslužuje naše duboko poštovanje i nezaborav.

Vječnaja Pamjat!

DRAGANU MARKOVIĆU Počivaj u miru, a mi ćemo zauvijek pamtiti tebe, tvoju iskrenu ljubav prema svima.

Porodica pokojne STANISLAVE VRATNICE

MIRA, IVANA, MARIJA i JOVANA MARKOVIĆ

1066

Посљедњи поздрав нашем драгом и добром сестрићу

1067

Посљедњи поздрав нашем драгом и добром

БРАНКУ М. АБРАМОВИЋУ

БРАНКУ М. АБРАМОВИЋУ

Од ујака РАДОМИРА са породицом

Од ујне САВИЦЕ, брата МИЛАНА и сестара МИРЈАНЕ и НОВКЕ са породицама

Посљедњи поздрав брату од тетке

1065

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti

1045

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti

БРАНКУ

LJUBICI VULIĆEVIĆ

LJUBICI VULIĆEVIĆ

Од ЗОРКЕ БЕЋИР са породицом

Ćerka BRANKA sa porodicom

Ćerka MARTA sa porodicom

1046

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 26. novembar 2023.

1070

1064

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

1022

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage roditelje

Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama naša voljena

DRAGANU MARKOVIĆU

DESANKU Vladimirovu PERIĆ

DRAGICA

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Od VELA, ANE, JELENE, NATAŠE i VANJE

1025

Kume,

rođenu DRAKULOVIĆ 26. 11. 2022.

26. 11. 2023.

Pitala si „Zašto je moralo ovako?“... to strašno pitanje koje je uzbunilo, zapanjilo i prestrašilo Naš svijet, strašnije od laži da našu bitku ne gubimo, pitanje sastavljeno od riječi kojih nije bilo u Našem rječniku... Uzalud te duša izmučenom željom naslućuje na svakom koraku, uzalud ostajemo zagledani u ono upaljeno svjetlo bolničke sobe na drugom spratu, uzalud ponos na hrabrost što smo prkosili sudbini... uzalud je sve. To pitanje odzvanja, ni ne traži odgovor, bučno je, mnogo je bučno, i nema boju tvog glasa...

MILUTIN, SONJA i SLAVICA 1036

Dragi

Uža porodica će dana 26. novembra 2023. godine u 10h posjetiti njenu vječnu kuću Tvoji BRANKO, NIKOLA i GORAN

1055

GOSPAVA, DRAGANA i DRAGAN sa porodicama

1038

Petnaest godina sjećanja

40 dana je od smrti drage sestre

Dragi čika Željko, hvala Vam što ste mi bili iskren prijatelj, hvala Vam što ste me grlili kao svog najrođenijeg.

Svaki savjet, kritika i poneka zalutala pohvala će ostati kao draga uspomena koja podsjeća na Vas.

Gdje god da si, sa nama si.

Dok mi živimo i ti ćeš živjeti.

Bila si primjer svega što je plemenito, časno i pošteno.

TVOJA PORODICA

Brat ČEDO VUJOVIĆ sa porodicom

1053

Godina dana je od smrti naše majke

Dani prolaze, ali ne prolazi ljubav i ponos što smo te imali.

Počivaju u miru i neka te anđeli čuvaju.

Tvoj sin RADOVAN, ćerke RADMILA i MIRJANA sa porodicama

Dana 29. novembra navršava se godina dana od smrti moje sestre

ZORKE Damjana TOMANOVIĆ Draga moja sestro Zorka, vrijeme koje je prošlo i koje dolazi ne može mi ublažiti bol i tugu za tobom jer stalno mislim na tebe dokle sam god živa.

Tvoja sestra BULA sa porodicom

1042

Godina prođe, majko

VERA ŽIŽIĆ

ZORKE TOMANOVIĆ ANDRIJA ROGOŠIĆ

1028

DRAGICE BJELOBRKOVIĆ

VJERA VUJOŠEVIĆ

ŽELJKO MIĆANOVIĆ

ŽELJKO

Četrdeset dana učimo da živimo bez tebe uz nevjericu, nedostajanje i tugu. Čuvamo te u našim srcima i sjećanju i nadamo se da je tvoja duša tamo negdje

našla mir.

Tvoj kum JOVAN s fameljom

Četrdeset je dana od kada nije sa nama

23. 3. 2020.

26. 11. 2023.

Živite u našim srcima zauvijek. U mislima ste nam svakog dana.

Sa ponosom vas se sjećamo.

Zauvjek sa tobom i Filipom u srcu i mislima. Neka vaše dobre i plemenite duše pronađu vječni mir!

Minuše dvije godine od kad nijesi s nama.

Nikad te nećemo zaboraviti.

VLADIMIRA Milutinova PERIĆA

Lavice naša, spokojno sanjaj, tamo te Gore sada ne boli...

Molitvom brige s puta nam sklanjaj.

Znamo da s Neba nas BODRIŠ i VOLIŠ. Ćerka KIKA sa porodicom

1050

1043

Godine bez tebe

VERA ŽIŽIĆ

Naš život je prazan bez tvog glasa, prazna je kuća bez tvojih koraka i onog pogleda punog ljubavi.

Bila si naš oslonac, roditelj i najbolji prijatelj.

Svijetu treba boraca kao što si ti bila.

Nedostaješ previše.

Tvoji RADE i SANDRA

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. novembar 2023.

1049

1024

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe

1027

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog supruga, oca, đeda i svekra

MOMO

RADIVOJA ĐUROVIĆA

Ostat ćeš voljen i nikad zaboravljen.

Sestra MILJA

Vrijeme prolazi, ali bol ne prestaje. Tvoja plemenita duša sve više nam nedostaje.

Bio si pažljiv suprug, brižan roditelj, iskren prijatelj i đed velikog srca.

Hvala ti za beskrajnu i nesebičnu ljubav koju si nam pružao i za sve što si za nas uradio.

Ostavio si nas da idemo uzdignute glave ponosni na tvoj časni i pošteni život.

Bićeš u našim srcima dok bude nas!

1023

Godina dana je od smrti mog dragog

ZORKA MRVALJEVIĆ

MOMA

Sa ponosom na sestru i sve što smo prošli u životu i tugom što te više nema.

Brat ĆETKO sa porodicom

Tvoji: supruga MILOSAVA, sin MIROSLAV, šćer MARA, snaha SLAVICA, unučad JOVAN, JOVANA, JELENA i LUKA

Plemenite duše žive vječno, zauvijek sa nama. Čuvaću te u najljepšim uspomenama od zaborava.

Brat SLOBO

1069

Navršava se četrdeset dana od smrti naše majke i babe

1059

Četrdeset je dana od tvoje smrti,

BOSILJKE Slobodana MILOVIĆ MAJKO

Vrijeme prolazi, ali ne može izbrisati sjećanje na tebe.

Vječno ćeš ostati u našoj duši.

Tvoj mili lik i dobrota ostaju vječno u nama.

Počivaj s anđelima.

Tvoj sin ZDRAVKO i unuka SOFIJA

Šćer SLOBE sa porodicom

1035

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

JOVANA KAŠĆELANA

Počivaj u miru, nemoj da ti naše suze kvare tvoj vječni počinak.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i pamtit ćemo te po tvojoj dobroti i vedrini koju si nam uvijek pružala.

Porodica KAŠĆELAN

1033

Draga majko, baba

1029

Deset godina je od smrti našeg

40 je dana od kad te nema... Ne nalazimo utjehu za bolnu pomisao da te više ne možemo zagrliti. Nadamo se da si na nekom boljem mjestu.

Neka tvoja napaćena duša počiva u miru.

Sestra BOSE sa porodicom

40 dana

Tvoja ćerka VESNA sa porodicom

ZLATANA Miroslava NIKOLIĆ

JOVANA KAŠĆELANA

Ćerka LJUBINKA sa porodicom

i

13 godina

MIRJANA KATNIĆ rođena Kašćelan

Život bez vas nije isti. Bol i tuga za vama su vječni. Ponosni na vas zauvijek.

Vole vas vaši STANE, MIKO, DANA, BALŠA, DUŠAN i JELENA

1031

VLADETE – BATA MEĐEDOVIĆA

S ponosom te pominjemo, a s tugom i uspomenama živimo bez tebe. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji UGLJEŠA i LJILJANA sa porodicama

1034

1026

Dana 26. novembra 2023. navršava se 10 godina od kad nas je napustio naš otac i suprug

VLADETA – BATO MEĐEDOVIĆ

JOVAN KAŠĆELAN

1037

ZLATANA NIKOLIĆ

Otišao si tiho i dostojanstveno i ostavio veliku bol i prazninu u našim srcima. Bio si naš uzor, naša snaga, naš oslonac. Tvoje veliko srce i plemenita duša zaslužuju da te nikad ne zaboravimo. U nedjelju 26. novembra porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Četrdeset je dana od smrti

Navršava se 40 dana od smrti naše voljene majke i babe

Tvoje postojanje je bilo naša porodična snaga, tvoje ime naš ponos, a tvoja smrt naša velika rana. Ostaje da te po dobru pamtimo, sa poštovanjem pominjemo i čuvamo uspomene. Dani prolaze, a naša tuga za tobom se riječima ne može opisati.

Počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.

Tvoje: supruga ZORICA, ćerke NINA i ANĐELA

Neđelja, 26. novembar 2023.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 26. novembar 2023.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek

Nova crnogorska književnost

Cijena 10€