Dnevni list Pobjeda 30.11.2023.

Četvrtak, 30. novembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20836 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Poslije više preokreta premijer Milojko Spajić i opozicija sinoć postigli saglasnost o kratkoročnom odgađanju popisa; i dalje sporno da li postoje uslovi za njegovo sprovođenje – specifikacija softvera i dovoljan broj obučenih popisivača

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SKANDALOZNO: Tužilaštvo u Beranama zauzelo nevjerovatan stav nakon saslušanja, analiza spisa iz policije i materijalnih dokaza, čeka se stav Vlade o političkoj krizi u SO Andrijevica

S. VASILJEVIĆ

RTCG

Popis ipak 3. decembra, ako ne bude novih obrta ODT odlučilo da nema krivičnog djela u upadu građana na sjednicu?!

Milojko Spajić

Danijel Živković

Premijer je naveo da su izašli u susret i dodatnom zahtjevu opozicije vezanom za specifikaciju softvera i da će na čelu komisije za kontrolu STR. 2. i 3. specifikacije softvera biti predstavnik opozicije Boris Marković

Vlada uskoro nešto mora da preduzme.

Kad tu bude budžet, koji Skupštini mora biti predložen do 31. decembra, sve će se izdefinisati – rekao je Pobjedi šef Odborničkog kluba DPS-a Dejan Ivanović STR. 4.

UHVATI ME AKO MOŽEŠ: Slučaj falsifikovane diplome pomoćnice direktora IJZCG dobija novi obrt

KOMENTAR

Popisijada Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Monstat je ujutro obznanio da popis kreće 30. novembra, da bi popodne Spajić preinačio na 3. decembar. Ujedinjena opozicija je ujedinjeno prihvatila i popis može da počne. Čuš popis, ma biće to prava popisijada STR. 3.

NEMA ODGOVORA ZA NEPODOBNE MEDIJE: Izgleda da je novi ministar unutrašnjih poslova naslijedio praksu svog prethodnika

Šaranović ignoriše pitanja o slučaju Vučine Kekovića i Nikole Terzića STR. 7.

Ministarstvo prijavilo Pavličić zbog lažnog rješenja o nostrifikaciji lažne diplome

STR. 8.

Tamara Vujović juče obavila razgovor sa kandidatima za direktora/direktoricu UZKD, prethodno nije odgovorila na pitanja Pobjede

Ministarka medija koja ignoriše medije Odluka ministarke kulture i medija Tamare Vujović, u ovom slučaju sa akcentom na „medija“, da ignoriše novinarska pitanja, kao što je to činila i njena prethodnica Vlaović, u koliziji je sa učestalim javnim saopštenjima koja cjelodnevno pristižu iz njenog kabineta, u kojima se ministarka zalaže za slobodu izražavanja, transparentnost i ohrabruje kritiku vlasti, ali ne i „negativan ton prema državi“ STR. 15.

2

Politika

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Poslije više preokreta premijer Milojko Spajić i opozicija sinoć postigli saglasnost o kratkoročnom odga dalje sporno da li postoje uslovi za njegovo sprovođenje – specifikacija softvera i dovoljan broj obučen

Spajić je, nakon sastanka sa predstavnicima parlamentarne većine, sinoć objelodanio da će popis biti održan 3. decembra iako je, kako kaže, ,,dio većine“ izrazio rezerve prema tom prijedlogu.

– Međutim, Vlada je donijela odluku i dobar dio većine podržava odluku. To će se pokazati kao dobra odluka. Smatram da će se i oni koji su s pravom bili skeptični, na kraju biti uvjereni da će sve biti OK – rekao je Spajić sinoć na vanrednoj konferenciji za novinare.

PRIHVATILI ODLAGANJE

Odluku o odlaganju su, kako je naveo, prihvatili Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate i savjeti manje brojnih naroda.

– To je bitno i na taj način ćemo bez dodatnih troškova uspjeti da postignemo društvenu koheziju koja nije bila viđena u posljednjih 30 go-

Popis ipak 3. decembra, ako ne bude novih obrta Premijer je naveo da su izašli u susret i dodatnom zahtjevu opozicije vezanom za specifikaciju softvera i da će na čelu komisije za kontrolu specifikacije softvera biti predstavnik opozicije Boris Marković i. mandić

PODGORICA – Nakon što je Uprava za statistiku juče konstatovala da predstojeći petnaestodnevni popis stanovništva, domaćinstava i stanova počinje danas, a opozicija najavila bojkot zbog neispunjenja svih uslova iz ranije dogovorenog Sporazuma sa Vladom, premijer Milojko Spajić odlučio je sinoć da izađe u susret opoziciji i početak te statističke aktivnosti odgodi za još četiri dana, odnosno do 3. decembra. To je rezultat cjelodnevnih obrta koji su rezultirali načelnim dogovorom o odgađanju popisa, iako je sporno da li i dalje postoje uslovi za njegovo sprovođenje.

Odluku o odlaganju su prihvatili DPS, SD i savjeti manje brojnih naroda. To je bitno i na taj način ćemo bez dodatnih troškova uspjeti da postignemo društvenu koheziju koja nije bila viđena u posljednjih 30 godina u Crnoj Gori – ustvrdio je Spajić

Milojko Spajić

Dodao je da su izašli u susret i dodatnom zahtjevu opozicije vezanom za specifikaciju softvera i naveo da će na čelu komisije za kontrolu specifikacije softvera biti predstavnik opozicije Boris Marković.

Kada je riječ o troškovima, Spajić kaže da su našli kompromis da popis počne u nedjelju i da mogu da objasne zašto koriste 31. oktobar kao referentni datum. Zaključio

dina u Crnoj Gori – ustvrdio je Spajić.

Premijer tvrdi da su Vlada i nadležne institucije u rekordnom roku uspjele da odgovore na sve izazove.

– Imamo kontrolu procesa koja je do sada neviđena. Bilo je puno nedoumica, ali vrijeme će pokazati da je bilo jako bitno da bude drugačiji pristup rješavanju problema – rekao je Spajić.

je i da daljeg odlaganja popisa neće biti.

Prethodno je Predsjedništvo DPS-a saopštilo da je ta partija spremna da u novom roku da ,,puni doprinos kako bi se u potpunosti ispunili svi uslovi za održavanje popisa“.

Predsjedništvo je, kako je saopšteno, konstatovalo da novo odlaganje popisa predstavlja najbolju potvrdu ispravnosti stava koji su predstavnici

te stranke iznijeli kada su saopštili da još nijesu ispunjeni svi uslovi za održavanje popisa stanovništa u Crnoj Gori.

- U tom kontekstu, spremni smo da u novom roku damo puni doprinos kako bi se u potpunosti ispunili svi uslovi za održavanje popisa koji će početi 3. decembra, čime bi čitav proces bio inkluzivan, transparentan i koji bi garantovao fer i poštene rezultate - poručili su iz DPS-a.

Time bi, kako navode, još jednom pokazali da je dogovor različitih političkih subjekata moguć, ali i da Demokratska partija socijalista neće tolerisati bilo čije namjere i ak-

Nikolić: Pejović priznao da je Monstat prekršio zakon o popisu nik opozicije – saopštio je Nikolić.

On ističe i da nije prvi put da direktor Monstata javno istupa dovodeći u sumnju dobre namjere institucije na čijem je čelu.

– Još za vrijeme mandata vlade Dritana Abazovića, za koju je nedvosmisleno utvrđeno da je pripremala

– Pejović je saopštio da je specifikacija za softver urađena bez znanja i kontrole opozicije, iako je u Sporazumu jasno precizirano da pomenutu specifikaciju za raspisivanje javnog poziva za izradu softverskog rješenja za provjeru podataka priprema komisija na čijem čelu bi se nalazio predstav-

MP

Komentarišući navode direktora Uprave za statistiku da je ta institucija samoinicijatavno izradila specifikaciju softvera za kontrolu popisnih podataka, šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je kako je Pejović priznao da je Monstat brutalno prekršio Sporazum o popisu.

popisnu prevaru, Monstat je tvrdio da je sve spremno za popis, iako se kasnije ispostavilo da fali 1.700 popisivača. Danas tvrdi isto, iako nedostaje 500 popisivača.

Dakle, odgovornost za nepoštovanje sporazuma, što je danas i faktički potvrdio direktor Monstata, najviše leži na predsjedniku Vlade

Milojku Spajiću koji je obećao da će sve tačke sporazuma biti ispunjene do početka popisa i koji može, ukoliko to želi i ukoliko je samostalan donosilac odluka, da izađe u susret konstruktivnom prijedlogu opozicije, da u narednih pet do sedam dana ispunimo i preostale uslove – zaključio je Nikolić.

tivnosti koje bi, kako navode, imale za cilj jednostrano donošenje odluka koje mogu biti u suprotnosti sa državnim interesima.

Da je DPS prihvatio novi termin popisa objelodanio je sinoć i poslanik te partije Oskar Huter, koji je takođe najavio da će učestvovati u popisu samo ako je pod punom kontrolom.

– Naši razlozi za sumnju u regularnost su opravdani. Međutim, ukoliko se obezbijede svi uslovi sporazuma mi ćemo u procesu učestvovati. DPS cijeni da će kontrolni mehanizmi koji su dogovoreni biti ispoštovani 3. decembra i mi ćemo učestvovati u procesu koji će biti pod apsolutnom kontrolom, kako je predviđeno sporazumom – naglasio je Huter.

Predstojeći petnaestodnevni popis stanovništa je, prema važećoj Uredbi Vlade, trebao da počne danas, ali su iz DPS-a ranije juče najavili da će tu statističku proceduru bojkotovati ukoliko Vlada ne izađe u susret njihovom zahtjevu da popis bude odgođen za još dva dana.

POČETNI BOJKOT

Juče ujutro pak nije izgledalo da će biti postignuta bilo kakva vrsta dogovora. Nakon sjednice Predsjedništva DPS-a, koja je završena u tri ujutro u noći između utorka i srijede, oglasio se lider te stranke Danijel Živković.

– Danas, 29. novembra nijesu ispunjeni uslovi iz Sporazuma i DPS zato ne može učestvovati u popisu. Pozivamo premijera Milojka Spajića da odloži popis za još nekoliko dana.

Ukoliko se to ne desi, proces će biti obesmišljen i mi u njemu nećemo učestvovati – saopštio je Živković, naglašavajući kako i dalje nedostaje popisivača i kako još nije urađena specifikacija za izradu softverskog rješenja putem koga bi svaki građanin bio u mo-

Ministar pravde razgovarao sa kosovskom ambasadorkom vo prošle godine Crnoj Gori Milović predložio potpisivanje izručilo jedno lice, a trenutje u procesu razmatranja o izručenju još jedbilateralnog sporazuma o izručenju nozahtjeva nog, nakon završetka žalbenog procesa – navodi se u saizmeđu Crne Gore i Kosova opštenju Ministarstva.

Andrej Milović i Ariana Žerka Hodža

PODGORICA - Ministar pravde Andrej Milović predložio je potpisivanje bilateralnog sporazuma o izručenju između Crne Gore i Kosova, kao ključnog koraka ka unapređenju međusobne pravne saradnje, saopšteno je iz tog resora.

Kako se navodi, Milović je na sastanku sa ambasadorkom Kosova u Crnoj Gori Arianom Žerkom Hodžom naglasio da je dosadašnja saradnja bila dobra, te izrazio očekivanje da će u budućnosti postati još bolja i doprinijeti regionalnoj stabilnosti.

– Ambasadorka Hodža pohvalila je dosadašnju saradnju između Crne Gore i Kosova, ali je izrazila neslaganje zbog odluke prethodnog ministra pravde da Crna Gora ne isporuči dva tražena lica pravosudnim organima Kosova.

Ona je podsjetila da je Koso-

Hodža je, dodaje se, predložila potpisivanje dva dodatna sporazuma između Crne Gore i Kosova, od kojih je prvi sporazum o uzajamnom izvršenju sudskih odluka, kao i sporazum o uzajamnoj pravnoj pomoći, kako bi se ojačala pravna saradnja izR. P. među dvije zemlje.

Politika

Četvrtak, 30. novembar 2023.

ađanju popisa; i nih popisivača

gućnosti da provjeri tačnost podataka unešenih u bazu.

Istakao je da premijer Spajić, na insistiranje lidera Nove srpske demokratije i šefa Skupštine Andrije Mandića, nije uvažio njihov zahtjev za odlaganje popisa za još nekoliko dana.

– Cilj DPS-a nije opstrukcija popisa, već izgradnja povjerenja u taj proces, zbog čega premijera Spajića još jednom pozivamo da popis odgodi za još nekoliko dana– kazao je Živković.

Iz Uprave za statistiku su, međutim, juče ujutro tvrdili da su svi uslovi iz sporazuma ispunjeni, a to su saopštili dva sata nakon Živkovićevog stava.

– Popis stanovništva, domaćinstava i stanova počinje 30. novembra, kada popisivači izlaze na teren. Sve je spremno za popis, obezbijeđeni su svi uslovi za njegovo održavanje uz adekvatne i zakonite kontrolne mehanizme. Uprava za statistiku je u planiranim rokovima, stručno i profesionalno, sprovela sve aktivnosti za pripremu ove najznačajnije statističke akcije na dobrobit društva, a danas i posljednju.

Popisivači i instruktori obilaze popisne krugove – naveo je direktor Monstata Miroslav Pejović, istakavši ,,da ne postoji nijedan razlog da se popis ne održi“, zbog čega je građane pozvao da „otvore vrata popisivačima“.

Pejović je konstatovao da mu je žao ukoliko dođe do bojkota, ali i upozorio da nalažu da su građani dužni da učestvuju u popisu, te kako za one koji to odbiju „postoje i kaznene odredbe“.

Prema informacijama Pobjede, juče su se dešavale čudne eliminacije popisivača koji su prošli testove.

Redakciji našeg lista juče se javila osoba, koja je tražila anonimnost, navodeći kako je uredno okončala sve procedure za popisivača i položila testove i na telefonski poziv se javila Monstatu da preuzme popisni

materijal, da bi joj službenica u kancelariji saopštila da se ispostavilo da nije na spisku popisivača?!

Telefonsku poruku iz Monstata, kako nam je ispričala ta osoba, dobila je iza ponoći, kada joj je saopšteno da dođe tokom dana i preuzme popisni materijal.

– Kada sam dala svoje podatke, službenica mi

je rekla da me nema na spisku popisivača. To je nemoguće. Prošla sam obuku, položila sve testove i uz to mi je od njih stigao poziv da se javim i preuzmem popisni materijal. Nemam što drugo da mislim, osim da neko „čisti“ bazu popisivača i briše nepodobne – kategorična je ta osoba.

D. MIJATOVIĆ

Juče ujutro pak nije izgledalo da će biti postignuta bilo kakva vrsta dogovora. Nakon sjednice Predsjedništva DPS-a, koja je završena u tri ujutro u noći između utorka i srijede, oglasio se lider te stranke Danijel Živković

Čudna eliminacija popisivača

Danijel Živković

NEMA POPISIVAČA

Priznao je i da od traženih 3.800 popisivača, Monstat na raspolaganju ima njih 3.300.

Objasnio je i da ukoliko dođe do osipa popisivača postoji mogućnost da se angažuju oni iz susjednih opština.

– Druga opcija je da neki popisivači brzo završe posao i dodatno se angažuju. Treća je produženje perioda popisa – rekao je Pejović.

Istakao je i da je Monstat samoinicijativno izradio specifikaciju softvera, iako je Zakonom o popisu bilo drugačije određeno.

Zamjenica direktora Monstata Snežana Remiković objasnila je da, ukoliko dođe do bojkota, kroz Zakon o popisu postoje mehanizmi da se nedostajući podaci nadomjeste iz administrativnih registara.

Upozorila je ipak da će na preciznost podataka uticati veličina bojkota i saopštila da će crnogorski državljani koji borave u inostranstvu biti obuhvaćeni popisom, jer će ,,član njihove porodice dati podatke o njima“.

Knežević bio protiv odgađanja popisa Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević protiv je odlaganja popisa jer smatra da Demokratska partija socijalista namjerno opstruira taj proces i koristi njihovu ,,dobru volju“.

– Ispunili smo sve njihove uslove. Prije dva dana su glasali za sve zakone, a sad traže odlaganje i žele da ovaj proces odlože unedogled. DPS ovakvim ponašanjem najveću štetu nanosi Crnogorcima i smatram da je to u ovom trenutku najnecrnogorskija partija – ocijenio je Knežević.

Očekuje, kako je dodao, da u DPS-u prevladaju zdrave snage.

– Jasno je da ovim upravlja Milo Đukanović i da je on najveći kočnicar popisa. Smatram da će oni, ako im se opet izađe u susret, nastaviti da opstruiraju – rekao je Knežević.

Opšti stav je da, kako ističe, oni žele da ovaj proces ima demokratski legitimitet.

– I zato smo ga već odložili, ali je očigledno da Milo Đukanović iz Dubaija opstruira ovaj proces – zaključio je Knežević.

Nije imala odgovor što će se raditi u Monstatu ako čitava porodica bude u vrijeme popisa u inostranstvu. Nije imala ni informaciju do kada će popis

trajati, pa ni da li će popis stanovništva ući i u 2024. godinu.

– Nadam se da do toga neće doći – zaključila je Remiković. Đurđica ĆORIĆ

MEDIA BIRO

Diplomata i nekadašnji ministar vanjskih poslova naše države o izjavi novog šefa diplomatije

Vlahović: Promjena stava Ivanovića direktno priznanje svima koji su Crnu Goru uključili u NATO PODGORICA - Pozitivne promjene uvijek treba pozdraviti, kazao je diplomata Miodrag Vlahović komentarišući izjavu ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića koji je poručio da će Crna Gora nastaviti da dosljedno sprovodi NATO politiku.

Podsjetimo, Ivanović je u autorskom tekstu u Vijestima u januaru 2014. godine tvrdio da „NATO nije naš interes“.

– Pristupanje NATO-u nije ni vojni, ni ekonomski, a ni moralni interes Crne Gore, niti je to odraz njenog istorijskog ili budućeg identiteta – istakao je tada Ivanović.

Vlahović je dodao da Crna Gora mora biti i ostati nezavisna i suverena da bi ostala i članica NATO. – Tako da je ovakva promjena stava direktno priznanje svima koji su obnovili nezavisnost naše zemlje i uključili je u NATO – zaključio je VlahoR. P. vić.

3

Komentar Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Popisijada

Popis počinje 30. novembra! Tako je to svečano obznanio direktor Monstata Miroslav Pejović, za kojeg se dugo strahovalo da ga je, u javnosti sveprisutna, zamjenica Snežana Remiković zaključala neđe u odajama državne statističke institucije.

Bilo je to – tačno u podne.

Popisivačima su tada iz Monstata već rekli da spreme dovoljno hemijski, popisnih lista, pa i korektore ako treba. Prethodno su, sasvim sigurno, instruktori instruisali popisivače kako da stopiraju snjegočistače, ako već ne mogu ni pješke do udaljenih sela na śeveru... Oni koji su, hm, već davno obučeni i naučeni, vele pouzdani izvori, zadužili su i biber sprej za rad na śeveru, koji može biti dobra odbrana popisivača od međeda, ako već ne umijete da se pravite mrtvi, a baš vam je stalo da zaradite veću dnevnicu dok prtite po našim vrletima.

Dva sata kasnije, nova objava. Ne iz Monstata, nego od premijera Milojka Spajića: popis počinje 3. decembra!

Kako to, pitali su se i novinari i javnost? Pa lijepo: Milojko baš voli da učini. Nakon oštrih reakcija iz vrha DPS-a, SD-a i ostale crnogorske opozicije, premijer se, iako začuđen zbog svih tih trivijalnosti oko nekog tamo popisivanja, ipak odlučio da će popis da odloži za tri dana.

Jeste, premijer, koji se samo dan ranije povinovao naređenju vrhovne komande bivšeg Demokratskog fronta – znate već: Andrije Mandića i Milana Kneževića – da popis počne 30. novembra, osmjelio se da sve odloži za tri dana.

Bilo je to oko 15 sati.

Pa su onda iz parlamentarne većine hitno pozvali Spajića na raport. Tu je, povjerio se Milan Knežević, bilo povuci-potegni. Te parlamentarna većina veli da se ide na popis 30. novembra, tj. danas, a Spajić, opet, onako demokratičan, hoće dogovor sa opozicijom, sve radi budućnosti. Ne koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, nego baš ono svekolike Crne Gore.

Neđe oko 17 sati, djelovalo je to baš dramatično. Knežević je prenio stav ZBCG da popis ne treba da se odgađa. A onda se, kao lider prosrpske i proruske koalicije, zabrinuo za – Crnogorce, jer ,,DPS ovakvim ponašanjem najveću štetu nanosi Crnogorcima“. Tada je, onim znavenijim, bilo mnogo toga jasnije: da Knežević, Mandić i ekipa prihvataju odgađanje za tri dana jer su sigurni da je popis već pripremljen. Hm, bolje rečeno – zgotovljen.

A onda su se Crnogorci iz DPS-a, koji su ranije tog dana ultimativno tražili odgađanje popisa jer ,,nema uslova“, okupili da vijećaju što im je činiti na Predsjedništvu Demokratske partije socijalista.

Bilo je to oko 18 sati.

I sve je i dalje djelovalo dramatično, baš kao 1968. kada je zasijedala jedna partijska komunistička organizacija na sjeveru, ono kada su Rusi ušli u Čehoslovačku. E, tada je ta partijska ćelija postavila ultimatum trupama Varšavskog ugovora da u roku od 48 sati napuste teritoriju Čehoslovačke. Napisan je bio i partijski zaključak i vjerovatno bi telegramom bio proslijeđen Centralnom komitetu Crne Gore, da jedan, malo skeptičniji, nije upitao sekretara organizacije – što da rade ako Rusi ne odu iz Čehoslovačke za 48 sati? ,,Ništa, imaćemo novi sastanak“ – odbrusio mu je glavni partijac u selu.

E, sad, ovo nije vrijeme Hladnog rata, ali je saopštenje sa Predsjedništva DPS-a djelovalo kao da je neko osmislio istu strategiju. Ne povlačenja tenkova iz Čehoslovačke, nego prihvatanja odgađanja popisa u Crnoj Gori – za tri dana.

Pokazalo se, vele u vrhu DPS-a, da je bila tačna njihova teza da nijesu ispunjeni svi uslovi, da je pritisak urodio plodom i da je premijer Spajić, kada je dobro razmislio, prihvatio zahtjev da popis bude odgođen. Pogađate već – za 3. decembar!

A DPS i ujedinjena opozicija će uraditi da sve ono što je Milojko obećao, a do sada nije ispunio, bude odrađeno. Da, u tri novembarska dana biće, valjda, ispravljeno sve što nije valjalo, Monstat će vratiti one ,,opozicione popisivače“ koje nije htio da registruje i koje je, koliko juče, stavio van spiska.

E, da: biće, kao što je i u Zakonu o popisu – Crkva Srbije neće voditi kampanju, Beograd će biti neutralan, bilbordi po Boki će ostati, ali ko to više gleda...

Bilo je to oko 18 sati.

Onda je Milojko Spajić najavio hitnu, vanrednu, konferenciju za medije u Vladi Crne Gore. Sam za stolom, sam među novinarima, držao se junački i saopštio da će popis biti – 3. decembra! Popis će, veli premijer, ,,kvalitativno pokazati da smo napredovali kao društvo u posljednjih 10 ili 20 godina“.

Bilo je to u 19 i 30. Priča je završena. Napredovanje obezbijeđeno. Popis može da počne. Čuš popis, ma biće to prava popisijada. Samo da se vojvoda Mandić ovih dana ne izlane i već nam sad kaže rezultate.

4

Politika

Četvrtak, 30. novembar 2023.

SKANDALOZNO: Tužilaštvo u Beranama zauzelo nevjerovatan stav nakon saslušanja, analiza spisa iz policije i materijalnih dokaza, čeka se stav Vlade o političkoj krizi u SO Andrijevica PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Beranama utvrdilo je da nije počinjeno nijedno krivično djelo prilikom petog prekida sjednice Skupštine opštine Andrijevica po inicijativi za smjenu predsjednika Opštine Željka Ćulafića iz Socijalističke narodne partije?!

Grupa građana Andrijevice, bliska lokalnoj vlasti, od 15. jula spriječila je sedam pokušaja održavanja sjednice na kojoj je trebalo da se raspravlja o zahtjevu Demokratske partije socijalista za smjenu prvog čovjeka grada, a u ODT-u je bio formiran predmet povodom zasijedanja koje je trebalo da bude održano 18. septembra.

Prethodno su u Tužilaštvu saslušane dvije osobe, dok je ostale, po nalogu ODT-a, saslušala policija. Nakon analiziranja spisa i materijalnih dokaza koje je policija dostavila ODT-u, ocijenjeno je da u radnjama prisutnih u skupštinskoj sali nije bilo elemenata bilo kojeg krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

NEMA KRIVIČNOG DJELA

Pobjedi portparol Tužilaštva Marko Bojović.

Podsjećamo, nezadovoljni aktivisti vladajućih stranaka prekidali su zasijedanja zauzimajući odborničke klupe i poručujući da neće dozvoliti „prekrajanje izborne volje bez novih lokalnih izbora“.

Isti scenario su ponovili prilikom pokušaja izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Skupštine Mladenu Đukiću, posljednji put 25. novembra kada je i istekao rok za odlučivanje po ovom prijedlogu.

VLADA NA POTEZU

O pravnoj anarhiji u Andrijevici treba da se odredi Vlada kojoj je Ministarstvo javne uprave dostavilo informaciju o stanju u lokalnom parlamentu

Vlada uskoro nešto mora da preduzme. Kad tu bude budžet, koji Skupštini mora biti predložen do 31. decembra, sve će se izdefinisati – rekao je Pobjedi šef Odborničkog kluba DPS-a Dejan Ivanović i nepostupanju prvog čovjeka SO Mladena Đukića po izdatim preporukama tog resora. Šef Odborničkog kluba DPS-a Dejan Ivanović očekuje od izvršne vlasti da zauzme stav, eliminiše bezakonje i obezbijede nesmetano funkcionisanje SO, s obzirom na to da ističe vrijeme i za predlaganje budžeta opštine za narednu godinu.

– Ministarstvo javne uprave

rtcg

– ODT u Beranama je donijelo odluku da nema elemenata bića krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – kazao je

ODT odlučilo da nema krivičnog djela u upadu građana na sjednicu?! se obratilo Vladi sa informacijom da nijesu ispoštovane nikakve zakonske procedure od strane predsjednika Skupštine opštine. Vlada uskoro nešto mora da preduzme. Kad tu bude budžet, koji Skupštini mora biti predložen do 31. decembra, sve će se izdefinisati – rekao je Pobjedi Ivanović.

NOVA-STARA INICIJATIVA

Đukić je, nakon što je posljednji put konstatovao da nema uslova za održavanje sjednice po zahtjevu za njegovo razrješenje, poručio da više neće zakazivati sjednicu po ovoj inicijativi,

Marko Bojović

Dejan Ivanović

te da očekuje reakciju Vlade i Ministarstva javne uprave.

Ivanović je saglasan da treba sačekati stav Vlade, ali i podsjeća da po Statutu opštine imaju pravo da istu inicijativu podnesu nakon pola godine.

– Đukić smatra da je ovo za njih završen čin. Moramo sačekati Vladu. U Statutu piše da u roku od šest mjeseci ne možemo da podnesimo istu inicijativu. S obzirom na to da smo zahtjev za smjenu prvog

čovjeka grada Željka Ćulafića podnijeli u junu, mi ćemo već u decembru imati priliku da učinimo isto. Na potezu je Vlada – zaključio je Ivanović.

DPS je tražio smjenu Ćulafića jer tvrde da je, zajedno sa funkcionerima njegove Socijalističke narodne partije, zloupotrijebio službeni položaj i omogućio da se suspenduju Ustav i zakoni Crne Gore.

Smatraju da Ćulafić nije obezbijedio sprovođenje strateškog plana Opštine i drugih razvojnih planova, programa i strateških dokumenata od državnog značaja.

Smjenu Ćulafića zahtijevalo je 15 opozicionih odbornika iz koalicije DPS-SD, a njima su se potom pridružila i tri „odbjegla“ odbornika iz redova aktuelne većine, što bi bilo dovoljno za preuzimanje vlasti.

Kao razlog za smjenu Ćulafića navedeno je i to što, kako tvrde, lokalnom parlamentu nije na vrijeme dostavio izvještaj o svom i radu lokalne uprave i službi.

Tamara KLIKOVAC

Ivanović: Nećemo glasati za rebalans Nastavak sjednice Skupštine opštine Andrijevica na kojoj bi odbornici, pored ostalog, trebalo da raspravljaju o rebalansu budžeta zakazana je za ponedjeljak, 4. decembar.

Odbornici DPS-a prethodni put su napustili klupe lokalnog parlamenta, pa nije bilo većine i mogućnosti da se glasa o ovoj tački dnevnog reda.

Ivanović kaže da će odbornici te partije prisustvovati narednoj sjednici, ali da neće glasati za rebalans.

– Mi rebalans glasati nećemo, ali ćemo prisustvovati sjednici – poručio je Ivanović. Početak sjednice zakazan je za 11 sati.

Upad bez kazne: SO Andrijevica

Poruka sa dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a u Briselu

Alijansa jedinstvena u odbrani bezbjednosti evroatlantskog prostora PODGORICA – NATO je posvećen odbrani i jačanju sigurnosti evroatlantskog prostora i nastaviće da pruža snažnu podršku Ukrajini, kao i da doprinosi bezbjednosti na Zapadnom Balkanu, poručeno je sa dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova

država članica NATO-a u Briselu.

Na sastanku, na kojem je učestvovao i crnogorski ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, šefovi diplomatija država članica NATO-a i pozvane zemlje Švedske, razmatrali su pitanja od značaja za evroatlantsku bezbjednost, kao i pri-

oritete za sljedeći sastanak na najvišem nivou, koji će biti održan u Vašingtonu.

Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova saopšteno je da je na sastanku razgovarano i na temu podrške Ukrajini i budućim koracima u odnosu na njene evroatlantske aspiracije.

Navodi se da je, uz prisustvo vi-

sokog predstavnika Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja, održana i sesija posvećena Zapadnom Balkanu, a na kojoj je razmatrana situacija u regionu i saradnja sa Alijansom.

Ivanović je tokom dvodnevnog sastanka istakao da je Crna Gora posvećena NATO savezništvu i privržena nastavku pružanja sveobuhvatne podrške Ukrajini.

– Prenio je i nedvosmislenu podršku Crne Gore očuvanju nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, u njenim međunarodno priznatim granicama – kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, Ivanović je kazao da je značajno očuvanje stabilnosti i sigurnosti na širem području Zapadnog Balkana, uključujući i kroz intenziviranje integracionih procesa.

On je naglasio da je značajan kontinuirani angažmana NATO i EU u regionu uključujući i kroz doprinose KFOR i EUFOR ALTHEA. – U razgovoru sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom bilo je riječi o budućnosti saradnje sa Alijansom, kao i snažnoj i jedinstvenoj podršci Ukrajini u borbi protiv ruske agresije – rekli su iz MVP.

Navodi se da su se saveznici usaglasili oko ambicioznog programa rada za narednu godinu, koji obuhvata energetsku bezbjednost, inovacije i interoperabilnost.

Ivanović je, na marginama sastanka, u Briselu imao niz bilateralnih susreta i to sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, potpredsjednicom Vlade i ministarkom vanjskih poslova Bugarske Marijom Gabriel i šefovima diplomatija Češke Janom Lipavskim, Italije Antoniom Tajanijem, Estonije Margusom Tsahknom i Norveške Espenom Bartom R. P. Eideom.

Ekonomija

Četvrtak, 30. novembar 2023.

5

Niskobudžetne kompanije reagovale na odluku Aerodroma CG da povećaju bezbjednosnu naknadu

Zbog 1,5 eura takse ukinute neke avio-linije

Cjenovnik

Alen Šćuric

Preporuka

Aerodrom Golubovci

– Posvećeni smo širem aspektu svoje misije koja uključuje razvoj avio-dostupnosti.

U tom kontekstu, nastavili smo da, u direktnoj komunikaciji sa avio-kompanijama, tražimo prostor za dalji rast na obostrano zadovoljstvo.

U dosadašnjem dijelu godine opslužili smo 2,35 miliona putnika, što je 33 odsto više u odnosu na 2022. godinu. Uz to, važeća podsticajna šema omogućava dodatne povoljnosti svim avio-prevoznicima koji zadovolje kriterijume

Nastavljen postupak po tužbi Imperia Troy hotel grupe zbog tendera oko restorana ,,Jezero“ na Vranjini

Vještak utvrdio da bi za tri godine zaradili 189 hiljada PODGORICA – Advokat nikšićke kompanije Imperia Troy hotel grupa (ITH grupa) Miljan Knežević u sporu protiv Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) tražio je da se vještak Nenad Bracović dodatno izjasni u vezi finansijskih podataka o poslovanju restorana ,,Jezero“ u vlasništvu NPCG, kojim su godinama gazdovale Plantaže.

To je parametar na osnovu kojeg je trebalo da bude utvrđena dobit za koju ITH grupa tvrdi da je izgubljena, jer tvrde da je NPCG nezakonito Plantažama u martu 2021. godine ponovo izdao restoran i njima onemogućio ulazak u taj posao. Na ovaj nalaz se čekalo mjesecima, a Bracović je više puta urgirao kod suda da mu se obezbijedi potrebna dokumentacija. Iz NPCG su se protivili da se kao parametar za obračun koriste podaci Plantaža, ukazujući da je riječ o njihovom poslovanju i faktorima koji nemaju veze za ITH grupom.

– Primjenom komparativne metode obračunao sam sadaš-

nju vrijednost izmakle koristi za tužioca od 21. 3. 2023. do 21. 3. 2026. godine koja iznosi 189.511,63 eura neto – stoji u nalazu Bracanovića u kojem su navedeni prihodi i troškovi od 2018. do 2023. godine.

Vještak je utvrdio da su troškovi u julu i avgustu ove godine iznosili 134,2 odnosno 118,4 hiljade eura, a prihodi 112,9, odnosno 130,9 hiljada, dok su se ranijih godina, izuzimajući 2020. zbog pandemije, troškovi kretali između 28,1 hiljadu, koliko je bilo u julu prošle do 83,4 hiljade, koliko je bilo u julu 2019. godine, dok su prihodi u tim mjesecima bili između 57,7 hiljada, koliko je bilo u julu prošle godine do 109,7 hiljada, koliko je bilo u avgustu 2019. godine.

Knežević smatra da bi Bracović trebalo da obrazloži obračun troškova za avgust i jul ove godine, ukazujući da su nesrazmjerno veći u odnosu na isti period prethodnih godina te da je nelogično da je u jeku turističke sezone preduzeće poslovalo sa gubitkom. Advokatica NPCG Ksenija Borozan ukazuje

da vještak mora imati u vidu i da ITH grupa mnogo kraće posluje, te da se moraju uzeti u obzir i njihov poslovni kapaciteti radi pravilnog utvrđivanja moguće dobiti.

Iz ITH grupe tvrde da je javni poziv objavljen u štampi 15. februara 2021. godine, sa sedam dana roka za dostavljanje ponuda, ali da nije bio vidljiv na sajtu NPCG, zbog čega su za njega saznali tek dan pred otvaranje ponuda 22. februara. Zato, tvrde, nijesu mogli na vrijeme da kompletiraju i dostave ponudu, iako su zadovoljavali sve kriterijume. Komisija NPCG odbila je njihov zahtjev da ponovo raspiše poziv i kao neispravne odbila sve tri ponude, a postupak obustavila. Umjesto da, kako ukazuju u tužbi, raspišu novi poziv, NPCG su restoran na Vranjini dali Plantažama, koji su bili dugogodišnji zakupci, iako je i njihova ponuda na tom tenderu odbačena.

ITH grupa je podnijela i krivičnu prijavu SDT-u protiv tadašnje direktorice NPCG Jelene Kljajević i Plantaža. M. Lk.

saobraćaja, uz posebnu kategoriju za cjelogodišnjost – kazali su iz Aerodroma dodajući da sve vrijeme drže „otvorena vrata“ svim subjektima koji su zainteresovani da zajednički jačamo direktnu avio-dostupnost.

Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric preporučuje model koji imaju Tirana i Skoplje.

– Oni finansiraju razvoj novih linija, ali limitirano u prvih par godina. Kada se linije stabiliziraju, finansiraju dolazak novih linija. To je jedini dobar i isplativ model. Nije opcija iste linije finansirati u beskraj kao što rade u Nišu, Banjaluci, Podgorici i Zadru, ali nije opcija ni da se u današnje vrijeme linije ne finansiraju. Finansiranje novih linija donosi niz benefita destinaciji, pa i u konačnici velike finansijske koristi, a finansiranje takvih linija je daleko manje od ukupnih fi-

nancijskih benefita – poručuje Šćuric.

Takođe smatra da je i Sarajevo našlo dobar model finansiranja.

- Vidite koliko će to benefita donijeti lokalnoj zajednici. Temeljem finansijskog poticaja nove linije će uskoro uvesti Rajaner, Viz er i Sun ekspres. Odlično za Sarajevo. Više nego odlično.

Odluka Aerodroma CG da poveća taksu ga ne čudi i da se otkazivanje dešava i u drugim razvijenim zemljama upravo zbog toga.

- Rajaner je upravo značajno smanjio broj letova u Portugalu, a u jednom portugalskom gradu i prepolovio broj letova radi 1,6 eura povećanja taksi. U Tuzli je Viz er zatvorio svoju bazu i smanjio broj letova sa 48 na samo devet nedjeljno radi 1,5 eura. Onda neka vas ne čudi da su prevoznici to napravili i u Podgorici - objašnjava Šćuric dodajući da je, nažalost, situacija takva da loukost kompanije ucjenjuju aerodrome.

– Traže sve teže i teže uslove i uspijevaju u tim ucjenama. Rajaner je uspio ucijeniti i jedan ogroman Lonon Stansted pa gdje neće majušne aerodrome u regiji – zaključio je Šćuric.

N. KOVAČEVIĆ

Premijer se susreo sa predstavnicima Savjeta stranih investitora PODGORICA - Premijer Milojko Spajić upoznao je juče predstavnike Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori sa planovima za razvoj saobraćajne i željezničke infrastrukture i najavio početak radova na drugoj dionici auto-puta naredne godine.

Spajić je kazao da je dinamičan infrastrukturni razvoj jedan od glavnih ciljeva Vlade i važan preduslov za intenziviranje ekonomskih aktivnosti.

– Vjerujemo u ekonomske promjene i stvaranje novih vrijednosti za naše građane.

U tom cilju potrebno je beskompromisno raditi na eliminaciji neformalne ekonomije i biznis barijera – rekao je Spajić.

Iz premijerovog kabineta je saopšteno da su predstavnici Savjeta upoznali Spajića sa strategijom za period od naredne do 2026. godine i iskazali uvjerenje da Crna Gora može biti najkonkurentnija zemlja za investicije u regionu. Predsjednik Savjeta i Upravnog odbora CKB Tamaš Kamaraši naveo je da su ohrabreni spremnošću Vlade da se učinkoviti-

Dogodine druga dionica auto-puta gov.me

- Kao jedan od razloga jedna loukost kompanija navela je povećanje aerodromske takse za bezbjednost. Podsjećamo da je prethodni cjenovnik aerodromskih usluga bio na snazi od 2014. godine do početka 2023, kada je uvedena korekcija bezbjednosne naknade sa 1,75 na 3,25 eura po odlazećem putniku. Bezbjednosna naknada je i nakon korekcije ostala najniža u regionu, pri čemu je pozicija ukupne cjenovne konkurentnosti očuvana – tvrde iz Aerodroma CG. Navode da odluke o obnovi ili novim rutama, njihovom sezonalnom ili cjelogodišnjem karakteru donose direktno avio-kompanije. U tome ih opredjeljuje niz faktora, kao što su dostupan kapacitet, planirana dinamika servisa, ukupna atraktivnost destinacije, ukupna potrošnja putnika itd.

Aerodromi CG, kako su naglasili, njeguju pozitivne odnose sa avio-kompanijama.

m. babović

Kao jedan od razloga jedna avio loukost kompanija navela je povećanje aerodromske takse za bezbjednost, koja je sa 1,75 povećana na 3,25 po odlazećem putniku, kažu iz Aerodroma CG d. malidžan

PODGORICA - Nedavne promjene aerodromskih taksi, poput povećanja bezbjednosne naknade, jedan su od razloga privremenog odlaska jedne od niskobudžetnih kompanija, kazali su Pobjedi u Aerodromima Crne Gore.

Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric smatra da crnogorski aerodromi trebaju da se ugledaju na Skoplje i Tiranu i da finansiraju razvoj novih linija.

Dio linija prema evropskim gradovima sa crnogorskih aerodroma ukinuli su Viz er i Rajaner.

Milojko Spajić sa predsjednikom Savjeta Tamašom Kamarašijem

je odredi prema izazovima sa kojima se suočavaju strani investitori.

- Vjerujemo da će posebna pažnja biti usmjerena na pažljivo donošenje odluka koje mogu uticati na cjelokupnu ekonomiju, s posebnim naglaskom na poresku politiku i dalje usklađivanje pravnog okvira sa evropskim standardima - poručio je Kamaraši.

U cilju što efikasnije realiza-

cije definisanih ciljeva, izražena je spremnost da se organizuju redovni sastanci predstavnika Vlade i Savjeta.

U kasnijem razgovoru sa barskim zvaničnicima, premijer je najavio da će EU podržati rekonstrukciju željezničke infrastrukture od Bara do Podgorice sa 112 miliona eura, što je najveći grant koji je zemlja dobila do sada.

S. P.

Ekonomija

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Predsjednik Evropskog revizorskog suda Toni Marfi u posjeti Državnoj revizorskoj instituciji

dri

Nezavisne revizije doprinos javnoj odgovornosti

Susret Tonija Marfija i Nikole N. Kovačevića sa predsjednikom Jakovom Milatovićem

zovanih izvještaja adresirajući brojne izazove sa kojima se EU suočava u različitim oblastima kada je riječ o klimatskim i energetskim ciljevima, industrijskoj politici u vezi baterija i cirkularnoj ekonomiji. Marfi je naglasio da je EK u izvještaju ukazala da je DRI unaprijedila svoje institucionalne kapacitete u smislu revizora koji su joj na raspolaganju i da većina revizora ima potrebne sertifikacije, odnosno pristup internim i međunarodnim obukama.

Predsjedavajući Senatom DRI Nikola N. Kovačević je kazao da objektivne, stručne i transparentne vrhovne revizorske institucije, odgovorne za kontrolu javnog sektora, predstavljaju ključnu kariku u demokratskim zemljama.

– Na ovom putu, nezaobilazna je uloga parlamenta, odnosno parlamentarnih odbora, koji kroz tijesnu saradnju sa vrhovnim revizorskim institucijama treba da kontinuirano jačaju kontrolni mehanizam odgovornog i transparentnog trošenja javnih sredstava, održavajući redovna kontrolna saslušanja subjekata revizije i pozivajući ih na odgovornost – rekao je Kovačević.

Marfi se sastao i sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem i predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem. Milatović je naglasio potrebu unapređenja saradnje DRI i ERS u cilju prilagođavanja Crne Gore zahtjevima koji će proizići iz članstva u EU i ukazao na važnost daljeg nezavisnog djelovanja DRI. Mandić je istakao da je potrebno intenzivirati komunikacije Skupštine i DRI kroz kontrolnu ulogu parlamenta, dodajući da DRI u njima ima partnera.

M. Lk.

PODGORICA – Mreža revizorskih institucija kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo EU je važan instrument i način da Crna Gora razmjenjuje informacije, stručna znanja i najbolje prakse i dobra platforma za saradnju - poručio je juče predsjednik Evropskog revizorskog suda (ERS) Toni Marfi, koji je u službenoj posjeti Državnoj revizorskoj instituciji (DRI).

Marfi je kazao da mrežu čine Sigma, Državna revizorska institucija Švedske i ERS te da organizuju seminare i radionice na teme koje odražavaju preferencije članica mreže, uključujući i crnogorski DRI. Saradnja se, kako je naveo, realizuje i kroz Kontaktni komitet koji okuplja predsjednike revizorskih institucija članica EU i predstavnika ERS. – Struktura komiteta obuhvata oficire za vezu i tako se širi dinamična mreža profesio-

Podaci CBCG za septembar

Konferencija predstavnika ministarstava finansija Crne Gore i Holandije o upravljačkoj odgovornosti

PODGORICA - Likvidna aktiva banaka u septembru je iznosila 1,76 milijardi eura, što je manje 4,8 odsto nego u avgustu i 9,09 odsto nego u istom mjesecu lani, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma. Bilansna suma banaka iznosila je 6,78 milijardi eura, što je rast od 11 odsto na godišnjem nivou. U strukturi aktive banaka dominantno učešće od 58,9 odsto imaju krediti, sa 20 odsto slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka i hartije od vrijednosti sa 19,7 odsto. U strukturi pasive dominantno učešće od 81,5 odsto imaju depoziti, kapital sa 11,9 odsto, te pozajmice sa 3,3 odsto. Ukupan kapital banaka iznosio je 808,4 miliona eura i na mjesečnom i godišnjem nivou bilježi rast od 2,3, odnoR. E. sno 31,8 odsto.

Kamioni na graničnom prelazu

Na uvoz hrane potrošili petinu više nego lani Vrijednost izvezene električne energije je u prvih deset mjeseci ove godine uvećana 35,6 odsto, dok je izvoz aluminijuma pao 57,9 odsto, a boksita 22,6 odsto PODGORICA - Preliminarni podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prvih deset mjeseci pokazuju da i dalje najviše izvozimo električne energije, od čije je prodaje zarađeno 190 miliona eura.

Došlo je, međutim, do značajno manjeg izvoza aluminijuma i boksita. Vrijednost uvezenih vozila je 45,4 odsto veća u odnosu na isti period prošle godine, dok smo na uvoz hrane potrošili 622,56 miliona eura, što je 19,9 odsto više nego lani u istom periodu.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih deset mjeseci iznosila je 3,7 milijardi eura, što je 5,4 odsto više u odnosu na isti period lani.

Izvoz je bio vrijedan 538,4 miliona, što je 6,6 odsto manje u odnosu na uporedni period, dok je uvoz porastao 7,8 odsto na 3,17 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 17 odsto i pala je 2,6 procenata.

Vrijednost izvezene električne energije uvećana je 35,6 od-

sto, dok je izvoz aluminijuma pao 57,9 odsto na 63,2 miliona.

Izvoz boksita pao je za 22,6 odsto na 27,6 miliona eura.

U prvih deset mjeseci izvoz hrane iznosio je 36,7 miliona eura, što je 10,3 odsto više nego lani. U izvozu dominiraju meso i prerađevine (22,9 miliona) sa rastom od 14,4 odsto, dok je izvoz voća i povrća (7,19 miliona) smanjen za 15,6 odsto.

U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji (717,2 miliona), od čega drumska vozila 262,7 miliona eura, što je porast od 45,4 odsto. Uvoz nafte i derivata porastao je 16,6 odsto na 273,4 miliona eura.

Za uvoz hrane smo potrošili 622,5 miliona, što je rast od 19,9 odsto više. Na uvoz mesa smo potrošili 139,3 miliona; povrća i voća 95,7 miliona; žitarica i proizvoda od žitarica 87,7 miliona.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 145 miliona, BiH sa 65,4 miliona i Slovenija sa 61,8 miliona, a u uvozu Srbija sa 553,6 miliona, Kina sa 352,8 miliona i Njemačka sa 297,6 miliona eura. S. P.

Efikasna javna uprava ključna za restrukturiranje evropske integracije Izvjesno brodarskih kompanija Ministar saobraćaja u posjeti Crnogorskoj plovidbi i Luci Kotor

PODGORICA - Efikasna javna uprava ima ključnu ulogu u procesu evropskih integracija, jer omogućava sprovođenje najvažnijih reformi i uspješne pregovore o pristupanju sa EU, ocijenili su predstavnici ministarstava finansija Crne Gore i Holandije, na konferenciji o upravljačkoj odgovornosti, održanoj juče u Podgorici.

Državna sekretarka u Ministarstvu finansija Jovana Nišavić poručila je da taj resor, kao državni organ nadležan za upravljanje javnim finansijama, ima poseban interes da implementira koncept upravljačke odgovornosti, jer doprinosi efikasnijem donošenju odlu-

gov.me

Likvidna aktiva banaka 1,76 milijardi

nalnih konekcija kroz Evropu.

Cilj komiteta je podsticanje saradnje između zemalja kandidata, kao što je Crna Gora, a i revizorskih institucija u okviru EU. Brojne su mogućnosti za saradnju, a imamo način da zajednički doprinesemo javnoj odgovornosti sprovodeći nezavisne revizije javnih finansija i starajući da se sredstva troše efikasno i odgovorno – kazao je Marfi.

Naveo je da će ERS do kraja godine objaviti 35 specijali-

Spoljnotrgovinska robna razmjena u prvih deset mjeseci d. malidžan

6

Sa konferencije

ka i upravljanju javnim sredstvima, kao i generalno boljem radnom učinku, podsticanju kompetentnosti, motivacije i zadovoljstva službenika.

Direktor računovodstva u

Centralnoj službi za internu reviziju holandskog Ministarstva finansija Meno Zijlstra prenio je tamošnja iskustva o konsultantskim uslugama R. E. unutrašnje revizije.

PODGORICA - Stanje u Crnogorskoj plovidbi nije sjajno, pa će se u narednom periodu restrukturirati brodarske kompanije, najavio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.

– Crnogorska plovidba godinama ne uspijeva da u potpunosti otplaćuje dug Eksim banci po osnovu kredita za kupljene brodove. Preostale su još tri rate, a naredna stiže u januaru, pa je gotovo izvjesno da će veći dio sredstava ponovo morati da bude preusmjeren iz državnog budžeta – rekao je Radulović, nakon razgovora sa izvršnim direktorom Crnogorske plovidbe Slobom Pajovićem.

Iz resornog ministarstva je saopšteno da je Radulović obi-

šao i Luku Kotor i razgovarao sa izvršnim direktorom Ljubom Radovićem.

– Luka Kotor je za nas važna, kompanija obavlja djelatnost na osnovu ugovora o koncesiji na 12 godina. Investicioni program iznosi nešto više od pet miliona eura, ali je, zbog zatvorenosti luke u toku pandemije, potrebno taj plan inovirati – kazao je Radulović i dodao da je načelno postignuta saglasnost Luke Kotor, Ministarstva i Uprave pomorske sigurnosti oko izmjene investicionog programa, pa treba nastaviti sa procesom kako bi ga odobrila Vlada.

Radulović je obišao Lučku kapetaniju, a i razgovarao je sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem. R. E.

Društvo

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Pobjeda je 25. oktobra upoznala javnost sa detaljima odmazde koju je Terzić pripremio za Kekovića. Naime, Terzić je 7. marta, dok je još bio načelnik u OB Budva, preko sekretarice Kekoviću dostavio potpisanu ceduljicu upozorivši ga da je Jelena Milović, koju ispituje, supruga njegovog dobrog prijatelja.

Uprkos ,,prijateljskom zahtjevu“ Terzića, Keković je u avgustu po nalogu podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva uhapsio Jelenu Milović, zajedno sa Denisom i Mirsadom Bašovićem i Ratkom Gojkovićem. To ga je, kako se ispostavilo, skupo koštalo - pa je upravo na prijedlog Nikole Terzića, koji je u međuvremenu imenovan za v. d. direktora Uprave policije, degradiran i sa mjesta rukovodioca kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminala u OB Podgorica trajno preraspoređen na radno mjesto policijskog službenika za podršku u vršenju policijskih poslova u Centru bezbjednosti Podgorica.

Unutrašnja kontrola policije je, nakon pisanja Pobjede, pokrenula postupak, a Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo predmet. Pobjeda je novog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića pitala kako će se on i njegov resor odrediti u odnosu na ovaj slučaj, ali smo za odgovore ostali uskraćeni. Šaranovića smo pitali i je li upoznat sa tokom procedure Unutrašnje kontrole policije, te hoće li detalji ove istrage uticati na poziciju Nikole Terzića koji je i dalje vršilac dužnosti direktora policije.

NEMA ODGOVORA ZA NEPODOBNE MEDIJE: Izgleda da je novi ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović naslijedio praksu svog prethodnika

MUP ignoriše pitanja o slučaju Kekovića i Terzića

Ignorisanje pitanja Pobjede je stara praksa Šaranovićevog prethodnika Filipa Adžića.

Za vrijeme njegovog mandata nijesmo mogli da dobijemo odgovore na mnoga pitanja koja su upućena MUP-u.

Adžić je svojevremeno i na pres konferenciji javno govorio o tome da nepodobnim medijima neće odgovarati na pitanja – već da će sa njihovim novinarima komunicirati isključivo na pres konferencijama i u okviru tema koje su predviđene na tim događajima.

Pobjeda je 21. novembra prvi put poslala pitanja Šaranoviću, a pošto povratnu informaciju o prijemu pitanja i same odgovore nijesmo dobili – proslijedili smo ih još dva puta.

U međuvremenu smo pokušali da stupimo u kontakt sa PR službom ministra i dobijemo informaciju da li uopšte možemo da očekujemo odgovore - ali je i to bilo bezuspješno.

Na naše pozive nije odgovarao ni sam ministar Šaranović.

KADAR KOJI ZA UPRAVU TO NIJE

Keković je sa pozicije rukovodioca kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminala u OB Podgorica, prijedlogom Terzića, trajno preraspoređen na radno mjesto policijskog službenika za podršku u vršenju policijskih poslova u Centru bezbjednosti Podgorica.

Njega su, inače, rezultati višegodišnjeg rada preporučili da bude dio Specijalnog policijskog odjeljenja u kojem je od 2016. godine obavljao poslove višeg policijskog in-

i. mandić

PODGORICA – Novi ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ne odgovara na pitanja Pobjede koja se tiču slučaja službenika Vučine Kekovića kojeg je aktuelni vršilac dužnosti direktora policije Nikola Terzić ,,kaznio“ jer je, uprkos upozorenju, uhapsio njegovu prijateljicu koja se sumnjiči za utaju poreza u predmetu od skoro milion eura.

7

da su to netačne informacije i da nastavim da radim – ispričao je ranije Keković Pobjedi.

Rekao nam je da je zajedno sa još jednim kolegom napustio SPO - nakon čega je postavljen za VD rukovodioca za suzbijanje ekonomskog kriminala u CB Podgorica. Rješenjem je i dalje ostao službenik SPO.

IGNORISANJE ŽALBI

Danilo Šaranović

spektora prve klase u Grupi za suzbijanje visoke korupcije i pranja novca.

U tom periodu bio je nosilac posla u najsloženijim predmetima: „Vardar“, „Klap“, „Zeta“, „Panonija“, „IMT“, „Bora“…

Većina tih predmeta je navedena u Izvještaju Evropske komisije kao primjer borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori. U tim predmetima je procesuirao više od 100 fizičkih i pravnih lica i doprinio da se u budžet Crne Gore vrati više miliona eura.

Keković se nikada u svojoj dugogodišnjoj karijeri nije bavio poslom na koji je trajno preraspoređen, a mjesto koje mu je namijenjeno ne predviđa ni benificirani radni staž, ni dodatke, na lični dohodak.

On je završio Fakultet tehničko-tehnoloških nauka, a u rje-

šenju koje je dobio, taj fakultet se ne navodi kao uslov za radno mjesto koje mu je namijenjeno. Zbog toga je, kako je saopštio Pobjedi, uložio žalbu ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću, ali odgovor nije dobio. Adžiću je i Pobjeda pisala tim povodom, ali očekivano – ni mi nijesmo dobili odgovore.

Na poslovima po liniji ekonomskog kriminala, kojim se Keković bavio preko 11 godina, ima više radnih mjesta za koje je naveden uslov Fakultet tehničko-tehnoloških nauka, ali, kako je kazao Pobjedi, nekome nije odgovaralo da bude raspoređen na neko od tih radnih mjesta.

I u prethodnom rješenju Kekovića za službu u SPO je kao jedan od uslova naveden striktno – Fakultet tehničko-tehnoloških nauka.

UDARI PRETPOSTAVLJENIH

Keković je u službi naišao na više udara pretpostavljenih.

Tako je, zbog Predraga Šukovića, prošle godine napustio Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) u kojem je radio od 2016. godine.

– Ispostavilo se da mi je podmetnuto da sam na transkriptima sa kriminalcima iz policije, da odajem informacije i, kako jednom novi načelnik SPO-a reče u kabinetu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića - „da sam najgori od svih“! Sve sam to odlučno demantovao. Tražio sam od Šukovića da objasni o čemu se radi, ali on je uvijek bježao od te teme. Tražio sam da GST sve provjeri i, naravno, ponudio poligraf. Dobio sam odgovor da je sve provjereno,

Šuković je, zatim, ministru unutrašnjih poslova uputio prijedlog da se Kekoviću ukine 45 odsto sa plate - jer ne obavlja poslove u SPO. On je na isto još 18. aprila izjavio žalbu Adžiću, ali odgovor nije dobio. Uprkos tome što žalba odlaže rješenje - na platnoj listi mu je ukinuto 45 odsto sa plate.

Nakon toga, jedino stanici kojom rukovodi Keković nijesu obračunati prekovremeni sati za jul i avgust, a prema njegovim informacijama, Šuković ili Terzić od avgusta ne potpisuju sporazume o radnom vremenu preko 21 čas.

Pobjedi je kazao i da mu je načelnik RCB ,,Centar“ Goran Jokić rekao da, uprkos preraspoređenju, on i dalje vrši funkciju VD rukovodioca za suzbijanje ekonomskog kriminala iako rješenja za to nema.

Takođe, Keković je šest godina radio i na poslovima operativnog rada u Sektoru granične policije. Kako nam je saopštio ranije, upućen mu je prijedlog od pomoćnika direktora za Sektor granične policije da se kod njih rasporedi na mjesto glavnog inspektora, ali su mu u kadrovskoj službi rekli da do njih taj prijedlog nije stigao. Anja IVANOVIĆ

Vlasnik firme „Trudbenik“ Vuksan Radonjić osumnjičen za ugrožavanje sigurnosti novinara TV Vijesti

Uhapšen zbog prijetnje novinaru da će mu „otkinuti glavu“ PODGORICA - Vuksan Radonjić uhapšen je zbog prijetnji novinaru Televizije Vijesti Nikoli Milosaviću Aleksiću, a iz Uprave policije je saopšteno da je osumnjičen za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu novinara.

Policija je od Radonjića prikupila obavještenja i o svemu obavijestila državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se on liši slobode.

Nikola Milosavić Aleksić je Pobjedi juče kazao da mu je Radonjić preksinoć prijetio da će mu ,,otkinuti glavu“, te da se osjeća veoma nesigurno nakon više poziva koje je pri-

mio od njega, ali i njegovog rođaka Radonje Radonjića, koji mu je tražio da povuče prijavu.

– Pozvao sam preksinoć Vuksana Radonjića sa molbom za komentar povodom informacije koju imam u okviru istraživačke teme koju radim.

Predstavio sam se i on je počeo da me psuje i tu mi je rekao da ću ostati bez glave. Taj razgovor je završen, a on me je nakon četiri minuta pozvao i rekao da mi ne padne na pamet da objavljujem bilo šta jer ću vidjeti kako ću proći – rekao je Milosavić Aleksić Pobjedi.

Novinar TV Vijesti je Pobjedi kazao da je komunicirao ljubazno sa Radonjićem, uprkos prijetnjama, da mu se zahvalio na kraju te da je nakon tog po-

ziva blokirao Radonjićev broj.

Prijetnje je prijavio juče ujutro, a Radonjić je priveden na saslušanje.

– U tom trenutku sam dobio poziv od rođaka koji je tražio da povučem prijavu. Rekao je da on sada snima cijeli razgovor i da ćemo ja i Televizija dobiti tužbe i tražio da povučem prijavu policiji – kazao je Milosavić Aleksić.

On je rekao Pobjedi da mu nije svejedno i da se plaši za svoju bezbjednost jer se bavi istraživačkim novinarstvom.

– Istraživačko novinarstvo zahtijeva visoku toleranciju stresa, ali ovo juče i danas me zaista izbacilo iz takta – rekao je Milosavić Aleksić.

On je već tri godine istraživač-

ki novinar u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori i kazao je Pobjedi da mu se ovo nije desilo.

– Dešavalo se da me političari prozivaju da sam državni neprijatelj, ali direktne prijetnje, pozivi na telefon i prijetnje kidanjem glave – to mi se nije dešavalo – istakao je Milosavić Aleksić.

Rekao je da misli da su crnogorski mediji među najslobodnijim, ali ono od čega odstupa Crna Gora jesu učestali napadi na novinare, jer mislim da su veoma ugroženi, a da su ove prijetnje upućene njemu lično i mediju za koji radi.

Uprava policije je juče saopštila da je postupila po prijavi novinara TV Vijesti u kojoj je naveo da je pozvao osumnji-

čenog Radonjića i pitao ga za komentar na određenu temu, koja se tiče firme čiji je vlasnik, nakon čega mu je upućeno niz uvreda i prijetnji.

Vuksan Radonjić je vlasnik firme „Trudbenik“, a bio je uhapšen u septembru ove godine zbog gradnje benzinske pumpe bez dozvole. On je tada počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje i krivičnog djela skidanje i povreda službenog pečata i znaka, a zbog izvođenja građevinskih radova u Bulevaru Stanka Radonjića, u Podgorici, na izgradnji benzinske pumpe i susjednog objekta, nakon pečaćenja od strane nadležnog inspektora.

Osnovni sud na Žabljaku je 2010. godine po tužbi NP Durmitor i Osnovnog državnog tužilaštva iz Pljevalja donio presudu kojom Vuksana Radonjića osuđuje na zatvorsku kaznu od 15 mjeseci, a njegovu firmu ,,Trudbenik“ sa 40.000 eura kazne. Viši sud u Bijelom Polju ga je oslobodio.

U decembru 2021. godine usvojene su izmjene Krivičnog zakonika kojima su propisani kvalifikovani oblici krivičnih djela – ugrožavanje sigurnosti, teško ubistvo, teška tjelesna povreda i prinuda, kada se izvrše prema osobi koja obavlja posao javnog informisanja, u vezi sa obavljanjem tog posla.

J. MARTINOVIĆ

Društvo

Četvrtak, 30. novembar 2023.

UHVATI ME AKO MOŽEŠ: Slučaj falsifikovane diplome pomoćnice direktora IJZCG dobija novi obrt

Ministarstvo prijavilo Pavličić zbog lažnog rješenja o nostrifikaciji lažne diplome

ijz

Pavličić radi na odgovornim pozicijama u IJZCG od 2010. godine sa lažnom diplomom, zbog čega je ODT pokrenulo izviđaj prošle nedjelje.

Ovo je druga prijava protiv Pavličić – sada zbog falsifikovanja rješenja o falsifikovanoj diplomi

Miljana Pavličić

PODGORICA - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je juče krivičnu prijavu osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da je Miljana Pavličić sada falsifikovala rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave.

Ministarstvo prosvjete pojašnjava da ovoga puta nije u pitanju sumnja u falsifikat diplome, već sumnja u falsifikat rješenja o priznavanju inostrane obrazovne isprave. Ministarstvo je podnijelo prijavu zbog namjere da lažnu ili nestinitu ispravu (odnosno rješenje Ministarstva prosvjete i nauke) upotrijebi kao pravu, na osnovu čega se osnovano sumnja da je M. P. izvršilo/la krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.

Pobjedi je potvrđeno nezvanično da je riječ o Pavličić, doskorašnjoj pomoćnici direktora Instituta za javno zdravlje koja od 2010. godine u toj ustanovi radi sa lažnom diplomom Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Institut za javno zdravlje je poslao sve diplome zaposlenih na provjeru Ministarstvu prosvjete, kazali su juče Pobjedi, a pokrenut je disciplinski postupak protiv pomoćnice direktora Miljane Pavličić, nakon što je utvrđeno da je njena diploma falsifikovana.

Pavličić radi na odgovornim pozicijama u IJZCG od 2010. godine sa lažnom diplomom, zbog čega je ODT pokrenulo izviđaj prošle nedjelje. Ovo je druga prijava protiv Pavličić –

sada zbog falsifikovanja rješenja o falsifikovanoj diplomi.

Krivičnu prijavu protiv Pavličić je podnijelo Ministarstvo prosvjete još 2013. godine, a presudom Osnovnog suda u Podgorici, od marta 2014. godine, proglašena je krivom zbog falsifikovanja isprave i izrečena joj je uslovna presuda.

I pored toga, Pavličić je i dalje radila u IJZCG i napredovala do sadašnje pozicije pomoćnice direktora te institucije.

Presuda Osnovnog suda očigledno nije proizvela nikakve pravne posljedice po Pavličić, niti je sud pratio izvršenje presude, iako je ona donijeta 2014. godine, u momentu kada Pavličić već četiri godine radi u IJZCG. Iako bi ovaj slučaj trebalo da je okončan 2014, Osnovno državno tužilaštvo je povodom prošle sedmice formiralo predmet, a IJZCG je kontrolisala i Uprava za inspekcijske poslove – Inspekcija rada koja je utvrdila da u dosjeu Pavličić ne postoji rješenje o priznanju

Krivičnu prijavu protiv Pavličić je podnijelo Ministarstvo prosvjete još 2013. godine, a presudom Osnovnog suda u Podgorici, od marta 2014. godine, proglašena je krivom zbog falsifikovanja isprave

inostrane diplome.

Biografiju Miljane Pavličić više nije moguće naći pretraživanjem na internetu, a profil koji se prikazuje na Gugl pretraživaču, koji bi trebalo da vodi do poslovne mreže Linkedin – više ne postoji.

Igor Galić, direktor IJZCG, je prošle sedmice podnio ostavku zbog ovog skandala. Iz IJZCG je Pobjedi ranije saopšteno da je pokrenut disiplinski postupak protiv nje.

– Sadašnji menadžment Instituta za javno zdravlje Crne Gore nije imao saznanja od strane suda vezano za postupak protiv pomoćnice direktora Miljane Pavličić. Iz navedenih razloga gđa Pavličić do sada nije bila sankcionisana. U suprotnom bi procedure bile odmah pokrenute. S obzirom na aktuelna dešavanja, uprava Instituta je protiv gđe Pavličić pokrenula disciplinski postupak koji je u toku – saopšteno je ranije iz IJZCG. Da slučaj Miljane Pavličić nema kraja, govori i jučerašnje saopštenje Instituta za javno zdravlje koje je pozvalo Osnovno državno tužilaštvo da reaguje povodom tvrdnji „Alternative“ da je Pavličić u nedjelju uništavala dokumentaciju.

Institut je kazao da je, prema njihovim informacijama, Pavličić u njihovim prostorijama posljednji put bila 22. novembra kako bi se izvršila primopredaja svih stvari iz njene kancelarije, kao i stvari koje su bile u njenom posjedu, a pripadaju Institutu.

Institut se pozvao na objave „Alternative Crna Gora“ u kojoj se tvrdi da je Miljana Pavličić, u nedjelju u kasnim popodnevnim satima, bila u prostorijama Instituta za javno zdravlje Crne Gore i da je zajedno sa radnicima pravne službe uništavala dokumentaciju.

IJZG napominje da su u petak, 24. novembra, promijenili bravu u kancelariji u kojoj se nalazi pravna služba, kao i da se ključ od te kancelarije ne nalazi čak ni u portirnici Instituta kako ne bi došlo do neke zloupotrebe.

– Zbog negativnih navoda u medijima kojima je Institut za javno zdravlje Crne Gore izložen u posljednje vrijeme proslijedili smo zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici sa molbom da sprovede sve radnje koje su u njihovoj nadležnosti – zaključili su u saopštenju.

J. MARTINOVIĆ

Dan nakon što se generalni direktor hvalio tehnološk arhiv RTCG pod vodom, ugrožena kulturna dobra

Vrijedno naslje u vodi, za Raon ,,navodna pop Iz Javnog servisa je saopšteno da je došlo do „pucanja cijevi grijanja u Programskom arhivu RadioTelevizije Crne Gore i taj problem je riješen u roku od 20 minuta, pri čemu nije uništen nijedan dokument, niti bilo što iz te prostorije“.

Fotografije koje su dostavljene Pobjedi pokazuju da plivaju filmske trake i registri po podu Arhiva Trake i registri plivaju u vodi, fotografija dostavljena Pobjedi PODGORICA - Grupa zaposlenih u Javnom servisu - Snežana Rakonjac, Tanja Šuković, Srđan Čović, Nataša Baranin i Vesna Terić - uputili su apel predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću i Upravi za zaštitu kulturnih dobara za spas ugrožene audio-vizuelne baštine Radio-Televizije Crne Gore.

Prostorije u kojima se nalazi arhiva Televizije Crne Gore, dan nakon samohvalisanja generalnog direktora RTCG-a kako drugi javni servisi, ne samo u regionu već i u Evropskoj uniji, treba da se ugledaju na njih bile su poplavljene.

Pobjeda je poslala pitanja na mejl kabineta generalnog direktora Borisa Raonića, ali nije odgovoreno u kakvom je stanju najvredniji dio nasljeđa te kuće.

Iz Javnog servisa je kasnije tokom dana saopšteno da je došlo do „pucanja cijevi grijanja u Programskom arhivu Radio-Televizije Crne Gore i taj problem je riješen u roku od 20 minuta, pri čemu nije uništen nijedan dokument, niti bilo što iz te prostorije“.

Fotografije koje su dostavljene Pobjedi pokazuju da plivaju filmske trake i registri po podu Arhiva. Saopštenje me-

nadžmenta RTCG je ilustrovano forografijama na kojima se ne vidi voda niti išta da pluta na podu.

Alarmantno stanje

U apelu zaposlenih, od kojih su pojedini godinama brinuli upravo o toj baštini RTCG, ističe se da su zabrinuti zbog alarmantnog stanja u Programskom arhivu RTCG, u kojem se čuva vrijedno nasljeđe koje su im ostavile generacije stvaralaca tokom skoro osam decenija rada ovog medija.

– Obraćamo se najvišim državnim inistitucijama i javnosti, jer u Radio-Televiziji Crne Gore nemamo kome. Neposredan povod za ovaj apel za spas ugrožene audio-vizuelne baštine RTCG je objavljeni snimak koji pokazuje da vrijedna građa o istoriji crnogorske države zauvijek nestaje u vodi poplavljenih depoa Javnog servisa. A riječ je o arhivskom blagu čija je ukupna procijenjena vrijednost najmanje 120 miliona eura, dakle o daleko najvrednijem resursu ove medijske kuće – ističe grupa zaposlenih.

Podsjećaju da se u Programskom arhivu RTCG čuvaju svjedočanstva o političkoj, društvenoj, kulturnoj i sportskoj prošlosti naše države, hiljade sati informativnog, muzičkog, zabavnog, sportskog

programa, igrane serije, drame, dokumentarni zapisi koji datiraju od sredine šezdesetih godina prošlog vijeka.

– Cijeneći nespornu istorijsku, kulturnu i estetsku vrijednost arhivskih fondova, uredništvo Programskog arhiva je 2019. godine pokrenulo inicijativu da se najstarije televizijske zbirke zaštite kao kulturno dobro od nacionalnog značaja. Uprava za zaštitu kulturnih dobara je sve inicijative prihvatila, ali je nakon kadrovskih promjena u toj instituciji i u RTCG postupak utvrđivanja zaštite zaboravljen, a uredništvo Programskog arhiva smijenjeno odmah nakon dolaska Borisa Raonića na čelo Javnog servisa – navodi grupa zaposlenih.

Dodaju da ,,nezakonito izabrani generalni direktor, koji je nepoštovanjem pravosnažne sudske presude pokazao da ima veću moć od kompletnog crnogorskog pravosuđa, sada urušava Javni servis i nestručnom rekonstrukcijom zgrade“.

– Zbog koje već drugi put u ovoj godini nemjerljivo vrijedna televizijska ostavština za budućnost trune u vodi. Mnogo je razloga da se zapitamo da li je to slučajno ili kome je u interesu da arhivski fondovi od nacionalnog značaja budu potopljeni, da prvorazredni istorijski izvori, autentičan i jedinstven

privatna arhiva

8

Društvo

Četvrtak, 30. novembar 2023.

kim dostignućima,

9

Policija ispituje navode šumarskog inspektora koji traži da se utvrdi odgovornost Nacionalnih parkova zbog ignorisanja rješenja da se sanitarnom sječom reaguje na širenje potkornjaka

jeđe pliva Jasavić: Neka institucije utvrde ko je odgovoran onića je to za štetu u Prokletijama plava“ s. vasiljević

RTCG

Ne oponiram ekolozima i zaštitnicima prirode, ali podsjećam na obavezu zaštite šuma prema mjerama koje predviđaju zakonska rješenja. U konačnom, ako ne reagujemo i ostanemo bez sastojina smrče, onda nećemo imati što da čuvamo, pa neće biti ni vrsta zbog čije zaštite se tako oštro, i protivzakonito, insistira na odbijanju sanitarne sječe – kazao je Jasavić PODGORICA - Uprava policije ispituje navode šumarskog inspektora Hakije Jasavića koji je optužio Nacionalne parkove da su propustili da primijene zakonom predviđene obaveze i korake koji bi spriječili ubrzano sušenje četinarskih šuma, dominantno smrče, ali i molike, u NP Prokletije, do koje dovodi prenamnožavanje potkornjaka, vrste insekta koji se hrani u drvetu.

audio-vizuelni trag o Crnoj Gori, nacionalnoj istoriji, kulturi i identitetu bude izbrisan – upitala je grupa zaposlenih.

Za neodgovoran odnos prema kulturnoj baštini propisane su, kako ističu, i zakonske sankcije.

– Ali nelegalnog generalnog direktora poštovanje zakona, nažalost, ne zanima. Budući da je i Savjet Javnog servisa ignorisao sve naše dopise i reagovanja, primorani smo da se obratimo najvišim državnim instancama u nadi da će razumjeti i podržati naš apel za spašavanje ugrožene arhivske riznice, značajne ne samo za RTCG kao instituciju, već i za crnogorsku državu – poručila je grupa zaposlenih.

RTCG: Konstruisana afera

U saopštenju menadžment RTCG povodom, kako su istakli, „apela pet smijenjenih rukovodilaca o navodnom uništavanju audio-vizuelne građe“ se ističe da se radi o još jednom pokušaju konstruisanja afere.

Menadžment u saopštenju navodi da im je žao što „grupica ljudi koji su bili rukovodioci u vrijeme posrnuća RTCG-a, ne želi da se pomiri sa činjenicom da nijesu više u poziciji da odlučuju i nastavljaju sa urušavanjem Javnog servisa“.

– Decenijama ništa nije rađeno da se sačuva i digitalizuje

audio- vizuelna baština i upravo novi menadžment od prvog dana radi na spašavanju arhiva, kao jednog od najvećih kulturnih blaga Crne Gore. Ovakve stvari se dešavaju zbog onoga što smo naslijedili i zatekli i zato je i došlo do smjena – ističu u saopštenju.

Menadžment u saopštenju pravda poplavu u arhivu time da je „dosta materijala izmješteno da bi bilo sačuvano“, te prebaca lopticu na prethodnike.

– A sve zbog zbog nemara prethodnog rukovodstva. O tome kako su bili zabrinuti za arhivu pokazuje i slučaj nedovršenog filma Živka Nikolića, a koji smo slučajno našli u jednom ćošku gdje je godinama kupio prašinu. Modernizovan je i pravilnik koji uređuje ovu oblast. Do sada posao nije završen, jer su tenderi raspisivani na osnovu materijala koji su kolege ostavile, a za koje se ispostavilo da je neprecizan – navodi se u odgovoru menadžmenta Javnog servisa.

– Iduće nedjelje RTCG je domaćin regionalnog skupa o digitalizaciji TV arhiva što dovoljno govori o tome kako se ophodimo prema kulturnom blagu Crne Gore, a takođe, u toku je tender za digitalizovanje arhiva – zaključili su u saopštenju. D. MIHAILOVIĆ

Hakija Jasavić

lu, gotovo dvije godine je pod znakom pitanja bila realizacija tendera za planiranu sanitarnu sječu u NP Prokletije. Taj tender je po odluci 42. Vlade Crne Gore iz decembra 2021. godine bio raspisan tokom 2022, obavljeno je rangiranje ponuda, ali nikada nije realizovan, jer su učesnici tendera uložili žalbe. Tender nije ni poništen, odnosno nije novo rangiranje, već je ostalo na tome da nije sproveden.

– Prije odluke o raspisivanju tendera, uvaženi su zaključci koje sam donio 2020. godine da se zbog velikog broja stabala izvaljenih zbog velikog snijega i jakog vjetra, mora spro-

vesti sanitarna sječa. Kako to nije učinjeno, problem se samo multiplikuje, a ove godine je za sedam mjeseci, prema vidljivim simptomima, utrostručena površina suve šume – kazao je Jasavić.

Kontraargumenti

Uporedo, u javnosti traje polemika za i protiv sanitarne sječe. Nacionalni parkovi i Agencija za zaštitu životne sredine i ekološki aktivisti istrajavaju da, shodno evropskoj praksi, uključujući i direktive o staništima, ona nije primjenjiva u zaštićenom području jer bi ugrozila biodiverzitet i proizvela više štete nego koristi. s. vasiljević

Menadžment saopštio da ništa nije uništeno, fotografija RTCG

Jasavić je podnošenje prijave i pokretanje pitanja utvrđivanja odgovornosti za nastalu štetu i širenje ove vrste sekundarnih štetočina u šumama najavio prije nekoliko dana, nakon što se upravljač ovog zaštićenog područja oglušio o rješenja inspekcije da sprovedu sanitarnu sječu oboljelih stabala.

On je potvrdio Pobjedi da se prije dva dana odazvao pozivu Odjeljenja za suzbijanje privrednog kriminaliteta grupe Sjever gdje je dao izjavu ovim povodom i ukazao da je, kako smatra, počinjeno više krivičnih djela, koja obuhvataju nepostupanje po rješenju nadležne inspekcije, kao i propuštanje dužnih mjera sanacije, i time ugrožavanje opstanka pojedinih zaštićenih biljnih vrsta.

– Sada je na nadležnim organima da utvrde odgovornost za ekspanziju problema čije saniranje nije odmaklo sa mrtve tačke od 2020. godine, odnosno ko je tome sve doprinio, budući da Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode predviđaju konkretne mjere u vanrednim prilikama, a nipošto ignorisanje problema – kazao je Jasavić.

Ćutanje

Podsjetio je da je u aprilu ove godine podnio rješenje kojim je tražio sprovođenje sanitarne sječe i pravovremeno izvlačenje oboljelih stabala iz šume prije nego krene reprodukcija i širenje potkornjaka. Do danas, prema njegovim riječima, ne samo da Nacionalni parkovi, kao i upravljač NP Prokletije, nijesu sproveli rješenje, već su ga ignorisali, a pritom nijesu izjavili žalbu drugostepenom organu.

Prije rješenja izdatog u apri-

Sasušeno stablo smrče u četinarskoj šumi na planini Treskavica

Fokusiraju se pritom na nabavku feromonskih klopki i, prema najavama Agencije za zaštitu životne sredine, postavljanje dogodine na proljeće.

Jasavić je Pobjedi rekao da zakoni nedvosmisleno predviđaju mjere sanacije, uključujući i sanitarnu sječu i u zaštićenim područjima, kao krajnju mjeru za prevenciju od požara i širenja bolesti.

– U pogledu prigovora i stavova ekologa zamolio bi ih da, ako ima nedorečenih normi, da se one otklone i promijene. Do tada, ne možemo se praviti da ne postoje ili se prema njima fakultativno odnositi po principu jedne godine može, druge ne. Najgora opcija je da se ništa ne preduzima i da dođemo u poziciju da samo možemo da konstatujemo bespovratnu štetu. Ko će onda za to da bude odgovoran? Da li treba sjutra i mene neko da pita zašto sam propustio da reagujem po zakonu, pod pretpostavkom da sam se pravio slijep kao da se ništa ne događa. Držim se svojih ovlašćenja i reda poteza. Kako su se ostali, i zašto tako ponašali, to neka utvrde nadležne institucije – poručio je Jasavić.

Prema njegovim riječima, svaki sanacioni plan, pa i onaj koji uključuje sanitarnu sječu podrazumijeva ostavljanje dijela, odnosno procenta suvih ili srušenih stabala koji su važni za očuvanje biodiverziteta i šumskog ekosistema. To, kako kaže, uključuje i vrste insekata koje se hrane drvetom, a time podupiru i dalji hranidbeni lanac.

– Kada stvari izmaknu kontroli i godinama se ništa ne radi, pa čak ni validan monitoring kroz adekvatno postavljanje feromonskih klopki o kojima se dugo priča – onda standardne mjere teško da mogu da daju rezultat. Ne oponiram ekolozima i zaštitnicima prirode, ali podsjećam na obavezu zaštite šuma prema mjerama koje mogu da daju rezultat i presijeku stihiju. U konačnom, ako ne reagujemo i ostanemo bez sastojina smrče, onda nećemo imati što da čuvamo, pa neće biti ni vrsta zbog čije zaštite se tako oštro, i protivzakonito, insistira na odbijanju sanitarne sječe – kazao je Jasavić. I. PERIĆ

10 Hronika

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Kaluđerović: Vukčević ima problem sa optužnicom SDT-a, a ne sa IRF-om PODGORICA - Bivši izvršni direktor i predsjednik OD IRF-a Zoran Vukčević ima pravo da se kao optuženi brani na način kako smatra da mu to olakšava poziciju u krivičnom predmetu koji se protiv njega vodi, ali besmisleno zvuči njegov pokušaj da sadašnje rukovodstvo IRF-a predstavi kao tužioca, a još više da je žrtva političkog progona, naveo je u reagovanju Velizar Kaluđerović, predsjednika Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda A.D. -Gospodin Vukčević ima problem sa optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva, koje mu na teret stavlja ozbiljno krivično djelo, protivpravno pribavljanje materijalne koristi u iznosu od 92.794,40 eura, a ne s IRF-om. Istinu će utvrditi sud, koji je jedini za to nadležan – kazao je Kaluđerović.

Dodao je da je rukovodstvo IRF-a, nakon što je upoznato da je ugovor o radu falsifikovan sa namjerom da Vukčeviću bude isplaćen iznos od preko 92 hiljade eura, vođeno isključivo profesionalnom obavezom da štiti imovinu IRF-a, a time i da štiti javni interes, sve to prijavilo Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

-Od tada se nijesmo javno oglašavali po ovom pitanju, ostavljajući da optužnica SDT-a, u redovnom sudskom postupku, dobije svoj pravni epilog.

Tako će biti i ubuduće, osim u slučaju neosnovanih napada i pokušaja diskreditacije rukovodstva IRF-a, koje radi isključivo po zakonu i u javnom interesu – kazao je Kaluđerović, dodajući da će odluka nadležnog suda biti mjera istine u tom postupku i IRF neće učestvovati u medijskom dokazivanju bilo čije vinosti ili nevinosti.

Vukčević je pred Višim sudom u Podgorici iznoseći odbranu u

Velizar Kaluđerović

utorak kazao da optužnica Specijalnog tužilaštva protiv njega za navodni pokušaj zloupotrebe službenog položaja predstavlja prikupljanje političkih poena i obračun nezakonito postavljenog borda direktora IRF-a nakon smjene vlasti 2020. godine.

On je negirao da je naložio falsifikovanje ugovora o radu preko kojih je, po stavu SDT-a, ugovarao otpremnine za sebe i još nekoliko kolega u slučaju prestanka funkcije bez potpisivivanja sporazuma o prekidu radnog odnosa.

–Ovo je politički obračun lično sa mnom. Ljudi koji su se našli sa mnom na optuženičkoj klupi su kolateralna šteta – tvrdio je Vukčević.

SDT je optužilo Vukčevića da je na osnovu falsifikovane dokumentacije nakon odlaska sa funkcije potraživao od države isplatu otpremnine od 125.445,36 eura, bivši direktor Sektora za finansijske i pravne poslove IRF-a Branislav Janković 59.855,52 eura, i Zoran Vujović, nekadašnji direktor kreditnog sektora 55.009,92 eura. Na optužnici je i šefica kabineta izvršnog direktora Slobodanka Radulović koja je po stavu SDT-a odgovorna za prekoračenje granica svojih ovlaA. R. šćenja.

Od dvije osobe u Nikšiću oduzeto oružje

Zaplijenjeni pištolj, lovačka puška i municija NIKŠIĆ – Pretresom stanova koje koristi Z. M. (45) nikšićka policija je pronašla lovačku pušku „zastava M-70“ cal. 12 mm, u ilegalnom posjedu. O događaju je obaviješten postupajući tužilac koji će se naknadno izjasniti o eventualnoj pravnoj kvalifikaciji djela.

Kako su naveli iz policije,

po nalogu nadležnog suda, pretreseni su i stanovi koje koristi S. K. (23), a tom prilikom je pronađen i oduzet pištolj „crvena zastava“ cal.

7,62mm i dva metka.

-U odnosu na navedeno oružje policijski službenici će preduzeti mjere i radnje shodno Zakonu o oružju – naveli su iz policije.

C. H.

Osuđenici preko advokata uputili inicijativu državnom vrhu Crne Gore

Zakon o amnestiji traži 598 zatvorenika PODGORICA – Zahtjev državnom vrhu Crne Gore da Skupština što prije usvoji zakon o amnestiji, kojim bi se popravio tretman i omogućio uslovni otpust, potpisalo je 598 zatvorenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, kazao je za Pobjedu advokat Damir Lekić.

-Kao zastupnik većeg broja zatvorenika UIKS-a dostavio sam predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću i ministru pravde Crne Gore Andreju Miloviću inicijativu da u skladu sa njihovim predizbornim obećanjima preduzmu sve radnje iz svoje nadležnosti kako bi se u što kraćem roku stekli uslovi da se u Skupštini Crne Gore u njen dnevni red najprije uvrsti, pa zatim eventualno i izglasa zakon o amnestiji. U prilog ove inicijative dostavio sam i potpise tih zatvorenika koje predstavljam – kazao je advokat Lekić.

On je naveo da su zatvorenici koji izdržavaju kaznu u spuškom zatvoru tražili razmatranje predloga koji se odnosi na punu amnestiju jer bi na taj način imali bolji položaj i tretman u ustanovi u kojoj se nalaze.

Lekić je podsjetio da duži vremenski period u parlamentu nije donošen zakon o amnestiji, naročito ne onaj najširi o punoj amnestiji.

-Na ovakav čin zatvorenici su se odlučili ne samo zato što

Istražni zatvor u Spužu

amnestija, posebno ona puna, nije usvajana već duži vremenski period, već i zato što u odnosu na njih duže vrijeme ne funkcionišu ni ostali instituti propisani zakonom koji im poboljšavaju položaj i tretman tokom izdržavanja kazne. Ovo se posebno odnosi na uslovni otpust, koji je neprimjenjiv i samo ,,mrtvo slovo na papiru“, jer policija u većini slučajeva, po difoltu daje negativnu bezbjedonosnu procjenu – navodi Lekić.

On je dodao da negativne procjene policije nisu ničim potkrijepljene, a po difoltu i neustavne (vodi se postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Crne Gore).

Ističe da se molbe za puštanje na uslovni otpust podni-

jete sudu nasumice odbijaju kao neosnovane (vrlo rijetko, gotovo nikad, se usvoje).

-Bezbjedonosna procjena je nažalost postala samo mehanizam koji se koristi da se podnjetim molbama zatvorenika ne udovolji. A slična je situacija i sa drugim institutima, koji tretiraju položaj zatvorenika tokom izdržavanja kazne, a nakon pravosnažnog okončanog postupka – kazao je Lekić.

On je podsjetio da je članom 130 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore propisano da se licima koja su obuhvaćena aktom amnestije daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom, daje se rehabilitacija ili se ukidaju pojedine ili sve

pravne posljedice osude.

-Stavom 2 ove odredbe propisano je da se amnestijom mogu ukinuti sljedeće mjere bezbjednosti: zabrana vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i protjerivanje stranaca iz zemlje – precizirao je Lekić.

On je naveo da se nada da će i visoki državni funkcioneri i poslanici u Skupštini Crne Gore imati sluha i osjetiti realnu potrebu zatvorenika koji izdržavaju kazne u bjelopoljskom i spuškom zatvoru da u što kraćem roku u skupštinsku proceduru uvrste zakon o amnestiji i to onaj u najširem smislu, koji će se zatim glasati, a na kraju, kao takav i izglasati, odnosno usvojiti.

B. ROBOVIĆ

Presječen lanac ulične prodaje droge

Uhapšene dvije osobe

Od dvije osobe oduzet kokain

Pronađeni oružje i municija u Tuzima

PODGORICA - Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv droga su zajedno sa službenicima Regionalnog centra „Zapad“ – Stanice policije Šavnik, u dvije odvojene aktivnosti pronašli i oduzeli kokain i uhapsili jednu osobu.

Pripadnici policije su prekjuče na magistralnom putu Šavnik – Žabljak zaustavili vozilo „mercedes“ rožajskih registarskih oznaka kojim je upravljao M.D. (36) iz Pljevalja. Izvršenom kontrolom u jednoj ladici su pronađena

dva pakovanja sa sadržajem praškaste materije bijele boje za koju se sumnja da je kokain, ukupne težine oko 100 grama. Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je oduzeta opojna droga bila namijenjena uličnoj prodaji. Oduzeta droga biće predmet vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije, a M. D. je, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Osim toga, službenici nikšićke policije su u mjestu Jase-

100 grama bijele praškaste materije oduzeto je tokom kontrole

novo polje juče kontrolisali vozilo žabljačkih registarskih oznaka kojim je upravljao R. O. (46) iz Žabljaka, kod kojeg je pronađeno pakovanje sa sadržajem praškaste materije bijele boje za koju se sumnja da je kokain.

Oduzeta droga biće predmet vještačenja, a o navedenom događaju obaviješten je državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji će se naknadno izjasniti o eventualnoj kvalifikaciji djela.

C. H.

PODGORICA – Pretresom stanova koje koriste N. N. i V. N. iz Tuzi podgorička policija je pronašla automatsku pušku kalibra 7,62 milimetra, pištolj ,,glok 17“ sa oružnim listom i 142 komada municije različite vrste i kalibra.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se N. N. i V. N. uhapse zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. C. H.

i. božović

Reagovanje predsjednika Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda povodom izjave bivšeg izvršnog direktora i predsjednika borda

Hronika / Svijet

Počelo suđenje optuženima za ubistva Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju 2020. godine PODGORICA - Ilija Milanović i Stevan Đurišić juče su u podgoričkom Višem sudu negirali pripadništvo u kriminalnoj organizaciji odgovornoj za ubistva Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića u Cetinju 2020. godine.

sno kako me tužilac stavio u optužnicu. Nijesam izvršavao naredbe od ostalih okrivljenih, niti sam dobijao instrukcije. Specijalno tužilaštvo nije navelo nijednu moju poruku kojom me povezuje sa ostalim optuženim. Nejasno mi je koje je moje krivično djelo, jer u optužnici nije navedena nijedna poruka da sam uradio nešto konkretno. Neke od optuženih poznajem, jer živimo u istom gradu. Apsolutno nikada od Filipa Ivanovića nijesam dobijao naredbe i zadatke – ustvrdio je Milanović.

I Đurišić je pred sudom kazao da nema veze sa organizovanim kriminalom.

-Nijesam član kriminalne organizacije. Ne poznajem nikog od optuženih i nijesam kriv. Nijesam imao kontakt sa optuženim - izjavio je on.

Branilac optuženog Ilije Milanovića, advokat Branko Anđelić, predložio je sudskom vijeću da se ukine pritvor uz jemstvo od 40.000 eura. Specijalna tužiteljka Sanja Jovićević protivila se

predlogu, navodeći da predloženo jemstvo nije dovoljna garancija da okrivljeni neće pobjeći.

Cetinjanin Andrija Gazivoda ubijen je 17. februara 2020. godine kada je, kako se navodi u optužnici, N. N. pripadnik ove grupe, sa nadimkom ,,Karlito“, u njega ispalio 15 metaka.

Kao saizvršioce ovog zločina SDT je označilo Filipa Ivanovića i Velibora Stanišića, dok su Nikola Martinović i Boban Sjekloća optuženi za pomaganje.

Samo dvadeset dana kasnije, 27. februara 2020. godine, na meti ove grupe našao se Cetinjanin Petar Muhadinović koji je poginuo u vožnji od eksplozije bombe koja je bila postavljena ispod terenca kojim je upravljao. Tom prilikom lakše je povrijeđen maloljetni M. K. koji se u trenutku eksplozije našao u blizini automobila Muhadinovića.

Za teško ubistvo Muhadinovića optuženi su Filip Ivanović i Nikola Martinović.

Sa uviđaja ubistva Petra Muhadinovića

Na optužnici Specijalnog tužilaštva su, pored Radomana, Ivanovića, Stanišića, Martinovića i Sjekloće, Ilija Ivanović, Mitar i Ilija Milanović, Stevan Đurišić i Miloš Joković.

Prema dokazima koje su prikupili istražitelji, dio pripadnika ove grupe je nekoliko mjeseci organizovao ubistvo Andrije Gazivode.

Sedamnaestog februara 2020. godine u večernjim satima, N. N. lice sa nadimkom „Karlito“ je obaviješteno da se Gazivoda nalazi u cetinjskom sportskom centru u Grahovskoj ulici gdje je odmah otišao.

Kada je Gazivoda izašao iz teretane i sjeo u svoj automobil, „Karlito“ mu je svojim vozilom ,,volvo“ (CT AS786) prišao sa lijeve strane i u njega ispalio 15 metaka ne ostavljajući šansu da preživi.

Likvidacija Muhadinovića je takođe pripremana nekoliko mjeseci. Martinović je u noći između 26. i 27. februara 2020. godine postavio eksploziv ispod prednjeg sjedišta sa spoljne strane poda „hjundai“ cetinjskih tabli (CT AP310) u vlasništvu Muhadinovića.

Muhadinović je 27. februara oko 12.30 časova krenuo terencem prema gradu. Dok se kretao Bulevarom crnogorskih junaka, Martinović je daljinskim upravljačem aktivirao eksplozivnu napravu. Od jačine eksplozije Muhadinoviću su raznijete obje noge i lijeva ruka. On je preminuo od iskrvarenja velikih krvnih sudova.

Martinović je, kako se navodi u optužnici, aktiviranjem eksplozije doveo u opasnost život osoba koje su se nalazile u neposrednoj blizini.

Tada je maloljetni M. K. lakše povrijeđen u predjelu glave. Suđenje se nastavlja 28.

B. ROBOVIĆ decembra.

Krivična prijava protiv osumnjičenog za širenje panike i nereda

Terete ga da je prijetio da će oteti avion i slao poruke da će eksplodirati bombe PODGORICA - Protiv P. M. (46) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je 13. maja telefonskim putem kontaktirao: „Aerodrome Crne Gore“, „Zeljezničku stanicu Crne Gore“, „Klinički Centar Crne Gore“, i

Situacija u sukobu Izraela i palestinske ekstremističke grupe Hamas

SAD žele da Milanović priznao Blinken: se produži primirje šverc droge, ali ne i ubistvo sugrađana

i. božović

Na optužnici Specijalnog tužilaštva pored Milanovića i Đurišića su Vladan Radoman, Filip Ivanović, Nikola Martinović, Boban Sjekloća, Ilija Ivanović, Mitar Milanović i Miloš Joković.

Ova kriminalna organizacija se tereti i za planiranje ubistava Vasa Gazivode – oca pokojnog Andrije Gazivode, Miloša Jovanovića, Kića Paovića, Aleksandra Jabučanina, ali i pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja.

Milanović je kazao da nema nikakve veze sa ubistvima Muhadinovića i Gazivode, ali je priznao šverc marihuane.

-Priznajem da je marihuana koja je pronađena u selu Dobrska Župa u porodičnoj kući, moja i namjeravao sam da je prodam. Kupio sam marihuanu od N. N. osobe - kazao je on.

On je bio izričit u tvrdnji da ne pripada nijednoj kriminalnoj organizaciji i da nema veze sa ubistvima sugrađana.

-Nijesam pripadnik bilo kakve kriminalne organizacije.

Nema mojih poruka sa ostalim optuženim, pa mi je neja-

11

„Hotel Hilton“ i saopštavao da će oteti avion i da su na određenim lokacijama u Crnoj Gori postavljene eksplozivne naprave koje će biti aktivirane. Njemu se na teret stavlja krivično djelo izazivanje panike i nereda.

Kako su naveli iz Uprave policije, on je 26. juna u više navrata putem imejla slao tekstualne i glasovne poruke na adrese Kliničkog Centra Crne Gore i hotela „Hilton“, u kojima je navodio da su na određenim lokacijama u Crnoj Gori

postavljene eksplozivne naprave koje će biti aktivirane.

P. M. se nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.

On je uhapšen 7. novembra na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica, a po potrazi raspisanoj od strane Odjeljenja bezbjednosti Bar. Barska policija je protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio sedam krivičnih djela izazivanje panike i nereda i jedno krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

C. H.

Palestinka okružena izraelskom vojskom

BRISEL – Američki državni sekretar Entoni Blinken je juče u Briselu, na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, kazao da SAD žele da produže prekid vatre u Gazi i da svakog dana rade na tom cilju.

– Nastavak primirja bi po definiciji značio veći broj oslobođenih talaca, više pomoći bi stizalo u Gazu. Jasno je da tako nešto želimo. Vjerujem da je to nešto što Izrael takođe želi – rekao je Blinken.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je juče da će Izrael, nakon završetka primirja, nastaviti ofanzivu na Pojas Gaze koja ima cilj uništenje palestinske militantne grupe Hamas.

– Glavni ciljevi su eliminisanje terorističke grupe koja vlada Gazom i vraćanje kući svih talaca otetih 7. oktobra – rekao je Netanjahu u video-obraćanju, prenosi Tajms of Izrael.

On je naveo da je prioritet i obezbjeđivanje da enklava nikad više ne predstavlja prijetnju po Izrael.

– Posljednjih dana čujem pitanje: Hoće li se Izrael vratiti borbama nakon što se završi ova faza vraćanja naših talaca? Moj odgovor je nedvosmisleno da – poručio je izraelski premijer.

Sekretar izraelske vlade Josi Fuks opisao je juče kao lažne izvještaje da se razgovara o mogućem dogovoru o oslobađanju talaca iz Pojasa Gaze u zamjenu za produženi prekid vatre ili prekid rata protiv palestinske grupe Hamas.

– Svaka vijest o sporazumu o oslobađanju talaca koji bi doveo do kraja rata ili produženog primirja je lažna vijest – napisao je Fuks na svom nalogu na mreži Iks. Ranije juče, izraelski ministar komunikacija Šlomo Kari predložio je Fuksu da obustavi finansiranje dnevnog lista Harec, optužujući taj medij ,,za defetističku i lažnu propagandu“ protiv države Izrael.

U subotu je Harec objavio da je helikopter Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), koji je reagovao na napad Hamasa na muzičkom festivalu 7. oktobra, pucao na učesnike. U pismu Fuksu, Kari je kritikovao Harec zbog uređivačke poli-

tike o ratu i predložio da država ne ulazi u nove komercijalne sporazume sa tim listom.

Palestinska militantna grupa Hamas saopštila je juče da će iz izraelskih zatvora biti pušteno na slobodu još 30 zatvorenika.

Riječ je o ženama i đeci, a među oslobođenima će biti i palestinska aktivistkinja, 22-godišnja Ahed Tamimi, navodi se u objavi Hamasa na Telegramu, prenosi Al Džazira.

Zatvorenici su iz Jerusalima i različitih djelova okupirane Zapadne obale, uključujući gradove Hebron i Ramalu.

Tamimi je književnica i aktivistkinja i dolazi iz ugledne porodice iz sela Nabi Salih na Zapadnoj obali, a od svoje 11. godine je simbol otpora izraelskoj okupaciji, piše Gardijan.

Ona je osuđena na osam mjeseci zatvora zbog šamaranja i udaranja izraelskog vojnika 2017. godine, nakon što je njen 15-godišnji rođak tokom protesta pogođen gumenim metkom u glavu.

Naoružano krilo palestinske militantne grupe Hamas, brigade Al Kasam, oslobodile su juče i dvije Izraelke sa ruskim državljanstvom. Kako su brigade Al Kasam navele na Telegramu, to oslobađanje dvoje talaca učinjeno je u znak zahvalnosti zbog stavova ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Agencija RIA Novosti je prenijela da su te dvije izraelske državljanke, koje imaju i državljanstvo Ruske Federacije, predate Crvenom krstu u Pojasu Gaze, prenosi Tanjug.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je juče opisao Benjamina Netanjahua kao ,,koljača Gaze i optužio izraelskog premijera za porast antisemitizma širom svijeta .

– Netanjahu je već upisao svoje ime u istoriju kao koljač Gaze.

On ugrožava bezbjednost svih Jevreja u svijetu, podstičući antisemitizam ubistvima koja je počinio u Gazi – kazao je Erdogan, a prenosi AFP. Izrael je opozvao cijelo svoje diplomatsko osoblje iz Turske kao bezbjednosnu mjeru predostrožnosti na početku rata sA Hamasom. Turska je takođe povukla svog izaslanika u Tel Avivu u znak protesta zbog poteza Izraela.

“

Priredila: R. U.-I.

reuters

Četvrtak, 30. novembar 2023.

12 Crnom Gorom

Okolo, naokolo...

ZAVRŠENA JEDNA TRAKA: Vukov most

NIKŠIĆ – Rekonstrukcija magistralnog puta od Kusida do Kasarne „13. jul“ počela je prvih dana jula ove godine i planirano je da bolji prilaz Nikšić ima već narednog ljeta, a vrijednost radova je 6,5 miliona eura.

Na toj dionici je i čuveni Vukov most, ali ispostavilo se da je to „usko grlo“, zahvaljujući neimarima koji su na njemu već mjesecima. U jeku turističke sezone, upravo zbog mosta, namjernici i prolaznici morali su kroz prigradsko naselje Kočani, a tim uskim ulicama teško se snaći i Nikšićanima.

I, prije nekoliko dana, napo-

Cetinje: Skupština Prijestonice podržala projekat privatno-javnog partnerstva

Zeleno svjetlo za izgradnju Lokande Ukupna investicija je procijenjena na 11 miliona eura.

Podrazumijeva izgradnju kultnog hotela, potom i izgradnju podzemne garaže na dva nivoa sa parternim uređenjem Trga umjetnika, koji se nalazi u okviru granica Istorijskog jezgra. Raspisivanje tendera iduće godine

PRIJESTONICA

kon, završena je jedna traka kolovoza, a kompletan sabraćaj „prebačen“ je na drugu, čija će rekonstrukcija, vjerovatno, trajati još nekoliko mjeseci. Umjesto dobrodošlice u grad podno Trebjese, ako se dolazi s Vilusa ili se putuje ka njima, očigledno, još nekoliko mjeseci sve vozače dočekivaće zbunjujuća signalizacija i u most će ulaziti ko kad ugrabi. Naravno, kao i minulih nekoliko mjeseci, biće saobraćajnih udesa, negodovanja, svađa...

Da je most na Đurđevića Tari, bio bi rekonstruisan za nekoliko mjeseci, a kamoli tridesetak metara duga dionica preko Zete, i to gdje je rijeka najuža.

Ra. P.

Kolašin: Podrška ženskom preduzetništvu

TENDER NAJAVLJEN ZA NAREDNU GODINU: Planirani izgled ,,Lokande“

CETINJE – Skupština Prijestonice Cetinje dala je saglasnot za realizaciju projekta javno-privatnog partnerstva koji podrazumijeva izgradnju hotela metičkog salona. Zatim, Je- ,,Lokanda“, podzemne galena Jakovljević za trgovinu raže i rekonstrukciju Trga na malo telekomunikacionom umjetnika (Studentski trg). opremom za ,,KL – mobile“ i preduzetnica Viktorija Vu- Investicija iznosi oko 11 miliona eura, od čega za izgradnju podkašinović.

Po 1.000 eura su dobile Lju- zemne garaže (dva nivoa) i parbica Vlahović i Marija Vla- terno uređenje trga šest miliohović za kozmetički salon na eura, dok je za obnovu hotela ,,Eleganca“, odnosno, frizer- potrebno oko pet miliona. Raspisivanje tendera je najavljeno ski salon.

Prijedlogom budžeta za na- za prvi kvartal naredne godine. rednu godinu za žensko preduzetništvo je planirano PROJEKAT 20.000 eura.

Zamjenik gradonačelnika

Dr. D. Marko Brnović kazao je da je

Podrška frizerskim i salonima ljepote KOLAŠIN – Komisija za podršku ženskom preduzetništvu, na čijem je čelu Vuk Vuković, sekretar za finansije, donio je odluku o podjeli 10.000 eura koliko za ovu godinu iznosi podrška damama u biznisu.

Po 2.000 eura su dobile Nevica Medenica, iz DOO ,,N&A“, za poboljšanje usluga u frizerskom salonu i Daliborka Dragović, iz DOO DMD ,,Jana“, za opremanje frizersko-koz-

Stvoreni su svi preduslovi koji su na strani Prijestonice – pripremljena je kompletna prostorno-planska dokumentacija, urađeno idejno rješenje hotela, te glavni projekat rekonstrukcije Studentskog trga – kazao je zamjenik gradonačelnika Marko Brnović gradska uprava stvorila sve neophodne preduslove koji su na njenoj strani – pripremljena je kompletna prostorno-planska dokumentacija, urađeno idejno rješenje izgradnje hotela, te glavni projekat rekonstrukcije Studentskog trga sa dvije etaže podzemnih garaža.

Obrazlažući odluku, Brnović je kazao da su izgradnja hotela (sa izvornom namjenom) i parterno uređenje trga u funk-

ciji revitalizacije prostora, koji je degradiran postojećom namjenom – služi kao parking prostor.

– Sa površine trga isključuje se kolski saobraćaj, te planira javni prostor u okviru Istorijskog jezgra koji korespondira sa okruženjem i doprinosi unapređenju stanja i zatečenog ambijenta. Izgradnja podzemne garaže doprinosi rješavanju problema neadekvatnog

parking prostora, te stvaranju uslova za uređenje trga koji postaje nova zona okupljanja, u funkciji raznovrsnih društvenih i kulturnih događaja, a u kontaktu sa obnovljenim turističko-ugostiteljskim sadržajem i postojećim objektom JU Dom učenika i studenata – kazao je Brnović.

EFEKTI

Istakao je da je riječ o izuzetno značajnoj investiciji, prvenstveno jer ,,Lokanda“ ima istorijski i kulturni značaj za Cetinje, a tome u prilog govori činjenica da je svrstan u red spomenika kulture.

- Pored toga, realizacijom projekta otvoriće se značajan broj radnih mjesta, što će nesumnjivo imati pozitivne efekte po lokalnu ekonomiju. Na taj način, obezbjeđuje se zaštita crnogorske kulturne baštine i valorizuju njeni potencijali kroz kreiranje novih sadržaja potrebnih za povećanje konkurentnosti, ali i komplementarnosti turističke ponude crnogorske prijestonice. Jednako važno je istaći da projekat doprinosi unapređenju turističke i ugostiteljske djelatnosti, povećava izvorne prihode Prijestonice, ali i doprinosi povećanju zaposlenosti lokalnog stanovništva kao ključnom zadatku lokalne uprave – istakao je zamjenik gradonačelnika.

Analizu opravdanosti i nacrt ugovora o javno-privatnom partnerstvu za ,,obnovu“ hotela „Lokanda“, izgradnju podzemne garaže i rekonstrukciju Trga umjetnika uradila je kompanija „Berza“ iz Bara sa kojom je Prijestonica zaključila ugovor u decembra 2022. godine. ,,Lokanda“ je prvi hotel na Cetinju, počeo je sa radom 1864. godine, srušen je nakon oštećenja u zemljotresu 1979. goC. G. dine.

Tivat: Komunalna policija uklonila privremene garaže iz Njegoševe ulice, slijede nekorištena vozila

Pripremaju teren za novu zelenu pijacu

TIVAT – Službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor uklonili su tri montažne parking garaže iz Njegoševe ulice, a najavljeno je i uklanjanje napuštenih vozila.

Kako navode iz tog sekretarijata, sproveli su administrativno izvršenje rješenja, kojima je N. N. licima naloženo uklanjanje privremenih objekata

– tri montažne parking garaže.

– Objekti se nalaze u Njegoševoj ulici, na prostoru iza stambenih zgrada i za njih nije utvrđeno vlasništvo. Garaže su shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru uklonjene angažovanjem građevinske firme ,,Tecta inženjering“ iz Podgorice, čiji su radnici u cjelosti uklonili materijal i očistili lokaciju. Opština Tivat na ovoj lo-

kaciji planira izgradnju objekta zelene pijace na otvorenom, a sredstva za neophodnu dokumentaciju i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja predviđena su Nacrtom budžeta za 2024. godinu – saopštili su oni.

Dodaju da je Komunalna policija, shodno ovlašćenjima iz Odluke o komunalnom redu, otpočela kontrolu vozila koja se nalaze na javnim površinama.

– Radi se o vozilima koja se nalaze na istom mjestu duže od sedam dana, a koja se ne upotrebljavaju u saobraćaju zbog dotrajalosti i oštećenja, ne posjeduju registarske tablice, neregistrovana su i slično.

Apelujemo na one koji u vlasništvu imaju takvo ili slično vozilo, da su dužni ista ukloniti u roku koji odredi komunalni policajac u vidno istaknutom naređenju na samom vozilu. U suprotnom, nakon inspekcijskog postupka, biće uklonjeno putem trećeg lica, o trošku vlasnika – poručili su iz Sekretarijata.

I. R.

facebook

R. PEROŠEVIĆ

Nikšić: Vukov most zbog radova mjesecima „usko grlo“

Četvrtak, 30. novembar 2023.

SPROVEDENA RJEŠENJA: Uklanjanje garaža

Crnom Gorom

13 B.ČOKOVIĆ

Bijelo Polje: Gradske službe uspjele da situaciju u Pavića Potoku stave pod kontrolu

Šahtu začepio otpad visine tri metra, komunalci dežuraju u Malom Polju BIJELO POLJE – Situacija na najkritičnijem poplavljenom mjestu u bjeljopoljskoj opštini u Pavića Potoku je konačno pod kontrolom. Sve gradske službe danima su radile na sanaciji tog problema.

Posljednje nedjelje tri puta je zbog začepljenja šahti dolazilo do plavljenja na tom području.

Pavića potok teče od naselja Rasadnik, spuštajući se sa Ba-

bića brijega i ide nizvodno do naselja Malo Polje. U slučaju većih padavina potok nabuja i stvara velike nevolje mještanima tog područja, a dodatni problem nastaje kada voda donese smeće koje začepi propuste kao što se sada desilo.

Sekretar opštinskog tima za zaštitu i spašavanje Marko Maslovarić kaže da je nakon dvodnevnih napora tehničke službe Vodovoda Bistrica otčepljena šahta u krugu AMD

u neposrednoj blizini magistralnog puta Bijelo Polje – Ribarevine.

Maslovarić podsjeća da su usljed začepljenja propusta Pavića Potoka veliku štetu pretrpjela pojedina domaćinstva i poslovni objekti i krugu AMD ,,Đorđije Stanić“.

– U šahti se nalazilo minimum tri metra visine raznih vrsta smeća – ispričao je Maslovarić.

Radnici Vodovoda postavili

su armaturnu mrežastu branu na početak propusta Pavića Potoka kako bi voda mogla da otiče, a zaustavi otpad.

Njihove kolege iz Komunalnog neprekidno dežuraju na tom mjestu da bi intervenisali ukoliko bude potrebe.

– Najveći problemi nastali su na mjesta gdje su građani nelegalno odlagali otpad, koji je usljed velikih padavina završio u atmosferskoj kanalizaciji. Zbog navedenog, nadležni

Bar: Postavljen kamen temeljac za dnevni centar

OTPAD ZAČEPIO PROPUSTE: Otčepljavanje trajalo cijelu noć

Sekretarijat za inspekcijske poslove i Komunalna policija u narednim danima će pojačati nadzor i kažnjavati sve za koje se utvrdi da su nelegalno odlagali otpad na javnim površinama – naveo je Maslovarić.

Projekat regulacije – kanalisa-

nja odvija se u dvije faza, prva je okončana. Treći tender vrijedan 70.000 eura je raspisan u septembru, ali se javio samo jedna ponuđač koji nije ispunjavao kriterijume, te predstoji raspisivanje novog.

B. Č.

Kotor: Upozorenje Udruženja pomorskih kapetana

„Amadeo“ nije mario za Djeca sa smetnjama u najavljeno nevrijeme razvoju imaće svoj kutak

Za izgradnju je odabrana lokacija u neposrednoj blizini Osnovne škole „Meksiko“.

Predsjednik Opštine Dušan Raičević kazao je da je riječ o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih objekata u Baru.

-Lokalna administracija je u kontinuitetu radila na ovom projektu od 2020. godine. U decembru iste godine raspisan je konkurs za izradu idejnog rješenja. Nakon toga urađen je glavni , a zatim i revizija projekta. Takav materijal kandidovali smo kod Vlade i Uprave za kapitalne projekte, koji će finansirati izgradnju. Ovo je primjer kako sinhronizovanim aktivnostima centralne vlasti i lokalne uprave, možemo doći do rješenja problema u lokalnim zajednicama. Ovo bi trebalo da bude i posljednja opomena svima nama, koji donosimo odluke, da projekti od opšteg značaja, ne smiju da čekaju toliko dugo koliko je ovaj objekat čekao na početak njegove realizacije – kazao je Raičević.

Raičević: Ovo bi trebalo da bude i posljednja opomena svima nama, koji donosimo odluke, da projekti od opšteg značaja, ne smiju da čekaju toliko dugo koliko je ovaj Spajić: Dnevni centar je 14 godina čekao da otpočnemo sa njegovom gradnjom. Mora biti završen u roku, nadam se da ćemo ga otvoriti za naredni Dan opštine gov.me

BAR – Četrnaest godina od potpisivanja sporazuma o izgradnji dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju postavljen je kamen temeljac za taj objekat. Početak radova ozvaničili su premijer Milojko Spajić i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.

UMALO SE PREVRNUO: „Amadeo“ u Kotorskom zalivu

ga, već duži vremenski period, traže hitnu izmjenu ili dopunu Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, reorganizaciju i jačanje kapaciteta resora zaduženog za pomorstvo.

Manji kruzer „Amadeo“, u vlasništvu njemačke kompanije, juče prijepodne tokom uplovljavanja u Kotorski zaliv zbog jakog vjetra se umalo prevrnuo, ali nije došlo do ugrožavanja bezbjednosti.

Iv. K.

NIKŠIĆ: Uručena donacija Fondacije za razvoj sjevera O PROJEKTU SE GODINAMA GOVORI: Spajić juče u Baru

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Bar strateški grad za Crnu Goru i misli da će se to tek pokazati u budućnosti.

-Za svakog roditelja djeca su najbitnija, i smisao njihovog postojanja. Želimo da pokažemo i odnos Vlade prema djeci, koji treba da bu-

de upravo takav, roditeljski, prema svakom djetetu u Crnoj Gori. Dnevni centar , za koji je potpisan Memorandum o razumijevanju, kao izraz spremnosti za njegovu izgradnju, još 2009. čekao je 14 godina da otpočnemo sa njegovom gradnjom.

Podrška za put Bar – Virpazar Premijer Milojko Spajić juče je najavio podršku Vlade i za brojne druge značajne projekte u Baru.

Predsjednik Opštine, Dušan Raičević, kazao je da je za taj grad posebno važna izgradnja regionalnog putnog pravca, za koji je Opšti-

KOTOR – Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore saopštilo je da je slučaj ulaska i boravka kruzera „Amadea“ u Bokokotorskom, odnosno, u Kotorskom zalivu (u utorak) i pored službene najave nevremena, još jedan primjer koji javnosti pokazuje neusklađenost i manjkavost zakonske i podzakonske regulative, a koja se odnosi na sigurnost pomorske plovidbe.

– Ovaj primjer nam pokazuje i negativan komercijalni pritisak nauštrb sigurnosti pomorske plovidbe, što je nedopustivo. Takođe, ovaj primjer nam pokazuje nefunkcionalnost višegodišnje organizacije Ministarstva saobraćaja i pomorstva, a posebno značaj i ulogu lučkih kapetanija, odnosno, lučkog kapetana, kojeg u Lučkoj kapetaniji Kotor nema već preko godinu i po – navodi se u saopštenju Upravnog odbora Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.

Iz UPK poručuju da zbog to-

na pripremila glavni projekat i reviziju, Bar – Virpazar, i često pominjanog puta R29, koji će, preko Vladimirskih Kruta, povezati grad sa graničnim prelazom Sukobin u Albaniji.

- S obzirom na to da dva miliona putnika cirkuliše

tim putnim pravcem.

Podršku premijera zatražili smo i za inicijativu Opštine za izgradnju bulevarske saobraćajnice od Sutomora do Šušanja, sa ciljem da riješimo gorući problem u ljetnjim mjesecima - kazao je Raičević.

Zato sam danas posebno srećan i zadužiću državnu administraciju da pomno prati njegovu realizaciju. Takođe, lično ću pratiti dinamiku gradnje, jer on mora biti završen u roku, dakle, za godinu. Nadam se da ćemo ga otvoriti za naredni Dan opštine - poručio je premijer Spajić.

Vrijednost investicije je 1,63 miliona eura, a rok za završetak posla 12 mjeseci. Radove izvodi firma „Bombeton“ DOO sa Cetinja sa kojom je Uprava za kapitalne projekte 3. jula ove godine zaključila ugovor o izvođenju radova, nadzor je povjeren firmi „Ing-invest“ DOO iz Danilovgrada.

C.G.

Oprema i vozilo za bolnicu i Dom zdravlja NIKŠIĆ – Dom zdravlja i Opšta bolnica su dobili novu opremu i vozilo, koji su nabavljeni u okviru prekograničnog projekta „Important – Unapređenje reproduktivnog zdravlja u Srbiji i Crnoj Gori“ koji realizuje FORS Montenegro – Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore u saradnji sa Domom zdravlja Novi Pazar. Ukupna vrijednost ove podrške za nikšićke zdravstvene ustanove iznosi više od 72.000 eura bez PDV-a.

– Opštoj bolnici uručeni su ultrazvučni aparat, ginekološka stolica, dva EKG aparata,

CTG aparat, računari i monitori za radiološku ordinaciju, stetoskope i aparate za mjerenje krvnog pritiska, a njena ukupna vrijednost iznosi 36.524 eura bez PDV-a – navode iz FORS Montenegra.

Domu zdravlja je uručeno novo vozilo marke Duster, kao i CTG aparat, a prethodno su u okviru projekta za ovu ustanovu nabavljeni portabilni ultrazvučni aparat i ginekološka stolica, kao i medicinski instrumenti.

– Ukupna vrijednost opreme, instrumenata i vozila za Dom zdravlja iznosi 35.553 eura bez PDV-a – dodaju oni.

C. G.

IV. K

Četvrtak, 30. novembar 2023.

14 Kultura

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Vito Taufer na probi u CNP-u

Strip ,,Prvo titogradsko stripovanje“ Slobodana Boba Lalovića donosi Ja ne crtam stripove, ja samo preslikavam život.

Sve priče su realni događaji. Crtao sam ono što mi je bitno, što je obilježilo moje vrijeme i što me pogodilo - rekao je Slobodan Lalović

Ovjekovječio jun iz turbulentnih d I. Mandić

D. Miljanić

U CNP-u počele probe za novu predstavu u režiji Vita Taufera

„Ja sam ona koja nisam“ - Predstavpremijerno u januaru PODGORICA ljanje prvog podgoričkog comic stripa ,,Prvo tito-

PODGORICA – Probe za predstavu „Ja sam ona koja nisam“, koju po tekstu Mata Matišića na scenu postavlja Vito Taufer, počele su u Crnogorskom narodnom pozorištu. Predstava će premijerno biti izvedena 29. januara na Velikoj sceni.

Autorski tim predstave čine dramaturg Stefan Bošković, scenograf Lazar Bodroža i kostimografkinja Lina Leković, a za izbor muzike zadužen je Mate Matišić.

U predstavi igraju: Anđela Marunović, Srđan Grahovac, Stevan Radusinović, Gorana Dragašević, Žaklina Oštir, Jelena Nenezić, Dejan Đonović, Ana Vučković, Milivoje Mišo Obradović, Lazar Dragojević, Davor Dragojević, Varja Đukić, Izudin

Bajrović i Aleksandar Gavranić.

Tri generacije žena, kako je navedeno u najavi, inspiracija su za tri jednočinke.

- Prva jednočinka je „Crnogorska Lolita“, druga „Porno film“, a treća „Žena djevojčica“. Pojedini likovi se pojavljuju i u drugim jednočinkama te na taj način povezuju naizgled različite djelove priče. Ni muškarci u pričama ne prolaze lako ili odustaju od svoje savjesti ili biraju da budu monstrumi.

Oni su dio licemjerne zajednice kojoj pripadaju, u kojoj žive/životare po nametnutoj matrici... onoj na čija su nepisana pravila usmjereni, navikli da se ljudska priroda izobličuje kad se nađe u raskoraku savjesti i gubitka – navedeno S. V. je u najavi.

Otkazan sastanak britanskog i grčkog premijera zbog spora oko drevnih skulptura

DANIEL LEAL/AFP

Grčka ne odustaje od svoje ukradene baštine

gradsko stripovanje“, autora Slobodana Boba Lalovića, održano je u prostorijama Centra za razvoj NVO. Autor je veče organizovao kako bi predstavnicima medija predstavio strip, dok će zvanična prezentacija biti upriličena 5. decembra u Multimedijalnoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“.

Pojašnjavajući zašto je za naslov stripa odabrao baš ,,Titogradsko stripovanje“, Lalović je naglasio da taj naziv nema veze sa komunizmom, Josipom Brozom Titom ili bivšom Jugoslavijom.

Detalj iz stripa „Prvo titogradsko stripovanje“

- Naslov ima veze samo sa mojim gradom, u kome sam se rodio, odrastao i u kojem i danas živim. Titograd je imao svoj duh i urbano jezgro i kao takav je prikazan i na prvoj stranici

Kodeks crtačke moralnosti Na predstavljanju stripa, prof. dr Dragan Perović je kazao da Slobodan Lalović ima provjereno, fotografsko pamćenje scene.

- Pamti svaku riječ, izgovorenu rečenicu, doživljava sjenku kao dio realnosti, kao i mušicu koja se kreće po objektivu vaše kamere, kada je najmanje želite. Bobo nije prošao kompjuterske kurseve foto-šopa, 3D animacija.

Tvrdim vam da je njegova 3D percepcija događaja moćnija od softvera koji bi to renderovao. Ima čudnu, realistično-iskrivljenu sliku onoga što vidi, pa vam se čini da vidite i prednju i zadnju tablicu na autu - kazao je Perović, dodajući da Lalović ima kodeks crtačke moralnosti.

prvog izdanja ,,Titogradskog stripovanja“. Tu su autentični ljudi od kojih se neki i danas mogu sresti, poput Brčka Brčkovića, a tu su i Sahat-kula, FK Budućnost“ most na Sastavcima, fića... - istakao je Lalović.

ŽIVOT

Tokom medijske prezentacije ,,Titogradskog stripovanja“ Lalović je govorio o pričama koje se nalaze u stripu - ovjekovječio je brojne gradske junake, prijatelje, ali i priče koje su obilježile devedesete godine, kao i autentični ambijent u kome je odrastao i u kojem i danas živi.

- Sjećam se tih devedesetih godina kada smo na Dnevniku gledali izvještaje sa ratnih područja i kada plate i penzije

nijesu vrijedile ništa. Sve sam to propustio kroz moju umjetničku prizmu. Znam da ljudi ovdje vole da idealizuju prošlost, a pojedini žele da potisnu prošlost i ono što im se ne sviđa. Ja ne potiskujem. Nekome može djelovati da sam radio angažovane i socijalne teme.

Ali, ja sam jednostavno precrtavao život. Nijesam htio da crtam neke vesele priče jer to nikoga ne zanima. Imam utisak da bi rijetko koga pogodila neka ,,sapunica“ - priča o nekim ljubavnim jadima ili navijačima koji idu srećni na utakmicu ili možda bježe od policije...

Mene to ne dotiče, prerastao sam te priče - rekao ja Lalović.

On je kazao da je jedna od priča u stripu insprisana knjigom ,,Sebične priče“ Gorana Nik-

Debitantski film Bojana Stijovića podržan na konkursu Filmskog centra Srbije

Za „Braću“ oko 52.000 eura Sporne skulpture koje od Velike Britanije potražuje Grčka

PODGORICA - Britanski premijer Rishi Sunak u posljednjem trenutku otkazao je sastanak sa grčkim šefom vlade Kiriakosom Micotakisem koji je optužio svog britanskog kolegu da je to učinio zbog diplomatskog spora oko statusa partenonskih skulptura, prenosi Hina.

Grčke su vlasti više puta tražile od British Museuma da trajno vrati 2.500 godina stare skulpture koje je britanski diplomat Lord Elgin uzeo iz tog hrama početkom 19. vijeka dok je bio izaslanik u Osmanskom carstvu.

-Stavovi Grčke o pitanju skulptura iz Partenona dobro su poznati. Nadao sam se da ću

imati priliku da razgovaram o njima sa svojim britanskim kolegom. Svako ko vjeruje u ispravnost i pravednost svojih stajališta nikada se ne boji sučeljavanja argumentima - rekao je Micotakis.

Grčka vlada razgovarala je sa upravnikom British Museuma Georgeom Osborneom o mogućem ugovoru o posuđivanju skulptura koje su dugo izvor spora između dviju država. Micotakis se u intervjuu za BBC u nedjelju požalio da razgovori o mogućem povratku skulptura u Atinu ne napreduju dovoljno brzo. Rekao je da je trajno držanje tih skulptura u British Museumu poput rezanja ,,Mona Lise“ napola, te da to nije pitanje vlasništva nego ,,ponovnog ujedinjenja“. R . K.

PODGORICA – Crnogorski dugometražni igrani film „Braća“, debitantsko ostvarenje reditelja Bojana Stijovića, podržan je na konkursu za sufinansiranje proizvodnje manjinskih koprodukcija Filmskog centra Srbije sa 6.000.000 dinara (oko 52.000 eura).

Projekat „Braća“ nastao je prema scenariju Stefana Boškovića, a u produkciji Veliše Popovića (Cut up).

Komisija Filmskog centra Srbije odlučivala je između 50 prijavljenjih projekata, a Stijovićev film je jedan od šest podržanih. Teme u ovom projektu, kako je navedeno u obrazloženju FCS, vješto su isprepletane i donose jedno višeslojno pripovijedanje koje je Komisija riješila da podrži.

- Ovo je priča o odnosu braće,

Reditelj Bojan Stijović

koji su se davno odvojili jedan od drugog, kako bi se ponovo našli u najgorim okolnostima.

Niko je ostvareni pisac, koji je otišao u inostranstvo u želji za uspjehom. Sa druge strane je Mašan, ostavljeni brat, koji to nikada nije mogao da prežali i vremenom postaje samotnjak.

Niko se vraća u Crnu Goru ka-

ko bi pomogao bratu, međutim, usljed saobraćajne nesreće, ubija čovjeka. U pokušaju da sakrije tijelo, Niko se obraća bratu Mašanu za pomoć. Za to vrijeme, u njihovom selu se sprema veliko slavlje, kako bi dočekali Mašana, velikog heroja sela. U žanrovski uokvirenom filmu, autori se bave

preispitivanjem odnosa dva brata. Takođe se bave i socijalnim aspektom priče o povratku i prate kako mala zajednica reaguje na uspjeh u inostranstvu – navedeno je u obrazloženju.

Film „Braća“ prethodno je podržao Filmski centar Crne Gore na Konkursu za sufinansiranje dugometražnih igranih filmova 2022. godine.

Za ovaj projekat, opredijeljeno je 160.000 eura, a odluku je donio Savjet, na prijedlog stručnih konsultanata koje su činili reditelji Tamara Kotevska, Ivan Bakrač i Milan Todorović.

Projekat „Braća“ je, prema mišljenju stručnih konsultanata, veoma kvalitetan debitantski projekat, sa slojevitom pričom koja predstavlja snažan, vjekovima star arhetip o dva brata u sukobu.

S. V.

Kultura

Četvrtak, 30. novembar 2023.

i. mandić

nake i priče devedesetih

Slobodan Bobo Lalović

čevića (Brčka Brčkovića), tačnije, pričom ,,Čovjek miš“.

- Tu priču sam najviše doživio i osjetio. Brčkova umjetnost se nikada neće završiti, to je ono što znam, poznavajući ga. Umjetnost je dio njegovog života, kao i mog. Slušao sam prije par dana jednog političara koji je rekao: ,,Kako možete da pričate o umjetnosti i kulturi kada narod nema osnovne portrepštine?“.

Ja sam devedesetih godina prodavao na pijaci sa ocem, pa sam posle toga išao kući da crtam stripove u slobodno vrijeme. Ako neko u sebi nema osjećaj za umjetnost i kulturu, njemu ne treba ni da se obuče, ni da se najede. Takav čovjek ne posjeduje nivo osvješćenosti da bi se nazivao pravim ljudskim bićem. Kultura i umjetnost su i te kako potrebni - jedan narod koji samo gleda da se napije, najede i da negdje ima da spava - to je razlog za zabrinutost - istakao je Lalović, dodajući da mu je u

planu kvartalno objavljivanje narednih izdanja.

STVARNOST

Lalović ne izmišlja događaje i aktere, već crta ono proživljeno, odnosno ono što je na njega ostavilo dubok utisak.

- Ja ne crtam stripove, ja samo preslikavam život. Sve priče su realni događaji. Crtao sam ono što mi je bitno, što je obilježilo moje vrijeme i što me je pogodilo. Predsjednik Udruženja strip umjetnika Crne Gore Simon Vučković kazao je da ja već imam izgrađen stil. Želim da ostavim moj stil crnogorskog strip autora o kojem će jednog dana djeca da uče i kažu - Bobo Lalović je autentični autor koji je vratio strip u ,,sedlo“, koji se trudio i radio. To će biti satisfakcija za mene - rekao je Lalović.

Izdanje je sufinasirao Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada, a uz podršku Turističke organizacije Podgorice.

Prvo izdanje stripa štampala je ,,Nova Pobjeda“.

A. Đ.

Enforma

Studio „Enforma“ dobio Gran pri u Beogradu

Tamara Vujović juče obavila razgovor sa kandidatima za direktora/direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, prethodno nije odgovorila na pitanja Pobjede PODGORICA – Ministarka kulture i medija Tamara Vujović obavila je juče razgovore sa kandidatima za direktora/direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara – Petrom Zdravković i Balšom Perovićem. Na taj način je završila proceduru koju je od jula izbjegavala njena prethodnica Maša Vlaović, budući da je na testiranju u Upravi za ljudske resurse njen kandidat prošao znatno lošije.

Pobjeda je u srijedu, 22. novembra, poslala dva pitanja ministarki kulture, vezano za izbor novog direktora/direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Pitali smo je: 1. Kako ćete postupiti u vezi sa konkursom za direktora/ direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara?; 2. Da li se Vaša odluka o ovom pitanju može uskoro očekivati, tj. da li ćete uskoro donijeti odluku između dva već prijavljena i testirana kandidata ili će Ministarstvo kulture i medija možda raspisati novi konkurs?

Zamolili smo da odgovori budu dostavljeni do petka, 24. novembra, do kraja radnog vremena. Međutim, iz Ministarstva kulture i medija nijesu odgovorili. Ista pitanja ponovo smo poslali u ponedjeljak, 27. novembra, zamolivši kabinet ministarke da nas obavijeste hoće li nam poslati odgovore na pitanja. Oćutali su, ali su isto jutro, prema tvrdnjama dobro upućenih izvora Pobjede, uputili poziv Petri Zdravković i Balši Peroviću da dođu na razgovor sa ministarkom, u srijedu, 29. novembra. Nakon susreta sa kandidatima, ministarka u narednom periodu treba da Vladi uputi prijedlog o imenovanju novog direktora Uprave.

Dakle, Pobjedina pitanja su ipak ostavila neki efekat. A može biti da je efekat ostavilo i kontinuirano pisanje Pobjede o izboru kandidata za

Ministarka medija koja ignoriše medije Odluka ministarke kulture i medija Tamare Vujović, u ovom slučaju sa akcentom na „medija“, da ignoriše novinarska pitanja, kao što je to činila i njena prethodnica Vlaović, u koliziji je sa učestalim javnim saopštenjima koja cjelodnevno pristižu iz njenog kabineta, u kojima se ministarka zalaže za slobodu izražavanja, transparentnost i ohrabruje kritiku vlasti, ali ne i „negativan ton prema državi“ Ministarstvo kulture i medija

neobičnu priču o našem vremenu

15

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović na konferenciji „Medijski horizonti: Budući izazovi“

direktora/direktoricu Uprave. Podsjetimo, Ministarstvo kulture i medija od jula mjeseca nije uputilo prijedlog Vladi o imenovanju novog direktora/direktorice Uprave, iako je testiranje kandidata obavljeno 6. jula ove godine, a Uprava za ljudske resusrse, kako je potvrđeno Pobjedi, 7. jula dostavila je Ministarstvu rezultate provjere znanja kandidata i rang-listu. Shodno članu 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, bivša ministrka Maša Vlaović je bila dužna da u roku od deset dana od dana prijema liste za izbor i izvještaja o provjeri, nakon obavljenog razgovora sa svim kandidatima sa liste za izbor, predloži Vladi imenovanje starješine organa upra-

ve. No, to se nije dogodilo jer, prema dobro obaviještenim izvorima Pobjede, prednost na rang-listi nije dobio kandidat Ministarstva, aktuleni v. d. direktora UZKD Balša Perović, već njegova pomoćnica Petra Zdravković koja se takođe prijavila na konkurs za izobor direktora.

Odluka ministarke kulture i medija Tamare Vujović, u ovom slučaju sa akcentom na „medija“, da ignoriše novinarska pitanja, kao što je to činila i njena prethodnica Vlaović, u koliziji je sa učestalim javnim saopštenjima koja cjelodnevno pristižu iz njenog kabineta, u kojima se ministarka zalaže za slobodu izražavanja, transparentnost i ohrabruje kritiku vlasti, ali ne i „negativan

ton prema državi“. Nadamo se da ministarka Vujović ovu kritiku neće čuti kao „negativne tonove“, već kao poziv i potrebu da se na goruća pitanja od javnog interesa moraju medijima i javnosti pružiti kakvi-takvi odgovori. U suprotnom, ćutanje budi dodatnu sumnju da se određene sporne stvari pokušavaju sakriti, ili govori o nezainteresovanosti, nesnalaženju i neznanju. Ili je, možda, ćutanje ministarke i njenog kabineta, ali i njenih prvih saradnika u direktoratima, znak da gaje neke lične „negativne tonove“ prema Pobjedi?! Sve je to za ljude, ali za profesionalce, javni interes je u svakoj situaciji daleko iznad ličnog i J. NIKITOVIĆ emocije.

Jesenji pozorišni salon od sjutra veče u Bijelom Polju

KOTOR - Kotorski arhitektonski studio „Enforma“ dobio je Gran pri za projekat „Vila Lepetane“, koju je dodijelio sponzor Balkanskog arhitektonskog bijenala (BAB 2023).

Bijenale je okupio najbolje arhitektonske i dizajnerske pro-

jekte iz zemalja, a održan je od 21. do 28. novembra u Beogradu. Na izložbi u Salonu Muzeja grada Beograda i u okviru panela na Arhitektonskom fakultetu, uz nagrade za najbolje projekte, arhitekte i dizajneri su razmijenili iskustva, a posjetioci vidjeli reprezentativne projekte iz svih zemalja regiona.

Vila Lepetane je modernom arhitekturom uklopljenom u ambijent Bokokotorskog zaliva odavno privukla pažnju svjetske stručne javnosti, o kojoj je pisao i „The New York Times“.

Iv. K.

Publici pet predstava za djecu i odrasle večeri salona, pred bjelopoljskom publikom biće izvedena komedija „Kuku majko“, koju je po tekstu Nikole Popovića, u produkciji pljevaljskog Centra za kulturu, režirala Jovana Jelovac-Cavnić.

Jesenji pozorišni salon, 5. decembra, zatvoriće predstava Bjelopoljskog pozorišta „Kokoška“, koju je prema tekstu Nikolaja Koljade režirao Moamer Kasumović.

Ogranizator 3. Jesenjeg pozorišnog salona je JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“.

S. V.

HNK Mostar

Priznanje za Vilu Lepetane

PODGORICA – Predstava „Ajmo na fuka“, autora i reditelja Dragana Komadine, otvoriće sjutra veče, u 20 sati, u Centru za kulturu u Bijelom Polju ovogodišnje, treće izdanje manifestacije Jesenji pozorišni salon.

Salon će trajati do 5. decembra, a publika će biti u prilici da pogleda pet predstava različitih žanrova – četiri prilagođene večernjoj sceni i jedna dječija. Druge večeri biće izvedena predstava „Nobelovci“, koja je rađena po tekstu i u režiji Obrada Nenezića u produkciji Bjelopoljskog pozorišta, a narednog dana najmlađa publika biće u prilici da pogleda predstavu „Energija i ja“, prema tekstu i režiji Dušanke Belade, u izvođenju Umjetničkog ateljea „Arlekin“ iz Podgorice. Pretposljednje

Scena iz predstave „Ajmo na fuka“

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Na Trgu nezavisnosti počelo postavljanje kućica za Novogodišnji pazar

Stav

Opklada sa Najavljuju pravi institucijama praznični ambijent Piše: Dejan Tofčević

Ekipe Komunalnih usluga počele su na Trgu nezavisnosti postavljanje kućica za Novogodišnji pazar i nastavile tradicionalno ukrašavanje grada povodom novogodišnjih praznika.

- Kao i prethodnih godina biće okićene centralne gradske ulice, trgovi i bulevari. Na Trgu nezavisnosti je postavljena novogodišnja jelka, a 3D figure postavljamo u užem centru grada – ispred zgrade Glavnog grada i na platou između Skupštine i Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“.

Takođe, ove godine se 2D i 3D figure postavljaju na sajle na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, na potezu od raskrsnice sa Ulicom Marka Miljanova do raskrsnice sa Bulevarom Džordža Vašingtona – kazala je pi-ar gradskog preduzeća Komunalne usluge Maja Vukčević, naglašavajući kako se ulažu napori da bude stvorena prijatna atmosfera i ugodan ambijent za sve građane i goste Podgorice uoči i tokom novogodišnjih praznika.

Navodeći da za to koriste postojeće ukrase, Vukčević ističe da je ove godine opredijeljeno

Počelo postavljanje kućica

100.000 eura za nabavku novih ukrasa, koji će biti postavljeni na lokacijama gdje će biti organizovan Podgorički pazar – na Trgu nezavisnosti, kod

spomenika Svetom Petru Cetinjskom i na Trgu Bećir bega Osmanagića.

- Plan je da ukrašavanje grada završimo do 19. decembra, Da-

na oslobođenja Podgorice, kada će dekorativna rasvjeta biti puštena u rad. Tako će biti do 15. januara, kada će početi demontaža ukrasa – najavila je Vukčević.

Ona je napomenula da građani mogu prijaviti sve nedostatke na objektima javne rasvjete, svjetlosne signalizacije i novogodišnjih ukrasa i figura pozivom na broj telefona 020 – 623 – 927 ili lično u prostorijama Komunalnih usluga, u Ulici zetskih vladara b. b. na Zabjelu.

Kako je ranije najavljeno, u Podgorici ove godine neće biti novogodišnjeg vatrometa.

- Svjesni da vatromet zagađuje životnu sredinu, utiče na respiratorne i kardiovaskularne probleme, ali i stvara ogroman stres svim životinjama, odlučili smo da ove godine ne bude organizovanog velikog novogodišnjeg vatrometa – najavio je zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević i pozvao sve građane da slijede ovaj primjer i uzdrže se od korišćenja pirotehničkih sredstava, te tako doprinesu zaštiti ugrožene životne sredine, kao i svih ljudi i životinja.

H. P.

KIC pop hor pjevao u Sarajevu i Jajcu

U čast AVNOJ-a, stazama heroja Popularni podgorički KIC pop hor učestvovao je na svečanosti povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu, gdje je na sceni Bosanskog kulturnog centra i pod umjetničkim vođstvom Ivane Vlajnić, izveo oko 45 minuta programa iz svog bogatog partizanskog, revolucionarnog i antifašističkog repertoara.

Publika je zajedno sa 30-članim ansamblom uz aplauze i skandiranje pjevala ,,Padaj, silo i nepravdo“, ,,Po šumama i gorama“, ,,Bilećanku“, ,,Oj, Kozaro“, ,,Mlada partizanka“, ,,Bela, ćao“, ,,Uz maršala Tita“, ,,Zemljo moja“... Emotivni koncert, uz kvalitetni višeglasni zvuk hora, proizveo su sjajnu energiju u velikoj sali BKC-a, u što je mogla da se uvjeri i bosanskohercegovačka javnost, jer je svečanost prenosila TV Sarajevo.

Nakon nastupa u Sarajevu, KIC pop hor je u nedjelju na poziv SABNOR-a Bosne i Hercegovine, pred više hiljada građana iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije, nastupio i na platou ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu. Svojem popularnom projektu „Bez dileme – antifašizam“ u Jajcu su pridružili i

KIC pop hor u Jajcu

nedavno pripremljenu pjesmu „Tražimo mir“ na arapskom, engleskom i crnogorskom jeziku.

KIC pop hor je svoj koncert počeo himnom SFRJ ,,Hej, Sloveni“, u znak sjećanja na 29. novembar 1943. godine i Drugo zasjedanje AVNOJ-a, na kojem su postavljeni temelji buduće velike federalne države.

Publika je, treba li napominjati, ustala da pozdravi himnu i

otpjevala je zajedno sa horom.

- KIC pop hor je u bosanskohercegovačkim medijima najavljen kao svojevrsna regionalna muzička atrakcija i još jednom smo opravdali taj laskavi epitet i bili na visini zadatka – kazala je osnivačica i menadžerka KIC pop hora Snežana Burzan-Vuksanović.

Ona nije krila oduševljenje sjajnim nastupima hora u Sarajevu i Jajcu, velikom motivisanošću

i profesionalnošću članova hora da otpjevaju najbolje što mogu tih hladnih i sniježnih dana u BiH, naročito u Jajcu na otvorenom.

Burzan-Vuksanović je novi nastup hora najavila za 4. decembar u Baru, gdje će učestvovati na velikoj manifestaciji CEKUM-a „Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti/Bar u multikulturalnom ogledalu“.

H. P.

Iz medija sam, a od v. d. direktora Agencije za izgradnju Podgorice d.o.o. Dragana Senića dipl. ing. građevinarstva, saznao da su ,,raspisali projekat“ za izmještanje ,,biciklističkih staza“ i da će ,,definitivno biti mačene“ jer je ,,javnost pokazala da su one bile pogrešne“. Ja sam razumio da ovo znači kako je Glavni grad Podgorica konačno donio odluku o uklanjanju pop up biciklističkih traka, a ne staza kakvima ih smatra Agencija. Za zemana prethodne lokalne vlasti, a tokom pandemije kovid-19, saobraćajne trake koje su korištene za nepropisno parkiranje automobila su unaprijeđene u biciklističku infrastrukturu. Tada se kretanje biciklom pokazalo kao najhigijenskije i korisno za suzbijanje boleštine. Danas uređeni gradovi veličine Podgorice, kao što je npr. Ljubljana ima oko 300 kilometara biciklističkih staza, a udio ljudi na biciklima u ukupnom gradskom prevoženju je 13 odsto. Gdje je nestala naša vizija razvoja urbane mobilnosti?

Komisija koju je formirao Glavni grad, u kojoj je učestvovao i predstavnik Biciklo.me, propisala je da će ove biciklističke trake biti uklonjene tek kada ih zamijene staze, ali se institucije lokalne samouprave ne pridržavaju pravila koja su same propisale. Uostalom, ne poštuje se ni Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) koji je donesen 2020. godine, a vidi biciklizam kao jedan od stubova razvoja urbane mobilnosti.

Za Agenciju nije problem neumerena gradnja i prenaseljenost, te rastući broj automobila na našim ulicama u kojem je najčešće jedan čovjek – a trebalo bi, jer je izrada planske i tehničke dokumentacije njihov posao.

Gospodin Senić ne vidi problem u tome što su na bulevarima trake zauzete nepropisnim parkiranjem i što po tom pitanju preduzete mjere nisu dovoljne da riješe ovaj problem.

Ironija je što ovakav stav dolazi od preduzeća koje godinama putnu infrastrukturu planira po mjeri automobila, a ne ljudi – i tako podstiče građane da sve više koriste automobile. Da su više izlazili u susret potrebama građana Podgorice, a ne investitora, danas bismo imali biciklističku infrastrukturu duž svakog novog ili rekonstruisanog bulevara i ulice, što je i predviđao Prostorno-urbanistički plan Glavnog grada Podgorice. Sada se pješaci kreću kolovozom zbog nedostatka trotoara ili nepropisno parkiranih vozila, a kroz naknadne intervencije traže se rješenja za bolju urbanu mobilnost.

U priču o biciklističkoj infrastrukturi uključio se i v. d. sekretara za saobraćaj Ninoslav Kaluđerović. Iz njegovog izlaganja razumio sam da će u narednih desetak dana biciklističke trake biti zamenjene stazama. Ostaje nejasno kako i kuda. Nepoznato je kako će u tako kratkom roku biti odrađena eksproprijacija, ali ipak vjerujem njegovim riječima. Ono u što ne vjerujem, jer sam direktni svjedok i učesnik, jeste da biciklističkim trakama ,,u toku dana prođe jedno ili dvoje biciklista, u pojedinima pet“. Više vjerujem sopstvenim očima.

Nisu biciklisti odgovorni što je i poslije sedam godina od početka izgradnje biciklističkih staza njihov broj prilično skroman, već Glavni grad koji nije imao kapaciteta da za ovaj period obezbijedi adekvatnu infrastrukturu i tako dobije značajan udio biciklističkog transporta.

Ukidanjem biciklističke infrastrukture izgubićemo ljude na biciklima ali ih dobiti u automobilima, čime ćemo još više opteretiti već prenapučene ulice.

S obzirom na to da je gospodin Senić siguran kako će uklanjanje biciklističkih traka riješiti saobraćajne probleme, a očigledno je da i gospodin Kaluđeroviću tako misli, nudim im opkladu. Mjesec nakon uklanjanja biciklističkih traka pođimo na lice mjesta da lično utvrdimo stanje drumskog saobraćaja. Ako se uklanjanjem biciklističkih traka smanje saobraćajne gužve, povešću ih u restoran po njihovom izboru. U suprotnom, prepuštam njima da odaberu kako će me nagraditi. Mislim da je to pošteno i da će prihvatiti ovu moju ponudu.

Autor je građanski aktivista u oblasti urbane mobilnosti i predsjednik UO NVU Biciklo.me

Hronika Podgorice

Četvrtak, 30. novembar 2023.

17

Javna rasprava o Nacrtu odluke o obimu i vrsti dopuštenih radova na spoljnim djelovima stambene zgrade

Uvođenje kazni za neuredan izgled spoljnih djelova stambene zgrade Pod ispravnim i urednim stanjem spoljnih djelova zgrade podrazumijeva se da su svi zidovi, prozori i vrata uredno omalterisani, okrečeni, obojeni, da nijesu oštećeni, zaprljani ni ispisani grafitima, odnosno, da na drugi način svojim izgledom ne narušavaju opšti estetski izgled grada Nacrt odluke o obimu i vrsti dopuštenih radova na spoljnim dijelovima stambene zgrade na petnaestodnevnoj je javnoj raspravi. Ovim dokumentom biće detaljno određen obim i vrsta dopuštenih radova na spoljnim djelovima stambene zgrade, ali i propisana prava i obaveze vlasnika zgrade u održavanju zgrade.

ODRŽAVANJE

- Vlasnici zgrade dužni su da redovnim održavanjem obezbijede ispravan i uredan izgled spoljnih djelova zgrade. Pod ispravnim i urednim stanjem spoljnih djelova zgrade podrazumijeva se da su svi zidovi, prozori i vrata, uredno omalterisani, okrečeni, obojeni, da nisu oštećeni, zaprljani ni ispisani grafitima, odnosno, da na drugi način svojim izgledom ne narušavaju opšti estet-

ski izgled grada. Kada spoljni djelovi stambene zgrade nisu uredni i u funkcionalnom stanju, dovođenje u uredno i funkcionalno stanje se obavlja u najkraćem mogućem roku – ističe se između ostalog u dokumentu o kojem svoje mišljenje treba da daju građani.

Ukoliko ovaj dokument prođe testiranje u Skupštini glavnog grada, na spoljnim djelovima stambene zgrade biće dozvoljeno na osnovu odobrenja nadležnih organa izvoditi radove poput mijenjanja fasade, postavljanja roletne i škure na spoljašnjim prozorima i vratima i postavljanja tende na terasama, balkonima, odnosno, ispred ulaza u zgradu ili na posebnom djelu zgrade.

- Dozvoljeno je mijenjati i popravljati oluke, postavljati klima i/ili ventilacione uređaje, satelitske antene i slične uređaje, zastakljivati, odno-

Održan sastanak predstavnika Službe zaštite i spašavanja, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije

Stroži odnos prema zahvatima na fasadama

sno, postavljati druge zaštitne elemente na terase, lođe ili balkone, postavljati natpise, spoljašnje osvjetljenje zgrade, odnosno, dijela zgrade, postavljati bankomate, izložbene vitrine, ormare za novine, poštansku sandučad i sličnu opremu ili uređaje, reklamne panoe (reklamni murali, pisane reklame, svijetleće reklame, displejevi, reklame sa elektronskom izmjenom reklamnih poruka, prosvijetljeni totem, elektronska roto-trivison reklama, elektronska trčeća reklama i sl.) na fasadi, krovu i drugim spoljašnjim površinama zgrade, postavljati uređaje za vi-

deo-nadzor, oslikavati, ocrtavati, lijepiti ili postavljati murale i druge oblike vizuelne komunikacije nekomercijalne sadržine na spoljašnjim djelovima stambene zgrade i pripadajućim elementima dvorišta odnosno površina u javnom korišćenju koje pripadaju zgradi – precizirano je u nacrtu.

KAZNE

Odlukom su predviđene i sankcije za kršenje propisa. Tako će novčanom kaznom od 150 do 10.000 eura biti kažnjena Skupština stanara stambene zgrade kao pravno lice, ukoliko ne obezbijede ispravan i

uredan izgled spoljnih djelova stambene zgrade, ako se radovima na fasadi mijenja materijal od kojih je postojeća fasada urađena, odnosno, izgled i/ili boja fasade, bez odobrenja organa nadležnog za poslove urbanizma, te ako ako radove na fasadi zgrade kojima se ne mijenja materijal od kojih je postojeća fasada urađena, odnosno ne mijenja izgled i/ili boja fasade, vrše bez prijave radova službi za inspekcijski nadzor. Za taj prekršaj kazniće se i upravnik kao odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 20 do 1.000 eura.

- Novčanom kaznom od 150 do 10.000 eura, kazniće se pravno lice vlasnik, zakupac ili drugi korisnik stana ili poslovnog prostora, ako vrši radove zamjene odnosno postavljanja, roletne ili škure na spoljašnjim prozorima i vratima suprotno odredbi člana 7, ako postavi tendu iznad zidnog otvora stambenog objekta bez odobrenja koje izdaje organ lokalne uprave nadležan za komunalne poslove, ako vrši postavljanje oluka, klima i ventilacionih uređaja, satelitske antene i sličnih uređaja, te ako vrši poslove zastakljivanja odnosno postavljanja drugih zaštitnih elemenata na

terasama, lođama ili balkonima suprotno odredbama člana 9 – navedeno je u nacrtu.

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se fizičko lice - vlasnik, zakupac ili drugi korisnik stana ili poslovnog prostora i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 20 do 1.000 eura. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 50 do 3.000 eura.

Predlagač navodi da je pravni osnov za donošenje ovakve odluke sadržan u članu 25 Zakona o održavanju stambenih zgrada, kojim je propisano da je bez odobrenja nadležnog organa lokalne uprave zabranjeno narušavati izgled fasada postavljanjem uređaja, mijenjati izgled stambene zgrade zastakljivanjem, mijenjati izgled stambene zgrade zazidavanjem, mijenjati i narušavati izgled na drugi način i da obim i vrstu dopuštenih radova, koji se mogu izvoditi na stambenoj zgradi propisuje nadležni organ lokalne samouprave kojim je propisano da skupština donosi propise i druge opšte akte.

Centralna javna rasprava biće održana 8. decembra u 10 sati, u zgradi Skupštine glavnog grada.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Uručeni pokloni dobitnicima nagradne igre ,,Postani M-tel korisnik uz gratis uređaj i 24 mjeseca pretplate“

postale društveno-korisna inicijativa.

- Ove akcije su veoma korisne, ne kao pokloni već kao vrsta uključivanja ljudi u život.

M-tel i Pobjeda podsjećaju donosioce odluka da bi trebalo vija je najveći izazov za penzi- še pažnje posvetiti položaju i onere, toj populaciji nekako životu penzionera, kao i njihopomognemo da prevaziđu ba- vom doprinosu društvenoj zarijere u korišćenju informaci- jednici. Bilo je veliko interesoonih tehnologija. U prethod- vanje za nagradnu igru, dobili nom periodu smo organizovali smo nešto više od 2.000 kovebrojne radionice sa penzione- rata sa kuponima – istakao je rima na kojima smo ih učili ka- Đuranović. ko da koriste računare, smart Saradnica za medijske pretelefone. Proteklo je to u više zentacije M-tela Persa Spajić gradova jako zapaženo, ima- podsjetila je da je kompanija li smo odličnu povratnu reak- organizovala brojne projekte, ciju penzionera – kazao je Ce- internet radionice, informacirović i obećao da će u M-telu i ono opismenjavala brojne penubuduće biti tome posvećeni. zionere širom Crne Gore i doDirektor i glavni urednik Po- dala da imaju odličnu ponudu bjede Draško Đuranović po- sa najpovoljnijim cijenama za ručio je da su nagradne igre senior populaciju, uz podsjeMtel-a i Pobjede odavno pre- ćanje da već dvije godine kroz rasle marketinški karakter i nagradnu igru poklanjaju vrijedne nagrade.

Jedan od dobitnika, Baranin Željko Perunović nije krio zadovoljstvo dobijenom nagradom.

- Pretplatnik sam kablovske televizije M-tela, a i redovan čitalac Pobjede, još od djetinjstva kada je novinu kupovao moj otac. Stoga je nekako bilo i logično da igram ovu nagradnu igru. Dobio sam Huawei telefon, koji je izuzetno kvalitetan i veoma sam zadovoljan – kazao je Perunović.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Obradovali penzionere Kompanija M-tel je u saradnji sa Pobjedom obradovala penzionere, na samom kraju nagradne igre ,,Postani M-tel korisnik uz gratis uređaj i 24 mjeseca pretplate“, i to podjelom nagrada trećeg kola.

Zajednički u suzbijanje nelegalnih deponija U cilju suzbijanja nelegalno deponovanog kabastog otpada i unapređenja saradnje gradskih službi, na inicijativu Službe zaštite i spašavanja održan je sastanak sa predstavnicima Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije.

Iz Službe zaštite i spašavanja sastanku su prisustvovali komandir SZS-a Zdravko Blečic sa saradnicima, iz Uprave za inspekcijske poslove Lazar Čađenović, a iz Komunalne policije Slađana Marković.

- Sastanak je iniciran prvenstvo zbog unapređenja i produbljivanja saradnje između pomenutih službi, a sve u cilju suzbijanja nelegalno deponovanog kabastog otpada, kao i moguć-

nosti za saradnju u ostalim segmentima rada. Predstavnici službi su se usaglasili da je brza razmjena informacija sa terena prvi i osnovni uslov za preduzimanje daljih koraka u cilju sankcionisanja počinilaca nelegalnih radnji – saopšteno je iz SZS-a, uz napomenu da je postignuta saglasnost po pitanju nadležnosti službi u specifičnim situacijama na terenu.

Tokom sastanka je istaknut značaj ove saradnje, ako se ima u vidu činjenica da je do velikih požara dolazilo upravo na onim mjestima gdje je najviše odlagan kabasti materijal, te da su se pripadnici svih gradskih službi suočavali sa velikim izazovima u prethodnom periodu. I. M.

D. MALIDŽAN

Neophodna efikasna saradnja gradskih službi

VA Y90 uz pripadajuću pretplatu na Urban NEO 3, a Džemal Mahmutović iz Bijelog Polja dobio je tablet Samsung A7 uz pretplatu na internet paket Surf L. Na taj način juče je završena nagradna igra, i podijeljeno Tatjana Adžić sa Cetinja do- svih 15 nagrada, kroz ukupno bitnik je nagrade – televizora tri kola.

JVC uz pripadajuću pretplatu Direktor Sektora za markena Box 3.2, Natalija Radino- ting, prodaju i brigu o korisnivić iz Podgorice dobila je tele- cima M-tela Milivoje Cerović fon Samsung S 23 uz pretplatu istakao je da im je bilo veliko na Urban NEO 3, Arsen Niko- zadovoljstvo da sa partnerilić dobitnik je telefona marke ma iz Pobjede podrže humanu Huawei NOVA 10 SE uz pret- i divnu priču za penzionere, s platu na Urban NEO 3, Želj- kojima imaju divnu saradnju. ko Perunović iz Bara dobio - Insistiramo i želimo da u čeje telefon marke Huawei NO- tvrtoj digitalnoj revoluciji, ko-

Dobitnici nagrada sa predstavnicima organizatora nagradne igre

Arena

18 Košarka

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Budućnost Voli ubjedljivo poražena na Kanarskim os

WABA LIGA, 7. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa u Požegi nastavile pobjednički niz

Važan brejk u borbi za prvo mjesto Sloga Bud. Bemaks

61 67

POŽEGA – Sportska sala Požega. Gledalaca: 400. Sudije: Pelja, Hasić, Bambur (BiH). Rezultat po četvrtinama: 18:20, 18:25, 19:11, 6:11.

SLOGA: Francis 6, Marčetić 15, Arsović 11, Filipović 15, Karalić 7, Matović, Lukić, Miljanović, Bojat, Sejmur, Vasiljević 7.

BUDUĆNOST BEMAKS: Skot 6, Drobnjak 5, Radonjić 5, Domuzin 19, Ma. Bigović 12, Mi. Bigović 2, Baošić, Bulajić, Ilić, Vukčević 2, Savković 5, Šćepanović ۱۱.

Košarkašice Budućnost Bemaksa u prošlom kolu teoretski su osigurale plasman u Top8 fazu, a pobjedom na gostovanju ekipi Sloge (67:61) sačuvale su maksimalan skor i nakon sedmog kola WABA lige. Brejkom u Požegi Podgoričanke su napravile i presudan korak ka osvajanju prvog mjesta u grupi B, jer ih do kraja prve faze očekuju mečevi u ,,Bemaks areni“ protiv Nikšića i Duge, te gostovanje Banovićima. Samim tim gotovo je izvjesno da će crnogorski šampion drugu sezonu zaredom u Superligu prenijeti maksimalnih 12 bodova, čime će već na startu imati ozbiljnu zalihu pred borbi za fajnal for…

Izabranice Vladana Radovića u većem dijelu su vodile, u fi-

Grupa A Celje – Grac Plamen – Partizan Lavovi– Orlovi

113:47 86:83 48:69

1.Celje 7 7 0 +381 14 2. Orlovi 7 6 1 +109 13 3. Partizan 8 4 4 +12 12 4. Grac 9 2 7 -184 11 5. Plamen 8 2 6 -218 10 6. Lavovi 7 2 5 -109 9 U narednom kolu (6. decembra) sastaju se: Partizan – Lavovi, Orlovi – Celje

Grupa B Sloga – Bud. Bemaks 61:67 Montana – Banovići 110:48 Nikšić – Duga (odloženo za 11. decembar) 1.Bud. Bemaks 7 7 0 +203 14 2. Montana 7 5 2 +192 12 3. Sloga 7 4 3 +144 11 4. Duga 6 3 3 -20 9 5. Banovići 7 1 6 -279 8 6. Nikšić 6 0 6 -240 6 U narednom kolu (6.decembar) sastaju se: Budućnost Bemaks – Nikšić, Banovići – Sloga i Montana – Duga

nišu prvog poluvremena imale i ,,plus 12“ (45:33), ali je Sloga preokrenula krajem treće četvrtine (53:52), imala egal na tri minuta prije kraja (60:60), ali je Budućnost u finišu uspjela da odbrani važnu pobjedu. ,,Plave“ su meč otvorile serijom 7:0 u prva dva minuta (Skot, Bigović i Drobnjak po 2, Domuzin 1). Ipak, Sloga je ekspresno odgovorila i serijom 8:0 sredinom prve dionice stigla do preokreta (8:7), da bi u šestom minutu bilo 12:10.

Od tog trenutka igralo se ,,koš za koš“, da bi Jovana Savković trojkom vratila prednost

Poznati parovi četvrtfinala NBA kupa PODGORICA - Los Anđeles Lejkersi igraće protiv Finiks Sansa u četvrtfinalu prvog NBA kupa, čiji završni turnir kreće 4. decembra.

Tako će prva eliminaciona runda već donijeti duele velikih zvijezda moderne košarke – Lebrona Džejmsa (Lejkers) i Kevina Djurenta (Sans). U Zapadnoj konferenciji drugi četvrtfinalni duel prvog kup takmičenja najjače lige svijeta

činiće Sakramento i Nju Orleans. Na Istoku Milvoki će igrati protiv Njujorka, a Indijana protiv Bostona, tima sa najboljim skorom od starta NBA sezone.

Polufinalni mečevi igraće se 7. decembra u Las Vegasu – a isti grad biće domaćin i meča za trofej, 9. decembra.

Organizovanjem kup takmičenja, NBA je željela da motiviše dodatno igrače i zvijezde lige u ranoj fazi ligaškog dijela sezone. R. A.

Kanarska ostrva, svakako, nijesu bila mjesto za vađenje za prethodna neuspješna gostovanja u Evrokupu, ali je izdanje Budućnost Volija u drugom poluvremenu protiv Gran Kanarije pokazalo da su problemi i kriza u podgoričkom timu baš veliki, pa je veliko pitanje koliko će promjena na klupi i dolazak novog trenera Andreja Žakelja pomoći da se situacija promjeni u pozitivnom pravcu.

TWITTER.COM/GRANCANARIACB

Drugo poluvri ponovo za zab

gošćama, a zatim Maja Bigović pogodila sa niskog posta za 20:16 u finišu prve dionice.

Podgoričanke su zonskim presingom na startu druge dionice uvele u problem rivala, koji je imao dosta poteškoća u organizaciji napada i prenosu lopte, pa su iz tranzicije lakim poenima napravile seriju i stigle kao na startu do sedam poena viška (25:18). ,,Vučice“ su konstantno bile u ,,plusu“, ali nijesu mogle da dignu razliku i uvedu meč u laganiji ritam. Istina, Podgoričanke su u 18. minutu nakon pet vezanih poena Domuzin prvi put stigle do dvocifrene razlike (41:31), a u finišu prvog poluvremena, nakon dva penala Šćepanović bilo je i ,,plus 12“ (45:33).

Međutim, u prvih dva i po minuta Sloga je serijom 9:2 stigla na posjed zaostatka, a s obzirom na to da su gošće već tada izašle iz bonusa, domaćin je zahvaljujući bacanjima držao priključak, da bi u 27. minutu tim iz Požege preokrenuo (53:52). ,,Plave“ su vratile prednost, ali je Sloga nakon trojke Arsović šest i po minuta do kraja stigla do egala – 58:58. Bila je to najava da će se gledati dramatičan finiš. Ali, važne poene, nakon ofanzivnog skoka postigla je Maja Bigović na 1,53 prije kraja, a nakon promašaja Arsović za tri, Domuzin je pogodila uz faul (67:60) i potvrdila brejk ,,vuR.P. čica“…

Podgoričani su u Las Palmasu poraženi 97:70, u drugom poluvremenu su upisali svega 26 poena, primili skoro jednako kao u prvom (48), pa su i nakon petog meča bez pobjede u gostima. Sa skorom 3-6, Budućnost je i dalje van zone plej-ofa, na osmom mjestu, a izgubili su i deveti međusobni meč u Evrokupu od Gran Kanarije, koja na polovini ligaškog dijela u grupi ima ima perfektan skor (9-0).

Budućnost je napadački parirala Gran Kanariji u prvom poluvremenu, odbrane oba tima su bile manje uspješne u prvih 20 minuta.

PODGORICA - Peti put zaredom poraženi i ponovo bez šansi, Čikago Bulsi su deklarisani na gostovanju Boston Seltiksima 124:97.

Protiv jednog od najboljih NBA timova ,,bikovi“ našeg slavnog centra Nikole Vučevića su se suočili sa realnošću.

Imaju katastrofalan skor 5-14 i tek su na 13. mjestu Istočne konferencije.

Lider Istoka Boston (14-4), tim sa najboljim skorom u ligi, riješio je pitanje pobjednika u prvom poluvremenu (69:50).

Glavne zvijezde ,,Kelta“ bile su raspoložene: bek Braun je upi-

NBA: Bulsi bez šansi u Bostonu, Dončić gazi u MVP stilu

BORBA DO ODMORA

U prvoj četvrtini su Podgoričani bolje šutirali za dva poena (57,1 – 37,5 %), dok je domaćin fokus stavio na šut za tri poena, što mu je odlično išlo (9-6), dok su gosti pogodili jedan šut sa perimetra iz tri pokušaja.

Budućnost je pogodila sva četiri penala, a Gran Kanarija je promašila dva iz šest pokušaja. „Plavi“ su u prvih 10 minuta imali blagu prednost u skoku (9-8) i asistencijama (6-5), oba tima su imala po jednu ukradenu loptu, dok je španski tim imao jednu izgubljenu loptu manje (2-3).

Timovi su se u prvih osam minuta smjenjivali u vođstvu, ne većem od tri poena, a onda je Gran Kanarija, predvođena nezadrživim Landesbergom

Dvorana: ,,Gran Kanarija arena“.

Gledalaca: 2.000.

Sudije: Rosi, Konstantinovs i Caruša.

Kljajić Sloter Basas Albisi Prkačin Brusino Salvo Pelos Landesberg Lopez Hap Lamers

8 3 7 11 8 10 5 10 18 6 7 4

97

70

(28:23, 21:21, 26:10, 22:16) 74% (19-14) 61% (31-19) 44% (34-15)

za 1 za 2 za 3

71% (21-15) 59% (34-20) 22% (23-5)

36 (9+27) Skokovi 30 (8+22) Blokade 3 Asistencije 28 16 10 Ukradene lopte 7 11 Izgubljene lopte 17 Faulovi 22 25

(čak 16 poena u prvoj četvrtini, 4-4 za tri poena, 1-1 za dva, 4-4 sa penala), serijom 8:0 povela 25:18, a imala je i „plus osam“ (28:20). Tu razliku je za tri poena smanjio Brendon Pol, trojkom sekundu prije kraja, a u podgoričkom timu je dvocifren bio Marvin Džons (10 poena).

Gran Kanarija je čuvala prednost u prvih osam minuta, do sedam poena (30:23), ali su Podgoričani izjednačili trojkom Mekinlija Rajta (41:41),

Mihailović 2 Ilić Ros 4 Slavković 6 Makundu 2 Grbović Džons 22 Jagodić Kuridža 4 Vilijams 8 Rajt 7 Popović 6 Pol 9

nešto više od dva minuta prije odmora. Španski tim je, ipak, na poluvremenu stekao posjed prednosti (46:44), jer je Džons trojkom, osam sekundi prije kraja, spriječio da razlika bude veća u korist Gran Kanarije.

Domaćin je znatno popravio procente za dva poena, u čemu je na polovini meča bio bolji (63,6 – 57,9 %), a Budućnost je u ovoj dionici ubacila trojku više (4-3), ali iz dva šuta vi-

Totalna nemoć Čikaga sao 30 poena uz osam skokova i šest asistencija, a krilo Tejtum 21 poen uz sedam skokova.

Za Čikago, Derozan i Vajt bili su najbolji sa po 19 poena, dok je Vučević za 25 minuta na parketu imao po osam poena i skokova uz dvije asistencije i šut iz igre 11-4... Bek Lavin je sveden na samo dva poena uz katastrofalan šut iz igre 9-1. Očekuje se da uskoro bude trejdovan.

U derbiju dana, Milvoki je u gostima pobijedio vicešampiona Majami 131:124 i potvrdio uspon forme. Posljednju dionicu ,,jeleni“ su riješili 38:27.

Janis Adetokumbo, slavno grčko krilo, upisao je 33 poena uz deset skokova i pet asistencija u pobjedi, dok je bek Lilard pored 32 poena imao devet asistencija. U poraženom timu krilni centar Adebajo bio

je najbolji sa 31 poenom, deset skokova i pet asistencija.

Luka Dončić igra na nivou najboljih igrača lige: u pobjedi Dalasa nad Hjustonom 121:115 postigao je čak 41 poen uz po devet skokova i asistencija.

U teksaškom derbiju mladi Slovenac šutirao je 29-15 iz igre i potpuno obilježio meč.

Bek Irving dodao je 27 poena i pet asistencija. Sve bolji mla-

Arena

Četvrtak, 30. novembar 2023.

strvima od Gran Kanarije u 9. kolu grupe B Evrokupa

LIGA ŠAMPIONA (5. KOLO): Prošli Arsenal i PSV, Inter se vratio poslije 3:0 za Benfiku, Galatasaraj ponovo neporažen protiv „crvenih đavola“

Realov tinejdžer rastužio Napoli, Junajted strijepi nakon istanbulske drame UEFA

BUDUĆNOST VOLI

ijeme borav

Košarka/Fudbal 19

Stigao Jogi Ferel U danu ubjedljivog poraza na Kanarskim ostrvima, Budućnost Voli je dobila novo pojačanje na poziciji plejmejkera – stigao je Amerikanac Jogi Ferel, koji je prethodno bio u pregovorima sa Partizanom, ali je izabrao Budućnost zbog dužine ugovora (do kraja sezone, Partizan je nudio dva mjeseca uz opciju do kraja sezone) i finansijskih uslova koju mu je ponudio podgorički klub.

Ferel je poznat našoj publici po sezoni i po koju je proveo u Cedevita Olimpiji, za koju je igrao do ljetos kada se otisnuo u Kinu i postao član Šangaj Šarksa.

Imao je bogatu NBA karijeru, počeo je u Bruklinu, a onda je imao i najbolju sezonu kao član Dalasa, gdje je dvije godine u prosjeku ubacivao 10,5 poena i imao 3,5 asistencija. U Dalasu je ostao upamćen i po sjajnoj partiji protiv Portlanda (108:104) kada je ubacio 32 poena i tako postao tek treći igrač koji nije draftovan a koji je postigao 30+ poena u svojih prvih 15 utakmica. Na toj utakmici pogodio je devet trojki iz 11 pokušaja, i time izjednačio rekord broja trojki od strane nekog rukija.

Nakon Dalasa igrao je za Sakramento, Klivlend, Los Anđeles Kliperse, potom se otisnuo u Evropu, u ekipu Panatinaikosa, a onda je stigao u Cedevita Olimpiju...

Hakim Zijaš odigrao sjajno protiv Junajteda

ŽAKELJ: Bez borbe i fokusa u nastavku

PODGORICA – Ishod spektakularnog meča na stadionu ,,Ali Sami Jen“ mogao bi skupo da košta Mančester junajted i ostavi ga bez plasmana u osminu finala Lige šampiona – engleski velikan sinoć je dva puta imao dva pogotka razlike na gostovanju Galatasaraju, na kraju remizirao 3:3 i ostao posljednji u grupi E.

Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj je kazao da je Gran Kanarija zaslužila pobjedu.

- Željeli su više trijumf od nas. Sa ovakvim pristupom u drugom poluvremenu ne može se igrati Evrokup. Bez borbe, bez fokusa, kao da nijesmo bili na parketu u drugom poluvremenu – rekao je Žakelj.

še (10-8). Ukradene lopte (6-5) su bile na strani domaćina, dok je izjednačen bio broj skokova (15-15), asistencija (11-11) i izgubljenih lopti (9-9).

PAD U 3. ČETVRTINI

Kao mnogo puta ove sezone, treća četvrtina i izlazak na teren u drugom poluvremenu je bio koban za Budućnost. Podgoričani su u trećem kvartalu potpuno podbacili u napadu, upisali su samo 10 poena, odnosno pogodili su četiri koša iz

reketa (iz šest šuteva) i dva sa linije bacanja, dok su promašili svih pet šuteva za tri poena. Gran Kanarija je to kaznila i u ovoj dionici sa 26 poena riješila pitanje pobjednika, jer je pred posljednji kvartal stekla 21 poen prednosti (75:54).

Budućnost je jedino u ovoj dionici parirala u skoku (8-8), ali je imala čak osam izgubljenih lopti (domaćin nijednu), nijednu ukradenu (Gran Kanarija četiri) i svega dvije asistencije (španski tim osam).

Podgoričani su u ovom kvartalu odolijevali samo u prva dva minuta (48:52), a onda je Kanarija serijom 6:0 otišla na dvocifrenu prednost (58:48), koju je udvostručila do kraja četvrtine.

Budućnost je napadački nastavila da tone u posljednjoj četvrtini, pa je prednost Gran Kanarije išla do maksimalnih 30 razlike (89:59, 91:61, 93:63).

U narednom kolu, 6. decembra, Budućnost gostuje LiteS. JONČIĆ kabelisu. di Turčin Šengun dodao je 31 poen uz devet skokova i šest asistencija.

Sakramento je u dramatičnom meču pobijedio Golden Stejt 124:123 na svom terenu, ,,kraljevi“ igraju dobro i sa učinkom 10-6 su šesti na Zapadu.

Protiv ,,ratnika“ standardno najbolji bio je bek Diereon Foks sa 29 poena, devet skokova i sedam asistencija. Golden Stejt se muči od starta sezone (učinak 8-10, deseti na Zapadu), a u timu skraćene rotacije najbolji su bili Kari i Vigins sa po 29 poena i deset skokova.

S. S.

,,Crveni đavoli“ imaju četiri boda, jedan manje od Galate i Kopenhagena, koji je u Minhenu remizirao sa Bajernom – 0:0.

Junajted će u posljednjem kolu dočekati Bajern i proći će ako pobijedi, a danski i turski tim u Skandinaviji odigraju neriješeno.

Tim sa ,,Old traforda“ u Istanbulu je poveo u 11. minutu preko Alehandra Garnaća, a na 2:0 povisio je Bruno Fernandeš sjajnim pogotkom u 18.

Galatasaraj je odgovorio u 29. golom iz slobodnog udarca Hakima Zijaša koji je uhvatio Andrea Onanu na ,,krivoj nozi“, ali se činilo da će tim Erika ten Haga preživjeti ,,pakao“ na Bosforu kada je Skot Mektominej zatresao mrežu u 55. minutu.

Ali Galatasaraj ove sezone ima lijek za Junajted. A Junajted ima golmana kojem ne cvjetaju ruže ove sezone – Onana je očajno reagovao kod slobodnog udarca Zijaša, da bi Marokanac u 71. sjajno asistirao Keremu Arturoluu.

Fernandeš je potom pogodio stativu, Pelistri sa pet meta-

Raspored i tabele GRUPA A Bajern M. – Kopenhagen 0:0 Galatasaraj – Man. junajted 3:3 TABELA: Bajern 13, Kopenhagen 5, Galatasaraj 5, Man. junajted 4 boda GRUPA B Arsenal – Lans 6:0 Sevilja – PSV 2:3 TABELA: Arsenal 12, PSV 8, Lans 5, Sevilja 2 boda GRUPA C Real Madrid – Napoli 4:2 Braga – Union Berlin 1:1 TABELA: Real 15, Napoli 7, Braga 4, Union 2 boda GRUPA D Real Sosijedad – Salcburg 0:0 Benfika – Inter 3:3 TABELA: Sosijedad 11, Inter 11, Salcburg 4, Benfika1 bod

ra pogodio golmana – time je otišla posljednja šansa Junajteda za pobjedu.

Real Madrid je u grupi C imao ovjeren plasman u osminu finala, večeras je obezbijedio i prvo mjesto. ,,Merengesi“ su u derbiju pobijedili Napoli (4:2) i zadržali maksimalan učinak nakon pet kola.

Napolitanci su vodili golom Simeonea u devetom, preokrenuli su Rodrigo i Belingem do 22. minuta, a Angisa je u 47. pogodio za novo izjednačenje.

Preokret Realu, nakon perioda u kojem je Napoli vršio pritisak, donio je devetnaestogodišnji Nikolas Pas prvim pogotkom u dresu seniorskog tima ,,kraljevskog kluba“.

U nadoknadi se upisao i Hoselu i potvrdio trijumf oslabljenog domaćina.

Napoli je ostao na osam bodova, ali je dobio dobre vijesti iz Portugala gdje je Braga remizi-

rala sa Union Berlinom nakon što su gosti vodili (1:1).

Italijanski sastav ima tri boda više od Brage i u posljednjem kolu biće mu dovoljan bod na domaćem terenu protiv direktnog rivala.

U grupi B goleada na oba meča.

Sjajan duel je odigran u Sevilji, gdje je domaći tim izgubio od PSV-a 3:2 i ostao bez šansi za osminu finala.

Andalužani su poveli golom Serhija Ramosa, njegovim prvim za Sevilju od 2005, da bi na 2:0 povisio En Nesiri u 47.

Ni to nije bilo dovoljno španskom timu – Saibari je smanjio u 68, autogol Gudelja donio je izjednačenje u 81, da bi Rikardo Pepi u 92. donio veliki preokret ,,filipsovcima“.

PSV ima osam bodova, četiri manje od Arsenala, i takođe je obezbijedio proljeće u LŠ jer ima tri boda više i bolji međusobni skor od Lansa koji je deklasiran na gostovanju Arsenalu 6:0 – već na poluvremenu je bilo 5:0.

U grupi D, Benfika je protiv Intera vodila 3:0 nakon 34 minuta zahvaljujući het-triku Žoaa Marija, nekadašnjeg fudbalera ,,nerazura“. Ali nije pobijedila – Arnautović, Fratezi i Sančes (iz jedanaesterca) donijeli su remi gostima (pogodili stativu u finišu) koji su drugi na tabeli zbog lošije gol razlike od Real Sosijedada. Španski tim je odigrao bez pogodaka sa Salcburgom.

Oba tima su ranije osigurala osminu finala i u posljednjem kolu 12. decembra odlučiće ko će kao prvi biti povlašćen na žrijebu osmine finala. Ne. K.

Arena

20 Rukomet

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Rukometašice Crne Gore sa Kamerunom danas (18 h) igraju premijerni meč B grupe na 26. Svjets

Meč za utisak i zalet Rezultati i raspored

S. IVANOVIĆ

PODGORICA – Sa najmlađom u timu, 18-godišnjom ljevakinjom Jelenom Vukčević, najiskusnijom sa gola – Martom Batinović (33), bez četiri standardne reprezentativke (Radičević, Raičević, Alivodić i Jauković) koje su učestvovale u prošlogodišnjem osvajanju evropske bronze, sa nekoliko debitanata i nekim igračicama koje nijesu imale veliku minutažu u svojim klubovima, rukometašice Crne Gore večeras će, od 18 sati, sa Kamerunom odigrati premijerni meč na Svjetskom prvenstvu.

Južna Koreja-Austrija Brazil-Ukrajina Norveška-Grenland Španija-Kazahstan Danas 18.00 - Crna Gora-Kamerun 18.00 - Slovenija-Island 18.00 - Njemačka-Japan 18.00 - Holandija-Argentina 20.30 - Mađarska-Paragvaj 20.30 - Francuska-Angola 20.30 - Poljska-Iran 20.30 - Češka-Kongo

Marina Rajčić, koja je učestvovala u najvećim uspjesima nacionalnog tima, nova je kapitenka ,,lavica“

Dva dana kasnije je rival Paragvaj i u oba meča ,,lavice“ su favoriti. Premijerne utakmice selektorki Bojani Popović će poslužiti da posloži još neke stvari, a djevojkama da uhvate zalet za derbi grupe B sa Mađarskom 4. decembra.

Najbolje tri selekcije iz B grupe u glavnu rundu ukrstiće se sa najbolje tri iz A grupe u kojoj su Švedska, Hrvatska, Senegal i Kina. Iz novoformirane grupe dvije najbolje reprezentacije plasiraće se u četvrtfinale Mundijala. I to je cilj našeg tima – četvrtfinale.

Bobana Klikovac, pivotkinja Korone Brašov (saigračica Matee Pletikosić), se poslije tri godine vratila u nacionalni tim

KORAK PO KORAK

- Sa velikim nestrpljenjem očekujemo početak prvenstva. U potpunosti smo fokusirane na Kamerun, želimo da damo sve od sebe i da krenemo pobjedom koja bi nam mnogo značila pred nastavak takmičenja.

Mlada smo ekipa, puno je novih igračica, što je ujedno i dobro, jer je to proces koji prolaze sve reprezentacije. Nedostaje nam četiri-pet igračica koje su bile značajne u timu, ali vrijeme radi svoje i sada sa novom generacijom i velikom energijom, želimo da gradimo svoj put, počev od ovog prvenstva istakla je golmanka Batinović.

I Kamerun i Paragvaj su atipični protivnici.

- Nemamo često priliku da igramo protiv takvih timova.

Kongo je bio dobra provjera za meč koji nas očekuje na startu prvenstva, to su ujednačene ekipe. Ipak, utisak je da je Kamerun nešto ozbiljniji tim, imaju dva dobra šutera koji znaju da budu veoma neugodni. To su igračice koje pokrivaju pozicije beka i na njih moramo da obratimo posebnu pažnju - jasna je naša golmanka.

Neke od djevojaka će debitovati na prvenstvu svijeta (Marsenić, Vukčević, Godeč, Nataša i Nada Ćorović, Ivanović…).

Neiskustvo velikog takmičenja ne bi trebalo da pretjerano utiče na njihova raspoloženja, jer, ipak, pored sebe će imati saigračice koje su do sada prošle dug put od ,,grijanja klupe“ do

29:30 35:20 43:11 34:17

SPREMNE POBJEDOM DA OTVORE MUNDIJAL: Itana Grbić u meču protiv Rumunije

Milimetar od olimpijskih kvalifikacija Crna Gora je od prošle godine, kada je osvojila bronzano evropsko odličje, gotovo izvjesna učesnica kvalifikacija za Olimpijske igre u Parizu 2024. godine.

Doduše, kombinatorika je još mnogo, postoje neke kalkulacije zbog čega ,,lavice“ dodatno moraju biti oprezne. U svakom slučaju, da bi bile sto posto sigurne u posljednju šansu za Pariz, moraju biti među sedam najboljih što bi im donijelo određene privilegije.

Iz RSCG objasnili su zbog čega su ,,lavice“ na milimetar od kvalifikacija.

- Ukoliko evropska selekcija osvoji zlato ili srebro na predstojećem Svjetskom prvenstvu, Evropa će kao najbolji ili drugi najbolji kontinent imati dva mjesta na kvalifikacionim turnirima.

Kako je šampion Evrope Norveška, već osigurala mjesto na Igrama u Parizu, dva mjesta koja pripadaju Starom kontinentu na kvalifikacionim turnirima, će pripasti

Danskoj - osvajaču srebrne i Crnoj Gori - bronzanoj sa EHF Euro 2022. Ipak, predstojeće Svjetsko prvenstvo ima veliki ulog za našu reprezentaciju, jer bi plasman među sedam najboljih donio i bolju poziciju pred žrijeb za tri kvalifikaciona turnira, na kojima će se u aprilu naredne godine, 12 selekcija boriti za preostalih šest mjesta za Olimpijske igre.

Selekcije koje se budu plasirale od drugog do sedmog mjesta na SP izboriće

plasman na kvalifikacione turnire, a ta ljestvica će se spuštati ukoliko na tim pozicijama budu reprezentacije koje su sigurni učesnici Igara kao što su Francuska - domaćin ili Norveška - šampion Evrope.

U nekim kalkulacijama, sedmo mjesto na Svjetskom prvenstvu donijelo bi i najbolju grupu na kvalifikacionim turnirima, jer bi samo jedna evropska selekcija bila rival u borbi za dva mjesta koja vode na Igre, dok bi preostala dva tima došla van evropskog kontinenta.

standardnih na terenu.

- Neke su prvi put na velikim takmičenjima, neke imaju mnogo značajnije uloge nego što je to bio slučaj do sada, zato je ovo prvenstvo veliki izazov za nas. Prvenstvo treba da posluži i za ostvarivanje rezultatskih ambicija, ali i za stvaranje kompaktnog tima za ono što će biti najvažnije u narednoj godini, a to su kvalifikacije za Olimpijske igre.

Bez pretjeranih obećanja, juriša na medalju, plasmana u polufinale, ambicioznih izjava pred derbi sa Mađarskom, rukometašice su otputovale iz Podgorice (međustanica je bila Hrvatska) za Helsingborg.

- Razmišljamo samo o tome da prođemo grupu, a onda u glav-

noj rundi, korak po korak, želimo da gradimo put ka četvrtfinalu. Iako smo gotovo sigurni učesnici kvalifikacionih turnira za Olimpijske igre, imamo ciljeve i na ovom prvenstvu.

Najvažnije je da se dobro povežemo, da pozitivnu atmosfera u timu, prenesemo i na teren - poručila je naša golmanka.

sa Đurđinom Jauković, koja se oporavlja nakon operacije. Nema ni Milene Raičević majstora asistencija, a ni atomske snage kakvu je tim imao na desnom krilu sa Jovankom Radičević. U odbrani će nedostajati još Ema Alivodić, a ogroman posao bi mogao da padne na leđa i Tatjani Brnović i Andrijani Popović. Pod znakom pitanja je kako će odgovoriti napadačkim obavezama Đurđina Malović i Tanja Ivanović sa pozicije desnog beka (nijesu imale zapaženu minutažu u svojim klubovima, mada je Ivanović u dresu Budućnost Bemaksa u duelu sa Brestom, a uoči okupljanja, bila najefikasnija) i na koji način će se dešnjakinja Jelena Des-

potović izboriti sa malim brojem utakmica od 2020. godine (u polusezoni – u dresu FTC, prije nego što je stigla u Podgoricu, trener iz njemu poznatih razloga je prikovao za klupu).

- Atmosfera u timu je sjajna i spremne smo za početak Svjetskog prvenstva. Dobro smo odigrale dvije kontrolne utakmice i dueli protiv Konga i Hrvatske su nam bili od velikog značaja. Naročito se to odnosi na duel protiv Konga koji je sličan protivnik kao Kamerun. Grupna faza je prvi korak ka većim ciljevima, tako da znamo da bi bilo dobro da ostvarimo maksimalan učinak u preliminarnoj rundi i u Geteborg odemo sa što većim brojem bodova. Imamo ciljeve, ali

CILJ JE ČETVRTFINALE

Na dobroj atmosferi ,,lavice“ bi mogle da grade svoju priču na ovom prvenstvu, aduti su entuzijazam i snažna emocija prema državnom dresu, ali, treba biti realan. Utisak je da ovogodišnji sastav, prije svega, nema moćan napad (konkretno šuterski sa pozicije bekova), kakav je mogao da bude

Na spisku je 11 igračica koje su osvojile bronzanu medalju na EP: Rajčić, Batinović, Pavićević, Bulatović, Brnović, Popović, Godeč, Pletikosić, Grbić, Malović i Nataša Ćorović Nađa Kadović je preokobrojna za Svjetsko prvenstvo, a od 18 djevojaka, dvije će tim bodriti sa tribina ne želimo ništa da obećavamo, već samo to da ćemo da idemo korak po korak i maksimalno u svakom meču – istakla je Ivona Pavićević.

Kapitenka Budućnost Bemaksa, koja će uz Dijanu Mugošu (stigla u reprezentaciju iz sjajne forme u dresu rumunske Krajove) biti glavna snaga na lijevom krilu, ne bježi od uloge favorita na premijeri.

- Znamo da ne smijemo da ih potcijenimo, već moramo imati maksimalan pristup od prvog minuta. Igraju dublju zonu, nemaju tipičan sistem u odbrani, tako da moramo da budemo disciplinovane i strpljive u napadu. Ne smijemo da žurimo, već svaki napad mora da bude pametno izgrađen, jer ne smiju da nam se dešavaju tehničke greške. Kamerun igra agresivnu odbranu i spremne smo da im odgovorimo na pravi način. Idemo korak po korak, trenutno razmišljamo samo o Kamerunu i to je jedino što je bilo u fokusu od prvog dana priprema – poručila je Pavićević.

Ana MARKOVIĆ

Arena

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Ivana Godeč (22) ima veliki rukometni, klupski staž, mogla bi, s obzirom na to kako igra Ligu šampiona, u oba pravca, da bude ,,iks faktor“ selektorke Bojane Popović. Razgovarali smo sa našom reprezentativkom, koja će u Švedskoj debitovati na SP. - Osjećaj je super, vjerovatno zato jer je i atmosfera u timu predobra. Željno iščekujemo premijernu utakmicu – istakla je Godeč.

Trema je pozitivna, u kombinaciji sa voljnim momentom, lako može da se pretvori u nešto dodro.

I to već od premijere.

- Pa sigurno neće biti lako, ali srećom igrali smo na turniru u Hrvatskoj protiv slične ekipe i malo osjetile specifičan stil igre kao što je dublja zona, napad bez nekog principa… Imaju dobre bekove šutere, na koje moramo veću pažnju da obratimo. Ali, spremne smo.

Značiće dva relativno lakša meča ,,lavicama“ pred najvažniji sa Mađaricama 4. decembra.

- Nijesmo imale previše vremena za uigravanje, pogotovo ne sad jer je ekipa ipak dosta izmijenjena. Nema nekoliko startnih igračica od prošle godine što je, naravno, malo teže da se uigramo.

Sad su tu mlađe i svaka od nas je željna dokazivanja.

Cilj je četvrtfinale, kako doći do željenog plasmana?

- Pa, o ciljevima ne bih previše. Naravno, da svaka od nas ima u svojoj glavi nešto o čemu razmišlja. Ali, idemo iz utakmice do utakmice. Bilo bi najbolje da dođemo do mjesta koje bi nam omogućilo lakše žrijebanja za olimpijske kvalifikacije – jasna je mlada igračica.

Koji su aduti sa kojima bi Crna Gora mogla da zaprijeti?

- Neću reći da je to odbrana, napad ili neka pozicija, odgovoriću da je to zajedništvo. Igraćemo jedna za drugu – poručila je Godeč.

Nezasluženo jer je ekipa Pera Miloševića prije dvije noći protiv Elveruma, kao i u drugom meču kod kuće kada je rival bio Kadeten, trebalo da uzme makar bod.

U oba duela prste su umiješale sudije, ali je Lovćen ispaštao i zbog svojih grešaka, poput neiskorišćenog sedmerca u finišu meča s Elverumom ili brzopletosti u posljednjim sekundama iste utakmice kada je nepovratno otišla prilika da se crnogorski prvak pomjeri s nule – skandinavski tim slavio je 27:26, jedanaest razlike manje nego u prvom kolu kod kuće.

- Kad smo razgovarali o mom povratku i planovima, pričali smo o nečem drugom, o nekom drugom putu – podsjetio je trener Pero Milošević da je Lovćen trebalo da igra u EHF Evropskom kupu, trećem po kvalitetu kontinentalnom takmičenju.

Specijalna pozivnica za Evropsku ligu ipak nije mogla da se odbije. Lovćen se našao među ,,krupnim ribama“, u grupi sa nekadašnjim učesnicima Lige šampiona.

- Fantastičan je uspjeh za naš klub da igra Evropsku ligu.

21

Cetinjski rukometaši žale zbog ispuštene šanse protiv Elveruma i poručuju

Lovćen će još rasti

Filip Krivokapić na meču s Elverumom

Ovo mora da bude dobro i plodno za Lovćen. Iza nas je nepunih četiri mjeseca rada, uz dosta problema zbog odsustva sa treninga usljed povreda i drugih stvari – rekao je Milošević.

Lovćen je protiv Elveruma u više navrata gubio pet razlike, činilo se da će norveški predstavnik slaviti rutinski i ubjedljivo, ali su ,,crveni“ posljednjih 15 minuta odigrali kao u transu.

- Treba da nastavimo ovako, a nadamo se da ćemo od januara igrati SEHA ligu. Uz utakmice u domaćem prvenstvu, do juna ćemo steći uvid što nam je na kojim pozicijama potrebno. Moramo da radimo mnogo i rezultati će doći – uvjeren je iskusni stručnjak. Šampion Crne Gore imao je mnogo problema u prvom poluvremenu protiv Elveruma, kao i na početku drugog, jer su bekovi bili daleko od gola,

krila odsječena, golmani bez odbrana, i gosti su lako odgovarali na svaki Lovćenov prilazak na dva ili tri gola.

Kada je odbrana ,,utegnuta“, napad postao brži, a Elverum natjeran na ,,tuču“, razlika je počela da se topi...

- Hvala nevjerovatnoj publici koja nam je davala snagu kad smo gubili pet razlike. Vratili smo se, ali napravili i nekoliko grešaka, a bilo je i spornih sudijskih odluka. Trebalo bi da

imamo mnogo bolje suđenje kad igramo kod kuće. Uprkos svemu došli smo u situaciju da protiv izuzetne ekipe kakva je Elverum, predstavnika skandinavske škole, igramo na gol, maltene na pobjedu – kazao je srednji bek Filip Krivokapić.

Cetinjanin žali što Lovćen nije nagrađen za hrabru igru protiv Kadetena i Elveruma.

- Izgubili smo još jedan meč, ali mislim da smo se u Evropi pokazali u pravom svjetlu.

Na početku sezone najavio sam da nikome neće biti lako da odnese bodove iz Crne Gore, tako je i bilo, ne računajući Flensburg koji je druga dimenzija, nekadašnji šampion Evrope. U preostala dva meča u Podgorici zaslužili smo makar remi, ako ne i pobjedu – kazao je Krivokapić, kojem je u finišu posljednjeg meča kod 25:26 sjajni golman Morten Nergard odbranio sedmerac.

Nije mu, međutim, pripala uloga tragičara jer je sa čak 10 pogodaka bio najefikasniji igrač Lovćena i potvrdio dobru formu koja mu je omogućila da se nađe na širem spisku reprezentacije za Evropsko prvenstvo.

- Moje je da vrijedno radim, imam dobru sezonu i kao nagrada došao je poziv u reprezentaciju. Nadam se da ću dobiti šansu da se pokažem i predstavim Lovćen i Cetinje na što bolji način – poručio je Ne. K. Filip Krivokapić.

I. MANDIĆ

Ivana Godeč je možda ,,iks faktor“

PODGORICA - Osim ako se ne desi rukometno čudo svjetskih razmjera i pobjeda nad Flensburgom u gostima u posljednjem kolu, Lovćen će nastup u EHF Evropskoj ligi završiti bez boda u šest mečeva grupe E.

I. MANDIĆ

skom šampionatu

Sportski miks

Revanš 1/16 finala CEV Kupa za odbojkaše

Budva stala na korak od podviga Dinamo Budva

3 0

APELDORN – Dvorana: ,,Omnisport Apeldorn“.

Rezultat po setovima: 25:20, 25:18, 25:18 - zlatni set 19:17.

Gledalaca: 350. Sudije: Fragkakis (Grčka) i Vestbo (Norveška). Poeni iz napada: Dinamo 53, Budva 32.

Poeni iz bloka: Dinamo 13, Budva 8. Poeni iz servisa: Dinamo 3, Budva 1. Greške: Dinamo 32, Budva 25.

DINAMO: Van Solkema, Tijhus, Vilijams 6, Bak 18, Abraham, Van Zajst 15, Bosma, Van Kuten 1, Švard (libero 1), Krok 13, De Vejer 4, Lipke (libero 2), Šunselar, Van der Šaf 11.

BUDVA: Močić (libero 1), Miljanić, Lečić, R. Milenković, Radunović 13, Radonić, Hadžisalihović 4, Krivokapić (libero 2), V. Milenković 4, Ćinćur 4, Dodić 12, Ječmenica 4.

Samo poen dijelio je odbojkaše Budve od velike pobjede protiv šampiona Holandije i plasmana u osminu finala CEV Kupa. Nakon što su izgubili u regularnom dije-

lu meča 3:0, za 68 minuta igre, čime je Dinamo iz Apeldorna anulirao identičnu pobjedu Budvana u prvom meču, tim Miljana Boškovića je svu snagu usmjerio na ,,zlatni“ set, koji je odigrao odlično do pred sami kraj.

Budvani su imali dvije meč-lopte za prolaz pri vođstvu od 14:12, ali nijesu uspjeli da ih realizuju, pa je Dinamo preokrenuo na 15:14, a onda je iskoristio četvrtu meč-loptu na 18:17 i izborio prolaz među 16 najboljih ekipa u ovog takmičenja, gdje će prvak Holandije igrati sa turskim Fenerbahčeom.

Bez obzira na nesrećan poraz u Holandiji, crnogorski šampion je imao uspješan nastup na evropskoj sceni, jer je prvo izborio plasman u drugu rundu kvalifikacija za Ligu šampiona, koju nije prošao, pa je nastavio takmičenje u CEV kupu. U drugom po snazi evropskom takmičenju, Budvani su na svom terenu potpuno nadigrali šampiona Holandije, a onda su u Apeldornu bili na pragu podviga…

S. J.

Detalj sa meča Jadran-Budva

Jadran i Primorac večeras (20 h) igraju za trofej Kupa Crne Gore

Očekivano finale Dileme nije bilo ko će proći dalje, pitanje je bilo sa kolikom razlikom će favoriti slaviti. Jadran je ubjedljivo savladao Budvu, a Primorac lako gradskog rivala Katara u polufinalnim mečevima Kupa Crne Gore.

Duel najbolja dva crnogorska tima zakazan je za večeras (20 h), a trofej brani ekipa iz Herceg Novog

Jadran Budva

22 6

PODGORICA - Bazen SC ,,Morača“. Gledalaca: 200. Sudije: Abramović i Đurašković. Rezultat po četvrtinama: 8:0, 2:1, 5:4, 7:1.

JADRAN: Đurović, Holod 3, Stupar 1, Vukićević 2, Vujo-

vić 2, D. Radović 4, Nagajev 2, Gardašević 1, Banićević, Sladović 1, Čaraj 5, V. Radović, I. Radović, Gojković 1.

BUDVA: Kolesko, Radonić 1, Kruta 1, Savić 1, Pejović, Radić, Vukčević 1, Radanović, Dragović, Franeta 1, Matijašević, Kosić, Rajović, Kojičić 1.

Novljani su u polufinalu bili bolji od Budvana, a pitanje pobjednika riješili su u prvoj četvrtini (8:0). Svi igrači trenera Petra Radanovića bili su raspoloženi za igru, a golgeterski je odskočio Matej Čaraj sa pet pogodaka.

Primorac Kataro

19 5

PODGORICA - Bazen SC

,,Morača“. Gledalaca: oko 200.

Sudije: Ivanovski i Mijanović. Rezultat po četvrtinama: 4:0, 2:1, 7:2, 6:2.

PRIMORAC: Kralj, Brguljan 2, Marković, Gopčević 2, Mršić 3, Vukasović 3, Perov 2, Kastrop, Vico 4, Vučković, Ćetković, Stanojević 1, Isljamović, Janović 2.

KATARO: Marinković, Kovačić, Nikaljević 1, D. Marković, P. Vičević 1, T. Vičević, I. Marković, Samardžić 1, Milaš, Milošević, Roganović, Petrović, Bjelica, Milić 2.

I Primorac je bio ubjedljiv protiv gradskog rivala Katara (19:5) u drugoj utakmici polufinala Kupa Crne Gore. Učesnik Evrokupa riješio je pitanje pobjednika do odmora nakon vođstva od 6:1. A. M.

Arena

22

Četvrtak, 30. novembar 2023.

ŠAH U Podgorici počelo pojedinačno seniorsko prvenstvo Crne Gore za žene

Očekivan epilog prvog kola U prvom kolu pojedinačnog seniorskog šampionata Crne Gore za dame nije bilo iznenađenja jer su pretendentkinje na laskavo priznanje upisale jedinice protiv objektivno slabijih protivnica i po titulama i po rejtingu.

Višestrukoj prvakinji Aleksandri Milović trebalo je svega 22 poteza da slomi otpor Marije Bojić, dok je aktuelna šampionka Nikolina Koljević iskoristila

prednost početnog poteza protiv Jane Katnić. Takođe, iskusne Ruskinje Ana Novikova i Alena Skvortsova opravdale su uloge favoritkinja protiv Tare Ivanović i Nikoline Dževerdanović.

Najduže za tablom ostale su Mia Marija Maraš i Milena Mosurović koja je u topovskoj završnici sa pješakom više realizovala materijalnu prednost. Sigurna je bila i Mateja Popović u partiji sa Ines Đenđinović.

Mateja Popović i Ines Đenđinović

ŠK ,,Prosvjeta“ nastavlja sa edukativnim i takmičarskim aktivnostima

Draško oduševio mališane, Pečurica šampion Sadržajnih i interesantnih 90 minuta u biblioteci podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ protekli su za tren u trećoj večeri „Šahovskog vremeplova“ u organizaciji ŠK ,,Prosvjeta“ i domaćina Nebojše Kneževića, u ulozi moderatora koji je dočekao i predstavio velemajstora Milana Draška.

Nekadašnji seniorski šampion i svojevremeno selektor crnogorske reprezentacije imao je šta reći i poručiti mladom naraštaju o šahovskoj igri, bogatoj karijeri i najljepšem što mu je drevna igra omogućila putovanjima, gradovima, ljudima i damama koje je upoznao i postao prijatelj za mnoga vremena.

Pored naših vrhunskih igrača Nikole Đukića i Blaža Kalezića, u čarobnom

Markez sjajan na debiju u Gresiniju PODGORICA - Mark Markez je prvi put vozio za tim Gresini – i na treningu u Valensiji ostvario sjajno drugo vrijeme.

MotoGP velikan i šestostruki prvak svijeta najjače moto klase prvi put je imao priliku da se takmiči na motociklu Dukatija.

Španac je imao za 0,171 sekunde lošije vrijeme od pobjednika treninga, zemljaka Maverika Vinjalesa. Bio je najbolji kada su svi takmičari na Dukatijevim motorima u pitanju – Marko Beceki imao je za 0,078 sekunde lošije vrijeme.

Markez nije imao pravo da komentariše javno nastup, budući da je do 1. januara vezan ugovorom za Hondu – ali je bilo očigledno da je izuzetno zadovoljan.

Iza njega su tri teške godine borbi sa povredama. Ove godine nastupio je na svega 14 trka i sezonu završio na 14. mjestu, sa jednim plasmanom na poR. A. dijum.

Odlučio da ne nastupa do prvog grend slema naredne sezone

Alkaraz pauzira do Australijan opena ambijentu ove prestižne vaspitno-obrazovne ustanove, bilo je lijepo vidjeti mlada i šahovski ozbiljna i znatiželjna lica učenika OŠ ,,Njegoš“ iz Spuža, koji zaslužuju sve pohvale za trud koji ulažu na šahovskom usavršavanju, kao i polaznici šahovske sekcije iz ,,Slobodan Škerović“i Srednje medicinske škole.

Osnovci Jelena Milačić, Mašan i Marija Radulović, Danilo Brković, Željko i Uroš Marković, Jovan Filipović, Vuk Ojdanić i Vasilije Božović, kao i njihove nastavnice Olivera Jovanović i Bojana Drobnjak, su u živoj i interaktivnoj komunikaciji sa velemajstorom razmjenjivali mišljenja i aktivno se uključivali u tematiku edukativnog časa, rekao je profesor Dragan Čađenović i naglasio

da je Draško demonstrirao svoju partiju sa Evropskog šampionata na Bledu 2008. godine protiv tada šesnaestogodišnje ukrajinske nade – Marije Muzičuk, koja će sedam godina kasnije postati i šampionka Starog kontinenta.

Nakon druženja u Gimnaziji, u amfiteatru Srednje medicinske škole u Podgorici održano je deseto jubilarno pojedinačno prvenstvo prosvjetnih radnika na kojem je nastupio 21 nastavnik i profesor iz Kotora, Bara, Kolašina, Nikšića, Danilovgrada i grada domaćina.

Slavljeničke počasti za prva dva mjesta su zasluženo pripale barskim profesorima sa međunarodnim titulama, mladom reprezentativcu, intermajstoru Milošu Pečurici, sa fantastičnih

8,5 poena iz devet partija, dok ga je u stopu pratio iskusni FIDE majstor Milinko Rabrenović sa osam poena. Treće mjesto sa 5,5 pripalo je mladom Vasiliju Krstonijeviću. Sa istim učinkom među nagrađenima su se našli i Goran Petrušić i Miloš Bojić, te Velimir Jeknić i Dragan Čađenović koji su sa po pet poena zaključili poredak nagrađenih takmičara.

Turnir je otvorio desetostruki šampion Nikola Đukić, a nagrade najboljima uručio je predsjednik kluba Željko Sekulović i zahvalio se direktorici škole Kristini Radoman, zatim Lovćen osiguranju i Sindikatu prosvjete za veliku podršku u pripremi i organizaciji svih takmičenja u minuloj deceniji.

Na IX memorijalnom turniru u Pljevljima

Pehar Dušanu Rajkoviću Tradicionalni memorijalni turnir „Da ih ne zaboravimo“ u Pljevljima održan je u znak sjećanja na preminule šahiste ovoga kraja koji su za života pružili veliki doprinos razvoju i afirmaciji drevne igre u rodnom mjestu i našoj zemlji uopšte.

U predivnom ambijentu hotela „Franca“ nastupilo je 48 igrača iz Prijepolja, Bije-

MotoGP velikan bio drugi na zvaničnom treningu

log Polja, Priboja, Podgorice, Bara, Smederevske Palanke i grada domaćina, koji su odigrali devet kola po švajcarskom sistemu. Prvo mjesto bez poraza osvojio je velemajstor Dušan Rajković sa osam poena, dok su srebrna odnosno bronzana medalja pripale FIDE majstoru Arminu Mušoviću sa 7,5 i Sretenu Drčeliću sa sedam poena. Takođe,

nagrađeni su i Vidan Jakić sa 6,5 te Vižlina Stanko i Milenko Lončar sa po šest poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese najbolje dame Nede Šljivić, zatim juniora Đorđija Bojovića, veterana Časlava Tresovića i najuspješnijeg takmi-

čara iz Pljevalja Rajka Kneževića. Za srdačnu dobrodošlicu igračima i gostima postarao se predsjednik ŠK ,,Rudar“ Vidan Jakić, dok su turnir bez primjedbi priveli kraju šahovski arbitri Zoran Peruničić i Savo Bakrač. Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA - Drugi teniser svijeta Karlos Alkaraz (20) neće igrati ni na jednom turniru do početka Australijan opena sredinom januara.

Tako će mlada španska zvijezda u narednim sedmicama raditi na formi i pokušati da izbjegne i zamiri probleme sa povredama, koje su ga mučile od ljeta.

Do početka prvog od četiri najveća grend slem turnira sezone, Alkaraz će nastupiti samo jednom – u revijalnom meču, egzibiciji protiv prvog igrača planete Novaka Đokovića, 27. decembra u saudijskom Rijadu.

Od vimbldonskog trofeja u julu Alkarazova forma je u padu, nije osvojio nijedan turnir a zbog povreda nije imao kvalitetne

pripreme u kontinuitetu.

Prošle godine na Australijan openu nije igrao zbog povrede, tako da će imati priliku da osvoji veliki broj poena za svjetsku ATP listu. U Melburnu će boraviti od 7. januara, zvanično takmičenje na grend slemu počinje sedam dana kasnije. R. A.

Dobre vijesti o oporavku teniskog velikana

Nadal planira da igra i prije Melburna PODGORICA - Rafael Nadal će vjerovatno igrati na ATP turniru u Brizbejnu prije nastupa na Australijan openu.

Vijesti o oporavku teniske legende, osvajača 22 grend slem titule, su ohrabrujuće. Kako je otkrio španski novinar Pedro Fuljana,, slavni Španac trenira sve većim intenzitetom u njegovoj akademiji u Kuvajtu.

Kako je istakao, plan Nadala je da prije Australijan opena, prvog od četiri najveća grend slem turnira sezone, koji se u januaru održava u Melburnu, nastupi na još jednom australijakom turniru. ATP turnir u Brizbejnu je zakazan kao ,,generalna proba“ u prvoj polovini januara.

Početak Australijan opena je 14. januara. Upravo od ovog turnira ,,kralj šljake“ nije nastupao ove godine, suočen sa brojnim i teškim povredama.

U Melburnu je Nadal osvojio dvije titule, 2009. i 2022. godine. Ranije je najavio da će mu naredna sezona biti posljednja u takmičarskoj karijeri. R. A.

Feljton 23

Četvrtak. 30. novembar 2023.

GEOPOLITIKA I SVAKODNEVICA U „GLASU CRNOGORCA“ (DRUGI DIO)

6.

Veliki vezir: Kad treba platiti kamate, načiniš novi dug Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„GLAS CRNOGORCA“, BR. 22. IZDANJE OD 15.

SEPTEMBRA 1873.

GODINE DOGAĐAJI U SVIJETU

„Biržev. vjedomosti“ opažaju promjenu u austrijskoj politici prema Turskoj od dolaska cara ruskog u Beč, a još više u najnovije vrijeme. Da dokažu to, navode jedan članak iz bečkog „Fremdenblata” organa ministarstva spoljnih poslova, u kome se izražuje čuđenje, što se austrijska politika dosad neprijateljski držala prema Hrišćanima u Turskoj, i izrično kaže, da nemože i nadalje biti misija Austrije, da jednako za „bonoga čovjeka“ vadi koštanje iz ognja.

Amerikanski list “D. Correspod.“ što izlazi u Valtimoru donosi na prvome mjestu članak o „proganjanju Hrišćana u Turskoj”. S pravednijem gnjevom žigoše ove varvarske događaje u prosvećenoj Jevropi. Saopštava najnovija nasilja Asim paše u Bosni i donosi dopise iz našega lista o siledžiluku skadarskog zapovjednika Šefket paše, u Zeti.

DOPISI.

Cetinje, 15. septembra. — Bogoslovska škola, koja je od svoga zasnovanja postojala na Cetinju, premješta se ove godine i za buduće u M. Ostrog.

Razlozi koji su pobudili vladu na ovo riješenje, nalazi potpuno odobravanje svakoga prijatelja napredka ovoga zavoda. U velikijem prostorijama ostroškim smješteni su najudobnije škola, đaci, kao i osoblje profesorsko. Položaj je Ostroga još zdraviji od Cetinjskoga, a u ovoj prijatnoj mirnoći, đaci će biti u stanju da napreduju u svojim nauka-

„Ja se nadam, da ćemo u brzo imati u Teheranu francuski balet; to će biti jedini popravak usljed našega putovanja. Odjeća za bal spretnija je ukusnija od ijedne odjeće za salon a i čednija je (!).

Mi ne možemo pojmiti, zašto se vaše gospođe ne odijevaju kod svake svetčane prigode u odjeću za balet”

ma do mile volje. Suviše, pošto se u Bogosloviju primaju osim državnijeh pitomaca i mladići, koji se uče o svom trošku, biće im tamo izdržavanje mnogo cijenje. Sve, kao i biblioteka ovoga zavoda, koja je odabrana i dosta znatna, premješteno je već u Ostrog, i predavanje počeće iduće nedjelje. Na stečaj, koji je bio ove godine raspisan za četvrtoga profesora, prijavilo se više konkurenata, od kojijeh je izabran g. Dimitrije Anđus, iz Paštrovića, koji je prošle godine svršio duhovnu akademiju u Kijevu.

— G. Jonin, c. ruski konsuo u Dubrovniku došao je na Cetinje i probaviće ovdje njekoliko dana.

— Poslije neobične suše i zaparine, koja trajaše više od tri mjeseca dana, pade nam u prošli četvrtak prva kiša, pa i to slaba. No iza nje dođe stud, kakvoj se još nijesmo nadali.

Isti dan opazili smo i prvi snijeg na Lovćenu.

„Mi smo prodali Inglezima više privilegija te dobili dio novaca.

Mi ćemo prije ili kasnije ista privilegija na građenje željeznica prodati Rusima, koji će, što vam među nami velim, novce dobiti od bogatih i lakovjernih Ingleza. Puk ingleškoga naroda radi za cio svijet. Inglezi su robovi čovječanstva te daju plodove svoga posla obilnom mjerom svim tuđim državama”

NOVOSTI.

Italija. — Kralj italijanski na svome putu kroz Italiju idući u Beč, pozdravljen je svuda oduševljeno. Isto u Austriji, naročito od Italijana, koji u toj državi žive. I liberalni italijanski listovi pozdravljaju ovaj kraljev put kao korak, od koga se velikoj koristi za Italiju nadaju. Juče je otputovao kralj u Berlin. I knez Bizmark došao je sa svoga dobra tamo, gdje će se zadržati za vrijeme bavljenja kraljeva.

RAZLIČNOSTI.

(Persijanac o putovanju šaha po Jevropi.) Parižki dopisnik lista „Morning Post“ priopćuje pismo, koje je član iz

Persijski šah Naser Al-Din

Persijski šah Naser Al-Din tokom posjete Parizu 1873. godine, crtež

pratnje šahove pisao nekomu prijatelju u Parizu. Pismo glasi ovako: „U Carigradu, 27. kolovoza (po kršćanskom računu). Vrlo plemeniti viteže počastne legije i častniče lavova reda i reda sunca! Obećah vam obznaniti, čim se vratim u zemlju islama, što najiskusniji naši drugovi sude o zapadnoj civilizaciji i o dočekivanju moćna našega kralja … Kad smo pošli na put, bojasmo se, da će nas zlo dočekivati, osobito u Ingleškoj i Francuskoj.

Bijasmo čuli, da su mudra i dobra vladara, cara Brazilije,

slabo pazili i suvereni i dvor i narodi. Neznano je živio, bila mu je zaklonjena svjetlost kao neizbrušen dragi kamen.

Rekoše nam da po kršćanskih nema iztočnoga gostoljublja, čusmo pače, da će nas iskati, neka platimo vožnju na željeznici. Suvereni naš gospodar uzeo je sobom sve političke svoje neprijatelje i mnogo dragocjenosti. Onog časa se najviše bojimo, i ovo što nam je najdraže, moramo uvjek imati na oku. Mi krenusmo na put sa svojim nazorima o gostoljublju te očekivasmo,

Portret Zahre Kanom Tađ-es-Saltaneh, ćerke persijskog šaha

da će nam se volja izpuniti.

Po našem sudu nebi nas nigdje bilo smjelo pitati, da što platimo za stvar koja nam se je dopala, trebalo nam je darovati (!). Na svem putovanju ljuto nas je srdilo, što smo za svaku stvar morali davati „tomane” (!) Istom kad dođosmo u London, opazismo da nam tuđi narod priznaje možnoga Nasredina, kralja kraljeva, Inglezi nedočekaše još vladara onako poniznim, kralja dostojnim počitanjem. Mi stanovasmo u kraljevskoj palači, nasljednik britanskoga prijestola bio je naš pokorni sluga (!), narod nas pozdravljao bučnim veseljem, palače i ceste odjekivahu od slavlja. Veliki londonski trgovci takmahu se u počitanju, davahu nam banket za banketom te dokazivahu, koliko visoko poštuju poštenje perzijanski trgovaca. Plemenit narod! Priprema se, da slane naše pustare preobrazi u plodne zemlje, da nam pogradi željeznice, da nas usreći dobrom vodom; sve će to učiniti vlastitim svojim zlatom, vlastitim svojima indžinijerima i umjetnim radnicima (!) Inglezi su bez dvojbe u svem mudri ljudi, nu nepoznadu orientalnoga naroda.

Oni misle, da će nas moći civilizirati, to jest demoralizirati (!). Ovi su ipak vrlo opaki, vrlo lakovjerni .... (!) Mi smo prodali Inglezima više privilegija te dobili dio novaca; mi

ćemo prije ili kasnije ista privilegija na građenje željeznica prodati Rusima, koji će, što vam među nami velim, novce dobiti od bogatih i lakovjernih Ingleza. Puk ingleškoga naroda radi za cio svijet. Inglezi su robovi čovječanstva te daju plodove svoga posla obilnom mjerom svim tuđim državama. Oni su odaniji i oduševljeniji za vašega kralja nego li za kraljicu Viktoriju (!) To smo svi viđeli, a nemožemo se protumačiti. Oči su ljudi često zastrte neznanstvom. S česa su nas onako Inglezi slavili, neka budućnost razkrije: ovaj čas primamo usluge muhamedanskim pokojem te se smijemo. Ovdje u Carigradu nepozdravlja nas oduševljenje. Turci nas bolje poznadu nego Kršćani. Ali Francuska!

— Kunem vam se prorokovim imenom, Pariz je paradis! Šah negovori sa velikim vezirom o ničem nego samo o Parizu.

Nisu se u Parizu za nama natiskivale rulje proste svjetine, deruć nam se u slavu. Ni nenađosmo slatka vaša vina; mi ih se i naužismo — nu potajno. Mnogo je košara odpravljeno u Teheran. Počitanjem pozdravljasmo vaše žene, a nekoji nas klanjahu se mudru načinu, gđe s jedne strane žena razastire svoje dražesti a s druge opet prikrije.

Mi im nedadosmo ni šavla ni dragocjenosti; one su razcvalo cvijeće ljepote, pred kojim se ljubav pretvara u strahopočitanje. Ja se nadam, da ćemo u brzo imati u Teheranu francuski balet; to će biti jedini popravak usljed našega putovanja. Odjeća za bal spretnija je ukusnija od ijedne odjeće za salon a i čednija je (!). Mi nemožemo pojmiti, zašto se vaše gospođe neodjevaju kod svake svetčane prigode u odjeću za balet (!) Mi smo kod pariških trgovaca nakupovali mnogo stvarih te mislimo platiti kad dobijemo više novaca za koncesije (!) Uboga naša zemlja treba vrlo nuždno kršćanske glavnice. Ovdje u Carigradu vidim veliko bogatstvo; sve je to postalo iz zajma, učinjena u Londonu i u Parizu. Veliki vezir kaže, da nije muke za plaćanje: kad treba platiti kamate, načiniš nov dug. Ja nalazim da se mi Persijanci slabo razumijemo u narodne financije.

Kraj sve okretnosti prevejanost je naša neznatna. Preporučujuć se vašoj dobroti, imam dodati, da ću moći dobiti koncesiju za stroj za hlađenje vode, ako mi pošaljete 10000 franaka. Budite zagrljeni. Ispahan Kan”

(Nastavlja se)

24 Drugi pišu

Četvrtak, 30. novembar 2023.

ISTRAŽIVAČKE PRIČE: BORBA PROTIV KORUPCIJE POLITIČKE PARTIJE - CINS u kol centru Srpske na

Agencija za hostese, kupo glasova i milioni u kešu

jih dana i koje smene žele da rade.

Grupa je ponovo zaključana, a sa profila M&J Lady Hostese poslato je „pravim vam raspored“.

POSTOJI SAMO JEDAN MALI USLOV

U nedelju je novinarka CINS-a saznala kojih dana radi i koje su njene smene.

Trebalo je da počne već u ponedeljak. Prva smena je trajala od deset ujutru do pola tri popodne, a druga od pola četiri do osam uveče.

Sa smenama, u grupi su poslati i brojevi takozvanih supervizora, osoba koje nadgledaju rad drugih u kol centru, vode evidenciju dolazaka i pauza. Članovima grupe, među kojima je bila i naša novinarka, rečeno je da se od njih očekuje kolegijalnost i da reaguju ispravno ukoliko ih supervizori opomenu.

Ipak, to nije bilo sve.

Oko pola deset uveče, novinarki CINS-a je zazvonio telefon. Na ekranu je bilo ispisano M&J Lady Hostese.

Ne znajući da priča sa novi-

narkom, ženski glas sa druge strane je objašnjavao uslove rada od koji se jedan posebno isticao.

M&J Lady Hostese: 17. decembra je izborni dan, tad se glasa, je l’ ti možeš da glasaš?

Ti ćeš da izlaziš da glasaš, je l’ tako?

Novinarka CINS-a: Pa mislim verovatno hoću. Nisam nešto specijalno razmišljala, ali ako budem u Beogradu, a verujem da ću biti zapravo, kontam da hoću.

M&J Lady Hostese: Mi zapošljavamo ljude koji će to uraditi 17. decembra, jer malo nam je suludo da plaćamo toliko dnevnica, toliko svega, a da imamo nekog ko neće glasati, ko nije pri našoj stranci, pri predsedniku. To je neki mali uslov za rad i sve ovo.

I 17. decembra će biti mnogo veća dnevnica. Ali kad kažem mnogo veća, biće baš velika dnevnica, jer će se raditi verovatno ceo dan. Imate hranu, imate sve taj dan, o tome ne moraš da brineš, ali moraćeš da pre ulaska na posao, prvo ide da se glasa i dolazi se na posao. Razumeš me?

Informacije sa sajta M&J Lady agencije

Onda treba da slikaš taj glasački (listić, prim. nov) i pošalješ samo meni. Znači to niko ne sme da zna, niko ništa.

To je bukvalno vaša ulaznica za taj dan, za rad, razumeš?

Novinarka CINS-a: Taj dan se radi šta? Isto što bih radila i inače?

M&J Lady Hostese: Isto sve, sve isto radiš, sve isto. Samo što je taj dan malo duži dan, pa će iz tog razloga biti mnogo veća dnevnica, organizovana hrana, kafe, sve. Taj dan će biti oko 300 ljudi. Biće oko 300 ljudi na poslu, tako da će biti baš, baš će biti dosta ljudi.

Iz tog razloga tražimo tim koji će raditi taj dan. Razumeš?

Novinarka CINS-a: Ok. A reci mi samo dnevnice inače kolike su i koliko bi bile taj dan? Čisto da znam okvirno da se preračunam samo.

M&J Lady Hostese: Tri hiljade dinara je dnevnica od 10 do pola 3, to je maltene 4 i po sata, jel tako?(…) Za 17. niCINS

Sredinom novembra, kada se sve ovo dešavalo, grupa je brojala nešto manje od 350 ljudi.

Ona je služila da se organizuje rad onih koji će svakodnevno zvati građane i pitati ih da li će glasati za Srpsku naprednu stranku (SNS).

U grupi nije bilo nikakvog dopisivanja između samih članova, već su mogli da pišu samo administratori. Prva poruka je stigla sa broja telefona sa nazivom M&J Lady Hostese. „S obzirom da ima dosta novih članova, početak vaših radnih dana biće od ponedeljka 20.11.2023“, pisalo je, uz informaciju da će rasporedi biti javljeni naknadno.

M&J Lady Hostese je zapravo agencija za hostese i, kako se navodi na njihovom sajtu, vode je sestre bliznakinje Milena i Jelena Marković. Njih dve imaju više firmi sa ovim nazivom, ali su one ili obrisane ili je njihov rad privremeno prekinut.

Ova agencija inače već godinama organizuje hostese za promocije, korporativne događaje, sajmove, televizijske reklame. Organizacija kol centra SNS-a nigde se ne pominje.

Prema informacijama koje je CINS dobio od izvora koji je upoznat sa radom kol centra, posao je na isti način bio organizovan i prošle godine.

Međutim, to se nigde ne spominje u finansijskom izveštaju o troškovima izborne kampanje SNS-a za prošlu godinu.

U subotu, 18. novembra, sa ovog profila je stigla još jedna poruka. „Polako spakujte raspored, nemojte me odmah bombardovati porukama. Imate ceo dan da razmislite o rasporedu“, napisala je i dodala da će rad biti organizovan po smenama. U svakoj smeni po 73 osobe.

Tada je grupa otključana i krenula je „poplava“ poruka. Ljudi su počeli da pišu ko-

PRINTSKRIN / MJLADY.COM

Skriven od javnosti, u blizini Luke Beograd, nalazi se veliki kol centar. Odatle, više od 100 ljudi svakodnevno poziva građane i pita Sve počinje porukom. ih da li će glasati za Srpsku naprednu Da biste uopšte počeli da radite u kol centru potrebno je stranku na predstojećim izborima. da vas neko preporuči. Zato Iza svega se krije dobro organizovana je i novinarka CINS-a, da bi je preporučili, poslala poru- grupa, a način na koji rade baca ku sa imenom, prezimenom sumnju na kupovinu glasova i novac i brojem telefona. Samo dan kasnije, ubačena je u What- iz „crnih fondova“. Svemu je iz prve sApp grupu sa nazivom CA- ruke svjedočila novinarka CINS-a LL CENTAR 2023 i srpskom koja je nakratko bila dio ove grupe zastavom.

Lokacija kol centra

je mi odobreno još da kažem kolika je, razumeš? Još uvek me drže, ali mnogo veća, čak više nego dupla od ove dnevne koju radiš sada.

Novinarka CINS-a: Ok, strava. Važi, ok.

M&J Lady Hostese: To dobiješ na ruke i ono pozdravimo se i ne viđamo se dok ne bude ponovo kampanja.

Inače, nuđenje posla za glas je ono što se kolokvijalno zove „kupovina glasova“. Vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Dušan Vučićević za CINS kaže da je zapravo reč o davanju, odnosno primanju mita u vezi sa izborima. „Ona nudi nagradu ako budeš glasala za Srpsku naprednu stranku i to je krivično delo za koji je zaprećena zatvorska kazna“, kaže Vučićević.

U toku razgovora našoj novinarki je poslata i adresa kol centra u koji treba da se javi sutradan. Dunavska bb. Sedište firme Prointer.

U KOL CENTRU

U blizini Luke Beograd, na Vilinim vodama, je veliki prostor nalik na skladište u kome se nalazi i firma Prointer.

Do njega se može doći kolima ili autobusom GSP-a broj 44.

Ova firma se godinama dovodila u vezu sa vladajućom Srpskom naprednom strankom i njenim nekadašnjim funkcionerom Slavišom Kokezom koji je do marta 2021. bio predsednik Fudbalskog saveza Srbije. Tada je došao u nemilost vlasti i provladinih tabloida koji su ga optuživali da je švercovao cigarete i tako zaradio 640 miliona evra. Nakon toga, nestao je iz javnosti.

Izgled ovog prostora na Vilinim vodama ne ukazuje na

to šta se unutra dešava. U njega se može ući kroz najmanje dvoja vrata. Na jednima su bile oznake firmi Prointer, Energosoft, Bg electronic servisa i Win-Win-a, a na druga se inače ulazilo pomoću šifre, ali su sada bila otvorena. Devojke koje su takođe čekale da počne smena su našoj novinarki rekle da uđe na druga vrata.

Odatle se stepenicama dolazi do nove prostorije u kojoj postoji samo jedan sto. Na njemu su se nalazili spiskovi ljudi koji su radili tog dana. Nakon što se naša novinarka upisala na spisak, uzela je papirić sa korisničkim imenom, kojim je trebalo da pristupi sistemu i ušla u prostoriju koja je zapravo bila kol centar.

U tom trenutku u ovoj sobi nije bilo ljudi, samo stolovi na kojima se nalazilo oko 80 laptop računara i slušalica sa mikrofonima za pričanje sa građanima.

Rad u kol centru je inače podeljen na one koji zovu, i manji broj onih koji unose podatke u bazu i proveravaju ih.

Izvor sa kojim je CINS pričao je radio i na poslu zvanja građana i na poslu unosa u bazu.

On je u bazu unosio podatke građana koji su se vodili kao kapilarni glasovi od kojih su neki pristizali iz javnih preduzeća. Kapilarne glasove obezbeđuje neko drugi, najčešće zaposlen u javnom sektoru, čija je obaveza da skupi „kvotu“ potencijalnih glasača.

U bazi su već postojali podaci poput JMBG-a, adrese i biračkog mesta, pa je zadatak bio da se svakoj osobi, čije se ime našlo na listi kapilarnih glasova, doda i broj telefona i obeleži da li je član, glasač, itd. Te ljudi kasnije zovu iz kol centra.

Drugi pišu 25

Četvrtak, 30. novembar 2023.

CINS

apredne stranke

ovina

Smjene grupa kol centra

Devojka koja je sedela pored naše novinarke joj je rekla da je „srećnica“.

Pare na ruke

U isto vreme dok je naša novinarka bila u kol centru, u ulici Ilije Garašanina, u centru Beograda, više mladih je stajalo u redu ispred jednog lokala. Bilo je to sedište nevladine organizacije koja se bavi mladima – Centar za edukaciju i razvoj omladine Beograda (CEROB). Članovi CEROB-a često se hvale sastancima i akcijama koje realizuju sa državnim organima, a za to su dobijali milione kroz različite konkurse. Ova organizacija nema podnet finansijski izveštaj za prošlu godinu.

Generalni sekretar ovog udruženja Ognjen Kočević, bio je u javnosti nakon što je u martu 2019. godine opozicija upala u zgradu RTS-a. Grupa studenata se tada okupila ispred zgrade javnog servisa i pružila podršku zaposlenima.

Među njima je bio i Kočević. „Evo ja kad bih mogao, kao i moje kolege što su tražile da dobijemo medijski prostor na RTS-u, pričali bismo o problemima koji zaista muče mlade. Mi kao budućnost ove države se susrećemo sa ogromnim problemom odliva mozgova“, rekao je on tad.

Kočević je u WhatsApp grupi naveden i kao jedan od supervizora u kol centru, a mladi koji su čekali u redu su zapravo radnici tamo.

Njima je u porukama na grupi naznačeno da za svoj rad dobijaju novac u kešu i da će im biti isplaćen u prostorija-

Pravila grupe kol centra

ma CEROB-a. Prema uputstvima sa grupe, oni koji rade u kol centru ne smeju da o dnevnicama pričaju između sebe. „Ukoliko vas neko pita preko koga ste, reći ćete da ste preko Uroša i ako bilo šta treba da zovu Uroša“, stoji u jednoj od poruka.

Dnevnica za jednu smenu iznosi tri hiljade dinara, a postoje i „specijalne dnevnice“ koje su tri i po hiljade. Na nedeljnom nivou bude isplaćeno više od tri miliona dinara.

Ovo potvrđuje i poruka M&J Lady Hostese na grupi koja je

Lokacija koja je poslata novinarki CINS-a i adresa na mapi

u danu isplate rekla da „raspoređuje 1120 dnevnica“. Grupa na WhatsApp-u je inače napravljena u avgustu ove godine.

Odakle novac dolazi, nije poznato.

Negde u vreme kada je isplata za prošlu nedelju završena, naša novinarka je ponovo dobila poziv iz M&J Lady agencije. „E, draga, je l’ imaš minut?“ Rekla joj je da je ispao neki „haos“ u kol centru. „Glavni šef je rekao da ove nedelje ne ubacujemo za sada nove ljude u posao, razumeš?“

Rekla je i da će joj se javiti kada bude trebalo novih ljudi, pa će javiti za nove smene, a dnevnicu za taj dan će svakako dobiti. „Ili ću ti javiti gde da dođeš da uzmeš, ili ću ti uplatiti na račun.“ Ovo je bio prvi put da se pominje isplata koja nije u kešu. Na kraju joj je ponudila da radi u njenoj agenciji za hostese. Mnogo je veća zarada, objasnila je.

Dan isplate

CINS

Prema rečima izvora, u toj bazi se nalazi svako od nas, bez obzira za koga glasamo. Novinarka CINS-a je prilikom svog prisustva u kol centru videla nekoliko kesa sa različitim spiskovima za unos u bazu. Neke od kesa su imale jasne oznake SNS-a.

Ana Toskić Cvetinović iz organizacije Partneri Srbija koja se, između ostalog, bavi zaštitom privatnosti i podacima o ličnosti, kaže za CINS da bi ljudi koji rade sa bazama trebalo da imaju obuku za rad sa osetljivim podacima. „Ako je zaposlen, njemu to stoji u ugovoru o radu ili postoje neke interne procedure koje te obavezuju da moraš da čuvaš poverljivost podataka.“ Izvor sa kojim je pričao CINS kaže da oni ovakvu obuku nisu imali.

Toskić dodaje i da je veći problem što ta baza postoji, naročito ako je ona kopija biračkog spiska. „Svrha te baze (biračkog spiska, prim.nov) je sprovođenje izbora, nije politička propaganda. Nijedna stranka to ne može da ima. (…) Ona može da pravi bazu nekih svojih sigurnih glasova, pod nekim svojim kriterijumima i da ima saglasnost ljudi čije podatke obrađuje.“ Što se većine onih koji rade u kol centru tiče, oni su zaduženi da zovu građane. Ispred njih se nalazi laptop koji ima tri „ikonice“ – baza za kapilarne i sigurne glasove, kao i program Jitsy preko koga su se odvijali telefonski pozivi.

Izvor sa kojim je CINS pričao radio je i na zvanju građana.

Kako kaže, pri zvanju, nema mnogo razmišljanja. Oni koji zovu ispred sebe, na ekranu, imaju scenario koji čitaju i u zavisnosti od odgovora onog sa druge strane, kliknu na neki od ponuđenih odgovora i tako im se otvaraju nove rečenice koje treba da izgovore.

Inače, fotografisanje je zabranjeno u samom kol centru kao i ispred same lokacije. Zabranjeno je i objavljivanje fotografija na društvenim mrežama. Mobilni telefon mora da bude u torbi.

Ipak, novinarka CINS-a je uspela da napravi par fotografija.

Nepunih deset minuta pred početak smene, zazvonio joj je telefon. Ponovo broj telefona M&J Lady Hostese. Žena sa druge strane joj je rekla da je došlo do promene u organizaciji smene u kol centru i da danas ipak neće raditi. Obećala joj je da će svakako dobiti dnevnicu i da će joj se javiti kasnije.

Lista kapilarnih glasova

Sledećeg ponedeljka, novinarka CINS-a je otišla u prostorije CEROB-a na dan kada su tamo isplaćivane dnevnice.

Njeno ime se našlo na spisku od ukupno 334 osobe.

Kada se uđe u prostorije ove organizacije sa desne strane se nalaze stepenice kojima se penje na galeriju. Tu, duž uskog hodnika u redu stoje oni koji su protekle nedelje radili u kol centru, a na njegovom kraju se nalazi sto za kojim sede Milena Marković iz MJ&Lady Hostese i osoba iz CEROB-a.

Milena proverava na spisku imena ljudi, koliko su radili i da li je reč o običnim ili specijalnim dnevnicama, a osoba iz CEROB-a daje novac.

Posle nekog vremena, došao je red na našu novinarku.

Milena: Ćao draga.

Novinarka CINS-a: Ćao, Ivana Milosavljević.

Milena: Koliko si imala dana?

Novinarka CINS-a: Jedan, onaj ponedeljak.

Milena: Reci mi samo za 17. (dan glasanja prim.nov), jesi ubačena u grupu?

Novinarka CINS-a: Nisam.

Milena: Odakle si ti?

Novinarka CINS-a: Iz Knjaževca, ali u Beogradu živim.

Milena: Imaš prebivalište ovde?

Novinarka CINS-a: Da, da.

Milena: Prebivalište imaš?

Novinarka CINS-a: Da,da.

Milena: Top, bravo kraljice.

Predstavnica CEROB-a koja daje novac se obraća novinarki CINS-a: Jedan dan je l’?

Novinarka CINS-a: Da. Milena: Dobro, Ivana, reci mi, 17. decembra je l’ možeš da radiš?

Novinarka CINS-a: Mogu, da.

Milena: Ivana Milosavljević (zaokružuje), i dnevnica je devet hiljada, treba da se glasa pre dolaska na posao … (zvoni joj telefon, priča, kaže isplaćuje dnevnice).

Milena: Dobro, znači, dnevnica je devet hiljada i treba da se slika glas pre nego što se dođe na posao, pošalješ meni taj glas, to nam je samo neka garancija da si naša, da si lojalna, da ćeš dobiti devet hiljada (smeje se). Čekaj da te ubacim u grupu, molim te. Kako je ime i prezime?

Novinarka CINS-a: Ivana Milosavljević.

Milena: Da nam ne dođu ovde neki…

Ona je nakon toga našu novinarku ubacila u novu WhatsApp grupu i poželela joj dobrodošlicu: „E, dobrodošla u klub 17.12.“ Grupa je ovog puta u nazivu pored srpske zastave i reči CALL imala i tačnu vremensku odrednicu – 17.12, nedelja. Na dan objave teksta ova grupa je imala 315 članova.

Ivana Milosavljević Teodora Ćurčić Vladimir Kostić

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Društvo sa ograničenom odgovornošću DOO“Čistoća” Herceg Novi na osnovu Odluke Odbora direktora o pokretanju postupka prodaje vozila broj 14/2023-1 od 22.09.2023. godine, Odluke Opštine Herceg Novi o davanju saglasnosti na Odluku/ Odbora direktora br 02-6-040-310/23 od 01.11.2023.godine, člana 36 stav 2 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, broj 21/09 i 40/11), a u vezi sa članom 3 stav 5 i članom 24 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore” br 44/10), Komisija za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda objavljuje : DRUGI JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU VOZILA PUTEM PISANE LICITACIJE - SISTEMOM ZATVORENIH KOVERTI Predmet prodaje: Komisija za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda oglašava prodaju teretnih vozila u svojini DOO “Čistoća” Herceg Novi, i to: 1.MITSUBISICHI FUSO CANTER 5913 HN-BG-318 – specijalno vozilo Broj šasije: TYBFE74BB4DU17760 Masa pr.vozila 3455kg Nafta; Boja: narandžasta Godina proizvodnje: 2008.

Vozilo je u ispravnom stanju. Gume u dobrom stanju; na vozilu nije prva boja – lakiran kompletan. Hidraulika i komande u tovarnom prostoru u ispravnom stanju. Nije registrovan.Procjenjena vrijednost vozila: 15.985,50 eura bez pdv-a.

2.SCANIA P114LB6X24NA340 HN-BE-395 – specijalno teretno vozilo Broj šasije: YS2P6X20001288644 Masa praznog vozila: 14175 Br.osovina:3 10640/250Kw Nafta Boja: bijela (bila je crvena) Godina proizvodnje: 2003.

Vozilo je u ispravnom stanju. Gume u dobrom stanju na svim osovinama. Vozilo je bilo čitavo lakirano, hidraulika i mehanika na vozilu u ispravnom stanju. Vozilo je registrovano do 15.03.2024.godine. Procjenjena vrijednost vozila:17.789,65 eura. bez pdv-a.

3.MAN 12.185 LC /B HN-AN-982 specijalno radno vozilo Broj šasije.:WMAL70ZZ84Y130371 Masa praznog vozila: 8360 4580/132 Kw Nafta Boja: narandžasta Godina proizvodnje: 2004.

Vozilo je u ispravnom stanju. Vozilo je korodiralo po sanduku i na nekim mjestima po šasiji. Na njemu nije prva boja, lakiran je kompletan kamion sa istom bojom koja je bila prije na njemu. Mehanički je ispravan i hidraulika je u ispravnom stanju. Procjenjena vrijednost vozila:10.697,94 eura bez pdv-a.

4.IVECO DAILY 65C15V HN-AA-034 teretno vozilo Broj šasije: ZCFC60A0005477694 MASA PRAZNOG VOZILA: 3540 KG Broj osovina: 2 Snaga motora: 2800/108Kw Nafta Boja: bijela Vozilo je ispravnom stanju. Na vozilu su gume u ispravnom stanju. Kamion je kompletano ofarban i nije prva boja.

Vozilo je registrovano. Procjenjena vrijednost vozila:10.783,00 eura bez pdv-a.

NAPOMENE Ponude i uplate se dostavljaju za svako vozilo pojedinačno. Vozila su parkirana na parkingu Servisne zone u Igalu.

Zainteresovani kupci vozilo mogu pogledati svakog radnog dana od 09 do 12 časova, počev od dana 30.11.2023. godine, a zaključno sa 08.12.2023.godine. Predmetna vozila se prodaju u viđenom stanju i bez prava na naknadnu reklamaciju.

Pravo učešća na javnom pozivu za prikupljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja polože depozit u iznosu od 10% početne cijene, uplatom na žiro račun DOO “Čistoća” Herceg Novi broj 510-288-49 kod Crnogorske komercijalne banke i predaju ponude u zatvorenim kovertama. Potrebno je uplaćene depozite vratiti učesnicima koji nijesu ponudili najvišu cijenu u roku od 8 dana za svako vozilo pojedinačno tj na način na koji su i dostavljene uplate.

USLOVI PRODAJE Društvo sa ograničenom odgovornošću DOO“Čistoća” Herceg Novi će sa odabranim ponuđačem zaključiti Ugovor o kupoprodaji, kojim će biti precizirani uslovi, kao i sva prava i obaveze ugovornih strana.

NAČIN, MJESTO I VRIJEME PODNOŠENJA PONUDA Rok za podnošenje ponuda je 8 (osam) dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Ponuda za nadmetanje treba da sadrži: -lične podatke (za fizička lica ime i prezime, adresu stanovanjam jmbg ili broj lične karte ili pasoša, za pravna lica naziv i sjedište, potvrdu o registraciji i Centralnog registra privrednih subjekata) - dokaz o uplaćenom depozitu, sa naznakom “učešće na prikupljanju ponuda” na žiro račun Društva sa ograničenom odgovornošču DOO “Čistoća” Herceg Novi broj 510-288-49 kod Crnogorske komercijalne banke.

- ovjerenu punomoć za zastupanje ukoliko za ponuđača učestvuje drugo lice - u ponudi je potrebno navesti koji iznos učesnik prikupljanja ponuda nudi za pojedinačnu kupovinu “naziv vozila”, izražen u eurima, koji ne može biti niži od iznosa minimalne cijene iz ovog poziva, a to je: napisati iznos u eurima € - navesti broj žiro računa za vraćanje depozita.

VRIJEME I MJESTO PODNOŠENJA PONUDE Ponude dostaviti u zapečaćenoj koverti sa naznakama: - DOO“Čistoća” Herceg Novi” - “Ponuda za kupovinu vozila”(naznačiti tačan naziv vozila!) - “Ne otvaraj prije zvanične sjednice javnog otvaranja ponuda”. Na koverti moraju biti naznačeni i osnovni podaci o ponuđaču (naziv i adresa). Ponude se dostavljaju na adresu: DOO “Čistoća” Herceg Novi, I Bokeške brigade bb, Herceg Novi, zaključno sa danom 08.12. 2023.godine (dan) do 10,00 časova.

- kriterijum za rangiranje ponuda je visina ponuđene cijene - postupak prikupljanja ponuda se smatra uspješnim ako je dostavljena 1 (jedna) važeća ponuda za svako vozilo pojedinačno.

JAVNO OTVARANJE PONUDA Javno otvaranje ponuda će biti održano nakon isteka krajnjeg roka za prijem ponuda, 08.12.2023.godine u 10.00 časova u prostorijama DOO“Čistoća” Herceg Novi, I bokeške brigade bb, Herceg Novi, uz omogućeno prisustvo zainteresovanih ponuđača. Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje su nepotpune, u smislu dostavljanja dokaza određenim ovim Pozivom, kao i u slučaju ako nijesu zapečaćene i one koje su ispod početne cijene neće se razmatrati.

Učesnik koji ponudi najvišu cijenu, proglašava se Kupcem. Ukoliko dva ili više ponuđača ponude istu cijenu, ponude će se licitirati na licu mjesta. Izabrani kupac je dužan da zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku od 5 dana od dana otvaranja ponuda. Kupac mora u cjelosti izvršiti uplatu ugovorenog iznosa u roku od 3 dana od dana zaključenja ugovora. Preuzimanje vozila izvršiće se nakon uplate ugovorenog iznosa. Kupac je dužan preuzeti vozilo u roku od 7 dana od dana uplate ugovorenog iznosa. Kupac snosi troškove ovjere ugovora i prevoda vozila. U slučaju da izabrani ponuđač odustane od kupovine, odnosno ukoliko ne potpiše Ugovor o prodaji u definisanom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, Ugovor se može zaključiti sa drugorangiranim ponuđačem.

Kontakt osoba: Za vrijeme trajanja poziva za prikupljanje ponuda za prodaju vozila putem pisane licitacije zainteresovani kupci mogu dobiti sva potrebna obavještenja od osobe za kontakt: Sofija Kulinović, kontakt tel: 067/884524.

Tekst poziva objavljen je u dnevnim novinama “Pobjeda”, kao i na web sajtu DOO “Čistoća” Herceg Novi : https:// cistoca-hn.com/

KOMISIJA ZA SPROVOĐENJE

POSTUPKA PRIKUPLJANJA PONUDA

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Poslovni broj: I.br. 1779/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.853,20 eura, dana 29.11.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.

14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

Oglasi i obavještenja 27 Poslovni broj: I.br. 776/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 96,000.00 eura, dana 29.11.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019. god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, i na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br. 214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvanaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvanaestu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 27.12.2023.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.

IV Na dvanaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167.

Dana 29.11.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

I Određuje se četrnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 i katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 27.12.2023.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.

IV Na četrnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 19.966,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011.god, i Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god.

Dana 29.11.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

I. br. 384/18.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine“ AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika Pavićević Darinka iz Bara, ul. Jovana Jovanovića Zmaja br. 19, na osnovu izvršne isprave – založne izjave UZZ br.276/2012 od 05.11.2012. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 29.11.2023. godine, donio je

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju stečajni upravnik A.D. „GORICA „ u stečaju iz Podgorice objavljuje, 70 OGLAS o prodaji imovine stečajnog dnika A.D. GORICA“ u stečaju iz Podgorice JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se XIII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Pavićević Darinke iz Bara, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, upisane u LN broj 776 KO Polje, kat. parcela 2535, voćnjak 1.klase, površine 2.692m2, kat. parcela 2535, zgrada broj 1, objekti za upotrebnu vodu, površine 9m2; kat. parcela 2536, livada 1. klase, površine 909m2; kat. parcela 2536 zgrada broj 1, poslovne zgrade u privredi, površine 150m2, u “V” listu lista nepokretnosti broj 776 KO Polje, kat. parcela 2536 zgrada broja 1, zgrade u komunalnoj djelatnosti, površine 9m2, kat. parcela 2536 broj 1, poslovne zgrade u privredi, poršine 150m2.

II Trinaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 18.12.2023. godine u 12,30 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 384/18 od 24.04.2018. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 776. KO Polje, i to: Hipoteka na iznos od 1.500.000,00 po ug. o kontinuiranoj kr.hipoteci ov.br.838/09 od 22.06.2009 i Ug. o krat.kr. br. 0601/3910/1 od 11.04.2008. s rokom otplate 30 mjeseci u korist Prva banke cg ad; Hipoteka na iznos od 1.411.849,34,oo eura na osnovu hipoteke br. 0606-7775 od 28.01.2010. god. sa rokom odplate 30.11.2013. god. u korist prve banke CG Podgorica; Zabilježba postupka - Zabilježba postojanja notarskog zapisa- ugovora o zajedničkoj izgradnji poslovnog objekta , uzz br. 1026/2016 od 21.10.2016. godine; zabilježba postupka zabilježba postojanja notarskog zapisa-predugovora o hipoteci , uzz br. 1027/2016 od 21.10.2016. godine., obavještenje o početku namirenja zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti koja je opterećenja hipotekom uzz br.276/2012 od 05.11.2012.; zabilježba postupka - zabrana raspolaganja nepokretnostima opterećenim hipotekom uzz .br.276/2012 od 05.11.2012.; hipoteka na iznos od 507.430,78 eura po ugovoru uzz br. 276/2012 od 05.11.2012. rok do 17.10.2015. u korist prve banke ad podgorica; upis zabilježbe rješenja o izvršenju javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića i.br. 384/18 od 24.04.2018. godine.

V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 384/18. od 12.10.2018. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 271.500,00 €.

VI Na trinaestom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na dvanaestom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 27.150,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 29.11.2023. godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Veselin Šćepanović Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

PREDMET PRODAJE: Nepokretnosti upisane u LN br.196; KO Podgorica I. kod hotela „Podgorica“ u Podgorici, i to: Zemljište označeno na kat. paceli br.1271/1.površine 1315.m2.;na kat.parceli br. 1271/3. površine 195.m2; sve ukupno površine 1510 m2. Ponude se podnose za kupovinu obje parcela zajedno.

Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 130.000,oo (slovima : sto trideset hiljada evra). Cijena je određena u bruto iznosu .

USLOVI i POSTUPAK PRODAJE: Ponuda sa pozivom na St.br.275/11 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do 25.10.2023 godine na pisarnici Privrednog suda Crne Gore u Podgorici sa naznakom „PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE A.D.“ GORICA“ u stečaju iz Podgorice „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“.

Ponude koje ne pristignu na pisarnici Privrednog suda C G do 25.12.2023 g. neće se razamtrati.

Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 27.12.2023 u 09,oo sati u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 30.

Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 25.12.2023 godine na žiro račun prodavca br.510-205758-74 CKB Podgorica.

Ponuda ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 25.12.2023 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu.

Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda.

Upravnik može prihvatiti ponudu ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Rangiranje ponuda vrši se na osnovu visine ponuđene cijene za licitiranu nepokretnost.

Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji.

Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude.

Odluka se dostavlja ponuđačima i sudu.

Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude, uplati cjelokupnu kupoprodajnu cijeni, za kupovinu predmetne nepokretnosti na žiro račun prodavca br.510-205758-74 CKB Podgorica i nakon uplate kupoprodajne cijene zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa.

Ukoliko ponuđač za kojeg je upravnik donio odluku o prihvanju ponude kao najpovoljnijeg ponuđača u predviđenom roku ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene, ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi- formi notarskog zapisa, povuče prijavu za kupovinu nepokretnosti, upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita .

Upravnik može u slučaju da ponuđač kojeg je proglasio prvorangiranim- najpovoljnijim ponuđačem ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku, ne zaključi Ugovor o kupopradaji u formi notarskog zapisa u roku od 15 dana od dana dobijanja Odluke stečajnog upravnika o prihvatiti ponudu, ili odustane od kupovine - odnosno povuče ponudu, prihvatiti ponudu drugorangiranog ponuđača, u zavisnosti od visine ponuđene cijene drugorangiranog.

Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac.

Imovina, zemljište i objekti, se prodaje u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu.

Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta i objekata upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

Uvid u imovinu koja je predmet prodaje može izvršiti svako zainteresovanio lice u vremenu određenom za podnošenje prijave.

Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon +382 69 026 812.

Stečajni upravnik Podgorica,29.11.2023 g.

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Na osnovu Odluke Odbora direktora DOO ‘’Rekra’’ Podgorica od 29.11.2023. godine.

Raspisuje se: OGLAS za prikupljanje ponuda za organizovane petodnevne odmore zaposlenih u Crnoj Gori koji su članovi Fonda za prevenciju radne invalidnosti , odmor i rekreaciju zaposlenih Realizacija rekreativnog odmora zaposlenih u Crnoj Gori predviđena je za period: •28 januar – 28 februar 2024 godine – petodnevni rekreativni odmor u planinskim skijaškim centrima za 1000 korisnika( na bazi polupansiona) ; Minimalan kapacitet ponuđača je 30 ležajeva .

Pravo učešća na oglasu imaju pravna lica koja su vlasnici kapaciteta koji se nude ili zakupci kapaciteta koji nude oglasom tražene usluge.

Ponuda treba da sadrži: •Tačan naziv i adresu ponuđača, poreski i identifikacioni broj; •Dokaz o registraciji ponuđača i deponovanom potpisu; •Rješenje o kategorizaciji minimum 3* ( prvenstvo će imati hoteli nivoa 4*); •Dokaz da ponuđač nije pod stečajem ili u postupku likvidacije (dokaz se pribavlja iz CRPS); •Bonitet ponuđača; - Bilans stanja i bilans uspjeha ponuđača za 2022 godinu godinu - Dokaz da plaćanja prema ponuđaču kao pravnom licu nijesu obustavljena (dokaz se pribavlja od banaka sa kojima ponuđač posluje); •Destinaciju sa obezbjeđenim besplatnim parking mjestima; •Cjenovnik usluga u eurima (sa PDV-om), boravišnom taksom i osiguranjem; •Uslove i način plaćanja; •Sadržaj usluga ( rekreativni dio, izleti i sl.); •Karakteristike smještaja i menija; •Dokaz o vlasništvu ili ovjeren ugovor o zakupu kapaciteta •Izjava odgovornog lica ponuđača data pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću da su svi podaci podnijeti uz ponudu istiniti (izjavu ovjeriti kod notara); •Sve ostale informacije koje ponuđač smatra relevantnim za ovu vrstu usluge.

Za dodatne informacije možete se obratiti na telefon: 020/ 231 – 147 ili na e-mail rekra@t-com.me Rok za dostavljanje ponuda je zaključno sa danom 07.12.2023. godine Nekompletne i neblagovremeno prispjele ponude neće se uzimati u razmatranje.

Ponude treba dostaviti u zatvorenoj koverti, neposredno ili poštom, na adresu „Rekra“ doo Podgorica, ul. Novaka Miloševa broj 25, sa naznakom ”Ne otvaraj prije zvanične sjednice otvaranja ponuda”.

Napomena: -Naručilac zadržava pravo da ne potpiše ugovor ni sa jednim od ponuđača.

CRNA GORA AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Uprava za vode Crne Gore, podnijela zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje objekta hidrotehničke infrastrukture – regulacija dijela korita rijeke Sutorine u dužini cca 750m, Opština Herceg Novi.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217 i Sekretarijatu za ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg Novi, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www. epa.org.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 29.12.2023.godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u velikoj Sali zgrade Opštine Herceg Novi, dana 22.12.2023.godine, sa početkom u 10 časova.

Poslovna oznaka I.br.5283/2017 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Željko Marković iz Podgorice, ul.Georgi Dimitrova br.32, protiv izvršnog dužnika Mirko Turović iz Podgorice, ul.

Vojvode Mirka Petrovića 185, radi naplate novčanog potraživanja, dana 29.11.2023. godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM izvršnom dužniku Mirku Turoviću iz Podgorice, ul. Vojvode Mirka Petrovića 185, suvlasniku Turović Kosi, ul. Vojvode Mirka Petrovića 185, suvlasniku Turović Željku ul. Vojvode Mirka Petrovića 185, vrši se dostavljanje zapisnika sa ročišta od 15.11.2023. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici.

Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Mali oglasi OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 Hitno potrebna konobarica.

Tel: 066/152-162 2

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE: 020/202-455, 020/202-456

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Oglasi i obavještenja 29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. novembar 2023.

1157

1170

Dana 29. novembra 2023. poslije teže bolesti, preminula je naša voljena

Dana 26. novembra 2023, u 62. godini života, preminuo je naš dragi

1140

Дана 29. новембра у 86. години изненада је преминуо

MAJA Veskova PAVLIĆEVIĆ rođena IVANOVIĆ

ŽELJKO Paška BERIŠIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju dana 30. novembra od 12 do 15 časova i 1. decembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti i sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice, 27. novembra, na groblju Svetog Mihaila u Dinošima.

Ožalošćeni: suprug VESKO, kćerka ANJA, sin JAKOV, majka MARINA, otac NOVICA, sestra BOJANA, đever MILJAN, zaova MAJA, stric RADOJICA, brat od tetke OGNJEN i ostala mnogobrojna rodbina PAVLIĆEVIĆ i IVANOVIĆ

Ožalošćena porodica: supruga KATICA, kćerka ANDREA, sinovi BALŠA i PETAR i ostala mnogobrojna rodbina BERIŠIĆ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 29. новембра од 13 до 16 часова и 30. новембра од 11 до 13.30 часова када се креће за Глибавац гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Ожалошћени: супруга БРАНКА, син БЛАЖО, ћерка ТАМАРА, брат СЛОБОДАН, братанићи МИЛОШ и АЛЕКСАНДАР и остала родбина 1143

1169

1141

Posljednji pozdrav

ПРЕДРАГ – БАТО Радојев ПЕРУНОВИЋ

Дана 29. новембра 2023. преминуо је у 87. години наш вољени

Дана 25. новембра 2023. у 58. години живота умро је

ŽELJKU BERIŠIĆU Od strica DEDE i strine SLAVKE sa porodicom

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

БЛАЖО Душанов ЂАЈИЋ Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 30. новембра од 10 до 15 часова и дана 1. децембра од 12 до 14 часова на сеоском гробљу Аранђелово-Требиње, Република Српска, гдје ће се обавити сахрана. Вијенци и цвијеће се не прилажу. ОЖАЛОШЋЕНИ: син АЛЕКСАНДАР, кћерке АНА и ЈЕЛЕНА, унучад, браћа и сестра, снахе, зетови и многобројна родбина

ДРАШКО Слободана ДРАГУТИНОВИЋ Саучешће примамо у капели Чепурци 29. новембра од 10 до 14 часова и 30. новембра од 10 до 13 часова. Сахрана ће се обавити на гробљу у Бандићима у 14 часова. Ожалошћени: супруга ДУШАНКА, син БОЈО, ћерка КАТАРИНА, сестре ДРАГАНА и ДАЛИБОРКА, сестрић НИКОЛА, сестричне НИКОЛЕТА и ВИКТОРИЈА, стриц МИШО, стрина МИЛКА, брат од стрица ГОРАН, сестре од стричева ЉИЉАНА, ВЕСНА, ТАЊА и ИВАНА, зет КРСТО и остала многобројна родбина

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. novembar 2023.

1156

31

1166

Dana 29. novembra 2023, u 88. godini, preminula je naša draga

Duboko ožalošćeni obavještavamo rodbinu, prijatelje i susjede da je naša draga i nikad prežaljena preminula u nedjelju, 26. novembra 2023. u 61. godini

1142

Дана 28. новембра 2023. године након кратке и тешке болести преминуо је наш драги

JAGODA Tomislava JAKIĆ rođena ZORIĆ

BILJANA KLJAIĆ

ЂОРЂИЈЕ – ЂУРО Савов ШОФРАНАЦ

Saučešće primamo u kapeli Zagorič, 30. novembra od 10 do 15 časova i 1. decembra od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u 14 časova na groblju Zagorič.

rođena ŽARIĆ

Sahrana se obavila 29. novembra u 14.15 sati na gradskom groblju ,,Bare“.

1954–2023.

По сопственој жељи сахрањен је у кругу породице на сеоском гробљу у Рвашима.

Ožalošćeni: sinovi MIJOMIR – MIŠO i MIROJE, kćerka MILANKA, snaha GORICA, unučad, praunučad i ostala rodbina JAKIĆ i ZORIĆ

Ožalošćeni: mama MILKA, sin SRĐAN, poočim IZO, suprug NEVEN, snaha SANJA, te porodice KLJAIĆ, ŽARIĆ, DROPIĆ, TAHIROVIĆ, IBRAHIMPAŠIĆ, ĐOKIĆ, NIČETIĆ kao i ostala rodbina i prijatelji 1162

Дана 28. новембра 2023. године преминула је наша вољена

Ожалошћени: син САВО, ћерке МАРИЈА и МИЛИЦА, сестре ВЈЕРА и ТАЊА са породицама

1168

Посљедњи поздрав драгој

ЈАГОДИ Т. ЈАКИЋ

DRAGUTINU ĐURIĆU

Нека твоја племенита душа почива у миру.

Brat RADOVAN sa porodicom

ДРАГИЦА, ВЕСНА, РАДА и МИЛАН са породицама

МИЛИЦА Матије МАТИЈАШЕВИЋ рођена ВУЛАНОВИЋ

Ожалошћени: синови ДРАГО, ДРАГОМИР и РАДЕ, сестре МИЛОСАВА и МИЛАЧА, заова ПЕТРАНА, унучад, праунучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверић, ђеверичне и остала родбина МАТИЈАШЕВИЋ и ВУЛАНОВИЋ

Posljednji pozdrav.

BAĆO RADOJIČIĆ sa porodicom

DRAGUTINU ĐURIĆU Od sestrične CANE i sestrića ESKA i CAKIJA

ŽELJKO BRAJOVIĆ sa porodicom 1150

S bolom u duši opraštamo se od naše

MIKU BRACOVIĆU

Dragom bratu od ujaka, posljednji pozdrav

DRAGINJE Dimitrija GRGUROVIĆ

MILIVOJE LAZAREVIĆ sa porodicom

Porodica pok. VASE GRGUROVIĆ 1149

DRAGE Mitrove GRGUROVIĆ Tvoju pažnju i toplinu nikada neću zaboraviti. Neka tvoja plemenita duša nađe smiraj među anđelima jer si to zaslužila tvojim zemaljskim životom.

RADA BOŽOVIĆ

1152

DRAGUTINU ĐURIĆU

Hvala joj na svoj pažnji i ljubavi koju nam je nesebično pružala.

S bolom se opraštamo od moje drage

1151

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

DRAGI

1154

Dragom prijatelju

1165

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Сахрана је обављена у кругу породице 29. новембра на мјесном гробљу у Миољем Пољу – Жупа. Кућа жалости – Николе Тесле 115.

1153

Posljednji pozdrav voljenom bratu

1155

Navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naš voljeni

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

ŽELJKO JOVANOVIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

Živjećeš vječno u našim srcima i mislima, kroz najljepše uspomene.

Tvoja PORODICA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. novembar 2023.

1163

1167

Prošle su tri godine otkako nijesi sa nama, jedini brate

Godina dana od smrti

BAJA

Bol i tuga ne prolaze.

VELJKO ČAVOR

Teško se mirimo sa istinom da smo zauvijek ostali bez tvoje ljubavi i zagrljaja.

Dragi naš Veljko, dvadeset dvije godine bez tvoje ljubavi, topline, oslonca i podrške.

Sestre: ŽELJKA, MILICA i ANA sa porodicama

MOMČILA – MOMA RADULOVIĆA

Voli te tvoja PORODICA i čuva od zaborava

1144

1137

TUŽNO SJEĆANJE

na naše drage roditelje

ZARIJU KALEZIĆA

25.11.1969 – 25.11.2023.

1134

U četvrtak, 30. novembra 2023, navršavaju se dvije godine otkad nas je zauvijek napustio naš voljeni

Dragi naš Momo, prolazi dan za danom, nijedan bez sjećanja na tebe.

Djeca mi dolaze, odlaze, svima nedostaješ, meni posebno.

Zajedno smo mogli sve...

Unučad često pominju dobrog đeda.

Mihailo raste, ne dočeka da se raduješ njegovom rođenju. Tvoja Nanica pati i oplakuje tatu. Vlado mi često dolazi i završava sve tvoje obaveze.

Počivaj u miru, volimo te. ĆANA sa porodicom

VUKOSAVU KALEZIĆ

28.11.1997 – 28.11.2023.

BRANKO Jokov DRAGOJEVIĆ

nikad prežaljenog brata

1133

Godina je prošla od kad sa nama nije naš Vrijeme protiče brzo, ali si nam i dalje u mislima i u srcu. I tako će biti svakog dana naših života.

Tvoja supruga MILICA, ćerka MAJA i sin DANILO

ŽELJKA KALEZIĆA

30. 11. 2015 – 30. 11. 2023.

30. 10. 2022 – 30. 11. 2023.

MOMO 1146

Voljeni i nikad zaboravljeni, uvijek u našim srcima i mislima.

Nedostaješ nam.

Da dočekaš, da zagrliš, da ohrabriš, da nasmiješ...

Kćerke i sestre SLOBODANKA MIJAJLOVIĆ i SLAVICA MILOŠEVIĆ

MOMO RADULOVIĆ Godina dana je od smrti našeg dragog brata. Sa ponosom ćemo te pominjati i zauvijek pamtiti.

VERA, ANKA i VESNA

Tvoji: PETAR, ĐURĐA, VLADO i GORICA 1145

1164

Voljenom ocu, đedu i tastu

Dvije godine bez tebe, voljeni naš

MOMU RADULOVIĆU

DEJAN JOVOVIĆ

Prošla je godina od tvog odlaska, a u duši tiho boli. Nedostaješ mnogo u svakom danu.

Sa ponosom i ljubavlju te čuvamo u našim srcima.

Kad izgubiš ono najbolje, najveći oslonac, snagu i sigurnost. Otišao si prerano, srećo naša. Pola našeg srca je otišlo sa tobom.

Ova druga polovina se bori kroz život u kojem mnogo nedostaješ.

Bila je ogromna sreća imati tebe takvog za supruga i oca.

Volimo te najviše, zvijezdo naša...

Tvoji: NATAŠA, ĐORĐE, KATARINA, KSENIJA i MIHAILO

Supruga IVANA, sin ANDRIJA i kćerka NADA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

1139

Tri godine od smrti

SJEĆANJE

Navršava se 20 godina od smrti našeg dragog i voljenog oca

MILANKE ŠUNJEVIĆ rođena KALEZIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoja zaova VJERA BUKILIĆ

LAZARA LALA PLAMENCA 30. 11. 2003 – 30. 11. 2023.

Ćerka ZORICA BULAT i sin SRĐAN ĐANI sa porodicama

1135

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 30. novembar 2023.

1136

1160

Danas je godina od smrti naše voljene

BEBE Mićine FILIPOVIĆ

KRSTO

Nedostaje tvoja pažnja, ljubav, blagi osmijeh kojim si sve oko sebe nesebično darivala. Pametna, nježna, emotivna, empatična; snažna žena, takva je bila naša Bekica. Neizmjerno tužni što te nema, ponosni, što smo tvoji.

Ne mogu iskazati bol koju osjećam, srce plače očekujući da ćeš doći kući kao mnogo puta raspoložen i reći „MIRO, VOLIM TE“, ali sve nade su uzalud.

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si mi pružao ovih 60 godina zajedničkog života.

Neka te anđeli čuvaju i neka ti je laka ova gruda zemlje crnogorske koju si mnogo volio, a ja te nikada zaboraviti neću.

rođene BRAJOVIĆ

PORODICA

UVIJEK TVOJA MIRA 1158

1147

Прошло је 10 година од када није са нама наш драги супруг, отац, свекар и дјед

SJEĆANJE 2009–2023.

ВЛАДИМИР БОЉЕВИЋ

JELENA Andrijina BANOVIĆ

U nedjelju 3. decembra navršava se 40 tužnih dana otkako nas napusti naš

KRSTO Milošev PEROVIĆ

Био си чврст ослонац наше породице. Твој частан живот, доброта и љубав коју си нам поклањао остаће заувијек у нашим срцима. С поносом, љубављу и поштовањем чувамо успомену на тебе.

Porodica će toga dana u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću i sa bolom u srcu okititi je cvijećem i zaliti suzama.

LIDIJA, DEJAN i NEBOJŠA sa porodicama

Твоји: супруга РАДМИЛА, БРАЦО и ТАЊА са породицама

Ožalošćena supruga MIRA i ostala porodica 1138

СЈЕЋАЊЕ

30. 11. 2013 – 30. 11. 2023.

1159

1161

1148

Sjećanje na našu voljenu baku

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni

JELENU БРАНКО Ристов ВУКЧЕВИЋ

KRSTO Milošev PEROVIĆ

Године су само број, али успомене и сјећања на све тренутке живота су вјечни.

Prolaze dani ispunjeni tugom, jer si ostavio veliku prazninu od kada nijesi sa nama.

Imao si plemenitu dušu i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas.

Ljubav, pažnju i nježnost koju si nam pružao ne može nam niko nadoknaditi.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

наставник математике и физике

Супруга МИЛИЦА, син САША и кћерка САЊА

ALEKSANDRA, ANA, JOVAN i JELENA

Tvoj brat BOŽO sa porodicom

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Ivm. broj 1612/20 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s.

532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 29.11.2023. godine, donio je odluku o

Iv. br. 360/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa Tarik Telaćević, glavni izvršni direktor, protiv izvršnog dužnika „Duraković Commerce“ doo Bar, Pečurice bb, na osnovu vjerodostojne isprave – obračun kamata, ugovor o kreditu broj 0601-3679/1 od 17.03.2008. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 29.11.2023. godine, donio je

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Izvršnom dužniku Radoičić Milidragu vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 1612/2023 i zaključka Ivm. broj 1612/20-26.

Izvršni dužnik Radoičić Milidrag može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih pismena.

Upozorava se izvršni dužnik Radoičić Milidrag da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

I Određuje se V prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika „Duraković Commerce“ doo Bar, upisana u LN broj 3263. KO Kunje, kao katastarska parcela br. 1246/1, po kulturi – šuma 4. klase, površine 5.226,00 m2. i kat parcela br. 1246/1, potes – Kodre Žućelica, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Peto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 15.12.2023. godine u 13,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom dopunskom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 360/22 od 08.06.2022. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnost navedena u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 3263 KO Kunje, PJ Bar, i to: Hipoteka na iznos od 16.712,64 € po zaključku poreske uprave br. 03/10-3/200/4 od 06.03.2014. u korist Države Crne Gore; Zabrana otuđenja i opterećenja bez pisane saglanosti hip. povjerioca; Hipoteka drugog reda po zaključku o obezbjeđenju poreskog potraživanja poreske uprave PJ Bar br. 03 / 10-3/8934/4 od 18.03.2016. godine na iznos od 35.842.96 € u korist Države Crne Gore; Hipoteka na iznos od 9.643,11 € po zaključku poreske uprave PJ Bar br. 03/10-2/106514 od 30.11.2016. godine u korist Crne Gore; Zabilježba postupka obavještenja poreske uprave PJ Bar o početku namirenja duga dužnika i hip. dužniku od 29.12.2016. godine po osnovu zaključka br. 03/10-3/8934/4 od 18.03.2016. godine u korist Drzave Crne Gore’; Zabilježba obavještenja o početku namirenja br. 03/10-2/12065/4 od 10.03.2020 godine poreske uprave PJ Bar u korist povjerioca Drzave Crne Gore; i zabilježba dopunskog Rješenja o izvršenju Iv. br. 360/22 od 09.06.2022. godine javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića.

V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja Iv. br. 360/22. od 01.11.2022. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 62.712,00 €.

VI Na petom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na petom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 6.271,20 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 29.11.2023. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Jadranka Rabrenović jelena martinović marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Iv.br.1008/23 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje, ul. Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Igor Vulević, Andrijevica, radi naplate novčanog potraživanja 1.502,18€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 29.11.2023 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

ekonomija društvo

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika izvršnog dužnika Igor Vulević, sa zadnje poznatom adresom Trešnjevo bb, Andrijevica Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1008/23 od 30.10.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 07.11.2023. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ

DUŠAN NIŠAVIĆ

nikola sekulić

hronika podgorice

O B A V J E Š T E NJ E

jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava obavještava sve zainteresovane učesnike/ce Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2023. godinu br. 1366/23 od 06.10.2023. godine da je Odluka o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2023. godinu, br. 2120/23 od 29.11.2023. godine, objavljena dana 29.11.2023. godine na zvaničnoj internet stranici Fonda www.fzm.me DIREKTOR Emir Dacić

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

Poslovni broj: Iv 3447/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore „PAM CG“ iz Podgorice, ul. Dr Vukašina Markovića 110-112, koju zastupa punomoćnik Ibrahim Smailović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO “RUD MONTE” BAR- “ONE MORE SNACK”, POSLOVNI CENTAR KULA A, Bar, PIB: 03046796, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 245,94 eura, dana 28.11.2023. godine,

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ivm. broj 1612/20-26 Danilovgrad, 29.11.2023. godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik DOO “RUD MONTE” BAR- “ONE MORE SNACK” Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3447/23 od 19.10.2023. godine i rješenje o troškovima od 28.11.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3446/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NVO “PAM CG” PODGORICA, DR VUKAŠINA MARKOVIĆA 110-112, Podgorica, PIB: 02453614, koga zastupa VLADIMIR ČEJOVIĆ, UL. 13.

JULA BR 21/I, Podgorica, protiv izvršnog dužnika preduzetnik Milović Nina iz Bara, koji obavlja privrednu djelatnost u caffe pizzeria „Prego“ Bar, Mirošica I, Petrovački put bb, PIB 03194701, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 151,00 eura, dana 28.11.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik preduzetnik Milović Nina iz Bara, koji obavlja privrednu djelatnost u caffe pizzeria „Prego“ Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3446/23 od 19.10.2023. godine i rješenje o troškovima od 28.11.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

ODREĐUJE SE treća prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, suvlasničkog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, u obimu prava 1/2, upisanih u LN 43, KO Stabna, Plužine, KP 225, pašnjak 5. klase, površine 3028 m²; KP 226, livada 7. klase, površine 10990 m²; i KP 227, pašnjak 5. klase, površine 1439 m².

Vrijednost suvlasničkog dijela nepokretnosti iznosi 10.952,00 €.

Na trećem ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.095,20 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Treće ročište za prodaju predmetnog suvlasničkog dijela nepokretnosti održaće se dana 26.12.2023. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Marketing 35

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Pravila nagradne igre „Nagradna igra za nove korisnike kućnog interneta” 1. Crnogorski Telekom A.D. sa sjedištem u ulici Moskovska 29 Podgorica, PIB 02289377 (u daljem tekstu ,,Priređivač'' ili ,,Crnogorski Telekom'') organizuje nagradnu igru za nove korisnike interneta na fiksnoj lokaciji. Nagradna igra će trajati u periodu od 01.12.2023. do 28.12.2023. godine, te se ovim Pravilima nagradne igre uređuje način njenog sprovođenja.

2 Pravo učešća u nagradnoj igri imaju: Sva fizička lica koja ugovore korišćenje servisa interneta na fiksnoj lokaciji u periodu trajanja nagradne igre.

Prilikom potpisivanja ugovora u nekoj od poslovnica Crnogorskog Telekoma za uslugu novog interneta na fiksnoj lokaciji u periodu od 01.12.2023 do 28.12.2023, korisnik obezbjeđuje učešće u nagradnoj igri.

Izvlačenje dobitnika nagrada će se održati po sledećem rasporedu: 10.12.2023. u 12 časova za nagradu sat Apple watch, 20.12.2023. u 12 časova za nagradu sat Apple watch i 29.12.2023. u 12 časova za glavnu nagradu mobilni telefon iPhone 15 Max pro 256GB. Dobitnici se izvlače iz baze svih učesnika nagradne igre Crnogorskog Telekoma koji zadovoljavaju gore navedene uslove. Izvlačenje će se vršiti na način uređen tačkom 6 ovih Pravila.

Učešće u nagradnoj igri se stiče samim zadovoljenjem gore navedenih uslova. Nakon sticanja uslova nije potrebno prijavljivanje za učešće. Nije potrebna bilo kakva naknada za učešće u nagradnoj igri.

3. Svrha organizovanja nagradne igre je nagrađivanje korisnika koji su odabrali Crnogorski Telekom kao operatora, kao i reklamiranje proizvoda i usluga Crnogorskog Telekoma.

4. Crnogorski Telekom će lica obavijestiti o Nagradnoj igri objavljivanjem ovih Pravila na internet stranici www.telekom.me kao i u dnevnom listu ,,Pobjeda’’.

5. Učestvovanjem u nagradnoj igri učesnici daju saglasnost Priređivaču da koristi i obrađuje njihove lične podatke u svrhu sprovođenja Nagradne igre, što uključuje objavu njihovih imena i prezimena u slučaju osvajanja nagrade (na www.telekom.me internet stranici) i kontaktiranje putem telefona. Učesnici nagradne igre saglasni su da u slučaju osvajanja nagrade, Priređivač može objaviti njihova imena i fotografije te ih koristiti u reklamne svrhe u vezi sa ovom nagradnom igrom ako je to potrebno, bez ikakve obaveze davanja bilo kakve naknade za to.

6. Izvlačenje dobitnika će se realizovati pomoću softvera specijalno dizajniranog za ovu priliku i to slučajnim izborom iz baze učesnika nagradne igre koji zadovoljavaju gore navedene uslove. Izlačenje će se vršiti u prostorijama Crnogorskog Telekoma. Kontrolu izvlačenja nagrada vršiće komisija odredjena od strane Crnogorskog Telekoma. Izvlačenje nagrada pratiće komisija u sledećem sastavu: Jelena Biskupović, Nataša Ćetković i Ivana Jovanović.

7. Pri preuzimanju nagrada, dobitnik, odnosno osoba koju dobitnik na to ovlasti putem ovjerenog punomoćja, potpisuje izjavu o preuzimanju nagrade. Izjavom o preuzimanju nagrade dobitnici takođe potvrđuju da su upoznati sa odgovarajućim zakonskim odredbama u vezi sa organizacijom nagradnih igara i kojom se daje njihova izričita i neopoziva saglasnost sa odredbama ovih Pravila. U slučaju da je dobitnik maloljetno lice, izjavu o preuzimanju nagrade u ime dobitnika potpisuje njegov roditelj ili staratelj.

8. Ukupan nagradni fond iznosi 2.398.22 sa pdv-om odnosno 1.983,00 eura bez PDV-a, a sastoji se od 3 nagrade.

Ime

Opis proizvoda

Nagrada (količina)

Pojedinačna vrijednost bez PDV-a

Ukupna vrijednost bez pdv-a

Pametni sat

Apple Watch S9 45mm

2

360,00

720,00

Mobilni telefon

iPhone Pro max 256gb

1

1.263,00

1.263,00

Nagrada ne može biti zamijenjena za novčanu protivvrijednost.

9. Ime dobitnika će biti objavljeno na zvaničnoj internet stranici Crnogorskog Telekoma www.telekom.me. Izvlačenje nagrade će biti ogranizovano u prostorijama Crnogorskog Telekoma. Po izvlačenju nagrade, lice će biti pozvano kako bi se dogovorio i način preuzimanja same nagrade.

10. Rok za preuzimanje nagrade je 30 dana od dana izvlačenja nagrada.

11. Ukoliko dobitnik nagrade, ne preuzme nagradu u predvidjenom roku, Priređivač će s nepodijeljenom nagradom postupiti u skladu s odredbama važećeg Zakona. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 eura, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Republike u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.

12. Preuzimanjem nagrade, odnosno protekom rokova za preuzimanje i za korišćenje nagrada, prestaju sve obaveze Priređivača prema dobitniku nagrade.

11. U slučaju nastupa okolnosti za koje Priređivač nije odgovoran, odnosno koje nije mogao predvidjeti, otkloniti ili izbjeći (viša sila), Priređivač može privremeno ili trajno prekinuti nagradnu igru te o tome na odgovarajući način obavijestiti javnost.

12. Učestvovanjem u nagradnoj igri svaki učesnik prihvata prava i obaveze iz ovih Pravila. U slučaju spora, utvrđuje se nadležnost Osnovnog suda u Podgorici.

13. Pravila nagradne igre biće objavljenja prije početka nagradne igre u dnevnom listu „Pobjeda“, nakon dobijanja Rješenja od Uprave za igre na sreću kojim se daje saglasnost na ista.

Crnogorski Telekom AD Pavle Đurović Direktor korporativnih i pravnih poslova i Sekretar društva

36 Marketing

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek

Nova crnogorska književnost

Cijena 10€

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 30. novembar 2023. broj 400.

Ridlijev Vaterlo

ili :

zbog čega spektakularno promašeni i poprostačeni ep „Napoleon“ djeluje kao „poraz nad porazima“ jednog od Str. 6 i 7. najvatrenijih režisera-generala u istoriji filma

3

Četvrtak, 30. novembar 2023.

A cappella

U dim N

akon što sam izdao prvijenac „Pod kamenom“, dobio sam poziv da predstavim album na novosadskom festivalu „Old Gold Jazz“. Te subote, 23. novembra 2002. godine, bio sam u programskom rasporedu (čitaj: sendviču) nakon trija Boška Petrovića, maestralnog hrvatskog vibrafoniste, a prije nastupa Big benda RTV Slovenije, u kome je u tom trenutku bubnjeve svirao legendarni Ratko Divjak. Neka što sam bio zabavljen o svome jadu, gledajući kako da uradim tonsku probu što bolje sa svojim momcima, nego sam jedva čekao da čujem i njihove. Čak i probe, tehničke probe, bile su melem za dušu i ugođaj za oči i uši.

Dok sam sanjao svoje snove, pridružili su mi se Ratko Divjak i Boško Petrović.

U nekom trenutku, počeli su da pominju probleme u radu džez orkestara kako u Sloveniji tako i u Hrvatskoj, a ja sam sa strane slušao i divio se činjenici da oni uopšte i imaju probleme. Jer, kad imaju probleme, znači da postoje.

***

Piše: Vladimir MARAŠ

*** Ta subota veče u „Studiju M“ u Kulturnom centru Novog Sada bila je jedan od punktova mog ubrzanog muzičkog sazrijevanja. Ta dva sata svirke trija Boška Petrovića bile su omaž vrhunskoj umjetnosti, muzičkoj ekspresiji, a za mene kao slušaoca - komprimovana verzija iskustva.

Nakon Boškovog nastupa, izašao sam sa bendom, da premijerno izvedem autorski materijal „Pod kamenom“, poguran samopouzdanjem koje mi je on ulio rekavši: „Slušao sam malo materijal na tonskoj probi... Izvanredan kompozitorski talent, mali, imaš, samo izađi i sviraj za sebe!“ I dan-danas, kad čujem taj audio-snimak, prisjetim se te situacije. Dakle, muziku ne možete prodati ako nije dobra. A ako je dobra, jedino vi možete biti taj koji će sputati samog sebe.

Nakon našeg nastupa, uz malo više pripreme, na scenu se popeo Big band RTV Slovenije. Na bubnjevima Divjak, koji je uz nekoliko fantastičnih solističklih dionica digao na noge cijeli novosadski Kulturni centar. Nije tu u pitanju bilo samo vanserijski dobro muziciranje, bila je to demonstracija moći jedne države, jednog sistema koji je omogućio da takav bend egzistira o trošku sopstvene države, pod okriljem nacionalnog Javnog servisa - RTV Slovenija.

Znajući da i RTS i HRT imaju svoje big bendove i znajući njihovu reputaciju, tradiciju i kvalitet, nakon uspješno završene džez večeri, na koktelu, zadesio sam se solo za šankom, sklapajući u

Postoji mogućnost da Big bend RTV Slovenija, jedno od najvećih kulturnih blaga s ovih prostora, prestane da postoji. U kriznim situacijama poput ove, podigao se cijeli eks-Ju esnaf.

U Crnoj Gori, podiglo se nas nekoliko. U Crnoj Gori, Big bend RTCG ne može podići svoj glas, jer Big bend RTCG ne postoji glavi imaginarne scene nekog Big benda RTCG, koji ide na turneje, kome u goste dolaze najveći svjetski džez solisti, koji ima i svoj džez pomladak i regrutuje talentovane klince od Pljevalja, do Ulcinja i Herceg Novog, pružajući im mogućnost da motivisano „skidaju“ solo dionice Čarlija Parkera ili Dizija Gilespija i jednog dana računaju na stalno zaposlenje i život dostojan čovjeka. U svojoj Crnoj Gori.

Prije nekoliko dana, na zvaničnoj Fejsbuk stranici Big benda RTV Slovenija objavljena je vijest da postoji mogućnost prestanka rada tog nacionalnog ansambla. To je tek početak priče i slijedi borba za život kulturnog blaga i ponajboljeg čeda slovenačke Radio televizije, osnovanog 1945. godine, a za čije je osnivanje dijelom bio zaslužan i Bojan Adamič koji je vodio orkestar do 1960. godine. Njihova dominacija u bivšoj Jugoslaviji bila je nesporna, a o međunarodnoj reputaciji tog ansambla suvišno je i govoriti. Merser Elington, Marija Šnajder, Karla Blej, Herb Pomeroj, Klark Teri, Stjepko Gut, Džoni Grifin, Dejvid Marej i mnogi drugi, samo su neka od imena koja su prošla kroz solističke mikrofone Big benda RTV Slovenije.

U kriznim situacijama poput ove, podigao se cijeli eks-Ju esnaf. U Crnoj Gori, podiglo se nas nekoliko, između ostalog, moj skromni doprinos može biti i ovaj tekst.

U Crnoj Gori, Big bend RTCG ne može podići svoj glas, jer Big bend RTCG ne postoji.

Ukoliko ima pameti, ova kampanja u Sloveniji završiće se u korist umjetnosti i tradicije. Ukoliko, pak, bude problema, predlažem vlastima u Crnoj Gori (Javni servis namjerno ne pominjem jer je uzalud u ovim okolnostima) da ponude privremeni dom nacionalnom Big bendu RTV Slovenije, do konačnog razrješenja problema.

Kad već nijesmo sposobni da oformimo svoje, možemo makar da budemo pametni i pomognemo sebi i kolegama Slovencima – uzvratiće nam sa nekoliko koncerata i sa nekoliko televizijskih i radijskih emisija koje možemo snimiti pod brendom „Nacionalni Big bend RTCG“. Makar da dosanjam taj san, pa onda neka ide sve u dim, ka što će, izgleda.

4

Četvrtak, 30. novembar 2023.

u fokusu

Nejtan Filder, Beni Safdi i Ema Stoun čine „Th

Tragikomedija ka Čak i ako Nejtanov i Benijev rad znate napamet, velike su šanse da ćete ostati zatečeni. Jer, ovo je potpuno novi nivo neugodne televizije koja je briljantna upravo zbog toga što je toliko neprijatna

N

ajčudnija stvar u vezi sa novom A24 serijom „The Curse“ uopšte nije „neobični“ i sasvim „neočekivani“ spoj mejnstrima i čudaštva; to uvezivanje hiperpopularne glumice i oskarovske dragane sa totalno beskompromisnim, gotovo neurotično originalnim autorima, i iza i ispred kamere. Ne, najčudnija stvar u vezi sa Šoutajmovom novom tragikomedijom jeste to što, prije nje, vjerovatno nikome nije palo na pamet koliko se ta dva naizgled sasvim suprotna svijeta, u suštini, poklapaju.

I da je spoj njihovih energija, njihovih umjetničkih nutrina, njihovog „kako i zašto“ u seriji „The Curse“ toliko prokleto savršen, da djeluje kao zločin to što smo ovoliko dugo morali da čekamo na prvi (nadamo se ne i posljednji) zajednički projekat Eme Stoun, Nejtana Fildera i Benija Safdija.

Ema je, doduše, tek posljednjih godina, povezujući se s autorima poput Jorgosa Lantimosa ( jedva čekamo da vidimo što su zajedno uradili u venecijanskom pobjedniku „Poor Things“ i kratkometražnoj poslastici „Bleat“) počela da pokazuje versatilnost i naklonost prema vrlo provokativnom i neobičnom. Tako da, možda i nije do nas to što je ranije nijesmo mogli zamisliti ni u glumačkoj, ni u producent-

skoj roli u ovako riskantnim istresanjima američkih i inih „kostura iz ormara“ kakva je „The Curse“.

Ono što nas, pak, čudi, jeste to što nam prije ove serije na pamet nije padao ni spoj Fildera i Safdija. A ne da je dobar, nego su Nejtanovi prethodni TV projekti „Nathan for You“ i „The Rehearsal“ i Benijevi filmovi sa bratom Džošom („Good Time“, 2017 i „Uncut Gems“, 2019) živi dokazi da je trebalo da znamo da će biti perfektni zajedno. I da će se njihove „neurotične“ energije odlično poklopiti i dati gorivo jedna drugoj.

Zapaljivi rijaliti

Ako ste gledali serije ili, bolje rečeno, genijalno-neprijatne socijalne eksperimente na rubu sprdačine „Nathan for You“ i/li „The Rehearsal“, i/li filmove braće Safdi u kojima tresuća kamera svakog trenutka prijeti da vam pokrene srčani napad ili aneurizmu, vjerovatno znate da vas ni u „The Curse“ neće sačekati duge, pudinzi i jednorozi. Opet, čak i ako Nejtanov i Benijev rad znate napamet, velike su šanse da ćete ostati zatečeni. Jer, „The Curse“ je potpuno novi nivo neugodne televizije koja je briljantna upravo zbog toga što je toliko neprijatna.

Priča podijeljena na deset epizoda (50 min) počinje u Nju Meksiku, u maloj zajednici po imenu Espanjola, koju čeka renesansa, preporod, potpuno nova era bitisanja. Ili tako makar tvrde Vitni (Stoun) i Ašer Sigl (Filder), svježe vjenčani par koji upravo radi na dva projekta. Prvi je začeće prave bebe, a drugi je pokretanje i pravljenje jedne druge, čini se, još važnije „bebice“: rijaliti šoua „Fliplanthropy“ na HGTV. E, taj šou navodno treba da donese renesansu zajednici koju većinom čine siromašni i nezaposleni Američki domoroci.

Trip je sljedeći: Vitni i Ašer kupiće čudo božje zemlje i napuštenih ili stambenih prostora u propadanju, renoviraće ih i pretvoriti u eko-održive kuće od ogledala (neko je rekao Dag Ejtken rip of?), a njima će naći novi smještaj, i/li poslove koji treba da im omoguće da plaćaju kiriju. Odnosno, dovešće gomilu novih investitora u grad, bile to ispostave butika ili kafe lanaca poput „Starbaksa“, ili nešto treće. A njihov producent Dagi Šetker (Safdi) svu će tu Vitninu i Ašerovu priču o zamjeni neodrživog dugoročno održivim modelom stanovanja i pomaganju sasvim nevidljivoj zajednici u Sjedinjenim Državama, naravno, dokumentovati kamerom. I spakovati ga u zapaljivi rijaliti šou o renoviranju kuća.

Ništa od samog starta ne ide po Vitninom planu, ali recimo da pravi zaplet počinje onog bizarnog trenutka kada Ašera, zbog jedne novčanice od 100 dolara, nasred ulice prokune afroamerička djevojčica. E, tu se od jedne naizgled banalne mušice pravi ozbiljna magarčina... I brak i ovako rasparenog para počinje da puca po šavovima.

Uvrnuto jelo

Zaplet vam zvuči koliko-toliko bazično, još nijeste ubijeđeni da je ovo jedna od najboljih serija godine? Za vas možda i neće biti, posebno ako se ne osjećate ugodno u krindžoverzumima poput onog po kojem je poznat Filder. I fakat je da je dobar dio publike, za razliku od kritičara, dočekao „The Curse“ sa vilama i kletvama.

No, to nema toliko veze sa serijom, koliko sa samim gledaocima. Odnosno, s onim dijelom publike koji je došao „po Emu Stoun“, te koja prethodno nije bila upoznata o radu Fildera i Safdija. E, samo takvi mogu reći da je „The Curse“ previše spora, pretenciozna, da ide

na nekakav kjubrikovski vajb i da fula pokušavajući da ga pogodi. Sve su to promašeni, pobrkani lončići na koje ne bi trebalo da se obazirete. Naravno, pod uslovom da cijenite punokrvnu bilo-je-jako-neprijatno televiziju. Jer, ako imate apetita za uvrnuto, naročito u eri TV hiperprodukcije „brze hrane“, ovo je totalno vaše jelo.

Sve je u vezi sa „The Curse“ izvor nenormalne, genijalne neugodnosti: od same karakterizacije, scenarija i glume, do montaže, režije, muzike i fotografije. Svaka epizoda posjeduje barem tri scene do te mjere pune krindža, da ne možete da vjerujete da postoje, od one scene „seksa u troje“ koji to, zapravo, nije, do skidanja majice sa kojom se, zapravo, i skida i kida nešto vrlo važno u odnosu naših bračnih sapatnika.

5

Četvrtak, 30. novembar 2023.

he Curse“ jednim od riskantnijih i genijalnijih TV naslova godine

theposterdb.com

ao nijedna druga koji toliko žele da se svima dopadnu, da su unaprijed osuđeni na to da svi još više ne mogu očima da ih vide... Sve do tema koje se tako suptilno, a britko obrađuju. A njih je čudo božje, počevši od džentrifikacije, rasizma, prisvajanja tuđe kulture, bijele privilegovanosti i krivice, preko institucije braka i porodice, do industrije zabave, umjetnosti performansa, ekspanzije rijaliti pošasti, ušminkanog dobrotvornog rada, karme, eksploatacije ranjivih grupa...

Netačne teorije

Stoun, Filder i Safdi – tri energije koje se savršeno dopunjavaju

Sa „The Curse“, u jednom momentu se nervozno cerekate, u drugom vas podilazi jeza, u trećem prekrivate oči preplavljeni nevjericom i transferom blama, u četvrtom ste preplavljeni tugom... Prebolesno i pre-pre-previše dobro.

Kroz sve te emocije i stanja, bez ijedne greške u koracima, vode vas Filder, Stoun i Safdi, monstruozni, gotovo nehumani velemajstori za savršeno balansiranje komedije i tragedije.

Filder je u svojim meta-socijalnim eksperimentima već dokazao da je majstor za iznošenje ciljano antipatičnih likova, ali sada, prvi put u čistoj u igranoj formi, otključao je novi nivo. I Safdi je takođe sjajan kao prljavi, bezočno amoralni, empatije lišeni producentski lešinar koji, ipak, krije tajnu sa duboko tragičnom pozadinom.

A Stoun? Ne da je svoju junakinju fenomenalno uklopila u taj klaustrofobični svijet dva ludaka, nego je ubjedljivo najjača karika i ljepilo koje cijeli taj mikrokosmos blama drži na okupu. Njena Vitni tolika je sintetika, toliko je vještačka, toliko je lažna i jeftina dok ubjeđuje, i sebe i druge, da ima dobre namjere i da želi da pomogne onima na dnu lanca društvene ishrane, da vas tjera da konstantno i istovremeno vibrirate od dvije želje. Da joj zalijepite žestoku šamarčinu, ili da joj prsnete u lice od smijeha.

Voajerska kamera

Dinamika ovog trojca vizuelno je uokvirena tako da tenzija neprestano raste čak i onda kada se ništa ne događa. Kamera snima dešavanja iz total-

no nenormalnih voajerističkih uglova; skrivena je kao u prank šou programima; vječito gviri kroz prozore, odškrinuta vrata ili negdje iz debele daljine, tako da pojača osjećaj da gledate dokumentarac ili rijaliti šou.

Filderova režija (sedam od deset epizoda), u kombinaciji sa muzikom Džona Medeskog i Danijela Lapodina, koji je pokidao radeći sa braćom Safdi, dovodi vas do momenata đe vam čak ni fizički ne bude dobro. Dođe vam da pauzirate, da stanete i malo se prizovete, totalno iznezdravljeni činjenicom da ne možete da predvidite nijedan potez - ni glavnih likova, ni kreatora serije.

Mnogo je toga za otpakovati u „The Curse“, od karaktera glavnih likova, tih beskičmenjaka sa metlama u dupadima,

Tragičan ton, pritom, sve vrijeme je jači od komičnog, što ne znači da tu, dok budete otkrivali zbog čega su Vitni i Ašer bili ukleti i prije nego što je stigla „zvanična“ kletva i dok se budete zgražavali se nad njihovim infantilnim potezima, nećete dočekati momente i za smijanje na sav glas.

Zbog toga, uostalom, „The Curse“ i jeste toliko posebno TV iskustvo.

Na koncu, cijeli ovaj utisak zasnovan je na samo tri emitovane od deset snimljenih epizoda. Finale serije zakazano je tek za 12. januar naredne godine, pa je fakat da je tu ostalo još mnogo za vidjeti. Opet, sudeći prema visokim ocjenama kritičara koji su imali priliku da cijelu sezonu pogledaju unaprijed, teško da „The Curse“ može pasti u nastavku. Većina recenzenata tvrdi da aposlutno nije očekivala to finale, da nije ni sigurna da li je ukapirala što se, zapravo, dogodilo, te da ima mnogo teorija, od kojih gotovo izvjesno nijedna nije tačna.

I znate što... To zvuči savršeno. Baš onako kako i treba da bude kada se televizijom bave, pojedinačno ili skupa, Nejtan Filder, Beni Safdi i Ema Stoun.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.5/5

6

Četvrtak, 30. novembar 2023.

zer kalo

„Napoleon“: Spektakularni „poraz nad poraz

Ne postoji niti jedan jedini momenat kada vidite i razumijete zbog čega je Bonaparta bio toliko genijalan ratni taktičar. To bi bila bruka za svakog režisera, a kamoli za „epskog specijalca“ Ridlija Skota Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

K

ada su pitali Ridlija Skota koje je od stotina i stotina knjiga o Bonaparti pročitao da bi se pripremio za snimanje filma „Napoleon“, režiser je odgovorio: „A kako bi bilo – nijednu?“ Da bi spakovao svoj 158-minutni ep, kako je objasnio u intervjuu za Forbs, odabrao je drugu vrstu istorijskog izvora. Umjesto knjiga, gledao je Napoleonove slike poput „Le Sacre de Napoleon“ ŽanLuj Davida, koja je i dobila veličanstven omaž u sceni carevog (samo)krunisanja. Ta i njoj slične „istorijske vremenske kapsule“, tvrdi Skot, precizno su mu rekle sve što je želio da zna o jednoj od najkontroverznijih figura svih vremena.

Vikipedija i kompleks

Ako malo okrenemo situaciju i zamislimo neke buduće filmadžije ili pak istoričare, kojima se Ridli tako zdušno bukao uoči slijetanja filma u kino-sale s obje strane Atlantika – kako kao jedini izvor o Napoleonu koriste njegove slike u pokretu... Zaista ne znamo da li da plačemo ili da se smijemo.

Jer, ne da nam Skotov „Napoleon“ nije rekao sve što treba da znamo o „francuskom Cezaru“, nego je nekako uspio da jednu ličnost veću od života, o kojoj se i dan-danas, dva vijeka i kusur od smrti, vode najstrašnije polemike - čak svede na pajaca, na majmuna, na kompletnu budalu.

To da Ridlija Skota istorijske činjenice ne zanimaju, jasno

Ridlijev Vaterlo Filmski Bonaparta kojeg nije mogao da spasi ni Hoakin Finiks

je već od uvodne scene iz 1793, u kojoj vidimo mladog Bonapartu (Hoakin Finiks) u srcu Francuske revolucije, kako posmatra giljotiniranje Marije Antoanete. I naravno da nije problem što se to uopšte nije dogodilo i da je odstupanje od fakata sasvim legitiman izbor. Problematično je, pak, to na koji način Skot koristi tu „kreativnu slobodu“, a taj utisak postaje sve jači dok film odmiče.

Naracija je linearna, hronološka, neinventivna i neuzbudljiva: „Napoleon“ pokriva otprilike 30 godina Bonapar-

tinog života, sa posebnim fokusom na njegove najveće vojne uspjehe, komplikovani odnos sa prvom suprugom Žozefinom (magnetična Vanesa Kirbi) i neminovni pad i izgnanstvo na ostrvo Sveta Jelena.

Scenario Dejvida Skarpe, koji je napisao i Skotov „All the Money in the World“ (2017), kao i nastavak epa „Gladiator“ koji ćemo (vjerovatno nažalost) gledati naredne godine, toliko je plitak, da film djeluje kao PowerPoint prezentacija Napoleonove stranice na Vikipediji.

I to što su Skarpa i Skot prikazali Napoleona kao iskompleksiranog čudaka koji kompenzuje nešto (nijesmo sigurni da i oni samo znaju što) pokretanjem ratova i mjerenjem penisa sa svjetskim liderima – sasvim je legitiman izbor. Isto kao što je sasvim okej uzeti kao jednu od ključnih tačaka fokusa njegovu ljubav prema Džozefini.

Ono što, pak, ne valja pet para u oba slučaja jeste svođenje Bonaparte samo i isključivo na kompleks. Ni pretrčavanje Džozefininog lika nije baš najjasnije, naročito ne od režise-

7

Četvrtak, 30. novembar 2023.

ra koji je poznat po jakim ženskim likovima poput Ripli iz saj-faj klasika „Alien“. Ali, najveći zločin Ridlija Skota i njegove ekipe u „Napoleonu“ ipak je to što u filmu ne postoji niti jedan jedini momenat kada vidite i razumijete zbog čega je Bonaparta bio toliko genijalan ratni taktičar. To bi bila bruka čak i da ne govorimo o djelu režisera koji je „specijalizovan“ za ovakve epove, koji je počeo karijeru sa fantastičnim „The Duellists“ (1977), koji nam je dao čudesni „Gladiator“ (2000) i koji je prošlogodišnjim „The Last Duel“ (2021) podsjetio koliko je vitalan, i u devetoj deceniji, kada na red dođe snimanje scena borbe.

Finiks propo

I zaista, jedini momenti kada „Napoleon“ istinski živne, kada krv pojuri u njegove blijede obraze, jesu oni na bojnom polju. Bitka kod Austerlica toliko je vizuelno impresivna, da izbija vazduh iz pluća, čak i pored toga što se vrti oko poente da je Napoleon svoje ljude tretirao isključivo kao topovsko meso. Borodinska ili Bitka za Moskvu, kao i Napoleonov „poraz nad porazima“ Vaterlo, takođe su hipnotišuće i impozantne. I čvrsti dokazi da je Ridli Skot bez sumnje bio i ostao majstor za epski spektakl.

No, na režiserovu veliku žalost, ne može cijeli film, pa čak ni onaj o Napoleonu, biti jedna velika bitka. A Ridlija kao da smara sve što dođe između ratnih scena, kao da bi sve te „nepotrebne“ prelaze između punokrvne akcije, najradije preskočio, da može. I tako onda samo mjesečari, od jedne bitke do druge, unoseći nula odsto interesovanja za karakterizaciju i bilo što iole bitno što bi se moglo reći i zaključiti o Bonaparti. Ili, bože sabrani, o našem vremenu i našim ratovima. E, to tek, kao ni istorija i ondašnja politika u Francuskoj i Evropi, Ridlija Skota ne zanima. A žali bože predobre šanse da se prikaže kako mali ljudi i dan-danas oblikuju svijet...

I neka što ga ništa od toga ne interesuje, nego je nekako us-

variety.com

theposterdb.com

zima“ jednog od najvatrenijih režisera-generala u istoriji filma

Izvanredna, ali neiskorišćena Vanesa Kirbi

pio, kao kliker, da pokvari i Hoakina Finiksa. Glumca za kojeg podrazumijevalo da će sa lakoćom pronaći kompleksnost u Napoleonovom kompleksu – njega je uspio da poklopi. Finiksov Napoleon nekakav je bezvezan spoj njegovih prethodnih uloga, od Džokera, do imperatora Komoda. Ako je to bio Ridlijev input, eto, barem je njega učinio zadovoljnim. Ostatak svijeta, u filmu u kojem djeluje kao neka maskota Napoleona iz Diznijevog zabavnog parka, baš teško da može. A kako bi, recimo, Hoakina jedan Jorgos Lantimos usmjerio, kakvim bi sve ludim objektivima ulovio Napoleonov ćudljivi karakter, o tome je grehota i misliti...

Roktanje i kotleti

A da je Ridli zadovoljan filmom, sudeći prema intervjuima u kojima reži i mršti se na cijeli svijet poput Logana Roja, baš jeste. Ili se makar pravi da je tako. Lako je zamisliti ga kako se štetno smijulji u sobi za montažu, gledajući, recimo, onu izmaštanu scenu đe Napoleon udovoljava svom egu (ili malom penisu?) ispaljujući topovsko đule u piramidu. Ili onu đe krikne Britancima: „Mislite da ste strašno bitni jer imate brodove!“ – i izjuri iz dvorane, kao pravi mali balavko. Ili bilo koju od onih u kojima izgleda kao napaljeni tinejdžer i razmaženi sin-jedinac, što voli dobar svinjski kotlet i roktanje kao predigru za seks. Pa da je „Saturday Night Live!“ skeč Ridli snimao, mnogo jada, a kamoli istorijski, biografski ep.

Misli li to Skot da su ta i takve scene seksa edgy i provokativne? Možda ne, nego samo prži sve i svakoga, od istoričara i kritičara, do publike gladne filmskih epova? Od svih je, na kraju, najviše ispržio sebe i Napoleona... Jednim filmom koji pretenduje da bude epic, a zapravo je samo epski spakovan dad joke.

Ponavljamo, i takve scene seksa, i fokus na fragilni ego, i potenciranje toga da nije umio da svojski „uzme“ sopstvenu ženu u krevetu a želio je da uzme i osvoji cijeli svijet, takođe su sasvim legitimni izbori. Izvedba je ta koja je pakao u cijeloj toj priči. Izvedba i Ridlijevo samopouzdanje, ta nevjerovatna uvjerenost da je spakovao nešto nevjerovatno.

Istoričari za Napoleona i Vaterlo kažu da uopšte nije toliko iznenađenje što je tu bitku izgubio. Pravi šok leži u tome što je, gotovo do kraja, bio uvjeren da će pobijediti. E, nešto slično može da se kaže i za Skota. „Napoleon“ je njegov „poraz nad porazima“, a Ridli i dalje uporno nastavlja da se ponaša kao da ovo nije njegov Vaterlo.

A zašto, pak, jeste; zbog čega ovo nije jedan od Ridlijevih „običnih“ filmskih poraza kojih, da se ne lažemo, ima mnogo više nego pobjeda, iako nam je dao nekolicinu najboljih filmova svih vremena?

Pa, najviše zbog toga što iz svakog kadra ovog ispodprosječnog filma vrišti režiserov – Napoleonov kompleks. A kada na taj silni osjećaj grandioznosti dodamo i činjenicu da je, snimajući, totalno iskulirao

čitavu filmsku zaostavštinu u vezi sa njegovim likom, od petočasovnog nijemog epa „Napoleon“ (Abel Gons, 1927), do Kjubrikovog legendarnog projekta o Bonaparti, koji važi za jedan od „najboljih nesnimljenih filmova svih vremena“ (to što Spilberg trenutno pretače taj scenario u TV seriju, priča je i teška briga za sebe) - ovo prestaje da bude promašena „studija karaktera“ i postaje epic fail.

Publika i sloboda

Sva je umjetnost autobiografska, tvrdio je Felini. I teško je kriviti bilo koga ko je od „Napoleona“ očekivao mnogo, baš zbog toga što ga je radio Ridli Skot. Dijete oficira kojem je Čerčil lično pisao pisma zahvalnice zbog doprinosa „Danu D“, čovjek koji u Francuskoj posjeduje vinograd koji je pripadao jednom od Napoleonovih generala, režiser za kojeg mnogi koji su sa njim radili tvrde da je, kada snima, kao vojskovođa... Da zna što hoće, kako da to dobije i učini da ga svi prate. I koji, sa 86 godina, ne odstupa od 12-časovnog radnog tempa koji bi, prema Skarpinim riječima, „ubio 90 odsto režisera Holivuda“.

O tim radnim navikama, „Napoleonu“ i snimanju filmova kao načinu da pobjegne od „crnog psa“ (kako je Čerčil zvao depresiju koja je za Ridlija postala još veći problem nakon samoubistva brata Tonija) možete čitati u fantastičnom članku objavljenom u Njujorkeru. Kako je samo šteta što se u samom filmu ne osjeća ni dašak te kompleksnosti, i životne i stvaralačke, koja izbija iz tog teksta i Skotovih riječi u njemu. „Napoleon“ je, nažalost, izgubljena bitka. I gorki podsjetnik na one riječi koje u „Gladijatoru“ pred Maksimusom (Rasel Krou) izgovara Proksimo (legendarni Oliver Rid): „Nijesam bio najbolji zbog toga što sam ubijao brzo. Bio sam najbolji zbog toga što me publika obožavala. Osvoji nju i osvojićeš svoju slobodu.“ Kako se to ono, bješe, radi, odavno se pita Ridli Skot.

Ocjena: 4/10

8

Četvrtak, 30. novembar 2023.

CELULOID Đorđević ukazuje na to da je očaj taj koji nas tjera da se povedemo za lažnim prorocima, pa čak i da u nekome vidimo lažnog spasitelja.

Opet, sve je to moglo biti spakovano brže i jednostavnije

Crnogorska manjinska koprodukcija „Ra

Nesavršen, impozantan

Piše:

Marko Stojiljković

B

olje da odemo, prilike su nove/ Ulozi u povijesti došao je kraj/ U pola čet‘ri ujutro s perona pet/ Radnička klasa odlazi u raj. Tako nam je, o ugovoru kvarnog đavola i naivnih, ali halapljivih masa vizionarski osamdesetih pevao Darko Rundek, tada samo u funkciji frontmena Haustora. Vizionarski, baš, jer se ispostavilo da je naša radnička klasa, opijena nacionalizmom koji su točili đavolski kvarni akademici, umesto u raj otišla u rat. I na koncu upala u limbo tranzicije, odakle su mnogi potonuli dublje, do ko zna kojeg kruga pakla.

Fabrika i/li bordel

Mladen Đorđević, pak, u filmu „Radnička klasa odlazi u pakao“, uradio je dve stvari koje najbolje radi: smešao žanrove i postavio društvenu dijagnozu, baš kao i u prethodnim filmovima, delimično lažnom dokumentarcu na temu pornografije u Srbiji „Made in Serbia“ (2005) i u snaf-horor filmu ceste „Život i smrt porno bande“ (2009). Njegov novi film, koprodukcija šest zemalja među kojima je i Crna Gora („Adriatic Western“, Ivan Marinović), dočekao je svetsku premijeru u noćnom programu festivala u Torontu, dok je evropsku imao u revijalnoj konkurenciji Filmskog festivala Black Nights u Talinu.

Istini za volju, nekako smo

U fokusu filma prezreni i napušteni radnici iz fabrike u Istočnoj Srbiji

mogli i da pretpostavimo ovaj i ovakav film: kao što je to bio slučaj sa „Made in Serbia“ i „Porno bandom“, Đorđević nam je kroz dokumentarac dao „dojavu“ onoga čime će se baviti u igranom filmu.

Dokumentarac „Sumrak u bečkom haustoru“ (2020) nekako je prošao ispod radara, a u njemu se Đorđević bavio ugroženim radničkim i sitnovlasničkim pravima (na primeru trojice taksista – srpskih gastarbajtera kojima su nadležni upravo povisili porez), kao i onime za čime ugroženi posežu u kriznim situacijama – onostranim, okultnim i folklornim bajanjem, gatanjem i vračanjem. Isto tako smo na osnovu „Porno bande“ mogli da pretpostavimo određenu dozu haosa i neujednačenosti

koje će isplivati kao problem.

Mesto radnje je neimenovani industrijski gradić u Istočnoj Srbiji. Lokalna fabrika, koja je u socijalizmu hranila grad, propala je. Radnici koji su prihvatili otpremnine već su ih potrošili i završili na prosjačkom štapu, a od onih koji su ostali, nekoliko je poginulo u još nerazjašnjenom požaru.

Novi gazda pod patronatom korumpiranog gradonačelnika želi da fabričko zemljište prenameni za izgradnju spalionice smeća, dok za sebe gradi hotel (čitaj: bordel) za ekskluzivnu klijentelu, za šta gradonačelnik kaže da će grad konačno staviti na mapu, a neki od očajnih radnika su čak i spremni da u to poveruju.

Sa druge strane, imamo prezrene i napuštene radnike

koje predvodi udovica Ceca (temeljno deglamurizovana Tamara Krcunović), žena čvrsta u stavu i sa nogama čvrsto na zemlji. Tu su, između ostalih, Rade zvani Pacov (Ivan Đorđević), čovek koji je sve što ima uložio u uzgoj činčila za krzno; zatim rijaliti-programima i slavom opsednuta Draginja; Stanka koja trpi zlostavljanje od muža; vojni veteran Mile (pokojni Mirsad Tuka) i guslar koji se razočarao u sina, te devojka Danica (Lidija Kordić) koja je prestala da govori nakon majčine smrti u požaru. Između ta dva sloja imamo i malo onog navodno srednjeg koji se okuplja u jed(i)noj kafani kod ratnog profitera Ognjena, a tu grupu predstavljaju gastarbajteri na

9

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Sense production/Banda

, ali film

Momo Pićurić, fenomenalan u ulozi starca koji ne izgovara niti jednu riječ

dolaze iz „establišmenta“ ili iz „andergraunda“), pa čak i da u nekome vidimo lažnog spasitelja. Opet, sve je to moglo biti iskomunicirano brže, jednostavnije i bez koketiranja sa klišeima tranzicionog mizerabilizma.

Opet, jednom kada pravi zaplet krene i ubrza, „Radnička klasa“ ne staje, pritom otvoreno koketirajući sa trešom i mašući simbolima koje izvrće na neki morbidni, crnohumorni način. Interesantno, u toj furioznosti se čak i nešto provizornih rešenja i nepotrebnih objašnjenja može tolerisati, jer je Đorđević tu zapravo u svom elementu, gde „treš“ i hiperbola zapravo nose jasno adresiranu poruku. Pritom su neke od scena u podužoj, krvavoj i prljavoj sekvenci „osvetničke orgije“ pamtljive i zapravo citatne kao bezobrazni komentari. Recimo, kao kada ekipa nakon jednog ranijeg ubistva aranžira srp i čekić, ne bi li priredila grupnu fotografiju za Instagram ili makar za uspomenu i dugo sećanje.

Tranziciona mizerija

Za razliku od „Porno bande“, čiji je start bio furiozan, ali se zaplet umorio zbog „sprinterske logike“, pa se sve završilo uz pomoć klišea – „Radnička klasa“ ima problema sa početkom. Odnosno, u prolongiranoj ekspoziciji koja zauzima polovinu filmu, Đorđević se jako trudi da razvije likove u smislu distinkcije njihovih individualnih karaktera, za čime zapravo nije bilo potrebe, budući da oni kroz film najbolje funkcionišu kao grupni lik, te za podrobni opis stanja u gradu koji je, i pored toga, samo tranzicijski kliše.

To, naravno, ne znači da u prvom delu nema barem malo „mesa“, odnosno makar grešno ukusnog „džank fuda“, i to u obliku „trešerskih“ scena „radničkih“ seansi ili ritualnog seksa Mije i Cece začinjenog konzumacijom sirove džigerice. Zapravo, nisu slabe ni filozofske ideje koje Đorđević uvodi: da je očaj taj koji nas tera da se povedemo za lažnim prorocima (bilo da oni

Vrijeme štrajkova Sense production/Banda

odmoru ili u penziji i sponzoruše nižeg ešalona koje se oko njih motaju.

Kada se nakon godina „opravdanog odsustva“ u gradu pojavi Mija (Leon Lučev) sa sve novim navikama i idejama, meštani su prema svemu to-

me prilično podozrivi, ali i dovoljno očajni da ih isprobaju.

Njihove seanse, međutim, od folklornog bajanja i vračanja sve više počinju da liče na klasične luciferijanske crne mise.

To nekima ne seda baš najbolje, ali Mija svejedno uspeva da održi kontrolu nad grupom, delom i kroz vezu sa Cecom. A kada se povrh svega tu pojavi i neko koga proglase izabranim „lučonošom“ (neimenovanog starca koji ne govori fenomenalno igra Momo Pićurić), ekipa je spremna da ga sledi ne bi li ispunila svoje potrebe i želje, pa makar to podrazumevalo osvetu i ubistvo.

Sense production/Banda

adnička klasa ide u pakao“ u režiji Mladena Đorđevića

Mija (Leon Lučev) o jadu zabavlja podozrive, ali očajne mještane

Glumački je film vrlo dobar, verovatno i najbolji u Đorđevićevom opusu, budući da režiser prvi put radi sa jasno profiliranim regionalnim glumcima. Leon Lučev je standardno dobar; Mirsad Tuka u pretposlednjoj filmskoj ulozi pokazuje nestvarnu moć empatije i eksplozivnosti; Tamara Krcunović uspeva da održi integritet i bez ikakvog glamura... Mlada Lidija Kordić i veteran Momo Pićurić imaju prilično zahtevne zadatke da nas bez dijaloga ube-

de u svoje likove, što im i te kako polazi za rukom.

Tehnički, „Radnička klasa“ spada u one zahtevnije filmove u kojima je sve podređeno masovnim scenama.

U tom smislu, Đorđević daje precizna uputstva direktoru fotografije Dušanu Grubinu kako da hvata pojedince u grupi, dok montažer Lazar Predojev uokviruje pojedine plan-kontraplan scene situacionim totalima neophodnim za orijentaciju.

Opet, na percepciju kamere mnogo utiče osvetljenje pojedinih scena, pa one nadrealnije i distinktivnije osvetljene teže da „preuzmu“ ceo film u našoj memoriji. Na montažu isto tako utiču Đorđevićeve ideje posejane u scenariju, pa se Predojev ne usuđuje da odlučnije interveniše u smeru sažimanja prvog dela kako bi onda eskalacija kao glavni adut filma delovala glađe. „Radnička klasa ide u pakao“ na kraju dobacuje „tek“ do dobrog filma, odnosno do proseka svojih boljih i slabijih elemenata, pa možda malo iznad toga, na šta utiče i tajming filma koji se poklapa sa „zanimljivim“ predizbornim i vremenima štrajkova poljoprivrednika i radnika po Srbiji. Koliko je to slučajno, a koliko je to ionako tautološka stvar (imajući u vidu učestalost izbora u Srbiji), ostaje da se proceni. Đorđević je verovatno svestan da film ne može promeniti svet, čak ni izvući ljude na ulice, ali makar ispunjava svoj etički imperativ da ne ćuti i da jasno stane na stranu prezrenih na svetu. I to je za poštovanje.

Ocjena: 3.7/5

10

Četvrtak, 30. novembar 2023. v

BECKI VALCER Piše:

Miloš Milačić

B

iblioteka grada Beča svojevremeno je tražila volontere koji bi jednom sedmično, 45 minuta, čitali djeci priče na njemačkom jeziku. Prijavio sam se pomalo iz znatiželje, ali više iz dokolice koja me kao rđa nagrizala, dok sam bezuspješno tragao za bilo kakvim poslom u Beču.

Dobio sam člansku kartu biblioteke i još neke sitnije povoljnosti. Objasnili su mi da animator drži djeci pažnju razgovjetnim čitanjem bajki i poučnih ili duhovitih pričica. Ako djeca izgube fokus dok traje čitanje, zijevaju, šuškaju ili se vrpolje prelazi se na plan „B“. Ispričaš im neku šalu, otpjevaš pjesmicu ili pripremiš mini-kviz.

Debakl na debiju

Knjigu poklanja biblioteka kao nagradu za pobjednika kviza.

Djeca obožavaju takmičenja i nagrade. To nikad ne omane, rekoše mi i baciše me u vatru.

Moj dan za čitanje bio je četvrtak. Preostalih šest dana pripremao sam se za nastup.

Birao sam kratke priče na njemačkom i vježbao da bi ih pročitao bez greške. Nabavio sam šešir iz kog sam vadio plišanog zeca, koji zapravo nije ni bio zec već kokoška. Računao sam na faktor izenađenja kad kokoška odbaci zečje ruho, zakokodače i snese plastično jaje.

U jajetu se nalazio zagonentni predmet koji su djeca otkrivala postavljajući mi pitanja o njemu.

Naučio sam pjesmu o Marti - pauku kojeg je dječak Paul držao u kutiji kao kućnog ljubimca i koji se u međuvremenu negdje izgubio. Zamolio sam prijatelja da mi snimi rifove pjesme na gitari da bi sve djelovalo ubjedljivije. Ponio sam lažne brkove, klovnovski nos, frulu i još neke rekvizite, za svaki slučaj.

Na prvom nastupu bilo je 12 djece. Imao sam strašnu tremu. Griješio sam u čitanju, falširao pjevajući, zbijao usiljene šale bez efekta. Mehanizam pomoću kojeg je kokoška tre-

Pričanje priče u gradskoj bibliotec

Papanaši za

Imao sam strašnu tremu. Mehanizam pomoću kojeg je kokoška trebalo da snese jaje, pokvario se. Morao sam prstima da čeprkam po njenoj zadnjici da bih ga izvukao. Djeci je od kompletnog programa jedino to bilo smiješno balo da snese jaje pokvario se.

Morao sam prstima da čeprkam po njenoj zadnjici da bih ga izvukao. Djeci je od kompletnog programa jedino to bilo smiješno.

Još jedna šansa

Sljedećeg četvrtka došlo je njih četvoro, a trećeg po redu, ujedno i mog posljednjeg dana volontiranja – pojavila se samo jedna crnokosa djevojčica.

- Ima li danas neka priča? - pitala je.

- Naravno.

Rekla mi je da se zove Joana, da ima devet godina, da je iz Rumunije i da je bila na prethodna dva nastupa. Pitao sam je kako joj se svidjelo.

- Trudili ste se, ali bili ste uplašeni i stegnuti. To djeca primijete. Zato vam danas niko nije došao!

- Pa, ti si došla?

- Da vam pružim još jednu šansu.

Nijesam znao da li je ozbiljna ili me zeza. Joana je imala narandžastu haljinu sa srcima na kojoj je pisalo „Enjoy every moment“! Oči bistre, crne, strijeljale su me. Kao da znaju sve o meni.

- Šta želiš danas da čitamo?

- Voljela bih da ne čitate, već da mi ispričate neku priču.

Volonterski čas čitanja i druženja sa djecom u bečkoj biblioteci

- Ali moj njemački nije dovoljno dobar za pričanje priča.

- Nijesam ni mislila da pričate na njemačkom, već na vašem jeziku!

- Ali kako? Nećeš me razumjeti. Koja je svrha?

- Ništa vi ne brinite. Samo pričajte, molim vas.

Strašne bliznakinje

Joani sam tog dana ispričao sljedeću priču: U staroj kući na kraju grada živjele su dvije sestre bliznakinje. Izgledom nijesu ličile jedna na drugu.

Pričaju da je jedna od njih u mladosti bila čuvena po ljepoti i da je mnogo puta prošena.

Ali, ona nikoga nije htjela.

Ovu drugu niko nije htio jer je bila ružna i nikakva. No, ona bi se sama nametala. Hvatala bi prolaznike pod ruku i ne bi ih puštala dok zajedno ne prošetaju niz korzo. Samo bi se od-

nekud stvorila pred čovjekom.

On lijevo, ona lijevo. On desno, ona desno.

- E, sad si moj - viknula bi i objesila mu se o rame. Bila je mala i neugledna ali je imala snažne ruke. Najviše je voljela one koji bježe i opiru se. Ipak, nije mogla na silu nekoga da pridobije za sebe. Poslije određenog vremena ostavljala bi ga na miru i nalazila drugu „žrtvu“.

Onda bi se pojavljivala njena lijepa sestra i mamila uzdahe cijele varoši. Onako vitka koračala bi uspravno kao generalka, nikoga ne primjećujući. Svi su željeli da je makar dotaknu u prolazu, da ispusti maramicu iz ruke pa da je oni podignu, da im se obrati...

Ali ona ni za koga nije marila. Vrijeme je prolazilo, a njih dvije su vedrile i oblačile u našem gradiću. I obje ostale usjedjelice.

11

Četvrtak, 30. novembar 2023.

ci samo za jednu posjetiteljku

mein-kamishibai.de

a Joanu

sad ćeš da vidiš moju sestru, možda promijeniš mišljenje – rekla je i uvela me unutra.

Kuća je imala dvije prostorije koje su bile sušta suprotnost.

Jedan kraj bio je čist i prozračan, drugi mračan i neuredan.

U prvom dijelu opazio sam starinski namještaj i vazu sa ružama na stolu od punog drveta.

U drugom, bilo je sve memljivo. Tu je bila stara peć (ah, idite ružne misli iz glave!) u koju je nečija ruka ubacivala drva. Baš

– Ali ja sam vas vidio samo jednom, onda kad sam...

– Onda kad si... Kad si... šta?

– Kad sam se zaljubio u onu slatku djevojčicu. Tada mi je jedna od vas dala ružu da odnesem simpatiji. Ali, curica je ružu odbila i pobjegla sva uplakana. Tada sam spazio neku finu gospođu kako se kikoće u daljini.

– E, pa u pravu si. To je bila moja... – umiješala se ružna sestra.

– Psssst... Ne, ne otkrivaj mu.

Treba sam da se dosjeti – prekinula ju je bivša ljepotica.

U to pojedoh kolač i zahvalih im se kao svaki fino vaspitan dječak. Strah koji me je u početku obuzeo potpuno je nestao; rekao sam im da mi je drago što sam navratio. Obećao sam i da ću opet doći, ako im nijesam na smetnji.

– Dođi kad god poželiš. Mada ne brini se, posjećivaćemo i mi tebe često, često...

Rumunski kolač

Papanaši – tradicionalni rumunski kolač cafebarrestoran.rs

Kao dječaka plašile su me te priče o bliznakinjama i zato sam u širokom luku zaobilazio njihovu kuću.

Ipak, djeca su radoznala, vole da istražuju, žele avanture.

Mada nijesam bio hrabar ipak sam došao do zelene padine kako bih izbliza osmotrio dim koji je kuljao iz dimnjaka stare kuće.

Vrata su zaškripala i ružna sestra pojavila se na pragu.

– O, ko je to došao. Ajde, maleni, što se bojiš, navrati slobodno kod usamljenih bakica – progovorila je glasom oporim i tvrdim.

Primakao sam se kao omađijan.

U crnoj kecelji sa crvenom maramom oko glave, naboranim licem i krivim nosom ispod kog su pupile sitne dlačice, djelovala je strašno. Drhtao sam.

– Što je, mišiću, ova baka ti se baš ne dopada? Polako, polako,

u tom mračnom kutu, u fotelji iz koje su virili federi, sjedjela je lijepa stara gospođa i grijala se kraj ognja.

– Ovo je moja sestra, ali ti je već znaš – rekla je ona prva, ružna starica.

Ova ustade iz fotelje i nakloni se.

– Zdravo, mladi čovječe, dobro došao u naš dom – izgovorila je zvonkim glasom i pružila mi ruku.

– Ali, zar vi ne treba da sjedite u onoj raskošnoj fotelji u drugom dijelu kuće, tamo na svjetlosti, a ne ovdje u mraku – okuražio sam se da pitam.

– Ne – rekla je – ovo je moj dio kuće. Tamo sjedi moja sestra.

Prostorije su odraz naših duša, a ne našeg izgleda.

Tada mi ružna sestra donese kolač na tacni. Stresao sam se i pogledao opet u peć.

– Ne boj se, nećemo te gurnuti u nju kad se najedeš slatkiša – kazala je smijući se. Zagrizao sam nakon malo premišljanja.

Kolač je bio veoma ukusan.

– Vidiš – kazala je ljepša od sestara - nama i nije tako loše ovdje, ali zna da bude dosadno. Zato vam često dolazimo u goste.

– Kako? Pa, u našoj kući nijeste nikad bile – primijetio sam.

– Ih, jesmo, jesmo, kako nijesmo. I to mnogo puta i kod vas i kod svih drugih.

– Pa kada ste to bile kod nas?

– Sjećaš li se kad ste brat i ti one zime bolovali od „suvog kašlja“? Tada sam vas ja pohodila. A sjećaš li se one noći kad ti je ispao prvi zub, pa si ga ujutro našao pored jastuka. Kako si bio srećan! To su ga moja sestra i tvoja majka tamo ostavile. Pa kad vam je odletio papagaj, opet sam ja bila gošća... Ili kad si donio knjižicu sa svim peticama iz škole...?

– I tada ste vi došli?

– Ne, tada je bila ova moja dobra bliznakinja – rekla je lijepa sestra.

Joana je sve vrijeme mirno sjedjela na stolici i pažljivo me slušala. Kad se priča završila, prišla mi je.

- Hvala Vam. Priča je divna!

- Znači, ipak, si razumjela!

- Nijesam ni riječi! Ali znam o čemu se radi.

- O čemu?

- O sreći i tuzi, kao u svakoj dobroj priči.

U to je došla Joanina majka da je vodi kući.

- Mama, daj mi kolač?

- Ne može, smučiće ti se. Već si pojela dva kad smo dolazili ovamo.

- Nije za mene – rekla je i pokazala u mom pravcu.

Majka je izvadila slatkiš iz kese, a Joana ga je svečano predala meni.

- Ovo je papanaši, rumunski kolač nalik krofni. Moja mama ga je pravila. Marmelada je izvrsna. Svidjeće vam se.

- Hva-hvala, promucah iznenađen. A šta ću ja tebi pokloniti zauzvrat?

- Vi meni obećajte da više nikad nećete dolaziti da čitate djeci priče na njemačkom. Nije to za vas. Bolje zapisujte ove Vaše priče, to vam dobro ide i...

I pomenite me u nekoj od njih, ako se sjetite...

***

Evo, Joana, sjetio sam se.

SERIJE

Četvrtak, 30. novembar 2023.

le

Invincib

Slojevita, ambiciozna i žestoka

Rame uz rame sa „The Boys“

amazon.com

12

Na sve zamjerke u vezi sa superherojskim svjetovima na filmu i televiziji, Martinu Skorsezeu bi se najbolje moglo odgovoriti novim epizodama ove Amazonove serije

N

ekakva je grdna muka u Holivudu i šire, sa tom silnom opsesijom superherojskim multiverzumima i takvim pričama. No, Amazonova animirana serija „Invincible“ u drugoj sezoni ima dobar izgovor za hvatanje ukoštac sa takvim svijetom.

Jer, kreator Robert Kirkman grabi direktno iz riznice sopstvenog stripa, koji je apsolutni klasik.

Još bitnije: svu tu priču o paralelnim svjetovima, još prije dvije decenije, Kirkman (autor, između ostalih, famoznog stripa horor postapokalipse „The Walking Dead“) je slagao za klasu bolje, nego što to sada čine Marvelova filmska mašinerija i umne glave iz studija DC.

Mit o Supermenu

Narativ prve sezone, plasirane 2021. godine na Amazon prajmu, bio je sasvim jednostavan.

Sve se vrtjelo oko rušenja mita o Supermenu. Ili, preciznije, oko prikazivanja toga da se iza svakog Supermena krije, u najmanju ruku, sociopata, a u najgorem slučaju bolesnik koji je uz sve to i najmoćnije biće znanog dijela univerzuma.

E, tog Omnimena (Džej Kej Simons) je na kraju prve sezone porazio rođeni sin Mark (Stiven Jeun iz „The Walking Dead“ i filma „Minari“ (Li Ajzak Čung, 2020) koji mu je donio oskarovsku nominaciju), skriven pod maskom superheroja Nevidljivog (eng. „Invincible“). Sve što je tome prethodilo bila je, otprilike, vrlo predvidljiva simfonija krvi i supermoći, u kojoj se mit o natčovjeku sudarao sa daddy

13

Četvrtak, 30. novembar 2023.

a druga sezona adaptacije stripa Roberta Kirkmana imagecomics.fandom.com

issues – odnosno, sa motivom odrastanja u sjenci pretjerano dominantnog oca.

Ključni problem sa prvom sezonom bilo je to što se, kao prvo, radnja pretjerano brzo gomilala u uvodnim epizodama, a potom bila prilično predvidljiva i svedena na vožnju na ler do kraja. To je i glavni razlog zbog kog ova izuzetno mračna, cinična i nasilna animacija nije uspjela da uhvati korak s Erikom Kripkijem i fenomenalnom „The Boys“ konkurencijom, u ,,nuklearnom ratu“ modernih televizijskih strip-adaptacija i priča o superherojima sa svim (pre)naglašenim ljudskim manama.

Problemi na grbači

Jedan od interesantnijih elemenata, Deborin način nošenja sa traumom

da zajedno sa njim zulumćari i o jadu radi sa kraja na kraj kosmosa... A jedan potpuno otkačeni lik ima ideju da iz svake paralelne stvarnosti okupi one najbolje i najpravednije verzije heroja ili zlikovaca, sa bilo kakvim moćima – i tako posloži nekakvu veliku pravu u svim ćoškovima (multi)svemira. Malo je reći, da će sve to da pođe po zlu, i da će Marku samo nasložiti još više problema na superherojsku grbaču.

Sve je to sada mnogo zabavnije, ali i znatno disketnije i suptilnije u građenju svijeta jedne superherojske priče... „Invincible“ u drugoj sezoni konačno više ne liči samo na hiperbolu ili odraz u ogledalu

Marvelovog ili DC svijeta. Serija je pronašla autentičnost, sporedni likovi su „kliknuli“, a sami Mark djeluje kao stvarna ličnost za koju vrijedi navijati. I zbog toga raduje to što je odavno, već kad je najavljena druga, potvrđeno i snimanje treće sezone.

Supermoć odrastanja

Uz sve to, autori su pronašli pravi ritam i skontali kako da okreću točkove radnje i skidaju zavjesu sa njenih ključnih misterija. Nema tu više pokušaja da iznenade nekim preludim i neočekivanim obrtima (te su puške davno ispucali).

Ovo je, jednostavno, postala napeta igra kosmički veliamazon-invincible.fandom.com

E, u drugoj sezoni, ili makar u prve tri za sada emitovane od osam snimljenih epizoda, Amazonov produkcijski tim apsolutno jeste pogodio i tempo i mjeru. Na početku Marka zatičemo zacijeljenih (fizičkih) rana; i on i cijeli svijet tek treba na pravi način da se suoče sa velikom Omnimenovom izdajom. Posebno bitnu rolu tu ima Markova karakterna majka Debora (sjajna Sandra Ou), sa svim kreativnim načinima borbe sa jednom traumom... A Marku je, sasvim jasno, lakše da brine o planeti nego o sebi samom.

I ne lezi vraže: u toj cijeloj, beskrajnoj paleti multiverzuma, mnogo je više onih stvarnosti u kojima je Mark prihvatio metode zločastog tate i odlučio

Titan kojem glas pozajmljuje Maheršala Ali

kih uloga, pa joj nije potrebna ni zera vještačkog pumpanja drame.

U svijetu u kom Maheršala Ali glumi jednog Titana koji je postao krupna mafijaška faca među superherojima; đe na Marsu vladaju nekakve parazitske meduze, a svakakve se vampirski-zubate karakondžule gaje u eksperimentima ispod jednog vulkana – opet je mnogo toga aktuelnog i sadašnjeg. A Marka čekaju opasnosti veće i od imperije galaktičkih fašista, koji bi da i Zemlju vide u svom katalogu pokorenih planeta i svjetova. I opet, sve to djeluje kosmički manje bitno od ličnih izbora jedne žene koja je saznala da joj je muž bukvalno najveći zlikovac univerzuma.

Na sve silne zamjerke u vezi sa superherojskim svjetovima na filmu i televiziji, Martinu Skorsezeu bi se najbolje moglo odgovoriti ovom, drugom sezonom serije „Invincible“. Slojevita, ambiciozna, vrlo zrela i svježa, servirana sa gomilom moralnih pitanja na koja cijeli kosmos još nema odgovore... „Invincible“ je pronašla svoj način i konačno grabi rame uz rame s onim opakim „The Boys“ pričama. A taj Mark, u pokušaju da ovlada i jednom supermoći odrastanja, polako stupa na tron ključne superherojske face 2023.

S. STAMENIĆ godine.

Ocjena: 4.1/5

14

Četvrtak, 30. novembar 2023.

SERIJE

bbc.co.uk

Manje poznate britanske produk

Specijalitet

Timoti Spol, fantastičan u mini-seriji „The Sixth Commandment“

Piše:

Davor Pavlović

N

emoguće je imati samo jednog favorita kada je u pitanju britanska televizijska produkcija. Bile u pitanju hiperpopularne serije poput „Line of Duty“ i „Normal People“, ili (nažalost) manje poznate poput „Time“ i „This Is Going to Hurt“, sve su to naslovi koji odskaču po specifičnom, magičnom „dodiru“ Britanaca. Neke od njih radio je BBC, neke Channel 4, neke su rađene u koprodukciji, a svima im je zajedničko to što, ako dolaze s Ostrva, teško mogu da razočaraju. Opet, i pored svih majstorija u britanskoj TV kuhinji, nekako se dogodi da mnoge uspiju da promaknu široj publici.

Tim povodom, pišemo vam o tri „čiste“ britanske koprodukcije i jednoj koprodukciji sa Novim Zelandom, koje su zaslužile mnogo veću pažnju od one koju su dobile. Ako već nijeste, morate ih pogledati.

The Sixth Commandment Sposobnost britanskih scenarista da iskopaju zlato iz bilo koje istinite priče ponovo je došlo do izražaja u „Šestoj za-

Nakon filma „Boiling Point“, Stiven Grejem vraća se u kuhinju u istoimenoj ser

Glavni adut serije „The Sixth Commandment“ su scenario Sare Felps i veterani britanske glume, Timoti Spol i En Rid, a glumački za njom ne kaskaju ni Stiven Grejem u „Boiling Point“, ni Robin Malkolm i Piter Malan u „After the Party“

povijesti“ („The Sixth Commandment“). Četvorodjelna BBC mini-serija donosi fascinantnu priču o dva zločina koja su šokirala mirni gradić u centralnoj Engleskoj tokom protekle decenije, 2014. i 2019. godine.

A sve je počelo – romansom.

Ben Fild (Ijan Hardvik), harizmatičan i atraktivan student, na predavanjima je odmah privukao pažnju profesora književnosti Pitera Farkuhara (legendarni Timoti Spol). Njih dvojica su tako započeli „prijateljstvo“ o kojem je Piter, pritajeni homoseksualac i vrlo religiozni čovjek, dugo sanjao. No, u nastavku serije ispostaviće se da

Ben ima ne tako čiste i ljubavne namjere prema svom jadnom profesoru.

Nakon što posvjedočimo nizu Benovih manipulacija i Piter nestane iz šire slike, na redu je njihova komšinica En Mur-Martin (Ana Rid). I ona je, kao i Piter, mnogo starija od Bena. Na svoju nesreću, En lako pada na mladićeve čari, ali za razliku od Piterove, njena porodica nema povjerenja u njega. Anina nećakinja, En-Mari Blejk (Anabel Šoli) ne prestaje da zapitkuje i provjerava što, zaboga, Ben ima sa njom.

Glavni adut serije „The Sixth Commandment“ su britko napisan scenario Sare Felps i dvije veteranske zvijeri bri-

tanske glume, Timoti Spol i En Rid. Od novih lica, tu je Hardvik, koji je glumačko otkriće kao inkarnacija zla u najčistijem obliku i na čije se ponašanje i odnosi naslovna šesta zapovijest „Ne ubij“. „The Sixth Commandment“, koju je režirao Sol Dob, fokusirana je na živote žrtava. Spol i Rid unose ljudskost u oba lika i pokazuju do koje je mjere jedan beskrupulozni predator iskoristio njihovu duboku usamljenost i neutaživu glad za romantičnom ljubavlju.

U drugoj polovini, hronološki se prate tragične okolnosti koje uključuju smrt, manipulaciju i kontrolu koju policija treba da razmrsi tokom istrage, kao i suđenje, nakon što je Ben otkriven, i sve to u jasno diferenciranoj strukturi od četiri čina.

Jedini problem u vezi sa „The Sixth Commandment“ jeste to što su žrtve mnogo interesantnije od ubice. Felps ga sve vrijeme drži u mraku, bez objašnjenja o tome odakle dolazi ili zašto se ponaša kao psihopata.

Umjesto toga, nudi samo kratke uvide u to ko je pravi Ben kroz neka njegova čudna po-

15

Četvrtak, 30. novembar 2023.

tvline.com

bbc.co.uk

kcije i koprodukcije koje morate da pogledate

ti za odabrane

eriji

Robin Malkolm u sjajnoj novozelandskoj drami „After the Party“

našanja na tragu božjeg kompleksa, kada ga niko ne gleda.

Ipak, uprkos toj mani, „The Sixth Commandment“ ostaje do fascinantna. Fokus na sudbine žrtava ipak je i njen najveći plus, s obzirom na to da bi u rukama drugih kreatora vjerovatno bila koncipirana kao krimi-misterija. Ovako, sve što se dogodilo glavnim likovima znamo od početka, pa cijela drama i sve emocije koje serija budi počivaju na tihom i vrlo emotivnom svjedočenju njihovom stradanju. Zbog toga je i smatramo jednom od najvažnijih britanskih serija iz ove godine.

Ocjena: 3.8/5

Boiling Point Producentska kuća Stivena Grejema kreirala je seriju „Boiling Point“ nakon velikog uspjeha svog istoimenog nagrađivanog igranog filma iz 2021. godine. Iste kreativne snage uključene su i u rad na TV verziji priče, između ostalih, i producent Filip Barantini, bivši glavni kuhar koji je

čitavu priču zasnovao na ličnom iskustvu u restoranskoj kuhinji.

Serija počinje isto kao i film, nezaboravnom scenom od 12 minuta. No, s obzirom na to da je podijeljena na četiri epizode omogućila je autorima da se više fokusiraju na lične priče.

Nakon frenetičnog početka, slijedi radnja koja se odvija osam mjeseci nakon događaja u restoranu „Jones & Sons“.

Endi Džons (Grejem) više nije glavni protagonista, već sekundarni lik. Priča je sada fokusirana na Karli (Vinet Robinson), šeficu vlastitog restorana „North Point“, koji je postao finansijski neodrživ.

Neki likovi iz filma se vraćaju; u kuhinji su ponovo Emili (Hana Volters) i Frimen (Rej Panthaki). Atmosfera je i dalje napeta, a postoje i dalje glasni, grubi kupci koji ljute sve ostale u restoranu. Četiri nastavka nam omogućavaju da razvijemo okruženje glavnih likova na konkretniji način, pa tako Džejmi (Stiven Makmilan) postaje protagonista najemotivnije epizode.

Promjena formata je takođe

omogućila scenaristima da napuste restoransko okruženje kako bi nas upoznali o privatnom životu njegovih radnika.

Tako da, „Boiling Point“ nije nimalo dosadna i predvidljiva, a pored drame, tu je i potrebna kvota hrane s energično uređenim scenama pripreme, daleko od bilo kakve kulinarske estetike televizije u kojoj je sve podređeno ukusu. Jer, ovdje je poenta da se ne ponavlja zamorni recept, te da se mnogo više akcentuje socijalna metafora o ekonomskom sistemu u kojem se „male ruke“ uvijek svode na sitne poslove i još imaju šanse da budu društveno vidljive.

Uvijek je uzbudljivo gledati stručnjake svoje igre kako rade svoje, a ova serija im i te kako pruža priliku za to. Da se Amazonov hit „The Bear“ nije pojavio i postao kulturni fenomen, „Boiling Point“ bi sigurno dobio veći prostor. Opet, možda baš popularnost paklene kuhinje Džeremija Alena-Vajta vremenom dovede do šire publike. Odnosno, možda je fanovi serije „The Bear“ pronađu tražeći sočan komad ku-

linarske televizije da premoste pauzu između sezona.

Ocjena: 3.5/5

After the Party U posljednje vrijeme nijesu toliko rijetke priče koje preispituju granicu između dobrovoljnog i nedozvoljenog seksualnog odnosa. Jedna od njih je i novozelandska serija „After the Party“, rađena u koprodukciji sa britanskom ITV. Autorka serije Robin Malkolm igra glavnu junakinju Peni. Ona je učiteljica, ekološka aktivistkinja, model u školi slikarstva, sredovječna žena i još mnogo toga. Prije pet godina, na suprugovoj rođendanskoj zabavi, na kojoj su tinejdžeri pili sa roditeljima, ugledala je zajedno u krevetu svog Fila (Piter Malan) i dječaka Olija (Jan Blekburn) i fiksirala da se tu nešto dogodilo.

Brak se raspao, a Fil je nakon optužbi otišao u Škotsku. No, sada se vratio i zaposlio u suparničkoj školi. Kćerka Grejs

16

Četvrtak, 30. novembar 2023.

(Tara Kanton) ga obožava, a stvari dodatno komplikuje to što ni ona, ni iko drugi ne vjeruje u Peninu priču, koju ona, pak, ne može da pusti.

Ova mračna i provokativna šestodjelna drama ne žuri da otkrije svoje strašne tajne, već se razvija polako, dajući akterima prostora da razgovaraju i da ispoljavaju emocije u svakom kadru, što je vrlo blisko realnosti. Likovi su manjkavi i nimalo simpatični, a Peni je složen, komplikovan i vrlo zbunjujući lik. Ona je impulsivna, ima jak osjećaj za pravdu i nema problem da je uzme u svoje ruke. I natjeraće gledaoce da nagađaju da li su njene insinuacije od prije pet godina uopšte tačne.

Piter Malan savršeno je uparen sa Robin Malkolm; njegov Fil totalna je suprotnost njene Peni. Njega svi vole, on je

druželjubiv i odaje utisak da nikada ne bi napravio ništa loše. Tako izgrađen odnos i gluma, uz scenario Dajan Tejlor, najjače su karike serije. Osim Malana i Malkolm, dodatnu atmosferičnost dodaju kadrovi Velingtona, gdje se radnja odvija, a za koji se može reći da je čak i jedan od sporednih likova. Ostaje samo pitanje kome ćete vi vjerovati...

Ocjena: 4.3/5

Ghosts Iako je već dobila sjevernoamerički rimejk, originalna britanska dramedija „Ghosts“ došla je do kraja tek sada, sa petom sezonom. Suživot duhova koji naseljavaju vilu i njenih vlasnika, Alison (Šarlot Riči) i njenog momka Majka (Kil Smit-Bajno), ovoga puta suo-

Divan oproštaj od obožavanih duhova u završnoj sezoni dramedije „Ghosts“

čena je sa finansijskim brigama, koje su glavna tema para.

Te brige se samo produbljuju nakon što dobiju bombastičnu vijest da je Alison trudna.

Reklo bi se da je glavna premisa serije, sa duhovima koji su osuđeni da lutaju vilom u kojoj su umrli u različitim epohama, vrlo trošna i da bi poslije izvjesnog vremena mogla da postane zamorna. Ipak, „Ghosts“ počiva na fantastičnom protoku ideja i mini-narativima koji se u svakoj epizodi povezuju sa likovima, pa je sve to na neki način i osiguralo da svih pet sezona ostane na istom nivou efikasnosti.

Tokom protekle četiri godine, serija „Ghosts“ nam je postepeno otkrivala kako je svaki od njenih spektralnih stanovnika umro, a likovi su polako gradili divno drugarstvo, pružajući toplu srž seriji koja do-

zvoljava razvoj emocija usred urnebesnih scena humora.

Tako smo i u ovoj finalnoj sezoni dobili niz poslastica. Recimo, u kombinaciji, šarma, humora i drame otkrili smo skrivene talente pećinskog čovjeka Robina (Lorens Rikard); vidjeli smo i ples koji je predvodio Skautmaster Pet (Džim Hovik) i još mnogo toga.

Ni ova sezona, kao ni prethodne, ne traje ukupno više od tri sata, što je omogućilo doziranje zapleta i pametno miješanje priča živih likova s onima koji se odnose na duhove.

Znamo da svakoj dobroj stvari mora doći kraj, pa je tako i ovoj simpatičnoj priči o duhovima koji su nam prirasli za srce.

Makar su nam isporučili oproštaj za pamćenje.

Ocjena: 4/5

17

Četvrtak, 30. novembar 2023.

PREPORUKA

bbc.co.uk

FILM Moj omiljeni režiser i jedan od omiljenih umjetnika je Andrej Tarkovski. Poseban utisak ostavio je njegov film „Stalker“ (1979). Naslovni junak vodi Profesora i Pisca do mjesta Zona, za koje se vjeruje da ispunjava želje. Radnja je spora, a sama simbolika, monolozi i dijalozi su mudri i vrijedni za čuti. Tarkovski i nije volio interpretacije djela, a za ovaj film je rekao: „U periodu kada se vjera uništava, ono što je važno za Stalkera jeste da zapali iskru, vjeru u srcima ljudi“. Preporučujem da ga pogledate i da sami steknete utisak.

Vrijedi pogledati i američku dramu „12 Angry Men“ (Sidni Lumet, 1957), koja pokazuje što se može desiti kad pretpostavimo suprotno i slijedimo instinkt. U fokusu je 12 porotnika koji treba da donesu presudu tinejdžeru osuđenom za ubistvo oca. Rasprava počinje tako što se samo jedan od njih zapita – a što ako nije kriv?

Radnja cijelog filma odvija se samo u jednoj prostoriji za porotu, a kroz dijaloge se otkrivaju njihovi karakteri i lična iskustva. Ovdje vidimo tu složenost ali i jednostavnost čovjeka i njegove strukture ličnosti; izvor njegovih reakcija i shvatanja, iskustva kroz koja se posmatra ubistvo, ali i sami svijet.

Obožavam i crtane filmove.

Preporučujem sve produkcije studija „Ghibli“ i režisera Hajao Mijazakija, čije su priče maštovite i čiji junaci su mladi, mekog srca, ali i hrabri na putu ka onome što se mora učiniti.

Mnoge od njih možete pronaći na Netfliksu.

Isto tako, obavezno i jednom godišnje pogledam Džeksonovu trilogiju „The Lord of the Rings“, kao i svih osam djelova sage „Harry Potter“.

Baš kao ni mi, ni filmovi ne ostavljaju isti utisak kada se opet pogledaju nekoliko godina kasnije, stoga preporučujem da vaše omiljene filmove ponovo pogledate.

Ne robujte egu i žanrovima Privatna arhiva

ZGRABI

Kristina Brkanović, likovna umjetnica

što se dešava u životu i svijetu, zakoni prirode i to da sa svakim darom dolazi i velika odgovornost.

MUZIKA Džez je muzika moje duše.

Svaki ton i ritam priča priču i vodi daleko, onamo gdje nas muzičar povede, ali i onamo gdje naša duša želi ići. Neki od mojih omiljenih izvođača su Bil Evans, Majls Dejvis, Džon Koltrejn, Ibrahim Maluf i drugi (duga je lista). Pogled u daljinu i džez čine mojih pet minuta povezivanja sa svim emocijama koje nosim. I naravno, pored tišine, moj jedini izbor kada stvaram.

Preporučujem i Dejvida Bouvija i Nika Kejva i bend The Bad Seeds. Ne bih se usudila da govorim više o njima, jer to sigurno ne bi stalo u samo nekoliko rečenica. Nije mi strano da čujem i modernu muziku, ali to najčešće bude kratko i ne zadrži me predugo.

ZAOBIĐI FILM/TV/MUZIKA

Kristina Brkanović: Džez je muzika njene duše

TV Nedavno sam gledala „Abstract: The Art of Design“, sjajnu dokumentarnu seriju na Netfliksu koja ističe umjetnike u području dizajna. Topla preporuka i onima koji se ne bave umjetnošću, zbog toga što prikazuje proces stvaranja i koliko je zapravo energije potrebno da se stvori umjetnost.

Veliki sam fan serija iz devedesetih poput „Friends“ i „Charmed“. Prva me uvijek oraspoloži i nasmije poslije dugog radnog dana, a drugu sam gledala još kao dijete. U fokusu „Charmed“ su tri sestre vještice, koje štite nedužne i svijet dobra. Ono što me fascinira u vezi sa njom jeste način na koji se tumači sve

Predlažem da se ne zatvaramo unutar jednog žanra muzike, filma ili emisije. Smatram da, iako nam neki žanr prija najviše, treba da ostanemo otvoreni prema tome da pogledamo nešto drugačije ili da preslušamo nešto što inače ne preferiramo. Na taj način razvijamo i kritičko mišljenje, a često se desi da nam se nešto i dopadne, ili makar samo jedan dio cijelog tog sadržaja bude dovoljan da podstakne kreativnost.

No, definitivno bi valjalo zaobići sadržaj koji samo hrani ego i ni na koji način duhovno ne obogaćuje.

18

Četvrtak, 30. novembar 2023. v

DZUBOKS

Mitski pleše između đavolskog i božanskog na sjajnom albumu „The Land is Inhospitable and So are We“

nme.com

Zavodljivi zov pustinjske noći Lagani ples u salunskoj „Heaven“, klavirsko zavođenje smrti u pjesmi „My Love Mine All Mine“ i senzualna završnica „I Love Me After You“ – galop su u preriji koji podiže veliku muzičku prašinu

L

mitski.com

Mitski, jedna od najboljih američkih pjesnikinja mlađe generacije

agani ples između đavolskog i božanskog, to sa mnogo melodrame i sirovog kantri pripovijedanja može samo Mitski Mijavaki na čarobnom albumu „The Land is Inhospitable and So are We“.

Najbolja pjesnikinja mlađe generacije američkih muzičarki na novoj ploči kao da priziva duh Nensi Sinatre i grabi iz njene karakterne riznice. „There’s a deal you can make, on a midnight walk alone...“ Djevojka koja je živjela u 13 zemalja i nigdje nije pronašla dom, kćerka Japanke i Amerikanca, već godinama govori o „svojoj idealnoj Americi“ koja, naravno, postoji samo u pjesmama. Dok joj put u noći pokazuju neki pustinjski psi i „teks-meks“ trube, samo ostaje da svjedočimo koliko je prokleto zavodljiva ta njena amerikana.

U uvodnoj pjesmi „Bug Like an Angel“, Mitski lagano priznaje: „Sometimes a drink

feels like family“. Da odmah znamo na kakvu smo to živuljku u preriji naletjeli. Glas joj u nižim registrima rominja cinizmom, dok prosipa grube istine, o sebi, o nama. I dok nas podsjeća: „The wrath od the devil was also given him by God“, pleše pod pustinjskom mjesečinom, jer joj baš ništa više nije ostalo.

Putovanje emocionalnim i intimnim mrakom takođe je i prostor za raskošnu, čak eksperimentalnu orkestraciju.

Kako je to samo grandiozno i ukusno na vrhuncu pjesmi „The Deal“; kako samo lagano nudi ono: „Will someone take this soul?“, prije nego što zaključi da joj niko nije odgovorio.

I stvarno, niko u pustinjskoj noći ne zbori i ne odgovara jednoj Mitski, osim ona sebi samoj. I to je sasvim dovoljno za genijalan, čak suptilno romantičan album. Lagani ples u salunskoj „Heaven“, klavirsko zavođenje smrti u pjesmi „My Love Mine All Mine“ i senzualna završnica „I Love Me After You“ – galop su u preriji koji podiže veliku muzičku prašinu. I pokazuje kako samo silno vole neke usamljene kaubojke poput S. S. Mitski.

Ocjena: 90/100

19

Dolly Parton Rockstar

Kraljica kantrija Doli Parton

K

ao veče karaoka sa mnogo skupim zvijezdama, tako se zabavila Doli Parton na albumu „Rockstar“.

Mnogo bitna dama, ne samo američke muzike, nego i kulture i načina života 20. vijeka; kćerka nepismenog seljaka koja je mnogo prije nego što je Tejlor Svift bila i rođena savršeno premošćivala kantri

i pop... Doli, jednostavno, jeste rokenrol. I to je istina, koliko god ona ostala začuđena, nakon što je prošle godine primljena u Kuću slavnih rokenrola.

Kraljica kantrija je ploču „Rockstar“ posvetila suprugu Karlu Dinu: u 57 godina braka, čoek je bio i ostao roker do kosti, pa su, sjeća se ona, slušali upravo takvu muziku u kolima na prvom dejtu. Novu verziju „Magic Man“, njene pjesme iz 1975. koju je potom proslavio veliki ženski rok bend Heart, sada je zato potpisala sa „Carl’s Version“.

Nevolja s albumom „Rockstar“ najviše je to što su aranžmani velikih (i prilično izrabljenih i ofucanih) hitčina minimalno

taknuti ili dorađeni. Na primjer, to što je Doli obradila „Free Bird“ sa Lynyrd Skynyrd je totale i prigodno simbolično; a to što u više od deset minuta to nije ništa više od standardne „Free Bird“ magistrale je zaista baš šteta.

Zato cijeli katalog od 30 pjesama, od kojih je uvodna i naslovna „Rockstar“ relativno nepotreban novitet, nekako postane zamoran i predvidljiv već neđe od trećine. Pa se album svede na iščekivanje ko je tu od megazvijezda bio sa vječitom Doli. Na primjer, Sting u „Every Breath You Take“ već na trećoj pjesmi, a Pink i Brendi Karlajl u „Satisfaction“, kad već nije htio Džeger.

Najbolji momenti su oni u koji-

dollyparton.com

dollyparton.com

Četvrtak, 30. novembar 2023.

ma je Doli sama, na primjer., „Purple Rain“. No, nijedan od njih ne mijenja činjenicu da će vas ovo putovanje do „Let it Be“ i „Free Bird“ na kraju već umoriti. A album će izvjesno dobiti finu patinu i biti simpatična vinjeta jedne legende, ali za tek koju deceniju ili više. S. S.

Ocjena: 63/100

Daft Punk

Legendarni francuski duo Daft Punk

B

ronza zlatnog sjaja, bila i ostala, to je „Random Access Memories“ (2013), ili onaj koji će u katalogu Daft Punk albuma trajati kao „vječiti treći“.

Jedna ciljano labavo i suptilno uvezana cjelina muzičkih ideja je dio magije uvijek imala u osjećaju nedorečenosti; ili,

makar, u tome da je djelovala vrlo ciljano nedovršeno. Početkom godine stiglo je očekivano reizdanje na deceniju od premijere; a ove jeseni potpuno isti album – lišen udaraljki.

Malo je reći da je ovakav projekat bez pokrića; jedino smisleno što su legendarni Francuzi

postigli jeste da priči pruže vrlo jasno podvučen saj-faj vajb. I ništa više od toga. Stvarno, ono iz naslova „Random Access Memorie (Drumless Edition)“ je bukvalno samo to. Potpuno isti album, sa koga je svučen prilično važan komad odjeće.

Najgore od svega je to što hitčine s albuma sada i u ovoj verziji mnogo gore „rade“ i razmrdavaju. Nema onog disko damara u „Get Lucky“, niti eksplozije u „Contact“. I „Instant Crush“ je isisanog života, a „Giorgio by Moroder“ djeluje kao posna, podgrijavana pa ustajala verzija sebe same...

Ali, eto, cjelina djeluje stvarno kohezivnije – zbog tog kosmičkog ruha.

Ovakva ploča eventualno može sjajno služiti vrhunskim di-džejevima, eto, da im olakša posao dok budu pakovali mikseve. Probirljivoj Daft Punk publici je svakako potpuno nepotrebna, a merak će joj

amazon.com

wereaveyou.co m

Random Access Memories (Drumless Edition)

biti isključivo one manje disko a više prog stvari koje zvuče dobro, poput „Beyond“ i „Within“. Vic bez završnog udarca, udica za izvlačenje novca koju muzički sladokusci neće progutati, to je ovo novo čitanje velikog albuma – i ništa više.

Ocjena: 50/100

S. S.

20

Četvrtak, 30. novembar 2023.

fil

33 OBRTAJA m

Ne volim fan zmajevima, p i karakondž neki prezašećeren čaj ili toplu čokoladu sorto podukusa.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Teško mi je da tako nešto zamislim, ali slutim da bi Tarantino brzo pobegao i digao ruke od snimanja ovde, a onda to u svojim istupima i knjigama pretvorio u hiperverbalizovanu i nepremostivu dramosersku životnu bol. Inače, za svedoke/goste, dakle, ne učesnike i uposlene, snimanja filmova su najdosadnija mesta na ovoj planeti.

mu

ika

žu“ (1967) Žike Mitrovića inspektori ganjaju i uhvate Miju Aleksića, pa ga upitaju zašto je bežao ako nije ništa zgrešio, a on im odgovori: „Pa, takva sam pojava“.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Naravno, Remi iz „Ratatouille“ (Bred Berd, 2007).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ne sećam se tačno koji je bio prvi-prvi, ali prva asocijacija na tu temu mi je Klajzerov „Grease“ (1978) koji sam, u pratnji majke, pogledao 12 puta u šest uzastopnih dana.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „It Couldn’t Happen Here“ (Džek Bond, 1987), impresionističke priče nadahnute tada friškim pesmama dvojca Pet Shop Boys.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- U Kanadu nakon filmova „Exotica“ (1994) i „The Sweet Hereafter“ (1997) Atoma Egojana, pa na Island nakon gledanja „Noi Albinoi“ (Dagur Kari, 2003).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Ne idem u kafane, ne pijem alkohol, eto, takva sam pojava.

Ali, mogao bih da pokušam sa Gretom Gervig, Noom Baumbahom i Žak Odijarom

z

Film koji Vas čini srećnim?

- Na prvu pomisao, neka to bude „Ferris Bueller’s Day Off“ (1986) velikog Džona Hjuza, kanda njegovo najvedrije delo, te se može svrstati u podžanr feel-good filmova.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nažalost po ovo pitanje, nisam srčana osoba. Temperament mi je nabaždaren na čak manje od 33 obrtaja, pa nema filmova koji u meni pobuđuju takve porive.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Može biti da se to odnosi na značajan deo skorijih takozvanih sporih filmova. Kao da tamo gde autori i poklonici vide dubokumnost, nepobitnu istinu i estetizaciju, ja vidim samo blef i prazan hod. Takva sam pojava.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Svakako ono na čemu se već radi, a to je igrani film na temu životopisa Vjerana Miladinovića Merlinke, a onda i, ako može, romantičnu komediju, ali stvarnosnog tipa – sa fizički i inače iscrpljenim i duhom klonulim ljudima.

Omiljeni filmski rivali?

- Neka budu Roki i Ivan Drago, uz estetsku odvratnost prema prvom i aplauz u tom smislu sa drugog. Sa moje tačke gledišta.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Generalno ne volim filmove sa životinjama, ali veoma volim i poštujem izvrstan film „Babe“ (Kris Nunan, 1995), čiji je koscenarista Džordž Miler, a u njemu posebno kontemplativnu i stoicizmu sklonu kravu.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Nisam obožavatelj filmskih citata, ali, recimo, kada u „No-

Zoran Janković, filmski i književni k

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „So Far Away“, Kerol King.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Slow Motion Replay“ (The The); „You Only Get What You Give“ (The New Radicals); „The Way It Used To Be“ (Pet Shop Boys); „Kog da ljubim posle tebe“ (Mira Škorić).

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Heart Failed (In The Back of a Taxi)“, Saint Etienne.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Laura“ (Bat For Lashes), „Sylvie“ (Saint Etienne).

Vaša pjesma za karaoke?

- „Fotonovela“ (Ivan), „Easy Lady“ (Spanja), „Kad ljubav putuje“ (Tanja Savić).

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Pet Shop Boys ili Saint Etienne.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Gotovo čitav korpus eks-Ju roka. Zbilja jedna od većih svetskih katastrofa. Možda i udarnog (prema svom viđenju) neću navesti imenom i prezimenom, zarad dobrosusedskih odnosa sa vama na jugu.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Ne reagujem tako, a posebno ne kada se kao smrt, kao prirodna a katkad i poštena pojava, desi nekome iza čijeg imena ima dovoljno toga vrednog da se stavi u apoziciju ili zagradu.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Minut“, Olja Kaleuša. Vanremenski izbor u poviše kategorija i po poviše osnova.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- U osnovnoj tu je isprva bio Nik Keršou, ali brzo su ga do

21

Četvrtak, 30. novembar 2023.

kritičar, profesor engleskog jezika i književnosti

ntazije sa pilićima žulama TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Golden Girls“, od prve scene prve, do poslednjeg kadra završne epizode.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Battlestar Galactica“, „Babino unuče“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Enlightened“, „Hung“, „Vicious“, „Birds of a Feather“, „Keeping Up Appearences“...

Serija koju nikada nijeste završili?

- Sve ove fantazije sa zmajevima, pilićima, karakondžulama i drugim CGI alama.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Nijedna takva mi ne pada na pamet. Možda, eto, odličan sitkom „The Goldbergs“ koji se urušio u poslednje dve sezone.

njiževni i filmski kritičar i publicista Zoran Janković, koji decenijama piše o umjetnosti, nedavno nas je obradovao i podkastom „Filmoholik“. Sa kolegom Đorđem Bajićem počeo je da nas vodi kroz uzbudljiv svijet filmske i televizijske hiperprodukcije i da nam pomaže da, u moru sadržaja sa sve brojnijih striming servisa, odaberemo prave. Bilo da je riječ o domaćim ili inostranim naslovima, ovaj filmoholičarski dvojac uvijek iznosi interesantan sud o popularnim naslovima, ili najavljuje one na koje bi valjalo obratiti pažnju a „nezasluženo su pozicionirani na bokovima kinematografije“.

Ukoliko Jankovića nijeste otkrili kroz popularni „Kritički vodiču kroz srpski film 2000-2017“, koji je takođe radio sa Bajićem, evo prilike da ga bolje upoznate kroz naše Obrtaje. A potom trk u knjižaru, jer vas čeka i nastavak „Kritički vodič 2018-2022“!

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Mnogo toga. Naprosto, hrčak sam i slab karakter.

Najdraži par iz serije?

- Može kvartet? Dame iz navedenog sitkoma „Golden Girls“, najbolja glumačka sinergija na malim ekranima od prvog televizora, do dan-danas.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Frasier“. Jednostavno, očito ekonomski relaksirana sredina, u biti smisleno i zauzdano stalno ujedanje i nadgornjavanje, scenografska udobnost i suštinska bliskost i toplina među saradnicima.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Naravno, za Toma.

Za Džerija su navijali mnogi, ponajpre scenaristi i produkcija. A i Tom je imao mnogo ubavije partnerke.

M. ČAVIĆ

Ema Bednarž

velike mature odneli Lu i Tenant (Pet Shop Boys).

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ne bih se izjašnjavao. Dani su malodušja ovde u toku, pa da ne prenaglim.

K

22

Četvrtak, 30. novembar 2023.

kalendar

„Mississippi Burning“, krimi-drama o

Za kim gore

M

etak u srce dobili su Endrju Gudman i Majkl Šverner na nekom bijednom južnjačkom raskršću. Njujorčani, Jevreji, građanski aktivisti. Djeca. Tamnoputi Džejms Čejni ustrijeljen je tri puta; prije toga je bio tučen, pa kastriran... Tek navršena dvadeset jedna. Dijete. A onda su spaljeni.

U filmu „Mississippi Burning“ Alana Parkera ne pominje se ime nijednog. Ne pominje se ni ta mizerija od malog grada koji je neko u američkoj državi Misisipi nazvao, kukale li ironije, baš Filadelfija. Niti bilo ko od njuški skrivenih pod sramotom kapuljača Kju kluks klana. Pa ipak, cijela Amerika i cijeli Misisipi znali su da je to ta priča. I ta sramota.

Bačena mladost

„Mississippi Burning“ je krimić sa mnogo pametnim detektivima koji jedno strašno priznanje izvuku „na foru“.

Nema tu mnogo priče o žrtvama: radnja počinje nekoliko sedmica nakon nestanka mladića, pa FBI već može sa sigurnošću reći da su ubijeni.

Znala je to i publika na premijeri filma, 2. decembra 1988,

Režisera Alana Parkera prvenstveno interesuje transformacija, promjena svijesti koja je, velikim dijelom i zbog slučaja ubistva trojice spaljenih mladića u Misisipiju, mijenjala Ameriku i tjerala zemlju da se suoči sa rasizmom prije čitavih 35 godina. I „Mississippi Burning“ je, kao priča istrage jednog od najvećih zločina šezdesetih, jedan od onih filmova koji je morao od starta da se bori sa tim što mu se kraj unaprijed zna. Da će tijela, ta mladost zapaljena pa bačena u neku jarugu najsmrdljivije močvare rasizma američkog juga, biti pronađena nakon mučne istrage i jednog priznanja. U stvarnosti, pak, nije se dogodilo ništa „na tu foru“; nije tu bilo nekakvih domišljatih detektiva ni faca poput Džina Hekmana i Vilema Deafoa.

Džin Hekman i Vilem Dafo, savršen detektivski par

Znate li kako je brat jednog od ubijenih mladića opisivao „Mississippi Burning“?

Kao „Rambo protiv Kju kluks klana“. I eto, to je bila onako najžešća žaoka svih koji su Parkerovom filmu tražili zamjerku. Da je promocija FBI metoda i službenika. Da je totalno ignorisanje patnje i muke Afroamerikanaca na jugu.

Da tamnoputi u filmu praktično nijesu na pravi način, kao protagonisti, ni prisutni. Da se, naravno, o ličnostima, životima tih mladića tu ništa ne zna; da praktično tu oni nijesu

stvarne osobe, samo neka imena, i to još promijenjena.

I, naravno, svi su omanuli. Jer, Parkerov „Mississippi Burning“ ipak je film o nečemu drugom. Dakako, strašnijem i od samog rasizma.

Birački spisak

Parkera je u cijeloj toj priči najviše interesovala transformacija, ta promjena svijetsti koja je, velikim dijelom i zbog slučaja strašnog ubistva trojice mladića u Misisipiju, od sredine šezdesetih mijenjala Ameriku i tjerala je da se na pravi način suoči sa rasizmom.

I naravno, segregacijom.

Ta tri mladića našla su se u toj maloj Filadelfiji, te 1964, boreći se da se tamnoputi konačno bez straha upisuju u nešto tako banalno kao što je to birački spisak. Do tada su to pravo imali samo na papiru. U realnosti, pak, nijesu smjeli da glasaju. Jer, „dobri crnja“ je bio onaj koji je rintao, ćutao, dr-

Četvrtak, 30. novembar 2023.

23

o užasu rasne segregacije, slavi 35. rođendan

žao se svog dijela grada i puštao druge da odlučuju i o njemu, i o svemu.

I da, ti mladići došli su u Filadelfiju nakon što je u blizini spaljena crkva zajednice tamnoputih metodista. Sve to je te 1964. bila realnost američkog juga; prije samo šest decenija i manje. Dakle, ljudi koji su u to, takve gradove i takav svijet vjerovali i smatrali da tako treba, i dalje su tu, među nama.

I tako je i bilo... Do jednog priznanja.

U Parkerovom filmu, najbolja je slika gradića koji se ne zove Filadelfija već je, naprosto, grad one Amerike koja je velikim dijelom bila policijska hajdučija, i u kojoj je, da vas osude za zločin, bilo dovoljno samo to da budete tamnoputi.

E, Parker je svoj film praktično „izvrnuo iznutra“; pedantno i suptilno detaljno slikajući gradić tako, da bi do polovine filma sve to djelovalo nekako iščašeno familijarno i poznato. dff.film

Naš komšiluk

,,Mississippi Burning“ je tako rijedak film za koji biste mogli reći, da bi poslije njega iz prve znali gdje u tom gradu da popijete kafu, kome da se javite za dobar sir, ili na koje igralište vikendom da povedete klince da se loptaju. Cijeli je to jedan mikrokosmos u kojem ljudi sasvim pristojno i normalno žive, osim što, eto, mrze tamnopute. I namjerno nam je tutnut pod nos kao familijaran i domaći. Nema u tom Parkerovom Misisipiju nekih devijantno promišljenih zlikovaca; sve su to samo mali, sitni, bijedni rasisti.

A najjača u Parkerovom filmu je Frensis Makdormand. Godinama učena da bude poslušna, da ćuti, da okreće glavu, da submisivno trpi sve i svja od muža i da radi nekog mira „ne talasa“. A muž joj je šerif, a zna se da svi policajci u svim takvim južnjačkim gradovima poput Filadelfije znače samo

imdb.com

raspeća na jugu

Fantastična Frensis Makdormand u ranoj fazi karijere

jedno: Kju kluks klan. Žena rasiste koji najviše od svega mrzi sebe; sa pištoljem za pojasom danju a pod bijelom kapuljačom noću. I sve to, samo da bi bio neko i nešto u tom gradu.

A onda se u cijelu jednačinu ubace dva savršeno različita detektiva. Jedan je izvanjac (Dafo), obrazovani i uspješni žutokljunac sa sjevera, lik koji bi sve to odmah da rješava silom. Jer, bože moj, on je FBI a to je Amerika, i ako ko treba da se pita u svojoj zemlji, to su federalci. Ali, daleko od toga da se pitaju; i to ga na svakom koraku podsjeća Hekmanov stari šerif nekog sasvim sličnog grada u Misisipiju koji taj okrug i te ljude zna u dušu. I samo želi da tu istragu vodi suptilno i polako. Promišljen i brižan; on će tu Frensis Makdormand prevesti „preko rijeke“, jer je u svojoj zreloj pravednosti tako prokleto primamljiv.

Sam Hekman insistirao je da se scena njihove afere izbriše iz scenarija, jer nije želio fokus na tako nešto; više na njenu transformaciju u nekoga ko više neće da ćuti o bilo čemu.

I stvarno, u rolu Frensis Makdormand stala je cijela metamorfoza pristojne i kulturne Amerike šezdesetih; one koja je rekla da je dosta i da više neće ništa gurati pod tepih.

U tom violentnom, mračnom, ekscesivno vizuelno raskošnom i na mahove ludo zabavnom filmu (kako su samo i to zamjerili Parkeru, naročito članovi porodica stradalih) – ključno priznanje ipak stigne od jednog od zločinaca. Onog, koji je od FBI prepoznat kao „slaba tačka“, pa uhvaćen u kolo paranoje, da mu njegovi iz Klana rade o glavi.

Pod kapuljačama

Kakvo je samo lice užasa, kad ga pred vratima, sa zapaljenim raspećem i u sedlu, dočekaju likovi pod bijelim kapuljačama! I kako je samo u žurbi da sve i u detalje prizna, kad povjeruje da bi od KKK mogao da strada, kao oni grešni mladići... Ni ne sluteći da su to pod kapuljačama, zapravo, FBI agenti.

Tek mnogo kasnije, mnogo nakon premijere filma, na poew-

četku ovog vijeka, jedan jedini okrivljeni iz Filadelfije osuđen je za ubistvo trojice aktivista.

A Parker je Americi prikazao stvarnost šezdesetih i društva segregacije, ali i nešto što je tako tipično za to vrijeme, i vrijeme sadašnje, i svako društvo zapadnog svijeta: sve ono, što se tiče pravila čopora. U kom pristojne, stidljive i uboge komšije pod nekakvim kapuljačama postaju kurjaci, zavijaju na prvo prikradanje noći i zapišavaju teritorije. Prije nego što, naravno, počnu da jedu i jedni druge. A u međuvremenu stignu da nagrizu i neke i nečije, mukom i žrtvom sticane slobode.

Zbog toga „Mississippi Burning“ i jeste važan film; zato što podsjeća da nijedna sloboda nije bogom dana. I da je tako lako možemo opet ispustiti, a tamo je i dalje neka Frensis Makdormand koja više neće da ćuti i koju valja štititi. U njenim očima i u njenim rukama lako je shvatiti, za kim gore sva raspeća američkog juga, u gustom mraku filma Alana ParS. STAMENIĆ kera.

24

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Vijek od premijere biblijske pustolovine „The Ten Commandments“ Sesila B. Demila

Kompleksna interpretacija Biblije zahtijevala je čak četiri različita direktora fotografije, kao i specijalno, do tada nedostupno osvjetljenje

imdb.com

kalendar

N

akon odlaska pozorišne scene, koja nije zadovoljila njegove, ispostaviće se, velike epitete i ambicije, američki maestro Sesil B. Demil našao se na režiserskom pragu sasvim neočekivano – i sa poleđinom menija u restoranu. Tako je početkom 20. vijeka grupa istomišljenika, uključujući njega i poznatog producenta Semjuela Goldvina, osnovala studio koji će dati slobodu ovom budućem velikanu Holivuda da mnoge ideje sprovede u djelo.

Jedna od tih maestralnih ideja, tokom godina nijemog filma, bilo je ostvarenje „The Ten Commandments“, dvodjelna „biblijska pustolovina“ koja je Demilu omogućila da započne svojevrsnu religijsku filmsku opsesiju.

Crkva iz djetinjstva

Ta opsesija krenula je na izuzetno simplicifiran ali za to vrijeme ipak neuobičajen način. U strahu da bi mogao da napravi nepopularan film, De-

Grandiozni religijski ep

Kompleksna interpretacija učenja iz Biblije

mil je zahtijevao da mu filmofili zadaju temu i predlože čime bi trebalo da se pozabavi.

Pobjednik ovog čudnjikavog takmičenja bio je biznismen F. C. Nelson sa porukom: „Ne reddit.com

Scena koja je odavno stvar filmske istorije

možeš prekršiti deset zapovijesti, one su te koje će slomiti tebe“.

Demil je tako dobio dodatan podsticaj da na veliko platno prenese svoju konekciju sa religijom, koju je pronašao u ranom djetinjstvu kada su ga roditelji vodili u jednu od obližnjih episkopskih crkvi.

Kasnije je više puta navodio da mu je upravo ta crkva poslužila kao platforma da vizualizuje fabulu filma „The Ten Commandments“. I da u dvosatnom poređenju priče o Egzodusu sa jedne i modernog shvatanja pravila iz Biblije sa druge strane, interpretira svoje viđenje religije.

Demilova interpretacija bila je krajnje kompleksna i zahtijevala je čak četiri različita direktora fotografije, kao i specijalno, do tada nedostu-

pno osvjetljenje koje je imalo zadatak da istakne adute, ali i pokrije nedostatke koji su bili evidentni u filmskoj produkciji dvadesetih godina prošlog vijeka. A najbolji pokazatelj važnosti djela jeste to što ga i dan-danas možete pustiti i nanovo se oduševiti tehničkim solucijama režisera, ali i njegove dugogodišnje montažerke, oskarovke En Bohens.

Rimejk za kraj

Rezultat njihove kolaboracije je grandiozni religijski ep koji je na više načina ispisao stranice filmske istorije. Referentna tematika je bez sumnje legla Demilu koji je, na koncu, režirao čak četiri komada sa kojima je približio religiju filmskoj industriji. Iako su mnogi probali da učine slične stvari u 20. vijeku, niko nije bio uspje-

Četvrtak, 30. novembar 2023.

Scenografija ostvarenja „The Ten Commandments“ jedno je od najznačajnijih dostignuća u filmskoj industriji u prvoj polovini 20. vijeka. Demil se posebno posvetio kreaciji velikih setova kako bi predstavio antički Egipat na krajnje senzacionalan način. Kada je snimanje završeno, takozvani „The City of the Pharaoh“ srušen je dinamitom, zatrpan pijeskom i stajao je zaboravljen više od 60 godina. Na koncu, sve je preraslo u arheološku potragu i igru. Početkom osamdesetih godina, lokaciju koja je u međuvremenu postala poznata kao „Lost City of Cecil B. DeMille“ pronašla je grupa filmofila. I tada su posjetioci mjesta snimanja počeli da traže i odnose artefakte kući. Sada to, pak, nije moguće; država je onemogućila zloupotrebu lokacije i usvojila zakon kojim je ova scenografija stavljena pod specijalnu zaštitu.

šan poput ovog Amerikanca.

Tako da se i dan-danas, cijeli vijek nakon premijere u Gradu anđela (4. decembar 1923), sa lakoćom sjetimo scene u kojoj Mojsije pravi prohodni put kroz Crveno more.

Interesantno, nakon 33 godine Demil je ponovio svoju „biblijsku pustolovinu“ fokusirajući se na prvi dio starog komada, na Mojsija i kamene table. Uspjeh ove troipočasovne verzije iz 1956. bio je nemjerljiv zahvaljujući grandizonoj scenografiji, fotografiji i montaži, ali i ozbiljnosti Čarltona Hestona i Ane Bakster u glavnim ulogama.

I tako je Demil, kao malo koji sineasta prije njega, uspio da zatvori fenomenalnu karijeru na vrlo čudan i za to vrijeme nekonvencionalan način – rimejkom.

L. M.

Sto dvadeset godina revolucionarnog ostvarenja „The Great Train Robbery“

Prekretnica vesterna youtube.com

Izgubljeni grad

25

Kultni posljednji kadar Portrerovog kratkometražnog ostvarenja

P

očetkom 20. vijeka filmska industrija ušla je u progresivni period tokom kojeg je sudar inovacija sa više strana prerastao u klasično takmičenje. Jedno od najčešćih spominjanih imena u to doba bio je nezaobilazni Tomas Edison koji je, nešto poput Elona Maska sada, želio da vodi glavnu riječ u vezi sa mnogim stvarima u američkom društvu. Presudna tačka u razvoju filmske produkcije dogodila se upravo zahvaljujući Edisonu i njegovom poznanstvu sa režiserom Edvinom Porterom, koji je poželio da ekranizuje priču „The Great Train Robbery“ Skota Marbla, izdatu 1896. i već postavljenu na teatarskim daskama.

Jednostavna fabula u okviru koje su, u 12 minuta i 14 scena, prikazani banditi koji pljačkaju voz u pokretu (kao inspiracija je, naravno, poslužio ozloglašeni Buč Kesidi), uprkos krajnje „primitivnim“

kadrovima, postala je najpopularniji naslov iz ovog specifičnog perioda. I tako je potvrdila sumnju da veliko platno može biti i te kako komercijalno isplativo.

Mnogo bitnije, Porterovi kadrovi, koje je snimao na istočnoj obali Sjedinjenih Država (iako se radnja odvija na zapadu), bili su idealna prilika da se isprobaju neke nove tehnike snimanja. Između ostalog, inovativno paralelno montiranje (umjesto u to vrijeme popularnog preklapanja scena), dupla ekspozicija, kao i snimanje na lokaciji van studija uz slobodnije korišćenje kamere.

Ovo dvanaestominutno zadovoljstvo, pored popularizacije filma kao umjetnosti i formiranja vesterna kao, ispostaviće se, kasnije vrlo popularnog žanra, uspjelo je i da šokira publiku. Tada je interpretacija nasilja prikazana na velikom platnu na mnogo originalniji način nego što se to moglo

Porterov kratki film predstavio je niz inovacija, od paralelne montaže i duple ekspozicije, do snimanja na lokaciji van studija uz slobodnije korišćenje kamere

učiniti u teatru. Tako da, posljednji kadar, u kojem bandit direktno „puca“ u kameru, sa razlogom se smatra jednim od najznačajnijih kadrova u istoriji filma.

I dok je diskutabilno da li je „The Great Train Robbery“, premijerno prikazan 7. decembra 1903, prvi narativni film, sa sigurnošću možemo tvrditi da jeste prvi vestern. Iako je riječ o kratkometražnom ostvarenju, njegov uticaj vidljiv je i dan-danas. U 14 scena koje nam je Porter servirao postoji niz elemenata koje su kasnije, možemo slobodno reći, mnogi režiseri praktično kopirali decenijama kasnije, od nasilnog zaustavljanja lokomotive, do bijega bandita na konjima.

Na koncu, koliko je ovaj film bitan govori i podatak da je originalna filmska traka Porterovog vesterna sačuvana u arhivi Američke kongresne biblioteke. A nama, 120 godina od premijere, ostaje samo da uživamo u filmskim ostvarenjima koja su stigla kao rezultat Porterovog revolucionarnog poduhvata.

L. M.

sbirky.ngprague.cz

Četvrtak, 30. novembar 2023.

reddit.com

26

PODGORI č ARENJE „Ranjeni Crnogorac“

„Crnogorka u haremu“

Čermakovo ordenje

eliki su strani slikari pod našom zastavom vojevali, i to junaštvo ordenjem kitili. A jedna praška adresa, Betlemske nemesti broj 10, čuva statuu djevojke lovorovim vijencem kićene. U ruci joj pozlaćeno ime Jaroslav Čermak.

Samo koju godinu prije bitke kod Graba, kod sela Meterize 1862, gdje je taj orden iz ruke mladog knjaza Nikole zaslužio, Jaroslav je upoznao Ežen Delakrou u Parizu. Istog onog slikara, čiju „Slobodu na barikadama“ i dan-danas slavimo kao nešto veće i od Evrope, i od njene civilizacije.

Nakon tog susreta, zauvijek je ostao ubijeđeni slikar romantizma; iz tog damara slobode, praškom mladiću je bastalo da na kamenu tamo neke daleke Crne Gore ratuje protiv Turaka.

Sin ljekara je kao dječak doživio ozbiljnu povredu kuka i zbog teških komplikacija mjesecima ostao vezan za krevet. Tu, na onoj praškoj adresi rodne kuće, u tom krevetu je prvi put počeo da crta i slika. I potom imao sreću, da za umjetničku strast dobije podršku porodice.

Student čuvene praške akade- karakterne crte koje vidimo i mije lijepih umjetnosti, učenik osjećamo u svojim porodicaslavnog Njemca Kristijana ma. Pa „Povratak crnogorskih Rubena, imao je veliku želju izbjeglica“, pa „Crnogorska – da bude istorijski slikar. Ono mati“... Ali najviše i prije svega, dijete, koje je dugo bilo nepo„Ranjeni Crnogorac“ (1873). kretno, jedva je čekalo avanJedno divno blještavilo od turu. Deceniju pred dolazak u ponositih rana; i sve te antičke Crnu Goru, porodica se nadai anđeoske žene koje čekaju.

Zna se i da je Čermak, nakon la, da je konačno „smiren“ onog boja i ordena Danilovog u Parizu. I bio bi, da nije bilo reda za nezavisnost, nekoliko onog susreta sa Delakroom. I godina uglavnom živio prvih lekcija o slobodi. u Dalmaciji. I da je, u Čermak je dio pravim avanturama epohe koju sada „iza neprijateljskih lako prepoznajelinija“, prelazio mo po panna tursku teritoslavenskom riju, pronalazio sentimentu. inspiraciju... A Njegovi motitek se kasnije, vi su i Husiti i povratkom u Pariz, Hercegovke potpuno oslobodio i neki divni nor– i pronašao svoj, manski ribari dok sasvim prepoznatljiv čitaju jevanđelje... izraz.

Ali najviše, najljepJaroslav Čermak Kakav je to karakter še ga poznajemo po i avanturista bio – svjedoči, radovima koji su vezani za recimo, njegov fantastični Crnu Goru.

Neka vas ne zavara to što Čer- „Indijanac“. Preminuo je u mjesecima prije trijumfalnog maka prepoznajemo kao sliBerlinskog kongresa; njegokara romantizma: pored sveg ve posljednje velike slike su tog junaštva, ima tu mnogo detalja svakodnevnog života. I „Bosna“ i „Povratak na zgarište nakon bitke“. I to govori zato je posebno vrijedan. Nješto mu je, u tim posljednjim gova „Crnogorka na ljubavpariskim danima, a na Balkanom sastanku“ otkriva neke

Zaglavi se

wikimedia.org

V

Crta: Srđan Ivanović

nu sudbonosno ratnim, bilo na umu.

I čak je kompletan kolaž njegovog djela nedovoljan, da pokaže koliko je Jaroslav Čermak bitan za crnogorsko, pa i šire jugoslovensko slikarstvo.

Samo dijelom zbog toga što je njegov učenik Jozef Hutari nastavio misiju na našim prostorima.

Mnogo bitnije: djela Čermaka su tako i potpuno očigledno (što ne bi ni totalnom laiku promaklo) inspirisala cijelu generaciju važnih južnoslovenskih slikara sa kraja 19. i početka 20. vijeka. Recimo, Vlaha Bukovca koji je portretisao sve članove knjaževske porodice i po ugledu na Čermaka radio onu njegovu „Crnogorku“... I, naravno, Paju Jovanovića – i njegove seobe i krunisanja, pa njegovog „Ranjenog Crnogorca“.

I naravno: Crna Gora tek treba da otkrije sve naše žene sa njegovih slika. Recimo, jednu „Crnogorku u haremu“ (1877) u praškoj Nacionalnoj galeriji...

I njene oči i jednu slobodu; zgrčenu kao olovka u ruci jednog praškog djeteta u bolničkoj postelji, koje je mislilo da nikad više neće hodati. Decenijama i vjekovima prije, nego što se junaštvom na Meterizima okitilo.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 30. novembar 2023.

LONDON CALLING

Radikalni pejzaži Izložbom u Galeriji „Vilijam Moris“ pažljivo je adresirana simbioza globalne demokratije i svojevrsne ekološke pravde i pokazano na koji su način britanski pejzaži uticali na socijalno-političke prilike u zemlji

G

alerija „Vilijam Moris“ na istoku Londona godinama je među liderima umjetničke scene u gradu, iako je samo jedna u nizu onih koje posjetiocima nude besplatan ulaz na sve izložbe, uz molbu da oni koji dolaze doniraju novac.

Pritom, ne zaboravlja ni na legat umjetnika po kojem je dobila ime, pa na svakih nekoliko mjeseci organizuje događaje kojima efikasno podsjeća na

ISSN 2957-2800

Znakovito djelo Džeremija Delera

svoje porijeklo. Tako je i protekle sedmice započela svojevrsan trend odgovarajući na pitanje kako da najefikasnije predstavite ljepote okruga u kojem živite.

Simpatičan odgovor dobili smo elegantno posloženom izložbom „Radical Landscapes“, čiji su kuratori željeli da pokažu na koji su način britanski pejzaži uticali na socijalno-političke prilike u zemlji,

i to sa posebnim fokusom na socijalne, klasne i rasne linije.

Takođe, s obzirom na to koliku je ljubav Moris izražavao prema prirodi, a i činjenici da je ovaj dio Londona vrlo „zelen“, izložbom su ukazali i na gorući problem klimatskih promjena. Postavkom, koja je obuhvatila radove približno 60 umjetnika kompletiranih u posljednja dva vijeka, pažljivo je adresirana simbioza globalne demokratije i svojevrsne ekološke pravde.

Najveću pažnju posjetilaca zaokupirao je „Built by Immigrants“, rad Džeremija Delera iz 2019. godine. Pojednostavljenim znakom za jedan od auto-puteva u Engleskoj koji vodi do Stounhendža, Deler je želio da podvuče važnost onih migranata koji su odlučili da ostanu u Ujedinjenom Kraljevstvu i time ga učinili potpunijim.

Jedno od zanimljivijih umjetničkih rješenja ponudio je Anvar Jalal Šemza iz Pakistana. Rad „Apple Tree“, kreiran kombinacijom kaligrafije i geometrije, inspirisan maestralnim djelima Pola Klea, reflektuje ruralne pejzaže središnjeg dijela umjetnikove zemlje.

Posebno interesantan segment izložbe bilo je i ohrabrivanje posjetilaca da prošetaju istočnim dijelom Londona, da

Jalalov rad „Apple Tree“

upoznaju ovaj okrug specifičan po šumama i da tako osjete kako urbano-ruralni djelovi oblikuju ekološka i politička gledišta. Kustosti su za tu priliku osmislili i detaljan program kako bi uputili posjetioce izložbe da preispitaju odnos sa lokalnim pejzažima mjesta iz kojeg dolaze i/li u kojem žive, kao i kako bi sa te tačke mogli da odgovore na klimatsku Tekst i foto: krizu.

Leila MURSELJEVIĆ

Detalj s izložbe u Galeriji „Vilijam Moris“

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

27

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović