Dnevni list Pobjeda 7.12.2023.

Četvrtak, 7. decembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20843 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Novi v. d. izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore je funkcioner Građanskog pokreta Ura a bio je i odbornički kandidat te stranke na lokalnim izborima u Pljevljima

NO! TO THE WAR IN UKRAINE Na suđenju po tužbi dugogodišnjeg operativca Draga Spičanovića za nadoknadu nematerijalne štete bivši direktor Uprave prihoda i carina saopštio da nema dokaze za tvrdnje o švercu cigareta

optužbe Šljukić iz Ure ,,preletio“ Milošević iznio na osnovu na čelno mjesto EPCG narativa koji

STR. 2.

Član estonskog komiteta za odbranu Peter Tali smatra da će Putin pokrenuti kampanju dezinformacija u regionu

Ministarstvo zdravlja počelo prikupljanje i obradu podataka

Šimun inicirao Misija Rusije na provjeru svih Balkanu je da diploma u preko Dodika i RS napravi nevolju zdravstvu Putin zaista vjeruje da je novi mesija koji mora da povrati Rusko carstvo - što nije samo Sovjetski Savez, već Rusko carstvo koje uključuje Poljsku i Finsku, a nijesam siguran za Aljasku. Rusija pokušava da stvori probleme širom svijeta, ne samo na Baltiku ili Balkanu, već i u Africi, na Bliskom istoku - naveo je Tali STR. 4.

U stalnoj smo komunikaciji sa Ministarstvom prosvjete, a takođe ćemo i ubuduće sinhronizovano raditi, kako bismo prevenirali ovakve pojave u zdravstvenom sistemu – rečeno je Pobjedi iz resora STR. 8. i 9. zdravstva

POBJEDA ISTRAŽUJE: Deset godina od pokretanja projekta „Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore“, čiji su realizatori bili Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara (4)

Krah pod teretom nebrige, loših namjera, nerada i neznanja Nijedno kulturno dobro u Crnoj Gori danas nema svoju zaštićenu okolinu. Dakle, možete graditi, pregrađivati, zidati stotine kvadrata, a da nemate straha da će vas goniti Uprava za zaštitu kulturnih dobara ili inspektorka za kulturna dobra Uprave za inspekcijske poslove STR. 14. i 15.

su kreirali pojedini mediji I. MANDIĆ

EPCG

Izbor Šljukića kao funkcionera Ure na čelno mjesto u EPCG ne korespondira sa najavom premijera i ministra energetike o profesionalcima na čelu energetskog sektora jer je riječ o partijski angažovanom licu. Ura nije dio Vlade i izbor Šljukića, koji je rođeni Pljevljak kao i premijer Spajić, ipak predstavlja iznenađujući potez nove vlasti

Rade Milošević

STR. 10. i 11.

Kancelarija briselske administracije u Podgorici za Pobjedu komentarisala prijetnje koje je nevladinom sektoru uputio v. d. komandanta Protivterorističke jedinice Uprave policije Petar Knežević

Delegacija EU: Civilno društvo je ključni element demokratskog sistema Umjesto upuštanja u oštre javne kritike i navode protiv predstavnika civilnog društva, nadležne domaće vlasti treba da postupaju u odnosu na svako kršenje zakona u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima – zaključili su iz Delegacije EU u Podgorici STR. 3.

2

Politika

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Novi v. d. izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore je funkcioner Građanskog pokreta Ura a bio je i odbornički kandidat te stranke na lokalnim izborima u Pljevljima PODGORICA - Novi vršilac dužnosti izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore Zoran Šljukić funkcioner je Građanskog pokreta Ura iz Pljevalja, saznaje Pobjeda. Šljukić je bio odbornički kandidat koalicije SNP-Ura na lokalnim izborima 2022. i to sa liste stranke Dritana Abazovića.

Šljukić iz Ure ,,preletio“ na čelno mjesto EPCG

Odbor direktora EPCG na hitnoj sjednici održanoj u utorak za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovao je upravo Šljukića.

Izbor Šljukića kao funkcionera Ure na čelno mjesto u EPCG ne korespondira sa najavom premijera i ministra energetike o profesionalcima na čelu energetskog sektora jer je riječ o partijski angažovanom licu. Ura nije dio Vlade, i izbor Šljukića, koji je rođeni Pljevljak kao i premijer Spajić, ipak predstavlja iznenađenje jer je i energetski sektor takođe dio podjele među konstituentima nove vlasti u kojoj nije stranka Dritana Abazovića

OSTAVKA ROVČANINA

Imenovanje Šljukića za vršioca dužnosti izvršnog direktora uslijedilo je nakon što je dosadašnji izvršni direktor Nikola Rovčanin napustio tu poziciju zbog, kako je saopšteno iz EPCG, preuzimanja funkcije poslanika u Skupštini.

- Zoran Šljukić je rođen 1985. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, a u EPCG radi od 2010. godine. Razvojni put je prošao uglavnom u TE „Pljevlja“, gdje je obavljao poslove glavnog inženjera za tehnički sistem upravljanja i rukovodioca sektora za eksploataciju, a od 2022. godine je, na nivou EPCG, bio glavni operativni, a potom i tehnički direktor. Takođe, menadžer je projekta „Ekološka rekonstrukcija TE ‘Pljevlja’“- navodi se u saopštenju EPCG, kojim su potencirane stručne reference Šljukića.

Ipak izvori Pobjede tvrde da se uspon Šljukića u EPCG poklapa sa izborom Vlade na čijem je čelu upravo bio predsjednik Ure Dritan Abazović.

USPON

- U pitanju je meteorski uspon: od eksploatacije uglja do tehničkog direktora EPCG, tvrde izvori Pobjede.

Objava na sajtu GP URA

Izbor Šljukića kao funkcionera Ure na čelno mjesto u EPCG ne korespondira sa najavom premijera i ministra energetike o profesionalcima na če-

Šljukić je bio jako aktivan kao odbornički kandidat tokom kampanje za lokalne izbore i u svojim javnim istupima je potencirao razvoj energetike ali i kritikovao sve prethodne vlade za odnos prema Pljevljima

lu energetskog sektora jer je riječ o partijski angažovanom licu. Ura nije dio Vlade i izbor Šljukića, koji je rođeni Pljevljak kao i premijer Spajić, ipak, predstavlja iznenađenje ukoliko bude i izabran na tu funkciju jer je i energetski sektor takođe dio podjele među konstituentima nove vlasti u kojoj nije stranka Dritana Abazovića.

Šljukić je bio jako aktivan kao odbornički kandidat tokom kampanje za lokalne izbore i u svojim javnim istupima je potencirao razvoj energetike ali i kritikovao sve prethodne vlade za odnos prema Pljevljima.

- Lošim odnosom prema Pljevljima, sve prethodne vlade su dovele u tešku situaciju ovaj grad. Ekološku rekonstrukciju

Termoelektrane radimo sa 2030 godina zakašnjenja u odnosu na srednje razvijene evropske zemlje. Svi zajedno kao Pljevljaci treba da smo svjesni te činjenice. Ne dozvolimo da se i dalje iz Pljevalja samo odnose bogatstva. Svi zajedno treba da održavamo i čuvamo našu industriju, jer je jedino još mi imamo u Crnoj Gori. Nećemo dozvoliti da Crna Gora nema energetsku nezavisnost!

Takođe nećemo dozvoliti da Pljevlja i dalje ne budu nosilac razvoja energetike. Daćemo zamah Rudniku i Termoelektrani kroz nove velike investicije sve dok Crna Gora ne bude spremna za lagani prelaz na nove obnovljive izvore energije, govorio je Šljukić u ime Ure tokom kampanje za lokalne izbore prošle godine.

Tek ostaje da se vidi da li će Šljukić biti izabran na funkciju izvršnog direktora iako mu se daju realne šanse.

Ministarstvo energetike i rudarstva prije dvije sedmice raspisalo je konkurs za tri člana Odbora direktora Elektroprivrede. Vlada je kao vla-

snik elektroenergetske kompanije donijela odluku kojom zahtijeva od borda EPCG da što prije sazove vanrednu sjednicu Skupštine akcionara.

Na dnevnom redu Skupštine bi, kako se navodi u odluci, trebalo da budu odluke o razrješenju starih i imenovanju novih članova borda.

Konkurs, kojim je Ministarstvo energetike pozvalo zainteresovane kandidate koji stručnim kvalifikacijama, radnim iskustvom i referencama mogu odgovoriti izazovima za poziciju člana borda, je završen.

Prethodno je ministar energetike Saša Mujović kazao da će tri člana borda izabrati na konkursu, dok će preostali biti predstavnici parlamentarne većine.

Na Skupštini akcionara EPCG krajem juna izabran je aktuelni Odbor direktora koji čine Milutin Đukanović (predsjednik borda), Mijuško Bajagić, Tahir Đonbaljaj, Ivan Šaranović, Martin Ćalasan, Emir Strujić i Goran N. ZEČEVIĆ Šućur.

Ministarstvo finansija u svom reagovanju potvrdilo da je iz Državnog trezora za plate u oktobru podijeljeno 69,4 miliona eura kao i da postoje tajne isplate

MF: ASP podatke pogrešno interpretirao, imamo pravo na tajne isplate

PODGORICA - Ministarstvo finansija reagovalo je na tekst Pobjede pod nazivom „U oktobru za plate 18 miliona više nego u septembru, dio isplata proglašen tajnom“, koji je naš list objavio na osnovu analize Agencije za socijalnu pravdu. U reagovanju Ministarstvo finansije je potvrdilo da je za plate u oktobru podije-

ljeno 69,4 miliona eura kao i da je dio tih isplata proglašen tajnom ali su i saopštili da je ASP, kako tvrde, ,,manipulativno prikazao podatke“.

- Naime, istina je da je početkom oktobra isplaćen dio bruto zarade za septembar, u iznosu od 38,14 miliona eura, dok je 30. oktobra, za veći dio budžetskih korisnika, isplaćena zarada i za oktobar, u iznosu od 31,93 miliona eu-

ra, naveo je MF. Taj iznos je 69,4 miliona što je i predstavio ASP. - Budući da je u tom periodu bilo izglasavanje nove vlade, odnosno primopredaja dužnosti i na čelu Ministarstva finansija, oktobarska zarada isplaćena je dan ranije kako, iz tehničkih razloga, koji podrazumijevaju izradu pečata, predaju kartona deponovanih potpisa ovlašćenih lica i sl, ne bi došlo do kašnjenja u ispla-

ti. Dakle, iz državnog trezora, u oktobru su isplaćene dvije zarade zaposlenima u državnoj administraciji, od čega jedna početkom mjeseca koja se odnosila na septembar i druga 30-og dana istog mjeseca koja se odnosila na oktobar, navodi se u reagovanju Podsjećamo da je Ministarstvo finansija, početkom novembra, u skladu sa redovnom praksom, a u cilju što veće transparentnosti i obavještenosti gra-

đana o odnosu Vlade prema državnom novcu, objavilo Izvještaj o potrošnji budžetskih sredstava.

- Kada je riječ o navodima pomenute NVO o „sakrivanju“ podataka u izvještajima koje objavljuje ovaj organ, ukazujemo na obavezu Ministarstva finansija da postupa u skladu sa odredbama Zakona o tajnosti podataka, čijim članom 10 je dato pravo ovlašćenom licu da, posebnim rješe-

njem, odredi stepen tajnosti podataka od značaja za bezbjednost i odbranu, vanjsku, monetarnu i ekonomsku politiku (član 12). U skladu sa tim, Ministarstvo finansija u obavezi je da svaki podatak označen stepenom tajnosti učini nedostupnim, sve do isteka roka tajnosti tog dokumenta. Takođe, napominjemo da se rješenja o proglašenju dokumenta tajnim, kao i o roku njegove tajnosti, nalaze kod potrošačkih jedinica, te da se zainteresovana lica mogu istima obratiti za podatke o razlozima proglašenja dokumenta tajnim, navodi se u reN. Z. agovanju.

Politika

Četvrtak, 7. decembar 2023.

3

Kancelarija briselske administracije u Podgorici za Pobjedu komentarisala prijetnje koje je nevladinom sektoru uputio v. d. komandanta Protivterorističke jedinice Uprave policije Petar Knežević

više voli svoju Crnu Goru“, ali bi ,,život dao za Srbiju i Republiku Srpsku“, a u nastavku je zaprijetio ,,sramnim nevladinim organizacijama“ koje ga, kako je kazao „blate“, uz poruku aktivistima „kad idete u toalete stranih službi ne govorite jeftino o meni jer to ima svoju cijenu“.

- Molim neke sramne nevladine organizacije da uzmu sljedeći put više novca kada sam ja u pitanju da blate o meni, da bi mi poremetili ugled u društvu, jer nijesam ja neko sa kime ćete potkusurivati vaše političke poene. I ako već to radite ne zaboravite da ja jako dobro poznajem bez-

Petar Knežević

bjednosnu situaciju u zemlji i regionu i da sam, nažalost, operativno jako dobro informisan. Znam vaše nalogodavce koji su vas gurali protiv mene i nemojte da vas oni troše – upozorio je v. d. komandanta Protivterorističke jedinice i zaprijetio: „Kada odete u toalete stranih službi, ne govorite jeftino o meni jer to ima svoju cijenu“.

Na Kneževićeve navode reagovao je reis Rifat Fejzić, koji je na društvenoj mreži X javno pitao crnogorske zvaničnike - predsjednika Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije Nikolu Terzića – „Je li ovo isti onaj narativ onih koji su za Republiku Srpsku počinili genocid u Srebrenici? Kakva je ovo poruka manjinama u policiji, jel ovi treba da nas brane“?

Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Velimir Rakočević juče je za Pobjedu upozorio da „svaka prijetnja i zastrašivanje civilnog sektora ima duboko negativne posljedice koje se reflektuju kroz ukupnu stagnaciju i zastoj u reformama“, te da je nedopustivo da policajac prijeti nevladinim aktivistima.

m. babović

Umjesto upuštanja u oštre javne kritike i navode protiv predstavnika civilnog društva, nadležne domaće vlasti treba da postupaju u odnosu na svako kršenje zakona u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima – zaključili su iz Delegacije EU u Podgorici

s. vasiljević

Naglasili su da očekuju od vlasti da stvori podsticajno okruženje za konstruktivno učešće civilnog društva u kreiranju javnih politika.

- Umjesto upuštanja u oštre javne kritike i navode protiv predstavnika civilnog društva, nadležne domaće vlasti treba da postupaju u odnosu na svako kršenje zakona u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima – zaključili su iz Delegacije EU u Podgorici.

Pobjeda ni juče nije dobila odgovore od ministra unutrašnji poslova Danila Šaranovića kojeg smo, takođe, pitali za komentar brojnih neprihvatljivih i spornih Kneževićevih navoda u intervjuu za proruski i prosrpski portal IN4S. Knežević je, kako smo pisali, pored ostalog, rekao da ,,naj-

Delegacija EU: Civilno društvo je ključni element demokratskog sistema

Zgrada Delegacije Evropske unije u Podgorici

- Policija treba da podstiče toleranciju u društvu, a ne da guši kritičku misao – istakao je Rakočević. Član nestranačke Građanske inicijative „21. maj“, koji se decenijama bavi istraživanjem i zaštitom ljudskih prava i koji je bio na čelu Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković upozorio je u izjavi za Pobjedu da ono što je rekao Knežević „kompromituje ne samo bezbjednosni sektor već šteti i ugledu zemlje u cjelini“.

Zeković je ukazao i da „ovakvi nastupi štete policijskoj kulturi i etici, a mogu da doprinose izgradnji i širenju paralelnih struktura i vrijednosti koje se mogu koristiti za različite vrste podrivanja ustavnog poretka i legitimne, demokratske, vlasti“.

Komandant Knežević bio je u žiži prošle godine, kada su

Potpredsjednik Vlade saopštio da se međunarodne obaveze moraju poštovati

Đeljošaj: Ako Spajić ne podrži ulazak Kosova u međunarodne organizacije nećemo više biti dio Vlade

PODGORICA - Ministar ekonomskog razvoja i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj kazao je da je od premijera Crne Gore Milojka Spajića dobio garancije da će Crna Gora podržavati Kosovo u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.

Kako je kazao za kosovski Telegrafi, ukoliko bi se desilo suprotno, on i albanske partije ne bi više bili dio Vlade. Đeljošaj je kazao da za njega nije problematično to što je Andrija Mandić predsjednik Skupštine, već da mu je dovoljno to što Crna Gora priznaje Kosovo.

- Ja sam tu da bih poštovao zvanična akta i za mene je dovoljno da Crna Gora nastavi da sarađuje sa svim državama koje je priznala. Mi smo sa Mandićem imali dogovor da, ako on podrži našu vladu, mi ćemo podržati njega za šefa parlamenta, kazao je Đeljošaj.

Dodao je i da će Kosovo uvijek imati glas Crne Gore ukoliko mu bude potreban.

Upitan o tome šta bi se dogodilo ako bi šef parlamenta Kosova Glauk Konjufca došao u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, Đeljošaj kaže da ukoliko se to desi, smatra da bi Mandić trebalo da se sastane sa njim.

R. P.

Aleksandar Saša Zeković i aktivistkinja Svetlana Pajović-Musić, 30. aprila, elektronskom poštom dobili, od anonimnog pošiljaoca, tri audio-snimka na kojima se, pored ostalog, čuje kako on objašnjava da su 5. septembra 2021. godine pod njegovom komandom bile brojne kriminalne grupe u Crnoj Gori. Na jednom od snimaka on je građanke i građane koji su bili okupljeni u prijestonici na protestu nazvao bagrom.

Na Cetinju je 5. septembra 2021. u Cetinjskom manastiru inaugurisan za mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikije Mićović čemu su prethodili građanski protesti - 3, 4. i 5. septembra koji su razbijeni brutalnom policijskom akcijom kojom su komandovali Miloš Rakonjac i Petar Knežević.

m. babović

PODGORICA - Za Evropsku uniju, civilno društvo je ključni element demokratskog sistema i kao takvo treba da bude prepoznato i tretirano od strane državnih institucija – saopštili su Pobjedi iz Delegacije EU u Podgorici na pitanja povodom nedavnog skandaloznog intervjua v. d. komandanta Protivterorističke jedinice Uprave policije Petra Kneževića u kojem se, pored ostalog, obrušio na nevladine organizacije i aktiviste prijetećom porukom „kad idete u toalete stranih službi ne govorite jeftino o meni jer to ima svoju cijenu“.

Nik Đeljošaj

Specijalno tužilaštvo obavijestilo je Zekovića i Pajović-Musić, krajem novembra 2022, da neće inicirati krivični postupak protiv Kneževića, jer nema dokaza da je počinio neko krivično djelo i tako je amnestiran, iako se na snimcima jasno čuje da su pod njegovom komandom bile kriminalne grupe, ali i da je građanke i građane Crne Gore koji su se protivili Mićovićevoj inauguraciji u Cetinjskom manstiru nazvao bagrom.

Povodom intervjua Kneževića u kojem se, pored ostalog, obrušio na civilno društvo pitanja smo uputili - Digitalnom forenzičkom centru, Centru za građansko obrazovanje, Centru za monitoring i istraživanje i Akciji za ljudska prava. Odgovore čekamo i od ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke. Kaćuša KRSMANOVIĆ

4

Politika

Od brojnih informacija koje sam iznio u tekstu o zakulisnom dogovoru i lobiranju funkcionera političkih stranaka za izbor vrhovnog državnog tužilaštva, ministar pravde Andrej Milović je negirao da je bio u Beogradu prije gostovanja u emisiji ,,Načisto“, već da se u srpskoj prijestonici obreo 30. novembra, pa nije ni mogao da prethodno ,,ima razrađeni plan“.

Uz naznaku - da je ispravka ,,ovih netačnih tvrdnji nužna da bi se očuvala istina“. I na to se svodi demanti?!

Da li je ministar Milović išao za Beograd 23. novembra ili je gledao utakmicu Partizan - Panatinaikos 30. novembra - čini mi se na pametno pristojnoj udaljenosti od bivšeg premijera Abazovića - ne mijenja istinitost tvrdnji koje sam iznio u tekstu.

Naprotiv, sve je kristalno jasno i neporecivo: sklopljen je zakulisni dogovor, ili plan, kako

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Odgovor na demanti ministra pravde Andreja Milovića

Odlazak za Beograd ne mijenja istinu o zakulisnom dogovoru Da li je ministar Milović išao za Beograd 23. novembra ili je gledao utakmicu Partizan - Panatinaikos 30. novembra - čini mi se na pametno pristojnoj udaljenosti od bivšeg premijera Abazovića - ne mijenja istinitost tvrdnji koje sam iznio u tekstu da je sklopljen plan iza kulisa sam to nazvao, da se eliminiše kandidatkinja Tužilačkog savjeta Maja Jovanović i forsira kandidat Milorad Marković.

Istina je, dakle, da se ministar pravde Milović na televiziji Vijesti založio da se odbaci kandidatkinja koja ima više od 15 godina staža u tužilaštvu i da je zagovarao izbor kandidata uz ključni motiv - ,,da mu je najveći plus jer

nije nikad bio dio pravosudnog sistema“.

Istina je, drugi put, da je i potpredsjednik Vlade Momo Koprivica 30. novembra, pogađate - na televiziji Vijesti, takođe predložio da Marković bude novi vrhovni državni tužilac i da mu je prednost - ,,što ne dolazi iz tužilaštva“.

Istina je, treći put, da je i funkcioner Mandićeve Nove srp-

ske demokratije, Jovan Vučurović, 1. decembra javno podržao Markovića čija je prednost, opet pogađate - ,,što nikad nije radio u tužilaštvu“.

Istina je, četvrti put, da su u razmaku od samo sedam dana, trojica funkcionera iz tri partije vlasti - Milović, Koprivica, Vučurović – sa istim obrazloženjem lobirali za jednog kandidata, uzvikujući da je

Član estonskog komiteta za odbranu Peter Tali smatra da će Vladimir Putin pokrenuti kampanju dezinformacija u regionu

za ,,oporavak“ tužilaštva potreban vrhovni tužilac koji nikada nije napisao optužnicu.

Istina je, peti put, da su se sva ova lobiranja desila i prije nego što je zakazano parlamentarno saslušanje kandidatkinje koja je dobila nepodijeljenu podršku Tužilačkog savjeta.

Da ne nabrajam više, zvučaće kao pokvarena ploča koja se stalno vraća na početak: sve su ovo evidentni dokazi da je skovan plan.

Da li je u Beogradu taj plan razrađen ili je samo Beograd o planu obaviješten, taj detalj ne znam. To bi ministar možda mogao da pita koalicionog saveznika iz Nove Vučurovi-

ća, svog istomišljenika o kandidatu za vrhovnog državnog tužioca. Mislim da oni imaju dobre veze u Beogradu, čuš mene Moskvi.

Moram da dam jednu napomenu za kraj. Vjerujem da je ovakvim lobiranjem, svakako nesvjesno, nanesena šteta kandidatu Markoviću jer je teško ne primijetiti forsiranje na političko-prijateljskoj osnovi. O ovom drugom segmentu kovanice ,,političko-prijateljska osnova“ nijesam pisao. Kao što nijesam detaljisao o uslovima koje treba/ mora da ispuni kandidat/kadidatkinja za vrhovnog državnog tužioca.

A mogao sam, što Andrej Milović jako dobro zna.

Ipak, zahvalan sam ministru što je ovaj dijalog, čini mi se, mnogo konstruktivniji od onog našeg telefonskog razgovora. Ko zna, možda smo obojica napredovali.

Draško ĐURANOVIĆ

DFC o pisanju prosrpskog i proruskog portala IN4S i srpskog tabloida Alo tokom popisa

Misija Rusije na Balkanu je da preko Dodika i RS napravi nevolju TALIN - Misija Rusije je da na Balkanu napravi nevolju - a to će najbolje uraditi preko Milorada Dodika i Republike Srpske u Bosni i Hercegovini - ocijenio je član estonskog komiteta za odbranu u tamošnjem parlamentu Peter Tali u razgovoru sa crnogorskim i makedonskim novinarima koji radnu sedmicu provode u Talinu u okviru US-NATO projekta „Seeing is believing“.

Očekuje, kako je rekao, od Rusije i kampanju dezinformacija na Balkanu nakon što pokuša da odvoji BiH entitet Republiku Srpsku.

- Ako neko napadne vrijednosti koje su obično zapisane u preambuli Ustava - znači da vas neko zaista targetira. U tom slučaju morate da djelujete oštro i zaštitite svoje vrijednosti. Naša društva su bazirana na demokratskim vrijednostima - poručio je Tali.

Ocijenio je da je Rusija toliko zainteresovana za Balkan jer Putinov režim otvoreno izaziva zapadni ili slobodni demokratski način života i pokušava da učini sve protiv njega.

- Putin zaista vjeruje da je novi mesija koji mora da povrati Rusko carstvo - što nije samo Sovjetski Savez - već Rusko carstvo koje uključuje, na primjer, Poljsku, Finsku, a nijesam siguran za Aljasku.

Rusija pokušava da stvori

- Nijesam siguran ko će pobijediti na američkim izborima - može biti Tramp, (Džo) Bajden ili neko drugi, ali sam siguran da će NATO ostati takav kakav jeste ili čak biti još efikasniji - naveo je Tali.

Odgovarajući na pitanje kako vidi potencijalni ishod rata poručio je da Ukrajina mora da pobijedi jer će Rusija nastaviti da napada okolinu.

- Ukrajinci imaju dovoljno volje da se bore i njihov duh je i dalje jak. Moramo da podržimo Ukrajinu onako kako možemo jer se oni bore i za našu slobodu, ne samo svoju - podvukao je Tali.

Peter Tali

probleme širom svijeta, ne samo na Baltiku ili Balkanu, već i u Africi, na Bliskom istoku.. I to da bi pobijedili sve i svakoga - kazao je Tali.

ČLANSTVO NE ŠTITI OD PROKSI RATA

Na pitanje je li članstvo u NATO dovoljno za sigurnost Crne Gore i Sjeverne Makedonije od hibridnog i proksi rata, odgovorio je odrično.

- Od proksi rata nije. Informaciono-dezinformacijski ili rat preko posrednika će možda pokušati. NATO jeste dovoljan za sigurnost od konvencionalnog vojnog konflikta – dodao je Tali.

On je podvukao da Alijansa stoji uz sve svoje članice - vodeći se principom „svi za jednog jedan za sve“. Što se tiče dezinformacija

ukazao je da su rusko novinarstvo i mediji samo sistem oružja.

- Koriste medije samo u pokušaju da osramote EU i utiču na nas. Ne vjerujte ruskim medijima jer to nije novinarstvo - već sistem naoružanja - upozorio je Tali.

Ocijenio je da Rusija uvijek pokušava da guši slobodu govora i demokratiju.

- Prvo će strateški pokušati da pronađu pukotine i da podijele međunarodne organizacije ili saveze. Recimo UN, čak EU, NATO – upozorava Tali.

NATO SE NEĆE MIJENJATI

I u slučaju da Donald Tramp pobijedi na izborima iduće godine, Tali je siguran da će NATO ostati onakav kakav jeste.

MAĐARSKA ,,IGRA PRLJAVO“ SAMO U EU

Mađarska, smatra on, ,,prljavo igra“ samo u Evropskoj uniji, ali ne i u NATO. Na pitanje Pobjede da li misli da Mađarska favorizuje Rusiju blokiranjem procesa koji se vežu za pomoć Ukrajini - odgovorio je potvrdno, ali i istakao da ne smatra da djelovanje Mađarske u okviru Alijanse utiče na jedinstvo ili bezbjednost drugih članica.

- A u kontekstu NATO i Mađarske, pitanje je zapravo oko članstva Švedske koje je još u fazi odlučivanja - a nije usvojeno u turskom i mađarskom parlamentu. Ipak, mađarske diplomate su mi rekle da ne brinem jer će uraditi to - ali zajedno sa Turskom - saopštio je Pobjedi Tali.

Anja IVANOVIĆ

Zlonamjerna laž o navodnoj izopštenosti ćirilice u Crnoj Gori PODGORICA – Kampanja portala IN4S i Alo tokom popisa stanovništva ima jasan cilj - podgrijavanje političke atmosfere, podizanje tenzija i dodatnu polarizaciju društva, saopštili su iz Digitalnog forenzičkog centra.

Podsjetili su da je u okviru kontinuirane propagandističke kampanje u vezi s aktuelnim popisom stanovništva u Crnoj Gori, prosrpski i proruski portal IN4S objavio tekst tendencioznog naslova ,,Da li je naredba Pavelića o zabrani ćirilice na snazi i u Crnoj Gori?“ U tom tekstu, ističu u DFC, Crna Gora i njen odnos prema ćiriličnom pismu se zlonamjerno poredi sa Nezavisnom Državom Hrvatskom što je u saglasju sa ranijim izjavama pokojnog patrijarha SPC Irineja koji je 2018. godine tadašnji položaj Srba u Crnoj Gori uporedio sa položajem svojih sunarodnika u fašističkoj NDH. - U tekstu IN4S, koji prenosi i srpski tabloid Alo, plasiraju

se narativi da u Crnoj Gori postoji ignorantski odnos prema ćiriličnom pismu i dezinformacija o navodnoj potpunoj izopštenosti iz državnog i administrativnog komuniciranja. Dodaje se i da ćirilično pismo ima status dozvoljenog, ali ne i ravnopravnog i obavezujućeg pisma u Crnoj Gori, navode iz DFC. Član 13 Ustava Crne Gore, podsjećaju oni, jasno ukazuje da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni u Crnoj Gori.

- U kontekstu navoda iz teksta da je i Ustavni sud Crne Gore izopštio ćirilično pismo, važno je podsjetiti da je u septembru 2023. godine na ulazu u zgradu Ustavnog suda postavljena odgovarajuća tabla na ćiriličnom pismu. Takođe, na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore moguće je izvršiti izbor latiničnog ili ćiriličnog pisma. Kada je riječ o aktuelnom popisu, popisni listići su štampani na ćiriličnom i latiničnom pismu, zaključili su u Digitalnom forenzičkom R. P. centru.

Ekonomija

Četvrtak, 7. decembar 2023.

5

Intervju sa izvršnim direktorom Portonovog Rašadom Alijevim

Cilj je da kupcima nekretnina pružimo jedinstveno iskustvo PODGORICA - U susret praznicima i kraju godine razgovarali smo sa izvršnim direktorom Portonovog Rašadom Alijevim o investicijama u Crnoj Gori, Portonovi rizortu u koji je uloženo milijardu eura, kao i razvoju turizma u Crnoj Gori.

POBJEDA: Što izdvaja Portonovi od ostalih luksuznih rizorta u Crnoj Gori i koji atributi rizorta su zainteresovali One&Only brend da svoj prvi hotel u Evropi otvori baš u Portonovom?

ALIJEV: Portonovi je rizort mješovite namjene površine 26 hektara, u kojem se nalazi prvi One&Only hotel u Evropi. Naš rizort obuhvata marinu, maloprodajnu zonu, apartmane i vile i naravno hotel.

Njegov status ultraluksuznog rizorta stavlja ga u ligu za sebe, nadmašujući konvencionalne luksuzne i premium rizorte koji se nalaze u regionu. Ono što nas izdvaja nije samo niz pogodnosti već i dizajn, strateška lokacija i nepokolebljiva posvećenost pružanju usluga na vrhunskom nivou koje donosimo kroz investiciju od gotovo jedne milijarde.

Rizort odstupa od stereotipne slike luksuza povezanog sa sadržajima usmjerenim na odrasle i pozicionira se kao porodično orijentisano utočište. Naša vizija je stvaranje trajnih uspomena na spokojna, opuštena vremena provedena u Portonovom, sa naglaskom na porodici. Mi idemo dalje od uobičajenog, ulažemo u bezbjednosne mjere kako bismo osigurali da djeca mogu slobodno da istražuju i igraju se širom rizorta, pružajući porodicama okruženje bez brige. Ova posvećenost bezbjednosti i privatnosti odjeknula je među klijentima, gostima i vlasnicima apartmana i vila, pozicionirajući nas kao sigurno utočište.

Dizajn Portonovog je spoj mediteranskog i crnogorskog arhitektonskog stila, gdje dominiraju ravne površine, prostrane ulice, bujno zelenilo i parkovi, pružajući slikovito okruženje za porodice. Vjerujem da nije bilo gosta koji nije spazio boro-

Kada pojedinci odluče da investiraju u nekretninu u Portonovom, naš glavni cilj je da vlasnici kuća i potencijalni investitori ovdje prepoznaju porodično orijentisani stil života obojen notama mediteranskog načina života.

Svaki stan može takođe biti u našem programu za iznajmljivanje, nudeći investitorima fleksibilnost da uživaju u svojoj imovini ili da nam povjere upravljanje njome, naveo je izvršni direktor Portonovog Rašad Alijev ve stare preko sto godina, dodajući dašak istorije i autentičnosti krajoliku. Uprkos modernim pogodnostima, dizajn rizorta čini da on izgleda kao da je dio regiona vjekovima.

Uporedo sa ovim, čuvajući prirodu koju smo ovdje zatekli još 2012. godine, Portonovi je značajno investirao u visokotehnološka rješenja, ugrađujući najnovije IT tehnologije u bezbjednost, sigurnost i kontrolu pristupa. Rezultat je podzemna mreža sa najsavremenijim sistemima, koji osiguravaju lagodnost i funkcionalnost.

Saradnja sa One&Only brendom ključna je za identitet rizorta. Odluka o partnerstvu s lancem luksuznih hotela donesena je na početku projekta, pri čemu je hotel uticao ne samo na ponudu rizorta već i na njegov cjelokupni dizajn. Lokacija hotela je bila početna odluka, a sve ostalo je pomno osmišljeno oko njega. Ovaj strateški pristup osigurava besprekornu integraciju hotela s ostatkom rizorta, omogućavajući gostima da se bez napora kreću između njih, uz čuvanje privatnosti i sigurnosti koji su od posebnog značaja za naše goste.

POBJEDA: U kojoj mjeri rizort daje prioritet održivosti i ekološkoj odgovornosti?

ALIJEV: Održivost danas ima ogroman značaj, posebno nakon ere kovida, a to se posebno odnosi na luksuzni turizam.

Za nas, primarni fokus je bio na smanjenju upotrebe plastike i ugrađivanju ekološki prihvatljivijih materijala. Iako ovi izbori mogu uzrokovati dodatne troškove, naša obaveza je da klijentima i gostima ponudimo najveću udobnost bez ugrožavanja održivosti.

Po ulasku u rizort gosti nailaze na garažu, a odatle se prevoz odvija pješke ili električnim bagi vozilima. Na ovaj način

podstičemo ugodnije, zdravije i energetski učinkovitije načine kretanja po rizortu, minimizirajući potrošnju.

Osim toga, cijelo naselje koristi centralizovani sistem grijanja i hlađenja koji koristi morsku vodu. Ovo inovativno rješenje, dizajnirano od strane naših arhitekata, dizajnera i mašinskih inženjera, koristi temperaturnu razliku u morskoj vodi za smanjenje potrošnje električne energije. Korišćenjem ove metode doprinosimo smanjenju emisija ugljenika, usklađujući se s našom posvećenošću održivim praksama. Uprkos izazovima i značajnoj investiciji u cijeli rizort od milijardu eura, ovaj poduhvat nije samo nadogradnja infrastrukture već i dokaz inžinjerskog umijeća – hrabar eksperiment koji nas izdvaja u potrazi za održivim luksuzom.

POBJEDA: Turizam u Crnoj Gori je u procvatu posljednjih godina. Što ovaj procvat znači za Portonovi posebno, ali i za turističku privredu u cjelini?

ALIJEV: Turizam čini znača-

jan dio BDP-a, prihoda i mogućnosti zapošljavanja za lokalno stanovništvo i odsustvo turizma bi kulturno i ekonomski uticalo na stotine hiljada ljudi. Fazni razvoj, koji napreduje od zapadnog ka istočnom dijelu obale, ukazuje na dobro orkestriran pristup. Štoviše, u Crnoj Gori postoje manje otkrivena područja, posebno na sjeveru, koja imaju ogroman potencijal i za zimski i ljetni turizam.

Vjerujem da smo svi saglasni da turizam igra važnu ulogu u ukupnom ekonomskom razvoju, poboljšavajući kvalitet života i stvarajući brojne mogućnosti za zapošljavanje u zemlji. Iz toga razloga, dodatne i konstantne investicije u infrastrukturu su neophodne kako bi ono što kao pojedinačni rizorti i hoteli pružamo bilo bolje i iznad svega dostupnije. Ovdje prije svega mislim na bolju povezanost, više avio-konekcija tokom cijele godine, ali infrastrukturne kapitalne projekte unutar zemlje.

Od 2019. godine, kada je Portonovi otvorio vrata gostima, fokusirani smo na goste. I pre-

Fokus na valorizaciji Luke Bar i rekonstrukciji pruge van odgovor Evropske komisije o odobravanju pojedinačno najvećeg iznosa granta koji je Crna Gora do sada dobila.

- To bi bila potvrda ne samo kvaliteta rada, već i podrška evrop-

poznajemo raznoliku segmentaciju unutar crnogorskog tržišta. Strateški smo pozicionirani u Bokokotorskom zalivu i vodili smo računa da sve što budimo bude dobar spoj luksuza i onoga što Crna Gore jeste te na taj način damo jedan autentičan pečat.

POBJEDA: Kada se govori o Portonovom, govori se i o nekretninama. Koje su pred-

Portonovi rizort

Predstavljeni rezultati projekta tehničke pomoći transportnom sektoru u Crnoj Gori PODGORICA - Vlada će se fokusirati na olakšavanje međudržavnih prelaza, razvoj auto-putnih pravaca, valorizaciju potencijala Luke Bar i razvoj intermodalnosti, poručio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.

On je naveo da će fokus biti i na nastavku rekonstrukcije glavne željezničke pruge, za koju uskoro očekuju poziti-

Rašad Alijev

skim principima i standardima na kojima Crna Gora bazira svoje buduće pravce razvoja rekao je Radulović na završnoj prezentaciji u okviru projekta ,,Tehnička pomoć za podrš-

ku kapacitetima transportnog sektora i usklađivanje pravnih tekovina EU u Crnoj Gori“, finansiranog IPA sredstvima.

Završnu prezentaciju su organizovali Ministarstvo saobra-

ćaja i pomorstva i ekspertski tim za tehničku pomoć konsultantske kuće GOPA-PACE. Cilj događaja je predstavljanje rezultata četvorogodišnjeg projekta tehničke pomoći transportnom sektoru u Crnoj Gori, a kao osnovni ciljevi definisani su osiguranje usklađenosti nacionalnog zakonodavstva sa pravom EU i povećanje kapaciteta za njegovu implementaciju.

Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kri-

nosti kupovine nekretnina u rizortu? I ko su vaši kupci?

ALIJEV: Ulaganje u Crnu Goru je preovlađujući trend decenijama, sa evoluirajućim ciljnim tržištima koja se protežu i van regiona. Tradicionalno popularna tržišta sada koegzistiraju s otvaranjem novih destinacija, uključujući Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju, Njemačku i nordijske zemlje.

Kada pojedinci odluče da investiraju u nekretninu u Portonovom, naš glavni cilj je da vlasnici kuća i potencijalni investitori ovdje prepoznaju porodično orijentisani stil života obojen notama mediteranskog načina života. Svaki stan može takođe biti u našem programu za iznajmljivanje, nudeći investitorima fleksibilnost da uživaju u svojoj imovini ili da nam povjere upravljanje njome. Ovaj pristup orijentisan na usluge, u skladu sa rastućom popularnosti stanova sa servisom, eliminiše potrebu da investitori brinu o upravljanju imovinom. Bavimo se svime, od održavanja i čišćenja do komunalnih usluga i operacija iznajmljivanja, osiguravajući našim klijentima iskustvo bez brige. Naša namjera nije samo da pružamo usluge već da to radimo na najvišem mogućem nivou.

POBJEDA: Kako ocjenjujete ovu godinu i kakvi su planovi za narednu?

ALIJEV: Raznolikost usluga i veliki broj događa doprinijeli su da ove godine već sredinom novembra zabilježimo i milionitog posjetioca, što je jedan u nizu rekorda koje smo zabilježili. Zadovoljni smo interesovanjem koje vlada za Portonovi, kako kada je u pitanju rental program, tako i prodaja stanova. Ipak, i ova kao i prethodna godina bile su jako izazovne prije svega zbog makroekonomskih dešavanja i još jednom su pokazale da moramo biti spremni da se adaptiramo promjenama.

Pored retail ponude koju i dalje širimo, saradnja sa renomiranim brendovima je nešto na čemu ćemo nastaviti da radimo i u narednoj godini.

S. POPOVIĆ

stina Popa saopštila je da je Ministarstvo saobraćaja jedan od ključnih partnera EU u kontekstu implementacije Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

- EU će nastaviti da podržava Crnu Goru sa najboljim mogućim rješenjima, bilo podrškom strukturnim reformama ili finansiranjem velikih projekata, usmjerenih na jačanje željezničkih i drumskih veza između Bara i susjednih zemalja - navela je Popa. S. P.

6

Ekonomija

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Privredni sud odbio prigovor Vodovoda i kanalizacije Tivat

Kćerka kompanija Elektroprivrede raspisala konkurs

PODGORICA - Sutkinja Privrednog suda Marija Adžić odbila je prigovor tivatskog Vodovoda i kanalizacije (VIK) i potvrdila rješenje javnog izvršitelja Ivana Petrovića o prinudnoj naplati 918,8 hiljada eura u korist njemačke kompanije Ludwig Pfeiffer Hoch and Tiefbau (LPHT), saopšteno je iz suda.

d. mijatović

traži Njemcima moraju da Željezara izvršnog direktora plate 918,8 hiljada eura

Petrović je rješenje o izvršenju donio na osnovu odluke Arbitražnog suda pri Međunarodnoj trgovinskoj komori, od čega se na glavni dug odnosi 832.655,68 eura, na troškove arbitraže 78.117 eura, izvršenja 3.040 eura, te za nagradu izvršitelju 5.000 eura. Ova njemačka kompanija je od kraja 2011. do kraja 2014. godine bila angažovana na izgradnji druge faze gradskog kanalizacionog sistema i vodovodne infrastrukture u Tivtu ukupne vrijednosti 9,5 miliona eura. Dio radova finansirala je Opština sa skoro četiri miliona, 5,38 miliona je obezbijeđeno iz kredita, dok je njemačka KfW banka do-

Privredni sud

nirala 156.000 eura. Vijesti su ranije objavile da su zbog kašnjenja i primjedbi na kvalitet, Opština Tivat, odnosno VIK imali sporove, imajući u vidu da su iz lokalne uprave odbijali da plate posljednju fakturu. Ipak, to je Njemcima isplaćeno sredinom 2020. godine dok je na čelu grada bio DPS-ov Siniša Kusovac, jer su sa LPHT potpisali sporazum, na osnovu kog je plaćeno 830.000 eura.

U odluci suda se navodi da VIK nije dokazao postojanje nijednog od razloga za prigo-

vor koji bi sprečavao sprovođenja izvršenja, zbog čega ga je sud odbio kao neosnovan.

Za VIK je bilo sporno što prethodno nije sproveden postupak priznanja strane odluke, ali je sud bio saglasan sa stavom izvršitelja da je riječ o domaćoj arbitražnoj odluci.

- Stranom arbitražnom odlukom smatra odluka koja nije donijeta u Crnoj Gori, kao i odluka donijeta u Crnoj Gori pri čijem donošenju je primijenjeno pravo strane države, što u konkretnom nije slučaj - stoji u odluci sutkinje Adžić.

Navedeno je da je ova odluka donijeta u Crnoj Gori i u skladu sa domaćim propisima, što su stranke i ugovorile. Sud je odbacio i prigovor u vezi sa činjenicom da je kompanija LPHT u stečaju, ukazujući da postoji lična uprava koja podrazumijeva njihovo pravo da upravljaju i raspolažu stečajnom masom pod nadzorom povjerenika.

U dijelu prigovora o zastarjelosti potraživanja i navoda VIK da nijesu imali nikakav propust tokom realizacije projekta te da je LPHT njima dužan, ali da to nije mogao da naplati zbog propusta drugi lica, sutkinja je ukazala da se ne može upuštati u ispitivanje, jer bi se tako stavili u položaj višeg suda, te da nemaju mogućnost kontrole arbitražnog postupka ni kvaliteta odlučivanja. Sud nije cijenio ni navode VIK-a u vezi s iznosom potraživanja za koji tvrde da nema utemeljenja, jer su naknadno dostavljeni odštetni zahtjevi zbog kašnjenja u izvođenju radova, ukazujući da se u izvršnom postupku ne mogu prebijati međusobM. Lk. na potraživanja.

ATCG potpisalo multilateralni sporazum sa Evropskom kooperacijom za akreditaciju

PODGORICA – Direktorica Akreditacionog tijela Crne Gore (ATCG) Anita Krulanović i predsjednica Komiteta za multilateralni sporazum Evropske kooperacije za akreditaciju (EKA) Marija Papaciku potpisale su juče sporazum kojim je formalno priznato da je sistem akreditacije u Crnoj Gori ekvivalentan sistemima nacionalnih akreditacionih tijela članica EU. - Ovaj sporazum je potvrda da smo od samog osnivanja organizovano i strpljivo gradili sistem akreditacije u Crnoj Gori u skladu sa najboljom evropskom i međunarodnom praksom i pred-

m. babović

Crnogorski sistem akreditacije ekvivalentan evropskom

Sa jučerašnjeg potpisivanja

stavlja krunu dosadašnjeg rada. Tek nakon priznavanja ekvivalentnog statusa sistema akreditacije, omogućeno je da izvještaji i sertifikati izdati od strane naših akredi-

Vuković: Budžet će biti spreman iduće sedmice Ministar finansija je kazao da će prijedlog budžeta za iduću godinu biti spreman iduće sedmice, ali nije precizirao kolika bi trebalo da bude njegova vrijednost.

- Nastojali smo da kroz kapitalni budžet prepoznamo zrele projekte koji će zaista imati svoj učinak sljedeće godine – kazao je kratko Vuković novinarima.

tovanih tijela o procjeni usaglašenosti, naših laboratorija za ispitivanje, medicinskih laboratorija, kontrolnih tijela i sertifikacionih tijela za proizvode, budu prihvaćeni na teUpitan oko zaduživanja, kazao je da je sve dogovoreno, ne precizirajući sa kojom domaćom bankom.

Kazao je da su uslovi vrlo povoljni, te da će sve uskoro biti objavljeno.

- Sve je transparentno, jer to je cilj ove vlade – poručio je Vuković.

ritoriji EU i priznati kao relevantni i pouzdani – poručila je Krulanović.

To, kako je navela, dodatno implicira da proizvodi i usluge iz Crne Gore, a koje prate izvještaji akreditovanih tijela u načelu ne moraju biti ponovo ispitani, sertifikovani ili kontrolisani u svakoj zemlji u kojoj se distribuiraju. Time će značajno biti smanjeni troškovi plasmana i njihovih proizvoda i usluga.

Ukazujući na značaj ovog sporazuma, kako za državu, tako i za njenu privredu i građane, Papaciku je ukazala da se nije toliko često dešavalo, kao u slučaju ATCG, da neko akreditaciono tijelo aplicira u više oblasti, ocjenjujući to velikim napretkom.

Ministar finansija Novica Vuković je kazao da je ovim sporazumom domaćim proizvođačima i pružaocima usluga olakšan pristup evropskom tržištu.

- Jačanjem privrede i trgovine stvaraju se pretpostavke za dalji rast crnogorske ekonomije, budući prosperitet društva i bolji kvalitet života svih građana – poručio je M. Lk. Vuković.

PODGORICA – EPCG Željezara objavila je javni konkurs za izvršnog direktora, nakon što je prije nešto više od mjesec sa ove pozicije smijenjen Đorđije Manojlović, a za vršiteljku dužnosti imenovana Radmila Jeretin.

Oglasom za četvorogodišnju poziciju traže fakultetski obrazovanu osobu bez precizirane oblasti, sa najmanje tri godine radnog iskustva. Navodi se da direktor ne može biti neko ko je osuđen za krivična djela protiv prava iz rada, intelektualne svojine, platnog prometa i privrednog poslovanja, imovine i službene dužnosti u roku od tri godine od dana pravosnažnosti presude. U taj period se, kako stoji u oglasu, ne uračunava vrijeme provedeno u za-

tvoru. Na oglas se takođe ne mogu prijaviti revizor ili lice koje je bilo angažovano u sprovođenju revizije u EPCG Željezari niti lice kojem je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti društva.

Osim diplome, dokaza o radnom iskustvu i ljekarskog uvjerenja, kandidati moraju dostaviti i uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivični postupak, kao i biografiju i prijavu.

Konkurs je otvoren 15 dana. Željezara je bez čelnog čovjeka i u Odboru direktora, jer je Maksim Vučinić zbog, kako je prijavio, verbalnog i fizičkog napada koji je doživio na zboru radnika, podnio ostavku na to mjesto. Radnici tvrde da verbalnog okršaja jeste bilo i to sa obje strane, ali negiraju da je bilo fizičkog. M. Lk.

Sastanak ministarke rada i predstavnika CUP-a

Biće uvažene sve pozitivne inicijative za izmjene Zakona o radu PODGORICA - Izmjenama Zakona o radu biće uvažene sve pozitivne inicijative kako bi se usvojili evropski standardi u dijelu uslova dostizanja reprezentativnosti poslodavačkih udruženja i periodične kontrole, ocijenjeno je na sastanku ministarke rada i socijalnog staranja Naide Nišić i predstavnika Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP).

- Evropski standardi i afirmacija pluralizma u oblasti poslodavačkog udruživanja, važnost socijalnog dijaloga kao ključnog instrumenta za saradnju Vlade, sindikata i poslodavaca, ali i naredni koraci u izgradnji povoljnijeg biznis ambijenta, biće važni prioriteti kojima će i Ministarstvo

i CUP biti posvećeni u narednom periodu - navodi se u saopštenju CUP-a.

Predsjednik Upravnog odbora CUP-a Jovan Lekić upoznao je Nišić sa dosadašnjim aktivnostima udruženja, naglašavajući da su kompanije, koje generišu preko tri milijarde godišnjeg prometa.

Predsjednik CUP-a Vasilije Kostić i generalni sekretar Raško Konjević poručili su da CUP pozdravlja težnju da se evropski standardi ugrade u crnogorsko zakonodavstvo.

- Zajednički je konstatovana potreba saradnje sa sindikatima i drugim udruženjima, kao i afirmacija svih evropskih iskustava u oblasti radnog i drugog zakonodavstva S. P. kaže se u saopštenju.

Javni konkurs Ministarstva saobraćaja i pomorstva

U igri za Savjet ACV pet, a za bord To Montenegro četiri kandidata PODGORICA - Uskoro bi trebalo da budu poznata imena po dva člana Odbora direktora kompanije To Montenegro i članova Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo, koja se biraju po osnovu javnog konkursa, koji je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva sprovelo u proteklom periodu.

Prema saznanjima portala RTCG, u igri za dva člana Savjeta ACV-a su Velizar Darmanović, Velibor Mrdak, Dragiša

Raičević, Zoran Maksimović i Ivana Borović.

S druge strane, kandidati za dva člana Odbora direktora To Montenegra iz reda profesionalaca su Tamara Rodić, Vukadin Stojanović, Milena Mićić i Velibor Mrdak.

Vlada će, kako saznaje portal RTCG, do kraja godine imenovati OD nacionalne avio-kompanije i Savjeta ACV-a.

Vlada je smijenila Odbor direktora nacionalne avio-kompanije To Montenegro i kompletan Savjet ACV. R. E.

Društvo

Četvrtak, 7. decembar 2023.

7

Povodom godišnjice najžešćeg bombardovanja Dubrovnika, nevladine organizacije HRA, CGO i Documenta ističu da svi odgovorni nijesu procesuirani za agresiju 1991/92. godine

Tužilaštvo da ispita sve zločine počinjene tokom rata u Hrvatskoj

PODGORICA - Crnogorsko državno tužilaštvo ima obavezu da samoinicijativno procesuira zločine koji su počinjeni tokom rata u Hrvatskoj i na tome treba da sarađuje sa hrvatskim državnim odvjetništvom.

To se navodi u zajedničkom saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, koji podsjećaju da je na jučerašnji dan, prije 32 godine Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine protiv Republike Hrvatske.

Kako u zajedničkoj objavi navode Tea Gorjanc-Prelević iz HRA, Dubravka Uljarević iz CGO i Vesna Teršelič iz Documenta, Crna Gora je do sad procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su učestvovali u

zlostavljanju zarobljenika u logoru JNA u Morinju, na teritoriji Crne Gore, dok pitanje komandne odgovornosti za počinjene zločine tokom trajanja agresije nikada nije pokrenuto, a saradnja sa hrvatskim državnim odvjetništvom nikada nije zaživjela.

Napad i presude Haga

Podsjećaju da je prije 32 godine, 6. decembra 1991, 19 ljudi izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60. Više stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, zaštićeno kao svjetska kulturna baština UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun.

Stari grad je izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po časova. Unutar njegovih zidina poginuli su Pavo Urban (23 godine) i Tonči Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene.

Navodi se da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslavi-

D. VUKOVIĆ

Kako u zajedničkoj objavi navode Tea Gorjanc-Prelević iz HRA, Dubravka Uljarević iz CGO i Vesna Teršelič iz Documenta, Crna Gora je do sad procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru JNA u Morinju, na teritoriji Crne Gore, dok pitanje komandne odgovornosti za počinjene zločine tokom trajanja agresije nikada nije pokrenuto, a saradnja sa hrvatskim državnim odvjetništvom nikada nije zaživjela

Prva linija fronta na položaju iznad Kupara 1991. godine

ju (Haški tribunal) zbog zločina izvršenih prilikom protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra 1991. osudio generala-pukovnika JNA Pavla Strugara, na sedam i po godina zatvora i admirala Miodraga Jokića, na sedam godina zatvora.

- Admiral Jokić je priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti za postupke svojih potčinjenih, ali je stav tužioca bio da nije izdao naređenje za granatiranje. On se istog dana izvinio za napad Dubrovčanima i hrvatskom ministru, izrazivši žaljenje zbog žrtava i oštećenja. Za napad na Dubrovnik je bio optužen i kapetan JNA Vladimir Kovačević – Rambo, iz Nikšića, ali je Haški tribunal odustao od toga da mu sudi zbog njegove nesposobnosti za suđenje. Kasnije je

i sud u Beogradu, gdje Kovačević ima prebivalište, protiv njega odbacio optužnicu. Na kraju, nakon suđenja u Hagu, admiral JNA u penziji, Milan Zec oslobođen je optužbi – podsjećaju iz ove organizacije.

Kako se navodi u saopštenju, osim protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra, Tužilaštvo u Hagu nije istraživalo druge zločine izvršene od strane pripadnika JNA, tokom svih šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja.

- U tom periodu 116 civila je stradalo, poginulo je 194 hrvatska borca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2.071 stambeni objekat i sistematski su opljačkana privatna i

javna dobra. Grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i vazdušnoj blokadi.

Ovi podaci ukazuju na izvršenje brojnih ratnih zločina – istču Gorjanc-Prelević, Uljarević i Terščelič.

Bez traženih podataka

Prema njihovim riječima, saradnja na nivou tužilaštava u istrazi ratnih zločina izostaje.

Kao primjer navode i predmet koji je 8. avgusta 2022. godine u Crnoj Gori formiran kako bi se ispitalo da li je bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore admiral Dragan Samardžić, 15. novembra 1991. godine, naredio otvaranje vatre sa broda po civilnim ciljevima u Splitu.

- SDT je prije godinu i četiri mjeseca zahtijevalo od Državnog odvjetništva Republike Hr-

vatske (DORH) sve relevantne podatke vezane za navedeni događaj. Traženi podaci nijesu dostavljeni, uprkos brojnim urgencijama – saopštile su HRA, CGO i Documenta.

Navode da su, pored toga, u Hrvatskoj za ratne zločine na dubrovačkom ratištu optužene bivše vojne starješine JNA iz Srbije i Crne Gore: Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. Protiv njih je u 2022. godini raspisana potjernica.

- Kako Srbija i Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, nejasno je zašto hrvatsko pravosuđe ove predmete nije dostavilo Srbiji i Crnoj Gori radi procesuiranja.

Zbog toga su HRA i Documenta od DORH-a i Županijskog državnog odvjetništva u Splitu zahtijevale informacije da li je, uobičajenim diplomatskim putem, ova optužnica dostavljena Ministarstvu pravde Crne Gore, uz poziv da upozna državljane Crne Gore s činjenicom da se protiv njenih državljana u Republici Hrvatskoj vodi krivični postupak? Takođe, pitano je i da li se razmatra mogućnost ustupanja ovog postupka pravosuđu Crne Gore kako bi procesuirali zločine, kao i prilikom nekih drugih postupaka u prošlosti. Odgovor do danas nijesmo dobili – navode Gorjanc-Prelević, Uljarević i Teršelič. R. D.

Izvještaje tužilaštava o događajima tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Tužilački savjet razmatrao iza zatvorenih vrata

Javnost isključena jer se govorilo i o tajnom nadzoru SDT-a na Cetinju

jalnog i Osnovnog tužilaštva okončana, da se u dosta predmeta još vode postupci, te da su formirani i protiv službenika policije i protiv demonstranata, da se preduzimaju radnje u zakonskim okvirima, ali i da ni u jednom predmetu još uvijek nema pravosnažne presude.

BEZ ODGOVORA

Begović nije htjela da odgovori na pitanje novinara da li je do sada, povodom dešavanja na Cetinju, formiran ijedan predmet protiv nekog javnog funkcionera. Ona je međutim najavila da će TS u formi saopštenja objaviti informaciju o koliko je predmeta riječ, pred kojim tužilaštvima se vode, koji su okončani i koji nijesu.

Do zaključenja broja, TS nije

objavio najavljeno saopštenje.

Savjet je iza zatvorenih vrata razmatrao izvještaj Višeg državnog tužilaštva u Podgorici u vezi sa predmetom maloljetnog L. H. osuđenog za ubistvo starice u junu a, kako je kazala Begović, ocijenjeno je da je u tom slučaju tužilaštvo postupalo u zakonskim okvirima.

Tužilački savjet odlučio je i da se obrati premijeru Milojku Spajiću sa zahtjevom da im Vlada dostavi izjašnjenje o tome u kojoj fazi je najavljivana selidba Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja u staru zgradu vlade, kao i kada se može očekivati završetak tog procesa.

Na sjednici Savjeta je rečeno da od nove vlade očekuju ovu informaciju jer je prethodna, ko-

ju je vodio Dritan Abazović u godinu i po usvojila čak tri kontradiktorna zaključka u vezi sa preseljenjem SDT-a i SPO-a, te da je neophodno apelovati na izvršnu vlast da se cijeli postupak ubrza.

Istaknuto je i da će stvari sada, moguće, biti komplikovanije jer se zbog nove strukture vlade osim ministarstava pravde i finansija u cijelu priču mora uključiti i ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, jer je Uprava za katastar i državnu imovinu sada pod ingerencijom tog resora.

Rukovodilac podgoričkog ODT-a Duško Milanović je, predstavljajući rezultate i izazove tog tužilaštva, naveo da je njihov najveći problem funkcionisanje sa smanjim brojem tu-

I. MANDIĆ

PODGORICA – Bez prisustva novinara, juče su na sjednici Tužilačkog savjeta razmatrani izvještaji Specijalnog, podgoričkog Višeg i Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju, povodom dešavanja 4. i 5. septembra 2021. godine tokom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikija Mićovića.

Predsjednica Savjeta i vršiteljka dužnosti vrhovnog državnog tužioca Tatjana Begović, nakon što je novinarima ponovo omogućeno prisustvo sjednici, objasnila je da je javnost isključena zbog toga što su, kako je kazala, vezano za dešavanja na Cetinju u okviru određenih instanci u tužilaštvu, konkretno u specijalnom, vođene određene mjere tajnog nadzora, te da to nijesu podaci u koje se može omogućiti uvid.

Kako je istakla, zaključak svega je da je većina predmeta formiranih u nadležnosti Speci-

žilaca, njih 12 od potrebnih 25 od kojih samo njih devet ima dežurstva.

OPTEREĆENJE

On je ukazao da ODT Podgorica, osim glavnog grada, pokriva i teritorije opština Danilovgrad, Zeta i Tuzi, te da je u prvih devet mjeseci ove godine u tom tužilaštvu bilo ukupno 4.712 predmeta.

I zamjenik rukovodioca Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Vladan Đalović požalio se na manjak kadrova, ali i istakao poseban problem sa bezbjednošću.

Prema njegovim riječima, Više tužilaštvo je smješteno u opštinskoj zgradi gdje su druge lokalne institucije, zgrada nema nadzorne kamere, a obezbje-

Tatjana Begović

đenje obavlja jedan službenik policije na ulazu. Đalović je kazao da se često dešava da ljudi, kada izađu iz pritvora, prije nego odu kući prvo dođu u tužilaštvo kod njih da pitaju ko im je odredio pritvor i istakao da su do sada imali sreće, jer u zgradi ne postoji ni detektor za metal.

D. MIHALOVIĆ

Društvo

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Javni servis odbio da CGO dostavi podatke o platama i naknadama uprave, ASK ističe da su obavezni jer se radi o javnim funkcionerima

Zarade menadžmenta RTCG nijesu lični podaci

PODGORICA – Radio i Televizija Crne Gore je odbila da dostavi podatke o zaradama menadžmenta, koje je po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama tražio Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Iz Javnog servisa su odgovorili na upit CGO iz jula, a tek nakon reagovanja Agencije za zaštitu ličnih podataka.

- Većina traženih podataka predstavlja lične podatke zaposlenih za koje je potrebna saglasnost lica – piše u odgovoru RTCG toj organizaciji.

Ipak, iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) su juče Pobjedi kazali da su pored članova Savjeta i generalnog direktora RTCG, javni funkcioneri i sekretar RTCG, članovi revizorskog odbora, direktor Radija Crne Gore, direktor Televizije Crne Gore, urednici programa, ombudsman RTCG i članovi Komisije za programske sadržaje na albanskom jeziku. Svi oni su dužni da dostave izvještaje o primanjima do 21. decembra, koji će biti javno objavljeni na sajtu ASK-a.

Prema ovom tumačenju ASK-a, primanja menadžmenta, za koje je CGO tražio informacije, ne mogu se smatrati „ličnim podacima zaposlenih“ kako to tumače u RTCG. CGO je u julu od RTCG tražio podatke o iznosu mjesečnih zarada direktorice TVCG Marije Tomašević, direktora Radija Crne Gore Milana Kneževića, direktorice za finansijske i pravne poslove Tijane Vujošević, pomoćnika generalnog direktora za program Mitra Rakčevića, pomoćnika generalnog direktora za tehniku Dejana Vujovića, glavnog i odgovornog urednika Prvog programa TVCG Damira Ramovića i šefa deska portala RTCG Marka Vešovića.

CGO je, prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, od RTCG tražio podatke o primanjima za menadžment od 1. januara 2023. do 30. juna 2023. Pitali su koliko su navedeni prihodovali na mjeBoris Raonić

M. BABOVIĆ

CGO je u julu tražio podatke o iznosu mjesečnih zarada direktorice Televizije Marije Tomašević, direktora Radija Milana Kneževića, direktorice za finansijske i pravne poslove Tijane Vujošević, pomoćnika za program Mitra Rakčevića, pomoćnika za tehniku Dejana Vujovića, glavnog urednika Prvog programa Damira Ramovića i šefa deska portala RTCG Marka Vešovića

Dostupni podaci o prihodima generalnog direktora i članova Savjeta

Iz CGO su juče saopštili da ,,nezakoniti generalni direktor RTCG, čiji potpis stoji na rješenju, još uvijek ne zna (ni nakon posljednjih objava u medijima koje se tiču raznih varijabila) što je javni interes i ko su javni funkcioneri“ sečnom nivou u neto iznosu, a koliki su bili bruto troškovi u svim pojedinačnim mjesecima, kao i iznosi drugih nadoknada koje su primali po svim drugim osnovama van zarade - premije, nadoknade za rad u komisijama, pokriveni iznosi telefonskih računa, goriva, dnevnica i sl...

Zasad se na sajtu ASK nalaze podaci o prihodima generalnog direktora Borisa Raonića i članova Savjeta RTCG. Iz CGO su, komentarišući dokument RTCG-a koji potpisuje generalni direktor Boris Raonić, kazali da se čini da Javni servis ima sve izraženiji problem u čitanju i razumijevanju zakona.

-Tako, nezakoniti generalni direktor RTCG, čiji potpis stoji na rješenju, još uvijek ne zna (ni nakon posljednjih objava u medijima koje se tiču raznih varijabila) što je javni interes i

ko su javni funkcioneri – navode iz CGO. Pozvali su se na Raonićevu izjavu Radiju Crne Gore kada je kazao: „Ukoliko je bilo ko mislio da će neko u ovoj televiziji dobiti 2.500 eura platu, to je naprosto nonsens...“ - Podsjećamo da je njegova zarada, prema javnom dostupnim podacima, 3.482 eura i vjerovatno je jedna od najvećih u javnom sektoru. Nema opravdanog zakona da javnost ne zna koliko i njegovi prvi saradnici zarađuju, kako bi i taj parametar imali prilikom procjene učinka novca koji građani i građanke ulažu u RTCG i onog što dobijaju u smislu zaštite i afirmacije javnog interesa – saopštio je CGO. Prema informacijama Pobjede, preko 50 zaposlenih u RTCG, prema Zakonu o sprečavanju korupcije ima status javnih funkcionera i dužni su da dostave imovinske kartone.

Od RTCG-a je podatke u nekoliko navrata tražio i Media centar, ali im nijesu dostavljeni, uprkos obraćanju AZLP-u, koja se takođe nije oglašavala.

Direktor Media centra Goran Đurović je ranije istakao da AZLP može pokrenuti i prekršajne postupke protiv odgovornih lica u RTCG zbog kršenja zakona, ali se ništa od toga nije desilo.

- Podsjećanja radi, predsjednik Savjeta AZLP je Željko Rutović Rutović, dugogodišnji pomoćnik ministra i direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija kao i dugogodišnji član Glavnog odbora DPS-a. Članovi Savjeta AZLP su Muhamed Đokaj i Zoran Vujičić, Vujičić dugogodišnji zaposlenici Građanske alijanse, u kojoj je generalni direktor RTCG Boris Raonić godinama bio direktor – rekao je ranije Đurović.

J. M.

Ministarstvo zdravlja počelo prikupljanje i obradu po

Šimun inicirao p svih diploma u PODGORICA - Ministarstvo zdravlja Crne Gore, na inicijativu ministra, započelo je prikupljanje i obradu podataka o diplomama u zdravstvenom sistemu u okviru svojih ingerencija – rečeno je Pobjedi iz tog resora kojim sada rukovodi dr Vojislav Šimun.

- Svaka sumnja će biti prijavljena nadležnim državnim organima, radi provjere. U stalnoj smo komunikaciji sa Ministarstvom prosvjete po tom pitanju, a takođe ćemo i ubuduće sinhronizovano raditi, kako bismo prevenirali ovakve pojave u zdravstvenom sistemu – odgovoreno je Pobjedi na pitanje da li Ministarstvo zdravlja vrši provjeru diploma i da li je u komunikaciji sa Ministarstvom prosvjete.

Povodom pisanja lista Dan da li u Pljevljima postoje sumnje da su 53 diplome u zdravstvenim institucijama te opštine falsifikovane, te da tužilaštvo izviđa prijave već 19 mjeseci, Pobjeda je pitala Ministarstvo da li mogu da upute urgenciju ODT u Pljevljima, s obzirom na to da je riječ o velikom broju diploma medicinskih radnika, koji svakodnevno brinu o zdravlju i životima građana i pacijenata.

Odgovorili su da nemaju ingerenciju da upute urgenciju jer nijesu podnosilac prijave.

- Ali svakako sa ove pozicije apelujemo da tužilaštvo postupa blagovremenu u ovakvim, vrlo osjetljivim situacijama.

Svakako bismo poštovali prezumpciju nevinosti u svakom

Pobjeda je pitala Ministarstvo da li mogu da upute urgenciju ODT u Pljevljima, s obzirom na to da je riječ o velikom broju diploma medicinskih radnika, koji svakodnevno brinu o zdravlju i životima građana i pacijenata. Odgovorili su da nemaju ingerenciju da upute urgenciju jer nijesu podnosilac prijave M. BABOVIĆ

8

Tea Dakić

konkretnom slučaju i dali puno povjerenje zdravstvenim radnicima koji savjesno postupaju i savjesno obavljaju svoj posao – kazali su iz Ministarstva zdravlja.

Istakli su da su ingerencije Ministarstva zdravlja vrlo ograničene po ovom pitanju, pa je svakako potrebno i da tužilaštvo odreaguje na adekvatan način, kako bi došlo do konkretnih rezultata.

SLUČAJ PAVLIČIĆ

Pored uznemirujućih informacija da je moguće da po-

Ministarstvo prosvjete prijavilo još jednu lažnu diplomu Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) podnijelo je juče još jednu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da je osoba D. P. dostavila lažnu i neistinitu obrazovnu ispravu, saopšteno je iz te institucije.

Istakli su da je ,,u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju“ nadležni fakultet utvrdio da nije vjerodostojna javna isprava, ,,tako se na osnovu gore navedenog osnovano sumnja da je D. P. izvršio/la krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika“.

- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema – saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Pobjeda je prije dva dana pisala da je tokom ove godine otkriveno 13 lažnih diploma, što sa ovom jučerašnjom čini 14.

Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi nijesu odgovorili na pitanje da li među otkrivenim diplomama postoje osobe koje su javni funkcioneri ili obavljaju visoko odgovorne i rizične poslove, kao što su na primjer zdravstveni radnici.

stoje 53 lažne diplome medicinskih radnika u Pljevljima, proteklih sedmica je crnogorska javnost bila upoznata i sa slučajem Miljane Pavličić, koja je 13 godina radila u Institutu za javno zdravlje na odgovornim pozicijama sa falsifikovanom diplomom.

Taj slučaj sada ispituje ODT u Podgorici.

Ona je, i pored činjenice da je 2014. godine Osnovi sud uslovno kaznio zbog toga, napredovala do pomoćnice direktora IJZCG. Pored toga što je falsifikovala diplomu, Pavličić je falsifikovala i rješenje o nostrifikaciji lažne diplome. Za to krivično djelo je prošle nedjelje prijavilo Ministarstvo prosvjete.

Zbog slučaja Pavličić, direktor IJZCG je podnio ostavku, a sve diplome te institucije sada provjerava Minsitarstvo prosvjete.

Presuda Osnovnog suda očigledno nije proizvela nikakve pravne posljedice po Pavličić, niti je sud pratio izvršenje presude, iako je ona donijeta 2014. godine, u momentu kada Pavličić već četiri godine radi u IJZCG. Iako bi ovaj slučaj trebalo da je okončan 2014, Osnovno državno tužilaštvo je povodom toga prošle sedmice formiralo predmet, a IJZCG je kontrolisala i Uprava za inspekcijske poslove – Inspekcija rada koja je utvrdila da u dosjeu Pavličić ne postoji rješenje o priznanju inostrane diplome.

IJZG je saopštio u petak, 24. novembra, da su promijenili bravu u kancelariji u kojoj se nalazi pravna služba, kao i da se ključ od te kancelarije ne nalazi čak ni u portirnici Instituta kako ne bi došlo do neke zloupotrebe, zbog navoda ,,alternative“ da je Pavličić u nedjelju veče sa zaposlenima pravne službe uništavala dokumentaciju – Zbog negativnih navoda u medijima kojima je Institut za javno zdravlje Crne Gore izložen u posljednje vrijeme proslijedili smo zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici sa molbom da sprovede sve radnje koje su u njihovoj nadležnosti – saopštili su oni.

Društvo

Četvrtak, 7. decembar 2023.

skupština glavnog grada

provjeru zdravstvu

Vojislav Šimun

nema prečica do znanja

Povodom informacija o lažnim ili kupljenim diplomama u zdravstvu, iz Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore, ističu da su te vijesti uznemirujuće, kao i one o neetičnom ponašanju zdravstvenih radnika i saradnika.

Smatraju da to omogućava pojedincima da zaobiđu neophodnu edukaciju i akademska i klinička iskustva, kao i druge esencijalne korake u procesu licenciranja i akreditacije medicinskog kadra.

Dr Tea Dakić, predsjednica te komisije je istakla da profesionalni rad u zdravstvenom sistemu zahtijeva rigorozno i cjeloživotno obrazovanje i obuku, a sticanje odgovarajuće stručnosti i održavanje neophodnih kompetencija se ne postiže preko noći.

- Do sada identifikovani slučajevi falsifikovanih diploma, kao i spekulacije da ovo nijesu izolovani incidenti neetičnog ponašanja u ovom smislu žalosni su i potkopavaju sve što medicinska etika predstavlja i za šta se zalaže – istakla je ona.

U Ljekarskoj komori ističu da je mnogo značajnih rizika koje prate zapošljavanje zdravstvenih radnika koji tvrde da su kvalifikovani kada to nijesu.

- Ovakvo neetično i nezakonito ponašanje dovodi pacijente u opasnost od rizika zdravstvene njege koja odstupa od prihvaćenih standarda i protokola, potencijalne zloupotrebe, ali i medicinskih grešaka koje mogu biti i fatalne.

Nadalje, ovi nezakoniti i neetični postupci omalovažavaju i narušavaju i dostojanstvo

i reputaciju svih zdravstvenih radnika i saradnika, koji su svojim obrazovanjem, marljivim radom, posvećenošću, kao i uloženim vremenom naporno zavrijedili povjerenje građana koji nam svakodnevno predaju u ruke svoje zdravlje i svoje živote – poručila je dr Dakić. Ona je naglasila da nekvalifikovani kliničari takođe predstavljaju rizik za cjelokupni zdravstveni sistem, kroz svoje povezivanje sa drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnicima koji se, neznajući, oslanjaju na svoje nekvalifikovane kolege.

- Etički kodeksi, kojima se vode ljekari, medicinske sestre, tehničari i drugi zdravstveni radnici i saradnici vrlo jasno navode da interesi pacijenata moraju imati prednost nad svim drugim interesima, kao i da zdravstveni radnici moraju u potpunosti biti posvećeni pružanju kompetentnih zdravstvenih usluga, uz punu profesionalnu i moralnu nezavisnost i odgovornost, sa saosjećanjem i poštovanjem ljudskog dostojanstva – naglasila je ona.

Dr Dakić ističe da su zdravstveni radnici dužni da se i prema pacijentima i prema kolegama odnose pošteno, bez prevare i obmana, kao i da odgovarajućím institucijama prijave one koji rade neetično, nezakonito, nekompetentno ili koji učestvuju u radnjama koje sadrže obmanu ili prevaru.

Naglasila je da zdravstveni sektor, ali i Vlada i druge čelne institucije u zdravstvu i državi, moraju uzeti u obzir dugoročne efekte izuzetaka od poštenog i etičnog ponašanja u oblasti medicine, ali i u svim drugim oblastima.

J.martinović

Predsjednik države saopštio da su zabrinjavajući rezultati koje su đaci ostvarili na najvećem međunarodnom takmičenju u obrazovanju, klub poslanika DPS-a tražiće kontrolno saslušanje čelnice Ministarstva PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da su objavljeni rezultati PISA testiranja zabrinjavajući i da je to crveni alarm za cijelu državu. Da treba da se pravovremeno reaguje, poručio je klub poslanika DPS-a, zbog čega su najavili da će inicirati kontrolno saslušanje ministarke prosvjete, nauke i inovacija.

Crnogorski đaci pokazali su lošije znanje na PISA testiranju u odnosu na prethodno koje je obavljeno 2018. godine. Na listi koja broja 81 zemlju Crna Gora je među posljednjima.

Milatović je kazao da je prosvjeti neophodna reforma u cilju postizanja rezultata i napretka, te da moraju da je sprovode stručni ljudi i da bude u potpunosti depolitizovana.

- To je, prije svega, rezultat nebrige koja je postojala u školstvu u Crnoj Gori. Imam velika očekivanja od nove vlade, od ministarke prosvjete Anđele Jakšić-Stojanović, da se uhvati u koštac sa svim nagomilanim problemima – rekao je Milatović.

Iz kluba poslanika DPS-a poručuju da inicijativom žele pravovremeno da reaguju kako bi se sve institucije angažovale i da bi u najkraćem roku počelo da se radi na rješavanju problema. Dodaju da đacima treba da se omogući bolje obrazovanje i posljedično bolji plasman na sljedećem testiranju.

- Prezentovani rezultati, najgori od 2012. godine, i slabiji od onih iz 2018. godine, ukazali su na konstantni pad kvaliteta obrazovanja u posljednjih nekoliko godina. Napominjemo da su našu inicijativu već podržale partije SD i HGI – rekli su oni.

Poslanica Zoja Bojanić-Lalović saopštila je juče da je nijesu iznenadili alarmantni podaci. Svjesna je, kako kaže, da su ovo samo posljedice nekih uzroka koji se gomilaju godinama, a koji su negdje dostigli svoj vrhunac posljednjih nekoliko godina.

Predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore Olivera Leković rekla je prekjuče Pobjedi da smo do ove situacije došli, jer do sada nijesmo dobili vladu i donosioce odluka u resornom ministarstvu koji shvataju značaj obrazovanja za napredak države.

Sa ministarkom u parlamentu o PISA rezultatima d. malidžan

odataka

9

Jakov Milatović

- Konstantno, svake tri godine se lažno iščuđavamo lošim rezultatima na PISA istraživanjima i na tome bi se sve završilo. Ništa konkretno se ne preduzima decenijama i dobijamo sve lošije rezultate – rekla je ona.

PISA istraživanje je najveće međunarodno istraživanje u oblasti obrazovanja koje okuplja petnaestogodišnjake iz 81 zemlje i mjeri njihovo znanje kroz testove iz matematike, čitanja i nauke. Istražuje kako obrazovni sistem priprema učenike za izazove u stvarnom životu, kako kreativno primjenjuju znanje, kako kritički razmišljaju, komuniciraju i rješavaju složene probleme.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj u zemljama (OECD) pokrenula je 2000. godine PISA testiranje.

Iz matematike su naši đaci osvojili 406 bodova, te su na

Jakšić-Stojanović: Pozdravljam kontrolno saslušanje Ministarka Anđela Jakšić - Stojanović je sinoć saopštila da pozdravlja inicijativu za kontrolno saslušanje i dodala da su ovakve inicijative podnošene nakon testiranja 2006, 2009, 2012, 2015 i 2018.godine, sigurna je da bi rezultati testiranja iz 2022.godine bili mnogo bolji.

- Svakako, drago mi je što je obrazovanje konačno prepoznato kao prioritet – rekla je ona u izjavi za javnost.

risanje nastavničkih peticija od strane resornog ministarstva i vlada, vršnjačko nasilje i nasilje nad nastavnicima, sve veći deficit nastavnika, hiperprodukcija ,,Luča“, političko i rođačko zapošljavanje, zaposleni u Ministarstvu koji su plasirali neistine, lažne diplome - stali u period od 2018. (posljednjeg PISA testiranja) do danas.

- Ovo sigurno nije bila strategija koja bi doprinijela boljim rezultatima na PISA testiranju i boljem stanju u obrazovanju u Crnoj Gori – rekla je ona.

U ovom istraživanju uče54. mjestu. U odnosu na ze- stvovalo je 5.793 učenika iz mlje regiona bolji smo od Sje- 63 škole, te je obuhvaćeno 93 verne Makedonije, Albanije i populacije naših petnaestoKosova, ali su od nas uspješniji godišnjaka. Radili su testove učenici iz Slovenije koji su na na kompjuteru.

19. mjestu, te Hrvatske i Srbi- Direktor Ispitnog centra Mije, na 36. i 42. mjestu. loš Trivić kazao je da zabriIz čitanja smo na 56. mjestu sa njava podatak da je 52,3 odsto 405 bodova. I u tom dijelu smo đaka izjavilo da je inteligencibolji od Sjeverne Makedoni- ja nešto što se kod sebe ne moje, Albanije i Kosova, dok su že promijeniti i da smatraju da uspješniji Hrvati, na 26. mjestu, tu nema prostora za napredak. kao i Slovenija i Srbija koje su se Ukazano je na podatak da su pozicionirale na 33. i 40. mjestu. testirani đaci iz 49 srednjih Iz nauke su crnogorski đaci škola, te da su 42 škole ispod osvojili 403 boda, te su na 62. OECD prosjeka. mjestu. Ponovo smo i na toj li- Državni sekretar u Ministarsti bolji od Sjeverne Makedo- stvu prosvjete Dragan Bojović nije, Albanije i Kosova, te je je kazao da su prethodnih godiSlovenija, s druge strane, mno- na i decenija sprovođene reforgo bolja i na 14. je mjestu. Hr- me, ali da je očigledno da one vatska je na 31, a Srbija na 41. nijesu sprovođene adekvatno i U odnosu na sve zemlje pozici- da ne daju rezultate. Najavili su onirali smo se među gotovo po- da će pristupiti preispitivanju sljednjim, na tabeli smo u tre- određenih programa na komićoj trećini. Najbolji su učenici sijskom nivou da bi vidjeli koiz Singapura koji, recimo, iz je sadržaje treba reafirmisati, matematike imaju 575 bodova, a koje ukloniti. Bojović je istaa najlošiji iz Kambodže sa 336. kao da će ministarka prosvjete, Leković je Pobjedi kazala da su nauke i inovacija inicirati da se virus korone, onlajn nastava, uvede NTC sistem učenja koji lažne dojave, urušavanje škol- podrazumijeva povećanje moskih zgrada u toku nastave, ne- tornih i kognitivnih spsoobnoorganizovan prevoz i grijanje sti kod djece i koji je u regionu u školama, prepisivanja u toku već dao rezultate. maturskog i polumaturskog is- Viša pravna savjetnica u CGO pita koja je podržalo Ministar- Snežana Kaluđerović kaže stvo prosvjete, nereagovanje Pobjedi da su očekivani retužilaštva i inspekcija, uruša- zultati i da se boji da ni naredvanje ugleda nastavnika, igno- nih par godina neće biti bolji.

Komentarisala je što su đaci u dijelu nauke najslabiji i da nije čudo kad se uči napamet fizika, hemija, biologija, geografija.

- Ovi predmeti mogu učenicima biti omiljeni ako se ne Predsjednica Prosvjetsprovodi samo teorijska, već ne zajednice Crne Gore i eksperimentalna nastava u Olivera Leković rekla je laboratoriji. Mi to nemamo, Pobjedi da smo do ove zato smo loši na svakom mesituacije došli jer do sada đunarodnom testiranju koliko god bili u teoriji odlični – nijesmo dobili vladu i rekla je ona. donosioce odluka u resornom ministarstvu koji Istakla je da djeca nijesu naučena da teoriju pretvaraju u shvataju značaj obrazopraksu, te da kritički razmišvanja za napredak države ljaju i donose zaključke. N. Đ.

10 Hronika

Četvrtak, 7. decembar 2023.

PODGORICA - Viši sud je u ponovnom postupku odbio jemstvo bivšeg direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića od 539.590 eura u nekretninama kako bi se sa slobode branio od optužbi za nezakonito prisvajanje državnog zemljišta u zoni morskog dobra, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

m. babović

Odbijeno jemstvo od 539.590 eura Dragana Kovačevića

Sudija Zoran Radović je ovu odluku donio slijedeći razloge Apelacionog suda koje je Sa privođenja Dragana Kovačevića ukinulo njegovo prvo rješenje kojim je prihvatio jemstvo. nakon što se iznenada pojavio decembra prošle godine pred Prema saznanjima Pobjede, na zakazanom početku suđe- sudom negirao da je formirao Apelacioni sud je utvrdio da nja. Prije pojavljivanja u sud- kriminalnu organizaciju preje Kovačević garantovao imo- nici Višeg suda državni organi ko čijih pripadnika je zloupovinom koja je pod lupom Spe- su potraživali Kovačevića ko- trebljavao položaj u državnim cijalnog tužilaštva odnosno ji je od februara 2021. godine organima i prisvajao vrijedne predmet finansijske istrage do tog trenutka za pravosudne parcele ,,na pjeni od mora“.

On je ustvrdio da je, suprotno koja je pokrenuta protiv biv- organe bio u bjekstvu. šeg direktora Uprave za ne- Ispostavilo se da je Kovačević optužbama Specijalnog tucijelo vrijeme bio u Crnoj Go- žilaštva, cijeli radni vijek rakretnine.

Važno je istaći da Specijalno ri, ali na selu, izbjegavajući da dio na tome da zaštiti državtužilaštvo nije istaklo ovu či- čita i sluša medije zbog čega, nu imovinu. njenicu prilikom davanja mi- kako je ustvrdio, ,,nije znao da - Odbacujem sve tačke optužšljenja u prvom postupku od- ga traže“. nice. Kroz svoj rad borio sam lučivanja o jemstvu.

On je u hapšen 23. decem- se protiv protivpravnog zauViši sud je početkom godi- bra 2020. godine kada je SDT zimanja zemljišta u državnoj ne odbio prvu Kovačeviće- okončalo izviđaj po prijavi svojini. U životu nijesam forvu ponudu od 250.000 eura Aleksandra Gazivode čiji je mirao kriminalnu organizaciu nekretninama kojom je ga- suvlasnički dio vile u Tivtu, ju, a 2011. godine nijesam imao rantovao da neće pobjeći uko- koju je izgradio sa Kovačevi- ni volju ni želju da formiram liko mu se dopusti da se bra- ćem, mimo njegovog znanja bilo kakvu kriminalnu organini sa slobode od optužbi za prepisan na ime Danka Kova- zaciju – ustvrdio je Kovačević. zloupotrebu položaja. Osim čevića, sina bivšeg direktora Optužnicom Specijalnog tužilaštva Kovačević i pripadnici Kovačevića, na optužnici su Uprave za nekretnine. i Ana Lakićević-Grdinić, Ve- Nakon hapšenja Kovačević je njegove grupe se terete za zloselin Tomašević, Krsto Pavi- 24. februara naredne godine, upotrebu službenog položaćević, Danilo Jovanović, Dan- propustom tužilaštva da traži ja, iznudu, protivpravno zauko Kovačević, Sanja Popović, produženje pritvora, pušten zimanje zemljišta, navođenje Aleksandar Boljević i podgo- na slobodu, nakon čega je ne- na ovjeravanje neistinitog sarička kompanija ,,Geo&Arh“. stao. U julu prošle godine na- držaja, falsifikovanje isprave, Kovačeviću je krajem oktobra loženo je da se za njim raspiše utaju poreza i doprinosa. prošle godine određen pritvor, i potjernica. Kovačević je 30.

B. R.

Na suđenju po tužbi dugogodišnjeg operativca Draga nematerijalne štete bivši direktor Uprave prihoda i ca za tvrdnje o švercu cigareta

Milošević optuž na osnovu nara su kreirali pojed I. MANDIĆ

Viši sud postupio po ukidnom rješenju Apelacionog suda

Rade Milošević

PODGORICA – Bivši direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević optužio je u jednoj televizijskoj emisiji bivšeg dugogodišnjeg operativca i službenika Agencije za nacionalnu

bezbjednost Draga Spičanovića da je švercovao cigarete na osnovu narativa koji su u to vrijeme kreirali pojedini mediji.

To je, kako je Pobjedi potvrdio Spičanovićev zastupnik,

Suđenje optuženima za planiranje likvidacije Budvanina Marka Ljubiše

Rasvijetljena krađa u optici „Mirković“

Ilić tvrdio da su Podgoričanina i Andrijevčanina ga policajci tukli, terete da su ukrali naočare policajci da se opirao vrijedne 47.000 eura hapšenju i pao Oni su, kako se sumnja, tokom noći 20. novembra, upotrebom podesnog sredstva napravili otvor u zidu iz susjednog poslovnog prostora, ušli u prostorije optike i ukrali 225 komada naoča-

M. BABOVIĆ

PODGORICA - Podgorička policija uhapsila je Z. B. (52) iz Podgorice i Ž. Ć. (47) iz Andrijevice zbog sumnje da su iz optike „Mirković“ ukrali naočare vrijedne skoro 47.000 eura.

Optika Mirković

advokat Zoran Piperović, koji je zaključio da je suđenje bilo ,,otužno“.

- Milošević je danas kazao da mu je radnik carina koji je zapošljen u obavještajnom sektoru kazao da Spičanović, kao

ra različitih marki, ukupne nabavne vrijednosti 46.900 eura.

-Podgorička policija je izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi Z.B. te od njegovog srodnika V. B. oduzela pušku, dva pištolja i određenu količinu municije u legalnom posjedu, kao i dio municije u ilegalnom posjedu, a u odnosu na koju je državni tužilac naložio da se protiv V. B. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – saopšteno je iz policije.

Dodaju da su od Z. B. i Ž. Ć. oduzeta dva vozila za koja se sumnja da su korišćena u izvršenju krivičnog djela.

C. H.

PODGORICA – Srpski državljanin Lazar Ilić juče je u podgoričkom Višem sudu ustvrdio da je preživio torturu budvanskih policajaca koji su ga šutirali i udarali pištoljem po glavi pošto su ga zaustavili u ulazu zgrade u kojoj je imao iznajmljen stan.

Sa druge strane, policijski inspektor u budvanskom Centru bezbjednosti Vule Kovinić je kazao da je Ilić, koga je Specijalno tužilaštvo optužilo da je trebalo da ispali smrtonosne hitce u Marka Ljubišu Kana, prilikom hapšenja pružio otpor i da je u tom opiranju pao niz stepenice. Uprkos padu, Kovinić navodi da kod ovog ptuženog nije primjetio povrede.

Proces vodi sutkinja Vesna Kovačević.

Pored Ilića na optužnici Specijalnog tužilaštva za planiranje ubistva Marka Ljubiše početkom 2021. godine optuženi su Strahinja Savić, Grga Milićević, Miloš Klečak i Nikola Mileković koji je u bjekstvu.

Svjedok Kovinić je pred sudom istakao da on nije tukao Ilića i da je jedina radnja koju je preduzeo prema njemu, hapšenje, odnosno vezivanje ruka lisicama.

-U stanici policije sam čuo za raspravu između Gorana Slovinića i još jednog lica. Znam da je Slovinić član organizovane kriminalne grupe čiji su pripadnici već bili mete. Ja sam legitimisao tog momka sa kojim se svađao Slovinić.

Utvrdili smo da se radi o

Strahinji Savić iz Kragujevca.

Predao nam je jedan telefon a drugi smo napipali prilikom pregleda. Tada je rekao: ,,Možete me ubiti ali vam telefon ne smijem dati” – ispričao je Kovinić.

On je potom pozvao šefa kriminalistike po čijem nlogu su službenici ovog sektora preuzeli Savića.

-Savić je otkrio lokaciju stana u kojem je boravio a ja sam otišao na teren da obezbjedim zgradu. Ubrzo sam dobio nalog da idem na drugu lokaciju gdje se nalazio stan u kome je bio Ilić - kazao je Kovinić.

Kovinić je sa kolegama sreo na stepeništu, na putu ka stanu u kome je bio do tada.

-Tražio sam mu ličnu kartu.

Bila je lažna. Ilić je pokušao da pobjegne, opirao se i tada je pao niz stepenice. Kolege su mi rekle da je i udarao glavom o pod. Kada sam mu stavljao lisice na ruke, nije imao vidljive povrede - naglasio je svjedok.

Sa druge strane Ilić je kazao da su ga policajci tukli i u tražili da govori o stvarima o kojima on ne zna ništa. B.R.

Hronika / Svijet

Četvrtak, 7. decembar 2023.

žbe iznio ativa koji dini mediji šef Centra bezbjednosti Bar, švercuje cigarete. Pitao sam ga da li mu je taj službenik pokazao bilo kakav pisani trag: službenu zabilješku ili neki dokument, na što je odgovorio da nije – kazao je Piperović.

Dodao je da je nakon toga pitao Rada Miloševića da li je sačinio službenu zabilješku nakon što mu je navodno taj službenik to rekao.

- I na to je odgovorio da nije.

Na pitanje da li je o tome obavijestio SDT ili Više državno tužilaštvo, policiju, kazao je da nije. Na pitanje da li je to bilo kome rekao, Milošević je odgovorio da nije – ispričao je Piperović.

Prema njegovim riječima, Milošević je objasnio sudu da je bio vođen narativom koji su kreirali pojedini mediji da se Spičanović bavi švercom cigareta i zato to iznio u televizijskoj emisiji.

Piperović je kazao da je pojasnio da je Milošević državni službenik i nije u poziciji da se ,,edukuje preko nekih portala i medija“, jer je bio fukci-

oner i u Ministarstvu unutrašnjih poslova i u Upravi prihoda i carina.

-Na to je kazao da nije rekao da je švercer cigara i iznio tu tvrdnju, već sam ponukan tim narativom i izjavom ovog čovjeka koji mu je prenio tu operativnu informaciju, to kazao.

Istina je sljedeća: niko mu to nije rekao. Izmislio je i taj narativ i razgovor sa tim radnikom – kazao je Piperović.

On je naveo da sud može da odbije tužbeni zahtjev i obaveže Miloševića da plati naknadu za povredu ličnosti Spičanovića, ali je jasno da je sve bio politički narativ koji je direktnio Radu Miloševiću diktirao Dritan Abazović.

Ročište je zaključeno i čeka se sudska odluka.

Spičanović tuži Miloševića za nadoknadu nematerijalne štete jer je, kako je kazao, nekoliko sati poslije Miloševićevih optužbi, njegov otac završio u bolnici, a samo četiri dana kasnije stanje mu se pogoršalo i pao je u komu, da bi nakon 25 dana preminuo.

A.R.

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću formiran predmet

Prvoosumnjičeni za dvostruko ubistvo, koje je šokiralo makedonsku i regionalnu javnost, uhvaćen u Turskoj

Palevski uhapšen dok je šetao auto-putem SKOPLJE – Ljupčo Palevski Palčo, prvoosumnjičeni za ubistvo tinejdžerke iz Skoplja Vanje Gorčevske i sedamdeset četvorogodišnjeg frizera iz Velesa Panče Žežovskog, uhapšen je prekjuče u Turskoj i očekuje se da će ubrzo biti izručen Sjevernoj Makedoniji.

To je preksinoć, na vanrednoj konferenciji za medije, saopštio makedonski ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski.

- Makedonija ovih dana živi u dubokoj žalosti, a glavni organizator i neposredni izvršilac ovih zločina je uhvaćen i lišen slobode u Turskoj - saopštio je Spasovski.

Spasovski je naveo kako je Palevski, nakon što je napustio Sjevernu Makedoniju, otišao u Srbiju gdje je 30. novembra odsjeo u hotelu u Beogradu. Zatim ga je, kako je objasnio, izvjesna osoba iz Skoplja, preko Bugarske, prevezla do Turske.

- Uhapšen je dok je hodao auto-putem u Balikeširu danas popodne – saopštio je preksinoć ministar Spasovski.

Spasovski je novinarima u Skoplju pokazao i potvrdu o hapšenju Palevskog koju im je dostavio turski Interpol.

- Očekujem da se postupak ekstradicije završi što je brže moguće – dodao je Spasovski, koji se takođe zahvalio policiji

MUP S. MAKEDONIJE

a Spičanovića za nadoknadu arina saopštio je da nema dokaze

11

Makedonski ministar policije Oliver Spasovski sa fotografijom prvoosumnjičenog Ljupča Palevskog

Žiževskog, koji je kasnije proTužilaštvo u Skoplju je zbog ovog nađen spaljen, korišćen za Vadvostrukog ubistva podiglo krivične njinu otmicu.

Tužilaštvo u Skoplju je zbog prijave protiv pet osoba među ovog dvostrukog ubistva pokojima je i otac ubijene tinejdžerke diglo krivične prijave proAleksandar Gorčevski, koji se sumnjiči tiv pet osoba među kojima i otac ubijene tinejdžerke da je učestvovao u kidnapovanju ćerke je Aleksandar Gorčevski, koji se sumnjiči da učestvovao tako što je otmičarima javio mjesto i u kidnapovanju kćerke tako vrijeme kada će djevojčica biti sama što je otmičarima javio mjeTurske, Srbije i Bugarske koja je sa makedonskim kolegama podijelila podatke o kretanju Palevskog. Četrnaestogodišnja Vanja Gorčevska nestala je 27. novebra na putu do škole, a pronađena je mrtva u nedjelju na

periferiji Skoplja, u otprilike isto vrijeme kada je i u Velesu pronađeno tijelo Žežovskog, čiji je nestanak prijavljen četiri dana prije Vanjonog. Makedonska policija vjeruje da su ova dva ubistva povezana, s obzirom na to da je automobil

sto i vrijeme kada će djevojčica biti sama.

Istragom je utvrđeno i da se iza otmice djevojčice krije pokušaj iznude novca koji je njena majka Zorica prihodovala prodajom stana, ali je motiv njenog ubistva i dalje nejasan.

Izraelski premijer razočarao porodice otetih tokom napada Hamasa na južni Izrael

Indirektno im poručio da se Utvrđuju ko je prijetio Pavićeviću ne nadaju povratku najmilijih na Fejsbuku PODGORICA – U Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću formiran je predmet povodom prijetnji upućenih putem društvenih mreža Bošku Pavićeviću i udruženju ,,Ekopatriotizam“, saopštila je Vjera Mićunović, državna tužiteljka i portparolka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću.

-Preduzimaju se sve zakonom propisane mjere i radnje kako bi se prikupile sve relevantne činjenice za donošenje odluke u ovom predmetu - navela je Mićunović.

Pavićević je pretučen kada je pokušao da fotografiše nepropisno parkiranje i mučenje životinja na trgu u Nikši-

ću. Za Potal RTCG kazao je da se osjeća nebezbjedno i da na drušvenim mrežama dobija prijetnje.

On je operisan zbog teških povreda koje su mu, kako se sumnja, nanijeli sugrađani Miloš (19) i Matija Stanišić (18).

Podsjetimo, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, prije dva dana je uhapšen Miloš Stanišić. Njemu je juče određeno zadržavanje. Nešto kasnije na graničnom prelazu Ranče, na ulazu iz Republike Srbije u Crnu Goru, je uhapšen Matija Stanišić, koji se sumnjiči da je bio među napadačima.

C. H.

GAZA SITI/TEL AVIV – Izraelski premijer, ekstremni desničar Benjamin Netanjahu obavijestio je juče porodice otetih tokom napada Hamasa 7. oktobra na južni Izrael da „trenutno ne postoji mogućnost“ za njihovo oslobađanje, čime im je indirektno poručio da se oproste od svojih najmilijih.

Uslov za oslodađanje preostalih talaca koje drži Hamas u Pojasu Gaze, a kojih ima oko 140, jeste da Izrael obustavi napade na tu blokiranu palestinsku enklavu, ali Izrael na to ne želi da pristane i poručuje da se neće zaustaviti do konačnog uništenja Hamasa.

Nekoliko članova porodica otetih koji su prisustvovali sastanku sa Netanjahuom, na kome im je rečeno kako nema

Porušeni stambeni blokovi u Gazi

mogućnosti za njihovo oslobađanje, ogorčeno je napustilo taj sastanak i kritikovalo vladu u Tel Avivu.

Sastanku je prisustvovala i žena koja je oslobođena u prvoj rundi razmjene zarobljenika, a čiji se suprug i dalje nalazi među taocima u Gazi. Ona je, kako prenosi Rojters, Netanjahua optužila da mu je „važnija politika od preostalih 138 talaca“.

I Dani Miran, čijeg su sina Omrije pripadnici Hamasa uzeli kao taoca 7. oktobra zajedno sa oko 240 drugih Izraelaca i stranaca, rekao je kako sastanak „vrijeđa njegovu inteligenciju“.

- Neću ulaziti u detalje o čemu se razgovaralo na sastanku, ali cijeli ovaj nastup je bio ružan, uvredljiv i neuredan.

Kažu uradili smo to i to, ali je

lider Hamasa Jahja Sinvar taj koji je vratio naše ljude, a ne oni - rekao je Miran i istakao da je vlada napravila farsu oko pitanja talaca.

Izraelske okupacione snage, sa druge strane, nastavile su sa agresijom u Pojasu Gaze i samo tokom prethodnog dana izvele više od 250 napada.

Tvrde da su kod škole u sjevernoj Gazi ubili grupu Hamasovih operativaca, te pronašli i uništili jedan od njihovih tunela.

Tvrde i da je riječ o najvećem skladišta oružja Hamasu u kome su navodno pronašli PVO sisteme, rakete dugog dometa, eksplozive i dronove.

Ističu da je dio tog naoružanja uništen, a ostatak prenesen u Izrael na ispitivanje.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Tivat: Program uređenja prostora za 2024. vrijedan više od 20 miliona

Bijelo Polje: Opština formirala radnu grupu

Za saobraćajnu i ostalu javnu infrastrukturu Opština će izdvojiti 7,13 miliona eura. U programu su i krov na objektu Šoping centra na Seljanovu, izgradnja svlačionica na pomoćnom terenu FK Arsenal, proširenje javne rasvjete, zamjena prozora na objektu Muzeji i galerije

BIJELO POLJE – Opština je formirala radnu grupu koja radi na pripremi nove odluke o mjesnim zajednicama. Sekretar za lokalnu samoupravu u okviru koje postoji Služba za saradnju sa mjesnim zajednicama, Haris Malagić, kaže da su se na taj korak odlučili jer u nekim mjesnim zajednicama godinama nijesu konstituisani savjeti, već se nalaze u tehničkom mandatu.

TIVAT – Opština je utvrdila Nacrt programa uređenja prostora za 2024. godinu.

Planirane su aktivnosti i projekti ukupne vrijednosti više od 20 miliona eura.

OPŠTINA TIVAT

Izmjenom odluke Za nastavak radova na do funkcionalnih šetalištu Belane 800.000 mjesnih zajednica

Za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa namijenjeno je dva miliona eura. Riječ je o 12 projekata među kojima su: saobraćajnice u Ruljini, Gornjem Kalimanju, Župi (Češljar), Gradiošnici, Đuraševićima, Gornjem Seljanovu, Krašićima, Mažini…

PROJEKTI

Izrada projektno-tehničke dokumentacije koštaće 355.000 eura. Najviše novca, 100.000 eura je predviđeno za konkursno rješenje za objekat policijske stanice i Službe zaštite. Na spisku su rekonstrukcija sportske dvorane, potporni zid na gradskom groblju Brdišta, rekonstrukcija zvonika crkve u Gošićima, zatim izrada glavnog projekta ulica u Gornjoj i Donjoj Lastvi, Mrčevcu, Gošićima, te glavnog projekta za centar za maslinarstvo.

Stavka ,,komunalno opremanje građevisnkog zemljišta“ koštaće 3,47 miliona eura. Odnosi se na projekte: saobraćajnica Pod Kuk faza I (veza

IDUĆE GODINE DRUGA FAZA RADOVA: Belane

sa Mažinom), nova saobraćajnica i adaptacija postojeće u Ruljini (Donja Lastva), u Gornjem Kalimanju, zatim u Mažini, Župi – Češljar, i nadzor na izgradnji…

Rekonstrukcija saobraćajnica i ostalih objekata će koštati 3,66 miliona. Najviše je namijenjeno za drugu fazu šetališta Belane – 800.000 eura.

Za adaptaciju ulica i asfaltiranje puta je namijenjeno po 500.000, obnavljanje sport-

Program predviđa: rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izradu tehničke i druge dokumentacije, komunalno opremanje građevinskog zemljišta, izgradnju i rekonstrukciju saobraćajnica i drugih objekata, rekonstrukciju i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže

skih terena 350.000, a za pravo preče kupovine – stambena zgrada DUP Tivat – 300.000 eura. Za uređenje slobodnih površina oko stambenih zgrada na Seljanovu (igralište i parking) predviđeno je 240.000 eura, sanaciju i izgradnju trotoara u Krašičima 220.000 aura, a za krov na Šoping centru na Seljanovu 100.000.

Planirani je i proširenje javne rasvjete, sanacija krova u MZ Lepetane, betoniranje ulica, svlačionice na pomoćnom stadionu Arsenala, sanacija terase i prostorija na ljetnjoj pozornici, zatim autobuska stajališta, sanacija i bagerisanje potoka, betoniranje lokalnog puta Bogdašići (IV faza), zamjena prozora na objektu

Muzeji i galerije, sanacija bujičnih kanala i potoka.

VODOVODI

U rekonstrukciju i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže biće investirano 4,37 miliona. Program uključuje radove u Radovićima, Gradiošnici, Mažini i Ruljini, kao i izgradnju nove mreže finansirane preko KFW Banke. Izvori finansiranja za realizaciju programa su: budžet Opštine, naknada za komunalno opremanje zemljišta, ostala budžetska sredstva i kredit KFW banke (dva miliona), a najavljeno je da će Opština i ove godine, aplicirati za različite projektne pozive EU. Nacrt programa uređenja prostora je na javnoj raspravi do D. Š.

21. decembra.

– U 20 od 40 mjesnih zajednica savjeti su u punom mandatu. Do toga je došlo jer za vrijeme pandemije kovid-19, a koja nije trajala kratko, nijesmo bili u mogućnosti da organizujemo zborove građana, jer je to podrazumijevalo prisustvo određenog broja ljudi kako bi se mogao birati savjet mjesne zajednice – objašnjava Malagić.

U međuvremenu je, kaže, održano nekoliko izbornih proseca.

– S obzirom na optužbe sa različitih strana kako su mjesne zajednice partijske ćelije i kako politika, lokalna i državna, funkcioniše preko mjesnih zajednica, vodeći se time, a u dogovoru sa određenim brojem članova i predsjednika mjesnih zajednica, dogovorili smo da izbore u mjesnim zajednicama treba odložiti.

Imali smo i problem nedostatka kadra koji bi se time bavio.

Naime, prije nego sam imenovan za sekretara Sekretarijata za lokalnu samoupravu, 17. juna 2021. godine, pokrivao sam radno mjesto šefa Službe za mjesne zajednice, i izborom za sekretara prethodno radno mjesto je bilo upražnjeno. U to vrijeme lokalna uprava nije mogla dobiti saglasnost Ministarstva finansija za zaposlenje bilo kog radnika. Tek smo

Haris Malagić

U 20 od 40 mjesnih zajednica savjeti su u punom mandatu kaže Haris Malagić prije dvadesetak dana primili novog zaposlenog, koji će biti savjetnik u toj službi. Dosad je bilo zaposleno samo jedno lice koje nije bilo sposobno da obavlja taj posao, tako da smo i u tom smislu imali problema – objasnio je Malagić Po njegovim riječima, saradnja sa potpredsjednicima i članovima savjeta mjesnih zajednica je na zavidnom nivou.

– Gotovo smo svakodnevno u kontaktu, a od 2020. godine, kada se desila pandemija korona virusa, formirali smo viber zajednicu u kojoj su predsjednici mjesnih zajednica i pojedini članovi savjeta mjesnih zajednica, sekretari sekretarijata, direktori direkcija i načelnici službi. U okviru te grupe rješavamo mnoge probleme na teritoriji naše opštine – kaže Haris Malagić.

B. Č.

Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj realizuje projekat „Sigurno i bezbjedno do cilja“

BAR – Učenici osnovnih i srednjih škola iz Berana, Podgorice i Bara učiće o saobraćajnoj signalizaciji i opasnostima na putu, a u te tri opštine predviđeno je i organizovanje radionica koje su namijenjene mladim vozačima (od 18 do 30 godina), a na kojima će se govoriti o pravilnom ponašanju u saobraćaju u cilju smanjenja saobraćajnih nezgoda na crnogorskim drumovima.

Te su aktivnosti predviđene

projektom koji realizuje Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj ,,Sigurno i bezbjedno do cilja“, koji je podržalo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva.

Predsjednik Organizacije Veselin Joketić objašnjava kako je cilj projekta da se doprine-

se većem stepenu saobraćajne kulture djece i mladih osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja i mladih vozača o pravilnom ponašanju u saobraćaju, radi ostvarivanja većeg stepena sigurnosti i bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.

Đaci osnovnih i srednjih škola iz Berana, Podgorice i Bara učiće o saobraćajnoj signalizaciji i opasnostima na putu, a u te tri opštine predviđeno je i organizovanje radionica koje su namijenjene mladim vozačima (od 18 do 30 godina)

– U osnovnim i srednjim školama planirano je održavanje šest predavanja, o bezbjednosti djece u saobraćaju za učenike svih razreda. Krajnji cilj ovih radionica je edukacija mladih vozača radi većeg stepena bezbjednosti i sigurnosti svih učesnika u saobraćaju – kaže Joketić.

U planu je i izrada informatora za vozače o sigurnosti i bezbjednosti u saobraćaju, koji će pored kratkog osvrta na zakonsku regulativu, kojom je uređena ova oblast, sadrža-

D.MIJATOVIĆ

Đaci i mladi vozači učiće o bezbjednosti u saobraćaju

PROJEKAT SE SPROVODI U TRI OPŠTINE: Bar

ti preporuke i uputstva o pravilnom ponašanju.

– Nakon izrade informatora biće organizovana promotivna akcija dijeljenja informatora i promotivnih majica

sa sloganom projekta svim učesnicima u saobraćaju na prometnim saobraćajnim raskrsnicama u Beranama, Podgorici i Baru – kazao je Veselin Joketić.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 7. decembar 2023.

To je pokazalo istraživanje UNDP-a („Istraživanje i procjena lokalnih politika“) koje se odnosi na mlade i potrebe mladih u 15 lokalnih samouprava.

Sekretarijat za društvene djelatnosti, poslove opšte uprave i kadrovska pitanja Kolašina koristio je te podatke za izradu Nacrta lokalnog akcionog plana za mlade za 2024. godinu koji je na javnoj raspravi do 12. decembra.

U Kolašinu broj mladih između 15 i 29 godina iznosi 1.746, što iznosi 20,8 odsto cjelokupne populacije, koja je prema procjeni broja stanovnika Monstata u 2021. godini iznosila 6.943. Od ukupnog broja mladih, 55,40 odsto su muškarci, a 44,60 žene. Kada su u pitanju mlade osobe sa smetnjama u razvoju, njih 30 živi u Kolašinu. Prosječna starost stanovnika Kolašina je 40,1 godina.

Taj grad kao i ostali na sjeveru ima problem migracija – prema podacima iz 2011. godine imao je 8.381 stanovnika, a 2018. godine 7.400.

MIGRACIJE

Budva: Podrška preduzetnicama

I pored popularnosti koju poziv preduzetnika uživa u društvu, broj mladih koji se opredjeljuju za samozapošljavanje je mali. Najradije bi da imaju poslodavca a da to bude država ili Opština. Kao glavnu barijeru u zapošljavanju mladi detektuju posjedovanje ,,odgovarajuće“ partijske knjižice i opšti nedostatak poslova – navedeno je u dokumentu

BUDVA – Opština Budva donijela je odluku o raspodjeli 100.000 eura za žensko preduzetništvo za 2023. godinu.

Sredstva su raspoređena na 22 firme.

Firma ,,Medical skincare“ za kozmetički salon dobila je 1.500 eura, firma ,,Beauty A“ za istu namjenu dobiće 2.340 eura. Startap firmi za projekat nakita od reciklirane plastike namijenjeno je 3.000 eura. ,,Aura centar“ za obrazovanje i vaspitanje djece dobio je 3.130 eura, Startap firma za marketing 3.298 eura, za kozmetički centar Startap firmi namijenjeno je 3.360 eura, ,,Božje zrno“ za djelatnost turizma i trgovine dobila je 3.482 eura i za grafički dizajn je firmi ,,Creative lab studio design“ namijenjeno 3.630 eura.

Startap Turizam i hotelijerstvo je dobio 4.211 eura, po 4.500 dobile su ,,Fizio estetic“ za terapijsku masažu i kozmetičke usluge i startap Tapetarsko-krojačka radnja, dok je 4.997 eura pripalo firmi ,,Bilans consulting“ koja pruža usluge računovodstva, knjigovodstva i revizije.

Po 5.000 eura dobile su: ,,Paštrovska kuća“ za promociju tradicije Paštrovića, zatim startap firma Biljna apoteka, ,,Golden beauty“ za kozmetički salon, Startap teretana, ,,Riso Latte“ za proizvodnju sutlijaša i startap za izradu projektne dokumentacije.

Startap Zdravstveni turizam je dobio 5.850 eura, po 6.000 su dobile ,,Aleksandra holistic and beuty centar“ za uklanjanje hirurških ožiljaka i ZR ,,Aleksić“ za graversku radnju, dok je firmi ,,Restart Ing“ za restauraciju i konzervaciju kulturnih dobara opredijeljeno 10.000 eura.

Komisija je ustanovila da tri firme ne ispunjavaju formalne uslove javnog konkursa, a 14 firmi je odbijeno po osnovu komisijskog bodovanja. I. R.

Polovina mladih želi da napusti Kolašin

nja s kojima se suočavaju prilikom otpočinjanja sopstvenog biznisa i razmatranja preduzetničkog poziva kao moguće karijere. Statistika govori da su mladi u Crnoj Gori veoma obrazovani. Ipak, stopa nezaposlenosti mladih sa završenim fakultetom izuzetno je visoka, pa je svaki treći visokoškolac bez zaposlenja – navedeno je u Nacrtu plana.

Istraživanja su pokazala da mladi nijesu informisani o prilikama koje im se nude, pa lokalna uprava najavljuje da će raditi na stvaranju uslova da budu aktivni građani i građanke, uključeni u kreiranje i sprovođenje javnih politika.

Kao glavnu barijeru u zapošljavanju mladi detektuju posjedovanje ,,odgovarajuće“ partijske knjižice i opšti nedostatak poslova.

– Po pitanju pokretanja sopstvenog biznisa stavovi su podijeljeni, pa od ukupnog broja anketiranih imamo oko 50 odsto njih koji su zainteresovani i oko 50 onih koji nijesu za pokretanje sopstvenog biznisa.

Kada govorimo o zdravim stilovima života kod mladih, postoji problem pretjerane konzumacije alkohola. Da bi bili podstaknuti na aktivno uključivanje u planiranju i sprovođenju javnih politika između ostalog je važ-

MLADI NEZADOVOLJNI KVALITETOM ŽIVOTA: Kolašin

no razvijati svijest kroz smanjenje predrasuda i povećanje tolerancije. Samo tako pripremljeni iniciraćemo i mobilisati mlade kroz sve aktivnosti koje se organizuju. Svjesni da unutar ove kategorije postoje klasteri koji imaju još specifičniju vrstu potrebe, plan je da shodno i tim specifičnostima planiramo i neke aktivnosti. Na primjer, na razuđenoj teritoriji opštine postoji značajan broj mladih koji usljed teže materijalne situacije ili usljed neke UNDP

Prema Nacrtu akcionog plana, lokalna uprava planira da položaj mladih unaprijedi razvijanjem održivog sistema usluga za podršku mladima, između ostalog podsticanjem za pokretanje sopstvenog biznisa.

– Samo preduzetništvo ne rješava problem nezaposlenosti u potpunosti. I pored izraženih pozitivnih aspiracija i popularnosti koju poziv preduzetnika uživa u društvu, broj mladih koji se opredjeljuju za samozapošljavanje je mali. Uzrok tome su, vjerovatno, razna ograniče-

U Nacrtu lokalnog akcionog plana za 2024. ukazano na probleme populacije između 15 i 29 godina

TO KOLAŠIN

KOLAŠIN – Kvalitetom života u Kolašinu nije zadovoljno 44 odsto mladih.

Njih 53 odsto bi željelo da napusti opštinu. Kao razlog za odlazak navode nemogućnost zaposlenja, a najradije bi radili u državnoj instituciji, upravi ili velikoj privatnoj firmi.

Preference u zapošljavanju

druge otežavajuće okolnosti imaju dodatan teret da makar i optimalno funkcionišu. Zato je plan da mlade iz materijalno ugroženih porodica animiramo i stimulišemo, kako bi mogli pokazati svoj puni kapacitet – piše u planu.

Da bi plan bio realizovan, u dokumentu se konstatuje kako je važno unaprijediti normativno-institucionalni okvir za sprovođenje omladinske politike.

– U okviru Sekretarijata za društvene djelatnosti, poslove opšte uprave i kadrovska pitanja postoji savjetnik, koji je, između ostalog, zadužen za rad sa mladima. Takođe, u okviru budžetske stavke za lokalne akcione planove predviđena su sredstva za sprovođenje omladinske politike. Da bi realizacija plana bila moguća, važno je raditi i na umrežavanju svih aktera koji u opusu djelovanja imaju mlade. Ostaje cilj o kreiranju jedinstvenog kanala informisanja, kao i for-

miranju NVO koja će u fokusu imati samo pitanja omladinske politike. Takva organizacija bi bila idealan servis podrške i produžena ruka lokalnoj samoupravi – konstatovano je u planu.

INKLUZIJA

Nacrtom je predviđeno otvaranje omladinskog kluba koji bi se bavio organizacijom i pokretanjem kulturnih, zabavnih, sportskih i obrazovnih dešavanja. Konstatuje se da posebnu pažnju treba posvetiti inkluzivnom obrazovanju – odnosno, obrazovnim potrebama djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju.

– Mladi obično navode tri značajna problema kad je inkluzija u pitanju: nedostatak dnevnih centara za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, nedostatak kadra za rad sa njima i nizak nivo svijesti kod stanovništva kada je u pitanju ta populacija – piše u dokumentu. D. DRAŠKOVIĆ

Za 22 firme 100.000 eura

RTHN

Herceg Novi: Vodovod uskladio Kolektivni sa Granskim ugovorom HERCEG NOVI – Preduzeće Vodovod i kanalizacija Herceg Novi uskladilo je zarade zaposlenih u komunalnim preduzećima, određene u skladu sa odredbama Zakona o radu, sa Granskim kolektivnim ugovorom za komunalnu djelatnost, koji je donesen u oktobru.

Kako navode iz Vodovoda, komunalna preduzeća su dobila rok za usaglašavanje pojedinačnih kolektivnih ugovora sa Granskim, a oni su prva ko-

13

Veći koeficijenti za obavljanje poslova opasnih po zdravlje ja su taj posao okončala na zadovoljstvo Sindikalne organizacije i zaposlenih.

– Ovom izmjenom će komunalni radnici koji se bave težim i poslovima opasnim po zdravlje (rad na kanalizaciji, hlorinatorima i vodovodu), osim osnovne plate, imati i uveća-

ne koeficijente. Na taj način su teži komunalni poslovi adekvatnije vrednovani, a radnici motivisaniji za efektivnije obavljanje radnih zadataka.

Uporedo sa usaglašavanjem Kolektivnog ugovora sa Granskim kolektivnim ugovorom izrađen je i novi Pravilnik o

unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, u cilju efikasnijeg rasporeda poslova. Trenutno Društvo raspolaže sa manjim brojem radnika koji su u stalnom radnom odnosu u odnosu na decembar 2022. godine – saopštili su oni.

I. R.

RADNICI ODAHNULI: Vodovod i kanalizacija

14 Kultura

Četvrtak, 7. decembar 2023.

POBJEDA ISTRAŽUJE: Deset godina od pokretanja projekta „Revalorizacija kulturnih dobara PODGORICA – Nijedno kulturno dobro u Crnoj Gori danas nema svoju zaštićenu okolinu. Dakle, možete graditi, pregrađivati, zidati stotine kvadrata, a da nemate straha da će vas goniti Uprava za zaštitu kulturnih dobara ili inspektorka za kulturna dobra Uprave za inspekcijske poslove. Oni u tom slučaju, jednostavno, nemaju nadleženost jer zbog nezavršenog i propalog projekta revalorizacije nema ni novih rješenja o zaštiti kulturnih dobara, pa nema ni zaštićene okoline.

Primjera radi, inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak, obilazeći Manastir Duga zbog nelegalne izgradnje glomaznog konaka od više stotina kvadrata, nekoliko puta je od Uprave za zaštitu kulturnih dobara tražila dokumentaciju kojom se nedvosmisleno utvrđuje zaštićena okolina. Nakon nekoliko nedjelja ćutanja, Uprava je konačno odgovorila da posjeduju samo dokument kojim je predložena (?!) zaštićena okolina. Kako Zakon o zaštiti kulturnih dobara ne poznaje termin „predložena zaštićena okolina“, inspektorka nije bila nadležna za postupanje, pa je

Tokom 2013. i 2014. godine, glavni glasnogovornici ovog projekta bili su Lidija Ljesar i Branislav Mićunović. Njihovim povlačenjem iz Ministarstva kulture ubrzo se spustila „buka“ oko projekta revalorizacije i Uprava za zaštitu kulturnih dobara ostala je da sama rješava sve nedoumice oko blizu dvije hiljade elaborata, neriješenih vlasničkih odnosa, brojnih devastacija i mjera zaštite od kojih najveći broj do danas nije realizovan jedino mogla da uputi urgenciju za postupanje urbanističko-građevinskoj inspekciji.

krah

Mnogo radikalniji šamar Upravi za zaštitu kulturnih dobara, Ministrstvu kulture i našoj baštini, stigao je prije nekoliko godina u vidu odbačene

uzkd

I to je samo jedna od radikalnih posljedica desetogodišnjeg haosa u zaštiti naše baštine, haosa čija je glavna lokomotiva – projekat revalorizacije. Da je to tačno, crnogorska laička i stručna javnost mogla se uvjeriti u proteklih godinu dana čitajući tekstove Pobjede, u kojima se novinar bavio nelegalnim radovima u manastirima Duga, Župa, Kosijerevo, Moračnik i Ćelija piperska, u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve.

Poraz pod teretom loših namjera, ne

Glomazni, nelegalni konak u Manastiru Duga koji nema svoju zaštićenu okolinu

krvične prijave za nelegalne radove, degradaciju i devastaciju Manastira Ostrog. Naime, Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara tokom 2014. podnijeli su krivičnu prijavu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske SPC i Amfilohija Radovića kao odgovornog lica, zbog krivičnog djela oštećenja i uništenja kulturnog dobra iz člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore. Prijava se odnosila na opsežne nelegalne radove na Manastiru Ostrog, koje su zatekli i u elaboratu opisali i stručni timovi tokom projekta revalorizacije 2013. godine. Nakon istražnih procedura, krivična prijava je odbačena tek 2018. godine jer u radnjama MCP i Amfilohija Radovića nije bilo „elemenata bića prijavljenog, niti bilo kojeg drugog krivčnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti“. Iako je sudska vještakinja urbanizma, arhitekture i zaštite kulturnih dobara Zorana Milošević utvrdila oštećenja i devastaciju kulturnog dobra Manastira Ostrog, državna tužiteljka Đurđina Ivanović-Đerić odbacila je krivičnu prijavu, uz sljedeće

Ćutanje nekad „zvoni“ više od svih riječi Iako je autorka projekta Lidija Ljesar, danas Radulović-Cvijetinović, učestvovala u revalorizaciji nešto više od stotinu kulturnih dobara, u finansijskoj dokumentaciji koju je novinar Pobjede dobio od Ministarstva kulture i medija nema rješenja o isplati njenih honorara. U ponovljenom zahtjevu, u kojem smo tražili samo njene autorske honorare, iz Ministarstva smo dobili negativan odgovor, uz obrazloženje da ne posjeduju traženu dokumentaciju. To bi značilo da je Ljesar jedina radila za osnovnu platu, te da nije dobila honorar ni za sami nacrt svog projekta?! Sa druge strane, ona je u imo-

donošenje rješenja o zaštiti, da bude sagovornica novivinskom kartonu za 2012. naru Pobjede, ali potom ipak spornom broju nepokretnih godinu prijavila mjesečnu zaradu u Ministarstvu kultu- nije odgovorila na 15 postav- kulturnih dobara, zatim o re od 667.88 eura, dok je po ljenih pitanja. A pitali smo je činjenici da su sva kulturna o probijanju rokova za reva- dobra bila bez zaštite izmeosnovu učešća u izradi projekata, programa, elaborata, lorizaciju, procedurama za đu 2013. i 2017. godine, te o organizacije međunarodnih konferencija prihodovala 8.805 eura. Sljedeće godine plata joj je bila 679,48 eura, a od učešća u izradi projekata, programa, elaborata, organizacije međunarodnih konferencija dobila je 8.804 eura. Po istom osnovu, 2014. godine prijavila je prihod od 5.100 eura.

O svim nedoumicama koje su iznešene u ovom istraživačkom serijalu, podsjetimo, zatražili smo i komentar Lidije Radulović-CvijetinoLidija Ljesar na konferenciji za novinare, nakon što je na sjednici Vlade 31. jula 2014. usvojen izvještaj o revalorizaciji vić, da bi ona prvo pristala

obrazloženje: „Kako od 1961. godine nije donijeto rješenje o utvrđivanu statusa kulturno dobro, odnosno revalorizaciji Manastira Ostrog kao kulturnog dobra, to se isti ne može smatrati kulturnim dobrom u krivično-pravnom smislu, koja činjenica je neophodna za utvrđivanje postojanja elemenata bića prijavljenog krivičnog djela uništenje i oštećenje kulturnog dobra iz člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore ili bilo kojeg drugog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, zbog čega je odlučeno kao u dispozitivu rješenja“. Uprava je ubrzo Višem državnom tužilaštvu predala pritužbu na ovu odluku Ivanović-Đerić, koju je potpisala Anastazija Miranović, ali je i od Višeg državnog tužilaštva stiglo odbijajuće rješenje, tj. obavještenje da je odluka Osnovnog državnog tužilaštva zakonita.

Dakle, Manastir Ostrog, kao i sva kulturna dobra u Crnoj Gori, od isteka prvog roka za revalorizaciju 2013. godine, do donošenja izmijenjenog Zakona o zaštiti kulturnih dobara 2017. godine, bili su bez zaštite države, tj. nijesu bili

isplatama velikih iznosa za šest odabranih učesnika u projektu, kao i o cijeni elaborata od 330 eura. Pitali smo je i o sukobu nadležnosti, jer je bila autor projekta, učesnik u revalorizaciji i istovremeno osoba koja sa pozicije direktorice Direktorata za kulturnu baštinu nadgleda njegovu realizaciju, a postavljeno joj je i pitanje da li je ikada od Ministarstva dobila bilo kakav honorar za projekat revalorizacije.

Nažalost, ispostaviće se da Lidija Radulović-Cvijetinović, nakon povlačenja iz Ministarstva kulture, potom i iz Centra za konzervaciju i arheologiju, ostaje zatvorena i nedostupna za medije. Ćutanje, uostalom, često „zvoni“ više od samih odgovora.

kulturna dobra! Kao što najvjerovatnije nijesu ni danas, mada to neće priznati sa najvećih državnih adresa, gdje se već mjesecima pripremaju i za novu izmjenu Zakona o zaštiti kulturnih dobara kojom bi, najvjerovatnije, pokušali da nekim novim „izumom“ rastegnu revalorizaciju na još koju godinu.

Tu činjenicu da su sva kulturna dobra izgubila zaštitu vješto je prikrilo Ministarstvo kulture preko Izvještaja o implementaciji projekta „Revalorizacija kuturnih dobara Crne Gore“, koji je Vladi na usvajanje donijela autorka projekta Lidija Ljesar, danas Radulović-Cvijetinović.

I neka to što smo 31. jula 2014. godine na Vladi imali presedan da se usvoji Izvještaj o projektu koji nije završen, nego što se pitanje složenih pravničkih procedura koje prethode donošenju novih rješenja o zaštiti - uopšte nije ni pomenuto u tom tekstu, a ispostaviće se da će biti ključne za debakl projekta.

Autorka projekta Lidija Ljesar je to tada predstavila kao veliki iskorak u zaštiti naše kulturne baštine, pominjući doduše i neke porazne činjenice, poput gubitka statusa pojedinih nepokretnih kulturnih dobara, ali i nedostatka brojnih pokretnih dobara (ukupno 14.475), što je tadašnjim medijima, nažalost, uglavnom prošlo ispod radara. Pored jednog broja nesumnjivo dobro urađenih elaborata, koji su danas samo mrtvo slovo na papiru, u tih nekoliko redova o gubitku statusa i nestalim dobrima je i najveća korist ovog projekta, jer se, doduše tek nakon tri godine, iz mreže elaborata, brojki i dokumenata iskristalisala afera vezana za nestanak velikog broja predmeta u Narodnom muzeju i višedecenijskom katastrofalnom odnosu zaposlenih u toj ustanovi prema našoj najvrednijoj pokretnoj baštini. Te podatke je, podsjetimo, prvo medijima otkrio muzejski tehničar Aleksandar Berkuljan, a potom Pobjeda kroz blizu stotinu istraživačkih tekstova do

Kultura

Četvrtak, 7. decembar 2023.

15

a Crne Gore“, čiji su realizatori bili Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara (4)

pobjeda

m nebrige, erada i neznanja Zadnja stranica Rješenja o odbacivanju krivične prijave zbog devastacije Manastira Ostrog

Opsežni građevinski radovi na Manastiru Ostrog, koji su započeli u vrijeme kada su sva kulturna dobra bila bez zaštite

tančina predstavila crnogorskoj javnosti, sa akcentom i na druge muzejske ustanove u Crnoj Gori.

ODBRANA

Priliku da brani projekat revalorizacije, Lidija Ljesar je imala ponovo 24. septembra 2014. godine pred skupštinskim Odborom za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. Sjednici su prisustvovali mr Branka Tanasijević, predsjednica Odbora, doc. dr Srđa Popović, Saša Pešić, doc. dr Branka Bošnjak, Andrija Popović, dr Radosav Nišavić, Rešid Adrović, doc. dr Draginja Vuksanović i Srđan Perić.

Iz zapisnika sa sjednice Odobra, koji je Pobjedi dostavljen iz Skupštine Crne Gore, vidi se da članovi Odbora i nijesu bili baš bog zna kako upućeni u pravne procedure i sve finese Zakona o zaštiti kuturnih dobara. Predstavnici vlasti su bili prilično suzdržani u kritici, dok su iz opozicije uglavnom upućivali prigovore oko nepoštovanja rokova za revalorizaciju, posebno akcentujući velike manjkove u dijelu pokretnih kulturnih dobara.

Branka Bošnjak je, recimo, skrenula pažnju Lidiji Ljesar da je u sukobu nadležnosti jer je, kao autorka projekta, neko i ko ga sprovodi i nadzire nje-

govu implementaciju. Ljesar je prihvatila primjedbu poslanice Bošnjak vezano za sukob nadležnosti, naglašavajući da joj ta činjenica ne ide nikako u prilog, već na štetu, a posljedica je, kako je rekla, nedostatka kadra.

Zaključak rasprave je bio, koliko god to paradoksalno danas zvučalo, da je Izvještaj o implementaciji projekta „Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore“ urađen kvalitetno i sveobuhvatno, kao i da predstavlja dobru osnovu za dalji rad na revalorizaciji i zaštiti kulturnih dobara Crne Gore.

Sve što je u javnosti o projektu iznosila Lidija Ljesar, sinhro-

nizovano je podržavao, ponavljao i branio tadašnji ministar kulture Branislav Mićunović, pa i u Skupštini Crne Gore, odgovarajući na poslanička pitanja. Iz transkripta sa ovog zasijedanja, iz 2013. godine, vidi se da su ponovo najkritičniji bili Srđan Perić i Branka Bošnjak, a ministar je, izbjegavajući da konkretno odgovori na pitanja o broju revalorizovanih i zaštićenih dobara, ponavljao kako treba svi da sarađuju na ovom projektu koji je od velike važnosti za prošlost, sadašnjost i budućnost države.

Branio je rokove, a žalio se na finansijska sredstva, uz ocjenu da „glavnu bitku za kulturu treba dobiti u Vladi Crne Gore, onamo đe se dijele pare“. Bošnjak mu je odgovorila da će, trenutnim tempom, trebati bar 40 godina da završe revalorizaciju, na što se ministar usprotivio i rekao da je gotovo ubijeđen da će ipak stići do avgusta 2013.

- Mnogo toga nijesmo stigli, mnogo toga iz brojnih zakona nijesmo realizovali, pa nije pao cukar u vodu za toliko da i nešto produžimo od ovoga roka – rekao je Mićunović pred poslanicima.

Na nove pritiske i pitanja Bošnjak oko potecijalnog gubljenja statusa svih kulturnih dobara, ukoliko se probije zakonski rok za revalorizaciju, ministar nije ništa određeno odgovorio, vješto je rasplinjavanjem na više pojedinosti zaobišao tu temu i ponovo pozvao na saradnju, pa i da se, kako je rekao, pogleda u program DF-a, ukoliko u njemu ima nešto dobro za kulturu što će biti na korist svih u Crnoj Gori, budući da je tokom diskusije Bošnjak predložila izmje-

nu Zakona o zaštiti kulturnih dobara kojom bi se produžili rokovi za revalorizaciju.

GDJE SMO

Dakle, tokom 2013. i 2014. godine, glavni glasnogovornici ovog projekta bili su Lidija Ljesar i Branislav Mićunović. Njihovim povlačenjem iz Ministarstva kulture (Mićunović u diplomatiju, Ljesar u Centar za konzervaciju i arheologiju), ubrzo se spustila „buka“ oko projekta revalorizacije i Uprava za zaštitu kulturnih dobara ostala je da sama rješava sve nedoumice oko blizu dvije hiljade elaborata, neriješenih vlasničkih odnosa, brojnih devastacija i mjera zaštite od kojih najveći broj do danas nije realizovan. Da je to bio prekrupan zalogaj, pokazalo se ubrzo i na terenu, pa je tadašnja direktorica Uprave Anastazija Miranović navrat-nanos donijela nova rješenja o zaštiti Starog grada Ulcinja i Starog grada Bara, ali tek 2018. godine, jer su izvještaji sa terena koju godinu ranije, u koje je novinar Pobjede imao uvid, na sve strane pokazivali divlju gradnju i degradaciju zaštićenih starogradskih cjelina. Naravno, bez posljedica, jer u trenutku izvođenja nelegalnih radova nije bilo ni zaštićene okoline, ni kulturnih dobara.

Ni za mandata Ružice Ivanović, potom Anastazije Miranović, kao ni za mandata Božidara Božovića, revalorizacija takoreći nije mrdnula s mjesta. Božović se zaklonio iza izmjena Zakona iz 2017. godine, pa ponovo iz 2019, koji su rok za revalorizaciju produžili do jula 2022. godine i ubjedljivo je najnevidljiviji direktor Uprave

tokom više od deceniju njenog trajanja. Mladen Zagarčanin je bar nešto pokušao u vezi sa revalorizacijom, krenuo u formiranje timova, pisao javna pisma, ali mu nije produžen v. d. mandat, te za godinu malo je šta uspio da uradi. Maja Ćetković se takođe nije bavila revalorizacijom, ali joj se mora priznati da je u posljednjih godinu relativno brzo reagovala na sve prijavljene nelegalne radove u manastirima kojma gazduje SPC, iako su joj potom sva rješenja o obustavljanju radova i vraćanju u prvobitno stanje, nakon žalbi Mitropolije zbog propusta u upravnim postupcima, oborena od strane Ministarstva kulture i vraćena na novo postupanje. Problem je i što je Ćetković postupala isključivo po prijavama građana ili novinara, a da nijedan od zaposlenih tog organa nije vidio, recimo, višemjesečno rušenje, pregrađivanje i doziđivanje Manastira Ćelija piperska, postavljanje spomen-bista u dvorištu tog manastira, zidanje konaka u Manastiru Duga i Manastiru Kosijerevo, živopisanje Manastira Župa, ili zidanje filmske scenografije na Žabljaku Crnojevića. Danas, aktuelni v. d. direktora Balša Perović izbjegava novinarska pitanja, revalorizacija ga očigledno ne zanima, a jedino o čemu najviše brine, po svemu sudeći, jeste ishod konkursa za direktora/direktoricu Uprave, gdje je ukrstio argumente sa svojom pomoćnicom Petrom Zdravković.

Ista situacija je i sa ministrima kulture, od kojih smo uglavnom slušali floskule o „baštini koju moramo sačuvati zbog budućnosti nadolazećih generacija“, a u najbližoj nam prošlosti posebno je porazno da se bivša ministarka Maša Vlaović i aktuelna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović nijednom nijesu javno oglasile, recimo, povodom nelegalnih radova u crkvama i manastirima, tačnije zbog rušenja, pregrađivanja, zidanja i živopisanja, o čemu je Pobjeda u kontinuitetu pisala posljednjih dvanaest mjeseci.

VEGETIRANJE

Na kraju, potpisnik ovog istraživačkog serijala nakon višegodišnjeg pisanja o kulturnoj baštini, ako išta znače njegova zapažanja, stekao je utisak da je, najprostije rečeno, sve otišlo dođavola, pa čak i da ljude iz struke, koji primaju platu da bi štitili našu baštinu, čast izuzecima, ništa ne dotiče, niti zanima. Pred njihovim očima bi se moglo devastirati kakvo kulturno dobro, a oni ne bi ni trepnuli, već bi najvjerovatnije pogledali na sat da vide da nije vrijeme za pauzu, vrijeme za kakve druge honorarne poslove, rad „na dnevnicu“, ili da možda nije stigao kombi koji će ih prije isteka radnog vremena vratiti iz grada u kojemu „vegetiraju“ naše najglavnije institucije za zaštitu kulturne baštine. Jovan NIKITOVIĆ

(Kraj)

16 Kultura

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Završno veče Festivala humora, satire i karikature u Danilovgradu

Gran pri Luki Lagatoru i Darku Drljeviću

Umjetnica Milica Mijajlović za Pobjedu povodom nagrade ,,Milčik“, koja joj je don

Ekstremi ženskog Umjetnica rad povezuje sa svim što njena praksa dovodi u pitanje posljednjih nekoliko godina, a to je položaj ženadjevojčica-djevojaka u društvima koja se raspadaju

PODGORICA - Završno veče 22. Crnogorskog festivala humora, satire i karikature, naslovljeno ,,Smijeh prijeki lijek“, biće održano 10. decembra u 18 sati u Centru za kulturu u Danilovgradu.

Odlukom organizatora festivalski Gran pri za prošlu, odnosno ovu godinu, pripao je poznatim karikaturistima Luki Lagatoru i Darku Drljeviću. U kategoriji karikatura (žiri - Luka Lagator, Darko Drljević i Radojica Bulatović) prva nagrada pripala je Mladenu Đuroviću, drugu nagradu je dobio Cenk Alparsan, a treću Rasoal Hajuzadeh. Specijalnu nagradu dobila je Neda Khodaverdi. U kategoriji satirična priča (žiri - Zoran Bošković, Milanka Čepić, Gordan K. Čam-

par) prvu nagradu dobio je Velizar Radonjić, drugu Milko Stojković i treću Živko Đuza. U kategoriji satirična pjesma prva nagrada je pripala Vladislavu Vlahoviću, druga Dejanu Tofčeviću i treća Milinku Bojatu. U kategoriji aforozmi prvu nagradu dobio je Milenko Šarac, drugu Jovo Nikolić i treću Bojan Rajević.

U kategoriji najbolja knjiga između dva festivala prva nagrada je pripala Radojici Grbi za knjigu ,,Bez prava žalbe“, drugu nagradu je dobio Valil Tolevski za knjigu ,,Na dno od dnoto“ i treću Abdurahman Halilović-Ahil za knjigu ,,Tko laže taj i krade“.

Organizator festivala je Kulturno-informativni centar ,,Bijeli Pavle“ iz Danilovgrada, u saradnji sa Centrom za A. Đ. kulturu.

Promocija „Komune“ večeras u Biblioteci PODGORICA - Promocija posebnog tematskog broja časopisa „Komuna“, posvećenog muzičkom nasljeđu Podgorice, biće održana večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Govoriće: Radmila Uskoković-Ivanović, Šukrija Žuti Serhatlić, Zoja Đurović, Mićo Miranović, Amer Ramusović, R. K. Igor Đurović i Saša Magovčević.

PODGORICA - Umjetnica Milica Mijajlović dobitnica je nagrade ,,Milčik“ za rad ,,Girlhood Is a Spectrum“.

Finalna izložba nagradnog programa za mlade umjetnike ,,Milčik 2023“ nedavno je otvorena u Crnogorskoj umjetničkoj galeriji ,,Miodrag Dado Đurić“.

Mijajlović je za Pobjedu kazala da se nagrađeno djelo bavi istraživanjem spektra pojmovnih mogućnosti, odnosno, šta može značiti ili biti djevojka/žena u širem kontekstu kompleksnih, traumatičnih i često kontradiktornih narativa.

Mijajlović je pojasnila da je naziv rada inspirisan istoimenim internet mimom.

- ,,Girlhood Is a Spectrum“ je fraza povezana sa mim šablonom koji prikazuje liniju spektra, predstavljajući dva ekstrema „djevojaštva“. Kreatori mima dodaju sličice ili likove sa obje strane šablona kako bi predstavili i satirizovali savremeno žensko iskustvo. Mene je ovaj mim podstakao na razmišljanje u smjeru preispitivanja kako kroz rad predstaviti neka od potencijalnih ekstrema Milica Mijajlović

Promocija monografije Varje Đukić u CNP-u

„San na javi“ na sceni Studio PODGORICA – Monografija „Varja Đukić / San na javi – O teatru s ovog kraja svijeta“, biće promovisana u večeras, u 18 sati, na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.

Na promociji će govoriti, pored Đukić i Milosavljevića (urednik knjige), dramaturg Božo Koprivica, reditelj i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić, glumica Ana Vučković, dok je moderator programa književnik Vasko Raičević.

S. V.

ženskog iskustva kroz ličnu prizmu i koji su to djelovi spektra koji definišu moj ženski identitet - rekla je Mijajlović.

ISTRAŽIVANJE

Umjetnica rad povezuje sa svim što njena praksa dovodi u pitanje posljednjih nekoliko godina, a to je položaj žena-djevojčica-djevojaka u društvima koja se raspadaju.

- Ovom temom, prije svega, bavim se kroz istraživački rad sa jedne strane, u formi tekstova, studija i analiza različitih fenomena. Umjetnički ovom temom se bavim višemedijski, simbolički i implicitno kroz slikarski izraz, dok u video-ra-

dovima ogoljeno prikazujem kontekst, emociju i narativ kazala je Mijajlović.

Prilikom obrazloženja odluke žiri je naglasio da posebna vrijednost Milice Mijajlović jeste ozbiljan i saosjećajan interes za društva periferija, marginalnih grupa, ali i hrabar osjećaj za razvijanje istraživanja u procesima društvenog isključenja i eksploatacije.

- Da, to su neke od tema koje istražujem, mada mislim da se ta lepeza pojmova koji me interesuju mijenja i širi u odnosu na, kako lične unutrašnje procese, tako i na spoljašnji kontekst i aktuelan istorijski tok savremenog društva - kazala je Mijajlović.

Pozicija žena na Balkanu je specifično kontradiktorna Umjetnička praksa Milice Mijajlović se, između ostalog, odnosi i na specifičnosti ženske borbe na našim prostorima, sa posebnim naglaskom na ranjivost u kontekstu složenih i često kontradiktornih narativa.

- Smatram da je pozicija žena na Balkanu specifično kontradiktorna, kao i ono što se smatra njenom ulogom u društvu. Svjedoci smo da su kroz muziku, turbo folk kulturu i generalan ton društva žene često predstavljane kao svojevrstan hibrid sluškinje, kraljice i zabavljačice. One koja je predodređena da bude snažna, nikada krhka, koja sve trpi i sve podnosi dok pritom uvijek prelijepo izgleda. Svjedoci smo i da u društvu, koje zovemo emancipovanim, imamo i dalje velike brojeve femicida, nasilja nad ženama i selektivnih abortusa. Ravnopravnost poznajemo na papiru i u javnim govorima, dok u praksi ta ideja često ne zaživljava kazala je Mijajlović.

Tradicionalna izložba u Umjetničkoj koloniji PODGORICA - Predstav-

,,Umjetnici zavičaju“ u Danilovgradu

PODGORICA - Tradicionalna izložba ,,Umjetnici zavičaju“ biće otvorena večeras, u 18 sati, u Galeriji Umjetničke kolonije u Danilovgradu.

Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić zapisala je da revijalna izložba obuhvata širok dijapazon stvaralačkih promišljanja, stremljenja i dostignuća, demonstrirajući obilje i pluralizam umjetničkih tendencija.

Na izložbi će se radovima predstaviti Ivana Babić, Ela Božović, Darko Brajović, Vladimir Đuranović, Natalija Đuranović, Roman

Đuranović, Sonja Đuranović, Željko Đurović, Mladen Đurović, Rajko Grujić, Nada Iković, Luka Iković, Biljana Keković, Ljiljana Kolundžić, Joveta Ljumović, Nikola Marković, Senka Martinović, Svetomir Martinović, Milodarka Milatović, Jelena Pavićević, Majda Pavićević, Tomo Pavićević, Velibor Pavićević, Božidar Pavićević Zodijak, Zvonko Pavličić, Svetislav G. Popović, Ivanka Vana Prelević, Svetozar Radović, Branislav Sekulić, Luka Sekulić, Gordana Trebješanin, Milijana Vujović i Veljo StaniA. Đ. šić.

ljanje prvog podgoričkog comic stripa ,,Titogradsko stripovanje“, autora Slobodana Boba Lalovića, održano je u Multimedijalnoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“.

Nakon prvog predstavljanja pred medijima, ovo je bila prva promocija pred publikom. Strip je štampala ,,Nova Pobjeda“ i on će biti distribuiran u subotu na podgoričkim trafikama po cijeni od jedan euro.

Lalović je na stranicama ,,Titogradskog stripovanja“ ovjekovječio brojne gradske junake, prijatelje, ali i priče koje su obilježile devedesete godine, kao i autentični ambijent u kome je odrastao i u kojem i danas živi. Događaje i aktere ne izmišlja, već crta ono proživljeno, odnosno ono što je na njega ostavilo dubok utisak. U stripu su priče ,,Zeči-

Ove godine Institut za savremenu umjetnost proširio je organizaciju nagrade „Milčik“ na cjelogodišnji mentorski edukativni program.

Mentorski program, prema riječima Mijajlović, pratio je cijeli period od proglašenja finalista do otvaranja izložbe, 1. decembra.

- Ovaj višemjesečni program uključivao je seriju predavanja, radionica i konsultacija sa stručnjacima, kako iz regiona, tako i iz inostranstva. Nama, kao mladim umjetnicima, ovakva prilika bila je od velikog značaja zato što smo imali mogućnost da svoj rad, kao i ideje koje nas interesuju, sagledamo kroz različite perspektive i na taj način obogatimo i proširimo svoje prakse i interesovanja - istakla je Mijajlović.

KONEKCIJA

Mijajlović je kazala da je odluka žirija i činjenica da je dobitnica priznanja iskreno obradovala.

- Ove godine na izložbi finalista imali smo jako dobre i kvalitetne radove i umjetnike i meni je bila čast da se nađem među njima. Ova nagrada i dvomjesečni rezidencijalan boravak u Njujorku za mene kao stvaraoca koji se razvija znači mnogo iz više razloga.

Prije svega, sam kontekst boravka van kontinenta je veoma velika stvar. Kao i sve što dolazi sa rezidencijalnim boravkom. Posjete umjetnika, teoretičara, kao i posjete galerija i muzeja koji se tamo nalaze pružaju ogromne mogućnosti za bolje razumijevanje svog rada, kao i mogućnosti za razvijanje konekcija, poznanstava i upoznavanja sebe kroz jedan sasvim novi kontekst.

Mislim da je ovo jedinstvena prilika i zato bih željela da ohrabrim mlade umjetnike da u budućnosti apliciraju za ovaj

U KIC-u ,,Budo Tomović“

Heroji i a jednog v na“, ,,Trace of the Other Side“, ,,Justice“, ,,Heraclitus Psycho“, ,,Dark River“, ,,Čovjek miš“, Boy`s Dreams“, ,,Professor Bear“, ,,Popaj“ i ,,Crnogorski strip“.

- Želio sam da ovjekovječim priče i ljude iz tog vremena - oni su i heroji i antiheroji.

Svako doba ima svoje heroje i antiheroje. Pogrešno je zapostavljati antiheroje, jer dobre i loše strane postoje u svakom biću ili situaciji. Ništa nije do kraja ni dobro, ni loše. Strip je umjetnost kroz koju čovjek može mnogo toga da kaže kazao je Lalović.

Kultura

Četvrtak, 7. decembar 2023.

nijela i boravak u Njujorku

17

Filmski centar Crne Gore objavio rezultate konkursa za sufinansiranje

g iskustva Za 35 projekata skoro 1,5 miliona eura PODGORICA – Filmski centar Crne Gore je na konkursu za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela za 2023. godinu, na osnovu preporuka stručnih konsultanata i odluke Savjeta, u različitim kategorijama podržao ukupno 35 projekata sa 1,474.000 eura.

Rad Milice Mijajlović

program jer smataam da zaista može mnogo da pomogne i ponudi - kazala je Mijajlović.

Mijajlović (Beograd, 1993) je multidisciplinarna umjetnica koja je osnovne studije slikarstva završila na Likovnoj akademiji na Cetinju 2017. godine, a magistrirala na Akademiji za umjetnost, dizajn i arhitekturu u Pragu 2020. godine. Njenu umjetničku praksu u velikoj mjeri oblikuju iskustva odrastanja na Balkanu, poseb-

no tokom poslijeratnih godina, porodične migracije između država bivše Jugoslavije, kao i ideje politike sjećanja.

Mijajlović je radove izlagala samostalno u Budimpepšti, Pragu, Beogradu, Bratislavi i Ljubljani, takođe i kolektivno širom Evrope. Učestvovala je na Bienvenue Art Fair u Parizu 2021. godine, a njeni radovi objavljivani su u više međunarodnih umjetničkih A. Đ. magazina.

“ promovisano prvo ,,Titogradsko stripovanje“

antiheroji vremena On je najavio da mu je u planu kvartalno objavljivanje narednih izdanja stripa, te da je drugo, proljećno izdanje ,,Titogradskog stripovanja“ već spremno.

Predsjednik Udruženja strip autora Crne Gore Simon Vučković kazao je da je Slobodan Lalović najautentičniji predstavnik andergraund stripa u Crnoj Gori.

- Bobo ima lični izraz, kako u pripovijedanju, tako i u crtanju - istakao je Vučković.

On je naglasio i da andergraund strip mora da bude i pripovjedački prepoznatljiv, da

Detalj iz stripa

nas uvodi u jedan jako neobičan svijet.

- Važno je naglasiti i njihovu jasnoću. Da bi nešto bilo jasno potrebno je imati dobar osjećaj za prostor i kompoziciju. Ipak, ti stripovi nisu bez ikakvih pravila. Sve ove atribute sam vidio i pronašao u Bobovim stripovima - istakao je Vučković.

A. Đ.

Podržani su projekti u kategorijana - razvoj scenarija, projekta, dugometražni igrani film, dugometražni dokumentarni film, kratkometražni igrani film, kratkometražni dokumentarni film, manjinske koprodukcije, animirani film i film u proizvodnji.

Najviše sredstava, odnosno 800.000 eura, opredijeljeno je za dugometražni igrani film, a podržani su projekti: „Primavera“ reditelja Dušana Kasalice, „Četiri sahrane i vjenčanje“ reditelja Nikole Mijovića, „Odjek“ Ivice Vidanovića i „Bila je tako lijepa“ Milorada Milinkovića.

Za ostvarenje Kasalice obezbijeđeno je 280.000 eura, a stručni konsultanti – producenti Čedomir Kolar i Veliša Popović i reditelj Pavle Simonović, u obrazloženju su naveli da ovaj scenario pruža duboku i kompleksnu sliku o životima likova, njihovim unutrašnjim konfliktima, odnosima i okruženju koje ih oblikuje.

U kategoriji sufinansiranja kratkometražnih igranih filmova, podršku su zaslužila

četiri projekta od ukupno 15 prijavljenih – „U podne puška“ reditelja Andra Martinovića, „Pragovi“ Mladena Vujačića, „Marfijev lex specialis“ reditelja Matije Jovanovića i „Brat i majka“ Aleksandra Vujovića.

Ostvarenja „Zemlja između stopala“ u režiji Andra Martinovića i „Ritam života“ reditelja Aleksandra Vujovića, podržani su u kategoriji dugometražnih dokumentarnih filmova. „Ritam života“, za koji je opredijeljeno 30.000 eura, prema mišljenju konsultanata reditelja Vladimira Perovića i Mladena Ivanovića, te programske produ-

centkinje Aljazeera Balkans Lejla Dedić, dobro je definisan i detaljan projekat. Riječ je o portretu crnogorskog i jugoslovenskog bubnjara, Dragoljuba Đuričića.

U kategoriji kratkometražnih dokumentarnih filmova bio je prijavljen jedan projekat koji je i dobio podršku – „Samo svoj“, reditelja Đorđa Vojvodića.

Stručni konsultanti za sufinansiranje manjinskih koprodukcija bili su producenti Sehad Čekić i Sandra Đuričković, te reditelj Gojko Berkuljan koji su od 22 prijavljena projekta devet predložili za podršku. Među odabranim su:

Prva stranica Odluke za sufinansiranje dugometražnih igranih filmova

„Posljedice slobode“ reditelja Lorina Terezija (50.000 eura), „Deca pevaju hitove“ rediteljke Mine Đukić, „Unutar evra“ Borisa Misirkova i Georgija Bogdanova, „Prema vjetru“ Tomislava Šobana, „Podstanar“ Marka Gjokovika, „Šalša“ Dražena Žarkovića, „Paviljon“ Dina Mustafića, „Zvečarke“ Nikole Ljuce i „Drugim riječima“ u režiji Valbone Jašari.

Stručni konsultanti su ocjenili da četiri zavređuju podršku kategoriji sufinansiranja filmova u proizvodnji – „Otapanje vladara“ reditelja Ivana Salatića, „Zaliv“ Draška Đurovića, „Divan dan“ Katarine Bulajić i „Bunt“ u režiji Davida Todorovića. Kada su u pitanju animirani filmovi podršku je dobio projekat „Entropija“ reditelja Jovana Mijuškovića. U kategoriji sufinansiranja razvoja scenarija, podršku je zavrijedilo osam projekata - „Uvijanje kamena“ Nikole Tomića, „Crni flamingo“ Bojana Stijovića, „Samo navika“ autora Ivana Bakrača, „Prosvjetni radnik“ Ivana Marinovića, „Azra“ Nikole Vukčevića i Meline Pote, „Zaroni“ Maje Todorović, „Ocka Gora“ autora Dragane Tripković i Nikole Radonjića i „Pobuna provjetnih radnika na nudističkoj plaži“ Stefana Boškovića. Podršku za razvoj projekata dobili su „Odavno mrtav“ Milije Šćepanovića i „Posljednji kadar“ Nemanje Bečanovića.

S. V.

Predstava „Nobelovci“ večeras u KIC-u obimnom literaturom, crpe- cima iz literarnog stvaralaštva

Objavljena knjiga Zlatka V. Zlatičanina o Iliji N. Zlatičaninu

Bitan dokument o životu u Podgorici PODGORICA – Knjiga „Hronika podgoričkog vremena“ Zlatka V. Zlatičanina, o ličnosti, radu i životu njegovog pretka Ilije N. Zlatičanina, podgoričkog dirigenta, horovođe i hroničara, objavljena je nedavno u izdanju „Unireksa“.

Zlatičanin, koga su zvali Čiča, ostavio je vrijednu „hrestomatiju istorijskih podataka iz doba osmanskog perioda, prošlog vremena u ličnostima i djelima koji su bili od istorijskog uticaja – zapisao je u svojoj recenziji akademik, prof. dr Božidar Šekularac. On je istakao da autor nije težio da uradi monografsku studiju, već da je njegova težnja bila da na svjetlo dana izađu činjenice o „kojima se manje-više znalo ili možda čak krivo mislilo u činjenicama koje je sveobuhvatno i znalački koristio

ći materijalne dokaze kao činjenice“.

- Ova knjiga obiluje vrijednim fotografijama stare Podgorice, novinskim tekstovima koji su objavljivani i publikovani u dnevnim listovima u nastav-

Naslovnica knjige

Ilije Zlatičanina, čime je Ilija Zlatičanin, u stvari, kao sudionik tog vremena, nesumnjivo jedna hronika tog vremena u svom sakupljačkom radu, kako su ga nazivali – podgoričkim Vukom Karadžićem – navodi se u recenziji Šekularca.

Publicista i književnik Danilo Burzan istakao je da je knjiga „Hronika podgoričkog vremena“ pisana toplo i iskreno srcem.

- Oživljava prošlo vrijeme kroz sliku i riječi, približava davno minulo vrijeme čitaocima na specifičan način jednim opštim životopisom događaja.

Zlatičanin je unio sve zanimljive podatke u ovu knjigu kao vrijedan dokument o Podgorici i tadašnjem životu na ovim prostorima – zapisao je Burzan u svojoj recenziji.

D. E.

PODGORICA – Predstava „Nobelovci“, nastala po tekstu i u režiji Obrada Nenezića, biće izvedena večeras u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Igraju Omar Bajramspahić, Moamer Kasumović, Jovan Dabović, Petar Novaković i Slađana Merdović.

Scenografiju je uradio Milivoje Mićo Kovačević, muziku potpisuje Slobodanka Bobana Dabović-Đurić, a producenti predstave su Jasmin Ćorović i Samir Zaimović. „Nobelovci“ su savremena futuristička drama, odnosno urnebesna priča o borbi jednog genija koji je nominovan za Nobelovu nagradu, sa lešinarima koji se lijepe na njegov S. V. uspjeh.

18 Hronika Podgorice Počelo postavljanje stolova za stoni tenis u dvorištima osnovnih škola

Postavljanje stola u dvorištu OŠ ,,Savo Pejanović“

Unapređuju fizičke aktivnosti učenika U saradnji Sekretarijata za komunalne poslove i Agencije za stanovanje, u osnovnim školama ,,Savo Pejanović“, ,,Milorad Musa Burzan“, ,,Maksim Gorki“ i ,,Radojica Perović“ organizovano je postavljanje stolova za stoni tenis u dvorištima ovih škola.

Predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija istakli su da se ovom akcijom daje doprinos socijalizaciji i unapređenju fizičke aktivnosti učenika, te obezbjeđuju prijatan prostor i bolji uslovi za rekreaciju osnovaca.

V. d. sekretara za komunalne poslove Andrija Babović istakao je značaj ovakvih inicijativa za obogaćivanje školskog okruženja i pružanje dodat-

nih mogućnosti djeci za razvoj sportskih vještina.

- Srećni smo što možemo da podržimo obrazovne ustanove donacijom stolova za stoni tenis. Ovaj gest ima za cilj ne samo podsticanje fizičkih aktivnosti kod djece već i promociju timskog rada, fer-pleja i zdravih životnih navika. Vjerujemo da će sto za stoni tenis postati središnje mjesto okupljanja i radosti đaka – kazao je Babović.

Događaju su prisustvovali predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Sekretarijata za komunalne poslove, Agencije za stanovanje, direktori škola i nastavnici fizičkog vaspitanja, a najavljeno je da će sljedeći sto za stoni tenis biti postavljen u dvorištu OŠ ,,Sutjeska“.

H. P.

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Sekretarijat za saobraćaj naložio pregled malog visećeg mosta na Morači, Milenijuma i mosta na Ribnici

Ispitaće funkcionalnost i kompletnu opremu mostova Sekretarijat za saobraćaj naložio je pregled tri mosta - malog visećeg mosta preko Morače u Zagoriču, mosta Milenijum i mosta na Ribnici u Ulici Vilija Branta.

Glavni grad je za taj posao raspisao tender, procijenjene vrijednosti 10.000 eura sa uračunatim PDV-om, sa rokom dostavljanja ponuda do 7. decembra.

- Usluge kontrole mostova podrazumijevaju glavni pregled stanja navedenih mostova i predlaganje mjere za održavanje i eventualnu sanaciju stanja istih, u cilju obezbjeđivanja njihove stabilnosti i funkcionalnosti, a time i uslova za bezbjedno odvijanje saobraćaja. Izvještaj o pregledu treba da sadrži sva bitna zapažanja u vezi sa izgledom pregledanih površina betona, (ne)ugroženoj funkcionalnosti objekta, stanjem prelaznih naprava, ležišta, rasvjete, ograda i ostale opreme mosta, eventualnim tragovima korozije, vrstu i uzroke eventualnih oštećenja – navedeno je u tenderu.

Izvještaj treba da sadrži i foto-dokumentaciju, a investi-

USKORO ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me moći ćete da naručite knjige uz dostavu

Viseći pješački most u Zagoriču

toru objekta se predlažu eventualno potrebne aktivnosti u pogledu održavanja ili saniranja stanja.

- Paralelno sa vizuelnim pregledima, potrebno je organizovati i geodetska mjerenja globalnog pomjeranja konstrukcije objekta i to sve tri komponente vektora pomje-

ranja. U tom cilju, na mostu Milenijum i na mostu preko Ribnice u Ulici Vilija Branta razvijene su i postavljene geodetske mreže stalnih (nepomjerljivih) i kontrolnih tačaka, dok na visećem mostu preko rijeke Morače u Zagoriču, zbog njegove deformabilnosti, nije potrebno vršiti ge-

odetska mjerenja. Geodetska mjerenja treba da obavi tim geodetskih inženjera iz firme sa iskustvom na oskultaciji objekata – precizirano je tenderom.

Pregled mostova trajaće 45 dana od dana zaključivanja ugovora.

Nj. Ž.

Hronika Podgorice 19

Četvrtak, 7. decembar 2023.

- Svi željno iščekujemo program koji će trajati četrdesetak dana, do 15. januara. Pripremljeni program je rezultat posvećenog rada sekretarijata i gradskih službi. Zahvaljujem našim autorima i sugrađanima što su bili strpljivi da sačekaju da kreiramo program. Pazar će otvoriti gradonačelnica Olivera Injac, paljenjem rasvjete na Trgu nezavisnosti. Nakon toga, nastupiće hor „Zvjezdice“, od 21 sat bend „Vis Tetra“, a od 23 sata di-džej Danilo Radusinović. Tokom ovih četrdeset i nešto dana, svake večeri na Trgu nezavisnosti imaćemo bogat kulturno-umjet-

Svečano otvaranje Podgoričkog pazara večeras na Trgu nezavisnosti od 19 sati

Bogat kulturno-zabavni program za sve generacije nički program. Kada smo započeli kreiranje programa, držali smo se toga da svi autori koji stvaraju na teritoriji Podgorice i Crne Gore budu zastupljeni u manifestaciji – istakla je Medigović.

Ovogodišnja novost u odnosu na dosadašnja izdanja su dvije nove scene.

- Program će biti organizovan i na Trgu Bećir-bega Osmanagića. Program Peđe Nedeljkovića i „Forte benda“ biće upriličen 15. decembra.

Koncepcijski, program će biti u etno-stilu. Korisnici kućica promovisaće i prodavaće proizvode vezane za zanate, stvari vezane za taj dio grada.

Na Trgu Svetog Petra Cetinjskog posjetioce očekuje bogat program namijenjen djeci – razne škole glume i radionice, a svi glumci su dobrodošli. Svakog vikenda imaćemo dječju predstavu. Od 12 sati 31. decembra imaćemo predstavu ,,Džumbus u kancelariji

Koncert Rada Šerbedžije 17. decembra Uoči 19. decembra, povodom Dana oslobođenja Podgorice, biće upriličeni razni programi na više lokacija.

- Organizovaćemo koncert Rada Šerbedžije na Trgu nezavisnosti 17. decembra. Program Podgoričkog pazara biće apdejtovan nedjeljno, sa tačnim satnicama – naglasila je Medigović.

i. mandić

Manifestacija Podgorički pazar biće danas svečano otvorena na Trgu nezavisnosti u 19 sati, kada će gradonačelnica uključiti novogodišnju rasvjetu.

Na konferenciji za medije održanoj u Kuslevovoj kući sekretarka za kulturu Ana Medigović saopštila je da će prvog dana nastupiti hor „Zvjezdice“, bend „Vis Tetra“ i di-džej Danilo Radusinović, ali i da je novost ovogodišnjeg Podgoričkog pazara to što će biti organizovan na još dvije lokacije u gradu – na Trgu Bećir-bega Osmanagića i Trgu Svetog Petra Cetinjskog.

U okviru Podgoričkog pazara, zimska čarolija i ove godine biće upotpunjena klizalištem kod Sportskog centra ,,Morača“.

- Klizalište će biti otvoreno od 7. decembra do 15. februara, svakog dana od 10 do 22 sata, a tu su i instruktori koji će građanima olakšati prve korake na ledu – poručeno je iz Glavnog grada.

Andrija Babović, Ana Medigović i Jelena Radović

Djeda Mraza na Trgu Svetog Petra Cetinjskog“ – najavila je Medigović.

Na Trgu nezavisnosti, dodala je, 31. decembra od 12 do 14 sati u saradnji sa Turističkom organizacijom Podgorice biće organizovana Dječja nova godina.

- Od 18 sati nastupaće di-džej Laki Di, od 20.30 bend „Kino kultura“, od 22 sata „Senkina đeca“, a od 23 pa sve do ulaska u novu godinu nastupaće Knez sa svojim bendom. Prvi januar rezervisan je za Tinu Džankić i bend od 19 sa-

Otvorena Crnogorska konferencija o kontroli pušenja

Ukazali na značaj pravilne ishrane

Domagoj Žarković

U organizaciji Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) i Glavnog grada juče je u svečanoj sali OŠ

,,Savo Pejanović“ otvorena jubilarna 20. Crnogorska konferencija o kontroli pušenja. Konferencija koja se

ISKLJUČENJA STRUJE Zbog planiranih radova na mreži sjutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Bezjovo, Cvilin, Orahovo,

Uživanje na ledu do 15. februara

ove godine održava pod sloganom „Hrana nam treba, a ne duvan“ otvorili su v. d. direktorke najstarije podgoričke osnovne škole Milja Božović, selektor muške košarkaške reprezentacije Crne Gore Boško Radović i sekretar CDPR-a Domagoj Žarković.

Predavanje učenicama i učenicima na temu zdrave i pravilne ishrane, kao i štetnosti pušenja, održala je doc. dr Snežana Barjaktarović-Labović sa Medicinskog fakulteta u Podgorici. Naglašavajući koliko je djeci i mladima u tom uzrastu neophodna zdrava i pravilna ishrana, Barjaktarović-Labović je podvukla štetno i negativno dejstvo korišćenja duvanskih proizvoda na njih, ali istovremeno i njiH. P. hovo okruženje.

Lazorci, Građen, Toke, Korita; dio Doljana (Mosorska, Pohorska, Orjenska, Balkanska, Lovćenska, Savska), dio Stare Zlatice; dio Beogradske ulice prema Gradskom stadionu; Iva Andrića, Ljevorečka, Dragana Đurovića, Hercegnovska, Andrijevička, Danilovgradska, Ludviga Kube, Nikole Tesle. H. P.

Podrška malim privrednicima V. d. sekretara za komunalne poslove Andrija Babović očekuje da će „Podgorički pazar“ biti mjesto susreta svih generacija, mjesto gdje će se dijeliti osmijesi i stvarati uspomene.

- Na ovaj način je 64 pri-

vrednika/preduzetnika dobilo i šansu za dodatnu zaradu, što je, takođe, jedan od načina da ih podržimo.

Privatnici koji su postavili panoramski točak i klizalište pokazali su dobru volju da podijele besplatne karte socijalno ugroženim kate-

gorijama. Pojedina privredna i društveno-odgovorna društva umjesto novčanih sredstava donirala su kućice, a o svim donacijama i finansijskom nalazu javnost će biti obaviještena nakon završetka manifestacije – kazao je Babović.

ti, zatim od 21 sat nastupiće „Highway bend“ i od 22 sata Bane Nedović. Na Trgu Be-

ćir-bega Osmanagića četvrtak je rezervisan za izvođače etno-zvuka, a 22. decembra

biće organizovan koncert Tanje Šeter – kazala je Medigović.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Aktivnosti gradskog preduzeća Zelenilo

Ekipa Zelenila na zadatku u Ulici Meše Selimovića

Uređuju još jednu zelenu površinu u Bloku pet Ni povremena kiša nije juče omela radnike Zelenila da počnu radove na pejzažnom uređenju zelene povr-

šine u Ulici Meše Selimovića u Bloku pet.

S obje strane šetnih staza oko ove zelene površine biće za-

sađeni drvoredi, a novi sloj zemljišta biće oplemenjen novom travom.

H. P.

Arena

20 Rukomet

Četvrtak, 7. decembar 2023.

KREĆE GLAVNA RUNDA: Crna Gora protiv Hrvatske danas (15.30h) ima praktično meč loptu za plasman

Mirna glava je sada najpo Selektorka Bojana Popović smatra da je i ovaj i svaki naredni, ustvari meč generacije: - Trenutno se generacija stvara, ali kako smo i kazali pred put, idemo korak po korak, od utakmice do utakmice, a danas je na redu Hrvatska. Nešto što je dobro je da smo pred put za Švedsku igrali protiv njih i znači nam iskustvo - istakla je Popović.

POPOVIĆ: HRVATSKA BLAGI FAVORIT

Crnogorke u prvi duel glavne faze ulaze kao favoritkinje. Razloga je puno, glavno je što su u grupnoj fazi pokazale više od rivalki i, na kraju krajeva, pobijedile Mađarsku igrom koja im garantuje ne samo prolaz među osam već i borbu za medalju.

- Imamo dosta materijala o Hrvatskoj, zaključno sa posljednjom utakmicom protiv Švedske. Prije dva dana smo počeli da ih pripremamo. Dobro je što smo dobile ekstra dan pauze zbog oporavka djevojaka koje su iznijele teret protiv Mađarske. ,,Lavice“ su u Poreču izgubile golom razlike od Hrvatica, ali rivalke na Svjetskom prvenstvu nijesu nastavile u dobrom ritmu. Uslijedio je prvo šokantni remi sa Senegalom, očekivana pobjeda protiv Kine i solidno prvo poluvrijeme u porazu od domaćina.

- Hrvatska ima sjajnu školu rukometa. Uvijek su reprezentativke dobro obučene, na tehnički i svaki drugi način. Moraćemo ponovo jako da igramo u odbrani - mislim da je to naša šansa i za sigurniji i mirniji napad. Jer, uvijek odbrana daje sigurnost i vjetar u leđa. Uz snažnu odbranu, sa golmanima, imamo i pravo za neki možda promašaj više ili tehničku grešku. Fokus je da izanaliziramo rivalov vrhunski napad i ne dozvolimo da se igračice dobro osjećaju - kazala je Popović.

U odnosu na posljednji duel iz B grupe, kada su Mađarice na papiru preuzele ulogu favorita, ,,lavice“ sada imaju i psihološ-

Rezultati

IHF

PODGORICA - Pobjeda otvara vrata četvrtfinala, poraz ili remi ne remiti puno, jer naše rukometašice uoči prvog meča glavne runde Svjetskog prvenstva sa Hrvatskom imaju četiri boda (kao i Švedska) - tri više od rivalki i Senegala, a dva od Mađarica.

GRUPA 2 Južna Koreja-Slovenija Francuska-Austrija Norveška-Angola GRUPA 4 Ukrajina-Češka Španija-Argentina Holandija-Brazil DANAS GRUPA 1 15.30 - Crna Gora-Hrvatska 18.00 - Senegal-Mađarska 20.30 - Švedska-Kamerun GRUPA 3 15.30 - Srbija-Poljska 18.00 - Njemačka-Rumunija 20.30 - Danska-Japan

Katarina Bulatović o učinku

Odbrana i golm

27:31 41:27 37:19 23:30 30:23 35:27

Grupa1 1. Crna Gora 2. Švedska 3. Mađarska 4. Hrvatska 5. Senegal 6. Kamerun

2 2 2 2 2 2

2 2 1 0 0 0

0 0 0 0 0 1 1 0 1 0 0 2

4 4 2 1 1 0

O toj reprezentaciji (Crnoj Gori) znamo sve - piše na zvaničnom sajtu RSH. Koliko god je mnogima smetalo što smo s njima igrali prije desetak dana, a pretpostavljali smo da ćemo se naći u drugom krugu SP, to uopšte nije tako loše. Oba seklektora znaju dobre i loše strane protivnika i ostaje samo da vidimo ko će biti raspoloženiji

Jelena Despotović probija odbranu Mađarica

KAPISODA: Sramotan odnos države Rijetko se mogu uočiti sponzori iz javnog sektora, koje finansiraju građani Crne Gore, na dresovima naših nacionalnih selekcija. Tačno je da direktori tih firmi izdašno finansiraju sportove, klubove i saveze, ali to ni ovog

puta nije slučaj sa našim ,,lavicama“.

Predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda naglašava kako je u pitanju sramotan odnos.

Ulazimo u četvrtu godinu otkako nijedna državna

firma ne želi da bude naš sponzor. Pomalo apsurdno i smiješno, ali tako je - kazao je Kapisoda za Televiziju E. Prvi čovjek crnogorske rukometne kuće je podsjetio i na ignorantski odnos bivše vlasti, ne samo u

Dobro je poznato ko su glavni aduti hrvatskog tima. Sa gola je odlična Tea Pijević (protiv Švedske 13 odbrana), sa spoljnih pozicija najozbiljnije će prijetiti Ćamila Mičijević i Dejana Milosavljević (klupska saigračica u rumunskoj Krajovi Dijane Mugoše i Đurđine Malović), a poznato lice je pivotkinja Katarina Ježić (nekada je nastupala za Budućnost) ku prednost jer su Hrvatice pod obavezom da dođu do rezultata koji bi ih, koliko-toliko, uključio u igru za prva dva mjesta.

- Mađarska je bila veliki favorit, a pritisak je nastao zbog bodova koji su bili važni. Jer bez njih u glavnoj rundi teško je bilo računati da će baš lako stvari da se odvijaju. Djevojke su protiv

Mađarske položile trening pritiska. Sada nas čeka novi ispit pritisak za ono što slijedi, a to je da se ode u četvrtfinale. Opet, mogu da kažem da je Hrvatska blagi favorit, gledajući prije toga kako su se utakmice sa njima završavale. Ali, ono što je bitno je da od starta razmišljamo samo o onome što nas čeka i da da-

mo sve što možemo. Fokus da je na ono što najbolje radimo i na kraju, iskreno se nadam, slavimo i završimo veliki posao.

Mogućnosti našeg tima mogu biti veće ako se sve djevojke približe svojoj najboljoj formi. Neke od njih su na vrhuncu, potrebno je da zadrže kontinuitet, neke su na

Obrvan vidi snažnu defanzivnu Crnu Goru - Planirali smo da prenesemo dva boda, ali nam nedostaje taj jedan iz meča sa Senegalom. Sada moramo pobijediti sve ako želimo u četvrtfinale - poručio je Ivica Obrvan, selektor reprezentacije Hrvatske.

odnosu na RSCG, već i prema uspjesima naših državnih selekcija, ali i organizaciji prošlogodišnjeg ženskog prvenstva kontinenta u Podgorici.

-To je bio diskriminatorski i sramotan odnos. No, on se još nije promijenio - zaključio je Kapisoda.

Nije pravo hrvatskom selektoru što je Crna Gora imala više vremena za oporavak i pripremu za prvi meč glavne runde.

- Došlo je do promjena termina, to je jedna nelogičnost jer je Crna Gora tri dana bez uta-

kmice, a mi dan i po. Naravno da to nije nikakav alibi, ali to su nerazumljive odluke.

Vidi Obrvan snažnu Crnu Goru u defanzivi.

- Igraju grubo. Izdominirale su protiv Mađarica agresivnom i grubom odbranom.

Čeka nas zahtjevna utakmica, moramo napadački bolje reagovati i nadati se da će to biti dovoljno za pozitivan rezultat.

Dodao je selektor još kako se boji da neće uspjeti energetski pripremiti igračice za današnji duel.

dobrom putu, a za neke je, očigledno, potrebno više vremena da uđu u dobar ritam.

- Uvijek postoje rezerve. Još uvijek se nije sklopilo da sve budu iznad 50 odsto i da izgleda perfektno. Nije jednostavno, ali sigurno da može. Neke dugo nijesu igrale, nekima je potrebno da kroz nekoliko utakmica prođu kroz zajedničke situacije da bi se očima stvorila konekcija. I, naravno, da tajming bude sa pivotima. Svaka utakmica donese novu sigurnost, zato vjerujem da će se napadački djevojke podizati i igrati sa više sigurnosti.

Samim tim će napad biti tečniji nego što je bio.

PIJEVIĆ POLA TIMA

Temelj za visoke ciljeve je postavljen. ,,Lavice“ su u derbi-

- Ništa ne moramo, a možemo puno. Poslije dva dana odmora vjerujem da ćemo mirne glave sačekati prvi meč glavne runde Svjetskog prvenstva. A kako su Hrvatice igrale protiv Švedske, odnosno kako smo se mi pokazali u meču sa Mađarskom, prednost je na našoj strani. Ne govorim ovo samo zato što su moje. Smatram da dobrom odbranom, kvalitetom sa gola i smirenim napadom možemo do pobjede. Odbrana i golmani će, prije svega, donijeti prevagu - kazala je Katarina Bulatović.

Nekadašnja ,,lavica“, osvajačica najvećih reprezentativnih odličja i individualnih nagrada, vidjela je moćnu Crnu Goru u posljednjem meču grupne faze, ali i neke stvari koje vjeruje da će se popraviti. Očekuje stabilniji napad, sa više šuteva spolja, značajniji učinak od ljevorukih izabranica selektorke Bojane Popović.

- Marta Batinović je bila na visini zadatka. A dobro je poznato da golmani nose ekipe do velikih rezultata.

Naša golmanka je bila vjetrar u leđa. Vidi se da imamo prostora za napredak i da nijesu sve igračice pokazale najbolje što mogu. Itana Grbić je u odlučujućim trenucima bila kako treba, ali, isto mislim da može više, kao i Jelena Despotović.

Treba im još malo vremena.

Očekujem još više od desnih bekova i krila. Bojana je, da kažem, našla rješenje sa Dijanom Mugošom na desnom krilu, koja stvarno super igra. Ali, smatram da nijesu sve djevojke pokazale koliko mogu. U odbrani smo, takođe, bili na zavidnom nivou, ali i uvodnom dijelu, u nekim trenucima, moglo je bolje. Pravili smo dobru gustinu, ali smo znali da se

ju posljednjeg kola napravile iskorak u konekciji bekovi-pivoti. Prednjačila je u asistencijama Matea Pletikosić, a s druge strane, Tatjana Brnović je ,,udarila“ pečat na bogatsvo od bodova. Sinergija će i u današnjem meču biti važan faktor, ali, prije svega, pokretljiva i snažna odbrana protiv opasne bekovske linije.

- Naš cilj je uvijek da damo sve od sebe. Nakon meča da se pogledamo i kažemo da smo sve uradile za rezultat. Tako je bilo i za Mađaricama, jednostavno se vidjelo i znale smo da ćemo osvojiti bodove. Drugo poluvrijeme je putokaz za dalje. Vidje-

n u četvrtfinale Svjetskog prvenstva

otrebnija

u ,,lavica“, očekivanjima i Hrvatskoj

lmani će donijeti prevagu

negdje zaboravimo i napravimo propust.

Kaća kaže da su svi mogli da uživaju u posljednjem izdanju našeg tima.

- Fenomenalna utakmica.

Sada možemo da tražimo zamjerku u smislu šta to može bolje, ali stvarno je ono bila predstava za uživanje. Mađarska nije sada velesila, ali djevojke su dugo na okupu, mnoge od njih su osvajačice odličja u mlađim kategorijama. I dobro se poznaju, igraju važnu ulogu u svojim timovima, pa samim tim rezultat ima veći značaj.

Fale šutevi sa devet metara i više odlučnosti, zar ne?

- Niko ne očekuje da šutnu 10 puta i postignu osam golova.

Super ako se to desi, ali niko nema takva očekivanja i zato nema ni pritiska. Ali, isto tako vjerujem da Đurđina Malović i Tanja Ivanović mogu više. Malović jedino zamjeram protiv Mađarske, kod onolike razlike, kada se radila akcija za nju, zbog čega nije šutnula. Jer, kada će ako ne u tim trenucima. To su te neke situacije koje treba da iskoristimo. Ali, Đina je pokazala na prošlom prvenstvu da može bolje, vjerovatno i njoj treba malo vremena. Znači, očekujem da pruže pomoć sa dva, tri, četiri gola, da krenu, da se zalete i otvore prostor za Tanju Brnović, Ivanu Godeč i Bobanu Klikovac. Osjetila se i na Jecinu (Despotović) igru pauza, ali je svakako dala

li ste na koji način smo odradile posao u odbrani i kako je branila Marta Batinović. Nadam se da možemo i sa Hrvatskom na isti način da odigramo - istakla je pivotkinja Ivana Godeč.

Mlada igračica smatra da je golmanka Tea Pijević pola hrvatske ekipe.

- Znamo šta možemo da očekujemo, a dobra stvar je što smo pred početak šampionata u Poreču igrali sa njima.

Svjesne su ,,lavice“ da pobjedom praktično završavaju posao za četvrtfinale.

- Svjesne smo svega, ali i dalje ne razmišljamo daleko. Konkretno, misli su usmjerene na Hr-

nemjerljiv doprinos.

Pivotkonje su se razbudile.

Realno, u prve dvije utakmice nijesu ni dobijale previše upotrebljivih lopti. Brnović je u trijumfu nad Mađarskom bila jedna od ključnih faktora.

- I Tanja, ali da ne zaboravimo ni na Mateu Pletikosić.

Skoro sve lopte je dodala Tanji, a imala i hrabrost i srce da ih proturi - istakla je Bulatović Crnogorke sa četiri boda, kao i Šveđanke, dočekuju rasplet u grupi 1. Posljednji meč ,,lavice“ će igrati protiv domaćina.

- Švedska je pokazala da je ranjiva. Više sam očekivala, a možda i njima treba vremena da uđu u ritam. Ali, mislim da i sa njima možemo i nijesmo prepotentni ili euforični. Ako ponovimo izdanje iz meča sa Mađaricama, možemo da očekujemo sjajne predstave od naših djevojaka.

Za Katarinu su dosadašnji rezultati (kroz grupnu fazu) bili očekivani, osim negdje nešto slabije izdanje Dankinja na premijeri sa Srbijom.

Krug favorita se širi za visok plasman.

- Prve utakmice će reći dosta toga, ali se već vidjelo ko može daleko. Mada, kako je u igri ozbiljna manifestacija - Olimpijske igre, vjerujem da će se i one reprezentacije, koje možda samo još matematički mogu do četvrfinala, boriti do samog kraja.

Naša proslavljena rukometašica, na kraju razgovora, objasnila je zbog čega je Crna Gora, između ostalog, favorit u odnosu na Hrvatsku: - Reprezentativke Hrvatske ne igraju u nekim ozbiljnim klubovima koji se takmiče u Ligi šampiona i nije da su nosioci igre. Naše djevojke imaju zapaženu ulogu, a veliki broj njih nastupa u elitnom takmičenju - kazala je Bulatović.

vatsku, a kasnije ćemo o ostalim protivnicima - kazala je Godeč.

I još jedna od djevojka koja je za selektorku stub odbrane - Andrijana Popović (protiv Mađarske je bila na nivou), smatra da je dobra energija pola završenog posla. Sa istim pristupom, članica Budućnost Bemaksa vjeruje da se prva meč lopta može pretvoriti u lijepu priču.

- Neće nam biti lako, ali smo upoznale protivnika i znamo šta možemo da očekujemo.

Mislim da je najvažnije da budemo borbene i da sačuvamo energiju iz posljednjeg meča sa Mađarskom - poručila je Popović.

A. MARKOVIĆ

Arena PODGORICA - Kada su na žrijebu preliminarne runde EHF Evropske lige 21. jula za rivale dobili njemačkog velikana Flensburg, švajcarskog prvaka Kadeten Šafhauzen i norveškog šampiona Elverum, bilo je jasno da će rukometaši Lovćena imati pakleno težak zadatak da u grupi drugog po kvalitetu kontinentalnog takmičenja velikim favoritima ,,otkinu“ makar bod.

Na kraju je crnogorski šampion poslije šest mečeva i završio na nuli, s tim da ni u jednom meču nije razočarao osim u posljednjem, prije dvije noći na gostovanju Flensburgu kada se predao ,,bez ispaljenog metka“ i izgubio 42:19.

Uz to, kao mrlja iz tog duela ostala je i situacija iz četvrtog minuta, u kojem je trener Pero Milošević zatražio tajm-aut kako bi upitao prvu zvijezdu i najskuplje ljetošnje pojačanje Vuka Borozana zašto je negodovao nakon neiskorišćenog napada i koga je opsovao.

Dan kasnije pitali smo iskusnog stručnjaka da prokomentariše taj slučaj, a odgovor se nije bitno razlikovao od onog koji je dao crnogorskim izvještačima iz Njemačke odmah nakon meča.

- Imao je reakciju koja se meni kao treneru nije svidjela. Tražio sam tajm-aut, pitao ga zašto se ne vrati u odbranu, zašto prigovara saigraču i zašto je ružno reagovao prema njemu. Odgovorio je kako nije smio i moja reakcija je bila - izvoli na klupu, i to je to – rekao je za Pobjedu Milošević, dodavši da do sada nije imao primjedbi na odnos nekada najboljeg sportiste Crne Gore i bivšeg prvaka Evrope sa Vardarom.

- Ne želim dalje da komentarišem. Samo ću reći da on prvi put u životu igra za Lovćen jer je bio u Cepelinu prije odlaska iz Crne Gore, a ja sam u ovom klubu bio igrač i sad sam treći put kao trener. On je svakako igrač koji i danas treba da igra u velikim klubovima. Da je spremniji mogao bi mnogo da pruži. Kad je dolazio na treninge odrađivao je to odlično i nikakav problem nemam sa njim u tom smislu. I da ne zaboravimo nešto – ponovo je pozvan u reprezentaciju, da li će se odazvati ili ne – ne znam, i treba da cijeni klub koji mu je dao šansu i mene kao trenera – naglasio je Milošević.

PONOSAN NA KLUB

Iskusni stručnjak smatra da su se ,,crveni“ u Evropi predstavili u dobrom svjetlu.

- Kad smo dobili šansu da igramo direktno u grupnoj rundi Evropske lige, znali smo svi što nas čeka. Sve smo uradili da se za tri-četiri mjeseca priprema spremimo što bolje i damo sve od sebe. Niko nije obećavao da ćemo osvojiti bod ili bilo što, a bili smo dva puta veoma blizu ne samo remija, nego i pobjede – podsjetio je Milošević na mečeve sa Kadetenom i Elverumom kod kuće.

- Najveći uspjeh je što se Lovćen vratio na mapu Evrope, igrali smo u tri fantastične dvorane na strani, nevjerovat-

Rukomet

21

Trener Lovćena Pero Milošević o nastupu Lovćena u EHF Evropskoj ligi, komentarisao i udaljavanje Vuka Borozana u Flensburgu

Ne može ,,golf“ da se trka sa ,,poršeom“, Borozan da cijeni klub i trenera SG FLENSBURG-HANDEWITT

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Tajm-aut Pera Miloševića na kojem je udaljio Vuka Borozana

Trpim udarce, ne mogu mi uzeti rad i znanje Strateg ,,crvenih“ podvukao je napredak mladih igrača.

- U Flensburgu je na početku meča šansu dobio osamnaestogodišnji Bakić. Doveo sam ga u Lovćen, kao što sam svojevremeno uradio sve da dovedem Alena Muratovića. Ako bude dobro radio i imao sreće da radi s dobrim trenerima, ima šansu da napravi dobru karijeru. Samo da ga ne unište drugi. On je budućnost Crne Gore i najveća mu je sreća

što je došao u klub gdje ja radim. Radio sam sa Vladanom Lipovinom, Mirkom Radovićem, Nebojšom Simićem... kad su imali 18-19 godina, poslije su napravili dobre karijere – istakao je Milošević.

- Lovćen treba da dovodi mlade igrače iz Crne Gore, da radi dobro s njima i da ne odlaze dok ne napune 23 godine. Tu treba i Savez da se uključi jer se već duže vremena naslućuje propast

no je iskustvo igrati sa klubovima koji su bili učesnici Lige šampiona, a Flensburg je bio i prvak Evrope. Napunili smo dvoranu kod kuće poslije toliko godina, što je jedan od većih podviga ovog kluba i nagrada ljudima koji su u njemu mukotrpno radili posljednjih godina, igračima, gradonačleniku, cijelom Cetinju – naglasio je Milošević.

Rekao je i da su očekivanja crnogorske javnosti često nerealna.

- Borili smo se maksimalno, protiv Elveruma smo ,,poginuli“ na terenu i to nas je možda istrošilo pred posljednje kolo.

Publika je to umjela da nagradi, a ako je neko mislio da ćemo da pobijedimo Flensburg u gostima to zaista prevazilazi sve realnosti. Mi smo takvi, dio je našeg mentaliteta da mislimo da možemo svakoga da pobijedimo, ali veoma teško da se ,,golf“ može trkati sa ,,poršeom“ na duže staze, odnosno na 60 minuta koliko meč traje – slikovito je objasnio trener Lovćena.

- Ali generalno mnogo sam zadovoljan, više nego što sam oče-

kivao. Pojedini momci su prvi put igrali sa ovakvim rivalima, samo dvojica igrača imaju iskustvo iz evropskih takmičenja.

Treba da budemo ponosni, nezavisno od lošeg prvog poluvremena protiv Flensburga, najgoreg koje smo odigrali ove sezone. U drugom poluvremenu su mnogi mladi igrači dobili šansu. Veoma sam ponosan na klub i ono što smo napravili ova četiri mjeseca – dodao je Milošević.

NASTUP U EVROPSKOJ LIGI BIO DOBRA ODLUKA

Nekadašnji selektor Crne Gore priznaje da je bila dobra odluka da Lovćen nastupi u EHF Evropskoj ligi nakon što je dobio specijalnu pozivnicu, iako je prvobitni plan bio da se nastupi u niem kontinentalnom rangu, Evropskom kupu.

- Klub se prijavio bio za ovo, ja iskreno nijesam bio za to, ali je odrađeno ranije i sad vidim da je bio pun pogodak. Ako jedna Budućnost izgubi 18 razlike od Đera u Ligi šampiona za rukometašice, što očekivati od Lovćena koji nikad nije igrao

crnogorskog muškog rukometa – naveo je Milošević i poručio: - Kad je bilo posljednji put da je sedam igrača iz Lovćena na spisku reprezentacije.

Baš eto slučajno sam se ja sada potrefio kao trener, isto kao što je bilo slučajno prije 12 godina, ili ono prije toga. Ali nema veze, trpim udarce sa svih strana, ali ono što mi ne mogu uzeti su rad i znanje – zaključio je šef struke Lovćena, uz poruku da bi mu trenerska biografija bila mnogo bolja da nije principijelan u nekim stvarima.

Evropsku ligu, a u Ligi šampiona je bio davno. Odjednom smo se pojavili i u prvom meču kod kuće 500 ljudi je ostalo ispred dvorane jer je bila popunjena, to je naš najveći uspjeh – kazao je Milošević.

- Da ne pričamo o, na primjer, budžetu Flensburga od 13 miliona eura. Pitali su me poslije prvog međusobnog duela što je potrebno da bismo im parirali 60 minuta. Potrebno je da pet godina igramo vrhunske utakmice, kao što ih ima Flensburg svake sedmice. Dobro je i onih pola sata u Podgorici što smo igrali fantastično.

- Nijesmo nagrađeni kod kuće protiv Kadetena i Elveruma, možda nijesmo ni zaslužili jer ne radimo dobro na treninzima u zadnjem periodu, imamo opterećenje s neke druge strane. Ako radiš dobro, bog će te nagraditi da iskoristiš zadnju loptu. Ipak, vjerovatno smo zaslužili jedan ili dva boda, i to bi bila senzacija i kruna rada ljudi u klubu da vrate dugove i Lovćen izađe u Evropu – podsjetio je Pero Milošević.

N. KOSTIĆ

Arena

22 Košarka Prva A muška crnogorska košarkaška liga (2. kolo)

SC Derbi siguran na premijeri

Zoran Vučeljić

PODGORICA – Košarkaši SC Derbija uspješno su startovali u domaćem prvenstvu – izabranici Dejana Jakare su na svom terenu porazili Danilovgrad 99:79 (22:14, 23:23, 28:25, 26:17), u prvom meču drugog kola Prve A lige.

SC Derbi je bio slobodan u prvom kolu, u kojem je Danilovgrad u gostima izgubio i od Teoda.

Odličnu partiju u ekipi SC Derbija odigrao je Zoran Vučeljić koji je meč završio sa 29 poena (13-11 za dva, 3-1 za tri), četiri skoka, tri asistencije i dvije ukradene lopte, za indeks korisnosti 25. David Mirković je upisao 26 poena i 15 skokova, Vasilije Baćović 16 poena, a Luka Bogavac 12 poena i osam asistencija.

U poraženom timu istakli su se Vasilije Jovović sa 26 poena, Dušan Vasiljević sa 17, Đorđije Grgurović sa 13 i bivši reprezentativac Aleksa Popović sa 11 poena, devet asistencija i šest skokova.

U subotu se sastaju Ibar – Teodo (15.30 sati), Pljevlja – Primorje 1945 (18), Dečić – Sutjeska (20.30), a u poneđeljak igraju Milenijum – Jedinstvo (16) i Podgorica – S. J. Lovćen 1947 (18).

Mlada košarkašica podgoričkog kluba ispisala istoriju

Maja Bigović najbolja blokerka ,,plavih“ PODGORICA - Maja Bigović (195 cm, 2002) je postala najbolja blokerka Budućnosti Bemaksa u WABA ligi svih vremena. Na vrhu je prestigla Natašu Popović (192 cm, 1982).

Sa četiri blokade na posljednjoj utakmici proiv Sloge iz Požege Maja Bigović je u WABA ligi stigla do ukupno 39 blokada. S druge strane, Nataša Popović je WABA ligu za Budućnost igrala samo u sezoni 2011/2012. i na 15 utakmica

Podgoričani savladali Lietkabelis u 10. kolu grupe B E

Budućnost Voli u gostima, uspje Poslije skoro 11 mjeseci posta i 10 uzastopnih poraza od trijumfa protiv Hamburga (11. januara), košarkaši Budućnost Volija su, konačno, upisali pobjedu u gostima u Evrokupu – izabranici Andreja Žakelja su probili led u Panevežisu i savladali litvanski Lietkabelis 83:81, u 10. kolu grupe B. Budućnost je u ,,Kalanpilio areni“ stigla do četvrte pobjede i izjednačila se sa Lietkabelisom na tabeli (4-6), ali je bolja od Litvanaca, jer je pobijedila i u „Morači“.

Osim pobjede koja je važna u borbi za plej-of Evrokupa, ovaj trijumf je bitan i za poljuljano samopouzdanje ekipe, koja je vezala dvije pobjede, nakon one u Čačku protiv Borca u ABA ligi, „plavi“ će imati šansu da u subotu nastave niz u „Morači“ protiv FMP-a...

Protiv Lietkabelisa je svoj pečat stavio i Jogi Ferel, na debiju u dresu Budućnosti. Novi plej Podgoričana je upisao 14 poena, od čega 10 od posljednjih 11 poena Podgoričana na meču (dvije trojke i četiri slobodna bacanja) i tako presudio domaćinu.

ODBRANE BOLJE OD NAPADA

skupila 36 blokada.

Sa druge stane, mlada crnogorska košarkašica, rodom sa Cetinja, nakon što je tri sezone igrala WABA ligu u mlađim uzrasnim kategorijama za ekipu Lovćen/Budućnost, sada igra već petu sezonu u seniorskoj konkurenciji regionalnog takmičenja. U WABA ligi je debitovala je oktobra 2019. godi-

ne protiv Trešnjevke i do sada je odigrala ukupno 46 utakmica. Najviše nastupa sakupila je minule sezone (17), kada je ostvarila ukupno 18 blokada.

Ove sezone, na šest utakmica, već ima 11 blokada...

Košarkašice Budućnost Bemaksa naredni meč igraju 14. decembra u ,,Bemaks areni“ R. P. protiv Duge iz Šapca.

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Budućnost je imala velikih problema u napadu na početku meča, jer je prve poene iz igre postigla nakon skoro četiri minuta igre, kada je Vladimir Mihailović pogodio i smanjio prednost domaćina na 7:4 (prije toga je dva slobodna bacanja ubacio Mekinli Rajt, za 3:2).

Uz dobru odbranu, Budućnost je od tog trenutka do kraja četvrtine uspostavila napadačku ravnotežu sa domaćinom, koji je najveću prednost, od šest poena (12:6), imao nakon pogođene trojke Lipkevičiusa. Uzvratili su Podgoričani mini serijom 6:0 (12:12), dva i po minuta prije kraja, ali nijesu uspjeli da povedu, pa su Litvanci nakon prvih 10 minuta stekli posjed prednosti (21:18), najviše zahvalju-

jući šutu za tri poena.

Naime, „plavi“ su bili bez pogotka sa perimetra u ovoj dionici (5-0), dok je Lietkabelis pogodio tri trojke iz osam pokušaja, a imao je i za nijansu bolji procenat šuta za dva poena (57,1 – 54,5 odsto), više skokova (11-7) i asistencija (6-3). Budućnost je imala dvije ukradene lopte (domaćin nijednu), samo jednu izgubljenu loptu (Lietkabelis tri), te sedmoricu igrača koji su se upisali u strijelce, ali nijednog sa više od četiri poena (Mekinli Rajt i Brendon Pol).

Podgoričani su u drugoj četvrtini nastavili sa dobrom odbranom, zahvaljujući kojoj su i preokrenuli do poluvremena, jer im i dalje nije išao šut sa distance (4-1), a jedinu trojku je pogodio Pol, nešto više od dva minuta prije odmora. Lietkabelis se prvi upisao u drugoj dionici, za „plus pet“ (23:18), a onda su dva puta pogodili Andrija Slavković (najefikasniji u podgoričkom timu u prvom poluvremenu sa osam poena) i jednom Džakori Vilijams za prvo vođstvo gostiju na meču

Lejkersi i Milvoki izborili polufinale NBA kupa

Šou Lebrona i Janisa PODGORICA - Lebron Džejms (38) je najstariji, ali i dalje jedan od najdominantnijih košarkaša u NBA – obilježio je pobjedu Los Anđeles Lejkersa nad Finiks Sansima 106:103 u četvrtfinalu prvog NBA kupa.

Superstar Džejms je meč završio sa 31 poenom, 11 asistencija, osam skokova – i čak pet ukra-

denih lopti. Njegovo liderstvo bilo je za primjer, a ubacio je čak 15 od prvih 19 poena ,,jezerdžija“ u posljednjoj dionici.

Slavni centar Dejvis dodao je 27 poena uz 15 skokova, plejmejker Rivs je pored 20 poena imao šest skokova. Pobjeda najpopularnijeg tima najjače lige svijeta potpuno je zaslužena, Lejkerse čeka meč sa Nju Orleansom u polufinalu.

Velika zvijezda Finiksa Djurent promašio je trojku za egal na kraju duela, a meč je zavržio sa 31 poenom uz sedam skokova. Bek Buker je pored 21 poena imao 11 skokova.

U polufinalu je i Milvoki, u velikom stilu ,,jeleni“ su pobijedili Njujork čak 146:122 za izboren meč sa Indijanom.

Protiv Njujorka dominirao je dvostruki MVP Janis Adeto-

kumbo. Slavno grčko krilo je pored 35 poena imalo deset skokova, osam asistencija i tri ukradene lopte. Odlična podrš-

ka bio je bek Lilard sa 28 poena uz sedam asisencija.

Kompletna rotacija Milvokija igrala je dobro, Bizli je upisao

(24:23), nakon dva minuta i pet sekundi igre. Lietkabelis je, međutim, dva minuta kasnije vratio prednost (30:26), i čuvao je do 32:30. Tada je Pol pogodio trojku za preokret (33:32), a Marvin Džons je bio precizan za maksimalnih „plus tri“ (35:32) u prvom poluvremenu.

Orelik je, na drugoj strani, pogodio trojku iz četvrtog pokušaja, Lietkabelis je nakon toga još jednom izjednačio (37:37), ali je prednost Budućnosti na polovini meča osigurano Rajt, maltene uz zvuk sirene.

Podgoričani su u drugoj dionici imali bolje procente šuta za dva poena (60 – 47,1 odsto), slabije za tri (11,1 – 33,3 odsto), a oba tima su pogodila svih šest slobodnih bacanja. Domaćin je i dalje imao bolji skok (2017), ali je Budućnost imala više asistencija (9-8) i ukradenih lopti (4-2), te manje izgubljenih (5-8).

ZALET U TREĆOJ ČETVRTINI

Kada je Lietkabelis poveo 43:39, nakon dva i po minuta 18 a Midlton 14 poena uz sedam asistencija.

Sa druge strane, Njujork je imao izuzetno raspoloženo krilo Rendla, koji je meč završio sa 41 poenom i šest skokova... Ipak, u realnosti, ,,jeleni“ su potpuno dominirali i rutinski izborili polufinalni meč.

Milvoki je do sada na NBA kupu ostvario skor 5-0 i sa razlogom je favorit za trofej.

Polufinalni mečevi igraće se u Las Vegasu ove sedmice, a već od noći između srijede i četvrtka na programu su i regularni dueli ligaškog dijela takmičenja u najjačoj ligi svijeta. S. S.

Arena

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Evrokupa

Drugoligaš sa Cetinja ostao bez predsjednika

prekinula post ešan debi Ferela Dvorana: ,,Kalnapilio arena“ Gledalaca: 2.447.

Sudije: Latisevs, Silva i Per

Lelevičius Sabeckis Stuknus Lipevičius Slavinskas Maldunas Varnas Birčević Orelik Popović Sirvidis

2 2 16 5 8 21 6 21

81

83

Mihailović 8 Ros Slavković 8 84% (25-21) za 1 93% (14-13) Makundu 6 56% (27-15) za 2 55% (42-23) Ferel 14 32% (31-10) za 3 36% (22-8) Grbović 15 Skokovi 37 (11+26) Džons 32 (9+23) Blokade 1 4 Jagodić Kuridža 3 Asistencije 17 16 Vilijams 6 Ukradene lopte 5 6 Rajt 8 11 Izgubljene lopte 11 Popović 4 Faulovi 22 29 Pol 11 (21:18, 16:21, 17:22, 27:22)

ŽAKELJ: Zaslužena pobjeda igre u drugom poluvremenu, Budućnosti je proradio šut sa distance, pa su Podgoričani pogodili tri uzastopne trojke (prvu Marko Jagodić-Kuridža, a onda dvije Pol), za manje od dva i po minuta, za vođstvo 48:45, da bi Rajt pogodio za „plus pet“ (50:45), na četiri minuta i 35 sekundi prije kraja kvartala. Nakon četvrte timske trojke, koju je pogodio Mihailović, Budućnost je imala „plus šest“ (57:51), a onda i, do tog trenutka, maksimalnih sedam razlike u dva navrata, posljednju put na kraju četvrtine (61:54).

Lietkabelis u trećoj četvrtini nije pogodio nijedan šut sa distance (6-0), ali je nakon kvartala imao bolji procenat šuta iz reketa (59,1 – 55,9 odsto). Budućnost je, međutim, preuzela prednost u skoku (2624), uz više asistencija (14-13) i ukradenih lopti (5-4), te manje izgubljenih (9-11).

Nakon što je Ferel pogodio svoj prvi koš iz igre za Budućnost, za vođstvo od 63:54, poslije minut i po igre u posljednjoj četvrtini, a 50 sekundi kasnije Mi-

Trener Andrej Žakelj je, razumljivo, bio zadovoljan nakon pobjede u Litvaniji.

- Čestitam igračima na pobjedi, bilo je veoma teško, ali mislim da smo na kraju zaslužili da pobijedimo i pored nekih glupih odluka u finišu meča. Ali, bili smo bolji čitavu utakmicu, igrali smo solidnu, pristojnu odbranu, posebno u prvom poluvremenu, a u drugom je Orelik počeo da nam pravi probleme... – rekao je Žakelj.

Slovenački trener je podsjetio da je tek nedavno stigao na klupu Budućnosti.

- Mi smo i dalje u procesu međusobnog upoznavanja, kako bismo igrali bolje, imali bolju energiju i fokus.

Idemo dalje, za tri dana nas čeka novi meč. Nakon puta treba da se odmorimo i pripremimo za FMP. Za Budućnost je debitovao i Jogi Ferel.

- Znamo ko je Ferel. Još uvijek nije u pravom ritmu, sa nama je imao samo jedan trening, ali je jasno da ima kvalitet. Kada se bude adaptirao na sistem igre, da se i svi ostali naviknu na njega, sve će izgledati još bolje – zaključio je Žakelj.

hailović ubacio trojku za istu prednost (66:57), činilo se da je crnogorski šampion uhvatio zalet za sigurnu pobjedu.

Međutim, Budućnost je u narednih nekoliko minuta popustila u oba pravca, posebno defanzivno, pa je Lietkabelis polako topio prednost gostiju i na minut i 53 sekunde prije kraja, nakon trojke Martinasa, prišao na samo pola koša minusa (71:72). Žakelj je uzeo tajmaut, koji je odmah dao rezultat, jer Ferel pogodio dvije uzastopne trojke (jednu sa velike udaljenosti) za nedostižnih 78:71,

na 36 sekundi prije kraja. Istina, litvanski tim je priprijetio trojkom Orelika na 18 sekundi prije kraja za „minus dva“ (78:80), ali su Ferel sa dva pogođena bacanja i Džons sa jednim (83:78) odbili posljednji pokušaj domaćina...

Efikasniji od Ferela bio je jedino Marvin Džons sa 15 poena, uz šest skokova, a dvocifren je bio i Brendon Pol sa 11 poena.

Po devet poena su upisali Andrija Slavković i Mekinli Rajt.

Budućnost Voli u narednom kolu, 13. decembra, dočekuje S. JONČIĆ Turk Telekom.

Muke sa koljenom slavnog urugvajskog veterana Luisa Suareza

Bez tri tablete i injekcija ne mogu da igram PODGORICA - Luis Suarez (36) ponovo je nagovijestio skori kraj igračke karijere, iako se očekuje da od narednog mjeseca napusti brazilski Gremio i zaigra za Inter Majami u MLS ligi.

Na posljednjem meču za Gremio bio je strijelac, sezonu u

Sportski miks 23

državnom prvenstvu Brazileirau slavni urugvajski veteran završio je sa 15 golova i 11 asistencija. Njegov učinak dobija na značaju, budući da mjesecima već igra pod bolovima.

- Veče prije utakmice pijem tri tablete, a pred samu utakmicu primim injekciju ,,voltarena“.

Ako to ne uradim, ne mogu da

igram. Hrskavica koljena mi se istrošila, kost udara u kost.

Ne stvara se tečnost, nekada

Đurović podnio ostavku PODGORICA – Odmah nakon što je završena polusezona u Drugoj fudbalskoj ligi, Lovćen je ostao bez predsjednika kluba.

Nakon samo godinu i po Marko Đurović je podnio ostavku na mjesto prvog čovjeka najstarijeg crnogorskog fudbalskog kolektiva. Nekadašnji mladi reprezentativac i golgeter cetinjskog tima u izjavi za medije objasnio je razloge povlačenja...

-Poslije godinu i po, iz privatnih razloga, podnio sam ostavku na mjesto predsjednika najstarijeg crnogorskog fudbalskog kolektiva. U trenutku kad smo preuzeli klub, on je bio u veoma lošem stanju.

Uspjeli smo da ostvarimo zacrtane ciljeve, a to je povratak u Drugu ligu, a onda i stabilizacija kluba. Samim tim, mogu biti zadovoljan urađenim – kazao je Đurović.

Po mnogima, Lovćen je u periodu dok je Đurović bio predsjednik funkcionisao kao jedna porodica.

-Zahvalio bih se kompletnom timu, stručnom štabu, Opštini i svim ljudima sa kojima sam sarađivao. Nadam se da će i u budućnosti klub nastaviti da ide u pravom pravcu i da će se

vratiti tamo gdje mu je i mjesto – naglasio je Đurović, koji je postao predsjednik u julu 2022. godine.

Pod njegovim rukovođenjem Cetinjani su se prošetali Južnom regijom i baražom za Drugu ligu, dok su prvi dio sezone u Drugoj ligi završili na šestom mjestu.

R. P.

Crnogorski tekeri završili nastup na Svjetskom prvenstvu

Žarković i Jovanović zaustavljeni u šesnaestini finala

PODGORICA - Crnogorski tekbol dubl, Marko Žarković i Andrija Jovanović, u šesnaestini finala završio je nastup na Svjetskom prvenstvu u Bangkoku.

Do prvog plasmana u nokaut fazu velikog takmičenja došli ne mogu ni da pomjerim nogu. Kao da se zaglavi, ne mogu da je savijem – rekao je Suarez.

Problem sa koljenom Suarez ima već tri godine, a istakao je da na spoljnoj strani koljena osjeća napetost još od operacije 2020. godine.

- U posljednjoj fazi oporavka desila se pandemija korona virusa, tada sam morao sam da radim vježbe i nijesam pravilno mogao da završim istezanje koljena – objasnio je.

Ove jeseni postigao je 555. gol u karijeri. Očekuje se da mu naredna godina bude posljednja u igračkoj karijeri.

R. A.

su kao drugoplasirani u grupi, sa dva trijumfa i porazom. Bili su bolji od Norvežana Markusa Drangea Loke i Bendžamina Smalasa 2:0 (12:4, 12:3) i Senegalaca Abdul Ahad Embakea Diopa i Papa Mamadua Dionea 2:0 (12:7, 12:5), a izgubili su od viceprvaka svi-

Priznanje za argentinskog velikana modernog fudbala

Tajm izabrao Mesija za sportistu godine PODGORICA - Najbolji fudbaler moderne ere Lionel Mesi (36) izabran je za sportistu godine magazina Tajm.

Slavni njujorški list odlučio se

jeta, Brazilaca Rodriga Benta Medeiroša i Mateusa Feraza 2:0 (12:9, 12:5). U nokaut fazi, zaustavili su ih Francuzi Žan Tijeria Belus i Lionel Bejer 2:0 (12:9, 12:5). Žarković je branio boje Crne Gore i u pojedinačnoj konkurenciji, u kojoj nije uspio da prođe grupu, iako je bio u igri do samog kraja. Savladao je Farisa Farizala iz Malezije 2:0 (12:7, 12:7), a pretrpio je poraze od Joga Ardika Putre iz Indonezije 2:0 (12:8, 12:9) i Čeha Mateja Kubovija 2:1 (12:6, 10:12, 12:10) u posljednjem kolu.

Mundijal u Bangkoku okupio je 211 takmičara iz 61 države, više od stotinu akreditovanih novinara iz cijelog svijeta.

Promoter takmičenja i FITEQ ambasador, legendarni fudbaler Ronaldinjo, kazao je da tekbol zaslužuje mjesto na Olimpijskim igrama.

-Siguran sam da će uskoro biti izabran za Olimpijski program, ali nažalost, više nijesam u formi da se takmičim na Igrama, pogotovo kada vidim današnje igrače. Istovremeno, to je dokaz da su oni pravi profesionalci i da to mnogo pomaže razvoju sporta - kazao je Brazilac na zatvaranju Mundijala. R.P. za njihov rijedak prekid prakse, da nagradu dodijeli sportisti koji nije Amerikanac.

Kako su prenijeli svjetski mediji, značajan faktor u izboru veterana Mesija je to što legendarni Argentinac od ljeta nastupa za Inter Majami u američkoj MLS ligi.

Prethodno, magazin Frans fudbal osmi put ga je proglasio za najboljeg fudbalera svijeta, po čemu je argentinski superstar rekorder.

Mesi će makar do kraja naredne godine igrati u američkoj ligi, a potom se očekuje da karijeru završi u domovini. R. A.

Arena

24

Četvrtak, 7. decembar 2023.

ŠAH Ana Novikova slavila na pojedinačnom seniorskom prvenstvu za dame

Ponosna na crnogorsku titulu Naturalizovana Crnogorka sa titulom ženskog intermajstora – Ana Novikova (2.229), samo što je prešla na rejting listu ŠSCG radovala se novom uspjehu na crno-bijeloj sceni i bogatu riznicu vrijednih nagrada i priznanja oplemenila pobjedničkim peharom sa seniorskog prvenstva naše države u konkurenciji dama.

Svojevremeno šampionka svijeta u kategoriji do 16 godina sakupila je šest od mogućih sedam poena i prema dodatnim kriterijumima za nijansu bila bolja od zemljakinje Alene Skvortsove koja je imala isti učinak.

Njene impresije nakon uzbudljivog i kvalitetnog takmičenja idu u prilog činjenici da se nije pokajala na odluku da se iz rodnog Sankt Petersburga preseli u Budvu i nastavi poslovnu i šahovsku karijeru.

- Veoma sam zadovoljna uspjehom koji sam postigla na ovako teškom takmičenju. Želim da prenesem duboku zahvalnost svima koji su doprinijeli mojoj pobjedi.

Moje protivnice na ovom prvenstvu zaslužuju posebno priznanje. Njihov otpor i odlučnost učinili su ovaj turnir pravim testom za mene.

Zahvalna sam im što su mi pružale mogućnost da u teškim partijama stičem nova iskustva za naredne turnire i izrastam u šahistkinju, spre-

la prvakinja Crne Gore i zato imam obavezu da časno i odgovorno nosim ovu titulu.

Nadam se da ću nastaviti da se borim i da dostojno predstavljam Crnu Goru na internacionalnim smotrama, sa neizmjernim ponosom i poštovanjem prema ovoj lijepoj zemlji - rekla je sa osmijehom Novikova.

Ana se rado odazvala pozivu rukovodstva ŠK ,,Herceg Novi 1949“ da brani njihove boje u najkvalitetnijoj crnogorskoj ženskoj ligi.

- Kada mi je ponuđeno da predstavljam poznati i renomirani šahovski kolektiv iz Herceg Novog od strane direktora kluba, gospodina Miloša Bubanje u prvenstvu Crne Gore, bila sam polaskana na ukazanom povjerenju i bez mnogo oklijevanja sam i pristala. Sigurna sam da Ana Novikova će ovo biti zanimljiva liga i da će svima donijeti mnogo pozitivnih utisaka, a nadam se da ćemo i opravdati ukazano povjerenje i donijeti medalju našem klubu - ističe Novikova.

Po pitanju daljih planova Ana nakon kraćeg odmora ima namjeru da učestvuje na prestižnim turnirima u Crnoj Gori i inostranstvu.

Jedan od mojih glavnih ciljeva je titula velemajstora.

Takođe imam ideju da sa kolegama organizujem i formiram profesionalni šahovski Qxd3 34.Rxd3 Rfe8 35.Rd2 klub u Tivtu u cilju šahovske Nxd5 36.Bg3 Ne3+ 37.Kf2 edukacije i afirmacije mladih Ng4+ 38.Kf3 h5 39.h3 Re3# i talentovanih ljubitelja (dijagram) 0:1 drevne igre, što naravno podrazumijeva i realizaciju raznih turnira i manifestacija prvenstva koji su priredili divnu manifestaciju koja nas na kojima bi polaznici sticali je sve okupila u prekrasnom neophodna iskustva i veća šahovska zvanja - zaključila je ambijentu diplomatske kule nova šampionka Crne Gore ,,Kapital plaza“.

- Ponosna sam što sam posta- Ana Novikova.

Popović 0– 1 Novikova 1.d4 Nf6 2.c4 c5 3.d5 b5 4.cxb5 a6 5.bxa6 Bxa6 6.Nc3 d6 7.e4 Bxf1 8.Kxf1 g6 9.Nge2 Nbd7 10.Rb1 Bg7 11.b3 0–0 12.f3 Qa5 13.a4 Ne8 14.Bd2 f5 15.Qc2 Qa6 16.Nb5 fxe4 17.Qxe4 Ne5 18.Qc2 Rc8 19.Ke1 Nc7 20.f4 Ng4 21.Qe4 Nf6 22.Qxe7 Nxb5 23.Qe6+ Kh8 24.axb5 Qxb5 25.Nc3 Qd3 26.Qh3 Qc2 27.Rd1 Qxb3 28.Qf3 Qc4 29.Kf2 Qd4+ 30.Kf1 Rce8 31.Be1 Qc4+ 32.Ne2 Re4 33.Qd3 mnu da se nosi sa velikim izazovima i na ,,domaćoj“ i na međunarodnoj sceni - ističe Novikova.

Ana posebne čestitke upućuje organizatorima

Na turniru ,,Trofej Beograda“ sa 194 učesnika iz 21 države

Drugi trijumf Blagojevića Naš velemajstor i reprezentativac Dragiša Blagojević osvojio je prvo mjesto na veoma kvalitetnom i masovnom, 36. turniru ,,Trofej Beograda“ u glavnom gradu Srbije koji je ovoga puta okupio čak 194 učesnika iz 21 države.

Za ovaj uspjeh dovoljno mu je bilo 7,5 poena, tačnije šest pobjeda i tri remija. Dragiša je u odlučujućoj partiji za konačni plasman primorao na kapitulaciju FIDE majstora Danila Besedesa u 81 potezu demonstrirajući vrhunsku tehniku u topovskoj završni-

ci. Doduše, isti učinak imali su i predstavnici zemlje domaćina Mihail Brjavkin i Ivan Martić, ali su se morali zadovoljiti srebrnom odnosno bronzanom medaljom zbog slabijeg buholc koeficijenta.

Blagojeviću je ovo drugi trijumf na beogradskom openu,

Besedes 0– 1 Blagojević 1.d4 d5 2.Nf3 Nf6 3.g3 c5 4.Bg2 cxd4 5.0–0 h6 6.Nxd4 e5 7.Nb3 Nc6 8.Nc3 Be6 9.e4 d4 10.Nb1 a5 11.c3 a4 12.N3d2 Be7 13.cxd4 exd4 14.h3 Nb4 15.Na3 Nxa2 16.e5 Nd7 17.Ndc4 Nxc1 18.Rxc1 0–0 19.Qxd4 Nc5 20.Rcd1 Qxd4 21.Rxd4 f6 22.Re1 Rad8 23.Rxd8 Rxd8 24.Re2 b5 25.Na5 b4 26.Nc2 b3

27.Ne3 Bf8 28.exf6 gxf6 29.Nc6 Rd6 30.Nb4 Nd3 31.Nbd5 a3 32.bxa3 b2 33.Nc3 Rb6 34.Nf1 Bf7 35.Nb1 Rb8 36.Be4 Ne5 37.Ne3 Ba2 38.Bd5+ Bxd5 39.Nxd5 Nc4 40.a4 Na3 41.Ndc3 Kf7 42.a5 f5 43.Kf1 Nxb1 44.Nxb1 Bg7 45.Rc2 Rb5 46.Rc7+ Kg6 47.a6 Ra5 48.a7 Bd4 49.Rc6+ Bf6 50.Rc7 Bd4

51.Rc6+ Kf7 52.Rc4 Bf6 53.Rc7+ Ke6 54.Ke2 Bd4 55.Kd3 Bxf2 56.Rc6+ Kf7

nakon onog iz 2010. godine, pa se tako po broju titula izjednačio sa makedonskim internacionalcem Zvonkom Stanojoskim. Ostali crnogorski takmičari takođe su ostvarili zapažene rezultate, a posebno Veljko Šćekić koji je sakupio šest poena i poput Blagojevića turnir završio bez poraza – sa tri pobjede i šest remija. Miodrag Ćetković je uknjižio pet, a Marko Međedović četiri poena.

57.Rc7+ Ke6 58.Rc6+ Ke5 59.Rxh6 Rxa7 60.g4 Rd7+ 61.Ke2 Bd4 62.Rh5 Rc7 (dijagram) 63.Rxf5+ Ke6 64.Rf1 Rc2+ 65.Kd3 Rc1 66.Ke2 Bf6 67.Rd1 Bg5 68.Na3 Be7 69.Nb1 Ke5 70.Rf1 Bg5 71.Rf5+ Ke6 72.Rf1 Ke5 73.Rf5+ Kd4 74.Rxg5 Rxb1 75.Rb5 Rh1 76.Kf3 b1Q 77.Rxb1 Rxb1 78.Kf4 Kd5 79.Kf5 Kd6 80.Kf6 Rh1 81.g5 Rxh3 0:1 Priredio: B. KADIĆ

Tradicionalna atletska trka Oslobođenje Podgorice – memorijal ,,Veliša Mugoša“ održaće se 18. decembra

Slađana juri 18. titulu PODGORICA – Tradicionalna atletska trka Oslobođenje Podgorice – memorijal ,,Veliša Mugoša“ biće održana 18. decembra, saopštili su organizatori manifestacije.

Atletičari će i ove godine trčati na brdu Gorica, a start i cilj biće u blizini kafića ,,Što činiš“. Trka će biti održana 65. put, a učesnici će trčati na kružnoj stazi dugoj 600 metara.

-Na trci će nastupiti najbolji atletičari iz Crne Gore, učesnici srednjih i osnovnih škola sa područja Glavnog grada, rekreativci, veterani, studenti, pripadnici vojske i policije koji će trčati u trci na 5.000 metara - saopštili su organizatori.

Pioniri će, u obje konkurencije, trčati na 600, juniorke na hilja-

du, a juniori na hiljadu i po metara. Seniorke će se nadmetati na tri hiljade, a seniori, u glavnoj trci, na pet hiljada metara.

Glavna trka, nosi ime memorijal ,,Veliša Mugoša“, u znak sjećanja na jednog od najboljih crnogorskih atletičara, vlasnika jednog evropskog i 11 jugoslovenskih rekorda.

Tradicionalni pokrovitelj manifestacije je Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada, a tehnički organizator ATK Podgorički maraton uz podršku Atletskog saveza Crne Gore.

Početak manifestacije zakazan je za 12 sati.

Prošlogodišnji pobjednici bili su Slađana Pejović na tri i Željko Dabović na pet hiljada metara. Slađana Pejović prošle godine trijumfovala je čak 17. put na ovoj manifestaciji. R.P.

Amerikanac Tejlor Fric podržao ideju formiranja premijer tura u tenisu

Dovoljno je igrati grend slemove i masterse PODGORICA - Tejlor Fric (26), deseti teniser svijeta, jedan je od prvih koji su javno podržali formiranje premijer tura – odnosno, da se najveći grend slem i masters turniri odvoje od ATP organizacije takmičenja.

Na taj način 14 najvećih turnira imali bi posebnu organizaciju, bez obaveze da nastupaju na manjim ATP takmičenjima.

- Treba razdvojiti grend slemove i masterse od ostalih takmičenja. Nema mnogo ljudi koji prate turnire serije 250 i 500. A sasvim bi bilo dovoljno da naj-

bolji igrači nastupaju na 14 turnira godišnje – rekao je Fric.

Saudijski milijarderi imaju plan da otkupe prava na najveće turnire, od čega bi konkretan benefit imali između 50 i 100 najboljih tenisera planete – dok bi ostali dobijali ,,mrvice“, čak i manje nego sada.

Očekuje se da saudijski Rijad od 2025. organizuje jedan od masters turnira – tako da su planovi o Premijer turu za sada tek dugoročni.

Amerikanac Fric je u februaru bio i na petom mjestu svjetske liste, ima šest titula u singlu u R. A. karijeri.

Feljton 25

Četvrtak, 7. decembar 2023.

13.

GEOPOLITIKA I SVAKODNEVICA U „GLASU CRNOGORCA“ (DRUGI DIO)

Kako je Bizmark pobrkao račun maršalu Bazenu Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„GLAS CRNOGORCA”, BR. 33. IZDANJE OD 3.

DECEMBRA 1873.

GODINE

S jedne strane odvratnost prema republici, s druge privrženost k carevini, pobudiše francuskog marsala Bazena da napusti svoje dužnosti vojničke. Bazenu se može vjerovati da nije namjerno radio da onoliku nesreću navuče na otačbinu svoju; ali on ju je ipak izdao

RAZLIČNOSTI

(U Americi) zakon strogo zahtjeva, da svaki do 15 godine ide i školu. — U Hustonju ima jedna mlada gospođa, koja se je veoma rano udala, pa pošto zakon nikakvih izuzetaka netrpi, to i ona mora svakog dana tačno u školu ići i časove pohađatu, a sobom nosi i svoje malo dijete.

(U Rusiji) dolazi na 10,000 stanovnika 150 djece iz osnovnih škola, u Austriji 830, u Belđiji 1140, u Francuskoj 1150, u Holandskoj 1280, u Ingleškoj 1409, a u Pruskoj 1520. (Čudnovat račun). Njeko je izračunao u listu „Rapelu“ koliko će godina biti njekojim znamenitijim osobama u Francuskoj ako doživu kad mine sedmogodišnja vlast Mak Mahonova. Grofu Šamboru biće tada 60 godina, carskomu principu 25 godina, grofu Parisu 42 godine, vojvodi Šartru 40 godina, vojvodi Nemursu 66 godina, principu Žonvilu 62 godine, vojvodi Amalu i princu Napolionu 58 godina, maršalu Mak Mahonu 72 godine, Tijeru 83 god., Gambeti 44 god. a Šangarnijeru upravo 100 godina.

(Najstariji pitomi šipak) što se znade da je na svijetu nahodi se u Hildešajmu uza zid stolne crkve. Vele da mu ima hiljadu godina! U deblu ima stopu u promjeru, a na 15 stopa od zemlje razrastao se je u šest ogranaka. U srednjem vijeku dao je biskup Helison prekriti šipak da mu ne nahudi oluja.

Suđenje maršalu Bazenu u Versaju 1873. godine, crtež

Donosimo izbor članaka iz „Glasa Crnogorca“, drugog po redu crnogorskog lista, koji je pokrenut na proljeće 1873. Koristili smo digitalizovana izdanja sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 15 do 36 iz 1873. godine njom da mu se otkine maršalska palica, sva odličija zderu, sablja oduzme, slomije i pred noge baci. Ovo je najvažnija vjest, koju nam je posljednja pošta donijela. I osim rijetke zanimljivosti same parnice, ona ima i osobiti značaj naročito za francuski narod. Do, a i u vrijeme rata francusko-njemačkoga mnogi su mislili, i to ne bez razloga, da će francusko oružje održati pobjedu,

ili bar da ni blizu onako neće biti nagrđena Francuska. Napoleonova vladavina postarala se majstorski, da tu varljivu sjajnost pribavi moći francuske vojske. No kad je sedanska i mečka nečuvena predaja otvorila njemačkoj vojsci put u Pariz, što je imalo za pošljedicu mir sa uslovima užasnim i bezprimjernim, Francuzi su bili gotovi, da traže uzrok svom porazu

„GLAS CRNOGORCA“, BR. 34. IZDANJE OD 10.

DECEMBRA 1873.

GODINE BAZEN OSUĐEN

Svršena je znamenita parnica protiv francuskoga maršala Ahila Bazena. Ratni sud izrekao je jednoglasno presudu: Bazen je osuđen na degradaciju i na smrt. Predsjednnk republike maršal Makmahon, na molbu istoga suda, pomilovao je Bazena: mjesto smrt dosudio mu je 20 godina tamnice, a svakojako da gubi dostojanstvo maršala, ali u tišini, a ne uobičajenim redom, da se izvede pred vojsku, pred

Francuski maršal Fransoa Ahil Bazen

u izdaji. I maršal Bazen, zapovjednik mečke vojske bio je taj, na koga se podigla optužba zbog izdaje. I on je dugo vremena osuđen i evo sada suđen kao izdajica. Neće doista nikome pasti na pamet, da brani i sada još Bazena. On je davno zaslužio ovo, što god je sad postigao. On je postao i on ostaje izdajica u narodu francuskom, kao i Vuk Branković u nas. Tu mu ljagu nikad, ništa i niko neće moći sprati sa obezčašćenog imena. No ima jedna okolnost ipak, o kojoj se i prije mislilo, a koja se sada vođenom istragom još bolje pokazala. To je pobuda, koja ga je upućivala, da radi onako, a ne drugčije. Bazen nije izdajica po nevaljalstvu, kakvijeh nam svjetska prošlost pokazuje, on nije bio ni kukavica kao vojnik, a ni patriotizma nije mu manjkalo. On je bio čudo Napoleonovog vremena i njegove zarazne vlade, pa kao takav nije mogao biti pokretan onijem oduševljenjem i uzvišenijom idejom, koja je rukovodila tadašnju privremenu vladu (Gambetinu) do bezprimjernog samopregorjenja. S jedne strane odvratnost prema republici, s druge privrženost k carevini, pobudiše ga da napusti svoje dužnosti vojničke i on se pretvori u diplomatu. Poslije pogibije na Sedanu, kada je Napoleon uhvaćen bio, on nije htio da prizna novu vladu u Parizu, nego je radio,

da ga kako Njemci propuste s vojskom, te učiniv mir, da pomoću iste vojske carevinu održi, gdje je i sebi odredio i najviši položaj i najveću moć možda kao regent uz carevića. No Bismark mu je pobrkao račun. I tu je sva pogrješka njegova. Za to je Bazen mogao istina sa mirnom savješću u odbrani svojoj uzviknuti: „Tako mi Isusa, ja nijesam izdao Francuske!” jer mu se može vjerovati, da nije namjerno radio, da onoliku nesreću navuče na otačbinu svoju; ali on ju je ipak izdao, jer mu je čast vojske, čast otačbine manje bila od njegove vlastoljubivosti i odanosti caru, koji je ovu svukoliku nesreću spremio nedužnoj zemlji, te se usudio iz tijeh pobuda neprijatelju predati 150 hiljada boja željnijeh vojnika i jedinstveni grad Mec, najjači bedem Pariza. U ono vrijeme puno neizvjesnosti nije bio sam Bazen, koji stajahu između dva ili - ili pristati odvažno uz novu vladu, pa braniti otačbinu, ili mir kako tako uglaviti s neprijateljem pa carstvo održati. Bilo ih je koji su, kao vojskovođe, i slične pogrješke počinili. I za to ipak danas je jedan slobodan, i u vlasti i u časti pređašnjoj, drugi je čak na čelu vlasti državne, a Bazen plaća za sve i ostaje pod vječitom sramotom. S ovijem, ponavljamo, ne govori se u prilog Bazenu. On je učinio grjeh na otačbini svojoj, koji je zaslužio samo onakvu presudu i to bez milosti. S onijem, što smo izložili, hoćemo da kažemo, da nije ni Bazen ni drug mu neposredni uzrok nesreće Francuske. Vrijeme je Napoleonovo pravi izvor

svemu zlu. Ono je bilo obsjenjiva sjajnost, pod kojom se širila pokvarenost kroz sve žile državnog života. Ono je odnegovalo i Bazena. Napoleon je sada pao i umro, Bazen je takođe mrtav i ako mu je njegdanji drug Makmahon milostivo dopustio da u sramoti čeka smrt. No je li Francuska s tijem utamanila ono zlo, koje joj je uzrok onolike nevolje? Nije. To pokazuje i sadašnje stanje njeno đe se vlasto- i koristoljubci nad glavom naroda kolju. Zlo bi dakle bilo kad bi se ponositi Francuzi zbilja tješili tom mišlju, da su kažnjeni oni, koji su uzrok: njihova poraza. Pravica je samo Napoleona i Bazena učinila im bezopasnim za budućnost. Inače i sada je sva i ista opasiost nad njima, koja se već danas oličava u borbi monarhije protiv republike. Nju će zgaziti tek pobjeda narodne volje u toj borbi.

„GLAS CRNOGORCA“, BR. 34. IZDANJE OD 10.

DECEMBRA 1873.

GODINE DOPISI

Iz Sire, 19. novem.— (…) Pod ostrvom Cirigo u Grčkoj potonuo je lojdov parabrod „Jonijo“. Mi putujući s lojdovim parabrodom „Hungarija” za Carigrad i crnomorske pristane, nađemo isti parabrod, te se na ogredak navezao, a ruski parabrod „Knjaginja Voroncova” putujuć iz Marselja za Odesu, desio se u blizini, pohita je na prve znakove, i primio je ljudstvo, kao i druge dragocjene stvari, pokušavaše „Jonija” potezati, što mu se neusreći, a isto mi onda kad smo s „Hungarijom” prispjeli. Ingleški paraBazenu je čast otačbine manje bila brod, koji je isto na poziv t.j. važna od njegove vlastoljubivosti znakove pomoći doša, tražiše i odanosti caru Napoleonu, te se 500 tur. lira, i da će onda svousudio iz tijeh pobuda neprijatelju ju pomoć dati, na što ni ruski predati 150 hiljada boja željnijeh vojkapetan nepristane, a Inglenika i jedinstveni grad Mec, najjači bedem Pariza za izgrdi, koji odma i odplovi.

Ruski parabrod probavi dva dana, pomagajuć potopljenu robu izvlačiti, prima poštu i otplovi put Carigrada, mi probavismo još pet dana pod ostrvom Cirigo, i kad se, što je možno bilo, s potopljenog „Jonija” izbavilo, i kad se sva nada izgubila, da se na dalje izbavljenje istog parabroda ni misliti neda, jer je na dvoje prebijen, jutros otplovismo za Siru, a parabrod „Šild“ što je iz Sire pod Cirigo u pomoć došao, ostao je da nad pokojnim „Jonijom“ straži.

Suđenje maršalu Bazenu, ilustracija u listu Harpers Weekly 1873. godine (Nastavlja se)

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Iv.br. 2352/23; 2355/23; 2357/23; 2362/23; 3199/23; 3482/23; 3486/23; 3489/23; 3561/23; 3565/23; 3566/23; 3568/23; 3727/23; 3728/23; 3730/23; 3731/23; 3737/23; 3738/23; 3740/23; 3742/23; 3743/23; 3744/23 JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “CRNOGORSKI TELEKOM” A.D. Podgorica, Moskovska br.29, koga zastupa Šofranac Marija, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika Šubarić Tomaša iz Podgorice i drugih, dana 04.12.2023. godine, shodno članu 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donijela je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se izvršni dužnici: 1.Šubarić Tomaš iz Podgorice, Bioče bb; 2.Kadović Nikola iz Podgorice, Brskutska br.28; 3.Mikić Slobodan iz Podgorice, Miloša Obilića br.18; 4.Mugoša Marija iz Podgorice, Fruškogorska br.2; 5. Đurović Tanja iz Podgorice, Miloša Obilića S-2B 1/13; 6. „ AUTO CENTAR BRAJOVIĆ“ D.O.O. PODGORICA, Bracana Bracanovića br.27; 7.„STEAM & SHINE“ D.O.O. PODGORICA, Šeika Zaida bb; 8.Vidić Božidar iz Podgorice, Radosava Burića br.292; 9.Knežević Marija iz Podgorice, Danilovgradska br.18; 10. „STEAM & SHINE“ D.O.O. PODGORICA, Šeika Zaida bb; 11. „SMART SIMONĆELI“ D.O.O. PODGORICA, Oktobarske revolucije br.80; 12.Zlatičanin Spaso iz Podgorice, Zmaj Jovina br.47; 13.Ostojić Relja iz Podgorice, Momišići S-1; 14.Višnjić Slobodan iz Podgorice, 4.jula br.111; 15. Stanojković Dragana iz Podgorice, Bul. Ivana Crnojevića br.123; 16. Turković Savo iz Podgorice, Ludviga Kube br.36; 17.Burić Vesna iz Podgorice, Mila Radunovića br.8; 18.Darmanović Petar iz Podgorice, Goranska br.10; 19.Jovićević Mirko iz Podgorice, Zelenika bb; 20.Slomo Kristine Nicandro iz Podgorice, 4.jula br.15; 21.Stanković Petar iz Podgorice, Iva Vizina br. 33 A; 22. Čvorović Nikola iz Podgorice, Crnogorskih serdara 2B da se u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrate postupajućoj javnoj izvršiteljki na adresi 13. jula br.18, Podgorica ili pozivom na broj telefona 067/500-840, radi uručenja Rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, i to: 2352/23; 2355/23; 2357/23; 2362/23; 3199/23; 3482/23; 3486/23; 3489/23; 3561/23; 3565/23; 3566/23; 3568/23; 3727/23; 3728/23; 3730/23; 3731/23; 3737/23; 3738/23; 3740/23; 3742/23; 3743/23; 3744/23, kao i Rješenja istih poslovnih oznaka od 04.12.2023. godine, donesenim radi naplate troškova postupka.

Ukoliko se izvršni dužnici u ostavljenom roku ne obrate postupajućoj Javnoj izvršiteljki, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi same stranke, odnosno izvršni dužnici.

Podgorica, dana 04.12.2023. godine

JAVNA IZVRŠITELJKA

Snežana Pavličić

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA RADI DAVANJA U ZAKUP DIJELA IMOVINE AKCIONARSKOG DRUŠTVA “PLODOVI CRNE GORE” PODGORICA I PREDMET POZIVA predmet poziva je davanje u zakup: 1. Objekat hladnjače u Matagužima površine oko 1500 metara kvadratnih kapaciteta komore do 2000 tona; 2. Oprema: Agregat model Power Esma 215 – 215 kw godina nabavke 2012; II CIJENA ZAKUPA Početna cijena zakupa iznosi 5.000,00 € mjesečno bez PDV-a. Zakupac je dužan da plaća i sve obaveze koje proističu iz Ugovora, da vrši održavanje rashladnih uređaja i opreme, čuvajući preuzetu imovinu namjerom dobrog domaćina.

IV TRAJANJE ZAKUPA Imovina iz ove odluke izdaje se na period od 1 ( jedne) godine, sa mogućnošću produženja u viđenom stanju na dan objavljivanja javnog poziva.

III USLOVI ZAKUPA Zakupnina se plaća unaprijed do petog u mjesecu za tekući mjesec.

IV NAMJENA PROSTORA Prostor koji je predmet zakupa može se koristiti za skladištenje robe široke potrošnje.

V PRAVO UČEŠĆA Pravo učešća imaju Pravna lica koja su registrovana za prodaju prehrambenih i neprehrambenih proizvoda za domaćinstvo.

VI SADRŽAJ PONUDE Ponuda treba da sadrži: -puni naziv pravnog lica – ponuđača; -iznos zakupnine; Uz ponudu se dostavlja: -dokaz o registraciji ponuđača kod Centralnog registra privrednih subjekata; -dokaz o izmirenju dospjelih obaveza po osnovu poreza i doprinosa -bankarsku garanciju ponude u iznosu 10.000,00 eura sa rokom važnosti 30 dana od dana otvaranja ponuda VII KRITERIJUM ZA VREDNOVANJE PONUDA -visina ponuđene zakupnine - 70 bodova -prihodi na godišnjem nivou ostvareni u Crnoj Gori- 30 bodova VIII ROK I NAČIN DOSTAVLJANJA PONUDA Ponuđači ponude dostavljaju na arhivi Društva u Podgorici ulica Svetozara Markovića broj 30 do 20. 12. 2023. godine do 12 časova.

Original i kopija ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom „Ponuda –ne otvaraj prije javnog otvaranja“.

Nekompletne i neblagovremene ponude neće se razmatrati.

IX OTVARANJE PONUDA Otvaranje prispjelih ponuda izvršiće se dana 20. 12. 2023. godine u 14.00 časova u sjedištu Društva ulica Svetozara Markovića br. 30 Otvaranju mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača.

X OSTALE INFORMACIJE Odluka o izboru najpovoljnije ponude donijeće se u roku od 5 (pet) dana od dana otvaranja. Odluka će biti odmah objavljena na oglasnoj table Društva i dostavljena ponuđačima u roku od 3 dana.

XI PRAVNA POUKA Ponuđači koji smatraju da su im Odlukom o izboru povrijeđena prava mogu izjaviti prigovor Odboru direktora Akcionarskog društva „Plodovi Crne Gore“ u roku od 8 dana od dana prijema Odluke.

Izvršni direktor Nikola Radulović

Poslovni broj: Ivm.br. 1111/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ,,MONTECCO INC,, DANILOVGRAD, Bandići bb, koga zastupa advokat Nenad Pavličić, ul. Vuka Karadžića br.27/IV, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Durutović Mijo, ul. Vrtačka bb, Nikšić radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 293,64 eura, na osnovu vjerodostojne isprave mjenice serije BB 3035011 koja je izdata dana 16.11.2022.godine, donio je odluku o

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ:IV-1363/2023 KOTOR, 05.12.2023.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca MONTELL DOO CETINJE,koga zastupa adv.

Orle Muratović iz Podgorice, protiv izvrsnog dužnika ATELIER DOO BUDVA ,ŽRTAVA FAŠIZMA 13-15 ,BUDVA ,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca MONTELL DOO CETINJE,koga zastupa adv.Orle Muratović iz Podgorice, protiv izvrsnog dužnika ATELIER DOO BUDVA ,ŽRTAVA FAŠIZMA 13-15 ,BUDVA, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IV-1363/2023 od 16.11.2023. godine.

Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 891,34 eura na ime glavnog duga, sa zakonskom zateznom kamatom shodno rješenju ,sa troškovima izvršnog postupka ,sa troškovima advokata ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.

Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju broj IV-1363/2023 od 16.11.2023. godine.

Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.

Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.

Na osnovu Odluke Odbora direktora Akcionarskog društva „Plodovi Crne Gore“ Podgorica,D. broj 204 od dana 28.

11. 2023. godine, objavljujemo:

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Durutović Miju, ul. Vrtačka bb, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Ivm.br. 1111/2023 od 01.11.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 972,92 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Ivm.br. 1111/2023 od 06.12.2023. godine.

Izvršni dužnik Durutović Mijo iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Ivm.br. 1111/2023 od 01.11.2023. godine godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Ivm.br. 1111/2023 od 06.12.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Durutović Mijo iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 06.12.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Poslovni broj: Iv 3812/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Olonina Nadežda, Šušanj bb, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 279,21 eura, dana 06.12.2023. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Olonina Nadežda iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3812/23 od 09.11.2023. godine i rješenje o troškovima od 06.12.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3821/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika MARKOVIĆ MILANKA, GLAVANOVIĆA BR.5, ŠUŠANJ, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 86,90 eura, dana 06.12.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik MARKOVIĆ MILANKA iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3821/23 od 09.11.2023. godine i rješenje o troškovima od 06.12.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3836/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mijović Zoran, Jadranska Ilino br 117, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 592,40 eura, dana 06.12.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Mijović Zoran iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3836/23 od 09.11.2023. godine i rješenje o troškovima od 06.12.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Četvrtak, 7. decembar 2023.

AKCIONARIMA JADRAN RIBA AD KOTOR

Na osnovu člana 25 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list Crne Gore”, br. 18/11, 52/16) Pekić Saša, matični broj: 2701973220026, sa prebivalištem na adresi Ulica Radosava Burića bb, 81000 Podgorica (u daljem tekstu: „Sticalac“) objavljuje sledeći: PROSPEKT ZA PREUZIMANJE akcija akcionarskog društva za ribarstvo na moru, promet i usluge, export-import JADRAN RIBA ad Kotor (u daljem tekstu: „Jadran riba ad Kotor“) Pekić Saša, matični broj: 2701973220026, sa prebivalištem na adresi Ulica Radosava Burića bb, 81000 Podgorica, vlasnik je ukupno 21.074 akcije emitenta Jadran riba ad Kotor, PIB 02016320, ISIN MEJARIRA1KO7 sa sjedištem na adresi Škaljari bb, Kotor (u daljem tekstu: „Emitent“), što predstavlja 47,57110609% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Povezano lice sa Sticaocem na osnovu ugovora o zajedničkom djelovanju broj OV 4421/2023 zaključenog dana 09.11.2023. godine a u skladu sa članom 2 stav 1 tačka 4 alineja 6 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011., 052/16 od 09.08.2016.), Petranović Vesko, JMBG 1404967223007, broj LK: 267097531 sa prebivalištem na adresi Ulica Radosava Burića bb, 81000 Podgorica vlasnik je ukupno 20.939 akcija sa pravom glasa emitenta što predstavlja 47,26636569% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Sticaoc i povezano lice sa kojima zajednički djeluje vlasnici su ukupno 42.013 akcija emitenta JADRAN RIBA ad Kotor što predstavlja 94,83747178% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Emitent je, do dana podnošenja zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje, emitovao ukupno 44.300 akcija sa pravom glasa.

Sticalac svim ostalim vlasnicima akcija Emitenta sa pravom glasa upućuje javnu ponudu da kupi 2.287 preostalih otplaćenih akcija emitenta sa pravom glasa.

Predmet ponude: Predmet ove ponude su sve otplaćene akcije Emitenta sa pravom glasa koje nijesu u vlasništvu Sticaoca i sa njim povezanog lica, tj. 2.287 akcija sa pravom glasa.

Ponuđena cijena akcija: Za svaku akciju na koju se odnosi ova ponuda Sticalac se obavezuje da plati iznos od 13,2000 € po akciji.

Vrijeme trajanja ponude: Prihvat ponude može se dati u roku od 60 dana, od dana objavljivanja ovog prospekta u dnevnim štampanim medijima, odnosno do 05.02.2024. godine.

Ako Sticalac do navedenog roka stekne više od 75% akcija sa pravom glasa, vlasnici akcija koji se, do roka okončanja javne ponude, nijesu javili na javnu ponudu imaju pravo da, u dodatnom roku od 15 dana od dana objavljivanja rezultata javne ponude, ponude Sticaocu svoje akcije na otkup, koji je obavezan da ih otkupi pod istim uslovima pod kojim je izvršio preuzimanje.

Način i mjesto dostavljanja prihvata ponude: Akcionari Emitenta koji žele da prihvate ovu ponudu i prodaju svoje akcije Sticaocu, obavezni su da, do isteka roka važenja ponude, dostave prihvat ponude davanjem pisane izjave o prihvatu ponude i naloga za prenos akcija.

Akcionar prihvat ponude dostavlja u Centralno Klirinško Depozitarno društvo ad Podgorica na adresi Svetlane Kane Radević br. 1, Podgorica lično ili preko drugog lica na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom.

Data izjava o prihvatu ponude je osnov Centralno Klirinško Depozitarnom društvu da akcije koje su predmet prihvata vodi u izdvojenoj evidenciji prihvata ponude za preuzimanje, a dati nalog osnov je Centralno Klirinško Depozitarnom društvu za prenos akcija sa računa prodavca na račun Sticaoca.

Odustanak od ponude: Do isteka roka važenja ove ponude, akcionar može odustati od prihvata ponude za preuzimanje i povući akcije koje su predmet prihvata iz izdvojene evidencije.

Povlačenje iz izdvojene evidencije obavlja se dostavljanjem pisane izjave o odustanku od prihvata ponude, na isti način na koji je izvršen prihvat ponude.

Objava rezultata javne ponude: Sticalac će objaviti rezultate javne ponude, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala Crne Gore o okončanju javne ponude za preuzimanje, u istim dnevnim štampanim medijima u kojima je objavljen ovaj prospekt.

Isplata cijene: Isplatu cijene ponuđene u ovom prospektu izvršiće na račun prodavca akcija Centralno Klirinško Depozitarno društvo, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala Crne Gore o okončanju javne ponude za preuzimanje.

Obezbjeđenje plaćanja akcija koje su predmet javne ponude: U svrhu obezbjeđenja plaćanja Sticalac je Centralnom Klirinško-Depozitarnom društvu uplatio novčana sredstva na poseban račun za preuzimanje u iznosu koji je potreban za plaćanje svih akcija na koje se odnosi javna ponuda za preuzimanje.

Svrha ponude: Svrha ponude za preuzimanje akcionarskog društva Jadran riba ad Kotor jeste pokušaj konsolidovanja vlasništva u Emitentu u cilju stvaranja pretpostavki za obnavljanje osnovne djelatnosti Društva te dalje ulaganje i valorizaciju njegovih potencijala kroz stavljanje u funkciju atraktivnog građevinskog zemljišta na Bigovu izgradnjom objekata za stanovanje za potrebe tržišta.

Sticalac nema namjeru da mijenja osnovnu djelatnost niti dosadašnju poslovnu politiku prema zaposlenima i izvršnom menadžmentu.

Strateški planovi sticaoca su vezano prevashodno za obnavljanje osnovne djelatnosti Društva uz novo zapošljavanje neophodne radne snage te za valorizaciju nekretnina (lokacija) u vlasništvu Jadran riba ad Kotor u cilju stvaranja nove vrijednosti i uvećanja kapitala akcionarskog društva Jadran riba ad Kotor.

Namjera sticaoca je zadržavanje trenutnog mjesta obavljanja djelatnosti.

U slučaju eventualnog spora koji može nastatu u vezi sa sprovođenjem postupka javne ponude za preuzimanje, nadležan je Privredni sud u Podgorici.

Za sva dodatna obavještenja o objavljenoj javnoj ponudi za preuzimanje, zainteresovani akcionari Emitenta se mogu interesovati na telefon i/ili email ovlašćenog lica za sprovođenje postupka javne ponude za preuzimanje: 077/272-040 / aleksandar.jovovic@bullandbear.me.

STICALAC Pekić Saša, s.r.

Mali oglasi OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović. Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1.

Hitno potrebna konobarica.

Tel: 066/152-162 2.

ELEKTRO usluge „Čičaz“ – izrada novih i korekcija postojećih elektroinstalacija, zamjena tabli, utičnica, prekidača, ostale elektrousluge.

Tel 067-125-625 3.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. decembar 2023.

348

Дана 6. децембра 2023. у 87. години упокојио се у Господу

БЛАГОЈЕ Петков РУТЕШИЋ Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 7. децембра од 11 до 16 часова и 8. децембра од 11 до 12.30 часова када се полази за Спилу Граховску гдје ће се обавити сахрана у 14 часова на мјесном гробљу. Ожалошћена породица: братанићи РАДОВАН, ЛАЗО, ЗДРАВКО, ПЕТКО и МИЛАН, братаничне ВЕРА и ОЛГА, сестрић РАЈКО, сестрична АНГЕЛИНА, снахе МИЛКА и ДАНИЦА и остала бројна родбина

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 7. decembar 2023.

306

292

Дана 6. децембра 2023, у 86. години, преминула је наша драга

Dana 6. decembra 2023, u 81. godini života, umro je

ДОБРИЛА Драгомира МАТОВИЋ рођена РАЦКОВИЋ

MITAR Draga PERIŠIĆ

Саучешће примамо у градској капели Даниловград 6. децембра од 13 до 17 часова и 7. децембра од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу у Даниловграду. Кућа жалости: Ћурилац бб.

Saučešće primamo u kapeli Čepurci 7. decembra od 10 do 14 časova, kao i 8. decembra od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 8. decembra na groblju Čepurci u 14 časova.

Ожалошћени: дјеца ЈЕЛЕНА, ДАНИЦА и МИЛЕНА, унучад ИВАНА, МИЛЕНА, СЛОБОДАН и МИТАР, праунучад БОГДАНА и ДИМИТРИЈЕ и родбина МАТОВИЋ и РАЦКОВИЋ

Ožalošćeni: supruga VERA, ćerka ALEKSANDRA, sin IGOR, snaha SANJA, unuke TARA i PETRA, brat LJUBO, sestra MARA, braća od stričeva KOMNEN, VESELIN, GRUJICA i ostala mnogobrojna rodbina 298

Umrla je

SENKA Božova BAROVIĆ rođena MIRANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Livade – Bandići, 7. decembra 2023. godine od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju Livade – Bandići.

Ožalošćeni: kćerke ĐINA, RAJKA i LJILJANA, unuk BOJAN, snaha MILENA sa porodicom, bratanična RATKA, sestrići MILORAD i DRAGO, sestrična NEVENKA, đeveričići VOJO i VELJKO, đeverične i ostala rodbina BAROVIĆ i MIRANOVIĆ

293

294

Tužnim srcem javljamo da je dana 5. decembra 2023, iznenada preminuo u 61. godini, naš dragi

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 4. decembra 2023. preminula, u 92. godini, naša draga

RAJKO Dragutinov SAMARDŽIĆ

LJULJA pok. Zefa PERKOVIĆ rođena GOJČEVIĆ

Saučešće za dragom nam pokojnicom primamo u kapeli „Malesija“ u Tuzima 7. decembra, četvrtak, od 17 do 21 čas i 8. decembra, petak, od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti istoga dana u porodičnoj grobnici u selu Ljuhari – Fundina, u 15 časova.

Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 6. decembra od 11 do 16 časova i 7. decembra od 11 do 13.30 časova, kada se kreće u Kočane gdje će se na starom groblju obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćena porodica: majka MILEVA, supruga DARINA, sinovi STEFAN i SAŠA, kćerke MAJA i MARIJANA, brat BRANKO, sestre GARA i BEBA, snaha SLOBA, sinovci DRAŠKO i DARKO, unučad, sestrići, stričevi, ujak i tetke i ostala mnogobrojna rodbina 344

Posljednji pozdrav đedu

Ožalošćeni: sinovi PERO, MARJAN, MIRO i VASO, kćerke MARIJA, DILJA, DJELA i DRITA, snahe SLAVKA, KRISTINA, KATARINA i VERA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverične, kao i ostala rodbina PERKOVIĆ i GOJČEVIĆ

301

Posljednji pozdrav dragom bratu

300

Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове и познанике да је наша драга

IDŽU Sa ljubavlju i ponosom i poštovanjem čuvaću te u mom srcu i mislima.

RAJKU SAMARDŽIĆU

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

Sa ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvaćemo uspomenu na tvoj dragi lik.

Tvoj unuk PAVLE

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

ДАНИЦА КНЕЖЕВИЋ

MILETA sa porodicom

рођена ВОЈВОДИЋ

Преминула 5. децембра 2023, у 89. години живота. Сахрана драге нам покојнице обавиће се у четвртак, 7. децембра, у 13 часова у Глухом Долу код Вирпазара. Саучешће се прима на дан сахране у мјесној капели у Глухом Долу од 11 до 13 часова. Ожалошћени: син ДРАГАН, снаха ДРАГАНА, брат НИКОЛА, сестре ДАРИНКА и ЗОРКА, породице КНЕЖЕВИЋ и ВОЈВОДИЋ и остала бројна родбина

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. decembar 2023.

311

327

Posljednji pozdrav našem dragom kolegi

Тужним срцем јављамо да је преминуо у 55. години живота наш вољени

297

S neizmjernim bolom javljamo da je dana 5. decembra 2023, tragično preminuo, u 37. godini života, naš voljeni

SAŠI PEJOVIĆU IVAN Petra POPOVIĆ

ДРАГОЉУБ – ДРАШКО Милорадов РАДУНОВИЋ

KOLEKTIV AD „ZETATRANS“

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 6. decembra od 14 do 16 časova i 7. decembra od 10 do 13.30 časova.

Sahrana će se obaviti na Novom groblju u 14 časova.

Kuća žalosti: Dalmatinska br. 42.

Саучешће примамо у капели у Фармацима 7. децембра 2023. од 9 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

Ožalošćena porodica: otac PETAR, majka BORKA, brat JOVAN, bratanična EMILIJA, snaha JELENA, stričevi DRAGAN i DEJAN sa porodicama, ujak DRAGAN sa porodicom, tetka DRAGOSLAVA sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina POPOVIĆ i SANDIĆ

Ожалошћени: супруга РАНКА, син МИЛОРАД, кћерка ЈОВАНА, сестра ЉИЉАНА, снаха НЕЛА, брат од стрица САША, сестре од стрица СВЕТЛАНА и ТАЊА, унучад, братаничне ДИЈАНА и ВАЊА, сестричић БОЈАН, сестрична АНДРИЈАНА

349

Posljednji pozdrav dragom

317

Posljednji pozdrav

332

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

IVANU POPOVIĆU

IVANU

Duboko smo potrešeni tvojim preranim odlaskom.

Počivaj u miru.

Porodica VUKČEVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

318

Dragi

IVANE Sa bolom u srcima opraštamo se od dobrog brata, komšije i prijatelja. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

MILENI VEŠOVIĆ Tvoj plemeniti lik i dobrotu čuvaćemo vječno od zaborava.

IVANU POPOVIĆU

GORAN i DIANA RAKČEVIĆ

BRANO, DIVNA, SNEŽANA i LJILJA sa djecom

Tugujemo za tobom, za tvojom prerano ugašenom mladošću.

Počivaj u miru.

Tvoje kume TIJANA i SMILJA PRELEVIĆ

NEMANJA i LUKA RAKČEVIĆ sa porodicama 336

303

Posljednji pozdrav

KOVILJKI KONI MILIĆ Naše druženje je nezaboravno. Pamtiću te po svemu lijepom. Počivaj u miru pored tvog i našeg Milorada. Volim te i voljeću te dok sam živa.

Tvoja ANĐA i cijela porodica pok. ILIJE IKA POPOVIĆA

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. decembar 2023.

31 343

302

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom kolegi i velikom čovjeku

IVANU IVANU POPOVIĆU

Porodica PRELEVIĆ

Od KOLEKTIVA SUDA ZA PREKRŠAJE U PODGORICI

339

Dragi naš brate

IVO

Dani bez tebe neće donijeti zaborav.

Samo bol u srcu će podsjećati koliko nam nedostaješ.

Neka ti naše bratske suze ne remete vječni mir.

346

Posljednji pozdrav

IVANU POPOVIĆU

Voi, volimo te.

Neutješna braća od stričeva NIKOLA, MILOŠ i MAŠAN

IVAN i ANA KEČINA sa porodicom

326

340

Posljednji pozdrav dragom

IVANU POPOVIĆU

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina, neizmjerna tuga i vječno sjećanje na tebe.

IVAN POPOVIĆ Zauvijek ćemo čuvati sjećanje na tvoj genijalni um i dobru dušu. Hvala ti što si bio dio naših života, pa i na ovo za nas kratko vrijeme.

Tetka SANDRA, braća NIKOLA i MILJAN, sestra BOJANA, snaha ANA i bratanići LUKA i JAKŠA

S ljubavlju Stric DRAGAN, strina SVETLANA, braća NIKOLA i MILOŠ, snaha VALENTINA i bratanić RELJA

345

Posljednji pozdrav

338

Posljednji pozdrav našem dragom

IVANU POPOVIĆU

Riječi zastaju a suze nas guše. Nijemi od bola za tobom, tvojom prerano ugašenom bakljom mladosti, opraštamo se od tebe, ponosu naš.

Počivaj u miru.

IVANU POPOVIĆU

Stric DEJAN, strina SNEŽANA, brat MAŠAN, snaha MINA i bratanična MIA

Od DRAGANA KEČINE sa porodicom 321

Posljednji pozdrav

IVANU POPOVIĆU Hvala ti za sve, moj dobri Ivo.

SVETLANA SKROBANOVIĆ

319

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

IVANU Petrovom POPOVIĆU

Tvojim gubitkom otvaraju se rodske rane. Velika je bol za tvojom mladošću i prerano završenim životom.

Baba DRAGICA RAKČEVIĆ

IVANU Petrovom POPOVIĆU

320

Teško je naći prave riječi za bol koju osjećamo za tobom i tvojom mladošću.

VELJKO, BRANKA, BORIS i NINA

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. decembar 2023.

337

Posljednji pozdrav dragom stricu i đedu

333

316

Posljednji pozdrav dragom tetku

Posljednji pozdrav đeveru i stricu

329

Draga

MARE

SLOBU

Tvoj iznenadni odlazak duboko nas je ožalostio.

Počivaj u miru, zlatno dijete.

Žali za tobom Tvoj ZOJO ĐURANOVIĆ sa familijom

SLOBU

BILJANA, FILIP i PETRA VUJOVIĆ 342

305

314

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom

MILU KALUĐEROVIĆU

Od SENKE, VESKA i DUŠKA

SLOBODANU Počivaj u miru.

SLOBU

MITRU

Od DARE BOROZAN sa porodicom

Sve si nas okupljao u Budvi, Farmacima i Vrtoč Polju ispod Durmitora. Mnogo lijepih i nezaboravnih trenutaka proveli smo sa tobom. Bake su naporne i pomalo dosadne, a đed je najbolji kažu naše unuke. U svakom trenutku bio si tu za njih i u dvorištu njegovao sve vrste zdravog voća.

Dobar, vrijedan čovjek, uzoran suprug i otac, srdačan prijatelj, a nadasve najbolji đed.

Hvala ti za sve i počivaj u miru.

Porodica ĐURA Novakovog KALUĐEROVIĆA

313

Posljednji pozdrav dragom

SLOBODANU

Prijateljica MIRA BOSANAC i moji VUKOTIĆI MIKI, VANJA, VIKTORIJA, NIKOLA i PETAR

Posljednji pozdrav dragom ujaku, đedu i prijatelju

335

331

Posljednji pozdrav dragom kumu

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Počivaj u miru.

SENKI BAROVIĆ

VIDOSAVA i DRAGAN MARTINOVIĆ sa porodicom

304

Od porodice pok. MLADENA KALUĐEROVIĆA

Hvala ti za svu nesebičnu ljubav i pažnju koju si nam pružala kao svojoj đeci.

Posljednji pozdrav dragom kumu

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Od porodice MIJATOVIĆ

S poštovanjem,

KAJA, JELENA, MILENA i LAZAR ŠOFRANAC

312

SLOBODANU VUJOVIĆU

VESNA i ANKA

KONIKI

KONI MILIĆ

309

SLOBU VUJOVIĆU

Hvala za svu ljubav i poštovanje koje si pružao mojoj porodici.

Posljednji pozdrav iskrenoj i dragoj komšinici

NIKOLA i ANA PAVLIĆEVIĆ

VIDE MARKOVIĆ sa porodicom

MILO Novakov KALUĐEROVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

Počivaj u miru, dobra dušo.

MILO i MILENA DAJKOVIĆ sa porodicom

299

Posljednji pozdrav

347

Posljednji pozdrav dragom komšiji

BRANISLAVU BANJU VUJOVIĆU Nedostajaće nam tvoja mudrost, plemeniti duh i ljudska dobrota.

Sestra BOSA MUGOŠA sa porodicom

SLOBODAN VUJOVIĆ NEŠKO i MAĐO sa porodicama

315

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 7. decembar 2023.

322

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu

307

Посљедњи поздрав свом вољеном брату

СЛОБОДАНУ

Мој намучени брате, проживио си тешке муке, а нико ти гласа није чуо. Пошао си на своју старевину и то ми је добро мило, и ако те сестра тамо можда никада више неће виђети. Жалићу те до гроба.

SLOBU VUJOVIĆU Hvala ti za sve što si uradio za nas! Sa ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava.

Заувијек ожалошћена твоја сестра ДЕСАНКА са породицом

Tvoji: VANJA, HAJDANA, TARA, LAZAR i SIMONA

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog brata, strica i đevera

308

SLOBA VUJOVIĆA

324

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

7. 12. 2019 – 7. 12. 2023.

DUŠAN VUJAČIĆ

SLOBODANU VUJOVIĆU Bol koja ne prolazi.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Od familije pok. RADOVANA – BATA Krsta VUJOVIĆA

Brat ILIJA, bratanične GORDANA i IVANA i snaha RADMILA

Baba BOSE, tetke VJERA i ZORICA sa porodicama

325

Posljednji pozdrav bratu

328

334

330

Posljednji pozdrav voljenom

SLOBU Hvala ti na iskrenom prijateljstvu i dobročinstvu koje si nam pružao tokom svih ovih godina.

Počivaj u miru, dragi Slobo.

SLOBODANU Počivaj u miru.

Naša tuga je vječna, kao i sjećanje na tebe!

MIJO, LJILJA, IRENA i PETAR VULAŠ

VESKO sa porodicom

323

Dragi naš đede

DUŠAN VUJAČIĆ

7. 12. 2019 – 7. 12. 2023.

Baba MILEVA, tetke MARINA i ĆAKA, ujak ĐURO

Navršava se četrdeset dana od kad nas je napustila voljena

SLOBODANE

Mi smo još ipak mali i teško nam je razumjeti da nećemo više trčati u tvoj zagrljaj, ali kažu nam da si pošao na mnogo ljepše mjesto.

Pokušaćemo da im vjerujemo!

Vole te tvoji TARA, LAZAR i SIMONA

295

Dana 7. decembra navršavaju se tri godine otkako nas je napustio naš voljeni

JELENA Andrije KALUĐEROVIĆ rođ. LIPOVINA

Porodica će posjetiti njen grob, u četvrtak, 7. decembra, u 10 časova.

Draga majko, počivaj u miru.

Tvoja đeca MIJO i MIRJANA sa svojim porodicama 296

Danas se navršavaju dvije godine od kada nas je napustila naša voljena majka

26 godina je od odlaska i pola godine od kad nas je našeg oca napuštila naša majka

MILANKA JOVOVIĆ

BOŽIDAR ATELJEVIĆ

Nek u miru počiva tvoja plemenita duša, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

PAVLA Jovana LJUBICA Pavla MUHADINOVIĆA MUHADINOVIĆ

RADOVAN i KAJA

341

Mnogo nam nedostaješ.

Volimo te puno.

Tvoja PORODICA

310

Dana 7. decembra 2023. navršava se godina dana od smrti naše

SLOBODANKE Milenkove BOLJEVIĆ rođene MARIĆEVIĆ

Živjećeš vječno u našim srcima kroz najljepše uspomene.

Tvoji: Strina NOVKA, braća VELJKO i ŽELJKO sa porodicama

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, jer u svakome od nas ostavili ste dio sebe.

Volimo vas i čuvamo od zaborava.

Ponosni i zahvalni što smo vas imali.

Vaša đeca: VESKO, VESNA, BRANKA i SLAVICA

291

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

da je Sekretarijatu za izgradnju Opštine Bijelo Polje, ul. Nedeljka Merdovića bb, doneseno rješenje kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat IZGRADNJE POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA na lokaciji kat. parcela br. 1088/1, 1082/2, 1089/18, 1089/15, 1089/14, 1089/13, 1089/11, 1089/29, 1089/26, 1089/23, 1087/2, 1089/25 KO Potkrajci, opština Bijelo Polje.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu uradjen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove na izgradnji i funkcionisanju objekta PPOV realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine, koje se odnose na: -Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i -Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring) Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prijema rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Broj: 205 Herceg Novi, 06.12.2023.god.

Na osnovu člana 135. Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020) , Odbor direktora A.D. za hotelijerstvo i turizam „Vektra Boka“ Herceg Novi saziva: VI REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA »VEKTRA BOKA« A.D HERCEG NOVI ( u Planu Reorganizacije) Skupština će se održati dana 10.01.2024. godine sa početkom u 12,00 časova, u Podgorici ul. Vuka Karadžića 10 DNEVNI RED 1.Usvajanje zapisnika sa V redovne Skupštine akcionara i Informacije o jedinstvenom spisku akcionara Društva dostavljenom od strane CDA; 2. Razrješenje revizora društva za 2022.godinu.

3. Izbor revizora društva za 2022.godinu.

Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Ako se na skupštini akcionara ne postigne potreban kvorum, skupština akcionara može se ponovo sazvati sa istim dnevnim redom, s tim da se obavještenje o sazivanju ponovljene skupštine akcionara mora objaviti najmanje dva puta u najmanje jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori i na svojoj internet stranici, najmanje deset dana prije održavanja ponovljene skupštine akcionara, na kojoj kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje 33% od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili su zastupljeni preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Materijal za Skupštinu biće stavljen na raspolaganje akcionarima u prostorijama, Vektre Montenegro u Podgorici ul. Vuka Karadžića br.10, gdje ce se i odrzati Skupstina Akcionara, a materijal se moze pogledati 20 dana prije održavanja Skupštine.

Identifikacija i evidentiranje akcionara ili punomoćnika počeće u 10,00 časova na dan održavanja Skupštine i vršit će se na osnovu ličnih isprava, a punomoćnika na osnovu uredno ovjerenog punomoćja.

ODBOR DIREKTORA

Crna Gora AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „Elektroprivreda Crne Gore” a.d. iz Nikšića, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju primarnog toplovoda od TE „Pljevlja“ do grada u dužini od 2280,84 m – I faza, KO Ilino brdo I i KO Pljevlja, Opština Pljevlja.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Pljevlja, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 18.12.2023.godine.

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Marketing 35

36 Marketing

Četvrtak, 7. decembar 2023.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek

Nova crnogorska književnost

Cijena 10€

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 7. decembar 2023. • broj 401.

Božićni klasik za melanholike ili :

zbog čega je Pejnova predivna dramedija „The Holdovers“ sa Polom Đamatijem savršen poklon za fanove atipičnih prazničnih filmova Str. 4. i 5.

3

Četvrtak 7. decembar 2023.

A cappella

Kamen V

elika jugoslovenska faca, multitalentovani umjetnik visoke klase, popularni i poznati glumac, kompozitor i izvođač iz druge polovine 20. vijeka Zafir Hadžimanov, koji je preminuo 2021. u 78. godini, bio je jedan od onih koji su idealno sprovodili kriterijume kvaliteta ne samo u Jugoslaviji, već i van granica te velike zemlje.

Rođen u Makedoniji, u Kavadarcima, usred Drugog svjetskog rata, školovao se u Skopju kroz gimnaziju i muzičku školu, a 1967. završio je Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu. Upravo tih godina, dok je studirao u jugoslovenskom glavnom gradu, započeo je i karijeru.

Osvojio je prestižne nagrade, posebno na festivalu u Opatiji – za pjesmu „Zašto dolaziš samo s kišom“ 1965. i, četiri godine kasnije, za evergrin „Bio je maj“.

Kao izvođač, nastupao je i van Jugoslavije, posebno u tadašnjem Sovjetskom Savezu, a paralelno je za jugoslovensku radio televiziju snimao i TV šou programe.

Paralelno, razvijao je i uspješnu glumačku karijeru. Između ostalog, igrao je u filmu „Nož“ (1967) Žike Mitrovića, kao i u „Makedonskoj krvavoj svadbi“ (1967) Trajčeta Popova. Bio je aktivan i u teatru; imao je zapažene uloge u mnogim pozorišnim predstavama, kao i priliku i čast da se popne na daske bostonskog Forum teatra u Sjedinjenim Državama.

*** Što se mene tiče, meni je, prije svega gore navedenog, bilo važnije to što je Zafir bio otac mog iskrenog prijatelja i saradnika, Vasila Hadžimanova. Nažalost, nijesam bio u prilici da Zafira lično upoznam, ali sam iz svjedočanstava svojih roditelja imao priliku da čujem dovoljno informacija i prokljuvim uzroke za vanserijski kreativni talent koji posjeduje Vasil.

Uz majku Senku Veletanlić, koja je sa sestrom Biserom postavljala visoke standarde muzičkog izvođaštva, potpuno je jasno da je genetika kod Vasila odradila dio posla. Ono što je postao u tom dijeljenju životnih karata, uz obavezni dodatak ličnog usavršavanja na polju muzike, rezultiralo je eksplozijom kreativne energije koja puni arhive moder-

Piše: Vladimir MARAŠ

U čast velikog Zafira Hadžimanova, 17. decembra u Makedonskoj filharmoniji u Skopju, biće održan veliki koncert. Moj skromni doprinos proslavi je klapska dionica za kompoziciju „Kamen“, koju je otpjevala naša grupa Assa Voce

nog muzičkog stvaralaštva na polju razvoja džez muzike ne samo u Srbiji, već i regionalno.

U čast velikog umjetnika Zafira Hadžimanova, 17. decembra u Makedonskoj filharmoniji u Skopju biće održan veliki koncert. Svojevrsni omaž ovom umjetniku realizovaće neka od najpoznatijih imena – Bisera Veletanlić, Kaliopi, glumci Nikola Ristanovski i Kole Angelovski, džezer Viktor Tumbas, umjetnik i izvođač Sašo Gogov... I naravno, Vasil

i njegova kćerka a Zafirova unuka, buduća brodvejska zvijezda, Marta Hadžimanov. Čast mi je što sam bio u prilici da pružim skromni doprinos ovom važnom događaju. Po Vasilovom pozivu, bio sam u prilici da zabilježim klapsku dionicu za numeru koju je komponovao upravo on, za tekst koji je napisao Zafir. Ispostaviće se, kako svjedoči Vasil, da je to posljednji tekst koji će njegov otac osmisliti prije smrti.

Kompoziciju „Kamen“, klapski je otpjevala naša popularna i vokalna pjevačka grupa Assa Voce, a snimili smo je u studiju našeg Mihe Radonjića. Nažalost, neću biti u prilici da prisustvujem koncertu-omažu koji će se održati u Skopju, ali beogradsku reprizu nadam se da ću biti u prilici da ispratim i uživam u muzičko-scenskom spektaklu koji se priprema.

***

Postoje ljudi koji su važni za društvo u kojem žive, rade i stvaraju. Dok to rade, nije im lako. Bore se, muče, stradaju, trpe nepravde i prolaze kroz razne izazove da bi vodili svoje obične živote.

Uvijek se, u tom kontekstu, prisjetim Ksenije Cicvarić, koju je život poveo iz Crne Gore u Beograd, gdje je konačno ostvarila sve ono što njeno ime znači i dan-danas. Ksenija je jedan od nosećih stubova nacionalne crnogorske kulture, što se i dalje samo formalno konstatuje, ali ne i suštinski.

Svako u svom domenu umjetnosti, Zafir, kao i Ksenija, kao i Kornelije Kovač, kao i naš Igor Perazić, kao i mnogi drugi koji su rođeni na ovim prostorima sa jasnom misijom, uradili su mnogo više za društva u kojima su funkcionisali nego što su ta društva bila u stanju da to prepoznaju, cijene i vrednuju. To bi trebalo da bude i nauk svima nama koji i dalje postojimo - da te stvari problematizujemo, popravljamo, ispravljamo.

Naša društva biće mnogo srećnija kada ljude poput ovih i mnoge druge, nepomenute ovdje, budemo njegovali za njihova života, pomažući im da stvaraju sve što može da bude okosnica naše i zajedničke kulture balkanskih prostora koji jesu i koji će biti osuđeni jedni na druge – zanavijek.

4

Četvrtak 7. decembar 2023.

u fokusu

P

oslije filma „The Holdovers“ Aleksandra Pejna, garantujemo vam, bez ikakve dileme, da ćete: a) danima na repeat, s osmijehom na licu i suzicom u oku, slušati „Crying, Laughing, Loving, Lying“ Labija Sifre i „The Wind“ Keta Stivensa; b) pozvati najdraže prijatelje da zajedno probate savršen božićni dezert, za koji su vam potrebni samo sladoled, višnje, „jim beam“, upaljač i odlazak na najbliži parking; c) barem neko vrijeme biti jako, jako ljubazni i prema znancima i prema neznancima, ma koliko možda distancirani inače bili. Jer, podsjetiće vas Pejnova drama, vrlo dobro, da nikad ne znate kakav prtljag, kakvu muku neko nosi... Čak i ako mislite da ga poznajete u dušu.

Svaki pravi božićni klasik budi ovaj ili njemu sličan osjećaj. I u suštini je priča o zajedništvu, prijateljstvu i porodici, biološkoj ili, pak, onoj koju smo birali i gradili sami.

Izgubljene duše

O jednoj takvoj, „nesuđenoj“, „primoranoj“ familiji govori i „The Holdovers“, film toliko smiješan, topao, tužan, bolan i pun neke nepatvorene nade, da je unaprijed osuđen da postane praznični klasik. I za širu publiku, da – ali posebno za one malo melanholičnije, pa čak i džangrizavije, koji baš i nijesu pretjerano euforični u vezi sa novogodišnjim filmovima. E, njima će se Pejnova nova dramedija posebno dopasti. Uješće ih, pa će ih poljubiti pravo u srce. I dok budu razmišljali što ih je snašlo, djelovaće im kao pravo, malo božićno čudo, i jedan od onih filmova kakvi se više ne prave.

Radnja počinje krajem decembra 1970. u jednom internatu u snijegom zavejanom Masačusetsu. Svi koji imaju kome za Božić, već su na putu ka kući.

Onima rijetkima koji, pak, iz nekog razloga ne mogu provesti praznike van školskog kampusa, život se pretvara u noćnu moru. Jer, dežurni profesor ili, bolje rečeno, praznični bejbisiter, postaje im profesor kojeg niko ne može na oči viđet.

Pejnov „The Holdovers“ sa Polom Đamati

Božićni kla za melanho

U prvoj saradnji sa Pejnom nakon „Sideways“, Pol Đamati ponovo je pripiti erudita kojeg ne možete da ne volite, baš zbog toga što djeluje kao da mrzi i vas i cijeli svijet

Profesora Pola Hanama (Pol Đamati) ne vole ni učenici, ni direktor, ni roditelji, ni drugi predavači. Ma, taj vam je jedan od onih „do podneva mrzi sebe, a od podneva čitav svijet“, ni sam sebe ne voli. I što je najjače, čak i da nije ostao u školi po direktorovoj kazni, zato što nije htio da popravi ocjenu sinu jednog senatora koji je dao paprenu donaciju internatu, opet ne bi imao đe da ode. Ni kučeta, ni mačeta nema Hanam – i djeluje sasvim okej u vezi sa tim.

Prije nego što ga ostavi sa petoro zlosrećnika koji ne mogu da pođu doma za praznike, direktor će mu reći: „Daj, molim te, budi ljudsko biće. Božić je...“ No, Hanam je odlučan da ni po koju cijenu, pred tim „trogloditima“, „propalicama“ i „hormonskim varvarima“ od svojih učenika, ne pokaže da u njemu ima ičega ljudskog. Čak ni onda kada četiri momčića ipak uspiju da se izvuku iz pakla u posljednjem trenutku, nakon što ih otac jednog od njih pokupi helikopterom

i odvede da Božić dočekaju na nekom mnogo srećnijem mjestu. Čak ni onda kada u kampusu ostane samo sa šeficom kuhinje Meri (Dejvajn Džoj Randolf, sjajna u „Dolemite Is My Name“, Kreg Bruver, 2019), čiji je sin Kurtis, nekadašnji učenik te škole, nedavno stradao u Vijetnamu, i koja mu je, zapravo, draga. I s Angusom Talijem (Dominik Sesa), vrlo bistrim ali problematičnim klincem, čija je majka odlučila da Božić provede na Karibima sa ganc novim suprugom. „Nijesmo samo za sebe rođeni“, tvrdio je Ciceron. I da, od starta vam je, čak i bez tog citata koji navodi erudita i profa drevnih civilizacija Hanam, kristalno jasno da će Meri i Angus biti ti koji će liječiti i možda čak i zaliječiti njegovu mizantorpiju i cinizam. Kao i to da će ove tri izgubljene duše i nespojivi trio, na koncu, negdje tokom tih košmarnih praznika – formirati nešto najbliže porodici što su ikada imali.

Ili su imali, pa su ga izgubili.

Drobilica za ego

Opet, „The Holdovers“ uprkos toj „predvidljivosti“ postaje divno filmsko iskustvo. Jer, krajnja destinacija prestaje da bude bitna dok putujete sa slojevitim likovima; dok polako gulite sve silne omotače u koje su se zavili ne bi li se sakrili i zaštitili od svijeta. I dok, napokon, ne stignete do same srži: do njihovih divnih, slomljenih srca. „The Holdovers“ je napisao relativno nepoznati Dejvid Hemingson, ali ovo je sasvim pejnovski scenario, onaj u kojem se prikrivena tuga real-

nog, svakodnevnog života secira po pravilima po kojima nepogrešivo prepoznajemo autora predivnih filmova „Nebraska“ (2013) i „Sideways“ (2004). S ovom dramedijom, Pejn se definitivno vratio u prvoklasnu formu nakon velikog saj-faj kiksa „Downsizing“ (2017), koji mu uopšte nije bio potreban.

I ovdje je Đamati, u prvoj saradnji sa Pejnom nakon „Sideways“, pripiti erudita kojeg ne možete da ne volite, baš zbog toga što djeluje kao da mrzi i vas i cijeli svijet. „The Holdovers“ je beskrajno duhovit najviše zahvaljujući njegovoj sposobnosti da tog nadmenog dosadnjakovića, nekoga ko može da, u svakom trenutku, na svakom mjestu i pred bilo kojom publikom izbaci neku istorijsku referencu, citat na latinskom ili uvredu koja reže kao laser – učini dopadljivim. Pa neka ima i oko koje „bježi“, i hemoroide, i trimetilaminuriju (metabolički poremećaj zbog kojeg smrdi na ribu); neka je i funkcionalni alkoholičar, zadrt i otporan na promjene kao bubašvaba; neka je grđi od Grinča i Skrudža zajedno, bili praznici ili ne...

Po strani čak i to što je taj Hanam, 1.000 puta, neko ko bi uživao da vam u realnom životu zdrobi ego i učini da se zakunete da ćete upucati svakog ko vam pomene Kartaginu ili Peleponeski rat... U „The Holdovers“ ne da ga volite i razumijete, nego ga obožavate. Usvojili biste ga, rado biste podijelili onaj sladoled i višnje zalivene „jim beam“ viskijem sa njim, na bilo kojem mjestu, u bilo koje vrijeme. I sve to zahvaljujući Đamati-

5

Četvrtak 7. decembar 2023.

ijem - savršen poklon za fanove atipičnih prazničnih filmova

asik olike

ju, u možda i najsočnijoj ulozi na filmu još od „Sideways“.

Retro poslastica

No, da „The Holdovers“ ne bude one-man šou, pobrinuli su se i njegovi saigrači. Dominik Sesa, u prvoj ulozi na velikom platnu, savršeno sposoban da pokaže da i njegov Angus, kao i Đamatijev Hanam, ima opravdane razloge zbog kojih gleda život kroz naočare u boji mizerije. Dobro zapamtite to ime; njegovo vrijeme dolazi. I gotovo smo sigurni da Sesa ima potencijala da postane „novi Adam Drajver“.

A Dejvajn Džoj Randolf? Iako je, u odnosu na profesora i klinca u nevolji, i postavku cijelog trija, zapravo sporedan lik – njena Meri ipak je emocionalno sidro cijelog filma.

Postoje čak i momenti kada je toliko veličanstvena, da vam se čini da će zasijeniti i jednog Đamatija. A zapravo, takva dinamika postaje savršeno balansiran izvor topline i humora, sa Dejvajninom Meri kojoj je dovoljan jedan pogled ili napola ljuta grimasa da spusti Đamatijevog Hanama i omekša sarkazam koji je upravo lansirao, postajući savršen kandidat čak i za mnogo bezočnije kosmose sarkazma. Recimo, za političku satiru „Veep“ ili čak „Succession“. Mada, iz potonjeg bi sigurno pobjegao podvijenog repa. Ne može ipak njegov

„rak penisa u ljudskoj formi“ da se mjeri s onim otrovima od rojovštine.

Jedno je sigurno: bez takvih glumčina i takve hemije na ekranu, Pejn ne bi mogao da izvuče maksimum ni iz Hemingsenovog slojevitog skripta, ni iz vizuelnog identiteta koji je odabrao za „The Holdovers“. I za taj dio imao je sjajne saradnike, od direktora fotografije Ajgila Brulda, do scenografa Rajana Vorena Smita, čiji vas rad ubacuje u vremensku mašinu i vodi pravo u sedamdesete. I ne samo to, nego i budi osjećaj da je ovaj film i sniman u toj dekadi; da vam se tu, pred očima, vrti neki davno zatureni pa konačno pronađeni klasik Hala Ešbija. Da, s onom (digitalno) granuliranom slikom, zumovima i omažima „filmovima kakvi se više ne prave“, „The Holdovers“ jeste do te mjere retro i baš jedna takva vizuelna poslastica.

Nespojivi trio koji vas prvo ujede, pa poljubi u srce

Dok šalje trnce niz kičmu i osmijehe na lice, nekad i istovremeno, Pejnova nova dramedija uspijeva da postane i društveno angažovana, pa da vam i, suptilno i između redova, podvuče zašto je režiser odabrao eru sedamdesetih, te koliko je bitno razumjeti prošlost i taj „prohujali“ Vijetnam, ne bi li nam postali malo jasniji i neki novi, naši ratovi.

I sve to, i mnogo više od toga, spakovano je u filmu koji posjeduje i jednu od najsmješnijih scena godine, onu u ko-

joj Đamati, kao bez duše, trči hodnicima jednog internata u Masačusetsu. I kojoj ćete se smijati, dok vam ta vaša duša ne izađe na nos, istovremeno misleći samo jedno... Nemojte, Pejnu Aleksandre, nemojte, Đamati Pole, nemojte da ponovo prođe 20+ godina dok vas ne vidimo zajedno. Ne radite nam to... Ne događaju se baš svake godine, pa ni decenije, filmovi kao što su „Sideways“ i „The Holdovers“.

Instant klasici, zasigurno, bili božični ili ne.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4/5

6

Četvrtak 7. decembar 2023.

zer kalo

Piše:

Hejnsova elegantna i slojevita drama „M

Duboko traum Dok iznose priču o trideset šestogodišnjoj ženi, koja je osuđena za silovanje trinaestogodišnjaka, iskusne glumice su očekivano izvanredne. No, šou im apsolutno i neočekivano krade mladi Čarls Melton

Marija Ivanović-Nikičević

N

Bergmanov pečat

Kao polazište za „May December“ poslužio je tabloidni slučaj iz 1997. godine iz Savane u Masačusetsu, gdje je Meri Katerin „Meri Kej“ Letorno, učiteljica u tridesetim, uhvaćena u seksu sa jednim od svojih dvanaestogodišnjih učenika. I ona je osuđena za silovanje, rodila je dijete u zatvoru i sa svojom žrtvom, na koncu, osnovala porodicu. Bili su u braku od 2005. do 2019, kada je uslijedio razvod, a nedugo potom i njena smrt od kancera. Tek tada, 20 i kusur godina nakon što je otpočela

njihova romansa, njen suprug u intervjuu za magazin People priznao je da veza možda baš i nije bila konsenzualna.

Ili, preciznije, da je vremenom shvatio da je taj odnos bio nezdrav od samog starta.

Hejnsova Meri Kej zove se Grejsi Aterton-Ju (Mur), a u filmu „May December“ upoznajemo je 2015. godine, kada je već u „dubokom“ braku sa Džoom (Čarls Melton).

Najstarija kćerka već im je na koledžu, a blizanci se spremaju da maturiraju. Jedini podsjetnik da njihov brak možda i nije potpuno normalan dobijaju sa vremena na vrijeme, na kućnom pragu, u obliku kartonskih kutija sa spakova-

nim ljudskim izmetom. No, ti i njima slični „znakovi pažnje“ svakako su se prorijedili. Grejsi svakako tvrdi da ona nije osoba koja se previše drži prošlosti, pa ono, koga briga, život se nastavlja.

Postoji nešto u tom vještačkom šapatu ispod glasa koji Mur stalno forsira dok Grejsi govori (osim kada se ne osjeti ugroženo), a po čemu znate da ipak i naravno sve nikako ne može da bude u redu. A prve pukotine pojavljuju se u trenutku kada u njen dom dođe Elizabet Beri (Natali Portman), glumica koja je u potrazi za sočnom, prekretničkom ulogom nakon slave stečene u tupkastoj seriji, i

Portman i Mur u bergmanovski kompleksnom „sudaru“ dvije vrlo opasne a prazne žene imdb.com

ije Todu Hejnsu prvi put da zalazi u psihu duboko uznemirujućih osoba, ali recimo da je njegova drama „May December“ sa razlogom podigla poveću pompu nakon svjetske premijere u Kanu.

U petoj saradnji sa Džulijan Mur, koja je sama po sebi uvijek indikator da vas na velikom platnu, o čijoj god se režiji radilo, čeka vrlo zajeban karakterni materijal, odlučio je da se pozabavi vezom znatno starije žene i mlađeg muškarca. Ili, preciznije, muškarca tek u najavi. Trinaestogodišnjeg djeteta, tek dječarca...

Termin „Maj decembar“ koristi se za opis veza sa velikom razlikom u godinama, gdje životno iskustvo odnosi prevagu na stranu žene. No, čak ni to što je naša (anti)heroina imala 36 i što je bila 23 godine starija od svog „ljubavnika“ u trenutku seksualnog prestupa, za koji će, na koncu, odlužiti zatvorsku kaznu – ipak nije ono što najviše uznemiruje. Najtraumatičnije u vezi sa njihovom romansom jeste to što je tom dječarcu rodila bebu još u zatvoru. I što se za njega udala nakon odluženja kazne i rodila mu još dvoje djece.

misli da ju je pronašla u filmskoj „adaptaciji“ Grejsinog slučaja. Stoga, došla je da je bliže upozna, da otkrije pravu osobu i istinu iza tabloidnih naslova koji su, prije skoro dvije decenije, tresli čitavu Ameriku.

U pričama poput Grejsine na velikom platnu preko puta glavne junakinje obično biva drugačija vrsta „ispitivača“.

Najčešće je to novinar/ka koja, pošto-poto, hoće da otkrije pravu istinu koja je predugo bila uvijena u oblandu senzacionalizma. No, Hejs je sve samo ne čovjek za očekivano i za konvenciju, pa je uvođenjem lika glumice, koja skoro da postaje veći „negativac“ od Grejsi dok štiklira pravila metodske glume pokušavajući da pronikne u njen lik, filmu „May December“ dodao gotovo bergmanovsku notu.

Remek djelo „Persona“ (1966) je tu, naravno, prva asocijacija, sa tim načinom na koji jedna žena postepeno preuzima identitet druge, skidajući njen

7

Četvrtak 7. decembar 2023.

May December“ sa Džulijan Mur i Natali Portman

matično iskustvo imdb.com

život do detalja, od načina na koji govori, kreće se i šminka, do muža u postelji.

Dvije predatorke

U toj glumačkoj igri, Mur i Portman su očekivano izvanredne. Njihove fasade toliko su vještačke i zlobne, da ne postoji trenutak kada se ne osjećate neprijatno i kada ne očekujete da nešto eksplodira na ekranu.

I zaista su Grejsi i Elizabet sasvim ravnopravne antiheroine; jasno je da obje od starta igraju igru, ali nikad ne znate u kojoj je to mjeri posljedica svjesnog ili onog nesvjesnog, duboko potisnutog.

Ako se Grejsi prodaje kao savršeno-čedna domaćica iz predgrađa, čiji dom uvijek miriše na torte i kolače u fazonu Marte Stjuart, onda se Elizabet ponaša kao seks bomba pred kojom svi padaju ničice, i toliko dobra glumica, da bi joj, za stvaranje velike umjetnosti morale biti dozvoljene sve moguće metode. U kojoj mjeri su to, zapravo, maske? Gdje počinje laž i završava se istina?

Krije li se jedna velika nesigurnost iza takvih fasada? Ko je tu, u suštini, pravi emocionalni vampir? I najveća predatorka, ajkula, barakuda, ona koja samo čeka jedan pogrešan potez da bi zadala ujed sa smrtnim ishodom?

Tim i takvim pitanjima pomjera vam dugmiće i o jadu vas zabavlja Tod Hejns, dok u drami „May December“ paralelno, sasvim tiho, elegantno i u pozadini, raspliće studiju karaktera najbitniju za cijeli slučaj.

I samu srž, veliko, ranjeno, pulsirajuće srce ove tragične pripovijesti o traumi i zlostavljanju, pronalazeći najčistije i najbolnije emocije iza tabloidnih naslova koji su nečiji život tretirali samo kao mnogo sočnu i para vrijednu priču.

U „May December“, Hejnsa ne zanimaju konkretni i precizni odgovori, koliko ga interesuju emocionalna stanja

REŽIJA: Tod Hejns ULOGE: Džulijan Mur, Natali Portman, Čarls Melton, Kris Tenzis TRAJANJE: 117 min

i posljedice koje je na Grejsi, Džoa i sve ljude koji ih okružuju, ostavila njihova afera krunisana brakom. Tako imamo i mali ali efektan uvid i u to što su majčino nevjerstvo i napuštanje doma učinili Džordžiju (Kori Majkl Smit), njenom najstarijem sinu i Džoovom vršnjaku, ali i u način na koji se troje djece, poslije toliko godina, otvoreno ili između redova, postavljaju prema premladom ocu i za silovanje osuđenoj majci.

Završni udarac

Svi ti detalji sklapaju se u vrlo kompleksan i emocionalno zahtjevan mozaik, u čijem centru, pak, ne završava Grejsi – nego Džo. Za onog koji je, naizgled, sve vrijeme bio pasivan i u drugom planu, dok su njegova draga i „nekakva glumica“ plesale svoj ples, sve vrijeme je pripreman trenutak kada će moći da zada završni udarac. Džo ga i zadaje, više puta, ne samo jednom - u onom finišu na proslavi mature svoje djece, na kojoj ga konačno vidimo baš onakvim kakav jeste... Kao dijete, koje grca u suzama, povrijeđeno i uzdrmano, nakon što je konačno osvijestilo traumu. I shvatilo, dok gleda sopstvenu djecu kako maturiraju, da su mu i ta

Čarls Melton u ulozi koja bi mogla da mu preusmjeri karijeru

matura, i cjelokupno djetinjstvo, bezbrižnost, nevinost – davno ukradeni.

Ako se od Portman i Mur očekivao odličan performans, to nikako nije bio slučaj sa Meltonom, najpoznatijem po tinejdž-seriji „Riverdale“. Uloga Džoa najsloženija je u njegovoj dosadašnjoj karijeri i najljepše je od mnogih iznaneđnja spakovanih u Hejnsovoj drami.

Melton je nevjerovatan u svakom kadru: bio u pozadini ili u prvom planu, sve vrijeme emituje energiju djeteta zarobljenog u tijelu odraslog muškarca. I baš zbog toga što uspijeva da pokaže koliko je, zapravo, Džo nesvjestan i emotivno nedozrio, Hejnsu poslazi za rukom da učini duboko uznemirujućim i neke očekivanije scene. Recimo, brzi i dozlaboga neispunjavajući seks s Elizabet, koji pomjera utrobu iako su istih godina. Džaba jesu, kada je ona mnogo svjesnija toga kako „to rade odrasli ljudi“. I još je za nju sve to samo neka mnogo dobra priča, a za Džoa je „samo“ – njegov život.

Opet, nijedna scena u „May December“ ne boli kako ona u

kojoj Džo razgovara sa sinom na krovu, drhteći od želje da se poveže sa njim, ali i od straha da će mu stvoriti ružnu uspomenu. Po njoj ćete izvjesno godinama pamtiti Hejnsov film, pa čak i ako svi detalji priče izblijede. Toliko je jaka i toliko je u njoj jak Melton, kojem će ova uloga gotovo sigurno promijeniti kurs karijere.

A sama završnica, s Elizabet koja susreće Grejsine oči, uvjerena da je skinula „u dušu“ – i gubi tepih pod nogama? I s onim malim bonusom, u kojem vidimo to čudo od glumice konačno vidimo na setu, kako demonstrira sve što (ni)je saznala o svojoj junakinji? Pa, recimo samo da će i vama izvući tepih ispod nogu... Ostaviće vas bez daha i bez teksta, duboko zadubljene i željne razgovora o Hejnsovim bodeški oštrim i elegantnim filmskim metodama. I uvjerene da bi „May December“, uprkos manama koje zaista postoje ali ipak nijesu vrijedne ni pomena spram šire slike, u rukama nekog drugog režisera, sigurno bio daleko manje traumatično, a samim tim - i dragocjeno iskustvo.

Ocjena: 8/10

8

Četvrtak 7. decembar 2023.

Dokumentarac „Mamula All Inclusive“

CELULOID

Filmski spom našoj glupo CGO

Čak i manje upućeni gledaoci dobiće prilično jasan uvid u posebnost ostrva i tvrđave Mamula, kako prirodnu, tako i onu koja je posljedica ljudskog djelovanja, kao i u težinu istorijskog bremena koju nosi Piše:

Marko Stojiljković

T

ržišna logika nema milosti, a u tome ni spomenička dobra nisu izuzetak. Jedan od svežijih primera je ostrvo Lastavica i tamošnja tvrđava Mamula na ulazu u Boku.

Vatreni svjedok

Pošten i zanatski dosljedan pogled na slučaj Mamula

ne investitore koji na lokaciju gledaju drugačije, i to što pokušavaju da zarade. Lokacija Mamule zaista je posebna, baš kao i sama građevina, pa se i te kako može unovčiti. Ipak, zadatak je države da zaštiti svoja kulturna dobra i istorijsko nasleđe, sa posebnim pijetetom

prema mestima stradanja. A kada država zakaže ili ima neke druge, potencijalno finansijski unosnije interese, na scenu mogu stupiti organizovani građani i pokušati da nešto promene.

Borbu za očuvanje Mamule i uspomene na ljude koji su ta-

Ivo Marković, jedan od naratora i žestokih protivnika privatizacije ostrva CGO

Ovaj biser austrougarske mornaričko-odbrambene arhitekture i mesto stradanja brojnih Bokelja (za vreme Drugog svetskog rata, tu je italijanski okupator napravio logor za civile) po novom je pretvoren u luksuzni hotel za ekskluzivnu klijentelu. Obećanje o posebnoj „spomen-sobi“, kasnije povećano na nivo umetničke galerije, još ostaje neispunjeno. Ne bi trebalo kriviti stra-

mo stradali dokumentovao je novosadski dokumentarista Aleksandar Reljić u dokumentarcu „Mamula All Inclusive“ (58’). Svetska premijera njegovog ostvarenja održana je letos na Sarajevo film festivalu, a na „Slobodnoj zoni“ u Beogradu osvojio je nagradu publike. Crnogorska publika imaće priliku da ga pogleda u nedjelju, 10. decembra u 20 sati u Velikoj sali KIC „Budo Tomović“, gdje će i otvoriti 14. izdanje Festival filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“ u organizaciji Centra za građansko obrazovanje, koji je i jedan od koproducenata Reljićevog dokumentarca. Nakon toga „Mamula All Inclusive“ biće prikazan i u Kotoru (12. decembar u 18 sati u Kinu „Boka“) i u Beranama (13. decembar u 18 sati u Centru za kulturu).

Reljić otvara dokumentarac atraktivnim snimkom iz drona koji prelazi preko lokacije u Poborima kod Budve. Tamo

9

Četvrtak 7. decembar 2023.

“ u nedjelju, 10. decembra otvara festival „Ubrzaj“

se nalazi prvi od naših naratora, Ivo Marković, koji je kao dečak bio zatočen u logoru na ostrvu. Sada kao starac, svake godine odlazi na proslave godišnjica oslobođenja logora i komemoracije stradalima. Iako Marković možda nije jedan od inicijatora akcije da se spreči privatizacija ostrva i njegovog pretvaranja u čisto turističku lokaciju, jeste jedan od najvatrenijih podržavalaca te ideje.

Uzaludni otpor

Reljić će uvesti još naratora, kako iz redova preživelih logoraša, tako i iz redova potomaka onih koji nisu bili te sreće.

Naći će se mesta i za aktiviste, istoričare hroničare, kao i za ljude koje za mesto vežu neke druge uspomene. Priliku da iznese „svoju odbranu“ dobiće i predstavnik lokalne boračke organizacije iz Herceg Novog, Mihajlo Kilibarda, koji je „promenio stranu“ i sklopio dogovor sa politikom koja je, pak, sklopila posao s investitorima.

Autor se takođe, iz godine u godinu, od 2018. do 2021, vraća boračkom okupljanju kao centralnom događaju, dokumentujući napredak radova i, čini se, sve vidljiviju uzaludnost otpora tome da, kako jedna akterka kaže, Mamula ostane „spomenik našoj gluposti“.

U svemu tome, čak i manje upućeni gledalac dobija prilično jasan uvid u posebnost tog mesta, kako prirodnu, tako i onu koja je posledica ljudskog delovanja, te u težinu istorijskog bremena koju nosi.

Nakratko se čak može videti i primer da drugačiji ishod nije samo moguć, već je zapravo dugoročnije održiviji i isplativiji: primer sa rta Oštra na Pre-

Festival „Ubrzaj“ održava se od 10. do 14. decembra, a uz „Mamulu“, u okviru programa, koji se većinom održava u Podgorici (KIC „Budo Tomović“), biće prikazano još 12 filmova u čijem je fokusu borba za ljudska prava. U nastavku izdvajamo pet koji, sudeći po reakcijama publike, kritičara i festivalskom „pedigreu“, najviše obećavaju, a cjelokupan program festivala, uključujući i naslove koji se prikazuju u Kotoru i Beranama, možete pronaći na sajtu ubrzaj.me.

CGO

menik osti

Petorka koja obećava

narodne reportere u gradu pod opsadom, kako se bore da nastave da dokumentuju rusku invaziju i slike koje će, na koncu, definisati rat: djecu koja umiru, masovne grobnice, bombardovanje bolnica za porodilje... Budite u „Dodestu“ u utorak, 12. decembra u 19 sati, ako imate stomaka za užasno, ali dragocjeno svjedočanstvo o stradanju civila i važnosti (ratnog) novinarstva.

RODEO

TRI MINUTA: PRODUŽECI

ZATVOR 77

Malo ko zna da ocijeni film kao publika na Sandensu, što ukrajinski dokumenatarac „Dvadeset dana u Mariupolju“ (94’), koji je i nagradila početkom godine, i čini obaveznim festivalskim štivom.

Film Mstislava Černova prati jedine preostale među-

Film „Tri minuta: Produžeci“ zasnovan je na materijalu koji je snimio Dejvid Kurc još 1938. u jevrejskom gradu u Poljskoj, uporno pokušavajući da odloži njegov kraj.

Režiserka Bjanka Stigter proučila je i razložila ta tri minuta, ne bi li otkrila sudbine Jevreja skrivene u celuloidu prije holokausta.

Meditativna naratorka njenih otkrića, u filmu koji je na programu u srijedu, 13. decembra u 19 sati, jedna je od najvećih britanskih glumica – Helena Bonam Karter.

Na kraju, naslov koji će najviše zanimati ljubitelje španskog filma. U istorijskom trileru „Zatvor 77“ (125’) Alberta Rodrigeza igraju čuveni Havijer Gutjerez i Migel Heran, kojeg je proslavila uloga Rija u Netfliksovom hitu „La casa de papel“. U priču o pokretu osuđenika iz jednog kazneno-popravnog doma u Španiji, koji je doveo do radikalne promjene zatvorskih zakona i većeg poštovanja ljudskih prava, možete da uronite u ponedjeljak, 11. decembra u 21 sat.

vlaci i tamošnje tvrđave koja je pretvorena u muzej austrougarske mornarice.

Aleksandar Reljić po vokaciji je novinar, a dokumentarni film vidi kao nastavak svog posla nekim drugim sredstvima.

Takva autorska pozadina obično znači da je stil tu umnogome podređen supstanci i poruci. Imajući u vidu da uglavnom radi za televiziju i u predviđenim formatima, jasno je da u ovom dokumentarcu, kao i u velikoj većini njegovih pret-

hodnih, nema mesta za bilo kakve preterane stilske egzibicije. tOpet, Reljić uspeva da ubaci određene inovacije kao što su vrlo elegantni snimci iz drona ili razbijanje talking heads matrice time što se naracije odvajaju od kadrova, dok razgovore likova dokumentuje kao posmatrač. Takođe, spoj originalne muzike Mihajla Obrenova - MiKKe iz sastava DreDDup, i klapskih i partizanskih pesama funkcioniše iznenađujuće glatko. Jedine

zamerke koje se mogu navesti jesu možda kriva insinuacija da će svi naratori imati slično bitnu ulogu za priču, kao i dizajn zvuka koji sačinjavaju tipski zvukovi koji deluju veštački, što sugeriše određene probleme sa budžetom. Ali, i pored toga, „Mamula All Inclusive“ ostaje vrednosno pošten i dosledan, a zanatski vrlo solidan dokumentarac televizijskog tipa koji ispunjava svoju misiju.

INGEBORG BAHMAN – PUTOVANJE U PUSTINJU Ima li bolje preporuke za film „Ingeborg Bahman – Putovanje u pustinju“ (111’) od imena njegove režiserke i scenaristkinje – legendarne Margarete fon Trote? U ponedjeljak, 11. decembra u 19 sati, na repertoaru je njena priča o ženi koja je svojom poezijom srušila „tvrđavu“ muškocentrički orjentisane njemačke književnosti. Višnja na torti filma koji je premijerno prikazan na ovogodišnjem Berlinalu? Harizmatičnu Ingeborg Bahman igra - Viki Krips.

20 DANA U MARIUPOLJU

Kanski biser iz 2022. godine i dugometražni igrani debi francuske režiserke Lole Kivoron prikazuje motociklističku subkulturu pariskih predgrađa. Naslov „Rodeo“ (105’) odnosi se na ilegalna okupljanja motociklista, čiji će dominantno muški svijet ugroziti jedna mlada i neprilagođena djevojka. Film je na programu u utorak, 12. decembra u 21 sat.

M. I.-N.

Ocjena: 3.2/5

Četvrtak 7. decembar 2023.

CELULOID Na toalet humor, tipičan za Sendlerove komedije, odmah zaboravite: ovo je mnogo pametnija zvjerka. Zaobilazi i to, i opšta mjesta tipična za animacije sa ljubimcima, ili za mjuzikle za djecu

Netfliksov animirani mjuzikl „Leo“ s Adamom Sendlerom koji pozajmljuje glas mudrom gušteru

Merak za cijelu porodicu variety.com

10

N

Bijeg iz škole

Nakon niza filmskih nepomenika koje je odradio od 2016, kada je potpisao ugovor sa striming servisom („The Ridiculous 6“, „The Do-Over“, „Murder Mystery 1&2“, „Hubie Halloween“...), prvo je stigla slatka porodična komedija „You Are So Not Invited to My Bat Mitzvah“ (režija Sami Koen) u kojoj je Sendler čak uspio da uposli dobar dio svoje familije. A prošle sedmice nam je, kao da neće, poturio i još jedan supersimpatičan film za cijelu porodicu: animirani mj-

Važna poruka i za djecu, i za roditelje o (ne)flaširanju osjećanja

uzikl „Leo“, u kojem je pozajmio glas šarmantnom gušteru što daje neočekivano mudre savjete osnovcima u nevolji.

Naš glavni junak Leonardo, ili od milošte Leo, rođen je još u doba Trumanove administracije. I za sve 74 godine svog života nije mrdnuo iz jedne te iste učionice u američkoj osnovnoj školi. Doduše, to mu nije bilo ni na kraj pameti. Ko je što činio, Leo je ležao na kamenu i hvatao insekte jezikom „od šponde“...

Sve dok jednog dana, kroz razgovor sa cimerom, sarkastičnom kornjačom Skvirtlom (u odličnoj hrvatskoj sinhronizaciji, ime mu je Korki, a glas mu daje Bil Bur), nekako nije (sasvim pogrešno) zaključio da gušteri žive samo 75 godina. I naravno, počeo da paniči da je kraj blizu, da nije dovoljno ili uopšte živio, da mora da pobjegne i osjeti draži spoljašnjeg svijeta za to malo vremena koliko mu je ostalo.

Idealna prilika za Leovo bjekstvo nastupa nakon što u odjeljenje stigne zamjena. Nova učiteljica, gospođa Malkin (Sesili Strong), jedna je od

onih što znaju samo za „rad, red i disciplinu“, pa odmah počinje da tjera djecu da se uče odgovornosti. Tako i dio njene prakse postaje briga o razrednim ljubimcima, kornjači i gušteru, pa svi klinci, kada dođe vikend i njihov red, moraju da odnesu jednog od njih kući.

I da ga u ponedjeljak vrate živog u školu.

Leo, naravno, ne planira da se vraća već nakon što ga prva djevojčica, najveća pričalica u odjeljenju, odnese doma. No, budući da slučajno provaljuje da razredni gušter govori, otpočinju razgovor koji polako poprima oblik terapeutskog.

Ili prijateljskog. Sasvim slučajno, Leo pomaže djevojčici da razriješi problem koji je muči. I s istom praksom nastavlja i s ostalom djecom, postajući ubrzo omiljeno biće u razredu.

Zaštitnički robot

Kako na sve to reaguje Leov ljubomorni kornjačonski najbolji prijatelj; kakve veze sa njihovom pričom ima jedan pretjerano zaštitnički robot; kakvu tajnu krije učiteljica i ko će pobijediti na velikom ta-

netflix.com

ije tajna da bismo Adama Sendlera rado stukli nečim po glavi. I ne, ne zbog toga što godinama vozi na ler i štanca većinom infantilne i bezukusne komedije, nego zato što ne snima više filmova u kojima obavlja posao za koji je plaćen (iliti glumi). Jer, kada to stvarno radi i kada ga uposle majstori svog zanata, rezultat su genijalštine poput „Punch-Drunk Love“ (Pol Tomas Anderson, 2002), „The Meyerowitz Stories“ (Noa Baumbah, 2017) i „Uncut Gems“ (Džoš i Beni Safdi, 2019). Ili melodrame koje ujedaju za srce poput springstinovske poslastice „Reign Over Me“ (Majk Bajnder, 2007), ili vrlo solidne i zanimljive sportske drame kao što je „Hustle“ (Džeremaja Zagar, 2022).

I eto, kakav je-da je, Sendler ove godine nije uspio da isporuči samo jedno, nego dva iznenađenja, a da čudo bude veće – oba na Netfliksu.

Gušter kojeg ćete obožavati

kmičenju za koje se olimpijski sprema cijelo odjeljenje – saznaćete ako „Leo“ potražite na Netfliksu. I zaista savjetujemo da to učinite, prvom prilikom, naročito ako imate klince sa kojima biste ga gledali.

Jer, „Leo“ je savršen izbor za porodično filmsko veče poslije kojeg želite da se ušuškate u zajednički zagrljaj i pretresete sve tople životne mudrosti koje ste upravo čuli.

Smigelov humor, naročito u odslikavanju neodoljivog prijateljstva kornjače i guštera, savršen je spoj simpatičnih smicalica koje su lako razumljive i smiješne za klince, ali i vješto upakovanih masnih fora, za merački kikot odraslih. Na toalet humor, tipičan za Sendlerove komedije, odmah zaboravite: „Leo“ je mnogo pametnija zvjerka. Zaobilazi i to, i opšta mjesta tipična za mjuzikle za djecu, kao i za animacije sa ljubimcima koje najčešće krenu u dva pravca: ili se pretvore u klišeiziranu avanturu u „vrlom, novom svijetu“, ili se fokusiraju na povezivanje životinje samo sa jednim djetetom.

Nije, pritom, „Leo“ samo smiješan, topao, sladak, divan film, jedan od onih poslije kojih se osjećate kao da ste prekriveni ćebetom od najpufnastijih predućih mačaka. Ima tu i mnogo „slanog“ materijala i važnih lekcija o međuljudskim odnosima. Između ostalog, o pretjeranoj brizi i „helikopterskom roditeljstvu“, osjećaju izopštenosti, strahu od propuštanja, anksioznosti, samoći... Kada se sve saberu, krajnja poruka postaje kristalno jasna i vrlo dragocjena, a „Leo“ vrijedan podsjetnik – i djeci i odraslima – da ne flaširaju osjećanja. Da se otvore, pa i po cijenu da budu povrijeđeni. Da se strah lakše pobjeđuje udvoje. I da nikako, nikako nijesu sami.

Ubijediće u sve ovo, i vas i djecu koju volite, najveće animirano iznenađenje godine, mudri gušter sa glasom Adama Sendlera. E pa, baš nam je drago što ga „nijesu ubili kao E.T.ja“!

M. I.-N.

Ocjena: 3.5/5

imdb.com

Da bi spakovao ovako šarmantan i neočekivano pametan film, znatno zreliji od većine stvari koje je ikada pakovao za odrasle, Sendleru je bio potreban tajni sastojak. Pronašao ga je u Robertu Smigelu, tipu koji je još u „Saturday Night Live!“ pokazao da se i masne fore i teške životne istine mogu lako sakriti u oblandi „materijala za cijelu porodicu“. U animaciji „Leo“, kao korežiser uz Roberta Marijanetija i Dejvida Vahtenhajma, i kao koscenarista uz Sendlera i Pola Sejdoa, uspio je da priredi jednu od vickastijih komedija godine.

Ćebe od mačaka

11 imdb.com

Četvrtak 7. decembar 2023.

Put u merčandajzersko, a ne u magično kraljevstvo

R

aspjevani, megapopularni i, ako nas pitate, nenormalno precijenjeni animirani mjuzikl „Frozen“ (Kris Bak, Dženifer Li, 2013) za studio „Dizni“ bio je mnogo više od velikog hita. Prije deset godina, planetarni uspjeh u najbolju ruku prosječne animacije, glavešinama kompanije, koja je dugo bila kritikovana zbog filmova u kojima princeze „nemaju svoje ja“, kazao je u kom pravcu treba da razvijaju sve naredne filmove namijenjene djevojčicama.

Za „Dizni“, „Frozen“ je tako postao velika prekretnica i neka vrsta „generalnog uputstva“ za sastavljanje filmova sa samosvjesnim glavnim junakinjama, koje boluju od „viška“ karaktera i kojima apsolutno nijesu potrebni prinčevi da bi bile spašene.

I naravno, film je za studio postao i bezobrazno-veliki izvor novca. A s obzirom na to da od love glava ne boli, bilo je samo pitanje dana kada će „Dizni“ pokušati da uvali publici još jednu jednako raspjevanu i samosvjesnu merčandajzersku princezu...

Ima li boljeg vremena za plasman animiranih filmova o magičnim kraljevstvima i željama koje čekaju da budu ispunjene – od Božića i Nove godine? Naravno da nema. I naravno da „Dizni“ to najbolje zna, pa tajming premijere animiranog mjuzikla „Wish“ uopšte nije slučajan. Pravo je vrijeme da se u izlozima prodavnica pojave plišanci u obliku likova iz crtaća. Na veliku radost djece i ogromastični očaj roditelja.

Uglavnom, skontali ste: ni „Wish“, kao ni „Frozen“, za

Wish kompaniju „Dizni“ nije samo film. No, ovog puta samo mogu da sanjaju o tome da bi ponovo mogla da stavi šapu na nešto što je postalo popularno do te mjere, da se pretvorilo u fenomen. Žao nam je, ali nije nam žao: „Wish“ se pokazao totalno lošim produktom za unovčavanje Božića uprkos tome što je „Dizni“ vratio u sedlo dio „Frozen“ ekipe. Kris Bak prihvatio se režije uz debitantkinju Favn Virasantorn, a Dženifer Li bacila na scenario s Alison Mur – nažalost, štiklirajući većinu „magičnih“ elemenata koje smo već vidjeli u njihovom prethodnom hitu. I dobijajući, kao rezultat, mjuzikl koji je daleko inferiorniji od „Frozen“ (o starim, dobrim, pravim Diznijevim klasicima da i ne govorimo); koji je neinspirativan; koji je dosadnjikav; koji posjeduje sve samo ne (božićnu) magiju... „Wish“ djeluje više kao remiks, kao promotivni spot napravljen u čast proslave 100. rođendana „Diznija“, nego kao pravi film. Dok govori o željama i pokušava da dotakne zvijezde – ne uspijeva ni da odlijepi noge od zemlje. I zasigurno nema nijedan hit koji bi mogao da primiriše nečijoj plejlisti, a kamoli Oskarima.

Najjače od svega je, ipak, to što je osnovna priča u srži imala potencijala. Negdje duboko u ovoj pripovijesti o 17-godišnjoj djevojci Aši (oskarovka Arijana Deboz iz Spilbergovog mjuzikla „West Side Story“, 2021),

Dok govori o željama i pokušava da dotakne zvijezde – Diznijev novi mjuzikl ne uspijeva ni da odlijepi noge od zemlje. I zasigurno nema nijedan hit koji bi mogao da primiriše nečijoj plejlisti, a kamoli Oskarima koja živi u kraljevstvu kojim vlada čarobnjački kralj Manjifiko (Kris Pajn) koji ima moć da ostvaruje želje – zakopana je moćna parabola o fašizmu. I zakonitostima na kojima počiva ustrojstvo bilo kojeg okoštalog sistema. Nažalost, način realizacije „oslobodio“ je kičme potentnu ideju, a generični tretman opljačkao je likove (naročito sidekick slatkice poput zvijezde i koze koji prate Ašu) za svu magiju koju su mogli uliti u priču.

Tako da, ako ste planirali filmsko porodično veče u kinu, budite sigurni da možete da ostanete kući. Bolje vam je da upalite animirani mjuzikl „Leo“ na Netfliksu. A to što su striming i Adam Sendler trenutno bolja filmska opcija nego bioskop i „Dizni“ – mnogo govori. Posebno o samom „Dizniju“, koji nikako, ali nikako da nam ispuni dugogodišnju želju... Da ponovo pronađe svoju magiju.

M. I.-N. Ocjena: 2/5

12

Četvrtak 7. decembar 2023.

FESTIVALI

S

a Kenom Loučom uglavnom znamo na čemu smo.

Njegov stil je po pravilu jednostavan i u potpunosti podređen socijalnom realizmu i kriticizmu, kao i humanističkoj, solidarnoj poruci koju uvek želi da pošalje.

Možda zvuči antiintuitivno, ali ume predvidljivost i da bude rizična, uz argumente da smo to već nebrojeno puta videli, kao i da Louč ne preza od otvorene didaktičnosti koja i te kako može da bude dosadna. Za to postoji i kontraargument da se, svom tom autorskom trudu uprkos, ništa nije promenilo, a čak i ako jeste, sigurno nije nabolje.

Opet, znači li to da bi trebalo nastaviti s istim, pa ko duže izdrži, posebno imajući u vidu da je umetnik-individua, zapravo, nemoćan protiv sistema?

Ken Louč ostaje dosljedan socijaln

Uvijek na st malog čovje

staž, ali i zaostavštinu koja je Stari majstor iza Loača ostala. Najednom možda se umorio su te priče prestale i režiser se vratio svom uobičajenom, od snimanja reklo bi se, čak manirističkom filmova koji ne daju pristupu u izboru tema i njihoobradi. Možda i zbog poželjeni efekat, ali voj litike koja je, makar u Velikoj ipak nije ogrezao Britaniji, otišla u smeru koji autor smatra apsolutu mrzovolju. Uvidi filmski no pogrešnim.

Nagomilane krize Loučov novi film „The Old su mu izrazito Istini za volju, nije da se Louč premijerno prikazan u humani, možda i Oak“, nije menjao i da nije bio sklon glavnom programu Kana, netome da svoja čvrsta društve- humaniji nego ikad davno prikazan i na Festivano-politička i humanistička uverenja proba da „zapakuje“ drugačije. Tako je u novom milenijumu imao nekoliko periodnih drama („The Wind That Shakes the Barley“, 2006, za koji je osvojio prvu Zlatnu palmu u Kanu; „Jimmy‘s Hall“, 2014), nekoliko komedija („The Navigators“, 2001; „The Angels‘ Share“, 2012), dokumentarac („The Spirit of ‘45“, 2013), jedan hrabri meta-film („Looking for Eric“, 2009), pokuša-

je fuzije sa žanrovima krimića („Sweet Sixteen“, 2002) i trilera („Route Irish“, 2010), pa čak i romanse („Ae Fond Kiss“, 2004), pride učestvujući na prestižnim grupnim projektima sa kratkometražnim filmovima.

Nagađalo se tako pre deset ili 15 godina da se doajen relaksacijom te vrste polako sprema za penziju, što ne bi bilo nelogično imajući u vidu i godine i

imdb.com

Ebla Mari i Dejv Tarner sjajni kao Jara i Ti Džej

lu autorskog filma u Beogradu, usko je povezan sa njegova prethodna dva filma. Radnja sva tri odvija se na severoistoku Engleske, koji je paradigmatičan i za krizu (odnosno, razne krize koje se gomilaju) i za „desna skretanja“, a sva tri se pritom bave i savremenim izazovima malog čoveka, zajednice i društva u celini.

Autobus izbjeglica

Za razliku od prethodna dva filma, čija se radnja odvija u i oko urbanog središta Njukasla, „The Old Oak“ lociran je u rudarskom gradiću koji je u stanju propadanja još od osamdesetih. Naslov se odnosi na pab koji je jedini ostao da radi u mestu, a u koji svraćaju lokalci kako bi, dok ispijaju pivo, prosipali žuč o tome šta im se u životu dešava. A pritiskaju ih teške muke, od toga da posla više nema, do toga da cene nekretnina (što tim ljudima često predstavlja jedinu ušteđevinu za penziju) padaju. Mladi, pak, nemaju perspektivu zbog čega su podložni desničarskoj radikalizaciji koja dolazi sa glavne političke pozornice i društvenih mreža.

Godina je „bregzitovska“ 2016, a u grad stiže autobus pun sirijskih izbeglica koje država pokušava da naseli po opustelim kućama i stanovima pod, za njih, vrlo nepovoljnim uslovima. Lokalci na to, predvidljivo, ne gledaju nimalo blagonaklono: plaše se da će nezaposlene i zapravo nezaposlive izbeglice u gradu dodatno oboriti cene njihovih nekretnina, a i instruirani su od politike da krivca uvek traže negde drugde, ako je moguće kolektivnog, bezličnog i zapravo nemoćnog.

Protagonista je Ti Džej (Dejv Tarner), koji gazduje pabom koji je, kao i većina radnji u gradu, pred gašenjem. Zaplet zapravo počinje njegovim poznanstvom sa mladom sirijskom izbeglicom Jarom (Ebla Mari), koja u grad dolazi sa majkom i bratom, dok joj je otac zarobljen, zatvoren ili možda čak i poginuo u ratu.

Ti Džej je dobar čovek koji želi da pomogne, a Jara se takođe

13

Četvrtak 7. decembar 2023.

trani eka

vodi sličnom motivacijom, pa njih dvoje, zajedno sa socijalnom radnicom Lorom (Kler Rodžerson), dolaze na ideju da u stražnjoj sobi paba otvore neku vrstu narodne kuhinje i za izbeglice, i za osiromašene domaćine, vodeći se maksimom da familije koje jedu zajedno ostaju zajedno.

Ta ideja se, međutim, ne sviđa lokalcima koji su i sami pokušavali da privole Ti Džeja da sobu otvori, ali za njih i njihova sastančenja, a neke od njih za tu sobu vežu i uspomene iz lepših vremena. Zbog toga u mestu i u pabu polako počinje da tinja sukob koji preti, a u nekoliko navrata čak i uspeva da eskalira.

Bez negativaca

Zapravo, kada bi se „The Old Oak“ izuzeo iz konteksta Loučova prethodna dva filma, što baš i nije sasvim moguće, tu bi ostali samo neki režiserovi manirizmi (od upotrebe teleobjektiva u eksterijerima, pa

imdb.com

no angažovanom potpisu i u „The Old Oak“

Posljednji pab u rudarskom gradiću koji propada još od osamdesetih

do zatamnjivanja i otamnjivanja između scena, tako da retka pretapanja služe kao dramaturški akcenat) i ustaljene prakse (naročito kada je reč o izboru neprofesionalnih glumaca za uloge), didaktičnost i starački naivni optimizam. imdb.com

Mala zajednica nije presrećna zbog dolaska sirijskih izbjeglica

Mnogo toga, pak, tu funkcioniše „kao podmazano“ imajući u vidu jednostavnost pristupa, ali se ipak oseti i zamor materijala, uz pojedina iskakanja i nekonzistencije. Primera radi, kod određenih glumaca primetan je nedostatak profesionalnog treninga, što je dodatno pojačano pomalo okoštalim replikama u scenariju Loučovog stalnog saradnika Pola Lavertija. No, to je uglavnom ograničeno na one u epizodnijim ulogama.

Srećom, Dejvid Tarner kao Ti Džej ima već određenu kilometražu sa Loučom (igrao je epizodne uloge u njegova prethodna dva filma), a Ebla Mari kao Jara pokazuje fantastičan osećaj za meru.

Trebalo bi takođe biti oprezan i u poređenjima „The Old Oak“ sa drugim filmovima Loučove neformalne trilogije, „I, Daniel Blake“ (2016) i „Sorry We Missed You“ (2019). Ma-

nje dobronameran kritičar bi tu svakako podvukao silaznu putanju, od impozantnog remek-dela, preko vrlo dobrog filma, do solidnog ili jedva dobrog ostvarenja.

Dobronamerniji bi, pak, primetio da se Louč možda umorio od snimanja filmova koji ne daju željeni efekat, ali da ipak nije ogrezao u mrzovolju i da su mu uvidi izrazito humani. Da, didaktičan je, u „The Old Oak“ možda i više nego ikad, ali makar je u tome dosledan. I što je možda i najvažnije, ostaje na strani malog čoveka, čak i kada je isti na stranputici. Nema kod njega očitih negativaca (osim nekog bezličnog i u poslednja dva filma upadljivo odsutnog sistema), svi su žrtve okolnosti. Što znači da ima nade. A koliko je ona sada utemeljena, ostaje da se vidi.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.1/5

14

Četvrtak 7. decembar 2023.

Armatura od

Plejboj rezidencija, dom Hjua Hefnera i kultno p

slashfilm.com

listalica

Ana Feris u komediji „The House Bunny“

Nema tog Čarlsa Mensona, ni starosti, niti zublje vremena koja bi mogla poljuljati temelje ovog mjesta. Nije to mogla da učini čak ni Hefnerova velika sramota

U

ltimativno ostvaren dječački san: prvi koji je nakon smrti Hjua Hefnera ušao da snimi nešto, bilo što, u Plejboj rezidenciji bio je Kventin Tarantino.

Postojala je ta serija „Playboy After Dark“, đe je Hefner krajem šezdesetih sa gomilom slavnih odškrinuo Americi vrata samog epicentra onog najškakljivijeg i najzabavnijeg u Holivudu. I klinac Kventin tu je prvi put vidio Šeron Tejt i Romana Polanskog, nekoliko mjeseci prije nego što će ona banda Čarlsa Mensona presuditi Šeron u devetom mjesecu trudnoće - i simbolički cijelom hipi Holivudu.

Pola vijeka kasnije, Tarantino se našao da kaže da nema tog Mensona, ni starosti, niti zublje vremena (što je, na koncu, odnijela i samog Hjua Hefnera) koja bi mogla poljuljati temelje rezidencije Plejboj. Nije to mogla da učini ni sama Hefnerova sramota, koja je isplivala kao afera seksualnog maltretiranja, ne samo žena, u njegovom domu tokom decenija.

Uprkos tome, Plejboj rezidencija za Holivud ostaje mjesto na jakim stubovima slatke požude, zabave sa diskretnim ukusom zabranjenog i, naravno, sasvim pretjeranog – jer ipak je to Kalifornija.

Kuća u kojoj je osnivač magazina „Plejboj“ živio od kraja 1983. do smrti 2017. postala je legenda veća i od njegovog imena. Trajnu armaturu ojačali su joj filmski momenti – najčešće štosni, otkačeni... I totalna fantazija, taman kao onaj Tarantinov „Once Upon a Time... in Hollywood“ (2019), dovoljan da jedan veliki autor zagrli ono dijete u sebi i baci mu petaka.

Beverly Hills Cop II Kakva referenca osamdesetih: taman kada je „Plejboj“ bio na vrhuncu planetarne popularnosti, nastavak hiperpopularne krimi-komedije „Beverly Hills Cop II“ (Toni Skot, 1987) snimljen je dobrim dijelom u rezidenciji Plejboj.

Edi Marfi kao obožavani detektiv Aleks Fouli, na tragu strašnog zloće, konačno se su-

Ples Šeron Tejt (Margo Robi) u „Once Upon a Time in... Hollywood“

očio sa tim Dentom u Hefnerovoj rezidenciji... A Keta Bil zapjevao, onako sasvim prigodno lascivnoj lokaciji, „Hold On“ u totale šarmantnoj sceni.

Naravno, ne bi Hju pustio filmsku ekipu jednog projekta koji se zvek dobro prodavao, da nije tu zakučio i nešto za sebe...

Tu malu, kameo ulogu, koja je tada samo doprinijela, da film marketinški još bolje prođe.

Charlie’s Angels: Full Throttle Još jedna akciona komedija – i opet nastavak. „Charlie’s Angels: Full Throttle“ (Džozef Maginti Nikol, 2003) vodi ne samo Kameron Dijaz, Lusi Lu i Dru Barimor u Hefnerov dom; nego i Demi Mur... Koja je, eto, prije dvije decenije dobila i Zlatnu malinu, za najgoru sporednu ulogu u cijelom Holivudu.

Film ni izbliza nije tako katastrofalan, najprije zbog činjenice da je tako očigledno da se cjelokupna filmska ekipa fantastično zabavila.

Uglavnom, poslije strašne mi-

sije spašavanja u Mongoliji, obožavani Anđeli treba da vrate nekakve titanijumske prstene iz Američkog ministarstva pravde, koji, eto, prikazuju ko je sve u programu zaštite svjedoka. Što ih, naravno, vodi u Kaliforniju, pa se jure sa zloćama po plaži, učestvuju u moto-trci (nije slučajno „Pun gas“ u naslovu filma), stižu i do vrtutme po zvijezdama na Bulevaru slavnih... I, naravno, jednog od zaštićenih svjedoka pronalaze na Hefnerovoj adresi.

The Phantom Sasvim stripovska priča: famozni Fantom dobio je tu, onako naivnu i jeftinu, ali sasvim zabavnu avanturu „The Phantom“ (Sajmon Vinser, 1996) u kojoj zagonetnog superheroja (obožavanog, naravno, u cijelom svijetu Nesvrstanih) tumači Bili Zejn.

Film koji je još sedamdesetih želio da režira Serđo Leone kao veliki fan stripa, kao i Džoel Šumaher koji je sredinom devedesetih ipak morao da

Četvrtak 7. decembar 2023.

15

požude i štosa reddit.com

poprište Los Anđelesa, kao filmska lokacija i inspiracija

polygon.com

Kultna scena sa Rokvelom i Klunijem u „Confessions of a Dangerous Mind“

odustane od projekta, apsolutno dokazuje da Fantom zaslužuje i neku modernu filmsku priču. A ova iz 1996. uspjela je dobrim dijelom zahvaljujući – Hefneru.

Hju je, naravno, obožavao strip, pa je svoju divnu rezidenciju ponudio za enterijer i dvorište famozne Palate Palmer, u kojoj živi Fantomova ljubav Dajen (Kristi Svonson). U filmu, eto, nema ni djelić radnje koji se odnosi na Los Anđeles, ali je šmek lokacije savršeno pogođen.

Confessions of a Dangerous Mind Jedna mnogo dobra špijunska priča s ukusom romanse – i režiserski dobi Džordža Klunija, kojem je falilo malo iskustva za autorski nokaut i pun pogodak. Kakvu je samo ekipu okupio za „Confessions of a Dangerous Mind“ (2002): Sema Rokvela, Džuliju Roberts, Dru Barimor...

Sav taj vrtlog oko lika koji je na ko zna kom tajnom zadatku kao plaćeni CIA ubica uglav-

nom se vrti oko američke granice sa Meksikom, a dio radnje odvija se u kanadskom Montrealu... Ali, dvije sedmice snimanja vrlo važne scene – provedene su u luksuzu Hefnerovog doma.

Ono što je bitno: Plejboj rezidencija bila je savršeno poprište za retro šmek šezdesetih, koji paše za sve zabavne špijunske priče. Pa je Kluni sa „Confessions“ samo zaletio cijelu navalicu sličnih nostalgičnih krimi-sjećalica, ali i nehotice podvukao koliko je Hefnerov dom važna referenca za kompletnu kulturu kalifornijske hipi ere. Tako da uopšte ne čudi, što je tu recimo snimljen i „The Spy Next Door“ (2010) Brajana Levanta, špijunska i akciona komedija sa Džekijem Čenom.

The House Bunny Najdirektnija referenca, ona koja se tiče „Plejboja“ i same Hefnerove palate. U „The House Bunny“ (2008) Freda Volfa s Anom Feris i Emom Stoun, jedna „Plejboj zečica“

Šeli (Feris) na 27. rođus pronalazi pismo, valjda direktno od Hefnera, koji je kulturno moli da se spakuje i ode.

E sad, u filmu naravno ne ispada da bi Hefner uopšte potjerao bilo koju od „zečica“, nego to čini jedna druga, ljubomorna... A Šeli, ni kriva ni dužna u svoj svojoj muci, nalijeće i zaljubljuje se u jednog pravog intelektualca – koji, eto, radi u domu za stare. I dok se trudi da ga impresionira, dobija poziv od Hjua da se vrati. I naravno da Hefner nije pustio da tu neko glumi njega, osim on sam.

Madame X Najjače: Plejboj rezidencija na filmu, kao lokacija kompletne radnje odlične drame, prije nego što je imala bilo kakvu vezu sa Hefnerom! „Madame X“ (Dejvid Lauel Rič, 1966) s ikonom četrdesetih Lanom Tarner, priča je o kovitlacu bogatih i sirotinje, zabranjenih strasti, osude, iznuđivanja brda novca, suđenja, lažnih identiteta...

Film je delikatan, a totalno potcijenjen. I potpuno na listi 100 najboljih drama u sudnici koju je 2008. skockao Američki filmski institut. Tada su mediji sedmicama pisali da je Tarner, kao velika zvijezda na dendi lokaciji snimanja u Los Anđelesu. maltretirala i omalovažavala sve i svakog. A pri-

ča i samo mjesto su se tako dopali Hefneru, da je početkom sedamdesetih odlučio da baš tu prebaci Plejboj rezidenciju iz Čikaga.

Once Upon a Time... in Hollywood Zna se tačno i datum: 8. februar 1969... Sve bitne detalje te žurke, pa još dodatno maštom okićene, uhvatio je Tarantino u „Once Upon a Time... In Hollywood“. Prvo ta jurnjava Polanskog i Šeron Tejt (Margo Robi) niz drum holivudskih brda uz Deep Purple i „Hush“. Pa njen ples uz „Son of a Lovin’ Man“, tamo, u rezidenciji.

I od svega toga je bolji Demijen Luis, koji u roli najvećeg holivudskog zavodnika Stiva Makvina objašnjava cijelu istoriju bizarnog Polanski-Tejt-Sebring ljubavnog trougla... I onako čežnjivo, dodaje zbog čega nikad nije smuvao Šeron. Jer, eto, kao „nije on njen tip“; ona voli „slatke, male, talentovane likove koji izgledaju kao dvanaestogodišnjaci“ - a to je, naravno, Polanski u Tarantinovoj glavi.

E, u tu njegovu otkačenu čežnju i u ples Margo Robi, stalo je sve ono, što decenijama i Holivudu i cijelom filmskom svijetu (i sada) znači Plejboj rezidencija. S. STAMENIĆ

SERIJE

Četvrtak 7. decembar 2023.

the t a r e d r u M A orld End of the W

Fascinantna detektivska min

Korin i Oven seriji dodaju tenzičan šmek theposterdb.com

16

Agat gene Piše:

Davor Pavlović

A

ko postoji jedan žanr koji su TV autori uspješno eksploatisali i koji je godinama hit u javnosti, onda je to kriminalistički triler. I fakat je da se u obilnoj, sve generičkijoj ponudi TV mreža i striming servisa sve teže neka izdvaja.

Stoga, kada neka napokon odskoči, kao što je to učinila nova FX i Hulu saradnja „A Murder at the End of the World“, onda to bude baš prijatno iznenađenje.

Tajno društvo

Agata Kristi, nekrunisana „kraljica zločina“, stvorila je poseban krimi-svijet pišući priče koje najčešće uključuju veliki ansambl likova spojenih na jednom, usamljenom mjestu, gdje se obično dogodi zločin a nakon toga tamne mrlje iz prošlosti prisutnih izlaze na površinu. Brit Marling i Zal Batmanglij, autori Netfliksovog hita „The OA“, primijenili su sličan pristup u novom projektu „A Murder at the End of the World“. Ovog puta, koristeći nekonvencionalne metode, iskombinovali su misteriju ubistva i pogled na neizvjesnu budućnost sa vrlo angažovanom notom.

Za otvaranje priče, autori su povukli vrlo moćan potez: svoju distopijsku detektivsku priču načeli su The Doors pjesmom „The End“, koja odmah budi asocijaciju na Kopolin ratni klasik „Apocalypse Now“ (1979), čija kultna uvodna scena ima istu stvar kao podlogu.

17

Četvrtak 7. decembar 2023.

ni-serija s Emom Korin i Klajvom Ovenom gleda se u jednom dahu

ta Kristi eracije Z Darbi Hart (Ema Korin) je mlada hakerka opsjednuta idejom da identifikuje žrtve neriješenih zločina. Svoje amaterske detektivske poteze uobličila je i objavilja u obliku priče, koja nudi uspomenu na ne tako davnu prošlost, kada je kao kćerka forenzičkog patologa tragala za serijskim ubicom. U njen život stiže radikalna promjena nakon što je milijarder Endi Ronson (Klajv Oven), klon Elona Maska, i njegova supruga Li Anderson (Marling), pozovu da odsjedne u njihovoj vili na Islandu, sa još osam stručnjaka iz svojih oblasti.

Futuristički hotel i veličanstvena nordijska priroda spajaju se u izrazu koji je gotovo nezemaljski lijep, dok Ronson pokreće diskusiju o strahovima od tehnologije i njenim velikim mogućnostima, uključujući korišćenje AI u filmskoj i televizijskoj industriji, kao i o nadolazećim ekološkim katastrofama i nestabilnom stanju svijeta. Darbi je na početku polaskana time što se pridružila nekim od najbistrijih umova svijeta, ali idila se ubrzo prekida. Njen bivši momak Bil (Heris Dikinson), jedan od Ronsonovih gostiju, pronađen je mrtav usred noći.

Njegova smrt pokreće „avanturu“ kojoj se Darbi nije nadala, a u kojoj joj je jedini saveznik Rej (Edoardo Balerini), virtuelni asistent i „Veliki brat“ ovog mjesta.

Narativ je podijeljen tako da, sa jedne strane pratimo istragu u sadašnjosti, unutar bunkera zahvaćenog mećavom, a sa druge, svjedočimo različitim fleš-bekovima, koji su najčešće montirani hronološ-

Novi projekat mreža Hulu i FX pokreće slične teme kao distopijski hitovi „Black Mirror“ i „Snowpiercer“, kao i misteriju na tragu „Knives Out“...

Ipak, ne podsjeća ni na jednu, sasvim je originalna i svoja ki i koji otkrivaju kako su se Darbi i Bil upoznali, ujedinili i voljeli mnogo godina ranije.

Upravo iz preplitanja ove dvije vremenske linije „A Murder at the End of the World“ crpi svoju veliku poetsku snagu, podstičući misteriju sa prvenstveno čulnog gledišta.

Mračna atmosfera

Na papiru, ova serija možda liči na mnogo toga što ste možda i ranije gledali, ali u isto vrijeme, ne liči dovoljno ni na što od toga. „A Murder at the End of the World“ je vlastiti, sasvim originalan žanrovski hibrid.

Autori serije prvenstveno se oslanjaju na whodunnit neizvjesnost. Pritom, u ovoj priči postoji nešto vrlo klasično, kao kod Agate Kristi, u izolaciji galerije bogatih i inovativnih ljudi i postavljanju tajno-

vitog detektiva da riješi smrt u njihovoj sredini. Kriminalistička misterija ubjedljivo je napisana i dobro izokrenuta, tako da će čak i iskusni TV kriminolog dobiti nekoliko iznenađenja na putu.

Međutim, u seriji je prisutna i atmosfera sumraka kraja svijeta koja se strpljivo plete i raspliće, a u kojoj autori preispituju kontrolu, nasilje nad ženama, ekološku osviješćenost i strah od budućnosti, kao i našu zavisnost od tehnologija, koja izoluje koliko i otvara 1.000 horizonata. „A Murder at the End of the World“ prožeta je tom osvježavajućom vizijom našeg odnosa prema tehnologiji i vještačkoj inteligenciji, dok je sama potraga za ubicom dovoljno efikasna da zabavlja tokom sedam epizoda, od kojih je za sada dostupno pet.

Kadrovi serije su prekrasni, a skandinavska igra svjetlosti i tame, i na vrućini srednjeg zapada, dopunjene su vokalno prozračnom muzikom koja djeluje univerzalno. Za zvučnu podlogu, uz The Doors, zaduženi su, između ostalih, i Eni Lenoks, Portishead i drugi popularni muzičari. Tempo je naročito dobar na početku, s izdvojenim scenama u kojima Bil sjedi i pjeva u autu, dok se Darbi uključuje.

Lako je biti fasciniran i očaran ovom serijom, naročito prvom i drugom epizodom, ali valjalo bi naglasiti da put „kroz nju“ nije lak. „A Murder at the End of the World“ zahtijeva strpljenje: put kroz mizoginiju, tehnologiju, zabrinutost za okolinu i ludilo, traje dugo i spor je, a nekoliko epizoda, koje traju duže od 60 minuta, nemaju realno opravdanje.

No, uprkos tome, „A Murder at the End of the World“ vrlo je zanimljivo krimi-iskustvo.

Mora se reći da Ema Korin dugo nosi seriju sasvim sama i ulaže ogroman napor da dočara i čitavu priču, i svoju junakinju. Njena Darbi podsjeća na light verziju Lizbet Salander, puna je krhkosti i samopouzdanja u isto vrijeme, a sama njena interpretacija sajber detektivke u službi istine, znatno pojačava miste-

riju.

Vizija ljubavi Brit Marling i Zala Batmanglija oduvijek se smjenjivala na relaciji toplo-hladno, a ovdje opasno naginje sentimentalizmu, ali je zato interakcija između Korin i Dikinsona jedinstvena, i daje seriji pokretačku snagu. Njih dvoje imaju autentičnu hemiju, jednu od onih koja su prava mala rijetkost i dragocjenost na malim ekranima, poput one koju su u seriji „Normal People“ ostvarili Pol Meskal i Dejzi Edgar-Džons.

Efektni nastupi

Od ostalih likova, izdvajaju se Ovenov milijarder, koji prisustvom mnogo doprinosi privlačnosti serije i uspijeva dugo sakriti motive i planove u sporednoj ulozi, kao i Brit Marling, koja ne radi samo iza kamere, već i ispred nje i apsolutni je adut u kratkim nastupima.

Nažalost, drugi likovi nijesu pretjerano dobro razvijeni, od astronautkinje Siane (Alis Braga), preko filmskog režisera Martina (Džermejn Fauler), do nesimpatičnog biznismena Dejvida (Raul Esparsa) i kineske poslovne žene Lu Mei (Džoan Čen).

Svi oni, kako serija odmiče, postaju malo nijansiraniji, a vjerovatnoća da će završiti kao žrtve eksponencijalno raste, jer jačaju svoju kandidaturu kao potencijalne ubice, posebno kada dijalog postane zamršeniji i krenu da se obraćaju publici, a ne drugom liku. „A Murder at the End of the World“ je čudna, originalna, pokatkad banalna i spora, ali i vrlo sugestivna serija u isto vrijeme. Pokreće slične teme kao distopijski hitovi „Black Mirror“ i „Snowpiercer“, kao i misteriju na tragu „Knives Out“... Ipak, ne podsjeća ni na jednu. Valjalo bi da odvojite vrijeme da je pogledate.

Na koncu, šta god zaključili o cjelokupnom pakovanju, nećete požaliti što ste je „posjetili“ makar zbog glumačke hemije. E, ona je ta koja najjače blista u ovoj sasvim neobičnoj seriji.

Ocjena: 4/5

Četvrtak, 7. decembar 2023.

PREPORUKA ZGRABI FILM Malo što se urezalo u kolektivnu svijest generacija kao sedma umjetnost i sve što je film kao medij donio popularnoj kulturi. Film ne mora nužno biti „critically acclaimed“ da bi me privukao, ali mora imati neku estetiku, atmosferu ili narativ koji će da me „kupi“.

Moja prva preporuka: „Ghost Dog: The Way of the Samurai“ (Džim Džarmuš, 1999). Riječ je o atipičnoj krimi-drami u kojoj je Forest Vitaker pokidao (kao i uvijek), a uz to bi trebalo napomenuti da je legendarni RZA (Wu Tang Clan) uradio kompletan soundtrack.

Druga preporuka: „25th Hour“ (Spajk Li, 2002) s Edvardom Nortonom. Drama s unikatnom atmosferom i sjajnim razmjenama između likova.

Ako već predlažem film, moram se dotaći i nekog klasika. U ovom slučaju bih preporučio Šafnerov „Papillon“ (1973). Dakle, ne ovaj mršavi rimejk iz 2017. godine, već originalni sa Dastinom Hofmanom i Stivom Makvinom.

TV Od serija koje su ostavile najjači utisak, izdvojio bih „True Detective“. Sve tri sezone su odlične, svaka je cjelina za sebe. Vrhunske glumačke postave, odlične priče. Početkom naredne godine izlazi i četvrta sezona.

Od regionalnih produkcija, nedavno sam gledao „Decu zla“, rađenu po motivima istoimenog romana Miodraga Majića, koja je ujedno i prva srpska serija na striming servisu HBO Max. Riječ je o prilično dobro upakovanoj seriji, iako sam čuo da je bilo nekih odstupanja u odnosu na roman.

Iako mi horor žanrovski nikada nije bio pretjerano interesantan, pogledao sam i obje sezone serije „From“, taman dok mi nije istekao free trial za HBO Max. Radi se o naučno-fantastičnom hororu, prema mom skromnom mišljenju, vrijednom gledanja.

Vladimir Kustudija, Dobbla Galiot, reper

Hip-hop koji ne iskače iz frižidera MUZIKA

Ako želite da čujete lucidni, alternativni jazzy hip-hop, koji je pritom ispod radara i ne iskače vam iz frižidera, onda moja topla preporuka ide za kompletnu diskografiju Mika Dženkinsa, sa fokusom na projekte: „The Healing Component“ (2016), „The Waters EP“ (2015), „Patience“ (2023).

U okviru rep sekcije, preporuka ide i za dugo očekivani joint projekat Roc Marciano & The Alchemist, „The Elephant Man’s Bones“.

Od muzike za rane jutarnje vožnje, izdvajam engleski elektronski duo Maribou State sa posebnom pažnjom na njihov najbolji album „Kingdoms in Colour“. Sa njima bi se u ovoj rubrici vjerovatno uklopili i Thievery Corporation i Bonobo, kao žanrovski bliski izvođači koje takođe slušam.

Od filmske muzike, uvijek Hans Cimer i Eduard Šor.

ZAOBIĐI FILM/TV/MUZIKA Kako bi lista sa sadržajima za izbjegavanje filmskog, TV i muzičkog sadržaja bila poduža, mogao bih je kondenzovati u nekoliko stavki koje su mi „hard pass“.

Postoji neko vjerovanje, makar u gejmerskim krugovima, da svaka igrica koja se adaptira u seriju neslavno završi, osim

privatna arhiva

18

Vladimir Kustudija: Legla mu je serija „Deca zla“

možda „The Witcher“ koji je djelimično izuzetak. Kada je najavljena serija „The Last of Us“ mislio sam da će biti drugačija situacija, s obzirom na to da je HBO produkcija. Međutim, na kraju smo dobili seriju koja je, u najmanju ruku, precijenjena.

O istom trošku bih preskočio i sva ostvarenja motivisana takozvanom „woke“ kulturom

koja mislim da je jedan od ašova koji će sahraniti zapadnu civilizaciju.

Na koncu, najvažnija preporuka je da se zaobiđu sve dnevno-političke emisije, kao i dnevni informativni program uopšte, a sve u cilju da se u ovim vremenima previranja sačuva ono malo ljudskosti i duha što nam je preostalo!

19

Četvrtak 7. decembar 2023. v

DZUBOKS

M

Who See

Kako jeste i kako je moglo idile u prve četiri pjesme, do gubljenja u magluštini tunela koji spaja, od svih mjesta na svijetu, baš Kavač i Škaljare. I sasvim je lični put, koji stane u jedno „Razočaran“ na kraju.

FB stranica Who See

nogo je zakrčenja u špicu, crnih tačaka, katastarskih rupa i bespravnih objekata sa kraja na kraj zaliva na novom Who See albumu. A Dedduh i Noyz u svemu traže neku svoju krivicu.

Sve to „Kako jeste i kako je moglo“ moglo bi se i obrnutim redom reći: tako se vrti ovaj zalivski đir. Od sezonske

V

last.fm

alja bariton Zeka Kondona nečije gomile Gremija i rasprodatih arena, a prije svega, valja to što je Beirut suštinski ostao dosljedan sebi, iako je daleko od benda koji se svjetski proslavio nekom svojom verzijom balkanskog derta.

Amerikanac iz Novog Meksika je našu folkersku melanholiju vremenom mijenjao francuskim Azurom i španskim muzičkim žaropecima; suštin-

Na albumu zaista vrijedi istrpjeti uvodni, objektivno prazniji dio koji zaključuje „Mediteran“ sa Senidom. Već naredna, peta „Glavni investitor“ vodi na onaj katastarski teren dobrog angažovanog štosa. I uvod je za „Betonjerku“, u kojoj Random i Niggor pomažu da se iznese jedna od najjačih stvari na albumu i koja će se izvjesno lansirati u vrh Who See kanona na nastupima. I to uz zvek dobru posvetu Monteniggersima u svemu tome.

Mario Đorđević i Dejan Dedović ipak najbolji posao rade kada su najjezgrovitiji: u manje od dva minuta pjesme „Kutak zabrinutak“, u jedan kratki drhtaj iza žbuna

Beirut Hadsel

ski lutao Mediteranom kao muzički Odisej, i iz svake luke publici donosio uglavnom dobar tovar. Lik koji je znao da proputi od zaboravljene kolibe

neđe na vr’ države Njujork, pa sve do Galipolja – sada je bukvalno na nepoznatoj teritoriji.

Na nepristupačnom norveškom ostrvu Hadseloja Zek je boravio mjesecima, i sve što je želio jeste dozvola da besplatno koristi stare, drvene orgulje koje su u lokalnoj crkvi bile još od 19. vijeka.

Zato ne čudi, što su pjesme na albumu „Hadsel“ sasvim himnične; ima tu tmine nekih mjesecima dugih skaninavskih noći, ali i utiska o zarastanju ožiljaka. Uz terapiju neke muzičke polarne svjetlosti, naravno.

Naslovna i centralna pjesma ima skoro baroknu eleganciju; gotovo da možete osjetiti atmosferu, taj sipljivi novembar na sjeveru Atlantika na tom zaturenom ostrvu... Na isti način na koji je, recimo,

đe je već jasno da će gomila kikseva da dođe na naplatu.

Na nju se odlično nadovezuje deveta „Pravo žalbe“, da izoštri fokus u rege stilu sa Pjaćoti mafijom.

Pjesma „Relaksirano“, na kojoj gostuje Alejuandro Buendija, najočiglednija je packa u vezi s aktuelnom crnogorskom zbiljom i nezbiljom, a Who See tokom karijere sa pokrićem i pravom odbija da gaca u tom mutnom plićaku.

Do izuzetno čvrste i urgentne završnice „Razočaran“ gomila se i nekoliko nepotrebnih momenata, „Prokleti twerk“, „Jedna tura“, pa i „Nema jačih“ na kojoj gostuje Edo Maajka.

Album je mogao biti spakovan u devet ili deset umjesto u 14 pjesama, ali Kotorani ‘vataju krivine bokeške priče u nekoj svojoj brzini i nema tu realnog kiksa, pa i onda kad ih zaustavi ona patrola iza ćoška S. S. u „Betonjerci“.

Ocjena: 69/100

bio atmosferičan i u prostor utkan taj famozni i obožavani debi „Gulag Orkestar“ (2006).

Silni modularni sintisajzeri i drum mašine, koje su prije četiri godine prvi put postale dio Beirut kanona na „Gallipoli“ albumu, sada više služe svrsi. „January 18th“ i „Spillhaugen“ su pogotovo dobar dokaz, uz blagi utisak da Kondon tu malo preigrava trudeći se da vješto dribla sasvim neobičnim, skoro čuđačkim tonovima i bitovima.

Naravno, sve bi trebalo gledati u svjetlu činjenice da je Amerikanac stvarao album u jeku borbe s ozbiljnim zdravstvenim problemima, zbog kojih je morao i da prekine promotivnu turneju prethodnog albuma.

Rezultat je materijal koji je pomalo neobično minimalistički, ali svakako iscjeliteljski. Još kad bljesnu realno grandiozni momenti poput „So Many Plans“ melanholije... Ali i „The Tern“ koja je, objektivno, znak da pred nama već imamo sasvim sazrelog vrhunskog pjesnika. S. S.

Ocjena: 75/100

20

Četvrtak 7. decembar 2023.

m

Brankica Raković, urednica Lola ma

Život jeste ku

Film koji Vas čini srećnom?

- „Forrest Gump“ (Robert Zemekis, 1994). Jer život jeste kutija čokolade.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Barbie“ (Greta Gervig, 2023). Moglo je to i mnogo drugačije. Kao i uvijek, problem je u mojim očekivanjima. Ovo je bila odlična prilika da Barbi prestane da bude samo nerealna žena-lutka i da poveže generacije i (ne)razumijevanje ženske uloge u društvu. A to nisam vidjela u Gretinom filmu.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Takve filmove zaboravim i ne ostavljam im prostor u mozgu.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Priču o ulozi žene u crnogorskom društvu. Ali na surov, hrabar i posvećen način. Samo tako možemo dobiti pravu istinu. Voljela bih vidjeti Stašu Koprivicu na čelu tog filma. Ona bi sigurno izabrala najbolje iz regije za tu priču. I voljela bih da Zombijana uradi plakat.

Omiljeni filmski rivali?

- Kevin Makalister i Baz Makalister u „Home Alone“ (Džon Hjuz, 1990). Ipak je to vrijeme godine.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Scena sa Marlijem u parku kad dolaze na časove kod opasne trenerice u filmu „Marley and Me“ (Dejvid Frankel, 2008). Uvijek zabavno.

Brankica Raković: Smatra da je serija „Jutro će promeniti sve“ zaslužila da se nađe na Netfliksu

danijela janković

fil

33 OBRTAJA

Četvrtak 7. decembar 2023.

21

agazina i podkasta „Oslobođena“

utija čokolade mu z ika

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Kad izdaju žene, što ne bi i zemlju“ iz filma „Balkanski špijun“ (Dušan Kovačević, Božidar Nikolić, 1984).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Stič („Stitch“, Robert Ganavej, Toni Krejg, 2003). Lola je ovih dana samo u tom fazonu.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Space Jam“ (Džo Pitka, 1996). Sada se sjećam i gdje sam sjedila. Taj osjećaj je bio zaista poseban, jer, em je platno bilo ogromno i zvukovi baš glasni, em je i emocija filma bila baš za pamćenje.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Amelie“ (Žan Pjer Žene, 2001). Zauvijek.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Iskreno, ovih dana poslije svakog. I da tamo i ostanem.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Gretu Gervig, na neko mirnije mjesto gdje služe dobar martini, da popričamo o tome koliko joj je bilo teško doći do vrha pored toliko muškaraca u toj branši. Džejmsa Kamerona na čaj, da popričamo o tome da me nekako ubaci u „Avatar“ i ostavi tamo. I Frensisa Forda Kopolu na viski.

On neka priča.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Kao priču koja se nikada ne završava, jedan opšti haos u kojem on dobija nervni slom jer mu fali još jedan papir za dozvolu za snimanje na nekoj lokaciji.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Ain’t No Mountain High Enough“, Areta Frenklin. Na sve pobrojane.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Hurt“, Džoni Keš.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Erotica“, Madona. Lajv sa turneje „Confession“.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Sve Tomine s imenima.

Vaša pjesma za karaoke?

- Nemam je. Ne moram ja sve da imam. :D Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Florence and The Machine.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Sad sam shvatila da ja na ovakva pitanja ne mogu da odgovorim. Ne dajem prostor ljudima koje ne mogu da smislim. :D Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Masima Savića.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Macarena“, Los del Rio? Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Madone.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Unaprijed znate da hoće.

D

a sam dobro, a ne da sam dobra; da govorim kad se očekuje da ćutim; da biram a ne da budem odabrana – i za još pregršt sličnih stavova bori se Brankica Raković. Dvije decenije u medijima i marketingu zbog jednog cilja – za oslobođenje sebe i drugih. Za izdah od života, pravila, matrica po kojima se subina unaprijed odredi.

Kroz digitalnu agenciju, magazin Lola, podkast „Oslobođena“, Brankica ženama daje priliku da u vremenu kada od jednog klika postaju

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Jutro će promeniti sve“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Esmeralda“. U to vrijeme španske serije bile su dio kućnih okupljanja. Nažalost, prva asocijacija mi je baš ona jer smo to gledali kad je pala prva bomba na Pančevo. Godina prije toga se slabo i sjećam.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Jutro će promijeniti sve“.

Tema koju obrađuje bila je važna tad, još je važnija i sad.

Glumačka ekipa igra kao jedan organizam. Kao da su oduvijek čekali taj scenario. Muzika i fotografija su - predivne. Ta serija zaslužuje Netfliks.

hiljade, podijele svoje priče. Podkast nije priča o feminizmu, već o ljudskim pravima, a Lola je magazin za Nju i Njega, u kome će kroz sjajne kolumne i autorske tekstove pronaći odgovore na pitanja o zdravlju, porodici, ljubavi i dobro se zabaviti.

Raković je „sve a pomalo i ono što mislimo da jeste“. Hajde da saznamo čime je Lolina mama inspirisana, uz koje se filmove opušta i plače, te čija muzika bi mogla da je prati do kraja života, prije nego što preuzme novu ulogu.

Serija koju nikada nijeste završili i zbog čega?

- Od pojave Netfliksa, mnogo njih.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Serija nastala po knjigama Elene Ferante. To nisu ti likovi. To nije ta emocija.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Sve cipele Keri Bredšo.

Najdraži par iz serije?

- Derek i Meredit iz „Grey’s Anatomy“. Njihov odnos izgleda realno, pametno, a opet dovoljno nježno. Oboje su snažni likovi. Volim takve odnose.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Želim da sam dio samo onih scena iz serija u kojima neko odmara. Posao, no no.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Odlično pitanje. Kad sam bila mala, za Džerija. Sada mi je žao Toma.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak 7. decembar 2023.

Jubileji Paćinovih krimi-klasika „ reddit.com

imdb.com

kalendar

SERPICO: Veliki Al kao najpoznatiji njujorški „zviždač“ u sjajnom filmu Sidnija Lameta

Z

ašto si to uradio, Frenk?

Nema što neće Al Paćino da uradi, samo da provali jeste li folirant. Frenka Serpika, najpoznatijeg njujorškog „zviždača“ u korumpiranoj policiji, koji je tu odluku platio metkom u lice a zamalo i glavom, mladi Al pozvao je u svoju kućicu na plaži u Monouku.

Samo da bi ga, u tišini i na terasi, to pitao.

Zviždač u srcu tame korupcije.

Imigrantski kralj droge i podzemlja. Mafiozo koji iz svega toga želi da se izvuče, da uhvati šturu.

Ako je iko naučio, koliko je teško Paćina uvjeriti da je priča vrijedna filma, a lik njegovog portreta, bili su to Sidni Lamet i Brajan de Palma. Ali, kad ga imaš da grize za projekat... Dobiješ „Serpico“ (1973), „Scarface“ (1983) i „Carlito’s Way“ (1993) - jesenje darove, hronike i mozaike lične transformacije, u magnovenju i drhtaju jednog velikog talenta.

Brada i brkovi

Ali je uvijek, prije svega, bilo potrebno – da Paćina grize. Da ga uhvati za grlo, da ga žulja u cipeli i lansira u groznicu koji metar iznad zemlje.

- Zašto sam uradio? Al, pravo da ti kažem... Ne znam. Možda, čini mi se, da je bilo zato...

Da nijesam, ko bih ja uopšte bio i kakav bih bio, kad sjednem da slušam neku muziku?

CARLITO’S WAY: Niko drugi ne bi mogao sa takv

Kičma grandi

Bili su to jesenji darovi, hronike i mozaici lične transformacije, u magnovenju i drhtaju jednog velikog talenta – rekao je Serpiko prije pola vijeka, u tišini na toj plaži, a Paćino je znao da ga mora odglumiti u filmu.

Prvo je bila knjiga: Serpiko se oporavio od onog metka u lice i nedugo potom radio sa Piterom Masom, novinarom i piscem, na romanu po njegovoj istinitoj priči. Prvo je trebalo da ga glumi Robert Redford u filmu pored Pola Njumena, i to je bila katastrofa. Frenk je vjerovao da je njegov lik tu bukvalno skrajnut, a scenarista da tu nema „mesa“ za priču, pa su i Njumen i Redford digli ruke od projekta... Pa na kraju i veliki režiser Sem Pekinpo.

Bilo je potrebno da veliki producent Dino de Laurentis preleti iz Italije u Ameriku; da iskešira nekih pola miliona za knjigu (otprilike sadašnjih 2,5 miliona dolara) i izbori se sa nećkanjem studija „Paramount“, čijim je rukovodiocima bilo na vr’ glave priča o policajcima. Poštenim, korumpiranim, bilo kakvim. Paćinu, naravno, ni knjiga ni scenario

tada, početkom sedamdesetih, nijesu bili nimalo interesantni.

Previše političan, birokratski, zakukuljen u policijskim procesima i pravilima... Scenarista Valdo Salt morao ga je, zbog Ala, navrat-nanos pisati. Pa je uslijedio prvi susret sa Serpikom, neđe u Švajcarskoj.

- Svidjela mi se neka varka u njegovim očima - govorio je Al. Daleko od toga se film, premijerno prikazan 5. decembra 1973, još mogao snimati. Paćino je, naravno, prvo morao da završi svu vrtutmu oko snimanja drugog dijela Kopolinog klasika „The Godfather“ (1974), koji je, na kraju, mnogo kasnije i izašao.

Sidni Lamet nije ni bio planiran da snima; posao je dobio tek nakon što je od filma „Serpico“ digao ruke Džon Alvidsen. E, on je već svašta zahtijevao, tipa da se mora neka scena snimiti baš u domu Serpikovih roditelja. De Laurentis ga je otpilio, a Lamet dobio posao kao režiser sa reputacijom da

za kratko vrijeme zna da skocka makar efikasan film.

Na kraju je Paćino, poslije one noći na plaži sa Serpikom, samo zbog snimanja filma odbio glavnu ulogu u „Lenny“ (1974) Boba Fosa. Eto, toliko je vjerovao u njega. A Lamet, na primjer, morao da snima scene „straga“ po redu radnje: prvo one gdje Al ima dugu bradu, pa malo kraću, pa duže brkove, pa...

Kralj kokaina

Za „Scarface“, koji slavi 40 godina od premijere (1. decembar 1983.), bila je potrebna samo jedna noć u bioskopu. I od početka je bio samo i isključivo Paćinova ideja!

Al je bio na projekciji krimi-klasika „Scarface“ (1932) Hauarda Foksa u losanđeleskom „Tifani teatru“. Taj krimos tada kod Hoksa nije bio Toni Montana, nego Italijan Toni Kantone; umjesto Majamija bio je Čikago, a umjesto droge švercovala se zabranjena rakija, usred prohibicije.

Četvrtak 7. decembar 2023.

23

mubi.com

„Serpico“, „Scarface“ i „Carlito’s Way“

vom emocijom da nam proda pad Karlita Brigantea

SCARFACE: Priča o Toniju Montani bila je Paćinova ideja

I strašno je Paćino želio da glumi u rimejku: iste noći zvao je menadžera Martina Bregmana. Prvo je želio dramu u istom istorijskom okviru i vrlo brzo shvatio da će se to teško prodati; bila je tu potrebna savremena priča. I da, Sidni Lamet je taj koji je smislio da Toni Montana bude kubanski imigrant u Majamiju. Samo što je bio jako tvrdoglav i tražio da film bude baš dominantno politički obojen. Bregman ga je mrtav ‘ladan iskulirao – i za režiju začas angažovao Brajana de Palmu. A za scenario – Olivera Stouna!

Najjača fora je to što se Stounu baš ništa nije sviđalo od onoga što je u Hoksovom originalu Paćinu bilo po meraku. I nikako nije želio da se snima još jedan film o italijanskom mafiozi.

Naravno da je bio u pravu, i naravno da ih je tada bilo tušta i tma. Ono što je Oliver priznao mnogo kasnije jeste da je uzeo da piše scenario kako bi se što prije riješio zavisnosti od kokaina. Bilo je prosto: obožavao je da piše i znao da racionalno nema dobrog pisanja pod kokainom. Dogovorio

mubi.com

iozne karijere se sa sobom i... sjeo da piše film o kralju kokaina.

Druga fora sa „Licem s ožiljkom“ je to da su Paćina zamalo škartirali iz filma koji je sam osmislio! Više puta Tonijeva uloga je „iza zavjesa“ nuđena Robertu de Niru i svaki put ju je odbio.

Onda je Al ušao u žestoki trening, ni manje ni više, sa velikim bokserom Robertom Duranom. I odatle počeo da skida taj fajterski govor tijela.

- Duran mi je pomogao da iznesem Montanu. Postojalo je nešto lavovsko u njemu što je valjalo iskopirati.

Sve je snimljeno za 24 sedmice te 1983, i što je najjače – skoro ništa u Majamiju, već u Los Anđelesu.

No, nije ni Al mogao sve da izgura. Za rolu Elvire, želio je Glen Klouz, nikako skoro anonimnu Mišel Fajfer. Kako je oko toga samo pogriješio... I kako se, već na filmskom setu, brzo pokajao. Bili su savršeni.

Sudija i pisac

Karlito Brigante je stariji, mudriji od Montane; njega gura krajnje racionalna, promišljena krivica. Tamo đe je Toni

živuljka kojoj se zubi pišaju i na samu pomisao moći - tu je Karlito zatomljeniji. Umoran lik koji bi da se iz mafijaškog ringa izvuče... A nešto, njihovo ili njegovo, vuče ga nazad unutra.

I ponovo De Palma, deceniju nakon „Scarface“ – i priča koja je za Paćina počela mnogo prije premijere 7. novembra 1993. godine. Ili: dvije decenije ranije, kada je snimao onaj „Serpico“!

Tada je upoznao Edvina Toresa (stvarno, sa kim se sve mladi Al družio po Njujorku), sudiju Vrhovnog suda države Njujork, koji je, uz sav svoj posao, bio proslavljen krimi-romanima „Carlito’s Way“ i „After Hours“.

Film pokriva radnju druge knjige (ono kad Karlito, strašna portorikanska njuška iz Harlema i Bronksa, ispili iz zatvora), ali se nikako nije mogao zvati „After Hours“. Krimi-film istog imena a sasvim drugačije radnje, je li, već je bio snimljen – kao djelo Martina Skorsezea.

Toliko je Al bio zagrijan za te knige i tog Karlita Brigantea, da je onom menadžeru Mar-

tinu Bregmanu u ruke tutnuo grubi scenario koji je sam osmislio! I naravno, Martin je to odbio. I rekao: „Al, ti si idealan Karlito i ovo je lik dostojan tvoje role, ali ovo nije ta priča“. Cijele dvije godine Bregman je radio na tom tekstu, koji je na kraju potpisao Dejvid Kep. Tako je simboličan Karlitov put na filmu: od onog gizdavca i diskretno šepuravog pijetla koji, zarad sopstvenog dupeta, želi da nekako opere ruke od mafije... Do lika koji sve to, pa i sopstveni život, žrtvuje i daruje za jedno nerođeno dijete.

I naravno da je to hipnotišuća lična transformacija; ono što je suština svih velikih Paćinovih rola.

I nema veze što je i previše puta Portorikanac Karlito zvučao kao razgalamljeni oficir iz Paćinovog oskarovskog performansa „Scent of a Woman“ (Martin Brest, 1992), Al je umio i to da proda. Da bismo, u onoj posljednjoj sceni, dok mu na bilbordu pred očima ugaslog plamena treperi nedosanjana karipska plaža i u laganom ritmu pleše jedna važna žena, prepoznali kičmu velike karijere. Onih jesenjih premijera: 1973, 1983, 1993... Serpiko, Montana, Brigante: svaki od njih samo i bez greške Al, i samo zato jer ih je on do kosti osjetio.

S. STAMENIĆ

Četvrtak 7. decembar 2023.

B

ilo da je vrijeme tematskih žurki ili, pak, neki regularan dan u godini, fanovi animiranog filma često se mogu sresti odjeveni u garderobu ili s asesoarima sa motivom čudnjikavo-nasmijanog kostura. Lik Džeka Skelingtona postao je popularan praktično preko noći, odmah nakon premijere stop-animacije „The Nightmare Before Christmas“. Film, prikazan najesen 1993, istovremeno je šokirao i oduševio američku publiku specijalnim izdanjem stop-efekta koji donose sve osim uobičajene animacije na koju smo navikli. Šok je došao zahvaljujući jednom od maštovitijih holivudskih autora devedesetih godina prošlog vijeka. Jer, kome bi palo na pamet da napravi animaciju u kojoj akter Dana vještica uništava Božić - osim Timu Bartonu.

Ovom režiseru, naravno, nikada nije bio problem da vam praznike pretvori u pakao.

Ipak, iako većina filmofila to često zaboravlja, Barton nije režirao ovo maestralno djelo.

Bartonova ideja, koju je adaptirao Majkl Mekdovel, kuvala se godinama, mnogo prije nego što će se pojaviti u bioskopima. No, s obzirom na to da autor nije bio u prilici da finalizuje projekat, „pozajmio“ ga je

Istorijska nominacija

Trideseti rođendan stop-animacije „The Nightmare Before Chistmas“

Šokantna praznična atrakcija Nikome nije moglo da padne na pamet da napravi animaciju u kojoj akter Dana vještica uništava Božić osim Timu Bartonu

dugogodišnjem kolegi i prijatelju Henriju Seliku, znajući da će svoj režiserski debi zasigurno kompletirati na krajnje „bartonovski“ način.

Tako je i bilo: „The Nightmare Before Christmas“, inovativno animirano djelo koje na luckasti način adresi-

„The Nightmare Before Christmas“ ušao je u istoriju postavši prvi animirani film koji je nominovan za Oskara za najbolje vizuelne efekte 1994. godine. Bartonov (anti)božićni ples izgubio je od Spilbergovog ultrapopularnog „Jurassic Park“, a ostaje pitanje što bi se dogodilo da je kategorija dugometražnog animiranog filma, uvedena tek 2001, tada postojala. No, s obzirom na to da ga je distribuirala produkcijska kuća koja se bavi „filmovima za odrasle“, pitanje je da li bi uopšte ulovio nominaciju.

ra šaljivo pitanje „da li se može spasiti Božić?“, postalo je, na koncu, izuzetno značajno za razvoj ovog specifičnog načina snimanja, pa ga sada sa ra-

zlogom smatramo revolucionarnim.

Prije tri decenije, bilo je izuzetno teško snimiti ovakav film.

Seliku su bile potrebne skoro tri godine da kompletira sve iskontruisane pokretne slike, a „The Nightmare Before Christmas“ na kraju je postao apsolutni hit. A studio „Dizni“, u tipičnom svom stilu, sačekao je reakciju publike prije nego što je odlučio da film „podrži“ na isti način na koji je to radio sa „tradicionalnim“ animacijama.

- Oprosti mi, dragi Deda Mraze... Mislim da sam od tvog praznika napravio veliki haos - zazvonile su riječi Džeka Skelingtona u hladnjikavom Njujorku, na velikom platnu prije 30 godina, a poznati citat iz još poznatijeg ostvarenja efikasno nas je uveo u drugu fazu fenomenalnog crtanog svijeta Tima Bartona.

Samo još jedno ne bi trebalo zaboraviti, uprkos tome što je Selik često zaboravljen kao režiser ovog filma. Da nije bilo njegovog utreniranog oka, Bartonov Džek Skelington ni tada, ni sada ne bi bio zastrašujuća atrakcija.

L. M.

imdb.com

kalendar

imdb.com

24

Četvrtak 7. decembar 2023.

25

imdb.com

Četiri decenije Karpenterovog horora „Christine“

Legendarni „plymouth fury“ iz 1958. godine

Četvorotočkaški masakr

O

samdesetih godina prošlog vijeka, američki horor majstor Stiven King bio je toliko popularan, da su se režiseri grabili oko adaptacija njegovih djela čak i prije nego što bi bila objavljena. Baš to se dogodilo i sa njegovim romanom „Christine“, čiju je adaptaciju američki inovator kadrova strave Džon Karpenter započeo mnogo prije nego što su se Kingovi fanovi zaputili u knjižare.

Za većinu Kingovih djela, naročito iz tog perioda, može se reći da su čudnjikava, ali roman „Christine“ taj „status“ stekao je prvenstveno zahvaljujući Karpenterovoj interpretaciji, premijerno prikazanoj 9. decembra 1983. godine.

Duša satane

Priča koja se vrti oko mladog štrebera, koji pronalazi srodnu dušu u automobilu „plymouth fury“ iz 1958. godine i kreće u krajnje neočekivanu pustolovinu, na prvi pogled čini se kao tipična tinejdžerska priča iz osamdesetih. No, da postane sasvim atipična pobrinuo se King uvodeći specijalan „obrt“: vintidž au-

tomobil koji počinje da „živi“ svoj život koji, na koncu, dobija samo jedan smisao – da ubija.

Kada je Karpenter prišao Bilu Filipsu da Kingov roman prepakuje u tekst koji bi se mogao malo lakše vizualizovati, scenarista je na trenutak pomislio da se slavni režiser šali.

No, čitajući „Christine“, Filips je sve lakše shvatao Karpenterovu opsjednutost ovom pričom i bio je više nego voljan da pokuša da je prilagodi jeziku velikog platna. Iako se čini da nije morao mnogo da radi na originalnom tekstu, jedan od najvažnijih segmenata ipak je značajno izmijenjen – onaj koji daje odgovor na pitanje kako je, uopšte, ovaj crveno-bijeli četvoročkaš postao mašina za ubijanje.

Dok je King, u svom očekivanom stilu, istoriju automobila začinio tako što je zapisao da je „plymouth fury“ bio zaposjednut od prethodnog vlasnika, Filips je želio da ovaj motiv ipak bude utemeljeniji. Priču je podesio tako da „Christine“ bude zao od samog nastajanja, pa ne čudi što je Karpenterovo ostvarenje ispraćeno tezom „tijelo

‘plimuta’, ali duša satane“ i tekstom pjesme „Bad to the Bone“ Džordža Toroguda.

Ovo je jedan od onih filmova koji ne prestaju da Rastuća tenzija Dokaze o pretjeranoj opsesiji vas podsjećaju na automobilima možemo često da vidimo i dan-danas, ali ono režiserov ogromni što nemamo priliku da vidimo talenat da bizarnost na velikom platnu kada je ova pretvori u krajnje tema u pitanju jeste empatija.

U jednoj od najpoznatijih sce- nostalgično filmsko na iz „Christine“, kada vam se djelo čini da je crvenobijela mašina na koncu razvila specifične karakteristike sklone živim bićima, gledaoci ulaze na nepoznat teren i zauzimaju stranu u njenoj borbi sa buldožerom, ultimativnim alatom koji će (možda) kao rezultat donijeti njeno uništenje.

Ostvarenje „Christine“ nije ni najpopularnije, ni najkvalitetnije u Karpenterovom dugačkom opusu, ali jeste jedno od onih koje može da učini, poslije svakog novog gledanja, da se podsjetite i (ponovo) zavolite režiserov talenat da bizarnost pretvori u krajnje nostalgično horor djelo.

Karpenterova glumačka ekipa, mimo Kita Gordona koji ostavlja najbolji utisak, osta-

la je u sjenci moćnog prisustva automobila i režiserove besprijekorne pažnje prema detaljima, od obnove četvorotočkaša na samom početku, do njegove transformacije u zločestog igrača spremnog da napadne iz svakog kadra.

Zahvaljujući vrlo preciznoj muzici, koju je komponovao sam Karpenter, dobili smo šansu da uživamo u napetosti koja konstantno raste i mizanscenu koji neprekidno tjera narativ ka neočekivanim pravcima. Moćni tonovi tako su upotpunili jezivu atmosferu filma, pa je muzika, na koncu, postala utvara - nevidljivi pratilac koji vam diše za vratom.

L. MURSELJEVIĆ

26

Četvrtak 7. decembar 2023.

PODGORI č ARENJE

Marijina borba

Prlja, Jovanović, Pejović i Ojdanić na Kongresu u Kolašinu

S

tizale su i sa Kupresa, iz Livna, sa Sutjeske, Romanije i iz Prozora; sniježnu je prtinu pratio trag njihove krvi.

Ranjenice i borkinje, da jednog decembra svjedoče o nekoj, samo njihovoj slobodi.

Pod krovom kolašinske gimnazije 5. decembra 1943, jedna Marija Mitrović, već starica, ponosno je stupala - prva.

- Za ovu junačku borbu dala sam dva sina, a dala bih još kad bih imala...

Na Prvom kongresu Antifašističkog fronta žena, tu i od tih drugarica – birana je za predsjednicu Glavnog odbora. Ili ovako: bila je prva žena, od žena birana na političku funkciju u Crnoj Gori.

Znate, da je u Cetinjskom srezu uoči Drugog svjetskog rata više od 72 odsto žena bilo nepismeno? U Bjelopoljskom – skoro devedeset procenata? Znate i to da će prvi put dočekati pravo glasa skoro dvije godine od tog dana u Kolašinu? I znate kako su brisale tu inferiornost? Ponovo – krvlju.

U ratnim operacijama NOB-a učestvovalo je 2.546 Crnogorki; čak 1.754 stradalo je, obješeno ili strijeljano u logorima. U borbi, poginule 483. Ginule su do tog decembra u Kolašinu, ginuće i poslije.

Najgore bi zato bilo, to što se ovog 5. decembra navršilo osam decenija od Prvog kongresa AFŽ-a Crne Gore i

Marija Mitrović

Boke, posmatrati strogo u okviru partizanske ili ideološke borbe. Nepravedno bi bilo čak i smiještati ih u širi antifašistički okvir...

Bila je to priča o emancipaciji, o osvajanju prava za sebe. Toliko ih je, na kraju te najstrašnije ratne 1943. bilo, da nijesu znale ni slovo ispisati; ali su znale o čemu se to radi, kad im pričaju da su „politički svjesne“. I da je taj rat jedna i jedina šansa: da nakon njega, dočekaju neke nove uloge, u novom društvu.

- Hoćemo da se bijemo, i puškom i nožem, i vilom i kamenicama, da izagnamo mrskog okupatora i njegove sluge iz naše slavne zemlje – govorila je Marija.

A Milica Jovanović nastavljala...

- Ja vas pozivam da sa ovog Kongresa pođemo čvrsto riješene da ćemo sa svoje strane učiniti sve da se ovaj rat što prije završi. Obećajmo da nećemo žaliti truda, kao što ga ni do sada nijesmo žalile.

Marija je imala 64 godine i na kraju Kongresa, u dubokom snijegu, dobila je od partije – konja, da se makar što lakše vrati u Andrijevicu. Pa u Komski odred, pa na front. A iza nje, žene trgovca iz

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

Momča u Kučima, bio je već cijeli jedan život u Beranama. Pa rat, pa puška u ruci, pa smrt dva sina od kojih će Radomir biti slavljen kao narodni heroj.

Nakon rata, njihova borba samo se nastavljala: prema izvještajima AFŽ-a, samo tokom 1949. čak 78.000 žena je učestvovalo u ideološkom radu. Nije se radilo samo o opismenjavanju; imale su sjajnu školu aktivizma. Ako je uopšte bila potrebna onima koje su taj aktivizam grabile na frontu, oči u oči s okupatorom.

Front je već 1953. ukinut; kao čak zvaničan argument sa sjednica KPJ isticano je, da su se žene uspostavljanjem nove vlasti prava – ostvarile. Da potrebe za izdvajanjem ženskog političkog interesa - nema. I tako je i politički aktivizam zamirao.

Sada je lako, sa distancom od sedam ili osam decenija, reći i da je AFŽ iskorišćen kao radna snaga u jeku obnove i posljeratnog razvoja zemlje. Da su ponovo i tada instrumentalizovane; a početkom pedesetih već vraćane u isti patrijarhalni okvir iz kog im je izlaz obećavan... Ili praktično, da im se emancipacija na pragu od kuće završila.

Pa ipak: prvi put su tada, u doba AFŽ-a, neke žene u Crnoj Gori izborile pravo da budu finansijski nezavisne. Da se pitaju o životnim izborima. Da promišljaju i politiku, i ideologiju, i kolektivizam, i individualnost...

Osam decenija kasnije, u državnom parlamentu manje je od četvrtine žena. A one prtine što su vodile njih 400 do Kolašina blistaju istom bojom.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak 7. decembar 2023.

27

LONDON CALLING

Praška škola

,,Il boemo“ donosi priču o kompozitoru Jozefu Mislivečeku

Filmska zemlja Miloša Formana i Vere Čitilove ima što da ponudi i dan-danas, u što će ovog decembra moći da se uvjeri i publika Festivala „Made in Prague“

Č

ISSN 2957-2800

eški kulturni centar, osnovan 1993. u Londonu, iz godine u godinu potvrđuje da je najaktivniji igrač kada govorimo o promociji kulture, inovacija i kreativnosti ove zemlje u Ujedinjenom Kraljevstvu. S obzirom na to da je nasljeđe koje promoviše i te kako bogato, događaji u organizaciji ovog centra vrlo često imaju zanimljive programe koji pokrivaju razne oblasti, od literature i muzike, preko arhitekture, dizajna i mode, do naučnih i socijalnih inovacija. Česi posebnu pažnju uvijek posvećuju interkulturnim inicijativama obje zemlje, a vremenom se kao jedna od najefektnijih platformi za uvezivanje te dvije kulture pokazao filmski festival. Tako je Češki kulturni centar obilježio 30. rođendan 27. izdanjem Festivala „Made in Prague“.

Filmska zemlja Miloša Formana i Vere Čitilove zasigurno ima što da ponudi i dan-danas, u što mogu da se uvjere

i posjetioci festivala na više gradskih lokacija ovog decembra.

Festival je otvoren predstavljanjem multimedijalnog projekta „Ultra-Super-Natural“ Barbore Šlapetove i Lukaša Ritstajna. U okviru impozantnog artističkog spektakla, publika je mogla da pogleda Barborine fotografije, eksperimentalne filmove i crteže, kao i Lukašove skulpture kreirane u posljednje dvije decenije.

Od filmova, ljubitelje sedme umjetnosti čeka projekcija ostvarenja „Il Boemo“ (2022) u režiji Petra Vaclava o kompozitoru Jozefu Mislivečeku. U paketu naučne fantastike organizatori su odabrali projekciju neo-noara „Restore Point“ (2023) Roberta Hloza - sajberpankerski pogled na budućnost čovječanstva iz ugla onih koji žive 2041. godine u Pragu.

No, nijedan filmski naslov sigurno neće zaokupirati veću pažnju Londonaca od stelarne drame „One Life“ Džejm-

Entoni Hopkins u filmu „One Life“

Detalj iz multimedijalnog projekta „Ultra-Super-Natural“

sa Hoza, koja zatvara festival.

Dugo očekivana biografska drama o britanskom humanitarcu ser Nikolasu Vintonu, kojeg igra Entoni Hopkins, ekranizacija je jedne od najpo-

znatijih priča o čovjeku koji je uspio da spasi stotine djece iz tadašnje Čehoslovačke tokom okupacije u Drugom svjetskom ratu.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović