Dnevni list Pobjeda 14.12.2023.

Četvrtak, 14. decembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20850 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

GOV.ME

Sindikat prosvjete nije zadovoljan ishodom sastanka sa predstavnicima Vlade, prosvjetnim radnicima se od januara neće uvećati zarade za deset odsto

Radomir Božović i Milojko Spajić

Slijedi odluka o protestu i tužbama

Prethodna vlada, koja je potpisala Granski kolektivni ugovor za oblast prosvjete u decembru 2022. za period od skoro godinu nije stvorila preduslove da se obećano i potpisano ispuni. Nije potpisala sporazum niti u okviru limita potrošnje planirala povećanje zarada prosvjetnih radnika – poručio Spajić nakon sastanka STR. 8. i 9.

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

UTVRĐENE PRVE NEPRAVILNOSTI: Popisna komisija Podgorice u saradnji sa Monstatom pronašla ljude koji su pokušali popisnu prevaru Podaci koje Pobjeda objavljuje odnose se samo na opštinu Podgorica i za sada nema informacija da li su slični slučajevi organizovane prevare uočeni u ostalim crnogorskim opštinama, tačnije da li je slučaj ,,pišibriši“ tek izolovani incident ili dio nečije šire akcije koja, za sada, još nije razotkrivena.

Za validnost popisnog rezultata, kao i za stabilnost Crne Gore, potreban je što hitniji odgovor na ovo pitanje

Otkriveno da 16 popisivača koriste olovke ,,piši-briši“!

S. VASILJEVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

STR. 2.

Policija i ODT već 16 mjeseci izviđaju slučaj brojnih prijetnji mejlom uredništvu M portala, iako je IP adresa davno identifikovana

Nema naznaka da će izborni proces na dva biračka mjesta uskoro dobiti epilog

Nikolić: Postupanje ODT uvreda za zdrav razum i legitimisanje nasilja

Jakić: Kroz dijalog sa Vladom do rješenja za Šavnik

Glavna urednica M portala Danica Nikolić kaže da je simptomatična brzina kojom tužilaštva reaguju na prijave koje podnosi SPC protiv građanskih aktivista i sporost STR. 9. koja ih karakteriše kada se crnogorskim novinarima prijeti smrću

Pravnici su u više navrata upozoravali da je pravni okvir postavljen tako da institucije, u prvom redu Državna izborna komisija, nemaju ingerencije za rješavanje ove situacije, zbog čega je, kako je nedavno kazao predsjednik DIK-a Nikola Mugoša, neophodno sprovesti izbornu reformu i izSTR. 3. mijeniti Zakon o izboru odbornika i poslanika

Traže veću kaznu i adekvatnu kvalifikaciju za ubicu STR. 11.

RTCG

Više tužilaštvo će se žaliti na presudu o ubistvu Zumrite Nerde

Mjesto zločina

2

Politika

Četvrtak, 14. decembar 2023.

UTVRĐENE PRVE NEPRAVILNOSTI: Popisna komisija Podgorice u saradnji sa Monstatom pronašla ljude koji su pokušali popisnu prevaru

Otkriveno da 16 popisivača koriste olovke ,,piši-briši“!

PODGORICA – Popisna komisija Podgorice utvrdila je na sjednici održanoj 12. decembra da je kod 16 popisivača otkriveno nezakonito postupanje i upotreba takozvane ,,piši-briši“ olovke, pa je jednoglasno odlučeno da se svih šesnaestoro popisivača i jedan instruktor isključe iz popisne kampanje, a Monstatu je naloženo da pokrene prekršajne postupke, saznaje Pobjeda.

Podaci koje Pobjeda objavljuje odnose se samo na opštinu Podgorica i za sada nema informacija da li su slični slučajevi organizovane prevare uočeni u ostalim crnogorskim opštinama, tačnije da li je slučaj ,,piši-briši“ tek izolovani incident ili dio nečije šire akcije koja, za sada, još nije razotkrivena. Za validnost popisnog rezultata, kao i za stabilnost Crne Gore, potreban je što hitniji odgovor na ovo pitanje

Prema informacijama našeg lista, za sada je nepobitno utvrđeno da su izmjene u odnosu na original nastale kod tri popisivača, da su četiri popisivača koristila olovku „piši-briši“ u takozvanim P2 obrascima na kojima se upisuju informacije o vlasništvu stana i spisku članova domaćinstva, dok je vjerodostojnost unijetih podataka konstatovana kod tri popisivača.

U času kad se piše ovaj tekst, državni instruktori Monstata još nijesu završili eksternu kontrolu kod šest popisivača.

Popisna komisija Podgorice, na čijem je čelu Olivera Injac, prva je gradska komisija koja raspolaže dokazima da je jedan broj popisivača - za sada ih je otkriveno 16 od ukupno 726, koji su na spisku u Glavnom gradu – svjesno prekršio ugovore i zakonska pravi-

Prema saznanjima Pobjede, instruktori Monstata su, prije tri dana, tokom redovne kontrole utvrdili korišćenje takozvane ,,piši-briši“ olovke/ hemijske.

Riječ je o olovci čiji se trag, kada se izloži blagom izvoru toplote (dovoljno je samo jako osvijetliti baterijskom lampom ili plamen svijeće ili upaljača primaći papiru) automatski - izgubi. Tako se nesavjesnom, prevarantski nastrojenom popisivaču, omogućava da upiše podatke koje želi! I može ih unijeti u popisnu bazu podataka kao da su ,,original“, a da kontrole iz Monstata i ne mogu reagovati.

Očito da je, neko domišljat, dobro razradio šemu prevare.

Jedan dio populacije, procjenjuje se najmanje 10-15 odsto stanovništva, nema takozvanu elektronsku pismenost i

la metodologije popisa.

Ali i očigledno smišljenu strategiju prevare, jer teško da su tek tako popisivačima udijeljene ,,specijalne“ olovke.

Popis će potrajati

S. VASILJEVIĆ

,,PIŠI-BRIŠI“ STRATEGIJA

Zgrada Opštine Podgorica

praktično i neće posegnuti za provjerom unesenih podataka. Riječ je o starijim domaćinstvima, kao i ljudima koji rijetko koriste kompjutere...

Stratezi su, sasvim sigurno, računali i na inertnost onih koji bi – zahvaljujući baratanju kompjuterom - mogli lako da provjere kako su upisani. No, inertni zbog najavljenih rigoroznih opozicionih kontrola, možda i neće ponovo tražiti, posredstvom softvera koji će omogućiti ličnu provjeru, da li su ,,pravilno“, odnosno vjerodostojno popisani.

Naravno, kopija koja ostaje u porodicama ne može pretrpjeti izmjene, ali pojedinci i porodice mogu otkriti prevaru - tek kada budu javno dostupni podaci koji se, upotrebom šifre sa kupona, mogu provjeriti.

Ko su ,,uhvaćeni“ popisivači Pobjeda objavljuje spisak popisivača koje su otkrili državni instruktori Monstata i za koje je utvrđeno da su koristili olovke ,,piši-briši“.

Riječ je o sljedećim licima: – Marko Lakić, kod kojeg je utvrđeno da ima izmjena na originalu kod identifikacija; – Anja Vukčević, kod koje su evidentirane ispravke na listiću P2; – Ksenija Miljanić, čiji su popisni podaci vjerodo-

stojni, ali upisani olovkom ,,piši- briši“; – Valentina Ljuljđurović, evidentirane su izmjene na originalu kod ,,ekonomske aktivnosti“ jednog lica; – Luka Marković, kojem je utvrđena vjerodostojnost upisa kod jednog domaćinstva, dok je drugo domaćinstvo odbilo naknadnu kontrolu instruktora; – Srđan Bogojević, utvrđena upotreba ,,piši-briši“ olovke kod dva P2 obrasca; – Danilo Miranović, evi-

dentirano da ima potpise kod promjena; – Marija Ivanović, vjerodostojan upis, ali ,,piši-briši“ korišćena kod jednog P2 obrasca.

Kod popisivača Đura Asanovića, Milene Đurasović, Sare Boljević, Milke Doderović, Maše Popović, Radivoja Simonovića, Srđana Šaranovića i Zorice Radojević - kontrola instruktora još je u toku.

I u tome je suština paklenog plana: igra sa vremenom. Otkrivanje prevare bi se desilo tek kada bi bili saopšteni prvi rezultati popisa u Crnoj Gori, odnosno kada bi već političari mogli da ih tumače onako kako im odgovara.

TRKA S VREMENOM

Iako je riječ o malom uzorku otkrivenih popisivača koji su kršili zakon o popisu, sada su u Popisnoj komisiji i Monstatu na priličnim mukama.

Potrebno je, prije svega, da instruktori ponovo obiđu sve osobe, domaćinstva koje je 16 popisivača već ,,obradilo“

Prema informacijama Pobjede, Komisija Glavnog grada jednoglasno je donijela odluku da se instruktor Petar Dragišić – kod kojeg je bilo raspoređeno čak šest od 16 problematičnih popisivača – isključi iz procedure popisa.

Za instruktorku Snježanu Sučević, kod koje su dva popisivača koji su koristili ,,piši-briši“ olovku, većinom glasova je odlučeno da se sačeka okončanje postupka kontrole Monstata.

da bi se obavila dodatna kontrola. Tu se može pojaviti problem - da jedan broj ljudi ne prihvati dodatne kontrole, pa se postavlja pitanje vjerodostojnosti upisanih podataka i nemogućnost izmjena.

Izvori Pobjede ukazuju da unutar Komisije Glavnog grada ,,vlada atmosfera povjerenja“, naglašavaju korektan odnos prema opozicionim predstavnicima i gradonačelnice Injac, kao i zamjenice direktora Monstata Remiković.

U prilog ovoj tvrdnji je i podatak da je odluka o isključivanju 16 popisivača i jednog instruktora donijeta jednoglasno, što navodi na zaključak da strategija ,,piši-briši“ nije osmišljena u odajama vlasti Podgorice.

To, međutim, ne znači da ova otkrivena prevara ne baca neku vrstu sjenke na popisni proces.

IZOLOVANI SLUČAJ ILI...

Podaci koje Pobjeda objavljuje odnose se samo na opštinu Podgorica i za sada nema informacija da li su slični slučajevi organizovane prevare uočeni i evidentirani u ostalim crnogorskim opštinama.

Naročito u gradovima gdje baš i ne postoji takva saradnja predstavnika vlasti i opozicije kao sada u Podgorici.

Preciznije: tamo gdje je vrlo jak uticaj u vlasti kleronacionalističkih partija koje su i do sada u izbornim procesima koristile ,,usluge“ sveštenika Crkve Srbije.

Prema podacima Komisije za popis Glavnog grada, na dan 13. decembar, ukupno je popisano – 114.156 stanovnika, 48.368 stanova i 37.938 domaćinstava.

Zanimljivo, instruktori su prijavili da je samo 11 domaćinstava odbilo da im instruktori uđu u stan ili kuću, što znači da je na teritoriji Podgorice, makar do sada, zanemarljiv bojkot popisa.

Prema podacima iz Glavnog grada, 16 popisnih krugova u širem reonu Podgorice, u takozvanim ruralnim područjima, popis još nije počeo. Riječ je o nešto udaljenijim mjestima, kao što su Lijeva Rijeka, Veruša, ali i jedan dio Kuča...

Prema informacijama Pobjede, taj ,,problem“ će se prevazići na taj način što će popisivači, koji obave popis u svom reonu, kasnije popisati i ovih 16 popisnih područja.

To navodi na zaključak da će popis u Podgorici neminovno potrajati i nakon 18. decembra.

Kako saznaje Pobjeda, u nekim drugim opštinama, kao na primjer u Budvi, obavljeno je tek nešto više od 20 odsto stanovništva, stanova i domaćinstava.

Istovremeno, u ruralnim područjima gradova na sjeveru je situacija još gora, pa se prognozira da će popis u Crnoj Gori biti okončan tek negdje oko 24. ili 25. decembra...

Sjednica parlamentarnog Odbora za sprovođenje popisa je zakazana za danas i bilo bi od značaja da se odgonetne: da li je slučaj ,,piši-briši“ tek izolovani incident ili dio nečije šire akcije koja, za sada, još nije razotkrivena.

Za validnost popisnog rezultata, kao i za stabilnost Crne Gore, potreban je što hitniji odgovor na ovo pitanje.

Draško ĐURANOVIĆ

Politika

Četvrtak, 14. decembar 2023.

SUSPENZIJA DEMOKRATIJE

Od 23. oktobra prošle godine Šavničani, koji glasaju u zgradi Opštine i selu Kruševice, devet puta zaredom izlazili su na biračka mjesta, ali je svaki pokušaj da se proces dovede do kraja prekinut. Članovi biračkih odbora iz koalicije „Za budućnost Šavnika“ nijesu dozvoljavali pojedinim građanima da glasaju zato što, kako oni tvrde, ne žive u toj opštini.

Posljednji pokušaj održavanja glasanja bio je 18. decembra prošle godine i od tada Opštinska izborna komisija Šavnik ne uspijeva da donese odluku o ponavljanju izbora.

Državna izborna komisija zasijeda svake sjednice i nalaže ponavljanje izbora, ali izdata rješenja nemaju pravnog efekta jer se OIK u kontinuitetu oglušava o njih.

Razlog je što OIK nema većinu koja Jugoslav Jakić

Nema naznaka da će izborni proces na dva biračka mjesta uskoro dobiti epilog

Jakić: Kroz dijalog sa Vladom do rješenja za Šavnik

bi glasala za ponavljanje procesa (od osam članova, četiri glasaju za), pa su vladavina prava i demokratija u toj opštini i dalje suspendovani.

Pravnici su u više navrata upozoravali da je pravni okvir postavljen tako da institucije, u prvom redu Državna izborna komisija (DIK), nema ingerencije za rješavanje ove situacije, zbog čega je, kako je nedavno kazao predsjednik DIK-a Nikola Mugoša, neophodno sprovesti izbornu reformu i izmijeniti Zakon o izboru odbornika i poslanika.

I prvi čovjek Šavnika Jugoslav Jakić stava je da je rješenje za izbornu krizu u Šavniku izmjena ovog pravnog akta.

– Potpuno je jasno - izborni proces je u toku i on mora da se završi. Ukoliko ne može izlaskom na birališta, jedini je izmjenom Zakona o izboru odbornika

S. VASILJEVIĆ

PODGORICA - Izborni proces u Šavniku u blokadi je duže od godinu dana, a aktuelna lokalna vlast očekuje da se kroz dijalog sa Vladom Milojka Spajića dođe do rješenja.

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić kazao je za Pobjedu da su izlaz iz krize izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, Krivičnog zakona, a nikako prijedlog Demokratske Crne Gore da se promjenom Zakona o lokalnoj samoupravi raspusti lokalni parlament, zakažu novi izbori i time, kako smatra, suspenduje Ustav Crne Gore u opštini na sjeveru države.

3

Još bez izbora u Šavniku

i poslanika, o čemu su govorili i drugi poznavaoci izbornog sistema u Crnoj Gori, prije svih predsjednik DIK-a – kazao je Jakić za naš list.

Na pitanje o angažovanju nove vlasti u rješavanje šavničkog problema, Jakić je rekao da treba imati razumijevanja da je 44. Vlada tek formirana, ali da očekuju dijalog u narednom periodu.

– Bez obzira šta politički mislili o Vladi i pojedinim konstituentima, mora-

mo se saglasiti da je tek počela svoj rad, sačekali su je brojni problemi, tako da nijesmo ni očekivali da će slučaj Šavnika biti prioritetan – istakao je Jakić.

POKUŠAJ OZAKONJENJA OPSTRUKCIJE

Ipak, očekuje da Vlada Milojka Spajića neće biti na fonu intencije Demokratske Crne Gore da se iniciraju izmjene Zakona o lokalnoj sa-

moupravi kojima bi prestao mandat aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta u Šavniku, a potom i raspisani izbori. To bi, jasan je Jakić, bio čist primjer kršenja Ustava.

Demokrate predlažu izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, što je par ekselans kršenje Ustava. U članu 117 jasno stoji da je jedini uslov da Vlada raspusti Skupštinu opštine samo ako lokalni parlament u vremenu dužem od šest mjeseci ne vrši

Pravnici su u više navrata upozoravali da je pravni okvir postavljen tako da institucije, u prvom redu Državna izborna komisija, nemaju ingerencije za rješavanje ove situacije, zbog čega je, kako je nedavno kazao predsjednik DIK-a Nikola Mugoša, neophodno sprovesti izbornu reformu i izmijeniti Zakon o izboru odbornika i poslanika svoje nadležnosti. Svakako očekujemo da barem Vlada, koja se izjašnjava kao demokratska i evropska, neće ići u pravcu onoga što predlažu Demokrate. To bi bilo momentalno stavljanje tačke na priču o evropskom putu Crne Gore – decidan je Jakić.

U krajnjem, kako kaže, izborni proces opstruiraju i predstavnici Demokrata u Šavniku i pokušavaju da svoju opstrukciju ozakone.

– To ni u kom slučaju ne može biti dio rješenja, a kamoli rješenje. Najlakše rješenje je da se izmijeni Krivički zakon i da se krivično sankcionišu članovi OIK-a koji postupaju na način da čitav proces dovode u pitanje. Mislim da bi onda jednostavno riješili ovu situaciju – zaključio je Jakić.

Tamara KLIKOVAC

Predsjednik Evropskog savjeta kazao da imenovanja u pravosuđu mogu dati snažan podsticaj napretku ka članstvu

Mišel: Crna Gora ima još zadataka do privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 Mislim da je Crna Gora stavila fokus na prave stvari. Vidimo da je već duže vrijeme previše ključnih sudijskih pozicija upražnjeno. Uspješni su bili angažmani ministarke vanjskih poslova Slovenije i njenog austrijskog kolege u pravcu popunjavanja mjesta u Ustavnom sudu – rekao je Mišel PODGORICA - Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel kazao je da Crna Gora, osim imenovanja u pravosuđu, ima još zadataka koje mora da ispuni kako bi dobila privremena mjerila za poglavlja 23 i 24.

On je u Briselu novinarima kazao da su privremena mjerila obuhvaćena velikim brojem različitih faktora i da se dio njih odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala...

– Mislim da je Crna Gora sta-

Borelj: Crnoj Gori novi paket podrške za suzbijanje sajber prijetnji Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj najavio je novi paket podrške za Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju za suzbijanje sajber prijetnji i jačanje otpornosti.

– Najavljujem novi paket

podrške za Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju za suzbijanje prijetnji sajber bezbjednosti i jačanje otpornosti – kazao je Borelj na mreži Iks. Borelj je naglasio da će paket podrške doprinijeti

evropskoj bezbjednosti.

– Ova finansijska podrška ima za cilj da ojača naše partnere protiv izazova sa kojima se suočavaju u ovom ključnom domenu, doprinoseći evropskoj bezbjednosti – rekao je Borelj.

vila fokus na prave stvari. Vidimo da je već duže vrijeme previše ključnih sudijskih pozicija upražnjeno. Uspješni su bili angažmani ministarke vanjskih poslova Slovenije i njenog

austrijskog kolege u pravcu popunjavanja mjesta u Ustavnom sudu – rekao je Mišel.

On je dodao i da je imenovanje preostalih članova Sudskog savjeta nešto što će dodatno

dati podsticaj šansama Crne Gore da brzo zatvori poglavlja i ispuni privremena mjerila.

– Naravno, neophodno je i imenovanje stalnog predsjednika Vrhovnog suda i stalnog vr-

Šarl Mišel

hovnog državnog tužioca, kao i predsjednika Tužilačkog savjeta. U slučaju Crne Gore moramo da vidimo i transparentnu proceduru koja osigurava pravilno funkcionisanje pravosuđa uz nezavisnost, nepristrasnost i integritet. Mislim da Crna Gora sve to shvata i očekujem da ćemo vidjeti kvantni skok u brzini njihovog procesa integracije – poručio je Mišel. B. ĐURIŠIĆ

Politika

PODGORICA - Vlada Crne Gore planira da se u 2024. godini zaduži do 40 miliona eura kako bi kupila dva helikoptera, za potrebe sektora vojske i bezbjednosti. To je predviđeno Nacrtom zakona o budžetu za 2024. godinu koji je predstavljen početkom sedmice.

Osim toga, Vlada planira i da kupi dva patrolna broda, u vrijednosti od 120 miliona eura.

– Zaduženje za finansiranje nabavke opreme i sredstava, a za potrebe Vojske Crne Gore koja se odnosi na dva srednja patrolna broda dužine 55-70 m, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 120 miliona eura - piše u dokumentu.

Ovogodišnjim nacrtom budžeta za Ministarstvo odbrane predviđeno je izdvajanje od 74.856.821,34 eura.

Crna Gora je ranije kupila četiri helikoptera Bell 505 Jet Ranger X, koji su dio sistema Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore.

Najstariji aktivni helikopter koji koristi Vazduhoplovstvo Vojske Crne Gore je Bell 412EP, proizveden 2003. godine. To je jedini helikopter iz flote koji je kupljen polovan. Od aprila 2018. godine je u sastavu jedinice Vazduhoplovstva, a prije toga je bio u njujorškoj policiji gdje je napravio oko 1800 sati naleta.

Osim ovog, Ministarstvo posjeduje dva helikoptera tipa Bell 412EPI, proizvedeni 2018. godine i 1 Bell 505, proizveden 2020. godine.

– Crna Gora će, kao kredibilna NATO saveznica, nastojati da tokom naredne godine premaši nivo od dva odsto bruto druš-

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Modernizacija Vojske u budžetu Crne Gore

Planiraju nabavku dva helikoptera i dva patrolna broda za 160 miliona eura

tvenog proizvoda (BDP) izdvajanja za odbrambeni budžet – rekao je ministar odbrane Dragan Krapović.

Krapović se, tokom zvanične posjete sjedištu Sjevernoatlantskog saveza u Briselu, sastao sa zamjenikom generalnog sekretara NATO-a Mirčeom Džoanom.

Iz Ministarstva odbrane rekli su da je Krapović izrazio snažnu posvećenost Crne Gore vrijednostima koje baštini evroatlantska zajednica i iskazao odlučnost države da odgovorno pristupi ispunjavanju svih zadataka na planu daljeg unapređenja djelovanja Alijanse.

Krapović je naveo da savremeni bezbjednosni kontekst ukazuje na opravdanost svih odluka koje su u proteklom periodu donijete kako bi se ojačala pozicija NATO kroz snaženje kolektivne odbrane, a što u krajnjem za cilj ima očuvanje dugoročne stabilnosti.

On je kazao da su upravo bezbjednosna kretanja na istoku Evrope jasan pokazatelj da sve saveznice moraju nastaviti da ulažu kontinuirane napore usmjerene na unapređenje odvraćanja i odbrane.

On je, kako se navodi, istakao da će Crna Gora, kao kredibilna saveznica, nastojati da tokom iduće godine premaši nivo od dva odsto BDP za odbrambeni budžet, od čega će, kako je rekao, više od četvrtine biti opredijeljeno za potrebe modernizacije i opremanja naše Vojske.

Iz Ministarstva su naveli da je Džoana izrazio zadovoljstvo posjetom Krapovića sjedištu NATO, što, kako se dodaje, jasno ukazuje na nedvosmislenu opredijeljenost Crne Gore zajedničkim ciljevima.

Džoana je pohvalio doprinos Crne Gore pravovremenoj realizaciji zadataka sa NATO agende, posebno imajući u vidu aktuelna dešavanja na globalnom planu koja zahtijevaju snažan i odlučan odgovor cjelokupne međunarodne zajednice.

On je, kako se dodaje, pohvalio odlučnost Crne Gore da tokom naredne godine poveća izdvajanje za potrebe odbrane i naglasio da je dostizanje najmanje dva odsto BDP za odbranu najvažniji preduslov uspješnog ispunjavanja obaveza i jasna potvrda jedinstva unutar J. ĐURIŠIĆ saveza.

Ovogodišnjim nacrtom budžeta za Ministarstvo odbrane predviđeno je izdvajanje od 74.856.821,34 eura. Crna Gora je ranije kupila četiri helikoptera Bell 505 Jet Ranger X, koji su dio sistema Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore

s. vasiljević

4

Helikopter Bell

Krapović je podsjetio i da Crna Gora u tom dijelu daje aktivan doprinos koji se ogleda kroz angažovanje pripadnika Vojske Crne Gore u okvi-

ru borbenih grupa u Letoniji i Bugarskoj.

Govoreći o odlukama donijetim na ovogodišnjem Samitu u Viljnusu, Krapović je na-

veo da je važan preduslov za njihovu uspješnu realizaciju i posvećenost svih saveznica stabilnom investiranju za potrebe odbrane.

Poslanik HGI smatra da je u skupštinskoj većini evidentna jagma za bezbjednosni sektor

Predsjednik naše države u radnoj posjeti Briselu

Milatović: Crna Gora će biti Vuksanović: punopravna članica EU do 2028. Ne vidim da se PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u radnoj posjeti Briselu, gdje učestvuje na najvažnijem godišnjem sastanku lidera zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije – Samit Evropska unija – Zapadni Balkan, saopšteno je iz njegove kancelarije za odnose s javnošću.

Uoči početka Samita, odgovarajući na pitanja novinara, Milatović je kazao da je zadovoljan što ima priliku da predstavi rezultate koje je Crna Gora postigla u prethodnih par mjeseci, posebno u oblasti vladavine prava. Podsjetio je da Crna Gora ima u potpunosti usklađenu vanjsku i bezbjednosnu politiku sa EU i da nema otvorenih pitanja sa

Jakov Milatović

susjedima, te da je ekonomski najnaprednija.

Naglasio je da će Crna Gora biti punopravna članica EU do 2028.

– Agresija Rusije na Ukrajinu je pokazala da proces pro-

širenja nije samo tehničko pitanje, već da ima geopolitički i bezbjednosni značaj za čitav evropski kontinent.

Ovo predstavlja momenat koji treba svi da iskoristimo - i Brisel i države članice EU

i države kandidati – naglasio je Milatović i dodao da nije lako spojiti nacionalne interese država članica i država kandidata te da je priča o EU priča o pronalaženju konsenzusa.

Kazao je da politika proširenja, kao najuspješnija politika Evropske unije, mora biti zasnovana na napretku prema zaslugama, jer se jedino na taj način ispravno vrednuje trud država koje su najdalje odmakle u pregovaračkom procesu.

Ponovio je da je članstvo Crne Gore u EU mnogo veća priča od Crne Gore i kazao da je interes Evropske unije da ima jednu pozitivnu priču o proširenju jer bi članstvo Crne Gore u EU bilo dobar signal ostalim državama kandidatima da se reforme isplate.

R. P.

opozicija dodvorava ,,Evropi sad“

PODGORICA - Poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrian Vuksanović poručio je da ne vidi „da se opozicija dodvorava ‘Evropi sad’“.

– Ja lično vidim jednu argumentovanu raspravu, a inače nijesam pobornik politike udvaranja. Znam da postoje pojedinci koji anticipiraju šta će se dešavati nadalje i sasvim je za očekivati da postoji takva vrsta znatiželje.

Ipak, ja to dodvoravanje ne vidim – istakao je on.

Gostujući na A plus, Vuksanović je naglasio da je evidentna jagma povodom bezbjednosnog sektora.

– Svi žele da imaju nadzor kako u izvršnoj tako i u zakonodavnoj vlasti, ali skupštinska većina se mora dogovarati. Takođe, veliki broj poslanika že-

d. malidžan

Agresija Rusije na Ukrajinu je pokazala da proces proširenja nije samo tehničko pitanje, već da ima geopolitički i bezbjednosni značaj za čitav evropski kontinent. Ovo predstavlja momenat koji treba svi da iskoristimo - i Brisel i države članice EU i države kandidati – naglasio je Milatović i dodao da nije lako spojiti nacionalne interese država članica i država kandidata te da je priča o EU priča o pronalaženju konsenzusa

Adrian Vuksanović

le da budu članovi Odbora za bezbjednost. Skupštinska većina se mora dogovarati, a mi iz opozicionih klupa ponašaćemo se konstruktivno – rekao je Vuksanović.

R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Vladimir Joković najavio da će agrobudžet naredne godine biti veći za petinu i da startuje program IPARD III

PODGORICA - Budžet za poljoprivredu za 2024. godinu biće za petinu veći nego ove godine. Uz doprinos korisnika, sprovođenjem IPARD III programa biće investirano 128 miliona eura u poljoprivredu, a objavljivanje javnih poziva predviđeno je za idući mjesec – rekao je resorni ministar Vladimir Joković.

On je na radnom doručku sa novinarima kazao da očekuje usvajanje budžeta koji je Vlada predložila, uz neke blage izmjene.

– Neće tu biti nekih odstupanja. Ono što je specifično je da se definitivno u budžetu nađe ono što se može uraditi. Gdje već postoje gotovi projekti da se počne sprovođenje. Veliko zadovoljstvo, posebno nas sa sjevera, je da će biti nastavak izgradnje auto-puta od Mateševa prema Andrijevici. To će otvoriti sjever – kazao je Joković dodajući da vjeruje da

m. babović

Vladimir Joković

će 44. Vlada ispuniti sve što je obećala, posebno kada je u pitanju socio-ekonomski status sjevera i infrastruktura.

– Agrobudžet će biti 20 odsto veći nego za 2023. godinu. Ove godine je bio 42 odsto veći nego 2022. godine. Značajan dio tih

Centralna banka donijela rješenje kojim se obustavlja postupak i. mandić

Za poljoprivredu 128 miliona eura

sredstava je povećan za staračke naknade. Sada imamo 3.250 staračkih domaćinstava i sa povećanjem naknade od 207 eura, koliko je trenutno, na 315 eura trebaće 4,5 miliona. Očekujemo i veći broj korisnika ovih naknada, jer sada mnogi prelaze sa socijalnih primanja na ove naknade – kaže Joković.

Istakao je da će morati posvetiti puno pažnje za IPARD 3 početkom naredne godine, da se povuče što više tih sredstava.

Joković je podsjetio na partnerstvo njegovog resora sa Investiciono-razvojnim fondom u projektu ,,100 za poljoprivredu“, koji podrazumijeva plasman 100 beskamatnih kredita u vrijednosti od milion eura i istakao da je kroz sprovođenje IPARD II programa investirano 50,9 miliona eura bespovratnih sredstava, od čega 20 miliona EU podrške.

Kroz projekat Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD) asfaltirano je 126 km seoskih puteva i realizovano 49 investicija u vodosnabdijevanje, a krajem ove godine treba da startuje novi GORA projekat za koji je predviđeno 10 miliona dolara grant podrške, obezbijeđenih kroz Adaptacioni fond. Ovaj projekat uključuje 13 sjevernih opština i N. K. Nikšić.

Srpska firma odustala od kupovine Prve banke PODGORICA - Preduzeće iz Srbije koje je bilo zainteresovano za kupovinu kvalifikovanog učešća do 50 odsto u Prvoj banci, odustalo je od tog zahtjeva upućenog Centralnoj banci (CBCG), saopšteno je Pobjedi iz vrhovne monetarne institucije. Iz CBCG nijesu precizirali koje srpsko pravno lice je bilo zainteresovano za kupovinu akcija Prve banke.

– Podnosilac zahtjeva u toku sprovođenja postupka ispitivanja ispunjenosti propisanih uslova za izdavanje odobrenja, sredinom novembra odustao je od zahtjeva, pa je Centralna banka donijela rješenje kojim se postupak obustavlja – kazali su Pobjedi iz CBCG i dodali

Nastavljen postupak u vezi sa naknadom štete zbog neizgrađenog hotela „Bolići“

Žarko Burić traži višemilionsku odštetu od Glavnog grada

SPOR

Prethodno je bivši predsjednik suda Blažo Jovanić međupresudom ocijenio da Burićeve kompanije imaju osnov za odštetu, ali je Apelacioni sud ukinuo i postupak vratio na ponovno odlučivanje. Postupak je krenuo iznova kod sudije Vladimira Bulatovića, ali zastupnici Normala nijesu tražili donošenje nove međupresude. Iako je vrijednost spora određena na 22,5 miliona eura, visina tužbenog zahtjeva biće opredijeljena tek nakon finansijskog vještačenja, a za očekivati je da bude višemilionska.

Jučerašnje ročište je odloženo kako bi se obje strane izjasnile na tek dostavljene dokaze, među kojima i odluku Upravnog suda kojom je poništeno rješenje Ministarstva ekologije u vezi idejnog rješenja za izgradnju objekata na koji tu-

Burićeve kompanije Normal turs i Normal kompani kupile su od italijanskog investitora 80 odsto kompanije SIMI, osnovane radi gradnje hotela iza zgrade RTCG, i sada traže odštetu zbog nemogućnosti gradnje i izgubljene dobiti, a iz Glavnog grada tvrde da su svi rokovi istekli i da je 2015, kad su trgovane akcije, bilo jasno da od tog projekta nema ništa žioci nijesu dobili saglasnost.

Apelacioni sud je ranije utvrdio da se nijesu stekli uslovi za donošenje međupresude, jer nijesu raspravljena sva pitanja od kojih zavisi pravo tužilaca na naknadu stvarne štete i izgubljene dobiti. Ocijenjeno je da je takva odluka bila kontradiktorna, te da sud nije uzeo u obzir navode zastupnika grada da su ispunili sve obaveze, te da do realizacije projekta nije došlo isključivo krivicom stranog partnera. Jovanić je ocijenio da je grad kriv za štetu, jer nije ustupio zemljište, pribavio građevinsku dozvolu, niti dao saglasnost na idejno rješenje.

Iz Normal tursa tvrde da Glavni grad nije ispunio obaveze iz ugovora o zajedničkom ulaganju osnivanjem akcionarskog društva Societa Italo Montenegrina Investimenti (SIMI) koji je zaključio sa italijanskom kompanijom Bolici Investment 2006. godine.

Kompanija SIMI zajednički je osnovana radi izgradnje hotela na osnovu javno-privatnog partnerstva italijanskog inve-

d. mijatović

PODGORICA – Spor po tužbi kompanija Normal turs i Normal kompani u vlasništvu biznismena Žarka Burića krenuo je ispočetka pred novim sudijom Privrednog suda u kojem od Glavnog grada traže odštetu zbog neizgrađenog hotelskog kompleksa ,,Bolići“ planiranog iza zgrade RTCG.

odsto akcija SIMI, te od grada tražio da otkupi i njihovih 20 odsto, što su odbili. Krajem 2019. godine SIMI je podnijela zahtjev za saglasnost glavnog gradskog arhitekte na idejno rješenje, što je godinu kasnije odbijeno jer nijesu dokazali da imaju svojstvo investitora, imajući u vidu da je vlasnik zemljišta Glavni grad.

PROJEKAT

Parcela na kojoj je trebalo da se izgradi hotel prije 12 godina

stitora i grada. Po tom ugovoru, Glavni grad je trebalo da uloži zemljište, obezbijedi komunalije i dozvolu za gradnju, te da riješi imovinsko-pravne odnose, a Bolici Investment da finansira projektovanje, izgradnju i opremanja hotela sa četiri zvjedice te obezbijedi da njime upravlja neki od svjetskih hotelskih lanaca. Iako je Ministarstvo ekonomije krajem 2007. godine odobrilo izgradnju i dalo UT uslove,

projekat, koji je trebalo da bude realizovan za dvije godine, stajao je u mjestu, što je u julu 2013. godine na sastanku investitora sa gradom konstatovano i saopšteno da se vode pregovori sa stranim investitorima. Tada je Italijanima iz Glavnog grada predočeno da će raskinuti ugovor ukoliko ih do početka septembra ne izvijeste o rezultatima tih pregovora. Dvije godine kasnije Normal turs je kupio 80

5

Iz Normal tursa u tužbi navode da su kupovinom većinskog paketa akcija SIMI-ja preuzeli sva prava i obaveze i planirali da izgrade hotel. Grad je raskinuo ugovor sa Bolici Investment, a prema UT uslovima, na ovom zemljištu površine od skoro 14,5 hiljada kvadrata predviđena je izgradnja hotela do pet spratova sa 400 ležajeva. Štetu je, kako navode u tužbi, Normal turs pretrpio zbog kupovine akcija SIMI-ja, a Normal kompani jer je uložio 350 hiljada eura u projektnu dokumentaciju, što je predmet ugovora o zajedničkom ulaganju u izgradnju hotela ove dvije kompanije iz 2015. godine.

da drugih zahtjeva za izdavanje odobrenja u vezi sa namjerom kupovina akcija Prve banke nije bilo.

Navedeno je da je taj zahtjev bio podnijet 27. oktobra. Iz vrhovne monetarne institucije su 9. novembra saopštili da je u CBCG u toku proces odlučivanja po zahtjevu preduzeća iz Srbije za sticanje kvalifikovanog učešća do 50 odsto u kapitalu Prve banke.

Najveći akcionar u Prvoj banci sa 41,4 odsto udjela je Aco Đukanović, brat Mila Đukanovića, bivšeg predsjednika države.

Elektroprivreda CG ima 19,7 odsto kapitala, Lovćen osiguranje 2,3, KIPS 1,2, P&G agencija 1,9, dok je na tri kastodi računa 11 odsto kapitala. S. P.

Glavni grad ukazuje da nije dao saglasnost da Normal turs preuzme prava i obaveze iz ugovora, pa je nejasno kako mogu snositi odgovornost ukoliko su, kako tvrde, kupovinom akcija SIMI-ja pretrpjeli štetu. Navode da se iz postupanja Bolici Investment ne može izvesti zaključak da su pravo gradnje ustupili Normalu, već jedino da je njihovo neispunjenje obaveza uzrokovano nedostatkom finansija. U posljednjem dopisu sa kraja 2020. godine, kako ukazuju iz grada, Italijani ne pominju bilo kakvo ustupanje ugovora, već konstatuju nemogućnost realizacije projekta. Navode da je kupovinom akcija od Bolici Investmenta, Normal stekao isključivo prava na osnovu Zakona o privrednim društvima. Ukazuju da je realizacija projekta postala bespredmetna, budući da Bolici Investment nije u roku dostavio projekat, a da je grad izgubio interes za izgradnju hotela.

– Kako su svi rokovi za izgradnju planiranog hotela istekli, projekat nije realizovan u ugovorenom roku, niti za tim postoji dalja zainteresovanost ugovornih strana, krajnje je nelogično očekivanje tužilaca da su kupovinom akcija 2015. godine, kada je ugovornim stranama već bilo jasno da do realizacije projekta neće doći, oni ostvarili pravo gradnje – naveli su iz grada u žalbi na međupresudu dodajući da nijesu pasivno legitimisani za štetu koju traži Normal komM. Lk. pani.

Ekonomija

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Iako je tivatski aerodrom juče zvanično bio u funkciji

PODGORICA - Iako je tivatski aerodrom juče zvanično bio u funkciji, avio-kompanije Er Montenegro, Er Srbija i Turkiš erlajnz su zbog nevremena otkazale nekoliko letova prema toj vazdušnoj luci zbog nevremena.

– Aerodrom Tivat je u funkciji.

Za ostale informacije molimo da se obratite avio-kompanijama – kazali su Pobjedi iz Aerodroma Crne Gore.

Tako su juče dva leta iz Beograda preusmjerena na podgorički aerodrom, dok su dva leta iz Istanbula otkazana. Uz to i dva leta za Istanbul i jedan

d. mijatović

Avio-kompanije otkazivale i preusmjeravale letove zbog nevremena

Aerodrom Tivat

za Beograd koji je trebalo da budu realizovani sa tivatskog aerodroma su otkazani. Pod-

sjećamo da na tivatskom aerodromu nije moguće noćno slijetanje.

S. P.

DRI završila sa kontrolom preporuka datih Ustavnom sudu

m. babović

Ispravili svih deset nepravilnosti

Ustavni sud

PODGORICA – Državna revizorska institucija (DRI) neće više pratiti status realizacije preporuka datih Ustavnom sudu u reviziji za 2021. godinu, jer je ova institucija realizovala svih deset preporuka.

Revizija je rezultirala pozitivnim mišljenjem na finansijski izvještaj za 2021. godinu, ali uz skretanje pažnje na obavezu planskog trošenja budžeta, dok su zbog kršenja više propisa na pravilnost poslova-

nja dobili uslovno mišljenje.

Ustavni sud je u međuvremenu ispoštovao preporuke DRI i izmijenio sistematizaciju u dijelu finansijskog sektora i javnih nabavki, uskladio koeficijente za zarade, interno uredio kriterijume za varijabile, organizovao prekovremeni rad u skladu sa propisima i obezbijedio da se za rješenja o isplatama za predsjednika suda ovlasti drugo lice kako bi se razdvojile odgovornosti.

U vrijeme davanja preporuka, Ustavni sud nije funkcionisao u punom sastavu, što je i bio razlog zbog kojeg nijesu do sada mogli izmijeniti sistematizaciju i uskladiti koeficijente zarada.

U inicijalnom nalazu, revizori su problematizovali način regulisanja prekovremenog rada, za koji je od polovine pa do kraja 2021. godine utrošeno 46,5 hiljada eura bruto.

Tokom jula je prekovremeno radilo čak 36 od ukupno 39 zaposlenih. Ova naknada je, kako navode revizori, isplaćivana na osnovu rješenja predsjednika suda, a bilo je slučajeva da su ta rješenja donošena prije kraja mjeseca za koji se isplaćuje. Revizorima je prezentovana odluka od 30. septembra 2021. godine kojom je utvrđena potreba dodatnog angažovanja zaposlenih, ali ne i posebne odluke sa spiskom angažovanih i vremenom početka prekovremenog rada, kako propisuje zakon. Tada su ukazali da nije bilo ni dokaza da je o tome obaviještena inspekcija rada, na šta obavezuje zakon koji propisuje da poslodavac o odluci uvođenja prekovremenog mora da ih obavijesti M. Lk. u roku od tri dana.

Međunarodni kliring sistem Crne Gore, BiH i Srbije

UCB utvrdila tarife PODGORICA - Univerzal kapital banka (UCB) je, kao prva crnogorska banka koja je uspostavila direktan platni promet sa bankama iz Srbije i BiH, utvrdila tarifnik tih usluga.

– Banka obračunava i naplaćuje unaprijed (prilikom izvršavanja posla ili transakcije) naknade za usluge po poslovima međunarodnog platnog prometa sa bankama iz Srbije i BiH, članicama međunarod-

nog kliring sistema, od pravnih subjekata i fizičkih lica, rezidenata i nerezidenata, po utvrđenim tarifnim stavovima i vrstama posla – rekli su Pobjedi iz UCB. Za priliv od banaka iz Srbije i BiH koje su članice međunarodnog kliring sistema u korist transakcionog računa za međunarodne platne transakcije sa opcijom troškova SHA naknada je 0,10 odsto (min 2,50 eura).

Što se tiče plaćanja prema bankama Srbije i BiH koje su članice međunarodnog kliring sistema za iznose do 500 eura, naknada je tri eura, za iznose od 500 do 1.000 eura je pet eura, za iznose od 1.000 do 5.000 naknada je 10 eura, za iznose od 5.000 do 20.000 je 0,20 odsto (min 10 eura) 0,20 odsto (min 10 eura), za iznose od 20.000 do 100.000 je 0,15 odsto (min 30 eura), dok je ino plaćanje za iznose preko 100.000, naknada 0,10 odsto (min 100 eura) N. K.

Rasprava o kupovini mobilnog telefona na račun CEDIS-a PODGORICA – Nakon što je građanski aktivista Aleksandar Dragićević na društvenim mrežama objavio fotografiju na kojoj se vidi jučerašnji račun za kupovinu telefona ajfon sa adapterom od 1.700 eura na čijem dnu je kao kupac naveden CEDIS, iz ovog preduzeća su demantovali da su oni kupili telefon.

– Danas je na društvenoj mreži Fejsbuk objavljena informacija da je za potrebe Crnogorskog elektrodistributivnog sistema kupljen mobilni telefon, marke iPhone, u iznosu od 1.700 eura, nakon čega je isti stavljen na prodaju. Obavještavamo javnost da za potrebe i preko računa CEDIS-a nije kupljen pomenuti telefon, te da naša kompanija izričito demantuje iznesene navode – poručili su iz ove državne kompanije.

Ipak, fotografija telefona sa podacima kada je i gdje kupljen uz račun na kojem stoji da je kupac CEDIS te da je riječ o sindikalnoj prodaji, završila je na tender oglasima par sati kasnije na kojem ga izvjesni Predrag Pavićević nudi za 1.250 eura uz garanciju dvije godine. On je Vijestima kazao da je njegov poznanik, zaposlen u CEDIS-u, kupio taj telefon te da će ga otplatiti na 24 mjesečne rate. Ustvrdio je da CEDIS nije platio telefon, već da se ime kompanije našlo na računu jer njegov poznanik tamo radi.

Ko je platio a a prodao za Ova tema juče je dospjela i pred poslanike, kada je Mihailo Anđušić (DPS), pominjući ovaj događaj, kazao da je takav način upravljanja državnim resursima, prije svega u elektroenergetskom sektoru, najbolja slika stava Vlade prema tim resursima.

– Osim zbog partijskog zapošljavanja, ove kompanije su gubitaši i zbog ovih stvari – kazao je Anđušić. Što se tiče bivšeg direktora EPCG Nikole Rovčanina, ova situacija se nije ni desila jer je, kako je naveo, CEDIS demantovao da je njihovim sredstvima kupljen telefon.

– Svima se dozvoljava da bez prethodne provjere lako objave šta žele, bez rezerve, pa se treba suzdržati dok se ne sasluša druga strana. Uvjeren sam, ako ovo uradi bilo ko u privrednom društvu da treba da snosi odgovornost, ali evo, hvala bogu, što se tiče CEDIS-a ova situacija se praktično nije ni dogodila – kazao je Rovčanin.

Komentarišući demanti CEDIS-a, Anđušić je kazao da ga ova situacija podsjeća na ,,sve učestalije junake sa druš-

Račun – faktura o prodaji telefona

tvenih mreža, koji ostave fašistički komentar, pa kažu da su hakovani“.

– Povodom situacije o kupovini telefona i oglašavanja da se radi o netačnoj informaciji. Imamo sliku fiskalnog računa, vrlo vjerodostojnu i

Guverner održao sastanak sa menadžmentom poslovnih banaka

Bankari zadovoljni saradnjom sa Žugićem i CBCG CBCG

6

Tim CBCG na sastanku sa direktorima komercijalnih banaka

PODGORICA - Stabilan bankarski sistem, sa odličnim pokazateljima poslovanja, rezultat je kontinuirane i kvalitetne saradnje regulatora i poslovnih banaka, ocijenjeno je na sastanku menadžmenta vrhovne monetarne institucije i banaka, upriličenom povodom predstojećih praznika.

Sumirajući rezultate rada u proteklih sedam godina, guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić izrazio je zadovoljstvo stanjem u bankarskom sektoru Crne Gore, koga karakterišu istorij-

ski najpovoljnije vrijednosti svih ključnih bilansnih pozicija. Prema podacima za deset mjeseci ove godine, aktiva banaka iznosi 6,8 milijardi eura, što je 10,4 odsto više u odnosu na oktobar prošle godine.

– Rast kredita od 12 odsto (u istom periodu) otvara prostor za dinamiziranje ekonomskog rasta, uz istovremeni rast kapitala od 27,3 odsto, koji dodatno jača dostignutu stabilnost sistema - naveo je Žugić i naglasio da kontinuirani pad nekvalitetnih kredita, koji trenutno čine 4,8 odsto ukupnih kredita, dodatno unapređuje kvali-

tet aktive banaka.

Prema njegovim riječima, transparentno, neselektivno i apsolutno depolitizovano postupanje CBCG dokazano je, između ostalog, i kroz AQR procjenu, odnosno procjenu kvaliteta aktive, sprovedenu po metodologiji Evropske centralne banke (ECB) i od nezavisnih spoljnih revizora sa sjedištem van Crne Gore, a čiji su rezultati potvrdili stabilnost bankarskog sektora, izraženu kroz adekvatnu kapitalnu poziciju i zadovoljavajući kvalitet aktive banaka. Žugić je zahvalio predstavnicima banaka na razumijevanju i podršci za ukupno 14 paketa mjera koje su bile implementirane tokom kovid-19 krize, a čiji su teret podnijele banke, prvenstveno kroz ostvareno umanjenje prihoda.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore (UBCG) i predsjednik Upravnog odbora Erste banke Aleksa Lukić zahvalio je na izuzetnoj saradnji sa CBCG, bez koje, kako je poručio, ovakvi rezultati ne bi bili mogući.

Zahvalnost guverneru i kompletnom timu CBCG na profesionalnoj i kvalitetnoj saradnji uputio je i predsjednik Upravnog odbora Hipotekarne banke i predsjednik Upravnog odbora UBCG u ranijem mandatu Esad Zaimović.

R. E.

Ekonomija

Četvrtak, 14. decembar 2023.

a sa društvenih mreža stigla na plenum

7

Poslanici završili raspravu o izvještajima Agencije za zaštitu konkurencije i Komisije za zaštitu prava u javnim nabavkama

društvene mreže

ajfon 1.700, Čeka se odluka o državnoj pomoći Željezari, a 1.250 eura? Institutu, To Montenegru i

skupština

Porto Montenegru PODGORICA – Poslanici su juče završili raspravu o izvještajima Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) i Komisije za zaštitu prava u javnim nabavkama za prošlu godinu, ali se o njima još nijesu izjašnjavali.

Oglas na FB

autentičnu, da je kupac CEDIS d.o.o. Podgorica sa sve PIB-om kupca i svim ostalim propratnim detaljima koji važe za jednu firmu. Neka kaže CEDIS, neka podnese krivičnu prijavu ili unutrašnjom kontrolom utvrdi šta se desilo,

jer imamo najautentičniji dokaz da je neko sa računa CEDIS-a kupio taj telefon i ponio ga da ga proda – kazao je Anđušić dodajući da ne vjeruje u demanti CEDIS-a jer nijesu pružili valjane dokaze.

M. Lk.

Aukcija državnih kratkoročnih hartija od vrijednosti

Prodati državni zapisi za deset miliona eura PODGORICA - Na prvoj ovogodišnjoj aukciji sa rokom dospjeća od 273 dana, koja je održana juče, prodati su državni zapisi za deset miliona eura, po prosječnoj stopi od četiri odsto.

Ukupna nominalna vrijednost emisije državnih zapisa iznosila je 30 miliona eura, dok su dostavljene ponude bile vri-

jedne 15 miliona. Iznos prihvaćenih ponuda bio je deset miliona eura. Rok dospjeća zapisa je 273 dana, odnosno 12. septembar naredne godine.

U ponedjeljak su, na prvoj ovogodišnjoj aukciji sa rokom dospjeća od 182 dana, prodati svi državni zapisi, vrijedni 20 miliona eura, po prosječnoj stopi od 3,5 odsto.

S. P.

Inicijativa Ure za izmjenu Zakona o PIO

Predlažu povećanje svih penzija za 153 eura PODGORICA – Ura je podnijela inicijativu za izmjene Zakona o PIO u cilju ravnomjernog povećanja svih penzija, odnosno jednakim iznosom uvećanja za sve penzionere.

Poslanik Ure Miloš Konatar kazao je na konferenciji za novinare da smatraju da je povećanje opravdano, ali da bi trebalo da bude jednako za sve.

Dodao je da se prema njihovom modelu povećavaju sa-

mo minimalne penzije, a ni u tom slučaju se penzije ne povećavaju za isti iznos.

– Našim prijedlogom sve penzije bi bile povećane za 153,65 eura, kako bi svi bili u istom položaju, a ispunjava se i uslov da je minimalna penzija 450 eura – naveo je Konatar i objasnio da bi ovim modelom prosječna penzija porasla na 580 eura, a ukupni troškovi povećanja bi iznosili 140 miliona N. K. eura.

Saglasni su bili i poslanici i predstavnici AZK da je ovoj agenciji potrebna nezavisnost, imajući u vidu da se finansira iz budžeta, te da nema nadležnosti da kažnjava u slučaju kršenja zakona. To bi, kako se čulo, trebalo da bude predviđeno izmjenom zakona koji je u pripremi. AZK je prošle godine u budžet od svojih poslova uplatila milion eura, a njima je budžetom opredijeljeno 657 hiljada eura.

Cijene

Dejan Đurović (NSD) je ukazao da je Hrvatska narodna banka utvrdila da su trgovački lanci uticali na rast inflacije, dok je kod nas za to CBCG okrivila globalna kretanja. Đurović tvrdi da dva trgovačka lanca koriste dominantan položaj i narušavaju ekonomski sistem i standard građana. Predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović je kazao da su pokrenuli izradu sektorske analize, ali da ne mogu regulisati cijene i marže, već eventualno pronaći povredu konkurencije.

-To su sve mini istrage koje vodimo, nalik sudskim postupcima i da bi se nešto takvo utvrdilo, mora postojati valjani dokaz. Ono što su usmeni dogovori, ne možemo izvesti konkretan dokaz, nije jednostavno doći do takvog rješenja - kazao je Damjanović.

Na Đurovićeve navode da je prilikom prodaje Porto Montenegra država zakinuta za porez na dobit, Damjanović je kazao da o tome nema saznanja i pozvao ga da prijavi ukoliko sumnja na nezakonitu državnu pomoć. U vezi odluke koja se čeka četiri godine oko opraštanja 5,6 miliona eura komunalija Porto Montenegru, Damjanović je kazao da je postupak pri kraju,

Sa jučerašnjeg plenuma

ali da se do okončanja mora suzdržati od komentara, jer se još ne može naslutiti kakvo bi mišljenje moglo biti.

Isti je slučaj sa Institutom Igalo i plaćanju duga Jugobanci, a Damjanović je kazao da je jedino zakonsko rješenje bila priprema plana za restrukturiranje, gdje je Institut mogao primiti urgentnu pomoć, uz pripremu plana u roku od pola godine.

- Taj plan se može raditi jednom u deset godina, kao što je bilo u Montenegro erlajnzu 2012, a u državnoj pomoći se ne cijene iznosi, već principi. Ono što smo čuli iz medija jeste da je u Institutu prekomjeran broj zaposlenih i da se preduzećem upravljalo neodgovorno - kazao je Damjanović.

Nikola Milović (DPS) je kazao da je 42. Vlada ugasila Montengro erlajnz jer je rečeno da je riječ o nedovoljenoj državnoj pomoći, a da je Vlada kazala da će stvoriti novu kompaniju koja neće imati gubitak.

- Danas imamo kompaniju To Montengro koja je u gubicima, napuštaju je zaposleni. Izgubili smo avio-dostupnost. To je pogrešna odluka koja je doprinijela tome da danas imamo ovakvu situaciju.

Danas smo prinuđeni da ide-

Zamjenica predsjednika Komisije Jelica Bošković je kazala da je komisija tri puta ukidala odluke EPCG o izboru revizora - prvi put o izboru ponude, a druga dva puta kada je poništila javnu nabavku tvrdeći da je obezbijeđena kroz odluku Skupštine akcionara

675

eura Agencija za zaštitu konkurencije dobila iz budžeta, a u budžet uplatila milion

mo u Tiranu da bi otišli negdje u svijet. To su pogrešne i brze odluke bez detaljne analize – kazao je Milović.

Damjanović je podsjetio da su u vezi Željezare iscrpili sve institucionalne kapacitete i ovlašćenja da upozore EPCG da ne sprovode kupovinu prije njihovog mišljenja, imajući u vidu da je eventualna državna pomoć u oblasti čelika posebno problematična, ali da su oni to uradili na svoju ruku. Dokumentacija je prikupljena, a odluka se očekuje uskoro.

Tenderi

Razmatranje izvještaja Komisije za zaštitu prava u javnim nabavkama bio je povod za raspravu između Mihaila Anđušića (DPS) i Nikole Rovčanina (Demokrate) u vezi spornog tendera EPCG u vezi izbora revizora. Anđušić je ukazao da je na tom tenderu izabrana drugorangirana kompanija koja je imala visočiju cijenu i lošije reference. Rovčanin to objašnjava kolizijom zakona o privrednim društvima i o javnim nabavkama, imajući u vidu da je prvim predviđeno da skupština akcionara bira revizora, ali da je istovremeno kompani-

ja obveznik javnih nabavki.

Kazao je da je Vlada, imajući u vidu da na skupštini ima svog predstavnika, glasala da se za revizora izabere drugorangirana kompanija.

- Da smo mi zanemarili skupštinu akcionara i izabrali prvoplasiranog, CRPS ne bi mogao da sprovede odluku, jer zakon propisuje da vlasnik bira revizora. Tu se postupak po javnim nabavkama nije mogao završiti. Nakon takve odluke skupštine, komisija je kasnila pet mjeseci sa odlukom o žalbi, a mi smo morali da zaključimo ugovor sa revizorom, jer možete zamisliti posljedice po sistem kao EPCG da nema revizora – kazao je Rovčanin koji je donedavno bio direktor EPCG, dodajući da im je iz Ministarstva ekonomije rečeno da primat ima Zakon o privrednim društvima.

Anđušić je kazao da je ovo klasični primjer korupcije, pitajući se koja je bila logika Vlade.

– Neko je odabrao ponuđača koji je bio skuplji i ima lošiji kvalitet. Ovdje se radi o interesu Vlade Dritana Abazovića. Shvatam da je najmanje bila vaša odgovornost, ali je odluka kontroverzna. Pozivam tužilaštvo da se što prije izjasni oko ovoga - kazao je Anđušić.

Zamjenica predsjednika Komisije Jelica Bošković je kazala da je komisija tri puta ukidala odluke EPCG, prvi put o izboru ponude, a druga dva puta kada je poništila javnu nabavku tvrdeći da je obezbijeđena kroz odluku Skupštine akcionara. M. Lk.

8

Društvo

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Ukupan broj neriješenih predmeta na kraju 2022. godine bio veći za 35,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Sindikat prosvjete nije zadovoljan ishodom sastank prosvjetnim radnicima se od januara neće uvećati z

SKUPŠTINA CRNE GORE

Slijedi odluka protestu i tužb Deficit sudija uticao na učinke: Sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu

Izvještaj Sudskog savjeta nije prošao na odboru za pravosuđe Statistički podaci koji se odnose na rad svih sudova govore da je 2022. godina započeta sa 37.963 predmeta, da su primili 92.918, završili ukupno 78.758, a neriješenih je na kraju godine ostalo 51.539 ili 39,55 odsto PODGORICA - Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu nije juče prihvatio izvještaj Sudskog savjeta za 2022. godinu. Za izvještaj je glasao samo poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković, predstavnici Pokreta ,,Evropa sad“ su bili uzdržani, dok su četiri člana odbora iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ i Demokrata bili protiv.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer, predstavljajući godišnji izvještaj koji je još krajem marta dostavljen Skupštini, kazala je da statistički podaci koji se odnose na rad svih sudova govore da je 2022. godina započeta sa 37.963 predmeta, da su primili 92.918, završili ukupno 78.758, a neriješenih je na kraju godine ostalo 51.539 ili 39,55 odsto.

– Kada uzmem u obzir ove podatke možemo reći je da na nivou crnogorskog sudstva stopa ažurnosti u prošloj godini iznosila 84,76 odsto, a stopa efikasnosti 61,24 odsto – kazala je Simović-Zvicer uz objašnjenje da se stopa efikasnosti mjeri u odnosu na ono što su primljeni i riješeni predmeti u toj godini, dok se stopa ažurnosti mjeri u odnosu na riješene i neriješene predmete u toj godini.

Ona je istakla da je ukupan broj neriješenih predmeta na kraju 2022. godine bio veći za 35,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Simović-Zvicer je to objasnila činjenicom da je crnogorsko sudstvo tokom 2021. i 2022. godine ostalo bez 72 sudija zbog izmjena Zakona o penzijsko- invalidskom osiguranju, te da je Sud-

ski savjet samo u septembru 2021. konstatovao prestanak funkcije za više od 20 sudija, od čega je najveći broj bio sudija Vrhovnog suda što je, kako je kazala, značajno uticalo na efikasnost u radu, jer je u jednom periodu Vrhovni sud bio na ivici kvoruma.

Ona je kazala da u ovom trenutku u sistemu Crna Gora ima 257 sudija, a da nedostaju njih 54.

– Jedan broj javnih oglasa je u toku. Mi imamo sljedeće sedmice intervjue po pojednim oglasima za sudije osnovnih sudova. Međutim, dinamika popunjavanja slobodnih sudijskih mjesta je nešto što jeste problem i što utiče u krajnjem i na efikasnost i ažurnost u radu, a to je dužina trajanja obuke za kandidate koji se prvi put biraju za sudije. Primjera radi, ako mi sada sljedeće sedmice završimo intervjue i donesemo odluku da biramo 15 kandidata za sudije, oni odlaze na obuku koja traje 18 mjeseci.

Mi smatramo da je to predugo i da je treba značajno skratiti – kazala je Simović-Zvicer.

Ona je, odgovarajući na pitanja poslanika o vetingu, kazala da se plaši problema koji nas čekaju ako se uđe u tu priču.

– To je priča koja treba da uključi predstavnike sudija, a oni su izričito protiv toga – kazala je ona i dodala da je opšti reizbor sudija tema za razmišljanje, ali da bi i u tom slučaju ušli u problem.

Simović-Zvicer je ocijenila i da je sporan način izbora članova Sudskog savjeta, odnosno sam pojam uglednog pravnika.

– Što to znači ugledan pravnik? Mislim da bi članovima Savjeta pomoglo ako bi ih

predložile pravne institucije, poput Pravnog fakulteta – kazala je ona.

Odgovarajući na pitanje predsjednika Odbora Miluna Zogovića (ZBCG), Simović-Zvicer je kazala da nije prijatno što je bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica pod optužbom.

- Što se tiče moje poruke uoči njenog izbora, podsjećam da su nju predložile sve kolege. Ja bih u svim situacijama, da se bilo ko našao na njenom mjestu, kao jedini kandidat, postavila to pitanje koje je u poruci.

Bila bih u problemu samo da je bilo protivkandidata – kazala je ona.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević pitao je može li se provjeriti rad sudija poput Veljka Radovanovića koji je na 12 godina zatvora, prvostepeno, osudio Dalibora Nikolića koji je ubio trudnu suprugu Zumretu Nerdu nakon višečasovnog batinjanja.

– Nije ovo prva presuda ovoga tipa tog sudije. On je i osobu koja je vozila pod narkoticima i u udesu usmrtila jednu osobu, osudio na samo dvije godine zatvora. Imao je i čudne presude medijima u Podgorici, kada je kažnjavao CDM i još šest medija, a politički obojenim pojedincima, recimo uredniku portala IN4S, određivao novčane satisfakcije. Može li se provjeriti rad takvih sudija, jer je ovo van zdravog razuma – pitao je Zirojević.

Simović-Zvicer je na to kazala da ne može da komentariše nepravosnažne sudske presude, jer bi time ušla u zonu koja nije u nadležnosti Sudskog D. M. savjeta.

Prethodna vlada, koja je potpisala Granski kolektivni ugovor za oblast prosvjete u decembru 2022. za period od skoro godinu nije stvorila preduslove da se obećano i potpisano ispuni.

Nije potpisala sporazum niti u okviru limita potrošnje planirala povećanje zarada prosvjetnih radnika – poručio Spajić nakon sastanka PODGORICA – Plate prosvjetnim radnicima se neće povećati od januara za deset odsto, što je bilo dogovoreno sporazumom koji je Sindikat prosvjete prošle godine potpisao sa prethodnim predstavnicima Vlade.

Predstavnici Sindikata prosvjete juče su razgovarali sa premijerom Milojkom Spajićem i ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Stojanović-Jakšić nakon što su doznali iz medija da budžetom nije predviđeno da im se uveća zarada.

Premijer Spajić se oglasio na društvenoj mreži Iks navodeći da treba da se unaprijedi materijalni položaj, ali i uslovi rada prosvjetnih radnika i kroz dugoročna, sistemska rješenja.

- Prethodna vlada, koja je potpisala Granski kolektivni ugovor za oblast prosvjete u decembru 2022. za period od skoro godinu nije stvorila preduslove da se obećano i potpisano ispuni. Nije potpisala sporazum niti u okviru limita potrošnje planirala povećanje zarada prosvjetnih radnika. U fokusu nove Vlade su urgentni problemi u prosvjetnom sistemu: vršnjačko nasilje u školama, uslovi rada i zaštita prosvjetnih radnika na radnom mjestu, bezbjednost u školama, loši rezultati na testiranjima - naveo je Spajić i dodao da se mora krenuti u

OSTALI VAN SMJERNICA BUDŽETA ZA 2024: Radomir Božović i premijer Spajić

sveobuhvatnu reformu obrazovnog sistema.

Nijesu tražili dogovor

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović rekao je Pobjedi da oni nijesu išli na sastanak da se dogovaraju o povećanju plate, već su tražili odgovor na pitanje zašto ne žele da ispoštuju sporazum, odnosno Granski kolektivni ugovor koji je potpisan sa njihovim prethodnicima.

– Htjeli smo da ih pitamo zašto nam praktično zavlačite ruku u džep i uzimate nam ono što smo dogovorili. Odgovorili su nam na sastanku da nijesmo ušli u smjernice budžeta za iduću godinu. Nijesmo mi trebali da vodimo računa o tome. Oni da su htjeli, ispoštovali bi sporazum, kao što se uvećavaju penzije i ostalo. Sada se ,,vade“ na prethodnu vladu da je navodno nešto pogriješila i da oni ne smiju da krše zakone, smjernice. To je priča za malu djecu – rekao je Božović.

Sindikat prosvjete za danas je najavio konferenciju za medije, a potom će u petak ili subotu, kako najavljuju, da organizuju sjednicu Glavnog

odbora gdje će se govoriti o problemu. Razmotriće da li, kada i kako da pokrenu štrajk, a izvjesne su i tužbe ukoliko 1. februara ne dobiju uvećanu zaradu. Božović je rekao da će 15.000 prosvjetnih radnika tužiti državu i da će imati štetu od više od 20 miliona.

Istakao je da bi tužbe sigurno bile u njihovu korist, jer se očigledno, kaže on, krši Granski kolektivni ugovor.

Spajić i ranije odbijao prosvjetare

Kada je ranije aktuelni premijer Milojko Spajić bio ministar finansija, takođe, nije prihvatio prijedloge prosvjetnih radnika da im se uvećaju zarade, kao što su povećane zdravstvenim radnicima zbog doprinosa u borbi protiv korona virusa. Obećavano je da će se prosvjetari i prosvjetni radnici tretirati isto, ali se na kraju to nije desilo, zbog čega su nastavnici negodovali. Tadašnja ministarka prosvjete Vesna Bratić poručivala je da prijedlozi ne nailaze na odobravanje od strane Spajića. Božović podsjeća da se Spajić tada, s druge strane, saglasio da se

Ministarstvo prosvjete i Sindikat se mimoilaze oko pitanja prava na realizaciju generalnog štrajka. Dok su u Ministarstvu stava da čas mora da traje 45 minuta i da ne može da se obustavlja nastava, iz Sindikata su poručivali da nijesu saglasni sa takvim tumačenjem propisa. Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković saopštavao je da je pravo na štrajk jedno od univerzalnih prava

Društvo

Četvrtak, 14. decembar 2023.

ka sa predstavnicima Vlade, zarade za deset odsto

ao bama

prosvjetnim radnicima uveća zarada za tri odsto, prema sporazumu koji su ranije postigli sa ministrom prosvjete Damirom Šehovićem.

– Podsjetili smo premijera Spajića na sastanku da je u vrijeme korone dao saglasnost da nam se povećaju zarade za tri odsto bez riječi, a sada to ne radi.

Odgovor koji smo dobili je da je teško vrijeme, da treba da se malo strpimo – kaže Božović.

Spas u Skupštini?

Nakon ovog sastanka nije zakazan novi. Predsjednik Sindikata kaže da postoji mogućnost da se na zakon o budžetu djeluje amandmanski, što su najavile neke partije.

– I ako se usvoji amandman, Vlada mora da nađe novac da isplati uvećane zarade – ističe Božović.

Dodaje da nije isključeno da ih predstavnici Vlade ponovo pozovu na razgovor.

Ovaj sastanak uslijedio je nakon što je Sindikat poslao otvoreno pismo premijeru i ministarki prosvjete, nauke i inovacija, pošto su preko medija saznali da se neće desiti povećanje zarada u iznosu od deset odsto. Negodovali su i što ih niko kao socijalne partnere nije pozvao da razgovaraju o tom naumu.

Prošle godine su predstavnici Sindikata potpisali sporazum sa predstavnicima Vlade kojim su definisali da se plate uvećaju prvo za 20 odsto, a onda početkom 2024. godine i 2025. godine da se realizuje rast od po deset odsto.

Oni da su htjeli, ispoštovali bi sporazum, kao što se uvećavaju penzije i ostalo. Sada se ,,vade“ na prethodnu vladu da je navodno nešto pogriješila i da oni ne smiju da krše zakone, smjernice. To je priča za malu djecu – rekao je Božović Prosvjetni radnici su nezadovoljni ishodom jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima Vlade. Na društvenim mrežama pojedini profesori su komentarisali da treba pod hitno da obustave nastavu, da treba da im budu uzori zaposleni u Pošti koji su bili složni u zahtjevima, te da im je ispunjeno odmah što su tražili. Pojedini profesori navode da bi mogli da ne održe sjednice, da ne verifikuju uspjehe đacima.

Profesori su i prošle godine u više navrata izražavali nezadovoljstvo načinom na koji se izvršna vlast ophodi prema njima. Posebno nakon što su univerzitetskim profesorima i ljekarima drastično uvećane zarade, a njihove nijesu.

Tada je zatraženo od nadležnih da im se odjednom poveća plata 45 odsto, na što nijesu dobili odobrenje. Višemjesečnim pregovorima su došli do modela uvećanja zarada, koji je već postao tradicionalan, da im se kroz tri dijela uvećaju primanja. Predstavnici Vlade su tada predložili da im se od januara 2023. godine uveća zarada za 12,5 odsto, što profesori nijesu prihvatili. Prijetili su tada protestima i došli su do kompromisa da januarska zarada, ipak, bude uvećana za 20 odsto, a onda kroz dvije godine da dobiju po deset odsto.

Mimoilaženje o pravu na štrajk

Ministarstvo prosvjete i Sindikat se mimoilaze oko pitanja prava na realizaciju generalnog štrajka. Dok su u Ministarstvu stava da čas mora da traje 45 minuta i da ne može da se obustavlja nastava, iz Sindikata su poručivali da nijesu saglasni sa takvim tumačenjem propisa. Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković saopštavao je da je pravo na štrajk jedno od univerzalnih prava. Podsjetio je da je Zakon o štrajku donešen 2015. godine i da je tada poslodavac imao rok da utvrdi akt o minimumu procesa rada. To, međutim, nije realizovano.

Podsjetio je da je Sindikat pisao Ministarstvu da se otvori taj proces, ali da nijesu dobijali pozitivnu povratnu informaciju. Keković je kazao da u slučaju da se desi generalni štrajk, imaće pravo da utvrde minimum procesa rada prema svom nahođenju.

N. ĐURĐEVAC

9

Policija i ODT već 16 mjeseci izviđaju slučaj brojnih prijetnji mejlom uredništvu M portala, iako je IP adresa davno identifikovana

Nikolić: Postupanje ODT uvreda za zdrav razum i legitimisanje nasilja PODGORICA – Na mejl adresu glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić ponovo su stigle prijetnje sa iste adrese kao i prethodne od osobe koja se potpisuje kao Bane LA, koje su, kao i ova, prijavljene policiji i Osnovnom državnom tužilaštvu.

Iako je crnogorska policija još prošle godine, nakon prvih prijetnji smrću koje su stigle na adresu Nikolić, locirala i identifikovala osobu koja ih je slala, tužilaštvo do danas nije riješilo slučaj.

Nikolić je Pobjedi kazala da je poražavajuće saznanje da crnogorske institucije, tužilaštvo u prvom redu, već 16 mjeseci nijesu u stanju da riješe raniji slučaj prijetnji ubistvom, sada i silovanjem, ne samo njoj, već i čitavom nizu koleginica i kolega iz različitih medija.

– Ne zbog toga što će te prijetnje nekog od nas zaustaviti u poslu, već zbog toga što se kao građani ove države osjećamo prepušteni sami sebi. Jednako je porazno da prijetnje i uvrede sa iste adrese stižu svaki put kad nas targetira neko od funkcionera bivše Vlade Dritana Abazovića, kao što je slučaj i sa posljednjom prijetnjom – kazala je Nikolić.

Posljednje prijetnje su stigle svega nekoliko sati nakon što je bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić u Skupštini Crne Gore targetirao M portal i Pobjedu kao medije koji navodno utiču na izbor direktora Uprave policije Crne Gore.

Iz ODT je, povodom prijetnji iz oktobra prošle godine, juče saopšteno M portalu da je formiran predmet zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i da je i dalje u fazi izviđaja.

– Predmet se nalazi u fazi izviđaja. Zbog zaštite interesa postupka, ne možemo dati više informacija – odgovorio je juče rukovodilac ODT u Podgorici Duško Milanović na pitanje M portala u kojoj je fazi istraga koja se vodi od 10. septembra 2022. zbog prijetnji smrću upućenih njihovoj urednici.

Bane LA, kako stoji u potpisu mejla, ovoga puta je prijetio si-

Nikolić kaže da je simptomatična brzina kojom tužilaštva reaguju na prijave koje podnosi SPC protiv građanskih aktivista i sporost koja ih karakteriše kada se crnogorskim novinarima prijeti smrću

Sadržaj inoviranih prijetnji

Vujović osudila prijetnje, očekuje reakciju Ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović najoštrije je osudila prijetnje i uvrede upućene urednici M portala Danici Nikolić i njenim koleginicama.

Očekuje, kako kaže, brz dogovor nadležnih organa, ,,jer da bi prijetnji bilo manje, ili ih ne bi bilo uopšte, potrebno je da institucije efikasnije reaguju i da oni koji prijete znaju da će takvo ponašanje biti sankcionisano“.

– Protivim se svakom obliku prijetnji i nasilja, jer prijetnje nijesu samo napad na novinarke

i novinare, već i na samu suštinu slobode izražavanja, slobode medija i samu demokratiju.

Ne smijemo dozvoliti da budemo država u kojoj se novinari osjećaju nebezbjedno – saopštila je Vujović.

Ona je navela da je dužnost i etika novinara da rade ne u interesu bilo kog centra moći, već isključivo u interesu javnosti.

– Novinari koji časno rade svoj posao, imaju pravo na svoj stav i na njegovo slobodno izražavanje – kazala je Vujović.

Ona je istakla da će u Ministar-

stvu kulture i medija nastaviti predano da rade na poboljšavanju položaja novinara i novinarki u Crnoj Gori, njihovoj bezbjednosti prije svega, njihovog prava na rad bez pritisaka, njihove slobode izražavanja, u skladu sa etičkim kodeksom novinarske profesije, bez pristrasnosti i bez izuzetka.

- Saglasimo se oko toga da oko nekih tema ne moramo biti saglasni, i to je mjera demokratskog dijaloga. Prijetnje i napadi su prekršajna i krivična djela – navela je Vujović.

lovanjem Nikolić, pomenuo je i koleginice Gradske TV Tamaru Nikčević, Bojanu Dabović, Mirku Dević, novinarku RTCG Slavicu Kruščić-Vasović, a u uvredljivom kontekstu i glavnog i odgovornog urednika Antene M Darka Šukovića, kao i advokata Zorana Piperovića.

Za proteklih 16 mjeseci na mejl adresu Nikolić je stiglo šest pisama prijetnje, koje su prijavljivane policiji i ODT, a kako je kazala Nikolić, bezbroj onih ,,samo“ sa uvredama koje nijesu prijavljivali.

Povodom toga što ODT i policija, i pored toga što su identifikovali osobu ne preduzimaju ništa, Nikolić kaže da je simp-

tomatična brzina kojom tužilaštva reaguju na prijave koje podnosi SPC protiv građanskih aktivista i sporost koja ih karakteriše kada se crnogorskim novinarima prijeti smrću.

–Jasno mi je da će, ukoliko tužilaštvo ikada završi izviđaj, osoba koja prijeti reći da je ,,hakovana“, ,,operisana“ ili da je 85-godišnja baba pisala sa njegovog naloga i da će se za institucije tu slučaj završiti, kao bezbroj puta do sada. Takvo postupanje je uvreda za zdrav razum i legitimisanje nasilja, a nadležni očigledno nemaju snage i volje da se sa tim izbore – smatra ona.

Najavila je da će zatražiti susret sa rukovodiocima policije, MUP-a, tužilaštva, Ministarstva pravde kako bi direktno od njih čula šta su do sada učinili i šta planiraju da preduzmu kako bi prijetnje i targetiranje M portala i ostalih kolega konačno prestalo.

– Ukoliko oni nijesu sposobni da dođu do najobičnije polupismene prostačine skrivene iza tastature i procesuiraju je, kako onda da očekujemo da riješe ozbiljne hakerske napade na državni sistem – poručila je Nikolić.

Iz M portala je juče saopšteno i da je svaka prijetnja stigla neposredno nakon što su ih funkcioneri bivše vlasti, predvođeni bivšim premijerom Dritanom Abazovićem i bivšim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, targetirali kao navodne pripadnike, pa čak i vođe, jednog kriminalnog klana ili ih dovodili u vezu sa sumnjivim poslovima.

Abazović je nekoliko puta dovodio u vezu kritički nastrojene medije – Pobjedu, Gradsku TV, Portal Analitiku, CDM, E TV sa kriminalnim klanovima, a Gradskoj je prijetio i gašenjem.

Višemjesečne prijetnje M portalu osuđivale su medijske organizacije, određene političke partije, aktivisti za ljudska prava… Prijetnje je osudio i ombudsman koji je još u septembru prošle godine pozvao nadležne da u najkraćem mogućem roku budu otkriveni i procesuirani počinioci ,,koji su se odvažili da na ovako besprizoran i nedopustiv način prijete ugrožavanjem fizičkog i psihičkog integriteta novinara, ali i svih drugih subjekata sa čijim stavovima i mišljenjima nijesu saglasni“. J. MARTINOVIĆ

I pretres bio planiran Krajem juna ove godine, M portal je objavio, pozivajući se na pouzdane informacije, da je tada odlazeći premijer Dritan Abazović tražio od šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića da obezbijedi nalog za pretres redakcije i kompjutera M portala i stana glavne i odgovorne urednice Danice Nikolić. M portal je tada saopštio da je ključni motiv zbog čega je odlazeći premijer insistirao na akciji je Abazovićeva frustracija zbog objavljivanja podataka sa Skaj komunikacija u kojima se pominje odlazeći premijer, kao i tekstova o bivšem direktoru Uprave prihoda i carina Radu Miloševiću, osumnjičenom za učešće u državnom švercu cigareta.

10 Društvo

To je ocijenjeno na Međunarodnoj konferenciji o zaštiti Skadarskog jezera u organizaciji Centra za zaštitu i proučavanje ptica i partnerskih organizacija, pod pokroviteljstvom Fonda za partnerstvo za kritične ekosisteme, koje su tokom ove i prethodnih godina pokrenule niz projekata, monitoringa, ali i inicijativa čiji je cilj zaštita jezera, njegovog biodiverziteta, ali i nasljeđa koje je vjekovima gradila interakcija prirode i čovjeka.

Međunarodna konferencija o zaštiti Skadarskog jezera ukazala na izazove, ali i smjerove očuvanja ovog vrijednog prostora

Prilika za široku koaliciju posvećenu zaštiti basena sa obje strane granice i. mandić

PODGORICA – Skadarsko jezero kao važno stanište od značaja za biljke, ptice, ali i ljude traži jaku i sadržajnu koaliciju građana, civilnih organizacija i institucija, što uključuje neophodnu i plodotvornu prekograničnu saradnju, kako bi se ovaj jedinstveni prostor sačuvao od brojnih pritisaka i negativnih uticaja kojima je izložen u kontinuitetu.

Četvrtak, 14. decembar 2023.

POGLED NAPRIJED

Imperativ očuvanja biodiverziteta: Sa jučerašnje konferencije u Hotelu ,,Hilton“

zaštite koji jezero uživa, kao najvećeg crnogorskog zaštićenog područja površine 40.000 hektara. Naglasila je da je riječ o parku koji je više nego drugi izložen negativnim pritiscima, iako je pod nacionalnom zaštitom od 1983. godine.

Kao neke od problema i izazova navela je problem eutrifikacije jezera, opasnost od požara, ugrožavanje biljnih i životinjskih vrsta...

Maraš je najavila da je u pripremi plan revizije prostornog plana posebne namjene za Skadarsko jezero koji će definisati prostor kao područje od velikog interesa za očuvanje prirode.

U uvodnom dijelu konferencije Jovana Janjušević iz CZIP-a ukazala je da su divlja

Novo gnjezdilište pelikana, modrovrana se vraća u stanište Jovana Drobnjak prezentovala je podatke o monitoringu ptica koji je sprovođen u saradnji sa kolegama iz NP Skadarsko jezero i Prirodnjačkog muzeja.

Navela je da je 2022. godina bila neslavna za pelikane, jer je 26 jedinki stradalo od ptičjeg gripa, a bilo je dosta uznemiravanja.

– Ova godina je bila bolja po ovu vrstu, otkrivena je nova kolonija na mjestu Mali Moračnik – navela je Drobnjak.

Tokom mapiranja staništa ptica gnjezdarica na vlažnim livadama, registrovane su 83 vrste, odnosno 800 jedinki u zoni od 39 km.

Stručnjake najviše raduje oporavak populacije modrovrane.

– Posljednji podatak o gniježđenju zabilježen je 1982, od tada povremeno je viđana, a potpuniji podatak je dobijen 2022, da bi ove godine bila evidentirana četiri para na gniježđenju, sa 19 ptića.

gradnja, upotreba brzih plovila i skutera na vodi kao i kvad vozila u zonama parka neki od remetilačkih faktora koji ugrožavaju Skadarsko jezero.

Na albanskoj strani jako je izražen problem krivolova, naročito na ptice, na šta je ukazao predstavnik Albanskog ornitološkog društva Erald Xeka.

Ukazao je na to da krivolov, naročito na prepelice, ali i lovni

turizam, budući da je na njihovoj strani nanovo otvorena mogućnost lova u priobalnom području, otežavaju zaštitu ptica na jednom od najvažnijih migratornih koridora za brojne ptičje vrste.

Gradnja i Bernska konvencija

Azra Vuković iz organizacije Grin hom podsjetila je da je pred Biroom Bernske konven-

czip

Ambasadorka Francuske u našoj zemlji An Mari Maske ocijenila je da je očuvanje Skadarskog jezera imperativ jer je ono važno za prirodu, ali i zajednice koje mu gravitiraju, s obzirom na kulturni i istorijski značaj područja.

– Konferencija je prilika da se s obje strane jezera okupe snage za očuvanje ovog podneblja – kazala je Maske.

Očekuje, kako kaže, da konferencija bude katalizator promjena i snažnog partnerstva u očuvanju jezera i održivost za generacije koje dolaze.

Ambasadorka Albanije u Crnoj Gori Žaklina Peto potencirala je da je Skadarsko jezero zajednička veza i spona dvije zemlje.

– To povećava odgovornost da ga štitimo. I to je važna dužnost za obje države. Kako je već prepoznato, vrijeme je da donesemo odluke. Moramo se posvetiti biodiverzitetu, rješavanju pitanja zagađenja, sve su to pitanja koja moramo tretirati na zajednički način – navela je Peto.

Predstavnica Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Arina Maraš osvrnula se na status

Informativne brošure za učesnike konferencije

Krivolov pod kontrolom Predstavnici službe zaštite u Nacionalnom parku Skadarsko jezero Vuk Saičić i Miloš Brajović ukazali su na sve preventivne, kontrolne i represivne mjere koje su u proteklih gotovo dvije godine, u saradnji sa drugim institucijama i civilnim sektorom, sprovedene na Skadarskom jezeru.

– Rezultat te akcije je smanjenje krivolova za gotovo 86 procenata, i za trećinu umanjene druge nelegalne aktivnosti koje podrazumijevaju uništavanje staništa, uznemiravanje ptica, izazivanje požara – kazao je Saičić.

Ilustrovao je napredak podatkom da je u 2022.

cije (koja štiti evropske divlje vrste i prirodna staništa) od 2018. godine još otvoren proces ispitivanja odnosa države prema resursima na jezeru koji su direktno ugroženi planiranjem turističkih rizorta na Biškom repu i Mihailovićima.

Ona je podsjetila da proteklih godina nema gradnje, ali da dozvole još nijesu suspendovane, pa ni sam ispitni proces nije zatvoren, odnosno naše su aktivnosti i dalje pod lupom konvencije čiji smo potpisnici.

– Želimo potpuno napuštanje projekta Porto Skadar lake i White vilage Mihailovići, čime će se potpuno ispoštovati bernska preprouka – navela je Vuković.

Potrebna nam je, kako je kazala, izrada prostornog plana posebne namjene, i zaštita parka kao prioritet.

– Slučaj pred Bernskom konvencijom je i dalje otvoren, pa će institucije morati da implementiraju sve preporuke i oče-

Populaciju nekih invazivnih biljaka mogu da kontrolišu samo – krave Nevena Petković iz CZIP-a ukazala je da su prijetnja osjetljivom ekosistemu plavnih livada pored Skadarskog jezera i pojava invazivnih vrsta biljaka, poput bagremca, žbunovite biljke koja uzurpira stanište.

– Ne guši samo biljne, nego i brojne životinjske vrste –

navela je Petković ističući da na staništu gdje dominira ova vrsta nije, primjera radi, zabilježen nijedan primjerak ugrožene i endemske skadarske žabe.

Suzbijanje ove biljke je jako kompleksno, vrlo lako se širi, a tome doprinosi što se livade pored jezera sve manje koriste za košenje

sijena i napasanje stoke.

Jedini način je obnova stočarstva na tom području jer se krave hrane mladim izdancima bagremca.

Upravo su u okviru projekta jednom lakalnom stočaru donirali 11 goveda kako bi na oglednoj parceli pratili efikasnost i eliminisanje ove invazivne vrste.

godini bilo prijavljeno više od 170 slučajeva izlova ribe strujom, a ove godine je taj broj sveden na ispod 30.

Naveo je da je otvaranje novih punktova u Podhumu i Radušu povećalo manevarski prostor čuvarima.

Brajović je najavio aktiviranje sistema takozvanih smart patrola, koje će uvezivanjem ne samo rendžerskih službi, već i građana omogućiti prikaz stanja na terenu u realnom vremenu, a time i brzu reakciju na samom izvoru problema, odnosno onog momenta kada on nastane.

Na albanskoj strani jako je izražen problem krivolova, naročito na ptice, na šta je ukazao predstavnik Albanskog ornitološkog društva Erald Xeka kivaće naše izvještaje koje smo uputili – kazala je Vuković.

Direktor Nacionalnih parkova Vladimir Martinović kazao je da je opredjeljenje upravljača da insistira na zaštiti biodiverziteta i prirode nauštrb nekih privrednih aktivnosti, sve u cilju očuvanja zaštićenog područja.

Predstavnik Partnerskog fonda za ugrožene ekosisteme Vedran Lucić kazao je da su projektom sa Grin hom organizacijom prije 10 godina počeli saradnju podrške civilnom sektoru u očuvanju ovog područja.

Naveo je da Fond postoji dvije decenije i za to vrijeme je kroz 200 miliona eura donacija podržao projekte očuvanja takozvanih vrućih tačaka biodiverziteta na Mediteranu.

– Fokusirani smo na podršku organizacijama civilnog društva, kao i obrazovnih ustanova i u nekim slučajevima malog preduzetništva. Smatramo da je civilno društvo temelj očuvanja biodiverziteta u saradnji sa Vladom i institucijama I. PERIĆ – naveo je Lucić.

Hronika

Četvrtak, 14. decembar 2023.

11

Više tužilaštvo će se žaliti na presudu o ubistvu Zumrite Nerde PODGORICA - Više državno tužilaštvo žaliće se Apelacionom sudu Crne Gore na presudu Višeg suda kojom je Dalibor Nikolić prvostepeno osuđen na 12 godina zatvora jer je prošle godine trudnu suprugu Zumritu Nerdu satima brutalno tukao bejzbol palicom i šakama nakon čega je preminula.

-Posebno zbog činjenice da je Viši sud izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju krivičnog djela - saopštila je rukovoditeljka i portparolka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica.

Nikolić je u januaru prošle godine, satima brutalno tukao Zumritu pred troje djece.

Tužilaštvo je zahtijevalo mak-

Traže veću kaznu i adekvatnu kvalifikaciju za Dalibora Nikolića simalnu kaznu od 40 godina zatvora zbog krivičnog djela teško ubistvo, ali Viši sud je procijenio da Nikolić “nije namjeravao” da ubije svoju suprugu.

Više državno tužilaštvo je optužnicom teretilo Nikolića za teško ubistvo, koje je izvršeno na svirep način. Sud je utvrdio da je optuženi kritičnom prilikom nanio pokojnoj Nerdi više lakih i teških tjelesnih povreda, te da joj je od udarca pesnicom u podočnom predjelu nanio još jednu tešku tjelesnu povredu,

zbog čega je nastupila smrt.

Obrazlažući odluku da ne prihvati kvalifikaciju teškog ubistva, iz Višeg suda su kazali da, po mišljenju suda, nije postojao umišljaj za ovo krivično djelo, pa ni eventualni umišljaj, kako je stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom.

– Ovo iz razloga što se odgovarajući vještak medicinske struke na jasan način izjasnio da su teške tjelesne povrede koje su zadate bejzbol palicom zadate u predjelu ekstremiteta, dok je ona teška tjelesna povreda koja

je prouzrokovana na licu i koja je direktni uzrok smrti nanijeta pesnicom – piše u presudi Višeg suda.

Kako je ova presuda naišla na revolt građana, Viši sud se dva puta obratio javnosti sa obrazloženjem odluke. Naglasili su da je presuda prvostepena i nepravosnažna.

-Sud nije mogao da prihvati pravnu kvalifikaciju krivičnog djela teško ubistvo, jer u konkretom slučaju, po mišljenju suda, nije postojao umišljaj za ovo krivično djelo, pa ni even-

tualni umišljaj, kako je stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom. (…) Sud nije mogao sa sigurnošću izvesti zaključak da je ovaj udarac pesnicom zadat sa umišljajem da se izvrši krivično djelo teško ubistvo, usljed čega je izvršio pravnu prekvalifikaciju krivičnog djela”, saopšteno je, između ostalog iz Višeg suda.

Presuda Višeg suda izazvala je oštre reakcije javnosti, uz osude da crnogorsko pravosuđe ne štiti žrtve od nasilja. Organizacije koje se bave

ljudskim pravima su ukazale da ovakva kazna govori o velikim propustima unutar našeg zakonodavnog okvira i Krivičnog zakonika Crne Gore.

Zbog ovakve presude, Centar za građansko obrazovanje pozvao je Više državno tužilaštvo da uloži žalbu, a kako bi se razmotrila ozbiljnija kazna koja će odražavati stvarnu težinu zločina i štititi žrtve nasilja u porodici.

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević prekjuče je na protestu ispred zgrade Višeg suda najavila masovne građanske proteste ukoliko Vlada Crne Gore “ne reformiše ovaj truli sistem, ako država ne preuzme odgovornost za zaštitu svih žrtava nasilja”.

A. R.

Nakon pet godina od zločina, u Višem sudu provjeravaće dokaze Odgođeno suđenje bivšem direktoru ANB-a protiv okrivljenih za ubistvo, ranjavanje novinarke i šverc droge

Optužnica za ubistvo Kruščića pred sudom 25. decembra PODGORICA – Kontrola optužnice za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić zakazana je za 25. decembar, potvrđeno je Pobjedi.

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv četrnaestočlane kriminalne organizacije odgovorne za ubistvo Miodraga Kruščića i napad na novinarku Oliveru Lakić.

Predmet ove optužnice je i krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru, 26. januara 2021. godine.

Optužnicom, koja je predata Višem sudu u Podgorici, obuhvaćeni su Milan Vujotić, Darko Lalović, Filip Knežević, Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Sanja Božović.

Njih Specijalno tužilaštvo tereti za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, teška tjelesna povreda, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Iz Specijalnog tužilaštva su kazali da je optužnicom predloženo da se okrivljenom Mariju Miloševiću produži pritvor, zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i da će ponoviti krivično djelo.

SDT je predložilo i da se Vujoti-

Snimak ubistva Kruščića sa nadzorne kamere

ću, Ljumoviću i Kneževiću sudi u odsustvu.

Milošević je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, jedan od ključnih ljudi kavačke kriminalne grupe.

On je uhapšen 18. jula 2018. godine na Kosovu i izručen Crnoj Gori koja ga je potraživala zbog učešća u dva ubistva - Radomira Đuričkovića 2016. na Cetinju i Miodraga Kruščića 21. maja 2018. godine.

Pobjeda je ranije pisala da je Milošević nakon ubistva Đuričkovića napustio Crnu Goru, ali istražitelji sumnjaju da je u maju 2018. ponovo boravio u našoj zemlji kako bi ubio Kruščića koji je bio suvlasnik

diskoteke ,,Bigl“.

Prema navodima dokumenta Apelacionog suda, tim koji radi na ovom slučaju došao je do podataka da je Milošević 2. maja 2018. godine ušao u Crnu Goru kada je u Rožajama uključio kriptovani telefon.

Istražitelji su došli do sumnje da je Rakočević dovezao Miloševića do lokala ,,Palata“ na Starom aerodromu. Nakon što je, kako se sumnja, Milošević ubio Kruščića iz pištolja ,,glok“, njih dvojica su se odvezli do stana u Ulici 4. jula, gdje je Milošević boravio do 23. maja 2018. godine, a za to vrijeme Rakočević mu je obezbjeđivao hranu.

On je, prema sumnjama istra-

žitelja, Miloševića 23. maja odvezao do Rožaja, a Ljumović i Dejan Vukašinović su se drugim vozilom kretali ispred njih, kako bi ih obavještavali o prisustvu policije na putu. Kretanje Miloševića, Ljumovića, Rakočevića i Vukašinovića potvrđeno je snimcima video-nadzora, nalazom i mišljenjem sudskih vještaka za digitalne dokaze i vještaka trasologa.

Prepiska Rakočevića i Kneževića preko Skaj aplikacije u koju je Pobjeda imala uvid, ali i iskaz svjedoka-saradnika, kosovskog državljanina Bajrama Piste rasvijetlili su napad na Oliveru Lakić 8. maja 2018. godine ispred zgarde u kojoj stanuje.

Specijalno tužilaštvo je krajem 2021. godine kao direktnog napadača na novinarku označilo Filipa Kneževića, iako su 2019. godine policija i tužilaštvo tvrdili da je napadač bio Bešović.

Sa druge strane, Pista je tužiocima ispričao da su mu osumnjičeni nudili 200.000 eura za, kako je rekao, ,,ubistvo novinarke jer je vidjela nešto što ne treba“. Prema njegovom iskazu, počeo je da prati Lakić, fotografiše je i sve prenosi Filipu Kneževiću.

Svjedočio je i da je Bešović upravljao automobilom kojim su pratili Oliveru Lakić i da je javio Filipu Kneževiću vrijeme i momenat kada je sama i kada može nesmetano da joj se priđe…

Olivera Lakić je ranjena kada joj je osoba, za koju SDT tvrdi da je Filip Knežević, prišla s leđa i jednim metkom pogodila u list noge.

A. R.

Peruničić u sudnici 16. januara PODGORICA – Suđenje bivšem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Peruničiću i nekadašnjem tajnom agentu Srđanu Pavićeviću odgođeno je za 16. januar.

Kako je za Pobjedu kazao Peruničićev branilac, advokat Zdravko Begović, sudu je dostavljena sva dokumentacija koja potvrđuje da je Peruničić spriječen da dođe u sud zbog hroničnih bolesti.

Peruničića Specijalno državno tužilaštvo tereti za zloupotrebu službenog položaja.

Nakon što je razmotrio dokumentaciju, sudija Igor Đuričković je novo suđenje zakazao za 16. januar.

Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg

Dejan Peruničić

glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Peruničić je uhapšen 2021. godine. Sa čela ANB-a smijenjen je sredinom decembra 2020. godine.

A. R.

Podgoričanka uhapšena zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga

Pronađeno nekoliko pakovanja heroina, novac i vaga za precizno mjerenje PODGORICA - Podgorička policija je, postupajući po naredbi sudije za istragu Višeg suda, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi M. V. (38) iz Podgorice.

- Tom prilikom pronađena su tri manja pvc pakovanja sa sadržajem praškaste materije braon boje, nalik na opojnu drogu heroin, pvc pakovanje sa sadržajem čvrste materije braon boje, za koju se takođe sumnja da je opojna droga heroin, vaga za precizno mje-

renje i više komada pvc kesa za pakovanje - saopšteno je iz Uprave policije.

Kako se navodi, od osumnjičene M. V. je oduzeto i 170 eura za koji novac se sumnja da je stečen izvršenjem krivičnog djela, te je oduzet i mobilni telefon.

- M.V. je uhapšena zbog sumnje da je izvršila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - zaključuje se u saopštenju.

C. H.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Pljevlja: EPA procjenjuje uticaj izgradnje primarnog toplovoda na životnu sredinu

Ulcinj: Hipotekarna banka otvorila filijalu

Dostupni 24 sata dnevno, 365 dana

Dokument je na javnom uvidu do 18. decembra. Odnosi se na primarni toplovod DN 450 mm, odnosno, njegovu prvu dionicu – od TE Pljevlja do raskrsnice ,,Vektra Jakić“.

PODSTANICE

je ujedno i početna tačka naredne dionice projekta toplovoda – dionica 2 i dionica 3.

Kako je pojašnjeno u dokumentu, podloge za izradu projektne dokumentacije preuzete su iz tehničke dokumentacije pod nazivom ,,Toplotni konzum toplifikacije grada Pljevalja“, koju je radilo preduzeće ,,Dencon“ iz Podgorice u junu 2020. godine. U njoj se, između ostalog, analizira i formira koncept sistema daljinskog grijanja potrošača iz Termoelektrane na teritoriji Pljevalja, te se na osnovu izvršene analize utvrđuju parametri neophodni za definisanje toplovoda, kao i ostalih relevantnih ulaza koje je investitor naveo kao adekvatne ulazne podatke.

Za dimenzionisanje prečnika magistralnog toplovoda uzeta je u obzir projekcija toplotnog konzuma do 62 MW.

IZGRADNJA TOPLOVODA DIO PROJEKTA ,,TOPLIFIKACIJA PLJEVALJA“: Termoelektrana

Savjeti MZ nijesu formirani krivicom lokalne uprave Gušmirović nije od februara u mandatu i kaže kako je teško raditi pod tim opterećenjem.

– Postoji bojazan da se nekome ne dopadne moja ili odluka savjeta kojem je istakao mandat. Zato radim samo na savjetodavnom nivou, ne želim da donosim odluke čija je zakonitost upitna – saopštio je Gušmirović.

On podsjeća da je mjesna zajednica osnovna ćelija društva, da se formira kako bi

građani brže i jednostavnije dolazili do rješenja problema.

– U lokalnim upravama, naročito u službama koje su vezane za građanstvo, velike su gužve i mjesna zajednica je tu da uskoči da taj put skrati građaninu, ne čekajući danima na neku potvrdu ili neku informaciju za nešto što nije kompleksno – objašnjava Gušmirović.

Sekretar Sekretarijata za lokalnu samoupravu Haris

ULCINJ – Otvorena je nova 24/7 filijala Hipotekarne banke u Ulcinju.

U modernom prostoru opremljenom najsavremenijim multifunkcionalnim terminalima, klijentima je omogućeno obavljanje kompletnih bankarskih transakcija 24 časa dnevno tokom cijele godine.

Pomoćnik direktora FC Proizvodnja i menadžer projekta toplifikacije u EPCG Veselin Sekulić saopštio je prošle sedmice da će izgradnja primarnog toplovoda u Pljevljima početi na proljeće naredne godine.

– Početak izgradnje primarnog toplovoda DN 450 mm je predviđen u martu 2024. godine, nakon isporuke toplovodnih cijevi. Nastavak druge i treće dionice je planiran početkom naredne godine, raspisivanjem tendera za izbor izvođača za preostale dvije dionice primarnog toplovoda i sekundarnih toplovoda do kolektivnih kotlarnica. Projekat, dalje, podrazumijeva izgradnju preko 20 priključaka na primarnom toplovodu za sve konzumne zone grada – kazao je Sekulić.

EPCG je sa Upravom za kapitalne projekte ugovorila izradu cjelokupnog glavnog projekta i izgradnju primarnog toplovoda dužine 2,3 km, ukupne vrijednosti 2,5 miliona.

Izgradnja toplovoda je dio projekta ,,Toplifikacija Pljevalja“ koji je počeo izgradnjom toplotnog izvora, u sklopu ekološke rekonstrukcije TE. Realizacijom tog projekta, pored ostalog, konačno će biti riješena i crna ekološka tačka grada – kotlarnica u Skerlićevoj ulici.

C. G.

BIJELO POLJE: Mervan Gušmirović u nefunkcionalnim mjesnim zajednicama

BIJELO POLJE – Krivci za to što je više od 85 odsto mjesnih zajednica u tehničkom mandatu nijesu savjeti već nadležne službe. Savjeti čekaju inicijativu lokalne uprave, odnosno, Kancelarije za saradnju sa mjesnim zajednicama kojima bi to trebalo da bude prioritetan zadatak – kaže vršilac dužnosti predsjednika Savjeta MZ Gornji grad, Mervan Gušmirović.

SAVREMENO OPREMLJEN PROSTOR: Filijala u Ulcinju

FINANSIJE

pr centar

Na tom potezu toplovod je dijelom nadzemni, a dijelom

podzemni, u zavisnosti od terenskih uslova.

– Primami toplovod obuhvata priključne komore za buduće podstanice svih konzumnih zona i montažu opreme za signalno-upravljačku vezu od toplotno-izmjenjivačke podstanice u okviru TE Pljevlja do tačke završetka dionice 1. Prema konfiguraciji terena nadzemna trasa je dužine 1.887 metara a podzemna 393 metra – stoji u dokumentu.

Projektom se predviđa trasa koja obuhvata kompleks TE Pljevlja, dionicu predviđenu saobraćajnicom Pljevlja – Žabljak, da bi se nakon prelaza saobraćajnice vodio obroncima planine Velika Pliješ. Granica trase u zoni ka gradu predstavlja tjeme T332, što

Malagić potvrdio je nedavno da su od 40 mjesnih zajednica samo u 20 savjeti u punom mandatu. Malagić je do juna 2021. godine bio šef Službe za mjesne zajednice. To mjesto je nakon što je imenovan za sekretara ostalo upražnjeno. Popunjeno je prije mjesec nakon što je zaposleno jedno lice koje će biti savjetnik u Službi i andležnost će mu biti mjesne zajednice.

-Dosad je bilo zaposleno samo jedno lice koje nije bilo sposobno da obavlja taj posao, tako da smo i u tom smislu imali određenih problema - objasnio je Malagić.

B. Č.

Driton Lunjić, direktor filijale Ulcinj, kazao je da će svi klijenti, ali i mnogobrojni turisti koji posjećuju taj grad, biti u mogućnosti da brzo i jednostavno obavljaju sve bankarske usluge.

– Otvaranjem posebnog

prostora, opremljenog najsavremenijim multifunkcionalnim terminalima, Hipotekarna banka će omogućiti klijentima obavljanje bankarskih transakcija 24 časa dnevno, svih 365 dana u godini. Otvaranjem ove filijale svi klijenti, ali i mnogobrojni turisti koji posjećuju naš grad, biće u mogućnosti da brzo i jednostavno obavljaju sve bankarske usluge. Grad Ulcinj je bogatiji za novi, savremeni i reprezentativni bankarski prostor u kojem će klijenti, ponavljam, 24 časa, 365 dana u godini moći da obavljaju bankarske usluge – kazao je Lunjić na otvaranju filijale.

C. G.

Kolašin: Podrška gazdinstvima

Poljoprivrednicima podijelili 3.500 eura KOLAŠIN – Jedna od mjera budžetske podrške poljoprivrednim gazdinstvima bio je javni poziv za pomoć u nabavci agregata koji se dominantno koriste na katunima.

Iz budžeta za tekuću godinu za tu svrhu je izdvojeno 3.512 eura. Tomislav Vilotijević i Nenad Bijelić dobili

su po 450 eura, Miloš Rakočević i Miomir Dulović, Dragoljub Vlahović, Milivoje Milošević, Radenko Vuković, Mara Baošić po 300 eura, Veselin Medenica 255 eura, Milan Perović 197,50 eura, Jugoslav Drašković 185 eura i Dragoljub Bulatović 175 eura.

Dr. D.

b. čoković

PLJEVLJA – Elektroprivreda Crne Gore podnijela je Agenciji za zaštitu životne sredine (EPA) zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju primarnog toplovoda od Termoelektrane Pljevlja do grada u dužini od 2.280,84 metra – I faza.

hipotekarna banka

Podzemna trasa dugačka 393 metra, a nadzemna 1.887

OD FEBRUARA BEZ SAVJETA MZ: Gornji grad

Crnom Gorom

Četvrtak, 14. decembar 2023.

13

Kotor: Obilježeno 80 godina od strijeljanja pet rodoljuba na Trojici

Sve više je onih koji pokušavaju da redefinišu istoriju, omalovaže značaj NOB-a i antifašističke borbe i njene žrtve, koji hoće da krivotvore događaje iz dalje i bliže prošlosti i prikažu ih lažno i u iskrivljenom svjetlu, što se javno čini i promoviše – kazao je predsjednik Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Kotor Jovo M. Bećir

Bećir je govorio juče povodom događaja na Trojici, 13. decembra 1943. godine, kada je pored puta Kotor – Budva strijeljano pet rodoljuba, koji su prethodno bili u kotorskom zatvoru: Branko Brinić, Drago Milović, Božo Ljesar, Milo Ercegović i Mihailo Kalezić.

ISTINA

Bećir je ocijenio da se istina o veličanstvenim žrtvama pred puščanim cijevima i podvizima partizana, predvođenim komunistima u borbi za slobodu našeg naroda, Crne Gore i bivše nam domovine Jugoslavije, danas dovodi u pitanje.

Branko Đ. Brinić rođen je u Đuraševićima, Krtoli, u siromašnoj seljačkoj porodici. Završio je Vojno-zanatsku školu u Tivtu, bio je mehaničar u Pomorskom arsenalu u Tivtu.

Odmah je pristupio NOP-u i aktivno učestvovao u pripremi ustanka. Član je Opštinskog NOO od kraja 1941. godine, član SKOJ-a i sekretar aktiva Đuraševića od juna 1943. godine. Uhapšen je krajem 1943. zbog ubistva četničkog vođe Ivkovića.

Drago Đ. Milović rođen je u Milovićima, Krtoli. Završio je Pedagošku školu i bio nastavnik. Imao je četvoro đece. Za vrijeme okupacije odbio je da radi za fašiste i njihove pomagače. Sarađivao je sa NOP-om.

Krajem 1941. godine izabran je za predsjednika Opštinskog NOO Krtoli. Hapšen je i interniran u Italiju, a 1943. godine Njemci i četnici su ga uhapsili zbog ubistva Ivkovića Božo Jova Ljesar rođen je 1921. godine u Gošićima, Krtoli. Završio je Građevinsku školu u Tivtu. Podržavao je NOP i poslije kapitulacije Italije otvoreno radi za taj pokret. Uhapšen je u decembru 1943. godine Milo Iva Ercegović rođen je u Vranovićima, Grbalj,1896. godine. Bio je zemljoradnik, oženjen, imao je dvoje đece.

Poslije sloma stare Jugoslavije opredijelio se za NOP. Aktivno je radio, pomagao i svestrano sarađivao sa ilegalnim partijskim radnicima. Četnici su ga maltretirali i uhodili, pa je uhapšen i sproveden u kotorski zatvor.

Mihailo Krsta Kalezić rođen je 1923. godine u Gošićima, Krtoli. Izučio zanat mehaničara u Pomorskom arsenalu u Tivtu. Aktivno je pripadao NOP-u i pomagao ga od prvog dana. Sarađivao je sa ilegalnim partijskim radnicima, bio je član SKOJ-a od juna 1943. godine i borac Grbaljskog partizanskog bataljona.Uhapšen SJEĆANJE NA HEROJE: Juče u mjestu Trojica je u decembru 1943. zbog ubistva četničkog vođe Ivkovića.

Strijeljanje je po nalogu Njemaca izvršila žandarmerijska četa kapetana Branka Marovića. Prilikom strijeljanja svi su se hrabro držali, odbijajući vezivanje očiju, uzvikujući: ,,Pucajte, izrodi!“ i ,,Sluge Njemačke!“.

Miloš Dževerdanović

KOTOR – Sa posebnim pijetetom odajemo počast herojskim partizanskim borcima koji su položili svoje živote za slobodu domovine i svim onim koji su strijeljani, umoreni i podlegli mučenjima tokom NOR-a – rekao je Jovo M. Bećir, predsjednik Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Kotor.

radio tivat

Bećir: Snažno odgovoriti na svaki pokušaj revizije istorije

ODMAZDA

Đuro Vujović je u knjizi ,,Lovćenski partizanski odred“ naveo da je to bila odmazda za pokušaj atentata na Marka Lazarevića, a, po nekim izvorima, zbog diverzije u Lepetanama.

– Sve više je onih koji pokušavaju da redefinišu istoriju, omalovaže značaj NOB-a i antifašističke borbe i njene žrtve, koji hoće da krivotvore događaje iz dalje i bliže prošlosti i prikažu ih lažno i u iskrivljenom svjetlu, što se javno čini i promoviše – kazao je Bećir.

On je naglasio da se na to mora odgovoriti snažno, jasno,

Jovo M. Bećir na jučerašnjem obraćanju

demokratski, jer u pitanju nije samo poštovanje pravnog poretka već i pitanje opstanka Crne Gore kao države i Crnogoraca kao nacije.

– Na to nas obavezuju oni čije su kosti ugrađene u temelje sadašnje Crne Gore, koje predstavljaju zalogu naše budućnosti. Bez toga bi nji-

hovo žrtvovanje bilo uzaludno – zaključio je Jovo Bećir, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kotora.

R. U.-I.

Uprava za saobraćaj raspisala tender za rekonstrukciju saobraćajnice puta koji povezuje Bar i Ulcinj

GLAS MRKOJEVIĆA

Za put kroz Mrkojeviće 12 miliona

TRASA DUGA 14 KILOMETARA: Mrkojevići

BAR – Uprava za saobraćaj raspisala je tender za rekonstrukciju regionalnog puta R 29 Bar – Kamenički most – Krute, odnosno, puta koji povezuje Bar i Ulcinj kroz Mrkojeviće. Procijenjena vrijednost radova iznosi više od 12 miliona eura. Poziv je otvoren do 15. januara.

Put je dugačak 14 kilometara.

Njime godišnje prođe preko 500.000 vozila i oko dva miliona putnika. Iz Opštine Bar navode da je, na njihovu inicijativu, 2019. godine iz lokalnog prekategorisan u regionalni čime su stvoreni uslovi da se intenziviraju aktivnosti za pro-

Put je dugačak 14 kilometara. Njime jekat rekonstrukcije.

– Opština je obezbijedila sve godišnje prođe preko uslove potrebne za raspisiva- 500.000 vozila i oko nje tendera. Naime, ispunjava- dva miliona putnika jući obaveze predviđene Sporazumom o sufinansiranju projekta potpisanim sa Opštinom Ulcinj i Upravom za saobraćaj. U decembru 2021. godine uplaćeno je 666.588 eura Ministarstvu finansija i socijalnog staranja za eksproprijaciju zemljišta, a na osnovu procjene koju je napravila Uprava za katastar i državnu imovinu, kao i dodatnih 75.930 eura za poljoprivredne pripadnosti na dijelu tog pravca – saopštili su iz lokalne uprave.

Dodaju da je taj regionalni

putni pravac u svim strategijama definisan kao jedan od prioritetnih razvojnih projekata za Mrkojeviće i opštinu Bar. – Njegovom rekonstrukcijom započinje nova faza razvoja jednog od najbogatijih krajeva barske opštine i, uz ubrzani razvoj poljoprivrede i turizma ovog kraja, omogućava se bolja saobraćajna povezanost Crne Gore i Albanije – naveli su iz Opštine.

I. R.

14 Kultura

Četvrtak, 14. decembar 2023.

PODGORICA – Konzervacija najstarije knjiga u Baru, „Praznični minej“, koju je Božidar Vuković Podgoričanin štampao u Veneciji 1538. godine, završena je na Cetinju. Knjigu je konzervirala dr Milena Martinović i tako je uspješno okončano dugogodišnje nastojanje Čedomira Ratkovića, bivšeg predsjednika barske opštine, da se sačuva ova drevna, dragocjena knjiga.

Prema pisanju Radio Bara, sve je počelo poslije zemljotresa 1979. godine kada je Ratković, sa profesorom Nikolom Damjanovićem iz Beograda, rođenim Baraninom, obišao oštećeni saborni hram Svetog Nikole, u Starom Baru. Na podu hrama, na gomili knjiga, bio je i Minej, kako je objasnio Damjanović ,,vrlo vrijedna i rijetka knjiga“. Tek 30 godina kasnije, Ratković se, u Parohijskom domu na Topolici, ponovo susreo sa „Prazničnim minejom“. I od tada kreće njegova ,,bitka za Minej“.

Minej koji ima 424 lista, bio je veoma oštećen: listovi su bili razasuti, neuvezani, prvih 30 listova je bilo mehanički oštećeno, zaprljano i is-

Barinfo

Najstarija knjiga ponovo u Baru

Stranica iz Mineja

palo iz hrbata knjige, papir je bio truo, pod prstima se raspadao. Posljednjih 50 listova je bilo takođe mehanički oštećeno. Knjiga je restaurirana tradicionalnom tehnikom konzervacije i restauracije, razvezivanjem prvih 30 i posljednjih 50 listova. Svaki list je posebno obrađen. Sada je Minej reprezentativna knjiga koja može da služi na ponos Baru i Baranima. Posebnu vrijednost imaju fusnote, zapisi koje je ,,raščitao“ dr Goran Komar. Očekuje se da se uskoro Praznični minej nađe pred Baranima i njihovim gostima. Stručnjaci predlažu da bude smješten u staklenoj vitrini, sa otvorima za ventilaciju i regulatorima temperature i vlažnosti.

- Lijepo bi bilo da ta vitrina bude od maslinovog drveta kazao je Čedomir Ratković, zadovoljan što je knjiga zauvijek sačuvana i što će njegovi sugrađani biti u prilici da vide ovu znamenitost. R. K.

Omaž Jevremu Brkoviću u CANU PODGORICA – Omaž književniku Jevremu Brkoviću (1933-2021) biće održan danas u 12 sati u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.

O djelu Brkovića govoriće književnici Zuvdija Hodžić i Pavle Goranović, dok će moderator biti Pavle Pejović.

Jevrem Brković rođen je u Seocima 1933. godine. Od 1958. godine, pa sve do penzionisanja radio je u Radio Titogradu. Autor je brojnih zapaženih knjiga poezije, romana i pripovjedaka. Dobitnik je i brojnih nagrada.

Preminuo je 24. januara 2021. godine u Podgorici.

R. K.

,,Brod u boci“ ,,Kalos u KIC-u dromos“ u PODGORICA – Izložba Staroj varoši djela Dragana Markovića ,,Brod u boci - Splendido“ biće otvorena večeras, u 19 sati, u holu KIC-a ,,Budo Tomović“. Postavku će otvoriti zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević.

Izložba traje jedan dan.

Dragan Marković iz Podgorice po zanimanju je dipl. mašinski inžinjer. Izradom modela brodova u boci bavi se od 1990. godine i za to vrijeme je napravio više od 40 modela poznatih brodova jedrenjaka. U pitanju su istorijski jedrenjaci karakteristični za period od XV do XIX vijeka.

Marković je imao 12 samostalnih izložbi, a učestvovao je u preko 100 kolektivnih po CrA. Đ. noj Gori i regionu.

PODGORICA - Kolektivna izložba slika i skulptura savremenih crnogorskih umjetnika, pod nazivom ,,Kalos Dromos“, biće otvorena večeras u 18 sati u galeriji ,,Kaldrma“ (ul. Keše Ðurovića) u Staroj varoši.

Akademski slikari i vajari Marija Radusinović, Marko Đurović, Marko Đ. Ivanović i Saša Brnović publici će predstaviti najnovija ostvarenja. Pored umjetničkih ostvarenja autora, poseban segment izložbe biće i fotografije umjetničkih djela prije i nakon restauracije. Galerijski prostor „Kaldrma“ domaćin je događaja u cilju afirmacije starog gradskog jezgra. A. Đ.

Drugo izdanje kapitalnog djela „Istorija crnogorskog naroda“ Dragoja Živkovića

Otvorio vrata izučav dukljanskog period PODGORICA - „Istorija crnogorskog naroda“, tom I, autora dr Dragoja Živkovića, nakon tri i po decenije od premijernog objavljivanja ponovo je dostupna crnogorskoj javnosti. Ovo kapitalno djelo objavila je Matica crnogorska.

Živkovićeva knjiga načinila je preokret u tretiranju nacionalne istoriografije. U istorijskoj nauci je Živkovićevo djelo u naslovima knjiga trajno trasiralo odrednicu „crnogorski narod“, te uz „Dukljansko-zetske povelje“ prof. dr Božidara Šekularca širom otvorilo vrata izučavanju dukljanskog perioda crnogorske istorije. Od toga vremena ovi termini u Crnoj Gori i montenegristici postaju dio zvanične naučne terminologije, navodi se u saopštenju izdavača.

BOGATSTVO

Tokom dugogodišnjih proučavanja Živković je došao do zaključka da istorija Crne Gore u većem dijelu literature nije valjano interpretirana, tj. da bogatstvo faktografske građe, kulturnog i duhovnog nasljeđa treba objektivno i naučno sagledati, da bi se došlo do spoznaje o razvitku crnogorske kulturnoistorijske prošlosti.

Kruna njegovog naučnoistraživačkog rada je upravo trotomna „Istorija crnogorskog naroda“. Prvi tom „Od starijeg kamenog doba do kraja srednjeg vijeka“, je kao izdanje autorovih prijatelja, objavljen na Cetinju 1989. godine.

Drugi tom „Razdoblje crnogorskog principata/vladikata od početka XVI vijeka do sredine XIX vijeka“ izlazi 1992. godine, a treći tom istorije crnogorskog naroda „Vladavina knjaza Danila 1851–1860 i prve godine vladavine knjaza Nikole“, posthumno je objavila Matica crnogorska 1998. godine.

- Matica crnogorska je prepoznala potrebu ponovnog objavljivanja jednog broja kapitalnih djela montenegrista starije generacije, koji su svojim djelom doprinijeli osvjetljavanju crnogorskog identiteta, kulture i državotvornosti crnogorskog naroda - navodi se u saopštenju izdavača.

Prof. dr Božidar Šekularac u predgovoru navodi da je Živković prvim tomom „Istorije crnogorskog naroda“ na objektivan način „zaokružio najvažnije događaje u istoriji Crne Gore, u periodu do kraja srednjeg vijeka, odnosno pada crnogorske države pod osmansku vlast“.

- Korišćena literatura i izvori dati na kraju knjige broje

Naslovnica knjige „Istorija crnogorskog naroda“

blizu 500 naslova. Napisana prije skoro četiri decenije, knjiga se sada izdaje sa izvjesnim korekcijama prilagođe-

nim izmjenama naziva pojedinih gradova (Podgorica, Berane...) i aktuelnoj političkoj mapi Balkana. Odavno

Andrej Nikolaidis gostovao na 6. Sajmu izdavaštva u Sarajevu, u sklopu predstavljanja PODGORICA – Gost programa „Jutro sa autorom“ na 6. Sajmu bosanskohercegovačke književnosti u Sarajevu juče je bio Andrej Nikolaidis. Njegovo stvaralaštvo i stvaralaštvo izdavačke kuće ,,Fokalizator“ predstavljeno je u razgovoru sa Vladimirom Vojinovićem, glavnim i odgovornim urednikom te kuće.

Vojinović je nazvao „poetičkim pohodom“ dolazak u Sarajevo na predstavljanje, posebno zbog činjenice da je poznati crnogorski književnik rođen u glavnom gradu Bosne i Hercegovine i da ga je napustio 1992. godine.

- Jedna od stvari koja mi aktivno ide na živce su bivše Sarajlije koje se, nakon što su napustili grad, aktivno obračunavaju sa Sarajevom. Uvijek se ispostavi da je Sarajevo njima nešto dužno, da su oni na neki način tu bili uskraćeni, a onda pogledate njihove biografije i vidite da su to po pravilu ljudi kojima je Sarajevo dalo sve, koji ne da su imali sve benefite u bivšem komunističkom režimu, nego

Ne postoji ekonomsk za bavljenje književn Stopkadar/BKC Sarajevo

„Praznični minej“ restauriran i konzerviran na Cetinju

Vojinović i Nikolaidis tokom promocije u Sarajevu

ni njihove poetike ne bi postojale da nije bilo Sarajeva – rekao je Nikolaidis.

Ono što je bilo traumatično za familiju Nikolaidis devedesetih godina, kad su iz Sa-

rajeva ponovo došli u Ulcinj, donijelo je dobrobit crnogorskoj književnosti, rekao

Kultura

Četvrtak, 14. decembar 2023.

15

a objavljeno u izdanju Matice crnogorske Muzej savremene umjetnosti Crne Gore predstavio radove koje je

Dragoje Živković

nedostupna zainteresovanoj publici ona se danas obraća širokoj javnosti željnoj upoznavanja sa crnogorskom istorijskom prošlošću iz pera dr Dragoja Živkovića – navodi se u predgovoru.

EDICIJA

Prvi tom „Istorije crnogorskog naroda“ Dragoja Živkovića objavljen u ediciji „Kultura i istorija“ Matice crnogorske na 580 strana. Urednik izdanja je Ivan Ivanović, generalni sekretar, a ispred izdavača knjigu potpisuje Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske. Predgovor je napisao istoričar Božidar Šekularac. Izdanje pored biografije autora sadrži izvore, literaturu i registre ličnih imena i geografskih naziva. Matica cr-

nogorska posebnu zahvalnost izražava kćerima Dragoja Živkovića, Aniti i Angelini, na saradnji prilikom objavljivanja D. E. ovog izdanja.

izdavačke kuće „Fokalizator“

ki rezon nošću je Vojinović, jer je „familija Nikolaidis ispisala neke od najljepših stranica crnogorske književnosti“.

Nikolaidis je u Sarajevu ponovio svoju tezu o tome da pisati znači biti pretenciozan, te da je najviše taštine upravo među piscima.

- Mislim da je jedino što nas iskupljuje forma, jer u književnosti nije pitanje šta, nego kako. Moguće je lošim stilom uništiti i najveću temu, a istovremeno je dobrom piscu moguće napisati lucidan i inovativan jelovnik – rekao je Nikolaidis i dodao da ne postoji niti jedan razlog za današnje pisce da ne budu iznimno gotovo suludo smjeli u eksperimentisanju.

- Niti jedan pisac na ovim prostorima, osim Miljenka Jergovića ne može živjeti od svoje književnosti, pa ni

Basara koji piše po četiri ili pet tekstova nedjeljno. Dakle, ne postoji ekonomski rezon za bavljenjem književnošću – rekao je književnik i konstatovao da „u takvoj situaciji pokušavati dodvoravati se publici i dodvoravati se tržištu je suludo“.

Najmanje je riječi bilo o dva romana, „Anomalija“ i „Antonije napušta boga“, koje je Nikolaidis objavio za ,,Fokalizator“ u posljednje dvije godine. Ipak, podsjetio je autor da vrijeme uloženo u čitanje njegovih knjiga može da se vrati ponekim osmijehom.

Ispričao je i anegdotu o spašavanju svog prvog romana iz kompjutera koji umire, ali i kako čitanjem rješava nerješive momente u stvaralačkom procesu.

- Kad nemam rješenje ne uzdam se u sebe, uzdam se u druge, bolje pisce od mene.

Onda odem do police sa knjigama i uzmem da čitam – rekao je Nikolaidis.

U večernjim satima „Fokalizator“ je, u okviru programa „Večer s autorom“, sinoć predstavio i knjigu priča „Intimus“ Tijane Rakočević.

D. ERJAVŠEK

PODGORICA - Izložba radova ,,Akvizicije“ otvorena je u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti i Perjaničkom domu. Postavku čini 14 radova koje je Muzej otkupio na javnom konkursu za otkup muzejskog materijala. Izložena djela su različita u kontekstu i vizuelnom izrazu, ali spona koja ih povezuje sadržana je u iskustvu savremenog promišljanja - memoriji.

Na izložbama su predstavljeni radovi Šejle Kamerić, Lenke Đorojević, Siniše Radulovića, Adrijane Govzdenović i Goda Palekaite, Irene Lagator-Pejović, Darje Bajagić, Aleksandra Vukotića, Ivice Aranđusa, Vlatke Vujošević, Jovete Ljumovića, Darka Vučkovića, Velibora Pavićevića, Adina Rastodera i Jelene Pavićević-Marković.

Vajaru Veliboru Pavićeviću otkupljena je skulptura ,,Pismo“.

Umjetnik smatra da Muzej savremene umjetnosti predstavlja prostor u kome se sagledavaju umjetnička kretanja kao osnovna stvar u razvitku kulture jedne zemlje.

- Svakako da je za mene kao umjetnika značajno što će se moj rad naći u postavci ovoga muzeja. Ovo jeste za umjetnika potvrda da na neki način društvo pokazuje brigu za likovne stvaraoce. Svakako da još treba da radimo na poboljšanju položaja umjetnika u Crnoj Gori, ali svjedoci smo da se Muzej savremene umjetnosti počinje polako transformisati u ozbiljnu instituciju. Posebno ako uzmemo

m. babović

Dragoje Živković rođen je 21. juna 1927. godine u Ržanome Dolu, u Cucama. Studije istorije završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1953. godine. Iako vezan za nastavnički poziv, 1959. godine prelazi u Istorijski arhiv CK SKJ u Beogradu, a 1962. u Institut za istoriju radničkog pokreta Jugoslavije.

Doktorsku disertaciju odbranio je 1968. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Iste godine je izabran za direktora Arhiva Crne Gore na Cetinju, a obavljao je paralelno i dužnost direktora Centralne narodne biblioteke „Đurđe Crnojević“. Kao istaknuti kulturni poslenik, jedan je od inicijatora osnivanja i utemeljivača Kulturološkog fakulteta na Cetinju, na kojem je biran u zvanje vanrednog, a kasnije i redovnog profesora na predmetu opšta istorija. Bio je predsjednik Društva arhivskih radnika Crne Gore, predsjednik Zajednice arhiva Crne Gore, član Matice crnogorske i član Crnogorskog PEN centra.

Umjetnici vide začetak brige o njihovom statusu

Detalj sa izložbe radova u MSUCG

u obzir da se planira izgradnja savremene zgrade u kojoj će biti smještena ova zbirka. U tom duhu svi isčekujemo da će odabirom najboljeg projekta naša država napokon dobiti moderno zdanje na veliko zadovljstvo svih nas - kazao je Pavićević.

Muzej je vajaru Darku Vučkoviću otkupio rad pod nazivom ,,Meka forma XXII“.

- Smatram da je najbolja sudbina koja može da zadesi neki rad upravo to da se nađe u zbirci Muzeja savremene umjetnosti - kazao je Vučković.

Vajarki Jeleni Pavićević-Marković Muzej je otkupio djelo ,,Logosinteza“.

- Kada sam vidjela konkurs, smatrala sam ga značajnim i velikim potencijalom za izlaganje radova. Takva prililka je po-

zitivna. Moj rad na ovaj način ulazi u istoriju umjetnosti Crne Gore, biće izložen u savremenoj zgradi, s obzirom na to da se prvi put u istorji Crne Gore pravi Muzej savremene umjetnosti. Sve je na velikom nivou kazala je Pavićević-Marković.

Izložba ,,Akvizicije“ je zajednički projekat kustoskinja Maje Dedić, Natalije Đuranović i Teodore Nikčević. Đuranović podsjetila je da je riječ o prikupljanju radova i aktualizaciji MSUCG-a kao jednog prostora sa autonomijom, u kojem se preispituju, iščitavaju, problematizuju kategorije društvene angažovanosti i odgovornosti.

- Postavka obuhvata široki spektar djela i poruka koje definišu umjetnička djela savremene umjetnosti i najnovije

tokove u svim njihovim osobenostima. Radovi su rađeni u različitim medijima - od video radova i instalacije, fotografije, digital printa pa sve do slikarskih i vajarskih djela. Radovi odišu inovativnim, originalnim i autentičnim izrazom. Postavke su svježe, pročišćene, a istovremeno i složene u prožimanju različitih jezika i ideja sa autonomijom stilova - kazala je Đuranović.

Podsjećamo, MSUCG je u septembru raspisao javni konkurs za otkup likovnih djela i muzejskih predmeta iz oblasti savremene umjetnosti za 2023. godinu, a putem konkursa otkupljeno je 14 radova u ukupnom iznosu od 42.500 eura.

Izložba se može pogledati do A. Đ.

2. februara.

U Podgorici promovisana knjiga Slobodana Danka Selinkića

Zaboravljena ideja jugoslovenstva PODGORICA - Promocija knjige „Paviljon Serbia u Rimu 1911. - Modernizam, arhitektura i rana ideja jugoslovenstva“, arhitekte i profesora Slobodana Danka Selinkića, održana je u Galeriji „Risto Stijović“. Monografija osvjetljava značaj i značenje ove, u javnosti skoro nepoznate građevine, autorskog tima - arhitekte Petra Bajalovića i vajara Ivana Meštrovića.

Riječ je o publikaciji koja ima veliki značaj u naučnom, istoriografskom i kulturološkom smislu, jer nedovoljno poznatu materiju nastanka i značenja ovog izložbenog paviljona predstavlja kao jedinstvenu temu u sintetičkom i sistematizovanom obliku, te kao važno arhitektonsko, umjetničko, kulturno i istorijsko nasljeđe.

Monografija na sveobuhvatan i nov metodološki način predstavlja i rekonstruiše složeni proces nastanka izložbenog pa-

m. babović

Matica crnogorska

vanju da

Bogata radna biografija

nedavno otkupio na javnom konkursu

Sa promocije knjige u Podgorici

viljona Srbije na internacionalnoj izložbi u Rimu 1911. godine.

Profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici dr Slavica Stamatović-Vučković podsjetila je da na samom početku djela autor daje nekoliko temeljnih podataka o tome šta je ideja knjige.

- Autor kaže da je riječ o prvoj građevini koja materijalizuje ideju jugoslovenstva. U tom djelu možemo tražiti najavu

moderne arhitekture buduće Jugoslavije. Arhitektura paviljona predstavlja prvo odstupanje od srpsko-vizantijskog stila sa kojim se Srbija pojavljuje izvan sopstvenih granica. Selinkić dalje navodi da je paviljon izvanredan primjer komplementarnosti arhitekture i skulpture i ukazuje na nove odnose različitih profesija u procesu stvaranja arhitekture.

Paviljon je paradigma jugoslo-

venskog kulturnog prostora u umjetnosti i arhitekturi - kazala je ona i dodala kako je, čitajući knjigu, dodatno osvijestila koliko je ideja jugoslovenstva bila moderna.

Selinkić otkriva, istražuje i kontekstualizuje nepoznate činjenice o jedinstvenom umjetničkom i arhitektonskom poduhvatu, nastanku pojedinačnog arhitektonskog objekta - izložbenog paviljona, koji je na simboličnom nivou nagovijestio rađanje nove, moderne epohe. Kako je kazao, knjigu je počeo da radi prije 30 godina.

Mr Janko Ljumović sa Fakulteta dramskih umjetnosti rekao je da je ova knjiga značajna za različite aktere kulturnog života jer je priča o organizaciji, produkciji i ciljevima međunarodnih izložbi uvijek aktuelna.

Događaj je organizovan u saradnji Arhitektonskog fakulteta UCG i Sekretarijata za kulturu Podgorice u okviru manifestacije DEUS. A. Đ.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 14. decembar 2023.

i. mandić

Glavni grad nagradio najbolje studente u studijskoj 2022/2023. godini

Na osnovu člana 65. Statuta Lovćen osiguranja AD i člana 69. Zakona o igrama na sreću (Službeni list RCG br. 52/04 i Službeni list Crne Gore br. 13/07, 73/10, 40/11, 61/13 i 37/17, 003/23 ) i Odluke broj 03- 673/1, Izvršni direktor Društva, Stanko Mugoša i Glavni izvršni direktor Društva, Matjaž Božič donose:

PRAVILA za organizovanje Nagradne igre pod nazivom „Lovćen osiguranje – Tvoj kolega“

Član 1.

Priređivač Nagradne igre Lovćen osiguranje AD, sa sjedištem u ulici Slobode 13a, u Podgorici, PIB 02018560 (u daljem tekstu: Priređivač), priređuje Nagradnu igru, za sva fizička lica od navršenih 18. do 29. godina starosti, koji su korisnici Evropske omladinske kartice (EYCA), pod nazivom “Lovćen osiguranje – Tvoj kolega” u svrhu promocije svog brenda i nagrađivanja korisnika. Član 2.

Vrijeme trajanja nagradne igre Nagradna igra se priređuje na teritoriji Crne Gore u periodu od 15.12.2023. godine do 15.01.2024. godine i biće realizovana u sklopu jednog nagradnog kola. Član 3.

Nagradni fond Ukupan nagradni fond čine: 1. Putovanje na Siciliju (za dvije osobe), jedna prva nagrada – 770,00 Eura, sa PDV-om 2. Putovanje u Budimpeštu (za dvije osobe), jedna druga nagrada – 370,00 Eura, sa PDV-om 3. Dan zaljubljenih, 14. februar, u Hotelu „Bianka“ u Kolašinu (za dvije osobe), jedna treća nagrada – 149,00 Eura, sa PDV-om Član 4.

Vrijednost nagradnog fonda Ukupna vrijednost nagradnog fonda je 1.289,00 Eura, sa PDV-om. Član 5.

Uslovi za učešće u Nagradnoj igri, postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre i izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada I. PRAVO UČEŠĆA U NAGRADNOJ IGRI Pravo učešča u nagradnoj igri imaju sva fizička lica, korisnici Evropske omladinske kartice (EYCA) koju izdaje NVO Centar za omladinsku edukaciju, starosti od 18. do 29. godina: srednjoškolci sa navršenih 18 godina starosti, studenti na fakultetima Univerziteta Crne Gore, Univerzitetu Donja Gorica, Univerzitetu Mediteran i ostalim privatnim fakultetima u Crnoj Gori kao i radno angažovani građani do navršene 29. godine starosti.

Učesnici Nagradne igre, ujedno i korisnici navedenih kartica, nijesu u obavezi da plaćaju učešće i učestvuju u Nagradnoj igri.

Korisnici navedenih kartica, koji su radno angažovani tokom trajanja Nagradne igre u Lovćen osiguranju AD, nemaju pravo učešća u Nagradnoj igri.

Učesnik Nagradne igre ima pravo na informaciju o obradi njegovih podataka o ličnosti (pravo na pristup) i pravo na ispravku podataka. Dostavljanje navedenih podataka o ličnosti pod II je neophodno za sprovođenje Nagradne igre. Identično se odnosi na objavljivanje podataka dobitnika Nagradne igre pod III. Ova pravila stoga predstavljaju ugovorno-pravni odnos između Priređivača i Učesnika u Nagradnoj igri. Samo učešće na Nagradnoj igri je dobrovoljno.

U slučaju da se Učesnik saglasio sa obradom podataka u svrhe direktnog marketinga, ima pravo da povuče već datu saglasnost u bilo kom trenutku.

Praćenje izvlačenja dobitnika nagrada vršiće tročlana komisija koju Odlukom imenuje Priređivač Nagradne igre. Svi zapisnici Komisije sa izvlačenje dobitnika biće dostavljeni Upravi za igre na sreću.

II. POSTUPAK REGISTRACIJE ZA NAGRADNU IGRU Učesnici Nagradne igre, koji imaju pravo učešća, neophodno je da se predhodno registruju. Stranica na sajtu NAGRADNA IGRA služi za registraciju učesnika Nagradne igre.

Prilikom registracije, neophodan uslov je da se unese broj EYCA kartice. Po unošenju validnog broja, otvara se polje sa: Ime i prezime, e-mail i broj telefona. Ukoliko broj EYCA kartice nije validan, ne postoji mogućnost učešća.

Učesnik Nagradne igre zatim svojim odabirom može potvrditi da je saglasan sa obradom njegovih podataka u svrhu direktnog marketinga. Formu saglasnost koju je prihvatio će dobiti putem e-maila u prilogu.

Učesnik Nagradne igre pritiskom na dugme šalje KOD na svoj e-mail, koji nakon toga treba uspješno unijeti u polje da bi dobio potvrdu da je uspješno registrovan i da učestvuje nagradnom izvlačenju.

III. IZVLAČENJE NAGRADA I OBJAVLJIVANJE REZULTATA Izvlačenje nagrada će se vršiti 17.01.2024. godine u prostorijama Priređivača, dok će software za Nagradnu igru razviti Služba za ICT Priređivača/ Lovćen osiguranja AD, po metodu slučajnog izbora serijskog broja kartica. Prvi izvučeni korisnik kartice dobija treću nagradu, „Dan zaljubljenih“ u Hotelu Bianka u Kolašinu, za dvije osobe (jedna treća nagrada); drugi izvučeni korisnik kartice dobija drugu nagradu, Putovanje u Budimpeštu, za dvije osobe (jedna druga nagrada); a treći izvučeni korisnik kartice dobijaja prvu nagradu, Putovanje na Siciliju za dvije osobe (jedna prva nagrada).

Rezultati dobitnika nagrada, ime i prezime dobitnika i poslednje 4 cifre serijskog broja EYCA kartice biće objavljeni u jednoj dnevnoj novini sa nacionalnom pokrivenošću, i to u dnevnim novinama „Pobjeda“, najkasnije 5 radnih dana od dana izvlačenja dobitnika, kao i na zvaničnom sajtu Priređivača www.lo.co.me i na zvaničnom sajtu Evropske omladinske kartice za Crnu Goru https://www.omladinskakartica.me/.

Preuzimanjem nagrada prestaju sve dalje obaveze Priređivača nagradne igre prema dobitniku, tj. prestaju danom početka putovanja.

Učešćem u Nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, Pravila Nagradne igre.

Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500,00€, koji nakon završetka Nagradne igre nije podijeljen, Priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiće se u korist budžeta Crne Gore. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu Priređivača nagradne igre i doniraće se u dobrotvorne svhe o čemu će biti donijeta posebna Odluka.

IV. ROK I NAČIN PREUZIMANJA NAGRADA Priređivač će o osvojenim nagradama obavijestiti dobitnike putem dostupnih kontakt podataka iz baze registrovanih korisnika za Nagradnu igru.

Dobitnik nagradu može preuzeti lično ili preko ovlašćenih trećih lica u prostorijama Društva Lovćen osiguranje AD, Podgorica, ulica Slobode 13 A, u Podgorici, radnim danima od 08:00-16:00 h, po prethodnom dogovoru sa Odjeljenjem za marketing – Sektor prodaje za stanovništvo i SME i predstavnika Evropske omladinske kartice.

Ukoliko usljed dejstva više sile (poplava, zemljotresi, epidemije i sl.), bude onemogućeno ili bar ometeno vršenje predviđenih aktivnosti koje proističu iz ovog Uputstva pod nazivom “Lovćen osiguranje – Tvoj kolga“, samo dodjeljivanje nagrada može biti odloženo sve dok ne prestane dejstvo te i takve više sile.

Ukoliko dobitnik ne bude dostupan za informisanje o osvojenoj nagradi i Priređivač ne bude mogao u roku od 7 radnih dana od dana izvlačenja nagrade da ga informiše iz bilo kojih razloga koji nijesu i ne mogu biti odgovornost Priređivača, taj učesnik gubi pravo na nagradu Priređivača, a Priređivač neće imati nikakvih daljih obaveza prema ovom učesniku.

Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost. Član 6.

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE U slučaju spora između Priređivača i Učesnika postupaće nadležni sud u Podgorici.

Ukoliko mislite da je obrada vaših podataka u suprotnosti sa pravom zaštite podataka ili su vaši zahtjevi u pogledu zaštite podataka na bilo koji način povrijeđeni, možete se žaliti nadzornom organu. U Crnoj Gori je za to nadležna Agencija za zaštitu podataka.

Ova Pravila stupaju na snagu po dobijanju saglasnosti nadležnog organa.

Pravila će, nakon dobijanja saglasnosti, biti objavljena u dnevnim novinama „Pobjeda“ kao i na zvaničnom sajtu priređivača, www.lo.co.me, prije početka Nagradne igre.

Stanko Mugoša, Izvršni direktor Matjaž Božič, Glavni Izvršni direktor

Zgrada Glavnog grada

Priznanja za 27 izuzetnih Komisija za dodjelu Studentske nagrade Glavnog grada juče je donijela odluku da Studentsku nagradu Podgorice, kao izraz priznanja za izuzetan uspjeh u studiranju u studijskoj 2022/2023. godini dobije 27 studentkinja i studenata.

Najveće godišnje studentsko priznanje Glavnog grada za ovu godinu dobili su Danijela Fatić, studentkinja Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Jovana Veljović (Medicinski fakultet UCG), Jelena Ćuković (Medicinski fakultet UCG), Milica Komnenović (Medicinski fakultet UCG), Vuk Slavić (Elektrotehnički fakultet UCG), Vučić Filipović (Pravni fakultet UCG), Jovan Dabović (Pravni fakultet UCG), Maja Jeremić (Biotehnički fakultet UCG), Sofija Kirsanov (Fakulteta političkih nau-

ka UCG), Sara Lukovac (Metalurško-tehnološki fakultet UCG), Daniela Popović (Prirodno-matematički fakultet UCG), Marko Đurić (Arhitektonski fakultet UCG), Ana Novaković (Fakultet likovnih umjetnosti UCG sa Cetinja), Jasmina Lucević (FLU UCG sa Cetinja), Marko Ivanović (FLU UCG sa Cetinja), Sara Jovanović (Filozofski fakultet UCG u Nikšiću), Sergej Pavlović (Fakultet dramskih umjetnosti UCG sa Cetinja), Nataša Petrović (Fakultet za turizam i hotelijerstvo UCG u Kotoru), Ksenija Lukić (Muzička akademija UCG sa Cetinja), Ljiljana Radunović (Filološki fakultet UCG u Nikšiću), Mija Đoković (Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis Univerziteta Donja Gorica), Marija Grujić (Fakultet humanističkih studija UDG, Studijski program međunarodna

bezbjednost), Vladimir Tiodorović (Fakultet umjetnosti UDG), Vasilisa Lađić (Fakultet pravnih nauka UDG), Jovan Raičković (Fakultet primijenjenih nauka UDG), Aleksa Savković (Fakultet za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran) i Nikola Vojinović (Fakultet za državne i evropske studije).

Komisiju za dodjelu najvećeg godišnjeg studentskog priznanja Glavnog grada činili su prof. dr Veselin Mićanović (predsjednik), prof. Edin Jašarović, prof. dr Nataša Raičević, Andrej Vukčević, Neda Vuksanović, doc. dr Nikoleta Đukanović, doc. dr Milica Kovač-Orlandić, prof. dr Marija Janković, prof. dr Darko Lacmanović, Milica Žižić i mr Jelena Radović.

Studentska nagrada se dodjeljuje svake godine povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, a ovo priznanje dobijaju studenti završne godine svakog fakulteta, umjetničkih akademija, visokih škola i samostalnih studijskih programa u Crnoj Gori. Nagrade će biti uručene na svečanoj sjednici Skupštine Glavnog grada, u utorak 19. decembra. H. P.

Gradsko preduzeće Pogrebne usluge raspisalo tender vrijedan 32.000 eura

Rekonstruisaće ulicu u okviru groblja Čepurci

Gradsko preduzeće Pogrebne usluge raspisalo je tender za rekonstrukciju ulice u okviru gradskog groblja Čepurci. Posao procijenjen na 32.000 eu-

ra trebalo bi da obuhvati pripremne i zemljane radove, kao i izradu asfaltnog kolovoza i demontažu kapije na ulazu.

Radovi na rekonstrukciji uli-

ce u okviru Gradskog groblja Čepurci realizovaće se na osnovu tehničkog rješenja saobraćajnice dijela groblja ,,Čepurci - faza 6“ koje je uradila bjelopoljska firma ,,Optimusproject“. Rok za podnošenje ponuda (preko ESJN) je 26. decembar u 10 sati.

Nj. Ž.

ISKLJUČENJA STRUJE Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Bezjovo, Cvilin, Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; dio Zabjela (Vojislavljevića, Đura Jakšića, Ksenije

Cicvarić, Romanovih, Princeze Ksenije i Janka Đonovića); - od 8 do 16: naselje iza marketa Venkor (Miloja Pavlovića, Borisa Kidriča i Vojvođanska); naselje iza restorana Internacional, naselje između marketa Venkor i restorana Internacional; - od 08:30 do 13: zgrade na Bulevaru Vojvode Stanka Radonjića.

H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 14. decembar 2023.

17

Prema najavama sekretara za saobraćaj, biciklističke trake već trebalo da budu uklonjene, odnosno transformisane

Staze još nijesu formirane, a ka’ će ne znamo Sekretar za saobraćaj Ninoslav Kaluđerović prije 17 dana je poručio da će uklanjanje biciklističkih traka u ulicama Kralja Nikole, Ilije Plamenca, 27. marta i Ivana Milutinovića biti završeno za desetak dana I. MITROVIĆ

Prema najavi Sekretarijata za saobraćaj Glavnog grada sve biciklističke trake u glavnom gradu, koje su za vrijeme bivše gradske uprave obilježene na kolovozu, trebalo je već da budu uklonjene i pretvorene u biciklističke staze, tj. posebne infrastrukturne objekte odvojene od kolovoza.

Naime, sekretar za saobraćaj Ninoslav Kaluđerović prije 17 dana je poručio da će taj posao, u ulicama Kralja Nikole, Ilije Plamenca, 27. marta i Ivana Milutinovića, biti završen za desetak dana. Ispostavilo se da je Kaluđerović ponovo obmanuo javnost, kao i kada je najavio da će vožnja gradskim autobusima od 4. septembra do kraja tog mjeseca biti besplatna za sve – građani su, naime, tu povlasticu mogli da koriste tek od 11. septembra.

ANALIZE

NEODGOVARANJE

Iz Sekretarijata za saobraćaj nijesu odgovorili na pitanja Pobjede od prije tri dana, kao ni na ona koja smo poslali 27. novembra, kada smo tražili pojašnjnje u vezi s onim što je toga dana sekretar Kaluđerović izjavio na TV Vijesti. U

kada će taj posao biti završen (s obzirom na to da nije ni počeo), kako će izgledati buduće biciklističke staze, hoće li biti izmještene sa kolovoza, da li je u realizaciji tog projekta potrebna eksproprijacija zemljišta na pojedinim lokacijama…

Kao i nekoliko puta od kada je Kaluđerović došao na mjesto sekratara za saobraćaj, i ovim povodom javnost je ostala uskraćena za odgovore.

Biciklistička traka u Ulici kralja Nikole

upitu koji smo poslali na tri adrese (Glavni grad Podgorica, Sekretarijat za saobraćaj i DOO Putevi, koje bi trebalo da izvede radove) podsjetili smo na najavu sekretara za sao-

braćaj prilikom gostovanja na TV Vijesti 27. novembra, kao i nastup direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragana Senića na RTCG, gdje je izjavio da biciklistič-

ke trake prave problem u saobraćaju te da će zbog toga biti uklonjene. Kako je sekretar za saobraćaj prije 17 dana najavio da će sve biti završeno za desetak dana, zanimalo nas je

Podsjećamo, gostujući u emisiji ,,Boje jutra“ na televiziji Vijesti sekretar Kaluđerović je kazao da je odluka o pretvaranju biciklističkih traka u biciklističke staze donesena nakon detaljne analize postojećeg stanja. Tada je naveo da je analiza koliko se zapravo koriste biciklističke trake pokazala da pojedinim od njih u toku dana prođe jedan ili dva biciklista, nakon čega su raspisali tender za izradu studije za uklanjanje tih traka.

- Raspisan je tender, urađena studija i revidovan projekat od strane kuća koje se time bave,

gdje je tačno preciziran način prelaska tih biciklističkih traka u biciklističke staze. Završen je kompletan posao vezan za elaborat. Pripremili smo to na način što smo o svemu obavijestili gradonačelnicu i Putevima naložili da shodno tim saobraćajnim elaboratima naprave plan uklanjanja biciklističkih traka i njihovog pretvaranja u biciklističke staze – kazao je tada Kaluđerović, uz napomenu da se ovo odnosi na biciklističke trake u ulicama Kralja Nikole, Ilije Plamenca, 27. marta, Ivana Milutinovića.

Navodeći da će za formiranje biciklističkih staza na pojedinim lokacijama biti potrebna i eksproprijacija zemljišta, sekretar za saobraćaj je naglasio da su s Agencijom za izgradnju i razvoj Podgorice napravili elaborat za eksproprijaciju zemljišta.

– Za prelazak sa traka na staze mora se obezbijedi i horizontalna i vertikalna saobraćajna signalizacija. Zavisi od toga kad će se Putevi pripremiti da to urade. Za desetak dana, maksimalno, te biciklističke trake će biti pretvorene u biciklističke staze – poručio je Kaluđerović u izjavi na TV Vijesti prije 17 dana.

I. MITROVIĆ

Besplatna osnovna obuka borilačkih sportova za djecu u OŠ ,,Pavle Rovinski“

Đeci pružaju šansu da se oprobaju na tatamiju Glavni cilj je promocija fizičke aktivnosti, ali i da se kroz besplatne treninge djeci učine dostupnim borilačke vještine, koje nijesu toliko zastupljene u redovnom obrazovnom ciklusu Da i za borilačke sportove u glavnom gradu i te kako ima interesovanja potvrdilo je oko 200 mališana koji su se prijavili za besplatnu obuku karatea, džudoa i aikidoa koju u Osnovnoj školi ,,Pavle Rovinski“, uz pomoć nacionalnih saveza, organizuje profesor fizičkog vaspitanja Velimir Vlahović.

Glavni cilj je promocija fizičke aktivnosti, ali i da se kroz besplatne treninge djeci učine dostupnim i borilačke vještine, koje nijesu toliko zastupljene u redovnom obrazovnom ciklusu. Projekat podrazumijeva plansku i sistemsku edukaciju najmlađe populacije, kao i njeno uvođenje u trenažne procese i pripremu, kroz osmišljene časove obuke, koje vode vrhunski stručnjaci i treneri karatea,

džudoa i aikidoa, radi kasnijeg uključenja onih najtalentovanijih u kompleksnije i naprednije sisteme trenažnih procesa u okviru aikido, džudo i karate klubova.

BESPLATNO

Treninzi u OŠ ,,Pavle Rovinski“ već dva mjeseca, po dva puta sedmično, organizuju se besplatno, za svu djecu, bez obzira da li su đaci ove škole ili ne. Ističući da je prijavljeno oko 200 djece osnovnoškolskog, srednjoškolskog uzrasta, ali i predškolci, profesor Vlahović kaže da su završene obuke iz karatea i džudoa, a da je u toku obuka iz aikidoa, nakon koje će tokom ovoga mjeseca organizovati festival borilačkih vještina.

- Djeca da bi znala da li su talentovana za neki sport moraju da naprave kontakt sa njim.

Ovoga puta obezbijedili smo

karate, džudo i aikido. Pružili smo im šansu da probaju apsolutno besplatno, dalje mogu da se opredijele da treniraju u bilo koji klub. Podržali su nas nacionalni savezi džudoa, karatea i aikidoa. Ovo je korisno za djecu i nacionalne saveze.

Ne favorizujemo nikoga, samo promovišemo sport kao vid rekreacije i zdravih stilova života. Velika je posjećenost, prijavljeno je oko 200 djece.

Uživaju u malo drugačijem času fizičkog vaspitanja, ovo im je prava zabava, što dokazuje

da im je potrebno više kretanja i igre – poručuje Vlahović.

Navodeći da u školskom sistemu nijesu toliko zastupljeni borilački sportovi, smatra da djeci treba pružiti da probaju i nešto novo.

- U planu i programu nastave postoji realizacija nekih osnovnih padova iz džudoa i karate udaraca, ali zašto da im ne pružimo nešto više, kad imamo mogućnost i dobru saradnju sa savezima – kaže naš sagovornik, uz napomenu da će nakon završene obuke iz aikidoa, u drugoj polovini decembra organizovati festival borilačkih vještina.

UŽIVANJE

Sa treninga u OŠ ,,Pavle Rovinski“

Instruktori koji sporovode obuku su visokorangirani takmičari i treneri iz borilačkih vještina koji su predloženi od nacionalnog saveza, u goste su im bili predsjednik Džudo sa-

veza Jovica Rečević, Karate saveza Vuk Šarić i Peđa Burić iz Aikido saveza.

Zahvaljujući entuzijazmu profesora Vlahovića, djeca su dobila tri mjeseca besplatnog bavljenja sportom. Za još veći napredak mladih potrebno je više ovakvih profesora, ali i snažna podrška države.

- Ako bi se uključila država, odnosno resorna ministarstva, onda bismo mogli dosta da postignemo. Kapaciteti škola su preopterećeni. Treba graditi nove škole, gotovo svaka je prebukirana, pa je veoma teško naći termin za vannastavne aktivnosti... Nadamo se da ćemo podići svijest značaja sporta za naše mališane i da će se za ubuduće stvoriti mogućnost da djeca mogu besplatno u okviru svojih škola, uz podršku lokalnih klubova i nacionalnih saveza, upražnjavati razne sportske aktivnosti – zaključuje Vlahović, uz napomenu da treba raditi na izradi nove strategije razvoja I. MITROVIĆ sporta.

18 Svijet

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Prvi put od početka sukoba Izrael počeo da se suočava sa kritikama Bijele kuće i slabljenjem međunarodne podrške

Cijena poraza Hamasa ne smije biti stradanje palestinske djece

GAZA SITI/TEL AVIV – Nakon 68 dana svoje nemilosrdne kampanje „čišćenja“ Pojasa Gaze, tokom koje je pobijeno gotovo 19 hiljada ljudi, uglavnom palestinske djece i žena, Izrael je konačno počeo da se suočava sa diplomatskom izolacijom.

Na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija preksinoć je usvojena neobavezujuća

rezolucija kojom se zahtijeva hitan prekih vatre, a prethodno je američki predsjednik Džozef Bajden, po prvi put od 7. oktobra i napada militantne grupe Hamas na južni Izrael, priznao očiglednu istinu – da izraelske okupacione snage „neselektivno“ bombarduju i ubijaju civile u Gazi i upozorio da to izraelsku državu vodi ka sve manjoj međunarodnoj podršci.

Iako rezolucija Generalne skupštine UN-a, kojim se traži hitan prekid vatre, nema pravnu snagu, ona za sada ipak predstavlja najsnažniji signal slabljenja međunarodne podrške akcijama Izraela.

Tri četvrtine od 193 države članice UN-a glasale su za usvajanje tog prijedloga, dok ih je svega osam, među kojima su Sjedinjene Države i Izrael, bilo

Palestinske majke se opraštaju od svoje ubijene djece

protiv. A da „cijena poraza Hamasa ne smije biti kontinuirano stradanje svih palestinskih civila“ u zajedničkoj izjavi su poručili i Kanada, Australija i Novi Zeland.

Uoči glasanja pred Generalnom skupštinom UN-a, Bajden je ocijenio da Izrael još ima podršku „većine svijeta“ za borbu protiv Hamasa, uključujući SAD i Evropsku uniju.

Predsjednica EK podržala ideju sankcionisanja izraelskih naseljenika na Zapadnoj obali Racije izraelske vojske na izbjeglički kamp Dženin na okupiranoj Zapadnoj obali još traju i za sada nema znakova da će biti obustavljene, javila je televizijska mreža Al Džazira.

Klub palestinskih zatvorenika saopštio je da je u dosadaš-

njoj raciji uhapšeno oko stotinu Palestinaca, a da je oko 30 prvobitno pritvorenih možda pušteno.

Racije se dešavaju širom Zapadne obale i u gradovima Nablus, Hebron, Vitlejem i u predgrađu Ramale.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen podržala je juče ideju da EU uvede sankcije izraelskim naseljenicima odgovornim za napade na Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali.

– Zalažem se za sankcionisa-

nje onih koji su umiješani u napade na Zapadnoj obali.

Moraju da odgovaraju. Ovo nasilje nema nikakve veze sa borbom protiv Hamasa i mora prestati – naglasila je Ursula fon der Lajen, a prenio Gardijan.

– Ali oni počinju da gube tu podršku neselektivnim bombardovanjem koje se dešava u Gazi – poručio je Bajden.

Izraelskom premijeru, ekstremnom desničaru Benjaminu Netanjahuu, Bajden je, takođe, poručio da mora da „promijeni stav“ i da Izrael „ne može reći ne“ nezavisnoj palestinskoj državi.

Odgovarajući na to, Netanjahu je kazao da se Izrael ne slaže sa Vašingtonom u pogledu budućnosti Gaze nakon rata i da se protivi ideji da Gazom upravlja Palestinska uprava koju podržava Zapad i koja sada ima djelimičnu samoupravu na Zapadnoj obali.

Naknadno je i izraelski šef diplomatije Eli Koen ocijenio kako bi pristanak na prekid vatre u Gazi u ovoj fazi bio greška, te poručio da će Izrael nastaviti rat protiv Hamasa bez obzira

na to da li ima međunarodnu podršku ili ne.

– Prekid vatre u ovoj fazi bio bi poklon Hamasu što bi mu omogućilo da se oporavi i zaprijeti stanovnicima Izraela – rekao je Koen, a prenio Rojters.

Izraelske okupacione snage i juče su nastavile sa napadima na sjever i jug Pojasa Gaze, a u zasjedi koju su im priredili militanti Hamasa izginulo je najmanje desetoro izraelskih vojnika među kojima su pukovnik Isak Ben Basat i potpukovnik Tomer Grinberg.

To ujedno predstavlja i najveći gubitak izraelskih okupacionih trupa od početka sukoba sa Hamasom 7. oktobra.

U izraelskim vazdušnim i kopnenim napadima na Pojas Gaze do sada je, prema podacima tamošnjeg Ministarstva zdravlja, ubijeno najmanje 18.600 ljudi, dok ih je 50.594 povrijeđeno. Čak 70 odsto od ukupnog broja nastradalih su palestinska djeca i žene.

U međuvremenu je direktor Agencije UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) Filipe Lazarini upozorio da je sposobnost te organizacije u pružanju usluge u ratom razorenoj Gazi na ivici kolapsa nakon što je više od 130 članova osoblja poginulo u sukobu.

– Cjelokupna humanitarna pomoć se u velikoj mjeri oslanja na kapacitete agencije koja je sada na ivici kolapsa – rekao je Lazarini, a prenio Rojters.

Nova argentinska administracija svjesno oslabila vrijednost pezosa

Milejeva terapija ekonomskog šoka

Povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore

DRUŠTVO CRNOGORSKIH NOVINARA raspisuje

KONKURS za dodjelu nov inarsk ih nagrada

„Crnogorac” — nagrada za životno djelo Nagrada za najboljeg mladog novinara Nagrada „Radovan Jablan” za reportažu — reportera Nagradu za komentatora godine Priznanje za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva Prijedloge sa prigodnim obrazloženjem slati na e-mail adresu: draganmitov@yahoo.com do 15. januara 2024. godine.

Nagrade će biti uručene 23. januara na prigodnoj svetkovini u Nikšiću.

Upravni odbor Društva crnogorskih novinara

BUENOS AIRES - Vrijednost pezosa oslabila je odmah nakon što je novoizabrani predsjednik Argentine Havijer Milej stupio na dužnost i sada jedan američki dolar vrijedi 800 pezosa umjesto dosadašnjih oko 400.

Slabljenje vrijednosti nacionalne valute svjesna je odluka Milejeve administracije i dio takozvane „terapije ekonomskog šoka“ koja bi trebala da obustavi najgoru ekonomska kriza u Argentini u posljednjih više decenija.

Ministar ekonomije Luis Kaputo najavio je slabljenje pezosa i saopštio da će, prema novom kursu, jedan američki dolar vrijedjeti 800 pezosa umjesto sadašnjih 391.

Argentina je od 2019. godine vještački održavala svoju valutu strogom kontrolom njenog kretanja, a rezultat takve politike bio je povećana potražnja za američkim dolarom na neformalnom tržištu valuta gdje se pezos kotirao po mnogo nižoj stopi od zvanične.

Kaputo je, takođe, najavio i ogromno smanjenje budžeta za javne poslove.

Objasnio je da nova politika štednje podrazumjeva smanjenje subvencija za gorivo i javni saobraćaj, ali i potpuno zamr-

Havijer Milej

zavanje sredstava na određeno vrijeme za oglašavanja i pojedine velike ugovore prethodne vlade. Nove argentinske vlasti ukidaju i raspisivanje javnih tendera, a biće poništeni i već odobreni tenderi čija izrada još nije počela.

– Realnost je da novca za plaćanje javnih radova nema i da su ta sredstva, kao što svi Argentinci znaju, često završavala u džepovima političara ili biznismena – rekao je Kaputo.

Ministar je istakao i da je od prethodnih vlasti naslijedio najgore ekonomsko stanje u istoriji Argentine i da mora da preduzima brojne i efikasne korake kako bi se izbjegla hiperinflacija.

– Upozoravam građane Argentine da će, u pogledu inflacije, stanje biti gore nego prije nekoliko mjeseci. I to kažem za-

to što je, kako kaže predsjednik, bolje reći neprijatnu istinu nego udobnu laž. Da bismo moguću hiperinflaciju razumjeli u brojkama, mlijeko sa 400, za godinu dana, može da skoči na 60 hiljada pezosa. Naša misija je da izbjegnemo takvu katastrofu – rekao je Kaputo.

Argentina se suočava sa naglom inflacijom koja je, tokom 2022. godine, skočila za oko 150 odsto. Državni dug je izuzetno visok, a oko 40 odsto Argentinaca živi ispod granice siromaštva.

Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva ocijenila je kako su mjere nove argentinske administracije hrabre i naglasila da će MMF pomoći u stvaranju ambijenta za rast privatnog sektora.

– Pozdravljam odlučne mjere.

To je važan korak ka obnavljanju stabilnosti i ponovnoj izgradnji ekonomskog potencijala zemlje – rekla je Georgijeva, a prenio BBC. Novi argentinski predsjednik Havijer Milej je još tokom predsjedničke kampanje obećao da će ukinuti Centralnu banku, zamijeniti pezos dolarom i presjeći korumpirani državni aparat, zbog čega je odmah po stupanju na dužnost ukinuo devet vladinih resora.

Neizvjesno je, međutim, hoće li koalicija novog predsjednika, inače treća po jačini u Kongresu, uspjeti da realizuje sve najavljene mjere štednje bez velikih političkih sukoba.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Hladan tuš u „Morači“, Turci očitali lekciju ŽAKELJ: Moramo neke Podgoričanima stvari da raščistimo Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 2.260.

Sudije: Sukus, Leskano i Klivaz

Mihailović 11 Ros Slavković 6 Makundu 7 Ferel Grbović 4 Džons 2 Jagodić Kuridža Vilijams 2 Rajt 23 Popović 15 Pol 3

73

96

Guler Sajbir Jagmur 83% (12-10) za 1 83% (23-19) Palmer 53% (45-24) za 2 56% (34-19) Valas 31% (16-5) za 3 46% (28-13) Akjel Skokovi 33 (11+22) Ulubaj 27 (9+18) Blokade 3 Sav Asistencije 8 17 Enok Ukradene lopte 6 7 Ulusoj 14 Izgubljene lopte 11 Lif (21:22, 16:17, 15:27, 21:30)

23

Faulovi

16

10 2 17 22 4 15 15 8 3

među sobom

Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj je čestitao Turk Telekomu na više nego zasluženoj pobjedi.

- Oni su više željeli pobjedu, bili su više fokusirani i čvršći od nas, a mi smo bili daleko premekani u ovoj utakmici, od početka, a pogotovo u trećoj četvtini. Sa takvim fokusom i pristupom se ne ulazi ni u jednu utakmicu, posebno protiv tako kvalitetnog rivala – rekao je Žakelj.

Komentarišući igru svog tima, Žakelj je kazao da je igra njegovog tima ,,raspala“ u trećoj četvrtini.

- Ali, ni u prvom poluvremenu nijesmo poštovali dogovor, ali smo imali aktivan rezultat. U trećoj četvrtini nijesmo igrali odbranu – istakao je slovenački trener.

Slovenački stručnjak ističe da više ovako ne ide.

- Moramo neke stvari da raščistimo među sobom u svlačionici, to je na meni, na nama da uradimo – poručio je Žakelj.

NAPADAČKI LOŠE OD STARTA

Budućnost nije kažnjena za napadački loše prvo poluvrijeme, jer su gosti na polovini meča imali posjed prednosti (39:37). Od početka meča su Podgoričani imali slabiji procenat šuta iz reketa, posebno u prvoj četvrtini (46,2 – 66,7%), dok je ta razlika na odmoru bila mnogo manja (50 – 52,4 odsto). Gosti ubacili trojku više u prvom poluvremenu (4-3), ali iz više pokušaja (13-9), a posebno su dominirali u skoku u drugoj četvrtini, pa su na polovini meča imali šest skokova više (20-14), nakon jednog više u prvoj dionici (9-8). Posebno su imali prednost u ofanzivnom skoku (7-3). Uz svega tri

Košarka 19

Budućnost Voli doživjela sedmi poraz u grupi B Evrokupa

M. BABOVIĆ

Taman kad se činilo da je Budućnost Voli uhvatila ritam, nakon tri uzastopne pobjede, od čega dvije u gostima, stigao je hladan tuš – Podgoričani su doživjeli težak poraz od turskog Turk Telekoma sa 96:73, u 11. kolu grupe B Evrokupa.

Više od poraza, koji može da bude važan u borbi za jedno od prvih šest mjesta koja vode u plej-of, više brine način na koji su Podgoričani doživjeli sedmi poraz u grupi, drugi kod kuće. Bez ideje u napadu, bez pravog žara u odbrani, sa previše neraspoloženih pojedinaca, Budućnost je odigrala jedan od najslabijih mečeva u sezoni i napravila veliki korak nazad u odnosu na prethodna tri meča. A kako su Podgoričani igrali u napadu dovoljno govori podatak da su dva najefikasnija igrača Budućnosti, Mekinli Rajt (23 poena) i Petar Popović (15) postigli više od polovine poena cijele ekipe! Dvocifren je bio još samo Vladimir Mihailović (11).

Budućnost je, tako, i u četvrtom međusobnom duelu ostala kratkih rukava protiv Turk Telekoma, koji se trećom pobjedom vraća u igru za plej-of.

Arena

Sa sinoćnjeg meča u „Morači“

asistencije za 20 minuta (Turci sedam), Budućnost je imala više ukradenih lopti (5-2) i manje izgubljenih (7-9).

Gosti su ubacili prvu trojku na meču (Palmer) za vođstvo od 7:4, a onda je uslijedila dvominutna serija Podgoričana od 9:0, u kojoj su pogađali Džakori Vilijams, Joan Makundu, Rajt (trojka) i na kraju Andrija Slavković, za vođstvo od 13:7. Koristeći slabosti u odbrani Budućnosti, posebno pod košem, Turk Telekom je uvra-

tio serijom 11:0, poveo 20:15, i vodio do kraja dionice, ali je Budućnost uspjela da smanji zaostatak na pola koša (21:22).

Nakon trojke Brendona Pola i polaganja Popovića u kontri, nakon što je kapiten ,,plavih“ ukrao loptu Valasu, Budućnost je nakon 62 sekunde povela 26:22. Gosti su, međutim, odgovorili na tu mini seriju, preokrenuli na 27:26, nakon čega se do poluvremena igralo koš za koš, pri čemu je Budućnost samo jednom vodila (35:33,

nakon pogođenih bacanja Rajta), pa je turski tim imao dva poena prednosti na odmoru.

Osim dvocifernog Rajta (13), niko drugi u podgoričkom timu nije imao više od pet poena (Makundu).

ODLUKA U 3. ČETVRTINI

Odluka o pobjedniku pala je u trećoj četvtini, u kojoj su Podgoričani podbacili u oba pravca, primili su 27 poena, a ubacili svega 15 (šest koševa iz reketa i jednu trojku), od čega je pet po-

ena upisao Popović u posljednjih 57 sekundi kvartala. A Budućnosti je trebalo skoro dva minuta da upiše prve poene u drugom poluvremenu (Mihailović), pa je od starta dionice bilo evidentno da Turk Telekom kontroliše dešavanja na parketu. Prednost gostiju je konstantno rasla, a Budućnost je kakav-takav priključak držala do nešto više od četiri minuta prije kraja, kada je Andrija Slavković pogodio za 47:54. Uslijedila je serija Turaka od 12:0, uz tri

trojke, za, do tog trenutka, maksimalnih 19 razlike (66:47), na 77 sekundi prije kraja kvartala.

To vođstvo Turk Telekoma, koji je i nakon treće dionice zadržao prednost u skoku (28-22), sa sedam uzastopnih poena, na prelazu iz treće u četvrtu četvrtinu, je smanjio Popović na 54:66, ali Budućnost za više od toga u preostalom dijelu meča, jednostavno, nije bila sposobna, jer su gosti nastavili da ,,pune“ koš ,,plavih“ do maksimalnih 96:71…

S. JONČIĆ

toga zavisiti upravo od meča sa Dugom. Vjerujemo da možemo nastaviti pobjednički ritam i maksimalno fokusirani čekamo meč - kazao je Vladan Radović, trener Podgoričanki.

Crnogorski šampion u međuvremenu ostao je bez dvije igračice - u rosteru više neće biti Amerikanke Amaje Skot, koja je po dogovoru potpisala raskid i otputovala za Švajcarsku, gdje nastavlja karijeru, dok je Jelena Bulajić povrijedila ruku i još je neizvjesno kolika je pauza čeka. Zbog toga, ,,plave“ će biti dodatno podmlađene, ali to ne mijenja ambicije.

-Naše ambicije su jasne. Želimo da sa maksimalnim učin-

kom završimo grupnu fazu, a samim tim Top8 fazu dočekamo sa svih 12 bodova, što će nam mnogo pomoći. U glavnoj rundi očekujem nikad neizvjesniju borbu za fajnal for, zbog čega je važno da i ovaj meč odradimo u pravom smislu i da dođemo do pobjede - kazala je kapitenka Zorana Radonjić.

Biće to za ,,vučice“ posljednji meč u Podgorici u 2023. godini, kada je u pitanju WABA liga.

- Nadam se da čemo imati podršku sa tribina i da ćemo opravdati očekivanja. Dobrim učinkom u grupnoj fazi napravila bi se lijepa uvertira za glavnu rundu - dodala je RaR.P. donjić.

Prva A muška crnogorska košarkaška liga (3. kolo) WABA LIGA, 9. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa večeras (18 h) dočekuju Dugu

SC Derbi slavio u Kotoru

PODGORICA – Košarkaši SC Debija upisali su i drugu pobjedu u domaćem prvenstvu – tim Dejana Jakare je slavio u gostima protiv Kotora 75:65 (19:22, 23:16, 20:10, 13:17), u premijernom meču Prve A muške crnogorske lige. „Studenti“ imaju maksimalan učinak nakon tri kola, pošto su u prvom bili slobodni, a u drugom su pobijedili Danilovgrad, dok Kotor, pored prvog poraza, ima i pobjedu protiv Pljevalja, a novajlija u ligi je bio slobodan u drugom kolu.

U podgoričkom timu, koji je slabo šutirao za tri poena (275), Zoran Vučeljić je bio najefikasniji sa 16 poena, David Mirković je upisao 14 poena i

Novom pobjedom osigurati perfektan skor za Top8 12 skokova (po šest u napadu i odbrani), Vasilije Todorović 13 poena i šest skokova, a Luka Bogavac 12 poena, osam asistencija i četiri skoka.

U domaćem timu petorica igrača su imala dvocifren poenterski učinak – Srđan Subotić 14 poena, Balša Jokić 13, uz devet skokova i četiri asistencije, te Ronald Eloiz, Petar Crepulja (sedam skokova) i Mustafa Asaf po 12.

U petak se sastaju Sutjeska i Milenijum (18 sati), u subotu igraju Danilovgrad – Ibar (18), Lovćen – Pljevlja (18) i Jedinstvo – Podgorica (19), dok je za poneđeljak zakazan meč između Teoda i Dečića (18). S. J.

PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaksa večeras (18h) u ,,Bemaks areni“ dočekuju Dugu u okviru 9. kola WABA lige.

Podgoričanke se, na taj način, vraćaju takmičarskim obavezama, nakon tačno dvije sedmice, kada su gostovale Slogi u Požegi, jer su prošlog četvrtka trebale da ugoste Nikšić, koji se, međutim, povukao iz takmičenja.

Utakmica protiv Duge posljednji je izazov za ,,vučice“ da u Top8 fazu prenesu maksimalnih 12 bodova, jer ih na kraju grupne faze očekuje gostovanje Banovićima, ali je taj meč bez rezultatskog značaja. Podgoričanke imaju maksimalan učinak, dok tim iz Šapca ima

skor 2-4 i u posljednjem kolu na svom terenu protiv Sloge juri ,,plus 18“ da bi stigao do treće pozicije u grupi B, ali već ima osiguran prolaz u glavnu rundu.

-Poslije neočekivane pauze u WABA ligi i konačnog starta domaćeg šampionata dolazi nam ekipa Duge, koju moramo da poštujemo, jer znamo da smo imali jednu izuzetno tešku utakmicu u Šapcu, gdje smo prelomili meč u posljednjoj četvrtini zahvaljujući većoj rotaciji.

Odrađujemo svoj cilj, sada slijede još dva meča do kraja grupne faze, Duga na našem terenu, zatim gostovanje Banovićima. U lijepoj smo prilici da sa maksimalnim učinkom završimo prvi dio, ali sigurno da će mnogo

Arena

20 Sportski miks

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Hrabra Crna Gora poražena od

Upravni odbor ASCG izabrao najbolje za 2023. godinu

Najbolji Marija Vuković i Danijel Furtula na za seniore.

Njegov najvredniji rezultat po IAAF tablicama iznosi 1112 bodova (bacanje diska – 62,79m).

Vuković je učesnica Ekipnog prvenstva Evrope za seniore u skoku uvis, osvojila je 14. mjesto na Prvenstvu svijeta za seniore i deseto na prvenstvu Evrope za seniore u dvorani. Osvojila je druga mjesta na dvoranskim mitinzima Kircbergu i Trinecu, a treće u Banjskoj Bistrici. Njen najvredniji rezultat po IAAF tablicama iznosi 1170 boda (skok uvis dvorana – 195).

Najbolji juniori su Ognjen Marsenić (2004) iz pljevaljskog Rudara i Vesna Kljajević (2005) iz mojkovačke Tare,

Primorac traži novog trenera

POKCG

dobiti Darko Pešić, Kristina Rakočević, Slađana Pejović, Anđela Drobnjak, Amir Papazi i Dragan Pešić. Priznanja za ostvarene rezultate dobiće Mia Milašinović, Ljiljana Matović, Ivan Kukuličić, Vesna Pavlićević, Rada Miladinović, Nemanja Džaković, Maša Bubanja, Miljan Kukuličić, Željko Dabović i Marija Bogavac.

Svečanost proglašenja najboljih biće održana 26. decembra (12 sati) u Sportsko kulturnom centru Univerziteta.

R. P.

dok su za najbolje mlađe juniore proglašeni Matija Vojvodić (2006) iz Mornara i Anabela Mujovi članica barskog kluba Sanja. U konkurenciji pionira najbolji su Radovan Sošić iz mojkovačke Tare i članica Sanje, Anđela Đuranović, dok su Tanasije Kujundžić (1960) iz AK Podgorica i Svetlana Useinović iz Mornara (1957.godište) najbolji veterani.

Upravni odbor odlučio je da specijalna priznanja dobiju Tomaš Đurović i Risto Drobnjak, dok će posebna priznanja V. ILIĆ

PODGORICA - Baš kao i prošle godine, laureati najznačajnih nagrada Atletskog saveza Crne Gore neće se mijenjati - član Atletskog kluba Podgorica, Danijel Furtula i Marija Vuković iz cetinjskog Lovćena najbolji su atletičari Crne Gore u 2023. godini, u tradicionalnom izboru Atletskog saveza, odlučio je Upravni odbor te asocijacije.

Furtula je u godini na izmaku bio učesnik Ekipnog prvenstva Evrope za seniore, osvojio je zlatnu medalju na Igrama Malih zemalja Evrope i šesto mjesto na Zimskom Evropskom kupu Bacača. Ima i peto mjesto na prvenstvu Balka-

,,Lavice“, s i delegat p

Maslovar podnio ostavku Evropsko prvenstvo A divizije

Golbalisti ispali u niži rang PODGORICA - Golbal reprezentacija Crne Gore nije uspjela da se plasira u četvrtfinale Evropskog prvenstva A divizije u Podgorici i naredne godine igraće u nižem rangu.

Naši golbalisti poraženi su juče u petom kolu od Finske 13:4 i takmičenje u B grupi završili kao petoplasirani.

Izabranici selektora Nikole Čurovića upisali su treći poraz i nijesu uspjeli da izbore opstanak.

Na šampionatu u Podgorici poraženi su i od Izraela i Turske, dok su jedini trijumf ostvarili na startu protiv Ukrajine.

U duelu koji je odlučivao koja će ekipa u četvrtfinale, a koja u B diviziju, oslabljena crnogorska selekcija se nije najbolje snašla, ponovila je greške iz prethodna dva duela i ostala bez šansi da se pred svojim navijačima bori za medalju. Domaća selekcija podbacila je u odbrani, dok se odsustvo jednog od najboljih evropskih golbalista Nikole Nikolića posebno odrazilo na napad, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Selektor Nikola Čurović rekao

je da je teško bilo što reći kada se od kandidata za medalju dođe u situaciju da se sljedeće godine igra B divizija.

- Svi smo razočarani, jednostavno nijesmo uspjeli da se izdignemo iznad peha koji nas je zadesio. Uslijedio je pad energije, volje i vjere da možemo ostvariti cilj. To je rezultiralo lošim partijama, srljali smo iz greške u grešku, igrali sve lošije i lošije. Posljedica svega toga ispadanje u B diviziju - kazao je Čurović agenciji MINA. Čurović je komentarišući posljednji meč u grupi kazao da ne može da bude zadovoljan igrom protiv Finske, posebno ako se ima u vidu da su od ekipe koja je dala najmanje golova na prvenstvu primili 13 golova.

- Nijesmo imali koncentracije, stabilnost i vjere u to što radimo.

Idemo dalje, najbitnije je da se Nikola Nikolić oporavi. Moramo se okrenuti novom ciklusu priprema, čeka nas B divizija.

Idemo sa visokim ambicijama da se što prije vratimo u društvo najboljih - istakao je Čurović.

U duelu sa Finskom, Marko Nikolić je postigao dva, a po gol Miloš Ranitović i Velizar Obradović.

Crnogorsku selekciju do kraja šampionata čeka još duel sa Belgijom za deveto mjesto, sjutra u 20 sati.

U četvrtfinalu će se sastati Njemačka – Izrael (14.30 h), Turska – Velika Britanija (16), Litvanija – Finska (17.30) i Ukrajina – Grčka (19).

POGORICA - Zoran Maslovar nije više trener vaterpolista Primorca, saopštio je juče kotorski klub.

Iz Primorca su naveli da je Maslovar podnio ostavku iz ličnih razloga i da će ostati u klubu kao koordinator mlađih kategorija.

- Zahvaljujemo mu se na dosadašnjem radu u prvom timu – saopšteno je iz Primorca.

Maslovar je prvi tim Primorca preuzeo minulog ljeta i na početku sezone je sve išlo od-

Zoran Maslovar

lično za Kotorane.

U posljednjih desetak dana slika se, međutim, potpuno promijenila – Primorac je glatko poražen od Jadrana u finalu Kupa Crne Gore (15:10), a minule subote eliminisan je iz Evrokupa nakon poraza od Ortiđe na svom bazenu (18:12) iako mu je za plasman u osminu finala dovoljan bio i poraz od četiri pogotka razlike. Ne. K.

Crnogorski košarkaš u klubu u kojem već dugo igra Nemanja Radović

Todorović do kraja sezone u Mursiji PODGORICA – Španska Mursija brojnija je za još jednog crnogorskog košarkaša – Marko Todorović je potpisao ugovor do kraja sezone, a novim saigračima će se priključiti danas.

Todoroviću će saigrač i kapiten u Mursiji biti Nemanja Radović, koji je od 2020. godine u Mursiji, a za taj klub je igrao i od 2014. do 2017. godine.

Todorović dolazi iz Kine, gdje je igrao od 2019. godine, za Tjanđin, Peking i Ningbo, uz kratku epizodu u Betisu, početkom sezone 2021/22.

Tridesetjednogodišnji centar, koji igra i na “četvorci”, ponikao je u podgoričkom Džokeru kod

Jadrana Vujačića, a u Španiju je stigao 2010. godine, u dresu Huventuda i i njegove filijale Prata. Potom je 2012. potpisao za Barselonu, sa kojom je osvojio Kup kralja. Todorović je na kraju te sezone bio draftovan kao 45. pik po izboru Portlanda, a u julu iste godine Blejzersi su prepustili pravo na našeg košarkaša Hjustonu.

Nakon dvije sezone u Barseloni, bivši crnogorski reprezentativac je treću proveo na pozajmici u Bilbaou. Potom je igrao tri sezone u ruskom Himkiju i ponovo u Bilbau i Huventudu, prije nego što je otišao u Kinu…

U španskom prvenstvu je odigrao oko 150 utakmica, a u S. J. Evroligi 76.

Rukometašice Crne Gore zaustavljene su od Danske (26:24) u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva - ,,lavice“ će se u nastavku takmičenja boriti za plasman od petog do osmog mjesta, a prvi rival, u pretposljednjem meču u Herningu, biće Holandija.

U najboljoj utakmici šampionata naše đevojke su bile toliko hrabre da su u grotlu rukometnog hrama, pred 13 hiljada navijača, u finišu umalo nokautirale favorita. Gubile su ,,lavice“ sedam golova razlike u 40. minutu, ali su na tri minuta prije kraja smanjile prednost na dva gola (25:23), a nakon isključenja Itane Grbić (sudije iz Alžira su u drugom poluvremenu aposlutno bile na strani domaćina), nijesu posustale. Nakon što je Fric pogodila stativu, u napadu za ,,minus jedan“, na 1.20 do kraja meča, šut Jeleni Despotović odbranila je raspoložena Sandra Toft. Brzo su Dankinje, nakon ovog promašaja, dale gol iz kontre za 26:23, a tačku na meč stavila je Dijana Mugoša šestim golom (bez promašaja) za 26:24.

ARBITRI, SRAM VAS BILO

- Ponosna sam i srećna, imali smo veliko srce i pokazali veliko znanje i da smo bolje od ovih što prolaze i vrište. Bilo je nemoguće da dođemo do polufinala. Ne bih dalje pričala, da ne budemo kažnjeni.

Imali smo deset isključenja, a oni samo jedno. Davali su golove iz penala, isključenja… A mi smo bili sjajni u odbrani, sjajna je bila Marina na golu.

POPOVIĆ: R plaču, ovo je U ovakvom ambijentu, odigrati ovako hrabro, sa ovolikim srcem i vraćati se u utakmicu konstantno, može samo neko ko ima timski duh i pravu energiju - poručila je selektorka Bojana Popović.

Bojana je ponosna na tim.

Nijesam tužna, ponosna sam.

Svaka čast djevojkama - kazala je selektorka Bojana Popović.

Danska je velesila, mnogo jača na papiru, ali očigledno da ambijentu i kompletnoj impresiji nijesu mogli da odole ni arbitri. Od drugog poluvremena su bili naklonjeni domaćinu (dva puta nijesu isključili Petersen i Burgard nakon simuliranja faula, a Tanji Brnović su arbitri u meču sa Švedskom dosudii isključenje iz istog razloga), a upravo su diskutabilne odluke i kod nekih sedmeraca i posljednjeg isključenja Grbić (zbog radovanja) pogurale domaći tim. Na kraju krajeva, danske igračice su imale samo jedno, a naš tim čak deset isključenja.

STOP ZA KONTRE

,,Lavice“ su u meč ušle sa grčem (domaće su povele 4:1, dva gola postigle sa sedam metara), krenule su slobodnije da igraju, stizali su golovi sa krila, a na krilima Marine Rajčić (deset odbrana do odmora) i

Arena

Rukomet

Danske u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva

Iz mog ugla

svaka čast, sudije pokvarili spektakl

Jovanka RADIČEVIĆ

IHF

Rekla sam im da ne e velika pobjeda za njih - Rekla sam im da ne plaču, ovo je velika pobjeda za njih. Svaka od njih koja je danas bila na terenu, od najmlađih – Ane Popović i Godeč, njihove fenomenalne odbrane, Nine koja je odradila posao na krilu. Bilo je grešaka, ali to je sastavni

dio rukometa. Crna Gora ne bi trebalo da brine, ove đevojke su prošle kroz iskustvo koje je neprocjenjivo. Sad imamo i to, sa svim ovim što se dešavalo, samo da idemo naprijed uzdignute glave. Nema šta da se plače.

strpljivog napada, sa golovima Grbić, u devetom minutu stigle su do vođstva od 4:3. Odbranom su ,,lavice“ uspjele da ,,zakinu“ Dankinje za mnoge golove iz situacija iz kojih su u ranijim mečevima lako dolazile do prednosti. Uspjele su izabranice selektorke Popović da uvedu opasnog rivala u svoj ritam, a upravo su u periodu nakon lošeg starta zadržale danski tim na šest minuta bez gola.

Snažni dueli i velika potrošnja u oba pravca viđeni su do 22. minuta, kada je Grbić postigla gol za izjednačenje za 9:9. Samo pet minuta kasnije, poslije serije promašaja, tehničkih grešaka, domaće su prvi put došle do prednosti od tri gola.

Mijenjala je selektorka Popović, kao i njen kolega sa druge strane, tražila je raspoloženu igračicu (uz Grbić) koja bi uzdrmala sa devet metara i Toft i odbranu, ali do kraja poluvremena u toj namjeri nije uspjela. Ni Jelena Despotović, a ni Đurđina Malović (ušla umjesto Pletikosić u 26. minutu)

nijesu imale prave odgovore, a u ovom periodu razbranile su kapitenku sa gola Toft. Nažalost, na sekund do kraja poluvremena, Danska je postigla gol za ,,plus tri“.

Nastavak meča donio je bolje raspoloženje na terenu domaćeg tima koji je za osam i po minuta, serijom 7:2 stigao do visokih ,,plus sedam“. Ali, ni to što su domaće ubacile u brži ritam nije pokolebalo naše igračice, jer su do kraja vjerovale u preokret. Malo je falilo i da dođu do njega, ali, nažalost, što sudijskim greškama, što tehničkim greškama i neiskorišćenim zicerima, Crna Gora je izgubila meč.

- Pokazale smo i energiju i borbenost. Nijesmo mogle ni protiv sudija šta vgod da smo radile i koliko god da smo se borile. Ali, bez obzira na sve, do kraja smo vjerovale u preokret. Žao mi je što nijesmo uspjele, ali idemo dalje još bolje i jače. Nije lako, ali možemo – kazala je Andrijana A. MARKOVIĆ Popović.

Gledalaca: 12.000

Danska

26

Crna Gora

Sedmerci: Danska 7 (6), Crna Gora 5 (3) Isključenja: Danska 2, Crna Gora 12 minuta

13

10

24

DANSKA

CRNA GORA

Toft (14 odbrana i dva sedmerca) Rejnhart ................................................S. Iversen ............................................ 2 Elver ...................................................... 1 A.M Hansen .................................5 (1) Hejndal ................................................ 2 Haugsted ..............................................A. U. Hansen ...............................2 (2) Jergensen ......................................... 3 Jensen ............................................2 (1) Burgard .............................................. 2 Petersen .............................................. 1 Hejlund ................................................ 1 Fris ...................................................5 (2) R. Iversen ..............................................Skaljone................................................ _

Rajčić ...(13 odbrana i sedmerac) Babović...................................................Pletikosić ........................................1 (1) Godeč .....................................................1 Mugoša ..........................................6 (2) Nad. Ćorović ........................................ Popović .................................................. Ivanović .................................................1 Malović ................................................... Nat. Ćorović .........................................Brnović ..................................................3 Bulatović ..............................................3 Klikovac.................................................. Despotović .........................................3 Pavićević ...............................................1 Grbić .......................................................4

Selektor: Jesper Jensen

Selektorka: Bojana Popović

U 46. minutu Dankinje su prvi put zaradile isključenje

Francuska

33

Češka

22

Četvrtfinale Švedska

27

Njemačka

20

Morate da budete dvostruko bolji da bi vam dozvolili da pobijedite domaćina Ponosna sam na ekipu, znala sam da će igranje pred 12.000 danskih navijača u njima da probudi sportski inat i želju da pokažu karakter. Nema što da im se zamjeri, za svaku pohvalu je da ,,mala“ Crna Gora, sa rukometašicama koje do sada nijesu igrale toliko u klubovima, odigra na ovaj način protiv Danske koja ima šesnaest vrhunskih igračica na svim pozicijama.

Sigurna sam da će iz prvenstva u prvenstvo samo da rastu kao tim. Od prvog meča pokazale su veliki karakter i srce, a tehničke greške i promašaji su sastavni dio velikih takmičenja i ovakvih utakmica, pogotovo kod igračica koje do sada nijesu osjetile tu draž. Ponosna sam na ekipu, pokazale su da je lijepa budućnost pred njima i da će kad se vrati Đina Jauković to biti reprezentacija od koje će – htjeli to da priznaju ili ne – mnoge velesile da strahuju.

Ne volim da komentarišem suđenje, ali protiv ovakvih velesila morate da budete dvostruko bolji da biste očekivali da će nešto da vam sviraju i da uopšte dozvole da pobijedite domaćina pred 12.000 navijača. Morale smo, dakle, da budemo mnogo bolje da bismo ih savladale. Sve u svemu, zadovoljna sam, a znam da igračice žale iako treba da budu ponosne jer su pokazale još jednom želju i karakter, ono što Crna Gora mora da ima u svakom sportu.

Dvorana: ,,Jiske bank boksen“ Sudije: Belhiri i Hamidi (Alžir)

BRNOVIĆ: Mislim da ovakva Danska ne treba ničiju pomoć Crna Gora je pokazala klasu na najvećoj svceni, ali, nažalost, protiv nekih stvari se ne može.

- Napustile smo teren uzdignute glave, ali tužne kako sudije mogu da promijene meč i diktiraju tempo. Jesam ,,vruće glave“, ali podatak da smo imale tri penala, a one šest, odnosno da su Dankinje imale jedno isključenje, čini mi se u 46. minutu, te da su drugo poluvrijeme otvorile golovima iz penala, je baš čudno. Mislim da ovakva Danska, sa kvalitetnim igračima, ne treba ničiju pomoć. Ukus je zbog svega gorak i ne osjećam da smo pobijeđene – poručila je Tatjana Brnović.

U najzanimljivijem meču četvrtfinala, ,,lavice“ su pokazale koliko je i karakter važan.

- Pokazale smo kvalitet i nećemo stati. Svjesne smo da ne možemo biti jače od nekih stvari, ali idemo dalje.

Za plasman od 5. do 8. mjesta PETAK 11.30 - Njemačka - Češka 14.30 - Crna Gora - Holandija

10,1 Polufinale Francuska Švedska 15. decembar (20.30h)

21 ŽRK KRIM

Četvrtak, 14. decembar 2023.

kilogram težaj je novi trofej, napravljen od četiri vrste stakla, koji će pripasti osvajaču zlatne medalje. Baza je metalna, premazana 21-karatnim zlatom, na kojem će se ubuduće gravirati imena šampiona

:

FINALE 17. decembar (19.00h)

: Meč za treće mjesto 17. decembar (16.00h)

Polufinale Norveška

Danska 15. decembar (17.30h)

23

Holandija

29

Norveška

Četvrtfinale

26

Danska

24

Crna Gora

Arena

22

Četvrtak, 14. decembar 2023.

LIGA ŠAMPIONA (6. KOLO): Porto g

ŠAH

PSŽ preživi Đukiću srebro i zlato na prvenstvu Balkana Crnogorska ekspedicija sa 13 predstavnika na masovnim i kvalitetnim ,,A“ i “B“ turnirima u Skoplju, a koju je predvodio velemajstor Nikola Đukić ukupno je ostvarila odlične rezultate i na pravi način dostojno reprezentovala našu šahovsku federaciju.

To se prvenstveno odnosi na desetostrukog seniorskog šampiona i standardnog prvotimca ŠK Budućnost-CEDIS koji se okitio srebrnom medaljom. Đukić je čak bio u prilici da eventualnom pobjedom u posljednjem kolu u direktnom okršaju sa Evgenijom Romanovim osvoji pobjednički pehar, međutim partija je završena remijem, pa je laskavo priznanje pripalo naturalizovanom Englezu. Inače, popularni Đuka takmičenje je završio bez poraza sa pet pobjeda i četiri neriješena ishoda i pri tome lični rejting uvećao za 10,6 ELO. Zatim slijedi Aleksandar Tomić sa šest, dok su u grupi igrača sa po 5,5 poena Andrej Šuković, Vuk Miletić, Peko Đurović i Andrej Skvortsov. Igor Vujačić i Milan Radonjić sakupili su po četiri, Mateja Popović 3,5, Nikolina Koljević tri i Alena Skvortsova jedan poen. U ,,B“ grupi Mitar Đukanović uknjižio je 6,5, dok je

Đukić 1 Anaberdijev 0

Nikola Đukić sa šampionskim peharom

prijatno iznenadio i Zoran Lakušić sa šest poena.

-Zaista sam prezadovoljan drugim mjestom u izuzetno jakoj konkurenciji, a naročito titulom prvaka Balkana koja mi je pripala kao najbolje plasiranom igraču iz balkanskih federacija. Zato i nijesam želio da rizikujem protiv Romanova u finišu takmičenja, znajući da mi je remi dovoljan da i praktično obezbijedim taj laskavi naslov. Raduje me i kvalitet prikazane igre sa dosta zanimljivih i sadržajnih partija. Takođe, sve pohvale

organizatoru za pripremu i realizaciju lijepog turnira, kao i ŠSCG za podršku i naš nastup u Makedoniji, te još jedno veliko iskustvo za naredne okršaje na domaćoj i međunarodnoj sceni, nije krio zadovoljstvo Đukić po povratku u Podgoricu.

Prema njegovim riječima šansu je najbolje iskoristio Miletić koji je osvojio treću nagradu za učesnike do 2.200 ELO. – Zapažen nastup imao je i moj klupski drug Andrej Šuković, ali ga je poraz u zadnjoj rundi od ukrajinskog

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Nf6 5.0–0 b5 6.Bb3 Bc5 7.a4 Rb8 8.c3 d6 9.d4 Bb6 10.a5 Ba7 11.h3 0–0 12.Be3 exd4 13.cxd4 Nxe4 14.Qc2 Qe8 15.Nc3 Nf6 16.Rfe1 Qd8 17.Ne4 Nb4 18.Nxf6+ Qxf6 19.Qd2 c5 20.Bg5 Qg6 21.Be7 Bb7 22.Nh4 Qd3 23.Qg5 h6 24.Qg4 Bc8 25.Qf4 Qxd4 26.Qxd4 cxd4 27.Ng6 (dijagram) Bf5 28.Nxf8 Rxf8 29.Bxd6 Nd3 30.Re7 Bc5 31.Bxc5 Nxc5 32.Bd5 Bg6 33.Rd1 d3 34.Rc7 Na4 35.b3 Rd8 36.Bf3 d2 37.bxa4 b4 38.Rc4 b3 39.Be4 Re8 40.f3 b2 41.Rb4 f5 42.Bd5+ Bf7 43.Bxf7+ Kxf7 44.Kf2 1:0 velemajstora Bernadskog ostavio van kruga nagrađenih igrača, zaključio je Đukić.

Završen CEDIS festival ŠK „Budućnosti“

U Podgorici 17. decembra

Poslije pet kvalifikacionih turnira i finalnog koji je završen minulog vikenda, na pobjedničko postolje popeo se majstorski kandidat Jovan Jovančevič koji je nakon devet odigranih kola uknjižio sedam poena.

On je šest partija riješio u svoju korist, dvije remizirao i jednu izgubio.

Drugo mjesto pripalo je Dragoljubu Abramoviću sa šest poena, a treće Mihailu Žerzdevu sa istim učinkom ali slabijim buholc koeficijentom. Poredak ostalih učesnika je sljedeći: Dino Grbović 6, Slaven Živković i Sreten Đukanović po 5, Miloš Svrkota i Velimir Jeknić po 3, Nebojša Vešović i Katarina Đukić po 2 poena.

Na kraju treba istaći da je ovo takmičenje u režiji agilnog rukovodstva našeg najtrofejnijeg šahovskog kolektiva opravdalo očekivanja ljubite-

,,Radojica Dabetić“

Pehar Jovančeviću Treći memorijal

lja drevne igre tim prije jer je osmišljeno kao mogućnost za afirmaciju mladih talenata i sticanje većih šahovskih zvanja. Za regularnost turnira postarao se međunarodni arbitar Zoran Peruničić dok je nagrade pomenutim učesnicima uručio predsjednik kluba Aleksandar Radunović, čestitajući im na zalaganju i ostvarenim rezultatima, a posebno jedinoj dami koja se hrabro uhvatila u koštac sa jačim polom – Katarini Đukić.

Pod pokroviteljstvom Glavnog grada, ŠK „Budućnost CEDIS“ u saradnji sa ŠSCG organizuje treći međunarodni turnir u ubrzanom šahu, memorijal „Radojica Dabetić“.

Takmičenje će se održati 17. decembra u multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici.

Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 10 minuta po igraču uz bonifikaciju od pet sekundi za svaki odigrani potez. Nagradni fond iznosi 2.500 eura i biće raspoređen na 16 redovnih i sedam specijalnih koje su namijenje najboljem veteranu, omladincu i dami, kao i najuspješnijem predstavniku matičnog kluba te najbolje

plasiranim učesnicima do 1.700, 2.000 i 2.200 rejting poena. Rok za prijavu je 16. decembar do 15 časova kod Srećka Đukanovića (067/614-363) ili na mejl: buduchess@t-com.me. Svečano otvaranje turnira obaviće se u devet časova u sali za igru, a prvo kolo startuje pola sata kasnije nakon prigodnog koktela dobrodošlice.

Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA - Pari Sen Žermen i Porto kompletirali su spisak učesnika osmine finala fudbalske Lige šampiona.

UEFA

Završen OPEN turnir u Skoplju sa 128 učesnika

,,Sveci“ i ,,zmajevi“ pridružili su se Bajernu, Kopenhagenu, Arsenalu, PSV-u, Real Madridu, Napoliju, Real Sosijedadu, Interu, Atletiko Madridu, Laciju, Borusiji iz Dortmunda, Mančester sitiju, RB Lajpcigu i Barseloni. Žrijeb osmine finala održaće se u poneđeljak u Nionu.

Borusija je odbranila prvo mjesto u ,,grupi smrti“, iz koje će joj se u nokaut rundi pridružiti PSŽ – francuskom šampionu dovoljan je bio remi na ,,Signal Iduna parku“ jer je Njukasl izgubio od Milana kod kuće (2:1). ,,Milioneri“ su grupu F završili sa 11 bodova, PSŽ je osvojio osam, koliko i Milan od kojeg je bolji u međusobnom skoru, dok je Njukasl sa pet završio evropsku avanturu.

Borusija je vodila od 51. pogotkom Adejemija, a pet minuta kasnije izjednačio je sedamnaestogodišnji Zair-Emeri – bio je to pogodak koji je PSŽ ostavio u Ligi šampiona.

Sve bi bilo drugačije da je na Ostrvu do kraja ostao na snazi rezultat iz 33. minuta kada je Žoelinton doveo Njukasl u vođstvo. ,,Svrakama“ je pobjeda nad Mi-

lanom, uz remi ili pobjedu Borusije, donosila drugo mjesto.

Na kraju razočaranje – Pulišić je u 59. izjednačio, a Čukvueze u 84. pogodio za preokret na ,,Sent Džejms parku“ i Ligu Evrope kao ,,utješnu nagradu“ za ,,rosonere“.

Veleobrt mogao je da se dogodi u finišu jer je Borusija imala šansu za gol koji bi Milan odveo u osminu finala, ali pore-

Kopenhagen iza sebe ostavio Galatasaraj i Mančester

Najljepša evropska p PODGORICA - Temperatura u Kopenhagenu prije dvije noći bila je oko nule, ali je na stadionu ,,Parken“ sve ključalo kada je italijanski sudija Danijele Orsato dao zvižduk za početak utakmice.

Devedeset minuta kasnije dogodila se ,,eksplozija emocija“ – šampion Danske pobijedio je Galatasaraj (1:0) i plasirao se u osminu finala Lige šampiona, ostavivši iza sebe uvijek nezgodnu tursku ekipu i, prije svega, engleskog velikana Mančester junajted.

Kopenhagen je najljepša priča Lige šampiona, priča kakvih će u (bliskoj) budućnosti izvjesno biti sve manje jer se od naredne sezone format elitnog takmičenja mijenja i prostor za

eliminaciju ,,velikih“, a uspjeh ,,malih“ klubova – postaće minimalan.

- Teško je pronaći riječi – konstatovao je nakon meča mladi trener Jakob Nestrup.

- Zaista, što reći? Ovo je Kopenhagen, opet smo tu, u osmini finala Lige šampiona. Drugi put u istoriji. Drugo mjesto u grupi je potpuno zasluženo jer zaista mislim da smo dokazali da smo u šest utakmica bili drugi najbolji tim u grupi. Tabela ne laže – kazao je trener ,,lavova“.

Kopenhagen je sezonu u LŠ otvorio remijem sa Galatasarajem (2:2), potom je izgubio kod kuće od Bajerna (2:1), pa u gostima od Junajteda (1:0).

Sa bodom nakon tri kola nijesu su mu se davale gotovo nikakve šanse za prolaz. Ali potom

PODGORICA - Slavni francuski vezista Pol Pogba (30) pozvan je 18. januara na ročište zbog pozitivnog doping testa.

Zvijezda Juventusa u Seriji A, dugoročno povrijeđeni Francuz, imao je pozitivan i A i B uzorak doping testa na steroid testosteron.

Pogba tvrdi da je imao

Prijeti mu četiri godine susp

Pogba 18. jan sudom zbog pozitivan nalaz jer mu je američki ljekar prepisao suplement za ishranu sa tim

Arena

Četvrtak, 14. decembar 2023.

goleadom do osmine finala

Sportski miks 23

Rezultati i tabele

io ,,grupu smrti“

GRUPA E Atletiko M. – Lacio 2:0 Seltik – Fejnord 2:1 TABELA: Atletiko 14, Lacio 10, Fejnord 6, Seltik 4 boda.

GRUPA F Borusija D. – PSŽ Njukasl – Milan TABELA: Borusija 11, PSŽ 8, Milan 8, Njukasl 5 bodova.

1:1 1:2

GRUPA G C. zvezda – Man. siti 2:3 RB Lajpcig – Jang bojs 2:1 TABELA: Man. siti 18, RB Lajpcig 12, Jang bojs 4, C. zvezda 1 bod.

GRUPA H Porto – Šahtjor 5:3 Antverpen – Barselona 3:2 TABELA: Barselona 12, Porto 12, Šahtjor 9, Antverpen 3 boda.

Zair-Emeri donio prolaz PSŽ-u

U 62. je isti igrač asistirao Taremiju, autogol Eustakija je vratio nadu ,,rudarima“, međutim, nije dugo trajala – četrdesetogodišnji Pepe je na asistenciju Galena povisio na 4:2, a sve je definitivno bilo jasno kada je Konseisao u 82. pogodio za 5:2.

Eginaldo je samo ublažio poraz Šahtjora koji ide u Ligu Evrope.

dak se nije mijenjao.

Dilema oko učesnika nokaut runde vladala je i u grupi H, ali praktično je nije bilo. Porto je u duelu timova koji su bili izjednačeni na tabeli savladao Šahtjor (5:3) i pridružio se Barseloni.

Galeno je doveo Porto u vođstvo, Sikan izjednačio, pa opet Galeno pogodio krajem poluvremena.

Barselona je ranije osigurala prolaz, ali neće joj prijati poraz od Antverpena (3:2), nakon što je u prvenstvu izgubila derbi sa Đironom.

Katalonci su dva puta izjednačavali na gostovanju Antverpenu, posljednji put u 91. minutu preko Gijua, ali se domaćin od Evrope oprostio sa stilom – Ilenikena je u 92. postavio konačan rezultat (3:2).

Atletiko Madrid je pogocima Grizmana i Lina savladao Lacio (2:0) i sa prvog mjesta grupe E čeka žrijeb.

Stefan Savić igrao je cijeli meč za domaćina, Adam Marušić je kod Rimljana zamijenjen u 58. minutu. Prethodno je dobio žuti karton.

Seltik je protiv Fejenorda slavio utješnu pobjedu od 2:1. ,,Kelti“ su završili na posljednjem mjestu, holandski tim će u Ligu Evrope.

Crvena zvezda je evropsku sezonu okončala s bodom iz šest mečeva u grupi G. Na stadionu ,,Rajko Mitić“ u posljednjem kolu pobijedio je kombinovani tim Mančester sitija - 2:3. Hamilton i Bob obezbijedili su šampionu Evrope sigurnu prednost, smanjio je Hvang, a na 1:3 povisio Filips iz jedanaesterca.

Katai je u nadoknadi ublažio poraz srpskog prvaka.

RB Lajpcig je 2:1 pobijedio Jang bojs koji se seli u Ligu N. KOSTIĆ Evrope.

priča jeseni je u Skandinaviji pao Junajted (4:3), u Minhenu je osvojen veliki bod (0:0), a vrhunac dostignut prije dvije večeri.

- Ne mogu da opišem koliko sam srećan i ponosan zbog igrača, navijača i svih koji su dio Kopenhagena. Ovo mnogo znači za danski fudbal – istakao je 35-godišnji stručnjak koji nije imao naročito uspješnu igračku karijeru, dok je trenersku počeo u sadašnjem klubu i vratio se 2021. najprije kao asistent, prije nego je preuzeo mjesto šefa struke 20. septembra prošle godine.

Kopenhagenov put u elitnom takmičenju počeo je ove sezone u drugom krugu kvalifikacija, gdje se sastao sa Breidablikom (koji je u pretkvalifikacija deklasirao Budućnost 5:0) i la-

penzije

anuara pred og dopinga hormonom. Prijeti mu četiri godine suspenzije, a ukoliko to bude i kazna (italijanski

GASTON SZERMAN/FCK MEDIA

r junajted i drugi put izborio osminu finala Lige šampiona

nu moć koja se rijetko viđa na mnogim drugim stadionima u Evropi. Takva podrška nam mnogo znači, protiv Galatasaraja nas je ponovo bilo 12 protiv 11, tako da nije slučajno što smo na našem stadionu osvojili šest bodova u grupi i bili veoma blizu sedmog protiv Bajerna – zaključio je trener Jakob Ne. K. Nestrup.

U Prijedlogu zakona o budžetu za 2024, olimpijsku godinu planirano značajno povećanje sredstava za sportske saveze, organizacije i klubove

Skoro 2.400.000 miliona više nego ove godine PODGORICA – Na konkursu za sufinansiranje programa sportskih organizacija, koji bi trebalo da bude u februaru, vjerovatno će ponovo biti nezadovoljnih raspodjelom sredstava.

Međutim, sportski savezi i kolektivi bi trebali barem da budu zadovoljni što će u 2024. godini biti izdvojeno više novca za crnogorski sport.

Naime, Prijedlogom zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, Ministarstvo sporta i mladih, kojim odnedavno rukovodi Dragoslav Šćekić, na raspolaganju će imati 11.727.731,19 eura, što je za preko četiri miliona više nego lani (7.334.190,95).

Na sport će biti raspoređeno gotovo 11 i po miliona, a najveći dio novca – sedam miliona, biće konkursom podijeljeno savezima, sportskim organizacijama i klubovima.

U olimpijskoj godini, savezi, organizacije i klubovi će dobiti 2.390.000 eura više nego za tekuću godinu, kada je prvo podijeljeno 4,35 miliona eura, nakon čega je ta cifra povećana na rekordnih 4.610.000 eura.

-Iznos od sedam miliona eura kod Ministarstva sporta i mladih planiran je za finansiranje sportskih klubova i saveza po konkursu u skladu sa Zakonom o sportu, kao i za sufinansiranje sportskih programa – piše u Prijedlogu zakona o budžetu.

Za 2023. godinu najviše je dobio Košarkaški savez - 570.000, Rukometni savez je dobio 550.000, Vaterpolo i plivački 536.000, a Crnogorski olimpijski komitet 510.000. Pokazalo se, međutim, da to nijesu

ko odradio posao (2:0, 6:3).

Naredne dvije prepreke nijesu bile tako jednostavne – praška Sparta eliminisana je nakon penala (0:0, 3:3), a ,,gusto“ je bilo i protiv poljskog Rakova u plej-ofu (1:0, 1:1).

- Kako je sezona odmicala bilo je realno da budemo sve bolji.

Zaslužujemo da budemo ovdje gdje jesmo. Sada čekamo

žrijeb osmine finala u poneđeljak, sigurno je da ćemo dobiti veoma jakog rivala, ali takve smo imali i u grupi – istakao je mladi strateg.

Ko god bude protivnik, Kopenhagen ima adute.

- Rekao sam mnogo puta i želim da ponovim: ,,Parken“ je mjesto koje mnoge noći može da učini posebnim, ima magič-

mediji spekulišu da je to najvjerovatniji scenario), izvjesno će završiti igračku karijeru. Ove sezone nastupio je u samo dva, a u prošloj u samo šest utakmica u Seriji A. Ove godine nije nastupao za nacionalni tim, za koji ima 91 meč (11 golova) i osvojenu planetarnu titulu 2018. godine.

R. A.

Mala vjerovatnoća da će Njemac produžiti ugovor sa Real Madridom

dovoljni iznosi za funkcionisanje saveza koji imaju najviše nastupa na evropskoj i svjetskoj sceni, i postižu najbolje rezultate. Rukometni savez je u dugovima, zbog čega se nedavno obratio javnosti, kada nije dobio ni cent od dodatne raspodjele sredstava u iznosu od 339.000 eura, a predsjednik Petar Kapisoda je više puta isticao da RSCG, za razliku od drugih, nema nijednog sponzora iz reda državnih firmi. Iz Košarkaškog saveza Crne Gore je nedavno objavljeno da imaju dug od 300 hiljada eura. I ostali, sigurno, muku muče sa finansijama… Što se ostalih izdataka za sport tiče, za naknade vrhunskim sportistima planirano je 2,4 miliona eura, a u kapitalnom budžetu su predviđeni i troškovi od 490 hiljada eura za izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje sportskih objekata. Planirana je rekonstrukcija bazena Instituta ,,Dr Simo Milošević”, hale u Plužinama, sale Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, te u OŠ ,,Bajo Jojić” u Andrijevici i OŠ ,,Ivo Vizin” na Prčanju, kao i u tri srednje stručne škole u Podgorici...

U planu su i troškovi za sportsko-rekreativne komplekse u Baru i Tuzima, a najveći procenat od predviđenog projekta trebalo bi da bude potrošen za sportsku zonu u Kolašinu 550 hiljada od projektovanih 3,1 milion.

Planirana su sredstva za počinjanje projekata olimpijskog bazena u Baru, izgradnje Olimpijske kuće u Podgorici, kao i 200.000 od ukupno milion eura za balon salu u Zeti... S. J.

Arabljani očekuju dolazak Krosa na ljeto PODGORICA - Toni Kros (33) ima odlične ponude klubova Saudi Pro lige za ugovor od ljeta naredne godine, objavili su španski mediji.

Slavni njemački veteran i vezi-

sta ima ugovor u Real Madridu do juna. Sa gigantom Primere je u pregovorima o nastavku saradnje, a kako sada stvari stoje, do dogovora neće doći. Krosu ne odgovara ni finansijska ponuda ni planirana uloga u timu

,,kraljevića“.

U Saudi Pro ligi Kros bi bio jedna od najvećih zvijezda sa garantovanom minutažom. Ipak, prethodno je izjavljivao da ne želi da igra u zemlji u kojoj se krše ljudska prava.

Član ,,merengesa“ Kros je od 2014. godine, od tada je osvojio čak četiri kontinentalne klupske titule i ukupno 19 trofeja. Ove sezone nastupio je u 21 meču u svim takmičenjima i R. A. jednom bio strijelac.

24 Feljton

Četvrtak, 14. decembar 2023.

2.

JANKO PEŠIKAN, KOMANDIR CRNOGORSKE VOJSKE

Patriota koji je do kraja ostao uz svoju domovinu Piše: Nenad STEVOVIĆ, publicista i istraživač crnogorske dijaspore

Relikvija kao trajna uspomena na životopis komandira Janka Pešikana je oficirska crnogorska sablja, model M. 1896, koja se čuva u familiji unuka njegovog brata Nakon sloma Božićnog ustanka, Janko Pešikan je emigri- Obrada viseći ponosno na zidu porodične kuće u jednom rao u Italiju. U Gaeti je unasremskom selu na obali Dunava u Vojvodini prijeđen u čin kapetana, sa

starješinstvom kapetanskim iz 1915. Čin komandira (majora) crnogorske vojske dobio je 20. maja 1919. godine. U ukazu koji potpisuje Zastupnik ministra vojnog, ministar predśednik Jovan Plamenac, između ostalog se navodi: „Njegovo veličanstvo Kralj blagoizvolio je vanrednim putem proizvesti u čin komandira, kapetane: Rista Hajdukovića, Iliju Bećira, Janka Pešikana, Mitra Lakovića, Radovana Savovića, Luku Jovanovića, Joka Dabanovića, Novicu Abramovića i Ćetka Bigovića - sa starješinstvom u vojsci kojeg su imali prema ranijem činu.“ U julu 1919. godine komandir Janko Pešikan se vraća u Crnu Goru, kao dio ekspedicije odabranih oficira i vojnika, i učestvuje u Petrovdanskom ustanku, u diverzantsko-desantnoj akciji koju je predvodio brigadir Krsto Zrnov Popović. Nakon toga nastavlja da komituje na prostoru Katunske Nahije do duboko u zimu iste godine. Teški uslovi života i stalna borbena dejstva po katunskim planinama

Sablja Janka Pešikana

dodatno su mu urušili zdravlje sa kojim je kuburio od povratka iz internacije. Prebačen je u Rim na liječenje koje je i pored dobrih uslova i njege trajalo dugo, ali na kraju bez uspjeha. Umro je u Rimu 1921. godine, đe je i sahranjen uz vojne počasti.

Glas Crnogorca (br. 92, 18. april/1. maj 1921.) navodi: „Početkom marta preminuo je u Rimu poslije dugog i teškog bolovanja komandir Janko Pešikan u 31 godini. Rodom je bio iz Cuca, na Cetinju je svršio 1912. g. Oficirsku školu, a u Balkanskom ratu učestvovao je u svima borbama na Tarabošu, kada je pokazao sve osobine dobrog oficira. Poslije rata

Teški uslovi i stalna borbena dejstva po katunskim planinama dodatno su urušili zdravlje Janku Pešikanu, sa kojim je kuburio od povratka iz Boldogasona. Prebačen je u Rim na liječenje koje je trajalo dugo, ali bez uspjeha. Umro je u Rimu 1921. godine, đe je i sahranjen uz vojne počasti

Sahrana Janka Pešikana, Rim, 1921.

sa Bugarskom, gdje je učestvovao na Bregalnici, proizveden je u čin poručnika. U ratu sa Austro Ugarskom učestvovao je u borbama na Grahovu, Krscu, Ratkovoj Gori i Bukovici i odlikovao se kao hrabar i dobar oficir poput svojih predaka Šunja i Zeka Pešikana koje je narodni guslar onako lijepo opjevao. Pod Austrijom bio je interniran u zloglasni Boldogason, gdje je i dobio klicu neizlječive bolesti, ali koja ga nije spriječila da među prvima povede borbu protivu nasilne aneksije svoje otadžbine od strane zvanične Srbije. Ta borba po planinama bila ga je toliko slomila, da se povukao u Italiju na liječenje, ali sve nastajanje da se od smrti spase bilo je uzaludno. Sahranjen je na ovdašnjem groblju uz saučešće crnogorske kolonije, drugova, prijatelja, od kojih se sa njime dirljivo oprostiše komandir g. Ivan Bulatović i potporučnik Gvozdenović.

Laka mu tuđa zemlja!“

Preciznije, pored komandira Ivana Bulatovića (1872-1943) ustaničkog i komitskog vođe iz Rovaca, kasnije političkog emigranta u Sovjetskom Savezu, posmrtni govor održao je potporučnik Milan Petrov Gvozdenović (1899-1982) kasnije kapetan crnogorske vojske koji je Medicinski fakultet završio u Napulju stekavši diplomu doktora medicine i hirurgije 1927. godine.

Knjige umrlih u Rimu i Gaeti istraživao je vojni istoričar dr Srđa Martinović, ali na žalost još uvijek nijesu pronađeni podaci o grobnom mjestu komandira Janka Pešikana. Ovaj istaknuti crnogorski patriota je jedan od mnogih čije su kosti posijane po svijetu, đe su se sklonili da još jednom pokušaju zapaliti plamen obnove slobode i nezavisnosti svoje domovine.

U ovom autorskom tekstu po prvi put u crnogorskoj istoriografiji objavljuju se fotografije Janka Pešikana. Na fo-

Janko Pešikan (1890-1921)

tografiji sa sahrane u Rimu iznad pokojnikove glave stoji njegov brat od stica vodnik Đuro Trifkov Pešikan, učesnik Božićnog ustanka, koji je u Gaeti i Sulmoni kod Rima bio u sastavu II bataljona crnogorske vojske pod komandom komandira Mila Petranovića i Blagote Martinovića. Nije se nikada vratio u Crnu Goru.

Nakon što je Italija uskratila gostoprimstvo crnogorskoj političkoj emigraciji i izbjegličkoj vojsci Đuro Pešikan je emigrirao u Argentinu đe je ostao do kraja života.

Komandir crnogorske vojske Janko Pešikan, između ostalih vojnih i državnih znamenja, odlikovan je 1921. godine Ordenom knjaza Danila za nezavisnost III stepena.

Slobodarska i rodoljubiva tradicija Pešikana nastavljena je i u Drugom svjetskom ratu, od samog početka su bili u borbenom stroju u odbrani Crne Gore i njene slobode. Sinovi Jankovog brata Stevana, Đoko i Šunjo Pešikan su prvoborci i nosioci partizanske spomenice 1941. godine, obojica su poginula u ratu. Osnovna škola u rodnom Trešnjevu nosi ime po revolucionaru Šunju Pešikanu (1922-1943).

Karijera i život Janka Pešikana su saśečeni u poletu, na uranku. Od dugih ratova i borbe za neprikosnovene ideale nije stigao da stvori vlastitu porodicu, ostao je do kraja zavještan svojoj domovini. Kod njega drugačije nije moglo da bude, potekao je iz familije

U julu 1919. godine komandir Janko Pešikan se vraća u Crnu Goru, kao dio ekspedicije odabranih oficira i vojnika, i učestvuje u Petrovdanskom ustanku, u diverzantsko-desantnoj akciji koju je predvodio brigadir Krsto Zrnov Popović.

Nakon toga nastavlja da komituje na prostoru Katunske nahije do duboko u zimu iste godine u kojoj je generacijama stvaran i čuvan kult časti, čojstva, odanosti, vojničke discipline i lične hrabrosti. Znao je i bio spreman da pravi izbore, teške, hrabre ali i smrtonosne.

Pod uticajem takve porodične istorije Janko je dijelio sudbinu Crne Gore, vjernost domovini donijelu mu je bolest, a borba za povratak njene nezavisnosti odlazak u vječnost. Śećanje na njega nastavlja da živi u novim generacijama Pešikana. Relikvija kao trajna uspomena na životopis komandira Janka Pešikana je oficirska crnogorska sablja, model M. 1896, koja se čuva u familiji unuka njegovog brata Obrada viseći ponosno na zidu porodične kuće u jednom sremskom selu na obali Dunava u Vojvodini.

(Kraj)

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Ivm.br.1231/2015 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br.

30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica, sa sjedištem na adresi ul. Moskovska bb, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Miloje Barjaktarović, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 2.551,96€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 13.12.2023 godine, vrši J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Miloje Barjaktarović, sa zadnje poznatom adresom Jasikovačka br. 4, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića Ivm.br.1231/2015 od 09.11.2015. godine i zaključak javnog izvršitelja Dušana Nišavića Ivm.br. 1231/15 od 16.08.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

OPŠTINA ULCINJ Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br. 75/18), Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti, OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, Crnogorski Telekom AD Podgorica, donijeto Rješenje br. 06-332/23-203/5od 08. 12. 2023.god., kojim je data Saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat - postavljanja privremenog objekta- fiksna radiokomunikaciona stanica ”Štoj” u Štoju, koja je planirana na dijelu katastarske parcele br. 2458/1 KO Donji Štoj, Opština Ulcinj.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno, da je elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat fiksna radiokomunikaciona stanica ”Štoj”, urađen u skladu sa odredbama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list Crne Gore“, br.

075/18) i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti, utvrđena je obaveza nosiocu projekta da izgradnju objekta realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu, koje se odnose prevashodno na: - Mjere za, sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja, i Program praćenja uticaja projekta na sve segmente životne sredine (monitoring).

Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti JU Osnovna škola „Meksiko“ Bar Objavljuje Javni poziv za prikupljanje ponuda za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izdavanje školskog prostora u zakup 1.Izdavanje u zakup fiskulturne sale, radnim danima, u terminu od 17-23 časa, i subotom i nedjeljom , sa utvrđenom minimalnom cijenom zakupa od 20 eura za jedan sat korišćenja, odnosno jedan termin.

2. Izdavanje u zakup prostorije za rad đačke kuhinje sa minimalnom mjesečnom cijenom zakupa od 260,00 eura.

3. Izdavanje u zakup prostorije opremljene za rad zubne ordinacije sa minimalnom mjesečnom cijenom zakupa u iznosu od 280,00 eura.

4 .Izdavanje u zakup dijela hola škole poslije redovne nastave sa utvrđenom minimalnom cijenom od 14,00 eura za 1 sat korišćenja, odnosno jedan termin.

5.Navedeni prostor se izdaje za period od 5 godina ,osim prostorije za rad zubne ordinacije koji se izdaje za period do otvaranja ambulanti iz sistema javnog zdravstva.

6. Prednost zakupa kod termina u fiskulturnoj sali i dijelu hola škole imaju registrovani klubovi koji treniraju mlađe kategorije.

7. Plaćanje zakupa se vrši unaprijed, a najkasnije do 5-og u mjesecu za taj mjesec.

Broj sati-termina koje zakupci ne koriste tokom mjeseca kad Škola ne radi , ne ulaze u cijenu plaćanja ( praznici Nova godina, vjerski praznici i sl.) Aneksom ugovora će se na početku svake nove školske godine utvrđivati broj termina za tu školsku godinu, u zavisnosti od organizacije kluba, s obzirom da se predmetni prostor izdaje za period od 5 godina.

8. Svi zakupci moraju imati izmiren dug po osnovi zakupnine za prethodnu godinu, do dana objavljivanja Javnog oglasa za zakup školskog prostora inače se njihove ponude neće razmatrati.

9.Utrošak električne energije, vode i sredstava za higijenu i rad radnice na održavanju higijene u fiskulturnoj sali uračunati su u cijenu termina.

10.Zakupnina za đačku kuhinju plaća se samo za mjesece kada škola radi, a zakupnina za zubnu ordinaciju plaća se tokom svih mjeseci u godini , odonsno do otvaranja stomatoloških ambulanti iz sistema javnog zdravstva.

Prilikom dostavljanja ponuda na Javni poziv obavezno dostaviti sledeće podatke za klubove i firme: Rješenje o registraciji PIB, adresu, žiro račun, ime prezime i JMBG lica ovlašćenog za zastupanje, za fizička lica: Ime i prezime ,Jmbg lica koje će vršiti zastupanje, adresu stanovanja i tekući račun.

Ponuđači za zakup Đačke kuhinje pored navedenog dužni su dostaviti: Rješenje o upisu u Registar odobrenih objekata, asortiman proizvoda, cjenovnik za isti i Sertifikat o bezbjednosti hrane.

Napomena: Javni poziv je otvoren 8 (osam ) dana, od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja.

Ponude dostaviti u zatvorenoj koverti na adresu škole: Popovići bb Bar sa naznakom –za zakup školskog prostora.

Otvaranje ponuda obaviće se 22.12.2023.g. 12,45 h u prostorijama JU OŠ „ Meksiko“ Bar Kontakt telefon 030/304-136 Direktorica škole

Lola Bulatović,prof.

OPŠTINA ULCINJ Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti

Dnevni list

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br. 75/18), Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti,

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, Crnogorski Telekom AD Podgorica, donijeto Rješenje br. 06-332/23-203/5od 08. 12. 2023.god., kojim je data Saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat - postavljanja privremenog objekta- fiksna radiokomunikaciona stanica ”Štoj” u Štoju, koja je planirana na dijelu katastarske parcele br. 2458/1 KO Donji Štoj, Opština Ulcinj.

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno, da je elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat fiksna radiokomunikaciona stanica ”Štoj”, urađen u skladu sa odredbama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list Crne Gore“, br. 075/18) i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

politika

Rješenjem o davanju saglasnosti, utvrđena je obaveza nosiocu projekta da izgradnju objekta realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu, koje se odnose prevashodno na: - Mjere za, sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja, i Program praćenja uticaja projekta na sve segmente životne sredine (monitoring).

crna hronika

Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti

dizajn

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE На основу члана 14, а у вези чланом 28 Закона о процјени утицаја на животну средину („Службени лист Цpне Горе“, бр. 75/18) Секретаријат за уређење простора, заштиту животне средине и саобраћај Општине Зета ОБАВЈЕШТАВА заинтересовану јавност да је носиоцу пројекта „ZT Enery“ д.о.о. Подгорица донијето Рјешење број: UPI 71-331/23-219/9 од 08.децембра 2023. године, којим је одлучено да је за пројекат – Соларне електране ZT Energy инсталисане снаге 4,5 MW са 35 kV кабловским водом, планиране на катастарским парцелама број 432, 433, 434/1, 434/2, 434/3, 434/4, 434/5, 434/6, 434/7, 434/8, 434/9, 434/10 КО Цијевна, потребна израда Елабората о процјени утицаја на животну средину. Увид у наведену одлуку може се извршити у просторијама Секретаријата за уређење простора, заштиту животне средине и саобраћај, Улица Голубовци – Матагужи, бр. 6, термину од 8:30 до 15:30 часова од дана објављивања овог обавјештења.

OPŠTINA ULCINJ Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br.

75/18), Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti, OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosioc projekta Enver Lika iz Ulcinja, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat – Postavljanje Srednjonaponski 35KV Kablova na dijelovima kat. parc.br.290/1, 290/2, i 662/1 KOBriska Gora, 62/1, 352/1, 352/2, 1293, 1294, 941, 942 i 1299 KO Zoganje, 984, 1369/1 i 1371 KO Pistula, 1187 KO Kolomza, 412 KO Ulcinjsko Polje i 4961/1 i 4880 KO Ulcinj, i Rasklopište na dio kat. parc. br. 290/1 KO Briska Gora U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne i stambene djelatnosti- Opštine Ulcinj, kancelarija broj 76, I sprat, radnim danima od 11 do 14 časova, kao i na web sajtu opštine. Rok za javni uvid i dostavjlanje mišljenja o podnijetom zahtjevu, u pisanoj formi je do 21.12. 2023.god, na adresu: Opština Ulcinj, Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti.

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Poslovni broj: I.br. 2714/15

I. br. 2477/21.

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901 AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Đurović Veljka iz Nikšića, ul. Njegoševa br.8 (koji je zak.nasljednik iza smrti pok. Đurović Zorke iz Nikšića), radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 36.568,15 eura, dana 13.12.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2714/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci koji je ovjeren kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.39/2008 dana 22.02.2008.godine, i rješenja I.br. 2714/15 od 01.09.2022.godine, koje je donijeto na osnovu rješenja o nasleđivanju notara Marković Ljubiše iz Nikšića poslovne oznake ON br.807/21 URP br. 160/21 od 20.12.2021. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa punomoćnik Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa punomoćnik Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 13.12.2023. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvanaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 126 KO Zagrad I PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 1224, plan/skica 007/004, po kulturi voćnjak, klasa 4, površine 210m2, katastarska parcela broj 1224, plan/skica 007/004, po kulturi dvorište, površine 500m2, katastarska parcela broj 1224, podbroj 1, plan/skica 007/004, po kulturi kuća i zgrada, površine 91m2, sve u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvanaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 11.01.2024. godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 21.925,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2714/15 od 20.07.2017.godine.

IV Na dvanaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB Montenegrobanka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.192,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, a na osnovu isprave Ov.br.39/08, i podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja - na nepokretnostima iz stava 1 ovog zaključka.

Dana 13.12.2023.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u izvršnim predmetima izvršnog povjerioca DOO ,,UNO-NK,, NIKŠIĆ, Trg Slobode br.17, radi naplate novčanih potraživanja, i to: 1. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1393/2019 od 11.10.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Vasiljević Milke, ul. Milice Vučinić bb, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave – računa broj 4264 od 27.09.2016. godine; vr. sp. 57,49 eura, 2. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1539/2019 od 22.10.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Dragićević Milivoje, ul.

Vuka Karadžića br.79, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 3258 od 17.09.2012. godine; vr. sp. 56,00 eura, 3. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1583/2019 od 29.10.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Karović Sonja, ul. Vuka Karadžića br.4/B, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 3109 od 17.08.2017. godine; vr. sp. 60,78 eura, 4. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1609/2019 od 29.10.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Zorić Radovan, ul.

Dragice Pravice P+4, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 4913 od 04.10.2013. godine, računa broj 1923 od 06.06.2013. godine i računa broj 5702 od 21.12.2012. godine; vr. sp. 53,99 eura, 5. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1674/2019 od 07.11.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Adžić Slobodanka, ul.

Centralna br.55, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 6818 od 05.03.2011. godine; vr. sp. 44,79 eura, 6. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1675/2019 od 07.11.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Krković Zorica, ul. Pete Proleterske brigade br.12/A, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 1486 od 01.12.2011. godine; vr. sp. 119,98 eura, 7. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1708/2019 od 10.03.2020. godine, protiv izvršnog dužnika Međedović Ana, ul. Baja Pivljanina S10, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 6594 od 06.03.2012. godine; vr. sp. 21,98 eura, 8. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1883/2019 od 18.11.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Babović Jelena, ul.

Vuka Karadžića br.13/4, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 6633 od 13.12.2013. godine i računa broj 5351 od 22.10.2013. godine; vr. sp. 110,00 eura, 9. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1931/2019 od 13.12.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Ćuzović Vesna, ul. Vuka Mićunovića br.18-A, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 2800 od 24.02.2011. godine; vr. sp. 24,99 eura, 10. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1932/2019 od 25.11.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Đurđevac Mira, ul.

Alekse Backovića br.26, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 5348 od 25.12.2014. godine, računa broj 4273 od 22.10.2014. godine i računa broj 4108 od 10.10.2014. godine; vr. sp. 139,97 eura, 11. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1957/2019 od 28.11.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Krušić Novo, Naselje Željezare I 2/2, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 1825 od 05.05.2016. godine I računa broj 3062 od 19.08.2015. godine; vr. sp. 109,99 eura, 12. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1958/2019 od 28.11.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Kustudić Dragana, Glibavac bb, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 0884 od 17.03.2015. godine; vr. sp. 44,97 eura, 13. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1963/2019 od 28.11.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Pavićević Vinka, ul. Školska br.61, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 2783 od 10.02.2015. godine; računa broj 2549 od 19.01.2015. godine i računa broj 7532 od 31.01.2014. godine; vr. sp. 154,77 eura, 14. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1964/2019 od 28.11.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Perović Dajana, Pržno bb, Budva, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 2135 od 12.07.2013. godine; vr. sp. 480,69 eura, 15. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1973/2019 od 28.11.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Milatović Stana, ul.

Kamenička br.7, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 1050 od 03.07.2015. godine; vr. sp. 118,99 eura, 16. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 2016/2019 od 04.12.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Marković Dragana, Vrijes II bb, Tivat, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 1068 od 18.09.2015. godine i računa broj 2118 od 24.06.2015. godine ; vr. sp. 97,79 eura, 17. Po rješenju o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 2347/2019 od 30.12.2019. godine, protiv izvršnog dužnika Raičević Natalija, ul.

Serdara Šćepana br.4, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - računa broj 4571 od 05.11.2015. godine; vr. sp. 63,99 eura, u smislu člana 45 ZIO-a, dana 13.12.2023. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju navedenih poslovnih oznaka sa predlogom i prilozima, kojima su izvršni dužnici obavezani da na ime duga osnovom navedenih vjerodostojnih isprava isplate izvršnom povjeriocu iznose koji su određeni Rješenjima o izvršenju, sa troškovima izvršnog postupka.

Naprijed navedeni izvršni dužnici se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju navedenih poslovnih oznaka sa predlogom i prilozima.

Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 13.12.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se XXVIII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3, vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €; II Dvadeset osmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 29.12.2023. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja na ukupan iznos od 4.853.514,60 €.

VI Na dvadeset osmom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na dvadeset osmom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 485.351,46 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 13.12.2023. godine.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja Na osnovu člana 5, 31 i 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini („Sl. list CG“ br. 44/10) i Zaključka Vlade Crne Gore br.07-011/23-4715/2 od 25.oktobra 2023. godine, JU OŠ „Marko Miljanov“ iz Bijelog Polja, objavljuje JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP DIJELA ŠKOLSKOG PROSTORA JU OŠ ,,MARKO MILJANOV” BIJELO POLJE Predmet javnog poziva je davanje u zakup nepokretnosti (dijela školskog prostora): • Fiskulturna sala sa pratećim prostorijama – površine 816,75 m2 Fiskulturna sala nalazi se na katastarskoj parceli broj 859/1, List nepokretnosti broj 3105 KO Bijelo Polje, i izdaje se u zakup: -radnim danima od 18:30h, a u dane vikenda od 08:00 časova, sa minimalnom cijenom po satu od 20,00€ (početna cijena), u sportsko-rekreativne svrhe. Zakupnina će se plaćati mjesečno uplatom na žiro račun škole, po ugovorenoj cijeni do 10. u mjesecu.

-Fiskulturna sala se izdaje u zakup na period 15.01.2024. do 31.decembra 2024. godine -Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama neposredno na adresu JU OŠ „Marko Miljanov“, Bijelo Polje, ul.III Sandžačke bb, Bijelo Polje (kancelarija br.2), sa naznakom „Ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda“ u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva, u periodu od 9-12h.

Ponuda treba da sadrži: 1. Podatke o ponuđaču za fižička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, za pravna lica: naziv i sjedište, potvrda o registraciji iz Centralnog registra Privrednog suda za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica ili potvrdu o upisu u registar sportskih organizacija ili sličnu odgovarajuću potvrdu.

2. Finansijski dio ponude sa iskazanom cijenom zakupnine po jednom satu korišćenja u eurima, koja ne može biti manja od minimalno predviđene cijene zakupa. Ponuđač u finansijskom dijelu mora navesti precizne dane i satnicu za koje dostavlja ponudu.

3. Dokaz o izvršenoj uplati depozita u visini od 100,00€ Ponude koje su primljene nakon isteka roka utvrđenog u Javnom pozivu, ponude koje ne sadrže iznos zakupnine ili sadrže iznos zakupnine koji je niži od početnog, kao i ponude ponuđača koji nijesu uplatili depozite, smatraju se nevažećim i neće se razmatrati.

Učesnici Javnog poziva su dužni da uplate depozit u iznosu od 100,00 € za predmet Javnog poziva, na žiro račun JU OŠ ,,Marko Miljanov” kod CKB banke, br.510-10130429, sa preciznom naznakom “Učešće na javni poziv br. 02-633/23-1069” i da dokaz o uplaćenom depozitu podnese zajedno sa ponudom u zatvorenoj koverti. Troškove prenosa depozita snosi ponuđač.

Ukoliko je ponuda nevažeća ili nije prihvaćena depozit sa vraća ponuđaču u roku od sedam dana od isteka roka za utvrđivanje rang liste. Ponuđaču čija je ponuda prihvaćena uplaćeni depozit se uračunava u zakupninu.

Ukoliko ponuđač čija je ponuda prihvaćena ne potpiše ugovor u utvrđenom roku ili ne izvrši uplatu ponuđenog iznosa zakupnine u ugovorenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita.

Ponude će se otvarati 25.12.2023. godine sa početkom u 10,00 časova u prostorijama škole, o čemu se ovim putem obavještavaju ponuđači, te im se drugo obavještenje neće slati. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača.

Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzimati u razmatranje.

Odluku o izboru ponuđača biće donijeta najkasnije 15 dana od dana otvaranja ponude.

Troškove objavljivanja javnog poziva snosi Zakupodavac.

Kontak telefon: 050-486-582; 050-486-583.

OPŠTINA ULCINJ Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br.

75/18), Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti, OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, „Kallaba Company“ d.o.o., Ulcinj, donijeto Rješenje br. 06332/23-562/5 od 13. 12. 2023.god., kojim je data Saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat - Benzinska stanica sa pratećim sadržajima, na dijelu UP br. 5, koju čine katastarske parcele br.5644/7, 7501/9 i dio katastarske parcele br. 5643 KO Ulcinj, Opština Ulcinj.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno, da je elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Benzinska stanica sa pratećim sadržajima, u Ulcinju, urađen u skladu sa odredbama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list Crne Gore“, br. 075/18) i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti, utvrđena je obaveza nosiocu projekta da izgradnju objekta realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu, koje se odnose prevashodno na: - Mjere za, sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja, i Program praćenja uticaja projekta na sve segmente životne sredine (monitoring).

Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 14. decembar 2023.

711

736

Дана 13. децембра 2023. у 75. години живота преминула је наша драга

Dana 12. decembra 2023. u 88. godini života, preminula je

VIDOSAVA Dušanova VUJIĆ РАДМИЛА Божидара ИВАНОВИЋ Рођена ЛАКИЋ

Саучешће примамо у капели Чепурци 14. децембра 2023. од 12 до 15 часова и 15. децембра 2023. од девет до 13:30 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова на гробљу Дољани.

rođena KRIVOKAPIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 13. decembra od 12 do 15 časova i 14. decembra od 11 do 13 časova.

Sahrana će se obaviti 14. decembra u 15 časova, na seoskom groblju Blace – Bjelice.

Ožalošćeni: sin ZORAN, ćerke ZORICA i DRAGICA, braća JOVAN, MARKO i RAJKO, sestre JELA i ANKA, snahe ANDRIJANA, MARICA, ANĐELIJA i RADMILA, zaove JOVANKA i GOSPAVA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina 709

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг БОЖИДАР, син ИГОР, ћерка ИВАНА, сестра ДАРА, снаха НАТАША, унучад и остала родбина ИВАНОВИЋ и ЛАКИЋ

713

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

Dana 13. decembra 2023. u 67. godini života preminuo je naš dragi

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

Дана 13. децембра 2023. у 83. години упокојио се у Господу наш вољени

АЛЕКСА Саве ЂОЂИЋ Саучешће примамо у градској капели у Плужинама 13. децембра од 11 до 16 часова и 14. децембра од 10 до 14 часова када се полази за село Милошевиће гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Ожалошћена породица: супруга ЈЕЛЕНА – ЈЕЛА, сестрићи ДЕСИМИР, МИЛОВАН и МИЛОШ ГОЛУБОВИЋ, снахе, унучад, браћа и сестра од тетке и ујака и остала родбина

RADOMIR – RACO Vladov IVANOVIĆ

723

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 13. decembra od 14.30 do 16 časova i 14. decembra od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova u selu Sjenice – Kuči.

Умро је наш вољени

Ožalošćeni: supruga MARIJA, sin FILIP, kćerka VEDRANA, sestre GORANKA i JADRANKA, sestrić ALEKSANDAR, sestrična TARA, braća i sestre od tetaka i ostala rodbina 733

Posljednji pozdrav svom ujaku

Др БРАНКО Вуксанов МИХАИЛОВИЋ

Сахрана је обављена 13. децембра 2023. године у кругу породице на градском гробљу Загорич.

ALEKSI ĐOĐIĆU Hvala ti na roditeljskoj pažnji i ljubavi kojom si nas obasipao i pružao. Po dobroti ćemo te pamtiti, sa ponosom i poštovanjem pominjati i čuvati uspomenu na tebe.

MILOŠ GOLUBOVIĆ sa porodicom

Ожалошћени: супруга ВЕСНА, ћерка АНДРЕЈА, синови АЛЕКСАНДАР и АЛЕКСЕЈ, унука ЛЕА, брат БОЖО, снаха КОВИЉКА, братанићи ЗОРАН и ДРАГАН и остала многобројна родбина

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. decembar 2023.

728

Opraštamo se od našeg dragog

714

Dragi čika

RACA

RAJKO Ponestaju riječi kada odlaze ljudi kao ti.

Zauvijek ostaješ u najljepšim sjećanjima.

Brzo ste otišli kod vaše Mileve. Vi biste rekli da je to pravedno, a takav je bio i vaš život.

Počivajte u miru.

TVOJE KOLEGE IZ SEKRETARIJATA ZA KOMUNALNE POSLOVE

ILIJA GAZIVODA sa porodicom 725

722

Opraštamo se od našeg dragog

Posljednji pozdrav dragoj braći

RACA Vladovog IVANOVIĆA

ZDRAVKU Počivaj u miru.

MIRU VUKČEVIĆ

Od TOMA, BRANKE i GORANA TURČINOVIĆA i RAJKE VUJAČIĆ sa porodicom

Tetka DRAGICA MARKOVIĆ sa porodicom

729

Posljednji pozdrav dragom

720

S tugom se opraštamo od našeg dragog prijatelja

RADOMIRA – RACA IVANOVIĆA RACU

Jedinstvenom i neponovljivom.

Od BOŠKA VUŠUROVIĆA sa porodicom

SRETEN, LIDIJA i BOJAN IVANOVIĆ 726

RACU IVANOVIĆU SONJA

VIDOSAVI

Počivaj u miru, dragi prijatelju.

Posljednji pozdrav

Neka tvoja duša počiva u vječnom miru. Čuvaćemo te od zaborava.

NATA i BATO JANKOVIĆ sa porodicom

717

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

721

RADOMIRU – RACU Vladovom IVANOVIĆU Hvala ti za višegodišnje druženje i iskreno prijateljstvo. Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.

VESKO JANKOVIĆ, DRAGO TOMOVIĆ, RAŠO RADOVIĆ i DRAGAN UZELAC

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. decembar 2023.

727

Opraštamo se od dragog strica

735

Posljednji pozdrav dragom

dobrom i plemenitom čovjeku.

Tugujemo za tobom, kumovi DANILOVIĆI

Čuvaćemo uspomene na tebe.

Snaha MARA, bratanične LJILJANA, SNEŽANA, STOJANKA i SLAVICA

734

VELJKU ŽIVKOVIĆU

712

Dana 14. decembra navršava se godina dana od smrti našeg dragog

Tvoj vedar lik, osmijeh i dobrota ostaće zauvijek u našem sjećanju.

Počivaj u miru.

MILAN VUKČEVIĆ sa sestrama

ZORANA CAKA LUBARDE Sa ponosom i poštovanjem, čuvaćemo uspomene na tebe.

MAJA i SONJA

Ožalošćena familija LUBARDA

732

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

VASILJKI RADULOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

S ljubavlju i poštovanjem nosićemo njegov lik u našim srcima.

715

Posljednji pozdrav

VELJKU RAJKA Markovog VUKČEVIĆA

31

718

710

Iznenada je preminuo prerano naš dragi prijatelj

У суботу 16. децембра 2023. године навршава се четрдесет дана од смрти наше вољене

BRANKU BRANO i BAĆKO RADULOVIĆ sa porodicama

VELJKO Manojlov ŽIVKOVIĆ

ИЛИНКЕ ДРОБЊАК рођене ЈАНКОВИЋ

731

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Постоји нешто што никада нестати неће, а то су успомене на тебе. Недостајеш нам. Почивај у миру Божијем. Обавјештавамо родбину и пријатеље да ћемо наведеног дана у 11 часова посјетити њену вјечну кућу на Новом гробљу под Требјесом.

Pamtićemo ga po dobroti i iskrenom prijateljstvu.

LAZAR i BALŠA RASPOPOVIĆ sa porodicama

BRANKU

Супруг ОСТОЈА, кћерка ГРОЈА, синови БРАНКО и ДРАГОСЛАВ са породицама

DEJAN, DANIJELA i JELENA SPAHIĆ sa porodicama 716

Dana 14. decembra 2023, navršavaju se 2 godine od kada nas je napuštila, naša voljena

Sjećanje na jednu divnu i dobru dušu Sina, brata i ujaka

DRAGANA Markovog JANKOVIĆA

MAJA Miloradova JABUČANIN

Vole te tvoji,

719

14. 12. 2010 – 14. 12. 2023.

Neka ovo bude još jedan podsjetnik da, iako je prošla još jedna godina, rana na duši je sve veća, zaborav ne postoji, a ljubav traje!

Umjesto godišnjeg pomena porodica prilaže novčani prilog za održavanje seoskog groblja u Drušićima.

MILORAD, MARKO i MILENA

Majka DARE, sestra KOSARA, sestrić VUKO 730

724

IN MEMORIAM

Dana 15. decembra 2023. navršava se godina dana od smrti mog voljenog oca

SPASOJA POPOVIĆA

Tužna i teška je prošla ova godina dana, radovao sam se svakom novom danu provedenom sa tobom.

Nedostaju mi tvoje riječi pune mudrosti i ljubavi i podrška koju si mi pružao sve do zadnjeg dana.

Za sve u životu što si bio, za dostojanstvo i časnost življenja dugujem ti vječno sjećanje i poštovanje.

Sin MIĆA

DRAGOR

2011–2023.

Beskrajno nedostajete, voljeni moji…

MARIJA

RADUNOVIĆ DIANA

1996–2023.

32 Marketing

Četvrtak, 14. decembar 2023.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek

Nova crnogorska književnost

Cijena 10€

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 14. decembar 2023. broj 402.

ili :

zbog čega je Ema Stoun glavni i jedini savršen adut upečatljivog, ali problematičnog filma ,,Poor Things“ Jorgosa Lantimosa

Tornado uvrnutosti

Str. *,

3

Četvrtak, 14. decembar 2023

A cappella

Kalas O

vog mjeseca obilježavamo stogodišnjicu rođenja jedne od najpoznatijih svjetskih muzičkih umjetnica. Amerikanka grčkih korijena, sopran Marija Kalas, izvorno Maria Kalogeropulos, rođena je na Menhetnu 1923. godine.

Nosila je na leđima status dive i imala je samo 53 godine kada je umrla od srčanog udara u svom domu u Parizu. Kalas je, možda i nehatno, ujedinila takozvanu visoku kulturu i pop kulturu, a njene predstave i koncerti aktivirali su alarme u institucijama svjetske kulture, uključujući milansku Skalu i njujoršku Metropolitan operu.

*** Naravno, njen život uvijek je bio pod budnim okom javnosti i medija, dodatno pojačan od onih koji bi trebalo da je zaštite, kako to obično biva sa jedinstvenim umjetnicima. Umjesto toga, svi su zloupotrijebili njen talenat, njene roditelje i sestru, njenog mnogo starijeg muža, ljubavnika Aristotela Onazisa koji je na kraju oženio Džeki Kenedi, ali nastavio da opsijeda našu Mariju.

Takva životna drama i transformacija iz ,,ružnog pačeta“ u modnu sirenu sa blistavim očima, podsticale su decenije tračeva. Slika Marije Kalas kao božanske dive i ideja da bi boginja-zvijezda trebalo da pati zbog svoje umjetnosti, bila je potpuna. Ne postoji ekvivalent koji postavlja neku mušku zvijezdu na potpuno isti pijedestal ili ga izlaže istim ili sličnim okolnostima. Ipak, Kalas je vjerovatno kanalisala životnu traumu i konflikt u svoj, jasno definisan muzički oblik. I činilo se da je doživotno bila označena sudbinskim predodređenjem.

Marija nikada nije krila siromašno porijeklo i ranu karijeru. ,,Budite oprezni kada kažete „geto“ … muzika upravo dolazi odatle“, rekla je ona francuskom novinaru Filipu Kaloniju u završnom intervjuu 1977. ,,Skoro nikad nijesam srela sjajnog muzičara koji ima srećnu i bezbrižnu prošlost. Ima nešto dobro u getoima, jer ako dolaziš odande, uvijek želiš još. Tjera te da kažeš - jednog dana ću biti neko!“.

Bila je tako posvećena najboljem u svo-

Piše: Vladimir MARAŠ

Slika Marije kao božanske dive i ideja da bi boginjazvijezda trebalo da pati zbog svoje umjetnosti, bila je potpuna joj umjetnosti. Bila je to posvećenost i čvrsta veza – jednostavno, bila je udata za sopstvenu ambiciju i motivaciju. Kilometri obožavalaca čekali bi u redu da je vide i da čuju njene kristalne vokalne minijature.

Mnoga od iskušenja sa kojima se Kalas suočavala bila su već viđena u odnosu na generacije ženskih zvijezda - javna cenzura prema snažnoj ženi koja zna koliko vrijedi. Ženski talenti su se čak međusobno suprotstavljali, pa je Kalas imala i javnu debatu sa italijanskim sopranom Renatom Tebaldi. Kažnjavali su je promjenama rasporeda turneja, čak i kada joj je očigledno trebalo vremena da se oporavi od bolesti ili iscrpljenja uzrokovanih napornim koncertnim seansama i probama.

Kalas je uspijevala da održi ravotežu uprkos toj nevjerovatnoj okrutnosti. Na primjer, teško je danas zamisliti da ljudi kampuju ispred hala čekajući da vide

koncert Bijonse ili Gaga šou samo da bi im se rugali ili bacali užeglo povrće na njih. Ismijavana u mladosti zbog debljine, Mariji je kasnije trebalo da ode u drugu krajnost – da bude premršava. Gubitak težine navodno je doprinio padu funkcionanosti njenog glasa iako je intenzitet i umor od napora sigurno značajno doprinio svemu tome.

Nesporno, bila je pionirka, na sceni i u studiju, a njen repertoar se proteže do najširih sfera. U septembru ove godine, „Warner Classics“ objavio je ,,La Divinu“ - širok set koji obuhvata Mariju Kalas u svim važnijim ulogama.

Posthumno poštovanje koje je dobila moglo bi da odvrati pažnju od loših stvari kojima je izložila medijska industrija za njenog života, ali ujedno ukazuje na njenu vanvremensku snagu.

U 21. vijeku, Kalas je čak dobila oblik holograma na turneji, iako je malo vjerovatno da bi današnja Marija Kalas odobrila tu tehnologiju. Njen život predstavila je glumica Fani Ardant (u Zefirelijevoj biografiji iz 2002. godine) i Anđelina Džoli, odabrana da glumi u predstojećem filmu Pabla Larejna „Maria“.

*** Ona je takođe inspirisala operu u čast naše umjetnice Marine Abramović, „Sedam smrti Marije Kalas“, koja je u novembru imala britanski debi sa Engleskom Nacionalnom Operom na londonskom Koloseumu. U intervjuu 2020. za Njujork tajms, Abramović je prvi put govorila o Kalas, dodajući da je osjetila paralele između Marijinog i njenog životnog iskustva: ,,I onda, takođe, taj nevjerovatan intenzitet u emocijama, da može biti krhka i jaka u isto vrijeme - taj osjećaj nikada ne blijedi“.

Marija ostaje pristupačna i revolucionarna, a njena muzika i njena neponovljiva izvođenja za svakog slušaoca predstavljaće zvuk sudara svjetova.

Iako danas izgleda da ima mnogo inkarnacija, ipak, postoji samo jedna Marija Kalas.

4

Četvrtak, 14. decembar 2023

u fokusu

Džon Ham i Džuno Templ odlični

Da nije briljantnog performansa glavne glumice teško da bi iko nakon četiri uvodne epizode vjerovao, da ima smisla reciklirati narativni kostur 27 godina starog filmskog remek djela braće Koen

rottentomatoes.com

Krvavi tabani na s

S

amo im ne zabadajte nos u živote. Sve što ti likovi iz Minesote žele je, da ih ostavite na miru. Čak će da se dobro potrude da spolja sve izgleda gladac, samo da ne dođu u situaciju da im se ponudi pomoć. Još gore, ni u kom slučaju, da zatraže pomoć.

Ako ih prihvatite takve – imaćete sasvim dobre komšije. To je ono što Amerikanci zovu, pomalo ironično, ,,Minnesota nice“: pristojne, uglađene, ali sasvim rezervisane likove koji se ne petljaju u vaš život i očekuju to isto od vas.

Obična domaćica

E, Noa Hauli je Njujorčanin, ali je kreator serije ,,Fargo“ na teži način naučio koliko mu je u životu potrebno ono ,,Minnesota nice“. Svi i svako mu se zbog četvrte sezone miješao u posao. Otprilike, svi su imali istu zamjerku: ,,Što ti bi, druže, da seriju sa jasnog poprišta, tamo u Minesoti i obje Dakote, preseliš mnogo južnije – u Misuri i u milje zajednice tamnoputih?“. Otprilike, kao da ,,Fargo“ više nije bio ,,Fargo“, ni spram velikog filma braće Koen iz 1996. koji je seriju inspirisao, ni spram svega što je serija do tada bila.

I, što je Hauli uradio? Geografski, narativno, svakako – novu, petu sezonu učinio je kao

Džuno Templ savršena domaćica ,,mutne“ prošlosti

da naliči, skoro kao jaje jajetu, onom materijalu koji ga je proslavio, prije svega u uvodne dvije. Ponovo Minesota i Sjeverna Dakota; ponovo ona postmoderna varka braće Koen ,,da se radi o istinitoj priči“ i da su ,,po zahtjevu preživjelih stvarna imena izostavljena“... I ponovo ukus zločina i nesreće običnog, malog čovjeka; ovog puta (makar u uvodne četiri epizode) bez varijacije na magičnu muzičku temu Džefa Rusa. I da: Hauliju, već sada izvjesno, isti oni koji su tražili ,,korak nazad“, zamjeriće da se vratio na previše poznat teren i da se ponovio. I ovog puta biće u pravu. ,,Fargo“ je serija koja će izvjesno nagraditi strpljive i u petoj sezoni, a pitanje je koliko će ih Hauli imati čak među fanovima, nakon emitovanih epizoda. Ono po čemu ,,odvaja“ od prethodnih je konkretan angažovani momenat, koji se tiče konkretne američke epohe. I tu je ,,Fargo“ uvijek bio moćan: sa sposobnošću da se kroz neku nesreću i muku sa ukusom zločina, tamo ,,bogu iza tregera“ i u snijegu Minesote ili Dakote, kaže nešto bitno o (ak-

tuelnoj) Americi. Konkretno, priča ove sezone smještena je u 2019. godinu; dakle, u jeku Trampove ere. I pitanje je, ima li slavni televizijski autor tu ,,mesa“ da kaže nešto suštinski novo i interesantno. Za sada nagovještava potencijal za dobru priču i tezu, ali pretjerano ne intrigira.

U centru radnje je ,,sasvim obična“ domaćica Doroti (briljantna Džuno Templ), u stvarnom gradiću Skandija koji bi uporedili sa nekim Kolašinom u paralelnom Minesotaverzumu. Dot je, naravno, pristojna supruga, majka i komšinica i da gleda svoja posla. Vejn (Dejvid Rajdal) je pomalo komični šonja od diskretno submisivnog muža, u sjenci mame Lorejn koju otkačeno tumači jedna od velikih zvijezda sezone, Dženifer Džejson Li... E, ta Lorejn je pravo eksponent korporativne Amerike, vučica iz svijeta agencije za rizična kreditiranja – čija je, naravno, direktorica.

Uglavnom, zahvaljujući komično šeprtljavoj situaciji, naša Doroti će ni kriva ni dužna zaglaviti sa dosijeom i u policijskoj onlajn bazi tog malog

grada... I tako, nehotice – nekim strašnim ljudima, kojima je iz nekog razloga mnogo bitna – otkriti lokaciju.

U potjeri za Doroti, iz nekog svog razloga, je stanoviti propovjednik i šerif iz Sjeverne Dakote Roj Tilman – ni manje ni više nego glavom i bradom glavni zavodnik američke televizije Džon Ham (Don Drejper u ,,Mad Men“, naravno).

Nakon što se izblamirao rolom nekakve zgodnije i podlije varijante Ilona Maska u ovogodišnjoj trećoj sezoni ,,The Morning Show“, ova rola mu potpuno relativizuje karijeru.

I ne samo to – lansira ga u orbitu arhetipskih negativaca moderne američke televizije.

Ono što ,,na prvu loptu“ Hauli propovijeda je vječito trenje između tradicionalnog muškarca i žene koja lovi neku svoju slobodu. I koliko god Drejper i Templ bili sjajni i sasvim osobeni karakteriza takve role – zaista na tom polju ne uspijeva da kaže nešto novo. Serija je čak u tom domenu sasvim stereotipna i potpuno neinteresantna; a mnogo bolja kada se tiče Dorotine porodice, njihovih relacija, šerifove male za-

5

Četvrtak, 14. decembar 2023

u ne pretjerano potentnoj petoj sezoni serije ,,Fargo“

starim raskršćima Strašni šerif

Ono što je ispod površine, ideološki, mnogo je interesantnije i efikasnije kao Haulijeva poenta. Jer ovo nije ,,muškarci protiv žena“, ovo je Amerika bogatih (mama Lorejn) protiv Amerike moćnih (šerif Roj)... A između dvije vatre – stotine miliona ,,običnih“ Amerikanaca iz predgrađa. I tu autor serije pogađa suštinu, na onako otkačen ,,Fargo“ način Marfijevih zakona gdje nešto krene po zlu baš kad ne treba, a svi pokušaji da se to ispravi samo znače dublji glib živog pijeska i ispanu još tragikomični. A teza je prosta: sav taj grč i impuls bijele srednje klase iz predgrađa, koja glasa za Trampa samo za to ,,da bi ih država pustila na miru i da bi gledali svoja posla“ – će da im se vrati kao bumerang. Onda kad se, naravno, nađu između one dvije vatre.

Oni motivi iz ,,Fargo“ kanona i svojevrsnog mjehura koji seriji pripada na modernom televizijskom horizontu – poput otkačenih krimi mutljavina, nečijeg zlatnog srca koje opstaje u

okrutnom svijetu, ili čak pukog, ogoljenog, primordijalnog zla – funkcionišu sasvim korektno. I ovo zaista izgleda kao tipski ,,Fargo“ – ali, u neku ruku i nedorečeno...

Tako seriji fali, makar za sada, neka emotivna udica, a najčešće bi to u prošlosti bila neka neostvariva konekcija i čežnja između savršeno sličnih a savršeno različitih likova.

Najsnažniji, narativno, su ti ,,Minnesota nice“ momenti – kao kad sasvim rastrojena Doroti pokuša da iznova pohvata konce jednostavnog života – pa bosonoga, krvavih tabana (ne od svoje krvi!) uleti u kuhinju svog toplog doma u cik zore, da bi kćerki spremila palačinke za doručak pred školu. Još serija ima i svojevrsni epigraf, poput definicije, što je to ,,nice“: ,,an aggressively pleasant demeanor…no matter how bad things get“. E, Džuno Templ je totalna kraljica te pasivne (i ne samo pasivne!) agresije.

Radnja već u drugoj polovini treće epizode djeluje umorno, Hauli ima đavolski težak posao da drži tenziju i natjera nas da nekako počnemo da brinemo o ovim likovima... A pitanje je, da li ima materijala da tu kaže još nešto za razradu sebi zadate teme.

Da nije briljantne Džuno Templ – teško da bi iko vjerovao, da ima smisla reciklirati narativni kostur 27 godina starog filmskog remek djela braće Koen. Hauliju sada prije svega fali one otkačenosti koja je, recimo, u drugoj sezoni servirala fantazijske elemente, suptilno uvezivala radnju sa (naizgled) nepovezivom uvodnom sezonom i filmom... A fali mu i da opet zaigra na tu emociju prigušivanih marginalaca koji bi u nekom drugom svijetu mogli da sebe ostvare i iskažu – ali nikako ne u toj vučijoj Minesoti.

A možda, ipak, Hauli do kraja sezone nađe neko neočekivano skretanje na onim drumovima u sniježnim bespućima, pa ,,Fargo“ zaigra onako, kako zapovijeda muzika Džefa Rusa.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 3.4/5

vanityfair.com

jednice u Sjevernoj Dakoti - ili tog očuđenog (kamataškog?

Kreditnog?) biznisa koji, kao prava Trampova kaubojka, roka Dženifer Džejson Li.

Džon Ham ekspresno revitalizuje karijeru nakon blamaže u ,,The Morning Show“

6

Četvrtak, 14. decembar 2023

zer kalo Sa novim filmom Sema Ismaela poseban problem mogu da imaju gledaoci koji vole konkretne odgovore, naročito od režisera koji sve vrijeme tjeraju njihovu maštu da obavlja ogroman, ako ne i najveći dio posla

Tehnički i glumački impresivan, ali površan

Paranoja ogra roka trajanja

Piše:

Marija IVANOVIĆ - nIKČEVIĆ

N

eprekidno pojačavajući paranoju, podvlačeći da je sloboda iluzija, nabijajući nam na nos koliko, zapravo, nemamo kontrolu ni nad sobom, a kamoli nad drugima ili nad društvom u cjelini, Sem Ismael izveo je gomilu uspjelih trikova u serijama „Mr. Robot“ i „Homecoming“. Stoga, malo je reći da se od „Leave the World Behind“, njegovog novog apokaliptičnog psiho-trilera u Netfliksovoj produkciji, očekivala prvoklasna tenzija.

Začinjena jakim socijalno angažovanim i vrlo političnim momentima, dapače. „Leave the World Behind“ i počinje jako, baš onako kako se to od Ismaela očekuje. Tenzija je opipljiva, paranoja se nožem može rezati, misterija se polako razvija i tjera vas da joj jedete iz ruke. No, poslije nekog vremena, uzbuđenja počinje da ponestaje, a nakon vrlo čudnog finiša, film vas ubaci u prilično kontradiktorna razmišljanja... Namećući, kao

Maheršala Ali, Majha’la, Džulija Roberts i Itan Hok - očekivano jak glumački ansambl

glavni zaključak, da je mogao biti i mnogo kraći, i znatno duži od 141 minuta.

Analogna plaža

Ismaelova adaptacija romana „Leave the World Behind“ (Ruman Alam, 2020) počinje pakovanjem kofera. Amandi Senford (Džulija Roberts) dosta je posla, svakodnevnih obaveza, stresa, ljudi uopšte.

Za sebe, supruga Kleja (Itan Hok), sina tinejdžera Ričija (Čarli Evans) i trinaestogodišnju kćerku Rouz (Fara Makenzi) rezervisala je luksuznu vilu na Long Ajlendu, da baign.com

Tenzija koja se može rezati nožem

rem nakratko uteknu od svega.

Kao i svaki odmor od kojeg se očekuje totalni, rajski restart, i ovaj se brzo pretvara u pakao. Za Ričija i Rouz već nakon ulaska u kuću, kada shvate da nemaju ni kablovskog, ni internet signala. To znači da on neće moći da se čuje sa simpatijom, koja je takođe na odmoru, na sat vožnje odatle, a njegova sestra moraće da se strpi da bi konačno odgledala „The Last One“, odavno kultno finale još kultnijeg sitkoma „Friends“. Koji će, inače i začudo, u Ismaelovom filmu dobiti mnogo više prostora nego što biste to mogli i sanjati.

Bez mogućnosti da se zalijepe za TV ili mobilne ekrane, klinci i roditelji primorani su na „nezamislivo“ – da pođu na plažu i pozabave se nekim „analognim“ zanimacijama.

E, tu se već „Leave the World Behind“ pretvara u triler, čiji šmek opasno vuče na fil-

move M. Najta Šamalana. A onaj naftni tanker, koji se bez ikakvog objašnjenja zakucava u plažu i stvara histeriju među kupačima, postaje samo najava velike krize koja će nastupiti nakon što tehnologija počne da otkazuje poslušnost na svim nivoima...

Taj tanker za našu Amandu postaje najmanji problem nakon što im se, te iste noći, na vratima pojave dvije nepoznate osobe, objašnjavajući da je u Njujorku nestalo struje, moleći ih da ih prime u kuću i tvrdeći da je, zapravo, njihova, da su im je oni iznajmili. A dolaskom Džej Ejdža (Maheršala Ali) i njegove kćerke Rut (Majha’la), „Leave the World Behind“ ne samo što prijeti da se pretvori u opasno sočan home-invasion triler, nego i pokazuje prve naznake političnosti. I nečega što su producirali Barak i Mišel Obama.

7

Četvrtak, 14. decembar 2023

apokaliptični psiho-triler „Leave the World Behind“

Nakon briljantne prve sezone serije „Homecoming“ (2018) i ne tako ubjedljive mini-serije „Gaslit“ (2022), u trećem projektu s Ismaelom, Džulija Roberts igra klasičnu „Keren“, samo s apokaliptičnim „obrtom“. Stoga, naša debelo privilegovana bjelkinja, oko koje se vrti cijeli svijet i koja misli da zna sve o svemu, odmah trči sa zaključcima i pokazuje neskriveni animozitet i nepovjerenje prema dvoje Afroamerikanaca. Nažalost, taj potencijalno bitan momenat rasne paranoje neće biti obrađen „po dubini“ u nastavku.

Opet, bez obzira na to što rasna tenzija nije akcentovana kako bi trebalo, uz likove koji su karakterom potpuno različiti, a koji sticajem okolnosti postaju osuđeni jedni na druge dok se napolju događa nešto baš, baš loše – „Leave the World Behind“ uspijeva da zadrži pažnju na visokom nivou.

Za to su zaslužni prvenstveno perfektno odabrani glumci, kao i ludi ples kamere direktora fotografije Toda Kembla. Čak i kada se ništa ne događa, taj vam je glavni krivac što paranoja neprekidno raste, možda čak i najviše onda kada je objektiv okrenut u drugom smjeru i „taji“ užas koji se odvija u blizini.

nikakav problem da stvari nazove svojim imenom, ali ima mnogo manje sreće sa skriptom nego Roberts, Hok i Ali. U pojedinim momentima, plastične su njene opservacije o bijeloj privilegovanosti domaćina; tada Rut mnogo više liči na hodajući pamflet nego na osobu od krvi i mesa.

Od glavne četvorke, najkrupniji glumački zalogaj, pak, dobio je Ali. Njegov Džej Ejdž nekad liči na pravog džentlmena, a nekad se čini da se iza tog ljubaznog i strpljivog osmijeha krije velika opasnost, i to ne samo za Amandinu porodicu. No, Ismaelov scenario iznevjerio je i njega, pa u drugoj polovini filma tenzično pitanje u vezi sa tim koja je, zaboga, Džej Ejdžova tajna agenda – prestaje da bude toliko interesantna. No, dobro, i to je bolje od tretmana koji su, na koncu, dobila djeca: Riči da bude brat kojeg maksimalno smaraju sestrine bubice, a Rouz da služi kao poprostačena ilustracija mladosti zavisne od ekrana.

Mimo njih šestoro, u filmu se pojavljuje još samo Dani (Kevin Bejkon), jedan od survivalist tipova koji postaju sve češća pojava u nepovjerljivom američkom društvu, sa svojim bunkerima koji su nakrcani namirnica za „sudnji dan“, uvijek spremni da opale puškom u pravcu sumnjivog neznanca, te da za opšte rasulo u svojoj predivnoj domovini -

Bijele privilegije

Ismaelov scenario, iako je, kao i roman, vođen karakterizacijom, nije na nivou njegovih režiserskih sposobnosti, pa glumačke izvedbe postaju presudne da biste likove shvatili, razumijeli i za njih i ono što im se događa uopšte marili. Ako je Roberts, onako otresita i nepovjerljiva, savršena „Keren“, onda je Hok kao stvoren za njenog pretjerano „netalasavog“ supruga koji ne želi nikome da se zamjera, pa ni sumnjivcima koji mu upadaju u kuću usred noći.

Majha’la takođe emituje jaku glumačku energiju u ulozi djevojke koja apsolutno nema

Štosna završnica

Odatle i utisak da bi „Leave the World Behind“ bio mnogo uspjeliji triler da traje 90, a ne 140+ minuta, te da je možda mogao postati i ponajbolji da je Ismael odabrao format mini-serije. I da je sve ono što fali u karakterizaciji dodao i proširio na četiri ili pet epizoda.

Ovako, tehničke komponente nadjačale su sve ostale, pa čak i glumu, koja je očekivano dobra.

S ovim filmom poseban problem mogu da imaju gledaoci koji vole konkretne odgovore, naročito od režisera koji sve vrijeme tjeraju njihovu maštu da obavlja ogroman, ako ne i najveći dio posla. Takvi bi finale i onu odjavnu pjesmu u „Leave the World Behind“ mogli da dožive čak i kao uvredu, iako je završnica sušta suprotnost tome, iako je zapravo vrlo štosna i slojevita. No, takvi uopšte i ne bi trebalo da se bakću s Ismaelovim projektima. Jer, ambivalentnost, otvorena pitanja, zakukuljenosti,

Jak home-invasion element postepeno blijedi ign.com

imdb.com

aničenog

okrive Kineze ili Korejce. Šteta je što je i njegov lik pretrčan i tretiran kao puka ilustracija sveopšte paranoje.

Dok govori o toj paranoji, bila ona lična ili kolektivna, Ismael se trudi da prikaže koliko je, u eri dezinformacija i manipulacija, postalo duboko podijeljeno američko društvo. To jeste sjajna i slojevita tema, ali ovdje je obrađena bez jasnog fokusa. Ismael bira jedan, pa drugi, pa treći, pa ko zna koji pravac – i većinom ih napušta i vraća se u rikverc, pa vrti isto ponovo, ne dovodeći nijedan do vrhunca, do poente, do jasnog stava i poruke, do bilo čega relevantnog.

REŽIJA I SCENARIO: Sem Ismael ULOGE: Džulija Roberts, Itan Hok, Maheršala Ali, Majha’la, Kevin Bejkon TRAJANJE: 138 min

mjesta za dopunu, to su obično njegovi najjači aduti. To je njegov potpis, to je Ismael.

U „Leave the World Behind“ takvih stvari ima mnogo, možda i preko mjere, ali zaista ne bi trebalo da ikome budu problem. Bilo to ono misteriozno krdo jelena, čudnjikavi zvuci ili zubi koji ispadaju „ničim izazvani“, sve su to motivi koji jesu, do koske, u službi priče i atmosfere. Jer, ovo je jedan od onih filmova gdje nije toliko važno što se konkretno dešava, nego kome se sve to događa. I kako se sve može reagovati na nešto tako strašno kao što je (potencijalna) apokalipsa.

Ono što, pak, jeste loše: kad se sve sabere, „Leave the World Behind“ nije ostvario puni potencijal. Sa površno obrađenim likovima, otupjela je i njegova politička oštrica. Ismael je nije zario duboko; prčkao je, o jadu radio i, na koncu, zagrebao samo po površini. I tako je ostao utisak da nije rekao ništa što nijesmo vidjeli, čuli i što već ne znamo o razjedinjenom (američkom) društvu.

Ocjena: 6/10

8

Četvrtak, 14. decembar 2023

CELULOID Piše:

Marko Stojiljković

S

ve nas karakterišu određene navike i manirizmi, pa zašto bi filmski stvaraoci u tom pogledu bili različiti? Na primer, Jorgos Lantimos je sa trećim (odnosno, drugim samostalno režiranim) dugometražnim filmom uspostavio ne samo svoj stil, nego i pravac u kinematografiji koji navodimo kao Grčki čudni talas.

Pozitivne strane toga rado će navoditi oni koji su Lantimosu inače skloni. Tako će se isticati antropološke teme i univerzalni koncepti „isporučeni“ kroz uvrnuti miks specifične, neprijatne i često apsurdne komedije i na momente šokantnog žanrovskog filma, te stilski spoj svetlo-hladnih boja, čistih linija i namerno „ukočene“ glume s apsurdnim dijalozima. Oni manje skloni će mu, međutim, lako naći zamerku, odnosno primetiti da Lantimos po pravilu zna da postavi interesantan koncept i na osnovu njega započne film, ali da u drugoj polovini po pravilu gubi nit, pa sili završetak kako bi poentirao, pa makar mu poenta bila i banalna. Dokaza za obe „svetonazorske“ tvrdnje će se već naći, u svakom pojedinačnom njegovom filmu.

Bebin mozak

Opet, Lantimos se menja i to ne možemo tek tako sakriti i zanemariti. Za početak, s uratkom „The Lobster“ (2015) promenio je stvaralačku sredinu, pa je od (samo) grčkog postao evropski, pa čak i globalni filmaš koji snima na jedinom pravom globalnom jeziku – engleskom. Sa sledećim filmom, „The Killing of a Sacred Deer“ (2017) upao je u sasvim drugi tip problema, odnosno mučio se s postavkom i početkom, pa je barem pola vremena bilo potrebno da radnja počene i da se teme iskristališu.

Možda je deo problema ležao i u saradnji sa scenaristom Eftimisom Filipuom, s kojim je Lantimos sarađivao od početka karijere, a potvrdu za to možemo naći u sledećem filmu.

,,Poor Things“: Ema Stoun glavni i jedini savršen

Tornado u

„The Favourite“ (2019) je nastao po scenariju koji se dosta oslanjao na dokumentovanu istoriju, a koji su napisali Debora Dejvis i Toni Maknamara na maternjem jeziku.

Lantimos je tu uveo i neke novine u svoj stil, od strukture poglavlja, pa do upotrebe ultraširokih „fish eye“ objektiva zbog kojih je i vizualni identitet filma dobijao čudnu, nadrealnu notu. Rezultat je bio prvi Lantimosov film konzistentan od početka do kraja.

Za novi film „Poor Things“ koji je trijumfovao na premijeri u Veneciji osvojivši Zlatnog lava (što može biti značajno u

,,The Favourite“ je Lantimosov bolji film od ovog zbog toga što je konzistentniji, a razlog za to su manirizmi velikog režisera, odnosno potreba za poentiranjem

kontekstu sezone nagrada koja se zahuktava), a koji smo imali prilike da pogledamo na Festivalua autorskog filma u Beogradu, Lantimos je rešio da ponovi saradnju sa Maknamarom. Za predložak su izabrali istoimeni roman Alazdera Greja u kojem se kombinuju motivi „Frankenštajna“ Meri Šeli, „Pigmaliona“ Bernarda

Ema Stoun i Mark Rafalo na visini zadatka

Šoa i kultnog britanskog erotskog romana (i verovatno prvog svoje vrste globalno) Fani Hil. Priča je to o Beli Bakster (Ema Stoun), ženi spasenoj od samoubistva na način da joj je u lobanju usađen mozak njenog nerođenog deteta. To je učinio „ludi naučnik“ Gudvin Bakster (Vilem Dafo, uverljivo jeziv i zagrižen), čovek koji

9

Četvrtak, 14. decembar 2023

uvrnutosti

n adut upečatljivog, ali problematičnog filma Jorgosa Lantimosa

je već traumatičnim odrastanjem bio predodređen za poziv i koji je već eksperimentisao na životinjama. Pa tako dvorištem njegove vile defiluju kreacije poput pevca s pasjom glavom. Kako je ipak beba u telu odrasle osobe suviše veliki zalogaj za brigu i praćenje za njega i kućnu pomoćnicu, on angažuje studenta Maks Makendlsa (Rami Jusef) kako bi pratio njen razvoj.

Put u Pariz

ew.com

Bela brzo raste, napreduje u koordinaciji pokreta i govoru, takođe počinje da ima želje, od izlazaka iz kontrolisa-

nih uslova kuće, pa do otkrića masturbacije. Maks već počinje da gaji romantične osećaje prema njoj, a posesivnom doktoru ideja o njihovom braku zvuči kao idealan način da „kreaciju“ zadrži u kući. Ali, na scenu stupa ljigavi advokat i plejboj Dankan Vederbern (Mark Rafalo) sa kojim Bela odlazi na avanturu u Lisabon. Isprva se čini da je on u boljoj poziciji, naročito kad Bela otkrije seks pre nego što i pokuša da shvati „norme pristojnog društva“. Ali, ona ga brzo prerasta u svom strelovitom razvoju, zbog čega je on premešta u zatvorenu sredinu broda na krstarenju, što nju ne sprečava da upoznaje svet, ljude i odnose. Put ih na kraju vodi u Pariz, gde Bela otkriva to da je njeno telo često jedina „moneta“ koju ima na raspolaganju, ali i koncepte socijalizma i feminizma...

Nešto od stilskih manira uspostavljenih sa „The Favourite“ Lantimos prenosi u novi film (izdašna upotreba „fish eye“ objektiva), a nešto čak i nadograđuje, pa i okreće u jednom sasvim drugom smeru. Primera radi, „Poor Things“ snimljen je u kombinaciji ekspresivne crno-bele i visoko saturirane „tehnikolor“ fotografije, što filmu daje retro-štih koji upućuje na to da se Lantimos, poput Roberta Egersa, i na vizuelnom planu bavi paradigmom i njenim ispitivanjem. Kada se na to doda i retro-futuristički dizajn u viktorijanskom „ključu“ u kojem se susreću „gotik“, „stimpank“ i proto-forma naučne fantastike a la Žil Vern, uz neke detalje koji su još i dodatno uvrnuti da ih je teško tek tako etiketirati (od parnih kola sa konjskim glavama od dasaka kao ukrasom, pa do žičara koje služe kao javni prevoz od Londona preko Lisabona do Pariza), može se reći da je film vrlo ingeniozno dizajniran. Uprkos tome što

Drugo, sama činjenica da se Ema Stoun iz toga izvukla i da uverljivo igra lik koji odrasta (ubrzano, ali ne isključivo skokovito) govori i o njenoj versatilnosti, ali još više o sposobnosti gradacije dojma ili emocije koju ispoljava. Konačno, u vidu treba imati i psiho-lingvističke literarne i scenarističke akrobacije kako u slučaju pisca Greja, tako i u slučaju scenariste Maknamare.

Izmišljanje jezika

REŽIJA: Jorgos Lantimos ULOGE: Ema Stoun, Mark Rafalo, Viljem Dafo, Rami Jusef TRAJANJE: 141 min

su lokacije u principu kulise, ili možda čak upravo zbog toga. U tome se u priličnoj meri gubi Lantimosova potpisna hladnoća i distanca, ali ne mari, jer čudnovatost poprima sasvim novi oblik.

Gluma takođe predstavlja jedan od vrhunaca filma, ali Lantimos je uvek znao s glumcima. Dobro, za Dafoa znamo da može da odigra svašta, a da mu mučeni i jezivi likovi dobro leže, pa je izbor njega za ludog naučnika pun pogodak. Rami Jusef je funkcionalan kao naivac, a Mark Rafalo je odigrao najbolju komičnu ulogu u karijeri. Dodajmo i interesantna poznata glumačka imena u epizodnim ulogama (Fazbinderova muza Hana Šigula i Džerod Karmajkl kao cinični duo na brodu), pa je jasno da imamo poslasticu sačinjenu od bravura.

Ipak, Ema Stoun je glavna i jedina prava heroina filma. Prvo, već samo postignuće da odrasla osoba igra dečiju ulogu na način koji nije uvredljiv je postignuće i za glumca i za režisera. To posebno vredi za komični ključ u kojem je ponekad teško odmeriti ton.

Jer, Belino atipično odrastanje se najbolje ocrtava kroz njen govor i kovanice od reči kojima se nanovo izmišlja engleski (a mogao bi i bilo koji) jezik. U svakom slučaju, pod Lantimosovim vođstvom, Ema Stoun je izvela herojski podvig i ostvarila ulogu karijere.

Zašto, uprkos svemu, „Poor Things“ nije savršen film, film godine ili najbolji film u režiserovoj karijeri? Treću stavku je najlakše obrazložiti: „The Favourite“ je bolji film. Dopuna bi glasila da je to zbog toga što je konzistentniji, a to nas dovodi do pravog razloga – Lantimosovih manirizama, u ovom slučaju potrebe za poentiranjem. Pritom, poente koje ovde pokušava da napravi o nadasve zanimljivim temama ženskog odrastanja i sticanja samostalnosti na tragu su koncepata koji se u poslednje vreme itekako „troše“ u filmovima – socijalizma i feminizma. A na tom planu Lantimos ne odlazi dalje i dublje od drugih autora, pa ni od samog sebe iz nekih ranijih radova.

I to je šteta, jer je tu bilo materijala za velika dela. Ne samo dizajnerskih, zanatskih ili glumačkih, iako je izvedba perfektna, već i onih idejnih, iako zapravo „ženski Frankenštajn“ nije baš toliko originalan koncept (takođe s romantičnim, ali ipak naivnijim konotacijama ga je ispitivao još u XIX veku Gustavo Adolfo Beker kroz lik Olimpije u legendi „Zelene oči“). Iako ti trenuci genijalnosti kada se nabasa na novu ideju ili na novu, dublju razradu postojeće, nisu retki, čini se da se Maknamara i Lantimos na njima ne zadržavaju dovoljno dugo. A ni trajanje od skoro dva i po sata ne pomaže.

Ocjena: 3.8/5

10

Četvrtak, 14. decembar 2023

Nenad Baraković Bara, nov

ili-ili Uvijek mi je bio veći izazov da napišem tekst za oproštajni koncert Hladnog piva koji prenesu svi mediji, nego da razotkrijem aferu pa zakuvam. Mada, imam talenta ili prokletstvo i za to, pokazalo se.

Više nego što bih volio

Što manje manje si ne

Z

amisli pošalješ svoje pjesme Borisu Leineru, i on ti odgovori da kvalitet uvijek ispliva na površinu, a 15 godina kasnije te taj isti bubnjar Azre, pa kasnije Vještica pita da uradiš pogovor za njegovu knjigu.

Takav život vodi Nenad Baraković Bara, novinar, književnik i muzičar iz Novog Sada; život pun nevjerovatnih preokreta, sveprisutnosti i neprestane borbe za prevlast urbanog u svijetu na koji nikako da se primi kvalitet.

Nedavno je iz štampe izašao njegov drugi roman „Luzergrad uživo“ u izdanju kuće „No Rules“ iz Beograda, crnohumorna storija o fiktivnom gradu koji ima svoju radio-stanicu i „hronika je ispraznosti“, kako su je recenzenti okarakterisali.

Za Objektiv je, između ostalog, priznao da mu nije legao grandž, objasnio zbog čega mu je Azra beskrajno važna i otkrio naslov kultnog jugoslovenskog filma koji nikad nije zavolio.

Novinar sa velikog platna: Vilijam Miler u „Almost Famous“ (Kameron Krou, 2000) ili Stiven Glas u „Shattered Glass“ (Bili Rej, 2003)?

- Mel Gibson u „The Year of Living Dangerously“ (Piter Vir, 1982); Džejms Vuds u „Salvador“ (Oliver Stoun, 1986). Dobar je i Majkl Daglas u „The China Syndrome“

Nenad Baraković Bara: Smatra da Mile Kekin treba da bude mejnstrim

(Džejms Bridžis, 1979); tu se jako dobro vidi taj adrenalin na kojem novinari jašu.

Meni je uvek bio veći izazov da napravim, recimo, promociju neke dobre knjige, ili da napišem tekst o Branku Ćopiću koji ode na preko 10.000 čitanja, ili tekst za oproštajni koncert Hladnog piva koji prenesu svi mediji, nego da razotkrijem aferu pa zakuvam, mada imam talenta ili prokletstvo i za to, pokazalo se. Više nego što bih voleo. U novinarstvo sam ušao kroz svet zabave i voleo bih da sam tamo ostao. Informacija je opasna i zabavna stvar istovremeno.

A što manje znaš, manje si nesretan.

Strip: „Balada za Sofiju“ ili „Makaroni“?

- I „Balada za Sofiju“ i „Makaroni“, a pogotovo „Ispod pokrivača“ Krejga Tompsona i „Rojal siti“ Džefa Lemira. Ljudi koji se bakću sa pisanom rečju često zapostavljaju stripove, ili ih potcenjuju, kao: to nije to. Ili misle da u stripovima nužno moraju da budu čudno obučeni momci koji se šibaju sa drugim čudno obučenim momcima kako bi spasili svet.

Kad razmislim, prvi ozbiljni sudar sa novinarstvom imao sam kad je Petar Luković objavio moj tekst o stripu „Alan Ford“. To mnogo znači za mladog novinara koji je na

početku, pa baulja i traži sebe.

Stvari koje se tiču pisane reči u 21. veku, a da su me podstakle, pronašao sam upravo u stripovima i oni mi stoje visoko rangirano na lestvici zajedno sa svetskim klasicima. Da, tu je Džon Fante, tu je knjiga „Majstor i Margarita“, tu je Rej Bredberi, ali tu su i pomenuti stripovi.

Pjesma Hladnog piva: „Jednim osmijehom“ ili „Pitala si me“?

- Imao sam sreću da pomažem pri organizaciji koncerta Mileta Kekina u Novom Sadu, pa se iz toga i izrodila saradnja da mi napiše koju reč za novu knjigu. Meni se to novo što Kekin radi dopada; dobilo je ne-

Četvrtak, 14. decembar 2023

11

e znaš, esrećan

ki kantri, amerikana momenat gde više do izražaja dolazi njegov storiteling. Pesma „Pitala si me“ dobija skroz drugačiji oblik uživo, kada je publika peva sa njim. Razmena energije je fenomenalna. Ta pesma jeste puštena milion puta na radio-stanicama, odsvirana je milion puta na tezga svirkama, ali uživo kada je izvodi Kekin sa bendom - ne može da dosadi. Mora da se ima zdrav mejnstrim. Kekin treba bude mejnstrim.

Priča iz omnibusa „Kako je propao rokenrol“ (1989): „Do izvora dva putića“ ili „Ne šalji mi pisma“?

- Nikada nisam bio veliki fan tog filma, uvek mi je bio nepot-

pun, nedorečen. U tadašnjoj državi bilo je mnogo boljih, sadržajnijih, većih i važnijih filmova za kontrakulturu ili urbanu kulturu. Ali, „Ne šalji mi pisma“. Tu je Đuro, tu su Kojini hitovi „Crveno je boja ljubavi“ i „Trese Lupa Udara“, koja neodoljivo podseća na pesmu „Stay With Me“ grupe The Dictators. Vesna i Đuro se jako lepo tuku u prvoj sceni tog poslednjeg omnibusa, a ljubav boli - to svi znamo, zar ne?

Album Azre: „Filigranski pločnici“ ili „Sunčana strana ulice“?

- Ili, prvi album koji je najbolji debi na ovim prostorima. Ili, „Ravno do dna“, koji je najbolji živi album s ovih prostora. Kod

Tomislav Tomić

vinar, književnik i muzičar Azre nema ili. Nema tu nijedne loše pesme. To mi je omiljeni bend iz bivše države, bend zbog koga sam naučio da sviram, da napišem koju pesmu, a višeslojnost Štulićevih tekstova me je naterala i da pročitam koju knjigu kako bih razumeo kontekst pojedinih stihova.

Godine 2008, prvi moj bend, nadobudni klinac, pun sebe.

Posle prvog slušanja Azre neke 2002, kada sam sa 11 godina slučajno pustio njihovu kasetu „Ravno do dna“, nisam ostao isti. Promenilo me je to zauvek. Verovatno i otežalo put više puta u životu, jer je Azra bila odgovor na sav moj bezobrazluk i buntovništvo koje sam kao klinac imao. Tada sam shvatio da nisam jedini u svem tom ludilu. U manjini da, ali ne jedini.

The Beatles: Pol ili Džon?

- Voleo bih da spomenem Harisona, baš zato što često biva zapostavljen, a zapravo ima možda i najbolji solo album od ekipe iz Liverpula. Mislim na „All Things Must Pass“. U Bitlsima je napravio neke od omiljenih mi njihovih pesama: „Here Comes the Sun“, „Why My Guitar Gently Weeps“, „I Need You“... Malo li je pored takve konkurencije autora u bendu.

Moj odgovor je Lenon, bez dileme. On je bio vanzemaljac.

Savremeni američki bendovi: The Killers ili The Gaslight Anthem?

- Bila je svirka u lokalnom AKC Disco u Beočinu ovog leta. Dan posle smo išli da vratimo ozvučenje drugarima i da vratimo u prodavnicu piva koja nisu popijena. To je trebalo da traje pola sata, ali se odužilo, i nastavilo se roštiljanjem na Dunavu.

I drugar mi, pošto zna da volim Springstina, pušta jedan bend iz Nju Džersija. Kreće „Great Expectations“ grupe The Gaslight Anthem. Tri minute tišine. Ostao sam zatečen, a stvarno, što sam matoriji, teže me je oduševiti. Oduvao me i tekst, i muzika, i referenca na omiljenu Dikensovu knjigu. Onda smo preslušali čitav taj album, a ja sam kući preslušao i solo ploče njihovog frontmena Brajana Felona i to je za mene definitivno nešto najbolje što

se desilo u savremenoj muzici, kada je u pitanju Amerika.

I onda da stvar bude smešnija, baš kada sam počeo da ih slušam, oni ubrzo objavljuju duet sa Springstinom. Gaslight Anthem je moj konačni odgovor, bez da tražim pomoć publike.

Pjesma o raskidu: „Go Your Own Way“ (Fleetwood Mac) ili „Black“ (Pearl Jam)?

- Propustio sam grandž talas muzike, tačnije nisam. Preslušano je to sve, ali nikada nisam bio fan. Više me je zapljusnuo talas brit muzike iz devedesetih - o da, Oasis. Kroz muziku me je više vukla lepa melodija, nego puko tandrljanje po gitarama. E, za razliku od grandža, fan Fletwood Mac, pogotovo Stivi Niks iz mlađih dana - jesam. Tako da je „Go Your Own Way“ moj izbor, uz opasku da je i „Rumours“, na kojem se nalazi ta pesma, jedan od najlepših i najkvalitetnijih pop albuma, koji preporučujem svima.

Sitkomi: „The Big Bang Theory“ ili „Young Sheldon“?

- Nisam ih gledao. Jedno vreme sam bio prisiljen na „The Big Bang Theory“ kada sam radio na lokalnoj televiziji; puštali smo je od ponedeljka do petka. Pokušavao sam, ali nije moja šolja čaja defintivno.

Potičem iz radničke porodice, a ni ulica mi nije strana. Gledajući te sitkome po sobama, odmalena mi je bilo u glavi: „Od čega žive ovi ljudi kada po ceo dan mogu da sede u sobi i ne rade ništa?“ Nije u mojoj ranoj mladosti bilo prostora za pravljenje debila od sebe, niti sam imao susret sa mladim genijalcima. Ja sam bio glup tinejdžer, a glupost je tada zdrava i dobrodošla, dakako. Ne kažem da sam sada genije, i ovo malo pameti što sam ulovio je bilo pod prisilom, da bih mogao da ostanem živ.

Znaš, uprkos privatnim ludilima koja svi imamo, moralo se izaći na ulicu i izboriti za društvo, ocenu, bend, publiku, kul devojku, a kasnije za posao, knjigu ili lovu. Nisam imao luksuz da mi neko finansira višegodišnje sedenje u sobi. Tako da je moj odgovor „Only Fools And Horses“, pa 100 mesta prazno, iako taj odgovor nije ponuđen. Dragana ERJAVŠEK

12

Četvrtak, 14. decembar 2023

SERIJE Svaki novi pejzaž, svako novo biće ili čak puka halucinacija u svijetu svakakvih mirisa, donose momenat koji će vam vilicu razvući do poda. I svaki od tih momenata je sa debelim pokrićem

ers g n e v a c S Reign

Inovativna i raskošna animaci

N

ajbolje čuvana tajna jednog negostoljubivog svijeta televizijskih zvjerki; ,,Scavengers Reign“ je rijetka živuljka koja je pokušala na horizontu TV produkcije da odigra nešto suštinski, evolutivno drugačije. I u tome uspijeva, za nešto mnogo više od opstanka.

Preživjeli kosmonauti

Da je živ, ,,Scavengers Reign“ bila bi najdraža serija Karla Sagana. Dobra je opklada da je rijetka stvar koju Alehandro Hodorovski ove jeseni gleda. Rijetka televizijska ptica koja ne smatra kreativno letenje kao bolest, samo zato jer je nastajala u kavezu silnih prežvakanih formi.

Evo što djelo Džozefa Beneta i Čarlsa Etnera u 12 epizoda nosi: cijelo čudo otkrića. Ra-

Planeta čuda i velikih istina

Jedan od čudesnih kutaka planete Vesta Minor

dost otkrića. A to znači zatečnost, strah, divljenje, učenje – i mijenjanje sebe, spram onoga što čeka neke avanturiste i pionire iza one posljednje granice, tamo gdje čeka novi ho-

rizont. I mijenjanje tog novog svijeta, naravno. Glavni lik animirane serije ,,Scavengers Reign“ upravo je njen svijet. Cijela planeta od čuda, nazvana Vesta Minor. videofileblog.com)

Svijet u kom su ljudi veća opasnost od svih neistraženih živuljki

,,Vladavina grabljivica“ se, naravno, tiče momenta kad prve korake na jednom dalekom kosmičkom svijetu dočeka – čovjek. Na početku ne znamo mnogo, ili samo slutimo: jedan svemirski brod ,,Demeter“ je, iz nekog razloga, u orbiti nepoznate planete doživio katastrofu. Kapsule sa rijetkim preživjelima lansirane su na njenu površinu...

Rasuti su u njenim udaljenim djelovima: na primjer, djevojka Azi i njen robot Livaj uspjeli su da organizuju malo stanište na kom čak uspijevaju i osnovne namirnice.

Međutim, pod konstantnom su prijetnjom okoline, svega i svačega živog i neživog u njoj.

Ursula i Sem su, za razliku od njih, prinuđeni na potucanje

13

Četvrtak, 14. decembar 2023

space.com

comicbook.com

ija otkriva potpuno novu kreativnu teritoriju za saj-faj

zbog manjka osnovnih resursa za preživljavanje; pomaže im sjajna tehnička obučenost, a uz malo sreće koja ih prati – proživljavaju pravu avanturu. Konačno, usamljenik Kejmen spas nalazi u neobičnoj konekciji sa jednim mnogo pametnim prašumskim parazitom. Njega hrani svojim sjećanjima – a od novog svijeta, zauzvrat, uzima i mijenja ga po svim pravilima ljudske prirode.

Naravno da je ova priča mnogo više od ,,igre opstanka od tačke A do tačke B“. Jer svaki novi pejzaž, svako novo biće ili čak puka halucinacija u svijetu svakakvih mirisa – u ,,Scavengers Reign“ donosi momenat koji će vam vilicu razvući do poda. I svaki, ali svaki od tih momenata je sa debelim pokrićem, kao dio simboličke vizije autora ili prosto kao jako oruđe u rasplitanju narativa.

To što će vas ta planeta Vesta Minor, pa i sam vizuelni stil dvojice autora koji su u projekat ušli još 2016. osmominutnim kratkim filmom ,,Scavengers“, na početku podsjetiti na stripske genijalštine Moebiusa (Žan Žiro), ili na anime remek djelo ,,Nausicaa of the Valley of

Planeta na kojoj su cijeli ekosistemi realni likovi i akteri priče

the Wind“ (1984) Hajao Mijazakija –potpuno je nebitno. Do početka druge epizode shvatićete da to nikako nije kopiranje, već samo omaž ugrađen u temelj jednog objektivno

(stvarno!) raskošnijeg, kompleksnijeg i luđe osmišljenog svijeta. Najbitnije, ,,Scavengers Reign“ uspijeva u onome u čemu se većina dobrih saj-faj svjetova spotiču: da bude u toj

viziji raznovrstan, da u svakoj polučasovnoj epizodi ponudi nešto suštinski novo.

Poštena igra

Ta Vesta Minor svojim nenadanim gostima i tim ljudskim grabljivicama, naravno, na svakom koraku nudi i opstanak i smrt. Međutim, lako je ,,provaliti“ (i tu su autori serije potpuno pogodili metu), da ova daleka vanzemaljska priroda prema preživjelim kosmonautima igra apsolutno pošteno. I da čak za njih navija, na način da je u krajnjoj liniji... Gostoljubiva. Slično kao što su, na primjer, gostoljubivi bili američki domoroci kada su ugledali prve brodove kolonista na horizontu; prije nego će im efikasno i temeljno zagaditi svijet.

U ,,Scavengers Reign“, tako ćete brzo shvatiti da su ,,četiri i po“ glavna lika – suštinski vanzemaljci u cijeloj toj priči. A da sa druge strane nijesu samo nekoliko, ili čak desetine dobro dizajniranih i osmišljenih stvorenja jedne planete... Već cijeli ekosistemi, koji se u cijeloj toj strašnoj ljepoti otkrivaju do kraja neke od epizoda. Pa u narednoj opet, neki drugi. Pa opet... I da, neke od tih živuljki direktno usmjeravaju i utiču na priču.

Apsolutno je istina, da ,,Scavengers Reign“ nije suštinski saj-faj serijal; već, kako je kreator Benet rekao – prirodnjački. Kao neki tek otkriveni i do sada nepoznat kutak ove, naše Zemlje – ali sasvim njoj pripadajući. Tako da istina je – u Saganovom društvu, fenomenalno bi se uz ovu seriju zabavio i ser Dejvid Atenboro. A pred muzičkom podlogom Nikolasa Snajdera bi i sam Vangelis skinuo kapu...

I da, onaj centralni narativ koji se tiče misterije katastrofe jednog svemirskog broda, sa sasvim dobrim i karakternim likovima – je odlično uklopljen svu tu priču o opstanku. A sam ,,opstanak“, naravno, nije čovjeku dovoljan, i to je najdivnija i najstrašnija istina u ,,Scavengers Reign“... Ali, ko bi uopšte zamjerio Čovjeku – da jednu ovakvu ljepotu ne poželi da učini svojom? S. STAMENIĆ

Ocjena: 4.7/5

14

Četvrtak, 14. decembar 2023

Tri krimi-ostvarenja koja jedno variety.co

m

decider.com

SERIJE

Tomas Brodi-Sangster ubjedljiv hirurški šegrt u adaptaciji Dikensovog ,,The Artful Dodger“

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

R

ecept u pričama o pljački je uvijek isti. Bez obzira da li se radi o veselom filmu o pljački kao što je Soderbergov ,,Ocean’s Eleven“ (2001), akcionom trileru koji vole brzinu poput ,,Fast Five“ (2011) Džastina Lina ili hipnotičkom zaokretu uma poput Nolanovog ,,Inception“ (2010), uvijek sretnemo neke šarmantne kriminalce.

Možda je upravo radost razlikovanja ono što ovaj žanr čini tako privlačnim. Izabrali smo tri serije, ,,The Artful Dodger“, ,,Boat story“ i ,,Culprits“ koje jednostavne priče o pljačkama pričaju na različite načine.

The Artful Dodger Oni koji poznaju rad Čarlsa Dikensa znaće vrlo dobro ko je Artful Dodžer, kao što je i poznat lik Oliver Tvist. U Dikensovoj literaturi nema romana o samom liku, tako da se ova serija od osam nastavaka servisa Hulu i Disney+ može smatrati svojevrsnim spinofom klasika, u kojem se avanture lika prate u Australiji, 15 godina kasnije nakon što je izašao iz zatvora.

Džek Dokins (Tomas Brodi-Sangster) je odavno pušten iz zatvora i radi kao šegrt hirurga. Njegov rad ga nije u potpunosti sklonio iz podze-

Dejzi Hagard briljira pored Patersona Džozefa u poslastici crnog humora ,

Lopovi koji će mlja. Kada serija počne, on ima velike kockarske dugove i zelenaši mu prijete da će mu odsjeći ruku, ako ih ne isplati. Usred napetosti pojavljuje se Fagin (Dejvid Tevlis), još jedan klasični Dikensov lik, mentor Dokinsu, u svijetu malog kriminala. Između njih postoje neriješeni problemi iz prošlosti, budući da je Džek završio u zatvoru zbog Fagina. Usred svega se pojavljuje i Lejdi Bel Foks (Maja Mičel), djevojka iz bogate porodice, sa kojom Dokins razvija romantičnu privlačnost. Ubrzo su uhvaćeni od policajca Gejnsa (Dejmon Herimen), koji sumnja na krađu, ali druge okolnosti će sugerisati da se tu krije još nešto…

Serija je mješavina priče nadahnute Dikensom, romantične komedije i ,,horora“ o počecima moderne medicine koja će primorati da se s vremena na vrijeme pokriju oči. Između borbi, pljački i amputiranih nogu iz kojih krv lije, ova Dikensova adaptacija prilično dobro interpetira ton likova, čak i u sunčanom svemiru Australije, za razliku od uvijek mračne i kišne Engleske. Serija iz epizode u epizodu učvršćuje likove i njihove odnose, zašto

su zavađeni i zašto se poštuju i brinu jedni za druge, a glumci uživaju u svakoj prilici da to pokažu, posebno Maja Mičel i Dejvid Tevlis, što se posebno pokazuje u situacijama kada su njihovi likovi nemoćni.

Za one koji ne poznaju taj svijet i ne znaju mnogo o ,,prošlosti“ likova poput dotičnog Artful Dodžera, malo toga se gubi i serija hvata nit. Sa druge strane, sama struktura stvara predvidljivost i nebitne priče, a Džek uspješno završi operaciju unutar svake epizode, što razvodnjava dramu i predstavlja predvidljivost u zapletu.

Ono što posebno iritira je stalna potreba da se sve modernizuje, pa se tako i ovdje kao i u ,,Velikim očekivanjima“ koristi rok soundtrack i kadrovi tipične za savremeni akcioni proizvod, poput brzih pokreta kamere na početku svake epizode.

Iako postoji velika šansa da se pogodi tačno kuda ide, to ne znači da ova serija nije na trenutke zabavna. Uz likove koji joj ubrizgavaju harizmu u eri koja se fokusira na bijedu, ovo malo putovanjima nije savršeno, ali nije ni loše.

Ocjena: 3.5/5

Boat Story Braća Hari i Džek Vilijams su postali su poznati kao producenti uspješne serije ,,Fleabag“, ali njihova posljednja produkcija ,,Boat Story“ na BBC od šest nastavaka je po formi naracije i upotrebi crnog humora sličnija je nekoj drugoj seriji, poput ,,Fargo“. Ona miješa dramu uz prizvuke crnog humora vrlo bliskog braći Koen, kroz prilično neobičan narativ sa naratorskim predstavljanjem priče.

Priča počinje kada se Dženet Kembel (Dejzi Hagard), žena koja je upravo doživjela nesreću na poslu i Samjuel Vels (Paterson Džozef), koji je upravo stigao na obalu sjeverne Engleske da ,,liječi“ brak, upoznaju na plaži šetajući svoje pse. Kada se jedna od životinja vrati krvavih usta, oboje otkrivaju da postoji nasukani čamac s nekoliko nasilno ubijenih tijela i pošiljkom kokaina. Ostatak serije donosi posljedice koje prouzrokuju određene odluke, poput one da Dženet i Samjuel odluče da uzmu kokain kako bi ga pokušali prodati. Droga je dio pošiljke koju je izvršio kartel koji vodi francuski gangster kojeg zovu Krojač (Tčeki Ka-

15

Četvrtak, 14. decembar 2023

bbc.co.uk

ostavne priče pričaju na zanimljiv način

,,Boat Story“

Džejma Arterton jedna od vladarki londonskog podzemlja u ,,Culprits“

e vam ukrasti srce ,,The Artful Dodger“ je mješavina priče nadahnute Dikensom, romantične komedije i ,,horora“ o počecima moderne medicine. ,,Boat Story“ je miks drame i crne komedije u stilu braće Koen, a ,,Culprits“ na tragu pulpnog nasilja filmova Tarantina i Gaj Ričija

rio) i koji želi otkriti gdje je otišla ta pošiljka…

Najzanimljiva stvar u seriji je način na koji braća Vilijams koriste glavne narativne resurse ove vrste trilera da ih pomiješaju, stvarajući drugačiji način pričanja zapleta, poput toga da jedna epizoda počinje u obliku mjuzikla, dok druga počinje crno-bijelim slikama u formi filma noir itd. Ova narativna igra m ​​ ože izgledati kao da ima previše elemenata, ali se sve na kraju povezuje s efikasnošću i dobrim smislom za humor, dok za neke gledaoce može biti previše nasilno da vide zgnječene ruke i odrezane jezike.

Likovi glavnih antagonista su napisani na realan način, što ih čini krhkima, a takav je slučaj i sa Krojačem, koji kada stigne u grad zaljubi se u Pet (Džoana Skanlan). Dok se Kario poprilično zabavlja igrajući romantičnog negativca, serija ima vrlinu da ima Hagard u glavnoj

ulozi, glumicu veoma nadarenu za komediju. Ona pruža svu emocionalnu snagu koja je seriji potrebna sa nemalo humora.

Ova metascenska igra pruža mnogo užitka gledanja, jer u svom pristupu pruža nešto drugačije i zanimljivo i nešto što krši pravila.

Ocjena: 3.8/5

Culprits Da bi plutala u poplavi serija o pljačkama, britanska serija ,,Culprits“ na Disney+ od osam epizoda se opredjeljuje se da koristi fragmentiranu priču koja eksplodira u tonovima i bojama, kako bi ispričala jednostavnu priču. ,,Culprits“ ima ugao koji poznatu priču čini zanimljivom, jer davanjem informacija o prošlosti i sadašnjosti u pravim trenucima, napetost se povećava, dok u kombinaciji sa akcionim sce-

nama, čini da se pažnja održi do kraja.

Džo se nekada zvao Dejvid (Nejtan Stjuart Džeret) i bio je tjelohranitelj londonskog gangstera. Regrutovala ga je Dajan (Džema Arterton) da sa nekoliko ljudi izvrši pljačku visokog nivoa. Nakon što se plijen od sedam cifara stavi u džep, trebalo je nestati i uzeti novi identitet. Tri godine nakon podviga, Dejvidovi saučesnici su jedan po jedan žrtve misterioznog ubice koji nosi masku ,,Petka 13.“ i on nema drugog izbora osim da se vrati u Englesku i nađe ubicu prije nego što on nađe njega. Postavlja se pitanje, da li je bio izmanipulisani od samog početka, ili da li je predmet osvete svojih žrtava ili neke od njih…

Jedno od zadovoljstava gledanja ,,Culpritsa“ ugniježdeno je u obrnutoj rekonstrukciji pljačke koja je u kombinaciji sa crnim humorom i britanskom

ležernom elegancijom, ali takođe koja ne isključuje pulpno nasilje koje možemo da vidimo kod Gaj Ričija ili Tarantina. Svaka epizoda isprepliće pljačku, njene pripreme i posljedice. Svaki period ima paletu jarkih boja, koja pomaže gledaocu da se lakše snađe, a trebaće vrijeme da se slagalica sastavi. Autor serije Džej Blejkson se cijelo vrijeme poigrava kodeksima žanra birajući za heroja onog koji bi se inače smatrao slabom karikom tima. Dejvid ima snove i dileme i previše je dobar u ,,snagatorskom“ poslu, što je njegova tragedija. Nejtan Stjuart Džeret se pokazao impresivnim, koji liku daje intenzitet i emocije sa istom lakoćom. S druge strane, Džema Arterton kao jedan od najzgodnijih gangstera u dugo vremena, kao da je na autopilotu sa ledenom hladnoćom i kalkulacijama šta može da se isplati, a šta ne. ,,Culprits“ se, nažalost, više voli baviti spoljašnjošću i strukturom, umjesto samom suštinom i da se oslanja na svoju drsku harizmu. Na kraju, ona ne izmišlja ništa, ali se pokazuje kao dosta zabavna.

Ocjena: 3.2/5

16

Četvrtak, 14. decembar 2023

SERIJE

Bookie

Novi HBO projekat Čaka Lora i Čarlija Šina

Komedija na koju se ne vrijedi kladiti

Maniskalko i Dorsi u mrtvoj komediji o kladioničaru iz Los Anđelesa

S

vi koji su prognozirali da Čak Lor više neće ni ruku pružiti, a kamoli ponovo raditi sa Čarlijem Šinom i Angusom T. Džonsom – pali su na kladionici. Nakon neslavno okončane saradnje u kultnom sitkomu „Two and a Half Men“, poslije godina i godina prepirki, dobacivanja i uvreda koje ni pas s maslom ne bi pojeo, eto njih zajedno u najsvježijoj HBO Max komediji „Bookie“.

Nijeste znali za pomirenje, čudi vas što uopšte nijeste ni čuli za njihov novi projekat? To što nijeste, nije čudno – jer premijera serije „Bookie“ prošla je bez prevelike pompe i uz vrlo malo najava. Eto, čak i mi kojima su serije posao, slučajno smo je ukačili.

Slijetanje Šinovog i Lorovog novog projekta na HBO Max odvilo se toliko tiho, da sad već počinjemo da sumnjamo da je tu neko poželio da se sa cijelom serijom što prije završi; da se „Bookie“ što prije gurne ispod tepiha i da svi zaborave da je ikada postojala. A nakon što smo pogledali četiri zasad dostupne od osam snimljenih epizoda – apsolutno nam je jasno i zbog čega. „Bookie“ ne samo što nije smješna u mjeri

koja se od Čaka Lora obično očekuje, nego nije smiješna uopšte. Štoviše, toliko je dosadna, ravna i operisana od života, da uopšte nema pravo da se nazove komedijom.

Malo podsjećanje: Čak Lor jedan je od najšarmantnijih majstora TV komedije, čovjek sposoban da iscijedi dobru foru i iz najsuvlje drenovine i neko ko je još početkom devedesetih počeo da nam daje serije kojima se vrijedi vraćati, od „Two and a Half Men“, preko „The Big Bang Theory“ i „Young Sheldon“, do „The Kominsky Method“. Tako da, duhovitost je neki minimum koji se očekivao od njegove nove serije, a Lor ne da nije isporučio, nego je gotovo nemoguće

povjerovati da je „Bookie“ njegovog uma djelo.

Priču o kladioničaru Daniju (Sebastjan Maniskalko), kojem drugar Rej (Omar Dorsi) pomaže da izađe na kraj sa raznim kockarima koji mu duguju novac po Los Anđelesu, Lor je kokreirao sa Nikom Bekajem. Nažalost, nije kliknuo sa podosta zaboravljenim autorom hit-serije iz devedesetih „Sabrina the Teenage Witch“, u kojoj pozajmljuje i glas čuvenom mačoru Salemu.

Prva polovina serije živa je dosada; Dani i Rej ostaju bolno nedopadljivi likovi kroz sve četiri epizode. To je najvažniji, iako ne i jedini razlog zbog kojeg propada pokušaj kreatora da udahnu život konceptu koji zaista ima solidan potencijal na papiru. Nažalost, Lor i Bekaj kao da ne znaju što da rade i kako da usmjere tu komičnu premisu o dva tipa koji jure anonimuse, ali i velike zvijezde, dužne i bogu i narodu, kroz Los Anđeles.

Da stvar postane još gora, Lor i Bekaj već u prvoj epizodi Čarli Šin u „rehabilitacionoj“ epizodi tvtime.com

hbo.com

Solidna premisa o dva tipa koji jure razne njuške, anonimne i slavne, koje su im dužne novac po Los Anđelesu, spotaknuta je iznenađujuće lošim pisanjem

pretvaraju „Bookie“ u najgoru vrstu nostalgične sjećalice, one koja nema da ponudi ništa novo i samo jaše na staru slavu nekadašnjih „Two and a Half Men“ zvijezda. Uvredljivo je to jasno u sceni sa pokerom koja se odigrava u centru za rehabilitaciju, a u kojoj Čarli Šin i Angus T. Džons igraju sami sebe.

Hardokor fanovi serije „Two and a Half Men“ možda će se sjetiti jedne partije pokera tokom koje Angusov osmogodišnji Džejk, „i po“ iz naslova serije, smara strica kojeg igra Šin, dok karta sa prijateljima.

U „Bookie“, kao mali omaž, isti ljudi sjede za novim kartaškim stolom, ovog puta s odraslim Angusom. Nažalost, ta scena nema nikakvu vrijednost i težinu. Totalno je nebitna i promašena, bukvalno djeluje kao nešto što je na silu ubačeno ne bi li navelo gledaoce da mimuju po mrežama.

Za tu silnu neubjedljivost serije „Bookie“ krivo je prvenstveno pisanje, a tek onda ovlaš usmjereni Maniskalko, Dorsi, Šin, Džons, pa i Horhe Garsija, proslavljen ulogom Hurlija u Lindelofovom hitu „Lost“.

Zbog toga su toliko i male šanse da išta u vezi sa njom proradi u drugoj polovini. U eri peak televizije, za komediju vrijednu pažnje potrebno je mnogo, mnogo više... Novi Čak Lor u tom smislu apsolutno nije konkurentan. Njegov „Bookie“ veliko je razočaranje i komedija na koju se apsolutno ne vrijedi kladiti.

M. I.-N.

Ocjena: 1.5/5

17

Četvrtak, 14. decembar 2023

u

Souso en Serijal koji ruši sva fantazijska pravila anime ier r F o n planet storija prvo postane legenda, a legenda mit. Izblijedi pozlata na imenu heroja, ispisanom pod statuom na trgu, pa se izbriše. Vjetar okruni kameno lice tako da tu više najmanje prepoznajemo svog, ili bilo kakvog čovjeka. Priča se pretvori u šapat, pa uthne na mjestu koje čeka nove heroje.

Sve to je istina koju nosi ,,Sousou no Frieren“, anime koji ruši svako pravilo fantazijske avanture ikad i lagano ga okreće naglavačke. A istina najvećeg anime hita ove jeseni je ovo: nema te junačine koja neće izgubiti bitku protiv vremena. Za njih je od ,,obične“ smrti, pukog prekida fizičkog postojanja, mnogo strašnija ona koja se tiče zaborava...

I svaka priča, koja se završava sa onim ,,i živjeli su srećno do kraja...“, samo je na kraju istaknuta bijela zastava. ,,Ubica Friren“ počinje upravo tu: na kraju jedne velike avanture. Istinu o čuvenoj ratničkoj družini, proslavljenu desetogodišnjim hrojstvom i pobjedom nad svakakvim kraljevima demona i čudovištima, na gorak i surov način čuva ona – čarobnica Friren. Jer ona je vilenjakinja ,,osuđena“ da joj život traje i stotine puta duže od ljudskog.

Za nju je životni vijek čovjeka tek kao jedno godišnje doba odrastanja; i što bi joj u svemu tome uopšte značila jedna avantura, kada je sa patuljkom, sveštenikom i ratnikom spašavala svijet... Friren će to naučiti nekih pola vijeka nakon onih dana slave: kada ponovo posjeti njihov grad i zatekne neke starce. Jedan od njih, onaj čiju radost junaštva i avanture nije nikad shvatala, već je mrtav. I tog momenta shvatiće – koliko su joj značili. I tu tek počinje ,,Sousou no Frieren“.

Savršen naslov za ovaj anime bio bi tako poput Prustovog ,,U potrazi za izgubljenim vremenom“. Ova djevojka zna da je, zbog ravnodušnosti prema svijetu koji umire pa nestaje pa se opet rađa isti, njoj pred očima – za to izgubljeno, ne-

U potrazi za izgubljenim vremenom Ključna ,,žvaka“ ovdje se čak ne tiče velike i stvarne sage o prolaznosti, već psihologije i toga na koji način proživljavamo emocije

izrečeno i neproživljeno vrijeme sama kriva. I da ga ne može vratiti. U tom smislu, ovaj anime dragulj je surovo životno realan. Uz pomoć nove, mlade čarobnice i učenice Fern i jednog crvenokosog mladog ratnika Starka, krenuće na put ka onom što je samo dio hronika najdrevnijih čarobnjaka: u potragu za izgubljenim rajem i mjestom gdje može, makar, pričati sa duhovima umrlih.

Da im prvi put kaže, koliko su joj bitni. Ono što naša Friren želi je klasična fantazija i utopija... Ali i početak nove velike avanture.

Ključna ,,žvaka“ sa ,,Sousou no Frieren“ se čak ne tiče velike i stvarne sage o prolaznosti – već psihologije. Jer ona je, zbog toga što traje hiljade života – praktično nesposobna da proživi i osjeti bilo kakve emocije. Da pripada bilo kome ili bilo čemu. Dakle, ovaj anime, rađen kao adaptacija sjajne mange koju je pisao Kanehito Jamada – vrlo temeljna psihološka studija osoba koje ne mogu ni da se prepuste životu ni da ga na pravi

redbubble.com

I

Herojski trio na posteru najvećeg anime hita jeseni

način udahnu ili osjete. A takve skoro isključivo, naravno, oblikuju velike povrede. Pa i tu hiljadugodišnju, drevnu Friren – kao i ,,običnjake“ Starka i Fern...

Vilenjačka ,,tinejdžerka“, koja prolazi isti put one nezaboravne desetogodišnje avanture heroja koji bi savršeno dobro pripadali Tolkinovom ,,The Lord of the Rings“ svijetu, na najsuroviji način uči koliko je to ,,nezaboravno“ u suštini klimavo kao babini zubi. Neke slavne grobove pronalazi zarasle u korov; neke priče o sopstvenom herojstvu iskrivljene do neprepoznatljivosti; neke gradove potpuno drugačijeg lica... I svjesna, da bilo kakav novi poduhvat, čeka ista sudbina i ista zamka od zaborava. ,,Sousou no Frieren“ je u svoj svojoj ljepoti, svojim bitkama, dalekim drumovima i gradovima, okrutan i ciničan; svaku namjeru i svaku pobjedu uspijeva da zaogrne plaštom i sjenkom uzaludnosti. Pa ipak,

plemenit je u onoj mjeri, u kojoj ova trojka heroja grabi u novu avanturu, ne zato što su nesvjesni te uzaludnosti, već zato što upravo jesu – pa uprkos svemu.

Tako je ovaj anime i savršena jesenja posveta i slava novih početaka; vjerovatno i najtemeljnija i najljepša, koju smo u posljednjim godinama dobili na televiziji. U svom sporijem tempu, u atipičnim i originalnim bitkama mača, ratničke sjekire i magije – sasvim je posebna, skoro meditativna igra...

Sa kojom bi se jedino mogao uporediti genijalni ,,To Your Eternity“ (,,Fumetsu no Anata e“, 2021), anime priča koja je ipak sa mnogo više nihilizma i beznađa. ,,Sousou no Frieren“ je ipak mnogo radosnija priča, ona koja vjeruje u plemenitu silu novog rađanja. Pa čak i kad je to u isti svijet sa istim olujama, lavirintima i spoticanjima – nema veze, u ovom anime kutku je dostojan življenja.

S.S.

Ocjena: 4.6/5

18

Četvrtak, 14. decembar 2023

PREPORUKA jelena milutin

Ilija Maslovar – Bustin Džiber, muzičar

Domaća rabota vrijedna podrške

Ilija Maslovar: Smatra da je ,,Star Wars“ serijal uništen ,,sequel“ trilogijom

ZGRABI FILM Uglavnom volim da gledam komedije koje me opuštaju.

Međutim, isto tako sam i veliki obožavatelj epske i naučne fantastike. Obavezni naslovi tih žanrova su naravno, oni iz serijala „The Lord Of the Rings“ i „Star Wars“ - originalna i prequel trilogija i „Rogue One“ (Garet Edvards, 2016) i „Solo“ (Ron Hauard, 2018).

Ne preporučujem sequel trilogiju jer su autori bespotrebno uništili priču. Uživam i u istorijskim dokumentarcima, trudim se da učim na greškama iz prošlosti.

TV TV ne gledam, nit’ imam kanale na televiziji, ali sve serije konzumiram na Netflix, HBO Max i Disney+ servisima.

Moje omiljene animirane seriju su „The Simpsons“, „Family Guy“, „Rick and Morty“, „South Park“ ali i „Star Wars: The Clone Wars“.

Od igranih serija izdvajam „Breaking Bad“ i „How To Get Away With Murder“, iako bi ih mogao predložiti još milion.

MUZIKA Lakše je izdvojiti što NE treba, nego što treba slušati. I tu imam širok raspon interesovanja, od džeza, bluza, roka, metala, fanka, hip-hopa, regea, pa do raznih žanrova i podžanrova elektronske muzike.

Budući da i ja pravim muziku, volim da vučem inspiraciju iz svih žanrova koje slušam.

U poslednje vrijeme najviše slušam house, prvenstveno da bih popunio svoj set kad puštam muziku kao di-džej.

Predlažem da poslušajte mikstejp „Domaća rabota“ producenata Knowheretorun. Ne zbog toga što sam i dio te kompilacije nego što smatram da domaćim umjetnicima i umjetnicama treba više podrške.

ZAOBIĐI FILM Ne bih govorio o tome koji filmovi da se zaobiđu, ali bih predložio da se gledaju kritički.

Nažalost, mnoge filmove sa dubokom porukom o tome što NE treba da se radi su mnogi shvatili kao uputstvo. Tu bih izdvojio „Rane“ (Srđan Dragojević, 1998) i dokumenarni film „Vidimo se u čitulji“ (Aleksandar Knežević, Vojislav Tufegdžić, 1994), koji nisu shvaćeni na pravi način.

TV Samo nemojte gledati i upijati političku propagandu ili bar uključite mozak dok vam se servira. Takođe, ne preporučujem reality programe, u kojima se iskorišćavaju ljudi sa potencijalno više dijagnoza da zabavljaju širu publiku i podstiču najniže ljudske strasti.

MUZIKA Predlažem da izbjegavate turbofolk i onaj moderni spoj turbofolka i trapa, u kojem je svaki drugi tekst promocija kriminala i korišćenja kokaina.

19

Š

irok krug daljinama i vjekovima istočnog Mediterana hvata niški Igralom na albumu ,,Premalim stvarima“.

Nešto kao dobar soundtrack za Darelov ,,Aleksandrijski kvartet“, pa i Pavićev ,,Hazarski rečnik“ – to je spakovao Dimitrije Simović, alias Dimitrije Dimitrijević. I gađa nešto iskonsko: njegov saharski bluz u ruhu sasvim modernjačke amerikane je u muzičkoj arbiti kao alhemičarska rabota.

Koncizno, jasno i fokusirano, u sedam pjesama i pola sata materijala, niški trio može komotno da taj silni ritual naslovne pjesme nosi kao svoju ličnu kartu. Igra mačke

N

ula drame, samo pomirljiva skromnost, čak i pokornost – to je Take That i to su vječiti dječaci ušećerenog britanskog popa sada, u životnoj zrelosti.

Gari Barlou ne mora u toj pop areni bilo kome da dokazuje bilo šta: sama činjenica da je bend uspio da preživi u stelarnoj orbiti, onda kad je 1995. lišen harizme superstara Robija Vilijamsa, a deceniju kasnije i odlazak komičnog drugarčine Džejsona Orindža, je za poštovanje.

Trio je odigrao na sigurno i pružio pristojan šou na krunisanju kralja Čarlsa, a devetim albumom ,,This Life“ pokazao iznenađujuću vitalnost na pop

Igralom

Premalim stvarima i lista lovora u ,,Dan u životu“ već je jedan hipnotički štos. ,,Kafanče“ sluti svu anksioznost prezrelog ljeta i hvata tu nešto čvrsto i smisleno (uz sjajno gostovanje Tee Režek).

Pasaži na kojima gostuje Sara Renar su sjajni, kako na toj genijalštini ,,Premalim stvarima“ tako i na finalnoj, onako ekološki osviješćenoj ,,Sunce“. ,,Bolna žena“ je ritam i dert beduinskog karavana u pustinjskoj noći kakav je Santana hvatao prije pola vijeka na

jednom nezaboravnom albumu – a ,,Rođeni u tunelu“ jedna fantazmagorija od trke za novcem u svakodnevici jednog milenijalca.

Igralom su u svemu tome, od pustinje do Vizantije pa do kapitalizma razgaženog iza Gvozdene zavjese sve do Balkana, pogodili nešto mnogo važno i dragocjeno: ,,iz srcastog klupka u grudima nagog kralja razvlači se zlatasta nit do skuta odevenog kralja“ (,,Rođeni u tunelu“)... I razmahali i

Take That This Life

horizontu. Čak i kad Barlou prizna ,,no way tomorrow is golden“ na naslovnom singlu, to djeluje kao odraz iskustva i utemeljenosti. Otprilike – stari romantici sada su nedoderi i svemu naredni.

Take That dokaz je da boy band može dostojno da stari – pa i kad pakuje jeftinu motivaciju ,,let go, instead of holding on...“ u razočaranosti hita ,,Keep Your Head Up“.

Ima tu sasvim neočekivanog i

pristojnog soft roka sedamdesetih (,,Windows“), pa klavirskih momenata koji će slutiti na Bili Džoela, pa i himničnih momenata u ,,Brand New Sun“ i ,,March of the Hopeful“...

Neočekivani ska momenti slutiće i na Stinga i Police u ,,Days I Hate Myself“, dok bi ,,Mind Full of Madness“ sasvim legla u soundtrack nekog od ,,Rocky“ filmova. Sveukupno – Take That je pop bend koji novim albumom lagano uspijeva da

Busta Rhymes J

Blockbusta

edan od patrijarha njujorškog repa Busta Rhymes na 11. albumu ne samo da djeluje zarđalih rima i zglobova – već i, realno, ne zna đe udara. ,,Blockbusta“ je živahan, razmrdan, ali stilski i tematski potpuno prenatrpan i nekoherentan projekat. Busta je odlučio da malo očeše laktove o gomilu mlađih kolega, nadajući se da će ga na ramenima ponijeti za zamah revitalizovane karijere...

U svemu tome je ispao prilično nerelevantan.

Svašta tu je zbrčkano: ,,Luxury Life“ fanki duet sa Koi Lerej, pa minimalizam ,,Roboshotta“ sa Burna Boy, pa rasplesana ,,Tings“... Ali sve to više djeluje kao pokazna vježba da veteran može sve i svašta u modernjačkom ruhu – i ništa više. Bez poente i sa gomilom opštih i izanđalih momenata.

Busta teško da može da isprati DaBabby energiju na ,,Big

Everything“, a umekšavanje i razvodnjavanje jednom romansom u ,,Open Wide“ u karipskom r&b ruhu je potpuno nepotrebno. ,,Blockbusta“ je album koji je zakasnio brat-bratu deceniju.

Sa ,,Beach Ball“, ironično, zaslužiće pažnju pop publike – ali tako da zvuči praktično kao gost i prolaznik, na sopstvenoj pjesmi.

Sve to na mahove zvuči zabavno, jer Busta Rhymes je karakteran i duhovit lik – a

razletjeli najuzbudljiviji regionalni album godine.

Dimitrije ima krila dovoljno široka da sve to obuhvati, u šest i po minuta sa Sarom u S. S. ,,Premalim stvarima“.

Ocjena: 90/100

wikimedia.org

DZUBOKS

lansira čak nekoliko pjesama u standardni koncertni kanon.

Za ove stare dječake to je samo po sebi trijumf.

Ocjena: 70/100

vinyl.com

v

balkanrock.com

Četvrtak, 14. decembar 2023

za naredni projekat potreban mu je jasan fokus. I mindset da ne treba da bilo kome nešto dokazuje, a najmanje to, da nije S. S. ostarao.

Ocjena: 37/100

fil

20

Četvrtak, 14. decembar 2023

m

Omiljeni filmski rivali?

- Mađioničarski dvojac u „The Prestige“ (Kristofer Nolan, 2006).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Mačka na početku „The Godfather“ (F. F. Kopola, 1972). I dalje mi je slatko koliko se umiljavala Brandu dok je izgovarao poznatu rečenicu o ponudi. Taj kontrast između mafijaškog kodeksa i umiljatog kućnog ljubimca sjajan je detalj.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Citat iz filma „Ovo malo duše“ (Ademir Kenović, 1987): „Čovjek je, Senada, teški hajvan. I ono malo duše što ima, šejtan mu je dao da mu bude teže.“ Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Gusjenica iz „Alice in Wonderland“ (1951). Cijeli koncept

poetskom dunjaluku stihovi Ermine Ribić čitaju se, dijele i govore. Mlada književna teoretičarka iz Sarajeva piše za online portale, časopise. Njeni eseji književnosti, kao i o onima koje ne smijemo zaboraviti (s akcentom na žene koje su mijenjale istoriju) društvenim anomalijama, zamisliće vas i učiniti da preispitate saznanja.

Ribić je autorka tekstova na blogu „Livreta“, koji predstavlja dnevnik čitanja, mjesto za sakupljanje utisaka, analizu i kritiku. Naša gošća filmove gleda, ali ih takođe i „čita“.

Od francuskih klasika, „Terminatora“ stigla je i do našeg objektiva. Hajde da započnemo snimanje i otisnemo se u svijet njene specifične estetike. Jedna umiljata mačka smekšala je čak i opasnog mafioza, Kronenberga smo častili apsintom, vozili se kroz američke pustare i nabasali na čudnovatu gusjenicu. Halucinacija, mašta ili nešto treće, saznajte u nastavku!

knjige i ekranizacije pomalo mi djeluje halucinogeno, a gusjenica je još jedan od nedokučivih likova.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Madagascar“ (2005) koji smo gledali u osnovnoj školi.

Ono što me i danas prati pri svakoj posjeti kinu jeste nevjerovatna glasnoća i efekti koji su za mene „too much“.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Mysterious Skin“ (Greg Araki, 2004) upoznao me sa meni najdražim žanrom muzike – shoegaze – i volim se prepustiti čudnim lutanjima dok zid zvuka izlazi iz slušalica. I nevjerovatni soundtrack Lukasovog „American Graffiti“ (1973).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Privlače me filmovi smješteni u američke gradiće, poput gradića iz „What’s Eating Gilbert Grape“ (Lase Halstrom, 1993) ili iz „Three Billboards outside Ebbing, Missouri“ (Martin Makdona, 2017).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Kronenberga bih izvela bilo gdje, samo da služe apsint, pa da mi otkrije odakle mu sve lude ideje za filmove. Linča bih posjela na klupu, uzeli bismo kaficu i ispitivala bih da o Lauri Palmer. Karpenter vjerovatno ne bi izašao vani, ali

bih ga odvela u neku kafanu u kojoj je promet mali, samo da čujem prvu verziju biografije Majkla Majersa.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Pošto nisam neki obožavatelj lika i djela Tarantina, neka mi oproste njegovi fanovi. Vjerujem da bi prvo pregledao krucijalna ostvarenja sa Balkana i „pozajmio“ od njih teme i scene.

Tome bi vjerovatno dodao mnogo patetičnih krvavih scena i razvio neku priču o slobodi. Ah da, ne zaboravimo i scenu stopala.

mu

ika

U

Kako postati forenzičar antropolog

z

Film koji Vas čini srećnom?

- Trenutno mi je na umu „What Dreams May Come“ (Ričard Mateson, 1998). Cijeli film emanira auru nade i ljubavi, iako se u isto vrijeme bavi temama poput smrti, samoubistva i zagrobnog života.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Independence Day“ (Roland Emerih, 1996). Premisa je dobra, a pošto volim saj-faj, očekivala sam više od ubijanja vanzemaljaca kompjuterskim virusom. Rasteže nepotrebne scene i dijaloge iz nepoznatog razloga; povezuje likove na neprirodan način i, na koncu, flertuje sa ujedinjenjem svijeta iako je radnja smještena na Dan nezavisnosti SAD-a. Jeftino i u potpunosti nezamislivo.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Identity“ (Džejms Mengold, 2003). Provela sam nekoliko sati na internetu, pokušavajući sklopiti sve puzle u ovoj misteriji. Da me sada neko pita ko je ubica i zašto je ubijao, ne bih znala!

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Nisam toliko uronjena u dešavanja u regiji, vjerovatno zato što su suviše politizirana. No, vjerujem da postoje neke lične priče koje vrijedi ekranizirati.

Ermina Ribić, književna teoretičarka

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Boney M. „Rivers of Babylon“. Znam da je to omiljena pjesma iz mladosti mojih roditelja, koji su me i upoznali sa ovom grupom i žanrom.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Pixies „Where is my Mind“.

Vjerovatno zbog zadnje scene iz „Fight Club“ (Dejvid Finčer, 1999) Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Mnogo više pjesma hedonizma „Father Figure“, Džordž

Četvrtak, 14. decembar 2023

21 Privatna arhiva

Majkl. Čovjek vodi ljubav sa mikrofonom.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Posebno mi je draga pjesma „Kayleigh“ od Marilliona.

Tekst je vrlo poetičan i narativan, te skladno prati muziku.

Vaša pjesma za karaoke?

- Nisam pjevala na karaokama!

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Princ, ko drugi!

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Svako se može okarakterisati precijenjenim iz jednog ugla.

Smatram da svaka muzika nađe svoju publiku, sviđala se ona nama ili ne.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Ejmi Vajnhaus. Iako smo svi pratili u kakvom je groznom psihičkom stanju bila posljednjih nekoliko godina, zaista sam se nadala da će se izvući.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Final Countdown“, Europe.

Svaki put kad čujem, iznerviram se, a onda mi ostane u glavi po nekoliko dana.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Pošto svaka tinejdžerka ima svoje boybendove, moj je bio Jonas Brothers. Bilo je na zidu pet-šest njihovih postera.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Zar postoji tračak sumnje da neće?

Ermina Ribić: Arakijev ,,Mysterious Skin“ upoznao je sa najdražim ,,shoegaze“ muzičkim žanrom

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „The X-Files“ zbog tamne atmosfere svake epizode, ali i zbog suptilnog humora koji se provlači od Moldera do Skali.

Doduše, da pitanje glasi bilo kako drugačije, moj odgovor bi opet bio „The X-Files“!

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Memoari porodice Milić“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Nisam sigurna kolika je ta publika uopšte, ali mislim da je „Oz“ (1997) pao u zaborav zahvaljujući hiperprodukciji 2000-ih, a serija je produkt onog HBO-a.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „How I Met your Mother“.

Osim što mi je humor bio nezanimljiv, glavni likovi su me toliko iritirali da sam odustala nakon tri epizode.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Nažalost, „Friends“. Do 10. sezone, priča se udaljila od

svega i umjesto prijatelja, dobili smo smjesu ljubavnih afera i pokušaja, prema mom mišljenju, totalno nepotrebnih.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Nisam fan TV serija, a još manje osoba koja bi, na neki način, fetišizirala obične objekte sa snimanja. Za ovo je donekle kriv „The Truman Show“ (Piter Vir, 1998).

Najdraži par iz serije?

- Molder i Skali iz „The X-Files“. Osim što je to serija koju sam otkrila kao tinejdžerka, oduvijek mi se dopadala di-

namika između ova dva lika, gdje je Molder opsesivni ljubitelj svega nadnaravnog, a Skali, naravno, predstavnica nauke i svega objektivnog.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Jedno vrijeme sam pratila „Forensic Files“ i žarko zaželjela da sam neki inspektor ili patolog. Bilo je i drugih interesantnih zanimanja poput forenzičara-antropologa i forenzičara-kipara.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Pošto obožavam mačke, defiM. ČAVIĆ nitivno Tom!

22

Četvrtak, 14. decembar 2023

kalendar

N

ije bio ni treći minut pjesme, a Džonatan Dem je sa suprugom gutao suze na kauču. Koji mjesec ranije, Brusu Springstinu tražio je za film samo ,,nešto lagano što će se vrtiti u samoposlugama“.

- Probaću, daj mi vremena, ali znaš, nijesam ti ja dobar za filmsku muziku – rekao je Springstin tada, početkom 1993. i koji mjesec prije nego je, spakovana u poštanskom paketu sa Springstinovim potpisom, na Demovu adresu stigla kaseta... Na njoj je pisalo ,,Streets of Philadelphia“. ,,Or will we leave each other alone like this on the streets of Philadelphia...“. I Dem je tu znao i svako u redu u marketu ili na ulici te Amerike i te prezrele jeseni prije 30 godina je znao: nema strašnije usamljenosti od one, koju možeš osjetiti u velikom, milionskom gradu.

Stid i gađenje

Nekada je Brus pjevao o snovima i realnim dometima jedne mladosti; a tada i tu je, uhvaćen i u kolovratu privatnih problema, Springstin govorio o jednoj osobi, beznadežnoj u onoj mjeri u kojoj može biti neko ko boluje od AIDS-a.

Najdivnije i najstrašnije u vezi ,,Streets of Philadelphia“ je to, što je upravo takva savršena: jer se tiče bespovratno srušenog sna. U toj mjeri, da bi surovo bilo čak reći i da je ta pjesma Springstinovo autorsko i lično sazrijevanje. Ali jeste, naravno, stvarnost oboljelih od side.

Cijelih tri decenije od te holivudske premijere, 14. decem-

,,Philadelphia“ Džonatana Dema, procedur

Sudnica za du

Kompletan spot za Springstinovu ,,Streets of Philadelphia“ mogao bi stati u jedan jedini kadar kada lik Denzela Vošingtona, pred svojim domom i nakon tog ključnog susreta sa umirućem Beketom, gleda dugo u tminu uspavanog grada...

I prepoznaje novog sebe

bra 1993. godine, znamo da je asocijacija na Demov film ,,Philadelphia“ sada prvo i skoro isključivo - Springstinova pjesma. I to je nepravedno; jer ,,Philadelphia“ trpi sudbinu onih filmova za koje su i odmah nakon premijere rekli da je ,,od onih koji su važni samo u tom, aktuelnom momentu“.

Mnogi od tih i sada smatraju da su u pravu: jer makar na Zapadu, sijenka stigme koja prati oboljele od side je gotovo izblijedila, a milioni su dobili šansu

Tom Henks i Denzel Vošington tandem za spas duše Amerike u sudnici

i nadu za ozdravljenje... A Demov film je tada, te 1993, bio važan da istina o bolesti i bolesnima rascvjeta empatijom u desetinama miliona američmubi.com

Brus Springstin u spotu vječne filmske teme ,,Streets of Philadelphia“

kih domova. Dakle, film je tada ispunio svoju misiju angažovanosti – ali, bilo bi potpuno nepravedno svoditi ga na to.

Ili, na samo to.

Džonatan Dem je sa ,,Philadelphia“, prije 30 godina, uspio nešto iracionalno, poput filmske utopije: da u priču koja ne ostavlja prostor ni za mrvu neizvjesnosti, sa jasnim ishodištem, unese gomilu saspensa i drame. U onoj mjeri, u kojoj jedan procedural, dakle drama u sudnici – to može biti. I to čak konvencionalan, sasvim tipičan procedural. Ali, ovaj ipak funkcioniše i sasvim je dobar film – jer je Dem, kao i Springstin sa onompjesmom, kao i Tom Henks i Denzel Vošington u glavnim rolama, u ovu priču i pred te kamere

Četvrtak, 14. decembar 2023

23

vogue.fr

ušu Amerike

tako očigledno unio mnogo ličnog i mnogo brige i osjećaja. Tako je očigledno, da je svima njima u ,,Philadelphia“ bitno da ispričaju ovu istinu; ako već ne mogu ponuditi nadu u ozdravljenje milionima oboljelih.

Stvarni epilog

Dakle, ,,Philadelphia“ je film koji je rušio predrasude o AIDS-u i homoseksualcima u onoj mjeri u kojoj je ,,Guess Who’s Coming to Dinner“ (1967) Stenlija Kramera to činio kada su veze osoba različite ,,rase“ u pitanju. I to je činio tako, što je budio stid i empatiju na mjestu gdje je stajao najstrašniji prezir, čak i gađenje. I tiče se jednog licemjernog sistema, onako kako

to jedna skorela ,,old money“ firma može biti.

Endrju Beket (Henks) je sjajan advokat u jednoj takvoj staroj filadelfijskoj kancelariji, koja naravno obrće desetine miliona. Od starta znamo, ali njegove kolege i nadređeni ne, da redovno ide na kliniku da primi terapiju za svakako neizlječivu bolest. Koji dan kasnije, jedan će kolega na njegovom čelu prepoznati ožiljak koji može biti samo i isključivo znak side, znak da je Beket kužan, grešan, da je, zamislite, pederčina. I da – naravno da mu je ekspresno spakovan otkaz. I taj usamljenik, taj stidljivi Beket, prestravljen skorom smrću – odlučuje da ih sve tuži.

Tek tu kreće film: jedna advokatska prznica Džo Miler

(Denzel Vošington) proći će, radi tog mladića Beketa, taj lični put od stigme i gađenja – preko odluke da prihvati slučaj da vodi slučaj tog pederka samo radi prilike da dobro zaradi – pa sve do momenta kad će da ga čuva, kao sopstveni dom, kao zastavu sopstvenog srca i duše, kao sve ono, što za njega znači Amerika. Suštinski, ,,Philadelphia“ nije film o ponositom oboljelom koji traži način za svoju čast i svoje pravo – već o tom drugom advokatu... Onom, koji se reklamira pričom da će da vam spasi oduzete vozačke dozvole – do onog koji zbog oboljelih od AIDS-a okreće jedan licemjerni sistem i cijelu Ameriku naglavačke. Ukratko, to je film o nama – i o onome što bi, sa malo više petlje i integriteta, svi mogli biti.

Film, naravno, tone u predvidljiv tok suočavanja u sudnici; zbog toga nikada i nikako nije mogao pobijediti ,,The Piano“ (1993) Džejn Kempion u borbi za Oskara za najbolji originalni scenario. Pa ipak, uspijeva da izbjegne one najočiglednije klišee na način da razmrda emociju i puritanskije filmske publike. A dok proces odmiče, fokus iz sudnice se polako i diskretno pomjera na Beketovu bolest, na susret sa starim ljubavnikom kojeg glumi Antonio Banderas, na njegovu majku koju tako dobro i stvarno glumi Džoan Vudvord... Upravo ona je ta, koja isporučuje dva najmoćnija momenta u filmu.

I tako Dem uspijeva da iznese ono vraški teško: da onaj predvidljivi momenat epiloga u sudnici skrajne po strani, i da u centru, potpuno ogoljena, ostaje jedna stvarna, bolna priča umirućeg usamljenika, koji se i samrtne postelje uspio izboriti za sopstveni integritet.

Za sebe, za sve oboljele – i za dušu cijele Amerike.

A to nikako ne bi bilo efektno, da onaj proces lične tranzicije i prepoznavanja, koji proživljava lik Denzela Vošingtona, nije

imdb

ral koji je srušio stigmu o sidi, prikazan prije 30 godina

Plakat Demovog filma

tako precizno izveden i da nije tako iskren.

Bliska osoba

Nema tu nekog strašnog dijaloga ili pompeznih riječi: samo trenutak kad umirući Beket pronalazi ariju iz omiljene opere i govori o njoj toliko strasno – da Vošingtonov Miler tu konačno prepozna stvarnu osobu. I više od toga: blisku osobu.

Kompletan spot za Springstinovu ,,Streets of Philadelphia“, zato bi, pored Brusovih usamljeničkih koraka onim ulicama – mogao stati u jedan jedini kadar kada taj Miler, pred svojim domom i nakon tog ključnog susreta sa umirućem Beketom, gleda dugo u tminu uspavanog grada... I prepoznaje novog sebe.

Otprilike tu je lako shvatati, zbog čega je ovo morala biti jedna obična sudska drama sa svim obrtima američke drame; zbog čega je morala igrati prije svega na osjećanja. Jer tu, u toj sudnici, velika je borba za dušu svih nas. I Džonatan Dem i Brus Springstin su tu potpuno jasni: možemo je pobijediti samo u onoj mjeri, u kojoj možemo osjetiti i brinuti za oboljelog, nemoćnog, slabog i samog čovjeka. Zato je ,,Philadelphia“ film trajne vrijednosti, i nakon 30 godina. I zato je ,,Streets of Philadelphia“ pjesma koju valja čuti i na ulici, i na kauču, i u redu u suS. S. permarketu.

24

Četvrtak, 14. decembar 2023

kalendar

Pola vijeka Šafnerove drame „Papillon“

Prijateljstvo iza rešetaka

no najviše duguje talen-

Za režisera je bilo prirodno napraviti film tu Stiva Makvina i DastiHofmana, koji su za vrlo o tome, što znači imati pravog prijatelja na kratko vrijeme uspjeli uspokada su vam opcije za normalan život staviti vidljivu vezu na filmplatnu, prijeko potreblimitirane. Za tu lakoću najviše duguje skom nu za ovako kompleksnu talentu Stiva Makvina i Dastina Hofmana fabulu. Najbolji pokazatelj nu prepreke za bijeg sve veće, prozor se otvara za jedno iznenadno „ograničeno“ prijateljstvo. Za Šafnera je bilo sasvim prirodno napraviti film o tome što zapravo znači imati pravog prijatelja kada su vam opcije za normalan život limitirane.

Za tu lakoću sasvim sigur-

njihove idilične saradnje na ekranu (uprkos problematičnom odnosu iza kamere) sigurno je i jedna od najljepših kompozicija u ostvarenju - kada Papilon grli prijatelja i na koncu skače u okean.

Uprkos vrlo kompleksnoj strateškoj igri koju je morao odigrati na polju scenarija

themoviedb.com

D

vadesetak godina prije nego će Frenk Darabont osvježiti interesovanje modernog filma sa fabulom stacioniranom u pritvoru, „Shawshank Redeption“ 1994. godine, sedamdesetih godina prošlog vijeka jedna usamljena američka faca holivudskih ulica, Frenklin Dž. Šafner Šafner,, pronašao je način kako da se takvom pričom brzo vrati na stazu popularnosti.

Nakon očiglednog pada sa biografskom igrom o posljednjem ruskom monarhu, ostvarenjem „Nicholas and Alexandra“ iz 1971, Šafner je sasvim slučajno „pobijedio“ u nadmetanju ko će ekranizovati autobiografski roman francuskog autora Henri Čarijea „Papillon“. Popularnu čpriču o njegovom pritvoru - i na koncu bijegu, iz Francuske Gajane, najvećeg prekomorskog departmana (teritorije) Francuske.

A fabulu Šafnerovog ostvarenja filmska publika zna jako dobro – provalnik, koji je pogrešno osuđen na zatvor, sklapa (ne)prirodni savez sa jednim od zatvorenika, sa kojim na koncu, više puta pokušava bijeg iz izuzetno teških uslova u kojima se nalaze. I dok su iz godine u godi-

Makvin i Hofman briljantni i na vrhuncu karijere u Šanerovom filmu

(čak četiri različita autora su redigovala skript, uključujući Daltona Tramba), Šafner se mogao posvetiti onom komplikovanijem, poput scenografije i knjige snimanja, znatno kompleksnijem zadatku koji je zahtijevao snimanje u Španiji i na Jamajci. I dok je autor Čarije bio prisutan tokom snimanja kadrova na Jamajci, književnik ipak nije uspio vidjeti finalno djelo.

Preminuo je samo nekoliko mjeseci prije premijere 16. decembra 1973 godine.

Interesantno, iako su javnosti bili poznati značajni dokazi da ova priča jeste precizna interepretacija događaja koji se zaista desio, francuska vlada bila je nepopustljiva da je Čarije većinu detalja fabrikovao.

Uprkos velikoj popularnosti filma, i ogoljenosti koju je Šafner uspio prenijeti sa romana na filmsko platno, zahvaljujući prvenstveno glumačkom duetu, ostvarenje „Papillon“ bilo je nominovano za Oskara u samo jednoj kategoriji – muzika! I dok Džeri Goldsmit ipak nije mogao očekivati trijumf, pored Marvina Hejmliša i „The Way We Were“, nema opravdanja za Američku akademiju nauka i umjetnosti da ni Makvina ni Hofmana ne svrsta u nominovane glumce, pa ni Tramba za scenario.

Makvin se pronašao u nominacijama za najboljeg glumca na Zlatnom globusu, ali je očekivano izgubio od Al Paćina u Lametovom „Serpico“ (1973).

Filmski kritičari (i oni koji se osjećaju tako) vole da se igraju komparativnih igara pa tako ni ostvarenje „Papillon“ nije to izbjeglo. Jedna od najpopularnijih „svađa“ za kritičarskim stolom je koji je „zatvorski“ komad bio efektniji, onaj Darabontov, ili ovaj više od dvije decenije stariji, Šafnerov. I dok ne možemo utvrditi pobjednika uslijed višeslonijh faktora, možemo zaključiti da je prvi bio vjetar u leđa drugom...

L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 14. decembar 2023

25

Jubilej Frirsove vizuelne poslastice „Dangerous Liasions“

Segment zbog kojeg se uvijek lako sjetimo ovih kadrova je i ono u njihovom epicentru.

Naravno, nenadmašna i relativno mlada glumačka ekipa, predvođena energičnom Glen Klouz sa jedne, a Džonom Malkovičem sa druge stane Kada je slavni britanski kompozitor Džordž Fenton dobio zadatak da muzički „podvuče“ romantičnu dramu, koja je precizno smještena u buržoaski Pariz, imao je paletu inspiracije – od Vivaldija i Baha do Hendela – i sve ih je vrlo slatko spakovao u barokni ansambl.

No, pored slavnih kompozitora morao je nešto i sam autorski ,,skuvati“, a zadatak nije bio lak. Tonovi su morali akcentovati izrazito kompleksne scene adaptirane sa britanskih teatarskih dasaka, odnosno istoimenog romana

imdb.com

Artikulisani zlikovci

Savršeno karakterni Glen Klouz i Džon Malkovič u centru radnje

,,Opasne veze“ (fr. „Dangerous Liaisons“) Pjera Lakloa, objavljenog 1782. godine.

Prva filmska adaptacija na engleskom jeziku romana „Dangerous Liaisons“ pala je na ruke Stivenu Frirsu, engleskom režiseru čije je iskustvo iza kamere, do tog trenutka 1988. godine, isključivo brojalo drame i dramedije koje nisu bile ni blizu periodnog komada ovakvog opsega. A adaptacija ovog romana je zahtijevala mnogo više pažnje nego što je to bio slučaj i sa njegovim prethodnim radovima, ali imdb.com

Performans Mišel Fajfer nepravedno nenagrađen na Oskarima

i holivudskim pakovanjima, generalno krajem osamdeset godina prošlog vijeka.

Rezultat Frirsovog posvećenog rada sasvim je sigurno za taj period jedan od najljepših, iz vizuelnog aspekta, snimljenih filmova, zahvaljujući prvenstveno jačini, i time simbiozi, dva ključna elemenata.

Konkretno, fotografiji Filipa Ruzeloa, odnosno lokaciji snimanja na sjeveru Francuske, sa jedne strane - i maestralnim detaljima na kostimima Džejmsa Akesona sa druge.

Segment zbog kojeg se uvijek lako sjetimo kadrova ostvarenja ,,Dangerous Liasions“ je i ono u njihovom epicentru nenadmašna i relativno mlada glumačka ekipa, predvođena energičnom Glen Klouz sa jedne, a Džonom Malkovičem sa druge stane. Česta upotreba krupnih kadrova daje skoncentrisan, gotovo strog pristup. A scene između Klouz i Malkoviča koncizan su prikaz ogoljene napetosti, u kojoj artilulisani zlikovci dobijaju prostor da se nadmetaju između zavođenja i osvete.

Od sedam kategorija u kojima se Frirsova drama pronašla na Oskarima naredne godine, uključujući najbolji film i kategorije glavne i sporedne glumice, poentirala je u kategorijama scenarija, scenografije i nenadmašnog kostima. I dok se Klouz pronašla u jakom društvu, koje je predvođeno dobitnicom Džejmi Foster i ulogom u ,,The Accused“ (1988) Džonatana Kaplana, Mišel Fajfer sasvim je sigurno više zasluživala statuu u kategoriji najbolje sporedne glumice od Đine Dejvis i zaboravljenog ostvarenja ,,The Accidental Tourist“ (1988) Lorensa Kasdana.

Konačno, i onaj Fenton sa početka priče je ostao bez statue – u kategoriji za najbolju originalnu muziku, trijufovao je Dejv Grusin za takođe zaboravljeni ,,The Milagro Beanfield War“ (Robert Redford, 1988)... Što i nije najveća nepravda u toj konkurenciji te godine, budući da je kratkih rukava u oskarovskoj trci ostao i Hans Cimer za Levinsonov klasik ,,Rain Man“ (1988). L. M.

26

Četvrtak, 14. decembar 2023

PODGORI č ARENJE nuku kralja Nikole, Adolf Hitler U nazivao je „najcrnjom strvinom kraljevske kuće“; Jozef Gebels, mini-

star nacističke propagande, častio ju je javno psovkom („grösste Rabenaas“, nije za prevod). I u koncentracionom logoru je u mukama završila.

Jedna ljepota kojoj su posljednje zapisane riječi: „Ne pamtite me kao princezu...“ Mafalda je od sve djece bila najbliža kraljici Jeleni. I do kraja najbliskija. Imala je samo 14 godina, kada je u Prvom svjetskom ratu sa majkom obilazila rovove, liječila ranjenike i hrabrila vojnike na savezničkim položajima, gore u Dolomitima i Alpima.

Između ratova, stasavala je u jednu od najljepših plemkinja kontinenta; jedan susret u kraljevskim vrtovima 1925. bio je uvod u brak sa Filipom od Hesena, princom njemačke pokrajine i unukom njemačkog cara Fridriha Trećeg. Koji je, još i više, bio prepoznati junak njemačkih iluzija Prvog svjetskog rata, ranjenik sa fronta u Francuskoj i Ukrajini.

Kakva je to bila konekcija svjetske elite: Filip je bio i praunuk britanske kraljice Viktorije, pa još i krupna politička riba međuratnog vremena i jedne Njemačke koja je već bila republika.

Mafalda je, na koncu, plaćala skupu cijenu muževih ideoloških izbora.

Filip je od početka triMafalda od Savoje

Princeza u logoru

desetih i prije dolaska nacista na vlast u Njemačkoj, kao zet Savoja, bio važan kanal komunikacije Hitlera i Musolinija. Pa je, zahvaljujući tome što se prije rata javno deklarisao kao simpatizer Hitlerove partije, zakučio i veliku funkciju – guvernera (Oberpräsident) njegove regije Hese-Nasau, već od 1933. godine. Uz sve to, za Hitlera je u Rimu nabavljao gomilu skupocjenih, antičkih ili renesansnih umjetnina.

Naravno da se unuka jedinog kralja Petrovića nije javno miješala u muževu politiku; glava u torbi bila bi, izvjesno, i njoj i mužu i njihovoj djeci. Ali, po onim dobro zabilježenim i zapisanim riječima, prvo u Hitlerovim, pa u Gebelsovim dnevnicima – zna se što je o nacistima mislila.

U suštini, već u prvim godinama Drugog svjetskog rata, Filip od Hesena shvatio je razmjere svojih političkih zabluda.

Negdje 1943, kada je krenulo savezničko iskrcavanje u Italiji, ali i otpor lokalaca fašističkoj vlasti i Musoliniju koji će ubrzo izgubiti podršku kralja i porodice Savoja – Filip je Hitleru i ministrima u brk znao da saspe realno stanje na frontu. I oni su to u

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

nadobudnoj oholosti shvatili samo kao provokaciju. A smrtna presuda već mu je bila za vratom zbog saznanja da je tajno spašavao Jevreje i sprovodio ih do Holandije.

Mafaldu je vijest o muževom hapšenju zatekla u Sofiji; bila je uz sestru Đovanu nakon iznenadne smrti muža, bugarskog cara Borisa Trećeg. Znala je da joj sinovi mogu biti bezbjedni u Vatikanu, da je ostatak porodice siguran na jugu u Brindiziju. Djecu je ostavila u papinoj rezidenciji i rekla da će se vratiti ujutro. Onda je stigao poziv iz njemačke ambasade u Rimu: imaju važnu poruku od muža za nju. Na kapiji su je, kao izdajnicu, uhapsili. Optužba: nije im ništa prenijela o seperatnom miru koji je Italija mimo Njemačke potpisala. Naravno da je znala i da je taj mir priželjkivala.

Princeza Savoja, unuka Petrovića, završila je u koncentracionom logoru Buhenvald, usred Njemačke. Kako ju je gorka sudbina sačekala: u savezničkom bombardovanju na ljeto 1944. stradalo je približno 400 nevinih logoraša. Našli su je u ruševinama, sa teškim opekotinama vrata i ruke.

Godinama kasnije, izvještaji italijanskih patologa utvrdili su da se s operacijom ruke kasnilo. Preminula je od prevelikog gubitka krvi. I ostale su te riječi: „Znam da umirem, ne pamtite me kao princezu nego kao kćerku Italije“.

Sredinom devedesetih, njen lik krasio je markice u Italiji; u logoru njeno tijelo spasili su fratri od spaljivanja, a sahranjena je na malom groblju u Kronbergu, blizu Frankfurta. A one riječi i prkos Hitleru dovoljne su da prepoznamo u njoj karakter jedne Jelene od Crne Gore i Mafaldinih đedova sa Cetinja.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 14. decembar 2023

LONDON CALLING Rad ,,A Terrible Fiction“ fokusiran je na Džona Edmonstona, zaboravljenog afroameričkog roba koji je pružio veliki doprinos definisanju teorije prirodne selekcije

A

udio-vizuelni umjetnici Leri Akiampong i Dejvid Blendi željeli su, u posljednjoj ediciji instalacije „Genetic Automata“ postavljene prethodnih dana u muzeju i biblioteci „Welcome Collection“, da adresiraju „ulogu nauke u tome kako vidimo rasizam“.

Uprkos ne tako očiglednoj vezi na prvi pogled, četvorodijelni serijal video-instalacija koncizno je, ali artistično, predstavio istraživanje na temu kako se moderno razumijevanje rase i identiteta naglo mijenjalo u skladu sa tehnološkim dostignućima.

U okviru instalacije „Genetic Automata“ oba umjetnika te-

U sjenci Darvina

mi rasizma probala su da pristupe iz individualnog ugla.

Akiampong, Londonac porijeklom iz Gane sa jedne - i Blendi, sa tipično-engleskom „bijelom“ pozadinom, sa druge strane. Izložba četvoroslojne instalacije na koncu istražuje takozvani „naučni rasizam“ – lažno uvjerenje da postoje očigledne razlike (i dometi) rasa, što je bio glavni argument koji je iskorišćen da bi se legitimizovao kolonijalizam, kao i sve vrste diskriminacija u 19. i 20. vijeku. Uprkos zvaničnom naučnom zaključku da ne postoji biološka platforma na kojoj možemo govoriti o razlikama, sistemski rasizam u svim segmentima društva na svijetu još je prisutan.

Umjetnički duo ovo pitanje adresirao je kroz četiri video rada: „A Terrible Fiction“, „Dust to Data“, „A Lament of Power“ i „God Mode“. Prvi je fokusiran na Džona Edmonstona, Afroamerikanca koji je bio rob u blizini kuće Čarlsa Darvi-

ISSN 2957-2800

,,A Terrible Fiction“ osvrt na malo poznatu stranu Darvinove teorije

na. Nakon što je Džon Darvina naučio taksidermiji, slavni naučnik uspio je da adekvatno formuliše teoriju prirodne selekcije. I dok su kroz istoriju svi zapamtili Darvina, Edmonston je ostao samo u sjenci. Rad prikazuje Darvinovu kolekciju slika ptica, koja mu je pomogla pri kompletiranju istraživanja koje

je promijenilo mnoge segmente u nauci, ali i društvu.

I dok drugi segment ispituje spoj arheologije, kolonijalizma i eugenike, kao i opravdanja kolonijalizma kroz teorije koje su adresirale direktnu korelaciju između rase i inteligenije - treći rad adresira probleme davanja saglasnosti za istraživanja ćelija u modernoj medicini. Najpopularniji je svakako bio posljednji, „God Mode“. Dovodi u pitanje kontroverze kulturnog nasljeđa eugenike i radove naučnika Frensisa Galtona, koji je smatrao da će „selektivni uzgoj“ poboljšati ljudske organizme.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

,,God Mode“ dovodi u pitanje radove naučnika Frensisa Galtona

Segment iz rada o kontroverzama eugenike

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

27

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović