Dnevni list Pobjeda 21.12.2023.

Četvrtak, 21. decembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20857 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

M. BABOVIĆ

Monstat za potrebe Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa pripremio Izvještaj, dio isključenih popisivača u izjavama pred popisnom komisijom iznio nevjerovatne i nelogične tvrdnje

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

ISTRAŽUJEMO: Zašto je Uprava prihoda i carina bila prinuđena da se za pomoć u sprečavanju šverca prerađene konoplje obrati hrvatskim kolegama

Ko je u Upravi policije štitio krijumčarenje tovara droge?

Izvori Pobjede tvrde da se u ovom slučaju radi o velikom skandalu, da je crnogorska policija ignorisala zahtjev Uprave prihoda i carina da provjeri njihove sumnje da tovar sa konopljom namijenjen izvozu posjeduje znatno veći sadržaj THC-a od dozvoljenog, zbog čega su iz UPC bili prinuđeni da zatraže pomoć od kolega iz Hrvatske STR. 7.

,,Piši-briši“ olovke navodno kupovali u knjižarama ili pozajmljivali od svoje djece Priče isključenih popisivača iz Budve, nakon što su uhvaćeni u vršenju nepravilnosti, donekle se razlikuju od onih iz Podgorice koji su i instruktora naznačili kao osobu od koje su dobili olovke ,,piši-briši“. Izvori Pobjede vjeruju da su priče isključenih popisivača sračunate da bi se zaštitili instruktori, ali i organizatori potencijalnih popisnih prevara. ,,Nevjerovatno je da neko ne zna odakle mu specijalna olovka“, konstatuju izvori našeg lista STR. 3.

M. BABOVIĆ

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i suspendovanoj sutkinji Privrednog suda odgođeno za 16. februar naredne godine

Vukotiću nije sporno što je ANB pretresao telefon Vesne Medenice, za odbranu to apsurd

Podgorički Sud za prekršaje odbio zahtjev pet redakcija crnogorskih medija da prate proces protiv profesora FCJK-a

Na suđenje Batrićeviću može samo jedan novinar STR. 8. i 9.

STR. 11.

Lamela C u podgoričkom naselju pod Ljubovićem ostala netaknuta i pored naloga Urbanističko-građevinske inspekcije D. MALIDŽAN

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Rušenje stopirano, čeka se odluka Upravnog suda STR. 5.

S. VASILJEVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

Četvrtak, 21. decembar 2023.

OČEKIVAO SALUTIRANJE: Predsjednik Skupštine tvrdi da nije glasao u Srbiji, ali da je imao dužnost d

„BRAVO, MANDIĆU“

- Tim činom unizili ste državu koju predstavljate i izazvali odijum jednog značajnog broja građana nama susjedne države, Republike Srbije. Svi mediji - domaći, regionalni i neki strani izvijestili su u tome da ste u izbornom štabu Vučića bili kao predsjednik Skupštine, iako je Vaš kolega Slaven Radunović pokušao da nam objasni kako ste u Beogradu bili privatno - rekao je Nikolić.

Nikolić je podsjetio da Mandić ima državljanstvo Srbije, te da je jasno da je u Srbiju pošao da se slika i glasa.

Mandić je negirao da je upisan u birački spisak Srbije i tvrdi da ne posjeduje ni ličnu kartu i pasoš te zemlje. Kaže i da državu Crnu Goru, prema Ustavu, predstavlja crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

- Ja sam kao predsjednik Nove srpske demokratije, koja je od osnivanja sestrinska stranka sa SNS-om, imao dužnost da nakon izbora budem sa prijateljima kojima sam poželio uspjeh u daljem rukovođenju Srbije. Interes Crne Gore je da ima dobre odnose sa Srbijom.

Umjesto da mi kažete: „Bravo, gospodine Mandiću, što nam pomažete da imamo dobre odnose sa Srbijom i da loše odnose koje su uspostavili vaši prethodnici popravljamo“, Vi insistirate na tome da imamo loše odnose sa Srbijom. Srbijom će naredne četiri godine upravljati SNS, a većinska Crna Gora želi da ima dobre odnose sa tom državom. Danas treba da se raduje svaki gra-

Unižavanje države za Mandića je rad u interesu Crne Gore

MANDIĆ: Umjesto da mi kažete: „Bravo, gospodine Mandiću, što nam pomažete da imamo dobre odnose sa Srbijom“, Vi insistirate na tome da imamo loše odnose. Srbijom će naredne četiri godine upravljati SNS. Danas treba da se raduje svaki građanin Crne Gore

đanin Crne Gore - odgovorio je Mandić poslaniku Nikoliću.

Mandić je je rekao i da je povodom odlaska u sjedište SNS dobio veliki broj poruka simpatizera Nove koji su, kako je rekao, veoma srećni zbog toga.

ZAMJENA TEZA

Nikolić je konstatovao da Mandić nije demantovao tvrdnje da je nezakonito u posjedu crnogorskog državljanstva i da je prekšio zakon. Ističe da, zamjenom teza, Mandić pokušava da ubijedi građane da je u Beogradu bio privatno.

- Vi ste, od dana stupanja na funkciju, predsjednik parlamenta 24 sata i to znate, ali ste

otišli u Beograd da se slikate, pod prinudom ili svojevoljno - to neka bude pitanje o kojem će suditi javnost. Vi ste bili u izbornom štabu jedne partije kao predsjednik Skupštine.

Navedite mi jedan primjer da je neko od nosilaca državne funkcije boravio u nekom štabu u drugoj zemlji i aplaudirao prilikom izborne pobjede jedne partija, a da to nije Milorad Dodik? To se ne radi i ne možete naći adekvatno političko objašnjenje za taj postupak istakao je Nikolić.

Parlamentarna većina je, tvrdi, odgovorna što Mandić nezakonito obavlja funkciju predsjednika Skupštine.

Verbalni sukob Vukovića i Kneževića Sjednicu Skupštine obilježio je i verbalni sukob poslanika DNP-a i DPS-a Milana Kneževića i Ivana Vukovića zbog kojeg je potpredsjednica parlamenta bila prinuđena da da pauzu.

Varnice su izbile nakon što je Knežević, komentarišući izlaganje Aleksandre Vuković-Kuč, optužio poslanicu DPS-a da je lažno svjedočila u postupku protiv nekadašnjeg DF-a.

Na to je reagovao Andrija Nikolić, poručujući da Ustavni sud utvrđuje da li je neko lažno svjedočio.

Knežević mu je iz klupe dobacio da ga neće pustiti da o tome priča na način na koji su naučili.

- Ni ti, ni Vuković, jer si ti skidao imunitet, pa mi sad izigravaš nekakvu moralnu gromadu. Pa ćete birati riječi kad pričate o meni - i ti i Vuković i ostala kompanija - kazao je Knežević.

Kad ga je Vuković upitao da li misli na njega, Knežević je odgovorio: „Izađi napolje“.

Vuković je potom na društvenoj mreži X objasnio da nije bilo nikakvog sukoba.

- Poslanik Knežević burno je reagovao kad sam ga podsjetio na to da je, svojevremeno fizički nasrtao na teško bolesnog kolegu, pokojnog Miodraga Miška Vukovića i Ljuba Škrelju. To je sve – saopštio je Vuković.

- Vi ste nezakonito i poslanik u ovom domu. I to što organi Srbije ne reaguju kao u slučaju Spajića isto nešto znači. Ne očekujem da će Vaši politički ktitori pustiti Vas niz vodu i poslati dokaze za koje nesumnjivo znamo da su to, jer imamo pisane tragove u medijima - naglasio je Nikolić.

KONTRANAPAD

U raspravu se uključio i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević, navodeći da bi i neki ljudi iz DPS-a i „džabe“ pošli u štab SNS-a, da ih je Vučić pozvao. On je podsjetio da je na Kongresu DPS-a svojevremeno govorio ministar pravde Srbije Nikola Selaković iz SNS-a.

- Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić bio je ovdje 2013. godine kada su ga primili Milo Đukanović i Filip Vujanović i kada je saopštio da bi bilo dobro da Srbi iz tadašnjeg DF-a budu dio vlasti sa DPS-om. Podsjetiću i na skorašnje događaje kada je Nenad Čanak sa Žarkom Koraćem i ostalima zaposjeo jednu gumu na Belvederu, tada Vam nije smetalo miješanje srpskih građana i političara u unutrašnje stvari u Crnoj Gori – naveo je Knežević, obraćajući se poslanicima DPS-a.

Apostrofirao je i da je lider Bošnjačke stranke Ervin Ibra-

himović „čitav mjesec bio u kampanji za Redžepa Tajipa Erdogana i značajno doprinio njegovoj pobjedi u Turskoj“.

Nikolić je odgovorio Kneževiću da se, u nedostatku argumenata, koristi zamjenom teza poput Mandića, pojašnjavajući mu da se saradnja među političkim subjektima ne može staviti u istu ravan sa boravkom državnog zvaničnika u izbornom štabu partije iz druge države.

I Ibrahimović je odgovorio na prozivke Kneževića porukom da će uvijek biti za one koji unapređuju međudržavne odnose, koji su stvarni prijatelji Crne Gore i nemaju pretenzije prema njenoj teritoriji.

- Crna Gora i Turska su članice NATO. Dijelimo iste vrijednosti i želimo demokratske vrijednosti i najbolju zaštitu za građane. U Turskoj, prema njihovim podacima, živi više od 150.000 ljudi iz Crne Gore.

Vjerujem da je taj broj mnogo veći da je to ogoman potencijal za odnose dvije zemlje - naveo je Ibrahimović.

Tamara KLIKOVAC

skupština crne gore

Mandić je to kazao na početku jučerašnje sjednice, nakon što je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić tražio da objasni građanima šta je prvi čovjek najvišeg zakonodavnog doma radio pored predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u štabu SNS-a.

skupština crne gore

PODGORICA - Nijesam bio u nedjelju u Beogradu kako bih glasao, dužnost mi je bila da budem sa prijateljima. Mislim da to može da bude samo na korist Crne Gore, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, pokušavajući da objasni prisustvo u štabu Srpske napredne stranke u noći saopštavanja izbornih rezultata u Srbiji.

NIKOLIĆ: Vi ste, od dana stupanja na funkciju, predsjednik parlamenta 24 sata i to znate, ali ste otišli u Beograd da se slikate. Pod prinudom ili svojevoljno - to neka bude pitanje o kojem će suditi javnost

Politika

Četvrtak, 21. decembar 2023.

3

da bude u štabu SNS-a sa prijateljima Monstat za potrebe Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima

Lider poslaničkog kluba Demokratske narodne partije Milan Knežević saopštio je da on i ta partija neće glasati za izbor vrhovnog državnog tužioca dok ne čuju stav kandidata o „državnom udaru“ 2016. godine za koji su optuženi on i njegov najbliži saradnik i predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

- Kada je došlo do promjena 30. avgusta i kada je donesen zakon o tužilaštvu, u kancelariji Saše Čađenovića jedan drugi tužilac pronalazi 18 pitanja i odgovora sa sve našim fotografijama gospodo iz Tužilačkog savjeta i šalje ih Vama i gospođi Begović, a prije toga gospođi Jovanović, da postupate po zloupotrebama službenog položaja Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, a

vi dvije godine ćutite na pritužbe naših advokata na kriminalno djelovanje Milivoja Katnića i Saše Čađenovića usmjereno protiv Demokratskog fronta. Kada je došlo vrijeme da najzad odlučite vi odbacujete naše pritužbe iako je čitava Crna Gora preko Skaj aplikacija vidjela da su za našu presudu bili zainteresovani najmoćniji narkoklanovi i da nijesu žalili sredstava da osude Andriju Mandića i mene i na taj način zabrane DF naveo je Knežević tokom sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je bio Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta za 2022. godinu.

On je podvukao da neće glasati i podržati taj izvještaj i da članovi Sudskog savjeta treba da ,,nose krivičnu odgovornost“.

Živković: Kneževićev neprimjeren i nezakonit pritisak na tužilaštvo Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković konstatovao je da je sada jasno kako se kreira ambijent za izmjene u tužilačkoj organizaciji i tužilaštvu.

- Osnovni cilj prethodne parlamentarne većine je bio da promijeni tužilačku organizaciju sili na sramotu, da ih promijeni po svojoj mjeri i u Tužilački savjet dovede ljude koji će pisati optužnice onako kako njima odgovara. Ili pak da sada udare na sudsku granu vlasti i tamo dovedu ljude koji će pisati presude takođe onako kako je po njihovoj volji - podvukao je Živković.

Smatra da se sada jasno vidi kako je jedna parlamentarna većina imala za cilj da stavi pod potpunu političku kontrolu Tužilački savjet i kako da smijeni specijalnog državnog tužioca - kako god se on zvao - sve kako bi se tamo pisale presude koje njima odgovaraju i kako bi sa sebe skinuli teret odgovornosti.

- Nemam pravo da krivično ni moralno sudim u Crnoj Gori ali ovakva vrsta pritisaka koja se dešava u Crnoj Gori prethodnih godina nije samo neprimjerena već nezakonita. Danas treba da dobijete odgovor o tome kako treba neko da se izjasni o određenoj krivičnoj stvari - konkretno pitanju pokušaja terorizma da bi taj neko u odnosu na odgovor mogao biti izabran na tu poziciju - ukazao je Živković.

Poslanik i v.d. predsjednika DPS-a istakao je da se u Skaj prepiskama moglo zaključiti da su kriminalne organizacije rukovodile parlamentarnom strukturom koja je trebala da dovede tužioce, koji su zatim trebali da pišu optužnice.

- Imate u Skaj prepisci jasno navedeno ko i sa kim je bio u komunikaciji. Nedugo nakon tih prepiski dešava se promjena tužilačkog zakona mimo Evropske i Venecijanske komisije, sa ciljem da se pomjeri Milivoje Katnić. To se pretvorilo u poruku kriminalnih organizacija da oni imaju cilj da upravljaju tužilaštvom. Ono što me najviše brine u radu tužilačke organizacije je to što je DPS podnijela preko 70 krivičnih prijava. Ne zaboravite da se neke od njih odnose na pitanja koja su se potegla poslije saznanja o dešavanjima prije parlamentarnih izbora 2020. godine gdje su neke kriminalne strukture pripremale novi državni udar u Crnoj Gori. Niko iz tužilaštva nije našao za shodno da odgovori na to. Kad se ovdje pominju obračuni ne zaboravite da i u tim prepiskama stoji da su kriminalne organizacije imale namjeru da ubiju bivšeg predsjednika Mila Đukanovića. I na to nema nikakvog odgovora iz tužilaštva - istakao je Živković.

A. IVANOVIĆ

,,Piši-briši“ olovke navodno pozajmljivali od svoje djece ili kupovali u knjižarama?!

PODGORICA – Sva četiri popisivača iz Budve, kod kojih je otkrivena upotreba takozvanih piši-briši olovki u popisnom procesu, u izjavama popisnoj komisiji u tom gradu su rekli da su sporne olovke koristili iz neznanja, te da su ih uzeli od kuće od djece ili kupili u knjižari – piše u u Izvještaju koji je Monstat pripremio za potrebe Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa, a u koji je Pobjeda imala uvid.

Priče isključenih popisivača iz Budve, nakon što su uhvaćeni u vršenju nepravilnosti, donekle se razlikuju od onih iz Podgorice koji su i instruktora naznačili kao osobu od koje su dobili olovke ,,piši-briši“. Izvori Pobjede vjeruju da su priče isključenih popisivača sračunate da bi se zaštitili instruktori, ali i organizatori potencijalnih popisnih prevara. ,,Nevjerovatno je da neko ne zna odakle mu specijalna olovka“, konstatuju izvori našeg lista M. BABOVIĆ

DNP neće glasati za kandidate za VDT dok ne čuju njihov stav o „državnom udaru“?!

za održavanje popisa pripremio Izvještaj, dio isključenih popisivača u izjavama pred popisnom komisijom iznio nevjerovatne i nelogične tvrdnje

PRIČE

Od njih četvoro, koji su vratili materijal i ovlašćenja, jedan je ispričao da je „piši-briši“ olovku kupio u knjižari, ali ne u svrhe zloupotrebe, dok je drugi ustvrdio da je pozajmio od svoje djece, ne znajući o kakvoj je olovci riječ. Preostala dva popisivača su rekla da ne znaju kako je sporna olovka došla u posjed i da su je koristili, ne sluteći da je ona po bilo čemu specifična.

– S obzirom na to da je riječ o ženama zrele životne dobi, kao i o dvije mlađe djevojke koje u sredini u kojoj žive slove za uzorne građanke, kao i iz našeg ličnog utiska prilikom obavljanja popisnih aktivnosti za koje su angažovane, smatramo da nijesu imale namjeru zloupotrebe što je i potvrđeno prilikom utvrđivanja vjerodostojnosti popisnog materijala – navedeno je u Izvještaju.

Priče isključenih popisivača iz Budve, nakon što su uhvaćeni u vršenju nepravilnosti, donekle se razlikuju od onih iz Podgorice koji su i instruktora naznačili kao osobu od koje su dobili olovke ,,piši-briši“.

Izvori Pobjede vjeruju da je priča sračunata da bi se zaštitili instruktori, ali i organizatori potencijalnih popisnih prevara.

– Nevjerovatno je da neko ne zna odakle mu specijalna olovka – tvrde izvori našeg lista.

VRATILI MATERIJAL

Popisna komisija u Danilovgradu je za upotrebu „piši-briši“ olovki saznala na osnovu dvije prijave građana koji su ukazali da su korišćenje te olovke primijetili kod dva popisivača i to prijavili Monstatu.

Oba popisivača su, kako se navodi u Izvještaju, pozvani da daju izjave i vrate materijal i ovlašćenja, prilikom čega su i priznali upotrebu sporne olovke.

– Na osnovu uputstava Monstata, državni instruktor je u

Čelnici Monstata na jednoj od konferencija za novinare

Ne čitaju novine: Popisna komisija inicirala utvrđivanje odgovornosti zbog teksta na portalu Pobjede Monstat je u Izvještaju naveo i da je ,,popisna komisija povodom teksta na portalu Pobjede, u kome su otkrivena imena 16 popisivača koji su koristili „piši-briši“ olovke, kod Monstata inicirala utvrđivanje odgovornosti zbog iznošenja tih podataka“.

Komisija podsjeća da je svaki njen član potpisao izjavu o poštovanju principa povjerljivosti kojom se obavezao na čuvanje podataka koje sazna tokom popisa.

– Komisija smatra da je neophodno da Monstat, u skladu sa nadležnostima, pred nadležnim organima pokrene odgovarajući postupak utvrđivanja odgovornosti protiv N. N. lica.

Ovakvo postupanje je inicirano s obzirom na jedinstveni stav Komisije da je objavljivanje ovih podataka nedopustivo. Pritom, svaki član

pratnji opštinskih instruktora obišao osam domaćinstava kod koji je u popisnom materijalu uočeno korišćenje sporne olovke. Obilaskom tih domaćinstava utvrđeno je da se podaci sa originala P1 i kopije istog slažu u potpunosti, pa je konstatovano da nije bilo naknadnih izmjena podataka od strane popisivača. Materijal na kojem je uočeno korišćenje „piši-briši“ olovke je izdvojen. Cjelokupan popisni materijal će biti iskontrolisan u pogledu korišćenja navede-

ne hemijske olovke – piše u Izvještaju.

Kada je riječ o opštini Tuzi, sporna olovka je korišćena u jednom popisnom krugu i dijelu drugog. U Izvještaju piše i da je upotrebu te olovke samoinicijativno prijavila jedna popisivačica.

– Odmah po ovom saznanju, njen rad je zaustavljen i analiziran materijal. Kosmisija je informisana o ispravka-

Komisije stoji pojedinačno na raspolaganju za provjeru postupanja svih koji su po bilo kom osnovu mogli imati pristup podacima koji su objavljeni, pa i članova Komisije – piše u Izvještaju.

U Izvještaju se ne negira tačnost navoda iz teksta koji je prvo objavljen u štampanom izdanju Pobjede, kasnije tog jutra i na portalu Pobjede.

Olovka „piši-briši“

ma koje su primijećene i o tome će nadležni državni instruktor napraviti detaljan izvještaj. Iako je hemijska korišćena za popisivanje, primijećen je neznatan broj brisanja pri čemu nema izmjena u dijelu pitanja 10, 11, 12 i 12 a – navodi se u Izvještaju.

U Izvještaju je i navedeno da je 18. decembra iz procesa popisivanja isključen 21 popisivač i jedan instruktor. Đ. ĆORIĆ – N. ZEČEVIĆ

4

Politika

Četvrtak, 21. decembar 2023.

DFC predstavio rezultate monitoringa medija rađenog tokom cijele ove godine

Crna Gora nema dugoročnu strategiju zaštite od ruskog malignog uticaja PODGORICA – Ruski maligni uticaj na Zapadnom Balkanu ima veliku marginu rasta, a Crna Gora nema dugoročnu strategiju zaštite kada su u pitanju promjene nastale ratom u Ukrajini, poruka je jučerašnje konferencije Digitalnog forenzičkog centa „Strateški dijalog: suočavanje sa stranim malignim uticajem u Crnoj Gori“.

Politikolog i saradnik na Fakultetu političkih nauka Marko Savić, predstavljajući rezultate monitoringa medija koji je rađen tokom cijele ove godine, ocijenio je kako je ranjivost zemalja Zapadnog Balkana doboko ukorijenjena u nerazvijenim institucijama.

Objasnio je i da je monitoring medija rađen sa ciljem identifikacije i analize manipulacije informacijama, kao i kako bi se prepoznavalo prelivanje medijskog sadržaja iz Srbije na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo.

On je objasnio da su urađena četiri monitoringa tokom kojih su u prvom praćeni portali Vijesti, IN4S, Borba i Adria, 11 sveobuhvatnih narativa i 350 vijesti.

U okviru drugog monitoringa praćene su televizije Prva

crkva su instrumenti u rukama državnih politika. Aktuelni patrijarh Kiril je agent uticaja KGB-a sa kodnim imenom Mihailo - rekao je Jabučanin.

On ipak upozorava da je pogrešno je kriviti Rusiju za sve probleme sa kojima se Zapadni Balkan suočava, ali napominje i kako je evidentno da ta zemlja koristi svoj uticaj za jačanje svoje moći.

Jabučanin kaže da narativi koji se plasiraju preko ruskih medija pokazuju da je Kremlj aktuelizovao temu multipolarnog svijeta.

- Korijeni te strategije vežu se za Evgenija Primakova.

Sve primjere njegove doktrine mogli smo da vidimo na slučaju Ukrajine - naveo je on.

Jabučanin objašnjava i da je ruska propaganda dovela do poplave ratnih blogera i tzv Z kanala, a na toj mapi se našao i portal iz IN4S iz Crne Gore.

- Dezinformativni narativi nijesu zaobišli ni Zapadni Balkan kroz novu formu. Ideja navodnog suverenizma u regionu vezuje se za politiku Aleksandra Vučića, Milorada Dodika, Andrije Mandića i Viktora Orbana - kazao je Jabučanin.

Istakao je i da proruski i prosrpski mediji IN4S i Borba

Sa predstavljanja izvještaja

i Adria prilikom čega je, kako je rekao Savić, uočeno 89 slučajeva manipulacija informacijama.

U sklopu trećeg monitoringa praćeni su portali Vijesti, RTCG i CDM, a u okviru četvrtog Vijesti, CDM, IN4S i Aktuelno.

- Pomoćni narativ kojim se gradio narativ satanizacije protivnika su „Đukanović je uništio Crnu Goru“, „Abazović je izdajnik“ i „Ambasade

diktiraju politiku u Crnoj Gori“. Drugi pomoćni narativ je satanizacija Zapada. Pomoćni narativ su „Srbija je žrtva“ i „Ambasade Kvinte diktiraju politiku u Crnoj Gori“ - naveo je Savić.

Glorifikovanje Srbije je, kako ističe Savić, narativ koji se pokazao kao treći najznačajniji u ovom istraživanju.

- Većina manipulativnih sadržaja služila je za satanizaciji političkih protivnika, dis-

Premijer Milojko Spajić u Briselu razgovarao sa potpredsjednikom Evropske komisije

kreditaciju Zapada, veličanju Srbije i konstruisanju kulta ličnosti predsjednika Srbije – istako je Savić uz napomenu da se čak 47 odsto ukupnih slučajeva manipulacije činjenicama dogodio se u jutarnjem programu televizije Prva.

Analitičar DFC-a Draško Jabučanin ukazao je na ulogu vjerskih elemenata u širenju antizapadne propagande.

- Srpska i Ruska pravoslavna

imaju zapaženu ulogu u promovisanju ruskog malignog uticaja.

- Ti mediji dobijaju sredstva državnih kompanija - podsjetio je Jabučanin.

Na srpskoj sceni, kako kaže Jabučanin, najznačajnija figura u promovisanju malignog uticaja je ruski ambasador Aleksandar Bocan Harčenko.

Jabučanin ističe i da Kremlj konstatno koristi pitanje priznanja Kosova, te da se neriješeno pitanje te zemlje instrumetalizuje narativom o ugroženom srpskom biću.

- Ruska mašina koristi bolne tačke srpskog društva poput NATO bombardovanja za emocionalno manipulisanje i širenje uticaja u Srbiji - naglasio je on i dodao kako je teroristički napad u Banjskoj zadržao je sve elemente Primakove strategije.

Drugi analitičar DFC-a Marko Banović napominje kako Rusija vješto koristi unutrašnje probleme u zemljama Zapadnog Balkana.

- Imamo tri problema, a to su relativizacija malignog uticaja, zloupotreba malignog uticaja i izjednačavanja partnerskog sa malignim ruskim uticajem - zaključio je BanoĐ. Ć. vić.

Vučić imenovao šefa diplomatskog predstavništva u našoj državi

Nebojša Rodić postavljen Nastavkom političkog na dužnost ambasadora dijaloga do zatvaranja Srbije u Crnoj Gori pregovaračkih poglavlja

Spajić se tokom prve radne posjete Briselu sastao sa potpredsjednikom Evropske komisije Margaritisom Skinasom sa kojim je razgovarao o procesu evropske integracije Crne Gore i značaju odluka koje su omogućile dinamiziranje pregovaračkog procesa.

Kako je saopšteno iz Vlade, na sastanku je ocijenjeno da je veoma visok stepen podrške građana članstvu Crne Go-

PODGORICA - Kako je objavljeno u Službenom glasniku Republike Srbije, Nebojša Rodić ukazom predsjednika postavljen je na dužnost ambasadora u Crnoj Gori.

Spajić i Varhelji

re u Evropskoj uniji na nivou oko 80 odsto izuzetno važan aspekt integracionog procesa i obaveza je, kako Vlade tako i Evropske unije, da odgovore na očekivanja građana.

Potpredsjednik Evropske komisije Skinas istakao značaj činjenice da Vlada dosljedno vodi vanjsku politiku i da Crna Gora upravo na toj liniji nastavi usklađivanje sa vanjskom i bezbjednosnom

politikom Evropske unije.

Na sastanku je bilo riječi o jačanju saobraćajne infrastrukture, konkretno o nastavku auto-puta Bar-Boljare i izgradnji Jadransko-jonske auto-ceste.

Ovi projekti su, kako je ocijenjeno, ključni za dalji razvoj Crne Gore i njeno saobraćajno povezivanje sa regionom i Evropom, te kao takvi moraju biti u vrhu razvojne agende.

R.P.

- Postavlja se Nebojša Rodić na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Republike Srbije u Crnoj Gori.

Ovaj ukaz stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”“, objavljeno je u Službenom glasniku, prenosi N1.

Sedamdesetogodišnji Rodić je u junu 2018. imenovan je za ambasadora Srbije u Austriji, a prije toga u septembru 2014. imenovan za srpskog ambasadora u Azerbejdžanu, pisao je Istinomer.

Pobjeda je u septembru ove godie pisala da je Rodić glavni kandidat za srpskog diplomatskog predsatavnika u Crnoj Gori, citirajući Aleksandra Vučića koji je u prijedlogu na-

glasio da je riječ o karijernoim diplomati.

No, biografija Nebojše Rodića govori nešto drugačije. Prije nego je imenovan za prvu diplomatsku službu 2014. godine, bio je politički aktivan u Vučićevoj stranci.

Upravo je kao istaknuti član Srpske napredne stranke Rodić obavljao dužnost generalnog sekretara predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, a sa te pozicije je 2002. godine ime-

ugc

gov.me

PODGORICA – Visok stepen političkog dijaloga iskazan u prvim danima mandata Vlade primjer je kako treba pristupati svim važnim pitanjima poput deblokade pravosuđa. To je pristup koji će doprinijeti zatvaranju pregovaračkih poglavlja i jačanju vladavine prava – poručeno je na sastanku predsjednika Vlade Milojka Spajića sa potpredsjednikom Evropske komisije Margaritisom Skinasom.

Nebojša Rodić

novan za - direktora Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).

Tadašnji srpski predsjednik Nikolić ga je tada opisao kao „pravnika stare škole koji je posvećen državi, a ne špijuniranju, praćenju i pravljenju tajnih dosjea“.

Ipak, već u prvim mjesecima na čelu BIA, suočio se sa ,,tajnim dosjeom“: aferom prisluškivanja telefona Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića. Listinge telefona tadašnjeg predsjednika države i potpredsjednika Vlade navodno je tražila Uprava kriminalističke policije MUP-a, što je BIA otkrila i spriječila.

U ,,reformisanoj“ vladi Republike Srbije, septembra 2013. godine, izabran je za ministra odbrane. Ovu funkciju obavljao je svega nekoliko mjeseci, do aprila 2014. godine. Tek tada se otisnuo u ,,diplomatske vode“.

Vlada Srbije ga je imenovala u avgustu 2012. godine za šefa Bezbjednosno-informativne D. Đ. agencije.

Ekonomija

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Lamela C u podgoričkom naselju pod Ljubovićem ostala netaknuta i pored naloga Urbanističko-građevinske inspekcije

Rušenje stopirano, čeka se odluka Upravnog suda

U odnosu na zakonske propise, kao i uzimajući u obzir gabarite objekata, praksa Urbanističko-građevinske inspekcije je da prije izvršenja rušenja Propisi sačeka ishod rješenja po žalbama i Iz Urbanističko-građevinske inspekcije resornog ministar- tužbama na donijeta rješenja ovog stva saopštili su da su rješenja organa, radi pravilnog postupanja

o rušenju izvršena po uručenju subjektu nadzora, ali da su rješenja Upravnog suda pravno obavezujuća. To bi značilo da bi, u slučaju rušenja prije odluke Upravnog suda po tužbi, a u slučaju poništaja rješenja i vraćanja na ponovno odlučivanje drugostepenom i dalje inspekcijskom organu, kao i donošenje pravilno donesenog rješenja i ponovnog utvrđivanja činjeničnog stanja, bilo nemoguće sprovesti, jer na terenu ne bi više postojali objekti. To bi, navode, za posljedicu imalo moguću tužbu investitora za naknadu. Dodali su da je njihova praksa, u odnosu na zakonske propise, kao i uzimajući u obzir gabarite objekata, da prije izvršenja rušenja sačekaju ishod rješenja po žalbama i tužbama na donijeta rješenja ovog organa, radi pravilnog postupanja.

Rješenje inspekcije za rušenje ove zgrade doneseno je početkom 2019. godine, a Urbanističko-građevinska inspekcija je naglasila da su u oktobru 2020. uputili zahtjeve za rušenje službi ,,Zaštita prostora Crne Gore“, radi da-

dio odbija legalizacija, kao i da se dalji postupak izvršenja rušenja nastavlja u dijelu objekta shodno zakonu preko izvršne službe d. o. o. ,,Zaštita prostora Crne Gore“ uz asistenciju nadležnih službi – navode iz Urbanističko-građevinske inspekcije i objašnjavaju da gradski sekretarijat u ovakvom slučaju obavještava njih radi prekida postupka uklanjanja objekta.

Ispred zgrade su juče ujutro bili okupljeni i vlasnici stanova nelegalne zgrade u izgradnji, kao i komšije iz susjednih zgrada, a prisutni su bili policajci, ekipa Hitne pomoći i pripadnici Službe zaštite i spašavanja.

Predstavnik stanara Čedomir Radičević kazao je da u sređenim zemljama u ovakvom slučaju dođe inspektor i stavi plombu.

- Kod nas država pusti da se završi čitav objekat, a kupci vjeruju svojoj državi... Problem bespravne gradnje treba rješavati u startu - rekao je Radičević novinarima i dodao da budući stanari još nijesu po-

lje procjene načina i vrijednosti izvršenja.

- Kako postupajući inspektori Goran Miladinović i Zorica Milošević iz ministarstva otišli januara, odnosno oktobra 2020, predmet je u januaru 2021. predat Marijani Bulatović, koja konstatuje da subjekat nadzora nije postupio po rješenjima o rušenju i podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. U odnosu na zahtjev za izvršenje ,,Zaštiti prostora CG“ nemamo povratnu informaciju, a kontrolnim inspekcijskim nadzorima je utvrđeno da na objektu nema izvođenja radova – navodi inspekcija i dodaje da je investitor u oktobru 2020. godine pristupio postupku legalizacije kod nadležnog sekretarijata Glavnog grada, gdje je u toku žalbeni postupak na njihovo rješenje.

Utvrđuje se odgovornost

-Nadležni sekretarijat Glavnog grada je donio rješenje kojim se prekida postupak legalizacije za dio objekta, a za

Prijedlog Ministarstva rada i socijalnog staranja

Minimalne penzije 450 eura i neće ih usklađivati dvije godine Odgovarajući na pitanja novinara, objasnila da odluka o zamrzavanju minimalnih penzija na dvije godine treba da bude donesena u Skupštini. Na pitanje novinara da li su provjeravali da li je ustavno jedne penzije usklađivati, a druge ne, kako se ne bi desilo da to rješenje padne na Ustavm. babović

PODGORICA – Minimalna penzija će za 40.872 korisnika od 1. januara iznositi 450 eura i neće se povećavati u naredne dvije godine, dok će se ostale redovno usklađivati, saopštila je ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić na konferenciji za medije.

Sa presa

nom sudu, ministarka je kazala da nijesu imali vremena da provjeravaju, ali da je stav ministarstva da to nije pravno upitno i da ona smatra da je u skladu sa Ustavom.

- Da li je Prijedlog zakona ustavan može da se provjerava tek kada se usvoji. Ovaj prijedlog će biti na skupštinskom Zakonodavnom odboru, koji provjerava njegovu zakonitost.

Smatramo da jeste zakonito.

Koliko godina bi korisnici sa minimalnom penzijom od 295 trebali da čekaju da im penzija kroz redovna usklađivanja naraste na 450 eura - kazala je Nišić i dodala da su spremni na promjene, ali da moli sve da se suzdrže od ishitrenih rješenja, kako bi građanima isporučili dobre i održive rezultate.

Državna sekretarka u resornom Ministarstvu Anđela

d. malidžan

Podgorica – Rušenje zgrade Lamela C u podgoričkom naselju pod Ljubovićem, koje je bilo zakazano za juče, nije realizovano.

Prema izjavama predstavnika stanara te zgrade u izgradnji Čedomira Radičevića, obustava rušenja nastala je nakon što je stiglo obrazloženje iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da će se čekati odluka Upravnog suda.

Prethodno je investitor, firma ,,PS Gradnja“, angažovala kran od ,,Elevatora“ kako bi samostalno srušila dvije etaže ove zgrade.

5

Juče ispred sporne zgrade

tražili pravnu pomoć, ali da će angažovati advokata u slučaju da se desi šteta.

- Mi trenutno trpimo nematerijalnu štetu. Mi smo stanove sve kupili, postoji svaki posjedovni list - naglasio je on.

Rasprava sa inspektorom

Dešavanja ispred zgrade na Ljuboviću obilježila je i žučna rasprava stanara sa inspektorom. Tražili su da dođe resorni ministar Janko Odović, da im se vrati novac i utvrdi ko je odgovoran što je zgrada navodno upisana u katastar.

Iz policije su kazali novinarima da se nijesu stekli uslovi za rušenje, jer se nijesu poja-

vili predstavnici Centra za socijalni rad.

Odović je nedavno najavio na mreži X da će Lamela C na Zabjelu biti srušena ,,kada za to budu obezbijeđena sredstva u budžetu“.

- U skladu s tim, upućen je prijedlog budžeta Ministarstvu finansija sa zahtjevom za znatno uvećanje novčanih sredstava za narednu godinu, čime ćemo moći bolje da odgovorimo na sva rješenja o rušenju koja imamo - objavio je on 11. decembra.

Izgradnja spornog stambenog bloka poznatog kao lamele B, C i D, počela je 2017. Lamele su izgrađene na urbanističkim parcelama 130 i 51 i doslovno

Srazmjerne penzije ne ulaze u prvu fazu mjera Vlade Nišić je istakla da srazmjerne penzije ne ulaze u prvu fazu mjera Vlade, a da će kasnije vidjeti kako razriješiti postojeće barijere.

Službenica Direktorata za PIO Irena Obradović je kazala da srazmjerne penzije prima 4,9 hiljada korisnika, od kojih 405 ima manje od 15 godina staža. To su pravo dobili na osnovu međudržavnih ugovora i iznosi njihovih djelova penzije u državama gdje su radili određuje na osnovu dužine ulaganja u penzioni fond i visine osnovice. Smatra da treba analizirati da li je pravedno da neko sa par godina staža u Crnoj Gori i uplata u Fond PIO dobije minimalnu penziju.

Nedović kazala je da se povećanja penzija neće finansirati iz zaduženja, da će prosječna iznositi 550 eura, uz povećanje minimalnih i redovno usklađivanje ostalih penzija.

Na pitanje zbog čega nijesu dali pozitivno mišljenje na prijedlog izmjena Zakona o PIO o povoljnijem odlasku u penziju 80 metaloprerađivača, Obradović je odgovorila da su slič-

ne izmjene zakona samo za ovu grupu bivših radnika već bile usvajane, kao i da je to bila nepravda prema radnicima sa istim problemima iz ostalih djelatnosti. Objasnila je i da prijedlog nije praćen fiskalnom analizom, a da radnici iz ove djelatnosti već imaju beneficirani radni staž. Zamolila je sve poslanike da ne predlažu zakone bez fiskalne procjene. N. K.

su naslonjene na objekat ,,V&B Investa (UP 46)“, koja je useljena 2016.

Kako je ranije objavila organizacija ,,Kana, ko ako ne arhitekt“, za lamele B i D prva rješenja o zabrani gradnje donijeta su 4. aprila 2018, a pet mjeseci kasnije inspektor je donio rješenje o rušenju. Za Lamelu C, prvo rješenje kojim se zabranjuje gradnja donijeto je 31. januara 2019, a rješenje o rušenju 20. marta iste godine.

Nije prvi put i da se najavljuje rušenje spornih lamela, ali to je do sada sprečavala grupa građana, ili nije bilo ni podrške Vodovoda, Elektrodistribucije, Centra za socijalni rad...

N. KOVAČEVIĆ

Aukcija državnih hartija od vrijednosti

Prodati državni zapisi za 20 miliona eura

PODGORICA-Svi državni zapisi, vrijedni 20 miliona eura, prodati su juče na aukciji sa rokom dospjeća 91 dan, po prosječnoj stopi od 3,75 odsto.

Time je prikupljeno ukupno 50 miliona eura koliko je nedostajalo novca državnoj kasi do kraja godine. Vlada je 23. novembra, na prijedlog Ministarstva finansija, donijela odluku da emituje 50 miliona vrijedne državne zapise na domaćem tržištu, kako bi nadoknadila nedostajući novac u državnoj kasi za ovu godinu i stvorila fiskalnu rezervu. Ukupno je, kroz prethodne dvije aukcije održane u decembru, prikupljeno 30 miliona eura. Država se na tim aukcijama zadužila po prosječnim stopama od 3,5 odsto, odnosno četiri odsto.

R.E.

6

Ekonomija

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Odbor za ekonomiju se nije usaglasio oko izmjena Zakona o EKIP-u koje su predložile Demokrate

DRI utvrdila da nijesu realizovane tri preporuke date REGAGEN-u

Vjeruju Zdenki Popović, Sporna visina ali čekaju mišljenje Vlade zarada

KOREKCIJE

Popović je navela da je Đeljošaj tražio da se predvidi stupanje zakona na snagu danom objave u ,,Službenom listu Crne Gore“, da funkcija i predsjednika i članova savjeta bude profesionalna, naspram predložene honorarne za članove, te da se briše član koji se odnosi na obračun zarada u skladu

Nema šanse da ovo dobije pozitivno mišljenje EK. Nekoliko se puta sa ovim prijedlogom išlo i oni nekoliko puta vraćaju jer nije u skladu sa direktivom. Kakvu poruku mi kao zemlja šaljemo ako još jednom iniciramo to, pitala je Jevrosima Pejović SKUPŠTINA CRNE GORE

PODGORICA – Naš prijedlog izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama u najvećem dijelu poklapa se s onim koje priprema Ministarstvo ekonomije, pa je nakon razgovora sa ministrom Nikom Đeljošajem korigovan samo tehnički, rekla je Zdenka Popović (Demokrate) na jučerašnjoj sjendici Odbora za ekonomiju, na kojem je raspravljano o izmjenama zakona tog zakona.

Podsjetila je da je njihov prijedlog lani dobio podršku parlamenta, ali kako ga ni bivši ni novi predsjednik države nijesu potpisali, vraćen je u ponovnu skupštinsku proceduru. Ipak, među poslanicima su se otvorile nove dileme, jer je EKIP u riziku od blokade, pošto članovima Savjeta mandat ističe idućeg četvrtka.

Inicijalno je izmjenama planirano da ih bira Vlada, a ne Skupština na javnom konkursu, kao sada, da se mandat direktora skrati sa pet na četiri godine, a da im se zarade uređuju u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru.

Tada je predsjednik Savjeta EKIP-a Branko Kovijanić ovaj prijedlog Demokrata ocijenio narušavanjem nezavisnosti agencije, ukazujući da je suprotan evropskim direktivama.

visnosti regulatora- ocijenio je Mugoša smatrajući lošim i što se direktoru umanjuju ingerencije te što se isključivo profesionalizuje funkcija i predsjednika i članova savjeta.

Popović je odgovorila da ne znači da će aktuelni direktor biti smijenjen, jer članovi Savjeta biraju direktora na javnom konkursu, pa može konkurisati. Jevrosima Pejović, koja je na svoj zahtjev prisustvovala sjednici odbora, pitala je da li je otvoren i transparentan postupak izbora ako se član Savjeta imenuje na zatvorenoj sjednici Vlade gdje može biti izabran bilo ko sa tri godine iskustva.

EVROPSKA KOMISIJA

Jučerašnje zasjedanje Odbora za ekonomiju

sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru.

-Sve je ostalo isto. Nik Đeljošaj će na Vladi obrazložiti zakon i rekao je da će dobiti podršku – kazala je Popović.

Predsjednik odbora Mirsad Nurković (BS) je kazao da je suštinski problem što nema mišljenja Vlade, ,,već samo usmene opaske koju je Popović prenijela“.

-Ne radi se o tome da joj ne vjerujemo na riječ, ali treba da sačekamo mišljenje Vlade. Zato predlažem da se ne izjašnjavamo oko ovog prijedloga zakona, nego da sačekamo makar prečišćen tekst da znamo o čemu se izjašnjavamo, jer taj tekst može biti drugačiji od onog što nam je Popović predočila – kazao je Nurković

i ocijenio nedopustivim što je izmjenama zakona predviđeno smanjenje traženog radnog iskustva za rukovodstvo.

-Umjesto da idemo u povećanje kriterijuma, mi ih spuštamo na vrlo neprincipijelan način. Čudi me ako poslanici PES-a stoje iza ovakvih promjena zakona, jer je to u debeloj koliziji sa njihovom proklamovanom politikom o ekspertskom pristupu za lica koja bi trebalo da obnašaju funkcije od značaja. Ovaj zakon ne bi trebalo da dobije podršku zbog toga – ocijenio je Nurković dodajući da je prioritet riješiti funkcionalnost EKIP-a zbog isticanja mandata članovima Savjeta.

Boris Mugoša (SD) je kazao da je ranije predložio da se

krene u izbor članova Savjeta, kako bi se izbjeglo da EKIP ostane bez rukovodstva, za šta je postojala i saglasnost odbora, ali da se to nije uradilo. Podsjetio je i da su raniji pokušaji Vlade DPS-a da se izbor članova Savjeta iz Skupštine preseli u Vladu bili bezuspješni, jer EK na to nije dala saglasnost.

Dodatni problem je, smatra Mugoša, što bi se ovim izmjenama smijenio i direktor EKIP-a prije isteka mandata, navodeći da su iz EK već ocijenili problematičnom praksu smjene menadžmenta promjenom zakona.

-Sjutra kad neko bude potencijalno vlast, on može da promijeni zakon da ga smijeni prije kraja mandata, to je vrsta ugrožavanja suštinske neza-

-Nema šanse da ovo dobije pozitivno mišljenje EK. Nekoliko se puta sa ovim prijedlogom išlo i oni nekoliko puta vraćaju da to nije u skladu sa direktivom. Kakvu poruku mi kao zemlja šaljemo ako još jednom iniciramo to – pitala je Pejović.

Slađana Kaluđerović (SNP) je kazala da su podnijeli amandman na ovaj zakon kojim se predviđa regulatorni dodatak za usko specifična znanja, kako bi se očuvao stručni kadar u EKIP-u, a profesionalcima iz privatnog, ovaj sektor učinio privlačnijim.

-Bliža sam mišljenju da bi Skupština trebalo da bira članove Savjeta, jer je to preduslov za nezavisnost. Treba doći do prelaznog rješenja da se obezbijede članovi, a onda da se kasnije nastavi sa usaglašavanjem i sa EU i domaćim zakonodavstvom - ocijenila je Kaluđerović.

Nurković je saopštio da će se u vezi ovog prijedloga zakona izjasniti na sjutrašnjoj sjednici odbora.

M.Lk.

Radnici rudarsko-metalskog sektora ispred Skupštine

M. BABOVIĆ

Traže izmjenu Zakona o PIO kako bi se njih 80 penzionisalo

Sa protesta

PODGORICA – Radnici rudarsko-metalskog sektora juče su se okupili ispred Skupštine tražeći podršku za izmjene Zakona o PIO koje je predložio Bogdan Božović (SNP) kako bi se njih 80 moglo penzionisati. Prema riječima njihovog predstavnika Željka Peruničića, to bi poreske obveznike koštalo između 400 i 450 hiljada eura.

Radnici su protestovali nakon što je Vlada ocijenila da bi se

prihvatanjem ovih izmjena privilegovali radnici iz ovog sektora, ali i što je dodatni trošak za budžet. Riječ je o grupi radnika koji su ostali bez posla zbog stečaja.

Radnicima je predlagač Božović kazao da će za zakon glasati poslanici SNP, Demokrate, Ura i koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“. Neformalne razgovore imao je, kako je kazao, i sa Vasilijem Čarapićem (PES) koji je rekao da čekaju podršku i njegove partije.

Peruničić se juče sastao i sa

predsjednicom skupštinskog Administrativnog odbora Jelenom Nedović, nakon čega je saopštio da očekuje konačnu odluku PES-a, te da se nada da će biti pozitivna. Nedović mu je, kako je kazao, saopštila da je i ona razgovarala sa Čarapićem te da je amandman na Zakon o PIO za njih prihvatljiv.

Ovim izmjenama Zakona predloženo je penzionisanje sa 25 godina radnog staža ili najmanje 15 godina na mjestima sa beneficiranim stažom.

M.Lk.

PODGORICA – Od 18 preporuka koje je Državna revizorska institucija (DRI) dala Regulatornoj agenciji za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) u reviziji za 2021. godinu, realizovano je 15, utvrdila je DRI nakon druge kontrole.

Tri preostale preporuke su u fazi realizacije, a odnose se na uspostavljanje sistema finansijskog upravljanja i kontrola u skladu sa propisima, usklađivanje pravilnika o zaradama i naknadama putnih i drugih troškova u sa zakonom, te uspostavljanje jasnih kriterijuma za dodjelu stambenih kredita. DRI je preporučila skupštinskom Administrativnom odboru da donosi rješenje o zaradi za predsjednika i članove odbora REGAGEN-a, iz kog im je rečeno da su zakjučili da će to uraditi kada se imenuje novi sastav odbora REGAGEN-a, jer je aktuelnom istekao mandat.

Inicijalno je DRI dala pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na finansijski izvještaj za 2021. godinu, a uslovno na pravilnost poslovanja. Te godine na čelu REGAGEN-a bila je Milica Knežević, a njena zamjenica Željka Tomić. Revizori su tada ukazali da nijesu postavljeni poslovni ciljevi, niti izrađeni strateški i drugi planovi, nijesu imenovana odgovorna lica za unutrašnje kontrole, a da su interna akta zastarjela i neusklađena sa važećim propisima. Prilikom obračuna zarada sa srednjom spremom i zvanjem bečelora koristili su koeficijente za VII stepen obrazovanja, a zbog neadekvatne evidencije prisustva zaposlenih, nije bilo validnih podataka o broju radnih sati, što je element za obračun zarada. Tada je utvrđeno i da je pojedinim zaposlenima istovremeno plaćana kamata za dva stambena kredita, kao i da je više lica dobilo više kredita od agencije po različitim osnovima. Osim toga, REGAGEN je otplaćivao kamate na stambeni kredit jednog od članova odbora.

REGAGEN je 2021. godine od izdavanja i korišćenja licenci prihodovao 1,287 miliona eura, od refundacija 36,7 hiljada, od ostalih prihoda 1,2 hiljade eura. U strukturi troškova 62,9 odsto, odnosno 912,2 hiljade eura za bruto zarade. M.Lk. USD

1.09440

JPY

157.12000

GBP

0.86555

CHF

0.94600

U fokusu

Četvrtak, 21. decembar 2023.

7

ISTRAŽUJEMO: Zašto je Uprava prihoda i carina bila prinuđena da se za pomoć u sprečavanju šverca prerađene konoplje obrati hrvatskim kolegama

Ko je u Upravi policije štitio krijumčarenje tovara droge?

Izvori Pobjede tvrde da se u ovom slučaju radi o velikom skandalu, da je crnogorska policija ignorisala zahtjev Uprave prihoda i carina da provjeri njihove sumnje da tovar sa konopljom namijenjen izvozu posjeduje znatno veći sadržaj THC-a od dozvoljenog, zbog čega su iz UPC bili prinuđeni da zatraže pomoć od kolega iz Hrvatske

PODGORICA – Više od 700 kilograma prerađene konoplje izvezene iz Crne Gore zaplijenjeno je 16. decembra u Hrvatskoj, a nakon što se Uprava prihoda i carina obratila za pomoć kolegama u ovoj zemlji, zbog sumnje da su izvozni papiri za taj tovar falsifikovani, što se pokazalo tačnim, jer su hrvatske vlasti utvrdile da je nivo tetrahidrokanabinola (THC) znatno veći od dozvoljenog - umjesto 0,2 procenata koliko je propisano, nivo THC, prema saznanjima Pobjede, iznosio je 0,57, što se tretira kao droga.

- Uprava prihoda i carina je preduzela sve mjere iz svoje nadležnosti i iscrpila sve nivoe saradnje sa institucijama u Crnoj Gori, te je na kraju iskoristila odličnu međunarodnu saradnju koju ostvaruje sa Carinskom upravom Hrvatske, kako bi se utvrdilo da li je u konkretnom slučaju bila riječ o nelegalnom prometu ove robe – saopšteno je juče Pobjedi iz ove uprave.

UZALUDNI DOPISI

Na jedno od pitanja koja smo im uputili – zašto nivo THC-a nije utvrđivan u Crnoj Gori, a nakon što su oni posumnjali da je veći od dozvoljenog - nijesu precizno odgovorili.

- Imajući u vidu to da UPC svoju sumnju u nivo sadržaja THC-a nije mogla da potvrdi u Crnoj Gori, a s obzirom na to da je izvoznik kao dokaz dostavio nalaz o ispitivanju uzorka iz laboratori-

je u Hrvatskoj, a u vezi sa rješenjem crnogorske Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Uprava je iskoristila međunarodnu saradnju sa Hrvatskom u skladu sa važećim sporazumima o carinskoj saradnji, i umjesto tražene rute da roba u Hrvatsku ide preko GP Vraćenovići preko teritorije Bosne i Hercegovine, izdala obavezujuću rutu kretanja za istup robe preko GP Debeli Brijeg kako bi roba i vozilo bili direktno predati službenicima hrvatske carine – kazali su iz UPC. Nijesu odgovorili na pitanja ko je i zbog čega donio odluku da ova roba, ipak, uđe u postupak izvoza, koja kompanija u Crnoj Gori proizvođač sporne konoplje i koliko je te robe i gdje do sada izvezla, te zašto sumnjivu robu do granice – Debelog Brijega nije pratila i crnogorska policija?

- Crnogorska Uprava prihoda i carina je, u okviru svojih ovlašćenja, preduzela sve mjere i aktivnosti u konkretnom slučaju izvoza predmetne robe, koja je zahvaljujući odličnoj saradnji sa carinskom službom Hrvatske, rezultirala oduzimanjem iste i procesuiranjem odgovornih lica u Republici Hrvatskoj – piše u odgovorima Uprave prihoda i carina.

Podsjećaju da je „riječ o osjetljivoj robi sa aspekta mogućeg nelegalnog prometa i zloupotreba droga, te da ista po crnogorskim propisima, prilikom prometa, ne smije sadržati preko 0,2% tetrahidrokanabinola (THC), a da ova Uprava nije nadležna za utvrđiva-

nje nivoa THC-a“.

- Ova Uprava je o cijelom toku postupka blagovremeno obavještavala nadležne institucije u Crnoj Gori, i to od momenta najave izvoza do momenta istupa robe sa carinskog područja Crne Gore. Sva dokumentacija i radnje koje smo preduzimali službenim putem su dostavljeni nadležnim institucijama radi njihovog daljeg postupanja – decidirani su iz Uprave prihoda i carina.

Zaključili su da s obzirom na to da su inicirali postupak prema nadležnim institucijama u Crnoj Gori, ne mogu saopštiti više podataka.

SKANDAL

Izori Pobjede tvrde da se u ovom slučaju radi o velikom skandalu, da je crnogorska policija ignorisala zahtjev Uprave prihoda i carina da provjeri njihove sumnje da tovar sa konopljom namijenjen izvozu posjeduje znatno veći sadržaj THC-a od dozvoljenog, zbog čega su iz UPC bili prinuđeni da zatraže pomoć od kolega iz Hrvatske!

Iz Uprave policije Crne Gore odgovore na pitanja koja smo im uputili u utorak najavili su da će dostaviti u petak.

Pobjeda se obratila i Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske odakle su nam juče saopštili da je „kriminalističko istraživanje u tijeku, a kojeg provode policijske uprave dubrovačko-neretvanska i osječko-baranjska u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvima“.

- O okolnostima slučaja putem međunarodne policijske suradnje upoznata je i policija Crne Gore. S obzirom na navedeno, u ovom trenutku nismo u mogućnosti pružiti više informacija – naveli su u kratkom odgovoru na naša pitanja.

AKCIJA U HRVATSKOJ

Hrvatski mediji objavili su 16. decembra da je u saradnji osi-

Još nema odgovora zašto crnogorski istražitelji nijesu zaustavili isporuku

Zaplijenjena konoplja sadržavala znatno veću koncentraciju THC-a od dozvoljenih vrijednosti

ječke i dubrovačke policije, carinika i državnog odvjetništva za promet drogama u Osijeku, dva dana ranije – 14. decembra, zaplijenjeno blizu 900 kilograma konoplje. Saopštili su i da su osumnjičena dvojica muškaraca starosti od 40 i 58 godina, te da je stariji muškarac strani državljanin.

Kako su naveli, u Osijeku je pretresen stan i druge prostorije u okolini Valpova, koje koristi 40-godišnjak i da su akciji zaplijenjene 232 papirnate vreće s konopljom, težine više od 745 kilograma, te da je sadržaj THC-a bio veći od zakonom propisanog.

Uz to, kako su saopštili, pronađeno je i 16 PVC vreća s više od 146 kilograma konoplje.

Iz hrvatskog MUP-a nijesu Pobjedi odgovorili na pitanje da li se radi o tovaru uvezenom iz Crne Gore, ali nijesu ni negirali tu informaciju, uz konstataciju da je o okolnostima slučaja putem međunarodne policijske saradnje upoznata i policija Crne Gore.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, hrvatska policija odlučila je da tovar droge ne zaplijeni odmah na graničnom prijelazu, već da prati tovar. Ispostavilo se da je konoplja pretovarena u Osijeku, da su bila uključena dvojica muškaraca i da se radi o švercu droge.

Crnogorskoj javnosti u utorak se saopštenjem obratila Uprava prihoda i carina povodom tovara konoplje koji je bio namijenjen za izvoz, ali sa prilično nerazumljivim na-

Prema informacijama Pobjede, vlasnik crnogorske kompanije koja izvozi prerađenu konoplju u bliskim je rodbinskim vezama sa jednim od čelnika Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga na međunarodnom nivou. Taj službenik dovodi se u vezu i sa Specijalnim policijskim odjeljenjem koje radi pod okriljem Specijalnog državnog tužilaštva

vodima zašto su se za pomoć morali obratiti hrvatskim vlastima, što nas je i ponukalo da im uputimo pitanja i tražimo pojašnjenja, kao i da se obratimo hrvatskoj i crnogorskoj policiji.

Prema informacijama Pobjede, vlasnik crnogorske kompanije koja izvozi prerađenu konoplju u bliskim je rodbinskim vezama sa jednim od čelnika Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga na međunarodnom nivou.

Taj službenik dovodi se u vezu i sa Specijalnim policijskim odjeljenjem koje radi pod okriljem Specijalnog državnog tužilaštva.

Izvori Pobjede tvrde da su istražitelji juče počeli da istražuju rad kompanije koja je izvozila konoplju. Kompanija je registrovana u Podgorici.

Pobjedi iz Uprave prihoda i carina nijesu odgovorili koliko je ta firma do sada izvezla konoplje i za koja tržišta.

UNOSAN BIZNIS

Konoplja i proizvodi od konoplje sve su interesantniji u crnogorskim biznis krugovima, ali se dešavaju ozbiljne malverzacije sa pratećom dokumentacijom koja se odnosi na nivo THC-a.

Već smo pisali početkom novembra da je Uprava prihoda i carina, zahvaljujući nekolicini odgovornih službenika, takođe, bila zaslužna što je onemogućen šverc ulja od kanabisa koji je sadržavao znatno veći nivo THC-a od dozvoljenog ovdašnjim propisima.

Objavili smo tada da je nalaz laboratorijske analize uzoraka ulja kanabisa uzetih iz magacina podgoričke kompanije „Hanf pharma“ Forenzički centar dostavio Višem državnom tužilaštvu u Podgorici i da je utvrđeno da ulje sadrži ekstrakt halucinogene supstan-

ce THC višestruko iznad zakonom dozvoljenog procenta.

Kako smo pisali, tužilaštvo treba da donese odluku hoće li doskorašnji premijer Dritan Abazović i nekoliko ljudi iz njegovog okruženja biti saslušani tim povodom, nakon što je utvrđeno da ulje kanabisa kompanije „Hanf pharma“ iz Podgorice ima čak 150 procenata više sadržaja THC od dozvoljenog, zbog čega se ovaj proizvod tretira kao droga.

Ovu aferu otkrio je M portal 26. septembra, kada je objavio priču da je šest mjeseci ranije, na sjednici 20. marta, Abazovićeva Vlada usvojila odluku koja je proglašena tajnim podatkom, a kojom je Upravi prihoda i carina naloženo da hitno i bez ograničenja sprovede postupak izvoza ulja od industrijske konoplje kompanije „Hanf pharma“, iako je imalo mnogo veći sadržaj THC od dozvoljenog.

Odluci je dodijeljen stepen tajnosti „INTERNO“, tako da se nije pominjala ni u zvaničnom saopštenju sa sjednice Vlade od 20. marta 2023. godine, niti je ovaj dokument dostupan na sajtu Vlade.

- Premijer Dritan Abazović i posebno ministar finansija Aleksandar Damjanović vršili su ogroman pritisak na čelnike Uprave prihoda i carina, pa je nekoliko njih koji su odbili da izdaju saglasnost za izvoz ove robe i smijenjeno – kazali su tada izvori Pobjede, uz konstataciju da su službenici UPC bili svjesni odgovornosti koju bi nosio potpis na ovakvu saglasnost, tako da Abazović i Damjanović nijesu našli „dobrovoljca“.

Za sada javnost nije obaviještena u kojoj fazi je ovaj postupak u Višem državnom tužilaštvu.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Ana RAIČKOVIĆ

8

Društvo

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Vršiteljka dužnosti direktorice podgoričke OŠ ,,Savo Pejanović“ razgovarala sa učiteljicom o spornom zadatku koji je podijeljen đacima PODGORICA – Vršiteljka dužnosti direktorice podgoričke Osnovne škole ,,Savo Pejanović“ Milja Božović razgovarala je sa nastavnicom koja je ove sedmice đacima petog razreda podijelila sporni tekst o običajima, koji su pojedini roditelji kritikovali zbog mizoginih i šovinističkih stavova. Kaže da je navodno na času učiteljica razgovarala o negativnom aspektu iz naše prošlosti kako bi razvijala kritičko mišljenje kod đaka.

Roditelj Danilo Marunović reagovao je i objavio na društvenoj mreži Fejsbuk fotografiju papira koji je podijeljen đacima da kod kuće nauče običaje. Ispisano je, između ostalog, da je najstariji muškarac u porodici glava porodice, da donosi sve odluke (samostalno) u ime cijele porodice, da niko ne smije da mu se suprotstavi. Dalje je navedeno da ženska djeca nemaju nikakva prava, ali i da su žene bile veoma poštovane od muža, oca, brata…

On je istakao da je jako važno istaći da je bilo neophodno da nastavnica na dodijeljenom papiru označi negativan kontekst koji je dala đacima da nauče.

-Ne postoji negativan kontekst u tekstu i to vidim kao glavni problem – rekao je Marunović.

Vršiteljka dužnosti direktorice Božović kaže da joj je nastavnica kazala da je tekst preuzela iz jednog udžbenika koji

Na času jedno, na papiru drugo

se nekada koristio, a u cilju upoznavanja učenika sa običajima koji su njegovani u Crnoj Gori.

- Na času Poznavanja društva učenici V razreda su upoređivali običaje nekad i sad i uočavali njihove razlike. Osim toga, učenici su donosili predmete koji su korišćeni u prošlosti.

Cilj časa je bio razvoj kritičkog mišljenja i izvođenje zaključaka na temu: Prošlost - bliska, daleka, veoma daleka; Prošlost moga mjesta i narodne nošnje u Crnoj Gori, da bi se ostvario obrazovno-vaspitni ishod

Vukotić: Udar na osnove građanskog društva

Istoričar i član Koordinacionog odbora Građanske inicijative 21. maj Vukota Vukotić opisao je kao podmetačinu, bruku i zastiđe tekst koji je podijeljen osnovcima škole Savo Pejanović.

Vukotić ističe da se u tekstu navodi izvjesna definicija porodice, dodajući da kada se definicija daje ona mora biti utemeljena na nekim izvorima, što ovdje nije slučaj.

- Da neko nešto pokušava da nametne – to je valjda jasno iz formulacije teksta, pri čemu izneseno ne odgovara ni stvarnosti. Kod nas je žena u svemu izjednačena sa muškarcima. Tako je od građanskog Zakonika Knjaza Danila 1855. godine.

Njime su tačno određena zakonska prava žene – rekao je Vukotić.

Dodaje i da su i građanskim zakonikom Valtazara Bogišića 1888. godine takođe regulisana prava žene.

Komentarišući dalje tekst upućuje još snažnije kritike.

- To je bruka i zastiđe i nema veze sa realnošću. Ovaj tekst je pometačina. U posljednjih 10-15 godina imamo nametanje običaja i tradicije od strane Srpske pravoslavne crkve.

Imali smo izmišljanje raznih tradicija vezanih za vjerski život u Crnoj Gori poput „čuvenoga“ plivanja za krst koje smo uvezli prije dvadeset-trideset godina – kaže on.

Ocjenjuje takođe i da je ,,ovo nešto što pokušava da okre-

neophodnost poštovanja tradicije za razvoj nekog mjesta – navodi u odgovoru Božović.

Dodaje da je nastavnica tekst o kojem je riječ podijelila učenicima isključivo u cilju ostvarenja obrazovno-vaspitnog ishoda kako bi u najboljoj namjeri učenicima približila temu koja je zastupljena u nastavnom predmetu Poznavanje društva za V razred.

Marunović je komentarisao da je ovdje glavna dijagnoza što je tekst očigledan u svojoj propagandističkoj namjeri, u ovom opštem trendu prevasne redoljed stvari u našem društvu“.

- Ovo nije usmjereno na objašnjavanje prošlosti, već je usmjereno na budućnost Crne Gore. Tekst je namijenjen najmlađima i predstavljen je kao uzus ponašanja za buduće generacije. Ovo je zapravo udar na osnove građanskog društva u Crnoj Gori, koje postoji gotovo dva vijeka. I sada treba valjda neko to da sruši tako što će nove naraštaje da uči nečemu potpuno drugome pozivajući se na izmišljene tradicije - izričit je Vukotić.

Postavlja se pitanje, kako kaže, da li je nastavnik koji pristaje ovako nešto da uvrsti u program rada instruiran, odnsono iz čijega je pera ovo izašlo, jer je indikativno da ovaj papir niko ne potpisuje.

Dodaje i da mora postojati plan i program prema kojem se nešto realizuje, te da treba vidjeti kako se ta nastavna jedinica realizuje u drugim školama.

On podjeća i da nije prvi put u Crnoj Gori da svjedočimo spornim slučajevima obrazovanja i vaspitanja u školama u, ukazujući na primjer učiteljice iz Bara koja je vodila djecu u crkvu da metanišu (kleče na podu crkve).

pitavanja generacija na fonu klerikalnih vrijednosti i da je taj tekst ad hok uveden u plan i program, kroz zamjenu teza da je to tradicija.

- Legalizuju se tim putem krajnje problematične drušvene norme, poput mizognije i šovinizma. Po nekoj opštoj definiciji u tradiciju spadaju vrijednosti koje su lijepe, afirmativne, koje su antropološki dragocjene, kulturuloški, a nikako činjenica da ženska djeca nemaju nikakva prava.

To je netačno. Kroz običajno pravo i Zakonik knjaza Danila jasno se uređuju ženska prava. Podmeću se ovdje neistine pod plaštom tradicije.

Taj tekst kroz navodnu tradicionalnost plasira i legalizuje vrijednosti poput mizoginije i šovinzma kod mlađe populacije – kaže Marunović.

Istakao je da nema informaciju da li je na času učiteljica objašnjavala koji su pozitivni, a koji negativni segmenti u opisanim običajima, ističući da je vrlo jasno afirmitavan stav u rečenicama koje je zadala đacima da ih nauče kod kuće.

-Ako je učiteljica problematizovala vrijednosti, to znači da se našla u sukobu sa misijom i ideologijom teksta – rekao je Marunović.

Nedavno smo pisali o slučaju sporne ankete koju su popunjavali đaci iz podgoričke Osnovne škole ,,Štampar Makarije“. Direktor Novica Gačević je odobrio da se realizuje anketa, koju navodno nije do kraja pročitao, a koja je trebala jednoj studentkinji za potrebe diplomskog rada.

U ponuđenom upitniku od đaka se, između ostalog, očekivalo da odgovore na pitanja poput slažu li se da se u porodicama bolje živjelo dok se znalo ko je gazda u kući, da li homoseksualci, prostitutke i narkomani zaslužuju da umru od side, slažu li se da nema ništa gore od muškarca koji plače, da li dobra žena uvijek sluša svoga muža i da li sa onim ko ne želi da zasnuje porodicu nešto nije u redu, slažu li se sa tim da su ljudi ili pametni ili glupi, a da trećeg nema, slažu li se da samoubice ne bi trebalo sahranjivati tamo gdje i ,,normalne“ ljude...

Anketu nije odobrilo Ministartvo, niti Zavod za školstvo. Prosvjetna inspekcija je u ovom slučaju postupila i zatražila smjenu direktora Gačevića, jer je utvrdila da je izvršio povredu radne obaveze i zloupotrebu svog položaja, kada je dozvolio da se među učenicima devetog razreda sprovede anketa sa diskriminatornim i spornim pitanjima neprimjerenim tom uzrastu.

N. Đ.

Podgorički Sud za prekršaje odbio zahtje PODGORICA – Odluka Suda za prekršaje kojom se uskraćuje prisustvo svim zainteresovanim medijima da prate suđenje profesoru Bobanu Batrićeviću, uz preporuku da delegiraju jednog novinara, daleko je od demokratskih standarda, ukazuje na bojazan od pokušaja da se proces provuče „ispod radara“, te izazava sumnju javnosti da je riječ o montiranom političkom progonu, ocijenili su sagovornici Pobjede.

Više medija i nevladinih organizacije zatražilo je od Suda za prekršaje u Podgorici da suđenje istoričaru Batrićeviću, profesoru na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost i kolumnisti Antene M, čiji je početak zakazan za 22. januar, bude u sudnici dovoljno velikoj da primi sve zainteresovane. Zahtjev Sudu su uputile pet redakcija crnogorskih medija: Antena M, Pobjeda, Portal Analitika, Standard i TV E. U odgovoru na zahtjev medija, dostavljenom Anteni M, iz Suda za prekrašaje se navodi da rade u uslovima smanjenih prostornih kapaciteta, te da su kancelarije u kojima sudije sude male površine.

- Obavještavamo vas da postoji mogućnost prisustva jednog predstavnika medija, uz uvažavanje svih navedenih. Stoga, potrebno je da obavijestite Sud koji će predstavnik medija sa spiska koji ste dostavili, prisustvovati predmetnom suđenju - navodi se u odgovoru Suda za prekršaje.

Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković u izjavi za Pobjedu ocijenio je da je ovakav pristup Suda nedopustiv jer se njime krši princip neselektivnosti

Na suđ može i pravo javnosti da zna.

- Bojim se da ovakav odgovor Suda za prekršaje nagovještava namjeru toga organa da se suđenje Bobanu Batrićeviću zbog stavova objavljenih u kolumni provuče „ispod radara“. E pa, ako je to plan, nema šanse da će biti realizovan – poručio je Šuković.

Dodatno, kako kaže, veoma je opravdano povećano interesovanje javnosti za ovaj slučaj i zbog toga se pet redakcija na vrijeme obratilo Sudu da obezbijedi adekvatan prostor, jer Sud za prekršaje može tražiti od Osnovnog suda, koji se nalazi u istoj zgradi, da ustupi jednu od svojih sudnica.

Boban Batrićević

Udruženje ,,Prosvjetni putnici“ kritikuje nadle PODGORICA – Udruženje ,,Prosvjetni putnici“ organizovalo je ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija protest zato što im se ne plaća prevoz. Izračunali su da nadležni za te potrebe treba da izdvoje 600.000 eura godišnje i poručili da bi bili zadovoljni kada bi im preusmjerili 300.000 eura, umjesto što toliko izdvajaju za kupovinu dnevne štampe koju dobijaju u školama.

Profesori su kazali da mjesečno za prevoz izdvajaju od sto do 250 eura.

Najavili su da neće odustati od okupljanja i sigurni su da će postići cilj. Pozivali su se na praksu u regionu, gdje se svim prosvjetnim radnicima plaća prevoz, ali i na obaveze u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom. Saopštili su da ne možemo da postanemo članica Evropske unije ukoliko se ne uredi pitanje prevoza i uvjereni su da će međunarodna zajednica natjerati vladu da ispoštuje ono što Udruženje traži od januara prošle godi-

Traže nov ne. Najavili su da će se obratiti i šefici Delegaciji Evropske unije Kristini Oani Popi.

-Izdvajaju 300.000 eura za štampu koja nam dolazi u zbornicu. Kada bi se to ukinulo, eto nam pola za prevoz. Mi smo spremni da i to prihvatimo, ali oni nijesu spremni da razgovaramo o tome. Vjerovatno su to čvrsti tajni dogovori sa tom štampom – rekao je predsjednik Udruženja ,,Prosvjetni putnici“ Mitar Magovčević.

Učiteljica Rajka Dragnić rekla je da niko nije pitao nastavnike da li im je potrebna dnevna štampa, te da nemaju vremena za nju i da završava ,,u kantama za smeće“.

Profesori su na protestu poručili da se osjećaju diskriminisano i kritikovali su Sindikat prosvjete. Smatraju da se Sindikat nije borio adekvatno za ovo njihovo pravo.

Profesor Magovčević je kritikovao novu vlast i premijera

Društvo

Četvrtak, 21. decembar 2023.

ev pet redakcija crnogorskih medija da prate proces protiv profesora FCJK-a

đenje Batrićeviću samo jedan novinar I glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović ukazuje da su se zainteresovani mediji, znajući da Sud za prekršaje ima problem sa ograničenim prostornim kapacitetima, te da ima mogućnost korištenja velike sudnice Osnovnog suda, odnijeli odgovorno i na vrijeme zatražili da im se omogući da obavljaju svoj posao, što je i Ustavom garantovano pravo.

- Cijenim da je ova sabotaža Suda još jedan dokaz, koji ide u prilog sumnji javnosti u cijeli postupak – da je riječ o montiranom političkom progonu uglednog profesora. Svjedoci smo da se u javnom prostoru Crne Gore iz časa u čas, iz dana u dan, izriču brojni vrijednosni sudovi sa različitih strana, brojne kvalifikacije, ali i kompromitacije i zloupotrebe u domenu krivičnih djela, koja se pokreću po službenoj dužnosti, ali se tužilaštvo nijemo ponaša u tim slučajevima – kaže Muminović.

Sa druge strane, kako je kazala, u kolumni gospodina Batirićevića se ciljano odredilo na pokretanje postupka, što je izazvalo veliku pažnju javnosti.

- Kako je postupak eskpresno pokretnut i pretres zakazan u kratkom roku, s razlogom se nameće sumnja da može doći do kršenja ljudskih

na IN4S-u CrnogorOsam mjeseci VDT izviđa ljenom ce uporedio sa biblijskim Kainom, ustvrgovor mržnje popa Femića bratoubicom dio da je na bratoubistvu Ni približnu riješenost VDT nije pokazalo u slučaju sveštenika Ognjena Femića, koji je 6. aprila napisao tekst „Ujedinjenje ili ukrajinizacija“, a VDT već narednog dana formiralo predmet.

Od tada je prošlo više od osam mjeseci tokom kojih traje izviđaj zbog kolumne objavljene na IN4S. - Više državno tužilaštvo u Podgorici je nakon objavljivanja teksta „Ujedinjenje ili ukrajinizacija“ sveštenika O.F. objavljenog na portalu IN4S, samoinicijativno formiralo predmet, koji se

nalazi u fazi izviđaja, tokom kojeg su preduzete sve neophodne mjere i radnje u cilju donošenja odluke – odgovorila je juče Pobjedi rukovoditeljka VDT Lepa Medenica.

Ona je najavila da će odluka uskoro biti donijeta.

Sveštenika Eparhije budimljansko-nikšićke Ognjena Femića je 19. maja saslušala tužiteljka Andrijana Nastić zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Kako je Pobjeda ranije pisala, Femić je u tekstu objav-

nastala i država Crna Gora, te je uporedio sa Ukrajinom.

- U tom smislu sadašnja Crna Gora je nastala na antidržavnim elementima. Ona je antipod države. Može li Kain biti legitiman? Krv traži novu krv, i zato je nelegitimno, jer nije pravedno. Krv Aveljova se sada proliva u Ukrajini. Za rat u Ukrajini je kriv Kain, i rat se tu neće završiti. Spas od Kaina je u jedinstvu, u tome da braća žive zajedno. Jedinstvo i ujedinjenje je lijek od ukrainizacije - napisao je tada Femić.

J.M.

prava, zbog čega su urednici nekoliko crnogorskih nezavisnih medija tražili da novinari prisustvuju suđenju i detaljno obavijeste javnost o tome – navodi ona za Pobjedu.

Izvršna direktorica TV E Sonja Drobac ocijenjuje da odluka Suda za prekršaje samo pojačava bojazan da postupak protiv Batrićevića, do ove faze i nadalje, ne odgovara standardima demokratskih društava.

- Brine odsustvo sluha sudske vlasti i tužillaca, čak i ako je posljedica nezanja, a kamoli ako je namjera da se obračunaju sa kritičkim intelektualcima, služeći interesima onih

koje Batrićević kritikuje. Zato je slučaj države protiv Batrićevića ispit za društvo - medije, NVO, građane, pravnike, ali i ambasade zapadnih država koje se zakllinju u zaštitu ljudskih prava i principa demokratije. Batrićević ne smije i ne može ostati sam. Sa kadijama koje i tuže i sude – kazala je Drobac.

Više državno tužilaštvo je u oktobru formiralo predmet po prijavi advokata Dejana Dragovića protiv Batrićevića zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. VDT je odbilo prijavu za krivično djelo, ali se po mi-

šljenju tužiteljke Snežane Šišević Batrićević ipak ogriješio o zakon i zaslužio prekršajnu kaznu zbog kolumne koju je napisao 11. avgusta.

U kolumni je Batrićević analizirao i iznio vrijednosne sudove o ponašanju Crkve Srbije u Crnoj Gori i njenih lokalnih episkopa. Viša državna tužiteljka smatra kako je tezom da popovi Crkve Srbije ne propovijedaju vjeru Hristovu i argumentacijom takvoga stava citatima sveštenika u tekstu „Torokanje po Metodologiju i Đaonikiju“ prekršio zakon i da treba da bude kažnjen.

D. MIHAILOVIĆ

ežne što im je ukinuto pravo na plaćeni prevoz i što Vladi nijesu prioritet

D. MALIDŽAN

vac od kupovine štampe

Sa protesta prosvjetnih radnika

Milojka Spajića. Ispričao je novinarima da je podržavao Pokret ,,Evropa sad“, ali da je razočaran Vladom kojoj prioritet nije prosvjeta. Kaže da ne

može da podržava takvu ni bladu, ni stranku.

Magovčević je istakao da su za prevoz do sada izdvojili onoliko novca koliko je potrebno za

kupovinu stana u Podgorici, oko 45.000 eura. Prokomentarisao je da su njima mogli da se dodijele povoljni stanovi, i na taj način bi riješili problem.

-Da mi plaćamo 40 eura mjesečno ratu za stan, koliko plaća Šehović (bivši ministar prosvjete) - rekao je Magovčević.

Profesori su kritikovali i način pregovaranja Sindikata prosvjete Crne Gore sa nadležnima o načinu povećanja njihovih plata. Kada je, kako su kazali, Sindikat dogovorio uvećanje 20 odsto, koje su dobili prošle godine, ostalima su zarade uvećane i za 30 odsto. Pozvali su predsjednika Sindikata prosvjete Radomira Božovića na odgovornost i ostavku zbog toga što od januara neće dobiti uvećanje od deset odsto, koje je bilo predviđeno potpisanim sporazumom sa prethodnim zastupnicima vlasti.

-Nije nam rečeno da će biti povećanja ako dozvole za to uslovi. Te rečenice nije bilo tada, odjednom je sada isplivala. Obmanuta je čitava prosvjetna zajednica – rekla je učiteljica Dragnić. Iz Udruženja ,,Prosvjetni putnici“ saopštili su da neće odustati od okupljanja i da se slučaj neplaćenog preN.Đ. voza neće zaboraviti.

9

Sjećanje

Tito vrši smotru Prve proleterske

Prva proleterska brigada svijetla stranica istorije Piše: Milojica DAKIĆ U Rudom, istočno bosanskom gradiću, 21. decembra 1941. godine, po odobrenju Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, Vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito formirao je Prvu proletersku narodnooslobodilačku brigadu.

Situacija na ratištu uslovila je formirnje novog tipa borbenih jedinica, mobilnih za djelovanje na čitavoj jugoslovenskoj teritoriji. Pod neposrednom komandom Vrhovnog štaba, Brigada je okupljala sve narodnosti i predstavljala borbeno jedinstvo svih jugoslovena. Na formiranju, Brigadu je sačinjavalo šest bataljona iz dotadašnje formacije narodnooslobodilačkih partizanskih odreda (NOPO), ukupne jačine 1.200 boraca. Juna 1942. godine iz sastava Brigade isključen je jedan bataljon, pa je Brigada, do kraja rata, imala pet bataljona. U Brigadi se, tokom rata, borilo više od 22 hiljade boraca iz čitave Jugoslavije.

Prva dva bataljona, jačine 320 boraca, sačinjavalo je najbolje ljudstvo iz crnogorskih borbenih jedinica. Izbor je vršen na zborovima bataljona i četa crnogorskih NOPO. Više od jedne trećine Prvog i Drugog crnogorskog bataljona bili su predratni članovi KPJ, prekaljeni revolucionari, seljaci, studenti, članovi KPJ primljeni poslije kapitulacije Jugoslavije, kao i nepartijci i članovi SKOJ-a. Bataljoni su imali po tri čete i prateći vod.

Prvi crnogorski bataljon pod komandom Pera Ćetkovića, sa političkim komesarom Jovom Kapičićem i zamjenicima Androm Lomparom i Vladom Šćekićem, imao je 94 borca Lovćenskog, 55 boraca Komskog i 10 boraca Crnogorsko-Sandžačkog NOPO. Drugi crnogorski bataljon kojim je komandovao Radovan Vukanović, politički komesar Mojsije Mitrović i zamjenici Vaso Jovanović i Milija Sekulović, imao je 131 borca odreda „18. oktobar“ i 54 borca odreda „Bijeli Pavle“. Oba bataljona ostavili su vanredan utisak na prostoru djelovanja, prvenstveno hrabrošću, disciplinom i prijateljskim postupanjem sa narodom. Kad je bataljon napuštao Goražde ispratlo ga je sjelokupno stanovništvo grada.

Nakon formiranja uslijedio je borbeni put Brigade dug preko 20 hiljada kilometara. Brigada je obezbjeđivala pruge u zoni Sarajeva prema: Višegradu, Varešu, Brodu, Mostaru. Vodila borbe sa četničkim i njemačkim jedinicama u Istočnoj i Centralnoj Bosni i Bosanskoj Krajini, Dalmaciji, Crnoj Gori, Hercegovini, Zapadnoj Srbiji i Sanždaku, Sremskom frontu i Slavoniji. Učestvovala u Igmanskom maršu na temperaturi od minus 32 stepena Celzijusa, u bitkama na Neretvi i Sutjesci, u borbama oko Jajca, Livna, Imotskog, u Beogradskoj operaciji, da bi svoj ratni put završila 9. maja 1945. godine u borbama za oslobođenje Zagreba. Na borbenom putu Brigada je izbacila iz stroja više hiljada neprijateljskih vojnika, dala više od tri hiljade rukovodilaca i 83 narodna heroja. Gubitci Brigade su iznosili više od 7.500 poginulih, ranjenih i nestalih boraca. Komandanti Brigade su bili: Koča Popović na formiranju, zatim Danilo Lekić – Španac, Božo Božović i Jagoš Žarić, a politički komesari: Filip Kljajić na formiranju, te Vlado Šćekić i Komnen Žugić.

Brigada je odlikovana ordenima: narodnog oslobođenja, partizanske zvijezde, bratstva i jedinstva, zasluga za narod i narodnog heroja. Brojne dobijene bitke izvojevane u žestokim okršajima protiv okupatora i njegovih pomagača širom bivše domovine i žrtve koje su pale u borbi za oslobođenje zemlje, potvrda su hrabrosti, spremnosti i istrajnosti boraca i naroda da se suprotstave nasrtajima i bore se za slobodu, mir, jednakost i ravnopravnost, do konačne pobjede nad fašizmom. Lijep primjer sjećanja na ovu proslavljenu partizansku jedinicu, u kojoj je dvije petine boraca i veliki broj komandnog kadra bio iz Crne Gore, je Glavni grad Podgorica, u kojem jedna saobraćajnica nosi ime „Bulevar Prve proleterske brigade“.

10 Hronika

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Apelacioni sud nije našao nepravilnosti u prvostepenoj presudi optuženom za ubistvo njemačkog državljanina Klausa Dojčlandera

– Odlučujući o žalbi branioca optuženog, vijeće Apelacionog suda je ocijenilo da u prvostepenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka – kazali su iz Apelacionog suda.

Prvostepenu presudu je početkom maja ove godine izrekao sudija Veljko Radovanović.

Gondi je već jednom osuđen na 30-godišnju robiju u procesu gdje mu je suđeno u odsustvu s obzirom na to da je bio u bjekstvu.

Nakon što je početkon novembra 2020. godine uhapšen u Republici Srbiji, a potom izručen Crnoj Gori, okrivljeni Gondi je tražio ponavljanje sudskog postupka, što mu je i odobreno.

Prvom presudom koju je 2013. godine izrekao tadašnji sudija podgoričkog Višeg suda Predrag Tabaš, optuženi Stošić i Gondi su oslobođeni krivice.

Gondiju potvrđeno 30 godina robije i. mandić

PODGORICA – Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom je srpski državljanin Kristijan Gondi u ponovnom postupku osuđen na 30 godina zatvora jer je 2005. godine nadomak Budve, zajedno sa Radem Stošićem, iz koristoljublja ubio Njemca Klausa Dojčlandera.

Apelacioni sud

Sudija Tabaš tada je odbacio optužbe protiv Gondija i Stošića zbog nepodudarnsti dokaza i iskaza koji je Stošić dao pred policijom.

Stošić je nakon hapšenja u policiji ispričao da ga je Gondi ucjenjivao i zahtijevao da proda stan i da ubije Dojčlandera sa kojim je živio.

Ucjene Gondija, kako je tada ispričao Stošić, bile su sve učestalije. Gondi mu je prijetio da će svima ispričati da je homoseksualac i da je u vezi sa Dojčlanderom.

Prema tadašnjim tvrdnjama Stošića, zbog prijetnji i ucjena nevoljno je pristao na prijedlog Gondija da ga ubiju. On je kazao da je Gondi metalnom šipkom ubio žrtvu u stanu.

Stošić je tada tvrdio da je on ušao u stan i zatekao Dojčlandera u lokvi krvi. Zbog toga je bio šokiran i izašao iz stana, a za njim i Gondi.

Gondi je potom iz auta uzeo sjekiru i počeo da otkida djelove tijela Dojčlanderu.

Stošić je u policiji tvrdio da nije bio svjestan šta se deša-

va i da ga je Gondi primorao da plastičnu kesu sa djelovima tijela Dojčlandera bace u more.

Sudija Tabaš kazao je da bi Stošićev iskaz pred policijom mogao biti prihvaćen na sudu, morao je da bude jasan, potpun, nedvosmislen i u skladu sa sprovedenim dokazima.

Odbrana Stošića, prema stavu suda, bila je nelogična i za sudsko vijeće neuvjerljiva.

– Tvrdnje Stošića da ga je Gondi ucjenjivao i prijetio da će svima u selu ispričati da je homoseksualac za sud djeluju krajnje neuvjerljivo s obzirom na to da su svi svjedoci – mještani Drobnića, kazali da su znali seksualnu opredijeljenost Stošića, ali o tome nijesu pričali – obrazložio je tada Tabaš.

Pošto je Apelacioni sud ukinuo ovu presudu, predmet je dodijeljen sudiji Novoviću koji je 2016. godine za razliku od kolege Tabaša utvrdio da su Gondi i Stošić krivi i osudio ih na po 30 godina robije.

Sudija Novović je u obrazlo-

ženju presude naveo da je iskaz Stošića pred policijom potvrđen mišljenjem vještaka sudske medicine dr Dragane Čukić, zapisnikom o vanjskom pregledu i obdukciji tijela oštećenog sačinjenog od vještaka, a iz kojih proizilazi da okolnost i izgled leša oštećenog upućuju na nasilnu smrt, kao i da je smrt oštećenog mogla nastupiti od udarca metalnom šipkom po glavi.

Sud nije prihvatio navode odbrane okrivljenh, već ih je ocijenio kao neistinite, neuvjerljive i nelogične.

Presuda koju je izrekao sudija Novović potvrdio je Apelacioni sud.

Da je Dojčlander ubijen saznalo se kada su u martu 2005. godine djelovi njegovog tijela osim glave pronađeni u blizini hrvatskog ostrva Mljet.

Utvrđeno je da je Dojčlander ubijen dva mjeseca ranije u Drobnićima kod Budve.

Stošić i Gondi su poznavali Dojčlandera, a kako je kasnije utvrđeno istragom zločin su počinili iz koristoljublja.

Stošić je počinio zločin radi prisvajanja stana od 105 kvadrata u naselju Drobnići koji je na njega bio uknjižen, a Gondi zbog 17.000 eura.

Stošić nikada nije priznao ubistvo, već je tvrdio da je zločin počinio Gondi.

B. R.

Uhapšen policajac iz Nikšića zbog krivičnog djela iz 1992. godine

Terete ga za zločin protiv čovječnosti tokom rata u BiH NIKŠIĆ – Službenik Uprave policije Z. G. uhapšen je zbog sumnje da je počinio zločin protiv čovječnosti na teritoriji Hadžića u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata 1992. godine, saopštio je rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić.

Kako je navedeno u saopštenju Z. G. je uhapšen u Nikšiću po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.

– U toku je pretresanje stanova i drugih prostorija lica lišenog slobode na više lokacija u zemlji, radi prikupljanja i drugih dokaza o krivičnom djelu - kazao je Radonjić.

On je dodao da će osumnjičeni biti u zakonskom roku sproveden specijalnoj tužiteljki specijalizovanoj za krivična djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, radi saslušanja .

A. R.

Hronika

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Ročište je odloženo na zahtjev odbrane koja je tražila da se upozna s aktom Tužilaštva i da im se omogući da kvalitetno odgovore stavu SDT-a kojim se odbijaju njihovi raniji predlozi da se iz spisa predmeta izuzme iskaz Milosavljević-Vlahović dat u istrazi i Izvještaj o pretresu telefona optužene Medenice.

Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić pročitao je akt u kojem se navodi da je optužena Vlahović-Milosavljević u istrazi saslušana u skladu sa zakonom, te da nema osnova da se njen iskaz izuzme iz predmeta.

On je saopštio i da se Specijalno tužilaštvo protivi izdvajanju Izvještaja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) o pretresanju mobilnog telefona Vesne Medenice, jer smatra da je nalaz urađen po Zakonu o krivičnom postupku.

On je saopštio pred sudom da dok je Medenica bila uhapšena, neko je u policiji u pet sati ujutro izbrisao aplikacije Signal i Telegram.

– SDT i ANB imaju programe za pretresanje telefona. ANB ima napredniji. Opcija je bila da se telefon šalje u neku stranu zemlju ili da mi pokušamo da otvorimo. Otkriveno je da je u 5.00 časova ujutro, kada je Medenica već bila lišena slobode, neko brisao Signal. ANB je vratio Telegram do pola, Signal nije uspio. ANB je pomoću naprednog programa ,,Selebriti 12+“ vratio te aplikacije, ali te poruke koje su nađene nisu od značaja – naglasio je tužilac Vukotić.

Za advokata Zdravka Begovića nema dileme zašto je ANB izvršio pretres telefona koji pripada Medenici.

– Ono što je bilo u tom telefo-

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i suspendovanoj sutkinji Privrednog suda odgođeno za 16. februar naredne godine

Vukotiću nije sporno što je ANB pretresao telefon Medenice, za odbranu to apsurd nu moglo je da se vještači, ono što nije bilo nije moglo. Oni su vraćali podatke. Tužilac Vukotić je rekao da u tom vještačenju nije bilo ništa sporno. Tek sad vidimo zašto je to urađeno, svaki dan su objavljivane poruke – naglasio je advokat Begović.

Advokat Nikola Martinović je ukazao da ako je neko u policiji izbrisao aplikaciju iz mobilnog telefona Vesne Medenice, to u potpunosti kompromituje taj dokaz.

– Jer kako je neko u policiji intervenisao u njenu korist, tako je mogao da interveniše i na njenu štetu – rekao je Martinović.

On je podsjetio da je naredbom obuhvaćeno samo pretresanje mobilnog telefona Medenice, ali ne i vraćanje aplikacija. Odbrana je ukazala da je u ovom slučaju ANB vraćao podatke u telefon, za šta nije imao ovlašćenje.

– Podaci se čuvaju na raznim mjestima, aplikacijama. Ovaj telefon je njima bio ključ, instrument da dođu do određenih podataka. Telefon kad se vještači, vještači se ono što ima u njemu. Oni su vraćali podatke, aplikacije, to je totalno druga pravna radnja. Po meni je apsurdno da je ANB institucija

Vesna Medenica sa advokatima

nadležna za vještačenja. Očigledno je da je ANB služio da vrati pojedine aplikacije, a ne da pretresa telefon Medenice.

To je kao da pođete u stan kod komšije i uzmete podatke – rekao je Martinović.

Dodao je da je u ANB izvršen povraćaj nečega što je izbrisano.

Advokati su osporili i to što dokument koji se odnosi na vještačenje pomenutog tele-

fona, a koje je vršilo ANB, nije potpisan.

Sa druge strane specijalni tužilac Vukotić je naveo da to što nalaz nije potpisan i da nema pečata, nije zakonska obaveza službenika ANB, već da izvještaj potpisuje direktor i dodao da se on može o tome izjasniti.

Tužilac Radonjić je ukazao da je praksa da se službenici ANB ne potpisuju zbog zaštite identiteta.

Vukotić je odgovarajući na prigovor odbrane da ANB nije nadležan za vještačenje telefona, podsjetio da je ANB državni organ.

Advokat Zdravko Begović je istakao da dok se ne odluči o njihovim predlozima da se izdvoji zapisnik o saslušanju sutkinje Vlahović-Milosavljević, okrivljena Medenica neće iznositi odbranu.

Milica Vlahović-Milosavlje-

Suđenje zbog sumnji za kidnapovanje, mučenje i ubistvo Rista Mijanovića nastavlja se 22. januara

Željku Bojaniću produžen pritvor u Turskoj PODGORICA – Sud u Istanbulu odlučio je da se osumnjičenom istaknutom članu kavačkog klana Željku Bojaniću produži pritvor, a 22. januara naredne godine nastaviće mu se suđenje povodom optužbi za kidnapovanje, mučenje i ubistvo Rista Mijanovića.

Kako prenose turski mediji, Bojanić je pred sudom opet odbacio optužbe koje mu tužilaštvo stavlja na teret.

U Istanbulu je nastavljeno suđenje Bojaniću, Radoju Živkoviću, Milanu Vujotiću i Hakanu Kaptanu, okrivljenima za organizovani kriminal i ubistvo Mijanovića.

Kako javlja Milliyet.com.tr, predstavljen je izvještaj vje-

Begović: Još uvijek ne znamo da li su te prepiske pribavljene na zakonit način

m. babović

PODGORICA – Početak suđenja bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i suspendovanoj sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović-Milosavljević juče je u podgoričkom Višem sudu odložen za 16. februar naredne godine.

štaka prema kojem se fotografije nađene kod Živkovića poklapaju sa fotografijama unutrašnjosti vile koju je koristio Bojanić u Istanbulu.

Ranije su srpske vlasti prenijele turskim kolegama da je Risto Mijanović kidnapovan

Vila koju je pretresala policija

tako što je bio zarobljen u jednom istanbulskom restoranu, te da je ubijen nakon mučenja 10. novembra 2020. godine, a da je njegovo tijelo zakopano iza vile koja pripada Bojaniću.

Srpske vlasti su turskoj policiji poslale i fotografije mučenja

Željko Bojanić

Mijanovića, prenijeli su turski mediji, pozivajući se na informacije sa suđenja.

Fotografije mučenja pojavile su se na fleš disku Radoja Živkovića, koji je uhapšen zbog optužbi za učešće u ubistvu Jovana Vukotića, jednog od vođa organizovane kriminalne grupe „škaljari“, 8. septembra 2022. godine. Živković je kazao kako ne zna ništa o nestanku Mijanovića, a da je disk dobio od advokata jer se na njemu nalazio materijal vezano za postupke u Crnoj Gori.

Advokat Bojanića Ersan Sen odbacio je izvještaj vještaka, tvdeći da su ga sačinile nestručne osobe, kao i da je jasno da se ne radi o istim fotografijama sa diska i iz unutrašnjosti vile. Bojanić je optu-

žio policiju u Turskoj da su mu prilikom hapšenja kršili osnovna prava.

Zahtjeve advokata da se sačini novi izvještaj vještaka, kao i da se Bojanić oslobodi pritvora, sud je odbio. Pritom, sud je odlučio da objedini spise ovog predmeta sa onima iz slučaja ubistva Jovana Vukotića. Novo suđenje zakazano je za 22. januar iduće godine.

Ranije je objavljeno iskopavanje u vili Željka Bojanića, gdje je navodno sahranjen Mijanović nakon mučenja, ali tijelo nije pronađeno.

Tvrdilo se i da je Bojanić izvršio obimne adaptacije podruma i bašte vile kako bi zakamuflirao ubistvo, te da je tijelo premješteno na drugo mjesto, javio je ranije turski C. H. NTV.

11

Advokat Zdravko Begović juče je ispred zgrade Višeg suda saopštio medijima da sumnja da su poruke iz telefona njegove branjenice Vesne Medenice izuzete na zakonit način.

– Još uvijek ne znamo da li su te prepiske koje su nađene u telefonu Medenice pribavljene na zakonit način. Odbrana smatra da su pribavljene suprotno Zakoniku o krivičnom postupku – kazao je Begović.

On je saopštio da se nada da će sud do sljedećeg glavnog pretresa prihvatiti predloge odbrane.

– Stav SDT-a je i da branilac nije imao pravo da prisustvuje saslušanju jednog od okrivljenog, prilikom saslušanja drugog okrivljenog.

Odbrana smatra da je to urađeno suprotno zakonu zbog čega bi sud trebalo da te dokaze izdvoji kao pravno nevaljane – zaključio je Begović.

vić se tereti da je kao službeno lice i javni funkcioner, sudija Privrednog suda Crne Gore, krajem 2018. i početkom 2019. godine pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice zloupotrijebila službeni položaj.

B. R.

Uhapšen državljanin Luksemburga po potjernici Interpol-a Podgorica

Tražili ga zbog nasilja u porodici PODGORICA – Državljanin Luksemburga M. J. P., koji se potraživao po potjernici NCB Interpol-a Podgorica, uhapšen je na Graničnom prelazu Bajakovo u Hrvatskoj, saopšteno je iz Uprave policije.

On se potrraživao radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci zbog krivičnog djela nasilje u porodici. Presudu je izrekao Osnovni sud u Podgorici . Iz policije su kazali da slijedi dalja komunikacija pravosudnih organa Crne Gore i C. H. Hrvatske.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Cetinje: Počela izgradnja i rekonstrukcija vodovodne mreže, posao vrijedan oko 14 miliona

RADOVI SE ODVIJAJU U ŠEST FAZA: Mašine u Bajicama

CETINJE - Prijestonica je započela višegodišnji projekat - izgradnja nove i rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže čijom će se realizacijom značajno poboljšati snabdijevanje grada.

Riječ je, kako saopštavaju, o istorijskom projektu koji podrazumijeva izgradnju primarne i sekundarne mreže, pumpnih postrojenja kao i pratećih vodovodnih objekata na cijelom gradskom području.

Odvijaće se u šest faza, a u toku

su radovi na trećoj koja obuhvata Bajičku ulicu od Vučinića do kraja sa bočnim priključcima i kružni put kroz selo Bajice sa bočnim priključcima.

– Cilj projekta je unapređenje snabdijevanja Cetinja vodom, što podrazumijeva smanjenje gubitka na vodovodnoj mreži, izjednačavanje pritiska, bolja tehnička rješenja i kontrolu funkcionisanja sistema, a sve kroz upotrebu savremenih materijala i opreme. Realizacijom projekta je predviđe-

Budva: Opština donijela nacrt finansija za 2024.

U kasi 11 miliona više, 16,5 prenijeće iz ove godine d. mijatović

Najveći rast prihoda (5,03 miliona) očekuju od poreza na nepokretnosti (sa 18,47 miliona na 23,5 miliona). Bruto zarade i doprinosi koštaće 8,51 milion eura, 767.526 eura više nego ove godine, a za ugovore o djelu 442.000 eura

JAVNA RASPRAVA TRAJE DO 25. DECEMBRA: Budva

BUDVA – Opština je pripremila Nacrt odluke o budžetu za 2024. godinu, koji je planiran na 59,83 miliona, što je za 11,85 miliona eura više od ovogodišnjeg koji iznosi 47,97 miliona.

Kako se navodi u dokumentu, najveći rast prihoda (5,03 miliona eura) očekuju po osnovu poreza na nepokretnosti (sa 18,47 miliona na 23,5 miliona eura).

– Zarada od poreza određena je na 31,05 miliona, a porez na dohodak fizičkih lica biće veći za 3,05 miliona eura, pa će iznositi 6,255 miliona. Prihodi ostvareni zahvaljujući taksama biće 725.000

eura, što je za 520.000 eura više u odnosu na ovu godinu, dok će ostale takse budžetu doprinijeti sa 550.000 eura.

Naknade (za korišćenje voda, prirodnih dobara, za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta) biće 8,49 miliona eura (za 290.000 eura više), a najviše je povećana zarada po osnovu naknade za puteve, koja će iznositi 400.000 eura (100.000 više nego ove godine). Ostali prihodi biće manji za 405.000 eura, predviđeno je da će biti 2,17 miliona eura. Povećani za 550.000 eura će biti i primici od prodaje nefinansijske imovine, pa će Opština od nje zaraditi 800.000 eura. Otplata kredi-

ta donijeće u kasu 50.000 eura, a donacije će naredne godine biti umanjene sa 50.000 na 40.000 eura. Sredstva prenesena iz prethodne godine iznosiće 16,5 miliona, što je za 8.675 eura više nego ove godine – procijenjeno je u Nacrtu odluke.

Kada su u pitanju rashodi, najveći rast ostvaren je u oblasti kapitalnih izdataka, za koje će biti izdvojeno 25,29 miliona eura (9,27 miliona više).

– Bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca biće veći za 767.526 eura, pa će iznositi 8,51 milion eura, dok će za ostala lična primanja ( jubilarne nagrade, porez na zarade, doprinosi na teret zaposlenog,

doprinosi na teret poslodavca) biti utrošeno 101.039 eura manje, odnosno 994.000 eura, a za ugovore o djelu 442.000 (472.200). Rashodi za materijal iznosiće 951.000 eura, to jest 184.500 eura više nego ove godine. Po osnovu rashoda za usluge Opština će utrošiti 2,38 miliona eura (za službena putovanja 106.500 eura, za reprezentaciju 118.000 eura, a za advokatske, notarske i pravne usluge 700.000 eura).

Rashodi za tekuće održavanje ( javne infrastrukture i građevinskih objekata) iznosiće 1,75 miliona eura, što je za 327.600 eura više nego ove godine. Za rentu će utrošiti 15.200 eura manje, pa će Opština za tu namjenu potrošiti 224.000 eura. Ostali izdaci će biti veći za 470.300 eura i procijenjeni su na 1,26 miliona, a najviše će porasti izdaci po osnovu sudskih postupaka (150.000 eura više). Institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru namijenjeno je 9,01 milion, a ostalim transferima 3,87 miliona (1,05 miliona više). RTV Budva dobiće iz gradskog budžeta 962.000 eura (900.000) – navedeno je u Nacrtu.

Za otpremnine je namijenjeno 100.000 eura. Na pozajmice i kredite će otići 50.000 (30.000 više), a za otplatu obaveza iz prethodnog perioda 1,09 miliona manje nego ove godine (5,20 miliona).

Javna rasprava o Nacrtu budžeta traje do 25. decemI. R. bra.

no da se smanje gubici vode za piće, a samim tim i potrošnja električne energije i kreira stabilan sistem vodosnabdijevanja – navedeno je u saopštenju.

Okončanjem treće faze uslijediće izgradnja i rekonstrukcija vodovodne infrastrukture u drugim djelovima grada. Cijeli projekat zahtijeva duži period za potpunu realizaciju kojom će se riješiti dugogodišnji problem redovnog vodosnabdijevanja grada i gubitka na distributivnoj mreži.

Vrijednost projekta je oko 14

Nikšić: EPCG raspisala međunarodni arhitektonski konkurs EPCG

PRIJESTONICA

Istorijski projekat za prijestonicu

miliona eura, a iz Prijestonice navode kako rade na obezbjeđivanju dodatnih izvora finansiranja u saradnji sa PROCON-om, državnim organima i Evropskom investicionom bankom. Uvršten je u program investicija za narednu godinu i za njegovu realizaciju predviđeno milion eura.

Prema podacima Regulatorne agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2022.godinu stepen neprihodovane vode na Cetinju iznosi 82 odsto, a preduzeće Vodovod i kanalizacija najveći je među 11 gubitaša - poslovao je sa gubitkom 1.541.006 C. G. eura.

KONKURS OTVOREN DO 20. MARTA: Lokacija ,,novog grada“

Pored Željezare će nići „sunčani grad“ NIKŠIĆ – Elektroprivreda je raspisala međunarodni konkurs za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja stambeno-poslovnog kompleksa „sunčani grad“ za, kako je najavljeno, novi stambeno-poslovni centar Nikšića.

Konkursom je obuhvaćeno područje od 36 ha, od čega je 26 u okviru prostornih cjelina predviđenih za izgradnju objekata i prateće pejzažno uređenje, tri hektra za zelene zaštitne zone i sedam za saobraćaj (drumski i željeznički).

Cilj konkursa je stvaranje preduslova za razvoj područja, koji je sa željezarom kao nukleusom predstavljao okosnicu razvoja opštine.

- Posebnu pažnju posvetiti pla-

niranju sadržaja u obuhvatu sa akcentom na svaranje nove slike područja, sa savremenim objektima višeporodičnog stanovanja, poslovnim centrom, objektima društvenog standarda (vrtića, sportskih terena, bazena, uređenih zelenih površina), sa rješenjem za savladavanje prostornih barijera i stvaranje funkcionalnih veza sa okolnom područjem – piše u konkursom zadatku.

Konkurs traje do 20. marta 2024. godine.

Najbolje rješenje po odluci žirija, koje bude pristiglo na konkurs, biće nagrađeno sa 50.000 eura, za drugonagrađeni rad predviđeno je 20.000, a za trećenagrađeni 10.000 eura. Predviđen je i otkup još dva rada sa po 5.000 eura, kazali su iz EPCG. C. G.

Bijelo Polje: Grad u susret Novoj godini

Praznični bazar počeće 28. decembra BIJELO POLJE – Deveti novogodišnji bazar biće otvoren od 28. decembra i trajaće do 3. janura. Direktorica lokalne turističke organizacijje Violeta Obradović kaže da je pripremljen bogat program.

– Biće to šansa da se promovišu tradicionalne vrijednosti domaće radinosti, starih zanata, rukotvorina... Novogodišnji bazar biće ujedno i prilika da se pokaže da u Bijelom Po-

lju postoje proizvođači koji u tom sektoru kreativne industrije imaju šta da pokažu – kazala je Obradović.

Kulturno zabavni program će se održavati od 12 do 20 časova, učestvuju lokalni muzičari, tamburaši, sadržaji za najmlađe. Za 29. decembar planiran je nastup učenika Muzičke škole, a sljedeći dan na trgu biće odigrana dječja predstava pozorišta iz Podgorice.

B.Č.

Crnom Gorom

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Ipak uvjereni su da njihovi članovi i simpatizeri i svi iskreni antifašisti neće dozvoliti da njihov rad zamre.

ANTIFAŠIZAM

Nastaviće da propagiraju i šire univerzalne vrijednosti na kojima počiva i temelji se organizacija.

- Sa puta antifašizma i slobodarstva nećemo i ne smijemo ostupiti jer desničarske, fašističke i kleronacionalističke strukture su u ekspanziji i žele da potru i unište sve ono za što smo se vjekovima borili: slobodu, mir, multivjerski i multinacionalni sklad i suživot svih građana Crne Gore – kazali su.

Govoreći o konkretnima aktivnostima najavili su da će posebnu pažnju posvetiti zadacima koji su najvažniji za rad njihove organizacije: čuvanje i jačanje suvereniteta Crne Gore, tekovina NOR-a i revolucije, čuvanje i jačanje antifašizma, spomenika i spomen–obilježja, obilježavanje

Popis spomenobilježja

NIKŠIĆ: Udruženje boraca NOR-a i antifašista usvojilo program rada za 2024. godinu

Nastaviće odbranu suvereniteta i ustavnog poretka Crne Gore značajnih datuma iz istorije NOB-a, prijem novih članova koji podržavaju programska opredjeljenja i Statut iz redova antifašista.

- Posebno ćemo se angažovati na očuvanju multivjerskog i multinacionalnog sklada, borbi protiv svih oblika nacionalizma, revanšizma i prekrajanja istorije i nipodaštavanja partizanskog pokreta, očuvanje, zaštita i održavanje spomenika i spomen-obilježja, i podizanja novih spomen-obilježja slobodarima i iz ranijih ratova i perioda.

Obilježićemo značajne datume: Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda, Dan nezavisnosti, Dan pobjede i Dan Evrope, Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, Dan sjećanja na žrtve holokausta, Dan oslobođenja Nikšića. Predviđena je posjeta spomenicima strijeljanih rodoljuba pod Trebjesom, na

Sa puta antifašizma i slobodarstva nećemo i ne smijemo odstupiti jer desničarske, fašističke i kleronacionalističke strukture su u ekspanziji i žele da potru i unište sve ono za što smo se vjekovima borili. Nastavićemo da obilježavamo najvažnije datume, održavamo spomen-obilježja, formiranje novih mjesnih udruženja – najavlili su borci i antifašisti Kapinom polju, Farmacima.

Održavanje svečanih akademija, okruglih stolova, naučnih skupova i istorijskih časova posvećenih istaknutim ličnostima, revolucionarima, događajima organizovaćemo ukoliko nam dozvoli finansijska situacija. Na prigodan i svečan način i u saradnji sa SUBNOR-om i antifašistima Crne Gore što masovnije obilježićemo godišnjicu slavnih bitaka na Neretvi, Javorku i Sutjesci i na Pljevljima.

Sa SUBNOR-om i antifašistima Crne Gore obilježićemo 13. jul - Dan državnosti i Dan

ustanka crnogorskog naroda tako da ova manifestacija bude centralna proslava za Crnu Goru shodno odluci Glavnog odbora sa sjednice u Kolašinu. Svečano i dostojanstveno i što masovnije obilježićemo 80. godišnjicu oslobođenja Nikšića - najavljeno je.

ČLANOVI, UDRUŽENJA

Organizacija će, najavljeno je, i u 2024. godini raditi na proširenju novih članova - antifašista iz redova porodica boraca NOR-a, prijatelja i poštovalaca tekovina NOR-a, redova mladih i dr, kako je to POBJEDA

NIKŠIĆ – Skupština Udruženja boraca NOR-a i antifašista Nikšića usvojila je program rada za 2024. godinu. Planirali su brojne aktivnosti čija realizacija zavisi od finansijske situacije koja je ove godine bila veoma teška.

13

- Tražićemo od Vlade i ministarstva, koje pokriva resor kulture, kao i od Opštine Nikšić da nastave projekat detaljnog popisa svih spomen-obilježja kako bi se utvrdio prioritet sa prijedlogom mjera za njihovu sanaciju i restauraciju, prije svih za spomenike u Gornjem Polju, Trubjeli, Crkvicama, Bršnu i dr.

Obilježićemo i godišnjice bitaka na Grahovcu i Vučjem Dolu – najavljeno je u programu rada Udruženja boraca NOR-a i antifašista za 2024.

FINANSIJSKA SITUACIJA TEŠKA: Sa Skupštine Udruženja boraca NOR-a i antifašista

i Statutom predviđeno, kao i formiranju novih mjesnih udruženja.

- Nastavićemo formiranje mjesnih udruženja i saradnju sa svim organizacijama, ustanovama, školama (ukoliko dozvoli Ministarstvo), institucijama, društvima, sredstvima javnog informisanja i drugim koji podržavaju naša programska opredjeljenja i Statut. Zatim, punu saradnju sa svim opštinskim odborima. U saradnji sa SUBNOR-om Crne Gore, a zavisno od finansijske situacije nastaviće se izdavačka djelatnost. Skupa sa Društvom prijatelja i poštovalaca Nikšića, Fakultetom za crnogorski jezik, Maticom crnogorskom učestvovaćemo na tribinama, okruglim stolovima, promocijama knjiga i sličnim aktivnostima. Podržaćemo i učestvovati u svim javnim skupovima organizovanim za odbranu suvereniteta, nezavisnosti i ustavnog poretka Crne Gore – navedeno je u programu uz naglasak da njegova realizacija zavisi prevashodno od finansijske situacije.

Takođe donesen je i Statut organizacije koji je, objašnjeno je, prilagođen Statutu SUBNORA Crne Gore.

Sjednici su prisustvovali i Milojica Dakić, potpredsjednik SUBNORA Crne Gore i Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar.

C. G.

Uvedeno plaćanje članarine Zbog gubljenja stalnog izvora finansiranja organizacije donesena je odluka o obaveznom plaćanju članarine u iznosu od jedan euro mjesečno za sve članove, odnosno 10 eura mjesečno za članove Predsjedništva.

– Od juna 2021. godine nezakonito su nam ukinute dotacije iz budžeta opštine Nikšić, a i SUBNOR i antifašisti Crne Gore su u nezavidnoj finansijskoj situaciji tako da i od njih ne možemo očekivati neka značajnija sredstva koja nam trebaju za realizaciju naših aktivnosti.

Sve aktivnosti kao i režijski troškovi: struja, telefon, internet, cvijeće, kancelarijski materijal i sl. finansirani su dotacijama SUBNORA Crne Gore i članarinom koju su plaćali članovi Predsjedništva, a od privatnika imali smo pomoć samo od firmi Sloba Dendića, Miga Bojovića i Voja Perovića a Vojska Crne Gore popravila je put prema Risjem Dolu gdje je postavljena spomen-ploča – saopšteno je na sjednici Skupštine.

HERCEG NOVI: Opština pripremila prijedlog pravilnika o nagrađivanju sportista

Nagrade za medalje od 200 do 5.000 eura

HERCEG NOVI – Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju pripremio je pravilnik o visini nagrada za osvojena sportska odličja na domaćoj i međunarodnoj sceni kojim su utvrđeni bliži uslovi i visina opštinskih novčanih nagrada za istaknute rezultate u međunarodnim i nacionalnim takmičenjima. Odnosi se na sportiste koji imaju prebivalište ili boravište u Herceg Novom ili su člano-

vi klubova registrovanih na teritoriji Herceg Novog.

Dokument je na dnevnom redu Skupštine koja je zakazana za 27. decembar.

Prema pravilniku za osvojena odličja u seniorskoj konkurenciji članu tima dodjeljuje se 600 eura za učešće na Mediteranskim igrama, 800 na Balkanskom prvenstvu, 2.500 na Evropskom, 4.500 za Svjetsko a 7.000 za Olimpijske igre.

Mlađe kategorije biće nagrađene 300 eura za Mediteranske igre, 400 Balkansko pr-

vernstvo, 1.000 eura Evropsko a 1.500 za Svjetsko prvenstvo.

Za osvojena odličja u Regionalnoj ligi u seniorskoj kategoriji nagrada iznosi 1.000 eura u pojedinačnoj a 3.000 za ekipne sportove (klub), a u mlađim kategorijama 300 za pojedinačnu konkurenciju a 1.200 za klub.

Građani Herceg Novog koji osvoje medalju na nacionalnom prvenstvu u seniorskoj kategoriji biće nagrađeni sa 800 eura pojedinci a 2.500 klub, a u mlađim kategorijama

250 eura odnosno 1.000 eura.

Za odličja u nacionalnom kupu u seniorskoj kategoriji nagrada iznosi 600 u pojedinačnoj i 2.000 eura za klub, a u mlađim 200 i 800 eura.

Seniori koji osvoje odličje u evropskim klupskim takmičenjima biće nagrađeni sa 1.000 pojedinci odnosno 5.000 eura klubovi.

– Za osvojena odličja u evropskim klupskim takmičenjima seniorima se nagrade dodjeljuju za sportove koji su kategorizovani kao sporto-

vi na programu Olimpijskih i Paraolimpijskih igara, a prema Pravilniku o kategorizaciji sportova Crnogorskog olimpijskog komiteta. Nagrade se mogu dodijeliti i za sportove koji nijesu na programu Olimpijskih i Paraolimpijskih igara, ali su priznati od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta. U slučaju da ista ekipa osvoji neko od takmičenja u obje kategorije, iznos sredstava će se dodjeljivati samo za ekipnu konkurenciju – piše u pravilniku.

Predviđeno je da se novčana nagrada može dodijeliti i za drugi istaknuti sportski rezultat, kao i za doprinos, promociju i afirmaciju gradskog sporta u maksimalnom iznosu od 500 pojedinačno i 1.000 eura ekipno, obrazloženim rješenjem Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, a uz saglasnost predsjednika Opštine.

Novčane nagrade se dodjeljuju u okviru manifestacije ,,Veče šampiona“.

D. Š.

14 Kultura

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Tema koja se dotakla naroda bivše države

PODGORICA - Roman „Karnera“ crnogorskog književnika Milorada Popovića promovisan je u Literarnoj hiši (Literarna kuća) u Mariboru, u organizaciji Crnogorskog kulturnog društva „Montenegro Maribor“. Roman je preveden na slovenački jezik i upravo izlazi iz štampe.

Za roman „Karnera“ Popović je dobio nagradu „Meša Selimović“.

- Devedesete godine, vrijeme rata i tranzicije, bliska je tema na području bivše države koja se dotakla svih naroda. Tako se u toj priči našla i publika, kako crnogorska, tako i slovenačka.

Upravo ta dramatično-tragična istorija, prepletenost, trpljenje naroda na tim prostorima, rezultiralo je empatijom.

U vidnoj interakciji između umjetnika i publike, razvila se živa diskusija i bezbroj pitanja i odgovora. To je ovoj manifestaciji dalo dodatnu vrijednost – navodi se u saopštenju Dijane Pajković, predsjednice Cr-

nogorskog kulturnog društva iz Maribora.

Popović je za sebe rekao da je „u prvoj vrsti pjesnik i da razmišlja i stvara pjesnički, ali da je roman uslijedio nakon pjesničkog i stvaralačkog sazrijevanja, kao kruna književnog rada“.

- No, bez obzira na to, slovenačka publika ga najbolje poznaje kao romansijera. Zato je važno predstavljanje Popovića kao pjesnika, kao jednog modernog i najplodnijeg crnogorskog književnika – navodi Pajković.

Ona ističe da je osim članova crnogorskih društava i ljudi sa crnogorskim korijenima, promociji prisustvovao i veći broj Slovenaca, što govori o Popovićevoj popularnosti.

- Kao mali narod velikog kulturnog, stvaralačkog i intelektualnog potencijala, obavezuje da u javnom prostoru kako u Crnoj Gori, tako i šire, umjestimo promociju crnogorske kulture i sopstvenog identiteta – istakla je Pajković. D. E.

Gradsko pozorište iz Podgorice i JU „Grad teatar“ rade na novoj predstavi

„Natpopa Kojovića“ režiraće Ognjenović PODGORICA - Gradsko pozorište iz Podgorice počelo je probe predstave „Natpop Kojović“, koju zajednički priprema sa JU „Grad teatar iz Budve“. Ovu predstavu režira Vida Ognjenović, koja je po narudžbi „Grada teatra“ i napisala tekst po motivima književnog opusa i života Budvanina Antuna Kojovića.

Ovaj dramski komad bavi se životnim iskustvima, ali i istorijskim okolnostima kroz skoro čitav jedan vijek, koliko je živio Antun Kojović, prateći kako globalna dešavanja sa prijelaza 18. na 19. vijek, tako i lokalne budvanske teme i likove i intimna previranja erudite i filantropa Kojovića u svemu tome.

Ovo je projekat koji je proš-

le godine podržala Turistička organizacija Budve kroz konkurs za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine za 2022. godinu.

Pored Vide Ognjenović, koja potpisuje tekst i režiju, autorski tim čine i Vladislava Kanington, scenografkinja, Marija Pupučevska, kostimografkinja, i Damjan Jovičin, kompozitor.

U predstavi igraju Nebojša Dugalić kao Antun Kojović, Pavle Popović, Mišo Obradović, Pavle Ilić, Davor Dragojević, Danilo Čelebić, Vukan Pejović, Ognjen Sekulić, Branka Femić, Katarina Krek, Lara Dragović, Ivana Mrvaljević i Una Lučić.

Planirano je da ovom predstavom bude otvoren 38. festival S. V. „Grad teatar“.

Rediteljka Hana Rastoder u susret predstavi „671-Lov“, koja će premije

Nacionalizam je pr društva, a ne nacio U slučaju otmice u Štrpcima, život je koštao 100 njemačkih maraka i sat. Malo je suludo zamisliti da u nekoj zemlji, našoj, život košta toliko malo. Ali, tako je bilo prije 30 godina, a sada košta možda i manje. To je bio i jedan od dodatnih razloga za postavljanje predstave danas. To me brine – kazala je Rastoder PODGORICA – Šta je to što zločini ostavljaju onima koji prežive, a moraju da nastave život traumatizovani i nezaliječeni, nerijetko ljuti i ogrezli u nepravdu, jedno je od pitanja koje otvara i predstava „671-Lov“, koju je na scenu Crnogorskog narodnog pozorišta, prema svom tekstu, postavila Hana Rastoder.

Predstava će premijerno biti izvedena u utorak, 26. decembra, na sceni Studio, a inspirisana je zločinom u Štrpcima, odnosno otmicom putnika civila iz voza 671. Glumačku podjelu čine Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica Šćepanović, Jovana Brnović, Ognjen Sekulić i Kristijan Blečić.

ĆUTNJA

Ova priča, kako je u razgovoru za Pobjedu kazala rediteljka Rastoder, svima je poznata, većina ljudi u Crnoj Gori zna šta se desilo tog 27. februara 1993. godine.

- Zna se da je toga dana ote-

D. Miljanić

m. babović

Roman „Karnera“ Milorada Popovića promovisan u Sloveniji

Sa prvih proba predstave „671-Lov“

to 20 civila, otprilike ko je to uradio, poznaju ljude koji su oteti, ko je a ko nije osuđen.

Ali, ono što je skoro nepoznato jesu priče porodica žrtava.

A ova predstava se bavi time, jer mi akcenat stavljamo na porodičnu traumu. Bavimo se emocijom, onim što su oni preživjeli. Taj zločin i dalje traje,

Teško je kopati po nečemu sa čime pokušavate da živite Iako je veoma mlada, Hani Rastoder je bilo važno da se bavi ovom tematikom iz više razloga.

- Jedan od otetih bio je dio moje porodice. Moja potreba je bila da se ta

priča ispriča ove godine.

Ono što ja nosim, kao neko ko je rođen 1999. godine, jeste jedna transgeneracijska trauma.

Sa time se lično obračunavam, a ovo je bio moj

nastavljen je tokom 30 godina time što se sudski proces toliko odugovlačio, što je većina odgovornih ljudi osuđena tek ove, 2023. godine. Time se problematizuje to kakva je to njihova kazna. Naša premisa je to, željeli smo da ispričamo ono o čemu se ćutalo na razne načine – objasnila je ona. način da je riješim, da bih mogla da se bavim drugim stvarima. Teško mi je dosta bilo da napravim lični otklon u rediteljskom radu. To se plaća nekim drugim stvarima. Teško je kopati po nečemu sa čime pokušavate da živite. Teže je bilo mojoj familiji nego meni, ali se od same pomisli uzburkaju osjećanja - kazala je Rastoder.

Suštinski ovo nije priča samo o društvenom, nego i o porodičnim rasulima.

- Dodatno smo se bavili pričama i drugih porodica, ne samo familija žrtava, nego i traumama zločinaca, direktnim ili indirektnim svjedocima – kazala je Rastoder.

Nijedan muški lik u predstavi nema ime, iako su svi stradali zbog imena.

- Svi oni su predstavljeni kroz jedan lik, premda bi svako od njih mogao da ima zasebnu predstavu. Žene su u ovoj drami više aktivirane nego što su bile u realnosti, a namjera nam je bila da se da glas onima koje su ostale bez muževa, očeva, braće, sinova. Česti su slučajevi da su ostajale bez hranitelja porodica, sa djecom ili same.

Neke su bile aktivnije, neke manje, zbog straha i nemoći – kazala je Rastoder.

Retrospektivna izložba djela Branislava Bana Sekulića u Dvorcu Petrovića

Viđeno i doživljeno, obično i svakodnevno PODGORICA - Retrospektivna izložba radova Branislava Bana Sekulića biće otvorena večeras u 19 sati u Dvorcu Petrovića.

Na otvaranju će govoriti direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore dr Vladislav Šćepanović i kustoskinja izložbe Maja Dedić, a publici će se obratiti i autor.

Izložba obuhvata više od 50 recentnih radova koji predstavljaju zaokruženu misaonu cjelinu njegovog višedecenijskog stvaralačkog opusa.

- On je svoje cjelokupno stvaralaštvo zasnovao na iznalaženju suptilnih razlika i velikih sličnosti između viđenog i doživljenog, običnog i svakodnevnog u funkciji umjetničkog preobražaja - istakla je kustoskinja izložbe Maja Dedić.

Branislav Bane Sekulić rođen je 1952. godine u Prokuplju. Završio je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu, 1978, Odsijek slikarstvo, u klasi profesora Milana Kečića. Na istom fakultetu je magistrirao 1980. godine, u klasi profesora Aleksandra Lukovića. Upo-

redo sa likovnim stvaranjem, bavio se i pedagoškim radom.

Izabran je 1983. godine za asistenta na Kulturološkom fakultetu na Cetinju. Od 1989. godine radio je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, gdje je i okončao profesorski

angažman u zvanju redovnog profesora. U dva mandata bio je dekan na istom fakultetu, od 1996. do 2000. godine.

Sa grupom svojih kolega 1980. godine osnovao je neformalnu likovnu grupu „Generacija 9“. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1978. godine. Njegovi radovi nalaze u brojnim muzejima i privatnim kolekcijama. Učestvovao na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih značajnih nagrada. Živi i A. Đ. stvara u Podgorici.

Kultura

Četvrtak, 21. decembar 2023.

I. Mandić

Hana Rastoder

Jedna od premisa sa kojom bi rediteljka željela i publika da se saživi jeste i pitanje koliko život košta i ostaju li neka pitanja zauvijek bez odgovora.

- U slučaju otmice u Štrpcima, život je koštao 100 njemačkih maraka i sat. Malo je suludo zamisliti da u nekoj zemlji, našoj, život košta toliko malo. Ali, tako je bilo prije 30 godina, a sada košta možda i manje. To je bio i jedan od dodatnih razloga za postavljanje predstave danas.

To me brine – objasnila je ona.

NACIONALIZAM

Predstava donosi priču i o multikulturalnim odnosima, brakovima, te reakcijama porodice na takve veze.

- Sve češće čujem da su ljudi u partnerskim odnosima, odnosno da je ustaljena pojava mješovitih brakova, bar je moj utisak takav. Međutim, čini mi se da statistika pokazuje da nije tako. Moguće da generacije od ‘90-ih do 2000-ih imaju taj odnos da su se malo izmiješali, ali da novije generacije vrlo vode računa o tome, što je meni šok. Ali, i potpuno ih razumijem. Problemi na koje naiđete u situacijama koje stvara porodica i okolina su veliki – smatra ona.

Pitanje nacionalizma je i da-

lje i te kako otvoreno.

- Dolazimo do toga da ću ja, kao Hana Rastoder, muslimanka, morati dobro da razmislim da li nekoga toliko volim da prođem kroz svu tu muku. To važi za svakoga, uvijek se desi nekakav veliki problem. Mi predstavu tako i počinjemo, iz vizure dvije sestre koje su obje muslimanke, a starija ima problem sa mješovitim odnosima. Za mene bi bilo važno da se krene sa te tačke propitivanja nacionalizma, gdje on i odakle kreće.

Ja ne tvrdim da je on krenuo ni sa muslimanske ni sa pravoslavne strane, već otvaramo pitanje da se to ne zna. Ali to je bio i jeste problem društva, a ne jedne nacionalnosti – ocijenila je Rastoder i dodala da predstava otvara i pitanje traženja oprosta.

Njemački kancelar je, prema njenim riječima, kleknuo pred spomenikom žrtava Holokausta i tražio oprost. U Crnoj Gori se to, napomenula je Rastoder, nikada nije desilo na tako zvaničan i javan način.

- Nikada nijedan predsjednik nije to uradio. Lijepo je i zdravo da se dođe na obilježavanje godišnjice, položi se cvijeće, ali to nije dovoljno - rekla je S. VIŠNJIĆ Rastoder.

PODGORICA - Projekcija šest kratkih filmova u produkciji Kino kluba Podgorica biće održana večeras u 19,30 sati, u Multimedijalnoj sali CKZ ,,Ribnica“. Četiri filma su proizišla iz Škole dokumentarnog aktivističkog filma, dok su dva nastala u okviru mentorskog programa „EkoDoku“.

Polaznice i polaznici edukativnih programa Kino kluba imali su priliku da uče o filmskom jeziku, medijskoj pismenosti, snimanju, režiji i montaži. U dobrom duhu aktivizma, svako od njih imao je zadatak da istraži i prenese važne priče iz svoje zajednice na platno.

Bojana Šolaja, s filmom „Ko te štedi“, otključava prostor zanatske radnje u centru Podgorice, koja se već svojim izgledom ne uklapa u klinč dvije urbanističke vizije glavnog grada, kao svjedočanstva dva vremena. Film pruža uvid u život stakloresca Alba, postavljajući pitanje - da li se u savremenom kontekstu pojedinac vrednuje kao ličnost ili je u potpunosti sveden na ulogu koju u društvu obavlja. „Most“, djelo Jelene Kontić, pruža uvid u emotivni svijet vlasnika najstarije privatne galerije u Crnoj Gori, koji se bori sa mogućnošću njenog zatvaranja. Film nas vodi kroz galeriju, ispunjenu umjetničkim djelima, gdje se vlasnik sjeća kada je sve vrvilo od ljudi i zbivanja, dok iz dana u dan odlaže ono što donosi moderna budućnost, društvo i život.

Ivan Velimirović u „Istoj no-

MONTENEGRINA.NET

problem onalnosti

Kino klub Podgorica spreman da premijerno predstavi šest filmova

Bavili se važnim društvenim temama ći“ vodi nas na putovanje kroz jedinstvenu kombinaciju političkog protesta i žurke snimljenih istovremeno, otkrivajući neočekivanu harmoniju između dva različita svijeta.

Kroz humorističan ton, film naglašava da smo, uprkos različitim okolnostima, dio iste noći u kojoj se smijeh, radost i želja za promjenama prepliću.

Milica Radovanović donosi priču o Ivani koja se kroz Berane šeta, iz istoimene poznate crnogorske pjesme. Iako možda i nije ta Ivana, ovo je film o jednoj prosječnoj samohranoj majci sa natprosječnom snagom i entuzijazmom pred svakodnevnim životnim izazovi-

PODGORICA – Promocija knjige „Odloženo za sjutra“ Zdravka Velimirovića biće priređena večeras u 19 sati u Kamernoj sali Muzičkog centra, u sklopu programa „San o stvarnosti“, koji je ovog puta posvećen dokumentarnom filmu Zdravka Velimirovića i trajaće do 24. decembra.

Knjiga „Odloženo za sjutra“ predstavlja zbirku tekstova, pisama i nekoliko scenarija pronađenih u bogatoj zaostavštini Zdravka Velimirovića.

Materijal za knjigu pripremila je njegova supruga Ranka Velimirović, a knjiga je objavljena ove godine u Podgorici u izdanju Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća Crne Gore. U programu učestvuju Goran Bjelanović, Mladen Velimirović, Savo Radunović, Budo Simonović i Anka Žugić. Projekcije Velimirovićevih dokumentarnih filmova biće organizovane od 21. do 24. decembra, u 20 sati, u sali „Gojko Kastratović“. Ulaz na programe je besplatan. S. V.

doprinijeti ekološkoj borbi i kako se ekološka svijest može razvijati i jačati u društvenom kontekstu.

Film „Pileta Piletović“, autorice Ivane Čogurić, predstavlja satiričnu analizu društvenih pojava kao što su nepotizam i demagogija, kroz prizmu humorističnog pripovijedanja.

Ovaj film koristi oštroumnost i ironiju da bi oslikao društvene anomalije, pokazujući kako ove prakse oblikuju i deformišu svakodnevni život i odnose u društvu.

Filmovi su nastali u okviru projekata ,,Omladinski kino aktivizam - Kino klub Podgorica“ i „GreenScreen“. S. V.

Knjižara „Karver“ realizuje projekat „Poetika zemlje – Moja Crna Gora“ u četiri škole na sjeveru

Recitovanje poezije i pokloni za biblioteke

Omaž Zdravku Velimiroviću od 21. do 24. decembra

Promocija knjige i projekcije filmova

ma. Film ,,Ko je Ivana?“ nudi dubok uvid u izazove i snagu žene koja se suočava sa svakodnevnim poteškoćama, ali i pruža inspirativnu sliku njene nepokolebljive pozitivnosti i hrabrosti.

Drugi dio večeri biće posvećen ekološkim dokumentarcima iz projekta „EkoDoku“. „Ekopatriotizam“, djelo Jovane Božović i Marka Vukčevića, fokusira se na ekološki aktivizam i njegov značaj u očuvanju životne sredine.

Film prati akciju čišćenja brda Ljubović i protest kod rijeke Gračanice. Ova dokumentarna priča ističe kako individualni i kolektivni napori mogu

Knjige namijenjene bibliotekama

PODGORICA - Novi ciklus projekta „Poetika zemlje – Moja Crna Gora“ (www. poetikazemlje.me) knjižare „Karver“, pod nazivom „Govorim poeziju“, biće organizovan sjutra u 12 sati, u Srednjoj mješovitoj školi ,,Vuksan Đukić“ u Mojkovcu.

U okviru prezentacije i realizacije programa za učenike i predmetne nastavnike govoriće Varja Đukić, glumica, menadžerka programa „Poetika zemlje – Moja Crna Go-

ra“ i Radomir Ilić u ime Matice crnogorske.

Nakon prezentacije projekta učenici će govoriti po izboru poeziju crnogorskih pjesnika – Mladena Lompara, Vitomira Nikolića, Aleksandra Lesa Ivanovića i Radovana Zogovića. Đukić i Ilić će sa učenicima razgovarati o poeziji crnogorskih autora i najaviti planove za naredni period, zainteresovati učenike za sljedeći ciklus koji će organizovati u Podgorici u knjižari „Karver“, nakon konačnog iz-

bora najboljih recitatora poezije crnogorskih autora. Izbor najboljih slijedi nakon druge faze realizacije programa u februaru u srednjim školama: SMŠ „Braća Selić“ (Kolašin), Gimnazija „Miloje Dobrašinović“ (Bijelo Polje), Srednja mješovita škola „Vuksan Đukić“ (Mojkovac) i Gimnazija „30. septembar“ (Rožaje).

Oni će srednjoškolskim bibliotekama, kao i prethodnih godina, pokloniti knjige savremenih crnogorskih autorki i autora, kao i djela autora iz regiona. Ove godine je izuzetan poklon školama, koje su dio projekta, namijenila Matica crnogorska, koja je projekat podržala sa po 43 naslova knjiga i časopisa. Ta djela predstavljaju kapitalnu izdavačku vrijednost crnogorske kulture. Među naslovima su djela „Istorija Crne Gore“ Františeka Šisteka, „Portreti knjaza Danila“ Saše Brajović, „Podmorje Crne Gore“ Dragana Gačevića, „Antički natpisi u Crnoj Gori“ Jovana Martinovića, zbornici „Crnojevići“, „Balšići“, časopisi „Monumenta Montenegrina“ i „Matica“, te razni katalozi.

Za ovaj ciklus u petoj godini realizacije projekta, Sibila d.o.o. knjižara „Karver“ dobila je podršku od Ministarstva D. E. kulture i medija.

kic

erno biti izvedena u CNP-u

15

Ferdinandi gost „Podgoričkih priča“ u KIC-u PODGORICA – Violinista Vili Ferdinandi biće gost decembarskih „Podgoričkih priča“, večeras u 21 sat, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

- Kako se nosio sa nekim dobrim ili manje dobrim vremenima u Titogradu i Podgorici, šta je naučio i šta je učio generacije, uvaženi mr Vili Ferdinandi će ispričati moderatoru tribine, novinaru Vanji Kovačeviću, ali i publici i njegovim poštovaocima – navodi se u saopštenju KIC-a.

Vili Ferdinandi je rođen 1951. godine u Titogradu (Podgorica), gdje je stekao osnovno i srednje muzičko obrazovanje.

Muzičku akademiju je završio u Beogradu, gdje je kasnije magistrirao na Odsijeku violina, a na kamernoj muzici završio Specijalističke studije. Usavršavao se u Kijevu i Klagenfurtu (Austrija). Dobitnik je više R. K. nagrada i priznanja.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Uručena priznanja najboljim sportistima, sportskim radnicima i kolektivima Podgorice u 2023. godini

risa, Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont, atletičarka Atletskog kluba osoba sa invaliditetom Vihor Maja Rajković, četverac iz džiu džicu kluba Feniks Aleksa Radulović, Krsto Radulović, Mladen Bojanović i Selma Ličina, Tomislav Đinović iz Bokserskog kluba Zlatičanin i automobilista ,,Podgorica rejsing tima“ Filip Kunčer.

Dulović je godinu krunisao srebrnom medaljom na seniorskom Svjetskom prvenstvu u Budimpešti, a ove godine osvojio je i zlatno odličje na Balkanskom šampionatu. Vukčević je nastavio dominaciju i četvrti put bio zlatni na šampionatu svijeta, koji mu je ujedno bio i posljednji u takmičarskoj karijeri, jer se i zvanično oprostio od takmičenja i posvetio trenerskom poslu

Nagrade za izuzetan doprinos u razvoju, organizovanju i unapređenju sporta uručene su Slavku Vlahoviću, braći Antu i Janku Miročeviću, braći Miodragu i Draganu Perunoviću, Nikoli Petroviću, Draganu Drobnjaku, Momčilu Markušu, Nikoli Rakoviću i Avdulahu Radončiću.

Zlatne plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta uručene su Tanji Raković (SSŠ ,,Ivan Uskoković“) i Fikretu Juleviću (OŠ ,,Pavle Rovinski“), a plaketu za dostignuće u netakmičarskom sportu zaslužio je aikido majstor Janko Burić (Aikido klub Budućnost).

Za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport, kao i promociju sporta nagrađen je hotel ,,Voco“, dok je priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom dobila volonterska organizacija ADP Zid. Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobili su Sportsko rekreativno društvo Ekomen i Zoran Kažić, dok je posebnu zahvalnicu za medijsku promociju aktivnosti Sekretarijata za sport dobio portal Sportfem.

Sekretarijat za sport posthumno je dodijelio plakete porodicama zaslužnih sportskih radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu i Podgorici Petru Porobiću i Neđeljku Burzanoviću.

H. P.

Priznanja Nenadu Duloviću i Dejanu Vukčeviću Karatista Nenad Dulović i džiu džicu reprezentativac Dejan Vukčević proglašeni su za najbolje sportiste Podgorice u 2023. godini. Njima je juče priznanja uručila gradonačelnica Olivera Injac, na svečanosti održanoj u hotelu ,,Voko“.

Dulović je godinu krunisao srebrnom medaljom na seniorskom Svjetskom prvenstvu u Budimpešti, a ove godine osvojio je i zlatno odličje na Balkanskom šampionatu.

- Nagrade su vrhunac svega onog urađenog tokom ove godine i nagrada za uloženu ogromnu energiju. Uvijek sam težio da budem među najboljima i danas sam tu gdje jesam.

Hvala mom klubu, treneru Žarku Rakoviću, Karate savezu i predsjedniku Predragu Perkoviću, a ovo priznanje je i jedan vid zahvalnosti za svu

pomoć koju sam imao od njih - kazao je Dulović.

Vukčević je nastavio dominaciju i četvrti put bio zlatni na šampionatu svijeta, koji mu je ujedno bio i posljednji u takmičarskoj karijeri, jer se i zvanično oprostio od takmičenja i posvetio trenerskom poslu.

- Treći put dobijam laskavo priznanje, poslije 30 godina bavljenja sportom u džudou i džiu džici. MIslim da je bilo dovoljno. Iza svega toga stoji naporan rad i svakodnevni treninzi - kazao je Vukčević.

Gradonačelnica Olivera Injac kazala je da rezultati sportista i sportskih radnika potvrđuju da je Podgorica, ne samo administrativni, privredni i kulturni, već i sportski centar.

- Vaši rezultati zaslužuju punu pažnju i poštovanje, jer govore o tome kako treba razvijati

Nagrađeni sportisti i sportski radnici

disciplinu i sportski duh i kako treba biti primjer drugima, a prije svega generacijama koje stasavaju. Odajemo i priznanje onima koji nijesu sa nama, ali su ostavili neizbrisiv trag na

Budućnost podgoričkog sporta Tradicionalno, izabrani su i najperspektivniji sportisti glavnog grada (dječaci i djevojčice od 13 do 16 godina). To su Lana Rakočević (Ženski odbojkaški klub Budućnost), Vuk Stanojević (Odbojkaški klub Budućnost), Jakša Milanović (Vaterpolo plivački klub Budućnost), Lazar Savović (Fudbalski klub Budućnost), Janja Dragišić (Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax), Dražen Šutović (Karate klub Budućnost), Mina Boričić (Karate klub Omladinac), Jovan Radulović (Džudo klub Milenijum), Ognjen Radošević (Džudo klub Nenad Sinanović) i Balša Sinđić iz Džiu džicu kluba Stara varoš.

sportskim stranicama priče o našem gradu i Crnoj Gori - rekla je gradonačelnica.

MOTIVACIJA

Titulom najboljeg podgoričkog sportskog kolektiva okitio se Karate klub Omladinac, dok je najbolji trener Žarko Raković, član stručnog štaba tog kluba.

- Bio sam silno motivisan ove godine, želio da 2023. godina bude istorijska za naš klub.

Uspjeli smo u tome, osvojili smo četiri evropske i svjetske medalje. To je najbolji rezultat od kada sam u klubu. Siguran

sam da će sljedeća biti još bolja i da ćemo imati šta da pokažemo - rekao je Raković.

Plakete za vrhunske rezultate na osnovu rezultata u seniorskoj konkurenciji dobili su karatistkinja KK Omladinac Milena Jovanović, džiu džicu majstor Arso Milić, kik bokser Budućnosti Nemanja Čađenović i džiu džicu reprezentativka Anđela Vukčević.

Plakete za ostvarene rezultate u 2023. godini zaslužili su Kik boks klub Rad, Košarkaški klub SC Derbi, Džiu džicu klub Feniks, Klub malog fudbala Titograd, Plesni klub Sonm. babović

NVU Media centar uputilo inicijativu Savjetu RTV Podgorica

Inicirali poništavanje izbora Otaševića Nevladino udruženje Media centar uputilo je juče inicijativu za poništavanje odluke o imenovanju vršioca dužnosti izvršnog direktora RTV Podgorica. U obraćanju predsjednici Savjeta Vesni Radulović, koje potpisuje direktor Media centra Goran Đurović, očekuje se hitno sazivanje sjednice Savjeta tog lokalnog javnog emitera.

- Pozivamo vas da iskoristite mogućnost koju vam pruža Statut RTV Podgorica u članu 27 i ispravite propuste na način što ćete donijeti odluku o poništavanju Odluke o imenovanju v. d. izvršnog direktora RTV Podgorica. Istrajavanjem na nezakonito donijetoj odluci, trajno ćete urušiti integritet Savjeta od kojeg je javnost očekivala da zakonitim radom i bez političkih uticaja sprovede ne-

ophodnu transformaciju RTV Podgorica u istinski javni medijski servis - navodi Đurović.

INTERES

Media centar podsjeća na to da član 27 Statuta RTV Podgorica propisuje da ,,ako član Savjeta ima sukob interesa u odlučivanju po pojedinom pitanju iz nadležnosti Savjeta, dužan je da o tome obavijesti ostale članove Savjeta radi izuzeća iz rasprave i odlučivanja o tom pitanju. Ako je član Savjeta učestvovao u radu uz postojanje sukoba interesa, ostali članovi Savjeta su dužni da preispitaju donesene odluke koje mogu oglasiti nevažećim“.

- Osnov za primjenu ovog člana Statuta RTV Podgorica je, prema mišljenju MC, učešće člana Savjeta RTV Podgorica Zorana Rakočevića u glasanju o

DOPRINOS

imenovanju v. d. izvršnog direktora RTV Podgorica Vladimira Otaševića. Naime, Zoran Rakočević nije ostalim članovima Savjeta prijavio sukob interesa koji se ogleda u tome što je njega za člana Savjeta podržala NVO Lupa, čiji je osnivač upravo Vladimir Otašević, za koga je Rakočević glasao da bude izabran za v. d. izvršnog direktora.

MC vjeruje da je Zoran Rakočević svojim glasanjem vraćao uslugu Otaševiću i, umjesto da se izuzme iz glasanja zbog sukoba interesa, sve je uradio da se, mimo očiju javnosti, izabere onaj koji je njega prethodno podržao da bude izabran za člana Savjeta RTV Podgorica naveo je Đurović.

Media centar, dodaje se, smatra da su se stekli uslovi da Savjet RTV Podgorica poništi odluku o imenovanju Vladimira

Sjedište RTV Podgorica

Otaševića za v. d. izvršnog direktora, napominjući da je ranije javno ukazao na to da je izbor Vladimira Otaševića suprotan i Odluci o izmjenama i dopunama odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter RTV Podgorica.

PROCEDURA

- MC navodi u inicijativi da je procedura imenovanju v. d. izvršnog direktora RTV Podgorica sprovedena suprotno članu 48a Odluke, koju je morao da poštuje Savjet, a koja propisuje da, ,,u slučaju ostavke ili ra-

zrješenja izvršnog direktora, Savjet imenuje vršioca dužnosti iz reda zaposlenih u Društvu koji ispunjavaju uslove za izvršnog direktora i daju pisanu saglasnost za imenovanje“ - navodi Đurović.

Savjet RTV Podgorica, naime, nije pribavio podatke o svim zaposlenima u RTV Podgorica koji ispunjavaju uslove za izbor za v. d. izvršnog direktora.

S druge strane, da je i konstatovano da niko od zaposlenih ne ispunjava uslove za v. d. direktora, Savjet je morao da raspiše javni konkurs za v. d. izvršnog direktora RTV Podgorica.

- Ostalo je do sada nepoznato na osnovu koje odluke i na osnovu čijeg poziva su dokumente za v. d. izvršnog direktora dostavili samo Vladimir Otašević i Andrijana Kadija, a ne neki drugi zainteresovani kandidati. Takođe, Vladimir Otašević nije mogao biti izabran za v. d. izvršnog direktora jer nema potrebno iskustvo u predviđenom stepenu kvalifikacije, jer nema najmanje pet godina iskustva na upravljačim pozicijama u oblastima relevantnim za obavljanje djelatnosti izvršnog direktora. Osim toga, njegova supruga je vlasnica 90 odsto Montenegro Press Company d.o.o. (portal PRESS) koji se bavi proizvodnjom audio-vizuelnih sadržaja, što je suprotno članu 16 Odluke – navedeno je u inicijativi Media centra.

Istrajavanje na nezakonito donijetoj odluci, smatraju u toj NVO, bilo bi nepobitan dokaz da je Savjet RTV Podgorica i dalje pod jakim i neprimjerenim političkim uticajem, tj. da je političku kontrolu DPS-a samo zamijenila kontrola PES-a, Nove, DNP-a, Demokratske H. P. Crne Gore i Ure.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 21. decembar 2023.

17

I dvije godine nakon velikog požara na Gorici brojna sasušena stabla i dalje prijete šetačima i rekreativcima

Do pune revitalizacije vršnog platoa trebaće još vremena

Sjeverni vjetar, koji je duvao prethodnog petka i subote, oborio je desetak opožarenih stabala alepskog bora i bora pinjola, koja su ostala sasušena poslije velikog požara u kojem je krajem jula 2021. godine staradao značajan dio šume na padinama i na vrhu Gorice. Iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice ističu da je Planom upravljanja Park šumom Gorica za period 2024-2029. godine planiran nastavak revitalizacije opožarenog dijela vršnog platoa brda i sanitarno-higijenskih uzgojnih mjera, ali poručuju da će to biti relativno dug proces, koji će zahtijevati puno razumijevanje građana i javnosti.

VJETAR

Odgovarajući na pitanja Pobjede, v. d. izvršne direktorice Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice Jasna Gajević navela je da je jedna od posljedica katastrofalnog požara iz 2021. godine ta da su udari vjetra sa sjeverne strane brda Gorica mnogo jači nego ranije.

- Na vršnom platou brda jak sjeverni vjetar orkanske jačine, koji je duvao prije nekoliko dana, oborio je desetak opožarenih stabala alepskog bora i bora pinjola. Na ostalim djelovima brda evidentirano je sedam oborenih stabala. Radi se uglavnom o osušenim stablima alepskog bora i čempresa ili tzv. veteranskim stablima (stabla koja su doživjela biološki maksimum) koje obara i vjetar slabije jačine, tokom ciSindikalna organizacija Glavnog grada stupiće u jednočasovni štrajk upozorenja 25. decembra nakon što je najavljeno da će odbornici lokalnog parlamenta razmatrati smanjenje zarada od pet do 15 odsto. Štrajk će biti organizovan ispred sjedišta rada svih organizacionih jedinica Glavnog grada, od 12 do 13 časova.

- Odluka o štrajku upozorenja upućuje se poslodavcu iz razloga što Sindikalna orga-

jele godine – navela je Gajević.

Ona je podsjetila da su radnici gradskih preduzeća Zelenilo i Čistoća, u saradnji sa zaposlenima u Službi zaštite i spašavanja i Agencije za upravljanje zaštićenim područjima, 27. novembra ove godine sa vršnog platoa brda, uklonili dvadesetak kubika oborenih stabala i granja.

- Ove aktivnosti su započete još prošle godine gdje je veliki dio opožarenog materijala uklonjen u saradnji sa Zelenilom i Čistoćom. Naročito ljetos, u toku požarne sezone, radilo se na uklanjanju suvih i opožarenih stabala. Radilo se i na održavanju travnatih staništa na platou putem redovnog košenja i uklananja otkosa. Takođe, građani okupljeni u NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode već punih 10 godina volonterskim radom daju veliki doprinos u održavanju Gorice – ističe Gajević, uz napomenu da je zbog obima opožarenog materijala i u narednom periodu planirano još nekoliko sličnih intervencija, kako bi se prostor vršnog platoa brda rasteretio od viška biljnog otpada.

STUDIJA ZAŠTITE

Direktorica Agencije za upravljanje zaštićenim područjima podsjeća da su Studijom zaštite Park šume Gorica iz 2021. godine definisane mjere i preporuke za zaštitu biodiverziteta kao i plan upravljanja Spomenika prirode park-šume Gorica, čije se usvajanje u Skupštini glavnog grada očekuje u prvom kvartalu naredne godine.

- Planom upravljanja Park šumom Gorica za period

i. mitrović

Planom upravljanja Park šumom Gorica za period 2024-2029. godine planiran je nastavak revitalizacije opožarenog dijela vršnog platoa, što će, poručuju iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, biti relativno dug proces koji će zahtijevati puno razumijevanja građana i javnosti

Sasušena stabla na vrhu Gorice

Volonteri doprinose održavanju Gorice Zoran Bojović iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode izjavio je za Pobjedu da su prethodne nedjelje organizovali 255. akciju čišćenja Gorice, kada su iz tzv. zone A izvukli veliki, zdravi alepski bor, dužine 12-13 metara koji je vjetar oborio ove jeseni.

- U tim akcjama do sada je učestvovalo blizu 4.000 građana. Količina biljnog otpada koja je iznešena za

tih 10 godina je ogromna.

Gorica je na mnogim mjestima prohodnija, mi smo krčili teren, uklanjali smo višak biljnog otpada. Cijeli južni i jugozapadni dio brda smo očistili, tako da nema naslaga koje guše teren i sprečavaju rast nove vegetacije – kazao je Bojović, uz napomenu da će u koordinaciji sa Agencijom za upravljanje zaštićenim područjima pomoći u sanaciji dijela

Gorice, koji je bio zahvaćen velikim požarom prije dvije godine.

Pored akcija čišćenja, Udruženje ljubitelja Gorice i prirode u Mediteranskom vrtu sprovodi brojne edukativne, kulturne i zabavne sadržaje, organizovalo je brojne akcije pošumljavanja, a u saradnji sa Službom zaštite i spašavanja učestvuje u protivpožarnim aktivnostima.

2024-2029. godine planiran je nastavak aktivnosti na revitalizaciji opožarenog dijela vršnog platoa brda i sanitarno-higijenskih uzgojnih mjera (sanitarna sječa, proreda, orezivanje, podkresivanje, krčenje) u saradnji sa ostalim gradskim preduzećima. U narednih pet godina radiće se na izradi projekta uređenja terena i pejzažne

arhitekture za lokacije na kojima se planiraju intervencije.

Obezbijediće se podaci o poziciji, zdravstvenom i estetskom stanju postojećih stabala u funkciji efikasnog sistema zaštite, mjera njege i donošenje dugoročnog razvojnog koncepta. Nakon toga će se uspostaviti stalni monitoring stanja šuma i implementacija programa za sprečavanje šire-

nja bolesti i štetočina u šumskom ekosistemu. Pošumljavanje će se obavljati u skladu sa rezultatima monitoringa i stanja na terenu – poručuje Gajević i dodaje da je niz mjera usmjereno i na zaštitu od požara.

Navodeći da je prostor vršnog platoa brda podijeljen u tri cjeline, kaže da će se u njima pored prirodne obnove terena

raditi i na sadnji autohtonih biljnih vrsta koje su i ranije dominirale na ovom dijelu brda, kao i na detaljnom uklanjanju viška biljnog otpada kako bi se omogućila prirodna regeneracija dijela terena.

- Taj proces je započet prošle godine, gdje je uz preporuke ekspertske komisije, a uz donaciju međunarodnih i nacionalnih kompanija, volontera i građana posađeno oko 300 autohtonih stabala. Stvaranjem mješovitih sastojina ili pojaseva gdje bi bile dominantno zastupljene vrste koje su manje podložne požarima izvršila bi se segmentacija kultura četinara što bi imalo uticaj na dinamiku širenja požara i na lakše gašenje – poručuje Gajević.

Veliki dio sadnica koje su posađene poslije požara (300 sadnica), ističe ona, uspio je da se adaptira, dok jedan manji dio njih nije uspio da preživi sušne ljetnje mjesece bez intenzivnog navodnjavanja.

I. MITROVIĆ

Sindikalna organizacija Glavnog grada za 25. decembar najavila protest

U poneđeljak će štrajkovati jedan sat nizacija nije uključena ni po jednom osnovu u rad poslodavca shodno članovima 192 i 193 Zakona o radu – navodi se u saopštenju Sindikalne organizacije Glavnog grada.

Oni zahtijevaju da njihovi delegirani predstavnici budu zastupljeni prilikom izrade budućeg pravilnika o sistematizaciji organizacionih jedi-

nica, nacrta odluke o budžetu Crne Gore, odluke o zaradama lokalnih službenika i namještenika i drugih akata koji su od značaja za radno-pravni status zaposlenih.

– U saznanju smo da je donijet Nacrt odluke o zaradama lokalnih službenika i namještenika i da je uvršten u dnevni red Skupštine glavnog grada

za sjednicu koja će se održati 26. decembra bez učešća predstavnika zaposlenih – istakli su u saopštenju.

Iz Sindikalne organizacije Glavnog grada ranije su kazali da će, uprkos tome što sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal ove godine iznosi 1.850 eura, odbornici lokalnog parlamenta razmatrati sma-

njenje zarada od pet do 15 odsto, nasuprot obećanjima o boljem statusu i povećanju zarada zaposlenima.

Eventualno smanjenje plata za Sindikat je nedopustivo budući da su, kako su naveli, cijene hrane u Crnoj Gori od septembra 2021. do istog mjeseca ove godine, prema zvaničnim podacima Monstata, poveća-

ne 36 odsto, dok je za isti period ukupna inflacija prekoračila 25 procenata.

– Rastućoj inflaciji i procijenjenoj potrošačkoj korpi od gotovo 2.000 eura ne mogu doskočiti ni trenutne zarade lokalnih službenika i namještenika, a kamoli smanjene, čemu treba dodati izvjesno povećanje cijena vode, usluga Čistoće i Tržnica i pijaca – upozorili su iz Sindikalne organizacije Glavnog grada.

H. P.

18 Svijet BEOGRAD - Svi izbori su pokradeni i nelegitimni zato će naši predstavnici podnijeti prigovore za obaranje izbora na svim nivoima i svi ćemo se boriti pravnim sredstvima: Mi, građani, civilno društvo, građani studenti - rekao je Miroslav Aleksić, poslanik koalicije „Srbija protiv nasilja“ okupljenim građanima koji su skandirali: „Pobjeda, pobjeda“, „Izbori, izbori“. Zatim su zvižducima propratili nove dokaze o migracijama birača unutar Srbije na izborni dan: ljudi su iz mjesta, u kojima nije bilo izbora, voženi u mjesta gdje su bili izbori da bi glasali.

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Nastavljeni protesti u Beogradu, opozicija ima novi zahtjev

Traže poništavanje izbora u cijeloj Srbiji

rekao da RIK nije nadležna da poništi izbore u Beogradu - što je bio prvobitni zahtjev opozicije.

- Zahtjev ostaje u RIK-u - rekla je Marinika Tepić, koja štrajkuje glađu već 48 sati. „Dimitrijević je eksponent SNS-a“... „Izbori su politička stvar, zakon i dokazi su jasni, kralo se kao nikada do sada“, rekla je Tepić.

Prije ove odluke RIK-a profesor Pravnog fakulteta dr Tanasije Marinković (član RIK-a ispred koalicije SPN) objasnio je: „Jedini način da se poništi glasanje u republici i gradu je da se Ustavnom su-

DANAS

Studenti traže uvid u birački spisak i ako im se to ne omogući do ponedjeljka Nadležnosti Poslije jednodnevne pauze za- najavljuju blokade sijedala je i Republička izbor- pojedinih djelova na komisija čiji je predsjednik Vladimir Dimitrijević Beograda

,,Uvezeni“ birači

du uputi zahtjev za odlučivanje o izbornom sporu“.

Zašto onda opozicija i dalje insistira na RIK-u ostaje nejasno.

Međunarodni faktor

Navodeći mahinacije vlasti koje su rezultirale izbornom krađom na što su okupljeni vikali „ua, ua“, narodni poslanik Radomir Lazović rekao je da je potrebna međunarodna istraga o onome šta se dešavalo na izborima.

Tu istragu je prva pomenula Viola fon Kramon, evropska

Protest u Beogradu protiv izbornih mahinacija vlasti

poslanica, a za nju se zalaže i Andreas Šider, član misije EP koja je posmatrala izbore. „Bilo bi neophodno sprovesti međunarodnu istragu ili bar ponoviti izbore u Beogradu ali pod novim uslovima“, naveo je on i naglasio da je po-

U Kairu počeli intenzivni pregovori o novom prekidu vatre u Pojasu Gaze

Hamas ne želi pauzu, već okončanje rata GAZA SITI/TEL AVIV – Intenzivni pregovori o novoj humanitarnoj pauzi u Pojasu Gaze, tokom koje bi Hamas u zamjenu za palestinske zatvorenike u izraelskim kazamatima oslobodio taoce uzete tokom napada na južni Izrael 7. oktobra, počeli su u Kairu uz posredovanje Egipta i Katara.

Neimenovani izvor Rojtersa upućen u pregovore naveo je da bi rezultati tih razgovora „mogli biti vidljivi za nekoliko dana“.

U međuvremenu je izraelski ambasador u Sjedinjenim Državama Majkl Hercog potvrdio da je Izrael spreman da prekine borbe u Gazi u zamjenu za slobodu što većeg broja talaca.

On je istakao i da je prerano reći da li postoji dogovor, napominjući da su Hamasovi zahtjevi bili širi nego u posljednjem primirju.

- Nadali su se trajnom prekidu vatre. Ali nadam se da će, pod pritiskom onoga što radimo na terenu plus pritisak Katara, pristati na dogovor, ali to je još rano u ovoj fazi – rekao je Hercog, a prenio CNN.

Prethodno je to isto grupi izaslanika poručio i ambasadorov brat, inače predsjednik Izraela Isak Hercog.

- Mogu da ponovim činjenicu da je Izrael spreman za još jednu humanitarnu pauzu i dodatnu humanitarnu pomoć kako bi omogućio oslobađanje talaca. A odgovornost je u potpunosti na šefu Hamasa u Gazi Jahji Sinvaru i rukovodstvu Hamasa - rekao je on.

Oglasio se i zvaničnik Hamasa Gazi Hamad, koji je u intervjuu za Al džaziru, rekao da je prioritet te grupe potpuno zaustavljanje rata, te da ih kratke pauze ne zanimaju.

- Ono što se dešava je velika katastrofa - naveo je Hamad, pominjući „masovno uništenje i masovna ubistva“ izazvana izraelskim napadima na Gazu. Član Hamasovog političkog biroa je rekao i kako kratke pauze u borbama od nekoliko dana ili nedjelja nijesu u interesu Hamasa i Palestinaca.

- Izrael će odigrati na kartu talaca i nakon toga će krenuti u novu rundu masovnog ubijanja i masakra nad našim narodom - rekao je Hamad dodajući da Hamas neće „igrati tu igru“.

ća čijih šest odbornika odlučuje da li će biti izbora ili ne.

Međutim, dogovor sa njim je neizvjestan iako svakodnevno omekšava stavove: od prve izjave da neće ni sa jednom stranom u koaliciju, preko želje da njegov pokret može da da gradonačelnika Beograda do konstatacije da „jesu opozicija ali ne svemu“ i da „opozicija hoće novi Majdan u Beogradu“.

Vučić nije pokazao interesovanje za Nestorovićevu ponudu, a Aleksandar Šapić, gradonačelnik u ostavci, mu je poručio: „Ako Nestorović ne želi razgovore o novoj gradskoj vlasti SNS neće plakati..., a Majdan je u Ukrajini bila najava velikog rata“.

Hamad je dodao i da je, kada rat bude okončan, Hamas „spreman da pregovara sa svima“ i postigne „veliki kompromis“ za palestinske zatvorenike i zarobljenike u Gazi.

Izraelske okupacione snage juče su se, na 74. dan njihovih intenzivnih vazdušnih i kopnenih udara, pohvalile kako su za samo jedan dan izvele napade na više od 300 ciljeva u Pojasu Gaze.

Ti napadi rezultirali su, kako je potvrđeno iz ministarstva zdravlja u Gazi, sa 20 ubijenih i 25 povrijeđenih osoba.

Izraelske okupacione snage su, takođe, ambulantu Palestinskog društva Crvenog polumjeseca u Džabaliji, opkolili iz svih pravaca, objavila je ta organizacija na platformi X. Džabalija je izbjeglički kamp u sjevernom dijelu Pojasa Gaze nad kojim su izraelski okupatori u utorak, nakon najintenzivnijih izraelskih napada od početka rata, preuzeli kontrolu.

Usljed posljednjih izraelskih napada juče je, šesti put od 7. oktobra, došlo do potpunog prekida svih telekomunikacionih i internet usluga u Pojasu Gaze.

smatrao mnoge izbore ali da su „ovi u Srbiji daleko od bilo kakvih evropskih standarda“.

On je posvjedočio da su članovi te posmatračke misije vidjeli fantomske biračke listiće, čuli da je 50 hiljada dovezeno u Beograd, imali svjedočan-

stvo o kupovini glasova i zato predstavnici EP traže od srpskih vlasti da razjasne događaje na izborima.

denver - Vrhovni sud u Koloradu zabranio je bivšem predsjedniku SAD Donaldu Trampu da se kandiduje za predsjednika.

Njegovo se ime ne može u toj američkoj državi naći na listiću zbog njegove uloge u napadu na Kapitol hil januara 2021.

Presuda se odnosi na primarne izbore u Koloradu, kada republikanci biraju svog predsjedničkog kandidata.

Sud je proglasio Trampa nepodobnim za Bijelu kuću na osnovu jedne stare i rijetko korišćene odredbe Ustava SAD o zabrani učešća pobunjenika u vlasti, i zabranio mogućnost da se u toj državi tokom predsjedničkih izbora, u novembru 2024. godine, uopšte glasa o Trampu ako bude kandidat.

Kolorado

„Suze“ SNS-a

SNS posmatra proteste i čeka dr Branimira Nestorovi-

Sud isključio Trampa iz izborne trke 2024.

Nijesmo olako došli do odluke.

Svjesni smo veličine i težine pitanja koja su pred nama. Takođe smo svjesni naše svečane dužnosti da primjenjujemo zakon bez straha ili naklonosti i bez obzira na njen uticaj na reakciju javnosti na odluke koje zakon nalaže da donesemo - napisale su sudije Vrhovnog suda Kolorada. Na odluku postoji mogućnost žalbe, a vjerovatno će se naći i pred Vrhovnim sudom.

U međuvremenu Tramp je nastavio kampanju u Ajovi i već tradicionalno tvrdi da ništa

Skandal u Evropskoj komisiji

Objavljen dokument sa ustaškom zastavom

Sporni dokument

Da li SNS na tim izborima računa sa istim biračima iz regiona kojih je prema riječima opozicije oko 40 hiljada bilo 17. decembra objasnila je premijerka u tehničkom mandatu Ana Brnabić. Ona tvrdi da je 17. decembra granicu između Republike Srpske i Srbije prešlo 20.368 osoba i po njenoj matematici ostalih 20 hiljada ljudi glasalo je za opoziciju...

Ministar policije Bratislav Gašić, čiji je resor izdao oko 40 hiljada novih ličnih karata, ništa nije rekao o tim dokumentima – još je gore što je javnost za njih saznala jer nema pobjednika na beogradskim izborima.

Violeta CVEJIĆ

što mu se stavlja na teret nije tačno i da mu zavide na rezultatima.

- Nije ni čudo da varalica Džo Bajden i njegovi ultralijevi ludaci očajnički žele da nas zaustave po svaku cijenu. Oni su voljni da prekrše Ustav u do sada neviđenim razmjerama kako bi pobijedili na izborima. Džo Bajden je prijetnja za demokratiju. On je prijetnja. Koriste pravosudne organe za najviši nivo miješanja u izbore, jer ih pobjeđujemo u anketama - izjavio je Tramp.

BRISEL - Evropska komisija objavila je dokument o Hrvatskoj na kome je utisnuta zastava Nezavisne Države Hrvatske.

Ustaška zastava razlikuje se od nacionalne hrvatske zastave po tome što šahovnica na njenom grbu počinje bijelim, a ne crvenim poljima.

Dokument sa zastavom na kojoj, kako prenosi portal Indeks, nema ni krune, objavljen je na vebsajtu Evropske komisije. Riječ je o dokumentu u kojem Evropska komisija ocjenjuje hrvatski nacrt ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, koji je podnijet 4. jula ove godine.

Priredila: Đ. ĆORIĆ

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Arena

Rukomet 19

Rukometaši počeli pripreme za EP, selektor Vlado Šola najavio jasne taktičke varijante

I. MANDIĆ

Preostalih 12 kandidata za odlazak na šampionat u Njemačkoj zbog klupskih obaveza priključiće se reprezentaciji krajem godine.

– Trebalo bi da 26. decembra na okupu bude 90 odsto ekipe i tada ćemo početi taktičke pripreme za protivnike. Do tada ćemo se orijentisati na kondicionu pripremu. Igračima koji su ovdje rekao sam da su u svojevrsnoj prednosti u odnosu na druge jer će imati veći broj treninga i to je dobro i za nas i za njih – rekao je Šola uoči prvog treninga. ,,Lavovi“ su neuvjerljivo odigrali Svjetsko prvenstvo u januaru, potom se nijesu proslavili ni u finišu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Pod vođstvom Vlada Šole upisali su dva poraza od Slovenije i jedan od Bosne i Hercegovine, a pobijedili su Kosovo.

– Imali smo dva okupljanja nakon kvalifikacija. Protiv Gvadelupa u junu htjeli smo da provjerimo mlađi kadar i to je ispalo dobro jer smo vidjeli nekoliko zanimljivih igrača.

U novembru protiv Rumunije imali smo neke igrače koje smo željeli da vratimo u reprezentaciju i krenemo ispočetka, ali je zbog povreda i bolesti taj plan propao. Ipak, pokazalo se da je taj meč bio pogodak za nas jer smo pobijedili, a to nam je trebalo nakon poraza od Bosne i Hercegovine. Imamo dobru atmosferu, ekipa je prihvatila plan da imamo personalizovane akcije za svakog igrača, kako ne bismo lutali u taktičkim varijantama i da se tačno zna ko što radi – rekao je Šola.

– Nažalost, nijesmo uspjeli da sprovedemo zonu 5-1 kako smo zamislili, ali imamo sad vremena da radimo na tome.

U reprezentaciju se poslije šest i po godina vratio Vuko Borozan.

– Drago mi je što se vratio jer je bio jedan od najboljih bekova na svijetu. Sigurno nije zaboravio da igra rukomet, što je pokazao tokom minula tri mjeseca u Lovćenu u veoma jakom takmičenju kakvo je Evropska liga. Međutim, mi smo tim i svaki igrač koji je ovdje jednako vrijedi. Važni će biti forma, želja i odnos prema reprezentaciji. To će nam biti jedina vodilja kad budemo odlučivali ko će ići na Evropsko prvenstvo – rekao je Šola. ,,Lavovi“ će 29. decembra odigrati prijateljski meč sa Sjevernom Makedonijom u Staroj Pazovi, dok će 4. i 5. januara nastupiti na turniru u Poreču

Nema više lutanja, znaće se ko što radi

Sa jučerašnjeg okupljanja „lavova“ u Podgorici

BOROZAN: Vratio sam se zbog porodice i zato što imamo veliku perspektivu Vuko Borozan obukao je juče opremu rukometne reprezentacije Crne Gore prvi put od juna 2017. kada je igrao za ,,lavove“ protiv Rusije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.

Lijevi bek Lovćena, svojevremeno jedan od boljih igrača svijeta na toj poziciji, našao se na skraćenom spisku selektora Vlada Šole za šampionat Starog kontinenta.

– Uvijek je fenomenalan osjećaj igrati za reprezentaciju.

Razgovarao sam nekoliko puta sa selektorom Šolom, smatrao sam da treba da se odazovem. Djelovao je ubjedljivo i dobio sam želju da sarađujem sa njim i da se vratim u reprezentaciju. To je jedan od razloga, a glavni je taj što žena i djeca hoće opet da me gledaju u dresu reprezentacije. Odlučio sam da se vratim i dam sve od sebe – rekao je Borozan uoči prvog treninga.

U odnosu Vuka Borozana prema nacionalnom timu dešavale su se mnoge stvari, pominjao se prelazak u druge reprezentacije, a posljednjih godina se više puta licitiralo s njegovim povratkom.

– Što je bilo – bilo je. Ne bih se vraćao na te stvari. Imaćemo vremena da razgovaramo o svemu. Koncentrisan sam na ove pripreme, tu sam da konkurišem za ekipu za Evropsko prvenstvo i ako se dokažem selektoru da idem u Njemačku – kazao je Vuko.

Nije želio detaljnije ni o ,,incidentu“ u posljednjem meču u dresu Lovćena, kada ga je trener Pero Milošević na gostovanju Flensburgu u Evropskoj ligi zbog reakcije prema saigraču zamijenio nakon tri minuta i do kraja ostavio na klupi.

Bio je to, možda, njegov posljednji meč u timu iz rodnog grada.

– Biće vremena da razgo-

varamo o svim stvarima.

Ne bih miješao bilo kakve epizode sa ovom u kojoj se trenutno nalazim. Spreman sam za razgovor o svemu, doći će vrijeme za to – ponovio je Borozan.

Dvadesetdevetogodišnji Cetinjanin je ove sezone u dresu Lovćena pokazao zašto je nekada bio strah i trepet za protivničke odbrane i golmane. Ako do početka EP 10. januara dođe do željene forme, mogao bi da bude ogro-

– Pratio sam reprezentaciju, ekipa je mlada, ima veliki kvalitet i perspektivu za dobar rezultat. I to je bio razlog da se vratim. Neke igrače znam odranije, protiv nekih sam igrao. Momci su odlični, postoji ogroman potencijal – dodao je Borozan. ,,Lavovi“ će na EP igrati u grupi sa Mađarskom, Srbijom i Islandom. Dvije selekcije idu u glavnu rundu.

– Rano je za prognoze. Grupa je teška, znamo o kakvim rivalima je riječ. Sve su ekipe podjednakog kvaliteta.

Mislim da možemo mnogo, na nama je da naporno treBorozan na jučerašnjem treningu niramo i damo sve od sebe – istakao je Borozan. mno pojačanje za ,,lavove“.

Crna Gora i Mađarska igraće – Pola sezone sam u Lovćeu prvom kolu, kao i na EP nu, igrali smo Evropsku ligu i 2016. u Poljskoj, posljednjem osjećam se odlično, spreman velikom takmičenju na sam. Mislim da će sve biti kojem je nastupio Borozan. kako treba – naglasio je najU porazu od 33:27 bio je najbolji sportista Crne Gore u bolji strijelac.

2017. godini, kada je osvojio – Uvijek je bitan prvi meč.

Ligu šampiona sa Vardarom. Igramo protiv Mađarske kao Kada je Borozan posljednji 2016, tada smo izgubili jer put nastupio za Crnu Goru, u smo izgorjeli u želji. Sada sastavu je bilo nekoliko igraimamo više iskustva sa veliča iz sadašnjeg sastava. U kih takmičenja, najvažnije je međuvremenu su se pojavila da se prije svega dobro sprei nova lica, neki od njih su mimo. Imaćemo i mi adute – nosioci igre. poručio je Vuko Borozan.

gdje će rivali biti domaćin Hrvatska i Slovenija.

– Ideja je da protiv Sjeverne Makedonije ne igramo s najjačim timom jer želim da neki igrači duže ostanu u trenažnom procesu i da dam priliku

onima koji su manje igrali u posljednje vrijeme da pokažu što mogu. Sa Slovenijom i Hrvatskom će biti veliki okršaji u smislu kvaliteta selekcija i to garantuje da će angažman biti maksimalan. Svi će dobiti

priliku, isprobaćemo taktičke varijante, a rezultat neće biti primaran, već odnos prema reprezentaciji i fokus na ono što tražim od njih da igraju – naveo je Šola.

Igra Crne Gore trebalo bi da

bude mnogo bolja sa povratkom Nemanje Grbovića, koji nije odigrao nijedan meč za ,,lavove“ od dolaska Šole.

– Sanirao je povredu zbog koje nije igrao u kvalifikacijama, kad smo imali meč protiv Ru-

I. MANDIĆ

PODGORICA – Crnogorski rukometaši počeli su juče pripreme za Evropsko prvenstvo u Njemačkoj sa devet igrača na prvom treningu u dvorani „Verde“.

Selektoru Vladu Šoli na raspolaganje su se stavili golman Filip Borozan, krila Aleksandar Bakić i Mirko Radović, pivoti Nemanja Grbović i Miodrag Ćorsović, te bekovi Stevan Vujović, Božo Anđelić, Vasilije Kaluđerović i Vuko Borozan.

munije, bio je bolestan, nadam se da će sada biti sve u redu. On je jedan od igrača koji garantuje visok kvalitet na svojoj poziciji, sigurno ćemo imati velike koristi od njega – poručio N. KOSTIĆ je Vlado Šola.

Arena

20 Košarka

NBA: Kontroverzni bek odslužio suspenziju od 25 mečeva

Morent pogodio za pobjedu PODGORICA - Dža Morent je pogodio uz zvuk sirene za pobjedu Memfis Grizlisa nad Nju Orleans Pelikansima 115:113, u prvom meču nakon suspenzije i zabrane nastupa u 25 utakmica.

Kontroverzni bek, dugoročno suspendovan jer je na društvenim mrežama objavio video na kom drži pištolj (njegov drugi incident ovog tipa), bio je inspirisan i pokazao da je vođa mladog tima. Meč je završio sa 34 poena uz osam asistencija i šest skokova.

Memfis je na ovom meču gubio sa čak 24 poena razlike, ali ipak uspio da preokrene. Morent je poručio da je period od osam mjeseci, tokom kojeg nije igrao, proveo u žestokom radu – i da je imao mnogo vreme-

na da nešto važno nauči o sebi.

– Košarka je moj život, terapeutski djeluje na mene. Uzbuđen sam jer sam se vratio – kazao je Amerikanac.

Džekson je dodao 24, a Bejns 21 poen za tim koji sada ima skor 7-19, ali se nada da će sa najboljim igračem uspjeti da trasira put ka plej-ofu. Ingram je bio najbolji za Nju Orleans sa 34 poena.

Stefon Kari riješio je veliki derbi i donio oslabljenom Golden Stejtu trijumf nad liderom Istoka Bostonom 132:126. Prvo je u finišu regularnog dijela meča donio izjednačenje, pa u produžetku ubacio ključnu trojku 12 sekundi prije kraja.

Slavni bek bio je najbolji u timu ,,ratnika“ sa 33 poena uz šest asistencija. Tompson je dodao 24, a Kaminga 17 poena. Vajt je predvodio Boston sa 30 po-

ena, Braun je dodao 29, a Tejtum svega 16 u timu koji je tek šesti put poražen ove sezone.

Milvoki je lako pobijedio San Antonio 132:119, za 20. trijumf sezone. Favorit za titulu računa na sve boljeg novajliju, beka Demijena Lilarda, koji je ubacio 40 poena uz četiri asistencije.

Lilard je postao osmi aktivni igrač, a 51. u istoriji najjače lige svijeta, koji je tokom karijere postigao makar 20.000 poena u NBA. Portis je dodao 23, a Midlton 17 poena. Adetokumbo je imao neobičan tripl-dabl skor: 11 poena, 16 asistencija i 14 skokova.

Veliki francuski talenat Vembanjama nije igrao za poraženi teksaški tim. Džonson je predvodio San Antonio sa 28 poena, Kolins je dodao 22, a Vesel 17 S. S. poena.

Čens Komanči otkrio policiji detalje svirepog zločina PODGORICA - Čens Komanči (27), košarkaš Sakramento Kingsa u NBA ligi, po saznanjima američkih medija, priznao je da je imao ulogu u svirepom ubistvu Instagram modela Marajne Rodžers (23).

Nakon desetodnevne potrage, djelovi tijela Rodžers pronađeni su duboko u pustinji američke savezne države Nevada.

Komanči je priznao da je plan ubistva napravio sa đevojkom Sakari Harnden (19).

Kroz razvojnu G ligu Komanči je u prethodnom periodu pokušao da se izbori za status prvotimca Kingsa. Zadržan je u pritvoru bez prava na kauciju, a pred sudom u Sakramentu naći će se narednog utorka.

Ističe se da se ubistvo dogodilo nakon gostovanja Kingsa u Las Vegasu 5. decembra. Nestanak Rodžers prijavljen je dva dana kasnije. Istragu je vodio američki Federalni istražni biro (FBI), a košarkaš je u klubu dobio otkaz.

Košarkaš Sakramenta priznao ubistvo đevojke u pustinji

Nije bilo ni približno ubjedljivo kao prošle sezone (98:58), kada su „plavi“ zabilježili najubjedljiviju evropsku pobjedu u gostima, ali je trijumf protiv Slaska u Vroclavu, od pola koša (80:79), i te kako bitan za Budućnost Voli u borbi za plej-of Evrokupa.

Uz uspone i padove, Podgoričani su zasluženo slavili, jer su do poluvremena preokrenuli i poveli, a vodili su tokom cijelog drugog poluvremena, iako su morali ranije da osiguraju pobjedu, kako ne bi strahovali da u finišu sve pokvare.

Budućnost je, tako, i četvrti put u isto toliko mečeva pobijedila Slask, a preko „fenjeraša“ (skor 1-11) je došla do pete pobjede u grupi B. Isti skor (5-7) imaju i Aris, Lietkabelis i Trento, sa kojima će naš šampion, najvjerovatnije, voditi bitnu za dva mjesta u plej-ofu, pošto Gran Kanarija (10-2), Burg (10-2), Kluž (8-4) i Ulm (8-4) trenutno djeluju nedostižno...

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Budućnost Voli u Vroclavu slavila pr

Moglo je ali pamti

SLAB POČETAK, PA PREOKRET

Slično kao protiv Partizana proteklog vikenda, Budućnost je imala slab početak meča. Slask je nakon tri minuta i tri sekunde igre poveo 11:3 i primorao Andreja Žakelja da zatraži tajm-aut, jer je samo Vladimir Mihailović pogodio (trojku) u tom periodu, u kojem su Podgoričani izgubili tri lopte u napadu i jednom promašili iz reketa. Minut odmora nije puno pomogao, Poljaci su u nekoliko narednih minuta nastavili da igraju bolje u oba pravca, pa su, nakon koša Andrije Slavkovića, vezali pet poena za prvu dvocifrenu prednost (16:5), na polovini četvrtine, a minut i po kasnije su imali i maksimalnih 12 razlike (19:7).

Budućnost je, međutim, bolje odigrala posljednja tri i po minuta i dozvolila domaćinu samo jedan koš (trojku Graveta), pa je prvi kvartal zaključila sa sedam poena minusa (15:22), uz izjednačen skok (7-7) i procenat šuta za dva poena (po 50 odsto). Slask je bolje šutirao sa perimetra, ubacivši četiri trojke iz sedam pokušaja, dok je Budućnost sa distance „gađala“ 2-1, i imala više izgubljenih lopti (5-2) i manje asistencija (3-7), te nijednu ukradenu (domaćin je imao tri).

Sa jučerašnje utakmice Slask - Budućnost Voli

Završnica prve četvrtine najavila je bolju drugu dionicu za Budućnost, prije svega u odbrani, što je „plavima“ omogućilo da preokrenu do odmora.

Podgoričani su u ovom kvartalu preuzeli primat u skoku (22-14 na poluvremenu), a posebno ofanzivnom (9-3). Podgoričani su na poluvremenu imali i bolji šut za dva poena (56 – 46,2 %), a u drugoj četvrtini su imali samo jednu izgubljenu loptu (Slask tri). Jedino što i dalje nije išlo jeste šut za tri poena (8-1), dok su Poljaci ubacili još dvije trojke (ukupno 14-6 na poluvremenu).

Budućnosti je trebalo nešto

manje od četiri minuta da parcijalom 10:3 stignu do izjednačenja (25:25), nakon što je Džakori Vilijams pogodio pod faulom i ubacio dodatno bacanje. Slask je sredinom četvrtine vratio dva posjeda prednosti (30:25), a onda je Budućnost „zaključala“ odbranu i dozvolila domaćinu samo četiri poena za pet minuta. Nije ni crnogorski šampion briljirao u napadu, teško je išlo bez šuta sa distance, ali je čvrstom igrom u odbrani uspio da u posljednja dva i po minuta mini-serijom 5:0, koju je zaključio Mekinli Rajt, dođe do dva poena prednosti (36:34).

Počeo Memorijal ,,Ljubo Jovanović“

Mornar i Sutjeska za trofej PODGORICA - Košarkaši Mornara i Sutjeske igraće za trofej na Memorijalu ,,Ljubo Jovanović“.

U bizarnom priznanju Komanči je otkrio da je Harnden imala lične probleme sa Rodžers zbog sata marke ,,Roleks“, da joj je bilo ponuđeno da vezana ima seksualni odnos u automobilu za 1.000 američ-

kih dolara. Potom je, navodno, Harnden golim rukama zadavila nesretnu đevojku.

Komanči je, tokom priznanja, na mapi pokazao FBI službenicima đe je tijelo žrtve zakoR. A. pano.

Juniorski sastav Mornara bio je bolji od vršnjaka iz Lovćena 90:80.

U barskom timu blistao je Danilo Nikezić koji je meč završio sa 19 poena i devet skokova, Vuk Dalović je dodao 16 poena, a Vladimir Komnenović 15 poena, sedam asistencija i pet skokova. Đorđe Đukanović se sa 21 poenom istakao u timu

Lovćena, Balša Latković je upisao 15.

Sutjeska je u drugom polufinalu slavila protiv Budućnost 65:58. Poslije neizvjesnog prvog poluvremena, Nikšićani su u trećoj četvrtini stvorili 16 poena viška i riješili pitanje pobjednika.

Bogdan Delić je sa 18 poena bio najefikasniji u pobjedničkom timu, a dvocifren je bio i Mitar Radulović sa 13 poena. Kod Budućnosti Balša Mugoša je imao 13 poena, a Vuk Todorović poen manje.

Finale je danas od 18 sati, a

meč za treće mjesto počinje dva sata ranije.

Tokom svečanog otvaranja turnira prikazan je vrlo emotivan video u produkciji TV E, u kojem su se prisutni mogli prisjetiti karijere Ljuba Jovanovića, koji je tragično preminuo 30. juna 2011. godine na Cetinju.

Naš bivši reprezentativac seniorski staž je počeo u Budućnosti, a igrao je i u Lovćenu i Sutjesci. Posljednju sezonu proveo je u grčkom KAOD-u, sa kojim je izborio plasman u Prvu ligu. S. J.

Arena

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Košarka

21

rotiv Slaska, u 12. kolu grupe B Evrokupa

e ubjedljivije, i se pobjeda Dvorana: ,,Orbita“ Gledalaca: 1.819.

Sudije: Fufis, Cici i Buber

Višnjevski Gravet Zebski Golebjovski Parahuski Miletić Hlebovički Vojnalovič Sitnik Brajant Pisla

8 8 4 17 15 9 18 -

79

80

(22:15, 12:21, 16:22, 29:22))

71% (17-12) 57% (30-17) 41% (27-11)

za 1 za 2 za 3

Skokovi 35 (11+24) 27 (7+20) Blokade 4 3 Asistencije 20 13 Ukradene lopte 6 8 10 Izgubljene lopte 12 Faulovi 19 20

Rezultati i tabela 11. kolo: Lietkabelis – Ulm 94:90, Turk Telekom – Aris 85:95, Kluž – Burg 89:98, Gran Kanarija – Trento 76:98, Slask – Budućnost Voli 79:80 1. Gran Kanarija 12 10 2 1059:909 22 2. Burg 12 10 2 1007:926 22 3. Kluž 12 8 4 992:956 20 4. Ulm 12 8 4 1031:1013 20 5. Aris 12 5 7 854:879 17 6. Lietkabelis 12 5 7 985:1022 17 7. Trento 12 5 7 940:989 17 8. Budućnost Voli 12 5 7 924:987 17 9. Turk Telekom 12 3 9 949:988 15 10. Slask 12 1 11 908:980 13

BOLJE U NASTAVKU

Budućnost je u istom ritmu, u oba pravca, nastavila i u prvoj polovini treće četvrtine, u kojoj je „udarila temelje“ za pobjedu, iako je razlika pred posljednju četvrtinu mogla i morala biti veća od osam poena (58:50).

Podgoričani su i nakon ove dionice zadržali bolji šut za dva poena (58,1 – 52,4 %), a skoro su se izjednačili u procentu šuta za tri poena (31,3 – 33,3%), jer su u ovom periodu igre ubacili četiri trojke iz osam pokušaja, dok je Slask samo jednom pogodio sa distance iz sedam šuteva. Skok je i dalje bio na strani gostiju (30-23), uključujući

63% (19-12) 62% (40-25) 32% (19-6)

12. kolo (26/27. decembar): Ulm – Turk Telekom, Burg – Gran Kanarija, Budućnost Voli – Kluž, Aris – Slask, Trento – Lietkabelis.

i ofanzivni (10-6). „Plavi“ su odlično otvorili drugo poluvrijeme, nakon serije 10:0 su prvi put došli do dvocifrene prednosti (46:34), a Slask je prvi koš iz igre postigao nakon skoro četiri minuta igre (za 37:49). Budućnost je u dva navrata vodila 17 razlike, drugi put sa 56:39, ali je onda potpuno stala, što je Slask iskoristio da u posljednja četiri minuta i 40 sekundi prepolovi minus (50:58). Budućnost je u tom periodu postigla samo jedan koš (Joan Makundu), a u posljednja skoro tri minuta nije upisala ni poen!

Mihailović 11 Slavković 2 Makundu 9 Ferel 17 Grbović Džons 11 Jagodić Kuridža 8 Vilijams 7 Rajt 12 Popović Pol 3

Košem Marvina Džonsa, Budućnost je nakon skoro tri minuta igre u posljednoj četvrtini igre vratila sigurnu dvocifrenu prednost (66:53), ali se Slask nije predavao, i nastavio je da prijeti. Domaćin pa je 106 sekundi prije kraja meča smanjio minus na pet poena (73:78), i imao šansu da potpuno otvori meč, ali prvo Brajant, a potom Sitnik (promašio polaganje u kontri) nijesu pogodili šuteve za dva peona nakon izgubljene lopte Rajta, odnosno promašene trojke Jogija Ferela. Pobjedu je osigurao Rajt, koji je pogodio jedno od dva bacanja za 79:73, a Gravet je kasno pogodio trojku za Slask (76:79), devet sekundi prije kraja. Nakon tajm-auta, Makundu je, takođe, pogodio jedno od dva bacanja (80:76), sedam sekundi prije kraja, a Brajant je na 1,9 sekundi prije kraja trojkom uspio samo da ublaži poraz Slaska na pola koša...

Budućnost je predvodio Jogi Ferel sa 17 poena, pet asistencija i tri skoka, Mekinli Rajt je dodao 12, a Vladimir Mihailović i Marvin Džons po 11.

Budućnost u narednom kolu, 27. decembra, dočekuje ruS. JONČIĆ munski Kluž.

WABA LIGA, 10. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa očekivano slavile u Banovićima na kraju grupne faze

Šuterski trening za ,,vučice“ Banovići 47 Bud. Bemaks 104 BANOVIĆI – Dvorana: SKC „Banovići“. Gledalaca: 200.

Sudije: Katić, K. Holjevac, B. Holjevac (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 13:27, 12:20, 9:37, 13:20.

BANOVIĆI: Ikanović 18, Šehović, Nurkić 5, Mujezinović 2, Šipka 18, Rizvić 2, Softić, Saletović 2, Dostović, Jamaković.

BUDUĆNOST BEMAKS: Drobnjak 9, Radonjić 19, Domuzin 16, Ma. Bigović 13, K. Šćepanović 9, Mi. Bigović 5, Baošić 9, Radević 5, Ilić 3, Vukčević 6, Savković 8, H. Šćepanović 2.

Košarkašice Budućnost Bemaksa slavile su na gostovanju Banovićima 104:47 na kraju grupne faze WABA lige. Podgoričanke su već nakon šest kola osigurale su plasman u Top 8 fazu, a pobjedom u prethodnom kolu osigurale su i prvo mjesto i prenos maksimalnih 12 bodova u glavnu rundu WABA lige. Baš zbog toga, meč protiv Banovića bio je susret bez rezultatskog značaja. Zbog toga posljednji meč u regionalnom takmičenju u 2023. godini za crnogorskog šampiona bio je samo zagrijavanje za glavnu rundu i mečeve odluke na pu-

Grupa A Partizan – Celje Orlovi – Grac Lavovi – Plamen 1.Celje 2. Orlovi 3. Partizan 4. Plamen 5. Grac 6. Lavovi

75:92 93:66 30:44

10 10 0 10 8 2 10 5 5 10 3 7 10 2 8 10 2 8

+493 +139 +20 -235 -201 -216

20 18 15 13 12 12

Grupa B Banovići – Bud. Bemaks 47:104 20.30h – Duga – Sloga Slobodna je bila ekipa Montane.

1.Bud. Bemaks 2. Montana 3. Sloga 4. Duga 5. Banovići

8 8 7 7 8

8 5 4 2 0

0 +248 16 3 +146 13 3 +86 11 5 -107 9 8 -373 8

tu ka fajnal-foru.

U posljednjem kolu grupne faza pala je i odluka o posljednjem učesniku Top 8 faze, gdje su od ranije iz grupe B Budućnost Bemaks, Montana, Duga i Sloga, a iz A grupe Celje, Orlovi, Partizan i Plamen iz hrvatske Požege (koji je u meču odluke za glavnu rundu savladao Lavove), a upravo ta četiri tima iz grupe A biće rivali crnogorskom šampionu u narednoj fazi.

Banovići su samo na startu uspjeli da povedu – košem Ikanović, a onda su ,,vučice“ ekspresno napravile seriju i već u četvrtom minutu bilo je 18:4. Bilo je jasno da će du-

U barskom košarkaškom klubu raskinuli još jedan ugovor

Mornar se odrekao i Jovanovića PODGORICA – Košarkaški klub Mornar Barsko zlato nastavio je da „čisti“ svoje redove. Barski klub je raskinuo ugovor sa plejmejkerom Strahinjom Jovanovićem.

– KK Mornar Barsko zlato Strahinji želi puno sreće u nastavku karijere – navodi se u saopštenju Mornara.

Jovanović je izgubio status prvotimca nakon dolaska Tavijena Dan-Martina, jer je stručni štab barskog kluba odlučio da Dan-Martin zajedno sa Dvajtom Marejem čini tandem

el lidera i ,,fenjeraša“ grupe B da protekne u totalnoj dominaciji vicešampiona regionalnog takmičenja. Domaće su često imale problem da prenesu loptu i organizuju napad, dok su ,,plave“ imale lakši trening za kraj grupne faze. Već u sedmom minutu, nakon poena Radonjić bilo je ,,plus 17“ (25:8), pa je bilo jasno da će ovaj susret biti isključivo u jednom smjeru. Vladan Radović često je rotirao, želio da se sve igračice razigraju (tako da su već u 12. minutu svih 12 igračica bile u rotaciji) i da im meč bez rezultatskog značaja budu dobra uvertira za prave izazove. Razlika u kvalitetu bila je primjetna, pa je i prednost ,,vučica“ rasla iz minuta u minut – Radonjić je u 28. minutu pogodila za najveću razliku u prvom poluvremenu (45:19), a samim tim očekivalo se da će crnogorski šampion biti na granici od 100 poena.

Velika razlika nije uspavala Podgoričanke, koje su tek nakon odmora pokazale totalnu dominaciju – ,,vučice“ su u prva četiri minuta nastavka napravile seriju 23:2, za već tada ogromnih 70:27. Minut i po prije kraja Milena Bigović pogodila je za 100. poen svog tima, ali ni tu nije bio kraj, jer su ,,plave“ na kraju stigle do 104 poeR. P. na za čak 57 razlike… plejmejkera. Na devet utakmica u ABA ligi, Jovanović je prosječno bilježio 5,2 poena, 2,3 asistencije i 1,4 skoka. Najbolju partiju je odigrao u 4. kolu protiv SC Derbija, kada je upisao 18 poena, pet asistencija i dva skoka.

Prije Jovanovića, Mornar je raskinuo saradnju i sa Makolom Mavijenom, Džamalom Džonsonom, Džejkobijem Bojkinsom i Feronom Hantom, a osim Dan-Martina stigli su i Uroš Luković, Aleksandar Bursać i Markus Veders.

Mornar je trenutno posljednji na tabeli ABA lige, sa samo jednom pobjedom u 12 kola, a u subotu na svom terenu igra važan meč u borbi za opstanak, proS. J. tiv FMP-a (17 sati).

Arena

22

Crna Gora ubjedljiva protiv Francusk

U Podgorici održan treći Memorijal „Radojica Dabetić“ sa 125 igrača iz zemlje i okruženja

Drugo slavlje Nikole Đukića veteran Dragoljub Abramović, omladinac Peko Đurović, dama Alena Skvorcova, kao i najuspješniji učesnici po osnovu rejtinga Mihail Žerzdev, Dino Grbović i Miloš Pečurica, te najbolje plasirani član ŠK Budućnost Jovan Jovančević. Nagrade su uručili predsjednik ŠK Budućnost Saša Radunović i ćerka pok.

Radojice Dabetića, Snežana.

Bez primjedbi sudijski dio posla besprekorno su odradili međunarodni i nacionalni arbitri Zoran Peruničić i Momčilo Pekić.

Standardni reprezentativac Nikola Đukić nije osjetio gorčinu poraza, naprotiv, sedam partija riješio je u svoju korist i dvije remizirao i po drugi put slavio na Memorijalu.

– Zaista sam srećan zbog pobjede na turniru, a rezultat od osam iz devet u jakoj konkurenciji daje mi mnogo razloga za zadovoljstvo. Čini mi se da je i kvalitet same igre bio prilično dobar, mada je bilo i nekih partija koje su mogle da imaju sasvim drugačiji ishod, prije svega duel trećeg kola protiv FM Rabrenovića, koji zaslužuje čestitke za sjajnu igru tokom čitavog turnira. Ipak, mnogo više od ostvarenog rezultata, posebno me raduje to što smo uspjeli da organizujemo još jedan sjajan turnir u čast Radojice Dabetića, čovjeka koji je mnogo uradio za ŠK Budućnost i za crnogorski šah, a i za mene lično, jer je njegov uticaj bio izuzetno važan u mom šahovskom razvoju. Vjerujem da svi učesnici i gosti turnira nose izuzetno pozitivne utiske, a nadam se da će u budućnosti

Golgetersk PODGORICA – Crnogorska vaterpolo reprezentacija zabilježila je drugi trijumf u Kaljariju i to upravo nad Francuskom, prvim rivalom na predstojećem Evropskom prvenstvu u Hrvatskoj.

Memorijal biti još masovniji i kvalitetniji i da će trajati još mnogo godina, jer je Dabetić, prije svega kao čovjek, zaslužio da svi zajedno sačuvamo drage uspomene na njega i njegovu šahovsku harizmu – rekao je Đukić.

Svečano otvaranje počelo je čestitkama reprezentativcu Crne Gore Denisu Kadriću, koji je dan ranije osvojio bronzanu medalju na brzopoteznom prvenstvu Evrope u Zagrebu, i Nikoli Đukiću, za nedavno osvojenu titulu prvaka Balkana u Skoplju. O Radojici Dabetiću sa dužnim pijetetom govorio je jedan od njegovih brojnih učenika Slaven Živković. Turnir je otvorio predsjednik ŠK Budućnost, Aleksandar Radunović, a prethodno je u znak zahvalnosti za podršku pripremi i organizaciji Memorijala uručio porodici Dabetić i predstavniku kompanije CEDIS Rajku Radoševiću knjigu „Kad figure ožive“ FIDE majstora Dragana Popadića, a po jedan primjerak ovog naslova biće naknadno uručen Glavnom gradu i ŠSCG. Ovim povodom izraženo je žaljenje što autor knjige nije mogao

nastupiti zbog nedavne porodične tragedije.

Rukovodstvo ŠK Budućnost zahvaljuje svima koji su pomogli održavanje ove velike manifestacije, prije svega, generalnom sponzoru, kompaniji CEDIS, Glavnom gradu, kao zvaničnom pokrovitelju Memorijala, agenciji „DeFacto Consultancy“, koja je finansijski pomogla održavanje turnira, kao i ŠSCG za logističku podršku, a posebno porodici Dabetić, koja je značajno pomogla u organizaciji Memorijala i učinila da se svi učesnici i gosti turnira osjećaju prijatno, priredivši koktel dobrodošlice i bogatu zakusku nakon otvaranja turnira. ŠK Budućnost će nastaviti da čuva uspomenu na značajno ime crnogorskog šaha, svog dugogodišnjeg igrača, kapitena, trenera u klupskoj školi šaha i predsjednika Skupštine kluba, ali prije svega divnog čovjeka, Radojicu Dabetića. Nadamo se da će turnir nastaviti da raste u godinama koje su pred nama i da će svako sljedeće izdanje Memorijala biti još bolje i masovnije od prethodnog.

U danilovgradskoj gimnaziji 24. decembra

Memorijal „Ljubodrag Ljubo Đurović“ Pod pokroviteljstvom lokalne uprave, u okviru decembarskih svečanosti, ŠK Danilovgrad organizuje tradicionalni 17. po redu Memorijal „Ljubodrag Ljubo Đurović“, u znak poštovanja i sjećanja na čovjeka koji je za života pružio nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji drevne igre kako u gradu na Zeti tako i u našoj zemlji uopšte.

Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom od deset minuta po igraču bez

vremenske bonifikacije. Svi učesnici su dužni da ponesu garnituru i šahovski sat.

Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 1.500 eura dok su specijalna priznanja namijenjena najboljem veteranu, omladincu i dami, kao i najuspješnijem predstavniku grada domaćina.

Prošlogodišnju titulu brani velemajstor Nikola Žukić.

Takmičenje će se održati 24. decembra u Gimnaziji „Petar I Petrović Njegoš“.

Svečano otvaranje planirano je za 9.30 časova, a prvo kolo startuje pola sata kasnije. Priredio: B. KADIĆ

„Ajkule“ su slavile 17:11 (5:1, 4:2, 3:5, 5:3) i najavile dobru uvertiru pred večerašnji (19 sati) derbi sa domaćinom na ,,Sardinija kupu“.

Francuska je, istina, u Italiju stigla oslabljena, što nikako ne umanjuje izdanje naših momaka koji su poslije osam minuta vodili 5:1, a u istom, odličnom napadačkom ritmu nastavili do kraja. Naš tim je u drugoj četvrtini imao prednost od „plus šest“, a realizacija sa igračem više je bila

WEB OR PRESS: A.MASINI/DEEPBLUEMEDIA

ŠAH

Da lijepa sjećanja na crnogorskog velikana drevne igre ne blijede, naprotiv, da je sve više ljubitelja šaha koji rado evociraju uspomene na divnog čovjeka, vrsnog takmičara i trenera Radojicu Dabetića, pokazao je i treći međunarodni memorijal održan u njegovu čast.

U multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici okupilo se 125 igrača iz zemlje i okruženja među kojima čak pet velemajstora, pet intermajstora i 11 FIDE majstora, čime je turnir sačuvao status jednog od najkvalitetnijih i najmasovnijih takmičenja po ubrzanom tempu ikad organizovanih u našoj zemlji. Poslije devet odigranih kola, prvi kroz cilj prošao je GM Nikola Đukić sa osam poena i tako opravdao najveći rejting i ulogu favorita na ovoj prestižnoj šahovskoj manifestaciji. Srebrna medalja pripala je prošlogodišnjem prvaku, velemajstoru iz Srbije, Danilu Milanoviću, sa sedam poena koliko je na trećem mjestu imao i FM Milinko Rabrenović, ali se on morao zadovoljiti bronzanom zbog slabijeg buholc koeficijenta. Među nagrađenima su i Branko Tadić sa 7, Aleksandar Tomić, Dragiša Blagojević, Blažo Kalezić, Milan Draško, Nemanja Vukčević, Aleksandar Slugin, Mihail Zajcev, Stefan Tadić, Andrej Šuković i Danilo Nenezić sa po 6,5, te Savo Vujović i Stjepan Krstonijević sa po 6 poena.

Specijalna priznanja ovoga puta zavrijedili su najbolji

Četvrtak, 21. decembar 2023.

vrhunska 5-4. Sa gola je bilo zapažen Dejan Lazović, koji odlično poznaje igrače fran-

Posljedice teške povrede braz

Nejmar p i Kopa Am PODGORICA - Nejmar (31) neće moći da predvodi Brazil na Kopa Americi narednog ljeta, potvrđeno je iz njegovog kampa.

,,Redsima“ doveo tri velika pojačanja tokom mandata

Direktor Šmatke napušta Liverpul PODGORICA - Jerg Šmatke, sportski direktor Liverpula, napustiće giganta Premijer lige nakon osam mjeseci mandata.

Njegovom zaslugom realizovana su tri važna transfera i dovedena odlična pojačanja tokom ljeta – Soboslaj, Endo i Gravenberh.

Kako se navodi, bivši direktor Volfsburga napušta Liverpul iz razloga privatne prirode. Ističe se da se prethodno ,,aktivirao iz penzije“ samo da bi pomogao prijatelju, menadžeru ,,redsa“ Jirgenu Klopu.

Liverpul ove sezone igra odlično, nakon 17 kola Premijer lige ima 38 poena, samo bod manje od lidera Arsenala. R. A.

Slavni ofanzivac, velika zvijezda modernog fudbala, oporavlja se od jedne u nizu teških povreda – pokidanog ukrštenog ligamenta koljena i me-

Milijarder ne prašta ni cent d

Ronaldo će od naplatiti 19,5 m PODGORICA - Advokati Kristijana Ronalda (38) u završnoj su fazi naplate duga od Juventusa, u visini od oko 19,5 miliona eura.

Toliko legendarnom portugalskom napadaču još od 2021. godine duguje najtrofejniji klub Serije A. Cio slučaj je u vezi sa optužbama da su čelnici ,,stare dame“ tokom pandemije korona virusa pravili interne do-

Arena

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Fudbal 23 UEFA

ke (17:11) u drugom meču turnira u Kaljariju

ka moć „ajkula“

terac, a dobro raspoloženje sa gola pratili su Marko Mršić i Vladana Spaić koji su golo-

UEFA raspodijelila novac iz fonda solidarnosti za sezonu 2022/23.

zilskog superstara

Crnogorskom fudbalu od Uefe milion i 81 hiljada

propušta meriku niskusa. Mala je vjerovatnoća da će uopšte moći da zaigra prije avgusta.

To je veliki udarac za ,,karioke“, pred šampionat u Sjedinjenim Američkim Državama na kom će igrati i južnoameričke i sjevernoameričke selekcije.

Tešku povredu Nejmar je u oktobru zadobio u meču sa Urugvajem. Lijevo koljeno mu

je operisano u novembru. Najplaćeniji je igrač Saudi Pro lige i tima Al Hilal, a po nekim procjenama i fudbaler sa najvećim ugovorom na planeti.

Za nacionalni tim je postigao

79 golova na 129 nastupa. Ova povreda mu je izvjesno ugrozila igračku karijeru. Kopa Amerika počinje 20. juna naredne godine, finale će biti odigrano R. A. 14. jula u Majamiju.

U januaru Monaku plaćeno 38 miliona eura

Badiašil nakon manje od godinu ide iz Čelzija

dugovanja

d Juventusa miliona duga govore da dio zarada igračima isplaćuju ,,na ruke“.

Veteran Ronaldo, zvijezda Al Nasra u Saudi Pro ligi, milijarder je – ali ne želi da italijanskom klubu oprosti ni cent dugovanja.

Tokom četiri sezone u torinskom gigantu njegova plata bila je 30 miliona eura godišnje.

Na 134 meča za klub postigao je 101 gol, a dva puta bio je šampion Serije A. R. A.

PODGORICA - Benoa Badiašil (22), štoper Čelzija, odlučio je da već napusti klub koji je pojačao u januaru ove godine.

Francuz je Monaku plaćen oko 38 miliona eura kao rješenje za goruću poziciju i veliki talenat, ali nije uspio da se afirmiše u Premijer ligi. Badiašil smatra da mu stil igre na Ostrvu ne leži, a da ,,plavci“ nijesu pravi klub za njega.

Kako je objavio londonski San, najrealnija opcija je povratak u francusku Ligu 1, već u januaru.

Lion ima budžet od oko 45 miliona eura za transfere, a spreman je da makar pola tog novca potroši na dovođenje defanzivca koji se dokazao u domaćoj ligi.

Sedmostruki šampion Lige 1 trenutno je tek na 16. mjestu na tabeli, sezona je potpuno razočaravajuća. Tim je trenutno sakupio samo dva boda više od ekipa koje su u zoni ispadanja u drugi rang takmičenja.

Od dolaska u Čelzi Badiašil je nastupio u svega 12 mečeva u Premijer ligi, a samo jednom R. A. ove sezone.

PODGORICA - Evropska fudbalska unija (UEFA) ,,rasporedila“ je novac iz fonda solidarnosti za sve klubove koji nijesu učestvovali u grupnoj rundi Lige šampiona u sezoni 2022/23.

na osnovu učešća u Uefinim takmičenjima.

Sporazum između UEFA i Evropske asocijacije klubova važi do 2030. godine.

Između ostalog, kako je ranije saopšteno, ovim sporazumom je dogovoreno i uređenje kalendara međunarodnih utakmica za muškarce i žene i buduće strukturne promjene u Uefinim muškim klupskim takmičenjima, koje će stupiti na snagu od sezone 2024/25.

Napravljen je novi model raspodjele prihoda između klubova 2024–2027, koji predviđa povećanje solidarnih plaćanja.

Udio rezervisan za klubove koji ne učestvuju u grupnim rundama Uefinih takmičenja

Crnoj Gori je pripalo milion i 81 hiljada eura, koje Savez treba da rasporedi za razvoj mlađih klupskih kategorija, a na osnovu sporazuma UEFE i Evropske klupske asocijacije za ,,jačanje budućnosti“ evropskog fudbala.

Ranije je postignut dogovor o novom sistemu distribucije novca kako bi se obezbijedila veća solidarnost prema klubovima koji nemaju prihoda

povećan je za 10 odsto. Pored tri odsto rezervisanih za timove koji ispadaju u kvalifikacionim rundama, udio klubova koji uopšte nijesu učestvovali u evropskim takmičenjima povećaće se na sedam odsto sa sadašnjih četiri.

Ovo bi donijelo 440 miliona eura prihoda po sezoni za klubove, odnosno 1,32 milijarde eura tokom trogodišnjeg ciklusa.

Manje od Crne Gore, za sezonu 2022/23. dobili su samo Vels, Island, Estonija, Andora i San Marino, a od ,,Jugoslovena“ najviše novca inkasirali su Srbi (3.161.000), pa Slovenci (1.677.000), Bosanci i HerceR. A. govci (1.445.000)...

SUPERLIGA SRBIJE: Zvezda skliznula s prvog mjesta

Partizan u derbiju ,,smijenio“ Bahara

FK CRVENA ZVEZDA

cuske reprezentacije jer brani za ekipu Marseja. Lazović je u ovom periodu odbranio pe-

vima uvećali prednost na 11:3.

Od visokog vođstva naši igrači su malo posustali, a rival je to kaznio serijom 4:0. Do finiša treće četvrtine Francuzi su došli na minus od četiri gola (11:7). Seriju dobrih napada francuskog tima prekinuo je Mršić i to nakon golgeterskog posta od šest i po minuta.

Posljednjih osam minuta „ajkule“ su otvorile golovima Konstantina Averke i Stefana Vidovića (sa igračem više) za 14:8…

Naš tim je u ovom meču odlično koristio brojčanu prednost 13-10, a najefikasniji je bio Mršić sa pet golova. Averka i Đurđić su postigli po tri gola, Vidović dva, a po gol Spaić, Miroslav Perković, Aljoša Mačić i Vasilije Radović. A. MARKOVIĆ

PODGORICA - Partizan je kao domaćin pobijedio Crvenu zvezdu (2:1) u 171. ,,vječitom derbiju“ i vratio se na prvo mjesto Superlige Srbije gdje će sa bodom više od najvećeg rivala dočekati nastavak sezone u februaru.

Zvezda će u 2024. ući s novim trenerom - srpski mediji objavili su da je uprava ovosezonskog učesnika Lige šampiona smijenila Baraka Bahara koji je potrošio sve kredite poslije blijedih izdanja u Evropi i do-

maćem šampionatu.

Na njegovo dolazi Vladan Milojević, nekadašnji strateg ,,crveno-bijelih“.

Partizan je poveo pogotkom Bibrasa Natha u 41. minutu iz jedanaesterca, na 2:0 povi-

sio je Mateus Saldanja u 66, a konačan rezultat postavio je Šerif Endiaje u 71. minutu.

Zvezda je imala nekoliko šansi za izjednačenje, posljednju je propustio Aleksandar Katai u finišu kada je glavom sa četiri metra šutirao daleko do gola.

- Izuzetno važna pobjeda s obzirom na okolnosti, pošto smo istopili bodovnu prednost i omogućili Crvenoj zvezdi da u derbi uđe sa dva boda više.

Imali su psihološku prednost, nije bilo lako. Važna pobjeda, ali kao što sam i ranije govorio - ovo je kao trka na 100 metara, nije važno ko prvi krene nego ko prvi završi. Mene jesenja titula ne dotiče, najvažnije je da smo i dalje u vrhu i borimo se za evropsku kartu – rekao je trener Partizana Igor Duljaj, koji je crnogorskog fudbalera Aleksandrs Šćekića uveo u Ne. K. 89. minutu.

24 Feljton

Četvrtak, 21. decembar 2023.

5.

DREVNA PLOVIDBA I DREVNI BRODOVI

Olupine trgovačkih brodova s kraja bronzanog doba Istraživanje ostataka drevnog broda koji je potonuo kod Selkomba u Devonu u Engleskoj pokazali da je ovo plovilo, OTKRIĆE ,,ŠIVANOG“ BRODA U ENGLESKOJ: staro oko 3.000 godina, prenosilo i metal, što je najstariji Jedan drevni “šivani” brod takav nalaz na tlu Britanije. U olupini je pronađeno oko tri nađen je sredinom februara 2010. godine kod Selkomba stotine artefakata s kraja bronzanog doba Piše: Slobodan ČUKIĆ

(Salcombe) u Devonu u Engleskoj. Istraživanje je pokazalo da je ovo plovilo, staro oko 3000 godina, pored ostalog prenosilo i metal, što je najstariji takav nalaz na tlu Britanije. U olupini je pronađeno oko tri stotine artefakata s kraja bronzanog doba – uključujući i poluge (ingote) bakra i kositra, zlatne narukvice i bronzane mačeve.

Ben Roberts, kustos u Britanskom muzeju izjavio je povodom tog podvodnog otkrića da je “pronalazak poluga kositra u okviru prekokanalskog tereta veoma važan”, jer predstavlja “prvi dokaz redovne trgovine kositrom sa Evropom u praistorijskom dobu”.

“Ovo je veoma značajan pronalazak koji svjedoči o prekokanalskoj trgovini, za koju ranije nije bilo dokaza”, rekao je britanski stručnjak Majk Palmer.

Na izložbi u Nacionalnom pomorskom muzeju u Kornvolu u Engleskoj pod nazivom “2012: Kornvol i more u bronzanom dobu” u interaktivnom spektaklu je pomoću replika alata iz bronzanog doba demonstrirano kako je izgrađen ovaj brod od hrastovine dužine šesnaest metara. Za povezivanje djelova (“šivanje”) upotrijebljena su vlakna od tise i drugi materijali koji su korišćeni prije tri hiljade godina.

Projektom je rukovodio profesor Robert Van de Noort, vodeći svjetski stručnjak za brodogradnju bronzanog doba.

OTKRIĆE ANTIČKOG BRODA KOD ANTALIJE

Otkriće olupine drevnog broda 1982. godine, desetak kilometara od obala Antalije na

Dio nalaza iz olupine kod Uluburuna u Turskoj

U olupini kod Devona su bili i bakarni ingoti

jugu Turske posvjedočilo je da je u prijetrojanskom dobu postojala vrlo živa trgovačka komunikacija u Sredozemlju. Trgovački brod sa kraljevskim tovarom datiran je u 1400. godinu stare ere, a samo nalazište poznato je pod imenom Brodolom kod Uluburuna. U tovaru koji je ova drevna lađa prevozila par stotina godina prije Trojanskog rata nalazili su se proizvodi sa praktično svih strana Sredozemlja, kao i iz mediteranskog zaleđa.

Pored drvenih greda iz tropske Afrike, jantara sa sjevera Evrope, pronađeni su bronzani mač iz Italije, kameno žezlo s područja Crnog mora, pečat napravljen u Mesopotamiji, skarabeji iz Egipta, keramika i bakar sa Kipra i Grčke, kositar iz Avganistana, te oruđe i oružje s palestinsko-sirijske obale – bila je to nedvosmi-

Među predmetima nađenim u olupini kod Selkomba bila je i jedna zlatna naušnica

Kompjuterski prikaz (presjek) vikinške grobnice u Gjelestadu

slena potvrda da su sredozemne obale odvajkada bile povezane.

Na izložbi u Kornvolu u Engleskoj 2012. godine pomoću replika alata iz bronzanog doba demonstrirano je kako je izgrađen brod od TRGOVAČKI BROD KOD OBALA IZRAELA hrastovine dužine šesnaest meU septembru 2022. godine sti- tara. Za povezivanje djelova broda (,,šivanje“) gla je vijest o otkriću olupi- upotrijebljena su vlakna od tise i drugi matene drevnog broda, nedaleko rijali koji su korišćeni prije tri hiljade godina od izraelske obale s teretom iz cijelog Sredozemlja. Trgovački brod, izrađen od drveta jele i oraha, potonuo je u blizini obale današnjeg izraelskog obalnog gradića Maagan Michaela prije više od 1200 godina.

Bilo je to u vrijeme kada je većinom hrišćansko Vizantijsko carstvo gubilo kontrolu nad tim područjem u istočnom Mediteranu, dok je islam širio svoj uticaj, smatra Debora Cvikel, pomorska arheološkinja sa Univerziteta Haifa i rukovoditeljka istraživanja.

“Povijesne knjige govore da je tada trgovina gotovo stala, da nije bilo međunarodne trgovine, već plovidbe samo unutar teritorijalnih voda, ali izgleda se da to nije tako”, rekla je Cvikel. “Ovdje imalo olupinu velikog broda, mislimo da je bio dug oko 25 metara. Bio je na-

krcan robom iz cijelog Sredozemlja.” Predmeti pronađeni na brodu pokazuju da je pristao na Kipru, Egiptu, moguće u Turskoj i možda na sjevernoafričkoj obali.

Neki od predmeta su na sebi imali simbole hrišćanske vizantijske crkve, dok su drugi imali natpise na arapskom. U olupini je pronađeno oko 200 amfora s maslinama, smokvama i urmama. Izraelska obala puna je drevnog brodovlja, s time što su olupine dostupnije nego u drugim djelovima Sredozemlja zbog plitkog mora i pješčanog dna koje bolje čuva artefakte.

ISKOPAVANJE VIKINŠKOG BRODA U NORVEŠKOJ

Početkom decembra 2020. godine BBC (bbc.com/ser-

Otkriće olupine drevnog broda, desetak kilometara od obala Antalije na jugu Turske posvjedočilo je da je u prijetrojanskom dobu postojala živa trgovačka komunikacija u Sredozemlju. Trgovački brod sa kraljevskim tovarom datiran je u 1400. godinu stare ere, a u tovaru su se nalazili proizvodi sa svih strana Sredozemlja i iz mediteranskog zaleđa

bian) je objavio da norveški arheolozi pod vođstvom Kristijana Rodsruda već nekoliko mjeseci rade na iskopavanju rijetkog vikinškog dugačkog broda u mjestu Gjelestad, drevnom arheološkom nalazištu jugoistočno od Osla. Kako piše autor članka Lorens Piter, veći dio broda je istrulio tokom stoljeća, ali arheolog dr Knut Pashe iz Norveškog instituta za istraživanje kulturne baštine, vjeruje da će raspored gvozdenih eksera ipak omogućiti izradu replike. Radarom je otkriveno da je brod dugačak oko 19 metara i širok pet metara - što ga stavlja u rang sa dobro očuvanim vikinškim brodovima Oseberg i Gokstad koji su izloženi u Oslu. Ti brodovi su pronađeni na zapadnoj strani širokog fjorda Oslo.

Ratni brod pronađen u Gjelestadu datira iz prethrišćanskog perioda Vikinga 750-850. godine nove ere, rekao je Pashe, dodajući da se još ne zna da li je brod bio veslački ili jedrenjak. „Kobilica se veoma razlikuje od ostalih, što je zaista uzbudljivo”, dodao je Pashe.

Gjelestad je veliko drevno groblje Vikinga, sa 20 grobova i

Jel Moundom. Kristijan Rodsrud, vanredni profesor u Norveškom muzeju kulturne istorije, pojasnio je da Jel Mound označava mjesto drevnog sahranjivanja - spaljivanja tijela.

Međutim, jedva da je bilo šta pronađeno. Arheološki tim je našao kosti velike životinje - vjerovatno konja ili bika - ali nije bilo ljudskih kostiju. Postoje znakovi da su dobro organizovani pljačkaši ukrali predmete iz groba.

Humka, druga po veličini u Norveškoj, udaljena je 100 metara od mjesta gdje je pronađen brod. U to vrijeme obala je bila bliža - udaljena oko 500 metara. Postojao je zaštićeni zaliv, što je lokaciju činilo lako dostupnom sa strane mora.

Norveška istraživanja pokazuju da je nivo mora u tom regionu tada bio čak 6,5 metara viši nego danas.

Pretpostavlja se da grobnica pripada nekom plemenskom poglavaru.

Otkriveni su ostaci dugih sala, vjerovatno korišćenih za ceremonije i gozbe koje su trajale danima.

Rodsrud je izjavio da je brodska sahrana mogla biti namijenjena kralju, kraljici ili jarlu ( jarli su bili plemeniti ratnici - anglosaksonski ekvivalent bio je grof ). „Siguran sam da je ovo društvo imalo kontakte sa udaljenim područjima, a osoba sahranjena u brodu možda je išla na daleka putovanja”, rekao je Rodsrud.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 20.12.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o L prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 20.12.2023. godine i Zaključka o LI prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 20.12.2023. godine.

Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o L prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 20.12.2023. godine i Zaključka o LI prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 20.12.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 20.12.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Iv.br. 1167/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca”DOO ,,LOVĆEN AUTO,, PODGORICA, ul. Novaka Miloševa br.6/2, protiv izvršnog dužnika Rakojević Dejan, ul. Beogradska br.C2A/3, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

200,00 eura, na osnovu vjerodostojne isprave računa br.2021-153-652085 od 06.05.2021. godine, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Rakojević Dejanu, ul. Beogradska br.C2A/3, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1167/2023 od 17.11.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 200,00 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1167/2023 od 20.12.2023. godine.

Izvršni dužnik Rakojević Dejan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1167/2023 od 17.11.2023. godine godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1167/2023 od 20.12.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Rakojević Dejan iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 20.12.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

Poslovni broj: Iv.br. 1168/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “LOVĆEN AUTO” PODGORICA, ul. Novaka Miloševa br.6/2, protiv izvršnog dužnika DOO “D&R TRANS” NIKŠIĆ, ul. VI Crnogorska P+4/4, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

496,49 eura, na osnovu vjerodostojne isprave –računa br.2022-153-720282 od 16.07.2022. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO “D&R TRANS” NIKŠIĆ, ul. VI Crnogorska P+4/4, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1168/2023 od 17.11.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 496,49 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1168/2023 od 20.12.2023. godine.

Izvršni dužnik DOO “D&R TRANS” iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1168/2023 od 17.11.2023. godine godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1168/2023 od 20.12.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik DOO “D&R TRANS” iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 20.12.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Crna Gora AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „MM System” d.o.o. iz Nikšića, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju šljunkovitog kamenog nanosa, na katastarskim parcelama broj 2642, 2643, 2644, 2645, 2646, 2647, 2648 i 2649 KO Liješnje, Opština Podgorica.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 28.12.2023.godine.

O B A V J E Š T E NJ E Na osnovu člana 135 ,136 , 149 i 151 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore” br. 65/20 i 146/21), člana 8 i 10 stav 10.9 Statuta (prečišćeni tekst) “CRNAGORAPUT” A.D. -Podgorica,br.01/3-3941 od 28.06.2022. (u daljem tekstu: Društvo) i Odluke Odbora direktora od 14.12.2023 godine, saziva se Vanredna Skupština akcionara “CRNAGORAPUT” a.d. - Podgorica Za dan 25.01.2024 godine, sa početkom u 10,00 časova, u sjedištu Društva u Podgorici, ul. Zetskih vladara 5.

Za Skupštinu je utvrđen sledeći Dnevni red

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović 1.

Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 I.br.1251/2023 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Vuka Drobnjaka iz Ruske Federacije, koga zastupa punomoćnica Bojana Koljenšić, advokatica iz Danilovgrada, protiv izvršnog dužnika Halila Pepeljaka iz Ulcinja, Donji Štoj bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.12.2023.godine, shodno čl.45 ZIO-a J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca Vuka Drobnjaka, protiv izvršnog dužnika Halila Pepeljaka, na osnovu izvršne isprave - rješenja Osnovnog suda u Bijelom Polju poslovne oznake K.br.166/17 od 25.02.2019.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja I.br.1251/2023 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja, nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Halilu Pepeljaku - Rješenje o izvršenju I.br.1251/2023 od 17.10.2023.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka I.br.1251/2023 od 18.12.2023.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Halil Pepeljak iz Ulcinja, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Dana 20.12.2023.godine.

Javni izvršitelj Ivan Sekulić

Hitno potrebna konobarica.

Tel: 066/152-162

1. Razrješenje članova Odbora direktora Društva

2.

ELEKTROUSLUGE „Čičaz“ – izrada novih i korekcija postojećih elektroinstalacija, zamjena tabli, utičnica, prekidača, ostale elektrousluge.

Tel. 067/125-625 3.

Potrebna žena za pomoć u domaćinstvu u Podgorici, za dugoročno angažovanje sa punim radnim vremenom.

Obezbijeđen smještaj.

Potrebno kulinarsko umijeće i iskustvo na sličnim poslovima. Plata 1.000 eura. Tel. 067/191-330 4.

2. Izbor članova Odbora direktora Društva Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka, koje će se razmatrati na Skupštini akcionara, najmanje 20 dana prije dana održavanja Skupštine i to svakog radnog dana u vremenu od 09 do 14 časova u sjedištu Društva u Podgorici, ul.Zetskih vladara br.5.

Obavještenje o sazivanju vanredne Skupštine akcionara biće objavljeno dva puta u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori..

Društvo će pribaviti spisak akcionara iz CKDD najranije dva radna dana prije održavanja Skupštine. Samo akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara.

Kvorum za Skupštinu čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom pola sata prije početka sjednice. Ovlašćeni punomoćnik prilaže ovjereno punomoćje, svoju ličnu kartu i fotokopiju lične karte akcionara kojeg zastupa.

ODBOR DIREKTORA ________________ __________________ Novembar Stojanović Miroslav Ćirović

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Poslovni broj: I.br. 2383/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48.838,66 eura, dana 20.12.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četrdeset peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrdeset petu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 17.01.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine.

IV Na četrdeset petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007. godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 20.12.2023. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 63/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V.Ivan iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, dana 20.12.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 63/2017 od 12.01.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se pedeset prva prodaja nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2739 KO Nikšić, PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 1, broj zgrade 5, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 6, površine 72m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika i Perović Milke iz Nikšića, ul. IV Crnogoroske br.2, od po 1/2.

II Ročište za pedeset prvu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 17.01.2024. godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.600,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 63/17 od 29.10.2018.godine.

IV Na pedeset prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.960,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god za iznos duga 60.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca –obavještenje br. 1961 od 30.03.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 20.12.2023. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 20.12.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trideset druga prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trideset drugu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 17.01.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na trideset drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 20.12.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 21. decembar 2023.

971

980

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Dana 20. decembra 2023, poslije kraće i teške bolesti, preminula je u 52. godini

Дана 20. децембра 2023. изненада је, у 75. години живота, умро наш вољени

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

DRAGICA Slavena VUJOŠEVIĆ rođena MAROVIĆ

НЕЂЕЉКО – МИШО Петров ПЕРОВИЋ

Saučešće primamo 20. decembra do 16 časova na gradskom groblju Čepurci i 21. decembra od 9 do 15 časova na gradskom groblju Zagorič gdje će se obaviti sahrana.

Саучешће примамо у капели Трешњево 20. децембра од 13 до 20 часова и 21. децембра од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Трешњево.

Ožalošćeni: suprug SLAVEN, sinovi DAVOR, RADOSAV i JOVAN, braća NENAD i PREDRAG, snahe SLAVICA i VALENTINA, unuka JANA, bratanići NEMANJA i DIMITRIJA, bratanična JOVANA, zaova MARIJANA sa porodicom i ostala rodbina VUJOŠEVIĆ i MAROVIĆ

Ожалошћени: супруга ЈОВАНКА, синови ПЕТАР и НИКОЛА, кћерке СОЊА и ИВАНА, сестре ЉУБИЦА, СЕНКА и ЈОВАНКА – ГАРА, снахе ЈЕЛЕНА и МИЛИЦА, братанићи ПРЕДРАГ и МИРКО, унучад и остала многобројна родбина 1010

Dana 20. decembra 2023, u 80. godini, preminuo je naš dragi

Javljamo da je

KATRINA Nua (Beli) JUNČAJ rođena ĐOKIĆ

preminula dana 19. decembra 2023. u 90. godini života.

Saučešće primamo u kapeli „Malesia“ – Tuzi dana 21. decembra od 17 do 22 časa i 22. decembra 2023. od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u porodičnoj grobnici – Đonikaj – Drume.

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

972

Ožalošćeni: sinovi PRELJA i LJEKA, kćerka PAŠKA, snaje LIDIJA i VALJBONA, unuci ALEKSANDAR, ANTON, DAMJAN i ARDIJAN, unuke ALEKSANDRA, ANTONETA i DAMJANA, sestre HANA i DILJA, snahe MRIJA i PAŠKA kao i ostala rodbina ĐONIKAJ i DACAJ

DRAGOMIR – MIĆAN Nikole NIKOLIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Ozrinićima, 20. decembra od 14 do 16 časova i 21. decembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Ozrinićima u 15 časova.

Ožalošćeni: supruga VELIKA, ćerke SANJA, NATAŠA i MILICA, unučad KALINA i JOVAN, sestra RADOJKA, sestra od strica DRAGINJA, snaha CMILJANA, sinovci VOJISLAV i DRAGAN, zet RANKO KOVAČEVIĆ i ostala rodbina

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. decembar 2023.

973

974

Dana 20. decembra 2023. godine preminula je naša draga

992

Posljednji pozdrav

Dana 20. decembra 2023. nakon duže bolesti, u 85. godini života, preminula je naša voljena

NEĐELJKO Petrov PEROVIĆ

DRAGICA Slavkova VUJOVIĆ

Dobrom rođaku,

JOVICA PEROVIĆ sa porodicom

PERSIDA Rajkova PEJOVIĆ

1947–2023.

rođena MARKOVIĆ

984

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 20. decembra od 14.30 do 16 časova i 21. decembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Nikšiću.

Kuća žalosti: Bulevar 13. jul 57.

Sahrana je obavljena istog dana, u krugu porodice, na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: suprug SLAVKO, sinovi DRAGAN i RATKO, ćerke RADA i NADA, brat BOŽIDAR, sestra DARA, unučad i praunučad, snahe NADA, ZORICA, SVETLANA, ZORICA i SANJA, đeveričići ŽELJKO, MIŠKO i IVAN, đeverična MIRJANA, zaove MARIJANKA i OLGA sa porodicom, bratanići i bratanične, sestrići i sestričine i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: suprug RADOMIR – RAJKO, sinovi SAŠA i IVAN, snaha BUBA, unučad MATIJA i FILIP, sestre BOSE i STANE i ostala mnogobrojna rodbina

НЕЂЕЉКО – МИШО ПЕРОВИЋ 1001

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

Драги стрико, тешко је помислити да те више нема. Утjеха нам је да си сада са родитељима и братом Бајом. Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава. Хвала за све.

Dragoj babi

DRAGICI VUJOVIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

Ružo naša, hvala ti na beskrajno velikoj ljubavi kakvu si ti samo znala da pružiš. Nadamo se da si sada na boljem mjestu gdje nema bola, živjećeš sa nama kroz naše najljepše uspomene. Volimo te i neka te anđeli čuvaju.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Од синовца ПРЕДРАГА, снахе СЛАЂАНЕ, ХРИСТИНЕ и ИСИДОРЕ

Tvoje NINA i BOŽENA sa porodicama

1006

999

Posljednji pozdrav našoj zaovi i tetki

Dragi oče,

Iznenadi me i nespremnog zateče, napravi mi pretužnim ovaj „vijać“.

Tužan što te neću zateći kući kad se vratim, a još tužniji što te ne mogu ispratiti na vječni počinak. Nastavit ćemo tamo gdje si ti stao, i potruditi se završiti ono što si započeo, živjeti istinito i pošteno.

Počivaj u miru, dragi oče,

DRAGICI Slavkovoj VUJOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

PETAR – PAJO sa porodicom.

Od porodice pok. brata VELJKA VUJOVIĆA 1000

Dragoj majci, babi, prababi i tašti

NEĐELJKO MIŠO PEROVIĆ

1005

Posljednji pozdrav

NEĐELJKO MIŠO PEROVIĆ

DRAGICI VUJOVIĆ

Dragi oče, počivaj u miru, zauvijek ćeš ostati u našim srcima, čuvat ćemo te od zaborava i u lijepim sjećanjima!

Hvala ti na velikoj ljubavi i pažnji. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.

Tvoji RADA, RAJKO, BOŽENA, NINA, MARTIN, ĐORĐE, DORIS, HANJA i ZARIJA

Od ćerke SONJE sa porodicom

976

1002

Dragoj majci

DRAGICI Boli me ovaj rastanak. Bila si mi veliki oslonac, hvala ti na ljubavi i požrtvovanosti vrijednoj divljenja.

Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj dostojanstven i iskren životni put.

Tvoja kćerka RADA

Tužnog srca obavještavamo rođake i prijatelje da je dana 19. decembra 2023. godine, u Beogradu, preminuo naš neprežaljeni

DIMITRIJE Stevanov DRAŠKOVIĆ

Dragi Dimitrije, voljeni đeveru i striče naš, opraštamo se od tebe plemenitog i dobrog.

S pijetetom ćemo te se sjećati sve dok nas ima, ali nas tješi širok trag koji si iza sebe ostavio.

Snaha VUKOSAVA DRAŠKOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 21. decembar 2023.

983

1007

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

Sjećanje na roditelje

986

NEĐELJKO MIŠO PEROVIĆ

Посљедњи поздрав драгом ђеверу и стрицу

Voljeni naš, trebalo je još malo da budeš sa nama, iznenadio si nas!

Svoj život si živio kako si mislio da je ispravno, trudio se da živiš ispravno, puno nas toga naučio. Životni put ti nije bio lak, krčeći svoj put nama si naš olakšao, na nama je da nastavimo dalje kako treba i onim tvojim ,,tako je ispravno, tako treba“. Počivaj u miru!

JOVAN

2016–2023.

Od supruge JOVANKE, ćerke IVANE i sina NIKOLE

НЕЂЕЉКУ – МИШУ ПЕРОВИЋУ

1008

Posljednji pozdrav dragom đedu

Почивај у миру!

OLGA

2002–2023.

Од снахе МИЛИЦЕ и синовца МИРКА

MARTINOVIĆ

NEĐELJKO MIŠO PEROVIĆ Velikom govorniku i čovjeku mudrih riječi. Da mir pronađe tvoju dušu, a riječi mudrosti i djela koje si dijelio nastave živjeti kroz sjećanje na tebe! Vole te tvoje unuke.

GORDANA, KSENIJA i JOVANA 981

985

Dragom kumu i komšiji

Vaši MARKO, RAJKA, ANA, MIRJANA

Sa bolom, opraštam se od drage

982

Пролази година тужних дана од када није са нама наш вољени

MIŠU PEROVIĆU Tvojim odlaskom ostaje dubok trag pažnje, ljubavi i dobrote.

DIJANE – DIKE BULATOVIĆ

ĐURO KNEŽEVIĆ sa porodicom

ВАСИЛИЈЕ пок. Ника КАШЋЕЛАН

977

Posljednji pozdrav dragom komšiji

1003

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Trenutno uz suze i tugu, a zauvijek uz ljubav i vedrinu kojom je zračila i kojima odiše svaka uspomena na nju.

TANJA RAIČEVIĆ

VESKU RAJKOVIĆU

JOVU JAKŠIĆU

Od porodice VULAŠ

TANJA, DESANKA, DRAGOSLAV, MAJA i VERA 998

Vječna zahvalnost za sve što si učinila za nas.

Počivaj u miru.

Tvoji RAJKO i SAŠA

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

997

PERSE

Tvoja plemenita duša, neizmjerna dobrota, ljubav i požrtvovanje za sve nas zauvijek će ostati u našim ranjenim srcima i bolnoj duši.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

BRANISLAV ŠKULETIĆ

Tvoji IKO, MATIJA, FILIP i BUBA

Sa poštovanjem,

21. 12. 2022 – 21. 12. 2023.

987

Posljednji pozdrav dragoj

BOŽANI – BEBI RADETIĆ Od KOMŠIJA IZ ULAZA BRATSTVA JEDINSTVA 7

991

Godina prođe…

Opraštamo se od naše majke, babe i svekrve

Posljednji pozdrav našoj

PERSI

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да ћемо у суботу, 23. децембра 2023. године, у 10 часова посјетити његову вјечну кућу на мјесном гробљу у Мирцу.

U NAŠIM SRCIMA I MISLIMA

SNEŽANA i DECA

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. decembar 2023.

967

988

Dana 22. decembra 2023. navršava se 40 bolnih dana od odlaska našeg voljenog

PETRA Draganovog i Slavičinog POPADIĆA

VLADIMIR ROGANOVIĆ Pomen, u krugu porodice, obilježićemo u 11 sati na gradskom groblju Brdišta u Tivtu.

PEKI, TRAŽIMO TE MEĐU ZVIJEZDAMA… SAMO BOL MJERI LJUBAV. Tvoji VOLJENI 994

Tri godine su od smrti našeg

975

Navršava se osam godina od smrti našeg dragog

Vole te tvoji: sestra JOVANA, majka GORDANA i otac MIODRAG

ZORANA MIRKOVIĆA

MILORADA Petra GARDAŠEVIĆA

Tu si sa nama svaki sekund, svaki minut, svaki sat, svaki dan, uvek i zauvek.

Min vackraste bror.

Sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu ne blijedi.

Zauvijek s nama, u našim srcima i mislima.

Tvoja PORODICA

Osam je godina od smrti našeg dragog

993

ZORANA MIRKOVIĆA

Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo i da o tebi sa ponosom pričamo tvojim unučadima. Čuvamo te od zaborava.

Sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost ne blijedi. Čuvat ćemo te od zaborava i sa ponosom pominjati.

JELENA, GAVRO, OGNJEN i NINA

Ne damo te zaboravu.

DRAGAN V. MIJANOVIĆ

od zaborava.

Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko nam fali tvoj blagi osmijeh i bratski zagrljaj.

Počivaj u miru, kod naših roditelja i brata Kika, a mi ćemo vas čuvati

Tvoji VOLJENI

Tvoje sestre: RADOJKA, VIDOSAVA, ANĐELIJA, ZAGORKA, ZORKA, JELENA i sestrična BRANKA sa porodicama

Dana 20. decembra 2023. navršavaju se četiri godine od našeg rastanka sa tobom

ILIJA Radojev VUKČEVIĆ Čuvamo te u našim mislima, sećanjima i snovima.

DRAGAN V. MIJANOVIĆ

978

Tri godine otkako nas je napuštio naš

Tvoja PORODICA

979

Danas se navršavaju tri godine od smrti

Tvoji: MILAN, NATAŠA i MILENA sa porodicama, SUZANA i STOJA

1009

SJEĆANJE na našeg voljenog

LAZARA Naše najljepše uspomene zauvijek ljubomorno čuvamo.

Tvoje: LETICIJA, MAJA, MILA i ANA sa porodicama

969

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. decembar 2023.

989

31 996

Prošlo je 5 godina od smrti dragog

VLADIMIR ROGANOVIĆ

VLADIMIR ROGANOVIĆ 2018–2023.

Lepi moj,

Ne dam te vremenu ni zaboravu.

Ja ću te naći u nekom sledećem životu, u nekom paralelnom univerzumu, jer srodne duše i ljubav nikad ne umiru.

Nedostaješ previše u svakom novom danu…

Zauvijek s nama.

Volimo te.

Voli te ŽENČE

DUŠKO, BOJANA i ŠĆEPAN

995

970

Godina dana je od smrti naše majke i 24 godine od smrti našeg oca

VLADIMIR ROGANOVIĆ

BISERKA

i PECOVIĆ

DEŠA

Dragi roditelji, nedostajete svakim danom sve više. Uspomene i ponos na vas neće umrijeti nikada.

Uvijek ćete biti suza u oku, bol u duši i rana na srcu koja nikad zacijeliti neće.

Sa ljubavlju i ponosom u našim srcima čuvat ćemo uspomenu na vas.

Sve je tužno od kada niste sa nama. Volimo vas neizmjerno!

Kum RADOJICA ZEKOVIĆ

Kćerke: MAJA, SANJA i KATARINA sa porodicama

Три су године од смрти наше вољене

ЛЕПЕ РАДОСАВЉЕВИЋ

Душо мила, одмарај међу анђелима. Овдје си у мислима, једнако са нама. Воле те твоји: СНЕЖАНА, МАРКО, МИЛИЦА ПЕТАР и ДЕЈАН

990

Tri tužne godine

ROKSANDA Branka MILIĆ Živiš u svakoj našoj priči, suzi, osmijehu i neizmjerno nedostaješ.

Tvoje: SUZANA – SONJA, JOVANA, ZORANA i HANA

1004

968

VLADIMIR ROGANOVIĆ Prijatelji nikada ne umiru…

Drugarica SOFIJA

32 Marketing

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 21. decembar 2023. • broj 403.

ili :

zbog čega staromodnom mjuziklu „Wonka“ sa Timotijem Šalameom fali prepoznatljive magije najuvrnutijeg filmskog čokolatera Str.8. i 9.

Čokolada od koje se ne leti

3

Četvrtak, 21. decembar 2023.

A cappella

Skrol O

davno je jasno da su nam mladi pokupili svjetske trendove i da skrolaju od jutra do mraka. Društvene mreže, tiktokovi, snepčetovi, fejsbuci i instagrami animirali su i malo starije, pa možemo reći da je nova tehnološka era obuzela sve ,,od 7 do 77“.

Nedostatak dobrih socijalnih politika na svim nivoima, ili samo prejaki uticaj tehnologije na naše živote? Vjerovatno i jedno i drugo, ali to ne mijenja činjenicu da smo i mi u Crnoj Gori, poput većine ostatka svijeta, makar u tome ukorak sa civilizacijom.

*** U našem životu ne postoji situacija koja se dogodi, a da za nju ne sazna vaskolika onlajn javnost. Bilo to veselje u kući, uspješno odbranjen diplomski rad, neki javni nastup... Sa druge strane, crno-bijele fotografije objavljene na društvenim mrežama jasno sugerišu da se neko oprašta od najbližeg, sa sve izjavljivanjem saučešća putem istih tih društvenih mreža i morem ,,srcadi“ i lajkova. Dakle, negdje se u međuprostoru izgubila intima, izgubio se osjećaj za privatnost, izgubili smo se mi sami. Siguran sam da će psihologija naći sasvim jasne razloge i objašnjenja za ove okolnosti, a vjerujem da bi ukupan zaključak bio sljedeći. Nakon kovida i pandemije, imamo novu, tihu pandemiju. Ili, makar ako govorimo samo o Crnoj Gori, epidemiju digitalne anksioznosti, kao predvorja kolektivne depresije.

Tako je, kao dijete i ja sam jedva čekao da razmijenim s drugom neku ručnu, dvodimenzionalnu video-igricu. U kojoj bih tokom vikenda, naravno, kad završim sve domaće zadatke, pucao na tanjire koje šankerica baca u vazduh, a radnja bi se odvijala u nekom salunu na američkom Divljem zapadu. Sjećam se i da sam bio zarobljen u liku Super Marija i kad legnem uveče i zatvorim oči, preskakao prepreke od tog dana. Tada su mi roditelji znali reći da batalim malo ta „*ovna od igrica“, iako sam debelu većinu vremena ipak provodio van kuće, uspješno kočeći koljenima po asfaltu igrajući fudbal i košarku.

Sada, sve manje djece vidimo na sportskim terenima, a kada ih i vidimo,

Piše: Vladimir MARAŠ

Nakon kovida imamo novu, tihu pandemiju.

Ili, makar ako govorimo samo o Crnoj Gori, epidemiju digitalne anksioznosti, kao predvorja kolektivne depresije polovina njih igra fudbal s modernim ,,gedžetima“ u rukama ili po džepovima.

O njihovoj sposobnosti da padnu ili da se dočekaju na način koji se uči na časovima fizičkog vaspitanja, da i ne govorimo.

Jednostavno, čovjek postaje nespreman za realni, vanjski život, a njegov um i njegovo tijelo uskočili su u neku drugu vrstu realnosti. Umjesto da razvojem civilizacije čovjek postaje bolji, napredniji, internet polako ali sigurno od nas pravi psiho-fizičke bogalje.

Na stranu telefoni, tableti i drugi uređaji za pristup internetu – ovdje slobodno možemo dodati i konzole za video-igre, poput ,,Xbox“ ili ,,PlayStation“ konzola.

Uvijek je bilo toga, naravno. Stariji će se prisjetiti i ,,Amstrada“ i ,,Komodora 64“, pa još nekih koje su u to vrijeme imali samo rijetki. Istini za volju, ti koji su ih imali, imali su i potpuno osviješćene roditelje koji su upotrebu tih konzola držali pod strogim nadzorom i kontrolom. Sada to nije tako. Većina domova u kojima žive klinci uzrasta osnovne i srednje škole, na ovaj ili onaj način imaju neku od ovih modernih konzola. Nekad se bježalo sa časova da bi odjeljenje pošlo na kupanje na Moraču, a sada se bježi sa časova da bi se išlo kućama na cjelodnevno igranje ,,FIFA“ fudbala ili ,,GTA 5“. Sve bi ovo moglo biti i prihvatljivo, da nije postalo opsesivno i bez kontrole. I da nije u zlokobnom kontinuitetu.

*** Evo za te i takve, da uhvatim muštuluk – procurila je vijest da će nova verzija ,,GTA“, dakle verzija šest, biti spremna za tržište tokom 2025. godine. Aktuelna varijanta, ,,GTA 5“ od 2013. godine kada je izašla na svjetsko tržište, ostvarila je prodaju od preko 190 miliona primjeraka, u zaradu od preko 780 miliona dolara za kompaniju ,,Rockstar Games“. Za narednu verziju, predviđaju se zarade koje se mjere milijardama dolara. Uz ostale igre na tržištu, od 2008. godine ova kompanija prijavila je zaradu od osam milijardi dolara.

Podaci kažu i da je cijela industrija video-igara za konzole u 2023. godini prihodovala više od 250 milijardi dolara. Dakle, potpuno je jasno da je to ozbiljan privredni zamajac, a razvojem tehnologija i softvera, pretpostavlja se da će samo i dalje rapidno rasti.

No, to je daleko od nas, jer mi samo ulažemo u njihovu industriju, koristeći se njihovim proizvodima. S druge strane, prepustili smo mlade generacije skrolovanju i ničemu više. Svako ozbiljno društvo bavi se omladinom i njihovim obrazovanjem. Ovo naše ne. Da ne pominjemo Pisa testove i sramno opominjuće pozicije koje naše znanje ima na tim testovima. Jednostavno, ako se prepustimo skrolovanju, skrolovaćemo do svog konačnog i potpunog nestanka.

4

Četvrtak, 21. decembar 2023.

u fokusu

Realnost eks-Ju prostora secirana kroz int

Jači je nečiji bab Jasna Đuričić, ubjedljiva kao karakterna tužiteljka i „majka u nevolji“

erije s eks-Ju prostora ne završavaju na Venecijanskom filmskom festivalu baš svakog dana, pa se od bosanskohercegovačke produkcije „Znam kako dišeš“ očekivalo čudo mnogo prije nego što je sletjela u HBO Max ponudu. Veliko iščekivanje, naravno, podgrijalo je i najpoznatije ime u autorskom timu. Jer, uz Danisa Tanovića, Jasmila Žbanić, bez sumnje je najpriznatiji „izvozni proizvod“ svoje zemlje, a nakon velikog uspjeha „The Last of Us“, čiju je šestu epizodu režirala, ovo je bez sumnje njena (HBO) godina.

Iako je serija daleko od savršene i ima svojih problema, sa „Znam kako dišeš“, Žbanić i njen tim i te kako su opravdali svjetsku premijeru u Veneciji i prisustvo u HBO katalogu, rame uz rame sa nekim od najboljih serija u evropskoj i svjetskoj produkciji. A da

stvar postane još bolja, jedan od ključnih doprinosa da serija postane ono što jeste dao je mladi crnogorski glumac Lazar Dragojević. Njegova interpretacija Dina, uz dužno poštovanje prema očekivano ubjedljivoj Jasni Đuričić koja mu majku igra, možda je i najjača glumačka karika cjelokupnog projekta.

Tužiteljka i raspuštenica

Šestodjelna prva sezona krimi-drame, koju je Žbanić kreirala sa Damirom Ibrahimovićem i napisala s Elmom Tataragić, otvorena je scenom koja udara u pleksus. Sa vrha jedne sarajevske zgrade, nakon što je popio sok i popušio čitavu paklicu cigara, bez ikakvog oklijevanja, kao da to nije ništa, bacio se jedan petnaestogodišnjak.

Njegov slučaj dodijeljen je Neveni Murtezić (Đuričić), tužiteljki koja ima posla i privat-

nih problema preko glave. Sa jedne strane, život joj u pakao pretvaraju nagomilani slučajevi, birokratija i mutivode u kancelariji, a sa druge (uskoro bivši) suprug Haris (Ermin Bravo), koji odbija da prihvati da ga je napustila; sedamnaestogodišnji sin Dino (Dragojević), koji je mrcina i za školu i za sve ostalo mimo stvaranja rep muzike; moleri koji nikako da završe započeti posao u njenom novom, solo stanu; pa i majka Kolašinka koja, kao i zet joj, takođe odbija da povjeruje da joj je kćerka, pod „stare dane“ (čitaj: u ranim pedesetim), odlučila da postane „raspuštenica“...

No, nakon što istraga pokaže da je mladić sa početka priče izvršio samoubistvo zbog vršnjačkog nasilja, a prvi svjedoci ukažu da je njen Dino imao nešto sa tim, svi Nevenini problemi slivaju se u jedan.

I sve postaje manje bitno od

pitanja da li je njen sin zaista (bio) sposoban za nasilje, pa još seksualno, nad dvije godine mlađim dječakom sa kojim je pohađao istu školu? Nagledala se, kroz rad u tužilaštvu, mnogo roditelja koji ništa o sopstvenoj djeci ne znaju – da li je moguće da je to i njena i Dinova priča? Zar to može bi-

HBO

S

Četvrtak, 21. decembar 2023.

5

HBO

timnu priču majke i sina u krimi-drami „Znam kako dišeš“

bo od države

Lazar Dragojević izvanredan u ulozi problematičnog tinejdžera Dina

ti, da jedna majka ne zna kako njeno dijete diše?

Mnogo je jak početak, žestoko žežu prva i druga epizoda (48 min) ove serije. Do te mjere je jaka dinamika majke i sina, Đuričić i Dragojevića, da imate osjećaj da gledate bosanskohercegovački odgovor na filmove poput „We Need to

Talk about Kevin“ (Lin Remzi, 2011). A cjelokupna tenzija koju u startu stvara režiser Alen Drljević čak vas tjera da se zapitate hoće li se, zaboga, „Znam kako dišeš“ u jednom trenutku pretvoriti i u regionalni pandan seriji „Your Honor“, navodeći moralno čistu tužiteljku da naprasno pribje-

Inspektor Džandžo (sjajni Mirvad Kurić) zadužen za najbolje fore

gne svim zamislivim legalnim i nelegalnim sredstvima kako bi zaštitila svoje dijete.

Kolašin i banane

No, već u trećoj epizodi, u režiji Nermina Hamzagića, dolazi do narativnog skretanja koji onemogućava seriji da ostvari tu vrstu potencijala. Odjednom se fokus prebacuje na drugi slučaj, a odnos majke i sina počinje da se tretira kroz prizmu njegove povrijeđenosti i ljutnje, te njene krivice zbog toga što je uopšte sumnjala u njega. Što je prvo bila tužiteljka, pa onda majka.

Iako bi držanje i produbljivanje samo jednog, prvog slučaja donijelo seriji veću težinu i dubinu, narativni izbor da se ide dalje i šire nije loš, naprotiv. Sve što slijedi, apsolutno je dramaturški opravdano i čisto.

Serijaje, u suštini, tako dobila format 3x2 (kako je sedmično i emitovana), sa po dvije epi-

Mnogo je trenutaka u seriji Jasmile Žbanić i Damira Ibrahimovića kada njihovo Sarajevo zaliči na Beograd, Zagreb, Podgoricu.

Zaslužna je za to cijela ekipa, a od glumaca najviše Jasna Đuričič i naš Lazar Dragojević zode ili tri „nezvanična“ poglavlja kojima se pokrivaju tri različita slučaja. Prvi je samoubistvo zbog vršnjačkog nasilja, drugi ubistvo djevojke koja se bavila prosititucijom, a treći ubistvo nastalo kao rezultat obračuna lokalnih krimosa.

Iako drugačiji, svi slučajevi uvezani su istom temom i pitanjem koje prožima Nevenin ži-

Četvrtak, 21. decembar 2023.

HBO

6

SERIJE

Raspad braka samo jedan od izazova Nevene i Harisa (Ermin Bravo)

vot i privatno i profesionalno...

Dubokim strahom roditelja da svoju djecu ne poznaju, da ne mogu da im vjeruju i, još gore, da im se ne bi obratila u slučaju da zapadnu u nevolju. Tako da, odlično zna Nevena koja sve to pitanja muče roditelje žrtava, koji od nje očekuju da im objasne što se dogodilo sa njihovom djecom. A očeve i majke izvanredno, potresno portretišu Emir Hadžihafizbegović i Selma Alispahić, pa Izudin Bajrović i Faketa Salihbegović, pa Lana Stanišić...

Kafka i Drina

Glumački, seriji se malo što može zamjeriti. Sporedni glumci, uz nekoliko izuzetaka od pravila, poput onog posve usiljenog i promašenog kolašinskog akcenta Nevenine mame (dobro, u vezi sa Crnom Gorom barem su dio za drogu i banane pogodili), drže visoki nivo glavnih igrača. Tu poseban naklon zaslužuje Mirvad Kurić, sjajan kao inspektor Džandžanović zvani Džandžo. I to ne samo za najuspjelije fore i najprirodnije momente humora (uspjele i kod Jelene Kordić-Kuret, koja igra Neveninu šeficu Violetu), nego i za hirurški precizne opservacije o svom i Neveninom Sarajevu.

I realnosti koja je postala zagađena do granice nepodnošljivosti. „Jači je nečiji babo od države“, reći će Džandžo, savjetujući Nevenu da cijeli slučaj zaboravi, da se ne trudi, da već jednom prihvati da su sve Drine ovog svijeta krive i da se nijedna ne može ispraviti. I to je samo jedan od mnogih trenutaka kada to njihovo Sarajevo

može biti i Beograd, i Zagreb, i naša Podgorica. „Znam kako dišeš“ žestoka je šamarčina realnosti na dva nivoa. Na intimnom, porodičnom, egzistencijalnom, kao i na društvenom, kolektivnom.

Sa jedne strane, šamara vas duboko ličnim, identitetskim pitanjima sa kojima se suočava Nevena pokušavajući da počne život od početka i sačuva to malo sebe što misli da joj je ostalo. I naravno, da spasi i sina, i odnos sa njim. Pa čak i sa bivšim mužem, tim nesretnim Harisom, koji nikako da shvati da boluje od sindroma Petra Pana. I da je, kad je u pitanju Nevena, zagrizao mnogo više nego što može da sažvaće.

I sa druge strane, one sociološke, serija udara jednakom jačinom. Radnja se odvija u Sarajevu, a primjenljiva je na cijeli eks-Ju prostor dok odslikava impotentni, okoštali, zastrjeli sudski sistem; nepotizam, korupciju, manjak ljudi i resursa, kao i kafkijansku birokratiju sa kojom se najčešće suoče oni iole sposobni da rade svoj posao i promijene status kvo.

Spid i krivica

E, upravo zbog toga što je prethodno grizla i gazila ključne probleme i rane cijelog ovog podneblja, šteta je što je „Znam kako dišeš“ pala u samom finalu. Odnosno, što su kreatori odlučili da isporuče hepi end u finalnoj epizodi sezone. To jeste legitiman izbor, možda čak i najzaslužniji s obzirom na to što je sve glavna junakinja prošla. Ipak, neubjedljiv je, jer realnost je bitno drugačija. Žbanić i Ibrahimović kao da su htjeli, i Neveni i njoj sličnim

borcima i borkinjama za bolje i pravednije društvo i život, da daju, makar u fikciji, zasluženu nagradu, nešto što gotovo sigurno ne bi mogli da dobiju u stvarnom životu. I zaista je previše ublaženo sve u završnici, zaista je teško zamisliti tako lako razrješenje svih problema glavnih junaka. Bilo to brzo skidanje sa spida i krivice, ili dolazak na poziciju moći, tamo odakle se stvarno i može ispraviti (poneka) kriva Drina.

Prebrzo i odveć lako, i prije finala, razriješeni su i neki drugi detalji, i to jeste ključna mana serije, uz taj preoptimistični zaključak u koji je, nažalost, preteško povjerovati. Ipak, kad se sve sabere, autori „Znam kako dišeš“ priče uspjeli su da izgrade dovoljno dojmljive likove i učine da im se ublažavanje na samo kraju toliko i ne uzme za zlo. Samo, šteta je što je do toga došlo – jer tek bi sa realnijim krajem „Znam kako dišeš“ ugrizla duboko.

Od serije je i ovako, svakako, ostalo mnogo toga vrijednog, prvenstveno kad je riječ o likovima i glumi Jasne Đuričić i Lazara Dragojevića. „Znam kako dišeš“ definitivno je rijetka prilika za gledanje karakternih ženskih likova u „našem dvorištu“ i ambijentu, nakon niza onih kojima su nas razmazili (većinom) britanske i skandinavske produkcije. Tako da, ako bude nastavka – mi smo za.

Prilika da, na Balkanu, gledate nekoga kako prca „nečijeg baba“ ne bi li ojačao državu, ne odbija se, zar ne?

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4/5

Sva ova vrtutma u Las Vegasu, samo je nekakav rezultat gomile loših odluka suštinski promašenih, neostvarenih i nesretnih likova... Samo što je to sve jedan sutlijaš od klišea

Š

to se desi u Las Vegasu, najbolje da ostane u Las Vegasu – pa je tako i Netfliks mogao odlučiti da osam epizoda serije „Obliterated“ ostane da bologlavi u sefu kazina ili nekoj od hotelskih soba i da ne mrda odatle, nikad. Sa većim dijelom glumačke ekipe, da.

Znate onaj osjećaj, kada ste jedini trijezni u društvu i apsolutno ne kontate što je tu njima banja, nemate baš priliku da šmugnete, a noć nikako da se završi? E, „Obliterated“ je serija koja će učiniti da se tako osjetite. Njeni kreatori će vam djelovati debelo pod gasom, sa sve ponavljanjem jedne iste loše fore koja je, eto, njima smiješna... Kao vic koji krene interesantno pa se prospe u plićak neke pijane zadriglosti, e to je „Obliterated“ – ozbiljan kandidat za Netfliksov promašaj... decenije.

Američka Monika

O čemu se tu radi: elitni tim iz raznih službi američkih obavještajaca i vojske je nakon pola godine lomatanja za nekim teroristima uspio da, konačno, riješi slučaj. Nik Zejno glumi Čeda Maknajta, zavodnika-naduvenka iz američkih „foka“ marinaca, koji navrat-nanos predloži da je red da se njih sedmoro, kad su već u Vegasu, iste noći dobro provedu. Utopljeni u alkohol, snabdjeveni svakakvim drogama i milovani svakakvim zategnutim tijelima u hotelskom baze-

O

7

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Obliterated Netfliksova akciona komedija o mamurnim specijalcima

Promašaj decenije Vegas u roku od nekoliko dana zbriže sa lica zemlje (eng. „to obliterate“). A naša sedmorka agenata mora da, navrat-nanos i pod žestokim dejstvom opijata i alkohola, a potom i poklopljena mamurlukom – spašava svijet.

Sama ideja je, naravno, izuzetna: takav miks „ukusa zabranjenog“ i ličnih odluka koje se vraćaju kao bumerang u idealnom momentu bi, u igri dobre TV produkcije, bio savršena podloga za urnebesnu akcionu komediju... Dobar (iako dobrim dijelom nedorečen) nedorečen je, naravno, ovogodišnji „FUBAR“ sa Arnoldom Švarcenegerom; slična akciona vrtutma sa CIA agentima... Sa tom razlikom

što „FUBAR“ ima poentu, temu, pokriće; a „Obliterated“ nema ništa od toga. I još gore, nema zere humora.

Autori su pokušali da u žestokom tempu epizoda postave neki temelj od priče, đe je sva vrtutma u Las Vegasu samo rezultat gomile loših odluka suštinski promašenih, neostvarenih i nesretnih likova...

Samo što je to sve jedan sutlijaš od klišea, zagorela musaka od loših viceva, u kojoj nećete prepoznati bilo kakvu, a kamoli stvarnu osobu. Šteta, jer je makar Šeli Henig imala potencijal da bljesne kao potencijalna velika televizijska zvijezda; nije uspjela, jer joj je lik rasplinut u nekakvu supicu od priče o prethodnoj vezi, pa sad ona i ne bi da se veže, a možda i bi, pa kukala ona što će, a treba i spasavati svijet usput...

Toliko, da neđe do pola druge

netflix.com

nu. Plan se ne sviđa baš malo uštogljenijoj opasici od šefice tima, CIA agentici Ejvi Vinters (Šeli Henig, bivša kraljica ljepote i nešto kao američki odgovor na Moniku Beluči u tridesetim)... Između njih su, naravno, varnice i kao-fol-slatko koškanje koje predvidljivo da vuče na seksualnu tenziju, i sve to čeka da eksplodira u „prvoj noći zabave nakon šest mjeseci“.

Ne lezi vraže, taman kad naš tim zaglibi u sva ta alkoholna, kristalna ili pečurkasta isparenja, kad pred di-džejem svi slavljenički krenu da skandiraju „U.S.A! U.S.A!“ i taman kad otkači i ona privlačnost između (ne samo) dva ključna lika... Nešto krene po zlu, tj. cijela američka administracija skonta da su ih ruski teroristi sve preveslali, da je koferče sa lažnim nuklearnim oružjem podmetnut... A da pravo koferče postoji i prijeti da cijeli

Ekipa „pod gasom“ u Vegasu na promašenom zadatku protiv ruskih terorista

epizode već postaje iritantna.

Nik Zejno? Teško je provaliti što on tu suštinski radi, kakva mu je funkcija, osim da prošeta te trbušnjake, prozbori koju sa mamom preko telefona i usput spasi nekog od članova tima od sigurne pogibije.

Nagrđeni tehničar

Sporedni likovi su, u svim traumama i promašenostima, svedeni na onaj najjeftiniji vic. Jedan uštogljeni pilot u prvom slučajnom tripu na pečurkama, kao, najednom shvata da je „vječito odsutni otac“. Marinac Trank (Terens Terel) je najžešća žrtva scenarista, bukvalno meta svakog ofucanog vica o „spolovilu krupnih Afroamerikanaca“; taman kao i snajperistkinja Anhela ((Paola Lazaro koja igra karikaturu od zaro), mrgudne lezbejke...

Jedini koji je imao ozbiljnog potencijala je Hagerti, nešto kao Kit Ričards među tehničarima za eksploziv – a Si Tomas Hauel ga tumači u rangu vrhunske britanske komedije...

E sad, što je fora: scenaristi su sebi pucali u nogu odlukom da se Hagerti toliko nagrdi u prvoj, da ga ostali likovi bukvalno nose u nesvijesti neđe do pete epizode.

Tamo đe nema komedije, rupe se popunjavaju jeftinom akcijom, lošim tripovima od halucinacija, vrtutmom oko privatnosti ruskih terorista koja je potpuno nepotrebna... I da, gomilom totale razgolićenih likova.

Epizode su bolno preduge, forma od 55 minuta mogla je duplo da se skrati (ali onda ne bi bilo opravdanja za skupu produkciju)... Pa ćete do pola treće epizode već da se pitate, šta šćaše ovo muka Džonu Hurvicu i ekipi koja je odradila odličan posao u seriji „Cobra Kai“, pa da se hvataju ovog akcionog mamurluka. Kamo sreće da je ona nuklearka zviznula u prvoj epizodi, spasila bi i likove i publiku od ove glavobolje... S. S.

Ocjena: 1.5/5

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Staromodnom mjuziklu „Wonka“ fali

zer kalo Jedina pohvala koja se može izreći za Timotija Šalamea jeste to što je makar imao dovoljno poštovanja da ne proba da skida Vajlderovu izvedbu. Ili, pak, nije imao petlje da dira perfekciju?

Piše:

Marija Ivanović-Nikičević

I

skreno, za oridžin priču koju nijesmo tražili i koja nam apsolutno nije bila potrebna, „Wonka“ je okej, sasvim pristojan film. Ma, miljama daleko od katastrofe koju zamislite čim na filmskom plakatu, u ulozi kultnog Vilija Vonke, umjesto savršenstva po imenu Džin Vajlder, vidite Timotija Šalamea. Pol King i Sajmon Farnabi, koji su nam dali dva dijela predivnog porodičnog filma „Paddington“, pobrinuli su se da i ovu novu saradnju uliju supersimpatične fore i slepstik momente, zbog kojih je ovaj novi „obračun“ sa Vonkom, na koncu, i zaslužio status gledljivog.

Opet, ni sentimentalni tvist, ni britanski humor, ni perfek-

Čokolada od

tan produkcijski dizajn, nijesu dovoljno jaki da iz jednačine „Vili Vonka“ izbace dva ključna, definišuća elementa voljenog lika. Prvi je, naravno, njegov pisac Roald Dal, a drugi jedan i jedini Vajlder.

Mjuziklu „Wonka“ debelo fali lucidnosti, šarma i pritajene manijakalnosti obojice. I to je više nego očigledno od prvog kadra.

Padington filteri

Knjiga „Charlie and the Chocolate Factory“ (1964), a potom i film „Willy Wonka ande the Chocolate Factory“ (Mel Stjuart, 1971) – oblikovali su generacije i generacije djece. Čak je i Bartonova prilično nesavršena verzija iz 2005, najviše zahvaljujući vrlo predanom Džoniju Depu, debelo uticala na to kako poimamo Vilija Vonku.

Kao čarobnjaka, inovatora, predmet fascinacije i, što da ne, ostvarenje sna svakog djeteta sa „slatkim zubom“ i neuništivim apetitom prema čokoladi. Ali, i kao manijakalnu, pomalo đavolju figuru... Kao dijete koje se igra đavola, ili đavolčića koje se igra djeteta.

Jednostavno, kao nekoga sa kim nikada nijeste načisto. E, u tom zecu grmi lež kad je u pitanju Vonka. U toj hipnotišućoj i šarmantnoj, ali ipak pomalo jezivoj ambivalentnosti.

Hju Grant u promašenoj ulozi Umpa-Lumpe imdb.com

imdb.com

8

Timoti Šalame, prilično dosadan kao legendarni Vili Vonka

Od nekoga ko poseže duboko u prošlost takvog lika, očekivali biste da pokaže kako je Vonka postao taj koji jeste, taj kojeg poznajemo, kojeg volimo i kojeg se, pokatkad, debelo plašimo. Kinga i Farnabija, nažalost, to nije zanimalo. Nji-

hov „Wonka“ toliko je zauzet radnjom, „glednom“ produkcijom, „Paddington“ filterima i sentimentalnošću, da se slojevitost lika potpuno izgubila.

U mjuziklu „Wonka“, mračna strana potpuno je protjerana iz lika i filma.

Svemu tome nikako ne pomaže ni odabir glavnog glumca.

Jedina pohvala koja se može izreći za Šalamea jeste to što je makar imao dovoljno poštovanja da ne proba da skida Vajlderovu izvedbu. Ili, pak, nije imao petlje da dira perfekciju?

Sudeći prema bezličnom načinu na koji je prišao liku, prije će biti da je ovo drugo. Jer, u prikvelu „Wonka“ toliko je ravan, da je teško pobjeći od utiska da se plašio da proba da uradi nešto, bilo što... Bila to puka imitacija, a kamoli radikalan pristup obožavanom liku. I upravo je zbog toga toliko dosadan.

9

Četvrtak, 21. decembar 2023.

prepoznatljive magije najuvrnutijeg filmskog čokolatera

imdb.com

d koje se ne leti Upeglane, ali koreografije i pjesme bez duše

U filmu „Wonka“, dok dolazi u veliki grad i muči se da ostvari najveći san zbog podvala gospođe Skrabit (Olivija Kolman), njenog Bličera (Tom Dejvis) i „čokoladnog kartela“ (Paterson Džozef, Metju Bejnton, Met Lukas), teško je prepoznati sjeme čovjeka koji će Vili postati, a to mora da bude veliki problem za svaku oridžin priču. Fokus je uvijek negdje drugdje, a pristup mjuziklu kao žanru toliko staromodan i neinventivan, da je teško povjerovati da je ovo film iz 21. vijeka.

Jetijev znoj

Upeglan dizajn? Svakako...

Možda i previše, bez duše lijep. I što se više zečeva i čokolada vadi iz rukava, to postaje sve jasnije da je sve to distrakcija. Samo način da se sakrije da je „Wonka“, u suštini, šuplji

bombon, čokolada s običnim a ne sa žirafinim mlijekom, trivijalni slatkiš iz random supermarketa a ne magična poslastica iz Vonkinog kofera...

Ona koju pojedete i momentalno poletite.

Nije, doduše, „Wonka“ ni onaj „slatki buket“ u koji su našem dragom čokolateru tri člana „čokoladnog kartela“ podmetnula znoj jetija, pa su kao nuspojava počeli da vam niču brada i brci i kojekakve dlake u drečavoj boji po raznim djelovima tijela.

Humor je, ponavljamo, na momente neočekivano uspio; Olivija Kolman i Tom Dejvis znaju da budu urnebesni kao par koji će, na koncu, postati naslovni junaci jedne druge Dalove knjige; nasmijali smo se i onom nekulturno bezobraznom čokolateru što dobija nagon za povraćanjem čim ču-

je riječ „siromašni“... A ima tu i super epizoda poput one koju, kao čokoholičarski monah, ima Rouan Atkinson. No, na svaki dobri element, eto jednog promašenog Umpe-Lumpe Hjua Granta, nepamtljive pjesme i koreografije, dosadne opservacije vječitog sanjara i nepopravljivog optimiste Vilija Vonke...

Salto i štap

Da ne shvatite pogrešno: prodavati Vonku kao takvog, uopšte nije sporno. Problem je manjak slojevitosti; nezainteresovanost da se pokaže da ispod sve te pozitive leže i neke mračnije rabote. A kada takva sentimentalna priča ne može da vam prođe čak ni u ovo doba godine, idealno za priče o džepovima punim snova, onda stvarno treba da se zapitate.

Uglavnom, onima koji znaju priču o Vajlderu, štapu za hodanje, saltu unaprijed i jedinom uslovu koji je postavio režiseru da bi odigrao Vonku, poznato je što je ta glumčeva ideja učinila za lik i cijeli film iz 1971. godine. Ni dan-danas, 50+ godina od kada je prvi put ušetao u filmski kadar, niko ne zna može li da mu vjeruje. Ne može preko.

REŽIJA: Pol King ULOGE: Timoti Šalame, Kala Lejn, Kigan-Majkl Kej, Olivija Kolman TRAJANJE: 116 min

„Wonka“ definitivno nije materijal za takvu publiku, za gledaoce koji su odavno „oštećeni“ za sve Vonke mimo Vajlderovog, Dalovog, pa i Depovog. A onima kojima nijesu poznati, valjda će biti okej. Možda i više nego okej.

Ne znamo, nijesmo pametni.

Jer, iako „Wonka“ ima momenata, te iako nije totalni užas i traćenje 116 minuta života, i dalje mislimo da je nešto bez čega se moglo.

Ocjena: 5/10

10

Četvrtak, 21. decembar 2023.

CELULOID Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

P

riroda, ali i društvo, imaju na raspolaganju mehanizme da prepoznaju i da po potrebi izbace uljeza. Često su ova dva sveta, onaj zadati i onaj kasnije uspostavljeni radi obuzdavanja prvog u svrhu preživljavanja i nastavka dominacije „izabrane vrste“, u određenom antagonizmu.

Makar na početku, dok se na sažive ili makar nađu dugoročno održivi kompromis.

U tom odnosu snaga, vrednosni sudovi i kvalifikacije dobra i zla su luksuz, namenjen isključivo posmatračima sa strane. Jednostavno, sile su to koje su suviše jake, iskonske i neumoljive da bi se tek tako maknule pred pretnjom kvalifikacije. O tome ima ponešto da nam kaže Rijusuke Hamaguči, što on i čini na ubedljiv način u svom novom filmu „Evil Does Not Exist“.

Izvorska voda

Zanimljiva je i nesvakidašnja polazna osnova za ovaj film.

Naime, on isprva nije ni bio zamišljen kao dugometražni

Hamagučijev đavolski pametan „Evil Does Not

Strašna pa Čehovljeve

igrani film, već kao video-instalacija čija je svrha da vizuelno prati neoklasičnu muzičku kompoziciju Eiko Išibaši.

Istini za volju, i sama kompozicija zvuči kao da je u najmanju ruku inspirisana neoklasičnom filmskom muzikom, od Filipa Glasa do Hauarda Šora, ali je Hamaguči snimajući materijal osetio potrebu da ispriča jednu celovitu filmsku priču.

Mesto radnje je planina nedaleko od Tokija, s varošicom u podnožju, selom prema vrhu i šumama, livadama i jezerima između njih, dok je vreme zimsko, sa snegom, ledom i zubatim suncem. Naš pro-

Selo u planini nedaleko od Tokija poprište radnje sa šokantnim ishodom

Nije ovo neka jednostavna parabola protiv kapitalizma, niti komad ekološke ili tradicionalističke propagande koji reklamira jednostavan život

tagonista Tanaka (naturščik Hitoši Omika koji je sarađivao s Hamagučijem obavljajući organizacione poslove na

„The Wheel of Fortune and Fantasy“ iz 2021) sa kćerkicom Hanom (Rijo Nišikava) živi u planinskom selu jednostavnim i naizgled idiličnim životom, sazdanim od samih rutina. Upoznajemo ga kako sistematično priprema drva za ogrev, režući prvo deblo motornom testerom, pa njegove panjeve cepajući sekirom na komade spremne da se ubace u peć, te kako zarađuje novac, dopremajući izvorsku vodu restorančiću u podnožju. Za tu vodu ćemo i saznati da je ključni sastojak za njihove „soba“-rezance koji nisu isti kada se pripreme sa „česmovačom“.

11

Četvrtak, 21. decembar 2023.

t Exist“ namjenski frustrira i šokira

theupcoming.co.uk

aljba iz e puške Tanaka, doduše, ima taj nezgodan običaj da zaboravi, odnosno da zakasni da pokupi Hanu iz škole, ali to nije strašno. Prvo, ona je odgovorna cura koja zna put do kuće, a drugo, on je tokom tog puta pešice može još nešto poučiti o prirodi, biljkama i životinjama, njihovim zapletenim odnosima i iskonskim reakcijama, te joj dati par vrlo upotrebljivih saveta kako se ponašati u kojoj situaciji.

Ta idila uskoro će se naći pod pretnjom koja dolazi spolja, a puške lovaca koje u daljini odzvanjaju se tu čine čak i kao manji problem. Naime, investitori su rešili da sagrade „glamping resort“ na planini i tako privuku turiste iz Tokija koji bi se za novac „izlagali prirodi“, ali u ograđenim i kontrolisanim uslovima.

Uticajna figura

Zakazan je zbor meštana na koje investitor šalje muško-ženski dvojac iz unajmljene PR kompanije koja se

REŽIJA: Rjusuke Hamaguči ULOGE: Hitoši Omika, Rjo Nišikava, Rjudži Kosaka TRAJANJE: 106 min

nekada bavila televizijskim talent-emisijama. Njih dvoje legitimne tehničke i koncepcijske zamerke celom projektu pokušavaju da poklope s njegovim muškim autoritetom, da će on to preneti investitoru ili s njenim ženskim službenim izvinjavanjem. Dok je jasno da investitor ne želi da menja planove, već da što brže završi posao, koji se uglavnom finansira iz subvencija za postpandemijsko oživljavanje privrede.

Nakon sastanka se fokus sa Tanake prebacuje na njih dvoje i čini se da oni, iako su iz grada, nisu stereotipno zlobni, arogantni i nadmeni, već da svoj posao obavljaju zato što moraju, premda ga se ponekad stide. Kada njihov predaju svoj raport, njihov šef iz toga zaključuje jedino da je Tanaka uticajna figura među meštanima, pa ga treba pridobiti na svoju stranu, laskati mu, podmititi ga pićem, cigaretama ili poslom nadzornika u kampu.

To će već ići malo teže, budući da je Tanaka prilično neporočan i da nije uopšte pohlepan... „Evil Does Not Exist“ je jedan od onih filmova koji će frustrirati, zaprepastiti ili čak razjariti mnoge, što je efekat na koji režiser verovatno računa. Nije ovo neka jednostavna parabola protiv kapitalizma, niti komad ekološke ili tradicionalističke propagande koji reklamira jednostavan život.

Dok nam je za neke stvari odmah jasno zašto ih Hamaguči tako postavlja (primera radi, „masovka“ sa zborom meštana je njegov potpisni trik da pokaže ono čime se izdvaja od drugih režisera – sposobno-

Kanski plakat Hamagučijevog ostvarenja nagovještava tjeskobnu radnju

šću da bez previše objašnjenja metodično izloži problem i pritom postavi nekoliko dubinski profiliranih likova), neke druge, poput neprekinutih statičnih kadrova iz, čini se, nemotivisanih perspektiva ili „sečenja“ muzike na mestima gde se to ne očekuje, svakako su zbunjujuće.

Glumačke i tehničke komponente filma su, naravno, na veoma visokom nivou svaka za sebe (prednjače kamera Jošija Kitagave i muzika od koje je film i potekao), tako da mi pre svega propitujemo Hamagučijeve autorske odluke.

Realno vrijeme

Njegovo „filmsko vreme“ se usporenim protokom sasvim približava „realnom“, što možemo percipirati kao dosadno i umrtvljujuće, posebno u kombinaciji sa pažnjom koju Hamaguči posvećuje rutinama. Iako je „Evil Does Not Exist“ sa 105 minuta osetno kraći od formata u kojima Hamaguči voli da stvara (od dva i po sata za „The Wheel of Fortune and Fantasy“, preko skoro tri za „Drive My Car“ iz 2021, pa do preko pet za lirsku pesmu epskog opsega „Happy Hour“ iz 2015), ali nije ništa

brži, već bi se po svom ritmu možda uklopio u druge filmove kao jedan od njihovih segmenata. Na sve to dolazi kraj koji će mnogima biti šokantan i čak delovati nepripremljeno, a koji će istovremeno ostaviti ono što smo percipirali kao glavne niti i teme radnje nezavršenim.

Film, međutim, treba pažljivo gledati i još pažljivije slušati šta Hamaguči kroz likove poručuje. Na jednom mestu Tanaka na zboru kaže da sve što je uzvodno se po logici stvari sliva nizvodno. Upravo to treba imati u vidu s filmom koji na najinteresantniji način primenjuje nauke Antona Pavloviča Čehova (čiju dramu, nimalo slučajno, postavlja protagonista Hamagučijevog prethodnog i obilato nagrađivanog filma „Drive My Car“), naročito onaj o puškama okačenim na zidu. Te su puške kod Hamagučija retko doslovne, mada čuju se i one, a često metaforičke, pa će i cepanje drva, i ranjeni jeleni, i sleđena jezera dobiti svoju šokantnu, a opet tako logičnu naplatu.

Zlo možda ne postoji, kao ni dobro, ali se surovost ne može poreći.

Ocjena: 4.2/5

12

Četvrtak, 21. decembar 2023.

CELULOID

„The Taste of Things“ sa Žilijet Binoš: Vizueln

Orgazam hranom Priča o ljubavnicima toliko je nerazrađena i neotpakovana da ju je teško ispričati, iako je tu bilo prostora za svježiji pristup, posebno u kontekstu moralnih standarda njihovog vremena

D

ok ostale svetske kuhinje uglavnom odišu potrebom i načinom da se ta potreba zadovolji (a potencijalni problem prevaziđe), francuska, pak, odiše intelektom, promišljanjem, filozofijom, obiljem i svojevrsnom dekadencijom.

Ostale kuhinje uglavnom nastaju iz empirijskog iskustva i pragmatizma, a francuska po pravilu iz igre i dokolice. Čini se da Francuzi o kuhinji i hrani razmišljaju stalno, kod njih su kuvari zvezde poput sportista, nacionalni heroji poput vojskovođa i umetnici kojima su restorani galerije i muzeji. Možda nisu „opevani“ u poeziji, ali su svakako opisani u prozi, poput romana o životu i strasti gurmana Dodan-Bufona pisca Marsela Rufa, rođenog Švajcarca i naturalizovanog Francuza.

Gošća u kuhinji

Njega je, na talasu uspona popularnosti filmova o kuhinji, kuvanju, hrani i našem odnosu do nje, za ekranizaciju izabrao vijetnamsko-francuski režiser Tran An Hung, autor filmova kao što su „The Scent of Green Papaya“ (1993), „Cyclo“ (1995) i „The Vertical Ray of Sun“ (2000). Ti filmovi pripadali su autorovoj ranoj, vijetnam-

Glavni akteri na poprištu kulinarske strasti

skoj fazi, dok se u kasnijoj, internacionalnoj nije tako dobro snašao, lutajući od Amerike („I Come With the Rain“, 2009), preko Japana („Norwegian Wood“, 2010) do druge domovine Francuske „(Eternité“, 2015). Prvi rezultati njegovog najnovijeg filma, „The Taste of Things“ su nagrada u Kanu za režiju i, iznenađujuće, francuska nacionalna nominacija za Oskara (imajući u vidu da mu je direktni rival bio film „Anatomy of a Fall“).

Tran otvara film – doručkom.

Kuvarica Eženi (Žilijet Binoš) priprema omlet svom gazdi Dodanu (Benoa Mažimel), usput dajući instrukcije pomoćnici Violet (Galatea Beluži) koja ne zna da kuva, ali zna da sluša, te može da pomogne. Ovog puta uigrani trio, Dodan je profesionalni gurman i takođe kuvar za odabra-

Talenat Žilijet Binoš i Benoe Mežinela prosut u romansi bez mrve hemije

nu klijentelu svojih prijatelja i svetskih moćnika, tog dana ima i gošću u kuhinji: Violet je dovela nećakinju Polin koja pokazuje interes, memoriju i istančana čula za kuhinju, zbog čega se Dodan i Eženi unapred raduju da su pronaš-

li novu nadu francuske kuhinje. Taj dan im je unekoliko poseban, jer Dodan gosti svoje prijatelje, pripadnike visokog društva, u svom dvorcu iz kojeg retko izlazi.

Sekvenca doručka, kuvanja u kojem su verbalna uput-

13

Četvrtak, 21. decembar 2023.

na dekadencija i raskoš sa loše razrađenom romansom

X / @reelandroll

filmlinc.org

m umjesto seksa REŽIJA: Tran An Hung ULOGE: ЖŽilijet Binoš, Benoa Mažimel, Galatea Beluži

vanityfair.com

TRAJANJE: 145 min

stva retka i precizna, a pokreti uvežbani i gotovo plesni, te služenja ručka, zauzima gotovo trećinu filma. I na kraju biva prekinuta pozivom Dodanu, tom „Napoleonu kulinarike“, od „princa Evroazije“ da mu se pridruži na ručku sutradan. Taj poziv i sutrašnji ručak pokrenuće jedan od dva zapleta filma, onaj kulinarski.

Naime, princ, njegove sluge i kuvari ponudili su poznatom gurmanu obilan i bogat, ali nestrukturiran i vulgaran obrok, a on razmišlja kako da ih posrami, ponizi, nauči i zadivi, pa smišlja da im posluži supu kao predjelo, a meso i povrće iz nje kao glavno jelo. Rizična strategija, ali može se isplatiti, uz Eženinu pomoć.

To nas dovodi do drugog zapleta, onog romantičnog između šefa i njemu direktno potčinjene kuvarice. Iako dolaze iz

različitih klasa i sa različitih formacijskih pozicija, njihov odnos nije time obeležen. Oni zapravo provode zajedno veći deo dana, a ponekad i noći. Dodan stalno prosi Eženi, ali njoj trenutni aranžman više odgovara. Njen stav će se promeniti kada njih dvoje zađu u „jesenje godine“ svojih života, ali „jesenje godine“ takođe imaju svoje specifične izazove...

U spavaćoj sobi

Krenimo od nagrade za režiju u Kanu koja i te kako ima smisla, budući da je Tran ovde izveo poprilično herojski poduhvat. „The Taste of Things“, naime, ne spada među one moderne kulinarske filmove koji pokušavaju da stvore tenziju tamo gde je nema ili da se „voze“ na njoj gde je ima, pa ovde neki trikovi poput oštrih montažnih rezova ne bi vršili posao. Naprotiv, ovo je meditacija, ali vrlo precizno koreografirana, dizajnirana, obučena, osvetljena i uslikana, a njen cilj je hedonizam, ekstaza ili, što da ne, orgazam.

Nažalost, koliko je film izuzetan u kuhinji, pa se još nekako i drži u salonu, na kraju prilično pada u „spavaćoj sobi“, odnosno na planu romanse između dvoje protagonista. Naprosto,

Poster francuskog kandidata za Oskara

priča o njima je toliko nerazrađena, zamotana i neotpakovana da ju je teško ispričati, iako tu ima i ponešto svežih svežih uglova, tema i pozicija, posebno u kontekstu moralnih standarda koji su vladali u ono vreme. Iz nekog razloga, hemije na tom planu nema ni među glumcima (premda su pre dvadeset i nešto godina bili u vezi), sve ostaje upadljivo pristojno, nežno i po normama, a prosede je najavljen već posejanim signalima. S time u vezi, čini se da ni promena naslova od festivalskog „Pot au feu“, što je francuski termin za bogatu supu od govedine, povrća i začina, u generički internacionalni ili vrlo konkretan francuski

koji aludira na pogrešnu stvar – romantičnu strast – nije se pokazala kao pametna ideja.

Jer, budimo iskreni, „The Taste of Things“ zapravo je porno-film u kome umjesto seksom, orgazme doživljavamo hranom. Kao što seks iz porno-filmova (verovatno) nećemo doživeti, bilo u plaćenom, bilo u vlastitom aranžmanu, tako ni ovakvu hranu verovatno nikada nećemo ni jesti, a skoro sigurno je nećemo ni skuvati. Pozitivno je, pak, to da će nas film, za razliku od većine, naterati da osetimo nešto, pa makar to bila želja za dekadentno-ukusnim obrokom. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3/5

14 SERIJE

Četvrtak, 21. decembar 2023.

e End h T & l o r a C ld of The Wor

Netfliksova vizija skore propasti

Apokalipsa kao p theposterdb.com

Navijaćete za sve likove Dena Gutermana, naročito za kraljicu nelagode Kerol, beskrajno pasivno agresivnu u svojoj običnosti i prigušenom samosažaljenju

S

mak svijeta nije ni izbliza najgora stvar koja bi mogla da vam se desi u životu; ili, makar nije, onako kako apokalipsu zaigra serija „Carol & The End of The World“. Mnogo gora stvar je, recimo, da živite - a da uopšte ne znate što je to želite od života. Niti ste ikad znali. A sat otkucava: tik-tak, tik-tak...

Praznici su u ovom našem modernjačkom svijetu, ili u bilo kom svijetu odraslih, malo passe. I kad vam neko kaže da je za praznike vakat za konekciju sa sobom, svojim potrebama, pa porodicom, drugarima, zajednicom, svim i svačim što vas manje ili više gali ili nervira – vi već odlično znate da to tako baš i ne štima...

Razgolićene ulice

Kerol, kraljica nelagode i samosažaljenja, na putu ka ličnoj spoznaji

Pa možete komotno u brk odgovoriti, da je za takvo nešto poput te famozne konekcije, sa drugima i sa sobom, potrebna - apokalipsa. I preporučiti „Carol & The End of The World“ na Netfliksu. Jer stvarno: nema tog prazničnog duha koji se ovog decembra može bolje bindžovati – od jedne animirane serije o smaku svijeta.

Uglavnom, na početku „Carol & The End of The World“ zatičemo planetu koja uveliko zna da je za nekih sedam mjeseci čeka totalna propast

Četvrtak, 21. decembar 2023.

15

čovječanstva sjajan osvrt na moderni kapitalizam i život običnih ljudi

praznični dar glavi, jer njoj nedostaje stari, učmali, svijet prazne svakodnevice! Ona zove u banku i insistira da plati ratu za kredit, traži to malo osjećanje ispunjene dužnosti – da bi joj rekli da ni krediti ni novci ni banke više ne postoje. Želi da naruči najobičniju brzu hranu u užeglom ulju nekakvog krajputaškog restorana – ali ni toga više nema. Da ugrabi malo čistoće i urednosti u običnom vešeraju u predgrađu – ni to više ne postoji. Kontate što je fora: Kerol je običnjakovićka iz predgrađa, koju možda ne usrećuje, ali svakako smiruje to da živi beskraj praznih, kancelarijskih, svejedno istih dana... A to na planeti kojoj za sedam mjeseci stiže smak svijeta više ne može dobiti!

Luda kancelarija

Daleko od toga da „Carol & The End of The World“ u deset epizoda tu i takvu Kerol nešto osuđuje. O, naprotiv! Ovo je najljepša slava malih dnevnih rutina. Sve je tu u familijarnim zvukovima i malim slikama: u crvčanju jaja prženih na tavi, u signalu da je fotokopir mašina uredno završila posao, u listanju novca sa bankomata, u puštanju pare na pegli...

I znate što: to, što Kerol živi – realno jeste život. I ko da joj zamjeri, što se njoj po kafanama ne banči, na plažama ne surfuje, ili što pojma nema što mashable.com

– sudar sa drugom planetom.

Dakle, da nas za sedam mjeseci, svih nas sedam i kusur milijardi, neće biti. I zamislite sav taj svijet koji, naprasno, odlučuje da je vakat da sad u životu rade sve ono što su željeli, a za to nijesu imali petlje, ili vremena... Odnosno: poslovi više ne postoje, novac više ne vrijedi, hrane ima taman za tih sedam mjeseci – pa svi, recimo, idu na surfovanje, golite se po ulicama, a cijeli red čeka u Nepalu za pentranje na vrh Mont Everesta. Ubistava, rata i kriminala uglavnom nema, jer svi će đuture ionako biti mrtvi za sedam mjeseci...

Svijet je, uglavnom, odlučio da se dobro provede!

I sad, razmislite – kad ste u životu imali priliku da pola godine radite sve što želite? Znate li bilo koga kome je to uspjelo? I kontate, zbog čega ta apokalipsa u „Carol & The End of The World“ uopšte nije loša stvar?

E sad, najbolje u svemu je to, što je to samo jedna strana medalje. Uzmite, recimo, gospođu Kerol: ona je samkinja koja je cijeli život vozila na ler. Nit je poželjela veliku karijeru, nit velika uzbuđenja, nit znala što je čini srećnom i što bi i sa kim radila u životu... Što je fora sa Kerol, od prve epizode – nju najavljeni smak svijeta ozbiljno cima i pravi joj pogub u

Svijet odlučan da se dobro provede u susret apokalipsi

za nju stvarno znači – avantura. I tu smo već bliže suštini: ko da zamjeri većini u ovom ili bilo kom vremenu, jer su sasvim kao Kerol? A svejedno će svi umrijeti – pa su oni u seriji još u prednosti, jer makar znaju da imaju još sedam mjeseci do sastanka sa sudbinom. A, naravno, u ovoj našoj stvarnosti, neko, hiljade ljudi ni ne znaju da ih ta smrt čeka već sjutra... I kontate, zbog čega je „Carol & The End of The World“ pravednija od ove naše stvarnosti?

Sjajan obrt dobija onda, kad naša Kerol (nakon pokušaja veze koja se završi na jednoj noći) – nabasa na punu kancelariju. Na gomilu ljudi sličnih njoj! Onih koji, svjesni da smak svijeta stiže, žele da ipak i dalje rade neki besmislen kancelarijski posao. Samo da budu tu i rade nekakvu dnevnu rutinu!

Znaju oni da novca više nema, da firme nemaju više bilo kakvog smisla – pa im je ipak potrebno to nešto... E to nešto se, u sjajnoj kritici i ironiji modernog kapitalizma, u „Carol & The End of The World“ zove - „The Distraction“. Da, bukvalno se zove tako firma – kao nešto što je tu da vam smetne s uma stvarni život. E, to Kerol i svi oni žele. Ma, genijalno!

Jer, ozbiljno, evo recite: koliko znate ljudi, da od realnih životnih problema, porodica, ili sopstvene samoće, od haosa i džumbusa u svojim glavama – bježe na posao i u kancelariju?

Kojima su firma i plata i plaćeni računi i krediti – jedini smisao u životu? Kontate koliko ih ima oko vas? Onda ćete lako shvatiti, zbog čega je „Carol & The End of The World“ stvarna. Sa tim što, naravno, ona jednako sudi i onima koji bi da i dalje žive tu radničku, potčinjenu varku – kao i onima koji bi da „prožive“. Jer svi ti koji su naprečac digli ruke od poslova pa krenuli pravo ka Firenci, Tibetu, Tahitiju ili ko zna đe – su samo i takođe ugrabili po matrici iz konzumerističkog

svijeta. Pa i nijesu nešto sretniji ili drugačiji, samim tim što „znaju što od života žele“...

Kreator serije Den Guterman, koji je radio i na „Community“, „Rick and Morty“ i „The Colbert Report“, je tu tako promiješao karte – da ćete stvarno za sve njih, potpuno slične i savršeno različite – navijati. Pa i za tu Kerol, kraljicu nelagode, beskrajno pasivno agresivnu u svojoj običnosti i svom prigušenom samosažalijenju...

Sjenka depresije

Marta Keli, sjajna glumica koju znamo kao, recimo, Lori iz serije „Euphoria“ ili Niksonovu sekretaricu Rouz Meri u „Gaslit“ – je pružila toj Kerol još jednu, važnu crtu... Ona koja sluti na tešku depresiju – jer to je osoba koja se je užasno teška na osmijeh, na bilo kakav životni damar, inicijativu, promjenu... E sad, Guterman i njegov tim animatora vam tu jednoznačne odgovore ne nude, već puštaju da sami skockate kompleksan mozaik stvarnih ličnosti ove serije. I realno jedini kiks im je to, što je uvodna epizoda toliko nabijena sadržajem i idejama – pa je iskusnijoj publici već tu, na kraju premijere već sve jasno. Pa ostaje da do kraja i po već po znatoj formuli odvezu, sa Kerol i njenim drugarima, jednu sasvim ugodnu televizijsku vožnju na poznatom narativnom drumu.

I da ih, konačno, sve đuture – osjetite bliskim. I zato je „Carol & The End of The World“ apokaliptična – a opet savršena praznična serija. Jer će u vama probuditi potrebu da, ovih dana, više razumijete ljude; da poštujete njihove potrebe, ili čak i ono da bilo kakvih potreba nemaju. Ili to, da im za praznik nije potrebno bilo šta praznično – već nešto sasvim obično, svakodnevno...

Jer za vas, za sve njih, onaj sat lične apokalipse otkucava: tiktak, tik-tak... A „Carol & The End of The World“ je tu, da vam kaže da je to sasvim u redu. Da tako i treba. I što ćete više od jednog realnog komada televizijske umjetnosti, koji se kao da neće, u deset polučasovnih epizoda u decembru S. S. ušunjao na Netfliks.

Ocjena: 4.1/5

16

Četvrtak, 21. decembar 2023.

SERIJE

A Nearly ily Normal Fam

Švedska mini-serija o porodici uništenoj zločinom

Trauma koja brzo izblijedi iz sjećanja Aleksandra Karlson Tirefors briljira u roli tinejdžerke bez plana za budućnost i pred izazovima prošlosti

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

T

alenat skandinavskih pisaca za krimi i triler romane odavno nije upitan, a Matias Edvardson knjigom „A Nearly Normal Family“ potvrđuje tu tvrdnju.

Za Netfliks, u obliku mini-serije od šest nastavaka ekranizovao ga je Per Hanefjord, zajedno sa scenaristima Hans Jornlindom i Anom Plat.

Ovaj psihološki triler zadivljuje nordijskom sposobnošću da ostane hladan, izbjegavajući skliznuti u melodramu, kada je to i mogao, a u isto vrijeme uspijeva da emocionalno uključi gledaoca, koji će seriju u dahu odgledati do kraja.

Trenutak promjene

Porodične tajne kada su jednom zakopane imaju tendenciju da isplivaju na površinu prije ili kasnije, a u ovoj seriji jedan tragični incident je po-

četna tačka za razlaz unutar porodice. Upoznajemo sasvim normalnu porodicu Sandel, koja zaista tako i izgleda sa ocem Adamom (Bjorn Bengston), sveštenikom, majkom Ulrikom (Lo Kaupi), advokaticom i njihovom 19-godišnjom ćerkom Stelom (Aleksandra Karlson Tirefors).

Serija počinje tragičnim događajem kada je Stela imala 15 godina i u kampu silovana.

Kada je to ispričala roditeljima, njena majka je odlučila da se to ne prijavljuje policiji zbog nedostatka dokaza. Šest godina nakon toga, porodica živi naizgled svoje prosječne živote u predgrađu Lunda u potpunom poricanju onog što se desilo. Svaki dan je prilično prosječan do trenutka kada se sve promijeni. To se desi kada Stelini roditelji budu obavješteni da je njihova ćerka uhapšena i da je optužena za ubistvo njenog momka Kristofera Olsena (Kristian Fangango Sundgren)....

„A Nearly Normal Family“ prvenstveno je drama o porodici koja se sve više raspada i u kojoj ima dosta svakodnevnog života, od trauma i izdaje, preko sumnja i ljubavi - a manje krimi priča. Među životnim izborima pojavljuju se strašne laži, koje nagrizaju porodicu, a tako je i ovdje gdje vrlo rano postaje jasno da odnosi nisu najbolji i da se bračni par više ne slaže. Što više vremena provodimo sa njima, problemi postaju očigledniji.

Oni su kao zaleđeni i izgubili su osjećaj jedno za drugo.

Neki od problema počeli su incidentom koji je spomenut, ali dosta toga nema direktne veze sa slučajem ubistva, čak i ako se tako misli odmah. To ubistvo samo pomaže da se objasni kako su likovi postali takvi kakvi jesu, a kakvi su mogli da budu. Omogućavanje da doživimo događaje sa različitih strana pomaže da se uđe u njihovu psihu i da se shvate i vide postupci kao

uvjerljivi. Šest epizoda pruža dovoljno vremena za to, da se likovima da dubina, a naracija iz različitih perspektiva olakša empatiju.

Bez napetosti

Iako serija ne štedi na drami, zadržava se na spoljašnjosti, jer je režiser više zainteresovan da prikaže kako se događaji dešavaju nego zašto se dešavaju. Na vrlo klasičan način, on skače iz jednog vremena u drugo i mijenja radnju između prošlosti i sadašnjosti, gdje se priča o glavnim protagonistima otkriva. Svjedoci smo sporog raspada porodice, a ne znajući šta se zaista dogodilo kobne noći ubistva, zašto se mora čekati posljednjih pet minuta.

Uz prilično spor ritam, serija će sigurno razočarati ljubitelje napetih trilera, jer nema akcije, već sve zavisi od intimnosti porodice. Ipak, švedska serija ne ide nit u tako daleko i duboko i zato gledaocima koji to traže

17

heavenofhorror.com

Četvrtak, 21. decembar 2023.

prilike da se ode još dublje u nukleus porodice nijesu iskorišćene, već se odlutalo u neke druge sfere, dok scenaristi nijesu bili u stanju da izbalansiraju portret porodice i miste-

Optimizam i realnost

riju ubistva. Misterije ubistva inače su savršeni katalizatori za emocionalne i relacijske krize i sukobe, ali seriju karakteriše previše fokusa na manje zanimljive dijelove, poput Ulrikine afera sa njenim kolegom Mikaelom (Hakan Bengston), koji je završio kao Stelin branilac, što odvlači pažnju od Steline priče. Mnoge tragedije ređaju se bespotrebno i na kraju to oduzima vazduha seriji. Ne impresionira ni polurazočaravajući vrhunac, gdje je nekoliko niti zapleta ostalo da visi.

S druge strane, seriju je raskošno postavio Per Hanefjord stvarajući slike Lundovih slikovitih pejzaža. Zajedno sa fotografom Gustavom Danijelsonom gradi prelijepu, ali povremeno jezivu sliku idiličnog pejzaža spolja i mirnog porodičnog života iznutra.

Scenografija je prošarana lo-

Motiv porodice u propadanju „poklopio“ misteriju ubistva reddit.com

neće biti baš previše uzbudljivo. Ne mogu se osjetiti bolovi likova, a kada to ne može, ne utiču na vas ni događaji iz priče.

Krimi-triler svakako je solidan, međutim, povremene

kalnim i slikovitim sredinama kao što su trgovi, biblioteka, razni barovi i kafići, a stvorena je mračna atmosfera tipična za nordijske krimiće.

Iako ne štedi na drami, serija se zadržava na spoljašnjosti, jer je režiser više zainteresovan da prikaže kako se događaji dešavaju nego zašto se dešavaju

Stelu igra Aleksandra Karlson Tirefors, koja pokazuje da je pred njom svijetla budućnost.

Njena veza sa roditeljima je propala, nema ni obrazovanje, ni plan za budućnost, osim da putuje. Ona je prvenstveno obična tinejdžerka s kojom se mnogi ljudi mogu povezati i pokušava shvatiti šta će postati, ali ima izazove iz prošlosti koji vrebaju ispod površine.

Tirefors elegantno upravlja Stelinom ličnošću s teškom melanholijom koja je skrivena iza površne fasade ukorijenjene u neriješenoj traumi.

Međutim, ona je i energična, beskompromisna i hrabra, što serija kopa dublje u zaplet. Za nju je tu uvijek njena najbolja drugarica Amina (Melisa Ferhatović), koja studira pravo. Bjorn Bengteson i Lo Kaupi doprinose uspjehu mini-serije savršeno utjelovljujući uloge voljenih i razočaranih roditelja, izgubljenih, ali spremnih na sve za svoje potomstvo, Oni pogođeni krivicom moraju bespomoćno gledati kako Stela završava iza rešetaka, dok Kristian Fandango Sundgren kao Kris slika uvjerljiv portret šarmantnog ljubavnika na površini, koji je u stvarnosti nestalan i otrovan.

Na jednoj strani nalazimo optimizam koji najviše od svega želi da život vidi sa vedrije strane, a na drugoj tvrdu realnost. Ko na kraju pobjeđuje i je li zaista moguće pokrenuti promjene u društvu koje je već odlučilo donosi priča o porodici Sandel, koja je imala je potencijal da postane uzbudljivo intenzivan psihološki portret i prikaz kako trauma ne nestaje samo zato što pokušavate da je potisnete. Nažalost, nije razrađena i zato ne pruža toliko upečatljivo iskustvo, već se osjeća da je sve nedorečeno, a da su autori samo imali hrabrosti zakoračiti u veću tamu. Švedska Netfliks serija mogla je biti intenzivan psihološki prikaz porodične traume, ali postaje iskustvo koje brzo blijedi iz sjećanja.

Ocjena: 3/5

18

Četvrtak, 21. decembar 2023.

PREPORUKA

Maša Kontić, likovna umjetnica

Zaboravljena pećina Hercogovih snova FILM Usklađenost svih elemenata filma, pored dobre priče, naročito ako režiser ima lični pečat, olakšava mi odgovor jer sam sigurna da postoji mnogo filmova koji su za preporuku, ali možda i ne mogu da ih se sjetim u ovom trenutku.

Ne vezujem film za fotografiju, ali nekako se nametnulo da režisere čije filmove rado gledam imaju jedinstvenu estetiku i upečatljivu fotografiju.

To su Andrej Tarkovski, Ves Anderson, Giljermo del Toro.

U ovu grupu dodala bih i Paola Sorentina, savremena estetika koja podražava jaku emociju ne zaostaje za autentičnošću prethodno navedenih reditelja.

Svim ljubiteljima umjetnosti preporučujem dokumentarni film „Cave of Forgotten Dreams“ (Verner Hercog, 2010).

Poetičan naslov „Pećina zaboravljenih snova“ uvodi u priču na pravi način, sanjiv i sentimentalan prikaz zamrznutog vremena na dobro skrivenom mjestu.

Kroz grafički dizajn - komunikacije istraživala sam suštinu komunikacije i njene forme, pa tako i jezik (vizuelni jezik). Koga interesuje komunikacija, jezik i njegov sistem treba da pogleda film „Arrival“ (Deni Vilnev, 2016).

Ne vrijedi ga pogledati samo zbog razlaganja porcesa komunikacije i jezičkog sistema, jer film svakako ima lijepu poruku o spoznaji sreće i svjesnom prihvatanju patnje.

Maša Kontić: U seriji „The Sopranos“ otkrila muzičko blago „Vesuvio“

TV Televiziji ne pružaju šansu koju zaslužuje. Nerijetko čujem da se ne gleda, ili ako gleda, da nema kvalitetan sadržaj.

Možda samo nijesu uporni u potrazi. Kao majstora narativa u kombinaciji sa dinamičnim scenarijom, režijom i spaktakularnom fotografijom, izdvajam Dejvida Atenboroa (BBC Earth) i njegove emislije „Blue Planet“, „Planet Earth“, „Frozen Planet“, „Life on Earth“. Ove dokumentarne emisije prikazuju raznovrsnost života na našoj planeti, ono realno – stvarno vidimo iz drugog ugla. Ako ih pogledate, sigurna sam da će vas intimne priče drugih živih bića zainteresovati i približiti živom svijetu sa kojim dijelimo isto mjesto stanovanja... pa možda budemo bolji stanari i komšije.

MUZIKA Kroz filmove i serije otkrila sam prava muzička blaga, a jedno od takvih je Spaccanapoli – „Vesuvio“ iz „The Sopranos“.

Muzika mi je otkrila kratke filmove (spotove)

koji su prava umjetnost, tako da preporučujem ne samo uživanje u zvuku benda Alt-J nego i pažljivo gledanje njihovih spotova.

Tarantinov izbor muzike za filmove smatram besprekornim, raznovrsna muzika koja zaokružuje filmsku cjelinu. Prije svega bih mu čestitala na tako širokom opsegu poznavanja muzike.

Treba konstantno istraživati i spoznavati nove zvukove, od različitog vremenskog

perioda do različitih dijelova svijeta, pa kao što Tarantino ima muziku za svaku scenu tako ćemo i mi za svako raspoloženje i priliku.

ZAOBIĐI FILM Ne mogu reći da nisam gledala loše filmove, a bili su toliko loši da se ne sjećam ni imena.

Uglavnom preskačem akcione filmove, naročito ako je neki superpopularni akcioni glumac, jer ako sam pogledala jedan, pogledala sam sve.

Filmovi zahtijevaju izdvajanje dosta vremena, ali nemam osjećaj da sam gubila vrijeme i kad pogledam loš film.

TV Od 100 kanala, aktivno gledam 10 i to su sa dominantno dokumentarnim sadržajem, serijama, crtanim filmovima i kvizovima. Za preostalih 90 kanala i šareni sadržaj, ne mogu reći da treba zaobići samo mi ne drži pažnju.

MUZIKA Što više slušate i istražujete bolje ćete znati šta da zaobiđete. privatna arhiva

ZGRABI

19

Random Origano

G

radilište na kom je kran uništen, to je svijet kojim grabi, tumara i rađa verse Random na albumu „Origano“. Ili, ovog puta malo manje Random, a zeru više ogoljen Marko Lubarda, domaći Pegos i brat-bratu ozbiljan pjesnik u raljama hip-hopa.

Za komad introspektniji, sveden u okvire svoje terase za golićenje i svoje raskopane ulice – Random je i vrlo ciljano teže „prohodan“ na „Origanu“ nego na prošlogodišnjem LP debiju „Eo viđi“. Ili: manje „situacioni“, a više nad sobom upitan. I spreman da, kao fol diskretno ali suštinski u ključnim momentima albuma, otkrije što ga spašava u jednom svijetu, u kom svima savjetuje da slobodno vataju šturu odavde. A to je, otprilike, onaj mo-

menat kad samo pisanje, poeziju, nazove svojim „LSD za pustolovinu“, u završnici „Origano“ – realno, njegovom najboljom i najzrelijom pjesmom koju je spakovao.

A sve prije te „Origano“ završnice je čaša koja ište žuči; jedna privatna arhiva potresnih snimaka („Zastava na Vučji do“), gomila ljudi koji su fontana želja đe ostvarenih nema i đe se lov u mutnom samo nastavlja. Jednom starom kvartu koji se i dalje prepoznaje po nedostajanju „Kino Kulture“ u jednom potpisu „svi prebrzi a niđe ne žure“ potpisuje dijagnozu i čitulju, pa izlazi na dvoboj sa Đurom Franetom („Jatagan“) i autoironično zavodi red u „E ću te nazut’“ („Jer mene grije sunce a vi ste svi na led...“).

rendominacija.bandcamp.com

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Materijal od 16 pjesama objektivno je mogao i da skrati desetak, iako je ovako jedan precizan i raskošan katalog ego-tripova sa PG tablicama...

Tu su objektivno najštosniji momenti „Sjedi ja ću“ i totalno iznenađenje, fantastična „Ostatku napredak“, noćna fantazija i istina sa Čepuraka, sa famoznim Baćkom, alias Ronaldo Maximumom. „Origano“ će vam izvjesno kao cjelina leći bolje na dru-

Peter Gabriel

ijele dvije decenije i kusur Piter Gejbrijel kuvao je rok odgovor na ser Dejvida Atenboroua. To je „i/o“, album u kom najveća pop zvijezda među pop progresivcima ne samo zaranja u taknutu i netaknutu prirodu – već hvata sjenke odrastanja na selu.

Otprilike, „i/o“ je knap onakva ploča kakvu bi očekivali od Pitera u 2023: promišljena, prkosna, ambiciozna, duboko introspektivna i lična, sa širinom planetarne svijesti – i da, optimistična. Ovim svijetom i vremenom on korača oprezom, muzikom oslikava ga skoro fatalistički, ali uvijek i u svakom trenutku ne odriče se onog damara da se živi i zagrize, ovdje, ovo, sad. Kolaž je šarenolikih stilova, čak i tema – ali, najbolje od svega, „i/o“ je sasvim nekomplikovana muzika.

Piter, eto, bolje od svih zna koliko mu vrijede ti besprekor-

i/o

ni pop instikti. Sin muzičarke i inžinjera rođen na farmi sišao je ovdje duboko u sopstvenu psihu, tamo pronašao i dozreo glas koji je duboko promišljen, ciničan i soul... Zagrabio krupno i iz muzičkog nasljeđa i ruha sadašnjice; a suštinski, ako ne formom, zadržao ambiciju onih ranih, naivno pompeznih prog dana njegovog velikog benda Genesis.

Sa 73 godine, jedan od pop i rok patrijarha uopšte ne cilja da pokaže koliko je muzički vitalan; ali ta vitalnost vibrira i vrišti od prve „Panopticom“.

Od starta poziva „svoje ljude“ da traže odgovornost onih na vlasti; na „The Court“ već se bavi cancel kulturom, dok je na „Road to Joy“ već duboko u raskošnim osamdesetim...

Na fanki poslastici „Big Time“ slavi nešto tako jednostavno i čudesno, kao što je tok krvi; na „Olive Tree“ grabi netaknutom prirodom – pod naočarima virtuelne stvarnosti...

Izgovara jedno „predator and petergabriel.com

L

go slušanje, zahtijeva malo strpljenja i makar onaj momenat da se finalno otkrije u svojoj raskoši i suštini završne, naslovne pjesme. Ako je iko zaslužio tu pozornost je Random, lik koji je proba’ svašta, proba’ sve i sve mu je isto smeće („Proba’“) - a neđe usput postao najveća faca među pjesnicima muzičkog prostora koji žestoko nadilazi ove CG rampe.

S. S.

Ocjena: 81/100

prey sort out your needs“ – i slavi jedan svijet u kom smo svi dio svega.

Pomiren sa smrtnošću u džezi raskoši „Playing for Time“, Gejbrijel ne samo da prihvata ovaj svijet do kraja, već slavi životno iskustvo. I uspijeva da nas ubijedi, do kraja, da nam je upravo takva muzika potrebna.

S. S.

Ocjena: 85/100

20

Četvrtak, 21. decembar 2023.

fil

33 OBRTAJA m

Konanovo to u mraku ki

ve „sede zime“ neće nam biti hladno, jer uz snoO liku muziku novosadskog kompozitora i kantautora Nemanje Nešića srce će biti ugrijano. Njegove

šansone su pune mekote i mirisa, melanholije i lakoće. Dok tonemo u stihove i melodiju, zaboravimo na svakodnevicu koja pomjera dno. Poskočimo, otletimo iznad ponora, u koji se svijet pretvara.

Nešić je kao autor devedesetih vodio bend Revir, a od dvijehiljaditih bend „Mali princ“. Od 2016. godine radi samostalno kao kantautor, komponuje muziku na stihove pjesnika koje voli. Jedan je od osnivača „Omladinskog kantautorskog festivala“, piše muziku za djecu i televiziju. Naš gost ne zaobilazi ni klasiku.

Komponovao je kamerna i horska djela, simfonijsku poemu „Četiri impresije“, 2018. objavio CD „Nokturna za klavir“ koje izvodi Maja Alvanović.

Producent je albuma „Iznad tame“ Novih odmetnika koji je ove jeseni posvećen mučenički stradalom čileanskom pjesniku, režiseru, aktivisti Viktoru Hari.

Uskoro očekujemo drugu zbirku pjesama „Let bez letenja“ (prva „Nove daljine“) koja će sadržati i CD...

Nešić najviše voli kada ga opisuje muzika, pa hajde da se otisnemo u romantičnu šetnju.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Gustav, iz čuvenog istoimenog mađarskog serijala animiranih filmova o čoveku koji je, gde god se pojavi, štetočina.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Conan the Barbarian“ (Džon Milijus, 1982), sa Arnoldom Švarcenegerom. I danas mi je ostala upečaljiva scena kada kao mlad rob okreće neko veliko tocilo ukrug, a režiser zumirajući njegove nejake dečije ruke „prelije“ kadar u mišićave, već odraslog i snažnog Konana na tom istom mestu.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Glavna tema iz filma „Schindler’s List“ (Stiven Spilberg, 1993).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Lisbon Story“ (Vim Venders, 1994). Srećom, Lisabon sam imao prilike da posetim nešto kasnije uverivši se i svojim okom u njegove lepote.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Više bi mi „leglo“ pitanje koje bih pesnike poveo u kafanu i na piće. Biću slobodan da na ovo pitanje tako odgovorim: Tin Ujević, Vito Nikolić i Vladislav Petković Dis. Bila bi to neka kafana iz davnih vremena, nešto nalik skadarlijskim baštama u Beogradu ili kafanicama u zagrebačkom Gornjem gradu.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- S obzirom na to da ima bogatu maštu, izražen crni humor

i autentičan izraz, ovde mu nikad lakše ne bi bilo da nađe temu kojoj bi dodao koje zrno svog talenta da to bude lud i genijalan film.

mu ika

Omiljeni filmski rivali?

- Roki Balboa i Apolo Krid u filmu „Rocky“. Voleo sam i rivalitet inspektora Kluzoa i njegovog šefa u ciklusu filmova „The Pink Panther“ Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Kada Fredi Kruger u „A Nightmare on Elm Street“ (Ves Krejven, 1884) vozi autobus pun dece, i kada se okrene onako jeziv u očima svakog deteta. Slično sam doživeo sa likom Majkla Majersa u „Haloween“ (Džon Karpenter, 1978).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Možda ste dobili pogrešan broj, ali ste dobili onog kog ste tražili“ iz filma „Balkanski špijun“ (Dušan Kovačević, 1984) i „Žao mi je što ste moji, a ne deca nekog mog neprijatelja. Ko je vas poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.“ („Maratonci trče počasni krug“, Slobodan Šijan, 1982).

z

Film koji Vas čini srećnim?

- I srećnim i tužnim „Life Is Beautiful“ („La vita e bella“, Roberto Beninji, 1997).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Stivena Spilberga zbog filma „E.T. the Extra-Terrestrial“ (1982) jer bih zaplakao svaki put kada bih ga gledao.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Ne sećam se naslova, ali sa drugaricom u bioskopu gledao film koji ni ona ni ja nismo skapirali. Možda je to bio do apsurda iskarikiran film da upravo takav utisak i ostavi.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Život Vladislava Petkovića Disa sadržao je sve što bi filmsku priču činilo izuzetnom.

Od detinjstva u provinciji, odlaska u Beograd pa sve do novinarskog posla u Francuskoj za vreme Balkanskih ratova do tragične smrti 1917. godine.

Nemanja Nešić, diplomirani kompoz

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Ratnik paorskog srca“, divna balada Đorđa Balaševića.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Bila bi to neka tema iz klasične muzike. Drugi stav „Simfonije br. 4“, Čajkovskog, ili Drugi stav „Klavirskog koncerta br. 2“, Sergeja Rahmanjinova. Takođe, mogla bi to biti „Pavana“ Gabrijela Forea.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Pjesme Ekatarine Velike „Idemo“ i „Zemlja“. Njihova muzika uvek u meni budi neku želju za buntom, promenama...

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Dona“, koju je napisao i otpevao Riči Valens, rano nastradala rokenrol zvezda, bila je prva koju sam u potpunosti svirao na gitari i pevao kao dečak.

Vaša pjesma za karaoke?

- Birao bih Arsena Dedića i pesmu „Razgovor sa konobarom“.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Mislim da bi to ipak bili Bitlsi, iako tu imamo više autora na okupu.

21 Goran Katić

Četvrtak, 21. decembar 2023.

zitor i kantautor

ocilo ina

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Uvek mi je nešto nedostajalo kada bih čuo pesmu Vlada Georgijeva. Da li je to skroman tekst, ili pesme nalik jedna drugoj... Pokušaj mediteranskog popa sličnog dalmatinskoj školi, a opet jako daleko od nje.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Prvo se „na drugu obalu“ preselio Vlado Divljan, potom Arsen Dedić, a potom i Đorđe Balašević. Iako dugo nisam aktivno slušao njegove pesme, Đole je neka konstanta, nešto što ti dođe kao član porodice, a ne poznaješ ga lično. Poistovećivali smo se sa njim... Kada je preminuo, zaista sam u trenutku osetio neku strašnu prazninu i isplakao se kao malo dete.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Svaka koja mi je loša, ja je ne volim.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Na mom i bratovom zidu u sobi bili su mahom sportisti Partizana, fudbaleri ili košarkaši... Sećam se da je iznad mog krevetića stajao veliki grafički crtež mog ujke sa portretima članova Bitlsa.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Stonsi nikad nisu bili moj „cup of tea“, iako su neosporna vrednost i kvalitet. Njihova dugovečnost je za Ginisa.

I ne samo Ričardsova, nego i Džegerova. Dodao bih da i Pol Makartni i dalje aktivno drži koncerte iako je prevalio osamdesetu. Sreća je da su neki i dalje tu – čuvari ranog rokenrola.

Nemanja Nešić: ,,Dona“ Riči Velensa prva pjesma koju je naučio da svira na gitari

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „My Brilliant Friend“ („L’amica geniale“) sa divno opisanom ljudskom pričom i prepletenim životnim sudbinama dve devojke koje život usmeri na potpuno različite koloseke.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Nepokoreni grad“ u ranom detinjstvu, a upečatljive su mi ostale i serije „Grlom u jagode“ i „Sivi dom“. Tu je i „Bolji život“ koja takođe vraća u školske dane. Nedelja veče, kupanje, spremanje za ponedeljak i školu i verovatno neki kontrolni iz matematike, a pre toga Popadići – za lepši i mirniji san.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Crno-bijeli svijet“ nešto je najbolje što sam od domaćih pogledao u poslednje vreme. Mislim da na prostorima Srbije nije popularna, i trebalo bi da neka od naših televizija, koja ima veću gledanost, proba da seriju obezbedi i za ovdašnju publiku.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Sve što sam u prethodnom pitanju rekao, odgovorio bih i ovde. Dodaću samo da sam pomislio slično i sa serijom „Babylon Berlin“ koja je imala odličan prvi deo, slab drugi, ali ponovo sjajnu treću sezonu.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Nakon filma „La Bamba“ (Luis Valdez, 1987), koji je na mene kao dečaka ostavio neverovatan utisak, poželeo sam da imam frizuru kao glavni glumac koji je tumačio lik Ričija Valensa. Zalizana, nauljena rokabili kosa, sa izbačenim čuperkom na sredi-

ni čela. Mama je pokušavala da mi tu želju ispuni, a tek tokom srednje škole, jedno kratko vreme, nosio sam sličnu frizuru.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „The Affair“. U jednom trenutku, nakon što je fantastično krenula i držala pažnju, serija počela da „pada“ tokom poslednje sezone.

Najdraži par iz serije?

- Par iz „Normal People“. Neobična, estetski briljantno urađena serija, možda za nekoga „spora“ i razvučena, ali meni izuzetna.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Voleo bih da sam u šezdesetim godinama dvadesetog veka.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Uvek za Toma. Najmanje mi se sviđao jedan serijal „Tom i Džeri“ gde su njih dvojica prijatelji. Taj pokušaj, čini mi se, ni najmlađu publiku nije zadovoljio.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 21. decembar 2023.

kalendar

C

ijele tri noći i tri dana u samici. Danijel Dej-Luis skoro nije ni oka sklopio, jer su u mrklom mraku, svakih desetak ili nešto više minuta, neke gladne robijaške gubice lupale limenim šoljama o zatvorske rešetke.

Onda su ga tri različita tima isljednika i britanskih specijalaca ispitivala; i sve je to trajalo devet sati... Polivan led-ledenom vodom, pa izvrijeđan, šikaniran. Na najraskošnije zamislive načine mentalno iscijeđen. I sve to je budući vitez britanske krune, glumac generacije koja mu se nada povratku pred kamere – sam tražio.

Ubuđali život

Istina u ta lične tamn

i tako, između sužnja i aveti, lelujao mjesecima sa belfaškim akcentom a da se u snimanje „U ime oca“ („In the Name of the Father“, 1993) Džima Šeridana još nije ni ušlo... I zbog toga je prošao onaj istražni zatvor i onu ćeliju i one noći.

I na kraju, nakon decembarske premijere prije tri decenije, svima rekao: „Kako da

imdb.com

Danijel Dej-Luis nikako nije vjerovao tom Džeriju Konlonu i njegovoj priči. Zbog te nevjerice je istopio 23 kilograma

Šeridanov „In the Name of the Father“ sa

Lik velikog glumca simbol lične transformacije i sazrijevanja

glumim nevinog čovjeka koji je priznao krivicu za nešto što nije uradio i uništio svoj život, ako ne ne prođem kroz sve to kroz što je Džeri Konlon do tog priznanja prošao?“ Svi su na kraju vjerovali Dej-Luisu – ali mnogi režiseru Šeridanu nijesu. Zasnovano na istinitoj priči: četvorica Iraca („gilfordska četvorka“) 1974. u Belfastu uhapšeni su pod sumnjom, da su IRA teroristi. Među njima i Konlon i njegov otac Patrik - Đuzepe Konlon. Džim je taj koji je, nakon hapšenja i onih dana torture i isljeđivanja – sve priznao. Godinama kasnije, on se ipak bori da dokaže nevinost; jednu advokaticu i borkinju za ljudska prava Garet Pirs tumači, onako oštro i besomučno istrajno, Ema Tompson. Najstrašniji među isljednicima Dikson je Korin Redgrejv, a IRA terorista Džo Makendru, odgovoran za ono za što su Džeri i tata Đuzepe osuđeni – Don Bejker. I to je postavka igre u kojoj je Šeridan Britaniji i Irskoj nudio istinu o mnogo bolnom i kontroverznom slučaju – ali i mnogo toga izmislio.

Konkretno – nikakav strašni detektiv Dikson nije postojao; bila su to makar četiri isljednika. Nikakav terorista Makendrju nije postojao takođe – već su za teroristički napad bili odgovorni članovi ulične bande Balkomb... I da, cijela gomila rođaka koji su, zbog onog prvobitnog Džimovog priznanja, dugoročno zaglavili iza rešetaka – se javno ljutila jer je u drugoj polovini filma praktično oslikan kao heroj. Ukratko, Džim Šeridan našao se u nebranom grožđu i između dvije

Ovo nije film o „četvorici iz Gilforda“, Ircima i Englezima, IRA i Belfastu...

Već o očevima s integritetom

vatre svih onih autora koji se dohvate istorijskih tema, pa još svježih i osjetljivih...

Sa tim što, naravno, Šeridanov film nije o „četvorici iz Gilforda“, Ircima i Englezima, Belfastu... Već o očevima s integritetom. O jednom sasvim nenasilnom ocu. I o tome, što je sve potrebno, pa da jedan sin sasvim ubuđalog života i etike, smrvljenog karaktera i kičme – pronađe neki svoj integritet.

I konačno se bori za nešto. Za bilo šta. Za sebe.

Novac prostitutke

Dej-Luis nije, naravno, vanvremenski glumac zato što je uvjerljivo odglumio istraumiranog i kukalog sužnja koji priznaje nešto što nije uradio. Nego zato što iznosi veliku transformaciju: od neodgovornog, prestrašenog djeteta koje se nikad za bilo što nije pobunilo ili borilo... Do odraslog čovjeka koji je spreman da se bori za sebe, za nešto u što vjeruje i protiv nepravde. Koliko god male šanse bile, da tu nešto promijeni.

A katalizator te velike promjene je stari Đuzepe a Pit Postltvajt je fantastičan glumac, da iznese tu stijenu od ispravnosti i uvjerenja. Toliko je taj motiv bio Šeridanu važan, da je oca i sina smjestio u istu ćeliju;

Četvrtak, 21. decembar 2023.

23

što je još jedan od momenata, koji se u stvarnom slučaju „četvorke“ nije desio.

A sve što je Dej-Luisov Džeri bio na kraju filma – na početku je moglo biti samo puka suprotnost. Lik koji bez nekog motiva i po inerciji ide u Englesku da radi, pa ne zaradi ništa, još se uz sve to žestoko drogira... I na kraju krade pišljivih 700 funti od prostitutke. Kakve li životne i biblijske ironije – zbog tog novca, za koji će od stida izbjegavati da kaže odakle mu te pare uopšte – će i da bude sumnjiv britanskim specijalcima. Zbog njih će da zaglavi kao terorista...

I tata Đuzepe će, naravno, tamo iza rešetaka da sinu kuje i kali karakter. I od njega praviti pravog borca, posijati sjeme integriteta koji će da raste i onda kad stari Patrik i ne bude više živ. I sve to će da Dej-Luis iznese potpuno uvjerljivo; da u bilo kom momentu ni ne posumnjamo, da se ta velika odiseja u jednoj zatvorskoj ćeliji, taj jad i muka od odrastanja, nijesu desili. Nego naprotiv – da se jedino tako i moralo desiti...

Danijel Dej-Luis, žrtva u kultnoj isljedničkoj sceni imdb.com

ami nice

blueprintprep.com

briljantnim Danijelom Dej-Luisom slavi 30. rođendan

Pokvareni sistem

Sve to je mnogo uvjerljivije čak i od detaljne dekonstrukcije jednog kafkijanski besmislenog i suštinski pokvarenog pravosudnog sistema. Onog, gdje se od obične sumnje iznuđuju priznanja, a ključni alibi dokaz sakriva – prije nego, onako dokumentaristički, „kao da neće“ izleti Džeriju i njegovoj advokatici, baš kad im bude trebao.

Film se, naravno, završava prostim zaključkom i istinom, da se bilo ko od tih policajaca i

Ema Tompson izuzetna u roli advokatice

isljednika odgovornih za slučaj i Džimovo tamničenje nije našao iza rešetaka niti ikad odgovarao. Šeridanov vizuelni jezik je, opet, takav da „U ime oca“ ostavlja utisak, da je film manji od sopstvene istorije. Da to nije film čija priča klija, raste i rascvjetava; već se, onako, prosto odvija, otkriva iza zavjese od jednog devijantnog i uščulog sistema.

Pa ipak, veći i od filma i od priče o Džimu Konlonu je Danijel Dej-Luis – onaj, koji je od svjedočanstva jedne lične transformacije i očvršćivanja učinio, da u njega stane sva borba dva naroda. Irskog – za svoj glas i svoju čast i ponos. Britanskog – za onu i onakvu zrelost, kakvu samo može značiti suočavanje sa mračnom prošlošću i sopstvenim grijesima.

Jer, u onoj mjeri u kojoj je „In the Name of the Father“ film Irca Šeridana – makar je u istoj mjeri djelo i zamisao Engleza Dej-Luisa. Ako ne i više od njega; jer Danijel je bio taj, koji je do kraja petlje imao, da se spusti u Had i u srce tame jedne lične tamnice... Pa da tamo povjeruje; i pogleda istini u oči svog naroda i njegove S. S. sramote.

Četvrtak, 21. decembar 2023.

kalendar Dok se autor igrao kontroverznih igara, nije ni slutio da će njegov „The Exorcist“ biti prvi horor koji će Američka akademija nauka i umjetnosti smjestiti u koš nominovanih za najbolji film

N

e pravim reklamu za Katoličku crkvu, nego film!

– obrusio je autoru romana i scenaristi američki sineasta Vilijam Fridkin, tokom rada na adaptaciji komada „The Exorcist“ početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Kao agnostik, Fridkin nije bio kadar da portretizuje religiju na način na koji je to želio autor ideje Vilimam Blati, predani hrišćanin. Pa je svađa, prouzrokovana Fridkinovim izmjenama teksta, između dva velikana - trajala decenijama. Kao jedan od centralnih igrača „novog Holivuda“, Fridkin je želio da pomuti račune tadašnjoj javnosti i napravi film čije će same reakcije, već pri izlasku iz bioskopa,

Pola vijeka kultnog Fridkinovog kultnog horor

Direktni napa američko dru

postati dio jedne kompleksne filmske istorije.

Dok je Blati želio priču u kojoj demon testira vjeru svještenika nakon što je zaposjednuo njeno tijelo, Fridkina je mnogo više interesovalo da ekranizuje bojazan majke, koja je očajna jer ne može da pojasni što se njenoj kćerki događa. „The Exorcist“ je tako preko noći postalo ostvarenje koje na krajnje eksplicitan način opisuje rastrzanog roditelja između nauke i sujevjerja, i njen očajnički pokušaj da sa predstavnikom crkve pronađe balans.

Fridkin je pažljivo birao aktere ostvarenja – od Maksa Fon Sidova (sa velikim iskustvom u portretisanju religijskih figura) i Elen Birstin do Linde Bler – tako da izbjegne uticaj esktremno popularnih faca iz tog perioda, kako ne bi „odnijeli“ slavu njegovoj fabuli i mizanscenama. Pa tako dugoročni efekat koji film nosi duguje

se isključivo Ovenu Rojzmanu, dugogodišnjem saradniku Fridkina na fotografiji. Kada sada, pet decenija poslije premijere filma, pomislite na ovu fabulu, pred očima će vam prije zatreperiti statični kadrovi nego li neko glumačko umijeće neprikosnovenog talenta.

Da li jedan sasvim regularan horor film, uprkos krajnje kontroverznim scenama za taj period, uključujući onu sa krstom, može učiniti to da auditorijum izgubi ne samo volju za životom već da taj strah nose sedmicama kasnije, gdje god bili? To je na koncu i bila reakcija publike nakon premijere filma, dan poslije Božića 1973. godine. I dok su mediji sasvim sigurno doprinijeli ovom strahu u kombinaciji sa konstantnim izvještavanjem sa projekcija, Fridkin je želio još veći haos, koju mu na kraju ni nije dozvoljen. Dok je režiser insistirao na premijeri pred Božić, produkcij-

amazon.co.uk

24

Jaka simbolika motiva na posteru

ska kuća je odložila, plašeći se krajnje negativnog odgovora publike na zastrašujućuju tematiku uoči najvažnijeg hrišćanskog praznika.

Datum premijere ni na koji način nije uticao na popuimdb.com

Kultni kadar demonske igre kao katalizator straha

Četvrtak, 21. decembar 2023.

25

Jubilej Hilove prevarantske majstorije „The Sting“

ra „The Exorcist“

larnost (čitaj: kultni status) Fridkinovog filma. Pa je „The Exorcist“, uprkos pedesetogodišnjoj starosti, i sada sa pravom slavljen kao jedan od najboljih horor filmova.

Razlog je zapravo vrlo jednostavan – fabula na kojoj elegantno leži komad sastoji se od višeslojnih strahova. Od krajnje zbunjenosti roditelja zbog naglih promjena koje se događaju njenom djetetu - do onog najvažnijeg straha koji simbolično potiče iz misterije koju nosi vjera.

I dok se Fridkin igrao kontroverznih igara, sigurno nije slutio da će baš njegov „The Exorcist“ biti zvanično prvi horor koji će Američka akademija nauka i umjetnosti smjestiti u koš nominovanih ostvarenja za najbolji film!

Fridkinova hororistična zakuska našla se i u devet drugih kategorija, uključujući režiju, glumu, scenografiju, fotografiju i montažu. A uspio je i trjimfovati – dok u kategoriji zvuka možda i nije imao konkurenciju, bilo je veliko iznenađenje kada je Blati odabran za scenario. Naročito ako uzmemo u obzir da su se pored njega našli i Lametov „Serpico“ (1973) i vrlo popularni „Paper Moon“ (1973) Pitera Bogdanoviča.

Taj čudnjikavi miks anksioznosti, straha od nepoznatog a opet strahopoštovanja prema religiji, direktan je napad na zbunjeno američko društvo sedamdesetih godina prošlog vijeka. To je Fridkin jako dobro znao da iskoristi. Ostaje žal što u modernoj horor industriji nemamo egzaktnih primjera gdje ovakva simplicifrana slojevitost strahova ima ovako moćan efekat.

L. MURSELJEVIĆ

imdb.com

ad na uštvo

Zavodljive štetočine

Njuman i Redford u neponovljivim rolama

R

ežiser Džordž Roj Hil i njegove holivudske zvijezde Pol Njuman i Robert Redford, četiri godine nakon velikog uspjeha sa vesternskim klasikom „Butch Cassidy and the Sundance Kid“, prave frešak povratak na filmsko platno.

Maestralni scenario Dejvida S. Vorda o dvojici profesionalnih prevaranta, njihovom prijateljstvu i zločestom cilju u tmini Čikaga tridesetih, bila je jedna od onih uzbudljivih fabula čiju su ekranizaciju u bioskopima, uz slogan „Sve što vam je potrebno je malo samopouzdanja“, svi jedva čekali da vide.

Sa pravom etiketiran kao jedan od najpopularnijih filmova sedme dekade dvadesetog vijeka „The Sting“ je prevarantska poslastica koja vas tjera da se u ove lokalne varalice zaljubite. I to zahvaljući šarmu dva centralna aktera, ali i Vordovom scenariju koji, uprkos izrazito kompleksnim detaljima, ima specijalan i uzbudljiv tok. Seduktivne mizanscene

nedodijeljen Oskar RedofrPokeraški stolovi sa je du u kategoriji najbolje mušvisokim ulozima, ke uloge. Još veće iznenađenje podatak da je statuu uzeo komične replike, je Džek Lemon za „Save the Tinoarski bijeg po ger“ (1973) Džona Avildseuprkos jakoj konkurenciji ulicama Čikaga... na, koja je uključivala i Al Paćina Ovo je bio jedan od za Lametov „Serpico“ (1973) Marlona Branda za Bertoonih filmskih hitova ilučijev „Last Tango in Paris“ koji imaju svima (1972). poput ove morala se nešto da ponude Fabula plasirati u neki udaran termin, na pokeraškim stolovima visokog uloga, komične replike ili pak noarski bijeg po ulicama Čikaga... „The Sting“ je, jednostavno, bilo jedno od onih ostvarenja koje je imalo po neki elemenat za sve filmofile. „The Sting“ je očekivano „počistio“ Oskare naredne godine - od deset nominacija, Hilova drama trijumfovala je na sedam mjesta uključujući kategorije najboljeg filma, režije, scenarija i muzike Marvina Hemliša (adaptirane pjesme Skota Džoplina).

Jedno od najvećih iznenađenja te noći (a možda i dekade)

pa ne čudi odluka producenata da je lansiraju baš na Božić 1973. godine. Očekivano, pozitivne reakcije, posebno na Njuman - Redford energiju, punile su stranice i minute u medijima, pa je i ostvarenje bilo jedno od najprofitabilnijih u tom holivudskom periodu.

No, „The Sting“ je mnogo više od fabrike novca. Neponovljiv scenario, koncizno upakovan sa glumačkim talentom, uz autorovu senzitivnost da nekim detaljima posveti više pažnje, predstavljaju snažan niz lekcija za današnju modernu kinematografiju.

L. M.

PODGORI č ARENJE

Fantastična zvijer P

ablo Pikaso je na bijenale u Sao Paulu, u decembru prije 70 godina izložio „Gerniku“ i još 50 djela; Edvard Munk je sa 70 predstavio Norvešku, Mondrijan Holandiju a Oskar Kokoška Austriju...

I sve što je najvećem od svih britanskih vajara Henriju Muru tu bilo interesantno, bio je Petar Lubarda; jer, „Bijenale nije pokazalo ništa novo što svijet nije poznavao, sem Jugoslavije i njihovog Lubarde“... A Petar se smijao; pa te jeseni 1953. i knap prije 70 godina iz Rio de Žaneira prijatelju otpisivao: „Nemam mnogo jaku konkurenciju, odvajajući Pikasa i još ponešto do njega“.

Pa o svojim, izloženim slikama: „Bez šale, vrlo dobro izgledaju, prvi put ih vidim ovako kompletno izložene u jednom odgovarajućem ambijentu“... I smijao se, tom Muru i svakoj pohvali, kao onaj nad čijim je cijelim životom ostala sjenka logoraških godina. A što je u Sao Paulu prije knap 70 godina izlagao: jednu „Fantastičnu zvijer“, pa „Gavrana“, „Borbu“, „Vatru“, „Pticu grabljivicu“, „Suvo drvo“...

Zamislite genijalca koji je sa 18 godina, kao maturant, dočekao prvu samostalnu izložbu u Nikšiću 1924; pa već dvije godine kasnije bio na studijama u „Academie des Beux Arts“ u Parizu... A već 1929. samostalno izlagao u čuvenoj „Casa dell’ Arte Moderna Bragaglio“ u Rimu!

I sad, zamislite da je takav, svjetski bitan umjetnik, dočekao da odmah nakon početka Drugog svjetskog rata završi u logoru.

Lubarda je o tim danima najviše govorio Olgi Perović 1974; o njemačkom logoru „Stalag XVI V“, o tome da je u radni kamp doveden već narušenog zdravlja, da su ga logoraši tu praktično unijeli... I tamo je crtao i slikao. Govorio je o saozaboravu; o nekoj čudnoj tuzi i muci u kojima zarobljenici ostaju kao u ekstazi.

Da je u takvom stanju bio i češće nego drugi. Da je oslikavao „barake – mrtvačke sanduke“ koji plutaju ka nesagledivim horizontima. I zaista, iz djela poput „Predvečerja“ i „Prozora“, kao da se svjedočilo: da nema ništa strašnije od tog, tmurnog i gorućeg logoraškog neba.

I strašna sjećanja: na primjer, o zimskom radu van logora. O dvokolicama koje su u vlažnoj zemlji ostavljale duboke tragove – pod težinom tijela mrtvih zarobljenika. O vjetru koji bi raščistio maglu da u šumi pokaže još leševa. I svo to sjećanje, taj užas je treperio onako jasno i izoštreno, kako to samo mogu pripovijedati slikari; ili oni, čiji je cijeli život ostao kao žigosan jednim takvim danom.

I Lubarda se tu, u logoru, taj slavni svjetski slikar – prvi put našao oči u oči sa smrću. Ili, vidio je tu smrt u očima sovjetskih zarobljenika, živih leševa sa fronta, kojima bi ponekad uspio da malo hrane odvoji...

U posljeratnim godinama, Lubarda se dugo stilski tražio; u želji da iskorači iz onog mraka sa logoraških slika, pa u staru fascinaciju El Grekom, pa u neki novi izraz i impresiju, pa... Žudi i za nekim

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

facebook.com/stas.srbija

Četvrtak, 21. decembar 2023.

„Fantastična zvijer“ Petra Lubarde

nova.rs

26

„Put u Kosmos“ u staroj zgradi SIV-a u Beogradu

idealnijim svijetom i životom – a onaj udar podsvjesnog, onaj momenat da „otkači“ i dosegne nešto suštinski novo dočekuje mnogo posle Sao Paula 1953.

Slikajući „Bitku na Vučijem dolu“ (1959)...

Sada Lubardin „Put u Kosmos“, čudo od 100 kvadratnih metara u Jugoslovenskom salonu bivše palate SIV u Beogradu – slavimo kao „najveću jugoslovensku sliku“. I kakav je samo taj njegov ekspresionizam: ta inspiracija ikonom Svetog Ilije, koji umire i odlazi u nebo vatrenim kočijama... Kao slika one Jugoslavije i onog svijeta i postojanja koje je na frontu, u logorima mrzlo, gladovalo i umiralo, da bi se u svemir sa vatre tog zgarišta i tih rana vinulo. „Fantastična zvijer“, slikana prije 70 godina u Beogradu, otkupljena je u Sao Paulu.

Bila decenijama u posjedu kolekcionara iz francuskog Liona, pa decenijama nestala – i od 2017. opet u Beogradu... I njene jasne i strašne konture najbolje svjedoče, što je o logoru i čovjeku rata mislio Petar Stojan STAMENIĆ Lubarda.

Četvrtak, 21. decembar 2023.

Kult ljepote

LONDON CALLING

I

deali ljepote postojali su u svim erama i kulturama. Zato nije pogrešno pomisliti da sačinjavaju svojevrstan kult u kojem težimo za vizuelnim odobravanjem.

Ovom specifičnom problematikom bavili su se kuratori izložbe „The Cult of Beauty“ u muzeju „Welcome Collection“ u centralnom Londonu.

Dok očekivano definicije „ljepote“ variraju, u zavisnosti od toga koja je kultura u fokusu, emotivna konekcija čovjeka sa ovim pojmom je zajednička za sve. Inspiriše osjećanja, koja „šetaju“ od strasti do odbacivanja, od boli do užitka, pa čak i od ekstaze do pohlepe.

Naša veza sa „ljepotom“ započinje od krajnje individualne tačke koja se zatvara osjećajem da smo zdravi i da se osjećamo dobro.

Izložba „The Cult of Beauty“, koja je elegantno posložena u tri kategorije – ideali, industrija i „podmetanje“ ljepote - poziv je posjetiocima da prošire

ISSN 2957-2800

Znakovit rad „Juno Calypso“

Jedna od centralnih „figura“ izložbe „The Cult of Beauty“ je kraljica antičkog Egipta Nefertiti, čiju su figuru posjetioci vidjeli ove sedmice u muzeju „Welcome Collection“ razumijevanje ovog pojma. I to na izlasku iz uobičajenih binarnih okvira – lijepo ili ružno, prirodno ili fejk, fizičko ili digitalno. I da otvore vrata multipliciranim verzijama „ljepote“ koju ćemo na koncu definisati po sopstvenim vrijednostima.

U hodnicima prve kategorije posjetioci su pronašli put ovog pojma kroz istoriju, sa posebnim naglaskom na oči-

glednu razliku razumijevanja ljepote prije više vjekova u odnosu na moderno, savremeno shvatanje. Jedna od centralnih „figura“ u ovoj priči je sasvim sigurno kraljica antičkog Egipta Nefertiti čiju su figuru posjetioci imali prilike da pogledaju.

Koncept masovnog-marketinga bio je dio drugog segmenta izložbe, što je posjetioce navelo da razmisle kako

Sjajna instalacija „Majčine stvari“

su se inovativni materijali u industriji mijenjali, odnosno adaptirali potrebama „ljepote“. Jedan od najzanimljivijih izložbenih radova sigurno je „12 Reasons You’re Tired All the Time“ - fotografija na kojoj umjetnica Džuno Kalipso koristi aparat za uljepšavanje lica. Instalacija grupe „Renaissance Goo“ i „Baum & Leahy“ pod efektnim nazivom „Beauty Sensorium“ ponudila je niz istorijskih referenci kako su se recepti za šminku mijenjali vjekovima. I pozvala posjetioce - da pogledaju, pomirišu i dodirnu.

Treća kategorija izložbe pažljivo je adresirala rezultate onog scenarija u kojem nam se proizvodi i tuđe razumijevanje „ljepote“ praktično podmeću.

Rad o kojem se najviše pričalo je instalacija američke umjetnice feminističkog performansa „Narcissister“. Djelom od tri metra, pod simboličnim nazivom „Skoro sve lijepe stvari koje su pripadale mojoj preminuloj majci“, efektno je prikazala težinu „ideala“ ljepote koji se prenosi sa generacije na generaciju.

Tekst i foto:

Leila MURSELJEVIĆ

Figura kraljice Nefertiti u fokusu izložbe

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

27

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović