Dnevni list Pobjeda 24.12.2023.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 24. decembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20860 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Potpredsjednik DPS-a i član odbora za popisnu kontrolu kazao da nijesu dobili potvrdu da je popisivanje stanovništva „piši-briši“ olovkama organizovana akcija

Srpski poslanik i advokat Aleksandar Olenik o posljedicama izbora u Srbiji na prilike u regionu

Eraković: Ako se dokaže da je bilo prepravljanja podataka, prekinućemo popis

Autobusima su dovozili birače u Crnu Goru i nije nam smetalo, sada nam se obija o glavu

Profesor i nekadašnji dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić ocjenjuje da su Trifkovićevi stavovi nacionalistički i neosnovani

Čirgić: Nećete ugasiti otpor utapanju države Crne Gore u zločinački ram ,,srpskoga sveta“

STR. 5.

AKTUELNO: Zašto je sve manje zanatlija u Crnoj Gori

Stručnim obrazovanjem do vrhunskih majstora STR. 6. i 7.

POGLED SA STRANE

Religija, politika, Koka-kola i Djeda Mraz Piše: dr Dragan VESELINOV STR. 10. i 11.

VESTI RS

Ljudi koji su bili u izbornom turizmu u Srbiji prije toga su kao rijeke slobode išli u crkve, u Crnu Goru i BiH. Za većinsko javno mnjenje u Srbiji to nije bilo sporno, ali kada su se izbornim turizmom rijeke slobode vratile na ušće, na izvor, postalo je sporno. Trebalo je da reagujemo kada je to prvi put urađeno, da ne priznamo takve izbore u okruženju gdje su ljudi dovođeni autobusima.

Pošto to nijesmo uradili sada nam se obija o glavu - kaže Olenik STR. 2. i 3.

Centar bezbjednosti u Beranama uputio na dalju nadležnost slučaj ispitivanja odgovornosti za propuštanje sanacije sušenja šume S. VASILJEVIĆ

STR. 3.

M. BABOVIĆ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Potkornjaci sa Prokletija „stigli“ i do Specijalnog policijskog odjeljenja ODT Plav je upoznato sa činjenicom da je CB Berane prikupio obavještenja o slučaju, polazeći od prijave šumarskog inspektora, ali nije formirao predmet, već je on dalje proslijeđen SPO-u STR. 9.

Penzionisani advokat iz Podgorice već 17 godina bije pravnu bitku sa Elektroprivredom Crne Gore

Dug preplaćen, a struje i dalje nema Borba ovog osamdeset četvorogodišnjaka počela je u februaru 2007. godine kada je, odlučujući po prijedlogu Elektroprivrede, Osnovni sud u Podgorici donio rješenje kojim mu nalaže da, u ime duga za utrošenu električnu energiju u svojoj advokatskoj kancelariji u Karađorđevoj ulici u Podgorici u periodu od 31. januara 2004. do 31. januara 2007. godine, plati 1.085 eura, koje je on već platio STR. 7.

Dr Nikola Šaban smatra da je kompletna crnogorska dijaspora trebalo da se izjasni na popisu

Propuštena je šansa da dobijemo precizne podatke STR. 4.

2

Politika

Neđelja, 24. decembar 2023.

U budvanskom parlamentu nije došlo do rasprave o kandidaturi Jasne Dokić

Sjednica SO prekinuta, bez izbora potpredsjednice PODGORICA - Ni na juče nastavljenoj sjednici budvanskog parlamenta nije došlo do rasprave o kandidaturi Jasne Dokić za potpredsjednicu Opštine Budva, prenosi RTV Budva.

Sjednica je prekinuta poslije deset minuta, a po završetku čule su se oprečne poruke vlasti i opozicije.

Dok se u vladajućoj većini čeka dogovor oko izbora potpredsjednice, u opoziciji pozivaju na raspisivanje vanrednih lokalnih izbora.

Predsjednik SO Nikola Jovanović istakao je da je većina tražila dodatno vrijeme za konsultacije o izboru potpredsjednika.

- Očekuje nas redovna sjednica pred Novu godinu kada treba da izglasamo budžet i pozivam odbornike da pokažu odgovoran odnos prema građanima i dođu na sjednicu 29. decembra - istakao je Jovanović.

Lider budvanskih Demokrata Krsto Radović pozvao je od-

Tičić: Vratimo mandat građanima Vlast je u totalnom rasulu i jedini izbor je da se vrate mandati građanima. Vidite iz novinskih članak, da mi građani Budve treba da budemo zadovoljni da se gradom više neće rukovoditi iz spuškog zatvora, da se ljudi okupljaju u restoranima i kafićima i dogovaraju kako će da funkcioniše grad - naveo je na mreži X Milan Tičić, predsjednik Opštinskog odbora DPS Budva.

- Mislim da to Budva ne zaslužuje, da je aktuelna vlast ove godine pokazala da nije dostojna da vodi grad, da nijedna kapitalna investicija nije realizovana, da je budžet na minimumu. Još jednom pozivam sve odbornike da vratimo mandat i da idemo na vanredne izbore i da narednu turističku sezonu dočekamo sa novim gradskim rukovodstvom - kazao je Tičić.

bornike da vrate mandat i da idu na izbore. Odbornik SDP-a Petar Odžić poručio je da je pred Budvom izuzetno težak i izazovan period, te da se u narednih desetak dana mora usvojiti budžet za narednu godinu.

Mediji su u četvrtak objavili da je vladajuća većina u Budvi doš-

la do dogovora da Jasna Dokić bude izabrana za potpredsjednicu Opštine.

To je ubrzo demantovala predsjednica Kluba odbornika ,,Budva na prvom mjestu“ Marijana Božović.

Pregovori unutar koalicije naR.P. stavljaju se ovih dana.

V. d. predsjednika DPS-a razgovarao sa članovima hercegnovskog odbora o predstojećim stranačkim izborima

Živković: Uvodimo nove standarde PODGORICA – Činjenica da je jedan politički subjekt raspisao neposredne izbore na kojima će njegovo članstvo birati predsjednika i potpredsjednike, a imajući u vidu da se tako nešto prvi put događa u Crnoj Gori, služi na ponos svim građankama i građanima naše države. Upravo ovo je pokazatelj naše prevashodne opredijeljenosti ka daljem radu na razvoju demokratije, slobode izbora, ali i dostizanja evropskih standarda - poručio je juče Danijel Živković, v. d. predsjednika DPS-a. Živković je članove Opštinskog odbora partije u Herceg Novom upoznao sa aktivnostima u su-

sret partijskim izborima zakazanim za 28. januar naredne godine. Kazao je da je DPS od osnivanja do danas diktirala trendove na političkoj sceni i bila pokretački motor Crne Gore.

- Svi članovi DPS-a na predstojećim partijskim izborima imaće pravo glasa i priliku da učestvuju u izboru partijskog rukovodstva. To su novi standardi koje uvodimo na političkoj sceni Crne Gore. A naša dužnost i obaveza bila je i ostala da državu vučemo ka prosperitetu, ka razvoju, ka usvajanju novih trendova. Ta uloga nam pripada svih ovih godina i to se od nas očekuje - saopštio je Živković.

Iskazao je posebno zadovolj-

stvo jedinstvom svih članova DPS-a u cilju očuvanja temeljnih vrijednosti i dostizanja onoga što su državni interesi.

- Naše zajedništvo ogleda se u konstantnosti istrajne borbe za demokratsko i multietničko društvo, borbe za građansku i evropsku Crnu Goru. A naša snaga je upravo ono što sam više puta potencirao do sada – mini izborni štabovi i mjesni odbori, odnosno naša partijska baza i struktura stranačke mreže. Upravo ovo dvoje, politički ciljevi sa jedne, i partijska infrastruktura s druge strane u prethodne tri godine stajali su na braniku odbrane nacionalnih interesa Crne Gore - zaključio je Živković.

R. P.

INTERVJU: Aleksandar Olenik o posljedicama PODGORICA - Više puta sam rekao da je Crna Gora izgubila suverenitet, ne teritorijalni, jer odluke ne donosi samostalno. Predsjednik Skupštine Crne Gore ne dolazi ovdje samo da slavi izbornu krađu već i po mišljenje kad god treba, i ne samo od Vučića nego i od Crkve. Crna Gora ima ograničeni suverenitet u odnosu na Srbiju već duže vrijeme kao i Bosna i Vučić to ne krije. Ekstremne desne partije u Crnoj Gori ne donose suverene odluke u interesu Crne Gore niti u interesu Srbije već u interesu Vučića lično, njegove stranke i njegove vlasti - ocjenjuje Aleksandar Olenik, advokat i narodni poslanik za Pobjedu.

Ističe da suštinski imamo ograničeni suverenitet Crne Gore i Bosne zbog autoritarizma koji se u teoriji zove lična vlast. Prema njegovim riječima Vučić lično ima svu vlast i utiče i na Crnu Goru i na BiH, dok SNS, Vlada, ministri, sudija, tužilac imaju samo formalno dio vlasti.

POBJEDA: Andrija Mandić i Milorad Dodik bili su u Beogradu da proslave Vučićevu izbornu krađu 17. decembra, rekli ste da je poruka da sve odluke donosi Vučić – kuda region vodi takva politika?

OLENIK: Pored krađe izbora u tehničkom smislu uvoženja birača je poruka o tzv. srpskom svetu. Vučić ne smatra sebe predsjednikom građana Srbije nego predsjednikom svih Srba u regionu i to ne krije. Velika Srbija se zvala ta politika ranije i dovela do sukoba, ratova, genocida - sada se zove ,,srpski svet“.

Vučić kao najbolji učenik Vojislava Šešelja i Slobodana Miloševića sve ponavlja samo je sada marketinški drugačije prikazano i dovođenje građana u Srbiju je primjer kako to izgleda.

Ljudi koji su bili u izbornom turizmu u Srbiji prije toga su kao rijeke slobode išli u crkve, u Crnu Goru i u Bosnu. Za većinsko javno mnjenje u Srbiji to nije bilo sporno, ali kada su se izbornim turizmom rijeke slobode vratile na ušće, na izvor, postalo je sporno. Trebalo je da

Autobusima birače u Crn i nije nam sm nam se obija reagujemo kada je to prvi put urađeno, da ne priznamo takve izbore u okruženju gdje su ljudi dovođeni autobusima. Pošto to nijesmo uradili sada nam se obija o glavu.

POBJEDA: Region se destabilizuje zbog promocije ,,srpskog sveta“. Vučić ima propagandu da štiti Srbe, a zapravo ih svađa: oštre su kritike na uvoženje i plaćanje birača iz regiona, mediji pod Vučićevom kontrolom vode propagandu i pomenutu kritiku predstavljaju kao napad na Srbe van Srbije, zato im se Vučić izvinjavao na Tik Toku, Instagramu.... Ima li taj ,,cirkus“ neku granicu na kojoj će se zaustaviti?

OLENIK: Region je destabilizovan na više nivoa. Ta politika je dovela do oružanog sukoba na Kosovu u Banjskoj, da se ljudi iz dijela Bosne svađaju sa ljudima u Srbiji jer ne mogu da razumiju da ne mogu da glasaju tamo gdje ne žive. Sada to skupo plaćamo a u godinama koje dolaze plaćaćemo još skuplje i sve zablude desnice, populizam i Vučića na vlasti 12 godina.

POBJEDA: Na kojoj tački u regionu će se ,,polomiti“ politika ,,srpskog sveta“?

OLENIK: Bez obzira na rezultat posljednjih i pretposljednjih izbora u Crnoj Gori mislim da će politika ,,srpskog sveta“ doživjeti ozbiljan poraz prvo u Crnoj Gori zbog više stvari: ima organizovanu procrnogorsku opoziciju čiji je DPS nosilac i članica je NATO što znači da ne može doći do fizičke de-

Knežević: Izjednačiti srpski sa crnogorskim jezikom PODGORICA – Demokratska narodna partija će ostati posvećena ideji kuće svih nas, da se pomire pravoslavni Srbi i Crnogorci, kazao je predsjednik te partije Milan Knežević koji je na trećem Kongresu DNP-a reizabran na mjesto partijskog lidera. Knežević, koji je bio jedini kandidat za predsjednika, uoči reizbora poručio je da će nakon rezultata popisa ta partija

insistirati da srpski bude izjednačen sa crnogorskim jezikom, kao i da će razgovarati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da se vrati dvojno državljanstvo.

Na Kongresu je izabran Glavni odbor od 73 člana i usvojena deklaracija. Održana je i prva sjednica GO na kojoj je izabrano 17 članova Predsjedništva i predsjednik Političkog savje-

ta DNP-a Predrag Bulatović.

- Insistiraćemo nakon rezultata popisa, gdje će srpski jezik biti izjednačen za crnogorskim jezikom. Šaljemo jasnu poruku da nećemo da mijenjamo Ustav nego da ga dopunimo - kazao je Knežević.

Rekao je da se tri godine nakon pada DPS-a ne može reći da je došlo do, kako kaže, institucionalnog zadovoljenja svih žrtava koje su zbog političke i nacionalne pripadnosti, kako

stabilizacije zemlje. Mislim da će se DPS reorganizovati i da će sa liberalima i ostalim procrnogorskim partijama nastaviti da pruža najozbiljniji otpor.

Crna Gora je uprkos svemu ostala okrenuta ka EU i nemoguće je da imate politiku ,,srpskog sveta“ i da se približavate EU. Ostaje samo BiH koja je po sebi problematična.

POBJEDA: Zašto su nama bili potrebni birači iz regiona kada godinama slušamo kako je u Srbiji sve je fenomenalno? Kako se odjednom pojavilo da nešto nije u redu pa moramo da uvozimo birače?

OLENIK: Glasači su prvi put počeli da se uvoze 2016. godine za izbore u Beogradu iz Srbije, drugih prigradskih opština, RTCG

Dosadašnji predsjednik DNP-a reizabran na funkciju

Aleksandar Olenik

KNEŽEVIĆ PONOVO PREDSJEDNIK: Sa Kongresa DNP

je rekao, bili targetirani kada je otpočeo projekat „pravljenja privatne države gdje Srbi

nijesu mogli da pokrivaju nijednu državnu funkciju u CrR. P. noj Gori“.

Vujović: Teško ć - Malo je teže mijenjati Ustav oko jezika jer vam treba 330.000 glasova na referendumu. Član 13 se samo tako mijenja - poručio je generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović, komentarišući poruku Milana Kneževića da će inicirati izjednačavanje crnogorskog i srpskog jezika u najvišem pravnom aktu države.

Vujović je kazao da će teško sprovesti taj naum.

- Teško će ići ta agenda iako biste baš voljeli, i to i još puno toga. Posebno onaj dio preambule oko NATO-a. Knežević je iskren, problem su ovi kamuflirani - poručio je Vujo-

Politika

Neđelja, 24. decembar 2023.

a su dovozili nu Goru metalo, sada a o glavu Ljudi koji su bili u izbornom turizmu u Srbiji prije toga su kao rijeke slobode išli u crkve, u Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Za većinsko javno mnjenje u Srbiji to nije bilo sporno, ali kada su se izbornim turizmom rijeke slobode vratile na ušće, na izvor, postalo je sporno. Trebalo je da reagujemo kada je to prvi put urađeno, da ne priznamo takve izbore u okruženju gdje su ljudi dovođeni autobusima. Pošto to nijesmo uradili sada nam se obija o glavu-kaže Olenik i Republike Srpske i Crne Gore... Tehnički ne možete odjednom da upišete 40 hiljada novih glasača u Beogradu, ali od 2016. pa nadalje možete. Oni prvo dobiju državljanstvo, onda ih upišu na adrese na kojima ne žive uglavnom u centralne gradske opštine i dođu na lokalne izbore.... Na ovim izborima su bili ljudi koji dođu da glasaju i ne znaju adresu na kojoj žive a imaju ličnu kartu. Oni se godinama upisuju u birački spisak i sada smo došli do brojke od 40 hiljada što je bilo dovoljno da Vučić ima jednog ili dva odbornika više u Skupštini Beograda.

POBJEDA: Borisa Tadića sada podsjećaju da je on donio zakon u kome sa srpskim državljanstvom ljudi iz regi-

ona mogu da glasaju. Zašto je bilo potrebno da dijelite državljanstva da bi se glasalo?

OLENIK: Bila je logika da se zakon donosi da bi ljudi sa državljanstvom mogli da glasaju na parlamentarnim izborima što je, uz izuzetke, praksa i u Evropi - ali ima država i gdje to nije dozvoljeno nego morate da živite tamo gdje glasate na bilo kojim izborima.

Policija ne može nekom da prihvati prijavu prebivališta ako tu ne živi, ovde su to prihvatali i to je zloupotreba primjene zakona čime se vrši više krivičnih djela - da neko ko ne živi u Srbiji glasa na lokalnim izborima je sumanuto.

POBJEDA: Kada govorimo o regionu vidjeli smo da Vučiću samo ne polazi za rukom

njegovim riječima, će ići ta agenda Prema za razliku od drugih koji se vić na društvenoj mreži X. Predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić kazao je da je i lakovjernima jasno što hoće satelitska partija beogradskog režima koja se zove DNP. - Priznaju makar otvoreno.

Hoće promjenu Ustava Crne Gore radi izvođenja velikosrpskog etničkog inženjeringa.

Njen predsjednik Milan Knežević ne krije te namjere. Traži izjednačavanje crnogorskog i srpskog jezika u smislu da je i srpski jezik službeni, a ne jezik u službenoj upotrebi, kakav je po Ustavu - istakao je u izjavi za Portal Analitika.

kamufliraju, predsjednik DNP nema oblandu u tim zahtjevima.

- Hoće oni da mijenjaju član 13 Ustava Crne Gore, ali su se u tom smislu malo više preškartali i izuli. Za takvo nešto po Ustavu Crne Gore, kako piše u članovima 155, 156 i 157 utvrđena je jasna procedura, a to znači da je to skoro nemoguće u pogledu izvođenja, a da bi bilo ustavno i legitimno. U Ustavu Crne Gore član 13 stav 1 kazuje da je crnogorski jezik službeni jezik u Crnoj Gori. Tako će i ostati, uprkos hajci na njega. Stav 2 člana 13 Ustava govori da su

da kontroliše Srbe u Hrvatskoj preko Milorada Pupovca a pokušavao je. Zašto se ,,srpski svet“ nije primio među Srbima u Hrvatskoj?

OLENIK: Hrvatska je EU i ima veliki broj stanovnika a mali broj Srba kojima Vučić ne može da manipuliše. U pitanju je igra brojeva.

Gospodin Pupovac štiti interes Srba u Hrvatskoj, a ne interese Vučića što je rijedak primjer u regionu. Ali nije uvijek bilo tako. Srbi u Hrvatskoj su prvo bespogovorno slušali Miloševića, odbili plan „Z 4“ i broju koji je ostao da živi u Hrvatskoj bili su na nivou statističke greške. Onda su ih gospodin Pupovac, njegova stranka i Srpsko nacionalno vijeće odvojili od Beograda - ali su prvo Srbi morali da budu natjerani, uz pomoć Beograda, da pobjegu iz Hrvatske.

Mislim da se to sprema i za Kosovo, jer tamo Srpska lista djeluje kao podružnica SNS-a i odbija sve sporazume. Na Kosovu ne postoji organizovana politička grupacija Srba sa Kosova. Oliver Ivanović je predstavljao interese Srba sa Kosova a ne interese Vučića.

I ubijen je.

POBJEDA: Kako će se završiti ova postizborna kriza u Beogradu?

OLENIK: Vučić će ići na protok vremena i mislim da neće provocirati građane na bilo kakvu reakciju. On se nada da će se protesti ,,izduvati“ i ponestati snage, energije i ljudi.

Naučio je gdje je pogriješio Milošević i zato uniformisana policija sigurno neće praviti probleme već ovi u civilu, koji su privodili studente prije nekoliko dana.

Sa druge strane, opozicija se nije snašla prvog dana, sada sve dolazi na svoje i pitanje je ko će imati više snage da duže izdrži u toj borbi. Nažalost, bez pomoći EU i SAD protesti ne mogu da potraju jer nemamo toliko snage koliko Vučić može da izdrži bez ikakve reakcije.

Da li ćemo imati sudbinu kao 1996. i 1997. godine kada smo imali otvorenu podršku EU i čitavog Zapada – ne znam, za sada imamo stidljive naznake podrške. Čeka se reakcija SAD koja će umnogome odrediti Violeta CVEJIĆ dalji tok.

u službenoj upotrebi srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. Uvjeren sam da će tako i ostati – istakao je Adžić.

Promjena Ustava je, naglašava Adžić, veoma komplikovana i član 157 jasno kaže o tome sve, tako da ova, kako kaže, političko-propagandna floskula izrečena od strane predsjednika DNP-a je samo na nivou fantastike i slabe literarne imaginacije.

- Nije realno izvodljiva. Ista situacija je i u pogledu promjena normi o državljanstvu.

I u tom smislu samo će jalovi ostati takvi zahtjevi. Jedno su puste želje, drugo je objektivna stvarnost i imperativ ustavne norme – dodao je Adžić.

Potpredsjednik DPS-a i član odbora za popisnu kontrolu kazao da nijesu dobili potvrdu da je popisivanje stanovništva „piši-briši“ olovkama organizovana akcija

Eraković: Ako se dokaže da je bilo prepravljanja podataka, prekinućemo popis M. BABOVIĆ

a izbora u Srbiji na region

3

PODGORICA – Vidimo li u bilo kom trenutku tokom popisa stanovništva da se organizovano radi u cilju prepravljanja podataka, bilo kakvog pritiska na građane ili pokušaja manipulacije ili falsifikovanja, odmah ćemo prekinuti proces. Imamo mehanizme i mogućnosti i nećemo dozvoliti da se bilo ko poigra sa ovim procesom – kazao je za Pobjedu Jevto Eraković, potpredsjednik DPS-a i član Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja popisa.

Eraković je, komentarišući slučajeve popisivanja olovkama „piši-briši“, kazao da do sada nijesu dobili potvrdu da se radi o organizovanoj akciji, ali ukoliko se dokaže da je bila namjera, tražiće da se ponovi popis na svakom mjestu gdje je utvrđena nepravilnost.

- Nijesmo do ovog trenutka dobili potvrdu da se radi o nekoj organizovanoj akciji i na osnovu ovih dešavanja ne mogu da vidim da je bio neki organizovani atak na podatke popisa, ali u kompletnu priču uključilo se tužilaštvo i biće podnijete krivične prijave.

Očekujem da se proces sprovede do kraja, pratićemo i vidjeti na kraju šta je rezultat – kazao je Eraković.

Istakao je da su slučajevi popisivanja olovkama „piši-briši“ pokazali koliko je bilo opravdano insistiranje DPS-a i opozicije da imaju paritetan broj popisivača i instruktora.

- Odnosno, da kontrolišemo koliko god je moguće kompletan popisni proces. U krajnjem, ustanovili smo u okviru sporazuma da će svaki građanin moći da provjeri da li su podaci autentični, odnosno da li odgovaraju podacima koje su saopštili popisivaču. Ali to dođe na kraju popisnog procesa, mi ne želimo da čekamo taj trenutak da bismo utvrđivali da li je nešto pravilno ili ne – kazao je Eraković, objašnjavajući da su instruktori i popisivači raspoređeni po paritetnoj osnovi.

Kazao je da za sada postoje sporadični slučajevi popisivanja olovkama „piši-briši“.

- U Podgorici jedna grupa u nekoliko popisnih reona, dešavalo se to i u Budvi. Opštinske popisne komisije, instruktori sačinjeni od predstavnika obje strane, obišle su, uz prisustvo predstavnika Monstata, domaćinstva gdje

Jevto Eraković

je vršen popis po tom principu. U onim najinteresantnijim pitanjima, gdje se može očekivati eventualna zloupotreba, nijesu pronađena značajna odstupanja. To ne znači da do kraja ne moramo biti maksimalno odgovorni i pažljivi prema svakom slučaju u popisnim događajima, tako da ostajemo skoncentrisani – istakao je Eraković.

Podsjetio je da DPS ima otvoren kol centar i da građani svakodnevno kontaktiraju s njima.

- Očekujemo da odradimo sve što je do nas da iskontrolišemo bilo kakvu nepravilnost – kazao je Eraković.

Poručio je da će opozicija insistirati da se objave imena svih popisivača koji su koristili „piši-briši“ olovke ukoliko se dokaže da je u pitanju organizovana akcija.

On je, na pitanje da li je bilo kontakata opozicije sa premijerom Milojkom Spajićem povodom takvih dešavanja, rekao da nije bilo zvaničnog razgovora.

- Nijesmo imali zvaničan kontakt sa premijerom povodom toga. Imamo redovne aktivnosti u okviru Odbora za praćenje popisnih aktivnosti, tu zauzimamo stavove, ciljano pozivamo zainteresovane strane, osobe i institucije koji nam mogu dati prave odgovore. Tako da ukoliko se ovo prepozna kao organizovana akcija, ne samo da ćemo kontaktirati, nego insistirati da se na svakom mjestu gdje bi se utvrdila eventualna nepravilnost, ponovi popis – istakao je Eraković.

Na pitanje koliko je od gra-

đana bilo i kakvih sve prijava pravnom timu DPS-a, Eraković je istakao da se na osnovu interakcije sa građanima i došlo do ovih podataka.

- Ovo su podaci koje smo primijetili na terenu i automatski ih stopirali. Građani su ti koji, uprkos svim našim kontrolama, treba da budu najodgovorniji u čitavom procesu, dobijamo svakodnevno različite komentare, sugestije, utiske, tako da ima različitih primjera, ali nešto što bi moglo u ovom trenutku da nas toliko zabrine ili nešto što bi bila pojava prisutna u svim sredinama, ne. Ovo je proces gdje veliki broj popisivača, više od tri hiljade, učestvuje. Naravno da ima ljudi različitih struktura, obrazovanja, motiva. Sve primjedbe koje nam građani saopšte proslijeđene su Monstatu. Insistiramo na brzom otklanjanju problema. Jedan od tih je bio i popisivanje „piši-briši“ olovkama – rekao je Eraković.

Komentarišući izjave pojedinih analitičara da popis treba prekinuti jer je izgubljeno povjerenje, Eraković je poručio da će opozicija, ukoliko bude prepravljanja podataka, pritiska ili falsifikovanja, prekinuti popis.

- Vidimo li u bilo kom trenutku da se organizovano radi u cilju prepravljanja podataka, bilo kakvog pritiska na građane, pokušaja manipulacije ili falsifikovanja, naravno da ćemo odmah prekinuti popis. Imamo mehanizme i mogućnosti i nećemo dozvoliti da se bilo ko poigra sa ovim procesom – poručio je Eraković.

I. KOPRIVICA

4

Politika

Neđelja, 24. decembar 2023.

Dr Nikola Šaban smatra da je kompletna crnogorska dijaspora trebalo da se izjasni na popisu

PODGORICA – Smatram da nije dobra strategija što u aktuelnom popisu nije evidentirano sve crnogorsko stanovništvo, odnosno što njime nije obuhvaćen veliki broj ljudi koji privremeno rade i žive van matične države - ocijenio je za Pobjedu dr Nikola Šaban, crnogorski građanin iz Ulcinja, profesionalno angažovan u njemačkom gradu Ludvigshafenu na Rajni.

Naš sagovornik tvrdi da poziv upućen iz Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima na dan početka popisa nije naišao na dovoljan odjek i preciznu primjenu, jer je, iz kontakta sa više familija u Crnoj Gori, čuo različita tumačenja ko je od ljudi koji žive u inostranstvu popisan, ili će biti nakon produženja roka do 28. decembra.

- Iako je u tom obraćanju saopšteno da je Monstat omogućio posebnu pogodnost da jedan član porodice, koji se nalazi u domovini, može popisati sve članove porodice koji trenutno nijesu prisutni, a drugima koji imaju članove porodice u inostranstvu rečeno je, međutim, da mogu biti popisani jedino ako borave jednom sedmično u tom domaćinstvu.

Trećima je, opet, omogućeno da prijave svoje najbliže uz navođenje njihovih osnovnih podataka i bez davanja dokumenata na uvid, a četvrtima je rečeno da će njihovi srodnici biti popisani u državi u kojoj žive te ne mogu biti dva puta evidentirani – navodi Šaban, uz nadu da će sljedeći popis u Crnoj Gori biti obavljen elektronski.

On naglašava da je sada propuštena prilika da se, uz fokus javnosti na identitetskim, postave relevantnija pitanja iz oblasti ekonomije i socijalnog staranja čiji bi odgovori pružili mogućnost za bolju analitiku i planiranje razvoja države, odnosno izgradnju strategije za narednu deceniju.

- Valjalo bi da nam statistika može pokazati koliko se građana bahati, a koliko se bori da

PRIVATNA ARHIVA

Propuštena je šansa da dobijemo precizne podatke Zahvalnost Pobjedi Dr Šaban je naglasio da je posebno zahvalan Pobjedi što, kako kaže, omogućava zainteresovanima iz dijaspore da javno saopšte svoje probleme, stavove i razmišljanja.

- Zahvalni smo dnevnom listu i portalu Pobjeda na mogućnosti da se čuje naš glas. To doživljavamo kao podršku i imamo osjećaj kao da smo, iako fizički udaljeni, prisutni u crnogorskom parlamentu – kaže dr Nikola Šaban.

Fizički smo daleko od Crne Gore, ali smo dušom i umom uvijek uz nju: Dr Nikola Šaban

Naš sagovornik tvrdi da poziv upućen iz Uprave za saradnju sa dijasporomiseljenicima na dan početka popisa nije naišao na dovoljan odjek i preciznu primjenu, jer je, iz kontakta sa više familija u Crnoj Gori, čuo različita tumačenja ko je od ljudi koji žive u inostranstvu popisan ili će biti nakon produženja roka do 28. decembra preživi - kaže dr Šaban.

Podsjeća da se u posljednje tri decenije dio stanovništva masovno iselio iz Crne Gore .

- Među razlozima su nasilno regrutovanje za napad na Dubrovnik, zatim nemili događaji u Bukovici, Kaluđerskom Lazu, u logoru Morinj, Štrpcima, tragedija porodice Klapuh, zatim ekonomski kolaps tokom embarga, izuzetno neprijatni slučajevi u procesu izgrađivanja demokratije, onda partijska zapošljavanja, nacionalna i vjerska podjela, diskriminisanja raznih razmjera, strah i siromaštvo...

On kaže da su sve to bili uzroci da veliki broj radno sposobnog stanovništva emigrira iz Crne Gore posljednjih decenija.

- Najmanje što se moglo učiniti poštenim i čestitim građanima crnogorske dijaspore jes-

Neophodno prekinuti sa populizmom Dr Nikola Šaban smatra da je opstanak ugrožene klase u društvu ozbiljna tema u svakoj državi koja teži ka socijalno zdravom društvu.

- U crnogorskoj politici, ekonomiji i društvu treba prestati sa populizmom i njegovim miješanjem u sve oblasti, mnogo je primjerenije založiti se za ostvarivanje socijalnog standarda za sve ugrožene koji žive ispod minimuma egzistencije.

Naš sagovornik navodi da

(jedna) samohrana osoba u Njemačkoj dobija mjesečno 502 eura socijalne pomoći, par 902 eura, a porodica sa troje đece 2.018 eura.

Azilanti, kao ugroženi sloj građana u Njemačkoj, takođe dobijaju socijalne naknade. Samohrana osoba 410 eura, bračni par 738 eura dok porodica sa troje đece dobija 1.710 eura i plaćen stan, a ti iznosi biće u 2024. povećani 12 odsto.

Dr Šaban navodi i primjer

plaćanja radnog sata u Njemačkoj.

- Novim zakonom od 2016, nakon velikog talasa izbjeglica sa Zapadnog Balkana, omogućeno je da se svakom građaninu tog područja (koji želi da dođe u Njemačku na privremeni rad), može omogućiti radna viza ako sklopi ugovor sa poslodavcem u toj državi, a iznos isplate ne može biti ispod 12.80 eura na sat navodi dr Šaban.

te da se barem nađu u statistici podataka svoje matične države – smatra dr Šaban.

Kaže da mnogi građani u dijaspori sa posebnim interesovan-

jem čekaju rezultate popisa.

- Fizički smo daleko od Crne Gore, ali smo dušom i umom uvijek uz nju. Smatram da je, kao i u slučaju našeg masovni-

jeg izostanka sa glasanja, na gubitku demokratija u Crnoj Gori jer mnogo više šteti nego koristi kad se ne čuju različita mišljenja i iskustva – kazao je.

Dr Šaban navodi da to nije jedini primjer gdje se građani koji žive van Crne Gore osjećaju zapostavljenima, a kao primjer navodi slučaj (ne) priznavanja vozačkih dozvola.

- Vlade u regionu: Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija omogućile su svojim građanima koji dolaze u Njemačku da žive i rade na duže vrijeme da im se prizna njihova dozvola iz matične države – kaže dr Šaban, uz pojašnjenje da je dovoljan prepis u ustanovi u Flensburgu.

10,3 miliona ljudi, a Iskustvo iz Njemačke – većinu podataka oko na prikupljanju podataka je bilo angažovano oko dostavljaju elektronskim putem 100.000 anketara. Zavod Popis stanovništva u Njemačkoj tzv. cenzus održan je u maju 2022. godinu nakon planiranog desetogodišnjeg ciklusa zbog pandemije korone.

Prikupljeni podaci namijenjeni su otkrivanju ekonomske, demografske i socijalne strukture društva

u Njemačkoj.

Popis se temelji na evropskom zakonodavstvu, pa su mnoga pitanja unaprijed definisana. O ostalima, navodi Dojče vele, odluku donosi njemački parlament, „a ne statističari“.

Popisom se obuhvataju svi podaci o 83 miliona ljudi

koji žive u Njemačkoj. To nije potrebno jer statističari velik dio potrebnih podataka imaju na raspolaganju u postojećim registrima, poput onog o prijavi boravka jer je tamo zabilježeno ko gdje živi, kojeg je porijekla, religije i slično.

Detaljnije je anketirano

za statistiku pokušava direktno popisivanje (na licu mjesta) smanjiti na najmanju moguću mjeru, jer većinu podataka ispitanici mogu poslati elektronskim putem. Učešće u popisu je zakonski obavezujuće - ko odbije, plaća kaznu od 300 eura.

Kaže da se možda to čini sitnicom, ali je velika olakšica što kad prođe prva godina boravka u Njemačkoj nemaju pravo da voze ako ponovo u toj državi ne polože vozački ispit. Objašnjava da je formalni kamen spoticanja veliki broj udesa u Crnoj Gori koji prelazi standarde, ali smatra da se ta situacija mogla davno i bez komplikacija riješiti razjašnjenjem da je Crna Gora maksimalo tranzitna i da svi udesi ne spadaju u statistiku udesa crnogorskih vozača. Nakon tog razjašnjenja, bilo bi manje prepreka i dilema, a posebno bi od ovog profitirali naši brojni studenti u Njemačkoj.

- Oni kojima crnogorska vozačka nije priznata u Njemačkoj je sasvim svejedno je li to propust vlada prije 30. avgusta 2020. ili onih poslije kad im nije obezbijeđena tako prosta olakšica – smatra dr Šaban.

Naš sagovornik navodi da je dosta nezadovoljstva u dijaspori i zbog otežane procedure nostrifikacije diploma, posebno onih zanatskih struka preko Privredne komore u Njemačkoj, zatim penzionisanja, ali i upisivanja u knjigu rođenih.

- Mnoge države su riješile po automatizmu upisivanje novorođenih jer je dovoljno da jedan od roditelja ima porijeklo - državljanstvo van Njemačke. Ne otežavaju im ih administrativna i birokratska rješenja, dok naši državljani moraju čak da angažuju i plaćaju advokate. Nije rijetko da nam se građani požale kako u konzularnim tijelima Crne Gore osoblje različito postupa u istovjetnim situacijama.

Znači da su nas drugi mnogo pretekli u rješavanju administrativnih postupaka, iako smo mi prednjačili jedno vrijeme – zaključio je dr Nikola Šaban.

R.USKOKOVIĆ -IVANOVIĆ

5

Politika

Neđelja, 24. decembar 2023.

Profesor i nekadašnji dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić odbacuje Trifkovićeve stavove kao nacionalističke i neosnovane, profesor Boban Batrićević poručuje da će crnogorski jezik opstati PODGORICA – Profesor i nekadašnji dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić odbacuje Trifkovićeve stavove kao nacionalističke i neosnovane.

Dok profesor FCJK Boban Batrićević izražava uvjerenje da će crnogorska nacija opstati upravo zbog ovakvih izazova, poziva Trifkovića i Danilovića da pokušaju ugasiti FCJK, jer ih, kako kaže, Crnogorci čekaju.

Pobjeda je prenijela izjavu srpskoga istoričara Srđe Trifkovića što činjeti nakon rezultata popisa stanovništva koji će – kako to srpski mediji i političari mjesecima već najavljuju – pokazati da nadmoćna većina Crnogoraca govori srpskim jezikom. Trifković smatra da nakon popisa srpski jezik treba proglasiti službenim u Crnoj Gori. No, kako za to nema još uvijek neophodnih administrativnih i političkih uslova, Trifković smatra da odmah po popisu treba ukinuti ,,kukavni Fakultet za crnogorski jezik i književnost“ đe predaju ,,nekakvi lumeni koji su kupovali diplome na muftijinom univerzitetu u Novom Pazaru“. Čirgić u izjavi za Antena M tvrdi da je ,,Trifkovićeva receptura samo san jednoga nacionaliste iz dobroželateljnoga nam suśedstva, ne bi se njime trebalo ni baviti“.

- Međutim, i dalje treba objašnjavati da jeka tih ,,glasova razuma“ što nam ih iz suśedstva šalju Vučićevi akademski vojnici treba da pomogne u ostvarenju namjera crnogorskih marioneta da destregaju sve ključne elemente crnogorskoga nacionalnog i državnog identiteta. I, naravno, da se brutalno obračunaju sa svim neposlušnim pojedincima i institucijama. Ne obazirući se na Trifkovićeva nacionalistička naklapanja kako je crnogorski jezik farsa te kako je crnogorski jezik ,,ponižavajući i sa stanovišta lingvističke nauke i zdravog razuma“, vratimo se malo unazad da bismo pokazali da između Trifkovićeva velikosrpstva i naukovanja raznih pseudoljevičara i objektivaca nema nikakve razlike – kaže Čirgić dodajući da je nakon što je uoči referenduma postalo jasno da će Crna Gora standardizovati svoj državni jezik kao službeni, iz velikosrpske lingvistike u montenegri-

Čirgić: Kad savjetnik Biljane Plavšić uređuje crnogorski obrazovni sistem

jer se konačno dočepao funkcije za koju misli da mu pruža mogućnost da ostvari svoj san izdajnika i tuđega sluge protiv interesa svoje države. Vratimo se sad Trifkoviću. Ako se zna da je riječ o osobi koja je bila savjetnik u tzv. Vladi Republike Srpske u ratno doba, o predstavniku te tzv. Vlade u inostranstvu, o savjetniku Biljane Plavšić, Vojislava Koštunice, princa Aleksandra II Karađorđevića, onda je jasno kakvu Crnu Goru i kakav jezik u njoj želi viđeti i on i njegove kolege na istom zadatku, koje su ovđe pomenute - kaže Čirgić dodajući da je jasno i kakve su namjere Gorana Danilovića.

NEMA PREDAJE

Boban Batrićević

stiku je naivnoj crnogorskoj prosvjetnoj vlasti poslata lingvistkinja Rajka Glušica s ulogom trojanskoga konja koja će sve godine od osnivanja Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika i donošenja pravopisa i gramatike utrošiti na propagandu kako je zvanični crnogorski jezik nenaučna nacionalistička farsa.

- Ukratko, sve što je u tome standardu specifično crnogorsko (a čega nema u tzv. ijekavskoj varijanti srpskoga jezika) proglašavala je nacionalističkim i nenaučnim, a propagandno je djelovala kroz dnevni list Vijesti. Svoj je propagandni rad nedavno i ukoričila u knjigu ,,Crnogorski jezik i nacionalizam“, đe na svega 20-ak stranica govori o srpskome nacionalizmu, a na preostalih oko 200 strana o crnogorskome nacionalizmu kao glavnoj prijetnji za op-

Adnan Čirgić

stanak Crne Gore. Zahvaljujući tome je i u doba Vesne Bratić avanzovala na mjesto predśednice UO Univerziteta Crne Gore koji je predat u ruke ruskom i srpskom agentu Vladimiru Božoviću, osnivaču In4S-a – ističe Čirgić.

PROPAGANDNI GLUŠIČIN RAD

Kako dodaje ,,propagandni Glušičin rad lani je popularizovan kroz obimnu studiju predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj Milorada Pupovca, koji - obilato se koristeći falsifikatima i dekontekstualizacijom onoga o čemu piše - crnogorski standardni jezik predstavlja kao nenaučnu nacionalističku rabotu“.

- Negđe u isto doba još jedan profesionalni hrvatski Srbin, s pseudoljevičarskoga aspekta, otvara polemiku s profeso-

ricom Oliverom Komar, polemiku koja se grdno po njega završila. Ovih je dana taj isti čovjek zadatka na društvenim mrežama FCJK stavljao u kontekst koji mu želi odrediti marionetska crnogorska vlast. Treba li podśećati, nije davno bilo, na propagandnu Kosovićevu pisaniju o FCJK đe je tu ustanovu i njene profesore prikazivao kao ljude sa sumnjivim vezama s univerzitetom u Novom Pazaru (baš onako kako Trifković sad čini) i maltene s vezama s kriminalom u Crnoj Gori. I tako redom. Sva je ta propaganda skopčana s neskrivenom namjerom Gorana Danilovića, direktora Agencije za kontrolu kvaliteta visokoga obrazovanja, baštinika izdajničkoga četničkog pokreta u Crnoj Gori, da FCJK ne treba da postoji, a načine za gašenje FCJK Danilović mjesecima već opsesivno traži

Objašnjava da nije riječ samo o negaciji crnogorskoga jezika, jer se niko od njih ne zalaže za gašenje studijskoga programa za crnogorski jezik u Nikšiću koji se samo po imenu razlikuje od studijskoga programa za srpski jezik na istome fakultetu.

-Riječ je o gašenju institucije koja od osnivanja predstavlja centar institucionalnoga otpora nacionalizmu, klerikalizmu i utapanju Crne Gore u zločinački ram ,,srpskoga sveta“. FCJK je danas jedina takva državna institucija u Crnoj Gori. Zato Trifković smatra da ,,bi bilo sramota da on i dalje bude budžetska jedinica“, tj. da ga treba ugasiti. Samo ni Trifković ni Danilović ni njima slični ugasnici očito ne znaju da mi FCJK bez crnoga đavola nećemo predati izrodima – poručuje Čirgić.

Boban Batrićević je za Antenu M kazao da je poznati srpski islamofob, negdašnji zastupnik

interesa Vlade Republike Srpske, savjetnik Biljane Plavšić, profesor Univerziteta u Banjaluci, rado viđen gost opskurnih medija i promoter antizapadnih stanovišta, dr Srđa Trfiković, neki dan je u svojoj otrovnoj izjavi za proruski i prosrpski, režimski portal u Crnoj Gori Borba, iznio kako Fakultet za crnogorski jezik i književnost treba ugasiti.

- Trifković je u svega nekoliko pasusa reprezentovao nazor dostojan prvorazrednoga naciste. Drugo i drugačije - u njegovom slučaju - crnogorsko, ne postoji ako nije srpsko.

Crnogorski jezik ne postoji.

Govornici crnogorskoga jezika - ne postoje. To su kupljene protuve koje je kupio Milo Đukanović. Ljudi i institucije koje se bave proučavanjem i afirmacijom crnogorskoga jezika - takođe ne postoje. To su protuve s kupljenim diplomama.

A što se u nacističkoj doktrini radi s mešetarima, neljudima i protuvama? Dakako, oni se uništavaju. I Trifković zaista nudi slično rješenje - ukinuti crnogorski jezik, popisom smanjiti broj Crnogoraca i institucionalno likvidirati FCJK - piše Batrićević za Antenu M. Po njegovim riječima dr Srđa Trifković iznio je javno ono što stub nove crnogorske vlasti - koalicija ZBCG (čiji je Borba portal) - treba da sprovede u djelo.

-Mada, to nije bilo neophodno jer isto što je iznio Trifković ranije je na veoma sličan način iznio i Goran Danilović, direktor Agencije za kontrolu visokoškolskog obrazovanja. Goran Danilović je Trifkovićev blizanac. Isto misle o Zapadu, jednako vole četnički pokret, diče se srpskim nacionalizmom i mrze sve što je drugačije - u njihovom aktuelnom slučaju - crngorsko. Zahvaljujući ljudima poput Trifkovića i Danilovića crnogorska nacija će opstati.

Nema boljeg penicilina od njihovog šovinizma za artikulaciju crnogorske posebnosti. I inata. Ništa Crnogorce i Crnogorke ne kohezira kao negacija. To je dokazao mandat Vesne Bratić koja je prva krenula na FCJK. Zato je vjerovatno i prešla kod Danilovića u stranku, što bi on po morački rekao - sličan se sličnom raduje - kazao je Batrićević i na kraju poručio obojici: ,,Probajte da ugasite FCJK. Mi N. K. vas čekamo“.

Ana Nenezić iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko kaže da je državi potreban društveni dogovor oko daljih pravaca djelovanja PODGORICA – Crna Gora nema pregovaračku strukturu koja je spremna za narednu fazu pregovora sa Evropskom unijom (EU), ocijenila je Ana Nenezić iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko, dodajući da će državi biti potreban društveni dogovor oko daljih pravaca djelovanja.

Nenezić je kazala da Crna Gora dugo luta u formulisa-

Crna Gora nije spremna za narednu fazu pregovora sa EU

nju adekvatne pregovaračke strukture, koja bi bila postavljena na osnovama koje mogu garantovati najbolje rezultate, i da je tako bilo i u 42. i 43. vladi.

Proces pregovaranja, kako je navela, ima dva vrlo važna segmenta, politički i tehnički.

- Što se tiče tehničkog aspekta, imali smo i do sada rezultate, međutim, u političkom dijelu smo prilično zakazali ili smo napravili određenu vrstu kočnice time što nijesmo bili spremni da izađemo iz postavljenih okvira i deblokiramo sistem pravosuđa, što je bio jedan od pre-

duslova u okviru poglavlja 23 - kazala je Nenezić u intervjuu agenciji MINA. Ona je rekla da se sada prvi put vidi da postoji politička saglasnost ili potrebna parlamentarna većina kako bi se izašlo iz ćorsokaka, ali da političku volju mora pratiti adekvatna pregova-

račka struktura. Nenezić je dodala da se nada da za reformu pregovaračke strukture neće biti potrebno dugo vremena, jer ga Crna Gora nema.

Ona je rekla da se nova ministarka evropskih poslova Maida Gorčević opredijelila za rješenje koje podrazumijeva zasebnu funkciju glavnog pregovarača i da je to bolji priR.P. stup.

Ana Nenezić

6

Ekonomija

Neđelja, 24. decembar 2023.

AKTUELNO: Sve manje zanatlija u Crnoj Gori, država mora podržati zanatstvo kao vitalnu privrednu granu

Stručnim obrazovanjem do vrhunskih majstora PODGORICA - Zanatstvo nije samo način rada. Ono predstavlja kičmu ekonomske strukture pružajući proizvode i usluge koji donose novu vrijednost društvu. Međutim, u Crnoj Gori nije tako, a izvršni direktor Zanatske komore i NVO Zanatsko-preduzetničke komore Boris Marđonović izražava zabrinutost da će nedostatak pažnje prema zanatstvu ograničiti perspektivu mladih i rezultirati njihovim masovnim odlaskom.

U razgovoru za Pobjedu, Marđonović ističe važnost reformi u stručnom obrazovanju i usavršavanju te potrebu za stvaranjem konjunkturnih programa koji će generisati potražnju. Njegova poruka je jasna: ,,Ako zanatstvo bude tretirano kao do sada, mladi ljudi neće imati perspektivu“.

Stoga, Marđonović poziva na promjene u politikama obrazovanja kako bi se podržao razvoj zanatstva kao vitalne privredne grane.

Uvozimo stvari koje možemo proizvesti

Uprkos naporima Zanatske komore, Marđonović izražava nezadovoljstvo saradnjom s obrazovnim vlastima. Naglašava potrebu za stručnom, a ne priučenom radnom snagom te ističe da pravi majstor zahtijeva najmanje šest godina inten-

Uprkos naporima Zanatske komore, Marđonović izražava nezadovoljstvo saradnjom s obrazovnim vlastima. Naglašava potrebu za stručnom, a ne priučenom radnom snagom te ističe da pravi majstor zahtijeva najmanje šest godina intenzivnog praktičnog i teorijskog obrazovanja

Herceg Novi pozitivan primjer

Majstorska akademija Marđonović navodi da je Zanatsko-preduzetnička komora za sada jedina ustanova koja pruža usluge zanatlijama uz nekoliko aktivnih strukovnih udruženja.

- Fokusirali smo se na usluge i aktivnosti koje najviše doprinose jačanju konkurentnosti. Ustanovili smo Majstorsku akademiju, razvili metodologiju za polaganje majstorskih ispita, ,,pilotirali“ onlajn platfor-

mu za pripremu i polaganje teorijskih djelova majstorskog ispita, uspostavili dvije regulisane profesije sa stručnim izgledom majstorskih ispita i dualnog obrazovanja i unaprijedili ispitna pitanja za opšte djelove majstorskog ispita koristeći Blumovu taksonomiju. Sve je urađeno tako da možemo dokazati kvalifikacije iste vrijednosti u slučaju prekograničnog pružanja usluga, poslovnog nastana

ili pristupa tržištu rada naših zanatlija u Evropskoj uniji poručuje Marđonović.

zivnog praktičnog i teorijskog obrazovanja.

- Svaki čovjek ima kontakt sa najmanje 60 zanata samo što se probudi i ustane. Mi nemamo snažnu industriju i uvozimo stvari koje bismo mogli lako proizvesti. Međutim, ako reformišemo stručno obrazovanje i usavršavanje i počnemo kreirati konjunkturne programe za generisanje tražnje kroz mehanizme socijalne tržišne ekonomije, čvrsto sam uvjeren da zanatstvo kao posebna privredna grana može doživjeti stabilizaciju i razvoj - poručuje Marđonović.

Zanatska komora, sa 61 čla-

nom, predstavlja važan entitet u podršci zanatlijama.

Kroz projekte poput Majstorske akademije, onlajn platformi za pripremu majstorskih ispita i uspostavljanjem regulisanih profesija, Komora doprinosi jačanju konkurentnosti i olakšava priznavanje kvalifikacija u međunarodnom kontekstu.

- Očekujemo da će se promijeniti senzibilitet novih vlasti za socijalno partnerstvo u dualnom obrazovanju i majstorskim kvalifikacijama. Sa druge strane, nezadovoljni smo saradnjom sa obrazovnim vlastima. Rezultat fingi-

ranja reformi se najbolje vidi u padu broja stanovnika u odnosu na posljednji popis - kazao je Marđonović, dodajući da se manjak zanatlija ogleda u svim zanatima i, kako naglašava, neophodna je stručna, a ne priučena radna snaga.

- Svi zaposleni žele visoka primanja i ona su moguća samo uz kompletna znanja, vještine, sposobnosti i efikasnost. Kod nas se zanat još uvijek ,,krade“ ili uči iz knjiga. Da bismo dobili pravog majstora/ku, koji je sposoban/a da samostalno obavlja djelatnost na rukovodećoj poziciji u svojoj ili tuđoj fir-

Maljevići - čuvari tradicije zlatnog nakita

m. babović

Damir Maljević: U zanatstvu je stalno učenje

Amer Maljević uspješno nastavlja očev posao

Zlatara Maljević, porodična firma sa tridesetogodišnjom tradicijom, nije samo prodavnica nakita - ona je čuvar zlatarske tradicije, simbioza inovacija i vrhunskog majstorstva. Ovo je priča o porodičnom biznisu koji je evoluirao iz male zlatarske radnje u srcu glavnog grada u savremeno opremljenu radionicu i dvije prostrane radnje.

Osnivači, stariji članovi porodice Maljević, prenose svoje bogato iskustvo, znanje i vještine mlađim generacijama. Amer Maljević, zajedno sa svojim bratom, polako preuzima očev zanat i nastavlja tradiciju koja seže unazad tri decenije.

Od 15. godine uči ovaj zanat, a uporedo je išao u srednju ekonomsku školu.

Sada, sa 23 godine, završava master studije prava.

Kaže da ga to, poslije zlatarstva, najviše interesuje.

- Ovo je više od proizvodnje nakita, mi stvaramo priče, koristeći se tradicijom i inovacijama da bismo kreirali jedinstvene, personalizovane komade koji nose pečat majstorske vještine i neponovljive ljepote - kaže Maljević.

On ne krije opčinjenost ovim poslom i tvrdi da je povjerenje kupaca ključ njihovog dugotrajnog uspjeha.

Redovno pohađanje međunarodnih seminara i kurseva, kao i prenošenje stečenih znanja na zaposlene, čini kadar ovog zlatara obučenim i profesionalnim.

Tradicionalne metode i inovativne tehnike stapaju se u izradi nakita, čineći svaki komad posebnim.

Savremene tehnologije

Marđonović izdvaja saradnju sa Opštinom Herceg Novi koja ih je pozvala da zajedno kreiraju strategiju za razvoj lokalne privrede, koja će prvi put obuhvatati zanatstvo.

- Opština planira da osnuje poslovni inkubator/coworking hub, koji će kao poluga za unapređenje poslovanja pružati korisne usluge lokalnoj privredi i start-apovima.

Donijeće odluku o privrednim zonama koje će prepoznati potrebe proizvodnog zanatstva. Za prehrambeno zanatstvo, odjevni sektor, zdravstveno, medijsko, komunikaciono i umjetničko zanatstvo biće predviđene zone koje su bliže centru i stanovništvu a zone za hotelijerstvo i gastronomiju će takođe imati poseban tretman i investicione povoljnosti. Prostori u vlasništvu Opštine će biti prioritetno dodijeljivani zanatlijama kako bi se oplemenio privredni pejzaž, unaprijedio kvalitet života stanovništva, rasteretilo gradsko jezgro, smanjila buka i emisije i promovisali domaći proizvodi i usluge, čuvala tradicija, nudile atrakcije za turiste. Poseban kuriozitet predstavlja spremnost da se lokalna ekonomija pokrene upravo kroz mehanizme socijalne tržišne ekonomije.

mi, potrebno je najmanje šest godina intenzivnog praktičnog i teorijskog obrazovanja u regulisanim profesijama.

Mi danas u Crnoj Gori imamo od 155 aktuelnih zanata samo dvije regulisane profesije i njih smo pri tome standardizovali sami, bez podrške i interesovanja obrazovnih vlasti. Sa druge strane, izgrakoriste se u radionici kako bi se postigao visok standard preciznosti i detalja u izradi dijamantskog nakita i komada od zlata.

Otac Damir je ponosan što će njegovi sinovi nastaviti ovu tradiciju, a pred njima je, kako kaže, ,,rad, rad i rad“.

Tvrdi da posao nije težak, pogotovo kada neko voli svoje zanimanje.

- Nema ,,otaljavanja“ stvari, kao i u svim drugim poslovima, ako čovjek planira da postigne neki vidljiviji rezultat i napravi ime za sebe, mora da se trudi i stalno usavršava - kazao je Damir.

U zlatarama Maljević kupce očekuju ne samo personalizovani pristup već i dodatne usluge poput savjetovanja o odabiru nakita, popravci, procjeni, izradi nakita po narudžbi i mnoge druge. Ova zlatarska kuća nije samo prodavnica nakita - ona je čuvar tradicije, inovacija i vrhunskog majstorstva.

dili smo kompletnu pravnu i logističku infrastrukturu za stručnu praksu i majstorske kvalifikacije ali ona će dobiti svoj puni smisao tek sa novim zakonom o zanatstvu i javnim ovlašćenjima u oblasti stručnog osposobljavanja - objašnjava Marđonović.

Naglašava da je najveći izazov našeg zanatstva da uspostavimo funkcionalan privredni ,,krvotok“.

- On podrazumijeva niz mjera a ključne su: stručno osposobljen kadar i konjunkturni programi za generisanje tražnje. Za obje mjere su neophodni odgovarajući zakoni, strategije i akcioni planovi.

Nova vlada je najavila prelazak na socijalnu tržišnu ekonomiju i to je veoma dobra vijest, koja nas raduje. Konačno je neko razumio član 3 konsolidovanog Lisabonskog ugovora o Evropskoj uniji. Ostaje da se vidi, koliko je Vlada zaista spremna da prenese javna ovlašćenja privredi, jer je to ključna kritička tačka ali za pokretanje ekonomije ne postoji bolji način - objašnjava Marđonović.

Imaju spremne zakone i strategije

On dodaje da Komora, kao krovna organizacija privrede srednjeg staleža, koja okuplja 20 strukovnih udruženja, ima spremne i zakone i strategije za ove mjere ali i stručne slike zanata, multiplikatore i iskustvo koje su akumulirali 20 go-

Ekonomija

Neđelja, 24. decembar 2023.

7

m. babović

Penzionisani advokat iz Podgorice već 17 godina bije pravnu bitku sa Elektroprivredom Crne Gore

Dug preplaćen, a struje i dalje nema

Borba ovog osamdeset četvorogodišnjaka počela je u februaru 2007. godine kada je, odlučujući po prijedlogu Elektroprivrede, Osnovni sud u Podgorici donio rješenje kojim mu nalaže da, u ime duga za utrošenu električnu energiju u svojoj advokatskoj kancelariji u Karađorđevoj ulici u Podgorici u periodu od 31. januara 2004. do 31. januara 2007. godine, plati 1.085 eura, koje je on već platio Mladen Stanić: Nije kao nekad, ali posla ima

Ako zanatstvo bude tretirano kao do sada, mladi ljudi neće imati perspektivu. Stoga, Marđonović poziva na promjene u politikama obrazovanja kako bi se podržao razvoj zanatstva kao vitalne privredne grane dina kroz projekte sa njemačkim zanatstvom.

- Spremni smo dati svoj doprinos ako nam se pruži prilika kroz novi zakon o zanatstvu, koji smo pripremili po najvišim evropskim standardima poručuje Marđonović.

Navodi da je stanje u privredi veoma loše i ističe podatke: - U Crnoj Gori trenutno imamo samo 44 registrovana zidara i betonirača (43.31), 26 mesara (10.11) i jednog registrovanog kuvara (10.85) - (Izvor: Bifidex.com). Međutim, svi znamo da na terenu nije tako i zato je krajnje vrijeme da se struci prepuste javna ovlašćenja za konsolidaciju.

Zanatska komora ima 61 člana a NVO Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore, kao krovna organizacija srednjestaleške privrede, ima 20 zanatskih udruženja.

- Njihovi članovi su različiti privredni subjekti za koje nemamo tačan broj zbog dobrovoljnog članstva, ali očekujemo da će ih biti oko 29.000 kada ih preuzmemo od Privredne komore, jer se radi o 155 zanata pod 386 šifri djelatnosti - navodi Marđonović.

Do sada su imali niz uspješnih projekata u mnogim oblastima.

- Izdvojio bih projekte sa njemačkom zanatskom komorom iz Koblenca koji traju od 2002. godine do danas. U okviru njih smo formirali strukovna udruženja, izgradili neophodnu infrastrukturu, stekli znanja i iskustva za uspostavljanje komorskog sistema i preuzimanje javnih ovlašćenja, uspostavili sve što je pravno i metodološki neophodno

Stanić: Dok se bude mjerilo vrijeme, postojaće i časovničari Časovničari kažu da, iako posla ima mnogo manje nego nekada, zanat ipak ima budućnost. Od nekadašnjih 14, u Podgorici su ostale svega tri radnje ,,prave“ Radnja ,,Časovničar Stanić“ osnovana je davne 1958. godine, a danas u rukama Mladena Stanića i njegovog brata predstavlja svjetionik tradicije koju su naslijedili od oca i đeda. Sa željom da ožive naslijeđenu vještinu, ova porodična radnja postala je simbol posvećenosti zanatu.

- Dok se bude mjerilo vrijeme, postojaće i časovničari – ističe Stanić, reflektujući optimizam i posvećenost tradiciji u vremenu koje prolazi.

Mladen Stanić, čija se porodična linija bavi ovim zanatom generacijama unazad, s ponosom ističe da radnja čuva satove starije od 150 godina. Ove starodrevne sprave, kako kaže, izrađene su od ružinog drveta, što ih čini posebnim svjedocima prošlih vremena.

U svakoj popravci Stanić osjeća kao da satovima udahnjuje novi život.

Samostalno je krenuo u svijet ovog zanata prije završetka srednje škole.

U to vrijeme, Podgorica je obilovala časovničarima, dok se danas situacija drastično promijenila. Sada učenici nemaju interesovanja za ovaj zanat.

Stanić naglašava da ovaj zanat zahtijeva veliku koncentraciju i smirenost. Sa sitnim djelovima koji traže pažnju, svaki popravak je poseban izazov.

- Zarada bi mogla biti bolja da ljudi više koriste stare satove na navijanje, ali se danas sve više koriste jeftini baterijski i pametni satovi, što umanjuje potražnju za tradicionalnim popravkama. Ali se prolazi - kazao je Stanić.

Takođe napominje da se danas teže dolazi do materijala, budući da sav materijal moraju nabavljati iz inostranstva, često čekajući da stigne. Ovaj aspekt poslovanja postaje izazovniji u svijetu gdje je sve skuplje nego ikada prije.

Iako je posla manje nego ranijih godina, Stanić vjeruje da časovničarski zanat ima budućnost.

za dualno obrazovanje i majstorske ispite, naučili da vodimo dijalog sa politikom na istoj visini očiju ali i upoznali mehanizme socijalne tržišne ekonomije za pokretanje privrede i izgradili ponudu usluga za članstvo - objašnjava Marđonović. Što se tiče saradnje sa srednjim školama njeguju je dugi niz godina.

- Do sada smo organizovali niz obuka, takmičenja, olimpijada, studijskih i sajamskih posjeta za predstavnike školstva u Njemačkoj i regionu.

Uključili smo ih i u pilotiranje majstorskog ispita. U osnovnim školama sprovodimo programe stručne orijentacije a sa visokim školama smo us-

postavili naučno-tehnološku razmjenu - ističe Marđonović.

On naglašava da prethodne vlade nijesu podržavale njihove prijedloge i zahtjeve. Ministarstvo ekonomije je odbacilo npr. prijedlog zakona o zanatstvu, koji je podržalo 25 od 26 zanatskih organizacija.

- Osim toga, radilo se čak i na podjeli zanatlija dodijelivši jednoj nelegitimnoj frakciji finansijska sredstva i kancelariju. Nadam se da će nova vlada poštovati autonomiju zanatstva i da će vršiti stvarni pravni nadzor nad sprovođenjem javnih ovlašćenja kako to i dolikuje državama liberalne demokratije - poručio je Marđonović.

N. Kovačević

PODGORICA – Advokat u penziji Vukota Rajković već 17 godina vodi pravnu bitku sa Elektroprivredom Crne Gore zbog isključenja njegove advokatske kancelarije u Karađorđevoj ulici u Podgorici sa elektroenergetske mreže zbog duga za utrošenu električnu energiju koji je on izmirio i prije nego što je do isključenja struje došlo.

Borba ovog osamdeset četvorogodišnjaka počela je u februaru 2007. godine kada je, odlučujući po prijedlogu Elektroprivrede, Osnovni sud u Podgorici donio rješenje kojim mu nalaže da, u ime duga za utrošenu električnu energiju u svojoj advokatskoj kancelariji u Karađorđevoj ulici u Podgorici u periodu od 31. januara 2004. do 31. januara 2007. godine, plati 1.085 eura, koje je on već platio.

- Uložio sam prigovor na to pravno rješenje, jer je taj dug isplaćen i za to priložio i dokaz – kazao je Pobjedi ovaj penzionisani advokat.

Sud potom usvaja njegov prigovor i rješenje kojim mu nalaže da isplati nepostojeći dug stavlja van pravne snage, ali se postupak ipak nastavlja u parnici.

Uprkos tome što parnični postupak teče i što je sudu priložio dokaz o izmirenom dugu, Elektroprivreda početkom avgusta 2008. godine ipak odlučuje da njegovoj advokatskoj kancelariji isključi struju.

- I to samoinicijativno, ne obavještavajući me i bez ikakvog činjeničnog i pravnog osnova – tvrdi Rajković.

Sud u parničnom postupku potom donosi presudu kojom od-

Zgrada Elektroprivrede u Nikšiću

bija tužbu Elektroprivrede, a Rajković kao tuženi u tom sporu, podnosi prijedlog za izdavanje privremene mjere koji sud i usvaja.

Privremenom mjerom sud je Elektroprivredi naložio da Rajkovićevoj advokatskoj kancelariji odmah uspostavi isporuku struje.

Elektroprivreda, međutim, ulaže prigovor na tu mjeru koju usvaja tadašnja sutkinja Vrhovnog suda Julka Badnjar i u maju 2009. godine ukida prethodnu presudu, a predmet vraća na ponovno odlučivanje.

U ponovnom postupku Rajković ulaže protivtužbu tvrdeći da je dug na koji se Elektroprivreda poziva on ne samo platio, već i preplatio za iznos viši od 200 eura.

Sutkinja Badnjar, međutim, u ponovnom postupku, odlučuje samo o tužbi Elektroprivrede, ali ne i o Rajkovićevoj protivtužbi.

- Presudom u tom predmetu sud proizvoljno, paušalno i bez ikakvog pravnog ili činjeničnog osnova odlučuje da sam dužan 410, a ne 1.085 eura koliko se tužbom tražilo za utrošenu električnu energiju – priča Rajković.

Međutim, pošto o Rajkovićevoj protivtužbi sud nije odlučivao ona je delegirana 2012. godine u nadležnost sutkinje Natalije Boričić koja potom određuje vještačenje.

Na osnovu nalaza vještaka sutkinja Boričić potom utvrđuje da je dug od 1.085 eura, na koji se Elektroprivreda poziva, Rajković zaista preplatio za iznos od 204 eura.

- Donijeta je i pravosnažna presuda na osnovu koje sam u iz-

vršnom postupku povratio preplaćeni iznos – kaže Rajković.

Iz priložene dokumentacije sud, kako je dodao, nije mogao sa sigurnošću utvrditi kakva je sudbina parničnog postupka za utrošenu električnu energiju u iznosu od 1.085 eura, jer o tome ne postoji odluka suda, kao ni to kako je i po kom osnovu to zaduženje nastalo i da li bilo kakav dug uopšte i postoji.

Zbog neosnovane štete i teških materijalnih posljedica koje trpi, Rajković je 2023. godine predložio da sud donese presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev Elektroprivrede kao neosnovan i toj kompaniji naloži da njegovoj advokatskoj kancelariji uspostavi isporuku električne energije, da se ubuduće uzdrži od isključenja struje tom objektu, kao i da plati troškove postupka.

S obzirom na to da ni nakon tri mjeseca od ove Rajkovićeve urgencije sud nije zakazao raspravu, on je predsjednici Osnovnog suda u Podgorici podnio urgenciju zahtijevajući pokretanje postupka.

Ona ga potom 10. oktobra ove godine obavještava da je sutkinja Sanja Došljak izuzeta sudijske funkcije u tom predmetu i da je on dodijeljen sutkinji Ani Stojanovski koja ga je već 25. oktobra pozvala da uredi tužbu, što je Rajković i učinio.

- Ne razumijem zašto se ne zakazuje rasprava kad je proteklo punih šest mjeseci – zaključio je Rajković u izjavi našem listu.

Pobjeda je povodom ovog slučaja Elektroprivredi Crne Gore uputila niz pitanja na koje do zaključenja ovog izdanja Pobjede nijesmo dobili odgovoĐurđica ĆORIĆ re.

8

Društvo /Hronika

Neđelja, 24. decembar 2023.

Skandal o ,,običajima“ stigao do Hrvatske

Evo kakve krasne stvari uče učenici OŠ ,,Savo Pejanović“ PODGORICA – Skandalozan slučaj iz podgoričke Osnovne škole ,,Savo Pejanović“, kada su učenici petog razreda dobili zadatak da ,,nauče nešto o običajima koji su njegovani u Crnoj Gori“, zavrijedio je minute i u jednoj od najgledanijih regionalnih TV

emisija – RTL Direktu.

- Evo kakve krasne stvari uče učenici 5. razreda Osnovne škole ,,Savo Pejanović“ u Podgorici. Kaže: ženska djeca nemaju nikakva prava, piše to u školskom materijalu, ali su žene veoma poštovane od muža, oca, brata.. Molim?!

Roditelji su privrženi svojoj

djeci, ali nemaju isti odnos prema njima. Rođenje muške djece prati veselje, slavlje

i obavezno pucanje iz vatrenog oružja. Kod rođenja ženske djece sve izrečeno izostaje. Vrijedna je lekcija za učenika u Crnoj Gori, koji su dobili zadatak da nauče običaje svoje zemlje. Na pamfletu piše i da sve odluke u obitelji donosi najstariji muškarac samostalno i nitko mu se nije suprotstaviti, dok žena brine o djeci, zemlji i stoki. Da se djeca u 2024. uče šovinizmu i mizoginiji nije se svidjelo roditeljima, pa je jedan otac sve objavio na Fejsbuku. Odgovor ministarstva tek se čeka - navodi voditeljka u prilogu.

R. P.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda pokrenuo postupak u slučaju učenice iz podgoričke muzičke škole ,,Vasa Pavić“

Glavni odbor Sindikata uprave i pravosuđa predaće u ponedjeljak prijedlog amandmana na Prijedlog zakona o budžetu

Rakočević: Veće plate ili protesti i štrajk Podgorica - Glavni odbor Sindikata uprave i pravosuđa predaće u ponedjeljak prijedlog amandmana na Prijedlog zakona o budžetu u slučaju da se ne potpišu izmjene i dopune Kolektivnog ugovora u dijelu uvećanja koeficijenata za najmanje 10 odsto do kraja ove godine.

Kako su rekli u Sindikatu, i dalje drže ispruženu ruku saradnje prema predstavnicima Vlade i premijeru Milojku Spajiću. Pozivaju ga da bude odgovoran, da počne da uvažava sindikat, članstvo i njihove porodice, ,,a najvažnije da mora da poštuje zakonom propisane obaveze kao što je Kolektivni ugovor, te uveća plate zaposlenima javne uprave“.

- Ukoliko se uskoro ne potpiše revidirani GKU što je izgledno da neće, odlukom Glavnog odbora, kao drugi korak, u po-

nedjeljak predajemo svim poslaničkim klubovima prijedlog amandmana na Prijedlog zakona o budžetu sa zahtjevom i očekivanjem da će svi ispred svojih klubova predati taj amandman i naravno pozitivno glasati za njega - navedeno je u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa koje potpisuje predsjednik Nenad Rakočević.

Rakočević poručuje da će pozorno pratiti tok sjednice Skupštine gdje svi poslanici, smatra, treba da predlože i glasaju pozitivno na pomenuti amandman.

- Zapamtićemo svakog poslanika, svaku poslaničku grupaciju koja eventualno glasa protiv povećanja plata. Javno ćemo izaći sa njihovim imenima i našoj djeci reći ko im uzima ,,hleb iz usta“ i ko radi protiv njihovih interesa - poručio R.P. je Rakčević.

Otac tvrdi da je njegovoj kćerki nastavnica ugrozila zdravlje i prava, Uhapšene tri osobe oružja u ombudsman na potezu zbog ilegalnom posjedu PODGORICA – Zaštitnik ljudskih prava i sloboda pokrenuo je postupak u slučaju djevojčice iz podgoričke muzičke škole ,,Vasa Pavić“ kojoj nastavnica krajem oktobra, kako je njen roditelj saopštio, uz nedolično ponašanje, nije dozvolila da reaguje zbog niskog šećera u krvi i popije sok.

Ombudsman će istražiti da li su u ovom slučaju prekršena prava učenice.

Kako smo pisali, roditelj Vladimir Vojinović prijavio je nastavnicu orkestra Irenu Vuković Ministarstvu prosvjete koje je nakon toga zatražilo od nadležne inspekcije da reaguje. Iz Ministarstva su saopštili da je taj resor učinio sve što može u ovom slučaju, te da je prosvjetna inspekcija konstatovala da nema osnova za preduzimanje upravnih mjera i radnji iz nadležnosti ovog organa.

Iz Ministarstva su naveli i da je inspekcija utvrdila da je ,,škola preuzela odgovarajuće korake u cilju rješavanja navoda iz prijave“.

Pošto inspekcija nije detektovala kršenje zakona, roditelj Vojinović je najavio da će reagovati i žaliti se drugim institucijama koje štite prava djece i saopštio da je jasno da će neko morati da odgovara zbog ugrožavanja zdravlja njegovog djeteta.

Objasnio je da ovo nije prvi put da se nastavnica nehumano ophodi prema njegovoj kćerki. Rekao je da je ,,kap prelila čašu“ zbog situacije kojoj su svjedočili supruga i on.

Objasnio je da se incident dogodio kada su, čekajući dijete da završi sa časovima, ušli u škol-

D. MALIDĐAN

Racija u Beranama

Muzička škola ,,Vasa Pavić“ u Podgorici

ski hol, zabrinuti što ona dugo ne izlazi iz učionice. Rekao je da su doznali od drugih đaka da je nastavnica zadržala njihovo dijete. Kaže da su pomislili da joj je pozlilo, ali da su zatekli nastavnicu kako prijeti i kritikuje djevojčicu. Vojinović dodaje da je djevojčica imala oborene vrijednosti glukoze u krvi, ali da joj uprkos tome nastavnica nije dozvoljavala da popije sok.

- Vidno uzrujana, sa suzama na licu, oborenih vrijednosti glukoze u krvi (mjerač je pokazivao vrijednost 3.5, što je zapravo uvod u tešku hipoglikemiju), naoko iscrpljena – djevojčica je s violončelom na leđima jedva

koračala. Nastavnica joj nije dozvolila da popije sok i preduprijedi hipoglikemiju. Ta osoba ni ranije joj nije dozvoljavala da u kritičnim trenucima unese šećer ili bar ode do toaleta. Pred cijelim odjeljenjem poručivala je – „ako si bolesna – pronađi drugu grupu“ – rekao je Vojinović.

Naveo je da je prema nadležnima reagovao 26. oktobra ove godine i uputio protestno pismo tadašnjem ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću i direktorici škole Tijani Ilić, a predmetom se potom bavila prosvjetna inspekcija.

Ilić je Pobjedi rekla da će se škola oglasiti nakon što o slučaju zauzme stav i Nastavničko vijeće

ove obrazovne ustanove.

Vojinović je istakao da je tokom mjesec i po otkako su podnijeli prigovor, uprava škole pokušala da ,,omekša“ stav roditelja i da kroz komunikaciju riješi ovo pitanje. Navodi da nije vidio svrhu takvih pokušaja.

Porodica je prihvatila da dijete promijeni nastavnika, odnosno da pohađa druge predmete, dok inspekcija ne saopšti nalaz.

Nakon stava Ministarstva prosvjete o ovom slučaju, Vojinović je u petak naveo da će neko morati da odgovara, i to po najmanje dva osnova.

- Najprije zbog ugrožavanja zdravlja moga đeteta, o čemu svjedoče i materijalni dokazi, u čijem sam posjedu. Navodna briga u odgovorima institucija, poziva novinare i javnost na suzdržanost zbog prava đeteta, a zanemaruje se to da je baš tokom nastave, dakle u školi, to dijete moglo skupo da plati bahatost, neprofesionalizam i nehumani tretman koje je počinilo navodno pedagoško lice - naveo je Vojinović u izjavi za Pobjedu.

Ocjenjuje da odgovori institucija jednostavno zanemaruju da je tokom nastave bilo ugroženo zdravlje đeteta.

- Da dodam i ovo, moguće je da će neko morati baš iz kruga onih koji licemjerno brinu o pravima đeteta da odgovara zbog eventualno nezakonitoga dijeljenja ličnih podataka, odnosno medicinske dokumentacije đeteta. Nakon pristizanja ovjerenoga izvještaja o inspekcijskom nadzoru, odlučiću da li ću podnijeti krivičnu prijavu, i koga ću sve tom krivičnom prijavom obuhvatiti - istakao je tada Vojinović.

N. ĐURĐEVAC

BERANE – Službenici Sektora za borbu protiv kriminala su uz snažnu podršku taktičkih specijalnih jedinica Sektora policije posebne namjene, izvršili raciju u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama i tom prilikom uhapsili tri osobe zbog oružja u ilegalnom posjedu.

- Aktivnost je izvedena na osnovu operativnih i obavještajnih podataka, odnosno policija je došla do saznanja da je više lica u tom ugostiteljskom objektu naoružano, te da je došlo do upotrebe vatrenog oružja i šenlučenja – kazali su iz policije.

Tokom racije pripadnici policije su oduzeli tri komada vatrenog oružja – tri pištolja od S. S. (32), S. R. (45) i L. J. (27).

-Prilikom sprovođenja službenih radnji lice S. J. (53), bliski srodnik L. J, je službenicima policije uputio je više riječi uvredljive i prijeteće sadržine.

Prema tom licu su, nakon više

upozorenja i naređenja upotrijebljena sredstva prinude – naveli su iz policije. Svi oduzeti predmeti, kao i pronađene i izuzete čaure sa lica mjesta biće predmet vještačenja.

-Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je naložio da se S. S, S. R. i L. J. liše slobode zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja eksplozivnih materija. Osim toga, u toku je kriminalistička obrada više lica – kazali su iz policije.

Provjerama baze podataka policija je utvrdila da je pištolj, koji je pronađen kod S. S. registrovan na R. P. (39) policijskog službenika, kao privatni posjed.

-U odnosu na R. P. će biti preduzete dalje mjere i radnje u cilju utvrđivanja okolnosti pod kojima je oružje došlo u posjed trećeg lica – naveli su iz policije.

R. P.

Privedene dvije osobe zbog nasilja u porodici u Podgorici PODGORICA - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica lišili su juče slobode A. B. (48) koji se sumnjiči za krivično djelo nasilje u porodici na štetu svoje sestre, saopšteno je iz Uprave policije.

Osim toga, izvršen je pretres stana i drugih prostorija koje koristi ovo lice te je pronađen pištolj marke ,,CZ“ cal 9 mm i 40 komada municije. U odnosu na pronađeno oružje tužilac će se naknadno izjasniti o eventualnoj kvalifikaciji krivičnog djela

– navode u saopštenju. Osim toga podgorička policija je, dodaju, postupila po prijavi da jedno lice prijeti oružjem svom ocu. Policijski službenici pronašli su lovačku pušku i četiri patrona u porodičnoj kući lica S. B. (40) koji je prethodno uputio riječi prijeteće sadržine ocu nakon čega se udaljio od kuće. Pronađen je i lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici. U odnosu na pronađeno oružje tužilac će se naknadno izjasniti, zaključeno je u saopštenju. R. P.

Društvo

Neđelja, 24. decembar 2023.

9

Centar bezbjednosti u Beranama uputio na dalju nadležnost slučaj ispitivanja odgovornosti za propuštanje sanacije sušenja šume

ODT Plav je upoznato sa činjenicom da je CB Berane prikupio obavještenja o slučaju, polazeći od prijave šumarskog inspektora, ali nije formirao predmet, već je on dalje proslijeđen SPO-u PODGORICA – Centar bezbjednosti Berane dostavio je Specijalnom policijskom odjeljenju Uprave policije na dalju nadležnost predmet koji se odnosi na provjeru da li su uprava Nacionalnog parka „Prokletije“ i Agencija za zaštitu životne sredine propustili da primijene zakonom predviđene obaveze i korake koji bi spriječili ubrzano sušenje četinarskih šuma, dominantno smrče, ali i molike, u NP ,,Prokletije“, do koje dovodi prenamnožavanje potkornjaka, vrste insekta koji se hrani u drvetu.

Prijava

Šumarski inspektor Hakija Jasavić ranije je potvrdio Pobjedi da se 28. novembra odazvao pozivu Odjeljenja za suzbijanje privrednog kriminaliteta grupe Sjever gdje je dao izjavu i ukazao da je, kako smatra, počinjeno više krivičnih djela, koja obuhvataju nepostupanje po rješenju nadležne inspekcije, kao i propuštanje dužnih mjera sanacije, i time ugrožavanje opstanak pojedinih zaštićenih biljnih vrsta na području parka Prokletije.

Jasavić je podnošenje prijave i pokretanje pitanja utvrđivanja

Tender, polemika i zakoni

Hakija Jasavić

odgovornosti za nastalu štetu i širenje ove vrste sekundarnih štetočina u šumama najavio nakon što se upravljač ovog zaštićenog područja oglušio o rješenja inspekcije da sprovedu sanitarnu sječu oboljelih stabala.

– Sada je na nadležnim organima da utvrde odgovornost za ekspanziju problema čije saniranje nije odmaklo sa mrtve tačke od 2020. godine, odnosno ko je tome sve doprinio, budući da Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode predviđaju konkretne mjere u vanrednim prilikama, a nipošto ignorisanje problema – kazao je tada Jasavić, naglašavajući da je to obu-

s. vasiljević

Kako je Pobjedi juče saopštila rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Plavu Drita Rugovac, policija iz Berana ih je prethodno informisala da su ovim povodom postupali na osnovu prijave državnog šumarskog inspektora.

-ODT u Plavu nije formiralo

predmet, već su od određenih lica prikupljena obavještenja od strane službenika Centra bezbjednosti Berane koji su nas informisali da su predmet proslijedili Specijalnom policijskom odjeljenju na dalju nadležnost – navodi se u odgovorima Rugovac.

s. vasiljević

Potkornjaci sa Prokletija „stigli“ i do Specijalnog policijskog odjeljenja

Zbog prenamnožavanja potkornjaka ubrzano se suše četinarske šume

hvatalo i sanitarnu sječu, čak i u zaštićenim područjima, kao krajnju mjeru za prevenciju od požara i širenja bolesti.

Zabrana

Nakon potvrde da Uprava policije postupa po prijavi Jasavića, JP Nacionalni parkovi su 30. novembra ove godine saopštili da su tražili ali nijesu dobili dozvolu za uklanjanje stabala koje je napao potkornjak u zaštićenom području Prokletija.

Naveli su da im je Agencija za zaštitu životne sredine 30. novembra naložila da obustave postupak za dobijanje dozvole za sanitarnu sječu u Nacionalnom parku ,,Prokletije“ do ,,donošenja akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala“.

Nacionalni parkovi su u tom saopštenju negirali da je sa njihove strane bilo, kako kažu, ,,navodnog nemara“ u odnosu na problem prenamnožavanja potkornjaka u Nacionalnom parku ,,Prokletije“, već da su preduzeli sve da bi to pitanje bilo riješeno.

Uporedo, Nacionalni parkovi su tada potvrdili da je krajem novembra u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera održan sastanak sa predstavnicima resornog ministarstva, Agencije za zaštitu životne sredine i JPNPCG na temu rješavanja problema obolijevanja šuma u Nacionalnom parku ,,Prokletije“. Zaključak sastanka je bio da preduzeće formira radnu grupu čiji će za-

Prije rješenja šumarskog inspektora izdatog u aprilu, gotovo dvije godine je pod znakom pitanja bila realizacija tendera za ranije planiranu sanitarnu sječu u drugoj i trećoj zoni zaštite u NP ,,Prokletije“.

Taj tender je po odluci 42. Vlade Crne Gore iz decembra 2021. godine, na osnovu važeće zakonske regulative, bio raspisan tokom 2022, obavljeno je rangiranje ponuda, ali nikada nije realizovan, jer su učesnici tendera uložili žalbe zbog rangiranja ponuda. Tender nije ni poništen, odnosno nije sprovedeno novo rangiranje, već je ostalo na tome da nije sproveden.

Povodom ekspanzije problema potkornjaka u šumama smrče na Prokletijama, u javnosti traje polemika za i protiv sanitarne sječe. Nacionalni parkovi i Agencija za zaštitu životne sredine i ekološki aktivisti istrajavaju da, shodno evropskoj praksi, uključujući i direktive o staništima, ona nije primjenjiva u zaštićenom području jer bi ugrozila biodiverzitet i proizvela više štete nego koristi.

Fokusiraju se pritom na nabavku feromonskih klopki i, prema najavama Agencije za zaštitu životne sredine, njihovo postavljanje dogodine.

Sa druge strane, postoje primjeri nacionalnih parkova u region, ali i Evropi, koji na terenima kojima dominira sastojina smrče, da bi spriječili rast populacije potkornjaka u zonama zaštite koje nijesu u prvoj kategoriji, sprovode sanitarnu sječu zaraženih stabala, uporedo sa feromonskim klopkama, koje uglavnom služe kao pouzdan indikator kretanja populacije potkornjaka.

datak biti izrada akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala.

Komisija

Iz JPNCG su obrazložili da su u avgustu ove godine formirali komisiju koju su činili predstavnici Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i Uprave za inspekcijske poslove.

-Zadatak komisije bio je analiziranje postojećeg stanja i predlaganje neophodnih smjernica za rješavanje tog gorućeg problema u NP ,,Prokletije“ – pojašnjeno je 1. decembra u saopštenju Nacionalnih parkova, uz obrazloženje da su oni u konsultaciji sa drugim institucijama preduzimali sve što je do njih.

Iz JPNCG su kazali da su nakon što je inspektor za šumarstvo

Održana konferencija ,,Efikasna kontrola upotrebe duvana u Crnoj Gori: mitovi, izazovi i rješenja“ Podgorica - Vrijeme je da djelujemo sada i zaštitimo našu djecu od toksičnog ,,zagrljaja“ duvanske industrije, kroz insistiranje na kreiranju i implementaciji održivih politika i mjera za kontrolu upotrebe duvana i nikotinskih proizvoda, poručeno je sa multisektorske konferencije ,,Efikasna kontrola upotrebe duvana u Crnoj Gori: mitovi, izazovi i rješenja“ održane u okviru dvodnevne ekspertske posjete Svjetske

Djelovati odmah i zaštititi djecu od toksičnog ,,zagrljaja“ duvanske industrije zdravstvene organizacije, a u cilju pružanja podrške u implementaciji ratifikovane Okvirne konvencije za kontrolu upotrebe duvana.

Podsjećajući da Crna Gora proživljava epidemiju hroničnih nezaraznih bolesti kao dominantnog uzroka prijevremenog mortaliteta i oz-

biljnog razvojnog problema, potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku dr Srđan Pavićević istakao je da je duvan vodeći uzrok umiranja i obolijevanja u Crnoj Gori.

Posebno zabrinjava činjenica da sve češće djeca i mladi postaju žrtve duvanske indu-

strije i njihovih manipulativnih agresivnih kampanja za promociju novih duvanskih i nikotinskih proizvoda. Kada sa 14 godina uđete u carstvo nikotina i zavisnosti, vaša budućnost je neizvjesna. Čovjek koji je zavisnik od nikotina nije slobodan - kazao je Pavićević.

Nepoštovanje zabrane upotrebe duvanskih proizvoda u zatvorenom, javnom prostoru, suboptimalni inspekcijski kapaciteti, agresivan prodor i neregulisanost novih duvanskih i nikotinskih rješenja, neadekvatan nivo zaštite kreatora politika od interesnih uticaja duvanske

donio rješenje kojim se nalaže sječa sanitarnih stabala napadnutih potkornjakom, zatražili od Agencije za zaštitu životne sredine dozvolu za radnje, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenim područijima.

Rješenje šumarskog inspektora je donijeto u aprilu a, sudeći prema saopštenju Nacionalnih parkova, Agencija je tek 1. decembra donijela zabranu daljeg postupka dok se ne donese plan za – sječu.

Nacionalni parkovi ističu da ,,sve relevantne državne institucije ulažu napor kako bi se sinhronizovano radilo na rješavanju problema pojave potkornjaka u Nacionalnom parku Prokletije“. Najavili su da im je plan izrada smjernica, a u okviru njih, posebna pažnja biće posvećena postavljanju fermonskih klopki „kao sigurnog i ekološki prihvatljivog sredstva za suzbijanje potkornjaka“. I. P. industrije, odsustvo servisa za odvikavanje od duvanskih proizvoda prema riječima dr Mine Brajović, šefice SZO kancelarije u Crnoj Gori, i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku u nastojanju države da se izbori sa epidemijom upotrebe duvana.

Ukoliko želimo da zdravlje i život dodamo godinama a ne samo godine životu, neophodno je da, kroz multisektorsku saradnju, insistiramo na sveobuhvatnom pristupu i mjerama za kontrolu upotrebe duvana i nikotinskih proizvoda R. P. - kazala je Brajović.

10 Povodi

Neđelja, 24. decembar 2023.

POGLED SA STRANE

Religija, politika, Koka-ko Nije li pravo čudo da se u narodu vole dvije ličnosti koje nikada nijesu postojale a činodejstvuju na Piše: dr Dragan VESELINOV nas - vladika Nikola i Djeda Mraz? Nikola je, po predanjima, izvodio razna milosrdna čuda. Ali je kao model za Djeda Mraza najviše poslužilo njegovo poklanjanje tri kese zlatnika, ubačenih u tri dana Od dana kada je tridesetih godina prošlog veka Koka-kola kroz dimnjak kuće u kojoj su se tri kćeri odale prostituciji da bi oca spasle od sramote što ne može smislila da Deda Mraz širi njen da plati miraz za njihovu udaju. Zanimljivo, malo je ko pitao otkuda svecu Nikoli zlato za rasipanje napitak po crtežu dobrodušnog dedice autora Tomasa Nasta iz 1862. godine, on je postao i zanimljiva ličnost za razne političke i verske struje. Sutra, 25. decembra, je Božić, potom i Nova godina. Deda Mraz učestvuje na obe proslave iako Koka-kola to uopšte nije zamislila kao svoju jedinu propagandu.

Deca i odrasli vole belobradog dedušku i slave njegovu milodarnu dušu iako znaju odrasli, naravno - da je on samo znamenje nekih osobina Svetog Nikole - što deca ne znaju, kao i da on možda nije ni postojao. Papa Pavle Šesti (1897-1978) je mislio da je Sveti Nikola izmišljena ličnost i da je on mit. On je zapostavio uverenje pape Urbana Drugog koji je u 11. veku govorio drugačije i 1969. godine je opozvao slavljenje Svetog Nikole.

No, to nije obuzdalo volju vernika da mu drže slike i kipove, niti crkve, sela i gradove da ih na trgovima neguju.

Nije li onda pravo čudo da se u narodu vole dve ličnosti koje nikada nisu postojale a činodejstvuju na nas - vladika Nikola i Deda Mraz? Za Nikolu ipak ima nade da je hodao zemljom, ali za sada još uvek nedostaju dokazi. Arheolozi u Miri, u Anadoliji, gde je navodno stolovao, i sada kopaju da ih nađu. Ako jeste postojao, onda kod nas njegova bogata slika Uroša Predića iz 1903. godine može dobiti na još većem značaju.

NIKOLA, HRIŠĆANSTVO I DJEDA MRAZ

Nikola je izvodio razna milosrdna čuda. Ali je kao model za Deda Mraza najviše poslužilo njegovo poklanjanje tri kese zlatnika, ubačenih u tri dana kroz dimnjak kuće u kojoj su se tri kćeri odale prostituciji da bi oca spasle od sramote što ne može da plati miraz za njihovu udaju. Nikola ih je zlatom oslobodio gnusne profesije, a one su se sa njegovim prilogom udale.

Zanimljivo, malo je ko pitao otkuda svecu Nikoli zlato za rasipanje. U biografijama se, da bi ga spasli od nejasnog bogatstva, pominje da je bio naslednik imovine bogatih roditelja .

Deda Mraza deca ne pitaju otkuda mu pokloni za stotine miliona dečaka i devojčica, i tek će naknadno doznati da su pravi Deda Mraz njihovi roditelji.

Iako Deda Mraz nije priznata ikonostasna ličnost u hrišćanstvu, vodeće struje kod pravoslavnih, katolika i protestanata malo mu se opiru. U stvari, ne vole ga, ali su i svi prećutno

zadovoljni što je on reklama za navodnog arhiepiskopa Nikolu iz rimske Mire u današnjoj Turskoj, iz četvrtog veka naše ere. On je tamo i umro 343. godine naše ere, a italijanski trgovci su mu u 11. veku po šizmi iz 1054. godine uz protivljenje grčkih monaha opljačkali posmrtni sarkofag i navodno njegove ostatke odneli u Bari u baziliku Sv. Nikole.

Tamo ih je lično pohranio papa Urban Drugi. A krstaši su u 12. veku nepokupljene kosti iz sarkofaga odneli u Veneciju u Crkvu San Nicolo al Lido. Nikolini koštani ostaci u Bariju su nastavili stotinama godina sve do danas da iz sebe izlivaju čudesnu mirisnu kašastu smolu, ,,miro“ - nazvanu po mestu Mira gde je Nikola stolovao, koju kaluđeri mešaju sa raznim eteričnim biljnim sastojcima.

Oni je i prodaju, uz naknadu je u bočicama odnose vernici kućama. Venecijanskih 500 Nikolinih koščanih čestica to ne čine, tamo su sterilne.

I kaluđeri iz Srpske pravoslavne crkve proizvode miro, ali ne često. Od 1922. godine na ovamo ga možda nisu osvećivali više od 11 puta. To čine od Sremskih Karlovaca i Peći, do Manastira Rakovica u Beogradu. Recept nikome ne daju.

Prošle 2022. godine je miro lično sa varjačom u ruci ,,vario“, kuvao, patrijarh Perić. Oni kažu da je ,,mirovario“. Mi ne znamo od čijih čarobnih kostiju oni dobijaju smolu za kašu - ili izlivom iz neke ikone.

Neki arheolozi govore suprotno, da je Nikola sahranjen na obližnjem morskom ostrvu Gemiler, u uklesanoj crkvi na brdu, iz vremena njegove smrti. Prve hakiografije o njemu, kao popularnom svecu čudotvorcu i zaštitniku raznih vodenih zanimanja su napisane tek posle dve stotine godina od njegove smrti.

A prvi hrišćanski istoričar Euzebije i učesnik anti-arijanskog Prvog koncila u Nikeji za koji naknadni biografi Sv. Nikole tvrde da je i Nikola tamo bio, čak u prvih deset po spisku, i da je gotovo bio glavni optužitelj Arijeve jeresi - ne zna to za njega, niti ga pominje kao borca protiv Arija.

Inče, Ari nije priznavao Isusa za boga već kao novog, savršenog božijeg sina, sličnog početnom Adamu.

LUTER JE NAPAO NIKOLU

Martin Luter je napao legendu o Nikoli kao delu njegovog teološkog otpora svim svecima kod katolika.

pod jelku, ili za Novu godinu.

Neverski karakter Koka-koline reklame vremenom je prihvatala i omladina a potom i koktelna alkoholna publika.

Zimi Koka-kolu reklamira Deda Mraz, a leti je reklamira bilo šta što je hladi, od ventilatora do planinskih potoka i gradskih zamrzivača.

Međutim, Koka-kola nije presudno zaslužna za kult Deda Mraza. I druge kompanije najrazličitijih proizvodnih i uslužnih ponuda koriste njegovu ličnost za širenje svog komercijalnog uspeha. Pomama za podrškom Deda Mraza kreće već u oktobru mesecu a ne zaustavlja se ni posle Nove godine, sve dok traje zima. Time je Deda Mraz nadrastao vezu sa bilo kojim verskim ili sekularnim datumima i postao apsolutni čudotvorac oslobodjen vernosti ijednoj crkvi i ijednoj državi. Niko ne može da položi prava na njega i niko ne može da drugima ospori pravo da ga koriste po svojoj volji. Postao je čarobnjak koga nijedna sila ne može da disciplinuje.

To je razlog zbog kojeg popovi gunđaju protiv njega. On je pseudo svetac koga oni ne kontrolišu.

KOMUNISTI I DJEDA MRAZ

Crtež Djeda Mraza, autora Tomasa Nasta iz 1862. godine

Luter nije mario za pravoslavne, niti ih je posebno poznavao, mada je znao da se oko svetačastva ne razlikuju od katolika. On ne priznaje da su postojali sveci čudotvorci i da su mogli - i da i sada mogu da budu polubožanski zaštitnici ljudi. I oni ne mogu biti posrednici između vernika i Boga.

Jer, jedini posrednik kog je Bog poslao ljudima je njegov savršeni sin Isus Hrist. U tom smislu, i Crkva kao navodni Božji kurir između Boga i ljudi nije neophodna, ali vernici u životima prethodnih ljudi i te kako mogu pronalaziti uzore za savremeno ponašanje. I zaslugom Lutera Nikolina slava - koja kod katolika pada na 6. decembar, na datum njegove smrti – kod njih je, smislom darodavstva, pogurana na Hristov Božić 25. decembra koju Luterovi protestanti slave.

Oni u svojoj liturgiji, u kalendaru, pominju Nikolu, ali ne kao natprirodnog zaštitnika

dece i brojnih profesija, već kao uzora za dnevni život. Titulu ,,svetac“ uzimaju kao sastavni deo njegovog ličnog imena, i time odbacuju njegov polubožanski teološki katolički sadržaj.

Uostalom, Nikola, ako ga ipak ima, nije do danas objasnio otkuda toliko brodskih olupina na morskom dnu i rekama, ako je on pažljivi čuvar mornarskih i ribarskih života.

DOLAZAK DJEDA MRAZA

Ima brojnih istorija o Deda Mrazu, no mi ćemo dati svoju.

Decembarski dolazak Deda Mraza na saonicama koje vuku irvasi sa čelnim irvasom Rudolfom je konstrukcija iz 19/20. veka. Irvasi su isprva zamišljeni kao nosioci poklona Svetog Nikole koje Klement Klark Mur opisuje u svojoj poemi ,,Poseta Svetom Nikoli“ iz 1823. godine. Njegovih osam irvasa su potom po-

stali vučno krdo saonica Deda Mraza.

Deca na Zapadu često znaju njihova imena: Dašer, Danser, Pranser, Viksen, Komet, Kupid, Dander i Bliksen. A deveti irvas, predvodnik Rudolf, nazvan ,,crvenosi vođa“, je osiguran u 20. veku, tek pred Drugi svetski rat. Saonice sa poklonima i jednim vučnim jelenom su se prvi put naslikane pojavile 1821. godine u poemi ,,Deda Mraz izuzetno oduševljen“, gde se autori stihova i slike ne znaju.

Koka-kolu je zanimala komercijalna promocija ledenog napitka uz pomoć decembarskog Deda Mraza. Ona ga ne vezuje ni za Svetog Nikolu 6/19. decembra, niti za Isusovo rođenje pre i posle Nove godine, niti samo za Novu godinu. Ona ga koristi kao malu bajku o veselom deki koji nagrađuje dobru decu ne mareći hoće li roditelji poklone svojoj deci dati bilo za Božić,

Komunistima u Jugoslaviji se dopao Deda Mraz. Dopao im se baš zato što nije bio striktno vezan za Božić iako se katolička crkva upinjala da ga za njega veže, slično božićnoj jelci.

Neki katolici i nacionalistički lingvisti u Hrvatskoj uzaludno nazivaju Deda Mraza ,,Božičnjakom“ - što on nije. Pravoslavni ne, njih Deda Mraz nije nikada zanimao. Za ukrasnu božičnu jelku sa svećama to ima smisla s obzirom na žbunasto plameno Bogojavljanje Mojsiju na Sinajskoj Gori, ali Deda Mraz nema nikakve presudne veze sa hrišćanstvom.

I stoga bi bilo čudno da teolozi i pokušaju da ga uvrste u novog sveca, jer on ne samo da nikada nije postojao, već nije za hrišćanstvo izgovorio nijednu reč.

Deda Mraz je kod komunista čist humanistički model, on ne izgleda ni da je veran niti da je neveran, a njegov etički sadržaj je sačinjen od darodavstva bez zahteva da se primaoci poklona moraju zauzvrat ponašati po bilo čijem utvrđenom modelu zasluga i ideološke discipline. U stvari, poklone je delila Partija po svojim kriterijumima pripisujući ih iz zabave njemu. I komunisti su preselili jelku od Boži-

Povodi / Region

Neđelja, 24. decembar 2023.

Djeda Mraz i Sveti Nikola

ća na Novu godinu i time potpuno odvojili Deda Mraza od hrišćanskog porekla.

Tako je u Jugoslaviji Komunistička partija preuzela Deda Mraza i dala mu državnu podršku. Deda Mraz nije bio nikakva ideološka opasnost po Komunističku partiju i ona ga je volela kao bezazlenu bajku kojoj oni daju smisao. Toj bajci nije bilo konkurenta. Svi dečiji vrtići su željno iščekivali Deda Mraza, svuda su tekle maštovite priredbe, u školama su se održavale svečanosti i igranke sa humorom, studenti su priređivali zabave sa njime, zaposleni su se u preduzećima komedijašili sa njim za Novu godinu, radio-stanice i televizija su priređivale vesele emisije i razvila se industrija poklona i lepih novogodišnjih čestitki.

A visoki članovi Komunističke partije su se na novogodišnjim balovima i sami dekorisali raznom ukrasnom odećom i šarenim kapicama i zahvaljivali se Deda Mrazu na prigodnim darovima. Bili su to dani igre i pesme bez ikakve ideologije i religije.

A ISLAM I DJEDA MRAZ?

Ovog 6. decembra 2023. godine je, na dan smrti Svetog Nikole u gradu Keselu u Nemačkoj, grupa islamističkih mladića napala kostimiranog Deda Mraza na kočijama. Bio je predviđen za deo proslave na Kenigsplacu. Istukli su ga, rekli su mu da je Nemačka ,,njihova zemlja“ i da je on ,,kučkin sin“. Neki prolaznici su mu se smejali a niko mu nije pomogao da se odbrani.

Islam nije protiv darodavstva.

Upravo je suprotno. Najveća razlika između islama i hrišćanstva je upravo u politici socijalne ravnoteže. Islamski kalifat je politikom vakufa, podsticanjem ličnog darodav-

nog milosrđa, opšteg školstva i Muhamedovog poreza Zakata, bio prva socijal-demokratska država.

Bio je snažniji i od bolničkog sistema Vizantije, a Evropa ga je prestigla politikom socijal-demokratskih stranaka tek posle Drugog svetskog rata.

Po sebi se razume da Deda Mraz nije stvoren u islamskom kulturnom okruženju, tako ni kod bosanskih muslimana 2010. godine kada ga je Rijaset BiH udaljio od dece.

Ali zašto je to učinio? Deduška ni u čemu ne povređuje humanističke karakteristike islama.

Talibani će ga napasti jer je Deduška kostimiran, Iranci će ga zabraniti jer on dolazi iz mrske Evrope i Amerike, Rijaset Islamske zajednice Bosne i Hercegovine ga odbacuje jer on nije ,,priznati element u islamskoj tradiciji Bošnjaka“, Alija Izetbegović će ustati i protiv proslave Nove godine jer se odvija po ,,hrišćanskom kalendaru“…

Deo islamske emigracije u Evropi napada Deda Mraza jer ga vidi kao simbola svoje društvene segregacije, drugi deo islamista ga vidi kao izraza konzumerizma - a Katar i Dubai ne vidi, neki islamski teolozi misle da je on para-svetac i da je stoga zabranjena imitacija Boga. Ima još toga, ali niko među njima nije u pravu i nikome šizmatički rečnik ne koristi. Kao što ni evropski verski protivnici etičkog modela Deda Mraza ne objašnjavaju zašto ga se plaše.

Da li bismo mi bili u pravu kada bismo odbacili Šeherezadine ,,Bajke iz hiljadu i jedne noći“, jer one nisu u ,,kulturnoj tradiciji“? Ima li smisla da odbacimo arapske brojeve i algebru (al džibru) Al Havarizmija, jer je on Persijanac i musliman - a operacija sa tim ciframa je bila nepoznata grčko-rimskom matematičkom

nasleđu Evropljana? Hoćemo li da odbacimo dvostruko arapsko vođenje ekonomskog knjigovodstva koje je od Arapa u Firencu 1215. godine doneo Leonardo iz Pize-Fibonači, koje je Evropi otvorilo vrata moderne ekonomije?

Nikada nismo čuli od naše Pančevke, velikog jugoslovenskog turkologa i orijentaliste, Olge Zirojević, da ogromno tursko i orijentalno nasleđe u Crnogorcima i Srbima ,,nije priznati element njihove kulturne tradicije“.

Hoćemo li da iz našeg jezika izbacimo sve turske, arapske i persijske reči jer nisu deo našeg otačačkog jezika: soba, stan, pilići, kajmak, papuče, jorgan, jastuk, peškir, lala, čaršav, magazin, burek, čelik, rakija, kapija, boja, kiosk, hajduk, admiral, limun, sapun, šećer, čoja, zanat, bakar, kafa, megdan, sat, kutija, duvan, bašta, divan, torba, čarapa, terazije, mermer, junak, delija, tavan, odžak, odžačar, biser, sedef, top, tobdžija, barut, marama, tarifa, bezistan, jogurt, sirće, lula, pamuk, kirija, lepeza, ekser, džak, džep, arsenal, kazan, hajde, Neda, Jasmin - i brojnih drugih, a preterali smo i sa ovim navođenjem, ima ih oko tri hiljade.

Kako nam se sviđa turska reč ,,budala“?

I ponekad mislimo da je šteta što alevi-bektaši islam nije našao svoje mesto i kod nas. Alevita u Turskoj ima gotovo blizu 20 miliona, i iz Anadolije Svetog Nikole su se rasuli po celoj zemlji. Poštuju i slave Isusovo rođenje i kažu kao on: ,,Voli svog suseda kao sebe samog“.

I nisu protiv Deda Mraza kao talibani, šiiti u Iranu i neke suni muftije kod nas.

PANK RJEŠENJE

A ponekad i te kako mislimo da pesma britanske pank grupe The Clash pod nazivom

Protesti u Beogradu, šesti dan: ,,ProGlas“ optužio MUP za izborne manipulacije Djeca i odrasli vole bjelobradog djedušku i slave njegovu milodarnu dušu iako znaju - odrasli, naravno - da je on samo znamenje nekih osobina Svetog Nikole - što djeca ne znaju, kao i da on možda nije ni postojao.

Papa Pavle Šesti (18971978) je mislio da je Sveti Nikola izmišljena ličnost i da je on mit. On je zapostavio uvjerenje pape Urbana Drugog koji je u 11. vijeku govorio drugačije i 1969. godine je opozvao slavljenje Svetog Nikole ,,Rock the Casbah“ ima smisla za razmišljanje.

Reč ,,Casbah“ je njihova kovanica za teokratsku državu Iran. Ta pesma se podsmeva šizmatičkom sistemu iranskog ajatolaha Homeinija koga u stihu nazivaju kraljem a u refrenu ga uporno nazivaju ,,šerifom“ Casbaha. Šta da se učini sa šerifom iz Kasbaha? The Clash nema rešenje za njega, ali vidi da sam šerif uništava vojskom svoj grad (Teheran), jer ne može da podnese novu muziku, kolebanje vernika, nepouzdane pilote vojnih mlaznjaka i haram ishranu. U neku ruku propadanje Kasbaha je u skladu sa pankerskom ideologijom auto-destrukcije svih postojećih ustanova.

Ali oni ipak vide da se mora sa drugima što mnogi imami ne vide. To je suprotno od njihove početne ideologije rušenja svega, čak i demokratskog parlamentarizma. Miran svet se sastoji od prožimanja kultura i tolerancije, a sve ostalo može lako biti ružna reč za sutrašnje žaljenje. Pank je pao jer nije nudio šta da se radi posle auto-destrukcije, iako je sa pravom napao Teheran.

To i jeste muka panka: ruši mnogo, a gradi malo. Svejedno, upozorili su imame Irana gde idu.

DA LI JE DJEDA MRAZ SREĆAN

Sigurno je Deda Mraz srećan jer nema ničeg lepšeg od nagrađivanja i podsticanja dece i njihovih roditelja da nastave putem znanja i dobrote.

To nema nikakve veze sa religijom niti danas smeta nijednoj monoteističkoj mediteranskoj veri. Sigurno je srećan i zbog toga što poklone vole i odrasli. I divno je to što dobri Deduška nije ograničio svoje darodavstvo samo na dva datuma - na Božić i Novu godinu. On ne opslužuje ni jednodnevnu slavu Svetog Nikole i uzaludno ga optužuju za bilo kakvu versku pristrasnost.

Uopšte nam ne smeta to što on cele godine radi na poklonima da bi nas mesecima darovima usrećivao. I usrećuje nas već na zemlji.

Zar ima ikoga ko će mu na nebu zbog toga prigovoriti? •

Studenti najavili šestočasovnu blokadu Beograda od ponedjeljka BEOGRAD – Šestog dana protesta zbog izborne krađe još dva narodna poslanika je stupilo u štajk glađu - sada ih je ukupno petoro. Novi štrajkači glađu su narodni poslanici Janko Veselinović i Željko Veselinović sa liste „Srbija protiv nasilja“. Marinika Tepić, poslanica sa iste liste koja je šesti dan u štrajku glađu počela je da prima infuziju.

Iako se broj ljudi na protestu smanjio najuporniji su nosili parole: „Tužioci i sudije sramota Srbije“, „Krađa“, „Krađa izbora nije rodoljublje“...

Na protestu je govorio narodni poslanik Miroslav Aleksić koji je istakao da svi u Srbiji treba da se izbore za normalno društvo i uputio poziv svim građanima da shvate šta se dešava i da se priključe u borbi.

On tvrdi da institucije u Srbiji ne postoje zato što „sve izvršavaju naloge Aleksandra Vučića“ i ponovio saznanja da se ubrzano revidira birački spisak. „Studenti protiv nasilja“ koji protestuju zajedno sa građanima nosili su parole „Borba“ i najavili su zaoštravanje protesta od ponedjeljka kroz šestočasovnu blokadu Beograda, jer Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu nije otvorilo birački spisak - što je jedan od studentskih zahtjeva.

Igra nadležnosti

-Uvidom u izborni materijal Gradske izborne komisije (GIK) u Beogradu je glasalo 30 odsto fantomskih birača – objasnio je Tanasije Mladenović, predstavnik koalicije ,,Srbija protiv nasilja“ u obje izborne komisije (GIK i RIK).

On tvrdi da su neki prigovori GIK-u nestali.

Više javno tužilaštvo u Beogradu formiralo je nekoliko predmeta u vezi sa nepravilnostima na parlamentarnim izborima 17. decembra – one se odnose na prijave za kupovinu glasova, falsifikovanje glasačkih listića i potpisa. Tužilaštvo je u saopštenju navelo „da su sve

U ,,Areni“ je bio sabirni centar za organizovani dolazak birača iz Republike Srpske odakle su ih vodili u razne beogradske opštine, gdje su glasali na izborima.

Oni imaju prijavljeno prebivalište na adresama na kojima ne žive, što je najveća nepravilnost na izborima nepravilnosti u vezi sa izborima upućene RIK-u“, pa i ono za ,,Arenu“.

-Policija je razgovarala sa podnosiocem prijave u kojoj piše da se u beogradskoj „Areni“ odvija paralelno glasanje i da članovima RIK-a nije dozvoljen ulazak u „Arenu“, stoji u saopštenju. Slučaj „Arena“ tužilaštvu je prijavio član RIK-a ispred koalicije ,,Srbija protiv nasilja“.

Ministarstva manipulisala

U ,,Areni“ je bio sabirni centar za organizovani dolazak birača iz Republike Srpske odakle su ih vodili u razne beogradske opštine, gdje su glasali na izborima. Oni imaju prijavljeno prebivalište na adresama na kojima ne žive, što je najveća nepravilnost na izborima.

Zbog toga je građanska inicijativa ,,ProGlas“ zaključila da se u „središtu izborne manipulacije nalazi MUP koji je protivzakonito dodjeljivao ljudima prebivalište u mjestima u kojima ne žive“. ,,ProGlas“ je ukazao i da je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave „bez pravnog osnova vršilo intervencije u biračkim spiskovima i tako direktno uticalo na prekrajanje izborne volje građana“. ,,ProGlas“ navodi da zbog „izbornog inžinjeringa traži ponavljanje izbora na svim nivoima“.

Violeta CVEJIĆ amir hamzagić

ola i Djeda Mraz

11

Jedan od transparenata na jučerašnjem protestu

12 Kultura

Neđelja, 24. decembar 2023.

Onda, posmatrajući širu sliku, pored velikog odliva stanovništva sa sjevera, usljed nedovoljno dobre kulturne ponude dolazi i do zanemarivanja publike.

Od kulture je skuplja samo nekultura

M. Babović

PODGORICA – Siromašna kulturna scena na sjeveru naše države kontinuirana je pojava godinama. Osim nekoliko svijetlih primjera, koji funkcionišu uz otežano finansiranje, malo je kulturnih centara koji mogu da se pohvale što domaćim produkcijama, što gostovanjima drugih teatara – prvenstveno nacionalnih. I premda želje ima, najveći problem još uvijek prave ne samo nemanje adekvatnih scena za igranje, budući da su mnoge sale renovirane, nego i nedovoljno želje i inicijative.

Bjelopoljsko pozorište

Naša tema: Zbog čega na sjeveru Crne Gore nema razvijenog pozorišnog života i koja je uloga nacio

USLOVI

MARUNOVIĆ: Kultura mora imati prioritet u životu građana, naročito u ovom vremenu koje trenutno živimo, gdje pseudokultura prijeti da razori sve ljudske vrijednosti

Polju, Kolašinu i Pljevljima.

- Napravljen je veliki korak ka cilju, za koji ja smatram da je nužan, a to je formiranje gradskih pozorišta koja su nekad postojala u Crnoj Gori. Formiranjem gradskih pozorišta stvorila bi se i infrastruktura za seriozniji pristup stvaranja pozorišne produkcije, plansko promišljanje repertoara, formiranje glumačkog ansambla i tehničke logistike, obezbjeđivanje stabilanog budžeta. Na taj način bi i same predstave bile kvalitetnije, imale duži vijek i bile prikazivane u drugim gradovima u zemlji i regiona, selektovane i prikazivane na značajnim pozorišnim festivalima – kazao je on.

Uvijek kada se ova priča započne, prema riječima Marunovića, nađe se neko i kaže kako je to skupo i nemoguće realizovati.

- To je jeftinije od mnogih nebitnih stvari za koje lokalne vlasti obezbjeđuju sredstva. Kultura mora imati prioritet u životu građana, naročito u ovom vremenu koje trenutno živimo,

NACIONALNI TEATRI

Činjenica je i da se predstave nacionalnih teatara, koje bi trebalo da su dostupne svim građanima jednako, rijetko izvode na sjeveru.

- Veoma rijetko se izvode predstave nacionalnih kuća sjeverno od Bioča. Vjerujem da za to odgovornost, ipak, snose lokalni centri i institucije, i to iz više razloga: prvi je nestručnost zaposlenih kadrova, drugi nezainteresovanost kreatora repertoara za takve programe, treći ozbiljan manjak finansija za programske aktivnosti, a četvrti palanačka svijest da im takva kulturna interakcija ruši samodovoljni

identitet – kazao je Rakočević.

Sličan pogled ima i Marunović.

- Nažalost, osim sporadično, već dugi niz godina, najbolje predstave iz Crnogorskog narodnog pozorišta, Zetskog doma, Gradskog pozorišta Podgorica, od kojih su mnoge izuzetne i višestruko nagrađivane, naši građani iz opština sa sjevera nijesu u prilici da pogledaju.

S obzirom na to da su domovi kulture i njihove pozornice veoma dobro tehnički opremljeni u jednoj akciji Ministarstva kulture prije petnaestak godina, mislim da treba povesti dijalog o intenziviranju te saradnje koja je nekad bila vrlo dobra.

RADOVIĆ: Sjeverna regija je u planu jer smatramo da je publika na sjeveru uskraćena za brojna kulturna dešavanja, u poređenju sa centralnim i južnim dijelom zemlje Sjećam se da je moto te saradnje bio: „Crna Gora, jedna kulturna adresa“. Treba sjesti, dogovoriti se i ponovo se povezati – ocijenio je Marunović.

Pobjeda je ovim povodom pisala i centrima za kulturu Mojkovca, Žabljaka i Plava. Odgovore smo, nakon skoro mjesec čekanja, dobili samo iz Centra za kulturu u Plavu. Iz tamošnjeg Centra „Husein Bašić“ tvrde da imaju odličnu saradnju sa svim pozorištima u Crnoj Gori, te da su svi gostovali na pozornici JU Centra za kulturu. Saradnja sa svim pozorišnim kućama u Crnoj Gori (CNP, Zetski dom, Gradsko pozorište, Nikšičko pozorište) je, kako su rekli, izvanredna, iako je u medijskim objavama jako teško naći bilo kakvu najavu, ili pisani trag, da su pomenuti teatri bilo šta odigrali u posljednjih nekoliko godina u Plavu.

- Pomenuta pozorišta iziskuju veća finansijska sredstva za njihovo gostovanje kod nas, a i korona je učinila svoje. Ponude su i dalje aktuelne, a mi ćemo poku-

Zetski dom

SUBOTIĆ: Programska i žanrovska raznovrsnost repertoara CNP može da obezbijedi selekciju predstava koje se mogu prilagoditi scenskim i tehničkim kapacitetima RAKOČEVIĆ: opštinskih centara U većini opština, za kulturu a na sjeveru Crne gdje pseudokultura prijeti da Gore ih je 13, ako razori sve ljudske vrijednosti, se ne varam, od etičkih do estetskih. Dakle, od kulture je skuplja samo ne- prođe i mjesec bez kultura – ocijenio je Maruno- nekog kulturnog vić. događaja

D. Malidžan

Bjelopoljsko pozorište, uz Korifej teatar iz Kolašina, jedan od rijetkih primjera pozorišnog života na sjeveru D. Miljanić

Reditelj Zoran Rakočević, koji godinama stoji iza kolašinskog ,,Korifej“ teatra, smatra da je na sjeveru teško govoriti da li uopšte postoje uslovi za život, a kamoli za kulturu i pozorište.

- U većini opština, a na sjeveru Crne Gore ih je 13, ako se ne varam, prođe i mjesec bez nekog kulturnog događaja. Veliki broj zaposlenih u lokalnim institucijama kulture nema profesionalnih kapaciteta da se bavi pozorištem na bilo koji način, pogotovo ne produkcijski. Većina centara za kulturu nema ni kvalitetno grijanje, te dobar dio godine propada zbog takve neuslovnosti, a uslovi u pogledu tehničke opremljenosti su sasvim zadovoljavajući. Za krajnju zapuštenost sjevera moramo kriviti cjelokupan sistem i stanje u državi, koje je poražavajuće – ocijenio je on.

Na kulturna dešavanja, kako je dodao, ni ne dolazi publika u dovoljnoj mjeri, tj. oni koji su ostali da žive na tim područjima, jer su demotivisani i zapostavljeni, ili ih je jednostavno stid kako da se ponašaju u datim okolnostima u kojima se rijetko nalaze.

- Nekoliko je primjera koji su svijetle tačke, ali tu ima mnogo prostora za poboljšanje: ,,Korifej“ teatar u Kolašinu, čiju teatarsku produkciju rođena opština i dalje ne finansira; Bjelopoljsko pozorište kojem smatram da treba ansambl kombinovan od postojećih sjajnih glumaca koji igraju u amaterskim predstavama i novih mladih akademaca, jer se i Bijelom Polju dešava da neredovno ide u profesionalnu produkciju, što je šteta, jer su zreli za ozbiljan teatarski repertoar; Pljevlja koja i dalje, nakon renoviranja Doma kulture, opipavaju teren i pomalo nevješto kreiraju teatarsku produkciju opterećenu komercijalnim žanrovima.

U ostalim mjestima uglavnom vlada mrak – objasnio je on.

Sa druge strane, Slobodan Marunović, koji je na kulturnoj sceni sjevera prisutan kao glumac i reditelj, ima donekle drugačiji pogled, te, kako je kazao, posljednjih godina značajno se intenzivirala pozorišna produkcija, konkretno u Bijelom

šati da napravimo bolju saradnju, s tim što će i naše pozorište gostovati kod njih. Neke ponuđene predstave iziskuju veće složenosti, tj. uslove, koje mi nekad nijesmo u stanju da ispunimo – kazali su iz CZK Plav.

Crnogorsko narodno pozorište, kako je kazao direktor Ilija Subotić, predstavlja krovnu teatarsku instituciju u Crnoj Gori i ima funkciju matične ustanove kulture, koja podrazumijeva da izvođenjem svojih predstava na različitim scenama doprinosi ostvarivanju misije pozorišne umjetnosti, ali i javnog interesa u kulturi utvrđenog kroz princip ravnomjernog razvoja.

- U tom kontekstu, CNP je u okviru programskih zadataka za narednu godinu planiralo da u kontinuitetu svoje produkcije izvodi na scenama opštinskih centara za kulturu, i to ne samo na sjeveru već i u centralnoj i južnoj regiji, budući da smo svjesni činjenice da su pozorišna produkcija i izvođenje predstava na crnogorskim scenama deficitarni van ljetnje se-

Kultura

Neđelja, 24. decembar 2023.

Usljed malog broja kulturnih manifestacija, jedno od pitanja je i da li to utiče na razvoj publike, te ima li šanse za stvaranje novih poštovalaca duhovnih sadržaja. Zoran Rakočević je pohvalio sjajnu publiku koja se ipak formirala oko pregalačkih poduhvata kakve su ostvarili stvaraoci u, recimo, Kolašinu, Bijelom Polju, Pljevljima.

- U većini ostalih mjesta bi se takva publika mogla formirati kroz nekoliko godina, ukoliko bi neko poveo računa o njima. Najlakše je dovesti jednom godišnje neku mega zvijezdu, folk-pop pjevača ili monodramu sa poznatom facom koju publika ide da obožava i da se slika na kraju balade, a koja ne nudi ništa osim lake note, seksi refrenčića, stupidne šale, gega ili paraistorijske epopeje. Publiku treba poštovati. Sopstvene stanovike treba poštovati. I njegovati. Kulturni budžet ne služi da zadovolji ukuse ili neukuse, nego da kreira adekvatne sadržaje koji korespondiraju sa društveno-političkim okolnostima i prate umjetničke trendove – rekao je on.

Pozorište je, kako je Slobodan Marunović kazao, ogledalo društva, a krajnje vrijeme je da svi stanemo pred jedno veliko ogledalo i vidimo realno sebe i prostor u kojem živimo.

- Najistinitije ogledalo i najistinitija pozornica i govornica sa koje se ne laže je vrhunsko pozorište.Ono je ljekovito i ima zadatak da „liječi“ čovjekove zablude i afirmiše vrline.

Kao sublimacija književnosti, muzike, slikarstva, arhitekture i svih tvorevina duha, crnogorska pozorišna umjetnost i ljudi koji je kreiraju (glumci, pisci, reditelji), imaju misiju da zasjene ovaj politički, jeftini teatar koji nam se već dugi niz godina nudi kao zamjena za srećan, dostojanstven i harmoničan život u našoj lijepoj zemlji – rekao je on.

zone i intenzivnih festivalskih aktivnosti. S realizacijom tog plana u određenoj mjeri započeli smo od ove pozorišne sezone – rekao je on.

Ipak, kako je dodao, treba imati u vidu da je riječ o jednom veoma zahtjevnom i kompleksnom procesu, koji uključuje adekvatan izbor pozorišnih predstava u skladu sa raspoloživim terminima CNP i centara za kulturu, prilagođavanje određenim scenskim i tehničkim uslovima, kao i pitanje finansiranja.

- Programska i žanrovska raznovrsnost repertoara CNP može da obezbijedi selekciju predstava koje se mogu prilagoditi scenskim i tehničkim kapacitetima opštinskih centara za kulturu, pri čemu moram naglasiti da su ti uslovi, posebno na sjeveru, solidni, zahvaljujući nekadašnjoj akciji Ministarstva kulture i Programu podrške razvoju kulture na sjeveru, koji je bio usmjeren na renoviranje i tehničko-tehnološko opremanje tih prostora. To ih i danas u dobroj mjeri čini odgovarajućim za pozorišna izvođenja – rekao je Subotić.

Kraljevsko pozorište Zetski dom, kako je kazao direktor Luka Radović, prije svega ima zakonsku, ali i moralnu obavezu da učestvuje u kreiranju sadržaja koji utiču na ravnomjeran razvoj kulture na teritorije cijele Crne Gore.

- Cilj nam je uspostavljanje ravnomjernog reginalnog razvoja i decentralizacija pozorišne djelatnosti. Inicijative su obostrane, kako od strane Kraljevskog pozorišta Zetski dom, tako i od strane centara za kulturu na sjeveru, jer imamo zajednički cilj. Strategijom decentralizacije i međusobne uvezanosti kroz saradnju institucija kulture i sinergijom

aktera kulture na putu smo da kulturni sadržaji postanu svakodnevica, a ne luksuz – rekao je on.

INICIJATIVA

Pitanje koje se nameće je da li postoji i inicijativa centara za kulturu na sjeveru da im pozorišta dođu u goste.

- Cijenim da bi komunikacija morala biti intenzivnija, odnosno, da bi tih inicijativa trebalo biti mnogo više. Zato će CNP u narednom periodu podsticati saradnju na način što bi gostovanja naših produkcija bila sastavni dio repertoarske politike nacionalnog teatra i kulturne ponude centara za kulturu, ukoliko opštinske institucije kulture prihvate da budu aktivni sudionici jednog takvog procesa – rekao je Subotić.

Radović je ponosan što je predstava Zetskog doma izvedena na otvaranju Međunarodnog festivala alternativnog teatra „Korifej“.

- Već početkom 2024. godine planiramo gostovanja u centrima za kulturu u Pljevljima i Bijelom Polju – rekao je on.

Dodao je da je Zetski dom nacionalno pozorište, što znači da su sve njihove produkcije namijenjene publici u cijeloj Crnoj Gori.

- Upravo s tim ciljem i radimo na tome da naša gostovanja u drugim gradovima budu sve češća. Sjeverna regija je u planu jer smatramo da je publika na sjeveru uskraćena za brojna kulturna dešavanja, u poređenju sa centralnim i južnim dijelom zemlje. Međutim i mi smo budžetski ograničeni, ne smijemo ni to zaboraviti, tako da rješenje problema o kome govorite mora biti sistemsko i na jednom većem nivou – kazao S. VIŠNJIĆ je on.

PODGORICA – Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović sa direktoricom Filmskog centra Crne Gore Aleksandrom Božović i savjetnikom za kulturu premijera Crne Gore Vučićem Ćetkovićem posjetila je filmski set američkog filma „Family Secrets“ („Porodične tajne“), koji se ovog mjeseca snima na lokacijama širom Crne Gore.

Filmsku ekipu ove uzbudljve porodične drame čija je radnja smještena na ekskluzivnim lokacijama poput rizorta Portonovi, ostrva Mamula, Porto Montenegra, Starog grada u Kotoru, čini preko 150 filmskih radnika iz regiona, kao i iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, kojima podršku pruža i oko 70 članova ekipa i statista iz Crne Gore. U filmu glume neke od najvećih mladih američkih zvijezda poput Tajrika Vitersa i Maje Mičel, uz Erika Dejna, zvijezdu hit serija „Grey’s Anatomy“ i „Euphoria“. Film nastaje u produkciji „ACE Entertainment“ producenta Metjua Kaplana, u režiji Malika Vithala, za koje crnogorska producentska kuća „Cut-Up doo“ iz Podgorice obavlja usluge produkcijskog servisa u Crnoj Gori.

Reditelj Malik Vithal nije krio oduševljenje crnogorskim lokacijama i izrazio je zadovoljstvo uslovima snimanja u Crnoj Gori. Vujović je iskazala zadovoljstvo posjetom „pravom holivudskom setu“ koji se na zadovoljstvo svih dešava upravo u Crnoj Gori, u njenom gradu.

Ekipa će utrošiti više od milion eura u Crnoj Gori Luka Hrubik

Publiku moramo poštovati

Na Primorju u toku snimanje inostranog filma „Porodične tajne“

Ministarka kulture sa saradnicima tokom posjete setu u Herceg Novom

- Posebno mi je drago što su producenti odabrali da svoj film snime na lokacijama u opštini Herceg Novi, koja je i od strane Filmskog centra prepoznata kao jedna od najinteresantnijih destinacija za snimanje u Crnoj Gori. Saradnja sa Filmskim centrom treba da se intenzivira kroz unapređenje zakonodavnog okvira, kojim bi se, između ostalog, producentima dodatno olakšalo snimanje i smanjile administrativne barijere te time i pospiješio ovaj izuzetno potentan sektor u kulturi, po ugledu na najbolje regionalne i evropske primjere – naglasila je Vujović.

Nekoliko ovakvih projekata to-

kom godine značajno bi, kako ističe, unaprijedili kapacitete crnogorske kinematografije.

- Potrebno je razmotriti standardizovanje procedura i troškovnik, koji naplaćuju lokalne samouprave, a koje se tiču korišćenja njihovih resursa, jer i u tome ima neujednačenosti. Osim toga, vrlo je važno sa nadležnim ministarstvima razmotriti i mogućnost ustupljivanja auto-puta „Princeza Ksenija“ za filmska i TV snimanja, za šta je Filmski centar već registrovao značajno interesovanje. Čitava država treba da prepozna ovaj potencijal, kao što su to već uradile Srbija, Hrvatska i Malta – za-

ključila je Vujović.

Direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović istakla je da su producenti, koji za potrebe snimanja filma u Crnoj Gori planiraju da utroše preko milion eura, Filmskom centru podnijeli zahtjev za povraćaj dijela sredstava utrošenih za proizvodnju kinematografskog djela (tzv. cash rebate) kroz program podsticajnih mjera Filmskog centra – „Film in Montenegro“, te da ovaj projekat predstavlja do sada najveću inostranu potrošnju jednog filmskog projekta od kada je Filmski centar uveo program podsticajnih mjera 2018. goR. K. dine.

Knjiga „Posijecite visoko drveće“ Nikole Nikolića promovisana u Podgorici

Vrijeme je da budemo bolji ljudi PODGORICA – Nikola Nikolić zalazi duboko u ljudsku patnju iznoseći najintimnije trenutke čovjeka na onoj tankoj liniji između života i smrti, između životnog užasa i onoga što je poslije kraja – rekla je Jelena Krsmanović na promociji nove zbirke priča crnogorskog književnika pod nazivom „Posijecite visoko drveće“.

Promocija je održana u knjižari „Kosmos“, u okviru Zimskog salona knjige „Booka 2023“.

Krsmanović je istakla Nikolić svakoj priči posvećuje posebnu pažnju, svaka priča ima svoj tematski integritet, ali su one tako samostalne, estetski uvezane u jednu cjelinu i predstavljaju intimno svjedočanstvo koje nas opominje da je krajnje vrijeme da postanemo bolji ljudi.

Prema riječima autora, knjiga je djelimično pisana tokom rezidencijalnog boravka u Splitu, ali je rad na njoj trajao oko četiri godine. Uroš Đurković u pogovoru knjizi

I. MANDIĆ

onalnih teatara u stvaranju publike

13

Krsmanović i Nikolić tokom promocije u Podgorici

navodi da Nikolić „kroz geopoetičku i geopolitičku panoramu pokazuje zastrašujuće razmjere svjetskih užasa“.

- Što se tiče geopolitičkog, ja sam se prilično raširio, samo Antarktik nije ušao u tu knjigu. Najviše priča je iz Južne Amerike, tu su i Evropa, Azija, Afrika, Australija, tako i Crna Gora u dvijema pričama. Široko je, djeluje i da je preambiciozno, ali na kraju je rezultat najkraća od svih mojih knjiga. Ali znao sam o čemu ću da pišem, za razliku od „Atakame“, recimo,

znao sam koji će to biti koncept, imao sam ga u glavi, koji će biti motivi – rekao je Nikolić i dodao da je gledao da priče budu formirane na nekim jakim individualnostima, da protagonisti budu vrlo izraženi i da oni nose radnju, ali da ne budu neki generali ili ratni zločinci već, kako je istakao, „mali ljudi“.

– Priča o Prvom svjetskom ratu je priča o posljednjoj žrtvi – objasnio je autor.

Jedna od priča koja kao mjesto radnje ima Crnu Goru je, prema riječima Nikolića,

distopijska reminiscencija na osvajanje Skadra.

– Druga priča je „Legenda o uljezu“ koja je zasnovana na jednoj porodičnoj priči iz Golije, o sudbini jednog Italijana koji je ratovao na strani Hrvata u ratu u Bosni i Hercegovini, koji je prešao granicu negdje pri kraju rata i „provalio“ u našu napuštenu kuću. Vjerovatno nije ni znao da je prešao granicu i živio je tu. Ja nijesam htio da pišem, iako je bila i te kako tema, o konkretnom ratnom zločinu, ali na kraju priče sam stavio interesantnu stvar koju uvijek vežem za Crnu Goru, da na njenoj teritoriji nije bilo rata, ali da je bilo ratnih zločina, i to uvijek zbunjuje ljude sa strane, čak i ne znaju da je bilo nekoliko ratnih zločina.

Neki od njih nikad nijesu bili ni procesuirani. Upravo sam kroz sudbinu tog Italijana koji je bio hrvatski dobrovoljac ukazao i na ulogu Crne Gore u ratovima devedesetih i na činjenicu da rat, zaista, ljudske sudbine poremeti potpuno i da to traje i nakon završetka – objasnio je Nikolić. D. E.

14 Stav

Neđelja, 24. decembar 2023.

RIJEČ STRUKE: Zabrinjava stanje u oblasti mineralnih sirovina Crne Gore

GOV.ME

,,Državni plan“ devastacije prirode i arčenja resursa Piše: Dušan Dragović

Ukrasni kamen

PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA – Nije poznato da je posljednjih 20 godina na prostoru Crne Gore i podmorju otkriveno ekonomski značajno ležište, pogotovo ne nove mineralne sirovine i pored toga što je 1999. godine objavljena obimna knjiga od koje se očekivalo da posluži kao osnova trasiranju pravca razvoja mineralno-sirovinskog kompleksa (istraživanjem eksploatacija i prerada (primarna, sekun- PROIZVODNJA GRAĐEVINSKOG KAMENA JE U EKSPANZIJI: Kamenolom u Baru darna)) Crne Gore u XXI vijeku. Radi se o publikaciji blika. Na kraju, finansiranje Duže od dvije decenije nemamo trasiran pravac razvoja istraživanja mineralnih siroMinistarstva industrije, vina prenijeto je na republič- mineralno-sirovinskog kompleksa. Da je Crna Gora energetike i rudarstva. Ni ke fondove. poslije 20 godina to se nije zemlja kamena, pokazuju devastirani prostori, uništena U tom periodu, sredstva za geostvarilo ni materijalom ološka istraživanja i otkrivanja vegetacija, pristupni putevi gradilištima, postrojenja Ministarstva ekonomije, promovisanim kao ,,držav- rezervi, na tlu Crne Gore, bila prerade, nažalost i tamo gdje se živi od turizma, gdje su su skromna, nedovoljna da se ni plan“. Navedeni radovi obuhvate prostori interesan- najljepši prirodni predjeli Crne Gore bazirani su na nepouzdanoj osnovi razvoja, tuđe tni za ulaganja. kamen, šljunak i pijesak. provenijencije.

Karakterističan primjer, u Istraživački ,,moratorijum“ u BOGATSTVO ovom smislu, bio je prostor oblasti metaličnih i nemetalič- Na prostoru Crne Gore evi- Rude sa obustavljenom ekDesetogodišnja istraživačka sjeveroistočne Crne Gore, do nih mineralnih sirovina, pro- dentirano je 19 mineralnih sploatacijom: crveni boksit, praznina prešla je u treću de- granice sa Albanijom, koji i dužen je osamdesetih i deve- supstanci, koje se mogu ozna- bentonite, barit, bigar, bijeli ceniju XXI vijeka, što se odra- danas, iako perspektivan po desetih godina prošlog vijeka, čiti kao mineralne sirovine ili boksit, gline (cementne), gline zilo i na eksploataciju mine- svojim metalogenetskim ka- kad su u ,,modu“ ušla istraži- rude, što znači da su one mo- (ciglarske), laporac (cemenrakteristikama, ne pobuđuje vanja nafte i gasa nadajući se gući predmeti eksploataci- tni), truf (devet). Proizvodnja ralnih sirovina.

Prvi znaci retenzije potiču još interes za istraživanja. Susjed- da će otkriće ležišta nafte i ga- je. Mogu se raspodijeliti u tri je prestala raspadom SFRJ. iz vremen raspada Jugoslavi- na Albanija, sa kojom dijelimo sa u komercijalnim količina- grupe: Rude neeksploatisane: bakar, je, kada su republikama re- prostor Prokletija kao rudono- ma naročito u podmorju, sta- Rude u aktuelnoj eksploataciji metalični pjeskovi Ulcinja, ducirana savezna sredstva za snog objekta, izvodila je istra- viti u ,,zapećak“, istraživanja (šest): mrki ugalj, mrko-lignit- azbest, dolomit (vatrostalni) geološka istraživanja. U slje- živanja i eksploataciju ruda (D. metaličnih i nemetaličnih mi- ni ugalj, olovo-cink, arhitek- (četiri). dećem periodu, Savezni fond Dragović: Rudno bogatstvo Al- neralnih sirovina. No, danas, tonsko građevinski (ukrasni) Iz pregleda proizilazi da od 19 uslovio je participaciju i repu- banije i Crne Gore, 2020). kamen, tehnički građevinski aktuelno i perspektivno ekni nafte ni ruda. sploatabilnih sirovina, u 2023. godini se eksploatiše šest.

Obustavljena je eksploatacija bentonite, bijelog boksita, Crnogorski kamen od davnidarde – kompaktna ploča bez barita, laporaca cementnih, na korišćen je za izgradnju. prslina i pukotina, površine od glina ciglarskih, bigra. ObuOvom prilikom spomenuću nekoliko kvadratnih metara, stavom eksploatacije, rad su debljine najmanje četiri-pet brdo Visočica (Bjelopavlićka prekinuli i prerađivački pocentimetara. Posebno se vodiravnica) koje je u rimsko goni koji su danas devastirani. doba dalo kamen za gradnju lo računa da gornja površina Iz navedenog može se zaDuklje a o kojem sam već bude neravna (šagrin) a što je ključiti da se revitalizacija govorio. Drugi primjer je djelo uticaja prirodnih pojava mineralnih sirovina sa obuHram Hristovog vaskrsenja i što je davalo potrebnu patistavljenom eksploatacijom i u Podgorici koji je obložen nu. Ubrzo sam shvatio kako devastiranim prerađivačkim crnogorskim kamenom. je efikasnije da idem na teren kapacitetima, u aktuelnoj siUčestvovao sam, 1998/1999. i direktno biram kamen. Nije tuaciji, ne može prihvatiti regodine, kao stručno lice u bio lak zadatak jer se radilo alnom i ekonomski opravdaObrada ,,megalita“ izboru kamena (blokovi, pole- pretežno o kamne nastalom nom. Eventualna parcijalna Stubica), Podgorica (Kameni- šali ljubazni mještani sa tih če) za ,,megalite“. Prvobitno je prije 120 miliona godina, eksploatacija može se razmakamen kod hrama doprema- tektonskim pokretima… Našli ca, Visočica), Boka Kotorska područja – spremni da nas trati, zavisno od stanja rezerlo preduzeće Metalogradnja, smo ga na deset lokacija: (Kamenari, Zvečava) i Šavnik ugoste i pomognu da dođevi mineralne sirovina, preraCetinje (Prentin Do), Nikšić gdje bih eliminisao komade (Podmalinsko, Zukva). Moram mo do lokacija gdje se kamen đivačkih kapaciteta.

(Stohage, Gradac, Kuside, istaći da su nam posao olakkoji ne zadovoljavaju stannalazi.

Danas, kao i ranije, održava se u kontinuitetu eksploatacija

mrko-lignitnog uglja Pljevlja.

Eksploatacija ukrasnog kamena i prerada zastupljena je na zavidnom niovu.

Proizvodnja tehničkog građevinskog kamena je u ekspanziji. Obuhvaćen je cio prostor Crne Gore. Svaka opština otvorila je eksploataciju, negdje i na dvije lokacije. Crnogorsko primorje, duž magistralnih puteva i na obali je u fazi devastacije prirodnog ambijenta. Zbog posustale eksploatacije crvenog boksita i stanja Kombinata aluminijuma, svjetski poznata ležišta crvenog boksita nijesu u nivou koji obećava odgovarajuću eksploataciju u odnosu na postojeću sirovinsku bazu i obustavljenu preradu.

Da je Crna Gora zemlja kamena pokazuju devastirani prostori, uništena vegetacija, pristupni putevi gradilištima, postrojenja prerade, nažalost i tamo gdje se živi od turizma, gdje su najljepši prirodni predjeli Crne Gore (Crnogorsko primorje, obala).

ZAŠTITA

Kako se vidi iz medija, povećan je interes da se zaštiti životna sredina u prostoru gdje se vrši eksploatacija mineralnih sirovina. Nedavno je pet mjesnih zajednica na Cetinju izrazilo protivljenje otvaranju kamenoloma, čiji bi rad, kako kažu, ugrozio devet seoskih prostora.

Eklantantan primjer su dva ekološka društva koja su ispoljila energičan stav da se spriječi eksploatacija olovo-cinkove rude u Brskovu kod Mojkovca. Samo u dnevnom listu Pobjeda je objavljeno više natpisa koji ukazuju na štetnost uticaja otvaranja rudnika u Brskovu, kako za živi svijet, tako i prirodni ambijent.

Iako je dat široki publicitet inicijatorima obustave eksploatacije, nije bilo, makar ne energične, reakcije zvaničnih organa (država, Opština Mojkovac) u javnosti. Važno je reći da se sve to dešava sa zakašnjenjem jer je Crna Gora potpisala ugovor sa koncesionarom prije trinaest godina - 2010. godine!

Na kraju, smatram svrsishodnom potrebu da se posveti više pažnje stanju eksploatacije mineralnih sirovina u cijelom prostoru Crne Gore, gdje se eksploatiše ruda, posebno kamen, a naročito na stvaranju otpada, degradaciji prirode pristupnim putevima, instalacijama prerade koje stvaraju prašinu, dim…

Autor je naučni savjetnik u penziji

Crnom Gorom

Neđelja, 24. decembar 2023.

Kolašin: Zvanično počela zimska turistička sezona na Ski centru Kolašin 1600

D. DRAŠKOVIĆ

Snijeg se gleda, skijanja nema...

Detalj sa Ski centra Kolašin 1600

Božićni bazar na Trgu boraca Suveniri, domaći specijaliteti, ljekobilje, med i proizvodi od meda, pletena kapa, šal i čarape i još dosta toga uz muziku „koja pokreće“

D. DRAŠKOVIĆ

KOLAŠIN – Okićeni kiosci, raznovrsna ponuda, muzika koja sve to spaja i dosta mještana i gostiju spremnih da sve to probaju i ocijene. Već po tradiciji Božićni bazar je događaj koji najavljuje novogodišnju i prazničnu atmosferu u turističkom Kolašinu. Spaja atraktivnost Bjelasice sa onim što nude gradski sadržaji.

Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije

Dio ponude koja „miriše“...

domaći specijaliteti, suveniri...

- Sve će to zanimati goste Kolašina i goste naših planina koje očekujemo u predstojećim danima i mjesecima. Zbog toga želimo da znaju da sve to mogu potražiti u srcu grada, na kolašinskom Trgu boraca. Organizacija je takva da se dnevno može obogatiti ponuda i učiniti raznovrsnijom tako da vjerujemo da će ovo biti adresa tražene vanpansionske ponude Kolašina. Božićni bazar će biti otvoren svakoga dana od 10 do 20 sati, kazala je Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije.

Božićni bazar i izlagače su obišli i Petko Bakić, predsjednik Opštine Kolašin, Vasilije Bulatović, predsjednik SO i Miodrag Bulatović, potpredZorica Milašinović i Petko Bakić sjednik Opštine. Dio ponude Božićnog bazara narednih dakoja je dala najveći doprinos i na biće i organizovani muzički ovogodišnjem Božićnom baza- program na Trgu boraca, u koru, kaže da je postignut cilj da jem će između ostalih učestvomanifestacija okupi kolašinske vati ,,Dva i po šešira“, Aleksanmale ili velike stvaraoce i pro- dar Došljak, Shendon bend, izvođače kada je u pitanju po- Bjelopoljski tamburaši i ostali, ljoprivreda, ljekobilje,prera- a biće organizovane i DJ žurke.

Dr. D. đeni proizvodi od vune, med,

Humani Djeda Mrazovi podijelili 350 paketića

Donirali i didaktičku opremu za resursne centre u Podgorici PODGORICA – ATV klub Montenegro u saradnji sa Hipotekarnom bankom i uz podršku kompanija i ljudi dobre volje već sedmu godinu organizuje humanitarnu akciju ,,ATV Djeda Mraz“ u sklopu koje ATV piloti maskirani u Djeda Mrazove obilaze podgoričke resursne centre ,,1. jun“ i ,,Podgorica“ i dijele darove koje su skupili tokom mjeseca decembra.

– Cilj akcije je da izmamimo osmijeh djeci kojoj je to možda sad i najviše potrebno. Ove godine smo imali malo veći odziv pa smo mogli da napravimo bolju kolekciju poklona. Danas je podijeljeno oko 350 paketića, ali i poseban didaktički materijal za koji smo im odvojili sredstva prema spisku koji smo dobili iz resursnog centra.

Ukupno sa tim je bilo možda nekih 400 paketića – kazao je član ATV kluba Montenegro Lazar Radević.

Hipotekarna banka i ATV klub su ove godine najveći dio sredstava uložili upravo u spomenuti didaktički materijal koji je štićenicima resursnog centra potreban tokom cijele godine.

– U komunikaciji sa ATV klubom saznali smo da se dosta uspješnih crnogorskih kompanija priključilo humanitarnoj akciji, baš kao što su uradili članovi, ali i simpatizeri i prijatelji kluba što nas posebno raduje. Vjerujem da su djeca danas

MEDIA BIRO

Kompletira se atmosfera novogodišnjih praznika

KOLAŠIN – Bilo je dovoljno sunca, ali nedovoljno snijega.

Bjelasica je omogućila dosta zimskih čari i zimskog zadovoljstva, osim onog glavnog – nije bilo uslova za skijanje.

Nešto oko dvadesetak centimetara snijega nije bilo dovoljno da se pokušaju „utabati“ i one najmanje zahtjevne skijaške staze...

Ipak, bilo je gostiju koji su došli da zimu i planinu osjete i bez skija. Panormaska vožnja žičarom, ponuda nacionalnog restorana i kafe-bara na otvorenom, tjubing za najmlađe... Gosti koji su odlučili da vikend provedu u Kolašinu, kao i oni koji katolički Božić po tradiciji provode u ovdašnjim smještajnim kapacitetima, imali su priliku da na ovakav način organizuju prve ovosezonske „susrete sa Bjelasicom“.

Prema informacijama turističkih poslenika, novogodišnji i božićni praznici su su naviknuti „zimski magnet“ da se bude u Kolašinu.

Interesovanja i rezervacija ima jer Nova godina i Božić na preko hiljadu metara nadmorske visine imaju svoje zimske i turističke izazove i kada nema snijega za skijanje. Dalji nastavak sezone će u svakom slučaju zavisiti od visine na snijega na Bjelasici i uslova kojim će tom „bjelinom“ omogućiti skijanje... Dr. DRAŠKOVIĆ

Prve panoramske vožnje

15

Stotinama paketića obradovali najmlađe

bila zadovoljna, da smo zajednički uspjeli da im podijelimo radost i veselje i da im uljepšamo Novu godinu i predstojeće praznike. To nam daje i neki dodatni elan da i sljedeće godine i narednih godina nastavimo ovu akciju – saopštio je direktor filijale Hipotekarne banke Podgorica Mirko Babović.

Veliku zahvalnost u ime mališana kojima su donatori i Djeda Mrazovi uljepšali praznike izrazili su predstavnici resursnih centara ,,1. jun“ i ,,Podgorica“.

– Posebna mi je čast što smo danas ugostili članove ATV kluba Montenegro. Vjerujem da ćemo na ovakav način uvesti djecu u jednu pretprazničnu euforiju koja počinje sa vama.

Hvala što ste izdvojili vrijeme i priredili ove poklone što našoj dječici predstavlja posebno zadovoljstvo – kazala je Marijana Antonijević, direktorica

JU Resursnog centra za djecu i mlade ,,Podgorica“.

Riječima hvale priključio se i profesor likovne kulture u Resursnom centru ,,1. jun“ Mirko Dragović.

– Zahvaljujem se na ovom divnom gestu. Ovo je prije svega društveno odgovorno jer pomaže da mnoga društva uoče značaj saradnje sa nama. Ovo je za naše učenike mnogo važno i za njihovu socijalizaciju, ali takođe i za njihove roditelje, da ih ohrabrujemo, da im pokažemo da nijesu sami, da smo mi tu, ne samo kao ustanova već i kao zajednica koja je uvijek spremna da pomogne – istakao je Dragović.

Nakon dodjele paketića i donacije podgoričkim resursnim centrima ATV piloti su na svojim četvorotočkašima defilovali kroz grad do Trga nezavisnosti u centru Podgorice, gdje su podijelili i drugi dio paketića. R.P.

Arena

16 Košarka

Neđelja, 24. decembar 2023.

Mornar Barsko zlato poražen u „Topolici“ od FMP-a u 13. kolu ABA lige

I sreća okrenula leđa Baranima Nikola Jokić

Jedino Denver slavio u gostima u šest mečeva NBA lige odigranih u noći između petka i subote

najbolji skakač u istoriji Nagetsa

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

Iako je odigrao najbolju partiju od kraja oktobra i jedine pobjede, protiv Krke, Mornar Barsko zlato nije uspio da prekine negativnu seriju i pomjeri se „s mrtve tačke“, gdje se nalazi skoro dva mjeseca – Barani su u „Topolici“ poraženi od FMP-a 77:75, i time su još više produbili krizu, jer su upisali osmi uzastopni poraz i ostali prikovani za dno tabele ABA lige.

Najbliža je Krka sa pobjedom više, a mogla bi da ima i dvije više ako danas pobijedi Borac.

FMP je stigao do četvrte pobjede. Mornaru u drugom dijelu sezone slijedi grčevita borba za opstanak...

Nervozna i neefikasna prva četvrtina, u kojoj je viđeno 10 promjena vođstva, u kojoj nijedan tim nije imao više od posjeda prednosti (Mornar sa dva, FMP sa tri poena), završena je s neriješenim rezultatom (19:19). I to zahvaljujući Miliću Starovlahu, koji je uz zvuk sirene pogodio prvu trojku za Barane, nakon četiri timska promašaja.

Oba tima su u ovoj dionici pogodila po sedam šuteva iz reketa, ali gosti iz jednog pokušaja manje (15-16), a FMP je bio polovičan sa perimetra (2-1), ali bolji u skoku (13-7). Mornar nije dovoljno dobro iskoristio to što je imao pet ukradenih lopti (gosti nijednu), i samo jednu izgubljenu, za razliku od FMP-a, koji ih je imao čak sedam u ovom kvartalu.

Druga četvrtina je bila za nijansu efikasnija od prve, ali i nakon nje nijedan tim nije imao prednost (41:41). A Mornar je odlično otvorio drugu četvrtinu, serijom 7:0 je nakon skoro tri minuta poveo 26:19, ali su napadački usporili u posljednjih šest minuta. FMP je to iskoristio, i za dva minuta i 10 sekundi je preokrenuo serijom 8:0 i

Markus Veders sa 18 poena bio je najefikasniji u ekipi iz Bara Dvorana: ,,Topolica“.

Gledalaca: 758.

Sudije: Radojković, Hadžić i Terlević

Veders Starovlah Dan-Martin Luis Luković Bursać Miković Voler Gavrilović Vranješ Marej Radetić

18 12 7 5 8 5 6 0 14 -

75

77

(19:19, 22:2, 11:20, 23:16)

77% (22-17) 45% (38-17) 30% (27-8)

za 1 za 2 za 3

67% (24-16) 52% (50-26) 20% (15-3)

36 (7+29) Skokovi 35 (9+26) Blokade 5 1 Asistencije 17 8 9 Ukradene lopte 6 15 Izgubljene lopte 16 Faulovi 24 23

poveo 31:30, nepuna četiri minuta prije odmora. Mornar je, međutim, odmah vratio vođstvo, nakon trojke Markusa Luisa (33:31), i vodio je sve do pred kraj poluvremena, kada je Stojanović pogodio oba bacanja za 41:41, nepune dvije sekunde prije odmora.

Mornar je u prvoj polovini treće četvrtine pogodio tri trojke, posljednju Tavijen Dan-Martin za vođstvo od 52:50, činilo se da Barani polako hva-

Votson Živanović Foster Subotić Pavićević Roberts Stepanović Šaranović Simović Luk Stojanović Beson

15 6 2 6 7 2 3 22 14

taju pravi zalet. Međutim, dogodilo se suprotno, Mornar je potpuno „zaribao“ u napadu i u posljednja četiri i po minuta nije upisao ni poen (domaći su promašili četiri šuta za dva, tri za tri poena, i izgubili dvije lopte), što je FMP iskoristio da serijom 11:0 stekne velikih devet poena prednosti pred posljednju četvrtinu (61:52).

Nakon trojke Stojanovića i jednog od dva pogođena bacanja Simovića, FMP je na-

kon minut i po igre u posljednjoj četvrtini došao i do prve dvocifene prednosti (65:55).

Nije se Mornar, međutim, htio predati, Barani su pronašli pravu energiju u oba pravca, pa su parcijalom 14:4, za četiri minuta i 15 sekundi, prvo stigli do izjednačenja (69:69), pošto je Starovlah pogodio sva tri bacanja, nakon što je bio fauliran u šutu za tri poena, a onda je Dvajt Marej Baranima vratio vođstvo, trojkom za 72:71.

Uslijedila je rezultatska klackalica, kakva je bila u većem dijelu meča, a meč je odlučen u samom finišu. Stojanović je donio vođstvo gostima 77:75, neobičnim košem, jer je, po svemu sudeći, htio da baci „alejup“, ali je lopta završila u košu.

Mornar je imao posljednji napad za produžetak ili pobjedu, ali ga nije najbolje završio, jer Antabija Voler nije pogodio trojku iz ugla.

Mornar u narednom kolu, 30. decembra, dočekuje Partizan.

S. JONČIĆ

Denver je jedini slavio u gostima u mečevima koji su odigrani u noći između petka i subote, Nagetsi su pobijedili Bruklin 122:117 i produžili svoj pobjednički niz na tri trijumfa.

Veče je obilježio sjajni Nikola Jokić koji je zabilježio dabldabl i bio na pragu novog tripl-dabla. Jokić je za 34 minuta na parketu postigao 31 poen (17-12 iz igre), imao 11 skokova i tome dodao sedam asistencija. Na sve to imao je tri ukradene i niti jednu izgubljenu loptu.

Sa 11 uhvaćenih lopti, Jokić je stigao do ukupno 6.631 skoka u karijeri i postao košarkaš sa najviše skokova u istoriji Denvera, pošto je prestigao Dena Ajsela koji je tokom svoje karijere stao na 6.630 skokova.

Efikasniji od njega bio je samo Džamal Marej sa 32 poena i dalje ostaje na snazi podatak da Nagetsi ne gube ove sezone kada on postigne najmanje 25 poena. Imao je i pet skokova, odnosno, devet asistencija. U timu Majka Melouna su dvocifreni bili još Eron Gordon sa 18 poena i pet skokova, odnosno, Majkl Porter sa 15 poena.

Na drugoj strani se istakao Kem Tomas sa 23 poena, njegov imenjak Džonson je dodao 17, a Mikal Bridžes i Fini Smit su imali po 14.

Denveru je ovo 20. pobjeda u sezoni pored čega imaju 10 poraza što je dovoljno za treće mjesto na Zapadu. Bruklin je deveti na Istoku.

Košarkaši Filadelfije su bili bolji od Toronta na svom terenu s rezultatom 121:111.

Čak trojicu košarkaša je imala Fila koji su imali učinak od 30 plus poena. Tobajas Heris i Tajriz Meksi su utakmicu završili sa po 33 poena, s tim što je plej Seventisiksersa dodao i 10 skokova. Prošlogodišnji MVP Džoel Embid je uprkos povredi zgloba utakmicu završio sa 31. poenom i 10 skokova, što je njegova 13. utakmica kako je imao ovakav učinak od početka sezone. Kod Toronta, koji je upisao 17. poraz od početka sezone, istakao se Paskal Sijakam koji je ubacio 31. poen, Jakob Poetlje utakmicu završio sa 19 poena, dok je Žeremi Trent za nešto više od 25 minuta provedenih na parketu imao 17 poena. Teško ide Dalasu bez Luke Dončića koji nije mogao da pomogne svojim saigračima na meču protiv Hjustona, koji je tim iz Teksasa izgubio s rezultatom 122:96. Sem Dončića za Dalas na ovom meču nijesu igrali ni Kajri Irving i Dante Egzum.

U odsustvu glavne zvijezde ekipe najbolji je bio Oliver-Maksens Prosper sa 20 poena, dok je uz centra Maveriksa jedini dvocifreni još bio Tim Hardavej koji je ubacio 16 poena.

Sa druge strane, Alperen Šengun je imao dabl-dabl učinak sa 22 poena i 15 skokova, Džabari Smit je utakmicu završio sa jednim poenom manje, dok je Džejlen Grin imao 17.

Rezultati: Filadelfija – Toronto 121:111, Bruklin – Denver 117:122, Hjuston – Dalas 122:96, Majami – Atlanta 122:113, Golden Stejt – Vašington 129:118, Sakramento – Finiks 120:105.

S. J.

Arena

Neđelja, 24. decembar 2023.

Košarka

17

SC Derbi pobijedio Budućnost Voli, u podgoričkom derbiju, u okviru 13. kola ABA lige

EFIKASNO POLUVRIJEME

Prvo poluvrijeme je bilo veoma efikasno, sa slabijim odbranama na obje strane. U prvoj četvrtini je Budućnosti bolje išao šut iz reketa (16-10) u odnosu na „studente“ (13-6), koji su bili precizniji sa perimetra (4-3), pošto su „plavi“ pogodili samo jednu trojku iz četiri pokušaja.

Budućnost je imala prednost u skoku (9-7) i ukradenim loptama (3-1), dok je izjednačen bio broj asistencija (5-5) i izgubljenih lopti (3-3).

Budućnosti je pripala prva polovina dionice, u kojoj je u dva

Dvorana: ,,Morača“.

Gledalaca: 550.

Sudije: Obrknežević, Dragojević i Milićević

Mihailović 5 Slavković 20 Makundu 8 Ferel 12 Grbović 2 Džons 1 Jagodić Kuridža 2 Vilijams 12 Rajt 12 Popović Pol 8

82

94

(24:25, 25:22, 15:18, 18:29) 61% (13-8) 55% (51-28) 25% (24-6)

za 1 za 2 za 3

83% (23-19) 48% (44-21) 48% (23-1)

34 (11+23) Skokovi 42 (11+31) Blokade 2 1 Asistencije 12 18 7 Ukradene lopte 3 9 Izgubljene lopte 11 Faulovi 22 17

Bogavac 2 Pavlićević Hadžibegović 2 Baćović Ivišić 5 Dokins 9 Drobnjak 13 Drežnjak 10 Goranović Kamenjaš 26 Kapusta 10 Mirković 17

Stigao Tanasković Na dan podgoričkog derbija sa SC Derbijem, Budućnost Voli je objavio dolazak novog igrača - doskorašnji krilni centar Igokee Nikola Tanasković novi je igrač podgoričkog kluba.

Košarkaš koji igra na obje unutrašnje pozicije je sa „plavima“ stavio potpis na ugovor od dvije i po godine.

Tanasković ove sezone u ABA ligi u prosjeku postiže 11,9 poena i ima 5,7 skokova po meču. U šest mečeva Lige šampiona postizao je 11,5 poena uz 4,8 skokova.

ne samo vratio egal, već je trojkom Igora Drobnjaka uspio i da dođe do pola koša prednosti (25:24) na kraju četvrtine.

Budućnost je u drugoj četvrtini pronašla šut za distance (tri trojke iz četiri pokušaja), ali je

navrata imala po šest poena prednosti, prvo nakon serije od 9:0 za vođstvo od 16:10, a onda i na 18:12. SC Derbi je uspio da nađe odgovor na igru rivala, često je pronalazio put do lake realizacije pod košem, pa je

Navijači upali u svlačionicu Ono što nijesu uspjeli nakon završetka meča, kada ih je obezbjeđenje na terenu spriječilo da uđu na teren, nekolicina navijača Budućnosti uspjela je nekoliko minuta po završetku utakmice. Nakon što su izašli iz dvorane, nekoliko momaka je ušlo na službeni ulaz, pa su pored male sale, bez otpora jednog člana obezbjeđenja, došli do svlačionice Budućnosti i ušli unutra. Sve se završilo brzo i bez posljedica, a moglo je da ih bude, jer nekoliko stranaca u podgoričkoj ekipi nije bilo spremno da trpi tu vrstu torture.

Stigla je i policija da obezbijedi miran izlazak igrača Budućnosti.

- Ovo nije smak svijeta, ovo je samo jedna utakmica – prokomentarisao je Jogi Ferel, kome jedan policajac nije dozvoljavao da se u tom trenutku pridruži supruzi koja je sa djecom bila u obližnjoj igraonici, objašnjavajući mu da treba da se sprovedu sve bezbjedonosne mjere.

Kenan Kamenjaš obilježio je trijumf „studenata“

JAKARA: Fenomenalna utakmica; ŽAKELJ: Takav pristup još nijesam vidio Trener SC Derbija Dejan Jakara je čestitao igračima ,,na fenomenalnoj utakmici“.

- Pogotovo zbog načina kako smo posljednju četvrtinu priveli kraju. Kada treniraš ovako i igraš sa srcem, onda teško gubiš.

Budućnosti želim sve najbolje u sljedećim utakmicama.

Nadam se da ćemo istim mentalitetom igrati i ubuduće. Važno je da se ne dignemo previše, da znamo da je Budućnost imala i težak raspored. Moja je ekipa željela da dobije utakmicu, ja vjerujem u momke. Pobjeda je

super, ali idemo dalje istim putem – rekao je Jakara.

Trener Budućnosti Andrej Žakelj čestitao je bivšem timu na pobjedi i poželio SC Derbiju sve najbolje u nastavku sezone.

- Nema tu puno da se priča, sve se vidjelo na terenu.

Još jednom ovakav pristup i to… To još nijesam vidio, to je nemoguće, nema tu puno da se kaže – rekao je Žakelj.

S obzirom na to da se zbog igranja u Evropi nema puno vremena za trening, na pitanje šta on i njegov stručni

štab mogu da urade da promijene takav odnos ekipe, Žakelj je odgovorio: - Trening je jedno, želja, volja i borba su drugo. Ako je igrač profesionalac, ne treba mu trening da bi se bacio na glavu, napravio faul, da ide na skok, da napravi faul. Ovo nema veze nikakve sa treningom, mi ne možemo puno da napravimo što se tiče taktike, sistema, to je kako jeste. Ako imaš nešto tamo dolje, onda izađeš i boriš se, izgubiš pošteno – dodao je Žakelj.

pokvarila procente za dva poena (na 57,7 odsto), dok je i dalje imala dvije ukradene lopte više (4-2). SC Derbi je pogodio samo jednu trojku, pokvario je i šut iz reketa (na 40,7 odsto), ali je imao bolji skok na polovini me-

ča (19-16), računajući i ofanzivni (8-6), te asistenciju više (8-7).

Interesantno, Budućnost je u drugoj četvrtini samo dva puta vodila, prvi put 41:39 u 17. minutu, i drugi put na poluvremenu, nakon što je Jogi Ferel pogodio trojku o tablu za 49:47.

SC Derbi nije uspio da sačuva vođstvo koje je imao tokom skoro cijele četvrtine, a koje je najviše iznosilo pet poena (32:27), nakon nešto manje od tri minuta igre u ovoj dionici.

62:61, 64:63), SC Derbi je vodio i sa šest poena prednosti (60:54), ali je imao samo pola koša prednosti na kraju četvrtine, nakon koša Davida Mirkovića.

Mirković je pravio velike probleme Budućnosti i u posljednjoj četvrtini, posebno na startu kada je sa pet poena u nizu donio „gostima“ šest poena prednosti (70:64), a onda je jednim od dva pogođena bacanja započeo seriju od 8:0, koju su nastavili trojkom Drobnjak i sa dva uzastopna koša Kamenjaš za vođstvo od 82:71, na pet minuta i tri sekunde prije kraja. Koševima Mekinlija Rajta i Jogija Ferela, Budućnost je na kratko prekinula nalet SC Derbija, ali je Obri Dokins trojkom za 87:77 vratio dvocifrenu prednost na tri minuta i 33 sekunde prije kraja, a onda su Drežnjak i Kapusta (trojkom) donijeli maksimalnih „plus 15“ za SC Derbi (92:77), koji je rutinski priveo meč kraju... S. JONČIĆ

M. BABOVIĆ

Zvižduci u drugom poluvremenu, posebno u nastavku, pokušaj upada na teren nekoliko navijača „plavih“ po završetku meča, govore da su i navijači Budućnosti izgubili strpljenje – SC Derbi je očitao lekciju „plavima“, pobijedio je 94:82, i još jednom potvrdio da crnogorski šampion ove sezone igra daleko od očekivanja.

Sa druge strane, SC Derbi je hrabrom igrom pokazao kako se bori za dres svog kluba i samim zasluženo je drugi put ove sezone „uzeo skalp“ Budućnosti, nakon polufinala Superkupa.

M. BABOVIĆ

„Studenti“ držali čas, zvižduci za „plave“

SC DERBI DIKTIRAO TEMPO

Obezbjeđenje spriječilo nekoliko navijača da uđu na teren

U trećoj četvrtini su odbrane bile bolji dio igre u oba tima (pogodili su po jednu trojku). Budućnost je već u prvom minutu upala u probleme sa faulovima, jer su za manje od minut oba centra, Marvin Džons i Džakori Vilijams, dobili po četvrtu ličnu grešku. Interesantno, sva tri puta je vođstvo Budućnosti donio Vilijams (za 55:54,

Arena

18 Rukomet PODGORICA – Bez drame, kukanja, suza i pitanja zašto baš ona i zbog čega su se u tom trenutku karte tako promiješale i odvojile je od Svjetskog prvenstva i višegodišnje želje da ode na Olimpijske igre, Marta Batinović se spakovala 9. decembra i iz Švedske se vratila kući.

Ni tren nije čekala, nedugo nakon povrede prednjih ukrštenih ligamenata u duelu glavne runde sa Hrvatskom, golmanka crnogorske rukometne reprezentacije je već bila u Zagrebu gdje se 15. decembra operisala.

Uspješno, a za rubriku ,,vjerovali li ne“ počela je da vozi bicikl. Ušla je u priču oporavka u Metkovićima, gdje će je, najvjerovatnije, i završiti.

- Znam da ne treba da žurim sa oporavkom, kako ne bih nešto uprskala, ali smo svjedoci da su se sportisti i nakon ovakvih povreda vraćali na teren poslije pet i po do šest mjeseci. Ko zna, možda i ja uspijem.

Na vrijeme sam počela oporavak, prije svega na vrijeme završila operaciju, i upravo mi je fizioterapeut Mario Majić kazao da je njegov prvi cilj da me spremi i da potpuno konkurišem za Olimpijske igre. Tako se pripremam, potpuno sam mirna, svjesna da ćemi trebati vremena da se oporavim, ali daću sve od sebe za svoj san. Ispred mene je još dosta karijere, a ako ne uspijem da se spremim za Pariz, nadu neću gubiti. Idem dalje, do Los Anđelesa ako treba. A posustati neću – poručila je Batinović.

Bolovi su brzo prošli.

- Srećna sam u smislu da me koljeno ne boli, a pripremala sam se za to. Iskreno, razmišljala sam najviše o tome koliko će noga da me boli. Na sreću, sve je prošlo u dva dana poslije operacije. U naredna dva i po mjeseca me čekaju vježbe, a onda polako, kada se formiraju mišići, slijedi nešto drugo. Dobro je što sam kod kuće i što nigdje ne idem.

Ohrabrena je Marta i zbog svega što je uslijedilo nakon operativnog zahvata u Zagrebu.

- Prva dva-tri dana sam malo mrdala nogom, a ispostavilo se brzo da su moji mišići spremni da krenem dalje.

Vedar duh i optimizam guraju našu reprezentativku ispred realnih očekivanja. Nagledala se kroz karijeru povreda na terenu. Osjetila je kroz suze, izraze lica, u podrhtavanju tla, koliko je bolan osjećaj kada dođe do prekida karijere.

- Nikad do sada nisam bila povrijeđena. Mislim da sam, još od 15 godine, kada sam došla u Podravku, do danas, sve izdražala i bila na visokom nivou. Ništa nisam mogla ni da predosjetim. Ali, kada se ovo desilo – prihvatila sam sve i nisam se pitala kako i zbog čega i što baš ja. Nisam kukala, više sam se, kao što sam kazala, spremala za bol. Možda je i to bilo dobro.

Bez najave, naglog poteza, udarca, Marta je kao pokošena pala na teren…. I znala je, u tom trenutku, da je povreda ozbiljna. Zato je hladne glave sačekala konačan odgovor

Neđelja, 24. decembar 2023.

Marta Batinović se oporavlja od operacije prednjih ukrštenih ligamenata, priželjkuje plasman na Olimpijske igre i ne odustaje od sna

Idem dalje, i do Los Anđelesa ako treba Ivano je glavni, čuva mamu od svega Ivano uživa u društvu majke. Brižan je, čuva je, a Marta kaže da je često pita: ,,Zašto si, mama, na štakama, da li te boli noga“…

- Gledao je utakmicu, ali nije čuo vrisak na terenu.

Mali je, ali sam mu objasnila zbog čega hodam na štakama, i kao da razumije, ali u glavi, vjerovatno, ima drugačiji scenario.

Pažljiv je, kada neko dođe u kuću obavezno ga upozorim riječima – pazi da ne staneš na maminu nogu, ili – nemoj da diraš maminu nogu… Pazi mamu koliko može. Ljubav od djece je ogromna.

Borbene do kraja

Marta Batinović sa sinom u porodičnom domu u Metkovićima

Sa Magurom Ćisnadije još sezonu Povreda je još više ujedinila Martine koleginice na Svjetskom prvenstvu. Bila je važan šraf u seriji dobrih rezultata, kao što je i gura-

la svoju ekipu Maguru Ćisnadije kroz rumunsku ligu. Klub je uz Martu.

- Imam još sezonu ugovora. Dobijam veliku podršku

od ekipe, koja je u svemu korektna. U suštini, oni nemaju ništa sa mojom povredom, operacijom, oporavkom. Jer je do

povrede došlo u reprezentaciji, a Savez je potpuno stao iza mene. Nisam još detaljno sve ispričala klubu, ali su mi velika potpora – kazala je trideset trogodišnja Batinović.

iz bolnice nakon što je obavila potrebne preglede.

- Pitala sam doktora zbog čega se desila povreda, a da nisam, bukvalno, napravila nikakav nagli potez ili nešto što bi ukazivalo na to. Odgovorio je da sve dolazi s vremnom i da se tijelo zamorilo. Tako sam to prihvatila. Noga je ,,prošetala“, imala sam neugodan osjećaj, više nemoćan, a onda sam vidjela koljeno kako se kreće lijevo-desno. Kao da je izlazilo iz gležnja 20, 30 centimetara napolju. U tom trenutku sam znala ishod, jer sam, nažalost, toliko puta vidjela igrače koji su prolazili

kroz isto. Niko ništa nije morao da mi potvrdi. Samo sam željela što prije da dođem kući. Naš savez je sve uradio kako je trebalo, pomogao mi je i sjutradan sam bila kod kuće.

U povratku je Marta imala vremena da posloži, ako je i bilo nedoumica, sve u glavi.

- Nisam momenat plakala ili se pitala: „Bože, zašto ja?“ Možda bih isto doživjela na nekom sljedećem koraku. Očigledno je trebalo biti tada. Bez drame sam stigla kući, otišla u Zagreb kod najboljeg doktora…

Kakvu podršku je dobila ,,lavica“! Sa svih strana, od pozna-

nika, prijatelja, sportskih radnika, koleginica, od ljudi koji nemaju veze sa sportom…

- I ko me poznaje i ne poznaje pisao mi je i podržao. Sa svih strana, od Crne Gore pa nadalje. Posebna je bila podrška iz Crne Gore. Zbog najdivnijih riječi suzu sam pustila. Odmah nakon utakmice pisao je Slavko Goluža, došle su cure iz hrvatske reprezentacije, fizioterapeutkinja… Zbog svega na društvenim mrežama, s vremena na vrijeme, napišem poruku, jer znam da je ljudima stalo da me čuju i vide kako se oporavljam. Zahvalna sam svima

na svemu, a lijepe riječi su me motivisale.

Neobično je Marti da sjedi kod kuće kada nije na terapijama koje traju od četiri do pet sati.

- Prvo sam morala mozak da natjeram da pomjeri nogu, kada sam došla do faze da mogu, sve je bilo bolje. Idem na vježbe, sve brzo prođe, a onako izmorena kod kuće odmaram, a poslijepodne je novi proces oporavka. Narednih šest sedmica ne smijem da stanem na nogu, na štakama sam, a odlazak do trgovine mi dođe kao najbolji izlazak. I onda kažem – uspjela si danas, Marta.

Marta Batinović će biti najvatreniji navijač ,,lavica“ u aprilu na kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre.

- Nema ko ne želi plasman u Pariz. I Paragvaj sanja o tome, da ne potcjenjujem nikoga. Težak posao nas čeka, nažalost, nijesmo dobili organizaciju, ali šta je tu je. Nadam se da će sve djevojke zdrave sačekati april, a imaće i veliki broj utakmica do tada. Znam da će se, kao i uvijek, boriti i da ćemo izboriti plasman na OI – poručila je Batinović.

Ogromnu podršku, svakodnevnu, dobijala je Marta iz Švedske i Danske. Reprezentativne koleginice su igrale i zbog nje. A Marta je ponosna zbog njih.

- Bio je pravi gušt. Toliko je bilo lijepo na SP. Uživala sam i vidjela da se sve djevojke odlično osjećaju. A bez obzira na smjenu generacija i što nijesmo bili kompletni, ostvaren je vrhunski rezultat. Da nas je neko pitao prije nekoliko godina, uz činjenicu da neće biti u timu igračica koje su nosioci igre, da li želite sedmo mjesto, mislim da bismo odgovorile: ,,Odlično, pristajemo“. A. MARKOVIĆ

Neđelja, 24. decembar 2023.

Arena

Sportski miks 19

COK

PREMIJER (18. KOLO): Salah ispisao istoriju

Remi na ,,Enfildu“ po ukusu konkurenata Liješeviću najviše glasova

Bokser Petar Liješević osvojio je najviše glasova u onlajn glasanju za najuspješnijeg sportistu godine u tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK).

Prema propozicijama izbora, sportista koji dobije najviše glasova posjetilaca zvanične stranice COK-a osvaja dva glasa u konačnom izboru za sportistu godine.

Iza Liješevića je po broju glasova bio jedriličar Nikola Golubović.

Sjednica Upravnog odbora COK-a, na kojoj će se odlučivati o najboljima u 2023. godi-

ni, zakazana je za sjutra.

Lista kandidata za sportistu Crne Gore utvrđena je na osnovu dostavljenih prijedloga nacionalnih sportskih saveza.

Kandidati za sportistu Crne Gore su Nikola Golubović ( jedrenje), Pavle Bošković (e-sport), Petar Liješević (boks), Nenad Dulović (karate), Katarina Martinović (ragbi), Nemanja Čađenović (kik boks), Elizaveta Lugovskih (ritmička gimnastika), DejanVukčević (džu-džicu), Miroslav Perković (vaterpolo) i MilošVujović (rukomet).

COK će zvanično proglasiti najbolje 27. decembra, na svečanosti u vili „Gorica“. R. A.

Remiju u gradu Bitlsa najviše su se obradovali konkurenti, prije svega Mančester siti – ,,tobdžije“ imaju 40 bodova, ,,redsi“ i Aston Vila po 39, Totenhem 36, Siti 34 uz utakmicu manje...

Arsenal je poveo već u četvrtom minutu kada je Gabrijel Magaljaeš zatresao mrežu glavom nakon slobodnog udarca Edegora, koji je u 20. minutu igrao rukom u svom šesnaestercu, ali se niko od sudija nije oglasio.

Liverpul je ipak izjednačio.

Sjajan pas poslao je Aleksander-Arnold, a Mohamed Salah u svom stilu savladao Davida Raju.

Egipćanin je ušao u istoriju Premijer lige jer je prvi igrač koji je postigao dvocifren broj pogodaka protiv Mančester junajteda, Mančester sitija i Arsenala.

Utakmica je do kraja bila dinamična, a bliži pobjedi bio je Liverpul – u kontri pet na dva Aleksander-Arnold je pogodio prečku.

U prvom meču dana, Vest Hem je pobijedio Mančester

X/PREMIER LEAGUE

Onlajn glasanje za najuspješnijeg sportistu Crne Gore u izboru COK-a

Arsenal ni poslije 11 godina nije slavio na ,,Enfildu“, ali je ostao lider nakon gostovanja Liverpulu –u derbiju 18. kola Premijer lige bilo je 1:1.

junajted (2:1) i nanio rivalu 13. poraz u sezoni. ,,Crveni đavoli“ tako loš učinak do katoličkog Božića nijesu imali od sezone 1930/31, kada su upisali 16. poraza do 25. decembra. Na kraju su ispali iz lige.

Takav scenario se ove sezone neće dogoditi, ali svejedno – Junajted obara ili izjednačava negativne rekorde, poput toga da prvi put nakon 31 godine nije zatresao mrežu na če-

tiri utakmice u nizu.

- Nijesmo vrhunski tim u ovom trenutku, ali smo prošle sedmice protiv Liverpula pokazali da možemo da se nosimo s najboljima – rekao je menadžer Junajteda Erik Ten Hag poslije poraza na ,,Emirejtsu“.

Možda mu je to bio posljednji meč na klupi Junajteda...

Vest Hem je do pobjede stigao pogocima Džeroda Bouvena i Mohameda Kudusa. ,,Čekićari“ imaju 30 bodova,

dva više od Junajteda.

Totenhem je golovima Rišarlisona i Sona stigao do treće vezane pobjede, savladao je Everton (2:1) i došao do četvrtog mjesta, s tim što ima meč više od Sitija koji zaostaje dva boda.

Luton je upisao veliku pobjedu protiv Njukasla (1:0), Bornmut je u gostima savladao Notingem forest (3:2). dok je Barnli u gostima bio bolji od Ne. K. Fulama (2:0).

je igrao zbog crvenog kartona u prošlom kolu, a i ovaj meč je Atletiko završio s igračem manje. U 70. je isključen Sojundžu jer je nagazio Okamposa. Turčin je ušao na teren samo četiri minuta ranije.

Sevilja je tek 15. na tabeli, sa samo tri boda iznad zone ispadanja.

- Boli ovaj poraz jer smo zaslu-

žili remi. Ali u fudbalu se ne radi o zaslugama. Klub kao što je Sevilja mora da ima dovoljno spremnih igrača, a sa toliko povreda to nije bilo moguće. Nadam se da ćemo u 2024. biti što kompletniji jer je drugačije nemoguće biti konkurentan – kazao je Lukas Okampos. Špansko prvenstvo nastavlja se 2. januara.

Ne. K.

Novljanke zapažene na međunarodnom turniru

Košarkašice Primorja bronzane u Sloveniji PODGORICA – Košarkašice Primorja okitile su se bronzanim odličjem na izvanredno organizovanom međunarodnom turniru, koji je održan u Novom Mestu.

Nakon što su u polufinalnoj utakmici poražene od Zadra s rezultatom 56:45, u utakmici za treće mjesto pionirke Primorja su pobijedile ekipu Star s rezultatom 80:25, a u najbolju petorku je uvrštena talentovana koFudbaleri Intera rutinski su sačuvali četiri boda prednosti u odnosu na Juventus na vrhu Serije. ,,Nerazuri“ su slavili 2:0 protiv Lećea i četvrti put zaredom sačuvali mrežu u italijanskom prvenstvu.

Njemački defanzivac Jan Bisek u 43. je glavom postigao prvi pogodak u 43. minutu, po-

šarkašica Primorja AnjaAdžić.

Sve primorke su se upisale u strijelce, odigrale odličnu utakmicu i zanimljivim akcijama savladale protivničku ekipu vrlo ubjedljivo. Prvo mjesto u pionirskoj kategoriji zauzela je ekipa Zadra, a drugo domaća Krka.

Već 2. januara košarkašice Primorja putuju na međunarodni turnir u Francusku, koji se održava u Parizu od 2. do 8. januara.

R. P.

ATLÉTICO DE MADRID

LA LIGA (4. KOLO): Ljorente srušio Sevilju

Atletiko kao treći dočekuje 2024.

Godina u španskoj La Ligi završena je utakmicom četvrtog kola, u kojoj je Atletiko u Madridu pobijedio Sevilju (1:0) i izjednačio se sa Barselonom na diobi trećeg mjesta. ,,Kolćonerosi“ imaju bolju gol razliku od Katalonaca, te sedam bodova manje od Real Madrida i Đirone.

Atletiko je prekinuo mini negativnu seriju od dva meča bez pobjede (poraz u Bilbau i remi sa Hetafeom), a utakmica je odlučena u 46. minutu.

Tek što je ušao u igru, Markos Ljorente je dobio spektakularan pas od Kokea, potom i imao

sreće da mu se nakon ubacivanja lopta vrati u noge poslije intervencije defanzivca gostiju – nije mu zatim bilo teško da dovede Atletiko u vođstvo.

Ljorente je u finišu imao šansu za 2:0, ali je srpski golman Dmitrović bio uspješniji.

- Dobio sam sjajan pas i uspio da postignem gol koji nam je donio tri boda. Bili smo jasni kada smo rekli da mislimo samo o pobjedi. Čeka nas nekoliko dana pauze i vjerujem da ćemo nastaviti u pobjedničkom ritmu. Mi smo tim koji pokazuje ekipni duh i kada stvari krenu loše – izjavio je Ljorente.

Crnogorski as Stefan Savić ni-

SERIJA A (17. KOLO)

Inter ostao na ,,plus 4“, Krstović igrao 20 minuta tom je Leće u prvih petnaestak minuta nastavka imao nekoliko šansi, ali pobjeda Intera nije dolazila u pitanje.

Potvrđena je u 78. kada je Nikolo Barela dao gol na sjajnu asistenciju petom Marka Ar-

nautovića.

U timu Lećea od 73. minuta na terenu je bio crnogorski reprezentativac Nikola Krstović.

Juventus je nakratko bio na ,,minus 1“ u odnosu na najvećeg rivala, nakon što je u gosti-

ma pobijedio Frozinone (2:1). ,,Stara dama“ je povela u 12. minutu preko Kenana Jildiza. Sa 18 godina i 233 dana postao je najmlađi strani fudbaler koji je bio strijelac za Juventus.

Frozinone je izjednačio u 51.

kada je Haime Baes Stabile umakao odbrani gostiju, ali Juve nije dozvolio iznenađenje – spasilac je bio rezervista Dušan Vlahović, koji je pogodio u 81. nakon što je prethodno propustio veliku šansu.

,,Bjankoneri“ su prije gola za pobjedu zatresli i prečku.

Bolonja je pobijedila Atalantu rezultatom 1:0 i seriju bez poraza produžila na pet mečeva, od kojih ima četiri pobjede.

Zauzima četvrto mjesto, sa dva boda manje od Milana, a 13 od Intera. Torino i Udineze remizirali su 1:1, dok je Verona bila bolja od Kaljarija (2:0). Ne. K.

Arena

20 Fudbal

Neđelja, 24. decembar 2023.

Pero Giljen preminuo u 67. godini

Odlazak legende Sutjeske Nikšić je ostao bez još jednog velikana – Pero Giljen umro je juče u 67. godini. Čovjek koji je nedavno otišao u penziju nakon 48 godina staža provedenih u Fudbalskom klubu Sutjeska (5. 1. 1975 – 5.

11. 2023) istinska je legenda kluba kraj Bistrice, Nikšića, ali i crnogorskog fudbala, s obzirom na to da je upravo u Sutjesci kao igrač i trener upisao nešto više od 1.000 nastupa, čime je apsolutni rekorder, a te brojke malo ko će dostići.

Pero Giljen rođen je 5. novembra 1957. godine, a cijeli život posvetio je Sutjesci, koja mu je često bila ispred supruge Vesne, a kasnije i sinova Bojana i Vladana. Sa samo 19 godina bio je dio tima koji je pisao istoriju – Sutjeska je 1976. postala pobjednik Omladinskog kupa Jugoslavije, savladavši u finalu Dinamo, a u tom timu bili su Pero Giljen, Zoran Nikitović, Zorana Vorotović, Nikola Rakojević, Dragan Bošković, Miodrag Bakrač, Dragoljub Pantić, Milan Delić, Milorad Bajović, Zoran Bigović, Milun Petković, Ljubomir Međedović, Stanko Dumnić, Vukosav Zeković i Miodrag Bajović, a koji su igrali pod vođstvom Milana Zirojevića.

Giljen iz igračkih dana

Giljen je bio u generaciji koja je u sezoni 1983/1984. uspjela da izbori plasman u Prvu saveznu ligu Jugoslavije. Pored Giljena, dres Sutjeske nosili su Tupajić, Kuzeljević, Radonjić, Milorad i Miodrag Bajović, Bakrač, Rakojević, Vuković, Jocić, Bajčeta, Radovanović, Vukčević, Marušić,Zeković,Međedović, Šećković, Radović, Nenezić, Čuljak.

Tokom duge igračke karijere Giljen godinama je blistao na golu Sutjeske, zbog čega je imao brojne ponude Rapida, Briža, Apolona, čak i iz Južne Koreje, a najatraktivnija je bila ona koju je poslao Porto, u periodu kada je bio šampion

Evrope, ali je Pero ostao vjeran svom klubu.

Pero Giljen bio je i u sastavu amaterske reprezentacije Jugoslavije.

U sezoni 1995/1996. prvi put bio je ulozi trenera, tada kao prvi saradnik Stanislava Ka-

rasija, a već dvije godine kasnije bio je i šef stručnog štaba.

Pero Giljen uspio je da lansira veliki broj mladih igrača, koji su kasnije imali velike karijere.

Tako su u sezoni 1999/2000. u mladoj reprezentaciji bili Semjon Milošević, Željko

Kontić, Ivan Bošković, a za omladinsku selekciju Jugoslavije igrali Vukašin Poleksić, Dražen Međedović i Mirko Vučinić. Sa njima su pored Giljena radili Rajko Nikolić, Ljubo Petrović i Rade Krivokapić. Giljen je ponovo

preuzeo prvi tim na kraju sezone 1999/2000. nakon odlaska Žarka Olarevića, a te godine bio je imenovan za člana stručnog štaba reprezentacije Crne Gore za prijateljski meč olimpijskih selekcija Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

U prvoj sezoni šampionata Crne Gore (2006/2007), nakon dosta turbulencija u klubu, Pero je krajem januara 2007. po ko zna koji put postavljen za prvog trenera. Nekako se znalo da uvijek kada je klub u krizi i teškoj finansijskoj situaciji, Pero bi bio „vječiti spasilac“ koji nikad nije odbio Sutjesku, pa i kada bi situacija bila totalno nezavidna. Ostao je upamćen i kao čovjek koji je sopstvenim sredstvima spasavao klub od totalnog kolapsa. Iako je sve djelovalo daleko od idealnog, Pero je doveo Sutjesku do finala Kupa Crne Gore, gdje je poražena od Rudara – 2:1.

Praktično do kraja života bio je u klubu kao šef omladinske škole, a bio je i član Uprave kluba.

Giljen je postao simbol kluba sa preko 1.000 nastupa, dok je njegov brat Goran stigao do brojke 200, dok je sin Vladan, sadašnji kapiten tima sa Bistrice, već na koti 400. Pero je otišao, ali njegova ljubav i posvećenost Sutjesci pamtiće generacije. Pero Giljen bio je i ostao čovjek za kojeg je cijela Jugoslavija govorila - veliki golman, a još veći čovjek.

Pero Giljen biće sahranjen sjutra u Nikšiću, na groblju u Kočanima.

R. PEROVIĆ

Feljton

Neđelja, 24. decembar 2023.

8.

DREVNA PLOVIDBA I DREVNI BRODOVI Piše: Slobodan ČUKIĆ Na portalu rogotin.hr javljeno je da je u avgustu 2020. godine “nakon dvogodišnje praćenja jednog lokaliteta na području Grada Ploča podvodni arheolog Mario Radaljac pronašao i prepoznao dva cjelovita i više dijelova plovila tipa monoksil”. Monoksil je dobro očuvan i dugačak 8,5 metara a širok 85 centimetara sa nedostajućim jednim krajem, tako da je njegova izvorna dužina za sada nepoznata. Plovilo se nalazi na samoj površini i na završetku ima kljun sa zadebljanjem. Uzorci plovila poslani su za potrebe datiranja u Ameriku i Švajcarsku.

Na portalu sremskenovine. co.rs nalazimo članak “Turski monoksil u Muzeju Srema”, objavljen 2. novembra 2018.

Izvještava se da je u Muzej Srema dopremljen čamac koji je izvučen iz rijeke Save. Prvi stručni nalazi, obavljeni u Muzeju Srema govore da je izrađen najvjerovatnije od hrastovog debla i to u periodu između 16. i 18. stoljeća. Čamac je dugačak deset metara, na njemu su vidljivi tragovi dorade, a uočljivi su i metalni ubojci za jačanje konstrukcije. Saša Bugadžija iz Muzeja Srema izjavio je da čun datira iz vremena turske dominacije na ovim prostorima.

Krajem oktobra 2011. godine u Jelavama na Drini “izronio“ je dobro očuvani čun monoksil nakon što je poplava odnijela dio nanosa sa obale, a vodostaj opao zbog dugotrajne suše. Prema prvim procjenama, plovilo je najvjerovatnije načinjeno u 17. vijeku.

Dugačko je 7,10 metara, a širina na krmenom dijelu iznosi 1,29 metara, dok je dubina unutrašnjeg dijela 98 centimetara.

Sedam godina kasnije, u oktobru 2018. godine, portal vesti.rs javio je o još jednom otkriću monoksila u mjestu Petrovića panjak na Drini.

Zahvaljujući manjem vodostaju Drine, iz rijeke je izronio još jedan monoksil, tik uz obalu na lokaciji Petrovića panjak, u lozničkom selu Lešnica. Drveno plovilo, odnosno izdubljeno deblo pronašao je jedan mještanin dok

Pojedina ilirska plemena su se bavila gusarenjem od najstarijih vremena. O ilirskim gusarima govori Livije kao i Polibije, Apijan i Strabon. Gospodari istočne jadranske obale - Iliri - nijesu propuštali da presrijeću i napadaju brodove pune dragocjene robe i na lak način dođu do bogatstva

21

Ilirska obala bila je idealna za plovidbu, ali i za gusarenje Antički izvori govore o prisutnosti Liburna na ostrvima Hvaru, Lastovu, pa čak i na Krfu u Jonskom moru.

Prema Teopompu upravo su Liburni osnovali grad Adriju u Italiji. Prema Floru Liburni su bili rasprostranjeni po cijelom Jadranskom moru.

Prema Strabonu korintski bakhijad Hersikrates je 734. god. p.n.e. uspio da potisne Liburne s Krfa je pecao i o tome obavijestio loznički Centar za kulturu čiji stručnjaci su posjetili lokaciju, a informaciju o pronalasku proslijedili su nadležnom Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Valjevu. Čamac se nalazi u teško pristupačnom dijelu rječnog korita, polovina plovila je u vodi, a dio je u bedemu obale. Tu je ranije bila zemlja, ali je rijeka odnosila djelove obale i sada je otkrila plovilo koje je tako zatrpano ostalo sačuvano.

Dužina monoksila je do petnaest metara, u najširem dijelu nema više od metar i po.

Ovo je u posljednjih sedam godina drugi monoksil nađen na teritoriji Loznice. U septembru 2011, u Drini, kod lozničkog sela Jelav, nađen je prvi takav čamac, dugačak 7,1 metar, visok 1,29, koji u osušenom stanju teži 1,2 tone, dok je prilikom vađenja imao oko 800 kilograma više. Obrađen je i konzerviran dvije godine kasnije, a ispitivanje starosti urađeno je metodom C-14 u zagrebačkom Institutu “Ruđer Bošković”. Drvo od koga je napravljen staro je od 250 do 300 godina.

Prvi monoksil otkriven u Drini istesan je iz jednog komada hrastovog drveta, dobro očuvan, u komadu, što govori o njegovoj izuzetnoj čvrstini.

Sudeći prema dimenzijama nije upotrebljavan za prevoz ljudi, već vjerovatnije za transport rasutog tereta s jedne na

Liburnska fibula

Grci se dugo nijesu usuđivali da na jadranskim obalama osnivaju trgovačka uporišta i svoje kolonije. Vremenom se, međutim, i to dogodilo, a od velike liburnske sile nije ostalo ništa. Pritisnuti s jedne strane Grcima i s druge raznim italskim plemenima, Liburni već u 5. stoljeću p.n.e. predstavljaju drugorazrednu vojnu silu

Monoksil nađen u Jelavama na Drini

drugu obalu. Za njega je pored Muzeja Jadra izgrađen aneks u koji je smješten prije tri godine pošto taj najveći eksponat nije bilo moguće staviti u zgradu muzeja.

ILIRSKA POMORSKA DOMINACIJA, GUSARENJE I VRSTE BRODOVA

Hrvatski arheolog Aleksandar Stipčević u poznatoj knjizi “Iliri” piše o tzv. ilirskoj talasokratiji, odnosno pomorskoj nadmoći na početku gvozdenog doba. Riječ je o dominaciji plemena Liburna na Jadranu u periodu 800-600 godine p.n.e. o čemu posredno govore pisani izvori iz kasnijeg doba. Ti izvori po Stipčeviću, ne ostavljaju nikakvu sumnju da je to pleme neko vrijeme gospodarilo cijelim Jadranom. Naime, an-

Monoksil nađen u Mikulčicama, na granici Češke i Slovačke

tički pisci izvještavaju o prisutnosti Liburna na ostrvima Hvaru, Lastovu, pa čak i na Krfu u Jonskom moru. Prema Teopompu upravo su Liburni osnovali grad Adriju u Italiji. Prema Floru Liburni su bili rasprostranjeni po cijelom Jadranskom moru (“longgisime per totum Adriani maris litus effuse”). Među vijestima antičkih pisaca najznačajnija je ona Strabonova (VI, 269) prema kojoj je 734. god. p.n.e. korintski bakhijad Hersikrates uspio da potisne Liburne s Krfa (Corcyra). Taj podatak nam, nastavlja Stipčević, govori o dvije važne stvari. Prva je da su Liburni imali strateška uporišta čak i van Jadranskog mora. Druga je da je to najstariji dokumentovani sukob između Grka i Ilira. Taj sukob prvi je u nizu ratova za dominaciju nad pomor-

skim putem koji je od neolita prolazio istočnom obalom Jadrana. Grci su za taj put bili veoma zainteresovani jer je vodio u bogate predjele sjeverne Italije, Panonije i srednje Evrope. Zbog nerazuđenosti suprotne (italske) obale, brodovi koji su plovili Jadranom morali su ploviti istočnom obalom koja je svojim brojnim kanalima, uvalama i prirodnim lukama zaštićenim od vjetrova mogla jedina pružiti sigurnost ondašnjim pomorcima. Sukob između Grka i gospodara te obale bio je zbog toga neminovan. Liburni, a s njima vjerovatno i druga ilirska plemena dugo su pružali otpor sve jačoj pomorskoj sili. Grci se dugo nijesu usuđivali da na jadranskim obalama osnivaju svoja trgovačka uporišta i svoje kolonije. Vremenom se, međutim, i to dogodilo, a od velike liburnske sile nije ostalo ništa. Pritisnuti s jedne strane Grcima i s druge raznim italskim plemenima, Liburni već u 5. stoljeću p.n.e. predstavljaju drugorazrednu vojnu silu.

Druga ilirska plemena će se

Teritorijalni raspored ilirskih plemena

tek kasnije pojaviti na istorijskoj pozornici kao politički i vojni činioci. Upravo u dobu kada na istočnoj jadranskoj obali nije postojala neka jače organizovana ilirska pomorska sila, došlo je do snažnijeg prodora Grka u unutrašnjost Jadrana i do grčke kolonizacije ilirske obale.

Pojedina ilirska plemena su se bavila gusarenjem od najstarijih vremena. O ilirskim gusarima govori Tit Livije kao i drugi pisci (Polibije, Apijan, Strabon). Cilj napada ilirskih gusara bili su brodovi koji su uz istočnu obalu Jadrana prevozili robu sa sjevera prema jugu i obratno. Ilirska je obala, sa svojim brojnim ostrvima i prirodnim lukama bila idealna za plovidbu, a gospodari te obale - Iliri - nijesu propuštali da presrijeću i napadaju brodove pune dragocjene robe i na lak način dođu do bogatstva. To im nije bilo teško jer su u antici brodovi plovili na razdaljini oko pet kilometara od obale. Rimski pisci su s ogorčenjem pisali o napadima ilirskih gusara na trgovačke brodove. Njihova rezignacija je odražavala stav jedne dobro organizovane i razvijene civilizacije u kojoj je slobodna i sigurna trgovina bila jedan od njenih osnovnih stubova. Ali ono što je u očima rimskih pisaca bilo sramotno i za najoštriju osudu, u očima Ilira, bilo je najnormalniji način privređivanja.

U tom pogledu Iliri nijesu bili nikakav izuzetak jer je gusarenje kao privredna grana bilo veoma razvijeno u starije doba u Sredozemlju (kod Krićana, Feničana, Etruraca pa i Grka i Rimljana u prvim stoljećima njihove istorije).

(Nastavlja se)

22 Arhiv

Subota, 23. decembar 2023.

Iz istorije crnogorske diplomatije

Diplomatski trijumf vojvode Gavra Vukovića Međunarodni odnosi iskali su državničku viziju, diplomatski takt, promišljene poteze prožete elokventnom komunikacijom i suptilnom korespondencijom s naglašenim stavom

Piše: Dejan VUKOVIĆ Crnogorski vladar Nikola Petrović mudro je zborio: „Svaki je rat mač sa dvije oštrice. On i neprijatelja posječe i pobjednika rani.“ Crna Gora, slaveći veličanstvene pobjede svojih junaka, vjekovima se oporavljala od brojnih ratova, strašnih pogibija, gubeći dičnu mladost.

Borba za slobodu je način bitisanja. Dan bez bitaka rijetkost; kao dragocjene kapi vode na usnama nomada u pustinji. Zorni Crnogorci.

Njihove sablje bjehu neustrašive. Hrabro, izranjavano, orlovsko gnijezdo, đe se žudjelo za pojem evropejskih slavuja. Oduševljavalo je brojne slavne ličnosti svjetske povijesti, poput italijanskog vojskovođe Garibaldija, koji hvalospjevom govori: „Crna Gora nesumnjivo pripada najboljim narodima, a pitanje je da li se to može pripisa-

Ponad Orlovog krša crnogorski suveren i pjesnik s uživanjem je slušao izvještaj ministra inostranih djela.

Godile su njegovoj duši znakovite riječi dvije velike evropske sile, ispunjavale pluća zrakom najvećih državnika, jer i mnogo jače i moćnije države kitile bi se tim perjem.

Pariz veličanstveno dočekuje kralja i kraljicu Italije. Starim kontinentom sijala je aura Kraljevskog Visočanstva Nikole Petrovića. Zlatna, evropska, plemićka nit i draž glamura obgrlili su viteško Cetinje

ti geniju njenog suverena, ili legendarnom junaštvu njenog naroda, koje čini čast čovječanstvu“.

Međunarodni odnosi iskali su državničku viziju, diplomatski takt, promišljene poteze prožete elokventnom komunikacijom i suptilnom korespondencijom s naglašenim stavom. Deceniju prije zvaničnog uspostavljanja Kraljevine Crne Gore, knjaz Nikola u tajnu diplomatsku misiju šalje vojvodu Gavra Vukovića, ministra inostranih djela, ličnost sazdanu od raskošnog intelekta, prestižnog obrazovanja, granitnog patriotizma, neupitnog povjerenja. Priznanje titule Kraljevskog Visočanstva od strane velikih sila i njihovih moćnih vlada očekivao je Dvor Petrovića, u susret proslavi jubileja četrdesetogodišnjice vladavine „cara junaka“. Aristokratski duh crnogorskih suverena trebao je biti i zvanično potvrđen carskim, kraljevskim pečatom starih, vladajućih evropskih dinastija čiji je uticaj presudan. Ostali slijede njihov put.

Diplomatsko polje je opojno mamilo. Obasjano, uglačano poput tankog posrebrenog leda, ali koje na jači, nezgrapniji korak, puca. Otkraviti hladnoću gordih vladara i njihovih nadmenih minista-

ra, balansirati između težnji snažnih država, proniknuti u njihove skrivene namjere, umrežiti interese imperija, a ne biti snishodljiv, već dostojanstveno pregovarati i zadobiti simpatije, ali i prijateljstvo za ponosnu Crnu Goru. Neuspjeh, kao na bojnom polju za Crnogorce, nepoznat, ne postoji.

Karocama ka Jelisejskoj palati jezdi elegantni vojvoda Gavro Vuković. Počasna garda. Audijencija kod predśednika Francuske Republike, Lubea, kome uručuje crnogorski orden i pismo knjaza Nikole. Gala objed u čast crnogorskog ministra inostranih djela. Ugodni razgovori s prvom ličnosti Francuske, njegovom suprugom, ministrom vanjskih poslova Delkaseom, visokim zvanicama. S uvažavanjem se ističe da će Francuska i njena saveznica Rusija među prvima čestitati titulu Kraljevskog Visočanstva. Obratiće posebnu pažnju na ideju transbalkanske željeznice koju energično protežira vojvoda Gavro Vuković. Kakav uspjeh. Nezamislivo lak. Potom neočekivano, ali prijatno iznenađenje „tet a tet“ (razgovor u četiri oka), predśednik Lube i ministar inostranih djela Gavro Vuković.

Udobni kabinet. Kubanski cigari. Kurtoazija odleprša-

Odlikovanja vojvode Gavra Vukovica

Vojvoda Gavro Vuković

la sa mirisima delicija. Ljubazna, iskrena molba da se posredstvom knjaza Nikole, uz podršku njegove plemenite ćerke, italijanske kraljice Jelene, utiče da kraljevski par s Apeninskog poluostrva zvanično pośeti Pariz i time ponovo zbliži dvije države, melodični francuski i italijanski jezik, čime bi otoplili odnosi bliskih naroda, uprkos snažnim protivljenjima njihovih diplomatija, koje ne smiju saznati ni naznake

prijateljske, konspirativne konverzacije. Laskavo priznanje i poštovanje Knjaževini Crnoj Gori.

Znamenitosti Pariza zaśenila je tajna diplomatska misija vojvode Gavra Vukovića. Ushićen odlazi u Rim, đe ga dočekuje crnogorski generalni konzul Evgenije Popović, vrstni intelektualac, Garibaldinac, džentlmen elitnog društva drevnog grada na Tibru.

Svečana večera u palati Kvi-

Diplomatsko polje je opojno mamilo. Obasjano, uglačano poput tankog posrebrenog leda, ali koje na jači, nezgrapniji korak, puca. Otkraviti hladnoću gordih vladara i njihovih nadmenih ministara, balansirati između težnji snažnih država, proniknuti u njihove skrivene namjere, umrežiti interese imperija, a ne biti snishodljiv, već dostojanstveno pregovarati i zadobiti simpatije, ali i prijateljstvo za ponosnu Crnu Goru. Neuspjeh, kao na bojnom polju za Crnogorce, nepoznat, ne postoji rinale. Razgovori vojvode Gavra Vukovića s italijanskim plemićima, generalima. Željno očekivani susret s kraljicom Jelenom i kraljem Vitoriom Emanuelom, koji s oduševljenjem prihvataju francuski prijedlog i značajnu ulogu knjaza crnogorskog. Dok kitnjastim odajama odzvanja žagor gospode, ušuškani salon pruža otklon od radoznalih, ljubopitljivih dvorskih ličnosti. Mistično čuva riječi dva važna, ugledna sagovornika. Na obrazloženje i molbu crnogorskog ministra inostranih djela, prijateljski naklonjen kralj Italije iste noći izdaje naredbu da se hitno telegrafiše Berlinu i Beču. Hitar odgovor posebno raduje. Italija, Njemačka i Austrougarska priznaće titulu Kraljevskog Visočanstva. Italijanski monarh kazuje da će njegova zemlja svojim diplomatskim uplivom afirmisati crnogorske interese. Trijumf crnogorske diplomatije. Śećanje ministra inostranih djela Vukovića: „Dalo mi se je misliti koliko vrijedi jedna velika sredina od poslova, kao što je Rim. Za dva dana moga bavljenja više sam uradio, više sam doznao svakovrsnih stvari, više sam učinio poznanstava nego što bih za deset godina.“ Ponad Orlovog krša crnogorski suveren i pjesnik s uživanjem je slušao izvještaj ministra inostranih djela. Godile su njegovoj duši znakovite riječi dvije velike evropske sile, ispunjavale pluća zrakom najvećih državnika, jer i mnogo jače i moćnije države kitile bi se tim perjem.

Pariz veličanstveno dočekuje kralja i kraljicu Italije.

Starim kontinentom sijala je aura Kraljevskog Visočanstva Nikole Petrovića. Zlatna, evropska, plemićka nit i draž glamura obgrlili su viteško Cetinje.

(Autor je crnogorski diplomata)

Drugi pišu 23

Subota, 23. decembar 2023.

Mišljenje

Pročitali ste to sigurno, vlasnik pekare “Manja” i predsjednik Unije poslodavaca bh. entiteta Republika Srpska Saša Trivić na društvenoj mreži X (nekadašnji Twitter), u sred neke rasprave, napisao je mrtav-hladan, veličajući srebrenički genocid, sljedeću rečenicu: “U Srebrenici smo trenirali za vas, spremite se. Povod za ovaj digitalni izljev zla na tastaturi su bili izbori u Srbiji i polemika oko njih, u kojoj je Trivić kazao da je, kako vidimo u jednoj rečenici, Srebrenica bila svojevrsno vježbalište, na kome se srpska vojska genocidom pripremala za naredne bitke (čitaj: klanja i ubijanja civila).

Ubrzo se Trivić “izvinio“, jer je izračunao koliko bi mu štetilo poslu eventualno zatvaranje pekara u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, ili koliko bi novca izgubio ako prestane sarađivati sa velikim trgovačkim maloprodajnim lancima kojima ovaj pekar prodaje svoje sirovine.

“Izvinjavam se svima na sa moje strane neprimjerenom komentaru na provokaciju na koju nisam bio dovoljno pametan da odgovarajuće odgovorim, jer nisam razmišljao o nekom drugačijem tumačenju napisanoga. Još jednom moje izvinjenje“, napisao je Trivić.

Niko još nije odgovarao zbog negiranja genocida

I možda bi neko povjerovao da se Trivić iskreno kaje zbog svojih opskurnih riječi, a ne zbog gubitka pustog profita, da nije formalno-logičkog zaključka koji dolazi kroz jedno ljudsko pitanje: A kako to da se Triviću nikada ne omakne pa da se u afektu prvo nekome izvini, da se pokaje, da traži oproštaj, da se osjeti katarzično? Kako je moguće da u afektu, od svih stvari u Kosmosu, zazivaš novi genocid dok trijumfalno seiriš nad više od 8.000 ubijenih Srebreničana? I, najvažnije od svega, kako to da Trivić stalno ponavlja iste paterne, da se stalno na isti način sprda i da usput slavi ratne zločince, pa se iznova “izvinjava“?

Saša Trivić je i ranije objavljivao skandalozne komentare, a još tamo 2019. godine korisnici društvenih mreža otkrili su i fotografiju koju je Trivić podijelio 2016. godine, a na kojoj je prikazan ratni zločinac Ratko Mladić, uz riječi “Jedan, jedini”. I ne samo to, Trivić je onomad najavio svoj prelazak iz “komunista“ u “četnike“, a “najavio” zbog, kako je naveo, “sarajevskih Srebrenica.“ Šta god mu to značilo. Naravski, i tada se “izvinio“. Ali, budimo realni,

Trivićev hljeb sa sedam genocidnih kora Vidite, kad nekažnjeno dođe i prođe negiranje genocida, slijedi prizivanje novog i morbidni trijumfalizam ubica, i to je tako, Jer, pitam ja vas, ko je to do sad odgovarao za negiranje genocida nakon zakonske zabrane bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka? Ko je to snosio krivičnu odgovornost za izrečenu gnusobu kojom se verbalno briše čin genocida?

Niko Kako je moguće da zazivaš novi genocid dok trijumfalno seiriš nad više od 8.000 ubijenih Srebreničana niti sada (kao ni tada) nema izvinjenja, niti Trivić misli da govori i radi nešto loše, niti je njemu stalo do žrtava, niti je riječ o nekakvoj ljudskoj gromadi. Ne. Najjednostavnije, radi se o ljubitelju ratnih zločinaca, koje ih veliča i radi to ermanentno, koji niti mijenja mišljenje, niti mu pada na pamet da sagleda realnost i da se pokaje, i koji, na koncu, priziva novi genocid na osnovama onog srebreničkog.

Ali, hoću ovdje o nečemu drugome: Vidite, kad nekažnjeno dođe i prođe negiranje genocida, slijedi prizivanje novog i morbidni trijumfalizam ubica, i to je tako, Jer, pitam ja vas, ko je to do sad odgovarao za negiranje genocida nakon zakonske zabrane bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka? Ko je to snosio krivičnu odgovornost za izrečenu gnusobu kojom se verbalno briše čin genocida? Niko.

,,Svima se može desiti, nisi se, Saša, trebao izvinjavati“

I onda ta silna masa negatora, koja ima i svoje titulare moći – od Milorada Dodika pa naniže – može da radi šta hoće. A hoće, kako vidimo i kako čujemo, nove genocide. Pa nije Trivić u pukom “afektu“ tek tako izrekao ovu svinjariju, a ne… U narativnoj neočetničkoj pojačkoj tradiciji već su zaživjeli odvratni stihovi “U Srebrenici genocid

nije bio / dabogda se dva puta ponovio…“ Što će opet reći da negiranje genocida nije zadnja karika u samom genocidu. Ne, nakon nje slijedi trijumfalizam, kojim se i post mortem, dakle u smrti ubijeni dehumanizuju, da bi se nakon trijumfalizma javila želja za novim genocidima, jer je onaj prvotni prošao poprilično nekažnjeno i svi koji ga slave i veličaju su pravno amnestirani.

Eto, otuda Triviću zazivanje novog genocida. Jer, je to gotovo folklorni učestali narativ velikosrpskih huligana. ali i elita, koje. kako vidimo, rade šta im se ćefne. Pa je obrazac ponašanja jedne ideologije, koja nikad i nije poražena, zapravo živ da življi ne može biti i on samo iznikne, pojavi se i zasija sjajem tame u ovakvim objavama na društvenim mrežama, koje niti su usamljene, niti su izvađene iz konteksta. Ako samo pogledate par komentara ispod Trivićeve sramne izjave, vidjećete sablasno, gotovo psi-

hotično zaključivanje kojekakvih anonimusa u stilu – “Pa šta, svima se može desiti, nisi se ti, Saša, trebao izvinjavati…”

I ako je išta gore od Trivića i njegovih sramnih izjava, onda je to odobravanje i bazični nedostatak empatije prema žrtvama od ljubitelja lika i djela banjalučkog pekara. A kad smo kod pekara, pekare i Trivićevog zanata, na svakoj osobi je da odluči hoće li ostavljati svoje novce u njegovim maloprodajnim objektima, jednako kao što je i na svakom maloprodajnom trgovačkom lancu da odluči hoće li poslovati sa (ne)čovjekom koji bi da se genocid ponovi. Pitanje je – šta je na državi ili državama?

U Bosni i Hercegovini sada imamo jasan, glasan, transparentan Zakon o zabrani negiranja zločina i genocida. Imamo i instrumente koji bi taj zakon trebali provoditi – od sudskog sistema, pa na niže.

Pa je negdje prioritet države, ako je ima, da provodi svoje zakone na svojoj teritoriji.

I nema tu privremenih rješenja, nema tu praznih izvinjenja, koja ništa ne znače, nema tu civiliziranosti – sve dok su politika i ideologija koje su porodile genocid žive postojaće i ovakvi neljudi poput Trivića, kojima je smrt hiljada nedužnih civila tek jedna stavka u tvitu sa kojom se sprdaju. A vi, ako hoćete, praštajte Saši Triviću njegov genocidni hljeb sa sedam kora, ja niti imam namjeru, niti mi pada na pamet. A države, ako je ima, znaće šta da radi sa njim

Pravna mašinerija ,,srpskog sveta“ odlično radi

I tu bi se slučaj Trivić mogao završiti, da nije jedne komparacije, koja je poželjna za ovu priliku i koja nam više govori o “srpskom svetu” i o pravilima koja važe u tom svetu. Znate li ko je Aida Ćorović? Pisao sam o njoj, a pisali su i mnogi drugi. To je sjajna i hrabra žena, koja je onomad jajima gađala beogradski mural ratnog zločinca Ratka Mladića. Zašto vam sad spominjem nju? Pa zato što je Prekršajni apelacijski sud u Beogradu baš ovih dana donio pravomoćnu presudu po kojoj aktivistkinja za ljudska prava, narečena Aida Ćorović, mora platiti 100.000 dinara (oko 860 eura) zbog gađanja zida jajima i psovanja policajaca. U presudi je navedeno da je prekršila Zakon o javnom redu i miru. I – to je to.

Kratko i jasno.

Međutim, primijetili ste to sigurno, nigdje se u presudi ne navodi da je Aida Ćorović gađala sramni mural posvećen osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, već da je “gađala zid”. A što će kazati da pravna mašinerija “srpskog sveta” vrlo dobro, čak odlično, radi kako bi zastrašila bilo koga ko se drzne da makar i posredno jajima atakuje na ratne zločince po zidovima. Jer, Srbija jeste sigurna kuća za pomenute ratne zločince, za sve

Reuters

Piše: Dragan Bursać

one koji su se u njoj krili ili se još uvijek kriju.

Aida Ćorović i Saša Trivić se vjerovatno nikada nisu sreli, ali mi možemo izvući jasan zaključak. Aida Ćorović je od države Srbije surovo kažnjena jer je oskrnavila lik ratnog zločinaca, a Saša Trivić, koji slavi te iste ratne zločince i koji poziva na novi genocid, nagrađen je titulom jednog od najvećih pekarskih proizvođača i prodavača u zemlju Bosni i Hercegovini.

Nema privremenih rješenja, nema praznih izvinjenja

E sad vi meni, onako ljudski, kažite – da li je to moralno i da li je to normalno? Jer, ako jeste, očekujte ne samo Sašu Trivića, nego i mnoge druge koji će se ovako javno sprdati i sa ubijenim ljudima u genocidu, ali koji će, poput Trivića, tražiti nova masovna ubijanja u nekim budućim genocidima.

I nema tu privremenih rješenja, nema tu praznih izvinjenja, koja ništa ne znače, nema tu civiliziranosti – sve dok su politika i ideologija koje su porodile genocid žive postojaće i ovakvi neljudi poput Trivića, kojima je smrt hiljada nedužnih civila tek jedna stavka u tvitu sa kojom se sprdaju. A vi, ako hoćete, praštajte Saši Triviću njegov genocidni hljeb sa sedam kora, ja niti imam namjeru, niti mi pada na pamet.

A države, ako je ima, znaće šta da radi sa njim.

•

24 Enigmatika

Neđelja, 24. decembar 2023.

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 24. decembar 2023.

1111

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Дана 23. децембра 2023, у 74. години, преминуо је наш вољени

1108

Дана 23. децембра 2023. у 76. години преминуо је наш драги

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

ЈОВАН – ЈОЦО Драгов КАЖИЋ Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 23. децембра од 10 до 15 часова и 24. децембра од 9 до 14 часова, када ће се обавити сахрана. Кућа жалости: 13. јула, бр. 29. Ожалошћени: супруга АНКА, ћерке ДРАГАНА, НАТАША и ТАМАРА, брат БОГДАН – БОДО, сестре СЛОБОДАНКА, НЕВЕНКА и ЉУБИНКА, снаха СЕКА, братанићи ДРАГО и ДУШКО, сестрићи и сестрична, унучад и остала родбина

МИОМИР Драгишин ШЕКУЛАРАЦ

По жељи покојника, сахрана је обављена у кругу породице.

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Ожалошћени: супруга ДУШАНКА, дјеца ДАРКО, САЊА и ДЕЈАН, брат БЛАГОЈЕ, сестра МИЛИЈАНКА, снахе ТАЊА и ДАНИЈЕЛА, унука АНЂЕЛА, унуци ДУШАН и НИКОЛА и остала породица ШЕКУЛАРАЦ

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 24. decembar 2023.

1145

Dana 16. decembra 2023, u 85. godini života, preminula je naša voljena

1131

1133

Posljednji pozdrav ocu našeg dragog kolege Bojana, poštovanom

Dana 23. decembra 2023. u 67. godini preminuo je naš voljeni

DESANKA – DESA MILENKOVIĆ rođena ŽIVKOVIĆ

PERU GILJENU

PERO Veljkov GILJEN 1957–2023.

Sahrana je obavljena 21. decembra na Novom groblju u Beogradu.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 24. decembra od 11 do 16 časova i 25. decembra od 11 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na groblju u Kočanima.

Porodici iskreno saučešće.

Ožalošćeni: supruga VESNA, sinovi BOJAN i VLADAN, braća PAVLE i GORAN, sestre RADMILA, VERA i SLAVICA, snahe ŽELJKA i LIDIJA, unuke i ostala mnogobrojna rodbina GILJEN i ujčevina RADUNOVIĆ

Ožalošćeni: ćerke MIRJANA i MARINA – MAJA, unuka MILENA i ostala rodbina 1150

KOLEGINICE i KOLEGE IZ POBJEDE

1137

Posljednji pozdrav ocu našeg kolege Bojana

Preminula je, u 82. godini, naša draga

1125

Dragi naš

JOCO

RADISLAVKA – RADA TODOROVIĆ

Posljednji pozdrav poštovanom komšiji i iskrenom prijatelju

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 23. decembra 2023. u 15 časova na groblju Potkupić, Bogetići.

KOLEGINICE IZ SLUŽBE MARKETINGA POBJEDE

1123

Posljednji pozdrav ocu našeg kolege Bojana

Posljednji pozdrav poštovanom bratu

Naše iskreno saučešće porodici.

BILJANA i LJILJANA sa porodicama

JELENA i DRAGAN STRIKOVIĆ

1114

1138

PERU GILJENU

Počivaj u miru.

Uz vječnu zahvalnost i dužno poštovanje.

SLOBU KNEŽEVIĆU Od ZORKE, ZORICE i ZORANA TALOVIĆA sa porodicom

BRANKO STRIKOVIĆ

BRANKA STRIKOVIĆA

1129

Naše iskreno saučešće porodici.

Ožalošćeni: kćerka MILKA – MIMA, zet NENAD, unučad i porodice KRIVOKAPIĆ, ŽIVKOVIĆ i LJEŠKOVIĆ

Opraštamo se od našeg dragog strica i đeda

Porodica pokojnog BATA POPOVIĆA

PERU GILJENU

rođena ŽIVKOVIĆ

Posljednji pozdrav velikom prijatelju naše porodice

Počivaj u miru. Uspomenu na tebe čuvaće

SLUŽBA OGLASNOG ODJELJENJA POBJEDE

1147

Posljednji pozdrav kumu

PERU GILJENU Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

DRAGAN JANJIĆ sa porodicom

SLOBU KNEŽEVIĆU 1140

Od RANKA i ZORANA RADINOVIĆA

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 24. decembar 2023.

1143

Posljednji pozdrav

JOVANU – JOCU KAŽIĆU

1144

Dragi kume

JOVAN – JOCO KAŽIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Hvala ti na svemu.

Premalo je riječi, a previše tuge da opišemo našu bol.

Hvala ti na svemu i počivaj u miru, dragi naš kume.

Porodica RATKOVIĆ

Porodica ŠKALIĆ

1141

1124

Posljednje tužno zbogom i bolni oproštaj od našeg dragog

Posljednji pozdrav najboljem bratu, ujaku i đedu

Posljednji pozdrav dragom i dobrom komšiji

1127

ĐUZI JOVANU KAŽIĆU

SVETOZARA – ĐUZE DELIBAŠIĆA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te sa ponosom čuvati od zaborava.

Tvoj prerani i iznenadni odlazak mnogo nas je ožalostio.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Hvala ti na svoj toplini i pažnji koju si nam pružio. Živjećeš vječno u našim srcima.

VASO, GOCA i DRAGANA MIĆUNOVIĆ 1126

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Porodica tetke MITRANE ĐUKANOVIĆ

Vole te tvoji sestra LJUBINKA, zet BORISLAV, sestrična MILENA i sestričić DEJAN sa porodicama

ĐUZI BOŽO i BRANO MIĆUNOVIĆ sa porodicama 1106

1142

Posljednji pozdrav voljenoj majci

MILEVA POPOVIĆ Draga tetka, Tvoju plemenitost i ljubav koju si nam pružala pamtićemo zauvijek. Počivaj nam u miru.

Tvoji: ZORAN, DRAGANA i MAŠAN KALUĐEROVIĆ 1149

Tetki

Posljednji pozdrav dragoj

MILEVI

Hvala za radost, ljubav, osmijeh, najtopliji zagrljaj kojim si me uvijek dočekivala i ispraćala.

MARIJA JABLAN sa porodicom

MILEVI POPOVIĆ

1132

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Dok smo živi čuvat ćemo uspomenu na tebe.

Vječno zahvalni za sve što si učinila za nas.

Tvoji sinovi: MILORAD, DAMJAN i DRAGAN

MILEVI

1148

1130

Posljednji pozdrav poštovanom komšiji

SLOBU KNEŽEVIĆU OD KOMŠIJA IZ ULAZA BR. 9

Od porodice pok. BLAŽA Ivova POPOVIĆA

Posljednji pozdrav voljenoj tetki i zaovi

MILEVI Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

MARKO i DANICA KALUĐEROVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti

MILEVI Ostavi nas sa velikim bolom i tugom. Zaspaše i odmoriše moje oči plave. Sad ću ti dolaziti, da te obiđem na drugom mjestu. Vjerujem da si tamo našla mir i sreću. Putuj, moja dobra dušo.

Tvoja ćerka MIRJANA sa porodicom

1110

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 24. decembar 2023.

1113

Tri godine od kada nisi sa nama

1109

Četrdeset je dana od smrti našeg

NATAŠA PAJOVIĆ

GAVRILO JOVIĆEVIĆ

VESA VUJOVIĆA

Ostaćeš u našim srcima, koja te čuvaju od zaborava.

Nedostaješ nam.

Hvala ti za sve nezaboravne trenutke provedene sa tobom. Tvoj smijeh, glas i tvoja dobrota su svuda oko nas.

Đede, živjećeš vječno sa nama.

Vole te DUŠKA, NIKOLA i ANDREA

Ćerka JASNA, unuča d MARKO, MILICA i SAVO, zet MILO BOGDANOVIĆ

Tvoji: ZVONKO, BORIS, NEMANJA, KRISTINA, IVA i VUK 1146

1128

Četrdeset je dana od smrti dragog

Četrdeset će dana od kada nije sa nama naša draga

1102

1112

SAVETA Đoka SPASOJEVIĆ

Ostaćeš zauvijek u našim srcima kroz najljepša sjećanja koja su krasila tvoj plemeniti lik.

ŽARKO Perov RADUNOVIĆ

Tvoji: brat SVETOZAR, snaha STANKA, bratanić NEBOJŠA i bratanična NATAŠA JOVANOVIĆ 1120

Tri godine

Prošlo je dvadeset godina od kad nisi sa nama.

Ponosni smo što smo te imali. Čuvaćemo te u našim srcima i mislima.

Tvoja dobra i plemenita duša neka počiva u miru.

Doživotno ću te žaliti.

Tvoja tetka ROSE

1135

Godina dana je od smrti naše drage

24. 12. 2003 – 24. 12. 2023.

VESA VUJOVIĆA

Tvoji: BRANKA, ŽELJKO, PERO i DRAŽEN

1116

Navršava se godina dana od kad nije sa nama

1107

Godina dana je od smrti naše majke

28. godina od smrti našeg oca

LJUBINKA

BORIVOJE

ROSA Veljkova ŠUKOVIĆ RADISLAV ABRAMOVIĆ

JELICE POPOVIĆ

Uvijek ćeš biti s nama dok mi živimo.

Supruga JOVANKA, sin DEJAN, šćerke VESNA, SLAVKA, VOJKA i SONJA sa porodicama

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Ne grije nas više tvoja ljubav, ali nas griju sjećanja na tvoju toplinu i brižnost. Čuvaju te od zaborava, SEKA, ĐORĐIJE, VUK i MIŠKO STRUGAR

Sestra MIRUNA i sestrić RATKO RAKOVIĆ sa porodicom

FATIĆ

1117

Godina dana od kad nas je napustila

Dragi naši roditelji, vrijeme koje prolazi neće izbrisati sjećanje na vas. Zauvijek ćete biti u našim srcima.

ROSA Veljka ŠUKOVIĆ VAŠA ĐECA

Vrijeme prolazi, ali tvoja dobrota i plemenita duša će vječno biti u našim srcima. Ostaješ voljena i nezaboravljena.

JELENA, NIKOLA, DANJA i RAŠKO ŠUKOVIĆ 1105

VESELIN Radovana VUJOVIĆ Četrdeset je dana prošlo od kad nas napusti jedini brat. Voljeni naš, nadamo se da si našao mir i spokoj kod roditelja i tetke. A ti ćeš uvijek ostati u našim ranjenim srcima i bolnoj duši, voljen i nezaboravljen.

Sestre: NADA BOROZAN i SONJA BATRIĆEVIĆ sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

1118

Navršava se pola godine od smrti našeg dragog sina i brata

DARKA Zoranovog STANOJKOVIĆA Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo. Dana 24. decembra 2023. uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u 10 časova.

PORODICA

Deset godina je od smrti voljenog oca

RADULA

tri godine od smrti voljene majke

1115

MILEVE

Vrijeme prolazi , ali traju uspomene na vašu bezgraničnu ljubav i dobrotu, na vaš dostojanstven život.

Vaša ćerka ZORICA, zet PREDO, unuci MARKO i SRĐAN

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 24. decembar 2023.

1134

Prošla je godina od kad nije sa nama naša

1122

Šest godina od smrti našeg voljenog

SLAVKA Vladova VUŠUROVIĆ

Majko, hvala ti za svu pažnju, nježnost i ljubav koju si pružila meni i đeci.

Premalo je riječi da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ.

NEBOJŠE MILOŠEVIĆA

Dragi Bole, nedostaje nam tvoja dobrota, snaga i ljepota.

Ćerka MANJA, zet MLADEN, unučad ANDREJ, ALEKSA i BLAŽO

Tvoji NAJDRAŽI 1139

1121

SJEĆANJE 25. 12. 2022 – 25. 12. 2023.

Dvije godine su od kada nas je napustila naša voljena

Velikim srcem, plemenitom dušom i časnim životom, zaslužila si vječnu zahvalnost i sjećanje.

Tužan je dan koji podsjeća na rastanak sa tobom, baš kao i ove dvije godine provedene bez tebe.

Nemjerljiva je širina praznih ruku bez ovozemaljskog zagrljaja tvog.

Svako sjećanje na bezrezervnu ljubav i pažnju koje si nam darivala u nama budi najljepša osjećanja.

DAVOR, MILOŠ i SLAVICA

Tvoji: LJILJANA, PETAR i MILENA

na naše drage roditelje

Sedam godina od smrti našeg oca i dvadeset i dvije godine od smrti naše majke

ROSE Bajova

rođ. MILANOVIĆ 20. 11. 1923 – 24. 12. 2013.

BAJO Božov

nosilac Partizanske spomenice 1941.

25. 3. 1909 – 17. 5. 1990.

Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na naše drage roditelje.

Nedostaješ nam kao i prvog dana!

1136

TUŽNO SJEĆANJE

KALUĐEROVIĆ

SLAVKA V. RAIČEVIĆ

SLAVKA Vladimirova VUŠUROVIĆ

1103

SEĆANJE

Ćerke: SLOBODARKA, HEROJIDA, DIJANA i TITOSLAVA sa porodicama

1119

SJEĆANJE

na moje drage roditelje

1104

Deset godina od smrti naše drage Mike i sjećanje na naše drage Milana i Daru

OLGA – MIKA SAVIĆEVIĆ VASO

LJUBICA

PETAR A. JANKOVIĆ 1999–2023.

LJUBICA P. JANKOVIĆ

1952–2013.

1999–2023.

DRAGIŠIĆ Osjećamo veliku čast i ponos što ste bili naši roditelji.

Zauvijek ćete živjeti u našim srcima, a u duši veliki bol za vama.

Vaša PORODICA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje zaborav.

Neka vaše plemenite duše počivaju u miru.

MILAN Maksimov DARA Milanova SAVIĆEVIĆ SAVIĆEVIĆ 1918–1999.

Ćerka SENKA sa porodicom

1932–2021.

Počivajte u miru i trajete sa nama.

Vaši: VASKO, NAJA, ANA i ŽAN sa porodicama

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Neđelja, 24. decembar 2023.

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

Potrebna žena za pomoć u domaćinstvu u Podgorici, za dugoročno angažovanje sa punim radnim vremenom. Obezbijeđen smještaj. Potrebno kulinarsko umijeće i iskustvo na sličnim poslovima. Plata 1.000 eura.

Tel. 067/191-330 2

Neđelja, 24. decembar 2023.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 24. decembar 2023.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek

Nova crnogorska književnost

Cijena 10€