Dnevni list Pobjeda 28.12.2023.

Četvrtak, 28. decembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20864 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Hrvatski ministar vanjskih poslova o stavovima ministra Krapovića da su dešavanja u logoru Morinj posljedica rata u Jugoslaviji

DEMOKRATE ZAŠTITARI URE: U Vladi se vodi ozbiljna „bitka“ za čelnu poziciju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost

Grlić Radman: Bez suočavanja sa prošlošću, Crna Gora ne može biti ravnopravna članica EU

ANB čuva tajnu o državnoj krađi 5.001 paketa cigareta

I. MANDIĆ

PODGORICA: Oko 1.500 prosvjetnih radnika protestovalo pred Skupštinom dok je u plenarnoj sali trajala rasprava o budžetu

Najavili štrajk u drugom polugođu

STR. 8. i 9.

Odović: Ne postoje pravne prepreke da se sruši ,,Lamela C“ STR. 6. i 7.

STR. 2. i 3.

OBJEKTIV

Zaključen spor po tužbi ,,Domena“ protiv države u vezi ugovora za domen ,,me“

Novogodišnji specijal Abazovićevo osoblje na 52 strane izgubljeno u prevodu INTERVJU: Slavko Štimac

Iz Domena smatraju da su imejlom direktora Američke privredne komore (AmCham) Marka Miročevića u okviru priprema prošlogodišnjeg događaja ,,Otvoreno sa premijerom“ koji je upućen Iliji Mugoši savjetniku premijera Dritana Abazovića, Vladi dali do znanja da žele da produže ugovor. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore smatra da su zahtjev morali poslati direktno Vladi na našem jeziku, a Abazović se kune da im ništa nije obećao STR. 7.

TOP LISTE: Deset najboljih filmova, serija i albuma 2023.

BUDUĆNOST I AI: Dragi ChatGPT...

ILI-ILI: Marko Lubarda – Random 33 OBRTAJA: Stela Mišković FILMSKI PRESJEK: Crnogorski režiseri biraju filmove godine

Demokratska partija socijalista objelodanila pravila za glasanje na unutarstranačkim izborima, pravo glasa ima oko 20 hiljada registrovanih članova

Sutkinja Vesna Vučković povukla kandidaturu za predsjednicu Vrhovnog suda, ta instanca već tri godine bez čelnika u punom mandatu

Propao još jedan Za predsjednika 400, a za potpredsjednike 200 potpisa oglas, na potezu Sudski savjet STR. 10.

Kandidaturu za predsjednika Demokratske partije socijalista je za sada jedini u medijima najavio vršilac dužnosti predsjednika Danijel Živković, dok su potpredsjedničke kandidature za sada objavili Ivan Vuković, Jevto Eraković, Aleksandra Vuković-Kuč i Abaz Dizdarević

Pravo da glasaju imaju svi članovi Demokratske partije socijalista, od kojih će svaki putem softvera moći da provjeri da li je u partijskoj bazi članova. Glasa se putem posebne aplikacije ili u opštinskim odborima stranke. Neposredni unutarpartijski izbori u DPS-u biće održani 28. januara sljedeće godine STR. 3.

M. BABOVIĆ

Ministar prostornog planiranja najavio ispitivanje odgovornosti za nelegalnu zgradu na Zabjelu

Izvori Pobjede iz sektora bezbjednosti tvrde da je u ANB-u do detalja dokumentovana krađa 5.001 paketa cigareta iz Slobodne zone Luke Bar, iz skladišta kompanije „PGS Montenegro“, u vrijeme kada je na čelu Uprave prihoda i carina bio Urin visoki funkcioner Rade Milošević, u međuvremenu osumnjičen za šverc duvana

GOV.ME

STR. 10.

2

Politika

Četvrtak, 28. decembar 2023.

DEMOKRATE ZAŠTITARI URE: U Vladi se vodi ozbiljna „bitka“ za čelnu poziciju u Agenciji za nacion

ANB čuva tajnu o držav krađi 5.001 paketa cigar gov.me

PODGORICA – Bivši premijer Dritan Abazović na sve načine pokušava, preko koalicionih partnera iz predizborne kampanje – Demokrata Alekse Bečića, koji u novoj Vladi kontrolišu sektor bezbjednosti, da zadrži svoje ljude, primarno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kako bi zaštitio sebe i funkcionere njegove Ure, za koje u tajnoj policiji postoje dokazi da su umiješani u državni šverc cigareta.

Pobjeda je u serijalu tekstova od sredine avgusta prošle godine ukazala kako je od hiljada paketa cigareta koje su upućivane u Nikšić na uništavanje, prvo u fabriku bivšeg ,,Javorka“, potom u kompaniju ,,M konstrakšn“, u pećima završilo svega – deset odsto?!

Prema našim podacima, u samo tri akcije lažnog spaljivanja prokrijumčareno je cigareta u vrijednosti od oko pet miliona eura

Izvori Pobjede iz sektora bezbjednosti tvrde da je u ANB-u do detalja dokumentovana krađa 5.001 paketa cigareta iz Slobodne zone Luke Bar, iz skladišta kompanije „PGS Montenegro“, u vrijeme kada je na čelu Uprave prihoda i carina bio Urin visoki funkcioner Rade Milošević, u međuvremenu osumnjičen za šverc duvana. Milošević je sada na slobodi, a istraga je u toku.

Izvori Pobjede objašnjavaju da je 5.001 paket cigareta „izuzet iz skladišta PGS-a po dva naloga Uprave prihoda i carina radi uništenja pod carinskim nadzorom“. Prvi nalog, kako objašnjavaju, datiran je na 30. jun 2022. godine i on je dostavljen imejlom, a drugi u pisanoj formi je stigao 6. avgusta 2022.

Oba je potpisao Milošević, pod brojem I/1-26136/2-22.

Ova krađa, kako kažu sagovornici Pobjede, nije bila obuhvaćena prvom fazom istrage Specijalnog državnog tužilaštva, jer su oni podatke o državnom švercu duvana dobili nakon što je „pala“ pošiljka od 5.124 paketa cigareta koje su oduzete 6. septembra 2022.

- Koliko su bili beskrupulozni u krađi govori i podatak da su 1. septembra 2022. godine poslali kompaniji „PGS Montenegro“ zahtjev pod brojem I/1-28593/1-22 za izuzimanje iz skladišta 1.120 paketa radi skladištenja u „Zetatransu“, iako se radilo u cigaretama koje je SDT zaplijenio u akciji 22. juna te godine, Znači, toliko su bili osilili da se nijesu libili da švercuju čak i cigarete koje su zaplijenjene po nalogu Specijalnog tužilaštva – kažu izvori Pobjede.

Sve cigarete su, kako smo i ranije pisali, iz skladišta u Luci Bar izuzimane kako bi, navodno, bile uništene.

Sagovornici Pobjede tvrde i kako je posao sa „PSG Montenegro“ za skladištenje oduzetih cigareta Milošević do-

Dritan Abazović i Rade Milošević u Luci Bar

Izvori Pobjede iz sektora bezbjednosti tvrde da je u ANB-u do detalja dokumentovana krađa 5.001 paketa cigareta iz Slobodne zone Luke Bar, iz skladišta kompanije „PGS Montenegro“, u vrijeme kada je na čelu Uprave prihoda i carina bio Urin visoki funkcioner Rade Milošević, u međuvremenu osumnjičen za šverc duvana govorio bez javnog poziva za nadmetanje.

- Sam je obišao Luku Bar i odlučio da jedino skladište „PGS“ ispunjava uslove za skladištenje robe i onda sve dogovorio sa vlasnikom te kompanije – ističu oni.

Premještaj cigareta, kako kažu, obavljen je u skladište „PSG-a“ i prije nego je sklo-

pljen zvaničan ugovor – i to u periodu od 14. maja do 10. juna 2022. Ugovor o transportu robe zaključen je tek 7. juna, a ugovor prihvatu robe 24. juna, iako je roba u skladište počela da se prebacuje još 14. maja.

- Uprava prihoda i carina uopšte nije formirala Komisiju za praćenje realizacije koja je trebalo da prati ovaj posao, a čak nikada nije potpisan ugovor o skladištenju – kategorični su izvori Pobjede.

O svemu ovome, prema njihovim riječima, postoje dokazi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

- Agencija ima potpuni uvid u sva dešavanja u Slobodnoj zoni, uključujući i pristup svim kamerama 24 časa. I zato Abazović sada, na sve načine, pokušava preko Demokrata ili da zadrži „čuvara“ njegovih tajni Borisa Milića na čelu Agencije i njegove saradnike ili da izdejstvuje da novi direktor bude neko ko mu je od povjerenja, kako bi se zaštitio da ovi dokazi dođu do Specijalnog tužilaštva – tvrde izvori Pobjede iz sektora bezbjednosti.

Pobjeda je u serijalima tekstova precizno razotkrila šemu državnog šverca cigareta iza čega su, kako se ispostavilo, stajali Abazovićevi ljudi.

Objavili smo u u avgustu ove godine da je u susret formiranju Vlade Milojka Spajića očajnički pokušavao da uništi tragove šverca cigareta, ali da sačuva svoju mrežu ljudi u sektoru bezbjednosti.

No, bez obzira na njegov trud, informacije Pobjede pokazuju da Specijalno državno tužilaštvo raspolaže brojnim dokazima koji govore o direktnoj ili indirektnoj uključenosti funkcionera Ure u ilegalni posao krijumčarenja cigareta.

Iako je je jedan od prvih poteza nove vlade bio razrješenje generalnog inspektora u ANB Artana Kurtija, bliskog prijatelja i čovjeka od povjerenja Dritana Abazovića, koji ga je na tu poziciju, koja je u ingerencijama Vlade, imenovao, upravo da bi preko njega imao kontrolu nad ovom službom dok je na njenom čelu bio Sa-

vo Kentera, sagovornici Pobjede upozoravaju da je ostala široka mreža Abazovićevih ljudi koje je Kurti angažovao, a desetine njih su i zapošljeni nakon što je prihvaćen akt o sistematizaciji.

Pisali smo da je Kurti čak zaposlio i vlastitog šuru, kao i nekadašnjeg vozača odbjeglog biznismena Duška Kneževića, a sve je rađeno bez ikakvih provjera i ostalih procedura koje bi trebalo da prate angažman u tajnoj policiji.

Objavili smo i da su Abazović i Kurti, pred formiranje Spajićeve vlade, smislili plan da proture u javnost informaci-

Švercerska mreža

Pobjeda je u serijalu tekstova od sredine avgusta prošle godine ukazala kako je od hiljada paketa cigareta koje su upućivane u Nikšić na uništavanje, prvo u fabriku bivšeg ,,Javorka“, potom u kompaniju ,,M konstrakšn“, u pećima završilo svega – deset odsto?!

Prema našim podacima, u samo tri akcije lažnog spaljivanja prokrijumčareno je cigareta u vrijednosti od oko pet miliona eura.

I Boško Bojović lobira za Milića Izvori Pobjede iz sektora bezbjednosti tvrde da se u kampanju da Boris Milić ostane na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost aktivno uključio i Boško Bojović, nekadašnji načelnik Službe državne bezbjednosti (kako se nekada zvala tajna služba).

- On lobira na sve strane za Milića, naravno po nalogu Bezbjednosno-informativne agencije Srbije. Pravi pritisak preko bliskih ljudi u Demokratama, ali i preko nekih iz Pokreta „Evropa sad“. Priča kako je Milić jedini čovjek koji ga je dočekivao na aerodromu u Podgorici kad su ga svi ostali zaboravili i

m. babović

Beskrupulozna krađa

je kako su njih dvojica u ozbiljnom sukobu, ali i kako su im se suprotstavili i otkazali im lojalnost pojedini službenici Agencije i tako pokušaju da ti službenici ostanu na pozicijama.

Boris Milić

pravili se da ga ne poznaju – kažu sagovornici Pobjede.

Bojović je nakon raskola u tada vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista – 1997. godine, stao na stranu

Momira Bulatovića. Tada je napuštio Crnu Goru i zaposlio se u tajnu policiju Srbije, gdje je dočekao i penziju, ali i dalje radi za interese BIA i Srbije.

Politika

Četvrtak, 28. decembar 2023.

3

nalnu bezbjednost Demokratska partija socijalista objelodanila pravila za glasanje na unutarstranačkim

vnoj Za predsjednika 400, a za potpredsjednike 200 potpisa reta PODGORICA – Na neposrednim unutarpartijskim izborima 28. januara iduće godine, na kojima će se birati predsjednik i četiri potpredsjednika Demokratske partije socijalista, glasaće oko 20 hiljada registrovanih članova te stranke.

Iz DPS-a su pojasnili proceduru prema kojoj bi najmanje jedan potpredsjednik stranke trebao biti iz reda manje zastupljenih naroda i najmanje jedna potpredsjednica.

Pravo da se kandiduju za predsjednika i potpredsjednike imaju svi koji su članovi Demokratske partije socijalista u trajanju od najmanje tri godine i svi koji skupe dovoljan broj potpisa.

Kandidati za predsjednika dužni su prilože potpise najmanje dva odsto članstva, a za potpredsjednike najmanje jedan odsto, što znači da kandidat za predsjednika mora prikupiti 400 potpisa a za

potpredsjednika 200 potpisa.

Pravo da glasaju imaju svi članovi Demokratske partije socijalista, od kojih će svaki putem softvera moći da provjeri da li je u partijskoj bazi članova.

Glasa se putem posebne aplikacije ili u opštinskim odborima stranke.

Kandidaturu za predsjednika DPS- a je za sada jedini u medijima najavio vršilac dužnosti predsjednika Danijel Živković, dok su potpredsjedničke kandidature za sada objavili Ivan Vuković, Jevto Eraković, Aleksandra Vuković-Kuč i Abaz Dizdarević.

Prema usvojenoj odluci, planirano je da se elektronsko glasanje obavi smart telefonom, tabletom ili računarom, tako što će na dan izbora svaki član DPS-a dobiti SMS-om link i šifru za pristup platformi za glasanje. Objašnjeno je da se nakon pristupa linku i unosa traženih podataka, ime i prezime, datum rođenja i šifra otva-

UNUTARPARTIJSKI IZBORI 28. JANUARA: Pres DPS-a

Pravo da glasaju imaju svi članovi Demokratske partije socijalista, od kojih će svaki putem softvera moći da provjeri da li je u partijskoj bazi članova. Glasa se putem posebne aplikacije ili u opštinskim odborima stranke

ra stranica s elektronskim glasačkim listićem.

-Gdje se označavanjem željenog polja glasa za željenog kandidata s izborne liste, moguće je odabrati/glasati samo jednog kandidata ili u slučaju da je jedan kandidat, glasa se odabirom polja ,,za“ ili ,,protiv“, navodi se u pravilima, Nakon što kandidature budu podnesene, predviđeno je da ih razmotri kandidaciona komisija, koja će izraditi izvještaj sa zbirnom listom onih koji su ušli u trku za stranačke pozici-

je, i dostaviti ga Predsjedništvu, odnosno GO-u. Predsjedništvo utvrđuje prijedlog liste kandidata i prosljeđuje ga GO-u na odlučivanje. Članovi tog tijela se izjašnjavaju pojedinačno za svaku predloženu funkciju.

Moguće je i da GO može dopuniti listu, odnosno utvrdi-

Potpredsjednik Vlade ne najavljuje hitnu rekonstrukciju, kako traže NSD i DNP

ti kandidaturu za predsjednika i potpredsjednike na prijedlog najmanje 20 članova tog organa. Oni u tom slučaju moraju dostaviti pisani, obrazloženi prijedlog sa dokazom o ispunjenosti uslova iz pomenutog člana Đ. Ć – N. Z. 20 Statuta.

Prekompozicija dijela vlasti u Budvi

Bečić: Premijer predlaže izmjene, Mladen važno je da se držimo sporazuma Kaženegra PODGORICA – Rezultati Vlade su nadmašili naša očekivanja u kratkom vremenu od oko 50 dana rada, poručio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove. On je za RTV Nikšić, u emisiji „Kontakt“, kazao da svjedočimo zavidnim, čak u nekim segmentima i „impozantnim“ rezultatima.

-U rekordno kratkom roku riješena su pitanja koja su bila dugogodišnji naslijeđeni problem. Uspjeli smo, uz veliku podršku, da izaberemo članove Sudskog savjeta, sedmog sudiju Ustavnog suda, i nakon više godina učinili funkcionalnim te sudske instance u državi.

Izabrali smo i prvu guver-

gov.me

Zaplijenjene cigarete, kako smo pisali, distribuirane su iz raznih skladišta, gdje su ,,ležale zaplijenjene“, švercerskim kanalima, dijelom u Bosnu i Hercegovinu, dijelom u Albaniju preko Tuzi, dok se manji dio pojavljivao kod prodavaca „na crno“ na ulicama crnogorskih gradova.

Jasno je da je ovo bio šverc koordiniran iz više institucija – od Uprave prihoda i carina do policije.

Informacije Pobjede, objavili smo ranije, ukazuju da je u samo nekoliko mjeseci prošle godine prokrijumčareno cigareta u vrijednosti većoj od 20 miliona eura.

Izvori Pobjede, kako smo ranije objavili, tvrde da čak postoje i snimci koji otkrivaju da su neki ljudi iz vrha Ure bili, ne samo obaviješteni - nego i dio kriminalnog lanca.

U avgustu smo objavili da su operativci ANB prikupili dokaze koji ukazuju da je za koordinaciju državnog šverca cigareta bio zadužen visoki funkcioner Ure Zoran Mikić, a da su u realizaciju posla bili uključeni brojni ljudi koji su ,,imali iskustvo i infrastrukturu u obavljanju ovih poslova iz ranijeg perioda“.

Objavili smo i da je državni šverc cigareta razotkriven uz podršku britanskih obavještajnih službi, te da se u komunikaciji koju su imali sa našim obavještajcima pominje Mikić – postoji dokumentovana informacija da je Zoran Mikić, krajem jula i početkom avgusta 2022. godine, u dva navrata odlazio u Budvu na sastanak sa jednim od kontroverznih biznismena kada je, kako piše u jednoj analizi ANB-a, ,,pregovarano o realizaciji posla i dijeljenju profita“. Precizirano je da je 150 hiljada eura po kamionu krijumčarenih cigareta trebalo da ide na ruke tog biznismena, ostalih 150 hiljada – drugoj strani pregovaračkoj strani koju je zastupao Mikić.

Specijalno državno tužilaštvo u oktobru prošle godine počelo je akciju hapšenja i privođenja ljudi povezanih sa državnim švercom duvana.

Optužnice još nema, a uhapšeni, među kojima je bio i Rade Milošević, pušteni su, nakon isteka od šest mjeseci pritvora, pušteni da se brane sa slobode.

Pobjedi iz Specijalnog tužilaštva već mjesecima ne odgovaraju da li imaju sve potrebne elemente da donesu odluku hoće li ili ne dovesti do kraja priču o državnom švercu cigareta.

Kaćuša KRSMANOVIĆ/

Draško ĐURANOVIĆ

Kandidaturu za predsjednika DPS- a je za sada jedini u medijima najavio vršilac dužnosti predsjednika Danijel Živković, dok su potpredsjedničke kandidature za sada objavili Ivan Vuković, Jevto Eraković, Aleksandra Vuković-Kuč i Abaz Dizdarević

m. babović

izborima, pravo glasa ima oko 20 hiljada registrovanih članova

Aleksa Bečić

nerku u istoriji Crne Gore – i ta institucija je bila u v. d. stanju. Ako tome dodamo da smo uspjeli da spriječimo stavljanje Crne Gore na sivu listu Manivala, efikasnom i odlučnom reakcijom nadležnih ministarstava i Vlade na čelu sa premijerom, kao i Skupštine, sve to pokazuje da imamo ra-

zloga za zadovoljstvo, kazao je Bečić.

To, kako ističe Bečić, nijesu jedini rezultati parlamentarne većine i Vlade.

-U toku je visoko kredibilan i inkluzivan popis stanovništva domaćinstava i stanova. Nakon mnogo odlaganja i izazova, u veoma kratkom roku smo

došli do sporazuma sa opozicionim strukturama i vijećima nacionalnih zajednica u Crnoj Gori i obezbijedili da proces bude transparentan, pravi evropski popis. Čini mi se da je ovo najkredibilniji popis stanovništva u istoriji Crne Gore, istakao je Bečić.

Komentarišući najavu rekonstrukcije Vlade, koja bi po izjavama iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, mogla biti u prvoj polovini naredne godine, Bečić napominje: -Važno je da se držimo sporazuma koji smo potpisali. On je detaljan i cjelovit, upravo da ne bi bilo kakvih dilema. Rečeno je da se najkasnije, zajedno sa budžetom za 2025. godinu glasa i o rekonstrukciji Vlade.

O svim pitanjima se dogovaramo, a kada će to biti zavisi i od predsjednika Vlade koji predlaže sve promjene, kaR.P. zao je Bečić.

sa SNP-om PODGORICA- U Budvi je potpisan sporazum između SNP-a i nezavisnog odbornika Mladena Kažanegre u vezi formiranja posebnog odborničkog kluba u budvanskom parlamentu.

-Potpisnici sporazuma saglasni su da će u Budvanskom parlamentu zastupati sve ono što će doprinijeti deblokadi rada lokalne samouprave i biti u funkciji svih gradjana Budve. Budva ne zasluzuje da bude u blokadi u bilo kom obliku, stoga je ovaj naš današnji sporazum značajan za sve ono sto ce da slijedi u narednom periodu, saopšteno je iz SNP-a.

Potpisnici su saglasni da nezavisni odbornik Mladen Kažanegra bude predsjednik odborničkog kluba.

R.P.

4

Politika

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Lider DNP-a ponovo najavio normiranje srpskog jezika kao službenog kroz ,,dopune“ Ustava, DPS ga optužuje za uvrede

Knežević: Crnogorski jezik je najlakše naučiti, samo treba da znate Ś i Ź Huter: Crknite, puknite, FCJK nećete ugasiti!

Vlahović: Osim što vrijeđa, Knežević ne govori istinu Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović poručio je, komentarišući izlaganje lidera DNP-a u Skupštini, kako Milan Knežević, osim što vrijeđa, ne govori istinu.

- Neka ode u Andrijevicu, u Kralje i u Gnjili Potok i neka pita kako mještani izgovaraju ovo „Sjenožeta“. Pa će u njemu naći ś i ź, bez Cetinja, Cetinjana i FCJK, koji mu toliko smetaju. Čudo je crnogorski – napisao je Vlahović u objavi na platformi X.

s. vasiljević

SKUPŠTINA CRNE GORE

Vjerovatno je ovo još jedan atak na sve koji su spremni da brane identitetske vrijednosti i ovakva izlaganja treba zaustaviti u startu, a ne dozvoliti veteranu Skupštine da na ovakav način iznosi neistine – poručio je Huter

Milan Knežević

PODGORICA – Lider Demokratske narodne parije poručio je da je srpski jezik u Crnoj Gori većinski i ponovio da će insistirati

Oskar Huter

na dopunama Ustava kako bi i on bio normiran kao službeni.

Knežević je to kazao tokom jučerašnjeg zasijedanja Skup-

štine optužujući nekadašnjeg ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića da su po njegovom nalogu pojedini profesori pokrenuli „lingvistički

inženjering“.

- Sad imamo dva fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Jedan na Cetinju i jedan u Nikšiću. Ovaj u Nikšiću ima

30 grafema, a na Cetinju 32. Sad kad bih htio da karikiram, to je jezik koji se najlakše uči na Cetinju, jer samo treba da naučite Ś i Ź. To je uradio vaš obrazovni sistem i sad se ovdje otvara priča kad najavimo da ćemo raditi dopune Ustava. Ja ću da insistiram na njima, to može skupštinski da se izglasa ovdje - rekao je Knežević.

Reagujući na njegove navode, poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter optužio je Knežević da uvredljivo govori o Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. Naveo je i kako je potpredsjednik Skupštine Boris Pejović trebalo da reaguje na njegovo izlaganje.

- Rekao je da je dovoljno da ljudi na Cetinju nauče Ś i Ź. To je uvredljivo prema svim ljudima, studentima, onima koji su završili taj fakultet. A ja ću podsjetiti javnost, da su odbornici Skupštine Prijestonice Cetinje donijeli rezoluciju podrške i zaštite Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa najmjerom da se zaustavi hajka koja se tri godine vodi protiv ove visokoškolske ustano-

ve i ljudi koji tamo rade, koji su glas razuma. Vjerovatno je ovo još jedan atak na sve koji su spremni da brane identitetske vrijednosti i ovakva izlaganja treba zaustaviti u startu, a ne dozvoliti veteranu Skupštine da na ovakav način iznosi neistine – poručio je Huter, obraćajući se Pejoviću.

Knežević je potom naveo kako ga Huter nije pažljivo slušao i kako su sve što je rekao o fakultetu u Nikšiću i na Cetinju „samo parafraze sukoba profesora te dvije ustanove“.

- Znate li ko je rekao to za dva slova? Dekan fakulteta za crnogorski jezik u Nikšiću. Ovo su stavovi onih kolega sa fakulteta u Nikšiću koji su u polemici- Profesorica Bečanović i Glušica koje su u lingvističkom sukobu sa gospodinom Čirgićem i nemojte brinuti za Čirgića i ostale, ja sam sa njima studirao - istakao je Knežević.

Huter je potom Kneževiću poručio da Fakultet za crnogorski jezik i Književnost neće ugasiti.

- Crknite, puknite, FCJK nećete ugasiti - zaključio je Huter. Đ. Ć.

Šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić povukao Prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi kojim su se pripremala masovna partijska zapošljavanja, zvaničan razlog – jer je u suprotnosti sa Ustavom

Odustali zbog pritiska javnosti i protivljenja Spajića

PODGORICA- Šef poslaničkog kluba Pokreta ,,Evropa sad“ Vasilije Čarapić obavijestio je predsjednika Skupštine Andriju Mandića da povlači Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi.

Taj prijedlog su, uz Čarapića, ranije potpisali šefovi poslaničkih klubova: Slaven Radunović (ZBCG – Nova srpska demokratija), Boris Bogdanović (Demokrate), Milan Knežević (ZBCG – Demokratska narodna partija), Bogdan Božović (SNP – CIVIS) i Nikola Camaj (Albanski forum).

Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore juče je utvrdio da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi nije saglasan sa Ustavom Crne Gore, zbog čega su ga predlagači

povukli iz skupštinske procedure.

Izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi su, kako je Pobjeda pisala, značajno spušteni kriterijumi za zapošljavanje u javnoj upravi u opštinama, posebno u rukovodećem kadru.

Nezvanična sazanja Pobjede govore da je Prijedlog povučen, između ostalog, zbog protivljenja javnosti, Evropske komisije, ali i primjedbi premijera Spajića.

U predloženim izmjenama zakona mijenjaju se članovi 102 i 103 i 105 koji se odnose na definiciju i uslove za kategorije visoki rukovodni kadar, ekspertsko-rukovodni kadar i izvršni kadar u opštinskim administracijama i spuštaju kriterijumi za ta zvanja.

Ukoliko budu usvojene izmjene zakona, visoki rukovodni kadar u Opštini - sekretar sekretarijata, direktor direkci-

je i direktor uprave koji su do sada po zakonu morali da imaju tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja i osam godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta, po novom rješenju treba da imaju svega dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja i pet godina na istim ili sličnim poslovima, što su znatno niži uslovi.

Zakon je trebalo da se se mijenja i u dijelu uslova za kadar načelnik, rukovodilac i drugo odgovarajuće zvanje gdje osim VII1 nivoa kvalifikacije obrazovanja i najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja i pet godina radnog iskustva na drugim poslovima, u novom rješenju je potrebna jedna godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja i tri godine iskustva.

Predloženim izmjenama za-

d. malidžan

Pobjeda je sredinom prošle sedmice izvijestila da su izmjenama zakona spušteni kriterijumi za zapošljavanje u javnoj upravi u opštinama, posebno u rukovodećem kadru

Parlamentarna većina u Skupštini Crne Gore

kona bili su spušteni značajno kriterijumi i za ostala zvanja: samostalni savjetnik, viši savjetnik, šef, koordinator, glavni inspektor, glavno ovlašćeno službeno lice, samostalni referent, viši referent i referent.

Dakle, otvarala se mogućnost za nova masovna partijska zapošljavanja.

Novim izmjenama zakona bilo je predviđeno je i da predsjednik opštine može imati do dva posebna savjetnika koji bi bili birani bez javnog oglasa.

Za vrijeme 42. i 43. vlade je, prema podacima Pobjede, NVO sektora i opozicije, u javnoj upravi uključujući i opštinske administracije po raznim

osnovama zapošljeno čak 30 hiljada građana mahom partijskih aktivista. Nova partijska zapošljavanja koja se pripremaju su u potpunoj suprotnosti sa obećanjima nove vlasti, prvenstveno PES-a, o meritokratiji ali i sa preporukama EK koja je takođe zatražila taj princip.

N. Z.

Ekonomija

Četvrtak, 28. decembar 2023.

5

Drugi dan rasprave o prijedlogu budžeta za narednu godinu u parlamentu

,,Evropa sad 2“ kao NLO, pozdravi za prosvjetare

On je kazao da je riječ o zajedničkom budžetu, te da su u obzir uzeli sve faktore i da su ove mjere jedine trenutno moguće. On je ponovio da svi izdaci čine 2,7 milijardi eura te da ih država mora servisirati. Vuković je istakao da su se kapitalni projekti nijesu birali prema predlozima poslaničkih klubova, već na osnovu toga šta je moguće. Naglasio je da sve što je najavljeno za uvećanje zarada imaju u planu, ali da im je neophodno dodatno vrijeme.

-Ministarstvo finansija nastavlja da daje rezultate i biće oslobođeno politike - kazao je Vuković i dodao da nema zaduženja osim za otplatu dugova i kapitalne projekte, da je minimalna penzija fiskalno neutralna, te da je kapitalni budžet samo za zrele projekte.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić je pozdravio prosvjetare koji su protestovali ispred parlamenta zbog toga što im neće biti povećane plate. Dodao je da su predstavnici dva sindikata tražili da prisustvuju sjednici, ali je to morao odbiti, pošto nije predviđeno poslovnikom.

ZARADE

Jevto Eraković (DPS) je ministru finansija poručio da se nalazi u teškoj situaciji.

-Nudite nam program ,,Evropa sad 2“, koji najviše liči na NLO. Svi pričaju o njemu a niko ga nije vidio. To je program kojim ste dobili povjerenje na izborima i ujedinili većinu.

Bojim se da ćete mnogo prije

Nudite nam program ,,Evropa sad 2“, koji najviše liči na NLO, jer svi pričaju o njemu a niko ga nije vidio, poručio je Jevto Eraković, Darko Dragović (PES) je rekao da je za prosvjetare, za čije povećanje plata nema novca, krivac Ura, a ne aktuelna vlast, dok je Andrija Mandić (Nova) pozdravio prosvjetare koji su protestovali ispred Skupštine ići sa rekonstrukcijom Vlade nego što ste planirali – ocijenio je Eraković.

On je Vukovića pitao da li Vlada planira povećanje PDV-a u ovoj godini.

-Ukoliko vlada poveća PDV makar jedan odsto slijede nova povećanja i novi udar na građane - kazao je Eraković.

Ministar Vuković mu je odgovorio da postoji prostor da se poveća prihodna strana ali ne kroz povećanje PDV-a.

Nermin Abdić (DPS) je kazao da je 12 odsto iz budžeta nedovoljno da se zdravstveni sistem uhvati u koštac sa svim problemima koji predstoje u narednom periodu. On je saopštio i da u prijedlogu zakona o budžetu nema ozbiljnih kapitalnih investicija i pitao zašto niko nije razmišljao da se u Ulcinju izgradi bolnica.

OBEĆANJA

-Ne igrajte se sa osjećanjima građana. Obećano ispunite - 750 eura minimalna plata, prosječna 1.000 eura i sedmočasovno radno vrijeme - kazao je Abdić.

Njegov partijski kolega Nikola Janović smatra da se ne može govoriti o racionalizaciji ili pak uštedama.

-Nova vlada neće stati sa partijskim zapošljavanjem u javnom sektoru, bez obzira što govorimo da imamo višak zaposlenih - kazao je Janović.

Jovan Vučurović (Nova Srpska demokratija) rekao je da je u ovom trenutku važno pomoći Vladi da profunkcioniše.

-Istina je da postoje velika obećanja. Najvažnije je da se ta obećanja ispunjavaju. Ne može preko noći. Treba da se ispune i da se utvrdi kada. Mi-

Ništa od povećanja plata Amandman Ure na prijedlog budžeta, kojim bi se od naredne godine omogućilo povećanje zarada prosvjetarima od deset odsto nije juče dobio podršku na sjednici Odbora za ekonomiju. Za ovaj amandman glasali su poslanici opozicije (Ura, Bošjačka stranka

i Socijaldemokate), dok su poslanici parlamentarne većine bili uzdržani. Predlagači amandmana bili su poslanici Ure Ana Novaković-Đurović, Dritan Abazović, Filip Adžić i Miloš Konatar.

U obrazloženju se navodi da prijedlogom budžeta za

slim da se možemo dogovoriti oko povećanja i plata i penzija i socijalnih davanja – naveo je Vučurović i dodao da Nova nije u Vladi, ali će biti kroz rekonstrukciju.

-Naši ministri će ubrzo biti pred svim ovim izazovima i iskušenjima. Nadam se da će ispuniti obećanja - poručio je Vučurović.

Dejan Đurović (Nova) je naveo da je pozitivno što je planiran suficit, odnosno da će se tekući rashodi pokrivati tekućim prihodima ali i da će se država zaduživati samo za povrat dugova i kapitalne projekte.

Amer Smailović (BS) kazao je da i pored velikih očekivanja u narednoj godini neće biti povećanja plata.

-Imamo najavljeno ujednjačavanje minimalnih penzija sa ostalim penzijama u Crnoj Gori. Mi to u BS podržavamo.

Ali moram istaći diskriminatorski odnos prema ostalim penzionerima. Sigurno su i oni koji su radili 30-40 godina zasluživali povećanje penzija - navodi Smailović.

On smatra da ovo nije razvojni budžet.

-Ovo je potrošački budžet, naročito iz ugla investicija koje se tiču sjevera. Brojni projekti su izostavljeni iz ovog budžeta - kazao je Smailović.

Armen Šehović (PES) kazao je da zbog neodgovornog odnosa prema javnim finansijama prethodne vlade, izdaci zarada za 2023.godinu porasli su za preko 40 miliona eura, zato što je u samo jednoj budžetskoj godini zapošljeno više od 1.000 novih radnika u javnom sektoru. Dodaje da sljedeće godine na naplatu dola2024. godinu nije predviđeno povećanje u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom koji su potpisali 43.

Vlada i Sindikat prosvjete koji, između ostalog, propisuje se da od 1. januara 2024. godine svi koeficijenti složenosti uvećaju za dodatnih deset posto.

-Prijedlogom budžeta za narednu godinu nije pred-

SKUPŠTINA CRNE GORE

PODGORICA – Poslanici opozicije juče su saopštili da predloženi budžet za narednu godinu nije razvojni, već potrošački te da u njemu nema ozbiljnih kapitalnih investicija. Poslanici DPS-a su u parlamentu tokom drugog dana rasprave o budžetu insistirali i upozoravali na tome da u njemu nema programa ,,Evropa sad 2“. Ministar finansija Novica Vuković je kazao da je predloženo jedino moguće u ovom trenutku.

Sa jučerašnje sjednice plenuma

Fali razvojna komponenta Crnogorski predsjednik Jakov Milatović pozdravio je u ovogodišnjem predloženom budžetu prioritet usmjeren na socijalnu podršku, ali i dodao da nedostaje očekivana razvojna komponenta.

-Analizirajući strukturu predloženog budžeta, važno je istaći usmjerenost na socijalnu zaštitu i povećanje minimalne penzije - napisao je Milatović na društvenoj mreži X. Naveo je da je pohvalno i procentualno veće izdvajanje za saobraćajnu infrastrukturu i otplatu duga, ali mu je sporno ,,procentualno manje izdvajanje sredstava za ključne sektore crnogorske ekonomije poput turizma i poljoprivrede”.

-Predloženo je i procentualno manje izdvajanje za zdravstvo, kulturu, obrazovanje, nauku i sport – navodi se u Milatovićevoj analizi.

R.E.

zi pola mijarde eura duga koji su nastali prije 2020. godine.

Ističe da je budžetom za 2024. godinu ukazano da vlada ima sluha za najranjivije kategorije društva. On je naveo da prijedlog budžeta, koji je projektovan na 3,4 milijarde eura, predstavlja razvojnu osnovu kako infrastrukture, tako i standarda građana.

-Budžet je fiskalno održiv i svi tekući rashodi bit će pokriveni tekućim prihodima, dok će se za viđeno povećanje plata za zaposlene u prosvjeti od 1. januara naredne godine u iznosu od deset odsto, pa u odnosu na tu činjenicu predloženi amandman ima za cilj da ispravi nepravdu prema prosvjetnim radnicima koji čine jednu šestinu populacije koju oni vaspitavaju i obrazuju – kaže se u obrazloženju amandmana.

vraćanje koristiti stari dugovi i kapitalni budžet - ističe Šehović.

TRAŽI SE KRIVAC

Mirsad Nurković (BS) u prijedlogu zakona o budžetu ne prepoznaje razvojnu komponentu, izuzev nastavka izgradnje auto-puta. Za njega je, kako kaže, upitno zaduženje od 500 miliona eura za refinanasiranje obaveza. Anđela Vojinović (Demokrate) ocjenjuje da se budžet ne može nazvati samo potrošačkim.

-Za kapitalni budžet predviđeno je 240 miliona eura i uz novac koji je predviđen programom rasta iz Berlinskog procesa, koji se očekuje u iznosu od 420 miliona, stvara se razvojna šansa Crne Gore. Posebno je značajno da je budžet fokusiran na ono što su potrebe građana – rekla je Vojinović.

Darko Dragović (PES) poručio je da je za prosvjetare za čije povećanje plata nema novca krivac Ura, a ne aktuelna vlast.

- Upravo je Ura obećala uvećanja zarade koje nijesu implementirali u granski kolektivni ugovor. A to što jesu implementirali - prevarili su ih tako što je pola godine nakon toga u planu za makroekonomske smjernice definisan limit potrošnje na osnovu kojeg nije moguće povećati tražene zarade - naveo je Dragović.

Filip Adžić (Ura) je odgovorio da Dragović mora da shvati da su sada oni vlast.

- Znam da Vam to teško ide i da ste isključivi krivci za ovaj budžet vi. To što nemate vaših ljudi i što su vam u pisanju budžeta pomogli ljudi koji su radili budžet dok je bila prethodna vlada - to vas ne abolira od odgovornosti da u tom budžetu nemate ključnih stvari koje su zakonom propisane.

To što nemate novca za prosvjetare je isključivo vaša odgovornost - istakao je Adžić.

I njegov partijski drug Dritan Abazović tvrdi da nije tačno da je njegova vlada zaboravila na plate prosvjetara.

- Ja tvrdim da nije zaboravila, ali sve i da jeste, evo vi ispravite. Poštovani prosvjetari, već su na aparatima u Vladi, ja tvrdim da će se do 31. decembra dati novac iz budžeta. Zato što je protiv ove vlade lako voditi politiku, opozicija je vodi kazao je Abazović.

Budžet je projektovan na 3,48 milijardi eura, a projektuje se zaduženje od 650 miliona eura za potrebe otplate pristiglog duga u iznosu od 520 miliona i finansiranje kapitalnog budžeta. Kapitalnim budžetom za narednu godinu planirano 240 miliona eura.

Budžetom su planirani izvorni prihodi od 2,7 milijardi eura, dok će izdaci biti 2,9 milijardi eura, pa je deficit budžeta planiran u iznosu od 235 miliona eura.

S. POPOVIĆ

Ekonomija

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Guvernerka sa predsjednicima upravnih odbora komercijalnih banaka

CBCG

Fokusiraće se na jačanje regulative i nadzora

Irena Radović sa bankarima

PODGORICA - Očuvanje stabilnosti i povjerenja u finansijski sistem, uz obezbjeđivanje uslova za njegov snažniji doprinos ekonomskom rastu i razvoju, biće najvažniji zadaci u narednom periodu, poručila je je juče guvernerka Centralne banke Irena Radović predsjednicima upravnih odbora komercijlnih banaka.

-CBCG će se u narednom periodu fokusirati na jačanje bankarske regulative i nadzora, kao i na pružanje podrške inovacijama u finansijskom sektoru i implementaciji ESG standarda - kazala je Radović i podvukla ključnu ulogu banaka u procesu predstojeće transformacije.

Izrazivši punu spremnost za saradnju sa regulatorom,

Najava Uprave za inspekcijske poslove

Pojačana kontrola od 29. decembra

predstavnici banaka su čestitali Radović izbor na funkciju.

-U interesu uspješnog puta ka integraciji u sistem evropskih centralnih banaka, u nama ćete imati pouzdane partnere, posvećene saradnji i zajedničkom prevazilaženju svih izazova i prepreka – rekao je predsjednik Upravnog odbora Udruženja banka Crne Gore Aleksa Lukić. R.E.

trima će posebna pažnja biti posvećena radu skijališta sa aspekta posjedovanja odobrenja za obavljanje turističke djelatnosti, organizacije i uređenja, uslova bezbjednosti na stazi, pružanja usluga škole skijanja, izdavanja fiskalnih računa – navodi se u saopštenju i pozivaju se građani da na neregularnosti tokom praznika ukažu pozivom na broj 080/555-555. R.E.

PODGORICA – Iz Uprave za inspekcijske poslove najavili su pojačan nadzor od 29. decembra 2023. do kraja januara 2024. godine, sa mogućnošću da se, za-

visno od situacije, nastavi i tokom februara.

Akcenat će biti, kako su najavili, na suzbijanju svake vrste sive ekonomije i rada na crno.

-U zimskim turističkim cen-

Novogodišnji popust Air Montenegra

Komisija za tržište kapitala izdala dozvolu društvu Vig Asset Management Hungary

Letovi jeftiniji 20 odsto PODGORICA - Air Montenegro nudi popust od 20 odsto za kupovinu karata od 27. do 29. decembra, korišćenjem promo koda SANTA20.

Novogodišnji popust se odnosi na letove iz Podgorice prema Beogradu, Cirihu, Istanbulu, Ljubljani i Rimu, kao i iz Tivta prema Beogradu i Istanbulu.

U promotivnu cijenu su uključene sve takse, ručni prtljag od 8 kilograma i predati prtljag do 23 kilograma.

R.E.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državn odgovornosti svih koji su bili uključeni u procedur

Odović: Ne pos pravne preprek se sruši ,,Lame

PODGORICA - Svi pravni uslovi za rušenje zgrade ,,Lamela C“ su ispunjeni, ocijenio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović i podsjetio na odluku Upravnog suda iz aprila 2022. godine, kojom je odbijen nalog za odlaganja rušenja i odbijanje Vrhovnog suda za ispitivanje te odluke.

MINISTAR

- Sve pravne ljekove PS gradnja, investitor sporne lamele, je iskoristila. Ne postoje pravne prepreke da se rušenje ne sprovede - poručio je Odović emisiji ,,Reflektor“ i izrazio spremnost da se sa vlasnicima stanova razmotri mogućnost zaštite njihovih prava i povratka dijela njihovih sredstava.

Poručio je i da će odgovorati svako u Upravi za katastar ko je učestvovao u upisu ovog nelegalnog objekta.

- Napravićemo sastanak sa njima i protiv njih će biti disciplinski postupak. Takođe, uslijediće i krivični postupak, a ispitaće se radnje svih inspektora. Ovo je i povreda Krivič-

Ministar je najavio disciplinski i krivični postupak protiv odgovornih u Upravi za katastar, koji su uknjižili sporni nelegalni objekat, kao i odgovarajuće mjere protiv svih uključenih u ovaj postupak, uz podsjećanje da je od 2008. bespravna gradnja krivično djelo nog zakonika Crne Gore - kazao je Odović koji dodaje da Ministarstvo preuzima odogovornost, ali tu odgovornost treba da snose i vlasnici koji su po značajno nižoj cijeni prometovali te stanove i bili upoznati sa činjenicom da stanovi koje su kupovali imaju teret, odnosno zabilježbu da nemaju građevinsku dozvolu.

- Krivicu treba da snosi nesavjesni kupac i graditelj, kao i ljudi u katastru - poručio je Odović.

On je nagovijestio da postoji elaborat o rušenju i da je on proslijeđen firmi Zaštita prostora i da ne postoji opasnost od oštećenja susjednih lamela.

- Pozivam predstavnika vlasnika stanova da se sastanemo i da vidimo da li postoji pravne

osnove da se oni zaštite i da im se vrati dio sredstava. Može se doći i do privatne imovina vlasnika koji je prevarno radio poručio je Odović, kojem nije jasno kako ljudi koji su navodno dali investitoru pare nijesu ušli na sajt Vlade, gdje stoji rješenje o rušenju sporne zgrade.

STANARI

Predstavnik stanara ,,Lamele C“ Čedomir Radičević smatra da je krivo resorno ministarstvo, jer je dalo podršku nelegalnoj gradnji time što nije srušilo zgradu.

-Mi nijesmo znali. Od 2014. godine smo gledali kako objekat raste. Vlasnicima stanara je pokazano idejno rješenje objekta, da se rade četiri lamele istih gabarita. Ja sam 2019.

D. MALIDŽAN

6

Stižu još dva fonda iz Mađarske PODGORICA - Komisija za tržište kapitala je saopštila da je društvu za upravljanje investicionim fondovima Vig Asset Management Hungary izdala odobrenja za ponudu investicionih jedinica dva fonda - Vig Megatrend Equity Investment Fund i Vig Alfa Absolute Return Investment Fund na teritoriji Crne Gore.

To je, kako su kazali iz Komisije, još jedan u nizu koraka u internacionalizaciji crnogorskog tržišta kapitala, što dodatno potvrđuje davanje sedam dozvola za nuđenje in-

vesticionih jedinica investicionih fondova - tri iz Hrvatske i četiri iz Mađarske.

-Uključivanje fondova Društva za upravljanje investicionim fondovima Vig Asset Management Hungary iz Mađarske, igra ključnu ulogu u pružanju širokog spektra mogućnosti za investitore, te doprinosi proširenju i diverzifikaciji investicionih portfolio - rekli su iz Komisije i naglasili da su ova odobrenja ,,od izuzetne važnosti za dalje privlačenje stranih investicija, što je jedan od ciljeva Komisije za tržište kapitala“. R.E.

USD

1.10650

CHF

0.94380

PLN

4.33080

JPY

157.81000

AUD

1.61700

BRL

5.34340

GBP

0.86830

CAD

1.46120

TRY

32.53390

„Lamela C“

Ministar energetike i rudarstva inicira rješenje problema R

Uraditi plansku dokumentaciju i r PODGORICA – Nakon što je od direktora Rudnika uglja Mihaila Potpare saznao da ta firma ne može da realizuje svoje projekte, jer ne postoji prostorno-planska dokumentacija koja

tretira područje te kompanije, minister energetike Saša Mujović ugovorio je hitan sastanak sa Jankom Odovićem, nadležnim za prostorno planiranje, kako bi se riješilo to pitanje, sa-

opšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

-Stav Mujovića je da nijedan projekat od značaja za građane Crne Gore ne smije da trpi zbog dijela aktivnosti koji su u nadležnosti države - navo-

Ekonomija

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Janko Odović

godine kupio stan kada sam sa investitorom napravio predugovor internog karaktera - kazao je Radičević i dodao da su, kad su potpisivali ugovore kod notara, znali da objekat nema dozvolu, ali su znali da je to slučaj sa brojnim objektima i pomenuo zgradu gdje je hotel ,,Premijer“, pa se prometuju.

On je kazao da će o ovom problemu obavijestiti sve ambasade i da će pokrenuti tužbu protiv države. Do sada su, naveo je, oklijevali jer im je advokat kazao da će to koštati 400 hiljada eura, a i nadali su se da će zgrada biti legalizovana.

Struka

Predsjednik Strukovne komore arhitekata Novica Mitrović ukazao je da je i struka zakazala i objasnio da je po zakonu iz 2008. postojala mogućnost udruživanja više parcela uz idejno rješenje.

- Idejno rješenje je urađeno za potrebe prve parcele, na kojoj je legalna zgrada drugog investitora i trebalo je da svaki vlasnik stana u toj zgradi pristane da se parcele sa nelegalnim objektima udruže sa njihovom. Sporne tri zgrade nijesu dobile dozvolu 2018. godine, kad je stupio

na snagu novi zakon i idejno rješenje o spajanju parcela iz starog propisa nema težinu.

Novi zakon je donio nova rješenja, gdje idejna rješenja nijesu razmatrala udruživanje parcela, da ima poseban projekat za sve njih. Sve tri lamele su trebale da imaju 90 stanova, a samo ,,Lamela C“ ima 83 stana. To je drastično prekorečenje, uz nepoštovanje planskih parametara po kojima objekti u ovom naselju ne smiju imati više od šest nadzemnih etaža, a imaju osam kazao je Mitrović i podsjetio da je inspekcija 2018. i 2019. donosila zabranu grandnje i pečatila gradilište, ali da je zakon loše postavljen.

- Proces traje dugo i investitor nastavlja da gradi i podnosi žalbe i dolazi do ovakve situacije. Posebna priča je oko aktivnosti katastra, jer tu ima nekih podataka da je 2021. napravljena preparcelizacija... Ja razumijem stanare, možda su neki bili neinformisani, međutim odgovornost u ovome imaju svi i država koja je dozvolila, posebno investitor, a i stanari kazao je Mitrović koji podsjeća da je od 2008. godine nelegalna gradnja krivično djelo.

- Mi nemamo glavni projekat za tu zgradu. Sada se postavlja pitanje kako se neko usudio da gradi bez projekta.

Struka je odgovorna i u dijelu planiranja, jer je DUP ,,Zabjelo-Ljubović“ loš planski dokument. Kod nas godinama nema sistema planiranja kazao je Mitrović, koji je problematizovao i činjenicu da Elektrodistribucija i Vodovod daju priključke nelegalnim graditeljima.

Podsjećamo da je izgradnja spornog stambenog bloka ,,PS Gradnja“, poznatog kao lamele B, C i D, počela je 2017. Lamele su izgrađene na urbanističkim parcelama 130 i 51 i doslovno su naslonjene na objekat ,,V&B Investa“ (UP 46), koja je useljena 2016. Investitor je imao dozvolu samo za gradnju podzemne garaže.

Za lamele B i D prva rješenja o zabrani gradnje donijeta su 4. aprila 2018, a pet mjeseci kasnije inspektor je donio rješenje o rušenju. Za ,,Lamelu C“, prvo rješenje kojim se zabranjuje gradnja donijeto je 31. januara 2019, a rješenje o rušenju 20. marta iste godine. Rušenje spornih lamela do sada je u više navrata sprečavala grupa građana, ili nije bilo ni podrške Vodovoda, Elektrodistribucije, Centra za socijalni rad...

N. KOVAČEVIĆ

Zaključen spor po tužbi ,,Domena“ protiv države u vezi ugovora za domen ,,me“

Abazovićevo osoblje izgubljeno u prevodu PODGORICA – U januaru bi trebalo da bude poznata odluka sutkinje Privrednog suda Nataše Bošković da li će kompanija ,,Domen“, višegodišnji agent za registraciju domena ,,me“, nastaviti da to radi i narednih devet godina.

Ova kompanija traži da sud utvrdi da je ugovor iz 2008. godine, sa aneksima iz 2009, 2012. i 2019. godine koje su zaključili sa Vladom, odnosno Ministarstvom ekonomskog razvoja (MER), i dalje na snazi, odnosno da je po automatizmu produžen do kraja marta 2033. godine. Vrijednost spora su odredili na 45 miliona eura, navodeći da se godišnje prihoduje oko devet miliona eura, od čega skoro polovina ide državi, te da se taj iznos odnosi na deset godina trajanja ugovora. ,,Domen“ i država se u ovom sporu nijesu mogli saglasiti oko načina na koji je trebalo da iskažu namjeru o produžetku ugovora koji je istekao u martu.

Iz ,,Domena“ smatraju da su imejlom direktora Američke privredne komore (AmCham) Marka Miročevića u okviru priprema prošlogodišnjeg događaja ,,Otvoreno sa premijerom“ koji je upućen Iliji Mugoši savjetniku premijera Dritana Abazovića, Vladi dali do znanja da žele da produže ugovor. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, pak, ocjenjuje da su obavještenje o produžetku ugovora morali poslati direktno na adresu Vlade, koja je bila ugovorna strana.

Iz ,,Domena“ su sudu dostavili tzv. izvorni kod kojim se, kako tvrde, dokazuje da je imejl Mugoši poslat, sa podacima o vremenu prijema i informacijom i da je imejl pratio i dokument, imajući u vidu da je Mugoša pred sudom tvrdio da dopisa nije bilo. Rečeno je i da je bivši premijer Dritan Abazović pred sudom kazao da je bio upoznat sa namjerom o produženju ugovora, te da je Vlada pokrenula to pitanje. Tvrde da je država tek nakon iskaza Mugoše, prvi put osporila da je primila taj imejl, što je, kako navode, opovrgnuto izvornim kodom.

Traženo je i da sud usvoji pri-

Iz Domena smatraju da su imejlom direktora Američke privredne komore (AmCham) Marka Miročevića u okviru priprema prošlogodišnjeg događaja ,,Otvoreno sa premijerom“ koji je upućen Iliji Mugoši savjetniku premijera Dritana Abazovića, Vladi dali do znanja da žele da produže ugovor. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore smatra da su zahtjev morali poslati direktno Vladi na našem jeziku, a Abazović se kune da im ništa nije obećao skupština crne gore

stoje ke da ela C“

gov.me

ne imovine najavio ispitivanje ru oko nelegalne zgrade na Zabjelu

7

Abazović u parlamentu u svom elementu

vremenu mjeru kojom je inicijalno stopiran javni poziv MER-a za izbor novog agenta, ali je vijeće suda vratilo na ponovno odlučivanje. Tada je državi zabranjeno da bira novog agenta, te da ometa ,,Domen“ u obavljanju djelatnosti.

Zaštitnik smatra da je ugovor sa ,,Domenom“ istekao krajem marta, te da je ova kompanija potpisivanjem aneksa 2012. godine pristala na to. Time su, navode, derogirali odredbe osnovnog ugovora u vezi produženja na koje se pozivaju. Smatraju da su iz ,,Domena“ bili svjesni isticanja ugovora, imajući u vidu da su od premijera u okviru AmCham događaja tražili uputstva kako da nastave ugovor. Navodi i da akt, za koji tvrde da je ponuda, nije na ugovorenom jeziku, te da nema dokaza kome je i kako uručen. Ukazuje da je, ako je poslat imejlom, morao biti praćen zahtjevom za potvrdu prijema kako nalaže Zakon o elektronskom doku-

mentu. Rečeno je i da se ,,Domen“ upustio u pregovore o mogućim uslovima produženja ugovora, čime je demantovao svoje tvrdnje o automatskom produžavanju.

Ocjenjuje i da nijesu ispunjeni uslovi za određivanje privremene mjere jer nije dokazano postojanje potraživanja niti opasnost da će biti osujećeno ili otežano.

U ovom sporu su, osim Abazovića i Mugoše, svjedočili i bivši ministar ekonomije Goran Đurović i direktor AmCham Marko Miročević. Abazović je zbog neodazivanja na prvo ročište kažnjen sa 500 eura, dok je na idućem saopštio da nije upoznat sa sadržinom imejla koji je dostavljen Mugoši, ali da je tokom događaja AmCham imao kontakt sa predstavnicima ,,Domena“.

Smatrao je da bi trebalo obezbijediti bolje uslove za državu, s obzirom na to da se značajno povećao broj korisnika interneta, ali da nije dao nikakvo obećanje oko produ-

ženja ugovora. Njihovu tužbu Abazović je okarakterisao kao pritisak na institucije kako bi se sve ostale kompanije unaprijed isključile iz mogućnosti da dobiju taj posao. Đurović je kazao da je njegov resor uradio analizu efekata ugovora sa ,,Domenom“, te da je nakon sastanka sa njihovim predstavnicima dobio prijedlog aneksa koji nije davao nikakve benefite za državu. Smatrali su da Domen nije zainteresovan za produženje, jer nije pokazao želju za ozbiljan pristup u pregovorima.

Nijesu ih, navodi, obavijestili da ne prihvataju prijedlog aneksa, već su raspisali tender za novog agenta. Mugoša je kazao da je dobio imejl na engleskom sa pitanjima za premijera, ali ne i propratni akt sa dopisom direktora ,,Domena“ Predraga Lešića, koji je ranije pred sudom kazao da bi svi servisi bazirani na imenima domena ,,me“ prestali da rade, ako bi prekinuli pružanje usluge. M. Lk.

Javni poziv Monteputa

Rudnika uglja

riješiti problem viška zaposlenih Konkurs za benzinske di se u saopštenju.

Jedna od tema razgovora bila je i situacija sa brojem zaposlenih u Rudniku uglja i činjenicom da se u periodu od 2020. godine taj broj znatno uvećao, što predstavlja opte-

rećenje i balast za dalje poslovanje preduzeća, ali ima uticaj i na poslovanje Elektroprivrede (EPCG) generalno.

-Mujovića su zanimali planovi menadžmenta za rješa-

vanje ove situacije i mogući modeli prevazilaženja ovog problema, koji je evidentan u većini energetskih subjekata i koji se promptno mora razmatrati – zaključuje se u saR. E. opštenju.

pumpe u Gornjim Mrkama

PODGORICA - Monteput je raspisao novi javni poziv za davanje u zakup na 25 godina zemljišta za izgradnju dvije benzinske pumpe

sa pratećim sadržajima na dionici auto-puta Bar-Boljare.

Riječ je o dvije parcele sa lijeve i desne strane na odmorištu Gornje Mrke, a ponude se mo-

gu dostaviti do 26. februara.

Minimalna cijena godišnjeg zakupa zemljišta na desnoj strani u smjeru iz Podgorice je 66,76 hiljada eura, a na lijevoj 60,3 hiljade.

R.E.

Društvo

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Zaštitite sopstveni akademski integritet Pobjedi je iz UCG nezvanično rečeno da se u ovom slučaju mora poštovati prezumpcija nevinosti, da je to jedan od osnovnih pravnih principa. Ističu da bi prekršili jedan od osnovnih građanskih principa ukoliko bi uradili to što što im se traži. Sagovornici su pojasnili da u slučaju da izaberu Šćekića za direktora, a ukoliko se ustanovi bilo što sporno u radu budućeg novog rukovodstva, ono će potencijalno biti smijenjeno PODGORICA – Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio je Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore (UCG) 26. decembra inicijativu da se zastane sa postupkom izbora kandidata dr Radenka Šćekića na poziciju direktora Istorijskog instituta, dok nadležno tijelo ne utvrdi da li je prekršio pravila akademskog integriteta. Sjednica UO UCG na kojoj će se raspravljati o imenovanju Šćekića na poziciju direktora Istorijskog instituta je zakazana za danas.

- CGO cijeni da je bila obaveza UO UCG da ovakve postupke neakademskog postupanja u vidu plagijatorskih radnji akademskog osoblja samostalno procesuira kada za to postoje opravdane sumnje i razlozi, te da takva lica ne bi smjela biti na rukovodećim pozicijama u okviru UCG – saopštio je juče CGO. U Inicijativi koju su UO UCG dostavili u utorak, CGO apeluje na članove da se odgovorno odnesu prema ovom problemu. Ističu da očekuju da Šćekić ne bude biran, da se uzmu u obzir dostavljeni dokumenti, jer bi se na taj način ugrozio akademski integritet članova tog tijela.

Pobjeda je sinoć na mejl dostupan redakciji poslala molbu dr Šćekiću za komentar, ali odgovor nije stigao do zaključenja broja.

Iz UCG je redackiji nezvanično rečeno da se u ovom sluča-

Rektor UCG Božović i Šćekić

ju mora poštovati prezumcija nevinosti, da je to jedan od osnovnih pravnih principa.

Ističu da bi prekršili jedan od osnovnih građanskih principa, ukoliko bi uradili to što što im se traži. Sagovornici su pojasnili da u slučaju da izaberu Šćekića za direktora, a ukoliko se ustanovi bilo šta sporno u radu budućeg novog rukovodstva, ono će potencijalno biti smijenjeno.

Pobjeda je saznala i da je Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore stigla i inicijativa od većine zaposlenih Istorijskog instituta, u kojoj su saopštili da je ta ustanova pod blokadom, jer imaju treće v. d. stanje te da trenutna v. d. ne sprovodi odluke koje donosi Vijeće većinom. UO UCG je 12. jula imenovao Draganu Kujović za v. d. direktorice Istorijskog instituta CGO je podnio inicijativu i Etičkom odboru UCG u ponedjeljak 25. decembra, za preispitivanje kršenja akadem-

skog integriteta od strane dr Radenka Šćekića. Ističu da su priložili obimnu dokumentaciju koja ukazuje da je jedan od radova Šćekića plagiran, a što je registrovao i softver UCG. Oni su podsjetili i na činjenicu da je tokom 2018. godine, profesor Šćekić već odgovarao pred Sudom časti i da mu je tada izrečena mjera javne opomene, jer je ,,iznosio neargumentovane i neistinite stavove koje štete ugledu akademskog osoblja i integritetu“ Univerziteta Crne Gore.

Inicijativu za preispitivanje kršenja akademskog integriteta od strane dr Radenka Šćekića je CGO podnijela Etičkom odboru u ponedjeljak 25. decembra, na osnovu dokumenata koje im je dostavio dr Ivan Laković, viši naučni saradnik u Istorijskom institutu.

Rad dr Šćekića ,,Bogatstvo različitosti – Očuvanje kulturnog identiteta u vremenu Globalizacije“ je podvrgnut kontroli na plagijarizam upo-

trebom odgovarajućeg softvera Plagiarism Checker X, koji je upravo u svrhu ovog vida kontrole radova, koji se objavijuju u izdanjima Istorijskog instituta, dobijen od UCG. U dokumentu koji je dr Laković dostavio CGO se dalje navodi: - Kasnije, kada je elektronska forma u PDF formatu konačnog teksta postala šire dostupna, stigla je primjedba od strane jednog od saradnika na projektu da navedeni rod sadrži neprihvatljivo visok procenat plagiranog teksta. U početku su tvrdili da se pomenutih 20 odsto odnosi na već objašnjene kategorije. Međutim, kada je traženo da se tekst samo konvertuje u latinicu i onda iskontroliše kroz softver, rezultati su postali drastično drugačiji. Tada je test pokazao procenat poklapanja od 52 odsto, odnosno, 2.526 riječi od 4.865 bez fusnota, koje onlajn dostupni konverter iz ćirilice u latinicu ne prepoznaje i ne konvertuje. Dakle, više od pola rada, i to ne pojedinačne riječi ili sintagme, več čitave kontinualne grupe rečenica, pasusi i stranice. Pošto je kontrolisani tekst prethodno prošao lekturu, slobodno je pretpostaviti da su i te izmjene uticale no smanjivanje procenta detektovanog poklapanja. Treba reći da ovaj softver nema mogućnost da upoređuje zadati uzorak sa tekstovima koji nisu direktno i besplatno onlajn dostupni, nema mogućnost konverzije pisma, a posebno ne mogućnost kontrole i upoređivanja sa tekstovima na stranom jeziku. Sve ovo znači do su njegove mogućnosti ograničene samo na najflagrantnije oblike plagijarizma, uobičajene za, recimo, studente nižih godina studija koji, u želji da što brže i lakše završe svoje seminarske radove, primjenjuju direktan „copy/paste“ tekstova sa Vikipedije – piše u Inicijativi CGO.

J. M.

Oko 1.500 prosvjetnih radnika protestov PODGORICA – Sindikat prosvjete pozvaće svoje kolege da u drugom polugodištu idu u štrajk, u slučaju da poslanici, zbog koalicionih aranžmana i fotelja, zažmure na zahthjev za poštovanjem Granskog kolektivnog ugovora kojim je predviđeno uvećanja plata u obrazovanju od 10 odsto od januara 2024. godine.

To je poručeno juče sa protesta pred Skupštinom dok je u plenarnoj sali trajala rasprava o budžetu, a na kojem se okupilo oko 1.500 prosvjetnih radnika u znak protesta što Vlada prijedlogom budžeta nije predvidjela uvećanje plata predviđeno GKU-om.

Tokom protesta, odnosno „javnog časa“ - kako su ga nazvali prosvjetari - saobraćaj u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog bio je blokiran oko sat i po.

Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović podjsetio je da je GKU potpisan prošle godine kao mjera kompromisa između tadašnje vlade i Sindikata prosvjete. Njime je predviđeno uvećanje koeficijenata za 20 odsto od 1. januara 2023. godine, dodatnih 10 odsto od 1. januara 2024. i još 10 odsto od 1. januara 2025. godine.

- Nas iz Sindikata prosvjete pojedinci optužuju da smo loše pregovarali, te da smo prevareni, odnosno da smo mi prevarili prosvjetne radnike.

Nijedan pravnik u Crnoj Gori vam neće reći da je premijer Spajić (Milojko) u pravu kada kaže da ne postoji obaveza ove vlade o povećanju naših koeficijenata za 10 odsto, te da nas je prethodna vlada prevarila. Kakav narativ! Zamislite,

Božov u drug

vlada jedne zemlje pregovara s prosvjetnim radnicima - sa stubom svoje države, s namjerom da ih prevari. Ne želim da vjerujem da mi živimo u prevarantskoj zemiji, u kojoj su prvi prevaranti premijer, ministar finansija i ministar prosvjete – poručio je Božović.

On je kazao da učenicima i roditeljima duguju izvinjenje što je veliki broj njihovih nastavnika na protestu, ali i poručio da je njihov potez iznuđen kako bi branili svoje dostojanstvo i pravni poredak Cre Gore.

On je pozvao premijera Spai. mandić

Upravni odbor UCG danas bira direktora Istorijskog instituta, CGO apelovao da ne imenuju prof. Radenka Šćekića zbog plagijarizma

i. mandić

8

Radomir Božović govori na ,,javnom času“ prosvjetara

Profesor fizičke kulture Ivan Bošković nakon razgovora sa državnim sekretarom Draganom Bojovićem odlučio da prekine štrajk i sačeka

Ministarstvo nema ingerencija, sve je sada u rukama suda PODGORICA – Profesor fizičke kulture Ivan Bošković, koji je nakon 14 godina rada u OŠ „Marko Miljanov“ dobio, kako tvrdi, nezakoniti otkaz, juče je, kako je i najavio, došao u 8 sati i 55 minuta ispred Ministarstva prosvjete inovacija, kako bi započeo štrajk glađu.

Oko 10 sati je pozvan u prostorije Ministarstva na razgovor sa državnim sekretarom Draganom Bojovićem, uz prisustvo pravnika Ministarstva Marka Šljukića, na kome mu je rečeno da je problem nezakonitog otkaza u rukama suda.

- Razgovor je proticao u dobroj atmosferi, gdje su istakli

da su prijateljski nastrojeni prema meni, ali da oni nemaju zakonski mehanizam da nepravdu koja je učinjena meni riješe, već da je to u nadležnosti suda. Zbog takve reakcije gospodina Bojovića, odlučio sam da možda samo danas obustavim štrajk glađu. Smatram da imaju mehanizam i kapaciteta da utiču direktno

na direktora Predraga Burzanovića da povuče Rješenje o otkazu i isprave nepravdu i donekle se iskupe za zakašnjelu reakciju – kazao je juče Pobjedi profesor Bošković.

Iz Ministarstva prosvjete su saopštili da su državni sekretar Bojović i sekretar Šljukić upoznali Boškovića sa činjenicom da Ministarstvo pro-

svjete, nauke i inovacija nije nadležno u slučaju radnih sporova, već su za to zaduženi pravosudni organi.

- Na to ukazuju i nalazi Prosvjetne inspekcije i Inspekcije rada koje su izvršile nadzor u ovom slučaju - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.

Bošković je ranije Pobjedi kazao da se na taj radikalan i ektreman čin odlučio nakon mjesec dana uzaludne borbe za dokazivanjem istine i utvrđenim nezakonitostima od strane relevantnih institucija, jer Ministarstvo prosvjete nije reagovalo i predu-

zelo ništa. On je tražio da radi do pravosnažnosti presude.

Istakao je da je prepušten samovolji direktora, te da čeka pravdu, ali da misli da će to dugo trajati.

Direktor škole je Pobjedi, na molbu za komentar ranije kazao da će se izjasniti nakon što prvo Ministarstvo prosvjete saopšti svoj stav o slučaju.

Bošković je dobio nezakoniti otkaz jer mu uz upozorenje o pokretanju disciplinskog postupka nije dostavljena Odluka o pokretanju disciplinskog postupka. Inspekcija rada je ustanovila da Zapisnik usme-

Društvo

Četvrtak, 28. decembar 2023.

9

MUP poništio rješenje bivšeg v. d. direktora UP Nikole Terzića o raspoređivanju biti neminovne, što će znači- predsjednika Nezavisnog sindikata policije ti enorman trošak za državu na radno mjesto udaljeno 250 kilometara Cru Goru.

- Tada ćemo tražiti od odgo- od mjesta stanovanja

vić najavio štrajk gom polugođu

Prosvjetari poručili da je ovaj njihov potez iznuđen

jića da zaštiti pravni poredak Crne Gore.

- Ključ je u njegovim rukama.

Podsjećam ga na ekspoze tokom izbora za premijera, u kome je naveo da će prosvjetni radnik biti tretiran kako treba, te da će njegovoj vladi prosvjeta biti u fokusu. Moram i da ga pitam: Da li i on, nakon ovakvog poteza, tretira resor prosvjete kao potrošačku jedinicu, koja ništa ne proizvodi, već samo troši. Gospodine Spajiću, dok naša vlada, ma ko bio na njenom čelu, ne shvati da prosvjetni radici proizvo-

de budućnost svoje zemlje, nama neće biti dobro – istakao je Božović.

Ministarki prosvjete Anđeli Jakšić-Stojanović je poručio da nije uz prosvjetne radnike ovih dana.

- Vašim činjenjem, odnosno nečinjenjem, za mjesec ministrovanja „strateškog partnera“ - Sindikat prosvjete izveli ste na ulicu. I Vama je, izgleda, fotelja i uski partijski interes preči od prosvjetnih radnika. Mi smo Vaši, gospođo ministarko, i trebalo je da ste danas s nama, da brani-

te dostojanstvo prosvjetnih radnika, a ne da dopuštate da se pojedinci rugaju pravnom poretku Crne Gore – kazao je Božović.

Poslanicima je poručio da od njih zavisi da li će podržati amandman za prosvjetu, težak 18 miliona i na taj način spasiti pravo i pravdu.

- Da ne kažem čast Crne Gore, koja poštuje svoje zakone.

Gospodine Bečiću (Aleksa), da li u ovom slučaju važi Vaš slogan „Časti mi“? Mudro ćutite. Bojim se da ne, jer će Vam biti važnija koalicija i fotelja od potpisanog, od prosvjetnih radnika. Gospodine Jokoviću (Vladimir), i gospodo iz SNP-a, mudro ćutite o nepravdi prema prosvjetnim radnicima, a vaši ministri su ovo s nama pregovarali i potpisali prošle godine, a vi ih podržali i ponosili se time. Jesu li i vam fotelje i vlast draži od prosvjetnih radnika i pravne države? Gospodo Mandiću (Andrija) i Kneževiću (Milan), vi ste debelo na svojoj kozi osjetili ruku nepravde. Jeste li zaboravili šta to znači, pa je za vas prosvjeta postala kolateralna šteta, a koalicija preča od prava i pravde – upitao je Božović.

On je, obraćajući se koleginicama i kolegama poručio da Sindikat prosvjete neće stati na ovome, te da će ukoliko se ne riješi njihova situacija u parlamentu, tužbe sudovima

ETUCE podržao prosvjetare

dalje korake institucija nog izjašnjenja ne sadrži bitne elemente koji su definisani Zakonom o radu.

U dokumentima u koje je Pobjeda imala uvid, konkretno u rješenje o otkazu, piše da se Boškoviću daje otkaz „jer je njegovo ponašanje takvo da ne može nastaviti rad kod poslodavca, zbog nasilničkog i uvredljivog ponašanja prema direktoru škole“.

U Rješenju od 20. novembra piše i da je Bošković putem Vajbera vrijeđao direktora škole, što je Burzanović prijavio i policiji, zbog čega je Bošković i novčano kažnjen.

d. mijatović

Na protestu je pročitan i dio pisma podrške koje je Sindikat prosvjete dobio od Evropskog komiteta sindikata obrazovanja (ETUCE) koji je iskazao solidarnost, ali izrazio i zabrinutost zbog budžeta imajući u vidu da je Crna Gora zemlja kandidat za članstvo u EU. Podsjećaju da su održiva javna finansijska sredstva neophodna da bi sistemi obrazovanja i obuke mogli da funkcionišu i obezbijede kvalitetno obrazovanje budućim generacijama.

- ETUCE u potpunosti podržava napore SPCG-a da nastavničku profesiju učini atraktivnijom, posebno u dijelu sprečavanja odliva stručnih kadrova među mladima u druge profesije i/ili druge zemlje. Obrazovni sistem u Crnoj Gori više ne može da trpi uticaj politike na proces zapošljavanja, već treba da obezbijedi veće zarade, kao i bolje i inkluzivnije uslove rada, a sve u cilju privlačenja i zadržavanja kvalifikovanih i i posvećenih nastavnika i obrazovnog osoblja – poručili su u pismu.

Igor Bošković ispred Ministarstva prosvjete

Uprava za inspekcijske poslove je 24. novembra kontrolisala rad uprave škole i u rje-

šenju istakla da direktor nije pokrenuo postupak utvrđivanja odgovornosti, samo je

vornih da iz svojih džepova plate štetu, a pozvaćemo premijera i ostale da podnesu ostavke. Štrajk u drugom polugodištu je vrlo izvjestan – zaključio je Božović.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da je dužan da podsjeti Vladu Crne Gore i, kako je rekao, „gospodu u parlamentu“, da je fundament Evropske unije upravo socijalni dijalog.

- Da je socijalni dijalog jedan od ključnih elementa proklamovanih od strane međunarodne organizacije rada, odnosno ključni cilj koji želimo da postignemo. Danas ovdje mi držimo lekciju za koju se nadam da će shvatiti onako kako treba i gospoda iz Vlade i poslanici u parlamentu, a to je da se mora poštovati ono što je kolektivnim ugovorom dogovoreno, ono što je u socijalnom dijalogu ispregovarano i ono što je jasno - poručio je Keković.

Profesorica ekonomske grupe predmeta u Srednjoj mješovitoj školi „Braća Selić“ u Kolašinu i predsjednica Mreže mladih u okviru Sindikata prosvjete Ivana Šćepanović kazala je da drže javni čas u otvorenoj školi.

- Nastavna jedinica je dostojanstvo, ugled i položaj prosvjetnog radnika u našem društvu. Hoćemo da nas čuju i vide. Hoćemo da podsjetimo Crnu Goru koliko je naš posao važan. Da njegovo visočanstvo učitelj svima postavlja temelje obrazovanja. Da svi mi u osnovnoj i srednjoj školi činimo sve da naši učenici budu intelektualna i radna snaga ove zemlje. Mi stvaramo ministre, doktore, sudije, pekare, konobare i sve ostale profesije - naglasila je Šćepanović.

Riješili su, kako je rekla, da svoj život posvete najhumanijim i najvažnijim vrijednostima svakog društva, obrazovanju i vaspitanju.

- Ćutali smo, ne zato što se plašimo, nego zato što smo svjesni odgovornosti našeg posla i što hiljade učenika ne smiju ostati ispred zatvorenih vrata škola - naglasila je Šćepanović.

D. MIHAILOVIĆ zaposlenom dostavio pisano upozorenje 4. oktobra o postojanju razloga za izricanje disciplinske mjere za povredu radne obaveze.

Inspektor je utvrdio i da je Bošković dostavio zahtjev za usmeno izjašnjenje 9. oktobra, da je zakazana rasprava za 13. oktobar, te da je uvidom u dokumentaciju utvrđeno da nema zapisnika o održanoj raspravi koja treba da sadrži sve elemente iz Zakona o radu. Inspektor je utvrdio da je na osnovu činjeničnog stanja trebalo prethodno okončati započeti disciplinski postupak.

J. M.

Igor Rmandić

Rmandiću kršili prava iz Zakona o upravnom postupku PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova, sa gotovo tri mjeseca zakašnjenja, usvojilo je žalbu predsjednika Nezavisnog sindikata policije Igora Rmandića i poništilo rješenje Uprave policije i njenog bivšeg v. d. direktora Nikole Terzića iz juna ove godine, kojim je sindikalac bez njegove saglasnosti iz Herceg Novog raspoređen na radno mjesto udaljeno 250 kilometara, odnosno u Bijelo Polje.

U obrazloženju Rješenja MUP-a, koje potpisuje ministar Danilo Šaranović, navodi se da je UP prilikom donošenja rješenja o raspoređivanju Rmandića na radno mjesto u Bijelo Polje, odstupila od unaprijed zakonom utvrđenih pravila, pa je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na štetu predsjednika Nezavinsog sindikata policije.

U dokumentu se ovo objašnjava time što Rmandiću nije dato pravo izjašnjavanja, odnosno što mu je uskraćeno pravo da učestvuje u upravnom postupku kao stranaka, shodno Zakonu o upravnom postupku, na što je u žalbi i sam ukazivao oštećeni. Takođe, poništenim rješenjem Rmandiću nije dato ni pravo na izjašnjavanje o rezultatima ispitnog postupka, čime je takođe prekršen Zakon o upravnom postupku.

Iz Nezavisnog sindikata policije više puta su ukazivali da je odluka o Rmandićevom preraspoređivanju na radno mjesto udaljeno 250 kilometara od mjesta stanovanja bila odmazda bivšeg ministra Unutrašnjih poslova Filipa Adžića u Vladi Dritana Abazovića, zbog njegovog sindikalnog djelovanja.

Zbog antisindikalne diskriminacije, pritisaka i zastrašivanja usmjerenih prema Nezavisnom sindikatu policije Crne Gore (NSPCG) tada odlezećem premijeru Abazoviću, ali i ministru unutrašnjih poslova Adžiću i v. d. direktora Uprave policije Terziću, pismom se obratila i Međunarodna konfederacija sindikata (MKS) sa sjedištem u Bri-

U obrazloženju Rješenja MUP-a, koje potpisuje ministar Šaranović, navodi se da je UP prilikom donošenja rješenja o raspoređivanju Rmandića na radno mjesto u Bijelo Polje, odstupila od unaprijed zakonom utvrđenih pravila, pa je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na štetu predsjednika Nezavinsog sindikata policije selu, a koja predstavlja preko 200 miliona radnika u 168 zemalja i teritorija sa 332 nacionalne podružnice, uključujući i Crnu Goru.

Iz MKS-a su uzalud podsjećali Abazovića da je Crna Gora ratifikovala sve ključne konvencije Međunarodne organizacije rada i kao kandidat za punopravno članstvo u Evropskoj uniji usklađuje svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije, koje njeguje slobodu sindikalnog organizovanja i socijalnog dijaloga.

MKS je tada pozvao Abazovića da se pobrine da Crna Gora poštuje međunarodno i domaće zakonodavstvo, da preduzme sve neophodne korake da odmah zaustavi bilo kakve neprijateljske radnje prema Nezavisnom sindikatu policije i diskriminaciju protiv njenih čelnika koje preduzima Uprava policije Crne Gore.

Rmandiću je, nakon što je dobio podršku Međunarodne konfederacije sindikata, stigla i podrška Evropske konfederacije sindikata (EKS) koja se takođe pismom obratila odlazećem premijeru, ali i šefici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Kristini Oani Popi, od kojih su zahtijevali hitno zaustavljanje svake anti-sindikalne diskriminacije.

D. MIHAILOVIĆ

s. vasiljević

valo pred Skupštinom zbog kršenja GTV dok je trajala rasprava o budžetu

10 Društvo

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Hrvatski ministar vanjskih poslova o stavovima ministra Krapovića da su dešavanja u logoru Morinj posljedica rata u Jugoslaviji

Grlić Radman: Bez suočavanja sa prošlošću, Crna Gora ne može biti ravnopravna članica EU odnose Crne Gore i Hrvatske treba razvijati kao dvije susjedne i prijateljske zemlje, ali i naglašava šta očekuju od Crne Gore.

-Bez suočavanja s nedavnom prošlošću, Crna Gora ne može postati ravnopravna članica Evropske unije, kao ni biti vjerodostojna NATO savezu.

Prije nekoliko dana u Zagrebu sam razgovarao s ministrom

Ivanovićem i složili smo se da naše odnose trebamo i želimo razvijati kao dvije susjedne i prijateljske zemlje. To znači da od Crne Gore očekujemo spremnost da se otvoreno i iskreno nastavi suočavati s nedavnom prošlošću, s onime što se događalo tijekom velikosrpske agresije na dubrovačkom području u devedesetim godinama prošlog stoljeća, te

između ostalog i u logoru Morinj - rekao je Grlić Radman.

Kaže i da je trajno obilježavanje stradanja hrvatskih građana u Morinju važno za dalji nastavak izgradnje kulture sjećanja koja će počivati na istini o onome što se dogodilo i, kako je istakao, na jasnoj osudi ratnih zločina i poštovanju žrtava.

-Želim vjerovati da će i ova nogov.me

PODGORICA - Bez suočavanja s nedavnom prošlošću, Crna Gora ne može postati ravnopravna članica Evropske unije, kao ni biti vjerodostojna NATO saveznica. To je za Pobjedu kazao hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, komentarišući jučerašnje stavove ministra odbrane Dragana Krapovića.

Krapović je juče, na sjednici Odbora za bezbjednost, kazao da ono što se desilo u logoru Morinj, nije posljedica velikosrpske ili velikocrnogorske agresije, nego rata u bivšoj Jugoslaviji.

-Za mene je to bilo nešto što je posljedica rada u bivšoj Jugoslaviji, ne velikosrpska, velikocrnogorska agresija nego rat u bivšoj Jugoslaviji. Mislim da je cijela stvar nesretno sprovedena u djelo činjenicom da su pored ministara iz Crne Gore, prisustvovali i zvaničnici sa hrvatske strane: ministar Grlić Radman i po mojim informacijama Tomo Medved - rekao je Krapović.

Grlić Radman, komentarišući stavove Krapovića, kaže da

Gordan Grlić Radman govori prilikom otvaranja ploče u Morinju

va Vlada Crne Gore nastaviti raditi na tome u cilju postizanju istinske pomirbe i jačanja dobrosusjedskih odnosa.

Zahvalni smo ministrima tadašnje Vlade Crne Gore što su 2022. konačno postavili spomen - ploču i time se suočili s dijelom svoje prošlosti, no svaki budući pokušaj njezinog uklanjanja, smatraćemo povredom sjećanja na nevine žrtve hrvatskih građana i dostojanstva Republike Hrvatske - zaključio je Grlić Radman.

Podsjećamo, spomen-ploču u logoru Morinj otkrili su 10. oktobra prošle godine ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević u prisustvu hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

Ubrzo nakon toga, Uprava za inspekcijske poslove je naložila Opštini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču na objektu nekadašnjeg logora Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju, pod obrazloženjem da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za postavljanje spomen-ploče.

Od tada, Vojska Crne Gore čuva ploču, kako ne bi bila uklonjena ili oskrnavljena.

Logor Morinj je bila nekadašnja kasarna JNA koja je pretvorena u sabirni centar zarobljenika, uglavnom Hrvata sa područja Dubrovnika tokom 1991. i 1992. gdje su isljeđivani i zlostavljani.

Viši sud u Podgorici je 2013. godine utvrdio odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, a 2014. je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio i učinio pravosnažnom.

Presudom je utvrđeno da su u sabirnom centru Morinj zatvorenici bili izloženi fizičkom zlostavljanju, konstatujući da je vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi.

Crnogorski rezervisti su, kao dio JNA, učestvovali u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u napadima na pod vođstvom Slobodana Miloševića.

Procjenjuje se da je u napadu na Dubrovnik oko 7000 rezervista bilo iz Crne Gore.

Jovana ĐURIŠIĆ

Sutkinja Vesna Vučković povukla kandidaturu za predsjednicu Vrhovnog suda, ta instanca već tri godine bez čelnika u punom mandatu

Propao još jedan oglas, na potezu Sudski savjet vjeta za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Njeno nastojanje da u drugom pokušaju ipak bude izabrana, pratila je hipoteka zbog postupka koji je uporedo vodila Agencija za sprečavanje korupcije koja je, zbog sumnje u postojanje korupcije, osporila rezultate prethodnog oglasa na kojem je Vučković takođe bila jedina kandidatkinja, ali tada nije dobila podršku Sudskog savjeta.

Drugi pokušaj

To se odnosilo na proceduru po prethodnom konkursu od 2022. godine kada je kandidatura Vučković pred Sudski savjet stigle tek odlukom Upravnog suda koji je poništio raniji akt Opšte sjednice Vrhovnog suda od 19. januara ove godine u kojem se navodilo da prijedlog Vučković za izbor predsjednika Vrhovnog suda nije utvrđen.

Upravni sud je, po tužbi Vučković, naime, 8. maja, uz obrazloženje da nije valjano utvrđeno polazište za određivanje dvotrećinske većine u odlučivanju, preinačio takav stav Opšte sjednice Vrhovnog suda ko-

ja prethodno nije utvrdila njenu kandidaturu.

Uprkos tim okolnostima Sudski savjet je odlučio da proceduru dovede do kraja i 3. jula obavi intervju sa kandidatkinjom Vučković, iako Agencija za sprečavanje korupcije još nije bila dovršila postupak u kojem je utvrđivala da li je Upravni sud narušio javni interes koji upućuje na sumnju u postojanje korupcije, presudom kojom je utvrdio da Vučković može da bude u igri za tu poziciju.

Vučković, međutim, na sjednici Sudskog savjeta 3. jula nije izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda jer je dobila samo tri glasa podrške, dok je šestoro članova Savjeta bilo protiv njenog izbora.

Agencija za sprečavanje korupcije 9. novembra okončala je postupak u kojem je utvrdila da postoji sumnja da je narušen javni interes koji upućuje na korupciju prilikom odlučivanja Upravnog suda da meritornom presudom utvrdi kandidaturu v. d. predsjednica Vrhovnog suda Vesna Vučković za čelnicu

te instance u punom mandatu.

Spise predmeta iz ovog postupka ASK-a je dostavila tužilaštvu na dalje postupanje.

Ključni prigovor ASK-a se u tom slučaju odnosio na brzinu kojom je razmotrena tužba Vučković pred Upravnim sudom, što nije bio slučaj u drugim primjerima i postupcima koji su se ticali sudija. Posebno je apostrofirano i to što je Upravni sud na sebe preuzeo m. babović

PODGORICA – Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković povukla je kandidaturu za čelno mjesto najviše sudske instance, a to je učinila juče uoči izjašnjavanja Opšte sjednice Vrhovnog suda koja je trebalo da odluči hoće li je predložiti za čelnicu u punom mandatu.

-Uoči glasanja, sutkinja Vučković, koja je bila i jedini kandidat koji se prijavio na konkurs, trebalo je Opštoj sjednici da predstavi Program rada za predsjednika Vrhovnog suda – saopšteno je iz tog suda.

Kako se navodi, Vučković je odustajenje od kandidature obrazložila „ličnim razlozima“.

Jučerašnjim epilogom, čelna pozicija u Vrhovnom sudu ostaje pune tri godine u v. d. stanju, još od decembra 2020. godine i ostavke dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

Vučković, koja se od septembra 2021. godine nalazi na v. d. poziciji, ljetos se jedina javila na inovirani oglas Sudskog sa-

Vesna Vučković

odlučivanje, odnosno utvrđivanje i predlaganje kandidata o kojem treba da odluči Sudski savjet na osnovu pratećeg obrazloženja Vrhovnog suda (kojeg nema), jer na Opštoj sjednici nije utvrđena njena kandidatura uz obrazloženje da nije imala potrebnu kvalifikovanu većinu.

Direktorica ASK-a Jelena Perović je početkom novembra ove godine spise predmeta o ovom slučaju dostavila v. d. VDT-a Tatjani Begović na procjenu da li se u „radnjama sudija Upravnog suda Davora Stojkovića, Ane Perović-Vojinović i Dragana Đuretića, te sutkinja Vrhovnog suda Vesne Jočić i Vesne Vučković ostvaruju elementi bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti“.

Uporedo, čelnica ASK-a je pored VDT-a, članove Sudskog savjeta i tadašnju čelnicu tog tijela Vesnu Simović-Zvicer obavijestila da postoji osnov sumnje da je sudija Upravnog suda Davor Stojković počinio disciplinski prekršaj time što je mimo pravila o redosljedu rješavanja,

i bez izričitog prijedloga predsjednika Upravnog suda, preko reda uzeo u rad predmet koji se ticao tužbe Vučković na odluku Opšte sjednice sudija Vrhovnog suda koja nije utvrdila njenu kandidaturu za predsjednicu.

U dopisu ASK-a, od članova Sudskog savjeta se očekuje da spise predmeta, shodno članu 110 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, dostave „nadležnom organu za pokretanje disciplinskog postupka“.

Novi krug

Nakon ovakvog epiloga nesupješno okončanog oglasa za izbor čelnika Vrhovnog suda u punom mandatu, na potezu je ponovo Sudski savjet koji treba da raspiše novi oglas za prijavu kandidata.

Sudski savjet je tek nedavno popunjen novim članovima i to nakon više od pet godina političke pat pozicije i nemogućnosti da se kroz važeće parlamentarne mehanizme dođe do potrebne većine za kompletiranje tog tijela koje bira nosioce I. P. sudskih funkcija.

Hronika

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Saobraćajna nesreća u Sutomoru

Poginula jedna osoba

11

Apelacioni sud ukinuo presudu kojom je Zoran Marić osuđen na 40 godina robije za zločin iz koristoljublja

Optuženima za ubistvo Ljiljane Simić ponovo će se suditi Šišić će nastaviti da BAR – Šezdesetogodišnji N. M. stradao je oko 13.25 u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru.

Kako nam je saopšteno iz policije, u udesu koji se dogodio kod pasarele su učestvovala dva vozila. Policija je obavila uviđaj i utvrđuje pod kojim okolnostima je došlo do udesa A. R. u kojem je N. M. stradao.

PODGORICA – Državljanin Bosne i Hercegovine Nermin Šišić prekjuče je iz spuškog zatvora prevezen u zatvor u Bosnu i Hercegovinu gdje će nastaviti da izdržava 40-godišnju kaznu za ubistvo petnaestomjesečne bebe.

Apelacioni sud je u oktobru 2021. godine potvrdio presudu Šišiću, kojom ga je prvostepeni Viši sud osudio na 40 godina zatvora. Istom presudom majka bebe Jelena Jovović osuđena je na 30 godina zatvora.

Iz policije je saopšteno da je prekjuče u organizaciji NCB Interpol-a Podgorica, uz po-

dršku Sektora policije posebne namjene, realizovan transfer Šišića.

– Nakon što je Kantonalni sud u Tuzli u ime Federacije Bosne i Hercegovine priznao presudu Višeg suda u Podgorici, ovo lice je predato policijskim službama Bosne i Hercegovine na dalje izdržavanje kazne zatvora u Bosni i Hercegovini čiji je Nermin Šišić državljanin – saopšteno je iz policije.

Prema navodima optužnice, okrivljeni Šišić i Jovović su 4. februara 2018. godine, u kući optužene u Podgorici, zajedno ubili dječaka kojeg su zlostavljali još od novembra 2017. godine.

A. R.

Krivična prijava protiv bivšeg službenika MUP-a zbog zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju

Apelacioni sud

navedenim rješenjem, izvedu svi ranije provedeni dokazi, kao i drugi koje nađe za potrebne, nakon čega će na osnovu svestrane analize i pravilne ocjene svih dokaza, biti u mogućnosti da donese novu i na zakonu zasnovanu presudu.

Prema navodima prvostepene presude, tokom suđenja nesumnjivo je utvrđeno da je Marić na podmukao način i iz koristoljublja ubio Simić 3. septembra 2020. godine.

Optuženi je namamio žrtvu tako što je poveo da gledaju zalazak sunca sa brda Mokrine kod Herceg Novog gdje ju je ubio.

Po ocjeni suda, ubistvo je počinjeno iz koristoljublja, jer je Marić prisvojio njeno vozilo

PRIVATNA ARHIVA

izdržava 40 godina zatvorske kazne u matičnoj zemlji

PODGORICA – Apelacioni sud ukinuo je u cjelosti presudu kojom je Zoran Marić osuđen na 40 godina zatvora za ubistvo kanadske državljanke Ljiljane Simić, a Radomir Delić oslobođen je od optužbe da je učestvovao u ovom zločinu.

Prvostepenu presudu je u podgoričkom Višem sudu izrekao sudija Veljko Radovanović.

Apelacioni sud Crne Gore je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, optuženog Zorana Marića i njegovog branioca i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici od 25. aprila 2023. godine i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje – navodi se na sajtu Apelacionog suda.

Vijeće ovog suda je razmatrajući žalbe ocijenilo da je prvostepena presuda donijeta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

– Prvostepena presuda je zasnovana na dokazu na kojem se po odredbama Zakonika o krivičnom postupku ne može zasnivati presuda, izreka presude je nerazumljiva, protivrječna razlozima presude u kojoj nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni – precizirali su iz Apelacionog suda.

Ukidnim rješenjem je naloženo da se u ponovljenom postupku otklone bitne povrede ukazane

I. MANDIĆ

Optuženi za ubistvo petnaestomjesečne bebe izručen Bosni i Hercegovini

Ljiljane Simić

Podsjećamo, Simić je nestala 6. septembra 2020. kada je iz Kotora, gdje je živjela posljednjih šest mjeseci, krenula u Kanadu gdje je provodila ostatak godine.

Njen nestanak prijavila je prijateljica koja je Simić trebalo da vozi na aerodrom u Dubrovnik.

Neposredno prije dogovorenog polaska prijateljica je pozvala, ali joj je telefon bio isključen.

Prijateljica Simić, nakon više pokušaja da je dobije, obavijestila je policiju.

Organizovana je potraga u koju se uključila i porodica ubijene žene.

Utvrđeno je da se Simić nije ukrcala na let za Kanadu za koji je ranije kupila kartu. B. R.

„nisan kaskai“ i stan Simićeve.

Bivšeg načelnika Marić je obećao 4.000–5.000 eura Deliću da ćuti o ovome, terete da je članovima koje bi mu dao nakon prodaje vozila. kriminalne grupe omogućio nošenje oružja U Višem sudu saslušani osumnjičeni za šverc 2,5 tona kokaina i 59 kilograma metamfetamina PODGORICA – Službenici Sektora za borbu protiv kriminala su u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja, a u nastavku nacionalne akcije „Broving“, podnijeli krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Područne jedinice za upravne poslove, državljanstva i strance u Pljevljima M. B. (68) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju.

– Sumnja se da je M. B. tokom 2019. i 2020. godine, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja, a postupajući suprotno odredbama člana 13 Zakona o oružju, izdao odobrenja o nabavci oružja za tri lica, D. D., D. D. i V. Ć., a na osnovu kojih odobrenja su im izdati oružni listovi za ukupno devet komada oružja – precizirano je u

saopštenju.

Oružni listovi su izdati D. D. za šest komada oružja, D. D. za dva komada oružja i V. Ć. za jedan komad oružja, a koje lice je mijenjalo mjesto prebivališta kako bi pribavilo pomenuta odobrenja.

Dodaju iz policije da se D. D. i D. D. u evidencijama Uprave policije vode kao članovi jedne visokorizične organizovane kriminalne grupe koja djeluje kako u zemlji tako na međunarodnom nivou.

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala će na svim nivoima beskompromisno preduzeti mjere i radnje u cilju procesuiranja svih službenika koji su svojim aktivnostima kompromitovali sistem bezbjednosti i onih koji su kroz svoje postupanje preduzeli logističku i drugu podršku pripadnicima visokorizičnih kriminalnih grupa i operativno interesantnih liA. R. ca.

Kovačeviću, Novoviću, Vojvodiću, Brkanu i Buriću određen pritvor

PODGORICA – Policajcu Zoranu Kovačeviću, Milovanu Buriću, Nenadu Novoviću, Radu Vojvodiću i Nedeljku Brkanu juče je u podgoričkom Višem sudu određen pritvor do 30 dana zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, potvrdila je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković.

Svim okrivljenim je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela za koji se terete dok je Buriću i Novoviću pritvor određen i zbog opasnosti od ponavlja-

nja krivičnog djela.

Vojvodiću i Brkanu pritvor je određen u odsustvu s obzirom na to da su nedostupni državnim organima gonjenja.

Pored stvaranja kriminalne organizacije Burić se još tereti za četiri krivična djela šverca droge, Kovačević za dva krivična djela šverca droge dok se Novović, Brkan i Vojvodić dodatno terete za po jedno krivično djelo šverca droge.

Kovačević Burić i Novović uhapšeni su u ponedjeljak nakon što su, kako je saopšteno iz Specijalnog tužilaštva uz pomoć Nacionalne kriminalističke agencije Ujedinjenog Kraljevstva (NCA) i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – Europol, prikupljeni dokazi da

su zajedno sa Vojvodićem i Brkanom bili dio kriminalne organizacije kojom je iz spuškog zatvora rukovodio zatvorenik Zoran Drešić.

Ova grupa se tereti da je tokom 2020 i 2021. godine prokrijumčarila 2.563 kilograma kokaina i 59 kilograma metamfetamina brodovima od Južne Amerike do Evrope i od Evrope do Australije.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva naveli su da su pretreseni stanovi i druge prostorije uhapšenih na više lokacija, ali ne i što je oduzeto. Takođe, nije poznato ni da li je i kad zaplijenjena droga koja se pominje.

Ime Zorana Drešića našlo se na novinskim stupcima kada je 2010. godine uhapšen u akciji britanske policije koja je pre-

srela ribarski brod u Lamanšu.

U njegovom kontejneru je pronađeno oko četvrt tone čistog kokaina vrijednog oko 60 miliona eura.

Specijalci britanske policije uhapsili su tada posadu broda „Frešvoter fajv“, u kojoj je identifikovan i crnogorski državljanin Zoran Drešić iz Bara.

Iako se na saslušanju branio da se na brodu našao kao ribar i lovac na jastoge zaposlen nacrno, policija je tokom istrage ustanovila da je jedan od vodećih krijumčara kokaina iz Južne Amerike.

Uhapšeni na brodu su osuđeni 2011. godine i to na ukupno 104 godine zatvora. Drešić je izručen Crnoj Gori 2014. godine, gdje je nastavio da izdržava zatvorsku kaznu. B. R.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Kolašin: Preduzeća u problemu zbog Granskog kolektivnog ugovora Cetinje: Jubilarna 20. dječija manifestacija

Komunalno i Vodovod bez podrške države ne mogu povećati zarade d. drašković

Predsjednik Petko Bakić kazao je da će Opština nalaziti načine da podržimo ta preduzeća, angažujući ih u radovima koji se plaćaju iz lokalnog budžeta. Odbornica Marta Šćepanović smatra kako kroz Zakon o finansiranju lokalnih samouprava treba naći način da se opštinama povećaju prihodi zbog ogromnih nametnutih obaveza tim preduzećima

Odbornici su podržali i plan i program rada DOO Komunalno za narednu godinu. U prvom planu je tretman privremene deponije u Bakoviću.

Planirano je njeno zatvaranje i rekultivisanje a biće određena druga lokacija gdje će se odlagati otpad do otvaranja regionalne deponije. Predsjednik Opštine Petko Bakić ocijenio je izuzetno značajnim zaključenje ugovora o grantu Opštini Kolašin iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Riječ je o grantu za unapređenje sistema otpadnih voda i vodosnabdijevanja u sjevernom dijelu Crne Gore (Kolašin, Rožaje i Mojkovac).

– Važno je za komunalnu i ekološku budućnost grada da što prije počne izgrada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda čime će se riješiti i aktuelni problemi ali i stvoriti uslovi za naredne investicije u našem gradu – kazao je Bakić.

,,Novogodišnja čarolija“ od 17 sati kod Vile CETINJE – Humanitarna manifestacija ,,Novogodišnja čarolija“ održaće se danas sa početkom u 17 sati kod spomenika Vila i Vlaške crkve. Organizator Zlatko Latković kaže da je namijenjena predškolcima i osnovcima. ,,Novogodišnja čarolija“ održaće se 20. put.

– Pozivamo naše sugrađane predškolce i osnovce, ali i njihove vršnjake iz ostalih gradova da dođu i uživaju, a mi ćemo se pobrinuti da ih dobro zabavi-

NAKNADE

RADNA GRUPA UTVRDIĆE FAKTIČKO STANJE: Zgrada za socijalno stanovanje

KOLAŠIN – Primjena Granskog kolektivnog ugovora u Vodovodu i kanalizaciji i Komunalnom uzrokovaće finansijske probleme, jer predviđa uvećanje zarada, koje ta preduzeća ne mogu sprovesti bez podrške države - čulo se juče na sjednici Skupštine opštine Kolašin.

Predsjednik Opštine Petko Bakić je rekao je da će Opština imati sluha za takvu situaciju.

– U okviru svojih mogućnosti,

nalazićemo načine da podržimo ta preduzeća, angažujući ih u radovima koji se plaćaju iz lokalnog budžeta – najavio je Bakić.

PRIJEDLOZI

Odbornica Marta Šćepanović (Pokret ,,Zajedno gradimo Kolašin“) smatra kako treba kroz Zakon o finansiranju lokalnih samouprava nalaziti način da se opštinama povećaju prihodi zbog, kako je rekla, ogromnih nametnutih obaveza tim preduzećima.

Tivat: Projekat Opštine i Caritasa

Zajednica opština je nedavno podnijela incijativu za ocjenu ustavnosti Granskog kolektivnog ugovora za komunalne djelatnosti.

Planovi i programi za narednu godinu DOO Vodovod i kanalizacija dobili su podršku odbornika. Kroz raspravu o tim dokumentima je ukazano da su priključci za nove hotelske i smještajne kapacitete kao i neophodni projekti osnježivanja skijaških staza na Bjelasici, učinili vodosnabdijevanje ključnim uslovom razvoja Kolašina.

Prihvaćeni su prijedlozi odborničkog kluba ,,Zajedno gradimo Kolašin“ da se mladim preduzetnicima podrška obezbjeđuje iz lokalnog budžeta.

Uvećana je podrška ženskom preduzetništvu, sa 10.000 na 15.000 eura. Odbornici su jednoglasno usvojili odluku o povećanju svoje naknade sa 126 na 270 eura.

Formirana je i radna grupa sa zadatkom da ustanovi faktičko stanje zgrade za socijalno stanovanje u Ulici Dunje Đokić.

Nakon pauze, odbornici su, u večernjim satima, počeli raspravu o prijedlogu odluke budžeta za 2024. godnu koji je projektovan u iznosu od 7,36 miliona eura.

Dr. D.

mo i ugostimo – kaže Latković.

Program je, podsjeća on, humanitarno-volonterski i neprofitan. I za goste besplatan.

– Jubilarna ,,Novogodišnja čarolija“ je posvećena djeci, predškolcima i osnovcima, a specijalna gošća manifestacije biće Jadranka Barjaktarović. Ponuda sokova i slatkiša biće besplatna. Prilikom ulaska je neophodna jedino kapa Djeda Mraza. Zabranjeno je unošenje pirotehnike, kofera i sličnih torbi – saopštili su organizatori.

I. R.

Nikšić: Ministarstvo unutrašnjih poslova

Lalić i Zmajević najbolji službenici NIKŠIĆ – Najbolji službenik u Stanici kriminalističke policije je Radovan Lalić, mlađi policijski inspektor, a u Stanici policije Branko Zmajević, stariji policajac I klase – vođa bezbjednosnog sektora. Kao najbolji referat za postignute rezultate izabrana je Jedinica za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta.

Iz MUP-a je saopšteno da su nagrađeni službenici radnim angažovanjem i visokoprofesionalnim odnosom u vršenju službenih poslova i zadataka dali značajan doprinos ostvarenim radnim rezultatima na nivou odjeljenja, kao i pozitivnoj afirmaciji i poboljšanju ugleda policije, ali i komunikacije i povjerenja između policije i građana Nikšića. I. R.

Herceg Novi: Gradsko preduzeće proširilo vozni park i uvelo nove servise

TIVAT – Caritas Kotorske biskupije u saradnji sa Caritasom Crne Gore i Opštinom Tivat radi na otvaranju ,,Caritasove narodne kuhinje“ u Tivtu, zahvaljujući sredstvima koja u većem dijelu finansira crnogorska porodica iz Berlina – saopšteno je iz Kotorske biskupije.

Kako navode, kuhinja je namijenjena svima koji su u stanju socijalne potrebe bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost.

– Biće organizovano dostav-

ljanje hrane korisnicima koji nijesu u stanju da sami dođu i podignu obrok u prostorijama ,,Caritasove narodne kuhinje“.

Zahvaljujemo se donatoru, crnogorskoj porodici iz Berlina i Opštini Tivat na saradnji i podršci. O lokaciji će javnost biti naknadno obaviještena. Pozivamo sve društveno-odgovorne firme i pojedince da podrže ovu humanu akciju, te da svaki dan obezbijedimo topli obrok svakome kome treba – saopštili su iz Kotorske biskupije.

Caritas je humanitarna orgaI. R. nizacija.

HERCEG NOVI – Gradsko preduzeće ,,Čistoća“ je ove godine unaprijedilo vozni park nabavkom ukupno devet vozila (osam kupljenih i jedna donacija) sedam za odvoz otpada, bager i kombi za prevoz radnika te uvelo nove uslužne servise.

Prema riječima direktora ,,Čistoće“ Aleksandra Škobalja bager će služiti za čišćenje plaža i nelegalnih deponija, što je predstavlja veliki problem.

– Poboljšali smo uslove za rad zaposlenih, odvojili smo bravarsku radionicu od mehaničara, napravili nadstrešnicu za pretovar velikih agro-kamiona, što je posebno značajno

čistoća doo

Rade na otvaranju Vulkanizer ,,Čistoće“ dostupan i građanima narodne kuhinje u toku kišnih i hladnih dana.

Obezbijedili smo radnicima zimske i ljetnje uniforme, a svakako da će akcenat u narednom periodu biti poboljšanje uslova rada zaposlenih i uslova na samom terenu, kao što su komunalni mobilijar i slično – kazao je Škobalj.

Kada je o novinama riječ uveden je servis-vulkanizer, koji će koristiti preduzeća čiji je osnivač Opština, ali i građani.

– Građani će moći da obave vulkanizerske radnje, poseb- BROJNIJI VOZNI PARK: Parking ,,Čistoće“ no kada je u pitanju teretni program. Znamo da je u Her- tvu Opštine prvi put pokrenu- noviteta i spavaonica koja će ceg Novom nedostatak takve lo ovaj vid aktivnosti – kazao služiti za radnike koji budu dodatno angažovani preko vrste djelatnosti i drago mi je je Škobalj. da preduzeće koje je u vlasniš- On je dodao da je jedan od agencija tokom ljeta. C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 28. decembar 2023.

13

Herceg Novi ima Herceg Novi: Predsjednica NVO Ekološko društvo Boke Kotorske dovoljno vode, o najavljenoj izgradnji novog cjevovoda samo je treba preraspodijeliti.

Nije tačna tvrdnja da je cjevovod od Plata kroz Konavle star i dotrajao, te da plaćamo Konavlima skupu Crna Gora ništa nije vodu. Cjevovod kroz Konavle uradila na očuvanju i vodostan u prirodnih resursa Platima i dalje su Predsjednica NVO Ekološko društvo Boke Kotorske Olivera Doklestić ističe da se pitanje snabdijevanja najsigurnija veza vodom na Primorju nameće kao osnovni problem za za snabdijevanje ne samo napredak nego i razvoj turističke privrede na Herceg Novog. To Crnogorskom primorju.

– Crna Gora ništa nije uradila na očuvanju prirodnih nam je najvažnija resursa, na ekološkim programima štednje vode, na investicija u primjeni pravila koja već odavno važe u mediteranskim zemljama o recirkulaciji vode, o smanjenju individualnih zadnjih 40 godina normi potrošnje (za primjer je da se u nekim zemljama, – kaže Doklestić npr. u Izraelu, voda sedam puta „okrene“ u raznim NVO ED BOKE

Doklestić: Vodovod za Boku skupa i nepotrebna investicija

i u eksploataciji. Za zagorska sela (bez poljoprivrede) potrebno je maksimalno 20 l/s, a investicija podrazumijeva dotok vode od 500 l/s, cjevovodom čeličnim od 700 mm, sa pumpanjem u četiri visinske zone, četiri blok sistema pumpi, četiri trafostanice, za prvih 25 km cjevovoda, filter stanica na Kruševicama. Samo nabavka cijevi koštala bi 12 miliona, a cjevovod sa pumpnim blok stanicama, trafoima i filter stanicom 40 miliona. Zatim, dovođenje vode do Kruševica ništa ne znači ako se ne poveže sa primarnom i sekundarnom mrežom postojećeg sistema (ili neko misli da i to treba promijeniti), pa izgrada novih rezervoara, u visokoj zoni snabdijevanja – konstatuje Doklestić.

DODATNI TROŠKOVI

Prema njenim riječima dalja računica pokazuje da bi pogonski troškovi samo za električnu energiju da bi voda stigla do Kruševica, po cijeni od 0,1 euro/kWh, bili oko 390.000 eura mjesečno, kad se

Bar: Saradnja Opštine i Ministarstva sporta

Sutomore dobija savremeni teren BAR – Multifunkcionalni sportski teren za košarku, rukomet, fudbal i odbojku biće izgrađen u Sutomoru, u MZ Spič, u okviru saradnje Opštine Bar i Ministarstva sporta i mladih – saopštili su iz Opštine Bar. Kako navode iz lokalne uprave, sekretar Sekretarijata za sport i mlade Opštine Bar Goran Simić i potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoljub Šćekić potpisali su ugovor o sufinansiranju izgradnje terena.

– Ukupna vrijednost projek-

ta iznosi više od 180.000 eura, od čega je Ministarstvo opredijelilo 30.000, dok je Opština Bar obezbijedila izradu projektne dokumentacije i finansijska sredstva u iznosu od oko 150.000 eura. Nakon završetka projekta Sutomore, kao jedno od najznačajnijih turističkih mjesta u barskoj opštini, biće bogatije za savremeno osmišljen sportski teren koji će moći koristiti sportisti, rekreativci, mještani i svi turisti, što će nesumnjivo doprinijeti boljim uslovima života svih generacija i poboljšanju turističke ponude – objasnili su iz Opštine. I. R.

sigurnija veza za snabdijevanje Herceg Novog. To nam je najvažnija investicija u zadnjih 40 godina. Treba da je sačuvamo i njegujemo dobre odnose sa Konavoskim komunalnim preduzećem, a ne da ljudi bez tehničkog obrazovanja donose užasne strateške odluke, koje imaju prevelike cijene – navodi Doklestić.

Po njenim riječima - izvorište Bolje sestre jeste precrpljeno.

Nabavka cijevi koštala bi 12 miliona, a cjevovod sa pumpnim blok stanicama, trafoima i filter stanicom koštao bi 40 miliona. Dodatno, pogonski troškovi samo za električnu energiju da bi voda stigla do Kruševica, po cijeni od 0,1 euro/kWh, bili oko 390.000 eura mjesečno

Olivera Doklestić

potiskuje količina od 500 l/s.

– Ali, preko zime, za naša zagorska sela i potrebnih 20 l/s, utrošak električne energije bi bio manji, ali i dalje previsok da bi opravdao troškove. To bi značilo da bi potrošači ostalog dijela sistema snabdijevanja u Herceg Novom morali da snose dodatni trošak struje – navodi Doklestić.

Inicijativa o izgradnji novog vodovoda za Boku obrazložena je tvrdnjom da je star i do-

trajao cjevovod od Plata kroz Konavle, te da Herceg Novi plaća Konavlima skupu vodu, te da je znatno smanjena izdašnost izvorišta Bolje sestre sa kojeg se snabdijeva regionalni vodovod.

– Aludira se na potrebu ukidanja tog dotoka vode za Herceg Novi. Kao inženjer, hidrotehničar, mogu da konstatujem, da sve to nije tačno, a da je cjevovod kroz Konavle i veza na vodostan u Platima i dalje naj-

POGUBNE ODLUKE

– Bjesomučno je iscrpljivano prethodnih deceniju i po, zbog velike potrošnje vode u toku ljeta, ali i primoravanjem gradova da uzimaju vodu iz regionalnog sistema i kad im nije trebala, u vansezonskom periodu, i pored svojih lokalnih izvorišta. Time su ispražnjenje stogodišnje (a možda i duže) rezerve tog vodnog resursa, koji je sa 1,1 m³ spao na 250 l/s tokom ljeta – kaže Doklestić.

Ona poručuje da ne smijemo dozvoliti da nestručni političari kroje tehnička rješenja jer to po običaju, dovodi do ozbiljnih, dugoročnih štetnih posljedica, koje plaća građanstvo.

– Ima ih puno u Herceg Novom, a najznačajnija su postrojenje za otpadne vode u Meljinama, kolektor kanalizacije na rivijeri, ostrvo Mamula. Političari su donosili odluke o investicijama, izboru izvođača i sve učinili da se lokalna inžinjerska pamet malo ili ništa se ne pita – kazala je Doklestić. Čelnica NVO Ekološko društvo Boke Kotorske podsjeća da je cjevovod Plat – Herceg Novi u dužini od 21 km, DN 711 mm, čelični, izgrađen neposredno nakon katastrofalnog zemljotresa 1979, i to za rekordnih godinu i po, sopstvenim sredstvima građana Herceg Novog, koštao je današnjih 30 miliona eura. D. ŠAKOVIĆ

Tivat: Program prazničnog bazara u Portonovom

Sjutra nastupa ,,Michael Jackson Tribute“ TIVAT – U Portonovom će sjutra sa početkom u 18 sati nastupiti bend ,,Michael Jackson Tribute“, a od 20 časova ,,Mostar Sevdah Reunion“. Ulaz na koncerte je besplatan.

Direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom Adrijana Husić kazala je da su nakon veoma uspješne prošlogodišnje praznične sezone, ova godine pripremili brojne inovacije, kako bi u rizort vratili sve goste koji su ih posjetili, ali i privukuli neke nove.

– U petak u Portonovi dolazi Lenny Jay, pjevač ,,Michael Jackson Tribute“ benda ko-

ji još od 2009. putuje svijetom oponašajući kralja popa. Privukao je pažnju fanova i producenata još u rodnom Brazilu, ne samo zbog sličnosti izgledom, već i zbog svog glasa koji je, kako navode, veoma teško razlikovati od glasa Majkla Džeksona – objasnila je ona.

Husić navodi da su pozitivni utisci posjetilaca koji su ispratili paljenja više od 20.000 svjetiljki jelke koja krasi Marina trg.

– Kroz 16 dana i 16 različitih koncerata, kao i brojnih drugih aktivnosti uz svjetlosni performans svake večeri, zaista nudimo dovoljno razloga da nam se ljudi iz Crne Gore, regiona ali i šire priključe, i zajedno sa nama

Portonovi

– Izjava direktora Vodovoda je da će se za naša zagorska sela Kruševice, Vrbanj, Mokrine i Kameno dovesti voda direktno iz Trebinja, i nastaviti dalje cjevovodom za Regionalni vodovod. Naravno, sve je moguće, ali je pitanje koliko će koštati u izgradnji

primjenama). Kod nas se upravljanje prostorom svodi na gradnju novih objekata, raste gradnja kroz sve veću spratnost i zauzetost prostora stambenim objektima i sve više bazena za plivanje. Sve to izuzetno povećava potrebe za vodom – kazala je Doklestić.

PREDVIĐENO DA VODU DOBIJA IZ TREBINJA: Selo Kruševice POBJEDA

HERCEG NOVI – Herceg Novi, dotokom vode kroz Konavle i iz svojih lokalnih izvorišta, i u sezoni i van nje, u svim stadijumima, ima dovoljno vode, samo je pitanje preraspodjele i načina upravljanja sistemom.

A to, naravno, nije lako i ne može politički da se rješava - saopštila je predsjednica NVO Ekološko društvo Boke Kotorske Olivera Doklestić komentarišući najavu direktora hercegnovskog vodovoda Bora Lučića od 28. novembra da će graditi novi cjevovod Trebinje – Herceg Novi, odnosno novi vodovod za cijelu Boku.

Predviđeno je da se voda dovodi iz Bilećkog jezera i nakon prerade distribuira do Herceg Novog, Kotora i Tivta.

PRIRPEMLJEN BOGAT PROGRAM: Portonovi u svečanom ruhu

dočekaju 2024. godinu. Veći je broj gostiju u odnosu na prošlu godinu, kako u smještajnim kapacitetima rizorta, tako i vlasnika stanova koji će praznike

provesti sa nama. To je potvrda su da je Portonovi prepoznat kao jedna od najzanimljivijih adresa za život i boravak I. R. – kazala je ona.

14 Kultura

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Nikšićko pozorište

U Nikšićkom pozorištu počele čitaće probe za novu predstavu

Prve probe nove predstave u Nikšićkom pozorištu

Neobična priča o „kumovima“ PODGORICA – U Nikšićkom pozorištu počele su čitaće probe za predstavu „Kumovi“, koju na scenu postavlja Božidar Đurović.

Premijera je planirana za 16. februar, povodom dana teatra, a i povodom jubileja 140 godina od igranja prve pozorišne predstave u Nikšiću.

Ovaj tekst Dušana Kovačevića biće prvi put postavljen u Crnoj Gori, a glumačku ekipu čine Hadži Nenad Maričić, Žana Gardašević-Bulatović, Ivona Čović-Jaćimović, Nikola Vasiljević i Pavle Bogojević.

Scenografiju potpisuje Vesna Popović, kostime će raditi Marina Medenica, dok je asi-

stentkinja kostimografa Margareta Marinković.

Kako je o ovom tekstu ranije zapisao Kovačević, „Kumovi“ su neobična priča o prijateljstvu čovjeka koji je ostao bez posla sa kerom iz obližnjeg parka koji, takođe, nema posao.

- I ta priča počinje obično, kao sve priče koje će kasnije da se iskomplikuju i da dobiju sasvim drugo značenje. U osnovi je triler, a ono što me je pišući zanimalo je današnja ekonomska i politička situacija u zemlji. Ali ne ispričana na uobičajeni, politikantski način, koji ima svoju trajnost i vrijednost samo dok ta politička situacija traje – zapisao S. V. je Kovačević.

MKM podržalo 30 projekata na konkursu

Za kulturu mladih ukupno 100.000 eura PODGORICA - Ministarstvo kulture i medija podržalo je 30 projekata u vrijednosti od 100.000 eura, na konkursu „Kultura mladih – kultura budućnosti“.

- Ulaganjem u kulturne sadržaje za djecu i mlade, Ministarstvo kulture i medija ulaže u društvo koje cijeni umjetnost, toleranciju i raznolikost - poručila je resorna ministarka dr Tamara Vujović.

Kulturni sadržaji, prema njenim riječima, igraju ključnu ulogu u oblikovanju cjelovite ličnosti djeteta, pružajući mu alate za suočavanje s izazovi-

ma, poticanje mašte, te izgradnju trajnih vrijednosti.

- Ministarstvo će uložiti napore kako bi osiguralo pristupačnost kulturnih sadržaja svim građanima, kako bi svako dijete imalo priliku da učestvuje u bogatom svijetu umjetnosti i kulture - istakla je Vujović, dodajući da je ovo samo početak i da su opredijeljena skromnija sredstva, ali da se nada da će se godinama uvećati, kao i broj dobrih projektnih ideja.

Na adresu Ministarstva ukupno je stiglo 75 prijava projekata/programa, od kojih njih 45 nije ispunjavalo uslove propisane konkursom.

R. K.

„Djedmrazovski zimski zez“ u Herceg Novom

Čarolija za djecu PODGORICA – Predstava za djecu „Djedmrazovski zimski zez“, produkcije „Arlekin“, biće izvedena večeras u 18 sati, u Dvorani „Park“ u Herceg Novom, u okviru obilježavanja Dječije Nove godine. Namijenjena je djeci od 3 do 10 godina.

- Novogodišnji komad kolažnog tipa, prožet humorom, muzičkim sekvencama i aktivnim učešćem publike. Razigranost, vedrina i ono što

je najvažnije, edukativni karakter je ono po čemu je produkcija „Arlekin“ poznata, i upravo to djeca dugo pamte i prepričavaju. Da čarolija bude potpuna u predstavi se pojavljuje i Deda Mraz – navodi se u najavi.

U predstavi igraju Stefan Vuković i Omar Barjamspahić.

Ulaz je besplatan, ali je potrebno preuzeti kartu na blagajni Dvorane „Park“ zbog ograniR. K. čenog broja mjesta.

Predstava „671 Lov“, u režiji Hane Rastoder, premijerno izvedena u Crn U predstavi smo se bavili kolektivnom krivicom, zaboravom, a ono što kao društvo možemo da uradimo jeste da tražimo oproštaj ne samo za 20 nevino stradalih, nego i za stotine živih i mrtvih članova njihovih porodica – kazala je rediteljka Hana Rastoder

Zločin i neprav koji traju tri dec

PODGORICA – Da li će se ikad zatražiti oprost za 20 nevinih civila, koji su oteti iz voza 671 u Štrpcima 27. februara 1993. godine – glavno je i najvažnije pitanje koje postavlja i propituje predstava „671 Lov“, po tekstu i u režiji Hane Rastoder.

Predstava je premijerno izvedena u utorak veče na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, a ujedno je i završni ispit master studija Pozorišne režije koje pohađa rediteljka Rastoder na cetinjskom FDU, u klasi prof. Radmile Vojvodić i saradnice u nastavi Lidije Dedović.

IME

Iz objektivnih i opravdanih razloga premijera je, umjesto u 20 časova, počela sat kasnije, ali to nije spriječilo publiku da sačeka, vrati se, bude jedan od sudionika ove teatarske priče. „671 Lov“ najprije je dokumentaristički iskaz, sagledan PODGORICA - Stevan Žugić osvojio je prvo, Demir Pepić drugo, a Marko Ilić treće mjesto na foto konkursku Uprave za vode „Naljepše vode Crne Gore: Čista voda, čista umjetnost“. Od ukupno 956 pristiglih radova, stručni žiri je odabrao 40, a za prvorangirana tri rada obezbijeđene su novčane nagrade od 1.500, 1.000 i 500 eura.

- Prilikom odabira i nagrađivanja radova, žiri je bio vođen estetskim i likovnim standardima, te odgovorom radova na zadatu temu. Posebno smo cijenili kompleksnost, polivalentnost i dubinu značenja teme, koja je uvijek aktuelna i inspirativna, naročito u kontekstu Crne Gore, države poznate po svojim vodama i ljepoti svojih vodenih površina - istaknuto je u odluci stručnog žirija sastavljenog od priznatih stručnjaka iz oblasti fotografije i predstavnika Uprave za vode. Žiri navodi i da je znatan broj autora demonstrirao inovativnost i originalnost u svom pristupu, osvježavajući

Ekipa predstave na premijernom izvođenju u CNP-u

iz različitih uglova, ali prije svega iz ženske vizure načina da se preživi i nastavi da se živi nakon zločina. U pitanju je iskaz majki, žena, sestri, kćerki, svih onih koje su ostale bez člana porodice, njihovoj borbi i dugogodišnjem, najčešće uzaludnom traženju odgovora. Iako su svi oteti

označeni upravo ovom riječju, kroz priču jednog od njih pravi se poveznica sa svim stradalim toga dana. Upravo zbog toga i „ime“ – svakog puta kad se izgovori sa scene zvuči teže i tužnije. U miješanoj glumačkoj, mlađoj i iskusnijoj ekipi prednjači i dominira Jovana Brnović, čiji je monolog jedan

od najupečatljivijih segmenata predstave.

Za rediteljku Rastoder, kako je kazala nakon premijere, najizazovniji dio predstave bio je emotivni otklon od traume i priče. Voljela bi da je publika izašla iz sale sa pitanjima i sviješću da se radi o zločinu koji traje 30 godina.

Stevan Žugić, Demir Pepić i Marko Ilić nagrađeni na fot

Čista voda, čista um dobro poznate motive i na taj način im dajući novi fotografski i vizuelni identitet.

Prikazujući Lukavicu iz ptičje perspektive, Žugić je poput velikih crnogorskih slikara fotografski „naslikao“ rijeku, sa svim likovim elementima koji na apstraktan način prikazuju ljepotu voda Crne Gore. Kroz ovo djelo, pretočio je fluidnost vode u neprolaznu umjetničku viziju.

Pepić izuzetno oslikava temu ,,Čista voda, čista umjetnost“ kroz svoju fotografiju Crnog jezera, koja zrači ne samo čistoćom vode, već i dubokom umjetničkom percepcijom koja spaja prirodne elemente u jedinstvenu i mirnu kompoziciju. Voda je središnji element koji harmonično povezuje sve djelove fotografije. Prikazujući svitanje na Crnom jezeru, Marko Ilić je pokazao kako isti motiv može da nosi drugačiju poruku i

novu umjetničku dimenziju.

Ilićeva vizija svitanja na Crnom jezeru sa svakim svojim elementom prenosi novu kreativnu dubinu, nudeći promatračima ne samo estetski doživljaj, već i poziv na kontemplaciju i divljenje.

Uprava za vode realizovala je foto konkurs u saradnji sa Evropskom kućom, uz podršku projekta EU4ME - „Podrška Vladi Crne Gore u komuniciranju pristupa EU i EU podrške Crnoj Gori“. Izabrane fotografije će biti prikazane tokom posebne izložbe posvećene ovom konkursu, a osim izabranih 40, biće prikazano još 10 fotografija koje su bile poseban izbor Evropske kuće.

Uprava za vode će u narednom periodu objaviti izabrane fotografije, kao i druge koje po ocjeni žirija zadovoljavaju umjetničke standarde, na svojim profilima na drušA. Đ. tvenim mrežama.

Kultura

Četvrtak, 28. decembar 2023.

15

nogorskom narodnom pozorištu

DA SE GOVORI

- Makar sa željom da se traži oprost za ovaj zločin. U predstavi smo se bavili kolektivnom krivicom, zaboravom, a ono što kao društvo možemo da uradimo jeste da tražimo oproštaj ne samo za 20 nevino stradalih, nego i za stotine živih i mrtvih članova njihovih porodica. Potrebno je istraži-

Najveći izazov za Kristijana Blečića bilo je istraživanje teme, odnosno događaja iz 1993. godine.

- Prije nego što mi je rediteljka poslala tekst nijesam imao pojma da se to dogodilo kod nas. Poražavajuće je za zemlju i društvo da ja koji sam se rodio nakon toga ne znam ništa o tom događaju. Da mi niko ni iz moje kuće nije pričao o tome. Treba da se o tome govori, da mladi ljudi znaju. Omladina treba da poznaje istoriju, da se otvaraju teme o kojima se ne govori, da spoznaju šta su laži medija, huškanje – rekao je Blečić.

Pored Brnović i Blečića, u predstavi glume i Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica Šćepanović i Ognjen SekuS. VIŠNJIĆ lić.

to konkursu Uprave za vode

umjetnost

Cilj je sačuvati objekat i bibliotečku građu PODGORICA – Rekonstrukcija i zamjena fasadne stolarije na glavnom i pomoćnom objektu kulturnog dobra Italijansko poslanstvo u bivšoj Kraljevini Crnoj Gori, kao i staklene veze između ova dva objekta počele su 21. decembra.

Novac je obezbijedila Prijestonica Cetinje, koja je vlasnik objekata, preko Programa zaštite kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija za 2023. godinu. Planirana rekonstrukcija/sanacija koštaće 124.190 eura, a biće realizovana tokom naredne dvije godine.

Objekat Italijanskog poslanstva sagrađen je 1910. kao diplomatsko predstavništvo Italije i za te potrebe je služio do 1916. godine. Od tada, pa do 1964. godine, mijenjao je namjenu, kada je ustupljen Centralnoj narodnoj biblioteci na korišćenje. Status kulturnog dobra, kojim je stavljeno pod zaštitu države, Italijansko poslanstvo je dobilo Rješenjem od 6. februara 1960. godine. Zbog arhitektonskog,

Italijansko poslanstvo, u kojem je smještena NB „Đurđe Crnojević“

stilskog, istorijskog i kulturnog značaja Italijansko poslanstvo je doživjelo nekoliko sanacija i rekonstrukcija, a posljednja je rađena 2016. godine. Tokom tih intervencija nikada nije sveobuhvatno konzervatorski sanirana stolarija na objektu, koja se trenutno nalazi u veoma lošem stanju. Dio spoljašnjih prozora, naročito sa južne i jugoistočne strane se posljednjih

godina ne smije otvarati zbog potpunog propadanja drvenih okvira, kao i stanja autentičnih okova na njima. Projekat kompletne spoljašnje stolarije je izrađen u skladu sa izdatim konzervatorskim uslovima i odobrila ga je Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Planirana rekonstrukcija/sanacija podrazumijeva restauraciju stolarije solidnog stanja, restauraciju stolarije sa ma-

njim oštećenjima i zamjenu stolarije koju je nemoguće restaurirati. Cilj projekta je da se obezbijede optimalni uslovi za očuvanje zdanja Italijanskog poslanstva i fondova koji se u njemu nalaze, kao i da se postigne znatna racionalizacija troškova za zagrijavanje prostorija.

CNB ,,Đurđe Crnojević“ (danas NBCG ,,Đurđe Crnojević“) dobila je na korišćenje ovaj objekat 1964. godine.

Zbog uvećanja fonda i njegovog adekvatnog čuvanja, na kompleksu Italijanskog poslanstva sagrađen je 1981. godine sedmoetažni depo.

Danas fond Biblioteke iznosi oko dva i po miliona jedinica bibliotečke građe, od čega se najveći dio nalazi u depou, dok su posebne bibliotečke zbirke u objektima Italijanskog i Francuskog poslanstva.

Ove zbirke imaju izuzetnu vrijednost za pisanu kulturnu baštinu Crne Gore (nacionalna zbirka ,,Montenegrina“, Zbirka stare i rijetke knjige, Kartografsko geografska zbirka, Rukopisna zbirka i dr.).

A. Đ.

Na Cetinju predstavljena knjiga „Zaher-Mazohove Slovenske žene“

Kompleksan autor pisao o jednoj Crnogorki PODGORICA - Knjiga „Zaher-Mazohove Slovenske žene“ urednice i prevoditeljke Jasmine Tatar-Anđelić predstavljena je u Centru za kulturu na Cetinju. Knjiga je objavljena u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, a štampanju je doprinijela Fondacija Petrović-Njegoš.

Baveći se onim što su Francuzi pisali o Crnoj Gori, Jasna Tatar-Anđelić je putem fonda francuske nacionalne biblioteke, digitalne zbirke „Galika“, naišla na priču o Crnogorki Milici.

- Preko nje otkrila sam Zaher-Mazoha, svu tu njegovu kompleksnost, pa ako hoćete i kontroverznost, kao i deset priča objavljenih u časopisu „Revije dva svijeta“, koji izlazi 200 godina u kontinuitetu. Procijenila sam da bi bilo korisno da se priče koje nijesu prevedene u toj formi ni na jedan od jezika našeg regiona prevedu, prokomentarišu i ponude publici – kazala je TaPRVONAGRAĐENI RAD: Lukavica iz ptičije perspektive tar-Anđelić.

Prof. dr Jasmina Nikčević je dala poseban osvrt na pripovijetku koja je inspirisana crnogorskim motivima, a posvećena je Crnogorki Milici.

- Pisac njemačkog govornog izraza, koji je ovo djelo napisao na francuskom, koji je smatrao drugim maternjim jezikom, autor čiji je plodan književni opus od nešto manje od pede-

set naslova ostao gotovo nepoznat široj publici, budući u sjenci psiho-seksualne devijacije i odluke psihijatra da je nazove upravo po njemu, Mazohu, dolazi do nas u prevodu sa francuskog, dakle jezika originala na crnogorski jezik - kazala je Nikčević.

Prema njenim riječima, kao što je sam Zaher-Mazoh govorio o

toj „prekrasnoj, slavnoj Francuskoj koja je prednjačila gdje god se svjetlost borila protiv tame“, i ovo publikovanje njegove knjige „Slovenske žene“ na crnogorskom jeziku predstavlja doprinos borbi prosvjetljenja protiv tmine oko nas.

Moderator ove književne večeri je bio doc. dr Milan MarD. E. ković.

CZK Prijestonice

i dalje nalaze posmrtni ostaci žrtava ovog zločina, ali i mnogih drugih počinjenih ‘90-ih godina – kazala je Rastoder.

Ova predstava je, prema riječima Brnović, više od same izvedbe budući da se bavi ovakvom temom, kojoj su se okrenuli veoma intimno i blisko.

Kroz lik jedne od žena koje su se borile nakon zločina za sebe i svoju porodicu, donosi duboku i jaku ispovijest.

- Svaka od tri žene, čije su priče prikazane, svoje borbe vode na svoj način, a nije slučajno da je tako ispričano. One su te koje su ostavljene da vide kako nastaviti dalje, kako generacije koje dolaze uputiti prema pravim stvarima, a ne vraćati u sjenku ‘90-ih godina. Nijesmo imale kontakt sa tim ženama koje su prošle kroz pakao, ali bih voljela da one dođu, pogledaju predstavu, da vide da i mi dijelimo taj teret zajedno sa njima – rekla je Brnović.

D. Mijatović

K. Vulović

vda cenije

U toku radovi na Italijanskom poslanstvu na Cetinju, podržani ti i jezero Perućac, u kojem se preko programa zaštite kulturnih dobara

Nikčević, Marković i Tatar-Anđelić tokom promocije

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Predstavnici udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice, Nikšića i Danilovgrada i građani obišli spomen-obilježje u Farmacima

Banović: Uzdam se u Crnogorce koji imaju pameti, želju i volju da čuvaju svoju državu

Sloboda im je bila važnija od života

Članica Predsjedništva UBNORA Nikšić Ana Pejović kazala je da su u Farmacima kako bi odali počast žrtvama fašističkog terora, neumrlim borcima i borkinjama kojima je sloboda bila najljepša pjesma i ideal uzvišeniji i važniji od sopstvenog života

Članica Predsjedništva UBNORA Nikšić Ana Pejović kazala je da su u Farmacima kako bi odali počast žrtvama fašističkog terora, neumrlim borcima i borkinjama kojima je sloboda bila najljepša pjesma i ideal uzvišeniji i važniji od sopstvenog života.

- Prošlo je osam decenija od kada su 53 hrabra i junačka života, pokošena zločinačkim rafalima, prolila svoju krv na ovom mjestu. Bili su to neustrašivi borci, pripadnici narodnooslobodilačkih brigada, ali i nedužni članovi njihovih familija, koji se nijesu odricali svojih bližnjih, niti slobodarskog nasljeđa koje im je postojanjem ispisano - poručila je Pejović.

NESALOMLJIVI DUH

Zarobljeni od četnika, najprisnijih saradnika fašističkih, okupatorskih trupa, utamničeni su u zloglasnu Jusovaču

I. MITROVIĆ

Predstavnici Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice, zajedno sa kolegama iz Nikšića i Danilovgrada i velikim brojem građana i članova porodica stradalih, položili su juče vijence na spomen-obilježje u Farmacima, gdje su prije 80 godina strijeljana 53 crnogorska rodoljuba.

Predsjednik UBNORA Podgorica Borivoje Banović kazao je da se odaje počast rodoljubima koji su pjevajući išli u smrt znajući da nema boljeg načina da uvrijede one koji su ih doveli na strijeljanje.

- Prije dvije godine na ovom mjestu sam rekao - valjda će otići Zdravko Krivokapić. Ali poslije njega nas je našlo veće zlo, došao je onaj koji je potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, da bi ove godine na čelo Skupštine Crne Gore došao četnički vojvoda, koji već priprema svoje ministre koji će raditi ono što su radili posljednjih 30 godina. Moramo se boriti protiv toga, moramo uvijek čuvati našu Crnu Goru, jer druge nemamo. Nadam se u pamet, uzdam se u one Crnogorce koji imaju pameti, želju i volju da čuvaju svoju državu – poručio je Banović.

nutaka nakon toga odjeknuli su neprijateljski plotuni na Farmacima i pokosili ih zajedno – kazala je Pejović.

IDEALI

Juče u Farmacima

i nakon kapitulacije Italije (18. oktobra 1943. godine) predati u ruke Njemcima.

- Slomiti duh narodnooslobodilačkog otpora crnogorskog naroda nije bio lak posao okupatoru. Dokazale su to i zarobljene Crnogorke, majke, sestre, supruge, koje su noć uoči strijeljanja svoje braće, sinova i muževa zaigrale kolo u zatvorskom krugu i s pjesmom na usnama, prkosom u očima i ponosom u srcima poručile neprijateljima da je ideal slobode neuništiv, a duh otpora ne-

Pretpaznični foto - detalj

salomljiv – naglasila je Pejović.

Pred streljačkim strojem, podsjetila je, našao se i ranjenik sa Sutjeske Simo Radulović sa Tunjeva, kojem je nakon povratka sa krvavog Tjentišta sestra Mara vidala rane u pećini iznad porodične kuće.

- Pronašli su ih četnički krvoloci i oboje zarobili. Kad su Sima prozvali da stane u grupu za strijeljanje, Mari sestrinska ljubav nije dozvolila da on bez nje i u smrt ode. Stala je u stroj do Sima, lakše joj je bilo biti vječna čuvarica bratskih krila, ne-

go bezbratnica. I nije Mara bila usamljena u tom žrtveničkom hodočašću i stamenom čojstvu žene crnogorske. Izveli su na strijeljanje tog kobnog 27. decembra 1943. godine i Milosava Đokovog Milatovića, oca jednog od najvećih crnogorskih velikana u novijoj istoriji, Veljka Milatovića. Iako nije bila prozvana, istrgla se iz ženske grupe Milosavova stopanica Đuka, uzela muža pod ruku i glasno uzviknula: ,,Ovako smo stajali na vjenčanju, ovako ćemo i umrijeti“. Samo par tre-

Farmaci su, kako dodaje, mjesto koje nas opominje da se u Crnoj Gori sloboda nikada nije poklanjala, mjesto s kojega nam duše neumrlih rodoljuba prkosnom pjesmom poručuju: ,,Čuvajte kuću svoju jedinu i budite vječita straža nad krvlju okupanom slobodom“.

- Ovo je mjesto s kojeg se najjasnije čuje poruka da se žrtva i dželat, crvena i bijela petokraka, „crna ruka“ i stisnuta pesnica, nikada pomiriti ne mogu i neće. U ime njihove žrtve a naše slobode, i nakon skoro osam decenija od završetka najvećeg stradalništva čovječanstva, Drugog svjetskog rata, naša borba protiv svih oblika fašizma mora biti bez zazora i uvijek budnošću i oprezom udešena, jer đavolje sile nikada ne miruju, već i u ovom vremenu pokušavaju da sruše, unize, obesprave, osramote i zatamne najveličanstveniji i najuzvišeniji ideal antifašizma. Zaborav-

Đorđe Šćepović o odluci Savjeta RTV Podgorica o ukidanju emisija ,,Knjiški ljudi“ i ,,Aritmija“

A-K ,,Špiro Mugoša“

Riječ je o suštinskom gašenju Gradske TV Pokloni stigli s neba Članovi Aero-kluba ,,Špiro Mugoša“ i ove godine su tradicionalno, povodom novogodišnjih praznika, za mališane organizovali dolazak Đeda Mraza i Babe Mrazice iz vazduha, padobranom na njihovom aerodromu na Ćemovskom polju.

Kada su Đed Mraz i Baba Mrazica donijeli poklone iz vazduha, nastupilo je opšte oduševljenje više od 300 mališana prvih razreda Osnovne ško-

le ,,Božidar Vuković Podgoričanin“ i Privatne predškolske ustanove ,,Mandarina i papagaj“. Za ulogu Đeda Mraza ovoga puta zadužen je bio Miroslav Arčon, a Baba Mrazice Ljiljana Jelić, članovi Aero-kluba ,,Špiro Mugoša“.

Predsjednik Skupštine Aero-kluba Esad Šainović iskazao je zadovoljstvo jer je bio prelijep dan, što im je olakšalo da sve protekne u najboljem redu. I.M.

ljuju razni srpski šovinisti, relativizatori četničkog pokreta i zaostali klerofašistički redovi da su lažavine, mitomanija i jeftini pamfleti „SANU-ovaca“ sramotni bestseleri kojima se ne ruše krvlju i rodoljubljem stečene tekovine slobode, prava, časti i nezavisnosti crnogorske. Neka svakome u ovom vremenu uzavrelog beščašća i izdaje svoje domovine služi na čast takav odnos prema rodnoj grudi i njenim neumrlim herojima. Ima nas dovoljno da s podignutom pesnicom i ponosnim čelom sačuvamo miran san i precima i potomcima i glasno poručimo svim asimilatorima: ,,Smrt fašizmu i da je vječna Crna Gora“ – zaključila je Pejović.

Polaganju vijenaca u Farmacima juče su, između ostalih, prisustvovali i predsjednik i potpredsjednik SUBNORA Crne Gore Zuvdija Hodžić i Milojica Dakić, generalni sekretar udruženja Dragan Mitov Đurović, predsjednik UBNORA Nikšić Slobodan Bato Mirjačić, kao i UBNORA Danilovgrad Budimir Budo Brajović.

I. MITROVIĆ

Pisac i kolumnista Đorđe Šćepović, autor emisije ,,Knjiški ljudi“ koja je emitovana na Gradskoj TV, a koju je na prijedlog v.d. direktora Vladimira Otaševića jednoglasno ukinuo Savjet RTV Podgorica, kazao je da ga to nije iznenadilo, te da je prethodnih nekoliko mjeseci emitovanja ,,Knjiških ljudi“ i emisije ,,Aritmija“ autorke Tamare Nikčević, bio čisti bonus.

- Svako ko ima tri grama mozga zna da razlog naše smjene nije finansijski. Određeni novinari Gradske TV od samog su osnivanja bili meta političara koji su u avgustu 2020. došli na vlast. Prethodni Savjet, čast

izuzecima, takođe se nije proslavio. Oni su pristali na kompromis da ,,Aritmija“ i ,,Knjiški ljudi“ budu ukinuti a da oni i dalje ostanu u Savjetu do isteka mandata. Dobra okolnost je što je to izašlo na viđelo i tako da su demaskirani i neki ljudi o kojih se ne bi očekivali da čine takve kompromise – kazao je Šćepović gostujući na Anteni M. On je kategorički odbio mogućnost da bi nastavio da radi svoju emisiju i da je Savjet nije ukinuo.

- Ne bih nastavio ni ja, kao ni Tamara Nikčević. I da nijesu učinili ono što jesu, našim ostankom na Gradskoj TV dali bismo legitimitet ideologiji koja će je potpuno preuzeti.

Đorđe Šćepović

Nije problem ekipe koja će stići, već i dobrog dijela ekipe koja je već tu, koja se poput zmije presvukla preko noći. Tako

da novi v.d. ne mora da brine da će naći saradnike. Ima ih i u ekipi koja je već tu – poručio je Šćepović.

On je ocijenio da je gašenje ,,Aritmije“ i ,,Knjiških ljudi“ zapravo čin suštinskog gašenja Gradske televizije kao urbanog glasila građanske, prozapadne i nezavisne Crne Gore.

- Može ona postojati na papiru, ali će se iz temelja promijeniti. Pretvaraće se u javni servis kakav je onaj na čijem čelu je Boris Raonić. Ostajemo bez jedine crnogorske i građanske televizije. Padom Gradske TV u ruke prosrpskih eksponenata, Crna Gora ostaje bez ijedne televizije koja promoviše crnogorske nacionalne i državne interese i zapadne vrijednosti.

Krivicu za to ne treba pripisivati ,,oslobodiocima“ 30. avgusta 2020, već nerazumijevanju i nespremnosti suverenista da osnuju televizije koje bi bile i ostale u crnogorskim rukama – poručio je Šćepović. H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Drugi dan rada 10. sjednice Skupštine glavnog grada

Za rekonstrukciju Ulice Vojislavljevića predviđeno milion eura

U nastavku 10. sjednice Skupštine glavnog grada odbornici su raspravljali o budžetu za 2024. godinu, a jedna od tema bila je i imenovanje direktora u pet gradskih preduzeća.

KOLEKTOR

Na pitanje odbornika Vladana Arsovića (DPS) u kojoj je fazi idejni i glavni projekat za postrojenje za prečišćavanje ot- Sa sjednice gradskog parlamenta padnih voda, direktor Vodovoda i kanalizacije Aleksandar ona eura, isključivo zbog neNišavić kazao je da je u toku rada i neodgovornosti – pitao finalizacija glavnog projek- je Arsović. ta gdje se, pribavljanjem prijave građenja i mobilizacijom EKSPROPRIJACIJA izvođača, stvaraju preduslovi U okviru rasprave o programu za početak izvođenja radova. uređenja prostora za nared- Sredinom narednog mjeseca nu godinu, sekretar za planiočekuje se finalizacija glavnog ranje postora i održivi razvoj projekta i sprovođenja prate- Miljan Barović saopštio je ćih postupaka koji uključuju i da je u tu svrhu opredijeljeno pripremu konačnog nacrta ela- 40,9 miliona. borata uticaja na životnu sre- - Za izradu planske dokumendinu. Nakon toga dolazi i jav- tacije opredijeljeno je 910.000 na rasprava na ovu temu, tako eura, za rješavanje imovinda je kraj prvog kvartala opti- sko-pravnih odnosa šest mimalna procjena za naredne fa- liona, za opremanje lokacija ze u realizaciji ovog projekta - pet miliona, dok je za izgradrekao je Nišavić. nju mostova i saobraćajnica Arsović je dodatno pitao ko namijenjeno sedam miliona – će u ime radne grupe potpisa- rekao je Barović. ti idejni projekat za kolektor. Odbornik Andrija Klikovac - Ko će zamijeniti šefa radne (DPS) je pitao da li je predvigrupe Danila Šaranovića i đena eksproprijacija parcela u uz gradonačelnicu Oliveru privatnom vlasništvu duž UliInjac biti odgovoran ukoliko ce Vojislavljevića, zatim za Zadođe do povećanja cijena iz- padnu obilaznicu od Komangradnje? Ko će da bude odgo- skog mosta do UDG-a, kao i za voran ukoliko se izgubi najve- objekte iza TPC ,,Ražnatović“ ći grant odnosno nepovratna na prostoru na kojem je planisredstva u iznosu od 33 mili- rana podzemna garaža.

Barović je naveo da je budžetom za narednu godinu predviđeno milion eura za rekonstrukciju Ulice Vojislavljevića sa proširenjem mosta, te milion eura za gradnju zaobilaznice, dok se za prostor iza TPC ,,Ražnatović“ tek nakon izrade projektne dokumentacije može vidjeti što je za eksproprijaciju i ući u pregovore sa vlasnicima tih objekata.

- Bez obzira na to ko čini vlast, mislim da su ovo tri najvažnija prioriteta i nijesam zadovoljan ovakvom finansijskom dinamikom. Sa milion eura koji su predviđeni za Ulicu Vojislavljevića, sem projekta mosta i samog bulevara, ništa se drugo ne može uraditi. Mislim da Glavni grad bez partnerstva sa Upravom za saobraćaj i Upravom javnih radova ovaj projekat ne može izvesti samostalno u ovom mandatu, a paralelno s tim imamo projekat nastavka Zapadne obilaznice. Smatram i da se podzemna garaža ne može graditi na prostoru gdje je atomsko sklonište. To će po-

kazati i elaborati i mislim da je za taj novac moguće sagraditi jeftiniju podzemnu garažu na drugim lokacijama. Imali ste idejno rješenje za podzemnu garažu na Trgu Balšića i mislim da je možda moguće otvoriti temu rekonstrukcije Trga nezavisnosti sa podzemnom garažom gdje će biti potrebno nula eura za eksproprijaciju – kazao je Klikovac, uz ocjenu da je 70 miliona koji su predviđeni za kapitalne investicije trebalo usmjeriti na ova tri projekta.

KAMIONSKA PIJACA

Tokom rasprave o programima rada gradskih preduzeća i ustanova dobar dio vremena odborni, Andrija Klikovac je ocijenio da nije dobro donositi predložene izmjene zbog toga što se ne zna kakva je budućnost Tržnica i pijaca.

- Pogrešna je odluka da Plodovi preuzimaju te poslove, da zapošljavaju nove radnike… Kamionska pijaca je profitabilna. Treba da odlučite – da li će Glavni grad, kao osnivač Tržnica i pijaca, da nastavi da ubira prihod od rentiranja tog objekta ili ćete da taj prihod dijelite s Plodovima, odnosno Vladom.

Očigledno je da tu postoji i politički problem, ali u to ne želim da zalazim - rekao je Klikovac.

Nermin Abdić (DPS) je naveo da ga čudi odnos Vlade prema Glavnom gradu u slučaju Kamionske pijace - Plodovi.

- S obzirom na to da je lokacija na kojoj se nalazi Kamionska pijaca veoma atraktivna,

Vladina Komisija za žalbe poništila odluku gradonačelnice o razrješenju bivšeg komandira Službe zaštite i spašavanja Odbornik Vladan Arsović (DPS) saopštio je da je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništila odluku gradonačelnice o razrješenju Gorana Jankovića sa funkcije komandira Službe zaštite i spašavanja, te konstatovao da Služba zaštite i spašavanja u ovom trenutku ima dva komandira.

- Imamo informaciju da je Upravna inspekcija odgovorila Glavnom gradu da Zdravko Blečić ne ispunjava uslove za komandira Službe zaštite. Na osnovu Vladine odluke i odluke Upravne inspekcije, mi ćemo dokumentaciju dostaviti tužilaštvu da ispita imenovanje Zdravka Blečića. Ovo rješenje koje je poništila Vladina komisija je pravi dokaz političkog progona od strane nove gradske uprave - rekao je Arsović.

Andrija Klikovac iskazao je zabrinutost time što gradonačelnica prikriva infomacije.

- Pomenuto rješenje Glavnom gradu je stiglo 14. decembra. Mi nijesmo imali informaciju jer je gradonačelnica to krila od javnosti dvije nedjelje. Jasno je da je u pitanju dezinformisanje odbornika. Ovo je rješenje Vladine komisije gdje je premijer Milojko Spajić. Da li mi kao odbornici možemo da vršimo našu funkciju na pravi načina ako nas gradonačelnica dezinformiše? Svu dokumentaciju dostavićemo nadležnom tužilašvu jer je ovo imenovanje bilo direktno Olivere Injac - poručio je Klikovac.

Odbornica Nađa Ljiljanić (PES) kazala je da je taj predmet vraćen prvostepenom organu koji će donijeti novu odluku, a gradonačelnica će postupiti po toj odluci.

- Ponovni postupak koji se vodi zbog žalbe ne mijenja činjenicu zbog čega je Goran Janković razriješen. To su potpuno dva različita postupka, to je procedura – rekla je Ljiljanić, te poručila da od odbornika Klikovca očekuje da bude tako aktivan kad je riječ i o kadrovima DPS-a koji su bili imenovani u Glavnom gradu, a nijesu ispunjavali uslove.

mislim da je neko bacio oko na tu zemlju I da se sve čini da ćemo ostati bez Kamionske pijace i da će tamo biti dobra industrijska zona nekog od tajkuna bliskog sadašnjoj vlasti na državnom nivou. Mi ćemo Kamionsku pijacu gledati na nekoj drugoj lokaciji. Dru-

ge mi logike za ovu priču nema, a ukoliko se ovo ne obistini, spreman sam da se izvinim - poručio je Abdić.

Gradski parlament će nastaviti rad i u četvrtak, kada se očekuje i glasanje o predloženim aktima.

H. P.

NAJISTAKNUTIJE TAČKE OČUVANE PRIRODE KOJA ODUZIMA DAH Ključne najistaknutije tačke ture koje posjetioci ne bi trebalo da propuste su vodopadi Cascate del Verrino u regiji Molize. Impresivne pećine Grotte di Castellana ukrašene brojnim stalaktitima pružaju jedinstveni uvid u podzemni svijet Pulje. Avantura obuhvata i albanski Nacionalni park Butrint, poznat po jezerima, ostrvima i vlažnim područjima, gdje obitava preko 1200 različitih vrsta životinja i biljaka. Jedna od glavnih znamenitosti je i crnogorski Nacionalni park Durmitor, čuven po svojim veličanstvenim vrhovima, slikovitim dolinama i jezerima, koji godinama privlači ljubitelje prirode.

Due Mari avantura dva mora Digitalni planer putovanja za Crnu Goru, Albaniju, Pulju i Molize

Istraživanje Crne Gore, Albanije i italijanskih regija Pulja i Molize nikad nije bilo lakše. Veb lokacija DUE MARI virtuelne ture nudi mnogo ideja i savjeta za planiranje sljedećeg putovanja, prilagođeno kako individualnim putnicima, tako i modernim turističkim agencijama.

Fazano, arheološki park Egnatia, Pulja, Italija (fotografija regije Pulja)

Nacionalni park Durmitor (fotografija Shutterstock)

DUE MARI AVANTURA ČEKA NA VAS! Istraživanje prirodnih čudesa Albanije, Crne Gore, regija Molize i Pulja, kroz aktivnosti kao što su planinarenje, biciklističke ture ili lagane šetnje, nude iskustvo obogaćeno raznim sadržajima. Predložena ruta Due Mari avantura povezuje prirodne resurse kao što su jezera, rijeke, planine i obale, obezbjeđujući očaravajući pogled i opuštajući odmor u prirodi. Tura Due Mari avantura pruža raznolik izbor prirodnih atrakcija.

Obuhvata kako poznata turistička odredišta, tako i skrivena prirodna blaga koja još čekaju da ih posjetioci otkriju. Redoslijed istraživanja zemalja nije bitan putovanje može da započne od bilo koje znamenitosti u okviru Due Mari destinacije.

17

Ulcinj, Crna Gora (Fotografija Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera)

18 Rukomet/Proglašenje najboljih

Arena

Četvrtak, 28. decembar 2023.

V. RAIČEVIĆ/RSCG

Karatista Nenad Dulović dobio priznanje za najuspješnijeg spor

Živim za dan kada će Crna Gora biti ponosna na mene PODGORICA - Karatista Nenad Dulović dobio je juče u Vili „Gorica“ priznanje za najuspješnijeg sportistu Crne Gore u 2023. godini.

Stefan Čavor

Rukometaši skoro kompletni na pripremama za Evropsko prvenstvo

Grupa teška, ali cilj se zna PODGORICA – Crnogorski rukometaši odradili su prvih sedam dana priprema za Evropsko prvenstvo koje ih u januaru čeka u Njemačkoj. ,,Lavovi“ su se skoro kompletirali – na treninzima nedostaju još golmani Nebojša Simić i Nikola Matović, te desni bek Risto Vujačić.

Naša selekcija će sjutra odigrati prijateljski meč sa Sjevernom Makedonijom u Staroj Pazovi, a od subote bi selektor Vlado Šola na raspolaganju trebalo da ima sve igrače.

– Radimo dobro, ovo je sada neka nova reprezentacija, selektor je sa nama nešto više od pola godine i teško je da sve posložimo u ova tri ciklusa koja smo imali do sad. Ali idemo korak po korak, gradimo formu i pokušavamo da se spremimo što bolje – rekao je desni bek Stefan Čavor.

Crna Gora će se za dva mjesta iz grupe koja vode u glavnu rundu EP boriti sa Mađarskom (12. januar), Islandom (14) i Srbijom (16. januar).

– Ne možemo u ovom trenutku mnogo da pričamo o grupi, naravno, naš cilj je da probamo da prođemo u drugu fazu, ali ovog puta imamo tri teška protivnika i čeka nas veoma težak posao – istakao je Čavor.

Nakon duela sa Makedoncima, Šolina ekipa odigraće još dva kontrolna meča – 4. i 5. januara u Poreču očekuju ih utakmice sa Hrvatskom i Slovenijom.

– Čekaju nas tri odlične utakmice protiv Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Slovenije, ali važno je da imamo dosta vremena za pripreme i, kao što sam rekao, dosta dobro radimo kako bismo izgradili što bolju formu – istakao je Čavor, desni bek njemačkog Veclara. „Lavovi“ su u prvoj polovini

Čekaju nas tri odlične utakmice protiv Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Slovenije, ali važno je da imamo dosta vremena za pripreme i, kao što sam rekao, dosta dobro radimo kako bismo izgradili što bolju formu – istakao je Čavor, desni bek njemačkog Veclara 2023. pokazali pad forme, počev od januarskog Svjetskog prvenstva do finiša kvalifikacija za EP, da bi u novembru u prijateljskom meču pobijedili Rumuniju (38:28) i, možda, nagovijestili izdanja sa EHF Eura 2022, kada su zauzeli 11. mjesto.

– Meč sa Rumunijom jeste bila kvalitetna predstava nakon meča sa Bosnom i Hercegovinom u kvalifikacijama, ali radilo se o prijateljskoj utakmici i ne možemo previše da sve gledamo kroz nju – dodao je Čavor.

Od dolaska na mjesto selektora, Vlado Šola daje veliki prostor Vasiliju Kaluđeroviću.

Tako će, vjerovatno, biti i u Njemačkoj.

– Grupa je veoma teška, ali treba da idemo korak po korak, ne treba da stavljamo fokus na nekog rivala posebno, jer je svaki meč bitan – istakao je Kaluđerović.

– Na treninzima i van njih je vidna pozitivna energija – dajemo sve od sebe, spremamo se... Prvi put smo ovako rano krenuli sa pripremama, značiće nam test utakmice i nadam se da ćemo spremni ući u šampionat – poručio je Kaluđerović, koji igra za kuvajtski Ne. K. Al Kadisi.

Član Omladinca je na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti osvojio srebrnu medalju u kategoriji do 67 kilograma i ostvario najveći rezultat našeg karatea od obnove nezavisnosti.

U godini na izmaku bio je i šampion Balkana na prvenstvu u Tirani. Dulović je treći predstavnik karatea koji je proglašen za najuspješnijeg sportistu Crne Gore, nakon MarineRaković 2016. i Marija Hodžića 2019. godine.

– Velika mi je čast što je od sada moje ime upisano u istoriju crnogorskog karatea i sporta, među velika imena, što je bio moj dječački san. Zahvalan sam Crnogorskom olimpijskom komitetu, predsjedniku DušanuSimonoviću i Upravnom odboru što su izabrali mene i moj rezultat vrednovali na najljepši mogući način. Ovo je velika godina za mene, kao i za moje kolege iz karate sporta, jer je većina njih u svojim gradovima proglašena za najbolje u 2023. Zahvalan sam što Crna Gora vidi karate kao lijep i uspješan sport i što vrednuje naše rezultate. To nas čini većim ljidma i sportistima i daje veće samopouzdanje za dalji rad – rekao je Dulović nakon što mu je predsjednik COK-a Dušan Simonović uručio priznanje.

Dulović je istakao da duguje zahvalnost porodici i prijateljima, svom matičnom Karate klubu Omladinac, treneru ŽarkuRakoviću, selektoru AlmiruCecunjaninu, te Karate savezu i njegovom predsjedniku Predragu Perkoviću.

– Ova godina me podstakla da pravim još bolje rezultate, da ne odustanem sada kad sam došao do ovog nivoa. Truduću se da budem još bolji. Želim da cijela crnogorska javnost čuje – dan kad se budem popeo na najviše postolje, kad se bude vi-

Želim da cijela crnogorska javnost čuje – dan kad se budem popeo na najviše postolje, kad se bude vijorila crnogorska zastava i čula naša himna, kad svi ustanu u čast tome i kad Crna Gora bude ponosna na mene, to je dan za koji živim i za koji se borim srcem, dušom i tijelom – poručio je Nenad Dulović jorila crnogorska zastava i čula naša himna, kad svi ustanu u čast tome i kad Crna Gora bude ponosna na mene, to je dan za koji živim i za koji se borim srcem, dušom i tijelom – poručio je Nenad Dulović.

Nenad Dulović sa prestižnim trofejom

SIMONOVIĆ: OČEKUJEMO Simonović sportistima. sredstva iz državnog budžeta, RESPEKTABILAN TIM NA OI – Usmjeravajući pogled ka lje- već su – kako je kazao – učinili

Predsjednik COK-a Dušan Simonović rekao je da je 2023. bila godina puna dramatičnih i traumatičnih dešavanja i, kako je naveo, govoreći u ime olimpijske porodice, željeli bi da sve one slike razaranja, patnji i stradanja ostanu u 2023. i da olimpijska 2024. godine doprinese izgradnji mirnijeg i boljeg svijeta kroz sport i olimpijski ideal, kako je i naziv rezolucije koju su Ujedinjene nacije usvojile 21. novembra.

Dodao je da su crnogorski sportisti izvor inspiracije i uzor svima koji žele da koračaju stazama sportskog uspjeha i koji vide u njima oličenje napornog rada, posvećenosti i neumorne težnje ka izvrsnosti.

– Beskrajni sati treninga, žrtve koje ste podnijeli i izazovi koje ste savladavali doveli su vas upravo na ovu pozornicu danas. Neka ova godina i ovi uspjesi budu motiv za nove velike rezultate na velikim takmičenjima, gdje ćete potvrditi svoj raskošan talenat i mogućnosti – poručio je

Bojana sanja Pariz Šesti put zaredom priznanje za najuspješniju mladu sportistkinju zaslužila je Bojana Gojković, srebrna na prvenstvu Evrope.

– Ova godina je bila uspješna. Osvojila sam evropsko srebro, a potrudiću se da i dalje ovakve i slične rezultate donosim svojoj

tu i Igrama u Parizu, u Crnogorskom olimpijskom komitetu smo svjesni složenosti izazova koji je pred nama, ali i uvjereni da ćemo uposliti svoje, sada već gotovo dvodecenijsko, iskustvo, znanje, entuzijazam i posvećenost, kako bi našoj sportskoj delegaciji osigurali najbolje moguće uslove da ispolji talenat i kvalitet.

Očekujemo da će se pod našom zastavom nadmetati respektabilan olimpijski tim, kao i na prethodnih nekoliko izdanja Igara, i sigurni smo da će u Gradu svjetlosti i oni zasijati, čineći nas još jednom ponosnim.

Simonović je naveo da je COK tokom 2023. godine uložio napor da učvrsti ulogu nacionalnog olimpijskog komiteta u crnogorskom društvu „koja nije tek simbolična, već ključna za snaženje integriteta i napretka naše sportske zajednice“.

Istakao je i da se „uprkos neprestanim izazovima u obezbjeđivanju finansijskih sredstava“ nijesu oslonili isključivo na

zemlji – kazala je Gojković.

Ispred Bojane je nekoliko kvalifikacionih turnira za OI u Parizu, a u aprilu Evropsko prvenstvo.

– Sanjam plasman na Olimpijske igre.

Sigurno ću u godini koja dolazi da dam sve najbolje što mogu, a kompletan fokus je na pripremi za sve ono što me očekuje – poručila je članica BK Budva.

sve da uz podršku Olimpijske solidarnosti i EOK-a, sponzora i partnera, kao i fondova Evropske unije, logistički i finansijski stanu iza naših sportista.

Istakao je i da COK ima izvanrednu saradnju sa Ministarstvom sporta i kao primjer izdvojio dva projekta – početak izgradnje Olimpijske kuće i organizaciju EOK seminara u septembru u Budvi.

MILATOVIĆ: SPORTISTI SU NAM SVIMA INSPIRACIJA

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je nagrađenima na „izvanrednim rezultatima u protekloj godini“.

– Dobro znate koliko je truda, suza i znoja potrebno uložiti da biste prešli put, ostvarili snove i bili inspiracija svima nama koji vas pratimo i podržavamo.

Jer sportisti ne promovišu samo sebe već i svoj tim, porodicu, zajednicu i zemlju. I upravo su crnogorski sportisti naši najbolji ambasadori, koji svojim uspjesima, odnosom prema sportu i državi, svijetu prezentuju vrline, talenat i viteštvo koje krasi crnogorski narod. Takođe, vi ste podstrek i najbolji primjer mladima, koji u vama vide uzore, da i oni jednog dana budu na ponos generacijama koje dolaze. Obaveza države je da omogući stvaranje ambijenta u kojem će sportisti jedni drugima biti jedina konkurencija i u kojem će kvalitetan rad,

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Arena

Proglašenje najboljih 19

rtistu u 2023. u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta

odgovornost i posvećenost biti put do uspjeha, koji će donosioci odluka u oblasti sporta znati da prepoznaju i vrednuju – rekao je Milatović.

– Važno je istaći da je obaveza države da još više unapređuje sportsku infrastrukturu i preduslove za razvoj sporta, kako bi sadašnjim i budućim sportistima bili omogućeni bolji uslovi za lakše i nesmetano bavljenje sportom. Iza svakog postignutog rezultata, medalje ili trofeja stoji puno rada, odricanja i emocija, i zato svim dobitnicima nagrada čestitam, uz vjeru da će naredna, olimpijska godina biti još uspješnija za crnogorski sport. Živio naš sport i živjela Crna Gora – poručio je predsjednik države Jakov Milatović.

ŠĆEKIĆ: BUDŽET UVEĆAN ZA VIŠE OD 50 ODSTO

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić kazao je da „izuzetna saradnja Ministarstva sporta i mladih i COK-a predstavlja temelj našeg zajedničkog cilja – unapređenja sporta u Crnoj Gori“.

– S obzirom na to da nam je naredna godina olimpijska godina, želim naglasiti čvrstu podršku Vlade i Ministarstva Crnogorskom olimpijskom komitetu. Kruna naše dosadašnje saradnje biće završetak Strategije razvoja sporta koju, u saradnji sa našim međunarodnim Unicefom, privodimo kraju. Jedan od značajnijih momenata naše saradnje je i izgradnja Olimpijske kuće u glavnom gradu – naveo je Šćekić i dodao da će budžet za sportske saveze i organizacije biti uvećan za više od 50 odsto u odnosu na tekući.

„LAVICE“ NAVIKLE NA PRIZNANJA: Cilj su Olimpijske igre u Parizu

RADOVIĆ: Igrači glavni faktor Među muškim selekcijama u godini na izmaku istakli su se košarkaši – zauzeli su 11. mjesto na Mundobasketu i izborili olimpijske kvalifikacije, a sa Filipina se pamti i sjajan otpor Amerikancima u drugoj rundi SP. – Prije svega, hvala Crnogorskom olimpijskom komitetu na prestižnoj nagradi. Mislim da je muška košarkaška reprezentacija prvi put dobila nagradu i naravno da smo zbog toga srećni. Priznanje znači jer smo prepoznati ne samo po ovoj godini već i godinama ranije. Učestvovali smo na velikim takmičenjima,

Istakao je i da naša sportska infrastruktura nije na zavidnom nivou.

– Zato, osim finansijske podrške sportskim savezima i organizacijama, Vlada Crne Gore i Ministarstvo sporta i mladih će posvetiti posebnu pažnju poboljšanju uslova i izradnji nacionalnih sportskih centara za fudbal, košarku, tenis, borilačke i druge sportove, kao i jačanju školskog sporta, što će biti istaknuto kroz Strategiju – rekao je Šćekić i poručio da nas svijet sporta uči neprocjenjivim lekcijama o odlučnosti, disciplini, timskom radu i težnji za izvrsnošću.

N. KOSTIĆ – R. PEROVIĆ Foto: M. BABOVIĆ

prikazivali dobre igre i ostvarili zavidne rezultate.

Ovo je velika zahvalnost igračima, jer su oni naš glavni faktor. Do nas je da pokušamo da i dalje dobro radimo, budemo dobro organizovani i pokušamo da ostvarimo kontinuitet učešća na velikim takmičenjima – istakao je selektor Boško Radović.

Najuspješnija ženska selekcija u 2023. su rukometašice, koje su na Svjetskom prvenstvu zauzele sedmo mjesto.

– Zahvalni smo COK-u na nagradi na koju smo navikli godinama. Ovo je potvrda da su đevojke i ove godine imale prije svega pravi odnos prema reprezentaciji, a što mnogo puta donosi rezultat prije nego kvalitet.

Volio bih da i sljedeća godina, koja će biti posebno izazovna, bude još uspješnija.

Naš cilj je da se plasiramo na Olimpijske igre, što bi bio veliki uspjeh. U Tokiju smo bili jedini predstavnik našeg sporta i u muškoj u ženskoj konkurenciji sa prostora bivše Jugoslavije.

Šarčević: Nemam nikakvih strahova Drugu godinu zaredom Mirko Šarčević je najuspješniji mladi sportista Crne Gore. U posljednjoj sezoni prije prelaska među seniore „nova crnogorska juniorska senzacija“, kako je opisan na zvaničnom sajtu Evropske bokserske federacije, upotpunila je trofejnu kolekciju – sa 16 je postala kontinentalni vicešampion, sa 17 osvojio bronzu, a sa 18, u kategoriji do 80 kilograma, popeo se na omladinski tron.

– Spreman sam za nove izazove, nemam nikakvih strahova i samo pobjednički razmišljam. Znam da je potreban veliki rad za uspjeh, a nadam se da sam dosadašnjim rezultatima opravdao povjerenje. Nadam se da ću nastaviti sa dobrim rezultatima. Mirku ne nedostaje samopouzdanja, sanja Olimpijske igre i želi još dugo da se takmiči.

– Vidim sebe, jednog dana, na postolju Olimpijskih igara – poručio je mladi bokser.

S obzirom na veličinu naše države, to je podvig. Želim i muškoj selekciji mnogo uspjeha na Evropskom prvenstvu. Nadam se da

ćemo se vidjeti na istom mjestu i naredne godine – rekao je predsjednik Rukometnog saveza Petar Kapisoda.

Stjepčević: Boćanje se poštuje

se završila na ovakav način – nagradom koja mi mnogo znači. Boćanje se poštuje kao sport, što se i vidi – rekao je Stjepčević, koji je do sada učestvovao na tri seniorska prvenstva i osvojio dvije medalje.

– Vidim da me protivnici cijene na terenu i lakše je igrati u takvim okolnostima.

Dodao je da je sve veće interesovanje djece da se bave ovim sportom.

– Ljetos sam trenirao sa djecom i nadam se da će biti ubrzo mojih nasljednika – poručio je Stjepčević.

Boćar Gracija Stjepčević u Alžiru je postao omladinski šampion svijeta, dok mu je na Evropskom prvenstvu u seniorskoj konkurenciji u Bosni i Hercegovini, u disciplini „bliženje i izbijanje u krug“, pripala bronza.

– Lijep je osjećaj biti sa sportistima na ovakvom mjestu. A i lijepa godina

Arena

20 Košarka

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Košarkaški savez Crne Gore proglasio najbolje u godini na izmaku

PODGORICA – Košarkaški savez Crne Gore, na svečanosti u hotelu ,,Podgorica“, tradicionalno je proglasio najbolje u godini na izmaku, a nagrade su dodijeljene u sedam kategorija.

Za najboljeg igrača i igračicu u 2022. godini proglašeni su Petar Popović (Budućnost Voli) i Dragana Živković (Konstanca). Luka Bogavac (SC Derbi) i Jelena Bulajić (Budućnost Bemaks) dobili su priznanja za najbolje mlade igrače, dok je selektoru muške seniorske reprezentacije Bošku Radoviću pripalo priznanje za trenera godine, koje nosi ime ,,Goran Poli Bojanić“. Priznanja za najbolje igrače u inostranstvu pripala su Nikoli Vučević i Milici Jovanović.

Za razliku od ranijih godina, kada je na ovim svečanostima uglavnom bila laureat Jelena Dubljević, ovog puta obratila se prisutnima, ali u ulozi predsjednice Košarkaškog saveza, svjesna da je za nama godina koja je bila čudna – godina dobrih rezultata i dosta turbulencija upravo zbog promjena u rukovodstvu. Skupštine, nedostatak kvoruma, ,,rat“ saopštenjima – sve je to donijelo da košarka u Crnoj Gori bude ,,otključana“ tek početkom mjeseca, a veliku obavezu i zahtjevan zadatak preuzela je upravo Jelena Dubljević, koja se baš zbog toga na početku izlaganja osvrnula na taj period.

- U karijeri sam uvijek težila savršenstvu i bila podređena u svakom smislu dobrim rezultatima kolektiva. Sa jednakom ambicijom i željom ušla sam u trku za čelno mjesto Košarkaškog saveza i preuzela ovu važnu ulogu. Izuzetna mi je čast što su me klubovi podržali i zato sam sa mnogo elana krenula u rad – kazala je Dubljević.

Prva predsjednica u istoriji KSCG zatim je objasnila da su rezultati za ponos.

- Bolje rezultate teško je obećati, jer naše seniorske selekcije su među najboljim na svijetu, što je kada se pogleda broj stanovnika i više nego senzacija. Takođe, veliki broj klubova funkcioniše na visokom nivou, zato i Savez mora biti pravi servis klubovima, podrška i pokretač – objasnila je Nikšićanka, a zatim naglasila prioritetne ciljeve.

- Pred nama je težak zadatak da u jednom delikatnom momentu zatvorimo finansijsku konstrukciju. Uz podršku države, tu su i naši prijatelji sponzori, a neophodno je da još unaprijedimo taj segment, kako bismo stvorili dodatnu vrijednost i privukli još ljudi da se pridruže košarkaškoj porodici. Takođe, ono na čemu smo već počeli da radimo, a u budućnosti ćemo još i više, jeste okretanje ka evropskim fondovima, koji mogu po-

D. MIJATOVIĆ

Laureati Popović i Živković Trofej opet u Budućnosti

Nagrada ,,Poli Bojanić“ Bošku Radoviću Priznanje za najboljeg trenera, koje nosi ime ,,Goran Poli Bojanić“, pripalo je selektoru Crne Gore Bošku Radoviću.

Kao po tradiciji, priznanje Radoviću uručila je ćerka pokojnog Polija Bojanića, Aleksandra Saška Bojanić, koja nije, poput sestre Maje, maksimalno uključena u košarkaška zbivanja, ali svakako jeste redovna na većini utakmica.

moći u poboljšavanju uslova za treninge, posebno za najmlađe. Našu želju da se posebno posvetimo radu sa najmlađima prepoznala je i FIBA, pa zajedno radimo na više projekata posvećenim djevojčicama i dječacima. I, baš tu želim da završim, jer oni moraju biti fokus, zato želim da se što više djece zaljubi u ovu prelijepu igru u 2024. godini – podvukla je Dubljević.

SENIORI ZA PAMĆENJE

Tokom 2023. godine naše selekcije imale su mnogo uspjeha.

Krenimo od seniora. Sjajno predstavljanje na najvećoj sceni ove godine imali su crnogorski košarkaši, koji su bili nadomak četvrtfinala Svjetskog prvenstva u Japanu, Indoneziji i na Filipinima. Tim Boška Radovića oduševio je cijeli svijet sjajnom igrom protiv Sjedinjenih Američkih Država, a pobjedom nad Grčkom u drugoj fazi Mundobasketa došao je do najboljeg plasmana na svjetskim prvenstvima u istoriji cr-

Prve dame košarke Kada su u pitanju nagrade u ženskoj konkurenciji, tri od dvije pripale su istim laureatima, kao i 2021. godine – Dragana Živković ponovo je najbolja košarkašica Crne Gore. Novljanka je sredinom avgusta, nakon pet sezona napustila redove Budućnost Bemaksa, sa kojim je pet put osvajala duplu krunu, četiri puta bila vicešampion WABA lige, a 2020. godine osvojila je titulu regionalnog takmičenja. U seniorskoj konkurenciji WABA lige postigla je 710 poena i ostvarila 385 skokova. Ove sezone nastupa za rumunsku Konstancu.

- Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam dobila ovo priznanje. Žao mi je što nijesam u Crnoj Gori da budem na svečanosti, ali sigurno da sam ponosna što sam ponovo izabrana za najbolju. U sportu se borite za svaku pobjedu, ali kada vas u vašoj domovini nagrade onda nema veće

časti – rekla je za Pobjedu Živković, umjesto koje je priznanje primila njena sestra Milica.

Prvi put najbolja mlada košarkašica je Jelena Bulajić. Novljanka je 2007. godište, a ove godine sa reprezentacijom do 16 godina osvojila je srebro na B prvenstvu Evrope i izborila A diviziju, sa U20 reprezentacijom proslavila opstanak u eliti, a nedavno je stigla da upiše i prve minute u dresu seniorske selekcije.

- Izazovna godina koja je donijela dosta uspjeha.

Imala sam priliku, da iako veoma mlada, budem u timu Budućnost Bemaksa, igram regionalnu ligu i kroz te utakmice dodatno napredujem. Veliku zahvalnost dugujem upravi kluba, treneru i saigračicama, a, naravno, i ostalim klubovima koji su prepoznali talenat u meni. Bilo je dosta dobrih rezultata kako sa klubom tako i sa nacionalnim timovima,

nogorske košarke – 11. mjesta.

Na taj način, crnogorska košarka došla je prvi put do prilike da se bori za olimpijsku vizu, pa crnogorske košarkaše u julu 2024. godine čekaju kvalifikacije za Olimpijske igre na turniru u Rigi, gdje će nam rivali biti Brazil i Kamerun.

Već u februaru počinje novi ciklus – kvalifikacije za Eurobasket, a rivali Crnoj Gori u grupi D biće Njemačka, Švedska i Bugarska.

Mlada reprezentacija imala je težak posao, ali je preokretom i pobjedom protiv Hrvatske uspjela da izbori opstanak i ostane u A diviziji. Juniori nijesu uspjeli da se domognu eli-

te, pa će i naredne godine igrati B diviziju. Naši juniori na B šampionatu Evrope u Portugaliji osvojili su treće mjesto, a ove godine samo je šampion imao vizu za elitni rang. Kadeti nijesu imali dobar nastup. Naša selekcija do 16 godina osvojila je 14. mjesto na prvenstvu Evrope u Skoplju, čime je ispala iz A divizije.

Naši košarkaši do 14 godina poraženi su u finalu nezvaničnog prvenstva Evrope ,,Slovenija bol“.

SJAJNE DAME

Košarkaški savez poslije dužeg vremena prijavio je prošle godine dvije ženske selek-

tako da moram biti zadovoljna. Sada se nadam da ću se nakon povrede šake što prije vratiti na teren i pomoći i U17 timu Budućnost Bemaksa, a, naravno, i prvom timu, na putu do fajnal-fora WABA lige – kazala je Bulajić.

Kapitenka Crne Gore Milica Jovanović 2025. godine ima priliku da postavi svojevrsni rekord – jedina je košarkašica naše zemlje koja je igrala na svim prvenstvima Evrope, a ukoliko bude u sastavu za godinu i po, biće to njeno osmo Evropsko prvenstvo.

- Dosta uzbudljiva godina, a posebno mi je zadovoljstvo što je moja doskorašnja saigračica iz reprezentacije sada na čelu Saveza, a vjerujem da će mnoge stvari da digne na veći nivo. Što se tiče nas, za nama je sjajan nastup na Eurobasketu, a nadam se da će i naredni donijeti dosta uspjeha. Kvalifikacije nastavljamo tek u novembru, ali do tada biće mnogo izazova u klubu – naglasila je Jovanović.

Priznanje za najboljeg košarkaša donijelo je prošle godine jednu specifičnost – prvi put u nezavisnoj Crnoj Gori to priznanje nije dobio igrač Budućnosti (tokom posljednje decenije to su bili Vladimir Dragićević, Bojan Dubljević, Aleksa Popović (dva puta), Suad Šehović (tri puta), Filip Barović, Nikola Ivanović (dva puta) i Džastin Kobs), dok je prošle godine njihovu dominaciju prekinuo košarkaš tada Mornara Vladimir Mihailović. Ipak, Petar Popović ,,trofej“ je vratio u redove crnogorskog šampiona…

- Zahvalio bih Košarkaškom savezu Crne Gore i svima koji su glasali za mene. Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam izabran da budem najbolji košarkaš u svojoj zemlji.

Nagrada će mi predstavljati obavezu i podstrek da i dalje radi na sebi, kako bih što bolje predstavljao svoju zemlju na svim budućim takmičenjima – kazao je za Pobjedu Petar Popović, koji zbog meča Budućnost Voli – Kluž nije mogao da prisustvuje ceremoniji, već je nagradu u njegovo ime primio otac Mirko.

Luka Bogavac je blistao u dresu Podgorice, minule sezone, ove u timu SC Derbija, a njegovom trojkom mlada reprezentacija ostala je u A diviziji.

- Hvala svima, ova nagrada mi mnogo znači.

Mislim da je SC Derbi sada prava sredina za mene, svaki dan koristim da napredujem i nadam se da će se tako nastaviti, jer je A reprezentacija najveći san – naglasio je Bogavac.

cije. To se pokazalo kao pravi potez, pa smo i u 2023. godini imali dvije ženske selekcije.

Reprezentacija do 16 godina, koju je sa klupe predvodio Petar Stojanović dominantno je izborila A diviziju. Kadetkinje su oduševile na B prvenstvu Evrope u Podgorici, gdje su jedini poraz doživjele u finalu od Njemačke, a srebrom proslavile veliki uspjeh – plasman u elitni rang.

Mlada reprezentacija, koja je prošle godine osvojila B diviziju, uspjela da sačuva mjesto u eliti, iako je selekcija Vladana Radovića bila bez nekoliko važnih igračica. Na kraju, mlada ženska reprezentacija

osvojila je 12. mjesto na šampionatu u Litvaniji.

Izvanrednu godinu za žensku košarku krunisale su naše seniorke. Naša reprezentacija uspjela da izbori četvrtfinale Eurobasketa, a protiv Srbije smo čak imali šansu da izborimo plasman u olimpijske kvalifikacije. Ipak, podvig je svakako napravljen sa novom, nikad mlađom reprezentacijom. Crnogorke su fenomenalno otvorile i novi ciklus – pobjede protiv Bosne i Hercegovine, te Švajcarske, već sada našu selekciju, praktično, guraju ka osmom uzastopnom plasmanu na kontinentalnu smotru. R. PEROVIĆ

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Osmina finala sve dalje Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 1.500.

Sudije: Viklicki, Rosi i Travicki

Mihailović Ilić Slavković 11 Ferel 6 Grbović Džons 8 Jagodić-Kuridža Tanasković 4 Rajt 10 Popović 13 Pol 13 Kamenjaš 12

77

79

Guzman Mejeris Lapušte 73% (22-16) za 1 85% (20-17) Rošnafski 53% (38-20) za 2 58% (38-22) Sili 29% (24-7) za 3 33% (18-6) Stipanović 33 (13+20) Skokovi 33 (10+23) Kace Blokade 3 3 Maćuka Asistencije 15 22 Edi 12 Ukradene lopte 6 Džon 16 Izgubljene lopte 17 Ričard Faulovi 20 18 Mokoka (22:19, 23:12, 16:19, 16:29)

9 2 8 16 4 2 3 13 16 4

ŽAKELJ: Moramo da budemo pametniji u završnicama

POČETAK OBEĆAVAO

Sa sinoćnje utakmice u „Morači“

naplatu“ energija i borbenost iz prve dionice, Podgoričani su odbranom „pojeli“ goste, natjerali ih na čak 10 izgubljenih lopti, a popravili su šut iz reketa i do poluvremena imali bolje procente od gostiju (54,4 – 50 %). čime su kompenzovali promašaje sa perimtra (4-0).

Rumuni su odolijevali do polovine četvrtine (33:26), a onda je uslijedila serija „plavih“ od 8:0, koju je otvorio Marvin Džons sa četiri poena, nastavio Mekinli Rajt, a zaključio sjajnim zakucavanjem Slavković (sa devet poena najefikasniji u domaćem timu u prvom poluvremenu) za, do tog trenutka, maksimalnih 15 razlike (41:26), minut i 41 sekundu prije odmora, a prednost je mogla biti i veća da Rajt i Tanasković nijesu promašili po dva bacanja. Kluž je do poluvremena smanjio minus samo za poen (45:31), a na polovini meča je Budućnost i dalje imala skok prednosti (20-19), šest ukradenih lopti više (8-2), te pet izgu-

Poslije meča su se čuli zvižduci ekipi i uvredljivi izrazi dijela navijača, a nakon što je utakmica završena policija je upotrijebila silu da bi najvatrenije navijače „ispratila“ sa tribina bljenih manje (7-12), ali i dvije asistencije manje (8-10).

NAJAVA PADA U 3. ČETVRTINI

Početak treće četvrtine je nagovijestio konačan epilog, jer su Podgoričani prve poene upisali nakon tri minuta i 14 sekundi, kada je Kamenjaš pogodio za 47:42 i tako prekinuo seriju Kluža od 11:0 za „minus tri“ (42:45). „Trgla“ se Budućnost u drugoj polovini dionice, od trojke Brendona Pola je proradio i napad. Serijom 9:0, koju je počeo Kamenjaš, nastavio Petar Popović košem nakon ofanzivnog skoka i trojkom, a završio Slavković u kontri, pošto se na parket bacio Kamenjaš i uzeo loptu, a onda asistirao saigraču, Budućnost je vratila dvocifrenu

prednost na 59:46, na 83 sekunde prije kraja četvrtine, i sačuvala dvocifrenu razliku do kraja kvartala (61:50), zahvaljujući košu Rajta.

Kada je Jogi Ferel pogodio za 65:55, na sedam minuta i 17 sekundi prije kraja, činilo se da „plavi“ imaju snage da privedu meč kraju u svoju korist, ali se dogodilo ono što je više puta viđeno ove sezone. Budućnost je, jednostavno, stala, zaigrala je konfuzno u napadu, pala je i u odbrani, što je Kluž iskoristio i prvo izjednačio trojkom Di Džej Silija, bivšeg igrača „plavih“, sa preko sedam metara za 67:67, a onda je nakon koša Stipanovića i izgubljene lopte Rajta u napadu, Brajs Džons pogodio u kontri za 75:71, na 59,4 sekunde prije kraja. Pol je trojkom

Trener Budućnosti Andrej Žakelj je čestitao Klužu na pobjedi.

- Otvorili smo utakmicu kako je trebalo, pogotovo u prvom poluvremenu, kada je odbrana bila na nivou koji želim.

Igrači su pokazali reakciju poslije nekoliko loših utakmica, ali mislim da nas je posljednja četvrtina koštala pobjede.

Moramo da budemo pametniji u završnicama utakmica u napadu, a pogotovo u odbrani. Ako je taktika bila pogrešna, to ide na mene. Igrači su dali maksimum, pokazali 30 minuta da imaju kvalitet, da, ako žele i ako su fokusirani, mogu da igraju na visokom nivou ako su koncentrisani. Ali, kad se malo opustimo, kad nema čvrstine u odbrani, onda imamo probleme i u napadu, to se desilo na kraju – rekao je Žakelj.

Budućnosti predstoji velika borba za mjesto u plej-ofu.

- Tražili smo pobjedu, nažalost je nismo dobili. Borićemo se dalje, treba da analiziramo utakmicu. Ima još mnogo da se igra. Hvala navijačima, bilo ih je dosta, žao mi je zbog njih što pobjeda nije ostala kući.

Poslije meča, u svlačionicu ,,plavih“ je ušao i predsjednik kluba Dragan Bokan.

- To je bio, više-manje, sastanak podrške. U situaciji u kojoj smo, mislim da nam još negativne energije stvarno nije potrebno. Momci su dali maksimum, pogotovo energetski, i imali mnogo bolji pristup - zaključio je Žakelj.

vrato neizvjesnost (75:74), a šansa za preokret se ukazala kada je Stipanoviću ispala lopta u aut.

Budućnost je, 40-ak sekundi prije kraja, krenula u napad, ali umjesto da traži rješenje u reketu, odlučila se ponovo za šut sa distance, ali ovoga puta Pol nije ni dobacio do koša, kao i nešto kasnije na „minus tri“ (74:77). Kada je Ričard ponovo pogodio bacanja za 79:74,

Pol je uspio da pogodio trojku (79:77), kada je na semaforu ostalo 5,6 sekundi do kraja.

Nakon tajm-auta, Kluž nije dobro izveo loptu sa strane, loptu je uhvatio Kamenjaš, dodao je Rajtu, koji je otišao na polaganje za izjednačenje, ali nije bio precizan...

Budućnost u narednom kolu, 10. januara, dočekuje Burg.

Prije toga, u subotu gostuje Zadru u ABA ligi. S. JONČIĆ

Oklahoma Siti, treća na Zapadu (19-9), skoro rutinski savladala je lidera konferencije Mi-

nesotu 129:106 na svom terenu.

U impresivnom napadačkom izdanju bek Gildžus-Aleksander je pored 34 poena imao devet asistencija i šest skokova, Vilijams 21, a Dort 20 poena. ,,Vukove“ (22-7, dva poraza u posljednje četiri utakmice) predvodio je bek Edvards sa 25 poena i sedam skokova.

Klipersi su relativno lako na svom terenu pobijedili Šarlot 113:104. Plejmejker Harden bio je najbolji sa 29 poena, osam asistencija i šest skokova.

Slavno krilo Džordž dodao je 25 poena, dok je prva zvijezda kalifornijskog tima, Lenard, ponovo propustila meč. S. S.

NBA: Mišićni problem našeg slavnog centra, preporod Memfisa

Vučević povrijeđen, Čikago slavio PODGORICA – Čikago Bulsi su bez našeg Nikole Vučevića uspjeli da pobijede Atlanta Hokse 118:113 na svom terenu.

Baranin, proslavljeni NBA centar, prvi put propustio je nastup u ovoj sezoni – a u prethodnoj je odigrao svaki meč.

Po pisanju američkih medija, dvostruki Ol-star igrač Vučević ima problem sa povredom lijevog mišića primicača. Očekuje se brz oporavak.

21

Budućnost Voli poražena u „Morači“ od Kluža u 13. kolu grupe B Evrokupa, iako su „plavi“ vodili 38 minuta, često imali i dvocifrenu prednost

Ovim porazom, Podgoričani su napravili novi korak unazad u borbi za plej-of, odnosno plasman u osminu finala, ali što je bitnije, nijesu uspjeli do kraja da naprave reakciju nakon poraza od SC Derbija.

Ni svježa krv u ekipi (debitovali su Kenan Kamenjaš i Nikola Tanasković, van rostera su ostali Džakori Vilijams i povrijeđeni Joan Makundu), ni velika podrška sa tribina svih 40 mniuta, niti dobar početak meča, nijesu bili dovoljni da crnogorski šampion uspješno privede kraju utakmicu protiv rumunskog tima, koji je prvi put poveo minut i 57 sekundi prije kraja, kada je Brajs Džons ubacio dva bacanja za 71:69.

Budućnost je, tako, upisala osmi poraz, treći kod kuće, a i dalje je bez pobjede protiv jednog od četiri prvoplasirana tima u grupi.

Kada se borbeni Andrija Slavković bacio „na glavu“ i bukvalno oteo loptu između dvojice protivničkih igrača, a onda je sa parketa dodao Marvinu Džonsu, koji je zakucao za maksimalnih 9:2, nakon dva i po minuta igre, bilo je jasno da je Budućnost s pravom energijom ušla u meč sa rumunskim protivnikom. Međutim, tu energiju i borbenost nije iskoristila da četvrtinu završi sa više od tri poena prednosti (22:19). I to zbog toga što su Podgoričani imali slabe procente šuta iz reketa, jer su ubacili isti broj šuteva (tri), iz osam pokušaja, koliko i za tri poena (iz pet pokušaja). Kluž je, sa druge strane, bolje šutirao za dva (12-6) nego za tri poena (5-1). „Plavi“ su imali po skok (9-8) i ukradenu loptu (2-1), te jednu izgubljenu više (3-2) i asistenciju manje (4-4).

Vodila je Budućnost konstantno, ali u posljednjih minut i po nije ubacila ni poen, pa je na kraju kvartala imala samo posjed prednosti.

U drugoj četvrtini je došla „na

Košarka

D. MALIDŽAN

U meču u kojem je konstantno vodila 38 minuta, u drugoj četvrtini imala 15 poena prednosti, 11 na kraju treće dionice, a 10 nešto više od sedam minuta prije kraja, Budućnost Voli je uspjela da na kraju nevjerovatno izgubi u „Morači“ od Kluža 79:77, u 13. kolu grupe B Evrokupa.

Arena

Bek Derozan izuzetno je odigrao protiv Atlante i postigao 25 poena uz šest asistencija. Dominantan je bio rezervni centar Dramond: izuzetni defanzivac je pored 24 poena imao čak 25 skokova. Atlantu je predvodio Bogdanović sa 22 poena.

Bulsi su ovom pobjedom došli do plej-in zone. Ekipa je u usponu forme, Čikago sada ima skor 14-18 na desetom mjestu Istočne konferencije. ,,Bikovi“ su na tabeli preskočili upravo

Atlantu (12-18).

Memfis (10-19) je od povratka prve zvijezde, dugoročno suspendovanog plejmejkera Dža Morenta nanizao i četvrtu pobjedu. Protiv Nju Orleansa ,,grizliji“ su slavili 116:115 u gostima, nakon produžetka.

Ponovo je kontroverzni Morent bio glavni faktor trijumfa: bek je upisao 31 poen uz sedam asistencija i pet skokova, za blizu 40 minuta na parketu. Bejn je bio sjajna podrška sa 27 poena

i sedam asistencija. Za domaćina, Ingram je upisao 24, a Vilijamson 23 poena uz 11 skokova.

Arena

22

Četvrtak, 28. decembar 2023.

ŠAH U Mojkovcu tokom državnog prvenstva u cugeru proglašeni najbolji u 2022. godini

Denis Kadrić i Aleksandra Milović laureati U sklopu pojedinačnog prvenstva Crne Gore u brzopoteznom šahu, koje je minulog vikenda održano u Mojkovcu, ŠSCG je organizovao prigodnu svečanost u čast najboljih za tekuću godinu.

Sedmočlani žiri u sastavu Božidar Ivanović, Dragan Kosić, Veljko Nikolić, Nebojša Šofranac, Danilo Mitrović, Emil Ličina i Mitar Đukanović je odlučio da se laskavo priznanje dodijeli osvajaču bronzane medalje na Evropskom prvenstvu u brzopoteznom šahu velemajstoru Denisu Kadriću, koji je pored odličnih nastupa na domaćoj i međunarodnoj sceni imao i zapažen učinak na prvoj tabli nikšićke Elektroprivrede, te Aleksandri Milović, koja je sa ŠK Elektroprivreda osvojila zlatnu medalju u ženskoj premijer ligi, zatim bronzano odličje na pojedinačnom državnom prvenstvu za dame, dok je na čelnoj ploči branila boje naše reprezentacije na šampionatu Starog kontinenta u Budvi. Kadrić nije krio zadovoljstvo na račun titule laureate, ističući da je veoma zahvalan i zbog činjenice da je uvršten u trku za ovu prestižnu nagradu.

– Iako sam prešao na crnogorsku rejting listu prošle godine, ja se sve više osjećam kao da sam tu mnogo duže i to je još jedna bitna stvar koja me čini jako srećnim. Igrati za reprezentaciju Crne Gore na velikim takmičenjima i za nikšićku Elektroprivredu u

timskim nastupima, sa mladim igračima i mojim dobrim prijateljima, nešto je što me ispunjava i nadam se da će se to nastaviti i u budućnosti.

Otkako sam došao, ŠSCG mi je pružio podršku, kao i mnogi vrhunski igrači i legende crnogorskog šaha kao što su višestruki prvak Crne Gore velemajstor Nikola Đukić i prvi velemajstor nakon osamostaljenja i jedan od mojih najboljih prijatelja Luka Drašković. Nastojimm da tu podršku i ukazano povjerenje vratim dobrim rezultatima na svjetskim takmičenjima, kao što sam nedavno učinio osvajanjem trećeg mjesta u Blitzu. Naravno, svaki savez mora imati i neke probleme, ali moje mišljenje je da se naš savez nosi sa tim problemima najbolje što može. Dobiti organizaciju više velikih turnira u jednoj godini u ovako maloj državi, još je jedan dokaz da Savez radi mnogo i nadam se da će tako ostati. Još jednom bih zahvalio svima i nadam se da ću nastaviti karijeru sa još boljim rezultatima – rekao je Kadrić.

Takođe i Aleksandra Milović je veoma srećna što je ove godine izabrana za najbolju šahistkinju i smatra da je jedna uspješna takmičarska sezona za šah u Crnoj Gori stavljena u ad akta.

– Mislim da je ženkski šah u našoj zemlji trenutno u usponu s obzirom na broj djevojčica i djevojaka koje se trenutno bave šahom, kao i na kvalitet njihove igre koji iz godine u godinu raste.

Denis Kadrić

Turneja četiri skakaonice kreće u četvrtak kvalifikacijama u Obersdorfu

Kraft favorit prazničnog klasika

Aleksandra Milović

Jako sam ponosna na svoje mlađe saigračice koje su nas predstavljale na Evropskom prvenstvu u Budvi.

Iako su jako mlade pokazale su veliku dozu zrelosti i odgvornosti koja nam je ove godine donijela pobjede protiv reprezentacija sa većim rejtingom od naše. Takođe, naše državno prvenstvo je bilo jače s obzirom na učešće dvije ruske šahistkinje, od kojih je jedna bivša omladinska prvakinja svijeta. Mislim da je ovo dobar impuls za ženski šah u Crnoj Gori, a ja se nadam da ću biti podrška i motiv mlađim igračicama da što više napreduju i da u narednim godinama postižemo zapažene rezultate na međunarodnoj sceni – naglasila je Milović.

Inače, na turniru u Mojkovcu

U Danilovgradu održan 17. Memorijal „Ljubodrag Ljubo Đurović“

Peti trijumf Nikole Đukića Pod pokroviteljstvom lokalne uprave, ŠK Danilovgrad – Talj je u saradnji sa ŠSCG organizovao tradicionalni 17. po redu Memorijal „Ljubodrag Ljubo Đurović“ u znak sjećanja na divnog čovjeka koji je za života pružio nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji drevne igre ne samo u rodnom mjestu nego i našoj zemlji uopšte.

Turnir je održan u Gimnaziji „Petar I Petrović Njegoš“ uz srdačno gostoprimstvo direktora ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove Miloja Aranitovića i

čitavog nastavničkog kolektiva sa pomoćnim osobljem.

Na spisku učesnika našlo se 46 matadora i amazonki kojima se na svečanom otvaranju obratio predsjednik opštine Aleksandar Grgurović i svima poželio dobre rezultate. On je takođe sa posebnim pijetetom govorio o liku i djelu pok. Đurovića ističući njegov trud i učinak na prosperitetu šaha u ovoj sredini. Odigrano je devet kola po švajcarskom sistemu, a prvi kroz cilj prošao je velemajstor Nikola Đukić sa 7,5 poena. Našem reprezentativcu je ovo peti trijumf u gradu na Zeti čime

je odbranio titulu sa prošlog takmičenja. Drugo mjesto sa sedam poena pripalo je intermajtoru Marku Krivokapiću iz Nikšića, a treće njegovom sugrađaninu GM Dragiši Blagojeviću sa 6,5.

Takođe, nagrade su osvojili IM Blažo Kalezić i GM Milan Draško sa po 6,5, te majstorski kandidati Veljko Draganić i Vuk Miletić i FM Andrej Šuković sa po šest poena. Posebna priznanja za ostvarene rezultate dobili su najbolja dama Lidija Blagojević, veteran Slavko Radulović, omladinac Lev Kramhko i najuspješniji predstavnik grada domaćina

je po deseti put slavio intermajstor Blažo Kalezić koji je prvi prošao kroz cilj sa 11 poena, dok se srebrnom medaljom okitio njegov klupski drug GM Nikola Đukić sa 10,5, a bronzanom Veljko Draganić sa 10 poena.

Među nagrađenima su i Armin Mušović, Dragiša Blagojević, Andrej Šuković, Andrej Skvortsov, Aleksandar Tomić, Savo Vujović, Peko Đurović, Stjepan Krstonijević i Dragan Popadić. Specijalna priznanja otišla su na adrese najbolje dame Aleksandre Milović, veterana Bogdana Podlesnika, omladinca Mila Pobora, najuspješnijeg predstavnika grada domaćina Veska Delića, te po osnovu rejtinga Milu Šekularcu i Nikoli Bakoviću.

Branislav Kadić. Pomenutim slavljenicima nagrade su uručili direktor Aranitović i Branimir Đurović u ime porodice, dok je predsjednik Opštine Aleksandar Grgurović za veliku podršku pripremi i organizaciji memorijala uručio zahvalnice direktoru gimnazije Aranitoviću, predsjedniku ŠSCG Jovanu Miloviću i najboljem šahisti Danilovgrada svih vremena intermajstoru Zdravku Vukoviću. Posebnu plaketu dobio je i predsjednik Opštine Grgurović za sve aktivnosti koje realizuje na planu prosperiteta drevne igre posebno među učenicima osnovnih i srednjih škola. Turnir je bez ijedne primjedbe uspješno priveo kraju međunarodni sudija Zoran Peruničić.

Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA – Sve osim drugog trijumfa Štefana Krafta (30) na Turneji četiri skakaonice bilo bi veliko iznenađenje na prazničnom spektaklu ski-skokova.

Uoči kvalifikacija u Obersdorfu, koje su na programu u četvrtak (16.30 h) i dan uoči glavnog takmičenja na slavnoj njemačkoj skakaonici, austrijski veteran se potrudio da demonstrira fantastičnu formu.

Dvostruki osvajač Svjetskog kupa i šampion Turneje iz 2015. je prvo slavio na četiri uvodna takmičenja sezone, krajem novembra i početkom decembra. Potom je očigledno tempirao formu za kraj decembra, a na posljednjem takmičenju Svjetskog kupa, u Engelbergu 17. decembra, slavio je u velikom stilu. Kraft ima već pet pobjeda u osam rundi SK ove sezone!

Prije svega, računa i na veliko iskustvo, od 2012. je na velikoj sceni i uglavnom postiže konstantno dobre rezultate. Prošle sezone u Svjetskom kupu bio je peti, a sve bolji u završnici.

– Turneja četiri skakaonice je svijet za sebe, zahtijeva momenat inspiracije, potpuno je specifična... Za sve nas skakače mnogo znači i nadam se da ću biti na najboljem nivou kad bude trebalo – rekao je Kraft.

Aktuelni šampion Turneje i dvostruki šampion Svjetskog kupa Halvog Egner Granerud (27) je, čini se, van konkurencije. Ove sezone nema niti jedan ostvaren podijum – Norvežani čak očekuju više od Mariusa Lindvika, koji je u Engelbergu bio drugi 16. decembra.

Potencijalno veliki konkurent Kraftu biće Njemac Karl Gajger. Na ,,domaćem terenu“ je posebno opasan, ove sezone ima dva trijumfa u Kligentalu u prvoj polovini decembra.

Osvojio je Turneju 2021. godi-

Niko kao Ahonen Samo je legendarni Finac Jane Ahonen uspio da pet puta osvoji Turneju četiri skakaonice, u periodu od 1999. do 2008. godine. Četiri trijumfa ima njemački velikan osamdesetih i devedesetih Jens Vajlfslog, a po tri Poljak Štoh, Norvežanin Virkola i Njemac Reknagel.

Satnice spektakla Glavno takmičenje u Obersdorfu na programu je u petak (29. decembar) od 17.15 časova. Potom će u njemačkom Garmiš Partenkirhenu, na olimpijskoj skakaonici, 1. januara biti održana druga runda Turneje, od 14 časova.

Takmičenje u austrijskom Insbruku biće održano 3. januara od 13.30 časova, a posljednja runda u Bišofshofenu – 6. januara od 16.30 časova.

ne i realno je prijetnja.

Preostali konkurenti su ,,vječni“ Japanac i dvostruki šampion Turneje Rjoju Kobajaši, Njemci Paške i Velinger...

Izvjestan scenario je, kada je Turneja uvijek u pitanju – da valja očekivati makar neko veliko iznenađenje, a da će uzbudljiva takmičenja biti garantovana... Kako i dolikuje ključnom prazničnom spektaklu u svijetu sporta, do same završnice u austrijskom Bišofshofenu 6. januara.

S. S.

Trojica veličanstvenih Samo se tri puta desilo, od prvog takmičenja Turneje četiri skakaonice 1953. godine, da neki ski-skakač trijumfuje na sve četiri runde prazničnog klasika.

Prvo je slavni Njemac Sven Hanavald to uspio 2002. godine, a podvig ponovio Poljak Kamil Štoh 2018. godine. Godinu kasnije isto je pošlo za rukom japanskoj zvijezdi Rjoji Kobajašiju.

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Arena

Sportski miks 23

Održana 13. sjednica Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore

FSCG

Novi selektor do kraja januara

Primorac ima novog trenera

Povjerenje Vjekoslavu Paskoviću PODGORICA – Vjekoslav Pasković je novi trener Primorca. Nekadašnji proslavljeni reprezentativac Crne Gore je naslijedio Zorana Maslovara i čeka ga veliki posao.

Kotorani su, nažalost, ispali iz

Evrokupa, a od 2024. godine nastaviće sa obavezama u drugom po kvalitetu Regionalnom takmičenju i prvenstvenu trku za trofej.

– Prije svega bih zahvalio predsjedniku Primorca Siniši Kovačeviću na neočekivanom pozivu i na „slatkim mukama“ na koje me je stavio prije desetak dana. Nisam želio da donesem ishitrenu odluku, jer su emocije bile pomiješane. Ali, čast je ponovo biti dio sportskog kolektiva sa kojim sam doživio najljepše trenutke u karijeri – kazao je Pasković. A. M.

Prvak svijeta i kontinenta i sa reprezentacijom i sa klubovima Sa sjednice IO FSCG

PODGORICA – Trinaesta sjednica Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore za mandatni period 2021–2025. godine održana je juče u Kući fudbala u Podgorici.

Na sjednici su prihvaćeni izvještaji Komisije za takmičenje, Sudijske komisije, Disciplinske komisije i Komisije za bezbjednost i sigurnost o jesenjem dijelu sezone 2023/24. u takmičenjima kojima rukovodi Fudbalski savez. Usvojen je i prijedlog izmjene kalendara takmičenja za proljećni dio sezone 2023/24. kojim je predviđeno da se takmičenje u Meridianbet 1. CFL i Drugoj ligi završi 25. maja, dok je finale Kupa Crne Gore zakazano za 30. maj 2024. godine.

Izvršni odbor prihvatio je prijedlog Komisije za takmičenje

Najavio novi napad na trofeje

Gvardiola: Sa Sitijem sam odradio sav posao PODGORICA – Pep Gvardiola, menadžer šampiona Premijer lige, kontinenta i svijeta Mančester sitija, poručio je koliko su mu bitni ostvareni rezultati u 2023. godini.

Kako je slavni Katalonac istakao, njegova misija je kompletirana osvajanjem FIFA

CG, uz Mojaša Radonjića, Vojislava Došljaka i Tomislava Čelebića.

Usvojen je i Izvještaj o radu Centra za edukaciju trenera FSCG, Izvještaj o radu Školskog fudbalskog saveza i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o licenciranju i finansijskoj održivosti klubova FSCG za takmičenja u organizaciji UEFA. – Izvršni odbor uvažio je zahtjev nekoliko fudbalskih klubova za pomoć u realizaciji projekata vezanih za unapređenje fudbalske infrastrukture. Takođe, Izvršni odbor prihvatio je molbu organizatora turnira „Cross park 2023“ za finansijsku pomoć u organizaciji i molbu za finansijsku pomoć u organizaciji manifestacije „Ulcinjski mundijal prijateljstva“ – saopšteno je N. KOSTIĆ iz FSCG.

koji se odnosi na odigravanje Futsal kupa Crne Gore, pa će se ovo takmičenje, u kojem učestvuje osam najbolje plasiranih ekipa Futsal lige Crne Gore na kraju jesenjeg dijela, odigrati u pauzi između dva dijela prvenstva, saopšteno je iz FSCG. Dodaje se da je Izvršni odbor prihvatio izvještaj doskorašnjeg selektora A reprezentacije Miodraga Radulovića i zahvalio mu na „predanom i odgovornom radu“.

– Ujedno, usaglašeno je da rukovodstvo Saveza u narednom periodu obavi razgovore sa kandidatima za ovu poziciju kako bi Izvršni odbor imenovao novog selektora do kraja januara 2024. godine – naveli su iz Kuće fudbala.

Prihvaćeni su i izvještaji selektora mlade, omladinske, kadetske, pionirske, ženskih i

futsal reprezentacija. Ugovori sa selektorima omladinske, kadetske, pionirske, ženskih i futsal reprezentacija biće produženi za narednu godinu.

Donijeta je odluka o organizaciji Škole fudbala za generaciju igrača rođenih 2008. godine i mlađih koji će u oktobru učestvovati u kvalifikacijama za plasman na U-17 Evropsko prvenstvo. Škola fudbala biće organizovana shodno principima primijenjenim u radu sa generacijom igrača rođenih 2006. godine, a za realizaciju ovog projekta biće zadužen stručni štab kadetske reprezentacije, navodi se u saopštenju.

Za potpredsjednika Saveza i člana Odbora za hitna pitanja, na predlog predsjednika Dejana Savićevića, izabran je Dejan Ognjanović. Ognjanović je četvrti potpredsjednik FS-

Svjetskog klupskog kupa, pobjedom 4:0 nad Fluminenzeom u finalu.

– Osjećam da je sav posao odrađen. Razmišljao sam kada smo osvojili Ligu šampiona: ,,Da, ali nemamo Superkup Evrope, nemamo ni planetarnu titulu“. Sada imamo sve – rekao je Gvardiola.

Međutim, to nije najava odlaska iz tabora ,,građana“, već samo najava napada na nove trofeje.

– Sada kao da možemo da odemo u knjižaru, kupimo knjigu i počnemo da pišemo sve iz početka – rekao je Španac.

U Premijer ligi mančesterski klub ima šest bodova manje od lidera Arsenala, ali uz odigrani meč manje. R. A.

Rasmus Hojlund se konačno upisao u strijelce u Premijer ligi i donio preokret Junajtedu protiv Vile

Hulijan Alvarez sa 23 godine osvojio sve PODGORICA – Hulijan Alvarez (23), napadač Mančester sitija, jedan je od rijetkih fudbalera kojem je tokom karijere uspjelo da osvoji praktično sve relevantne trofeje.

Mlada argentinska zvijezda je sa Sitijem ove sezone osvojila Premijer ligu, FA kup, Ligu šampiona, FIFA Svjetski klupski kup i Superkup Evrope.

Prethodno je sa River Plejtom osvojio i Kopa Libertadores –

klupsku titulu južnoameričkog prvaka, kao i prvenstvo i kup u domovini.

I to nije sve: kao član nacionalnog tima Argentine postao je prvak svijeta prošle, a osvojio i Kopa Ameriku (kontinentalnu titulu) 2021. godine!

Mladić već u karijeri ima 14 osvojenih trofeja. Izuzetno je zadovoljan u Sitiju, klubu u kom je na 75 nastupa u svim takmičenjima, od dolaska na ljeto prošle godine, postigao R. A. 27 golova.

Hojlund: Najsrećniji sam na svijetu PODGORICA – Rasmus Hojlund (20) postigao je konačno prvi gol za Mančester junajted u Premijer ligi – i to za veliku pobjedu, u preokretu 3:2 protiv Aston Vile u utorak veče.

U 82. minutu mladi Danac je lijevom nogom iz okreta ,,uhvatio“ poluvolej i zatresao mrežu. Posrnuli gigant je protiv ove sezone odličnog rivala gubio 2:0 na poluvremenu pred svojim navijačima, ali je zasluženo trijumfovao.

– Prošlo je neko vrijeme u tom čekanju... Sada, kada se završilo, najsrećniji sam čovjek na svijetu. Mogli ste da vidite kako smo proslavili ovu pobjedu.

Vjerovali smo u sebe i na poluvremenu, znali da radimo prave stvari i zato smo uspjeli da trijumfujemo – rekao je Hojlund, koji je tokom ljeta stigao iz Atalante za obeštećenje od oko 80 miliona eura.

U evropskoj eliti ove sezone postigao je pet golova, a poručio je da je kompletna napadač-

ka trojka Junajteda (Hojlund, Rašford i Garnaćo) u ovom meču pokazala i karakter i samopouzdanje.

Na polusezoni, nakon 19 kola, Junajted je sakupio 31 bod. Slijedi gostovanje Notingem FoR. A. restu 30. decembra.

24 Svijet

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Desetog dana protesta u Beogradu građani se okupili ispred RTS-a

Troje poslanika prekinulo štrajk glađu - Moj štrajk glađu nije usmjeren ka domaćim institucijama, jer su oni saučesnici u lopovskom inžinjeringu izborne krađe, već na međunarodnu zajednicu. Od nje očekujemo da uspostavi međunarodnu komisiju čiji bi izvještaj doveo do raspisivanja novih izbora pod novim uslovima - rekla je Marinika Tepić koja već deseti dan štrajkuje glađu BEOGRAD - Nezadovoljni kako Javni servis izvještava o događajima poslije izbora, građani su juče protestovali ispred RTS-a.

Uz poruku: „Ako nas ne vide, mogu barem da nas čuju“, lideri opozicije su ispred RTS-a ponovili da se protestuje zbog izborne krađe i tražili raspisivanje novih izbora na svim nivoima i formiranje međunarodne grupe koja bi utvrdila što se tačno desilo

na izborima 17. decembra. U „Dnevniku“ RTS-a prilog o protestu je trajao minut!

Očekivanja

Studenti su tačno u podne ispred zgrade Filozofskog fakulteta izveli akciju „Zatrpavanje“. Telefonima su pozivali Ministarstvo za državnu upravu sa pitanjem - kada će početi otvaranje biračkih spiskova? Odgovora nije bilo, pa su za petak najavili bloka-

du koja će trajati 24 sata, ali nijesu otkrili što će blokirati.

- Moj štrajk glađu nije usmjeren ka domaćim institucijama, jer su oni saučesnici u lopovskom inžinjeringu izborne krađe, već na međunarodnu zajednicu. Od nje očekujemo da uspostavi međunarodnu komisiju čiji bi izvještaj doveo do raspisivanja novih izbora pod novim uslovima - rekla je Marinika Tepić koja već deseti dan

Olenik podnio prijavu protiv ministra Gašića i policajaca u civilu Pošto lideri opozicije već danima tvrde da policija nije uhapsila osobe koje su zaista razbijale zgradu gradske skupštine Aleksandar Olenik, advokat i narodni poslanik, podnio je krivičnu prijavu protiv ministra policije Bratislava Gašića i policajaca koji su u civilnoj odjeći napali žandarme u gradskoj skupštini.

- Nakon toga su učesnike mirnih protesta optužili za nasilje, a onda su protivno zakonu tukli i proizvoljno hapsili - naveo je Olenik na X mreži uz sliku krivične prijave.

štrajkuje glađu. Ona je odbila poziv mnogih kolega da prekine štrajk glađu i zamolila ih da u medijima govore zašto štrajkuje.

Tepić je ocijenila da je štraj-

kom glađu mnogo postignuto.

- Čelnici EU, SAD i Zapada nijesu čestitali Vučiću i SNS-u pobjedu na izborima osim Viktora Orbana – koji vla-

da na isti, autokratski način.

Od šest poslanika koji su štrajkovali glađu troje je prestalo zbog zdravstvenih razloga, a dvoje je na bolničkom liječenju.

Presude

Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za četiri osobe jer postoje indicije da će u kratkom vremenu ponoviti isto krivično djelo. Oni se terete za nasilničko ponašanje na javnom skupu i pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog poretka. Šest demonstranata dobilo je zabranu napuštanja stana, bez elektronskog nadzora, a najmlađi od njih ima 19 godina i tereti se samo za nasilničko ponašanje. Jedna osoba je puštena, a sedam okrivljenih je zaključilo sporazum da su počinili krivično djelo i kažnjeni su uslovnim kaznama zatvora i novčanim iznosima od deset do 20 hiljada dinara.

V. Cvejić

Preminuo Hamas optužio Izrael za krađu Volfgang Šojble

Okupacione snage izvele napad na bolnicu „Amal“ u izbjegličkom kampu Kan Junis na jugu Pojasa Gaze GAZA SITI/TEL AVIV – Izraelske okupacione snage izvele su napad na bolnicu „Amal“ u izbjegličkom kampu Kan Junis u južnom dijelu Pojasa Gaze ubivši tom prilikom najmanje 20 ljudi.

To je saopšteno iz ministarstva zdravlja u Gazi iz koga navode i da će broj žrtava napada na bolnicu najvjerovatnije rasti.

Time je ukupan broj ubijenih Palestinaca u Pojasu Gaze za 82 dana izraelske kampanje vazdušnih i kopnenih napada dostigao 21 hiljadu, dok je povrijeđenih više od 54 hiljade.

Ministarstvo zdravlja u Gazi je saopštilo i da je Izrael predao tijela 80 Palestinaca ubijenih od 7. oktobra, kada je počeo sukob.

Britanski Gardijan prenosi da je nejasno kada i gdje su stradali ljudi čija su tijela predata zdravstvenim institucijama u Gazi.

Hamas je, u međuvremenu, Izrael optužio za krađu organa ubijenih Palestinaca čija su tijela predata i pozvao na međunarodnu istragu tog slučaja.

O razmjerama izraelskog razaranja Gaze i ubistvima civila govorio je i koordinator hitnih medicinskih timova Svjetske zdravstvene organizacije Šon Kejsi koji je ispričao kako je u bolnicu „Aksa“ u Gazi u ponedjeljak u roku od svega 30 minuta dovezeno više od 100

organa ubijenih Palestinaca

Izraelski kolonisti napali pastire i uhapsili dvojicu maloljetnika na Zapadnoj obali

Za 82 dana rata ubijeno 21 hiljada Palestinaca

povrijeđenih, ali i više od 100 tijela ubijenih.

Telekomunikacione i internet usluge u Pojasu Gaze i juče su bile u prekidu - Doživjeli smo potpuni slom zbog ofanzive koja je u toku – saopšteno je iz palestinske telekomunikacione kompanije Paltel.

Izraelske okupacione snage saopštile su juče da su svoju kopnenu ofanzivu u Pojasu Gaze proširile na izbjegličke kampove Nuseirat i Magazu u centralnom djelu te palestinske enklave.

Na to su reagovale Ujedinjene

nacije navodeći kako su „ozbiljno zabrinute“ zbog nastavka izraelskog bombardovanja centralne Gaze.

Portparol kancelarije UN za ljudska prava Seif Magango pozvao je izraelske snage da preduzmu sve dostupne mjere za zaštitu civila i preporučio im da napadi moraju biti u skladu sa principima međunarodnog humanitarnog prava.

Izraelska vojska je saopštila i da je troje njenih pripadnika poginulo u posljednjim borbama sa borcima Hamasa unutar Pojasa Gaze. Time su okupacione snage od početka suko-

Izraelski kolonisti na Zapadnoj obali napali su palestinske pastire istočno od Kalat Makola u sjevernom dijelu Jordanske doline i uhapsili dvije maloljetne osobe, saopštile su lokalne palestinske vlasti.

Kolonisti su navodno napali pastire koji su pokušavali da dođu do pašnjaka, prenijela je agencija VAFA. Uhapšeni su 16-godišnji Husein Jusef Bišarat i 13-godišnji Mohamed Jusef Bišarat.

Agencija VAFA je u međuvremenu objavila da su pastiri u Jordanskoj dolini svakodnevno izloženi napadima Izrealaca i izraelskih snaga.

ba 7. oktobra ostale bez ukupno 164 svoja vojnika.

Izraelski ministar odbrane Joav Galant istakao je da je izraelska vojska uključena u rat na više frontova i najavio vojne operacije širom Bliskog istoka.

Galant je, tokom izvještaja koji je podnosio Knesetu, naglasio da je zemlja na udaru sedam neprijatelja među kojima su Hamas, Liban, Sirija, Zapadna obala, Irak, Jemen i Iran.

Oglasio se i izraelski ministar

Erdogan uporedio Netanjahua sa Hitlerom Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan uporedio je izraelske napade na Gazu sa nacističkim tretmanom Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, a izraelskog premijera Benjamina Netanjahua sa nacističkim vođom Adolfom Hitlerom.

Erdogan je ponovio svoje kritike na račun podrške Zapada Izraelu i rekao da je

Turska spremna da dočeka akademike i naučnike koji su se suočili sa progonom zbog svojih stavova o sukobu u Gazi.

- Nema razlike između onoga što izraelski premijer Benjamin Netanjahu radi u Gazi i onoga što je nacistički vođa Adolf Hitler radio prije nekoliko decenija u Evropi – rekao je Erdogan.

Reagujući na njegove navode, Netanjahu je ocijenio kako je Erdogan „posljednji koji može da propovijeda moral“.

- Erdogan, koji je počinio genocid nad Kurdima, koji drži svjetski rekord po zatvaranju novinara koji se protive njegovoj vladavini, posljednji je koji nam može propovijedati moral - napisao je Netanjahu na platformi X.

Netanjahu je poručio i da su izraelske okupacione snage „najmoralnija armija na svijetu“.

- Koja se bori i uništava najodvratniju i najokrutniju terorističku organizaciju na svijetu, koja je počinila zločine protiv čovječnosti i koju Erdogan hvali i ugošćuje njene visoke zvaničnike - dodao je Netanjahu.

za nacionalnu bezbjednost Itmar Ben Gvir koji je najavio kako će smijeniti glavnu komesarku izraelske zatvorske službe Keti Peri jer, kako tvrdi, nije bila dovoljno oštra prema palestinskim zatvorenicima.

Gvir je na društvenoj mreži X Peri optužio da se „ponašala opušteno“ prema članovima Hamasa koji su u zatvoru i da je pregovarala sa njima o poboljšanju njihoviih uslova u zatvoru.

- Teroristi zaslužuju oštar tretman - poručio je Gvir.

Libanski Hezbolah je u međuvremenu preuzeo odgovornost za napad sa najmanje 18 raketa na kibuc Roš Hanikra na sjeveru Izraela.

Navodi se da su pripadnici Hezbolaha gađali položaje izraelske vojne pozicije u blizini baze mornarice u toj oblasti.

U izraelskom odgovoru na taj napad ubijene su najmanje tri osobe, dok je jedna povrijeđena.

BERLIN - Bivši ministar finansija Njemačke i predsjednik Bundestaga Volfgang Šojble preminuo je u 82. godini, nakon duge i teške bolesti, javio je njemački Špigel.

Volfgang Šojble bio je član Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Bundestaga više od 50 godina.

Obavljao je funkciju ministra unutrašnjih poslova u vrijeme kada je njemački kancelar bio Helmut Kol, a potom opet od 2005. do 2009, kada je na čelu Njemačke bila Angela Merkel. Šojble je za vrijeme mandata Angele Merkel bio i ministar finansija od 2009. do 2017. godine.

Bio je 13. predsjednik Bundestaga od 2017. do 2021. godine.

Napadač iz Praga priznao prethodna ubistva PRAG - Student Filozofskog fakulteta u Pragu, koji je 21. decembra ubio 14 ljudi a potom presudio i sebi, priznao je u oproštajnom pismu da je, nedjelju dana ranije, ubio muškarca i njegovu dvomjesečnu bebu na periferiji Praga.

- U selu Hostounj je prilikom uviđaja nađeno oproštajno pismo u kome ubica priznaje ubistvo u šumi u četvrti Klanovice. Provjeravamo niz događaja i saslušavamo ljude - saopštio portparol policije Jan Danjek.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Feljton 25

Četvrtak, 28. decembar 2023.

12.

DREVNA PLOVIDBA I DREVNI BRODOVI

Drevne rive i plovila krili su se u blizini, pod morem

Arheološkinja Ida Koncani Uhač saopštila je da su kod Umaga nađeni ostaci tzv. histarske brodice, te da je analizom uzoraka ustanovljena starost broad od 12. do 10. stoljeća p.n.e. Bio je to brodić na vesla „za sada nastariji nađeni takav brod na Jadranu. Izradili su ga tehnikom šivanja, i on je zasigurno preteča svih šivanih brodova“ Piše: Slobodan ČUKIĆ

OTKRIĆE DREVNE „HISTARSKE BRODICE“ KOD UMAGA U ISTRI

Osim ostataka drevnog naselja, u zalivu Zambratija kod Umaga nađeni su mnogobrojni fragmenti keramičkih posuda kao i životinjskih kostiju, saopštila je arheološkinja Ida Koncani Uhač. „Našli smo i drvene ostatke broda, tzv. histarske brodice.

Analizom uzoraka u laboratoriju u američkome Miamiju ustanovljeno je kako je brod iz razdoblja od 12. do 10. stoljeća prije Krista. Služio je za lokalnu plovidbu ili trgovinu i nikad se nije otisnuo na pučinu. Bio je to brodić na vesla, za sada nastariji nađeni takav brod na Jadranu“, objašnjava Koncani Uhač. „Pretpostavljamo da je brod dug oko devet i širok oko tri

Ispod rive u Poreču je 2020. godine pronađen rimski šivani brod star gotovo 2000 godina. Dijelovi plovila su dobro očuvani, prvenstveno oplata, rebra i kobilica. Brod je sačuvan u dužini 5 m i širini 1,70 m, a imao je i jedro. Bio je izrađen tehnikom šivanja

metra. Zaštitili smo ga metalnim kontejnerom jer je u blizini kupališta i izložen je jakim udarima juga. Izradili su ga tehnikom šivanja, i on je zasigurno preteča svih šivanih brodova“, tvrdi arheologinja.

OTKRIĆE U POREČU

Ispod rive u Poreču prije tri godine (2020) pronađen je rimski šivani brod star gotovo 2000 godina. U članku na portalu Morski.hr (od 28. aprila 2020) navodi se kako su tokom obnove porečke rive, Zavičajni muzej Poreštine, Arheološki muzej Istre i Konzervatorski odjel iz Pule vršili arheološka istraživanja. „Osim što su pronašli ostatke rive iz 15. stoljeća i plovila iz rimskog doba, uslijedila je senzacija; očuvan drveni brod iz rimskog doba, izrađen tehnikom šivanja. Već su ga i krstili – zvat će se Porečanka“.

Nakon otkrivanja rive iz venecijanskog doba i ostataka antičke luke, na lokaciji „Porta de mar“ na ukrštanju gradske rive s ulicom Cardo maximus kod nekadašnje zgrade Kompasa, otkriveni su ostaci rimskog plovila za koje se pretpostavlja da potiče iz 1. stoljeća.

Kako je saopšteno, ovo je zasigurno jedno od najznačajnijih arheoloških otkrića u Poreču u posljednjih 30 godina. Dijelovi plovila su dobro očuvani, prvenstveno oplata, rebra i kobilica. Plovilo je sačuvano u dužini 5 m i širini 1,70 m, a imalo je i jedro. Sami brod je izrađen tehnikom šivanja, što je karakteristično za područ-

Ostaci šivanog broda u Zambratiji

je sjevernoga Jadrana. Nakon dokumentovanja, plovilo će biti izvađeno i desalinizovano u posebnom bazenu izrađenom za tu namjenu.

Arheolozima je važan i kontekst u kojem je pronađen brod, uz rimsku rivu antičkog Poreča.

– Za nas domaće, ova barka je od milja Porečanka. Ona se nalazila na antičkoj rivi, uz glavni mol i antička vrata, te sad po prvi put možemo vidjeti kako je to i izgledalo. Puno ćemo naučiti o antičkom Poreču, koji se danas nalazi četiri metra ispod nas, što nam govori da je more nekada bilo puno niže. Kad barka jednom bude izložena u našem Muzeju, uz nju će se nalaziti i sav materijal koji je pronađen i koji nam govori kako

je Poreč živio u 1. i 2. stoljeću – rekao je Gaetano Benčić.

OSTACI NEOLITSKE POPLOČANE CESTE U MORU KOD KORČULE

U moru pored ostrva Korčule, na neolitskom lokalitetu Soline, hrvatski arheolozi su u podvodnim arheološkim istraživanjima pronašli ostatke ceste stare gotovo 7000 godina, saopštili su sa Sveučilišta u Zadru, a 7. maja 2023. godine objavio Dnevnik.hr. Pokazalo se da je riječ o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio komunikacije široke četiri metra koja je spajala vještački stvoreno ostrvo s obalom.

Ispod naslaga morskog mulja, otkrivena je cesta koja je spajala potopljeno praistorijsko

naselje hvarske kulture s obalom ostrva Korčule.

Radiokarbonskom analizom očuvanog drveta pronađenog u ranijoj arheološkoj kampanji, cjelokupno naselje datirano je oko 4900 godina prije nove ere. Ljudi su hodali ovom komunikacijom, i to prije gotovo 7000 godina, navodi se u saopštenju zadarskog Sveučilišta.

U isto vrijeme, na drugom kraju ostrva Korčule, započeta su istraživanja u blizini uvale Gradina pokraj Vele Luke.

Rukovodilac istraživanja Igor Borzić primijetio je neobične strukture u moru uvale. Arheološki tim koji je ronio na lokalitetu Soline, obavio je pregled središnjeg dijela uvale Gradine i, na opšte oduševljenje, utvrđeno je da na četiri do pet

U moru pored ostrva Korčule, na neolitskom lokalitetu Soline, hrvatski arheolozi su u podvodnim arheološkim istraživanjima pronašli ostatke ceste stare gotovo 7.000 godina. Pokazalo se da je riječ o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio komunikacije široke četiri metra koja je spajala vještački stvoreno ostrvo s obalom

Neolitski lokalitet Soline kod Korčule

Užad i šavovi na ostacima broda iz Poreča

Dio arheološkog materijala sa lokaliteta Soline kod Korčule

Ostaci popločane ceste pod morem

metara dubine postoje ostaci gotovo istovjetnog naselja kao i na Solinama.

Istraživanje na Solinama vodio je Mate Parica sa Sveučilišta u Zadru, koji je u pratećem videu izjavio da su ostaci ceste nađeni „na oko 4,5 m dubine“.

Na lokalitetu su pronađeni neolitski artefakti poput kremenih sječiva, kamene sjekire te ulomci žrvnjeva.

Osim Mata Parice, u istraživanjima su učestvovali Domagoj Perkić (Dubrovački muzeji), Ivan Šuta i Vedran Katavić (Muzej Grada Kaštela), Katarina Batur (Sveučilište u Zadru), Marta Kalebota (Gradski muzej Korčula), Eduard Visković (Kantharos), uz asistenciju Dalibora Ćosovića iz Ronilačkog centra Lumbarda Blue. (Kraj)

26 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je SZR “AUTO-SERVIS MUSIĆ“ ulica 29. novembar Rožaje donijeto rješenje, broj UPI 06-322/23-566/4 od 27.12.2023.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Poslovni objekat-auto- servis“, na katastarskoj parceli 17/1 KO Ibarac- opština Rožaje,odnosno na urbanističkoj parceli UP 3 u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana zona „Ibarac“.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da nije potrebna izrada elaborata, kao i to da se ne očekuje negativan uticaj na segmente životne sredine pri realizaciji projekta.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Žalba se predaje preko Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE Iv.br.1326/23 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Društvo sa ograničenom odgovornošću Telemach Podgorica, sa sjedištem na adresi Bulevar Revolucije 50/5, Podgorica, koga zastupa Advokatska kancelarija “Vuković & Partners”, ul. Teodora Drajzera br. 34, Beograd, protiv izvršnog dužnika Borislav Golubović, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 36,02€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 27.12.2023 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Borislav Golubović, sa zadnje poznatom adresom ul. Igumana Mojsija Zečevića br. 26/13, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1326/23 od 14.12.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 27.12.2023. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovni broj: Iv 3899/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NVO “PAM CG” PODGORICA, DR VUKAŠINA MARKOVIĆA 110-112, Podgorica, PIB: 02453614, koga zastupa IBRAHIM SMAILOVIĆ, UL. NJEGOŠEVA 45, Podgorica, protiv izvršnog dužnika DOO “DVA VUKA” -”KNJAŽEVA BAŠTA” BAR, ŠETALIŠTE KRALJA NIKOLE BB., Bar, PIB: 03048403, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 544,41 eura, dana 27.12.2023. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DOO “DVA VUKA” -”KNJAŽEVA BAŠTA” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3899/23 od 15.11.2023. godine i rješenje o troškovima od 27.12.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

I.br.1591/2017 Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DRŽAVA CRNA GORA- PORESKA UPRAVA, koga zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, ul. Mihaila Lalića br. 1, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Nikole Popovića, ul. Bulevar crnogorskih junaka br. 77, Cetinje, u skladu sa čl. 169-192 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLjUČAK - o prodaji usmenim javnim nadmetanjem -

I Određuje se ponovljena trinaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem na nepokretnostima izvršnog dužnika koja je upisana u LN-u broj 2431 KO CETINJE I, kat. parcela 2678, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 22, površine 101 m2, drugi sprat u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/2.

II Trinaesto javno nadmetanje za prodaju predmetne nepokretnosti održaće se dana 23.01.2024.godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja, ulica Bajova 127, Cetinje.

Navedena nepokretnost izvršnog dužnika iz stava I Zaključka, predmet je prodaje po pravosnažnom Rješenju o izvršenju I.br. 1591/2017 od 11.12.2017.godine. Nepokretnost se prodaje radi namirenja glavnog duga u iznosu od 40.711,21€, troškova parničnog postupka u iznosu od 861,50€, te troškova izvršnog postupka koji do dana donošenja ovog Zaključka iznose 2.756,37€.

III Nepokretnost navedena u stavu I ima evidentirane terete upisane u LN-u br. 2431 K.O. Cetinje I i to po predmetnom rješenju o izvršenju.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je pravosnažnim Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti od 11.11.2022. godine, u smislu čl. 168. ZIO i ista iznosi 36.540,00€.

V Na trinaestom javnom nadmetanju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, ali samo uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca. Ukoliko ne postoji saglasnost izvršnog povjerioca, početna cijena nepokretnosti na javnom nadmetanju ne može biti niža od visine potraživanja.

VI Zainteresovani ponuđači su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvšitelja br. 520-13573-96 kod Hipotekarne banke AD Podgorica i to u iznosu od 3.654,00€, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti izvršnog dužnika.

VII Najbolji ponuđač-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio određenu predmetnu nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-13572-02 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od 15 dana od dana prodaje.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog i o trošku izvršnog povjerioca, u dnevnim novinama.

X Zaključak o nepokretnosti dostaviti strankama u ovom izvršnom postupku, kao i suvlasniku na predmetnoj nepokretnosti.

U Cetinju, dana 27.12.2023. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Vidak Latković

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl.8. ZIO.

Na osnovu Odluke Odbora direktora DOO ''Rekra'' Podgorica broj 01-124/3 od 25.12.2023. godine, a shodno odredbama Pravilnika o načinu korišćenja sredstava Fonda za prevenciju radne invalidnosti, odmor i rekreaciju zaposlenih broj: 02-131/2 od 10.03.2016. godine Raspisuje se:

OGLAS

za prikupljanje ponuda za banjska liječenja i organizovane odmore u toku 2024 godine zaposlenih u Crnoj Gori, koji su članovi Fonda za prevenciju radne invalidnosti,odmor i rekreaciju zaposlenih

Poslovni broj: Iv 3925/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “ETG GRUPA” PODGORICA, UL. 8. MARTA BR. 36, Podgorica, PIB: 02264498, koga zastupa punomoćnik VESELIN ANĐUŠIĆ, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika ĐORĐIJE PAVIĆEVIĆ, BJELIŠI BR. 157, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 149.223,63 eura, dana 27.12.2023. godine

Realizacija banjskog liječenja i rekreativnog odmora zaposlenih u Crnoj Gori predviđena je za period:

Da se izvršni dužnik ĐORĐIJE PAVIĆEVIĆ iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.

3925/23 od 16.11.2023. godine i rješenje o troškovima od 27.12.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Minimalan kapacitet ponuđača je 40 ležajeva .

JAVNO OBJAVLJUJE

Poslovni broj: Iv 3898/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NVO “PAM CG” PODGORICA, DR VUKAŠINA MARKOVIĆA 110-112, Podgorica, PIB: 02453614, koga zastupa IBRAHIM SMAILOVIĆ, UL. NJEGOŠEVA 45, Podgorica, protiv izvršnog dužnika DOO “PALADIUM”, “SAVOJA” KAFE BAR, RISTA LEKIĆA D-12, Bar, PIB: 02459221, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.033,09 eura, dana 27.12.2023. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DOO “PALADIUM”, “SAVOJA” KAFE BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3898/23 od 15.11.2023. godine i rješenje o troškovima od 27.12.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

• • •

15 maj – 30 oktobar 2024 godine – desetodnevno banjsko liječenje sa obaveznim sadržajem medicinskog tretmana za 3.000 korisnika; 15 jun – 15 septembar 2024 godine – sedmodnevni rekreativni planinski odmor za 1.200 korisnika, na bazi polupansiona ; 15 jun – 15 septembar 2024 godine – sedmodnevni rekreativni odmor na Crnogorskom primorju za 3.500 korisnika,na bazi polupansiona .

Pravo učešća na oglasu imaju pravna lica koja su vlasnici kapaciteta koji se nude kapaciteta koji nude oglasom tražene usluge.

ili

zakupci

Ponuda treba da sadrži: • Tačan naziv i adresu ponuđača, poreski i identifikacioni broj; • Dokaz o registraciji ponuđača i deponovanom potpisu; • Rješenje o kategorizaciji minimum 3* (prvensto će imati hoteli nivoa 4*); • Dokaz o ispunjenosti uslova za obavljanje zdravstvene djelatnosti za banjsko liječenje • Dokaz da ponuđač nije pod stečajem ili u postupku likvidacije • Bonitet ponuđača; - Bilans stanja i bilans uspjeha ponuđača za 2023 godinu - Dokaz da plaćanja prema ponuđaču kao pravnom licu nijesu obustavljena (dokaz se pribavlja kod banaka sa kojima ponuđač posluje); • Destinaciju sa obezbjeđenim besplatnim parking mjestima; • Cjenovnik usluga u eurima (sa PDV-om), boravišnom taksom i osiguranjem; • Uslove i način plaćanja; • Sadržaj usluga (medicinski tretmani, rekreativni dio, izleti i sl.); • Karakteristike smještaja i menija; • Dokaz o vlasništvu ili ovjeren ugovor o zakupu kapaciteta • Izjava odgovornog lica ponuđača data pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću da su svi podaci podnijeti uz ponudu istiniti (izjavu ovjeriti kod notara); • Sve ostale informacije koje ponuđač smatra relevantnim za ovu vrstu usluge.

Za dodatne informacije možete se obratiti na telefon: 020/ 231 – 147 ili na e-mail rekra@t-com.me Rok za dostavljanje ponuda je zaključno sa danom 01.02.2024. godine.

Nekompletne i neblagovremeno prispjele ponude neće se uzimati u razmatranje.

Ponude treba dostaviti u zatvorenoj koverti, neposredno ili poštom, na adresu „Rekra“ doo Podgorica, ul. Novaka Miloševa broj 25 , sa naznakom ”Ne otvaraj prije zvanične sjednice otvaranja ponuda”.

Napomena: -Naručilac zadržava pravo da ne potpiše ugovor ni sa jednim od ponuđača.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Poslovni broj: I.br. 1779/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

22.853,20 eura, dana 27.12.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trinaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trinaestu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 24.01.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.

IV Na trinaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167.

Dana 27.12.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

IVM - 316/2021 Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore PIB: 02096099 osnovana 1901. godine A.D., Podgorica, koga zastupa adv. Đukanović Dragoljub Podgorica, ul.Moskovska br.169 , protiv izvršnog dužnika Jovo Rafailović, Budva, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trideset prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika,upisane u nepokretnosti upisane u LN 310 KO Bečići u sukorišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/3, nepokretnosti upisane u LN 311 KO Bečići u sukorišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/5,nepokretnosti upisane u LN 426 KO Bečići u korišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/1.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 24.01.2024 godine u 10:00 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. IVM - 316/2021 od dana 25/02/2021 godine, a radi naplate na ime glavnog duga i to iznos od 13.403,04 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 18.02.2021. godine , pa do konačnog namirenja,na ime troškova po AT u iznosu od 181.50 €,nagrade za rad,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

III Nepokretnosti navedene u tač. 1 imaju upisanih tereta osim rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja Zabilježba spora tužbe predate osn.sudu u kotoru posl.br.p.134/07. od 1.3.2007. na dijelu Rafailović Jova i Željka u LN 311 KO Bečići i u LN 426 KO Bečići.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 02/07/2021 godine i iznosi za Nepokretnost upisanu u LN 310 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1213/1, zemljište površine 706 m2, sukorišćenje u obimu prava izvršnog dužnika 1/3 u vrijednosti od 82.800,00 eura;Nepokretnost upisanu u LN 311 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1420, zemljište površine 3624 m2 , sukorišćenje u obimu prava izvršnog dužnika 1/10 u vrijednosti od 126.700,00 eura;Nepokretnost upisanu u LN 426 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1422, zemljište površine 679 m2, korišćenje u obimu prava 1/1 u vrijednosti od 237.500,00 eura u skladu sa čl.168 ZIO. V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja,da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’ Dana, 27.12.2023 godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Poslovni broj: I.br. 776/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

96,000.00 eura, dana 27.12.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, i na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br. 214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se petnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 i katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za petnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 24.01.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.

IV Na petnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 19.966,50 eura.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011.god, i Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god.

Dana 27.12.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs") Poslovni broj I.br.497/2022 U izvršnoj stvari izvršnog povjerioca BOJAN MRKAIĆ, Mojdež bb, Herceg Novi, koga zastupa punomoćnik advokat Blažo Gagović iz Herceg Novog.

Protiv izvršnog dužnika DRAGAN PUTICA, Kuti, Livade bb, Herceg Novi, Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Određuje se druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika 1/1, koje su upisane u: • Listu nepokretnosti LN. br. 1496 KO Kuti, kat.parcela br. 252/7, stambeni prostor PD 2, etaža P1, površine P 119 m2 Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 27.01.2024.godine u 12.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja.Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika su predmet prodaje po rješenju o izvršenju I.br. 497/2022 od 30.08.2022.godine, radi naplate novčanog potraživanja 7,590.00 eura na ime glavnice duga sa zakonskom zateznom kamatom počev od 12.11.2017.godine pa do isplate, 2,582.80 eura na ime zakonske zatezne kamate obračunate na glavnicu duga do 12.11.2017.godine, 812.50 eura na ime troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom počev od 27.03.2019.godine pa do isplate, troškova izvršnog postupka koliko u konačnom budu iznosili. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br. 497/2022 od 17.01.2023. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 85,000.00 eura.

Na drugom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.4.ZIO-a.

Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br.

535-18956-53 kod Prve banke, u iznosu od 8,500.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-14666-22 kod Prve banke, u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača.

Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 27.12.2023. godine

I.br.1591/2017 Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DRŽAVA CRNA GORA- PORESKA UPRAVA, protiv izvršnog dužnika POPOVIĆ NIKOLA, BULEVAR CRNOGORSKIH JUNAKA 77, Cetinje, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Poziva se izvršni dužnik POPOVIĆ NIKOLA, BULEVAR CRNOGORSKIH JUNAKA 77, Cetinje, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Zaključka o prodaji I.br.1591/2017 od 27.12.2023 i Zapisnika I.br.1591/2017 od 15.12.2023.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Cetinju, 27.12.2023 Javni izvršitelj Vidak Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Javni izvršitelj Marko Đaković

OBAVJEŠTENJE AKCIONARIMA O PODNIJETOM ZAHTJEVU ZA PRINUDNU PRODAJU AKCIJA U skladu sa članom 39 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni list Crne Gore", br. 018/11 od 01.04.2011, 052/16 od 09.08.2016) Trgovinsko-uslužno i export-import preduzeće “MIL-POP” doo Podgorica, MB 02260620, sa sjedištem na adresi Ulica 8. Marta br 55, Podgorica (u daljem tekstu: “Sticalac”), koje zajednički djeluje sa povezanim licima: Žugić Milosavom, Otvorenim investicionim fondom HLT, Neksan doo Nikšić i Ljubicom KostićBukarica nakon okončanja postupka preuzimanja emitenta Robna kuća “Nikšićanka” ad Nikšić, po rješenju Komisije za tržište kapitala Crne Gore broj 07/2-6/9-23 od 06.12.2023. godine, obavještava preostale akcionare emitenta da pokreće postupak prinudne prodaje akcija preostalih manjinskih akcionara.

Sticalac sa povezanim licima posjeduje ukupno 475.261 akcije sa pravom glasa u emitentu Robna kuća “Nikšićanka” ad Nikšić, što ukupno čini 95,35963948% ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

U zakonom propisanom roku od dana okončanja javne ponude za preuzimanje, koristimo pravo da od svih preostalih akcionara otkupimo preostalih 23.127 akcija, po cijeni iz javne ponude za preuzimanje, a koja iznosi 1,2200 EUR po akciji.

Isplatu manjinskih akcionara po uslovima iz javne ponude će izvršiti Centralno Klirinško Depozitarno društva ad Podgorica na bankovne račune koje su preostali akcionari dužni dostaviti Centralno Klirinško Depozitarnom društvu ad Podgorica, u sjedištu društva na adresi Svetlane Kane Radević br 1, Podgorica.

Sticalac MIL-POP doo Podgorica Izvršni director Popović Nebojša,s.r.

Na osnovu člana 242 Zakona o privrednim društvima i odluka nadležnih organa društava koja su uključena u spajanje uz pripajanje, objavljujemo sledeće:

O B A V J E Š T E NJ E

I Objavljuje se pokretanje postupka restrukturiranja - spajanja uz pripajanje , te da je dana 27.12.2023 godine usaglašen I potpisan Nacrt ugovora o spajanju privrednih društava u kome učestvuju : “Monolith MNE Service” DOO Budva, Adresa sjedista Rozino bb, zgrada Bošković, PIB: 03359204, kao društvo Preuzimalac, i “MONOLITH-MNE” DOO Budva, adresa sjedišta ul.XVI br.19/3 Budva, PIB: 03061264, kao Preuzeto društvo II Danom registracije spajanja uz pripajanje kod Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave, “Monolith MNE Service” DOO Budva nastavlja da posluje pod dosadašnjim nazivom i u istom organizacionom obliku kao društvo sa ograničenom odgovornošću i dobija status univerzalnog sukcesora- pravnog sledbenika preuzetih društava, a preuzeto društvo “ “MONOLITH-MNE” DOO Budva nakon sprovedenog postupka spajanja uz pripajanje prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije, sva njegova imovinska i neimovinska prava i obaveze prenose se na društvo Preuzimaoca.

III Pozivaju se povjerioci čija su potraživanja nastala do dana objavljivanja ovog obavještenja da u roku od 30 dana od dana objavljivanja pisanim putem zahtijevaju obezbjeđenje ili namirenje nenamirenih potraživanja, kako dospjelih i nedospjelih od društava koja učestvuju u postupku spajanja uz pripajanje.

Obavjestavaju se povjerioci da izvrse uvid u finansijske iskaze, I u poslovnu dokumentaciju na internet stranici E prijava, odnosno na adresu Rozino bb , Zgrada Boskovic Budva, svakog radnog dana od 08,00 do 17,00 casova. Na navedeni način povjerioci mogu dobi ti sve potrebne informacije, kao I na adresi sjedišta privrednih subjekata.

Pisani zahtjevi povjerilaca po pitanju postupka spajanja uz pripajanje, upućuju se na adresu: Rozino bb, zgrada Bošković ili elektronski na adresu: v.artemyev@monolith-gruppe.com IV Obavještavaju se poslovni partneri dobavljači, i ukupna javnost o započinjanju zakonske procedure spajanja uz pripajanje u kome učestvuju društva navedena u ovom obavještenju.

Društvo preuzimalac: Preuzeto društvo: “Monolith MNE Service” DOO Budva “MONOLITH-MNE” DOO Budva Izvršni direktor, Vitaliy Artemyev Izvršni direktor, Vitaliy Artemyev

Iv.br.835/2023 Javni izvršitelj u Herceg Novom Marko Đaković u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,,LEGASISTEM” D.O.O, Sutorina bb, Herceg Novi, PIB: 02450607, protiv izvršnog dužnika D.O.O ,,CASADEDRA”, Jovana Vavića bb, Herceg Novi, PIB: 03522458, u skladu sa čl.7, 45. ZIO-a,

ZAKLJUČAK DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

U izvršnom postupku u predmetu Iv.br.835/2023, izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.835/2023 od 22.12.2023.godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul. Jovana Vavića bb, vrši se dostavljanje pismena Javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedenog pismena. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.835/2023 od 22.12.2023.godine,a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda a navedena dokumentacija smatra se uredno dostavljenom istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoi tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 27.12.2023. godine Javni izvršitelj

Marko Đaković

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Oglasi i obavještenja 29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. decembar 2023.

1298

Tužnog srca javljamo da nas je dana 27. decembra 2023, u 65. godini, nakon kratke i teške bolesti, zauvijek napustila naša najvoljenija

1294

Дана 27. децембра 2023, у 85. години живота, преминуо је наш драги

ЈОВАН – МУЈО Андријин ВУКЧЕВИЋ SPOMENKA Momčila GOVEDARICA rođena KOVLJEN

Саучешће примамо на сеоском гробљу у Гољемадима – Љешанска нахија, 28. децембра од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на истом гробљу.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 28. decembra od 13 do 16 časova i 29. decembra od 9 do 13 časova, nakon čega će se u 13.30 časova obaviti sahrana na Novom gradskom groblju u Budvi.

Ожалошћени: синови ЗОРАН и МИЛАДИН – ГАРО, унучад НЕДА, АНДРИЈА и ИВАН, браћа од стрица МИЛАН и ВОЈО, сестра од стрица БОСА, снахе ЗАГОРКА и МИРОСЛАВА, сестрићи РАДОВАН и ДРАГАН, сестричне МИКА и КОВИЉКА, братанићи, братаничне и остала родбина

Ožalošćeni: suprug MOMČILO, sin SAŠA, ćerka SANJA, sestra VESNA sa porodicom, unučad BARBARA, MIHAILO i BLANKA, snaha OLIVERA i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji

DRAGICA Dušanova MATIJAŠEVIĆ

Saučešće primamo 28. decembra u kapeli u Gornjem Polju od 11 do 16 časova i 29. decembra od 11 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju u Orahu.

Тужним срцем јављамо да је дана 26. децембра 2023. изненада у 63. години живота умро наш драги

ЗДРАВКО – КИКА Радована РАДУЛОВИЋ Саучешће ће се примати у капели Зури – Даљам, 27. децембра од 10 до 15 часова и 28. децембра од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на мјесном гробљу Зури. Кућа жалости – Даљам. Ожалошћени: супруга РАДОЈКА, ћерке МАРИЦА и МИЛИЦА, синови МАРКО и НИКОЛА, браћа МИОДРАГ и МИЛИНКО, снахе АНЂЕЛА, КСЕНИЈА, РАДМИЛА и ДАНИЈЕЛА, стриц МИЛОРАД, стрина ОЛГА, тетка СТАНА, унучад, братанићи и остала многобројна родбина РАДУЛОВИЋ и БОЉЕВИЋ

1264

Дана 26. децембра 2023. у 79. години живота напустио нас је наш вољени

1304

Dana 27. decembra 2023. u 76. godini života, preminula je naša draga

1265

ЋИРКО Миров БУЛАТОВИЋ Саучешће примамо у градској капели Чепурци 27. децембра од 10 до 15 часова и 28. децембра од 10 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова на градском гробљу Загорич. Кућа жалости – Андријевичка 5. Ожалошћени: супруга БРАНКА, синови СРЂАН и СИНИША, снахе МИЛЕНА, НЕВЕНА и ВОЈИСЛАВКА, брат ВИДО, сестре РОСА и КРСТИЊА, унучад НИКША, УНА, ШЋЕПАН и МАКСИМ, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина 1277

Sa posebnim pijetetom opraštamo se od

Ožalošćeni: braća VUČIĆ i RADE, sestre MARIJA i RAJKA, snaha DRAGANA, bratanići, bratanične, sestrične i ostala porodica MATIJAŠEVIĆ i BJELICA

POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

ĆIRKA BULATOVIĆA

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

OBAVJEŠTENJE

Dragi Ćirko, hvala Ti za svu iskrenu posvećenost našem prijateljstvu!

Posebno Ti hvala za veliku brigu i saosjećajnost koju si nam pokazivao u posljednjim danima tvojeg časnog života!

Naše dijete je pod vašim krovom provelo osam skladnih godina, a tvoja posvećenost unucima i familiji je za školske udžbenike!

Tužni smo i mnogo će nam nedostajati tvoje gostoprimstvo i dugi razgovori uz kafu čim sunce grane u vašoj bašti! Žale za tobom, BRANKO i MIRA PAVIĆEVIĆ

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. decembar 2023.

31

1272

Дана 27. децембра 2023. послије краће болести у 46. години преминула је наша драга

1266

Dana 26. decembra 2023. preminula je u 75. godini naša draga

РАДОЈКА – РАКА Зоранова МРЂЕНОВИЋ рођена ВУЈОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 27. децембра од 14 до 16 часова и 28. децембра од 10 до 14 часова, када се полази за Трепча гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Ожалошћена породица: супруг ЗОРАН, кћерка АНЂЕЛА, отац БРАНКО, брат РАДОСАВ - РАДЕ, сестре МАРИНА и САЊА, свекар ТОМО, свекрва ВОЈИСЛАВКА, ђевери НИКОЛА и ВИДОЈЕ, заова РАЈКА, јетрва ВАЛЕНТИНА, снаха МАРИЈА, ујаци НИКОЛА и СЛАВКО, тетке БОЖИДАРКА и ЈОВАНКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне, заовићи и остала многобројна родбина МРЂЕНОВИЋ, ВУЈОВИЋ и ујчевина ЂУКАНОВИЋ

SONJA Rajka ĐURIČIĆ rođena DRAGUTINOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice 27. decembra u 13 časova u porodičnoj grobnici na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sinovi ALEKSANDAR i MILOŠ, brat SLOBODAN, snaha JELENA, unuka LOLA i ostala rodbina

1297

Posljednji pozdrav našem velikom prijatelju i dobrom komšiji

1288

1286

Našoj voljenoj kumi

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

SONJI Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

ĆIRKU BULATOVIĆU

SONJI

MIKA PATKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

Porodica pok. MOMČILA BOŠKOVIĆA

1273

Tvoja dobrota, plemenitost i tvoje srce puno ljubavi i radosti zauvijek će ostati u našim mislima.

Počivaj u miru.

Tvoji: SLOBODANKA, VLADAN i VASKO DRAGUTINOVIĆ sa porodicama

RUMICI KRIVOKAPIĆ Majci naše drage Rajke.

KOLEKTIV OSNOVNE ŠKOLE ,,LOVĆENSKI PARTIZANSKI ODRED“

Posljednji pozdrav dragom

ĆIRKU BULATOVIĆU Dobri ljudi se ne zaboravljaju. Počivaj u miru.

Kumovi DARKO i MARIJA NIKČEVIĆ

1275

Posljednji pozdrav našem dragom zetu i tetku

1268

1287

PREDRAGU – PEĐI SAMARDŽIĆU Bio je dio naših života u koje je unosio samo lijepo i dobro, a to se ne zaboravlja nikad.

IRFAN i NERMA BRAČKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom zetu

PREDRAGU – PEĐI SAMARDŽIĆU GORAN i SNEŽANA DUBLJEVIĆ sa porodicom

SONJA ĐURIČIĆ

1269

Počivaj u miru, naša voljena majko i bako.

Vole te tvoji: ALEKSANDAR i MILOŠ, LOLA i JELENA

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. decembar 2023.

1301

Posljednji pozdrav dragom ujaku

1300

Dragi ujače

1279

Posljednji pozdrav dragom kolegi

DAJU

DAJO

Bio si veliki i uzorni prijatelj i dobrotvor naše porodice.

Vječno ćemo te pamtiti.

S tugom i poštovanjem,

S tugom i poštovanjem,

Sestrične MILKA BOGOJEVIĆ i KOVILJKA TERZIĆ

RADOVAN RAKČEVIĆ sa porodicom

TRIPKU KARADŽIĆU advokatu iz Podgorice

S tugom,

1302

1303

Dragi

Dragi ujače

MUJO

Posjedovao si sve osobine koje krase jednu plemenitu dušu, poštenje, čast i ljudskost.

Počivaj u miru.

DAJO

DANILO MIĆOVIĆ

Porodica pok. BOŠKA Savova

Bio si veliki i uzorni prijatelj i dobrotvor naše porodice.

Vječno ćemo te pamtiti.

S tugom i poštovanjem,

1289

Posljednji pozdrav dragom kolegi i prijatelju

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

TRIPKU KARADŽIĆU

DRAGAN RAKČEVIĆ sa porodicom

S tugom i poštovanjem,

Вјечни покој души и спомен имену нашег драгог пријатеља и колеге

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILENA i LJUDMILA 1271

1291

Posljednji pozdrav voljenom bratu od tetke

ZDRAVKU RADULOVIĆU

Uvijek ćemo se sjećati tvog iskrenog i plemenitog lika.

Voljeni nikad ne umiru.

БОРИСА КРИВОКАПИЋА

STANKO, LJUBINKA i MARINA sa porodicama

КОЛЕКТИВ НИКШИЋКОГ ПОЗОРИШТА Posljednji pozdrav dragom đedu

1296

Posljednji pozdrav cijenjenom prijatelju

SPASOJU – PAJU MILJANIĆU

PAJU MILJANIĆU

Od unuka ZDRAVKA VUKOTIĆA sa porodicom

Od porodice pok. TOMA VUKOTIĆA

1295

Posljednji pozdrav đedu

PAJU MILJANIĆU Počivaj u miru.

Unuke SEKA i MIMA sa porodicama

1299

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 28. decembar 2023.

1278

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

TRIPKU KARADŽIĆU advokatu iz Podgorice

S tugom i poštovanjem,

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE 1274

Posljednji pozdrav našem dragom kolegi

ZORANU RADINOVIĆU

OD KOLEKTIVA

JAVNOG PREDUZEĆA ZA NACIONALNE PARKOVE CRNE GORE

34 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. decembar 2023.

1276

Opraštamo se od našeg istaknutog člana utemeljivača DANU

1282

Umro je moj dragi drug i iskreni prijatelj

Prof. dr MILENKA PEROVIĆA Akademika

Njegovo sveukupno djelo, angažman i predani odnos prema Crnoj Gori i njenoj stvarnosti ostaće kao trajna uspomena i zavjet svih nas koji smo kroz ove duge godine radili isključivo u interesu Crne Gore i njenih naroda.

Neka mu je vječna slava i hvala!

DANU

MILENKO A. PEROVIĆ

1270

Posljednji pozdrav

MILENKO A. PEROVIĆ

Živio je u duhu izreke antičkih mislilaca ,,ako želite stvoriti nešto veliko uložite u to cijeli život“. On je svoj život priložio Crnoj Gori. Slava mu.

Poštovanom profesoru Peroviću, velikom naučniku, borcu i čuvaru istine o Crnoj Gori i Crnogorcima, iskrenom prijatelju i članu našeg „Udruženja“, mudrom Banjaninu, patrioti, moralnoj i ljudskoj gromadi crnogorskoj.

Sopstvenu izuzetnost akademik Milenko Perović ostvario je naučnim radovima i vječnom borbom za pravo Crne Gore čime je obezbijedio vječnu neprolaznost.

RADOVAN DAMJANOVIĆ

Sa osjećanjem bola, ponosa i zahvalnosti CRNOGORSKE PATRIOTE, BANJANI, OPUTNA RUDINA „VUČIJI DO“ 1280

Posljednji pozdrav

1281

Sjećanje na voljene roditelje i bratanića

ČEDU UTJEŠINOVIĆU Dobri ljudi se ne zaboravljaju. Počivaj u miru.

Kum RADE ĐUKANOVIĆ sa familijom 1267

Prošlo je tužnih šest godina od kada nas je rano napustio naš dragi

LJUBO

OLGA

2019–2023.

2007–2023.

BOŠKO

2017–2023.

Dolaze datumi sve bolniji od bolnijih...

Vrijeme nije lijek, već svjedok velike ljubavi, poštovanja i zahvalnosti – što smo VAS BAŠ TAKVE IMALI. S ljubavlju i ponosom,

Vaše LJILJA i KAĆA sa djecom 1290

JOVAN JOLE JOVETIĆ

Nikad prekinuta, niti umanjena, tuga i bol.

Dok mislimo na tebe i sjećamo se s ljubavlju, počivaj u miru.

TVOJA PORODICA

Dana 28. decembra navršavaju se četiri godine od kada nije sa nama naš voljeni otac, svekar i đed

LJUBO M. VUŠUROVIĆ 28. 12. 2019 – 28. 12. 2023.

Dragi naš Ljubiša, Vrijeme neumitno prolazi, nižu se godine jedna za drugom, ali ljubav, poštovanje i sjećanje na naše zajedničke trenutke neće proći dok živimo mi koji te sa ljubavlju čuvamo.

Nadamo se da si na nekom ljepšem mjestu, gdje nema nepravde za nepokolebljive, kazne za dostojanstvene i odlučne, na mjestu gdje traješ u spokoju i ljubavi sa tvojim Boškom, našom dikom i voljenom i divnom našom bakom Olgom.

Sa ljubavlju i neizmjernim ponosom što smo te imali,

Tvoji: sin DRAGAN, snaha NINA, unučad JELENA, KSENIJA i BALŠA

Oglasi i obavještenja 35

Četvrtak, 28. decembar 2023.

1833

1293

Tužno sjećanje na naše drage roditelje

1996–2023.

2020–2023.

VIDAK

JELENA

Tri godine su od smrti našeg supruga, oca i đeda

1292

Dragi dida,

RATIMIRA JOVIĆEVIĆA Toliko je lijepih uspomena da te vječno pamtimo.

Nedostaješ za sve korake koje ćemo učiniti bez tebe. Živiš u našim srcima, mislima, pričama…

Vole te i ne zaboravljaju….

RADEVIĆ Fali nam sve Tvoje, ali ne i ponos kada pričamo o Tebi.

Godine prolaze, a Vi nam nedostajete isto kao onog dana kada ste Nas napustili zauvijek.

Počivajte u miru, a Mi, Vaši najmiliji, uvijek ćemo se sjećati i evocirati uspomene na jedno lijepo i srećno vrijeme provedeno sa Vama.

Beskrajno nedostaješ,

Zauvijek Vaši

Tvoji: ANĐELA, NAĐA, BODIN, VUKAN i PETAR

TVOJA PORODICA

Sin ZORAN i ćerka NADA DRAŠKOVIĆ sa porodicama

1263

1284

Četiri godine su od našeg posljednjeg pozdrava

20 godina je prošlo od iznenadne smrti našeg

EMILA MIKIJA SMAKOVIĆA

VJERA VUKOVIĆ 1952–2019.

Praznina i nedostajanje koje si ostavio za sobom, nikad izblijedjet neće. Tvojim najvoljenijim si u srcu, i ponosno nose sjećanje na tebe.

Zauvijek u srcima i mislima tvoje porodice.

Volimo te i čuvamo od zaborava.

Počivaj u miru, ponosu naš najveći.

JASMINA, DINO, DENI 1285

Dana 28. decembra 2023. navršava se devet godina od smrti našeg dragog

Tvoji: MAJSKI, TAMARA, BOBO i DADO

MILORADA TARA PEJOVIĆA OŽALOŠĆENA PORODICA 1261

SJEĆANJE

Dana 28. decembra 2023. navršava se devet preteških godina od smrti našeg dragog brata i ujaka

MILORADA UNKAŠEVIĆA

Zauvijek u našim srcima, voljen i nezaboravljen.

MIRJANA, NEMANJA i GORICA

MILIVOJE ĐURANOVIĆ Mnogo nam nedostaješ.

IVANKA sa đecom i njihovim porodicama

1262

36 Marketing

USKORO ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me moći ćete da naručite knjige uz dostavu

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 28. decembar 2023. • broj 404.

Četvrtak, 28. decembar 2023.

a cap pella Naredni broj izlazi 11. januara

Blagi dani ovogodišnje praznike uvijek sam pamtio i sjećam ih se kroz muziku.

N Vjerovatno ne kao drugi ljudi - ljekari, profesori, zanatlije, političari - već kroz podsvjesni prostor u glavi koji posjeduje profesionalni muzičar i koji detektuje božićne i novogodišnje pjesme kao specifični period harmonskih predvidivosti. Što to znači? Pa, to da je već od sredine decembra, skoro do polovine januara, naravno, u neko drugo vrijeme decenijama unazad, radijski program obilovao prepoznatljivim numerama u prazničnom duhu, naročito božićnom.

***** Holivud je tada, u vrijeme ovih praznika, držao primat na televizijama.

Sastavni dio njegove produkcije obilovao je muzikom koja i jeste esencija onoga što nazivamo „pjesmama u duhu novogodišnjih praznika“.

Lijepe durske melodije, jednostavni ali maestralni gudački aranžmani, znalački posloženi glasovi kod pjevačkih dionica, obavezne „reslice“ (wind chimes), tekstovi prigodni namjeni...

Sve to, kad slušate od malih nogu a sudbina vas ugura u muzičke vode, ipak donese neki novi ugao posmatranja i osjećaja u vrijeme novogodišnjih praznika.

Sa druge strane, kao običan čovjek, nevezano za profesiju, božićne i novogodišnje praznike očima nijesam mogao da vidim iz jednog prostog, običnog životnog razloga. Ne možeš mrdnut niđe petnaestak dana, od trgovina po prodavnicama, mimoilaženja sa kesama punim robe na navodnom popustu i euforije koja kulminira onim glupim, univerzalnim čestitkama na koje je, je li, pristojno odgovoriti u razumnom roku, a od toga mi nikad ništa grđe nije bilo.

Nekada su nas u poštanskim sandučićima čekale razglednice i čestitke, pa je to donekle i imalo nekog smisla, zbog toga što je iziskivalo trud. Sada je sve većinom svedeno na Vajber templejte sa stikerima. Sa telefonskim imenikom koji broji hiljade kontakata i dostupno-

Piše: Vladimir MARAŠ

S obzirom na to koliko je anksiozno opšte i kolektivno stanje, lijepo je osjetiti pozitivnost kod ljudi, makar bila usiljena. Lijepo je čestitati ponekom uživo, lijepo je osjetiti neku vrstu bezbrižnosti koja nam fali najmanje 11 mjeseci godišnje.

No, problem će nastupiti već polovinom januara, kada se vraćamo redovnom životu i decembarskim računima šću koja remeti i mir i spokoj, sve se obesmišljava na neki način.

Još jedna od trauma koje se tiču ličnog doživljaja blagih dana svakako je sjećanje na rano djetinjstvo, predškolski uzrast i Đeda Mraza koji je obilazio vrtiće. Sjećam se onoga mojega, bješe podeblji. Stajali smo u redu za

slikanje, polovina uplakana, polovina musava. Jedna vaspitačica bješe čekala da dijete sjedne u krilo kod Đeda Mraza da bi pritrčala prije no škljocne aparat, da nam tobože namjesti frizuru i očisti (istom) krpom tragove supe ili makarona.

Došao je red na mene. Sjedoh nekako, a sjećanje mi drži tu sliku u glavi. Bješe đed znojav i zračio je nekim čudnim mirisom. Kasnije, kroz život, shvatio sam da se radi o alkoholu. U duhu blagdana, očigledno je to bilo sasvim prihvatljivo stanje za kontakt sa djecom kasnih sedamdesetih.

Sve u svemu, ovo jeste vrijeme za uživanje. S obzirom na to koliko je anksiozno opšte i kolektivno stanje, lijepo je osjetiti pozitivnost kod ljudi, pa makar bila usiljena. Lijepo je čestitati ponekom uživo, lijepo je osjetiti neku vrstu bezbrižnosti koja nam fali najmanje 11 mjeseci godišnje.

Problem će nastupiti već polovinom januara, kada se vraćamo redovnom životu, pogledima na stanje u banci i decembarskim računima koji će uveliko stići na adrese. Na rate za kredit, na dugove bankama, na zimske gume i Euribor, pa će nedavna bezbrižnost uplivati u brzi zaborav. Jelke će se raskititi, kafane opustjeti i nastupiće kolektivni zimski san. Vratićemo se u ne tako vesele redovne tokove, boreći se za preživljavanje, opet do narednog Božića i nove godine.

***** No, da ne bude sve u ovom tonu, da kažemo i da je u suštini svakog svjesnog ljudskog bića da bude pozitivan.

Da objektivne negativnosti potisne, vjerujući i nadajući se nekom boljem životu za sebe i nasljednike. Samo da ne zaboravimo da bolje sjutra dolazi od nas samih, na mikroplanu – radite dobro, radite u dobroj namjeri i rezultati će neminovno stići, prije ili kasnije.

Svim čitaocima koji imaju života i živaca da čitaju ove redove godinama, ama i drugim, želim srećnu i berićetnu 2024, da je provedu u zdravlju i veselju sa ljudima koje vole i koji ih vole. Srećna vam nova godina!

3

4

Četvrtak, 28. decembar 2023.

u fokusu

P

ostoji jedan grafit, koji je do nas stigao čudnim putevima internetskim, u koji je stala cijela 2023, a vjerovatno i sve što bi o životu trebalo da znamo, u bilo kojoj godini. Na bijelom zidu, navodno negdje u Francuskoj, neko je prvo crnom bojom napisao „Life is pain“... a neko drugi uzeo plavu i dopisao „au chocolat“.

Pain au chocolat francuski je naziv za pecivo najbliže kroasanu od čokolade, a ono „life is pain“ valjda ne bi trebalo posebno objašnjavati. Ta simpatična igra riječi i nadgornjavanje na zidu, pak, prodaju „Life is pain au chocolate“ kao strašan štos. I lijepo prepakovanu istinu koja je odveć dobro poznata.

PATNJA U RUŽIČASTOM Da je život i patnja, i kroasan ili, ako vam je milije, velika bol u oblandi čokolade, pokazivali su nam i najbolji ovogodišnji filmovi i serije. Nije nam, naravno, ni prethodnih godina manjkalo vrhunskih priča o dualnosti života.

Opet, 2023. bila je specifična. Jer, u godini vještačke inteligencije i konstantnog potenciranja AI tema, ironično, najbolje priče bile su odveć ljudske, i fokusirane na nas, na obične ljude. A većina je, da čudo bude veće, u doba sve površnijeg poimanja i tretiranja umjetnosti kao sadržaja - odjeknula jače od nuklearke.

Najočigledniji primjer je, naravno, Barbenheimer.. Isti datum premijere razigrane dramedije „Barbie“ Grete Gervig i smrtno ozbiljnog epa „Oppenheimer“ Kristofera Nolana pretvoren je u kulturološki fenomen i filmski događaj godine, ako ne i decenije. Ta velika kontradikcija dočekana je onako kako je trebalo – kao veliki štos. I bioskopi su odjednom eksplodirali, na svim meridijanima.

Naravno da je među milionima koji su gledali oba filma, oblačili se u ružičasto ili čak mijenjali outfite za duplu premijeru (guilty as charged!) – bilo onih koji su se samo nakačili na talas popularnosti. No, od svega toga i reklame za „Matel“, bitniji je kvalitet

Nukle god

filmova. I „Oppenheimer“ i „Barbie“ imaju mana, ali oba guraju u prvi plan izuzetno bitne egzistencijalne teme – Nolan, naravno, gazeći pain, a Greta ružičasti chocolat do daske. Zato nije ni čudo što su eksperti iz mnogih oblasti, ne samo filmskih, pisali o njima i doprinosili da se što više govori i o umjetnosti, i o (nikad potrebnijoj) naučnoj i ratnoj etici, i o feminizmu.

Srećom, nijesu samo mejnstrim filmovi imali nuklearan odjek ove godine. Jedan pogled na (nikad bolja) ovogodišnja izdanja Kana i Venecije dovoljan je da znate da 2023. valja pamtiti i po povratku velikih autora. Najprije, Džonatana Glejzera, čiji je „The Zone of Interest“ za mnoge film godine. Remek djelo, velika i važna priča o holokaustu - i zastrašujući podsjetnik na to koliko na velikom platnu umije da bude efektno upravo ono što je sakriveno, što ne vidimo, a znamo da se događa u pozadini.

ČUDA OD VELIKANA Godina 2023, poslije prethodne bez ijednog crnogorskog dugometražnog igranog filma, označila je i „povratak“ naše kinematografije.

Senad Šahmanović predstavio je dramu „Sirin“ sa neprocjenljivom Danicom Ćurčić i dokumentarac „Živko Nikolić – nedosanjani san“; Ivan Marinović takmičio se u glavnom programu Talina sa sjajnom dramedijom „Živi i zdravi“, a Nemanja Bečanović sa „Supermarketom“ priredio poslasticu za ljubitelje žanrovskih uvrnutosti. Pritom, mjesece za nama obilježila je i crnogorska manjinska koprodukcija, „Čuvari formule“ Dragana Bjelogrlića,

čiji je osvrt na jugoslovenski slučaj Vinča možda previše melodramatičan, ali je sa razlogom izazvao „lančanu reakciju“ u bioskopima od Beograda i Podgorice, do Talina i Lokarna. I odličan je primjer pakovanja boli u „kroasan“.

Vratio se ove godine Glejzer, ali i Aki Kaurismaki, i Vim Venders, i Martin Skorseze, i Aleksandar Pejn... pa čak i Nikolas Kejdž svojim glavolomkama na tragu Čarlija Kaufmana („Adaptation“, Spajk Džounzi, 2002) u izvanrednoj bizarnosti „Dream Scenario“ Kristofera Borglija.

Neodoljivo introvertni Kaurismaki u „Fallen Leaves“ spakovao je jednu od najautentičnijih ljubavnih priča koju smo vidjeli, a u kojoj tako bolno i jasno odjekuju svi demoni i prošlih, i ovih, i budućih vremena... a „Perfect Days“ odveo je Vendersa, već duže vrijeme zarđalog u igranoj formi, u Japan, da se tamo, uz Kodži Jakuša, vrati najboljem sebi.

Poslije dva upitna filma, od Skorsezea je stigao „Killers of the Flower Moon“, epski u svakom smislu, pa čak i u greškama. Mnogi će tek, u nimalo bezazlenim godinama pred nama, u njegovoj košmarnoj priči o neizrecivom zločinu nad Američkim domorci-

Četvrtak, 28. decembar 2023.

earna dina ma - prepoznati sopstveni odraz.

Dok se Skorseze bavio „bijelim đavolom“, a Kejdž i Borgli snovima i satirom na račun kulture otkazivanja, Pejn se nakon skoro dvije decenije konačno vratio Polu Đamatiju. Njihov „The Holdovers“ je sve na što mislite kada kažete „filmovi koji se više ne prave“. Ma, s onim receptom za božićni dezert za cijelu (izabranu) porodicu (spisak sastojaka: sladoled, višnje, upaljač i „jim beam“), možda je i najbolje ovogodišnje oličenje onog grafita sa početka priče.

A Jorgos Lantimos? Pa, recimo da je nastavio pobjednički niz sa tornadom čudnovatosti „Poor Things“, posramljujući sve one koji su mislili da Ema Stoun ipak nema „ono nešto“ za tako versatilnu ulogu. Da ironija bude veća, „američka dušica“ ispala je MVP i najveća heroina sezone tutnjeći kao uragan i velikim platnom, i malim ekranima. Jer, malo je reći da je ono što je odigrala u seriji „The Curse“ uz Nejtana Fildera i Benija Safdija – pravo glumačko čudo.

TELEVIZIJA ZA ANALE E, televizija možda nije imala nuklearne teme u prvom planu, ali da je znala da ožeže 2023. – jeste, i te kako. „Succession“ Džesija Arm-

stronga?? Nuklearnije o nuklearnoj porodici i transgeneracijskoj traumi, sigurno ne može. Ovo je serija toliko promišljena, da joj je dovoljno da humanizuje i objasni i najvećeg tiranina i šupka samo jednom-jedinom sitnicom. Sjetite se, recimo, onog kućnog videa, u kojem Logan ((Brajan Brajan Koks Koks)) pjeva staru škotsku pjesmu „Green Grow the Rashes“ i potražite je na Jutjubu u izvođenju Majkla Mara.. O drugim momentima da i ne govorimo, kada je samo ovaj jedan dovoljan da ponovo i momentalno postanete žrtva Štokholmskog sindroma.

Bitne i jake priče o porodičnoj traumi pričale su se i u „The Bear“, čija je epizoda sa košmarnom božićnom večerom i gostovanjem Džejmi Li Kertis možda najjače odjeknula, ali koji je spakovao još mnogo emocionalnih udaraca u drugoj sezoni. Neočekivano dobro udarala je i Flanaganova „The Fall of the House of Usher“, upisujući se u istoriju kao najzrelija TV adaptacija Edgara Alana Poa;; ranjavali su nas (ne)suđeni otac i kćerka Pedra Paskala i Bele Ramzi u „The Last of Us“... A porodična toksičnost, gazila je i u kronenbergovskoj mini-seriji „Dead Ringers“, i u Lindelofovoj hiperzabavnoj vreći trikova „Mrs. Davis“... I nastaviće da gazi, na svako gledanje, u godinama koje dolaze.

Osim od „Succession“, finale za anale dobili smo i od „Barry“: ironično i toliko prokleto realno, da ga je mogao napraviti i odglumiti samo Bil Hejder.. A najbolju televiziju su, kao i svake godine, pravili Britanci. Od novajlija poput „Wolf“ i „Rain Dogs“, preko onih koji su briljantno položili test druge sezone kao što je „Time“, sve do

5

veterana koji su otišli sa fanfarama poput „Happy Valley“. O, kakvo je samo ona finale priredila...

ŽURKA ZA ŠEJNA Na koncu, od svih slika isporučenih u filmovima i serijama, jedna od onih koja nas je najviše zakucala 2023. iz sfere umjetnosti potekla je iz stvarnog života, i to obilježavanjem njegovog prestanka, prestanka, makar u fizičkom smislu. Jer, naravno da je Šejn Mekgovan vječan. I naravno da je otišao onako kako je i živio – pod svojim uslovima (i sa DVD primjerkom filma „Godfather 2“ u sanduku, između ostalog). Za oproštaj, Nik Kejv Kejv, Glen Hansard i silni prijatelji muzičari priredili su mu nezaboravni rok-žur i jedan od najboljih koncerata godine. Toliko au chocolat, chocolat da je nemoguće ne preplakati ga - s osmijehom.

Gubilo se 2023. mnogo, gubilo se jako. Ali, oni kojima umjetnost pruža kakvu-takvu utjehu, barem su imali u koga da pogledaju, od koga da zatraže mrvu snage, sa kim da podijele bol. Svijet nije, niti će postati bolje mjesto za bitisanje, pa je sve čemu se čovjek može nadati da će imati na koga da se osloni kad sve počne da se ruši. I da će se natjerati, bandoglavo nepopravljiv kakav jeste, da nauči nešto iz tih gubitaka. I onih koji su bili, i onih koji dolaze.

Zato vam u novoj godini ne možemo reći ništa pametnije od - budite ljubazni, budite blagi. Nikad ne znate kakav prtljag neko sa sobom nosi, ne samo neznanac, nego i oni koje mislite da vrlo dobro poznajete. Svakome od nas pun je mjesec svega, konstantno; svi se s vremena na vrijeme osjećamo kao Vito onda kad je htio da zaustavi Zemlju, nema potrebe da pridajemo.

A kad zaboravimo na nježnost, kad dozvolimo grubosti da nas spotakne, kad god krenemo da podignemo nuklearnu optužnicu protiv života, uvijek imamo filmove, serije, muziku... „The Holdovers“, „Rain Dogs“ ili „Fairytale in New York“... Dragocjene podsjetnike da još imamo vremena. I da ga valja iskoristiti, prije nego što potpuno okamenimo, i mi i ona čokolada u kroasanu.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Naslovnica: Marko NIKIČEVIĆ

6

Četvrtak, 28. decembar 2023.

zer kalo

Čudaci, vizuelni čarobnjaci i dugo če

pinterest.com

POOR THINGS

imdb.com

Autorski, do THE HOLDOVERS

Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

F

ilmska godina za nama bila je onakva kakva se samo poželjeti može. Iz mjeseca u mjesec, sa festivala na festival, iz jedne kino-sale u drugu, govorili o arthouse imenima ili čistom mejnstrimu – nailazili smo na vrhunske filmove. Neki stari majstori nastavili su da nižu uspjehe, a neki drugi su se, poslije dugog čekanja, ponovo vratili u formu... a mladi filmski autori nagovijestili da njihovo vrijeme tek dolazi. I da njihove premijere valja označavati crvenim slovom u kalendaru.

Nezaboravne filmske priče isporučili su i novajlije poput Selin Song, i filmski veterani poput Akija Kaurismakija, Vima Vendersa i Viktora Erisea Svaka je filmska top lista na neki način „krnja“, naravno, jer nijesmo mogli svi baš sve pogledati, a uvijek tu ima i mnogo distributerskih zavrzlama. Tako su mi i ove

godine umakli neki naslovi za koje utroba kaže da su „oni pravi“, prije svega, Glejzerov „The Zone of Interest“ i Hejgov „All of Us Strangers“.

Do susreta sa tima i takvima, evo i konačne liste top 10 najboljih filmova godine koja je bila autorska, do koske. Kogod tu možda falio, jedno je sigurno: iza nas je 12 mjeseci koji će se zasigurno pamtiti po čudacima, vizuelnim čarobnjacima i dugo čekanim povratnicima na velikom platnu.

1. POOR THINGS Raskošna demonstracija nečega što bi valjalo uzeti kao činjenicu: po uvrnutosti sa pokrićem,

malo ko može da izađe na crtu Lantimosu. „Poor Things“ je tip filma koji bi Lars fon Trir snimio, kad bi imao smisla za humor i maksimalističko oko za detalje poput Jorgosovog. Izgledajući kao slagalica od 10.000 djelova, sa pozadinom punom detalja za uloviti i analizirati, ova furiozna seks-komedija (ili „furious jumping“ komedija) sa frankenštajnskim obrtom rekla je mnogo o prirodi želje i načinima na koji se individualnost guši na ovom svijetu, od pamtivijeka. I naravno, otvorila je prostor Emi Stoun, Vilemu Dafou, Marku Rafalu i Ramiju Jusufu da na svu tu raskoš glumačkim raskošom i odgovore.

7

Četvrtak, 28. decembar 2023.

ekani povratnici na čelu liste top 10 filmova 2023. mubi.com

imdb.com

CLOSE YOUR EYES

o koske

youtube.com

FALLEN LEAVES

npr.com

tiff.net

PERFECT DAYS

PAST LIVES

2. CLOSE YOUR EYES Povratak za istoriju. Više od 30 godina nakon posljednjeg dugometražnog filma, Viktor Erise („The Spirit of the Beehive“, 1973; „El sur“, 1983) sa „Close Your Eyes“ podsjetio je na to zbog čega se smatra režiserom od neprocjenljivog značaja za filmadžije poput Giljerma del Tora.

Tek četvrti „dugi metar“ u njegovoj karijeri fascinantna je detektivska priča koja se istovremeno može shvatiti i kao komentar o njegovom tako dugom i, za filmofile, nepravednom odsustvu.

Iako na neki način razrješava misteriju sa početka, „Close Your Eyes“ do kraja ostaje zagonetka, a ovo 169-minutno putovanje,

koje prkosi svim zakonima dramaturgije, dokazuje i da su film i život toliko prepleteni, da ne znate gdje jedno počinje, a drugo završava. I to apsolutno ide uz poetiku osamdesetdvogodišnjeg režisera kojem i dalje, sasvim sebično, želimo da mnogo, mnogo više snima.

DREAM SCENARIO

3. THE HOLDOVERS Instant božićni klasik, glumački trio kojem jedete iz ruke, 20 godina „odlagani“ reunion Aleksandra Pejna i Pola Đamatija. U (anti) prazničnoj dramediji „The Holdovers“, ponovo se bave pijanim eruditom kojeg ne možete da ne obožavate baš zbog toga što izgle-

da kao da mrzi i vas, i cijeli svijet.

No, iza njegove mizantropije sakriva se nešto mnogo dublje, a put koji prelazimo sa Dejvajn Džoj Randolf i Dominikom Sesom odmrzavajući njegovo grinčovsko srce pun je ironije i štosa, ali i neke dragocjene tuge i melanholije.

4. PAST LIVES Debitantska romantična drama koja diskretno vuče na masterpis „In the Mood for Love“ Vong Kar-vaja i na Linklejterovu „Before“ trilogiju, najveća je senzacija s ovogodišnjeg Sandensa.

Četvrtak, 28. decembar 2023. npr.com

8

nježniji dok priča priče o kojima se najviše „ćuti“ u modernom filmu: one o običnom čovjeku, često nevidljivom na velikom platnu od karaktera „većih od života“. S onim omažom Čarliju Čaplinu u finišu, na koncu, učinio je „Fallen Leaves“ još krasnijim i dirljivijim nego što se to na početku moglo i zamisliti. Čak i od jednog Kaurismakija...

6. PERFECT DAYS

hbo.com

OPPENHEIMER

Poezija, pjesma, meditacija u pokretu, drumovanje sa savršenom muzičkom podlogom (Lu Rid, Nina Simon, Pati Smit)... Više od filma. Nakon ove i prethodne decenije, u kojima nije imao niti jedno ubjedljivo igrano ostvarenje, „Perfect Days“ je Vendersov dugo čekani povratak na izvor svega onoga zbog čega je i zaslužio ljubav sinefila. Ovo je jedan od onih sporogorećih filmova u kojima vam se, ipak, može dogoditi da trepnete na pogrešnom mjestu i propustite predivan detalj u karakterizaciji glavnog junaka Hijarame. Čistača javnih toaleta u Japanu, sa nepcem za izvanrednu muziku i književnost, kojeg Kodži Jakušo sve vrijeme igra svedeno, ne bi li oslobodio uragan u završnici...

7. DREAM SCENARIO

hbo.com

SPIDER-MAN: ACROSS THE SPIDER-VERSE

SISU

Baveći se korejskim konceptom sudbinske povezanosti (in-jun), u priči koja obuhvata nekoliko decenija i prostor od Njujorka do Seula, Selin Song dotakla je mnogo više tema od ljubavi. Prevashodno, pitanje podijeljenog identiteta i uopšte formiranje jastva u melting pot društvima.

Njen „Past Lives“ možda djeluje „malo“ i jednostavno na prvu loptu, ali začudno je mudar i efektan u pakovanju velikih emocija. A

najveću od svih podvaljuje, kao da neće, u nezaboravnom finalu...

5. FALLEN LEAVES Rom-kom koji je mogao da napravi samo finski melanholik i neprocjenljivi hvatač slika iz života radničke klase - Aki Kaurismaki. „Fallen Leaves“ još jedan je divan dodatak njegovom autorskom mikrokosmosu koji, sudeći prema posljednja dva filma, postaje sve

Nezaobilazno štivo za ljubitelje uvrnutosti na tragu Čarlija Kaufmana i sve ono što se poželjeti može od najboljih filmova Nikolasa Kejdža. Srećom, u „Dream Scenario“ Kristofera Borglija, luda premisa nije ga natjerala da udari po cage rage fazonu, baš naprotiv.

U priči o osrednjem profesoru biologije, koji postaje instant zvijezda nakon što počnu da ga sanjaju ljudi širom planete, Kejdž je povukao ručnu i isporučio čisto zlato. Da stvar postane još bolja, sa Borglijem, nešto što skoro do kraja funkcioniše kao inteligentna satira o slavi i kulturi otkazivanja, na koncu je pretvorio – u duboko dirljivu priču o čovjeku apsolutno nesnađenom u sopstvenom životu i vremenu. Koja je, pritom, i toliko slojevita, da može da funkcioniše i kao san!

8. OPPENHEIMER Monumentalni biografski ep, film koji smješta bombu u utrobu, glumački tour de force Kilijana Marfija, ali i Roberta Daunija Džuniora u najkompleksnijoj roli karijere. Nolanov „Oppenheimer“ ne izgleda samo kao definitivna „posljednja (filmska) riječ“ o Dž. Robertu Openhajmeru, nego i kao ultimativni biopik. Mnogo je tu toga što se da otpakovati, a iz svega kao ključni utisak proizlazi da se „otac atomske bombe“ imao rašta roditi – samo da bi Kristofer

snimio film o njemu. Tako da, nesavršenom finišu uprkos, „Oppenheimer“ ostaje živi dokaz da malo koji (mejnstrim) režiser umije da spakuje tenziju kao Nolan.

9. SPIDER-MAN: ACROSS THE SPIDER-VERSE Vrtoglavica za sva vremena; božanstveno hrabra, domišljata i stilski mudata animacija. „Across the Spider-Verse“, nastavak čudesno originalnog filma „Spider-Man: Into the Spider-Verse“ (2018), ima srce; kul stav, likove koje je lako voljeti; pametne reference; poštovanje i ljubav za Marvelov i sve stripovske kanone... Ima sve. I visoko oktansku akciju, i emocije koje dišu, i produbljene drame starih, i sjajno uklopljene unutrašnje lomove novih, jednako šarmantnih likova...

Uz animaciju koja je toliko raskošna, stilski raznolika i interesantna, da svaki kadar prijeti da eksplodira od energije, ovo je definitivno najveće „iscrtkano“ čudo godine.

10. SISU Ultra-mega-giga-nasilni akcioni spektakl koji je, pritom, i beskrajno zabavan. „Sisu“ Jalmarija Helendera jedno je od najvibrantnijih bioskopskih iznenađenja godine.

Psihopatska kreativnost sa kojom se ovdje rokaju nacisti rijetko se može vidjeti i u filmovima visoke produkcije. Visoko stilizovana i sasvim opuštena u svojoj koži, ovo je akcija koja je bolja od ogromne većine tipičnih izdanaka ovog žanra koje najčešće srijećemo u kinu.

Ma, toliko je kul, da bi joj na kuloći pozavidio i Klint Istvud!

ISPOD CRTE

Anatomy of a Fall Dobitnik evropskog Oskara i Zlatne palme, „Anatomy of a Fall“ Žustin Trije je forenzički precizna studija braka, sa scenama u kojima se ni iz čega rađa mnogo i koje izazivaju snažne emocije. I sa Sandrom Hiler u hipnotišućoj ulozi koja ju je, konačno, izbacila u orbitu šire publike.

Killers of the Flower Moon Najmanjkavije ovogodišnje „remek djelo“, praktično film u potrazi za mini-serijom. No, uprkos manama, Skorsezeov „Killers of the Flower Moon“ jeste brutalna, autorski zrela i ciljano „izokrenuta“ adaptacija romana o genocidu na kojem je utemeljena zemlja koja se prodaje kao veliki „čuvar demokratije“.

9

Četvrtak, 28. decembar 2023.

celuloid Bredli Kuper toliko igra mimo pravila, da je teško povjerovati da mu je ovo tek druga režija. Bernstajnova biografija mnogo je kompleksnija i riskantnija od „A Star Is Born“

U

theposterdb.com

mjetničko djelo ne daje odgovore na pitanja, već ih izaziva; a njegov osnovni smisao leži u napetosti između kontradiktornih odgovora. Ako uzmemo to da je „tačan“ ovaj citat Lenarda Bernstajna, kojim je Bredli Kuper otvorio njegovu filmsku biografiju, onda je „Maestro“ – izdanak najfinije umjetnosti. I nikako nije tipičan biopik. Štoviše, Netfliksov „Maestro“ toliko je poseban i toliko igra mimo pravila, da je teško povjerovati da je ovo tek druga Kuperova režija. Mnogo sinematičnija i riskantnija od debija „A Star Is Born“ (2018)...

Kuperov režiserski pristup, na samom početku, može se učiniti pomalo pompezan, previše gizdav i razmetljiv. No, veliko šepurenje brzo dobija pokriće, na koncu eksplodirajući u jedan od najinteresantnijih filmova godine.

Maestro

Grandiozan, a intiman; epski, a lirski; logičan, a pun kontradikcija nalik baš onima koje je Bernstajn nosio u sebi.

Ne očekujte od „Maestra“ tipičan linearan „pretres“ biografije jednog od najvećih kompozitora svih vremena. U scenariju, koji je napisao sa Džošom Singerom („Spotlight“, „The Post“), Kuper šeta naprijed-nazad kroz vrijeme, od Bernstajnovog uspona kada je bio u ranim dvadesetim, sve do osme decenije i zalaska života. I to ne fokusirajući se na „dokazivanje“ njegove genijalnosti, već smještajući pod reflektore njegov odnos sa suprugom Felisijom Montealegre (Keri Maligan). Ljubav je ta koja je uvijek u prvom planu u „Maestru“. No, ne samo romantična, nego i ona koju su bračni saputnici dijelili i do koske osjećali prema muzici.

Biografija kompozitora, u kojoj je njegov stvaralački proces u „drugom planu“... Na prvu loptu, ne zvuči kao najbistrija ideja. Ipak, magija „Maestra“ počiva baš na tome što Kuper odbija da se bavi Vikipedijom i stvarima koje već znamo o Bernstajnu. Interesuje ga čovjek iza imena i ono što je bio u očima osobe koja ga je najbolje poznavala.

Stoga, fokus na Lenardov brak sa Felisijom ne da nije „oska-

rovski mamac“, nego je sasvim legitiman izbor. A da će nominacije Američke akademije pljuštati, hoće, s pravom. Minimum za najbolji film, režiju, scenario, glavnu glumicu i glumca...

Umjesto da Bernstajnov genij „natrljava“ na nos, Kuper podsjeća publiku na to koliko je velik suptilno, vještom upotrebom njegove muzike. Kompozicije velikana zapljuskuju film u talasima, tako da između svih tih rapidnih razmjena dijaloga ne zaboravimo koliko je nevjerovatnu muziku stvarao.

To, naravno, ne znači da „Maestro“ nema scena u kojima je Bernstajnov genij na djelu. O, ima ih, od nekih će vam pamet stati.

Opet, i one su samo dio mozaika i pune vreće Kuperovih trikova.

Jesmo li pomenuli da je prva polovina filma – monohromatska i „kockastijeg“, užeg formata, a druga – raširena i u boji? Ta vizuelna „kontradikcija“ sjajno odslikava Bernstajnov karakter i dualnost, onu koja se osjećala i na privatnom i na stvaralačkom planu. Od biseksualnosti i činjenice da je bio harizmatičan, energičan i zaljubljen u život, a ipak duboko depresivan čovjek... Do sukoba kompozitora i dirigenta; introverta i ekstroverta u njemu...

Te potrebe za stvaralačkom samoćom sa jedne, i duboke nesigurnosti i neutažive gladi za aplauzima i odobravanjem sa druge strane.

Toliko velike, da nije zatvarao vrata od sobe čak ni kada komponuje, želeći da sve vrijeme vidi i čuje ljude u prostoriji pored, plašeći se da barem na čak i na milisekundu ostane potpuno sam.

Sve te Bernstajnove kontradikcije, u Kuperovoj viziji, secirane su prevashodno kroz odnos sa jedinom osobom koja je mogla da ih zauzda, ili je barem mogla, neko vrijeme.

Kuper i Maligan u najsočnijim ulogama karijere

REŽIJA: Bredli Kuper ULOGE: Bredli Kuper, Keri Maligan, Met Bomer, Maja Hok TRAJANJE: 129 min Kroz odnos sa Felisijom - njegovom svjetlošću i jedinim skrovištem od mraka i autodestrukcije. I po tome je „Maestro“ poseban, što suprugu genija ne tretira kao trofej ili, ne daj bože, žrtvu, nego kao osobu njemu ravnopravnu. Stoga, Felisija Montealegre, glumica za koju vjerovatno nijeste ni čuli, stoji u centru Kuperovog filma. Kao što je stajala i u centru Bernstajnovog svijeta.

Zastrašujuće je kad te neko, bilo ko, tako dobro poznaje. A kako je samo čelična hemija Kupera i Maligan, dok dočaravaju te dvije osobe toliko ogoljene jedno pred drugim, da prijete da se sliju u jednu...

Ovo su oboma možda i najsočnije uloge karijere.

Prikazujući njihov odnos, Kuper niti glorifikuje, niti krivi Bernstajna zbog toga što je, sebičnim izborima, povređivao one koje je najviše volio. I ne samo što Felisiju ne tretira kao žrtvu, nego ni kod Bernstajna ne kupi jeftine poene tamo gdje bi to učinili mnogi režiseri woke ere. Kod Kupera, njegova biseksualnost i jevrejski korijeni tretirani su bez viktimizacije, kao samo mali „udio“ u karakternom mozaiku raskošnog čovjeka.

Pitanje je da li bi ih tako tretirao Spilberg, pa čak i Skorseze, koproducenti „Maestra“, i glavne režiserske opcije prije njega.

Priča kaže da je, nakon snimanja „Shallow“ scene u „A Star Is Born“, Stiven prišao Bredliju i rekao mu: „Ti ćeš režirati ‘Maestro’!“ Ruke mu se pozlatile... Da ga je on radio, bilo bi tu mnogo više odgovora, nego provokativnih pitanja, i mnogo manje napetosti nego kod Kupera. Vjerovali ili ne. M. I.-N.

Ocjena: 8/10

10

Četvrtak, 28. decembar 2023.

intervju

Slavko Štimac, glumac

Dobijaš Zlatnog lava, a moraš u vojsku Razgovarao:

Stojan STAMENIĆ

Z

naš, taj prvi – prvi poljubac nije uspeo – smiju se one oči... Pa se džaba tu pominje ono „Gde si, Violeta, kućo stara!“ koje je toliko puta, na ulici, na sceni, u redu pred šalterom, pa i u jednoj noći zubatog sjeverca u Danilovgradu, čuo Slavko Štimac.

Jedna od Slavkovih supermoći bila bi to što je i više od pola vijeka od prve uloge i „Vuka samotnjaka“ (Obrad Gluščević, 1972), kada je imao samo 12 godina, sačuvao istu iskru radosti i djetinje fascinacije, što ima priliku da bude pred kamerom i na filmu. I ima tu neke savršene skromnosti i jednostavnosti koja ne samo što vas razoruža, već vas i malo posrami. Između njegovih riječi nazire se osoba koja sve to što je dobijala od filma, svih ovih decenija, doživljava kao nešto veće od časti, poziva ili intime – kao blagoslov.

Prateći te izbore, prtine i linije, poput one iz „Vlaka u snijegu“ (1976) Mata Relje u kom je bio savršen Ljuban iz knjige Mate Lovraka – Slavka je dočekala i jedna danilo-

Nijesam bio na festivalu u Veneciji.

Kakav je to šok, kakva je to emocija bila za sve nas iz „Sjećaš li se, Doli Bel“ ekipe, ta nagrada... velika stvar.

Snimao sam i kasnio šest dana u vojsku, da bismo završili sve na vrijeme vgradska noć. Cijeli filmski ciklus njegovih rola minule jeseni bio je sjajan projekat lokalnog Centra za kulturu. Štimac je, na koncu, stigao, da sve te ljude pogleda u oči, kao gost Branislava Milatovića, našeg mladog režisera u čija je dva kratka filma već glumio – i sa kojim se nada trećem. Tumačio bi, zamislite, jednog danilovgradskog pogrebnjaka, koji možda ide u penziju, možda na veliki put...

A možda ga i čekaju jedna omča i stolica u samotnjačkoj kući.

Nego, karirani stolnjak restorana jednog danilovgradskog hotela u kojem smo razgovarali, ve-

Slavko Štimac: Svojom Crnom Gorom smatra neke bliske ljude

če sa Slavkom – i momenat kada intervju prekida tutnjava silnih folk-trilera nečije rođendanske žurke. I sve što veliki glumac tu može, jeste da se šćućuri i zbije uz diktafon i pronađe još jedan osmijeh od filmskih sjećanja; od onog poljupca iz „Specijalnog vaspitanja“, filmskog ili životnog, vrag će ga znati... I to više nije Slavko, već jedan Dino iz „Doli Bel“; nije ni narodnjak, već jedna pjesma od Ćelentana... Uz koju svakoga dana, u svakom pogledu, sve više napredujemo.

OBJEKTIV: Odakle ta konekcija sa Branislavom Milatovićem? Što Vas je usmjerilo na tu prvu saradnju, da radite kratki film ,,Sve to“ u Crnoj Gori još 2012. godine? Priče o toj dinamici, velikom trenju očeva i sinova, prate Vas tokom cijele karijere, što Vas tu intrigira? ŠTIMAC: Igrao sam oca pre toga još kod Kusturice u filmu „Život je čudo“, Vuk Kostić mi je tu igrao sina... Ali, ta prva saradnja sa Banetom 2012. bila je priča koja je bila baš potpuno fokusirana na ta dva lika, a Momo Pićurić je igrao trećeg, mog strica.

A ja i Bane... Pa, krenulo je potpuno jednostavno. Radio je film po

priči Ognjena Spahića; „Sve to“ spakovali smo u 27 minuta... Pročitao sam, svidelo mi se, snimali smo na Žabljaku, za mene ne prvi put da snimam tamo na Durmitoru. Doduše, istina je da sam pre toga poznavao Banetovog oca Sloba. Ali, to stvarno nije bio razlog. Bane je, znaš, profesionalac posvećen poslu i detaljima, što se odmah videlo i to mi se sve dopalo.

Potom smo pre pet godina snimali „Punu glavu radosti“, jako specifično, ceo film u jednom kadru...

A sve kao mašta i pričanje jednog pacijenta na terapiji. I ta priča i ta mašta je njegova terapija. Tako se on spašava. Vrlo zanimljivo, u 17 minuta, crno-belih... Voleo bih da to što smo radili u Crnoj Gori više ljudi dobije priliku da vidi. I da, ta naša saradnja u filmu „Sve to“ bilo je i moje prvo snimanje u Crnoj Gori još od Živka Nikolića i „Čuda neviđenog“ (1984)!

OBJEKTIV: Prilično je nasilna ta rola u Živkovom „Čudu neviđenom“... Što ste ponijeli iz tog iskustva na Skadarskom jezeru? ŠTIMAC: Uh, koliko je davno bilo... Sećam se velikih, nestvarnih vrućina u Titogradu, na jezeru. Pa, velika ekipa, mnogo zanimljivih

Lazar Radić

toga konj Šturm u ,,Zimovanja u Jakobsfeldu“ (1975)... I jedna zaljubljena mazga u ,,Život je čudo“ (2004). Odakle ta tako prirodna konekcija? ŠTIMAC: Najviše, ispada, kod Kusturice... Ma, ja sam uvek volio životinje. A prirodna konekcija – stvarno ne znam kako bi uopšte moglo drugačije! To mi je tako jedino prirodno. I sumnjivi su mi

ljudi koji životinje ne vole. I to je nešto što sam poneo sigurno iz porodice, iz detinjstva, iz Like, da bude uvek tako prirodno.

OBJEKTIV: Što Vas najprije veže za tu Liku, što Vam ona sada znači? ŠTIMAC: Ljudi me vežu, pre svega. Neki ljudi iz detinjstva, moja porodica, neke slike koje, verujem, nose i svi sasvim obični ljudi.

OBJEKTIV: Što za Vas sada znači taj „Gvozdeni krst“ (,,Cross of Iron, 1977) Sema Pekinpoa, u kom je veliki režiser čak „produžio život“ Vašem liku? Je li znao taj šesnaestogodišnjak pred kakvom veličinom svjetskog filma stoji? ŠTIMAC: E, stvarno sam tada bio prilično svestan toga. Bilo je tako jasno koliki je Pekinpo bio autoritet, sa kakvim su se strahopoštovanjem ljudi odnosili prema njemu...

Ja sam samo radio ono što sam do tada naučio da radim, i njemu se to dopadalo. A po reakcijama drugih, shvatite koliko je bio bitan. Ma, jedan od najznačajnijih ljudi američke kinematografije.

Trebalo je samo na jedan dan da se pojavim, kao zarobljenik kojeg posle treba da streljaju, mali vojnik. I nešto se tu njemu dopalo, pa je odlučio da kroz moj lik pruži humanu crtu vojnicima, naročito glavnom liku Džejmsa Koburna... Pa je on zbog mene i tog momenta malo čak promenio scenario i „produžio mi život“ na filmu!

Tako što moj lik, to dete, umesto prvobitnog scenarija ipak vrate Rusima, pa ga oni greškom ubiju. Pa se glavnom liku, potom, u zarobljeništvu, u nekim vizijama ili snovima čak pojavljuje to dete, moj lik... U suštini, mali simbol surovosti rata, sve u jednom detetu.

Bilo je tu neke fine poetike.

OBJEKTIV: Glumili ste u „Dvoboju za južnu prugu“ (1978) Zdravka Velimirovića. I tu je još jedan od komplikovanih filmskih očeva, naš Veljko Mandić.

Da li je to bila prva konekcija sa filmskom Crnom Gorom? ŠTIMAC: Sa jedne strane da, ali to je snimano u Srbiji... A prvo snimanje je bilo, opet na tom Žabljaku, deo snimanja „Igmanskog marša“ na Durmitoru i oni brkovi crnogorskih partizana. Moja Crna Gora, to su neki bliski ljudi, što

Sa Slobodanom Aligrudićem u Kusturičinom „Sjećaš li se, Doli Bel“ imdb.com

glumaca. I Bata Živojinović i Petar Božović, pa ona ekipa „mojih“ Kondića... I taj rad sa Živkom, vrlo interesantan, i pre tog filma znali smo za taj njegov specifični pečat.

Ono što je on radio drugačije od svih jugoslovenskih autora, to je baš taj njegov senzibilitet, teme...

Pamtim da je bio onako sasvim tih, diskretan čovek. I potpuno prijatan za saradnju. A ja imam taj mali problem, kad shvatim da se to dešavalo pre skoro 40 godina, i više...

OBJEKTIV: Bata Stojković, Bata Živojinović ili Slobodan Aligrudić – ko je od ta tri oca na filmu najsličniji Vašem Pavu? ŠTIMAC: Bata Stojković tri puta, da... Ne znam ko je Pavu najsličniji, znam da to nema toliko veze sa samim glumcima, više sa likovima, kako su napisane njihove relacije. A ta bliskost, znam da je bila posebna s Aligrudićem u „Sjećaš li se Doli Bel“. Tako su taj moj Dino i njegov stari Maho bili napisani, da se to slilo u jedan privatni odnos, izuzetan.

OBJEKTIV: Ovčar Hund u „Vuku samotnjaku“, pa dresirani medvjed Šandor („Ratko i medved“, 1973), pa onaj majmun Soni iz Kusturičinog ,,Podzemlja“ (1995); hipnotisani zec u ,,Sjećaš li se Doli Bel?“ (1981); prije

11

imdb.com

12

Četvrtak, 28. decembar 2023.

domac' ica

kradljivci banana Volio bi da više ljudi vidi Milatovićeve kratke filmove

odavde, što poreklom iz Crne Gore... I znam da je tu pre svega nešto što mi mnogo prija u mentalitetu.

OBJEKTIV: Prvi filmski poljubac uslijedio je tek u „Specijalnom vaspitanju“ (1977) Gorana Markovića. Ono „Gde si, Violeta, kućo stara!“ – je li bilo teško probiti tu barijeru ili se to tako samo namjestilo? ŠTIMAC: Eh, bila je mala panika...

Prvo, trebalo je zapamtiti ceo onaj monolog. I znaš, taj prvi – prvi poljubac nije uspeo! Jer se glumica u tom momentu zagledala u pomoćnika režije... I samo ga pitala: „A šta sad?“. Pa je trebalo ponoviti...

Prvi poljubac na filmu, pa možda i u životu, kad je odrasla devojka u pitanju.

OBJEKTIV: Baš Vaš lik, neznaven po mnogim koordinatama, predosjeća nesreću u „Ko to tamo peva“ (Slobodan Šijan, 1980). Jeste li i Vi predosjetili da Jugoslavija ide po zlu? ŠTIMAC: Nisam mogao da poverujem da se može desiti, do momenta kada se dogodilo. Čudne su to stvari... Rešio sam odavno da ne razmišljam, treba malo da se ide dalje.

OBJEKTIV: Vaš Dino u „Sjećaš li se Doli Bel?“, na razmeđu „starog i novog svijeta“ na sarajevskoj periferiji, stvarno djeluje kao potpuno lična uloga. Kako pamtite te dane, kada je uslijedila i velika festivalska nagrada, Zlatni lav Venecije... ŠTIMAC: Cela atmosfera tog snimanja, kompletne ekipe ,,Doli Bel“, to je ono što najpre nosim kao sećanje. I to što smo svi mi tada zajednički osetili, stvarno verujem da se vidi na filmu i da ga je delom učinilo posebnim.

A nisam bio na festivalu u Veneciji, bio sam u vojsci. Kakav je to šok i emocija za sve nas iz ekipe bila, ta nagrada... velika stvar. I zamisli, glavna uloga u filmu koji dobija Zlatnog lava, a moraš u vojsku... Bio sam jedna od onih generacija kada se odmah posle srednje škole išlo u armiju. Snimao sam „Doli Bel“

– i kasnio šest dana u vojsku, da bismo završili sve na vreme. A vojni rok odslužen u Ljubljani, sad onako kad se osvrnem i pogledam nazad, za mene je i to dobro iskustvo.

OBJEKTIV: Film „Braća po materi“ Vas je već približio i nekim ličkim stradanjima i ranama, nagovještavajući i nove... Koliko je u onom zagrljaju Braca i Veselina, Žarka Lauševića i Vas, na kraju – i naše prošlosti i budućnosti? ŠTIMAC: Doživeo sam „Braću po materi“, još tada kada smo ulazili u snimanje, kao priču koja je trebalo da zaustavi te duhove, te međunacionalne mržnje... U stvari, ispravnije, propagande međunacionalne mržnje. Jer već je to bilo prisutno, nacionalni romantizmi, pa huškanje na druge... Otprilike, sve što političari koriste kad im ponestane ideja. Surovo, nemilosrdno.

Ja i Žarko smo divno sarađivali.

Znamo se od njegovog dolaska na akademiju, iako ja nisam akademac... Divne, sad i bolne uspomene.

OBJEKTIV: Bili ste i u jednom projektu posljednji nosilac Titove štafete. Kako sada gledate na tu rolu, praktično jednog Foresta Gampa koji grabi Krajinom dok se sve oko njega raspada i gori? ŠTIMAC: Za mene je taj pravi poslednji nosilac štafete, simbolički možda ipak Bata Živojinović u „Lepim selima“, on je tu nešto slično ,,pričao“.

OBJEKTIV: Na kraju ste baš Vi onaj koji vozi autobus pun glumaca na „Turneji“... Jesu stvarno normalne sve te eksplozije, kad se prelazi koridor i svi ovi naši koridori? ŠTIMAC: Mislim da ne mora tako da bude... Ali neću ja posle svega da se pravim pametan. I neću mnogo da govorim o tim ratovima.

A znaš zašto? Jer baš šta god da kažete, možete nekog da povredite. Ja nisam i neću da budem onaj koji će da sudi i presuđuje. Za ko-

liko ljudi samo znamo da su prošli pakao... A koliko je tek onih za koje uopšte ne znamo.

OBJEKTIV: Što Vam je najjača impresija u vezi sa filmom ,,Podzemlje“, Vašom Zlatnom palmom? ŠTIMAC: Uh, veliki projekat u teškim vremenima u Beogradu...

Velika priča i još više, onako nabijeno emocijama. Uvek ću pamtiti reakcije na premijeri na Kanskom festivalu. Prosto neverovatno, te emocije, te suze ljudi oko nas. Kad osetite, da ste dotakli toliko neke strane ljude i da ih je to dirnulo.

OBJEKTIV: Toliko dugo Vam nijesu dali da glumite negativce i onda, hop, odjednom, taj kukali Mitar u seriji „Crna svadba“ sa kalašom u rukama koji sluti ove naše nesreće, presuđuje komšijama i sebi... ŠTIMAC: Spremajući se za ulogu, odlučio sam da ga doživim kao čoveka sa potpunim odsustvom emocija. Kao nekog androida, to je ta njegova strašna nesreća... I bilo je to sve jako dobro napisano i osmišljeno.

OBJEKTIV: Sa Milatovićem Vas čeka snimanje kratkog filma koji je prvobitno zamišljen kao dugometražni „road movie“, pa je na kraju ipak sveden na geometriju Danilovgrada ili jedne sobe u kojoj čekaju jedna stolica i omča. Koliko ima dostojanstva u tom liku i njegovim izborima? ŠTIMAC: Toliko, da zaista verujem u taj projekat. I nadam se da će dobiti budžetsku podršku. Da dobijemo priliku, da zajednički iznesemo na pravi način, onako kako znam da možemo.

OBJEKTIV: Ima li dovoljno crvenih krovova i dimnjaka za rode i kapija za drage goste u svijetu Slavka Štimca, kako kaže Vaš Ivan Dren u „Podzemlju“? ŠTIMAC: Znam i odlučio sam da sve to, u poslu naročito, prepustim intuiciji. I da je to najvažniji deo mog posla, ono što me vodilo kroz karijeru. I verujem da je ispalo jedno dobro putovanje.

Album koji bismo i te kako voljeli da imamo na vinilu

S

ami su iskovali svoja odličja i ordenja. „Kradljivci banana“ je zasigurno najurnebesniji muzički materijal stvaran na prostoru između nikšićkih semafora i podvožnjaka na Tuškom. Bend Antonio Sanchez i Kurvini Sinovi je, eto, potpisao najbolje i najkreativnije produciran album snimljen u Crnoj Gori – u ovoj ili bilo kojoj godini za nama.

Kroz lavirint tridesetih ova podgorička ekipa, vrlo svjesno i ciljano, predstavila nam se (opet) kao skupina nekih vječitih zgubidana i neostvarenjaka... I sve to da bi nam njih četvoro, Katarina Cvijović, Dušan Đurović, Filip Ferdinandi i Zarija Pavićević, podvalili ludo zabavnu i zaraznu muziku. Ili, recimo, neku tihu homoerotičnu patnju „Šotaro“, pa gomilu opskurnih podgoričkih tipova, pa neku fantaziju (kao fol, fantaziju), pa kuću od čokolade đe četnici nose crvene brade („Space Funk“)...

I sve je to strašno promišljeno i pametno – u crnogorskoj bari đe nema mjesta za dva krokodila („Duda sloboda“) i đe je najbolji, ali najbolji cover onaj u kom Cecina „Monotonija“ probija sve blokade za nju i njega.

Od svih crnogorskih albuma, ovaj bismo apsolutno prvi birali da dočeka vinil izdanje u makar nekoliko stotina primjeraka.

Jer je, nećete vjerovati, bajka o samopoštovanju u jednoj sredini đe ipak, ipak – postoji neko ko zna koliko sveto i ljekovito zvuči ono: „album“ i ono „ploča“.

S. S.

uz jaku manjinsku koprodukciju i veliki kino-hit „Čuvari formule“ Dragana Bjelogrlića, dočekana čak tri dugometražna igrana filma.

I neka što su njihove svjetske premijere održane na bitnim festivalima u Talinu i Sarajevu, nego su svi žanrovski različiti, sasvim autorski i vrlo interesantni. I Šahmanovićev dojmljivi debi „Sirin“ sa fenomenalnom Danicom Ćurčić, i Bečanovićeva štosna satira „Supermarket“, i Marinovićeva dramedija „Živi i zdravi“.

Od velike ovogodišnje trojke, pak, Marinovićev drugi igrani film, prikazan u glavnom takmičarskom programu Filmskog festivala „Black Nights“ u Talinu, ostavlja najjači utisak. Sa debelim su razlogom „Živi i zdravi“ – komedija koju smo (pre)dugo čekali i za koju nijesmo ni znali koliko nam je potrebna.

Nije Marinović tu uspio da spakuje samo supersimpatičnu komediju, u kojoj jedna crnogorska svadba poprima razmjere Godzile ili najstrašnije bure na otvorenom moru, nego i vrlo upečatljivu dramu o transgeneracijskoj traumi. Dakle, ne samo o teretu tradicije i očekivanja koji ovaj krš i ovi ljudi spuštaju na pleća mladim osobama, režiserovoj generaciji i

živi i zdravi Tihana Lazović-Trifunović u sjajnoj dramediji Ivana Marinovića

onim mlađima, nego i o njihovim roditeljima, babama, đedovima, precima, sve u paketu. „Živi i zdravi“ vibriraju od humora i štosa dok izvrću ruglu sve one svadbarske momente koje vrlo dobro poznajemo, uokvirujući priču o odbjegloj mladoj, koju sjajno iznosi Tihana Lazović-Trifunović, u milje

Živka Nikolića, ostajući uvijek na strani svojih likova, ma koliko grešni i nesavršeni bili. I ma koliko bježali od sopstvenih nutrina.

Zatvarali se u ćutanje, skrivali se iza sanduka punog dinamita sa natpisom „ZA SVADBU“, branili se psovkama ili bocama razbijenim o glavu, krivili za svoje izbore horo-

13

skop ili pretke – to su sve ljudi koje dobro poznajemo. A Marinović ne da im je ulovio suštinu, nego je učinio da „Živi i zdravi“ postanu film čijoj se bioskopskoj premijeri, početkom naredne godine, valja više radovati nego ijednom blokbasteru.

M. I.-N.

nedosanjani san I

spred Senada Šahmanovića u godini za nama, uz izazove koje nosi dugometražni igrani debi, stala je i jedna drugačija, mnogo nezahvalnija vrsta Godzile. Jer, za hvatanje ukoštac sa nezavršenim TV filmom jednog velikana kakav je Živko Nikolić – malo je reći da je trebalo hrabrosti.

Dokumentarac „Živko Nikolić – nedosanjani san“, premijerno i sa jakom simbolikom prikazan na ovogodišnjem Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu, možda još nije dočekao premijeru na Javnom servisu, ali to ga ne čini ništa manje televizijskim ostvarenjem. Uostalom, i Nikolićev igrani film „Čudni ljudi“ (1995), oko kojeg se Šahmanovićevo ostvarenje vrti, snimano je u TV produkciji.

Poslije skoro tri decenije čavorenja u depou RTCG, posvjedočili smo Živ-

kovim nikad prikazanim kadrovima i podsjetili se, ako nam je podsjećanje uopšte bilo potrebno, da niko kao on nije sa takvom ljepotom, humorom i tugom ove ljude i ovu zemlju. Onu koja je, bila i ostala, prostor konstantnog sizifovskog osvajanja (ženskih) sloboda. Šahmanovićev film podsjetio nas je i na to da Nikoliću nije omogućeno da stvara, što je najveći zločin što jedna država može da napravi prema bilo kome svom, a kamoli prema velikanu. I učinio je to ne samo najboljim segmentima, nego i svojim manama, čak i falinkama pocrtavajući Živkovu posebnost i da niko, osim njega, nije mogao da dosanja ovaj filmski san. I zbog toga 2023. zaslužuje da se pamti i po igranom debiju, i po ovom bolnom i za kolektivno sjećanje i kulturu važnog dokumentarca Senada Šahmanovića. M. I.-N.

Srđa Dragović

antoniosanchezikurvinisinovi.bandcamp.com

uvišno je govoriti o tome koliko je za crnogorsku kinemaS tografiju bitna godina u kojoj su,

Adriatic Western

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Šahmanovićev podsjetnik na to koliko nam je bitan Živko Nikolić

14

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Piše:

Milutin PAVIĆEVIĆ

P

ojavili su se pametni roboti na internetu, i sad dolaze da Crnogorcima uzmu poslove... Nisam siguran da li je ovo početak vica ili, jednostavno, sažetak ključnog trenda godine za nama. Vještačka inteligencija došla je do kritične tačke; računari mogu da komuniciraju, pišu, slikaju i komponuju na nivou koji je na prvi pogled nerazaznatljiv od čovjeka.

Pritom, dok se AI razvija neslućenom brzinom, ljudi, u najbolju ruku, pokazuju da ne postaju ništa pametniji. Rezultati PISA testova su sveukupno pali, ali su broj ratnih žrtava i rezultati na takmičenju u izležavanju u Breznima značajno porasli.

NAGLI PREOKRET Djeluje kao da se „buđenje“ vještačke inteligencije dogodilo naglo. Ipak, postojala je decenijama, samo je bila nezgrapna, skupa, visoko specijalizovana i često opskurna. Sada je univerzalna, udobna za korišćenje i namijenjena svima. Taj preokret dogodio se, naizgled, preko noći, nakon što je objavljen ChatGPT - servis koji korisnicima omogućava da prirodnim jezikom komuniciraju sa takozvanim velikim jezičkim modelom vještačke inteligencije.

Ovi modeli postali su toliko neizbježan dio svakodnevice da je onima koji se na njih oslanjaju teško da shvate da postoje tek godinu, a ChatGPT je prvu svjećicu na rođendanskoj torti u obliku okrenute kornjače s usijanim stomakom oduvao tek u decembru.

Ljubitelji naučne fantastike bili su malo spremniji za ovaj scenario. U romanu „Luna je okrutna ljubavnica“, Robert E. Hajnlajn piše o računaru Majkroftu sa Mjeseca, zasnovanom na elektronskim modelima ljudskih neurona (neuristorima). Napravljen da kontroliše ogromni katapult koji šalje rudu sa Mjeseca na matičnu planetu, Majkroft postaje svjestan sebe u trenutku kad komplement neuristora u njegovom procesoru premaši broj neurona u ljudskom mozgu.

On počinje da komunicira sa ljudima i učestvuje u revoluciji koju nezadovoljni rudari sa Mjeseca pokreću protiv matične planete.

Majkroft je u ovoj priči plemeniti pozitivac, ali saj-faj radije priča o opasnostima nego o benefitima sintetičke pameti. Za svakog Majkrofta, Džarvisa, Optimusa, Čepi-

Vještačka inteligencija – „uvreda za sam

Dragi Ch Mašine će preuzeti dio tehničkog posla u kreativnom biznisu i, kao i u svakoj industrijskoj revoluciji, na čovječanstvu je da pronađe odgovor na Njegoševo „Što je čovjek, a mora bit čovjek?“. U suprotnom, čeka nas budućnost u kojoj mašine vode glavnu riječ. Ako ne Terminator, onda, u najboljem slučaju, WALL-E

ja ili Gvozdenog džina nudi nam deset zlikovaca kao što su Skajnet, Ultron, agent Smit, Hal ili GLaDOS. Ovaj žanr je najbolji upravo onda kada nas ujedno čini entuzijastičnim zbog naučnog napretka, i upozorava na opasnosti koje sa njim dolaze.

JEZIČKI MODELI Ideja o imitiranju biologije ljudskog mozga vještačkim neuronima odavno postoji i u nauci i naučnoj fantastici. Vještačke neuronske mreže sa slojevima gusto povezanih vještačkih perceptrona bile su najpopularniji modeli, a njihova moć u namjenskim sistemima i dan-danas teško je nadmašiva. Upravo veliki broj ovakvih neuronskih mreža spojenih u jedan sistem uspijevaju da u „Terminatoru“ postanu generalna vještačka inteligencija - svjesna sebe i odlučna da postane aktivni (i ključni) član novog svjetskog poretka.

Proboj kom prisustvujemo ipak ne dolazi od modela inspirisanog neuronima i vještačkom biologijom. U onome što je ključno za ChatGPT takvih neurona gotovo da i nema; oni su zamijenjeni takozvanim mehanizmom transformera i pažnje. Njih biološka slič-

nost interesuje u mnogo manjoj mjeri, a pored procesorske moći snagu traže u jeziku.

U filmu „Arrival“ (Deni Vilnev, 2016), lingvistkinja koju glumi Ejmi Adams pokušava da prevede poruke napredne vanzemaljske rase, i shvata da učeći taj jezik dobija, kao čovjek, posebne moći koje su svojstvene biološki sasvim drugačijoj rasi. I ona i GPT prostim operacijama nad jezikom (prevođenjem, odnosno predviđanjem maskiranih riječi) poboljšavaju svoje razumijevanje. I upravo im jezik otvara put ka kognitivnim sposobnostima za koje nemaju biološke predispozicije.

Vještačka inteligencija utemeljena u jeziku odjednom je počela vrlo lako da uči da piše, slika, programira, prevodi i komponuje, a da nije namjenski programirana za te stvari. Ako zanemarimo opijenost onim što trenutno može da uradi, vidjećemo da je put do generalne (samosvjesne i autonomne) vještačke superinteligencije za njih ipak dug. Neminovna tehnička ograničenja će usporiti, iako ne i zaustaviti njihov munjeviti napredak.

To je, ipak, mala utjeha za one koji će biti pogođeni industrijskom revolucijom koju donosi novi talas generativne AI. Midjourney proizvodi nevjerovatno upečatljive „crteže“ i „slike“. ChatGPT veoma upečatljivo „piše“ eseje, sažetke sastanaka, mejlove, ponude... Eleven Labs „čita“ sintetičkim ljudskim glasom dostavljeni tekst tako da ga je teško razaznati od spikera ili glumca. Github Copilot „piše“ u prosjeku 40 odsto programskog koda za programera koji sa njim radi u tandemu.

AIVA „komponuje“ muziku u najrazličitijim stilovima dovoljno kvalitetno da se početnik u ovom poslu postidi.

ZGAĐENI MIJAZAKI Polako ali sigurno, sadržaj nalik umjetnosti generisan vještačkom inteligencijom počeo je da se pojavljuje i u mejnstrim medijima. „High on Life“, video-igra Džastina Roilanda („Rick and Morty“), koristi tako napravljene grafičke

fajlove kako bi obogatila dio grafičkog sadržaja. Netfliksov kratki animirani film „Pas i dječak“ (pod opravdanjem nedostatka radne snage) umjesto pozadina koje crtaju ljudi koristi one koje generiše vještačka inteligencija. Studiji i kreatori okreću joj se zbog lakoće korišćenja i udobnosti u kreiranju nečega što je lišeno ljudske genijalnosti, ali „može da prođe“.

U ovom smislu, AI ne crpi moć nad ljudima tako što ih, kao da je ovo Matriks, pokorava, već tako što joj se oni u sopstvenoj lijenosti i u potrazi za komforom, sa zado-

Leonardo AI

stav

Četvrtak, 28. decembar 2023.

život“ ili prilika za jačanje kreativnosti?

hatGPT... voljstvom predaju. Malo je reći da je oskarovac Hajao Mijazaki protivnik ovakve „umjetnosti“. Kad su mu prezentovali mašinu koja autonomno animira 3D modele kao veliki proizvod japanske tehnologije i korak naprijed u umjetnosti, pokazao je gnušanje.

Giljermo del Toro dijeli njegovo mišljenje. „Konzumiram i vo-

lim umjetnost koju pravi čovjek.

Ne zanima me rad koji je mašina dobila ekstrapolacijom informacija.“, rekao je u intervjuu za Decider.

Pojašnjavajući što pod time misli, citirao je slikara i strip crtača Dejva Mekina koji opisuje proces stvaranja vještačke inteligencije kao izvođenje zaključaka iz željenih i već poznatih smjernica definisanih onim što je čovjek stvorio i smatra da je takav proces lišen moći da, recimo, prenese istinsko osjećanje ili pribranost ljudskog lica. I Del Toro i Mi-

jazaki „AI umjetnost“ nazivaju „uvredom za sam život“.

Uz averziju prema riziku i rastuću naklonjenost holivudskih studija predvidljivim djelima - u bioskopima je sve više sadržaja koji je, čak i ako to trenutno nije slučaj, takav da ga je mogla napisati AI. ChatGPT, napiši mi film o snažnom latino superheroju koji spašava svijet od robotskog nosoroga; 11 eksplozija, sedam Lamborginija, tri romantične scene s obnaženošću prihvatljivom za publiku od 13 godina i blagom insinuacijom da se sve loše dešava zbog globalnog

Nije umjetnost, ali može da prođe: AI generisani Djeda Mraz

15

zagrijavanja. Što više izgleda kao noćna mora Miodraga Kuzmanovića, to bolje.

VEDRIJA SLIKA Nijesu začuđujući rastuća količina anksioznosti i štrajkovi kreativnih stvaralaca i njihovih organizacija. Iako u čisto kreativnom smislu zasad nisu ugroženi od generativnih modela, vidna je nagla i sveprisutna devalvacija čisto tehničkih vještina.

Najbolji od AI modela trenirani su na skupovima podataka koji su prikupljani bez dozvole i sadrže stvaralaštvo upravo onih čija radna mjesta sada ugrožavaju.

U nedostatku pravne regulative, koja bi omogućila nekim novim advokatima da kao Blejd Raner love robotske kreativce i ubiraju nadoknade za klijente na čijem su stvaralaštvu zasnovani, stvorena je siva zona u kojoj informatičke korporacije profitiraju na račun malih umjetnika koji su, vječito nesnađeni u tehnološkim promjenama, uvijek na trpnom kraju metafore sa gloginjama.

Nemoralnost ovog procesa na stranu, generativna AI neće nestati, biće sve moćnija. Težnja da se ovaj trend zabrani osuđena je na sudbinu ludita. Mašine će preuzeti dio tehničkog posla u kreativnom biznisu i na čovječanstvu je da, kao i u svakoj industrijskoj revoluciji, još jednom pronađe odgovor na Njegoševo „Što je čovjek, a mora bit čovjek?“. U suprotnom, čeka nas budućnost u kojoj mašine vode glavnu riječ.

Ako ne Terminator, onda NieR Automata, Matriks ili, u najboljem slučaju, WALL-E. Jedan pogled na Jutjub kanal „Corridor Crew“, koji vode holivudski eksperti za vizuelne efekte, odlučni da nove tehnologije iskoriste u osnažavanju stvaralaštva, dovoljan je da pruži vedriju sliku budućnosti. Onu u kojoj je kreativni posao amplifikovan, a ne ugrožen tehnologijama. Ovi kreativci pokazuju da će vještačka inteligencija možda omogućiti nezavisnim stvaraocima s ograničenim budžetima da realizuju mnogo ambicioznije vizije.

Smanjenjem broja ljudi i novca potrebnog za stvaranje rizičnog, ambicioznog djela s autorskim pečatom, možda će i studiji biti raspoloženi da stanu iza talasa koji bi mogao da iznjedri nekog ovog Andersona, Hičkoka ili Tarantina. Chat GPT, preformuliši ovu rečenicu kao pismo Djeda Mrazu.

16

Četvrtak, 28. decembar 2023.

listalica

M

agija otkrića: najslađe je dok nemate rješenje, dok ste mu na tragu, dok je još pred vama misterija. Tako je i bilo na početku: arhitekta Erno Rubik nije ni pomišljao da u rukama drži nešto što bi moglo da bude puzla, ili nekakva mehanička igračka... Dok nije taj sopstveni naum razriješio.

Pod patentom „HU170062“, uredno zavedenim u Budimpešti, stoji nešto što se godinama nije ni zvalo Rubikova, nego samo „Magična kocka“. I nije istina da ju je skulptor i profesor arhitekture konstruisao da bi natjerao studente da malo bolje razumiju objekte u tri dimenzije.

*****

Magija ot odgonetka Prije njega, Kanađanin Leri D. Nikols u martu 1970. osmislio je sličnu, a ipak mnogo jednostavniju „2x2x2“ kocku. Pred Rubikom je bio mnogo komplikovaniji zadatak. Onih šest boja dodato je samo da bi arhitekta lakše prepoznavao gdje koji od 26 djelova pripada...

Kada je, pak, „proradila“ – Rubik je te 1974. skontao da je pred njim strašna zagonetka!

Naravno da bi to bila i strašna filmska priča: igračka, koja se solidno prodavala u Mađarskoj kao „Buvoš kocka“, pronašla je put do Zapada. Sa Rubikovom dozvolom, našla se u džepu biznismena Tibora Lašija, koji je u februaru

cinemablend.com

Početkom sedamdesetih i debelo iza Gvozdene zavjese, u Mađarskoj pod sjenkom sovjetske okupacije, Erno Rubik bio je tek službenik Odsjeka za dizajn enterijera u Akademiji primijenjene umjetnosti u Budimpešti. I namjera mu je bila da riješi prost strukturalni problem: kako da se djelovi ovakve kocke mogu nezavisno pokretati, a da se cijeli mehanizam ne raspadne.

Moćne simboličke uloge koje je Rubikova k

imdb.com

Na dejtu sa vampiricom u hororu ,,Let Me In“

Svjetlost kosmičke mape u saj-faj filmu „Prometheus“

1979. ponio na sajam igračaka u Nirnberg, u Njemačku.

Do kraja 1981. bila je najprodavanija igračka u Britaniji, Francuskoj, Americi, Japanu. Do kraja 1983. prodato je 200 miliona Rubikovih kocki. Već 1980. u hiljadama primjeraka na engleskom prodavali su se priručnici Dejvida Singmastera, skoro filozofski osvrti – kako je uopšte riješiti! A 1981. zvanična takmičenja „spidkjubinga“, njenog brzog rješavanja, sve pod okriljem Ginisove knjige rekorda.

Rubik? Takvo je vrijeme bilo, nije se pretjerano obogatio; od početka osamdesetih vodio je jedan magazin o igrama i zagonetkama, pa osnovao 1983. privatni studio za dizajn namještaja i igračaka.

Godine 1987. konačno je stekao

Jedan mali robot pokazao nam je koliko je štosno pokloniti je nekome na prvom dejtu, a u Marvelovom svijetu ta ista kocka ukazala je na tajnu jednog dječaka zvanje profesora arhitekture, a od 1990. bio je predsjednik Inžinjerske akademije Mađarske. Padom komunizma stigla je i gomila novca; a starac, sada u 80. godini, uživa u baštovanstvu, jedrenju i veslanju na jezeru Balaton. Ma, strašan, svjetski i filmski tip!

Četvrtak, 28. decembar 2023.

17

svi problemi budu „razrije- što je baca uvis, skoro kao loptu. kocka odigrala na velikom platnu nici, šeni“, onako kao Gordijev čvor.

Malo apsurda od onog kojem je

tkrića i a života THE PURSUIT OF HAPPYNESS

IN A BETTER WORLD Strašna priča o dvojici dječaka iz razorenih porodica – i vizija režiserke Suzan Bir, koja u drami „In a Better World“ (2010) govori o velikim nepravdama. Ili, o onom prvom i ranom suočavanju sa tim koliko život na svakom koraku servira nepravednih, besmislenih, nepopravljivih stvari.

U centru priče je dječak Elijas, koji ima prvi susret sa Kristijanom upravo onda kad vrti Rubikovu kocku u rukama. Obojica prvi put svjesni da su se zatekli u velikoj zagonetki života. Prije nego što, u dramatičnoj završ-

Daleko od toga da je WALL-E samo robot koji se bavi čišćenjem cijelih planeta zatrpanih đubretom. U Piksarovom remek djelu „WALL-E“ (Endrju Stenton, 2008), sakupljačka navika jednog malog robota tjera nas da skontamo da tu postoji i nešto sasvim ljudsko u vezi sa njim. Jer, on zadrži sve ono što ga zaintrigira; pa i Rubikovu kocku.

E, WALL-E će biti taj koji će nam pokazati, koliko je štosno na dejtu, nekom pokloniti Rubikovu kocku... Samo što njegova robotica EVE, naravno, Rubikovu kocku riješi za sekund i onako riješenu mu je tutne u grešne ruke. Pa, kako šarmantna fora!

THE MACHINIST Znate već tu priču: Kristijan Bejl je u filmu „The Machinist“ (Bred Anderson, 2010) praktično živi leš, ispijen paranojom, nesanicom, totalnom konfuzijom... Naravno, nakon jedne nesreće na radnom mjestu. E, u ladici ovog lika, dok očima grabimo po njegovoj intrigantnoj privatnosti, stoji, između ostalih stvari, i Rubikova kocka... Pa u sekund znamo, koliko je to senzitivan, promišljen, prigušen i duboko samotnjački lik. Prava slika karaktera.

LET ME IN Romantični horor i mnogo mekši rimejk kultnog švedskog horora „Let The Right One In“ (Tomas Alfredson, 2008), koji je vizuelno vrlo elegantno riješio Met Rivs u „Let Me In“ (2010). Dvanaestogodišnji Oven tu upoznaje Ebi koja je, eto, između ostalog – i vampirica. I kako je samo iznenađen, kad tu, bez ikakve muke, začas riješi Rubikovu kocku... Za momenat s ukusom natprirodnog, mističnog, primamljivog i opasnog. Mnogo simpatično.

BEING JOHN MALKOVICH Nadrealna drama Spajka Džonzija sa Džonom Kjuzekom, Kameron Dijaz i naravno, Džonom Malkovičem – ima i neke specijalne goste. Mala, skoro cameo rola pripala je Čarliju Šinu u „Being John Malkovich“ (1999). I naravno da „loši dečko Holivuda“ ne zna kako da riješi Rubikovu kocku. Umjesto toga, zabavlja se tako cubing.co

Zato ne čudi što je Rubikova kocka u centru simbolike i važan znak alfabeta vizuelnog jezika u filmu „The Pursuit of Happyness“ (Gabrijele Mućino, 2006). Film koji je, sada je već jasno, obilježio i oslikao karakterni i životni put Vila Smita – priča je o beskućniku koji traži način da se etablira i ostvari na berzi. Taj Kris Gardner postaje broker na najvećoj sceni, a Rubikova kocka u gomili scena ilustruje gomilu problema koji mu vrte život, svakodnevno, na svakom ćošku. I da, stvarno ne bi bilo pretjerivanje reći da je kocka ta koja ovdje ima simboličku rolu ravnopravnu glumačkoj.

takva zabava mogla i biti. U vrlo bitnoj i simboličnoj sceni.

WALL-E

x.com

WALL-E i „savršen“ poklon za EVE

THE AMAZING SPIDER-MAN Rubik u Marvelovom svijetu mogao je pripasti samo sobi odrastanja jednog Spajdermena. U filmu „The Amazing Spider-Man“ (Mark Veb, 2012) nemamo mnogo vremena da naučimo nešto o danima, zanimacijama ili odrastanju Pitera Parkera (Endru Garfild)... Pa nam mnogo toga o njemu na mahove govori njegova soba. I eto je kocka, tu na radnom stolu, tik pored računara, riješena. Da nagovijesti, da je ovaj klinac sasvim tajnovita ličnost.

PROMETHEUS

reddit.com

Riješena kocka u sobi Spajdermenovog odrastanja

Posebna igračka za Čarlija Šina u filmu „Being John Malkovich“

I konačno, Rubikova kocka – kao važna referenca filmskog jezika starog Ridlija Skota. „Prometheus“ (2012) je ne pretjerano duboka istraga porijekla ljudske vrste, koja jedan tim istraživača šalje na sami kraj univerzuma. Naravno, po pravilima naučne fantastike. Taj peti dio velike „Alien“ filmske priče i slagalice ima taj jaki momenat, kada se jedna Rubikova kocka „rješava“ mimo svih pravila... I otvara kao galaktička mapa, kao blještava svjetlost drevnog znanja i divnog otkrića. Za osjećaj poput prazničnog čuda, kao kada na tek darovanoj Rubikovoj kocki provalite kako da složite makar jednu od njenih šest strana.

S. STAMENIĆ

18

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Fascinan Fascinant Džonatan Džonatana

filmski presjek

tac koji čita priču za laku noć svom djetetu, dok sa druge strane zida umiru nevini, zastrašujuća je slika koju je Džonatan Glejzer stavio na veliko platno i, sudeći prema izboru većine crnogorskih režisera sa kojima smo pričali o najboljim ostvarenjima 2023. godine - napravio izvanredan film. No, dok o „The Zone of Interest“ nemaju previše dilema, naši filmski autori podijeljeni su oko Skorsezeovog epa „Killers of the Flower Moon“.

U cijeloj priči o filmovima koji su obilježili 2023. nijesu zaboravljena ni ostvarenja crnogorskih autora, a takvu je kolegijalnost uvijek lijepo vidjeti na kraju svake kalendarske godine. Možda 2024. svijet kinematografije bude obojan vedrijim tonovima, jer roza koja je pratila „Barbie“ famu, više ne odiše optimizmom.

IVAN MARINOVIĆ Od svega što sam ove godine gledao izdavaja se duboko crn, potresan i ironičan film „The Zone of Interest“ Džonatana Glejzera, kao fascinantna analiza ljudi koji su sprovodili najteže zločine u Drugom svjetskom ratu. U fokusu je porodica njemačkog oficira koja spokojno živi pored Aušvica, a film se dabome tematski odnosi i na čitav svijet i razaranja i stra-

Dušan Todorović

Ivan Marinović

danja 21. vijeka. Izuzetan je zbog tretmana filmskog jezika i zvuka, koji Glejzer uvijek koristi drugačije od ostalih.

Jednako potresni i relevantni su i filmovi „Io Capitano“ majstora Matea Garonea, i „Green Border“ Agnješke Holand, koji humanizuju priče o migrantima na sjeveru i jugu Evrope.

No, da ova lista ne bude čisto crnilo, veoma zanimljiv, iako duboko nesavršen, jeste i sumanuti, duhoviti „Beau is Afraid“ Arija Astera.

Ves Anderson i njegove adaptacije kratkih priča Roalda Dala na Netfliksu, pogotovo „Poison“, takođe su filmovi u kojima sam apsolutno uživao.

MARIJA PEROVIĆ Filmsku 2023. obilježilo je nekoliko zanimljivih situacija. Prvobitno, povratak publike u bioskope nakon kovida, zbog dva atipična filma, usred ljeta. Jedan je „Oppenheimer“ Kristofera Nolana, a drugi „Barbie“ Grete Gerving.

Onda je na jesen stigao Skorsezeov „Killers of the Flower Moon“.

Nijedan od ova tri fima, iako favorizujem Skorsezea i priču o suptilnom genocidu nad Osejdž Indijancima, nije film za široke

Marija Perović Privatna arhiva

O

Maja Medić

Dok o remek djelu „The Zone of Interest“ nemaju previše dilema, naši filmski autori podijeljeni su oko Skorsezeovog epa „Killers of the Flower Moon“

Crnogorski režiseri izdvaja

Film je, u suštini, neprepričljiv, jer ga je vodio istinski majstor i poznavalac zanata i smisla filmskog jezika, u kojem su svi elementi, od rada sa glumcem, preko montaže, kamere i muzike, do oštrog idejnog okvira, sklopljeni poput udžbenika filmske režije. Tako da nije čudno što je veliki Skorseze nagrađen u Americi i kao inovator, bez ijednog novog i izmišljenog specijalnog efekta ili upotrebe vještačke inteligencije. Ovom filmu bila je dovoljna ona njegova, njegovih saradnika i same knjige koju je adaptirao, a koja otkriva prećutane zločine. U ovom oljuđenom filmu, zlo je tako jednostavno ljudsko. Zlo je, ali je naše. I film je zbog toga intrigantan.

VLADIMIR PEROVIĆ

Vladimir Perović

narodne mase, isključivo zabavan sa laganom podjelom na crno-bijeli svijet, već je svaki osvrt na istorijski period sa bolnom opomenom u sadašnjem vremenu, uz pitanje: „A što ćemo sad?“ Ipak, najbolji je Skorseze: strpljiv, inteligentan, raskošan, sveden na nivo ritma u savršeno sklopljenoj trosatnoj sagi, u kojoj je prevejani negativac kojeg glumi Robert de Niro, konzervativni a topli mačo rasista koji navodi sestrića (takođe odličan Leonardo Dikaprio) na zločine i ubistva na indijanskoj zemlji gdje je pronađena nafta.

Dokumentarac „All That Breathes“, Šaunak Sen. Braća koja razumiju ekosistem Delhija i štite mrke lunje – brane čovječanstvo!

Jer majka ih je učila da je važno „sve što diše“. A kad ovlaš dotaknu islamofobično nasilje, oni su uzdigli priču iznad zagađenja vazduha – na zagađenje duše... „Eo“, Jerži Skolimovski. Kakva divna drskost, praviti rimejk bezgrešnog Bresona! Kakva svježina i inovativnost! Sigurna ruka starog maestra i vizuelna uprizorenja dostojna digitalne ere. „Critical Zone“, Ali Ahmadzadeh. Film zbog koga je režiser morao da napusti domovinu. Beskrajni tunel i noć – moćni simboli. Žene bez hidžaba i bez moralne policije da ih ubija! Naličje teokratskog Irana. Ništa nije onako kako režim deklariše. Poznato i iz nama bližih prostora...!? Ponekad mi se čini da baš svaki iranski film (veličanstvena kinematografija!) nosi djelić borbe jednog divnog naroda za bolje, pravednije, slobodnije društvo.

Četvrtak, 28. decembar 2023.

19

ntna vizija tna vizija na Glejzera a Glejzera

aju naslove koji su ostavili najjači utisak

Privatna arhiva

empatije. Veličanstveno jedinstvo režije, kamere i glume. „Sigurno mjesto“, Juraj Lerotić. Život jedan na jedan, sa samo dva iskoka iz pravolinijske jednostavnosti. Lični pakao – vama na uvid.

Nivo koji pomijera granice filmskog izraza. „Ekskurzija“, Una Gunjak. Čudesna običnost običnog. Milion moralnih pitanja o jedinki i pravu zajednice na nju. I buduće veliko ime evropskog i svjetskog filma, maestralna Asja Zara Lagumdžija. „Past Lives“, Selin Song. O onome što nismo imali a mogli smo, o žalu za propuštenim, o čežnji suspre-

Bojan Stijović Privatna arhiva

Privatna arhiva

„Kidnapped“, Marko Belokio.

Istinita priča: crkva silom otima jednog dječaka, jer ga tobož katoličanstvo spašava od judaizma!

Belokio raskrinkava sve zlo koje je crkva kroz vjekove činila u ime nedodirljivog pojma svetosti, i otvara mnogo pitanja o smislu vjere. Što znači simbolični čin krštenja ili obrezivanja, koji ti je nasilno nametnut dok još ne možeš da odlučuješ; da li si njime doista uveden (utjeran) u vjeru, ili ta konkretna religija udara tapiju na tebe, da bi te pretvorila u beslovjesnog i bespogovornog poslušnika i izvršitelja svega što ona naredi!? „Killers of the Flower Moon“, Martin Skorseze. Jedan od nekoliko velemajstora što i unutar holivudskog studio-sistema prave autorska djela. Istinita priča: pronađena nafta na zemlji plemena Osejdž, koje bijeli čovjek i dalje zove Indijancima, a pošto ih ne smatra ljudskim bićima, može da ih tamani. Nije to 60 ubistava zbog pohlepe, nego djelić sveukupnog genocida na kome počiva Amerika. Uz kreativni, tu je i snažan Skorsezeov moralni pečat. „Observing“, Janez Burger. Bolno preoznatljivo i aktuelno: savremeno društvo, nasilje kao medijski performans, odusustvo

zanoj decenijama, o ljudskom neshvatanju prolaznosti zemnog trenutka, o sjetnom sumiranju života onda kad više nema promjene... „Perfect Days“. Vim Venders u Japanu napravio iranoliki film!

Nema malih života, ima samo velikih životnih istina. Jednostavnost junaka i priče, spori hod, ništa se ne dešava... a iz kina izađeš bogatiji za deset života! Čistač klozeta ima smisleniji i srećniji život nego njegova sestra milionerka.

NEMANJA BEČANOVIĆ

„The Holdovers“ Aleksandra Pejna jedan je od onih filmova kakvi se više, nažalost, ne snimaju. Instant klasik, teza i antiteza coming of age filma, ova priča dovodi svoje junake do „odrastanja“; kako studenta Angusa Talija, tako i njegovog profesora Pola Hanama. Prateći najbolju tradiciju „feel good“ filmova, Pejn vješto izbjegava zamku sentimentalnog kiča. Naslanjajući se na „Dead Poets Society“ i klasične božićne filmove, „The Holdovers“ anahronim i manirističkim narativom uspijeva nemoguće: bespogovorno odolijeva ciničnom i istrošenom vremenu u kojem živimo.

Triler „Red Rooms“ Paskala Plantea. Uznemirujući film o fanovima serijskog ubice je sporogoreća priča koja otkriva iskrivljeni svijet ljudi fasciniranih nasiljem i zločinom.

Uz savršeno izvedenu atmosferu, nadahnuto kadriranje i pokret kamere koja klizi filmskim setom kao jeza niz kičmu, „Red Rooms“ je mračan film koji razotkriva najdublje dark web teritorije.

ZORAN MARKOVIĆ Nemanja Bečanović

Zoran Marković - Zonjo

Znam da je ovo izbor najboljih, ali imam potrebu da opišem razočaranje filmom za koji sam mi-

slio da može biti najjači u 2023. I ne samo to... Činilo mi se da ima potencijal da postane jedan od najboljih filmova svih vremena.

Riječ je o Skorsezeovom „Killers of the Flower Moon“.

Naizgled, sve je tu. Pokajnička američka priča o zločinima nad Indijancima, maestralni De Niro i Dikaprio, savršena kamera, scenografija, kostimi, masovne scene. Savršena režija u detaljima.

Savršeno dosta toga osim onog glavnog. Dosadna i vrlo predvidljiva pravolinijska priča sa dva negativna glavna junaka. Osnovni problem filma je što se gledalac ne može povezati sa glavnim likovima jer su negativci. Kako uđu u film, tako izađu, rušeći osnovni postulat dramaturgije da se karakteri moraju promijeniti tokom svog putovanja.

Skorseze troši tri sata da likvidira tri sestre razvodnjavajući glavnu motivaciju filma. Čudu se nijesam mogao načuditi zašto je genije kakav je Skorseze tako kiksao, a onda pročitah da je Dikaprio insistirao na promjeni scenarija. Da je film trebalo da ima posve drugačiju strukturu, i da je trebalo da glumi pozitivca, FBI agenta koji razotkriva zločine. No, izgleda mu je glumački bilo atraktivnije dočarati priglupu barabu koja gledaoce drži na distanci.

Iako su kritičari oduševljeni, za mene je ovo bačenih tri i po sata i savršen primjer kako je slavni režiser izgubio kontrolu nad filmom zbog pametovanja glavne zvijezde. Sve u svemu, znam da mi nećete vjerovati i da ćete pogledati film. Derite kad imate kad...

BOJAN STIJOVIĆ „The Zone of Interest“ Džonatana Glejzera. Trebalo bi mi mnogo vremena da opišem koliko se

Četvrtak, 28. decembar 2023.

imdb.com

20

„The Zone of Interest“ – Glejzerov nesvakidašnji pogled na horor Aušvica

„Godland“ Hlinura Palmasona.

O ovom filmu sam čitao mnogo prije nego što je izašao. I sa nestrpljenjem čekao da ga konačno pogledam. Riječ je o priči sa vrlo jednostavnim postavkama: u 19. vijeku danski sveštenik dolazi u zabačeni i izolovani dio Islanda kako bi sagradio crkvu. Trenutno sam u takvoj životnoj fazi da me Privatna arhiva

SEAD ŠABOTIĆ „The Zone of Interest“. Pored Kronenberga, Bresona i Drejera, Džonatan Glejzer mi je jedan od najvažnijih filmskih stvaralaca. Mislim da publika, pogotovo ljubitelji arthouse ostvarenja, neće očekivati film ovog tipa od njega.

Glejzer je jedan od najoriginalnijih autora u 21. vijeku.

NIKOLA VUKČEVIĆ

Privatna arhiva

Sead Šabotić

BRANISLAV MILATOVIĆ

U epohi u kojoj je briga o malom čovjeku skoro iščezla, a „velike teme“ počele da preuzimaju primat,

Branislav Milatović

zanimaju priče koje temeljno propituju identitet. Lični, kolektivni, nacionalni, vjerski, svejedno je.

Ovo jeste „težak“ i „naporan“ film.

Traži od gledaoca punu pažnju, koncentraciju i određeno znanje o temi koju režiser obrađuje. „The Killer“ Dejvida Finčera.

Mišljenja o njemu su drastično podijeljena. Mnogi će reći da je ovo vrlo loš i/li promašen film.

Ja ne dijelim to mišljenje. Usudiću se da kažem da je „The Killer“ možda i jedan od najznačajnih Finčerovih trilera. Od njega se očekuje možda potpuno drugačiji film, a on ipak publici ispostavi nešto neočekivano. Nešto što neodoljivo podsjeća na evropski film. Mogu da se povedu ozbiljne rasprave i komparativne analize sa francuskim filmom „Le samourai“ (1967).

Nikola Vukčević

Izdvojiću nekoliko crnogorskih naslova, na kojima je predano rađeno prethodnih godina i koje bih sa zadovoljstvom preporučio: „Sirin“ Senada Šahmanovića, „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića, „Supermarket“ Nemanje Bečanovića i kratkometražno ostvarenje „The Glimps“ Nemanje Lakića.

Navedeni igrani filmovi već su se pokazali u lijepom svjetlu na međunarodnim festivalima, dok „The Glimpse“ tek čeka pravu priliku. U iščekivanju smo dugo čekanih premijera i filmova „Planeta 7693“ Gojka Berkuljana i „Roda“ Ise Ćosje, koji će nam, siguran sam, obogatiti 2024. godinu.

D. ERJAVŠEK

imdb.com

Aki Kaurismaki nas sa vremena na vrijeme podsjeti da su priče o običnim ljudima ipak nešto što, bez obzira na to kakvi su globalni potresi u toku, vjerovatno snažnije ostaje u percepciji gledalaca kao svjedočanstvo jednog vremena. Hroničar finske melanholije sa primjesama apsurda, ponovo nas je na to podsjetio u posljednjem filmu „Fallen Leaves“, priči o dvoje usamljenih ljudi, Ansi i Holapi, koji se slučajno srijeću u helsinškoj noći i pokušavaju pronaći prvu, jedinu i najveću ljubav svojih života.

Privatna arhiva

divim ovom, slobodno mogu reći, remek djelu kinematografije i koliko je u svakom segmentu ovaj film inventivan, unikatan, duboko potresan, univerzalan i aktuelan u svijetu u kom živimo.

Priča prati gotovo idiličan život jedne porodice i njihove svakodnevne rutine, brige i radosti koje dijele u prostranoj kući sa predivnim dvorištem ispunjenim brižljivo njegovanim cvijećem. I u tome nema ništa specifično. Snimljeno je na stotine filmova koji za osnovu imaju istu postavku kao i ovaj. Ali, postoji jedna bitna razlika. Glava kuće je Rudolf Hes, upravnik koncentracionog logora Aušvic, čija se kuća naslanja zidom na najveću fabriku smrti u istoriji čovječanstva. Činjenica da tokom filma pratimo život njega i njegove porodice, da nikada ne vidimo preko zida njegove kuće, a da konstantno osjećamo horor koji se dešava u pozadini, rijedak je savremeni primjer moći filmskog jezika i raznolikosti sredstava kojima je Glejzer uobličio „The Zone of Interest“. Samo o zvuku i njegovoj dramaturgiji mogli bi se napisati eseji, kao i o upotrebi planova u prostoru, radu sa glumcima, pokretima kamere, vizuelnom identitetu i tako dalje.

Smatram da će se o ovom filmu tek pričati i da će ostati jedinstven primjer vrlo specifične vizije ovog velikog evropskog autora.

Četvrtak, 28. decembar 2023.

celuloid Emerald Fenel i dalje se igra, pa što joj prođe. Nakon debija „Promising Young Woman“, isporučila je „eat the rich“ satiru koja uglavnom pogađa lake mete

E

merald Fenel je vrlo talentovano, ali i jako razmaženo derište, u čisto stvaralačkom smislu.

Postavlja legitimna pitanja i bira legitimne mete, ali ih „razvaljuje“ uz infantilno zadirkivanje i pokušaj šokiranja publike, pritom zanemarujući zakonitosti dramaturgije. Zbog toga se čini da Fenel pokušava da svojom mladalačkom energijom sruši stari svet i izgradi novi, ali za taj drugi korak ipak nema dovoljno iskustva.

Odličan primer je njen autorski prvenac „Promising Young Woman“ (2020), do kojeg je karijeru uglavnom gradila kao glumica i scenaristkinja na televiziji.

Do samog kraja, film je na granici remek dela u kojem se provokativno kombinuju žanrovi drame, neprijatne komedije i trilera sa pastelno-neonskim stilom, a sve u svrhu vriska protiv muških privilegija, kulture sramoćenja žena, ali i ženske oportune solidarnosti sa „momcima“. Kraj je, međutim,

Saltburn

toliko neverovatan da od gledalaca zahteva suspenziju neverice do granice priznanja da junakinja filma koju igra Keri Maligan ima supermoći kada je reč o planiranju.

Sa novim filmom „Saltburn“, odnedavno dostupnim na Amazon prajmu, Fenel je opet podelila kritiku i publiku koristeći se sličnim sredstvima poput inflacije stila i momenata šoka. Dramaturgija je ovde malo čvršća, ali je sadržaj mnogo derivativniji, a i režiserka čini krucijalnu grešku otkrivajući šta će se tačno dogoditi već u uvodnoj pseudo-eliptičnoj naraciji i montažnoj sekvenci.

Priča zapravo mnogo liči na modernizovanu verziju „Talentovanog gospodina Riplija“ Patriše Hajsmit posutu prstohvatom nostalgije iz perioda autorkine mladosti. Mesto radnje je, za početak, Oksford, 2006. godine. Protagonista je brucoš Oliver Kvik (Bari Kiogan) koji je, za razliku od većine bogatih vršnjaka, na studijima zahvaljujući stipendiji.

Oliverov „socijalni kapital“ porašće nakon što se nađe u nevolji „alfa-baji“ Feliksu ((Džejkob Elordi) i dobije poziv da provede leto di sa njim na naslovnom imanju koje su nekad u vlasništvu imali kraljevi, a sada tamo žive njegovi roditelji aristokrati ser

Džejms (Ričard E. Grant) i bivša manekenka i „muza brit-popa“ Elspet (Rozamund Pajk).

Nespretan po pitanju socijalnih kodova, ali inteligentan i obrazovan, Oliver brzo shvata poremećenu dinamiku odnosa u kući i počinje da spletkari trudeći se da svakome pruži ono što se od njega očekuje, bila to hinjena fascinacija, zavođenje ili prosto prisustvo u funkciji objekta brige. I stvar brzo postaje fatalna.

Priča je, dakle, mnogo puta ispričana, a Fenel ne unosi mnogo novina, osim jednog otkrića koje će pokrenuti dinamični treći čin. Njene opservacije na makroplanu su takođe standardne, naročito o dekadenciji viših slojeva i fascinaciji neprivilegovanih onim što oni imaju. Čak je i pitanje koje na tom mestu postavlja, zapravo, tipsko: „Ko je tu zaista izvitoperen?“ Stoga, da film ne bi postao kopija kopije, Fenel poseže za onim što joj dokazano dobro ide: garnirungom. Tako imamo estetiku zasićenih boja kojim se naglašava luksuz, ali i uski format slike koji sugeriše da je naslovno mesto, ma kako raskošno bilo, ipak u suštini – zatvor. Nađe se tu malo intrigantnih prolaznih opservacija o poslednjim trzajima

21

„kul Britanije“, uz obilje muzike (i poneku faktičku grešku koju možemo pripisati nepouzdanosti sećanja), ali glavna taktika režiserke ostaju nesvrsishodni šokovi, po pravilu seksualno-perverzne prirode.

Sličnu funkciju ima i nepotrebna „rekapitulacija“ na kraju, „zakucana“ sa još malo nemotivisane golotinje, uz ponovljeni utisak da je naš „dečko koji obećava“ nekakav superplaner između Riplija, Kajzera Sozea i „devojke koja obećava“ iz prethodnog filma.

Kioganu leže uloge čudaka, manipulatora, rečitih frikova i starmalih mladića, ali je za ulogu brucoša ipak prestar. Elordi ima sjajnu prezentnost i čini se da bira prave role za dalji razvoj karijere.

Mala epizoda Keri Maligan dovoljna je da pokaže koliko je jaka glumica, ali zapravo smo je mogli i više videti. Grant je funkcionalan, ali protraćen na Džejmsa, koji je uvek u istom ključu „gazde“.

Svoj šou, pak, dobila je Pajk koja ovde igra površnu osobu kojoj su stalno potrebni novi „objekti“ za ispoljavanje plitkih emocija, da se onim dubljim ne bi bavila.

Na kraju, ostaje nam neujednačen film, koji retko inovira i uglavnom pogađa lake mete („eat the rich“ satira postaje sve popularniji „žanr“). Fenel i dalje ne haje za pravila struke, poigrava se, pa šta joj prođe. Više od svega - provocira, ali ne na intelektualnom nivou, otvarajući prostor za raspravu, koliko zapravo samo traži reakciju.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.8/5

22

Četvrtak, 28. decembar 2023.

celuloid

Supersimpatične ovogodišnje kome

vaki je filmski žanr priča za sebe, ali iz godine u godinu postajemo sve sigurniji da je jedna od najtežih stvari – napraviti dobru komediju. Još ako se istripujete da je izmiksate sa još nekim žanrom, ili ne-daj-bože, poželite bitnu posluku porati...

Najčešće vam je pukla pogibja. I zbog toga su nam komedije koje uspiju sve to, i još ponešto, vrlo dragocjene.

Takvih se komedija baš i nijesmo nagledali minulih godina, ali ove smo, ipak, uspjeli da ulovimo pet i te kako vrijednih pažnje.

S obzirom na to da su velike šanse da su vam neke umakle sa radara, pravo je vrijeme da ih posložimo na jedno mjesto. Pa eto, birajte, neka vam se nađu, ako poželite neki simpatičan naslov da vas ugrije tokom praznika. Bez obzira na to kakve prefikse volite uz svoje komedije, te sa kim želite da ih gledate, sigurni smo da možete da pronađete nešto za sebe.

imdb.com

S

FLORA AND SON Volite male, tople, romantične, nepretenciozne filmove u kojima se dvoje ljudi, vama na oči, zaljubljuju jedno u drugo, ali i u muziku, najčešće istovremeno? E onda je „Flora and Son“, dostupan na striming platformi Apple TV+, idealan izbor za vas.

Ubjedljivo najbolji i najšarmantniji film Džona Karnija još od magičnog „Once“ (2007) posjeduje mnogo aduta, ali najjači je zasigurno magnetična Iv Hjuson, Bonova kćerka i zvijezda serije „Bad Sisters“, ovog puta u ulozi haotične, ranjive i presimpatične irske prznice koja ne zna što hoće, ali zasigurno zna što nikako ne želi od života. I polako, uz simpatiju sa druge strane okeana, koju igra Džozef Gordon-Levit, uči da sve to upakuje na gitari.

Slatka, smiješna, topla, nježna, iskrena i, prije svega, ljudska – „Flora and Son“ je muzička priča koja će vas oboriti sa nogu, ma koliko cinični bili i ma koliko joj se opirali. Melemnije ne može za praznike, garant!

RYE LANE Od svih javnih toaleta u čitavom Londonu, on je morao da ušeta baš u njen... I ne samo što ćete se baš, ali baš slatko nasmijati kada čujete ovu repliku, tu negdje pred kraj filma „Rye Lane“, nego ćete čvrsto vjerovati u to. Da je moralo da bude tako, i nikako drugačije.

Da su Dom (Dejvid Džonson) i

FLORA AND SON: Najbolji film Džona Karnija još od „Once“

Jas (Vivijan Opara) stvoreni jedno za drugo; da su jednostavno morali da završe zajedno. I da bi trebalo da se osjećate privilegovano zbog toga što ste imali priliku da svjedočite rađanju njihove romanse.

Dugometražni debi Rejn Alen-Miler, dostupan na servisu Hulu i premijerno prikazan na Sandensu, radnju, praktično, i nema. Ovaj cijeli rom-kom je, zapravo, „produžena“ šetnja tokom koje jedna djevojka i momak razgovaraju, smiju se i provode kao nikad u životu.

No, ako vam je na takav opis prva asocijacija Ričard Linklejter, varate se. Iako ima u sebi linklejterovskog, pa iako njegov „naškrabani“ stil i paleta boja podsjećaju na Skota Pilgrima i Edgara Rajta, a humor na Ričarda Kertsa (koji je dobio i jedan fenomenalan omaž za „Love Actually“) - „Rye Lane“ je ipak drugačija zvjerka.

Najposebnija možda najviše zbog toga što je romantična ljubav dvoje presimpatičnih klinaca na momente u sjenci ljubavi koju režiserka pokazuje prema Pekamu, Brikstonu, tim malim ćoškovima u kojima velika metropola poput Londona, zapravo, najviše i vibrira od života.

Režija, pisanje, montaža, dizajn produkcije, soundtrack, gluma, način na koji su predstavljeni likovi, njihova hemija – sve su to stvari zbog čega vas „Rye Lane“ ostavlja sa leptirićima u stomaku, onako tupavo nasmijane i zabuljene u telefon kao poslije neočekivano lijepog prvog dejta.

Tako da, slobodno pustite da vam praznici zamirišu na „Rye Lane“.

Bili solo ili sa dragom osobom ispred ekrana, gledajte i dobro upamtite ime Rejn Alen-Miler.

Tek će se pominjati u godinama koje dolaze...

POLITE SOCIETY Velika nevolja, mala sestra – urnebesni je moto jednog od najštosnijih obračuna sa patrijarhatom koji smo gledali 2023. godine! „Polite Society“, dugometražni igrani debi Nide Manzur, sve je ono što se i moglo očekivati od Baftom nagrađene autorke fantastične serije „We Are Lady Parts“... Bizaran sudar svjetova, koji je možda i najlakše opisati kao „Džejn Ostin susreće ‘Cobra Kai’ i ‘Scott Pilgrim vs. the World’“. „Polite Society“ vrti se oko dvije sestre, Londonke porijeklom iz Pakistana, koje su čvrsto obećale jedna drugoj da će pratiti svoje snove i da neće dozvoliti da ih iko pretvori u mašine za rađanje djece i bilo kakvu službu muškarcima. No, nakon što su je predstavili najpoželjenijem neženji u muslimanskom univerzumu, sve što je

Četvrtak, 28. decembar 2023.

23

edije koje su vam vjerovatno umakle sa radara o pretjeranoj brizi i „helikopterskom roditeljstvu“, osjećaju izopštenosti, strahu od propuštanja, anksioznosti, samoći...

Kada se sve saberu, krajnja poruka postaje kristalno jasna i vrlo dragocjena, a „Leo“ vrijedan podsjetnik – i djeci i odraslima – da ne flaširaju osjećanja. Da se otvore, pa i po cijenu da budu povrijeđeni. Da se strah lakše pobjeđuje udvoje. I da nikako, nikako nijesu sami. A ako to nije poruka koje svi treba dobro da se podsjetimo i utvrdimo je tokom praznika, onda zaista ne znamo što jeste...

imdb.com

BOTTOMS

imdb.com

BOTTOMS: Lezbejke koje osnivaju ženski borilački klub da bi se riješile nevinosti

Bez obzira na to kakve prefikse volite uz svoje komedije, te sa kim želite da ih gledate, sigurni smo da ovdje možete da pronađete nešto za sebe za kućnu varijantu dočeka za užu ili malo širu odabranu ekipu. „Polite Society“ toliko je vedar, zabavan i sa srcem na mjestu, da je vrištanje od smijeha zagarantovano... a ako je u priču uključena i određena količina alkohola, možda čak i skidanje kung fu pokreta sestara.

LEO

POLITE SOCIETY: Urnebesni kung fu obračun sa patrijarhatom

starija odjednom poželjela jeste da nosi kardigane (!) i ispija vina sa „gospodinom Darsijem“. Kao da su je oteli, lobotomirali i ubacili u roman „Džejn Ejr“, reći će njena mala sestra, i dalje odlučna da ostane pri svom snu i postane najbolja kaskaderka na svijetu, te da svoje borilačke sposobnosti iskoristi da svojoj big sis „opljačka“ vjenčanje.

Debi Nide Manzur bez sumnje je jedna od najzabavnijih, ali i najto-

plijih akcionih komedija iz 2023. godine, a naročito će lijepo leći ljubiteljima britanskog humora, kao i filmskih smicalica režisera kojima daje omaže, od Tarantina i Edgara Rajta (čijom je „dalekom ‘braon’ rođakom“ i zovu), pa čak i do Džordana Pila, u trenutku kada uslijedi jedan urnebesni saj-faj twist sa prstohvatom socijalnog horora.

Teško da možete da odaberete bolji naslov za praznike, možda čak i

E, ako imate klince i praznike provodite u krugu porodice, jedna od najslađih stvari kojom se možete počastiti jeste Netfliksov animirani mjuzikl „Leo“ s Adamom Sendlerom. Znamo, znamo, i mi smo bili skeptični, ali vjerujte – priča u kojoj pozajmljuje glas mudrom gušteru koji daje savjete osnovcima u nevolji, toliko je pametno i štosno skockana, da ćete se zaprepastiti. Čak ne treba da vas plaše ni raspjevani djelovi, ako nijeste fanovi mjuzikla, jer izbjegao je mnoga opšta mjesta ovog često neprirodnog i usiljenog žanra. „Leo“ je savršen izbor za porodično filmsko veče poslije kojeg želite da se ušuškate u zajednički zagrljaj i pretresete sve tople životne mudrosti koje ste upravo čuli. Iako govorimo o veoma slatkom filmu i dopadljivom humoru, koji jednako dobro „radi“ i djecu i odrasle, u ovoj animaciji spakovano je i mnogo „slanih“ tema. Između ostalog,

Za kraj, još jedan naslov na tragu „Polite Society“ urnebesa: priča o dvije totalno luzerske lezbejke iz srednje škole, koje osnivaju borilački klub za žene, nadajući se da će tu, na čupri o feminizmu, namamiti beskrajno seksi čirlidersice – i konačno se riješiti svojih himena! „Bottoms“ Eme Seligman i Rejčel Senot, koje su nam već dale urnebesni „Shiva Baby“ (2020), definitivno je komedija kao nijedna druga. Zbog političke nekorektnosti, djeluje i kao relikt davnih vremena, a zbog otkačenog vajba, čiji šmek totalno ide uz milenijalce i generaciju Z, istovremeno je i prokleto svježe parče filmske umjetnosti. Mogla bi se, recimo, opisati kao dijete Finčerovog kultnog „Fight Club“ (1999) i nasilnih srednjoškolskih poslastica iz osamdesetih poput „Heathers“ (Danijel Voters, 1988) sa Vinonom Rajder.

Ono što će, pak, prodati „Bottoms“ publici od 14 do 107, bez obzira na to kojeg su seksualnog opredjeljenja, jesu izvanredna glumačka hemija, prvenstveno Senot i Ajo Edebiri (fenomenalna u seriji „The Bear“), kao i humor za piš od smijeha. Nevjerovatno je koliko pun života i sa kakvim entuzijazmom izvrće ruglu sve živo, od toksičnog okruženja srednjih škola, do prodaje lažnog feminizma i samoviktimizacije. Naravno, ne zaboravljajući da, tu i tamo, provuče i neke vrlo ozbiljne teme, od bulimije, stalkovanja i seksualnog uznemiravanja, do silovanja i samoubistva.

Sve u svemu, ako praznike provodite u široj ekipi, naročito onoj koja voli komedije puštene sa lanca i ima „sklonosti“ ka feminizmu, eto, znate što možete da gledate. A u narednoj i svim idućim godinama, najbolje što nam svima možemo poželjeti jeste da bude što više filmova kakav je „Bottoms“. M. I.-N.

24

Četvrtak, 28. decembar 2023. v

Dioba Bar pretpraznicni ciklus

Izguslao:

Damir Krpuljević

Milivoje KRIVOKAPIĆ

M

inu ljeto, ka’no mnoga prije, Donese nam filma i serije, Za svakoga ponešto se nađe, Nekom grče, a nekome slađe, Pršte kina i striming servisi, Ljudski rode, nikad im’o nisi, Za gledanje ovakvih prilika, Od kada je prokretnijeh slika.

Silo vajna, okle se to zgodi, Da na isti datum se pogodi, Premijera ostvarenja oba, Te se time podgrija dioba, Gledališta, ma i interneta, Te se pruži pr’o cijela svjeta, Ko podjela da nam manjka ođe, Pa ne moga ova da nas prođe.

Ma se jedan desio presedan, Dva filma se uprla na megdan.

S jedne stane lutka odveć slavna, Nijedna joj ničim nije ravna, S druge strane ime čojka-diva, Što atomsku bombu nam dariva, Dva svijeta, ta dva dunjaluka, Na sve strane podiže se buka, Udarila mađenta na sivu, Ne moš saznat ni za glavu živu, Je l’ to neka marketinška jeka, Il’ rivalska režiserska dreka.

No krenimo redom kako treba, Viđet što se pronašla potreba, Da se filmska koplja salamaju, Da se oba filma sagledaju.

Tamo neđe, iza rajskih sela, Popularna lutka oživjela, Ona te je svijet promjenila, I u svaku kuću uselila, U kojoj je đevojčeta mlada, Eto tako Barbika zavlada, Pa je evo na platnu filmskome, Da svjedoči o značaju svome, Kjubrikovski iziđe na scenu, I svakome stražnjicu pošenu.

Redakcijski guslar Milivoje Krivokapić

Margo Robi, divna kao bajka, Za ulogu rodila je majka, Te Barbiki dade dah života, Prosto gledat bijaše divota, Kako svakom scenom gospodari, I ni za šta ona već ne mari, U Barbilendu, gradu fantazije, Đe muškoga uticaja nije, Đe je svaki dan ko oni drugi, Đe su sreća i užici dugi, Sve u boji rozoj, ko flamingo, Brunclikovoj baš bi bio bingo, Da se dogna ‘vakvog okoliša, No ne može ona bez Kemiša.

Nego da se ne luta od teme, Na Kenove ogromno je breme,

Četvrtak, 28. decembar 2023.

25

rbenhajmera Tumaraju siroti po plaži, Malo pažnje svaki od njih traži, Al Barbike samo svoga ‘lada, Njihova je i riječ i vlada, Same sebi sasvim su dovoljne, To mijenjat nijesu baš voljne.

Kad najednom Barbika se budi, U mukama običnijeh ljudi, Ne kapira šta je snašlo jadnu, Pa se takva u potragu dadnu, Za rešenjem svojega problema, Dok je tišti tuga pregolema, Tu joj reče Barbi Uvrnuta, Da joj nema drugoga aduta, Bez da mora preskočit granicu, I u ljudskom svjetu nać curicu, Koja sa njom sudbinu dijeli, Ako problem riješiti želi.

Tako Barbi sa sve Kenom pođe, I u „El-Ej“ sva naredna dođe, Da sabere sve ovce na broju, Svom životu da povrne boju, Ma se čudu načudit ne moga, Šta se čini od svjeta ljudskoga, Muška glava sve jedna do druge, Odlučuju i vuku poluge, Ken se tome lasno obradova, Došao je u svijet iz snova, No se Barbi time ne šće bakćat Već se mora u potragu vraćat Za malenom svojom dušom srodnom, Da se vrne svom životu zgodnom.

No se cio slučaj zakovrnu, Te nam Barbi dodatno posrnu, Kad saznade da je zalutala, Da joj lijek nije ona mala, Za koju je mislila da jeste, Mila silo, niđe dobre geste, Da je živne i dadne joj nade, Nego bona tad u očaj pade.

Al’ pod bukom silnoga Matela, Sudbina je valjda tako šćela, Da je majka od one curice, Niko drugi, doli ono lice, Koje tuda naša Barbi iska, Te sa njome odma posta bliska, Pa sad hitro Barbilendu odi, Svome domu i svojoj slobodi.

Zamalo je šlog nije pomeo, Kad Ken reče da je preuzeo, Svu vlast šarenoga Barbilenda, Viđe Barbi nema hepienda,

Ako ovo nastavi ovako, Đe se sve slomilo naopako, Đe nekada žene vlast držaše, Sada muški simboli stajaše, Svuda sada propeti su konji, A žene su onaj sloj potonji.

Šta da čine sve Barbike sada, Kada tako izmače im vlada, Plan skovaše i krenuše skupa, Da se mačo nacija polupa, Obrnu se muški na muškoga, Pa u bitku svaki na svakoga, Umalo da sve po vragu krene, Da hitro ne uskočiše žene, Pa se riječ po riječ razveza, Svak bi reko: vid Kena, pekmeza, No Ken pošten tad oči otvori, Svakom ko ču’ kako mudro zbori, Da i muški krize prežvakuju, Da i oni ponekad tuguju, Pa i da su često srca bolna, Te se tako poodmota rolna, Od istine koja kaza svima, Da kad neko svu vlast za se’ ima, Nije dobro ni za njeg’ i druge, Nikad više vladari i sluge, No da žensko i muško druguju, I zajedno svijetom caruju.

Eto tako Barbi nam pokaza, Feminizam nije samo fraza.

A sa druge bande priča tutnji, Te je dugo čučala u šutnji, O čovjeku od silne pameti, Kojega je zapalo činjeti, Ono što se prije moglo nije, Viđet čak ni u snene vizije, Crn Prometej od bombe atomske, Pred kojom i sada drhte vojske, Openhajmer, vitez od nauke, Zavazda je uprljao ruke.

Taj naučnik život je imao, Ko da ga je Nolan režirao, A ne evo filmski ep o njemu, Koji nas je podučio svemu, Što dovede do pronalaženja, Grozne klice našeg uništenja.

Još kroz lice Kilijan Marfija, Sa pogledom Tomasa Šelbija, Openhajmer sliči lednom džinu, Te bi mogo pomjerit planinu.

Kako dođe do pakla takvoga, Da čoj’k krene put usuda svoga, U nauke bezbrojne su staze, Kojim umni učenjaci gaze, Bješe doba kad se čeprkalo, U atome, sile i ostalo, Nategli nam živce od početka, Bez po’ muke i trošenog metka, Bješe tuda i mračnih odluka, Prepiranja, otrovnih jabuka, Nije lako međ’ takve mozgove.

Razum da se svaki put dozove.

Openhajmer pronađe tu sebe, U njemu se rodile potrebe, Da atome na mrve razbija, Jer u tome energija klija, Kakvu čovjek prije imo nije, I što može svijet da pobije.

I taman se šćede u ta doba, Da se Hitler u vođe oproba, I zakuva paradu krvavu, Te se mnogi uvati za glavu, Da u ruke takvoga levata, Ne dospije atomska granata.

Openhajmer svog se drži posla, Dok mu nije tad ponuda došla, Baš onakva što se ne odbija, Amerika tako to sabija, Naučniku ideju iznose, Od koje se naježiše kose, „Ne smijemo sad da okasnimo, Odi vamo da ti objasnimo, Zašto smo te privolili ođe“, Niz leđa mu oštra jeza prođe, Kad je čuo šta od njega traže, Jedva smije naglas da se kaže.

Krv judejska uzavri u njemu, I poželje da se sveti svemu, i svakome nacisti od reda, Te se hitro u pripremu preda.

Los Alamos, usred nedođije, Grad maleni strašnu tajnu krije, U njem’ mnogi pametni perčini, Zbore kako bomba da se čini, Da upali ideja kompletna, Pod nazivom slavnoga Menhetna.

Pade Hitler, al’ priča nastavi, Da se bomba što prije sastavi, Da se fišti preko okeana, Posred hrabrog i drevnog Japana.

Openhajmer, voli pošvrljati, U afere on se upuštati, Privatni mu život posrnuće, Na bijes se žene ne osvrće, Jer mu preče bješe da što prije, Nuklearno bombu on uždije.

Dođe zora, crnja od katrana, Ko da više neće bivat dana, Nakon što se grdna bomba proba, I otpočne nuklearno doba.

Planu iskra ka’no munja živa, Horizontom huka se proliva, Bljesnu silna hadska bombetina, Stade svako srce usred kina, Mila silo, ne znade ol’ naći, Svoj grad vanka kad misliš izaći, Iz kina na dah noćnog mira, Eto kako Nolan to režira.

Nad pustinjom pečurka isklija, Što će mnogim na nos da iskija, Kad se vlada američka stušti, Da pakao na Japance spušti.

Tako sebi raku iskopasmo, Uništenje sebi darivasmo.

No nijedan uspjeh se ne prašta, Spakovaše naučniku svašta, Da je špijun, vrli komunista, Pade na njeg’ optužnica trista.

Uzdrma se savjest u heroja, Kada viđe kakvog sve nesoja, Ima tuda đe se kroji kapa, Od muke ni oka ne sklapa.

Na kraju mu ne ostade drugo, No da zbori široko i dugo, Pa da svoju savjest on umiri, Koju vazdan drmaju nemiri, Što je dvore pakla otvorio, Što atomsku bombu je stvorio.

U njegovoj slavi osta poraz, Cijeloga čovječanstva odraz.

I na koncu šta od sveg ispade, Liše da je sve dio šarade, I Barbika i atomski otac, Gledalištu mamili su novac, No nas eto barem podsjetiše, Da se valja potrudit još više, Oko zajedničke dobrobiti, Ovaj svijet boljim učiniti.

26 ili/ili

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Marko Lubarda - Random, reper

A

lbum „Origano“ bio nam je potreban u godini koja nije mnogo dobrog donijela u muzici. Nasuprot „krpljenjima“ za albume koji ne pokrenu ni oko da zaigra, Random pravi zabavu, usput skenira grad, ponude, savremene tokove života, sitne kućne čarolije, običaje i njihove odjeke, kulturne fenomene; razgovara (ne ogovara), spreman da se brani, da upozori, kritikuje... Ukratko, „radi po svom“.

Marko Lubarda najpodgoričkije je što dolazi iz svijeta muzike.

Neposredna i lagana priča o „teškim stvarima“ koja nas gricka za uvo tek toliko da ne možemo da ignorišemo – u njegovim pjesmama, iza ponavljajućih ritmova sa diskretnim pozadinskim „krasuljicama“, živimo svi mi – iskreni i foliranti, negatori i afirmatori, lijeni i hiperaktivni, moralisti i dekonstruktori nepisanih društvenih normi. „Ko će da nareže meze i dočeka braću“ u novogodišnjoj noći i kakve veze sa tim imaju tiktokerke? Što će se služiti? Koja će novogodišnja pjesma biti u pozadini, a koja sigurno neće? Random u Objektivu odgovara, poručuje, a malo i preporučuje.

Novogodišnja pjesma: „Preko Brda, preko brega“ (Kolibri) ili „Januar“ (Ana Nikolić)?

- „Preko brda, preko brega“ je fascinantna pjesma. Prvo, autor se usuđuje da naređuje Djeda Mrazu i da ga požuruje („ne oklevaj, ne dremaj“), a zatim insinuira da Djeda Mraz uopšte ima vremena da svraća na pojedinačne proslave i zadržava se po kuća („Deda Mraz nam stiže na veselje“). Osim toga, prva dva stiha („preko brda, preko brega/ i debelog snega“) neodoljivo aludira na šverc kokaina preko graničnog prelaza Debeli brijeg. Patetični „Januar“ ne može ni pod razno da se jebe s ovim.

Uloga Arnolda Švarcenegera: Terminator („The Terminator“, Džejms Kameron, 1984) ili Džon Matriks („Commando“, Mark Lester, 1985)?

- Teško je prevazići onu vilicu i teleći pogled u „Terminatoru“. Pohvale za scenaristu što je u prvom filmu negativac a u drugom spašava svijet, uvjerljiv je i u jednoj i u drugoj varijanti. „Komandos“ je previše jednosmjeran i lišen etosa za zbližavanje ili poistovjećivanje sa karakterom. Plus su ga nazvali kao iz nekog nasumičnog generatora imena iz devedesetih. Kožna jakna, naočari, farmerke, i „Vratiću se“, eto menasekund,samodavidimnešto.

Natruljajte lade sarm čitaoci Random: Najbolji Djeda Mraz imao je čast da se slika sa njim 1994. u vrtiću „Bubamara“

Who See pjesma: „Razočaran“ ili „Naselje“?

- „Naselje“ je najbolja pjesma koju je napisao Who See, a spot je jedan od najboljih kratkih filmova snimljen u Crnoj Gori, a i šire. „Razočaran“ je sa novog albuma i biće joj potrebno još da se razmaše, ali nikad neće prestići „Naselje“. To je jedna od Who See pjesama za koju želim da sam je ja napisao i da mi tako izgleda spot.

Balkanski hip-hop devedesetih: Gru ili Sunshine?

- Sanšajn mi je samo trip uživo da slušam, rijetko sam ih puštio

doma, ne mislim puštio doma da mi uđu u kuću, nego odvrnuo njihov CD/kasetu. Ne volim previše buku i ove krosovere repa sa ro-

Marko Andrijašević

Četvrtak, 28. decembar 2023.

e se me, i

kenrolom i pankom, tako da Gru drži primat ne samo nad Banetom i ekipom, već i u odnosu na mnoge druge legende balkanskog hip-hopa. Nek mu je laka crna, a za mnoge fanove, on „uvek biće tu“.

Kultne knjige: Selindžerov „Lovac u žitu“ ili „Mi djeca sa stanice Zoo“ Kristijane F.?

- Ako moram da bira, onda Selindžer, mada od njegovih djela su

mi mnogo draži „Tedi“ i „Freni i Zoi“. „Stanica Zoo“ mi je vazda bila isforsirana i omiljena literatura usahlih gotičarki što duvane u veceu između likovnog i biologije. I dalje ne znam zašto se „The Catcher in the Rye“ nije preveo kao „Lovac u raži“ umjesto „u žitu“; raž je predobra žitarica i zaslužuje da se doslovno prevede.

Monti Pajton skeč: „The Ministry of Silly Walks“ ili „The Spanish Inquisition“?

- „Ministarstvo šašavog hoda“ jedan je od najboljih koncepta koji su pajtonovci smislili, i taj skeč mi je među najjačim, pored „Prodavnice sira“ („Cheese Shop“) i „Mrtvog papagaja“ („Dead Parrot“).

Fleksibilnost Džona Kliza i koncept registracije šašavog hoda je jedan od zenita ovih luckastih Britanaca. Posebno volim dio kad sekretarica uđe s osvježenjem i sve isprosipa po kancelariji. Dugo sam posle ovog skeča pokušavao da imitiram neke segmente demonstriranih šašavih hodova, dok nisam pokidao prednje ukrštene.

Savremena crnogorska serija: „Dojč caffe“ ili „Budva na pjenu od mora“?

- „Dojč caffe“ me je impresionirao produkcijom i glumačkim ansamblom, ali su fore poprilično preloše, posebno za izdanje koje pretenduje da bude humorističko.

Ima boljih riba u „pjeni od mora“, tako da biram tu opciju. Obje serije su za publiku koja nema ambiciju da previše uključi mozak tokom gledanja. Mada ja poštujem i odgledaću što god se snimi u Crnoj Gori, jer znam koje su muke snimit jedan kvalitetan spot, a kamoli film ili seriju.

Filmski Đed Mraz: Bili Bob Tornton u „Bad Santa“ (Teri Zvigof, 2003) ili Pol Đamati u „Fred Claus“ (Dejvid Dobkin, 2007)?

- Nijedan od ta dva filma gledao nisam. „Bad Santa“ mi zvuči kao nešto što sam potencijalno uhvatio na Blue Moon ili na Montenu, ali samo nekoliko scena. Najbolji Djeda Mraz je onaj što je došao u vrtić „Bubamara“ 1994. godine i koji je imao čast da se tada slika sa mnom.

27

Božićni antijunak: Grinč ili Džek Frost?

- Ne pratim te američke boleštine; „Home Alone“ se eventualno može pogledat i to zbog Džoa Pešija, a ne Makoli Kolkina narkomančeta.

Lik iz franšize „X-Men“: Magneto ili Profesor X? - Veze nemam ko su likovi, ne pratim superheroje centa. Za mene je superheroj stric kad je podigao „peglicu“ nepropisno parkiranu iza našeg auta. Magneto mi zvuči kao da ima izuzetno nepraktičnu supermoć, plus ne može nikuđ da leti, niti da trguje u markete jer pište alarmi za njim svuda. Profesor X ima jedan vebsajt, ali ne bih sad o njemu.

Vokalna solistkinja iz Podgorice: Tina Džankić ili Katarina Cvijović?

- Obje su vokalni monstrumi. Tina je fenomenalna, ali sam emotivno vezan za Kaću, plus mi duguje pare, tako da Katarina, ja biram tebe.

Proslava Nove godine: na gradskom trgu ili u krugu porodice?

- Nema ništa gore no slavit Novu godinu u sendviču razularene i alkoholisane gungule, dok odjekuju neumilne note neke regionalne zvijezde kojoj je ovo 843. doček Nove godine u Crnoj faking Gori. Plus je vazda pomet, neko će ti ubačit zapaljenu ćićolinu u kapuljaču radi fore, a tuču ćeš teško izbjeć. Sa druge strane, krug porodice je deseti krug pakla, tako da ću rađe Novu godinu provesti u iznajmljenom „stanu na danu“ i zvat neke tiktokerke.

Sarajevski pop bend: Plavi orkestar ili Crvena jabuka?

- Ne razlikujem ih, a čuo sam svaku pjesmu vjerovatno. Obožavam Sarajevo, ali ono nije tamo gdje je nekad bilo, kontaš? Ali je dobar trip bio sigurno živjeti u doba takve rok scene, đe se svi utrkuju ko će kvalitetniju ploču da izbaci i na čiji god koncert odabereš da pođeš nećeš pogriješit. I to vozom, pješke, Beograd - Sarajevo - Zagreb i sve stanice između. No, aj sad.

Novogodišnji specijalitet: sarma ili ruska salata?

- Zašto ne oboje? Zašto se ne natruljat najgore moguće i ući u novu godinu sa spletom crijeva i razrovanom WC šoljom? Zašto ne započeti novu epohu eskalacijom dekadencije? Idem čak i korak dalje, insistiram da se pored mljevenog mesa u sarmu ubači ruska salata, tog kulinarskog Frankeštajna zovem „Lada Sarma“, kao „lada samara“ ruska, ali je i sarma.

Opao je drastično kvalitet mojih fora, dobro je što je ovo zadnje pitanje. Srećna vam Nova godina smrdljiva, čitaoci. D. ERJAVŠEK

28

Četvrtak, 28. decembar 2023. v

Put u sredi BECKI VALCER

„Time Travel“ – virtuelna ava

Dobro došli u „svijet jučerašnjice“, kako bi ga nazvao Štefan Cvajg. Neka ova vremenska mašina bude vaša „ruža poznanja“ za prvi sastanak sa gradom, ukoliko se nijeste sreli Iz Beča:

Miloš MILAČIĆ

K

iša meteora zasipa Beč uvijek u smiraj decembra kad odlazeća, predaje ključeve grada - novoj godini. To su meteori ponuda od kojih se turisti onesvijeste, pa kad se osvijeste, ponovo se onesvijeste. Prvo padanje u nesvijest je od širine izbora, jer u najljepšem gradu na Dunavu, nekad kulturnom i političkom centru Evrope, ima toliko toga da se vidi. Druga nesvjestica turiste obično hvata u januaru, nakon triježnjena od bečke, novogodišnje bajke. Prazni novčanici laju na svoje gazde, uzalud tražeći odrezak kreditne kartice ili but gotovine. No, sve je to progutala hijena – Vijena.

RUŽA POZNANJA Zato kad vas kočijaši vuku za rukav i guraju u kočije da vas provozaju centrom Beča, okićenom Ulicom Graben, pored našminkane Katedrale Svetog Stefana ili Crkve Svetog Petra, kraj šljaštećeg dvorca Hofburg i onom Ulicom Herengase, koja je najskuplja u gradu, otresite ih se – učitivo ali odlučno. Nijesu vam odmah potrebni gizdavi vranci da uživate u toj ljepoti. To dolazi na kraju. Za sada možete i pješke.

Zamaknite lijevo za uglom i uđite u Ulicu Habsburgovaca. Tu, ispod oznake „Time Travel Vienna“ nalazi se ulaz u „svijet jučerašnjice“, kako bi ga nazvao nostalgični Štefan Cvajg. Neka ta vremenska

Bioskop 5D - prva faza putovanja od nastanka grada, do druge turske opsade

mašina, u koju kročite, bude vaša „ruža poznanja“ za prvi sastanak sa gradom, ukoliko se do tada nijeste sreli.

Putovanje kroz vjekove počinje strmim stepenicama kojima vode pravo u podrume Manastira Svetog Mihaila. Na zidinama, u polumraku, naziru se nejasni natpisi. Virtuelne svijeće žmirkaju, a ventilatori simuliraju vjetar, da prizor bude što uvjerljiviji. Vodič vam nudi slušalice sa prevodom na deset jezika, ukoliko ne znate njemački. Nema, nažalost, jezika sa našeg govornog područja.

Zatim se pali pet uzdužnih ekrana i počinje pedesetominutna avantura. Pojavljuju se redom, na svakom od njih: fratar, princeza Sisi, Mocart, Marija Terezija i Sigmund Frojd. U pitanju su igra-

ni likovi koji razgovaraju, nadmudruju se, šale i katkad, bez pardona „peckaju“ jedni druge. Austrougarska princeza divi se svojoj ljepoti, Mocart je brbljiv i ironičan, a Frojd je ćutljiv i kao da sa distance analizira ostale karaktere. Iako su „pokupljeni“ iz raznih epoha i nijesu se mogli sresti u stvarnom životu, djeluju kao da imaju mnogo zajedničkih tema. Ipak, sve se vrti oko Beča, koji je njihov konak i utočište, grad koji ih je prigrlio kao jagnjad u svoj tor. Kasnije će im se priključiti i car Maksimilijan Prvi i Franc Jozef, i prozboriti još koju o lozi Habsburgovaca.

RAĐANJE GRADA Fratar vas poziva da uđete u drugu prostoriju i tada se čuje škripa

vrata. Publika se seli u mali, improvizovani 5D bioskop sa tridesetak sjedišta. Stavljate naočare i desetominutni film o istoriji Beča počinje. Imate utisak kao da ste u centru zbivanja, kao da svjedočite rađanju grada i njegove bogate istorije.

Ovog puta vodiči su životinje, prvo pacovi, pa golubovi... Dok ogromni glodari prolaze pored vas, ispod sjedišta nešto vas dodiruje po nogama. Ne možete da se otmete utisku da to stvarno nije rep pacova.

Sličan utisak je i sa lepetom krila golubova. Kao da vas nose dok se dolje, ispod vas rađa rimsko utvrđenje, zatim srednjovjekovni Beč i nakon toga grad – tvrđava, čiji vojnici ne dozvoljavaju turskoj vojsci da prodre s ove strane zidina. Sja-

Četvrtak, 28. decembar 2023.

29

ište Vijene svjetlo i shvatate da vas sve vrijeme dodiruje ruka leša u kolicima, koji je poluprekriven ćebetom i zasut krečom. Naježite se iako je u ptanju lutka. Jer preko nje je još jedan, pa još jedan leš.

- Ništa se ne bojte - govori „doktor kuge“. Mračan je bio 17. vijek u Beču. Kuga je harala Evropoom, ni njega nije zaobišla. Nije bilo drugog načina da se sahrane mrtvi, pa su svi završavali u zajedničkim jamama...

wien.info

wien.info

antura kroz istoriju austrijske prijestonice

EPOHA KULTURE

jan je osjećaj, pomalo zastrašujući, kad borbu posmatrate „iznutra“, bespomoćni da mijenjate njen tok.

Baš kao da ste Pjer Bezuhov u Borodinskoj bici. Možda je i jedina prava zamjerka tom 5D filmčiću što kratko traje.

Ali, već ste u sljedećoj sobi. Mrak je gust, skoro potpuni, možete se sudariti sa osobom pored, ako ne pazite... Svi stojite u maloj prostoriji i iščekujete. Lutka sa maskom u obliku ptičjeg kljuna nadvija se nad publikom. To je takozvani „doktor kuge“; dižete pogled ka njemu i osjećate da vas neko dira po koljenu i po rukama. Jeste da ste svi tu zbijeni i možete donekle tolerisati nesmotrenost vašeg „komšije“, ali ovo, ipak, prelazi granice. Čak ni mrak nije opravdanje. Tek tad se pali prigušeno

Beč iz mračnog i kužnog 17. vijeka wien.info

U takvoj jami završio je i Avgustin, lokalni zabavljač i dobričina. Ali, on nije bio samo mrtav, već mrtav – pijan. Ujutro kad se rastrijeznio, bijel od kreča, dokopao se svojih gajdi i zasvirao u jami. Spašen je jer su prolaznici čuli njegovu muziku. Od tada se baš taj Avgustin, niti car niti plemić, već obični čovjek iz naroda, smatra simbolom pobjede nad kugom. Na ekranu se pojavljuje njegov lik i pjeva čuveni pjesmu o „dragom Avgustinu“, koja je Bečlijama i dan-danas jedna od omiljenih.

Sljedeća epoha je – epoha kulture i umjetnosti. Figure Gustava Klimta i Jozefa Hajdna su tako mirne, zamišljene, dok lutka Mocart u prirodnoj veličini ne prestaje da priča. No, tu ima ravnopravnog takmaca u Johanu Štrausu Mlađem. Polemišu o tome čija je muzika značajnija za Bečlije, pa se u pozadini smjenjuju red valcera, red „male noćne muzike“ i arije „kraljice noći“. Iako je istorija na Amadeusovoj strani, Johan se ne da i javno kaže da Beč ne bi bio to što je sada da nije njegovih valcera.

Zatim se publika smješta oko ogromnih kugli i svako stavlja „svedimenzionalne“ naočare na oči. Možete se zakleti, ako vas neko pita, da stojite Mocartu iza leđa i gledate ga dok svira na klaviru. Zatim, kao da imate krila, letite pravo u balsku salu, i kud god okrenete glavu vidite parove koji igraju valcer na dvoru. Spuštate se među njih, tako je uvjerljivo, da vam se čini da i sami plešete. Čim skinete naočare magija prestaje, zato pustite da vas muzika vodi do

Car Maksimilijan, princeza Sisi, Franc Jozef i Marija Terezija

kraja, iako ste (polu)svjesni da je sve, ipak, samo bajka.

Putovanje se završava istorijskim podacima o ubistvu princeze Sisi, atentatu na Franca Ferdinanda, aneksiji Austrije, i snimcima Hitlerovog govora pred Bečlijama...

Osjećate bombardovanje grada, prostorija drhti od granata, čuju se sirene... Beč je podijeljen na distrikte nakon rata, da bi konačno postao slobodan pedesetih godina prošlog vijeka.

Zavjesa pada baš dok se vozite u kočiji. Pravu ste možda propustili na početku, ali u ovoj, virtuelnoj, konji ne kaskaju bečkim ulicama, već lete upregnuti u oblake. Vide se iz visine Katedrala Svetog Stefana i novi moderni Beč. Na filmskom platnu pada snijeg i odjednom po vama počinju, takođe, da padaju pahulje. Sve se završava vatrometom kao u pravoj novogodišnjoj priči.

30 SERIJE

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Top 10 najupečatljivijih serija u znaku fa

Podignuti sa vukov hbo.com

SUCCESSION

amazon.com

THE BEAR

N

ikad više serija, a nikad lakši top 10 izbor. Opet, to ne znači da je 2023. godina bila nužno loša za TV produkciju, naprotiv.

Prije će biti da su neke serije bile toliko briljantne, da su lako potjerale i one odlične ispod crte.

Uostalom, godina u kojoj dobijete makar jedno televizijsko remek djelo svakako ne može da bude loša, a 2023. imala je skoro dva, kojima se ništa nije moglo ni dodati, ni oduzeti.

Ono po čemu ćemo je, pak, posebno pamtiti jeste beskompromisnost sa kojom su njeni najbolji autori secirali traume, boli, disfunkcije, toksične crte porodice, bila biološka ili odabrana, nuklearna ili šira, ljudska ili vanzemaljska.

U svakoj od deset serija koje smatramo najubjedljivijim izdancima ovogodišnje televizije, porodica je bila početak i kraj svega. Koliko god toksična bila, od nje se nije moglo pobjeći, sa njom se moralo suočiti, po svaku cijenu. A ta sučeljavanja onih koji su podizani sa vukovima, dali su nam neke od najboljih minuta u istoriji malih ekrana.

1. SUCCESSION

bbc.co.uk

HAPPY VALLEY

Apsolutni kralj televizije, jedino remek djelo iz 2023. godine, serija poslije koje zaboravljate da ijedna postoji. Poslije skoro pet godina aritmija, napada panike i anksioznosti od suživota s uznemirujuće sjebanim likovima Džesija Armstronga, na gorivu od dušoslamajućih melodija Nikolasa Britela, iz cijele priče samo mi, gledaoci, izašli smo kao pobjednici. Roj-alnim ožiljkom obogaćeni, nakon svjedočenja padu čitave porodice Roj. Boba oko novca i fotelje Logana Roja (Brajan Koks), na koncu, ispala je samo mamac, oblanda u koju je Armstrong vješto umotao sagu o transgeneracijskoj traumi, istoriji koja je osuđena da se ponavlja – i prokleto slomljenim roditeljima koji uvijek, gotovo bez izuzetka, stvaraju duboko slomljenu djecu. A kako su ih samo odigrali Džeremi Strong, Kiran Kalkin, Sara Snuk, Alan Rak...

I kakav im je samo šou zabiberio Metju Mekfejden.

Bolje od „Succession“, teško da može, bilo koje televizijske godine. I zbog toga beskrajno raduje to što je jedno ovakvo parče najfinije TV umjetnosti „priznato“ još tokom emitovanja, što je, za razliku od sebi sličnih remek djela „Better Call Saul“ ili „The Wire“, steklo i masovnu publiku i nagrade „za života“. Ma, kakvi zmajevi i bakrači... Roy to the world!

2. THE BEAR Svaki sekund je bitan u seriji čijim kulinarskim hazarderima sve vrijeme jedete iz ruke. Ponajviše Karmiju (Džeremi Alen Vajt), tom perfekcijom progonjenom generalu koji je, u suštini, samo krhko, nedovoljno voljeno dijete...

Ali i totalnom luzeru Ričiju (IbonMos Barak), krivoj Drini na dvije noge za koju ste mislili da se nikad ne bi mogla ispraviti... A onda je kičmu pretvorio u čeličnu šinu u drugoj sezoni serije „The Bear“.

U jednoj od najpromišljenijih Amazonovih serija, kreator Kristofer Storer ključnu mantru iz paklene kuhinje šefa Karmija nagazio je, do daske. Nijedna sekunda nije utrošena budzašto: svaka sitnica, svaka pjesma o Čikagu, svako gostovanje velike zvijezde sastojak je vrijedan Mišelinovih pet zvjezdica. Od Džona Bertnala u prvoj, do Džejmi Li Kertis, Boba Odenkirka i Olivije Kolman u drugoj sezoni, sa jednom od najtenzičnijih porodičnih večera u istoriji televizije.

I sve te sočne sekunde usmjerene su samo na jedno: da vam pokažu koliko je jebeno teško (p)ostati svoj i ostvariti se u svijetu koji vam krčka poraze još od rođenja. U godini za nama, od „The Bear“ ne postoji prodornija priča o ličnom i kolektivnom samoostvarenju.

3. HAPPY VALLEY Sedam predugih godina čekanja višestruko je isplaćeno u finalu u kojem je Ketrin Kejvud (Sara Lankašer) konačno odjahala u zalazak sunca i dobila malo mira za svoju napaćenu, ponositu dušu.

I naravno da je Sali Vejnrajt znala što radi kada je odbila da Risa Kona zamijeni starijim glumcem, kada je tražila da sačekaju da odraste

Četvrtak, 28. decembar 2023.

31

ascinantnih priča o toksičnim porodičnim odnosima

4. RAIN DOGS Oliver Tvist, ali sa sisama, njuške koje zavolite na prvu foru – i najdikensovskija priča koju je moguće zamisliti u modernom vremenu.

Nemajući pravu porodicu, Kostelo (Dejzi Mej Kuper), Ajris (Fler Tažen) i Selbi (Džek Farting) napravili su svoju, beskrajno nesavršenu i tragično disfunkcionalnu, ali tako ludo štosnu, toplu i milu, da je sve što od starta želite – da im se pridružite. I kažete im da će sve biti u redu. „Rain Dogs“ jedna je od onih serija koju niko ne gleda i koja, čini se, zapravo i postoji da biste ipak, tokom nekog pijanog razgovora za šankom, upoznali nekog ko je, ipak, zna; kome je od nje srce igralo i plakalo; i koja mu znači makar koliko i vama.

Tako da, koliko god bilo nepravedno to što nije stekla zasluženu publiku, postoji nešto plemenito u tome što je BBC i HBO dramediji „Rain Dogs“ baš takva sudbina. Autsajderska do kraja, kao i životi njenih junaka, koji savršeno opravdavaju ono ime pjesme

Najsubverzivnija i najveća neprijatnost emitovana na malim ekranima. Čak i ako su vam dobro poznati radovi Nejtana Fildera, Benija Safdija i Eme Stoun, velike su šanse da ste ostali zatečeni. Šoutajmova „The Curse“ potpuno je novi nivo neugodne televizije...

One koja je briljantna upravo zbog toga što je toliko neprijatna.

Mnogo je toga za otpakovati u ovoj priči o krizi braka dva lažnjaka, od karaktera glavnih likova, tih beskičmenjaka sa metlama u dupadima, koji toliko žele da se svima dopadnu, da su unaprijed osuđeni na to da svi još više ne mogu očima da ih vide... Sve do tema koje se suptilno, a britko obrađuju, počevši od džentrifikacije, rasizma, prisvajanja tuđe kulture, bijele privilegovanosti i krivice, do industrije zabave, ekspanzije rijalitija i ušminkanog dobrotvornog rada.

Kroz sve to, u prvom (nadamo se ne i posljednjem) zajedničkom projektu, Filder, Stoun i Safdi vode publiku bez ijedne greške u koracima, pokazujući se kao monstruozni, gotovo nehumani velemajstori za balansiranje komedije i tragedije. Za ljubitelje subverzivne televizije, one koja otkriva nešto novo poslije svakog gledanja, više nego dovoljno. Ma, možda i previše dobro.

hbo.com

ne bi li nastavila da snima „Happy Valley“. Patina vremena dala je njenoj krimi-drami autentičnost koja se ne može kupiti novcem.

Od 2014. kada je lansirana, BBC krimi-drama „Happy Valley“ bila je i ostala punokrvni primjer svega onoga na što mislimo kada kažemo „britanska izvrsnost“. Uzbudljiva kao proceduralac; prodorna i alarmantna kao kritika sistemske impotencije države i policije koja dozvoljava da narkotici pojedu čitav jedan grad; hipnotišuća kao drama o porodici obilježenoj zločinom - ovo je jedna od onih priča o traumi poslije kojih vam nije dobro... Na najbolji mogući način.

5. THE CURSE

RAIN DOGS a24films.com

Godina u kojoj dobijete makar jedno televizijsko remek djelo ne može da bude loša, a 2023. imala je skoro dva, kojima se ništa nije moglo ni dodati, ni oduzeti

mnogo više od forsiranog bizarluka. Prije svega, debata o prirodi vjere i slobodne volje. I našeg trčanja da slobodu okačimo o klin čim se na horizontu pojavi bilo što za što se možemo uhvatiti kao dijete za majku. Bila to nauka, religija, magija, tehnologija – manje je bitno; princip je uvijek isti, nema mnogo razlike između Isusa i ChatGPT. A u srcu Lindelofove žanroslamajuće priče, u kojoj se čas grle, čas svađaju rom-kom, saj-faj, akcija, triler, religijska epopeja, Looney Tunes komedija i porodična drama, možda je i najjače ovo posljednje. Bez majke, kćerke i njihovih disfunkcija, koje briljantno dočaravaju Beti Gilpin i Elizabet

6. MRS. DAVIS Najnepredvidljivije i najuvrnutije televizijsko putovanje, ne samo 2023. godine. I šou koji je daleko, ali miljama daleko od samo još jedne „misteriozne TV kutije“ Dejmona Lindelofa.

Misteriozni su načini i razlozi Božji, a takvi su i Lindelofovi.

Njegove serije su, stoga, uvijek frustrirajuće koliko i fascinantne, dok tako arogantno zahtijevaju da uložite malo više vjere u njih. Da budete spremni i da se opečete, ako treba, da biste na kraju dobili nešto vrijedno. A u seriji „Mrs. Davis“, to nešto što dobijate ne da jeste vrijedno, nego je - neprocjenljivo.

Iza priče o kaluđerici iz Teksasa koja ne vjeruje u Boga, a postaje Isusova nevjesta (bukvalno se udaje za njega) i dobija zadatak da uništi Sveti gral (zato što je to jedini način da sa Zemlje zbriše i AI kreaciju koju su ljudi počeli da tretiraju kao božanstvo) – krije se

THE CURSE imdb.com

vima

Toma Vejtsa u naslovu. Noseći svoju mizeriju prkosno i ponosno, kao ordenje.

MRS. DAVIS

Marvel, Lindelofova krajnja poruka bila bi mnogo manje ubitačna.U „Mrs. Davis“, pak, taj dio o ljubavi, vjeri i praštanju najjača je karika, baš kao i u njegovoj najboljoj „misterioznoj kutiji“... Jednoj i jedinoj „The Leftovers“.

7. DEAD RINGERS Najfascinantniji tjelesni horor na televiziji, dupli, „sestrinski“ tour de force Rejčel Vajs i mnogo više od pukog „restarta“ klasika Dejvida Kronenberga. U Amazonovoj mini-seriji „Dead Ringers“, koja nije imala pravo da bude ovoliko dobra, kreatorka Alis Birč pronašla je efektan i bitno drugačiji

8. SCAVENGERS REIGN Najoriginalniji saj-faj godine, i to ne samo na polju animacije. Gledajući kriminalno potcijenjenu „Scavengers Reign“ Džozefa Beneta i Čarlsa Etnera konstantno ćete trljati oči i sakupljati sopstvenu vilicu sa poda, nevjerujući koliko su čudesa uspjeli da sakupe u samo 12 polučasovnih epizoda.

Planeta Vesta Minor, na kojoj nakon katastrofe završava šaka preživjelih članova posade broda „Demeter 227“, možda je i najpunokrvniji i najslojevitiji lik čijoj smo karakterizaciji svjedočili ove TV godine. Lako je zamisliti i ser Dejvida Atenboroua, i Hajao Mijazakija kako je gledaju, kako se dive... I kako uzdišu, što od ljepote, što od užasa, odlično znajući kakva bi jedina sudbina, pri susretu sa čovjekom, mogla da sačeka tu raskošnu floru i faunu.

Kad je sudbina ove daleko najpotcjenjenije HBO produkcije u pitanju, ono čemu se valja nadati jeste da će doživjeti produžetak. Čudesni svijet Veste Minor zaslužio je još mnogo minuta na malim ekranima, a kreatori priliku da nastave da nam pakuju prodorne životne istine o tosičnosti naše velike, ljudske porodice isporučuju-

9. TIME Trijumfalan povratak Džimija Mekgaverna i nešto što smo priželjkivali svim srcem, ali smo se plašili da ga nećemo dobiti. No, nakon bravurozne prve sezone BBC antologije „Time“ sa Šonom Binom i Stivenom Grejemom, vrsni britanski autor, ovog puta u scenarističkoj sobi sa Helen Blek i sa Džodi Vitaker, Belom Ramzi i Tamarom Lorens ispred kamere, uspio je da isporuči još jednu ultimativnu zatvorsku dramu.

Prikaz katastrofalnog ustrojstva britanskog zatvorskog sistema užasavajući je i u drugoj sezoni kroz koju se, kao glavni motivi, provlače majčinstvo i kritika sistema (i institucionalnog, i cjelokupnog društvenog), koji ne samo što ne pomaže, nego svojim nečinjenjem truje opstanak moderne porodice.

U nastavku, Mekgavern i Blek pretvorili su „Time“ u još intimniji horor šou, a serija, pritom, nije izgubila ni djelić angažovane, socijalno osviješćene oštrice. Na koncu, iako nijesu dosegnuli savršenstvo iz prve sezone, za slojevit i prodoran način na koji su humanizovali svoje junakinje, a kroz njih i sve zatvorenike i zatvorenice koji se u britanskim medijima (i šire) najčešće tretiraju kao brojke i puka statistika, zaslužili su dubok naklon.

DEAD RINGERS polygon.com

ći, pritom, nešto frapantno svježe i novo u svakoj svakcatoj epizodi.

SCAVENGERS REIGN planetradio.co.uk

način da uradi isto što i filmski horor maestro: da prestravi i zgrozi, ali i preplavi neopisivom tugom i bijesom. I pokloni nam seriju koja je komplikovana i kompleksna taman koliko i njene bliznakinje.

Birč je od Kronenberga zadržala „skelet“, a seriji je obezbijedila drugačije meso, kao i vrstu tjelesnog horora. Svi ti eksplicitni, close up kadrovi vaginalnih porođaja i rascijepanih međica, urlika, suza, hektolitara krvi izlivenih iz zgrčenih materica, prokleto su realni. A kada znate da se sve te stvari događaju milionima žena širom svijeta, cijala priča postaje mnogo strašnije nego ijedan kronenbergovski body horror.

Dok se zalaže za svijet u kojem se trudnice ne tretiraju kao steone krave; u kojem nijedna žena koja ne može da ima djecu neće osjećati krivicu; u kojem nijedna majka, koja nije tražila pomoć na vrijeme plašeći se porođaja u bolnici, neće jecati sa mrtvorođenom bebom na grudima; u kojem nijedna porodilja neće iskrvariti do smrti u bolnici samo zbog toga što je imala „pogrešnu“ boju kože – Birč, jednostavno, raznosi. Čak i kada previše komplikuje, ili prebrzo napusti moćnu ideju, njen šou je hipnotišući, zadivljujući, za duboko poštovanje. I bolji nego išta što smo mogli da očekujemo od „ributa“ bilo čijeg, a kamoli Kronenbergovog klasika.

imdb.com

Četvrtak, 28. decembar 2023.

10. THE FALL OF THE HOUSE OF USHER Najuspjelija serija u opusu Majka Flanagana i definitivno jedna od najboljih adaptacija inspirisanih opusom Edgara Alana Poa. U Netfliksovoj „The Fall of the House of Usher“, najveći među horor piscima sreo se sa „Succession“ i epidemijom zavisnosti od opioida u Sjedinjenim Državama, koja je postala jedna od gorućih tema filmskih i TV autora, ali je niko, mimo autora drame „Dopesick“ sa Majklom Kitonom, nije obradio tako prodorno kao Flanagan.

Ova vizija čuvenog „Pada kuće Ašer“, prožeta brojnim omažima i drugim Poovim kultnim djelima, ultimativno je ljubavno pismo velikanu književnosti i sočna poslastica za fanove horora s angažovanom oštricom, ali i nešto što gađa i pogađa i gledaoce koji baš i nijesu zaljubljeni u stravu i užas. I takvu publiku ostaviće bez daha Flanaganovi vizuelni i narativni izbori kojima je oslikana toksičnost porodice Ašer, a kroz nju i mnogi gavrani našeg doba.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TIME netflix.com

32

THE FALL OF THE HOUSE OF USHER

ISPOD CRTE

Barry Somebody Somewhere Gen V Breeders Wolf

Silo I’m a Virgo The Great The Last of Us Beef

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Mini-seriju Jasmile Žbanić besprijekorno su iznijeli iskusna Jasna Đuričić i mladi crnogorski glumac Lazar Dragojević

V

iše od 90 odsto serija u regiji fokusirano je na priče o korupciji i kriminalu, sa rijetkim putovanjima u prošlost i nerijetkim izlivima humora, bez trunke fantazije koja bi mogla makar malo da oboji ovu sumornu stvarnost koja nas okružuje. Takve su i serije koje su se izdvojile u prethodnih 12 mjeseci koje ćemo, kad je riječ o eks-Ju prostoru, uprkos žanrovskoj neraznolikosti, svakako pamtiti po jakoj TV produkciji.

1. ZNAM KAKO DIŠEŠ Jedina ovogodišnja regionalna produkcija koja je svjetsku premijeru dočekala na filmskom festivalu „A“ klase, onom u Veneciji, jeste bosanskohercegovačka drama „Znam kako dišeš“.

Kreatori Jasmila Žbanić i Damir Ibrahimović, u šestodjelnoj mini-seriji dostupnoj na servisu HBO Max, iznijeli su na površinu brojne manjkavosti društva u kojem živimo kroz priču o tužiteljki Neveni (Jasna Đuričić) i njenom sinu Dinu (Lazar Dragojević) koji je optužen za vršnjačko nasilje.

Autori su iz arhiva crne hronike efektno „preslikali“ najvažnije događaje koji su posljednjih godina

Pet najuspjelijih TV projekata s eks-Ju prostora

Crna hronika u pokretu potresali BiH, od „Pravde za Davida“, do djevojčica nastradalih u nesreći, i na angažovan način progovorili o temama koje, na ovaj ili onaj način, izjedaju sve nas.

Pored očekivano efektne glume Jasne Đuričić, jedan od najvećih pluseva serije jeste način na koji je mladi crnogorski glumac Lazar Dragojević oslikao svog razmaženog, egocentričnog tinejdžera.

2. DECA ZLA Nemoral i hobotnica korupcije u fokusu su još jedne srpske serije, „Dece zla“, prve u produkciji ove zemlje koja je postala dostupna na platformi HBO Max. Njen najjači adut je scenario sa lijepo uklopljenim a netipičnim elementima za ovaj žanr. Gluma je takođe na visokom nivou, a jedino što seriji očigledno fali jeste malo autentičniji režiserski potpis uz koji je mogla da odskoči mnogo više od sličnih žanrovskih izdanaka.

3. ŠUTNJA Na sličnom tragu na kojem su „Deca zla“, i u drugoj sezoni ostaje hrvatska serija „Šutnja“, takođe dostupna na HBO Max. Nemoral

i korupcija ostaju u prvom planu, bez ikakvih izgleda da će glavni junaci smoći snage da počiste vlastito smeće ispred sebe. Režija, sa naglaskom na stvaranju atmosfere i posebnom stilizacijom, nešto je po čemu se rad Dalibora Matanića odvaja i od „Dece zla“, i od ostatka ovogodišnje TV produkcije regiona. I kod njega imamo besprijekornu glumu, sa tim što drugoj sezoni fali barem jedna bravura na nivou one koju je Zlatko Burić isporučio u prvoj.

4. POZIV O pokvarenosti, korupciji, manipulaciji i lažima govori i srpska serija „Poziv“ Marka Popovića i Ive Mitrović, u režiji Marka Đilasa, sa Mirjanom Joković u glavnoj ulozi. Ono što je, pak, odvaja od žanrovski sličnih serija iz regionalne produkcije jeste prikazivanje svih ovih tema iz ženske, a ne iz muške perspektive. U „Pozivu“, Joković igra bivšu policajku koja sada radi u call centru, ali nakon što shvati da je slučaj nestanka njene koleginice povezan sa kriminalnom grupom iz njene prošlosti (i na čijem je čelu takođe žena) – vraća se na ulicu. S

upečatljivom glumom i slojevitim skriptom koji se grana u nekoliko rukavaca, ovo je zanimljiv triler koji vrlo ubjedljivo izvlači „prljavi veš“ cjelokupnog društva na površinu.

5. POSETA Srpska produkcija „Poseta“ Veljka Mićunovića, Mine Đukić i Uroša Tomića akcentuje iste probleme kao i prethodne serije, ali bez nasilja. Podijeljena je na četiri priče koje su inspirisane stvarnim događajima i koje iznose različite glumačke ekipe. Zajednička podloga im je istražni zatvor, gdje glavni likovi, koje igraju Luka Grbić, Krešimir Mikić, Ozren Grabarić i Boris Isaković, čekaju kaznu.

Kao i u svakom omnibusu, priče i epizode variraju, pa je tako posljednja najbolja, a druga možda najslabija. Opet, iako sve variraju u tempu, pa iako se autori serije možda i previše oslanjaju na glumačku ekipu, „Poseta“ je vrlo dojmljivo TV iskustvo. Svako od gledalaca mogao bi da se pronađe u nekoj od datih situacija i da zaglavi u dilemi poput neke od onih koje muče glavne likove.

D. PAVLOVIĆ

Dragojević i Đuričić u mini-seriji koja je premijerno prikazana u Veneciji hbo promo

SERIJE

33

34

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Najefektnije serije van engleskog govornog pod

SERIJE

Gorka saga o prema dom

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

imdb.com

B

ilo da ste raspoloženi za istinite priče s ulica Beneluksa, za italijanske porodične prepirke, za korejske kulinarske specijalitete ili, pak, za njihove uvrnute priče pune simbolike - na striming platformama u godini za nama mogli ste da pronađete nešto po svom ukusu. U periodu koji ćemo pamtiti po vrlo solidnoj TV produkciji van engleskog govornog područja, neke serije odskočile su više od drugih. A evo i našeg izbora deset najboljih...

1. DEAR FLORA Kanadska serija „Dear Flora“ („Pour toi Flora“) oduševila nas je i kompletno razoružala. Malo se priča o varvarstvu crkve prema domorocima, a u drami Sonje Boalo ta tema ostavlja gorak ukus u ustima. Mnogo puta preskočiće vam srce i poželjećete da prestanete da gledate, ali moraćete izdržati.

Mladi Remi i Flora su brat i sestra iz nacije Algonkvin u Kanadi.

Uprkos naporima roditelja da ih zadrže dalje od internata, oni su odvedeni, nakon čega su istrpjeli mnoge užase. U ovoj šestodjelnoj mini-seriji prikazano je kako pokušavaju da zaliječe traumu i pomire se sa tim što im se dogodilo.

Događaji i likovi su izmišljeni, ali zasnovani na istinitim svjedočanstvima. Autorka je uradila izvanredan posao prikazujući, bez pokušaja da provocira, zastrašujuću stvarnost koja sugeriše zlostavljanje. Mlade glumice Sara Rankin Kistabiš i Rasel Flaman pružile su iskren performans, a glumca Andrea Robitelja nakon ove serije sigurno nećete gledati istim očima.

2. THE NIGHT LOGAN WOKE UP Gzavije Dolan imao je samo 34 godine kada je najavio da se povlači zbog toga što više nema što da kaže. Ipak, snimio je mini-seriju „The Night Logan Woke Up“ („La nuit où Laurier Gaudreault s’est réveillé“), koja izgleda kao petosatni igrani film.

S epizodama koje su fokusirane na svakog od glavnih likova i inteligentnom režijom, središnju temu zavrtio je oko porodice i tajni koje su vezane za prošlost, koja je prepoznatljiva Dolanova

DEAR FLORA: Izuzetna priča o zlostavljanju

konstanta. Radnju je zasnovao na drami koju je već adaptirao („Tom at the Farm“, 2013), a serija mu je omogućila da priču koja se odigrala tokom jedne noći, sa nekoliko braće koji se okupljaju prije majčine sahrane, pretvori u složeniji narativ, koji uključuje flešbekove i elemente trilera.

Precizno upravljajući strukturom, oslanjanjući se na krupne planove i sjajnu zrnastu fotografiju i potpuno se posvećujući drami psihološke dubine, izgradio je odličnu pripovijest. Gledanje je obavezno.

3. 1985 Premijerno prikazana u Kanu 2022. godine, osmodjelna belgijska serija „1985“ Vilema Valina inspirisana je istinitim događajima. Od 1982. do 1985, grupa poznata kao „Ubice iz Brabanta“ sijala je haos napadima na supermarkete, i to ne u namjeri da ukrade novac, nego samo da posije paniku.

Velin je napravio odličan triler s estetikom koja podsjeća na Fin-

čerov „Zodiac“ (2007) i rizičnom strukturom u okviru koje se miješaju izmišljena priča i stvarni događaji. Oslanjajući se na sjajan saundtrek, ponudio je publici refleksiju o moći i nedostatku kontrole koji se prenose na polarizovano društvo kakvo je sadašnje, u kojem granica između dobra i zla postaje sve nejasnija.

4. THE KINGDOM Produkcija dugo očekivane treće sezone danske serije „The Kingdom“ („Riget“) Larsa fon Trira trajala je nekoliko godina, uglavnom zbog smrti glumca Ernsta-Huga Jaregarda. Napokon, stigao je zaključak.

Treća sezona puna je referenci na prethodne, ali ima zaseban narativ. Koncipirana kao parodija bolničkih sapunica, miješa se sa pričom o natprirodnom hororu i kreira suživot nauke i duhovnosti s ironičnim pogledom na društvene norme. Posjeduje i briljantne glumačke bljeskove Larsa Mikelsena, Nikolaja Lija Kosa

i Ide Engvol, koji naprosto uživaju u podvrgavanju Fon Trirovim ludorijama. A kao višnja na vrhu torte stiže i demonska figura Vilema Dafoa.

5. THIS WORLD CAN’T TEAR ME DOWN Mikele Rek, poznatiji pod umjetničkim imenom Zerokalkare, jedan je od najvažnijih strip umjetnika iz Italije. Druga saradnja sa Netfliksom, nakon sjajne serije „Tear Along the Dotted Line“ („Strappare lungo i bordi“), dovela ga je do priče iz predgrađa Rima u kojem fašističke grupe vode kampanju protiv privatnog centra za imigrante. Šestodjelna serija „This World Can’t Tear Me Down“ („Questo mondo non mi renderà cattivo“) odražava suštinu Zerokalkareovog uvrnutog smisla za humor i njegove refleksivne komentare o aktuelnim pitanjima u zemlji koja se jasnije okrenula ekstremnoj desnici. Iako ponekad zna biti pomalo iscrpljujuća zbog ogromnog

Četvrtak, 28. decembar 2023.

dručja predvodi hipnotišuća kanadska drama

o varvarstvu morocima

6. MAKANAI: COOKING FOR THE MAIKO HOUSE Netfliksu je ove godine prišao još jedan značajan filmski režiser, Hirokazu Koreeda. Iako je režirao samo prvu i drugu od devet epizoda, u adaptaciji popularne mange Aiko Kojame snažno se osjećaju elementi njegovih filmova koji se tiču teme porodice.

Glavni junaci serije „Makanai: Cooking for the Maiko House“ su tinejdžerke Sumire (Nacuki Deguči) i Kijo (Nana Mori), koje stižu u Kjoto da nauče da budu gejše. Iako je Kijo zapravo ona koja najbolje predstavlja glavnu kariku serije i uspjeva da stvori toplu atmosferu, priča je fokusirana na lik kuvarice i na detalje pripreme jela, kao što to naslov i ukazuje. U seriji se posebno ističu neke zabavne epizode poput osme u kojoj je primijenjen model Romerovog filma „Night of the Living Dead“ (1968). Ukratko, prvi prodor Koreede u serijski format je ugodan i bogat detaljima. Za svaku preporuku.

7. THE CRASH Tragedija Bijlmera, velikih stambenih blokova u Amsterdamu, jedan je od najtraumatičnijih događaja za holandsko društvo. Godine

9. THE LYING LIFE OF ADULTS Posljednjih godina, Elena Ferante živi idilu s audiovizuelnim svijetom zahvaljujući uspjehu HBO serije „My Brilliant Friend“ („L’ amica geniale“), a ove godine njen roman „Lažljivi život odraslih“ priključen je listi Netfliksovih ubjedljivijih adaptacija. Šestodjelna serija „The Lying Life of Adults“ („La vita bugiarda degli adulti“) djeluje kao paralelna priča s onom o Lenu i Lili. Radnja se takođe odvija u Napulju, podijeljenom između buržoazi-

je i osiromašenog industrijskog komšiluka.

Emocionalno kompleksnim likovima Elene Ferante pozabavio se Edoardo de Angelis pristupajući režiji kao cikličnoj priči i uvodeći scene koje idu unazad. Iako postoje određene neravnoteže u narativu, koji pokušava prenijeti unutrašnje senzacije, serija ipak raste iz epizode u epizodu.

10. FIVE YEARS U češkoj mini-seriji „Five Years“ („Pět let“), režiser Damian Vondrašek i scenaristkinja Sara Zeithamerova bave se pitanjem odnosa. U fokusu je žena koja, pet godina nakon što je silovana, počinje da razmišlja o tome da o svemu što je preživjela te noći, napiše knjigu.

Kratki format (epizode od 15 min) omogućava da se priča strukturiše u fragmente koji pokazuju različite tačke gledišta, od kojih su neke fokusirane gotovo isključivo na silovatelja i posljedice koje ta kobna noć može ostaviti na njega.

Opet, posljedice traume sve vrijeme ostaju u prvom planu, pa serija postaje moćno svjedočanstvo o nekim trajnim ranama koje se samo djelimično mogu izliječiti kroz prepoznavanje.

THE KINGDOM: Dugo čekani zaključak Fon Trirove majstorije cineuropa.org

broja kulturoloških referenci koje prožimaju glavnu naraciju i razmišljanja glavnog junaka, serija je zabavna, duhovita i duboka, a 2D animacija sjajna. I sigurno neće nikoga učiniti lošom osobom.

1992. „boing 747“ izraelske aviokompanije „El Al“ srušio se i odnio u smrt 43 osobe, a onda su počeli da se razbolijevaju mnogi stanovnici.

U mini-seriji „The Crash“ („Rampvlucht“), kreator Majkl Linderce, izmišljajući neke aspekte novinarske istrage, fokusirao se na implikacije obje vlade u prikrivanju sadržaja avionskog tereta.

Glavni narativ zavrtio je oko novinara koji je prvi doveo u pitanje zvaničnu verziju događaja.

Novinarski trilerski ton u seriji funkcioniše savršeno, kao i tematske reference na serije poput HBO hita „Chernobyl“. Autor ih je iskoristio kako bi prikazao ovu priču kao nešto na što još nije stavljena tačka i u vezi koje se i dalje postavljaju pitanja sa nimalo zadovoljavajućim odgovorima.

8. BARGAIN Korejska serija „Bargain“ („Momgap“) nagrađena je za najbolji scenario na ovogodišnjem izdanju festivala u Kanu. Riječ je o gotovo doslovnom spuštanju u pakao sa jednim od najnevjerovatnijih cliffhanger momenata koje smo vidjeli.

Radnja se odvija isključivo u hotelu u kojem jedan muškarac upoznaje jednu djevojku koja je platila 1.000 dolara da izgubi nevinost.

Nepredviđeni događaj pretvara ih u preživjele usred apokaliptičnog okruženja u kojem struktura zgrade postaje lucidan prikaz društvenih razlika, a triler format umotan u refleksiju o slabostima savremenog društva.

Sa vizuelne tačke gledišta, režiser i kokreator serije Vu-Sang Džan snima svaku epizodu u sekvencama od pet do 15 minuta i montira ih kao da je to jedan snimak. Vješto koristi crnohumorni ton i izvlači maksimum iz formata od šest polučasovnih epizoda, čija minutaža omogućava da se zapleti koncentrišu u kratkom vremenu. Vrlo zanimljivo.

THIS WORLD CAN’T TEAR ME DOWN: Sjajna saradnja Netfliksa i Zerokalkarea netflix.com

U periodu koji ćemo pamtiti po vrlo solidnoj televiziji, najviše je odskočila i kompletno nas razoružala šestodjelna miniserija Sonje Boalo

35

36

Četvrtak, 28. decembar 2023.

SERIJE

ew.com

showsnob.com

Epizode koje su bile glavna tem

Succession, „Connor’s Wedding“

Čak i ako ste imali tu nesreću da ne pogledate „Succession“, „The Bear“ ili „The Last of Us“, morali ste čuti za njihove najslavnije epizode

R

azgovor o ovogodišnjim serijama poput „Succession“, „The Bear“ i „The Last of Us“ mogli ste da izbjegnete samo ako ste živjeli pod kamenom. Čak i ako ste imali tu nesreću da ih ne pogledate, morali ste čuti makar za njihove najslavnije epizode. One koje su dosegnule nivo događaja, kulturnog fenomena i glavne teme razgovora svuda, a posebno na društvenim mrežama.

Pojedine ovogodišnje epizode protutnjale su malim ekranima poput supernove, eksplodirajući pravo u lice milionima gledalaca.

No, našlo se tu i epizoda, koje nijesu privukle toliku pažnju, a bile su je vrijedne. A evo i 25 najboljih po našem izboru...

1. Succession, S04E03, Connor’s Wedding. Iako je svaka epizoda četvrte sezone imala barem jednu scenu za uvrtanje stomaka (finale je priča za sebe), nijedna nije prevazišla perfektnu orkestraciju treće, sa Loganom u avionu i djecom na zemlji koja predugih dvadesetak minuta ne znaju da li im je otac živ ili mrtav. „Connor’s Wed-

The Bear, „Forks“

Supernove sa

ding“ ili – kako se instant upisati u televizijsku istoriju.

2. The Bear, S02E07, Forks. Debata još traje; jedni smatraju da je košmarna božićna večera iz šeste epizode „Fishes“ najbolja u drugoj sezoni, a drugi tvrde da je to naredna, „Forks“. U pitanju su nijanse, ali ipak glasamo za opciju broj dva. Jer, na Ričija fokusirana „Forks“ ipak je rijetki primjer epizode u kojoj vidite lika kako vam raste na oči.

3. The Last of Us, S01E03, Long, Long Goodbye. Nezaboravna lekcija o tome kako, poslije svega 75 minuta druženja, može da zaboli tragična sudbina dvojice muškaraca koje ste tek upoznali i koje nikad više nećete vidjeti. Perfekcija, i kao stand-alone epizoda, i kao efektan dodatak karakterizaciji glavnih likova.

4. Reservation Dogs, S03E03, Deer Lady. Potresan podsjetnik na nedovoljno poznatu praksu „Kill the Indian, Save the Man“ u indijanskim internatima u SAD, majstorija Kaniehtio Horn i dokaz da je „Reservation Dogs“ jedna od žanrovski najnepredvidljivijih serija našeg vremena.

5. Somebody Somewhere, S02E07, To Ed. Neočekivano suptilan, inventivan i dirljiv oproštaj od Majka Hagertija, koji je igrao Eda i

preminuo uoči snimanja druge sezone. I naravno, Sem (Bridžet Everet) koja izvodi nezaboravnu verziju pjesme „Gloria“.

6. The Fall of the House of Usher, S01E08, The Raven. Iako je svaku epizodu obilježila barem jedna šokantna smrt jake simbolike, najviše je zaboljela ona najmanje dramatična. Jer, Lenora je bila samo dijete, kćerka svoje majke... i jedino dobro u porodici Ašer.

7. Loki, S02E06, Glorious Purpose. „I know what kind of god I need to be. For you. For all of us.“ Uz oproštaj sa Tonijem Starkom, najbolji kraj Marvelovog lika do sada. Ne plačemo, vi plačete.

8. The Great, S03E06, Ice. Znali smo da će kad-tad doći vrijeme i za Petra Velikog (Nikolas Holt), ali malo je reći da za onakvu smrt i za onako kontradiktornu korotu njegove Katarine (El Faning) nijesmo bili spremni.

9. Happy Valley, S03E03. Konfrontacija sestara, trenutak kada Katerin hvata Kler u laži, ultimativan je primjer toga zbog čega ova serija tako boli.

10. Good Omens, S02E06, Every Day. Poljubac o kojem su fanovi Nila Gejmana i Terija Pračeta maštali godinama. Ineffable Husbands. I raskid koji lomi srca na parčad.

11. Our Flag Means Death, S02E03, The Innerkeeper. Još jedan poljubac za istoriju, ali ovog puta za pomirenje. Pod vodom, uz perfektno odabranu pjesmu „This Woman’s Worth“ Kejt Buš - i u slavu jedne „muške sirene“ koja je uspjela da omekša i nešto tako strašno kao što je Crnobradi!

12. I’m a Virgo, S01E04, Balance Beam. Ako ste se ikad pitali kako bi mogao da izgleda seks obične žene i džina, sad znate da je tu mnogo više logistike nego vođenja ljubavi. Vjerovatno i najuvrnutiji snošaj prikazan na malim ekranima.

13. Gen V, S01E01, God U. Prva epizoda, u kojoj glavna junakinja dobija prvu menstruaciju i njome (!) slučajno ubija majku i oca, samo je prva u nizu ludila u spin ofu superherojske satire Erika Kripkija. Strašnu je mlađu sestru dobio „The Boys“!

14. Barry, S04E04, it takes a psycho.

Mračno, duboko ironično finale serije posebna je kategorija, ali recimo da je četvrta epizoda, ona sa vremenskim skokom, pravi pokazatelj moći vrhunske krimi-dramedije Bila Hejdera. Da ironija bude veća, Bari se u njoj uopšte ne pojavljuje...

15. The Curse, S01E03, Questa Lane. Scena u kojoj Vitni (Ema Stoun) i Ašer (Nejtan Filder) uživo

Četvrtak, 28. decembar 2023.

37

tvguide.com

ma razgovora, događaji i kulturni fenomeni

The Last of Us, „Long, Long, Time“

malog ekrana snimaju „spontani“ video skidanja njenog džempera toliki je blam, da se gleda kroz prste. Krindž u najčistijem obliku.

16. Wolf, S01E02, Torture. Psihopatske igre, iznutrice (valjda životinjske), krv, suze, preklinjanje, Remzi Bolton i mačevanje uz lip sync izvedbu „The Marriage of Figaro“. I samo jedno od hiljadu i jednog „o čemu se ovđe radi“ koje izgovorite gledajući „Wolf“.

17. Dead Ringers, S01E05, Five. Dvije bliznakinje na večeri kod ginekologa koji je opsjednut blizancima. I kao dezert poslije večere, porađanje njegove kćerke koja, pazite sad, nosi četvorke. Zlatio se Kronenberg...

18. Red Rose, S01E03, Scapegoat.

‘Ajde što je glavna junakinja umrla već na kraju druge epizode... ali njena sahrana ispraćena je horskom obradom pjesme „Barbie Girl“. Morbidno, do daske.

19. One Piece, S01E05, Eat at Baratie!. Kakav dvoboj, kakav ples nogu i sječiva. Ni manje, ni više od čudesne scene za uvođenje Dracule Mihawka, najsnažnijeg mačevaoca na svijetu!

20. Mrs. Davis, S01E05, A Great Place to Drink to Gain Control of Your Drink. Jedna Beti Gilpin, jedan Šrodinger (bez mačke), jedan Sveti gral, jedna reklama za patike,

jedna eksplodirajuća glava i 1.000 puta izgovoreno „What the actual fuck?“. I da, dokaz da je Dejmon Lindelof najzabavniji kada je autoironičan.

21. Ted Lasso, S03E06, Sunflowers.

Neka je finalna sezona razvučena preko svake mjere... Epizoda sa putovanjem u Amsterdam sjajan je podsjetnik na to zbog čega je AFC Richmond naš tim.

22. Shrinking, S01E09, Moving Forward. Svaka scena sa Harisonom Fordom zlata je vrijedna.

Opet, ona u kojoj njegov džangri-

zavi i sebicentrični Pol odlazi na unukovu školsku predstavu izmamljuje specijalan osmijeh.

23. Poker Face, S01E08, The Orpheus Syndrome. Nijedan slučaj naše ljudske detektorke laži Čarli (Nataša Lion) ne može da se mjeri s ovim malim ljubavnim pismom filmskoj umjetnosti u doba kada saj-faj nije bio CGI, nego produkt mašte, inovativnosti i onoga što su mogle da naprave dvije ruke majstora za specijalne efekte poput onog kojeg ovdje, sa srcem na reveru, igra Nik Nolti.

24. Rain Dogs, S01E04, Didion Hell. Od radosnog plesa slobode u novom domu, do toksične svađe usred kuće pune preneraženih gostiju. I to pred djetetom koje na svijetu nema nikoga osim njih dvoje. Najpaklenija epizoda „Kišnih pasa“ moćan je podsjetnik da smo, u trenucima kad najviše mrzimo sebe, najotrovniji upravo prema onima koje najviše volimo.

25. What We Do in the Shadows, S05E06, Urgent Care. Energetski vampir Kolin Robinson, najdosadniji tip na planeti, počinje da gubi životnu energiju i opasno se približava smrti zbog toga što je ljudima odjednom interesantno sve što izgovori.

I, molićemo lijepo, Džon Slateri koji ga, ničim izazvan, gazi kolima; pa iskakanje sa Nandorom iz auta u pokretu... Malo li je, za jednu od najsmješnijih epizoda godine! M.I.-N.

Izdušeni baloni U eri televizijske hiperprodukcije iz godine u godinu dobijamo sve više kikseva. Opet, neki su „eksplozivniji“ od drugih. Kao najveći „izdušeni balon“ 2023. nametnuo se Netfliksov ep „The Witcher“, čiji kreatori nijesu vidjeli dalje od nosa pakujući možda i najvažniju sezonu do sada... Onu nakon koje i ovako ljuti fanovi legendarne sage „Vještac“ Andžeja Sapkovskog treba da donesu odluku da li će da nastave da gledaju od starta pogubljenu adaptaciju nakon najvećeg zamislivog udarca: odluke Henrija Kavila da napusti šou.

Nakon tri i po sezone sočnih grešnih zadovoljstava, i Netfliksov „You“ isporučio je zaokret za Zlatnu migrenu. Mnogo crnje je, pak, razočaranje koje je stiglo sa Šoutajmove adrese. Ono što smo vidjeli u sedmoj, oproštajnoj sezoni serije „Billions“ ne da nije endgame, nego je totalni raspad sistema. Kao da je šou naprasno počeo da piše netalentovani fan. Tim gore što se u „veliku igru“, poslije pauze, vratio veliki Dejmijen Luis...

Od novih serija, mnogo velike mogle su da budu: „Unicorn: Warriors Eternal“ Džendija Tartakovskog , „The Idol“ Sema Levinsona, „All the Light We Cannot See“ Stivena Najta, „White House Plumbers“ Aleksa Gregorija i Pitera Hajka, „Fattal Attraction“ Aleksandre Kaningem i Kevina Dž. Hajnsa... Nažalost, njihovi autori protraćili su odlične premise. Veliki Tartakovski frapantno lošim pisanjem i neinventivnom animacijom; Levinson površnošću i potrebom za jeftinim šokom; Najt davljenjem u melodrami; Gregori i Hajk birajući „prvoloptašku“ umjesto subverzivne satire, a Kaningem i Hajns idući niz dlaku „woke“ planeti...

38

Četvrtak, 28. decembar 2023.

SERIJE rajem svakog decembra, kada krene sastavljanje glavne top-liste i bira se deset najboljih serija godine, padnemo u iskušenje da makar dvije trećine mjesta spucamo na Veliku Britaniju. Jeste da smo, kao pasionirani ljubitelji produkcije s Ostrva, to mnogo puta ponovili – ali zaista, zaista to niko ne radi kao Britanci. I nije tu riječ samo o crnim komedijama i krimi-serijama po kojima su odavno prepoznatljivi; za njih jednostavno nema žanra kojem ne mogu dolijati.

Jedan od najboljih pokazatelja da to jeste tako je upravo godina na izmaku, kada su britanski TV autori šetali od saj-faja, preko krimića, do rubrike „život piše drame“, i isporučili toliko vrijednih serija, da smo im morali ustupiti čitavu duplericu.

Na glavnoj listi, naravno, završitle su „Time“, „Rain Dogs“ i „Happy Valley“, krem krema kada je i svjetska i britanska produkcija u pitanju. No, ni ovih deset nepravedno potcijenjenih naslova nikako nije za baciti. Štoviše, većinu ćemo pamtiti kao odlične primjere britanske pripovjedačke svježine i skoposti da uvijek pronađu

Pripovjedački biseri s Ostrva inovativan način da ispričaju priču koju smo, na prvu loptu, mnogo puta čuli i vidjeli.

WOLF Od producenata hit-serije „Sherlock“ dalo se očekivati još jedno: „A sada nešto potpuno drugačije...“ Opet, ništa što znate o njihovom stilu ne može da vas pripremi za to koliko je krimi-triler „Wolf“, zapravo, uvrnuta priča. Megan Galager potrudila se da se na svakom koraku pitate: „Što ovo, zaboga, upravo gledamo?!“ I spajajući glumce iz „Game of Thrones“ i „Line of Duty“, te praktično dvije serije koje se sudaraju i eksplodi-

raju poput supernove – isporučila must watch televiziju. Ma, nešto što morate da pogledate da biste povjerovali da je sve to moguće.

BREEDERS Crna komedija o roditeljstvu, sa Martinom Frimanom i Dejzi Hagard koje sve vrijeme osjećate kao „kućne prijatelje“, stigla je do savršene završnice nakon četiri sezone. Izgovarajući naglas dugo prećutkivane istine o tome što znači biti roditelj (prvo male djece, potom osnovaca, pa tinejdžera, pa studenata i (pre)mladih roditelja), „Breeders“ je zaslužio apsolutno obožavanje. Šetajući od

ekstrema do ekstrema, od momenata kada bi Pol i Ali umrli za svoje klince, do trenutaka kada bi ih najradije zadavili golim rukama, pokazao nam je da je roditeljstvo izvor najveće sreće - ali i jedan veliki, džinovski trn u guzici. Iskrenije i duhovitije, teško da može. I toliko životno, da na kraju imate osjećaj da ste sa Polom Ali podigli i svoju i njihovu djecu. Pa čak i roditelje!

NOLLY Helena Bonam Karter najčešće je dovoljno dobar razlog da pogledate bilo što, ali može se reći da odavno nije imala sočniju ulo-

BODIES: Glavolomna detektivska potjera kroz četiri vremenske linije tvtime.com

WOLF: Krimi-triler koji eksplodira kao supernova

NOLLY: Dirljiv portret britanske kraljice sapunice Meg Mortimer

BREEDERS: Predivna crna komedija o ljepoti i mukama roditeljstva hbo.com

K

Deset izuzetnih i nepravedno potcijenjenih se

bbc.co.uk

netflix.com

BODIES Premisa o putovanju kroz vrijeme, koju nudi Netfliksova krimi-serija „Bodies“, jedna je od najsumanitijih koju ste mogli da čujete. I tačno je da u priči o četiri detektiva koji istražuju isto ubistvo kroz različite vremenske linije (1890, 1941, 2023, 2053) ima paradoksa, ali manje su bitni spram šire slike i unutrašnje drame likova koje sjajno, između ostalih, iznosi glumačka zvijer Stiven Grejem. „Bodies“ Pola Tomalina, manama uprkos, ulovila je suštinu nas, beskrajno grešnih i pogrešnih ljudskih bića, koje nijedan progres, nijedna „posljednja riječ tehnologije“, niti jedan uspjeh i zadovoljstvo, ne mogu smiriti, umiriti i lišiti nas potrebe za nasiljem, destrukcijom i mržnjom prema onima koji su drugačiji. I to najčešće zbog manjka ljubavi. Jer, u nedostatku sigurnosti i osjećaja da smo voljeni, leže saj-faj i svi drugi vragovi.

RED ROSE „Derry Girls“ humor susreće tehnološku noćnu moru u fazonu antologije „Black Mirror“ i hororistični vajb filma „The Ring“ u Netfliksovoj i Bi-Bi-Sijevoj tinejdž-poslastici „Red Rose“. Rezultat je serija koja je daleko od savršene, ali čijoj buntovnoj „Dickheads“ ekipi sve vrijeme jedete

THE GOLD Za „The Gold“, seriju o najvećoj pljački zlata u britanskoj poslijeratnoj istoriji, može se reći da nije nimalo holivudizovana. Ne oslanja se na spektakl, već naglašava aspekt realizma, u mjeri u kojoj je zasnovan na činjenicama, gdje kredibilan policijski rad stoji naspram ambicije lopova. Iznad svega, kreator Nil Forsajt trudi se da održi jasnom složenu narativnu strukturu, tako da nijedan važan detalj ne izmiče i svi likovi postaju kompletni. U pratnji saundtreka sastavljenog od The Smiths, Joy Division i The Cure hitova, prisutna su stalna iznenađenja, pa je seriji najbolje pristupiti bez pretjeranog informisanja o stvarnoj priči. U finalu sezone zatvorene su mnoge narativne niti, ali priča se može nastaviti, što je BBC potvrdio dajući zeleno svjetlo za drugu sezonu. Malo je reći da joj se radujemo.

BLUE LIGHTS Nevjerojatno realistična slika ulica Belfasta i kriminalnih vijesti koje se dešavaju na njima, glav-

STONEHOUSE Tradicija britanskih mini-serija posvećenih kopanju u trulež njihovih političkih skandala dala je odličan rezultat i ove godine. U „Stonehouse“ scenarista Džon Preston približava se liku Džona Stounhausa, ministra Laburističke stranke za vrijeme vlade Harija Vilsona, koji je 1974. simulirao sopstvenu smrt kako bi izbjegao dugove izazvane lošim investicijama. Sa formatom od tri epizode i sa fokusom na istaknuti događaj, serija je gotovo u crtanom tonu podvučena zanimljivim saundtrekom, dok je iznad svega odlična gluma Metjua Makfejdena kao nespretnog i sporoumnog imbecila, nesposobnog da shvati ozbiljnost svojih postupaka. Ova živa i na početku bezobrazna satira portret je čovjeka koji nije mogao da shvati greške, čak i dok se pretvarao da se izvinjava za njih. Možda takvog političara više nikada nećemo vidjeti, a možda nam je baš tu ispred nosa.

amazon.com

THE LONG SHADOW bbc.co.uk

THE LONG SHADOW Jeziva opsesija gledalaca serijskim ubicama došla je do izražaja u mini-seriji „The Long Shadow“, sjajnoj dramatizaciji istinitog zločina koji je potresao Jorkšir. Odluka da se ispriča kroz perspektivu ubijenih žena i njihovih najmilijih najbolja je stvar koja se mogla učiniti. Kroz sedam epizoda, priča je pokrivena od vrha do dna i naglašava što se promijenilo u ovom svijetu, posebno kada je riječ o mjestu žena u društvu. Istraga je prisutna, ali scenarista Džordž Kaj i režiser Luis Arnold ne pokušavaju da ponove ono što je već rečeno u novinama, već se fokusiraju na pozadinu, naročito na nesposobnost policije. Svaki glumac pridonosi svojim „kamenčićem“ u građenju „zgrade“ i pravi je užitak za ljubitelje ovog tipa trilera koji rekonstruišu stvarne događaje, temeljno i uz poštovanje prema žrtvama.

RED ROSE

THE GOLD bbc.co.uk

gu od one u mini-seriji „Nolly“.

Sa Raselom T. Dejvisom uspjela je da učini da marite za osobu za koju vjerovatno nijeste ni čuli – za Megi Mortimer, zvijezdu sapunice „Crossroads“, koja je bila takav hit krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog vijeka na Ostrvu, da je snimljeno čak 4.510 epizoda (!). Predivno odglumljena i dizajnirana sa savršenim nostalgičnim šmekom, „Nolly“ je nezaboravna priča o nepravdi koju je tadašnja TV diva pretrpjela. I nažalost, između redova, mnogo govori i o neravnopravnom statusu žena na filmu i televiziji, i dan-danas.

iz šake. Vožnja sa Majklom i Polom Klarksonom puna je neočekivanih skretanja, među kojima se, uz narativna, posebno ističu i muzička. Zaboravite na Gretinu hitčinu „Barbie“... Sa morbidnom obradom pjesme „Barbie Girl“ u izvedbi hora Scala and Kolacny Brothers – „Red Rose“ ima bolji soundtrack nego išta što ste tamo mogli čuti. Uključujući i „I’m Just Ken“ Rajana Goslinga!

BLUE LIGHTS ew.com

Ovi naslovi najbolji su primjeri skoposti TV autora da uvijek pronađu svjež način da ispričaju priču koju smo, na prvu loptu, mnogo puta čuli i vidjeli

THE SIXTH COMMANMENT Četvorodjelna BBC mini-serija „The Sixth Commandment“ priča je o jednom predatoru i dvije osobe koje su bile toliko gladne romantične ljubavi, da su postale slijepe. Najjači adut drame Sare Felps, koja je inspirisana istinitim događajima, upravo je fokus na emotivnim proživljavanjima žrtava, koje maestralno iznose Timoti Spol i En Rid. Sa takvim glumačkim velikanima, izbor da se ova šokantna priča ne tretira kao puka krimi-misterija – apsolutno je opravdan. I učinio je „The Sixth Commandment“ posebnom, uprkos manama.

D. PAVLOVIĆ M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

STONEHOUSE: bbc.co.uk

erijala u britanskoj produkciji

na su karakteristika odlične policijske serije „Blue Lights“, koja pomalo liči na „The Responder“.

Likovi su dobro razvijeni, a gluma je toliko uvjerljiva, da ni na trenutak ne sumnjamo u ono što nam se dešava pred očima. Kroz različite predstave koje se kreću od uličnih tuča do nasilja u porodici, scenaristi Deklan Lovn, Adam Paterson i Fren Haris stvaraju stalnu napetost svaki put kada patrole uđu u opasna naselja i kombinuje uzbuđenje i aktuelnosti na fantastičan način.

Glavni glumci rade veoma zaslužan posao, a Sian Bruk zaslužuje poseban naklon. Ova serija nije ni prva, ni posljednja u nizu modernih krimi-drama koje u svoje redove ubrajaju instant klasike poput „Line of Duty“ i „Happy Valley“, ali svakako zaslužuje pažnju.

39

netflix.com

Četvrtak, 28. decembar 2023.

THE SIXTH COMMANDMENT

40

Četvrtak, 28. decembar 2023.

digitalspy.com

Anime planet

Najrjeđe zvjerke FRIEREN: Beyond Journey’s End, Heavenly Delusion i Pluto

K

ad bi se Crunchyroll kojim slučajem ugledao na sumiranje naših opsesija tokom godine kao što to radi Spotify (eto ideje, nema na čemu), Anime Wrapped za 2023. bi izgledao ovako. Najviše puta posjećena lokacija na Google mapi: Kuantan, na obali Malajskog poluostrva. Gubitak Nanamija Kenta iz „Jujutsu Kaisen“ (praktično anime Madsa Mikelsena), toliko je pogodio ljude, da je odmor u Maleziji o kojem je sanjao inspirisao na hiljade klikova i poneku (ispostaviće se, unosnu) ideju lokalne turističke organizacije.

Scena u kojoj smo se svi kolektivno pronašli? Onda kada u „Zom 100: Bucketlist of the Dead“ Akira ukapira da je počela zombi apokalipsa i prvo što mu pada na pamet jeste da je konačno slobodan i da ne mora više da ide na posao. Opet, kada bismo prethodnih 12 mjeseci sumirali jednim video-klipom ili audio zvukom, to bi morala biti neka od milion kompilacija „Suguru – Satoru“.

Ove godine (osim Nanamija) izgubili smo i Kugisaki Nobaru (vjerovatno najboljeg ženskog lika u šonenu) i Suguru Geta i Fušigura Todžija iz „Jujutsu Kaisen“ (Gege, when we catch you Gege), a bili smo prisiljeni i na oproštaj od Zoi Hanže („Attack on Titan“), kao i da iz prvog reda gledamo obezglavljenje lika kog smo godinama voljeli i branili (uprkos tome što je masovni ubica). Najzad, doče-

Ako ćete pogledati samo jedan anime iz ove godine, preporučujemo da to bude Netfliksov „Pluto“ kali smo finale najveće anime priče generacije, projekta koji smo pratili punih deset godina i koji nas je ostavio sa gorkom poukom: ratova je bilo i ponovo će ih biti. „Ratovi koji bi završili sve ratove“ ne postoje.

Naravno, nije sve bilo ni tako crno.

Niko nije očekivao da će nam glavna simpatija ovog ljeta biti drvena stolica na tri noge („Suzume“), da ćemo dobiti anime koji će na emocije udarati kao nekad serija „This is Us“ („The Yuzuki Family’s Four Sons“), ili da postoji mladi detektiv koji je potomak i Šerloka Holmsa i Džejmsa Morijartija („Ron Kamonohashi: Deranged Detective“).

Znate već, od toliko projekata nije bilo lako izdvojiti pet najboljih, ali mi ne bismo bili mi da to ipak nijesmo uradili.

1. PLUTO Rijetka zvjerka iz anime svijeta koja vam može okrenuti svijet naglavačke. Uz manje od dva minuta muzike, pitanje: „Imaju li roboti dušu?” postaje: „Ima li spasa

za našu dušu, uopšte”. Netfliksov „Pluto“ je priča koja nadilazi značaj vanserijskog i jednog od generacijskih anime projekata. Nije u pitanju ni prvi ni poslednji projekat koji govori o tome da roboti imaju osjećanja, ali jeste jedan od nekoliko koji je najbolje obradio temu. I, ako ćete pogledati samo jedan anime iz ove godine, preporučujemo da to bude ovaj.

2. FRIEREN: BEYOND JOURNEY’S END Tik uz Pluta, očekivano ili ne, našla se „Frieren: Beyond Journey’s End“, serija o nostalgičnoj vilenjakinji koja putuje svijetom i sakuplja čini. Njena priča mogla bi komotno da pripadne i Tolkinovom svijetu. Osuđena da živi više od 1.000 godina i gleda drage ljude kako dolaze i odlaze, Friren neke slavne grobove pronalazi zarasle u korov; neke priče o sopstvenom herojstvu iskrivljene do neprepoznatljivosti; neke gradove potpuno drugačijeg lica... I polako postaje svjesna da njen svaki novi poduhvat, ma kakav bio, čeka ista sudbina - i ista zamka od zaborava.

3. HEAVENLY DELUSION Jedan je od onih projekata koji nije samo iznenadio, već i zasjenio anime priče poput „Hell’s Paradise“. Naučnofantastična misterija „Heavenly Delusion“, sa fokusom na generaciju djece koja, odgajana

u svjetlu apokaliptične katastrofe, moraju da brinu o sebi, pomalo asocira na film „Akira“. Ipak, velika razlika u odnosu na Otomovo djelo jeste fokus na odnos dva lika koji duboko zalazi u teme prijateljstva i adolescencije, ali i pola.

4. THE APOTHECARY DIARIES Anime verzija doktora Hausa.

Maomao, djevojka koja je istrgnuta iz običnog života samo da bi postala sluga u Carskoj palati, u „The Apothecary Diaries“ udara osvježavajuću kontru mnogim ženskim likovima u animeu i odmah pokupi vaše simpatije. Njena suva duhovitost i nemilosrdna radoznalost u vezi s otrovima (za koje je stručnjak) čine je zanimljivom, često i komičnom, naročito dok usred misterija i političkih intriga koje je okružuju pokušava da ostane nevidljiva.

5. OVERTAKE! Kada su i F1 i sportski anime projekti na vrhuncu popularnosti, najlakše je napraviti anime koji govori o Formuli 1. Ako pratite doku-emisiju „Drive to Survive“ na Netfliksu, jasno vam je da tu drame ne fali. Ipak, u „Overtake!“, uz to, dobili smo i drugačiju perspektivu i priču o Formuli 4 koja efektno podsjeća na to što je sve zaista potrebno da bi se stiglo do vrha.

Biljana MARTINIĆ

41

Četvrtak, 28. decembar 2023.

ZGRABI FILM

Knjige, jer su nebrojeno puta referentna tačka za filmove i serije. Mnogo ekranizacija organizirano je oko nekog rukopisa kao inspirativnog jezgra, što je konstruiralo perspektivu filmskih radnika.

Prioritet dajem dokumentarcima u bilo kojoj formi. Zgrabite ih. Grabeći njih, grabite svijest o dokumentovanom, a biti svjestan znači biti prisutan. Biti prisutan, to je važno.

Nikad preboljeni Duško Radović svojedobno je opominjao da je najvažnije umeti razlikovati važno od nevažnog, jer je to granica između bolesti i zdravlja, i da „onoga koji je to pobrkao, sada leče“. Slava mu.

U vezi sa tom istinom skrenula bih pažnju na originalni dokumentarac „My Octopus Teacher“ (Pipa Erlih, Džejms Rid, 2020). Sve ono od čega smo se otuđili u ovom vremenu, što ga profesor s univerziteta u Grenoblu, Žil Lipovecki u studiji „Era praznine“ (1983) najavljuje kao vrijeme u kojem će ljudi osvijestiti da je moguće živjeti bez cilja i smisla - sadržano je u tom filmu kao kontrapunkt. Kroz odnos čovjeka i hobotnice izbaždarena je kompleksna svijest, istaknut je kompletan nedostatak ovom dobu kojim smo kažnjeni – poštovanje prema drugom, drugačijem, nepoznatom. 100/10.

Od odličnih dokumentaraca, izdvojila bih i: „Winter on Fire“ (2015), „The Ivory Game“ (2016), „Never Stop Dreaming: The Life and Legacy of Shimon Peres“ (2018) i „The Deepest Breath“ (2023).

Glede projekata zbog kojih sa nestrpljenjem iščekujem predstojeću godinu jeste nastavak, odnosno drugi dio senzacionalne ekranizacije „Dune“ (Deni Vilnev, 2021).

Dženana Hadžihafizbegović, novinarka i književnica

Tišina je stroga i naporna

Šejla Džindo

PREPORUKA

MUZIKA

Nisam podlegla nekom muzičkom identitetu. Rada sam da me zaboli pjesma u kafani, a onda sam dijelom mase na muzičkom festivalu čiji lajnap prati repertoar svjetskog kalibra. Nerijetko u pozadini radnog dana pustim neki snimak sa nju orleanškog džez festa, ili portugalski fado.

Volim neka idu takve stvari, tišina je stroga i naporna. Prije koji dan sam u autu i na radiju ide tridesetominutni blok Frenka Sinatre.

Kakav šmeker, jebote. Nauživala sam se.

Premda, u raspoloženju da ozbiljno komuniciram sa muzikom, biram nešto poput „Fifteen Feet of Pure White Snow“ Nika Kejva. Ta stvar je pitanje mentalne higijene.

ZAOBIĐI FILM

Nemojte da zaobilazite. Uvjerenja sam da o svemu što je dostupno, treba da steknemo autentično iskustvo. Zašto vjerovati drugima da je nešto dobro ili loše, sami obavite procjenu. Ja jesam.

Zaobilazim božićne filmove na Diva kanalu. Dva su vječna i jedina filma o prazničnoj radosti: „Home Alone“ (svi nastavci) i „How the Grinch Stole Christmas“. Obavezni su mi tokom praznika i lijenih januarskih dana. Sve drugo je profana kakvoća, romantičarska nota koja svira falš u patetici.

TV

Ne gledam televiziju. Nekoliko je formata koje ispratim nakon što ih kuće ili autori postave na platforme: Stanković (Nedjeljom u 2), Kesić (24 minuta), Nikačević (Agelast).

Od sezonskih serijala izdvajam „Cunk on Earth“ i „Between Two Ferns“. Vispren humor svojstven domaćinima ovih epizoda nešto je zbog čega pristajem biti dijelom 21. stoljeća u kojem se inače osjećam kao fabrička greška generacije. U

Glejzer briljira. Sklona sam takvoj vrsti humora.

Dva koraka unazad vrijedi napraviti samo u slučaju povratka dobrim stvarima kakve su se desile u Britaniji i Jugoslaviji: Monti Pajton, „Only Fools and Horses“ i neprevaziđeni masterpis „Đekna još nije umrla, a ka’će ne znamo“ Živka Nikolića. „The Mandalorian“. Ta je serija čistokrvna kuloća bez ijedne mane.

TV

Ako ste redovni u svakodnevnom gledanju televizije da vam to može biti podatak za CV, autodestruktivni ste.

MUZIKA

Dženana Hadžihafizbegović: Osjeća se kao fabrička greška generacije

kategoriji anglofonskih predstava, prednost dajem stend-apima Rikija Džervejsa „Supernature“ ili „Humanity“.

Još malo lakše produkcijsko štivo pronalazim u ostvarenjima poput „Comedy Central Roast“ kada me zarobi indolencija. Komičarka Niki

Izbjegavam neakustičan, nemuževan triler proizveden promilima, onaj tonalitet šatorskog takta što skiči primitivnu klicu u po’ civilizacije.

I srećni praznici! Sve želje neka nam se ispune u superlativima!

42

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Sirene zovu

Ritmovi i damari nove nade odzvanjaju

DZUBOKS

K

spotify.com

oliko su modernjački trendovi u muzici važni: s obje noge u devetoj deceniji, Džeger i Ričards su našli damara da novi The Rolling Stones album zaogrnu dijelom i tim ruhom, tim temama.

Znaju to i Stonsi, i Brajan Ino, i Pol Sajmon, i Piter Gajbrijel: nije to bilo kakvo hvatanje izgubljene mladosti, već fascinacija muzičkim nasljeđem za koje stvarno smatraju da su srećni, što i dalje imaju priliku da mu svjedoče. I zato je, posebno u slučaju velikog Gejbrijela, interesantno pratiti – kako se sudaraju te udaljene decenije, pa nam, potpuno razumljivo

nekim „zumerima“ i još mlađima, govore nešto bitno i trajno.

Pred vama su, ipak, oni koji su u 2023. donijeli vjetrove uzbudljive svježine – i govorili nam nešto novo i važno o nama samima. Trendseteri našeg vremena su vrhunski pjesnici, cinici koji ne skreću pogled ni od ogledala, ni od bilo čega... I zavodljive sirene, mistična bića koja sama upozoravaju da ne planiraju da vas puste, onda kada im jednom dođete. Na njihovim ostrvima pronaći ćete praznične ritmove nove nade i slavu života.

1. PARAMORE

This is Why

wikimedia.org

2.

genius.com

badgerherald.com

1.

Majstori egzistencijalizma, to su Hejli Vilijams i njena ekipa; rijetko ko zna da jedan kovitlac autodestrukcije učini potpuno familijarnim i raskošno emotivnim iskustvom.

Prvi Paramore album u 20 i kusur godina, na kojem bend nije morao da sebe gradi iz ruševina, odraz je zrelosti i utemeljenja na, ironično, cijeloj planini od ličnih promašaja i grešaka...

E, Hejli je tu da u savršeno isporučenoj postpank poslastici kaže da je sve to u redu. A sebe nimalo ne štedi: ključna tema na ploči „This is Why“ je jedno pitanje, što znači biti dobra osoba, a da pritom nijeste spasili baš nikog, uključujući sebe.

U toj gomili paradoksa, artiljeriji od šamara koji će vam šibati sve lične izbore, „This is Why“ je iskreno radostan i ponosan, dostojanstven album. Sav taj bijes i pogub tridesetih, savršena je podloga za neke zarazne melodije, pametnu zabavu... I odgovor na pitanje, što bi mogla biti idealna rok muzika u 2023. godini!

3.

2. MITSKI

The Land is Inhospitable and So Are We Mitski je u stanju da u nekoliko stihova ispriča cijele romane; eto koliko je dobra pripovjedačica i kakvo oko za detalje ima. „The Land is Inhospitable and So Are We“ je hronika lične evolucije, u kojoj kao na projektoru ona dijeli predivne slike ljubavi, nostalgije, razočaranja, pa nove vjere u sebe. I to vrlo impresionistički, u diskretnom kantri miljeu.

Ovo je album koji će vas i u 2023. podsjetiti što znači ono „akustika i istina“; pa vam se prikradati raskošnim orkestracijama, hvatati neizrecivo, ušuškati vas u divnu samoću.

Još više, Mitski ovdje otkriva dragulje od pjesama koje su već viralne; njena „My Love Mine All Mine“ praznična je himna kakvu nijesmo očekivali... Na noćnom horizontu modernog Divljeg zapada otkriva potpuno nove galaksije i zacjeljuje sve ožiljke.

3. CAROLINE POLACHEK

Desire, I Want to Turn Into You Nemojte reći da nijeste upozoreni: Kerolajn Polaček jasno i glasno na početku albuma „Desire, I Want to Turn Into You“ saopštava da ste stigli na njeno ostrvo... I da nikad odatle nećete otići.

Zavodljiva i mnogo opasna sirena muzike 21. vijeka, u 45 minuta vodi vas kroz muzičku raskoš cijelih 30 godina – od Dido, Kajli i Selin Dion, do Grimes i Charli XCX... A sve u jednom jedinstvenom okviru estetike, koju sada

4.

prepoznajemo kao muziku i ukus našeg vremena. I još bolje, na tom soničnom putovanju – predviđa muzičku budućnost.

Cura koja je prethodno pisala i za Bijonse i za Trevisa Skota, demonstrira neodoljivo, enciklopedijsko znanje o pop svijetu. I još bolje, definiciju „savršene pop pjesme“ okreće naglavačke. S epicentrom u „Fly To You“, nuklearnoj kapsuli od čežnje i strasti ljubavnika koji dugo čekaju susret.

4. JUNGLE

Volcano Obećavamo da će vam druženje sa Jungle biti najbolje novo muzičko otkriće iz 2023. godine. To je, jednostavno, muzika koju osjetite u kostima; zbog koje će vam stopala hvatati ritam a da i ne osjetite.

Ona koja razmrda umornu žurku zaglavljenu u ćorsokaku.

Zato nije ni čudo, što je ključna poruka albuma „Volcano“ - ustani i pokreni se. Disko i elektro-fank bitovi ovdje dosežu neistražene visine; pjesme lansiraju u vremeplov, pravo u neku od „Studio 54“ noći! Kakva je to radost u „Back on 74“, i kako samo ponosna planina od hip-hop rima u „I’ve Been in Love“... Ploča najbolje pametne zabave iz 2023. godine.

5. WITCH

Zango Pa, kakva sila od života i kakva bajka od muzičke egzotike! Priča kaže ovako: WITCH (We Intend to Cause Havoc) definisao je prije skoro pola vijeka ono što world music sladokusci prepoznaju i slave kao „zamrock“... Otprilike, rok psihodeliju Afrike koja bi bila

discogs.com

v

5.

43

Četvrtak, 28. decembar 2023.

u u zemaljski raj

u sa najdragocjenijih albuma iz 2023.

idealna podloga za neki špijunski film sedamdesetih, ili ekranizaciju „Mister Noa“, „Tarzana“ ili „Fantoma“.

E, WITCH je servirao prvi album još od 1984. – i potpuno neočekivano, to je fantastična, moderna i sasvim aktuelna muzika. Pjevač Džagari Čanda u nekoliko poteza demonstrira zbog čega je, bukvalno, kulturna ikona cijele Afrike; vodi nas i ulicama Lusake i nekim starim soul i disko klubovima...

Na albumu koji nije samo prkosni protest protiv ksenofobije, rasizma, seksizma – već izraz radosne ljubavi. I podsjetnik u kojoj mjeri muzika može da slavi život i zagrli cijelu planetu.

Od soula do densa, pa pravo u rok i nazad, u hip-hop, pa opet ukrug... Škotski eksperimentalni trio zna znanje, na četvrtom albumu „Heavy Heavy“ grabi uz devizu „brže, više, jače“, za savršenu energetsku injekciju.

Ovaj kovitlac od uraganske muzike najbolje je opisao Kajus Benkol iz benda: „Pustiš sve demone da izađu i nekako počneš da se tučeš sa svim tim. A nakon svega probaš i da nađeš neki smisao u tome“. Malo li je!

metalinjection.net

Najsmjelija londonska muzička tajna i misterija, najveća underground senzacija, Sleep Token jedna je maskarada anonimusa koji su i indi-pop, i postrok, i progresivni metal... I potpuno svoji.

8. PAUL SIMON

Seven Psalms Kakav testament neprolazne kreativne sile velikog muzičara, koji je u oktobru proslavio 82. rođendan! Masterpis kojim se komotno može zaokružiti karijera, „Seven Psalms“ je samotnjačka rabota, i slava života u cjelini sve čudesnosti, kojoj je Pol Sajmon toliko puta svjedočio... I koju i dalje priželjkuje, kojoj se raduje.

Takođe, to je i sublimacija velike karijere koja podsjeća na neke

6.

the record Prijateljice koje su, eto, 2023. redefinisale što znači supergrupa.

Džulijen Bejker, Fibi Bridžers i Lusi Dakus su tu da nas podsjete, koliko je neodoljivo komplikovano i šeprtljasto biti mlada osoba.

Ne može se „the record“ gledati van šire, koncertne slike fantastične hemije tri moderne zvijezde. Sa koliko šarma orkestriraju svu tu sumnju u sebe, pa manjak samopouzdanja, čežnju za bliskošću i potpunu pogubljenost onda kad se nađu pred ogledalom vjere, ili želje da istinski upoznaju nekog...

Ili, da njih neko do kraja upozna, nebitno. Dobra je šansa da će „always an angel, never a god“ iz „Not Strong Enough“ biti jedan od vaših refrena 2023; a „Without You Without Them“ himna svih slomljenih pa zacijeljenih srca.

10.

9.

10. SUFJAN STEVENS

Javelin Pjesme koje se dižu poput okeanskih talasa, samo da bi se srušile vama u lice. Sufjan Stivens, veliki i generacijski indi pjesnik iz Detroita, na albumu „Javelin“ ličniji je nego ikad. Suočen sa smrću bivšeg partnera ali i sopstvenom teškom bolešću, otkriva nezacijeljene radiscogs.com

Take Me Back to Eden

Heavy Heavy

ne i preispituje što za njega sada uopšte znače ljubav, gubitak, vjera.

Najbolji na „Javelin“ jesu oni momenti kada, uprkos crnilu besmisla i prolaznosti, Sufjan pronađe nešto ne samo utješno, već i uzvišeno – u trenutnim radostima i zadovoljstvima. I nema tu ni mrve lažnosti, za pjesnika koji gleda pravo u oči tamo gdje drugi biraju da okrenu glavu. S. STAMENIĆ

9. BOYGENIUS

youngfathersofficial.bandcamp.com

6. SLEEP TOKEN

7. YOUNG FATHERS

ključne Simon&Garfunkel momente sa kraja šezdesetih; koja putuje sa kraja Amerike sa ljubavnicima koji su ,,samo beznadežni autostoperi“... I koja istrajava u političkim i kolektivnim uraganima od kojih su neki davno zaboravljeni i ništavni, spram trajnosti ove i ovakve muzike.

wikimedia.org

Jedan emocionalni monolit od ploče, ogoljavanje najtrulijeg i najnesigurnijeg u sebi, ali i pjesnički raskošna forenzika onlajn ljubavi... Za ekspresno zaslužen kultni status mističnog frontmena koji se potpisuje kao Vesel. I važnu lekciju: koliko je modernoj muzici bitno da bude što manje predvidljiva, da igra mimo pravila, ustaljenih granica i normi. Smjelo šibajući sebe nekim oporim riječima i muzičkim slikama, Sleep Token je simbol odvažnosti.

discogs.com

Trendseteri našeg vremena su vrhunski pjesnici, cinici koji ne skreću pogled ni od ogledala, ni od bilo čega... I zavodljiva mistična bića koja i sama upozoravaju da ne planiraju da vas puste, onda kada im jednom dođete

7.

8.

44

Četvrtak, 28. decembar 2023.

v

DZUBOKS

Pjesme kojima ćemo se rado vraćati

S

ve su pjesme na našoj plejlisti 2023. ljubavne ali, nećemo vas tu kititi onim ozimim cvijećem Majli Sajrus, niti priznanjima Tejlor Svift „da bi ostala zauvijek, samo kada bi joj rekao da ne ide“.

Najbolje pjesme 2023. sasvim su posesivne, destruktivne, prezrele, autoironične, gorko-slatke, mnogo, mnogo čežnjive... I skoro bez izuzetka, to su pjesme ozdravljenja, preporoda i svijesti o sebi. Ali, i lekcije koje valja čuvati u nekom internom pridžepku, do novog proljeća.

48hills.org

Darovi za mjesečinu Tužno da tužnije ne može biti. Nova indi kraljica Mitski gorka je u „My Love Mine All Mine“, ali najviše prema svojim osjećanjima. Tu se zavjetuje da će svu svoju ljubav, kad umre, da daruje mjesečini – da bi, je li, taj ljubavnik i dalje osjećao koliko ga voli. „Moon, tell me if I could send up my heart to you?“ Mnogo moćno i iskreno.

HOZIER I, Carrion (Icarian)

Onaj Irac se nakon svih crkvenih poziva od prije koju godinu, u ovoj za nama predstavio kao pakleno dobar pjesnik. I to je, nekim čudom, ostalo ispod radara svima koji su ga davno jednom pjesmom ofucali. U „I, Carrion (Icarian)“, čitavom vrtlogu od antike i praktike, na sjajnom albumu „Unreal Untruth“, Hozier opisuje momenat zaljubljivanja kao Ikarov let već dobro dogorelih krila. I pad pravo u neki od Danteovih krugova pakla.

SUFJAN STEVENS A Running Start

Genijalac iz Mičigena na najnježniji način podsjeća koliko prokleto

BOYGENIUS Not Strong Enough

Kakav trio modernih indi zvijezda: Fibi Bridžers, Džulijen Bejker i Lusi Dokus su realno supergrupa godine za nama. Još kada naslažu jedno hipnotišuće višeglasje u „Not Strong Enough“...

Dovoljno za pjesmu sumnje u sebe i melodiju koja proganja danima!

BLINK 182 Dammit.

Koliko tu još snage ima za moćne udare! Bend Blink 182 je nekako, nekako uspio da pokaže da je vitalan kao prije dvije decenije i kusur.

Znate onaj osjećaj, kada u prvih pet sekundi pjesme koju prvi put čujete znate da je hitčina? E, to je „Dammit.“ Jedna mala gitara koja ulijeće da napravi pravu eksploziju i pičvajz među silnim udaraljkama, prije nego što nam ispriča nešto važno.

MITSKI My Love Mine All Mine

zala koliko je nepredvidiva pjesnikinja: taman kada pomislite da ste pjesmi pohvatali sve konce, izvuče vam tlo pod nogama. I tako uvijek, u njenoj vječitoj igri neuhvatljive pobjegulje.

Bitlsi ponovo na „okupu“ u blistavom spotu „Now and Then“

ljubav zna da boli. Sufjan Stivens je kompletan album „Javelin“ zagrnuo sjenkom smrti bivše partnerke. I u divnoj „A Running Start“ pronašao nešto vječno: „I see the future in your eyes, I know you see the same in mine. I want this forever, yeah...“

OLIVIA RODRIGO Logical

Kakav iskorak bivše tinejdž-zvijezde u orbitu stvarne ljubavi. I kakva autorska zrelost omiljene američke klinke iz komšiluka! U pjesmi „Logical“ Olivije Rodrigo nazire se i prva želja majčinstva i mnogo toga na sasvim klizavom terenu jedne neuhvatljive ljubavi. „And now you got me thinkin’ two plus two equals five.“ Jer, naravno, ljubav nikad nije logična.

Sve ove melodije sasvim su posesivne, destruktivne, prezrele, autoironične, gorko-slatke, mnogo, mnogo čežnjive... I skoro bez izuzetka, ovo su pjesme ozdravljenja, preporoda i svijesti o sebi

TYLER THE CREATOR

je lagao, pred kojima je ostao nedorečen ili se prečesto mijenjao... I u hitčini je sasvim iskren taj Tyler the Creator.

Sorry Not Sorry

LANA DEL REY

Onako samo diskretno – ljubavno.

U „Sorry Not Sorry“ slavni reper je, ipak, spreman da preuzme krivicu za lične promašaje. I redom se izvinjava: onoj sa kojom je pogubio kontakt, pa njoj i svima koje

A&W

Sedmominutni ukus čežnje i seksa sa mnogo krivice spakovala je Lana del Rej u svoju ključnu pjesmu godine „A&W“. Tu je i poka-

THE BEATLES Now and Then

Kad „Džon Lenon na AI pogon“ nakon svih tih godina kaže: „I know it’s true, it’s all because of you. And if I make it through it’s all because of you“ – u 2023. već znamo da to nema veze sa Joko Ono. Ili – ima, ali prije svega ima sa Bitlsima, sa publikom, sa stvaranjem muzike... Pa Pol Makartni u 82. godini stiže da prizna koliko mu to, ti momci, on sam sebi – nedostaje. „It’s all because of you“.

SLEEP TOKEN Aqua Regia

Miks azotne i hlorovodonične kiseline; „aqua regia“ bila je ona vještina alhemičara kojom su znali da rastvore i zlato i platinu. Eto, sa tim porede sebe i svoju ljubav Sleep Token, obožavani i mistični mračnjaci britanskog podzemlja.

Za, ipak, ključnu pjesmu godine: onu u kojoj se ljubav nudi sa znakom upozorenja, kao „integrisani hardver koji sebi ne možeš da priuštiš“... Pa ipak treperi u emotikonima, linijama teksta, gomili gifova i refrenu koji nikad, nikad nećete zaboraviti.

S. S.

45

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Apokalipsa Prelomni muzički poduhvati iz komšiluka

koja se pleše

ije samo kvalitet najbolje regionalne muzike u 2023. godini to što njeni autori apsolutno ne uzmiču, riješeni da budu – angažovani. Već to, što sopstvenu političnost artikulišu na mjestima koja svakodnevne političke oblande uopšte i ne dotiču. Njihove pjesme parole su sa barikada koje spajaju najudaljenije krajeve planete; treperenja karavanske vatre, međe generacija koje se ne razumiju... I obećanja da će nekome važnom čuvati leđa, đuskati sve do propasti svijeta i voditi ratove protiv mašina.

Ovo je muzika koja spaja parole s najudaljenijih krajeve planete, treperenja karavanske vatre, međe generacija koje se ne razumiju

1. LJUBIČICE

Dok čekamo pad

Distopijski pop, album koji propagira „Jedva čekam rat ljudi protiv mašina“, cijela apokalipsa budućnosti koja se pleše... To serviraju pančevačke Ljubičice, cijelu propast svijeta za đuskanje. Za damar dvoje ljudi, koji bi jedno drugom da čuvaju leđa, da od svih što ih prate skliznu u mrak... I da u brk svima poruče jedno: „mi smo savršen par, da li roboti se plaše to je njihova stvar“.

Predivno i bezglavo infantilan, gizdav u fanki ruhu „Možda je vreme“, spreman za ljetnju paljbu „More“, kosmički širok u „Osam minuta do sunca“ - i najzabavniji konceptualni album koji je region imao... U manje od pola sata muzike koja nas ubjeđuje da je distopija tu, da je već stigla – i da je u redu.

ti, takvi prazni dani bitni, jer su naši, jer im je darovao ovako lijepu i raskošnu muziku.

3. KLINIKA DENISA KATANECA

Kao zao kor

Ta osobenost i ta širina emocionalnog arsenala Denisa Kataneca nenadmašna je; njegova oruđa su poput igračaka, a u vrtloge svijeta odraslih mami muzikom koja krene kao dječja pjesmica... Pa se razgoropadi u nešto i krhko i čvrsto i strašno u isti mah. „Kao zao kor“ fantastičan je odraz sazrijevanja benda, satkan od totalnih suprotnosti, ali i svjetla koje se probija kroz ožiljke i pukotine Omot najzabavnijeg konceptualnog albuma regiona

Premalim stvarima

Ritam Sahare, vizantijski eho, dert karavana – za naša krmeljava buđenja i beskraj potpuno istih dana.

To je „Premalim stvarima“ niškog Igraloma, album na kom se Dimitrije Simović ne etablira samo kao autor raskošne, pametne već i sasvim zabavne muzike.

Cijeli region ovdje treperi kao fatamorgana sa pješčanih dina ili vatra u noći dugo čekane oaze. Dimitrije tu stiže da žigoše sve apsurde dana naše mladosti, sve te trke za novcima, šalterima, ugovorima, do grla zakopčanim kragnama i strukiranim sakoima... I neđe između redova priznaje i da su mu

ljubicice.bandcamp.com

2. IGRALOM

slomljenih dragocjenosti. Ovaj album muzika je koja nastaje u totalnom izgaranju, kao na putu za gubilište ili ka Golgoti. Denis je tu spreman i sposoban da daruje totalno autobiografsku pjesmu, da ispiše priručnik za terapiju svakom muškarcu, da gleda u oči tmini i smrti – i da usred albuma isporuči neočekivanu rok hitčinu, naslovnu pjesmu. Što u ovoj vatri nije sagorelo – to je Denis Katanec.

4. ZOSTER

Najgori

Osam godina Mariju Knezoviću i mostarskom bendu Zoster trebalo je da završe neimarski rad, poput mosta nad „Modrom rijekom“ Maka Dizdara, pa da nas sa druge strane i druge obale dočeka album „Najgori“. Takve ćuprije se zore nekom prozirnom lakoćom; kad jedno „ja sam najgori po sebe“ u naslovnoj pjesmi postane najštosniji poziv na ples. Ili kad, onako fankerski, zalomi brdsku serpentinu ka hajdučiji od pjesme „Tadija“ – mudatom nastavku velike regionalne i koncertne hitčine „Čovjek želi da je ptica“.

Mario tu podvlači da su najtvrđe međe regiona ipak one koje se tiču generacija koje se ne razumiju.

Jednoj tužnoj i ludoj prijateljici obećava da će je čekati, a sve nas moli „pričekajmo svjetlost dana“ („Bajna“). Ovdje, pod ovim brdima.

5. NOVI ODMETNICI

Iznad tame (pjesme za Viktora Haru)

Podsjetnik koliko su nam revolucije važne, onda kad se najsitniji pijesak Atakame polako veže i tutnji i ruši kao stijena, ka barikadama dalekog Santjaga... Za povratak Novih odmetnika, posvetu zaboravljenom čileanskom pjesniku i mučeniku ljevice 20. vijeka Viktoru Hari, po divnim stihovima pjesnika iz Čapljine, Mehmeda Begića.

Tu Nina Romić dostiže sfere i visine Džoan Baez, Sanel Marić Mara i Isidora Milivojević isporučuju savršen duet, jedan Nevjerni Tomo raspliće savršen folk rok... A Miloš Zubac nas, sasvim jednostavno, moli – da naučimo ko je Viktor Hara i što nam znače njegove ruke. I da se neke borbe moraju tući, iznova i iznova... S. S. Pančevački bend Ljubičice kragujevac.press

N

46

Četvrtak, 28. decembar 2023.

33 OBRTAJA

Stela Mišković, umjetnička direktor

Duško Miljanić

Lojalnost po Birmingemske

fil

Stela Mišković: Voljela bi da napiše scenario za film o Vitu Nikoliću

m

Film koji Vas čini srećnom?

- Danski film „Adam’s Apples“ (Anders Tomas Jensen, 2005)

sa Madsom Mikelsenom. Zbog iščašenog načina na koji prikazuje pojam vjere u širem smislu.

Odavno smo prestali da vjerujemo u ljudsku dobrotu i u činjenicu da se stvari mogu promijeniti nabolje. Sada nam je, više nego ikad, potrebno da tu vjeru povratimo.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- S obzirom na to da sam pasionirana gledateljka serija (raznih žanrova), filmove, nažalost, gledam veoma rijetko, pa se ne sje-

ćam konkretnog. Znam da su me najviše izbacivali iz takta nedosljednost i nelogičnost.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Mislim da našim stvaraocima i umjetnicima mnogo dugujemo.

Odavno imam veliku želju da napišem scenario za igrani film o Vitu Nikoliću, našem najznačajnijem pjesniku. Koliko mu je bila bogata duša, toliko mu je bo-

gata i biografija. Nadam se da će se nekada snimiti film o njemu, pa makar i ako ja ne budem scenaristkinja.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Imajući u vidu moju struku, veoma sam uporna gledateljka, ne mogu da prihvatim da nešto, u tom smislu, ne razumijem. Tako da pogledam film nekoliko puta, pa istražujem dok ga ne dokučim.

Omiljeni filmski rivali?

- Meril Strip i Glen Klouz.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Hm... To mora biti scena u kojoj ubijaju King Konga. Mislim da nosim traumu od tada i da zbog toga ne gledam filmove sa tužnim krajem, osim ako ne moram. Sjećam se da sam, kao mala, danima plakala nakon tog filma.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Moram da priznam da ne gledam domaće filmove. Zbog toga su me na fakultetu kažnjavali tako što su mi zadavali cijele opuse eks-Ju režisera. U svoju odbranu imam da kažem da sam kao mala, kad nije bilo interneta, bila prinuđena da gledam ono što se nudilo na televiziji, a to su bili uglavnom partizanski filmovi. Oni su bili uglavnom tužni i „preteški“ za moje godine, te sam tako stvorila animozitet. I nikad ga nijesam prevazišla.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Vukovi iz „Storks“ (2016). Morate pogledati taj film da biste shvatili zašto.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- To je bio neki od prvih djelova franšize „Indiana Jones“ i užasno iskustvo. Bila sam jako mala, mislim da još nijesam išla ni u školu i sestra me je pokušala uvjeriti da film nije za mene, da ima elemente horora i da mi se neće dopasti, ali ja sam neutješno plakala da me

47

Četvrtak, 28. decembar 2023.

rica Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“

mjeri e bande mu z ika

povede. Tokom filma, kad su došle na red te, tada za mene „strašne“ scene, pokrila sam rukama oči, ali sestra mi ih je sklonila i natjerala me da pogledam sve do kraja. Mislim da se i dan-danas kaje zbog toga. :) Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Amelie“ (Žan-Pjer Žene, 2001), ali ako može serija, onda definitivno „Boardwalk Empire“ sa Stivom Bušemijem.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Under the Tuscan Sun“ (Odri Vels, 2003) i „Stealing Beauty“ (Bernardo Bertoluči, 1996).

Upravo sada shvatam da je u oba slučaja u pitanju Italija. Tamo sam bila, ali želim da pođem upravo tamo gdje su snimani ti filmovi.

Nekad ću sigurno otići.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Vima Vendersa, Džima Džarmuša i Kventina Tarantina. Počeli bismo u kafani „Kod Pera na Bukovicu“ na Njegušima, sa domaćom medovinom začinjenom domaćom pršutom i njeguškim sirom. Zatim bismo pošli u restoran „Belveder“ na kukuruzne palačinke sa prelivom od šljiva u vinu i pili bismo to isto prelijepo domaće vino, a završili bismo u kafiću „Ka doma“ na Cetinju, đe bismo se osjećali, kako i samo ime kaže – ka doma i sami sebi točili „nikšićko“. Imam osjećaj da bismo Tarantino i ja izašli iz kafane u zoru, a možda bi me i ostala dvojica iznenadila. Čudni su putevi režiserski.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Ništa manje krvavo nego na ostalim mjestima u svijetu, samo sa dosta domaće hrane, alkohola i svađa na setu.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Que sera sera“ - na majku.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Đerdan“, Sanja Vučić ft. Nucci. Kad je bal nek je maskenbal. :) Pjesma koja je himna slobode/ hedonizma?

- „I Want to Break Free“, The Queen.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „El tango de Roxanne“, obrada pjesme „Roxanne“ (Police) iz mjuzikla „Moulin Rouge“ (Baz Lurman, 2001).

Vaša pjesma za karaoke?

- „Just a Friend of Mine“, Vaya con Dios; „Vrapci“, Tap 011; „Pesma o nama“, Alegro bend... Mnoge su mi na repertoaru, volim da pjevam.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Uh... Mislim da ne bih mogla da opstanem kad bi se to desilo.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Mislim da ovako nešto, što može da povrijedi nekog, a u pitanju je proizvoljnost koja se zove lični utisak, ne bi trebalo govoriti/pisati javno.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Đorđa Balaševića. Plakala sam tri dana. Ma, svi smo plakali. Nijesam vjerovala da smrt neke poznate ličnosti može da izazove toliko

TV

J

edna od ljepših crnogorskih priča o solidarnosti na polju kulture i držanju leđa onima koji to zaslužuju, nosi ime po Steli Mišković. Niko od dramskih umjetnika, ko je barem jednom imao priliku da sarađuje sa našom nagrađivanom dramaturškinjom, ove godine nije imao dilemu u vezi sa tim ko treba da stupi na čelo Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“.

Za mjesto umjetničke direktorice, kandidovale su je profesionalne reference i veliko znanje o teatru, demonstrirano kroz rad s autorima poput Paola Mađelija, Borisa Liješevica, Dore Ruždjak Podolski i Dina Mutsafića, između ostalih...

Ali, i one ljudske. Jer, Stela je, prije svega, veliki drug, sjajan saputnik, i u profesionalnim i u životnim avanturama... I neko ko apsolutno zaslužuje da ostvari visoko postavljene ciljeve zacrtane za svoju drugu kuću, „Zetski dom“.

Da je to tako, čak i ako je lično ne poznajete, osjetićete tokom čitanja njenih „Obrtaja“. A dok budete otkrivali njene filmske, televizijske i muzičke fascinacije, vjerovatno vas neće začuditi jedna „Peaky Blinders“ referenca.

Cetinjska do koske, zar ne?

intenzivnu tugu, kao da ste izgubili člana familije. Sa njim je umrla jedna ideja, zajedništvo. Mislim da sam njegovu smrt, u stvari, doživjela kao konačnu smrt jedne zemlje koju sam mnogo voljela.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Vukosava, jesi li zaspala“, Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Nijesam nikad držala postere na zidu.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ako bog da.

Serija idealna za kišni vikend?

- „Dark“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Bijeli kamen“. Radi se o dječaku i djevojčici koji jedno drugome zadaju zadatke pune opasnosti, i onaj ko ga izvrši dobija taj bijeli oblutak i zadaje sljedeći. Obožavala sam tu seriju, čak smo moj najbolji drug iz djetinjstva Vesko i ja pokušali da radimo nešto slično, no ni jedan oblutak koji smo našli nije bio dovoljno Taj. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Sense8“. Bila sam bijesna kada su je ukinuli. Čak sam i peticiju potpisivala da je nastave i oni su zaista dosnimili kraj. Film iz dva dijela, koji bolje da nijesam gledala. Toliko je loš, da sam poslije njega bila još bjesnija.

Serija koju nikada nijeste završili i zbog čega?

- „Californication“. Upravo zbog nedosljednosti. Desila se promjena u karakteru koja ne doprinosi njegovom razvoju, već narušava suštinu lika.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Game of Thrones“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Društvenu igru „Backgammon“. Čak smo i naručili tablu, doduše još nijesam naučila da je igram.

Igra je Šerlok Holms u „Elementary“. Nije neka serija, moram reći, ali tablu sam željela.

Najdraži par iz serije? Čime Vas je oduševio?

- Iv Polastri i Vilanel iz „Killing Eve“. Način na koji se razvija odnos junakinja od kojih je jedna agentica, a druga ubica, koji balansira između, opsesije, straha, mržnje, ljubavi i erotike - zaista je odličan.

Tačna mjera Erosa i Tanatosa.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Peaky Blinders“. Možda je neobičan izbor s obzirom na to da se radi o kriminalcima, no ja ovdje govorim o timu. Kada mislim na tim, ne mogu da izaberem drugu seriju. Ta slijepa odanost, lojalnost po svaku cijenu, neprocjenjiva je za timski rad.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Trebalo je da me pitate za koga sam navijala – za Pticu Trkačicu ili za Kojota, a ovako moram reći da je ipak Džeri u pitanju. M. I.-N.

48

Četvrtak, 28. decembar 2023.

kalendar

Novogodišnja zakuska kod „Soprano

Mafijaška savjest pod jelkom K

ad neko obuče odijelo Djeda Mraza u seriji „The Sopranos“, prvo što se čini jeste obavezna provjera – nosi li žicu, da nije FBI doušnik. Eto, kod Sopranovih se ni praznik ne dočekuje bez duhova prošlosti.

Nema tog Božića i te Nove godine, da se na nekom kanalu ne vrti „It’s a Wonderful Life“ (1946) Frenka Kapre. I znate kako bi klasik izgledao u svijetu Sopranovih, u kom jedan anđeo čuvar spašava

dušu Džordža Bejlija (Džejms Stjuart), onda kada pomisli da nikom nije vrijedan i da nije ostvario ništa u životu? Tako što ga izvrne naglavačke.

RIBA U SNU Toni Soprano ne podnosi ni Novu godinu, ni Božić. Mafiozo iz Džersija se napenalio i naoštrio, da jednog ruskog lopovčića lansira baš kroz božićni izlog jedne prčvare.

Na otvoren poklon, čuvan pod jelkom, sve što može jeste da isfolira osmijeh. I da, dobra je šansa da će taman ovih dana završiti na stolici kod psihijatra. Od svega i svačega Toni Soprano bježi tokom godine; ali ga za praznik uvijek i bez greške stigne krivica.

Skoro ništa se ne dešava u tom prazničnom specijalu „...To Save Us All from Satan’s Power“, tamo neđe pred kraj treće sezone „Sopranovih“; osim što se desi sav tovar

života. I zato je fantastičan i zato je, između gomile ostalog, podsjetnik zbog čega je ovo potpuno genijan TV šou. Jer, Džejms Gandolfini je takav baja, da je njegov Toni Soprano mafijaški strah i trepet modernog Džersija – ali kome se sva praznična krivica sruši zbog jednog sna.

Dakle, zbog jednog davnog sna, kada je najboljeg druga sanjao kao ribu, a već dugo sumnjao da mu je taj isti drug policijski žbir, doušnik – isprevrtao mu je čitavu kuću. Znate ono iz Kopolinog „Kuma“, kad kažu „Luka Brazi spava sa ribama“? E, to je u mafijaškom slengu za vjeki vjekova poruka da je neko izdao, pa je poslat na trajni počinak u okean, u rijeku ili u neku vlažnu jarugu. Dakako, u celofanu Praznik nalik antičkoj tragediji

bamfstyle.com

Sve to što vidite, taj klinč strašnog Tonija koji pred mamom Livijom ne može ni da gukne, to je Dejvid Čejs sa svojom majkom.

Zbog sličnih muka bio je na terapiji; kompletan lik psihijatrice Dženifer osmislio je spram svoje terapeutkinje

Četvrtak, 28. decembar 2023.

49

ili uredno isjeckan. E, takva sudbina je čekala Tonijevog najboljeg druga Pusija; onda kada je Soprano posumnjao u njega zbog jednog sna u kom mu se javio kao riba. Pa mu je Toni fino ispreturao kuću i pronašao žicu...

Naravno da se taj Pusi, kao duh prošlosti, kao izokrenuti anđeo čuvar ili sam Satana, svakog Božića i Nove godine vraća Toniju, da ga dobro udari po savjesti. I naravno da ga progoni. Sa tim što je, eto, Soprano lik koji je dovoljno tvrde kože da sve to, iznova i iznova, gura pod tepih.

imdb.com

ovih“, čija je prva epizoda emitovana prije četvrt vijeka

KLINAC IZ DŽERZIJA Nema velikih prazničnih priznanja i promjena u seriji „The Sopranos“; tu je samo muka za koju znaju da su sami krivi, koja se sabija i sabija, pa ponekad prekipi kao bijes... Pa gutaju knedle kad, o ironijo prokleta, pod jelkom za poklon dobiju, jednu raspjevanu ribu.

I naravno, kako se završava praznični specijal „The Sopranos“: tako što Poli naglas kaže ono što svi oni misle o svemu tome. „In the end, fuck Santa Claus“.

I početak je bio – praznik. Januarski, prije četvrt vijeka na HBO – sa jednostavnom idejom Dejvida Čejsa. „Jedan mafijaš želi da krene na terapiju zato što ima probleme sa majkom“. I ništa više.

Dejvid Čejs je prije serije „The Sopranos“ radio 20 godina na televiziji; pisao je, recimo, za kultni „Kolchak: The Night Stalker“ sedamdesetih, pa za dramediju „Northern Exposure“ početkom devedesetih... I to je samo bila priprema za onu guku i muku koja se sa televizije sabijala, da grune nešto o stvarnom životu. Naravno, za „The Sopranos“.

Lako je provaliti da je Čejs bio klinac iz Džerzija. Trika nema da bi nešto tako autentično, kao taj mali grad koji sa druge obale rijeke gleda na Njujork, mogao da oslika neko ko nije lokalac. Čak je i jasno producentima govorio: dinamiku svoje porodice prebaciću na te mafijaše.

I zaista, sve to u „The Sopranos“ vidite, taj klinč i to trenje strašnog Tonija koji pred mamom Livijom ne može ni da gukne – to je Čejs sa svojom majkom. Zbog sličnih muka je i bio na terapiji; kompletan lik psihijatrice Dženifer Melfi (Lorejn Brako) osmislio je spram svoje terapeutkinje.

I da, Dejvid je obožavao mafijaške filmove. Sav taj svijet koji ga je, najčešće sa fotografija uhap-

Toni (Džejms Gandolfini), oči u oči sa „sumnjivim“ Djeda Mrazom

šenih ili ustrijeljenih likova, pečatno gledao sa stubaca njujorške štampe. I pisao je kao da mu cijeli život zavisi od toga; „The Sopranos“ su njegova Sikstinska kapela, njegova „Gernika“... Govorio je da je njegov narativni stil inspirisan komadima Tenesija Vilijamsa i Artura Milera. A jezik pokretnih slika morao je biti onako blago fantastičan, spram filmova Federika Felinija. Ipak se to, tu, radilo o Italijanima.

POMOĆ OD TARANTINA Čejs je toliko vjerovao u tu priču i kvalitet pripremljene uvodne epizode, da je molio producente televizije HBO da je produže za 45 minuta i emituju kao film! Srećom, nijesu ga poslušali. Jer, bili su potrebni „The Sopranos“, da nakon „Twin Peaks“, širom otvore tek odškrinuta vrata moderne televizije. Dakako, one koju prepoznajemo kao opako ozbiljnu i vrhunsku umjetnost.

I nikad Gandolfini ne bi završio u roli Tonija Soprana da nije bilo Kventina Tarantina, od svih ljudi na svijetu. Čejsu se dopala Džejmsova uloga u „True Romance“ (1993) Tonija Skota, za koji je

mladi Tarantino napisao sasvim otkačeni scenario. I dobio je poziv za kasting na kom je razbio, rasturio tog strašnog i tihog grubijana na psihijatrijskoj stolici.

Majkl Imperioli je, recimo, za rolu nezaboravnog Kristofera Moltizantija morao da pobijedi nekoliko sjajnih glumaca. A Čejsu se dopao njegov pokeraški pogled, to što je u svakom momentu izgledao kao da mu nije stalo, kao da on i producentima i kompletnoj ekipi čini uslugu što je tu uopšte!

A naravno da mu je bilo debelo stalo. Lorejn Brako je zbog role mafijaške žene u Skorsezeovom „Goodfellas“ (1990) bila prvi izbor za Karmelu Soprano; pa ipak, na kraju je ona postala ta famozna psihijatrica.

IDEJA ZA ĐIR Ali najjači je, od svega, bio Toni Siriko. Za ulogu Polija, tog mafijaša starog kova, angažovan je lik s ozbiljnim krimi-dosijeom! I pod jednim jedinim uslovom: da nikad, ali nikad tokom serije ne naprave cinkaroša i izdajicu od njega.

I naravno, kako je uopšte Stiven van Zant, taj gitarista Brusa Springstina, završio kao Silvio

Dante, Sopranov konsiljere koji preludo imitira Al Paćina iz „Kuma“... Pa, Čejsu je Stiv, jednostavno, bio totalno otkačeno komičan lik. I bio mu je potreban neko takav među Sopranovima. A imao je i Van Zant svoj uslov: da njegova supruga Morin odglumi Danteovu ženu.

Konačno: famozni Danteov „Bada Bing!“ striptiz klub đe Sopranovi okreću mutne biznise, pare i živote - stvarno je noćni klub, i u realnom životu. Na adresi u Lodiju u Nju Džerziju. Gazda je obožavao ekipu serije i mogli su da snimaju koliko hoće, „samo da se ne miješaju u radno vrijeme kluba“. Nikakav problem, svakako pod šipkom za striperke niko ne gali prije ponoći...

A dom Sopranovih? Eno ga na adresi u Nort Kaldvelu, takođe u Džerziju. Restoran „Vesuvio“ đe se mafijaši slade svakakvim italijanštinama od specijaliteta i kuju svakakve planove, eno i njega tamo, pod imenom „Manolo’s“... I sve to, tamo, postoji – jer sve u seriji „The Sopranos“ jeste stvarnost i životna istina. I eto ideje, ako vas put i život nanese sve do Njujorka – za jedan savršen praznični đir...

S. STAMENIĆ

Četvrtak, 28. decembar 2023.

Arhiva Pobjede

50

v

PODGORICARENJE

Arhiva Pobjede

Dvanaest pjesnika

Sa posljednje naslovnice našeg lista ratne 1993.

D

jeca i pjesme bile su jedine vijesti prazničnih brojeva.

Grijale su radničke ili udarničke ruke u smiraj decembra; topile inflacije... I čuvale da makar taj praznični trobroj potraje.

Ili: bile su skoro jedine vijesti. I na te posljednje strane stala bi neka zebnja, ili nada.

Prije pola vijeka, karikatura Pobjedinog posljednjeg broja iz

1973. – samo kaiš. Malo manje stisnut i za dvije rupe opušten, uz čestitku za novu 1974. Ispod vijest: „Od Nove godine veće penzije“. Za nekih tri procenta tadašnjih, ko zna kojih dinara. I pored još jedna jedina vijest: četvorici građana rješenje o nezakonito stečenoj imovini. I to je to, kraj.

Sve ostalo je pjesma.

Cesarić, Ćopić, Banjević...

Naravno, u tom uredničkom odabiru na stupcima Pobjede – revolucionarnih i sumornih stihova... Ali, za svakog „Gorčina“ genijalnog i toliko ućutkivanog Maka Dizdara, tu na šestoj strani, za svaki njegov natpis sa stećka koji bi oživljavao u stih „Ace ležit/ Vojnik Gorčin (...) Žih/ A smrt dozivah/ Noć i dan/ Mrava ne zgazih (...) Bil sam/ U pet i pet vojni/ Bez štita i oklopa/ E da ednom/ Prestanu/ Gorčine (...) Zgiboh od boli/ Nepreboli“, na kraju bi bljesnula jedna, naša. „Ako Kosaru sretnete/ Na putevima Gospodnjim/ Molju/ Skažite/ Za vjernost/ Moju“.

I za svaki Davičov „Spomen na tamnovanje Svetozara Markovića“ („ah, jednog dana umesto

ZAGLAVI SE

Iz Pobjede 30. decembra 1973. godine

noći/ blesnuće rafal iz mitraljeza“); za svako „Večernje slovo“ Mirka Banjevića na trećoj strani („za nemirni posjev ruke dugih snova,/ jedno grdno čudo – neko strašno pleme“), ostajala bi neka Ćopićeva „Margita djevojka“. Da sa 11. strane prazničnog broja šapuće: „Daj mi tvoju ruku, gledaj pjesmu-polje,/ zašaptano žito svaku ranu liječi“.

Neka djeca u „voziću“ sa Veruše poklopila bi cijelu naslovnicu; na njih se nije žalila ni skupa štampa za sliku na kompletnoj strani. I naslov: „Godina akcije“.

A Brankova Margita bi još dodavala: „Pođi za mnom ćutke, biće odmah bolje,/ tražićemo stare izgubljene riječi.“ Tih 12 pjesama velikih jugoslovenskih pjesnika čuvalo je stražu i držalo sav praznični broj i svu titogradsku i crnogorsku zbilju i nezbilju, kojom se grabilo u 1974... Marija Mitrović, sa 94 godine, prisjećala se zime 1943. kada su je borkinje, još nezaraslih ožiljaka sa Sutjeske, Romanije, Kupresa, Prozora, Vilića gumna, birale za prvu predsjednicu AFŽ za Crnu Goru i Boku u Kolašinu. A Jurij Gagarin smješkao se sa 18. strane i govorio o prvoj plati, o saratovskom tehnikumu, poslu sportskog instruktora u jednom ljetnjem

Crta: Srđan Ivanović

odmaralištu... Mnogo prije nego što je postao prvi kosmonaut.

I decenije su prolazile do kraja prazničnog broja; i neke drugačije a sasvim slične naslovnice. I u onoj najsumornijoj godini hiperinflacije, na 1993, tu su bila – neka djeca. I ponovo pjesme.

Na 500 godina „Oktoiha“ govorilo se o „Državi knjigom odbranjenoj“; Rako Nikčević kao vođa ekspedicije pričao je o prvoj jugoslovenskoj ekspediciji na Mont Everest. A 1993. ispraćala se naslovima: „Do posljednjeg daha“, „Daleko su zvijezde“, „Ne ponovilo se“... Da bi Stevan Raičković bodrio, opet nekim stihovima: „Da li se već zbilo il se nama čini/ Porasli smo tek mi u ovoj praznini?“ I tako se u tu ratnu, inflatornu 1994. ulazilo, da se za urednički uvodnik birala - ćutnja. I umjesto uvodnika na naslovnici – jedno „Sanjajmo“ Mike Antića. „Jesi l’ čuo/ da će sutra padati dinari s neba?“ „Nisam“. „A je l’ veruješ/ da ima tica što donosi kolače?“ „Ne verujem“. „Jesi l’ čuo/ da ima negde da je stalno leto?“ „Nisam“. „A je l’ veruješ/ da u radiju žive mali ljudi?“ „Ne verujem“. „Marš odavde iz našeg sokaka/ kad ne umeš da sanjaš.“ Dovoljno za uvodnik. I za jednu sretnu Novu. Stojan STAMENIĆ

51

Četvrtak, 28. decembar 2023.

LONDON CALLING

Božićno drvo Harija Potera L

ISSN 2957-2800

ov na adekvatan kadar za novogodišnju kolumnu u Objektivu ispao je mnogo zahtjevniji nego što se činilo na početku. Taj poduhvat uvijek je kompleksan zbog trgova u Londonu koji su svake godine okićeni već od novembra, ali 2023. pokazala je da inovativnih prazničnih igrača ima više nego obično.

Donedavno, sve oči bile su uprte u Trafalgar, gdje se sa velikim nestrpljenjem čekala jelka, koju od 1947. zemlji tradicionalno poklanjaju Norvežani kao zahvalnicu za pomoć tokom Drugog svjetskog rata. Opet, većina londonskih trgova imala je više nego adekvatne predstavnike za takmičenje u svjetlucanju.

Najveću pažnju privukli su Kovent garden, koji se tradicionalno samoprozvao „najsvečanijim komšilukom“ u Londonu, sa visećom instalacijom sačinjenom od 12 ogromnih bombica i osam staklenih zvona; zatim Batersi koji je božićno drvo postavio u sami centar popularnog klizališta; kao i Ledenhal market, čija je jelka osvijetljena LGBTQ+ bojama. Tako da su praznične fotografije preplavile socijalne mreže.

Ipak, pobjednik u svjetlucanju nametnuo se sam. Stanica „King’s Cross“ jedno je od najpopopularnijih mjesta u britanskoj metropoli zahvaljujući tabli „Platforma 9 ¾“, koju lako prepoznaju ljubitelji „Harija Potera“. No, ovog decembra dosegnula je novi nivo popularnosti zahvaljujući impresivnom ukrasu. Jelka na stanici „King’s Cross“, postavljena tako da reflektuje pozadinu maestral-

nog rješenja Zahe Hadid, jedne od najpoznatijih umjetnica u svjetskoj ahitekturi, sačinjena je od nekoliko hiljada bombica i specijalnih inovativnih ukrasa – stranica sa nadahnjujućim citatima Džej Kej Rouling, koji se mogu iskoristiti kao inspiracija za novogodišnje odluke.

Takvi ukrasi i cjelokupna praznična atmosfera poslužiće kao distrakcija od, kako je najavljeno, teškog perioda koji čeka London i Ujedinjeno Kraljevstvo naredne godine. Uprkos velikom stepenu neslaganja u vladajućoj Konzervativnoj partiji, parlamentarni izbori još su neizvjesni, pa će za politiku uvijek raspoloženi Britanci možda morati da sačekaju januar 2025. godine. No, sigurni su makar izbori u maju na kojima će Londonci birati gradonačelnika. Pored svjetskog borca za klimatske promjene i sadašnjeg gradonačelnika Sadika Kana, imaće priliku i da, prvi put, za ovo značajno mjesto odaberu ženu.

Pored političkih turbulencija, Londonce čeka i upitna ekonomska situacija, kao i suočavanje sa nizom kriza u svijetu koje na mnoge načine utiču na život u metropoli – od Ukrajine i Gaze, do kontroverznog „Ruanda“ zakona koji se tiče izbjeglica. No, oni koji poznaju njihov mentalitet znaju da će njihov pristup ovim problemima biti iskren i inovativan. Možda, na koncu, i pozajme neku od poruka sa božićnog drveta na stanici „King’s Cross“.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Impresivna jelka na stanici „King’s Cross“ ukrašena je sa nekoliko hiljada bombica i specijalnih ukrasa, koji se mogu iskoristiti kao inspiracija za novogodišnje odluke

Maestralno božićno drvo na stanici „King’s Cross“

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović