Dnevni list Pobjeda 3.1.2024.

Srijeda, 3. januar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20868 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

INTERVJU: Oskar Huter, poslanik u državnom parlamentu i šef Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Prijestonice

NO! TO THE WAR IN UKRAINE CRNI REKORD: Policijski podaci pokazuju da je najveći broj saobraćajnih nesreća u Crnoj Gori registrovan u Podgorici

za Partneri nam ne mogu biti Drumovi godinu odnijeli oni koji crnogorske narodne 77 života heroje izjednačavaju sa njihovim dželatima Međusobno povjerenje nećemo graditi na populističkim obećanjima, već isključivo na onima koja imaju realnu osnovu za realizaciju Trijumvirat Vučić-Dodik-Mandić nam je iz Vučićevog izbornog štaba samo potvrdio u kakvom podređenom odnosu se nalazi Crna Gora Popisni proces je od samog početka imao puno nejasnoća, netačnosti, nesigurnosti što je i rezultiralo odlaganjem u dva navrata DPS nastavlja da uvodi nove standarde na političkoj sceni Crne Gore, budući da će prvi put članovi partije svojim glasom neposredno uticati na izbor partijskog rukovodstva STR. 2. i 3.

Sjećanje na bivšeg novinara i urednika u Pobjedi Gorana Popovića

D. MIJATOVIĆ

Uvrzi bijeli papir...

Ljekari su ga u više navrata gotovo otpisivali, ali je on prkosio dijagnozama i svaki put pobjeđivao smrt.

Ovoga puta, kako reče zajednički prijatelj, smrt je pobijedila njega. U smiraj godine, na potonji decembarski dan 2023.

STR. 8.

Skupština posljednjeg radnog dana 2023. naknadno u dnevni red uvrstila i usvojila kontroverzne izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama

Najmlađa osoba koja je nastradala bila je stara dvije godine, a najstarija je imala 86 godina. Iz Uprave policije saopštili su Pobjedi da je vodeći uzrok saobraćajnih nezgoda sa smrtnim posljedicama neprilagođena brzina, a zatim različiti uticaji korišćenja alkohola i STR. 10. psihoaktivnih supstanci

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović još jednom poručio da će ,,Lamela C“ na Zabjelu biti srušena

Novim zakonom Demokrate napokon ćemo stati na put zapečatile nezavisnost nelegalnoj EKIP-a gradnji STR. 5.

STR. 6. i 7.

OSVRT

Program rada TVCG – novogodišnja antikorupcija Piše: Srđan ČOVIĆ Budući da nemamo problema sa imidžom institucije RTCG, tj. imamo nezabilježenu gledanost, najbolju opremu, a novinare i inženjere plaćene kao dobre srednjoškolce, mora se pokrenuti nova akcija, đe bi svako bio motivisan da kao odgovoran građanin informacijama doprinese da se stvari dovode u red i zakon. Barem još malo, jer ovo sada je skoro bolje nego ikad STR. 9.

BIJELOPOLJE.ONLINE

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

Srijeda, 3. januar 2024.

INTERVJU: Oskar Huter, poslanik u državnom parlamentu i šef Opštinskog odbora Demokratske pa Međusobno povjerenje nećemo graditi na populističkim obećanjima, već isključivo na onima koja imaju realnu osnovu za realizaciju – poručio je Huter PODGORICA - Demokratska partija socijalista se, nakon 2020. godine, prilagodila novonastalim prilikama nastavljajući kroz opoziciono djelovanje štititi nacionalne interese. Svjesni propusta i grešaka riješeni smo da iste ispravimo gradeći izvjesnu poziciju za preuzimanje odgovornosti u upravljačkim procesima naše evropske budućnosti, poručio je u intervjuu za Pobjedu poslanik i šef Opštinskog odbora DPS-a Prijestonice Oskar Huter, uoči predstojećeg Kongresa te stranke.

On je stava da je jedini kandidat za predsjednika DPS-a Danijel Živković opravdao povjerenje i da treba, u punom kapacitetu, da pokaže umijeće u vođenju stranke.

Poručuje i da će partija ostati privržena antifašističkim vrijednostima, te da neće sarađivati sa onima koji rade na prekrajanju Ustava Crne Gore i izjednačavanju Gojka Kruške, Joke Baletić, Ljuba Čupića sa njihovim dželatima.

POBJEDA: Kongres DPS-a zakazan je za 28. januar. Poznati su kandidati za lidera i potpredsjednike partije.

Zbog čega se nijeste kandidovali za neku od ovih pozicija u stranci?

HUTER: Zbog vaših čitalaca i ukupne javnosti važno je pojasniti da je deveti kongres DPS-a održan krajem januara 2021. godine. Ono što predstoji 28. januara 2024. su unutarpartijski izbori na kojima će se birati predśednik i potpredśednici partije. Na proljeće 2024. godine ćemo kroz neposredne izbore doći do ob-

Partneri nam ne mogu biti crnogorske narodne hero izjednačavaju sa njihovim nove partije i na lokalnom nivou. Nakon završenih izbora uslijediće i organizacija desetog kongresa čime će DPS dobiti i novi sastav Glavnog odbora i time zaokružiti reformski ciklus započet na prethodnom kongresu.

Kada je riječ o kandidaturi za lidera partije aktuelni predśednik Živković je jedini kandidat. Kao što znate riječ je o političaru nove generacije koji se svojim dosadašnjim djelovanjem predstavio ukupnoj javnosti na najreprezentativniji način. Njegova kandidatura je očekivana i smatram je odgovornim i odvažnim pristupom. Takav njegov odnos se manifestovao i kada je u izuzetno izazovnom momentu preuzeo partijsko kormilo od doskorašnjeg lidera Đukanovića ali i uspješno predvodio koaliciju „Zajedno“ na vanrednim parlamentarnim izborima održanim početkom juna ove godine. Funkciju predśednika obavljao je u v. d. statusu. Opravdao je povjerenje i vrijeme je da u punom kapacitetu iskaže sav svoj potencijal i umijeće u vođenju stranke.

Kada je riječ o potpredśedničkim kandidaturama biraćemo četiri od šest kandidata.

U trci za izuzetno odgovornu potpredśedničku funkciju su: Aleksandra Vuković-Kuč, Abaz Dizdarević, Ivan Vuković, Jevto Eraković, Dušan Raičević i Elvir Zvrko.

Prepoznata imena, profesionalno ostvarena sa impresivnim biografijama koje bi poželjela svaka partija su odraz naše superiornosti na političkoj sceni.

Pozicija predśednika OO DPS Prijestonice uz poslaničku i odborničku funkciju osim ča-

Oskar Huter

sti i privilegija, koju sa sobom nosi, zahtijeva potpunu posvećenost i ogromna odricanja.

Biti ambiciozan je prirodno i poželjno, ali skromnost i realnost su vrline kojima težim.

POBJEDA: Nakon izbora 2020. godine i smjene vlasti, DPS se našao pred najvećim izazovom u svom postojanju - kako reformisati stranku i povratiti povjerenje birača. U međuvremenu desio se poraz na predsjedničkim izborima, nakon kojih dotadašnji predsjednik stranke Milo Đukanović podnosi ostavku. DPS se kadrovski reformisao, ali najveći subjekti na crnogorskoj političkoj sceni i dalje odbijaju saradnju. Kako komentarišete stav konkurenata, naročito partija sa kojima dijelete iste, ili slične ideološke vrijednosti poput PES-a?

HUTER: U pravu ste kada kažete da se nalazimo u izuzetno izazovnim vremenima.

To su pokazali predśednički i parlamentarni izbori održani ove godine. Podśećam da su se predśednički izbori odvijali kroz dva izborna kruga. U prvom krugu je naš predśednički kandidat ostvario ubjedljivo najbolji rezultat sa 22.000 glasova više od drugoplasiranog odnosno 55.000 više od trećeplasiranog kandidata.

U drugom krugu izbora su predstavnici tridesetoavgustovske većine udruženo glasali protiv našeg predśednič-

kog kandidata i tako smo dobili aktuelnog, a slučajnog predśednika. U svakom slučaju nijesmo realizovali naš cilj i predśednik Đukanović je, pored činjenice da je za njega glasalo oko 155.000 građana Crne Gore, preuzeo odgovornost i povukao se sa čela stranke.

Reformski procesi pokrenuti su još 2016. godine i oni su i dalje u toku. Nakon 2020. smo se prilagodili novonastalim prilikama nastavljajući kroz opoziciono djelovanje štititi nacionalne interese.

Svjesni propusta i grešaka riješeni smo da iste ispravimo gradeći izvjesnu poziciju za preuzimanje odgovornosti u upravljačkim procesima naše evropske budućnosti.

Ne bih se složio da sa PES dijelimo iste vrijednosti, naročito po osnovu njihovog dosadašnjeg političkog djelovanja. To se najbolje ogleda kroz njihov koalicioni aranžman sa partijama u čijim agendama su antievropski, antizapadni i anti-Nato ciljevi sa jedne strane, a proruski, prosrpski i kleronacionalistički ciljevi sa druge strane. Rasplet tek predstoji.

Da li će novi pokret dozvoliti potpunu dominaciju i biti „usisan“ od strane subjekata bivšeg DF-a, ili će smoći snage, izvući se iz kandži dokazano retrogradnih politika to ćemo tek da vidimo.

Naš angažman i konstruktivno djelovanje su očigledni i mjerljivi. Za razliku od onih čiji je čitav politički angažman bio biti opozicija Crnoj Gori i njenom evropskom putu mi smo opozicija političkim subjektima koji Crnu Goru guraju u provaliju. Identitetsku, ekonomsku i svaku drugu. Uko-

liko je mjera koalicionog kapaciteta i političke saradnje u najavljenom prekrajanju Ustava Crne Gore, revizionizmu istorije, tj. izjednačavanju Gojka Kruške, Joke Baletić, Ljuba Čupića sa njihovim dželatima, u nama neće imati partnera.

Ostajemo privrženi antifašističkim vrijednostima pa makar i ostali potpuno sami na tom putu.

POBJEDA: Predsjednika partije, ali i potpredsjednike biraće svi registrovani članovi stranke, nalik američkom modelu. V. d. Danijel Živković kazao je da će DPS tim biti pokretač novih pozitivnih promjena u Crnoj Gori i dati nove domaće zadatke političkoj konkurenciji.

Koje će to lekcije DPS poslati u januaru, a koje je naučio u protekle tri godine?

HUTER: DPS nastavlja da uvodi nove standarde na političkoj sceni Crne Gore, budući da će po prvi put članovi partije svojim glasom neposredno uticati na izbor partijskog rukovodstva. Ovakav model organizacije izbora, uključenjem u proces donošenja odluka i svakodnevni unutarpartijski život je, prije svega, poštovanje prema svakom našem članu i aktivisti.

Prepoznati smo kao partija sa najsnažnijom partijskom bazom koja je naša ključna snaga i koja je na nedavnim izborima dokazala postojanost i dosljednost hrabro prkoseći svima koji su nas željeli svesti na marginalnu podršku. Priśetimo se medijskog ali i ukupnog društvenog ambijenta kada su odgovorno najavljivali da ćemo imati ispod 10 odsto podrške. Naš ostvareni rezultat je dokaz naše relevantno-

Štit nacionalnih interesa slabiji ako nijesmo svi pod istim barjakom POBJEDA: Vlast na Cetinju pohvalila se najvećim usvojenim budžetom u istoriji Prijestonice vrijednim 11,5 miliona eura.

Sjednici Skupštine sa ovom tačkom dnevnog reda nijesu prisustvovali nezavisni odbornici Ivan Popivoda i Draško Nikčević, kao ni Klub odbornika DPS Prijestonice. Zbog čega je DPS bojkotovao sjednicu i kako generalno ocjenjujete rad lokalne vlasti u prethodne dvije godine?

HUTER: Radujemo se najvećem budžetu u istoriji Prijestonice. Gotovo i prethodni su

uvijek bili rekordni. Radujemo se i svakom novom parčetu betona, trotoaru kao i novim sadnicama. I do sada smo konstruktivno djelovali i na prethodnim śednicama lokalnog parlamenta, glasajući sve što smo smatrali da je dobro za Prijestonicu pritom davajući kvorum i kada isti lokalna vlast u aranžmanu SDP, Ura, Garda i Demokrate nije obezbijedila.

Samokritičan pristup je u gotovo svim našim javnim nastupima bio zastupljen u odnosu na sve što su bili rezultati lokalnih uprava na čelu sa DPS-om. Bez obzira što smo tim procesima upravljali

nekad uz savezništvo sa SDP-om, nekad sa SD-om, a ponajmanje samostalno, odgovornost i alibi nijesmo tražili u drugima.

Budžet Prijestonice je danas rekordan najviše zahvaljujući našim političkim odlukama.

Naime, Zakonom o Prijestonici se za potrebe razvoja Prijestonice obezbjeđuju sredstva u iznosu od jedan odsto projektovane vrijednosti tekućeg budžeta Crne Gore za svaku fiskalnu godinu. Što će reći da što je veći projektovani državni budžet to će biti veći i budžet Prijestonice. Možda treba podśetiti da kada se

donosio Zakon o Prijestonici, tadašnji predśednik Skupštine iz redova SDP-a je imao zanimljiv osvrt. Kako su bili večernji časovi u susret tački dnevnog reda koja se odnosila na predmetni zakon njegova konstatacija je bila da su na redu „sve mračnije teme“ i za isti nijesu glasali. Danas bi budžet Prijestonice, složićete se, bio mnogo skromniji bez Zakona o Prijestonici. Ono što treba da brine sve nas je da u redovima parlamentarne većine sa državnog nivoa je i dalje izraženo nezadovoljstvo i negativan odnos prema Prijestonici i ovom zakonu.

Jedan od ključnih razloga odsustva sa 15. śednice lokalnog parlamenta je što nije ispoštovan dogovor sa potpredśednikom parlamenta, a predśednikom Odbora za izbor i imenovanja, a tiče se verifikacije odborničkog mandata DPS-a koji je na čekanju već duži period zbog opstrukcije formiranja Opštinske izborne komisije. Sa time smo upoznali sugrađane i širu javnost.

O razlozima odsustva nezavisnih odbornika Nikčevića i Popivode sam upoznat kroz saopštenja koja su uslijedila nakon održane śednice.

Ono što je posebno interesantno je uloga koju za potrebe lokalno heterogene koalicije ima do skoro neprihvatljivi SD kroz odbornika Petra Markovića. Da li je riječ o političkoj korupciji i svojevrsnom inženjeringu, pokazaće dani koji su pred nama.

U prijestonici Crne Gore politički subjekti suverenističke orijentacije nijesu jedinstveni.

Neprilike i izazovi koje živi današnja Crna Gora su mnogo ozbiljni i opasni da bismo našu ulogu podredili komunalnim ili drugim problemima lokalne vlasti. Već sam rekao da nijesmo isključivi i da smo dobre

Politika

Srijeda, 3. januar 2024.

artije socijalista Prijestonice

i oni koji oje m dželatima sti, pojedinačno imamo najviše poslanika u Skupštini Crne Gore. Odgovornim i posvećenim radom u skupštinskim klupama smo za relativno kratak period, po najnovijim istraživanjima, partija kojoj raste rejting i danas smo kao samostalan politički subjekt, iznad podrške koju smo u koalicionom aranžmanu imali na parlamentarnim izborima.

I obećavamo da se tu nećemo zaustaviti.

POBJEDA: Kakvu strategiju će DPS imati u odnosu sa građanima? Funkcioneri i članovi su vrlo aktivni po pitanju javnog oglašavanja putem sredstava informisanja, da li je planiran intenzivniji terenski rad?

HUTER: Kroz permanentnu komunikaciju na dnevnom nivou ćemo se truditi doprijeti do svakog građanina i čuti njihova razmišljanja, poruke i zahtjeve. Međusobno povjerenje nećemo graditi na populističkim obećanjima, već isključivo na onima koja imaju realnu osnovu za realizaciju.

Tačno je da smo mnogo aktivniji i zastupljeniji u medijskom prostoru. Jedna od zamjerki našeg članstva je i bila da smo pasivni, da se ne oglašavamo i da se ne branimo, naročito kada su napadi neosnovani. Cijenimo da su takve kritike na mjestu i takav pristup je promijenjen na opšte zadovoljstvo ne samo naših članova, već i simpatizera, a usudio bih se reći i dijela birača koji je bio naklonjen našoj političkoj konkurenciji.

Pored toga, naravno da nastavljamo sa terenskim radom, sa još više entuzijazma i posvećenosti uzimajući u obzir značaj borbe koja predstoji.

stvari podržali, glasali pa i pohvalili.

Da bih bio jasniji, ako političke partije procrnogorske orijentacije nijesu pod istim barjakom u prijestonici, onda kada se lomi kičma Crnoj Gori, onda je i štit nacionalnih interesa znatno slabiji. Antifašizam je jedna od najsvetijih tekovina Crne Gore i Grada heroja. Ne sumnjam da će oni koji su to smetnuli s uma znati da se udalje od savezništva, dok još nije prekasno, od onih koji organizuju parastose Draži Mihailoviću i potpisuju sakralno blago Crkvi Srbije.

POBJEDA: Prvi put ste u poslaničkim klupama. Koji je najveći uspjeh kojim se ovaj saziv parlamenta može pohvaliti za kratak period rada, a koji je najveći izazov koji će se naći pred poslanicima u godini pred nama?

HUTER: Nakon rekordnog tehničkog mandata prethodne vlade i ogromne štete koju je nanijela Crnoj Gori, svako vraćanje u redovnost je uspjeh.

Na jednom od prethodnih Vaših pitanja sam ukazao što su prijetnje sa kojima se nećemo miriti i pretpostavljam da ciljate da su najavljene izmjene Ustava Crne Gore najveći izazov. I ne griješite. To nije i jedini izazov kojim će nas tridesetoavgustovska većina testirati. Ne samo nas u poslaničkim klupama već sve građanke i građane Crne Gore. Udruženi, nećemo dozvoliti da se mijenja građanski koncept Crne Gore i sprovodi hegemonistički velikodržavni projekat suśedne države.

POBJEDA: Kooperativnost sa izvršnom vlašću pokazala se u slučaju odlaganja popisa i stvaranja uslova za regularno sprovođenje i adekvatnu kontrolu procesa. Može li se očekivati konstuktivnost u odnosima vlasti i opozicije, naročito kada je u pitanju odbrana vitalnih nacionalnih interesa?

HUTER: Partija za koju se vezuju najveća postignuća naše novije istorije se ne može i neće postavljati destruktivno u odnosu na državne interese. I u parlamentu smo demonstrirali konstruktivan pristup za svaki akt, amandman, izmjenu zakona... Svi koji budu posvećeni odbrani nacionalnih interesa u nama će uvijek imati bezrezervnog saveznika bez obzira da li smo vlast ili opozicija. To je sigurno i naša najveća vrijednost.

POBJEDA: Popisni proces obilježila je nepravilnost sa ,,piši-briši“ olovkama. Što ćete preduzeti ako se nakon nedavno završenog prikupljanja podataka utvrdi da je cilj njihove upotrebe bio falsifikovanje informacija i hoće li tada biti kasno za bilo kakve mehanizme djelovanja?

HUTER: Popisni proces je, složićete se, od samog početka imao puno nejasnoća, netačnosti, nesigurnosti što je i rezultiralo odlaganjem u dva navrata. Uprava za statistiku Crne Gore – Monstat, institucija za proizvodnju zvanične statistike je i najodgovornija

Značajan broj vinovnika belvederskih dešavanja na pozicijama kontrole POBJEDA: Dešavanja na Belvederu 4. i 5. septembra 2021. prilikom ustoličenja mitropolita MCP Joanikija bez pravnog su epiloga, a Izvještaj o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti i dalje je pod oznakom tajnosti. Što ćete preduzete kako bi se, za početak, okončala parlamentarna istraga o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova?

HUTER: U domenu naših mogućnosti ćemo uraditi sve kako bi brojna institucionalna nepočinstva bila razotkrivena ali i sankcionisana adekvatnom mjerom kako se ista nikada više ne bi ponovila. Razumjećete da je to u ovim okolnostima veoma teško jer značajan broj učesnika pa i vinovnika belvederskih dešavanja su i dalje u poziciji đe ili kontrolišu ili se namjeravaju dočepati mehanizama kontrole i uticaja. Postizbornim ucjenama i uslovljavanjem se vrši raspodjela unutar navedenih institucija, sa istim ciljem, do kojeg idu nekim drugim putevima kako nam to javno i saopštiše.

za nepovjerenje koje je obilježilo cijeli proces i prije samog početka, ali i u dijelu njegove realizacije. Politički subjekti su postigli konsenzus koji je rezultirao Sporazumom o uslovima održavanja popisa.

Evidentirane su i druge nepravilnosti pored olovki „piši-briši“ koje su u negativnom kontekstu obilježile ovaj proces.

Ukoliko se ispostavi da je stepen neregularnosti iznad mjere prihvatljivog, odnosno da se radi o falsifikovanim i špekulativnim radnjama koje nijesu odraz činjeničnog stanja jasno je da takve rezultate popisa nećemo priznati.

POBJEDA: Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da je rekonstrukcija Vlade izvjesna na jesen naredne godine. Sa druge strane, poslanik DNP-a Milun Zogović istakao je mogućnost da se to desi odmah nakon novogodišnjih praznika ili u prvoj polovini godine. Osim izjavama, kojima lideri koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ potvrđuju da ne odstupaju od agende zbog kojih su ih najvažniji partneri Crne Gore označili nepoželjnim činiocima nove vlasti, Mandić je prisustvom u izbornim štabu SNS-a poslao poruku da ne odustaju od svog vođe. Kakav je to signal Spajiću i možemo li imati stabilnu vladu u punom mandatu sa takvim konstituentima, bez uticaja iz susjedstva?

HUTER: Već ste viđeli da konstituenti parlamentarne većine nemaju kad da čekaju jesen.

Zapravo i dosadašnje djelovanje izvršne vlasti je bilo duboko podređeno predśedniku Nove srpske demokratije koji obavlja dužnost predśednika Skupštine. Trijumvirat Vučić-Dodik-Mandić nam je iz Vučićevog izbornog štaba samo potvrdio u kakvom podređenom odnosu se nalazi Crna Gora. Za razliku od Republike Srpske, entiteta u BiH, čiji je predśednik Milorad Dodik Vučićeva marioneta, Crna Gora je nezavisna i međunarodno priznata država i nedopustiva su ponašanja i aktuelnog predśednika Milatovića na nedavno održanom sajmu vina u

Srbiji, ali i uloga predśednika Skupštine Andrije Mandića u izbornom štabu SNS-a.

I ovo nijesu uticaji iz suśedstva već aktuelna parlamentarna većina izvršava radne naloge iz Vučićeve agende. Marionetske uloge crnogorskih političara nijesu neka novina.

Ono što ohrabruje je da su uvijek takva angažovanja na kraju imala zaslužen neslavan kraj, a da je Crna Gora o(p)stala samo svoja.

POBJEDA: Nakon izbora sedmog sudije Ustavnog suda i kompletiranja Sudskog savjeta, sljedeći korak u deblokadi ključnih institucija i bitan preduslov za dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU je izbor VDT-a. Međutim, parlament nije podržao Maju Jovanović kao prijedlog Tužilačkog savjeta za tu poziciju. Opozicija se žalila na izostanak dijaloga u ovom procesu. Ima li naznaka da će se sjesti za sto i da li u drugom krugu može doći do potrebne tropetinske većine, ili će v.d. stanje potrajati?

HUTER: Poslanički klub DPS-a je bio uzdržan tokom glasanja i izbora za sedmog sudiju Ustavnog suda. Uz sve uvažavanje prema gospodinu Faruku Resulbegoviću, to rješenje nije proizašlo iz konsenzusa unutar predstavnika manje brojnih naroda i to je razlog naše suzdržanosti. Kako god, sa aspekta ispunjenja političkih kriterijuma za naše EU članstvo ispunjen je jedan od preduslova.

Nažalost, kada je riječ o izboru VDT-a narušeni su politički principi o vođenju šireg dijaloga i zato je odgovorna parlamentarna većina. Da bi se postigao dogovor o imenovanjima u pravosuđu neophodno je postići politički kompromis. U konkretnom slučaju je redosljed poteza bio pogrešan.

Smatram da je bilo ispravnije da se išlo sa inicijativom za razgovor sa kandidatima.

Svakako da smo otvoreni za razgovor ne samo po ovom već i svim ostalim otvorenim pitanjima u želji da se dođe do deblokade odnosno dovođenja u redovno stanje svih privremenih stanja. Tamara KLIKOVAC

3

Komentar

Balada o Tamari Kalamiti Nikčević Piše: Milorad PUSTAHIJA Sve ovo što nam se događa je anarho-nadrealizam, bujica izmaštanih privida i lažnih istina što se kontinuirano plasiraju iz sata u sat. Ništa što javno slažeš danas nije bitno i sveto, da već sjutra s pravom ne bi moglo biti novom laži prevaziđeno. Misli i ideje ne izlaze više iz cerebralnih režnjeva, sistematično formirane na osnovu erudicije, iskustva, intuicije i moralnih normi, već iz prostate, rektuma i genitalija. Jeste, trivijalne su, neugodnih mirisa i banalne forme... Ali prolaze. Zašto? Jer kroz bezbroj medija budu lijepo upakovane i sugestivno reklamirane.

Kažu, na osnovu anketa, da danas u SAD 7,2 odsto građana vjeruje da se čokoladno mlijeko dobija mužom krava braon boje, a procenat ravnozemljaša je znatno veći. E,možete misliti kakvo je onda stanje u zemlji čiji su učenici na PISA testiranjima imali rezultate kao njihove kolege iz Konga i Ruande Burundi. I koja je medijska kolonija Srbije, zahvaljujući prije svega genijima iz DPS-a koji su rasprodali nacionalne frekvencije bez ikakvih kriterija i omogućili nesmetano emitovanje najkretenskijih sadržaja...

Inače, DPS nikad nije umio sa medijima. Sa pozicija tridesetogodišnjeg samovlašća, podrazumijevao se njihov uticaj na Javni servis i neke štampane i internetske medije. Ali u isto vrijeme nastao je moćni prosrpski list Dan i Vijesti, koje je DPS formirao. Vijesti su im iz ruku otrgli bivši njihovi pioni i uz pomoć „naših zapadnih prijatelja“ pretvorili u moćni renta-politprodakšn medijski koncern.

Na kraju je taj koncern završio u srpskim rukama i uveliko pomogao glorifikaciji litija i pobjedi tridesetoavgustovske „osvježivačke“ koalicije.

A onda smo nakon tog tijesnog poraza počeli da se naglo urušavamo zahvaljujući inerciji, umišljenosti, kukavičluku i gluposti DPS-a i drugih suverenističkih partija.

Procrnogorski mediji su, bez obzira na finansijske i druge probleme i brutalni pritisak i strašne vulgarne prijetnje nove vlasti, junački odradili svoj posao i stvorili atmosferu otpora i pobune koju su građani prihvatili.

A onda su partijski liderčići kukavičlukom i inercijom klijentelističke mudrolijaške pameti i to uspjeli da unište.

Tada smo tražili da odlučno uđete u katarzu ali vi ste obožavali svoje sitne mudrolije. Potom ste dopustili da vam seoski đilkoš iz Ulcinja nametne nezakoniti i neustavni Temeljni ugovor kao i već antologijske gluposti njegovih kadrova. Na kraju vam je Spajke surduknuo pseudo softverski ugovor o popisu i time ste nam obesmislili i bojkot...

Jedini uspješan potez bio je formiranje Gradske televizije.

U naslovu pomenuta Kalamiti-Tamara sa ekipom, uz vašu pomoć, formirala je najuspješniju i najozbiljniju televiziju u Crnoj Gori, koja je imala ozbiljnu gledanost i ovđe i u regionu i koja je u svoje emisije dovodila ozbiljne ljude iz svijeta i regiona, koja je mnogim našim mladim ljudima omogućila priliku za afirmaciju.

U legendarnim emisijama ,,Aritmija“ i ,,Hej, Sloveni“, dešavale su se najozbiljnije analize političke situacije u zemlji i regionu uz učešće veoma uglednih mislilaca i političara i podsticala naša borba protiv hegemonističkih namjera regionalnih i svjetskih imperatora. Naravno, Injac, Borovinić-Bojović i ostatak osvježivačke neinteligencije zbrisali su Gradsku televiziju u jednom naletu. Kalamiti nije kukala niti cviljela. U nekoliko tvitova je opalila šamar nadirućem svetosavluku i povukla se u tišinu.

Nije kukala za inkluzivnošću žena ili sličnim pravima, jer to nije njen manir. Ona poput imenjakinje iz stripa, koja munjevito poteže svoj ,,kolt 45“, postavlja svoja direktna i beskompromisna pitanja i ni pod koju cijenu ne odustaje od svoga prava na njih. Neću ni ja kukati nad njenom sudbinom, jer je ona ugledna regionalna novinarka i ne sumnjam da će brzo naći drugi angažman.

No, problem je u tome što ona i televizija slična Gradskoj nama trebaju. Ni postojeće a kamoli nove stranke i građanski pokreti nemaju u budućnosti šanse bez snažne procrnogorske televizije. I ne samo bez nje, nego i bez ostalih procrnogorskih medija koji takođe imaju ozbiljne egzistencijalne probleme. Bez snažne medijske potpore ne postoje ozbiljne šanse da na demokratski način srušimo kleronacionalističku i prosrpsku vlast u CG. Osim nasilnim pa i oružanim otporom. Kome demokratija leži u Dritanu, Bečiću, Umiljatoviću, Mandiću i Spajketu i stadu mu, tragovi mu smrde diktaturom, laži i nečovještvom.

Zato moramo pod hitno, mi, građani CG i dijaspora, da pomoću donacija ili pretplata ojačamo procrnogorske nezavisne medije.

Ne mogu iznijeti konkretan prijedlog načina da to uradimo. Ali znam, ako ne opstanu crnogorski mediji, ostaje nam samo šuma i gerila. Bože, kako ove dvije zadnje riječi uzvišeno zvuče.

4

Politika

Srijeda, 3. januar 2024.

Komisija za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva i dalje bez čelne pozicije

Bivši generalni inspektor ANB-a tužio ministra pravde Andreja Milovića zbog navoda u intervjuu Pobjedi

Opozicija još zvanično nije predložila zamjenu za Markovića PODGORICA – Ni sedam dana nakon što je Boris Marković odstupio sa čelne pozicije Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, na koju je imenovan upravo na prijedlog Demokratske partije socijalista, opozicija još nije predložila njegovu zamjenu, nezvanično saznaje Pobjeda.

Prema Sporazumu o uslovima za održavanje popisa, koji su predstavnici opozicije dogovorili sa premijerom Milojkom Spajićem, čelna pozicija u Komisiji za

izradu softvera, koja bi građanima trebalo da omogući provjeru popisnih podataka, pripada opoziciji.

Vlada je na tu funkciju, a na prijedlog opozicije, početkom prošlog mjeseca imenovala višeg stručnog saradnika sa Elektrotehničkog fakulteta Borisa Markovića, ali je on već 27. decembra podnio neopozivu ostavku na tu funkciju.

Kao razlog ostavke Marković je ranije, u kratkoj izjavi za Pobjedu, naveo to što ta komisija nije realizovalo ništa što je odlukom Vlade definisano i što softver koji se kreira, kako je rekao, neće provjeravati podatke.

Interesantno je da se predstav-

nici crnogorske opozicije, povodom Markovićeve ostavke, još nijesu oglasili, niti su, prema saznanjima Pobjede, Vladi predložili bilo koga ko bi Markovića zamijenio na čelu Komisije.

Umjesto da to pitanje problematizuju na posljednjoj redovnoj sjednici parlamentarnog odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa, opozicioni poslanici su praktično hvalili popisnu dinamiku i rad Uprave za statistiku, dok o uspostavljanju softvera i ostavci Markovića nije bilo ni riječi.

Podsjećanja radi, zbog neispunjavanja uslova za održavanje

Dug put do softvera: Popisni listić

popisa, koje je postavila opozicija, a među kojima je bilo i kreiranje softvera, aktuelna vlada je već dva puta odlagala početak nedavno okončanog popisa.

Opozicioni funkcioneri prijetili su čak i da, ukoliko softver do okončanja popisa ne bude izrađen, neće priznati rezultate te statističke procedure, pa je utoliko više nejasno zašto ga sada niko od njih ne pominje. Umjesto opozicije, ostaku Markovića nedavno je prokomentarisao direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović navodeći da je iznenađen njegovom odlukom, ali i tvrdeći da ona neće ugroziti proces popisa stanovništva.

- Iznenađen sam ovim činom tim prije što je Komisija u dosadašnjem radu odradila sjajan posao. Specifikacija za softver je gotovo realizovana tako da ovaj čin ne može ugroziti proces popisa. Na bazi informacija kojima raspolažem, brzo će doći do delegiranja novog člana Komisije i ona će početkom januara nastaviti svoje aktivnosti, a tiču se pripreme dokumentacije za sam softver - rekao je Pejović tada.

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je u Crnoj Gori počeo 3. decembra, završen je prošlog četvrtka i za to vrijeme je, kako je precizirano iz Uprave za statistiku, popisano 627.340 građana, 201.935 domaćinstava i 365.139 stanova. Najavljeno je i da bi preliminarni rezultati popisa trebali biti objavljeni već 25. januara. Đ. Ć.

Artan Kurti

Kurti traži 2.000 eura za duševne bolove PODGORICA - Bivši generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Artan Kurti, tužbom od ministra pravde Andreja Milovića, traži da mu isplati 2.000 eura po osnovu naknade nematerijalne štete zbog, kako je naveo, ,,pretrpljenih duševnih bolova zbog povrede časti i ugleda nastalih usljed objavljenih neistinitih informacija u dnevnom listu Pobjeda“.

U intervjuu za Pobjedu, ministar pravde optužuje bivšeg premijera Dritana Abazovića da je preko generalnog inspektora ANB-a Artana Kurtija u tu službu „sa ulice“ doveo desetine ljudi bez provjera i profesionalne obrade i da je pod Kurtijevom komandnom palicom organizvao protivzakonito praćenje ljudi.

Navodi se i da je bivši generalni inspektor ANB-a smije-

Ministarka evropskih poslova najavila novu fazu u pregovorima sa Evropskom unijom

Gorčević: Imaćemo spremnu strukturu za novu fazu pregovora sa EU PODGORICA - Crna Gora će imati spremnu pregovaračku strukturu da, nakon dobijanja završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, krene u novu fazu pregovora sa Evropskom unijom (EU), kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Ona je podsjetila da je Vlada donijela odluku o uspostavljanju pregovaračke strukture i da je imenovala glavnog pregovarača, kao i da su krajem decembra pozvali nevladine organizacije da predlažu svoje predstavnike za članove radnih grupa za 33 prego-

varačka poglavlja.

Gorčević je u intervjuu agenciji MINA rekla da sada slijedi kompletiranje pregovaračkog tima i imenovanje šefova pregovaračkih radnih grupa.

- Vjerujem da već u prvom kvartalu ove godine možemo imati zaokruženu i funkcionalnu pregovaračku strukturu spremnu da, zajedno sa glavnim pregovaračem i Ministarstvom evropskih poslova (MEP), krene u intenzivan rad na sprovođenju obaveza iz evropske agende, rekla je Gorčević.Kako je kazala, promjene u pregovaračkoj strukturi podrazumi-

jevaju jačanje u personalnom smislu, ali i u dijelu poboljšanja koordinacije procesa.

- Personalno snaženje podrazumijeva da ćemo, uz nastojanje da zadržimo sve one ljude koji su već njen dio i koji daju doprinos radu radnih grupa, otvoriti prostor za uključivanje eksperata iz različitih oblasti koji dolaze iz civilnog društva, akademske i poslovne zajednice - navela je Gorčević.

Ona je istakla da za narednu fazu pregovora, kada se od Crne Gore očekuju konkretni rezultati i rješenja, država mora imati efikasne

institucije, profesionalan kadar i razvijenu ekspertizu u svim oblastima pregovora.

- Zbog toga ćemo posebnu pažnju posvetiti i unapređenju postojećih znanja i vještina i izgradnji novih, kroz korišćenje podrške eksperata iz EU i država članica, rekla je Gorčević.

Ona je kazala da je, u tom dijelu, posebno značajno vraćanje pozicije glavnog pregovarača koji će, kako je navela, stručnim referencama značajno doprinijeti dinamici i kvalitetu rada pregovaračke strukture i cijelog procesa.

- Kada je riječ o unapređe-

Maida Gorčević

nju kordinacije, MEP će, zajedno sa glavnim pregovaračem, raditi na tome da radne grupe budu efikasnije u svom radu, da sastanci svih radnih tijela u okviru pregovaračke strukture budu redovni, a njihovi rezultati konkretni i vidljivi - rekla je Gorčević.

Upitana kada očekuje da će Crna Gora dobiti završ-

njen zbog zloupotreba službenog položaja i zloupotrebe ovlašćenja i da je bilo mnogo nepravilnosti i nezakonitosti poput nelegalnog protivzakonitog praćenja ljudi.

- Više od 50 ljudi, a moguće i 70-80 je zapošljeno u ANB-u na taj način otkad je Kurti došao u Agenciju, pa do njegovog razrješenja - naveo je tada Milović, piše u tužbi.

Kako stoji u tužbi, navodi Milovića su ,,netačni, tendenciozni, zlonamjerni i nijesu potkrijepljeni nikakvim dokazima, te predstavljaju moralnu i profesionalnu diskvalifikaciju Kurtija“.

- Objavljivanjem ovih neistina, komentara i navoda u tekstu, tužiocu su nanijeti duševni bolovi zbog povrede časti i ugleda koji su doveli do intenzivnog poremećaja psihičke ravnoteže, naročito imajući u vidu reputaciju koju je gradio - navodi se u tužbi.

R. P.

na mjerila za poglavlja 23 i 24, Gorčević je kazala da MEP prikuplja informacije o stepenu realizacije svih privremenih mjerila i da će nakon objedinjavanja podataka pripremiti izvještaj o njihovoj ispunjenosti.

- Kao što znate, Vlada je upravo oblast vladavine prava odredila kao svoj prioritet u radu i dobro je što smo već na početku mandata imali priliku da vidimo rezultate posvećenosti i odlučnosti Vlade i Skupštine na tom polju, prevashodno kroz imenovanja u pravosuđu, rekla je Gorčević.

Kako je kazala, plan vlasti je da u ovoj godini, naročito tokom prvih šest mjeseci, još intenzivnije nastave sa ispunjavanjem obaveza, u skladu sa onim što su bile preporuke iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije (EK).

R. P.

Ekonomija

Srijeda, 3. januar 2024.

5

Skupština posljednjeg radnog dana stare godine naknadno u dnevni red uvrstila i usvojila kontroverzne izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama

Izmjene zakona u potpunosti suprotne evropskoj direktivi za oblast elektronskih komunikacija PODGORICA - Izmjenama Zakona o elektronskim komunikacijama, koje su usvojene sa 42 glasa poslanika parlamentarne većine posljednjeg dana zasijedanja Skupštine u prošloj godini, ugrožena je nezavisnost Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), ocijenio je za Pobjedu izvršni direktor Agencije Darko Grgurović. On je upozorio da su izmjene zakona neusaglašene i u suprotnosti sa najznačajnijim pravnim aktom Evropske unije za oblast elektronskih komunikacija direktivom 2018/1972/EU (EECC – Evropskim elektronskim komunikacionim kodom) i suprotne obavezama koje je Crna Gora preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

nezavisnosti jedan od najvažnijih zahtjeva pravne tekovine EU u vezi sa regulatornim tijelima, cijenimo da ovaj zakon nije usaglašen sa članom 7 stav 2 EECC – kazao je Grgurović našoj redakciji.

Izmjene zakona su usvojene na prijedlog Demokrata, a u cilju usaglašavanja sa Zakonom o državnoj upravi. Prethodno je vlada Milojka Spajića u petak, istog dana kada je u parlamentu usvojen zakon, dala pozitivno mišljenje na predloženo zakonsko rješenje, koje nije prošlo na matičnom odboru za ekonomiju. Članom 16 izmjena zakona dodati su novi članovi 201a, 201b i 201c, na osnovu kojih se statut EKIP-a mora uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci, imenovati novi savjet u roku 30 dana, a do tih promjena sa radom nastavlja aktuelni sastav I izvršni director.

Zeleno svjetlo Vlade

Prelaze u činovnike

- Imajući u vidu da je čista slučajnost što je ovaj zakon usvojen dan nakon što je prestao mandat svim članovima Savjeta EKIP-a, kao i da se na ovaj način stvara nepoželjna praksa da skupštinska većina, polazeći od političkih interesa i potreba, uvijek može inicirati izmjene zakona koji se odnosi na rad nekog nezavisnog regulatornog tijela i smijeniti rukovodstvo regulatornog organa, koji se u tom slučaju ne može zvati nezavisnim, iako je obezbjeđivanje

- Cijenimo da članovi 201b i 201c u principu znače da Savjetu i izvršnom direktoru prestaje mandat danom stupanja ovog zakona na snagu, odnosno prije isteka mandata, što je u suprotnosti sa odredbama člana 7 stav 2 Direktive 2018/1972/EU (EECC) koji glasi: „Države članice treba da osiguraju da se čelnik nacionalnog regulatornoga tijela ili, ako je to primjenjivo, članovi kolegijalnog tijela, koji obavljaju tu funkciju u okviru nacionalnog re-

m. babović

Demokrate zapečatile nezavisnost EKIP-a

Darko Grgurović

gulatornoga tijela ili njihovi zamjenici, mogu razriješiti dužnosti tokom njihovog mandata samo ako više ne ispunjavaju uslove potrebne radi izvršenja njihovih dužnosti, koje su unaprijed utvrđene u nacionalnom pravu prije njihova imenovanja“ – naveo je Grgurović.

On se osvrnuo i na to što su izmjene zakona donijete po skraćenoj proceduri i bez javne rasprave da bi se osigurao kontinuitet donošenja odluka Savjeta, odnosno EKIP-a, zbog isteka mandata svim članovima Savjeta.

- Da je Skupština postupala u skladu sa svojim nadležnostima iz tada važećeg zakona trebalo je da raspiše konkurs najkasnije u septembru 2021. godine za jednog člana Savjeta (u septembru 2021. zatražio je razrješenje), u de-

Regulatori ,,trn u oku“ nove skupštinske većine Skupština nije usvojila izvještaje o radu i finansijske izvještaje EKIP-a za 2020, 2021. i 2022. godinu. Isto su prošle Regulatorna agencija za energetiku i Državna revizorska institucija.

- Imajući u vidu da je EKIP 2020, 2021. i 2022. godine izvršio sve aktivnosti koje su bile predviđene planovima, a koje je prethodno usvojila Skupština, da je EKIP tokom tih izvještajnih godina uvijek proaktivno djelovao, pokretao i završavao projekte koji nijesu bili predviđeni planovima rada, ali trebalo ih je sprovesti u cilju praćenja tehnološkog napretka i/ili prevazilaženja problema, da je kreirao stabilan i predvidiv regulatorni okvir, koji je stvorio jednake uslove za sve učesnike na tržištu i visok stepen konkurencije, da statistički pokazatelji ukazuju na kontinuirani razvoj elektronskih komunikacionih mreža, kao i povećanje dostupnosti najmodernijih elektronskih komunikacionih servisa i njihovog korišćenja od strane građana i privrede, da višegodišnji trend visokih investicija u sektoru elektronskih komunikacija potvrđuje činjenicu o dobrom stanju u sektoru elektronskih komunikacija i dobrom i stabilnom pravnom i regulatornom okruženju, te da je tržište elektronskih komunikacija, po svim značajnim pokazateljima, uglavnom bolje od prosječnih vrijednosti tih paramatara u regionu i EU, što je navedeno u relevantnim međunarodnim izvještajima ne možemo dati drugo objašnjenje osim da je neusvajanje navedenih izvještaja motivisano političkim razlozima parlamentarne većine – ocijenio je Grgurović.

cembru 2021. godine za još jednog člana Savjeta (mandat mu je istekao 6. juna 2022. godine) i u junu 2023. godine za predsjednika i dva preostala člana (mandat im je istekao 28. decembra 2023. godine).

Na taj način bi bio poštovan Zakon o elektronskim komunikacijama, obezbijeđena puna funkcionalnost Savjeta, kontinuitet u donošenju odluka i nezavisnost EKIP-a, na šta smo ukazivali u više navrata relevantnim adresama – saopštio je Grgurović.

Istakao je da je brisanjem člana 15 bitno promijenjen način imenovanja članova i predsjednika Savjeta, koji se više neće birati na javnom konkursu, što je u suprotnosti sa odredbama člana 7 stav 1 Direktive 2018/1972/EU (EECC), koji glasi: „Čelnik nacionalnog regulatornoga tijela ili, prema potrebi, članovi kolegijalnog tijela koji tu funkciju obavljaju u okviru nacionalnog regulatornoga tijela ili njihovi zamjenici, imenuju se na mandat od najmanje tri godine i biraju se među osobama priznatog ugleda i stručnog iskustva, na osnovu dostignuća, vještina, znanja i iskustva, prema otvorenom i transparentnom postupku izbora. Države članice osiguravaju kontinuitet donošenja odluka.“ Dodao je da je usvojenim izmjenama zakona propisano da Vlada imenuje i razrješava Savjet EKIP-a, kao i da Savjet za svoj rad odgovara Vladi.

- Ove izmjene su uvedene u cilju usaglašavanja Zakona o elektronskim komunikacijama sa Zakonom o državnoj upravi. Ipak, imajući u vidu da je Vlada u potpunosti,

većinski ili djelimično vlasnik operatora: Pošte CG, Radio-difuznog centra, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i dr, kao i član 6 stav 1 Direktive 2018/1972/ EU (EECC) koji glasi: „Države članice garantuju nezavisnost nacionalnih regulatornih i drugih nadležnih tijela i osiguravaju njihovu pravnu odvojenost i funkcionalnu nezavisnost od bilo koje fizičke ili pravne osobe koja pruža elektronske komunikacione mreže, opremu ili usluge. Države članice koje su zadržale vlasništvo ili kontrolu nad preduzetnicima koji pružaju elektronske komunikacione mreže ili usluge osiguravaju efikasno strukturno odvajanje regulatorne funkcije od djelatnosti koje se tiču vlasništva ili kontrole“, cijenimo da navedena odredba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama i odgovarajuća odredba Zakona o državnoj upravi, predstavljaju ozbiljan rizik narušavanja nezavisnosti EKIP-a – naglasio je Grgurović.

Prema njegovim riječima iz Zakona o državnoj upravi u Zakon o elektronskim komunikacijama prenijete su odredbe koje ugrožavaju nezavisnost EKIP-a, dok su izostale pojedine odredbe koje jačaju nezavisnost Agencije.

Neusklađeno

- Član 10 zakona izmijenjen je tako da na statut EKIP-a saglasnost daje Vlada iako to nije predviđeno Zakonom o državnoj upravi. Izmijenjenim članom 20 nijesu predviđe-

ne sve nadležnosti direktora EKIP-a koje mu daje Zakon o državnoj upravi, odnosno nije mu dodijeljena nadležnost utvrđivanja unutrašnje organizacije i sistematizacije radnih mjesta u EKIP-u – rekao je Grgurović i dodao da će član 24 stav 4 Zakona o elektronskim komunikacijama, nakon najnovijih izmjena, glasiti: „Plan rada sa finansijskim planom Agencije za narednu godinu usvaja Vlada“, što ne propisuje član 45 stav 2 Zakona o državnoj upravi, koji glasi: „Državna agencija donosi godišnji program rada koji sadrži podatke o ciljevima, indikatorima uspješnosti, aktivnostima koje su potrebne za realizaciju ciljeva i licima odgovornim za realizaciju.“ Usvojeni zakon je u najbitnijim odredbama isti kao onaj iz aprila prošle godine, koji nije stupio na snagu, jer je tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio da ga potpiše. Izmjene zakona su tada usvojene i pored činjenice da su bivša vlada Dritana Abazovića i tadašnje Ministarstvo ekonomije dali negativno mišljenje, u kojem se navodi da su predložene odredbe suprotne Direktivi 2018/1972/EU i da je na većinu odredbi iste ili slične sadržine već dobijeno negativno mišljenje Evropske komisije na Nacrt zakona pripremljen 2019. godine.

Na taj je zakon negativno mišljenje dala je i Agencija za sprečavnje korupcije, ocjenjujući da podriva nezavisnost EKIP-a, a negativno se izjasnila i Evropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore u poglavlju 10 Digitalna transformacija i mediji. EK u izvještaju navodi ,,U novembru 2022. godine, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma je formiralo radnu grupu za izradu Nacrta zakona o elektronskim komunikacijama. Međutim, u aprilu 2023. godine, Skupština je, u odvojenoj proceduri, usvojila izmjene zakona, sa namjerom da se aktuelni članovi Savjeta EKIP-a i izvršni direktor razriješe dužnosti, prije isteka njihovih mandata.

Te izmjene i dopune je predložio određeni broj članova Skupštine, bez sprovođenja javne rasprave i protivno negativnom mišljenju Vlade i EKIP-a. Takav razvoj događaja predstavlja ozbiljan rizik narušavanja nezavisnosti Agencije.“ - Kako je obezbjeđivanje nezavisnosti regulatornih tijela jedno od važnijih mjerila u pretpristupnim pregovorima, za očekivati je da EK po ovom pitanju da iste navode kao i u prethodnom izvještaju o napretku Crne Gore u pridruživanju EU, odnosno da procijeni da ovakav razvoj događaja predstavlja ozbiljan rizik narušavanja nezavisnosti EKIP-a – poručio je Grgurović.

S. Popović

6

Ekonomija

Srijeda, 3. januar 2024.

INTERVJU: Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović još jednom poručio da će ,,Lamela C“ na Zabjelu biti srušena

Novim zakonom napokon ć stati na put nelegalnoj gradn PODGORICA - U oblasti prostornog planiranja resorno ministarstvo učiniće sve da se uspostavi, na zakonu i principima prostornog planiranja, odgovoran i prema građanima i privredi usmjeren sistem upravljanja prostorom.

- Ovo prije svega znači donošenje svih prostornih planova u najkraćem roku, uz obavezno poštovanje principa hijerarhije prostornih planova, uz (ponovno) uvođenje državne institucije koja bi se bavila ovom tematikom (nekadašnji RZUP) - kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović u intervjuu Pobjedi, dodajući da jedan od ključnih elemenata borbe protiv devastacije prostora i urbanističkog haosa predstavlja i legalizacija bespravno podignutih objekata, te će se u tom cilju donijeti zakon temporalnog karaktera.

- Poučeni ranijim iskustvom, tražićemo da u okviru „novog RZUP-a“ bude i odjeljenje za legalizaciju, te na taj način preduprijediti do sada uočene probleme u radu - kazao je Odović.

POBJEDA: Koje su ključne inicijative Ministarstva u vezi s urbanim planiranjem?

ODOVIĆ: Servis građana.

Pravna država na djelima, ne na riječima. Sistemski, a ne populistički pristup. Upravo ovo ne samo da su dugoročni i kratkoročni ciljevi ovog ministarstva, već predstavljaju viziju razvoja na kojoj će se bazirati sve buduće odluke.

U toku 2024. godine planirano je donošenje cjelokupne legislative iz oblasti planiranja izgradnje i legalizacije, kao i novog prostornog plana, čiji će cilj biti održivi razvoj, u što će u jednakom procentu biti, uz ekonomiju i ekologiju, uključena i sociološka komponenta, koja je do sada bila zapuštena POBJEDA: Da li će 2024. doći do izmjene zakona o legalizaciji, planiranju i gradnji ili ćete raditi nove i kad će biti usvojen prostorni plan?

ODOVIĆ: U toku 2024. godine planirano je donošenje cjelokupne legislative iz oblasti planiranja prostora, izgradnje objekata i legalizacije, kao i donošenje prostornog plana Crne Gore. Napomenuo bih da su sačinjeni nacrti tri propisa iz ove oblasti koji će u narednom periodu biti revidirani saglasno viziji ove vlade kada je u pitanju planiranje prostora, legalizacija i izgradnja objekata. Kako u izradi ovih propisa tako i prostornog plana biće ispoštovane sve procedure u smislu sprovođenja javnih

rasprava, okruglih stolova te usaglašavanja sa nadležnim institucijama.

POBJEDA: Da li će novi zakoni olakšati i pojeftiniti građanima legalizaciju?

ODOVIĆ: Ono što definitivno mogu reći jeste da će novi zakon o legalizaciji bespravnih objekata biti sprovodiv. U vezi s detaljima poput olakšica, vremenskih okvira itd. ne bih licitirao. Ono što vam, međutim, kao ministar sa sigurnošću mogu reći jeste da ćemo ovim zakonom konačno stati na put nelegalnoj gradnji.

POBJEDA: Šta će se desiti sa nelegalnom zgradom pod Ljubovićem, da li je nesporno rušenje i kada će ono biti naloženo?

ODOVIĆ: Rušenje ,,Lamele C“ će se realizovati.

POBJEDA: Možete li nam pružiti pregled trenutnog stanja urbanizma u zemlji?

ODOVIĆ: Planiranje prostora predstavlja jedno od osnovnih polazišta ekonomskog i društvenog razvoja Crne Gore, posebno ako se ima u vidu usmjerenost države ka održivom razvoju.

Sistemska briga o prostoru, njegovo planiranje i uređe-

Janko Odović

nje, neodvojivi su od sveukupnog ekonomskog razvoja, pri čemu se mora imati u vidu spoznaja o ograničenosti i neobnovljivosti prostornih kapaciteta države a, s druge strane, potreba za unapređenjem kvaliteta postojećih i budućih prostornih rješenja. Dakle, preduslov ekonomskog razvoja Crne Gore je kvalitetan i očuvan prostor, koji mora biti opremljen saobraćajnom, energetskom, komunalnom i dr. infrastrukturom, a mora zadovoljavati i funkcionalne kriterijume.

Politika planiranja prostora treba da se reflektuje kroz Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata. Iako je od donošenja zakona proteklo šest godina - sistem planiranja, uspostavljen ovim propisom, nije zaživio, već velikim dijelom funkcioniše kroz prelazna zakonska rješenja. Činjenica da su u pravnom prometu planski dokumenti iz prelaznih rješenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji se i dalje izrađuju i mijenjaju, dovoljno govori o kompleksnosti i neodrživosti stanja u ovoj oblasti.

Stanje u prostoru ne zavisi samo od pokrivenosti države planskim dokumentima, već i od njihovog kvaliteta, što podrazumijeva visok stepen usklađenosti sa sektorskim politikama, parametrima održivosti i uklopljenosti u postojeći ambijent, te strateškim pravcima razvoja zauzetim na nivou države. Kvalitetni planski dokumenti moraju uvažiti potrebu pažljivog projektovanja buduće namjene prostora, zaštitu temeljnih vrijednosti i resursa. Imajući u vidu ove kriterijume, kvalitet značajnog broja usvojenih plan-

Jednim ,,klikom“ do podataka POBJEDA: Koje inovacije planirate implementirati kako biste unaprijedili urbano okruženje?

ODOVIĆ: Elektronska komunikacija je imperativ vremena u kojem živimo i bez nje nije zamislivo

uspješno djelovanje ni u jednom segmentu obavljanja poslova, posebno onih od državnog značaja.

U tom cilju u Ministarstvu se radi na uspostavljanju državnog informacionog sistema, koji će sadržati

sve podatke i informacije za praćenje stanja u prostoru, izradu planskih dokumenata, registar planskih dokumenata procedura vezanih za izgradnju objekata i dr.

Ovaj projekat u sadejstvu

sa unapređenjem tačnosti, potpunosti i pristupa bazama podataka katastra omogućiće da po principu „klika“ u odnosu na konkretnu parcelu imate sve podatke kojima raspolaže ovo ministarstvo.

skih dokumenata nije na zadovoljavajućem nivou. Na kvalitet planskih dokumenata značajno utiče i stanje evidencije katastra koje više nego često ne odgovara stanju na terenu, kao i nedefinisan odnos katastarskih i urbanističkih parcela i problemi njihovog usaglašavanja.

POBJEDA: Što je jedan od najvećih problema u procesu planiranja?

ODOVIĆ: Nedovoljno kritičan odnos prema postojećem stanju prostora, sa nerealnim opredjeljenjima i smjernicama u odnosu na planove višeg reda.

U cilju prevazilaženja i unapređenja apsolutno nezadovoljavajućeg stanja u oblasti planiranja prostora, prvi koraci odnosiće se na izradu legislative i prostornog plana Crne Gore, a nakon toga i na izradu planskih dokumenata nižeg reda, pri čemu će se posebna pažnja posvetiti planiranju urbanih područja i gradskih naselja.

Potrebno je kazati da su za suštinske promjene sistema, koji je pokazao evidentne slabosti, neophodni visoko postavljeni vrijednosni okviri, a za odgovarajuće djelovanje i dovoljni stručni ljudski resursi.

POBJEDA: Kako Ministarstvo planira nositi se s izazovima brzog urbanog rasta? Koji su konkretni koraci u smjeru održivog razvoja gradova?

ODOVIĆ: Novom politikom planiranja prostora, iskazanoj u zakonu koji će biti donijet, prostor treba da se sistemski uredi, štiti i unapređuje, štite prirodne i stvorene vrijednosti, minimiziraju konflikti u prostoru, omogući njegovo osavremenjavanje, čuvajući ga za buduće generacije, te unaprijede sprovedbeni instrumenti.

Planiranje počinje postavljanjem ciljeva razvoja i upravljanja prostorom, uspostavljenih u strateškom planskom dokumentu najvišeg reda, koji se dalje razrađuje planskim dokumentima nižeg reda, na način i po postupku propisanim zakonom kojim se uređuje ova oblast.

Kada je riječ o legislativi, jedno od osnovnih pitanja, pored konceptualnih, odnosi se na efikasnu i efektivnu primjenu i s tim u vezi, zakon-

sko normiranje obaveza i odgovornosti svih subjekata koji učestvuju u ovim procesima, zatim obezbjeđenje transparentnosti svih procesa kojima se planira prostor, kao i uspostavljenje nadzora, upravnog i inspekcijskog.

POBJEDA: Na čemu se zasniva realizacija politike planiranja prostora?

ODOVIĆ: Realizacija politike planiranja prostora se, u operativnom odnosno formalnom smislu, zasniva na aktima različitih nivoa organa vlasti, uključujući i planske dokumente i ne prati je, u neophodnoj mjeri, spoznaja da se ti propisi moraju, u potpunosti i bez izuzetka, poštovati i sve dok oni ne budu praćeni obaveznošću primjene, nije realno očekivati potpune reformske efekte.

S druge strane, problemi i konflikti u prostoru se ne mogu rješavati isključivo legislativom i drugim zaštitnim mjerama nego je nužno djelovati preventivno i u proces rješavanja konflikta u prostoru, od samog početka, moraju biti uključene sve društvene, a posebno zainteresovane strukture društva.

Navedena pitanja biće u vrhu prioriteta rada Ministarstva.

POBJEDA: Što će Ministarstvo preduzeti kako bi podstaklo ekonomski razvoj putem urbanističkih projekata?

ODOVIĆ: Kroz izradu planskih dokumenata svakako će se razmatrati i ekonomski dio održivog razvoja. Znamo da je održivi razvoj ekonomija, ekologija i sociologija u jednakom

Na današnji dan država Crna Gora nema precizne podatke koliko i čega ima u svom vlasništvu, kao ni procjenu vrijednosti državne imovine.

Kao što je javnost već upoznata u narednom periodu ćemo ovome posvetiti posebnu pažnju. U saradnji sa nadležnim institucijama i uz podršku međunarodnih eksperata vjerujemo da ćemo doći do pouzdanih podataka koji će biti dostupni zainteresovanoj javnosti i građanima

Ekonomija

Srijeda, 3. januar 2024.

7

Pravosnažna presuda protiv pljevaljske kompanije, Vrhovni sud odbio reviziju

ćemo nji procentu tako da će se svakako svi planski dokumenti izrađivati po ovom principu. U prethodnom periodu je sociološka komponenta održivog razvoja bila zapuštena, pa ćemo kroz razne programe unapređenja planiranja gledati da je što više uključimo, a ekonomski razvoj je svakako tu.

POBJEDA: Kako Ministarstvo planira da upravlja državnom imovinom i koji su planovi za njeno korišćenje?

ODOVIĆ: Na današnji dan država Crna Gora nema precizne podatke koliko i čega ima u svom vlasništvu, kao ni procjenu vrijednosti državne imovine.

Kao što je javnost već upoznata u narednom periodu ćemo ovome posvetiti posebnu pažnju. U saradnji sa nadležnim institucijama i uz podršku međunarodnih eksperata vjerujemo da ćemo doći do pouzdanih podataka koji će biti dostupni zainteresovanoj javnosti i građanima.

Uspostavljanje jedinstvene evidencije državne imovine i registra nepokretnosti je potrebno realizovati u fazama. Kada budemo imali podatke koliko i čega država ima u svom vlasništvu, sljedeći korak je procjena vrijednosti te imovine, što prije svega podrazumijeva izmjenu važećih propisa, konkretno Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti i Zakona o državnoj imovini.

Važno je napomenuti da je aktuelni propis za oblast državne imovine u primjeni od marta 2009. godine i ukazala se potreba za izmjenom i zakona i podzakonskih akata. U kratkom roku ćemo formirati radne grupe i timove koji će pripremiti izmjene.

Kada su u pitanju planovi upravljanja državnom imovinom fokus će biti na razvoju državnih resursa, modelima koji će ih staviti u punu funkciju, uz očuvanje od devastacije i propadanja.

POBJEDA: Koje strategije će Ministarstvo primijeniti kako bi podstaknulo obnovu starih gradskih područja i industrijskih zona?

ODOVIĆ: Stara gradska područja i industrijske zona su područja koja se definišu planskim dokumentima i njihova obnova i revitalizacija zavise od zainteresovanih korisnika prostora odnosno investitora. Svakako će ministarstvo po principu kako transparentnosti tako i inkluzivnosti biti otvoreno za saradnju, a na osnovu pokazanog interesovanja.

N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA – Sve sudske instance su potvrdile da je Odbor direktora Rudnika uglja u ljeto 2021. nezakonito otpustio pomoćnika direktora za korporativna, regulatorna i normativna pitanja Velimira Janjića, imajući u vidu da je i Vrhovni sud odbio reviziju ove kompanije, potvrdivši presude Osnovnog suda u Pljevljima i Višeg suda u Bijelom Polju.

Janjić je na ovoj poziciji bio od kraja januara 2020, a njegovo i razrješenje još devet direktora različitih sektora, tražio je tadašnji direktor Rudnika Milan Lekić tvrdeći da su odali poslovnu tajnu. U sudskim spisima se navodi da je Janjić, zajedno sa ostalim smijenjenim direktorima, medijima uputio saopštenje kao reakciju na navode Lekića ukazujući da je ugovorio najveću zaradu u menadžmentu, kao i da će mu, u slučaju razrješenja, biti isplaćivano 75 odsto zarade do isteka mandata. Rečeno je i da postoji očigledna nesrazmjera u poređenju sa otpremninama te da Lekić nije javnosti saopštio da je nezakonito sklopio ugovore o djelu sa ekspertima sa naknadama u visini mjesečne direktorske plate. Razrješenje direktora uslijedilo je nepun mjesec nakon njihovog obraćanja javnosti.

Sudovi su bili stava da nije došlo do odavanja poslovne tajne, jer u saopštenju nije objavljen

Milan Lekić nezakonito otpustio Velimira Janjića

Rudnik uglja

Razrješenje Janjića i još devet direktora različitih sektora tražio je tadašnji direktor Rudnika Milan Lekić, tvrdeći da su odali poslovnu tajnu nominalni iznos ugovorene zarade, zbog čega se nije moglo ni utvrditi koliko bi iznosilo 75 odsto plate u slučaju razrješenja niti su navedeni konkretni eksperti sa kojima su sklopljeni ugovori.

- Da bi se neki podatak mogao smatrati poslovnom tajnom potrebno je da nije opštepoznat, da ima ekonomsku vri-

jednost, da se na njega primjenjuju propisane mjere zaštite, da se ti podaci posjeduju i da su utvrđeni kao poslovna tajna – navodi se u odluci.

Osim toga potrebno je da i podaci iz Pravilnika o poslovnoj tajni Rudnika uglja budu označeni kao poslovna tajna u vrijeme nastanka ili prijema i imaju oznaku tajnosti,

kao i pretpostavku štetnosti po interese društva, što ovdje nije slučaj, zbog čega je Vrhovni sud odbacio njihovu reviziju.

- Objava teksta u medijima od strane tužioca i članova menadžmenta je Milan Lekić

Reagovanje Elektroprivrede na tekst Pobjede od 30. decembra 2023, pod naslovom „Na računu EPCG i CEDIS-a nula eura“

Tvrde da ništa nije istina

PODGORICA – Elektroprivreda je regovala na navode u tekstu ,,Na računu EPCG i CEDIS-a nula eura“, objavljenom u Pobjedi od 30. decembra prošle godine.

Reagovanje prenosimo integralno.

Odavno se u crnogorskim medijima nije pojavio tekst koji obiluje tako netačnim podacima i zlonamjernim konstatacijama kao što je slučaj sa uratkom koji potpisuje J. R, a objavljen je danas u „Pobjedi“.

Nijesmo iznenađeni činjenicom da ovaj medij pribjegava neutemeljenim i malicioznim istupima prema našoj kompaniji i, šire gledano, cijeloj EPCG Grupi, s tim što smo, javnosti radi, dužni predočiti nekoliko važnih činjenica.

Krenimo redom.

1. Nije tačno da je na računu

„nula“, kad je samo na računu EPCG blizu 60 miliona EUR, s tim što u januaru, usljed naplate električne energije koja je prodata u decembru, očekujemo preko 70 miliona EUR. 2. Nije tačna računica u vezi sa porezima i doprinosima za decembarske zarade. EPCG je u

pretplati za poreze i doprinose, a decembarska zarada se – to je baš elementarna stvar – obračunava u januaru.

3. Nije tačna ocjena o tome da se loše rukovodi firmom.

O poslovnim rezultatima najbolje govori činjenica da se, u posljednje tri godine, otkako je na čelu EPCG novo poslovodstvo, dva puta obara rekord u pogledu poslovnog rezultata.

O sumnjama „stručnjaka, medija i političara“ najbolje govori činjenica da sve veći broj završava na listi zvijezda SKY aplikacije, tako da ćete dozvoliti da izrazimo sumnju u njihove namjere.

4. Nije tačno da su potrošene desetine miliona na projekat Solari 5000+ i da se projekat Solari 3000+ loše pokazao. Naprotiv. Uspjeh projekta Solari 3000+ je bio uslov za pokretanje Solara 5000+, a za prvu fazu tog projekta je, zbog visoke likvidnosti EPCG, uzevši u obzir i visoke kamatne stope na zaduženja, utrošeno pet miliona, dok se za ostale faze upravo traži model saradnje sa relevantnim domaćim i međunarodnim partnerima.

5. Nije tačno da su izmještanje Ćehotine i ekološka rekonstrukcija TEP-a projekti koji se

sprovode bez biznis plana. Naprotiv, oba projekta su od vitalnog značaja za energetski sektor i ekonomiju Crne Gore i izvode se kako bi se održala stabilnost rada RUP-a i TEP-a.

Sama ekološka rekonstrukcija izvodi se u skladu sa najvećim međunarodnim standardima i donijeće, između ostalog, i toplifikaciju Pljevalja.

6. Nije tačno da je kupovina imovine Željezare loš i nepromišljen poslovni potez, jer je za 20 miliona EUR kupljena imovina vrijedna preko 50 miliona EUR, a biznis plan, za koji tvrdite da ne postoji, uredno je prezentovan javnosti, a tih 20 miliona EUR je „ulaganje u Direkciju“ koje se neosnovano pokušava predstaviti kao neka sumnjiva radnja.

7. Nije tačno da se zarade u EPCG-Solar-Gradnja DOO isplaćuju s računa EPCG, a sam razvoj te kompanije se, i na regionalnom nivou, prepoznaje kao vizionarski i uspješan, o čemu govori i činjenica da smo ugradili predviđeni broj MW, kao i da smo time pružili mogućnost građanima da, shodno filozofiji „proizvodi tamo gdje trošiš“, steknu znatno povoljniju finansijsku poziciju.

8. Nije tačno da su povećani

gubici na distributivnoj mreži. Štaviše, oni se smanjuju iz godine u godinu, pa su sa 12,39% u 2021. smanjeni na 11.62% u 2022. godini, a tokom prvih jedanaest mjeseci 2023. godine iznose 10.61%. Dobrim poslovim odlukama, zaštitili smo i CEDIS, ali i krajnje kupce, jer smo novom politikom popusta praktično neutralisali posljedice odluka REGAGEN-a o povećanju regulatorno dozvoljenog prihoda za CEDIS. 9. Nije tačna ni tvrdnja da su trojica rukovodilaca „slupala“ automobile, jer nalazi vještaka ne upućuju na tako nešto, a famozni „audi 5“, prema nalazima vještaka iz 2021. godine, ne vrijedi 54 hiljade nego 14 hiljada EUR. 10. Nije tačno ni da se izvozom kamufliraju loše poslovne odluke, nego je berzansko poslovanje jedan od temelja tržišne orijentacije svake firme, pa i EPCG. Veća proizvodnja u 2023. godini nam je omogućila da saldo uvoz/ izvoz bude pozitivan i na rekordnom nivou kada je u pitanju finansijsko vrednovanje ove energije. Ostvareni uvoz u tekućoj godini iznosio je 436,3 GWh vrijednosti 61,5

odgovor na medijske istupe izvršnog direktora tuženog, koji je za razliku od njih objavio precizne podatke o nominalnim iznosima zarada svakog člana menadžmeta, pa objavljeni komentar takvog istupanja od strane tužioca i ostalih lica ne može predstavljati povredu poslovne tajne niti je usljed toga nastala šteta za tuženog, zbog čega su navodi revizije kojima se to negira paušalni i neprihvatljivi - ocijenjeno je u odluci Vrhovnog suda.

Utvrđeno je da je Janjić, imajući u vidu da nije došlo do odavanja poslovne tajne, imao pravo da se vrati na posao i ponovo izjasni da li želi da raskine radni odnos uz otpremininu ili da nastavi da radi na odgovarajućim poslovima. Iz Rudnika uglja su u žalbi ukazivali da je pogrešan zaključak prvostepenog suda da obraćanje bivših direktora nije uticalo na javnost, jer je bilo brojnih komentara u medijima oko ,,navodno nesrazmjernih zarada, ugovorenih otpremnina i angažovanja eksperata“.

M. Lk. miliona EUR, a izvoz 1.326,2 GWh vrijednosti 182,4 miliona EUR. 11. Nije tačno ni da su zarade zaposlenih prenaduvane, jer ti troškovi iznose oko 8% ukupnih poslovnih rashoda, što je mnogo manje nego u regionalnim i evropskim kompanijama tog nivoa, a povećanje u apsolutnim brojkama je, kao i u drugim kompanijama u Crnoj Gori, u značajnoj mjeri, uslovljeno i opštim povećanjem u sklopu projekta ES #1.

12. Nije tačno da je cijena uglja povećana za 11 eura, nego je, novim ugovorom, definisano da se poveća sa 33 na 35 EUR po toni, ali uz uslov da kalorična vrijednost bude povećana sa 9.200 na 9.300 kJ/kg, a da minimalna ne bude ispod 7.400 kJ/kg, dok je ranije bila 7.000 kJ/kg. Nadalje, autorka veli da je RUP potpisao ugovor sa EPS-om, koji je loš po RUP, a dobar po EPS, a ugovor raskida EPS? Impresivno logiciranje, zaista.

Zaključno, u svjetlu prezentovanih informacija, čitaocima ostavljamo da sami izvuku zaključke o kvalitetu informisanosti i namjera autorke J. R, a EPCG će svakako preduzeti adekvatne pravne mjere protiv svih lica odgovornih za kampanju širenja neistina kojima se nanosi šteta našoj kompaniji.

Odgovor novinarke u sjutrašnjem broju.

8

Društvo

Srijeda, 3. januar 2024.

Sjećanje na novinara i bivšeg urednika u Pobjedi Gorana Popovića Iz Instituta za javno zdravlje apeluju da

Uvrzi bijeli papir...

Ljekari su ga u više navrata gotovo otpisivali, ali je on prkosio dijagnozama i svaki put pobjeđivao smrt. Ovoga puta, kako reče zajednički prijatelj, smrt je pobijedila njega. U smiraj godine, na potonji decembarski dan 2023.

d. mijatović

PODGORICA – Mogli ste da mu zamjerate mnogo toga ali, sve i da ste htjeli, bilo je nemoguće osporiti njegovu erudiciju, vladanje novinarskim zanatom i jezikom, i nevjerovatan osjećaj da prepozna ko od vojske volontera ili freških apsolvenata, zanesenih idejom žurnalizma, ima šanse da (pro)živi „prokletstvo“ i nastavi da luta bespućima stubaca, istrpi stresove i sa svakim novim redom, naslovom ili iskucanom legendom bude - bliži profesiji.

E taj Goran Popović, iz Dervente, nekadašnji sarajevski student, kojeg je kasnije ratni vihor doveo u Crnu Goru, našao se početkom ovog vijeka na crnogorskoj ćupriji novinarske dekadencije i držao rukama drugu obalu pisane riječi - dajući šansu onima koji su htjeli preko, u nepoznato i život ispunjen praznom hartijom koju treba puniti svakoga dana, iznova.

Srećom po nas koji smo na pragu novog milenijuma imali ambiciju da se „bavimo novinarstvom“ bio je urednik Podgoričke hronike u tadašnjoj Pobjedi. I da pored njega tu bude još nekoliko iskusnih ljudi koji su novinarstvo živjeli. Nijesu svi jednako mislili i dijelili političke stavove, poglede i dileme. Naprotiv, ali su bili dio Pobjede, a ona - crnogorsko društvo u malom.

Bila je to košnica od redakcije, na razmeđi dva vijeka, posljednja svoje vrste, ne samo u crnogorskom novinarstvu.

Vrijeme kada su gradske hro-

Goran Popović

nike u pravom smislu bile rasadnici novinara, fotografa, budućih reportera, ili putokaz i lakmus papir za one koji treba da krenu nekim drugim stazama u životu. Novinarski purgatorijum, u kojem se na dnevnom nivou gradio stil, učio zanat, ali i raspršivale zablude.

I danas, nakon više od dvije decenije, odzvanja ono Popovo: „Uvrzi bijeli papir“... Uslijedilo bi nakon što popravno vraćanje i ključne sugestije kako postaviti tekst na osnovu raspoloživog materijala ne bi urodile plodom, a odavno su probijeni rokovi za prelom rubrike... Te se lekcije nijesu zaboravljale. U tim se napetim momentima brusila svijest o tome što je vijest i poenta priče.

Najbolje se to učilo u Podgo-

Novinarski put Goran Popović preminuo je u 64. godini, a sahranjen je juče na Novom groblju u Podgorici.

Rođen je u Derventi, a 1981. godine završio je Fakultet političkih nauka u Sarajevu.

Tokom novinarske karijere, radio je i sarađivao sa sarajevskim Našim danima, u beogradskoj Mladosti, zagrebačkom Poletu i Večernjem listu, Radio Sarajevu, Oslobođenju, beogradskoj Politici i Večernjim novostima.

Najdublji trag ostavio je u Pobjedi, u kojoj je radio od 1995, pri čemu je bio urednik više rubrika, ali i zamjenik glavnog urednika.

Nakon toga, dio karijere proveo je u Dnevnim novinama, gdje je bio zamjenik glavnog urednika. Po odlasku u penziju, sarađivao je sa portalom Aktuelno.

ričkoj, toj živoj knjizi i hronici jednog grada koji je već počeo da prerasta samog sebe.

Druge rubrike nijesu mogle, niti imale prostora da hendlaju novajlije, pa je Podgorička bila naš čekić i nakovanj, a mi gvožđe koje treba kaliti.

Nije manje važna bila i okolnost što je tadašnja gradska bila u tehničkom smislu „vintidž“ redakcija. Iako su kompjuteri već bili svakodnevica, kod nas su grmjele pisaće mašine, među njima i drevna „hermes“ čiji je svaki „novi red“ odzvanjao do drugog kraja zgrade. U toj atmosferi stolovi su bili puni šlajfni, mijenjale se trake za prenos otiska slova, urednička crvena olovka parala listove, a frustrirani početnici gužvali papir... Dok vas utrnuli prsti ne nauče da ne traćite vrijeme i resurse, kako vas urednik ne bi vraćao „na bis“ i novo prekucavanje sadržaja.

Nije to, iako je novajlijama moglo da liči, bio mazohizam ili sadizam, bila je to Popova škola. U kojoj se učilo od čovjeka kadrog da i u vinjeti rezervisanoj za rubriku pijačni barometar prepozna priču za naslovnicu.

Zapravo, bio je neko od koga ste mogli da učite o pobjedama i porazima, postignućima i promašajima. Dobrim i lošim primjerima pomogao je da se formatiramo; da ne slušamo, već i procjenjujemo, makar polemisali i kon-

U JU Dječji dom „Mladost“ u Bijeloj smješteno 71 dijete

Nema djece mlađe od tri godine PODGORICA -U crnogorskim ustanovama socijalne i dječje zaštite namijenjenim za smještaj djece trenutno boravi oko 90 djece, od čega je u JU Dječji dom „Mladost“ u Bijeloj smješteno 71 dijete, 40 djevojčica i 31 dječak, saopšteno je

građani budu pažljivi tokom praznika zbog širenja velikog kašlja

iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

U Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj, trenutno je najviše djece uzrasta od sedam do 14 godina, prenosi Gradski portal - U Dječjem domu trenutno nema djece mlađe od tri go-

dine jer je Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti zabranjeno smještanje djece mlađe od tri godine u ustanove socijalne i dječje zaštite – saopšteno je iz resora kojim rukovodi Naida Nešić.

Dječji dom „Mladost“ je jedina ustanova za smještaj djece

frontirali se sa njim. Naučio nas je da sami mislimo i odlučujemo, za to smo dobili alat i osnovu – a na nama je bilo hoćemo li to primijeniti ili birati liniju manjeg otpora.

Insistirao je na pismenosti, cijenio i zahtijevao da ne svodite izvještaj na tehnikalije, a bio tu da se nakostriješi ako bi vam prelazio u naviku birokratski, rogobatni stil sterilnih saopštenja, koji bi svaku priču sahranio u startu, a čitaoce odbio u treptaju oka.

Na listi dnevnih zadataka uvijek je, za nas par dežurnih „terenaca“, bilo ono čuveno: ,,I donesite još tri priče iz grada“... Uz pogled ispod naočara koji anticipira nevjericu slušaoca slijedilo bi podizanje obrve i poenta: „Pa, nađite ih“! I naučili smo da gledamo oko sebe, tražimo i nalazimo.

Volio je „Popodnevnu pjesmu“ a Dedićeve stihove govorio efektnije i na topliji način i od samog Šerbedžije.

Obično krajem radnog dana, tokom popodneva, kada bi iz tih stihova do nas dopirala težina šibenske jugovine i prodirala u podgoričke avgustovske dane duge kao godina.

Zato je nestanak njegovih učiteljskih dana bespovratna šteta za novinarstvo, a Popova posljednja pjesma - gubitak za sve koji su ga poznavali.

Imao je on i svoje naličje, svojstveno mnogima u ovoj branši; neku dozu autodestrukcije do te mjere izražene da mi se činilo da je nekada najmanje mario za sebe.

U više navrata su ga i ljekari gotovo otpisivali, ali je on prkosio dijagnozama i svaki put pobjeđivao smrt. Ovoga puta, kako reče zajednički prijatelj, smrt je pobijedila njega.

U smiraj godine, na potonji decembarski dan 2023.

Pop će ostati cijeloj jednoj generaciji učitelj. Nas, koji se još tražimo između redova, već sjutra čeka prazan, bijeli papir – vječiti usud, ili šansa za preživjele u ovoj profesiji.

Igor PERIĆ koja nemaju adekvatno roditeljsko staranje, odnosno djece bez roditeljskog staranja i djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama.

U domu je, naglašavaju, uspostavljena usluga Domske zajednice, namijenjene djeci koja su na smještaju u ustanovi u cilju njihovog osnaživanja i osamostaljivanja i pripreme za prelazak sa strukturiranog i nadgledanog okruženja, za

IJZCG

Najviše oboljelih u Podgorici

PODGORICA - Broj oboljelih od velikog kašlja raste - od početka novembra do posljednjeg dana decembra je u Crnoj Gori zabilježeno 209 slučajeva. Presjek prije toga, rađen za 24. decembar, pokazao je da je tada bilo 154 slučaja obolijevanja od pertusisa (velikog kašlja) Institut za javno zdravlje je saopštio da je kod 165 oboljelih bolest potvrđena laboratorijskim putem (PCR ili serološkim analizama), dok je kod 44 osobe prijavljeno obolijevanje na osnovu razvoja karakterističnih simptoma bolesti nakon bliskog kontakta sa oboljelom osobom.

- Među registrovanim slučajevima (209), najveći udio oboljelih je u uzrasnoj grupi 11-15 godina (107), potom u uzrasnoj grupi 6-10 godina (39), u uzrasnoj grupi 26-64 godine (24), 16-20 godina (osam), jedne-pet godina (16), ispod jedne godine (devet), preko 65 godina (četiri) i u uzrasnoj grupi 2125 godina (dvoje) – saopšteno je iz IJZCG. Najveći broj slučajeva - 143 je otkriven u Podgorici, a u posljednjem presjeku je bilo 112 (143), u Danilovgradu 23 – jedan više u odnosu na prošlu nedjelju, potom u Budvi sedam, dok je u prethodnom presjeku bilo četiri, u Herceg Novom ove nedjelje presjek bilježi pet a u prošlom u tom gradu nije bilo oboljelih. U Nikšiću je identifikovano pet slučajeva, četiri više nego prethodne sedmice. U Beranama ima četvoro inficiranih, a nije ih bilo u prethodnim zabilješkama, Cetinje i Tivat imaju po četvoro oboljelih, jedno više nego prošle sedmice. Bar i Zeta imaju po tri nova slučaja, Andrijevica dva, a Kotor, Bijelo Polje, Pljevlja i

Ulcinj po jedan slučaj.

Iz Instituta su saopštili da je od 209 registrovanih slučajeva, kod 194 od posljednje doze vakcine sa komponentom protiv pertusisa do obolijevanja prošlo pet ili više godina (kada se zbog karakteristika acelularne vakcine ne može očekivati postojanje imuniteta) ili osobe nijesu imunizovane ili ne postoji podatak o imunizaciji (uglavnom kod osoba starijih od 25 godina).

- Vakcinacija protiv velikog kašlja, kao i protiv svih ostalih oboljenja koja su u redovnom kalendaru (morbila, humanog papilloma virusa itd.) se kontinuirano sprovodi u redovnim terminima radnim danima kod izabranih ljekara za djecu - navedeno je u saopštenju.

Ističu da je pertusis oboljenje kod koga se naročito teški simptomi mogu javiti kod novorođenčadi i nepotpuno imunizovane odojčadi (djece uzrasta ispod jedne godine), kod kojih je ova bolest nerijetko životno ugrožavajuća.

- Apelujemo na stanovnike Crne Gore, posebno na osjetljive grupe, da tokom prazničnih dana budu dodatno pažljivi i primjenjuju opšte mjere prevencije u cilju smanjenja rizika za prenos velikog kašlja (ali i ostalih respiratornih infekcija poput gripa, kovida-19, RSV - respiratornog sinicijalnog virusa) na lica kod kojih je rizik od razvoja težih formi bolesti veći. Adolescenti, odrasli i imunizovana djeca najčešće imaju blaže ili atipične simptome, iako se izraženo oboljenje može javiti u svim uzrasnim grupama posebno kod onih kod kojih je od završene vakcinacije/revakcinacije prošlo duže od četiri godine - poručili su iz IJZ. R. D.

samostalan život.

Tri crnogorske opštine Danilovgrad, Bijelo Polje i Podgorica obezbjeđuju stanovanje uz podršku namijenjenu mladom licu koje je bilo dijete bez roditeljskog staranja koja se, kako su pojasnili, pruža dvije godine nakon izlaska iz doma podsredstvom centara za socijalni rad. Mlada osoba koja je napustila ustanovu, ističu, ima pravo na ostvarivanje

materijalnog obezbjeđenja u maksimalnom iznosu (iznos petočlane porodice) do 23 godine, odnosno zasnivanja stalnog radnog odnosa.

- Ministarstvo rada i socijalnog staranja planira dalji razvoj ove usluge i u drugim opštinama, a sve u cilju lakše integracije mladih u zajednicu – saopštili su za Gradski portal iz Ministarstva.

R.D.

Društvo

Srijeda, 3. januar 2024.

9

OSVRT

Program rada TVCG – novogodišnja antikorupcija

Ali ovako olakotan, bašmegabri, može mi se trend - prisutan u svim sferama, možda je šansa za novi iskorak, kako u medijima tako i u šali, šegi, ne znam da li je zajebancija (puštite biip) politički korektna riječ - bi trebalo da iskoristi TVCG da pokrene novi talas promišljanja, ali i akcije.

Zabavni Parlamentarni kanal

Budući da nemamo problema sa imidžom institucije RTCG, tj. imamo nezabilježenu gledanost, najbolju opremu, a novinare i inženjere plaćene kao dobre srednjoškolce, mora se pokrenuti nova akcija, đe bi svako bio motivisan da kao odgovoran građanin informacijama doprinese da se stvari dovode u red i zakon. Barem još malo, jer ovo sada je skoro bolje nego ikad.

Zato predlažem novi koncept infotainmenta koji bi odstupio od okoštale podjele, đe su jedno saopštenja stranaka, briga za naaaaaarod, super briga za ugroženi narod i svetinje – bilo to jednovjerno brendirane svijeće, kosti, džipovi ili turistički objekti, a potpuno drugo holivudiranje ili tople priče o parlamentarcima i sijenu za koze tajkuna gradonačelnika na zauzetom zemljištu.

Dakle, nećemo imati muzikalni tanatos – pjevanje i umiranje, nego broadcasting eros, snimanje i smijanje.

Kako?

Parlamentarni kanal bi trebalo pretvoriti u 24/7, đe bi svi imali pristup da u živom programu komentarišu aktuelne političke poteze i namjere, namještaljke i tendere. Ne kad one prođu odbore i procedure, nego dok su u samoj pripremi, prevari i najavi.

Dakle u 24/7 studiju centralno mjesto bi zauzimala tri video-zida. U lijevom bi išao anđeoski lik javnog djelatnika sa rečenicama đe se umire u poštenju, ljepoti i zakonima, u srednjem bi se smjenjiva-

dosadnim gostima naslone malo na TVCG. Ali, ne može.

Amina Murić ulazi, prekida emisiju, dostojanstveno tvrdi da je dovoljno da se ovakve nezgodne teme gledaju i o njihovom kvalitetu odlučuje u zatvorenom krugu prijatelja Savjeta RTCG. Dragan Koprivica predlaže da se ovakva vrsta programa daje u Dobroti i Spužu i da on ima ekskluzivno pravo da objašnjava kako je ovo on osmislio kada je pregledao materijal Originala koji je sakriven. Naod je rekao da se ovo ne pušta bez mišljenja pravne službe, naglašavajući da je Trinaestojulska plod crtanja iskonskih gorštaka a ne izgubljenosti u fake savjetu. Za svaki slučaj. Gospodin iz COK-a je rekao da je važno emitovati, a ne pobijediti.

Filip je htio da smiri strasti, jer razum u većem dijelu ove ekipe nikad nije mogao da pravi problem. Milica je rekla da je ona zadovoljna programom, portalom, produkcijom i ponudom na akcijama u maloprodajnom lancu i i bez ovog serijala. Profesor je zatražio da se ipak razgovara i da se donesu zaključci koji će omogućiti nesmetan razgovor i na sljedećoj sjednici.

Veselin je tražio zastavicu za ofsajde da bi se hladio i rekao ako će već da mu sude da se ovo ne tretira kao dokazni materijal.

Raonić je rekao da je ovo još jedna ružno kreirana afera na evropskom putu javnog medijskog servisa i da će svi pokušaji biti prijavljeni i procesuirani kod njegovog advokatskog tima, a potom kod Suda i Tužilaštva, zajedno sa Pobjedom, Vijestima i još dva momka koji grade na divlje u Donjoj Gorici.

Prijedlozi za program Dramatizacija

Neki ozbiljni glumac, baritonom deklamuje Veselinov doktorat, dok istovremeno đeca recitatori čitaju Master plan crnogorskog turizma. U momentu kad se ta dva teksta poklope, uključuje se komisija sa Univerziteta u Beogradu i Etički komitet Univerziteta Crne Gore. Drljević se uključuje i govori da je on čovjek tradicionalnih vrijednosti, protiv droge i dopinga, a i anarhije đe svako može da prška po spisima Savjeta RTCG, makar to bio i član Savjeta. Ili da snima dokumentarne filmove koje unose paniku, nered i nelagodnost u njegove kognitivne postulate o kojima se može raspravljati tokom emisije. Obje komisije se crvene.

Sve ovo može biti shvaćeno kao veoma liberalan, ali i oštar pristup razmišljanju i djelanju, koji opet mogu ugroziti čovjekovu iskonsku nutrinu, bezazleni i skori naivni i nevi-

Ovako olakotan, bašmegabri, može mi se trend - prisutan u svim sferama, možda je šansa za novi iskorak, kako u medijima tako i u šali, šegi, ne znam da li je zajebancija (puštite biip) politički korektna riječ - bi trebalo da iskoristi TVCG da pokrene novi talas

Srđan Čović

ni bitak. Dakle, moramo braniti ljudska prava.

Paralelne istine Borisa R.

Tu se mora dati prostora Borisu R, čovjeku koji je pravo studirao dugo i sporo, ali naopako. Kako ga primjenjuje govore sudski sporovi i nezakoniti otkazi, obesmišljeni konkursi i odluke Višeg suda u recycle bin, nećemo reći trash-u.

Ide video i sličice: Srednjoškolac Raonić, sa prijavljenom diplomom Pravnog fakulteta iz dalje budućnosti, na skupu u Strazburu. Temakriza vođstva. Priča ono što je čuo dok je vozio kući doktora, koji je držao predavanja u njegovoj matičnoj NVO. Škola političkog rukovođenja, razni političari na ugodnim mjestima pričaju o nepravdi i boljem svijetu. Počasni alumni je žongler sa Velike plaže. Raonić, apsolvent u četrdesetim-pedesetim je

direktor, medijator, a i politički analitičar. Nezvanično i gossip posrednik između NVO, partija i ambasada. Zadatak odgovoran, polivalentan, ali mora se baratati sa nekoliko paralelnih istina, jer ako se ukrste biće jasno da je riječ o velikoj obmani.

Dnevna traka

Žbun pored plaže i u njemu kamera, setap za svakog antikoruptivnog Džems Bonda, koji želi da uhvati ministra koji se parkirao na plaži vikendom službenim kolima. Analiza nošenja toga u sudskom sistemu, detektori na ulazu sudova koji sporo sude. Grant – akcija – izvještaj – revizor – grant – akcija izvještaj - revizor. Slika sa Vesnom B, slika sa Vesnom M, slika sa Stojiljkovićem BIL, sa Dritanom, Rankom, Zoranom P, Kineskim zidom, Kurozebom. To je to. Osoba, pojava koja može sa svim institucija-

ma, predjelima i ljudima. Onda ide dramatizacija razgovora koji nastaju tokom potražnje likova koji će popuniti Savjet RTCG, kao i pokušaja da se utiče na kandidate koji bi mogli te likove iz Savjeta da skrenu na krivi put.

Savjet podiže gledanost

Tu se već spajaju dvije paralelne priče i dva lika iz šest videa ide u jedno novo prijateljstvo, krerirajući novi pravilnik o zapošljavanju gendir RTCG, nastaje opsada RTCG, Savjet postaje Komisija, Komisija Savjet (pčele ovce, a ovce pčele – hvala TBOK ) a Naod tumači pravne propise sa istim entuzijazmom kao, recimo, pravni savjetnik Savjeta koji će biti uzdržan ili šefica pravne službe koja će ipak kasnije ustuknuti profesionalno pod razobručenim kabadahijskim ponašanjem BR. Ovdje već počinje gledalište da se buni, zgražava, stižu i teške poruke. Rekordi gledanosti, ali stvarne, izazivaju pomnu pažnju i ostalih televizija koje bi da svoj talk show sa stalno istim i. mandić

Ova aplikacija je u potpuno nestandardnom pravno formalnom obličju, jer mora da slijedi matricu koja je zaživjela otkad je u RTCG došao izlobirani savjet da bi ,,silu na sramotu“ izabrao nelegalnog direktora. Stoga neću slati dokumenta jer se ona nalaze u mom dosjeu, koji se tretira samo kad Drljević na brzinu ponovi konkurs iz 2021, sa dokumentima iz 2021, a tumačeći fakte iz maja i juna 2023, kako mu je zastavici ćef.

li zakoni koje taj javni djelatnik krši, finansijske posljedice, kao i komentari oduševljenih ili ogorčenih gledalaca.

U desnom, gledano iz režijskog ugla, išla bi dramatizacija događaja koji su u biti ove predstave za javnost, sa svim elementima koji bi se rado izbacili iz biografije, zbog familije. Naravno, kvaka je u tome što imaginarna ,,ruka pravde“ upravo ište taj dio ekrana.

Ko god prati sprdačinu, koja se odvija u RTCG od dolaska Drljevića i Raonića, neizostavno će za prvu emisiju izdvojiti upravo romansirane biografije ova dva znalca. Dakle, lijevi ekran, zvanična biografija... sredina interaktivna.

RTCG

Piše: Srđan Čović, lučonoša titogradske gimnazije

Sa posljednje sjednice Savjeta RTCG

Zaključak autora

Pošto je sve dogovoreno da bude izabran kandidat M. K, a da se nelegalni menadžerski tim još jednom poigra sa RTCG i zdravim razumom, ovaj program rada će biti sinopsis koji će se ovjeriti u Agenciji za intelektualnu svojinu, objaviti na portalima tokom novogodišnjih praznika, a snimati sljedeće godine. Pozivam gospođu Camović da bude stručni saradnik na realizaciji ovog projekta.

Autor programa rada: Srđan Čović P. S. Ukoliko neko od pomenutih otvori savjetničku ili menadžersku dušu, sinopsis je podložan promjeni, a to će se uzeti kao olakšavajuća okolnost. Honorari su u okviru finansijskog plana, a za Drljevića duplo.

10 Hronika

Srijeda, 3. januar 2024.

CRNI REKORD: Podaci Uprave policije pokazuju da je najveći broj saobraćajnih nesreća registrovan na teritoriji Podgorice

Crnogorski drumovi za godinu odnijeli 77 života PODGORICA – U saobraćajnim nesrećama na crnogorskim putevima u 2023. godini život je izgubilo 77 osoba, čime je postavljen crni rekord u odnosu na prethodne godine, pokazuju podaci Uprave policije.

Sedamnaestogodišnji Filip Vučeljić stradao je posljednjeg dana prethodne godine u saobraćajnoj nesreći u podgoričkom naselju Zlatica. U nesreći, koja se dogodila 31. decembra oko 20.40 sati na Bulevaru Vilija Branta, povrijeđene su četiri osobe.

Nekoliko sati ranije dvije osobe poginule su u saobraćajnoj nesreći kod tunela Budoš.

Od zadobijenih povreda preminuli su supružnici Miladin Todorović (75) i Rada Todorović (70).

Do udesa je došlo u 14.20 časova kada su se sudarila dva putnička vozila.

Istog dana, u jutranjim satima poginula je Nataša Kalezić (30) kada je vozilom kojim je upravljala sletjela u rijeku Moraču, u naselju Donja Gorica, kod mosta ,,Luča“.

-Jutros je prijavljeno policiji da je došlo do slijetanja vozila u rijeku Moraču, a sa mosta ,,Luča“. Na lice mjesta su izašle ekipe policije, Službe zaštite i spasavanja i Hitne medicinske pomoći, kao i ekipe ronilaca Sektora policije posebne namjene i iz Bijele. Nakon pretrage iz rijeke je izvučeno tijelo N. K. (1993) - saopšteno je ranije iz policije.

Dodaju da je o događaju obaviješten tužilac, a preuzimaju se mjere i radnje na utvrđivanju okolnosti kako je došlo do slijetanja vozila.

Kako je Pobjedi saopšteno iz Uprave policije, lica koja su stradala su u najvećem broju starosti od 25 do 48 godina.

-Najmlađa osoba koja je smrtno stradala bila je stara dvije godine, a najstarija je imala 86 godina – saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije.

Napominju da se najveći broj saobraćajnih nezgoda dešava na putnim pravcima Podgorica – Cetinje – Budva, Podgorica – Danilovgrad – Nikšić te Podgorica – Bar. - Najveći broj saobraćajnih nezgoda je registrovan na teritoriji Podgorice – naglasili su za Pobjedu iz policije.

Kako je navedeno u saopštenju Uprave policije, za 11 mjeseci 2023. godine (zaključno sa 30. novembrom 2023. godine) dogodile su se 6.052 saobraćajne nezgode u kojima su teško povrijeđene 534 osobe, a lakše 2.345 osoba.

Napominju da je na našim putevima u proteklih osam godina poginulo 476 osoba, a najviše u 2023. godini - 77. U 2022. poginule su 73 osobe, u 2021. godini 55, a godinu ranije 48 osoba.

Jedna osoba manje stradala je u 2019. godini, dok je u 2018. poginulo 48 osoba. U 2017. poginule su 63 osobe, a u 2016. godini 65.

- Pokazuje se da ovaj problem zahtijeva širu akciju, jer i pored pojačanog prisustva saobraćajne policije na putnim pravcima, preventivnih aktivnosti, pojačanih kontrola učesnika u saobraćaju, kao i brojnih apela, bilježe se opominjući podaci u stalnom rastu ljudskih gubitaka na putevima - naveli su u saopštenju.

-Uprava policije skreće pažnju, da u bilo kojoj drugoj državi na svijetu pa ni u Crnoj Gori, ne postoji objektivna ni realna mogućnost, da na svakoj kritičnoj ili manje opasnoj dionici puta bude prisutan policijski službenik, kako bi vozači,

Uhapšeno 3.498 vozača Iz Uprave policije Pobjedi je saopšteno da je u 2023. godini izvršeno alkotestiranje 167.360 vozača, od kojih je 10.582 upravljalo vozilom u alkoholisanom stanju.

Dodaju i da je 226 vozača odbilo alkotestiranje i da je uhapšeno 3.498 vozača.

-Shodno Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima službenici saobraćajne policije ne vrše oduzimanje vozačkih dozvola, a za 11 mjeseci 2023. godine izdato je 116.420 naloga za plaćanje novčane kazne i podnijeto 16.540 prekršajnih prijava – zaključuju iz Uprave policije.

cdm

Najmlađa osoba koja je smrtno stradala bila je stara dvije godine, a najstarija je imala 86 godina – saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije

Sa uviđaja saobraćajne nesreće u podgoričkom naselju Zlatica, 31. decembra 2023. godine

Jedna osoba teže povrijeđena, osam lakše U Crnoj Gori, u protekla 24 sata, dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a osam lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se najviše nezgoda dogodilo u Podgorici, šest.

Prema podacima policije tri nezgode dogodile su se u Baru, po dvije u Herceg Novom i Budvi, a jedna u Bijelom Polju.

Izdata su 103 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 32 prekršajne prijave.

Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

zbog straha od eventualne kazne, usporili vožnju i prilagodili svoje ponašanje u saobraćaju - navode iz Uprave policije.

Posebno, kako kažu, zabrinjava veliki broj vozača koji su kontrolisani i zatečeni da upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola.

-Zbog toga, još jednom ape-

lujemo na sve vozače, da vozilom upravljaju samo na način koji je bezbjedan po njih, njihove saputnike i ostale učesnike u saobraćaju. Posebno apelujemo na roditelje, da kategoriji mladih vozača (vozači do 24 godine), skrenu pažnju na poštovanje saobraćajnih propisa i bezbjedno i sigurno

Uprava policije apeluje na građane da vozilom upravljaju savjesno i odgovorno, jedan trenutak nepažnje ili pogrešne procjene sopstvenih sposobnosti u saobraćaju može dovesti do tragičnih posljedica upravljanje vozilom – upozoravaju iz policije.

Kažu i da će policijski službenici i u narednom periodu u okviru realnih mogućnosti nastojati da svojim aktivnostima, doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.

-Ali još jednom apelujemo na sve vozače, da svojim odgovornim ponašanjem i sami doprinesu svojoj i ukupnoj bezbjednosti u saobraćaju i smanjenju broja nezgoda sa najtežim posljedicama - zaključuju u UP. Uprava policije ukazuje na značaj sinergije svih sektora –

U udesu kod Ohrida teže povrijeđena državljanka Crne Gore Državljanka Crne Gore O. I. (70) teže je povrijeđena, a pet osoba lakše, u sudaru tri automobila kod Ohrida, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije.

Kako se navodi, u saobraćajnoj nezgodi, koja se dogodila 1. januara na regionalnom putu Ohrid-Sveti Naum, učestvali su automobili sa srpskim, crnogorskim i makedonskim tablicama, prenosi N1.

Precizira se da je prekjuče u 18.30 došlo do saobraćajne nezgode između „golfa“ crnogorskih registarskih oznaka, koji je vozio V. I. (77) iz Crne Gore, „mercedesa“ sa srpskim registarskim oznakama, kojim je upravljao S. M. (27) iz Srbije i „forda“ sa ohridskim tablicama, kojim je upravljao S. T. (61) iz Ohrida.

- U udesu je teško povrijeđena putnica iz ,,golfa“ O. I. (70) iz Crne Gore, a tjelesne povrede su zadobili trojica vozača i još dva putnika iz ,,mercedesa“ - konstatovano je u Specijalnoj bolnici ,,Sveti Erazmo“ u Ohridu, navodi se u saopštenju.

Uviđaj na regionalnom putu Ohrid-Sveti Naum obavila je ekipa Sektora unutrašnjih poslova „Ohrid“.

bezbjednosnog, saobraćajnog, zdravstvenog, obrazovnog, nevladinog i medijskog – kako bi se razvila drugačija saobraćajna kultura, ali i osnažio sistem koji bi kompenzovao ljudsku ranjivost i sklonost greškama.

- Vodeći uzrok saobraćajnih nezgoda sa smrtnim posljedicama je neprilagođena brzina, a iza toga stoje različiti uticaji korišćenja alkohola i psihoaktivnih supstanci, zatim umor i stres, ali drugi razlozi izostanka adekvatne koncentracije. Stoga je presudno važan napor različitih aktera u pravcu jačanja svijesti građana o opasnostima koje nosi neprilagođena i brza vožnja, a kako bi dali doprinos ličnoj, ali i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju - kazali su iz Uprave policije.

Uprava policije apeluje na građane da vozilom upravljaju savjesno i odgovorno, jedan trenutak nepažnje ili pogrešne procjene sopstvenih sposobnosti u saobraćaju može dovesti do tragičnih posljedica.

- Takođe, pozivamo sve ostale aktere da zajedno doprinosimo razumijevanju značaja poštovanja saobraćajnih pravila, a samim tim da čuvamo živote u saobraćaju - zaključuju iz policije.

J. RAIČEVIĆ/A. RAIČKOVIĆ

Svijet

Srijeda, 3. januar 2024.

11

Kako je grupa novinara iz Gaze, rizikujući živote, dobro razrađenu i decenijama uspješnu cionističku kampanju dezinformisanja učinila nefunkcionalnom

Profesija ispred opasnosti

Gazom se uglavnom kreću u grupi. Dijele hranu, zaštitnu opremu, pristup električnoj energiji, internetu i svemu ostalom što im je potrebno da bi mogli izvještavati.

Prepoznaju se po plavim prslucima i šljemovima na kojima stoji oznaka „press“. To novinarsko obilježje trebalo bi da im garantuje bezbjednost i zaštitu, ali ih u Gazi ono ne čini nimalo sigurnijim u odnosu na ostale.

Izraelske okupacione snage u startu su poručile da reporterima ne mogu garantovati bezbjednost, ali njih to, kao ni prijeteći telefonski pozivi koje primaju od izraelskih bezbjednosnih službi, nije spriječilo da danonoćno dežuraju na terenu i u realnom vremenu dokumentuju svoju surovu stvarnost.

društvene mreže

Svjesni da kroz editovani sadržaj velikih medijskih kuća koje ih angažuju svijetu neće dočarati realnu sliku izmučene, razorene, raseljene i ubijene Gaze, sve što zabilježe ne terenu odlučili su da objavljuju na svojim profilima na socijalnim mrežama.

Većina njihovih objava je visoko osjetljivog karaktera i korisnici im pristupaju uz lični pristanak.

Te objave sastoje se od fotografija i video-klipova na kojima se vide ruševine zgrada, čuju krici majki i očeva koji u rukama drže svoju mrtvu djecu.

Vide se tijela pritisnuta betonskim blokovima, tijela raznijeta bombama i razbacana svuda naokolo, čuje zapomaganje povrijeđenih.

Nerijetko se dešava da povrijeđene i sami izvlače iz ruševina i prevoze do bolnica gdje nastaje nova edicija užasa.

Bolnice su prepune ranjenika i ljudi koji nemaju gdje da se sklone, podovi su umrljani krvlju.

Tamo snimaju prestravljenu djecu koja se doslovno tresu od straha, djecu koja danima čuče po ćoškovima prepunih bolnica čekajući roditelje koji su mrtvi i kojima se niko ne usuđuje to da kaže.

Svijetu šalju slike prijevremeno rođenih beba koje palestinski ljekari, u očajničkom pokušaju da ih spasu, umotavaju u folije i stavljaju pored tople vode, jer inkubatori u kojima bi trebale da se nalaze ne rade zbog čestih prekida u napajanju strujom i izraelske blokade isporuka goriva za pokretanje bolničkih generatora.

Snimaju kolone ljudi i sebe u njima, dok se kreću sa sjevera na jug Pojasa Gaze, izvještavaju iz poprišta borbi, dok se oko njih odvija artiljerijska vatra, a u susret im dolaze izraelski tenkovi.

Postali su oči i uši milionima ljudi širom svijeta koji prateći njihove naloge na socijalnim mrežama dešavanja u Gazi prate u realnom vremenu. Zbog uslova u kojima izvještavaju smatraju ih najvećim herojima današnjice.

Jedan od njih je Vael Dahduh, koji je u žižu međunarodne javnosti dospio još sa početka izraelskog bombardovanja Pojasa Gaze kada je, tokom izvještavanja sa terena, saznao da su njegova supruga, sin, kćerka i unuk ubijeni u vazdužnim napadima okupacionih snaga na kuću u kojoj su se nalazili.

Vael je sahranio porodicu i odmah se vratio na teren. Nastavio je to da radi i nakon što mu je nedavno kolega kamerman Samir Abudaka na smrt iskrvario od posljedica ranjavanja koje je zadobio u napadu izraelskih dronova na školu iz koje su izvještavali, a u kome je i sam ranjen.

Samer je preminuo, jer ekipe hitne pomoći, zbog višesatnih kombinovanih vazdušnih i kopnenih okupacionih

Instagram

Snimaju kolone ljudi i sebe u njima, dok se kreću sa sjevera na jug Pojasa Gaze, izvještavaju iz poprišta borbi, dok se oko njih odvija artiljerijska vatra, a u susret im dolaze izraelski tenkovi. Postali su oči i uši milionima ljudi širom svijeta koji prateći njihove naloge na socijalnim mrežama dešavanja u Gazi prate u realnom vremenu. Zbog uslova u kojima izvještavaju smatraju ih najvećim herojima današnjice

Motaz Azaiza

udara na civilnu i putnu infrastrukturu u Kan Junisu, nijesu uspijele da se probiju do njega.

Samer je jedan od najmanje 73 medijska radnika ubijena od početka izraelske kampanje napada na Gazu.

konstantni stres

Da su i novinari meta Vaelu je, kako je jednom prilikom i sam rekao, bilo jasno još u maju 2021. godine kada je izraelsko vazduhoplovstvo bombardovalo zgradu u Gazi kojoj su se nalazile redakcije Al Džazire i Asošijeted presa pod nikad dokazanom tvrdnjom da se u njoj nalazila vojna imovina Hamasa.

Rizik i stres kojima je konstantno izložen nije demoralisao ni profesionalnog fotografa i fotoreportera iz Gaze Motaza Azaiza, koga na Instragramu sada prati gotovo 18 miliona ljudi i više nego aktuelnog predsjednika Amerike Džoa Bajdena.

Motaz je početkom decembra objavio uporednu fotografiju sebe prije 7. oktobra i sebe nakon 60 dana rata, koja najbolje dočarava stres kroz koji sa svojim kolegama svakodnevno prolazi. Na fotografiji novijeg datuma crna kosa ovog mladića postala je prosijeda.

Motazu su tek 24 godine. U ime zahvalnosti što, uprkos svemu, prenosi vijesti iz Gaze, građani Mančestera nedavno su u tom gradu oslikali mural sa njegovim likom.

Svjesni da kroz editovani sadržaj velikih medijskih kuća koje ih angažuju svijetu neće dočarati realnu sliku izmučene, razorene, raseljene i ubijene Gaze, sve što zabilježe ne terenu odlučili su da objavljuju na svojim profilima na socijalnim mrežama

Njegov kolega Mohamed Masri svega nekoliko dana nakon početka izraelske kampanje bombardovanja Gaze objavio je izvještaj koji je slomio i najtvrđa srca.

Snimio je čovjeka koji u kartonskoj kutiji i na biciklu nosi ostatke svog sina koga je upravo preuzeo iz mrtvačnice.

- Ovaj otac će sam sahraniti svoje dijete. Ovo je samo jedna tragedija u nizu – rekao je Marsi u svom izvještaju.

Bisan Ovda je filmska rediteljka koja je privukla pažnju širom svijeta svojim dnevnim video-snimcima koji uglavnom počinju rečenicom „još sam živa“.

Ona je na svom Instagram nalogu prije početka rata objavljivala uobičajene fotografije sebe i svojih prijatelja. Tri dana nakon početka izaelske kampanje bombardovanja snimila je sebe kako sa svojom porodicom napušta kuću u kojoj je živjela. Bisan je na tom i nekoliko narednih snimaka bila nasmijana i nadala se da će rat uskoro prestati.

- Kao i svaki napad na Gazu do sada – govorila je tada.

Dvadeset dvogodišnja novinarka Plestija Alakad uglavnom objavljuje razgovore sa djecom i ljudima koji joj govore kako se nose sa nedaćama, dok u pozadini tih snimaka često odjekuju detonacije. Izvještava tokom evakuacija i haosa koji tada nastaje na ulicama.

odlučnost

- Život u Gazi nikada nije bio normalan, ali mi sada nedostaje ono za šta sam mislila da je normalno – rekla je u jednom od svojih izvještaja.

Rizik i stres kojima je konstantno izložen nije demoralisao ni profesionalnog fotografa i fotoreportera iz Gaze Motaza Azaiza, koga na Instragramu sada prati gotovo 18 miliona ljudi i više nego aktuelnog predsjednika Amerike Džoa Bajdena. Motaz je početkom decembra objavio uporednu fotografiju sebe prije 7. oktobra i sebe nakon 60 dana rata, koja najbolje dočarava stres kroz koji sa svojim kolegama svakodnevno prolazi. Na fotografiji novijeg datuma crna kosa ovog mladića postala je prosijeda. Motazu su tek 24 godine. U ime zahvalnosti što, uprkos svemu, prenosi vijesti iz Gaze, građani Mančestera nedavno su u tom gradu oslikali mural sa njegovim likom Zbog razotkrivanja izraelskih zločina nad palestinskom djecom Saleh al Džafaravi, našao se odmah s početka okupacionih napada na udaru cionističke propagandističke mašinerije koja je pokušala da ga označi kao „kriznog glumca“, ali se ubrzo ispostavilo da je riječ o mladom novinaru koji izvještava o stvarnosti na terenu u Gazi.

Njegova i odlučnost njegovih kolega da se, zarad istine, svjesno izlože riziku po sopstveni život, uspjela je odmah s počeka izraelskih napada na Gazu da pomrsi planove ekstremnog desničara Benjamina Netanjahua i njegovog ratnog kabineta da primjenom do tada efikasnog propagandističkog sistema izraelske javne diplomatije, poznatijeg kao Hazbara, još jednom dehumanizuju Palestince i bace sjenku na izgladnjivanje, zločine i genocid koji čine nad stanovnicima okupiranih palestinskih enklava.

Izraelska propaganda uglavnom se svodi na tvrdnje da su civili ubijeni u njihovim napadima korišćeni kao živi štit Hamasa, da Palestinci priređuju lažne sahrane, da se pretvaraju da su mrtvi i da su tijela beba i djece umotanih u bijele čaršafe od sjevera do juga Pojasa Gaze zapravo lutke.

Međutim, i najmanje informisanim sada postaje jasno da je patnja palestinskog naroda počela decenijama prije Hamasa i krajnje nelogičnog i zločinačkog napada te grupe na južni Izrael 7. oktobra.

Postalo je očigledno da Izrael svoje „pravo da se brani“ zloupotrebljava za konačni obračun sa palestinskim narodom i njihovim otporom višedecenijskom ugnjetavanju i protjerivanju.

Palestinski otpor snažniji je nego ikada ranije, a solidarnost sa palestinskim narodom, koja danas milione ljudi širom svijeta tijera da pronose glas obespravljene Palestine, nikada veća. Đurđica ĆORIĆ

12 Crnom Gorom

Srijeda, 3. januar 2024.

,,Bistrica“ nema opremu za vanredne situacije To je navedeno u Programu rada ovog preduzeća za 2024. godinu. Menadžment podsjeća na vanrednu situaciju u novembru 2016. i februaru i novembru 2023. godine.

– Tada je zbog obilnih padavina došlo do izlivanja Bistrice iz prirodnog korita i bujičnih potoka na Zaimovića livadama i kod Auto-moto društva u Jadranskoj ulici. Bili su ugroženi glavni distributivni cjevovodi u Majstorovini i kod kuće Čabarkapa u Jadranskoj ulici i na Zaimovića livadama kod OŠ ,,Marko Miljanov“. Najviše su bili ugroženi putni pravci, stambeni i poslovno-stambeni objekti, koji su bili potpuno poplavljeni. Iz tih razloga neophodno je u što kraćem roku obezbijediti mehanizaciju koja može efikasno završavati sve poslove u ovakvim situacijama. Neophodna oprema je: rovokopač gusjeničar, kamion kiper sa tri osovine kapaciteta do 20 m³ sa niskonosećom prikolicom za transport mehanizacije, kao i specijalno vozilo — cistijerna za odgušenje kanalizacije, koji bi bili na raspolaganju Opštini i opštinskim javnim službama, sekretarijatima, ustanovama i preduzećima u slučaju vanrednih situacija – piše u dokumentu.

PLANOVI

Glavna djelatnost Vodovoda „Bistrica“ je javno vodosnabdijevanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda. Postoji od 1961.godine, a u registru privrednih subjekata nalazi se kao Društvo sa ograničenom odgovornošću od oktobra 2014. godine.

– Osnovni cilj nam je da tokom 2024. obezbijedimo

Tokom nevremena 2016. i 2023. godine bili su ugroženi putevi, stambeni i poslovno-stambeni objekti, koji su bili potpuno poplavljeni. Neophodno je u što kraćem roku obezbijediti: rovokopač gusjeničar, kamion kiper sa tri osovine kapaciteta do 20 kubika sa niskonosećom prikolicom za transport mehanizacije, kao i specijalno vozilo B.ČOKOVIĆ

BIJELO POLJE – Preduzeće Vodovod „Bistrica“ d.o.o. nije opremljeno mehanizacijom za vanredne situacije. Stoga je neophodno da se uz pomoć Opštine i Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj nabave osnovna sredstva za rad.

KRIZNE SITUACIJE USLOVLJENE NEVREMENOM: Poplava u novembru 2023. godine

svim korisnicima usluga redovno i kontinuirano snabdijevanje u skladu sa Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode, kao i uredno odvođenje otpadnih voda fekalnog porijekla. Osim toga, cilj nam je i da modernizujemo opremu i sredstva za rad, sprovedemo stručno usavršavanje zaposlenih radi pružanja što kvalitetnije usluge. Kada je u pitanju vodovodni sistem, planirana je rekonstrukcija gradske i prigradske vo-

dovodne mreže, koja se odnosi na - zamjenu ACC cijevi HDPE cijevima odgovarajućeg profila u okviru tekućeg održavanja, zamjenu dotrajalog fitinga-ventila, LG komada, zamjenu i rekonstrukciju dotrajalih AB šahti i sanaciju kvarova na gradskoj vodovodnoj mreži. Zatim, potrebna je zamjena vodomjera i pripadajućeg fitinga kod potrošača. Aktivnosti u pogledu kanalizacionog sistema odnose se na šalovanje, armiranje,

ugradnju LG poklopca i betoniranje šahti, betoniranje kvarova nakon sanacije kanalizacione mreže – navedeno je u planu za 2024. godinu.

Procijenjeno je da će zamjena ventila, armature, fitinga, ab šahti, cjevovoda vezanih za javno vodosnabdijevanje koštati 82.900 eura, a materijal, otpadne vode i zamjena i ugradnja vodomjera 136.569 eura.

D.o.o. Vodovod „Bistrica“ se finansira iz sopstvenih prihoda. Ukupan prihod za ovu godinu je planiran na 1,34 miliona eura, a rashod 1,40 miliona. Preduzeće ima 63 zaposlenih. Za njihove zarade ove godine biće potrebno 987.665 eura.

– Tokom 2024. planirano je popunjavanje upražnjenih radnih mjesta ( tokom 2023. prestao je radni odnos za pet zaposlenih, jednom zaposlenom 2024. po sili zakona prestaje radni odnos). Takođe, preduzeće je u deficitu sa zaposlenima na radnom mjestu nekvalifikovanih radnika, VKV majstora, zaštitara – najavljuje menadžment.

CIJENA

Potrošačima će od ove godine računi za vodu biti uvećani 35 odsto. To je prvo poskupljenje od 2012. godine. Kako je ranije saopšteno iz ovog preduzeća, povećanje je uslijedilo na zahtjev Regulatorne agencije za komunalne djelatnosti.

Prosječan račun za 20 metara kubnih vode iznosio je 6,14 eura, dok po novim cijenama iznosi 8,31 euro, sa PDV-om.

Na zahtjev Regulatorne agencije donijeta je odluka da se cijena vode za pravna i fizička lica izjednači.

C.G.

Vlada formirala tim

Pripremiće strategiju razvoja sjevera PODGORICA – Vlada je formirala radni tim koji tokom narednih 12 mjeseci treba da pripremi strategiju razvoja sjevera Crne Gore.

U obrazloženju odluke se navodi da je jedan od prioriteta države razvoj sjevera Crne Gore koji ima izuzetan potencijal za zeleni i održivi razvoj, kao i da se uspostavi uravnoteženje regionalnog i razvoja sjevera Crne Gore.

Predsjednik tima je Vladimir Martinović, ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a sekretar Vuk Žižić, državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Članovi su državni sekretar i v.d. sekretara u tom Ministarstvu Nenad Vitoopština plav

BIJELO POLJE: Menadžment gradskog preduzeća ukazao na probleme u radu

Nihad Canović

KOLAŠIN: Donacija NVU Jasenova i Ocka gora

Školi darivali sportsku opremu KOLAŠIN – Nevladino udruženje Jasenova i Ocka gora obezbijedilo je lopte za fudbal, košarku, rukomet i odbojku učenicima OŠ ,,Mojsije Stevanović“ u Manastiru Morača. Donaciju je uručio predstavnik NVU Mile Ilić.

- Naše udruženje pokušava da u svakom segmentu društvenog života donese nešto bolje području Donje Morače. Borimo se za nove puteve, nove poljoprivredne zasade. Borimo se da se obnove ognjišta

BUDVA: Aktivisti CDPR posjetili ustanovu za stare u Petrovcu

Radovi studentkinja FLU na zidovima Doma ,,Majka Pija“

ZAHVALNA NA DARU: Majka Drita sa poklonjenim radovima

BUDVA - Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka Domagoj Žarković i članovi posjetili su tradicionalno Dom za starije osobe ,,Majka Pija“ u Petrovcu, koji vode časne sestre Franjevke, na čelu sa upraviteljicom Samostana Sveti Vid i glavnom časnom sestrom Doma, majkom Dritom.

Majki Driti predati su radovi studentkinja Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja - Odsijek za grafiku: Ine Koprivice, Ivone Mirković, Milice Ćukteraš, Teodore Mirdite, Zorane Dimitrijevski, Kristine Nilović, Jelene Mijanović, Anje Pavićević, Jelene Jolić, Dušice Trcete, Saške Bojić, Milanke Mirko-

mirović i Nikola Tomašević i Nihad Canović, predsjednik opštine Plav.

– Njihov je zadatak da daju smjernice za izradu strategije razvoja sjevera Crne Gore, naprave analizu zatečenog stanja u odnosu na ulaganje i razvoj sjevera Crne Gore, a da akcenat bude na ekologiji i turizmu, zatim pregled zatečenog stanja u posljednjih pet godina što se tiče ulaganja u sjeverni region. Zatim, da predlože aktivnosti koje treba sprovesti kako bi se došlo do poboljšanja opšteg stanja razvoja sjevera, koordiniraju aktivnosti u sprovođenju politike razvoja sjevera, unaprijede saradnju sa jedinicama lokalne samouprave u sjevernom regionu, prate realizacije dosadašnjih dokumenata iz oblasti regionalnog razvoja u odnosu na razvoj sjevera Crne Gore na osnovu statističkih i drugih relevantnih podataka i obavljaju stručne i savjetodavne poslove u vezi sa razvojnim projektima i razvojem sjevera – piše u obrazloženju odluke. Članovi i sekretar tima primaće mjesečnu naknadu u visini 50 odsto prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini. Naknada će se obezbijediti iz budžeta Crne Gore za 2024. godinu.

C.G.

vić, Ive Mandić, Ksenije Ćetković, Anastazije Grigoreve i Gizeme Cetindiker.

Ti radovi sa prethodnim donacijama - crtežima i grafikama - krase prostorije Doma i čine prostor ljepšim i ugodnijim za boravak pacijenata, časnih sestara i ostalog osoblja.

Sekretar CDPR Domagoj Žarković je kazao da se na-

koja su ugašena. Međutim, u prvom planu su nam uvijek učenici i škola u Manastiru Morača. Te učionice su dio naših porodičnih biografija i stalo nam je da i sadašnjim đacima omoguće dovoljno školskog znanja i životnog samopouzdanja - kazao je Ilić.

U ime OŠ ,,Mojsije Stevanović“ na donaciji je zahvalio profesor Duško Dragojević. Istakao je da NVU Jasenova i Ocka gora nastavlja da na kreativan i koristan način bude prisutno u Donjoj MoDr. D. rači.

daju da redovnim i tradicionalnim posjetama u blagim prazničnim danima pokazuju starim, nemoćnim i bolesnima koji se nalaze u Domu da nijesu napušteni i zaboravljeni.

Dom nosi naziv po časnoj sestri Piji koja je živjela u Petrovcu i koja je uložila veliki trud da obnovi i održi samostan. Majka Pija je bila glavna i prva sestra koja je došla iz Slovenije1966. i sve je vodila do 1999, kada je umrla. Njega bolesnika koju je ona započela postala je i ostala tradicija i zbog toga je Dom dobio naziv po njoj.

C.G.

Crnom Gorom

Srijeda, 3. januar 2024.

13

BAR/ BUDVA/ HERCEG NOVI/ KOTOR/TIVAT – Nekoliko opština organizovalo je doček Nove godine na otvorenom. Poznati izvođači privukli su brojnu publiku, uglavnom iz Crne Gore i regiona.

Organizatori kažu da su trgovi bili prepuni, da su im očekivanja opravdana.

BAR

Barani i njihovi gosti, prema procjenama bilo ih je oko 30.000, Novu godinu su dočekali sa Lepom Brenom na platou ispred Sportske dvorane „Topolica“. Organizatori kažu da je oborila rekorde posjećenosti novogodišnjih koncerata u Baru, koji se organizuju na otvorenom.

Zvijezda Balkana koja opstaje na vrhu muzičke scene više od 40 godina u ekstravagantnom izdanju popela se na binu u 23 časa, dočekana ovacijama publike, a oduševljenje nije jenjavalo u naredna dva sata. Koncert je počela hitom ,,Boliš i ne prolaziš“, zatim su uslijedili ,,Srećna žena“, „Kao nova“, „Uđi slobodno“…

U Baru u publici bio je region u malom, ali i gosti iz zapadne Evrope, Rusije, Ukrajine, Turske…Svi su jedinstveni u stavu da je provod savršen, a doživljaj dočeka Nove godine fantastičan.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je za Media biro da su opravdana očekivanja.

– Večeras se potvrdilo da Bar jeste centar Crne Gore, da je ovdje na platou ispred Sportske dvorane „Topolica“ više od

CGNEWS

U Baru je nastupila jedna od najvećih regionalnih zvijezda Lepa Brena, a u Budvi Toni Cetinski.

Kotorane je u 2024. uvela Severina, a Tivćane Haris Džinović. U Herceg Novom je nastupilo Bijelo dugme, odnosno Goran Bregović, Alen, Tifa i Orkestar za svadbe i sahrane

Herceg Novi

Budva

MEDIA BIRO

Bar

MEDIA BIRO

MEDIA BIRO

Novogodišnji doček na otvorenom priređen u nekoliko opština, organizatori zadovoljni

ka Dragana Vlaović pozvala prisutne i publiku koja koncert prati putem malih ekrana da na inicijativu humanitarke Milanke Stijović, a u dogovoru sa organizatorima i učesnicima programa, podrže njenu akciju „Bože, čuvaj mi ovo pile“, odnosno da pošalju makar jednu SMS poruku na broj Fondacije „Budi human“ 14543, sadržaj poruke bio je broj 1.

KOTOR

Kotor

Tivat

Regionalne zvijezde privukle više desetina hiljada posjetilaca 20.000 ljudi, da Brena zabavlja sve generacije, od sedam do 77 godina. Potvrdili smo da Bar postaje mjesto dobrog provoda i na tome ćemo i u narednom periodu raditi – kazao je Raičević.

Sedmodnevni Novogodišnji hepening u Baru realizuje se u organizaciji TO Bar, pod pokroviteljstvom Opštine, a traje od 27. decembra do 3. januara.

Zadovoljan je i direktor TO Bar Danilo Orlandić.

– Bar je spektakularnim koncertima Zdravka Čolića u maju, Hausera u avgustu, manifestacijom „Ljeto sa zvijezadama“ i Novogodišnjim hepeningom, čija je kruna koncert Lepe Brene, potvrdio da je epicentar dobre zabave u regionu. U najveselijoj noći, prije nego što je Lepa Brena izašla na binu, publiku je zagrijao bend Akademia. Taj trend ćemo nastaviti – kazao je Orlandić.

Sredstva od vatrometa u Baru ove godine biće utrošena za projekat izgradnje Pet parka.

BUDVA

Budvani i brojni turisti dočekali su novu 2024. godinu uz hitove pop zvijezde Tonija Cetinskog, eksplozivan zajednički nastup Đorđa Davida, benda Death Saw, Slavice Angelove i Ivane Peters i huk i zvuk čuvene rok grupe Van Gogh.

Predstavnica Turističke organizacije Budva Marija Franeta kaže da su zadovoljni

kako je protekao trodnevni program.

–Naši gosti su Novu godinu dočekali uživajući u nastupu Tonija Cetinskog. Moram istaći da je glavni gradski trg i sinoć bio prepun. Time smo još jednom pokazali da smo možda i najbolji u regionu u organizaciji ovakvih manifestacija, a posebno dočeka Nove godine – kazala je ona.

Toni Cetinski se potrudio da posljednji minuti stare godine svima u publici ostanu u najljepšem sjećanju, a nakon odbrojavanja i svečanog ulaska u 2024, uz spektakularni vatromet, nastavio je da ređa najpoznatije hitove.

– Volim budvansku publiku.

Jako je slična mojoj publici u Istri i mom Rovinju. Svaki put se u Crnoj Gori sjetim svog kraja, dosta sličnosti ima u temperamentu, u smislu za šalu, ritam, pjevanje – stvarno ste muzikalni. Uopšte nemam osjećaj da sam došao negdje drugo, već da sam kod kuće – kazao je Cetinski.

Poziv da za Novu godinu nastupa u Budvi sa zadovolj-

stvom je prihvatio i poznati rok muzičar Đorđe David, koji je kao pojačanje za „najluđu noć“ pozvao Ivanu Peters i Slavicu Angelovu.

– Ako se uzme u obzir da Crnogorcima maštovitosti ne fali, uz ovaj lajnap koji ste napravili, tvrdim da je ovo najbolja rock’n’roll i pop nova godina od Triglava do Đevđelije – kazao je David.

Nakon sjajnog repertoara Davida i ekipe, koji su činile ,,pjesme koje su vaspitavale generacije“, uslijedio je poznati rok zvuk čuvenog sastava Van Gog, čiji je frontmen Zvonimir Đukić Đule.

– Drago nam je što smo u Budvi, pozitivna je energija, rock’n’roll huk, publika je bila raspoložena za naš zvuk i dali smo sve od sebe da bude ludo i nezaboravno – kazao je Đukić.

Prvi put doček Nove godine na otvorenom upriličen je u Petrovcu. Program je počeo u 13 časova dječjom animacijom „Rent a Party“. Od 18 časova posjetioci su imali priliku da uživaju u zvucima mediteranske muzike grupe Trio

Regionalna pop zvijezda Severina priredila je muzičko-scenski spektakl u Kotoru. Nakon što je pred kraj koncerta sa bendom izvela pjesmu ,,Ivanova korita”, sa bine je poručila: -Ne dajte Crnu Goru!

Snimak se brzo raširio društvenim mrežama i portalima i izazvao veliki broj komentara

Mare, a u 20.30 počeo je nastup grupe Highway, nakon benda Crveno i crno.

HERCEG NOVI

Nakon trogodišnje pauze, građani Herceg Novog i brojni gosti iz regiona i Evrope uz vatromet lijepih želja, dobru muziku, hitove Gorana Bregovića i Orkestra za svadbe i sahrane ispratili su 2023. i dočekali 2024. godinu. Pod sloganom ,,Kako je dobro vidjeti vas opet“ Opština i Turistička organizacija upriličile su doček na otvorenom, na platou ispred nekadašnjeg hotela „Igalo“. U Novu godinu ušli su pjevajući ,,Kalašnjikov“, a potom je tačno u ponoć na binu izašao Tifa i bezvremenim hitom „Lipe cvatu“ probudio emocije. Nizale su se pjesme iz različitih perioda Bijelog dugmeta, uz koje su stasavale generacije, Tifi se na sceni pridružio i Alen Islamović. Na kraju su Brega, Tifa i Alen otpjevali zajedno „Ima neka tajna veza“ i „Ružica si bila“.

Kao predgrupa nastupio je Ničim izazvan, devetočlani bend predvođen frontmenima Borisom Bakalovim i Bojanom Gluvajićem. Muzičari iz Vrbasa svojim pjesmama: „O tebi“, „Heroji“, „Trideset“, „Da li želiš“, „Bilo gde“ i brojnim drugim, zajedno sa legendarnim Bijelim dugmetom, „pokorili su noć“ na izmaku 2023. godine.

Praznično veče je imalo i notu humanosti jer je voditelj-

Novogodišnje praznike Kotorani i gosti proslavili su na Trgu od oružja uz koncerte regionalnih zvijezda Severine i Dina Merlina, a kao predgrupe nastupili su lokalni bendovi Toć i The grupa.

Regionalna pop zvijezda Severina priredila je muzičko-scenski spektakl u Kotoru. Nakon što je pred kraj koncerta sa bendom izvela pjesmu ,,Ivanova korita”, sa bine je poručila: -Ne dajte Crnu Goru!

Snimak se brzo raširio društvenim mrežama i portalima i izazvao veliki broj komentara.

Trg od oružja vrvio je od ljudi, a praznična atmosfera mogla se osjetiti u cijelom Starom gradu.

Prema riječima predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića, sve je proteklo u najboljem redu. Utisci su veoma pozitivni. Kotor nastavlja dugu tradiciju koncerata na otvorenom, po čemu je poznat decenijama ne samo u našoj zemlji, nego i u regionu.

– Zadovoljan sam organizacijom koncerata i ostalih događaja u okviru ,,Kotorskih zimskih fešti“. Program je osmišljen tako da svako može da uživa u njemu – od naših najmlađih sugrađana do najstarijih. Kotor ovdje ne staje. Nastavljamo sa bogatim programom do 3. februara – ističe Jokić.

Organizatori manifestacije ,,Kotorske zimske fešte“ su Opština Kotor i Turistička organizacija.

TIVAT

Na dočeku Nove 2024. na gradskoj rivi Pine u Tivtu je nastupio Haris Džinović. Koncert je uz poznate hitove slavnog pjevača počeo u 23 časa i završio se oko jedan poslije ponoći, a prethodio mu je nastup Bojana Delića.

Sugrađankama i sugrađanima i gostima iz drugih gradova, koji su odlučili da Novu godinu dočekaju u Tivtu, čestitke sa bine u ponoć uputili su predsjednik Opštine Željko Komnenović i direktorica Turističke organizacije Nina Lakičević. C.G.

14 Kultura

Srijeda, 3. januar 2024.

Naslovnica knjige Radoslava Rotkovića

PODGORICA - Promocija reizdanja knjige „Sazdanje Cetinja“, autora Radoslava Rotkovića, biće priređena sjutra u 10 sati, u Centru za kulturu na Cetinju, povodom Dana prijestonice.

Moderator promocije, koju Centar za kulturu organizuje u saradnji sa FCJK, biće prof.

Boban Batrićević, koji će i razgovarati o knjizi s istoričarem Petrom Glendžom.

Novo izdanje knjige „Sazdanje Cetinja“, čiji su izdavači Centar za kulturu prijestonice Cetinje i Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Radoslav Rotković priredio je neposredno pred smrt 2013, proširivši i vremenski i tematski okvir u odnosu na prvo izdanje, pa su u novome izdanju zbornika u centru pažnje Crnojevići u narativnim i dokumentarnim izvorima od 1351. do 1500. godine. Izdanju je dodat i novi predgovor koji svje-

doči o snažnom prisustvu Ivana Crnojevića u nacionalnom imaginarju Crnogoraca.

Radoslav Rotković rođen je 1928. godine u Mojdežu kod Herceg Novog, gdje je stekao osnovno obrazovanje, a gimnaziju je završio u Kotoru.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1953.godine, a u Beogradu je završio i Fakultet političkih nauka 1974. Doktorsku tezu „Bokokotorska crkvena prikazivanja“ odbranio je 1979. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Rotković je radni vijek počeo kao urednik rubrike za kulturu u Pobjedi, bio je umjetnički direktor Lovćen-filma, glavni urednik TV Titograd, naučni radnik u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, rukovodilac Odjeljenja za društvene nauke Leksikografskog zavoda Crne Gore. Dobitnik je niza značajnih priznanja.

A. Đ.

Najveći festival filma za najmlađe iz Amsterdama otvorio poziv za reditelje i producente

Mentorski program za rad sa djecom PODGORICA - Otvoren je poziv za prijave na program Cinekid Directors Lab 2024, koji je namijenjen rediteljima i producentima koji rade na dugometražnom filmu ili televizijskom projektu za djecu.

Svakog aprila, međunarodna grupa priznatih reditelja sa filmom ili serijom u razvoju okuplja se u Amsterdamu kako bi se usredsredila na završne korake neophodne prije same produkcije, radi učenja specifičnih vještina potrebnih za rad sa djecom na filmu.

Reditelji prolaze trening program uz praktična uputstva tima međunarodno priznatih mentora iz domena režije.

Cinekid ima misiju da zadivi, zabavi, poveže i doprinese razvoju djece u nezavisne, svjesne i misleće građane svijeta, te ovim pozivom ohrabruje prijave filmskih stvaralaca i

profesionalaca iz industrije svih nacionalnosti koji podržavaju ovu misiju i vrijednosti. Projekat koji se prijavljuje trebalo bi da bude u naprednoj fazi razvoja. Prioritetni su projekti razvijeni u okviru Cinekid Script LAB-a ili bivših učesnika Junior Co-production Marketa. Rok za podnošenje prijava je 7. januar.

Cinekid je najveći festival filmova za djecu na svijetu, čiji je cilj usmjeravanje njihovog filmskog razvoja, pomažući im da nauče da kritički gledaju na medije i proširujući njihov svjetonazor. Organizuje se u Amsterdamu i širom Holandije duže od 30 godina, a djeca uzrasta između ti i 14 godina mogu da gledaju nove, neobične i upečatljive filmove i televizijske produkcije i upoznaju njihove autore.

Više detalja o prijavama i propisima može se saznati od organizatoru preko imejla professionals@cinekid.nl. A. Đ.

Podvodni pejzaž je neiscrpan izvor slikarskog eksperimentisanja Irvina Masličića. Fasciniraju ga oblici i ritmovi u harmoniji pod vodom, što publika do kraja januara može pogledati na izložbi njegovih djela ,,Svijet tišine“ u galeriji „Velimir A. Leković“ u Baru. Masličić je za Pobjedu kazao da je „Svijet tišine“ plod njegovog kontinuiranog stvaralaštva motivski vezanog za ciklus slika iz serije ,,Podvodni zapisi“ (izložba koja je realizovana u septembru u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u Kotoru).

- Taj isti koncept predstavio sam u galeriji ,,Velimir A. Leković“ u Baru i zaokružio jednu uspješnu godinu na umjetničkom planu. Izložbu čine 34 rada rađena uljanim bojama, akrilikom i kombinovanom tehnikom - kazao je Masličić.

Slikar Irvin Masličić za Pobjedu o izložbi koja je do kra

Na platna prenio t svijet crnogorskog Iz tog raznovrsnog vizualnog obilja različitih vrsta, oblika i boja izdvajam motive i neke neobične fragmente. Očita fascinacija svijetom pod vodom rezultira nizom radova koji prikazuju, dokumentuju ili problematizuju stanje tamo dolje u misterioznim dubinama - kazao je Masličić

POD VODOM

Živopisne slike koje je Masličić doživio tokom niza godina pasioniranog ronjenja, prenio je na platno uljanim i akrilnim bojama, ponekad i kombinujući ih.

- Još od najranijeg djetinjstva interesovalo me je da zavirim, da maštam, ali i da doživim taj drugačiji i tajanstveni svijet pod vodom. Najbolje ga do-

Jedan od Masličićevih radova

življavam kada ta razmišljanja prenosim na platno. Najviše pažnje posvećujem rješavanju odnosa forme i boje. Bo-

ja se javlja kao dominantan likovni element. Bojena površina, nekada gusta do neprohodnosti (dno), a nekada

lazurna i lirska (voda) otkriva moje slikarsko opredjeljenje za ekspresivnim izrazom - kazao je Masličić.

Ribe su česti motivi na njegovim slikama. Posebno mu je interesantno kada zaroni i posmatra ih kako slobodno plivaju u svom prirodnom okruženju.

- Iz tog raznovrsnog vizualnog obilja različitih vrsta, oblika i boja izdvajam motive i neke neobične fragmente. Očita fascinacija svijetom pod vodom rezultira nizom radova koji prikazuju, dokumentuju ili problematizuju stanje tamo dolje u misterioznim dubinama. Slikanjem tog biodiverziteta, većinom riba, radovi su predstavljeni sa idejom uhvaćenih momenata u prirodnom staništu - istakao je Masličić.

Posebno su na njegovim platnima zanimljivi detalji u vidu pečata - fosila algi, riba, školjke „ugrađene“ u kompozicije, što slici daje reljefasti izgled.

- Istražujem, rekonstruišem i otkrivam tragove procesa u prirodi. Slikarskim postupkom ekspresivnog gesta i reljefnim nanosom boje gradim

Inspiracija je plod znatiželje za neistraženim krajolicima Uporedo sa slikama koje pripadaju podvodnom svijetu, Irvin Masličić radi i na ciklusu pejzaža, zapravo, oba radi paralelno.

PODGORICA – Bivši britanski premijer Toni Bler razmatrao je „dugoročni zajam“ skulptura sa Partenona Grčkoj, s nadom da će dobiti podršku za kandidaturu Londona za Olimpijadu 2012. godine, pokazuju novoobjavljeni dokumenti.

Kako piše britanski Gardijan, dvadeset godina prije nego što je u novembru prošle godine Riši Sunak otkazao sastanak sa grčkim premijerom Kiriakosom Mitcotakisom zbog pitanja vlasništva nad skulpturama, Grčka je lobirala kod Blera, tadašnjeg premijera, za dugoročni zajam, zaobilazeći pitanje vlasništva.

Grci su dugo godina zahtijevali povratak skulptura, koje je škotski plemić Lord Elgin ukrao sa 2.500 godina starog Partenona - najvećeg očuvanog spomenika klasične Grčke. Grčki „plan reunifikacije“

- Težnja svakog umjetnika je da stvori i prikaže sopstveni svijet - ono što je njegova preokupacija. Moja inspiracija je plod znatiželje za neistra-

ženim krajolicima u kojima se čovjek osjeća slobodnim i nesputanim. Tako je i sa slikarskim opusom „Gledajući gore u vrhove“, gdje su domi-

nantni motivi pejzaža. Kada boravim u ateljeu i posvetim se slikarstvu, obično započnem više slika odjednom, a zatim zavisno od trenutnog

DOKUMENTI: Bivši britanski premijer razmatrao ponudu

Za podršku Olimpijadi u igri bila i „pozajmica“ skulptura

bio je da ih smjeste u planirani muzej Akropolisa – „gledajući prema svetoj stijeni odakle su došli“ - do 2004. godine, tokom Olimpijade u Atini, prema prijedlogu koji je Bleru predao tadašnji grčki premijer Kostas Simitis, tokom sastanka u oktobru 2002.

Stav britanske vlade bio je da je to u potpunosti nadležnost upravnika Britanskog muzeja. A tadašnja ministarka kulture Tesa Džouel savjetovala je Bleru da bi svaki zajam bio „dugoročan - čak i trajan“. Međutim, kako je London razmatrao kandidaturu za Olimpijadu 2012, a Grčka je preuzela predsjedavanje EU 2003. go-

dine i bila domaćin Olimpijadi, savjetnica za kulturnu politiku Blera Sara Hanter napisala mu je u aprilu 2003. da posto-

je „dobri razlozi za promjenu kursa“ i da „privatno i javno podstakne“ Britanski muzej da pronađe „rješenje“.

Matt Dunham / AAP

Važan dokument za istoriju prijestonice

PODGORICA - Likovni umjetnik Irvin Masličić je slikar prirode - inspirišu ga planine, kanjoni, obale, vodeni resursi: potoci, rijeke, jezera, more. Iz prirode uzima neobične fragmente ili motivske cjeline. Kroz slikarstvo promoviše ono što Crna Gora ima - naše magično prirodno okruženje, ali ujedno šalje poruku da se to neprocjenljivo bogatstvo mora pažljivo čuvati.

Privatna arhiva

Predstavljanje knjige „Sazdanje Cetinja“ Radoslava Rotkovića

Sporne skulpture koje Grčka potražuje već decenijama

Kultura

Srijeda, 3. januar 2024.

aja januara otvorena u Baru

PRIVATNA ARHIVA

tajanstveni og podmorja

Irvin Masličić

slojeve slike. Upravo je na mojim novijim slikama zastupljena podvodna arheologija, koja se u potpunosti uklapa u ovaj koncept. Na tim slikama je pojačan utisak reljefnosti koja čini formu i sadržaj izražen kroz motive fosilnih ostataka živih bića. Kamen, stijena, greben su nosioci slike, a fosili, školjke, ribe, alge detalji koji obogaćuju kompoziciju, unose živopisnost i pojačavaju dinamiku. Dodavanjem drugih materijala i aplikacija na površinu slike želim da pojačam utisak i iluziju trodimenzionalnosti, ali i da izbjegnem pretjeranu dekorativnost - kazao je Masličić.

ZNATIŽELJA

Inspiraciju za slike prvenstveno traži u prirodi, a bilo da slika prepoznatljive motive ili osjećaja i inspiracije odlučim na kojem ciklusu ću raditi i fokusiram se na taj izbor. Nekada se to mijenja iz dana u dan, a nekada se mjesecima zadržim na istoj tematici - istakao je Masličić.

one imaginarne, polazi od inspirativnog izvorišta, percepira viđeno, transformiše oblike i daje im neuobičajne, ali opet realne vizije.

- Nijesam pristalica suštog i banalnog prepisivanja prirode. To za mene nije umjetnost, već zanat lišen kreativnosti i znatiželje za istraživanjem i otkrivanjem nekih novih mogućnosti. Motivi na mojim slikama jesu prepoznatljivi, ali prepoznatljiv je i moj likovni izraz jer transformišem fenomenologiju čulno doživljenog pejzaža, umjetničkim senzibilitetom i instiktom biram motive i kreiram kompoziciju slike.

Sliku gradim iz slojeva sa izraženom fakturom, a zatim se fokusiram na kolorit sa kojim želim da se „poigram“ i izbjegnem suštu narativnost jer značajne stvari se događaju tek kada izađemo iz svijeta realnosti i kada utonemo u razmišljanja podstaknuta mitovima i vlastitim snovima i tada, iako pojave i oblici postaju arhaični i amorfni, ako ih pažljivo gledamo i ozbiljno shvatimo, počinjemo ih raspoznavati i razumjeti - rekao je Masličić.

Irvin Masličić je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, u klasi prof. Radosava Tadića, završio 2006. godine. Član je ULUCG od 2008. Magistrirao je na Istorijskom institutu Crne Gore (istorija kulture i istorijska antropologija) u Podgorici. Radi kao urednik likovnog programa u JU Centar za kulturu u Beranama. Selektor je više međunarodnih kolonija, a 2022. godine bio je selektor „Hercegnovskog zimskog salona“. Izlagao je na četrdesetak samostalnih i više od 50 kolektivnih izložbi u zemA. Đ. lji i inostranstvu.

Grčke o blagu sa Partenona - Grčki slučaj postao je sofisticiraniji - Grčki slučaj postao je sofisticiraniji - zalaganje za zajam umjesto za restituciju vlasništva - i u supotnosti je sa uskogrudom nepopustljivošću Britanskog muzeja da razmotri bilo kakav kompromis - napisala je u dokumentima koje je Nacionalni arhiv objavio krajem prošle godine, prenosi Gardijan.

- Skulpture bi mogle biti moćan adut u prikupljanju glasova Međunarodnog olimpijskog komiteta za kandidaturu za Olimpijadu 2012. godine.

Publicitet vezan za ovaj potez mogao bi obezbijediti grčku nominaciju i pomoći pri prikupljanju širokog spektra drugih glasova MOK-a, iako bismo se morali čuvati da druge zemlje ne traže reciprocitete – napisala je Hanter.

Dejvid Oven, bivši ministar

spoljnih poslova i lider SDP-a, predložio je da grčka i britanska vlada postignu dogovor o dijeljenju, napisala je Hanter.

- Čini se razumno: racionalno donošenje politike ide u korist Grka. Ali ovo nije izbor koji mi možemo da napravimo: samo upravnici Britanskog muzeja imaju zakonsku moć da odobre zajam i pokretanje pregovora s vladom – napisala je Hanter.

Blerov ručno napisan odgovor na marginama glasio je: „Da. Zašto ne bismo Dejvida Ovena postavili da pregovara o ovome? (...) Ima uticaja i vjerovatno bi mogao pomoći u vezi sa Britanskim muzejom“.

Na kraju, kako piše Gardijan, sve je ostalo samo na razmatranju, te da s Ovenom, kako se pretpostavlja, nije bilo kontaktirano da pregovara o zajmu skulptura Grčkoj. R. K.

15

Bad Išl, Tartu i Bodo - kulturne prijestonice Evrope za 2024. godinu PODGORICA - Bad Išl u Austriji, Tartu u Estoniji i Bodo u Norveškoj - to su kulturne prijestonice Evrope ove godine. Tamo, kako prenose evropski mediji, spremaju kulturne spektakle.

Bad Išl je poznato turističko odredište u Austriji, pitoreskni alpski gradić u blizini Salcburga, kuda je na odmor odlazilo i nekadašnje austrijsko plemstvo, piše DW. Turizam - i današnja poplava turista je i jedan od motiva mnogih od 300 kulturnih projekata koje priređuje Bad Išl zajedno sa 22 okolna mjestašca koja su još 1997. uvrštena u Svjetsku kulturnu baštinu.

Kako objašnjava kuratorka tamošnjeg programa Elizabet Šveger, cilj je „osvijetliti pozitivne i negativne strane čitavog regiona, a ne samo prirediti vatromet ili nekakav festival“.

No, spektakla ipak mora biti: na otvaranju 20. januara nastupa Tom Nojvirt - mnogo poznatiji kao pobjednik(ca) Pjesme Evrovizije Končita Vurst, koji potiče iz te regije, i to sa reperima i horom jodlera sa hiljadu učesnika. Drugi važni motiv kulturnih manifestacija je, osim prekrasnog krajolika, bio i razlog bogatstva tog područja i poplave turista, a po tome je i Salcburg dobio ime po nalazištima soli.

- Iznikli smo iz soli, od soli postali bogati, a sa njom idemo u budućnost. Sad je vrijeme dodati još jedan element kao neophodan: kultura, ona je motor za suživot - sažima Šveger.

Svoje viđenje eksploatacije soli tog područja će prikazati i kineski umjetnik Ai Vejvej, a priređuje se i posebna manifestacija o zloupotrebi tamošnjih rudnika soli u nacističko doba - tamo su pokušali da sakriju umjetnine koje su poharali širom Evrope.

Gradski trg u Tartuu

Festival polemika u sauni i polarne noći Makar daleko veći, Tartu na istoku Estonije nije tako poznat. Zapravo je sa svojih sto hiljada stanovnika drugi po veličini grad zemlje. Tartu je prastari univerzitetski grad koji je pripadao udruženju hanzeatskih trgovačkih gradova još u ranom srednjem vijeku.

- Tartu je oduvijek bio centar nauke, obrazovanja i kulture u Estoniji - hvali se gradonačelnik Urmar Klas.

To je jedan od najstarijih gradova čitavog Baltika, a tamo je bila i kolijevka nacionalne svijesti Estonaca, rodno mjesto festivala estonskih pjesama, izvorište estonskog pozorišta i zapravo čitave države. Upravo tamo je u februaru 1920. godine potpisan mirovni sporazum sa Sovjetskim Savezom - u ko-

jem su komunisti iz Moskve priznali suverenost Estonije koja je i stvorena tek 1918. No, i kao u mnogim drugim sporazumima s Kremljom, tada ta nezavisnost nije dugo trajala tako da je, sasvim primjereno toj baltičkoj zemlji, glavni motiv manifestacija „umjetnost preživljavanja“. Otvaranje će biti 26. januara posebno komponovanom himnom Tartua kao „grada mlade krvi“.

Ipak, u „umjetnosti preživljavanja“ je i tamo bilo najvažnije biti duhovit: tako će se u ljeto održati manifestacija masovnog ljubljenja „Kissing Tartu“, priređuje se i „Naked Truth“ – festival polemika u sauni, a premijerno će se prikazati i predstava „Business as usual“ o skandalu s pranjem novca Danske banke u Estoniji.

Treća kulturna prijestonica Evrope, norveški Bodo, poseban je barem iz dva razloga: on leži sasvim na sjeveru uz zapadnu obalu Norveške i time će biti prva prijestonica koja se nalazi iznad Polarnog kruga. Druga je osobitost prostora u kojem će biti održano više od hiljadu manifestacija: one će biti širom goleme regije Nordlanda koja se prostire na oko 800 kilometara. I tamo je zadivljujuća ljepota arktičke prirode jedna od glavnih atrakcija kojom se organizatori nadaju da će u 2024. godini privući pola miliona posjetilaca. Zato je i odnos prema prirodi i održivost jedan od glavnih motiva, a Bodo želi da bude „najodrživija“ kulturna prijestonica Priredila A. Đ. ikada.

Objavljen novi broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine „Komuna“

Sve osobenosti šavničkog kraja PODGORICA - Novi 48. broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine „Komuna“ odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore. Ovoga puta objavljen je na povećanom broju strana, čak 40, dvanaest više od uobičajenog, u cjelosti je posvećen Šavniku, a donosi veliki broj interesantnih tekstova.

Časopis počinje uvodnikom „Prirodni resursi su budućnost Šavnika“, u kojem Jugoslav Jakić, prvi čovjek šavničke opštine, ističe da su „šavnički potencijali čvrsta podloga za njegov dalji razvoj“, a fokus treba staviti na turizam, poljoprivredu i energetik... Mr Amer Ramusović u tekstu pod naslovom „Od mehane do varoši“ piše o Drobnjaku i nastanku Šavnika.

Naslovnica novog broja „Komune“

Marijan Mašo Miljić piše o doprinosu Drobnjaka u oslobađanju porobljenih krajeva i proširenju crnogorske države, zatim o Novici Ceroviću, banu, vojvodi i senatoru crnogorskom koji je zadužio crnogorsku istoriju i državu.

Rajko Cerović u tekstu pod naslovom ,,Povlastice od tri

gospodara“ takođe piše o Novici Ceroviću, njegovom odnosu sa Petrom Petrovićem Njegošem, koji je bio opčinjen Novičinim drobnjačkim dijalektom.

O najmlađem crnogorskom plemenu Uskoci, njegovom naseljavanju na drobnjačku teritoriju, ali i oslobođenju Šavnika piše Savo Mikić, dok o ponosnoj istoriji Drobnjaka i Šavnika prof. dr Damjan Šećković ističe da je „Drobnjak oduvijek imao ljude kojima je junaštvo, snaga volje, hrabrost, blistavost uma, pa i tvrdoglavost značila ponos i čuvanje dostojanstva“.

U ovom broju „Komune“ o antifašizmu, herojima, spomenicima borcima i žrtvama fašizma na području Šavnika piše Vuk. K. Karadžić, a Rijalda Ramusović o narodnom heroju Danilu Jaukoviću.

O Stojanu Ceroviću, jednoj od najuglednijih ličnosti šavničkog i nikšićkog kraja koja

je život utkala u svijest Drobnjaka, piše Vesna Kovačević, a Vildan Ramusović u tekstu pod naslovom „Zaboravljeni graditelj i miner“ podsjeća na šavničkog inžinjera Lazara Jaukovića. O Šavniku, ,,Varošici vrbovog imena“, piše Gojko Knežević, ,,O čudesnom mjestu sa dva svitanja i dvije rijeke“ Mišo Drašković, a Jelena Todorović predstavlja turističke potencijale i kulturnu baštinu grada. Tu je i reportaža Mikija Dragićevića o turističkoj atrakciji šavničkog kraja - kanjonu Nevidio.

Za ovaj broj „Komune“ pišu i prof. Radovan Damjanović, prof. dr Sofija Kalezić, Žana Karadžić, prof. dr Aleksandar Radoman, mr Željko Rutović, prof. dr Zoran Koprivica, Vanja Kovačević, Sead Hodžić, Svetlana Mandić, Miomir Maroš, Ana Dragićević, Jovanka Komnenović i Dražen Drašković. R. K.

16 Hronika Podgorice

Srijeda, 3. januar 2024.

I. MITROVIĆ

Drugi ovogodišnji dan obilježilo pravo proljećno vrijeme

Januarsko sunce izmamilo ljude iz kuća I. MITROVIĆ

Na osunčanim terasama kafića u Njegoševoj i Hercegovačkoj oko podne gotovo da nije bilo slobodnog mjesta.

Slična situacija bila je i na Trgu nezavisnosti i Trgu Svetog Petra Cetinjskog vahno. Bile smo na koncertu one noći za doček Nove godine, bilo je prelijepo. Lijepo je i sada, samo neka je lijepo vrijeme, doći ćemo opet – kazala je Tijana.

Najvažnije da se uhvati što više sunca

Sunčan dan nakon kišnog 1. januara izmamio je juče vani veliki broj sugrađana svih generacija, kao i onih koji novogodišnje praznike provode u našem glavnom gradu.

Na osunčanim terasama kafića u Njegoševoj i Hercegovačkoj oko podne gotovo da nije bilo slobodnog mjesta. Slična situacija bila je i na Trgu nezavisnosti i Trgu Svetog Petra Cetinjskog, dok su na Trgu Bećir

– bega Osmanagića kućice bile zatvorene.

DRUŽENJE

Među brojnim posjetiocima na Trgu Svetog Petra Cetinjskog sreli smo Podgoričanku Feridu Ciriković sa sestrom Senadom Redžepagić iz Sarajeva, unukom Hanom i brataničnama iz Grčke Sarom i Elenom Seimanidis.

- Novu godinu smo dočekali s porodicom, lijepo nam je bilo.

Nijesmo se duže vidjeli. Juče

je bila kiša, danas smo iskoristili ovo lijepo vrjeme da izađemo malo sa djecom – kazala je Senada, uz napomenu da se i unuki Hani, koja ima dvije godine i četiri mjeseca, baš sviđa u Podgorici.

Oko 13 časova dosta posjetilaca bilo je i na Podgoričkom pazaru na Trgu nezavisnosti, gdje su di-džejevi puštali muziku. Tijana Vuković je u to doba svratila na piće sa drugaricom Bojanom Pejović.

- Na Trgu je ovih dana baš ži-

UŽIVANJE

Danilo Vujović uživao je sa društvom na osunčanoj terasi lokala u Njegoševoj ulici.

- Prija nam ovo sunce. Preksinoć smo bili malo do Budve, sinoć ovuda po Podgorici.

Razmatramo gdje ćemo noćas nastaviti da slavimo – kazao je Danilo.

Zahvaljujući predivnom danu,

Podgorica imala doček na Trgu nezavisnosti Podgorica je, poput primorskih gradova, 2024. dočekala uz program na glavnom gradsku trgu.

Podgorički pazar je je i u novogodišnjoj noći bio epicentar dešavanja, a dupke popunjeni Trg nezavisnosti najbolje svje-

dočanstvo da se praznično raspoloženje na velika vrata vratilo u glavni grad.

Novogodišnji program počeo je u 18 sati, nastupom DJ LuckyDEE, uslijedili su nastupi benda Kino kultura, potom grupe Senkina đeca i Marka Vla-

hovića, a u novu godinu raspjevanu i razigranu publiku uveo je Nenad Knežević Knez.

Iz Turističke organizacije Podgorice bili su više nego zadovoljni odzivom Podgoričanki i Podgoričana, ali i turista, naglašavajući

da su poseban doprinos uspjehu novogodišnje priče dali privrednici ispred čijih se kućica u najluđoj noći, kao i prethodnih dvadesetak dana, uživalo u kvalitetnoj gastronomskoj ponudi, toplim i hladnim pićima.

Klizanje donosi dobru zabavu

Ledena čarolija U okviru Podgoričkog pazara zimska čarolija i ove godine upotpunjena je klizalištem kod Sportskog centra ,,Morača“. Juče oko podne u klizanju je uživao veliki broj posjetilaca, uglavnom djece.

Sa Bojkom Radović iz Podgorice na klizanje su došle ćerka Katarina i bratanične Ksenija i Bojana Jokić iz Mojkovca.

- Juče je bila kiša, ali je danas lijepo vrijeme pa gledamo da uživamo koliko možemo. Super je na klizalištu, a poslijepodne ćemo ići da probamo i panoramski točak – kazala je Bojka.

Osmogodišnja Katarina ove godine je drugi put bila na klizalištu.

- Prelijepo nam je. Klizala

sam i prošle godine, nije teško. Doći ćemo opet – kazala je Katarina.

Osmogodišnjoj Kseniji i njenoj tri godine starijoj sestri Bojani iz Mojkovca juče je bio prvi put da klizaju.

- Znamo da vozimo rolere pa se dobro snalazimo i na ledu. Prelijepo nam je u Podgorici – kazala je Bojana.

Ove godine u sklopu klizališta je i kiosk, gdje posjetioci mogu kupiti sok, topli napitak, slatkiše i hranu. Klizalište je otvoreno svakog dana od 10 do 22 sata, a za sat klizanja uz kompletnu opremu treba izdvojiti pet eura. Za one kojima treba pomoć, instruktor drži časove klizanja od 10 do 14 časova.

dosta posjetilaca juče je bilo i na Sastavcima, šetalištu uz Moraču i u Njegoševom parku.

Zaljubljeni par iz Turske – djevojka Jaran Keča i njen momak Bocuan Kamo – uz ,,kafu za ponijeti“ uživali su na starom kamenom mostu na Sastavcima.

- Živimo ovdje u Podgorici. Novu godinu smo dočekali kod kuće. Lijepo vrijeme koristimo da malo prošetamo. Prvi put smo na ovom mjestu, prelijepo je, sviđa nam se ovaj most i zelena rijeka ispod – kazala je Keča, sa čim se složio i Bocuan.

U Njegoševom parku u to doba u stonom tenisu uživali su gimnazijalac Dušan Drago-

jević i učenik osmog razreda škole ,,Sutjeska“ Nemanja Milutinović.

- Dolazimo ovdje da igramo skoro svakog dana, odlično je, pogotovo kada je lijep dan kao danas – kazao je Dušan, s kojim je bio saglasan i Nemanja.

I ispred panoramskog točka pored Trga Svetog Petra Cetinjskog juče oko podne bio je veliki broj posjetilaca, svih generacija. Panoramski točak koji je otvoren u okviru Podgoričkog pazara radi ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom od 13 do 21 sat, petkom od 13 do 23, subotom od 11 do 23, a nedjeljom od 11 do 22 sata.

I. MITROVIĆ

Posljednjeg dana prošle godine zatvorena poslastičarnica ,,Korzo“

Privrženost obostrana, rastanak emotivan

Poput gužve u danima nakon što je javnosti postalo poznato da se ,,Š.T. Hamza“ zatvara, brojni ljudi osjetili su želju i da se i na taj način oproste s mje-

stom za koje ih vezuju uspomene na nezaboravne ukuse.

S obzirom na povod okupljanja, logično je da je sjeta bila kolektivno osjećanje dok se Nako drhtavim glasom obraćao okupljenima, kako je re-

da. Nakon hotela ,,Crna Gora“, ,,bombonjere“, ,,Jugotona“, ,,Sporta“, bifea ,,Korzo“, Jugoplastike, poslovnice Lutrije, robnih kuća ,,Beograd“ i ,,Beko“, knjižare ,,Kultura“, centralne apoteke, Montene-

kao, prijateljima, komšijama i dragim gostima.

Zatvaranjem ovog, sada je valjda svakom jasno da nije pretjerano reći, kultnog kutka Ulice slobode, definitivno je završeno jedno doba ovoga gra-

S. VASILJEVIĆ

Posljednjeg dana 2023. godine, poslije nešto više od 70 godina rada, zatvorena je poslastičarsko-buregdžijska radnja ,,Korzo“, Podgoričanima poznatija kao ,,Š.T. Hamza“. Posljednji šef najstarije slastičare u gradu Nako Ali još jednom je zahvalio Podgorici i Podgoričanima na decenijama lijepog druženja, obraćajući se grupi od nekoliko desetina građana koji su se u neđelju popodne okupili da prisustvuju trenutku koji će naći svoje mjesto u istorijskim almanasima našeg grada.

Emocijama nabijen oproštaj od ,,Hamze“

Slika za sjećanje

gro-turista i Ljubljanske banke, Slovenijalesa i snek-bara ,,Studio“, ,,Plave ruže“, picerije ,,Bumerang“, kafea ,,Pikadili“, nezaboravnog ,,Torza“ i Pupove brijačnice, glavna gradska ulica ostala je bez posljednjeg

obilježja grada koji je pod Titovim imenom rastao iz ruševina Drugog svjetskog rata.

Kako su nasljednici osnivača ,,Korza“ Šukrije Hamze i Sejrana Alija gledali na decenijama građeni odnos između generacija vrijednih majstora Goranaca i ovdašnjih stanovnika, svjedoče plakati s natpisom ,,Podgorice, hvala ti za 70 godina povjerenja“ u izlozima zatvorene poslastičarnice. Kako su taj odnos doživljavali brojni Titograđani i današnji Podgoričani, viđelo se posljednjih dana 2023. godine, kao i decenijama unazad. Privrženost je, očigledno, bila obostrana, pa je i rastanak bio emotivan.

I jednima i drugima ostaje bogatstvo privilegije decenijskog druženja, kao i obaveza čuvanja lijepih uspomena. N. S.

Srijeda, 3. januar 2024.

Marketing

17

18 EP za vaterpoliste

Petar TEŠANOVIĆ golman

Draško BRGULJAN spoljni

Arena

Aleksa UKROPINA spoljni

Đuro RADOVIĆ spoljni

Srijeda, 3. januar 2024.

Stefan VIDOVIĆ spoljni

Vladimir GOJKOVIĆ selektor

Sjutra u Hrvatskoj počinje 36. Evropsko prvenstvo za vaterpoliste

Dejan LAZOVIĆ golman

Miroslav PERKOVIĆ centar

Marko MRŠIĆ spoljni

Konstantsin AVERKA bek

Vladan SPAIĆ centar

Vlado POPADIĆ bek

Jovan VUJOVIĆ centar

Vasilije RADOVIĆ bek

Aljoša MAČIĆ bek

Dušan MATKOVIĆ bek

,,Ajkule“ gledaju u pravcu Pariza PODGORICA – Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore - Vladimir Gojković, sa igračima i saradnicima u stručnom štabu, priželjkuje plasman na Olimpijske igre u Parizu.

Put do Francuske je kratak, ali i naporan. Šanse su dvije, prva je već u Hrvatskoj na šampionatu Evrope koje zvanično

počinje sjutra premijernim mečom ,,ajkula“ sa Francuskom u Dubrovniku (u grupi su još Španija i Hrvatska).

U ,,grad svjetlosti“ (iz Hrvatske) plasiraće se šampion ili najbolje plasirana reprezentacija poslije Francuske, Grčke i Mađarske (stigla u potpuno izmjenjenom sastavu) koje su već vizirale pasoš za najveću sportsku smotru.

Crna Gora želi da se uključi u borbu za odlazak u Pariz, a ako ne uspije, probaće od 2. februara, na Svjetskom prvenstvu u Dohi, da dođe do petog učešće na Igrama. A za odlazak u Katar biće potrebno da izabranici Gojkovića uđu u krug od tri najbolja tima. Posao je donekle olakšan jer su Mađarska, Grčka, Srbija, Španija, Francuska i Italija

Grupe na EP DIVIZIJA A Grupa A: Crna Gora, Španija, Francuska, Hrvatska Grupa B: Gruzija, Mađarska, Italija, Grčka DIVIZIJA B Grupa C: Srbija, Njemačka, Izrael, Malta Grupa D: Slovačka, Holandija, Slovenija, Rumunija

Grupa u kojoj je Crna Gora se u osmini finala ukršta sa reprezentacijama iz grupe A divizije B, gdje je Srbija. Prve dvije ekipe iz A divizije direktno će izboriti plasman u četvrtfinale… obezbijedile plasman na prvenstvo svijeta.

Selektor Gojković na raspolaganju će imati 11 igrača iz inostranih klubova, a jedan od četvorice iz domaće lige je Draško Brguljan (Primorac), koji od OI u Tokiju nije igrao za nacionalni tim. U reprezentaciju se vratio i golman Dejan Lazović koji je propustio prošlogodišnje ljetnje akcije.

Evropsko prvenstvo u Hrvatskoj će se igrati u novom formatu. Osam najboljih timova sa prethodnog prvenstva Evrope smješteni su u diviziju 1, a ostalih osam su u diviziji 2. Ekipe su podijeljene u dvije grupe sa po četiri reprezentacije.

Prva dva tima iz grupa divizije 1 plasiraće u četvrtfinale, a trećeplasirani i četvrtoplasirani u osmini finala sastaju se sa prva dva tima iz grupa diA. MARKOVIĆ vizije 2.

Arena

Vaterpolo/Rukomet 19 I. MANDIĆ

Srijeda, 3. januar 2024.

Možda nijesu glavni favoriti na EP, ali se unaprijed neće predavati

Crna Gora u zajedništvu vidi šansu za medalju PODGORICA – Petar Tešanović, kapiten crnogorskog vaterpolo tima, vidi dobru priliku da se na Evropskom prvenstvu, iz drugog plana, umiješaju u borbu za medalju. Kao, na primjer, 2020. godine u Budimpešti, kada su ,,ajkule“ stigle do bronzanog odličja u meču protiv Hrvatske, koji je zapamćen po epskom preokretu i možda jednoj od najvećih pobjeda od čuvenog finala u Malagi 2008. sa Srbijom.

Takvu energiju želi golman našeg tima. Ohrabren je klupskim izdanjima saigrača, a uporište optimizma pronalazi u samoj činjenici da je u najtežim trenucima, a ovo je jedan od takvih jer je olimpijska godina, njegov tim uvijek pronalazio put do cilja. A cilj je Pariz, odlazak na Olimpijske igre. Idealno bi bilo da se iz Hrvatske ili približe ili direktno plasiraju na Igre.

- Imamo visoka očekivanja.

Možemo da se umiješamo u borbu za medalju. Imamo zajedništvo, a primarni cilj su Olimpijske igre. Ako ne dođemo do njega na prvenstvu Evrope, vjerujem da ćemo uspjeti u februaru na Svjetskom prvenstvu - kazao je Tešanović.

Naš tim će sjutra sa Francuskom krenuti u borbu za medalju, a dva dana kasnije i 8. januara očekuju ih obračuni sa Španijom i Hrvatskom.

- Zahtjevna grupa, posebno prvi meč, koji je uvijek specifičan. Poznajemo dobro Francusku, imali smo pripreme sa njima posljednje dvije, tri godine i sigurno da imamo više kvaliteta od njih. Ali moraćemo oprezno da uđemo u taj meč, koji nam je najbitniji u grupnoj fazi, jer znamo da bi četvrta selekcija u našoj grupi u osmini finala išla na Srbiju.

Mi želimo da izbjegnemo taj duel. Zbog toga nam je toliko i važna premijerna utakmica.

Ispit zrelosti i mogućnosti našu ekipu čeka sa najboljom trećom reprezentacijom sa posljednjeg Evropskog prvenstva. Posljednji meč u grupi A je sa domaćinom, aktuelnim šampionom.

- Unazad dvije-tri godine pobjeđivali smo Hrvatsku, iako je možda bolje rangirana od nas. Daćemo sve od sebe, a onda je sve moguće - jasan je kapiten.

Poslije kraće pauze vratio se golman Dejan Lazović, a od Olimpijskih igara u Tokiju Draško Brguljan odigraće prvi zvanični meč za nacionalni tim. Očigledno da Gojković ništa nije želio da prepusti slučaju - kroz iskustvo i kvalitet, želi mirnoću i preva-

Milan Tičić komentariše Evropsko prvenstvo Proslavljeni crnogorski vaterpolo reprezentativac Milan Tičić, član generacije koja je u Malagi 2008. godine osvojila zlatno evropsko odličje komentarisaće za Arenu nastup ,,ajkula“ na predstojećem takmičenju.

gu protiv favorita na papiru.

- Motiva za reprezetaciju nikad ne fali. Mislim da mogu da pomognem - jasan je Brguljan koji je u polusezoni, u kapici Primorca, pokazao da je i dalje klasa.

Brguljan bi mogao da postane prvi sportista iz Crne Gore sa pet nastupa na Olimpijskim igrama, ali…

- Ne razmišljam o rekordima, tu sam da pomognem ekipi.

Kakvu ekipu ima selektor Gojković?

Sa gola dokazani kvalitet, Tešanović i Lazović, u Breši i Marseju, brane odlično u Ligi šampiona i domaćim takmičenjima. Ljevoruke igrače nije potrebno posebno predstavljati - Đuro Radović je sve bolji u kapici splitskog Jadrana, sa kojim je prošao grupu Lige šampiona, a Aleksa Ukropina je s promjenom sredine došao do forme koja je pomogla Panioniosu da se plasira u u osminu finala Evrokupa sa dobrom šansom da prođu Steauu iz Bukurešta.

Centri našeg tima (Vladan Spaić - Marsej, Miroslav Perković - Novi Beogradi Jovan Vujović - Jadran) u polusezoni su igrali u Ligi šampiona. Potpuno različiti, ali u službi ekipe mogli bi, a što se očekuje, da donesu prevagu.

Iz Sabadelja su došli Stefan Vidović i Konstantin Averka, koji, nažalost, u jakoj grupi Lige šampiona sa Brešom i Novim Beogradom, nijesu uspjeli da nastave put u eliti, ali sa dobrom šansom da u drugom po kvalitetu takmičenju, urade nešto više.

Plejada mlađih igrača kreće od Vasilija Radovića, koji sa 20 godina ima ogromno iskustvo, zatim je tu Marko Mršić - izuzetno talentovan vaterpolista, a puno se očekuje i od Dušana Matkovića, Aljoše Mačića i Vlada Popadića.

Sve u svemu ekipa je za respekt, a vidjećemo koliki su dometi i da li je Pariz dostiA. M. žan.

VRATIO SE U REPREZENTACIJU POSLIJE KRAĆE PAUZE, ALI NE IDE NA EP: Stevan Vujović na prvom treningu u decembru

Rukometaši danas putuju za Poreč, selektor Vlado Šola skratio spisak za Evropsko prvenstvo

Trojica otpala, ,,Kroacija kup“ posljednji test pred Minhen PODGORICA - Crnogorski rukometaši danas putuju u Poreč na završne provjere pred start Evropskog prvenstva u Njemačkoj, a selektor Vlado Šola odabrao je juče 18 igrača koji će biti u konkurenciji za premijeru sa Mađarskom 12. januara u Minhenu.

(Pret)posljednji filter nijesu prošli golman FilipBorozan, pivot MiodragĆorsović i bek Stevan Vujović.

- Ukoliko se javi potreba za izmjenama u sastavu uoči puta na EHF Euro 2024. ili tokom samog prvenstva, navedena tri igrača bi ponovo mogla da dobiju poziv da se priključe nacionalnom timu – saopšteno je iz Rukometnog saveza.

U konkurenciji za Evropsko prvenstvo (u protokolu za utakmicu može da se nađe 16 igrača) ostali su golmani Nebojša Simić, Nikola Matović i HarisSuljević, krila MilošVujović, Aleksandar Bakić, Mirko Radović i Luka Radović, pivoti Vuk Lazović i Nemanja Grbović, te bekovi Radojica Čepić, Božo Anđelić, Vasilije Kaluđerović, Miloš Božović, Arsenije Dragaše-

vić, Vuko Borozan, Branko Vujović, Stefan Čavor i Risto Vujačić. ,,Lavovi“ će na ,,Kroacija kupu“ u Poreču sjutra igrati sa Hrvatskom, dan kasnije sa Slovenijom. Oba duela počeće u 17 sati.

- Ekipa je dobro trenirala do Nove godine, kada smo dobili kratki odmor koji nam je značio jer smo se uželjeli porodice i prijatelja. Do sada smo više radili na fizičkom dijelu pripreme, sada ćemo se bazirati na taktički. Čekaju nas prave provjere pred takmičenje kakvo je Evropsko prvenstvo, igraćemo protiv Hrvatske i Slovenije koje su odlične reprezentacije, na papiru možda i bolje od nas. Pokušaćemo da isprobamo neke nove stvari, ali daleko od toga da nam rezultat nije bitan. Želimo i da pobijedimo – rekao je desni bek Branko Vujović.

NIJESMO AUTSAJDERI

Naša selekcija je 29. decembra poražena od Sjeverne Makedonije (39:37) u Staroj Pazovi, u duelu u kojem je nastupila u nekompletnom sastavu.

Reprezentacija se 6. janua-

ra vraća u Crnu Goru, a četiri dana kasnije planiran je put u Minhen, gdje će Mirko Radović i saigrači igrati utakmice preliminarne runde. Rivali za dva mjesta koja vode u glavnu rundu EHF Eura su Mađarska, Island i Srbija.

- Naša grupa je najinteresantnija. Island je favorit, dok mi možda važimo za autsajdera, ali ne bih se složio sa tim. Pokazali smo da možemo da se nosimo sa velikim reprezentacijama, kakve su sve tri ekipe s kojima se sastajemo u grupi.

Imamo šanse, vjerujem da će sve funkcionisati kako smo zamislili – dodao je Branko Vujović, najbolji igrač Crne Gore na prethodnom EP i SP.

SIMIĆ: U POREČU BITAN I REZULTAT

I golman Nebojša Simić smatra da će mečevi sa Hrvatskom i Slovenijom biti idealna provjere.

- Konačno smo se kompletirali i možemo krenuti ozbiljnije u sprovođenje plana i programa. Raduje nas što ćemo imati kontrolne mečeve sa izuzetnim rivalima, vidjećemo koliko će se isplatiti dosadaš-

nji trud i rad – naveo je pouzdani golman.

- Hrvatska i Slovenija su kvalitetom izjednačene s našim rivalima iz grupe. Ne smatram da mečevi u Poreču nijesu rezultatski bitni, treba ići da na pobjedu, a vidjećemo koliko je realno. Najveća želja je da svi ostanu zdravi i uvjeren sam da ćemo u tom slučaju pokazati pravo lice na Evropskom prvenstvu – istakao je Simić.

PRESUDAN MEČ SA MAĐARSKOM

Golman Melzungena među posljednjima se priključio reprezentaciji, nije igrao protiv Sjeverne Makedonije u Staroj Pazovi, a kaže da je zatekao dobru atmosferu.

- Dolaskom prethodnog selektora Zorana Roganovića atmosfera je podignuta na zavidan nivo i već godinama smo ostali na njemu – istakao je Simić i prokomentarisao povratak Vuka Borozana u nacionalni tim.

- Vuko daje sve od sebe, maksimalno trenira i nadam da se da će nam koliko-toliko pomoći.

Svako traži šansu i mislim da je to naša snaga. Mlađi igrači su sazreli, bore se za mjesto i mogu da ,,izazovu“ nas starije. Taj sportski duh može da nam donese dobar rezultat – naveo je Simić.

A dobar rezultat na EP bio bi?

- Plasman u glavnu rundu bio bi odličan rezultat, koliko je realno - vidjećemo u Njemačkoj.

Smatram da će se sve odlučiti u prvoj utakmici sa Mađarskom. Island je izraziti favorit grupe, a Mađari, Srbi i mi imamo jednake šanse. Zato je veoma bitno kako ćemo otvoriti prvenstvo jer pobjedom bismo poslali poruku da možemo proći grupu. Ako početak ne bude najbolji, onda će put do glavne runde biti vrlo težak. Sve karte bacio bih na prvi meč – poručio je Nebojša Simić.

N. KOSTIĆ

Arena

20 Sportski miks

Srijeda, 3. januar 2024.

Košarkaši Budućnost Volija pobjedom u gostima zav

Slabo šutersko veče Luke Dončića, Indijana iznenadila Bakse

Denveru dovoljno i 13 Jokićevih poena PODGORICA – Šampion je 2024. godinu otvorio pobjedom – Denver je pred svojim navijačima u ,,Bol areni“ bio bolji od Šarlota - 111:93. Nikola Jokić nije imao uobičajeno veče, za 27 i po minuta je postigao 13 poena (7-6 za dva, bez pokušaja za tri poena), uz 11 skokova i šest asistencija, ali i to je bilo dovoljno za pobjedu Nagetsa.

Jokić je imao nešto slabije prvo poluvrijeme, za 17 minuta na parketu postigao je samo dva poena, pa su ekipe na odmor otišle izjednačene, 49:49. Ipak, u nastavku je sve bilo drugačije, a Denver je meč prelomio u trećoj dionici koju je dobio sa 40:17.

Meč je obilježio Džamal Marej, koji je postigao je 25 poena, uz tri uhvaćene lopte i sedam asistencija, a odličan je bio i Majkl Porter junior koji je susret završio sa 22 poena, uz po osam skokova i asistenciju. Iskusni Redži Džekson je dodao 15 poena. Kod Hornetsa, Majls Bridžis je bio naje-

fikasniji sa 26 poena uz devet skokova i pet asistencija, po 15 su postigli Nik Ričards i Brendon Miler.

Košarkaši Dalasa poraženi su po treći put u posljednja četiri meča. Maveriksi su na gostovanju Juti izgubili sa ubjedljivih 127:90. Teksašani su imali posebno katastrofalnu posljednju četvrtina u kojoj su postigli svega 11 poena.

Jedan od razloga poraza Dalasa je i slabiji poenterski učinak Luke Dončića, koji je za skoro 34 minuta u igri postigao 19 poena, uz 14 asistencija i šest skokova. Podbacio je u šutu, imao svega 20-6 iz igre i 13-3 za tri poena. Kajri Irving je dodao 14 poena, dok je Džejden Hardi imao 17. U pobjedničkoj ekipi dominirao je Simeone Fontekio sa 24 poena, Džordan Klarkson je dodao 20, a Lauri Markanen 17.

Do pobjede je stigla i Indijana i to kao gost iznenadila Milvoki (122:113).

Tajris Halibarton sa 26 i Benedikt Maturin sa 25 poena predvodili su Pejserse do trijumfa, dok je Ajzea Džekson

dodao 18 poena.

U timu Milvokija, standardno najraspoloženiji bio je Janis Adetokumbo, zabilježio je tripl-dabl od 30 poena, 18 skokova i 11 asistencija, ali to nije bilo dovoljno. Bruk Lopez i Kris Midlston su u timu Baksa susret završili sa po 21 poenom.

LA Klipersi ostvarili su laku pobjedu u duelu sa Majamijem. Oni su pred svojim navijačima pobijedili sa 121:104. Bila im je to treća vezana pobjeda, dok je franšiza sa Floride poražena i drugi meč zaredom.

U pobjedničkoj ekipi najefikasniji je bio Kavai Lenard sa 24 poena, poen manje upisao je Pol Džordž, dok je Norman Pauel dodao 22. Kod Majamija, Bam Adebajo je bio najbolji sa 21, Kevin Lav je dodao 17, a Haime Žakez i Dankan Robinson po 15.

Rezultati: Toronto - Klivlend 124:121, Hjuston - Detroit 136:113, Milvoki - Indijana 113:122, Denver - Šarlot 111:93, Finiks - Portland 109:88, Juta Dalas 127:90, LA Klipers - Majami 121:104.

S. J.

PODGORICA – Da li će Zadar biti prekretnica, ili samo bljesak, kao više puta ove sezone, pokazaće nekoliko narednih mečeva. Tek, košarkaši Budućnost Volija su pobjedom u dvorani „Krešimir Ćosić“ uhvatili vazduh, i 2023. godinu završili pobjedom, tek drugom u posljednjih šest mečeva.

S obzirom na to da je Zadar sedmicu ranije u istoj dvorani ubjedljivo porazio Partizan, pobjeda Podgoričana (67:57), u tvrdoj utakmici na mali broj poena, i te kako je dobrodošla „plavima“ u borbi za što bolju poziciju u plej-ofu ABA lige...

- Znali smo da je Zadar kvalitetna i nezgodna ekipa, pogotovo na svom terenu. Namučili su Zvezdu, bili su 30 minuta u egalu, dok su Partizan dobili, i dobro smo se pripremili za tu utakmicu, jer smo znali da neće biti lako, naprotiv. Od početka meča smo bili fokusirani na odbranu, bila je jaka „tuča“ na parketu, prava borba 35 minuta, ali smo na kraju prelomili meč, imali smo i sreću da pogodimo dva bitna šuta i dođemo do važne pobjede – sumira utiske iz Zadra Andrija Slavković, krilni košarkaš „plavih“.

Podatak da je do pobjede došao uz najslabiji procenat šuta za dva poena (45,9 odsto) u dosadašnjem toku sezone ABA lige govori da je odbrana tim Andreja Žakelja odradila glavni dio posla za pobjedu.

Posebno na Luki Božiću, najboljem igraču lige do sada, koga su Podgorilani ostavili na samo četiri poena.

ZADAR/ZVONKO KUČELIN

Slavković: Nada utakmica u Zad

- Imali smo respekt prema njemu, taktički smo se dobro pripremili i mislim da smo u toj utakmici odigrali odličnu timsku odbranu, pogotovo na Luki Božiću – dodaje Slavković, koji je u Zadru upisao osam poena, pet skokova i dvije asistencije.

Pobjedom u Zadru, a nakon poraza Igokee od Crvene zvezde, Budućnost se na tabeli izjednačila sa timom iz Laktaša na diobi četvrtog mje-

sta, sa skorom 9-5.

- Trebala nam je jedna takva pobjeda kao u Zadru, nakon jednog teškog meča. Imali smo prije toga nekoliko utakmica u kojima neizvjesne završnice nijesu otišle u našu korist. Nadam se da je utakmica sa Zadrom neka prekretnica za naredni period.

Budućnosti u petak predstoji crnogorski derbi sa Mornarom, koji u „Moraču“ stiže kao

Krilni košarkaš Zadra proteklog mjeseca bilježio 20 p

Lanišek najbolji u GarmišPartnekirhenu

Luka Božić najbolji igrač ABA lige u decembru

PODGORICA - Slovenac Anže Lanišek pobjednik je drugog takmičenja novogodišnje turneje Četiri skakaonice koje je juče održano u Garmiš-Partnekirhenu.

Lanišek je bio treći nakon prve serije, a do prve pobjede ove sezone, ukupno šeste u Svjetskom kupu, došao je skokovima od 137 i 137 metara, za koje je dobio 295,8 bodova. Prošlogodišnji pobjednik novogodišnje turneje, Japanac Rjoju Kobajaši, bio je drugi u skokovima od 137 i 135,5 bodova i zbirom od

292,6 bodova.

Najbolji iz Obersdorfa, Njemac Andreas Velinger, kompletirao je pobjedničko postolje skokovima od 138 i 137,5 metara, za koje je dobio 291,4 boda. Kao četvrtoplasirani završio je Austrijanac Manuel Fetner (136 i 138), dok su peto i šesto mjesto zauzeli njegovi sunarodnici Jan Erl (140 i 128,5) Štefan Kraft (133,5 i 132).

Tradicionalna novogodišnja turneja biće nastavljena 4. januara u Inzbruku, a dva dana kasnije najbolje skijaše-skakače ugostiće Bišofshofen.

BETA/AP

Slovenac pobjednik drugog takmičenja novogodišnje turneje Četiri skakaonice

Radost Anžea Lanišeka

PODGORICA – Jedino je Budućnost Voli uspjela da ga ,,ukroti“ i ostavi na četiri poena, zbog čega je i slavila u Zadru, ali Luki Božiću nije moglo da promakne novo priznanje – košarkaš Zadra je najbolji igrač ABA lige u decembru.

Božić je vodio Zadar do tri pobjede u pet decembarskih mečeva, od čega je najznačajnija ona protiv Cedevita Olimpije i posebno Partizana.

Božić je na tim utakmicama je prosječno bilježio 20 poena, 8,2 skoka i sedam asistencija, za prosječan indeks korisnosti 27,6. Trenutno je najbolji igrač

lige, jer je u sedam od 14 kola bio najbolji igrač kola.

- Velika mi je čast što sam izabran za MVP u konkureciji velikog broja vrlo talentovaih igrača i igrača evroligaškog nivoa. Moji saigrači, treneri i divni navijači su ti koji mi daju neophodnu motivaciju i snagu da tako nastavim – rekao je Božić za sajt ABA lige.

Zadar je do sada igrao dobro tokom cijele sezone, trenutno je na skoru 7-7.

- Pobjeda protiv velikih timova je uvijek veliko zadovoljstvo. Čak i igrati protiv takvih ekipa u atmosferi u kojoj se osjećate posebno je velika čast. Me-

Srijeda, 3. januar 2024.

Arena

Košarka

21 MORNAR-BARSKO ZLATO/MEDIAPRO

vršili 2023. godinu

am se da je dru prekretnica Zadovoljan sam, imam ozbiljniju ulogu u timu

Momenat sa utakmice Zadar - Budućnost Voli

posljednjeplasirani, sa samo jednom pobjedom u 14 kola.

- Meč sa Mornarom dočekujemo kao i svaki drugi. Pokušaćemo da se dobro spremimo za tu utakmicu, da ih skautiramo. Imamo poštovanje prema njima, mislim da nijesu realni njihovi rezultati i pozicija na tabeli. Igraćemo maksimalno i pokušati da dođemo do pobjede – zaključio je Slavković. S. JONČIĆ

41

skok je imala Budućnost u Zadru, što je timski rekord sezone u ABA ligi, kao što je rekord i 14 ofanzivnih skokova u dvorani „Krešimir Ćosić“

poena, 8,2 skoka i sedam asistencija

đutim, nema ništa ljepše nego obradovati navijače i ugrabiti pobjede u utakmicama protiv velikih imena – dodao je Božić.

Luka Božić i trener Zadra Danijel Jusup imaju poseban odnos koji je savršeno funkcionisao posljednjih nekoliko sezona.

- Imam sjajan odnos sa trenerom Jusupom. Izuzetno sam

mu zahvalan na mnogim stvarima i trudim se da to vratim na teren. Njegova uloga je veoma važna jer je on više od trenera i ja ga vidim kao mentora i osobu koja meni kao osobi želi samo najbolje i samim tim mi pomaže da postanem bolji igrač – zaključio je Božić, koji trenutno u ligi ima prosjek od 23,4 poena, 8,7 skokova i 6,1 asistencije.S. J.

Nakon dolaska Andreja Žakelja, njegovog bivšeg trenera u SC Derbiju, Andrija Slavković je dobio veću minutažu i značajniju ulogu u tim nego što je to bio slučaj na početku sezone.

Slavković je to za sada opravdao, odnosom prema igri i borbenošću, ali i učinkom. U posljednjih pet kola ABA lige mu je prosjek 9,2 poena i tri skoka, a u porazu od SC Derbija je bio najbolji sa 20 poena, bez promašaja iz reketa (8-8), uz četiri skoka. U posljednjem meču u Evrokupu, u porazu kod kuće od Kluža, Slavković je zabilježio 11 poena, šest skokova, dvije asistencije i jednu ukradenu loptu.

- Srećan sam i zadovoljan što mi je pružena prilika da imamo ozbiljniju ulogu u timu.

U svakom trenutku i na svakoj utakmici pokušavam da to vratim treneru i stručnom štabu, generalno i klubu, na način na koji mislim da treba – rekao nam je Slavković.

U Mornaru se nadaju boljim rezultatima u 2024. i opstanku u ABA ligi, trener Mihailo Pavićević poručuje

Nada umire posljednja PODGORICA – Proteklu godinu u Mornaru, svakako, neće pamtiti kao jednu od boljih u klupskoj istoriji, naprotiv. Barani su u prošloj sezoni izborili opstanak, a ni u tekućoj nijesu imali veće ambicije od golog opstanka u ABA ligi.

Prva polovina sezone u regionalnom takmičenju prošla je i gore od očekivanog, jer je tim Mihaila Pavićevića posljednji na tabeli, sa samo jednom pobjedom u 14 kola, a treću sezonu zaredom je kalendarsku godinu završio porazom, ovoga puta očekivanim od Partizana u ,,Topolici“…

Iako se nalaze u teškoj poziciji, u barskom klubu se, međutim, ne predaju.

- Daćemo sve od sebe i boriti se sve dok bude nade, a nada umire posljednja. Volim da koristim jednu latinsku sentencu, a ona glasi ,,Audaces fortuna iuvat“, što znači ,,Hrabre sreća prati“. Nadam se da ćemo u

tome i uspjeti – ističe Mihailo Pavićević, trener Barana.

Barani u narednom kolu, u petak, gostuju Budućnost Voliju, a nakon toga imaju četiri meča u kojima će se, vjerovatno, odlučivati njihova sudbina u ABA ligi. Kod kuće će dočekati Zadar (skor 7-7), SC Derbi (7-7) i Cibonu (5-9), a gostovaće Krki (3-11), ekipi koju su jedinu pobijedili do sada i koja im je najbliža na tabeli.

- Mjesec januar je odlučujući za nas, zbog rasporeda i utakmica koje igramo sa direktnim konkurentima. Ako budemo igrali kao u nekim periodima meča sa Partizanom, onda imamo čemu da se nadamo – dodaje Pavićević.

Osim u rezultatskom smislu, Mornar je u problemu i organizaciono zbog hapšenja predsjednika kluba Đorđija Pavićevića, tvorca barskog košarkaškog projekta, koji je uhapšen pod optužbom da je, zajedno sa još tri osobe, učinio

krivično djelo - stvaranje kriminalne organizacije, falsifikovanje službene isprave i krijumčarenje putem pomaganja.

- Ima jedna američka izreka, koja u prevodu kaže da ,,teške situacije posjete jakog čovjeka, a kod slabog ostaju zauvijek“. Ja znam da je on izuzetno jak čovjek i da će i ovo prevaliti preko glave kao mnogo toga prije. Prije dvije godine u vrijeme korone, kad se borio za život, i kad obraza nijesam sušio, u poređenju sa tim ovo je jedna dječja igra. I ja znam kako će se ovo završiti.

Iako, kako kaže, ,,protekla 2023. godina nije bila nimalo lijepa“, Pavićević se nada ,,da će u 2024. biti mnogo bolje“.

- Koristim priliku da čestitam Novu godinu svim ljubiteljima košarke, u Baru, Crnoj Gori i regionu, da svakome poželim zdravlja i veselja, porodične sreće, a porodica najviše znači u životu – zaključio je PavićeS. J. vić.

Crnogorskom košarkašu treba veća minutaža od one koju je imao u Crvenoj zvezdi

Simonović do kraja sezone na pozajmici u Bešiktašu PODGORICA – Marko Simonović će do kraja sezone igrati na pozajmici u Bešiktašu, objavio je Eurohoops, a na sebi svojstven način je to saopštio i njegov menadžer Miško Ražnatović.

-Ponekad prelasci iz „crveno-bijelog“ u „crno-bijeli“ tabor prođu bez potresa – napisao je Ražnatović na svom nalogu na X mreži (nekadaš-

nji Tviter), misleći na crno-bijele boje Bešiktaša.

Poslije dvije sezone u Čikagu, tokom koji je više bio u razvojnom timu Bulsa – Vindi Siti Bulsima, Simonović je prošlog ljeta odlučio da se vrati u Evropu i potpisao je za Crvenu zvezdu. Prva polusezona je pokazala da to nije bio pravi potez, jer se nije naigrao u dresu beogradskog evroligaša, pa je odlazak u Bešiktaš logič-

na posljedica, jer su Simonoviću potrebni minuti na parketu.

Simonović je u ABA ligi na 11 mečeva u dresu Zvezde prosječno bilježio 6,3 poena i 3,9 skokova, a u Evroligi, na istom broju utakmica, 2,8 poena i 1,5 skokova. U Evroligi je samo u tri meča bio starter, a najbolju utakmicu je odigrao protiv Asvela kojem je ubacio 14 poena.

U Bešiktašu će sarađivati sa bivšim trenerom Crvene zvezde Dušanom Alimpijevićem, a osim u prvenstvu Turske igraće u Evrokupu.

Dolaskom Simonovića uvećava se crnogorska košarkaška kolonija u Istanbulu, jer je Zvezdan Mitrović trener Galatasaraja, a Dejan Radonjić od nedavno na klupi Bahčešehira.

S. J.

22 Sportski miks

Arena

Srijeda, 3. januar 2024.

Karlo Anćeloti govorio o svom statusu, Brazilu, prelaznom roku...

PODGORICA - Real Madrid ne planira pojačanja u januarskom prelaznom roku, ponovio je trener Karlo Anćeloti. ,,Merengesi“ najviše kadrovskih problema imaju u odbrani jer su teško povrijeđeni štoperi David Alaba i Eder Militao.

- Nećemo kupovati štopera.

Imamo Naća Fernandesa i Antonija Ridigera. Orelijen Čuameni i Danijel Karvahal takođe mogu da igraju kao centralni bekovi. Ponavljam, nećemo kupovati nijednog odbrambenog igrača u januaru - rekao je Anćeloti na konferenciji za medije.

Real će prvi meč u 2024. godini odigrati večeras sa Majorkom u Madridu (19.15 h).

- Cilj je da dobro počnemo ovaj dio sezone. Imamo dobre vijesti sa treninga jer se igrači poslije povreda vraćaju na teren. Vinisijus Žunior, Karvahal i Arda Guler se vraćaju, uskoro će i Eduardo Kamavinga – naveo je Anće-

REALMADRID.COM

Poslije Reala – penzija, o Mbapeu ni riječi

loti, koji je krajem prošle godine produžio ugovor sa Realom do juna 2026.

Time je postalo jasno da na ljeto neće postati selektor Brazila, o čemu se dugo spekulisalo.

- Svi znaju da sam pregovarao sa Fudbalskim savezom Bra-

zila, odnosno njegovim bivšim predsjednikom Enaldom Rodrigešom. Ponosan sam na njihovu želju da vodim reprezentaciju Brazila, ali sam pregovore držao na ,,stendbaju“ jer sam čekao da vidim što će se dogoditi u Realu. To je svi-

ma bilo jasno. Hvala Brazilcima na razumijevanju. Ponosan sam i što je Real htio da potpišem produženje saradnje prije isteka starog ugovora – istakao je Anćeloti, koji je rekao da će u Realu završiti trenersku karijeru.

- Možda ću biti ovdje do 2026. godine, zavisi od toga koliko ću biti uspješan. Volio bih da budem trener Real Madrida do 2026, a nadam se da ću biti ovdje i 2027. i 2028. jer želim da ostanem ovdje – kazao je Anćeloti (64).

Na pitanje da li Kilijan Mbape dolazi u Real na ljeto imao je kratak odgovor. Zapravo, to je glasilo ovako: - Neću da odgovorim na to pitanje - ,,riternirao“ je Karleto.

Opširniji je bio na temu igrača kojima uskoro ističe ugovor na ljeto, poput Naća, Krosa i Modrića.

- Pojedinim igračima ističe ugovor i oni će odlučiti što žele. Prerano je misliti o tome što će se dogoditi na ljeto. Ovaj tim ide u dobrom smjeru – zaključio je Karlo Anćeloti. Ne. K.

Salah: Želim da osvojim Afrički kup nacija PODGORICA - Fudbaler Liverpula Mohamed Salah izjavio je da želi da sa selekcijom Egipta osvoji Afrički kup nacija, prenose britanski mediji.

Afrički kup nacija biće održan od 13. januara do 11. februara u Obali Slonovače. Egipat će igrati u grupi B sa selekcijama Gane, Mozambika i Zelenortskih Ostrva.

-Želim da osvojim to takmičenje. Volim da igram za svoju zemlju. Imamo fantastične fudbalere - poručio je Salah.

On je u poneđeljak igrao za Li-

verpul u pobjedi protiv Njukasla (4:2) u 20. kolu Premijer lige. Egipatski krilni napadač je postigao dva gola za svoj tim.

-Vjerujemo mnogo u sebe.

Imamo izuzetno talentovane fudbalere. Neophodno je samo da rade kvalitetno i siguran sam da možemo mnogo - zaključio je Salah, koji je najavio da će se uskoro priključiti reprezentaciji Egipta na pripremama za Afrički kup nacija.

Salah je za reprezentaciju Egipta odigrao 95 utakmica R. A. i postigao 55 golova.

Za šest mjeseci Serhio Regulion bez učinka na ,,Old Trafordu“

Španac već napušta Junajted Mlada odbojkaška reprezentacija počela pripreme za kvalifikacije za EP

Juniori se okupili u Podgorici PODGORICA – Muška juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore (igrači rođeni 2005. godine i mlađi) okupila se u Podgorici, u hotelu ,,VOCO“, i počela pripreme za za prvu rundu zonskih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Na prozivci novog selektora Dejana Radića bilo je 14 igrača, a to su tehničari Avram Božović, Luka Milošević (Budućnost volej), korektori Luka Lojić, Kosta Poleksić (Budućnost volej), primači servisa Lazar Cimbaljević (Jedinstvo), Nikola Vukčević (Top volej), Vuk Stanojević (Budućnost volej), Filip Milosavljević (Budva), srednji blokeri Nikola Đurović, Srđan Petrović (Jedinstvo), Stefan Petričević (Budućnost volej), Jovan Drešić (Galeb Liko

Soho Group), libera Damir Ćatović (Jedinstvo) i Aleksa Radić (Budućnost volej).

Crna Gora će prvu rundu kvalifikacija igrati u Rumuniji, od 11. do 13. januara, a rivali su Rumunija, Turska i Bugarska.

- Pokušaćemo da, nakon novogodišnjih praznika, podignemo formu naših igrača koji su posljednjih dana bili bez treninga. Biće to malo teže jer su pripreme relativno kratke, svega sedam dana, ali šta jetu je. Tu smo da se pokažemo u najboljem mogućem svjetlu u kvalifikacijama, na koje idemo sa ekipom koja je relativno mlada. Ima tu igrača 2005. godišta, međutim ima i mlađih, 2006, 2007, a najmlađi igrač nam je 2010. godište. To je 14 naših najboljih igrača trenutno u ovoj generaciji – rekao je selektor Dejan Radić.

Druga runda kvalifikacija na

programu je od 4. do 7. aprila, a žrijeb će biti obavljen u februaru. Juniorsko Evropsko prvenstvo za odbojkaše odigraće se u Srbiji i Grčkoj od 26. avgusta do 7. septembra.

- Idemo u Rumuniju da pokušamo da učinimo najbolju stvar, da se pokažemo u najboljem svjetlu i da pokušamo da pobijedimo u nekoj od utakmica, kojom bismo uspjeli da se plasiramo na drugi kvalifikacioni turnir. Ukoliko zauzmemo drugo ili treće mjesto, nastavljamo dalje kvalifikacije, a prvo mjesto značilo bi direktne kvalifikacije na Evropsko prvenstvo – zaključio je Radić, kome će u ovoj akciji pomoćnik biti Jovan Radulović.

Juniore je na okupljanju pozdravio Nikola Kažić, direktor reprezentativnih selekcija.

S. J.

PODGORICA - Španski fudbaler Serhio Regulion poslije samo pola godine vraća se iz Junajteda u Totenhem, klub iz kojeg je ljetos stigao na pozajmicu na ,,Old Traford“.

Kao i čitava ekipa Erika Ten Haga i Regulion je bio blijed - starter na samo sedam od 12 mečeva koliko je ukupno igrao. Nije upisao ni gol ni asistenciju. On je ljetos dogovorio jednogodišnju pozajmicu sa Junajtedom ali ide već na pola tog perioda i prema pravilima FIFA može da pronađe novi klub u januaru. To mu omogućava propis po kojem može na još jednu pozaj-

micu u toku iste sezone ukoliko je odigrao manje od onoga koliko je određeno FIFA regulativom.

Regulion je na terenu proveo ukupno 653 minuta. Povratak Luka Šoa i Tajrela Malasije u tim nakon povreda su limitirali minute za Reguliona pa je razlaz već u januaru bio logičan slijed događaja. Sada mu vjerovatno slijedi nova pozajmica jer se i kod Postekoglua u timu sada sve već prilično iskristalisano i teško da se može probiti u ekipi koja zaista dobro funkcioniše.

Destini Udogi neprikosnoven je na poziciji lijevog beka R. A. kod ,,Pijevaca“.

Poslije 15 utakmica dobio otkaz

Birmingen smijenio Runija PODGORICA - Fudbalski klub Birmingem smijenio je trenera Vejna Runija poslije samo 15 utakmica provedenih na klupi tog kluba.

Nekadašnji kapiten Engleske imenovan je za trenera Birmingema 11. oktobra poslije iznenađujuće odluke o smjeni Džona Justasa u trenutku kada je taj tim bio šesti na tabeli Čempionšipa.

Od tada, Birmingem je pao na 20. mjesto, a poraz u poneđeljak od Lidsa bio je deveti u 15 R. A. utakmica.

Povodi 23

Srijeda, 3. januar 2024.

TUŽNA STRANICA ISTORIJE: Sjećanje na vješanje devet partizana ispod Veljeg brda prije 80 godina

Vitezovi mrijet naviknuti subnora

Ispod Veljeg brda obješeno je 31. decembra 1943. devet rodoljuba — partizana. Od njih devetorice, dvojica su bili omladinci od 15 i 16 godina.

Dva dana i tri noći visili su na drvenim stubovima – vješalima, borci, partizani koji su se časno borili od Trinaestojulskog ustanka 1941. za slobodu sela, gradova i naše države, borili se protiv fašista i domaćih izdajnika sve do tragične smrti.

Istorijska čitanka rodoljube nije zaboravila…

LUČA SLOBODE JE UVIJEK POTREBNA: Predstavnici boračkih organizacija kod spomenika

Dva dana i tri noći visili su na drvenim stubovima – vješalima, borci, partizani koji su se časno borili od Trinaestojulskog ustanka 1941. za slobodu sela, gradova i naše države, borili se protiv fašista i domaćih izdajnika sve do tragične smrti

Stanko Milošev Brković ro-

đen je u Piperima 1877. Bio je posvećen od osnivanja KP Crne Gore. Između dva svjetska rata pomagao je djelovanju naših komunista. Učesnik je Trinaestojulskog ustanka, a kasnije je, iako lošeg zdravlja, doprinosio oslobodilačkom pokretu. Zbog učešća na partijskim skupovima, njemački okupatori su ga uhapsili i objesili.

Prvog svjetskog rata. Čitava porodica je u Drugom svjetskom ratu bila u NOB-u. Njegov sin Milorad takođe je od početka rata u partizanima.

Pošto mu je čitava porodica bila okrenuta revoluciji, neprijatelj i domaći izdajnici su ga uhapsili i objesili.

u Kolašinu 1943. Po povratku iz Kolašina domaći izdajnici su ga uhapsili i zatvorili. Iz zatvora je doveden i obješen.

Stanoje Ćano Raškov Miličković rođen je u Veljem

Boško Pavićev Miličković

Milovan Ilijin Đurović rođen

je 1888. u Donjoj Bijeloj, Šavnik. Učesnik je Balkanskog i

rođen je u Veljem brdu 1888.

Prije Drugog svjetskog rata pripadao je naprednom Demokratskom frontu. Čim je počeo ustanak 1941. učestvovao je u borbama u Veljem brdu i Kaznovici. Kad su partizanske jedinice otišle u Bosnu ostao je i pomagao ilegalcima i partizanskom pokretu u Piperima i Podgorici. Bio je vijećnik CASNO na zasijedanju

brdu 1928. Njegovi roditelji poginuli su tokom 1941. kao partizani. Živio je kod strica Boška i kao dječak radio je za NOP, bio je u stalnoj vezi sa ilegalnim revolucionarnim grupama. Njega i strica Boška Njemci i četnici objesili su istog dana, 28. decembra 1943. godine.

Tomo Obrenov Perović, zem-

ljoradnik, rođen je 1920. u selu Višnjica, Nikšić. Prije Drugog svjetskog rata živio je u Uroševcu na Kosovu, odakle je porodica 1941. pobjegla od balista i vratila se u Goliju. Bio je član KP od 1942. Kao pozadinskog

aktivistu četnici su ga uhapsili i predali Italijanima krajem 1942. Bio je zatvoren u Spužu, a u decembru 1943. je obješen.

NOP radio je za ciljeve pokreta i značajno se isticao u obnavljanju kurirskih zadataka i održavanju veze među ilegalcima. Zbog tog angažovanja, četnici su ga krajem 1943. uhapsili i predali Njemcima.

Nijesu imali milosti ni prema ovako mladom revolucionaru - u zatvoru je surovo mučen i na vješanje je doveden sa polomljenim rebrima.

Nikola Đurov Sinanović ro-

đen 1904. u selu Gornje Polje, Nikšić. Osnovnu školu završio je u svom mjestu. U ratu je bio borac Rastovačke čete, Trebješkog partizanskog bataljona, do maja 1942. Pomagao je ilegalnu partizansku grupu na terenu Tovića. U septembru 1943. uhapsili su ga četnici u Nikšiću, predali ga Njemcima i sproveli u Podgoricu i objesili na ovom mjestu.

Dimitrije Garo Jovanov Šaranović rođen je 1927. u Gr-

bama, Danilovgrad. Iako veoma mlad, učestvovao je u pripremama za Trinaestojulski ustanak, radio na prikupljanju oružja i druge opreme za partizane. I prije stupanja u

Milosav Đorđijev Šaranović

rođen je 1910. u Grbama, Danilovgrad. Gimnaziju je učio u Podgorici, ali je zbog demonstracija protiv režima organizovanih u Podgorici i Danilovgradu istjeran iz škole. Član KP bio je od 1941, a u NOB je stupio 13. jula 1941. Borio se u novoselskoj - klikovačkoj i grbskoj - ustaničkoj četi. Učestvovao je u borbi za oslobođenje Spuža i Veljeg brda. Pao je u ruke neprijatelja i zatvoren je najprije u Bralenovici, a potom u Podgorici. Nakon izlaska iz zatvora radio je ponovo kao pozadinac za ciljeve NOP. Krajem 1943. ponovo su ga uhapsili - četnici su ga predali Njemcima.

Kada je doveden na Velje brdo na pogubljenje pokušao je da pobjegne. Odmah je ubijen i mrtav podignut na vješala.

Niko Mirkov Škuletić rođen je 1892. u Cerovu, Nikšić. Vojevao je u Balkanskom i Prvom svjetskom ratu. U Drugom svjetskom ratu učestvuje od 13. jula

Ugašeno porodično ognjište U svom sumanutom bijesu, okupator i domaći izdajnici su se, nakon Trinaestojulskog ustankam, svetili partizanskim porodicama. Tako je, ispod Veljeg brda 5. oktobra, strijeljana porodica Martinović bračni par Ivo i Ljubica i šćer Anka.

U junu 1942. strijeljan je i njihov sin Aleksandar.

Tragična sudbina jedne porodice, koja je samo tražila i borila se za slobodu.

1941, a u novembru iste godine stupio je u Pješivački partizanski bataljon. Kada su se partizanske jedinice povlačile iz Crne Gore odstupio je i on sa svoje petoro djece. U borbeni stroj Pete proleterske crnogorske brigade uključio se u Drugu četu drugog bataljona sa svoje tri ćerke: Julkom, Stanislavom i Jovankom i svoje dvoje male djece. Nakon Sutjeske probio se ponovo u Crnu Goru, gdje su ga uhapsili četnici i predali Italijanima. U NOR-u mu je poginula ćerka Julka, a život ovog ratnika i vatrenog rodoljuba završen je ovdje na Pripremili: vješalima.

Dragan Mitov ĐUROVIĆ i

Milutin LJUMOVIĆ

24 Feljton

Srijeda, 3. januar 2024.

POLA MILENIJUMA OD TURSKOG POPISNOG DEFTERA IZ 1523. GODINE

3.

Rijeka Crnojevića je bila pazar još u Đurđevo doba U tzv. „inspekcijskoj knjizi“, koju su Osmanlije načinile po Đurđevom Luka Lopičić u svom član- odlasku za Italiju, navodi se da je u njegovom posjedu bilo šesnaest ku donosi detalje i iz drugog mlinova u raznim selima – „Pestinic“, Maine, Brajići, Vrele-Ugnji, Začir u arhivskog dokumenta, koji je 2021. godine objavio turski Ljubotinju i sedam mlinova na početku mosta u selu Rijeka. Navodi se da istoričar Feridun M. Eme- je Đurđe posjedovao zemlju na Cetinju od 300 akri cen. Taj drugi dokument daPiše: Slobodan ČUKIĆ

tiran je, na osnovu ostalih dokumenata u arhivi, u period između avgusta 1496. i jula 1497. godine. Riječ je o spisu koji donosi najranije popisne podatke o oblasti Stare Crne Gore. I pored toga što ima samo sedam stranica, taj defter nudi opšti uvid o državi Crnojevića. U pitanju je „inspekcijska knjiga”, sa sudskim odlukama, pod nazivom Çırnioğlu nun Teftiş Defteri (Teftis Defter Crnojevića) koja donosi informacije o pokretnoj imovini, zemljišnim posjedima i kućama Đurđa Crnojevića i nekih njegovih ljudi. Godina dokumenta poklapa se sa pomenima popisa države Crnojevića u defteru za Nahije Klimente, Kuče, Hote i Pipere iz marta 1497. godine koji je svojevremeno objavio Branislav Đurđev.

Dokument je preveden u cijelosti na turski jezik sa priloženim faksimilima originala.

Početak sveske naslovljen je: „So i usjevi u provinciji Crnojevića, i filurija skupljena iz sela u nahiji Grbalj, Crnojevićeve kupovine u pokrajini, mlinovi za prodaju, kultivisani usjevi.“ Nakon toga u prvoj grupi zapisa navodi se serija krupnijih pitanja vezanih za tek

Pazar na Rijeci Crnojevića početkom prošlog stoljeća

osvojenu državu Crnojevića. Najprije se spominju pitanja o prihodima od soli. Navodi se značajan Đurđev prihod (prihod od Provincije Crnojevića) od 48,000 akči. Spominju se porezi na ulaznu i izlaznu robu sa dvije kapije grada Kotora nad kojima je Skenderijski sandžakbeg Firuz Beg dao mukatu (zakup) Iskeleci Mahmutu sa prihodom od 5,000 akči. Đurđe je takođe nametao poreze na robu koja je išla u grad Budvu. Navodi se da je Budva

Osmanlije su utvrdili da Đurđe Crnojević na Rijeci posjeduje jedanaest kuća. Neke su bile od drveta, neke od kamena. Tu je bila i štala sa kamenim zidovima na obali Rijeke sa kapacitetom od dvadeset konja. Spomiju se slamom pokriveni krovovi koji su služili kao pazar i sedam kuća Đurđevih ljudi koji su pošli s njim za Italiju

Rijeka Crnojevića 1920. godine

Turski pisar navodi da je Đurđe na Rijeku doveo i naselio ljude i učinio to mjesto stalnom pijacom.

Kada je pobjegao za Italiju, mjesto se raspršilo. Ovo pokazuje da se uređenje varošice Rijeke kao pazara/pijace moglo desiti već za vrijeme vladavine Ivana Crnojevića koji je padom Žabljaka, 1478. godine prenio dvor na Riječki grad (Obod)

(Istarigrad) mletački grad, a dio poreza Budve koji pripada crnogorskoj državi je dat u mukata-u (zakup) istom Mahmutu sa prihodom od 500 akči. Pominju se takse koje trebaju biti prikupljene u nahiji Crmnici u mjestu Karuči, na putu ka Baru, sa prihodom od 400 akči, koje nisu date u zakup zbog odsustva interesenata.

Slijedi pitanje petnaest Đurđevih sela u Grblju koja nijesu bila popisana, vjerovatno zbog spora sa Mlečanima. Navodi se da se nahija Grbalj koja sadrži Donji i Gornji Grbalj sastoji od 34 sela. Dalje se navodi da je samo 19 sela popisano i spojeno Crnogorskom defteru intervencijom Firuz Bega.

Iz zapisa se vidi da je nakon osmanskog osvajanja odlučeno da se prihodi od poreza od pomenutih mjesta koja je dr-

žao Đurđe zavedu u poseban oblik svojine, „mukata”, koji je pripadao sultanu. Navedene informacije vrlo su važne u pogledu razumijevanja granice između Crne Gore i mletačkih gradova Kotora i Budve, te poreza na carinama.

Druga grupa pitanja u dokumentu, piše dalje Lopičić, odnosi se na ličnu imovinu i posjede Đurđa Crnojevića.

Započinje se sa prihodima od soli. Navodi se da je Đurđev čovjek, crnogorski pisar Stojan (Istoyan) predstavio bilježnu knjigu po kojoj su prihodi od soli iznosili 22,400 akči.

Sljede Đurđevi prihodi od po-

sjeda i vodenica. Navodi se šesnaest mlinova u njegovom posjedu u raznim selima – Pestinic (Pestin-Grad?), Maine, Brajići, Vrele-Ugnji, Začir u Ljubotinju i sedam mlinova na početku mosta u selu Rijeka.

Dalje se pominju obradiva imanja u Đurđevom vlasništvu. Na Cetinju se nalazilo zemljište od 300 akri, od kojeg je jedan dio kultivisan, a ostatak činila livada koja nije imala vlasnika.

Važno je napomenuti, piše dalje Lopičić, da je tokom inspekcijskog nadzora utvrđena i količina prinosa na obradivim njivama koje pripadaju

Mapa države Crnojevića - istočna granica išla je rijekom Moračom

Đurđu. Na primjer, utvrđeno je da je u selu Dragosalići zasađeno 7,5 bušela pšenice, kao i da su različite količine pšenice, ječma i raži zasađene u drugim selima i zaseocima, ponajviše u Botunu, onda u Lješnjanima-Desićima, u selu Goloza (Đeđeza?), na Cetinju, u Piranićima.

U svesci se navodi da je Đurđe Crnojević „pošao na more” odnosno - napustio zemlju.

Skoro sva imanja, livade, mlinovi Crnojevića i onih koji su otišli s njim (u defteru iz 1523. se nazivaju „bjegunci s Crnojevićem“) vezuju se u državni posjed, koji se preko posebnog pravnog sistema mukata daje u zakup, kako osmanskim velikašima, tako i nekim lokalnim ljudima koji se spominju.

Treći dio dokumenta odnosi se na Đurđeve privatne stvari, njegove kuće i objekte, na Rijeci, u Piranićima, između Blata (?) i Malonšića, u Jednošima i na Cetinju.

Inspekcijom je utvrđeno da je Đurđe na Rijeci posjedovao jedanaest kuća. Dat je i opis tih kuća od kojih su neke bile od drveta, a neke od kamena. Tu se takođe, na obali Rijeke, nalazila i štala sa kamenim zidovima sa kapacitetom od dvadeset konja. U spisu se spomiju slamom pokriveni krovovi koji su služili kao Pazar, kao i sedam kuća Đurđevih ljudi koji su pošli s njim. Pisar navodi da je Đurđe ovdje doveo i naselio ljude i učinio mjesto stalnom pijacom. Kada je pobjegao, ovo mjesto se raspršilo.

Lopičić komentariše da je ovaj zapis dragocjen jer predstavlja prvorazredni istorijski dokaz da je Rijeka Crnojevića već za vrijeme Đurđa bila važan crnogorski pazar i trgovački centar. Ukazuje i da se uređenje varošice Rijeke, koja i dan danas nosi ime po Crnojevićima, kao pazara/pijace moglo desiti već za vrijeme vladavine Ivana Crnojevića koji je padom Žabljaka, 1478. godine prenio dvor na Riječki grad (Obod).

Novootkriveni turski arhivski dokument pokazao je da je Đurđe Crnojević na Rijeci imao jedanaest kuća, a da su ljudi koji su pošli s njim za Italiju posjedovali još sedam. Dakle, na tom je mjestu bilo najmanje osamnaest kuća. Osim ovoga, na „na početku mosta u Rijeci” bilo je i Đurđevih sedam mlinova, mada nije jasno da li te mlinove treba računati među onih 11 Đurđevih kuća ili odvojeno. Konačno, tu je bila i štala za dvadeset konja, kao i objekat u kome se trgovalo.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja 25

Srijeda, 3. januar 2024.

SLOBODNA RADNA MJESTA BAR TEL.: 030/313-048

DOO SPORTSKO-REKREATIVNI CENTAR BAR Adresa: BULEVAR REVOLUCIJE BR 85 Tel.: 030/301-700 Objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe “Sportsko-rekreativni centar” doo Bar U Društvu sa ograničenom odgovornošću “Sportsko-rekreativni centar” Bar, oglašava se popuna sljedećeg radnog mjesta: • Saradnik/ca za održavanje terena i opreme, jedan izvršilac, na neodređeno vrijeme.

Opšti i posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa i dokazi o ispunjavanju uslova : • da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore (dostaviti ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); • da je lice zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta (dostaviti ljekarsko uvjerenje koje nije starije od šest mjeseci); • da se protiv lica ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda ne starije od tri mjeseca); • stečeno srednje stručno obrazovanje (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja); • jedna godina radnog iskustva (dostaviti uvjerenje poslodavca o potrebnom radnom iskustvu).

Prijavu sa ličnom biografijom, kao i dokaze o ispunjavanju uslova za popunu radnog mjesta dostaviti u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja Javnog oglasa u dnevnoj štampi, na adresi : “Sportsko-rekreativni centar” doo Bar- Bulevar revolucije br. 85.

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

JZU OPŠTA BOLNICA Adresa: MEDANOVIĆI Tel.: 050/684-142 Oglašava potrebu za: 1. RENDGEN TEHNIČAR/KA U SLUŽBI RADIOLOŠKE, UZ, MRI, CT I MAMOGRAF DIJAGNOSTIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Medicinska sestra, Stepen bachelor – Diplomirana visoka medicinska sestra, Viša medicinska sestra - viši medicinski tehničar (VI/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 3 mjeseca.

Uslovi: -visoko obrazovanje u obimu od 180 (CSPK) kredita , VI nivo kvalifikacije obrazovanja, strukovni medicinski radiolog ili Fakultet zdravstvenog usmjerenja -više stručno obrazovanje u obimu od 120 (CSPK) kredita , V nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinska škola-rendgen tehničar.

-srednje stručno obrazovanje u obimu od 240 (CSPK) kredita , IV nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinska škola-rendgen tehničar.

Potrebna dokumentacija: -prijava/molba na oglas -Diploma o završenoj školskoj spremi i dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad -Uvjerenje od Suda da se ne vodi krivični postupak -Uvjerenje o državljanstvu ili kopija biometrijske lične karte Dokaze o ispunjenosti uslova,kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije.

Prijave na oglas sa dokazima primaju se u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa i slati ih na adresu JZU Opšta bolnica Bijelo Polje, Medanovići bb.

Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove.

Poslodavac će sa kandidatima obaviti usmeni intervju.

KOTOR TEL.: 032/325-732

OPŠTINA KOTOR Adresa: STARI GRAD 317, KOTOR Tel.: 032/322-277 Email: www.opstinakotor.com Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA -SEKRETAR/KA MZ GRBALJ, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Uslovi: -srednje obrazovanje, III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u IV1 ili III nivou kvalifikacije obrazovanja; -položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu

obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; 6. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta) na adresu:Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Sekretarijata za opštu upravu za popunu radnog mjesta referent/kinja-sekretar/ka mjesne zajednice Grbalj u Kancelariji za rad sa mjesnim zajednicama i matične poslove Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

2. VIŠI/A SAVJETNIK/CA III ZA VRŠENJE PRAVNIH POSLOVA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Uslovi: -visoka stručna sprema, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, pravni fakultet; -najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja; -položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; 6. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Službe glavnog gradskog arhitekte za popunu radnog mjesta viši/a savjetnik/ca III za vršenje pravnih poslova Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

3. KOMUNALNI/A POLICAJAC/KA-REFERENT/ KINJA, 3 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Uslovi: -srednje obrazovanje, III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u III ili IV1 nivou kvalifikacije obrazovanja; -položen ispit u pogledu stručne osposobljenosti za vršenje poslova komunalne policije; -psihofizičke sposobnosti za vršenje poslova komunalne policije; -položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor);

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore; • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; 6. Uvjerenje o položenom ispitu u pogledu stručne osposobljenosti za vršenje poslova komunalne policije; 7. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Komunalne policije za popunu radnog mjesta komunalni/a policajac/ka-referent/kinja Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

4. REFERENT/KINJA-ZAŠTITAR/KA LICA I IMOVINE, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Uslovi: -srednje, opšte i stručno obrazovanje, III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -položen stručni ispit za vršenje poslova zaštite lica i imovine; -najmanje 1 godina radnog iskustva u III ili IV1 nivou kvalifikacije obrazovanja; -položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za vršenje poslova zaštite lica i imovine; 6. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; 7. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon) na adresu:

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja); • Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; • Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Sekretarijata za zajedničke poslove za popunu radnog mjesta referent/kinja-zaštitar/ka lica i imovine Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

5. REFERENT/KINJA-SPASILAC/TELJKA NA BAZENU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Uslovi: -srednje obrazovanje, III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u III ili IV1 nivou kvalifikacije obrazovanja; -položen stručni ispit za rad u državnim organima; -položen ispit za spasioca na vodi (licenca).

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; 6. Položen ispit za spasioca na vodi (licenca); 7. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Sekretarijata za zajedničke poslove za popunu radnog mjesta referent/kinja-spasilac/teljka na bazenu, 1 izvršilac/teljka, na neodređeno vrijeme, u Odjeljenju za upravljanje bazenom Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

6. NAMJEŠTENIK/CA – KAFE KUVAR/ICA-ČISTAČ/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Kotor Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola) Rok za prijavljivanje: 15 dana Uslovi: -osnovno obrazovanje, I2 nivo kvalifikacije obrazovanja; -bez radnog iskustva.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati

mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja.

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Sekretarijata za zajedničke poslove za popunu radnog mjesta namještenik/ca-kuvar/ica-čistač/ica na bazenu, 1 izvršilac/teljka, na određeno vrijeme od 6 mjeseci u Odjeljenju za održavanje bazena Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

7. NAMJEŠTENIK/CA -ČISTAČ/ICA NA BAZENU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Kotor Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola) Rok za prijavljivanje: 15 dana Uslovi: -osnovno obrazovanje, I2 nivo kvalifikacije obrazovanja; -bez radnog iskustva.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja.

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Sekretarijata za zajedničke poslove za popunu radnog mjesta namještenik/ca-čistač/ica na bazenu, 1 izvršilac/ teljka, na određeno vrijeme od 6 mjeseci u Odjeljenju za održavanje bazena Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

8. POMOĆNIK/CA NAČELNIKA/CE KOMUNALNE POLICIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u

26 Oglasi i obavještenja trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Uslovi: -visoko obrazovanje, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka, fakultet iz oblasti društvenih i prirodnih nauka, -najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili najmanje četiri godine radnog iskustva, -položen ispit u pogledu stručne osposobljenosti za vršenje poslova komunalne policije, -psihofizičke sposobnosti za vršenje poslova komunalne policije, -položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; 7. Uvjerenje o položenom ispitu za vršenje poslova komunalne policije; 8. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani u postupku po javnom konkursu.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja javnog konkursa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta) na adresu:Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: Javni konkurs za postavljenje pomoćnika/ce načelnika Komunalne policije Opštine Kotor.

Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me; Rad sa strankama, radnim danima od 08:00 h – 11:00 h; Web-site: www.kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JZU DOM ZDRAVLJA NIKŠIĆ Adresa: Radoja Dakića bb Tel.: 040/204-656 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR - OPŠTI SMJER, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Nikšić Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana

UNIPROM PEKARA DOO Adresa: PODGORIČKI PUT Tel.: 067/000-249 Oglašava potrebu za: 1. MAGACIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

JU OŠ ,,RISTAN PAVLOVIĆ“ PLJEVLJA Adresa: VUKA KARADŽIĆA 23 Tel.: 052/301-285 Raspisuje konkurs za: 1. POMOĆNIK/CA DIREKTORA/ICE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Uslovi: Za pomoćnika/icu direktora može biti izabrano lice koje : 1. Ima najmanje VII1 nivo nacionalnog okvira klasifikacija 2. Ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave odnosno nastavnika obaveznog ili izbornog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika,(pedagog, psiholog ili defetolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju; 3. Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama odnosno važeću licencu za rad; 4. Ima sedam godina radnog iskustva u nastavi ; 5.Ima crnogorsko državljanstvo Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju (CV) i sledeće dokaze: 1. Dokaz o stečenoj kvalifikaciji obrazovanja 2. Dokaz o položenom stručnom ispitu 3. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti 4. Dokaz o radnom iskustvu u nastavi 5. Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata/ kinje ne vodi krivični postupak za krivična djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Srijeda, 3. januar 2024.

Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije , s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Izbor se vrši na period od 4 godine.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Prijave sa potpunom dokumentacijom, sa naznakom „za javni konkurs za izbor pomoćnika direktora se dostavljaju lično ili neposredno na adresu JU OŠ“Ristan Pavlović“ Pljevlja, ul.Vuka Karađžića broj 37, kao i na mail adresu: skola@os-rpavlovic.edu. me, roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Imenovanje kandidata obaviće se u roku od 30 dana od dana završetka javnog konkursa.

JU OŠ ,,DUŠAN IVOVIĆ“ KOSANICA - PLJEVLJA Adresa: KOSANICA Tel.: 067/404-401 Obnavlja konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Kosanica Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 31.08.2024.godine.

OPŠTINA PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I 48 Oglašava potrebu za: 1. VIŠ/I/A SAVJETNI/K/CA III – ZA UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA U SEKRETARIJATU ZA OPŠTU UPRAVU OPŠTINE PLJEVLJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani ekonomista, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Uslovi: VII/1 nivo kvalifikacije obrazovanja – Ekonomski fakultet, 1 (jedna) godina radnog iskustva u VII/1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja i položen stručni ispit za rad u državnim organima (Izuzetno radni odnos u organu lokalne samouprave može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Pored posebnih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i opšte uslove predviđene članom 34. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (da je crnogorski državljanin, da ima navršenih 18 godina života, da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta (Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izabrani kandidat dostavlja starješini državnog organa u roku od 8 (osam) dana od dostavljanja odluke o izboru), da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja i da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu).

Prijavu sa kompletnom dokumentacijom o ispunjavanju posebnih i opštih uslova dostaviti u zatvorenoj koferti u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja oglasa sa naznakom radnog mjesta na koje se prijavljuje i adresom i telefonskim brojem na adresu: Sekretarijat za opštu upravu opštine Pljevlja – Jedinica za upravljanje ljudskim resursima, ul. Kralja Petra I br. 48, 84210 Pljevlja.

NAPOMENA: Neblagovremena i nepotpuna dokumenta neće se razmatrati.

Lice ovlašćeno za davanje informacija povodom ovog Oglasa je Despotović Sreten – Rukovodilac Jedinice za upravljanje ljudskim resursima, telefon: 069/309-341 – svakog radnog dana u periodu od: 08:00h do 15:00h.

TUZI TEL.: 020/671-287

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA GLAVNI GRAD PODGORICA, OPŠTINU U OKVIRU GLAVNOG GRADA GOLUBOVCI I OPŠTINU TUZI Adresa: IV PROLETERSKE 18 Tel.: 020-230-570 Email: tijana.popadic@gmail.com Raspisuje javni oglas za radno mjesto Voditelj/ka slučaja- 1 izvršilac na neodređeno vrijeme.

Uslovi: - Visoka stručna sprema- VII-1nivo kvalifikacija obrazovanja, - godina radnog iskustva, - zanimanje socijalni radnik/ca, psiholog, pedagog, specijalni pedagog, sociolog, defektolog i andragog.

- licenca za rad u socijalnoij i dječijoj zaštiti.

Uz prijavu kadidat/kinja je dužan/a da dostavi sledeću dokumentaciju: - diplomu ili uvjerenje o zavšenom nivou i vrsti obrazovanja, -uvjerenje/potvrdu o radnom iskustvu godinu dana, -uvjerenje o državljanstvu, -izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte (kandidat/kinja koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nisu u obavezu da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad za obavljanje poslova radnog mjesta.

Navedena dokumentacija se dostavlja u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Javni oglas je otvoren 3(tri) dana od dana objavljivanja.

Prijavu sa radnom biografijom i pratećom dokumentacijom dostaviti na adresu JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA GLAVNI GRAD PODGORICA,OPŠTINU U OKVIRU GLAVNOG GRADA GOLUBOVCI I OPŠTINU TUZI Adresa: IV Proleterska 18, Podgorica.

Nepotpune i neblagovremena prijave neće biti razmatrane.

Kontakt telefon: 020/230-570 Tijana Purić

JU SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA ,,25. MAJ“ Adresa: Tuzi bb Tel.: 020-277-860 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - Za nastavu na crnogorskom i albanskom jeziku.

- Do povratka zaposlenog sa bolovanja, a najduže do 31.08.2024.godine - Licenca za rad - Crnogorsko državljanstvo

OPŠTINA TUZI Adresa: TUZI BB Tel.: 020-875-167 Email: tuzi@tuzi.org.me Oglašava se potreba za prijem u radni odnos: Namještenik/ca za opšte poslove- Sektor za opšte poslove, Služba predsjednika - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme; -I2 nivo kvalifikacije obrazovanja; -bez radnog iskustva.

Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta opštine Tuzi, www.tuzi.org.me ili neposredno u arhivi Opštine Tuzi), - Curriculum Vitae – CV, - ovjerena kopija biometrijske lične karte, - ovjerena diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje da nije osuđivano za krivično djelo koje ga čine nedostojnim za rad u državnom organu, pribavlja organ po službenoj dužnosti.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati su dužni Kancelariji za ljudske resurse (u daljem tekstu Kancelarija) dostaviti uz prijavu na javni oglas original dokumentaciju ili ovjerene fotokopije dokumentacije.

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno o kategorije radnog mjesta će se sprovesti se u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list CG“, broj 02/18, 34/19, 038/20, 050/22 i 84/22), kao i na osnovu člana 17 Uredbe o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 050/18).

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Opštine Tuzi, najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv organa i radnog mjesta) na adresu: Opština Tuzi Sekretarijat za lokalnu samoupravu - Kancelarija za ljudske resurse Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Službe predsjednika Opštine Tuzi.

Kontakt tel: +38220875167;

OPŠTINA TUZI Adresa: TUZI BB Tel.: 020-875-167 Email: tuzi@tuzi.org.me Oglašava se potreba za prijem u radni odnos: Referent/kinja-Kafe kuvar/ica, Sektor za opšte poslove- Služba predsjednika - Izvršilaca: 2, na neodređeno vrijeme; - III ili IV1 nivo srednjeg opšteg ili stručnog obrazovanja; - najmanje 1 godina radnog iskustva na poslovima u IV1 ili III nivou kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima ( radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta opštine Tuzi, www.tuzi.org. me ili neposredno u arhivi Opštine Tuzi), - Curriculum Vitae – CV, - ovjerena kopija biometrijske lične karte, - ovjerena diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje da nije osuđivano za krivično djelo koje ga čine nedostojnim za rad u državnom organu, pribavlja organ po službenoj dužnosti, - ovjeren dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - ovjereno uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima ( radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati su dužni Kancelariji za ljudske resurse (u daljem tekstu Kancelarija) dostaviti uz prijavu na javni oglas original dokumentaciju ili ovjerene fotokopije dokumentacije.

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je

ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno o kategorije radnog mjesta će se sprovesti se u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list CG“, broj 02/18, 34/19, 038/20, 050/22 i 84/22). Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o upravnom postupku, Zakon o radu, Zakon o državnim službenicima i namještenicima.

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Opštine Tuzi, najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv organa i radnog mjesta) na adresu: Opština Tuzi Sekretarijat za lokalnu samoupravu - Kancelarija za ljudske resurse Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Službe predsjednika Opštine Tuzi.

Kontakt tel: +38220875167;

OPŠTINA TUZI Adresa: TUZI BB Tel.: 020-875-167 Email: tuzi@tuzi.org.me Oglašava se potreba za prijem u radni odnos: Savjetnik/ca III za protokolarne poslove, Sektor za opšte poslove- Služba predsjednika - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme; - VI nivo kvalifikacije obrazovanja; - Fakultet humanističkih nauka ili drugi fakultet društvenih nauka; - najmanje 1 godina radnog iskustva; - položen stručni ispit za rad u državnim organima ( radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); -poznavanje albanskog i engleskog jezika; - poznavanje rada na računaru.

Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta opštine Tuzi, www.tuzi.org. me ili neposredno u arhivi Opštine Tuzi), - Curriculum Vitae – CV, - ovjerena kopija biometrijske lične karte, - ovjerena diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje da nije osuđivano za krivično djelo koje ga čine nedostojnim za rad u državnom organu, pribavlja organ po službenoj dužnosti, - ovjeren dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - ovjereno uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima ( radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati su dužni Kancelariji za ljudske resurse (u daljem tekstu Kancelarija) dostaviti uz prijavu na javni oglas original dokumentaciju ili ovjerene fotokopije dokumentacije.

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno o kategorije radnog mjesta će se sprovesti se u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list CG“, broj 02/18, 34/19, 038/20, 050/22 i 84/22). Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o upravnom postupku, Zakon o radu, Zakon o državnim službenicima i namještenicima.

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Opštine Tuzi, najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv organa i radnog mjesta) na adresu: Opština Tuzi Sekretarijat za lokalnu samoupravu - Kancelarija za ljudske resurse Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Službe predsjednika Opštine Tuzi.

Kontakt tel: +38220875167;

OPŠTINA TUZI Adresa: TUZI BB Tel.: 020-875-167 Email: tuzi@tuzi.org.me Oglašava se potreba za prijem u radni odnos: Viši/a savjetnik/ca III za ekonomske poslove, Sektor za opšte poslove- Služba predsjednika - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme;

- VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja; - Ekonomski fakultet, fakultet za menadžment ili drugi fakultet društvenih nauka; - najmanje 1 godina radnog iskustvana poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima ( radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); -poznavanje engleskog jezika; - poznavanje rada na računaru.

Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta opštine Tuzi, www.tuzi.org. me ili neposredno u arhivi Opštine Tuzi), - Curriculum Vitae – CV, - ovjerena kopija biometrijske lične karte, - ovjerena diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje da nije osuđivano za krivično djelo koje ga čine nedostojnim za rad u državnom organu, pribavlja organ po službenoj dužnosti, - ovjeren dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - ovjereno uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima ( radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati su dužni Kancelariji za ljudske resurse (u daljem tekstu Kancelarija) dostaviti uz prijavu na javni oglas original dokumentaciju ili ovjerene fotokopije dokumentacije.

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno o kategorije radnog mjesta će se sprovesti se u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list CG“, broj 02/18, 34/19, 038/20, 050/22 i 84/22). Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o upravnom postupku, Zakon o radu, Zakon o državnim službenicima i namještenicima.

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Opštine Tuzi, najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv organa i radnog mjesta) na adresu: Opština Tuzi Sekretarijat za lokalnu samoupravu - Kancelarija za ljudske resurse Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Službe predsjednika Opštine Tuzi.

Kontakt tel: +38220875167;

ŽABLJAK TEL.: 052/360-031

JU OŠ ,,DUŠAN OBRADOVIĆ“ Adresa: Božidara Žugića br.4 Tel.: 052/361-267 Email: skola@os-dobradovic.edu.me

Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Žabljak Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Nastavnik/ca razredne nastave Uslovi: - nastavnik razredne nastave koji je stekao više obrazovanje na univerzitetu ili VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a); - ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); - ima crnogorsko državljanstvo.

- probni rad 6 mjeseci; - Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u okviru- dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove a kao dokaz da se protiv kandidata/inje ne vodi krivični postupak- uvjerenje nadležnog suda.

Izbor se vrši na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU OŠ »Dušan Obradović« Žabljak, ulica Božidara Žugića, broj 4, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Kontakt podaci poslodavca: Telefon: 052-361-267 e-mail:skola@os-dobradovic.edu.me

Oglasi i obavještenja 27

Srijeda, 3. januar 2024.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

1486

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Posljednji pozdrav poštovanom i dragom dugogodišnjem kolegi

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

GORANU POPOVIĆU

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Porodici iskreno saučešće.

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE

28 Oglasi i obavještenja

Srijeda, 3. januar 2024.

1502

Дана 2. јануара 2024. године на путу у Италију изненада је преминуо

НЕБОЈША Божов ЂУКИЋ

1474

Дана 31. децембра 2023. године преминуо је наш вољени брат и ујак

VJERA Slobodana BURZANOVIĆ

МИОДРАГ-МИШО Милошев ЦАУШЕВИЋ

rođena MARTINOVIĆ

1938-2023.

О мјесту и датуму сахране породица ће вас накнадно обавијестити.

Сахрана драгог нам покојника је обављена дана 31. децембра на Новом гробљу у Никшићу у присуству најуже породице. Из оправданих разлога, болести члана породице, породица неће примати саучешће ни у кућним условима. Захваљујемо се на разумијевању. Ожалошћени: сестре БРАНИСЛАВА-БЕБА и НЕВЕНКА-НЕНА ЦАУШЕВИЋ, сестрић ГОРАН и сестричне ЈЕЛЕНА и ВЕСНА

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

1487

Dana 1. januara 2024. poslije duge i teške bolesti preminula je u 74. godini života

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice dana 2. januara u porodičnoj grobnici u selu Draževina.

Ožalošćeni: ćerka MARIJA, sin ĐOKO, braća DRAGOLJUB, MIJODRAG, MIROSLAV i VESKO sa porodicama, zaova BOSILJKA, đeveri BORISLAV, RADOMIR-GARO i ČEDOMIR sa porodicama

1516

Dana 2. januara 2024. umrla je naša ćerka i sestra u 37. godini života

1472

Dana 31. decembra 2023. godine preminuo je naš voljeni

INES Vasilija NIKOLIĆ SLOBODAN Savov JOVOVIĆ Sahrana je obavljena na groblju u Novom Selu u krugu najuže rodbine.

Ožalošćeni: majka MILANKA, otac VASILIJE, sestra MILICA, brat STEFAN, stric PERICA sa porodicom, ujak MILAN sa porodicom i ostala mnogobrojna porodica NIKOLIĆ i STANIŠIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice, po želji pokojnika, dana 31. decembra.

OŽALOŠĆENA PORODICA

1492

Дана 31. децембра 2023. преминуо је у 89. години наш драги

1485

Dana 27. decembra 2023. u 98. godini preminula je naša draga

НИКОЛА Божов МИЛАНОВИЋ

JELENA Božova JOVANOVIĆ

Сахрана је обављена истог дана у кругу породице на градском гробљу Чепурци.

Ожалошћени: супруга МИЛЕВА, синови РАЈКО и МИЛАН, сестре ЈЕЛЕНА и ДАНИЦА са породицама

rođena STANIŠIĆ nosilac Partizanske spomenice 1941. god.

Sahrana će se obaviti 5. januara u Beogradu na Novom groblju.

Ožalošćeni: brat OBREN STANIŠIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 29

Srijeda, 3. januar 2024.

1483

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 2. јануара 2024. у 73. години изненада преминуо

ОБРАД Новака ЈОВОВИЋ Сахрана је обављена у кругу породице на гробљу у Доњем Загарачу.

Ожалошћени: супруга ОЛГА, синови РАДОСАВ и ОГЊЕН, браћа НОВИЦА и РАНКО, унучад ПЕТАР и КЛАРА и остала породица

1491

Dana 30. decembra 2023. preminula je u 83. godini naša voljena

1507

Obavještavamo vas da je dana 2. januara 2024. u 90. godini preminula naša draga

1524

Tužnog srca obavještavamo rođake, prijatelje i kumove da nas je 2. januara 2024. iznenada napustio u 61. godini života

MIRA Đorđija MIĆKOVIĆ rođena IVANOVIĆ

DANICA Vojinova BRANKOVIĆ rođena ORLANDIĆ

Po njenoj želji sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju Martinika u Bezjovu Kuči dana 31. decembra.

Miran Ti san na uzglavlju voljene crnogorske zemlje.

Ožalošćeni: sin VLADIMIR, šćeri MILKA i LIDIJALJILJA, brat VUČIĆ, sestra STANKA, unuci ĐORĐIJE i STEFAN, snaja SLAVICA, đeveričići ŽARKO i BRANISLAV, đeverična BILJANA i ostala rodbina MIĆKOVIĆ i IVANOVIĆ

Saučešće primamo dana 3. januara na gradskom groblju Čepurci od 10 do 16 časova i dana 4. januara od 9 do 11 časova, kada krećemo za selo Gluhi DoCrmnica đe će se i obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sin LJUBO, ćerka LJUBICA, snaha NATAŠA i TIJANA, unuci DRAŽEN, BOBAN, PERO, IVAN i GORAN, praunučad, bratanić MARTIN, bratanična MARTINA, sestra od strica ANKA, jetrve VJERA i BRANKA, đeveričići i đeverične i zaovičići

TIHOMIR Radomir ĐUKANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 3. januara od 10 do 15 časova i 4. januara od 10 do 13.30, a sahrana će se obaviti u 14. časova na Čepurcima.

Ožalošćeni: brat VASO, sestre DRAGICA i KOSA, bratanić RADE, bratanične JOVANA i MARIJA, sestrići BUCKO i MIHAILO, sestrične MAJA i MARINA, snahe MILICA i MIRJANA, unuke SARA, SOFIJA, HELENA i NEVENA, braća od stričeva JADRANKO, BRANO i NEDELJKO, sestra od strica NEVENKA i ostala braća i sestre od ujaka i tetke i ostala rodbina ĐUKANOVIĆ i RADONJIĆ

30 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav suprugu naše drage koleginice

Srijeda, 3. januar 2024.

1475

1512

Posljednji pozdrav dragom bratu

MIODRAGU VULOVIĆU

1520

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

VUKMIRU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

VESNI VOJVODIĆ

LAKO sa porodicom

RADINE KOLEGINICE

1521

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom đeveru, stricu i đedu

1505

Ostaćeš da živiš vječno u našim srcima kroz najljepše uspomene.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

LUKI VUKOVIĆU

MAKSIMU LUTOVCU

JULIJA, JADRANKA, NATAŠA i ANA VOJVODIĆ

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Hvala ti za pravi prijateljski odnos ispunjen uzajamnim poštovanjem i razumijevanjem.

Snaha ZORA, sinovice KATARINA i MIRJANA, unučad GORDANA i VIDOJE 1471

Još jedan januar bez tebe, naš dragi

SLOBO AVRAMOVIĆ

1482

Dragoj snahi

2015 – 2024.

JULIJA VOJVODIĆ sa porodicom

Sa ponosom i ljubavlju čuvamo sjećanje na tebe.

Posljednji pozdrav istaknutom članu našeg Udruženja

VESNI Zdravkovoj VOJVODIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoje: RADA i ANA

SLAVKO i LJILJANA ĐUROVIĆ sa porodicom

1477

1479

VESNA Zdravkova VOJVODIĆ učiteljica

MAKSIMU LUTOVCU

Sa bolom te pratim na vječni počinak. Ostavila si veliku prazninu i tugu, ali ljubav i požrtvovanje koje si mi pružila ostaju zauvijek. Mnogo je naših zajedničkih trenutaka i uspomena da te po dobru pamtim i sa tugom čuvam od zaborava.

Neizmjerljiv je njegov doprinos razvoju šaha u Crnoj Gori.

NVO „ZASLUŽNI SPORTSKI RADNICI CRNE GORE“

DESA RATKOVIĆ

1494

Voljenoj

Dragi naš

MIRA MIĆKOVIĆ

Tvoja dobrota, pažnja kojom si nas obasipala, ljubav koju si nam pružala, blage riječi i osmijeh kojim si nas dočekivala ostaće zauvijek u našim srcima. Sigurni smo da će Tvoja plemenita duša počivati u Raju.

Volimo Te i čuvamo od zaborava.

Tvoji: STEFAN, MILKA i DUŠAN

Počivaj u miru.

NIKOLA

Ostavio si nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce, iskrenu dušu, da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.

Bio si primjer bezgranične ljubavi, dobrote, plemenitosti, tople ljudske pažnje, riječi i savjeta.

Vole te tvoji: MILEVA, RAJKO i MILAN

1493

1508

Posljednji pozdrav našoj dragoj komšinici

ZLATI KAŠĆELAN

MIRA MIĆKOVIĆ

Draga strina, tvojim odlaskom ostaće velika praznina. Dobrotom i lijepom riječju si nas zadužila da Te zauvijek u srcu nosimo. Počivaj u miru i laka Ti bila zemlja crnogorska.

Tvoji: ŽARKO, LEJLA, ANA i MILOŠ

1500

Draga Zlatka, mnogo smo tužni zbog tvoje smrti. Bila si dobra žena i komšinica, nedostajaće nam druženje sa tobom.

Hvala ti što si bila prava komšinica našim roditeljima a kasnije i nama.

Tužno će biti sada doći a ne popiti kafu sa tobom.

Počivaj u miru, Zlatka naša.

MARKO i MILENA KAŠĆELAN sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 3. januar 2024.

31

1517

Mojoj

1476

Posljednji pozdrav dragom

INI

Sestro moja, moj anđele, kako ću ja sad bez tebe.

Bila si naš smisao i svjetlost koja nas je vodila kroz život.

Ne postoje riječi sa kojima te mogu ispratiti i oprostiti se od tebe.

FILIPU

Ne postoje riječi sa kojima te možemo ispratiti i oprostiti se od tebe.

Nijemi od bola i tuge za tvojom prerano ugašenom mladošću.

Zauvijek tvoji: MILICA, DAČO, ELENA i MITAR 1518

Posljednji pozdrav

KOLEKTIV SLUŽBE INFORMACIONOG SISTEMA KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE

INES Vasilija NIKOLIĆ stric PERICA, strina MILA, brat od strica MARKO, sestra od strica IVANA i sestrić MATIJA 1519

Dragoj sestrični

1501

S neizmjernim bolom se opraštamo od našeg

FILIPA

INES Vasilija NIKOLIĆ Nijemi smo od bola i tuge. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Počivaj u miru.

Nema riječi koje mogu ublažiti bol i tugu za jednu prekinutu mladost punu snova i radosti, za jedan mladi život neostvarenih želja.

Porodica pok. đeda KRSTA LEKOVIĆA

Ujak MILAN, ujna JAGODA i brat PETAR 1515

Posljednji pozdrav dragom bratu

1509

Opraštamo se od našeg starog i dobrog porodičnog prijatelja

1473

Najdražem bratu

FILIPU VUČELJIĆU

LUKE Blažovog VUJOŠEVIĆA OBRAD Novakov JOVOVIĆ

Tvoje sestre VJERA, SLAVICA i MILKA sa porodicama

FALIĆEŠ NAM

pozdrav od MATEJE i HELENE. 1523

Dragi pobro, ostaju sjećanja na neka davna i dobra vremena.

MIRO i TANJA RAIČEVIĆ

S tugom se zauvijek opraštam od druga i prijatelja

LUKE Blaža VUJOŠEVIĆA

Ostavio si neizbrisiv, častan trag u svojoj generaciji.

Počivaj u miru. dr LJUBIŠA SAVELJIĆ

32 Oglasi i obavještenja

Srijeda, 3. januar 2024.

1484

1525

Posljednji pozdrav našem

Poslednji pozdrav našim

MILADINU i RADI TODOROVIĆ

BOŠKO MILONJIĆ

MIODRAGU VULU VULOVIĆU

Bio si primjer dostojanstvene osobe, dobrog čovjeka, supruga i oca.

Nedostaješ nam svakog dana sve više. Živjećeš vječno u našim srcima i sa ljubavlju i ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Teško je naći prave riječi da se oprostimo od vas. Činimo to sa velikim poštovanjem prema pažnji, toplini i brižnosti koju ste iskazivali prema našoj porodici.

GIŠKO, MOMO i LUKA

1495

Posljednji pozdrav

Uspomene na vas čuvaće DUŠAN, MARIJA i DARKO RASPOPOVIĆ

MILADIN I RADA TODOROVIĆ

Tuga, bol i nevjerica...

Našim dragim, iskrenim prijateljima i komšijama.

Počivajte u miru.

Supruga STANKA, sin VLADICA i kćer VANJA sa porodicama 1481

Posljednji pozdrav dragim komšijama i iskrenim prijateljima

MILADIN

1489

Voljenoj majci

RADA

TODOROVIĆ

RADOŠ MIJOVIĆ sa porodicom 1488

S ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe. Ćerka MARIJA i sin ĐOKO

1506

Dana 3. januara 2024. navršava se godina od smrti našeg dragog oca

VJERI BURZANOVIĆ Od brata VESKA MARTINOVIĆA sa porodicom

1480

Zauvijek ostaješ mislima i srcima.

u

našim

Tvoji: KIKA, DANIJELA, ANDRIJA, MAŠA i SARA

Tvoji: ILIJA, IVANA i MAJA

Dvije godine od kada nas je napuštila naša majka

1522

VJERA BEBA MITROVIĆ Majko, hvala ti za sve što si uradila za nas.

Sin VESKO ŚORA i ćerka SANJA

1514

Dana 3. januara 2024. navršava se 18 tužnih godina od kada nisi sa nama

1513

Tri godine od smrti naših voljenih roditelja

LJILJANA KADIJA

VELIŠE VUŠUROVIĆA

Tvoj osmijeh i dobrota zauvijek će ostati u nama. Nikad te nećemo zaboraviti.

Sa ponosom se sjećamo tebe.

Tvoji: PEĐA, DANIJELA, MATIJA i LJILJA

Ćerke RADMILA i VOJKA sa porodicama 1503

Godina dana od kada nije sa nama naš dragi

Godina dana od smrti mog voljenog

VELIŠA VUŠUROVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Sin ZORAN, snaha STANIJA, unučad TAMARA, SANDRA, MILENA i MILAN sa porodicama

1490

Jeja, zahvalnost i ljubav prema tebi ne prolaze. Znamo da si našla vječni i zasluženi mir. Uvijek ćeš imati posebno mjesto u našim srcima.

Posljednji pozdrav

VJERI BURZANOVIĆ

Navršava se godina dana od smrti naše voljene

VERE Idžove KAPIČIĆ

LJILJANA KADIJA

LJUBO MIRKOVIĆ sa porodicom

1470

Dana 3. januara 2024. navršava se dvije godine od kada nas je napustio naš dragi

1504

DANICA

MILENKO ĐUROVIĆ

Voljeni naši, vrijeme prolazi, tuga je sve veća, svaki novi dan na vas podsjeća.

VELIŠE VUŠUROVIĆA Sa tugom, ponosom i ljubavlju.

Unuk MILAN sa porodicom

Ćerke MIRJANA, LJILJANA, ZORICA i SANJA sa porodicama

Oglasi i obavještenja 33

Srijeda, 3. januar 2024.

1469

1511

Navršava se godinu dana od smrti našeg

Dana 3. januara 2024. godine navršava se dvije godine od kada nije više sa nama

RADOVANA VUKOTIĆA Ponosni što smo te imali, slijedićemo tvoj plemeniti i dostojanstveni životni put čuvajući tako uspomenu na tebe.

Porodica i uža rodbina posjetila je Radovanovu vječnu kuću dana 2. januara 2023. godine u 10 časova.

SMAJIL Sokola DIVANOVIĆ Dani prolaze, ali ne prolazi ljubav, sjećanje i ponos što smo te imali.

Znamo da si na nekom boljem mjestu.

Tvoja duša sada dženetuje u majkinom zagrljaju.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

JOVANKA, BRANKO i JOVAN VUKOTIĆ sa porodicom

Tvoji sinovi HARIS i SOKO sa porodicom 1498

1510

Navršava se tužnih godinu dana od smrti našeg đeda

Prvog dana 2024. navršilo se četrdeset dana od kada nas je napustila naša voljena

NADA JOVANOVIĆ

Daljine bez Tebe još su veće, a putevi bez Tebe još su duži. Bila si naš sabor, Tvoje brižne riječi naš putokaz, Tvoje radosti svim našim uspjesima naša snaga. Ime Tvoje ponosno pominjemo. Neka Tvoja iskrena i plemenita duša počiva u miru i neka Te čuvaju anđeli nebeskog raja. Nosimo Te u srcu zauvijek.

RADOVANA VUKOTIĆA Nedostaju nam sve one naše igre, radosti i puno zajedničkog vremena. Neka te anđeli čuvaju.

sin ANDRIJA i snaha IVANA

Tvoja unučad KSENIJA i NIKOLA VUKOTIĆ

1468

TUŽNO SJEĆANJE

Četrdeset je dana prošlo od smrti moje drage majke

1497

NADE JOVANOVIĆ

RADMILA

ZDRAVKO

Kao i ranije, priželjkujemo da nam otvoriš vrata od kuće, a mi da ti potrčimo u zagrljaj. Ipak, to se neće dogoditi. Voljena naša, mnogo nam nedostaješ.

VLADO

ANDREA, MAŠA, ANA i IGOR

VUKOTIĆ

1496

Četrdeset je dana prošlo od smrti moje drage majke

Odmiču dani. Nižu se godine.

Sa sjetom u duši ostajete voljeni i nikad nezaboravljeni.

NADE JOVANOVIĆ Samo se majčina ljubav niti stiče niti zavređuje. Nesebičnu ljubav koju si mi pružala i brigu za mene tokom života, pokazala si i u danima kad si se borila za svoj život. Učila si me da budem plemenita, da znam da poštujem i cijenim, učila si me svemu onome kakva si ti bila. Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Hvala ti, majko, na svemu.

Nedostaješ mi, voli te tvoja TAKA

Kćerka BILJANA i sin SRETEN sa porodicama Dvadeset je godina od smrti naše voljene majke

1499

1478

Draga naša i voljena baba

NADO

STANUŠE KOVAČEVIĆ rođene CEROVIĆ

S poštovanjem i ponosom nosimo te u našim srcima i mislima i čuvamo od zaborava.

SLAVKO i BEBA

Tvoj odlazak nas je sve mnogo iznenadio i rastužio. Nedostajaće nam Tvoji topli zagrljaji, Tvoje radosti našim uspjesima i Tvoj topli osmijeh simbol Tvoje beskonačne ljubavi. Hvala Ti za svaki za svaki dragocjeni trenutak‚ koji smo proveli zajedno, za Tvoju neizmjernu ljubav koju si nam pružila. Zauvijek si u našim srcima.

Tvoja unučad NIKOLA, ANJA i MATIJA

34 Oglasi i obavještenja

Srijeda, 3. januar 2024.

JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA ROŽAJE BROJ: Rožaje, 03.01.2024. godine JZU Dom zdravlja Rožaje na osnovu Odluke o pokretanju postupka prodaje pokretnih stvari br.

1204 od 26.09.2023. godine, i člana 40 Zakona o državnoj imovini(,,Sl. List CG”br.21/09 i 40/11) a u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Sl list CG” br.

44/10) o b j a v lj u j e:

Pravila nagradne igre Kupone skupi, u Idei i Franci kupi

POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU VOZILA FORD VAN300MWB 2.2 TDCI

1. Priređivač nagradne igre je Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import "Nova Pobjeda" Podgorica, PIB 03022480, 19. decembra br. 5.

−

JZU Dom zdravlja Rožaje objavljuje javni poziv za prodaju (tenderska prodaja)

−

Motorno vozilo, proizvođač Ford, model VAN300MWB 2.2 TDCI, registarska oznaka RO CG 034, broj šasije WFOXXXTTFX6M23986, godina proizvodnje 2006. godine, procijenjena vrijednost 700,00 eura.

Prvo učešća na javnom pozivu za prikupljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja predaju ponudu u zatvorenoj koverti.

Ponude se dostavljaju u zapečaćenoj koverti svakog radnog dana od 08 do 14 časova od 03.01.2024. godine zaključno sa 17.01.2024. godine do 12 časova, neposrednom predajom na arhivi JZU Dom zdravlja Rožaje sa naznakom ,,Ponuda za kupovinu vozila.”,,Ne otvaraj prije zvanične sjednice javnog otvaranja ponuda” Učesnici na javnom nadmetanju dužni su da uz ponudu dostave depozit u gotovini na blagajni JZU Dom zdravlja Rožaje u iznosu od 5% od početne cijene.

Javno otvaranje ponuda biće održano dana 18.01.2024. godine,sa početkom u 12:30 časova u prostorijama JZU Dom zdravlja Rožaje, sala za sastanke.

Vozilo se može razgledati svakog radnog dana od 11 časova do 14 časova na lokaciji JZU Dom zdravlja Rožaje.

Ponuda za nadmetanje treba da sadrži: -ponuđenu cijenu izraženu u eurima; -tačan naziv, adresu i broj telefona ponuđača(za fizička lica.: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte; za pravna lica:naziv i sjedište, potvrda o registraciji iz Centralnog registra Privrednog suda).

Vozilo se prodaje u viđenom stanju i naknadne reklamacije se ne primaju.

Kriterijum za prodaju je najveća ponuđena cijena, izražena u eurima koja ne može biti manja od početne cijene.

U slučaju da je ponuđena jednaka cijena od strane više ponuđača, samo ti ponuđači će se pozvati da u roku od 2 dana od dana otvaranja ponuda dostave svoje konačne ponude.

U slučaju da prvorangirani ponuđač odustane od kupovine, pravo kupovine ima drugorangirani ponuđač itd. Pod uslovom da njegova ponuda nije niža od početne cijene.

Sa najpovoljnijim ponuđačem biće zaključen ugovor o kupoprodaji vozila i isti će biti obavezan da iznos uplati u roku od 10 dana od dana održavanja licitacije na žiro račun prodavca br. 535770077-97, nakon toga vozilo se preuzima.

Troškove prevoda i poreze snosi kupac.

Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje.

Prodaju će sprovesti Komisija određena rješenjem JZU Dom zdravlja Rožaje.

Kontakt osoba:Muković Mirsad, tel. 067 214 128

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 IZDAJEM poslovni prostor 48 m2 u Bulevaru Save Kovačevića pored poliklinike Diagnostica u Podgorici. Pokriven je klimama, video-nadzorom, alarmom i rolo vratima.

Tel. 069/123-593 2

2. Svrha priređivanja nagradne igre je reklamiranje proizvoda i usluga, kao i poboljšanje interesovanja čitalaca za dnevni list Pobjeda i njegova izdanja.

3. Nagradna igra počinje teći 15. januara 2024. godine, a završava se izvlačenjem imena dobitnika, 20. februara 2024. godine. Nagradna igra sastoji se od dva izvlačenja, iz ukupno prispjelih kupona do tada.

4. Fond nagrada iznosi 3.000 eura, sa uračunatim PDV-om, gdje se dobitnicima poklanjaju vaučeri od po 100 eura, za potrošnju u trgovinskim lancima Idea i Franca.

5. Nagrade (30 ukupno) su: vaučeri, u vrijednosti od 100 eura, za potrošnju u trgovinskim lancima Idea i Franca, sa objektima u svim gradovima Crne Gore.

6. Pravila nagradne igre, po dobijanju Rješenja od Uprave za igre na sreću, biće objavljena u dnevnom listu Pobjeda, prije početka nagradne igre.

7. PRAVILA: Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi u pomenutom periodu: 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno, počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

8. Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se zaključno sa 20. februarom 2024., do 12h. Izvlačenja će obaviti Komisija u sastavu: Željka Radulović, predsjednica; Bojan Giljen - član i Snežana Mazić, članica (zamjenici su: Vanja Pustahija - zamjenica predsjednice, Ankica Remiković i Branka Kalezić - zamjenice članova); i to u sljedećim terminima: - Imena prvih 15 dobitnika biće izvučena 31. januara 2024. godine, u 13h; - Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

9. Komisija će oba izvlačenja izvršiti od svih do tada prispjelih kupona, na licu mjesta provjeriti i konstatovati ispravnost izvučenoh kupona, i proglasiti dobitnike.

10. Imena dobitnika biće objavljena u dnevnom listu Pobjeda: - za prvih 15 dobitnika 1. februara 2024. godine; - za drugih 15 dobitnika 21. februara 2024. godine.

11. Rok za prijavu dobitnika je tri (3) dana od dana objavljivanja imena dobitnika.

12. Nagrade će se podizati lično kod organizatora nagradne igre, i nezamjenjive su za novac.

13. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 eura, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u državni budžet u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje.

14. Za rješavanje spornih pitanja, ukoliko ih bude, nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

Nova Pobjeda d.o.o.

Marketing 35

Srijeda, 3. januar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

30x PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28.

29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o.

19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika biće izvučena 31. januara 2024. godine, u 13h; - Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

36 Marketing

USKORO ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me moći ćete da naručite knjige uz dostavu

Srijeda, 3. januar 2024.