Dnevni list Pobjeda 4.1.2024.

Četvrtak, 4. januar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20869 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Propao prvi pokušaj parlamentarne većine da riješi slučaj prekinutih izbora u sjevernoj opštini, na zahtjev opozicije povučen zakon - novi pokušaj vjerovatno sredinom januara

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

CRNA PROPAGANDA: Pljevlja ponovo u žiži kleronacionalističkih, prosrpskih i proruskih snaga, u pokušaju da nasilje kojem su izložili ovaj grad 2020. godine pripišu službama bezbjednosti iz vremena vladavine Demokratske partije socijalista

Pljevaljski Muslimani i Bošnjaci vječita meta

Tumačenje parlamentarne većine i predsjednika Skupštine da Zakon o biračkom spisku ne pripada setu izbornih zakona je neprihvatljivo za opoziciju i mi ćemo insistirati da ta tema bude dio rada Odbora za izbornu reformu po cijenu i da ne učestvujemo u radu tog tijela. To je crvena linija preko koje nećemo preći, saopštio je Pobjedi izvor iz vrha opozicije. Na ponovnim izborima, po dopunama zakona, mogu glasati samo birači upisani u izvod iz zaključenog biračkog spiska za to biračSTR. 3. ko mjesto

M PORTAL: Kako je srpska opozicija 2024. godine otkrila ulogu bivšeg rukometaša Vladimira Mandića u regionalnom izbornom inženjeringu Aleksandra Vučića

„Nijesu vidjeli“ dovođenje birača u Crnu Goru, prebacivanje novca, veze sa kriminalnim klanovima i ratnim zločinima...

STR. 4.

Kao da mi ne živimo u Pljevljima. Kao da mi ne znamo ko su oni. I ko nam je dolazio u naselja i na kućnim pragovima nam poručivao da se selimo, da su Pljevlja srpska. Kriv je i DPS što je decenijama tolerisao ovakva ponašanja u našem gradu – kaže za Pobjedu Pljevljak čiji je identitet poznat redakciji i koji, iz razumljivih razloga, ne želi da zbog izjave svoju porodicu izlaže neprijatnostima, jer, kako kaže, „Bošnjacima u Pljevljima, ponovo je STR. 2. i 3. život pun strahova iz devedesetih godina prošlog vijeka“

Odgovor novinarke Pobjede „Našoj Elektroprivredi“

Đe su pare?

Vele da na računu imaju blizu 60 miliona i da u januaru očekuju još 70 ali ne pominju negativni saldo firme, koji je aminovao njihov bord. Iz EPCG, očito, i neće objasniti kako je došlo do te negativne razlike, a mi možemo da, budući da EPCG u protekle tri godine ima dosta teškoća i nelogičnih poslovnih poteza, ukažemo da, iako je na duži rok profitabilnost povezana sa likvidnošću, često pozitivan novčani tok u određenom periodu poslovanja može navesti na pogrešan zaključak o visokoj profitabilnosti. Tim prije što je EPCG grupa lani bila u minusu, a i sama majka firma, iako je urađena finansijska akrobatika i prijavljena četiri miliona u plusu STR. 6.

Više državno tužilaštvo u Podgorici još nije okončalo istragu u slučaju pokušaja krijumčarenja ulja kanabisa sa znatno većim nivoom THC-a od dozvoljenog

Vlada krije dokumentaciju

Nakon analize kompletne dokumentacije tužilaštvo treba da donese odluku hoće li doskorašnji premijer Dritan Abazović i nekoliko ljudi iz njegovog okruženja biti saslušani za pokušaj krijumčarenja narkotika STR. 10. i 11.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini tri zakona na ponovno odlučivanje

KABINET PREDSJEDNIKA

D. MIJATOVIĆ

Dopunama Zakona o biračkom spisku pokušavaju da riješe problem Šavnika

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

S. VASILJEVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

Demokrate guraju svoj interes u inat EU Milatović odbio da potpiše ukaz za izmjene zakona o elektronskim komunikacijama, privrednim društvima i finansiranju opština STR. 5.

Neizvjesno kada će bivši predsjednik Privrednog suda i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije napustiti Istražni zatvor

Jovanić i Knežević ne mogu na slobodu jer nema pečata za upis hipoteke na nekretnine

STR. 11.

2

Politika

Četvrtak, 4. januar 2024.

CRNA PROPAGANDA: Pljevlja ponovo u žiži kleronacionalističkih, prosrpskih i proruskih snaga, u pok 2020. godine pripišu službama bezbjednosti iz vremena vladavine Demokratske partije socijalista

Pljevaljski Muslimani i Bošnjaci vječita meta

PODGORICA – Pljevlja su ponovo „moneta za potkusurivanje“ političkih elita u Crnoj Gori, pa tako kleronacionalističke, prosrpske i proruske snage opet pokušavaju da suživot u ovom multinacionalnom gradu „kroje“ po svojoj mjeri i uvjere javnost kako pljevaljski Muslimani i Bošnjaci, nakon pobjede i ,,osvježenja“ avgusta 2020, nijesu bili na njihovom udaru, već su nacionalnu i vjersku mržnju prema njima iskazivali „vojnici“ bivšeg režima Demokratske partije socijalista.

Za novu kampanju poslužio im je bivši policajac Petar Lazović, agent crnogorske tajne službe, čovjek koji je po zadatku postao dio mafije, a onda, kako sumnja Specijalno državno tužilaštvo, umjesto za državne počeo da radi za interese jednog mafijaškog klana. Lazović je u pritvoru od 18. jula 2022. godine, a njegove obimne prepiske preko „Skaj aplikacije“ koje je vodio sa mafijom godinama se, po potrebi novih vlasti, plasiraju javnosti preko odabranih medija.

osvanuli su i isti grafiti na pojedinim objektima i krstovi sa 4 s.

Zatim su krenuli sa kamenovanjem objekata i prebijanjem pojedinaca – poruka je koju je autorki ovog teksta poslao jedan Pljevljak, a nakon što su predstavnici nove vlasti već 1. septembra stigli u ovaj grad s molbom „litijašima“ da prestanu sa organizovanim upadima u muslimansko/bošnjačka naselja.

A oslikavanje ovog grada velikosrpskim obilježjima krenulo je mnogo prije avgustovskih izbora. Počelo je sa protestnim litijama Crkve Srbije, jednog od ključnih ideologa velikosrpske politike na Zapadnom Balkanu – od januara 2020, nakon što je koncem decembra 2019. u parlamentu usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

Pobjeda je tokom čitave godine objavljivala poruke koje su „litijaši“ ostavljali za sobom svojim sugrađanima druge vjeroispovijesti kada su prolazili kroz naselja i ulice u kojima žive – uglavnom su to bili krstovi sa četiri ocila i srpske trobojke.

FAMOZNA PORUKA

Lazovićeve prepiske sada su kleronacionalističkim prosrpskim i proruskim snagama poslužile za relativizaciju događaja u Pljevljima u izbornoj noći 30. i 31. avgusta, 1. i 2. septembra 2020. godine i šovinističko divljanje ovim gradom, ali i poruke mržnje na račun pljevaljskih Muslimana i Bošnjaka pripišu gubitnicima izbora.

- Kao da mi ne živimo u Pljevljima. Kao da mi ne znamo ko su oni. I ko nam je dolazio u naselja i na kućnim pragovima nam poručivao da se selimo, da su Pljevlja srpska. Kriv je i DPS što je decenijama tolerisao ovakva ponašanja u našem gradu – kaže za Pobjedu Pljevljak čiji je identitet poznat redakciji i koji iz razumljivih razloga ne želi da zbog izjave svoju porodicu izlaže neprijatnostima, jer, kako kaže, „Bošnjacima u Pljevljima, ponovo je život pun strahova iz devedesetih godina prošlog vijeka“.

Koncernu Vijesti dostavljena je poruka koju je Petar Lazović, kako tvrde, poslao 1. septembra Dušku Šariću, čijem bratu Darku se sudi u Beogradu kao šefu balkanskog narko-kartela. „Reci Pljevlja da se iscrtaju četiri es“ - piše u toj poruci, na koju, kako ističu Šarić nije odgovorio.

No, Pljevlja su znatno ranije bila iscrtana krstovima sa četiri ocila, a naselja u ovom gradu u kojima živi uglavnom muslimansko/bošnjačko stanovništvo osvanula su 31. avgusta 2020. ispisana porukama mržnje, primarna je bila – „Selite se, Turci“.

- Dva dana i dvije noći su, uz sirene trobojke i tri prsta, defilovali ulicama grada a posebno muslimanskim naseljima, a noću skandirali - selite se, Turci, a

Naša ekipa obišla je Pljevlja 4. septembra 2020. i ključna poruka Muslimana/Bošnjaka s kojima smo razgovarali bila je da u svom gradu ponovo žive u strahu.

- Za đecu se plašim, a ja nemam straha na oči… Ja ću za ovu drs. vasiljević

PLJEVLJA: DAVNAŠNJA VELIKOSRPSKA META

PRIČA ASIMA AJANOVIĆA

žavu da poginem, bila ona ljevičarska, desničarska… Ovo je moja država Crna Gora, ja nemam rezervne. Prađed mi je 1941. zapaljen u kući, govorili su mu: „Ajde bježi, Emine“, on rek’o: „Neću, neće mene moje komšije“, a ovi su naišli i popalili sve. I njega – ispričao je tada za naše novine ugledni Pljevljak Asim Ajanović.

Njegovu porodicu su i 1992, kada je on bio 27-godišnji mladić, četnici pokušali da proćeraju iz Pljevalja, kada su nad muslimanskim življem teror sprovodili njihov sugrađanin Milika Čeko Dačević i njegove pristalice.

Ajanović je poručio da su izdržali i tada i ostali u Pljevljima, jer su svoji na svome, pa će, kako je rekao i sada.

- Pogotovo onu veče izbornu ovuda kroz Ševare je bilo strah i trepet. Kolone, sirene, pucanje... Svašta je bilo. Doletio je metak i pao na oluk. Nijesmo to ni prijavljivali, da ne dižemo tenzije – ispričao je on za Pobjedu 4. septembra 2020.

Asim Ajanović ostao je te 1992. godine trajni invalid, jer su mu nakon jednog od Čekovih pohoda kroz Ševare i napada na radionicu i kuću njegove porodice pukle bubne opne.

Tog 4. septembra ekipa Pobjede obišla je grad, a na svakom koraku dočekivala nas je istovjetna ikonografija – krstovi sa četiri S i srpske trobojke, većina

s. vasiljević

Kao da mi ne živimo u Pljevljima.

Kao da mi ne znamo ko su oni. I ko nam je dolazio u naselja i na kućnim pragovima nam poručivao da se selimo, da su Pljevlja srpska. Kriv je i DPS što je decenijama tolerisao ovakva ponašanja u našem gradu – kaže za Pobjedu Pljevljak čiji je identitet poznat redakciji i koji iz razumljivih razloga ne želi da zbog izjave svoju porodicu izlaže neprijatnostima, jer, kako kaže, „Bošnjacima u Pljevljima, ponovo je život pun strahova iz devedesetih godina prošlog vijeka“

Obilježavanje teritorije: Natpisi nastali tokom litija 2020.

toga, kako su nam kazali Pljevljaci, oslikano je tokom 2020. godine, tokom litija.

Naišli smo na trobojke oslikane čak i na ulici, ali i na zidovima raznih poslovnih objekata, stubovima, krovovima pomoćnih objekata, fasadama zgrada, na potpornim zidovima, saobraćajnim znacima, čak čitavo sportsko igralište u centru grada ofarbano je u trobojku...

I tada smo pisali da je od januara počela da se oslikava ta ikonografija, a da nadležni, ni u Pljevljima ni iz države, nijesu reagovali. A na vlasti je bila koalicija predvođena DPS-om.

Sagovornici Pobjede rekli su kako su Pljevlja vazda na udaru čim su neki važni društveno-politički događaji u zemlji i kako se uvijek u tim situacija pokušava narušiti multikonfesionalni sklad u ovom gradu.

- Iako neki pokušavaju da kažu da su to djela određenih političkih partija, Udbe ne možemo zanemariti to što se dešavalo te izborne noći. Njihovo ponašanje, kolone od 200 auta, prozivanje poimenice. Ako govorimo da su to djela Udbe i kontrapolitičke grupacije, zašto onda vi nijeste te noći rekli: „Alo, nemojte to da radite“. Izostao je glas razuma – rekli su neki od naših sagovornika. Žrtve kleronacionalističkih i šovinističkih orgijanja po Pljevljima tih dana bili su i Emir Pilav i njegov otac, koji su napad-

nuti u kafani u kojoj su sjedjeli, a pored koje je 31. avgusta prolazila slavljenička kolona automobila. Iz jednog vozila izašla su trojica muškaraca i nasrnuli su na Pilave, uz poruku: „Neće vas više biti ovdje“.

Sudski postupak još traje, a nakon što je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović donio dvije oslobađajuće presude u korist napadača?!

Pilav je tada za Pobjedu kazao da su slavljeničke kolone automobilima namjerno prolazile kroz mahale đe živi bošnjačko-muslimansko stanovništvo.

- Iskreno, nije svejedno otići u čaršiju. Možda je i gore plasiranje laži o nama nego ove kolone vozila što nam dolaze pred kuće. Hibridni rat se vodi u odnosu na ljude i grupe koje su i ovdje žrtve – kazao je on tada.

Emir Pilav juče je za Pobjedu rekao da ga „ne iznenađuje narativ dežurnog ‘lovca’ kojim pokušava okriviti, svoje partijske saborce koje je nekada žustro podržavao i kojima je srdačno aplaudirao, za sve ono što se dešavalo nakon 30. avgusta, u ‘oslobođenim’ i ‘osvježenim’ Pljevljima“.

- Zaboravio je na sve snimke, izvještaje, statuse, vijesti i objave koje su svjedočile o incidentima u našem gradu. Na to su on i njegovi bili nijemi, nije ih interesovalo, nije im bilo u fokusu, a naslutite i zašto. Nije teško – kazao je juče Pilav, komenta-

Zaboravili su „nezavisni“ novinari na poruku Ivana Krvavca, rođenog brata Bojana Krvavca, funkcionera Aleksine „časti mi“ partije - Demokrata, u kojem je svojim sugrađanima Bošnjacima nudio kako on kaže – „jednosmjernu do Istanbula“, pa isto to nam i lično poželio vozeći se kroz Pljevlja sa ostalim „oslobodiocima“ – priča Pilav

rišući novu kampanju prosrpskih i proruskih snaga u Crnoj Gori, kojom se njihove političke elite pokušavaju pacifikovati i predstaviti kao žrtve prethodnog režima.

On podsjeća da je i izvještaj Savjeta za građansku kontrolu rada policije tada upozorio da tih dana nije postojala policija u Pljevljima, da zaustavi orgijanja traktorima, kamionima, rafalima, četničkim zastavama i porukama – „selite se“, parolama po centru grada, a posebno po mahalama gdje žive Bošnjaci/ Muslimani.

- Zaboravili su „nezavisni“ novinari na poruku Ivana Krvavca, rođenog brata Bojana Krvavca, funkcionera Aleksine „časti mi“ partije - Demokrata, u kojem je svojim sugrađanima Bošnjacima nudio kako on kaže – „jednosmjernu do Istanbula“, pa isto to nam i lično poželio vozeći se kroz Pljevlja sa ostalim „oslobodiocima“ – priča Pilav.

I on je, kao i ostali sagovornici Pobjede, podsjetio na neprekidne kolone automobila koje su tih dana obilazile bošnjačko/muslimanske mahale.

- Treba li da spominjem slučaj bivšeg člana „pantera“ koji je sa četničkom zastavom i iscrtanim četiri S na grudima paradirao pored Husein-pašine džamije? Ni ja, niti ostali građani i građanke ovog grada nećemo dozvoliti da sve ono što se dešavalo u Pljevljima bilo ko stavi pod isti koš sa onim što je radio DPS – kategoričan je on, uz zaključak da će „Bošnjaci svoje račune sa DPS-om sami rješavati“, a da ih kleronacionalisti rješavaju „mimo leđa Bošnjaka u Pljevljima“.

Da prvih dana septembra 2020. godine nije bilo lako biti Musliman i Bošnjak u Pljevljima, ka-

Politika

Četvrtak, 4. januar 2024.

kušaju da nasilje kojem su izložili ovaj grad

PRIČA O ,,KALAŠIMA“ ZA CRKVU SRBIJE

U avgustu 2022. godine M portal objavio je da se Crkva Srbije u Crnoj Gori, u susret parlamentarnim izborima 2020, naoružavala, a oružje je, kako je proizilazilo iz transkripata „Skaj“ komunikacija, trgovala preko jednog od crnogorskih kriminalnih klanova – škaljarskog, kako bi bila spremna za građanski rat u slučaju da izborni rezultat bude nepovoljan.

- Al ove stiti NATO/ Da I’m prebacimo/ Brate imamo naoruzanja samo da se osluce/ I kupimo al/ Dobro brate/ Kaze mitar imaju para/ Samo da se donese da se usteka/ Cim Oni kupuju/ Mozes mislit/ Nece zivi izac oni/ Do kraja ce ic/ Sigurno a onda gradjanski/ Rat/ Tesko brate/ Pljevlja/ Bijelo polje/ Rozaje sve srbi/ Samo svo da krenu nemaju dje/ Drzava/ Da pale auta im – pisao je jedan od kriminalaca, a Specijalno državno tužilaštvo, prtema dostupnim informacijama, još istražuje ovaj slučaj.

Građanska aktivistkinja Sabina Talović, koja je u novembru 2021. godine bila žrtva brutalnog fizičkog napada u centru Pljevalja, kada je na nju nasrnuo sugrađanin, samozvani četnik Zorislav Leković, zvani Zenga, kazala je za Pobjedu u januaru 2022. da su „naša država i Pljevlja u kontinuitetu na udaru klerofašizma i te ideologije zato što se Crna Gora nikada nije suočila sama sa sobom, sa onim što je bila naša politika devedesetih godina“.

bismo mi Bošnjaci počeli da ispisujemo ‘Hamas Pljevlja’ po zidovima, mislite li da specijalne antiterorističke jedinice ne bi pokrenule racije po bošnjačkim kućama“.

A dokle podjele u Pljevljima idu, za Pobjedu su u decembru 2021. svjedočili i stariji Pljevljaci koji su nam kazali da su u gradu „i kafane podijeljene“.

- Rijetko u kojoj kafani ćete vidjeti da je tu mješavina... Pravoslavci u jedne, Bošnjaci u druge. Tu se sve zna, gdje ko sjedi – kazao nam je jedan od sagovornika.

Za nacionalističko divljanje po Pljevljima nakon izbora 30. avgusta 2020. godine još niko nije odgovarao. Interesantno je da nikada nije utvrđeno ko je u noći između 1. i 2. septembra razbio staklo na vratima prostorija Islamske zajednice u Pljevljima i ubacio zlokobnu poruku „Polećela crne ptica Pljevlja biće Srebrenica“. Ta zona je, kako su ranije ispričali sagovornici Pobjede, pokrivena i sigurnosnim kamerama sa nekoliko obližnjih objekata.

Niko nije odgovarao ni kada su sa protestnim litijama ispred kuća pljevaljskih Bošnjaka/ Muslimana počeli da osviću krstovi sa četiri ocila, kada je u boje srpske trobojke u januaru ofarbano sportsko igralište u Skerlićevoj ulici u centru grada, a na bilbordu na brdu Borovac iznad Pljevalja postavljena ova zastava, a sve kako bi se poručilo da su Pljevlja srpska.

Objašnjenja lokalnih službi zašto ne reaguju bila su banalna i smiješna.

Tadašnje vlasti nijesu adekvatno reagovale ni kada je u januaru na Jutjubu osvanuo amaterski video-zapis, na kanalu „Slavija“, - „Isplivao dokumentarni film o oslobađanju Pljevalja od komunista 1992 godine!“.

U filmu koji traje skoro dva sata prikazane su scene nereda i haosa koje je avgusta 1992. godine u Pljevljima stvarao Čeko Dačević i njegova paravojna jedinica.

Aveti devedesetih godina prošlog vijeka u Pljevljima su ponovo probuđene krajem decembra 2019. kada je Crkva Srbije počela sa protestnim litijama.

Nažalost, nijesu umirene do danas, samo poprimaju druge dimenzije, zahvaljujući novim naletima ,,crne progande“, uglavnom medija koji su ćutali na morbidna dešavanja u Pljevljima tokom protekle tri godine.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

PODGORICA - Parlamentarna većina pokušala je na mala vrata i ,,preko koljena“ da riješi problem prekinutih izbora u Šavniku na način što je tajno, bez znanja opozicije, uoči nove godine predložila dopune Zakona o biračkom spisku. Igru parlamentarne većine, međutim, prozrela je opozicija na čiji izričit zahtjev i pod prijetnjom napuštanja Odbora za izbornu reformu zakon je povučen. Međutim, iz parlamentarne većine su najavili novi pokušaj i to na vanrednoj sjednici Skupštine koja bi trebalo da bude održana sredinom januara.

U dopunama Zakona o biračkom spisku, koji je naknadno objavljen na sajtu Skupštine, pokušava se stati na put ,,izbornom turizmu“, seljenjem birača iz jedne opštinu u drugu zbog ukidanja rezidencijalnog uslova o prebivalištu u trajanju od šest mjeseci u toj opštini.

DOPUNE

- Ponovni izbori na biračkom mjestu na kojem je nadležna izboma komisija poništila rezultate izbora sprovode se na osnovu izvoda iz zaključenog biračkog spiska za to biračko mjesto, navodi se u predloženim dopunama.

Na ponovnim izborima, po dopunama zakona, mogu glasati samo birači upisani u izvod iz zaključenog biračkog spiska za to biračko mjesto.

- Izuzetno od stava 2 ovog člana, na ponovnim izborima za izbor odbornika ne mogu glasati birači koji su od dana zaključenja biračkog spiska pa do dana održavanja ponovnih izbora odjavili prebivalište u opštini u kojoj se održavaju izbori za odbornike ili im je od strane nadležnog organa državne uprave u navedenom periodu doneseno pravosnažno rješenje o odjavi prebivališta u toj opštini, navodi se u dopunama zakona, koji je kritikovala opozicija jer je predložen tajno i bez njihovog znanja. Iz većine je, kroz stav predsjednika Skupštine Andrije Mandića, objašnjeno da po stavu Ustavnog suda Zakon o biračkom spisku ne pripada setu izbornih zakona.

- Tumačenje parlamentarne većine i predsjednika Skupštine da Zakon o biračkom spisku ne pripada setu izbornih zakona je neprihvatljivo za opoziciju i mi ćemo insistira-

Tumačenje parlamentarne većine i predsjednika Skupštine da Zakon o biračkom spisku ne pripada setu izbornih zakona je neprihvatljivo za opoziciju i mi ćemo insistirati da ta tema bude dio rada Odbora za izbornu reformu po cijenu i da ne učestvujemo u radu tog tijela. To je crvena linija preko koje nećemo preći, saopštio je Pobjedi izvor iz vrha opozicije SKUPŠTINA CRNE GORE

Sramni natpisi na Islamskom centru

- Prvo i osnovno što je moralo da se uradi je lustracija. To se, nažalost, nije desilo. Jačanjem različitih desnica mi dobijamo i napade na aktivistkinje i napade na osobe druge nacionalnosti i fašističke poruke sa zidova zgrada, raznorazne murale i sve ono ostalo što je danas naša svakodnevica – rekla je Talović tada, koja je još devedestih hrabro stala u odbranu ljudskih prava, kao mirovna aktivistkinja, čiji je angažman odavno prepoznat i van granica Crne Gore.

Dolaskom nove vlasti u avgustu 2020. u Crnoj Gori su, kazala je ona, ojačali desnica, ekstremizam, klerofašizam.

Zorislav Leković, duže od godine, uglavnom, nesmetano je šetao pljevaljskim ulicama, okićen četničkim ili zastavama zloglasnih jedinica koje su tokom rata u BiH devedesetih godina počinile teške zločine.

Policija ga je za sve to vrijeme, prema informacijama dostupnim javnosti, svega dva puta sklonila sa ulice, a odgovarao je samo prekršajno. Epilog je bio brutalni napad na Sabinu Talović i pokušaj da je udavi.

A ekipa Pobjeda je i u decembru 2021. bila u Pljevljima svjedočeći odbijanju lokalnih vlasti tada predvođenih DPS-om da uklone grafite sa likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, a jedan od grafita bio je oslikan i na fasadi zgrade u kojoj su kancelarije pljevaljskog komunalnog preduzeća „Čistoća“.

Nakon što je predsjednik tadašnji Opštine Igor Golubović u skandaloznoj izjavi za naše novine relativizovao sve što se dešava u Pljevljima, čak optužujući Muslimane/Bošnjake da i oni na isti način odgovaraju „srpskoj strani“, ubrzo je smijenjen.

- E, sad da li jednih ima 90 ili 80 odsto, a drugih 10 ili 20 odsto, pa se to malo više vidi ili malo više ne vidi, to je druga stvar – rekao je tada Golubović, uz poruku da nije na gradskim vlastima da uklanjaju grafite po gradu.

Građanski aktivista i predsjednik NVO Husein paša Pljevlja Denijal Geljić tada je za Pobjedu upozorio da strpljenje ima granice.

- Nemojte testirati ljudima strpljenje. Ne znamo koliko mogu da izdrže – bila je njegova poruka i lokalnim i državnim vlastima, uz ocjenu da su „lokalne vlasti uvijek, ali uvijek bile nekako pasivne u rješavanju bilo kojeg problema Pljevljaka“.

On je tada konstatovao – „ Ako

Propao prvi pokušaj parlamentarne većine da riješi slučaj prekinutih izbora u sjevernoj opštini, na zahtjev opozicije povučen zakon - novi pokušaj vjerovatno sredinom januara

Dopunama Zakona o biračkom spisku pokušavaju da riješe problem Šavnika

s. vasiljević

zao je tada Pobjedi i predsjednik Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije Budimir Tanjević koji je okrivio policiju koja je, kako je kazao, morala da reaguje efikasnije i pronađe i procesuira izgrednike.

Tih dana u Pljevlja je stigla i Posebna jedinica policije čije patrole su, pod punim naoružanjem, danonoćno obilazile grad.

I imam Ferid Osmanagić u septembru 2020. svjedočio je za Pobjedu da je, kako je rekao, „sve počelo nakon proglašenja izbornih rezultata kada su pristalice onih koji su ostvarili većinu na jedan neprimjeren način, formirajući ogromne kolone vozila, poslali poruku koja je Muslimane jako pogodila i zaplašila“.

- Mislili smo da se devedesete više nikada neće ponoviti – rekao je on.

Vrlo je moguće da su tih dana u Pljevljima i kriminalne strukture podstaknute pojedincima iz bezbjednosnih službi bile u akciji, ali nesporna je činjenica da Pljevljaci, koji nijesu Srbi, dobro znaju ko im je dolazio na kućne pragove i poručivao da se sele.

A da je građanska Crna Gora, odnosno svi nesrbi u zemlji, imala razloga da se plaši za svoju sigurnost potvrđuju transkripti nekih prepiski, takođe sa „Skaj aplikacije“, ali koje kleronacionalističke, prosrpske i proruske društveno-političke elite u našoj zemlji ignorišu.

3

Poslanici parlamentarne većine u Skupštini

ti da ta tema bude dio rada Odbora za izbornu reformu po cijenu i da ne učestvujemo u radu tog tijela. To je crvena linija preko koje nećemo preći, saopštio je Pobjedi izvor iz vrha opozicije Ustavni sud Crne Gore je krajem 2020. godine donio odluku kojom je ukinuo odredbu člana 11 stav 2 Zakona o izboru odbornika i poslanika u dijelu kojim je bilo propisano da pravo da bira i bude biran za odbornika ima birač koji, između ostalih uslova, ima prebivalište u opštini najmanje šest mjeseci prije dana održavanja izbora.

USTAVNI SUD

- Nakon što je Ustavni sud donio naznačenu odluku, došlo je do pojave fiktivne prijave prebivališta od strane pojedinih lica u opštini u kojoj se održavaju lokalni izbori, sa evidentnom namjerom da na osnovu tako prijavljenog prebivališta budu upisani u birački spisak i protivpravno glasaju na tim izborima, navodi se u obrazloženju zakona.

Naznačena pojava, kako tvrdi parlamentarna većina, između ostalog, imala je za posljedicu i nastalu blokadu izbornog procesa, jer izbori za odbornike u Skupstini opštine Šavnik raspisani za 23. oktobar 2022. godine, zbog

neodržavanja izbora na dva biračka mjesta, još uvijek nijesu sprovodeni.

- Kako, saglasno gore citiranoj zakonskoj odredbi, pravo da bira i da bude biran za odbornika ima birač koji, pored ostalih uslova, ima prebivalište u opštini, to pravo birač gubi ukoliko mu prestane prebivalište u opštini u kojoj su raspisani izbori. Isto može imati za posljedicu da je birač upisan u zaključeni birački spisak jer je u tom periodu ispunjavao uslove u pogledu prebivališta u opštini u kojoj su raspisani izbori, ali i da u slučaju ponovnih izbora na biračkom mjestu na kojem je nadležna izboma komisija poništila rezultate izbora, u skladu sa zakonom nema biračko pravo ukoliko je od dana zaključenja biračkog spiska do dana održavanja ponovnih izbora odjavio prebivalište u opštini u kojoj se održavaju izbori ili mu je pravosnažnim rješenjem nadležnog organa državne uprave odjavljeno prebivalište u toj opštini.

U cilju obezbjeđenja zakonitog sprovođenja izbornog procesa na ponovnim izborima, odnosno da na tim izborima glasaju samo birači koji imaju biračko pravo u opštini u kojoj se sprovode izbori, navodi se u obrazloženju.

N. ZEČEVIĆ

4

Politika

Četvrtak, 4. januar 2024.

„Nijesu vidjeli“ dovođenje birača u Crnu Goru, prebacivanje novca, veze sa kriminalnim klanovima i ratnim zločinima...

Mandić i Šijan su uhapšeni uoči lokalnih izbora u Nikšiću 2021. godine, upravo pod optužbama za nelegalno unošenje većih količina novca u Crnu Goru, što je on pravdao navodnim poslovnim ulaganjima PODGORICA - U zgradi čiji je vlasnik bivši rukometaš, a sad istaknuti član Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Mandić, za beogradske izbore bilo je prijavljeno nevjerovatnih 154 birača, saopštila je opoziciona Stranka slobode i pravde (SSP). Za republičke izbore u Srbiji, na istoj adresi, bio je prijavljen 121 birač, piše M portal.

- Informacije o sumnjivim biračima, koje su otkrili kontrolori Stranke slobode i pravde na biračkom mjestu broj jedan u Ugostiteljskoj školi na Savskom vencu podudaraju se sa podacima Istinomera poručili su iz SSP-a, prenosi Nova.rs i drugi opozicioni mediji u Srbiji.

Prema podacima SSP-a, u Ulici Kraljevića Marka broj 9 upisan je 121 birač za republičke izbore i 154 za beogradske, a zgrada je u vlasništvu istaknutog člana Srpske napredne stranke Vladimira Mandića.

Takođe, uvidom u APR-u na istoj adresi registrovana je i firma Manco Plus d. o. o. čiji je jedini vlasnik Mandić. „Ovo je za sada neslavni rekord“, zaključuju iz SSP-a.

PRIVOĐEN VIŠE PUTA

Međutim, srpski opozicioni mediji tek ovlaš pominju da je Mandić više puta privođen u regionu, tačnije u Republici Srpskoj i Crnoj Gori tokom više izbornih ciklusa.

PODGORICA - Zajedničko djelovanje državnih institucija, medija i nevladinog sektora neophodno je kako bi borba protiv malignih uticaja u Crnoj Gori bila uspješna, ocijenio je analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović.

On je u intervjuu agenciji MINA kazao da se borba protiv malignog stranog uticaja ne može zasnivati isključivo na radu organizacija kao što je DFC, koji se od osnivanja bavi tim pitanjem.

U septembru 2022. godine, policija u Banjaluci ga je uhapsila u naselju Borik a zajedno sa njim je uhapšen i Adam Šukalo, takođe funkcioner Srpske napredne stranke.

Policajci su tada zaustavili automobil u kojem su bila njih dvojica, pretresla vozilo, a potom ih, navodno bez objašnjenja, privela. Oni su saslušani u policiji, a potom pušteni ali nije bilo obrazloženo da li su saslušani u svojstvu građanina ili ih organi Republike Srpske sumnjiče za neko krivično djelo.

Tokom kampanje za lokalne izbore u Nikšiću 2021. godine Mandić je privođen sa još osam osoba, među kojima je bila i „bezbjednosno interesantna osoba“ iz Beograda Dane Šijan. O tom slučaju je i izvještavala Pobjeda.

Mandić je sa svojom ekipom iz Srpske napredne stranke boravio u Crnoj Gori tokom litija i predizborne kampanje za parlamentarne izbore 30. avgusta 2020. godine, na kojima je Demokratska partija socijalista nakon 30 godina izgubila vlast na državnom nivou.

Prema tadašnjim informacijama, njegovi zadaci su bili da u Crnu Goru, po Vučićevom nalogu, unosi novac kojim su se plaćali kupljeni glasovi za tadašnju opoziciju, ali i da obezbjeđuje ulazak u zemlju nelegalnim biračima iz Republike Srpske, Srbije i sa Kosova.

Mandić i Šijan su uhapšeni uoči lokalnih izbora u Nikši-

ću 2021. godine, upravo pod optužbama za nelegalno unošenje većih količina novca u Crnu Goru, što je on pravdao navodnim poslovnim ulaganjima. Međutim, M portal je u septembru 2022. godine objavio fotografiju na kojoj je Vladimir Mandić zajedno sa Milom Božovićem, predsjednikom Opštine Budva koji se danas nalazi u zatvoru zbog optužbi za šverc kokaina, Radomirom Bobanom Baćovićem, jednim od čelnih ljudi škaljarskog klana, te ocem Momčilom Mandićem, nekadašnjim ministrom pravde u vladi Radovana Karadžića i ,,desnom rukom“ osuđenog ratnog zločinca. Momčilo Mandić je uhapšen 2003. godine u Budvi i isporučen Bosni i Hercegovini zbog optužbi za organizovani kriminal. Hapšen je i u Srbiji, u akciji „Sablja“, nakon ubistva premijera Zorana Đinđića.

FAKTOR MILO BOŽOVIĆ

Milo Božović je jedan od čelnih ljudi nekadašnjeg Demokratskog fronta i višegodišnji čelnik budvanske opštine, a prošle godine je uhapšen zbog sumnji Specijalnog državnog tužilaštva da je organizator šverca više tona kokaina iz Južne Amerike.

M portal je ranije objavljivao nekoliko prepiski pripadnika škaljarskog klana u kojima se pominje Božović, njegov politički uticaj i sve mogućnosti

Mandić, Baćović i Božović u Nikšiću 2021.

koje se kriminalcima otvaraju nakon dolaska DF na vlast 30. avgusta 2020. godine.

Najkontroverznija osoba na fotografiji svakako je Nikšićanin sa prebivalištem u Srbiji Radomir Boban Baćović (na fotografiji sa kačketom, desno od Mandića), čije smo SKY ECC komunikacije takođe objavili.

Prema pouzdanim informacijama do kojih je M portal tada došao, Baćović je nakon ubistva Jovana Vukotića i „formalno“ preuzeo upravljanje škaljarskim klanom, prije svega zbog svojih dobrih i dugogodišnjih veza sa vođama „novog zemunskog klana“ Lukom Bojovićem i nedavno uhapšenim Filipom Koraćem. Njegovo ime obavještajni krugovi dovode u vezu sa masakrom u zatvoru „Dubrava“ na Kosovu i masakrom u kafiću „Panda“ u Peći. Oba zločina dogo-

dila su se 1999. godine, o čemu je M portal takođe pisao.

Baćovićev brat Rajko, zvani Džeger, privođen je u martu 2021. godine, tokom predizborne kampanje u Nikšiću, upravo sa Vladimirom Mandićem i Milom Božovićem.

Vladimir Mandić je viđan u Crnoj Gori tokom svih prelomnih političkih događaja tokom protekle četiri godine, od početka litija. Prema svim informacijama, koje su M portalu saopštili izvori iz službi bezbjednosti, njegova uloga je dominantno bila unošenje nelegalnog novca koji je Aleksandar Vučić namijenio za investiranje u realizaciju svojih političkih ciljeva u Crnoj Gori – od kupovine glasova i dovođenje nelegalnih birača iz okruženja, preko finansiranja izbornih kampanja različitih političkih subjekata sa kojima

sarađuje, do klasične kupovine pozicije za pregovaračkim stolom i ljudi koji su im bili potrebni iz bivše i aktuelne vlasti u Crnoj Gori.

O svemu ovome crnogorski mediji su detaljno izvještavali godinama, ukazujući na nezakonito miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, poput parlamentarnih i lokalnih izbora. Srpska vlast nikada nije reagovala, što je razumljivo, jer je Vladimir Mandić visoki funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića. Međutim, tokom protekle četiri godine, osim pojedinih nezavisnih intelektualaca i analitičara, niko iz srpske opozicije nije progovorio ni slovo o jasnoj i neskrivenoj ulozi Vladimira Mandića u regionalnom izbornom inženjeringu R. P. Aleksandra Vučića.

Analitičar Digitalnog forenzičkog centra traži zajedničko djelovanje institucija u borbi protiv uticaja sa strane

Banović: Srbija i Rusija prednjače sa malignim uticajem u Crnoj Gori On je kazao da su Srbija i Rusija dvije države čiji se maligni uticaj posebno očitava u Crnoj Gori.

- Razlog tome je njihov agresivni pristup, ali i široko rasprostanjena mreža proksija (posrednika), koja uključuje i pojedince i organizacije, a koji predstavljaju ključni fak-

tor u širenju malignog uticaja, naveo je Banović.

Prema njegovim riječima, Srbija i Rusija uspješno koriste sve slabosti crnogorskog društva, ali i kompletnog regiona, za realizovanje svojih ciljeva.

- Srbija i Rusija se ističu po svom malignom djelovanju zato što pokrivaju sve sfere

društva: politiku, ekonomiju, bezbjednosne organizacije, religiju, medije, kulturu i obrazovanje - rekao je Banović.

On je kazao da je popis stanovništva u Crnoj Gori najslikovitiji primjer malignog djelovanja kroz sve te sfere.

- Imali smo direktno miješanje srpskih zvaničnika u ovaj

proces. Istovremeno pokrenuta je snažna kampanja u medijiima u Srbiji, ali i pojedinim medijima iz Crne Gore - rekao je Banović.

Kampanja se, kako je naveo, bazirala na širenju dezinformacija i reviziji istorije, negiranju crnogorskog identiteta, kao i podsticanju nacionalizma.

Prema riječima Banovića, u popis se umiješala i Srpska pravoslavna crkva, kada je patrijarh Porfirije, tokom posjete Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, pozvao crnogorske građane da se izjasne kao Srbi koji govore srpskim jezikom.

- Identične aktivnosti imali smo i tokom prethodnih izbornih procesa u Crnoj Gori, odnosno predsjedničkih, pralamentarnih, ali i lokalnih izbora - dodao je Banović.

R. P.

M PORTAL

M PORTAL: Kako je srpska opozicija 2024. godine otkrila ulogu bivšeg rukometaša Vladimira Mandića u regionalnom izbornom inženjeringu Aleksandra Vučića

Ekonomija

Srijeda, 3. januar 2024.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini tri zakona na ponovno odlučivanje

PES: Nepotpisivanjem zakona Milatović čuva Abazovićev bord EPCG-a

Demokrate guraju svoj interes u inat EU

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje izmjene zakona o elektronskim komunikacijama, privrednim društvima i finansiranju lokalnih samouprava.

U odluci o vraćanju dopuna Zakona o elektronskim komunikacijama Milatović je naveo da novousvojena rješenja po-

D. MALIDŽAN

Milatović odbio da potpiše ukaz za izmjene zakona o elektronskim komunikacijama, privrednim društvima i finansiranju opština Jakov Milatović

drazumijevaju drugačiji način nadzora i kontrole Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), gdje ključnu nadzornu ulogu, po važećem propisu, ima Skupština, a prema usvojenom rješenju Vlada.

Od izuzetne je važnosti, naglasio je Milatović, da izmjene

Zakona o elektronskim komunikacijama imaju pozitivno mišljenje Evropske komisije, a tiču se, prije svega, nezavisnosti rada EKIP-a. Napomenuo je da je u proteklom periodu EK isticala da se pitanje nezavisnosti Agencije, kao regulatora, tretira kao jedno od najznačajnijih aspekata u kon-

Diskriminacija primorskih i centralnih opština Navodeći razloge ponovnog vraćanja Skupštini na odlučivanje izmjena i dopuna Zakona o finansiranju lokalne samouprave, predsjednik Milatović je naveo da su usvojenim zakonom, pored ostalog, ustupljeni prihodi opština, po osnovu dijela prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica prema mjestu prebivališta lica koje ostvaruje dohodak, smanjeni za opštine primorskog i središnjeg regiona sa dosadašnjih 50 odsto na 40 odsto.

Navedeno zakonsko rješenje, kako je dodao, sadrži nedostatke i njegovom primjenom u praksi bi se ostvarili negativni efekti po razvoj lokalnih samouprava primorskog i središnjeg regiona, posebno imajući u vidu da su budžeti ovih lokalnih samouprava usvojeni u skladu sa važećim zakonom. Predsjednik, takođe smatra da se usvojenim zakonom dovode u neravnopravan položaj lokalne samouprave primorskog i središnjeg regiona, a posebno nerazvijene lokalne samouprave, koje pripadaju ovim regionima.

5

Uvažavajući činjenicu da predsjednik Crne Gore ulazi u meritum zakona, nedavno usvojenih u Skupštini Crne Gore, moramo istaći da oni nijesu problematični sa stanovišta ustavnosti, te da apsolutno odražavaju javni interes, a time ispunjavaju i sve preduslove da budu potpisani od strane predsjednika, kako Ustav i propisuje, navodi se u saopštenju PES-a povodom Milatovićeve odluke.

Oni podsjećaju da je cilj izmjene Zakona o privrednim društvima da se stane na kraj političkim odborima direktora, kojima je bio cilj da imenuju politički ,,obojen“ menadžment u punom mandatu.

- Posljedica nepotpisivanja ovog zakona je čuvanje starog borda direktora EPCG, instaliranog od strane 43. vlade, čime se stvara mogućnost da članovi koje je imenovala Abazovićeva vlada na namještenom konkursu izaberu novog izvršnog direktora u punom mandatu i po mjeri bivšeg premijera.

Takođe, neusvajanje Zakona o finansiranju lokalne samouprave znači da opštine neće biti u mogućnosti da naplaćuju porez na promet nepokretnosti koji je u njihovoj nadležnosti od 1. januara tekuće godine. Podsjećamo da je tom izmjenom planirano dodatnih deset miliona eura od poreza na dohodak fizičkih lica, namijenjenih za finansiranje sjevera.

Iz PES-a saopštavaju da izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama ima cilj da odblokira rad Agencije, koja već sada nema Savjet, a bez koga se ne mogu donijeti ključne odluke za poslovanje Agencije.

- Odlaganje primjene izglasanih zakona, koji su u skladu sa Ustavom, ostavlja prostor za sumnju u politički motiv s ciljem sabotiranja nove parlamentarne većine, što će pruzrokovati štetu s kojom će javnost imati priliku da se upozna. Ne želeći da vjerujemo u te motive, uvjereni u dobronamjernost predsjednika Crne Gore, možemo jedino zaključiti da se radi o slučajnom, ali neblagotvornom, neznanju, zaključuje PES.

tekstu mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 10.

Podsjetio je da su sporne zakonske izmjene u aprilu 2023. bile dio skupštinske procedure prethodnog saziva, kada su takođe razmatrane bez prethodno obavljenog procesa javne rasprave. Milatović smatra da ostaje otvoreno pitanje usaglašenosti usvojenih izmjena zakona sa EU zakonodavstvom i, shodno navedenom, smatra da je potrebno da se Skupština dodatno odredi prema razlozima za izmjenu postojećih zakonskih rješenja.

Sporne izmjene zakona nijesu prošle na matičnom odboru i naknadno su uvrštene u dnevni red posljednje sjednice plenuma u 2023. Po hitnoj procedure trebalo je da stupe na snagu danom donošenja.

Izvršni direktor EKIP-a Darko Grgurović je Pobjedi ranije saopštio da je tim izmjenama zakona ugrožena nezavisnost EKIP-a, jer su u suprotnosti da direktivom EU 2018/1972/EU i suprotne obavezama koje je Crna Gora preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Izmjene zakona su usvojene na prijedlog Demokrata, a u cilju usaglašavanja sa Zakonom o državnoj upravi. Prethodno je vlada Milojka Spajića u petak, istog dana kada je u parlamentu usvojen zakon, dala pozitivno mišljenje na predloženo zakonsko rješenje, koje nije prošlo na matičnom odboru za ekonomiju.

S. P.

Retroaktivna primjena u suprotnosti sa Ustavom U obrazloženju zašto vraća na ponovno odlučivanje izmjene Zakona o privrednim društvima, Milatović je naveo da je propisivanje retroaktivne primjene pojedinih rješenja u suprotnosti sa ustavnom zabranom povratnog dejstva zakona i drugih propisa, ustanovljenom članom 147 Ustava. Članom 3 usvojenog yakona, u važeći tekst Zakona o privrednim društvima uvodi se novi član 330b kojim se propisuje da će se „postupci sazivanja i održavanja skupštine akcionara, koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, okončati po ovom zakonu, osim ako su rokovi za održavanje skupštine kraći od rokova iz člana 151a ovog zakona“.

Razmjena krivičnih prijava između bivšeg i sadašnjeg rukovodstva Aerodroma CG zbog razbacivanja tuđih para

Sumnjaju na prevaru zbog isplate šest i po miliona i 67 hiljada eura vu - navodi se u saopštenju.

Iz ACG su podsjetili da je Vrhovni sud nedavno u više od 50 slučajeva, za sada, presudio da su Aerodromi CG u periodu od 2011. do 2018. godine zakonito obračunavali startni dio zarade.

- Prijava koju su Aerodromi CG sada podnijeli ODT-u je utemeljena u posljednjim presudama Vrhovnog suda i uslijedila je nakon što je Odbor direktora usvojio izvještaj lica za postupanje po prijavi na sumnju nepravilnosti koji ukazu- Aerodrom Podgorica je da su u toku sklapanja vansudskih poravnanja od 2019. do Inicijativa ka tužilaštvu je, ka2021. godine pričinjene štetne ko se precizira, odraz odgovorradnje po kompaniju i da po- nog upravljanja kompanijom stoji osnovana sumnja da su koja je tokom prošle godine se u tim radnjama stekli ele- prihodovala 44 miliona eura. menti bića krivičnog djela pre- - Zbog toga smo obavezni da vara - navodi se u saopštenju. pitamo da li je neko odgovoran

d. malidžan

PODGORICA - Aerodromi Crne Gore su Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) podnijeli prijavu zbog sumnje na prevaru u toku isplate vansudskih poravnanja u periodu od 2019. do 2021. godine, kada je izvršni direktor bio Danilo Orlandić.

Prethodno je Orlandić najavio da sprema krivičnu prijavu protiv Aerodroma CG. Odbor direktora Aerodroma Crne Gore saopštio je da je Orlandić vansudskim poravnanjem prihvatio da kompanija isplati više od 6,5 miliona eura zaposlenima zbog, navodno, pogrešno obračunatog startnog dijela zarade u periodu od 2011. do 2018. godine.

- Napominjemo da su ACG ušli u postupak poravnanja sa zaposlenima, a da nije bila izdefinisana praksa sudova kao jedinih mjerodavnih organa koji na jasan način kroz obrazloženje u svojim sudskim odlukama ukazuju na osnovanost potraživanja po ovom pravnom osno-

za izgubljenih 6,5 miliona eura koliko je isplaćeno od 2019. do 2021. godine - naveli su iz Odbora direktora.

Podgorički Osnovni sud je presudio je da je Orlandić nezakonito otpušten sa te pozicije

i nezakonitim je proglasio rješenje o otkazu njegovog ugovora o radu, koje je Odbor direktora državne kompanije donio u oktobru 2021. godine.

Sud je odredio da državna kompanija Orlandiću nadoknadi sudske troškove od 605 eura.

Presuda Osnovnog suda, koja je donijeta krajem prošle godine, druga je u korist Orlandića koji je 11. marta 2022. dobio pravosnažnu i izvršnu presudu Osnovnog suda kojom je ACG-u naloženo da mu, zbog razrješenja tri mjeseca prije isteka mandata, ta firma isplati otpremninu od 66.986 eura sa zateznom kamatom.

Orlandić je ranije Vijestima kazao da je ovo prvi korak koji će preduzeti protiv Odbora direktora zbog nepotrebne smjene

sa mjesta izvršnog direktora tri mjeseca prije isteka mandata.

- To je već prouzrokovalo štetu za ACG u obliku otpremnine koja mi je naknadno isplaćena za razrješenje sa mjesta direktora prije isteka mandata na koji sam biran, a što se moglo izbjeći samo da je Odbor direktora sačekao tri mjeseca da mi istekne mandat i onda da dovede njima blizak kadar na to mjesto. Zbog toga što su ovako postupili sada ću protiv njih da podnesem krivičnu prijavu zbog štete koju su ovakvim ponašanjem i nepotrebnom smjenom izvršnog direktora, koja je povukla za sobom isplatu otpremnine od 18 mjesečnih zarada, oni nanijeli Aerodromima. Već sam protiv kompanije podnio i novu tužbu jer su članovi Odbora direktora, nakon smjene sa mjesta direktora, nezakonito, više od pola godine, zadržali moju radnu knjižicu i time mi uskratili pravo na rad kod nekog drugog poslodavca S. P. - kazao je Orlandić.

6

Ekonomija

Četvrtak, 4. januar 2024.

PODGORICA - Odavno Elektroprivreda nije reagovala na tekstove, koje potpisuje novinarka Jadranka Rabrenović u Pobjedi, a koji se odnose na poslovanje te kompanije i ostalih kompanija koje su sastavni dio te poslovne grupe. Ovoga puta, kad smo izvijestili da je Odbor direktora EPCG uoči dolaska nove godine utvrdio negativan saldo firme, iskupili su se za sva prećutkivanja do sada.

EPCG

Odgovor novinarke „Našoj Elektroprivredi“

Svoj demanti ,,Naša EPCG“ je posljednjeg dana stare godine proslijedila ne samo Pobjedi, već svim medijima u Crnoj Gori. Šteta što tu papazjaniju, jer kako nazvati tekst koji se ne drži nijednog pravila PR službe, ali ima sve karakteristike lošeg novinarskog uratka, nijesu proslijedili u region.

KRENULI SMO REDOM

Ali, što bi rekli iz „Naše EPCG“, krenimo redom.

1. Vele da na računu imaju blizu 60 miliona i da u januaru očekuju još 70 ali ne pominju negativni saldo firme, koji je aminovao njihov bord. Iz EPCG, očito, i neće objasniti kako je došlo do te negativne razlike, a mi možemo da, budući da EPCG u protekle tri godine ima dosta teškoća i nelogičnih poslovnih poteza, ukažemo da, iako je na duži rok profitabilnost povezana sa likvidnošću, često pozitivan novčani tok u određenom periodu poslovanja može navesti na pogrešan zaključak o visokoj profitabilnosti. Tim prije što je EPCG grupa lani bila u minusu, a i sama majka firma, iako je urađena finansijska akrobatika i prijavljena četiri miliona u plusu. Uglavnom neplaćene obaveze ne znače da je novac na računu vlasnikov, a realno stanje će pokazati kvartalni izvještaj, ako ne bude fingiran kao i prošli, pa smo tek od tadašnjeg Ministarstva kapitalnih investicija saznali da je EPCG bila u minusu kad je najavila da će biti 100 miliona eura u plusu.

Dakle, gospodo iz „Naše EPCG“ đe su pare?

2. Koliko je tačna tvrdnja da je EPCG u preplati za poreze i doprinose na zarade treba pitati finansijsku službu te kompanije. A to što decembarsku zaradu nijesu primili prije nove godine, kao što se radi u svim stabilnim firmama, već će tek oko 10. januara, dovoljno govori o solventnosti, ali i o novcima na računu.

Dakle, gospodo iz „Naše EPCG“, đe su pare?

3. Ovi iz „Naše EPCG“ tvrde da nije tačna ocjena o tome da se loše rukovodi firmom i pozivaju se na obaranje rekorda u posljednje tri godine, uz opaske o sudbini osoba sa Skaj aplikacije!? Ovo sa Skaj aplikacijom zaista ne razumijem, ali sam apsolvirala poslovanje EPCG u posljednje tri godine,

Đe su pare?

Predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović otvara željezaru nakon što je iskeširao 20 miliona eura u firmu koju sada nudi švedskim molerima

Vele da na računu imaju blizu 60 miliona i da u januaru očekuju još 70 ali ne pominju negativni saldo firme, koji je aminovao njihov bord. Iz EPCG, očito, i neće objasniti kako je došlo do te negativne razlike, a mi možemo da, budući da EPCG u protekle tri godine ima dosta teškoća i nelogičnih poslovnih poteza, ukažemo da, iako je na duži rok profitabilnost povezana sa likvidnošću, često pozitivan novčani tok u određenom periodu poslovanja može navesti na pogrešan zaključak o visokoj profitabilnosti. Tim prije što je EPCG grupa lani bila u minusu, a i sama majka firma, iako je urađena finansijska akrobatika i prijavljena četiri miliona u plusu a i duže. Tu nema puno filozofije – ako pada kiša i ako ugasite KAP i željezaru, imaćete struje za izvoz. A nova uprava je sve učinila da nestane velikih potrošača sa scene, mada im to nije pomoglo lani kad ih je uvoz koštao više od izvoza.

Hvala Bogu, ove godine bi dosta kiše, no đe su onda pare?

SOLARI I INVESTITORI

4. Vele da nije tačno da su potrošili miliona na Solar 5000+ i da su se solari 3000+ i 500 + super pokazali. Koliko su dobra ova dva posljednja najbolje znaju vlasnici krovova na kojima je montirana ta skalamerija, jer niti daje struju njima, pošto nijesu ugrađene baterije, niti EPCG, jer ih ne može prikačiti ni na prenosnu ni distributivnu mrežu. Pa su nešto o tome pričali sa Amerikancima, specijalizovanim za ugradnju baterija. A što se tiče Solara 5000+, tender kojim traže investitora za program vrijedan 70 miliona eura su raspisali krajem 2022. godine i dva puta produžavali sve do aprila 2023.

Kako nije bilo zainteresovanih investitora, niti im je Eko fond za taj sjajni plan dodijelio pare, krenuli su sami u realizaciju programa da bi zaposlili 344 radnika te kćerke firme. I sad info služba EPCG

brani taj projekat od kojeg je prihod nula, a troškovi ogromni, umjesto da nam kaže đe su one pare s početka priče.

5. Nije, vele, tačno da se izmještanje Ćehotine i ekološka rekonstrukcija termoelektrane sprovode bez biznis plana.

Opet se hvale tuđim projektima, koje nijesu ni započeli ni potpisali, a pitanje je kako će ih završiti, jer nemaju biznis plana. Što nas opet dovodi do pitanja – đe su pare?

6. Vele da je kupovina željezare super odluka, pošto su je dobili za 20 miliona, a vrijedi 50 i tvrde da se 21 milion eura „ulaganja u Direkciju“ pokušava predstaviti kao neka sumnjiva radnja. E ako branite taj projekat, onda stvarno.... EPCG je do sada u željezaru ukrkala 30 miliona eura (20 za kupovinu imovine i ostatak za plate 300 radnika i otvaranje i zatvaranje radničkog restorana). Jedino što su uradili bilo je da postave solarne panele na krov tog pogona i da naprave biznis plan u kojem upoređuju nespojivo – taj i projekat solarne elektrane Briska Gora, koji bi trebalo da ima snagu od 200 megavata, četiri puta veću nego EPCG - Željezara Solar (47 MW). Paneli na Briskoj Gori pokrivaće 6,6 milio-

na kvadrata zemljišta, što je 30 puta više od površine predviđene za EPCG – Željezaru Solar (226 hiljada kvadrata), a koštaće tri puta više nego što je uloženo u nikšićki pogon (20 miliona eura za prostor i 33 miliona eura za opremu).

S tim da Ulcinj ima 218 sunčanih dana godišnje ili najviše na obje strane Jadrana, a Nikšić duplo manje - 119 u prosjeku.

Taj biznis sa željezarom je toliko dobar, da se sada nadaju spasu od – molera iz Švedske!

Stokholmski sindrom na EPCG način! Nego, đe su pare?

7. Tvrde da EPCG ne plaća plate zaposlenima u EPCG-Solar gradnja i da je to vizionarski projekat. O toj smo viziji i mi i stručnjaci dosta rekli i sad nas zanima đe su pare?

8. Što se tiče tehničkih gubitaka, smanjeni su zahvaljujući stručnjacima iz italijanske kompanije A2A, prije svega zbog uvođenja tzv. pametnih brojila. Kako u posljednje tri godine nije ugrađeno nijedno pametno brojilo, a nikade manje para CEDIS nije ulagao u održavanje mreže i nikad više u zapošljavanje, u kojem bilježe istorijski maksimum, fizički rast je neminovan. Rast cijene pokrivanja gubitaka ostvaren je već prošle godi-

ne, dijelom zbog rasta cijena struje na berzama, dijelom zbog odbijanja CEDIS-a da traži povećanje regulatornog prihoda, a dijelom zbog loših odluka menadžmenta, koji je odlučio da ,,zakolje vola zbog kile mesa“. Nego, đe su pare?

AMORTIZACIJA AUDIJA

9. Ma neka za to da nije tačno da su trojica rukovodilaca „slupala“ automobile. Pa ta trojica su potvrdila medijima da su slupali ,,audija“ (Miro Vračar), ,,opela insigniu“ (Jovan Kasalica) i ,,golfa“ (Željko Pekić). A to što je cijena ,,audija“ pala sa 54 na 14 hiljada eura nakon što se prevrnuo na krov, logično je. Nego, đe su pare?

10. Bogami je tačno da se izvozom ove godine pokrivaju loše poslovne odluke, kao što je kupovina željezare, solari svih mogućih oznaka, partijsko zapošljavanje, nesnalaženje sa fjučersima... Da nije tako, ne bi prebacivali plan proizvodnje u termoelektrani za desetak odsto u godini rekordnih kiša i rekordne proizvodnje hidroelektrana.

Doduše, nikad ne popraviše onaj generator u HE Piva, jer nije bilo para, pa su svaki dan bili u minusu od 300 hiljada

Vele da je kupovina željezare super odluka, pošto su je dobili za 20 miliona, a vrijedi 50 i tvrde da se 21 milion eura „ulaganja u Direkciju“ pokušava predstaviti kao neka sumnjiva radnja. E ako branite taj projekat, onda stvarno.... EPCG je do sada u željezaru ukrkala 30 miliona eura (20 za kupovinu imovine i ostatak za plate 300 radnika i otvaranje i zatvaranje radničkog restorana).

Jedino što su uradili bilo je da postave solarne panele na krov tog pogona i da naprave biznis plan u kojem upoređuju nespojivo – taj i projekat solarne elektrane Briska Gora.

Taj biznis sa željezarom je toliko dobar, da se sada nadaju spasu od – molera iz Švedske!

Stokholmski sindrom na način „Naše EPCG“ eura u izvoznom bilansu, ali opet, đe su pare?

11. Vele, troškovi zarada iznose osam odsto ukupnih poslovnih rashoda! Ne vele koliko je to miliona za hiljadu prekobrojnih partijskih uhljeba. A to je u apsolutnim iznosima za cijelu grupu taman koliko su bacili na kupovinu imovine željezare. I ne vele da im sad već treća vlada traži da smanje broj zapošljenih.

Ali, đe su pare?

12. Tvrde da su cijenu tone uglja povećali samo za dva eura. Ma neka! Sve do polovine 2023. godine ugalj su pljevaljskoj termoelektrani prodavali po 23,4 eura za tonu. A komšijskom EPS-u po 28,8 eura. I kad je SDT počeo istragu, našoj TE su digli cijenu na 33, a EPS-u na 41,9 eura, pa su komšije ekspresno raskinule ugovor. A zbog tog posla i SDT-a, direktor Rudnika uglja sad uživa u poslaničkom imunitetu, jer ga doživljavaju kao zaštitu od svakog gadluka, a ne samo izrečenog u parlamentu. Podizanje cijene za još dva eura krajem prošle godine je slabačak pokušaj da se spase Rudnik uglja zbog loših poslovnih odluka, a pretekne termoelektrana.

Zaključno, u svjetlu prezentovanih informacija, čitaocima ostavljam da sami izvuku zaključke o kvalitetu rada odgovornih u EPCG grupi. Toliko o mojoj informisanosti, koja je upitna info službi. A istraga je u toku i to ne zbog širenja neistina koje štete EPCG grupi, već zbog činjenja štete EPCG grupi. I za kraj – đe su pare!?

Jadranka Rabrenović

Društvo

Četvrtak, 4. januar 2024.

Rješavanje sistemskog felera o kojem Pobjeda piše duže od godinu i po konačno na pomolu: MUP tražio od resora socijalne zaštite izmjene pravilnika

PODGORICA – Rješavanje sistemskog felera, o kojem Pobjeda piše još od marta 2021. godine, koji je omogućio izdavanje licenci za brigu o osjetljivim kategorijama stanovništva bez izvoda iz kaznene evidencije za pružaoce usluga, konačno je na pomolu.

Za licenciranje tražiti izvod iz kaznene evidencije Još od marta 2021. godine Pobjeda je uporno ukazivala na sistemski nedostatak koji je omogućio da o žrtvama nasilja i trgovine ljudima brine osuđivani nasilnik. Koliko su način licenciranja, ali i od nadležnih ignorisanje činjenica na koje je ukazivano bili štetni po državu - potvrdio je sredinom juna prošle godine američki Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu osce

Kako je Pobjedi kazala načelnica Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu unutrašnjih poslova Tijana Šuković, iz tog resora je Ministarstvu rada i socijalnog staranja upućena incijativa za izmjene Pravilnika o licenciranju obavljanja djelatnosti socijalne i dječje zaštite i usluge smještaja u prihvatilištu - skloništu.

Među žrtvama najviše crnogorskih državljana

ŠTETA ZA DRŽAVU

Pobjeda je u periodu dužem od godinu i po uporno ukazivala na sistemski nedostatak koji je omogućio da o žrtvama nasilja i trgovine ljudima brine osuđivani nasilnik.

Još u proljeće 2021. godine pisali smo o tome da je tadašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja opredijelilo 100.000 eura NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku za projekte kojima se pomaže žrtvama nasilja – SOS telefon i Sklonište za žrtve trgovine ljudima. Tadašnji direktor te NVO Mitar Radonjić dva puta je pravosnažno osuđivan za djela nasilničko ponašanje, jednom u sticaju sa protivpravnim lišenjem slobode, kao i jednom zbog samovlašća, piše u presudama Osnovnog suda u Baru i Višeg suda iz Podgorice.

Koliko su način licenciranja, ali i od nadležnih ignorisanje činjenica, bili štetni po državu potvrdio je sredinom juna prošle godine američki Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu, u kojem je konstatovano da je Crna Gora nazadovala na tom polju i to ponajviše upravo zbog načina kako je Radonjić rukovodio Skloništem za žrtve trgovine ljudima.

U izvještaju o trgovini ljudima za 2022. godinu Stejt department je konstatovao da Vlada nije promptno djelovala i uspostavila alternativne načine za zaštitu žrtava nakon što su stručnjaci objavili vjerodostojne optužbe za zlostavljanje od strane zaposlenog sa upravljačkim dužnostima u Skloništu za žrtve trgovine ljudima koje je finansirala država.

Kako se navodi u izvještaju, to zlostavljanje uključivalo je fizičko nasilje nad žrtvama, zastrašivanje i ucjene. Takođe, navodi se i da su, nakon optužbi za nedolično postupanje, civilno društvo i međunarodne organizacije pre-

7

Tijana Šuković

kinuli sa upućivanjem žrtava u sklonište, ali i da, uprkos činjenici da je državno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv Radonjića, Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije suspendovalo dozvolu i finansiranje skloništa, već je uputilo dvoje dječjih žrtava i dodjeljivalo sredstva skloništu sve do isteka donacije u decembru 2022. godine.

Stejt department je u izvještaju iz juna prošle godine naveo i da iako je „zaposleni zvanično dao ostavku u avgustu 2022. godine, navodno je i dalje imao uticaj na rad skloništa“, o čemu je Pobjeda takođe pisala u nekoliko objavljenih članaka.

KONAČNO REAKCIJA

Odgovarajući na pitanja Pobjede što se povodom ovog slučaja preduzelo, načelnica Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima u MUP-u Tijana Šuković je kazala da je tijelo zaduženo za praćenje sprovođenja Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019-2024. pripremilo, a ministar unutrašnjih poslova uputio inicijativu Ministarstvu rada i socijalnog staranja za izmjene i dopune Pravilnika o bližim uslovima za izdavanje, obnavljanje, suspenziju i oduzimanje licence

za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite i Pravilnika o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluge smještaja u prihvatilištu-skloništu.

MUP, inače, koordinira radom tog tijela, a njegovom sastavu su predstavnici organa državne uprave, pravosudnih organa, institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda i NVO. - Navedena inicijativa, između ostalog, predviđa da pružalac usluge u cilju ispunjavanja standarda za pružanje usluge za koju traži izdavanje licence, treba da dostavi i potvrdu da se protiv direktora, odnosno zakonskog zastupnika organizacije/ovlašćenog lica ne vodi krivični postupak, kao i da nije pravnosnažno osuđen za krivično djelo iz grupe krivičnih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv prava po osnovu rada, protiv časti i ugleda, protiv polne slobode, protiv braka i porodice, protiv službene dužnosti, kao i protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, kao i da ovom licu nije izrečena pravosnažna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti koja je predmet zahtjeva za licenciranje, odnosno koja je od uti-

Šuković je kazala da inicijativa predviđa da ovlašćeno lice treba da dostavi i potvrdu da se protiv direktora, odnosno zakonskog zastupnika ne vodi krivični postupak, kao i da nije pravnosnažno osuđen za krivično djelo, kao i da ovom licu nije izrečena pravosnažna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti koja je predmet zahtjeva za licenciranje, odnosno koja je od uticaja na predmet zahtjeva za licenciranje

caja na predmet zahtjeva za licenciranje – kazala je Šuković.

Ona vjeruje da će zajedno sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja poboljšati dostupnost i kvalitet socijalne zaštite, kao i dalje jačanje i razvijanje servisa i usluga socijalne i svih drugih oblika zaštite, čemu će, kako kaže, najavljeno otvaranje skloništa za žrtve trgovine ljudima svakako doprinijeti.

- Ono što je važno je da se istovremeno prepoznaje potencijal nevladinih organizacija sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa osjetljivim kategorijama. Navedeni koraci predstavljaju pozitivan iskorak u odnosu na raniji period i očekivanje je da će navedeno pitanje biti riješeno u skladu sa potrebama korisnika na najadekvatniji način – kazala je ona.

PROŠLE GODINE 18 ŽRTAVA TRAFIKINGA

Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, koji je formiran rješenjem ministra unutrašnjih poslova i u čijem su sastavu predstavnici MUP-a, Uprave policije, Ministarstva rada i socijalnog staranja i nevladinog sektora, tokom 2023. godine je, kako je kazala Šuković, identifikovao 18 osoba kao žrtve trgovine ljudima.

Kako je objasnila, zadatak tima je da koordinira inicijalno upućivanje i zaštitu lica za koja se pretpostavlja da su žrtve trgovine ljudima, sprovede postupak formalne identifikacije žrtava trgovine ljudima (nezavisno od toka krivičnog

Odgovarajući na pitanje koje su najčešće zemlje porijekla žrtava trafikinga, načelnica Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima kazala je da su žrtve, koje su identifikovane u Crnoj Gori tokom prošle godine, u najvećem broju crnogorske/i državljanke/ni, njih 11, zatim slijede osobe sa državljanstvom Ukrajine (tri), i po jedna osoba sa državljanstvima Izraela, Srbije, Albanije i Kosova.

Kada je u pitanju identifikacija „trgovaca“, prema podacima kojima raspolaže Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima, u toku 2023. godine Uprava policije je podnijela 16 krivičnih prijava zbog krivičnog djela trgovina ljudima iz člana 444 Krivičnog zakonika, kojima je obuhvaćeno 28 lica.

- Nadležna tužilaštva podigla su sedam optužnica protiv 12 lica za izvršeno krivično djelo trgovina ljudima. U radu sudova bilo je ukupno petnaest predmeta, od kojih su tri predmeta riješena, dok se ostali predmeti nalaze u fazi suđenja pred Višim sudom u Podgorici. Kada su u pitanju riješeni predmeti, u jednom predmetu koji je pravnosnažno okončan, okrivljena je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, a dva predmeta su riješena u prvom stepenu i u toku su postupci radi odlučivanja po izjavljenim žalbama pred Apelacionim sudom Crne Gore – kazala je Šuković.

postupka), ostvaruje komunikaciju i saradnju sa lokalnim partnerima, obilazi lokacije na kojima borave ranjive kategorije i o rezultatima svog rada kvartalno informiše ministra unutrašnjih poslova.

- U strukturi identifikovanih žrtava trgovine ljudima bilo je 13 maloljetnih (osam ženskog, pet muškog pola) i pet punoljetnih lica ženskog pola. Kada su u pitanju oblici eksploatacije osoba koje su identifikovane kao žrtve trgovine ljudima, u toku 2023. godine evidentirani su: seksualna eksploatacija, prisilno prosjačenje, upotreba u pornografske svrhe, sklapanje nedozvoljenog braka, vršenje kriminalne djelatnosti kao i radna eksploatacija - u slučaju koji je još uvijek u radu tima – kazala je Šuković.

Ona je objasnila da je tim, analizom svakog pojedinačnog slučaja, zaključio da su od 18 identifikovanih žrtava tri osobe, pored primarno utvrđenog oblika eksploatacije, bile izložene i drugim oblicima eksploatacije.

- U prvom slučaju radilo se o licu koje je identifikovano kao žrtva trgovine ljudima u cilju seksualne eksploatacije, ali i da je istovremeno bilo upotrijebljeno u pornografske svrhe.

U drugom slučaju radilo se o licu koje je identifikovano kao žrtva trgovine ljudima u cilju

seksualne eksploatacije, kao i vršenja kriminalne djelatnosti, a u trećem slučaju radilo se o licu koje je identifikovano kao žrtva trgovine ljudima u cilju sklapanja nedozvoljenog braka kao i prisilnog prosjačenja – kazala je Šuković.

Ona ističe da je, s obzirom na činjenicu da je trgovina ljudima često transnacionalni zločin, efikasna međunarodna saradnja od suštinske važnosti za suprotstavljanje.

- Stoga je i strateška orijentacija Crne Gore djelovanje na bilateralnom i multilateralnom planu i stalno jačanje i unapređenje regionalne i međunarodne saradnje u borbi protiv trgovine ljudima, kroz aktivno participiranje u svim pozitivnim inicijativama usmjerenim na suzbijanje ovog globalno rasprostranjenog problema – kazala je ona.

Prema njenim riječima, do sada su potpisana četiri bilateralna protokola o saradnji u borbi protiv trgovine ljudima i to sa Kosovom, Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Slovenijom.

- Protokoli su potpisani sa ciljem poboljšanja identifikacije, obavještavanja, upućivanja, saradnje u krivičnim postupcima, te dobrovoljnog povratka žrtava i potencijalnih žrtava trgovine ljudima – zaključila je Šuković.

Duško MIHAILOVIĆ

8

Društvo

Četvrtak, 4. januar 2024.

Fakultet političkih nauka UCG saopštio da brucoš Ranko Magovčević zvanično nije dostavljao zahtjev da mu se obezbijedi asistent u nastavi

Krajem prošle godine Pobjeda je objavila priču sa studentom Magovčevićem, koji se požalio da je odlučio da pauzira godinu na fakultetu zato što nema asistenta. Osoba je sa oštećenjem vida i, kako je ispričao, potreban mu je asistent da bi mogao da prati nastavu. Kazao je da je čekao da mu se obezbijedi ta vrsta usluge i da su ga sa fakulteta uputili na - UMHCG. Na to su reagovali iz Udruženja i saopštili da je obaveza države da pruža takav servis studentima, a ne da to čini nevladina organizacija. Kontaktirali smo tada sa FPN, ali su nam odgovori stigli tek nekoliko dana nakon objavljivanja tog teksta.

FPN ĆE ZVATI STUDENTA

-Povodom navoda u medijima u kojima se saopštava da je fakultet upućivao studenta na traženje rješenja preko neke nevladine organizacije, sa sigurnošću možemo reći da su netačni. Na drugoj strani, ističemo izvrsnu dugogodišnju saradnju sa NVO Udruženje mladih sa hendikepom, kao i Savezom slijepih, sa kojima smo u prethodnom periodu uspijevali da prevaziđemo brojne izazove ili nađemo rješenja za probleme sa kojima se susreću studenti. Među njima su bili i studenti sa oštećenjem vida i nikad do sada nijesmo imali prigovor bilo kog od njih – naveli su sa fakulteta.

Kažu da izražavaju žaljenje što

PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA – Fakultet političkih nauka UCG nije uputio studenta Ranka Magovčevića da ide kod Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore da mu obezbijede asistenta u nastavi, rekli su Pobjedi iz te ustanove visokog obrazovanja.

FPN

Tvrde da studenta nijesu uputili da traži pomoć od NVO

je ovo pitanje dobilo medijski epilog sa negativnim konotacijama po Fakultet političkih nauka UCG, a da prethodno nijesu dobili nijedan zvaničan zahtjev za rješavanje ili prevazilaženje problema sa kojim se student susreo u toku studija.

- Preuzimamo obavezu da kontaktiramo studenta Magovčevića i u okviru zakonskih mogućnosti uložimo napor koji će, vjerujemo, rezultirati obezbjeđivanjem najboljih uslova za rad i dalje studiranje, na zadovoljstvo svih – rekli su oni.

Dodaju da ,,do ovog trenutka Magovčević nije predao zahtjev za uspostavljanje mirovanja statusa studenta (,zamrzavanje godine‘), kao ni zvaničan zahtjev za dodjelu asistenta“.

Kažu da su predmetni nastavnici i saradnici u nastavi na Fakultetu političkih nauka u prethodnom periodu na zahtjev studenata sa oštećenjem vida obezbjeđivali materijale za učenje (knjige, tekstove, prezentacije) u elektronskoj formi, prilagođavajući im i načine provjera znanja.

- Svjedoci smo da se i nenastavno osoblje maksimalno trudilo da studentima prilagodi i olakša izvršavanje administrativnih obaveza na fakultetu – istakli su sa FPN. U zgradi koju Fakultet političkih nauka dijeli sa Pravnim fakultetom, u prizemlju, na prvom i drugom spratu, postavljene su, dodaju oni, taktilne table sa mapom fakulteta; ispred amfiteatara postavljene su taktilne table sa oznakom amfiteatra; na podnim površinama fakulteta su pokazivači pravca i prilagođeni liftovi, a u saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore u proceduri su nabavke natpisa na brajevom pismu za sve kancelarije - amfiteatri i zajedničke prostorije imaju natpise na brajevom pismu.

- Zajedno sa Pravnim fakultetom, sa kojim naša jedinica dijeli Biblioteku, očekujemo ishod po ERASMUS+ pozivu, Capacity Building Strand 2 – Partnership for Transformation in Higher Education, te prijavljenom projektu pod nazivom LLLP ,,Programme for

Information Tehnology Law and Informatics“ acronym PITLLAW, kojim je, između ostalog, predviđeno obezbjeđivanje softvera za transformisanje/reprodukovanje vizuelnog teksta u audio verziju istog – kažu sa fakulteta i ističu da je rezultat svega podatak da nikad do sada nijesu imali nijedan prigovor na rad upućen od studenata.

Sa FPN navode da kada je u pitanju ostvarivanje prava na personalnu asistenciju ono je uređeno Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

- Istim zakonom je utvrđen postupak za ostvarivanje prava, u okviru Pravilnika o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluga podrške za život u zajednici.

Napominjemo da se, u skladu s navedenim propisima, postupak za ostvarivanje prava na personalnu asistenciju pokreće na zahtjev lica, odnosno roditelja, usvojioca, staraoca ili hranitelja. O zahtjevu za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite u prvom stepe-

Ranko Magovčević

nu rješava Centar za socijalni rad, dok po žalbi protiv rješenja Centra za socijalni rad rješava nadležni organ državne uprave – Ministarstvo rada i socijalnog staranja – rekli su sa fakulteta.

FAKULTET JE ADRESA

Nedavno su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazali da je pitanje rješavanja asistenta za studenta Magovčevića za – fakultet. Iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore kazali su da nadležni godinama prebacaju odgovornost na štetu studenata. Komentarisali su da su ranije slali inicijative da se obezbijede asistenti za studente po modelu koji se primjenjuje u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, ali da se to pitanje još nije riješilo.

Asistent u nastavi tehnički pomaže osobama sa invaliditetom i tu vrstu usluge ova populacija dobija u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Na fakulte-

tima, međutim, nije sistemski uređeno ovo pitanje i studenti se, kako su nam ispričali, snalaze sami ili plaćaju personalnog asistenta. Asistent bi na fakultetu pomagao studentu da hvata bilješke tokom predavanja, podrška bi mu bio prilikom izrade kolokvijuma, te bi mu pomagao prilikom kretanja...

-Skoro svake godine pišemo nadležnima o ovom problemu. Udruženje je i 2021. godine uputilo komentar na nacrt Zakona o visokom obrazovanju da se omogući asistencija u nastavi za studente. Ovo je pokazatelj, primjer kako inkluzija u našem društvu postoji samo na papiru, kako tretira osobe sa invaliditetom. Stvara se velika šteta osobama sa invaliditetom – rekli su tada iz Udruženja mladih sa hendikepom.

Smatraju da je u priči o inkluziji problem što se učenik/student gura da bude prilagođen školi, fakultetu, a ne u stvari da se te ustanove prilagođavaju N.Đ. njima.

Bivši predsjednik Crne Gore uputio telegram saučešća porodici preminulog novinara Gorana Popovića

PODGORICA – Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća porodici preminulog novinara Gorana Popovića.

- Iskreno me rastužila vijest o smrti vašeg sina, supruga, oca i brata, poznatog novinara i urednika Gorana Popovića. On je tokom svoje bogate karijere

svojim lucidnim komentarima i analizama ostavio prepoznatljiv trag u novinarstvu u Crnoj Gori i regionu. Po posvećenosti profesiji i spremnosti da svoje znanje i iskustvo dijeli sa drugima pamtiće ga kolege u brojnim redakcijama, kao i čitaoci njegovih analitičkih tekstova i britkih kolumni – napisao je Đukanović u telegramu.

On je istakao i da je Popović bio bespoštedni kritičar društvenih anomalija, kao i onih koji su sabotirali i usporavali evropsku perspektivu Crne Gore, njen savremeni razvoj i napredak.

Novinar Goran Popović preminuo je u 64. godini, posljednjeg dana 2023. godine. Rođen u Derventi, a 1981. godine zavr-

šio je FPN u Sarajevu. Tokom karijere, radio je u sarajevskim Našim danima, beogradskoj Mladosti, zagrebačkom Poletu i Večernjem listu, Radio Sarajevu, Oslobođenju, beogradskoj Politici i Večernjim novostima.

Najdublji trag ostavio je u Pobjedi, u kojoj je radio od 1995, pri čemu je bio urednik više rubrika, ali i zamjenik glav-

d. mijatović

Bespoštedni kritičar društvenih anomalija

Goran Popović

nog urednika. Nakon toga, dio karijere proveo je u Dnevnim novinama, gdje je bio zamjenik

glavnog urednika. Po odlasku u penziju, sarađivao je sa porR.D. talom Aktuelno.

Društvo

Četvrtak, 4. januar 2024.

9

Alarmantni podaci o samoubistvima, Crna Gora i dalje u vrhu evropske crne statistike PODGORICA – Tokom prošle godine 116 osoba je oduzelo sebi život, a za posljednih pet godina broj onih koji su na taj način upisani u knjigu umrlih je 562.

Ovo su podaci Uprave policije koji pokazuju da Crna Gora i dalje zauzima zabrinjavajuće visoke pozicije kada je riječ o broju samoubistava u odnosu na broj stanovnika, što pokazuju i podaci Svjetske zdravstvene oranizacije. Stopa suicida u Crnoj Gori je u vrhu evropske ljestvice i skoro dvostruko veća od evropskog prosjeka prema podacima SZO. Ni prethodne godine nijesu bile svjetlije niti bolje, kada je o ovom problemu riječ - tokom 2022. godine registrovano je 126 samoubistava, 2021. godine 111, 2020. godine 109, a 2019. godine 100 samoubistava.

SVRŠEN ČIN ZA POLICIJU

- Uzroci ili pokretači su različiti, ali uglavnom je riječ o teškim zdravstvenim stanjima, socio – ekonomskim problemima, traumatičnim iskustvima, nesređenim porodičnim odnosima, itd. Iako na prvi pogled svako samoubistvo izgleda kao lični čin, uništavajući vlastiti život, osoba koja je sebi oduzima život dovodi u pitanje temeljnu vrijednost društva – ljudski život koji nije nadoknadiv, što ovu pojavu čini ozbiljnim društvenim problemom, posebno imajući u vidu razmjere koje uzima u crnogorskom društvu – sa-

Policija poziva državu da oformi tijelo za prevenciju suicida

opšteno je juče iz Uprave policije povodom ove crne statistike i alarmantnih podataka.

Ističu da, kada je o suicidu riječ, Uprava policije može samo da bilježi statistiku jer dolaze na svršen čin, odnosno najčešće posljedično reaguje kroz preduzimanje uviđajnih i drugih procesnih radnji, uz sudjelovanje vještaka medicinske struke kojom prilikom se konstatuje način i uzrok nastupljene smrti.

Početkom decembra prošle godine, kada je Uprava policije objavila da je za prvih deset mjeseci zabilježila102 samoubistva, dr Tea Dakić, psihijatrica Klinike za psihijatriju KCCG, Pobjedi je kazala da Crna Gora nema strategiju za prevenciju suicida, iako o neophodnosti kreiranja iste i akcionih planova koji bi je pratili govorimo godinama unazad.

Ona je rekla i da su sa Klinike za psihijatriju nudili nacrt strategije prethodnim ministarstvima zdravlja, ali da je, nažalost, odgovor izostao

SUICIDI U CRNOJ GORI PO GODINAMA 2023.

116

2022.

126

2021.

111

2020.

109

2019.

100

Od 2019. do 2023. samoubistvo izvršile 562 osobe - I značaj ovog javnozdravstvenog problema ostao je do danas neprepoznat od strane donosilaca odluka. Ovakav odnos prema suicidu, kao značajnom uzroku smrtnosti, ali i opšti odnos prema mentalnom zdravlju, je neodgovoran, neozbiljan, nedopustiv i, u krajnjoj liniji, ,,nepame-

tan“ – kazala je ona u decembru Pobjedi.

Istakla je da prevencija suicida, a što podrazumijeva i kreiranje strategije za prevenciju suicida, mora biti postavljena kao prioritet, a da bi mjere sprečavanja ovog kompleksnog fenomena bile efikasne, one moraju uključivati sarad-

nju brojnih društvenih sektora.

- Svaka vlada je obavezna da ovaj problem shvati ozbiljno, da mu posvećeno, odlučno i odgovorno pristupi. Neophodna je posvećenost ne samo zdravstvene, već mnogih drugih zajednica, uključujući i medijsku, obrazovnu, pravosudnu, ali i društva, kao cjeline – kazala je tada Dakić

ZAJEDNIČKI KORACI

Uprava policije je takođe u jučerašnjem saopštenju naglasila da Crna Gora nema nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida niti nacionalno tijelo koje bi sihronizovano preduzimalo korake u borbi protiv uzročnika suicida.

Uprava policije je, povodom ove statistike, apelovala na sve aktere, a prevashodno donosioce odluka na najvišem državnom nivou, da prepoznaju ovaj fenomen kako bi kroz multisektorsku saradnju i kroz razvijenu inkluziju, uz učešće svih stručnih službi, nevladi-

nog i medijskog sektora, kao i šire zajednice, sa posebnom pažnjom pristupili adresiranju ovog društvenog problema, koji sada možemo samo konstatovati i kroz ove alarmantne brojke informisati javnost.

Crna Gora ima 11 psihijatara na 100.000 stanovnika. Prema podacima evropskih zemalja, Monako ima 41, a Njemačka 27, a skandinavske zemlje oko 23 psihijatra na 100.000 stanovnika. Dakić se u intervjuu Pobjedi u decembru osvrnula i na ove brojke i kazala da one znače da su i psihijatri, budući u manjem broju od procijenjenih prosječnih potreba, preopterećeni, i da usluge pružaju u značajno većem broju i obimu nego što bi to bilo optimalno.

- Nizak broj psihijatara u odnosu na procijenjene potrebe stanovništva nije, nažalost, jedinstven problem Crne Gore, već su njegove magnitude globalne, a potrebe za uslugama u ovoj oblasti bivaju sve veće, dok poremećaji mentalnog zdravlja predstavljaju jedan od vodećih uzroka invaliditeta u svijetu, i jedno od najvećih opterećenja bolestima u odnosu na sva ostala zdravstvena stanja. Ako nema dovoljno psihijatra da tretiraju sve one kojima je tretman potreban, onda se oni ne liječe uopšte ili se ne liječe pravovremeno, a što povećava i broj hitnih pregleda, kada netretirani poremećaji eskaliraju i kada dođe do pogoršanja koje se ne može prenebregnuti – upozorila je tada dr Dakić.

J. MARTINOVIĆ

Osnovni sud u Podgorici presudio u korist pacijenta kojem su zaposleni Hitne pomoći u Golubovcima odbili da pruže pomoć

Markuš dobio 800 eura odštete PODGORICA – Osnovni sud u Podgorici presudio je da Zavod za hitnu medicinsku pomoć plati Bojanu Markušu 800 eura, od 1.500, koliko je tražio kao naknadu za povrede prava ličnosti i psihičkog integriteta.

Sud je Markušu usvojio tužbeni zahtjev i presudio da tuženi na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti i duševnog i psihičkog integriteta isplati 500 eura, a na ime naknade nematerijalne štete zbog objavljivanja ličnih podataka 300 eura.

Zavod za hitnu medicinsku pomoć će, prema ovoj prvostepenoj presudi, morati da nadoknadi i sudske troškove u iznosu od 397 eura.

Pobjeda je ranije pisala o ovom slučaju, kada su Markušu zaposleni Hitne pomoći u Golubovcima dr Marko Šćekić i medicinska sestra Ana Radunović odbili da ukažu pomoć nakon što je povrijedio nogu motornom šegom 27. marta 2022. godine.

Ombudsman je takođe reagovao u ovom slučaju i ukazao na to da je Markuš bio diskriminisan i da su medi-

U mišljenju ombudsmana se navodi da ljekarska pomoć mora biti pružena svima jednako. Markuš je podnio dvije tužbe protiv Hitne pomoći - jednu zbog neukazivanja medicinske pomoći i drugu zbog povrede časti i ugleda cinski radnici prekršili kodeks. Medicinska sestra i ljekar nijesu htjeli da mu pomognu jer ga znaju kao lice iz novina, s obzirom da je ranije osuđivan, a doktor mu je kazao da mu nije potrebna terapija nego psihijatar.

U mišljenju ombudsmana se navodi da ljekarska pomoć mora biti pružena svima jednako, uz poštovanje prava, sloboda, autonomije i ljudskog dostojanstva svakog pacijenta.

Markuš je tužio je Hitnu pomoć. Podnio je dvije tužbe jednu zbog neukazivanja medicinske pomoći i drugu zbog povrede časti i ugleda.

Uprava za inspekcijske poslove, Odsijek za zdravstveno-sanitarnu inspekciju je takođe postupio po prigovoru ovog pacijenta i zaključili su da se navodi pacijenta i izjave medicinskih radnika razlikuju pa se ne može sa sigurnošću utvrditi da li je došlo do povrede prava pacijenta. Predložili su mu da zaštitu može da traži u sudskom postupku kod nadležnog suda.

U izvještaju UIP, u koji je Pobjeda imala uvid, medicinska sestra je izjavila da prilikom upisivanja pacijenta vidi da se radi o licu poznatom iz dnevne štampe i da prekida svaki vid komunikacije.

Pacijent je kazao da mu se medicinska sestra obraćala povišenim tonom, da mu je zalupila vrata kada je odgovorio da će svoj problem izložiti doktoru i da ga je poslije par sekundi pozvala da uđe.

Ljekar je inspekciji kazao da je čuo neprijatan komentar koji je pacijent uputio medicinskoj sestri da „ona nema pravo da ga pita i da nije doktor“. Doktor je rekao da je pacijent priložio dokumentaciju iz Urgentnog centra u kojoj piše da se po obradi javi svom izabranom ljekaru, jer HMP nema mogućnost izdavanja recepta.

Doktor tvrdi da je pacijenta uputio na ambulantu izabranog doktora da mu se prepiše terapija i da se ta ambulanta nalazi svega nekoliko metara od HMP. Markuš je Pobjedi dostavio

nalaz u kome je izabrani doktor već prepisao terapiju nakon tretmana u Urgentnom

centru. U HMP u Golubovcima je došao zbog bola.

On je nakon posjete Hitnoj

Osnovni sud u Podgorici dosudio i da se plate sudski troškovi

pomoći u Golubovcima otišao u Podgoricu po pomoć, gdje je bez problema dobio terapiju protiv bolova.

Nakon toga je pisao u nekoliko navrata Ministarstvu zdravlja, iz kojeg mu je još u aprilu prošle godine obećano da će oformiti komisiju za kontrolu kvaliteta u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.

Ministarstvo nije reagovalo tim povodom.

Advokat Zavoda za hitnu medicinsku pomoć je istakao tokom suđenja da prema Zakonu o hitnoj medicinskoj pomoći Markušu nijesu bili ugroženi život niti određeni djelovi tijela te da se ne može govoriti o diskriminaciji, naročito ako se ima u vidu da je ljekar u trenutku dolaska Markuša već pružao pomoć drugom pacijentu. Markuš je pokušao da uđe dok je pregled drugog pacijenta još trajao, zanemarujući pokušaj medicinskog radnika koji je pokušao da mu pomogne.

Sud je utvrdio, kako piše u presudi, da su izjave dr Šćekića i medicinske sestre Radunović date sa ciljem da uvrijede Markuša jer on nikada nije liječen od psihijatrijskog oboljenja. Sud je utvrdio da je Markuš pretrpio duševne bolove.

Po drugoj tužbi zbog neukazivanja medicinske pomoći J.M. presuda se očekuje.

10 Hronika

Četvrtak, 4. januar 2024.

Tokom 2023. godine u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija oduzeta 133 mobilna telefona, sklopljena i dva braka

d. malidžan

U UIKS-u 442 pritvorenika, uskoro izgradnja novog objekta za potrebe Istražnog zatvora

UIKS

Smještajni kapacitet novog objekta biće otprilike oko 200 mjesta. Očekuje se da se na taj način povećaju smještajni kapaciteti za dodatnih 70 mjesta – navode iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija PODGORICA - U zatvorima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) trenutno se nalaze 442 pritvorena lica, od čega je 17 žena, saopšteno je Pobjedi iz te ustanove.

-Od navedenog broja pritvorenih lica, njih 70 je izmješteno u Zatvor za kratke kazne, stoga je trenutni broj pritvorenih lica konkretno u Istražnom zatvoru Podgorica 372, dok je kapacitet 292 mjesta – kazali su iz UIKS-a.

Naglašavaju da će, zbog nedovoljnih kapaciteta, u narednom periodu biti planirane aktivnosti za izgradnju novog objekta za potrebe Istražnog zatvora, dodajući da su u toku radovi na izmještanju Sektora za zdravstvenu zaštitu iz prostorija koje su smještene u zgradi Istražnog zatvora.

-Smještajni kapacitet novog objekta biće otprilike oko 200 mjesta. Očekuje se da se na taj način povećaju smještajni kapaciteti za dodatnih 70 mjesta. Stoga ćemo postići uslove da obezbijedimo standard od minimum 4m², što će u značajnom unaprijediti uslove smještaja, materijalne uslove, a samim tim podići standarde i kvalitet smještaja pritvorenih lica. Cijenimo da ćemo ovim projektom u potpunosti moći da odgovorimo svim potrebama Istražnog zatvora – navode iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Takođe, kako su naveli iz UIKS-a, u prethodnom periodu se intervenisalo i premještanjem određenog broja pritvorenih lica u pri-

tvorski dio Zatvora Bijelo Polje.

Zatvorski službenici su tokom 2023. godine, prilikom pretresa soba i prostorija koje koriste osuđena i pritvorena lica, pronašli i oduzeli 133 mobilna telefona, oko 100 punjača za mobilne telefone, kao i 20 SIM kartica.

Godinu ranije u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zaplijenjena su 193 mobilna telefona.

-Takođe, zatvorska policija oduzela je pet baterija za mobilne telefone, 16 PVC zamotuljaka nepoznate vrste, sadržaja i porijekla koje je proslijedila Upravi policije radi utvrđivanja sadržaja, 14 ampula sa nepoznatom tečnošću, određenu količinu medicinskih igli i medicinskih špriceva – naglašavaju iz UIKS-a.

Osim toga, dodaju, oduzeto je 35 improvizovanih bodeža, osam šipki te određena količina tableta.

-Na glavnoj prijavnici UIKS-a, prilikom pretresa lica i stvari koja dolaze u Upravu po raznom osnovu, pronađeno je i oduzeto: 13 mobilnih telefona, jedan punjač za mobilni telefon, 10 SIM kartica, osam tableta, šest PVC zamotuljaka, nepoznate vrste, sadržaja i porijekla (proslijeđeno Upravi policije radi utvrđivanja sadržaja) – kazali su u UIKS-u.

Prema podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, tokom 2023. godine u toj ustanovi preminulo je 12 osoba.

U UIKS-u su tokom 2023. godine sklopljena dva braka i nije bilo prijava za seksualne napade.

J. RAIČEVIĆ

Više državno tužilaštvo u Podgorici još nije okončalo istragu krijumčarenja ulja kanabisa sa znatno većim nivoom THC-a

Vlada krije dokum

PODGORICA – Više državno tužilaštvo u Podgorici mjesecima čeka dokumentaciju iz Vlade u slučaju pokušaja državnog šverca droge – konkretno ulja kanabisa, koje je trebalo da bude izvezeno iz Crne Gore internim aktom tima doskorašnjeg premijera Dritana Abazovića, ali je krijumčarenje zaustavljeno zahvaljujući odgovornim službenicima Uprave prihoda i carina, koji su odbili da saučestvuju u ovom poslu.

- Formiran je predmet povodom pronalaska skladištene veće količine sumnjive materije (ulja), povodom čega je Uprava policije dostavila inicijativu za vještačenje predmetne materije, koju je po naredbi ovog tužilaštva vještačio Forenzički centar Danilovgrad, koji nalaz je dostavljen tužilaštvu, iz kojeg proizilazi da isto sadrži THC u koncentraciji iznad dozvoljene, te da se radi o opojnoj drogi, sa kojih razloga je dat nalog Upravi policije za preduzimanje određenih mjera i radnji, te zatraženo dostavljanje određene dokumentacije, koja dokumentacija je djelimično dostavljena tužilaštvu, a nakon dostavljanja kompletne dokumentacije i svih traženih podataka i dokaza izvršiće se svestrana analiza istih, te eventualno preduzeti druge mjere i radnje za koje se ukaže potreba, nakon čega će biti donijeta odluka u predmetu – saopštila je Pobjedi koncem decembra prošle godine rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica.

TAJNA ODLUKA

Početkom novembra Pobjeda je objavila da je nalaz laboratorijske analize uzoraka ulja kanabisa uzetih u septembru iz magacina podgoričke kompanije „Hanf pharma“ Forenzički centar dostavio podgoričkom Višem državnom tužilaštvu i da je utvrđeno da ulje sadrži ekstrakt halucinogene supstance THC višestruko iznad zakonom dozvoljenog procenta.

Kako smo pisali, nakon analize kompletne dokumentacije tužilaštvo treba da donese odluku hoće li doskorašnji premijer Dritan Abazović i nekoliko ljudi iz njegovog okruženja biti saslušani za pokušaj krijumčarenja narkotika, nakon što je utvrđeno da ulje kanabisa kompanije „Hanf pharma“ iz Podgorice ima čak 150 procenata više sadržaja THC-a od dozvoljenog, zbog čega se ovaj proizvod tretira kao droga.

- Predmet će nakon prikupljanja dokumentacije, podataka i ostale dokazne građe, najvjerovatnije, biti dostavljen Specijalnom državnom tužilaš-

KO JE ODGOVORAN ZA DRŽAVNI ŠVERC CIGARETA I DROGE: Vlada Dritana Abazovića

Nakon analize kompletne dokumentacije tužilaštvo treba da donese odluku hoće li doskorašnji premijer Dritan Abazović i nekoliko ljudi iz njegovog okruženja biti saslušani za pokušaj krijumčarenja narkotika, nakon što je utvrđeno da ulje kanabisa kompanije „Hanf pharma“ iz Podgorice ima čak 150 procenata više sadržaja THC-a od dozvoljenog, zbog čega se ovaj proizvod tretira kao droga nije pominjala ni u zvaničnom saopštenju sa sjednice Vlade od 20. marta 2023. godine, niti je ovaj dokument dostupan na sajtu Vlade.

Nezvanični sagovornici Pobjede tada su kazali da narkotik za koji je Abazovićeva Vlada pokušala da izdejstvuje izvozne dozvole na ilegalnom tržištu dostiže višemilionske iznose.

- Premijer Dritan Abazović i posebno ministar finansija Aleksandar Damjanović vršili su ogroman pritisak na čelnike Uprave prihoda i carina, pa je nekoliko njih koji su odbili da izdaju saglasnost za izvoz ove robe i smijenjeno – kazali su tada izvori Pobjede, uz konstataciju da su službenici UPC bili svjesni odgovornosti koju bi nosio potpis na ovakvu saglasnost, tako da Abazović i Damjanović nijesu našli „dobrovoljca“.

Damjanović je pokušavao da „trguje“ i foteljom direktora UPC i produženjem rješenja za mjesta pomoćnika direkZa Vladu Dritana Abazovića vezuje se tora, koje je nudio pojedinim rukovodiocima u zamjenu za još jedan neuspio pokušaj državnog potpis na saglasnost za izvoz, šverca droge – pošiljka industrijske ko- ali uzalud. noplje preduzeća „Green horizon“, koja Odluku o izvozu ulja potpisao je trebalo da bude izvezena u Hrvatsku je tadašnji generalni sekretar

tvu na dalje postupanje – kažu izvori Pobjede iz sektora bezbjednosti.

Hoće li pokušaj državnog šverca droge dobiti sudski epilog, zavisiće od glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i njegovog tima. Sudeći prema brojnim aferama novih vlasti u protekle tri godine, za koje tužioci nijesu našli osnova za podizanje optužnice - pogotovu kada je bivši premijer Dritan Abazović ili neko blizak njemu bio u glavnoj roli - male su nade da će i u ovom slučaju doći do sudskog procesa.

Ovu aferu otkrio je M portal 26. septembra prošle godine, kada je objavio priču da je šest mjeseci ranije, na sjednici 20. marta, Abazovićeva Vlada usvojila odluku koja je proglašena tajnim podatkom, a kojom je Upravi prihoda i carina naloženo da hitno i bez ograničenja sprovede postupak izvoza ulja od industrijske konoplje kompanije „Hanf pharma“, iako je imalo mnogo veći sadržaj THC-a od dozvoljenog.

Odluci je dodijeljen stepen tajnosti „INTERNO“, tako da se

Hronika

Četvrtak, 4. januar 2024.

u u slučaju pokušaja od dozvoljenog

11

Neizvjesno kada će bivši predsjednik Privrednog suda i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije napustiti Istražni zatvor

Vlade Boris Marić (broj 07430/23-26/2 TAJNO).

UNOSAN BIZNIS

Izvori Pobjede iz sektora bezbjednosti tvrde da je kompanija „Hanf pharma“ skladištila „veliku količinu ulja kanabisa u Spužu, ali da taj magacin još niko od nadležnih nije kontrolisao“.

Za Vladu Dritana Abazovića vezuje se još jedan neuspio pokušaj državnog šverca droge – pošiljka industrijske konoplje preduzeća „Green horizon“ koja je trebalo da bude izvezena u Hrvatsku. I u ovom slučaju Uprava prihoda i carina odigrala je značajnu ulogu, jer je zahtijevala da se provjeri nivo THC-a u ovoj isporuci, što su, međutim, crnogorske institucije odbile, pa je UPC zatražila pomoć od kolega iz Hrvatske, tako što je dozvolila kamionu da izađe iz zemlje i potom je u Osijeku droga zaplijenjena i slučaj šverca razotkriven. Vozač kamiona je uhapšen, kao i jedan hrvatski državljanin zbog krijumčarenja više od 700 kilograma konoplje.

Istraživanje Pobjede pokazalo je da je kompanija koja je izvezla sporni kontingent industrijske konoplje „Green horizon“ d.o.o., u stoprocentnom vlasništvu Ilije Asanovića, osnovana 24. novembra 2022. godine, te da je njen osnivač u bliskim rodbinskim vezama sa jednim od policijskih funkcionera zapošljenog, za mandata Abazovićeve Vlade, upravo u sektoru u čijoj nadležnosti je međunarodni šverc droge. Taj policijski funkcioner dovodi se

PODGORICA – Neizvjesno je kada će bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević napustiti Istražni zatvor jer zbog reorganizacije Uprave prihoda i carina nije moguće upisati hipoteku na nekretnine kojima su porodice i prijatelji garantovali za ove optužene.

Pobjedi je juče iz Višeg suda potvrđeno da je Jovanić i Knežević ne mogu biti pušteni na slobodu s obzirom na to da je u toku reorganizacija Uprave prihoda i carina te nije moguće upisati hipoteku na nekretnine kojima je garantovano da neće pobjeći.

Kako Pobjeda saznaje, službenici Uprave za nekretnine juče nijesu mogli primiti i ovjeriti dokumentaciju za jemstvo Jovanića i Kneževića koja im je proslijeđena iz Višeg suda jer kao novoformirana uprava još nijesu zadužili djelovodnike i pečate.

Podsjećamo da je iz Apelacionog suda u petak, 29. decembra prošle godine, saopšteno da su prihvaćena jemstva Blaža Jovanića i Dejana Kneževića te da će im pritvor biti ukinut nakon što Uprava za katastar i državnu imovinu – Područna jedinica Podgorica upiše u korist države Crne Gore hipoteku na nepokretnosti koje su ponudili njihovi najbliži srodnici.

Međutim, istog dana premijer Milojko Spajić je na osnovu zaključka Vlade donio uredbu o izmjenama i dopunama uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno uredbu kojom se dosa-

Iz Apelacionog suda 29. decembra prošle godine saopšteno je da su prihvaćena jemstva Jovanića i Kneževića te da će im pritvor biti ukinut nakon što Uprava za katastar i državnu imovinu upiše u korist države hipoteku na nepokretnosti koje su ponudili njihovi najbliži srodnici

m. babović

u vezu i sa Specijalnim policijskim odjeljenjem.

Koliko je ova kompanija od osnivanja u decembru 2022. godine izvezla industrijske konoplje Pobjedi nije saopšteno iz Uprave prihoda i carina.

Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet i u ovom slučaju, ali tek nakon što je UPC alarmirala javnost da je bila prinuđena da pomoć za provjeru ovog kontingenta droge zatraži od kolega iz Hrvatske, jer su ovdašnje institucije odbile da sarađuju?!

Pisali smo da je proizvodnja i izvoz industrijske konoplje i proizvoda od ove biljke – poput ulja kanabisa sve izazovniji biznis u našoj zemlji, a naši nezvanični sagovornici kažu da je od prošle godine osnovano čak pet do šest preduzeća kojima su to osnovne djelatnosti.

Koliko je prošlo pošiljki sa znatno višim nivoom THC-a od dozvoljenog nikada se neće znati, jer sve njih, kao i posljednji Asanovićev tovar, prati uredna poslovna dokumentacija.

Crnogorske službe bezbjednosti, što nedvosmisleno pokazuju slučajevi kompanija „Hanf pharma“ i „Green horizon“, ne bave se prikupljanjem podataka o poslovanju kompanija koje se bave uzgojem industrijske konoplje i izvozom proizvoda od ove biljke. Ovaj šverc, kako ukazuju dva spriječena pokušaja krijumčarenja, odvijao se pod patronatom države, odnosno Abazovićeve Vlade.

Da šverceri droge imaju čuvare i u tužilačkoj organizaciji upozorava podatak da je inicijativa Uprave prihoda i carina u slučaju izvoza industrijske konoplje preduzeća „Green horizon“ u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, preko policije, stigla 5. decembra prošle godine, ali da se dežurna tužiteljka izjasnila da nema osnova za pokretanje bilo kakvog postupka. Tužilaštvo se u proces uključilo tek 16. decembra, kada je stigla „depeša“ iz Hrvatske da je pošiljka zaplijenjena u toj zemlji.

Hrvatska policija saopštila je 16. decembra da su zaplijenili više od 700 kilograma industrijske konoplje u Osijeku, te da je akcija sprovedena dva dana ranije - 14. decembra.

Za Vladu Dritana Abazovića i njegovu partiju Uru ne vezuje se samo državni šverc droge, već i unosan posao krijumčarenja cigareta. Bivši direktor Uprave prihoda i carina i visoki funkcioner Ure Rade Milošević jedan je od osumnjičenih u slučaju krijumčarenja cigareta razotkrivenom u oktobru 2022. godine. U tom slučaju pominju se još neki funkcioneri ove stranke. Istragu, već duže od godine, vodi Specijalno državno tužilaštvo.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

d. mijatović

m. babović

Jovanić i Knežević ne mentaciju mogu na slobodu jer nema pečata za upis hipoteke na nekretnine

Blažo Jovanić

Dejan Knežević

Kako Pobjeda saznaje, službenici Uprave za nekretnine juče nijesu mogli primiti i ovjeriti dokumentaciju za jemstvo Jovanića i Kneževića koja im je proslijeđena iz Višeg suda jer kao novoformirana uprava još nijesu zadužili djelovodnike i pečate dašnja Uprava prihoda i carina rasformirala na Poresku upravu, Upravu carina, Upravu za nekretnine i Upravu za državnu imovinu.

U članu 7 uredbe koju potpisuje premijer Spajić stoji da će Poreska uprava, Uprava carina, Uprava za nekretnine i Uprava za državnu imovinu početi da rade u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.

U dokumentu Vlade stoji da se u roku od mjeseca moraju imenovati vršioci dužnosti ovih uprava i akti o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.

Jovanić se u pritvoru nalazi skoro 20 mjeseci, tačnije od 9. maja 2022, kada je uhapšen zbog stvaranja kriminalne organizacije i zloupotrebe položaja u stečajnim postupcima.

Sa njim je tada uhapšeno osam stečajnih upravnika, advokata, procjenitelja i vlasnika firmi za obezbjeđenje.

Međutim, svi su napustili spuški pritvor, ali ne i Jovanić. Pritvor mu je produžavan zbog količine krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret, čestih putovanja izvan Crne Gore, visina zaprijećene kazne što je,

kako su sudije cijenile, ukazivalo na opasnost da će pobjeći.

Sudije Višeg i Apelacionog suda više puta nijesu uvažile stav Jovanića da, i pored imovine koju predlaže kao garanciju, argumenti koje bi trebalo uzeti prilikom odlučivanja su njegova ličnost, da je otac troje djece koju izdržava, da je zaposlen, da je bio predsjednik Privrednog suda, ali i prezumpcija nevinosti.

Viši sud je za 18 mjeseci odbio tri ponude jemstva za Jovanića.

Nakon razmatranja žalbi na rješenje kojim je odbijena posljednja ponuda od 768.000 eura vrijednih nekretnina Apelacioni sud je ukinuo odluku Višeg suda i naložio ponovno odlučivanje.

Konačno, Viši sud 16. novembra prošle godine donio je pozitivno rješenje, a Apelacioni sud ga je posljednjeg radnog dana minule godine i potvrdio.

Sudija Višeg suda Zoran Radović je obrazlažući prihvatanje jemstva naveo da je Jovanić u pritvoru proveo više od 18 mjeseci i podsjetio da je Evropski sud utvrdio da se

opasnost od bjekstva sa protekom vremena smanjuje i gubi na značaju, odnosno da protekom vremena razlozi za držanje nekog u pritvoru slabe, jer se pritvor uračunava u kaznu.

Osim toga sudija Radović je ukazao da se ponuđene nekretnine nalaze na atraktivnim lokacijama i da njihova naplativost nije dovedena u pitanje te da ponuđeno jemstvo predstavlja dovoljnu garanciju da se optuženi neće kriti ili pobjeći.

Knežević je imao više sreće od Jovanića jer nakon deset mjeseci provedenih u pritvoru, Apelacini sud je preinačio odluku Višeg suda i prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da on neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Međutim, Knežević, kao i Jovanić, neće izaći na slobodu dok se ne organizuju državne službe - Uprava za imovinu, koja ima obavezu da imovinu koju su ponudili prijatelji Kneževića prenese na državu.

Knežević je uhapšen 22. marta zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i odavao tajne podatke pripadnicima kavačkog klana.

Dejan Knežević jedan je od optuženih u predmetu protiv predsjednika opštine Budva Mila Božovića, koji je uhapšen 13. aprila u njegovoj porodičnoj kući u Budvi po nalogu Specijalnog tužilaštva, a zbog sumnje da su bili dio kavačke kriminalne organizacije. B.R.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 4. januar 2024.

Bar: Opština usvojila akcioni plan za zaštitu od diskriminacije i nasilja

Tivat: Izmijenjena opštinska odluka

Kroz pet strateških ciljeva i 15 mjera, ponuđena su rješenja za izazove i probleme sa kojima se LGBTIQ zajednica suočava. Predviđeno je jačanje kapaciteta i promovisanje antidiskriminatornog ponašanja, unapređenje zdravstvene zaštite LGBTIQ osoba i razvoj LGBTIQ turizma

za bebe

Sastoji se od pet strateških ciljeva i 15 mjera, za čiju je realizaciju neophodno 27.900 eura.

– Planiran je set aktivnosti kojima se želi postići povećanje društvene inkluzije građana i građanki koji su prepoznati kao prioritetne ciljne grupe izložene socijalnoj isključenosti ili su u riziku da budu socijalno isključene.

LGBTIQ zajednica je po svim istraživanjima, sprovedenim na nacionalnom nivou, de fakto jedna od njih. U dokumentu je vidljiv intersektorski pristup koji prepoznaje da jedna individua istovremeno može pripadati većem broju grupa i tako biti višestruko ugrožena (npr. žena koja je lezbejka i žrtva nasilja, a ujedno i materijalno ugrožena). Upravo ta činjenica dodatno doprinosi osnovanosti ovoga prijedloga – navedeno je u dokumentu.

DRUŠTVENO PRIHVATANJE

Jedna od ciljeva se odnosi na društveno prihvatanje LGBTIQ osoba i podrazumijeva jačanje kapaciteta i promovisanje antidiskriBAR – tokom narednih deset dana biće raspisan tender za izvođača rekonstrukcije puta R-29 Bar-Vladimirske Krute – Sukobin, najavljeno je nakon sastanka predsjednika opštine Bar Dušana Raičevića i ministra saobraćaja i pomorstva Filipa Radulovića.

Riječ je putu koji povezuje Bar i Ulcinj kroz Mrkojeviće koji će, kako je ocijenjeno, riješiti izazove na ovoj dionici i otvoriti nove perspektive razvoja barske i ulcinjske opštine, s obzirom na frekventnost prelazaka turista preko Graničnog prelaza Sukobin.

Tokom susreta, saopšteno je iz lokalne uprave, bilo je riječi i o rekonstrukcij puta R-28 Bar-Sutorman-Virpazar i ponovnom uspostavljanju tra-

NIJE BILO PRIMJEDBI NA DOKUMENT: Zgrada opštinske administracije

minatornog ponašanja kroz sprovođenje obuka za: predstavnike lokalne uprave, matične službe, policijske, socijalne i inspekcijske službe i druge lokalne državne organe zadužene za pružanje usluga socijalne i dječije zaštite. Takođe, o ljudskim pravima LGBTIQ osoba učiće odbornici Skupštine opštine.

Predviđeno je istraživanje javnog mnjenja o ljudskim pravima LGBTIQ osoba, kao i javna kampanja o socijalnom uključivanju, zabrani diskriminacije i afirmaciji antidiskriminatorskog ponašanja sa ciljem smanjenja homofobije i transfobije.

Drugi i treći cilj odnose se na bezbjednost i zaštitu ljudskih

kusija na temu socijalne isključenosti i ljudskih prava povodom 10. decembra Dana ljudskih prava, kao i kulturnih događaja kao što su promocija literature i pozorišnih predstava koje predstavljaju život LGBTIQ osoba – navedeno je u Planu.

prava LGBTIQ osoba i socijalnu uključenost kroz obrazovanje i kulturu.

– Predviđeno je jačanje kompetencija nediskriminacije među mladima u osnovnim i srednjim školama, sa posebnim fokusom na bezbjednost na internetu i institucionalizaciju odnosa lokalnih vlasti (Opština i MUP) sa LGBTIQ zajednicama kroz potpisivanje memoranduma o saradnji. Biće organizovana obuka za psihologe i pedagoge u osnovnim i srednjim školama za rad sa LGBTIQ mladima i informativni sastanci na temu socijalne uključenosti u obrazovnom sistemu sa školama i savjetima roditelja. Planirana je panel dis-

FRENDLI OKRUŽENJE

Planom je predviđeno unapređenje zdravstvene zaštite LGBTIQ osoba i razvoj LGBTIQ turizma.

– To će se ostvariti institucionalizacijom odnosa zdravstvenih vlasti (Dom zdravlja i Opšta bolnica) sa LGBTIQ zajednicom kroz potpisivanje memoranduma o saradnji kao i testiranjem na HIV

jednom godišnje. Planirana su dva istraživanja među vlasnicima turističko-ugostiteljskih objekata u odnosu na LGBTIQ osobe a na osnovu rezultata kreiraće se izvještaji sa preporukama i definisati aktivnosti koje su neophodne za kreiranje friendli okruženja za LGBTIQ turiste u Baru, kao i studijska posjeta nekom od rainbou gradova u okruženju – predviđeno je akcionim planom do 2025.godine.

Sekretarijat za lokalnu samoupravu saopštio je da na taj dokument tokom javne rasprave nije bilo primjedbi, prijedloga niti sugestija. Navode mišljenje Jelene Čolaković (NVO Juventas) koja je učestvovala u izradi plana a koja je ocijenila da je ,,jedan od najrealnijih lokalnih dokumenata za implementaciju, čak postoji vjerovatnoća da će Opština Bar postati model u smislu pokretanja novih ideja i inicijativa“.

Iz te opštinske službe dodaju da je plan usklađen sa memorandumom o razumijevanju i mjerama u borbi protiv diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije ili rodnog identiteta i promociji tolerancije prema LGBT osobama koji je Opština potpisala sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava. U obzir su uzete i preporuke Evropske komisije iz izvještaja o napretku za Crnu Goru za 2022. godinu, ali i one koje se odnose na pregovaračka poglavlja, poput poglavlja 23, koje se tiče pravosuđa i temeljnih prava.

I. RADONJIĆ

Bar: Najava predsjednika opštine i ministra saobraćaja i pomorstva

Iduće sedmice biće raspisan tender za rekonstrukciju puta kroz Mrkojeviće jektne linije Bar-Bari, mogućnosti izgradnje bulevarske saobraćajnice od Sutomora do Šušanja, uz naglašavanje važnosti unapređenja kapaciteta i poslovanja Luke Bar, kao generatora privrednog razvoja grada i Crne Gore.

– Sagovornici su posebnu pažnju poklonili pitanju ponovnog uspostavljanja trajektnih linija i veza Bara i Crne Gore sa Evropom i svijetom, a koje bi, kako su istakli, stvoril multiplikativne efekte na privredu samog grada i njegov ekonomski razvoj. Ministar Radulović

je poručio da se sektor pomorstva nalazi visoko na ljestvici prioriteta ovog resora i istakao da će biti posvećeni iznalaženju najboljih modaliteta koji će omogućiti valorizaciju svih kapaciteta Luke Bar i barske „Marine“, kao i pokretanje razvojnih projekata u ovoj oblasti koji su dugo vremena bili na čekanju, poput produženja gata V, te unapređenja željezničke i putne infrastrukture koja značajno doprinosi kvalitetu lučkih i turističkih usluga – navedeno je u saopštenju. C.G.

glas mrkojevića

BAR – Skupština opštine usvojila je akcioni plan za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba u Baru do 2025. godine.

Taj dokument nudi rješenje za mnoge izazove i probleme na nivou lokalnih politika, programa i servisa sa kojima se LGBTIQ zajednica suočava.

d. mijatović

I odbornici će učiti o ljudskim Kraći put do eura pravima LGBTIQ populacije 500 naknade

O PUTU SE GOVORI GODINAMA: Mrkojevići

TIVAT - Roditelji koji imaju stalan boravak u Tivtu moći će da ostvare pravo na naknadu povodom rođenja djeteta bez obzira na dužinu boravka. To je omogućeno izmjenama i dopunama odluke o pravima i uslugama iz socijalne i dječje zaštite koju je usvojila Skupština opštine Tivat na posljednjem zasijedanju.

Prema prethodnoj odluci uslov da dobiju naknadu u iznosu od 500 eura bio je da su roditelji najmanje dvije godine boravili u Tivtu.

– Sekretarijat za društvene djelatnosti je primio 18 zahtjeva za novčanu naknadu za novorođeno dijete čiji roditelji žive u Tivtu i imaju prijavljeno prebivalište u našem gradu, ali na period kraći od dvije godine, što ih onemogućava u ostvarivanju ovog prava. Analizom odluke kojom se uslovi za ostvarivanje tog prava definišu u svih 25 opština u Crnoj Gori zaključeno je da je Tivat jedna od devet koje imaju vremensko ograničenje u dijelu dužine prebivališta podnosilaca zahtjeva za ostvarivanje prava na naknadu (dvije opštine imaju vremensko ograničenje samo za strane državljane koji imaju odobren stalni boravak u opštini). To ograničenje diskriminiše sve roditelje koji imaju prebivalište kraće od dvije godine prije rođenja djeteta za koje se ostvaruje pravo, uzimajući u obzir činjenicu da se ostvarivanje prava, shodno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti, vezuje za prebivalište roditelja. U toj situaciji roditelji koji imaju prebivalište na teritoriji opštine Tivat kraće od dvije godine prije rođenja djeteta, pravo na naknadu ne mogu ostvariti ni u opštini u kojoj su ranije imali prebivalište jer je u trenutku rođenja djeteta njihovo prebivalište u opštini Tivat – navedeno je u obrazloženju.

Izmjena Odluke odnosi se i na kolizije člana 19 stav 1 alinija 1 i 2 i člana 87 Zakona o strancima - u slučaju kada jedan od roditelja ima odobren stalni a drugi privremeni boravak, novorođeno dijete ne može dobiti dozvolu za stalni boravak odnosno može mu biti odobreno samo pravo na privremeni boravak. U toj situaciji, porodici se onemogućava ostvarivanje prava na naknadu, s obzirom na to da je važećom odlukom propisan uslov kojim novorođeno dijete mora imati prijavljeno prebivalište ili odobren stalni boravak na teritoriji opštine Tivat – piše u obrazloženju.

C.G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 4. januar 2024.

BIJELO POLJE - Polaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima i svečanom sjednicom u Centru za kulturu Bijelo Polje obilježen je 3. januar - Dan opštine.

Predsjednik Skupštine Ernad Suljević, otvarajući svečanu sjednicu kojom je obilježeno 79 godina pobjede nad fašizmom, kazao je da je 3. januar najznačajniji datum u bogatoj istoriji grada.

BIJELO POLJE: Svečanom sjednicom gradskog parlamenta obilježen Dan opštine

Suživot i tolerancija izdržali probu vremena i iskušenja

Kao multietnička i multikonfesionalna sredina Bjelopoljci s posebnim Podsjetio je da je ,,današnji osjećajem i pažnjom čuvaju i njeguju univerzalne vrijednosti utemeljene u toku dan prožet iskrenim ponosom Narodnooslobodilačke borbe. Ponosni smo što baštinimo vrijednosti suživota i dužnim poštovanjem prema precima, znanim i neznanim i tolerancije, što razlike prepoznajemo kao naše prednosti za razvoj – istakao je ljudima, koji su svoje živote predsjednik Skupštine opštine Bijelo Polje Ernad Suljević utkali u slobodu našeg grada“.

LEKCIJA IZ ISTORIJE

- Na današnji dan, prije 79 godina, prostor Bijelog Polja obasjala je svjetlost slobode, najvećeg ideala i vrijednosti svakog pojedinca i svakog društva. Tokom NOR-a, 863 borca iz bjelopoljskog kraja ugradila su svoje živote u temelje slobode, a još 560 ljudi, žena i djece je stradalo. Ove činjenice obavezuju da se sa posebnim pijetetom odnosimo prema žrtvama palim za slobodu, ali i da sa posebnom odgovornošću čuvamo i njegujemo vrijednosti i tekovine za koje su se borili. Njihovom hrabrošću i odlučnošću da časno daju svoje živote za slobodu postavljeni su čvrsti temelji na kojima gradimo i razvijamo naše Bijelo Polje i Crnu Goru u miru i slozi. Kao multietnička i multikonfesionalna sredina Bjelopoljci s posebnim osjećajem i pažnjom čuvaju i njeguju univerzalne vrijednosti utemeljene u toku Narodnooslobodilačke borbe, koje su izdržale probu vremena i brojna iskušenja u prošlosti. Ponosni smo što baštinimo vrijednosti suživota i tolerancije, međusobnog povjerenja, što poštujemo jedni druge, što razlike prepoznajemo kao naše prednosti za razvoj, čime na najbolji način potvrđujemo da smo zrelo demokratsko društvo - poručio je Suljević.

Predsjednik opštine Petar Smolović je istakao da je 3. januar najznačajniji datum u savremenoj istoriji Bijelog Polja.

-Dan oslobođenja Bijelog Polja, ovjenčan slavom rodoljublja, podsjeća, obavezuje i putokazuje, nepobjedivoj ideji građanske koncepcije, da su mir, tolerancija i nadnacionalna svijest, zalog prošlosti i stubovi evropske budućnoPLJEVLJA – Agencija za zaštitu životne sredine donijela je rješenje kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju primarnog toplovoda od Termoelektrane ,,Pljevlja“ do grada u dužini od 2.280 metara – Prva faza, katastarska opština Ilino Brdo i KO Pljevlja.

- Elektroprivreda Crne Gore a.d. može pristupiti izvođenju projekta, u skladu sa tehničkim normativama i standardima, uz obavezu da pri izvođenju pro-

13

DATUM ZA PONOS: Sa svečane sjednice

sti. Svi mi sa dubokim pijetetom poštujemo ovaj dan kao simbol zajedničkog žrtvovanja tokom Narodnooslobodilačke borbe, kada su doprinos jednako dali pripadnici svih nacionalnosti i vjeroispovijesti, ne štedeći svoje živote za mir i slobodu. Neka je vječna slava brojnim žrtvama fašističkog terora iz bjelopoljskog kraja, a posebna vanvremena počast narodnim herojima i prvoborcima - poručio je Smolović.

Apostrofirao je i da je naša budućnost jedino održiva na građanskoj orijentaciji, miru, toleranciji i suživotu uz ubrzan put ka evropskoj zajednici kojoj težimo.

Prvi čovjek opštine se osvrnuo na činjenicu da se na realizaciji programskih aktivnosti u protekloj godini predano radilo, ali i naglasio da smo svjedočili nedovoljnom razumijevanju značaja razvojnih projekata, na kojima počiva perspektiva sjeve-

Dobitnici priznanja grada

ra Crne Gore. Izrazio je nadu da će ekonomija prevazići političke teme, te će se uspjeh mjeriti zalaganjem i postignutim rezultatima.

-Domaćinski smo poslovali, trudeći se da unaprijedimo sve oblasti, u centar stavljajući potrebe i zadovoljstvo građana. Zato se trudimo opravdati povjerenje građana da doprinosimo napretku našeg grada

u narednom periodu još marljivije i senzibilnije, bogatiji za iskustvo koje smo u međuvremenu stekli. Prethodne godine marljivo smo radili na ostvarenju onog što smo obećali građanima, ali duboko svjesni da moramo i možemo još više i bolje, da vremena za čekanje nema, jer moramo sustići sve što je u ratovima i krizama propušteno. Zato je naš

zadatak da naporno i savjesno radimo na unapređenju života u našem Bijelom Polju. Zato poziv svim progresivnim snagama i pojedincima, posebno cijenjenoj dijaspori da udružimo znanje i resurse, i zajedno damo doprinos boljitku Bijelog Polja, na kojoj god se poziciji nalazili. Samo svi zajedno možemo doprinijeti napretku, da kao svoji na svome dostoj-

no živimo evropskim standardom kojem težimo - poručio je Smolović.

PRIZNANJA GRADA

Na svečanoj sjednici Skupštine opštine uručena su priznanja nagrada ,,3. januar“, plakete i zahvalnice.

Dobitnik najvećeg opštinskog priznanja, nagrade ,,3. januar“ je novinar Milovan Novović u pojedinačnoj kategoriji, dok su u kolektivnoj nagradu dobili radnici Vodovoda ,,Bistrica“.

Plaketu grada su dobili dr Avdo Ćeranić, hirurg (za izuzetna dostignuća u oblasti društvenih i javnih djelatnosti), Violeta Obradović (promocija i razvoj turizma), dr Mirjana Varagić (unapređenje zdravstvenih usluga), Almasa Rizvanović (unapređenje rodne ravnopravnosti), Slađana Bubanja-Merdović (doprinos razvoju kulture), Jasmina Cvijović (očuvanje kulturnog blaga i narodne tradicije), Danijela Femić (unapređenje socijalne i dječje zaštite), Suada Drpljanin-Fetić, (razvoj ženskog preduzetništva) i Jusuf Bajramspahić (doprinos razvoju kulture).

Zahvalnice za učešće u humanitarnoj akciji u vanrednoj situaciji su zavrijedili Kenan Kapetanović, Stevan Konatar, Ahmed Hamidović, Asmir Hamidović, Armin Pućurica, Esad Crnovršanin, Ermin Škrijelj, Mirko Tvrdišić, Edis Malagić, Miloš Šilobod, Alsad Mujanović, Anis Zeković, Sead Hot, Husein Kapetanović, Amer Hajdarpašić i Mijo Kovačević. Srđan Obradović i Nenad Novaković. Zahvalnice su dobili za učešće u protivpožarnoj i spasilačkoj akciji.

Nagrađeni su i najbolji studenti: Nikoleta Bulatović, Bojan Vukojičić, Magdalena Smolović, Irena Madžgalj, Monika Vujisić i Ajlan Zajmović.

B. ČOKOVIĆ

PLJEVLJA: Agencija za zaštitu životne sredine izdala rješenje Elektroprivredi Crne Gore

Izgradnja toplovoda neće uticati na životnu sredinu jekta primijeni potrebne mjere predložene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu.

Elektroprivreda je dužna da u roku od dvije godine od dostavljanja rješenja pribavi odobrenje za izvođenje projekta - navedeno je u rješenju.

Realizacijom projekta ,,Toplifikacija Pljevalja“ biće riješena i crna ekološka tačka grada – kotlarnica u Skerlićevoj ulici.

Menadžer tog projekta Veselin Sekulić najavio je u decembru da će izgradnja primarnog toplovoda DN 450 mm od Termoelektrane do

krajnjih korisnika u dužini od oko šest kilometara početi na proljeće, nakon isporuke toplotnih cijevi.

Primarni toplovod je podijeljen u tri dionice, od kojih je EPCG sa Upravom za kapitalne projekte ugovorila izradu cjelokupnog glavnog projek-

ta i izgradnju primarnog toplovoda dužine 2,3 km, ukupne vrijednosti 2,5 miliona.. ,,Toplifikacija Pljevalja“ je počela izgradnjom toplotnog izvora, u sklopu ekološke rekonstrukcije koja je obuhvatila i daljinsko grijanje, toplotno izmjenjivačke stanice i pumpne stanice, sa ugrađenom mašinskom opremom.

Počela je izgradnja rezervnog izvora - startne kotlarnice koja će biti dovoljnog kapaciteta da bude rezervni izvor kada blok TE bude van pogona. Na-

stavak druge i treće dionice toplovoda je planiran za početak 2024. godine, raspisivanjem tendera za izbor izvođača za preostale dvije dionice primarnog toplovoda i sekundarnih toplovoda do kolektivnih kotlarnica.

Kompletirano je idejno rješenje, dobijena pozitivna revizija i pozitivno mišljenja nadležnih institucija, čime je potvrđena trasa cjelokupnog primarnog toplovoda od TE do grada, u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom.

I.R.

14 Kultura

Četvrtak, 4. januar 2024.

Povodom vijeka od rođenja kompozitora Redža Mulića, autentičnog Gusinjanina, kojemu se država još nije odužila

Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem

Rođen je u siromašnoj, zemljoradničkoj porodici, kako je u svojoj biografiji jednom prilikom istakao. Nakon puškarskog zanata koji uči u rodnom Gusinju, školovanja u Skopskoj medresi, a onda i nezavršenih studija muzike u Beogradu, svoj život je vezao za prostor Kosova i Metohije.

Njegove studije je prekinuo odlazak na Goli otok. Široj publici je najpoznatiji kao autor muzike za film Žike Mitrovića „Kapetan Leši“ iz 1960. godine, a stručnoj javnosti kao autor soneta za gudački orkestar „Prizrenski akvareli“, ali i dvije „Kosovske simfonije“.

Komponovao je i horsku muziku i baletske kompozicije, a dosta je radio i muziku za pozorište. Minule 2023. navršio se vijek od njegovog rođenja, a njegova zaostavština je sada dio crnogorske zbirke.

O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.

IGRA

Mulić se prisjetila ranog djetinjstva kada je njen otac na klaviru muzikom ilustrovao bajke koje joj je pričao, dana

Porodična arhiva

PODGORICA - Zvali su ga, između ostalog, i gusinjskim Paganinijem, toliko je bio drugačiji i posebniji od svojih savremenika.

Nesvakidašnji je opus kompozitora Redžepa Redža Mulića, raskošan, s izraženim nademocionalnim slojem i dubokom promišljenošću koja, narodski rečeno, izjednačava donji i gornji pritisak svakome ko ima priliku da sluša njegove kompozicije.

SVESTRANI UMJETNIK: Redžep Redžo Mulić

kada se rodio njen brat Saša, porodične sreće i prvih značajnih uspjeha i slave koju je njen otac stekao poslije uspjeha sa muzikom za film „Kapetan Leši“.

- Pamtim koliko sam bila ponosna na premijeri filma na koju me je poveo. Sjećam se porodičnih posjeta nani Paši i Gusinju tokom ljeta, ljepote Gusinja, putovanja preko Čakora, tople nanine brige za sve nas. Pamtim koliko je bila pažljiva prema našoj majci koju je veoma zavoljela. Moja majka je bila bolešljiva. Kad bi je odvezli u banju na liječenje, otac bi brata i mene vodio na more, što je uvijek bila uzbud-

MARINKOVIĆ: Redžo Mulić je Crnogorac, musliman, tako se uvijek izjašnjavao. Bio je jugoslovenski orijentisan i živio je u najljepšem carstvu na svijetu, carstvu muzike

ljiva avantura sa mnogo neobičnih događaja. Na muziku svog oca bila sam uvijek ponosna. Naročito pamtim kada sam prvi put čula snimak njegove simfonije. Poznajem svaki napisan ton i uvijek osjećam uzbuđenje kada je slušam – rekla je Mulić.

Prisjetila se i mnogih teških trenutaka.

- Imala sam tri i po godine kada su ga odveli na Goli otok i nijesam razumjela zašto ga odjednom nema. Tih godina smo mama i ja živjele vrlo teško. Sa bolom se sjećam i svih patnji koje je prošao u Prištini – hapšenja, otpuštanja sa posla, njegove bolesti, životnih i profesionalnih nepravdi – prisjetila se Mulić.

Kada je stvarao nije nigdje izlazio, osamljivao se, predano izučavao sve što je bilo vezano za određeno djelo, razmišljao i u potpunosti se predavao stvaralačkom radu, ispričala je Mulić.

- To se, prije svega, odnosilo na djela velike forme, poput

Izvođenje „Kosovske“ bila je prekretnica Vesna Mulić vjeruje da će se zbog osjećaja privrženosti koju je potvrdila time što je djelo svog oca poklonila Crnoj Gori, država u kojoj je rođen više baviti djelom Redža Mulića.

- Za vrijeme njegovog života u Crnoj Gori nije bilo uslova da budu predstavljena njegova monumentalna djela (kao uostalom ni na Kosovu i Metohiji).

Izvođenjem njegovog

životnog djela „Druge simfonije (Kosovske)“ 2013. godine, u CNP-u, Crnogorski simfonijski orkestar, pijanistkinja Vesna Đokić i dirigent Radovan Papović pokazali su kako duboko razumiju njegov muzički jezik. Vjerujem da će i za druge partiture biti interesovanja i da će se za njegovo nasljeđe zainteresovati mnogi, i izvođači i naučnici – rekla je Mulić za Pobjedu.

VESNA MULIĆ: Na muziku svog oca bila sam uvijek ponosna.

Naročito pamtim kada sam prvi put čula snimak njegove simfonije

kih romantičara koji su u isto vrijeme živjeli u Beču - Bramsa i Bruknera - pokazuju koliko je to važno. Brams je bio uvažavan, izvođen, dobijao je priznanja. Brukner je živio tiho i na premijeru svojih dijela čekao veoma dugo, i po 25 godina. To, međutim, nije uticalo na potonju recepciju njegovih djela u muzičkoj istoriografiji. Došlo je i Bruknerovo vrijeme i i došla su priznanja.

Vjerujem da vrijeme Redža Mulića dolazi – rekla je Marinković.

Na pitanje što ga razlikuje od drugih kompozitora, pogotovo onih njegovog vremena i koje su posebnosti njegovog stila, Marinković objašnjava da bi se danas njegova stilska orijentacija najprije definisala kao „umjereni modernizam“.

- To je jezik svojstven mnogim njegovim savremenicima – Dejanu Despiću, Vlastimiru Peričiću, Dušanu Radiću i drugima. U godinama kad se pojavljuje Mulićevo stvaralaštvo bio je „u trendu“ izraziti modernizam i avangardna traganja u oblastima integralnog serijalizma, elektronske i eksperimentalne muzike. Mulić je istrajavao na vjernosti tradiciji, koju je preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem. Danas znamo da je za to bilo potrebno i hrabrosti i čvrstine uvjerenja. Inspiraciju je često nalazio u folkloru, što je takođe djelovalo anahrono – pojasnila je muzikološkinja.

simfonije. Ponekad mi je djelove svirao, pravio mnogo skica. Dnevne zadatke vezane za aranžamane i obrade narodnih pjesama radio je sa velikom lakoćom, vrlo brzo. To je za njega bila igra – objasnila je Mulić.

BEZ USLOVA

Redžo Mulić je prvenstveno kompozitor kompleksnih djela – simfonija, kantata, baletske muzike, objasnila je Marinković, i dodala da u Crnoj Gori poslije Drugog svjetskog rata dugo – sve do osnivanja Crnogorskog simfonijskog orkestra – nijesu postojali uslovi da se njegova djela izvode.

- Mislim da je to osnovni razlog zbog kojeg nije bilo pokušaja da ova sredina „osvoji“ njegova djela i da ga upozna.

Kad nema izvođenja, nema ni interesovanja nauke za opus nekog autora. Takođe, razlozi možda leže u sklopu njegove ličnosti. Bio je introvertan, nije umio da se nameće. Različite sudbine dvojice veli-

Bio je borac i neustrašiv Na pitanje kako bi danas kroz muziku savremenu stvarnost percipirao Redžo Mulić, njegova kćerka Vesna, koja je i sama u muzici, vjeruje da bi ovaj kompozitor ostvario jednu svoju veliku želju - da stvori djelo koje bi bilo zasnovano na folkloru njegovog rodRedžo Mulić sa suprugom Ljubicom i kćerkom

nog kraja.

- On je na tome počeo da radi. Snimio je jednu traku sa gusinjskim pjesmama. Želio je da nešto ostavi svojoj domovini, ali ga je prerana smrt, u 59. godini, u tome omela. Redžo Mulić je bio veoma emotivan, osjećajan, nježan, nesebičan,

lijep, elegantan, zavodljiv, u društvu omiljen, višestruko nadaren, posebno za likovnu umjetnost. Ali i čvrst, nepopustljiv, gord i ponosan, dosljedan. Duboko je preživljavao sve što se događalo i nije se mirio sa stvarnošću. Bio je borac i neustrašiv – rekla je Mulić.

Razlog zbog kojeg bi morao biti češće na repertoaru crnogorskog nacionalnog orkestra, ali i mnogih na prostoru Balkana, su, prema riječima Marinković, ljepota i vrijednost njegovih djela.

- Ako za života kompozitora Crna Gora nije mogla da mu pruži uslove za rad i afirmaciju, danas ima kapacitete da njegovo vrijedno djelo učini dostupnim i prepoznatljivim.

Zato smatram da je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti zaista prava adresa na kojoj to nasljeđe treba da bude pohranjeno i da će odatle moći zakoračiti u svijet. I da će Muzički centar Crne Gore i Crnogorski simfonijski orkestar nastaviti ono što su izvanredno započeli: da raskrivaju punu ljepotu Mulićeve muzike – rekla je Marinković.

PRIZNANJA

Tokom života Redžo Mulić je, prema riječima Marinković, doživio mnoga priznanja. Njegovi „Prizrenski akvareli“ snimljeni su u Beču (gdje je ostala i originalna partitura u arhivi Radija), čuvena GEMA snimila je gudački kvartet (danas, nažalost, nemamo ni tu partituru ni snimak), hor „Vjeshta“ na velikom horskom takmičenju u Langolenu proglašen je za najbolju kompoziciju u svijetu u kategoriji djela inspirisanih folklorom. Sada je, tvrdi ona, na nama da obezbijedimo afirmaciju njegovog stvaralaštva i u Crnoj Gori i u svijetu.

Na pitanje kako se čita čita Mulićevo djelo kroz vizuru savremenog proučavanja muzike i da li se nekim novim pristupom njegov opus može kvalitetno aktuelizovati, Marinković tvrdi da je za kompozitorski opus Redža Mulića potrebna primarna muzikološka, analitička obrada, prepisivanje partitura i dionica i odgovorno, kvalitetno izvođenje.

- Često ansambli nemaju dovoljno vremena da pripreme zahtjevne partiture, a to može biti pogubno za recepciju djela. Takođe, potrebno je mnogo toga istražiti vezano za njegov stvaralački put. Poznate su osnovne činjenice iz biografije (mada i tu danas postoje različiti podaci, čak i oni elementarni, datumi rođenja i smrti), potrebno je i njihovo odgovarajuće, objektivno tumačenje i interpretacija. Redžo Mulić je Crnogorac, musliman, tako se uvijek izjašnjavao. Bio je jugoslovenski orijentisan i živio je u najljepšem carstvu na svijetu, carstvu muzike i za nju.

Crna Gora treba da bude ponosna na svog značajnog stvaraoca - zaključila je Marinković.

D. ERJAVŠEK

Kultura

Četvrtak, 4. januar 2024.

15

Uprava za inspekcijske poslove ponovo postupala u vezi sa spornom rekonstrukcijom Muzeja u Bijelom Polju

Na taj način Odsjek za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine UIP-a proširio je krivičnu prijavu koja je 14. decembra prošle godine podnešena i protiv prof. dr Gorana Radovića i prof. dr Ilije Laloševića, zbog toga što su „izvođenjem i prihvatanjem radova na objektu u kojem je smještena Javna ustanova Muzej Bijelo Polje isti oštetili, te počinili krivično djelo iz člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore“.

- Uvidom u naknadno dostavljenu dokumentaciju, uočena je odgovornost još jedne osobe za navedeno krivično djelo, te je shodno navedenom Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju poslata dopuna krivične prijave, u cilju utvrđivanja odgovornosti za još jedno lice i to Mariju Novaković, koja je prilikom rekonstrukcije Muzeja Bijelo Polje vršila posao stručnog nadzora za fazu arhitekture i konzervacije – saopšteno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.

NESTRUČNO

Podsjetimo, krivične prijave su uslijedile nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) krajem novembra odbila da primi izvedene radove na rekonstrukciji Muzeja jer su „nestručno i nekvali-

Krivična prijava podnesena i protiv Marije Novaković

tetno izvedeni, sa odsustvom zanatskih vještina i tehnika, te nijesu u saglasnosti sa projektnom dokumentacijom, niti sa pravilima muzejske i konzervatorske djelatnosti“.

- Izvedeni radovi u konačnom nijesu rezultirali formiranjem kvalitetnog spoljašnjeg i unutrašnjeg prostornog ambijenta namijenjenog muzejskoj djelatnosti, te na osnovu svega izrečenog nije moguće prihvatiti izvedene radove – navodi se u Rješenju Uprave.

Projekat rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju pokrenuli su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Opština Bijelo Polje, a prema javno dostupnim podacima do sada je koštao oko 300.000 eura. Glavni projekat rekonstrukcije Muzeja uradila je Enforma d.o.o. iz Kotora, a projekat je revidovao ALLING d.o.o. takođe iz Kotora.

Izvođač radova je Program d.o.o. iz Nikšića, a u konzor-

Tabla na ogradi Muzeja u Bijelom Polju

cijumu sa Studiom Prostor d.o.o. i Decom Montenegro d.o.o. iz Podgorice. Za stručni nadzor je angažovana Arhitektura Aurea d.o.o, takođe iz Podgorice. Svi pojedinač-

Uticajna dama strip industrije

Nakon što je diplomirala na Američkoj umjetničkoj akademiji u Čikagu, Džil Tompson je započela karijeru u svijetu stripa koja traje već nekoliko decenija i donijela joj je status superzvijezde. Najpoznatija je po sopstvenim kreacijama „Strašna kuma“ i „Magična Triksi“, kao i legendarnim naslovima „Mala beskonačna knjiga priča“, „Smrt: Na vratima Smrti“,

SPORAN PROJEKAT

Uvidom u naknadno dostavljenu dokumentaciju uočena je odgovornost još jedne osobe za navedeno krivično djelo, te je shodno navedenom Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju poslata dopuna krivične prijave – potvrđeno je Pobjedi iz UIP-a

Džil Tompson prva gošća septembarskog izdanja HSF-a

„Sendmen“, te spektakularnoj grafičkoj noveli „Čudesna žena, prava Amazonka“ sa kojom je osvojila jednu od Ajzner nagrada. U karijeri je radila za skoro sve najvažnije izdavače u Sjedinjenim Državama, a prevođena je i na desetine drugih jezika. Saradnju je ostvarila i sa velikim brojem najvećih svjetskih pisaca kao što su HSF

PODGORICA - Gošća Hercegnovskog strip festivala u septembru biće Džil Tompson, za koju organizatori ističu da je najuticajnija žena strip industrije na planeti i dobitnica čak 13 nagrada Ajzner - stripovskog Oskara. Hercegnovski strip festival će od 6. do 11. septembra, 18. put, biti održan na više lokacija u Herceg Novom i Boki.

litetno izvedeni, uz bitna odstupanja od projekta, te da su se u kratkom roku pokazale manjkavosti nedopustive u svjetlu činjenice da se u zgradi Muzeja čuva sedam zbirki sa statusom kulturno dobro Crne Gore.

S. Vasiljević

PODGORICA – Uprava za inspekcijske poslove (UIP) podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju i protiv arhitektice Marije Novaković, koja je u ime firme Enforma iz Kotora obavljala posao stručnog nadzora za fazu arhitekture i konzervacije na projektu rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju.

Džil Tompson

Nil Gejman na „Sendmenu“, Grent Morison na „Nevidljivima“, Mark Milar na „Stvorenju iz močvare“, Vil Fajfer na „Konačnim“, Evan Dorkin na „Teretnim životinjama“, kao i sa legendom popularnog američkog rvanja Mikom Foulijem na sjajnim naslovima „Spletke Noći vještica“ i „Priče iz mangupske ulice“. Džil je očigledno i ljubiteljka američkog rvanja jer je između ostalog odgovorna i za dizajn kostima superzvijezda ovog sporta: Edža i Danijela Brajana. Svestrana Džil Tompson pored crtanja i pisanja novih stripova voli i da putuje svijetom, učestvuje na smotrama posvećenim stripu i drži predavanja na fakultetima i umjetničkim školama. Aktivna je takmičarka u ,,Spartanskim trkama“, kuvarka, pekarka i mačevalkinja u Mačevalačkoj asocijaciji Čikaga.

Podsjetimo, specijalni gost devetog Strip vikenda, koji će biti održan u Herceg Novom u martu, biće Milo Manara, po mnogima najvažniji živi strip stvaralac na svijetu.

A. Đ.

no, zajedno sa stručnim licima koje su angažovali za sve faze radova, ostavili su potpisane i pečatirane izjave da su radovi urađeni po svim pravilima struke i najvišim

standardima, te da je objekat podoban za upotrebu. Međutim, situacija na terenu je bitno drugačija pa se ispostavilo da su brojni radovi, u obje faze, jako nestručno i nekva-

Uprava za zaštitu kulturnih dobara, takođe, utvrdila je i da je u drugoj fazi rekonstrukcije urađen i Glavni projekat enterijera, koji je potpisala Marija Novaković iz Enforma d.o.o. Kotor, te da ovaj projekat nema saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Izvođač radova po ovom projektu takođe je bio Program iz Nikšića, stručni nadzor je obavljao ALL-ING iz Kotora, odnosno Aleksandra Vučković-Otašević koja je autorka i Konačnog izvještaja glavnog nadzora, dok je konzervatorski nadzor obavljala Marija Novaković. I ona, kao i Vučković-Otašević, zajedno sa svim učesnicima u projektu, u konačnom izvještaju priložili su svoju izjavu da je sve izvedeno u skladu sa revidovanim glavnim projektom i da je zgrada Muzeja podobna za upotrebu.

U tačnost opširnog izvještaja UZKD, ali i arhitektice Katarine Nikolić-Krasan koju je kao nezavisnog stručnjaka angažovao UNDP, uvjerila se i ekipa Pobjede prilikom posjete Muzeju u Bijelom Polju, 12. decembra prošle godine.

Niko od aktera obuhvaćenih krivičnom prijavom, kao ni Aleksandra Vučković-Otašević i direktor firme Program Tomislav Žižić, uoči pripremanja prvog Pobjedinog teksta o rekonstrukciji Muzeja, nije odgovorio na postavljeJ. NIKITOVIĆ na pitanja.

Restaurisan film „Zaseda“ Živojina Pavlovića u okviru Sezone filmskih klasika

Lomovi teških vremena

PODGORICA – Restaurisani dugometražni igrani film „Zaseda“ (1969) Živojina Pavlovića, kojim Jugoslovenska kinoteka učestvuje u evropskom projektu Sezona filmskih klasika, premijerno je prikazan krajem decembra u Beogradu.

Projekciji je prisustvovala Pavlovićeva porodica, kao i kolege različitih generacija i mnogo mladih gledalaca kojima je to bila prva prilika da na velikom ekranu vide to značajno ostvarenje srpske i jugoslovenske filmske baštine - i dalje aktuelnu, efektnu i gorku priču o revoluciji, izdaji njenih principa i ljudskim karakterima.

- „Zaseda“ je jedno od najboljih ostvarenja Živojina Pavlovića prema estetskim i tematskim karakteristikama i jedan od najboljih filmova inače natprosječno plodotvornog perioda srpskog i jugoslovenskog filma nazvanog „crni talas“ - istakao je uoči projek-

cije direktor Kinoteke Jugoslav Pantelić.

Prema njegovim riječima, „Zaseda“ gađa u samu srž tadašnjeg političkog poretka, što se manifestovalo i kroz opstrukcije na koje je taj film nailazio. Naime, film je premijerno prikazan u Puli, mada ne u Areni, uspješno je učestvovao na Festivalu u Veneciji, ali potom nije pušten u bioskope.

- Slikajući svijet pred kraj Drugog svjetskog rata i u osvit uspostavljanja novog ideološkog poretka, Pavlović uspijeva da

obuhvati sve probleme, protivrječnosti i lomove koji se ispoljavaju u tako turbulentnim vremenima, istovremeno dotičući aspekte koji su univerzalno ljudski, nijesu vezani za vrijeme i podneblje niti su striktno društveni, već i lični i psihološki... - izjavio je Pantelić.

Glavnu ulogu mladog idealiste u „Zasedi“ igrao je Ivica Vidović, a uz njega i Milena Dravić, Severin Bjelić, Slobodan Aligrudić, Pavle Vuisić, Dragomir Felba. R. K.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 4. januar 2024.

Objavljeni rezultati konkursa za idejno rješenje novog doma zdravlja u glavnom gradu

Prva nagrada ,,Birou 81.000“ Novi objekat sistema primarne zdravstvene zaštite biće građen na urbanističkoj parceli broj 17, površine 8.643 kvadratna metra, u zahvatu DUP-a „Radoje Dakić“ Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine objavilo je rezultate međunarodnog konkursa za idejno arhitektonsko rješenje objekta doma zdravlja u Siti kvartu, na kojem je prva nagrada u iznosu od 30.000 eura pripala radu podgoričkog studija ,,Biro 81.000“.

Rad čiji su autori Ivan Jovićević i Dušan Đurović sa saradnicima Minom Gutović, Teodorom Bjelić i Dušanom Vlahovićem, pobijedio je ispred rješenja Studija ,,Taktika“ iz Beograda, koji je osvojio drugu nagradu od 20.000 eura, dok je treća nagrada od 10.000 eura dodijeljena rješenju autorskog tima koji su činili Marija Dimitrievska Cilakova, Viktorija Bogdanova, Danica Spa-

sevska, Maja Dimitrievska i Nevenka Georgievska iz Sjeverne Makedonije.

U konkurenciji 71 pristiglog rada stručni žiri posebno pri-

znanje dodijelio je radu čiji je autor turski arhitekta Burak Pelenk.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urba-

Nagrađeno idejno rješenje budućeg doma zdravlja u Siti kvartu

nizma raspisalo je početkom avgusta međunarodni konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja objekta

budućeg doma zdravlja u Siti kvartu.

Novi objekat sistema primarne zdravstvene zaštite biće građen na urbanističkoj parceli broj 17, površine 8.643 kvadratna metra, u zahvatu DUP-a „Radoje Dakić“.

Kvalitet prispjelih radova ocjenjivao je konkursni žiri koji su činili doskorašnji glav-

71

rad je stigao na međunarodni konkurs Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, raspisan za odabir najboljeg idejnog rješenja budućeg zdravstvenog objekta

Lokacija budućeg zdravstvenog objekta

USKORO ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me moći ćete da naručite knjige uz dostavu

ni državni arhitekta u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore Vladan Stevović, kao predsjednik, zatim dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i redovni profesor Vladimir Lojanica (stručni član), arhitekta i osnivač ,,Bevk - Perović arhitekti“ Vasa J. Perović (stručni član), koosnivač ,,OOUR studio“ Marko Stjepčević (stručni član), arhitektica/ partner u ,,CIVIC Architects“ Ingrid van der Heijden (stručna članica), predsjednik Strukovne komore arhitekata IKCG Novica Mitrović (stručni član) i direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić (stručni član). Rezultati konkursa objavljeni su na zvaničnoj internet stranici konkursa: www.architecturalcompetitions.me.

H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 4. januar 2024.

17

Iz Puteva najavljen početak ukidanja biciklističkih koridora u gradu

Uklanjanje biciklističkih traka bez adekvatne alternative korak je unazad u planiranju prostora

Povodom najavljenog ukidanja biciklističkih traka u ulicama Kralja Nikole, Ivana Milutinovića i Ilije Plamenca, odnosno kidanja postojeće biciklističke mreže, članovi Nevladinog udruženja Biciklo.me, zajedno sa ljubiteljima i podržavaocima ovog vida prevoza juče su na mostu Braće Zlatičanin napravili performans.

i. mitrović

i. mitrović

Svojevrsnom izložbom fotografija biciklističke infrastrukture u glavnom gradu, koju su priredili između stubića koji od kolovozne razdvajaju prvu biciklističku traku, željeli su da skrenu pažnju na kontroverznost ove odluke, uz tvrdnju da ona nije od koristi za građane.

Ove staze su daleko od savršenih. Ali umjesto što se bave ovim trakama, nadležni bi trebalo da rješavaju stvarne probleme koji urušavaju kvalitet života u glavnom gradu, a to su nepropisno parkiranje, neefikasan javni prevoz, prekomjerna upotreba automobila, odsustvo strateškog planiranja saobraćaja i katastrofalno planiranje prostora – smatra predstavnik NVU Biciklo.me Stefan Bulatović

KORAK UNAZAD

Stefan Bulatović iz NVU Biciklo.me kazao je da su odlučili da naprave ovu izložbu fotografija, kako bi naši sugrađani, a naročito nadležni u gradu, vidjeli što su pravi problemi u saobraćaju i biciklističkoj infrastrukturi.

- Na izložbi možete da vidite parkirane automobile na stazama i trotoarima, rupe ili bolje reći kratere na biciklističkim stazama, semaforski stub koji je postavljen posred jedne staze i mnoge druge fotografije koje pokazuju u kakvom nam je stanju infrastruktura za bicikla i pješake – poručio je Bulatović.

Navodeći da nijesu htjeli samo da kritikuju, već da im je želja da budu konstruktivni, kazao je da su za nadležne izradili i fotografije koje pokazuju što bi mogla biti rješenja za rje-

Detalj iz Ulice kralja Nikole

,,Izložba“ na Mostu braće Zlatičanin

šavanje saobraćajnog haosa.

- Ove staze su daleko od savršenih, čak naprotiv. Ali umjesto što se bave ovim trakama, nadležni bi trebalo da rješavaju stvarne probleme koji urušavaju kvalitet života u glavnom gradu, a to su nepropisno parkiranje, neefikasan javni prevoz, prekomjerna upotreba automobila, odsustvo strateškog planiranja saobraćaja i katastrofalno planiranje pro-

stora – naglasio je Bulatović.

Zbog toga je Podgorica danas, ističe on, grad automobila umjesto grad ljudi.

- Zato je uklanjanje biciklističkih traka, a bez adekvatne alternative, samo još jedan korak unazad u planiranju prostora, a posljedice će trpjeti naša djeca, familije, prijatelji. Ali, ako je to strateško usmjerenje glavnog grada zemlje koja pretenduje da bude

dio Evropske unije, onda nam ne preostaje ništa drugo, nego da nazdravimo tome - Podgorice, neka ti je nazdravlje novi parking – zaključio je jedan od predstavnika NVU Biciklo.me.

BEZ ALTERNATIVE

Jučerašnji performans podržao je i Lazar Čelebić kome je bicikl od 2016. godine primarno prevozno sredstvo.

- Do posla i nazad svakodnev-

no vozim ovom stazom, odnosno Ulicom kralja Nikole.

Ne vozim samo kada pada kiša. Voziću i dalje, ali ovako je bilo puno lakše i bezbjednije, iako sam trebao da zaobiđem desetak nepropisno parkiranih automobila i kanale na biciklističkoj stazi koji već duže vrijeme nijesu zakrpljeni. Mislim da su zapravo to problemi, a ne sama staza na kojoj će nastaviti da se nepropisno

Ne poštuje se Plan održive urbane mobilnosti Na pitanje što misli o načinu na koji se razvija biciklistička infrastruktura u glavnom gradu, kao i o tome što predstavnici sadašnje gradske uprave uklanjaju biciklističke trake koje je obilježila bivša gradska vlast, Stefan Bulatović iz NVU Biciklo. me smatra da je glavni

problem u tome što se ne poštuje Plan održive urbane mobilnosti, koji je krovni strateški dokument koji treba da riješi pitanja saobraćaja u glavnom gradu.

- Plan održive urbane mobilnosti postoji, on je donešen 2020. godine.

To je krovni strateški dokument koji treba da

riješi pitanja saobraćaja u glavnom gradu. Međutim, taj dokument se prosto ne poštuje, negdje je u fioci i sve što se radi ne radi se u skladu sa tim dokumentom – kazao je Bulatović.

Smatra da zbog odluke o uklanjanju postojećih biciklističkih staza, ljudi koji žele da koriste bicikl sada

neće imati priliku da voze bezbjedno i mnogi će odustati od toga.

- Umjesto da radimo na tome da što više ljudi koristi bicikl, a samim tim i na rasterećenju saobraćaja u gradu, mi ćemo imati više onih koji će ići automobilom i time ćemo doprinijeti još većim gužvama. Ukoli-

ko nemamo infrastrukturu za bicikla, nećemo imati ni biciklista – zaključio je Bulatović, uz napomenu da se ovakvim potezom gradske vlasti pravi korak unazad, umjesto da se ide u pravcu razvoja urbane mobilnosti koja je višestruko korisna za grad i njegove građane.

parkiraju. Žao mi je, nekako se bilo krenulo u tu priču da nam bude bolje, ali evo… vidjećemo – kazao je Čelebić.

Sa njim je juče do Mosta braće Zlatičanin na biciklu sa pomoćnim točkovima došao i petogodišnji sin Todor.

- Za razvoj biciklizma veoma je važan razvoj biciklističke infrastrukture. Mnogo je bezbjednije kada imamo izdvojene staze od kolovoza, naročito za djecu. Ovako moramo da uđemo u klinč sa vozačima automobila – zaključio je Čelebić, uz napomenu da i njegova supruga na posao odlazi biciklom a da i njihova ćerka, kao i sin, voze rekreativno sa njima.

Iz gradskog preduzeća Putevi najavljeno je da će biciklističke trake biti uklonjene iz ulica Kralja Nikole, Ilije Plamenca i Ivana Milutinovića. Kako su poručili, njihove ekipe sa podizvođačima trebalo je sinoć, nakon ponoći, da počnu brisanje biciklističke staze u Ulici Kralja Nikole. Za uklanjanje ove vrste signalizacije nabavljena je specijalna mašina koja pere farbu sa asfalta. Ta mašina, kako je saopšteno iz Glavnog grada, trebalo je juče da stigne iz Njemačke. Riječ je o specijalnoj mašini koja mlazom pod pritiskom uklanja boju sa kolovoza, a pritom ne dolazi do oštećenja gornjeg sloja asfalta. Nakon toga trebalo bi da uslijedi postavljanje vertikalne i iscrtavanje horizontalne signalizacije. Iz Puteva je ranije saopšteno da će ovaj posao u sve tri ulice biti završen u roku od tri do pet dana.

I.MITROVIĆ

Popravljena fontana na trgu kod južne tribine Gradskog stadiona, ima još posla za gradske službe i. mitrović

i. mitrović

Oštećena kaldrma i polomljene mermerne ploče na klupama

Oštećena kaldrmisana podloga oko fontane

Polomljena ploča na klupi

Radnici gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija lijepo vrijeme posljednjih dana godine iskoristili su da generalno očiste fontanu na Trgu Argentina. Istovremeno, ponovo su aktivirali centralnu mlaznicu, koja je 16. decembra bila preventivno isključena tokom perioda kada je duvao jak sjeverni vjetar.

Međutim, uređenu i u punoj funkciji fontanu, koja je ukras i znak prepoznatljivosti jednog od novijih gradskih trgova, i te

kako ruže raskopane manje i veće površine kaldrme koja je okružuje. Na nekoliko mjesta polomljene su mermerne ploče na klupama što zajedno stvara utisak zapuštenosti ovog prostora.

Poput mnogih javnih prostora, i ovaj u neposrednoj blizini Gradskog stadiona sve češće je na udaru nesavjesnih pojedinaca, pa je na nadležnima iz gradskih preduzeća, umjesto da ga samo održavaju, da ga intervencijom (praktično malom rekonstrukcijom) do-

vedu u stanje kakvo ovo mjesto zaslužuje.

U nadležnosti gradskog preduzeća ViK je osam fontana u gradu i 52 javne česme. Fontane, koje su date na održavanje ovom društvu, nalaze se na Trgu nezavisnosti, u parku kod Univerziteta, na Bulevaru Džordža Vašingtona (prekoputa kružnog toka), iza Dvorca kralja Nikole na Kruševcu, na Trgu Argentina, te u Kraljevom parku i parkovima na Pobrežju i Marezi.

I. MITROVIĆ

18 Svijet

Četvrtak, 4. januar 2024.

Napad na obilježavanju godišnjice ubistva Kasema Sulejmanija u Iranu

Nastradale najmanje 73 osobe, a povrijeđena 171

KERMAN - Najmanje 73 osobe su poginule, a 171 je ranjena u eksplozijama koje su juče odjeknule u iranskom gradu Kermanu u blizini groblja gdje je sahranjen nekadašnji komandant Iranske revolucionarne garde Kasem Sulejmani, javili su iranski državni mediji.

Napad se dogodio na obilje- Sa mjesta eksplozije žavanju četvrte godišnjice od ubistva Sulejmanija. Iranski su naveli ko bi mogao da stozvaničnici tvrde da je riječ o ji iza njega. teorističkom napadu, ali nije- Zasad nijedna grupa nije pre-

uzela odgovornost za napad.

Na video-snimku koji se pojavio na internetu vidi se vi-

še tijela na putu, navodi BBC. Nekoliko stotina ljudi se kretalo ka grobnici u toku ceremonije odavanja pošte Sulejmaniju kada je došlo do napada.

Veliki broj ambulantnih vozila stigao je na mjesto nesreće, dok su bolnice u Kermanu i okolini stavljene u stanje pripravnosti za zbrinjavanje povrijeđenih.

Spasioci Crvenog polumjeseca u Kermanu pomažu ranjenima, javlja iranska državna televizija.

- Timovi za brzo reagovanje evakuišu povrijeđene, ali ta-

lasi gužve blokiraju puteve rekao je direktor Crvenog polumjeseca u tom gradu.

Kasem Sulejmani, kontroverzni general specijalnih jedinica Iranske revolucionarne garde, bio je jedna od najuticajnijih ličnosti u Iranu. Ubijen je u januaru 2020. godine u američkom vazdušnom napadu kod Bagdada, za vrijeme mandata Donalda Trampa.

Britanski javni servis ističe da se Sulejmani smatrao najmoćnijom figurom u Iranu, nakon vrhovnog vođe ajatolah Alija Hamneja, a kao

komandant Kuds snaga bio je „arhitekta iranske politike u regionu“.

Bio je zadužen za tajne misije snaga Kuds i njihovo pružanje smjernica, finansiranja, oružja, obavještajne i logističke podrške savezničkim vladama i oružanim grupama, uključujući Hamas i Hezbolah.

Sulejmani se smatra osnivačem iranskih militantnih aktivnosti u regionu, a pomagao je sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu nakon Arapskog proljeća 2011. godine.

Hezbolah prijeti da ubistva zvaničnika Hamasa u Bejrutu neće proći bez kazne U ruskom napadu na Kijev i Harkov

UN zabrinute zbog moguće eskalacije sukoba u regionu GAZA SITI/TEL AVIV/BEJRUT – Izraelske okupacione snage izvele su juče nove vazdušne udare na Pojas Gaze i poručile da su u stanju pripravnosti nakon što je libanska militantna grupa Hezbolah zaprijetila da ubistva visokih zvaničnika Hamasa u Bejrutu „neće proći bez odgovora i kazne“.

Palestinska grupa Hamas potvrdila je prethodno da su u izraelskom napadu na predgrađe Bejruta ubijeni Saleh al Aruri i još dva lidera njenih elitnih brigada El Kasam.

- Ovaj zločin neće proći bez odgovora i kazne. Vjerni smo svojim principima i obavezama koje smo sebi dali. Ovo je dan koji ćemo pamtiti - naveli su iz Hezbolaha na Telegramu.

Dodaju da je ubistvo Saleha al Arurija, jednog od najviših

Ovaj zločin neće proći bez odgovora i kazne. Vjerni smo svojim principima i obavezama koje smo sebi dali. Ovo je dan koji ćemo pamtiti - naveli su iz Hezbolaha na Telegramu zvaničnika Hamasa, i njegovih kolega „u srcu predgrađa Bejruta ozbiljan napad na Liban, njegov narod i suverenitet“.

Nakon prijetnji Hezbolaha, oglasio se libanski šef diplomatije Abdalah bu Habib koji je saopštio kako vlada u Bejrutu pregovara sa predstavnicima tog pokreta kako bi ih ubijedila da ne odgovaraju na ubistvo Saleha al Arurija.

Habib je rekao da libanska vlada, zapravo, predstavnicima Hezbolaha ne govori šta da rade, već da s njima vodi dijalog.

- U naredna 24 sata biće jasno da li reaguju ili ne. Veoma smo zabrinuti. Libanci ne žele da budu uvučeni, čak ni Hezbolah, u regionalni rat - rekao je Habib.

Nastavljene intenzivne borbe u Kan Junisu

Habib je pozvao i Zapad da „izvrši pritisak na Izrael da prekine nasilje i sve akcije ne samo u Libanu, već i u Gazi“.

Da su „duboko zabrinute“ zbog moguće eskalacije sukoba u regionu, koja bi mogla da ima „razorne posljedice po civile sa obje strane plave linije“, upozorile su juče i mirovne snage Ujedinjenih nacija u Libanu.

Plava linija je, inače, granica koja razdvaja Liban i sjeverni Izrael.

- Nastavljamo da apelujemo na sve strane da prestanu paljbu, a sve uticajne sagovornike da pozivaju na uzdržanost - navodi UN u saopštenju koje prenosi Rojters.

Izraelska vojska za sada nije komentarisala napad u Libanu, ali je saopštila da je gađala više lokacija i operativaca Hamasa u južnoj Gazi, uključujući osmatračke i položaje za lansiranje projektila.

Izraelske okupacione snage navode i kako su uočile operativca Hamasa koji je pokušavao da postavi eksploziv na izraelski tenk u Kan Junisu na jugu Gaze, gdje se intenzivne borbe nastavljaju.

Samo u posljednjim napadima okupacionih snaga na Pojas Gaze ubijeno je najmanje 128 Palestinaca, dok ih je više od 260 povrijeđeno.

Time je ukupan broj ubijenih od početka sukoba 7. oktobra dostigao 22.313, a povrijeđenih 57.296.

Portparol izraelske vlade Ejlon Levi saopštio je da je od početka sukoba sa Hamasom nastradalo i 509 njihovih vojnika.

Precizirao je da su najmanje 174 vojnika poginula tokom izraelske kopnene operacije u Pojasu Gaze.

U međuvremenu je i šef evropske diplomatije Žozep Borelj poručio kako međunarodna zajednica mora da nametne rješenje za sukob Izraela i Hamasa, jer obe strane, kako je rekao, nijesu u stanju da se dogovore.

- Vjerujem da smo za ovih 30 godina naučili da rješenje mora biti nametnuto spolja, jer dvije strane nikada neće moći da postignu dogovor - zaključio je Borelj.

poginulo pet, a povrijeđeno oko 130 osoba

Ukrajina pokušala da izvede novi udar na Belgorod KIJEV/MOSKVA – Ruska protivvazdušna odbrana oborila je juče 12 ukrajinskih projektila iznad Belgorodske oblasti nekoliko dana nakon što su u ukrajinskom napadu na tu rusku pograničnu oblast nastradale najmanje 24 osobe.

Rusija je u utorak, kao odgovor na napad na Belgorodsku oblast, izvela opsežne raketne udare na Kijev i Harkov, u kojima je poginulo najmanje pet, a ranjeno oko 130 osoba.

Vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da su ruske snage upotrijebile 35 dronova i 99 raketa, lansiranih iz vazduha i mora, i da je ukrajinska pro-

tivvazdušna odbrana oborila sve dronove i 72 rakete.

Poljski šef diplomatije Radoslav Sikorski ocijenio je kako bi kao odgovor na „najnoviji napad na Ukrajinu“ saveznici trebalo da odgovore pooštravanjem sankcija Rusiji i obezbjeđivanjem raketa dugog dometa za ukrajinske snage.

Sikorski je na mreži X napisao da će projektili Ukrajini omogućiti da „ukloni lansirne lokacije i komandne centre“.

Oglasio se i šef evropske diplomatije Žozep Borelj koji je, takođe, na mreži X poručio kako će Rusija, koja pribjegava masovnom granatiranju civilnog stanovništva i civilne infrastrukture Ukrajine biti odgovorna za te ratne zločine.

Tramp se žalio na odluku o zabrani učešća na izborima u Mejnu VAŠINGTON - Bivši američki predsjednik Donald Tramp uložio je žalbu na odluku kojom mu je, zbog uloge koju je imao u napadu na Kongres 6. januara 2021. godine, onemogućeno da učestvuje na izborima za predsjedničkog kandidata u američkoj saveznoj državi Mejn.

Tramp, koji važi za favorita za republikansku predsjedničku nominaciju, zatražio je od Vrhovnog suda Mejna da poništi odluku državne sekretarke Šene Belouz kojom mu se zabranjuje učešće na primarnim izborima.

Belouz, predstavnica demokrata, odluku je donijela na osnovu tumačenja da je Tramp podstakao pobunu u nastojanju da zadrži mandat nakon poraza na izborima 2020. godine, što ga u tom slučaju diskvalifikuje prema američkom Ustavu.

Trampovi advokati pokušavali su da ospore da je Tramp učestvovao u pobuni i tvrdili da Belouz nije imala ovlašćenja da Trampa liši mogućnosti da bude kandidat. Oni su u sudskom podnesku tvrdili i da je odluka o zabrani posljedica neodgovarajućeg procesa narušenog pristrasnošću.

Sa druge strane, Šena Belouz je nakon podneska žalbe poručila da ima puno povjerenje u sopstvenu odluku i vladavinu prava.

Izbori za predsjedničkog kandidata širom SAD počinju 15. januara.

Osim Trampa, republikanski kandidati su guverner Floride Ron Desantis, bivša guvernerka Južne Karoline Niki Hejli, preduzetnik Vivek Ramasvami, bivši guverner Nju Džerzija Kris Kristi i bivši guverner Arkanzasa Ejsa Hačinson.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Arena

Četvrtak, 4. januar 2024.

Vaterpolo 19

U Hrvatskoj danas počinje Evropsko prvenstvo u vaterpolu i borba za Dohu i Pariz

,,Ajkule“ imaju najveće želje WPOLO.ME

PODGORICA - Crnogorska vaterpolo reprezentacija stigla je u Hrvatsku pod pritiskom olimpijske godine.

Francuska nema problem sa pritiskom i jedna je od rijetkih evropskih reprezentacija koja se plasirala i za naredno Svjetsko prvenstvo u Dohi i Olimpijske igre u Parizu - uz Mađarsku i Grčku.

Danas u Dubrovniku i Zagrebu počinje 36. Prvenstvo Evrope u vaterpolu. Na premijeri ,,ajkule“ će od 17 sati odmjeriti snage sa domaćinom narednih Igara, čiji je selektor Florijan Bruco odličio da dovede najjači tim, sastavljen od iskusnih igrača i sa dva debitanta.

Francuzi nijesu željeli da eksperimentišu, a sa prvom zvijezdom - Mihaelom Bodegašom, koji je inače nastupao za Italiju od 2015. do 2021, vide dobru šansu da se umiješaju za direktan plasman u četvrtfinale. Slično razmišlja i naš tim, a na putu do prva dva mjesta u grupi A su još Španija i Hrvatska. Aktuelni šampion i najbolja treća ekipa sa posljednjeg Evropskog prvenstva na papiru su favoriti.

SPAIĆ: FAVORITI SMO

- Odradili smo sve što smo planirali u tri sedmice priprema.

Izabrali smo 15 igrača za koje mislimo da su najbolji u ovom momentu i vjerujem da smo spremni da na najbolji način predstavimo Crnu Goru. Najvažnije je da smo svi zdravi, da smo u kompletnom sastavu i da smo spremni da damo maksimum. Očekujemo iskorak u odnosu na prošlo ljeto.

Bilo je tada dobrih stvari, mislim da je momenat za više i da ova selekcija to može, jer ima kvalitet - rekao je centar Vladan Spaić.

Francuska se nije proslavila na pripremnim turnirima za prvo od tri velika vaterpolo takmičenja u 2024. Na turnirima u Italiji i Malti ,,trikolori“ su doživjeli četiri poraza (od Crne Gore, Australije i dva puta od Italije), a najteži od ,,azura“ 20:3, neposredno pred dolazak u Hrvatsku. Ali, rezultati, po pravilu, u pripremnom periodu ,,varaju“.

- Očekuje nas neizvjestan duel, to je selekcija koja je najviše napredovala posljednjih godina. Ušla je i u top 8, ali mislim da smo favoriti i da od nas zavisi to što će da se događa u bazenu - naglasio je Spaić.

GOJKOVIĆ: PRVA UTAKMICA JE SPECIFIČNA

,,Ajkule“ su lako na kraj izašle na turniru u Sardiniji sa prvim protivnikom na EP. - Francuska je igrala bez petorice igrača koji su nosioci igre, svjesno su ih odmarali. Čeka nas potpuno drugačija utakmica i spremamo se za to što mislimo da možemo da očekujemo - jasan je selektor

Iks faktori

Selektor Vladimir Gojković ojačao je ekipu iskustvom i klasom sa Draškom Brguljanom i golmanom Dejanom Lazovićem.

Brguljan je posljednji meč

za ,,ajkule“ odigrao na OI u Japanu, a Lazović je propustio prošlogodišnje akcije.

Ovaj potez pokazuje koliko je, u stvari, važna zima za naš tim koji će vrlo brzo, već u februaru, nastupati na SP u Dohi (pod uslovom da izbori plasman).

Najvažnije je da smo svi zdravi, da smo u kompletnom sastavu i da smo spremni da damo maksimum. Očekujemo iskorak u odnosu na prošlo ljeto. Bilo je tada dobrih stvari, mislim da je momenat za više i da ova selekcija to može, jer ima kvalitet - poručuje centar Vladan Spaić Vladimir Gojković.

Evropsko prvenstvo je kvalifikaciono za šampionat svijeta, koji se igra već narednog mjeseca u Dohi, ali i za Olimpijske igre. U ,,Grad svjetlosti“ (iz Hrvatske) plasiraće se šampion ili najbolje plasirana reprezentacija poslije Francuske, Grčke i Mađarske (stigla u potpuno izmijenjenom sastavu) koje su već vizirale pasoš za najveću sportsku smotru.

Crna Gora želi da se uključi u borbu za odlazak u Pariz, a ako ne uspije, probaće od 2. februara na Svjetskom prvenstvu u Dohi da dođe do petog učešća na Igrama. A za odlazak u Kataro biće potrebno da izabranici Gojkovića uđu u krug od tri najbolja tima. Posao je donekle olakšan jer su Mađarska, Grčka, Srbija, Španija, Francuska i Italija obezbijedile plasman na prvenstvo svijeta.

Zbog svega je važno da naš tim pobjedom krene u priču i oko Dohe i Pariza.

- Uvijek je otvaranje turnira specifično, spremamo se za taj meč i mislim da imamo velike šanse da pobijedimo. Tako ćemo se i postaviti - rekao je selektor.

PRITISAK JE POTREBAN

Crna Gora je 19 puta bila uspješnija od Francuske, koja je slavila dva puta u međusobnim duelima. Ali, to su samo brojke i prošlost, sadašnjost poziva na oprez zbog meteorskog uspona ove reprezentacije. Svjesni su svi u našem nacionalnom timu koliki je ulog i zbog čega je potreban dodatni oprez.

- Svako veliko takmičenje donosi pritisak. Tenzija je potrebna kako bismo bili pravi, ko ne osjeća tenziju ne bi trebalo ni da igra. Vjerujem da ćemo je kanalisati na pravi način.

Brzo ćemo sve vidjeti. Momci su dobro radili, sada to treba da pokažu na bazenu - jasan je Gojković.

Grupe na EP DIVIZIJA A Grupa A: Crna Gora, Španija, Francuska, Hrvatska Grupa B: Gruzija, Mađarska, Italija, Grčka DIVIZIJA B Grupa C: Srbija, Njemačka, Izrael, Malta Grupa D: Slovačka, Holandija, Slovenija, Rumunija

Danas DIVIZIJA A GRUPA A 17.00 - Crna Gora-Francuska 20.15 - Španija-Hrvatska GRUPA B 17.00 - Gruzija-Italija 19.00 - Mađarska-Grčka DIVIZIJA B GRUPA C 17.00 - Srbija-Izrael 19.00 - Njemačka-Malta GRUPA D 17.45 - Slovačka-Slovenija 20.15 - Holandija-Rumunija

Crna Gora je od 2008. godine u Malagi, kada se okitila na debitantskom nastupu zlatnim odličjem, osvajala medalje 2012 - (srebro), 2016 - (srebro) i posljednju 2020. godine u Budimpešti. Tada su ,,ajkule“ u meču za bronzu savladale Hrvatsku u preokretu koji se još prepričava. Sada, u Hrvatskoj, možda naš tim nema velike zvijezde, ali energija i zajedništvo mogu da ih odvedu do završnice. Pod uslovom da za početak dobro otvore šampionat i izbjegnu, eventualno, meč osmine finala sa Srbijom iz B divizije koja je favorit u A grupi.

Nakon utakmice sa Francuskom, slijede dueli sa Španijom (6. januar, 17.45) i na kraju sa Hrvatskom (8. januar, 20.15).

Direktan plasman u četvrtfinale izboriće dvije prvoplasirane selekcije u grupi.

A. MARKOVIĆ

Francuska Posljednjih godina stvari su se promijenila nabolje.

Velika su ulaganja u klubove, angažovan je veliki broj stranaca, uz koje su se domaći igrači podigli, a sve to je dovelo do toga da 2019. godine, prvi put u istoriji, francuski klub osvoji evropski kup (Marsej osvajač Evrokupa).

Španija Svjetska velesila u vaterpolu! Na posljednjem SP u Fukuoki 2023. osvojili su bronzanu medalju, a isto odličje godinu ranije na prvenstvu Evrope u Zagrebu. U velikom su nizu - 2019. bili su drugi na prvenstvu svijeta, a u Budimpešti 2022. treći put postali svjetski šampioni.

Hrvatska Vaterpolo reprezentacija je simbol uspjeha i najtrofejniji tim iz ove države.

Najveći uspjeh je olimpijsko zlato u Londonu 2012. i dva srebrna odličja u Atlanti 1996. i Rio de Žaneiru 2016.

Vlasnici su dva rekorda sa svjetskih prvenstava.

Hrvatska je od 2007. do 2019. osvajala medalje na sedam uzastopnih svjetskih

Francuska reprezentacija sada ima i nekoliko igrača vrhunske klase, a na putu preporoda bitna je činjenica da će se OI održati u ovoj državi. Zbog toga Francuzi ulažu ogromne napore da se približe vrhu u sportovima koji ne pripadaju eliti. I uspjeli su - na Svjetskom prvenstvu u Fukuoki 2023. bili su šesti, kao i na minulom EP u Splitu.

U Budimpešti 2017. su bili tek deveti (najslabiji plasman od 1978), a onda je uslijedio let koji traje do danas. Poznato je da ova selekcija perferira specifičan stil - moderan i brz, sa dodatnom snagom koju čine vaterpolisti Barselonete.

Igrači iz španskog giganta pružaju sigurnost i znatnu olakšicu u pogledu uigranosti. Španija je favorit za najsjajnije odličje.

prvenstava! Na prvenstvima Evrope ,,barakude“ su najveći uspjeh ostvarile kod kuće. U Zagrebu 2010. i 2022. godine u Splitu osvojili su zlatnu medalju. Dva puta su još Hrvati igrali finala. Petu evropsku medalju (bronza) osvojili su 2018. u Barseloni. Hrvatska još nema vizu za OI u Parizu.

Domaćin ne bježi od uloge favorita i nema sumnje da vidi šansu kod kuće.

Arena

20 Košarka

Četvrtak, 4. januar 2024.

Košarkaši SC Derbija izgubili, praktično, dobijeni meč protiv Splita, ali se okreću narednim obavezama

Jakara: Niko ne smije da se postavi iznad tima PODGORICA – Sve je „mirisalo“ na uspješan kraj godine, u kojoj su „studenti“ prvi put igrali plej-of, u kojoj su po dva puta pobijedili Partizan i Budućnost Voli, u kojoj su osvojili prvi trofej (Superkup).

SC Derbi je protiv Splita u 32. minutu vodio 19 poena razlike (79:60), niko od domaćih navijača nije, vjerovatno, ni pomislio da meč više može biti neizvjestan, a kamoli da Podgoričani na kraju izgube meč.

Dogodilo se, međutim, upravo nezamislivo, tim Dejana Jakare je uspio da prokocka veliku prednost, pa su Splićani kući otišli pjevajući, jer su slavili neočekivanu pobjedu (92:91)...

- Mi iz stručnog štaba smo napravili analizu, imali smo i sastanak s igračima, razgovarali smo o svemu. Ono što se dogodilo protiv Splita, ne smije da se dešava, pogotovo ne u ABA ligi. Uz prednost, koju smo imali, mislim da smo mi treneri do kraja mogli da sjedimo na klupi, a da su iskusni igrači mogli sami da privedu kraju takvu utakmicu. Još nijesam vidio da se izgubi 20 poena razlike za osam minuta. Bilo je previše individualnih akcija. Ako pogledamo cijelu utakmicu, imali smo samo 11 asistencija i 18 izgubljenih lopti. Na kraju smo izgubili pet lopti zaredom, što pokazuje da je u posljednjoj četvrtini pao fokus nakon velike prednosti. A treba da se igra do kraja, bez obzira na rezultat, i niko ne smije da

se postavi iznad tima. Nažalost, nama se to desilo. Analizirali smo i trenerski učinak, bilo je i tu grešaka, ali nakon utakmice svi mogu da budu pametni – iskreno za Pobjedu priča trener SC Derbija Dejan Jakara.

I pored toga što je prokockao veliku prednost, SC Derbi je došao u priliku da pobijedi, jer je poenima Obrija Dokinsa sa linije bacanja povela 91:90, na osam desetinki prije kraja. Međutim, na drugoj strani je Perković pogodio uz zvuk sirene i rastužio domaćina...

- Moramo da idemo dalje, ali to više ne smije da se dogodi, to nam je, svakako, dobra škola. Imamo dosta mladih igrača, i imao sam namjeru da pri tom velikom vođstvu podijelim minutažu svima. Međutim, kada smo izgubili prednost, nije bilo dobro da mlade igrače sa klupe „uvaljujem“ u igru, da oni spašavaju utakmicu, već sam pustio igrače koji su već bili na terenu, koji su osjetili šta se dešava, da najiskusniji pokušaju da izvuku pobjedu. Izgledalo je da igrači Splita u trećoj četvrtini ne mogu više da trče, a na kraju su imali nekih 20 poena iz tranzicije, više-manje u posljednjoj četvrtini. Malo nam fali nešto što smo prije imali, da tri-četiri puta, kad loptu izvode spoljni igrači, „puste“ je na Kamenjaša, koji onda sigurno nešto napravi. Ali moramo da živimo i radimo sa igračima koje imamo, da oni napreduju – dodaje Jakara.

Odlaskom Kenana Kamenjaša u Budućnost, SC Derbi je iz-

gubio najboljeg igrača, koji je do odlaska u redove „plavih“ imao prosjek od 14,9 poena i 9,5 skokova.

- Naravno da je njegov odlazak problem, to je sigurno. Sada nam fali neko ko je u odbrani bio igrač koga protivnik nije napadao, jer ima tu snagu da može sam da brani. Da ne govorim o njegovoj efikasnosti u napadu, jer je bio drugi poenter lige, samo iza Božića. To će, sigurno, da nam fali, posebno zbog odbrane, jer sada moramo da slažemo odbranu od nule, Ivišić i Baćović moraju da budu nosioci igre pod obručem, u kombinaciji sa mladim Mirkovićem i radićemo na tome. A siguran sam da će igrači, koji su do sada imali manje prilike, sada napredovati. Ne smijemo sad da plačemo za Kamenjašem, moramo biti zadovoljni što je naš igrač napredovao, da ga žele i drugi klubovi.

To nam je plus, a mi sa time što imamo vjerujem da možemo da igramo dobro, što smo pokazali protiv Splita u prve tri četvrtine, kada smo bili puno bolji od njih, ali treba da se igra do kraja. ABA liga je teško takmičenje, ako vas neko uhvati na krivu nogu, možete da izgubite i 50 razlike – zaključio S. JONČIĆ je Jakara.

Bord WABA lige izrekao žestoke kazne za dva kluba

Lavovi i Plamen isključeni iz takmičenja

Zadar je favorit, ali idemo na pobjedu SC Derbi u narednom kolu, u utorak, gostuje Zadru, koji je u prethodna dva kola kod kuće pobijedio Partizan, a onda je izgubio od Budućnosti, koja je našla recept za Zadrane.

- Oni i kad nemaju rješenja u napadu daju loptu Božiću i on napravi prednost. Zato su teški za čuvati, može se desiti da igramo odličnu odbranu 16 sekundi, a onda u posljednjih osam Božić uzme loptu i nešto napravi. Igraju ,,pametnu“ košarku, trener Jusup je odlično taktički postavio igru, za sve ekipe zna koga treba napasti, kako se treba braniti, a može usred utakmice i da nešto primijeni ako vidi da nešto ne valja. Međutim, mi ćemo probati da napadnemo njihove slabe tačke, pokušaćemo da sakrijemo naše slabe strane, pogotovo sad kad nemamo Kamenjaša koji nam je bio pola ekipe. Mislim da je Zadar favorit u svojoj dvorani, ali mi idemo na pobjedu, kao u svakom meču. Mlada smo ekipa, možemo da trčimo, biće fokus na odbrani, a ako protok lopte bude dobar, možemo se nadati dobrom rezultatu – rekao nam je Dejan Jakara.

Krilo Mornara prosječno bilježilo 9,6 skokova po utakmici

Veders najbolji skakač ABA lige u decembru PODGORICA – Mornar je od početka sezone ne samo posljednji na tabeli ABA lige, nego je, između ostalog, i najslabija skakačka ekipa regionalnog takmičenja.

Zato su u barskom klubu rea-

govali na tržištu u finišu prošle godine i doveli Uroša Lukovića i Markusa Vedersa.

Veders je već pokazao da će biti pojačanje u borbi za opstanak, a američki krilni košarkaš, koji igra i na poziciji ,,četvorke“,

u decembru je bio najbolji skakač ABA lige sa prosječnih 9,6 uhvaćenih lopti po meču. On je u pet mečeva imao i prosječno bilježio 16,4 poena, te jednu ukradenu loptu po utakmici.

Najbolji poenter decembra bio

je Aleksandar Aranitović iz Cibone sa 21,3 poena po meču, dok je najviše asistencija u

prosjeku u posljednjem mjesecu godine imao Luka Božić S. J. – sedam.

PODGORICA – Košarkašice Lavova i Plamena borile su se u posljednjem kolu grupne faze za četvrto mjesto, a pobjednika tog duela čekalo je mjesto u Top8 fazu WABA lige. Međutim, iako je Plamen ostvario trijumf, tim iz Hrvatske neće biti učesnik glave faze.

Naime, Bord WABA lige odlučio je da oba kluba drastično kazne – isključenjem iz lige, novčanom kaznom i zabranom nastupa u naredne tri sezone!

- Na osnovu izvještaja delegata, detaljnog pregleda snimka utakmice i tonskog zapisa sa utakmice 10. kola grupe A, između klubova Lavovi Brčko i Plamen Požega, a imajući u vidu nemjerljivu štetu nanijetu WABA ligi, BORD lige je na prijedlog direktora lige donio jednoglasnu odluku da se klubovi Lavovi i Plamen, zbog ulaska u utakmicu sa jednim jedinim ciljem, da postignu što manji broj koševa i izgube utakmicu, pri tome da je u tome prednjačila ekipa ŽKK Lavovi, što je apsolutno protiv svih osnovnih pravila i sportskog ferpleja košarkaške igre i ozbiljno narušava ugled i intigritet lige WABA – navodi se u saopštenju Borda WABA lige.

Takođe, konstatovano je da su Lavovi kažnjeni sa 3.500 eura, a Plamen sa 2.500 eura i zabranom nastupa u naredne tri sezone.

Zbog novonastale situacije Superliga igraće se sa sedam klubova. Ekipe u Superligi koje su, prema rasporedu, trebale da igraju sa klubom Plamen Požega su u tim terminima slobodne. Na osnovu postignutih rezultata u grupnoj fazi takmičenja plasman u Superligu WABA su ostvarili Cinkarna Celje, Orlovi i Partizan iz grupe A, te Budućnost Bemaks, Montana, Sloga Požega i Duga Šabac iz grupe B. Crnogorski šampion, Budućnost Bemaks, po rasporedu je trebalo da gostuje Plamenu 10. januara, a zbog ove situacije Podgoričanke će prvi meč u regionalnom takmičenju imati 18. januara, kada će ugostiti Celje u reprizi finala...

R. P.

Četvrtak, 4. januar 2024.

Arena

Rukomet/Košarka

21

Rukometaši Crne Gore danas sa Hrvatskom igraju prvi meč na ,,Kroacija kupu“

PODGORICA - Crnogorski rukometaši 12. januara počeće sedmi nastup na šampionatima Evrope, a najbolji plasman do sada ostvarili su na prethodnom izdanju, 2022. godine, kada su zauzeli 11. mjesto. ,,Lavovi“ su tada upisali tri pobjede – nad Sjevernom Makedonijom, Slovenijom i Hrvatskom, a upravo su dueli sa tim selekcijama odabrani za provjere pred novo izdanje kontinentalnog prvenstva.

Selekcija Vlada Šole izgubila je od Makedonaca 29. decembra u Staroj Pazovi (39:27), a danas i sjutra u Poreču sastaće se sa Hrvatima i Slovencima.

Prvi rival na ,,Kroacija kupu“ je domaća selekcija. Meč počinje u 17 sati, kao i sa ,,deželom“ u petak.

- Odličan turnir i sjajne provjere da vidimo trenutnu formu i gdje smo pred početak Evropskog prvenstva. Atmosfera u ekipi je sjajna, odlično treniramo. Poslije duže vremena imamo više od 10 dana priprema za veliko takmičenje i to smo dobro iskoristili – rekao je pivot Vuk Lazović, koji nije igrao

protiv Sjeverne Makedonije. ,,Lavovi“ su taj meč odigrali u kombinovanom sastavu (nije bilo ni Vuka Borozana, Rista Vujačića, Nebojše Simića i Nikole Matovića), u Poreč su stigli kompletni, a nakon što je selektor Šola spisak kandidata skratio za tri imena - ,,otpali“ su Filip Borozan, Stevan Vujović i Miodrag Ćorsović.

- Očekujem da pokažemo veliku borbenost i sprovedemo sve zamisli selektora. Rezultat nije u prvom planu u ovom trenutku – naglasio je Lazović.

Crna Gora će se za dva mjesta, koja vode u glavnu rundu EP, boriti sa Mađarskom, Islandom i Srbijom.

- Cilj je prolazak u glavnu rundu – poručio je Vuk Lazović.

Društvo u srcu odbrane trebalo bi da mu pravi Vuko Borozan, povratnik u reprezentaciju poslije šest i po godina.

- Vuko je velika pomoć za sve nas i veliki igrač. Sigurno će nam mnogo značiti i radujem se igranju sa njim na pozicijama ,,tri“ i ,,četiri“ u odbrani – naglasio je 35-godišnji Beograđanin.

Na prošlom EHF Euru, koji je

Crvena zvezda potvrdila da je našeg centra poslala na pozajmicu u Istanbul

Simonović i zvanično u Bešiktašu PODGORICA – U utorak su to najavili portal Eurohoops i menadžer Miško Ražnatović, juče je stigla potvrda i iz Crvene zvezde - Marko Simonović je i zvanično napustio Crvenu zvezdu i do kraja sezone će igrati na pozajmici u turskom Bešiktašu.

- KK Crvena zvezda Meridianbet obavještava javnost da će prvotimac našeg kluba, Marko Simonović ostatak sezone 2023/2024. provesti na pozajmici u ekipi Bešiktaša. Marko je tokom prošlog ljeta potpisao ugovor sa „crveno-bijelima“, a stigao je u Beograd iz Čikago Bulsa. Klub želi Marku puno uspjeha, pobjeda i zdravlja u novom klubu u kojem će provesti ostatak sezone - saopštila je Zvezda.

Poslije dvije sezone u Čikagu, tokom kojih je, uglavnom, bio u razvojnom timu Bulsa - G ligašu Vindi Siti Bulsima, Simonović je prošlog ljeta odlučio

da se vrati u Evropu i potpisao je za Crvenu zvezdu. U protekloj polusezoni se nije naigrao u dresu beogradskog evroligaša. U ABA ligi na 11 mečeva u dresu Zvezde prosječno je bilježio 6,3 poena i 3,9 skokova, a u Evroligi, na istom broju utakmica, 2,8 poena i 1,5 skokova.

U Evroligi je samo u tri meča bio starter, a najbolju utakmicu je odigrao protiv Asvela kojem je ubacio 14 poena.

U Bešiktašu će sarađivati sa bivšim trenerom Crvene zvezde Dušanom Alimpijevićem, a osim u prvenstvu Turske S. J. igraće u Evrokupu.

Crna Gora počela desetkovana zbog korona virusa, šansu je izvanredno iskoristio Radojica Čepić. Dvadeset jednogodišnji Pljevljak u međuvremenu je bio u padu forme jer se nije najbolje snašao u Veclaru, koji ga je poslao na pozajmicu u AEK, da bi odlaskom u švajcarski Krins vratio samopouzdanje.

Tačnije, januarski mečevi pokazaće koliko je sjajni srednji bek u tome uspio.

- Očekujem da se u Poreču dodatno uigramo i probamo stvari koje smo vježbali na pripremama. Imaćemo šansu i da vidimo što treba da ispravimo do odlaska u Minhen. Hrvatska i Slovenije su odlične ekipe, takve nas čekaju i na Evropskom prvenstvu – rekao je mladi Pljevljak.

Crna Gora nije među favoritima u grupi na EHF Euru, ali ne bi trebalo da je kvalitetom daleko od rivala. Naprotiv.

- Svi protivnici su odlični. Čekaju nas teške utakmice, ali to je dodatni motiv. Pokušaćemo da ponovimo ili napravimo veći uspjeh nego na prošlom Evropskom prvenstvu – rekao je RaN. KOSTIĆ dojica Čepić.

V. RAIČEVIĆ/RSCG

Poreč rješava dileme pred Njemačku

Radojica Čepić

PERKOVAC: Šolina Crna Gora želi da igra brzo i to nam odgovara Kada je Crna Gora 20. januara 2022. u ,,MVM domu“ u Budimpešti preslišala Hrvatsku (32:26) u prvom meču glavne runde Evropskog prvenstva, u zemlji nekadašnjih svjetskih i olimpijskih šampiona to je doživljeno kao ,,tragedija“. ,,Kauboji“ na medalju čekaju od evropskog srebra 2020, a od prošle godine na poziciji ,,izbornika“ je Goran Perkovac, nekadašnji saigrač našeg selektora Vlada Šole u hrvatskoj reprezentaciji.

- Poznajući Vlada Šolu, Crna Gora sigurno želi da igra brz rukomet, što nam odgovara i moramo se priviknuti na taj tempo jer i Španija, naš prvi rival na Evropskom prvenstvu, igra veoma brzo.

I ne samo Španija, već i ostali timovi. Ipak, nećemo se mnogo osvrtati na Crnogorce, fokus je na našoj igri.

Ukoliko odigramo ono što nam je zadatak, biću zadovoljan – rekao je Perkovac.

Lijevo krilo Melzungena David Mandić poznaje

nekoliko naših igrača iz Bundeslige.

- Crna Gora ima vrlo dobre pojedince. Desni bekovi Branko Vujović i Stefan Čavor su u Bundesligi, golman Nebojša Simić je sa mnom u Melzungenu, lijevo krilo Miloš Vujović je u Gumerzbahu... Generalno, imaju vrlo dobre igrače i moramo ,,sakriti“ njihove vrline. I ovaj i meč sa Slovenijom biće prava uvertira za Evropsko prvenstvo – dodao je Mandić.

Oklahoma prekinula seriju pobjeda Bostona

Embid poput Abdul-Džabara i Čemberlena PODGORICA - Džoel Embid je tripl-dabl učinkom od 31 poena, 15 skokova i 10 asistencija predvodio Filadelfiju do pobjede protiv Čikaga (110:97), koji je igrao bez povrijeđenih Nikole Vučevića i Zeka Levina.

To je Embidu bila 14. uzastopna utakmica sa najmanje 30 poena i 10 skokova. Samo Karim Abdul-Džabar i Vilt Čemberlen imaju bolje nizove sa takvom statistikom: Abdul-Džabara 16 utakmica, a Čemberlen 65 (imao je sedam različitih nizova sa najmanje 14 utakmica 30+10).

Kamerunac je ostvario peti tripl-dabl sa najmanje 30 poena po čemu je nadmašio Čarlsa Barklija na drugom mjestu u istoriji tima. Rekorder Siksersa je Vilt Čemberlen sa 15 takvih utakmica.

Embid je protiv Bulsa najbolje pratio Tajriz Meksi sa 21 poenom, Tobajas Heris je dodao 20 poena, uz osam skokova, a Keli Ubre junior 16.

Kod Bulsa, Demar Derozan je imao skromnih 16 poena, Ajo Dosunmu je dodao 15 kao re-

zervista, 14 je ubacio Kobi Bajt, dok je dabl-dabl zabilježio Andre Dramond sa 11 poena i 17 skokova.

Oklahoma je pobijedila Boston 127:123 i ostvarila petu uzastopnu pobjedu, osmu u posljednjih devet mečeva. Tander je u tom nizu u dva navrata pobijedio Denver, prekinuo niz Los Anđeles Klipersa od devet pobjeda, pobijedio vodeću ekipu Zapadne konferencije Minesotu, a sada i najbolju ekipu lige Boston.

Oklahomu je predvodio Šej Gildžes-Aleksander sa 36 poena, sedam asistencija i šest skokova. Džoš Gidi postigao je 23 poena uz osam skokova i šest asistencija, Džejlen Vilijams 16 poena, a Čet Holgrem 14 poena uz sedam skokova.

Boston je prekinuo niz od šest pobjeda, a najefikasniji u toj ekipi bili su Kristaps Porzingis sa 34 poena uz 10 skokova i Džejson Tejtum sa 30 poena, uz 13 skokova i osam asistencija.

Memfis je savladao San Antonio sa 106:98 i prekinuo niz od tri poraza. Dža Morant pred-

vodio je Memfis sa 26 poena i 10 asistencija, dok je Dezmond Bejn dodao 24 poena, a Santi Aldama 13 poena i 11 skokova.

U ekipi San Antonija najefikasniji su bili Viktor Vembanjama sa 20 poena uz sedam skokova i Keldon Džonson sa 19 poena, uz šest skokova i četiri asistencije.

Košarkaši Golden Stejta pobijedili su Orlando sa 121:115 i prekinuli niz od tri poraza.

Voriorse je predvodio Stefen Kari sa 36 poena uz šest asistencija i četiri ukradene lopte i učestvovao je u postizanju 13 uzastopnih poena tokom četiri minuta u završnici utakmice.

Džonatan Kaminga pobjedi je doprinio sa 19 poena, šest skokova i četiri asistencije, Klej Tompson sa 15 poena, a Kris Pol sa 12. U poraženom timu Paolo Bankero imao je 27 poena, 12 skokova i šest asistencija, a Franc Vagner 25 poena. Šarlot je slavio protiv Sakramenta sa 111:104 i prekinuo niz od 11 poraza. Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Te-

ri Rozije sa 34 poena, od kojih je 14 postigao u četvrtoj četvrtini, Majls Bridžis postigao je 27 poena, a Pi Džej Vašington 17.

U ekipi Sakramenta Dearon Foks postigao je 30 poena, Domantas Sabonis 23 poena uz 19 skokova, ali je imao i 11 izgubljenih lopti.

Rezultati: Filadelfija – Čikago 110:97, Memfis – San Antonio 106:98, Nju Orleans – Bruklin 112:85, Oklahoma – Bos t o n 1 2 7 : 1 2 3, Golden Stejt – Orlando 121:115, Sakramento – Šarlot 104:111.

S. J.

ŠAH Prvenstvo prosvjetara i simultanka GM Milana Draška na kraju 2023.

Lijepa uvertira za novu sezonu

IN MEMORIAM

Maksim Lutovac

Oblačan i kišovit decembarski dan na izmaku 2023. godine nije mogao ugasiti šahovski plamen i radost susreta sa našim dragim velemajstorom Milanom Draškom, koji je učenicima, nastavnicima i ljubiteljima drevne igre iz spuškog kraja, donio istinski doživljaj i zadovoljstvo svim učesnicima simultanke u OŠ ,,Njegoš“.

U okviru danilovgradskih dana kulture i sporta, u zbornici ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove, tog poslijepodneva vaskrsli su lirski osvrti i anegdotska kazivanja nekadašnjeg reprezentativca i selektora, koji je evocirao uspomene na legende svjetskog šaha, Mišu Talja, Andreja Lilijentala, Bonju Ivanovića, na njihove susrete i druženja, krajem 80-ih prošlog vijeka. Zahvalni, dragom prijatelju, školi i

energiji članova ŠK ,,Prosvjeta“ Draganu Čađenoviću, Andriji Raduloviću, Željku Sekuloviću i Velimiru Jekniću za još jedan lijep šahovski, životni, nadasve edukativni susret, starijih sa mladima i našom budućnošću! Velemajstor je prekoputa sebe imao dvadesetak ,,ratobornih“ protivnika i postigao ubjedljiv trijumf, uz nekolika remija. Bila je to lijepa uvertira za tekuću takmičarsku sezonu koja je uspješno realizovana zahvaljujući učiteljicama Oliveri Jovanović i Bojani Drobnjak, zatim rukovodstvu ŠK ,,Prosvjeta“ i šefu poslovnice ,,Alter Modus“ Milošu Đukanoviću.

Na drugom ,,šahovskom frontu“ u ,,Kaisinom hramu“ Srednje medicinske škole u Podgorici nadmetali su se nastavnici podgoričkih osnovnih i srednjih škola, na turniru pod pokroviteljstvom

OSPPG i ŠK ,,Prosvjeta“. Prije početka prvog kola, kolege je pozdravio predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović. Poslije 11 odigranih kola prvo mjesto sa devet poena osvojio je mladi prof. informatike Vasilije Krstonijević. Isti učinak imao je i prof. crnogorskog jezika Dragan Čađenović ali je njemu pripala srebrna medalja zbog slabijeg buholc koeficijenta.

Bronzanom se okitio prof. matematike Velimir Jeknić sa 8,5 poena. Zatim slijede Žarko Bugarin sa 8,5, Goran Petrušić sa 8, Božo Simović sa 7, Darko Popović sa 5, Milinko Mihailović sa 4,5, Ranko Bošković sa 2,5, te Vesko Rašković i Milika Danilović sa po 2 poena.

Pravdu je bez primjedbi dijelio Milan Radonjić, a nagrade najboljima uručio je predsjednik ŠK ,,Prosvjeta“ Željko Sekulović.

Na Svjetskom prvenstvu u rapidu i blicu u Uzbekistanu

Dvostruka kruna Karlsena Ništa novo, kada je riječ o SP u rapidu i blicu.

Magnus Karlsen je u uzbekistanskom Samarkandu preslišao je kolege po tituli i

po peti put, odbranivši prošlogodišnji trijumf, pridružio bogatoj riznici nagrada još dva pehara sa najprestižnijih planetarnih takmičenja. Dvo-

struka kruna sa pomenutih turnira samo potvrđuje činjenicu da je norveški genije bez premca u igri po ubrzanom tempu.

Nd6 28.Bf1 Bxf1 29.Kxf1 Nf5 30.Ke2 h5 31.gxh6 Nf6 32.Qa4 Nxh6 33.Ne5 Nf5 34.Qc6 Qxc6 35.Nxc6 a5 36.Nf3 Ne4 37.a4 Kf8 38.Nce5 Ke7 39.Ke1 Nf6

40.Ng5 Nd6 41.Ke2 Nd7 42.Nc6+ Ke8 43.Kd3 Nf5 44.Nf3 Nf6 45.Ke2 Ng8 46.b4 axb4 47.Nxb4 Nge7 48.Nd3 Nc8 49.Nde5 Ncd6 50.Nc6 f6 51.Nb4 Ne4 52.Na2 Kd7 (dijagram) 53.Nd2 Nxd2 54.Kxd2 Nxh4 55.Nb4 Nf5 56.Nd3 g5 57.Kc3 Kc6 58.Kd2 Nd6 59.f3 Kb7 60.Nf2 Ka6 61.e4 dxe4 62.fxe4 Ka5 63.Kd3 Kxa4 64.e5 fxe5 65.dxe5 Nf7 66.Kd4 Nd8 67.Ne4 g4 68.Ke3 b5 69.Kf4 b4 70.Kxg4 b3 71.Kg5 Nc6 72.Nc5+ Kb4 0:1

Vidit 0 Karlsen 1 1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.g3 Bb4+ 4.Bd2 Bxd2+ 5.Qxd2 0–0 6.Bg2 d5 7.Nf3 c6 8.b3 b6 9.0–0 Bb7 10.Nc3 Nbd7 11.Rfd1 Qe7 12.Rac1 Rfd8 13.Qf4 Ba6 14.cxd5 cxd5 15.g4 Rac8 16.g5 Nh5 17.Qd2 g6 18.h4 Qb4 19.e3 Ng7 20.Bh3 Rc7 21.Qb2 Rdc8 22.Nb1 Ne8 23.Rxc7 Rxc7 24.Rc1 Qd6 25.Rxc7 Qxc7 26.Qa3 Be2 27.Nbd2

Priredio: B. KADIĆ

Crnogorskoj plejadi šahovskih velikana i divnih pedagoga i prosvjetara koji su za života pružili nemjerljiv doprinos razvoju i prosperitetu drevne igre, a posebno afirmaciji nauke i obrazovanja, pridružio se 31. decembra godine prof. Maksim Lutovac.

U 88. godini preselio se u draga sjećanja čovjek ogromnog stvaralačkog duha koji je na svim poljima neizmjerno širio pozitivnu energiju i bio uzor svima koji su težili znanju i obrazovanju. Njegov rodni Bar i Crna Gora pamtiće ga i kao direktora Gimnazije ,,Niko Rolović“ kojom je uspješno rukovodio skoro tri decenije i za to vrijeme ugradio sebe u impresivnu biografiju ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove.

Za svoj društveni angažman i dostignuća nagrađen je 1983. i najvećim opštinskim priznanjem ,,24. novembar“. Lutovac je osvojio titulu seniorskog prvaka 1963. i jedan je od prvih kod nas sa prestižnim zvanjem nacionalnog šahovskog majstora, Autor je više reprezentativnih naslova među kojima su knjige ,,Sozina“, ,,Vrtovi drevne igre“, ,,Balada o Vladimiru“, ,,Crno bijela polja“, ,,Bar-grad feniks“, zatim prva štampana knjiga o našem šahu iz 1984. ,,Crnogorski šah E4“ i ,,Šahovski vijenac“ koju je legendarni velemajstor Svetozar Gligorić nazvao ,,šahovskom Biblijom.

Takođe, Lutovac je bio nenadmašan u organizaciji sedam čuvenih velemajstorskih turnira ,,Sozina“ i maksimalno se zalagao za one kapitalne projekte koji su širili šahovske misiju među mladima.

Profesor Lutovac je bio omiljen ne samo kod učenika, kolega i šahista, nego i kod čitaoca Pobjede kojima je u jednom periodu privlačio pažnju šahovskom rubrikom i zanimljivostima sa crno-bijelih polja.

Četvrtak, 4. januar 2024.

U Portonovom održ

PODGORICA - Član podgoričkog Atletskog kluba Sparta, Novljanin Željko Dabović, 2023. godinu zaključio je pobjedom na trci u Dubrovniku, da bi 2024. otvorio trijumfom na sportsko-turističkoj manifestaciji „Portonovi New Year’s Run 2024“.

U ženskoj konkurenciji slavila je Ksenija Ražnatović.

Dabović, koji je i prošle godine bio najbrži, trku na pet kilometara, u lijepom ambijentu rizorta Portonovi, istrčao je za 16 minuta i devet sekundi i postavio novi rekord staze.

-Sjajna atmosfera u Portonovom, zaista lijep kompleks.

Uslovi za trčanje su bili dobri.

Zahvaljujem organizatorima, na čelu sa Filipom Vujadonovićem, koji su učinili da trka bude pravi spektakl - rekao je Dabović. Član naše atletske reprezentacije je istakao da su svi učesnici trke uživali u prelijepom ambijentu.

-Imam dosta istrčanih trka, ali ovo je jedna od najljepših – izuzetno lijepa, dobro organizovana, sa publikom duž cijele staze - rekao je Dabović.

Govoreći o rekordu, on je istakao da staza, iako pet kilometara, nije uopšte naivna.

-Ima dosta uspona i to je otežavalo takmičarima. Sa druge strane, sam ambijent ih je motivisao da ostvare svoje najbolje rezultate - rekao je Dabović.

Kao drugoplasirani završio je Rustam Mendubaev iz Triatlon kluba Budva (16.38), dok je treći bio Marko Kavaja iz ce-

Željko ponov

tinjskog Triatlon kluba (TK) Lovćen (17.08).

Ražnatović je u ženskoj konkurenciji trijumfovala u vremenu 21 minut i četiri sekun-

Iskusni napadač se vratio u Hajduk

Kalinić ponovo na ,,Po ugovoru piše da će ig PODGORICA - Splitski velikan Hajduk dobio je potencijalno veliko pojačanje – na ,,Poljud“ se vratio Nikola Kalinić (35), nekadašnji fudbaler Milana i Atletiko Madrida.

le godine, kada je odlučio da napravi pauzu od nekoliko mjeseci.

Hrvatski mediji prenijeli su da u ugovoru Kalinića piše da će igrati za jedan euro mjesečno.

- Što se tiče finasija, to je bilo najlakše u tri godine koliko sam u Hajduku. Dogovorili smo jedan euro njegove plate.

On želi da pomogne Hajduku i osvoji titulu, to je jedini motiv zbog kojeg se vratio – re-

Iskusni napadač stigao je među ,,bile“ nakon višemjesečne pauze i potpisao ugovor do kraja sezone.

Kaliniću je ugovor sa Hajdukom istekao krajem jula proš-

Održana treća novogodišnja turneja Četiri skakaonic

Herl slavio u Insbruku PODGORICA - Jan Herl pobjednik je takmičenja u Insbruku, treće stanice novogodišnje turneje Četiri skakaonice.

Austrijanac je bio vodeći i nakon prve serije, a do druge pobjede u Svjetskom kupu došao je skokovima od 134 i 127,5 metara, za koje je dobio 267,5 bodova. Kao drugoplasirani završio je Japanac Rjoju Kobajaš skokovima od 128,5 i 132 metara i zbirom od 258,7 bodova.

EPA-EFE/ANNA SZILAGYI

Arena

22

Slavlje Herla

Kobajaši je, nakon takmičenja u Insbruku, preuzeo prvo mjesto u plasmanu Novogodišnje

Četvrtak, 4. januar 2024.

žana novogodišnja atletska trka

o Dabović vo najbolji

de, a u generalnom plasmanu, u ukupnoj konkurenciji, imala je 22. rezultat.

-Drago mi je što sam pobjedom otvorila sezonu. Nijesam oče-

ce

kao je sportski direktor kluba Mindaugas Nikoličius.

Kalinić je profesionalnu karijeru počeo u Hajduku, odakle je 2009. godine otišao u Blekburn za sedam miliona eura.

Hajduk je posljednji put šampion Hrvatske bio 2005. godine, a polusezonu u HNL završio je na prvom mjestu sa šest bodova više od Rijeke, a sedam od Dinama.

Splićani su odigrali meč više od Rijeke, a dva od ,,modrih“. Ne. K. turneje. Pobjedničko postolje kompletirao je Mihael Hejbol skokovima od 131 i 135,5, za koje je dobio 254 boda. Kao četvrtoplasirani završio je Slovenac Lovro Kos. Kobajaši je vodeći u plasmanu novogodišnje turneje sa 857,6 bodova. Njemac Andreas Velinger, koji je bio peti, zauzima drugo mjesto sa 852,8 a treći Herl sa 834 boda. Austrijanac Štefan Kraft vodeći je u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 809 bodova. Velinger je drugi sa 652, dok treće mjesto zauzima Herl sa 511 bodova.

Tradicionalna novogodišnja turneja biće završena 6. januara u Bišofshofenu. R.A.

ja je istakla da je predivno trčati po Portonovom i da je to bilo magično iskustvo.

-Nijesam imala priliku često da dolazim do sada, tako da mi je ovo bila jedinstvena šansa da obiđem Portonovi. Nijesam tokom trke mogla da vidim mnogo, ali ću do kraja dana to nadoknaditi - rekla je Ražnatović.

Drugo mjesto osvojila je Mirjana Radenović (21.20), dok je pobjedničko postolje u ženskoj konkurenciji kompletirala Petra Raičević (23.15).

Trka na pet kilometara okupila je 139 takmičara iz deset država.

Glavnom događaju prethodila je dječja trka, koja je okupila 80 učesnika. Menadžer Portonovi Training studiija Filip Vujadinović kazao je da je druga novogodišnja trka u Portnovom rizortu bila više nego uspješna i sa većim brojem učesnika nego prošlogodišnja.

-Raduje činjenica da imamo učesnike iz deset država. Pomenuo bih trku za najmlađe, kojom je i počela manifestacija. U tri kategorije trčalo je 80 učesnika. U trci za odrasle nastupilo je 139 takmičara - rekao je Vujadinović.

Dugogodišnji karatista i reprezentativac je istakao da je sportska manifestacija dala sjajnu uvertiru za cijelu godinu.

-Nadam se da ćemo, kao i prošle godine, imati veliki broj događaja za najmlađe, ali i starije, da ćemo nastaviti saradnju sa lokalnom zajednicom i Crnogorskim olimpijskim komitetom - rekao je Vujadinović. R.P.

HNK HAJDUK

Poljudu“, u grati za euro

kivala, ali sam priredila lijepo iznenađenje. Istrčala sam i dobar rezultat i postavila lični rekord. Nova godina počela je dobro - rekla je Ražnatović, ko-

Arena

Kalinić na potpisivanju ugovora

Sportski miks 23

Golman crnogorske reprezentacije traži novi klub

Mijatović napustio Borac PODGORICA - Milan Mijatović više nije golman Borca iz Banjaluke.

Prema pisanju tamošnjih medija, iskusni čuvar mreže se nije dogovorio sa Banjalučanima o finansijskim uslovima, pa je iskoristio klauzulu u ugovoru i odlučio da potraži novi klub.

Mijatović je u Borac stigao 10. avgusta prošle godine, a na golu Borca stajao je 14 puta u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.

Iskusni 36-godišnjak bio je jedan od najboljih igrača Borca u polusezoni, a od novembra nije branio jer je doživio povredu na utakmici između Mađarske i Crne Gore. Tada je pri ispucavanju jedne lopte doživio povredu prednje lože.

Portali iz Bosne i Hercegovine nezvanično pominju da će Mijatović karijeru nastaviti

u Srbiji, jer ima već spremnu ponudu od tamošnjeg superligaša. R.P.

Drugoligaš sa Cetinja dobio drugo pojačanje u zimskom prelaznom roku

Povratak u Lovćen nakon pet godina Najmlađi prvoligaš dobio treće pojačanje

Prenkočević potpisao za Mladost PODGORICA - Martin Prenkočević vraća se u crnogorski fudbal, jer je dogovorio prelazak u Mladost iz Donje Gorice.

Pouzdani defanzivac nedavno je raskinuo ugovor sa albanskim Kastriotijem i na DG arenu dolazi kao slobodan igrač. Prenkočević je igrao za Dečić, Kom, Petrovac i Rudar, a u avgustu je odlučio da karijeru nastavi u Albaniji. Ipak, nakon samo polusezone vraća se u crnogorski fudbal.

Prvoligaš iz Donje Gorice tako je nastavio da se pojačava uoči drugog dijela sezone, a Prenkočević je treće pojačanje za Mladost, nakon što su ugovore sa klubom potpisali Kristijan Vuljaj i Nemanja Đurović.

Inače, OFK Mladost je prvi dio sezone završila kao osmoplasirana sa 17 osvojenih bodova. R . P.

PODGORICA – Vuko Vujović drugo je pojačanje Lovćena uoči nastavka sezone u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore.

Nekadašnji omladinski reprezentativac Crne Gore posljednji angažman imao je na Panami, a prethodno je pet godina branio u Grčkoj. Dvadesettrogodišnji golman karijeru je počeo u Lovćenu, odakle je 2018. godine prešao u Levadijakos.

Vujović je drugo pojačanje cetinjskog tima, a prethodno je dres najstarijeg crnogorskog fudbalskog kluba zadužio Danilo Bracanović, koji je takođe ranije bio član tima sa Obilića poljane.

R. P.

Detaljni pregledi ustanovili stepen povrede golmana Napolija

Meret van terena najmanje mjesec PODGORICA - Aleks Meret biće van terena najmanje mjesec – saopšteno je iz Napolija.

Italijanski mediji objavili su da će Napoli biti bez prvog čuvara mreže vjerovatno mjesec, nakon što su stigli detaljni pregledi, koji su utvrdili da je zadobio povredu drugog stepena semimembranoznog mišića lijevog bedra.

Italijanski mediji javljaju da će sa te​ ajmanje četiri nerena odsustvovati n djelje, a oporavak se može produžiti.

Mereta će u narednom periodu zamijeniti Pjerluiđi Golinija, koji se i sam vraća nakon oporavka od povrede. R. A.

Ikardi se vraća u Seriju A PODGORICA - Mauro Ikardi, po svemu sudeći, vraća se u Seriju A. Ikardi je, inače, za Galatasaraj postigao 40 golova na 53 odigrana meča. Ove sezone 17 puta se upisao u strijelce na 27 utakmica, a italijanska javnost

tvrdi da će se već ovog januara vratiti u Seriju A. Naime, novinar Roberto Alesi tvrdi da je dogovor već postignut.

Ikardi je od ljeta 2013. godine igrao u Interu, kada je došao iz Sampdorije i bio je kapiten ove ekipe. R.A.

24 Feljton

Četvrtak, 4. januar 2024.

POLA MILENIJUMA OD TURSKOG POPISNOG DEFTERA IZ 1523. GODINE Piše: Slobodan ČUKIĆ U novootkrivenom arhivskom dokumentu koji je 2021. godine objavio turski istoričar Feridun M. Emecen, a našoj javnosti prezentovao Luka Lopičić nalazi se i podatak koji znatno rasvjetljava sliku o Crnojevićima. U njemu se, pored ostalog, pominje i Đurđeva „velika kuća” u zetskom selu Piranići. Ovo se odnosi na situaciju s početka 1497. godine, i začudo, o tom zdanju nema pomena u defterima iz 1521. i 1523. godine. Zbog toga se nije ni znalo za taj objekat.

U dokumentu se navodi da je ta kuća nalik palati i da je okružena kamenim zidovima. Tu se nalazi i štala kapaciteta trideset konja, sa podrumom.

Ovo je više nego dragocjeno, jer smo dobili prvorazredno svjedočanstvo o većem crnojevićkom zdanju u Piranićima, koje je, kako se naslućuje, bilo utvrđeno, odnosno, opasano bedemima – za šta su, kako ćemo viđeti u nastavku, postojali dobri razlozi.

Selo Piranići se nalazilo nedaleko od rijeke Morače, u ataru današnjih Grbavaca. Nosilo je taj naziv i u predosmanskoj epohi. U njemu je 1523. popisan 21 domaćin - Marin Đinov, Rado Vučkov, Vučko Herakov, Ivaš Vučkov, Vukosav Milakov, Bojko Stanišin, Boško Nikolin, Đurđić Milkov, Vukašin Selakov, Novak Nikšićev, Vuksan Ratkov, Vučeta Rajčin, Vojko Borkov, Bojko Đurov, Radič Stjepanov, Lukač Božidarev, Tomaš Radosavov, Radič Grbajičin, Jovan Bogolicin, Petrija Stalićev i Borić Bogdanov.

Piranići se, osim u defterima iz 1497, 1521. i 1523, pominju i 1614. godine u Opisu skadarskog sandžakata Marijana Bolice. Bolica je zabilježio da je tada u Piranićima („Piranichi”) bilo 29 kuća i 60 vojnika pod komandom Raička Mijova. U decenijama nakon 1614. godine žitelji tog sela su prešli na islam, a u prvoj polovini 18. stoljeća su se iselili u Botun na suprotnoj strani Morače. Odatle su se kasnije raseljavali prema Skadru i drugim gradovima.

U crnojevićko doba Piranići i Grbavci su bili zasebna sela, udaljena međusobno jedan kilometar. U ataru današnjih Grbavaca su se nalazili i Cr-

Pogled s Divan grada na polje

4.

Đurđeva palata u Piranićima u polju podno Divan-grada U arhivskom dokumentu, koji je 2021. godine objavio turski istoričar Feridun M. Emecen, pominje se, pored ostalog, i velika kuća Đurđa Crnojevića u selu Piranići.

Navodi se da je pomenuta građevina nalik palati okružena kamenim zidovima. Tu se nalazila i štala kapaciteta trideset konja, sa podrumom nopetrići, koji se pominju u defterima. Između ovih naselja i Morače protezao se široki pojas plodnog zemljišta, koji se u posljednjih dvjesta godina smanjio zbog širenja rječnog korita.

Piranići su vremenom pripali Grbavcima i danas su samo zaseok tog sela. Naziv Crnopetrići je pao u zaborav.

U istorijskom i arheološkom smislu, Piranići su odavno prepoznati kao jedno od važnijih crnojevićkih središta. Iznad tog sela, na kamenitom brijegu visokom pedesetak metara, nalazilo se utvrđeno i nepristupačno naselje Divan-grad. U člancima u „Glasu Crnogorca“ iz 1886. godine ta utvrda se pominje i pod nazivom Piran grad što je očito stajalo u neposrednoj vezi sa imenom Piranići.

Piranići su najvjerovatnije bili i prvobitan naziv za utvrđeno naselje na brijegu.

Pavle Mijović je u knjizi „Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori“ naveo da je Divan grad turska utvrda, što je veliki previd.

Do turskih utvrda su redov-

Ostaci kule u Divan gradu

no vodili putevi koji su za to doba bili relativno široki. Takva je bila situacija sa Žabljakom Crnojevića, Medunom i Bašin gradom iznad Ponara, mada se kod ovog posljednjeg taj put danas teško uočava. Do crnojevićkih utvrda nijesu vodili široki putevi, već uske staze. Do Divan grada nije vodila čak ni staza. Do njega se stizalo preko kamenitih terasa od kojih je svaka pojedinačno predstavljala dobar zaklon i odlično mjesto za prepad na nepozvane goste.

Krajem 19. stoljeća u Grbavcima je zabilježeno predanje da je Divan-grad podigao Stefanica Crnojević, otac Ivana Crnojevića. Stefanica je umro 1465. godine, pa bi se po tome nastanak Divan-grada (Piran-grada) morao smjestiti u dvije prethodne decenije. Poznato je da je Stefanica 1441. godine od Stefana Vukčića Kosače dobio pet sela, među kojima su bili Goričani (današnji Vukovci), Goljemadi, Krusi i Beri. Upućenijima je poznato da ta četiri sela zahvataju skoro

Iznad Piranića, na kamenitom brijegu visokom pedesetak metara, nalazilo se utvrđeno i nepristupačno naselje Divan-grad. U člancima u „Glasu Crnogorca“ iz 1886. godine ta utvrda se pominje i pod nazivom Piran grad što je očito stajalo u neposrednoj vezi sa imenom Piranići. To je najvjerovatnije bio i prvobitan naziv za utvrđeno naselje na brijegu

Prilaz Divan gradu

Ostaci Divan grada

Selo Piranići se nalazilo nedaleko od rijeke Morače, u ataru današnjih Grbavaca. Nosilo je taj naziv i u predosmanskoj epohi. Piranići se, osim u defterima iz 1497, 1521. i 1523, pominju i 1614. godine u Opisu skadarskog sandžakata Marijana Bolice. U decenijama nakon 1614. godine žitelji tog sela su prešli na islam, a u prvoj polovini 18. stoljeća su se preselili u Botun na drugu stranu Morače. Odatle su se kasnije raseljavali u Skadar cijeli pojas na desnoj obali rijeke Morače. Ali, među njima nije bilo Grbavaca, Crnopetrića i Piranića. Stefanica je ta tri naselja stavio pod svoju vlast malo kasnije, najkasnije do 1452/1453. godine kada je u tri navrata porazio srpsko-turske vojske despota Đurđa Brankovića i zauzeo Podgoricu i Zetsku ravnicu.

Stefanica je ubrzo zauzeo i Žabljak u koji je prenio prijestonicu.

Moguće je da je još tada započeo da gradi Divan grad na desnoj obali Morače. Taj poduhvat je najvjerovatnije bio motivisan zauzećem Meduna od strane Turaka 1456. godine, kao i okolnošću da su Turci do 1466. godine zauzeli Podgoricu. Divan grad je po svoj prilici bio istureno strateško uporište na granici Crnojevićke države koju je činila rijeka Morača. Bio je predstraža Žabljaka Crnojevića za bilo kakve vojne pokrete iz pravca Podgorice. Sa Divan grada se moglo jasno osmatrati što se dešava u velikom dijelu

ravnice. Mogućnost iznenađenja je bila mala jer je neprijatelj u slučaju napada na Divan grad prvo morao preći rijeku Moraču, što je žiteljima Piranića i utvrde na brijegu ostavljalo dovoljno vremena da se pripreme za odbranu. Iznad Divan grada se nalazi brdo Trošan preko koga su branioci mogli lako da se povuku prema Goljemadima u slučaju nevolje. O ulozi Divan grada posredno govori i ona štala za trideset konja koja se pominje u defteru iz 1497. godine.

Prosto je nevjerovatno da u našoj istoriografiji nije rasvijetljena uloga ovog uporišta koje nije bilo tek neka tvrđavica. Učitelj Andrija Jovićević je u Divan gradu početkom prošlog stoljeća vidio stotinak (!) suvomeđnih i klačnih kuća, a među njima i visoku kulu stražaru „na dva boja”. „Divan se – piše Jovićević - nalazi na zapadnoj periferiji oblasti između Lekića i Grbavaca. To je kameniti brežuljak

na obali Morače, uzvišen za 50 metara. Njegova strana od Morače je nepristupačna, a zaleđem je naslonjen na Trošan-glavicu. Strana Divana ka Trošan-Glavici i razdolje iza njega načičkano je kućištima.

Kuće su građene bez reda i rasporeda, od tvrdog materijala, kamena i klake, uvijek u vidu pravougaonika, a bile su zbijene i ispredvajane uskim sokacima, kakvi se vide svuda po starim gradovima. Na vrhu grada je bila kula sa puškarnicama, i tu je živio zapovjednik i gradska straža. Odbrana je sa grada bila sigurna, jer grad dominira nad svim kućama, nad svim pristupima i cijelom okolinom na strani polja. Govore da je Ivan Crnojević provodio ljeto na Divanu a zimu u Žabljaku, i pokazuju na vrhu grada jedan prirodni stolovati kamen, na kome je Ivan sjedio i gledao na Zetu.

Zaista je sa Divana neobično lijep pogled na Zetu, kučke i malisorske planine. U Divanu je moglo biti do 100 kuća. Sa Grbavcima, koji se nalaze u neposrednoj blizini Divana, i sa Divanom skopčano je ime nekog vojvode Zimonje, koji je ovdje živio za doba Ivana Crnojevića. Možda je Zimonja bio zapovjednik Divana, pa po tome i jedan od prvih Ivanovih vlastelina i vojvoda…” ( “Zeta i Lješkopolje – Skadarsko jezero“, fototipsko izdanje CID, Podgorica, 1999, str. 39-40).

Mnogi od objekata koje je opisao Jovićević postoje i danas, uključujući i kulu.

To nije sve. U polju ispod kamenitog brijega, na mjestu zvanom Crkvina nalazi se veliko srednjovjekovno groblje, površine 100 x100 metara. U središtu groblja, u gustoj šumici, kriju se ostaci crkvice Sv. Đorđa iz crnojevićkog doba. Od crkvice je preostala samo apsida koja je u potpunosti zahvaćena bršljanom. Oko nje je veći broj fino ili grubo otesanih i očuvanih grobnica. Među njima ima i neobično visokih kamenih ploča, sa kiljanima kod glave i nogu, orijentisanim u pravcu istok-zapad. (Nastavlja se)

Zapis 25

Četvrtak, 4. januar 2024.

Smrt spriječila našeg oskarovca da snimi ,,Kristalne otmičare“, ostali scenario i knjiga snimanja

Ono što je iza projekta ostalo nije samo dragocjenost – već može biti i divan vidik za našu kinematografiju. I zato što su praznični dani – neka bude početak. I sve kao da je stalo u podnaslov: ispod onog ,,Kristalni otmičari“, na prvoj strani scenarija pisalo je i jedno ,,Pukotina u izgubljenom vremenu“... Prekinuto iznenadnom smrću velikog autora 8. juna 1998. nakon infarkta u 72. godini.

Neprocjenjiva knjiga

Sve kao da je stalo u podnaslov: ispod onog ,,Kristalni otmičari“, na prvoj strani scenarija pisalo je i jedno ,,Pukotina u izgubljenom vremenu“... Prekinuto iznenadnom smrću velikog autora 8. juna 1998. nakon infarkta u 72. godini ljeta 2012. Ostojić je posljednjih godina ušao i u izuzetno zahtjevan i skup projekat, da se animirani film po tekstu ,,Kristalnih otmičara“ ipak snimi. Sa budžetom procijenjenim na više miliona eura!

Naslijedio je scenario 2008. od Dušanove udovice Melite Andres–Vukotić, već godinama radi na projektu, o čemu je naš list pisao u martu 2021.

Tako znamo da je, prema Dušanovoj ideji i zamisli Borisa Marinija, prvu verziju scenarija ,,spakovao“ Aleksandar Žiljak u maju 1995, dakle nekoliko mjeseci prije kraja rata.

Da je u junu iste godine završena i druga verzija scenarija na 160 strana. Da je po narednoj verziji na ljeto 1996. skockana i detaljna knjiga snimanja, po Vukotićevim detaljnim vizuelnim rješenjima i crtežima. Kao kreatori ideje navedeni su Vukotić i Marini, kao scenaristi Dušan i Žiljak...

Ostojić navodi da je knjiga snimanja (sada prava i neprocjenjiva dragocjenost), A3 formata sa 205 strana, imala pretežno po četiri crteža na svakoj strani. Naravno, opisujući kako bi trebalo vizuelizovati događaje scenarija.

Dakle, Vukotić je praktično imao ,,spakovan“ plan snimanja; i ne samo to, isporučio je knjigu, koja je, sasvim maštovitim crtežom i konceptom, iz ruke svjetski bitnog animatora – sasvim vrijedno umjetničko djelo. U martu 1998. scenario je sveden na 150 strana, pa preveden na engleski, češki i njemački.

Dušan je planirao film trajanja 100 minuta, od čega bi sat bila ,,igrana“ forma sa glum-

Dušan Vukotić sa statuom Oskara

cima, a 40 – animacija. Zagrebačka Futura film je planirana za koprodukciju, a Vukotić je tog proljeća 1998. pregovarao sa češkim studijom ,,Barandovo“ sa kojim je već decenijama imao sjajnu saradnju... I sve prekinuto – njegovom iznenadnom smrću.

Kao dinosaurusi

Glavni lik trebalo je da se zove Burgi; nešto poput dobroćudnog, malenog dinosaurusa – biljojeda. Iz svijeta davno zaboravljenog ispod površine Zemlje... E, taj Burgi se, u potrazi za nestalom majkom koju je zgrabilo dvoglavo čudovište Orga (neka opasnija verzija svijeta iz doba Jure), slučajno nađe na površini i u našem svijetu.

Tu na scenu nastupaju djevojčica Rea i dječak Sendi, koji Burgija prvo pokušavaju da zaštite od pohlepnog cirkuhfs.hr

Autor, animator i oskarovac, koji je početkom šezdesetih odbio lično Volta Diznija za holivudski posao, jer mu se to nije uklapalo u umjetničku viziju i koncept – u ratnim devedesetim u Zagrebu, u kom je stvarao i ostvario se, našao se na margini. U najmanju ruku ignorisan; to što je ,,izvanjcu“ Vukotiću tih godina mislila zvanična Hrvatska se najbolje objasni činjenicom da opominjući saj-faj film ,,Dobro došli na planet zemlju“ (1993), iako iz budžeta finansiran – nije ni prikazan.

To je važno napomenuti da bi se znalo koliko su te prve poslijeratne godine donijele Vukotiću radosnog kreativnog zamaha. I koliko su to ,,otvaranje“, mir, nove kreativne prilike, za njega donijele vjeru – da ,,Kristalni otmičari“ uspiju.

Kao nešto sasvim banalno i nasmijano, a ispod površine vrlo pametno, sa stavom i raskošno. I kao stav: da baš tada treba snimati visokobudžetni dječji film naučne fantastike, prvi na eks-Ju prostorima.

O filmu najviše saznajemo zahvaljujući sjajnom radu hrvatskog režisera Arsena Antona Ostojića, objavljenom u Hrvatskom filmskom ljetopisu

Posljednji film Dušana Vukotića

privatna arhiva

Trebalo je to da bude prvi dječji film naučne fantastike na jugoslovenskim prostorima. I više od tog: najveće dugometražno igrano ostvarenje karijere jedinog dobitnika Oskara za neki jugoslovenski film.

Crna Gora je u 2023. obilježila četvrt vijeka od smrti Dušana Vukotića; o tim ,,Kristalnim otmičarima“ malo se zna.

Crteži iz knjige snimanja ,,Kristalnih otmičara“

snog šefa, pa od preprodavca životinja... Prije nego se u priču upletu i njihovi roditelji, pa gomila neodoljivih dinosaura iz podzemlja, pa se radnja preseli potpuno u njihov svijet i svi nađu tamo. A Burgi, u ludom finalu, konačno i naravno pronađe mamu.

Kakav je samo svijet Dušan tu osmislio: gigantskih podzemnih pećina u koje bi stali čitavi gradovi, jezera, posebnih podzemnih kristala Kristona koji čak komuniciraju sa svim tim živuljkama, pa Burgijevih biljojeda Gorgona, pa letećih i urnebesno komičnih Nuda...

Do ameboidnih Andadora koje se mogu transformisati u bilo koji oblik života i razumom vladaju svijetom zaboravljenog podzemlja!

I, naravno, dvoje neodoljivih klinaca, ali i cijela gomila savršeno karakternih, ali ,,iščašenih“ i pravilima našeg svijeta oblikovanih ljudi. U jednom gradu ,,na površini“ koji spolja djeluje idilično, a tipična je slika stvarnosti Srednje ili Istočne Evrope.

Ostojić ističe da je Vukotićev svijet zamišljen tako da po maštovitosti vizije nikako ne bi zaostajao za ,,Avatarom“ (2009) Džejmsa Kamerona – naprotiv! U dualitetu dva svijeta, srednjoevropske stvarnosti devedesetih - spram čarolije imaginarnog podzemlja.

I da – sasvim dosljedno Dušanovoj viziji i toliko puta u karijeri iskazanoj težnji, kombinuje ,,živu radnju“ i animaciju, kao u fantastičnom i mnogo nagrađivanom filmu ,,Igra“ (1962). Otprilike – jedan tipično Vukotićev film, ali bolji, veći, grandio-

zniji i produkcijski zahtjevniji i ,,svjetskiji“ od svega što je do tada stvarao.

Inovator animacije

Konačno - o Dušanu i koliko nam je bitan. Jer sve to ,,Pukotina u izgubljenom vremenu“ je kao ono, u medijima mnogo puta ponavljano svjedočanstvo, da je Vukotić nakon Oskara za animirani ,,Surogat“ (1961) odbio Volta Diznija lično da dođe da radi u njegom holivudskom studiju, jer nije želio da izda svoja umjetnička uvjerenja i viziju. A to dijete odraslo u ratnoj Podgorici i poratnom Titogradu, sa najboljim drugom, potom našim proslavljenim slikarom Nikolom Vujoševićem, u jednoj staroj zgradi prekoputa lokacije koju još pamtimo kao ,,Kino Kultura“ – je u animaciji 20. vijeka potom činilo nešto što je bilo apsolutno inovacija, smjelost, avangarda i novotarija. U svjetskim okvirima! Otprilike, sa idejom, da nijedan animirani pokret ne treba da bude imitacija ili podražavanje ljudskog ili životinjskog; jer onda ih ni ne treba animirati...

Pa tako, recimo, u njegovoj fantastičnoj ,,Igri“ (1962) kombinaciji animacije i igrane video-forme o mašti i igri dvoje djece, koja bi i sada bila potpuno moderna i inovativna – imamo jedan auto-šlep koji se umori i zadiše. Pa kišobran sposoban da jednu kuću štiti od svih raketa i ratova, avione koji propadaju između dva iscrtana papira, pa...

Sve je to Vukotić i mnogo više od toga; onaj koji je uz Vatroslava Mimicu pružio posebnost i svjetsku prepoznatlji-

vost zagrebačkoj školi crtanog filma. Koji je, potom, kao režiser uspio da se ostvari i na terenu bajkovite i fantazijske filmske metafore ,,Sedmi kontinent“ (1966); pa u estetski i produkcijski briljantnoj ratnoj istinitoj priči ,,Akcija Stadion“ (1977)... Pa i da snimi prelud film naučne fantastike ,,Gosti iz galaksije“ (1981)!

E takav Vukotić, višedecenijski predavač filmske režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, je tokom ratova devedesetih živio u Zagrebu praktično na margini – jer nije bio Hrvat, jer je bio ,,sumnjiv“.

Sedmi kontinent

Tako Dušanov posljednji snimljeni film ,,Dobro došli na planet zemlju“ (1993) u tim ratnim godinama nije u Hrvatskoj ni prikazan... A radilo se o (zamislite, tada, usred rata!) mnogo opominjućoj priči naučne fantastike. O strašnoj alegoriji jednog pohlepnog, proždrljivog svijeta, u kom svemirski brod nekih posjetilaca iz kosmosa - pojedu svinje. Pa od te i takve vanzemaljske hrane te svinje postanu ogromne – i sjajna prilika za profit, za neke lakome ljude...

Koji, naravno, na kraju ostanu potpuno nesrećni, onda kad u tržišnom paklu nestane tog ,,vanzemaljskog“ svinjskog mesa za prodaju. I to je Dušanova vizija kapitalističkog i zaraćenog svijeta koja, 30 godina od završetka snimanja, čeka još da bude prikazana u nekoj crnogorskoj kino sali ili na TV-u... A tek potom stiže ideja o ,,Pukotini u izgubljenom vremenu“, i o tim ,,Kristalnim otmičarima“!

I da: u ,,Sedmom kontinentu“, njegovom prvom dugometražnom filmu, dvoje djece – Žuta djevojčica i Bijeli dječak su ti koji, nakon napuštanja jednog broda, na jednom ostrvu stvaraju svijet po svojim pravilima i željama, onako kako to odrasli nikad ne bi umjeli. U sjajnoj ,,Akciji stadion“ priča istinit događaj iz 1941, kada su zagrebački srednjoškolci, na stadionu ,,Maksimir“, odbili da učestvuju u segregaciji i odvajanju srpske i jevrejske djece...

I uvijek su to priče u kojima svjetovi žive sretno, onda kad pripadaju djeci ili kad ih nijesu pohodili odrasli, zbog čega je Vukotić nakon rata grabio da snima – dugometražni i visokobudžetni film naučne fantastike za djecu!

I znajući sve to, lako je, četvrt vijeka nakon Vukotićeve smrti, shvatiti zbog čega bi crnogorskoj i hrvatskoj kinematografiji podjednako dragocjena bila ona knjiga snimanja za ,,Kristalne otmičare“... Kao i Ostojićev film, onda kad bude završen. Kao istinska pukotina u izgubljenom vremenu – i šansa da jednim projektom zajednički pronađemo i stupimo na onaj sedmi kontinent, koji je samo Dušanu, onom djetetu što je odrastalo kod ,,Kina Kulture“, i nekoj njegovoj djeci i pripadao.

Stojan STAMENIĆ

26 Marketing

Četvrtak, 4. januar 2024.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 4. januar 2024.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Дана 2. јануара 2024. у 69. години преминуо је наш вољени

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

NENAD ZEČEVIĆ Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

e-mail: oglasno@pobjeda.me

ПЕТАР – БАТО (Драгов) ЈОВАНОВИЋ

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice По изричитој жељи нашег Бата, сахрана је обављена 3. јануара у присуству породице на гробљу Ладовина, у мјесту Мосори.

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 3. januara 2024, poslije kraće bolesti, u 73. godini preminuo naš voljeni

BLAGOJE Jovanov NIKOLIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika politika

1

13

Ožalošćeni: supruga VERA, sinovi IGOR i JOSIP, brat MILOŠ, sestre RADOJKA, RADMILA i MILKA, snahe NIKOLETA i NATALIJA, unuk RELJA, unuke PETRA i TARA i ostala mnogobrojna rodbina 8

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 2. јануара 2024, у 91 . години, преминула наша драга

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 3. januara od 15.30 do 17 časova i 4. januara od 10 do 15 časova.

Sahrana će se obaviti na Novom groblju u Podgorici.

Ожалошћена ПОРОДИЦА

МИЛИЦА - СЕКА Павлова МАЛИШИЋ рођена КОЛАШИНАЦ 1933 – 2024.

Сахрана је обављена 3. јануара, по жељи покојнице, у кругу породице на градском гробљу у Даниловграду у 10 часова. Ожалошћени: кћерка СНЕЖАНА - ЋОЛА, синови МИРОСЛАВ - МИРО и ДРАГОСЛАВ - ДРАГАН са породицама и остала родбина МАЛИШИЋ и КОЛАШИНАЦ 24

Umrla je poslije duže bolesti naša

DRAGICA ADŽAGIĆ rođena RADULOVIĆ

Sahranjena je 1. januara 2024. godine na groblju kod Manastira Ždrebaonik u Danilovgradu.

Ožalošćeni: suprug SADO, sin ALEN, kćerke EMINA i DIJANA, unuk STRAHINJA

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. januar 2024.

28

27

Dana 31. decembra 2023. u 73. godini preminuo je naš dragi

Наш вољени

20

Posljednji pozdrav

GORANU POPOVIĆU Otmeniku novinarstva i prijateljstva. Čovjeku stava i slova koji će trajati.

Jer bijeli papir je u mašini..

MIODRAG – VULE Živkov VULOVIĆ

ВУКАШИН – ВУЈИЦА ЂУКИЋ

DRAŽEN DRAŠKOVIĆ

1924 – 2023. официр ЈНА

Opraštamo se od našeg dragog

Sahrana je obavljena 1. januara 2024. godine.

Преминуо је 31. децембра 2023. године у Београду. Испраћај за кремацију ће се обавити у петак 5. јануара у 13.15 часова на Новом гробљу у Београду. Окупљање почиње у 12.30 часова. Са неизмјерним поносом чуваћемо успомену на тебе.

SLOBODANA - BOBA MAROTIĆA OŽALOŠĆENA PORODICA

Vječna zahvalnost i poštovanje.

Uvijek ćemo se sjećati tvoje velike dobrote i nesebičnosti.

JOVANOVIĆ MOMČILO - LJIKOTA sa porodicom

10

Posljednji pozdrav dragom bratu, djeveru i stricu

Preselio se u vječnost naš divni porodični prijatelj

Ожалошћени: син МИЛАН, кћерка ОЛИМПИЈА, снаха ТАМАРА, зет АЛЕКСАНДАР, унучад ИВАН, САШКА, МИНА, АНЂЕЛА, МИЛИЦА и праунучад

BLAGOJU NIKOLIĆU Tvoji RADOVAN, RADA, RANKO, RADIVOJE i VANJA sa djecom

26

29

Posljednji pozdrav dragom bratu

Pamtićemo Tvoje iskrene riječi i prijateljstvo.

ВЕСНИ Здравковој ВОЈВОДИЋ

Са великом тугом жалимо што си нас напустила, али ћеш остати трајно у нашим сјећањима. СЛОБОДАН и ЛИДИЈА ЂУРОВИЋ са породицом

RADISLAV i VERICA GAJOVIĆ sa djecom

Posljednji pozdrav našoj dobroj tetki

DANI

Zahvalni za ljubav i nesebičnost koju si nam pružala, ne možemo da se oprostimo sa tobom jer ćeš biti u našim srcima i mislima zauvijek.

MIRI MIĆKOVIĆ

Tvoji VUJAČIĆI: BRANKA, RAŠO, BOJANA i DULE Posljednji tužni pozdrav dragom stricu

LUKI LJILJA VUKOVIĆ i CICA BOŽOVIĆ sa porodicama

MIJOMIRU – MOMU VLAHOVIĆU

25

23

Našoj

12

Počivaj u miru.

LUKA VUJOŠEVIĆ

Драгој нашој

2

19

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji PETROVIĆI

Živjećeš vječno u našim srcima.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

DRAGA GRUJIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav bratu od tetke i snahi

MILADINU I RADI TODOROVIĆ Od SLAVICE, BOŽIDARKE, NADE i ANE

3

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 4. januar 2024.

15

Dragi kume

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

TIKI

OBRAD JOVOVIĆ

Znaš da si bio važna ličnost mog djetinjstva, a ja znam da sam, baš zbog toga, danas bolji čovjek nego što bih ikad bila. Zahvalna i ponosna što si dio mog života, čuvaću te u srcu.

Počivaj u miru.

Sestrična MAJA sa porodicom

MIRA POPOVIĆ, ISIDORA i STEFAN

Posljednji pozdrav dragom rođaku i prijatelju

9

Dragi

14

e-mail: oglasno@pobjeda.me

7

6

Posljednji pozdrav ujaku

DRAGIĆ - GAGI ĆETKOVIĆ OBRADU JOVOVIĆU

TIJU

Vijest o tvojoj smrti duboko nas je potresla. Čuvaćemo uspomenu na tebe.

BUCKO ROGANOVIĆ sa porodicom

ILIJA RADULOVIĆ sa porodicom

Dragi brate, godina je dana od tvog odlaska, ali tvoj duh i dalje sija u našim srcima. Tvoja ljubav i podrška ostavile su neizbrisiv trag na sve nas. Hvala ti za sve.

Brat DUŠKO MILOVIĆ sa porodicom

4

Dragom

TIJU S ljubavlju i poštovanjem

MIJO PEROVIĆ sa porodicom

sestrična MARINA

5

MOMČILO – MOMO BOŽOVIĆ

17

Posljednji pozdrav dragom bratu

TIHOMIRU ĐUKANOVIĆU Sestra DRAGICA i zet VEJO ROGANOVIĆ

Dana 4. januara 2024. navršava se šest tužnih mjeseci od kada nije sa nama naš voljeni

TIKIJU

Dragi Tijo, počivaj u miru pored svojih roditelja.

Posljednji pozdrav

21

11

Posljednji pozdrav dragom ujaku

16

Posljednji pozdrav dragom bratu

svom

BLAGOJU

BLAGOJU

Sestra MILKA sa porodicom

Sestra RADOJKA sa porodicom

Prođe pola godine, a tuga, bol i praznina za Tobom je sve veća i veća.

Tvoj odlazak je za nas pretežak, ali ti si uvijek sa nama, u našim srcima i ti živiš i živjećeš dok postojimo.

Bio si nam oslonac, naša sigurnost, utočište i temelj naše porodice.

Tvoji najmiliji: supruga VALENTINA, sin VLADIMIR, kćerka MILICA, unuke MAŠA i MARA, snaha MIRJANA i zet NEMANJA

18

22

Dana 4. januara je godina od smrti naše drage

PELE Nikoline VUJOŠEVIĆ

Nikada te nećemo zaboraviti i uvijek ćeš biti u našim srcima.

Kćerka ŽELJKA, unuka SOFIJA, zet ZDRAVKO, bratanići BOGDAN i MILOŠ sa porodicama

Danas se navršava devet godina od rastanka sa našim

RANKOM Milorada KALEZIĆEM

Nedostaješ i boliš…

Tuguju za tobom ANA, BOJAN i OGNJEN sa porodicama

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. januar 2024.

Poslovni broj: I.br. 1114/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mrvaljević Rajka iz Nikšića, ul. Karađorđeva br.17, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 157.788,39 eura, dana 03.01.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1114/17 od 18.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene pred notarom Marković Ljubišom iz Nikšića poslovne oznake UZZ.br.481/2014 od 18.09.2014.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 1748 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 2, površine 24 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 3, površine 17 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 4, površine 17 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 5, površine 29 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zg rade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 6, površine 29 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 7, površine 27 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 8, površine 22 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 9, površine 15 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 11, površine 14 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 12, površine 21 m2, katastarska parcela broj 2283 , broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 13, površine 27 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 15, površine 29 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za petu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 31.01.2024.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 287.650,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1114/17 od 20.10.2017.godine, i to iznos od: 50.400,00 eura za PD2, 15.810,00 eura za PD3, 15.810,00 eura za PD4, 26.970,00 eura za PD5, 26.970,00 eura za PD6, 25.110,00 eura za PD7, 20.460,00 eura za PD8, 31.500,00 eura za PD9, 11.480,00 eura za PD11, 17.220,00 eura za PD12, 22.140,00 eura za PD13 i 23.780,00 eura za PD15.

IV Na petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana održavanja javne prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od: 5.040,00 eura za PD 2, 1.581,00 eura za PD 3, 1.581,00 eura za PD 4, 2.697,00 eura za PD 5, 2.697,00 eura za PD 6, 2.511,00 eura za PD 7, 2.046,00 eura za PD 8, 3.150,00 eura za PD 9, 1.148,00 eura za PD 11, 1.722,00 eura za PD 12, 2.214,00 eura za PD 13 i 2.378,00 eura za PD 15, Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.481/14 od 18.09.2014.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2401/2779 od 02.09.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.481/14 od 18.09.2014.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 03.01.2024.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ, Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 1781/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ,,B2 KAPITAL,, Podgorica, Trg Nezavisnosti br.1/1, koga zastupa advokat Radosav Gligorović, ul.

Marka Đukanovića br.9, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Puškić Marine iz Nikšića, Kličevo bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 16.289,03 eura, dana 03.01.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1781/16 od 02.09.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.983/2008 dana 30.01.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trinaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 1773 KO Kličevo, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1526, broj zgrade 1, plan skica 16-213, potes Kličevo, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 89 m2, katastarska parcela broj 1526, plan skica 16-213, potes Kličevo, po načinu korišćenja dvorište, površine 365 m2, katastarska parcela broj 1526, broj zgrade 1, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 1, površine 72 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trinaestu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 30.01.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću.

Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja.

Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 24.840,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 1781/16 od 06.02.2017.godine.

IV Na trinaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a).

Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 53023046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.484,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca po ugovoru OV.br.983/2008 od 30.01.2008.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2858/11 od 19.08.2011.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja po ugovoru OV.br.983/2008 od 30.01.2008.god, sve na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 03.01.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Ivm.br. 1113/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mrvaljević Rajka iz Nikšića, ul. Karađorđeva br.17, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 157.788,39 eura, dana 03.01.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju Ivm.br. 1113/17 od 19.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu vjerodostojne ispravemjenice serije AA 1429489 od 10.09.2014.godine, i Rješenja Ivm.br.1113/2017 od 14.03.2018.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se četvrta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 1748 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 10, površine 69 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 17, površine 53 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četvrtu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 31.01.2024.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću.

Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja.

Nepokretnosti se mogu razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 41.985,00 eura rješenjem poslovne oznake Ivm.br. 1113/17 od 12.11.2018.godine, i to iznos od 24.495,00 eura za PD10, i iznos od 17.490,00 eura za PD17.

IV Na četvrtoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 53023046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 4.198,50 eura, odnosno iznos od 2.449,50 eura za PD 10, i iznos od 1.749,00 eura za PD 17. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o pravu službenosti –upis stvarne službenosti u korist svagdašnjeg vlasnika povlasnog dobra, poslovni prostor PD16, površine 17m2, poslovni prostor PD18, površine 182m2, poslovni prostor PD 19, površine 93m2, na osnovu isprave Ov.br.2147/2004 od 06.04.2004.godine, na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 03.01.2024.godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 IZDAJEM poslovni prostor 48 m2 u Bulevaru Save Kovačevića pored poliklinike Diagnostica u Podgorici. Pokriven je klimama, video-nadzorom, alarmom i rolo vratima.

Tel. 069/123-593 2

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Marketing

Četvrtak, 4. januar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

30x PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28.

29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o.

19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika biće izvučena 31. januara 2024. godine, u 13h; - Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

31

32 Marketing

Četvrtak, 4. januar 2024.