Dnevni list Pobjeda 9.1.2024.

Utorak, 9. januar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20872 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Politički analitičar ocijenio da predsjednik Crne Gore kritikuje izvršnu vlast, ali ne iz želje da unaprijedi njen rad

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

POLITIKA I BEZBJEDNOSNI SEKTOR: Demokrate u vladajućoj koaliciji i Ura u opoziciji imaju iste favorite za čelne pozicije u Upravi policije, ANB-u ili Specijalnom policijskom odjeljenju

Kalezić: Milatović Bečić otvoreno štiti želi da naruši rejting Spajića i Abazovićeve ljude Vlade uz pomoć Demokrata i ZBCG

GP URA

NE! RATU U UKRAJINI

STR. 2.

INTERVJU: Čedomir Čupić, politikolog i profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu

Vučić će nastaviti da unosi nemir i destabilizuje region

STR. 4. i 5.

U slučaju direktora Uprave policije Zorana Brđanina pokazuje se sva nedosljednost čelnika Demokrata: čine sve da opravdaju svoje kadrovske izbore, čak i kada to podrazumijeva nepoštovanje pravosnažne odluke Upravnog suda Crne Gore i Zakona o upravnom postupku, one iste na koje su se prije samo dvije godine Demokrate Alekse Bečića pozivale STR. 3. prilikom imenovanja Dejana Vukšića za direktora ANB-a

Advokat Čedomir Stojković o prebijanju i hapšenju Nikole Sandulovića

I TO SE DEŠAVA: Nova ,,tradicija“ pod patronatom nove vlasti

U Budvi ,,nalagali badnjake“ posred zelene površine u centru grada?!

STR. 8. i 9.

Hapšenje Nikole Sandulovića nije poruka za Sandulovića, već za mene, Nenada Čanka, Balšu Božovića i svu opoziciju koja želi konstruktivno da priđe pitanju Kosova - ako Zapad vidi da u Srbiji postoji neko ko bolje može da rješava pitanje Kosova, Vučić tog časa gubi i ono malo strpljenja koje Zapad pokazuje prema njemu - ocjenjuje Čedomir Stojković, advokat Nikole Sandulovića, koji je 4. januara uhapšen, prebijen i pritvoren po nalogu Aleksandra Vulina, bivšeg direktora BIA, sada senatora Republike Srpske

Čarobnjak iz Bera

STR. 13.

PRIVATNA ARHIVA

Poruka za sve koji žele pomirenje sa Kosovom

Rukotvorine Nikole Mirića, inspirisane živim svijetom, godinama su ,,knap“ po volji ljubitelja prirode i umjetnosti

S. VASILJEVIĆ

Koncept „srpskog sveta“ proizvod je retrogradnih i nemoćnih ideologija koje služe za propagandne svrhe. Taj koncept ima za cilj da unese nered u novoformiranim državama bivše Jugoslavije u kojima žive Srbi. On služi i za unutrašnju upotrebu u Srbiji, a dijelom da podstiče uznemiravanje Srba koji žive u drugim državama regiona. To uznemirenje može samo da im nanosi velike štete i da ih dovede u situaciju velike životne nestabilnosti i nesigurnosti - kaže Čupić

Istražitelji utvrdili da je motiv incidenta u mjestu Zelenika svađa u saobraćaju

Identifikovano pet osoba koje su napale albanske državljane

STR. 9.

Sa prirodom sam znatiželjno povezan. U materijalu i formama tražim detalje i sitne smjernice. Često uzmem nož, đeljem i tako tražim... Ne gledam na to kao drugi ljudi, ali me raduje kad i ostali prepoznaju emociju, uhvaćen pokret i siluetu, naznaku čaplje koja skenira plićak, vodomara koji pikira sitnu ribu ili pelikana što se bijeli u daljini – priča auSTR. 16. tor za Pobjedu

2

Politika

Utorak, 9. januar 2024.

Politički analitičar ocijenio da predsjednik Crne Gore kritikuje izvršnu vlast, ali ne iz želje da unaprijedi njen rad

Kalezić: Milatović želi da naruši rejting Spajića i Vlade uz pomoć ZBCG i Demokrata

Kalezić je, komentarišući političku konfontaciju Milatovića i Spajića, rekao da je vraćanje tri zakona od predsjednika Crne Gore Skupštini na ponovno odlučivanje „samo izgovor za formalizaciju jednog političkog sukoba koji je tinjajući i traje bar godinu“.

- Kontinuitet sukoba Milatovića i Spajića možemo da pratimo čak od trenutka kad je PES formiran. Sad doživljava svoju kulminaciju i prenosi se sa unutarpartijskog na javni prostor, jer i jedan i drugi obavljaju najviše državne funkcije i njihov odnos je odnos među državnim funkcionerima. Više ne govorimo o sukobu unutar partije, nego o sukobu na nivou predsjednik-premijer. Ovo je kontinuitet tog političkog sukoba kome je prethodio niz Milatovićevih izjava koje su bile kritički intonirane prema radu Vlade. I on je sa verbalnog prešao na konkretne ustavno-političke mehanizme, kako bi poslao poruku, ali i otvorio jedan politički front koji iz nekih taktičkih razloga do sada nije – kazao je Kalezić.

Istakao je da vjeruje da se Milatović u ovom trenutku osjeća politički osnažen.

- Prije svega osnažen jednom vrstom medijske i obavještaj-

Ako Milatović preuzme PES, onda ćemo imati prekomponovanje na političkoj sceni slično onome koje smo imali 30. avgusta. Ako se desi suprotno, ako Spajić uspije da istisne Milatovića, možemo da imamo tektonske poremećaje u smislu traženja partnera na opozicionoj sceni – ocijenio je Danilo Kalezić ne infrastrukture koja mu se ustupa iz Beograda i njihovih izvođača radova u Crnoj Gori, kako bi otpočeo i u konačnici ostvario svoj politički cilj – rekao je Kalezić.

Na pitanje šta je Milatovićev cilj, on je istakao da je centralna težnja Milatovića da „izmjeri“ podršku koju ima unutar PES-a i pripremi snage za Kongres partije koji će biti u toku 2024.

- Na osnovu svega što rade i jedan i drugi, opšti utisak je da je Milatović konstantno u ofanzivi, a da Spajić djeluje dosta defanzivno i da je u nekoliko prethodnih iteracija tog sukoba Milatović odnio političku prevagu. Sad je na Spajiću da povuče konkretan potez, koji, ako uslovno govorimo, možemo čitati iz saopštenja PES-a.

Jer, ne postoji politički jače saopštenje unutar stranke od tog koje smo vidjeli. Ovo saopštenje čak nadilazi ona uvodna saopštenja i obraćanja građanima uoči rascjepa jedinstvenog DPS-a – kazao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, za razliku od Spajića, Milatović ima na raspolaganju širi medijski prostor i jednu vrstu infrastrukture koja mu omogućava da politički djeluje.

- Sve Milatovićevo političko djelovanje nekoliko sedmica i mjeseci unazad usmjereno je ka kritici Vlade. To ne radi iz želje da unaprijedi rad Vlade, već iz želje da naruši rejting Vlade i Spajića kako bi mu lakše bilo da tu vladu preuzme. On za to saučesnike pronalazi i u drugim konstituentima vladajuće koalicije, prije svega mislim na ostatke DF-a i na Demokrate koje su na jednoj drugoj vrsti zadatka, a to je da unutar Vlade opstruišu, recimo, imenovanje u bezbjednosnom sektoru i na taj način parališu njeno efektiv-

Premijer u defanzivi Danilo Kalezić je, govoreći o tome da je Spajić u defanzivi u odnosu na Milatovića, rekao da se to dešava „iz najmanje dva razloga“.

- Prvo, opšte nesnalaženje

na mjestu premijera, a drugo, mislim da on hronično pati od nedostatka savjetnika. Nijedan premijer, koliko god država da je velika ili mala u bilo kom smislu, ne može da funkcio-

I. MANDIĆ

PODGORICA – Sve Milatovićevo političko djelovanje usmjereno je ka kritici Vlade, ali on to ne radi iz želje da unaprijedi njen rad, već iz želje da naruši rejting Vlade i Spajića kako bi mu lakše bilo da tu vladu preuzme. On za to saučesnike pronalazi i u drugim konstituentima vladajuće koalicije, prije svega mislim na ostatke DF-a i na Demokrate koje su na drugoj vrsti zadatka, a to je da unutar Vlade opstruišu, recimo, imenovanje u bezbjednosnom sektoru – kaže za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar.

OTVOREN SUKOB: Spajić i Milatović

no vladanje – rekao je Kalezić.

Poručio je da se ni od Ure ne čuju kritike na račun Milatovića.

- Milatović očigledno ima podršku u ovim strukturama, a tu su i režimski mediji, naravno crkva, obavještajne službe.

Ovo što se dešava je izraz tih namjera i htjenja, a ne obratno. Milatovićeva politička aktivnost je refleksija onoga što te političko-medijsko-obavještajne strukture žele – istakao je Kalezić.

Upoređujući kohabitaciju prethodnog predsjednika države i Vlade sa onim što se dešava između Milatovića i Spajića i odgovarajući na pitanje kako će se dalje odvijati i kakve će imati posljedice takav odnos dva najviša državnika, Kalezić je rekao da je prava kohabitacija koja je postojala između (Mila) Đukanovića i (Zdravka) Krivokapića funkcionisala bolje nego ova neformalna.

- Kohabitacija se dešava samo kad su oba državna zvaničniniše bez jakog savjetničkog tima. Često se stiče utisak da je Spajić prepušten sam sebi i da on svoje političke odluke i poteze vuče dosta ad hoc, dok kod Milatovića prepoznajemo jednu promišljenost i taktičku prednost – kazao je Kalezić.

ka iz različitih partija. Ovdje to fomalno nije slučaj. To na državnom nivou u smislu funkcionisanja vlasti neće imati značajnije reperkusije, osim u diplomatiji koja najviše trpi zbog tog sukoba. Međutim, na političkom terenu stabilnosti te vlade, govorimo o puno ozbiljnijim implikacijama, jer će njihov sukob da se odrazi na funkcionisanje PES-a – istakao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, PES „u tom obliku više ne postoji“.

- To se vidi iz dana u dan, od trenutka kad su dvije poslanice napustile poslanički klub i sada kad imamo dva poslanika koja nijesu potpisala inicijativu za novu sjednicu, prosto PES ne može da opstane kao partija u kojoj su istovremeno i jedan i drugi. To može da ima dugoročnije implikacije na politička dešavanja u Crnoj Gori i može da opredijeli sudbinu Vlade – kazao je Kalezić.

Na pitanje - na koji način to može opredijeliti sudbinu Vlade Kalezić je rekao da ako Milatović uspije u naumu da preuzme PES u nekom formatu onda ćemo da imamo prekomponovanje na političkoj sceni slično onome koje smo imali 30. avgusta.

- Ako se desi suprotno, ako Spajić uspije da istisne Milatovića, možemo da imamo tektonske poremećaje u smislu traženja

partnera na opozicionoj sceni.

Sudbina Vlade će se odlučiti na osnovu toga ko odnese prevagu.

Svakako to nije dobro, jer njihovi motivi nijesu državni. Njihov sukob nije državnog karaktera, njihov sukob čak nije ni ideološki, već čisto partijsko-interesno-moćni. Radi se o sukobu liderskih sujeta i željom za moći, što po pravilu nema pozitivnu implikaciju na emancipaciju društva – kazao je Kalezić.

Upitan koji scenario je izvjesniji po njegovom mišljenju, Kalezić je istakao da je njegova procjena da Milatovićev cilj nije da preuzme PES, nego da od PES-a odvuče što je više moguće i da ga uključi u neku novu političku strukturu.

- Ne nužno partiju. Mislim da potezi koje on sada vuče su uvod u to. Da Milatoviću finalno nije cilj PES kao PES, nego da od te političke partije koja nije homogena, koja nema unutrašnju strukturu, koja čak teorijski ne može ni da se pocijepa, jer nešto što nije homogeno ne može se pocijepati, odvuče što više i priključi nekoj drugoj manje ili više strukturiranijoj političkoj opciji. Kako sad stvari stoje, u političkoj borbi on vuče pobjedničke poteze. Sad ostaje da vidimo kako će Spajić da izađe iz ovog galimatijasa oko zakona, ali je Milatović uspio sebe da nametne javnosti kao nekog ko se uključuje u politiku Vla-

de, ko o njoj vrlo otvoreno diskutuje i uspio je da pridobije jedan značajniji dio javnosti na svoju stranu u odnosu na Spajića – dodao je Kalezić.

Milatović i Spajić odavno se politički sukobljavaju. Posljednjem sukobu javnost je mogla da svjedoči kada je Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje tri zakona, a Spajić odgovorio partijskim saopštenjem. Milatović je dobio oštre poruke iz PES-a - „uvjereni u dobronamjernost predsjednika Crne Gore, možemo jedino zaključiti da se radi o slučajnom, ali neblagotvornom, neznanju“. Iz PES-a su optužili Milatovića za posljedice nepotpisivanja zakona – „čuvanje starog Borda direktora EPCG, instaliranog od strane 43. vlade, čime se stvara mogućnost da članovi, koje je imenovala Abazovićeva vlada, na namještenom konkursu izaberu novog izvršnog direktora u punom mandatu i po mjeri bivšeg premijera“.

Političko konfrontiranje Milatovića i Spajića zaoštrava se posljednjih mjeseci, pa predsjednik Crne Gore često javno kritikuje Vladu na čijem je čelu Spajić. Pisao je na Tviteru zamjerke na Spajićev prijedlog budžeta.

Primjećujem nedostatak očekivane razvojne komponente u ovom predloženom budžetu napisao je Milatović.

Sredinom decembra saopštio je da „Vlada ignoriše potrebu za uspostavljanjem dijaloga o koordinaciji vanjske politike, a prevashodno o pitanju popunjavanja diplomatske mreže“. Na pitanje novinara da li to znači da nije dobro krenulo u komunikaciji Vlade i predsjednika, odgovorio je da je to pitanje za Vladu. Spajić je, dok je sastavljao vladu, više puta govorio da u njoj nema mjesta za bivši DF, ali je bio na udaru kritike Milatovića koji se zalagao za ulazak ZBCG u izvršnu vlast.

Kada je Spajić trebalo da bude kandidat za predsjednika Crne Gore, sakrio je da ima državljanstvo Srbije, a Milatović je tada poručio da građani „sa pravom smatraju da su obmanuti“.

I. KOPRIVICA

Politika

Utorak, 9. januar 2024.

3

POLITIKA I BEZBJEDNOSNI SEKTOR: Demokrate u vladajućoj koaliciji i Ura u opoziciji imaju iste favorite za čelne pozicije u Upravi policije, ANB-u ili Specijalnom policijskom odjeljenju

U pokušaju demantovanja teksta Pobjede ,,ANB čuva tajnu o državnoj krađi 5.001 paketa cigareta“, od 28. decembra sad već prošle godine, iz Demokratske Crne Gore su ustvrdili da je netačna konstatacija našeg lista da ,,bivši premijer Dritan Abazović na sve načine pokušava, preko koalicionih partnera iz predizborne kampanje – Demokrata Alekse Bečića - da zadrži svoje ljude, primarno u ANB-u kako bi zaštitio sebe i funkcionere njegove Ure, za koje u tajnoj policiji postoje dokazi da su umiješani u državni šverc cigareta“.

Demokrate su bile decidne da između dvije partije - ,,ne postoji čak ni minimum političke komunikacije“.

No, upravo novogodišnje izjave i potezi funkcionera Demokrata pokazuju da se, bez zazora, nastavlja sa političkom zaštitom ljudi u bezbjednosnom sektoru koje je upravo Abazović postavio. Ili, u drugim slučajevima, nastavkom političkog odstrijela istih onih funkcionera u bezbjednosnom sektoru koje je svojevremeno bivši premijer targetirao.

,,SLUČAJ“ ZORANA BRĐANINA

U slučaju direktora Uprave policije Zorana Brđanina pokazuje se sva nedosljednost čelnika Demokrata. Tako je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nedavno, odlukom parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu, obrazložio zašto je, nakon što je poštovao odluku Upravnog suda da vrati Brđanina na mjesto direktora Uprave policije,

Bečić otvoreno štiti Abazovićeve ljude

U slučaju direktora Uprave policije Zorana Brđanina pokazuje se sva nedosljednost čelnika Demokrata: čine sve da opravdaju svoje kadrovske izbore, čak i kada to podrazumijeva nepoštovanje pravosnažne odluke Upravnog suda Crne Gore i Zakona o upravnom postupku, one iste na koje su se prije samo dvije godine Demokrate Alekse Bečića pozivale prilikom imenovanja Dejana Vukšića za direktora ANB-a istovremeno zatražio i njegovu smjenu!

-Imam dužnost da postupam u skladu sa odlukama i preporukama relevantnih tijela, u prvom redu Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore - kazao je Šaranović, objašnjavajući da parlamentarni Odbor, sa zakašnjenjem dužim od 15 mjeseci, nije prihvatio Brđaninove posebne izvještaje iz vremena kada je bio prvi put biran za direktora UP. Djelovalo je kao logično objašnjenje, kad se ne bi znalo prethodno ponašanje čelnika Demokratske Crne Gore.

IMENOVANJE DEJANA VUKŠIĆA

Krajem oktobra 2021. godine, Vlada Crne Gore imenovala je Dejana Vukšića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, ocjenjujući da ,,višemjesečna nemogućnost Skupštine da da mišljenje na prijedlog o njegovom imenovanju ne može i ne smije biti prepreka za rad Vlade“.

Prethodno su juna 2021. poslanici SDP-a Raško Konjević i Draginja Vuksanović-Stanković, kao i poslanik koalicije ,,Jednoglasno“ Fatmir Đeka podnijeli tužbu Upravnom sudu, uz tvrdnju da je Odluka Vlade Zdravka Krivokapića ,,donijeta uz kršenje Zakona o nacionalnoj bezbjednosti i Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti“.

No, Upravni sud je donio presudu kojom je konstatovao da

GP URA

PODGORICA – Iako Demokrate zvanično tvrde da ne postoji ni minimum komunikacije s Urom, koalicionim partnerom sa parlamentarnih izbora, potezi funkcionera Bečićeve stranke koji zauzimaju čelne funkcije u bezbjednosnom sektoru ukazuju da postoji očigledna podudarnost i dosljednost s Abazovićevom kadrovskom politikom u vrhu bezbjednosnog sektora.

Aleksa Bečić i Dritan Abazović

,,nepostupanje Odbora za bezbjednost i odbranu u roku od 20 dana, propisanim u članu 41 Zakona o unutrašnjim poslovima“ - podrazumijeva da je data saglasnost, odobrenje ili potvrda.

Takvu odluku Upravnog suda među prvima je pozdravio tadašnji član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, današnji ministar odbrane u Spajićevoj Vladi - Dragan Krapović, funkcioner Demokratske Crna Gore.

POLITIČKI PREOKRET

Dvije godine i dva mjeseca kasnije, pokazaće se da pozivanje na zakone i riječ funkcionera Demokrata - ne znači puno.

Pred Novu godinu Demokrate su odlučile da odluku Uprav-

INSTAGRAM

Funkcioneri DNP-a na ceremoniji u Banjaluci

Knežević u zagrljaju sa Dodikom, neustavni dan RS slavi i prvi čovjek Zete PODGORICA – Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović prisustvuju svečanom prijemu povodom 9. januara, neustavnog dana Republike Srpske koji je upriličio predsjednik entiteta BiH Milorad Dodik.

Fotografije sa prijema na kojima je zabilježen zagrljaj Kneževića i Dodika, objavljene su na Instagram stranicama predsjednika DNP-a i Asanovića.

Delegaciju Nove srpske demokratije, drugog konstituenta koalicije „Za budućnost Crne Gore“ u Banjaluci, predvode poslanik i član Predsjedništva NSD Jovan Vučurović i funkcioner stranke Budimir Aleksić.

Dodik je na akademiji, koja je održana nakon prijema, veličao osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića, a SAD je optužio da vodi ,,hibridni rat“ protiv Republike Srpske. U govoru je zaklju-

nog suda od 7. novembra 2023. godine, kada je u pitanju postavljenje Zorana Brđanina za direktora Uprave policije, poštuju samo polovično!

Tačnije: ono što su poštovali u slučaju Dejana Vukšića – da nepostupanje parlamenta znači i prihvatanje odluke, u skladu sa članom 41 Zakona o upravnom postupku – Demokrate ne poštuju u slučaju Zorana Brđanina!

Lako je uočiti nedosljednost i političku neprincipijelnost funkcionera Demokrata, koji se zaklinju na političko poštenje u spotovima, objavama na društvenim mrežama i partijskim saopštenjima.

U svakodnevnom, realnom životu činjenica je da visoki funkcioneri Demokrata sli-

Knežević i Dodik u zagrljaju

čio kako su ih Hrvati i Bošnjaci natjerali da naprave RS jer su ih željeli ,,odvojiti od matice Srbije“. Tvrdio je kako srpski političari ni na koji način nijesu odgovorni za rat, a da na Zapadu lažu kada govore o srpskim zločinima.

-Recite konačno da Srebrenica nije bila genocid- uzviknuo je u jednom trenutku Dodik, braneći pritom osuđene ratne zločince Karadžića i Mladića kao ,,ljude koji su vodili RS“ i koji su se navodno boriR. P. li za slobodu.

jede istu politiku Ure Dritana Abazovića i štite njegove ljude u vrhu ANB, SPO ili Uprave policije.

KAD DEMOKRATE MARŠIRAJU

Počev od toga da su, do posljednjeg časa, pokušavali da ostave na poziciji prvog čovjeka Uprave policije kompromitovanog policajca Nikolu Terzića, povjerljivog čovjeka bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića.

Kada im to nije pošlo za rukom, okrenuli su se zaštiti Predraga Šukovića, načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja, čovjeka koji je sve češće pod lupom medija da odaje sadržaj Skaj aplikacija dvijema novinarkama koje su nekad ra-

dile u istom koncernu ,,Vijesti“.

Nakon najave ministra pravde Andreja Milovića da je upravo šef SPO bio jedan od ključnih ljudi koji je htio da hapsi Milojka Spajića zbog afere „Do Kvon“, Demokrate su, nakon ulaska u Vladu Milojka Spajića, krenule u odbranu lika i djela Predraga Šukovića.

-Moja dužnost kao ministra unutrašnjih poslova je da podržavam one, kao što je Predrag Šuković, koji efikasno i profesionalno doprinose borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije - kazao je nedavno ministar unutrašnjih poslova Šaranović u novogodišnjem intervjuu.

Odmah po Novoj, oglasio se i prvi čovjek Demokrata Aleksa Bečić. Osim što i on podržava stav glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da Šuković ostane na poziciji načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja, potpredsjednik Vlade i predsjednik Demokrata naglasio je i ,,korektnu saradnju sa prvim čovjekom ANB-a Borisom Milićem“.

– Po Zakonu o ANB-u, direktora Agencije ili potencijalno njegovo razrješenje predlaže predsjednik Vlade i ja do ovog trenutka nijesam na bilo koji način svjedočio nekoj inicijativi koja bi išla u pravcu razrješenja direktora Milića– naveo je Bečić.

Ali je zato ,,iskazao očekivanja“ da direktor policije Zoran Brđanin ,,bude smijenjen od strane izvršne vlasti na nekoj od narednih sjednica“. Samo dan kasnije, kao po partijskom dogovoru, oglasio se i Danilo Šaranović. Ministar unutrašnjih poslova istakao je da već ima nekoliko kandidata spremnih da preuzmu dužnost vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

Inače, kako tvrde Demokrate Alekse Bečića, oni su politička stranka koja se zalaže za vladavinu prava i poštovanje zakona i nemaju nikakvog kontakta sa GP Ura Dritana Abazovića.

Osim što, biće sasvim slučajno, imaju ista kadrovska rješenja za vrh bezbjednosnog sektora.

Draško ĐURANOVIĆ

Poruka predsjednice Evropske platforme Crne Gore iz Hanovera

Čolović: Sistemski urediti položaj dijaspore PODGORICA - Smatram da bi trebalo sistemski urediti položaj dijaspore kroz zakone države kako bi ona bila aktivniji sudionik svih procesa, posebno u ovim vremenima koja su teška za Crnu Goru – istakla je Emina Čolović, predsjednica Evropske platforme Crne Gore iz Hanovera, u saopštenju dostavljenom portalu Pobjeda.

Napominje da Crna Gora ima najveću dijasporu u odnosu na ukupan broj stanovnika, koja bi trebalo da bude inkorporirana u sve sfere društveno-političkog života države.

- Dijaspora Crne Gore je više od obične dijaspore, jer je jako vezana za svoju matičnu državu i uvijek je davala i daje doprinos njenom jačanju i pozicioniranju u zemljama u kojim dijaspora živi, jer je ona i svojevrsni ambasador Crne Gore – obrazlaže Čolović potrebu da se sistemski obezbijedi pomoć dijaspore Crnoj Gori.

Smatra da bi Uprava za dijasporu trebalo da bude više posvećena dijaspori i za čiji bi se rukovodeći kadar konsultovala udruženja dijaspore, što dosad nije bila praksa.

R. P.

Politika

PODGORICA – Državama Evropske unije lično bih preporučio da Crnu Goru, pod hitno, prime u svoje članstvo, jer bi to bio pozitivan korak i ,,virus“ za sve države Zapadnog Balkana, poručio je, u intervjuu Pobjedi, politikolog i profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Čedomir Čupić.

On smatra i da su posljednji izbori u Crnoj Gori pokazali da je znatan broj političkih partija u međuvremenu shvatio da nije dobro da se crkva i religijska uvjerenja miješaju u svjetovni dio države.

- Izbori su pokazali da građani više značaja daju problemima koji su vezani za njihova egzistencijalna pitanja i normalan život i da se sve više udaljavaju od mogućih uticaja klerikalnih elemenata iz crkava. Nešto što je jedanput upotrijebljeno u političke svrhe ne znači da ga je moguće u nekoj drugoj situaciji na isti način obnoviti i upotrijebiti – navodi Čupić.

Ističe i da srpski lider Aleksandar Vučić, politikom nametanja stalne netrpeljivosti i isključivosti prema drugima i drugačijima u regionu, potpiruje „sukobe do obračuna“, ali i poručuje da mu to u Crnoj Gori neće uspjeti.

- Ona se na vrijeme strateški opredijelila prema razvijenom demokratskom svijetu, a posebno učlanjenju u Evropsku uniju. Na tom putu Crna Gora je postala članica NATO pakta što je preduslov za ulazak u Evropsku uniju, ali i njena velika bezbjednosna zaštita kao male države – smatra Čupić.

Analizirajući postizbornu situaciju u Srbiji, profesor Čupić ocjenjuje kako je tamošnja vlast izbornim manipulacijama i mahinacijama pokazala da je protiv slobodnih i fer izbora, a samim tim i protiv svih demokratskih uslova. Smatra i da bi aktuelni protesti opozicije tamošnju vlast mogli dovesti u pitanje ukoliko bi bili omasovljeni i ukoliko bi proizveli nenasilnu građansku neposlušnost.

- To bi bilo ohrabrenje za zaposlene u državnim institucijama da podrže građane u njihovoj borbi za istinu i pravdu, odnosno da se uključe, na osnovu zakona, u odbranu onoga što je na uzurpatorski način, uz sve moguće manipulacije i manihacije na ovim izborima, oduzeto. U slučaju da građani ne izađu masovno, aktuelni protesti neće dati rezultate, ali će ostati jedna potisnuta energija za koju se ne zna kada će doći trenutak da bude aktivirana – smatra Čupić.

Izjave američkih zvaničnika, nakon izbora u Srbiji, Čupić vidi kao dvostruke poruke kojima oni „Vučića opominju da treba da završi nešto što im je obećao, a što građani Srbije ne znaju“, a da u isto vrijeme ne ugrozi razvoj demokratije u zemlji.

- Upravo ovakav način obraćanja ambasadora SAD u Beogradu pokazuje da se Aleksandar Vučić opominje da završi

Utorak, 9. januar 2024.

INTERVJU: Čedomir Čupić, politikolog i profesor na Fakultetu politi

Vučić će nastavit nemir i destabiliz m. babović

4

LIČNO BIH PREPORUČIO DRŽAVNICIMA EVROPSKE UNIJE DA, POD HITNO, PRIME CRNU GORU U SVOJE ČLANSTVO: Čedomir Čupić

ono što je obećao, a istovremeno da ne dovodi u pitanje razvoj i jačanje demokratije u Srbiji. U ovoj poruci interesi moćnika su bitniji od toga kakvo je stanje sa demokratijom u Srbiji, a posebno sa jednim od najbitnijih uslova, a to je vladavina prava – kazao je Čupić.

POBJEDA: Kako će se još jedna pobjeda liste Aleksandra Vučića na minulim izborima odraziti na društveno-političku zbilju u Srbiji, ali i na odnose u regionu, na Crnu Goru? ČUPIĆ: Biće to nastavak uzurpatorske politike od strane Aleksandra Vučića i njegovih odanih poslušnika. U prethodnih jedanaest godina njegove vladavine u Srbiji urušene su sve vlasti i što je, po posljedicama, najteže i najopasnije, državne institucije.

Kao predsjednik republike on je izašao iz ustavnih ovlašćenja i sebi potpuno podredio izvršnu i zakonodavnu vlast.

Velikim djelom kontroliše i pravosudnu vlast i njene institucije – policiju, tužilaštvo i sud. Vučić je sve grane vlasti podredio ličnoj vladavini. On

je primjer autokrate, koji je, izigravanjem demokratskih uslova i procedura od početnog demokratskog populizma, kojim je došao na vlast, nametnuo autoritarni populizam kao politički poredak u Srbiji. Njegova samovolja, nakon ovih izbora, nastaviće da mnogo toga preostalog urednog, normalnog i zdravog u političkom životu Srbije uruši i uništi. Takva politika ne preza da unese nemir i nestabilnost gdje god ima interes i šansu pa i u neposrednom okruženju, odnosno regionu. To se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Sve to on obavlja u ime zaštite i pomaganja srpskog etniciteta u tim državama i nacionalnog interesa Srbije. To su inače stare nerealne pretenzije srpskih nacionalista od 19. vijeka pa do danas koje Vučićeva vlast koristi za svoj opstanak. Naravno, taj opstanak podrazumijeva velika lična prisvajanja, odnosno bogaćenja njega i njegovih najbližih pomagača na račun građana Srbije. Da bi zamaglio svoje prave autokratske motive traže se u regionu krivci za

lika bezbjednosna zaštita kao Koncept „srpskog sveta“ proizvod je male države. retrogradnih i nemoćnih ideologija POBJEDA: Opozicija spori izbora u Beograkoje služe za propagandne svrhe. Taj rezultate du i traži ponavljanje zbog koncept ima za cilj da unese nered niza uočenih nepravilnosti i organizovane migraciu novoformiranim državama bivše je, pa čak i „uvoza“ birača iz Jugoslavije u kojima žive Srbi. On služi susjednih država. Što ove nepravilnosti govore o kai za unutrašnju upotrebu u Srbiji, a rakteru vlasti? dijelom da podstiče uznemiravanje ČUPIĆ: Kao prvo, na osnovu nepravilnosti koje su materiSrba koji žive u drugim državama jalno pokazane, ova vlast ne regiona. To uznemirenje može samo drži do vladavine zakona, odvladavine prava. To je da im nanosi velike štete i da ih dovede nosno teška povreda Ustava i nešto u situaciju velike životne nestabilnosti što je neprihvatljivo za jednu državu u Evropi u prvim i nesigurnosti-kaže Čupić decenijama 21. vijeka. Dru-

sve probleme koji pogađaju Srbiju da bi se građanima prikazalo da, kad ne bi bilo tih krivaca, Srbiji bi sve išlo bolje. Iza tih optužbi krije se pljačkaški pohod na društvenu i državnu imovinu. Posljedica takve politike je raspirivanje nacionalizma koji, kako nam je pokazala neposredna nesretna prošlost na ovim prostorima, destabilizuje društveni i politički život kako u Srbiji tako i u regionu gdje je to moguće.

To je politika nametanja stal-

ne netrpeljivosti, isključivosti prema drugima i drugojačijima, a i širenja loših osjećanja kao što su mržnje i pakosti. Na ovaj način se u regionu potpiruju sukobi do obračuna. To neće uspjeti u Crnoj Gori. Ona se na vrijeme strateški opredijelila prema razvijenom demokratskom svijetu, a posebno učlanjenju u Evropsku uniju. Na tom putu Crna Gora je postala članica NATO pakta što je preduslov za ulazak u Evropsku uniju, ali i njena ve-

go, vlast pokazuje da zakoni važe za druge, ali ne i za njene pripadnike i članove partija koje je podržavaju. Treće, pokazuje se i njen odnos prema institucijama, ali i jednom velikom demokratskom uslovu kao što je biračko pravo i na osnovu njega održavanje slobodnih i fer izbora. Izbornim manipulacijama i mahinacijama ova vlast je pokazala da je protiv slobodnih i fer izbora, a samim tim i protiv svih demokratskih uslova.

Politika

Utorak, 9. januar 2024.

ičkih nauka u Beogradu

ti da unosi zuje region POBJEDA: Vjerujete li da će aktuelni protesti opozicije dati rezultate? ČUPIĆ: Ako bi protesti bili omasovljeni i ako bi se, posebno u Beogradu, svi oni koji su izašli na izbore, a nijesu glasali za vladajuću koaliciju, nenasilnom građanskom neposlušnošću pobunili, onda bi protesti doveli u pitanje ovu vlast. To bi bilo ohrabrenje za zaposlene u državnim institucijama da podrže građane u njihovoj borbi za istinu i pravdu, odnosno da se uključe, na osnovu zakona, u odbranu onoga što je na uzurpatorski način, uz sve moguće manipulacije i mahinacije u ovim izborima, oduzeto. U slučaju da građani ne izađu masovno aktuelni protesti neće dati rezultate, ali će ostati jedna potisnuta energija za koju se ne zna kada će doći trenutak da bude aktivirana. Sada je na opoziciji, posebno onoj koja je osvojila najveći broj glasova, da se opredijeli da li će ili neće prihvatiti legalitet i dati legitimitet ovim izborima ulaskom u Skupštinu Republike Srbije, Skupštinu grada Beograda i izborima raspisanim u lokalnim zajednicama, odnosno opštinama Srbije.

POBJEDA: Nepravilnosti primjećuju i međunarodni zvaničnici, naročito američki, koji poručuju kako se raduju nastavku saradnje i jačanju demokratije u Srbiji.

Kako komentarišete te poruke i čime je Vučić zavrijedio protektorat Zapada? ČUPIĆ: Ova poruka od predstavnika jedne od najmoćnijih, ali i unutar svoje države najdemokratskijih zemalja svijeta je diplomatska, a sa aspekta tumačenja dvostruka. Daje se Vučiću i njegovom režimu na znanje da su primijetili nepravilnosti, ali istovremeno da će s njim nastaviti saradnju. Posebno se naglašava da saradnja treba da jača demokratiju u Srbiji. Drugim riječima, predstavnici najmoćnije i najrazvijenije zemlje svijeta ovom dvostrukom porukom opominju Vučića da treba nešto da završi što im je obećao, a što građani Srbije ne znaju. Činjenica je da je Srpska napredna stranka i došla na vlast velikom podrškom kako SAD tako i država Evropske unije. Naime, neki iz Evropske unije čestitali su 2012. godine Tomislavu Nikoliću pobjedu na predsjedničkim izborima tri sata prije nego što su zatvorena biračka mjesta u Srbiji. To ne može da bude tehnička greška, odnosno da se hronološko vrije-

me u Beogradu poistovjećuje sa vremenom u Moskvi. Upravo ovakav način obraćanja ambasadora SAD u Beogradu pokazuje da se Aleksandar Vučić opominje da završi ono što je obećao, a istovremeno da ne dovodi u pitanje razvoj i jačanje demokratije u Srbiji. U ovoj poruci interesi moćnika su bitniji od toga kakvo je stanje sa demokratijom u Srbiji, a posebno sa jednim od najbitnijih uslova, a to je vladavina prava.

POBJEDA: Srpska pravoslavna crkva odigrala je ključnu ulogu u smjeni trodecenijskog režima u Crnoj Gori. Kako Vam danas djeluje crnogorsko društvo i je li ono klerikalizovano? ČUPIĆ: Prethodna vlast u Crnoj Gori jednog momenta dala je veliki značaj potpisivanju Temeljnog ugovora između Srpske pravoslavne crkve i crnogorske države. Pretpostavljam da nije stavljan na dnevni red i da nije dat veliki značaj tom ugovoru, vjerovatno bi bile male šanse tadašnjem mitropolitu da klerikalizuje svoj položaj, odnosno da se umiješa u politički život Crne Gore. Njegovo miješanje klerikalizovalo je veliki dio sveštenstva, a onda je to prenijeto i na sve vjernike Srpske pravoslavne crkve.

To je nametnuto i iz političkih krugova Srbije, ali i od strane prosrpskih stranaka u Crnoj Gori. Nije problem što se mijenja vlast u Crnoj Gori nego je pitanje na koji način ona treba da se mijenja. Svako miješanje crkve u politički život nije dobro, ni za crkvu ni za državu.

To miješanje, koje je tada demonstrirano, ali i svi oni politički subjekti koji su to prihvatili, čak i oni koji ne pripadaju, kao vjernici, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, unijeli su u politički život nešto što nije dobro i što narušava sigurnost i stabilnost društvenog i političkog života u višenacionalnoj, višereligijskoj i višekonfesionalnoj državi. Posljedice tog uplitanja i do današnjeg dana traju. Takođe, posljednji izbori u Crnoj Gori pokazuju da je jedan veliki broj političkih partija izvukao pouku da nije dobro da se crkve, odnosno religijska uvjerenja, miješaju u svjetovni dio države. Jedan dio sadašnjih političkih partija, prosrpski orijentisanih, bio bi spreman da se posluži klerikalizacijom. Međutim, ovi izbori su pokazali da građani više daju značaja problemima koji su vezani za njihova egzistencijalna pitanja i normalan život i sve više se udaljavaju od mo-

gućih uticaja klerikalnih elemenata iz crkava. Nešto što je jedanput upotrijebljeno u političke svrhe ne znači da ga je moguće u nekoj drugoj situaciji na isti način obnoviti i upotrijebiti. Religije imaju veliki značaj i uticaj na ljude i njihovu duhovnost, ali i na urednost života u zajednici. Međutim, one treba da se vezuju za privatni dio ljudskog života. Religijska muzikalnost kod onih koji je prihvataju pomaže njihovom unutrašnjem životu, ali i urednosti življenja u zajednici. Religijske zapovijesti upućuju ljude na čovječno ponašanje i djelovanje.

POBJEDA: Što, po Vama, podrazumijeva koncept „srpskog sveta“ i je li on realizovan? ČUPIĆ: Koncept „srpskog sveta“ proizvod je retrogradnih i nemoćnih ideologija koje služe za propagandne svrhe. Taj koncept ima za cilj da unese nered u novoformiranim državama bivše Jugoslavije u kojima žive Srbi. On služi i za

unutrašnju upotrebu u Srbiji, a dijelom da podstiče uznemiravanje Srba koji žive u drugim državama regiona. To uznemirenje može samo da im nanosi velike štete i da ih dovede u situaciju velike životne nestabilnosti i nesigurnosti. Danas u svijetu 96 odsto država je višenacionalno i višereligijsko. Iz tih razloga treba uzeti primjere i pouke iz onih zemalja u kojima etničko porijeklo završava kao privatna stvar, a ne nešto što pripada javnoj sferi života.

Oni koji se osjećaju kao pripadnici Srba u drugim državama regiona trebalo bi da vode računa da se njihova ljudska prava ne dovode u pitanje i da se potpuno orijentišu prema političkom životu u tim zemljama.

Na taj način oni će održavati svoj građanski status, a sa dobrim građanskim statusom njihova druga opredjeljenja biće garantovana i to im niko neće dovoditi u pitanje. Dobar primjer su SAD u kojima žive ljudi različitog etničkog porijekla kao i različitih religijskih uvjerenja, odnosno konkretnih religija koje upražnjavaju. Kao građani oni su svi Amerikanci, a kao privatna lica oni imaju pravo da pripadaju onom etničkom porijeklu iz kojeg potiču i upražnjavaju onu religiju koju su naslijedili rođenjem, a koju kao odrasle osobe i dalje prihvataju i u svom životu praktikuju.

POBJEDA: Nakon tri i po godine lutanja Crna Gora je dobila novu vladu na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem koja, za sada, ima sta-

Međunarodno pravo se odnosi na sve osim na moćnike čovječanstva POBJEDA: Ima li međunarodno pravo smisla nakon slika koje stižu iz Gaze? ČUPIĆ: Nažalost, od formiranja Ujedinjenih nacija, koje su nastale kao povezivanje zemalja pobjednika Drugog svjetskog rata, čovječanstvu nije nametnuta pravda i pravednost već samo pobjednički obrazac kojim je trebalo da se upozore i spriječe svi budući diktatori da izazovu svjetski rat. Sama povelja UN u sebi sadrži selektivnost. Naime, u strukturi UN postoji jedno tijelo – Savjet bezbjednosti u kojem pet zemalja pobjednica ima više prava od svih ostalih članica. Pravo veta omogućava ovim zemljama da zaustave oduke koje su i pravične i pravno zasnovane. Čak na najrazumnije i najargumentovanije prijedloge odluka neka od članica stalnog Savjeta bezbjednosti može da stavi veto. Upravo ovo pokazuje da međunarodno pravo ima ograničene domete. Ono se odnosi na sve ostale sem na moćnike čovječanstva i ono se najčešće primjenjuje prema nemoćnima i manje moćnima u okolnostima kada se stalne članice Savjeta bezbjednosti dogovore i prihvate da u određenim situacijama primijene međunarodno pravo. To pokazuje da je u sukobu, koji se odvija u Gazi, međunarodno pravo nemoćno. Dovoljna je činjenica da na jednu humanitarnu katastrofu ne može da se primijeni međunarodno pravo, jer jedna od moćnih članica stalnog Savjeta bezbjednosti stavlja veto. Iz tih razloga treba biti oprezan kada je u pitanju međunarodno pravo, odnosno znati do koje granice je ono primjenljivo i kakva je realnost u njegovoj primjeni.

POBJEDA: Turski lider predlaže da se izraelskom premijeru sudi kao Slobodanu Miloševiću. Kakve su šanse da u tim okolnostima selektivne pravde i dvostrukih aršina Benjamin Netanjahu doživi sudbinu Miloševića? ČUPIĆ: On bi mogao da doživi sudbinu Miloševića samo ako nijedna od članica Savjeta bezbjednosti ne bi na prijedlog turskog lidera stavila veto. Kako sada stvari stoje to neće biti moguće.

bilnu većinu u parlamentu.

Verujete li da će tu većinu zadržati do kraja mandata ili nas nova kriza očekuje već iduće godine kada bi, prema Sporazumu o konstituisanju vlasti, u Vladu trebalo da uđu i stranke bivšeg Demokratskog fronta? ČUPIĆ: Stabilnost u parlamentu zavisiće od koalicionih partnera, odnosno od njihovog prihvatanja programa Vlade, a on se u prvom redu odnosi na stabilizaciju ekonomskih i privrednih prilika, ali i obećanja koja su vezana za popravak materijalnog položaja građana Crne Gore. Ono što je izuzetno važno i bitno jeste da se ne dovode u pitanje strateška opredjeljenja Crne Gore, a to su održanje nezavisnosti i put ka članstvu u Evropsku uniju.

Ako bi to neke od stranaka iz Sporazuma o konstituisanju vlasti dovele u pitanje pretpostavljam da bi došlo do njihovog razilaženja koje može da vodi ka formiranju nove koalicije u okviru parlamenta ili da se ide na nove izbore. Upravo to će pokazati ova godina.

POBJEDA: Evropa i dalje govori o proširenju na Zapadni Balkan, ali su nakon dvije, uzaludno potrošene, decenije od obećane evropske perspektive sve snažnije sumnje da ni Evropa nije uradila sve što je trebalo da se proširenje desi. Što Vi mislite o tome? Je li problem samo u našim nesređenim društvima ili u ovom zastoju integracionog procesa ima i njihove odgovornosti? ČUPIĆ: Ulazak zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju isključivo zavisi od odnosa snaga u njoj. Činjenica je da male zemlje Zapadnog Balkana nijesu u stanju da bez velike pomoći razvijenih demokratskih zemalja urede svoje unutrašnje odnose, odnosno da razviju sve potrebne uslove za demokratski razvoj društva i demokratsku vladavinu. Iz tih razloga i činjenice da bi Evropska unija mogla da uključi ove zemlje ili bar neke od njih i uz veliku pomoć koja podrazumijeva utemeljenje vladavine prava i oporavak institucija što će uvesti red, sigurnost i stabilnost građanima zemalja koje bi primili. Nijesu to velike države koje bi sa svojim dosadašnjih neuređenim stanjima mogle da dovedu u pitanje razvijene demokratske države Evrope. Imali smo već primjere da je Evropska unija, pod hitno, učlanila, iz geopolitičkih razloga, zemlje koje su još bile duboko opterećene autoritarnom prošlošću. One su po prijemu u Evropsku uniju krenule u brz demokratski razvoj i danas mnogo toga uče od razvijenih demokratskih zemalja.

Naravno, mi koji pripadamo malim državama Zapadnog Balkana ne možemo da sudimo o tome koji je interes i zbog čega Evropska unija ne prima ove države iako je otvorila pregovaračka poglavlja s njima.

Vjerovatno oni imaju neke interese, a i određene sumnje zbog čega odugovlače da ove

5

Vučić je primjer autokrate, koji je, izigravanjem demokratskih uslova i procedura od početnog demokratskog populizma, kojim je došao na vlast, nametnuo autoritarni populizam kao politički poredak u Srbiji. Njegova samovolja, nakon ovih izbora, nastaviće da mnogo toga preostalog urednog, normalnog i zdravog u političkom životu Srbije uruši i uništi. Takva politika ne preza da unese nemir i nestabilnost gdje god ima interes i šansu pa i u neposrednom okruženju, odnosno regionu. To se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru zemlje prihvate u svoju veliku evropsku zajednicu. Teško je govoriti iz naše perspektive o njihovoj odgovornosti. Ono što se može njima podastrijetiti jeste da u ovim zemljama postoje demokratski potencijali, negdje veći a negdje manji. Prijem u članstvo dalo bi im šansu da unutar svojih država prihvate i utemelje sve ono što je bitno za demokratsku vladavinu. Lično bih preporučio državnicima Evropske unije da, pod hitno, prime Crnu Goru u svoje članstvo. Bio bi to pozitivan korak i ,,virus“ za sve države Zapadnog Balkana. Crna Gora je otvorila sva poglavlja za prijem, a mnoga i zatvorila dobrim rješenjima. Još je jedna važna činjenica - Crna Gora je mala država kada je u pitanju broj stanovnika. Ona je veličine srednjeg grada u nekim od država Evropske unije. Mali broj stanovnika uz veliku teritoriju nešto je što je dobro i za Evropsku uniju. Njena teritorija je prirodno raskošna jer posjeduje sve ono što je potrebno za razvoj i kvalitetan život.

Ulaskom u Evropsku uniju brzo bi se ispunili i oni nedostajući standardi koji se očekuju od jedne članice. Taj pozitivni ,,virus“ brzo bi se širio i na ostale države Zapadnog Balkana da što prije urede svoj unutrašnji politički i društveni život.

Ne bi Evropska unija trebalo da se prepadne od primanja države koja ima oko 620.000 stanovnika da će ona unijeti u nju nered. Prije će učlanjenje uticati na građane Crne Gore da brzo prihvate, uklope se i porade na tome da se ponašaju i djeluju prema standardima država Evropske unije. Staro je iskustvo da u podsticajnim okolnostima ljudi brzo napuštaju svoje loše navike i priklanjaju se onome što im donosi bolje i kvalitetne uslove života, a istovremeno im garantuje sigurnost i stabilnost. Đurđica ĆORIĆ

6

Ekonomija

Utorak, 9. januar 2024.

POVODI: O izazovima bavljenja poljoprivredom razgovarali smo sa Dimitrijem Mugošom, koji ima gazdinstvo u Donjoj Gorici

Tvrdi da se kod nas još ne isplati organska proizvodnja

- ističe Mugoša koji kaže da uzgaja i jabuke, kruške, dunje i divlji nar.

- Imamo i plantažu maslina s oko 300 stabala, te raznolike biljne kulture poput šargarepe i cvekle, ali nas izdvaja organska proizvodnja mesa - kozje meso, koje smatramo izuzetno kvalitetnim i zdravim proizvodom - tvrdi Mugoša i objašnjava da su koze najzahtjevnije u proljeće tokom jarenja, kad moraju biti prisutni non-stop. Ljeti su, navodi, stalno na paši, muža se odvija dva puta dnevno, a radni dan traje od jutra do kasno uveče.

Govoreći o podršci države, ističe da se oslanjaju na subvencije i fondove.

- Svaka pomoć nam je dobrodošla, posebno finansijska.

Izazov je osigurati sredstva za sve investicije. Država može pomoći, ali uslovi često zahtijevaju vlastita sredstva, što predstavlja teškoću - tvrdi Mugoša.

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip R

Javni poziv radova za n u prvoj pol

Svakako da renomirani koncesionar sa svojim značajnim međunarodnim iskustvom i primjenom znanja može donijeti Organsku proizvodnju forsira Evropska unija i ja to aerodromima koristi, ali da bi se podržavam. Ulaganja su veća nego kod konvencionalne napravio pravi izbor u procesu proizvodnje te bi organski proizvodi trebalo da budu modernizacije vazduhoplovne skuplji, što kod nas još nije slučaj - kazao je Mugoša infrastrukture, neophodno je uraditi Podgorica - Dimitrije nost u Crnoj Gori, ali da još ni- ne proizvodnje, te bi organnovu analizu prognoziranog obima jesu sazreli svi uslovi. Navodi ski proizvodi trebalo da budu Mugoša bavi se organsaobraćaja u narednom periodu, a primjer da svoje smokve če- skuplji, što kod nas još nije skom proizvodnjom u Kako je nekad bilo sto prodaje po istoj cijeni kao i slučaj - kazao je Mugoša koji podgoričkom naselju u skladu sa trenutnim okolnostima, uvozne, kojima je tržište pre- se i prije penzije bavio poljo- On je tokom svog radnog viDonja Gorica. Na imanju plavljeno. jeka sadio lubenice i zarađi- poručio je ministar saobraćaja i ima 1.200 stabala smokve, privredom.

- Bavio sam se ranije malo, ali vao od toga.

1.000 stabala divljeg nara pomorstva Filip Radulović i 300 stabala masline.

Drži i veliki broj koza, čije meso prodaje.

Mugoša je uvjeren da organska proizvodnja ima buduć-

Ulaganja

- Organsku proizvodnju ,,forsira“ Evropska unija i ja to podržavam. Ulaganja su veća nego kod konvencional-

Dimitrije Mugoša

OD KORA DIVLJEG NARA PRAVI ĐUBRIVO: Dimitrije Mugoša na imanju

ne intenzivno. Kako sam išao ka penziji djeca su bila zainteresovana za organsku porizvodnju, a ja sam zasadio plantažu smokava računajući da to nije teško. Nijesam ni slutio koliko tu zapravo ima posla - kaže Mugoša.

Objašnjava da se mora nabaviti organsko đubrivo ili od stoke koja nije jela koncentrat.

- Obično koristim ovčje đubre, a ponekad i kupovno.

Radi se na rezanju, nema vještačkog đubriva, nema prskanja pesticidima i ostalim materijama, samo su dozvoljena bakarna sredstva.

Naravno, u određenim količinama. Posla ima preko čitave godine, a najviše kada je berba, kad beremo do tone smokve dnevno. Počinje se u pet sati, kako bi se izbjegle vrućine, a mora se raditi s rukavicama i u odjeći dugih rukava i nogavica, jer od smokve mogu na koži iskočiti plikovi. Radi cijela porodica, a za berbu angažujemo i radnike

- Nekad se za sezonu od lubenica mogao kupiti auto – tada su bili popularni ,,zastava 101“ i ,,lada“. Danas je to teško.

Tada je postojala Jugoslavija, nije bilo granica pa si mogao gdje hoćes da poćeraš lubenicu, a dolazili su nam i kupci iz Bosne. Čim se skratila granica, prestao sam da radim s lubenicama, jer je cijena pala ispod 20 centi za kilogram i nijesam mogao da izvučem korist. Kada sam dobio imanje povuklo me da nešto posadim, pa sam krenuo u organsku proizvodnju ali sve to košta. Državni posao je ipak siguran posao, ovdje sve zavisi od roda, sezone prodaje…

Može biti odlično, ali možete biti i u minusu kao i u svakom privatnom poslu - ističe Mugoša i naglašava da je njegov sin investirao u mašine za preradu jabuka, krušaka i dunja, pa sad imaju priliku za nove proizvode.

- Osim mesa, proizvodimo i sokove i sirup od divljeg nara, rakiju od smokava, rakiju od košćela i druge proizvode.

Planiramo proširenje na preradu voća kako bismo proizveli sokove od jabuka, dunja, šargarepe i drugih kultura ističe Mugoša.

Na pitanje o udruživanju poljoprivrednika, Dimitrije iznosi stvarnost i izazove.

- Udruživanje je dobra ideja, ali potrebni su ozbiljni ljudi koji će se posvetiti zajedničkom cilju. Svi žele ostvariti korist, ali treba imati i odgovornost prema udruženju.

Dimitrije zaključuje razgovor s optimizmom naglašavajući: - Uprkos teškoćama, mi vjerujemo u organsku proizvodnju, zdrav način života i očuvanje prirode. To je naša misija i nastavićemo da se trudimo da doprinosimo zdravijem društvu- rekao je Mugoša. N. K.

PODGORICA - U toku je kompletiranje tehničke i ugovorne dokumentacije za nastavak izgradnje auto-puta sa ciljem da se javni poziv za izbor izvođača radova za dionicu Mateševo - Andrijevica raspiše u prvoj polovini ove godine, saopštio je u intervjuu Pobjedi ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.

- Vlada je prepoznala značaj i neophodnost nastavka izgradnje auto-puta Bar Boljare, konkretno naredne dionice Mateševo - Andrijevica, dužine 23 kilometra. U cilju što bržeg spajanja sa auto-putem na teritoriji Srbije i dalje sa evropskim koridorima, kao i zbog nastavka in-

vesticija u strateške kapitalne projekte, odlučeno je da se naredna dionica realizuje sredstvima iz budžeta države. U toku je kompletiranje tehničke i ugovorne dokumentacije, sa ciljem da se javni poziv za izbor izvođača radova raspiše u prvoj polovini ove godine, nakon čega će se i znati cijena izvođenja radova. Uporedno sa tim se vrše pripreme koje će omogućiti da početkom ove godine započne sprovođenje postupka eksproprijacije i drugi niz aktivnosti koje prethode samoj izgradnji auto-puta – kazao je Radulović.

POBJEDA: Kakvi su planovi Vlade u vezi sa crnogorskim aerodromima? Da li će i kada biti dati u koncesiju? Da

Kako građane zaštititi od poskupljenja živo

Mulešković: Držav PODGORICA - Skupoća ne popušta. Nova godina je počela poskupljenjima.

Cijene životnih namirnica iz dana u dan rastu. Svjedočimo da su brojne životne namirnice skuplje u Crnoj Gori nego u najrazvijenijim državama Evrope. Nadležni državni resori su nas sve vrijeme uvjeravali da su oni nemoćni, nakon čega se nametalo pitanje – ko može da reaguje i zaštiti građane od cjenovnih udara ukoliko to država ne može.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković odgovara na konkretno pitanje CdM-a – Može li država da reaguje i zaustavi nekontrolisani rast cijena životnih namirnica u Crnoj Gori?

Mulešković je jasan – država

može i mora da reaguje.

- Kada govorimo o cijenama životnih namirnica, činjenica je da one stagniraju na globalnom nivou i da bi to trebalo da se prelije na Crnu Goru, ali je veoma teško prognozirati jer nacionalne politike mogu da dovedu do povećanja ili smanjenja određenih cijena.

Treba naglasiti da Crna Gora jedina nije imala pakete mjera i podrške u borbi protiv inflacije i samim tim smo najviše i osjetili udar same inflacije - navodi Mulešković.

Podvlači da država može u značajnoj mjeri da utiče na cijene.

- Stupa na snagu Zakon o međubankarskim naknadama i pravilima poslovanja u vezi sa platnim karticama, koji se primjenjuje od 9. januara i biće re-

Ekonomija

Utorak, 9. januar 2024.

Radulović najavio aktivnosti na realizaciji dionice Mateševo - Andrijevica

iv za izbor izvođača nastavak auto-puta olovini ove godine li ste Vi zagovornik da država i dalje upravlja aerodromima ili da to radi koncesionar?

RADULOVIĆ: Mišljenja sam da je neophodno obezbijediti moderniju i efikasniju aerodromsku infrastrukturu koja bi doprinijela ekonomsko-turističkoj ekspanziji države Crne Gore. Evidentno je da crnogorske aerodrome treba modernizovati, što je u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore konstatovala i Evropska komisija. U tom izvještaju piše da Crna Gora treba da modernizuje aerodrome, te da bi se koncesijom riješila ograničena dostupnost naše zemlje. Podsjetiću da su u zemljama regiona glavni aerodromi već pod koncesijama, a da su modeli i rezultati poslovanja različiti.

Svakako da renomirani koncesionar sa svojim značajnim međunarodnim iskustvom i primjenom znanja može donijeti aerodromima koristi, ali država Crna Gora tek na osnovu prethodno navedenog može vrednovati ponude i planirati dalji proces modernizacije vazduhoplovne infrastrukture. Da bi se napravio pravi izbor u procesu modernizacije vazduhoplovne infrastrukture, neophodno je uraditi novu analizu prognoziranog obima saobraćaja u narednom

periodu, a u skladu sa trenutnim okolnostima.

POBJEDA: Željeznička preduzeća godinama su u problemu i često posluju sa gubitkom, imaju i poreske dugove prema državi. Da li je moguće riješiti probleme tih preduzeća i kako? Hoće li i što Vlada uraditi tim povodom?

RADULOVIĆ: Razvoj RADULOVIĆ:Razvoj željeznice na državnom nivou planira se Strategijom razvoja željeznice koju donosi Vlada, a projekti i aktivnosti, koje je pokrenulo Ministarstvo, imaju za cilj modernizaciju. Planira se i unapređenje elemenata željezničke infrastrukture sa ciljem stvaranja

uslova za primjenu evropskih standarda interoperabilnosti, obnove voznog parka i mehanizacije za održavanje infrastrukture. Plan Ministarstva saobraćaja i pomorstva je omogućiti finansijsku održivost postojećih željezničkih kompanija kroz balans sredstava iz budžeta i naknada za korišćenje željezničke infrastrukture, na način koji će održati konkurentnost željezničkih preduzeća.

Takođe, neophodno je unaprijediti održavanje infrastrukture i obnovu voznog parka.

Filip Radulović

POBJEDA: Kako ocjenjujete poslovanje brodarskih kompanija Barske i Crnogorske plovidbe? Ove kompanije su godinama imale problem s otplatom kredita za kupovinu četiri broda, pa je država često morala da plaća te rate. Ranije je najavljivana mogućnost spajanja ove dvije kompanije, da li je to moguće i da li ste Vi zagovornik da imamo jednu brodarsku državnu kompaniju, a ne dvije?

RADULOVIĆ: Jesam, zagovornik sam ovakvog modela i radiću na tome da se u što skorije vrijeme stvore odgovarajući uslovi za restrukturiranje brodarskih društava, najvjerovatnije upravo kroz model spajanja AD Barska plovidba i AD Crnogorska plovidba. Da bismo mogli da otpočnemo sa procesom restrukturiranja, biće neophodno da oba privredna društva prethodno ispune uslove propisane Zakonom o privrednim društvima, koji se, prije svega, odnose na obavezu da je imovina društva veća nego njegove obaveze da bi se društvo moglo restrukturirati. Jasno nam je da, u okolnostima u kojima oba brodarska društva moraju da izvrše povraćaj neusklađene državne pomoći i paralelno otplaćuju preostali iznos kre-

Primjenom ,,hrvatskog modela“ do bolje aviopovezanosti Crne Gore POBJEDA: Da li ste zadovoljni radom i poslovanjem nacionalne avio-kompanije To Montenegro (Air Montenegro)? Što bi trebalo uraditi da država ostvaruje veću korist od te kompanije, budući da se od predstavnika turističke privrede čuju primjedbe na lošu avio-povezanost Crne Gore?

RADULOVIĆ: Mišljenja smo da prema nacionalnom avio-prevozniku treba postupati sa dužnom pažnjom. Air Montenegro formira mrežu linija na osnovu komercijalne opravdanosti, a saglasni smo da treba povećati avio-povezanost Crne Gore i upravo je formirana radna grupa sa takvim ciljem.

Na inicijalnom sastanku su razmijenjene informacije o saznanjima kako zemlje u regionu, koje takođe poklanjaju veliku pažnju prihodu od turizma, rješavaju isti izazov i vidimo da postoje različiti modeli. Za nas je relevantno iskustvo iz Hrvatske kao destinacije koja je takođe prepoznata kao turistička destinacija i vjerujem da bi primjena sličnog modela u Crnoj Gori uticala na bolju avio-povezanost sa emitivnim turističkim tržištima.

ditnog zaduženja prema Eksim banci, treba imati ozbiljan i odgovoran pristup koji će omogućiti stvaranje zakonskih uslova za restrukturiranje. Svakako, restrukturiranje nije samo sebi cilj, nego nam je cilj, prije svega, da imamo održivo brodarsko društvo, koje će moći ne samo da samostalno servisira svoje obaveze, nego i da se dalje razvija i unapređuje svoju djelatnost.

POBJEDA: Da li i kada Luka Bar može postati glavna luka u regionu, što je potrebno da bi se to ostvarilo? Iz prethodne vlade je najavljivana mogućnost ponovnog spajanja i objedinjavanja dva lučka operatera – Luke Bar i kompanije Port of Adria, koja je u većinskom vlasništu turskog investitora - u jednu kompanju. Da li se to može očekivati? Da li će i aktuelna vlada pregovarati sa turskim investitorom Global Ports o otkupu njihovih akcija u kompaniji Port of Adria, čime bi država postala većinski vlasnik te kompanije?

RADULOVIĆ: Vjerujem da je Luku Bar, u skladu sa strateškim i prostorno-planskim dokumentima, neophodno razvijati kao glavnu međunarodnu teretnu luku u Crnoj Gori. Ono što je ključno za dalji razvoj ove trgovačke luke od nacionalnog značaja jeste značajnije ulaganje u infrastrukturu u njenom zaleđu, gdje, prije svega, mislim na željezničku infrastrukturu, ali svakako i putnu. Odgovarajuće investicije u navedeno omogućile bi i razvoj multimodalnog transporta preko Luke Bar. Kada je u pitanju potencijalno objedinjavanje lučkih operatera u Luci Bar, u saradnji sa kolegama iz Vlade, sagledaću potencijalne modele koji bi mogli biti primijenjeni, ukoliko, naravno, Vlada zauzme u konačnom stav da će biti objedinjeno lučko područje i da će istim upravljati Luka Bar AD. Moje je mišljenje da bi za adekvatnu valorizaciju Luke Bar bilo neophodno ponovo objediniti lučko područje i omogućiti da jedan operater pruža lučS. POPOVIĆ ke usluge.

povećanju minimalne penzije na 450 eura, kaže da su penzioneri i socijalno ugrožene kategorije bili oni koji su najviše trpjeli u dijelu finansija, posebno u doba udara inflacija, ali i tokom prethodnih godina.

- Moramo priznati da su bili na ivici egzistencije. Ipak, ako gledamo kako je došlo do povećanja penzija, onda moramo reći da je to čista diskriminacija. To nije način na koji bi trebalo upravljati penzionim sistemom. Penzioni sistem nije socijala. Prema ovome što je urađeno, na isti nivo su dovedeni ljudi koji su 40 godina radili i uplaćivali doprinose u penzioni fond i oni koji su svega 15 godina uplaćivali - naglašava Mulešković.

Zanemareni su, dodao je on, određeni ljudi koji su možda i više od 30 godina radili u Crnoj Gori, a par godina u drugoj državi.

- Ostaće dosta njih ispod minimalne penzije. Takođe, neke najave, koje su se odnosile na to da će se četvoromjesečnim usklađivanjem ispraviti nepravda sa nekih 40-50 miliona ove godine, nijesu tačne.

To nije moguće uraditi sa tim novcem već su troškovi mnogo veći, jer jedini način na koji je trebalo povećati penzije je linerano povećanje svih penzija. Činjenica je da se i ovim povećanjem pokazalo da u ovom trenutku nemamo dovoljno novca da se penzije linerano povećavaju. Moraće se ovaj problem rješavati tokom ove godine, a vidjećemo na koji način i odakle će se naći sredstva da se sve ovo uradi - istakao je Mulešković u razgovoru za CdM. Što se ekonomije tiče, Mulešković kaže da mu se čini da će i 2024. biti neizvjesna, ali dosta stabilnija u odnosu na prethodne godine.

R. P.

otnih namirnica

va može i mora da reaguje gulisana pitanja u vezi s međubankarskim naknadama, ali će biti ograničene visine naknada koje se naplaćuju prilikom izvršenja platnih transakcija. Kako dolazi do smanjenja

Mirza Mulešković

platnih transakcija, od strane privrednika, nadao sam se da će CBCG i ministarstva komunicirati sa privrednicima da se ta razlika smanjenja njihovih troškova opredijeli da se do-

datno utiče na smanjenje cijena. Možda bi trebalo da se dijalog po ovom pitanju podstakne sa privredom - smatra on.

Druga stvar koja može da se uradi, dodaje Mulešković, je povećanje pasivnih kamatnih stopa, da CBCG i Vlada komuniciraju sa komercijalnim bankama da se povećaju pasivne kamatne stope i tako da se povlači novac iz opticaja, jer na taj način dolazi do smanjenja cijena.

- Osim toga, treba dalje podržati najugroženije kategorije stanovništva i upravo za njih kreirati određene naknade, socijalne potrošačke korpe, ali je veoma bitno da država mora dalje smanjivati troškove privredi jer je to jedini način da se cijene održe - ističe on.

Prema njegovim riječima dr-

žava i lokalne samouprave to mogu učiniti kroz smanjene kako određenih poreza tako i smanjenjem parafiskalnih nameta koji u značajnoj mjeri povećavaju finalne cijene proizvoda.

- Tako se mogu održavati i stabilizovati cijene koje su u Crnoj Gori značajno rasle ne samo zbog uticaja spoljašnjih faktora. Napominjem, cijene su počele da rastu još u martu 2022. kada nije bilo uticaja rata u Ukrajini, što znači da je izazvano vještački, povećanjem minimalne zarade, pa smo imali povećanje zarada u javnom sektoru u januaru 2023. što je sve uticalo na rast cijena. Vlada i lokalne samouprave i svi donosioci odluka moraju povesti računa da ne dolazi do rasta troškova privrede kako cijene i dalje ne bi rasle - poručuje ekonomski analitičar.

Sagovornik CdM-a, govoreći o

7

8

Društvo

Utorak, 9. januar 2024.

privatna arhiva

I TO SE DEŠAVA: Nova ,,tradicija“ pod patronatom nove vlasti

U Budvi ,,nalagali badn zelene površine u cen BUDVA - Osim što se tradicionalno, uz pucnjavu i paljenje badnjaka, obilježavalo Badnje veče, u Budvi je proslava imala i ,,specijalni dodatak“.

Kako je portalu Pobjede javio

Kad se nalaže badnjak na livadi

Joanikije opet traži povratak vjeronauke u škole PODGORICA - Vjernici Mitropolije crnogorsko-primorske Crkve Srbije okupili su se u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, gdje je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije sa sveštenstvom služio božićnu liturgiju.

Liturgiji u podgoričkom hramu prisustvovali su potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović i državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i obrazovanja Dragan Bojović.

Joanikije je intervjuu Javnom servisu iskoristio priliku kako bi opravdao Crkvu Srbije zašto se bave dnevnom politikom i još jednom zatražio da se vjeronauka uvede u škole. Kazao je da optužbe da se Srpska pravoslavna

crkva miješa u državna pitanja nijesu osnovane. Istakao je da je zadatak crkve da reaguje na nepravde u društvu, te da se u svim civilizovanim državama očekuje da se oglašava po nekim pitanjima.

U jednom trenutku, kako je rekao mitropolit, bili su prinuđeni da se bave dnevnom politikom i da je „potisnu iz svoje kuće“.

Mitropolit Joanikije je ocijenio i da je njihovo pravo vraćanje vjeronauke u škole i vjerske službe u vojsku.

- Vjeronauka je toliko važna za obrazovanje, ne može biti kompletno bez vjeronauke i poznavanja Svetog pisma, koje se ugradilo u živote, kulturu, tradiciju, običaje…. Bez poznavanja vjere ne možemo poznavati ni svoju istoriju, svoje svetinje… Kako ćemo to čuvati i razumijevati ako ništa nijesmo naučili iz vjeronauke - dodao je on. R.P.

di ka strogom centru Budve.

Za potrebu višesatnog održanja vatre iskorišćene su drvene palete koje su izvlačene iz kombija, bez registracija, koji je bio parkiran u blizini.

Ova nesvakidašnja scena,

Otvoreni raskol u CPC kulminirao na Badnji dan tokom loženja badnjak

Sukobile se frakcije Mih PODGORICA – Otvoreni raskol u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi na dvije frakcije - mitropolita CPC Mihaila i bivšeg vikarnog episkopa CPC Borisa, koji je na Opštenarodnom zboru proglašen mitropolitom a kasnije ga Mihailo raščinio, kulminirao je na Badnji dan uoči Božića, najvećeg hrišćanskog praznika.

Organizovano je tradicionalno nalaganje badnjaka na Cetinju, ali sve je ostalo u sjenci incidenta i tenzija između pristalica Mihaila i Borisa, pa je i policija intervenisala.

Mitropolit Mihailo bio je prvi sa vjernicima na Dvorskom trgu. Međutim, nakon što su Martinovići i Borilovići, tradicionalno, donijeli i naloži-

Učesnici Zbora Bajica, Martinovići i Borilovići obratili su se javnosti nakon incidenta na Dvorskom trgu poručujući da je „sve unaprijed režirano, te da nikad neće pristati na bilo kakvu provokaciju koja bi posvađala vjernike Crnogorske crkve i Crnogorce“

li badnjak, pojavio se i Boris.

Dok je, zaštićen svojim pristalicama, osveštavao badnjak polivajući ga vinom tenzije su porasle i došlo je do guranja pristalica dvije frakcije unutar CPC. Policija je spriječila eskalaciju sukoba.

Boris je napustio skup, a Mihailo je uspio da se popne na binu i obrati građanima. Istakao je da u dugoj prošlosti Cetinja i Crne Gore, nalaganje badnjaka nije samo vjerski običaj.

- Simbol Badnjeg dana je badnjak. Dan prije Božića badnjak kao sveto drvo donosili su i na-

lagali ispred Cetinjskoga manastira samo oni koji su imali istorijsko pravo na to – kazao je Mihailo.

Rekao je da je na Cetinju to pravo pripadalo Martinovićima i Borilovićima iz Bajica.

- Svjesni moralne odgovornosti pred Bogom i crnogorskim narodom mi danas vršimo samo svoju dužnost, koju je u ime ljubavi i sreće ispred nas postavio sam Gospod Isus Hrist. Uz njegovu pomoć čuvamo izvornu pravoslavnu vjeru, uvjereni da radimo bogougodna djela

koja su dovela do vaskrsa slavne crnogorske države. Zato se pomolimo Gospodu Spasitelju da nas napoji lučama svjetlosti svoje i izbavi nas od zla i tame. Neka ovaj dan sve nas i naše građane iz dijaspore obasja srećom, blagostanjem i ljubavlju Božijom – poručio je Mihailo.

To je bilo prvo nalaganje badnjaka nakon otvorenog raskola u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Učesnici Zbora Bajica, Martinovići i Borilovići obratili su se javnosti nakon incidenta na Dvorskom trgu, pos. vasiljević

Mitropolit Crkve Srbije služio božićnu liturgiju u Sabornom hramu u Podgorici

čitalac iz Budve, koji je poslao i fotografiju, nekoliko ,,vjernika“ osmislilo je da nalaže badnjake đe se nikada nijesu nalagali - na livadi prekoputa starog groblja u Budvi, u blizini kružnog toka koji vo-

Iz CPC reagovali zbog opskurno prenijete poslanice Borisa Bojovića

Marković: RTCG uvodi konfuziju među narod PODGORICA - Protojerej Stefan Marković, paroh cetinjski i starješina Crkve Svetog Ivana Crnojevića, ukazao je na, kako je rekao, nečastan odnos RTCG, koja je ,,krajnje nehrišćanski i opskurno prenijela javnosti božićnu poslanicu mitropolita Borisa“.

Marković tvrdi da je Javni servis iskoristio materijal, koji im je upućen iz kabineta mitropolita Borisa, da javnosti obznani pismo mitropolita Mihaila, a tek potom je, kako je rekao, svega nekoliko riječi ,,reprodukovao božićnu poslanicu mitropolita Borisa, ti-

me unijevši konfuziju među narod i obezvrijedivši njegovo obraćanje“.

- Uzevši u obzir sve učinjeno donio sam odluku da gore pomenuti medij nema blagoslov da snimi i obznani prilog sa božićne liturgije iz Crkve Svetog Ivana Crnojevića sa Cetinja. Naravno, kao što sam i kazao televizijskoj ekipi, uvijek su dobrodošli kao i svi ljudi dobre volje, ali ne i kao novinari Javnog servisa, koji već nekolike godine radi protiv interesa Crnogorske pravoslavne crkve i crnogorskog naroda - istakao je u saopštenju za javnost protojeR. P. rej Marković.

Mihailova reakcija na dolazak Borisa

Poništeno rješenje o premještaju predsjednika Nezavisnog sindikata policije C

Rmandić se vraća na rad u Herce HERCEG NOVI - Rješenje o premještaju predsjednika Nezavisnog sindikata policije Crne Gore Igora Rmandića iz Herceg Novog u Bijelo Polje je poništeno i on se vraća na rad

tamo gdje je živio i radio prethodnih 27 godina - naveli su u saopštenju iz ove sindikalne organizacije.

Sa ponosom ističu, kako su rekli, još jednu pobjedu koja je izvojevana istinom,

hrabrošću i čvrstim argumentima.

- Potvrdom da je pomenuto rješenje o rasporedu nezakonito i njegovim poništenjem potvrdilo se ono na šta smo ukazivali od samog početka.

Potpuno ignorisanje zakona, primjena čistog pravnog nasilja i nevjerovatna količina bahatosti prethodnog menadžmenta Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova su konačno razobličeni i

Društvo / Hronika

Utorak, 9. januar 2024.

9

Istražitelji utvrdili da je motiv incidenta u mjestu Zelenika svađa u saobraćaju

njake“ posred Identifikovano pet osoba koje su napale albanske državljane ntru grada?!

Na slikama, koje nam je poslao čitalac portala Pobjeda, vidi se da se ,,vjernici“ nijesu potrudili da makar počiste za sobom, već su ostavili čak i žar da dogorijeva.

R. P.

ka na Cetinju, intervenisala policija

haila i Borisa ručujući da je „sve unaprijed režirano, te da nikad neće pristati na bilo kakvu provokaciju koja bi posvađala vjernike Crnogorske crkve i Crnogorce“.

- Nakon nemilih događaja vezanih za nalaganje badnjaka, ispred Dvorca kralja Nikole, učesnici Zbora Martinovići i Borilovići, kao jedan, imaju potrebu da se ograde i konstatuju kako je ovo sve unaprijed režirano da se omalovaži nalaganje badnjaka i sva naša pregnuća, a sve na dobrobit, ponos i dostojanstvo Crne Gore - naveli su u reagovanju.

Prema njihovim riječima, u odluci sa Zbora bratstvenika Bajica od 4. januara koja je, kako ističu, dostavljena i jednoj i drugoj frakciji u CPC, kao i OB Cetinje, navodi se da žele da Badnje veče i nalaganje crnogorskog badnjaka upriliče

na način koji će biti na ponos i Bajicama, prijestonom Cetinju i svoj Crnoj Gori.

- Kao i do sada, učinićemo sa naše strane da sve protekne u redu i tradiciji, privilegiji i počasti naših predaka dobijenoj kroz slavna pregnuća u borbi za crnogorsku državu i njenu svetu CPC - naveli su oni.

Svjesni nesuglasica u CPC apeluju i zahtijevaju slogu i pomirenje na Badnje veče.

- Da smo na stanovištu, da ako nema sloge među sveštenstvom Crnogorske pravoslavne crkve, da nalaganje badnjaka obavimo bez sveštenstva, svjesni apsurda situacije i loše reputacije CPC, a nazdravlje svoj Crnoj Gori dodali su u reagovanju.

Crnogorska pravoslavna crkva nalagala je badnjake u Podgorici, Baru i Kotoru.

I. K.

Iz Uprave policije Pobjedi je potvrđeno da nema indicija da je motiv sukoba nacionalna netrpeljivost, već se radi o svađi u saobraćaju. Prema saznanjima našeg lista napadači su bili u lovačkim jaknama, a ne u vojnim uniformama kako je isprva Demokratska unija Albanaca (DUA) prenijela riječi povrijeđenih u tom incidentu.

Potvrđeno nam je da su se napadači vraćali iz lova, a bili su i pod dejstvom alkohola kada je došlo do sukoba sa albanskim državljanima. Iz policije su saopštili da je povod incidenta bio događaj u saobraćaju.

- Napominjemo, napadnuta lica su se u kritičnom periodu nalazila u vozilu koje nije imalo registarske oznake Republike Albanije i prema, do sada, prikupljenim obavještenjima, odnosno, prema, za sada, raspoloživim informacijama, povod incidenta je bio situacioni

Crne Gore

ceg Novi suočeni sa pravom i pravdom - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.

Dodaju da se ,,osionost prethodne garniture koja je rukovodila MUP-om i Upravom policije najbolje oslikava

u potpunom ignorisanju argumentacije mnogobrojnih pravnika, advokata, sindikata iz zemlje, okruženja ali i Evrope i svijeta koji su ukazivali na nezakonitosti prilikom donošenja rješenja o rasporedu u mjesto udaljeno više od 250 kilometara od mjesta stanovanja“.

R. P.

Povod incidenta je svađa u saobraćaju

događaj u saobraćaju - istakli su iz policije.

Ipak, jedan od napadnutih državljana Albanije u izjavi za tamošnji ABC je rekao da je napad možda isprovociralo to što su na retrovizoru imali albansku zastavu.

- Počeli su da nas udaraju i maltretiraju bez ikakvog razloga. Mi ni na jedan način nikoga nijesmo provocirali. Auto je imalo njemačke tablice, a ne albanske, ali na retrovizoru držim malu albansku zastavu,

ne znam da li je to razlog - kazao je on.

Na osnovu svih prikupljenih dokaza istražitelji su utvrdili da incident nema bilo kakvu pozadinu koja bi bila inspirisana nacionalnom ili drugom netrpeljivošću.

Iz policije je saopšteno da su izuzeti video-snimci sa nadzornih kamera objekata u blizini, te da su operativnim radom na terenu trojicu Novljana identifikovali kao napadače. U međuvremenu, kako

nam je nezvanično potvrđeno, identifikovane su još dvije osobe, ali niko za sada nije uhapšen niti su podnijete krivične prijave.

- Intenzivno se radi na prikupljanju svih dokaza, na osnovu kojih će se tužilac izjasniti - kazali su nam iz policije.

Hercegnovskoj policiji je u subotu u poslijepodnevnim časovima dežurnoj službi telefonom prijavljeno da je, na magistralnom putu u mjestu Zelenika, došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane više nepoznatih lica.

- Pripadnici policije su upućeni na lice mjesta gdje su zatekli tri lica, svi albanski državljani, koji su imali vidne povrede, a koji su zatim upućeni na ukazivanje ljekarske pomoći - naveli su iz policije.

Sa događajem je upoznat nadležni tužilac koji će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji nakon preduzimanja dalje naloženih mjera i radnji u odnosu na ova lica, ali i identifikacije eventualnih ostalih počinilaca, a o čemu će, kako ističu u policiji, javnost biti blagovremeno A. R. obaviještena.

Novinarka RTCG poručuje da su netačni i tendenciozni navodi pojedinih medija o incidentu koji joj se dogodio

Baranin: Portali Pres, Borba i IN4S imaju namjeru da opravdaju primitivizam i ulično nasilje

dok su ostali stajali po strani.

Na osnovu neistinitog ,,novinarskog“ napisa može se steći utisak da sam svojim automobilom ušla u veću grupu vjernika oko same crkve SPC. Tačno je da se incident dogodio u neprometnoj Ulici 18. jula, u neposrednoj blizini mog stana, nekih 500 m od Sabornog hrama, dok sam tražila parking - istakla je Baranin. To se, kako je podvukla, može vidjeti i na fotografiji koju je napravila na mjestu događaja tokom incidenta.

- Uostalom, ulice u neposrednoj blizini hrama su bile blokirane za saobraćaj - ukazala je R. P. Baranin.

Novljanki prekršajna prijava nakon što je na društvenim mrežama objavljeno kako puca iz pištolja

Akcija pripadnika Službe zaštite i spašavanja

PODGORICA - Novinarka RTCG Nataša Baranin uputila je u nedjelju medijima protestno reagovanje povodom tekstova objavljenih na portalima Pres, Borba i IN4S i njihove netačne interpretacije incidenta, koji se desio u subotu veče, u kojem joj je, za sada, nepoznata osoba uputila niz prijetnji i uvreda. Ona je podvukla

Boris osveštavao badnjak polivajući ga vinom

RTCG

,,žurka sa vatrom“, nije izazvala reakciju nadležnih komunalna policija nije intervenisala, kao ni policajci Centra bezbjednosti Budva iako je bilo više prijava građana.

HERCEG NOVI - Policija je identifikovala pet osoba koje su učestvovale u incidentu 6. januara u mjestu Zelenika, kada su napadnuti državljani Albanije.

da su napisi na portalima Pres, Borba i IN4S o tom incidentu činjenično netačni, tendenciozni i, kako je ocijenila, očito napisani s namjerom da opravdaju primitivizam i ulično nasilje.

- I da događaj predstave na način koji gradi sliku o meni kao ,,ekstremističkom“ novinaru, kao i upute prijeteću poruku svima koji ne dijele ista vjerska

uvjerenja - dodala je Baranin.

Precizirala je da u tekstu portala Pres, koju su prenijeli i portali IN4S i Borba, stoji da je svojim automobilom pokušala da prođe između vjernika i nastavila da se kreće kroz masu.

- Istina je da nikakve mase nije ni bilo na mjestu incidenta, već se radilo o nekoliko (najviše pet-šest) osoba od kojih je samo jedna izazvala incident,

Pretresli joj stan i pronašli startni pištolj HERCEG NOVI - Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ - Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Herceg Novom, juče su izvršili pretres stana i drugih prostorija, kao i vozila koje koristi D. Š. iz toga grada.

- Naime, policijski službenici identifikovali su lice koje se nalazi na video-snimku, koji je

objavljen na društvenim mrežama, a na kojem ženska osoba iz oružja ispaljuje projektile u vazduh. Izvršenim pretresom stana, koji koristi D. Š., pronađen je startni pištolj, naveli su iz policije.

Kako su kazali, sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom koji se izjasnio da u radnjama D. Š. nema elemenata krivičnog djela.

- Službenici Odjeljenja bez-

bjednosti Herceg Novi će protiv D. Š. podnijeti prekršajnu prijavu zbog prekršaja iz člana 107 Zakona o oružju, navedeno je. Podsjećamo, na snimku koji je ovih dana kružio društvenim mrežama vidi se D. Š. kako čestita Badnji dan i Božić ,,pravoslavnoj braći Srbima i Rusima“ a potom puca iz pištolja. Ona je neobičnu čestitku posvetila i ,,pravoslavnom caru“ Vladimiru Putinu.

R. P.

Iz Morače izvučeno tijelo PODGORICA - Pripadnici Službe zaštite i spašavanja učestvovali su juče u akciji izvlačenja tijela iz Morače, saopšteno je iz ove službe.

- Danas u toku dana naši vatrogasci-spasioci učestvovali su u akciji izvlačenja beživotnog tijela na rijeci Morači. Učestvovali su motornim plovilom sa jednom posadom i četiri operativca - naveli su u objavi. Prema saznanjima Antene M radi se o muškarcu, a policija sumnja da je riječ o samoubistvu. R. P.

10 Povodi

Utorak, 9. januar 2024.

POGLED SA STRANE

Ako su dovoljno uputstveni prvi objavljeni podaci sa popisa stanovništva od 2023. godine, onda je Kotor krenuo putem svoje bivše gospodarice Venecije. Stari autohtoni narod ga napušta, čak je možda sada i 20 odsto autohtonih kotorskih stanovnika manje nego na popisu iz 2011. godine.

Odlaze domicilni Crnogorci ali dolaze Ukrajinci, Rusi i Turci. U Veneciju uglavnom dolaze turisti iz celog sveta koji se ne plaše morskih poplava, i potom odlaze kući. Malo se ko u Veneciji naseljava. Doduše, Venecija i tone. Ali Kotor grad ne tone kao što ne tone ni bokeljski zaliv niti cela bokeljska obala, što onda narod odlazi?

Kotor je zbog stranaca sve brojniji no pre, ali je sve manje crnogorski grad. Sada više Kotorani ne navigare po Mediteranu i okeanu, već tabanaju po suvom unaokolo. Kažu i da u Tivtu ima ne manje od četiri hiljade praznih stanova, možda i zbog njihovih veoma visokih cena - a to nam zvuči gotovo neistinito i nerazumno.

Upadljivo manje je i Cetinjana nego pre, silaze na obalu i u doline. I idu u inostranstvo, jer suzavac sa Belvedera guši grad slobode.

Prvo sačekajmo ishod popisa da vidimo koliko ova dva naroda ima u Crnoj Gori, ali nemojmo misliti da razni Crnogorci već sada ne razmatraju detalje kakvu politiku prema njima da vode.

Ukrajinci i Rusi su tu i nema sumnje da se polazni modeli razmatraju već sada. Ne oklijevajmo, nije svejedno ko prvi krene da Ukrajincima i Rusima pruži ruku… Budu li Vlada Crne Gore i crnogorske patriote lijeno i mlitavo posmatrali crkveni prodor Rusa u Crnu Goru, pogoršavaće, ionako klimavu, političku samostalnost Podgorice MOJACRNAGORA.COM

Piše: dr Dragan VESELINOV

Pad Kotora i uspon Ukrajinaca i Rusa

ŠTO SE ZBILO

Možemo samo nagađati zašto Kotorani odlaze. Nema još anketa o tome. Zbog nečega nisu srećni.

Zašto? Oni žive u divnom fjordu, turista sa kruzera i kopna tu ima cele godine, suvenirsko zanatstvo i usluge su na evropskom stepenu, karnevali su lepi i međunarodne predstave raznih usmerenja hvaljene.

Novca ima. Ima grad i zaštitnika Sv. Tripuna, visoko poštovanog antičkog hrišćanina i slavljenog i preko u Italiji odakle su mu ostaci pre hiljadu i dve stotine godina doneti. A on ima u Kotoru i svoju katedralu, svetsku baštinu. I ona je istorijski čuvar ne samo italijanskog inženjerskog i umetničkog genija, već i svih balkanskih naroda čiji su vladari ostavili tragove u njenoj izgradnji i na umetninama.

Ako imamo pravo na slutnju, onda se nećemo iznenaditi ukoliko konačni popisni podaci pokažu da grad i okolinu napuštaju Hrvati, ali možda još više Srbi i Crnogorci. To im olakšavaju visoke cene nekretnina koje prodaju ili daju pod

Možemo samo nagađati zašto Kotorani odlaze

zakup strancima i stoga lakše odlaze u svet.

No, nekako osećamo da to ima veze i sa političkom atmosferom u zemlji, i u samom Kotoru. Ta atmosfera se, doduše, ne razlikuje mnogo od ,,ozračja“ iz drugih oblasti u Crnoj Gori, i tim pre je zbog toga kotorski egzodus opominjuće endemske prirode.

Zašto oni više beže od ostalih; da ne krenu i ostali napolje? Ko će preuzeti Crnu Goru?

KO DOLAZI

Što se nekretnina tiče, najveći kupci su Nemci, potom Rusi,

Velikosrpski nacionalizam je grobar kulture i časti Crnogoraca. A velikoruski nacionalizam je isti takav.

Nacionalni popis iz 2023. godine nas upozorava da je Crna Gora na još jednoj prekretnici i da imigracija može biti odlučni činilac njene budućnosti. Nemojmo čekati na popis iz 2033. godine da se tek tada u to uvjerimo

zatim Srbi i firme iz Srbije sve ukupno, sa drugima, blizu 500 miliona eura.

Centralna banka Crne Gore će sigurno objaviti konačne podatke za 2023. godinu. Ali po broju boravišnih dozvola u Crnoj Gori redosled je drugačiji. Izgleda da Ukrajinaca ima oko 60 hiljada dok za Ruse i Turke još nismo videli brojeve. Misli se da Rusa ima ne manje od Ukrajinaca.

Nemci su najveći po kapitalu uloženom u nekretnine, ali su Ukrajinci i Rusi najbrojnija strana etnička grupacija.

Ukrajinci i Rusi su svi zajedno mešana turističko-ekonomsko-politička emigracija.

A kakav god da im je unutrašnji sastav, ova boravišna emigracija će kad-tad postati politička sila - ako to ruska ,,nekretninska“ emigracija u proteklim godinama preko srpske iredente i Crkve već nije i postala. Ona će se i uveća-

vati jer će Putin i dalje da tera Ruse na bežaniju, kao što će i rat u Ukrajini da iseljava tamošnje stanovništvo u bezbedne evropske zone. U njih spada i Crna Gora.

A nju će da pojačava i turska anti-Erdoganova emigracija u Crnoj Gori.

NOVI CRNOGORCI

Sa širenjem ekonomskog, azilnog i drugog crnogorskog državljanstva ova populacija dvostrukih državljanstava može upadljivo da utiče na unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore.

Ova slovensko-turska imigracija, čak i da iznosi manje od 20 odsto od dosadašnjeg crnogorskog stanovništva, sigurno već sada zahteva od Vlade Crne Gore da izgradi program ekonomske, obrazovne, kulturne i političke adaptacije stranaca na Crnu Goru.

Podgorica nema razloga da če-

ka kako bi doživela nedaće zapadno-evropskih država u kojima je odsustvo delotvornog programa adaptacije i asimilacije imigracije doveo do sukoba domicilnog i imigracionog stanovništva. Ako se Nemačka tetura sa 15,2 miliona stranaca, Francuska sa 8,65 miliona, Italija sa 6,26 miliona, Holandija sa 2,5, Austrija sa 1,8 miliona a u svima njima su stranci preko 10 odsto stanovništva, onda će to tim pre od Crne Gore zahtevati neodložno sučeljavanje sa težinom novonastalog pitanja.

Naravno, nije svaka emigracija na Zapadu veliki problem, jer evropska emigracija unutar Evrope nije isto što i dolazak emigracije iz Afrike, Srednjeg Istoka i Azije - pogotovo ilegalne. Nisu ni svi delovi verskih orijentacija iz islamskih zemalja nespojivi sa opštom kulturom Evropljana. To, za sada, na svu sreću, ne čeka Cr-

nu Goru, jer je takva imigracija zaobilazi, dok su domaći muslimani njeni patrioti.

Ukrajinci i anti-Putinovi Rusi se mogu u Crnoj Gori brzo snalaziti, ali ako bi im Vlada Crne Gore u tome pomogla jasnim uslovom i programom opstanka u Crnoj Gori, onda bi ona smanjila rizik od mogućih napetosti i izliva ljutine. I to kako kod domaćeg tako i kod ,,gostinskog“ stanovništva. A ako ona ne bude rešavala ekonomski i politički status slovenske imigracije u Crnoj Gori, onda - nemojmo sada odrečno odmahnuti glavom to će verovatno činiti Beograd i Moskva. Zašto?

NEDOUMICA SA RUSIMA I UKRAJINCIMA

Ukrajinska i anti-Putinova emigracija, koja je stigla u Crnu Goru, može biti snažan kontrateg velikosrpskom odu-

Povodi

Moskva je pomagala Trampu 2016. godine, ometala Bajdena 2020. godine, kreditirala Mari Lepen, držala novcem pod kontrolom bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera i druge… U Evropi se posvetila uglavnom desničarima, a na Srednjem istoku i u islamskom afričkom svijetu vojnim diktaturama i autoritarnim režimima. Rusija ne podstiče demokratske snage i progresivno zakonodavstvo. Otuda, ako se Rusi odluče na osnivanje partije u Crnoj Gori, to ne bi bila toliko senzacija koliko bi bila izazov za procjenjivanje što one hoće i da li zastupaju moskovsko-beogradske ciljeve ili staju uz Podgoricu i Brisel da prezme Ukrajince i Ruse pre nego što se crnogorska independistička opozicija upusti u takav zadatak.

Za sada, ona je slepa i neaktivna.

O ČEMU RAZMIŠLJA CRKVA

Tu bi Srpska pravoslavna crkva mogla dobiti novu ulogu da ,,srbizuje“ Ukrajince i Ruse, jer u Crnoj Gori nema filijala Ruske i Ukrajinske pravoslavne crkve. I prva crkva, namenjena Rusima, podignuta je na imanju ženskog Manastira Rustovo na brdu iznad Sv. Stefana, u selu Čelobrdo koje je 2003. godine imalo pet stanovnika.

Tu desetine hiljada Rusa u Crnoj Gori ne mogu stati ma koliko ih Srpska pravoslavna crkva pozivala da uđu, ali zato mogu u sve njene crkve širom države. Za Ukrajince nije znano šta će odabrati. Njihova kijevska crkva je antiruska, a koliko su Ukrajinci željni religioznog života pod Srbima, ni to se ne zna. Njihova duša je ranjena i teško da bi proruski srpski pop mogao da je teši. Pre će da je gurne na Crnogorce, da na njima Kijevljani iskale srdžbu.

To ne mora biti slučaj sa Rusima. Nije nemoguće videti da bi Ruska pravoslavna crkva mogla dobijati od Srpske pravoslavne crkve zemljište za izgradnju hramova, manastira i kulturnih objekata. Nije nemoguće zamisliti da bi srpska crkva mogla da pozove ruske popove da u postojećim hramovima beogradske patrijaršije u Crnoj Gori okuplja Ruse i indoktrinira ih Putinovim jadranskim interesima. Nije nemoguće pretpostaviti da bi Srpska pravoslavna crkva mogla da privremeno i ustupa deo svojih crkava Rusima

Šetnja podrške Ukrajini na Cetinju

za redovnu dnevnu liturgiju i propovedi.

Ona bi danas lako mogla da obnovi bivšu praksu svoje velike podrške nekadašnjoj emigrantskoj belogardejskoj Zagraničnoj Ruskoj pravoslavnoj crkvi mitropolita Antonija Hrapovickog u Kraljevini SHS i Jugoslaviji. Njeno je osnivanje pomogla i širila posle njegovog dolaska 1921. godine u Patrijaršiju u Sremskim Karlovcima. Sada bi ona, osim Beograda, dobila za to i podršku Moskve što pod boljševicima nije imala.

Budu li Vlada Crne Gore i crnogorski patrioti mlitavo posmatrali crkveni prodor Rusa u Crnu Goru, pogoršavaće ionako klimavu političku samostalnost Podgorice. Ako ništa drugo, Vlada bi mogla da pokuša da bar Ukrajince sigurno veže za crnogorsku zastavu i ne zapostavi autokefalnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu. Ona bi bila saveznik Podgorice.

HOĆE LI BRAĆA OSTATI NA JADRANU?

Nije izgledno ni da brojni imigranti žele da ostanu u Crnoj Gori. Možda će krenuti na Hrvatsku, a možda i preko na Italiju, i potom dalje. Neće se mnogi među njima vraćati na atmosferu sukoba sa Beogradom i Moskvom, na ponovnu neizvesnost porodičnog opstanka i lične perspektive. Ne sme im se tu ništa zameriti.

A oni koji će ostati sigurno će posebno vrednovati gostoljublje i egzistencijalnu pomoć

Crnogoraca. Završeni popis će verovatno pokazati da je u Crnu Goru ušla vrlo obrazovana populacija Ukrajinaca i Rusa. Nju bi vredelo zadržati.

To je učinila i Kraljevina Jugoslavija sa brojnom ruskom emigracijom posle Lenjinove revolucije. Ona je dala zapažen doprinos u našoj zemlji jer su stigli odlični inženjeri, arhitekte, naučnici, učitelji i umetnici. Doduše, stigli su i teolozi sa popovima. A Titova Jugoslavija ih je rasterala, zbog ideološkog straha.

NOVE PARTIJE

Bilo bi neočekivano - ali nije nemoguće - da se Ukrajinci, Rusi i anti-Erdoganovi Turci odluče da, po sticanju crnogorskog državljanstva, osnuju nacionalne partije. Njihova brojnost bi im odmah osigurala ulazak u Skupštinu i pregovore za sastav vlade.

To bi stvorilo ne samo potpuno novu već i nepoznatu političku konfiguraciju u državnom odlučivanju. Te partije bi postale glavne manjinske organizacije u Crnoj Gori, jer bi bile veće od svih autohtonih partija Hrvata, Bošnjaka, Albanaca i Muslimana. Uopšte nije svejedno gde bi oni tada mogli da krenu, na Lovćen ili na Avalu.

Koliko znamo, iseljeni Ukrajinci i Rusi još nigde u svetu nisu osnivali svoje snažne nacionalne partije sem Rusa u Izraelu, koja je antimoskovska. A postojeća Ruska stranka u Srbiji iz 2013. godine nije samo kariktura politike već je i obmana birača, jer u njoj ne-

glas amerike

ševljavanju sa politikom Beograda iza koje stoji velikoruska politika Moskve.

Ta je slovenska populacija pobegla od rata i diktature. Zato je kod nje upadljivo manje u Srbiji nego u Crnoj Gori. Ukrajinaca je u Beogradu na prste da izbrojiš. Oni Beogradu ne veruju - i neće njegovu politiku. I ne žele da dočekaju da ih Putin ponovo stigne, sada na Jadranu.

Ako se dogodi čudo da ova nova slovenska populacija stekne crnogorsko državljanstvo - a i pre toga pravom da na osnovu boravišta izađe na lokalne izbore, onda nije nemoguće proreći da bi ona svojom glasačkom snagom mogla doprineti očuvanju nezavisne Crne Gore. Niko ne može Putina toliko da razotkriva i odbacuje kao sami Rusi koji su od njega pobegli.

A tek Ukrajinci! Ponekad pomislimo da ih je viša nebeska sila poslala u Podgoricu. A tu spada i turska anti-Erdoganova emigracija. Ona je ideološki možda i najčistija, jasnija je i od Ukrajinaca i Rusa, jer glasa za demokratiju i Evropu.

Njoj je Erdogan - prijatelj beogradske Velike Srbije - najveći protivnik.

Sada bi mogla nastati nedoumica u Crnoj Gori između Vlade i velikosrpske iredente oko toga ko će da zahvati Ukrajince i Ruse. Ipak, možda bi bio pretežak olimpijski zadatak za Vladu da ona osigura Crnu Goru zajedno sa slovenskom imigracijom. Sastav tekuće koalicije na vlasti u Podgorici ne obećava ništa drugo do da se Ukrajinci i Rusi drže po strani sve dok se ne osigura njihova lojalnost probeogradskoj vladi u Podgorici. To neće dugo trajati.

Beograd će gurati Podgoricu

s. vasiljević

Utorak, 9. januar 2024.

Srpska pravoslavna crkva mogla bi dobiti novu ulogu - da ,,srbizuje“ Ukrajince i Ruse, jer u Crnoj Gori nema filijala Ruske i Ukrajinske pravoslavne crkve. I prva crkva, namijenjena Rusima, podignuta je na imanju ženskog Manastira Rustovo na brdu iznad Sv. Stefana, u selu Čelobrdo - koje je 2003. godine imalo pet stanovnika

ma Rusa da je vode, već je vode Putinovi srpski nacionalisti i rusofili. Najjača ruska stranka u Srbiji je Crkva.

ŠTO SA PARTIJAMA

Ukrajinci su zabranili 11 proruskih partija na svojoj teritoriji 2022. godine. Rusi obično u inostranstvu deluju finansijskim trovanjem tamošnjih političkih snaga, što često izaziva državne skandale.

Međutim, predsednik Dodik iz Banjaluke se toga još ne boji. Ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabahov je, dan pre nove 2024. godine, kazao da je Dodik do sada bio u Moskvi bar 20 puta, i da se sprema nova poseta.

Njujork tajms je 13. septembra 2022. godine pisao da je Kremlj od 2014. godine do 2022. godine tajno uputio preko 300 miliona dolara spoljnim partijama i političkim ličnostima, ne računajući poklone i lukrativne ugovore sa nepoznatim klauzulama koji se sklapaju preko raznovrsnih fondova i organizacija. Putin je dao više od registrovane pomenute svote.

Moskva je pomagala Trampu 2016. godine, ometala Bajdena 2020. godine, kreditirala Mari Lepen, držala novcem pod kontrolom bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera, i druge… U Evropi se posvetila uglavnom desničarima, a na Srednjem istoku i u islamskom afričkom svetu vojnim diktaturama i autoritarnim režimima. Rusija ne podstiče demokratske snage i progresivno zakonodavstvo.

Otuda, ako se Rusi odluče na osnivanje partije u Crnoj Gori, to ne bi bila toliko senzacija koliko bi bila izazov za procenjivanje šta one hoće i da li zastupaju moskovsko-beogradske ciljeve ili staju uz Podgoricu i Brisel. Za Ukrajince je izvesnije da bi se okrenuli protiv Moskve i da bi sarađivali sa patriotskim crnogorskim partijama. Sarađivali bi i sa manjinskim tradicionalnim crnogorskim partijama koje ne ulaze u probeogradsku crnogorsku vladu. Tako bi Ukrajinci i Rusi na tlu Crne Gore možda nastavili svoje rasprave iz starog kraja.

A možda i ne bi. Šta ako se i jedni i drugi odluče za Evropu?

11

Zbog nje su i pobegli iz Moskve i od rata u Ukrajini.

He-he, kakva bi to onda sila bila! Velikosrpski nacionalisti u Crnoj Gori bi od Ukrajinaca i Rusa pretrpeli najveći kontra-udarac kakav im malo ko može zadati! Kako bi velikosrbi izašli na kraj sa najmanje 100 hiljada Ukrajinaca i Rusa u Crnoj Gori? I sa manje od toga. Teško je to zamisliti. A kada njihova stepska konjica krene tada se trese zemlja.

Prvo sačekajmo ishod popisa da vidimo koliko ova dva naroda ima u Crnoj Gori, ali nemojmo misliti da razni Crnogorci već sada ne razmatraju detalje kakvu politiku prema njima da vode. Ukrajinci i Rusi su tu, i nema sumnje da se polazni modeli razmatraju već sada. Ne oklevajmo, nije svejedno ko prvi krene da Ukrajincima i Rusima pruži ruku.

PROMJENA DEMOGRAFSKE SLIKE

Prošle 2023. godine je u Španiju ušlo preko 56 hiljada imigranata, uglavnom ilegalnih.

To je za 82 odsto više nego u 2022.godini. Marokanci i Senegalci prvo odu na Kanarska ostrva a onda sa strašnom neizvesnošću nastavljaju okeanom ka Španiji. Kažu mnogi da je ova zemlja najpoželjnija za imigrante zbog tolerancije, prijateljstva stanovništva i visokog komfora. To je divno, ali može da bude i dvosekli mač ukoliko preterana imigracija dovede do prenaseljavanja, nezaposlenosti i rasne segregacije.

Crna Gora je za sada imuna na takva iskušenja, jer je nagrađena srećom da joj stiže obrazovana i bratska slovenska emigracija. Ali, ona ne može biti imuna na buduću nužnost da se ovoj imigraciji osigura očuvanje kulturne samobitnosti i političke vernosti novoj državi. I pri tome, ona ne može ni trpeljivo posmatrati neprekidnu slovensku imigraciju koja svojim brojem menja kulturnu i političku poziciju autohtonog crnogorskog stanovništva - do pretnji da joj se smanji iIi čak oduzme i vlast u sopstvenoj zemlji.

To se dogodilo Vojvodini i posle Prvog i Drugog svetskog rata. A to Crnoj Gori ne mora da se desi. Crna Gora je nezavisna država koja imigraciju može da ograniči na stepen unutrašnje održivosti autohtonog stanovništva. I ona može da određuje oblik ravnopravnog nacionalnog položaja već udomljene imigracije sa svojim narodom. Vojvodina to nikada nije mogla. I zato se njeno autohtono stanovništvo više čuje u nostalgičnim pesmama u kafani nego u govoru u beogradskom parlamentu.

Velikosrpski nacionalizam je grobar kulture i časti Crnogoraca. A velikoruski nacionalizam je isti takav. Nacionalni popis iz 2023. godine nas upozorava da je Crna Gora na još jednoj prekretnici i da imigracija može biti odlučni činilac njene budućnosti.

Nemojmo čekati na popis iz 2033. godine da se tek tada u • to uverimo.

12 Svijet

Utorak, 9. januar 2024.

PRIMJERI: Kako je digitalna prijestonica na Baltiku tri decenije putovala svjetlosnim

„e-Estonia“ dokaz da digitaliz ne pokorava nego oslobađa TALIN – Da je Estonija od raspada Sovjetskog Saveza i obnove nezavisnosti prije tri decenije putovala svjetlosnim godinama, te da se zasluženo i ponosito diči nadimkom „E-stonia“, crnogorski i makedonski novinari uvjerili su se tokom posjete estonskom digitalnom centru u Talinu u okviru US-NATO projekta „Seeing is believing“.

A. IVANOVIĆ

U razgovoru sa njihovom saradnicom Karmen Raal upoznali su se sa činjenicom da digitalizacija uopšte nije unazadila svrhu i doprinos „ljudske ruke“ u Estoniji - već da im je kreiranjem tog efikasnog, sigurnog i transparentnog ekosistema umnogome olakšan život, ušteđeno vrijeme, novac, ali i živci.

Estonci, zahvaljujući „e-rješenjima“, uopšte ne gube vrijeme na šalterima, potrebno im je samo nekoliko sati da otvore kompaniju, a par minuta da plate porez. Onlajn prijavljuju rođenje djeteta, šalju zahtjeve za socijalnu pomoć, ostvarenje penzija...

Na „mreži“ brzinski mogu da dobiju dokumentaciju potrebnu za stupanje u brak, a očekuje se da će naredne godine moći i da se razvode onlajn. Ta baltička zemlja jedina je na svijetu potpuno digitalizovala državnu upravu, pa još od 2005. godine mogu i da glasaju na mreži.

Sve je to moguće samo uz identifikacionu karticu, sa digitalnim i svojeručnim potpisom, koja zamjenjuje sva ostala dokumenta.

Njihove onlajn baze podataka su objedinjene, otvorene i dostupne svim građanima koji mogu vidjeti kada i zašto je neko tražio njihove podatke. Naravno, u tom slučaju su izuzeci oni koji su bezbjednosno interesantni – oni ne mogu ući u trag istražnim organima koji pomno prate njihovo djelovanje.

- Ako sam ja zaposlen u javnom sektoru i imam pristup bazi podataka radi pružanja usluga, ne mogu jednostavno da odem i provjerim komšijske podatke - to će ostaviti vrlo vidljiv trag.

Kao građanin mogu da vidim ko je gledao moje lične podatke.

Talin

Estonci, zahvaljujući „e-rješenjima“, vrijeme uopšte ne gube na šalterima, potrebno im je samo nekoliko sati da otvore kompaniju, par minuta da plate porez, a još od 2005. godine mogu da glasaju onlajn. Na „mreži“ brzinski mogu da dobiju dokumentaciju potrebnu za stupanje u brak, a očekuje se da će naredne godine moći i da se razvode onlajn Ipak izuzeci su oni koji se sumnjiče za kriminalne aktivnosti.

Oni ne mogu vidjeti da su istražni organi gledali njihove podatke. Dakle, Estoniji je transparentnost veoma bitna. – kazala je saradnica estonskog digitalnog centra u razgovoru sa novinarima iz Crne Gore i Makedonije.

Nije manje važno ni to što su Estonci, svjesni da imaju neprijateljski nastrojenog komšiju, otvorili rezervnu bazu svih podataka svojih građana koja se nalazi van njihovih granica – u Luksemburgu.

SVE JE POČELO DEVEDESETIH

Prvi dokument o digitalizaciji potpisan je 1994. godine u estonskom parlamentu, a upravo u cilju poboljšanja kvaliteta života svih stanovnika.

- Istovremeno smo počeli da gradimo pravni okvir i naše digitalno društvo. Ono što je iz istorijske perspektive važno jeste što je Estonija počela da pruža masovne obuke ljudima već devedesetih godina – saopštila je Raal crnogorskim i makedonskim novinarima.

Imali su, kaže, dva važna projekta – „Look at world“ i „Tiger leap“.

- I učinili smo da naša djeca obavezno nauče da koriste računare. I danas se kompjutersko obrazovanje razvija u skladu sa vremenom. „Look at world“ je u potpunosti finansirao privatni sektor. Dakle, možete vidjeti da je javno-privatno partnerstvo bilo ključno kada je u pitanju pružanje digitalnih vještina ljudima. A kroz „Tiger leap“, oko 100.000 ljudi je besplatno naučilo da koriste računare. Radilo se o odraslim osobama - 100.000 odraslih u Estoniji je deset odsto naše odrasle populacije. Tako da je to bio odličan početak. I danas se takođe fokusiramo na to da ljudi imaju pristup IT obuci.

Nije važno da li ste tek početnik, želite da naučite šta je internet ili ste već napredniji a potrebne su vam vještine kada je u pitanju, na primjer, analiza podataka. Trudimo se da ove vrste lekcija budu dostupne široj javnosti – pojasnila je Raal.

Sve to je, ističe, besplatno.

- Imamo različite partnere, a takođe pružamo prekvalifikaciju ljudima koji već imaju diplomu. Tako mogu da prođu kroz nekoliko mjeseci du-

ge obuke, što im onda pomaže da postanu junior programeri. Vidjeli smo da je ovaj program prilično uspješan, jer ti ljudi zapravo na kraju rade u IT kompanijama kao programeri – dodala je Raal.

Prema njenim riječima, u Estoniji imaju mnogo kampanja i radio-emisija kako bi bili sigurni da ljudi znaju kako da se zaštite i na mreži.

POTREBNI LJUDI

Stopa nezaposlenosti u Estoniji trenutno je nešto viša nego inače ali, kako ističe Raal, to nije zbog digitalizacije – već zbog otežavajućih okolnsti u svijetu.

- Ovakve promjene se ne dešavaju preko noći – postepene su i traju godinama, ali nijesmo imali trenutak u kojem su hiljade ljudi ostali bez posla. Naš stav je bio da obezbijedimo prekvalifikaciju ljudi. Možda nam ne trebaju u jednoj oblasti, ali sada postoje nova polja gdje nam treba više pomoći. Čak i ako pogledate statistiku OECD-a, zapravo je naš državni sektor, u poređenju sa drugim zemljama OECD-a, nešto veći. Razlog je zato što i dalje moramo da pružamo sve iste usluge koje druge zemlje obezbjeđuju – navela je Raal.

I stranci mogu onlajn započeti poslove

Karmen Raal

Za osnivanje kompanije Raal kaže da nije potrebno više od tri sata.

- I ne zavisite od lokacije i vremena kada je u pitanju vođenje vašeg posla u Estoniji – dodala je, ukazujući da i stranci u Estoniji mogu započeti poslove.

Pojasnila je da je ta procedura relativno laka bez ako nijeste u bankrotu ili ne plaćate porez.

- Ako ipak osjećate da ne želite da se bavite biznisom, ne primoravamo nikoga da sa tim nastavi – dodala je Raal.

Podvlači da su im ljudi potrebni u digitalizaciji.

- Trenutno nemamo zaposlene koji se bave samo papirologijom, dokumentacijama, arhiviranjem.. To su poslovi koji su polako nestajali, ali i promjena je bila prirodna jer su stariji ljudi željeli da se penzionišu, a mlađi ljudi više ne žele da rade takve poslove. Dakle, ako bismo morali da angažujemo mnogo arhivara, bili bismo u nevolji jer mlađi ljudi više ne žele da rade ove stvari.

Još imamo mnogo ljudi u javnom sektoru, samo je razlika što sada rade druge stvari. Mi smo mala zemlja, nemamo prirodnih resursa poput nafte ili bilo čega sličnog što nas može učiniti bogatim.

To znači da su nam potrebni ljudi koji imaju vještine, koji se bave inženjeringom i kompjuterskim programiranjem. U suštini - tako smo se obogatili - nijesmo imali prirodne resurse, ali jesmo mozak – istakla je Raal.

ONLAJN IZBORI I EID

Estonija još od 2005. godine ima opciju za onlajn glasanje na izborima, a kako je precizirala Raal, njih ne prate samo Estonci – već se nadgledaju i na međunarodnom nivou kako bi se osiguralo da uvijek budu demokratski.

Jedan od problema koji se u tom slučaju javlja jeste kako zapravo mogu da budu sigurni da osoba sama glasa iza ekrana - bez ikakvog pritiska.

- Da bi se ublažile ovakve vrste prijetnji, period internet glasanja u Estoniji počinje otprilike pet dana prije održavanja izbora – i glas se može promijeniti četiri puta. Računa se posljednji unijeti glas. To znači da, ako uz mene stoji neko ko utiče na moj izbor, kasnije mogu jednostavno da se vratim i promijenim svoj glas – istakla je saradnica estonskog digitalnog centra.

Pojasnila je da Estonija ima jak sistem elektronske identifikacije (EID).

- Imamo veoma siguran EID sistem, koji je zakonski postavljen.

Imamo visoke standarde sajber bezbjednosti koje ispunjavamo.

I za nas postoji od 2002. godine, tako da shvatamo koliko je ozbiljan naš elektronski identitet – istakla je Raal.

Ako na dan izbora i dalje ne daju svoj internet glas, onda, kako je dodala, mogu da odu do najbližeg biračkog mjesta i glasaju tradicionalno.

- Nemamo nikakvu prethodnu registraciju ili nešto slično. Glasamo na tradicionalan način, a naš internet glas se jednostavno baca. U tom slučaju: kada dođe vrijeme za prebrojavanje glasova, odvajamo identitet od glasa.

Podaci o identitetu se koriste za redovnu statistiku, kao i na svakim izborima, na primjer koliko

je ljudi glasalo, starosne grupe i tako dalje, ali glasovi su uvijek anonimni. I nakon što prebrojimo glasove, postoji trenutak kada neko može da tuži glasački proces na internetu – onda pravimo nezavisnu komisiju za pretragu i istraživanje. Nakon što je sve urađeno, uništavamo i glasove, tako da ne možete da se vratite godinu kasnije da vidite ko je za koga glasao – pojasnila je Raal.

Ona je crnogorskim i makedonskim novinarima rekla da se Estonija danas smatra jednom od najtransparentnijih zemalja na svijetu i da je među najmanje koruptivnim.

- Razlog za takav pomak je način na koji smo sve digitalizovali – poručila je Raal.

RIJETKO KO SUMNJA

Ove godine su u Estoniji imali blagi rast izlaznosti na parlamentarnim izborima u martu ali, kako je istakla saradnica digitalnog estonskog centra, ne mogu reći da je to zbog glasanja na internetu.

- Istina je da digitalna opcija nije čudesno rješenje za sve. Olakšali smo učešće što je više moguće, ali ako ljudi smatraju da političari zapravo ne služe njihovim interesima ili smatraju da njihov glas nije bitan, nije važno koliko brzo će to učiniti, oni neću da učestvuju u izbornom procesu – smatra Raal.

Izlaznost na izborima u martu je, kaže, bila oko 60 odsto.

- Ako pogledate druge demokratske zemlje, učešće na demokratskim izborima se smanjuje - to nije slučaj u Estoniji – navela je Raal.

Ističe da muškarci i žene podjednako koriste internet glasanje, kao i ljudi od 18 do 70 godina.

- Tako da ne možemo reći da ova rješenja koriste samo mlađe generacije. Osim toga, Estonci koji borave u inostranstvu počeli su više da učestvuju u izbornom procesu zato što im je mnogo lakše nego da stupaju u kontakt sa svojom ambasadom - a mi nemamo puno ambasada, manje od 50. Ovo je odlična alternativa za ljude koji ne mogu da budu u Estoniji kada su izbori u toku – pojasnila je Raal.

Tvrdi da u elektronsko glasanje niko ne sumnja osim jedne stranke.

- Ali kompromis ovdje je da je glasanje striktno opciono. Ljudi ne moraju da koriste internet glasanje ako to ne žele – ukazala je Raal.

SAJBER NAPADI

Estonija je konstantno izložena sajber napadima iz Rusije, a saradnica estonskog digitalnog centra kaže da je svaki dan za njih u tom kontekstu kritičan, kao i da su ti napadi politički motivisani.

Svijet

Utorak, 9. januar 2024.

godinama

Advokat Čedomir Stojković o prebijanju i hapšenju Nikole Sandulovića

zacija - Zato je prva i najvažnija zaštita od sajber napada osigurati da imate zaposlene koji razumiju rizike na mreži i da ne treba otvarati svaku e-poštu i fajl. Zaposleni u javnom sektoru svake godine idu na sajber test da bismo testirali znanje i bili u toku sa najvećim rizicima – navela je Raal.

Saopštila je da je Estonija prošle godine bila u svjetskom vrhu po broju i intenzitetu određenih vrsta DDoS napada. To su uglavnom napadi sa više hiljada računara čiji je cilj da se preoptereti veb server, mreže ili drugi dio infrastrukture i tako onemogući pristup korisnicima – poput obaranja vebsajtova.

- Mi smo zemlja od 1,3 miliona ljudi, tako da moramo biti na oprezu – podvukla je Raal.

Jedan od najvećih sajber napada koji je Rusija priredila Estoniji 2007. godine bio je, kaže Raal, okidač da postanu jedni od vodećih stručnjaka za sajber bezbjednost u svijetu.

- I to je sve sa razlogom. Rekla bih da nas je taj napad na kraju učinio jačima. Nijesmo bili spremni za tako nešto i bili smo prva zemlja kojoj se to desilo.

Zbog toga smo na međunarodnoj sceni počeli da zagovaramo da se sajber zločini kažnjavaju isto kao i ratni zločini. Estonija na međunarodnoj sceni snažno zagovara da se sajber napadi regulišu ka i fizički jer je to budućnost rata – podvukla je Raal.

Upravo zbog sajber napada, estonski parlament je prošle godine Rusiju proglasio terorističkim režimom.

- Sve što se dešava u Ukrajini shvatamo veoma ozbiljno jer je i nama direktna prijetnja – podvukla je Raal.

Kaže da oni ne vole da dupliraju podatke, već da čuvaju samo potrebnu količinu.

,,AMBASADA“ PODATAKA U LUKSEMBURGU

Da njihovi životi ne bi stali u slučaju uspješnog sajber napada, stvorili su ,,ambasadu“ podataka koja se nalazi van njihovih granica – u Luksemburgu.

- Tako je Estonija postala prva zemlja na svijetu koja je napravila rezervnu kopiju svojih podataka daleko od naših fizičkih granica. U Luksemburgu je naša ,,ambasada“ podataka i tamo imamo najintegralnije rezervne baze. Ti podaci se stalno ažuriraju. Ta baza podataka se zove ,,ambasada“ zato što funkcioniše na isti način kao i svaka druga obična ambasada. Tu gdje čuvamo naše rezervne podatke - to je estonsko tlo. Dakle, mi kontrolišemo ko im pristupa - a to je vrlo ograničen broj ljudi. Čak i u slučaju požara, ako ne damo vatrogascima pravo da uđu, ne mogu – ispričala je Raal.

13

Poruka za sve koji žele pomirenje sa Kosovom Estonija ima skoro 100 odsto onlajn usluga

Honorar za ,,bijele“ hakere Saradnica u estonskom digitalnom centru saopštila je da oni u okviru vježbi za ojačavanje sajber bezbjednosti plaćaju tkz. bijele hakere koji uspiju da ih napadnu i otkriju grešku u njihovom sistemu.

- Mi navijamo za njih. U određenim slučajevima, ako uspiju da otkriju grešku u našem sistemu i prijave nam je, onda bismo im platili novcem za to – navela je ona.

Zbog toga što nijesu velika država, kaže da ne mogu sebi priuštiti da imaju rezervnu kopiju na drugom kraju svoje zemlje.

- Nemamo najljubaznijeg komšiju, zar ne?! Govorim o Letoniji – dodala je Raal ironično.

Pojašnjava da bi za veće zemlje bilo dovoljno da imaju rezervnu kopiju na drugom kraju svoje zemlje.

- Za nas to nije bila opcija i zato imamo rezervnu kopiju u Luksemburgu. Kada smo to uradili mnoge zemlje su zapravo mislile da su Estonci poludjeli jer prenosimo osjetljive podatke u inostranstvo. Ali geopolitička situacija se od tada prilično promijenila. Osim toga, zemlje koje su sklone prirodnim katastrofama, ako žele da imaju digitalizovano društvo, o tome moraju da razmišljaju. Tako da imamo veliko interesovanje za našu ambasadu podataka i vjerovatno ćemo vidjeti više zemalja koje će graditi ambasade podataka u budućnosti – ocijenila je Raal.

Luksemburg je, kaže, veoma mala zemlja i smatra da one imaju tendenciju da budu agilnije.

- Tako da nam je bilo lakše da sklopimo sve pravne i bilateralne sporazume, i da čak stavimo naše podatke tamo. Mjesto gdje se čuvaju naši podaci u Luksemburgu je najbezbjednije – rekla je Raal, dodajući da Luksemburgu plaćaju za te usluge ali nije precizirala koliko.

Sjedište NATO sajber centra (CCDCOE) je upravo u Talinu, a u sklopu te saradnje predviđeno je da se saveznici pomažu u slučaju sajber napada. Raal ističe da u Estoniji još nijesu imali situaciju u kojoj im je trebalo toliko pomoći.

- U okviru CCDCOE organizujemo najveću sajber vježbu na svijetu i sve naše članice NA-

TO-a i njihovi drugi saveznici su pozvani u Estoniju da učestvuju – istakla je Raal.

ONLAJN VJENČANJA I RAZVODI

Estonci onlajn završavaju 98 odsto poreskih obaveza - jednostavno zato što ljudi ne žele da gube vrijeme na birokratske procedure. Na mreži prijavljuju rođenje djeteta, šalju zahtjeve za socijalnu pomoć, ostvarenje penzija, ali mogu i brzinski da dobiju dokumentaciju potrebnu za stupanje u brak. Kako je Raal saopštila crnogorskim i makedonskim novinarima očekuje se da će naredne godine Estonci moći i da se razvode onlajn.

- Što ne znači da imamo Skajp ili Zoom vjenčanja od tri minuta – ovo nije Las Vegas. To znači da digitalizujemo papirologiju koja je potrebna za vjenčanje. Iako se sve radi onlajn iza tog servisa stoje državni službenici koji obrađuju dokumenta. Svakako se fizički okupljamo i proslavljamo – pojasnila je Raal.

Dodaje i da neće imati petominutne razvode i da stopa razvoda zbog digitalnih usluga neće ,,skočiti u nebo“ – već da će samo postojati digitalna alternativa.

- Iako imamo skoro 100 odsto usluga onlajn, i dalje imamo mogućnost da tradicionalno na licu mjesta završimo što nam je potrebno – navela je Raal.

STARTAPOVI I „UNICORN“ KOMPANIJE

Estonija, kako je kazala Raal, ima najveći broj startapova po glavi stanovnika u Evropi i svijetu i najveći broj „Unicorn“ kompanija.

- ,,Unicorn“ kompanije su privatne tehnološke kompanije vrijedne preko milijardu dolara. Prvi estonski „Unicorn“ je bio Skajp – navela je saradnica digitalnog estonskog centra.

Kaže da je noviji primjer „Unicorn“ kompanije u Estoniji „Bolt“ - aplikacija koja nudi iznajmljivanje prevoza, dostavu hrane i namirnica.

- Još jedan razlog zašto smo izvrsni u poslovanju je taj što smo poslovne procese učinili jednostavnim. Imamo mnogo malih i srednjih preduzeća, jednostavno zato što je Estonija mala zemlja. Sada je odgovornost države da se pobrine da poslovanje bude što lakše, kako ti vlasnici malih preduzeća ne bi morali da se fokusiraju na birokratiju, već na svoju poslovnu ideju i da budu konkurentni na međunarodnom planu, jer se na globalnoj sceni oni takmiče sa većim kompanijama – navela Anja IVANOVIĆ je Raal.

Da bi se zastrašila javnost u Srbiji i svi koji se bave politikom i političkim aktivizmom, sa ciljem da niko osim režima ne smije da ima bilo kakve interakcije sa Kosovom, kosovskom vladom niti smije da ima bilo kakvu aktivnost usmjerenu ka pomirenju - kaže Stojković i ističe da je „ovaj režim došao na vlast kroz laž prema Zapadu da će riješiti odnose sa Kosovom“ BEOGRAD - Hapšenje Nikole Sandulovića nije poruka za Sandulovića, već za mene, Nenada Čanka, Balšu Božovića i svu opoziciju koja želi konstruktivno da priđe pitanju Kosova - ako Zapad vidi da u Srbiji postoji neko ko bolje može da rješava pitanje Kosova, Vučić tog časa gubi i ono malo strpljenja koje Zapad pokazuje prema njemu - ocjenjuje Čedomir Stojković, advokat Nikole Sandulovića, koji je 4. januara uhapšen, prebijen i pritvoren po nalogu Aleksandra Vulina, bivšeg direktora BIA, sada senatora Republike Srpske.

Političko zastrašivanje

Nikola Sandulović, predsjednik vanparlamentarne Republikanske stranke, nema snagu na političkoj sceni, ali režimu se zamjerio ljudskim gestom, kada je na grob osmogodišnje djevojčice iz porodice Jašari položio vijenac.

Porodica Jašari, njih preko 50, stradala je na Kosovu u selu Donje Prekaze 1998. godine, kada su se bezbjednosne snage Srbije obračunavale sa borcima Oslobodilačke vojske Kosova...

Iako je Sandulović cvijeće položio prije više od godinu, pitanje je zašto su ga baš sada uhapsili, prebili i odredili mu pritvor?

-Da bi se zastrašila javnost u Srbiji i svi koji se bave politikom i političkim aktivizmom, sa ciljem da niko osim režima ne smije da ima bilo kakve interakcije sa Kosovom, kosovskom vladom niti smije da ima bilo kakvu aktivnost usmjerenu ka pomirenju - kaže Stojković i ističe da je „ovaj režim došao na vlast kroz laž prema Zapadu da će riješiti odnose sa Kosovom“.

-Kada bi Zapad vidio da Aleksandar Vučić nije jedini političar u Srbiji koji želi da rješava stvari sa Kosovom i da u Srbiji postoje ljudi koji su voljni da idu hrabro u pravcu potpunog pomirenja sa Kosovom i nacionalnog priznavanja Kosova kao države, Vučić više nikada ne bi mogao politički da kroči na Zapad. Bio bi potpuno izolovan do rušenja režima - navodi Stojković.

Igra Zapada

Ipak, i pored napete situacije unutar Srbije u dosta komentara i analiza se tvrdi da Zapad Vučića drži baš zbog Kosova, a Stojković navodi dva razloga za to.

-Zapad vjeruje da je Vučić faktor koji može da riješi

Advokat Čedomir Stojković

Kosovo i održi stabilnost i atmosferu neprestanih tenzija koju stvara režim u Srbiji.

Kroz tu atmosferu se sije mržnja prema Kosovu da bi se izolovalo stanovništvo Srbije od Zapada i od stanovništva Kosova. U Srbiji je i strahovita ruska propaganda, koja želi stalne eskalacije koje drže Srbiju dalje od Zapada. Kada je takvo javno mnjenje i neko naloži uhapsite Sandulovića, onda se pojavi 15 ljudi koji duboko vjeruju da njega treba prebiti i to i urade - objašnjava Stojković.

Gaženje zakona

Slučaj Sandulovića govori da se u Srbiji zakoni gaze, što su pokazali i tužilaštvo i BIA. Sandulović je optužen za izazivanje nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti – kako je moguće da je to pravno obrazloženje kada je samo položio cvijeće na grob albanske porodice stradale od srpskih službi?

Stojković objašnjava da po zakonima Srbije, ali i zakonima bilo koje evropske države nije moguće da neko bude optužen za sijanje mržnje zbog polaganja cvijeća na grob.

-Ovo je direktno kršenje zakona od javnog tužioca i sudije i narednih dana ću podnijeti krivične prijave protiv onih koji su donijeli tu odluku. Tužilaštvo hoće da kaže da Sandulović izaziva nacionalnu mržnju prema Srbima, a on je Srbin. To je duplo golo - kaže Stojković i siguran je da će prekršioci zakona odgovarati kada se vlast promijeni.

-Sanduloviću je pritvor određen bez saslušanja, iako po zakonu to ne može. Iz zatvora je stigla depeša da je njegovo zdravstveno stanje, poslije prebijanja, takvo da ne može da bude transportovan do zgrade tužilaštva ambulantnim kolima.

Uprkos tome sudija je odredila pritvor iz razloga opasnosti da će u kratkom vremenu ponoviti krivično djelo – dok se čovjek bori za svoj život - objašnjava Stojković i kratko opisuje šta se desilo.

-Njega su 4. januara odveli iz kuće, prebili ga, poslije toga ga gurnuli na VMA, tu je bio do 5. januara, kada je oko dva-tri sata po podne došao kući, onda je u kuću stigla policija sa nalogom za pretres i odvela ga u Urgentni centar i tada smo ga posljednji put vidjeli. Drugo, zakon je pogazila i BIA, koja je uhapsila Sandulovića po nalogu Aleksandra Vulina iako je on njen bivši čelnik. Vulin je potvrdio da je Sandulović priveden po njegovom naređenju „koje je ostalo na snazi nakon njegove ostavke“, jer Sandulović aktivno radi na otcjepljenju Kosova i podriva ustavni poredak - kaže Stojković.

Bez reakcije u Srbiji

Reakcija javnosti u Srbiji na ovu brutalnu torturu je izostala iz razloga jer je „stanovništvo Srbije zaglupljeno državnim medijima“, misli Stojković i navodi da su državni mediji širili govor mržnje prema Sanduloviću samo sat vremena prije nego što je prvi put odveden i prebijen.

-Markirali su ga kao teroristu, izdajnika Srbije i plaćenika terorističke vlade Kosova.

U takvim okolnostima javnost sigurno neće izaći da podrži nekoga ko je u medijima okarakterisan na taj način - smatra Stojković i pravi paralelu sa danima koji su prethodili ubistvu Slavka Ćuruvije.

-Isto tako je okrakterisan i Slavko Ćuruvija prije nego što su ga ubili. Isto su to radili mediji kojima je komandovao Aleksandar Vučić kao ministar informisanja. Posijali su govor mržnje, onda su ga ubili. Jedina razlika Sandulovića je što smo uspjeli da se za njegov slučaj interesuju međunarodni faktori, Evropska delegacija sada ima sjedište u Beogradu, a nije imala kada se Ćuruviji to dešavalo. Obavijestili smo ambasade, uključujemo advokate iz Britanije i nadamo se da nećemo gledati reprizu Ćuruvije - ali ne zahvaljujući vlasti, nego tome što su danas malo drugačije geopolitičke okolnosti- zaključio je Stojković. Violeta CVEJIĆ

14 Kultura

Utorak, 9. januar 2024.

Etnomuzikolog Slobodan Jerkov o studiji „Narodno muzičko stvaralaštvo u Crmnici“ i očuvanju muzičke

Urbanizacija i globalizacija u na nestajanje izvornog foklo

Obimna je to knjiga koja sadrži i podatke o teritoriji koju istraživanje obuhvata (istorijat i specifičnosti), poglavlje o ulozi poezije u muzičkom folkloru, jedno o običajima vezanim uz vjerske praznike, svadbi, igrama i slično. Od 129 pjesama koje je Jerkov sakupio u ovoj knjizi, jedan broj spada u seosku tradiciju, a ima i novonastalih kojima se zna autor teksta, ali ne i melodije.

Jerkov pojašnjava da nijesu sve pjesme nastale na teritoriji Crmnice, ali da su prihvaćene od strane mještana i postale dio repertoara za svadbe i svečanosti.

Ovaj etnomuzikolog je za Pobjedu, između ostalog, govorio o tome zašto je baš za svoje istraživanje izabrao Crmnicu te prokomentarisao često pominjanu teoriju da Crnogorci nijesu muzikalan narod.

POBJEDA: Zašto je predmet Vašeg istraživanja baš Crmnica? Radi se o višedecenijskom procesu, kako ste naveli u svojoj knjizi, a za takvu posvećenost je potrebno i dosta ljubavi prema materiji, ne samo naučnih ciljeva.

JERKOV: To što se bavim crmničkim narodnim muzičkim stvaralaštvom više decenija je za očekivati, s obzirom na to

Naslovnica knjige „Narodno muzičko stvaralaštvo u Crmnici“

da mi je supruga porijeklom iz te enklave. (Odatle sam odakle mi je i žena). Takođe, osjećao sam potrebu da nakon upoznavanja njenih najbližih proširim saznanja i o drugim stanovnicima, a onda se to moje interesovanje proširilo na čitavu Crnu Goru. Tako se dogodilo da su mi prvi radovi bili iz Pive i Pljevalja, pa sam se polako spuštao ka jugu preko Bijelog Polja, Kolašina, Nikšića, Podgorice itd.

POBJEDA: Po čemu je Crmnica drugačija od ostatka Crne Gore u toj oblasti?

JERKOV: Kada imate priliku da analizirate skoro dvije hiljade pjesama iz svih krajeva Crne Gore, onda se rezultati razlikuju od prvobitnog utiska da je Crmnica, ili neki drugi kraj, dosta drugačiji od drugog. Detaljne analize pokazuju da su svi napjevi sa geografske teritorije Crne Gore sa istim karakteristikama.

Tom zaključku treba dodati da postoje spoljni uticaji u zavisnosti sa kime se graniči (Srbijom, Albanijom...), a takođe i naslagama (ostavštinom) viševjekovnog uticaja Istoka i Zapada na crnogorsku kulturu. Tako se dešava da, na primjer, u Crmnci, a i na čitavom Crnogorskom primorju imamo prisutan uticaj zapadne, a na sjeveru istočne kulture i to počevši od govora pa do pjevanja. Pored navedenog, kod muzičkog stvaralaštva je bitan geografski položaj, a pod tim se podrazumijeva način življenja, bavljenja poljoprivredom, stočarstvom itd. Na sjeveru su postojali katuni gdje se tokom ljetnjih mjeseci čuvala stoka, a čobani za to vrijeme međusobno razmjenjivali pjesme. Na jugu, zbog tople klime, nijesu se koristili katuni tako intenzivno, pa samim tim nije dolazilo do velike razmjene pjesama. Ovo je samo jedan od mnogih primjera kako je dolazilo do uticaja i razmjene saznanja iz oblasti muzičkog stvaralaštva. Uostalom, tako je svuda u svijetu.

POBJEDA: A kako vidite muzičko nasljeđe Crne Gore, po čemu je specifično?

Sve susjedne države su prijavile gusle kako bi dobile status svjetske baštine UNESCO-a, a niko iz Crne Gore ne insistira da se to pitanje što prije riješi, jer se vjekovima zna, a to su potvrdili svi domaći i strani eksperti, da je najbolja izrada instrumenta i da su najbolji guslari iz Crne Gore – rekao je Jerkov JERKOV: Malo se zna da je muzička kultura na teritoriji današnje Crne Gore veoma stara i da traje u kontinuitetu. Prvi instrument datira od prije 40.000 godina, a potom su ostavili tragove kulture narodi koji su ovdje živjeli više vjekova; još iz doba Ilira ostale su tužbalice, od starih Grka i danas imamo četvrttonske odnose u napjevima, od Rimljana potiče narodni običaj poznat kao kolede, a od Slovena još više pjesama, instrumenata i igara. Mješavinom muzičkih kultura stvoreno je specifično muzičko nasljeđe koje se tokom niza vjekova nije bitno mijenjalo i otuda je crnogorska muzička kultura jedna od najstarijih u Evropi.

Ta starina se ogleda, prije svega, u konstrukciji pjesama: nema velikih intervalskih skokova, raspjevane melodije... Sve je dosta jednostavno. Često upoređujem crnogorske pjesme sa akropoljskim stubovima kojima se nema što ni dodati, ni oduzeti jer bi se tada narušila njihova monumentalnost. Istini za volju, crnogorski napjev je Crnogorcima bio u „drugom planu“ u odnosu na tekst, te tako nije došao do izražaja kakav je zaslužio.

POBJEDA: Nerijetko čujemo da Crnogorci nijesu od onih, kako ih zovu, „muzikalnih naroda“, kao što čujemo za Makedonce, recimo. Može li se o muzikalnosti govoriti na temelju tih geografskih odrednica, na temelju kolektiva, generalizovati?

JERKOV: I ovom prilikom moram citirati folkloristu Ludvika Kubu koji je zapisivao crnogorske pjesme, ali nije mogao da ih objasni: „Nažalost, vrlo malo smo obaviješteni o muzici tih vremena, da bi na osnovu toga mogli objasniti ovu pojavu. Baš zato ne treba odbacivati ovaj melos, već naprotiv, cijeniti. Možda će mu pripasti sasvim druga uloga: umjesto da mi njega objasnimo, on će osvijetliti naše nepotpuno znanje.“ Za razliku od njega, ostali amateri i profesionalci su olako davali mišljenja o crnogroskim pjesmama i pjevanju. Za slušanje ili interpretiranje crnogorskih melodija slušalac/ izvođač mora biti pripremljen, odnosno da čuje ili pjeva manje intervalske odnose od sekunde. Ova-

M. BABOVIĆ

PODGORICA – Proučavanje crnogorskog narodnog muzičkog nasljeđa u Crnoj Gori je, prostim jezikom rečeno, uglavnom na nivou incidenta. Sudeći po načinu na koji je etnomuzikolog prof. dr Slobodan Jerkov sakupljao materijal za svoju knjigu „Narodno muzičko stvaralaštvo u Crmnici“, uglavnom obilazeći „pragove domova“, nije to ni lak posao, pogotovo za nove generacije koje su navikle da je sve dostupno na nekoliko klikova.

MOŽE PROĆI GODINA A DA NE NAĐETE DOBROG KAZIVAČA: Slobodan Jerkov

kvih izvođača u Evropi pa i šire praktično da nema, te otuda ne mogu ni komentarisati i davati mišljenje o crnogorskom muzičkom folkloru. Za razliku od, na primjer, Makedonaca, gdje je obim najnižeg i najvišeg tona u pjesmi nešto veći, pa samim tim i melodija je „raspjevanija“, kod crnogorskih pjesama to postoji, ali u daleko manjem intervalskom obimu. U tom „nukleusu“ se takođe odvija melodijska kretnja, ali treba imati sluha za to. Zaključak je da lakše možemo pjevati i slušati pjesmu sa većim intervalskim skokovima nego sa „mikro“ talasanjem melodijske linije.

POBJEDA: Odakle u Crnoj Gori takvo pjevanje?

JERKOV: Razvijanje muzikalnosti se ne stiče samo po sebi, već uz upotrebu muzičkog instrumenta. Viševjekovni instrument u skoro svakoj crnogorskoj kući je bio i ostao – gusle. Uz taj instrument se ispjevavala istorija Crne Gore, ali i sticala muzikalnost koja se zasnivala na narodnom „netemperovanom sistemu“ koji podrazumijeva ove male razmake među tonovima. Naravno, na takvo pjevanje snažan uticaj su imale gusle uz koje se pjevalo. Danas se, nažalost, ne pridaje tolika pažnja sviranju na guslama; svirka se svodi na jednostavno ponavljanje melodije pjevača koja je daleko uprošćenija nego što je ranije bila. Slušaocima je pažnja usmjerena na tekst koji je sve češće lascivan, a suptilna melodijska linija gusala polako nestaje.

Vrijeme leti, a dragulji nestaju POBJEDA: Crmnica nije jedina oblast kojom se bavite. Hoće li biti još nekih istraživanja u drugim djelovima Crne Gore?

JERKOV: Kao što sam na početku napomenuo, krenuo sam od Pive gdje me je Milun Tadić vodio po terenu („Svadba u Pivi“), Vlado Lukšić i Milan Madžar po Spiču („Svadbeni običaji u Spiču“), Vlado Popović i Drago

POBJEDA: Koji su ključni problemi očuvanja muzičke baštine u Crnoj Gori? Je li ikome stalo, ima li kadra u institucijama, volje, koliko novaca traži jedan takav poduhvat?

JERKOV: Svuda u okruženju, a i u Evropi, postoje instituti za etnologiju ili foklor i već decenijama imaju respektabilan broj stručnjaka koji se bave svim podoblastima iz etnomuzikologije. Kod nas toga nema i ostavljen je prostor da u posljednje vrijeme dolaze sve više „stručnjaci“ koji za kratko vrijeme izdaju radove vezane za crnogorski muzički folklor. Tako smo došli u situaciju da crnogorske pjesme

Leković po Crmnici („Narodno muzičko stvaralaštvo u Crmnici“).

Riječ je o ličnostima koje su dobro poznavali ljude i običaje u kraju gdje žive. Nije dovoljno da dođete od negdje i zakucate na prva vrata...

Poslije te „obuke“ je sve lakše i možete ponegdje poći sami, jer vas ljudi upoznaju i hoće da vam pomognu. Tako je nastala knjiga „Crnogorske narodne pjesme“ gdje se nalaze primjeri iz čitave Crne Gore, što ipak nije dovoljno sakupljenih pjesama i bilo bi potrebno što prije ponovo poći i proći Crnom Gorom, jer vrijeme leti, a dragulji nestaju.

nijesu crnogorske, već potiču iz neke susjedne geografske oblasti ili da je crnogorska himna nastala 1863. godine, a ne prije nekoliko vjekova, da se na sjeveru Crne Gore pjevaju „gange“ i „ojkače“... Sve susjedne države su prijavile gusle kako bi dobile status svjetske baštine UNESCO-a, a niko iz Crne Gore ne insistira da se to pitanje što prije riješi, jer se vjekovima zna, a to su potvrdili svi domaći i strani eksperti, da je najbolja izrada instrumenta i da su najbolji guslari iz Crne Gore. U Muzičkoj enciklopediji se pominje samo nekoliko narodnih instrumenata, a ima ih na desetine, ali još ih niko nije ni

Kultura

Utorak, 9. januar 2024.

15

baštine u Crnoj Gori LIBROSKOPIJA: „Pod grlom skupljeno“ Miroslava Jovanovića Timotijeva

utiču Zbirka minijaturnih refleksija lora Tamo đe Miroslav Jovanović Timotijev nije bio zadovoljan svojim traganjima za poezijom, koju je cijelog života pisao, posegao je za svojom osmom, posljednjom, posmrtnom, knjigom druge forme

Piše: Borislav JOVANOVIĆ

Miroslava Jovanovića Timotijeva, ovog puta nazvanom „Pod grlom skupljeno“ koja je nedavno izašla u izdanju „Ratkovićevih večeri poezije“. Prtethodna dva izdanja ovog rukopisa zvala su se „U ogledalu vremena – misli i refleksije“.

Izašla su 2020. i 2021.

Tamo đe Miroslav Jovanović Timotijev nije bio zadovoljan svojim traganjima za poezijom koju je cijelog života pisao, posegao je za sa svojom osmom, posljednjom, posmrtnom, knjigom druge forme. Ili onim onim što je oličeno kao neophodnost i uzaludnost poetskog glasa u naslovu jedne od njegovih zbirki poezije – „Devet jezika ćutanja“. Timotijev je knjigom „Pod grlo skupljeno“ izvršio destilizaciju i destilaciju svoje sveukpune poetske empirije kako bi umjesto prednosti lirskom dao kontekst neke šire, univerzalnije, gnomičnije, spoznaje. Svoj hibridni pesimizam i svoj hibridni optimizam sažimao je iz misaone refleksije u njenu dubinsku razuđenost.

Tako su nastajali sublimati koji se identifikuju kao poetoeme i filozofeme odnoseći se na različite tematske, mejnstrim, aspekte ljudske sudbine. U tom kraju bez kraja nalazio je sopstvenu iskustvenu, meditativnu završnicu. To je svakako samo nastavak poetske alhemije s drugačijom književnom nadogradnjom. I u ovim fragmentacijama sop-

SPOZNAJA

I sve ovo je znakovito kada je riječ o trećem, dopunjenom, posmrtnom, izdanju knjige

pune čovjekove ogoljenosti…

Rođeni umjetnici imaju u sebi /trosjenku (svih) vremena/ to ih čini izuzetnim… Ništa kao usamljenost ne može/ probuditi nestvarni svijet… Često sam za neriječ/ onaj drugi svijet/ najčešće za riječi ono iza ćuitanja...

POGLAVLJA

Naslovnica knjige „Pod grlom skupljeno“

stvenih proniknuća može se čuti iskidano sufliranje poetika Gvozdenog brijega, odnosno, barskog groblja na kojem je sahranjen.

U svom tekstu „Umjesto predgovora“ pjesnik Timotijev kaže: „Napokon sam se složio sa Emilom Sioranom, da svaka umjetnost poznaje duboku bolest, koja je uništila život, da bi se rodio duh, da je duh katastrofalan otkup života. Da se

U Los Anđelesu održana dodjela nagrada Zlatni globus

„Openhajmer“ osvojio najviše priznanja PODGORICA - Istorijska drama o naučniku J. Robertu Openhajmeru „Openhajmer“ britanskog reditelja Kristofera Nolana i gotička komedija o preminuloj ženi koju naučnici ožive „Jadna stvorenja“ grčkog reditelja Jorgosa Lantimosa trijumfovali su na dodjeli nagrade Zlatni globus koja je minulog vikenda održana u Los Anđelesu, javlja Rojters. „Openhajmer“ je proglašen najboljim dramskim igranim filmom, a „Jadna stvorenja“ najboljom komedijom ili mjuziklom. Zvijezda „Openhajmera“ Kilijan Marfi osvojio je nagradu za najboljeg glumca za ulogu J. Roberta Openhajmera, dok je Ema Stoun proglašena najboljom glumicom u filmskoj komediji ili mjuziklu, prenosi Jutarnji.hr.

Zlatni globus za najbolju glu-

Reuters

popisao, a da ne govorimo o njihovom detaljnom opisu.

Igre su prepuštene (ne)kvalifikovanim koreografima te se sve češće uvode novine koje su vizuelno atraktivne, ali nemaju utemeljenje u crnogorskom izvornom fokloru. Kada se sve to ima u vidu, onda je jasno da od crnogorske baštine uzima svako ono što mu se sviđa, ali da to niko ne sprečava. Tačno je da su za ovu djelatnost potrebne određene finansije, ali ne značajne, jer to uglavnom rade entuzijasti-stručnjaci.

Novac je neophodan za odlazak na teren i prikupljanje artefakata, ali nije tako bitan koliko rezultati koji bi se dobili. Nije mi poznato da se posljednjih desetina godina nešto promijenilo u smislu da se bar razmišlja o osnivanju Iinstituta za crnogorski muzički folklor.

POBJEDA: Sa čim se suočavaju istraživači kad krenu u izučavanje tog segmenta crnogorske prošlosti? Je li rad „od kuće do kuće“ zaista neophodan i najučinkovitiji?

JERKOV: Kada sam prije pola vijeka počeo da se bavim etnomuzikološkim istraživanjem, od dostupne literature je bilo par knjiga među kojima su najznačajniji bili zapisi Miodraga Vasiljevića i Ludvika Kube. Od tada do sada situacija se veoma malo poboljšala, ali ne i bitno. Problem je što nema kadra, ali ne toliko veliki, jer bi se sakupljanjem pjesama po Crnoj Gori mogli baviti i drugi profesionalni muzičari. Naravno, nakon dobijenih zapisa sa terena slijedi obrada podataka koju bi radili etnomuzikolozi, ali do tog nivoa još nijesmo došli. Znači, nemamo literature, za razliku od drugih zemalja, a nemamo ni profesionalce iz Crne Gore koji bi se rado bavili sakupljanjem pjesama, instrumenata ili igara po Crnoj Gori. Istina, to što se čini da je Crna Gora mala, ne znači da nema mnogo posla. Naprotiv, imalo bi za veću ekipu etnologa, etnomuzikologa (pjevanje), koreologa (igra) i organologa (instrumenti). Moja iskustva u vezi sa odlaskom na teren su dosta nepovoljna; može proći godina a da ne nađete dobrog kazivača, jer nije svako pjevanje „crnogorsko pjevanje“ bez obzira što će izvođeč tvrditi da se tako pjeva. Riječju, potrebno je veliko strpljenje i dug, uporan rad. Ali, problem je što urbanizacija i globalizacija sve više utiču na nestajanje izvornog foklora, tako da uskoro nećemo imati od koga da čujemo i zapišemo originalnu pjesmu iz kraja odakle je pjevač. D. ERJAVŠEK

Iako je svako književno djelo, ukoliko tu nazivnicu zaslužuje, suštinski knjiga misli, rijetke su u crnogorskoj književnosti knjige koje su u svom formalnom, koncepcijskom i cjelovitom izdanju, upravo, ta vrsta književnog, i ne samo literarnog označenja.

Riječ je o minijaturnim iskazima, odnosno, sentencama, mudrostima, pogledima, epigramima, kondezovanim zapisima, pa i aforizmima, o iščitavanju i tumačenju svijeta. O kontemplativnoj atomizaciji književnog pisma.

O nekim poetsko - ontološkim, stvaralačkim, etičkim i ljudskom biću, imanentnim, pitanjima. Njihova finalizaija, kao i ovoj knjizi „Pod grom skupljeno“ Borislava Jovanovića, zvuči kao posljednja misaona konstrukcija koja unaprijed priznaje da poslije svake misli, bilo da je književne ili filozofske provinijencije, sve se nalazi u dopunskom procesu otvaranja i zatvaranja već davno započetog. Javlja se ta, u ovom slučaju, Jovanovićeva sklupčanost i rasklupčanost pod grlom.

Ona je imperativ i epilog same sudbinske supstance. Optika od koje nema bjekstva. Muke po paklu ljepote i paklu apsurda. Oteti riječ koliko je to god moguće i od zemlje i od svih apstarkcija sa kojima se suočavamo.

Glumac Kilijan Marfi nakon dodjele nagrade Zlatni globus

micu u drami osvojila je Lili Gledston za ulogu u filmu „Ubistvo pod cvjetnim mjesecom“, dok je za najboljeg glumca u komediji proglašen Pol Đamati za ulogu u filmu „The Holdovers“. Za najboljeg reditelja proglašen je Kristofer Nolan za režiju „Openhajmera“, a Robert Dauni Džunior, koji je u tom filmu glumio Openhajmerovog neprijatelja, osvojio je nagradu za najboljeg sporednog glumca. Dejvajn Džoj Randolf osvojila je Glo-

bus za najbolju sporednu glumicu u filmu „The Holdovers“.

Za najbolji strani film proglašena je francuska drama „Anatomija pada“, koja je dobila i nagradu za najbolji scenario. Za najbolji animirani film nagradu je, pak, dobio „Dječak i čaplja“. Što se tiče televizije, „Nasljeđe“ je proglašeno najboljom dramskom serijom, a serija o problemima koji muče vlasnike uspješnog restorana „The Bear“ najboljom koR. K. medijom.

kroz duh gubi sve, a stiče veličanstvenost.“ Struktura Jovanovićevih minijatura je uglavnom troredna ali ima i jednorednih i dvorednih u slobodnom, izlomljenom, nizu bez interpunkcije.

I nemaju suštinske i formalne analogije sa duhom haiku poezije. U poetičkom smislu dominira duh paradoksa u paradoksu ili njihove inverzije.

Tajna je posljednji veo/ pot-

Knjiga „Pod grlom skupljeno“ je sistematizovana u šesnaest tematskih poglavlja: O sebi iz sebe, Poezija i strast, Riječ i misao, Ljubav i mržnja, Jezik i knjiga, Vatra i pepeo, Pjesnik i pjesma, Govor i ćutnja, Sudbina i bog, Stvarnost i fikcija, Život i smrt, Vrijeme i praznina, Tajna i duša, Sjećanje i zaborav, Sreća i san, Sve i ništa.

Ova knjiga Miroslava Jovanovića Timotijeva ima svoju poetsku ekskluzivnost. Kako u pojedinačnom tako i u cjelovitom kontekstu. Nosi konstantan duh njegove u svakom slučaju, i prije i kasnije, recentne poezije u crnogorskoj književnosti. Počev od prvih zbirki „Plamteće saće“ i „Opet lože oblake“ do „Devet jezika ćutnje“ i „Trosjenke vremena“. Ona je prologomena i post-prologamena njegovog pjesničkog artizma.

Svako čitanje Timotijeve poezije trebalo bi da ima kao uvod ovu njegovu posljednju knjigu. Što je visočija ljestvica ideja/ sve je dublja agonija uma...

Ovo izdanje je priredila Milica Vukmanović-Jovanović.

Objavljen novi broj časopisa „Boka“

Dvanaest radova iz istorije i kulture PODGORICA - Izašao je 41. broj časopisa „Boka“, zbornika radova iz nauke, kulture i umjetnosti, u izdanju Gradske biblioteke i čitaonice iz Herceg Novog.

Kako prenosi portal RTHN, na 244 strane sabrano je dvanaest radova, priloga i građe, uz sjećanje na dugogodišnju direktoricu biblioteke i urednicu „Boke“ Nevenku Mitrović.

Prvi je rad Milene Martinović „Manastirski prepisivački centri u Budvi i njenom zaleđu – vrijeme mitropolita Danila i Save Petrovića“. Slijede rad Dragane Kujović „Herceg Novi u doba osmanske vlasti (1482–1687)“, pa Milana R. Milanovića „Stari popisi stanovništva kao izvori saznanja o jeziku, vjeri i narodnosti: Bajkove Kruševice“. U novom broju „Boke“ našli su se i radovi Marije Novaković „Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu“, Ljuba Mačića „Boka Kotorska uoči i nakon Prvog svjetskog rata“, Nebojše Raša „Prilozi za

biografiju Stevana Mihailovog Vukotića prvog Južnog Slovena koji je oplovio svijet“ i Stanislava Južniča „Ilija Milošević – istoričar astronomije“.

Objavljeni su i prilozi Zorice Čubrović „Radovi na kupoli, lanterni i krovu Bogorodičinog hrama na Prčanju izvedeni 1984. godine“, Jovice Vukasovića „Krile Matov Milinović ‘ljubitelj prosvješčenija’ i morinjski dobrotvor“ i Sima Armenka „Crkva Sv. Neđelja na Katiču“. U poglavlju građe nalaze se radovi Gorana Ž. Komara „Ćirilički dokument iz porodične kolekcije Kušević“ i Ljuba Mačića „Poreski spisi za vrijeme francuske vladavine – Mokrine“, a zbornik zaokružuje sjećanje na Nevenku Mitrović (1959–2023), iz pera Zorice Čubrović.

Novi, 41. broj zbornika radova iz nauke, kulture i umjetnosti „Boka“, štampan je u tiražu od 300 primjeraka, a u elektronskoj formi može se pogledati na sajtu hercegnovske biblioR. K. teke.

16 Primjeri

Utorak, 9. januar 2024.

Rukotvorine Nikole Mirića godinama su ,,knap“ po volji ljubitelja prirode i umjetnosti Ugraviran vilin konjic završni je detalj na rukotvorinama koje ,,polete, zaplivaju ili progmižu“ iz Knap studija Podgoričanina Nikole Mirića, atipičnog umjetnika, koji je stolarski dar spojio sa ljubavlju prema prirodi i živom svijetu.

Njegove figure, nastale kao rezultat proučavanja i posmatranja ptica, riba ili insekata, probudiće emociju i kod onih koji inače ne primjećuju faunu i pomoći im da postanu svjesni koliko je biodiverzitet važan, jer nijesmo sami sebi dovoljni na ovoj planeti.

Put stvaranja

Čarobnjak iz Bera - Sa prirodom sam znatiželjno povezan. U materijalu i formama tražim detalje i sitne smjernice. Često uzmem nož, đeljem i tako tražim... Ne gledam na to kao drugi ljudi, ali me raduje kad i ostali prepoznaju emociju, uhvaćen pokret i siluetu, naznaku čaplje koja skenira plićak, vodomara koji pikira sitnu ribu ili pelikana što se bijeli u daljini – priča autor za Pobjedu

Iako Nikoline ptice i životinje odišu jednostavnošću, do konačne izvedbe je bio dug put.

Nerijetko su finalne verzije plod tek „paljenja lampice“ u sitnu ponoćnu uru, kada se rješenja za obradu materijala i dizajn ukažu poput proviđenja, do tada prikrivena u patini kamena ili godovima drveta.

- Sa prirodom sam znatiželjno povezan. U materijalu i formama tražim detalje i sitne smjernice. Često uzmem nož, đeljem i tako tražim... Ne gledam na to kao drugi ljudi, ali me raduje kad i ostali prepoznaju emociju, uhvaćen pokret i siluetu, naznaku čaplje, koja skenira plićak, vodomara, koji pikira sitnu ribu, i pelikana što se bijeli u daljini – priča autor za Pobjedu.

Posjetili smo ga u Berima, gdje životni i radni prostor dijeli sa svojim rukotvorinama. Ima tu tipskih proizvoda koje je modelovao nakon silnog traganja, prepravki, a nerijetko i sasvim DIO PTIČICA IZ NIKOLINOG JATA: Figure iz Knap studija vraćajući se na početak misaonog i kreativnog procesa.

Prepoznatljive su njegove sove, sjenice, slavuji, fantastični carići, kojima je posebno fasciniran. Od tih figura, koje opet ne nastaju iz kalupa, već svaka ima makar sitnu osobenost, živi - a one mu, ujedno, daju komociju da stvara i neke unikatne (žive) stvari i neponovljiva djela.

Poput neuhvatljive vidre, koja sa kamena klizi u vir, divokoze, vakumirane za planinske grede, ili goleme kirnje, vrste ribe koja je simbol projekta koji je proFigure iz reciklaže: ,,IQOS“ skakavac i „Tatanka“ movisao značaj uspostavljanja zaštićenog morskog područja srednje škole, otišao na likovnu mena za istraživanje i nove idena moru - Katič, kod Petrovca. akademiju. Onda se okrenuo je – kaže Nikola.

Unikatni rad, koji će predstavljati ugroženu i prorijeđenu kirstolarskom zanatu, u saradnji Bilo je tu i funkcionalnih prinju, osmislio je i stvorio po nasa drugima i samostalno u okvi- mjera i projekata, poput pravru radionice Knap studio. Dok ljenja bjelobradih čigri od drverudžbi Crnogorskog društva jednog dana nije podvukao cr- ta koje su uđenute u postament ekologa, ali na svoj način, od tu i odlučio da je plakar naprav- od moračkog kamena da bi stažice, u punoj veličini odrasle ljen po narudžbi bila posljed- bilno stajale na rampama za ribe kakvih je sve manje zbog pritiska i nekontrolisanog izlonja stvar te vrste koju je uradio gniježđenje i tako privukle tu va. Nikola je postigao da u isti za tržište. vrstu ptica na pogodno i sigur- Okrenuo sam list. Cilj mi je da no tlo. Kreirao je i djetliće, čiju mah osjećate divljenje prema tom morskom predatoru i spo- znatiželjno povezan sa prirodom: Nikola Mirić neformalni brend, koji je za- je pojavu spajao, odnosno lamiznajete opasnost koja joj prijeti živio prethodnih godina, pre- nirao od raznih komada drveta. od čovjeka. dok je drugi imao oružarsku hvatao razlike između, na pri- tvorim u istinski studio i posao. Tokom nekoliko godina posveradionicu, opravljao i dorađi- mjer, voden cvijeta i vilin konji- I da na drugi nivo podignem ćeno je stvarao razne modele Nasljeđe i kreacija vao predmete koji su nevjero- ca, upoznavao šare na barskim ono što sam do sada postavio koji bi, nakon što je fotografiNikolino djetinjstvo obilježile vatna i kompleksna fuzija dr- zmijama ili boje „dresova“ ska- zahvaljujući, između ostalih, je dijelio na Instagramu, ubrdarske žabe... su, kako kaže, i emisije o priro- veta i metala. i nevladinim organizacijama, zo prirasli za srce svima kodi. Ali i pamćenje koje seže do Naš sagovornik nije imao afini- Prije nego je odlučio da se po- poput Centra za zaštitu i prou- ji traže autentičan poklon koji starih radionica i alata. Đedovi tet prema lovu ili oružju, sem da sveti izradi figura, godinama je čavanje ptica, kojima su u bor- će da obraduje, edukuje i pove– s obje strane, očeve i majčine okom lovi detalje. U tome mu radio kao stolar. I do toga ga je bi za taj svijet trebale i figure ili že sa podnebljem.

- bili su vični majstorluku: je- je, ipak, pomogao ribolov, koji vodio zanimljiv put: završio je simbolični pokloni koji spajadan je za svoje potrebe radio mu je pasija, jer je često, čeka- ekonomsku školu, upisao Prav- ju prirodu i čovjeka. Ideja je da Ambijent sve stolarske poslove, znao da jući da zaigra plovak i trgne ri- ni fakultet jer, igrom porodič- živim od ptičica, dovoljno za Kao što je Nikola povezan sa napravi držalo, nasadi motiku, ba, posmatrao ptice, insekte i nih prilika nije, nakon završene skroman život, a da imam vre- prostorom u kojem stanuje i

okolnim livadama i šumarkom u Berima, tako su i ptice tu na svome. Njihovi susreti su svakodnevni, a neke je, vremenom, naučio i da ,,isprovocira“.

Pa je, na primjer, u dvorištu kuće u kojoj stanuje postavio stari tanjir od satelitske antene i okrenuo ga tako da se u njega skuplja voda. Prekriven je mušemom, koju drži par oblutaka, što je postao improvizovani bazen za umivanje ptica. To mu daje šansu da ih posmatra iz fotelje na terasi.

- Kada se umirite i dovoljno čekate, eto njih pred sumrak kad sve utihne. Naviknu se na moju pojavu i dozvoljavaju da ih proučavam – kaže Nikola.

Na sličan način je „stvorio“ cariće.

Komšija je bio posložio pritke od paradajza na gomilu uz ogradu. Onda su tu gomilu oživjele neuhvatljive siluete.

- Dvogled mi je trebao da shvatim da su to carići, ptičice koje ne teže ni sedam grama a staju na dlan – dočarava Nikola taj susret.

Prema njegovim riječima - kada nešto tražite bitan je fokus.

Pa ako ste preokupirani potragom za grabljivicama one će se pojaviti i primijetićete ih u prostoru. Istovremeno, sa promjenom fokusa shvatite da ste do tada bili slijepi za neke druge oblike života.

- Znao sam, vrlo često, da u odlomljenim oblucima na Morači tražim lik majmuna. Toliko sam bio fasciniran tom potragom da su mi možda promicali oni pogodni za ribu ili tijela bizona, i obrnuto – kaže on.

„Tatanka“ i reciklaža

Upravo su bizoni od kamenja sinonim za „tatanku“ iz legendi. Bjelasaju se njihova tijela, nazire energija a govozdeni rogovi, koji vire iz nemira kamena, nepogrešivo asociraju na tu indijansku legendu obrađenu i u kinematografiji.

Nikoline figure nerijetko nastaju i reciklažom starih predmeta, poput pretvaranja dotrajalog i odbačenog „ajkos“ aparata u skakavca ili polomljenog kišobrana u gracioznog vilinog konjica.

Sa druge strane, parče drveta, oblikovano vodom, kamen, čije tijelo su vajale bujice a polirao ih pijesak na virovima Cijevne ili Morače, znaju da budu postamenti za Nikolin i ptičji svijet .

Jednako kao i parče žice, stari zvučnik ili usahli cvijet koji njegove sjenice, slavuje, cariće ili kolibrije smještaju u urbani prostor i vrijeme dajući im neki „džez“ prizvuk i ton.

U tom ambijentu vrijedno nastavlja da intuicijom i „pod ruku“ traži forme i uglove koji prijaju oku, a ne prkose prirodi.

Igor PERIĆ

Foto: S. VASILJEVIĆ

Hronika Podgorice

Utorak, 9. januar 2024.

17

Gradonačelnica Gradonačelnica na sprovodi odluku o nezakonitoj smjeni bivšeg komandira je o nalazima Službe zaštite i spašavanja i imenovanju aktuelnog vršioca te dužnosti vanrednog nja postojalo po jedno radno inspekcijskog mjesto ekspertsko-rukovodnog kadra, a u svakoj od četinadzora službeno ri smjene, koliko ih ima, bio je obaviještena po jedan tzv. komandir odjeljenja. Predloženi akt o siste25. decembra matizaciji predviđa da Služprošle godine, pa ba može da funkcioniše bez ekspertsko-rukovodnog kaje očigledno da dra, a s druge strane, da niko svjesno odlaže nema nivo zvanja da može da preuzme odgovornost za rad izvršenje rješenja unutar operative – upozorava drugostepenog način odlaže izvršenje rješe- brava isplatu funkcionerske krivično djelo, omogućavaju- vode jako složene i zahtjev- izvor Pobjede. nja drugostepenog organa, plate licu koje ne ispunjava za- ći neovlašćenom licu da obav- ne akcije spašavanja ili gaše- Od prvog dana postavljenja organa na mjesto v.d. komandira, takako bi izbjegla da Gorana konom propisane uslove za to lja poslove u jednoj složenoj nja požara.

Injac ne želi da smijeni Blečića

Uprkos činjenici da je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore, kao drugostepeni organ, poništila rješenje gradonačelnice Olivere Injac kojim je krajem oktobra prošle godine razriješen bivši komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Goran Janković, gradonačelnica još nije sprovela tu odluku, iako je o nalazima vanrednog inspekcijskog nadzora službeno obaviještena 25. decembra prošle godine. Izvor Pobjede iz Glavnog grada naglašava da bi odluka kojom se poništava rješenje o Jankovićevom razrješenju postala izvršna samim činom njenog uručivanja bivšem komandiru SZS, što takođe nije urađeno.

Jankovića vrati na funkciju komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada – tvrdi izvor Pobjede.

NEPOSTUPANJE

Ne postupajući po rješenju Komisije za žalbe Vlade Crne Gore, tvrdi izvor Pobjede, gradonačelnica Injac omogućava trećem licu, koje je suprotno zakonu postavila za vršioca dužnosti, da obavlja tu funkciju nezakonito, čime dodatno usložnjava situaciju, odo-

radno mjesto.

- To nastavlja da radi i pored činjenice što joj je upravni inspektor utvrdio da Zdravko Blečić ne može da obavlja te poslove iz razloga što ne ispunjava uslove tog radnog mjesta i ostavio primjeren rok da ukloni tu nepravilnost, a taj rok je odavno istekao. Gradonačelnica, umjesto da postupi po nalogu upravnog inspektora Ministarstva javne uprave, svojim nepostupanjem vrši

službi kakva je Služba zaštite Glavnog grada, na koji način indirektno ugrožava bezbjednost građana Podgorice – tvrdi izvor Pobjede iz Glavnog grada.

Da sve to može da utiče na bezbjednost građana Podgorice, navodi izvor Pobjede, može se zaključiti i zbog toga što Blečić kao neovlašćeni v.d. komandira pravi kardinalne promjene unutar Službe, neovlašćeno troši novac predviđen za njeno funkcionisanje, kadrira na bazi usmenih naredbi tj. bez zakonitih rasporednih rješenja, pa nerijetko ljudi bez iskustva treba da

APSURD

- Blečić je pripremio novu sistematizaciju i zanemario komandnu odgovornost unutar Službe i narušio decenijski princip rada i komandovanja.

Tako je sada u operativnom dijelu Službe predviđeno samo jedno radno mjesto sa visokom školskom spremom, te jedino taj potencijalno raspoređeni iz ekspertsko-rukovodnog kadra ima mogućnost da rukovodi, što je potpuni apsurd. Do sada je u svakom od četiri odjelje-

- Istoga dana kada je Glavni grad dobio rješenje Komisije za žalbe, službeno su bili u obavezi da ga uruče i Goranu Jankoviću. Uprava Glavnog grada, prije svih gradonačelnica, očigledno svjesno postupa suprotno zakonu, pa na taj Blečić je za v. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada određen rješenjem gradonačelnice od 26. oktobra 2023. U obrazloženju ovakve odluke navedeno je da posjeduje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, stepen magistar državno-pravnih studija – Fakultet za državne i evropske studije, citiran je član 124 Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojega je gradona-

Volontiranje u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici kao radno iskustvo na poslovima zaštite i spašavanja čelnica konstatovala da Blečić ispunjava uslove za obavljanje pomenute dužnosti.

Prema odredbama člana 46

ra SZS za zasnivanje radnog odnosa, kandidat mora imati VII1 nivo okvira kvalifikacija, položen stručni ispit za rad u državnim organima, položen drugi stručni ispit za rad u državnim organima u oblasti zaštite i spašavanja, potom najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite Zakona o zaštiti i spašavanju, i spašavanja i da ispunjava odnosno opštim i posebnim uslov u pogledu psihofizičuslovima koje mora da zado- ke sposobnosti. Blečić je u voljava kandidat za komandi- priloženoj dokumentaciji

uoči izbora na mjesto v.d. komandira SZS naveo da ima radno iskustvo u trajanju od pet godina - na administrativno-pravnim poslovima sa statusom volontera za potrebe pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske - Crkvene opštine Podgorica.

Prema tom uvjerenju, on je pet godina (od 18. maja 2016. do 18. maja 2021) volontirao u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, što eviden-

kođe tvrdi izvor Pobjede, Blečić proganja ljude koji ne misle kao on i izmišlja disciplinske postupke, stvarajući nezdravu atmosferu, što je nedavno kulminiralo fizičkim napadom na jednog službenika dok je bio na radnom mjestu.

O svemu ovome obaviještena je Uprava policije, a od Blečića je zatraženo da pokrene disciplinski postupak protiv službenika koji su fizički napali kolegu.

Od gradonačelnice, kao najodgovornijeg lica u sistemu Glavnog grada, za očekivati je da dosljedno, neselektivno i bez odlaganja sprovodi zakon. U konkretnom slučaju - da postupi po nalogu upravnog inspektora i razriješi nezakonito postavljenog vršioca dužnosti komandira Službe zaštite Glavnog grada. Rok za takvo postupanje je bio tri dana, a kako je prošlo već 14, jasno je da je, uprkos praznicima, tj. neradnim danima, taj okvir debelo probijen - a i dalje se čeka da gradonačelnica u slučaju smjene Gorana Jankovića, odnosno imenovanja Zdravka Blečića, počne da sprovodi N. S. zakon.

tno nijesu poslovi zaštite i spašavanja.

To je, između ostalog, bio povod da Klub odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini glavnog grada 31. oktobra prošle godine podnese incijativu za hitni inspekcijski nadzor odluke gradonačelnice o imenovanju Blečića za v.d. komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, koji je i sproveden krajem decembra.

Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista posjetili spomen-obilježje na Čepurcima

Odali počast stradalim rodoljubima Delegacija Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice i građani položili su 6. januara vijence na spomen-obilježje na Čepurcima, podignuto u znak sjećanja na strijeljane partizane i rodoljube od 1942. do 1944. godine.

Delegacija UBNOR-a kod spomen-obilježja na Čepurcima

Predsjednik UBNOR-a Podgorica Boro Banović evocirao je uspomene na vrijeme slo-

bodarske antifašističke borbe crnogorskog naroda tokom Drugog svjetskog rata i slavne borce partizanske vojske i rodoljube koji su dali živote za slobodu i slom nacifašizma, najveće pošasti moderne istorije.

- Italijanski i njemački okupatori, zajedno sa domaćim kolaboracionistima, u više navrata su od 1942. do 1944. godine na području Podgori-

ce sprovodili strijeljanja partizana i rodoljuba. Samo u prvoj polovini 1942. godine strijeljano je više od 150 boraca i rodoljuba iz podgoričkog sreza. Na jednom od tih gubilišta, na Čepurcima, prva grupa crnogorskih patriota strijeljana je 7. aprila 1942. godine, a na istom mjestu strijeljanja su vršena i u januaru i decembru 1943, a potom januara i marta 1944. godine –

kazao je Banović, podsjetivši i na tužnu sudbinu dvadesetogodišnje Anke Knežević, koja je veći dio rata provela u logorima, a koju su uhapsili i pogubili četnici 1944. godine na Zabjelu, odnosno današnjim Čepurcima.

Vijenac na spomen-obilježje položili su članovi UBNOR-a Podgorica Žana Jovanović, Radomir Savković i Nikola I.M. Mališić.

Arena

18 Rukomet/Vaterpolo

Utorak, 9. januar 2024.

SUDIJE POGURA posljednjem meč

Dugo sam čekao ovaj trenutak no važan momenat u karijeri.

Iz ekipnog ugla, najbitnije je da svi budemo zdravi do prvog meča, poslije je sve na nama – rekao je Radović za Pobjedu.

Dvadeset šestogodišnji Nikšićanin postao je standardan član reprezentacije od dolaska Vlada Šole za selektora.

- Vrlo sam zadovoljan. Dobio sam minutažu kod novog selektora, a vrijeme je preda mnom – kaže Luka.

Dva su Radovića u reprezentaciji, obojica na desnom krilu, ali nijesu u srodstvu.

Ni iz istog grada - Luka je Nikšićanin, kapiten Mirko - Cetinjanin.

- Zdrava je konkurencija među nama. Znamo se duže vremena, sve je normalno u našem odnosu – rekao je Luka o sedam godina starijem saigraču. ,,Lavovi“ sjutra odlaze za Minhen, u petak će odigrati prvi meč na EHF Euru – rival će im biti Mađarska, a u grupi će igrati i sa Islandom i Srbijom.

Mjesta u glavnoj rundi ima za dva tima.

- Sve zavisi od nas. Mađarska i Srbija su najbitnije utakmice, ali probaćemo da se suprotstavimo i Islandu, da vidimo gdje smo i što smo. Ipak, najvažni-

Rukometašice Budućnost Bemaksa su još u igri za osminu finala LŠ, ali postoji objektivan strah da se 17. februara oproste od Evrope

ji je prvi meč, ako pobijedimo sve je moguće – rekao je Luka Radović.

- Utakmica sa Mađarskom nam je najveća šansa. Na ovakvim takmičenjima jedna takva pobjeda može da donese mnogo.

Crnoj Gori se daju najmanje šanse za prolaz, ali Radović tvrdi da ,,crveni“ imaju nešto po čemu mogu da budu iznad konkurencije.

- To je naša sloga, timski duh koji imamo – tvrdi Nikšićanin. ,,Lavovi“ su u padu od Mundijala u januaru 2023, nastavljen je u finišu kvalifikacija za EP, a za prolaz grupe potrebna im je igra i energija sa Eura 2022, kada su osvajanjem 11. mjesta ostvarili najbolji rezultat u istoriji.

Mogu li to da ponove?

- Sigurno da možemo. Svjetsko prvenstvo i kvalifikacije za Evropsko prvenstvo su iza nas, što je bilo – bilo je. Nijesam bio na Mundijalu, pa taj dio ne mogu da komentarišem, ali iz sadašnjeg ugla sve je kako treba – optimista je Radović.

Naša reprezentacija je upisala sva tri poraza u prijateljskim mečevima pred Euro – od Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Slovenije.

Pob sa g uku Luka Radović na jučerašnjem treningu

- Kontrolne utakmice nijesu mjerilo. Isprobali smo sve situacije sa treninga, a nije ni isti pristup utakmici kao kada je takmičarska. Mislim da je bilo vrlo dobrih stvari koje možemo da primijenimo na prvenstvu, ali i loših koje možemo da popravimo do prvog meča. Bolje je što smo imali oscilacije na kontrolnim mečevima, nego da nam se to desi na

Evropskom prvenstvu – naveo je Luka Radović, koji igra treću sezonu u dresu francuskog Serana.

- Zadovoljan sam u klubu, ne bih ništa mijenjao. Proživljavam lijepe trenutke u karijeri, dobro mi je u Francuskoj i na pragu sam debija na velikom takmičenju – zaključio je LuNe. K. ka Radović.

EHF

PODGORICA - Od 18 crnogorskih rukometaša koji su ostali u najužoj konkurenciji za nastup na Evropskom prvenstvu, s tim da je na jučerašnjem treningu ,,lavova“ bio i Vojislav Vukić kao neko van tog kruga igrača, trojica je potencijalnih debitanata na velikom takmičenju – golman Haris Suljević, lijevi bek Arsenije Dragašević i desno krilo Luka Radović.

Vukić je priključen treninzima iz predostrožnosti, tačnije zbog problema s povredama koje su na turniru ,,Croatia cup“ imala oba igrača na njegovoj poziciji – desna krila Mirko i Luka Radović.

- Izvrnuo sam zglob, ali uz tretman našeg fizioterapeuta Andrije Damjanovića sve ide kako treba – otklonio nam je Luka Radović dilemu da li da ga i dalje smatramo za najizvjesnijeg debitanta.

- Što se prvenstvo bliži, uzbuđenje zbog debija je sve veće.

Ovo mi je prvo Evropsko prvenstvo, dugo sam čekao ovaj trenutak. Pojaviti se na velikoj sceni predstavljajući državu – to je ispunjenje dječačkog sna.

Veliki iskorak za mene, izuzet-

D: MIJATOVIĆ

Desno krilo ,,lavova“ Luka Radović jedan od potencijalnih debitanata na velikom takmičenju

Neke stvari se ne uče na treninzima PODGORICA - Odbrana je bila užasna! Energija i borbenost su bili loši. Ovako je Bojana Popović, između ostalog, reagovala na poraz ,,plavih“ u Bukureštu od 44:26 u 9. kolu grupe A elitnog klupskog takmičenja.

Nažalost, još jedan negativnan skor u ovogodišnjem izdanju Lige šampiona je oboren - nekadašnje dvostruke šampionke Evrope primile su u neđelju najviše golova, jer je dosadašnji bio 40 - daleke 1998. godine protiv Valensije u polufinalu istog takmičenja. Drugi put su ,,plave“ ušle u manje popularnu priču, jer su u 4. kolu, u gostima kod Đera, doživjele najteži poraz (37:19) u istoriji kluba!

Očigledno da ovakvoj ekipi manjka kvaliteta, zbog čega joj prijeti opasnost da završi 17. februara takmičenje u Evropi (trenutno su u zaostatku četi-

ri boda za šestoplasiranim Debrecinom, a ispred su Savehova koji je bez bodova). Ali ne bi smjelo da fali ono što se ne uči na treninzima - energija i borbenost, a najmanje stabilnosti u situacijama kada je lakše pogoditi nego promašiti. Često smo u dosadašnjim izdanjima LŠ gledali Budućnost bez ideja i pravog napadačkog koncepta, uz baš slabu odbranu (samo dvije ekipe: posljednji Savehof - 311 i Lubin 317 iz B grupe su primili više golova od šampiona Crne Gore - 287, koliko i Ikast, ali je danski tim do sada upisao pet pobjeda, remi i tri poraza) što je dovelo naš trofejni klub do pretposljednjeg mjesta, sa tri boda i uz kakvu-takvu šansu da se u posljednjih pet kola dočepa osmine finala.

- ĆSM je odigrao odličan meč, a mi nijesmo bili spremni jer smo dugo bile razdvojene zbog

BEZ ENERGIJE I BORBENOSTI NEMA NI BODOVA: Bojana Popović savjetuje igračice na meču protiv Bukurešta

Svjetskog prvenstva i odradile smo samo nekoliko zajedničkih treninga. To se vidjelo na terenu jer nije postojala timska igra. Odbrana je bila užasna, primile smo mnogo golova. Moramo da radimo na tome, primile smo veliki broj lakih golova. Znale smo da će biti veoma teško, jer Bukurešt ima sjajan sastav, ali energija i borbenost mog tima su bili loši. Razočarana sam jer su igračice mogle da pokažu mnogo više. Moramo naporno da radimo da ispravimo ove greške i budemo bolje u narednim mečevima - kazala je Popović.

Crnogorski klub je u međuvremenu pretrpio kadrovske promjene, došlo je do rastanka sa Milenom Raičević i

mađarskom internacionalkom Noemi Hafrom, što je uz ionako manje iskusnu i manje kvalitetnu, od onoga što zahtijeva Liga šampiona, bekovsku liniju dovelo do slabije organizacije napada, nedostatka ideja i odlučnosti. Hendikep za stručni štab je što igračice sa klupe ne prave razliku, što se pokazalo u Rumuniji. Uz sve to, selektiranje ekipa za ovu sezonu nije bilo idealno. Pojačanja iz inostranstva nijesu nivo Lige šampiona, a možda je i bilo mjesta za našu đecu iz Rudara, filijala ,,plavih“, da se neka ranije priključe prvom timu. Šansu je dobila 19-godišnja Nikolina Marković, postigla je gol u neđelju, a Jelena Vukčević je odavno tu, a za ovu sezonu su otpisane

golmanke Andrea Škerović, Marija Marsenić… Mada, što se tiče golmanske pozicije, nije se moglo ni pretpostaviti da će Njemica Ana Katrin-Gigerih (stigla iz Debrecina) biti, makar po onome što je do sada pokazala, daleko od nivoa LŠ. Konkretno, u meču protiv Bukurešta od 15 upućenih nijedan šut nije zaustavila.

Bojanu Popović i igračice u neđelju čeka najvažniji meč sa Debrecinom kod kuće. Sa pobjedom bi koliko-toliko vratile poljuljano samopouzdanje i nadu u prolaz u osminu finala.

Porazom bi šanse svele na teoriju koju niko ne želi (do kraja ,,plave“ čekaju dueli sa Đerom, Savehofom, Odenzeom i Bitighajmom)… A. MARKOVIĆ

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore u osmini finala Evropskog prvenstva igraće u srijedu sa Njemačkom ili Maltom, drugoplasiranom selekcijom iz C grupe B divizije. Najvažnije je da su izbjegli duel sa Srbijom, što je bio cilj pred start prvenstva, a premijerna pobjeda (poslije peteraca) nad Fracuskom je bukvalno izabranike selektora Vladimira Gojkovića pogurala do trećeg mjesta.

Iz Dubrovnika se naš tim, a nakon sinoćnje velike pobjede nad Hrvatskom od 15:13 - nakon peteraca (11:11 regularni dio meča) seli u Zagreb maksimalno ohrabren, a da nije bilo diskutabilne odluke sudija, na 11 sekundi prije kraja kada je Đuro Radović pogodio za 12:11, a arbitri poništili gol navodno jer je naš ljevak šutirao iz zone od šest metara, ,,ajkule“ bi izbjegle meč osmine finala. Ovako, Stavridis i Kovač-Čatloš su dosudili ono što su samo oni vidjeli, ali ni ova odluka nije poremetila naše igrače koji su u penal-ruletu bili maksimalni. Junak je bio Petar Tešanović jer je odbranio šuteve Konstantinu Harkovu i Lorenu Fatoviću. Za naš tim pogađali su Đuro Radović, Aleksa Ukropina, Miroslav Perković i u pretposljednjoj seriji Marko Mršić.

U posljednja tri minuta naša ekipa je, zbog brutalitija Vlada Popadića, igrala sa igračem manje, a upravo je kod 10:10 Fatović iz peterca pogodio prečku. Težak period ujedinio je još više naše igrače, koji su ionako bili lišeni pomoći Vasilija Radovića (4.34 do kraja meča dobio treće isključenje), ranije Stefana Vidovića, Jovana Vujovića...

Ključnu ulogu u ovom periodu, konkretno od kraja treće dionice odigrao je Đuro Radović koji je kod vođstva domaćina od 9:7, postigao tri vezana gola za prednost od 10:9 u drugom minutu posljednje četvrtine.

Arena

Utorak, 9. januar 2024.

Vaterpolo 19

ALE HRVATSKU U ČETVRTFINALE: ,,Ajkule“ nakon peteraca savladale domaćina u ču grupne faze Evropskog prvenstva - u osmini finala igraju protiv Njemačke ili Malte

GOJKOVIĆ: Skidam kapu igračima

MTB-PHOTO.COM

Sa sinoćnjeg meča u Dubrovniku

Crna Gora

Bazen ,,Gruž“ Gledalaca: 2.800 Sudije: Stavridis (Grčka) i Kovač-Čatloš (Mađarska) Igrač više: Crna Gora 11-6, Hrvatska 15-6 Peterci (regularni dio): Crna Gora 1 (1), Hrvatska 2 (1)

15

Crna Gora je u fantastičnoj atmosferi savladala Hrvatsku, a selektor Vladimir Gojković je ponosan na kompletan tim.

- Izuzetna utakmica od strane moje ekipe i čestitke igračima. Bili su pravi, nijesu odstupili, vratili se u igru, držali utakmicu i na kraju, pored ovih okolnosti koje nam nijesu išle na ruku, smo izdržali sa igračem manje. I preokrenuli smo i imali šansu da pobijedimo u regularnom dijelu što bi

nam više značilo. Skidam kapu igračima, a sada da se okrenemo ovome što nas čeka – poručio je Gojković.

Danas

Tabela

3. KOLO B DIVIZIJA C GRUPA 17.00 – Njemačka-Izrael 19.00 – Srbija-Malta GRUPA D 17.45 – Slovačka-Rumunija 20.15 – Holandija-Slovenija

DIVIZIJA A GRUPA 1 1. Španija 3 2 0 0 2. Hrvatska 3 1 0 1 3. Crna Gora 3 0 1 2 4. Francuska 3 0 2 0

17 16 04 11

GRUPA B 3 2 1 0 3 2 1 0 3 2 1 0 3 0 3 0

06 06 06 00

1. Mađarska 2. Italija 3. Grčka 4. Gruzija

MTB-PHOTO.COM

bjeda gorkim usom

- Pobjeda nakon penala, ali velika pobjeda. Velika je stvar pobijediti domaćina kod kuće u Vlado Popadić, ovakvoj atmosferi. Pokazali smo zbog čega smo došli na zbog ,,brutaprvenstvo Evrope, odnosno litija“ neće šta želimo od turnira. Vjerunastupati za jemo da možemo do medalje.

Crnu Goru u naredna Čestitao bih momcima i navidva meča jačima koji su nas podržavali od prvog minuta – kazao je li i bili odlučniji u trenucima Đuro Radović.

Taktički vrlo dobar meč su sa igračem više. Lopta je brodigrali naši igrači. Manje su že kružila, situacije su bile jagriješili u odnosnu na ranije snije za šut, što su dobro koriduele, a i dobro se branili sa stili. Hrvatska je možda i prije igračem manje. U finišu dru- vremena počela da slavi, vodige i treće četvrtine nijesu do- la je dva gola razlike, u finišu, zvolili domaćinu da se odli- preciznije posljednja dva i po jepi kada je brojčano bio jači, minuta je brojčano bila jača, a veliki posao, bez obzira na ali… ,,Ajkule“ se nijesu predabroj isključenja, odradili su na vale. Momci nijesu gubili glacentrima. Nažalost, primili su vu, a u junake su izrasli tokom ,,jeftin“ gol sekund do kraja pr- penal serije. ve četvrtine za ,,minus dva“, ali Ako preskoče prepreku u osminakon toga ništa slično se ni- ni finala, za polufinale će igrati je ponovilo. Hrabro su i igra- sa Italijom. A. MARKOVIĆ

Rezultat po četvrtinama: 2:4, 2:1, 3:2, 3:3

(regularni dio 11:11) Peterci : Crna Gora 4(4), Francuska 4(2)

Iz mog ugla Hrvatska

13

CRNA GORA

HRVATSKA

Tešanović ...(devet odbrana i dva peterca) Lazović .................................................... Vujović .................................................... 1 Perković .......................................... 2 (1) Mršić .................................................. 2 (1) Mačić ........................................................ Popadić ................................................... 1 Vidović .................................................... 1 Đ. Radović .....................................4 (1) Ukropina .......................................... 1 (1) Spaić ......................................................... 1 Matković ................................................ 1 V. Radović .............................................. 1

Bijač .......................... (šest odbrana) Burić ..................................................1 (1) Fatović ...................................................1 Lončar ..................................................... Biljaka ...................................................... Bukić .......................................................1 Vukičević ..............................................1 Žuvela ....................................................3 Marinić Kragić ............................4 (1) Vrlić..........................................................._ Butić ........................................................._ Harkov ..................................................2 Popadić .................................................. -

Selektor: Vladimir Gojković

Selektor: Ivica Tucak

VASILIJE RADOVIĆ: Hvala navijačima, možemo da idemo do kraja Vasilije Radović zahvalan je navijačima na ogromnoj podršci.

- Bili su nam prava podrška i vjetar u leđa i naš osmi igrač u bazenu.

Ponosan je na ekipu.

- Pokazali smo i karakter, vratili smo se iz minusa, pobijedili Hrvatsku. Igrali smo protiv navijača, protiv sudija i mislim da možemo da idemo do kraja na turniru.

Osmina finala

Četvrtfinale

Srijeda/20.15h

Petak/20.15h

CRNA GORA

Italija

Milan TIČIĆ, nekadašnji reprezentativac Crne Gore

Rastemo iz meča u meč Iz utakmice u utakmicu ekipa raste, dobija na samopouzdanju, a bitno je da smo pobijedili Hrvatsku u teškim uslovima, posebno u posljednja dva i po minuta kada smo igrali sa igračem manje. Očigledno da nas je sve to motivisalo i podiglo, kako bi došli do velike pobjede nakon peteraca. Sve ovo daje optimizam za narednu rundu. Pokazali smo karakter i ponoviću - u teškim uslovima, pred domaćom publikom. Bazen u Gružu je težak za igru, a mi smo došli do trijumfa protiv domaćina i favorita za osvajanje šampionata. Imali smo šansu u regularnom dijelu da prelomimo utakmicu, ali smo napravili neke greške. Igrač više je bio dobar, odbrana u nekim momentima fenomenalna. Sve se polako slaže da možemo s optimizmom da očekujemo nastavak takmičenja. Ovakvu pobjedu samo tim može da ostvari.

Vjerovatno će nas u osmini finala sačekati Njemačka.

Momci treba Njemačku da shvate ozbiljno, jer smo se već jednom dobro opekli sa njima. Bio sam tada dio te ekipe, koja je razmišljala o sljedećem protivniku, a ne o samim Njemcima. Očekujem da će momci da utakmicu shvate ozbiljno i da je dobiju. Protivnik je kvalitetan i igra onoliko koliko mu se dozvoli. Ako im se ukaže prilika biće nezgodni, ali sve zavisi od nas.

Polufinale Neđelja/20.15h

Njemačka/Malta Četvrtak/17.00h

Rumunija

FINALE

Petak/16.30h

Utorak/20.15h

Španija

Gruzija Srijeda/18.30h

Srbija

Petak/15.00h

Mađarska

Francuska Četvrtak/19.00h

Grčka Holandija/Slovačka

Petak/18.30h

Hrvatska

Neđelja/16.30h

MEČ ZA BRONZU Utorak/18.30h

Arena

20 Košarka

Utorak, 9. januar 2024.

Emir Hadžibegović na meču sa Zadrom u „Morači”

Košarkaši SC Derbija večeras (18 h) gostuju Zadru u posljednjem meču 15. kola ABA lige

,,Studenti“ na velikom ispitu PODGORICA – Drugo kolo druge polovine ligaškog dijela ABA lige počelo je prošlog četvrtka, a neobično dugo prvo kolo u 2024. godini biće završeno večeras u Zadru (18 sati), gdje će SC Derbi pokušati da se vrati na pobjednički kolosjek nakon nevjerovatnog poraza kod kuće od Splita.

Računajući i pobjedu u ,,Morači“ protiv Budućnost Volija, gdje su bili formalni gosti, ,,studenti“ su do sada tri puta slavili u gostima, računajući i pobjede protiv Splita i FMP-a. To su donekle ,,pokvarili“ porazima kod kuće od Cibone i Splita, pa nakon 14 kola imaju polovičan bilans (7-7) i nalaze se u plej-zoni, gdje je nevjerovatna gužva, pa u ovom trenutku 12 od 14 timova imaju realne šanse da se bori za doigravanje.

Tim Dejana Jakare će biti na velikom iskušenju protiv Zadra, koji ima identičan skor, a u protekla dva kola je imao dva različita izdanja. Prvo je neočekivano deklasirao Partizan, a onda je sedmicu kasnije u dvorani ,,Krešimir Ćosić“ slavila Budućnost Voli, zahvaljujući igri u odbrani, prije svega na Luki Božiću (četiri poena), najboljem igraču lige…

- Zadar je odlična ekipa koja je odlično pripremljena za protivnika za svaku svoju utakmicu u ABA ligi. Imaju najboljeg igrača u ligi i od njega sve kreće jer je praktično nezaustavljiv. Odlični su u skoku u napadu i napadačkoj tranziciji i to moramo da limitiramo ako se hoćemo nadati pozitivnom rezultatu – rekao je Dejan Jakara.

SC Derbi je uspješniji od Zadra u protekle dvije i po sezone, sa četiri pobjede i porazom. Podgoričani u Zadru imaju polovičan uspjeh – po pobjedu i poraz.

- Ekipa Zadra je iskusna ekipa koja je zadržala glavne igrače od prethodne sezone. U odnosu na naš prvi meč doveli su i Dejvisa koji zna sistem igre iz prethodne sezone. Igraju na specifičan način, sa dosta trčanja i pokušavaju kazniti svaku grešku u napadu. Mi moramo biti fokusirani cijelu utakmicu i ispraviti greške koje smo imali u meču sa Splitom. Spremamo se za protivnika, imali smo i jedni i drugi veliki broj dana da se odmorimo i spremimo za ovaj meč. Očekujem težak meč jer je Zadar u dobroj formi, teško je igrati na njihovom terenu, ali daćemo sve od sebe da se vratimo sa dva boda kući

Zadar je do sada bio uspješniji u gostima, jer je od sedam pobjeda četiri upisao na strani.

- Studentski centar je ekipa sastavljena od nekoliko iskusnijih i dosta mladih igrača koji su u ozbiljnom programu. Jaka im je tranzicija, jako dobro trče u leđa što znači da naša defenzivna tranzicija mora biti dobro postavljena. Svestrani su, mogu napasti iznutra, izvana, iz ,,pik-en-rola“. Otišao im je Kamenjaš, ali otvorio se prostor za Ivišića kojeg, s obzirom na njegovu visinu i pokretljivost, nije lako braniti. Očekuje nas zahtjevna utakmica, pripremamo se maksimalno koliko možemo, vjerujemo da ćemo je spremni dočekati – rekao je trener Zadra Danijel Jusup, koji ne može da računa Marka Ramljaka, trećeg poentera ekipe, koji je povrijedio protiv Budućnosti.

- Ramljakov oporavak od povrede će još potrajati, imamo problema s virozama, vjerovatno neće igrati ni Mekić, a još jedan igrač ne trenira. Pozivam navijače da nas podrže, bitna nam je njihova podrška, kada smo kao jedan možemo se nečemu nadati – dodao je Jusup.

– rekao je Emir Hadžibegović, krilni košarkaš SC Derbija.

Trener ,,studenata“ očekuje bolji odnos igrača u odnosu na posljednjih osam minuta meča sa Splitom, kada su Podgoričani prokockali velikih 19 poena prednosti.

- Nadam se da smo iz prethodne utakmice nešto naučili i da to iskustvo prenesemo sad na ovaj jako važan meč, ali i na sve ostale utakmice do kraja sezone – zaključio je Jakara. S. J.

NBA: Dalas pobijedio lidera Zapada, Denver lako savladao Detroit

Irving i Dončić prejaki za Minesotu PODGORICA - Kada računaju na obje velike zvijezde, Dalas Meveriksi mogu da se takmiče protiv najboljih timova NBA lige. U trijumfu nad Minesota Timbervulvsima 115:108, teksaški tim je impresionirao protiv lidera Zapadne konferencije.

Povratnik, bek Kajri Irving, je pored 35 poena imao osam skokova i pet asistencija (šut iz igre 27-14, trojke 8-6), a slovenački superstar Luka Dončić upisao je 34 poena uz osam asistencija i šest skokova. Dovoljno za za-

vršnicu bez neizvjesnosti.

Bek Edvards predvodio je poražene ,,vukove“ sa 36 poena uz deset skokova, centar Tauns dodao je 24 poena... Utisak je i da je Dalas imao razigraniju rotaciju, pogotovo na bekovskim pozicijama.

Skor Minesote 25-10 i sada ima samo dva poraza manje od šampiona Denvera, prvog pratioca.

Ekipa je izgubila tri od posljednje četiri utakmice. Dalas ima četiri pobjede u posljednjih pet mečeva, na diobi šestog mjesta Zapada (22-15).

Potpuno rutinski šampion Denver pobijedio je na svom terenu najlošiji tim lige Detroit 131:114.

Za manje od 26 minuta na parketu, bek Marej upisao je 33 poena u pobjedi. Porter je dodao 15 poena, dok je prva zvijezda Denvera Jokić imao neobičan učinak. Za manje od 25 odigranih minuta je upisao četiri poena (šut iz igre 3-2), uz čak 16 asistencija, sedam skokova i pet blokada!

Za Detroit najbolji je bio Burks sa 19 poena. Učinak Denvera sada je 26-12, a poraženog ti-

je u seriji pobjeda.

Nakon važnog trijumfa u gostima protiv Zadra, Podgoričani su u ,,Morači“ savladali Mornar Barsko zlato, nakon produžetka (103:100), pa su desetom pobjedom u 15 kola, poslije duže vremena, na poziciji četiri, koja donosi prednost domaćeg terena u četvrtfinalu plej-ofa ABA lige. Tome je doprinijela i serija od četiri poraza Igokee, koja je u međuvremenu, zbog smanjenja budžeta, ostala bez nekoliko važnih igrača i pala je na peto mjesto, sa pobjedom manje od Budućnosti.

Osim da sačuva prednost domaćeg terena, crnogorskom šampionu predstoji i borba za što bolju poziciju za plej-of, jer po pobjedu više imaju Partizan i Cedevita Olimpija (11-4), a dvije Crvena zvezda (13-2).

Za borbu za što bolji plasman, međutim, trebaće mnogo bolja igra od one koju Podgoričani prikazuju, što se vidjelo i protiv Mornara, protiv kojeg su ,,plavi“ imali velike oscilacije u igri.

Tim Andreja Žakelja je ponovo igrao sa velikim usponima i padovima, jer je od ,,plus 10“ (23:13) u prvoj četvrtini imao ,,minus 11“ (52:63) u trećoj četvrtini, ali je uspio da se vrati u igru i u srećnoj završnici izbori produžetak, a onda i pobjedu u dodatnih pet minuta…

- Znali smo da Mornar posjeduje kvalitet koji nije došao do izražaja tokom ove sezone. Tek se u posljednjih nekoliko kola moglo vidjeti koliko su dobri, tako da nije bila realna njihova pozicija na tabeli. Respektovali smo njihove igrače, mi nijesmo odigrali onako kako smo željeli, ali mislim da je najvažnije da smo izvukli veoma bitnu pobjedu za nas – ističe Andrija Slavković, krilo Podgoričana.

Teška pobjeda protiv Mornara je prošlost, jer Budućnost u srijedu ima važan meč u Evrokupu, jer u ,,Moraču“ stiže lider grupe B, Burg (skor 11-2).

ma katastrofalnih 3-33.

Lejkersi su pobijedili u gradskom derbiju protiv Klipersa 106:103, a superstar Lebron Džejms igrao je izuzetno sa 25 poena, osam skokova i sedam asistencija. Centar Dejvis dodao je 22 poena uz deset skokova.

U uzbudljivom duelu Džordž i Zubac postigli su po 22, a Harden i Lenard po 15 poena za Kliperse. ,,Jezerdžije“ su prekinule seriju od četiri poraza i sada imaju učinak 18-19. Klipersi su četvrti na Zapadu (22-13).

Toronto je u gostima pobijedio oslabljeni Golden Stejt 133:118 i otkrio sve slabosti u odbrani ,,ratnika“. Kanađanin Baret predvodio je pobjednički tim sa 32 poena i po pet skokova i asistencija. Krilni centar Sjakam dodao je 16 poena i sedam skokova. Slavni bek Tompson bio je najbolji za poraženog domaćina sa 25 poena.

S. S.

Da ostane za naredn

M. BABOVIĆ

SC DERBI

Nakon teškog meča sa Mornarom, košarkaši B JUSUP: Očekuje nas Evrokupu s imperativom pobjede protiv franc zahtjevna PODGORICA – Prvi put od 9. decembra, a četvrti put u utakmica ovoj sezoni, Budućnost Voli

Pred gostovanje francuskog tima, Budućnost je sa pet pobjeda i osam poraza van zone plej-ofa, i nema drugog pobjede kako bi ostala u trci za

nokaut fazu.

- Od utakmice sa Burgom očekujemo pobjedu, iako se radi o ekipi koja je, možda, pokazala i najviše u našoj grupi. Uz naš

Arena

Budućnost Volija okrenuti meču u cuskog Burga, poručuje Andrija Slavković

emo u trci nu fazu

Džons, Pol i Slavković nakon meča sa Baranima

maksimalan pristup i veliku energiju, pokušaćemo dođemo do veoma bitne pobjede i ostanemo u trci za narednu fazu Evrokupa – dodaje Slavković.

Pobjedom u prošlom kolu protiv Ulma, Burg je i matematički osigurao mjesto u plej-ofu, ali u preostalih pet kola želi da bude prvi ili drugi, kako bi

I pored slabih partija koje pružaju ove sezone, košarkaši Budućnosti uglavnom imaju konstantno dobru podršku sa tribina. I pored toga, Podgoričani su tri puta izgubili u ,,Morači“, od Arisa, Turk Telekom ai Kluža, i više nemaju pravo na kiks, kako bi ostali u igri za plej-of, jer ih očekuju i gostovanja direktnim konkurentima, Arisu i Trentu, koji imaju po pobjedu više.

- Zamolio bih navijače da dođu u što većem broju i podrže nas u, do sad, najvažnijoj utakmici ove sezone – rekao je Andrija Slavković.

Ulaznice, po cijeni od tri, pet i sedam eura, biće u prodaji na biletarnici SC ,,Morača“, danas od 12 do 18 časova i u srijedu od 12 sati do početka meča.

direktno izborio četvrtfinale i prednost domaćeg terena u tom meču nokaut faze. Budućnost je u gostima odigrala dobar meč sa Burgom, vodila je konstantno tokom prvih 20 minuta, do osam poena razlike, ali je u nastavku domaćin bio bolji. Podgoričani su bili u igri do dva i po minuta prije kraja, kada su imali samo dva posjeda minusa (69:73), ali je trojka Risašera za 76:69 riješila pitanje pobjednika…

- Igramo protiv klasične francuske ekipe koju odlikuje atleticizam i imaju nekoliko odličnih šutera za tri poena. Burg je ekipa koja dosta trči u tranziciji i izuzetno su nezgodni na ofanzivnom skoku, tako da su to segmenti na kojima ćemo do srijede najviše raditi kako bismo ostvarili šestu pobjedu u Evrokupu ove sezone – zaključio je Slavković.

S. JONČIĆ

Teška povreda Luke Vildose PODGORICA - Zvijezda Evrolige Luka Vildosa (28) doživio je tešku povredu, zbog koje možda neće igrati do proljeća za atinski Panatinaikos.

da nastupi sredinom marta.

Kombo-bek visok 191 santimetar u evropskoj eliti ove se-

21

Trener Mornara Mihailo Pavićević za poraz od Budućnosti ne krivi sudije, već svoju ekipu, ali je ogorčen saopštenjem ABA lige

Tumačenje tih „stručnjaka“ Poziv vrijeđanje je inteligencije navijačima

Pokidao meniskus lijevog koljena

Jedan od najboljih argentinskih bekova je u meču protiv Peristerija u grčkom šampionatu pokidao spoljni dio meniskusa lijevog koljena.

Očekuje ga operacija, a potom i višemjesečna pauza. To je veliki udarac za Panatinaikos, klub koji je uložio mnogo novca u pojačanja tokom ljeta prošle godine, a rezultati su ispod očekivanja.

U najboljem slučaju, Argentinac bi mogao biti spreman

Košarka

zone bilježi 6,8 poena i po 1,7 skokova i asistenciju u prosjeku.

R. A.

PODGORICA – Od svih 14 poraza, u 15 mečeva, koje je ove sezone doživio u ABA ligi, Mornar Barsko zlato je najbliži pobjedi bio u „Morači“ protiv Budućnost Volija.

I pored najbolje partije u sezone, tim Mihaila Pavićevića je na kraju poražen nakon produžetka (103:100), u meču u kojem ne bi bilo nezasluženo i da je slavio, naprotiv. Uz malo više sreće, i barem jednu ispravniju odluku sudija, Barani su mogli da u u svoju korist da privedu kraju utakmicu, u kojoj su u trećoj četvrtini vodili i 11 poena razlike (63:52)...

- Ni prva, ni posljednja takva utakmica. Nama je ta pobjeda mogla mnogo da donese, više nama nego Budućnosti, ali to je sport. Ne treba od toga praviti neku famu. Mi smo pružili dobru partiju, ja sam poslije utakmice čestitao mojim igračima, dali su sve od sebe. Normalno, bilo je i grešaka, ali, sve u svemu, bila je to, možda, i naša najbolja utakmica i žao mi je što nije završena našom pobjedom, koja bi bila veoma važna u našoj grčevitoj borbi za opstanak. Zato najviše i žalimo, ali nam meč u Podgorici daje ohrabrenje da sada još jače radimo, da u preostalih 11 kola probamo da izborimo opstanak. Neće biti nimalo lako, svaka će utakmica imati predznak „biti ili ne biti“, i to nam je suđeno – rekao je Mihailo Pavićević za Pobjedu.

Finiš regularnog dijela meča u „Morači“ obilježila je sporna situacija, koja je izazvala mnogo polemike i nedoumica. Bek Budućnosti Vladimir Mihailović je, na 4,1 sekundu prije kraja, pogodio prvo od dva bacanja, za 86:86, nakon čega je loptu uhvatio krilni košarkaš Mornara Markus Veders, koji je pokušao šutem sa svoje polovine da donese pobjedu gostima. Tom prilikom je došlo do očiglednog kontakta sa Mihailovićem, a sudija Ernad Karović je podigao stisnutu pesnicu, što je znak za prekršaj.

Međutim, Karović nije dunuo u pištaljku, spustio je ruku i pokazao da je regularni tok meča završen. To je izazvalo revolt kod Barana, koji su dobili tri tehničke greške, a iskjučeni su trener Mihailo Pavićević i tim menadžer Lazar Pavićević. Barani su u produžetku izgubili meč.

- Kao trener, ne smatram da posljednji šut odlučuje pobjednika, već da se to odlučuje mnogo ranije. Mi smo imali priliku da prije toga riješimo utakmicu, to sam i rekao igračima u svlačionici. Prvo treba da pođemo od sebe, da vidimo da li smo mi mogli da odigramo bolje, da ne napravimo neke greške, i da ne dođe do toga. Smatram da jesmo, da smo sami krivi za poraz. Zato ne želim ni da komen-

Momenat sa utakmice Budućnost Voli - Mornar u „Morači“

tarišem odluke sudija. To sam rekao i mom pomoćniku koji je bio na konferenciji za novinare, da ne komentariše suđenje. Sudije rade svoj posao, svako može da pogriješi. U živoj utakmici, sudija može da napravi grešku, i oni su od krvi i mesa. I mi treneri, kao i igrači pravimo greške, u afektu mogu da reagujem burno, ali ne želim da neko misli da se za poraz vadim na sudije.

Trenera Barana je, međutim, pogodilo saoštenje ABA lige, dan poslije meča, u kojem je objašnjeno da su sudije ispravno postupile kada nijesu svirale faul Mihailovića na Vedersu, ali se u saopštenju navodi da su sudije pogriješile što faul nad Urošem Lukovićem, na 32 sekunde prije kraja regularnog toka, nijesu okarakterisale kao nesportski nego kao obični.

- Tumačenje tih „stručnjaka“, za koje ne znam ko su, je vrijeđanje inteligencije običnih ljudi, a ne samo ljudi iz košarke. Ti „stručnjaci“ se bave samo sa dvije situacije, bez analiziranja kompletnog suđenja, od momenta kada smo poveli 11 razlike. Ne bave se time kako je od tog trenutka promijenjen kriterijum suđenja, kako je ekipi Budućnosti dozvoljena izuzetno agresivna i prljava igra, gdje maltene ništa nije suđeno, za razliku od nas. Bolje da su to analizirali.

A onda je Pavićević ušao u analizu objašnjenja iz ABA lige o situaciji iz samog finiša regularnog toka meča.

- Ovo ne govorim kao čovjek koji je čitav život u košarci, kao neko ko nešto malo zna o košarci, a budite sigurni da znam puno više od tih „stručnjaka“.

Ovo govorim iz ugla običnog posmatrača, građanima, koji ne mora da bude veliki poznavalac košarke. Oni u obrazloženju kažu da se naš igrač-napadač sa loptom kretao naprijed. Ja pitam te „stručnjake“ u kom pravcu treba da se kreće napadač s loptom (Veders)? Možda ka svom košu, unazad? Samo to neka mi objasne. Po njima, on

nije smio da ide prema protivničkom košu nego je, po njima, trebao da ide unazad. Komentar je suvišan. Zato se nijesu usudili da analiziraju kretnju odbrambenog igrača Budućnosti (Mihailovića), već su, da bi to zamaskirali za običnog građanina, koji ne zna šta znače ti termini, rekli da je on bio u svom cilindru. Iako su gledali snimak, to su drsko i bezobrazno prećutali, a ja da objasnim običnom građaninu šta znači cilindar. To znači da odbrambeni igrač mora da doskoči na isto mjesto odakle je skočio u tom momentu. A neka pogledaju koliko je odbrambeni igrač otišao naprijed, gdje je skočio i gdje je doskočio. Tu pada sva njihova priča.

Pavićević kaže da je ABA liga u obrazloženju ,,oborila sve zakone fizike“.

- Kažu da se naš igrač Veders, koji ima 20 kilograma više od Mihailovića i fizički je jači, kretao u punom sprintu naprijed, gle čuda prema protivničkom košu. Onda dolazi do kontakta sa odbrambenim igračem, koji je 20 kilograma lakši od njega, i gle čuda Veders pada unazad. Više, dakle, ne važi „brzina puta masa“, jer oni u objašnjenju obaraju sve zakone fizike.

I najbitnija stvar. Drsko, bezobrazno, s namjerom, prećutkuju da prokomentarišu, gdje se fino na snimku vidi, da je sudija podigao ruku sa stisnutom pesnicom. Neka objasne košarkaškoj javnosti šta to znači u košarci. To znači da je sudija dosudio faul. Da prevedem, jer je fudbal mnogo popularniji i jednostavniji nego košarka.

To je isto kao kad sudija u fudbalu pokaže rukom na penal, i onda povuče ruku. O tome nijesu pomenuli nijednu riječ.

Ponavljam sve ovo, ne kao trener, već iz ugla kako na to može da gleda običan navijač, jer sve ovo što pričam se raspreda po kafanama, ljudi se smiju. Više se smiju objašnjenju tih „stručnjaka“, nego samoj odluci sudije na terenu – zaključio je Pavićević.

S. JONČIĆ

M. BABOVIĆ

Utorak, 9. januar 2024.

Arena

22 Sportski miks

Utorak, 9. januar 2024.

Ilija Spasojević kratko boravio u Podgorici, a već sjutra

Šampion je moderni simbol Turneje četiri skakaonice, slijede dueli sa Kraftom

,,Japanski orao“ Kobajaši vlada Alpima PODGORICA - Dileme više nema, trijumfom na Turneji četiri skakaonice, treći put u karijeri, Japanac Rjoju Kobajaši (27) je zaslužio status modernog simbola najvećeg prazničnog sportskog klasika.

Trostruki osvajač ,,Zlatnog orla“ je predodređen da na Turneji ispisuje stranice istorije na poseban način. Prvu titulu 2019. japanski ski-skakač ostvario je trijumfima na sva četiri takmičenja Turneje. Ove godine slavio je sa četiri druga mjesta – što je do sada nezabilježen skor.

Dvostruki osvajač Svjetskog kupa je idealno tempirao formu, nakon objektivno sporijeg i lošeg starta sezone. Olimpij-

ski šampion i dvostruki osvajač medalja je, prije svega, pokazao mentalnu snagu na najvećoj pozornici. Na kraju Turneje je imao preko 24 poena više od glavnog konkurenta, Njemca Andreasa Velingera.

- Srećan sam, jer znam koliko je komplikovano doći do trona. Na kraju, na posljednjem takmičenju, toliko stvari oko vas se dešava i oko toliko toga brinete... Uspio sam da se fokusiram samo na skokove i ispalo je odlično – rekao je Kobajaši.

Tek je šesti skakač u istoriji koji je uspio da osvoji Turneju makar tri puta. Rekorder je legendarni Finac Jane Ahonen sa pet trijumfa – a Kobajaši će u godinama pred nama izvjesno ciljati nove titule.

Ima 30 pobjeda u karijeri u Svjetskom kupu. Ukoliko ove godine osvoji treću titulu, zacementiraće status prve zvijezde moderne ere ski-skokova.

Ipak, čeka ga težak posao.

Trenutno je treći u ukupnom poretku sa 591 poenom, 318 manje od austrijske zvijezde Štefana Krafta, koji je već pobijedio na šest takmičenja...

- Sezona je duga, biće prilika.

Ja sam zbog mnogo čega već zadovoljan ostvarenim, a forma je sve bolja – rekao je Kobajaši.

Ove i naredne sedmice na programu su tri poljska takmičenja, nakon čega bi već moglo biti jasnije, ima li ,,japanski orao“ dovoljno aduta da ugrozi liderstvo iskusnog Austrijanca. Krajem mjeseca očekuje ih i šampionat planete u ski-letovima.

Ipak, kakav god epilog sezone bude – jasno je da je Kobajaši taj koji vlada Alpima. I da, bez obzira na to što je Kraft (takođe dvostruki osvajač Svjetskog kupa) možda fizički bolje pripremljen – Japanac taj koji se bolje nosi sa pritiskom na najvećoj sceni. Što je, u konačnom, i najbitnije u tako posebnom spektaklu, kao što je Turneja četiri skakaonice. S. S.

,,Spasogol“ pomjera granice i ruši rekorde PODGORICA – Praznici u Podgorici obično podrazumijevaju manju gužvu, jer većina otputuje na more ili u planinske predjele, a avanturisti iskoriste priliku za neka nova putovanja.

Najmanje mogućnosti za odmor i uživanje imaju sportisti, ali proteklih dana u glavni grad Crne Gore, nakon četiri godine, konačno je stigao Ilija Spasojević.

Podgoričanin, rođen u Baru, rodom iz Nikšića, odavno je stekao status legende u Indoneziji, gdje je od 2011. godine.

Zbog obaveza u klubu i reprezentaciji, čak četiri godine nije bio u domovini, a iako samo kratak predah od profesionalnih obaveza u Baliju, iskoristio je da bude u svojoj Crnoj Gori.

-Praktično od 14. godine igram van Crne Gore, promijenio sam 15 klubova i sedam država, ali prvi put mi se desilo da četiri godine nijesam došao u domovinu. Iskoristio sam priliku, jer su u Indoneziji predsjednički izbori i zabranjena su javna okupljanja, tako da smo dobili malu pauzu i to je bila konačno šansa da dođem, a već 10. januara sam na prozivci, jer kreću

250 golova u karijeri postigao je Spasojević, od čega 150 u Indoneziji.

pripreme za drugi dio sezone – ističe na početku razgovora za Pobjedu Ilija Spasojević.

Da je Ilija Spasojević legenda fudbala u Indoneziji - odavno je poznato. Jedini je igrač u toj zemlji koji je osvajao tri titule prvaka (dva puta sa Bali junajtedom, jednom sa Bajankarom), prije dvije sezone bio je ,,zlatna kopačka“, a ukupno je najbolji strijelac Lige 1 od njenog osnivanja. Iako je ušao u 37. godinu, motiva mu ne fali da piše nove stranice istorije…

-Osjećam se odlično i bez obzira na godine vidim da mogu i zbog toga se ne opterećujem godinama, već svakog dana imam novi motiv. U Indoneziji sam postigao dosta i želim da obaram nove rekorde – prokomentarisao je Spasojević, koji je ove polusezone postigao se-

Crna Gora bila b Spasojević četiri godine nije bio u Crnoj Gori, ali redovno prati fudbalska zbivanja u našoj zemlji.

- Pratio sam i navijao za Crnu Goru. Imala je Crna Gora sjajne kvalifikacije, bila jako blizu velikog uspjeha. Ostaje žal, jer danas nema loših protivnika i teško je ostvariti plasman na veliko takmi-

dam golova (pet i prvenstvu, dva u azijskom kupu).

Samo u posljednje tri sezone Spasojević je dva puta bio šampion. Sada, 11 kola prije kraja, Bali je drugi.

-Bio je dosta turbulentan prvi dio sezone, ali sada smo drugi, tako da ćemo i pored ne baš odličnog početka juriti do kraja ponovo titulu – istakao je Spasojević, koji je već neko vrijeme jedini Crnogorac u toj zemlji, iako ih je ranije bilo znatno više…

-Ove sezone napravljena je promjena, tako da je povećan broj stranaca na šest. Ali, i po-

Predvodio Flamengo do titule Kopa Libertadores

Londonski Dejli mejl objavio vijest kao ,,svjetsku ekskluzivu“

Dorival Žunior zvanično selektor Brazila

Mbape se konačno dogovorio sa Realom

PODGORICA - Dorival Žunior (61), doskora trener Sao Paula, novi je selektor fudbalera Brazila, zvanično je potvrđeno.

Već u martu novi strateg ,,Karioka“ imaće velike testove – duele sa engleskom i španskom selekcijom u prijateljskim mečevima.

Bilo je jasno da, nakon što su slavni Anćeloti i Murinjo od-

bili klupu Brazila, posao preuzeti domaći trener. Iza Dorival Žuniora je veliki uspjeh – najpopularniji brazilski klub Flamengo predvodio je do kontinentalne titule, trofeja Kopa Libertadores, 2022. godine.

Vodio je brojne velike brazilske klubove, osvojio tri puta Kup Brazila, ali nikad tokom karijere i nacionalnu titulu.

Brazil je u nezahvalnoj situaciji, sa čak tri poraza u posljednja četiri meča mundijalskih kvalifikacija. Bivši zadnji vezni Dorival Žunior imaće zadatak i da promoviše novu generaciu mladih zvijezda.

Petostruki šampion svijeta nema planetarnu titulu još od 2002. godine, a selekciju na ljeto čeka olimpijski nastup. R. A.

PODGORICA - Kilijan Mbape (25) na ljeto konačno stiže u Real Madrid, kao udarnu vijest u noći između neđelje i poneđeljka objavio je londonski Dejli mejl.

Francuski napadač je u neđelju veče u meču nacionalnog kupa, protiv šestoligaša Revela u gostima (9:0) postigao tri gola za Pari Sen Žermen. Vijest je objavljena sat nakon tog duela kao ,,svjetska ekskluziva“.

Ističe se da je Mbape jasno po-

ručio čelnicima šampiona Lige 1 da neće produžavati ugovor koji mu ističe na ljeto. Već ovog januara ima pravo da zvanično pregovara sa gigantom Primere Realom, jer je ušao u posljednjih šest mjeseci ugovora.

Po mnogima najbolji napadač

planete ove sezone igra izuzetno. Postigao je 18 golova na 16 nastupa u Ligi 1, a ukupno na 24 meča u svim takmičenjima 25 puta bio je strijelac za PSŽ. Za pariski klub igra od ljeta 2017. godine (237 golova R. A. na 284 nastupa).

Utorak, 9. januar 2024.

Arena

Fudbal 23

a počinje pripreme za nastavak 12. sezone u Indoneziji

Spasojević oborio brojne rekorde

čenje. Ipak, pokazuje se da iako smo mali, naša reprezentacija uspije da napravi tim koji je za sve respektabilan – kazao je Spasojević, a zatim prokomentarisao 1.CFL. -Šteta je to naši timovi ne mogu da naprave korak više u evropskim takmičenjima. Ali, uvijek se dešava da naši prvaci prije

Evrope ostanu bez najboljih igrača, što je veoma problematično. Sada vidim da slijedi zanimljiva trka za titulu između Budućnosti i Dečića, Sutjeska je ove polusezone bila ispod očekivanja, ali svakako da će se boriti za vrh, a sigurno da je dobro što imamo ligu dosta neizvjesnu, gdje niko nema totalnu dominaciju.

red toga nema igrača iz Crne Gore. Klubovi uglavnom dovode Brazilce, a sve je više i prilično zvučnih pojačanja. Nakon što je prije par godina došao Esijen iz Čelzija, Zokora, Sisoko, tako je Bajankara koja je posljednja dovela Rađu Naingolana, bivšeg vezistu Rome.

Dakle, samim tim što je veći broj stranaca, liga je znatno jača i kvalitetnija, ali šteta je što nema igrača sa naših prostora – ističe Spasojević.

Ilija igra već šestu sezonu za Bali. Ipak, na kraju sezone ističe mu ugovor sa klubom kojim je ispisao istoriju.

-Već dobijam određene ponude, ali o tome ću razmišljati na kraju sezone. Sada sam fokusiran na bitku za titulu i ono što nas očekuje do kraja prvenstva.

Tek kada vidim kako će se završiti ova sezona, onda ću praviti planove za narednim period – dodao je Spasogol.

Iako će ove godine proslaviti 37. rođendan, motiva ima da nastavi…

-Bez obzira na godine, sigurno da ću nastaviti da igram dok god se osjećam dobro i uživam u tome. Dugo sam u ozbiljnom trenažnom procesu, maksimalno posvećen sebi,

kako što se tiče treninga, tako i ishrane, a samim tim znam da mogu nastaviti da igram još – kristalno jasan bio je Ilija Spasojević.

R.PEROVIĆ

Prvoligaš predstavio prvo pojačanje u zimskom prelaznom roku

Sekulić u Petrovcu PODGORICA – Nemanja Sekulić novi je član Petrovca. Pouzdani lijevi bek, nakon polusezone provedene u Komu, dobio je ponudu čelnika Petrovca, vrlo brzo postignut je dogovor, tako da će Sekulić do kraja sezone biti pod Malim brdom.

U jesenjem dijelu prvenstva za Kom je odigrao 17 utakmica, u igri proveo 1.517 minuta i postigao jedan gol. Sekulić u Petrovac stiže iz Koma, a prije toga je nastupao za Rudar, Petrovac, Bratstvo, Zetu, Kom i Budućnost.

Petrovac, inače, danas pod ko-

mandom trenera Nenada Brnovića, počinju pripreme za drugi dio sezone. Petrovac na polusezoni zauzima šesto mjesto sa 22 boda, pet više od Mla-

dosti, koja je u opasnoj zoni, a sedam manje od Jezera, koje je trećeplasirano, odnosno od pozicije koja vodi u EvroR.P. pu.

Juče u 79. godini preminuo Franc Bekenbauer

Odlazak Kajzera PODGORICA - Fudbalski svijet ostao je bez velikana - legendarni igrač, trener i funkcioner Franc Bekenbauer preminuo je u 79. godini.

- S dubokom tugom objavljujemo da je naš suprug i otac preminuo juče, u neđelju, mirno u snu, okružen svojom porodicom. Molimo vas da nam omogućite da žalimo u tišini i da se suzdržite od postavljanja bilo kakvih pitanja – objavila je danas porodica jednog od boljih defanzivaca svih vremena.

Bekenbauer je najveći dio karijere proveo u Bajernu, a igrao je i za Njujork Kosmos, gdje mu je saigrač bio Pele, i Hamburger.

Sa Bajernom je kao igrač tri puta bio prvak Evrope, a osim sa Bavarcima trofeje je osvajao i sa Njujorkom i Hamburgerom.

Sa Zapadnom Njemačkom bio je šampion svijeta i kao igrač (1974) i kao selektor (1990. godine). To je uspjelo još samo dvojici – Brazilcu Mariju Zagalu i Francuzu Didijeu Dešanu.

Bio je prvi kapiten koji je podigao trofej i Svjetskog i Evropskog prvenstva, kao i Kupa/Lige šampiona.

Prvi je defanzivac u istoriji koji je osvojio ,,Zlatnu loptu“ i jedini od trojice (uz njega još Matijas Zamer i Fabio Kanavaro) sa dva najveća priznanja - 1972. i 1976. godine.

Izabran je 1998. u idealni tim 20. vijeka, a 2002. u tim snova planetarnih šampionata.

U dva navrata bio je trener Bajerna (uzeo Kup UEFA), čiji je kasnije bio predsjednik.

Imao je nadimak Kajzer, u prevodu – car.

Bekenbauer je bio najzaslužniji što je Njemačka dobila domaćinstvo Mundijala 2006. godine. Nalazio se na čelu organizacionog odbora šampionata.

Radio je kao konsultant za njemački Skaj (Sky) i 34 godine kao kolumnista Bilda. Obje saradnje prekinuo je 2016. godine.

U avgustu te godine objavljeno je da je Bekenbauer pod istragom zbog prevare i

Trofeji Igračka karijera: - Pet trofeja Bundeslige, četiri Kupa Njemačke, tri Kupa evropskih šampiona, Evropsko prvenstvo, Svjetsko prvenstvo, Kup pobjednika kupova, Interkontinentalni kup, tri trofeja Sjevernoameričke lige, dva puta osvajač ,,Zlatne lopte“, četiri puta fudbaler godine u Njemačkoj.

Trenerska karijera: - Svjetsko prvenstvo, Bundesliga, francuska Liga 1, Kup UEFA. pranja novca u vezi sa Svjetskim prvenstvom 2006. godine. Istraga je okončana bez presude 2020. godine jer je došlo do zastare.

Nakon što je 15 godina uspješno rukovodio klubom, 2009. postao je počasni predsjednik Bajerna.

Bio je i predsjednik Nadzornog odbora Bajerna, član Izvršnog odbora i potpredsjednik Fudbalskog saveza Njemačke, član IO Fife...

U posljednje vrijeme ga zbog bolesti nije bilo u javnosti.

Ne. K.

Rudar počeo pripreme, ekipa otputovala u Medulin

Opstanak primarni cilj Pljevljaka PODGORICA – Fudbaleri Rudara počeli su pripreme za drugi dio sezone.

Odmah nakon prozivke igrači su počeli sa pakovanjem torbi, kako bi krenuli ka Hrvatskoj, tačnije ka Medulinu gdje će učestvovati na 10. Arena kupu koji se igra pod pokroviteljstvom UEFA, a gdje će odigrati četiri utakmice (10. januara – rival će biti Lokomotiva iz Zagreba, tri dana kasnije Slaven Belupo, te 16. protiv Kapfemberga iz Austrije, a zavisno od rezultata posljednji meč igraće 20. januara).

Tokom pauze, Rudar je doživio određene promjene u timu - Aleksandar Milić napustio je tim, jer karijeru nastavlja u Moldaviji, Stefanu Radojičiću istekao je ugovor, dok je tim napustio i Marko Brnović, kome je istekla pozajmica iz Partizana. S druge strane, stigla su četiri pojačanja - Nemanja Kartal ponovo se vratio u matični klub, a iz Internacionala

PVPORTAL

blizu velikog uspjeha

Ilija Spasojević je već ispisao svoje ime zlatnim slovima u istoriju tamošnjeg fudbala. Naime, FIFA je 2015. suspendovala fudbal u Indoneziji zbog miješanja politike, nije se igralo godinu dana, a kada je postavljeno novo rukovodstvo saveza osnovana je Liga 1, umjesto dotadašnje Super lige.

Spasojević je najuspješniji fudbaler indonežanske Lige 1 u istoriji, u kojoj je jedini osvojio tri titule, a sva tri trofeja je odigrao ključnu ulogu i bio najbolji strijelac svojih timova, dva puta sa Bali junajtedom, jednom sa Bajankarom.

Uz to najbolji je strijelac Lige 1 u istoriji, sa 82 gola, a sa 34 godine, šest mjeseci i 20 dana postao je najstariji igrač koji je osvojio titulu, naravno i najstariji koji je bio najbolji strijelac prvenstva. Sa 160 utakmica nalazi se na trećem mjestu vječite liste igrača sa najviše nastupa.

U karijeri je osvojio osam trofeja, pored tri titule u Indoneziji, ima i Predsjednički kup sa Persibom, a bio je prvak Gruzije sa Dinamom iz Tbilisija, sa kojim ima još dva trofeja (Kup i Superkup Gruzije), a bio je i šampion Malezije, sa Melaka junajtedom.

Za Spasogola granice ne postoje…

Sa prozivke Rudara

je došao Nikola Ukšanović, a iz Mornara stigao japanski vezista Lorio Jokamoto, dok će se u Medulinu priključiti Španac Luis Morciljo koji će pokušati da se nametne treneru Nedeljku Vlahoviću.

-Primarni cilj je opstanak. Da pokušamo da ostanemo u ligi bez baraža, ali i da uđemo u finale Kupa, a tada su šanse izjednačene, pa bi pokušali da se domognemo evropskog takmičenja. Međutim znamo šta nam je primarni cilj, a to je ostanak u ligi - kazao je predsjednik

kluba Miloš Radanović.

Trener Nedeljko Vlahović poželio je igračima sreću tokom prirema i istakao da će svi imati jednak tretman.

–Čekaju nas utakmice sa kvalitetnim protivnicima, a rezultat neće biti u prvom planu. Cilj je da se što bolje pripremimo, a na tim utakmicama pokušaću da podijelim minutažu tako da svi dobijete šansu da se nametnete. Vjerujem da ćemo tokom priprema pokazati jedan novi kvalitet - rekao je R. P. Vlahović.

24 Feljton

Utorak, 9. januar 2024.

6.

POLA MILENIJUMA OD TURSKOG POPISNOG DEFTERA IZ 1523. GODINE OSVRT NA DEFTER IZ 1523. GODINE

Sada ćemo se osvrnuti na turski popisni defter iz 1523. godine, za čije se postojanje saznalo krajem šezdesetih godina prošlog vijeka (Branislav Đurđev, „Dva deftera Crne Gore iz vremena Skender-bega Crnojevića”, Sarajevo 1968. i 1973”).

Defter je načinjen po zapovijesti sultana Sulejmana, pod nadzorom Jakub ibn Ali ibn-i Dzajima i dijaka Hizir ibn Jusufa.

U defteru iz 1523. nalazi se, pored ostalog, i nekoliko važnih podataka o Staniši Crnojeviću, odnosno Skender-begu. Pored toga zabilježeno je mnoštvo detalja vezanih za nekadašnju imovinu Crnojevića, kao i za imovinu „bjegunaca“ sa Đurđem Crnojevićem.

U uvodnom dijelu turskog popisnog deftera iz 1523. pojašnjava se da je Skender-beg (Staniša), sandžak-beg spomenute live (Karadag) napisao i sastavio raniji defter (1521). Dalje se navodi da je poslije toga nezadovoljna „raja“ spomenute live poslala čovjeka na Visoku Portu i izjavila žalbu na zulum, rekavši o defteru koji je Skender-beg napisao: „Na nas je baština upisana imenima naših pokojnika. To je zulum prema nama”.

Spornom popisnom defteru iz 1521. prethodili su krupni događaji. U Kotoru je u decembru 1519. bilo poznato da se „bosanski sandžak beg sprema da sa mnogo hiljada ljudi napadne i pohara Crnu Goru“.

Tada je do izražaja došla turska strategija koncentričnog napada, koja će mnogo puta ispoljiti u narednim stoljećima, sve do 1876. godine. „Prije početka operacije došao je u Budvu jedan čauš sa zahtjevom da Mleci ne primaju Crnogorce koji bi pokušali da se sklone u grad (...) Krajem 1519. ili početkom 1520. četiri sandžak-bega sa 15.000 ljudi upali su u zemlju da kazne Crnogorce ... Turci su zapalili pet sela i ubili mnogo ljudi da ukrote one koji neće da ostanu pod sultanovom vlašću“ (Istorija Crne Gore, Knjiga treća, 1975, 29). „Položaj stanovništva pod Skender-begovom upravom

Zbog razura Crne Gore nema se kome prodati so

Ostaci srtednjovjekovne crkve u Kosijerima

Popisnom defteru iz 1521. godine prethodili su krupni događaji. Tokom 1519-1520. godine, zbog pobune Crnogoraca, izveden je koncentričan turski napad na Crnu Goru u kome je učestvovalo nekoliko okolnih sandžakbegova. Bio je to prvi takav udar na Crnogorce, a Osmanlije su tu strategiju primjenjivale sve do 1876. godine bio je težak i nepodnošljiv što je rezultiralo čestim pobunama lokalnog stanovništva, od kojih je posebno većih ramjera bila ona 1519. godine koja je ugušena 1520. oružanom intervencijom četiri okolna sandžakbega sa 15.000 vojnika, kojom je Skender-beg održan na vlasti. Dio stanovništva se iseljava zbog zuluma Skender-bega i njegovih glavara” („Crna Gora i Crnogorci“, Separat iz druge i treće knjige drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije, 160).

O stradanju Crnogoraca svjedočio je kotorski providur koji se u aprilu 1520. godine žalio da se „so ne može prodati zbog razura stanovništva Crne Gore“ (Istorija Crne Gore, Knjiga treća, 1975, 25).

Na početku popisnog deftera iz 1523. godine kaže se da je predstavnik crnogorske raje

Crkva u Đalcima iz crnojevićkog doba

saopštio žalbu u samom Carigradu, te da je nekon toga „naređeno popisivanje pomenute live ovim siromasima”. Proizilazi da je popisni defter iz 1523. imao revizioni karakter u odnosu na onaj iz 1521. godine zbog upisivanja baština i na imena mrtvih.

U samom defteru se o razlozima za popisnu reviziju kaže sljedeće: „Kada se prispjelo u spomenutu livu i izvršila istraga, uvedeno je u novi carski defter ono što se nalazi kod raje sa njihovim imenima. A one baštine koje su uvedene kao baštine u defter koji je napisao spomenuti Skender-beg, a nemaju (zakonsku) podlogu, pošto su kao takve tačno utvrđene od strane raje i od znalaca, budući da nemaju (zakonsku) pod-

logu, nisu u novi defter zavedene. Za njih neka se harač i ostale dažbine ne traže od raje i ne uzimaju”. Ovo se odnosilo na baštine upisane na „imena pokojnika”.

U defteru iz 1523. pominje se i da je „ranije, pri popisu vilajeta, jedno selo postalo timar za onoga koji je kadija, a kada ga je Skender-beg zakupio, uzeo je kadijin timar”. Branislav Đurđev kaže da se iz ovoga vidi da je Skender-beg došao kao sandžak-beg Crne Gore na taj način što je uzeo u zakup (iltizam) crnogorsku filuriju.

Dalje se vidi da su timari ukinuti kada je Skender-beg došao za sandžak-bega.

U defteru se pojašnjava da su „ranije bila imenovana pedeset i tri čovjeka kao muselemi zbog sakupljanja harača spomenute live. Sada je imeno-

U defteru iz 1523. se pojašnjava da su ranije bila imenovana pedeset i tri čovjeka kao muselemi zbog sakupljanja harača.

Sada je imenovano trideset i šest ljudi kao muselemi. Umjesto svojih dažbina oni vrše službu pomažući pri skupljanju glavarine i dolazeći Ostaci srednjovjekovne sa crnogorskom rajom crkve u Gospoštinama u Rvašima na Crnojevića solane

vano trideset i šest ljudi kao muselemi i svaki je na svome mjestu zaveden pod nazivom „muselem”. Umjesto svojih dažbina oni vrše službu pomažući pri skupljanju glavarine i dolazeći sa crnogorskom rajom na Crnojevića solane” (U defteru iz 1570. godine pojašnjava se da crnogorska raja vrši kuluk jednom godišnje i čisti terase i kanale Crnojevića solane, a muselemi dovode i nadziru raju).

U defteru iz 1523. pominje se i ovo: „U starom defteru ovako je zapisano: „Kada je ranije Crnojević (Cirne oglu - odnosi se na Đurđa Crnojevića) otišao na more, njegovi mlinovi i onih koji su s njim pošli prodani su, a dažbina od njih data je uz timar kao prihod. A Crnojevića ribolovišta, brodovi (odnosno prelazi preko rijeka na kojima su se plaćale takse), livade i njive ostali su upisani kao hasa, kao što su livade i zemlja onih koji su otišli sa Crnojevićem upisane kao hasa.”

Evo i popisa imovine Crnojevića, kao i podataka o posjedima Crnogoraca koji su krajem 1496. sa Đurđem napustili Crnu Goru – podsjećamo da je Đurđe na putu za Veneciju u Zadru ostavio „stotinu odličnih konja“, kao i da je mletački Senat od Đurđa tražio da mu stavi na raspolaganje „svih 200 konjanika“.

U defteru je u nahiji Grbavci, u mahali Ponari upisana livada u posjedu Skender-bega - odsjekom godišnje 10 akči (ova nahija 1523. greškom nije imenovana ali se iz deftera od 1570. vidi da je riječ o nahiji Grbavci).

U mahali Crnopetrići nalazi se hasa njive „bjegunaca sa Crnojevićem” sa prihodom 50 akči.

U selu Piranići upisana je hasa mezra Crnojevića sa godišnjim prihodom od 250 akči. Upisana je i hasa prevoz (brod) Crnojevića prema spomenutom selu na rijeci Morači. Godišnji prihod 200 akči. U

U uvodnom dijelu deftera iz 1523. godine navodi se da je Skender-beg (Staniša), napisao i sastavio raniji defter (1521).

Zatim se navodi da je poslije toga raja poslala čovjeka na Visoku Portu i izjavila žalbu na zulum, rekavši o defteru koji je Skender-beg napisao: „Na nas je baština upisana imenima naših pokojnika. To je zulum prema nama“

Jovan Joro Đuranović

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Crkvina u selu Župa (Bandići), koja po predanju potiče iz doba Malonšića

selu Goričani upisana je hasa vinograd bjegunaca sa Crnojevićem. Napolicom – godišnji prihod 120 akči. Takođe, upisana je hasa mezra od njiva bjegunaca sa Crnojevićem.

Godišnji prihod 80 akči.

U selu Lešnji Desići ubilježena je hasa mezra Crnojevića – godišnji prihod 80 akči. U selu Lešnjani Stanjevići ubilježena je hasa mezra Crnojevića - prihod 180 akči. Takođe i hasa livada Crnojevića. U selu Goljemadi, na Sinjcu upisane su hasa vinograd Crnojevića – godišnji prihod 150 akči, hasa livada Crnojevića – godišnji prihod 80 akči i hasa ribolovište Crnojevića na vodi Šujici – godišnji prihod 300 akči. Takođe i hasa ribolivište Crnojevića na Skupom (Iskupo) - godišnji prihod 350 akči.

U selu Komane Gornje upisana je hasa mezra bjegunaca sa Crnojevićem - godišnji prihod 300 akči. Takođe i hasa vinograd bjegunaca sa Crnojevićem - napolicom - godišnji prihod 30 akči, kao i hasa livada bjegunaca sa Crnojevićem - godišnji prihod 90 akči.

U selu Kornet, u mahali Njegosalići upisana hasa vinograd Crnojevića - napolicom - godišnji prihod 140 akči.

U selu Đeđeza, u mahali Mokanja upisana hasa prelaz Crnojevića prema selu Piranići, s godišnjim prihodom od 500 akči.

U nahiji Župa, u selu Beri, upisana je hasa vinograd Crnojevića - napolicom, godišnji prihod 70 akči. Zatim, hasa mezra Crnojevića - godišnji prihod 35 akči, pa hasa livada Crnojevića - godišnji prihod 30 akči i hasa „vinograd bjegunaca sa Crnojevićem” - napolicom, godišnji prihod 80 akči.

U selu Sađavica upisana je hasa vinograd Crnojevića – napolicom, godišnji prihod 95 (Nastavlja se) akči.

Arhiv 25

Utorak, 9. januar 2024.

wikimedia.org

firdatidend.no

Nesvakidašnja priča o skandinavskom diplomati, crnogorskom konzulu, koji je našu zemlju predstavljao u domovini i misijama u Parizu i Londonu

Pogled na najveću norvešku luku Bergen, u brojnim izborima jedan od najljepših gradova svijeta

Movinkelov dom iznad luke Bergen

Petrovići već dugo nijesu vladali Crnom Gorom, Cetinje već nije bilo prijestonica nego administrativni centar Zetske banovine...

Pa ipak je u najvećoj norveškoj luci Bergenu, tamo iznad ili oko 60. paralele, postojala – ,,Vila Cetinje“.

Naći ćete Bergen na modernim listama najljepših gradova Evrope, u ,,gradu na sedam brda“, stisnutom na poluostrvu Bergenšalvelen, između sedam fjordova, koji samo kruzerima godišnje posjeti više od pola miliona ljudi – za ,,Vilu Cetinje“ znaju i čuli su skoro svi. Ili, makar svi stariji, koji put do tog mjesta u kvartu Fjesanger znaju pokazati...

I takođe, znali bi vam makar nešto reći o Hugu Movinkelu. Za njih – potpuni kuriozitet, sasvim egzotična ličnost.

,,Vila Cetinje“ među fjordovima i Norvežanin u lovu sa kraljem Nikolom

Movinkelu nama bi bilo najinteresantnije da je od 1912. bio konzul Crne Gore u Kristijaniji, današnjem Oslu, norveškom glavnom gradu. Da je potom, neposredno nakon Prvog svjetskog rata, kada se rješavala sudbina kraljevine, u Norveškoj imao posebno ministarsko zvanje – za Crnu Goru. I još: da je od 1918. do 1922. bio zvanični predstavnik Crne Gore u Londonu i Parizu. I da je bio jedan od onih koji su zastupali pravo i interes dinastije Petrović u borbi za očuvanje državnosti na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine. Sve to jedan Norvežanin!

Samo jedna rečenica posvećena je Movinkelu u kapitalnom djelu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, ,,Leksikonu diplomatije Crne Gore“, radu sedam autora objavljenom prošle godine. O konekcijama Movinkela i naše zemlje mnogo više su pisali Norvežani i njihovi mediji, ta priča je, sama po sebi, za njih egzotika i veliki kuriozitet.

Tako se, recimo, norveški list Firda Tidend, koji izlazi već 99 godina, Movinkelom i njegovim crnogorskim vezama bavio prije pet godina. Ističe se ovo: da je 1912. Norvežanin, bliski rođak premijera Johana Ludviga Movinkela, boravio šest sedmica u Crnoj Go-

firdatidend.no

Nakon rata, kralj Nikola je u izgnanstvu shvatio da od Movinkela i njegove lojalnosti Crna Gora može imati i jasnu korist. U godinama koje slijede Norvežanin je pokušao da iskoristi jake diplomatske London, Pariz...

Onako na prvu loptu, o Hugu konekcije u Parizu i Londonu, gdje je boravio kao naš predstavnik

Hugo Movinkel

ri – kao strastveni lovac. I da je tu, u lovu u našim planinama, ,,naletio“ na svitu kralja Nikole. Ističe se i činjenica da je, prosto, bilo neizbježno da stranac već izgrađene diplomatske reputacije, na proputovanju Crnom Gorom, ostvari susret sa jedinim kraljem dinastije Petrović...

I da, u Bergenu je ostala poznata i prepričavana ta kvazi-istorijska crtica, nešto poput anegdote, koja se veže za kralja Nikolu nakon što je brzo izgradio povjerenje i bliskost sa Movinkelom. Izvjesno dobrim dijelom izmaštana, a koja je išla otprilike ovako:

- Slušaj, Hugo, ja i nijesam baš siguran đe je ta Norveška, u suštini i nemam neke koristi od generalnog konzulata tamo. Ali pravi si čo‘ek, ako hoćeš, to je tvoj posao!

Povratak u Bergen

Petrovići su manje od četiri godine kasnije već bili u izgnanstvu, a posao generalnog konzula u Kristijaniji Movinkel je obavljao do 1918. godine. U norveškim arhivama sačuvani su i izvještaji koje je on kao diplomata bio obavezan slati crnogorskoj vladi. A nakon rata, kralj Nikola je već shvatio da od Movinkela i nje-

gove lojalnosti već može imati i jasnu korist. U godinama koje slijede pokušao je da iskoristi jake diplomatske konekcije u Parizu i Londonu, gdje je boravio kao naš predstavnik...

Bez uspjeha.

U člancima u norveškim medijima ističe se da je Movinkel bio veliki protivnik Versajskog mirovnog ugovora. ,,Sva njegova politika suštinski stala bi u poruku da odredbe Versajskog mira treba poništiti“ – pisali su norveški mediji. A Hugo se, suštinski, sa krahom diplomatske misije Crne Gore Petrovića nije pomirio do kraja života... I 1922. se, du-

boko razočaran epilogom te višegodišnje borbe, konačno vratio – u rodni Bergen.

Tu je Hugo postao izuzetno uspješan špekulant međunarodnim akcijama na berzi, pa i sa vlasništvom u kompanijama u industriji gvožđa i čelika. Stekao je pristojno bogatstvo, pa bio jedan od ktitora i zaštitnika brojnih građevina u Bergenu, poput Crkve Svete Marije, jednog od simbola grada, čiju je restauraciju finansirao... Ističe se i to da je u tom međuratnom periodu u najvećoj norveškoj luci, drugom po veličini gradu u kraljevini, bio nešto poput kultnog tipa. A da se u njegovom domu i salonima okupljala, prije svega, medijska elita države.

A ,,Vilu Cetinje“, to kultno mjesto okupljanja, podigao je 1935. godine, kao uspomenu na zemlju čiji je opstanak bezuspješno branio. Preminuo je 14 godina kasnije, u 81.Uz sve ovo, Norvežani ističu i njegovu veliku zaslugu: uspješno ostvarenu borbu za zaštitu divljih irvasa od lova u zemlji.

Naravno, to je samo dio priče o diplomati kojeg u Norveškoj mnogo puta nazivaju pustolovom. Recimo to – da je deceniju prije dolaska u Crnu Goru probao biznis sa industrijskom plantažom u domovini. Da je već 1896. bio

Istorijske paralele Lako je shvatiti, gledajući globalni politički kontekst, zbog čega su jedan Norvežanin i Norveška bili interesantni kralju Nikoli početkom 20. vijeka.

Kraljevina Norveška je početkom juna 1905. godine, zahvaljujući prije svega istorijskom zalaganju premijera Kristijana Mikelsena, izborila nezavisnost od Švedske.

Iste godine Crna Gora dobila je prvi Ustav, a pet godina kasnije knjaz Nikola ponio je kraljevsku krunu...

Tako su, u periodu kada je diplomata Movinkel došao u našu zemlju, Norveška i Crna Gora bile najmlađe među kraljevinama na evropskom horizontu, kojim su dominirale velike kolonijalne sile. I u vremenu koje je već slutilo na globalni rat, tražile autentičan put i opstanak. Odatle i ne djeluje iracionalno kraljeva želja da Movinkela 1912. imenuje za generalnog konzula Crne Gore u Oslu, tadašnjoj Kristijaniji.

ataše u ambasadi u Parizu, nakon okončanja studija prava.

Da je potom od 1898. bio angažovan čak i u zajedničkoj norveško-švedskoj obavještajnoj službi...

Stigao do Argentine

I to nije kraj: njegovo ime na prelazu između dva vijeka veže se za diplomatske službe u Rimu, pa u francuskom Avru, pa u Sankt Peterburgu! A potom je bio i sekretar norveškog poslanstva u Vašingtonu...

I stigao i da pola godine živi – u Argentini.

Znajući sve to, lako je shvatiti zbog čega je mlada kraljevina Crna Gora bila njemu interesantna destinacija. Prvo za lov, a potom i za onaj sudbinski susret sa kraljem, slučajan ili ne...

Koliko je bio poznat i cijenjen u domovini, svjedoči i to da je knjiga o Balkanu, ,,Buzanz-Balkan“ Hjalmara Kristensena, bila njemu posvećena. Preminuo je krajem jula 1949. godine, kada je ta Crna Gora, za koju se borio, bila već jedna od ravnopravnih republika – ovog puta u socijalističkoj, Titovoj Jugoslaviji.

I da: u velikoj luci i gradu dalekih planetarnih konekcija, jednom od najljepših na svijetu – nije ni čudo, što i sada dobro pamte ime Huga MoS. STAMENIĆ vinkela.

26 Drugi pišu

Utorak, 9. januar 2024.

Mišljenje

REUTERS

Dodikova proslava 9. januara kao priprema za otcjepljenje RS-a PIŠE: Dragan Bursać

Milorad Dodik radi punom parom za vrijeme novogodišnjih praznika. I dok većina BiH političara bira gdje će da provede produženi odmor, prvi čovjek entiteta RS i suvereni vladar 49% teritorije zemlje, najavljuje novi set zakona koji će mu poslužiti kao pravni okvir za najavljenu disoluciju i osamostaljenje entiteta.

Zbogom CIK, dobro došao RIK

Tako je najavio da će bh. entitet RS kreirati novi izborni zakon koji se tiče provođenja izbora u RS-u mimo Centralne izborne komisije BiH. Suština najavljenog zakona, koji bi trebao biti usvojen po hitnom postupku u Skupštini RS-a jeste da CIK “nema šta da traži“ na nižim izbornim instancama u entitetu i na lokalu.

Preciznije: “To će biti ustavno pozicioniranje koje ne zadire u izbor članova Predsjedništva BiH i poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. To bi i dalje radio CIK. Sve ostale izbore bi provodila naša republička izborna komisija (RIK).

Tako bi se vratila ustavna prava i nadležnosti RS-a za provođenje izbora. Ustav BiH predviđa izbore za Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom”, kazao je lider SNSD-a.

Suštinski Dodik je ostavio CIK-u ulogu “engleske kraljice“ preciznije formalnog medijatora za izbore koji se i ne tiču Milorada Dodika. Samim tim, konkretne izborne mahinacije će biti potencirane na nivou izbora za predsjednika RS-a i na lokalnim izborima, tamo gdje je Dodik “najtanji“ i gdje postoji opasnost da izgubi svoj tron (čitaj političku moć).

Vrlo logično, opozicionarka Jele-

Dodik je setom zakona učinio da je secesija RS-a gotovo neminovna

I dok većina bh. političara bira gdje će da provede produženi odmor, Dodik najavljuje novi set zakona koji će mu poslužiti kao pravni okvir za najavljenu disoluciju i osamostaljenje entiteta na Trivić koja je za dlaku izgubila od Dodika u utrci za predsjednika RS-a se pobunila i kazala da je jasno kome smetaju skener, fer i pošteni izbori te da neće prihvatiti da izbore u Republici Srpskoj provodi Republička izborna komisija, a ne CIK. Samo što Jelena Trivić može mačku o rep da okači svoje mišljenje jer nema većinu u entitetskom parlamentu i jer su se već sada Dodikovi sateliti okomili na nju proglašavajući je, pogađate, izdajnicom srpskog naroda. U tome prednjači ministar bezbijednosti BiH, Nenad Nešić koji kazuje da je Trivićeva “Schmidtov vazal“.

A kad smo kod visokog predstavnika Christiana Schmidta on ne radi ništa glede prošlogodišnjeg obećanja da Dodik neće u “istom obimu“ organizovati obilježavanje neustavnog dana RS, 9. januara.

Neustavni praznik, veći, skuplji i raskošniji nego prošle godine I slažem se, neće biti isto, biće mnogo veći neočetnički hepening, mnogo raskošniji i sa više uloženog novca. Tako je Dodi-

kova svita za obilježavanje ovogodišnjeg neustavnog dana RS spremila približno 650 hiljada maraka budžetskog novca, što je bezmalo pet puta više od ukupnog budžeta za kulturu RS-a za cijelu godinu. Toliko o tome koliko je Dodiku važna kultura, a koliko neustavni dan entiteta.

Milorad Dodik i njegovi medijski telali, prije svega banjalučka ATV i RTRS najavljuju “spektakularnu vojnu paradu“ i pozivaju sve “dobronamjerne građane da uzmu svoje učešće“ u nelegalnom prazniku.

Da bi osigurao legitimitet događaju, makar u očima vjerujućeg puka, na neustavni praznični dan je već pozvan i poziv je prihvatio patrijarh Crkve Srbije, Porfirije Perić. Sami tim je događaj (p)ostao legitiman u srpskom svetu, koliko god to neko osporavao. Na to sve treba kazati da će i zvaničnici Srbije uzeti učešće u obilježavanju nelegalnog dana RS, da će tu biti i predstavnici Ruske Federacije kao i pobunjenih oblasti na Istoku, a moguće je da će u Banjalu-

ku i prvi čovjek skupštine Crne Gore, četnički vojvoda Andrija Mandić. Što će reći, srpski svet na okupu uz podršku Rusije i secesionističkih teritorija pod ruskom šapkom diljem istočne Evrope. Dodiku dovoljno!

Pa onda ne možemo govoriti o “izlolovanom incidentu“, nego baš o secesionističkoj zabavi za narodne novce kojom se pokazuje nepoštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama u agresiji na BiH, ali i kojom se pokazuje srednji prst i međunarodnoj zajednici, i visokom predstavniku, i kancelariji OHR-a koja ne radi gotovo ništa da bi spriječila nelegalni i protusustavni secesionistički skup.

O lokalnim političarima, lokalnim zakonima, sudstvu i tužilaštvu i državi BiH koja bi trebala reagovati iluzorno je govoriti, prije svega iz jednog logičnog razloga: Dodik sa svojom političkom kamarilom čini vlast na državnom nivou, pa ne biva da država ide protiv svoje vlasti, čak i kad ta vlast radi u korist štete svoje države.

Dodik je zaokružio set zakona kojim je otcjepljenje zapravo neminovno

Ali sve ovo gore pobrojano pa i bizarna vojna parada teritorijalaca, portira, poštara i lovaca zapravo je priprema za ustavno-pravni akt secesije i povod da se Dodik sa 49% teritorije BiH još malo odvoji i udalji od zemlje koja je ustavno-pravno na papiru jedinstvena.

Nemojte zaboraviti da je Zakon o kleveti na snazi, da se po njemu ušutkavaju svi oni koji dignu glas protiv režima; nemojte zaboraviti da je Zakon o grbu, himni i imenu entiteta na snazi, zakon po kome se ad hoc proglašavaju “neprijatelji RS-a“; nemojte zaboraviti da je Zakon o poslaničkom imunitetu već na snazi po kome se zakonski amnestiraju i štite svi oni koji sudjeluju u arhitektonici pravnog državnog udara; nemojte zaboraviti, a to je najvažnije da je po hitnom postupku izmijenjen Zakon o referendumu po kome je dovoljno da od ukupnog broja onih koji izađu na isti pola glasa “za“ i referendum se provodi- makar to pola bilo i dvoje ljudi (sic!). I nemojte zaboravi, na koncu, da je u pripremi i Zakon o stranim agentima, prepisan od Putina, po kome će se i ono malo slobodnih glasova koje ne zakači verbalni delikt biti ušutkano.

Dakle, Dodik odista može ustavno-pravno, dakako u okvirima svojih zakona i oktroiranog ustava proglasiti neovisnost za par sati bez nekih većih problema.

Zapravo ovaj set zakona neminovno vodi do akta secesije, ako to nekome još nije jasno.

Insistirati na pravnoj činjenici da Dodikovi zakoni vode ukidanju RS-a

Postavlja se pitanje šta će Dodik sa tom neovisnošću i kako će međunarodna zajednica reagovati na istu?

A prije svega toga treba dati jasan teorijski odgovor zašto je bilo kakav izdvojen akt koji ide u pravcu

secesije ne samo nelegalan, nelegitiman nego vodi ukidanju entiteta Republika Srpska.

Najbolji odgovor je dao akademik Omer Ibrahimagić jedan od najvećih živućih pravnih eksperata u regionu, dugogodišnji univerzitetski profesor i nekadašnji sudija ustavnih sudova Jugoslavije i FBiH koji u intervjuu za “Avaz“ kaže: “Dodik nije svjestan da je RS legitimirana Dejtonskim sporazumom. Ako se ijedna institucija iz Dejtonskog sporazuma dovede u pitanje, onda se dovodi u pitanje i RS i njen legitimitet. Oni uopće nisu svjesni šta rade, a rade na ukidanju RS. Sama RS, ovakvim ponašanjem, radi na vlastitom ukidanju.“ Najjednostavnije kazano, Milorad Dodik svojim secesionističkim aktima najdirektnije krši ustavno-pravni institut Dejtona, a nepostojanje ovog instituta dovodi do direktnog nepostojanja entiteta RS.I na tome treba insistirati, ne iz nekih ratobornih pobuda, nego zbog pravne logike.

Na žalost, vidimo da politička scena u ostatku zemlje ili nije sposobna, ili nema hrabrosti, ili najgore nema interesa da se uhvati u koštac sa Dodikovim secesionizmom, a prozvani visoki predstavnik na sve ovo u nedavnom intervjuu na N1 televiziji lakonski kaže da je 9. jaunar “narodno slavlje“. U tom i takvom ambijentu u kome je Dodiku prešutno dozvoljeno da radi šta hoće i koliko hoće, ispostavlja se da je obilježavanje neustavnog dana RS, ne samo dozvoljeno, nego će ono biti povod za nastavak secesije manjeg BiH entiteta.

I opet, postaje to dosadno, svi problemi će biti riješeni kad oni koji su u Vašingtonu stvorili Milorada Dodika kao politički važnog lokalnog igrača promjene ploču i kažu-dosta je!

Samo je pitanje, hoće li to -dosta je- kao u slučaju agresije na BiH doći isuviše kasno. Sat neumitno otkucava i Milorad Dodik već vidi liniju cilja.

Svoju ili našu, pitanje je sad?

Utorak, 9. januar 2024.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

IZDAJEM poslovni prostor 48 m2 u Bulevaru Save Kovačevića pored poliklinike Diagnostica u Podgorici. Pokriven je klimama, video-nadzorom, alarmom i rolo vratima.

Tel. 069/123-593 2

Oglasi i obavještenja 27 183

Dana 6. januara 2024, nakon teške bolesti, u 73. godini preminuo je naš voljeni

SLOBODAN Jovov JABLAN

Sahrana je obavljena 8. januara, u 15 časova, na Starom groblju pred Kapelicom na Cetinju.

Ožalošćeni: majka ĐORĐINA, braća MIODRAG i ŽELJKO, sinovci ANDRIJA i MILOŠ, snahe MIRJANA i TIJANA, tetka VELIKA, braća i sestre od stričeva, braća i sestra od tetaka, sestre od ujaka i ostala rodbina JABLAN

28 Oglasi i obavještenja

Utorak, 9. januar 2024.

170

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Обавјештавамо родбину и пријатеље да је дана 7. јануара 2024. преминуо послије краће болести у 59. години

Са тугом у срцу обавјештавамо да се 8. јануара 2024. године упокојио наш

ДУШКО Вукотин РАДОСАВОВИЋ

МИЛОРАД - МИТО Шпиров АНДРИЋ

радник Агенције за становање

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

231

Саучешће примамамо на градском гробљу Чепурци 9. јануара од 10 до 15 часова и 10. јануара од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 8. јануара од 10 до 15 часова и 9. јануара од 10 до 12 часова, када полазимо за родно мјесто Кржања - Кучи, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Вијенци и цвијеће се не прилажу.

Ожалошћени: кћерке НЕДА, ХАЈДАНА, ВЛАДАНА и ТИЈАНА, брат ЖИВКО, сестра НЕВЕНКА-БУБА, снаха ИВАНА, братанић ПАВЛЕ, братанична МИРА и сестричне МАЈА, МИЛИЦА, МИЛЕНА, ТАМАРА, ЈЕЛЕНА, НИКИЦА, брат од стрица САВО АНДРИЋ са породицом, зетови, унучад и остала многобројна родбина

Ожалошћени: отац ВУКОТА, шћер ВАЛЕНТИНА - ВАЊА, супруга ЈУЛИЈА, сестре ЗОРИЦА и ЉИЉАНА, сестрићи САША, СТЕВАН и БОЈАН, сестрична ЈЕЛЕНА, тетка СТОЈКА, браћа и сестре од ујака, браћа и сестре од тетака, као и остала многобројна родбина РАДОСАВОВИЋ и ЖИВКОВИЋ

171

207

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 6. јануара 2024. у 76. години преминула наша драга

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

Dana 7. januara 2024. preminula je u 91. godini naša draga

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

ZORKA Jovova JOVIĆEVIĆ

208

Dana 6. januara 2024. preminula je u 91. godini naša voljena

LJILJANA Dimitrijina LOPIČIĆ rođena BJELADINOVIĆ

Sahranjena je u krugu porodice 7. januara na groblju Čepurci.

Ožalošćeni: suprug DIMITRIJE, kćerka MIRJANA, đever GOJKO, zaova DESE, jetrva OLGA, đeveričići MILIVOJE i ČEDO, đeverične ANA i NENA, rodbina i prijatelji

МИЛЕВА Петрова МРШУЉА

rođena GAZIVODA

рођ. ЖИВКОВИЋ

Саучешће примамо 6. јануара од 12 до 16 часова и 7. јануара од 10 до 14 часова у капели на Врбицама, када погребна поворка креће за село Наљежићи, гдје ће се обавити сахрана испред Цркве Светог Димитрија у 15 часова.

Ожалошћена породица: супруг ПЕТАР, син ЈОВАН, кћерке МИРЈАНА и ТАЊА, браћа ГОЈКО и ДРАГАН, снаха МАЈА, унуци ПЕТАР, ЛАЗАР и УРОШ, унуке ЛАНА, ДИВНА и КРИСТИНА и остала родбина

Saučešće primamo 8. januara od 10 do 15 časova i 9. januara od 10 do 12 časova u gradskoj kapeli Čepurci, kada krećemo za selo Rvaši, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi DANILO i VESELIN, brat GOJKO, sestra SENKA, snahe SONJA, ZAGORKA i SNEŽANA, unučad MILENA, MARKO, MARIJA, JOVAN, MILICA, DUŠAN i JELENA, đeveričić MILUTIN, đeverična VUKICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, praunučad i ostala rodbina JOVIĆEVIĆ i GAZIVODA

Oglasi i obavještenja 29

Utorak, 9. januar 2024.

205

232

Dana 6. januara 2024. preminula je naša draga i voljena majka i baba

194

Dana 6. januara 2024. završila je svoj životni put moja plemenita majka u 91. godini

Са тугом у срцу обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је 8. јануара 2024. преминула наша драга

MILENA POPOVIĆ rođena MARKOVIĆ 1934-2024.

VERICA Dragova PAŠIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u prisustvu familije, kumova i prijatelja 7. januara na Novom groblju - Cetinje.

БОСИЉКА - БОСА Андрије БУРЗАН рођена ЂУРЕТИЋ

Poštujući želju pokojnice, sahrana je obavljena u prisustvu najuže porodice dana 7. januara u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

Ožalošćeni: sin JAKOV, snaha NEVENKA, familije POPOVIĆ i MARKOVIĆ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 9. јануара од 10 до 15 часова и 10. јануара од 10 до 13 часова. Сахрана ће се обавити истог дана на мјесном гробљу Бериславци-Зета у 15 часова.

Ožalošćeni: sin ZORAN, unučad DANILO, JELENA i TIJANA, MITAR i DIKA

220

На Бадње вече 6. јануара 2024. године упокојила се наша вољена

Ожалошћени: ћерка ЉИЉАНА, син ДИМИТРИЈЕ, брат МИТАР и сестра САНДА са породицама, снаха МИЛАНКА, унучад ВЕЉКО, НАЂА, ИЛИЈА и МАТИЈА и породице покојне браће СЛОБОДАНА, МИЛОРАДА и МОМЧИЛА

СМИЉКА - МИТА КАРАЏИЋ рођена ВУКОТИЋ

211

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 8. januara 2024. iznenada u 46. godini preminuo naš dragi i voljeni

233

Posljednji pozdrav voljenoj

Испраћај наше драге покојнице биће дана 8. јануара (понедјељак) у градској капели у Петровцу од 10 до 16 часова. Сахрана ће се обавити у Никшићу у породичној гробници на градском гробљу у присуству најближе породице. Ожалошћени: син БРАНИСЛАВ, кћерке БРАНИСЛАВКА и БИЉАНА, брат ИЛИЈА, заова СЛОБОДАНКА - ГАРА, снаја, унучад, праунука, братанице и остала родбина

BOSILJKI BOSI BURZAN

RADE Vojislavov PETROVIĆ 1978 – 2024.

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Tivtu 9. januara od 10 do 17 sati i 10. januara od 10 do 15 sati, kada pogrebna povorka kreće ka mjesnom groblju u Brdišta, gdje će se obaviti sahrana.

213

Hvala za neizmjernu ljubav, pažnju i dobrotu koje si nam pružila.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Ožalošćeni: majka RADMILA, otac VOJISLAV, supruga TANJA, kćerka SOFIJA, ujak DRAGO BOJANIĆ sa porodicom, tetka RAJKA BRAKOČEVIĆ sa porodicom, sestra TANJA MARIĆ sa porodicom, ujna LJUBINKA BOJANIĆ sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina

Ćerka LJILJANA ĐERKOVIĆ, unuk VELJKO, unuka NAĐA i zet ZDRAVKO

192

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

ČIKU SLOBU 212

Posljednji pozdrav plemenitom i čestitom

SLOBODANU - SLOBU JABLANU direktoru Odbojkaškog kluba ,,Lovćen“

SLOBU JABLANU

Bilo je lijepo imati te za prijatelja i saradnika. Pamtićemo te kao iskrenog druga, vedrog i optimističnog duha i iznad svega dobrog i dobronamjernog čovjeka. Počivaj u miru.

Velikom sportskom entuzijasti i iskrenom prijatelju.

SLOBO B., BUDO, PERO i ZORAN

SPORTSKI CENTAR CETINJE

Hvala za riječi podrške i što ste bili uz nas u svim životnim i sportskim usponima i padovima.

Nedostajaćete nam na cetinjskom odbojkaškom terenu.

Tužne zbog Vaše izgubljene životne utakmice.

Bivše igračice ŽOK Lovćen ANDREA ZEKOVIĆ, ANJA LALIČIĆ, ANĐELA VUKČEVIĆ, DANIJELA VUJOVIĆ, IVA PAVIĆEVIĆ, JELENA RAJKOVIĆ, MARIJA ŠEVALJEVIĆ, MILENA KALUĐEROVIĆ, MILICA KAPA, MILICA ČOGURIĆ, NAĐA LATKOVIĆ, TAMARA RADULOVIĆ

30 Oglasi i obavještenja

Utorak, 9. januar 2024.

191

222

Oproštaj od našeg dragog

SLOBODANA - SLOBA JABLANA

MILAN JOVOVIĆ

direktora Odbojkaškog kluba ,,Lovćen“

U životu si se radovao mnogim uspjesima i pobjedama, ali nažalost ovu posljednju utakmicu sa opakom bolesti nijesi mogao da dobiješ.

Krasile su te najljepše ljudske osobine, prepoznatljiv šarm, blaga riječ i optimističan duh.

Za posvećenost klubu i sportu uopšte, Slobo je dobio 2015. godine priznanje za najboljeg sportskog radnika Prijestonice.

Počivaj u miru.

Sa poštovanjem i ljubavlju opraštamo se od dragog Mića.

RANKA i IVAN KARADŽIĆ sa porodicom

ODBOJKAŠKI KLUB ,,LOVĆEN“

Posljednji pozdrav članu Skupštine našeg kluba

201

193

Posljednji pozdrav dragom kolegi

SLOBU JABLANU Hvala ti za našu dugogodišnju saradnju i druženje. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

ATLETSKI KLUB ,,LOVĆEN“

226

Pružila si nam puno lijepih trenutaka, na što smo ti neizmjerno zahvalni, draga naša majko, svekrvo, bako i prabako

DUŠKU RADOSAVOVIĆU ZORKA

Počivaj u miru.

Sin VESELIN sa porodicom 228

Pozdrav za našu babu i prababu

KOLEKTIV AGENCIJE ZA STANOVANJE D.O.O. PODGORICA

ZORKU Ponosni smo što si bila naša i pružila nam vječnu ljubav.

MARKO sa porodicom 227

Posljednji pozdrav majci i svekrvi

ZORKI Bila nam je čast i privilegija što si naša.

DANILO i ZAGORKA sa porodicom

217

Posljednji pozdrav babi

ZORKI

Sa ponosom i poštovanjem ćemo nositi uspomene na tebe.

Vole te tvoji JOVAN, TOMISLAVA, OGNJEN i LUKA

Oglasi i obavještenja

Utorak, 9. januar 2024.

Посљедњи поздрав драгој јетрви и стрини

229

210

Draga strina

31 209

S poštovanjem se opraštamo od drage snahe

ЉИЉИ Димитријевој ЛОПИЧИЋ Хвала ти за неизмјерну љубав, подршку и пажњу коју си нам несебично пружала. Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава. ОЛГА И ЧЕДО

LJILJANA D. LOPIČIĆ

LJILJANE D. LOPIČIĆ

rođena BJELADINOVIĆ

rođene BJELADINOVIĆ

225

Посљедњи поздрав

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

GOJKO LOPIČIĆ

ЂУРУ МУСИЋУ ANA i NENA sa porodicama

Драгом пријатељу и комшији.

МИОДРАГ – ЋИЛЕ и БРАНКИЦА ВУЈОВИЋ са породицом 223

Posljednji pozdrav

224

Posljednji pozdrav našoj dragoj prijateljici

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

VESELINU ĐEŠNJIĆU

216

LJILJI LOPIČIĆ

199

Posljednji pozdrav bratu

Rođ. BJELADINOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom brataniću i bratu

DUŠKU RADOSAVOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te u našim srcima čuvati od zaborava.

SLOBU Veliki ljudi ne umiru.

Putuj s anđelima, voljeni brate.

JOVO ČUČKOVIĆ sa porodicom

Tetka LJEPOSAVA, sestra SONJA i braća DRAGAN i JANKO sa porodicama 218

Posljednji pozdrav dragoj

Krasile su te sve osobine koje čovjeka čine velikim.

Vrednoća, poštenje, ljubav i posvećenost porodici.

Počivaj u miru.

GOJKO JABLAN sa porodicom

Sestra MILEVA i zet OBRAD

221

ZORKI

Iskreno žalimo odlazak

202

SLOBA JABLANA Dragog i poštovanog prijatelja.

od MIJA JOVIĆEVIĆA sa porodicom 219

Posljednji pozdrav babi

SLOBO

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Od DRUŠTVA iz KNJEGINJE

Posljednji pozdrav dragoj strini

204

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

SMILJKI

JOVAN i MACA MARTINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom bratu od strica

215

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ZORKI Hvala za uspomene, hvala za pažnju i ljubav.

MARIJA sa porodicom

Tvoja djeca BRANISLAV, BRANKA i BILJANA sa djecom

SLOBU JABLANU Ostalo je mnogo lijepih uspomena po kojim ćemo te pamtiti i sa poštovanjem spominjati.

Sestra STANKA RADOVIĆ sa porodicom

32 Oglasi i obavještenja S tugom i poštovanjem opraštamo se od kuma

Utorak, 9. januar 2024.

214

Posljednji pozdrav voljenom bratu i đeveru

Posljednji pozdrav dragom

MIĆU JOVOVIĆU

SLOBODANA Jovova JABLANA Tvoja dobrota i plemenitost ostavljaju neizbrisiv trag u našim uspomenama. ŽARKO i STANKA ĐUROVIĆ sa porodicom

190

Tvoja plemenitost ostaje nam za primjer. Živjećeš u našem sjećanju.

VELJO I ZLATIJA JOVOVIĆ

dr ĐURU MUSIĆU

181

Posljednji pozdrav dragom stricu

MILENA i RAŠO IVANOVIĆ

SLOBO JABLAN MIĆU

Hvala ti za svu dobrotu i plemenitost koje si nesebično dijelio sa nama. Čuvaćemo te od zaborava.

TOMISLAV I MILISAV JOVOVIĆ sa porodicama

ĐINA GLENDŽA sa porodicom

Posljednji pozdrav dobrom i plemenitom

176

182

184

175

185

Posljednji pozdrav dragom stricu

MILENA POPOVIĆ SLOBU JABLANU

SLOBU JABLANU

Neutješna majka ĐORĐINA

Sa poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe. Počivaj u miru.

ANDRIJA i TIJANA

186

Posljednji pozdrav dragom stricu

od porodice pokojnog VOJA MARKOVIĆA

187

Posljednji pozdrav stricu

195

SLOBU JABLANU

SLOBU JABLANU Hvala ti na svemu što si učinio za mene.

MAJA KRIVOKAPIĆ sa porodicom

MILOŠ

188

Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav dragoj Mileni

MILENA POPOVIĆ rođ. MARKOVIĆ

189

Posljednji pozdrav dragom stricu

Dugujemo ti vječnu zahvalnost, koju nikad nećemo zaboraviti i pamtićemo dugo i dugo do kraja.

SLOBU JABLANU Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

VESKO sa porodicom

SLOBU JABLANU Neka tvoja dobra duša počiva među anđelima.

ZORAN ĆIRO sa porodicom

Posljednji pozdrav mojoj dragoj sestri Mileni

MILENA POPOVIĆ Zauvijek te čuvamo u našim srcima. Hvala ti na svemu, moja draga sestro.

Brat BOŽIDAR BOŽO MARKOVIĆ i bratanići VLADO i MIODRAG sa porodicama

177

Sin JAKOV, snaha NEVENKA

196

Dragoj kumi

MILENI - SNEŠKI POPOVIĆ Svi mi koji smo je znali znamo koliko je ljubavi imala u sebi i tu ljubav pokazivala je djelima.

Hvala ti što je mojoj porodici pripao veliki dio tvoje pažnje i ljubavi. Počivaj u miru.

SLOBODAN MILAŠEVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 33

Utorak, 9. januar 2024.

198

Dragoj

173

Prošlo je dvadeset godina od smrti

178

Dvadeset godina

MILENI Svaka tvoja topla riječ i srdačan doček zaslužuju pažnju i sjećanje.

SUZANA, NIKOLA i NIKOLETA KALUĐEROVIĆ

PAVLA K. DAJKOVIĆA OBRAD ŽIŽIĆ

197

Posljednji pozdrav

Sjećanje ne blijedi.

Ponosni na tebe,

Od MIHAILA i ANE RAŽNATOVIĆ 174

Posljednji pozdrav dragoj

MILENI POPOVIĆ

172

9. 1. 2005 - 9. 1. 2024.

VESKO PEJOVIĆ sa porodicom

MILORAD Nikolin BOJANIĆ

od MIĆA, NADE, LIDIJE i KATARINE KASOM

Četrdeset dana je od smrti moje voljene majke

Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje na tebe nikad.

MACE, ĐORĐE i JELENA sa porodicama

MILENI

Tužno sjećanje.

PORODICA 180

179

Три године од смрти

двије године и осми мјесец од смрти

206

Voljenoj tetki

STANUŠE VUČINIĆ Vrijeme prolazi…. Praznina i žal ostaju, zaborava nikada neće biti. Čuvam te u svome srcu zauvijek.

Tvoj sin MIŠO KOPRIVICA

ДРАГАНА ВЕЦА ИВАНОВИЋА

MIKI

230

Били сте наш понос, наша подршка и снага. Стално ишчекивање да ћете нам се вратити, али смо свјесни да са тог пута повратка нема.

DUŠANKA Momčilova BABIĆ 9. 1. 1945 - 4. 3. 2020.

Da je meni ove noći tebe sanjati, majko, da mi hoćeš, mila moja, na san doći ti...

Tvoje šćeri LJILJA, NANA, BANJA, TAKA, NATA i LIKA

2014 – 2024.

NIKOLA Stevov JABLAN Prolaze godine, a tuga, bol i uspomene ostaju zauvijek.

TVOJI NAJMILIJI

Вјечно поносни на Вас, почивајте у миру.

Ваши: БОСА, ИГОР, МИРКО и ИВОНА са породицама 203

Od našeg rođenja si bila brižna i pažljiva tetka i naša porodica i na jedan lijep način si obilježila i činila bogatijim naše živote.

Počivaj u miru.

Tvoji bratanić i bratanične ILIJA, SVETLANA i TANJA

Dana 10. januara 2024. godine navršava se godina od smrti

200

ROSANDE - MIKE MRVALJEVIĆ Draga majko, otišla si, a nama ostavila tugu, ali i lijepe uspomene, koje ćemo zauvijek čuvati mi i oni koji su te iskreno voljeli. Porodica će 10. januara u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću.

Vole te IGOR i TAMARA sa porodicama

34 Oglasi i obavještenja

Utorak, 9. januar 2024.

Na osnovu člana 37, 39 i 40 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 71 i 72 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br.61/15), Sudski savjet objavljuje JAVNI OGLAS

Na osnovu čl. 37, 38 st. 2, 44 st. 3, 45 i 46 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 45 i 46 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje JAVNI OGLAS •za izbor 10 kandidata za sudije osnovnih sudova.

•za izbor predsjednika Višeg suda u Bijelom Polju.

Obrazloženje

Kandidat mora da ispunjava uslove predviđene čl. 39 stav 1 tačka 5 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u „Službenom listu Crne Gore“ i dnevnom listu „Pobjeda“.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj:01-8658/23 Podgorica, 25.12.2023. godine

PREDŚEDNICA Prof. dr Vesna Simović Zvicer, s.r.

Na osnovu člana 37, 39 i 40 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 71 i 72 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br.61/15), Sudski savjet objavljuje JAVNI OGLAS

Sudski savjet je na XXVII sjedici, održanoj 21. i 22.12.2023. godine, razmatrao potrebu za raspisivanjem javnog oglasa za izbor kandidata za sudije osnovnih sudova, kojom prilikom je zaključio da putem internih oglasa za dobrovoljno trajno raspoređivanje sudija iz jednog u drugi osnovni sud, raspisanih u prethodnom periodu, nije došlo do popunjavnja slobodnih sudijskih mjesta u osnovnim sudovima u Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Pljevljima, Kolašinu, Žabljaku i Plavu, pa je na osnovu Plana slobodnih sudijskih mjesta donio odluku da se raspiše javni oglas za izbor 10 kandidata za sudije osnovnih sudova.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 2 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj:01-8661/23 Podgorica, 25.12.2023. godine

PREDŚEDNICA

Prof. dr Vesna Simović Zvicer, s.r.

Na osnovu čl. 37, 38 st. 3, 44 st. 3 i 61 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 45 i 46 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje JAVNI OGLAS

•za izbor predsjednika Višeg suda u Podgorici.

Kandidat mora da ispunjava uslove predviđene čl. 39 stav 1 tačka 5 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u „Službenom listu Crne Gore“ i dnevnom listu „Pobjeda“.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

•za izbor jednog kandidata za sudiju Privrednog suda Crne Gore.

PREDŚEDNICA Prof. dr Vesna Simović Zvicer, s.r.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj:01-8662/23 Podgorica, 25.12.2023. godine

PREDŚEDNICA

Prof. dr Vesna Simović Zvicer, s.r.

Na osnovu člana 37, 39 i 40 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 71 i 72 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br.61/15), Sudski savjet objavljuje

Na osnovu člana 37, 39 i 40 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 71 i 72 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br.61/15), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS

JAVNI OGLAS

Broj:01-8657/23 Podgorica, 25.12.2023. godine

•za izbor predsjednika Apelacionog suda Crne Gore

•za izbor predsjednika Višeg suda za prekršaje Crne Gore.

Kandidat mora da ispunjava uslove predviđene čl. 39 stav 1 tačka 7 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u „Službenom listu Crne Gore“ i dnevnom listu „Pobjeda“.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Kandidat mora da ispunjava uslove predviđene čl. 39 stav 1 tačka 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u „Službenom listu Crne Gore“ i dnevnom listu „Pobjeda“.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj:01-8656/23 Podgorica, 25.12.2023. godine

Broj:01-8659/23 Podgorica, 25.12.2023. godine

PREDŚEDNICA Prof. dr Vesna Simović Zvicer, s.r.

Na osnovu čl. 37, 38 st. 2, 44 st. 3, 45 i 46 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 45 i 46 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje JAVNI OGLAS

PREDŚEDNICA Prof. dr Vesna Simović Zvicer, s.r

Na osnovu člana 37, 39 st. 1 tač. 2 i 40 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 71 i 72 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20 i 125/20), Sudski savjet objavljuje

•za izbor 10 kandidata za sudije osnovnih sudova.

JAVNI OGLAS Obrazloženje

Sudski savjet je na XXVII sjedici, održanoj 21. i 22.12.2023. godine, razmatrao potrebu za raspisivanjem javnog oglasa za izbor kandidata za sudije osnovnih sudova, kojom prilikom je zaključio da putem internih oglasa za dobrovoljno trajno raspoređivanje sudija iz jednog u drugi osnovni sud, raspisanih u prethodnom periodu, nije došlo do popunjavnja slobodnih sudijskih mjesta u osnovnim sudovima centralne i južne regije, pa je na osnovu Plana slobodnih sudijskih mjesta donio odluku da se raspiše javni oglas za izbor 10 kandidata za sudije osnovnih sudova.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 2 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj:01-8775/23 Podgorica, 26.12.2023. godine

PREDŚEDNICA

Prof. dr Vesna Simović Zvicer, s.r.

•za izbor predsjednika Osnovnog suda u Podgorici.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene čl. 37 i 39 st. 1 tač. 2 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 72 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj:01-8660/23 Podgorica, 25.12.2023. godine

PREDŚEDNICA Prof. dr Vesna Simović Zvicer, s.r.

Utorak, 9. januar 2024.

Marketing 35

36 Marketing

Utorak, 9. januar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

30x

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika biće izvučena 31. januara 2024. godine, - Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.