dnevni list Pobjeda 11.1.2024.

Četvrtak, 11. januar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20874 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

,,TEORETIČAR TUNELA“: Još jedno jalovo svjedočenje bivšeg premijera i koordinatora službi bezbjednosti, ovog puta pred tužilaštvom u Podgorici

Abazovićeva „žeđ“ za slavom ili pokušaj prikrivanja tragova GOV.ME

I. MANDIĆ

Srpski istoričar dr Milivoj Bešlin ocjenjuje da nešto nedostaje u strategiji i taktici crnogorske opozicije da bi bila proaktivna i u stanju da nametne svoju agendu

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Spajićeve manipulacije anesteziraju bilo kakav ozbiljan opozicioni otpor Kakva vi očekivanja imate od zapadnih vlada ako poruka koju crnogorsko društvo i opozicija šalju glasi da je stanje sasvim redovno. Spolja gledano, u Crnoj Gori ne postoji trenutno nijedan gorući problem. Postoje neslaganja, što je uobičajeno, koja se vrlo mirno razrješavaju u parlamentarnim debatama. To je poruka koja o Crnoj Gori ide u svijet, prije svega, zahvaljujući opozicionom djelovanju. Ako mislite da je to mjera, onda imate veoma dobru opoziciju – STR. 4. i 5. poručuje Bešlin

SDT podiglo optužnicu protiv Dragana Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana i Milića Popovića D. MALIDŽAN

Brazilska policija pronašla lažna dokumenta pored škaljarca, osumnjičenog za ubistvo Baranina Andrije Mrdaka

Sada je sve izvjesnije da su bivši premijer Dritan Abazović, ali i za sada neidentifikovani policajac, koji mu je navodno dostavljao operativne podatke, istragu usmjeravali u drugom smjeru, da se svjesno nije pominjao nestanak droge jer nijesu željeli da predmet „Tunel“ preuzme Specijalno STR. 2. državno tužilaštvo, u čijoj je nadležnosti organizovani kriminal

Gejsler ubijen nakon devet godina bjekstva

SDT navodi da su Brkovići i Popović prilikom izvršenja plana reorganizacije Vektra Boke zloupotrijebili ovlašćenja u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za druga pravna lica i da su 5.075.346,19 eura koristili protivno njihoSTR. 6. i 7. voj namjeni, te da su dio tog novca oprali

Muškarac kod kojeg je policija pronašla dokumenta na ime Dejan Kovač, a za kojeg se vjeruje da je Darko Gejsler, kojeg su crnogorske vlasti tražile devet godina zbog ubistva STR. 9.

Mrdaka, ubijen je 5. januara na obali Sao Paula M. BABOVIĆ

Optuženi za pronevjeru pet miliona eura

Iz Uprave policije upozorili na organizovanu grupu koja provaljuje u stanove u podgoričkim naseljima Blok pet i šest

Obijeno nekoliko stanova sa blind vratima STR. 9.

VODA DOŠLA DO PODA: Opština Bar najavila da će do kraja sedmice početi izrada drenažnog rova, za koji očekuju da bi trebalo da spasi drevno stablo na Mirovici

Stanje Stare masline je zabrinjavajuće STR. 10. i 11.

2

Politika

Četvrtak, 11. januar 2024.

,,TEORETIČAR TUNELA“: Još jedno jalovo svjedočenje bivšeg premijera i koordinatora službi bezbjednosti, ovog puta pred Osnovnim tužilaštvom u Podgorici

Abazovićeva „žeđ“ za slavom ili pokušaj prikrivanja tragova

Niti je Abazović u utorak, 9. januara, tužilaštvu rekao ko je osoba koja je naručila upad, niti motive upada, već je prvi put, četiri mjeseca od otkrića podzemnog hodnika, pomenuo mogućnost da je narko-mafija naručila prokopavanje podzemnog tunela, dužine 30 metara, od podruma jednog stana u blizini zgrade crnogorskih sudova do sudskog depoa, gdje se čuvaju dokazi iz predmeta koji su u sudskim postupcima.

,,OPERATIVNE INFORMACIJE“

Pobjeda mjesecima piše da izvori iz obavještajnog sektora tvrde da je u depo upala mafija kako bi se domogla „svoga“ kokaina i „namirila“ dugove i da „posao“ nije mogla da završi bez podrške ljudi iz bezbjednosnih službi i vlasti.

Međutim, isto tako mjesecima nailazimo na muk pravosudnih, ali i izvršnih vlasti.

I dok smo mi ukazivali na podatke da je moguće ukradena droga, Abazović i njegovi ljudi izlazili su u javnost sa raznim teorijama o motivima upada u depo Višeg suda - jedino ne pominjući drogu. „Zatrpavali“ su javnost informacijama o aferi „Tunel“, a Abazović se stalno pozivao na operativne podatke koje dobija, a mogao je da ih dobije samo iz policije - jer tim podacima raspolaže jedino ova služba.

Javnost i dalje nema informaciju da li je taj policijski službenik (ili više njih), osim navodnog informisanja Abazovića, upoznao i nadležno tužilaštvo sa tim informacijama, pogotovo u svijetlu činjenice da bi mu to bila profesionalna i zakonska obaveza.

Ukoliko nije podijelio informa-

Sada je sve izvjesnije da su bivši premijer Dritan Abazović, ali i za sada neidentifikovani policajac, koji mu je navodno dostavljao operativne podatke, istragu usmjeravali u drugom smjeru, da se svjesno nije pominjao nestanak droge jer nijesu željeli da predmet „Tunel“ preuzme Specijalno državno tužilaštvo, u čijoj je nadležnosti organizovani kriminal cije, taj policijski službenik, čiji je identitet očito poznat Abazoviću, mogao bi da odgovara za krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Hoće li tužilaštvo istraživati da li je i bivši premijer zloupotrijebio službeni položaj pokazaće dani pred nama, jer je logično pitanje – zašto je Abazović ćutao do sada o podacima da je u depo upala narko-mafija, a javnost, zajedno sa svojim saradnicima, zatrpavao raznim drugim teorijama – od krađe laptopova Huinga Do Kvona do puške kojom je ubijen suvlasnik dnevnika Dan Duško Jovanović.

Sve je izvjesnije da je Abazović, ali i policajac koji mu je dostavljao operativne podatke, istragu usmjeravao u drugom smjeru i da nijesu željeli da predmet „Tunel“ preuzme Specijalno državno tužilaštvo, u čijoj je nadležnosti organizovani kriminal.

PRAZNO SVJEDOČENJE

Bivši premijer u utorak pred tužiocem nije kazao ni koji narko-klan, prema njegovim informacijama, moguće stoji iza upada u sudski depo, a što je u nekim drugim slučajevima precizno saopštavao.

Nema dostupnih informacija da li je u utorak tužilac pitao Abazovića zašto se tek sada, poslije skoro četiri mjeseca, „sjetio“ operativnih podataka da je u depo upala narko-mafija, niti da li ga je pitao koji je klan konkretno i ko je u tom kartelu.

Moguće da Abazović i dalje ne želi da ovaj predmet završi u rukama glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, što bi se dogodilo kada bi saopštio detalje.

Ili je, možda, na djelu udružena akcija izvršne i sudske vlasti, u sadejstvu sa nekim iz tužilačke organizacije, da se slučaj „Tunel“ zataška, kako nikada ne bi bilo otkriveno koliko je droge ukradeno iz depoa.

Na takav zaključak upućuje i ćutanje predsjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića, koji do danas javnosti nije saopštio koliko je to „nešto ma-

Za vikend 8. i 9. oktobra, nakon odluke Abazovićeve vlade, betonom je zaliven famozni tunel ispod zgrade Višeg suda i time onemogućena bilo kakva naknadna forenzička analiza. Zašto je to učinjeno, koji su motivi presudili kada istraga nije okončana - javnosti nikada nije objašnjeno

gov.me

PODGORICA – Naslovom Šekspirove komedije „Mnogo buke ni oko čega“ ili šaljivom narodnom izrekom ,,Tresla se gora, rodio se miš“ – jedino bi se mogao sumirati epilog još jedne cirkuske predstave doskorašnjeg premijera Dritana Abazovića, koji je krajem decembra spektakularno najavio da ima operativna saznanja ko je glavni osumnjičeni u slučaju ,,Tunel“ i što je bila namjera nalogodavca upada u depo Višeg suda u Podgorici.

kontaminacija dokaza: Abazović i Kovač prilikom otkrivanja tunela u depou Višeg suda

lo droge“, kako je ranije kazao, nestalo iz depoa.

U međuvremenu je, 8. oktobra, nakon odluke Abazovićeve vlade, betonom zaliven famozni prokopani hodnik i time onemogućena bilo kakva naknadna forenzička analiza. Zašto je to učinjeno, koji su motivi presudili kada istraga nije okončana - javnosti nije objašnjeno.

DRŽAVNI ,,POSLOVI“

Abazović i njegov tim nijesu bili imuni na poslove s drogom - poput pokušaja krijumčarenja ulja kanabisa sa znatno većim sadržajem THC-a, što ga svrstava u red droga ili šverca industrijske konoplje, takođe sa povećanim sadržajem ove supstance. U oba slučaja državni šverc zaustavila je Uprava prihoda i carina. Švercovali su i cigarete, zbog čega je pod istragom blizak Abazovićev saradnik i funkcioner Ure, nekadašnji direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević.

A da je iz Višeg suda ukradena droga sumnju je iskazao i jedan od lidera parlamentarne većine Milan Knežević koji je, krajem decembra prošle godine u Skupštini, rekao da se spekuliše da je iz depoa nestalo čak 900 kilograma kokaina.

Viši sud je već sjutradan demantovao Kneževića, uz opasku da su u depou bile samo manje količine droge „po nekoliko grama iz drugih predmeta“.

Međutim, iz te institucije nikada nijesu odgovorili na više pitanja Pobjede koja smo im uputili povodom slučaja „Tunel“, a konkretno su se odno-

sila, pored ostalog, na količinu skladištene droge u depou.

Samo koji mjesec prije upada u depo, iz Višeg suda je u martu 2023. godine saopšteno da se u toj prostoriji skladišti - devet tona droge. Savić nikada nije odgovorio gdje je ta droga, ali nije, iako se danas navršava četiri mjeseca od kada je otkriven podzemni tunel, zaključio ni popis stvari u depou, samim tim ni količinu droge koja je bila tamo.

USMJERAVANJE ISTRAGE

Iako su Savić i Abazović, kao i čitav tim ljudi tadašnjeg premijera, kao i njihova medijska potpora, od prvog dana istragu u slučaju „Tunel“ pokušali da usmjere prema svim mogućim varijantama - osim krađe droge - sve više je glasova koji ukazuju na ono što su izvori Pobjede tvrdili: da je meta upada bila upravo zapljena narkotika.

Odmah nakon otkrivanja podzemnog tunela, 11. septembra prošle godine, Abazović i njegovi prstom su uprli u kavački mafijaški klan, pa su onda tunel pokušali da iskoriste i u tada aktuelnoj kampanji protiv sadašnjeg premijera Milojka Spajića, insinuirajući da je neko iz depoa htio da ukrade laptopove Huinga Do Kvona, maga kriptovaluta, za kojim traga više zemalja, a koji je uhapšen u Podgorici i koji se dovodi u vezu sa Spajićem.

Ispostavilo se da laptopovi nijesu bili u depou. Abazović je probao i da ubijedi javnost kako je upad u sudski depo pokušaj opstrukcije istrage ubistva

suvlasnika Dana Duška Jovanovića, a koju je ponovo inicirala njegova „ruka pravde“…

Tvrdili su i da je u depo provaljeno da bi se odnijelo oružje, pa da je neko htio da provjeri što se nalazi u određenim spisima predmeta…

- Sve što su radili Abazović i njegovi, pritom mislim i na policijski aparat, rađeno je namjerno kako bi istragu usmjeravali u pogrešnom pravcu da bi se zaštitio narko-klan o kojem on sada ima operativne podatke – kategoričan je izvor Pobjede iz sektora bezbjednosti.

Doskorašnji premijer u utorak je tužiocu od svih ovih teorija, na koje se ranije pozivao, ponovo iznio samo jednu – pominjao je mogućnost uništavanja dokaza u slučaju ubistva Duška Jovanovića, iako je puška iz koje je ubijen suvlasnik Dana vještačena u laboratoriji u Visbadenu.

BEZ ODGOVORNOSTI

Istragom u slučaju ,,Tunel“ obuhvaćeni su Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Ivica Piperović i Nikola Milačić, kao i srpski državljani Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić.

Ova grupa osumnjičena je za kopanje tunela i podršku i tereti se za krivično djelo teška krađa i sprečavanje dokazivanja.

Prema javnosti dostupnim informacijama do danas niko iz sektora bezbjednosti nije pozvan na odgovornost zbog prokopavanja podzemnog tunela dugog 30 metara, u srcu glavnog grada, zoni u kojoj se nalaze ključne institucije naše

države – od zgrade Predsjednika, Skupštine, Vlade, Centralne banke do pravosudnih institucija.

Ova zona trebalo bi da je bezbjednosno „najpokrivenija“ i najzaštićenija u zemlji od bilo kakve vrste upada, ali je neko čak dva mjeseca prokopavao i prokopao podzemni tunel – od jednog stana u prizemlju u Karađorđevoj ulici do zgrade sudova, odnosno do depoa podgoričkog Višeg suda.

A osim što je neko iz sektora bezbjednosti, primarno Agencije za nacionalnu bezbjednost, morao da bude pozvan na odgovornost zbog skandala nikada i niđe prije viđenog, neko je morao da odgovara i zbog toga što je tunel otkriven slučajno, zahvaljujući ,,fenomenu promaje“.

Kada je 11. septembra prošle godine utvrđeno da je neko upao u sudski depo, jer su službenice zatekle ispreturane predmete, odmah je obaviještena policija. Uviđaj je počeo u osam ujutro i trajao do 17 sati po podne i za sve to vrijeme policajci i inspektori nijesu uspjeli da pronađu rupu u zidu?!

Uzeli su dokaze koji bi im mogli biti od koristi i u 17 sati u prostoriju su ušli službenici suda kako bi obavili popis i utvrdili da li i što fali od dokaza u spisima. Oko jedan sat iza ponoći jedna službenica se požalila da joj je hladno i predložila da isključe klima uređaj u prostoriji. Ispostavilo se da u prostoriji nema „klime“, pa su zaključili da odnekud „duva promaja“ i onda, u potrazi za izvorom promaje, pomjerili su jednu od polica sa registratorima i zatekli šokantan prizor veliku rupu u zidu.

Tako je rupa u zidu, odnosno „tunel“ ostao nevidljiv istražiteljima čitavih 18 sati, dovoljno vremena da se unište i nestanu tragovi.

Izvori Pobjede iz obavještajnog sektora već prvih dana nakon što je otkriven tunel upozoravali su da je u depo upala mafija kako bi se domogla „svoga“ kokaina i „namirila“ dugove i da „posao“ nije mogla da završi bez podrške ljudi iz sektora bezbjednosti i vlasti.

Razmjere štete koju je Crnoj Gori nanijela vlada Dritana Abazovića i njegova partija Ura tek će se sagledavati, no slučaj „Tunel“ svakako je jedan od najočiglednijih primjera raspada sektora bezbjednosti na svim nivoima, ali i ogromnog Abazovićevog političkog uticaja na pravosudne institucije u zemlji i njihovu podređenost političkim elitama.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Politika

Četvrtak, 11. januar 2024.

Nakon odlaska dijela crnogorskih zvaničnika i predstavnika partija vlasti na obilježavanje neustavnog Dana entiteta Republike Srpske

Nepoštovanje suvereniteta BiH Sarajevo doživljava kao negativan signal iz Podgorice Iako predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije otišao u Banjaluku, na ceremoniju je ipak poslao šefa svog kabineta Velimira Đokovića koji je državni, a ne stranački funkcioner. ,,To svakako može da naruši odnose između dvije države, ali ne u drastičnoj mjeri, jer mi znamo da to nije zvanični stav Crne Gore koja je u prethodnom periodu pokazala da je prijateljski orijentisana prema Bosni i Hercegovini“ – ocjenjuje bosanskohercegovački analitičar Admir Lisica ugc

PODGORICA – Odlazak dijela crnogorskih zvaničnika i predstavnika vladajućih partija u Banjaluku na proslavu Dana entiteta Republike Srpske, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, predstavlja nepoštovanje suvereniteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, zbog čega se na to iz Sarajeva ne može gledati pozitivno, smatra bosanskohercegovački istoričar i geopolitički analitičar Admir Lisica.

- Naravno da se na nepoštovanje suvereniteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine iz Sarajeva ne može gledati pozitivno, pa je to, i u kontekstu odlaska pojedinih crnogorskih zvaničnika na neustavno obilježavanje Dana entiteta Republike Srpske, negativna stvar.

Naravno da je negativno ukoliko političari iz regiona dolaze na obilježavanje separatističkih praznika – ocijenio je Lisica u izjavi za Pobjedu.

Lisica, međutim, smatra da akcije iza kojih stoje neodgovorni političari iz Crne Gore neće toliko značajno uticati na, kako je rekao, do sada izuzetno dobre odnose koje dvije države njeguju.

- To svakako može da naruši odnose između dvije države, ali ne u drastičnoj mjeri, jer mi znamo da to nije zvanični stav Crne Gore koja je u prethodnom periodu pokazala da je prijateljski orijentisana prema BiH – napominje Lisica.

3

UVREDLJIVA ČESTITKA MANDIĆA

On je posjetio i na činjenicu da je prvi čovjek Crne Gore Jakov Milatović ipak odbio da prisustvuje ceremoniji u Banjaluci i poručio da će, kada bude putovao u BiH, otići u Sarajevo i razgovarati sa članovima Predsjedništva BiH. - Upravo na tragu toga dvije države treba da grade svoj odnos putem zvaničnih institucija i da obilježavaju zvanične, a ne neustavne praznike. Nadam se da će u narednom periodu doći do zvanične posjete predsjed-

Admir Lisica

nika Crne Gore BiH i da će se u dogledno vrijeme dogoditi i uzvratna posjeta članova Predsjednišva BiH Crnoj Gori, te da će se na taj način jačati međusobni odnosi dvije države i da se u budućnosti više neće dešavati ovakvi potezi. Mi se iskreno nadamo da će Crna Gora i BiH zadržati dobre međusobne odnose i u narednom periodu. Vjerujemo da će na suzbijanju ovakvih događaja vođstvo Crne Gore uraditi odsta toga, te da će na tragu prijteljskih odnosa dvije države graditi za-

Željko Perović

jedničku budućnost i dodatno unapređivati svoje odnose na kom je god polju to moguće – smatra Lisica.

Da odlazak predstvnika dijela vladajućih partija u Banjaluku, ali i zvanična čestitka predjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića Dana entiteta Republike Srpske, predstavlja narušavanje dobrosusjedskih odnosa, ali i uvredu za Bosnu i Hercegovinu, smatra i crnogorski diplomata Željko Perović.

- To ne da je uvreda, nego je apsolutno najveća uvreda koja

Đuričković: Da li će se MVP izviniti?

Međunarodni sekretar Socijaldemokrat (SD) Miloš Đuričković saopštio je da je prisustvo poslanika i javnih funkcionera iz Crne Gore proslavi neustavnog Dana entiteta Republike Srpske, uz opravdano odsustvo predsjednika Skupštine, akt nepoštovanja

odluka Ustavnog suda BiH i suvereniteta i teritorijalnog integriteta te zemlje.

- Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku da je proslava 9. januara kao Dana Republike Srpske neustavna. Proslavi neustavnog Dana entiteta RS, prisustvovali su poslanici i

lokalni funkcioneri iz Crne Gore. Predsjednik Skupštine Crne Gore, kako kaže, nije u prilici da prisustvuje proslavi zbog porodične slave ali bi rado otišao.

Prisustvo poslanika i javnih funkcionera iz Crne Gore, uz opravdano odsustvo predsjednika Skupštine je

može da bude. Međutim, mi već nekoliko posljednjih godina svjedočimo raznim uvredama, prije svega upućenim susjednim zemljama. Andrija Mandić je samim tim što je čestitao Dan entiteta Republike Srpske prekršio sve uzuse dobrosusjedskih odnosa, posebno prema Bosni, koja je tradicionalno prijateljska prema Crnoj Gori – ocijenio je Perović u izjavi za Pobjedu.

Iako predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije otišao u Banjaluku, na cere-

moniju je ipak poslao šefa svog kabineta Velimira Đokovića koji je državni, a ne stranački funkcioner.

Osim njega, svečanom prijemu u Vladi RS prisustvovali su i drugi funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije, među kojima su bili poslanik Jovan Jole Vučurović i član Predsjedništva NSD Budimir Aleksić.

akt nepoštovanja odluka Ustavnog suda BiH i akt nepoštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH - naveo je Đuričković u saopštenju.

On je zatražio odgovor od Ministartsva vanjskih poslova planira li da uputi izvinjenje Ministastvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine zbog pri-

sustva poslanika i javnih funkcionera iz Crne Gore proslavi neustavnog Dana RS, naročito jer je riječ o ljudima koji su konstituenti vlasti u Crnoj Gori.

- Izostanak javnog izvinjenja bio bi potvrda promjene vanjske politike Crne Gore i promjena zvanične politike Podgorice ka Sarajevu - ocijenio je Đuričković.

PROSLAVA

Proslavi Dana Republike Srpske prisustvovao je i lider Demo-

Mi već nekoliko posljednjih godina svjedočimo raznim uvredama, prije svega upućenim susjednim zemljama. Andrija Mandić je samim tim što je čestitao Dan Republike Srpske prekršio sve uzuse dobrosusjedskih odnosa, posebno prema Bosni, koja je tradicionalno prijateljska prema Crnoj Gori – ocijenio je diplomata Željko Perović u izjavi za Pobjedu kratske narodne partije Milan Knežević, predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović i vršilac dužnosti rukovodioca Službe za građane Glavnog grada Vladislav Dajković.

Na akademiji koja je uslijedila nakon svečanog prijema u Vladi RS predsjednik tog BiH entiteta Milorad Dodik ponovio je svoj raniji stav da se u Srebrenici nije dogodio genocid i da je Republika Srpska formirana zbog zabrinutosti za sudbinu srpskog naroda kome je, kako je rekao, prijetilo odvajanje od matice Srbije.

Na 9. januar 1992. godine Skupština srpskog naroda u BiH je u Sarajevu donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine. Na čelu samoproglašene republike tada su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, koje je Haški tribunal osudio zbog ratnih zločina.

Ustavni sud BiH je taj datum, određen kao Dan Republike Srpske, već tri puta proglasio neustavnim, a Venecijanska komisija i diskriminatornim. Đurđica ĆORIĆ

Građanski pokret Ura optužio vladu Milojka Spajića da im borba protiv organizovanog kriminala nije prioritet PODGORICA – Bezbjednosni sektor nije igračka, iako ga vladajuća većina upravo tako doživljava, sudeći po svemu što se dešava u bezbjednosnom sektoru od formiranja Spajićeve vlade, a posebno kada je u pitanju mjesto direktora Uprave policije. Slučaj vezan za izbor direktora Uprave policije i smjenu Brđanina očigledno je postao kamen

Ura tvrdi da je Brđanin postao ,,kamen spoticanja“ unutar vladajuće većine spoticanja u vladajućoj većini – ocijenili su iz Građanskog pokreta Ura. Prvo su, navode u Abazovićevoj stranci, koja je do skoro upravljala bezbjednosnim

sektorom, u vrhu ,,Evrope sad“ htjeli da vrate Zorana Brđanina na mjesto direktora Uprave policije, pa samo par dana nakon toga ,,dobili naknadnu pamet, shvatili da on nije adekvatno rješenje za tu poziciju.

- Zatim je Zoran Brđanin vraćen na mjesto direktora Uprave policije, pa je najavljena njegova smjena, da bi opet par dana nakon toga ponovo došlo do obrta, kada je povučena tačka dnevnog reda sa sjednice Vla-

de kojom je trebalo da dođe do najavljene smjene gospodina Brđanina. Možda je ovo adekvatan broj zapleta za neku tragikomičnu predstavu, ali svakako je nešto što pokazuje veliku neozbiljnost Spajićeve

vlade, koja dozvoljava sebi da se na takav način igra i unižava sektor bezbjednosti – smatraju iz GP Ura. - I predmet javnih licitacija sa imenima gdje se svakodnevno posredstvom medija testira raspoloženje onih van Vlade Crne Gore koji treba da daju zeleno svjetlo za izbor novog direktora Uprave policije, a na šta smo od samog starta i upozoravali.

R. P.

4

Politika

Četvrtak, 11. januar 2024.

Srpski istoričar dr Milivoj Bešlin ocjenjuje da nešto nedostaje u strategiji i taktici crnogorske opozic PODGORICA – Opozicione partije u Crnoj Gori moraju da prestanu da se nadaju ili da očekuju brz povratak na vlast, posebno u vidu obećanja koje im povremeno nudi premijer Spajić, da bi da bi pacifikovao opozicioni otpor, ali i da bi homogenizovao svoju koaliciju.

Tim manipulacijama on jača poziciju u vladajućoj prosrpskoj koaliciji, ali i anestezira bilo kakav ozbiljan opozicioni otpor. Dok taj otpor ne bude jasan i efikasan, dok ne bude u stanju da mobiliše značajne društvene slojeve – budite sigurani da ni ,,zapadni partneri“ neće vidjeti nikakav problem u Crnoj Gori – kaže u intervjuu Pobjedi ugledni srpski istoričar Milivoj Bešlin.

Spajićeve manipula anesteziraju bilo kak ozbiljan opozicioni o

Kakva vi očekivanja imate od zapadnih vlada, ako poruka koju crnogorsko društvo i opozicija šalju Ističe da u slučaju Crne Gore stalno ponavlja riječi američ- glasi da je stanje sasvim redovno. kog predsjednika Bajdena, Spolja gledano, u Crnoj Gori ne postoji povodom povlačenja trupa iz Avganistana: Ako se sami ne trenutno nijedan gorući problem. borite za svoju zemlju, neće Postoje neslaganja, što je uobičajeno, to učiniti ni Amerikanci.

POBJEDA: Dupli birači se koja se vrlo mirno razrješavaju u sele po regionu po mapi srp- parlamentarnim debatama. To je skog sveta: Srbija – Crna Gora – tzv. Republika Srpska i poruka koja o Crnoj Gori ide u svijet, izbori postaju obesmišlje- prije svega, zahvaljujući opozicionom ni. Da li ima rješenja za ovakvu izbornu obmanu i zašto djelovanju. Ako mislite da je to mjera, Zapad ćuti i pušta Vučića onda imate veoma dobru opoziciju – da drži kompletan region poručuje Bešlin u mraku?

BEŠLIN: Putujući birači, činjenica da građani susjednih država i po četiri-pet puta glasaju u više gradova na izborima u Srbiji, uključujući i lokalne, govori da ovo nisu bili izbori nego farsa i izrugivanje svim demokratskim principima. Podsjetimo se i ovom prilikom korijena tih negativnih tendencija. A to je bila pogubna odluka prethodnog režima Borisa Tadića, da Srbe u regionu proglasi dijasporom Srbije. Osim što je glupo i štetno, to je bilo i istorijski sasvim netačno. Srbi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i svuda u regionu gdje žive, autohtoni su narod tih država, nisu nikakva dijaspora Srbije. Odatle, iz te pogrešne premise o dijaspori je proistekla i ideja o državljanstvu i o pravu da glasaju na srbijanskim izborima, što je sve utvrđeno donošenjem tzv. nacionalne strategije iz 2011. kojom je režim u Beogradu i prije Vučićevog, pokušao da legitimiše ve-

likodržavnu ekspanziju Srbije u regionu. I to jeste kontinuitet od Miloševića, preko Koštunice, do Tadića i Vučića.

BEŠLIN: Srpskoj javnosti su izgleda ,,putujući birači“ tek sad zasmetali?

BEŠLIN: Drugi nivo ove priče bi glasio: a što nam je tek sada zasmetalo? Ne sjećam se protesta u Srbiji kada je Vučićeva mašinerija selila „birače“ u Crnu Goru najpre da izvode i omasovljuju litije, potom da glasaju. Da li je potrebno da pominjem „bitku za Nikšić“ i slična nepočinstva koja su u Srbiji prošla bez glasa kritike ili protesta. Ili moralno još upitniji potez – lokalni izbori u genocidom satrvenoj Srebrenici. Svaki lokalni izbori bili su čist naci-inženjering, jer na dan lokalnih izbora taj ubijeni gradić se ponovo ubija tako što dolaze lažni glasači, uglavnom, sa beogradskim tablicama.

Zaista bi bilo odlično da svi u

Gotovo bez ikakvih protesta preuzeta je Gradska TV u Podgorici, najbrutalnijom cenzurom je ukinuta kultna emisija Tamare Nikčević ,,Aritmija“, kao i emisija Đorđa Šćepovića ,,Knjiški ljudi“, a da se na ulici nije pojavila naznaka protesta iako je ,,pala“ posljednja, zaista, slobodna televizija u državi i jedina koja je prekoračila granice Crne Gore i postala medijska činjenica u regionu, o čemu govore brojne reakcije na postjugoslovenskom prostoru. I zapadne ambasade su prespavale ovaj čin cenzure. Izgleda im nije u opisu posla. Sada je na redu posljednja oaza slobodne akademske misli – Fakultet za crnogorski jezik i književnost

regionu, zbog manipulacije dvostrukim državljanstvima, uspostavimo princip: glasaš tamo gdje imaš prebivalište i gdje plaćaš porez!

Kada je riječ o Zapadu, on više ne govori jednim jezikom u regionu. Ne bih se složio da oni ćute. U diplomatskoj praksi se smatra bezmalo skandaloznim da izbornom pobjedniku ne čestitate pobjedu.

Koliko sam ispratio, Vučićevu - na manipulacijama dobijenu pobjedu - nije čestitala nijedna prijestonica neke zapadne demokratije. Berlin je bio najoštriji, tražeći ponavljanje izbora pod fer uslovima.

Nisu daleko ni ostale evropske zemlje, izuzimajući budimpeštanskog korumpiranog autokratu, Vučićevog i Dodikovog pokrovitelja, Viktora Orbana. S druge strane, SAD unutar sebe ne govore istim jezikom. Stejt department je bio kritičan prema metodama koje su korišćene u sprovođenju izbora, dok je njihov ambasador u Beogradu pozdravio izborni proces. Britanski ambasador se slikao u nekoj čačanskoj kafani kako na dan izbornih manipulacija jede pljeskavicu.

Teško je reći do koje mere je korupcija „pojela“ pojedine zapadne ambasade u Beogradu. Ali evropske prijestonice nikada nisu ovako reagovale na neke izbore u Srbiji nakon 2000. godine. S druge strane, svi despotski i teroristički režimi ovoga svijeta sa egzaltacijom su Vučiću čestitali još jednu „pobjedu“.

Milivoj Bešlin

POBJEDA: Poznata je namjera aktuelnog šefa parlamenta Crne Gore Andrije Mandića da popis iskoristi kako bi srpski postao službeni jezik, ali još opasnije – uveo dvojno državljanstvo, što bi bio posljednji preostali korak zvaničnog odricanja Crnogoraca od sebe samih i uranjanja u mrak ,,srpskog sveta“. Vidite li izlaz?

BEŠLIN: Blisko mi je stanovište književnika Andreja Nikolaidisa da bi manji problem u Crnoj Gori bio da je riječ o sprečavanju da postane dio ,,srpskog sveta“. Ona je već postala dio orbite ,,srpskog sveta“ i sada je mnogo teže izvući je iz tih kandži. Možda je i za suočavanje sa realnošću dobro reći gorku istinu – suverenitet Crne Gore je ozbiljno ugrožen, jer se neke od ključnih odluka donose na adresama van Crne Gore, u prvom redu u Beogradu.

Utoliko će i opseg političkog djelovanja predsjednika Skupštine CG odrediti oni koji su ga instalirali na to mesto. Nije nikakva tajna kakve

su Vučićeve namjere u CG, njegovi propagandisti o tome otvoreno govore u medijima.

Uspješnost Vučićevih namjera u CG zavisiće samo od jedne činjenice – otpora koji će Crna Gora pružiti namjerama da se pretvori u nacionalističku konsocijaciju po ugledu na Bosnu i Hercegovinu. S tim što bi svaka srpsko-crnogorska konsocijacija u Crnoj Gori bila, za razliku od BiH, samo prelazni oblik ka potpunoj asimilaciji Crnogoraca i pretvaranju Crne Gore u srpsku državu…

POBJEDA: Plan koji odavno postoji i koji se sada realizuje?

BEŠLIN: Da, ugrožavanje suvereniteta je već urađeno, nakon toga slijedi pokušaj pretvaranja građanske države u konsocijaciju, nakon toga ide asimilacija i završni akt je samoukidanje, odnosno, revokacija referendumske odluke o nezavisnosti. To je generalni plan. On ima još manjih rukavaca, ukidanje crnogorskog jezika, promjenu zakona o državljanstvu i davanje glasa

građanima Srbije da glasaju na izborima u CG. U tu svrhu biraju se mete koje su, s pravom, prepoznate kao simboličke tačke otpora: gotovo bez ikakvih protesta preuzeta je Gradska TV u Podgorici, najbrutalnijom cenzurom je ukinuta kultna emisija Tamare Nikčević ,,Aritmija“, kao i emisija Đorđa Šćepovića ,,Knjiški ljudi“, a da se na ulici nije pojavila naznaka protesta iako je ,,pala“ posljednja, zaista, slobodna televizija u državi i jedina koja je prekoračila granice Crne Gore i postala medijska činjenica u regionu, o čemu govore brojne reakcije na postjugoslovenskom prostoru. I zapadne ambasade su prespavale ovaj čin cenzure. Izgleda im nije u opisu posla. Sada je na redu posljednja oaza slobodne akademske misli – Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Pritisci i prijetnje kojima su izloženi su svakodnevni. A njihovo ukidanje je samo faza do ukidanja crnogorskog jezika.

Ipak, realizacija velikosrp-

Politika

Četvrtak, 11. januar 2024.

cije da bi bila proaktivna i u stanju da nametne svoju agendu

acije kav otpor

Monstat raspisao javni oglas za izbor operatera za unos popisnih podataka

i. mandić

U Vučićevoj Srbiji više ne postoji ni privid demokratskih izbora POBJEDA: Zbog brutalne izborne krađe Srbija je izašla na ulice. Da li je Vučić uzdrman; mogu li se ovi protesti porediti sa onima protiv Miloševića iako opozicija nema lidera poput Đinđića kojeg je tada imala?

BEŠLIN: Izbori u Srbiji nisu bili ni fer, ni pošteni, ni demokratski. Princip slobodnih i fer izbora koji su građani Srbije izborili 5. oktobra 2000. bio je postupno derogiran već tokom režima Borisa Tadića i DS/SPS-a, kada se pojavljuju masovniji slučajevi izbornih prevara, pritisaka, ucjena, kupovine glasova, crnih džipova i sl.

Međutim, dolaskom presvučenih radikala na vlast, taj sistem izbornih prevara je brutalizovan i doveden do granica terora. U Vučićevoj Srbiji više ne postoji ni privid demokratskih izbora. I za mene je ključno pitanje – kako je opozicija pristala da učestvuje na ovako neregularnim izborima, a da vaninstitucionalnim meto-

dama, koje su joj tokom masovnih građanskih protesta proljetos bili na raspolaganju, nije ni pokušala da izbori poštenije uslove. Kao da se u kampanji svi pomire sa najbestijalnijim zloupotrebama i pritiscima vlasti, a uslova se sjete u izbornoj noći nakon što Vučić proglasi još jednu rutinsku ,,pobjedu“.

Uz to, ključni opozicioni lideri, nedjelju dana pred izbore slali su poruke u intervjuima da ne postoje ,,fantomski birači“ iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta i da oni koji šire te priče imaju zadatak da demotivišu opozicione birače za izlazak. Dakle, vi kao opozicija pristanete da pod datim uslovima, koji su sve samo ne fer i pošteni, izađete na izbore, trčite trku u kojoj izgubite, jer su vam bile vezane ruke i noge…

I tek tada postavite pitanje izbornih uslova.

Ali, za razliku od 1996. ili 2000. kada je opozicija uvjerila i ogroman broj građana i međunarodnu zajednicu da je legiti-

Možda je i za suočavanje sa realnošću dobro reći gorku istinu – suverenitet Crne Gore je ozbiljno ugrožen, jer se neke od ključnih odluka donose na adresama van Crne Gore, u prvom redu u Beogradu

skog plana zavisiće od samo jednog neizvjesnog faktora na koji Vučić ne može direktno da utiče, a to je otpor crnogorskog društva. On je sporadično prisutan, ali nedovoljan, nesistematičan i neorganizovan. Tome doprinosi i nejasna, konfuzna i u velikoj meri neučinkovita opozicija.

POBJEDA: U Crnoj Gori se sprovodi ubrzana klerikalizacija društva pod patronatom političkih partija, ali i rektora Vladimira Božovića koji se trudi da Univezrzitet Crne Gore u potpunosti potčini interesima Beograda i Crkve Srbije? Zašto nema aktivnijeg otpora akademske zajednice?

BEŠLIN: O simbiotičkoj vezi vlasti i intelektulaca u Crnoj Gori nije napisano mnogo, ali ono što je istraženo je vrlo poučno. Recimo, važne studije moga kolege Dragutina Papovića…

Kritička misao i kritički angažman intelektulaca nemaju dublji koren u Crnoj Gori.

Ozbiljnije praktikovanje kritičkog angažmana je prisutno

5

posljednjih 30-ak godina, od antiratnog pokreta, do suverenističkog. Ima razlike, ali ne suštinske i u drugim zemljama u regionu. Znate, to su sudbine siromašnih društava evropske periferije sa autoritarnom političkom kulturom. Potom, mjesto na univerzitetu i pripadnost akademskoj zajednici se tumače prije kao priznanje, sinekura, nego kao posao jednak sa ostalim zanimanjima u kome morate da zasučete rukave i ozbiljno radite.

A ako svoj posao shvatite kao sinekuru, onda je logično da želite naklonost vlasti, kako biste tu privilegiju sačuvali. I treće, strukturno ograničenje kada je riječ o djelovanju intelektualne elite, je samo uređenje, odnosno, koncept integrisanog univerziteta.

To je vjerovatno dobro rješenje za skandinavska društva, ali u Crnoj Gori je to bila platforma za potpuno političko potčinjavanje univerziteta – kako u prethodnom režimu, tako i u ovom. I na kraju, ali ne najmanje važno, su sama ličnost aktuelnog rektora i metodi u kojima se miješaju kompromitacije ljudi, ideološki ekstremizam, nacišovinistički mediji koje drži u (su)vlasništvu, potkupljivanje zaposlenih…

Sve to je uslovilo da ljudi ćute, dok on vrši najtemeljniju čistku, posebno u onim djelovima univerziteta koji se odnose na tzv. identiteska pitanja.

Dovode se ljudi bez kompetencija, koriste se ruski pre-

datorski časopisi i sl. Najzad, ćuti i CANU. A zna se i cijena.

Sami akademici se hvale time, a pošto je riječ o budžetskim sredstvima, neka istraživačko novinarstvo propita uzroke intelektualne lojalnosti crnogorskih akademika vlastima.

Naravno, čast izuzecima!

POBJEDA: Kako komentarišete reakciju suverenističkih snaga, vidite li da imaju strategiju i vođstvo koje je neophodno kako Crnogorci ne bi postali manjina?

BEŠLIN: Jasno je da nešto u strategiji i taktici crnogorske opozicije ne valja, jer nije u stanju da nametne svoju agendu, ne djeluje proaktivno, nema sposobnosti da mobiliše šire slojeve stanovništva. Uz to, nesaglasan sam sa konstatacijom u Vašem pitanju. Zaista, ne mislim da opozicija u Crnoj Gori sebe treba da svede na ekskluzivistički narativ bilo koje nacionalne grupe. Ne tvrdim da se ne treba baviti pokušajima asimilacije Crnogoraca, ugrožavanjem i negiranjem crnogorskog jezika…

Mora se ići - šire od toga. Surove neoliberalne prakse i koncepti Spajićeve vlade, urušavanje zdravstvenog sistema, sve veća nejednakost u društvu, ogromno zaduživanje, slom sistema zbog desetina hiljada nekompetentnih partijskih uhljeba itd. Sve su to posljedice jedne pogubne populističke politike i traže jasan politički odgovor opozici-

mitet prešao sa režima na njih, kada su ljudi jasno vidjeli falsifikovane zapisnike - danas opozicija teško uspijeva da uvjeri većinu građana ili makar neku kritičnu masu da je legitimitet sa autoritarnog režima prešao na njih. Uz to, Vučićevi izborni falsifikati su više sofisticirani od krađe glasova u vrijeme Slobodana Miloševića.

Naposljetku, današnja opozicija u Srbiji kao da je zaboravila i pouku iz 1990-ih da moraju da imaju svoju mrežu, partijsku infrastrukrutu po dubini u cijeloj zemlji, jer samo to obezbjeđuje kvalitetnu kontrolu izbora i preventivu od krađe glasova. Imajući sve to u vidu, režim se aktivnije može uzdrmati samo velikim brojem ljudi u javnom prostoru, kombinovanim sa pritiscima spolja.

I najzad, ključno pitanje – da li će opozicija verifikovati svoje mandate u skupštinama i time faktički legitimisati, nasilnim metodama, postignute izborne rezultate?

je koja se mora staviti u ulogu zaštitinika svih građana koji su ugroženi takvom politikom vlade. Uostalom, da vidimo i taj nominalno ljevičarski segment u orijentaciji crnogorskih opozicionih partija.

Naposljetku, a nikako najmanje važno. Opozicione partije u Crnoj Gori moraju da prestanu da se nadaju ili da očekuju brz povratak na vlast, posebno u vidu obećanja koje im povremeno nudi premijer Spajić.

On takva obećanja koristi da bi pacifikovao opozicioni otpor, ali i da bi homogenizovao svoju koaliciju. Tim manipulacijama on jača poziciju u vladajućoj prosrpskoj koaliciji, ali i anestezira bilo kakav ozbiljan opozicioni otpor.

Dok taj otpor ne bude jasan i efikasan, dok ne bude u stanju da mobiliše značajne društvene slojeve – budite sigurani da ni ,,zapadni partneri“ neće vidjeti nikakav problem u Crnoj Gori. Stalno ponavljam riječi američkog predsjednika Bajdena, povodom povlačenja trupa iz Avganistana: Ako se sami ne borite za svoju zemlju, neće to učiniti ni Amerikanci. Naposljetku, to je ispravna logika. Kakva vi očekivanja imate od zapadnih vlada, ako poruka koju crnogorsko društvo i opozicija šalju glasi da je stanje sasvim redovno. Spolja gledano, u Crnoj Gori ne postoji trenutno nijedan gorući problem. Postoje neslaganja, što je uobičajeno, koja se vrlo mirno razrješavaju u parlamentarnim debatama.

To je poruka koja o Crnoj Gori ide u svijet, pre svega, zahvaljujući opozicionom djelovanju. Ako mislite da je to mjera, onda imate veoma dobru opoziciju.

Marija JOVIĆEVIĆ

Prednost daju kandidatima sa iskustvom u popisu i statističkim istraživanjima PODGORICA – Uprava za statistiku raspisala je javni oglas za izbor operatera za unos podataka prikupljenih tokom popisa stanovništva, domaćinstava i stanova koji je u Crnoj Gori održan u periodu od 3. do 28. decembra minule godine.

Uslovi za odabir prijavljenih kandidata biće, kako je saopšteno iz Monstata, to da su državljani Crne Gore, da su punoljetni, nezaposleni ili studenti, te da imaju završenu najmanje četvorogodišnju srednju školu.

- Prednost pri odabiru imaće osobe koje imaju iskustvo u popisu ili u sprovođenju statističkog istraživanja – navedeno je u saopštenju Monstata.

Iz te institucije građane podsjećaju i da je, shodno Zakonu o popisu, jedino Uprava za sta-

tistiku nadležna za objavu rezultata popisa.

- U tom smislu javnost je već informisana da će preliminarni rezultati popisa biti objavljeni 25. januara 2024. godine. Objave podataka popisa od strane bilo koje druge organizacije, pojedinca ili medija predstavljaju dezinformisanje javnosti i stvaraju konfuziju kod korisnika - navedeno je u saopštenju.

Iz Monstata su zato sve zainteresovane aktere u ovom procesu pozvali da se suzdrže od objave bilo kakvih podataka popisa ukoliko njihov izvor nije Uprava za statistiku.

- Uz zahvalnost na dosadašnjem objektivnom izvještavanju, nadamo se razumijevanju i strpljenju u narednim fazama ove statističke akcije – zaključuje se u saopštenju Monstata.

Đ.Ć.

Socijalistička narodna partija hvali vlastiti poslanički klub

Tvrde da su Kaluđerović i Božović unaprijedili standard građana?!

PODGORICA – Kada sumiramo prvih 50 dana rada poslaničkog tima SNP-a u parlamentu, vidimo nepokolebljivo zalaganje za unapređenje životnog standarda građana Crne Gore. Rad poslanika SNP-a Slađane Kaluđerović i Bogdana Božovića dokaz su naše brige i posvećenosti građanima, kazali su u Socijalističkoj narodnoj partiji.

U toj stranci kažu da su uspješno izmijenili Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, i tako direktno podržali 80 bivših radnika rudarsko-metalurškog sektora. To je, kako kažu u SNP-u, važan korak prema ispravljanju nepravdi iz prošlosti i poboljšanju života onih koji su svoj radni i životni vijek posvetili izgradnji industrije naše zemlje.

Usvajanje amandmana na Zakon o elektronskim komunikacijama doprinos je, ističu u SNP-u, očuvanju stručnog ka-

dra i većoj konkurentnosti sa privatnim sektorom na tržištu elektronskih komunikacija.

- Uvijek smo u fokusu imali stvaranje uslova za bolji život, a to znači i izgradnju lokalne infrastrukture. Projekat asfaltiranja puta u dužini od tri kilometra u naselju Lipovo u Kolašinu, vrijedan 210.000 eura je dobar primjer. Adaptacija trga ispred Doma zdravlja u Andrijevici i asfaltiranje puteva u selu Đuliće još su jedan od primjera naše posvećenosti lokalnom razvoju. Ovi projekti, vrijedni 73.500 eura i 100.000 eura, ne samo da naselja čine ljepšim, već i stvaraju efektivno bolji kvalitet života za građane - navedeno je u saopštenju SNP-a.

U toj partiji ističu da je ulaganje u seosku infrastrukturu od vitalnog značaja za pružanje podrške crnogorskim poljoprivrednicima i osiguravanje da niti jedan dio Crne Gore ne bude izostavljen ili zaboravljen. R.P.

Ekonomija

Četvrtak, 11. januar 2024.

Vektra Jakić

Vektra Jakić u blokadi devet godina, duguje 20,7 miliona Sudija Nemanja Popović je pozvao povjerioce da u roku od 30 dana prijave potraživanja i zakazao prvi sastanak povjerilaca za 5. februar, a deset dana kasnije i ročište za ispitivanje potraživanja PODGORICA – Stečajna upravnica Brankica Mosurović, koja je metodom slučajnog izbora imenovana u postupku stečaja Vektre Jakić, tražila je da se razriješi ove dužnosti, pa je umjesto nje imenovan Miloš Popović.

Privredni sud je krajem decembra prošle godine usvojio zahtjev Uprave prihoda i carina (UPIC) iz oktobra 2021. godine i otvorio stečaj u ovoj kompaniji zbog poreskog duga. Sudija Nemanja Popović je pozvao povjerioce da u roku od 30 dana prijave potraživanja i zakazao prvi sastanak povjerilaca za 5. februar, a deset dana kasnije i ročište za ispitivanje potraživanja.

Igra sa Upravnim sudom

UPIC je tražio stečaj zbog duga od 7,4 miliona eura na osnovu rješenja iz 2019. i 2020. godine o prinudnoj naplati. U tom trenutku račun Vektre Jakić bio je blokiran na 19,5 miliona od aprila 2015. godi-

ne. Osim toga su ukazali i da je ova kompanija obustavila djelatnost i da nema prihoda, zbog čega ne može da realizuje obaveze.

Iz Vektre Jakić su ukazivali da rješenja o prinudnoj naplati nijesu pravosnažna, jer je u toku postupak pred Upravnim sudom, te da se sprovodi prinudna naplata na osnovu rješenja o reprogramu za naknade za šume koje je UPIC ukinuo. Smatraju da treba ili obustaviti prinudnu naplatu, ili povući tužbu. Isticali su da nije utvrđeno stvarno stanje duga, te da je prethodno pitanje postupka koji su oni pokrenuli protiv države u vezi posebne koncesione naknade za šume. Osim toga, pokrenuli su upravni postupak i protiv Ministarstva poljoprivrede zbog oduzimanja koncesije, koja je usvojena, i rješenje o raskidu ugovora poništeno je kao nezakonito.

Odluka

-Sud je cijenio da je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnio povjeri-

lac za dospjeli, a nenamireni dug u ukupnom iznosu od 7.432.780,31 euro, za koji je priložio odgovarajuće isprave, dakle konkretna rješenja, a koji su izvedeni i kao dokaz u toku postupka – navodi se u odluci suda o otvaranju stečaja.

Sud je utvrdio da je Vektra Jakić na duži period obustavila sva plaćanja, a kako UPIC ni 45 dana od početka prinudne naplate nije uspio da naplati dug, ispunjeni su zakonom predviđeni stečajni razlozi.

- Utvrđeno je da ukupan iznos i struktura blokade, prema podacima CBCG, na dan 8. februara 2023. godine, iznosi 20.720.101,33 eura, kao i da dužnik, osim predlagačima, duguje i drugim povjeriocima, kako prije, tako i nakon blokade predlagača. Osim toga, sud je posebno cijenio i okolnost da zakonski zastupnik dužnika u toku postupka nije osporio da postoji dug prema predlagaču, niti je dostavio dokaz da ga je izmirio– navodi se u odluci o otvaranju stečaja.

M. Lk.

Najnovije prognoze Svjetske banke za Crnu Goru

Očekuju rast od 3,2 odsto PODGORICA – Svjetska banka (SB) je u najnovijem izvještaju blago povisila procjenu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu na 3,2 odsto.

U najnovijem izvještaju o globalnim ekonomskim izgledima, u koji je agencija Mina biznis imala uvid, crnogorska ekonomija bi u ovoj godini trebalo da ojača 3,2 odsto, što je 0,1 procentni poen više u odnosu na junski izvještaj. U najnovijem izvje-

štaju, SB prognozira rast crnogorske ekonomije u narednoj godini 3,1 odsto, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na junske prognoze.

Crnogorska ekonomija je u prošloj godini, prema procjenama SB ojačala 4,8 odsto, što je više u odnosu na jun kada se prognozirao rast od 3,4 odsto.

Privreda eurozone trebalo bi da u ovoj godini poraste samo 0,7 posto, otprilike upola slabije nego što je banka prognozirala prošlog ljeta. U narednoj

4,8 odsto procijenjena lanjska stopa rasta BDP-a

godini, rast bi trebalo da ubrza na 1,6 odsto, što je 0,7 procentnih poena slabije nego što je banka prognozirala prošlog juna. S.P.

SDT podiglo optužnicu protiv Dragana Brkovića, njegovih SDT navodi da su Brkovići i Popović prilikom izvršenja plana reorganizacije Vektra Boke zloupotrijebili ovlašćenja u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za druga pravna lica i da su 5.075.346,19 eura koristili protivno njihovoj namjeni, te da su dio tog novca oprali PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podnijelo je optužnicu protiv vlasnika Vektre Dragana Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana, kao i direktora Milića Popovića, specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici.

Brkoviće i Popovića terete za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i pranje novca u kompaniji Vektra Boka Herceg Novi koju je Brković privatizovao 2007. godine.

-U postupku koji je prethodio podizanju optužnice, na nivou osnovane sumnje je utvrđeno da su okrivljeni od septembra 2017. do decembra 2019. godine, prilikom izvršenja plana reorganizacije privrednog društva ,,Vektra Boka“, kao odgovorna lica u privrednom društvu, zloupotrijebili svoja ovlašćenja u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za druga pravna lica i da su sredstva kojim je društvo raspolagalo u visini od 5.075.346,19 eura koristili protivno njihovoj namjeni i tako grubo povrijedili ovlašćenja u pogledu upravljanja, raspolaganja i korišćenja imovinom, a da su okrivljeni Dragan, Boris i Bojan Brković izvršili i pranje dijela novca, koji je pribavljen kao protivprav-

Optuženi z pronevjer miliona eu d. malidžan

ARHIVA POBJEDE

Promijenjen stečajni upravnik pljevaljske kompanije

Hapšenje Dragana Brkovića

na imovinska korist zloupotrebom ovlašćenja - saopštio je portparol SDT-a, specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Pokušali smo od Brkovića i Popovića da dobijemo komentar, ali nijesu odgovarali na naše pozive i poruke. Oni su u avgustu 2022. godine po nalogu SDT-a bili u pritvoru nešto više od dva mjeseca, nakon čega ih je Viši sud pustio da se brane sa slobode.

Brković je preko svoje druge kompanije Vektre Montenegro privatizovao HTP Boka 2007. godine, kada mu je država prodala 59 odsto akcija za 22,2 miliona eura uz najavu investiranja najmanje 50 miliona eura. Bivši radnici Vektra Boke su u više navrata podnosili krivične prijave protiv kompletnog menadžmenta i tražili da se preispita ova privatizacija, a jedan od njihovih predstavnika Đorđe Rajak je ukazivao da mnogima od njih nije povezan staž čak 15 godina, zbog čega ne mogu da se penzionišu.

Brković nije sporio dug radnicima, pa je na jednoj od sjednica Komisije za kontrolu privatizacija u aprilu 2022. godine kazao da će im isplatiti pola

miliona eura, dok druge dugove nije priznavao, jer ih nije bilo u stečajnim spisima. Tada je tvrdio i da ga je Vlada prevarila, jer su tek naknadno saznali da je prikriveni gubitak 26 miliona, dug za radne sporove od 3,5 miliona, 27 miliona eura neusaglašenog kapitala, poreski dug od 557 hiljada, te da su pokrenuti brojni postupci restitucije nad imovinom vrijednom 15 miliona eura.

Brković je tu akviziciju ocijenio „najvećim promašajem u 48-godišnjoj poslovnoj karijeri“, jer je vjerovao državi i institucijama sistema, pa je tužio državu tražeći naknadu d. malidžan

6

Hapšenje Bojana Brkovića

Nekoliko mještana blokiralo odvoz uglja sa kopa Potrlica

Iz Rudnika uglja kriju cijenu otkupa kuća PODGORICA – Nekoliko mještana pljevaljskog sela Kalušići blokiralo je juče odvoz uglja iz kopa Potrlica do Termoelektrane Pljevlja kroz njihovo selo, nezadovoljni ponudom rukovodstva Rudnika uglja za otkup njihovih imanja, prenosi PV portal.

Zbog napredovanja rudarskih radova, Rudnik planira da otkupi imanja 15 porodica koja su na obodu kopa Potrlica. Mještanin Dubravko Vukojičić tvrdi da su zadovoljni samo ponuđenom cijenom kvadrata od 8,2 eura. Ne znaju, ističu, koliko će im plaćati kuće i pomoćne objekte.

-Rekli su da će nam cijene saopštiti kada potpišemo kod notara da pristajemo na njihovu ponudu. Pitali smo kome da se žalimo, oni su nam rekli da ne možemo nikome - kazao je Vukojičić koji ističe da će prekinuti blokadu čim im kažu cijenu otkupa objekata.

-Ovako ne možeo da angažujemo advokata jer ne znamo cijenu po kojoj su otkupili naše nepokretnosti - rekao je Vukojičić.

R.E.

Ekonomija

Četvrtak, 11. januar 2024.

7

sinova Borisa i Bojana i Milića Popovića Ministar energetike nastavio razgovore sa potencijalnim investitorima

štete od 5,24 miliona eura od državnih fondova od kojih je kupio akcije, ali je taj spor pravosnažno izgubio.

Vektra Boka je prvi put u stečaj otišla 2015. godine zbog četiri miliona eura duga prema CKB-u. Plan reorganizacije usvojen je dvije godine kasnije, a bilo je predviđeno da se prodajom dijela imovine obezbijede sredstva za namirenje povjerilaca.

Advokat radnika Jovan Pejović je početkom 2019. godine tvrdio da Brkovići netransparentno prodaju djelove imovine Vektra Boke i prebacuju novac na račune svojih drugih firmi. Radnici su tada tražili da tužilaštvo utvrdi da li je krajem 2018. godine imovina Vektra Boke na plaži Žanjic prodata za 4,3 miliona eura i gdje su sada ta sredstva, jer su računi firme u blokadi zbog duga od 9 hiljada eura. Izvršni direktor NVO Udruženje za implementaciju prava Ranko Martinović tada je tvrdio da je 4. oktobra 2018. potpisan ugovor o prodaji restorana Žanjic, na osnovu neposredne pogodbe da podgoričkom firmom ,,Marka“ za 1.106.235 eura, ali da taj novac nije legao na račun Vektra Boke.

Vektra Boka je do 2019. godi-

Advokat radnika Jovan Pejović je početkom 2019. godine tvrdio da Brkovići netransparentno prodaju djelove imovine Vektra Boke i prebacuju novac na račune svojih drugih firmi. Radnici su tada tvrdili da se radi o 4,3 miliona eura, dok je izvršni direktor NVO Udruženje za implementaciju prava Ranko Martinović precizirao da je 4. oktobra 2018. potpisan ugovor o prodaji restorana Žanjic, na osnovu neposredne pogodbe sa podgoričkom firmom ,,Marka“ za 1.106.235 eura, ali da taj novac nije legao na račun Vektra Boke ne prodala poslovni prostor bivše Službe računovodstva u Njegoševoj ulici i glavnu Autobusku stanicu. Hotel Tamaris je srušen, hoteli Igalo i stari hotel Boka devastirani, a jedino je radio hotel Plaža. Brkovićima je dozvoljena prodaja restorana Galeb, motela Dubrava i Borići, zemljište na Rosama i Njivicama i u naselju Topla. Te je godine Savjet zabranio prodaju preostalih hotela ove kompanije.

U toku je i postupak uvođenja drugog stečaja u Vektra Boku, ali se čeka odluka po njihovom zahtjevu za izuzeće sudije Nemanje Popovića. To je četvrti put da traže izuzeće, pa su izuzete sudije Dragan Vučević i Ivan Kovačević, dok je zahtjev za izuzeće Zorana Ašanina odbijen. I u ovom slučaju stečaj traži Uprava prihoda i carina zbog kršenja plana reorganizacije i poreskog duga. Na posljednjem ročištu je zastupnik Vektre Ranko Grbavac ustvrdio da je Brković, preko partnera, obezbijedio 30 miliona eura za napaltu potraživanja OTP banke i Uprave. Kazao je da su dobili garanciju na 19,8 miliona i pismo namjere na iznos od 11,5 miliona eura. Kako sudija Popović nije prihvatio njegov zahtjev za odlaganje kako bi se ta uplata realizovala, Grbavac je tražio i njegovo izuzeće.

M.Lk. – J.R.

Mujović o Željezari pregovarao sa veletrgovcima iz Beča Saša Mujović je razgovarao sa predstavnicima bečke kompanije Safin Handelsges, u kojoj je ključna osoba Oleg Demidkin, diplomirani pravnik sa Lomonosova, a koja se bavi trgovinom na veliko metalima i rudom gov.me

za ru pet ura

PODGORICA - Crna Gora će u narednom periodu realizovati kapitalne infrastrukturne projekte u energetici i saobraćaju, saopštio je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović na sastanku sa predstavnicima kompanije Safin Handelsges, koji su iskazali interesovanje za Željezaru.

Sjedište ove kompanije sa ruskim kapitalom je u Beču, a ključna osoba (direktor) firme je Oleg Demidkin. Registrovana je za trgovinu na veliko metalima i rudama.

Kako je saopšteno iz resornog ministarstva, riječ je o kompaniji sa tradicijom dugom 30 godina.

Simbol u ponudi

-Mujović je, s obzirom na intenzivne infrastrukturne projekte koji će se realizovati u narednih pet godina, naveo da je zadatak i ambicija Vlade da se maksimalno koriste domaći resursi i proizvodi i u tome prepozna šansa za razvoj domaćih proizvodnih kapaciteta, naročito u oblasti proizvodnje čelika, kamena, cementa – navodi se u saopštenju.

Takođe se ističe da je za te procese važno imati ozbiljne i renomirane partnere.

-Željezara je jedan od simbola Crne Gore, velika kompanija sa značajnim rezultatima u bivšoj Jugoslaviji i sa proizvodima čiji kvalitet je i danas prepoznat i cijenjen.

Svjesni prednosti i mana, neadekvatnog ulaganja u opremu i postrojenja u posljednjoj deceniji, ipak smatram da nam geopolitička situacija i trendovi na tržištu čelika idu u prilog - istakao je Mujović.

Mujović juče sa predstavnicima Safin Handelsgesa

U saopštenju se navodi da su predstavnici kompanije Safin Handelsges „prezentovali Mujoviću svoje viđenje budućeg poslovanja Željezare i naglasili da su već obišli preduzeće i postrojenja i da imaju jasnu sliku o potencijalima, ali i nedostacima“.

-Imajući u vidu dugu poslovnu tradiciju koju ova kompanija ima na tržištu čelika, kao i stabilno poslovanje i likvidnost, istakli su da vide potencijalno dobru poslovnu priliku i da će svakako dostaviti pismo namjere i svoj prijedlog budućeg partnerstva - navodi se u saopštenju.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici radnika Željezare, koji su kroz razgovor sa predstavnicima kompanije iskazali spremnost da uposle sve svoje kapacitete i doprinesu „ozdravljenju“ preduzeća.

Diplomatska aktivnost

-Diplomatska aktivnost ministra Mujovića na promoci-

ji javnog poziva za davanje u zakup Čeličane i Kovačnice koji je raspisala Elektroprivreda dovela je do velikog odziva zainteresovanih ulagača - poručili su iz Ministarstva.

Mujović se, kako je saopšteno iz Ministarstva, susreo i s predstavnicima luksemburške kompanije Duferco, registrovane za trgovinu, proizvodnju, uvoz i izvoz čelika. Organizovan je susret i sa predstavnicima firme Trasteel, za koju iz Ministarstva tvrde da je izraelska, ali pretraga na Guglu pokazuje samo jednu takvu firmu, kojoj je sjedište u Luganu, Švajcarska, a registrovana je kao dobavljač industrijske opreme. Ministar je 22. decembra razgovarao sa predstavnicima švedskih kompanija Uber Nordic i Kvalitetsbygg, koje je preporučio savjetnik predsjednika države Aleksandar Stijović, a koje se bave renoviranjem stanova.

EPCG je 11. decembra prošle godine objavila konkurs za

iznajmljivanje pogona Željezare, koji je otvoren do 25. januara. EPCG je u februaru prošle godine osnovala kćerku kompaniju EPCG Željezaru, koja se nekoliko mjeseci nakon formiranja nalazi u velikim finansijskim problemima, nakon što su njenu imovinu kupili za 20 miliona eura od turske Tosjali grupe.

Novoizabrana izvršna direktorica EPCG Željezare Nikšić Nevenka Janković saopštila je u utorak da je situacija u tom preduzeću izuzetno teška i da se očekuje negativan poslovni rezultat, koji će ,,biti znatno lošiji u odnosu na najpesimističnija očekivanja“.

-To dovoljno govori u kakvom je stanju ova kompanija. U saznanju sam da je odmah poslije Nove godine izvršena blokada računa ove kompanije od nekih dobavljača. Na osnovu svih ovih podataka možete da zaključite da je fabrika u zabrinjavajućem stanju - kazala je Janković.

S.P.

PODGORICA – Na jučerašnjoj konstitutivnoj sjednici Odbora direktora Air Montenegra jednoglasnom odlukom za predsjednika je izabran Tihomir Dragaš (Pokret ,,Evropa sad“), saopšteno je iz državne avio-kompanije.

Vlada je 29. decembra prošle godine imenovala novi Odbor direktora nacionalnog avio-prevoznika u kojem su pored Dragaša i Vukadin Stojano-

m. babović

Održana konstitutivna sjednica Odbora direktora Air Montenegra

Za predsjednika borda izabran Tihomir Dragaš vić, Mitar Šušić, Aleksandra Gardašević-Slavuljica i Danilo Popović. Vlada je 23. novembra prošle godine razriješila Odbor direktora te kompanije koji

su činili Pavle Ljesar, Orhan Hodžić, Suad Đelović, Danilo Marković i Mersad Mujević.

Prvom dijelu sjednice prisustvovao je ministar saobraćaja

i pomorstva Filip Radulović, koji je istakao zadovoljstvo zbog personalnog i profesionalnog sastava novog Odbora direktora, vjerujući da će

članovi dati značajan doprinos daljem razvoju kompanije i brendiranju Crne Gore kao destinacije velikog potencijala. S.P.

Tihomir Dragaš

8

Ekonomija

Četvrtak, 11. januar 2024.

Vlasnici stanova ,,Lamele C“ sastali se sa ministrom urbanizma Jankom Odovićem PODGORICA - Vlasnici stanova ,,Lamele C“, stambene zgrade u naselju Zabjelo u Podgorici, i ministar Janko Odović nijesu postigli dogovor na jučerašnjem sastanku.

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine su rekli novinarima da su im ponudili pravnu pomoć i podršku, kako bi od investitora, firme ,,PS Gradnja“, naplatili novac koji su uložili u stanove.

Tu su ponudu odbili, jer bi, kaže jedan od vlasnika stanova Danilo Pejović, trebalo da čekaju četiri godine do konkretnijeg rješenja.

Stanari neće da gone investitora, država ruši zgradu

tiri godine, a onda sam ga pitao gdje ćemo mi biti za četiri godine – rekao je Pejović nakon sastanka.

Odović je potvrdio da su vlasnicima stanova ponudili pravnu i svaku drugu podršku, kako bi se obeštetili od lica od kojeg su kupili stan.

- Odbili su takvu pomoć i tražili su da ,,Lamela C“ ostane kakva jeste, odnosno da se radovi nastave, da se vrati stari detaljni urbanistički plan (DUP). Po tom DUP-u, dozvoljena su bila četiri sprata, tako da ne postoji teoretska šansa, ni po jednom DUP-u, da bi ova zgrada mogla biti legalizovana. Jedina pravna situacija je da la-

mela, u skladu sa rješenjem i zakonima, bude srušena u nekom narednom periodu - rekao je Odović.

Odgovarajući na komentare vlasnika stana u spornoj lameli Igora Dunaja, Odović je rekao da mu nije svejedno da ruši nečiji dom.

- Ali u ovoj zgradi ljudi ne žive, a biće sigurno situacija da se ruši i gdje ljudi žive. Liježem svako veče sa tom mišlju i sa tom mišlju se budim. Država je zatajila u prethodnom periodu, država je trebalo čim je nešto počelo da se gradi, da ruši - kazao je on i dodao da će u narednom periodu biti tako

Rješenje o rušenju ostaje

d. malidžan

Vlasnicima stanova ,,Lamele C“ ponuđena je pravna pomoć Traže da se nastavi gradnja i podrška, kako - Rekao nam je ako hoćete, možemo vam pružiti pravnu po- bi od investitora, moć, ako nemate advokata, firme ,,PS Gradnja“, možemo mi da ga angažujemo, da povratite novac od in- naplatili novac vestitora. Pitali smo možemo koji su uložili u li da dobijemo neke druge kvadrate i koliko će da traje taj po- stanove, međutim stupak. Trajaće minimum če- oni su to odbili

govim riječima, da se vide i finansijski tokovi svih koji su učestvovali u tom poslu.

,,Lamela C“

i da će, prema novoj sistematizaciji, mobilni timovi obilaziti Crnu Goru i da je povećan broj inspektora sa 37 na 100.

- Koji će morati da idu i kontrolišu upravo to, kad vide da je neki zid počeo da se gradi imate li građevinsku dozvolu za to, prijavu gradnje, projekat... Nemate? Ide zaštita prostora i to se ruši. Moramo početi da se ponašamo odgo-

vorno, i prema sebi i prema prostoru, ali i prema ljudima, kao država - rekao je Odović.

Vlasnici stanova više puta su naveli da su oni nakon kupovine upisali nekretnine iz sporne lamele u katastar. Odović je ranije najavio da će zbog toga tražiti da se utvrdi odgovornost zaposlenih koji su to omogućili, a juče je rekao da su takvi postupci pokrenuti.

- Pokrenuti su postupci prema zaposlenima u Upravi za katastar, kojima će se nadzorom i kontrolom zakonitosti rada utvrditi kako je došlo do nedozvoljenih promjena u katastru. Neko će za to morati da odgovara, što se mene tiče, i krivično - rekao je on i dodao da će prijave biti podnijete i tužilaštvu.

Zanimljivo će biti, prema nje-

- Uključujući i zaposlene u katastru, da vidimo da li je tu bilo nekih promjena, a koliko sam upoznat, tu je bilo i te kako i plaćanja u gotovini, kovertama... - kazao je Odović.

Resorno ministarstvo donijelo je 5. decembra prošle godine rješenje kojim je dozvoljeno rušenje po rješenju iz marta 2019. godine. Nakon toga, investitor je najavio da će sam srušiti objekat, što nije uradio 20. decembra prošle godine, tvrdeći da treba čekati da taj predmet riješi Upravni sud po njegovoj žalbi.

Saopšteno je da je toga dana izostala podrška Centra za socijalni rad, a iz Urbanističko-građevinske inspekcije medije su obavijestili da je na rješenje inspektora uložena žalba Upravnom sudu i da bi postupanje prije odluke suda moglo da košta državu.

Prema podacima Centralne banke na dan 31. decembar 2023. ,,PS Gradnja“ je imala blokiran račun na iznos 515 hiljada eura, a blokada traje 1.196 dana.

Ministar Odović je nedavno u intervjuu Pobjedi kazao da će se rušenje ,,Lamele C“ realizovati, a da će se novim zakonom stati na put nelegalnoj gradnji i da će u tom cilju raditi na uspostavljanju državnog informacionog sistema koji će sadržati sve podatke i informacije za praćenje stanja u prostoru, izradu planskih dokumenata, registar planskih dokumenata procedura vezanih za izgradnju objekata i dr.

N. K.

Objavljena lista 1.000 najvećih zarada isplaćenih u decembru prošle godine, bez zaposlenih u RTCG i Univerzitetu Crne Gore

Najplaćeniji vrhovni državni tužilac, pa onda ljekari tom načelnik odjeljenja u KBC Kotor - 3.658,10 eura, a šesti je ljekar supspecijalista u bolnici u Meljinama - 3.645,56 eura.

Sedmu najveću platu ima glavni specijalni tužilac - 3.600,63 eura, osmi je ljekar supspe-

doktori

Među prvih deset najplaćenijih javnih funkcionera dominiraju ljekari.

Od njih šest sa vrha liste, najplaćeniji je načelnik odjeljenja Kliničko-bolničkog centra u Kotoru sa 3.955 eura. Slijedi predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore sa platom od 3.801 eurom.

Na četvrtom mjestu je ljekar specijalista u bolnici u Meljinama - 3.773,72 eura, na pe-

cijalista u bolnici u Baru sa 3.526,30 eura, deveti je načelnik u bolnici u Baru sa 3.482,12 eura, a deseti doktor u timu Hitne medicinske pomoći sa 3.453,77 eura.

Na jedanaestom mjestu je lje-

kar specijalista bolnice Kotor Meljine sa 3.446, zatim slijede rukovodilac jedinice - doktor u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć 3.438, ljekar specijalista bolnice Kotor - Meljine 3.446, rukovodilac jedinice ministarstvo finansija

Podgorica - Ministarstvo finansija objavilo je listu 1.000 najvećih neto zarada isplaćenih u decembru 2023. Prema dokumentu, najveću platu ima vrhovni državni tužilac i ona iznosi 3.997, 07 eura, dok se posljednja na listi MF-a nalazi zarada predsjednika Vlade koja iznosi 1.813, 68 eura.

Dio liste najplaćenijih funkcionera

- doktor u timu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć 3.439, načelnik bolnice Bar 3.407, načelnik Kliničkog centra 3.407, direktor Kliničkog centra Berane 3.390, državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu 3.389, predsjednik Apelacionog suda 3.351, ljekar specijalista u KCCG 3.345, ljekar specijalista u bolnici Bar 3.344, šef službe za anesteziju i reanimaciju bolnice Bijelo Polje 3.330, državni tužilac u VDT 3.319, šef radiološke službe KCCG 3.286, sudija u Višem sudu u Podgorici 3.256...

sudije

Sudije u osnovnim sudovima imaju u prosjeku plate oko 2.000 eura, kao i poslanici u Skupštini i Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa, sudije Višeg, Privrednog suda, načelnik Državne revizorske institucije, izabrani doktori domova zdravlja, rukovodioci stanica Ministarstva unutrašnjih poslova…

- U decembru 2023. godine iz budžeta, u skladu sa metodologijom vremenskog usklađivanja, prema preliminarnim podacima, sa budžetske pozi-

cije bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca, izvršeno je plaćanje u iznosu od oko 63 miliona eura - navodi se u saopštenju MF-a objavljenom na sajtu Vlade.

U cilju transparentnog izvještavanja o trošenju budžetskih sredstava u dijelu izdvajanja za zarade, iz MF-a su dali tabelarni prikaz 1.000 najvećih neto zarada isplaćenih u decembru 2023. godine sa izdatka ,,Bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca“.

- Napominjemo da u navedenoj tabeli nijesu naknade koje primaju zaposleni u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i zaposleni u međunarodnim misijama Ministarstva odbrane - ukazuju iz resora.

Takođe, kako ističu, navedenim prikazom nijesu obuhvaćene ni zarade zaposlenih u potrošačkim jedinicama kojima se sredstva iz budžeta Crne Gore odobravaju sa pozicije transfera: Univerzitet Crne Gore i RTCG. Iz MF-a napominju da će od sljedećeg mjeseca biti dat prikaz i za te potrošačke jedinice.

N. K.

Hronika

Četvrtak, 11. januar 2024.

9

Iz Uprave policije upozorili na organizovanu grupu koja provaljuje u stanove u podgoričkim naseljima m. babović

U Bloku 5 i 6 obijeno nekoliko stanova sa blind vratima PODGORICA – Nekoliko stanova koji su imali blind vrata u Bloku pet i šest obijeno je proteklih dana, a za počiniocima se intenzivno traga, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije.

Zgrade u Bloku 6

Nepoznate osobe ušle su u nekoliko stanova, ispremetale stvari i odnijele novac, nakit i druge vrijedne predmete.

Kako je Pobjedi nezvanično potvrđeno iz policije, radi se o više dobro organizovanih i

Brazilska policija pronašla lažna dokumenta pored škaljarca osumnjičenog za ubistvo Baranina Andrije Mrdaka

PODGORICA – Muškarac kod kojeg je brazilska policija pronašla dokumenta na ime Dejan Kovač, a za kojeg se vjeruje da je Pančevac Darko Gejsler, kojeg su crnogorske vlasti tražile devet godina zbog ubistva Andrije Mrdaka, ubijen je 5. januara u naselju Embare na obali Sao Paula.

Zvanične potvrde da je riječ o Gejsleru još nema, ali su srpski mediji, pozivajući se na brazilske portale, objavili fotografiju Gejslera sa suprugom, koja je u trenutku likvidacije bila sa njim i djetetom.

Gejsleru se izgubio svaki trag nakon ubistva Mrdaka. Operativna saznanja crnogorskih istražitelja govorila su da je mrtav.

Srpski mediji, pozivajući se na brazilske portale, objavili su da je Gejsler koristio lažni identitet u Brazilu, gdje je zasnovao porodicu.

Gejsler je ubijen pred ženom i djetetom dok su vozili bicikle, a likvidaciju su zabilježile nadzorne kamere i snimak su objavili srpski portali.

društvene mreže

Gejsler ubijen nakon devet godina bjekstva

obučenih lica i zbog toga su stanari zamoljeni za dodatni oprez. Interesantno je da se radi o blind vratima kineske proizvodnje, zbog čega upozoravaju građane da ukoliko su u mogućnosti koriste sigurnosne kamere u ulazima.

-Već imamo određenih saznanja, prikupljamo dokaze, a značajni su nam i snimci sa nadzornih kamera za koje vjerujemo da će nam koristiti u identifikaciji počinilaca – kazali su Pobjedi iz policije.

A. R.

Nikšićka policija podnijela krivičnu prijavu za porodično nasilje

Terete je da je tupim predmetom udarila supruga u glavu NIKŠIĆ - Z.P. (41) uhapšena je zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

Ona je, kako se sumnja, 5. i 6. januara, verbalno i fizički napala vanbračnog supruga N.P. (47) u porodičnoj kući i tupim predmetom mu nanijela po-

vredu u predjelu glave.

- Z.P. je po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišena slobode za gore pomenuto krivično djelo, a njoj je sudija za istragu potom odredio pritvor u trajanju od 30 dana - saopšteno je iz Uprave policije.

C. H.

Uhapšene tri osobe zbog teške krađe

Provalili u džamiju i ukrali novac

Ubicu snimile nadzorne kamere

Kako se na snimku vidi, ubica je prišao s leđa Gejsleru i iz neposredne blizine u njega ispalio nekoliko hitaca iz vatrenog oružja dok je bio na biciklu sa djetetom. Biciklo je palo i odmah je pritrčala majka.

On je sa teškim ranama prevezen u bolnicu, gdje je kasnije preminuo.

Kako prenose brazilski me-

Uhapšena jedna osoba Dan nakon ubistva u Santosu policija je uhapsila muškarca koji je kod sebe imao hrvatska dokumenta na ime Darko Malić (42).

Kako je objavio srpski Kurir, pozivajući se na brazilske medije, on je uhapšen 6. januara, kao jedan od vođa kriminalne grupe koja je u Santosu prodavala drogu.

Prema navodima policije, agenti su otišli ​​u Kaminjo da Kapelu da izvrše pretres i u kući su zatekli Malića.

- On je spavao kada su agenti upali na imanje. Tokom pretresa zaplijenjeno je oko 190 grama hašiša, mobilni telefon, tablet, nešto novca, vaga za precizno mjerenje, lična karta Hrvatske kao i vizitkarta na ime Darko Malić - navode oni i dodaju da je tokom pretresa oko kuće bilo opsadno stanje.

Malić je, kako pišu mediji, odveden u pritvor, a zaplijenjena droga, kao i telefon i tablet poslati su na Kriminalistički institut na vještačenje.

Brazilski mediji za sada nijesu naveli da li hapšenje Malića ima bilo kakve veze sa likvidacijom Pančevca Darka Gejslera.

Gejsler sa suprugom

diji, Gejsler je navodno radio kao stolar, a njegove komšije su za njega rekle da je bio rezervisan i povučen.

U crnogorskim bezbjednosnim službama označen je bio kao pripadnik škaljarskog klana i direktni egzekutor ubistva Baranina Andrije Mrdaka.

Mrdak je ubijen prije deset godina ispred kapije Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, gdje je sa snahom Danijelom krenuo u posjetu bratu Nenadu.

Zločin se dogodio 25. decembra 2014. godine, oko 10.30 sati, ispred kapije zatvora u Spužu. Ubica je pucao iz pištolja „glok“, posebne serije, kojom raspolažu službenici policije, vojske i privatno obezbjeđenje.

Ubica je čekao Mrdaka sakriven ispod nadstrešnice autobuskog stajališta, nedaleko od kapije ZIKS-a, a nakon što je ubio Mrdaka, uputio se ka pomagaču, koji ga je čekao na motoru parkiranom nekoliko metara dalje.

Mrdak je navodno znao da će biti ubijen i to je mjesecima unazad govorio svojim prijateljima. To je bio i razlog što

je svuda išao naoružan vozeći se u blindiranom automobilu, koji je nekada koristio i njegov prijatelj Baranin Armin Muša Osmanagić.

Od zadobijenih povreda odmah je preminuo, a Gejsler i pomagač su se motorom uputili starim putem iz Danilovgrada ka Podgorici. Bježeći, umalo su se sudarili sa policijskim vozilom koje se kretalo iz grada ka ZIKS-u.

Andrija Mrdak bio je blizak prijatelj Armina Muše Osmanagića koji je ubijen 16. septembra iste godine iz snajpera u svom restoranu „Savoja“, u centru Bara. Ubijeni Mrdak slovio je za prvog Mušinog čovjeka i bio pored Osmanagića u vrijeme kada je on likvidiran.

Mrdak je stariji brat Nenada Mrdaka, zvanog Šone, koji je u Baru 27. maja 2014. godine ubio Mirka Mićića. Nenad je priznao ubistvo u Višem sudu tvrdeći da je to učinio iz straha, jer je više puta bio pretučen. Prema policijskim informacijama, Mićić je bio član grupe suprotstavljene onoj pokojnog Luke Đurovića, inače kuma Luke Bojovića.

A. R.

PODGORICA - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, rasvijetlili krivično djelo teška krađa koje je izvršeno na štetu

Skender Čauševe džamije i uhapsili tri osobe.

Uhapšeni su T.M. (20), L.R. (20) i A.M. (21).

Oni su, kako se sumnja, provalili u unutrašnjost džamije i otuđili određenu količinu novca iz kutije za priloge.

C.H.

Osumnjičeni za lažno prijavljivanje i sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje

Rožajac, bježeći od policije, oštetio službeno vozilo i porušio ogradu, srodnik preuzeo krivicu na sebe ROŽAJE - J.M. (31) i M.M. (44) iz Rožaja uhapšeni su zbog sumnje da su izvršili krivično djelo lažno prijavljivanje, odnosno sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

Rožajska policija je 7. januara uočila kretanje dva vozila na magistralnom putu iz pravca Dračenovac, koja su se, u cilju izbjegavanja kontrole, uputila alternativnim putem, nakon čega su se u jednom trenutku razdvojili.

- Nakon kraće potjere, a nakon što je na više znakova za zaustavljanje odbio da se zaustavi, vozač koji je upravljao vozilom „BMW“ se zaustavio, a potom naglo nastavio kreta-

nje iz pravca iz kojeg je došao.

On je prilikom bjekstva oštetio policijsko vozilo, porušio žičanu ogradu i drvene stubove - saopšteno je iz Uprave policije.

Rožajska policija je utvrdila da je vozilom upravljao M.M, koji je lociran i doveden u službene prostorije, gdje je tvrdio da on nije upravljao vozilom, već njegov srodnik J.M. J.M. je izjavio da je on upravljao vozilom „BMW“, čime je počinio krivično djelo lažno prijavljivanje. M.M. se sumnjiči za krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

Vozilo „BMW“ je oduzeto i biće predmet provjera. C. H.

10 Društvo

Četvrtak, 11. januar 2024.

D. MIHAJLOVIĆ

Uprava policije objavila podatke o porodičnom zlostavljanju za proteklih pet godina - više od 11.000 žrtava i 12 ubijenih

Voda došla do poda: Opština Bar najavila da će drenažnog rova, za koji očekuju da bi trebalo da spa

Raičević predala premijeru Spajiću prijedloge na protestu

Djeca svjedoci nasilja nevidljiva u statistici PODGORICA - U Crnoj Gori je u periodu od 2019. do 2023. godine registrovano 1.901 krivično djelo iz oblasti nasilja u porodici, koje je izvršilo 1.865 počinalaca na štetu 2.047 žrtava. Tokom istog perioda podnijeto je 7.638 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, protiv 7.507 počinilaca, na štetu 9.150 žrtava.

U istom periodu, evidentirano je 12 slučajeva nasilja u porodici sa smrtnom posljedicom - pet u 2019. godini, po dva u 2020, 2021. i 2022. i jedan u 2023. godini.

To su podaci koje je Uprava policije juče saopštila.

- Za nasilje nema opravdanja niti u jednoj situaciji i svako nasilje biće sankcionisano.

Obaveza je svih da učinimo da svima dom bude mjesto sigurnosti, a ne mjesto straha – poručeno je juče iz UP. Za Maju Raičević, izvršnu direktoricu Centra za ženska prava, organizacije koja već godinama upućuje nadležnim inicijative za izmjene zakona o zaštiti nasilja u porodici, ovi podaci nijesu iznenađenje. Ona ističe da je dobro što je policija počela da objavljuje objedinjene podatke jer oni na neki način omogućavaju praćenje trendova kada je u pitanju nasilje u porodici i nasilje nad ženama.

Raičević je istakla da je veoma zabrinjavajuće što je ukupan broj žrtava velik.

- Ovdje se govori otprilike o 2.000 žrtava krivičnih djela, ali moramo uzeti u obzir da najveći broj predmeta porodičnog nasilja završava u prekršajnom, tako da smo u prekršajnim postupcima imali oko 9.000 žrtava - dakle oko 11.000 žrtava za posljednih pet godina – kazala je Raičevič.

Naglasila je da to nije konačan broj jer veliki broj žrtava ne prijavljuje nasilje.

I iz UP upozoravaju da se većina nasilnih činova odvija unutar četiri zida, te da najčešće ostaje prećutkivano, ali uz ozbiljne i dugoročne posljedice kako za samu žrtvu, tako i za cjelokupno društvo. Ističu da

se porodično nasilje odvija kroz različite vidove psihičkog, fizičkog, seksualnog i materijalno-ekonomskog zlostavljanja.

Djeca žrtve

Ono što se ne smije zanemariti je i broj djece žrtava nasilja, kao i djece koja su mu svjedočila. Prema Istanbulskoj konvecniji djeca svjedoci nasilja, odnosno djeca koja žive u porodicama gdje se dešava nasilje, zapravo imaju isti status kao diretkne žrtve nasilja.

Raičević ističe da tu djecu naša statistika uopšte ne vidi.

- Tako da vjerujem da je ova brojka višestruko veća ako se uzmu u obzir djeca koja su svjedočila nasilju u porodici – kazala je ona.

Centar za ženska prava je inicirao proteste krajem prošle godine povodom prvostepene presude Višeg suda koji je osudio Dejana Nikolića na 12 godina zbog ubostva trudne supruge Zimrite Nerde, koju je prije nego što je usmrtio tukao osam sati, a čemu su prisustvovala i maloljetna djeca. Ljekari su joj u bolnici konstatovali pet teških tjelesnih povreda i 11 lakših, među kojima su i prelomi kostiju na rukama i na nozi. Međutim, Viši sud je presudio da to nije teško ubistvo, već nasilje u porodici. Zbog toga su organizovana dva protesta, a nevladine organizacije su i povodom ranijih ubistava organizovale proteste zbog neadekvatnih reakcija policije i tužilaštva, posebno kada se ubistvo dogodilo nakon višestrukih prijava i registrovanog nasilja.

Prema statistici Uprave policije pet žena je ubijeno ili preminulo nakon nasilja u 2019. godini, po dva slučaja su evidentirana u 2020, 2021. i 2022. i jedan u 2023. godini.

Raičević je Pobjedi kazala da je važno da kada se objavljuju podaci, oni budu rodno razvrstani. Trebalo bi da pokazuju pol žrtve jer to onda jasno ukazuje na pravu prirodu nasilja odnosno na njegovu dimenziju i na činjenicu da su žrtve nasilja najčešće žene i djeca.

- U svakom slučaju mi nasto-

jimo da alarmiramo institucije, naročito Vladu u smislu prioritizacije ovih predmeta.

Upravo smo zbog toga organizovali niz protesta kojima smo zahtijevali od Vlade da ispuni određene preporuke koje smo im poslali. Dobili smo obećanje od premijera da će uskoro biti organizovan sastanak na kome ćemo detaljno razovarati o našim prijedlozima i o onim problemima koje smo uočili u praksi, kada je u pitanju suzbijanje nasilja nad ženama i u porodici – kazala je ona Ipak, do tog poziva još uvijek nije došlo . Raičević je kazala da ga očekuju, a ukoliko ga ne dobiju da će inicirati sastanak.

- A ukoliko se i tada ne desi, očekuju nas dalji protesti – poručila je Raičević.

Statistika nasilja

Uprava policije je juče iznijela podatak da je tokom protekle godine počinjeno 454 krivična djela na štetu 517 žrtava, a podnijeto 1.562 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protiv 1.313 izvršilaca na štetu 1.916 žrtava.

Prethodne 2022. godine, registrovano je 480 krivičnih djela i 480 počinilaca krivičnih djela na štetu 517 žrtava, dok je podnijeto 1.600 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protiv 1.399 izvršilaca na štetu 1.913 žrtava.

Tokom 2021. godine registrovano je 325 krivičnih djela i 325 počinilaca krivičnih djela na štetu 373 žrtve, dok je podnijeto 1.454 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protiv 1.518 izvršilaca na štetu 1.706 žrtava. U 2020. godini registrovano je 320 krivičnih djela i 277 počinilaca krivičnih djela na štetu 300 žrtava, dok je podnijeto 1.474 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protiv 1.601 izvršioca na štetu 1.772 žrtve.

A 2019. godine registrovana su 322 krivična djela i 329 počinilaca krivičnih djela na štetu 340 žrtava, dok je podnijeto 1.548 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protiv 1.676 izvršilaca na štetu 1.843 žrtve.

J.MARTINOVIĆ

Dogodilo se ono na što je još u vrijeme izrade Studije zaštite 2020. godine upozoravalo Društvo maslinara Bar – da će „bazen“ koji nastaje zbog kamenog i betonskog obruča na platou na Mirovici ugroziti Staru maslinu. Iz Opštine očekuju da će radovi koji počinju za nekoliko dana riješiti problem PODGORICA - Stanje Stare masline na Mirovici, jedne od najstarijih u Evropi i na svijetu, zabrinjavajuće je, potvrđeno je juče iz Opštine Bar, koja je saopštila da će izgradnja drenažnog rova doprinijeti oporavku stabla koje je prošle godine počelo da se suši.

Zasićenost korijena vodom zbog neadekvatne drenaže terena ugrozila je Staru maslinu koja, prema stručnim analizama, datira iz 3. vijeka p.n.e. (stara je 2.248 godina), a od lani pokazuje simptome sušenja. To je bio povod da Opština Bar, nakon konsultovanja stručnjaka, prije pet mjeseci formira stručnu komisiju, čiji je cilj bio da ponudi konkretne opcije za spas jednog od najstarijih stabala ove biljke na Mediteranu, ujedno spomenika prirode i zaštićenog dobra, proglašenog 2020. godine.

OPŠTINA BAR

Stanje Stare ma je zabrinjavajuć

Stara maslina na Mirovici

Komisija za analizu stanja i predlaganja mjera od značaja za optimalan rast i razvoj stabla Stare masline 21. decembra prošle godine dostavila je predmjer radova za izgradnju drenažnog rova i odvođenje površinskih voda sa platoa Stare masline. To tijelo čine prof. dr Biljana Lazović iz Centra za suptropske kulture Bar, doc. dr Mirko Knežević iz Centra za zemljište i melioraciju, prof. dr Sreten Tomović sa Građevinskog fakulteta, dr Marija Markoč i Mirko Bujišić ispred Javne ustanove Kulturni centar Bar, koja upravlja ovim lokalitetom od 2011. godine.

Nakon toga je, kako je saopšteno iz Opštine, 25. decembra po hitnom postupku raspisan tender za izbor izvođača radova za realizaciju predloženih mjera.

Ugovor sa izvođačem potpisan je juče, a nadzor radova vrijednih blizu 29.000 eura će obavljati komisija.

Iz Opštine očekuju da će te mjere lokalne uprave i stručnjaka doprinijeti poboljšanju zdrav-

stvenog stanja Stare masline.

-Posebno uzimajući u obzir da je nakon ugradnje i pražnjenja piziometra konstatovan određeni napredak u njenom zdravstvenom stanju, što govori u prilog tome da su planirani radovi na izgradnji drenažnog rova trajno rješenje – kazali su iz Opštine.

Alarm bez reakcije

Iako je na lošu drenažu terena i opasnost od prevelike zasićenosti korijena vodom ukazivano i prije nego što je Stara maslina postala zaštićeno prirodno dobro – spomenik prirode, do sredine prošle godine nije bilo konkretnih poteza zvaničnika da se to stanje sanira.

Stara maslina je od 2020. godine proglašena za spomenik prirode i zaštićeno prirodno dobro, a sastavni dio te odluke bila je i Studija zaštite – prijedlog za stavljanje pod zaštitu stabla Stare masline, koji je tada pripremila Agencija za zaštitu prirode i životne sredine. Njen cilj je bio da se stablo sačuva spre-

Pripreme za drugi krug glasanja u plenumu, Odbor za politički sistem zakazao sjednicu

Kandidate za VDT saslušavaće 17. januara PODGORICA – Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu intervjuisaće naredne srijede sve kandidate za vrhovnog državnog tužioca (VDT) koji su se javili na konkurs iz januara prošle godine, a nakon što bivša v. d. VDT-a Maja Jovanović nije u Skupštini Crne Gore 21. decembra u prvom krugu glasanja dobila potreb-

nu dvotrećinsku podršku poslanika.

Tokom glasanja na kojem je učestvovalo 54 poslanika, šest je bilo za, dok je njih 48 bilo uzdržano. Nakon što Skupština nije prihvatila prijedlog Tužilačkog savjeta za izbor Jovanović na poziciju VDT-a, parlament će moći u drugom krugu glasanja, kada je za izbor neophodno obezbijediti

tropetinsku većinu, odnosno podršku 49 poslanika, da se izjasni o njoj i drugim kandidatima za VDT-a.

Osim Jovanović, koja je od februara 2022. do februara prošle godine bila vršiteljka dužnosti VDT-a, na konkurs za izbor VDT-a javili su se i sutkinja Suzana Mugoša, koja je prošla medijsko-politički linč u, novim vlastima, uslužnim medijima i tako ostala bez realnih šansi, i pravnik Milorad Marković kojeg, iako je bez ikakvog tužilačkog iskustva, forsira parlamentrana većina.

D.M.

Društvo

Četvrtak, 11. januar 2024.

asline će

čavanjem procesa degradacije, unapređivanjem statusa kroz stručni pristup koji podrazumijeva proučavanje i praćenje stanja tokom vremena.

Kako je navedeno juče iz Opštine, „prema informacijama kojima raspolažu“, Javna ustanova Kulturni centar Bar je 2020. godine sa NVO Društvo maslinara Bar zaključila ugovor o kontinuiranom održavanju stabla Stare masline.

Navode, međutim, da predmet ugovora, kao i prava, obaveze i odgovornost koji proističu iz njega „nijesu poznati Opštini Bar, odnosno nadležnim organima i službama lokalne uprave“.

Predsjednik NVO Društvo maslinara Ćazim Alković potvrdio je da je Stara maslina u lošem stanju. On je ukazao na to da je Društvo, u skladu sa smjernicama i preporukama Biotehničkog fakulteta, sprovodilo zaštitu Stare masline do 2023. godine i to na volonterskoj osnovi, sa ciljem očuvanja simbola Bara.

Alković ističe da se njihovo djelovanje manifestovalo kroz primjenu konkretnih mjera predviđenih Studijom zaštite kako bi se stablo sačuvalo od bolesti, redovno održavalo i njegovalo.

Problematično rješenje

Navodi, mađutim, da za apele Društva maslinara na problem skupljanja vode na platou, potencirane i prilikom izrade Studije 2020. godine, nije bilo sluha, niti je na njihove sugestije ikada odgovoreno.

U tom zvaničnom obraćanju Alković je tada naveo da treba razmotriti mogućnost da se Stara maslina oslobodi „okova“ mermera i betona. Upozoreno je da je takvim rješenjem platoa na Mirovici napravljen „bazen“ koji sakuplja velike količine vode koja šteti korjenovom sistemu, što može dovesti do trajnih posljedica.

-Tokom ljeta beton i mermer se griju, pa i tako štete Staroj maslini – navedeno je u obraćanju Društva maslinara 27. oktobra 2020. Sekretarijatu za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine u formi zvaničnih prijedloga i sugestija revizije na nacrt akata Studije zaštite.

Alković je podsjetio da su prošle godine, kao subjekt uključen u održavanje Stare masline, 2. avgusta poslali cirkularni mejl na adrese svih aktera uključenih u problem, uključujući i čelnika Opštine, uz apel da se izbjegne konfuzija i da je potrebno i pored uvažavanja administrativnih aspekata ubrzati i konkretizovati djelovanje.

I pored toga, kako je kazao, Društvo maslinara je izuzeto iz daljih poteza i nijedan njihov član nije uključen u rad komisije formirane 22. avgusta prošle godine.

Prema dostupnim podacima, Opština Bar je 2007. godine odredila namjenska sredstva za kultivisanje prostora oko stabla Stare masline. Uređenje je podrazumijevalo betoniranje i popločavanje prostora radi lakšeg pristupa, uređena je saobraćajnica i napravljen punkt za prodaju ulaznica i razglednica… Potom je brigu o stablu Opština prepustila Kulturnom centru.

I. PERIĆ

Izvršni odbor Sindikata prosvjete Crne Gore na sjednici odlučio da radikalno odgovore na odluku Vlade da od januara neće dobiti uvećanu zaradu od deset odsto, na potezu Glavni odbor PODGORICA – Izvršni odbor Sindikata prosvjete Crne Gore predložio je Glavnom odboru te organizacije da počne proceduru pripreme generalnog štrajka u prosvjeti ako se zaposlenima ne uveća januarska plata za deset odsto.

Sjednica Generalnog odbora trebalo bi da se održi u ponedjeljak.

Izvršni odbor ima devet članova. Prekjuče je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao Pobjedi da teoretski ne mora Glavni odbor da usvoji zaključak Izvršnog odbora. Glavni odbor broji 47 članova iz cijele Crne Gore.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija čekamo komentar na odluku Izvršnog odbora Sindikata. Nijesu ga poslali juče do zaključenja našeg broja.

Ranije je iz ovog resora saopštavano da se u slučaju štrajka mora poštovati akt o minimumu procesa rada, što znači da nastavnici treba da drže časove 45 minuta. Sindikat je kritikovao takav istup i odgovorio da se pozivaju na akt koji je zastario. Isticali su da su u više navrata slali Ministarstvu inicijativu da se dogovore o usvajanju novog akta o minimumu procesa rada, što je zakonska obaveza poslodavca, odnosno Ministarstva da to i učini, ali da nikada nije pokrenuta ta procedura. Iz Sindikata su komentarisali i da Ministarstvu odgovara trenutni propis. Najavili su da će u slučaju štrajka sami da odrede hoće li i koliko da rade. U takvom stavu podržao ih je ranije i predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković, negodujući što nije usvojen novi akt o minimumu procesa rada. Keković je poručivao da je pravo na štrajk garantovano Ustavom.

Izvršni odbor je sačinio odluku o generalnom štrajku nakon što je izvršna vlast saopštila da budžetom nije predviđeno uvećanje zarada, koje je Sindikat dogovorio sa prethodnim predstavnicima Vlade. Iz Vlade je poručeno da sporno povećanje nije planirano smjernicama makroekonomske i fiskalne politike

Signal da pokrenu generalni štrajk i. mandić

će do kraja sedmice početi izrada asi drevno stablo na Mirovici

11

Sa posljednjeg protesta Sindikata prosvjete ispred Skupštine

za 2023-2026. godinu koje je usvojila prethodna vlada u julu 2023, a što je sve bilo predviđeno Granskim kolektivnim ugovorom u oblasti prosvjete, koji je potpisan prije godinu. Premijer Milojko Spajić je poručio, pored ostalog, i da će im biti uvećane zarade kada rezultati u prosvjeti budu vidljivi.

Sindikat na ovakve stavove gleda kao na - priču za malu djecu. Organizovali su protest ispred Skupštine, kada se polemisalo o Zakonu o budžetu i zaprijetili protestima ili štrajkom ako od januara ne dobiju uvećane zarade. Uvjereni su da plate treba da budu povećane u skladu sa sporazumum koji su dogovorili sa njihovim prethodnicima i da se drugačijim odlukama krši Granski kolektivni ugovor. Poručivali su i da GKU ima veću snagu od Zakona o budžetu i najavili da su tužbe protiv države izvjesne, te da bi mogle da koštaju i više od 20 miliona eura.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Sto-

Izvršni odbor je sačinio odluku o generalnom štrajku nakon što je izvršna vlast saopštila da budžetom nije predviđeno uvećanje zarada, koje je Sindikat dogovorio sa prethodnim predstavnicima Vlade janović kazala je nedavno u intervjuu Pobjedi da nikada nije rekla da ne pristaje da se povećaju plate zaposlenima u prosvjeti i da nije upoznata sa tim da su to ikada izjavili premijer, ministar finansija, članovi Vlade, niti bilo ko od parlamentaraca.

-Nije ministarka odlučila da se ne povećavaju plate, već se nijesu stekli preduslovi da se to učini - nije prethodno potpisan sporazum između Sindikata i poslodavca, povećanje nije planirano Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za 2023-2026. godinu, koje je usvojila prethodna vlada u julu 2023. godine (a koje predstavljaju glavni dokument kojim se utvrđuju limiti potrošnje budžeta), a što je sve bilo predviđeno Granskim kolektivnim ugovorom

u oblasti prosvjete koji je potpisan prije godinu dana – kazala je ona.

Iz Sindikata su saopštili da još ima vremena da se Ministarstvo prosvjete oglasi i da saopšti da su u pravu, da mogu da dobiju uvećane zarade.

Sindikat je ranije sa predstavnicima Vlade dogovorio da im se poveća zarada prvo 20 odsto, a onda kroz naredne dvije godine po deset, što su i tada nastavnici kritikovali, navodeći da su diskriminisani u odnosu na ostale kategorije zaposlenih u javnom sektoru, te su navodili primjer da je profesorima na Univerzitetu Crne Gore uvećana zarada čak 60 odsto. Najavljivali su i tada da će organizovati proteste ili štrajk, ali su na kraju odustali i prihvatili ponudu da im se poveća plata iz tri puta. N.Đ.

Ministarstvo prosvjete juče podnijelo tužilaštvu prijave za još dvije falsifikovane diplome srednjih škola

Prijavili više od trideset lažnih diploma PODGORICA - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je juče još dvije krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog osnovane sumnje da su H.A. i R.J. dostavili lažne i neistinite obrazovne isprave.

- U postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave o stečenom srednjem obrazovanju nadležne srednje

škole utvrdile su da iste nijesu vjerodostojne javne isprave, tako se na osnovu gore navedenog osnovano sumnja da su H.A. i R.J izvršili/ le krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika - navodi se u saopštenju Ministarstva prosvjete.

Kazali su da od nadležnih organa očekuju da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rje-

šavanja ovog značajnog institucionalnog problema.

Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović Pobjedi je nedavno kazala da je samo tokom 2023. godine podnijeto tridesetak krivičnih prijava.

Prethodnih godina, 2022. i 2021, nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave, podaci su Ministarstva prosvjete.

U jednom od nedavno prijavljenih slučajeva falsifikovanja diplome donijeta je i sudska presuda povodom jedne falsifikovane diplome.

Ministarka Jakšić-Stojanović Pobjedi je prošle sedmice kazala da je na nivou Ministarstva formirana komisija koja se bavi provjerom diploma.

- Čim ona završi posao, obavijestićemo javnost o rezultatima. Nakon toga ćemo defini-

sati u kom pravcu ćemo dalje ići i na koji način ćemo provjeravati zaposlene u obrazovnim ustanovama. Provjera spornih diploma zahtijeva angažovanje svih nadležnih organa u Crnoj Gori, ali i saradnju sa drugim zemljama, posebno iz regiona, kako bismo zajednički radili na rješavanju ovog problema. Toj saradnji doprinijeće i nedavno usvojen Zakon o ratifikaciji Sporazuma o priznavanju

kvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja – kazala je ministarka.

Ona je naglasila da rad na tome tek slijedi.

- Svakako smo odlučni da se suočimo sa rješavanjem problema kupljenih i falsifikovanih diploma, tako da ćemo u narednom periodu intenzivno raditi na ovome – rekla je ona u intervjuu koji je objavljen prošle sedmice.

J.M.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 11. januar 2024.

Vlada prihvatila zahtjev koncesionara ,,Braća Magud“, ,,Milcom“, ,,Sampetrol“, ,,Trojan“ i Rudnik uglja

LEŽIŠTA U KOTORU

Tri koncesije odnose se na ležišta u Kotoru: ,,Braća Magud“ (Krivošije), ,,Milcom“ (Ledenice), ,,Sampetrol“ (Stupne), jedna u Baru ,,Trojan“ (Velja Gorana) i Rudnik uglja u Pljevljima (Glisnica).

U Vladinoj infomaciji navodi se da su koncesionari izvršili obaveze koje su u njihovoj nadležnosti, a da je do zastoja u realizaciji ugovora došlo zbog toga što dugo traju postupci ocjene elaborata o procjeni uticaja kamenoloma na životnu sredinu koje obavlja Agencija za zaštitu životne sredine.

- Urađena je HIA (studija uticaja kamenoloma na izuzetnu univerzalnu vrijednost dobra svjetske baštine) i dobijena saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Agenciji za zaštitu životne sredine dostavljeni su zahtjevi za saglasanosti na elaborate u prvom

HIA STUDIJA DOBILA SAGLASNOST: ,,Ledenice“ u Kotoru

kvartalu 2022. godine. Koncesionari su obavijestili Ministarstvo kapitalnih investicija, kao resorno ministarstvo, da od Agencije ne dobijaju odgovor, zbog čega su u nemogućnosti da ispoštuju dalju dinamiku ugovornih obaveza, tražeći pomoć Ministarstva kako ne bi, zbog situacije u kojoj su se bez njihove krivice našli, trpjeli posljedice.

U cilju prevazilaženja problema predstavnici Ministarstva i Agencije su u toku 2022. održali par sastanaka. Agencija je dopisom od 25. novembra 2022.godine obavijestila Ministarstvo da će konačan stav dostaviti tek nakon dobijanja mišljenja kancelarije Uneska za Crnu Goru. U međuvremenu, DOO Milcom obratilo se Centru za alternativno rješavanje sporova prijedlogom za pokretanje postupka medijacije koji prethodi pokretanju postupka kod nadležnog suda te informisali ministarstvo da im je blokiran žiro račun – piše u informaciji.

Autori tog dokumenta ističu da postoji dilema da li je uopšte potrebno mišljenje Uneska ili je dovoljno imati ura-

EPA.ORG.ME

PODGORICA – Kompanijama ,,Braća Magud“ Kotor, ,,Milcom“ Nikšić, ,,Sampetrol“ Tivat, ,,Trojan“ Bar i Rudnik uglja Pljevlja, sa kojima je država zaključila ugovor o koncesiji za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, odgođen je rok za dobijanje odobrenja za rad, a van snage stavljena su rješenja o naplati koncesione naknade izdata u 2021. i 2022. godini.

Odluku o odgađanju je donijela Vlada, a u obrazloženju se navodi kako je to urađeno na zahtjev koncesionara jer, ne svojom krivicom, ne mogu da izvršavaju obaveze ugovorenom dinamikom. Rokovi na koje je odgođeno pribavljanje odobrenja biće naknadno određeni aneksom ugovora.

EPA.ORG.ME

Ministarstvo energetike i rudarstva ukazuje da dobijanje saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu kod Agencije za zaštitu životne sredine dugo traje i da takva praksa odbija investitore.

Problematizuje insistiranje da se za ležišta ,,Stupne“, ,,Ledenice“ i ,,Krivošije“ u Kotoru čeka mišljenje Uneska iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara u čijoj je to nadležnosti dala saglasnost za HIA studije

UGOVOR ZAKLJUČEN 2020.GODINE: ,,Velja Gorana“ u Baru

đenu HIA studiju na koju je odobrenje dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Budući da se ležišta nalaze u zaleđu Kotora, u bafer zoni, van zone Uneska.

- Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora propisano je da ,,Uprava donosi pojedinačnu procjenu za zaštićenu okolinu, urađenu od strane stručnog tima u skladu sa ICOMOS smjernicama“, a to je HIA – podsjećaju u informaciji.

Akcentovano je pitanje nadležnosti.

- Kancelarija za Unesko posreduje u implementaciji politika, programa i preporuka Cr-

nogorske nacionalne komisije za Unesko preko Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija. Uprava za zaštitu kulturnih dobara izjasnila se da je ovo pitanje ,,u direktnoj nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara a ne Uneska“. Predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine su stava da je za davanje mišljenja na elaborate neophodno izjašnjenje Uneska uz obrazloženje da se Unesko u toku marta 2022. godine obratio Ambasadi Crne Gore u Parizu tražeći svu dokumentaciju o kamenolomima, koja im je i dostavljena, kao i da se još čeka mišljenje Uneska.

Pored toga iznijeli su mišljenje da koncesionu naknadu ne treba naplaćivati prije otpočinjanja eksploatacije – piše u informaciji.

Ministarstvo energetike i rudarstva problematizuje to što je mišljenje Uneska traženo nakon što je autor elaborata otklonio nedostatke na koje je ukazala Agencija.

- Postavlja se pitanje - zašto su elaborati revidovani, budući da se istrajava u stavu da se bez mišljenja Uneska ne može dati saglasnost. Predlažemo da se nađe privremeno rješenje jer postupak dobijanja mišljenja-saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, kod Agencije za zaštitu životne sredine, dugo traje i ovakva praksa čini poslovni ambijent nepredvidivim i odbijajućim za investitore, zbog čega Vlada treba da zauzme stav – navedeno je u informaciji.

Naglađava se da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost za HIA studije za ,,Stupne“, ,,Ledenice“ i ,,Krivošije“ jer se nalaze u okviru zaštićene okoline prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora što je, shodno Zakonu o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, u direktnoj nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a ne Uneska.

BAR, PLJEVLJA

Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za ležište tehničko-građevinskog kamena ,,Velja Gorana“ u Baru koncesionar firma ,,Trojan“ je predao Agenciji za zaštitu životne sredine na davanje mišljenja čiji je predstavnik saopštio da je Komisija konstatovala nedostatke i određen rok od 900 dana da ih otkloni. Osim to-

Komisija Agencije za zaštitu životne sredine predložila je AD Rudnik uglja u Pljevljima 97 mjera za poboljšanje elaborata za procjenu uticaja na životnu sredinu za ležište ,,Glisnica“ ga, član tima za izradu elaborate bio je u sukobu interesa što je zahtijevalo formiranje novog tima i pokretanje nove procedure.

Za ležišta uglja ,,Glisnica“ u Pljevljima, koncesionara AD Rudnik uglja, zbog nepostojanja prostorno-planske dokumentacije ugovor nije mogao realizovati, pa je aneksom od 21. aprila 2023. godine rok produžen do 1. aprila 2029 . godine. Tek izradom izmjena i dopuna PUP-a opštine Pljevlja stekli su se uslovi za pribavljanje urbanističko-tehničkih uslova i za izradu tehničke dokumentacije, odnosno glavnog rudarskog projekta.

- Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu dostavljen je Agenciji za zaštitu životne sredine na ocjenu u toku 2022. godine, komisija je Rudniku dostavila izvještaj sa prijedlogom 97 mjera za poboljšanje. Dat je rok do 820 dana. Budući da je bilo dosta ozbiljnih primjedbi na prvobitan tekst pitanje je da li je tako kratak rok realan za otklanjanje svih nedostataka, što će utvrditi komisija – piše u dokumentu.

Sa DOO ,,Braća Magud“ ugovor o koncesiji zaključen je jula 2019. godine, obaveza plaćanja naknade (98.690 eura godišnje) teče od jula 2021. Sa DOO ,,Milcom“ ugovor je zaključen novembra 2019. godine, obaveza plaćanja naknade (68.544 eura) teče od januara 2022. godine. DOO ,,Sampetrol“ je ugovor zaključilo juna 2020. godine, obaveza plaćanja naknade (52.857 eura) teče od jula 2022. godine. Sa DOO ,,Trojan“ je zaključen ugovor u novembra 2020. godine. Obaveza plaćanja koncesione naknade teče od januara 2023. godine i iznosi 181.224 eura godišnje. Sa Rudnikom uglja ugovor je zaključen u junu 2009. godine, obaveza plaćanja naknade teče od januara 2023. godine, nije navedeno koliko D. ŠAKOVIĆ iznosi.

Cetinje: Završena rekonstrukcija naselja Luke Ivaniševića

Uređena ulica, izgrađeni parking i trotoar CETINJE – Prijestonica Cetinje završila je rekonstrukciji naselja Luke Ivaniševića.

Projekat je obuhvatao uređivanje saobraćajnice, izgradnju parking mjesta i trotoara, kao i hortikulturno uređenje površina kroz naselje.

Kako navode iz lokalne uprave, investicija predstavlja nastavak projekata unapređenja infrastrukture i uslova života u naseljima.

– Pored uređenja pristupne saobraćajnice i planiranja pješačkih i kolskih veza između

okolnih objekata kolektivnog i individualnog stanovanja, investicijom je predviđena i izgradnja parking prostora između ,,Gradića Pejton“ i zgrade ,,Plavenkapa“, kao i uređenje druge parking površine unutar naselja. Izvođač radova je

kompanija Avio-petrol d. o. o. iz Podgorice – saopštili su iz Prijestonice.

Projekat je realizovan kroz Program razvoja Cetinja i finansiran iz kapitalnog budžeta predviđenog Zakonom o Prijestonici.

I. R. NOVO RUHO: Naselje Luke Ivaniševića

PRIJESTONICA

Odgođen rok za dobijanje odobrenja, van snage rješenja o naplati naknade

Crnom Gorom

Četvrtak, 11. januar 2024.

13

Kolašin: Nedostatak snijega brine turističke poslenike

Masovna otkazivanja privatnog smještaja ro stopostotnu popunjenost tokom ovih januarskih dana.

Sada moramo konstatovati da imamo mali broj gostiju i to uglavnom u hotelima. Privatni smještaj je „žrtva“ snijega kojeg nema. Svakodnevno se otkazuju aranžmani, pripremljene sobe i smještaji u koje je uloženo ostaju prazni.

Znamo šta sve loše po turizam donosi nedostatak snijega u januaru, ali se nadamo da će nam neki naredni snjegovi omogućiti da se u određenoj mjeri nadoknadi izgubljeno – kazala je Milašinović.

Vlasnici privatnog smještaja, ali i malih planinskih hotela

I.KOMNENIĆ

Mještani Grblja koji se protive izgradnji bulevara Jaz - Tivat nezadovoljni odnosom države

OKONČANI SAMO PRIPREMNI RADOVI: Trasa Bulevara

Zahtijevaju hitan sastanak sa Milatovićem i Spajićem TIVAT – Predstavnici nevladinih organizacija Grbalj – Bulevar i Mrčevo polje, koje okupljaju građane koji se protive izgradnji bulevara Jaz – Tivat, uputili su zahtjev za prijem kod nadležnih institucija.

U dopisu koji su potpisali Marko Latković i Ilija Bućin, proslijeđenommedijima,navodeda zbognedostatka komunikacije sa nadležnim i odgovornim institucijama u vezi s projektom bulevara Tivat – Jaz i nepovoljnih odgovora na ranije zahtjeve insistiraju da ih prime predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i ministri Janko Odović i Filip Radulović.

– U suprotnom, mi ćemo svim legalnim sredstvima pa ako bude trebalo i životima braniti pravo da opstanemo na svojim ognjištima. Naglašavamo da se izgradnjom bulevara Tivat – Jaz ne rješava problem gužvi na Crnogorskom primorju, ali se veoma ugrožava životna sredina i življenje stanovništva pored bu-

levara. O ovakvom krupnom infrastrukturnom projektu trebalo je uspostaviti dijalog sa lokalnim stanovništvom za adekvatno rješenje saobraćaja na Primorju, a koje je u ovom slučaju izostalo – ignorisano - istakli su Latković i Bućin u urgenciji i naglasili da očekuju hitan poziv u vezi s rješavanjem tog složenog problema mještana naselja Radanovići, Lastva Grbaljska, Gornji Grbalj, Savina i Vranovići.

Izgradnja bulevara, odnosno rekonstrukcija magistralnog puta Tivat – Jaz dugačkog 16 kilometara, počela je 11. avgustu 2023. godine. Zapravo počeli su pripremni radovi koji su prekinuti nakon nekoliko dana jer nije dobijena građevinska dozvola. Problem je nastao zato što nijesu okončani imovinsko-pravni odnosi za izgradnju saobraćajnice koja prolazi kroz opštine Budva, Kotor i Tivat. Rok za završetak radova je dvije godine.

Projekat, vrijedan 53,9 miliona eura, na međunarodnom tenderu je dobio kineski konzorcijum Shandong. Podizvođač je podgorička kompanija Bemaks.

C. G.

skoro jednoglasno poručuju – odavno nijesmo imali praznijeg početka zimske turističke sezone. Radomir Minić iz apartmana „Gorska“ kaže da su se svi telefonski pozivi odnosili na otkazivanje rezervacija. Pansioni „Rakočević“ su imali nekoliko „starih gostiju“ koji su ispoštovali tradiciju da u Kolašinu dočekaju Novu godinu, ali je manjak snijega uslovio naredna otkazivanja.

Duško Raketić iz apartmana „Tango“ vjeruje da će biti bolje, jer je sve bolje od sadašnje praznine...

Predstoje događaji kojima se pokušava nadomjestiti nedo-

statak snijega i vanpansionska ponuda učiniti što zanimljivijom. Winter Art - festival gitara se održava od 12. do 27. januara. Nastupiće Trio Fatal, Trio Vlatko Stefanovski, Nađa Grdinić, Duo Gitako, a biće održan i koncert škole za talente. Najavljeno je i održavanje Sky Snow trke kojom će se otvoriti Skyrunning liga Crne Gore i Srbije, a zakazana je za 24. febuar. Takođe TO i lokalna uprava organizovaće autobuski prevoz iz centra grada, sa što više polazaka, kako bi se smanjile saobraćajne gužve ka skijalištima na Bjelasici.

Dr. D.

TEK ZABIJELILO: Gornji trg samo „liči“ na zimu

Budva: Istraživanja o položaju i potrebama mladih

Ne planiraju odlazak iz grada, žele posao u velikoj privatnoj firmi BUDVA – Mlade Budvane, kao i njihove vršnjake širom Crne Gore, najviše brine nezaposlenost. Kad bi mogli, izabrali bi posao u velikoj privatnoj firmi zatim u okviru porodičnog biznisa pa tek onda u državnoj upravi ili instituciji.

To je pokazalo kvantitativno istraživanje UNDP-a kojim je obuhvaćena 81 mlada osoba.

– Najmanje mladih razmišlja o radu u NVO ili nekoj drugoj neprofitnoj organizaciji (niko) i Start-apu (0,9 odsto). Najviše (38,8 odsto) bi željelo da se zaposli u drugoj državi, a potom u svojoj opštini (34,3 odsto). Više od polovine mladih (64,3 odsto) radi na poslu koji ne odgovara ili oblasti njihovog školovanja ili nivou stečenih kvalifikacija, najviše u trgovini i uslužnim djelatnostima (57,6 odsto). Gotovo polovina je odmah po završetku obrazovanja pronašla zaposlenje (49,9 odsto). Nezaposleni većinom nijesu prijavljeni na evidenciju Zavoda za zapošljavanje (80,7 odsto), a kao glavni razlog navode to što ne vide korist od registracije – pokazalo je istraživanje.

Rezultati pokazuju da mla-

S.VASILJEVIĆ

KOLAŠIN - Novogodišnji adrenalin je malo „pokrio“ turističku prazninu, ali je nedostatak snijega učinio da Kolašin, desetog dana januara, ima više nego skromnu turističku posjetu. Ni nalik onima na koje je grad navikao.

Kako nam je kazala Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije Kolašin, otkazivanja u privatnom smještaju su masovna. Počela su još 30. i 31. decembra kada su se otkazivali novogodišnji aranžmani.

– Imali smo najave koje su našem gradu donosile sko-

NEZAPOSLENI SE NE PRIJAVLJUJU BIROU RADA: Budva

di na skali od jedan do deset sa 6,2 ocjenjuju svoje zadovoljstvo životom u Crnoj Gori.

– Kao tri najznačajnija razloga za ocjenu pet ili nižu navode se sveukupni kvalitet života, mogućnost za zaposlenje i za razvoj sopstvenog biznisa.

Najveći dio ne želi ili ne razmišlja o odlasku iz svog grada, ali na pitanje o napuštanju Crne Gore 30,1 odsto želi da je

Osam sati dnevno na mobilnom telefonu Istraživanje je pokazalo da više od polovine mladih, koji su učestvovali u anketi, ne zna da postoje kancelarije za mlade, lokalni savjet za mlade, omladinski klub, centar ili NVO koji se bave

pitanjima populacije kojoj pripadaju. Mladi u najvećem broju zabavni i edukativni sadržaj prate na mobilnim telefonima. Više od osam sati dnevno provode na mobilnom telefonu (43,6

napusti, 45 odsto ne želi, a 24,8 odsto ne zna ili odbija da odgovori na pitanje. Među mladima koji žele da napuste Budvu kao glavni razlozi se ističu loši uslovi života, nedovoljna mogućnost za napredovanje, kao i nemogućnost zaposlenja nakon obrazovanja – navodi se u UNDP-ovom istraživanju.

Rezultati istraživanja su poslužili Opštini za izradu Naodsto), a 22,5 odsto njih ne posjećuje kulturne događaje, jer ne vole takvu vrstu manifestacija (35,1 odsto) ili jer nemaju slobodnog vremena (33,9 odsto). Ističu da ne pohađaju aktivnosti lokalne NVO (82,5 odsto), ne idu u omladinske klubove (84,4 odsto) kao i da nemaju hobi (32,5 odsto).

crta lokalnog plana za mlade za ovu godinu, kojim je predviđeno izdvajanje 347.530 eura za realizaciju četiri operativna cilja. Najviše sredstava (130.000 eura) namijenjeno je stipendiranju studenata sa prosječnom ocjenom iznad osam.

– Predviđene su izmjene Zakona o mladima. Za uključivanje omladinskih radnika u obuke za sticanje licence omladinskog aktiviste predviđena su sredstva od 100 eura, za promovisanje Omladinskog kluba 200 i za realizaciju aktivnosti u Omladinskom klubu 300 eura. Organizovaće sastanak sa mladima sa invaliditetom u cilju uključivanja u aktivnosti Omladinskog kluba kao i radionicu posvećenu ophođenju i nediskriminacijskoj komunikaciji – navedeno je u planu.

I. R.

14 Kultura

Četvrtak, 11. januar 2024.

CNP

Sporazum o saradnji CNP-a sa Kazalištem „Marina Držića“

Sporazum su potpisali Paolo Tišljarić i Ilija Subotić

Iz Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore najavili gostovanja svjets

Od eksperimentalnih p do klasičnog slikarstv PODGORICA - Program Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore za ovu godinu je dosta raznolik i koncepcijski šarolik. Širi se na različite aspekte - od eksperimentalnih praksi do klasičnog slikarstva.

„Ja sam ona koja nisam“ u februaru u Dubrovniku - Išli smo na to da ovdje dovePODGORICA - Sporazum o saradnji između Crnogorskog narodnog pozorišta i Kazališta „Marina Držića“ iz Dubrovnika potpisan je u Podgorici.

Direktor CNP Ilija Subotić i KMD Paolo Tišljarić izrazili su zadovoljstvo zbog potpisivanja sporazuma, koji u prvom redu podrazumijeva međusobna gostovanja predstava, razmjenu umjetničkog i stručnog kadra, otvara mogućnost za razvoj koprodukcija, kao i realizaciju drugih poslova od javnog interesa obje zemlje.

Ovim povodom, sinoć je na Velikoj sceni CNP izvedena predstava „Kraljice“ Kazali-

šta „Marina Držića“, za koju su, prema Šekspirovim dramama, tekst pisali Tibor Hrs Pandur i Livija Pandur, u čijoj je režiji predstava premijerno izvedena 1. decembra prošle godine.

Nakon izvođenja predstave „Kraljice“ u Podgorici, saradnja dva teatra biće nastavljena već u februaru, kada će u Kazalištu „Marina Držića“ u Dubrovniku Crnogorsko narodno pozorište gostovati s predstavom „Ja sam ona koja nisam“, koju prema jednočinkama savremenog hrvatskog dramskog pisca Mata Matišića režira slovenački reditelj Vito Taufer.

A. Đ.

Otvoren konkurs za Zbornik „Rukopisi 47“

Rok za dostavljanje radova 15. februar PODGORICA - Dom omladine iz Pančeva raspisao je konkurs za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora bivših jugoslovenskih republika, pod nazivom „Rukopisi 47“.

Pravo učešća imaju svi autori između 15 i 30 godina starosti koji pišu na eks-jugoslovenskim jezicima, kao i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Konkurs će biti otvoren do 15. februara u ponoć.

Na konkursu se može učestvovati sa poezijom i/ili kratkom prozom. Svaki autor može da pošalje do tri pjesme i/ili do tri kratke priče: pjesme dužine do dva, a priče do tri kucane strane (maksimalna dužina

priče je 7.000 karaktera sa proredima, veličina fonta 12), potpisane punim imenom i prezimenom, godinom rođenja, adresom stanovanja (državljanstvom u slučaju da autor živi u inostranstvu), brojem telefona i imejlom. Mejl adresa na koju treba slati radove je: zbornikrukopisi@gmail.com (sa naznakom ,,za Rukopise 47“). ,,Rukopisi 47“ izaći će iz štampe početkom maja tekuće godine, a datum promocije, odnosno trodnevni festival biće naknadno saopšten. Dodatne informacije mogu se naći na www.domomladinepancevo. rs, kao i na Fejsbuk i Instagram stranici Rukopisa @zbornik. rukopisi, @zbornik_rukopisi.

R. K.

demo umjetnike koji nijesu iz Crne Gore jer sam smatrao da crnogorski umjetnici izlažu tu dugo, tako da sa tim ništa specijalno nećemo da uradimo, osim sa velikom izložbom koja predstavlja presjek savremene crnogorske umjetnosti gdje ćemo sve da ih predstavimo. Možda je bolje dovesti ljude kroz čiju umjetnost će crnogorska publika imati priliku da vidi nešto sasvim drugo, da bismo malo osvježili taj prostor - kazao je za Pobjedu direktor MSUCG Vladislav Šćepanović.

DVORAC

Od 23. januara do 19. februara u Dvorcu Petrovića publika će moći da pogleda izložbu ,,Muzej prekinutih veza“. Izložba djela Branislava Bana Sekulića, koja je otvorena 21. decembra, u postavci je do kraja januara, a već 16. januara biće promovisana njegova monografija čiji je izdavač Muzej savremene umjetnosti Crne Gore. Od 5. marta do 5. maja pred publikom u Dvorcu i Perjaničkom domu biće izložba djela islandskog umjetnika Erroa, na kojoj će biti predstavljeno oko 50 radova većeg formata.

- Izložba je dosta studiozna

Možda je bolje dovesti ljude kroz čiju umjetnost će crnogorska publika imati priliku da vidi nešto sasvim drugo, da bismo malo osvježili taj prostor - kazao je za Pobjedu direktor MSUCG Vladislav Šćepanović i sigurno će ostaviti traga na mlađe generacije budući da je Erro dosta vezan za strip i nove medije - istakao je Šćepanović.

On je podsjetio da je Erro bio dobar prijatelj sa Dadom Đurićem.

- Puno su se družili u Parizu.

Kada samo došli kod njega u atelje, a on ima 90 godina, odmah nas je pitao za Dada. Rekao nam je da mu je Dado jednom prilikom kazao da imena velikih umjetnika moraju da se završe na slovo ,,o“ - Dado, Erro i Miro. Teško da će doći u Crnu Goru, jer je jako star, ali mu je bilo drago što će izlagati u Dvorcu jer jer preko Dada upoznao Crnu Goru - kazao je Šćepanović.

Od sredine maja do septembra u svim izlagačkim prostorima MSUCG biće otvorena izložba ,,Presjek savremene crnogorske umjetnosti“. Izložba je

Islandski umjetnik Erro gostovaće na proljeće u Podgorici

rezultat istraživanja Muzeja u okviru kojeg su kustosi te institucije obilazili ateljee svih savremenih umjetnika u Crnoj Gori.

- Pratiće je važna publikacija koja će pokazati sadašnje stanje crnogorske scene. Napravićemo i jednu reprezentaciju od svih tih umjetnika i tu ćemo izložbu da promovišemo po svijetu i regionu. Neće uvijek biti ista ekipa koja će ići svuda, nego ćemo praviti različite postavke - istakao je Šćepanović.

Od septembra pred publikom će biti izložba djela Šejle Kamerić u Dvorcu i Perjaničkom domu. Riječ je o umjetnici koja jasno registruje i predstav-

lja određene društvene fenomene i u ovom trenutku je vrlo značajna. Izložba radova američke umjetnice njemačkog porijekla - Kiki Smit planirana je u novembru i decembru u Dvorcu.

GALERIJA

U Galeriji Muzeja za februar je planirana izložba djela Ivice Aranđusa.

- To je umjetnik koji uglavnom radi u Njemačkoj, dosta je angažovan u radu, bavi se odnosom crkve i države, temama odnosa moći, autoriteta, neke vrste dominacije, otpora, svih tih mogućih društvenih strategija - kazao je Šćepanović.

Slobodan Bobo Slovinić izla-

Zbog čega je toliko popularna Netfliksova serija ,,Zavada“, koja je osvojila tri Zlatna globusa

Katastrofalne složenosti u živo PODGORICA - Američka drama ,,Beef“ (,,Zavada“) objavljena je na Netfliksu početkom prošle godine, a ekipa serije imala je razloga za slavlje pošto su im pripala čak tri Zlatna globusa.

je pobijedila u kategori,,Bog masakra“ u CNP-u Serija ji najbolje mini-serije, antoloPODGORICA - Predstava ,,Bog masakra“, koju je po tekstu Jasmine Reze režirao Siniša Evtimov, u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, biće izvedena večeras u 20 sati na Sceni Studio u Crnogorskom narodnom pozorištu.

U predstavi igraju: Marija Labudović, Jelena Đukić, Omar Bajramspahić i Vule Marković.

U tekstu Jasmine Reze dva bračna para pokušavaju da

riješe sukob njihovih sinova, počevši od susreta u upadljivo tolerantnom i civilizovanom tonu. Drama s elementima satire pokazuje da zapadno društvo, koje osuđuje svaki oblik fizičkog i verbalnog nasilja, insistirajući na osmijehu, političkoj korektnosti, pacifizmu i svemu demokratskom, kada se razgovor razbukti, svodi ove vrijednosti samo na praznu formu, pokazujući dvoličnost, odsustvo ljudskosti i u teoriji, toliko omraženu R. K. agresiju.

gijske serije ili TV filma, a Stiven Ieun i Ali Vong dobili su nagrade za najboljeg glumca i glumicu, piše Index.hr. „Beef“ je odmah po izlasku zaokupio pažnju pretplatnika Netfliksa.

Nekoliko sedmica provela je u vrhu liste širom svijeta, a recenzije gledalaca su odlične na IMDB-ju ima ocjenu 8/10, a na Rotten Tomatoesu 98%.

Radnja serije prati dvoje stranaca koji žive u Los Anđelesu.

Upletu se u dugotrajnu svađu nakon saobraćajnog incidenta. Priča počinje na parkira-

Kadar iz jedne od epizoda serije „Zavada“

lištu prodavnice u Los Anđelesu, gdje se Deni svojim kamionetom zamalo zabije

u terenac koji vozi Ejmi. Ali, radnja je zapravo mnogo više od sukoba na drumu.

- Deni (Stiven Ieun) je radnik koji se bori za egzistenciju, dok je Ejmi (Ali Vong) samo-

Kultura

Četvrtak, 11. januar 2024.

Guillaume Ziccarelli

praksi va

gaće u martu i aprilu.

- On je istaknuti crnogorski umjetnik koji je čitav život proveo na ovoj sceni. Smatrali smo da je jedna takva izložba za nas važna - kazao je Šćepanović.

U septembru dolazi američki umjetnik Sem Durant. Riječ je o angažovanom stvaraocu koji je poznat po crtežim i instalacijama.

- Izložbu ćemo raditi u koprodukciji sa Modernom galerijom u Ljubljani. Durant je bio dosta inspirisan sa Kolekcijom umjetnosti nesvrstanih zemalja i produciraće rad specijalno za nas, koji je vezan upravo za tu kolekciju. Taj rad će nam ostati u kolekciji - kazao je on.

Pokretanje časopisa krajem godine Direktor MSUCG Vladislav Šćepanović najavio je i pokretanje časopisa za umjetnost krajem godine, a u planu je da izlazi jednom godišnje. Tokom godine biće održana i brojna predavanja u MSUCG, pa će u okviru književnog programa gostovati Dubravka Ugrešić, Sonja Tomović-Šundić, Aleksandar Bečanović, Tijana Rakočević i Tanja Bakić. Gostovaće i Divna Vuksanović iz Beograda. Šćepanović je istakao da će Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja nastaviti rad kroz niz predavanja, a štampaće i svoju publikaciju.

Beograski umjetnik Aleksandar Leka Mladenović predstaviće se u oktobru.

- Zanimljiv je jer daje osvrt na jedno drugačije čitanje slike i odnosa slike i grafike i popularne kulture, prije svega, pank kulture - kazao je Šćepanović.

Izložba grupe ,,Lajbah“ biće održana u novembru i decembru i na njoj će biti predstavljen njihov vizuleni aspekt. U Perjaničkom domu biće izloženi neki vidovi angažovane skulpture iz Fonda GSLU Niš. U maju će Emir Šahmanović biti na rezidencijalnom boravku u MSUCG. On će u parku Dvorca Petrovića izraditi skulpturu koja će godinu dana stajati u tom prostoru, a nakon toga djelo će biti negdje drugo postavljeno.

A. Đ.

otima dvoje ljudi stvorena žena s idiličnom porodicom. Svako ima loš dan, ali malo ko dopušta da se trubljenje automobila pretvori u brzu potjeru - piše u sinopsisu.

Kroz seriju od deset epizoda, svađa Denija i Ejmi pretvara se u opsjednutost osvetom koja ne samo da obuzima svakoga od njih, već i preuzima živote njihovih voljenih. Kao što recenzije pokazuju, gledaocima se jako svidjela ova drama.

- Ovo je možda najbolja serija koju sam ikada gledao. Apsolutno remek djelo. Upravo sam sve pogledao pa treba svariti i razmisliti - napisao je jedan tviteraš brzo nakon što je serija ,,Beef“ došla na Netfliks.

Drugi tviteraš je kazao da je ovo Netfliksova najbolja originalna serija u posljednjih pet godina.

- Nesumnjivo jedna od zadivljujućih serija koja savršeno

bilježi katastrofalne složenosti u životima dvoje ljudi. Neprijateljska hemija između Stivena Ieuna i Ali Vong čini ga još boljim - napisao je tviteraš.

Najviše komplimenata dobili su Ieun i Vong za svoje uloge, ali nijesu nezapaženo prošli scenario i režija. Na 75. Primetime dodjeli nagrada Emi, projekat je dobio 13 nominacija, a na 81. dodjeli Zlatnih globusa pobijedio je u sve tri nominovane kategorije. U sporednim ulogama pojavljuju se Džozef Li, Jang Mazino, Dejvid Čou i Peti Jasutake.

Mnogi priželjkuju i drugu sezonu, a tvorac drame Korejac Lee Sung-Jin nedavno je otkrio kakvi su mu planovi. Kaže da bi volio da napravi još sezona, ali da još nije siguran u kojem smjeru bi to išlo i kada bi uopšte krenula realizacija.

R. K.

Festival „Balkans Beyond Borders“ poseban program posvetio Crnoj Gori PODGORICA – Organizatori 14. festivala kratkog filma „Balkans Beyond Borders“ najavili su specijalnu projekciju i događaj umrežavanja pod nazivom „BBB Twinning: Crna Gora“, koji će biti održan u subotu, 13. januara.

Fokus ovog programa je na Crnoj Gori, kao zemlji domaćinu nedavno završenog 14. BBB festivala kratkog filma – Edgetales u Nikšiću, a realizuje se u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore i Ambasadom Crne Gore u Atini.

- Nakon uspješnog izdanja održanog u Nikšiću prošlog oktobra, festival se vraća u svoj rodni grad Atinu, prateći pristup Twin Cities, koji je usvojen posljednjih godina.

U okviru atinskog izdanja, saradnja sa Filmskim centrom Crne Gore obuhvatiće projekciju kratkometražnih filmova koje je podržao Filmski centar. Nakon projekcije, Ambasada Crne Gore u Atini organizovaće „networking“ događaj u foajeu grčkog filmskog arhiva (Tainiothiki tis Ellados) – navodi se u saopštenju Filmskog centra.

Planirano je da u subotu bude predstavljen niz kratkometražnih filmova, uključujući animirani „Mali čovjek u velikom kaputu“ Miloša Prodanovića i Mila Bešovića,

Kratki filmovi za publiku u Grčkoj Fokus ovog programa je na Crnoj Gori, kao zemlji domaćinu nedavno završenog 14. BBB festivala kratkog filma – Edgetales u Nikšiću, a realizuje se u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore i Ambasadom Crne Gore u Atini

Plakat ovogodišnjeg festivala u Grčkoj

zatim „Crna dama“ rediteljke Gane Čomagić, „Moje ime je Ana“ reditelja Bojana Stijovića, animirani film „Sine!“ Nine Đukanović i Gorana Ivanovića, te „Sve je išlo sigurnim tokom“ rediteljke Anje Jovanović.

Nakon što publici budu predstavljeni filmovi, Ambasada Crne Gore u Atini organizovaće događaj umrežavanja u Grčkom filmskom arhivu.

- Ovaj susret pruža filmskim stvaraocima, zaljubljenicima u film i stručnjacima iz indu-

Direktor Opere Narodnog pozorišta u Beogradu Nikola Mijajlović objasnio razloge za ostavku

Nije htio da potpiše spisak za Vučića PODGORICA - Dao sam ostavku na mjesto umjetničkog direktora Opere Narodnog pozorišta jer sam vidio da je poželjno da se potpiše spisak za podršku predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i procijenio sam da mi više tu nije mjesto - rekao je za N1 Nikola Mijailović, objašnjavajući zašto više ne obavlja funkciju u Narodnom pozorištu u Beogradu.

On je precizirao da mu niko nije rekao da ako ne potpiše spisak, da treba da da ostavku.

- Daleko od toga, to je bila moja odluka isključivo - dodao je.

Nikola Mijailović dao je ostavku na mjesto umjetničkog direktora Opere Narodnog pozorišta u Beogradu nekoliko dana po početku nove godine, a u Novom danu N1 objasnio je da je ostavku ponudio još početkom novembra, kada je počelo sa „spiskom“.

-Vidio sam da je poželjno da se potpiše spisak za predsjednika Vučića, nemam problem da to kažem… To je bilo i prije dvije godine, tada sam dobio telefonski poziv, kada mi je rečeno da ne razumijem u pravom smislu riječi, da to potpisuju ljudi koji su imali rezultate… Ja

Narodno pozorište Beograd

skih umjetnika

15

Nikola Mijajlović

sam umjetnik i uz ovu karijeru i godine rada nijesam u tom smislu do sada bio eksponiran.

Držao sam se struke i rada, ali kada se to početkom novembra opet pokrenulo, prosto sam odmah ponudio da se povučem jer mislim da ako vidite da je nešto poželjno, nepristojno je da ste i dalje tu, barem meni to kućno vaspitanje nalaže - dodao je on.

Kako je rekao, to se ponavljalo i ponavljalo.

- Kao da ja sad treba da kažem: ajde potpisaću. Ne tjera me niko da potpišem, ali vidim da je poželjno, prosto – po meni, to ne ide - objasnio je.

Mijailović je kazao da nije očekivao ovakvo interesovanje javnosti za ovaj slučaj, pa je želio da objasni šta se desilo.

On je precizirao da je izrazito protiv spiska tog tipa.

- I to sam odmah rekao. U ovim globalno političkim dešavanjima u kojima živimo, narod koji broji šest-sedam miliona stanovnika samo, spisak dijeli narod. Nije trenutak da se dijelimo, moramo biti složni, moramo imati zajednički interes.

Ne želim da podržavam spisak kao takav - dodao je on za N1.

Nije, međutim, želio da kaže ko mu je konkretno tražio da R. K. potpiše spisak.

strije priliku da se susretnu i raspravljaju o značajnom doprinosu crnogorske kinematografije te o mogućnostima daljeg jačanja veza između Crne Gore i Grčke – navodi se u saopštenju Filmskog J. N. centra.

Još malo vremena ostalo za prijavu za radionicu kritike

Šansa za ljubitelje filma PODGORICA - Radionica za mlade filmske kritičare biće održana od 24. do 28. februara u Herceg Novom, a na njoj mogu učestvovati studenti i tek diplomirani studenti filmskih akademija, fakulteta vizuelnih umjetnosti, filoloških i filozofskih fakulteta iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije koji žele da se bave pisanjem filmske kritike.

Petodnevnu radionicu, kako podsjeća portal RTHN, organizuje Filmski festival Herceg Novi, iz kojeg su podsjetili da rok za prijavu zainteresovanih učesnika ističe 15. januara.

Edukativni program za mlade kritičare u okviru Mreže festivala Jadranske regije vodiće profesionalni filmski kritičari i autori.

Zainteresovani kandidati treba da dostave kratku biografiju, motivaciono pismo i kritiku filma po želji. Link za prijavu nalazi se na sajtu Filmskog festivala Herceg Novi, a dodatne informacije mogu se dobiti na adresi info@filmfestival. me ili pojedinačno od članova Mreže festivala Jadranske regije.

R. K.

16 Svijet

Četvrtak, 11. januar 2024.

Nakon poljoprivrednika, štrajkove u Njemačkoj pokrenule i mašinovođe

Željeznički saobraćaj potpuno obustavljen

Željeznički saobraćaj u obustavi do petka uveče

BERLIN – Nakon poljoprivrednika, trodnevni štrajk juče su započele i njemačke mašinovođe koje zahtijevaju smanjenje radnog vremena, povećanje plata i jednokratni inflacijski kompenzacioni bonus od 3.000 eura.

Za razliku od poljoprivrednika koji su, zbog najavljenog smanjenja subvencija, u ponedjeljak na nekoliko sati blokirali njemačke auto-puteve i

važna putna čvorišta, a potom proteste nastavili manjim blokadama puteva, mašinovođe su u potpunosti obustavile saobraćaj. Time je Njemačka kao „logističko srce Evrope“ zaustavljena sve do petka uveče, što će poremetiti dopremanje robe i sirovina unutar te zemlje, ali i širom Evrope.

Nacionalna željeznička kompanija Njemačke Dojče ban saopštila je da će obustava rada uticati na putovanja milio-

Vanredno stanje u Ekvadoru, predsjednik objavio rat terorističkim organizacijama

na ljudi i da će ih podstaći da otkažu ili odlože sva putovanja koja nijesu neophodna.

Sindikat mašinovođa traži od Njemačkih željeznica da radnu nedjelju mašinovođama smanje sa 38 na 35 sati bez smanjenja plate, da im se mjesečna plata poveća za 555 eura, kao i da dobiju jednokratnu pomoć za prevazilaženje posljedica inflacije i to u iznosu od 3.000 eura.

Njemačke željeznice odbile

su da mašinovođama smanje radnu nedjelju i ponudile im postepeno povećanje zarada od 11 odsto u naredna 32 mjeseca, kao i isplatu jednokratne pomoći. Šef GDL Klaus Vezelski saopštio je da su pregovori propali i da je to razlog njihovog štrajka, koji su Njemačke željeznice neuspješno pokušale da spriječe tražeći od Upravnog suda da ovu obustavu rada proglasi nelegalnom.

GIK odbacila prigovor na izvještaj o rezultatima izbora u Beogradu

Lista SPN najavila Naoružane osobe upale žalbu Višem sudu

u televiziju i otvorile vatru u programu uživo KITO – Nekoliko sati nakon što je grupa maskiranih i naoružanih osoba, tokom emitovanja informativnog programa uživo, upala u ekvadorsku televizijsku stanicu TC i otvorila vatru u studiju ekvadorski predsjednik Danijel Noboa objavio je rat terorističkim organizacijama i saopštio da je u toj južnoameričkoj državi u jeku unutrašnji oružani sukob.

Incident se dogodio u studiju TC televizije u Gvajakilu kada su naoružane i maskirane osobe prilikom upada od zaposlenih tražili da legnu na pod.

U programu, koji je u tom tre- Vojska raspoređena na ulicama širom zemlje nutku emitovan uživo, začuli su se pucnji i vriska, prenosi kao Fito, pobjegao iz strogo ubistvo predsjedničkog kanRojters i javlja da u incidentu obezbjeđenog krila zatvora u didata Fernanda Viljavisennije bilo povrijeđenih. lučkom gradu Gvajakilu, ina- sija, sarađuje sa meksičkom Policija je kasnije preuzela če jednom od centara trgovi- „Sinaloom“, a njegov kartel kontrolu nad TV stanicom i ne drogom u Južnoj Americi. kontroliše većinu zatvora i uhapsila 13 osumnjičenih na- Nakon bjekstva Masijasa kid- narko tržišta u zemlji. oružanih napadača optuživši napovano je najmanje sedam Predsjednik Danijel Noboa, ih za terorizam. U Ekvadoru policajaca, a zabilježen je i ubrzo poslije nasilnog upada je potom, odlukom predsjed- niz eksplozija širom zemlje. u TV program, izjavio je da je nika Danijela Noboa, uve- U najmanje šest zatvora su iz- u Ekvadoru veliki broj orgaden policijski sat i proglaše- bili nemiri u kojima su pojedi- nizovanih kriminalnih grupa, no vanredno stanje u trajanju ni zatvorenici uzeli zatvorske koje je označio kao terorističod 60 dana. čuvare za taoce i zaprijetili da ke organizacije te oružanim Kriza je uslijedila nakon što je će ih ubiti ukoliko vojska dobi- snagama zemlje naredio da vođa jedne od najvećih krimi- je zadatak da povrati kontrolu izvedu vojne operacije kako nalnih i narko bandi u Ekvado- nad zatvorskim ustanovama. bi neutralisale te grupe. ru Adolfo Masijas, poznatiji Masijas, koji je osumnjičen za Noboa je, takođe, potpisao de-

kret kojim se 22 kriminalne bande klasifikuju kao terorističke organizacije.

Kineska ambasada u Ekvadoru u međuvremenu je saopštila da će zbog eskalacije nasilja privremeno biti zatvorena, a vanredno stanje, duž svoje sjeverne granice sa Ekvadorom, proglasila je i vlada u Peruu.

Peruanski premijer Alberto Otarola saopštio je da će u okviru proglašenja vanrednog stanja na granici biti raspoređen neodređen broj vojnih trupa za podršku policijskim snagama.

Uhapšeni bivši ministar unutrašnjih poslova Poljske i njegov zamjenik

Pristalice ,,Prava i pravde“ na ulicama VARŠAVA – Poljska policija uhapsila je juče bivšeg ministra unutrašnjih poslova te zemlje Marijuša Kaminskog i njegovog zamjenika Mačeja Vasika, koji su prošlog mjeseca osuđeni na dvije godine robije zbog zloupotrebe položaja dok su 2007. godine rukovodili

Kancelarijom za borbu protiv korupcije.

Nakon što su Kaminski i Vasik uhapšeni i prebačeni u zatvor, novi ministar unutrašnjih poslova Poljske Marčin Kjervinski poručio je da su „pred zakonom svi jednaki“, dok su pristalice stranke ,,Pravo i pravda“ izašle na proteste

ispred predsjedničke palate u Varšavi tražeći hitno puštanje uhapšenih.

Dvojica uhapšenih su u oktobru izabrani za poslanike stranke Pravo i pravda i odbili su da priznaju sudsku odluku, budući da ih je poljski predsjednik Andžej Duda pomilovao.

Iako su im oduzeti poslanički mandati Kaminski i Vasik, kao i predsjednik Duda insistiraju na tome da su oni legalno izabrani poslanici zbog pomilovanja.

Kaminski je nakon pritvaranja poručio da je riječ o političkoj osveti i započeo štrajk glađu.

BEOGRAD - Gradska izborna komisija Beograda odbacila je, na sjednici održanoj u utorak, prigovor liste Srbija protiv nasilja (SPN) na ukupan izvještaj o rezultatima izbora jer su ga, kako je navedeno, podnijela neovlašćena lica Vladimir Obradović i Dobrica Veselinović.

Koalicija SPN je saopštila da je odluka GIK-a nečuvena i zlonamjerna te pojasnila kako su koalicionim sporazumom Obradović i Veselinović ovlašćeni za podnošenje prigovora i žalbi izbornim komisijama. Iz SPN-a su najavili i da će Višem sudu podnijeti žalbu na odluku GIK-a.

Prema navodima te koalicije, GIK je pribjegla otvorenom pravnom nasilju u pokušaju da izbjegne raspravu o suštini prigovora koalicije, odnosno o nedvosmislenim dokazima da je ukupni izborni rezultat utvrđen, iako zapisnici sa pojedinih biračkih mjesta ne postoje, dok su pojedini krivotvoreni pošto su

objavljeni i predati GIK-u.

Lokalni izbori u Beogradu održani su 17. decembra, a istog dana građani Srbije su glasali na vanrednim parlamentarnim i pokrajinskim izborima, kao i u više od 60 opština i gradova.

Izvještaji domaćih i međunarodnih posmatračkih organizacija, uključujući Misiju OEBS-a, pokazali su da je na izborima bilo izbornih nepravilnosti.

Posmatračka misija CRTA je objavila da je na dan održavanja izbora došlo do organizovanih migracija, to jest dovođenja državljana Srbije iz susjednih zemalja kako bi glasali na beogradskim izborima, što je uticalo na ishod glasanja u glavnom gradu.

Zbog izbornih nepravilnosti u Beogradu se od 18. decembra održavaju protesti na kojima građani traže ponavljanje izbora i reviziju biračkog spiska.

Vlast, sa druge strane, negira navode o izbornoj krađi i tvrdi da je glasanje proteklo u demokratskoj atmosferi.

Sjevernokorejski lider Južnu Koreju označio kao glavnog neprijatelja

Kim nema namjeru da izbjegava rat PJONGJANG - Sjevernokorejski lider Kim Džong Un označio je Južnu Koreju kao „glavnog neprijatelja“ i poručio kako nema namjeru da izbjegava rat sa tom zemljom, prenijeli su sjevernokorejski državni mediji.

Tokom posjete fabrici municije Kim Džong Un je zaprijetio da će uništiti Južnu Koreju ako pokuša da upotrijebi silu protiv Sjeverne Koreje, navodi se u izvještaju sjevernokorej- Kim Džon Un ske centralne novinske agencije KCNA. ma“ trebalo da bude jačanje - Smatramo da je Južna Kore- vojnih sposobnosti za samoja naš glavni neprijatelj - re- odbranu, a u prvom redu nukao je Kim. klearne zaštite.

Istakao je i da bi prioritetno Priredila: Đurđica ĆORIĆ „u odnosima sa neprijatelji-

Hronika Podgorice

Četvrtak, 11. januar 2024.

17

Za investicione aktivnosti Zelenila budžetom Glavnog grada za 2024. opredijeljeno tri miliona eura

S kakvim ambicijama Zelenilo ulazi u 2024. godinu svjedoči podatak da je za njihove investicione aktivnosti budžetom Glavnog grada opredijeljeno tri miliona eura, odnosno duplo više nego lani.

ULAGANJE

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz gradskog Zelenila su naveli da su prethodne godine realizovali 1,5 miliona eura za uređenje javnih zelenih površina, odnosno izgradnju parkova, dječjih igrališta i ozelenjavanje razdjelnih ostrva, kružnih tokova i zelenih traka duž saobraćajnica.

- U 2023. godini nabavljena su nova vozila za potrebe efikasnijeg obavljanja poslova na uređivanju i održavanju javnih zelenih površina. Za nabavku kombi vozila i za nas značajnih ektričnih vozila uloženo je 130.000 eura. Nabavkom električnih vozila želimo da utičemo na očuvanje životne sredine, ali i na smanjenju izadataka za goriva, a ovo je samo početak našeg prelaska na zelenu energiju i održivo poslovanje – poručuju iz Zelenila, uz napomenu da je tokom prethodne godine za nabavku kosačica, timera, motornih šega i druge opreme utoršeno oko 20.000 eura.

Prošle godine realizovani su brojni projekti koji su za cilj imali proširenje javnih zelenih

Za formiranje zelenih oaza ove godine duplo više novca nego lani

Novi parkovi biće izgrađeni u Zagoriču, Bloku šest, na Koniku - Starom aerodromu, kod spomenika Josipa Broza Tita, u Bloku devet, Ulici Arsenija Boljevića. Takođe, biće izgrađene druge faze parkova na bulevarima Šarla de Gola, Vojvode Stanka Radonjića, kod SC ,,Morača“, a biće izvršena i rekonstrukcija Karađorđevog parka površina u gradu. Osim povećanja zelenih površina, ističu iz ovog gradskog preduzeća, akcenat je stavljen i na sadržaje te je u tom smislu izgrađeno više parkova sa sadržajima za sve generacije, kako bi sugrađani svoje slobodno vrijeme mogli da provode kvalitetno i u skladu sa svojim potrebama.

- Tako je završena izgradnja dva parka na Starom aerodromu, druga faza parka u Murtovini, druga faza parka u Zele-

ZELENILO

Tokom prethodne godine gradsko preduzeće Zelenilo realizovalo je 1,5 miliona eura za uređenje javnih zelenih površina, odnosno izgradnju parkova, dječjih igrališta, ozelenjavanje razdjelnih ostrva, kružnih tokova i zelenih traka duž saobraćajnica…

nici na Zabjelu, a ovi prostori prilagođeni su za igru najmlađih, za bavljenje rekreativnim aktivnostima, ali i za odmor starijih sugrađana – podsjećaju iz Zelenila.

Godinu za nama obilježilo je i ozelenjavanje zemljanih površina uz saobraćajnice.

- Na taj način oplemenjeni su bulevari 21. maja, Zmaj Jovin, Vilija Branta, kružni tok na Bulevaru Šarla de Gola...

Poseban akcenat stavljen je

Rasadnik Zelenila u Donjoj Gorici

na formiranje drvoreda koji sada krase više lokacija u gradu. Jedna od brojnih saradnji koje smo ostvarili i na koju smo izuzetno ponosni jeste saradnja sa kompanijom ,,Mondeleze International“ i Nelt grupom koji su Crnoj Gori donirali 100.000 sadnica crnog bora, od čega je za Podgoricu opredijeljeno čak 35.000, a koje, u cilju stvaranja zelenog prstena oko grada, kroz akcije pošumljavanja, sadimo u park-šumama i na goletima - naglasili su iz Zelenila.

Sve planirane investicije i aktivnosti realizovane su u skladu sa programom rada.

- Osim toga, značajno se radilo na formiranju ,,zelene priče“,

Značajno poboljšali finansijsko stanje ​ umirajući rezultate na kraju prošle godine iz Zelenila S iskazuju veliko zadovoljstvo i zbog postignutih finansijskih uspjeha. ​- Realizacijom brojnih projekata na ozelenjavanju glavnog grada, dobrom saradnjom sa Upravnim odborom i predanim radom svih zaposlenih značajno je poboljšano finansijsko stanje, pa je sa negativnog poslovanja, odnosno minusa od 276.000 eura, ova godina završena sa izmirenim svim dugovanjima i sa više od pola miliona eura na računu – naveli su iz Zelenila.

pa je osim nabavke električnih vozila izvršena i ugradnja solarnih panela na našoj upravnoj zgradi, što će dodatno uticati na očuvanje životne sredine i uštedu sredstava, a ove aktivnosti samo su uvod u dalje planove na polju održivog poslovanja – ističu iz Zelenila.

SADNJA

Za aktivnosti u 2024. godini budžetom Glavnog grada opredijeljeno je tri miliona eura. Kako ističu iz Zelenila, to je još jedan pokazatelj da imaju potencijal i da je prepoznat njihov doprinos uređenju i ozelenjavanju glavnog grada, te stvaranju boljih uslo-

va za život i rad u Podgorici.

- Za 2024. godinu planirano je formiranje novih zelenih oaza širom grada. Tako će novi parkovi biti izgrađeni u Zagoriču, Bloku šest, na Koniku - Starom aerodromu, kod spomenika Josipa Broza Tita, u Bloku devet i Ulici Arsenija Boljevića. Takođe, biće izgrađene druge faze parkova na Bulevaru Šarla de Gola, Bulevaru vojvode Stanka Radonjića, kod SC ,,Morača“, a biće izvršena i rekonstrukcija Karađorđevog parka – zaključuju iz Zelenila, uz napomenu da će biti realizovana pejzažna uređenja duž saobraćajnica, kružnih tokova, razdjelnih ostrva i drugih lokacija u gradu.

I. MITROVIĆ

Privodi se kraju uklanjanje biciklističkih traka u ulicama Ivana Milutinovića, Ilije Plamenca, 27. marta i kralja Nikole

i. MITROVIĆ

Sve manje crvene boje na kolovozima Ekipe gradskog preduzeća Putevi u saradnji sa Sekretarijatom za saobraćaj prethodne sedmice su sa podizvođačem radova uklanjale biciklističke trake sa kolovoza u ulicama Ivana Milutinovića, Ilije Plamenca, 27. marta i kralja Nikole.

Nakon što su uklonili trake u ulicama Ivana Milutinovića (kod SC ,,Morača“), 27. marta i Ilije Plamenca na Zabjelu, isti posao juče su obavljali u Ulici kralja Nikole gdje očekuju da kompletan posao završe danas.

RADOVI

Juče oko 15 sati bila je obrisana skoro polovina biciklističke trake u dijelu Ulice kralja Nikole, na potezu od raskrsnice te ulice sa Ulicom crnogorskih serdara (kod Trgovinske škole) do kraja Mosta braće Zlatičanin, na drugoj strani. U to vrijeme, ekipa koja je koristila mašinu koja je za ovaj posao

Isprala se farba i pojavila stara traka na trotoaru Boja kojom je prefarbana biciklistička staza na trotoaru u Ulici kralja Nikole (koja je donacija kineske firme CRBC) već duže vrijeme je isprana, pa se na trotoaru praktično ponovo pojavila stara traka za bicikliste.

Budući da ovu neformalnu traku koriste pješaci, bici-

klisti i vozači električnih trotineta, a da nerijetko dođe i do nesporazuma oko toga da li ona zapavo pripada vozačima ili pješacima, valjalo bi da nadležni iskoriste to što je specijalna mašina iz Češke tu da obrišu i crvenu farbu i signalizaciju sa trotoara,

ukoliko ne namjeravaju da ovu biciklističku stazu ponovo privedu namjeni.

Podsjećamo, ova biciklistička staza je prefarbana kada je obilježena traka za bicikliste na kolovozu u toj ulici, a kao jedan od glavnih problema bio je taj što zbog njenog obilježavanja nije ostalo dovoljno prostora za kretanje pješaka, naročito u dijelu trotoara kod ekonomske škole.

nih automobila. Nekoliko ih je bilo parkirano na kolovoznim trakama ispred ,,Zabjelske Vektre“ u Ulici 27. marta, kao i prekoputa ,,Metalke“ i ekonomske škole u Ulici kralja Nikole, iako su prekoputa još izvođeni radovi. Primjetno je bilo i da su vozači znatno manje prolazili ovim trakama nego što je možda bilo očekivano, vjerovatno zbog toga što su se već navikli da je taj dio kolovoza bio rezervisan za bicikliste.

Nevladino udruženje Biciklo. me uputilo je prethodne sedmice Sekretarijatu za saobraćaj inicijativu za prenamjenu ukinutih biciklističkih traka u saobraćajne trake isključivo za javni prevoz putnika. Iako je uklanjanje biciklističkih traka bez adekvatne alternative loše za dalji rast upotrebe bicikla u Podgorici, u ovom udruženju smatraju da je svako rješenje bolje nego da trake služe za nepropisno zaustavljanje i

parkiranje. Budući da je uspostavljanje saobraćajnih traka za javni prevoz putnika jednostavan i jeftin način poboljšanja javnog linijskog prevoza, vjeruju da će nadležni organi Glavnog grada pozitivno odgovoriti na ovu inicijativu.

Tim povodom ponovo smo juče poslali upit Glavnom gradu, Sekretarijatu za saobraćaj i gradskom preduzeću Putevi, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovore. I. MITROVIĆ

Specijalno vozilo za uklanjanje farbe sa asfalta

angažovana iz Češke uklanjala je farbu u dijelu trake prekoputa zgrade ,,Metalka“. Ispred njih su kamionom išli radnici firme ,,Alfa Project“, koji su upozoravali vozače da ne parkiraju nepropisno automobile na kolovoz, trasom kojom prolazi mašina. Njihov zadatak je bio i da u slučaju potrebe kontaktiraju s komunalnim službama u cilju uklanjanja nepropisno parkiranih vozila.

Jedan od radnika nam je re-

kao da bi prema dosadašnjoj dinamici posao u ovom dijelu Ulice kralja Nikole trebalo da bude završen do kraja dana, nakon čega preostaje brisanje trake i u užem dijelu ulice, od raskrsnice sa Ulicom bratstva i jedinstva do raskrsnice sa Ulicom 27. marta.

PARKIRANJE

Već juče je na saobraćajnicama na kojima su obrisane biciklističke trake bilo parkira-

Arena

Četvrtak, 11. januar 2024.

Crna Gora bolja od Njemačke, zakazala četvrtfinalni duel sa Italijom na EP

Vidi se Doha, a ni svijetla Pariza nijesu daleko

Pobjeda je bila važna zbog samopouzdanja koje je ionako bilo veliko poslije pobjede nad domaćinom u posljednjem kolu grupne faze A divizije, ali posebno i zbog toga jer su sada ,,ajkule“ na milimetar od plasmana na SP u Dohi, koje kreće početkom februara. Ali, selektor Vladimir Gojković, saradnici i igrači moraju da sačekaju i današnju pobjedu Grčke nad Holandijom u osmini finala, kako bi bili potpuno sigurni za put na SP i veliku šansu da se domognu plasmana na OI. Pitanje pobjednika u drugom meču osmine finala (ranije je Srbija bila bolja od Francuke 14:10 i za polufinale igraće sa Mađarskom) nije se ni postavljalo. Njemci su, istina, poveli 1:0, ali prvih osam minuta naš tim je riješio u svoju korist 3:1. U nastavku, do odmora, sve do 73 sekunde prije kraja, njemački igrači su nakon gola Miroslava Perkovića (za 4:1), preko Zorana Božića došli do gola zaostatka.

Iz sporijeg ritma i nakon tri tehničke greške, ,,ajkule“ su se razbudile. Aleksa Ukropina je otvorio i zatvorio seriju od 6:0 (na 1.30 do kraja treće dionice) za ubjedljivih 10:3. Do kraja meča Njemci su ublažili poraz, ali nijesu pokvarili dobar utisak našeg tima koji, očigledno, ako zadrži ovaj nivo igre, može daleko na EP. Posebno selektor Gojković može biti ohrabren realizacijom sa igračem više, koja je do kraja treće četvrtine bila stoprocentna: šest od šest. Kao i sve boljom odbranom, koja je i u prvom eliminacionom meču na šampionatu Evrope djelovala snažno i gotovo bez većih kikseva. Slično, mada se ne može uporediti snaga dva protivnika, kao i u posljednjem kolu grupe A sa Hrvatskom.

Samo golman Petar Tešanović, iz sadašnjeg sastava, nastupa za neki italijanski klub, i to Brešu, učesnika LŠ

MTV-PHOTO.COM

U najlakšem meču dosadašnjeg dijela šampionata Evrope u Hrvatskoj, ali i u meču sa najvećim ulogom, vaterpolo reprezentacija Crne Gore savladala je Njemačku 10:5 i zakazala četvrtfinalni duel sa Italijom (petak).

MTV-PHOTO.COM

18 Vaterpolo

GOJKOVIĆ: Bi i očekivali smo Selektor Valdimir Gojković je očekivao pobjedu njegovog tima. Nije bilo dileme od trenutka kada je Vasilije Radović pogodio za 1:1, a zatim Dušan Matković i Konstantin Averka za 3:1 u prvih osam minuta.

- Bili smo favoriti i očekivali smo pobjedu. Malo smo se mučili prvu četvrtinu i po jer

Iz mog ugla

Milan TIČIĆ, nekadašnji reprezentativac Crne Gore

Sa optimizmom čekamo Italijane

Sa sinoćnje utakmice Crna Gora - Njemačka u zagrebu

6 golova iz prvih šest šuteva pogodili su naši reprezentativci sa igračem više

- Glavni cilj je ispunjen, plasirali smo se u četvrtfinale, gdje nas očekuje Italija. I ovaj meč je bio veoma težak u fizičkom smislu i zbog promjene bazena i perioda adaptacije. Nadam se da će u četvfinalu biti puno bolje. Ritam nije bio na nivou, ali u narednoj utakmici vjerujem da će se popraviti.

Sve u svemu, zadovoljni smo - kazao je Ukropina, trostruki strijelac u pobjedi ,,ajkula“.

A. MARKOVIĆ

Vladanu Spaiću istekla je kazna od jedne utakmice dosuđena zbog prigovora u posljednjem meču grupne faze sa Hrvatskom. Vlado Popadić preskočiće u četvrtfinalni okršaj sa Italijom

Osmina finala

Cilj je bio plasman na SP, milimetar nas dijeli od Dohe i sada možemo potpuno da se fokusiramo na meč sa Italijom u polufinalu. Da budemo mirni i da odigramo snažno u odbrani, a iz takvog odnosa napad će sam po sebi da dođe. Smatram da protivnika dobro poznajemo i da apsolutno možemo sa njim da igramo. Italija je izvanredna ekipa i uz Špance jedni su od favorita. Siguran sam da sa puno optimizma možemo da gledamo na sljedeći meč.

Vidio sam da su momci maksimalno ozbiljno shvatili meč osmine finala, uz mali pad u drugoj četvrtini, sve drugo je bilo za pohvalu. Odbrana je funkcionisala besprekorno, do samog kraja primili smo samo tri gola. I napad je bio tečan, bez grča, ukupno gledano - dobra uvertira za ono što nas u petak čeka. Ohrabruje nivo i sve tečnija igra.

Koliko smo se mučili na premijeri sa Francuzima, sada igramo sve bolje, uigraniji smo i akcije su tečnije.

Četvrtfinale Petak/20.15h

CRNA GORA 10

Italija

Njemačka

CRNA GORA

5

Večeras/17.00h

Polufinale Neđelja/20.15h

FINALE

Petak/16.30h

Rumunija

Utorak/20.15h

Španija

Gruzija Petak/15.00h

Srbija

10

Mađarska

Francuska

4

Srbija

Večeras/19.00h

Grčka Holandija

Petak/18.30h

Hrvatska

Neđelja/16.30h

MEČ ZA BRONZU Utorak/18.30h

Arena

Četvrtak, 11. januar 2024.

Vaterpolo/Rukomet 19

Sjutra za Crnu Goru kreće rukometna ,,groznica“, naš tim na startu EP igra sa Mađarskom

Bili smo favoriti o pobjedu smo izuzetno loša rješenja nalazili u napadu. Ali, poslije toga smo riješili utakmicu.

Imali smo malo manji roster, jer smo gledali da se sačuvamo od eventualnih povreda. Tako da je najvažnije da smo u četvrtfinalu. Okrećemo se velikom meču koji dolazi sa Italijom – kazao je Gojković.

Matković: Da damo sve od sebe u četvrtfinalu

PODGORICA - Škrti u obećanjima (osim da će posljednji atom snage ostaviti na terenu, što do sada nije bilo upitno), karakterno jaki koliko i najmoćnije rukometne velesile, reprezentativci Crne Gore, sa nekoliko svjetskih asova, sjutrašnji - sedmi nastup na šampionatu Evrope u Njemačkoj dočekuju u najvećem miru.

Iz kojeg bi mogli da dođu do lijepih stvari, na primjer, kao da prođu grupu (dvije prvoplasirane selekcije idu dalje), a za početak da upišu premijerne bodove protiv Mađarske. Ne želeći pretjerano sebe da guraju u drugi plan, poštujući rivala sa jednom od najjačih liga Evrope, uz dodatak da je Mađarska rukometna zemlja, ,,lavovi“ blagu ulogu prepuštaju protivniku. Teren će, na kraju krajeva, o čemu su selektor Vlado Šola i kapiten Mirko Radović pričali dan pred put, pokazati ko je bolji i koga će bodovi za korak približiti narednoj rundi takmičenja.

Idealno bi bilo da Crna Gora ponovi uspjeh od prije dvije godine osvajanjem 11. mjesta, a savršeno da se ode korak dalje. Mentalitet im ne dozvoljava da vode borbe s razmišljanjem da nijesu vrijedni rezultata, ali imaju i kočnicu, što nije loše, jer od obećanja glava uglavnom najjače boli.

Tako će razmišljati i za naredne rivale u grupi, gdje su još Island i Srbija.

PIVOTI NAJOPASNIJI

Dušan Matković smatra da je njegova ekipa odigrala jednu od manje kvalitetnih utakmica na prvenstvu Evrope u Hrvatskoj.

- U početku smo se malo mučili sa postizanjem golova, ali, u nastavku smo uspjeli da smirimo utakmicu i da je uspješno privedemo kraju.

Od sinoć je fokus samo na Italiju.

- Sada se okrećemo narednoj utakmici. Pokušaćemo što bolje da je spremimo i da damo sve od sebe u četvrtfinalu. ,,Azuri“ su nam dobro poznati, svjesni smo njihovih kvaliteta ali cijenimo sebe i znamo koliko možemo - poručio je naš reprezentativac.

- Pristalica sam da samo razmišljamo o Mađarskoj, da damo maksimum i primijenimo ono što smo vježbali na treninzima. To je jedino ispravno razmišljanje. Razmišljati unaprijed je uvijek zamka koja dovodi igrače u težak položaj. Jer, ako misliš da ćeš proći relativno lagano, a protivnik ti pruži otpor, dolazi do frustracija. Želim moje igrače da zaštitim od psiholoških trauma koje se događaju na utakmicama, da budu što slobodniji i upravo protiv Mađara odigraju kvalitetan meč. A onda ćemo dalje razmišljati, odnosno sa istim receptom sačekati Island - jasan je Šola.

Vidio je hrvatski stručnjak na klupi našeg nacionalnog tima opasnost od mađarskih pivota i vjerovatno će riješiti ovaj rebus.

- Mađari imaju jake pivote, teški su 120-130 kilograma i iz taktičkih razloga možda će mi Risto Vujačić trebati baš na poziciji ,,jedinice“, gdje nam je potreban jak igrač. A igra preko pivota je najsimptomatičnija.

Sve što su Mađari radili u pripremnom periodu (u prijateljskim mečevima) je analizirano.

- Gledali smo mi njih i gledali su oni nas. I sve se to vrti. Ali, to

M. BABOVIĆ

Šola zna recept za favorita Rekordnih 53.586 gledalaca

MRVALJEVIĆ CEDISU: Nijesmo ni posebni ni originalni samo volimo svoju zemlju i rado igramo za nju ,,Mi nijesmo ni posebni ni originalni - samo volimo svoju zemlju i rado igramo za nju” ovim riječima je bivši reprezentativac Crne Gore Draško Mrvaljević, gostujući na TV E, prokomentarisao odgovor CEDIS-a, na pitanje TV E zašto to državno preduzeće ne sponzoriše ,,lavove”.

U odgovoru TV E - iz CEDIS-a su naveli da su kriterijumi od presudnog značaja originalnost i posebnost.

Ne znam. Teško je dati odgovor.

Mi nijesmo ni posebni ni originalni – samo volimo svoju zemlju, rado igramo za nju. Volimo ono što je naše - kazao je Mrvaljević u emisiji na TV E ,,Na kraju dana”.

Uprkos talentu, novčane podrške od strane države je malo. Mrvaljević kaže da su na to navikli, ali da vremenom ne postaje lakše – naprotiv.

U Crnoj Gori smo dosad radili velike stvari sa malo

su pripremne utakmice sa još nekim opipavanjima i uštimavanjem. Nešto se i sakrije. Mada, ako se nešto uspjelo sakriti, nije moglo više od 10 odsto.

Mogla bi plitka mađarska zona ,,šest-nula“ da olakša posao našem timu.

- Trebalo bi da nam odgovara, ali se nikad ne zna. Možda, gledajući nas, odluče da igraju neku drugu zonu. Probaćemo da im nametnemo svoj stil, pa ćemo vidjeti čiji će stil da prevagne. Šola je kao igrač osvajao velika takmičenja, zna kako se dolazi do vrha, što je u kompletnoj priči oko EP jedan od glavnih aduta. Osjećaj velikih takmičenja se nikada ne zaboravlja.

- Sarađivao sam i sa trenerima na velikim takmičenjima.

Imam određena iskustva šta treba dati igračima u nekom trenutku. Najvažnije je, osim informacija o protivniku i stvari koje se vježbaju, da se ra-

novca. Međutim, svaki dan ta trka sa zapadnoevropskim zemljama je teža - kaže Mrvaljević.

On ističe da je ulaganje u mlade igrače i pravljenje baze igrača prepoznao RK Budućnost, zajedno sa glavnim sponzorom – kompanijom Bemax.

Ulaganje u našu đecu, u naše igrače. Sve to ne bi moglo da funkcioniše da nije glavnog sponzora kompanije Bemax i gradske uprave - navodi on.

Mrvaljević kaže da svako ima pravo na svoje mišljenje, pa i oni koji ne smatraju da treba da pomognu razvoj rukometa.

Poručuje da će rukometaši uvijek sa posebnom emocijom igrati za Crnu Goru – jer im je to prirodno i jedino tako za njih treba. ,,Lavovi” imaju veliki kvalitet i Crna Gora ima čemu da se nada na Evropskom prvenstvu, koje je počelo juče – u Njemačkoj – smatra bivši reprezentativac.

sterete od bilo kakvog psihološkog pritiska. Jer pritisak najčešće koči ono što inače može ekipa da uradi na terenu.

Dakle, potrebno je rasteretiti psihološki igrače i povećati šansu da svi budu u najboljem izdanju. Da ne budu umorni, jer jedino svjež igrač može pružiti kvalitetnu partiju.

SA VUKOM DOBILI PUNO

Ima Šola u sastavu igrače koji obećavaju, reprezentativce sa iskustvom i određene koji su odavno ekstra klasa. Poslije šest i po godina nacionalnom timu se i Vuko Borozan stavio na raspolaganje.

- Mislim da smo dobili puno sa Borozanom iz razloga što smo imali dosta problema u rotaciji na ,,trojci“ i ,,četvorci“. Ako se sjećate, sve do ulaska u u priču oko rotacija ovih pozicija, bili smo u pozitivnom ritmu rezultata. Sada imamo adekvatne dvije postave, imamo

par ,,trojki“ i ,,četvorki“ koji se dobro mogu nadopunjavati i to već daje jednu određenu stabilnost u odbrani. I golmanima, jer im je lakše braniti kada imaju visoke igrače u sredini. Vuko vrlo iskusno napadački igra. Nije onaj od prije, tri, četiri, šest godina, zato što fizički nije na tom nivou i ne može se za mjesec fizičko stanje dovesti na sto odsto. To je proces od nekoliko mjeseci, ali sam zadovoljan odnosom, ponašanjem i zajedništvom.

Prihvaćen je kao i svaki drugi igrač i nema razlike između njega ili bilo kojeg drugog igrača - jasan je Šola.

TAKTIČKO NADMUDRIVANJE

Rukometno znanje i radna etika nije strana našem timu. Reprezentativci su na okupu bili od 20. decembra (neki su se zbog obaveza kasnije priključili), a zadovoljni su napusti-

Spektakl na otvaranju šampionata Starog kontinenta u Njemačkoj.

Drugi sinoćnji meč donio je novi rekord kada je u pitanju broj gledalaca na rukometnim utakmicama - duel Njemačka - Švajcarska (27:14) u Merkur Spiel-Areni u Diseldorfu posmatralo je rekordnih 53.586 gledalaca.

Evropsko prvenstvo je počelo utakmicom Francuska - Sjeverna Makedonija, koju su ,,trikolori“ lako riješili u svoju korist - 39:29.

Danas Grupa D 18.00 – Slovenija - Farska Ostrva 20.30 – Norveška - Poljska Grupa E 18.00 – Holandija - Gruzija 20.30 – Švedska - BiH Grupa F 18.00 – Portugal - Grčka 20.30 – Danska - Češka

li Poreč uprkos porazima od Hrvatske i Slovenije na turniru ,,Kroacija kup“.

- Radili smo odlično. Imali smo nekoliko kontrolnih utakmica.

U Hrvatskoj smo odigrali dvije odlične utakmice, što se možda ne bi reklo po rezultatima.

Ali, izvukli smo dosta pozitivnih stvari, momci su odlično reagovali na taktičke zamisli i na prepreke koje su se stvorile tokom utakmica. Prilagođavali smo se brzo, što me raduje. Mada, vidjećemo sve kada krene šampionat - kazao je Radović.

U pripremnom periodu, u hodu su se taktički spremali za rivale. Glavna analiza je usmjerena bila na prvog protivnika.

- Za Mađare smo se najviše spremali jer nam je to prva utakmica, ali u suštini svaka je najvažnija. Imamo dosta informacija o njima. Mađarska ima širok roster, vrhunske igrače, a pitanje je kakav ćemo i mi i oni imati dan. Blagi su favoriti, što ne mora ništa da znači na terenu. Želimo da damo sve od sebe, da Crnu Goru reprezentujemo na pravi način, kao bezbroj puta, a sa druge strane i da probamo da ispoštujemo dogovore. I mi ponešto krijemo, kao i oni.

Biće taktičkog nadmudrivanja, a čeka nas borba 60 minuta na terenu - istakao je kapiten.

A. MARKOVIĆ

Arena

Stigao sam da zajedno slavimo titulu!

Andrija Delibašić i Igor Ivanović

PODGORICA - Nakon prozivke, potpis - Igor Ivanović se vratio i u društvu sportskog direktora Andrije Delibašića stavio paraf na dvogodišnju vjernost ekipi Budućnosti.

Iskusni ofanzivac je plavo-bi-

jelu opremu ponovo zadužio nakon godinu i po dana, a u Budućnost – gdje je igrao četiri sezone – se vraća nakon kvalitetnih partija u uzbekistanskom Bunjodkoru.

Ivanović je imao važeći ugovor sa poznatim timom iz Uzbeki-

stana za koji je svojevremeno igrao legendarni Brazilac Rivaldo (trener bio čuveni Luis Felipe Skolari), ponuđen mu je i nastavak saradnje, ali je želja za povratkom bila jača.

-Bilo mi je lijepo u Uzbekistanu, igrao sam, klub ima dobre uslove, ali kada se otvorila mogućnost da se vratim – nijesam mnogo razmišljao. Budućnost je uvijek izazov, a posebno mi je drago što ću ponovo sarađivati sa Andrijom Delibašićem i Mladenom Milinkovićem sa kojima sam imao sjajnu saradnju u mom prethodnom mandatu kada smo i stigli do istorijske duple krune - poručio je 33-godišnji krilni napadač.

Fudbaler koji u svojoj riznici trofeja ima devet pehara u Crnoj Gori (četiri titule, pet Kupova) je sa „plavima“ osvojio dvije titule i tri Kupa, dres Budućnosti je nosio na 133 utakmice i bio je kapiten prije nego što je ljeta 2022. napustio ovaj klub.

-Vratio sam se u dobro poznato okruženje, sačekali su me prijatelji, tako da imam osjećaj kao da nijesam ni odlazio.

Pratio sam Budućnost, drago mi je što su momci osvojili jesenju titulu i nadam se da ću biti od pomoći timu u borbi za očuvanjem prvog mjesta.

Motivisan sam da svi zajedno osvojimo još jednu titulu - rekao je Igor Ivanović.

R. P.

Tivćani dobili prvo pojačanje u zimskom prelaznom roku

Araja u Arsenalu PODGORICA – Argentinac Ian Pulejo Araja novi je član Arsenala.

Krilni napadač (25), ponikao je u Platenseu i nakon tri nastupa u drugoj argentinskoj ligi i četiri u Kupu Argentine je pozajmljivan ekvadorskom Torerosu (filijala Barselone Gvajakil), kao i argentinskim San Migelu i Kolehijalesu. Od prije godinu je u Ekskursionistasu, iz kojeg dolazi na šestomjesečnu pozajmicu u Arsenal.

-Kada sam saznao da se Arse-

Zlata vrijedn Iako je meč počeo povredom Andrije Slavkovića (skočni zglob desne noge, prvi pregledi su pokazali da nema naprsnuća) nakon samo 24 sekunde igre, iako je u 24. minutu izgledalo kao da će upisati i četvrti domaći poraz u Evrokupu, jer je Burg vodio 10 razlike (47:37) i činilo se da kontroliše dešavanja na terenu, Budućnost Voli je uspjela da se digla iz „pepela“ i u preostalom dijelu meča stigne do trijumfa od 78:74, veoma važnog u borbi za plej-of Evrokupa.

Tim Andreja Žakelja je u preostalih 16 minuta odigrao onako kako to želi slovenački stručnjak, ali i navijači podgoričkog tima, sa puno energije i borbenosti, kojima su „plavi“ nadoknadili greške kojih je bilo puno i protiv lidera grupe B. Budućnost je četvrti put pobijedila Burg u šest mečeva, a stigla je do šeste pobjede u grupi, uz osam poraza, i na tabeli „uhvatila“ Aris i Trento, koji su izgubili, ali se u trku potpuno uključio i Turk Telekom, koji ima pobjedu manje.

Podgoričani su upisali treći trijumf u nizu, nakon abaligaških protiv Zadra i Mornara, a seriju će moći da nastavi u neđelju, kada gostuje Krki. Nakon toga slijedi i te kako bitan meč u Solunu protiv Arisa..

POLUVRIJEME ZA BRIGU

nal interesuje za mene, malo sam istraživao o Tivtu i mogu da kaćem da mi se od prvog minuta učinio vrlo ugodnim i lijepim. Nastojaću da se što prije smjestim i upoznam sa okolinom. Što se tiče Arsenala, zatekao sam uređen klub sa puno

istorije, gdje me je predsjednik Dejan Kandić odlično primio i srdačno dočekao. Jako sam srećan što sam stigao u klub sa toliko istorije i prva misao mi je da se što bolje adaptiram i što više doprinesem uspjesima tima – kazao je Araja. R.P.

Mladi crnogorski reprezentativac napustio Jezero

Tošković u Lokomotivi iz Zagreba

PODGORICA – Sjajan transfer za mladog reprezentativca Crne Gore – Balša

LIDER SRUŠEN U ,,MORAČI“: Budućnost Voli bolja od

Tošković novi je član hrvatske Lokomotive.

Talentovani napadač u dresu

Jezera odigrao je 55 utakmica i postigao 14 golova. Kada je u pitanju reprezentacija Crne Gore do 21 godine, upisao je šest nastupa.

Prema riječima predsjednik Jezera Ervina Tošića, prihvatli su želju mladog igrača kako bi dali doprinos nastavku njegove uspješne karijere.

-Odigrao je za nas dvije sezone i ostavio odličan utisak. Svojim igrama i golovima doprinio je da budemo jedna od ekipa koja je najprijatnije iznenađenje lige. Nijesmo željeli da ga sprečavamo da nastavi karijeru u klubu gdje će imati još više prilike da pokaže svoje mogućnosti i napereduje - kazao R. P. je Tošić.

Dominacija u skoku (10-4), uz tri ofanzivna (gosti nijedan), i vođstvo od 9:0 nakon dva minuta i 19 sekundi igre, nijesu bili dovoljni Podgoričanima da imaju više od pola koša prednosti (15:14) na kraju prve, neefikasne četvrtine. Burg, čak, nije iskoristio posljednji napad da dođe do prednosti. „Plavi“ su na početku meča igrali kako treba, čvrsto u odbrani, a u napadu je bio dobar protok lopta, a koš se napadao iz reketa. To je domaćinu donijelo sedam bacanja, i svih sedam su iskorišćeni (pet Brendon Pol, a dva

Radost Podgoričana nakon važne pobjede nad Burgom

Nikola Tanasković). A onda je Budućnost ušla u ritam koji je ove sezone često vodio do poraza. U napadu je počela da igra neorganizovano, više individualno nego timski, šut za tri poena je često bio opcija, pa i kad je bilo boljih situacija.

Burg je odgovorio serijom 8:0, a do prvog koša Budućnosti iz igre, koji je postigao Mekinli Rajt za 11:8, nakon skoro šest minuta, crnogorski šampion je promašio sva četiri šuta za tri poena, jedan iz reketa, a Pol je izgubio tri lopte. Budućnost je nekako sačuvala vođstvo do kraja dionice, ali je zbog šest izgubljenih lopti u prvih 10 minuta i bez ijedne asistencije, bilo jasno da u nastavku meča slijedi teška borba.

To se vidjelo već u drugoj četvrtini, nakon koje je Burg imao šest pogođenih trojki iz 10 pokušaja, a Budućnost je sa perimetra šutirala 10-0 i do poluvremena svega jednu asistenciju (Vladimir Mihailović)! I dalje su Podgoričani imali bolji skok (18-13) i bolje procente šuta iz reketa (52,9 – 37,5 %), ali je Burg imao osam

asistencija više (9-1), tri ukradene lopte više (7-4), i četiri izgubljene manje (6-10).

Jedino vođstvo u drugoj četvrtini Budućnost je imala na 20:19, kada je Kenan Kamenjaš pogodio pod faulom i ubacio dodatno bacanje. Serijom 6:0, Burg je nakon nešto više od šest minuta igre poveo sedam razlike (29:22), a tu prednost je do poluvremena uvećao za posjed (39:30), pa je Budućnost imala identičan napadački učinak kao u prvoj dionici.

PREOKRET U NASTAVKU

Početak drugog poluvremena nije obećavao mnogo za domaće, jer je Burg odmah stigao do dvocifrene prednosti, u dva navrata od 11 razlike (41:30, 46:35). Francuzi su dvocifrenu razliku čuvali tri i po minuta (47:37), i činilo se da polako hvataju zalet za pobjedu. Međutim, Budućnost je uspjela da se probudi, odigra najbolje minute na meču, i vrati u igru.

I to jer je u odbrani zaigrala agresivno, a u napadu je timski (šest asistencija u ovoj dionici), a proradio je i šut sa distance,

Pljevljaci loše otvorili ,,Arena kup“ u Medulinu Prvo priznanje za nekog igra

Mihailović M

Težak poraz Rudara na premijeri PODGORICA – Po malo neuobičajno, fudbaleri Rudara okupili su se prije dva dana, a odmah nakon prozivke otputovali za Medulin, gdje će tokom naredna tri dana učestvovati na ,,Arena kupu“.

Rudar, koji je tokom zimske pauze doživio promjene u timu, neslavno je počeo nastup na pripremnom turniru u Me-

dulinu, gdje je poražen od Lokomotive iz Zagreba sa 4:0.

Sljedeću utakmicu na „Arena kupu“, izabranici Nedjeljka Vlahovića odigraće u subotu protiv Slaven Belupa, koji je na startu savladao Kapfenberg iz Austrije (1:0).

R.P.

PODGORICA – Iako je rizikovao da bude tragičar meča protiv Mornara, Vladimir Mihailović je obilježio 15. kolo ABA lige - bek Budućnost Volija je dobio priznanje za najkorisnijeg igrača minule runde, pošto je u pobjedi„plavih“ u crnogorskom derbiju za manje od 38 minuta igre upisao 27 poena (6-4 za dva, 8-5 za tri, 5-4 sa linije bacanja), sedam skokova (dva ofanzivna), tri asistencije, te po ukradenu loptu i blokadu, za indeks korisnosti 33.

M. BABOVIĆ

Budućnost i zvanično predstavila povratnika Igora Ivanovića, koji je poručio

Četvrtak, 11. januar 2024.

M. BABOVIĆ

20 Fudbal/Košarka

Arena

Četvrtak, 11. januar 2024.

d Burga u za šestu pobjedu u grupi B Evrokupa

dna pobjeda Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 2.160.

Sudije: Panter, Cici i Gordon

Mihailović Megi Slavković Makundu Ferel Grbović Džons Tanasković Rajt Popović Pol Kamenjaš

11 5 2 12 3 8 7 16 10 4

78

74

(15:14, 15:25, 21:15, 27:20)

88% (33-29) 57% (35-20) 16% (19-3)

za 1 za 2 za 3

77% (22-17) 52% (29-15) 31% (29-9)

37 (12+25) Skokovi 27 (9+18) Blokade 2 3 Asistencije 9 15 10 Ukradene lopte 10 18 Izgubljene lopte 14 Faulovi 23 24

Luis Salaš Kurbi Risašer Masa Morgan Roulend Omenaka Majk Kokila Žulijen

13 7 3 9 9 13 8 7 4 1

ŽAKELJ: Odbrana u drugom poluvremenu dala je rezultat Rezultati i tabela 14. kolo: Lietkabelis – Gran Kanarija 84:92, Turk Telekom – Trento 78:70, Kluž – Aris 90:74, Budućnost Voli – Burg 78:74, Slask – Ulm 100:88 1. Gran Kanarija 14 11 31227:1069 25 2. Burg 14 11 31157:1080 25 3. Kluž 14 10 41161:1107 24 4. Ulm 14 8 61198:1198 22 5. Aris 14 6 81021:1040 20 6. Trento 14 6 81086:1137 20 7. Budućnost Voli4 6 81079:1140 20 8. Turk Telekom 14 5 91112:1137 19 9. Lietkabelis 14 5 91139:1190 19 10. Slask 14 2 121079:1161 16 15. kolo (16/17. januar): Trento – Slask, Aris – Budućnost Voli, Ulm – Kluž, Burg – Lietkabelis, Gran Kanarija – Turk Telekom.

pa su Podgoričani za tri minuta i 25 sekundi napravili seriju od 12:0, za vođstvo od 49:47, sa sve koševima iz igre (Jogi Ferel za dva, Mihailović koš iz kontre i trojka, alejup Marvina Džonsa na asistenciju Mihailovića, te trojka Pola). Ipak, Burg je do kraja dionice vratio posjed prednosti (54:51), ali je bilo jasno da je Budućnost živa.

Pokazali su „plavi“ to na startu četvrte četvrtine, kada su za dva i po minuta ubacili 12 poena, a gostima dozvolili samo koš, i poveli 63:56, nakon koša

Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj je čestitao igračima na pobjedi.

- Mislim da su bili fokusirani od početka utakmice. U prvom poluvremenu su bili malo u grču, pogotovo u napadu, lopta nije išla, nijesmo nijednu trojku pogodili, na kraju smo ubacili samo tri. Kad u takvim uslovima dobiješ utakmicu, znači da si neke druge stvari radio dobro. U drugom poluvremenu je odbrana bila na nivou i to nam je dalo rezultat. Sklopili smo više dobrih minuta nego u prethodnim utakmicama, na tome treba i dalje da radimo. Čeka nas još mnogo utakmica i mnogo rada – rekao je Žakelj.

Pobjeda nad Burgom bitna je za samopouzdanje.

- Momci dobro treniraju, na treningu to dobro izgleda, oni imaju svoj kvalitet. Taj pritisak je tu, mora da se zna u kojem klubu radimo, i to mora da nas čini boljim, da napredujemo. Nekada je teško da igramo, pogotovo kad izgubiš nekoliko utamica ili loše igraš. Psiha je tu vrlo bitna, ja se nadam da će nam ova pobjeda biti motiv, elan i samopouzdanje za sljedeću utakmicu – dodao je Žakelj.

i dodatnog bacanja Rajta. Tada su, međutim, domaćin košarkaši napravili nekoliko neshvatljivih grešaka u napadu, ali Burg to nije kaznio sa više od dva poena.

Mogle su Podgoričane skupo da koštaju i dvije nepotrebne tehničke greške, Ferela i sportskog direktora „plavih“ Gavrila Pajovića, nakon što je faul izborio Makundu, ,,iks faktor“ u posljednjoj dionici (10 poena).

Luis je za goste pogodio oba bacanja, Burg je smanjio na 60:64, ali je onda Makundu prvo bio

ača Budućnost Volija u ovoj sezoni

MVP 15. kola ABA lige Za Mihailovića je to najbolji poenterski učinak u sezoni u dresu Budućnosti, na oba fronta, pošto je prebacio učinak iz prvog kola protiv Zadra (24 poena), a najbolji je u protekle sezone, računajući i prošlu prvu polusezonu u dresu Mornara, do povrede i pauze.

Bivši rekorder ABA lige po broju poena u jednom meču (46) je, inače, prvi igrač Budućnosti ove sezone koji je dobio priznanje za MVP-a kola u ABA ligi.

Mihailović je u finišu meča sa bivšim klubom mogao da rije-

precizan sa penala, a onda je zakucao nakon ofanzivnog skoka za 68:60, nepuna četiri minuta prije kraja. To je i bila presudna razlika, jer je Budućnost do kraja, zahvaljujući slobodnim bacanjima Makundua, Rajta i Ferela, uspjela da sačuva prednost i ubilježi vrijednu pobjedu.

Najefikasniji kod Budućnosti je bio Mekinli Rajt sa 16 poena.

Makundu je imao 12, Mihailović 11, a Pol 10.

Kod Burga su dvocifreni bili Luis i Morgan sa po 13 poeS. JONČIĆ na. ši utakmicu u regularnom toku, ali je na 4,1 sekundu prije kraja pogodio samo prvo od dva bacanja za izjednačenje na 86:86, nakon čega je u namjeri da omete protivnika ušao u šut Markusa Vedersa sa polovine terena, pri čemu je došlo do kontakta. Sudija Karović je podigao stisnutu ruku, što je znak za faul, ali na kraju nije dunuo u pištaljku i svirao faul, već je spustio ruku i signalizirao da je završeno regularnih 40 minuta. Nakon te odluke uslijedili su veliki protesti Barana (tri tehničke greške i isključenje trenera Mihaila Pavićevića) i produžetak, u kojem je Budućnost došla do pobjede sa 103:100…

S. J.

PODGORICA - Najjače evropsko košarkaško takmičenje Evroliga u narednim godinama krenuće profitabilnijim kursom zahvaljujući finansijskoj injekciji Dubaija. Prema navodima španskog lista ,,El Mundo Deportivo“, Ujedinjeni Arapski Emirati će za šest sezona investirati u Evroligu 150 miliona eura, počevši od takmičarske 2024/2025.

Prema dogovoru, svaki klub sa ,,A“ licencom će od tog perioda moći da računa na garantovanih milion eura po sezoni, za tih šest godina koliko će sporazum biti na snazi. Zauzvrat, Dubaji će od Evrolige dobiti jedno sigurno mjesto za svog učesnika. Dakle, suprotno onome što su nedavno tvrdili najviši zvaničnici Evrolige, Dubaji će (vjerovatno) imati tim u najjačem evropskom takmičenju već sljedeće sezone 2024-25.

To je ideja o kojoj se najviše raspravljalo između ljudi iz projekta košarke Dubaija i pregovaračkog tima Evrolige, koji su činili predstavnici Panatinaikosa, Bajerna, Barselone i Fenerbahčea. Konačno odobrenje za ovaj sporazum desiće se na sastanku 13 klubova akcionara Evrolige zakazanom za naredni mjesec. U srijedu je izvrš-

Košarka

21

Istorijski dogovor za bolji život Evrolige

Od Dubaija 150 miliona eura

ni direktor Evrolige Paulius Motiejunas sve to najavio i otvorio vrata za skori ulazak Dubaija, nešto što je odbacivao prije samo nekoliko mjeseci.

-Šansa da tim iz Dubaija uđe već sljedeće sezone iznosi pedeset posto - kaže litvanski rukovodilac u intervjuu za ,,Basketnews“.

Ekonomski sporazum je odobren na posljednjem sastanku krajem novembra 2023, uz samo jedan glas protiv (Makabijev). Od tada je priča uznapredovala i bliži se realizaciji.

Preostalo je još nekoliko detalja da se definišu i da se garan-

tuje pravna sigurnost projekta.

Glavna prednost Dubaija je ekonomska, jer nudi doprinos od 150 miliona eura u narednih šest godina, što bi bio značajan podsticaj za budžet Evrolige i njenih 13 vlasničkih klubova (Barselona, Real Madrid, Baskonija, Olimpijakos, Panatinaikos, Anadolu Efes, Fenerbahče, Makabi Tel Aviv, Žalgiris, Armani Milano, CSKA Moskva, Bajern Minhen i ASVEL Vilerban).

Sporazum sa Dubaijem predviđa da svaki od ovih 13 klubova dobije milion eura svake sezone u narednih šest godina. R.A.

NBA: Lejkersi slavili u penal-završnici, Dalas kući izgubio od Memfisa

Moćni Dejvis protiv Toronta brojao do 41 PODGORICA - Slavni centar Entoni Dejvis polako podiže formu za drugu polovinu NBA sezone, sa 41 poenom obilježio je pobjedu Los Anđeles Lejkersa nad Toronto Reptorsima 132:131.

Sa penal-linije ,,jezerdžije“ su na svom terenu došle do važne druge uzastopne pobjede. Dejvis je u trijumfu imao i 11 skokova i šest asistencija i dominirao na terenu. Upravo je on sa linije slobodnih bacanja u završnici pogodio za 132:128 i ovjerio trijumf.

Superstar Džejms dodao je 22 poena i odličnih 12 asistencija, a centar Vud 14 poena. Za Toronto Berns je bio najefi-

kasniji sa 26 poena, Sjakam je dodao 25, a Baret 23. Skor Lejkersa sada je 19-19 i u plej-in su zoni, deseti na tabeli Zapadne konferencije. Toronto je 11. na Istoku (15-22).

Dalas je razočarao u porazu na svom terenu od autsajdera Memfisa, 120:103. Duel je praktično riješen u finišu treće dionice, kada su ,,grizliji“ došli do 20 poena prednosti.

Bejn je 13 od svojih 32 poena za Memfis ubacio u trećoj četvrtini, a imao je i devet skokova.

Smart je upisao 23, a Tilman 14 poena u trijumfu. Za Dalas, Irving je bio najbolji sa 33 poena uz osam skokova, a Dončić je pored 31 poena imao po šest skokova i asistencija.

Za teksaški tim briga je i povreda skočnog zgloba velike slovenačke zvijezde Dončića. Ekipa je sedma na Zapadu sa učinkom 22-16. Memfis ima skroman skor 14-23, ali i četiri pobjede u posljednjih pet utakmica.

Lider Zapada Minesota je lako pobijedila u gostima Orlando 113:92. Centar Tauns obilježio je duel sa 28 poena. ,,Vukovi“ izlaze iz kraće rezultatske krize, sada imaju učinak 26-10 i ovaj trijumf važan je za njih.

Sakramento je odigrao rutinski u pobjedi 131:110 na gostovanju posljednjeplasiranom timu lige Detroitu (samo tri pobjede od starta sezone). Odlični kalifornijski tim je peti na Zapadu sa učinkom 22-14.

Litvanski centar Domantas Sabonis odigrao je perfektno u ovom trijumfu ,,kraljeva“.

Ostvario je tripl-dabl, pored 13 asistencija i deset skokova upisao je čak 37 poena.

S. S.

Arena

22

Četvrtak, 11. januar 2024.

ŠAH U Pljevljima održan 31. Božićni turnir ,,Memorijal Zoran i Vuko“

Mušović bez poraza do trona U Pljevljima je u istoimenom hotelu održan tradicionalni 31. po redu Božićni turnir koji već nekoliko godina nosi naziv ,,Memorijal Zoran i Vuko“, na kojem se pored nadmetanja na 64 crno-bijela polja evociraju uspomene na divne ljude koji su za života pružili ogroman doprinos razvoju i prosperitetu drevne igre u rodnom kraju i Crnoj Gori uopšte – Zorana Brašanca i Vuka Aničića.

Nastupilo je 55 igrača iz naše zemlje i okruženja, koji su u izvanrednim uslovima odigrali devet kola po švajcarskom sistemu. Po završetku svih partija najviše se radovao FIDE majstor iz Bijelog Polja Armin Mušović

koji je prvi prošao kroz cilj sa 7,5 osvojenih poena i tako opravdao najveći rejting i ulogu favorita.

Standardni prvotimac ŠK ,,Herceg Novi 1949“ nije potpisao nijednu kapitulaciju, naprotiv - šest mečeva je riješio u svoju korist i tri remizirao. Gorčinu poraza nijesu osjetili ni intermajstor Aleksandar Tomić sa sedam na drugom, odnosno majstorski kandidat Miroljub Ćirović sa 6,5 poena na trećem mjestu. Pored njih nagrađeni su i Sreten Drčelić, Faruk Šerifović i Zoran Lazarević sa po 6,5, te Sulejman Suljović i Stjepan Krstonijević sa po šest poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese

najbolje dame Nede Šljivić, juniora Đorđija Bojovića, veterana Marta Čvorovića i najuspješnijeg predstavnika grada domaćina Milenka Lončara.

Na svečanom otvaranju sve učesnike i goste pozravio je, u ime porodica Brašanac i Aničić, Branko Brašanac. U kratkoj ali veoma emotivnoj i nadahnutoj besjedi on je podsjetio prisutne na šahovska postignuća za tablom i mimo nje, Zorana i Vuka, te višedecenijsko trajanje ovog prestižnog turnira i ujedno se zahvalio igračima, rukovodstvu ŠK ,,Rudar“, vlasniku hotela i prijateljima kluba koji su pomogli organizaciju, a posebno glavnom sudiji Zoranu Peruničiću i njegovom pomoćniku Savu Bakraču koji su besprijekorno obavili svoj dio posla.

Na račun prethodno rečenog nije štedio komplimente ni slavljenik Mušović ističući da rado dolazi u Pljevlja na jednu od, kako je rekao, najljepših šahovskih manifestaciju u zemlji.

-Turnir je bio prilično jak i nije bilo nimalo lako osvojiti pehar u zavidnoj grupi protivnika koji su takođe pretendovali na najviši plasman.

Zadovoljan sam i igrom i rezultatom i ovaj uspjeh će me motivisati da nastavim sa ozbiljnim radom i pripremama za buduće nastupe u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji - istakao je Mušović koji je odlično počeo novu takmičarsku sezonu s obzirom na to da se prije neđelju dana popeo na pobjedničko postolje i na turniru po ubrzanom tempu u Dugoj Poljani.

U Atini u petak počinje karate turnir Serije A Mikulić (do 75), NikoCrnu Goru manja la Malović (do 84), Nemanja (preko 84), Anja Jović (do 50), Vasilisa Bujić (do predstavlja Jovović 68), Milena Jovanović (prea predvodiće ih selek10 karatista kotor68), Amlir Cecunjanin.

PODGORICA - Atina će od petka do neđelje biti domaćin turnira Serije A, na kojem će nastupiti i deset crnogorskih karatista. Crnogorski karate predstavljaće tri takmičara u katama i sedam u borbama.

U katama će nastupiti muški tim u sastavu Vladimir Mijač, Kenan Nikočević i Arijan Kočan. Mijač će se takmičiti i u pojedinačnoj konkurenciji. U borbama za medalje boriće se Nenad Dulović (do 67), Ne-

U petak, prvog takmičarskog dana, nastupiće muški kata tim, Mikulić, Malović, Jovović, Bujić i Jovanović. U subotu će na tatami Mijač, Dulović i Jović, dok su u neđelju na programu mečevi za medalje i finala.

Crnogorske seniore u 2024. godini očekuje Balkansko prvenstvo, krajem februara u Podgorici, šampionat Evrope (od 8. do 12. maja u Zadru) i ekipno prvenstvo svijeta (od 22. do 24. novembra u Pamploni). R.P.

Na OPEN turniru u Bošnjacima

Na novogodišnjem cugeru ŠK ,,Budućnost“

Kalezić ovjerio znanje i brzinu Šahovski klubovi ,,Budućnost“ i ,,Omladinac“ obilježili su završetak veoma uspješne 2023. i početak, vjerovatno još uspješnije, 2024. godine tradicionalnim novogodišnjim brzopoteznim turnirom, koji je odigran u prostorijama našeg najtrofejnijeg šahovskog kolektiva.

Pored prvotimaca oba kluba, na turniru su učestvovali i predsjednik ŠK ,,Budućnost“ Aleksandar Radunović, trener u klupskoj školi šaha – velemajstor Milan Draško i prijatelj kluba Nebojša Vešović. Prvo mjesto pripalo je intermajstoru Blažu

Kaleziću sa 11,5 poena, koji je tako potvrdio nedavno osvojenu titulu brzopoteznog prvaka Crne Gore u Mojkovcu, drugi je bio velemajstor Milan Draško sa 10,5, a treći njegov kolega po tituli Nikola Đukić sa 9 poena.

Zatim slijede Veljko Šćekić sa 8,5, Nemanja Vukčević sa 7,5, Jovan Jovančević sa 7, Sreten Đukanović sa 6, Uroš Rašović i Milan Radonjić sa po 4,5, Slaven Živković sa 3,5, Aleksandar Radunović sa 3, Nebojša Vešović sa 2 i Katarina Đukić sa 0,5 poena.

-Ovo takmičenje je bilo lijepa prilika da se u prazničnoj atmosferi, uz prigodan koktel, podsjetimo prošlogodišnjih pojedinačnih i ekipnih rezultata, kao i organizacionih uspjeha i ujedno razmotrimo planove za godinu koja je pred nama – rekao je Radunović i dodao da će najveću pažnju u narednom periodu posvetiti radu sa mlađim kategorijama i nastupima kluba na domaćoj i međunarodnoj sceni.

Odlično izdanje Jovana Milovića Iako je poražen u posljednjem kolu od hrvatskog reprezentatvca Ante Šarića sa kojim se na prvom stolu borio za titulu na 28.

OPEN-u u Bošnjacima, FIDE majstor Jovan Milović

se predstavio u odličnom izdanju i takmičenje završio sa 6,5 poena na šestom mjestu među 155 igrača iz osam šahovskih federacija.

Takođe, i njegov nasljednik – sin Ilija, sa osvojena 3,5 poena popravio je lični rejting za 51,6 ELO, dok je talentovani Mihailo Pušara sakupio 5,5 poena i uvećao rejting za 56,4 ELO. Ako se po jutru dan poznaje onda rezultati naših matadaora nagovještavaju još jednu uspješnu takmičarsku sezonu na domaćoj i međunarodnoj sceni.

Milović 1-0 Kovačević 1.g3 e5 2.Bg2 d5 3.d4 e4 4.c4 c6 5.Nc3 Nf6 6.Bg5 Bb4 7.Qb3 Bxc3+ 8.bxc3 Nbd7 9.cxd5 cxd5 10.Qa3 Nb6 11.f3 exf3 12.Nxf3 h6 13.Bxf6 Qxf6 14.0–0 Qe7 15.Qxe7+ Kxe7 16.Ne5 Be6 17.e4 dxe4 18.Bxe4 Rac8 19.Rae1 Rxc3 20.d5 Bh3 21.d6+ (dijagram) Ke6 22.Bf5+ Bxf5 23.Ng6+ Kxd6 24.Nxh8 Be6 25.Nxf7+ Kd7 26.Rd1+ Ke7 27.Ne5 Bxa2 28.Ng6+ Ke6 29.Nf4+ Ke7 30.Ng6+ Ke6 31.Rfe1+ Kf7 32.Rd6 Nd5 33.Ne5+ Kg8 34.Rd8+ Kh7 35.Rd7 Nf6 36.Rxb7 Bd5 37.Rb2 a5 38.Rd2 a4 39.Nd7 Bb3 40.Nxf6+ gxf6 41.Re7+ Kg6 42.Ra7 Rc6

43.Kg2 h5 44.Kf3 Rc3+ 45.Kf2 Rc6 46.Ra5 Rc1 47.Rd6 Rc2+ 48.Ke3 Rxh2 49.Raa6 Kg5 50.Rxf6 Kg4 51.Ra5 Bd1 52.Rf1 Bb3 53.Rf4+ Kxg3 54.Rg5+ Kh3 55.Rxh5+ Kg3 56.Rg5+ Kh3 57.Rf8 Kh4 58.Rg7 Bd1 59.Rh8+ Bh5 60.Rxh5+ 1:0 Priredio: B. KADIĆ

Muška juniorska odbojkaška reprezentacija od danas do subote igra prvu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Na startu sa Bugarskom PODGORICA – Muška juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore od danas do subote u olimpijskom kompleksu u rumunskom Izvoraniju, naselju u opštini Čolpani, igra turnir prve, zonske runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Rivali ekipe Dejana Radića su redom Bugarska (danas, 15 sati), Rumunija (sjutra u 18h) i Turska (subota od 15 časova), a direktan plasman na EP izboriće samo pobjednik turnira, dok će ostali, zavisno od rezultata u prvoj rundi, imati drugu šansu u drugoj rundi kvalifikacija, koja je na programu od 4. do 7. aprila (žrijeb je u februaru).

- Očekujem da pružimo maksimum i da probamo da dođemo do jedne pobjede, koja bi nam značila odlazak na drugi kvalifikacioni turnir, to je cilj.

Vidjećemo da li možemo da postignemo taj nivo – rekao je selektor juniora Dejan Radić.

Juniori su u Podgorici odradili sedmodnevne pripreme za kvalifikacioni turnir u Rumuniji.

- Mislim da sam ekipu doveo u

najbolju moguću poziciju pred kvalifikacioni turnir koji se igra u Rumuniji. Ekipa je radila odlično sedam dana, imali smo malih problema sa virusima, međutim, sve je to prošlo u najboljem mogućem redu. Igrači su propustili po koji trening, ali sam na kraju sasvim zadovoljan time šta smo uradili i spremni dočekujemo turnir u Rumuniji – dodao je Radić.

Boje Crne Gore u ovim kvalifikacijama će braniti tehničari Avram Božović, Luka Milošević (Budućnost volej), korektori Luka Lojić, Kosta Poleksić (Budućnost volej), primači servisa Lazar Cimbaljević (Jedinstvo), Nikola Vukčević (Top volej), Vuk Stanojević (Budućnost volej), Filip Milosavljević (Budva), srednji blokeri Nikola Đurović, Srđan Petrović (Jedinstvo), Stefan Petričević (Budućnost volej), Jovan Drešić (Galeb Liko Soho Group), te libera Damir Ćatović (Jedinstvo) i Aleksa Radić (Budućnost volej).

Juniorsko Evropsko prvenstvo se igra u Srbiji i Grčkoj, od 26. avgusta do 7. septembra. S. J.

Feljton 23

Četvrtak, 11. januar 2024.

POLA MILENIJUMA OD TURSKOG POPISNOG DEFTERA IZ 1523. GODINE Piše: Slobodan ČUKIĆ Defter iz 1523. svjedoči da je ime Đon tih godina bilo rasprostranjeno širom Crne Gore. Nalazimo ga u Seljanima u Komanima (Todoš Đon i Lalija Đon), u Cucama (Latko Đon, Radelja Đon, Đujko Đon i Milko Đon), u Kosijerima (Brajan Đon i Marko Đon), na Njegušima (Bretalj Đon), u Brajićkom Ždrijelu kod Rijeke (Lazar Đon), u Čukovićima (Radenko Đon), u Vignjevićima (Đon Božidar), u Smokovcima (Đon Lješ), u crmničkom Orahovu (Đon Nikola) i u crmničkim Karučima (Nikola Đon).

Defter iz 1523. svjedoči da je tih godina u Crnoj Gori bilo relativno često ime Dabiživ, poput Dabiživa Grgurevog u selu Skupo na Gornjem blatu, Dabiživa Radičevog i Dabiživa Nikovog u Lapovićima („Filipovićima“), Dabiživa Bojkovog u Grbavcima, Dabiživa Jovanovog u Crnopetrićima, Dabiživa Rajičinog u Goričanima, Dabiživa Bogdanovog i Dabiživa Vuksanovog u Desićima, Dabiživa Stjepankovog u Stanjevićima, Dabiživa Đurđevog, Dabiživa Radisavovog i Dabiživa Vukovog u Stanisaljićima, Vukasa Dabiživovog i Dabiživa Brajanovog u Goljemadima, Dabiživa Radonjinog i Vučića Dabiživovog u Sinjcu, Dabiživa Đujkovog u Milatima (zaseok Lazar), Dabiživa Pavlovog u Njegosalićima, Dabiživa Nikčevog u Berima, Dabiživa Vukašinovog i Dabiživa Đurovog u Brežinama, Dabiživa Vukićevog u Momišićima, Dabiživa Latkovog u Tomićima. Dabiživa Radisavovog u Štekama, Dabiživa Milišinog u Vranićima (Malonšići), Dabiživa Vukčevog u selu Kosić zaseok Radonjići, Dabiživa Radihninog u Vitasovićima (Vitasojevićima), Dabiživa Vukmanovog u Dolu (Pješivačkom), Dabiživa Kalićevog u Ugnjima, Dabiživa Petrovog, Dabiživa Novakovog i Dabiživa Ratkovog u Poborima, Dabiživa Bojkovog u selu Cetinje zaseok Borovina, Dabiživa Aleksijevog u selu Njeguši zaseok Radičevići.

I u defteru iz 1485. godine, nailazimo na ime Dabiživ. U selu „Stani“ u Kučima živio je Dabiživ Bogdanov. U Vražegrmcima je upisan Dabiživ Radišić. U piperskom selu Luška Župa živio je Dabiživ sin Đurca (nominativ Đurac), a u Rogamima Dabiživ Đorđijev.

U Podgorici je živio Dabiživ Medojev. U selu Kurilo popisani su Dabiživ Brankov i Dabiživ Mirkov. U Golubovcima su živjeli Dabiživ Markov i Dabiživ Božidarev. U selu Rečica popisan je Dabiživ Vukšin.

Defter iz 1523. godine svjedo-

8.

Da ne plaćaju svadbarinu budući da su filurdžije Defter iz 1523. svjedoči da je ime Đon tih godina bilo rasprostranjeno.

Nalazimo ga u Seljanima u Komanima (Todoš Đon i Lalija Đon), u Cucama (Latko Đon, Radelja Đon, Đujko Đon i Milko Đon), u Kosijerima (Brajan Đon i Marko Đon), na Njegušima (Bretalj Đon), u Brajićkom Ždrijelu kod Rijeke (Lazar Đon), u Čukovićima (Radenko Đon), u Vignjevićima (Đon Božidar), u Smokovcima (Đon Lješ), u crmničkom Orahovu (Đon Nikola) i u crmničkim Karučima (Nikola Đon) či da je u manjoj mjeri bilo zastupljeno i ime Oliver, poput Đura Oliverovog u Bogmilovićima, Radiča Oliverovog u Bogmilovićima, Borka Oliverovog u Mainama (zaseok Strenovići), Bojka Oliverovog u Ćeklićima (zaseok Ivkovići), Olivera Bogdanovog u Komarnu, Radiča Oliverovog u Stanjevićima, Vukašina Oliverovog u Stanjevićima i Olivera Nikovog u Kornetu (zaseok Njegosalići).

Nalazimo i ime Dančul, poput Pavla Dančulovog u Mainama (zaseok Rucovići), Dančula Milovog u Zalazima i Ivana Dančulovog u Brčelima.

U defteru iz 1523. nailazimo i na neka neobična imena, kao na primjer u Goričanima, đe su popisani Radosav Bregunov (nominativ Bregun), Nikola Bregojev i Vučeta Bregorov. U Lješnjanima Stanisaljićima popisani su Vukoje Bregunov i Đorđe Bregunov. U Krusima je upisan Bregun Vukašinov, a u Brežinama Vulin Bregunov.

U Lješnjanima Stanjevićima popisan je Radislav Mudrinin (nominativ Mudrina) i Đurić Radešov. U Lješnja-

nima Stanisaljićima Radosav Vrduljev (nominativ Vrdulj). U Komanima Seljanima, u zaseoku Očenići, upusan je Ratko Kalinin (nominativ Kalina). U selu Kornet, u zaseoku Njegosaljići, upisani su Pavlo Visosalin (nominativ Visosal), Radič Visosalin i Bogdan Vukosalin. U Momišićima - Radonja Dobrosalin, Nikolica Dobrosalin i Vukša Radisalin.

U selu Đeđeza, u zaseoku Đuričići, upisan je Vučko Pokradicin (nominativ Pokradica).

U selu Đeđeza, u zaseoku Nikolići, upisan je Rajko Medulinov. U selu Brežine upisan je Stipanja Medov. U Parcima je registrovan Petriško Miličkov. U Momišićima su upisani Jovan Kalinov, Andrija Kalinov i Dimitrijaš Đurov. U selu Višnjići upisani su Nikša Grbišin (nominativ Grbiša) i Ivaš Grbišin.

U selu Kosić (nahija Malonšići) upisani su Đuro Dukin (nom. Duka) i Marko Dukin.

U selu Drenovštica upisan je Vuksan Božanov. U selu Vitasovići (Vitasojevići) upisani su Ivan Radihnin (nominativ Radihna) i Dabiživ

U defteru iz 1485. godine, navodi se da je u selu Luška Župa (nahija Piperi) živio pop Radosav. U Podgorici su bili upisani pop Novak, pop Vojko i pop Aleksa. U selu Grlje pop Nikola.

U selu Gruda živio je pop Progon. U selu Plavnica upisan je pop Stepan, a u selu Gostilj pop Vukašin

Najstariji likovni prikaz Crnogoraca, kraj 18. stoljeća

Sultan Sulejman (1520-1566)

Radihnin. U selu Jezer (Ćeklići) upisani su Radosav Beronjin (nominativ Beronja) i Raško Beronjin. U Cucama, zaseok Kalođurđevići upisan je Rado Vranisalin (nominativ Vranisal). U Vignjevićima su upisani Krasivoj Vojkov i Stradan Brankov. U Mraceljima je upisan Nikola Dominkov (nominativ Dominko). U Građanima su upisani Radič Vukijin (nominativ Vukija) i Radisav Vukijin. U Bokovu je upisan Dabiživ Bogorinin (nominativ Bogorina).

U selu Pipac upisan je Stipanko Srdanov.

Relativno su bila česta imena Mihač i Mijan. Često se nailazi na oblik Petro i Đorđo, kao i na ime Radiman.

Treba obratiti pažnju da su u defteru iz 1523. godine u više sela upisana lica pored čijeg imena stoji „kaluđer“. Tako je na primjer u selu Kornet, u tadašnjem zaseoku Ilići, bio upisan Đurić Kaluđer. Međutim, tu nije bila riječ o monahu („rahib“ - kaluđer) poput „Save rahiba“ upisanog u Goričanima.

Branislav Đurđev ukazuje da monah nije mogao nositi ime Đurić, te da je ime „Kaluđer“ zapravo bio nadimak Đurićevog oca. Đurić je bez sumnje bio sin osobe po nadimku Kaluđer, odnosno, Đurić sin

Turski ferman

Turska vojska u 16. stoljeću

Defter iz 1523. pokazuje da je tih godina u Crnoj Gori bilo relativno često ime Dabiživ, poput Dabiživa Grgurevog u Skupom, Dabiživa Radičevog i Dabiživa Nikovog u Lapovićima, Dabiživa Bojkovog u Grbavcima, Dabiživa Jovanovog u Crnopetrićima, Dabiživa Rajičinog u Goričanima, Dabiživa Bogdanovog i Dabiživa Vuksanovog u Desićima, Dabiživa Stjepankovog u Stanjevićima, Dabiživa Đurđevog, Dabiživa Radisavovog i Dabiživa Vukovog u Stanisaljićima Kaluđera ili Đurić Kaluđerov.

Imamo još primjera koji ovo ubjedljivo potvrđuju. Tako su, u istom defteru iz 1523. godine, u selu Komani Seljani, u zaseoku Burine, jedan za drugim upisana braća Đuro Kaluđer, Danko Kaluđer i Đurđe Kaluđer. Bili su to sinovi osobe po nadimku Kaluđer, odnosno, Đuro, Danko i Đurđe Kaluđerovi (ili Đuro, Danko i Đurđe Kaluđerovići). Nadimak Kaluđer nalazimo i u drugim crnogorskim naseljima. Tako je u selu Komani Gornji bio upisan Radovan Kaluđer, u selu Žanjevi Do Vuk Kaluđer, u selu Dragosalići Novak Kaluđer, a u selu Dupilo, Nikola Kaluđer.

SUDSTVO

Na kraju evo i nekoliko sudskih odredbi navedenih u

defteru iz 1523. godine. „Ako neko nečiju ženu poljubi ili zatraži ili opipa, kada se sudski utvrdi, kadija neka ga kazni batinanjem i neka za dvije batine uzme jednu akču globe.

Ako neko zna za nečiji blud, pa ne kaže, nema globe.

Ako zna za krađu, pa ne kaže, neka se uzme pet akči kao globa. (...)

Ako neko ukrade vola, pa mu ruku ne odsijeku, ako je bogat i ako mu imanje iznosi šest stotina akči, neka se uzme pedeset akči, ako je srednjega stanja, neka se uzme trideset akči, ako je siromašnoga stanja, dvadeset ili petnaest akči.

Ako neko ukrade konja, neka mu ruku odsijeku; ako mu ne odsijeku, uzima se sto akči globe. (,,,) Ako neko od nekog nasiljem uzme hljeb i drugo, neka ga kadija kazni batinanjem i neka se uzme za dvije batine jedna akča globe. (...)

U pogledu odredbe o svadbarini, svadbarina nije zavedena kao prihod, jer nije običaj da daju svadbarinu, budući da su filurdžije. U tom pogledu neka ne bude drukčije.

Neka baš niko spomenuti zakon ne prekorači. Ako ga prekorače, neka kadija obavijesti da bi oni koji prekorače bili kažnjeni.

(Kraj)

24 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

Poslovni broj: Iv.br.1294/2021 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Notar Janjušević Nataša Nikšić, ul. Novice Cerovića br.10, protiv izvršnog dužnika Međedović Dragan, Vidrovan bb, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 243,03 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – fakture URP br.85/2020 od 17.11.2020. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Međedović Draganu, Vidrovan bb, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1294/2021 od 23.08.2021. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 243,03 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1294/2021 od 10.01.2024. godine.

Izvršni dužnik Međedović Dragan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1294/2021 od 23.08.2021. godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1294/2021 od 10.01.2024. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Međedović Dragan iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 10.01.2024.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

marija jovićević

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Četvrtak, 11. januar 2024.

da je preduzeću „CEDIS” d.o.o. Podgorica donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1763/5 od 29.12.2023. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje kablovskog podzemnog voda 35 kV od TS 400/110/35 kV „Lastva” do TS 35/10 kV „Grbalj” I faza, opština Kotor.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.

Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

Iv.br.1197/23 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Doo “Komunalno” Berane, Ul.Dragiše Radevića bb, Berane, protiv izvršnog dužnika DOO “Arte Casa” Berane, radi naplate novčanog potraživanja 5.588,87€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 10.01.2024 godine,

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika izvršnog dužnika DOO “Arte Casa”, sa sjedištem na adresi Buče bb, Berane, PIB: 03281744.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1197/23 od 27.11.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 09.01.2024 godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.1262/23 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Doo “Komunalno” Berane, Ul.Dragiše Radevića bb, Berane, protiv izvršnog dužnika “TURKIJAN” D.O.O. BERANE, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 156,40€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 10.01.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika “TURKIJAN” D.O.O. BERANE, sa zadnje poznatom adresom ul. Svetosavska bb, Berane Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.

1262/23 od 11.12.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 09.01.2024.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ

DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovna oznaka I.br.208/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca ZLATIBOR INŽENJERING DOO PODGORICA, ul. 27 Marta G-7, koga zastupa AOD “Advokatska kancelarija Kalezić&Miranović” iz Podgorice, Bulevar Revolucije 2a, protiv izvršnog dužnika “CRNOGORSKI FOND ZA SOLIDARNU STAMBENU IZGRADNJU” – DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UDRUŽIVANJE SREDSTAVA I PROMET STAMBENIM I POSLOVNIM PROSTOROM PODGORICA, ul. Crnogorskih serdara bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 10.01.2024.godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE drugo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika ( u obimu prava 1/1 ) koje su upisane u list nepokretnosti br. lista nepokretnosti V LN 7432 KO Podgorica III, koje čine: kat parcela br. 4534/5, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD17, spratnosti suteren, površine 15 m2, kat parcela br. 4534/5, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD21, spratnosti suteren, površine 17 m2, kat parcela br. 4534/5, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD22, spratnosti suteren, površine 14 m2, kat parcela br. 4534/5, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD66, spratnosti suteren, površine 15 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto,PD1, spratnosti suteren, površine 13 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD161, spratnosti suteren, površine 13 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD163, spratnosti sutere, površine 13 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto PD165, spratnosti suteren, površine 13 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD169, spratnosti sutere, površine 13 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD173, spratnosti suteren, površine 13 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD174, spratnosti suteren, površine 13 m2, kat parcela br.

4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD175, spratnosti suteren, površine 13 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažmo mjesto, PD176, spratnosti suteren, površine 13 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD177, spratnosti suteren površine 15 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD179, spratnosti suteren, površine 12 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD180, spratnosti suteren, površine 13 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažnomjesto, PD185, spratnosti suteren, površine 14m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD187, spratnosti suteren, površine 17 m2, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD190, spratnosti sutern, površine 17 m2.

II DRUGO ROČIŠTE za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 08.02.2024. godine u 10:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.208/2021 od 13.02.2023.godine i ukupno za sve nepokretnosti koje su upisane u LN 7432 Podgorica III iznosi 125.020,00 eura.

Vrijednost pojedinačno: kat parcela br. 4534/5, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD17, spratnosti suteren, površine 15 m2, iznosi 7.050,00 eura, kat parcela br. 4534/5, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD21, spratnosti suteren, površine 17 m2, iznosi 7.990,00 eura, kat parcela br. 4534/5, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD22, spratnosti suteren, površine 14 m2, iznosi 6.580,00 eura, kat parcela br. 4534/5, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD66, spratnosti suteren, površine 15 m2, iznosi 7.050,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto,PD1, spratnosti suteren, površine 13 m2, iznosi 6.110,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD161, spratnosti suteren, površine 13 m2, iznosi 6.110,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD163, spratnosti sutere, površine 13 m2, iznosi 6.110,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto PD165, spratnosti suteren, površine 13 m2, iznosi 6.110,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD169, spratnosti sutere, površine 13 m2, iznosi 6.110,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD173, spratnosti suteren, površine 13 m2, iznosi 6.110,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD174, spratnosti suteren, površine 13 m2, iznosi 6.110,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD175, spratnosti suteren, površine 13 m2, iznosi 6.110,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažmo mjesto, PD176, spratnosti suteren, površine 13 m2, iznosi 6.110,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD177, spratnosti suteren površine 15 m2, iznosi 7.050,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD179, spratnosti suteren, površine 12 m2, iznosi 5.640,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD180, spratnosti suteren, površine 13 m2, iznosi 6.110,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažnomjesto, PD185, spratnosti suteren, površine 14m2, iznosi 6.580,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD187, spratnosti suteren, površine 17 m2, iznosi 7.990,00 eura, kat parcela br. 4534/15, broj zgrade 1, garažno mjesto, PD190, spratnosti sutern, površine 17 m2, iznosi 7.990,00 eura.

IV Na drugom ročištu za prodaju nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50 % te vrijednosti, a saglasno odredbi čl. 173 st.3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-1480396 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, sa naznakom PD – a ( posebnog dijela objekta – garaže) na uplatnici, Jemstvo za kat.parcela br.4534/5, PD17, iznosi 705,00 eura, Jemstvo za kat.parcela br.4534/5, PD21, iznosi 799,00 eura, Jemstvo za kat.parcela br.4534/5, PD22, iznosi 658,00 eura, Jemstvo za kat.parcela br 4534/5, PD66 iznosi 705,00 eura, Jemstvo za kat.parcela br. 4534/15, PD1, iznosi 611,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15,PD 161, iznosi 611,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD 163, iznosi 611,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD 165, iznosi 611,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD 169, iznosi 611,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD 173, iznosi 611,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD 174 , iznosi 611,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD 175, iznosi 611,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD 176, iznosi 611,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD 177, iznosi 705,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD179, iznosi 564,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD180, iznosi 611,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD 185, iznosi 658,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD 187, iznosi 799,00 eura, Jemstvo za kat. parcelu br. 4534/15, PD 190, iznosi 799,00 eura, Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju VI Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost.

Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 11.01.2024. godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Četvrtak, 11. januar 2024.

I. br. 2477/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa punomoćnik Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa punomoćnik Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 10.01.2024. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se XXIX prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3, vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €; II Dvadeset deveto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 26.01.2024. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja na ukupan iznos od 4.853.514,60 €.

VI Na dvadeset devetom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na dvadeset devetom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 485.351,46 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 10.01.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Veselin Šćepanović s.r.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 11. januar 2024.

Iv.br.1268/23 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Doo “Komunalno” Berane, Ul.Dragiše Radevića bb, Berane, protiv izvršnog dužnika DOO “Maas Euro Team Company”, Berane,radi naplate novčanog potraživanja 308,00€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 10.01.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “Maas Euro Team Company”, Jasikovačka bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1268/23 od 11.12.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 09.01.2024. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Na osnovu člana 4 stav 3 Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava („Službeni list CG“, broj 121/2023), Ministarstvo pravde upućuje JAVNI POZIV za prijavu kandidata za zastupnika i zamjenika zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Zastupnik i zamjenik zastupnika može biti lice koje, pored opštih uslova za rad u organima državne uprave, ima završen pravni fakultet, položen pravosudni ispit i ima potvrđeno aktivno znanje engleskog, odnosno francuskog jezika, propisano članom 5 stav 1 Uredbe.

Zamjenik i zastupnik zamjenika može biti i lice sa akademskim zvanjem redovnog profesora, vanrednog profesora ili docenta na pozitivnopravnim predmetima, koji nema položen pravosudni ispit, ukoliko ispunjava druge uslove iz člana 5 stav 1 Uredbe, ili sa zvanjem doktora nauka i najmanje deset godina radnog iskustva ukoliko ispunjava druge uslove iz člana 5 stav 1 Uredbe.

Kandidati prijavu sa dokazima o ispunjavanju uslova mogu podnijeti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva, na adresu Ministarstva pravde, ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica. Prijava treba da sadrži ime i prezime kandidata, kratku biografiju i kontakt telefon.

Blagovremeno prijavljeni kandidati koji ispunjavaju uslove biće obaviješteni o terminu intervjua sa ministrom pravde.

Kontakt telefon: 020 407 501 Broj: 01-053/24-179 Podgorica, 11. januar 2024. godine

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE: 020/202-455, 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

IZDAJEM poslovni prostor 48 m2 u Bulevaru Save Kovačevića pored poliklinike Diagnostica u Podgorici. Pokriven je klimama, video-nadzorom, alarmom i rolo vratima.

Tel. 069/123-593 2

Tražimo osobu za pomoć porodici u njezi slabije pokretne mlađe osobe. Podgorica, Preko Morače.

Tel. 067/660-658 3

Četvrtak, 11. januar 2024.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ BROJ:I-556/2019 Javni izvršitelj Branka Samardžić, sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA ,na osnovu izvršne isprave Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 0801/2323 od 12.08.2008.godine I Ugovora o kreditnoj hipoteci br.0801/2324 od 12.08.2008.godine, I na osnovu pravosnažnog rješenja o nasleđivanju Notara Danila Jovanovića iz Tivta Posl.br.O-n 76/21(URP 12/2021) od 25.03.2021.godine ,protiv izvršnog dužnika GILJAČA GORANA, radi naplate novcanog potrazivanja , donosi shodno čl.168 ZIO-a, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I ODREĐUJE SE TRIDESET ŠESTA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika i to: - u listu nepokretnosti broj 50 KO LJEŠEVIĆI na kat.par.br.827 u naravi šume 3.klase površine 1434 m2 II Određuje se ročište za trideset šestu prodaju za dan 30.01.2024.godine u 08:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.

III Navedena predmetna nepokretnost izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka je predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I.br.556/2019 od 24.05.2019.godine i po rješenju o nastavku postupka izvršenja I-556/2019 od 28.05.2021.godine , radi naplate glavnog potrazivanja u iznosu od 39.625,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 06.05.2019.godine do konacne isplate, troskova izvrsnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskim troškovima ,kao i ostalih troskova izvrsnog postupka koji ce biti naknadno obracunati.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom sudskog vjestaka iz oblasti građevinske struke Slobodana Pavlovica iz Kotora od 20.11.2019.godine i nalazom sudskog vještaka iz oblasti geodetske struke Čepić Miladina od 25.11.2019.godine, i Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti ovog Javnog izvršitelja posl. br. I-556/2019 od 05.12.2019.godine, koja vrijednost predmetne nepokretnosti ukupno iznosi 26.529,00 eura (slovima dvadeset pet hiljada pet stotina dvadeset devet eura ) V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

VII Na trideset šestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na prethodnom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca.

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.

IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.

Kotor, 05.01.2024.godine Javni izvršitelj Branka Samardžić

Oglasi i obavještenja 27 I. br. 1664/15.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, Moskovska bb, (ranije „Societe Generale Montenegro banka“ AD ), protiv izvršnog dužnika Lekić Ksenija iz Bara, adresa : Komarno - Virpazar, na osnovu izvršne isprave – založna izjava Uzz.br. 62/2011. od 30.08.2011. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 10.01.2024. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se VIII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika kao hipotekarnog dužnika Lekić Ksenije iz Bara, upisanih u LN broj 43 KO Komarno, kao katastarska parcela br. 1256, br. zgrade 1.,plan - skica 5/4, po načinu korišćenja - zemljište ispod porodične stambene zgrade, površine 94 m2, kat.parcela br. 1256, plan - skica 5/4, potes Komarno, po načinu korišćenja - dvorište površine 16 m2, kat. parcela br. 1282/1, plan skica 6/4, potes Razboj, po načinu korišćenja pašnjak 4 klase, površine 1105 m2, kat. parcela br. 1282/2, plan skica 6/4, potes Razboj, po načinu korišćenja - pašnjak 4 klase, površine 220 m2, kat. parcela br. 1283, plan - skica 6/4, potes Razboj, po načinu korišćenja - šume 4 klase, površine 3210 m2, kat. parcela br. 1287/1, plan - skica 5/4, potes Zgrada, po načinu korišćenja - voćnjak 3 klase, površine 316 m2, kat.parcela br. 1287/2, plan skica 5/4, potes Zgrada, po načinu korišćenja - njiva 5 klase, površine 225 m2, kat. parcela br. 1287/3, plan skica 5/4, potes Zgrada, po načinu korišćenja - njiva 5 klase, površine 75 m2, kat. parcela br. 1287/3, plan skica 5/4, potes Zgrada, po načinu korišćenja - pašnjak 5 klase, površine 241 m2, katastarska parcela br. 1256, br. zgrade 1. plan skica 5/4, po načinu korišćenja - porodična stambena zgrada, površine 90 m2, obimu prava svojine izvršnog dužnika kao hipotekarnog dužnika 1/1.

II Osmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 09.02.2024. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, Bul. 24. Novembra bb.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja I.br. 1664/15. od 16.10.2015. godine, radi naplate novčane tražbine izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 43 KO Komarno i to Hipoteka na iznos od 15.000,00 eura po založnoj izjavi Uzz br. 66/2011. od 30.08.2011. godine u korist izvršnog povjerioca, Zabrana otuđenja i opterećenja - izdavanja u zakup i opterećenja bez pisane saglanosti hip. povjerioca, zabilježba postupka - zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja putem prodaje po založnoj izjavi Uzz br.

62/2011. od 30.08.2011.godine, obavještenje o početku namirenja - zabrana raspolaganja nepokretnostima opterećenim hipotekom i zabilježba rješenja o izvršenju zabilježba rješenja o izvršenju I. br.1664/2015. od 16.10.2015. godine ovog Javnog izvršitelja u korist kao izvršnog povjerioca.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovog Javnog izvršitelja I.br. 1664/15. od 14.03.2016. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 26.519,00 € VI Na osmom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na osmom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 550 – 15753 - 63 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 2.651,90 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 510-209758-05 kod “CKB” banke u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 10.01.2024. godine

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 11. januar 2024.

259

260

Тужна срца обавјештавамо да је дана 9. јануара 2024. године преминула

Дана 9. јануара 2024. преминуо је у 90. години наш драги

КРСТИЊА - КИЋА Радосавова АБРАМОВИЋ

ШЋЕПАН Костин МИРКОВИЋ Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци 10. јануара од 13 до 15 часова и 11. јануара од 10 до 14.30 часова, гдје ће се и обавити сахрана. Ожалошћени: супруга РАТКА, син ЗОРАН, кћерка ЉИЉА, снахе МАЈА, ЈАГЛИКА и ГОСПАВА, унучад ТИЈАНА, МАРКО, ФИЛИП и ЛУКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина МИРКОВИЋ и ујчевина КРУЛАНОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Кочанима 10. јануара од 11 до 15 часова и 11. јануара од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана. Ожалошћени: кћерке НАТАША, САЊА, АНА и МИЛИЦА, синовци ВОЈИСЛАВ и АНДРИЈА, синовице МАРТА, СЛАВКА и ГОРДАНА, сестрићи ЈОВАН, ВЛАДИМИР и ЛАЗАР, сестричне СВЕТЛАНА, СНЕЖАНА, АЛЕКСАНДРА, ВЕНЕРА, ЉУДМИЛА, ОЛИВЕРА и КАТАРИНА, унучад ДИМИТРИЈЕ, ДАНИЛО, ДУШАН, МАРИНА и НЕВЕНА и остала родбина АБРАМОВИЋ и САМАРЏИЋ

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 11. januar 2024.

278

Dana 9. januara 2024. godine preminuo je naš dragi i voljeni suprug i otac

258

267

Дана 9. јануара 2024. преминула је у 81. години наша вољена

Дана 2. јануара 2024. године на путу у Италију изненада је преминуо

СЕНКА Љубомирова БОЉЕВИЋ

НЕБОЈША Божов ЂУКИЋ

VLADIMIR – BATO Ljubomirov MILUTINOVIĆ

Poštujući želju pokojnika, sahrana je obavljena u prisustvu uže porodice dana 10. januara u porodičnoj grobnici Pričelje - Piperi.

рођена ПОПОВИЋ

Ožalošćeni: supruga SNEŽANA, sin FILIP, sestra NATAŠA, sestrići BORIS i NEBOJŠA

287

1964 – 2024.

Саучешће примамо 11. јануара од 10 до 15 часова на градском гробљу Чепурци. Сахрана ће се обавити истог дана на Новом гробљу у Подгорици. Кућа жалости - Дољани бб - Скоче, Подгорица.

Саучешће примамо на Чепурцима 10. јануара од 12 до 15 часова и 11. јануара од 10 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана на гробљу у Доњој Горици.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 10. januara 2024. poslije kraće bolesti, u 63. godini života, preminuo naš dragi

MLAĐEN Tihomira PERIŠIĆ

Ожалошћени: кћерке ТАЊА, ВЕСНА и ВЕРА, синови ЗОРАН и ГОРАН, ђеверична НАТАША, сестре БЕБА и НАТАЛИЈА, заова ГАРА, унучад, праунук, снахе и остала родбина БОЉЕВИЋ и ПОПОВИЋ 289

288

Saučešće primamo u kapeli u Straševini dana 11. januara od 10 do 15 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Ožalošćeni: supruga MIRJANA, sin ALEKSANDAR, kćerka ANA, stric RADOMIR, strina NATAŠA, braća i sestra od strica, braća i sestre od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala rodbina PERIŠIĆ i ROGANOVIĆ

266

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom

Ostali smo bez našeg dragog kuma

DRAGANA

MAĐU

MLAĐU

RADOMIR PAVIĆEVIĆ sa porodicom

DRAGICA MIRJAČIĆ sa porodicom 290

Sa tugom se opraštamo od dragog kuma Mlađena

Ожалошћени: син ДУШАН, дјевојка ДРАГАНА, брат САША, снаха ЛЕЛА, братанићи ЛАЗАР и ВУК, стричеви ДРАШКО И МАРКО, тетке БЕЋКА, ЧЕДОМИЛА, БОСИЉКА, ДАРА и СЛАВИЦА, стрине РАТКА и ВЕСНА, ујне СТАНКА и ЈЕЛА, браћа и сестре од стричева, тетака, ујака и остала родбина ЂУКИЋ

Istina je teška, tuga beskrajna.

Bio si mi iskren drug, dobar kum, veliki čovjek. Počivaj u miru, a mi ćemo te se uvijek rado sjećati i pominjati.

Tvoj kum MIJO sa porodicom

274

Posljednji pozdrav našoj dobroj vili

DRAGINJI- BEBI POPOVIĆ

MLAĐEN PERIŠIĆ

Zauvijek ćemo te čuvati u srcima i mislima.

JOVANKA, MILICA, JELICA i OBRAD BABIĆ 284

Ostaje nam da pamtimo godine iskrenog prijateljstva.

Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir.

BATO BULATOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj majci

RADI

Mila majko, teško pada ovaj tužni rastanak.

Hvala ti na svakom osmijehu, zagrljaju, pomoći i ljubavi koju si nam nesebično pružala.

Bila si naš uzor, ponos, ljubav, sreća i zvijezda vodilja.

Počivaj u miru s anđelima, a mi ćemo te vječno nositi u našim srcima.

Tvoje KĆERKE

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 11. januar 2024.

265

264

270

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

IRENA RADONJIĆ IRENI RADONJIĆ

IRENI RADONJIĆ

'Bili smo đeca mi i šetali smo bosi.'

Djetinjstvo naše lijepo...

Porodica NIKLANOVIĆ

KRSTO, KRISTINA, TOMO, MARINA i IVANA

Otišla je naša sestra i odnijela najtopliji plavi pogled.

281

271

Posljednje zbogom naš dobri

Posljednji pozdrav

Đeca MAKADAMA RALE, ZOKI, ARIAN, BOBAN, IKICA, SARA I TIKI

ŠĆEPO IRENI RADONJIĆ 285

Najboljem ocu, divnom đedu i pažljivom tastu.

Mila moja strina

U sjećanju ostaju lijepa vremena provedena sa tobom, za dugo pamćenje.

Kćer LJILJANA, unučad TIJANA i MARKO i zet GORAN MIRANOVIĆ

SENKA Porodica KESTNER

Hvala ti za bezgraničnu pažnju, razumijevanje i utjehu koju si mi kroz život pružala!

Faliće nam tvoja dobrota!

NATAŠA - NADA, ANĐA i MIROLJUB RALEVIĆ 276

280

Našoj

Posljednji pozdrav ujni

SENKI Ljubovoj BOLJEVIĆ Čuvaćemo od zaborava tvoj dragi lik i vedri duh.

IRENI Duboko, u dnu naših duša, ostaje tvoje mjesto. Ostaješ u svakom dašku vjetra, u svakom šumu talasa, u muzici, koju si toliko voljela. Ostaješ, zauvijek.

Od DANIJELE, DRAGANE i NADE sa porodicama

Tvoji: SANDRA i IVICA ADŽIĆ

277

Posljednji pozdrav poštovanoj snahi

279

Посљедњи поздрав

SENKI Ljubovoj BOLJEVIĆ

Dočekivala si nas sa puno ljubavi i nježnosti.

Sa velikim bolom i tugom opraštamo se od tebe.

Zaova GARA LAZAREVIĆ sa porodicom

ДРАГАНУ В. КОВАЧЕВИЋУ Великом човјеку племенитог срца и пријатељу наше породице.

СРБОСЛАВ и РАДМИЛА РАМОВИЋ са породицом

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 11. januar 2024.

31

286

Dragi brate i ujače, kuća je prazna bez tebe

263

Devet je godina od kada nije sa nama

DRAGAN STEVOVIĆ Prođe 40 dana od kada se preseli kod naših davno preminulih roditelja Krsta i Milene.

Neka vam duše zajedno nađu mir, mi vas nikada nećemo zaboraviti.

MARIJANA – MAJA MEDOJEVIĆ

Sestra NATALIJA STEVOVIĆ i sestrić NIKOLA POPOVIĆ

262

Dvije godine su od smrti našeg kuma

Grlimo tvoje uspomene, čuvamo te i nosimo u srcu i duši.

Tvoji: DRAGAN, BRANKA i SNEŽA

BORA KNEŽEVIĆA Živiš u našim sjećanju kroz najljepše uspomene.

MILAN i SAVA 275

261

IN MEMORIAM

269

Prva je godina od smrti našeg nikada neprežaljenog, zauvijek voljenog oca

11. januar 2017 – 11. januar 2024.

BORO KNEŽEVIĆ Postojaćeš i trajaćeš kroz najljepše uspomene koje bolno podsjećaju na tebe. ŽILE

Dr BORISLAV MITRIĆ 272

Godina dana je našoj dobroj Nanki

11. 1. 2023 – 11. 1. 2024.

MIODRAG – MIŠKO Vojimirov TOŠKOVIĆ Dragi Tata,

ROSANDA MIKA MRVALJEVIĆ

Mnogo si nam ljubavi pružila, toliko nam i nedostaješ. U našim srcima je posebno mjesto za tebe. Počivaj u miru.

Hvala ti što si nam pokazao šta je ljubav, hvala ti što si nas naučio šta je život.

Ostaju zauvijek neizrecivi bol i tuga.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe.

Vole te tvoji IKOVIĆI: SEKA, DUŠKO, LAZAR, JOVANA, MARIJA

Zauvijek tvoji, MILICA i IVAN 273

283

Draga naša

Dana 11. januara navršava se 17 godina od kada nije sa nama naš voljeni

Sestra MIRJANA

NJANJA Prođe tužna godina bez tebe. Čuvamo te od zaborava, jer tvoja dobrota, plemenitost i dobra duša se ne mogu zaboraviti.

Tvoje JELENA i MILENA sa porodicama

282

Draga naša

268

Vrijeme prolazi, a praznina i žal ostaju.

Zaborava nikad neće biti.

Ponosni na tebe čuvamo te u srcu zauvijek.

NJANJA Prošla je godina od kako si nas napustila i pronašla svoj vječni mir. Bićeš zauvijek u našim srcima.

S ljubavlju i bolom, tvoj bratanić SAŠA sa porodicom

DUŠAN Đ. BORILOVIĆ

Dana 11. januara 2024. navršava se osam godina našem dragom

SAVO DIŚO STANIŠIĆ Dani i godine prolaze, ali sjećanje na tebe neće nikad.

TVOJA PORODICA

Tvoji RODITELJI i SESTRE

32 Marketing

Četvrtak, 11. januar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

30x

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika biće izvučena 31. januara 2024. godine, - Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 11. januar 2024. broj 405.

Anahrona studija muškosti ili :

zbog čega je film „Ferrari“ Majkla Mana pretjerano naivan pokušaj pronicanja u dušu legende automobilizma Str. 8, 9. i 10.

3

Četvrtak, 11. januar 2024.

A cappella

Padanje nagore P

olako ali sigurno ostavljamo još jednu kolektivnu proslavu Nove godine i božićnih praznika. U duhu tih praznika, poštovali smo sve običaje, pročišćavali se, hranili zdravo i opraštali jedni drugima. Ali, zamalo.

Salve topovskih udara, vatrometa, galerije pirotehničkih sredstava različitih zvučnih jačina, utjerali su sve životinje s ulica u hladne ulaze. Ne samo životinje, već i ljude.

Jasno je da su praznici tradicionalno vrijeme za opuštanje. Hrana, piće, muzika, uživanje po svim šavovima, prosto, idu ruku pod ruku sa dočekom Nove godine.

Pretjerivanje je takođe sastavni dio ovih rituala. Svi koji su slavili van kuća imali su priliku da uživaju u bogatim programima na crnogorskim trgovima, a ko je ipak bio za vanjsko druženje ali ne i za trgove, u brojnim kafićima, restoranima i klubovima po Crnoj Gori, bilo je dovoljno ponude za sve. Tradicionalno, većina je presjedjela doma, uz široku lepezu televizijskih novogodišnjih programa.

Bogatih ili ne, drugo je pitanje. Na kraju krajeva, manje je važno.

*** Trgovi u Crnoj Gori obilovali su koncertima, dobrim ili manje dobrim, ali svakako, to je već poznata činjenica i praksa koja se ponavlja. Bilo je svačega, naravno. I roka i popa, ali i folka i treša. Čini se da se dan pred doček Nove godine, na prostoru ispred zidina Starog grada u Budvi dogodio glavni „event“, koncert srpske dive u usponu, popularne Aleksandre Prijović, a odziv publike, tačnije, broj ljudi koji je pohodio taj događaj bio je za svako divljenje. Dakle, sa vrlo opskurnim konceptom, sa jasno dokazivom niti koja povezuje urbano i treš, sa još jednom zvijezdom koja ruši granice i povezuje nepovezivo, potvrđuje se davno uspostavljena tvrdnja o debelo narušenom kulturološkom korpusu balkanskih prostora. Pomenuta folk zvijezda ruši sve rekorde, puni po nekoliko „arena“ od Zagreba do Beograda, a kako se šuška ili već otvoreno najavljuje, napuniće i ovu našu, domaću arenu, popularno nazvanu Sportski centar ,,Morača“.

Koliko se sjećam, a čini mi se da se sjećam, Sportski centar ,,Morača“ bio je dom nekoliko crnogorskih rok gitarijada,

Piše: Vladimir MARAŠ

Osim Prije ili ostalih „Prija“ koje su sa punim buđelarima odlazile iz Crne Gore za manje od 24 sata nakon nastupa, ova država ima drugu obavezu.

Da sagleda mjeru sopstvene propasti i pokuša da formira pop scenu bio je lokacija za mnoge dobre koncerte koje sam uspio ili nisam da vidim, ali sjećam se jednog kurioziteta, uz ogradu da se radi o priči za koju nemam konkretno saznanje da se zaista i dogodila.

Međutim, izvori od kojih sam je čuo ili bolje rečeno, trajanje ove priče ukazuje ili dokazuje njenu tačnost.

Naime, u našem hramu sporta ,,Morači“, koja je osim sportske arene bila i koncertni prostor, dogodio se jedan kuriozitet.

Ne znam koje godine, ali recimo da je to bilo sa kraja osamdesetih ili početkom devedesetih, dogodilo se samo jednom da se neki koncert otkaže zbog nedovoljno prodatih ulaznica. Ako je podatak

vjerodostojan, bilo je prodato sedam ili devet ulaznica od mogućih 5.000.

Istovremeno, bend čiji je koncert otkazan iz ovih, pomalo bizarnih razloga, punio je dvorane širom bivše Jugoslavije – ,,Lisinski“ u Zagrebu, ,,Skenderiju“ u Sarajevu, ,,Dom sindikata“ u Beogradu. Koncert je trebalo da održi kultna jugoslovenska rok grupa EKV (Ekatarina Velika). Tada u naponu kreativne snage i popularnosti, situacija o otkazivanju koncerta u Podgorici bila je jasan znak da je tadašnji Titograd bio daleko u zapećku svih zbivanja na polju urbane kulture u Jugoslaviji.

Istovremeno, Lepe Brena tada, a njena snajka sada, svima u Crnoj Gori pokazuju gdje nam je mjesto. Pokazuju nam i da smo slabo uredili prilike na polju kulture i obrazovanja u Crnoj Gori, kao i to da će nam biti potrebno baš puno vremena da stvari dovedemo na nivo dugoročno održivog za ljude koji žive u Crnoj Gori. Daleko od toga da pop kultura (štagod to značilo danas) ne treba da bude vidljiva ili treba da bude marginalizovana, ali svaka ozbiljna država ima obavezu da povede računa o kvalitetu te pop kulture.

*** Crna Gora, kao kulturološki potpuno inferiorno društvo, sklono prekograničnim uticajima i medijskoj dominaciji većih tržišta i odavno postavljenih vrednosnih kriterijuma, ima samo jednu obavezu, možda već u 2024. godini. Da shvati problem, postavi jednačinu na papir i riješi je.

Naravno, Prija treba da razgali vaskolikog stanovnika Crne Gore i pusti ga da uživa u novom muzičkom trendu, u još jednoj muzičkoj zvijezdi koju opaka tržišna mašinerija iz bratske Srbije postavlja kao novi standard koji mora da nam se dopadne. Ali, osim Prije ili ostalih „Prija“ koje su sa punim buđelarima odlazile iz Crne Gore za manje od 24 sata nakon nastupa, ova država ima drugu obavezu. Da sagleda mjeru sopstvene propasti i pokuša da formira pop scenu, stvarajući uslove u okviru državnih institucija, medija ili kulture, svejedno, satkanu na kriterijumima današnjeg civilizovanog svijeta. Srećna vam nova, 2024. godina.

Četvrtak, 11. januar 2024.

u fokusu Holivudska industrija 2024. najavljuje jedno ,,brže, više, jače“, sa prilično velikim ulozima: ne tako rijetko, istog vikenda pojedini blokbasteri boriće se za svoj dio kolača

F

ilmski soundtrack za 2024. bio bi „Walking in My Shoes“ od Depeche Mode: Anja Tejlor Džoj u čizmama Šarliz Teron, kao mlađa verzija Furioze. Marisa Abela u baletankama Ejmi Vajnhaus na putu golgote i slave „Back to Black“ albuma. Pol Meskal u onoj ratničkoj opremi koju je Rasel Krou prije skoro četvrt vijeka proslavio u Skotovom „Gladiator“!

I još: Timote Šalame sa ogromnim teretom da dokaže da je ne samo dostojan trona planete Arakis, već i role ostvarenog, „odraslog“ Pola Atreida u dugo čekanom nastavku Vilnevove saj-faj vizuelne poezije „Dune: Part Two“. I svi ti silni nastavci, prikveli, trikveli – u holivudskoj areni koja, za sami kraj decembra, već u najavi imaju totalno otkačenu i smjelu vampirsku priču...

Bile to dine Arakisa, pustinjski drumovi „Mad Max“ apokalipse ili krugovi slave i žrtve rimskog Koloseuma – pod stopalima ovih holivudskih teškaša dizaće se mnogo zvjezdane filmske prašine. A cijela industrija vrhunske produkcije u 2024. najavljuje jedno „brže, više, jače“, sa

Ovogodišnji blokbasteri koje iščekujemo

Zvjezdana p pustinje i sa mnogo velikim ulozima – jer će se, nerijetko, blokbasteri istim vikendima boriti za isti dio kolača... Među ovim ključnim najavljenim filmovima, biće i onih koji će zavrijediti oreol lijepe i trajne umjetnosti.

Prava je šteta što za ključne arthaus najavljene poslastice nemamo datume premijera – to su skoro bez izuzetka festivalske ekskluzive jer ne znamo na kojim će se pozornicama predstaviti... Poput „Blitz“ Stiva Makvina, priči o bombardovanju Londona u svjetskom ratu sa vjerovatno kanskom premijerom, pa „Emmannuelle“ venecijanske pobjednice Odri Divan – ili „C’Est Pas Moi“ koji famozni autor Leo Karaks („Holy Motors“, „Annette“) ciničnim naslovom („To nijesam ja“) najavljuje kao „autoportret i pogled na 40 godina autorstva“.

MegalopolIs Jedini film na našoj listi za koji nema datuma premijere – i apsolutno najišče-

kivaniji! Nakon skoro tri decenije planiranja i pet godina produkcije, Frensis Ford Kopola obećao je da će njegova famozna, epska saj-faj romansa i drama „Megalopolis“ u bioskope stići tokom godine.

Preciznije: u prvim januarskim danima jasno je istakao da je ostalo nekoliko mjeseci post-produkcije, prije nego ga pusti u bioskope. Što znamo: da Adam Drajver glumi Cezara, arhitektu sa prilikom da Njujork projektuje i modeluje kao neku novu utopiju, nakon „velike nesreće“

koja je grad zadesila u budućnosti. A da su njegove progresivne zamisli razlog sukoba sa ocem njegove partnerke ili ljubavnice; naravno, starac ima klasičniji pogled na svijet.

Znamo i da su u glumačkoj ekipi Forest Vitaker, Natali Emanuel, Lorens Fišburn... A da je filmska legenda, režiser Kopola, iz svog džepa i za svoju dušu obezbijedio 120 miliona dolara za snimanje! Za film, koji Drajver opisuje kao „definitivno nešto smjelo, nesvakidašnje i neočekivano“.

argYlle Henri Kavil, Džon Sina i Samjuel L. Džekson u kolovratu akcione komedije, u kojoj i sasvim veliku rolu ima i – Dua Lipa... A u srcu radnje, ipak, vrlo interesantna i potcijenjena Brajs Dalas Hauard u roli Eli Konvej, spisateljice špijunskih romana čije priče jednog dana počinju da „oživljavaju“.

Metju Von sa „Argylle“ obećava zabavu u stilu posljednjih Gaj Ričijevih filmova, sa malo više ukusa romansirane fantazije... Potencijalno idealna lagana zakuska za glavna jela koja stižu tokom zime.

Timoti Šalame i Zendeja u ,,Dune: Part Two“ thatsitla.com

4

Četvrtak, 11. januar 2024.

mo sa najvećim nestrpljenjem

prašina iz a druma Uglavnom, sjajna Margaret Kvili i Džeraldin Visvanatan odlučuju da pođu na dugo putovanje do Floride, samo da bi zaboravile bivše partnere... A tu su i Met Dejmon, Pedro Paskval i gomila dobro poznatih faca. Naravno da će naše nesuđene heroine usput sresti neke krimose i stupiti na neku malo opasniju teritoriju...

MadaMe weB Marvel je usred gorućeg problema da svoje superheroje i superherojske priče ponovo učini masovno relevantnim. Za Dan zaljubljenih ciljaće sasvim žensku priču, sa Dakotom Džonson u roli medicinske sestre koja otkriva sposobnost da predviđa budućnost.

Potom će, naravno, herojski morati da nadvlada cijelu armiju mračnih sila i planetarnu prijetnju... Uz pomoć još tri žene, od kojih će jednu tumačiti velika zvijezda u usponu iz serije „Euphoria“ i novi holivudski seks simbol – Sidni Svini.

dune: part two Manje introspekcije, više akcije – obećava Deni Vilnev za „Dune: Part Two“... I to nikako ne mora značiti bilo što loše: samo je dodatni manevarski prostor za autorsku viziju u fantastičnom svijetu začinske planete Arakis.

Drugi dio filmske priče po knjigama Frenka Herberta, koja će izvjesno biti trilogija, samo je prilika da Vilnev svoje djelo zacementira kao ultimativni svemirski ep našeg vremena.

Dok kanadski autor izvjesno ne može da omane, veće je pitanje da li su Timote Šalame i Zendaja dostojni rola već odraslijih i zrelijih likova. Nove velike zvijezde (sjajni Ostin Batler u mnogo bitnoj roli negativca, ali i Kristofer Voken, Lea Sejdu, Florens Pju) dovoljno govore o ulozima ovog blokbastera.

drIve-awaY dolls Itan Koen, prvi put bez brata Džoela u režiserskoj stolici – za film „Drive-Away Dolls“, čiji je scenario pisao sa suprugom Trišom Kuk.

gHostBusters: Frozen eMpIre Nastavak „Ghostbusters: Afterlife“ (2021), „Frozen Empire“ pratiće dobro poznatu porodicu Spengler na putu od Okla-

empireonline.com

BoB MarleY: one love Idealan način da se spakuje emocijom našpricana, ali ipak ne sladunjava priča za Dan zaljubljenih: jedna filmska biografija koja se dugo čekala.

Kingsli Ben-Adir će imati mnogo težak zadatak da karakterno i autentično iznese ulogu rege ikone Boba Marlija, od vrtloglavog uspona sredinom sedamdesetih do tragičnog kraja i prerane smrti 1981... Produkcijski adut je to što je Marlijeva porodica učestvovala u kreiranju priče i ovog puta podijelila detalje intime, koji bi mogli baciti neko novo svjetlo na neponovljivu Bobovu ličnost.

Anja Tejlor-Džoj u akcionom epu „Furiosa“

home do Njujorka – do iste one famozne vatrogasne stanice iz originalnog „Ghostbusters“ (1984) Ajvena Rejtmana...

Otprilike – retro šmek i nostalgija biće glavni aduti priče koja treba da razmrda prethodnim nastavkom već ubuđalu franšizu. Ovo je prilika za popravni koja se možda neće ponoviti.

MIckeY 17 E, ovo je već teškaš i kapitalac iz svijeta stvarne umjetnosti. „Mickey 17“ djelo je korejskog genijalca i oskarovca Bong Jun-hoa, triler naučne fantastike u kom je jedan Miki 17. „verzija“ ili klon kosmonauta poslatog da kolonizuje daleki ledeni svijet Niflhajm.

E, toga Mikija 17 tumači Robert Patinson – a pravila „igre“ su otprilike ovakva: kada jedan klon strada, naredni naslijedi sva njegova sjećanja. Bong izvjesno i na prvi pogled pakuje alegoriju modernog vremena i priču o zaposlenom kao „potrošnoj robi“...

A Mark Rafalo i Toni Kolet su tu, da budu dostojna podrška u

filmu koji će se dominantno zavrtiti oko Patinsona. cHallengers Luka Gvadanjino izbirikao se kad su teme nekonvencionalnih ili modernih veza u pitanju. „Challengers“ je romansa žestoko začinjena erotikom, koja od jednog ljubavnog trougla pravi, maltene – troljupčiće.

U centru radnje biće Zendeja, koja kao trener prati muža Arta (Mark Frost) na putu do teniske slave... Nakon niza njegovih poraza, prijaviće ga za mali čelindžer turnir na kom, ne lezi vraže – nastupa i njen bivši partner i Artov nekada najbolji prijatelj Patrik (Džoš O’Konor). I sve to ih, naravno, lansira u uzavreli vrtlog, mnogo žešći i užareniji od „običnog“ teniskog meča. cIvIl war Moderni rat na američkoj teritoriji je stvaran, ili ga je makar lako zamisliti – u apokalip-

6

Četvrtak, 11. januar 2024.

imdb.com

Džima Dejvisa, kreatora nezaboravnog stripa.

I to nije sve: važan adut u priči biće Semjuel L. Džekson, koji će podariti glas, ni manje ni više – nego Garfildovom tati Viku. Sasvim novi lik će izvjesno animirati fanove stripa da ovo pažljivo isprate u bioskopima.

Robert Patinson ,,savršen klon“ u saj-faj poslastici korejskog genijalca Bonga ,,Mickey 17“

tičnoj akciji Aleksa Garlanda „Civil War“. Autor kojeg je svjetska publika najprije zapamtila po distopijskom „Ex Machina“ sada nudi priču o tome kako se 19 saveznih država odvojilo od SAD – i čeka ih sukob sa zajedničkom teksaškom i kalifornijskom armijom (!) u kom izvjesno nemaju preimućstvo.

Kristen Danst i Džesi Plemons su glavni aduti priče koja se, onako pompezno i ironično, najavljuje svevremenskim motom „God Bless America“ u trejleru... Može biti prijatno iznenađenje.

Back to Black Teško da ko ima tako težak zadatak za glumački performans ove godine kao Marisa Abela: da iznese sav karakter i posebnost Ejmi Vajnhaus u biografskom „Back to Black“ Sema Tejlor-Džonsona.

U ovom ostvarenju Marisa je i narator, a priča se raspliće iz Ejmine perspektive: od

prvog „osvajanja“ slave, teškog odrastanja, naravno droge, privatnih problema... Do totalnog trijumfa sa „Back to Black“ albumom. Kritika i publika su unaprijed spremni da skepsom dočekaju ovaj projekat, ali svakako će biti žestoko ispraćen.

IF E, ovome se već žestoko radujemo! Džon Krasinski, poznat kao Džim iz nezaboravne „The Office“ serije ali i uspješan autor filmova iz „A Quiet Place“ serijala, se udružio sa Rajanom Rejnoldsom (!) i Fibi Voler-Bridž (!!) za priču koja je mnogo više od puke dječije.

Uglavnom „IF“ je svijet u kom zamišljeni dječiji prijatelji – i nijesu baš toliko zamišljeni. U njemu jedna djevojčica jednog dana, prosto, počinje da vidi sve one drugare iz mašte ljudi oko nje...

U potencijalno sjajnoj priči odrastanja koja nam stiže na proljeće.

Furiosa: A Mad Max Saga Lijepu deceniju od kada je Džordž Miler sa „Fury Road“ ispisao nove stranice prelijepog i sasvim svježeg pripovijedanja jezikom pokretnih slika, „Furiosa: A Mad Max Saga“ stiže da koncept produbi, osvježi i učini raskošnijim.

U kolovratu prelude postapokalipse sada ćemo imati Anju Tejlor-Džoj, koja se čini kao idealan izbor za mlađu Furiozu od one koju je tumačila Šarliz Teron. Kris Hamsvort kao lider bajkerske bande je dodatni jak adut – u priči koje su, kao i sve Milerove, potraga za povratkom kući i ostvarenjem.

U ličnim jednom posnom, pustinjskom i negostoljubivom svijetu budućnosti.

Garfield Animacija koja se ne propušta! Krist Prat pozajmiće glas obožavanom gunđavom mačku Garfildu – a sve po viziji

Ballerina Svijetu stvarno nikad nije dosta i svijetu je realno potreban Džon Vik. Eto Kijanu Rivsa, ponovo u crnom bulletproof odijelu – ali ovog puta (možda) više kao podrška, u „Ballerina“, filmu koji je spinoff originalne franšize.

A Balerina je, naravno, na velikoj holivudskoj sceni sve prisutnija kao osobena karakterna figura, Ana de Armas. Najbolja estetizovana akcija na svijetu ovog puta ima kao adute i velikog muzičkog šamana Gejbrijela Berna iz Talking Heads (!) u važnoj roli, kao i Anđeliku Hjuston... Teško može to da omane.

Inside Out 2 Nova tinejdžerka, novi vrtlog mnogo kompleksnih pogub emocija – i dugo očekivani nastavak animirane poslastice.

TV i holivudska zvijezda u usponu Maja Hok ovog puta će tumačiti, zamislite, Anksioznost – a opet će tu biti Radost, Tuga, Bijes, Strah... I da, film je već dio istorije: kao Diznijev najuspješniji i najgledaniji trejler do sada! Samo je bitno da Dizni ovdje izbjegne zamke recikliranja priče iz prvog dijela.

Horizon: An American Saga Ko je rekao „Ples sa vukovima“? Uglavnom, Kevin Kostner nakon brda privatnih peripetija traži način da svijetu pokaže, da i dalje može biti mnogo relevantan kao autor vesterna. „Horizon: An American Saga“ u najavi djeluje pretjerano pompezno, a Kostner tu kao režiser otprilike želi da oslika američki „proboj“ na Divlji zapad, u periodu prije i nakon

Četvrtak, 11. januar 2024.

7

Deadpool 3 Sasvim očekivano, u svim glasanjima najiščekivaniji film 2024. – jer ništa ne može da razmrda ubuđalu Marvelovu filmsku industriju kao novi „Deadpool“ nastavak.

Rajan Rejnolds će ponovo biti u naslovnoj roli – i ovog puta rame uz rame sa, ni manje ni više, Vulverinom Hjua Džekmana. Otkačeno, lascivno, prezabavno i mimo političke korektnosti, „Deadpool 3“ treba da ponovo donese dašak svježine u superherojske filmske priče.

Borderlands Kejt Blančet kao svemirska odmetnica u filmu Elija Rota – a sve sa Džekom Blekom, Kevinom Hartom, Džejmi Li Kertis...

Teško da adaptacija ultrazabavne saj-faj igre „Borderlands“ može da omane, a sve sa misijom spašavanja kćerke na planeti Pandora, koju je Lilit (Blančet) nekada davno napustila. Distopijski povratak kući kojem je unaprijed teško naći manu.

Pol Meskal u drugom dijelu filma „Gladiator“

Majkl Kiton će ponoviti ulogu neodoljive napasti i ekscentričnog duha, a imati podršku Vinone Rajder i hororistične zvijezde u usponu Džene Ortege... I baš da vidimo, u kojoj mjeri je Barton sposoban da na svom terenu očuđenih i otkačenih priča kaže nešto novo u 2024. godini.

ži novu osobenost i energiju...

Filips je već jednom žestoko nadvisio sva očekivanja i treba mu makar prići bez unaprijed servirane skepse.

Joker: Folie a Deux Auh, kako je samo teško prodati nastavak „Joker“ Toda Filipsa – kao triler-mjuzikl! Sve će to pokušati da bude „Joker: Folie a Deux“, a glavni adut uz Hoakina Finiksa treba da bude – Lejdi Gaga.

Tek je na njoj težak zadatak, da nakon Margo Robi uleti u kostim Harli Kvin i tom liku pruimdb.com

Beetlejuice 2 E, baš da vidimo što je Tima Bartona natjeralo, da nakon 37 godina snima „Beetlejuice“ nastavak!

srcdn.com

Građanskog rata. Sasvim neobičan projekat – čiji će prvi dio biti prikazan krajem juna, a drugi sredinom avgusta.

Dedpul i Vulverin idealni spasioci Marvelovog filmskog kosmosa u ,,Deadpool 3“

Gladiator 2 Užasno je teško Ridlija Skota, dok najavljuje „Gladiator 2“, ne posmatrati kroz prizmu totalnog promašaja sa prošlogodišnjim „Napoleon“...

Svejedno, veteran među režiserima smatra da ima nešto važno da kaže u novoj „Gladiator“ priči, skoro četvrt vijeka nakon što je ta rola proslavila Rasela Kroua. Ovog puta u gladijatorskoj areni je Pol Meskal, irska zvijezda u usponu („Normal People“), u roli Lusija Vera Drugog, bratanića glavnog negativca iz prvog dijela Komodusa. Ko je upoznat o rimskoj istoriji, otprilike zna u kom pravcu ova priča ide (predvidivost je i potencijalno ključna kora od banane za projekat), a zvijezde poput Denzela Vošingtona i Pedra Paskala tu su da proslave jedan imperatorski put.

The Karate Kid Džeki Čen i Ralf Makio u novom „Karate Kid“ projektu – prvi put zajedno, nakon što su svaki na svoj način proslavili različit djelove franšize...

Ovog puta to je „The Karate Kid“, nešto što je reklamirano kao „ultimativna priča serija-

la“... Samo što se detalji strogo kriju od javnosti – pa i to, da li će i u kojoj mjeri narativ biti uvezan sa Netfliksovom „Cobra Kai“ serijom. Akciona zabava je zagarantovana!

Mufasa: The Lion King Prikvel rimejka (da, tako ispade, dobro ste čuli) Diznijevog remek djela „The Lion King“ otprilike treba da ispriča – đe je, dođavola, pošlo po zlu između kralja džungle, lava Mufase i njegovog brata Skara...

Eron Pjer i Kelvin Herison Džunior pozajmiće glas strašnim i obožavanim lavovima, u potencijalnoj zabavi za klince u prazničnoj sezoni.

Nosferatu Konačno – horor sa ukusom nezaboravne i vječne filmske umjetnosti. Još jedan rimejk apsolutnog klasika iz 1922. (nakon, čini se nenadmašnog, Hercegovog!) – i hrabar potez Roberta Egersa da se prihvati „Nosferatu“ priče.

Glavni adut je Bil Skarsgard, koji se već dokazao u otkačenim rolama na tragu jeze i odvratnosti u „It“ franšizi... E da, curu koja postaje opsesija olinjalog vampira tumači Lili Rouz-Dep, kćerka Džonija Depa. Da poželite da vas Egers na kraju godine iznenadi jednom autorskom vizijom, kakve toliko fale modernom Holivudu. Stojan STAMENIĆ

8

Četvrtak, 11. januar 2024.

„Ferrari“: Manov naivan pokušaj p

zerkalo

Adam Drajver za ulogu tada skoro šezdesetogodišnjaka vidljivo je premlad, a maska i zalizana sijeda perika situaciju mogu tek minimalno zamaskirati. Penelope Kruz po običaju šmira i preglumljuje, što joj je manir kada radi na stranom jeziku Piše:

Marko stojiljković

I

ma jedan vic koji kaže da kad Nemac ima ženu i ljubavnicu, on voli ženu; Francuz u istoj situaciji voli ljubavnicu, a Italijan – mamu.

Sudeći po filmu ,,Ferrari“ Majkla Mana, koncentrovanoj filmskoj biografiji bivšeg trkača, a kasnijeg inženjera, vođe trkačkog tima i osnivača uspešnog biznisa luksuznih sportskih automobila Enca Ferarija, naslovni protagonista ima ponešto od sve tri nacije. Jer ovo nije klasičan biografski film, priča iz korporativne istorije XX veka, ni „trkački“ film, iako ima ponešto od sva tri, već pretenduje da bude studija karaktera.

Poput diktatora

Adam Drajver vidljivo premlad za rolu karakternog Enca Ferarija

Za tako nešto bi možda bilo poželjno da se „upoznamo“ s Encom Ferarijem (1898-1988) na jedini način na koji je to moguće – posredno. To smo već imali prilike da učinimo kroz brojne članke iz domena istorije moto-sporta, knjige poput one Enca Biađija ili Broka Jejtsa, koju su Majkl Man i pokojni scenarista Troj Kenedi Martin (1932-2009) uzeli kao predložak za film.

Ali i filmove, u kojima se Enco Ferari pojavljivao kao glavni ili kao epizodni lik. Kao glavni lik smo mogli da ga vidimo u interpretaciji Serđa Kastelita u ,,Ferrari“ (2003) Karla Karleija, minimalno premontiranoj (od nekih tri i po sata!) bioskopskoj verziji popularne

mini-serije. Kao epizodni, pojavio se u,,Rush“ (2013) Rona Hauarda, ,,Ford v Ferrari“ (2019) Džejmsa Mengolda i ,,Lamborghini: The Man Behind the Legend“ (2022) Roberta Moreska.

Iz navedenih izvora, mogli smo da zaključimo da je Enco Ferari bio solidan vozač „gran pri“ trka sa nekoliko pobeda u nekoliko godina karijere, ali nikako nije zbog toga postao legenda moto-sporta. Taj status mu je doneo njegov talenat za menadžment, prvo u okvirima matične kompanije ,,Alfa Romeo“, pa onda u vlastitom timu, zbog čega je posle rata osnovao vlastitu trkačku i konstruktorsku kompaniju koja je koristila amblem konja koji se propinje.

U moto-sportu kompanija je imala promenljive uspehe (od sjaja ne baš do očaja, ali blizu) u različitim granama, dok su „civilni automobili“ najpre uvedeni kao shema za finansiranje sportske divizije, a uspeh u segmentu luksuza i kolekcionarskih primeraka nisu postigli preko noći, već spletom okolnosti.

Ferarijev stil upravljanja bio je autoritaran, gotovo diktatorski (što ga nije spasilo od sudbine da kompaniju malo-pomalo proda gigantu ,,FIAT“, da bi na kraju izgubio i upravljačku u sportskoj diviziji). Od svojih vozača zahtevao je posvećenost i među njima poodsticao rivalstvo, što je dovodilo do udesa i tragedija. Udesi i tragedije dešavale su se ne samo vozačima pod njegovom „komandom“, već i njegovim

autoweek.com

reddit.com

Anahrona studij

9

Četvrtak, 11. januar 2024.

pronicanja u dušu legende automobilizma

kolegama za vreme trkačke karijere, ali i u okviru familije. Otac Alfredo i stariji brat Alfredo mlađi (Alfredino ili Dino) nastradali su u epidemiji gripa 1916. godine, a sin, planirani naslednik i obećavajući inženjer koji je nosio bratovo ime poživeo je samo 24 godine.

U Manovoj verziji, većinu tih podataka dobićemo usput, dok pratimo događaje tokom nekoliko prelomnih meseci 1957. godine (i za Enca lično, i za kompaniju), s akcentom na poslednje izdanje trke „Mile Milja“. Enco (Adam Drajver) i kompanija su pod pritiskom jer ni „civilni“, ni trkački posao ne cvetaju.

Histerična gluma

Fabrika ne proizvodi i ne prodaje dovoljno automobila da bi finansirala razvoj sportskog sektora, u Le Manu su doživeli bolan poraz od Jaguara, a kod kuće im za vratom duva ,,Maserati“ koji je već osigurao dokapitalizaciju od francuskog ,,Citroen“. Pobeda na zahtev-

rollingstone.com

ija muškosti

REŽIJA: Majkl Man ULOGE: Adam Drajver, Penelope Kruz, Šajlin Vudli, Gabriel Leone TRAJANJE: 130 min

Penelope Kruz neubjedljiva u ulozi Ferarijeve supruge Laure

noj trci je apsolutni imperativ, ne bi li se ostvarila bolja pregovaračka pozicija sa kompanijama ,,Ford“ ili ,,FIAT“.

Pritom, na test-vožnji gine vozačka zvezda Eugenio Kasteloti čije mesto zauzima nadobudni španski markiz i plejboj Alfonso de Portago (Gabrijel Leone).

Trka će, naravno, predstavljati akcioni vrhunac filma, a njen epilog najveće iskušenje za Enca u moralnom smislu.

Majkl Man makar savršeno postavlja scene trkanja

Ali, iskušenja mu ne manjka ni na privatnom planu na kojem ima posla s tri žene iz vica na početku. Zajedljiva majka (Danijela Piperno) će u jednom trenutku reći da joj je pogrešni sin preživeo, a svoju će agresiju uglavnom usmeravati na Ferarijevu suprugu Lauru (Penelope Kruz).

Laura je, pak, histerična i paranoična po pitanju Encovog bračnog neverstva, dok mu zamera i za smrt sina kojeg nije

uspeo spasiti. Ona pritom ima moć nad njim i u formalnom smislu, budući da je vlasnica polovine deonica kompanije, a ima i razloga da bude sumnjičava. Enco, naime, aktivno „ljubuje“ s Linom Lardi (Šajlin Vudli) s kojom ima i desetogodišnjeg sina Pjera (Đuzepe Festineze), a Linina jedina želja je da on tog sina prizna kao svog, što on ne sme zbog Laure.

Ideja za film Manu se ukazala pre više od dve decenije, ali je u inicijalnoj varijanti propala zbog nedovoljnog budžeta.

Nakon petnaestak godina „na ledu“, od 2015. su se na projek-

Četvrtak, 11. januar 2024.

tu po istom scenariju i sa istim režiserom smenjivale produkcijske kuće i glumci, da bi tek 2022. konstrukcija bila do kraja složena. Adam Drajver je zamenio Kristijana Bejla i Hjua Džekmena, a Penelope Kruz Numi Rapas, pa je otpočelo snimanje. Upravo je izbor glumaca jedan od spornijih elemenata filma, zbog čega je film naišao na slab prijem kod italijanske publike i kritike od premijere u Veneciji nadalj. U čemu je, s pravom, prednjačio italijanski glumac Pjerfrančesko Favino, koji bi svakako bio bolji izbor za glavnu ulogu od Adama Drajvera.

Skiciranje likova

Drajver je svakako interesantan glumac kojem određene uloge leže, ali u njegovoj interpretaciji Enca Ferarija još uvek su vidljivi reziduali uloge Mauricija Gučija kod Ridlija Skota u ,,House of Gucci“.

Pored toga, on je za ulogu tada skoro šezdesetogodišnjaka vidljivo premlad, a maska i zalizana seda perika situaciju tek minimalno mogu zamaskirati.

Penelope Kruz po svom običaju šmira i preglumljuje, što joj je manir kada radi na stranom jeziku, dok Šajlin Vudli ima velikih problema s pogađanjem italijanskog akcenta koji joj sve vreme „beži“. Što se epizodista tiče, od vlasnika kompanije ,,Maserati“

Adolfa Orsija i njegovog brata Omera koji figuriraju kao rivali (iako ne nužno negativci), preko Ferarijevog inženjerskog tima, pa do vozača na trci, uključujući i Portaga, problem je grubo skiciranje likova koje glumcima ne daje mogućnosti da ih u kratkom vremenu razviju. Pa i sam Enco Ferari kao ličnost dosta je nezahvalan za detaljniju dramaturšku razradu, budući da je uglavnom bio monolitan i da mu je skrivanje emocija bio manir.

Možda je upravo to potaknulo Mana, poznatog po spoju akcionih trilera s elementima „muške“ drame centriranim oko samozatajnih likova koji govore lakonski, a u sebi se nose s olujom emocija, da pokuša da pronikne u suštinu čoveka iza legendarnih trkačkih i luksuznih automobila. Međutim, postupak da se detalji iz njegove duge biografije i poneki od citata koji objašnjavaju njegovu motivaciju ubace u relativno uzak vremenski okvir i u relativno kompaktan film ovde se naprosto nije pokazao kao dobra odluka.

Sve deluje forsirano i skoro pa operetski naivno. Doduše, ako uzmemo u obzir da u jednoj od centralnih scena upravo u operi protagonista reminiscencira o svom životu, onda je to možda bio efekat na koji su Kenedi Martin i Man ciljali, ali to bi već bilo teško natezanje.

Svoju potpisnu visceralnost, pak, režiser uspeva da organski uvuče u sekvence trkanja koje traju dovoljno da se razviju do poente i pritom ih je Man savršeno postavio, a tehnička ekipa izvela, u čemu prednjače detalji perioda, atraktivna fotografija i dinamična montaža. To nas podseća zašto su auto-trke toliko zahvalan materijal za kinematografiju. Opet, problem leži u dvema suprotstavljenim poentama koje Majkl Man obe pokušava da odbrani. S jedne strane, takvi poduhvati, zajedno s rizicima, čine avanturu koja određene ljude (mahom bogate muškarce) čini da se osećaju živima, a sa druge oni predstavljaju rizik ne samo za one koji se trkaju, već i za promatrače, a takav rizik ne bi smeo da bude prihvatljiv u savremenom svetu.

Problem je, međutim, u tome što svet, a naročito svet sporta te 1957. godine nije bio „savremen“ u današnjem smislu tog termina, a Man ostaje razapet između ta dva „majndseta“ sa svojim „trećim“ iz nekog međuperioda koji stoji između njih, a koji isto u tom navodnom ispitivanju muškosti i muževnosti ostaje pomalo anahron. Tako smo umesto ,,Rush“ sa trkačkim automobilima umesto formula dobili ,,Napoleon“ (da, Skotovog) na točkovima. ocjena: 5.8/10 variety.com

10

Man sa dijelom glumačke ekipe na Njujorškom filmskom festivalu

CELULOID

J

edan od kurioziteta, inače kuriozitetnog Samoanskog arhipelaga, je fudbalski tim Američke Samoe. Svojevremeno smatran najgorim na svetu, što zbog najubedljivijeg poraza u istoriji (31:0 od Australije, zbog čega su i redefinisane kvalifikacije za Svetsko prvenstvo), što zbog decenijskog perioda bez postignutog gola ili osvojenog boda u međunarodnim susretima.

Deset godina nakon tog rekordnog poraza, samoanski savez angažovao je holandskog trenera Tomasa Rongena koji je pre toga trenirao američku mladu reprezentaciju za novi kvalifikacioni ciklus, u kojem je Američka Samoa zabeležila prvu zvanično registrovanu pobedu.

Ova inspirativna priča o „simpatičnim luzerima“ i njihovom „sportskom iskupljenju“ već je bila predmet uspešnog britanskog dokumentarnog filma u režiji Majka Breta i Stiva Džejmisona iz 2013. godine ,,Next Goal Wins“. Sada je dokumentarac dobio i istoienu igranu razradu, i to od novozelandskog režisera sa holivudskom adresom Taike Vaititija, poznatog po svojim manje ili više „zezalačkim“ komedijama, kao i spasavanju Marvelove franšize o Toru.

Vaititi priči prilazi iz Rongenovog (Majkl Fazbender) ugla gledanja. Iako je bio jako unesen u svoj angažman, toliko da je često divljao i svađao se pored terena, on nije ispunio cilj s američkom mladom reprezentacijom, pa je otpušten. Usput, on je razveden od funkcionerke saveza Gejl (Elizabet Mos) koja se spetljala sa svojim kolegom Aleksom (Vil Arnet), a muči ga i trauma iz bliske prošlosti. U takvom stanju, dobija jednu jedinu ponudu za novi posao – da preuzme samoansku reprezentaciju, što će i njemu i njima biti možda poslednja šansa za iskupljenje i spasenje, makar u sportskom smislu.

Rongena čeka naporan posao, a vremena do kvalifikacionog turnira je malo – samo tri sedmice. Tim je, naravno, užasan i neprofesionalan, pritom

11

Četvrtak, 11. januar 2024.

Vaititijeva komedija „Next Goal Wins“ sa Majklom Fasbenderom

goatfilmreview.com

Nezgrapno fudbalsko zezanje Fasbenderov talenat proćardan u roli selektora Američke Samoe

i pogrešno posložen po pozicijama. Nedostaje i takmičarskog duha, kondicije i discipline. Ali, zato ne nedostaje one amaterske želje i zagriženosti da svi oko tima, i igrači i pomoćni trener Ejs (Dejvid Fejn) i predsednik Saveza Tavita (Oskar Najtli), rade po nekoliko poslova da bi reprezentaciju održali u životu. U svom pokušaju da premosti relaksirani, pomireni duh koji vlada ostrvom i svoju kompetitivnost, Rongen će se presudno osloniti na transrodnog centarfora Džaju (Kaimana), a spas za tim će možda biti povratak golmana Nikija Salapua (Uli Latukefu) koji je možda primio 31 „komad“ od Australije, ali je spasio barem još toliko.

Ma koliko neverovatno zvučala, priča je zapravo standardna i već viđena u silnim sportskim dramama iz domene kolektiv-

Ma koliko nevjerovatno zvučala, priča je zapravo standardna i već viđena u silnim dramama iz domena kolektivnih sportova, u kojem osramoćeni tim i trener sinergijom dolaze do iskupljenja i spasenja nih sportove u kojem osramoćeni tim i osramoćeni trener sinergijom zajedno dolaze do iskupljenja i spasenja.

Taika Vaititi tu zapravo nema puno opcija, ili ih ne nalazi, pa poseže za onim što mu najbolje ide – zezanjem, kako bi možda kroz to dospeo do nekih stvarnih emocionalnih dubina u ovoj apsolutno istinitoj priči.

Dok mu je zezanje u ranijim filmovima dosta bolje išlo i često bilo slamka spasa, ovde to nije slučaj jer, stiče se utisak, Taika Vaititi se na pone-

kim mestima suviše trudi da „izmuze“ smeh od publike, pritom koristeći taktike koje možda vrše posao u televizijskim formama poput „sitkoma“, ali na filmu deluju nezgrapno. Humorno „dno“ filma je kada se sam Taika Vaititi pojavi u ulozi sveštenika i krene da „priča viceve“, čime nepotrebno i van svakog konteksta razvlači minutažu.

U svemu tome, traće se glumački talenti, pre svega Majkla Fasbendera koji je sveden na dva dobro poznata „tipa“ u jednom liku. Pa tako imamo i

„belog spasitelja“ i „propalicu dobrog srca“. Ali, srećna okolnost je da u oba ta tipa Vaititi kombinuje i dramske i komične tonove, a Fasbender može da izvede šta se od njega traži i pod očitom maskom i „žmureći“. Stvari, doduše, stoje još slabije kada se Vaititi okane humora i uhvati bilo emocija, bilo didaktike, u čemu nije nimalo suptilan, u čemu posebno „visi“ trauma iz Rongenove prošlosti, kao i istorijski značaj Džaje kao prve transrodne osobe koja je zaigrala na zvaničnoj fudbalskoj utakmici. Srećom, istinita priča čudnija od bilo koje izmišljene, dovoljno je robusna da bez problema prođe preko „neravnina“ u svojoj obradi. A Taika Vaititi je dovoljno harizmatičan režiser, da nas zabavi čak i kad nije u komičarskoj top-formi.

M. stojIljkovIĆ

Ocjena: 2.9/5

12 SERIJE

Četvrtak, 11. januar 2024.

Berlin

L

egenda kaže da je Berlin (Pedro Alonso) u najslavnijim danima, godinama prije čuvene pljačke državnog trezora u „La casa de papel“, imao savršenu bandu na okupu. Njegova petorka mogla je da ukrade sve što vam padne na pamet, ali imala je jednu fatalnu manu... Niko od njegovih bandita, ma koliko bio genijalan u sjecikesarenju, nije mogao da spriječi da mu srce bude ukradeno.

No, prije nego što vam ta „vrela španska krv“ zazvuči iole uzbudljivo i romantično, odmah da naglasimo – takva nipošto nije. A „Berlin“ ne da nije dostojan spin-of jednog od najvećih Netfliksovih hitova, nego nije ni elementarno gledljiv.

Narcis i psiho

Pošteno je reći da se i „La casa de papel“, naročito u četvrtoj i petoj sezoni, ozbiljno primakla toj istoj etiketi „negledljivo“.

Jedino što spin-of pljačkaškog hita

Mrtva uš od trilera

Aleks Pina iskoristio je skoro pa istu formulu, ali bez adekvatno pripremljenog terena. Ne zna se što je veća golet u priči o Berlinovim „najslavnijim danima“, likovi ili sami koncept „epske“ pljačke Opet, Profesor (Alvaro Morte) i njegova banda postali su planetarni fenomen sa debelim razlogom. Sa vibrantnim likovima, sočno skockanim planom pljačke, antikapitalističkom filozofijom, jakom

Berlin (Pedro Alonso) na čelu beskrvne bande novih bandita

ikonografijom (Dalijeve maske i crveni kombinezoni završili su u prvim redovima na mnogim protestima širom svijeta) i sveukupno srcem na reveru – serija Aleksa Pine ponudila je više od jeftinog

eskapizma. Makar u prvoj i drugoj, donekle i u trećoj sezoni.

Pošteno je reći i to da je, uz Profesora, Berlin bio jedan od najzaslužnijih likova za to što ni gledaoci alergični na logičke rupe i pretjeranu melodramu nijesu napustili „La casa de papel“ ni nakon što je počela vrtoglavo da pada. Taj nepredvidljivi psiho, toksični narcis, neukrotivi egomanijak vraćao je prijeko potrebni elektricitet priči i nakon što je eliminisan

13

Četvrtak, 11. januar 2024.

„La casa de papel“ istinski krade jeste vaše vrijeme

tvtime.com

u sad već kultnom finalu druge sezone, u kojem se, ipak, koliko god naopak bio, epski žrtvovao za prijatelje i porodicu.

Berlin je ostao dio cjeline do samog kraja „La casa de papel“; od treće sezone u formi fleš-bekova kroz koje je većinom analiziran njegov odnos sa Profesorom, za kojeg se ispostavilo da mu je brat.

E, upravo odnos dva naizgled totalno suprotna lika, lidera, amoralca, osobenjaka – vraćao je seriju na pravi kolosijek i iskupljivao se za silne rupčage. Sve dok se, naravno, i taj element nije otrcao i izlizao od ponavljanja.

Sve u svemu, iako su svoje spin-of projekte mogli da dobiju i drugi likovi, Berlin je odabran sa razlogom. Najjeziviji, najprogonjeniji i najfascinantniji antiheroj Netfliksove hit-serije zaslužio je da bude istražen i produbljen, do kraja.

I fakat je da je Pina mogao da bira ko zna koliko uglova za prilaz „Berlinu prije Berlina“.

Recimo, da se pozabavi time kakav je bio prije bolesti koja ga je debelo uzela pod svoje prije nego što je sa Profesorom i ekipom ušao u posljednji posao. Ili da pođe još dalje u prošlost i istraži porijeklo psihopatskih crta njegove ličnosti.

Pa, eto, čak je mogao i da se bavi njegovim odnosom sa sinom, koji je dotaknut u završnoj sezoni „La casa de papel“.

Međutim, Pina je, na koncu, sa kokreatorkom Ester Martines Lobato izabrao možda i najgori i najpovršniji put kojim se moglo poći.

Jeftina imitacija, kanibalizacija, vrijeđanje sopstvenog svijeta i razuma – to je put kojim je pošao Pina. Za „Berlin“ iskoristio je skoro pa istu formulu iz „La casa de papel“, i to bez adekvatno pripremljenog terena. Ne zna se što je veća golet u ovom spin-ofu, likovi ili sami koncept „epske“ pljačke. Iako govorimo o krađi 44 milijarde teških dragulja iz 34 evropska grada, do kojih bi trebalo doći u samo jednoj noći, ona ni po čemu ne može da se mjeri s onom heist odisejom koju je vodio Profesor. Čak ni pred kraj, kad se totalno otrcala.

Narendane rupe

Ostavimo po strani čak i to što je sama pljačka dosadna, previše prosta; što se sve završi neđe usred sezone, poslije četiri od osam dozlaboga razvučenih epizoda, pa se cijela druga polovina svede na ljubavljenja i kobajagi bježaniju iz Pariza, tokom koje likovi vuku nelogične, samo španskom krvlju „objašnjive“ poteze. Neka tu nema ni „t“ od trilera, ni „s“ od saspensa, ni „u“ od uzbuđenja; prosti jade što je sve površno i loše napisano; što logičkih rupa ima više od onih na rendi. Sve bi se „Berlinu“, do jedne ure, i moglo oprostiti da je makar glavni lik postavljen kako valja i trebuje. Ali, ovdje ne fali harizme samo sporednim facama, nego čak i njemu, Pedru Alonsu, tipu čijem smo tipu vazda jeli iz ruke.

Ključni problem sa „novim“ Berlinom jeste nasilna humanizacija, praktično pljačka samog lika, „izgon“ svih onih stvari zbog kojih je inicijalno bio morbidno fascinantan. Pi-

na i Lobato kao da nijesu imali ni želudca, a ni petlje da ga ogole, zahvate iznutrice, izvrnu njegove gadosti naopačke i ponovo nas hipnotišu njegovim kontradikcijama. Čak ni to što u ključnim momentima prvo razmišlja srcem (da ne kažemo nešto grđe) i ugrožava bezbijednost cijelog tima, nije posebnost – jer svi su likovi u ovom spin-ofu takvi.

Berlinova nova ekipa beskrvna je do te mjere, da će vas serija natjerati da preispitate svoje gledalačke navike čak i ako ste u stanju da i najveće smeće, najsmornije ravne linije – pogledate do kraja. A da stvar bude još iritantnija, svaki lik očigledno je „inspirisan“ nekim od junaka i junakinja „La casa de papel“.

Fešta mizoginije

Roi (Hulio Penja), taj slatkasto-zbunjeni obijač brava, kadar svaka vrata otvoriti i svakome uteći... Čak mu i ime vuče na Rija (Migel Heran).

Damjan (Tristan Uloa) je čak još očiglednija kopija; lako je u njemu prepoznati cerebralnost i duboku osjetljivost Profesora, a najočigledniji rip-off svakako je Brus (Džoel Sančez) s onim mišićavim i tupkavim pogledom koji, pak, skriva nešto više, kao što je to, kroz cijeli „Papel“, činio i Denver (Haime Lorente). Ženski likovi priča su za sebe.

Kakva fešta mizoginije... Sa jedne strane, imamo Kameron (Benjona Vargas), adrenalinsku zavisnicu sa, čoče, mračnom tajnom, a zapravo još jednu kopiju, ovog puta po uzoru na Tokio (Ursula Korbero).

Sa druge, nevjerovali ili da, dobijamo nešto najbliže oriđinalu – Kejlu (Mišel Jener), patološki stidljivu i, očekivano, nevinu genijalku za elektronske uređaje.

I naravno, tu je ponovo i žena sa prave strane zakona, ona koju će u svoje blato uvući naš harizmatični zloćko. Ovog puta to nije detektivka, nego supruga aukcionara koji se pita za te dragulje koje Berlin želi da čupne iz Francuske. Nažalost, Kamil (Samanta Sikueros) hodajući je kliše i oličenje mizoginog pisanja, kao i sve ostale žene u seriji.

Nijedna od naših dama ne pita se sa glavom i onim među nogama istog trena kad u sobu ušeta muškarac. I ne, situaciju uopšte ne popravljaju ni dvije dobro poznate ženske face iz „La casa de papel“ koje će se pojaviti pri kraju sezone. Iako bez sumnje jesu jaki ženski likovi, džaba, jer tu su bez svrhe, tek da podsjete na stara uzbuđenja i ono što je „Berlin“ možda i mogao da bude, da Pina nije posegnuo za prelakim rješenjima.

Nejasna računica

„Berlin“ je definitivno jedna od onih serija zbog koje većinu spin-of projekata bije zao glas i zbog kojih gubite vjeru i entuzijazam da takve stvari vrijedi snimati, osim ako se njima ne bave tipovi poput Vinsa Giligana („Better Call Saul“, „Breaking Bad“). Zaplet, karakterizacija, pisanje, pljačka, sve u vezi s ovom serijom oslanja se na nelogičnosti i slučajnosti; prioritet su samo kul (i) ljubavne scene; sve je bitnije od razvijanja likova i narativa.

Sa nogiranim moralnim kodeksom, ticao se on onog Profesorovog ataka na korumpiranu državu ili Berlinovog nihilizma, spin-of je izgubio ogroman dio šarma koji je imao original. Sve je svedeno na puko ponavljanje formule uspjeha, i to bez ikakvog razumijevanja toga zbog čega je uopšte radila.

Tako da, kad se sve sabere, nema tu materijala ni za prelaznu ocjenu. „Berlin“ nije adekvatan kandidat čak ni za kasni decembarski/rani januarski eskapizam, pa čak ni za „background binge“, odnosno za seriju koju upalite da se vrti na Netfliksu dok peglate, kuvate, skrolujete, odgovarate na mejlove, gleduckate bez mnogo unošenja radeći nešto drugo.

Sve što je Pina ovog puta uspio da ukrade jeste dragocjeno vrijeme, šest sati i kusur minuta života svojih gledalaca. I zato bi bilo pravo čudo da dobije zeleno svjetlo za drugu sezonu. No, ko zna... Od svih čuda modernog svijeta, najmanje su nam jasne NetfliksoMarija ve računice.

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 1/5

14

Četvrtak, 11. januar 2024.

SERIJE

Televizijski kapitalci koji podižu

Vrtlog distopije, p

gra velikih uloga. Zbog nove serije snimane u Hong Kongu tokom pandemije usred Kine, samo zbog Nikol Kidman napravljen je jedan jedini izuzetak od karantinskih pravila...

Tako vrti mašinerija industrije: recimo, da zbog jedne saj-faj priče, koju obožavaju i Barak Obama i Džordž R. R. Martin, „Game of Thrones“ producenti i scenaristi sada stupaju na teritoriju - naučne fantastike. Ili – da zbog četvrte sezone prvo obožavane, a potom posrnule krimi-drame, velika Oskarovka Džodi Foster prvi put glumi na televiziji - nakon 49 godina. I ulijeće u avanturu vrlo zahtjevnog snimanja tokom zime na Islandu.

Prosta suma ili redalica najzvučnijih televizijskih naslova je jasna: TV produkcija nije više ni „zabavni mlađi brat“, ni blijeda sjenka u zapećku bioskopske industrije. I grabi koracima u teritoriju čije je horizonte teško i naslutiti.

Jer ko je prije samo deceniju mogao zamisliti da će filmske zvijezde poput Kejt Blančet ili autori poput Alfonsa Kuarona zajedno grabiti u visokobudžetne mini-serije – pa još pod krovom kompanije „Apple“? Ili, da ćemo u godini imati ne jednu, nego dvije potpuno nove „Star Wars“ serije sa produkcijom ravnom holivudskom? Neka vam ovi naslovi pokažu puteve zabave, inspiracije i istine, koje će nam televizijska 2024. izvjesno darivati.

CRIMINAL RECORD Krimić po starom receptu, ali na nivou AppleTV+ produkcije i smješten u savremeni London - „Ciminal Record“ u osam epizoda stiže već 12. januara.

Ideja je potpuno konfekcijska: talentovana detektivka u uzletu karijere (talentovana Britanka Kaš Džumbo) i vete-

Prosta suma najzvučnijih televizijskih naslova najavljenih za 2024. godinu je jasna: TV produkcija nije više ni ,,zabavni mlađi brat“, ni blijeda sjenka u zapećku bioskopske industrije

Snimano na Islandu, sa slutnjom natprirodnog ili prosto devijantnog u samoj ljudskoj prirodi... Već od 14. januara na HBO Max, „True Detective: Night Country“ probaće da ponudi nešto novo i više na terenu krimi-trilera.

jednom krimi misterijom bunca o „vremenu kao ravnoj kružnici“ i brkovima Metjua Makonaheja... Od tada „True Detective“, prosto, nije uspio da uhvati i dio iste egzistencijalne magije.

Adut za četvrtu sezonu nije samo Džodi Foster. Već i poprište radnje, koje je dramatično različito u odnosu na sve prethodno. Ona će biti istražiteljka zločina u polarnoj noći i ledom okovanoj tundri Aljaske.

Griselda Pravo u srce tame jednog kartela – ali ovog puta sa jednim ženskim pogledom. To je ideja Netfliksa za projekat „Griselda“, u kojem je Sofija Vergara i glavna zvijezda i izvršna producentkinja i adut od čijeg performansa, objektivno, najprije zavisi uspjeh serije.

A sve je, naravno, priča o Grizeldi Blanko – ženi koja je sedamdesetih i osamdesetih u Majamiju na čvrste noge postavila cijelu jednu mafijašku organizaciju... Pa negdje usput i zaslužila nadimak „The Godmother“! I kreće već 25. januara.

ran koji je reputaciju izgradio mrežom delikatnih i svakakvih konekcija (Piter Kapaldi) moraće zajedno da uđu u vrtlog jednog starog slučaja ubistva... Producenti obećavaju da će takav zaplet biti samo podloga za jednu autentičnu priču.

TRUE DETECTIVE: NIGHT COUNTRY Lijepa decenija otkad je HBO natjerao pola svijeta, da nad

imdb.com

I

Rik i Mišon spremni za povratak u ,,The Walking Dead: The Ones Who Live“

Expats E da, što je to što je Nikol Kidman snimala u Hong Kongu.

Suštinski, projekat Lulu Vang za Amazon prati život tri Amerikanke – koje sebe traže daleko od domovine, u sasvim drugačijoj kulturi i u milionskom gradu na Dalekom istoku.

Ono što „Expats“, adaptacija bestselera „The Expatriates“ istražuje, je fina linija između viktimizacije i konkretne odgovornosti za jednu veliku krivicu... Ako priča uspije da zasjeni kontroverze koje su pratile snimanje serije, biće dovoljno za uspjeh – od premijere 26. januara.

Feud: Capote vs. The Swans E, ovdje je FX televizija dobro promiješala karte: sa jedne strane, Tom Holander kao veliki pisac Truman Kapot...

Sa druge, cijela plejada velikih zvijezda: Naomi Vots, Demi Mur, Kloe Sevinji, Kalista Flokhart – žene njujorške elite koje je on jednom nazvao

Četvrtak, 11. januar 2024.

15

najviše prašine u mjesecima pred nama

Avatar: The Last Airbender Jedan dugo čekani popravni ispit. Prva, filmska adaptacija kultnog animiranog serijala „Avatar: The Last Airbender“, prije 14 godina, bila je totalna katastrofa.

Netfliks ima vrlo nezahvalan zadatak da oživi potpuno otkačene i sasvim autentične likove u formi igrane serije... I da, izvjesno će biti veoma različita u odnosu na originalni materijal – jer su prije dvije godine kreatori animacije „oprali ruke“ od serije. Netfliks od premijere 22. februara može da mnogo dobije, ali i mnogo izgubi s ovim projektom.

The Walking Dead: The Ones Who Live Naravno da su se na AMC televiziji sjetili da „The Walking Dead“ serijal teško da može

Shogun Serijal kojim FX mreža želi da dokaže da može „brže, više, jače“ na polju istorijskog spektakla od ostalih.

Adaptacija čuvenog bestselera Džejmsa Klavela je tu, od 27. februara nas lansira u epicentar građanskog rata Japana u 17. vijeku. Usput se da lako naslutiti i prvi japanski kontakt sa zapadnim svijetom – a u centru radnje je jedan od lokalnih gospodara Joši (Hirojuki Sanada), u borbi za goli opstanak među zaraćenim stranama.

The Regime Nakon uspjeha sa „Mare of Eastown“, Kejt Vinslet ponovo snima za HBO – ovog puta na terenu političke satire.

U „The Regime“, od 3. marta, ona će biti kancelarka u lavirintu političke intrige i misterije... Vil Trejsi, jedan od scenarista famozne „Succession“ je radio na ovoj seriji i veliki je adut priče o jednom evropskom režimu i godini na vlasti otkačene liderke.

3 Body Problem E, potencijalni kapitalac koji će podići najviše televizijske prašine, od prvog dana proljeća. Planirano je da „3 Body Problem“ bude Netfliksov „odgovor na „Game of Thrones“, ali na terenu naučne fantastike“.

Kejt Vinslet u centru političke intrige ,,The Regime“ imdb.com

Mr. & Mrs. Smith Donald Glover, velika glumačka i produkcijska faca, iz nekog razloga vjeruje da dobar potencijal ima serija inspirisana filmom „Mr. & Mrs. Smith“ (2005), koji je 2005. ubacio Breda Pita i Anđelinu Džoli u vrtlog filmske i privatne romanse.

Ovog puta sam Glover glumiće u paru sa Majom Erskin, a njih dvoje su naravno špijuni. Prinuđeni da rade zajedno na tajnom zadatku kao navodno sasvim običan bračni par... Svaka epizoda će im pružati novi otkačeni zadatak, u džumbusu humora i akcije po Gloverovom receptu. Na „Prime Video“ servisu već od 2. februara.

uopšt da preživi bez likova Rika i Mišon.

Otprilike, ono što od 25. februara kreće kao spin-of, suštinski kompletnu franšizu treba da vrati na pravi kolosijek. Danai Gurira i Endru Linkoln ponovo jašu u svijetu zombi postapokalipse, za priču koja se reklamira kao „epska ljubav svijeta izgubljene budućnosti“.

Da li su u svemu tome njih dvoje žrtve, pobjednici, ljubavnici, neprijatelji, ili sve podjednako – saznaćemo od kraja februara.

Džon Bredli u potencijalnom saj-faj hitu ,,3 Body Problem“ esquire.com

„labudicama“ („the swans“).

Pa ih izdao i iznio najmračnije tajne u knjizi „Answered Prayers“.

Put Trumana Kapota do visokog društva, i natrag na dno – u antologiji Rajana Marfija, od 31. januara. Teško može omanuti.

rollingstone.com

politike i misterije

Vrijeme za novu igru i borbu za goli opstanak u drugoj sezoni ,,Squid Game“

Četvrtak, 11. januar 2024.

tvinsider.com

16

Kolin Farel spreman za put do vrha piramide mafije Gotama u ,,The Penguin“

Zasnovan na bestseleru koji je zaludio planetu, djelo je Dejvida Beniofa i D. B. Vajsa koji su bili izvršni producenti za „GoT“. I prati pet bivših kolega, savršeno različitih naučnika, koji moraju da odgovore na jednu – vanzemaljsku prijetnju. Još kad tu vidite i neke dobro poznate face iz „Igre tronova“...

Fallout Džonatan Nolan i Liza Džoj ne mogu bez distopije. Nakon „Westworld“ fijaska, autorski dvojac tražiće novu smjernicu adaptacijom kultne post-apokaliptične igre „Fallout“.

Otprilike, preživjeli stanovnici Los Anđelesa nakon nuklearne katastrofe već 200 godina uglavnom žive po podzemnim skloništima, a u međuprostoru haraju bande, mutanti i prijeti radijacija... Amazon od 12. aprila obećava spektakl.

A Gentleman in Moscow Prilika da Paramount na svom striming servisu iskoristi i jednu istorijsku priču sa odjekom najaktuelnijeg rata. Adaptacija sjajnog romana „A Gentleman in Moscow“ upoznaje nas sa grofom Aleksandrom Iličem Rostovim, početkom prošlog vijeka. Aristokrata proklet da do kraja života bude u kućnom

pritvoru, po pravilima nove boljševičke vlasti, traži nekakvu budućnost za sebe... Juan Makgregor djeluje kao savršen izbor za rolu u drami koja uzlijeće tokom ljeta.

The Penguin Kolin Farel je bio tako ubjedljiv Pingvin u „The Batman“ (2022) Meta Rivsa, da je lagano zaslužio naslovnu rolu na HBO Max servisu, u seriji koja je spin-of filma.

Vrlo predvidljivo – pratiće uspon Pingvina na vrh mafijaške piramide, kada taj mračni tron prepusti Karmajn Falkone...

Ovo je, ipak, prvi pokušaj krimi-drame u svijetu Betmena, Farel je premoćan adut i zaslužiće pažnju od jeseni.

The Hedge Knight Druga serija u „Game of Thro­ nes“ svijetu, najavljuje se za jesen ili početak zime na HBO i „Max“ servisu... E sad, što je kvaka: scenario za svih šest epizoda napisao je Džordž R. R. Martin lično!

Fanovi knjiga i serije već odlično znaju, pratiće avanture ser Dankana i Egona Targarijena, cijeli vijek prije „Game of Thrones“ radnje. I potencijalno otvoriti prostor za suštinski spektakl i stvarni nastavak „GoT“, sa naravno Džonom Sniježnim u epicentru, tokom 2025. godine.

Sugar Ponovo Kolin Farel – ovog puta u AppleTV+ projektu, na jesen, u detektivskoj seriji „Sugar“.

Scenarista i producent Mark Protoševič obećava „različitu, autentičnu i potpuno sadašnju detektivsku priču, koja se tiče tog posla u ovim, sadašnjim danima“. Da mu vjerujemo...

Star Wars: The Acolyte Dizni Plus namjerava da do kraja jaše „Star Wars“ licencu – a „The Acolyte“ projekat bi ipak mogao da ponudi nešto različito i novo za franšizu.

Autorka otkačene psihodelije „Russian Doll“ Lesli Hedland imaće glavnu riječ u projektu, tako da se očekuje više umjetničke slobode i autentičan vizuelni potpis... Za priču koja je smještena u period najveće moći Republike i Džedaja, što je period koji je za fanove najviše neistražen.

Dune: The Sisterhood Nakon drugog dijela famozne Vilnevove filmske adaptacije Herbertovog saj-faj klasika, na jesen stiže i prva serija u istom svijetu pustinjskog Arakisa.

Johan Renk, režiser serije „Chernobyll“ potpisaće uvodne dvije epizode o sestrinstvu i sekti Bene Geserit, njihovim prvim proročanstvima i uspo-

nu, 10.000 godina prije radnje filma... Potencijalna estetska poslastica, na „Max“ servisu.

Daredevil: Born Again Konačno, povratak! Čarli Koks, ponovo kao Derdevil – i ponovo protiv Vilsona Fiska (Vinsent D’Onofrio), najvećeg neprijatelja i najveće kriminalne njuške u noći Menhetna.

Dizni Plus je uspio da preuzme licencu za seriju, pa već i saopštio da je snimanje „Born Again“ superherojskog nastavka u potpunosti završeno...

Valja ga očekivati na jesen, kao vjesnika nove poslovne strategije na ovom TV servisu.

Disclaimer Ukus vrhunske televizijske umjetnosti: veliki režiser Alfonso Kuaron od „Roma“ (2018) nije snimao film, a sada se praktično prvi put nakon devedesetih na pravi način vraća televiziji.

Njegov „Disclaimer“ prilika je da moderna diva Kejt Blančet, nakon velikog uspjeha sa „Mrs America“ (2019), ugradi novu važnu kariku u mozaik velike karijere. Ovog puta, ona će biti novinarka, koja postaje svjesna da je roman krimi-misterije koji danima čita – u suštini priča o njenom životu. I opasnost, da će otkriti sve njene tajne...

S. STAMENIĆ

17

Četvrtak, 11. januar 2024.

SERIJE

t The Touris

Miks „Mementa“ i „Farga“ začinjen sa više crnog humora u drugoj sezoni

Uzbudljiv povratak iz amnezije

Piše:

Davor pavlović

Z

apanjujuće je koliko često likovi u filmovima ili serijama pate od gubitka pamćenja, dok gledalac želi znati ko je bezimeni stranac ili strankinja.

Tako BBC serija „The Tourist“ braće Vilijams privlači radoznalost publike na klasičan način, neprestano ubacujući nagovještaje koji osiguravaju da se ostane u igri, dok mnogo toga uzeto zdravo za gotovo od njih, ne ispadne uvijek baš kako se očekivalo.

Uzmite dozu filma „Memento“ (Kristofer Nolan, 2000), dodajte malo serije „Fargo“ i malo Tarantina i dobićete „The Tourist“, koji je posudio stvari od većine njih, a rezultat je više nego zadovoljavajući.

U prvoj sezoni, u Australiji, u ovom trileru s primjesama crnog humora, Čovjek (Džejmi Dornan) je lik koji nema ime, jer je doživio nesreću zbog koje gubi pamćenje. Dok pokušava da povrati sjećanja, otkriva i zašto žele da ga ubiju.

Na tom putu mu samo pomaže policajka Helen Čembers (Danijel Makdonald), koja se zaljubljuje u njega. Iako je poznato da BBC ne nastavlja serije koje su bile uspješne, ovdje je napravljen izuzetak.

Braća Vilijams, Henri i Džek, kreirali su kraj kojim su mogli završiti seriju, ali je ona ipak nastavljena.

Zašto bi se ljubavnici vratili na mjesto njegovih gotovo sigurno strašnih zločina, ostaje nepoznanica. Zbog takve odluke, u drugoj sezoni, Helen se ne može otresti velikog znaka pitanja koji visi nad glavog Čovjeka sada zvanog Eliot, što je dovodi do toga da predlaže da odu u Irsku, kako bi slijedili trag stare fotografije i popratnog pisma koje su poslali Eliotu dok je bio u bolnici. U zadivljujuće prirodnim ljepotama Irske, uspaničena Helen udružuje se s nepoznatim policajcem Ruairijem (Konor Maknil), kada je njen dragi otet, ali ne sluti da će se tako ubaciti između zaraćenih porodica Kasidi i Makdonel, predvođenih matrijarhom kamenog lica Niam Kasidi (Olvena Fuere) i psihotično mrzovoljnim Frenkom (Fransis Magi).

Taj sukob proteže se generacijama, a Vilijamsi upućuju na drevne keltske basne kako bi bili sigurni da se u potpunosti razumije njegova mitska dimenzija. Eliotov odnos prema porodicama je đavolski komplikovan, a ovaj fragment groteske je samo jedan mali dio koji ga vodi zajedno sa Helen kroz lavirint, prije kraja šeste epizode.

Braća Vilijams ostala su dosljednja prvoj sezoni u pripovijedanju sa malo više crnog humora. Prve tri epizode su brze, uvrnute i privlačne, umnožavajući preokrete, dok sebe ne shvataju previše ozbiljno, već se igraju nudeći inteligentna riješenja. Četvrta epizoda je mjesto gdje počinje da se „klima“ i pretjeruje, da bi u drugoj polovini sezone dobili, ne lošu seriju, ali sigurno

ine tako jaku kao u prvoj polovini. Zaplet je, mogao biti više zategnut, jer u sredini, dok se juri za istinom, počinje da se flertuje sa melodramatikom u naraciji. Autori nam pružaju šokantan preokret u drugom „poluvremenu“, ali se ne drže striktno njega. Skoro svaka epizoda ima svoj dio malih ili velikih otkrića, neka su divna, a druga zapanjujuća. Od svih epizoda, posljednja se, nažalost, pokazala najneujednačenijim. Užurbana završnica, za razliku od one u prvoj sezoni, ostavila je previše neriješenih stvari.

Džejmi Dornan je savršeno samozatajan u vezi sa svojom situacijom i koristi sarkazam i ironiju kako bi se suočio s okolnostima u kojima se nalazi. Poznat po zanosnim erotskim babama iz „50 Shades“ sage, u kojoj je glumio mili-

jardera sklonog sado-mazohizmu, uranja u srce lika sa strašću, dok se cijelo vrijeme osjeća njegova frustracija situacijom. Hemija i dinamika između njega i Makdonald su jedan od najboljih elemenata serije. Ona je super lik i izuzetno lako dolazi do srca gledalaca. Povratak Itana Kruma (Greg Larsen) iz prve sezone je prikriveni blagoslov, jer on opsjednutošću samim sobom i psihobrbljanjem upija sav kiseonik. Posebno očarava pojava Olvene Fuere koja sa sijedim vlasima podsjeća na neko mitsko stvorenje.

Teško je napraviti nešto što je u isto vrijeme dirljivo, uzbudljivo, a istovremeno nasmijava. Razlog zašto je „Fargo“ tako dobar je što u svemu tome uspijeva i to tako da bude spoj trilera i komedije. Serija „The Tourist“, poput remek djela braće Koen, posebno u prvoj sezoni, a nešto manje u drugoj, sve je to. I sve luđa i netipičnija, kako se otkriva.

Ocjena: 3.8/5

x.com

Uzmite dozu filma ,,Memento“, dodajte malo serije ,,Fargo“ i malo Tarantina i dobićete ,,The Tourist“, koji je posudio stvari od njih, a rezultat je više nego zadovoljavajući

Džejmi Dornan i Danijel Makdonald karakteran par u drugoj sezoni

18

Četvrtak, 11. januar 2024.

PREPORUKA

Jovana Popović, akademska slikarka

privatna arhiva

Mitologija sa Spotifaja Blinders“. Ovo su serije kojima se uvijek vraćam i pronalazim nešto novo svaki put.

MUZIKA Kada je muzika u pitanju, ne pratim pravila, niti se trudim da više, odnosno manje, uvažavam određene pravce. Preferiram dobar tekst koji prati kvalitetan aranžman pa su u tom slučaju nezaobilazni Nik Cave and The Bad Seeds, Madrugada, Dire Straits. Određena raspoloženja najbolje prati Vojko V koji me nerijetko nasmije, Dječaci, TBF, Autogeni trening, a za sentimentalne dane tu su Oliver Dragojević, Masimo i Đorđe Balašević.

ZAOBIĐI FILM Zaobilazim romantične komedije. Većina je predvidiva i nedostaje im suština ili smislen narativ.

Jovana Popović: Uživa u stendapu i skečevima Robina Vilijamsa i Džima Kerija

ZGRABI FILM U sferi umjetnosti posebno se divim formatu filma koji obuhvata brojne umjetničke i kulturne pravce. Nevjerovatan je efekat koji se može dobiti spajanjem muzike, slike, priče, glume i ostalih aspekata koji sačinjavaju film. Ipak, pored divljenja ovoj formi umjetnosti, gledanju filma prilazim intuitivno i ne zamaram se imenima glumaca, reditelja, producenata, već zapamtim koji film je na mene ostavio dobar utisak. Taj kriterijum ispunilo je dosta filmova ali ću izdvojiti one koji mi prvi padaju na pamet.

Među njima je dokumentarac „My Octopus Teacher“ (Pipa Erlih, Džejms Rid, 2020), divna priča koja govori o odnosu hobotnice i čovjeka koji je pukom slučajnošću (ili

ipak ne) odlučio da bude dio svakodnevice ovog malog, vanzemaljskog, izuzetno inteligentnog bića. Svakodnevicu ove životinje uzimamo zdravo za gotovo, uprkos tome što je ispunjena određenim pravilima koja bi nas iznenadila jer životinje smatramo manje inteligentima od sebe. U stvarnosti, prirodom vlada poredak koji je protkan nekom vrstom inteligencije, koju ne moramo nužno mjeriti ljudskim instrumentima, ali dokaz čijeg postojanja se nalazi svuda oko nas.

Preporučujem „The Square“ (Ruben Ostlund, 2017) koji govori o specifičnostima umjetničke scene, uloge umjetnosti u savremenom društvu, kao i nijansama ljudske prirode okarakterisane uglančanom spoljašnjošću, a ukaljanom mračnim dubinama. Pored toga, film je i komentar na savremenu potrebu da se umjetnost reklamira kao proizvod/roba široke

potrošnje. Pri tome, kada je u pitanju skretanje pažnje u cilju monetizacije djela, granice više ne postoje i način postizanja tog cilja dobija groteskne oblike.

TV Kada radim kod kuće ili imam slobodnog vremena, volim da slušam podkaste - najčešće bilo koju epizodu „Agelasta“ Galeba Nikačevića. Tokom šetnje volim da pustim i podkast „Mythology“ o drevnim mitovima, na platformi Spotifaj. Volim dobar stendap ili skečeve. Tu su nezaobilazni Džoni Karlson, Džonatan Vinters, Dejv Alen, Rovan Atkinson, Robin Vilijams, Džimi Kar i drugi.

Moj izbor serija zavisi od raspoloženja - od komedija poput „3rd Rock from the Sun“, „Sienfeld“, „Fleabag“, „The Office“, do drama i trilera kao što su „Breaking Bad“, „Vikings“, „Sons of Anarchy“, „House of Cards“, „The Crown“ i „Peaky

TV Izbjegavam sadržaje poput rijalitija, emisija koje se baziraju na seksualizaciji i banalnim temama. Ipak, priznajem, ponekad i pogledam pod izgovorom da ga gledam u svojstvu socijalnog eksperimenta.

MUZIKA Ukoliko muziku „ne shvatamo ozbiljno“ i ne poistovjećujemo se sa tekstom ili načinom života koji propagira određeni žanr, smatram da većina pravaca može donijeti nešto zanimljivo.

Ipak, to ne znači da svemu treba posvetiti pažnju - folk muzika je jedan od primjera.

U svakom slučaju, iako nisam ljubitelj nekih modernih pravaca, oni treba da imaju mjesto u ovom svijetu. Sasvim je prirodno da se muzika, kao i bilo koja grana umjetnosti, razvija, mijenja oblike, ruši postojeća pravila. Samo na taj način može da se razvija i odgovori na potrebe savremenog čovjeka.

19

Četvrtak, 11. januar 2024.

B

Mashallah Plan

eogradski The Cyclist Conspiracy sebe reklamiraju kao ,,The (Anti)World Orchestra“. Pa se i predstavljaju kao ,,neformalna grupa proistekla iz Društva za razvoj alhemijskih studija Vasko Popa“.

Kakva maska za najzabavnije rok prašenje regiona!

K

ako je samo kreativno otčepio Dimitrije Simović, alias Dimitrije Dimitrijević – jedno niško dijete koje je sebe odraslog, ostvarenog, autorski raspištoljenog pronašlo u Zagrebu.

U sedmicama nakon što je sa sa niškim bendom Igralom jesenas lansirao album, koji se našao i na našoj godišnjoj regionalnoj Top 5 listi – stigao je i da nas uhvati u raskoraku sa novom solo pločom. ,,Leđa mala“ su sasvim novi domet njegove vizije, smjelosti, ali i iskrenosti koju traži u muzici. I to na prostoru, na kom rijetko ko ima i petlje i kvaliteta da stupa na regionalnoj sceni. ,,Leđa mala“ bi, recimo spram singla ,,Vrt“, savršeno štosne i neodoljive dekonstrukcije

Malo preciznije: to je muzička trupa od deset duša. I sviraju rok psihodeliju sa ukusom ,,saharskog bluza“, beduinskog roka, zvuka tako prepoznatljivog u svemu onom što pakujemo pod world music etiketu. ,,Mashallah Plan“ idealna je tačka da ih upoznate: LP u

Dimitrije Dimitrijević

Leđa mala

života sa srodnom dušom – mogla stati u okvir alt-popa.

Tu Dimitrije pronalazi potpuno osoben stilski izraz, istovremeno se potpuno odričući cijele muzičke armature sa prethodnog, sjajnog ,,Čar-pitanje“ albuma!

Otprilike, ovdje su uhvaćeni oni minuti groznice u pola noći, kada se uhvatimo u začarani krug pitanja, kako

The Killers N

Rebel Diamonds

ema tu mnogo komplikovanja i petljanja: 20 hitova za 20 godina benda. ,,Rebel Diamonds“ su svjedočanstvo, kakav je neočekivan put prošao kvartet iz Las Vegasa, od kad su 2003. dočekali malo pažnje na britanskim listama sa pjesmom ,,Mr. Brightside“.

U suštini, svaki od The Killers albuma se unaprijed gledao kao kora od banane na kojoj će alternativci za široke mase i nove

generacije konačno da se prospu. I svaku su efikasno izbjegli i sačuvali siguran oslonac na velikim arenama, u udarnim terminima, najvećim stejdžovima.

Konačno, The Killers su bend koji je stigao do druge ,,najveći hitovi“ kompilacije. Sa prethodne ,,Direct Hits“ (2013) zadržali su skoro sve pjesme iz prve dekade – ali i pronašli zasluženo mjesto za ,,Jenny Was a Friend of Mine“. U ozračju tih ranijih

Do završnice ,,Simorgh“, već se nećete moći opasuljiti – kakav je to bend pred vama i gdje se krio svih ovih godina! The Cyclist Conspiracy bi tako bio kao nešto što bi Kit Ričards i Vlatko Stefanovski radili zajedno. Etnorok koji pripada i najvećim bluz majstorima kao i bilo kom od naših vrela u planini! S. S.

Ocjena: 85/100

nacional.hr

The Cyclist Conspiracy

sedam jurišnih, euforičnih numera, koje iz minuta u minut samo rastu, dostižu nove sfere jednog ludog i omamljujućeg rituala. Ples oko vatre na balkanskoj pustinji, planini i ledini, to je ,,Mashallah Plan“ i mnogo više od toga. Otprilike – instrumentalni spisak razloga, zbog čega sočan život ovdje ipak opstaje i iznova nastaje, uprkos svemu.

Uvodna ,,The Great Staurocycle“ pakuje prkosnu radost u četiri minuta; ,,Virility“ već je na malo više garažnom terenu, ali i širokom drumu... Skoro devetominutna ,,The Blood of the Lamb“ otključava riznicu sasvim čiste i neokrnjene duhovnosti rije nego peta ,,Deneb“ u osam i po minuta nakratko spusti loptu i ponudi nježan predah i zagrljaj.

smo se u tom nekom životu uopšte zatekli. Ali i spokoja, u tišini podijeljenoj sa nekim važnim na terasi. To je i ploča koja pjeva o ljubavi koja je prošla, o rupi koja je ostala iza jednog osjećaja kojeg više nema, a koji prepoznajete još samo po toj praznini... Pa opet, o nekom novom početku.

I sve to tu je neka osoba kojoj se i samuje u svijetu za dvoje i bježi od samoće, ponovo njoj.

I koja promišlja i ideologiju hitova sad još ljepše sijaju njihove skorije i himnične ,,Caution“ i ,,Dying Breed“ sa sjajnog povratničkog ,,Imploding the Mirage“ (2020) albuma.

Pa i jasnije se vidi, zbog čega su posljednjih godina, recimo, istraživali Pet Shop Boys, New Order i čak Underworld zvuk (,,Spirit“). ,,Rebel Diamonds“ tako je divan dokument sazrijevanja Brendona Flauersa i ekipe.

Od primarno stilizovanih likova, Amera iz pustinje sa žešćom anglofilskom fascinacijom – do benda koji tačno zna kuda grabi, što su mu aduti a što prostori koje tek treba istra-

i svakodnevicu i ovaj svijet iz tog njegovog i njihovog prostora... I konačno – neko ko pakuje mnogo pametnu i dirljivu muziku. Zavrtite ,,Leđa mala“, da vam artikulišu, u riječi i muziku pretvore ono, što sami sebi ne umijete izgoS. S. voriti.

Ocjena: 89/100

thekillersmusic.com

DZUBOKS

thecyclistconspiracy.bandcamp.com

v

živati. Konačno: The Killers su i američki rok ambasadori cijele generacije i ovaj ,,the greatest hits“ projekat im samo izoštraS. S. va tu sliku i taj status.

Ocjena: 78/100

20

Četvrtak, 11. januar 2024. v

DZUBOKS Najavljeni albumi, koje najviše iščekujemo u 2024. unaprijed djeluju kao pjesme nekih davno izgubljenih svjetova. Pa da nas sjete, pokrenu damare i nauče nešto važno o nama samima

M

Novi horizon čuvare plam dukcijske ili puke tržišne logike upućuje i ,,telefonira“, da će to biti u 2024. godini.

Biti spreman, to je sve – a Robert to nije bio u 2023. Iza obožavanog britanskog darkera je cijela gomila novih pjesama: čak šest je, recimo, izvodio prošlog ljeta na holivudskoj sceni... To je jedan prostor u kom on lamentira nad probrooklynvegan.com

uzički svijet ima svoju Đeknu i ime joj je Robert Smit. Ili: The Cure još nijesu objavili 14. album, a ka’ će ne znamo. Samo što svaka, ali svaka jednačina autorske, pro-

Najzvučniji albumi najavljeni za 20

laznošću, grije se nostalgijom i lagano dokazuje da su The Cure još mnogo relevantni. I sve to bi trebalo da stane u album ,,Songs of a Lost World“; osim što, naravno, ostaje ona rezerva da Smitu može da prije objavljivanja na’m pane, pa da i ime ploči promijeni...

Ali, ima tu lijepe simbolike: najavljeni albumi, koje najviše i iščekujemo u 2024, već unaprijed djeluju kao pjesme nekih davno izgubljenih svjetova. Ili, naravno, zaboravljenih.

Pa da nas sjete, pokrenu damare i nauče nešto važno o nama samima. To je, na koncu, i ona ključna dragocjenost muzike našeg vremena.

Usher Coming Home

yahoo.com

Džon Skvajer i Lijam Galager spremni da ,,pomire Mančester“ zajedničkim albumom

Robert Smit bi u 2024. konačno trebalo da zaokruži novi ,,The Cure“ projekat

Evo koliko su modernom svijetu zabave i dalje bitni albumi u klasičnoj LP formi: onaj najveći i najgledaniji američki šou, koncert na poluvremenu Super bol utakmice, biće skoro u potpunosti u službi jedne nove ploče.

Dakle, istog dana kada nastupi na Super bolu, Usher će objaviti pet godina čekani album ,,Coming Home“. Na singlu ,,Good Good“ su mu već gostovali rep i r’n’b teškaši Samer Voker i 21 Savage; gostovanje KeKe Palmer na spotu za ,,Boyfriend.“ već je diglo mnogo prašine, zbog glasina o njihovoj aferi koje je podgrijao njen ljubomorni bivši partner... Prosto je: Usher je na modernoj r’n’b sceni tata i zna znanje kako da privuče pažnju (bukvalno) stotina miliona Amerikanaca. Dobra je vjerovatnoća da će sa ,,Coming Home“ biti najviše pjesama koje ćete u 2024. čuti na reklami, u supermarketu, na ulici...

The Jesus And Mary Chain Glasgow Eyes Nije kraj i nema kraja za obožavane glazgovske alternativce. U godini u kojoj proslavljaju 40 godina postojanja (i čak 38 od generacijske poslastice, obožavanog ,,Psychocandy“, The Jesus and Mary Chain“ prosto žele da isporuče publici ono što od njih očekuje. Ali, da sve to spakovano na ,,Glasgow Eyes“ bude aktuelno i na vrhunskom nivou.

Najavni singl ,,Jamcod“ savršena je uvertira za album koji slijeće 8. marta. Sada već u onoj fazi karijere kada dokazuju da imaju još mnogo važnog da kažu, obožavani Škoti su čuvari plamena shoegaze svijta koji u 2024. potencijalno jako isijava.

Green Day Saviors

Prvi album pank-pop trija nakon tri godine, knap na 30. godišnjicu sjajne ,,Dookie“ ploče i 20 godina od ,,American Idiot“ albuma... Sve produkcijski pakuju vrlo temeljno i školski, a na udarnom singlu ,,The American Idiot is Killing Me“ pronalaze oštricu za, na prvu loptu, jednu prežvakanu temu.

Već najavljeni kao hedlajneri na ostrvu Vajt u junu, Green Day su se naoštrili da značajno poprave utisak katastrofe od prethodnog ,,Father of All Motherfuckers“ albuma. ,,Saviors“ je u najavi zimska poslastica, na rafovima od 19. januara.

Future Islands People Who Aren’t There Anymore

Čežnjivi baltimorski tipovi kao da su sublimirali komplet-

21 thejesusandmarychain.bandcamp.com

Četvrtak, 11. januar 2024.

024.

nu karijeru i tematiku u naslov narednog, sedmog albuma ,,People Who Aren’t There Anymore“.

Stiže već 26. januara, u najavi sa 12 pjesama, što ga čini njihovim suštinski prvim pravim LP izdanjem karijere.

Sint-pop majstori izvjesno će gledati i da prošire vidike stila, senzibiliteta i tematike – o čemu svjedoči i štosan i vrlo konkretan i simboličan omot.

Nakon odličnog prethodnog ,,As Long As You Are“ (2020), sa pravom se očekuje mnogo.

MGMT Loss of Life

Sjajni duo Endru Vanvingarden – Bendžamin Goldvaser nakon pola decenije pauze planira frontalno nastupanje, sa pločom ,,Loss of Life“ od 23. februara.

Za taj manevar angažovali su prvoklasnu muzičku konjicu: velika francuska zvijezda Kris iz Christine and the Queens je tu, ne samo kao gost na pjesmi – već i po mnogo čemu smjernica albuma. Najavni singl ,,Mother Nature“ sluti da bi konačno mogli da dostignu domet nezaboravnog debi projekta ,,Oracular Spectacular“ (2007).

Idles Tangk

Sve što su bristolski postpankeri iz benda Idles od megapopularnog albuma ,,Joy as an Act of Resistance“ (2018) je pozlaćeno. Po njima se i prepoznaje moderni rok zvuk Britanije u našoj deceniji.

Album zagoneetnog imena ,,Tangk“ je skretanje u novi pravac: na sjajnom singlu ,,Dancer“ gostuju im niko drugi nego Džejms Marfi i Nen-

Brittany Howard What Now

Kreativna i vokalna sila velikog projekta Alabama Shakes, Britani Hauard već je sasvim ostvarena zvijezda u solo karijereri. Žena koja je singlom ,,Stay High“ sa prethodne ploče zaslužila i peti Gremi karijere u 2024. se vraća drugim solo projektom ,,What Now“. Istoimeni singl od novembra najavljuje da je Britani otkrila neke sasvim nove životne sokove. I da joj totale prijaju. Spremna da sve to servira već od 2. februara...

Alkaline Trio Blood, Hair and Eyeballs

Kako samo samo delikatan momenat za velike čikaške pankere: ,,Blood, Hair and Eyeballs“, njihov deseti album, je prvi nakon odlaska bubnjara Dereka Granta.

Nakon pola decenije pauze, potrudiće se da dokažu da su čvrsti, živi i prodorni. Velika podrška na projektu je moderna američka rok ikona Dejv Grol, u čijem su studiju ,,606“ i spakovali album... Grol je uložio mnogo da ,,zaigra“ na njih i vjeruje da će Alkaline Trio u 2024. imati veliki odjek.

Jennifer Lopez This is Me... Now

Dozvola za virenje kroz ključaonicu privatnosti i postelje – da više od ovoga ne može biti. Uglavnom, Dženifer Lopez je 2002. objavila ploču ,,This is Me... Then“ koja je osvrt na propalu vezu sa Benom Aflekom – i koja je tada bila glavna svjetska muzička vijest.

Posljednji album J. Lo spakovala je ima već deceniju; od tada je bila vjerena za najveću bejzbol zvijezdu Aleksa Rodrigeza, pa sve to raskantala 2021. – i pomirila se sa Aflekom. Tako da će ,,This is Me... Now“ biti izvjesno ploča

,,Oči glazgova“ čuvaju novi vinil kultnih škota The Jesus And Mary Chain futureislands.bandcamp.com

nti za mena

si Vong iz velikog bruklinskog projekta rok-elektronike LCD Soundsystem. Otprilike, biće to Idles zabavniji i spremniji za ples više nego ikad; ali i nepokolebljivi i svoji, kako to i najavljuje famozni pjevač, Velšanin Džo Talbot.

Sjajan omot nove Future Islands ploče

u kom latino zvijezda otprilike slavi njihovu novu konekciju – i svijetu objašnjava, zbog čega je opet sa Benom. Uz sve to stiže i istoimeni film na Amazonovom ,,Prime“ servisu...

Uglavnom, sapunica sa kojom će Dženi da dokazuje da je i dalje mnogo bitna na pop sceni.

Gallagher/Squire TBC

Jedini album na našoj listi kom još ne znamo ni naziv i datum izlaska... U nizu velikih zvijezda čiji su najavljeni projekti u istom maglovitom statusu (Dua Lipa, Kasabian, Cardi B, Elbow...) biramo sa-

mo jedan – onaj sa najjačom simbolikom.

Gitarista benda The Stone Roses Džon Skvajer i stara prznica iz Oasis Liam Galager su zajedničkim albumom odlučili da zakopaju mnoge lične ratne sjekire... Ali i da pomire ,,crvenu“, Junajtedovu polovinu Mančestera (The Stone Roses) i ,,plavu“, Sitijevu (Oasis).

Singl ,,Just Another Rainbow“, koji je uzlatio 5. januara, sjajna je najava projekta koji bi trebalo da prepoznatljivi mančesterski zvuk lansira u najvišu orbitu britanske muzike. Iza tih njihovih duga naziru se sasvim novi horizonti i muzički predjeli 2024. godine. s. s.

22

Četvrtak, 11. januar 2024.

fil

33 OBRTAJA m

Podgorički san o Arizoni mu

ika

Mada, taj film obiluje sa puno jakih rečenica.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Skeletor. Bez konkurencije.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Arizona Dream“ (Emir Kusturica, 1993) i Kino „Kultura“ u Podgorici, treći-četvrti razred osnovne škole. Slike su skoro izblijeđele, ali ono čega se sjećam jesu predjeli, muzika i neka snena atmosfera. Stvarno treba opet da pogledam taj film.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Desperado“ (Robert Rodrigez, 1995) - prvo što mi pada na pamet.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Lawrence of Arabia“ (Dejvid Lin, 1962)... I na kraju mi se na čudan način ispunila ta želja, poslije 20 godina. Splet okolnosti pod kojim sam otišao u Emirate bio je sjajan, odličan za pravi filmski scenario.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Volio bih da izađem u „Berlin“ i stare „Boćare“ (zimi) sa Živkom Nikolićem, Milom Đukanovićem i Stivenom Spilbergom. Kad se te kafane zatvore, otišli bismo da kupimo piće na pumpi i da sjedimo na Sastavcima. Dok nas ne ogrije sunce...

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Crnogorsko primorje, ljeti.

Noćni provod od 10 dana koji počinje u Igalu, preko seljačkih diskoteka Budve i završava se u domu kulture „Ušće“, na Bojani.

z

Film koji Vas čini srećnim?

- „Amelie“ (Žan Pjer Žune, 2001). Priča koja nam pokazuje da sreća nije ono što piše u knjigama, već da je uvijek u nama. I u nekim malim stvarima. Nekonvencionalna ljepota, ambijent, magija koja nije mistika...

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- E, toliko me nijedan film nije izbacio iz takta. Međutim, postoje filmovi koji su jako predvidljivi, i obično kad naiđem na takve, prekinem i počnem da radim nešto drugo.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Kao dijete od 10 godina „2001: A Space Odissey (Stenli Kjubrik, 1968)“. Scene su mi bile fascinantne ali tada nijesam ukapirao kontekst. Poslije 15 godina sam ga opet pogledao i bio oduševljen.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Sve bih dao da se snimi film o oslobođenju Skadra i kraju Balkanskih ratova u Crnoj Gori. Taraboš 1912-1913. Jer, iz današnje vizure još se nijesmo kao nacija oporavili od tog udarca.

Omiljeni filmski rivali?

- Ripli vs Alien u tetralogiji „Alien“.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Ako baš treba da kažem čega se i danas sa posebnom emocijom sjećam, to jeste scena iz „King Konga“ kada ga vezuju ... I pored svega, mogu još da doživim to dječije saosjećanje sa čudovištem koje ima dobro srce.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Ima više milicije nego naroda! A bogomi bi ja najradije da naroda i nema! Kako si krenuo, bogomi će ti se želja ispunit!“ iz filma „U ime naroda“ (Živko Nikolić, 1987).

Ivan Jokanović, muzičar i kulturni a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Corner of the Earth“, Jamiroquai – podsjeća me na jedan od momenata kada smo moja supruga i ja „kliknuli“.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Echoes“, Pink Floyd.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Ima ih puno, ali ako baš moram neku da izdvojim, neka to bude „Wherever I May Roam“ – Metallica.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Kelly“, Jozef K. Vaša pjesma za karaoke?

- „Žuti kišobran“, Atomsko sklonište. Na jednim karaokama u tada poznatom podgoričkom kafiću sam je izveo i nije bio neki „prijem“, naravno, zbog teksta i tamošnje „publike“.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Teško pitanje. Mrtva trka Dejvid Bouvi ili Pink Floyd.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Opet teško pitanje ... Posebno za mene koji sam muzičar i autor ... Ali ako moram da „ispucam“ neka to bude Dino Merlin.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Dejvida Bouvija. Mislim da još teško prihvatam činjenicu da nije među živima. Svojevre-

meno smo, moj dobar prijatelj i ja, obećali jedan drugom da ćemo ići pješice na njegov koncert ako bude neđe u krugu od 500 kilometara.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Evo smijem se... Super pitanje, možda „Scatman“ – Džon Sketmen.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Držao sam postere sportista, većinom NBA košarkaša.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Isto mislim da neće. Iako izgleda da mu nema smrti bez sjekire.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Pošto u zadnje vrijeme gledam dokumentarne serije, preporučio bih „Ancient Apocalypse“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Igrana serija „Metla bez drške“ i crtana serija „He-Man – Masters of the Universe“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Marco Polo“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Game of Thrones“. Počeo par puta i odustao jer sam je obično gledao u terminu kad mi se spava, i skoro svaki put zaspao, taman kad je trebalo da se „uvučem“ u radnju.

Najdraži par iz serije?

- Molka i Niša iz „Oriđinala“.

Niko kao oni i njihove sudbine, tako blizu a tako daleko.

Aleksandar Ratković

aktivista

Četvrtak, 11. januar 2024.

a piše poeziju, bori se za umjetnost kroz D rad u NVO Most kulture,

prepješači planine pa zasvira... Sve stiže Ivan Jokanović.

Veliki entuzijasta prethodnih dana imao je pregršt razloga za osmijeh. U 2024. godinu zakoračio je baš kako treba! Dobre vibracije i sjajan zvuk njegovih bendova Breed i Šarđun 8. januara razmrdali su posjetioce Podgoričkog pazara.

U cilju promocije planinarskih staza Podgorice i Crne Gore i crnogorskih autorskih bendova svih žanrova, svirkom su podržali festival Music and Hills.

Gost naših „Obrtaja“ sa alternativnim kantri bljeskom Šarđun najavljuje nove kompozicije, u toku je snimanje albuma a nada se i ekranizaciji kako bi se što bolje predstavili publici. Do nekih novih susreta i plesa, čitajte Ivanove odgovore, udahnite muziku, a mi vas vodimo u Emirate, na koktel u tropski bar, pa do jednog svitanja u ćošku svijeta.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Letjelica Luka Skajvokera.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Stranger Things“. Kako je koja sezona odmicala, postajala je sve predvidljivija, ali sam je ipak odgledao do kraja.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Radno okruženje Nika Slotera iz serije „Tropical Heat“.

Volim tropske predjele, jug, tamo đe je cijele godine blaga klima...

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma. Osjećao sam nepravdu prema njemu. Kasnije je ispravljena u serijalima kada su Tom i Džeri bili prijatelji.

M. ČAVIĆ

Ivan Jokanović: Želio bi da iskusi radno okruženje iz serije „Tropical Heat“

23

24

Četvrtak, 11. januar 2024.

kalendar

,,Čovjek sa filmskom kamerom“ Džige Vertova, o

Portret slobode K

ada su se dvadesetih godina prošlog vijeka na filmskoj sceni Sovjetskog Saveza pojavili takozvani kinoksi, kolektivna umjetnička scena nije bila sasvim sigurna što ova ekipa hoće.

No, porodični trojac sastavljen od Džige Vertova (pravo ime David Abelevič Kaufman), njegovog brata, godinu mlađeg Mihaila Kaufmana i supruge Elizavete Svilove, nije mogao biti precizniji u svojim ,,zahtjevima“. Koliko god da je u tom trenutku film kao medijum još koketirao sa avangardnim statusom, dokumentarna forma zahtijevala je posebnu slobodu.

Kod kinoksa ta sloboda je, između ostalog, značila i formu ,,skrivenog“ snimanja, gdje subjekti doku-forme i ne znaju da igraju ključnu ulogu. Što nas na koncu - dovodi do realne vizuelne slike.

Nakon višegodišnjeg rada na čuvenim komadima ,,Ki-

no-Pravde“ (filmske novosti), sovjetski režisr David Kaufman, danas poznatiji kao Vertov, za kinokse donosi ključno djelo koje je u mnogim segmentima promijenilo tok kojim će ići dokumatarac kao forma. Ali, na neki način i ostale filmske forme, kojima je takođe trebala neka vrsta slobode.

Ostvarenje ,,Man with a Movie Camera“ (,,Čovjek sa filmskom kamerom“) je baš to što je lagano posloženo u njegovom naslovu. Eksperimentalna je dokumentarna slagalica, u kojoj jedan kamerman (mlađi Kaufman) završava dokumentarni esej na temu ,,običnog dana u jednom gradu“, kroz spojene kadrove u sedamdesetak minuta.

Ovaj mali svijet kreiran bez tipične ogoljene filmske naracije, u kojem jedan grad zapravo reflektuje tri grada u kojima je film sniman u rasponu od tri

godine, portret je jedne specifične slobode koju je Vertov želio poslati svijetu. S toga ne čudi da se režiser postarao, da ostvarenje nema naraciju. Već je filmu kao mediju pružio, da iskoristi sve one prilike i opcije (katkad neočekivane), koje će nam koncu predstaviti ogoljenost sovjetskog realizma. Namjenski, autor izbjegava ono što je sam smatrao ,,pozorišnim konvencijama“, pa u ,,Čovjeku sa filmskom kamerom“ nemamo glumca do samog snimatelja, Kaufmana. Koji sigurno tada, šetajući gradovima poput Moskve i snimajući, nije shvatio - da će biti jaka inspiracija i stimulacija budućim generacijama režisera.

Da bismo razumjeli, zbog čega je kod Vertova bila važna ova ,,skrivena istina“, treba se prisjetiti da je ovaj autor imao potpuno posebnu potrebu bavljenja tezom, što zapravo

kunc.org

Kada je Vertov prije 95 godina prvi put podijelio kadar, usporio snimak, ili pak napravio simpatičnu duplu ekspoziciju, udario je svojevrstan pečat, koji je na mnogim mjestima gdje su su filmske produkcije tek budile, započeo i revoluciju

znači kinematografska istina. Kao filmski učenik koji je vjerovao da je ona fiktivna kinematografija odraz krajnjeg elitizma i da stvara lažnu komuninstičku stvarnost, želio je odbaciti bilo koji elemenat

Kaufman, ,,vizuelni narator“, suštinski jedini stvarni ,,junak“ i lik filma

Četvrtak, 11. januar 2024.

25

ostvarenje koje je promijenilo tok filmske istorije, slavi 95. rođendan

imdb.com

gradskog života

picturehouses.com

Kultni kadar ,,hvatanja“ svakodnevice neimenovanog sovjetskog grada

,,regularnog“ snimanja filma.

Pa, razumije se, kod njega nemamo ni fabule u nekom konvencionalnom smislu. Uostalom, svoje je postulate vrlo brzo uveo publici – na samom početku ostvarenja ,,Čovjek sa filmskom kamerom“ čeka nas prolog, sa istaknutom idejom da je ,,film eksperiment sinematske komunikacije publici stvarnih događaja“.

I dok je porodični kinoksni trio imao jasno podijeljene zadatake u skladu sa onim segmentom u kreiranju filma gdje su najjači, važno je istaći da se zasluge za ,,autorstvo“ i značaj filma ne mogu podijeliti i da komad treba posmatrati kao uspjeh trija - ne invididualno. Vertov se pobrinuo za scenario, mlađi Kaufman pronašao je najsnažnije kadrove, a supruga Svilova sve lijepo montažerski upakovala tako da ,,preklapanje kadrova“ reflektuje Džiginu eksperimentičnost filmske komunikacije.

Na koncu, Vertov uspijeva u svojoj namjeri da nam pred-

stavi kakav jezik treba imati filmska umjetnost, uprkos krajnjem nezadovoljstvu tadašnjeg filmskog spektra. Uključujući velikana Sergeja Ajzenštajna koji je film etiketirao kao ,,režiserski huliganizam“!

Da je ,,Čovjek sa filmskom kamerom“ dočekan na nož nakon premijere 7. januara 1929. godine, čak nije ni dovoljno snažan prikaz tadašnje situacije. Uostalom, to je i vrlo uobičajan scenario 20. vijeka, kada neko revolucionarno djelo treba ,,pustiti da diše“, ne bi li se njegov značaj istakao...

Rijetko za koji film danas možemo reći da, bez obzira na period kada je rađen, još ima uticaja i na savremene autore, odnosno na shvatanje filmske umjetnosti uopšte. Ovo je posebno značajno ako pogledamo sa kojim tehnološkim opcijama danas režiseri mogu učiniti i ,,neizvodljivo“. Kada je Vertov prije 95 godina prvi put podijelio kadar, usporio snimak, ili pak napravio sim-

Sjajan originalni plakat revolucionarnog dokumentarca

patičnu duplu ekspoziciju, udario je svojevrstan pečat, koji je na mnogim mjestima gdje su su filmske produkcije tek budile, započeo i revoluciju.

Film ,,Čovjek sa filmskom kamerom“, o životu u neodređenom sovjetskom gradu, od dana koji se budi pa do sumraka, s razlogom se smatra jednim od najvažnijih djela za razvoj kinematografije uopšte. Bilo da razlog leži u Vertovom pristupu nekoj novoj percepciji kroz tada čudnjikavu montažu, ili pak igri svjetla i prelamajućim kadrovima. Za autora je pak ovo značilo i mnogo

više od otvorenih prozora, kroz koje možemo vidjeti slobodan film koji pleše.

Kada je režiser, ne bi li podvukao važnost dokumentarnog filma kao jedine istinite revolucionarne filmske forme, oslobođene od falšnih scenarija i glumaca koji se moraju pretvarati da su nešto drugo, svojevremeno proglasio ,,dolje sa buržoaskim bajkovitim zapletama i scenarijima – živio život na filmu kakav jeste“ - želio je pružiti filmskim trakama stvarnu moć. Koju sada i u modernoj filmskoj eri, nažalost, nijesmo u stanju da vidimo.

L. MURSELJEVIĆ

canupub.me

26

Četvrtak, 11. januar 2024.

PODGORI č ARENJE

Mihailov Ulcinj

B

mne.ul-info.com

ratanić jedne kraljice lutao je pariskim i beogradskim ulicama na ivici egzistencije, gladan i bos. I istrajao samo radi sna – da postane slikar. Mihaila Vukotića opisivao je Mladen Lompar, kao najosobeniju i tragičnu figuru generacije“. A ta generacija – to su bili Lubarda, Milunović...

Da je bilo, možda, sve to u nekom drugom vremenu... Jedno je sigurno: Mihailo je za akademiju stasavao u onom vremenu, kad mu je činjenica, da mu je kralj Nikola tetak – samo mogla odmoći. Čevski osnovac; pa cetinjski gimnazijalac u vremenu Prvog svjetskog rata i u prvim godinama izgnanstva Petrovića.

I zamislite, koliko je bio sam i neshvaćen, u odluci da 1925. učini nešto tako iracionalno – da sa Cetinja zaputi za Beograd i upiše Umetničku školu. I tamo ga je čekalo siromaštvo.

Strašan je ,,Autoportret“ Mihaila Vukotića: jedno lice mladosti, tragovi svih

Ulcinj na Vukotićevom platnu

promašenih iluzija i samoće... Ali, bez mrve samosažalijevanja – naprotiv, to je lik na kom zrelost znači novi optimizam.

Ili: prekaljenost, koja pripada i čevskom i pariskom mladiću. Tako je sebe oslikavao onaj, već narušenog zdravlja od gladi i nemaštine...

Mihaila su oblikovala putovanja i mjeseci u Parizu. Tamo je drugovao sa Lubardom, prethodno u toj beogradskoj ličnoj muci postao pobornik ,,novog realizma“ 1927. – pa 1930. nakon drugog pariskog boravka ušao u jednu lirsku, romantičarsku fazu... Upravo tada, u periodu između dva Mihailova Pariza i u njegovoj ,,tamnoj fazi“ – nastaje i taj čuveni ,,Autoportret“.

Potom Vukotića, do sredine tridesetih, zatičemo u toj fazi izraženije ekspresije, jačih kontrasta. I sve te oslobođene emocije, ta žudnja, stali su u jedan ,,Predio iz okoline Ulcinja“, pa u jedan portret žene, pa u mrtvu prirodu...

Mir je pronašao kad su ga već priznali kao ostvarenog i značajnog slikara. Od 1934. potez miruje, izraz sveukupno svjetliji, spokojan. I u tom periodu Vukotić se proslavlja i ostaje upamćen: kao autor najljepših i najvažnijih slika vezanih za Ulcinj. I kako ga oslikava: kao izgubljeni raj, potezom poput orfejske tuge i sa strašću kojoj nema ni kraja ni smirenja.

Već 1935. dobija veliku nagradu ,,Politike“ za ,,Stepenište na Kalemegdanu“; dvije godine kasnije izlaže u Parizu, pa potom u Rimu... U prvoj ratnoj godini vratio se

Zaglavi se

Crta: srđan Ivanović

,,Autoportret“ Mihaila Vukotića

na Cetinje – i preminuo prerano, u 1944, u svojoj 40. godini. Najveći dio njegovih dijela naći ćete u Narodnom muzeju u Beogradu, ili Umjetničkom na Cetinju.

Pa opet, Mihailo kao da najviše pripada Ulcinju. Tu je onaj Mišo, koji se kao vizuelni poeta potpuno otkriva i ostvaruje; u jednoj sintezi, u spokoju prirode i istorije, kamena i Jadrana. I samo je dovoljno pogledati neka platna – pa da znate, da su riječi koje je o Vukotiću zapisao Milutin P. Plamenac istinite. Da on ,,o Ulcinju sanja svugdje: u Beogradu, Parizu... Skraćuje svoj posljednji pariski boravak, da bi što duže uživao, samo ga posmatrajući. Mada ovaj predio blista u sjaju slikar nam ga prikazuje u drugoj atmosferi gdje svjetlost prodire tiho i melanholično… Često je, vraćajući se iz Beograda zaobilazio i svoje Cetinje, svoju familiju, žureći u Ulcinj“.

Isto prigušeno plavetnilo, istu tišinu, tako je lako prepoznati i u onom mraku i onoj tamnoj gami, iz koje izbija plemenitost srušenih, pa ponovo pronađenih, novih snova, na ,,Autoportretu“ Mihaila stojan staMenIĆ Vukotića.

somersethouse.org.uk

Četvrtak, 11. januar 2024.

LONDON CALLING

Anatomija slatkoće Londonci imaju priliku da godinu otvore na neviđeno čudan i otkačen način. Izložbom ,,Cute“, koja bi trebalo da definiše „slatke i ljupke stvari“

K

no vam ne bi palo na pamet da dublje istražite, što je razlog ili okidač za takav ,,scenario“. U kojem, gdje god se okrenete, neki je pokušaj umjetničkog rada koji sadrži ili domaće životinje - ili neki rozikasti miks, koji kao da je iskočio iz novokomponovanog svijeta režiserke Grete Gervig.

Ovu 2024. godinu Londonci su imali priliku da otvore na neviđeno čudan i otkačen način – izložbom koja je trebalo da definiše „slatke i ljupke stvari“.

I kako je uopšte, u modernom dobu, došlo do toga da nešto etiketiramo na taj način. I dok će posjetioci u Somerset kući, od početka sedmice pa sve do proljeća, imati priliku da pogledaju more radova na ovu temu u okviru izložbe pod nazivom „Cute“. I u isto će se vrijeme, kao i kuratori izložbe, zapitati što nam ova popularnost „ljupkosti“ govori o modernom društvu kojem pripadamo.

Očekivano, u fokusu izložbe su mačke – radovi koji stižu somersethouse.org.uk

somersethouse.org.uk

ada su na 30. godišnjicu pokretanja ,,World Wide Web“ upitali kreatora, ser Tim Berners-Lija, što ga je najviše iznenadilo, engleski kompjuterski naučnik odgovorio je da je to - popularnost fotografija mačaka i pasa na internetu.

I dok vas prva pomisao na to tjera da se raznježite, sigur-

,,Graphic Thought Facility“ iz 1991. ,,provučen“ kroz AI filter

ISSN 2957-2800

Rad Luisa Vejna iz 1931. ruši granice umjetnosti i marketinga

Rad Setsuko Tamure, majstorice ,,kavai“ pokreta

od Viktorijanskog doba, preko prvih fotografskih hvatanja ovih brkatih miljenika, pa sve do moderne i krajnje manipulativne vizualizacije omiljenih čupavaca.

- Termin koji obilježava nešto što je slatko može biti nešto jako dvosmisleno i neodređeno, a sa druge strane i uznemirijuće, oslobađajuće i osnažujuće - pokušala je da pruži neko smisleno objašnjenje Kler Kuteral, jedna od kuratorki izložbe.

Za nju je ova tema krajnje personalna, pa je izložba na taj način i oblikovana – precizno je ciljala samo ljubitelje ovog shvatanja koncepta „slatkoće“.

No, to i ne znači da su među izložbenim radovima sve same gluposti – na primjer, vrlo je zanimljivo vidjeti rad Luisa Vejna, engleskog slikara koji je bio opsjednut mačkama, iz 1931. godine, koji je bio jedan od mnogih čija je upotreba vrlo brzo prerasla iz umjetničke u marketinšku (čitaj: razglednice i reklame). Na sličan način se poigrala i japanska ilustratorka Setsuko Tamura, majstorica „kavai“ pokreta sa radom iz 1960. godine koji je jedan od mnogih koji su krasili naslovnice.

Iako krajnje glupkast na prvi pogled, rad londonske diznajnerske grupe „Graphic Thought Facility“ najpreciziniji je primjer prelaza između modernog shvatanja termina „slatko“ i onog što nam nudi napredna tehnologija. Fotografija iz 1990. godine elegantno je prerađena vještačkom inteligencijom. Pa uz mačku dolazi i par ekstra šapi, kruna i krzno dugine boje.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović