Dnevni list Pobjeda 14.1.2024.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 14. januar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20877 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Poslanik u njemačkom Bundestagu kaže da nije usamljen u stavu da treba dalje pretpristupne pregovore Srbije i EU ,,staviti na led“

Anušić: Nema prostora za razgovor

Juratović: Autokratski pristup Vučića i njegovih sljedbenika ne može se tolerisati

RAZGOVOR NA JAHORINI: Bivši premijer agilan u saradnji sa čelnicima bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska

Mi u našoj vanjskoj politici ne možemo uvijek birati partnere s kojima ćemo pregovarati. Ali u ovoj situaciji u kojoj vođa kampanje ignoriše nepravilnosti kod izbora i tako na otvoren način gazi demokratska pravila igre to ne možemo više tolerisati.

Nijesam usamljenog mišljenja da treba dalje pretpristupne pregovore Srbije i EU ,,staviti na led“ dok se ne počnu poštovati osnovni principi sistema demokratskih vrijednosti - kaže Juratović

STR. 2.

Kad biznis i politika spoje Abazovića sa Dodikom i Elekom

STR. 3.

M. BABOVIĆ

Hrvatskom ministru odbrane sporni stavovi njegovog crnogorskog kolege o ploči u Morinju i brodu ,,Jadran“, otkazao sastanak sa Krapovićem

STR. 2. i 3.

Honorari regionalnim i crnogorskim zvijezdama tokom novogodišnjih praznika iznosili gotovo milion eura, turistički poslenici zadovoljni

M. BABOVIĆ

AKTUELNO: Mitropolit Crkve Srbije Joanikije uporno traži da se učenje o vjeri uvede u škole, iz Ministarstva prosvjete poručuju da je izučavanje religije već dovoljno zastupljeno

Očekuju da se uloženi novac višestruko vrati MEDIA BIRO

Vjeronauci je mjesto samo u vjerskim školama STR. 6. i 7.

INTERVJU: Dr Selma Raljević, profesorka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru

POGLED SA STRANE

Književnost liječi od depresije i društvenih lomova

Kako je Lola branila Bejrut

Transnacionalizam je fenomen koji je nastao kao reakcija na nacionalizam i stoji nasuprot jednoumlju nacionalizma. Ljudima je prijeko potrebna antiratna književnost STR. 13.

– kazala je Raljević

Piše: dr Dragan VESELINOV STR. 10.

0. i 11.

Direktne prihode je teško predvidjeti i oni nijesu primarni cilj ovakvih manifestacija. Fokus je na pozicioniranju destinacije, oživljavanju lokalne privrede tokom perioda kada imamo manji broj gostiju, ukidanju sezonalnosti i promociji, uz niz indirektnih koristi za zajednicu - poručuju predstavnici primorskih turističkih organizacija STR. 4. i 5.

2

Politika

Neđelja, 14. januar 2024.

Poslanik u njemačkom Bundestagu kaže da ni dalje pretpristupne pregovore Srbije i EU ,,stav jači autokratski pristup Alek-

Hrvatskom ministru odbrane sporni stavovi PODGORICA - Ovim izborinjegovog crnogorskog kolege o ploči u Morinju i ma je prelivena kap u čaši nabrodu ,,Jadran“, otkazao sastanak sa Krapovićem še tolerancije u odnosu na sve

PODGORICA – Sastanak sa crnogorskim ministrom odbrane Draganom Krapovićem otkazan je zbog njegovih izjava o ploči u Morinju i brodu ,,Jadran“ - kazao je za Pobjedu hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić.

Stavovi ministra Krapovića, koje je proteklih dana iznio u medijima, ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i istorijskih činjenica - odgovorio je Anušić na upit Pobjede da prokomentariše medijske navode da je otkazao sastanak sa Krapovićem.

Krapović i Anušić trebalo je da se sastanu u okviru obilježavanja Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori.

Krapović je za Vijesti rekao da je ranije informisan da će Anušić ,,biti samo nekoliko sati u Crnoj Gori“.

- U formatu izaslanika premijera Andreja Plenkovića, te da se potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar odbrane Anušić raduje susretu drugom prilikom - dodao je Krapović.

Na pitanje da li je tačno da je sastanak otkazan zbog njegovih izjava o ploči u Morinju, brodu ,,Jadran“, Prevlaci odgovorio je da ,,nije ulazio u to da li ima nešto iza toga“.

- Ne ulazeći u razlog, istakao sam spremnost i zadovoljstvo za skorijim susretom. Iskoristio sam priliku da još jednom, u ime Ministarstva odbrane i svoje lično, uputim čestitke povodom Dana hrvatskog naroda u Cr-

noj Gori - poručio je Krapović.

Novinar Hrvatske RTV Vicko Dragojević je u okviru priloga ovog medija naveo da je na sastanku ministra vanjskih poslova Crne Gore Filipa Ivanovća i ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana trebalo da bude i Anušić, ali da je on odlučio promijeniti raspored dolaska i stiže tek poslije podne.

Razlog za to bi svakako mogle biti nedavne izjave crnogorskog ministra odbrane Dragana Krapovića, koji je kazao da Crna Gora neće Hrvatskoj vratiti školski brod ,,Jadran“, koji Hrvatska potražuje već godinama, ali i da očekuje da će se s Hrvatskom pregovarati o razgraničenju na poluotoku Prevlaka, koji, kako kaže, kontroliše čitav Bokokotorski zaliv - rekao je Dragojević, prenosi portal HRT-a.

Dodaje da Crna Gora već dugo prolazi razne političke mijene.

- Hrvatska je uvijek isticana kao dobar susjed, prvi partner u evroatlantskim integracijama. Izbjegavana su sva otvorena pitanja i svi sukobi. Čini se da je tom izbjegavanju došao kraj izvijestio je Dragojević.

Anušića je u Kotoru dočekao predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović. Iz DPS-a saopšteno je da je ,,incident koji je Dragan Krapović izazvao nepromišljenim izjavama samo nastavak politike provokacije susjednih država koju sprovodi nova parlamentarna većina”. J. ĐURIŠIĆ

Vlahović: Krapović kao da želi pogoršanje odnosa sa Hrvatskom Ministar odbrane Dragan Krapović je ispao glup u društvu, pa neka ministar vanjskih poslova Filip Ivanović izigrava noja i pravi se da se ništa nije dogodilo. Ili neka kaže ministru Grliću Radmanu: „Kolega je iz druge partije, a pola naše partije misli isto, a i druga polovina, ali to ne govorimo otvoreno“ – napisao je nekadašnji ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović na društvenoj mreži Iks. Vlahović je, komentarišući to što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao sastanak sa Krapovićem, i to zbog njegovih izjava o ploči u Morinju i brodu ,,Jadran“, naveo da su izjave Krapovića pogrešne i nedopustive.

- Naravno, izjave Krapovića o logoru i ploči u Morinju su pogrešne i nedopustive. (Kao da) želi pogoršanje odnosa sa Hrvatskom. Pričom o „adekvatnoj ploči“ Ivanović je nepotrebno i nepametno dezavuisao rezultate posjete Zagrebu.

Amateur hour. A teško je protiv sopstvenih uvjerenja zaključio je Vlahović.

Juratović: Autok pristup Vučića i njegovih sljedbe ne može se toler M. BABOVIĆ

Anušić: Nema prostora za razgovor

sandra Vučića i njegovih sljedbenika. U ovoj situaciji u kojoj vođa kampanje ignoriše nepravilnosti kod izbora i tako na otvoreni način gazi demokratska pravila igre to ne možemo više tolerisati i nijesam usamljenog mišljenja da treba dalje pretpristupne pregovore Srbije i EU ,,staviti na led“ dok se ne počnu poštovati osnovni principi sistema demokratskih vrijednosti - kaže u intervjuu Pobjedi poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović.

Poslanik vladajuće partije njemačkog kancelara Olafa Šolca ističe da Crna Gora na svom putu u EU može samo jačati kroz funkcionalnost demokratsko legitimisanih institucija, a predsjednik države mora biti prvi čovjek koji ne smije biti pristrasan, već mora rad tih institucija poštovati.

POBJEDA: Izjavili ste, prije nekoliko dana, da će režim Aleksandra Vučića imati posljedice zbog izbornih nepravilnosti i najavili da će konkretnije poteze Njemačka i EU „povući“ nakon izvještaja koji podnosi OEBS. Da li je Vučić definitivno izgubio podršku Berlina i Brisela?

JURATOVIĆ: Mi u našoj vanjskoj politici ne možemo uvijek birati partnere s kojima ćemo pregovarati. Ali u ovoj situaciji, u kojoj vođa kampanje ignoriše nepravilnosti kod izbora i tako na otvoreni način gazi demokratska pravila igre, to ne možemo više tolerisati i nijesam usamljenog mišljenja da treba dalje pretpristupne pregovore Srbije i EU ,,staviti na led“ dok se ne počnu poštovati osnovni principi sistema demokratskih vrijednosti.

POBJEDA: ,,Putujući“ birači se sele po regionu po mapi ,,srpskog sveta“: Srbija – Crna Gora –Republika Srpska i izbori postaju obesmišljeni.

Da li ima rješenja za ovakvu izbornu obmanu i destabilizaciju regiona i zašto nema konkretnije aktivnosti naših međunarodnih partnera i SAD, koji i dalje dozvoljavaju Vučiću da drži kompletan region u mraku?

JURATOVIĆ: Nažalost, međunarodna zajednica ne može neposredno kreirati politiku Srbije u demokratskom svijetu kojem mi pripadamo i kojem navodno i Srbija teži, to može samo narod kroz demokratske procese među kojima je i pravedna izborna trka. Ono na što možemo uticati je da oni koji žele s nama sarađivati moraju poštovati demokratska pravila igre ako žele biti naši partneri. I na tome ćemo ubuduće i istrajati. Ovim izborima je prelivena kap u čaši naše tolerancije naspram sve jačeg autokratskog pristupa Aleksandra Vučića i njegovih sljedbenika.

Josip Juratović

Mi u našoj vanjskoj politici ne možemo uvijek birati partnere s kojima ćemo pregovarati. Ali u ovoj situaciji u kojoj vođa kampanje ignoriše nepravilnosti kod izbora i tako na otvoren način gazi demokratska pravila igre to ne možemo više tolerisati. Nijesam usamljenog mišljenja da treba dalje pretpristupne pregovore Srbije i EU ,,staviti na led“ dok se ne počnu poštovati osnovni principi sistema demokratskih vrijednosti - kaže Juratović POBJEDA: Poznata je namjera aktuelnog šefa parlamenta Crne Gore, koji čestita neustavni Dan Republike Srpske, da popis iskoristi kako bi srpski postao službeni jezik, ali još opasnije kako bi uveo dvojno državljanstvo što bi bio posljednji korak zvaničnog odricanja Crnogoraca od sebe samih i uranjanja u mrak ,,srpskog sveta“. Vidite li izlaz?

JURATOVIĆ: Jedini izlaz, koji vidim, jeste da se otvoreno napravi jedna iskrena diskusija u društvu na koji način se može Crna Gora društvenopolitički stabilizovati kako bi se našao cilj za zajedničku budućnost koja je neophodna za dalji pros-

peritet svih građana Crne Gore. Politički fokus se mora staviti na zajedničkim ciljevima umjesto podjela. Podjele drže Zapadni Balkan već tri decenije u modusu nerazvijenih zemalja. Nacionalna i vjerska identifikacija je osnovno ljudsko pravo, ali ona ne smije biti predmet podjele već princip bogatstva kroz različitost.

POBJEDA: Političko djelovanje aktuelnog predsjednika Crne Gore je usmjereno ka kritici vlade, ali on to ne radi iz želje da unaprijedi njen rad, već iz želje da naruši rejting vlade i premijera Spajića kako bi mu lakše bilo da tu vladu preuzme. On saučesnike za to pronalazi i u drugim

Kao vjernik sam oduvijek osuđivao, kao i svi istinski vjernici ostalih religija, zloupotrebljavanje vjere u političke svrhe. Nažalost, u Crnoj Gori, ali isto tako na Zapadnom Balkanu, vjera je postala instrument politike, a ne vjernika. Zato pozivam vjernike da upozore svoje vjerske institucije da je njihov zadatak unositi mir i slogu među ljudima, jer to sve religije propagiraju, a ne zloupotrebljavati vjeru za političke podjele u društvu

konstituentima vladajuće koalicije, prije svega mislim na ostatak DF-a i Demokrate. Kako u ovakvoj napetoj političkoj situaciji stalnih obračuna Crna Gora može krenuti naprijed i ostvariti rezultate na putu ka EU? JURATOVIĆ: Prije svega, svi politički akteri imaju i svoju ustavnu ulogu. Predsjednik treba biti neko ko je moralna vertikala Ustava zemlje u kojoj živi.

Bez obzira na njegov svjetonazor, on reprezentuje sve građane Crne Gore na temeljima Ustava te zemlje. Dnevnom politikom se bave organi, a to su parlament i vlada i to treba predsjednik da poštuje. Crna Gora na svom putu u EU može samo jačati kroz funkcionalnost demokratsko legitimisanih institucija, a predsjednik mora biti prvi čovjek koji ne smije biti pristrasan, već mora rad tih demokratskih institucija poštovati.

POBJEDA: Srpska pravo-

Politika

Neđelja, 14. januar 2024.

ije usamljen u stavu da treba viti na led“

kratski

enika risati Predsjednik treba biti neko ko je moralna vertikala Ustava zemlje u kojoj živi. Bez obzira na njegov svjetonazor, on reprezentuje sve građane Crne Gore na temeljima Ustava te zemlje. Dnevnom politikom se bave organi, a to su parlament i vlada i to treba predsjednik da poštuje. Crna Gora na svom putu u EU može samo jačati kroz funkcionalnost demokratsko legitimisanih institucija, a predsjednik mora biti prvi čovjek koji ne smije biti pristrasan, već mora rad tih demokratskih institucija poštovati slavna crkva je u posljednje tri godine najvažniji politički akter u Crnoj Gori. Kako Vam danas djeluje crnogorsko društvo koje je gotovo u potpunosti klerikalizovano?

JURATOVIĆ: Kao vjernik sam oduvijek osuđivao, kao i svi istinski vjernici ostalih religija, zloupotrebljavanje vjere u političke svrhe. Nažalost, u Crnoj Gori, ali isto tako na Zapadnom Balkanu, vjera je postala instrument politike, a ne vjernika. Zato pozivam vjernike da upozore svoje vjerske institucije da je njihov zadatak unositi mir i slogu među ljudima, jer to sve religije propagiraju, a ne zloupotrebljavati vjeru za političke podjele u društvu, čemu svjedočimo tri decenije na Zapadnom Balkanu. Na principu poznate mudrosti ,,o vodi, a ispijanju vina“, ovakvo ponašanje vjerskih institucija samo šteti istinskim vjernicima koji žive svoju vjeru.

POBJEDA: Kako vidite ponašanje crnogorske opozicije?

Da li postoji u njihovim redovima aktivan otpor i osmišljena agenda kako bi se sačuvalo građansko jezgro u Crnoj Gori?

JURATOVIĆ: Aktivan otpor istinskih demokrata je sve vrijeme vidljiv i on postoji u gotovo svim strankama u Crnoj Gori međutim, pod jakim ideološkim uticajem i podjelom njihovih vođa su onemogućeni sprovoditi politiku na demokratskim temeljima za dobrobit naroda. Drugim riječima, mi imamo i u Njemačkoj različite političke svjetonazore, ali u isto vrijeme postoji i odgovornost da se oni mogu sprovoditi samo u granicama demokratskih vrijednosti koje su utemeljene našim ustavom.

Demokratski pristup rješavanju problema i postizanju ciljeva je dijalog poslije kojeg slijedi kompromis s kojim niko neće biti u potpunosti zadovoljan, ali će moći graditi zajedničku budućnost. Tih demokrata ima u svim strankama, ali nažalost ne dolaze do izražaja jer njihove vođe igraju na sve ili ništa i što je najgore na podjelu društva koje nema nikakvu budućnost.

POBJEDA: Evropa i dalje govori o proširenju na Zapadni Balkan, ali su nakon dvije, uzaludno potrošene, decenije od obećane evropske perspektive sve snažnije sumnje da ni Evropa nije uradila sve što je trebalo da se proširenje desi. Što Vi mislite o tome? Je li problem samo u našim nesređenim društvima ili u ovom zastoju integracionog procesa ima i njihove odgovornosti?

JURATOVIĆ: Oni koji prate moj dosadašnji rad jako dobro znaju da nijesam kritičan samo prema sistemu koji je zavladao Zapadnim Balkanom, već isto tako i prema radu administracije EU koja već dvije decenije govori o perspektivi Zapadnog Balkana, a pola njih još nije gotovo niti počelo s pretpristupnim pregovorima. Već dugo upozoravam na to da ne možemo birati sagovornike, ali možemo našim sagovornicima usloviti dalju saradnju. Na primjer, kada se dijeli finansijska pomoć može se uslovljavati formiranjem institucija na temeljima principa EU kojoj te zemlje navodno teže. Tu su, prije svega, sprovođenje demokratskih procesa kao sto su izbori, podjela vlasti na parlament legislativu i vladu egzekutivu i nezavisno sudstvo. Da se poštuju i garantuju slobode pojedinca isto tako nezavisnost medija - dakle to su sve elementi na koje mi možemo uticati, a do sada nijesmo postavljali takve uslove čime smo samo s vremena na vrijeme izražavali naše neslaganje.

Tvrdeći da je naš interes integracija Zapadnog Balkana u EU, a u isto vrijeme govoriti da Zapadni Balkan nije zreo za ulazak u EU nije pošteno prema onim demokratskim strukturama na Zapadnom Balkanu koje se istinski bore za demokratske vrijednosti. EU mora konačno shvatiti da se demokratija ne brani samo u Berlinu i Parizu, već i na Zapadnom Balkanu.

M. JOVIĆEVIĆ

3

RAZGOVOR NA JAHORINI: Bivši premijer agilan u saradnji sa čelnicima bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska PODGORICA – Bivši crnogorski premijer Dritan Abazović susreo se u četvrtak 11. januara u jednom restoranu na Jahorini sa Milemom Dodikom, predsjednikom entiteta Republika Srpska i Nedeljkom Elekom, predsjednikom Nadzornog odbora Olimpijskog centra ,,Jahorina“, kako se i vidi na osnovu fotografije koju je poslao čitalac Pobjede.

Nije poznato koje su sve teme okupile Abazovića, Dodika i Eleka, ali je izvjesno da su i Dodik, kao i njemu bliski saradnik i prijatelj, biznismen Elek, mogli mnogo savjeta da daju bivšem crnogorskom premijeru. Naročito da objasne umješnost ostajanja na vlasti uprkos brojnim korupcionaškim skandalima, što je Abazoviću uspijevalo od avgusta 2022. kada je smijenjen u parlamentu sve do izbora nove Spajićeve vlade novembra 2023. godine.

Osim prisustva Dodika, zanimljiva je i uloga, crnogorskoj javnosti ne toliko poznatog, Nedeljka Eleka, kojem je funkcija čelnika SC ,,Jahorina“ tek jedna u nizu.

Bosanski portal Capital nedavno je pisao kako je Republika Srpska krajem prošle godine postala vlasnik ,,Sarajevo gasa“ nakon što je za

Kad biznis i politika spoje Abazovića sa Dodikom i Elekom

Abazović sa Dodikom i Elekom

oko devet miliona KM kupila 53,6 odsto akcija ovog preduzeća od aktuelnog ministra privrede i preduzetništva RS

Vojina Mitrovića.

Nedugo nakon toga, na čelo preduzeća dolazi upravo Nedeljko Elek koji je ujed-

Dvoličnost: Priča da je validan samo Dan BiH, a divani sa protivnikom BiH Sinoć na TV Face Dritan Abazović priča priču za sarajevsku čaršiju, a onda Jahorina sa kim drugim nego sa Dodikom – napisao je na mreži Iks reis Islamske zajednice Rifat Fejzić.

- Kako bješe ono, ako laže koza, ne laže rog ili vuk. Ili što bi bivši premijer rekao „svako nosi svoj krst i ja ga časno nosim“, e vala časnije ne može biti, Dritane – napisao je Fejzić.

Reagovala je i potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković, ocjenjujući da je potpuno jasno ko je Ura i što joj je zadatak u

političkom životu Crne Gore.

Ona tvrdi da je sada jasno u čijem interesu Abazović radi i u Skupštini i van nje i zašto ,,nastavlja najvećom žustinom da udara po Vladi“.

Građanska inicijativa „21. maj“ saopštila je da je „osvjedočeni zastupnik i promoter velikosrpskih interesa“ Abazović u emisiji „Centralni dnevnik“, na Televiziji Face, „poznatom relativizatorskom retorikom zamajavao bosanskohercegovačku i regionalnu javnost i prodavao Sarajlijama smog i maglu, kojih svakako ne fali u glavnom gradu BiH“.

- U svom poznatom maniru pokušavao je da bude „politički korektan“ i obmane javnost, govoreći o neustavnom Danu bh.entiteta RS i tom prilikom ubjeđujući sve da je za njega validan samo Dan državnosti BiH. Međutim, kako je poznat po svojoj dvoličnosti, izostavio je detalj da je ranije na Jahorini divanio sa Dodikom, čovjekom koji rastura tu istu BiH. Slika i prilika nekadašnjeg sarajevskog studenta, a sada zastupnika ,,srpskog sveta“ - ističe se u saopštenju.

no i predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra ,,Jahorina“. Da sve bude zanimljivije, entitet RS je preko svojih fondova svaku akciju preduzeća ,,Sarajevo gas“ platio po 0,99 konvertibilnih maraka, dok je ministar Mitrović, godinu prije, te iste akcije kupio po – pet puta manjoj cijeni!

E, upravo je Elek postao izvršni direktor te privatno-državne kompanije. Interesantno, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko imenovao je Eleka za počasnog konzula, dok je bliski rođak Zlatan Elek postavljen za vršioca dužnosti direktora Kliničko-bolničkog centra u Sjevernoj Mitrovici i sada je na čelu Srpske liste na Kosovu i Metohiji.

Elek je zamijenio Milana Radoičića nakon nedavnog terorističkog napada u selu Banjska, što ukazuje da je familija Elek i preko Nedeljka Eleka, Dodikovog prijatelja, dobro pozicionirana i unutar vlasti Aleksandra Vučića u Beogradu.

Dok Zapad i ove godine ponavlja da je obilježavanje 9. januara kao dana tog bh. entiteta nezakonito, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na to se nije obazirao. U čestitki predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku naveo je da je pred Srbijom i Republikom Srpskom ,,dalje snaženje ekonomskih, političkih i drugih veza“.

Nagradno pitanje - da li je Dritan Abazović, čija uža porodica takođe ima biznis u Beogradu, povezan sa funkcionerima Vučićevog SNS-a, odnosno premijerkom Anom Brnabić, želio da čuje savjete od Dodika i Eleka o tome kako da se razvije poslovna saradnja.

D. Đ.

Tribina Demokratske partije socijalista u Gusinju

Živković: Sa bilo kog mjesta borio bih se za interese DPS-a PODGORICA – Kad je teško nećemo uzmaći i nećemo se izmaći. Sad moramo izaći na teren i pobijediti. Moramo pokazati prkos i inat. Nećemo nestati u inat njima, a već 30 godina se trude da nas podijele. Ali DPS će ostati lojalan svojim idejama, vrijednostima i viziji evropske Crne Gore i to

neće poremetiti okolnost djelujemo li iz vlasti ili iz opozicije – poručio je Danijel Živković, kandidat za predsjednika DPS-a, na jučerašnjoj tribini u Gusinju.

Rekao je da su unutarpartijski izbori prilika da svima pošalju „pravu poruku snage i jedinstvenosti“ partije.

- Sa bilo kog mjesta borio bih se za interese DPS-a jer sam ponosan što sam član ove partije i što sa vama mogu da dijelim političku sudbinu u Crnoj Gori – rekao je Živković.

Kazao je da je BS preuzela vlast u toj opštini, ali da DPS to neće obeshrabiti, već da posvećenost idejama prosperiteta i napretka na putu

ka evropskoj porodici mora biti jača od bilo kakve težnje za ličnim dobitkom ili kratkoročnim beneficijama. Živković je dodao da će na temeljima svega dobrog što je DPS izgradio, počevši od obnove nezavisnosti, preko članstva države u NATO-u, do postavljanja Crne Gore na lidersku poziciju u EU integracijama, očuvanja koncepta građanske države, raditi na reorganizaciji partije, buđenju nove energije i afirmaciji stručnih, posvećenih i odgovornih, prije svih, mladih R. P. ljudi.

4

Ekonomija

Neđelja, 14. januar 2024.

Zaposleni još nijesu primili decembarske plate

Institut Igalo

PODGORICA - Dvadesetak dana uoči planiranog otvaranja, na koje čeka oko hiljadu osiguranika iz Crne Gore, Institut „Simo Milošević“ u Igalu i dalje je u blokadi.

Zaposleni, koji još nijesu primili decembarske plate, čine sve da 5. februara prime prve pacijente. Izvršni direktor Instituta Zoran Kovačević naveo je da je ostalo oko 800

neobrađenih predmeta osiguranika zdravstva.

- Skupiće se do februara još 200 predmeta. Učinićemo sve da se pripremimo za prijem gostiju – rekao je Kovačević za RTCG. Podsjetio je i da su uspjeli da odlože blokadu od Jugobanke na mjesec.

- Nadamo se da će se naći rješenje, mada to odlaganje ne može biti vječno, vjerovatno još mjesec-dva - pojasnio je on.

Kovačević smatra da se mora okupiti tim na relaciji Vlada Crne Gore, Agencija za zaštitu konkurencije i Institut igalo.

- Ne želim da razmišljam šta će se u suprotnom desiti - zaključio je Kovačević.

Oglasio se advokat ,,PS gradnje“

Rušenje ,,Lamele C“ nezakonito PODGORICA - Rušenje ,,Lamele C“ u podgoričkom naselju Zabjelo je nezakonito, kazao je punomoćnik firme ,,PS gradnja“ Dušan Jovović i istakao da je neophodno obustaviti svaki vid rušenja objekta i kršenja osnovnih prava zagarantovanih Ustavom.

- Pozivamo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i druge nadležne organe da bez valjanog osnova ne pružaju asistenciju na rješenje o prinudnom izvršenju rješenja o rušenju od 20. marta 2019. godine, jer isto nema izvršni naslov u odnosu na vlasnike predmetnih stanova - naveo je Jovović u saopštenju.

On je kazao da su Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, MUP i drugi organi prethodno pristupili rušenju ,,Lamele C“ bez prinudnog rješenja o rušenju, koje po zakonu mora da sadrži vrijeme i datum, a mora biti uručeno i investitoru.

Dragan MIjatoviĆ

Zeljka KontiĆ

Institut „Simo Milošević“ i dalje u blokadi

,,Lamela C“ na Zabjelu

- Policija je ulazil a u prostorije vlasnika stanova bez bilo kakvog naloga, što je teška povreda svih zakonskih odredbi i predstavlja pravno nasilje i ugrožavanje svojinskih prava stvarnih imaoca prava svojine u predmetnom objektu rekao je Jovović.

Kako je kazao, imajući u vidu nezakonito postupanje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i drugih nadležnih organa,

kao i najavljivanje nastavka rušenja zgrade ,,Lamela C“ na Zabjelu, ukazuju da se namjerno prenebregavaju činjenice koje su od bitnog uticaja za zakonito postupanje resornog ministarstva. Jovović je rekao da se time grubo krše odredbe Ustava Crne Gore i Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, na štetu investitora, a pogotovo fizičkih i pravnih lica koja su titulari prava svojine u tom objektu.

R. P.

Akcija za socijalnu pravdu se žalila Agenciji za zaštitu ličnih podataka

MEP ne poznaje usklađenost zakona sa pravom EU PODGORICA - Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je žalbu Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama jer, kako su kazali, Ministarstvo evropskih poslova tvrdi da nema podatke o usklađenosti sistemskih zakona iz oblasti zaštite životne sredine sa pravom Evropske unije.

Iz ASP-a su kazali da su krajem prošle godine tražili od MEP-a presjek stanja o usklađenosti deset sistemskih zakona iz oblasti životne sredine i klimatskih promjena.

- Ali iz tog resora tvrde da nijesu u posjedu informacija, već

zahtjev prosljeđuju ministarstvima turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - naveli su iz ASP. Iz te nevladine organizacije su rekli da, u naknadnoj komunikaciji sa kabinetom MEP, predstavnici tog ministarstva tvrde da provjeravaju usklađenost sa EU pravom dok se prijedlog zakona ne uputi parlamentu na usvajanje, ali ne i ono što se usvoji u najvišem zakonodavnom dobu.

- ASP ovakav odgovor smatra besmislenim i usmjeren da nam se uskrati pristup informacijama - navodi se u saopštenju.

Kako su rekli iz ASP-a, bilo bi paradoksalno da se usklađenost prati samo do nivoa prijedloga zakona, koje usvaja Vlada, ali ne i ono što mogu biti amandmanska djelovanja na prijedloge zakona u državnom parlamentu, a što može značajno promijeniti finalnu verziju nekog usvojenog zakona.

Iz te NVO su rekli da su uputili inicijative skupštinskim odborima za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje i za evropske integracije sa preporukom za pokretanje kontrolnih/konsultativnih saslušanja u pogledu ispunjenosti obaveza Đ. Ć. države u poglavlju 27.

Honorari regionalnim i crnogorskim zvijezdama toko PODGORICA - Crna Gora je ove godine još jednom potvrdila svoju reputaciju kao centralno mjesto novogodišnjih dešavanja u regionu. Koncerti i manifestacije koji su održani na Crnogorskom primorju nijesu samo postavili visoke standarde u organizaciji, već su i pozicionirali destinaciju kao atraktivnu tokom zimske sezone.

Ovogodišnji novogodišnji program, čija je ukupna vrijednost honorara iznosila blizu milion eura, predstavlja investiciju koja se pokazala finansijski održivom. Međutim, predstavnici turističkih organizacija naglašavaju da direktni prihodi, koje je teško predvidjeti, nijesu primarni cilj ovakvih manifestacija. Umjesto toga, fokus je na pozicioniranju destinacije, oživljavanju lokalne privrede tokom perioda manjeg broja gostiju, ukidanju sezonalnosti i promociji, donoseći niz indirektnih koristi za zajednicu.

Finansijski efekti

Iako su finansijski efekti ključna mjera uspjeha ovakvih manifestacija, naglasak ostaje na dugoročnim benefitima, uključujući pozicioniranje destinacije, oživljavanje lokalne privrede i stvaranje pozitivne atmosfere. Turističke organizacije Budve, Kotora, Ulcinja i Bara izražavaju zadovoljstvo ostvarenim rezultatima, ističući važnost nastavka rada na privlačenju turista ne samo iz regiona, već i iz Evrope, kako bi zadržali lidersku poziciju i nakon novogodišnjih praznika.

TO Budva i Opština Budva su ove godine izdvojile oko 300.000 eura za honorare učesnika trodnevnog novogodišnjeg programa na trgu ispred Starog grada. Podsjećanja radi, ove godine su nastupali Gradska muzika Budve, „Akademia“ bend, Dejan Petrović Big Band i Aleksandra Prijović 30. decembra, a dječji hor „Zvjezdice“, Đorđe David i „Death Saw“, uz Ivanu Peters i gošću Slavicu Angelovu, Van Gogh i Toni Cetinski posljednjeg dana prošle godine. U ponedjeljak, 1. januara, tradicionalno se održao koncert klasične muzike pod nazivom „Muzika raspoloženja“ u izvedbi Mediteranskog revijskog orkestra i solista Ljubice Vraneš, Dragoljuba Bajića, Vesne Đurković, Marka Živkovića, Lana Asije Dabović i Nemanje Radulovića, dok su u večernjim časovima nastupili Nikola Rokvić, Marija Šerifović i Željko Joksimović.

Kako su Pobjedi kazali iz TO Budva, prema procjenama Budvu je tokom tri dana trajanja novogodišnjeg programa posjetilo oko 50.000 ljudi turisti i građani, ali i posjetioci koji su u Budvi proveli po nekoliko sati kako bi prisustvovali nekom dijelu bogatog novogodišnjeg programa.

- Kompletna turistička privre-

Očekuju novac v Direktne prihode je teško predvidjeti i oni nijesu primarni cilj ovakvih manifestacija. Fokus je na pozicioniranju destinacije, oživljavanju lokalne privrede tokom perioda kada imamo manji broj gostiju, ukidanju sezonalnosti i promociji, uz niz indirektnih koristi za zajednicu - poručuju predstavnici primorskih turističkih organizacija

da grada zadovoljna je rezultatima poslovanja, hotelijeri, ugostitelji, izdavaoci privatnog smještaja, pa samim tim i lokalna turistička organizacija - kažu iz TO Budva, dodajući da je teško precizirati, ali se procjenjuje da su sredstva uložena u programe, kako na trgu ispred Starog grada tako i u budvanskim hotelima, višetruko vraćena turističkoj privredi.

- Vrijeme je da se ide korak dalje, da se ciljna grupa kojoj se obraćamo u zimskim mjesecima proširi i da kvalitetnim internacionalim programom, ali i dobrim avio-konekcijama, privučemo veći broj turista, ne samo iz regiona, već i iz Evrope i zadržimo lidersku poziciju kada je organizacija programa dočeka Nove godine u pitanju - poručili su iz TO Budve.

TO Kotor se tek po drugi put, otkako postoji, susrijeće sa organizacijom dočeka u ovakvom obimu. Po prvi put sa

ovolikim brojem manifestacija u sklopu Kotorskih zimskih fešti, koje će trajati duže od dva mjeseca.

Zvijezde koje su zabavljale goste 30. i 31. decembra kao i 1. januara za svoje nastupe plaćene su 190.000 eura. Kako je kazao Pobjedi direktor TO Kotor Jovan Ristić finansijski efekti će se znati po završetku zimskih fešti, ali već sada kaže da su u okviru planiranih.

- TO Kotor i Opština Kotor, kao uostalom ni bilo koje organizacije sličnog tipa, nijesu ni imale u planu niti je realno to očekivati da od ovakve manifestacije direktno prihoduju značajna sredstva niti je to primarni cilj i svrha postojanja istih. Ovakvi turistički proizvodi služe pozicioniranju destinacije, oživljavanju lokalne privrede u periodu kada je u gradu manje gostiju, ukidanju sezonalnosti, promociji te čitavom nizu indirektnih koristi za našu zajednicu - poručuje

Kotor je tokom novogodišnjih praznika posjetilo desetine hiljada gostiju

Ekonomija

Neđelja, 14. januar 2024.

5

om novogodišnjih praznika iznosili gotovo milion eura, turistički poslenici zadovoljni

Media biro

u da se uloženi višestruko vrati

Gosti hvale program Prema informacijama koje su dobijene na lokalnim turističko-informativnim biroima u direktnoj komunikaciji sa turistima i od predstavnika turističke privrede, gosti su iz Budve otišli zadovoljni sa željom da se ponovo vrate.

- Ono što predstavlja dodatno zadovoljstvo nama u organizaciji su i riječi hvale učesnika novogodišnjeg programa koji su, između ostalog, istakli da su ovog puta imali prilike da sarađuju sa „jednom od najprofesionalnijih ekipa u regionu“ - kazali su iz TO Budva.

Povratne informacije turista i u Kotoru su bile pozitivne.

- Uglavnom dobijamo poruke podrške, zahvalnosti i zadovoljstva organizacijom, ali i odabirom programa.

Naravno, uvijek ima i drugačijih mišljenja i stavova, Kao i ideja što nam je takođe veoma važno, jer će nam pomoći u profilisanju i razvoju ovog novog proizvoda - kažu iz TO Kotor.

Po reakcijama na društvenim mrežama moglo se vidjeti koliko su gosti uživali na Barskoj rivijeri tokom novogodišnjih praznika.

Kako su Pobjedi kazali iz TO Budva, prema procjenama taj grad je tokom tri dana trajanja novogodišnjeg programa posjetilo oko 50.000 ljudi - turisti i građani, ali i posjetioci koji su u Budvi proveli po nekoliko sati kako bi prisustvovali nekom dijelu bogatog novogodišnjeg programa Budva se pozicionirala kao regionalni turistički centar

Ristić, dodajući da s obzirom na broj dešavanja kao i broj gostiju i posjetilaca u ovom periodu na veoma dobar način su se izborili sa svim izazovima.

- Napomenuo bih da smo u realizaciji svih ovih zadataka imali nesebičnu i stalnu pomoć svih opštinskih službi i preduzeća, posebno Službe zaštite i spašavanja, Komunal-

ne policije, Službe za inspekcijske poslove, Komunalnog Kotor, Sekretarijata za urbanizam, Sekretarijata za investicije kao i OB Kotor MUP Crne Gore - kazao Ristić.

Projekcije opravdane

Ristić navodi da su finansijska sredstva za Kotorske

zimske fešte obezbijeđena od strane TO Kotor, Opštine Kotor kao i sponzorskog pula sastavljenog od lokalnih privrednika i velikih sponzora, društveno-odgovornih kompanija sa kojima imaju kontinuiranu saradnju na gotovo svim projektima - Hyatt Regency Kotor Bay Resort, kompanija Voli, Luka Kotor, Forza hoteli, Crnogorski Telekom i mnogi drugi.

- Od početka Kotorskih zimskih fešti različitim dešavanjima, koje smo organizovali, a prvenstveno koncertima na različitim lokacijama, do sada je prisustvovalo više od 100.000 posjetilaca. Na početku same manifestacije smo predvidjeli da ćemo do kraja iste imati do 150.000 posjetilaca, tako da već sad možemo ustvrditi da smo imali veoma dobru projekciju - poručuje Ristić.

Kada se sve završi mišljenja je da će imati mnogo jasniju sliku o svemu učinjenom.

- Predviđen je sastanak sa svima koji su učestvovali u organizaciji, razmjena mišljenja i informacija i nakon toga ćemo pristupiti pravljenju

plana za ovu godinu kada su Kotorske zimske fešte u pitanju. Naravno, već sad vidimo da ima dosta toga što bismo mogli korigovati u narednim godinama - zaključuje Ristić.

U Ulcinju su imali prednovogodišnji period baš kao i 2022. godine pod nazivom Sweet December. Ovo pokazuje da Ulcinj i tokom zimskog perioda može da bude grad koji živi i koji je dobro posjećen TO Ulcinj u saradnji sa Opštinom je po drugi put organizovala ovu manifestaciju koja je održana od 21. decembra do 7. januara. Uz defile i sjajan muzički program otvorene su i novogodišnje kućice koje su bile važan dio praznične čarolije u Ulcinju.

- Uključili smo svaki žanr muzike - od klasične do tradicionalne nastavljajući sa džez, pop, elektronskom i narodnom i sve smo kroz Sweet December skupili na jedno mjesto, tako da je bilo koncerata za sve uzraste, gdje su nastupali Tropico Band, grupa Sars, Ylli Limani, Alban Skenderaj i mnogi drugi. Za doček Nove godine na trgu nije bila ,,živa“ muzika, ali svakako dobra

Zvijezde koje su zabavljale goste 30. i 31. decembra, kao i 1. januara za svoje nastupe plaćene su 190.000 eura. Kako je kazao Pobjedi direktor TO Kotor Jovan Ristić, finansijski efekti će se znati po završetku zimskih fešti, ali već sada su u okviru planiranih

atmosfera se nastavila nakon 31. decembra koliko su vremenski uslovi dozvolili - kazali su iz TO Ulcinj.

Kako su naglasili nijesu još uvijek priveli kraju finansijske obračune, ali je okvirno manifestacija koštala nešto više od 100.000 eura.

- Uvijek ima prostora da nešto bolje organizujemo i trudićemo se da to i ostvarimo.

Možda u narednom periodu u sklopu ove manifestacije organizujemo i doček - poručili su iz TO Ulcinj.

Iz TO Bar kažu da je sedmodnevni novogodišnji hepening u ovom gradu po posjećenosti bio rekordan. Preko 33.000 posjetilaca, prema procjeni Uprave policije, je bilo na platou Sportske dvorane ,,Topolica“ gdje je u najveselijoj noći održala koncert Lepa Brena.

- Koliko sa jedne strane raduje činjenica o rekornoj posjećenosti, takođe, TO Bar, koja je bila organizator ove manifestacije, ponosna je da za sedam dana nije zabilježen nijedan incident. To je potvrda da su naši sugrađani i gosti uživali u odličnoj atmosferi - poručuju iz TO Bar. Oni dodaju da su zadovoljni time da su se svi posjetioci dobro proveli.

- Raduje nas i činjenica da su u novogodišnjoj noći u Baru bili i građani iz susjednih gradova poput Budve, Ulcinja, Tivta i drugih, kao i veliki broj posjetilaca iz regiona - kažu iz TO Bar.

Navode i da su ostvarene i finansijske projekcije i očekivanja.

- Kada govorimo o prihodima, sa pozicije TO Bar možemo reći da je samo od izdavanja privremenih objekata TO prihodovala rekordnih 33.818 eura. Nikada veće interesovanje ugostitelja i lokalne privrede nijesmo imali za privremene objekte, a na javni poziv se javilo 69 zainteresovanih ugostitelja, a imali smo prostor za 13. Po povratnim informacijama ugostitelja, koji su radili tokom Novogodišnjeg hepeninga, možemo zaključiti da su i više nego zadovoljni. Takođe, popunjenost hotelskog i privatnog smještaja tokom sedam dana programa je bila na visokom nivou, zahvaljujući velikom broju turista iz regiona koji su došli da novogodišnje praznike provedu u Baru - kazali su iz TO Bar.

Sumiraju rezultate i pripremaju se za 2025.

Uz goste koji su došli iz drugih crnogorskih gradova imali su turiste iz regiona, kao i iz Zapadne Evrope…

Pored Turističke organizacije Bar, glavni pokrovitelj Novogodišnjeg hepeninga je Opština Bar. Takođe, partneri u realizaciji projekta su Morsko dobro, PAM CG i Lovćen osiguranje.

- Sumirali smo rezultate dočeka 2024. godine. Danas je vrijeme da se razmišlja o dočeku 2025. Iako se to čini vremenski daleko, mjeseci brzo prođu. U TO Bar radimo timski, svaki prijedlog se razmatra, a razmišljamo u pravcu da i na drugim lokacijama u Baru, ispred Robne kuće i na šetalištu budu organizovana još dva Novogodišnja bazara na kojima bi naši proizvođači vina i maslina mogli plasirati domaće proizvode – poručuju, na kraju, iz TO Bar, dodajući da na taj način podstiču domaću privredu, a sa druge strane to je marketing gastronomske ponude naše destinacije turistima koji hoće da uživaju u hrani karakterističnoj za destinaciju gdje odmaraju.

N. Kovačević

Društvo

Neđelja, 14. januar 2024.

Tvrdi da organizuju ilegalni prevoz Turaka do članica EU PODGORICA - Državljanin Turske J.E. prijavio je crnogorskoj policiji trojicu svojih sunarodnika i još jednu osobu iz Crne Gore za koje tvrdi da preko naše zemlje organizuju ilegalan prevoz turskih državljana iz matične zemlje u države Evropske unije.

On je u prijavi naveo da je muškarac starosti od oko 35 godina zadužen za transfer Turaka do Tirane, odakle kao turisti dolaze u Crnu Goru.

E.K., S.T. i Dž.O. i još jednu osobu iz Crne Gore kombijima prevoze do BiH i Srbije, odakle im se kasnije organizuje ilegalan prevoz do zemalja EU. J.E., koji je po zanimanju ugostitelj, nastanjen u Podgorici, u prijavi datoj Odjeljenju bezbjednosti Podgorica 25. decembra 2023. godine navodi da se za ilegalan prevoz iz Turske, preko Crne Gore, do zemalja EU po osobi naplaćuje oko 5.000 eura. Tvrdi da se novac unaprijed preda dotičnom S. kojem ne zna prezime, a koji potom organizuje put. Što se tiče boravka u Crnoj Gori, J.E. navodi da se ove osobe jako kratko zadržavaju u našoj državi, jer su rute unaprijed organizovane i jasne.

- Moja namjera u svemu ovome je da upozorim da se navodno obavljaju legalni transferi u Crnu Goru, ali da je krajnja namjera da turski državljani na nelegalan način iz BiH i Srbije dalje idu ka zemljama EU. Ja nemam kon-

kretne dokaze da ova lica nelegalno prelaze granicu BiH i Srbije prema zemljama EU, ali provjerom preko graničnih prelaza jasno možete uočiti da ova lica regularno uđu na teritoriju BiH i Srbije, ali istih nema na izlazima ka zemljama EU - piše u prijavi.

J.E. je crnogorskoj policiji saopštio i brojeve telefona E.K. i S.T., koji navodno čekaju turske državljane u Tirani.

- E.K. sam upoznao u septembru 2023. Sa istim sam imao poslovni odnos, tj. par puta sam njegovim vozilom prevozio turske državljane na relaciji Tirana – Podgorica, a često sam znao iste prevoziti do Budve. Lica koja sam prevozio bila su većinom porodični ljudi. Za uslugu prevoza, E. sam davao oko 30 eura. Ja ne znam koje vozilo mi je davao E. i koje sam koristi za prevoz, ali istim je izlazio i ulazio preko GP Božaj, te sigurno postoji evidencija vezana za vozilo - piše u prijavi crnogorskoj policiji.

Takođe, dodaje se da svi navedeni transferi i prevozi lica koja obavljaju navedeni turski državljani su bez bilo kakvog traga, fakture ili izdatog računa, te da se sav novac daje u gotovini.

Svi prijavljeni turski državljani, tvrdi J.E., trenutno žive u Podgorici.

Iz Uprave policije je portalu RTCG rečeno da je prijava podnesena, te da preuzimaju mjere i radnje kako bi se utvrdile sve činjenice. Đ.Ć.

Nagrada Opštoj bolnici Bijelo Polje za najbolju zdravstvenu ustanovu u Crnoj Gori

Erović: Napravljen krupan iskorak BIJELO POLJE - Opšta bolnica u Bijelom Polju je, zahvaljujući jasno definisanim ciljevima i predanom radu zaposlenih, u kvalitativnom smislu napravila krupan iskorak u crnogorskom zdravstvu, kazao je direktor te zdravstvene ustanove Kenan Erović.

Ljekarska komora je krajem prošle godine dodijelila nagradu Opštoj bolnici Bijelo Polje za najbolju zdravstvenu ustanovu u Crnoj Gori. Erović je agenciji MINA kazao da je počastvovan i zadovoljan što je bolnica kojom rukovodi dobila to priznanje i što su napori i predanost njegovog tima prepoznati i cijenjeni u širokoj ljekarskoj zajednici.

On je rekao da je bjelopoljska bolnica za vrlo kratko vrijeme značajno unaprijedila kvalitet zdravstvene zaštite uvo-

đenjem desetak novih hirurških procedura.

Prema riječima Erovića, povećan je broj izvršenih operativnih zahvata, uvedena su dva nova konzilijuma čime je olakšano ostvarivanje zdravstvene zaštite, a značajan novac uložen je u opremu i unapređenje uslova rada.

- Zahvaljujući jasno definisanim ciljevima, Opšta bolnica u Bijelom Polju je, u kvalitativnom smislu, napravila krupan iskorak u crnogorskom zdravstvu - naveo je Erović.

On je istakao da veliki rezultati dolaze samo uz istinsku posvećenost i nesebično davanje energije u poslu.

- Iza svih naših rezultata je veliki rad, ne samo menadžmenta, već i svih zaposlenih u ustanovi. Svako je doprinio unapređenju uslova i kvaliteta rada - naveo je R. P. Erović.

Mitropolit SPC Joanikije smatra da imaju pravo na vjeronauku u javnim

Ministarstvo prosvjete: Izučavanje religije je već dovoljno zastupljeno u školama Baš zbog želje da se napravi moderno obrazovanje, koje će korespondirati sa tadašnjim u evropskim državama, vladika Rade je uspostavio građansko obrazovanje i namjerno ga odvojio od okrilja crkve – rekao je za Pobjedu istoričar Vukota Vukotić Vukota Vukotić PODGORICA - Stav Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija je da je izučavanje religije već dovoljno zastupljeno u nastavnom programu kroz pomenute izborne predmete, pa samim tim nema potrebe da se uvodi predmet vjeronauka u programe javnih obrazovnih ustanova – odgovoreno je Pobjedi iz resora kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović.

Pitanja Ministarstvu su poslata nakon što je mitropolit Srpske pravoslavne crkve Joanikije kazao da je njihovo pravo uvođenje vjeronauke u škole, te da ima dosta obaveza koje je država preuzela „svim temeljnim ugovorima, ne samo sa SPC“.

Iz Ministarstva prosvjete, međutim, kažu da što se tiče javnih obrazovnih ustanova učenicima koji to žele je omogućeno izučavanje izbornog predmeta Istorija religije u devetom razredu osnovne škole, kao i u gimnazijama.

- U osnovnoj školi učenici stiču znanja u okviru četiri glavne teme: Osnovni koncepti i pojmovi religije i predmonoteistička vjerovanja; Judaizam; Hrišćanstvo; Islam, dok učenici gimnazija, pored navedenih, izučavaju i teme: Vjerovanja i rituali u Evropi do prodora hrišćanstva, Religijski sistemi starih civilizacija, Religija i savremeni svijet itd – podsjetili su iz MPNI.

Vjeronauka može u vjerskim školama

Nadležna institucija ističe i da u Crnoj Gori postoje i vjerske škole u koje se mogu upisati djeca koja su zainteresovana za

ove programe obrazovanja, čime je omogućeno njegovanje vjerskih i religijskih uvjerenja u punom kapacitetu koje se garantuje Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Prema važećem Zakonu o opštem obrazovanju i vaspitanju, članom pet je definisano religijsko djelovanje u obrazovnim institucijama, što se odnosi i na vjeronauku, koja nije isto što i istorija religije.

Zakon kaže da je u javnoj ustanovi i u ustanovi kojoj je dodijeljena koncesija za izvođenje javno važećeg obrazovnog programa, kao što su to vjerske škole Medresa „Mehmed Fatih“ i Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“, religijsko djelovanje dozvoljeno, kao ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole.

gov.me

Državljanin Turske našoj policiji prijavio trojicu svojih sunarodnika i jednu osobu iz Crne Gore

i. božović

6

Anđela Jakšić-Stojanović

SPC, koja ima veliki uticaj na politiku države, iako njeni čelnici ne propuštaju priliku da istaknu da se ne miješaju u unutrašnja i politička pitanja države, na ovaj način stvara podlogu za izmjenu Zakona o opštem obrazovanju, kako bi omogućila uvođenje vjeronauke u državne obrazovne institucije.

Zarobljenici komunizma ili građansko društvo

Mitropolit SPC Joanikije se u intervjuu RTCG osvrnuo i na to da se veliki dio crnogorske javnosti protivi uvođenju vjeronauke u škole i rekao da su ljudi i dalje zarobljenici komunističke ideologije.

- Mnogi umovi su zarobljenici komunističke ideologije i ne mogu da se naviknu na neku novu realnost i ono što je normalno

Šta piše u temeljnim ugovorima s ostalim vjerskim zajednicama U ugovoru između Crne Gore i Svete Stolice, potpisanom 2011, piše da „Crna Gora priznaje osnovno pravo roditelja na vjersku pouku vlastite djece“.

Navodi se da „imajući u vidu viševjersku strukturu države, kao i tekući proces zakonskih reformi, mogućnost izučavanja katoličke vjere u javnim školama moći će biti regulisana jednim budućim ugovorom između strana“.

U dokumentu stoji da Katolička crkva ima pravo da osniva vjerske škole i obrazovne institucije višeg ranga za školovanje sveštenika i pastoralnih radnika, te da će pitanje drugih obrazovnih katoličkih institucija biti regulisano budućim ugovorom.

U ugovoru s Islamskom zajednicom, sklopljenom 2012, navedeno je da „Crna Gora priznaje osnovno pravo roditelja na vjersko

i što je uvijek bilo u Crnoj Gori od kada se zna za školstvo Crne Gore. Jedan od ključnih predmeta bila je vjeronauka ili božji zakon - rekao je on gostujući na Televiziji Crne Gore.

Istoričar Vukota Vukotić je za Pobjedu komentarisao ove navode mitropolita Joanikija, koji veoma često traži povratak vjeronauke u crnogorski obrazovni sistem.

- Neosnovanost Joanikijevih zahtjeva vidi se i u tome što visoki crkveni zvaničnik brka izraze. U svojoj izjavi vjeronauku poistovjećuje sa „božjim zakonom“, što je i laiku jasno da ne može biti isto. Učenja vjere su osnova svake religije i ona se proučavaju u za to predviđenim ustanovama, dok se božji zakoni poštuju i slijede od strane vjernika – istakao je Vukotić.

Na pitanje da li je vjeronauka zapodučavanje njihove djece“. „Pitanje drugih obrazovnih institucija Islamske zajednice biće regulisano budućim ugovorom izmedu ugovornih strana“, piše u dokumentu.

U ugovoru s Jevrejskom zajednicom, potpisanom 2012, takođe stoji da „Cma Gora priznaje osnovno pravo roditelja na vjersko podučavanje njihove djece“. Piše i da Jevrejska zajednica ima pravo da osniva vjerske škole i obrazovne institucije višeg nivoa za potrebe školovanja vjerskog osoblja u Crnoj Gori.

Društvo

Neđelja, 14. januar 2024.

Poštovanje prava

osiguraju da njihova djeca dobiju vjersko i moralno obrazovanje u skladu s vlastitim uvjerenjima iz člana 18.4 povezana je sa jemstvom slobode podučavanja vjere ili uvjerenja iz člana 18.1 – objasnio je akademik Backović.

Odbor za ljudska prava UN je zaključio da je podučavanje o određenoj vjeri u javnim školama u neskladu sa članom 18.4.

Pobjeda je u serijalu tekstova o vjerskim školama, ali i dilemama da li treba uvoditi vjeronauku u škole od brojnih eksperata dobila odgovore koji se svode na to da vjeronauka treba da ostane van javnog obrazovnog sistema.

Iz Zavoda za školstvo su nam još 2021. godine kazali da nije potrebno niti svrsishodno uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem. Podsjetili su da se o tome polemisalo još 2003. godine na naučnim skupovima i javnim raspravama, a na inicijativu Srpske pravoslavne crkve. Tada je zaključeno da je potrebno omogućiti izučavanje vjeronauke kroz istoriju religije kako bi se, podsjećaju iz Zavoda, sačuvao multikonfesionalni sklad u Crnoj Gori.

Akademik Slobodan Backović je u jednom od razgovora za Pobjedu podsjetio i na to da Crna Gora poštuje slobode roditelja ili staratelja da osiguraju vjersko obrazovanje djece, ali ne u javnim obrazovnim ustanovama.

On je kazao da je u prvom stavu člana 16 predstavljene verzije Ugovora potvrđena obaveza koju ima Crna Gora na osnovu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je ratifikovala Generalna skupština Ujedinjenih nacija 16. decembra 1966. Prema tom dokumentu su se države potpisnice obavezale da će poštovati slobodu roditelja ili, kada je to moguće, njihovih zakonskih staratelja da osiguraju vjersko i moralno vaspitanje svoje dece u skladu sa sopstvenim uvjerenjima (čl. 18.4).

- Treba znati da je Odbor za ljudska prava Ujedinjenih nacija razmatrao na 48. sjednici 1993. godine član 18.4 (Opšti komentar 22). Odbor je tada zaključio ,,da član 18.4 dopušta nastavu u javnim školama iz predmeta kao što je opšta istorija religija i etika ako se predaju na neutralan i objektivan način. Sloboda roditelja ili zakonskih staratelja da

Ima li građanskog društva

U Zakonu o opštem vaspitanju i obazovanju se decidno propisuje u kojim je školama moguće religijsko djelovanje, odnosno vjeronauka.

Vukotić zbog toga kaže da je Temeljni ugovor zapravo u koliziji sa odlukom da se grade vjerske gimnazije.

- Jer ako ubace vjeronauku u škole, što će im posebne gimnazije? Ovo je samo pravljenje pritiska na vlasti, a one ionako nijesu nešto otporne prema crkvi – smatra Vukotić.

On podsjeća da su škole prestale da imaju vjeronauku od 1945. godine – i to sve odjednom i da je zbog toga važna činjenica odvojiti monarhijsko uređenje od građanskog.

- Joanikije izmišlja stvari da ih navede na svoju vodenicu. Zato je na građanskom društvu, ako ga imamo, da mu to ne dozvoli – kazao je on.

Vukotić smatra da je ova Joanikijeva izjava uvođenje pravoslavne džamahirije na mala vrata.

- To mu je cilj, samo se pokriva tobožnjom tradicijom. Zato izvrće činjenice i kaže da je vjeronauka bila ključna u školama.

U stvari je suprotno. Sekularni karakter obrazovanja nije bio ugrožen postojanjem predmeta vjeronauke – istakao je istoričar.

Primjeri iz istorije

Joanikije

On je kazao i da u crnogorskoj istoriji postoje primjeri da je cilj obrazovanja bilo uzdizanje u naukama i usvajanje građanskih postulata, a da je vjeronauka zapostavljena i shvatana kao ostatak prošlih vremena.

- Možda najbolji primjer je da su vajni i samoproklamovani revolucionari sa Podgoričke skupštine htjeli da zapale mošti Sv. Petra i Sv. Vasilija. Toliko o značaju vjeronauke za tadašnje društvo – ističe Vukotič.

Kaže i da su 19. i 20. vijek period pozitivizma i racionalizma koji su gledali da naprave otklon od crkve i dogmi.

- Zato je, blago rečeno, neozbiljno kad se Joanikije poziva na tradiciju – zaključio je on.

J.MARTINOVIĆ

Sindikat uprave i pravosuđa upozorio Spajića

Protest ukoliko se do 19. januara ne uvećaju koeficijenti PODGORICA - Sindikat uprave i pravosuđa saopštio je da će 1. februara protestovati ispred Vlade ako premijer Milojko Spajić najkasnije do 19. januara ne zakaže potpisivanje izmjena i dopuna Granskog kolektivnog ugovora (GKU) kojim bi im se koeficijenti uvećali najmanje deset odsto.

Iz tog Sindikata su uputili dopis Spajiću u kome se navodi da je skupština Sindikata na sjednici održanoj 12. januara razmotrila i donijela odluke povodom više pitanja.

U dopisu, koji potpisuje predsjednik skupštine Sindikata Uprave i pravosuđa Nenad Vučković, poručeno je da je GKU za oblast uprave i pravosuđa potpisan 14. februara prošle godine imperativno nalagao da se prije usvajanja Zakona o budžetu

za ovu godinu on mora ispregovarati i izmijeniti.

-Kako smo Vas zajedno sa ministrom finansija Novicom Vukovićem zvanično obavijestili i inicirali izmjene i dopune GKU dopisima, formalno-pravno smo ispunili uslove i obaveze koje su se odnosile na Sindikat uprave i pravosuđa - piše u dopisu.

Kako se navodi, stekli su se i uslovi u smislu makroekonomskih parametara i limita potrošnje, na osnovu zvaničnih podataka Monstata o stopi rasta bruto društvenog proizvoda i rastu inflacije. Dodaje se da je Vlada, odnosno ministar finansija bio obavezan da zakaže razgovore, tj. da se usaglasi sporazum koji je obavezujući dio GKU. -Od Vas nijesmo dobili nikakav odgovor, a jedino što se dogodilo je održani sastanak sa Vukovićem koji nam nije dao nikakav odgovor na oba-

vezujuće izmjene i dopune GKU u dijelu uvećanja koeficijenata za minimum deset odsto, osim da nema sredstava za isto - piše u dopisu.

Iz Sindikata uprave i pravosuđa su poručili da je skupština tog sindikata donijela odluku da ovim putem posljednji put daju priliku Vladi da ne postupa suprotno propisima, te da do najkasnije 19. januara Spajić zakaže potpisivanje izmjena i dopuna GKU. -Ukoliko ne ispoštujete našu nanovo pruženu ruku saradnje i korektnih partnerskih odnosa, na pomenutoj sjednici skupštine donijeta je odluka da se kao prvi korak naših aktivnosti dana 1. februara organizuje protest nezadovoljnih članova Sindikata uprave i pravosuđa i njihovih porodica ispred zgrade Vlade - navodi se u dopisu.

R.P.

Iz Crnogorske pravoslavne crkve tvrde da Crkva Srbije u Cetinjskom manastiru skrnavi ruku Svetog Jovana Krstitelja

Boris: Razdaju svetinje laicima i civilima s. vasiljević

Ministarstvo prosvjete

d. mijatović

ista bila jedan od ključnih predmeta u crnogorskim školama od kada su osnovane, Vukotić naglašava da je obrazovanje u Crnoj Gori odvojeno od crkve od samog uspostavljanja moderne države.

Prvu osnovnu školu osnovao je Njegoš 1836. godine na Cetinju, a zatim i u Dobrskom Selu kao državne iliti svjetovne institucije.

– Baš zbog želje da se napravi moderno obrazovanje, koje će korespondirati sa tadašnjim u evropskim državama, vladika Rade je uspostavio građansko obrazovanje i namjerno ga odvojio od okrilja crkve – rekao je Vukotić.

On naglašava da je školstvo u Crnoj Gori, od kada je moderne države, od prve polovine XIX vijeka, uvijek bilo sekularno.

-Sami Njegoš, taman kao da je Tajnovidac, napravio je škole koje su bile odvojene od crkve. Od tada škole su sekularne. Tačno je da je vjeronauka bila predmet u školi, ali bila je svuda. Ipak, to nije uticalo na sekularnu orijentaciju školstva i još od knjaza Nikole odvojene su bogoslovske škole. Tako da to nema veze sa komunizmom ni ideologijom, već se radi o jasnom stavu države kako treba da izgleda njena prosvjeta i na kojim principima počiva – kazao je Vukotić.

On naglašava da ne postoji ključni predmet, već je bila samo jedan od predmeta, a vjeronauka je bila uvrštena jer je država bila monarhija, pa je i crkva imala svoju ulogu.

- Kad smo makli monarhiju, makli smo i vjeronauku. To je proces koji se desio i na Istoku i na Zapadu, pa ni mi nijesmo izuzetak. Ono što je meni značajno je to da Joanikije pokušava da nas uvjeri u neku novu stvarnost.

Oblikovanu po njegovim zamislima, pretpostavljam. Upravo zbog toga je važno da se sačuva sekularni karakter prosvjete, da ne bismo dozvolili prepakivanje vrijednosti ovog društva – naglasio je Vukotić.

On se osvrnuo i na Temeljni ugovor sa SPC, koji u članu 16 tretira pitanje vjerskog obrazovanja u školama. Između ostalog, ističe se da ,,država jemči pravo roditeljima i staraocima da svojoj djeci obezbijede vjersko obrazovanje u skladu sa sopstvenim uvjerenjima“, dok se u drugom stavu navodi da „pravoslavna vjerska nastava u javnim školama može se regulisati u skladu sa pravnim poretkom države“.

m. babović

m školama, istoričari, eksperti i nadležni ne misle tako

7

PODGORICA - Bivši vikarni episkop CPC Boris, koji je na Opštenarodnom zboru proglašen mitropolitom, optužio je juče Crkvu Srbije u Crnoj Gori da u Cetinjskom manastiru skrnavi ruku Svetog Jovana Krstitelja, koja se u njemu nalazi od 1978. godine i koja važi za jednu od najvećih relikvija hrišćanstva.

- U danima božićne radosti, duboko nas je potreslo saznanje da Crkva Srbije u Crnoj Gori bez imalo straha Božjeg skrnavi jednu od najvećih relikvija hrišćanstva - ruku Svetog Jovana Krstitelja, koju je tadašnja vlast SR Crne Gore ustupila na čuvanje Cetinjskom manastiru 1978. godine - saopšteno je iz kabineta Borisa Bojovića.

Navode da je istorijska praksa da se čestice svetih relikvija daruju manastirima, hramovima i pomjesnim crkvama, ali i napominju kako se do sada nije desilo da je „razdaju laicima i civilima“.

- Pogotovo što Crkva Srbije nije vlasnik ove svetinje. Podśećamo da su ovi slučajevi Crkve Srbije zabilježeni u više navrata, čak i u situacijama đe postoji zavjet da se od pojedinih svetih moštiju ne uzi-

Boris Bojović

maju čestice - navode iz kabineta Borisa.

Kažu i kako su u više navrata upozoravali nadležne institucije da „Crkva Srbije organizovano devastira svetinje koje su vlasništvo države Crne Gore“, ali i da je ovo „vrhunac njihove bahatosti“.

- Napominjemo da je devastacija i krađa počela u većem obimu 1983. godine, kada je iz Cetinjskog manastira ukradeno 17 panagija (vladičanskih insignija) veoma vrijednih i u materijalnom i u istorijsko-kulturnom i duhovnom smislu jer su ih nosili crnogorske vladike i mitropoliti. Ta devastacija i kulturocid nastavljaju se 1986. godine skrnavljenjem i rušenjem starih grobova knjaza Dani-

la I Petrovića Njegoša i velikog vojvode Mirka Petrovića i postavljanjem novih. A prije neku godinu u Cetinjskom manastiru promijenjen je ćivot u kojem počivaju mošti Svetog Petra Cetinjskog čudotvorca. Postavljeni su novi stepenici ispred svetog oltara i dozidan i freskopisan objekat uz Cetinjski manastir ispod kelije Svetog Petra Cetinjskog ozidan u porti i novi dodatak za paljenje svijeća... Očekujemo da nadležne državne institucije reaguju i naprave novi elaborat o stanju Cetinjskog manastira i svim relikvijama i predmetima (kulturno-istorijska dobra) koji su u Cetinjskom manastiru - zaključeno je u R.P. saopštenju.

8

Društvo

Neđelja, 14. januar 2024.

STAV

Piše: Prof. dr Mihailo BURIĆ

Niti je Tara uništena, niti je Auto-put „Princeza Ksenija“ put iz ,,nigđe u ništa“

Pokretljivost je osnovna prirodna i kulturna osobina čovjeka iz koje proističu ostvarenja mnogih njegovih funkcija. Zato su auto-putevi neophodni.

Javnosti je nametnuto potpuno proizvoljno stručno uvjerenje da je „uništena“ rijeka Tara i njen Završena je prva dionica živi svijet, kao i naziv auto-puta ,,iz niđe u ništa“, čime je bačena neopravdana sjenka na ovaj auto-puta Bar - Boljare, od Smokovca do Mateševa (42 veličanstveni objekat. Ko iole ima obrazovanja o održivom razvoju shvatiće da je za ovaj dio trase km), a uskoro se očekuje izgradnja druge dionice od postignuta moguća ravnoteža između važnosti auto-puta i promjena proizvedenih u prirodi Mateševa do Andrijevice njegovom gradnjom. Sve ostalo je ili neznanje ili loša namjera (23,5 km).

Auto-put je najviša saobraćajna klasa puteva namijenjena brzom motornom saobraćaju.

Sadrži fizički razdvojene kolovoze uobičajene širine 27,5 m, sa suprotnim smjerovima kretanja i po jednom zaustavnom trakom. Sastavni djelovi auto-puta su priključci, mostovi, tuneli, nadvožnjaci, podvožnjaci, propusti, usjeci, zasjeci, petlje, odmarališta, benzinske pumpe, privremeni parkinzi i Trasa dionice auto-puta Mateševo - Andrijevica na totografskoj karti R,1:25 000. Trasa je duga 23,5 km, drugi sadržaji. Brzina kretanja što čini 14 odsto od ukupne dužine auto-puta Bar - Boljare automobila na auto-putevima je ograničena obično na 100 ili Uticaji na pirodu, koji su ne- teta voda pokazali veći uticaj kojima su bile depresije zbog Suvo korito rijeke Tare na lokalitetu Uvač 4 (23. septembar 2020. godine)-nema prirodnih uslova za živi svijet. Pri vještačenju nije uzeto 130 km/h, a neke zemlje čak minovni pri izgradnji složenih spolja nego iz zone radilišta. iskopa šljunka. obzir prirodno presušivanje rijeke, što je kapitalna činjenica za vodu nemaju propisana ograničenja. građevinskih objekata, rješava- Analiza kvaliteta vode rijeke Uticaji na hidrologiju ne spa- ukao životnu sredinu ju se, u mogućoj mjeri, remedi- Tare urađena od akreditova- daju u trajne uticaje. Smjer i ZNAČAJ INFORMACIJA jacijom koja podrazumijeva ne laboratorije početkom jula režim vodotoka je ostao isti Režim saobraćaja, komfor, vi- metode - sprečavanje, smanje- mjeseca 2021. godine je poka- nakon završetka radova. Radosoka udobnost, bezbjednost i nje, popravke, poboljšanja i ot- zala dobar kvalitet (voda rijeke vima je ostvareni uticaj „manji Tara spadala je u A i A1 klasu). od negativnih promjena usljed brzina ostvaruju se složenim klanjanja. projektnim i konstruktivnim Prostor-lokacija saobraćajni- Stručni podaci o kvalitetu vo- prirodnih uzroka“. Negativrješenjima. Iz ovoga bi treba- ce podrazumijeva trajnu pre- de diskvalifikuju poznate pau- ne promjene usljed prirodnih lo da proističe jasna razlika iz- namjenu funkcije prirodnog šalne javne stavove da je Tara uzroka ne smatraju se značajnijom štetom od antropogenog među uloge političara i NVO, prostora u saobraćajnu funkci- ,,uništena“. sa jedne strane i projektanata ju. U građevinsko-ekološkom Uticaj na biodiverzitet je pri- djelovanja. Uređenje terena i izvođača složenih građevin- smislu direktni uticaji gradnje vremeno i povremeno bivao i obezbjeđenje dobrog protiskih objekata, sa druge strane. su ograničeni na prostor grad- ostvaren na mjestima izvođe- cajnog profila kroz regulaciju Neshvatanje takve razlike može nje, u odnosu na indirektne duž nja radova. Naknadne analize je pozitivan efekat (predviđen proizvesti velike konfuzije i šte- rijeke duge 135 km. su pokazale oporavak ihtiofa- zakonom). Sa Google se vide te u društvu. Čitao sam o mno- Trajanje uticaja gradnje na pri- une i bentosa vodotoka. Nakon četiri različita položaja korigo čemu, ali još nijesam proči- rodnu sredinu se klasifikuje na prestanka radova prestali su i ta rijeke, što predstavlja jasan tao izraze zahvalosti i čestitki stalne, povremene i privreme- uticaji, izvršen oporavak i pri- dokaz da pod uticajem prirodza izgradnju izuzetno složenog ne, zbog čega trenutno posma- rodna remedijacija. Pritom je nih faktora korito samo mije- Za isti prostor i površinu (zahvat petlje Mateševo) poređena je približna aproksimacija toka Tare (jedina je takva i moguća na građevinskog objekta kakav je trano stanje ne odražava sušti- ostvaren veći negativan uti- nja svoj položaj. osnovu Google Earth snimaka) za različite vremenske periode i to: Auto-put ,,Princeza Ksenija“. nu i veličinu uticaja. caj prirodnog faktora na bio- Odlaganje iskopanih stijena 2006,2013,2016 i 2018. godina Neophodno je i korisno da se diverzitet od izvođenja rado- je vršeno u obliku nasipa, koji zna kako je građena dionica UTICAJI NA VODU, va zato što vodotok presušuje se sastoje od inertnog materi- potkrijepljeni činjenicama. Sa- čitavog perioda izgradnje dioSmokovac - Mateševo radi pri- BIODIVERZITET, (fotografija). Konačan zaklju- jala sastavljenog od fliša, sa pre- mo ,,dokazani dokazi“,uskla- nice auto-puta Smokovac -Mapreme i dobrog informisanja KORITO... čak je, ipak, da Tara nije „uni- težnim sadržajem SiO2. He- đeni sa zakonom i izvedeni na teševo, dužine 42 kilometra. Ta društva prije početka izgrad- Kvalitet vode rijeke Tare to- štena“ biološki od radova, ali mijskim analizama je utvrđeno osnovu postojećih stručnih po- dionica je u stvari sistem tunenje dionice Mateševo - Andri- kom gradnje je uspješno sa- jeste ugrožena presušivanjem da se radi o inertnom materi- dataka-činjenica, iz obimne la, mostova, propusta, usjeka i jevica, duž dolina rijeka Drc- čuvan i pored povremenih/ rijeke, koje može biti posljedi- jalu, koji ne može proizvodi- dokumentacije i terenskih na- zasjeka, sa zanemarljivim diti opasno zagađenje, već samo laza, mogu biti legitimni do- jelom morfološke trase, u tešprivremenih negativnih uti- ca klimatskih promjena. ke i Kraštice. kazi. Trenutni nalazi prije re- kim planinskim uslovima. Ovacaja mućenja vode. Konstato- Prekomjerni iskop šljunka povremeno zamućenje. vani povećani uticaji organ- iz korita rijeke Tare je riješen Narušavanje pejzaža radovi- medijacije, na osnovu uvida u kvi uslovi i struktura pokazuju skog porijekla su nastajali i od prirodnom remedijacijom, s ma uvijek zahtijeva obaveznu teren i lične procjene, ne mo- složenost radnog procesa koja lokalnih stambenih objekata, obzirom na karakter vodotoka. remedijaciju. Izmjena pejza- gu biti validni. Konačno stanje je savladana od kineskog CRrestorana, ribnjaka, atmosfer- Prirodnom remedijacijom je ža je trajni uticaj, kroz promje- životne sredine može se sagle- BC-a i crnogorskog Bemaksa. ske kanalizacije i poljoprivre- uspostavljen prirodni hidrau- nu reljefa i ukupnog ambijenta. dati tek nakon završetka svih Nažalost, ne ulazeći u pravne Dosadašnje iskustvo na de. Tako su dijagrami kvali- lički nagib talvega u zonama u Stvaranjem novog reljefa mije- radova, sprovedenih mjera re- procedure tokom radova, javizgradnji auto-puta pokanja se i pejzaž. Takav uticaj se medijacije i tehničkog prijema. nosti je nametnuto potpuno zuje da ukoliko na izvođeotklanja uobličavanjem novih Dosadašnje iskustvo na izgrad- proizvoljno stručno uvjerelinija reljefa, usklađivanjem sa nji auto-puta pokazuje da uko- nje da je „uništena“ rijeka Tara nju radova dionice Mateokolinom, a nakon toga ozele- liko na izvođenju radova dio- i njen živi svijet, kao i naziv auševo - Andrijevica, koja je njavanjem. Tako nastaje novi nice Mateševo - Andrijevica, to-puta ,,iz niđe u ništa“, čime veoma slična prethodnoj pejzaž koji zavisno od ličnog do- koja je veoma slična prethod- je bačena neopravdana sjenka dionici, izvođač radova življaja može čak biti i prihvat- noj dionici, izvođač radova ne na ovaj veličanstveni objekat. ne bude imao potrebne ljiviji od prethodnog, ali svaka- bude imao potrebne kompe- Ko iole ima obrazovanja o odrkompetencije i kvalitet, ko dovoljno kompenzatoran. tencije i kvalitet, minimalno živom razvoju shvatiće da je za koliko je imao na prethodnoj ovaj dio trase postignuta moguminimalno koliko je imao VALIDNE SU trasi, mogu nastupiti ozbiljni ća ravnoteža između važnosti na prethodnoj trasi, mogu SAMO ČINJENICE problemi, jer su uslovi izvođe- auto-puta i promjena proizvenastupiti ozbiljni probleKonkretni dokazi koji potvr- nja radova vrlo slični. denih u prirodi njegovom gradmi, jer su uslovi izvođeđuju proizvedenu štetu u život- Bio sam ekspert za vode, geo- njom. Sve ostalo je ili neznanje nja radova vrlo slični Projektovani izgled petlje Mateševo nakon izgradnje auto-puta noj sredini moraju biti jasni i logiju i životnu sredinu tokom ili loša namjera.

Društvo

Neđelja, 14. januar 2024.

PODGORICA-Književnik, novinar i publicista Željko Milović iz Bara uspio je da kroz svojevrsni naučno-istraživački poduhvat između korica knjige uveže istoriju Bara kroz prizmu nastanka, razvoja i gašenja lokalnih štampanih medija.

Tako je rođena monografija – „Štampani mediji u Baru (1886 – 1972 – 2023) – nastanak, razvoj i analiza odnosa sa lokalnom zajednicom“, u izdanju Fakulteta za poslovnu ekonomiju i pravo, objavljena u novembru prošle godine.

Knjiga na studiozan i analitičan način daje pregled štampanih glasila, biltena i časopisa: od nesuđene ,,Jugoslavije“ u 19. vijeku do labudove pjesme printanih izdanja u gradu pod Rumijom - Barskih novina, Novih barskih novina i Maslinade, kojih više nema.

Zapisano traje

Za nešto čega bespovratno nema kaže se - nekad bilo, sad se pripovijeda. Pošto riječi lete, a zapisano traje, Milović se pobrinuo ne samo da notira i popiše izdanja, već da nam približi kako je kroz nit dugu vijek i po štampa bila lakmus papir jednog društva, podneblja i grada.

Prepoznaćete u njoj ram za priču o jednom vremenu i sistemu, otkrićete matrice uticaja, ali i bunta, odnosno kritičkog i konstruktivnog novinarstva, kao i napore da se edukuje i promoviše građanstvo. Politika i političari radili su što im je „u krvi“, a novinari manje ili više uspješno nastojali da u toj mreži pronađu sebe, svoj izraz i ostanu na liniji profesije ili skliznu u apologiju i postanu instrument.

Kako Milović kaže, u razgovoru za Pobjedu, tu je odgovor na to zašto su nastajale novine, zašto nijesu, ko je i kako na njih uticao, pritiskao ih, kao i razlozi zbog kojih su se gasili. Jednom riječju, gdje je kopča politike, društva i medija...

- Svaki lokalni list bio je ogledalo društva. Priča je ovoga puta ispričana u Baru, ali je matrica funkcionisanja ista i za Nikšić, Titograd, recimo: uvijek oni koji su na vlasti, na ovaj i na onaj način diktiraju javno mnjenje, odnosno količinu informacija koja će ići među narod – smatra on.

Na pitanje da li je Bar, kao primorski grad, konektovan morem i sa svijetom, ipak bio specifičan, naročito ako se posmatra kroz suživot različitih kulturnih obrazaca, istorijskog konteksta i nasljeđa, Milović ističe da je velika stvar što odnos tri vjere pod Rumijom niko nije uspio značajnije da poremeti.

Književnik, novinar i publicista Željko Milović objavio svojevrsni naučni rad o razvoju štampe u gradu pod Rumijom kroz minuli vijek i po

Od nesuđene „Jugoslavije“ do Barskih novina Za nešto čega bespovratno nema kaže se - nekad bilo, sad se pripovijeda. Pošto riječi lete, a zapisano traje, Milović se pobrinuo ne samo da notira i popiše izdanja, već da nam približi kako je kroz nit dugu vijek i po štampa bila lakmus papir jednog društva, podneblja i grada - Bar je grad za koji mislim da je sublimat građanske države. Bilo je pokušaja da se to naruši, relativno kratkog daha. Svuda je tako u vrijeme buđenja nacionalnih matrica, svih vrsta, ali se dugoročno nije primilo. Vjerujem da se ogroman postotak ljudi danas i ne sjeća medija sa ikonografijom koja nije odraz građanskog Bara – kaže Milović.

Promjena koncepta

Ističe da o svemu govorimo u vrijeme kada u barskoj opštini nema štampanog medija, ako izuzmemo periodične školske listove ili publikacije nekih udruženja.

- Moguće da nema ni potrebe, printani mediji se u novije vrijeme svuda gase, sve prelazi u onlajn sferu, pa se postavlja pitanje zašto bi neko i štampao list koji bi ga vodio u gubitak, priče o entuzijazmu su odavno ispričane – navodi Milović, koji je više od sedam godina bio urednik lokalnih novina i časopisa, a još od oktobra 2006. urednik je zvaničnog lokalnog vebsajta BARinfo.

Na opasku da je i njegova knjiga ipak štampano izdanje, sublimat koji je objavljen na papiru i kao takav će da traje, Milović potvrđuje da je to tako, ali ističe da je kontinuirani štampani otisak novina, posebno na lokalnom nivou, danas postao „skup hobi“.

- Lokalne novine, po mom sudu, mogu da prežive jedino ako iz korijena promijene koncept i funkcionišu kao sadržaj na bazi eseja i priča.

Nema tih koje su isplative, sigurno ne u Crnoj Gori. Mislim da su se Barske novine koje je štampao Informativni centar posljednje održale kao tiražne i doživjele novi

Željko Milović

život sa privatizovanim Novim barskim novinama, ali i ta naknadna epizoda nije izdržala duže od tri godine – kaže Milović.

Potvrđuje da mu kao čovjeku iz medija nije bilo lako pisati o novinama.

- Nastojao sam da se izdvojim iz tog miljea, napravim distancu i da se ponašam kao hroničar. Može se reći da to što sam novinar i dugogodišnji urednik lokalnih medija olakšalo mi je da neke stvari opišem drugačije, iz prve ruke. Recimo podatke o planiranom osnivanju dnevnog lista u Baru koji nikad nije zaživio.

Za to znamo par ljudi i ja, kao neposredni izvršilac. Upravo u tim aspektima je bilo korisno to što sam bio na mjestu gdje sam, kao nekakav „insajder“ u ovoj hronici – kaže on.

Ujedno, poznajući posao, vri-

Školska izdanja i prosvjećivanje Sastavni dio monografije su odjeljci u kojima se bavi i školskim listovima. Tako je, tokom istraživanja, zahvaljujući napomeni prijatelja doznao da je u Mrkojevićima kod Bara postojao škol-

9

ski list šezdesetih godina prošlog vijeka. Kuriozitet je tim veći što je u čitavom barskom srezu postojalo samo jedno slično glasilo.

- Prvi broj izdanja „Crveni cvijet“ na bijelom papiru,

uvezan heftalicom, objavljen je 1961. godine i u školi ga čuvaju. Onda me pozvala bibliotekarka i rekla da imaju u svojoj biblioteci nešto što bi moglo da mi bude korisno. I dobijem tako

jeme i izazove, mogao je da razumije zašto su neki ljudi radili kako su radili ili zašto neke stvari nijesu radili kako je trebalo. Jer, na kraju balade, kako slikovito kaže, polazili su od toga da „osim činjenice da si profesionalac i novinar, jednako te obavezuje što si roditelj i muž“.

- Ima jedna izreka da nije prepametno vazda sve reći. Ponekad je i prećutkivanje korisno, pod uslovom ako može donijeti dobro. Ovdje u knjizi nijesam prećutkivao ništa, ali znam da je nešto u medijima prećutkivano radi opštega dobra– primjećuje Milović.

Značaj biltena U mnoštvu izdanja i formata, Milović u knjizi nije zaobišao da obuhvati i biltene koji su bili namijenjeni određenom krugu, ciljanoj publici...

- Nakon zemljotresa je publikovano petnaest biltena Civilne zaštite, umnožavani su i dijeljeni po gradu i bili neka vrsta informatora o tome gdje se dijele konzerve, šatori, što je urađeno. Bila je to izuzetno korisna stvar, posebno za te prilike i kontekst, oni su bili neka vrsta filtera za buduće novine i radio – kaže on.

cept rada koji ima i onaj radnik koji zida kuću. Kad sam počinjao sa monografijom „Knjiga o Baru“, to je išlo 10 puta sporije. Tako da to rudarenje jeste vrsta mazohizma, ali ako znaš da je to tvoj posao, onda je to otprilike to - nađeš razlog da uživaš u njemu – pojašnjava sagovornik. Činjenica da mu nije prva monografija koju piše, kao i to što je po opisu posla novinar i hroničar vremena i događaja, olakšala mu je da postavi temelje.

- Teži momenat je bio kako pokrpiti rupe za stvari koje nedostaju, a tokom istraživanja sam ustanovio da mnogo toga više ne postoji, makar ne ovdje u Baru, jer se potvrđuje da nemamo baš prisan odnos prema nasljeđu – konstatuje Milović.

Srećom, njegov je rudnik bila Centralna biblioteka na Cetinju koja čuva većinu primjeraka printanih izdanja.

- Ne svojom krivicom, lokalna biblioteka nema sve brojeve čak ni Barskih novina, a ne što drugo. Gimnazija nije imala nijedan primjerak svog časopisa „Jedro“, jer su ga uništili majstori kada su rekonstruisali, odnosno krečili zgradu, pošto im je bio pogodan za podmetanje po podu kojeg su listovima branili da se ne oprlja. Fotokopirali smo sve brojeve na Cetinju i donijeli ih u Bar – svjedoči on.

Naslovi kao odraz vremena

Priznaje da je za poduhvat u koji se upustio bila potrebna i jedna vrsta mazohizma.

- Vremenom to postane kon-

Milović je tokom svog istraživanja i kopanja po arhivima raznih izdanja zapisivao i pojedine zanimljive naslove.

Kuriozitet je da su najzanimljiviji notirani u Informatoru SO i društveno-političkih organizacija koji se proučavao na sjednicama. Tamo ćete naći podatke od prve sijalice koja je zasvijetlila u Krajini, do sportskih okršaja, recimo vaterpolo meča SSRR i Jugoslavije u marini barskoj.

- Iako je bilo očekivano da će profil jednog takvog informatora ići niz dlaku sistemu, naletio sam na naslove koji

od njih „List za prosvjećivanje žena Sreza barskoga“. U cijeloj Crnoj Gori i na Cetinju postoji još jedan primjerak. Škola je imala prvi broj. U tom poslijeratnom listu ste mogli da nađete upute kako se uređuje kuća, piše se o ženama u radnom odnosu,

kako se iznosi trudnoća.

Sve to 1955. godine. I čuva se u Mrkojevićima – ističe Milović.

Dodaje da je jako zanimljiv bio i gimnazijski list „Jedro“ u kojem su pisali svi mnogi današnji barski političari i javne ličnosti.

Rudarenje po arhivima

problematizuju i sistemske anomalije poput vlasništva više stanova ili otvorene packe funkcionerima koji idu u kafanu službenim ,,mercedesom“: „Invazija privilegovanih četoronožaca“. Ili za mene kultni naslov: „Da li je Opština ucjenjivač“. A Opština je bila osnivač Informatora. Smjelije nego što će danas mnogi mediji i pomisliti da napišu ili kritikuju svoje osnivače i sponzore – ističe Milović.

Na pitanje kako mu iz današnje perspektive izgleda medijska scena i budućnost ove profesije, odnosno gdje smo u odnosu na one avangardne naslove iz 1972. godine, Milović kaže da, nažalost, crnogorsko društvo postaje tabloidno.

- U fokusu su brze informacije i velika slika, bez unošenja u to što se dešava. Bojim se da će svi mediji, koje mi znamo, nestati ili se pretvoriti u tabloide, ako ne nađu opciju da budu donirani, što je model koji zaživljava u svijetu.

Nove generacije, novi svijet

Na tom putu „od Gutenberga do Gugla“, trend je takav da, smatra on, mlade neće interesovati printani mediji.

- Mrzim besmislene teorije da su današnja djeca gluplja od ranijih generacija – nijesu, samo drugačije funkcionišu. Interesuju ih novosti na nivou senzacije, stiču drugačiju vrstu znanja od naše. Brže su društvene mreže, pa se nove forme prilagođavaju Instagramu i formatima gdje u minut dobijete sadržaj. Ja to pokušavam da naučim, ali se tu još ne snalazim dovoljno dobro. Neko umije i to mu funkcioniše. Sva djeca koju znam čak ni portale ne otvaraju, oni na Jutjubu i TikToku stiču informacije – primjećuje sagovornik.

Smatra da je u tom kontekstu, ako ne bude prilagođavanja, jalova priča i o medijskoj pismenosti, prepoznavanju informacije i dezinformacije.

- Bojim se da je to izgubljena utakmica, jedino što je razvlačimo na produžetke. Moje iskustvo govori da tradicionalno novinarstvo izumire.

Kako se tome prilagoditi ili napravititi promjenu – pitanje je na koje će nam odgovore dati tržište i umijeće medija da se adaptiraju i opstanu. I tu, naravno, ne mislim samo na štampane medije, već i na radio i televiziju – zaključuje Milović.

Igor PERIĆ

10 Povodi

Neđelja, 14. januar 2024.

POGLED SA STRANE

Kako je Lola branila Be

Od Drugog svjetskog rata do sada je Liban napustilo preko četiri miliona stanovnika, većinom hrišćana. Oni su bili jezgro modernog Bejruta u kom je Lola Novaković pjevala u džez barovima.

Piše: dr Dragan VESELINOV Sedamdesetih godina prošlog vijeka došlo je do velikih migracija, priliva izbjegličkih Palestinaca Kada je slavna beogradska pe- i političkih podjela između muslimana i hrišćana, što je dovelo do krvavog građanskog rata 1975vačica Lola Novaković peva- 1989. godine. To je bio i rat dvije kulture koji su pogoršale umiješanošću razne regionalne države la džez pesme u ,,pariskom“ Bejrutu 1959/60. godine i te 1960. godine bila prva jugoslovenska pevačica u SSSR-u niko nije mogao predvideti da će moderni ton njenih tadašnjih poruka potom u 21. veku pretrpeti udarac u obema zemljama.

Njen feničanski Bejrut u Libanu polako tone u krvavi islamizam šiitskog Hezbolaha bez malo želje za džezom, dok Putinova Rusija ne bi danas ni za živu glavu slušala njenu trijumfalnu veselu opatijsku pesmu ,,Kućica u cveću“ iz 1958. godine, kojom je očarala Jugoslaviju - pevala ju je sa pubertetskom neizgrađenošću i Zdenka Vučković. U Moskvi sada najviše vole pojanje Srpske pravoslavne crkve i ne zovu u goste slobodne umetnike.

Lola Novaković je umrla 2016. u 81. godini pogođena nesrećom Bejruta koji je polako postajao podeljena mržnjevita varoš, dok je Putin pretvorio Rusiju u odbačenu zemlju bez prava Rusa da svetu i dalje daruju svoje ogromno kulturno nasleđe, a da od sveta i dalje radosno primaju čudesa novih dostignuća. Ponovo im smeta Koka-kola.

GDJE HEZBOLAH NAPADA LOLIN BEJRUT

Mi želimo da predstavimo Hezbolah ne samo zato što je on glavni libanski oružani protivnik Izraelu, već i zato što je on nosilac teokratske dekadencije moderne države i demokratske zajednice.

Ali Hezbolah - to nije isto što i libanska vlada. Doduše, ona sa Izraelom još uvek nema službene diplomatske odnose, a i za sada ne želi rat sa njime.

Ta vlada se uglavnom spori sa Tel Avivom oko konačnih granica Libana sa Izraelom, a sve

drugo je sporedno. U to spada i njen zahtev da Izrael primi nazad oko 250 hiljada preostalih palestinskih izbeglica koji žive u izgnaničkoj bedi u Libanu i oslobodi se njihovog političkog i vojnog pritiska.

Bejrut ne želi Palestince, jer su oni hteli-ne hteli saveznici Hezbolaha, oni su majdan za regrutaciju para-vojske i samoubica. Šta je Hezbolah? To je šizmatička i kultur-šovinistička ratna partija libanskih šiita koja Lolinoj lirskoj pesmi iz 1961. godine ,,U jednom gradu ko zna kom“ želi da Bejrutu poda bezimeni smisao i ceo ovaj grad stavi pod svoju vlast. To je za sada beznadni cilj. Evo zašto. Šiita je u Libanu samo oko 27 odsto a sunita ne manje od 27 odsto. Hrišćana je oko 40 odsto - a bili su u Lolino vreme u većini. Među hrišćanima su maroniti najveći sa 21 odsto u ukupnom stanovništvu i oni po Ustavu uvek daju predsednika države. Maroniti su antičkihrišćani, monofiziti su, koji Isusu pripisuju jedino božanski a ne i ljudski karakter. Isus po njima nije čovek - sa čim se mi slažemo. Ostali hrišćani su pravoslavni, katolici i drugi.

Hezbolah samo zbog taktičke prinude prihvata libanske maronitske hrišćane i narod Druza. Ovi su, opet, poreklom planinsko stanovništvo iz područja gorja planine Liban (gotovo da je dva puta viša od Lovćena) i čudne su eklektičke ezoteričke vere, mešavine mnogih vera i filozofija, od Indije do Grka i Rima. Govore arapski, a nisu Arapi, zabranjuju svom narodu da širi svoju religiju. To je unikat u svetu.

Nema ih mnogo, čine oko petšest odsto od libanskog stanovništva.

Bejrut je nekada bio obalski evropski grad pod vođstvom potomaka starih Feničana

I kao i mnogi drugi brđani, vole da se tuku, ratoborni su.

NEKADAŠNJI BEJRUT

Bejrut je po kulturi u vreme Lolinog boravka u njemu bio otvoren obalski evropski grad pod vođstvom potomaka starih Feničana - maronita, finih posebnih hrišćana, potpunih frankofona, slobodoumne filozofije i umetnosti.

Njih su pratili ne manje odmereni islamski Arabljani sunitske hanefi orijentacije nasleđene od otomanske Turske.

Bili su ponosni na tekovine Kemala Ataturka u Turskoj. Svi su oni pod francuskom upravom od 1923. do 1943. godine nastavili da nasleđuju i ponos veličanstvene antičke Palmire u današnjoj Siriji - možda najlepšeg grada koji su predislamski i naknadni Arapi podigli, a Rimljani srušili. A njene ostatke je rušila i teroristička vahabistička Al Kaidina ,,Islamska država“ 2015. godine koju je vodio Abu Bakr Al Bagdadi,

silovatelj ženskih robova, koji se ubio 2019. godine opkoljen američkim snagama koje je poslao predsednik Tramp.

HOMEINI I HEZBOLAH

Hezbolah je stvorio iranski verski vođa Ruholah Homeini 1982. godine i dao mu ime ,,Božija stranka“ sa zadatakom da postepeno preuzme vlast u Libanu, ruši Izrael i širi šiitski svetski kalifat pod komandom Teherana. Na zastavi Hezbolaha je skrivena jednim slovom stilizovana mašinka.

Hezbolah, slično Hamasu u Gazi, ne priznaje državu Izrael.

Iza njega ne stoji jedino šiitski Iran već i alavitska Sirija vlade Bašara al Asada. A iza Asada stoji Putinova Rusija. Ne manje važni su i drugi ciljevi Hezbolaha, pre svega suzbijanje svih oblika evroameričkih interesa i kulture.

Kada bi Hezbolah bio na vlasti u Bejrutu, tamo Lola Novaković verovatno ne bi pevala. I niko iz našeg kraja i Evrope ne bi, a ne bi ni pojci niti popovi srpskog roda koji se vesele u grobnicama crnogorskih crkvenih kripti.

KO JE OSAMIO HEZBOLAH

Verski ekskluzivizam Hezbolaha, njegovi ekstremni politički ciljevi, terorizam i samoubilačka zverstva su ga doveli do toga da ga je kao terorističku organizaciju odbacila Arapska liga 2016. godine, ali ne sa sve svoje 22 države.

Hezbolah postoji da bi postepeno preuzeo vlast u Iranu

Irak i Liban su bili protiv osude Hezbolaha, Alžir i Tunis su se uzdržali, dok Sirija nije tada mogla ni da glasa jer joj je članstvo bilo 2011. godine suspendovano zbog građanskog rata. Upečatljiv utisak ostavlja i to što su sve zalivske zemlje te godine zasebno od Lige odbile Hezbolah: Bahrein, Kuvajt, Katar, Oman, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati u Abu Dabiju. Amerika ga je još 1995. godine proglasila za terorističku organizaciju, a Evropska unija 2013. godine.

Najveći protivnik Hezbolahu među Arapima je Saudijska Arabija kao centralna vahabistička sila i kao takva ona je ,,smrtni“ neprijatelj šiitskog Irana, koji je neprekidno susedski izaziva. Hezbolah dovodi i Egipat do besa pokušavajući da od muslimana širom sveta iznudi slepu pomoć za džihad protiv Izraela u korist Irana, gde time uvlači islamske države u neželjene sukobe i to ne samo sa Izraelom koga one diplomatski priznaju i sarađuju sa njime, već i sukobe oko solidarnosti sa rešavanjem palestinskog pitanja među njima samima, kao i u svetu.

Pri tome, Hezbolah nema političku jačinu koja bi kompromitovala snagu moćnih islamskih država. A u vojnom smislu on je prema njima patuljak, jer se misli da nema više od hiljadu aktivnih boraca i oko 10 hiljada rezervista, mada velikom iranskom vojnom tehnikom može

da gađa Izrael i daleku okolinu.

Ipak, samo već prema vojsci Saudijske Arabije, koja ima veći vojni budžet od Rusije, snaga Hezbolaha je neznatna, čak i kada bi bila na nivou Hamasa u Gazi. Ali njegovih na desetine hiljada raketa u magacinima plaše svakog suseda i on uopšte nije tigar od papira.

GDJE JE TURSKA

Od kada je Erdogan došao na vlast u Ankari 2002. godine, on se postepeno udaljavao od Izraela i približavao se obnovi otomanskih snova o restauraciji uticaja Istanbula u islamskom Levantu.

U poslednjih nekoliko godina je zbog toga umanjio svoju aktivnost na Balkanu i kod nas, ne protivi se teritorijalnim ciljevima Srbije. I on, kao i Orban, kao da čeka da Beograd završi svoj ,,posao“ kako bi bio podržan za sopstvene ciljeve. Istanbul drži Palestinu za oblast svog strateškog mediteranskog interesa iako je Turska bila jedna od prvih islamskih država koja je priznala Izrael već 1949. godine i tesno sa njim sarađivala.

Sada Erdogan već poredi izraelskog predsednika Netanjahua sa Hitlerom; kaže da politika Netanjahua ,,ništa manje ne čini od Hitlerove“.

A Netanjahu mu spremno odgovara: ,,Erdogan, koji je počinio genocide nad Kurdima i koji drži svetski rekord po zatvaranju novinara koji se opiru njegovoj vladavini, poslednja je

Hezbolah je stvorio iranski vjerski vođa Ruholah Homeini 1982. godine i dao mu ime ,,Božija stranka“ sa zadatkom da postepeno preuzme vlast u Libanu, ruši Izrael i širi šiitski svjetski kalifat pod komandom Teherana. Na zastavi Hezbolaha je skrivena jednim slovom stilizovana mašinka. Hezbolah, slično Hamasu u Gazi, ne priznaje državu Izrael. Iza njega ne stoji jedino šiitski Iran već i alavitska Sirija vlade Bašara al Asada. A iza Asada stoji Putinova Rusija

Povodi / Svijet

Neđelja, 14. januar 2024.

Posljedice sukoba između Izraela i palestinske grupe Hamas.

ejrut ličnost koja može da nam drži moralne propovedi“. I podseća ga da je Izrael zbog razarajućeg zemljotresa u februaru 2023. godine poslao Turskoj veliku humanitarnu pomoć, drugu po veličini posle Azerbejdžana.

Sukob Istanbula sa Tel Avivom je otvoreno krenuo na ekonomskom samitu u švajcarskom Davosu 2009. godine kada je Erdogan osudio izraelski vazdušni napad na Hamas u Gazi koji je naredio Šimon Peres.

Besno je napustio grad sa obećanjem da se više neće vratiti.

Do danas i nije. A već naredne 2010. godine je sukob eskalirao u fizički kada je izraelska antiteroristička jedinica zauzela navodno turski humanitarni brod Mavi Marmara koji je predvodio flotilu brodica sa dobrovoljcima, hranom i lekovima za Palestince u Gazi.

Komandosi su zauzeli turski brod u međunarodnim vodama, jer nije hteo da stane radi provere tereta i posade i ubili 10 ljudi. Turska je zbog toga prekinula diplomatske odnose sa Izraelom koje je obnovila prošle 2023. godine, ali ih je ponovo i raskinula posle oktobarskog napada Hamasa na Izrael i žestokog kontra-napada Tel Aviva.

Turska uprkos vidljivim neslaganjem sa politikom Izraela, koje proističe iz njenih islamističkih krugova o kojima Erdogan mora da vodi računa, ne obustavlja raširenu ekonomsku i stratešku saradnju sa njim.

Erdogan je kod toga ,,konstruktivni“ islamista i trudi se da održi ravnotežu između svojih reakcionarnih imperijalnih ideja i tvrde stvarnosti koja tome ne ide u prilog. Njega obuzdavaju i same arapske zemlje koje ne žele da Turska obnovi političku nadmoć u Mediteranu iz vremena osmanskog kalifata.

PRIJETNJA BEJRUTU

Iako mnogi posmatrači sa razlogom strepe da ne bi bilo nemoguće da Izrael razori Bejrut kao što je to učinio sa Gazom, to je za sada malo izvesno. Rat u Gazi još traje - ali i kada stane on ne može biti jednak sa mogućim sukobom u Bejrutu.

Gaza nije država, a Liban jeste i član je Ujedinjenih nacija. Bejrut nije partijski grad Hezbolaha. A Gaza to jeste, ona je sa celim oblasnim palestinskim stanovništvom partijsko naselje Hamasa. Rušenje Bejruta bi podiglo evropski svet na noge. Ma kako to neprihvatljivo segregacionistički zvuči, ne bi za Evropu bilo isto da podjednako prihvati razaranje pretežno hrišćanskog i miroljubivog sunitskog Bejruta sa ratobornom islamističkom Gazom.

U Gazi je u stvari Iran glavni neprijatelj Izraela koji Palestincima napada Tel Aviv, dok je u Bejrutu samo deo njegove i okružne libanske teritorije pod upravom Hezbolaha.

U propagandnom ishodu ra-

11

Grifits: Na sjeveru Gaze užasno, tijela preminulih na ulicama Lola Novaković

Bejrut je, po kulturi, u vrijeme boravka Lole Novaković u njemu, bio otvoren obalski evropski grad pod vođstvom potomaka starih Feničana - maronita, finih posebnih hrišćana, potpunih frankofona, slobodoumne filozofije i umjetnosti.

Njih su pratili ne manje odmjereni islamski Arabljani sunitske hanefi orijentacije naslijeđene od otomanske Turske. Bili su ponosni na tekovine Kemala Ataturka u Turskoj. Svi su oni pod francuskom upravom od 1923. do 1943. godine nastavili da nasljeđuju i ponos veličanstvene antičke Palmire u današnjoj Siriji - možda najljepšeg grada koji su predislamski i naknadni Arapi podigli, a Rimljani srušili ta Izraela sa Hamasom, izgleda da Tel Aviv ne stoji najbolje. Kao da je znatno okrnjio svoju početnu prednost stečenu šokom sveta zbog zločina Hamasa van Gaze, silovanjem žena i otimanjem talaca. Tada su mnogi zaboravili da i Izrael snosi ogromnu odgovornost za dva miliona palestinskih izbeglica u Gazi i za, do juče, oko 400 hiljada u Libanu.

Mnogi su u međuvremenu otišli iz njega. Tel Avivu je išlo naruku to što Palestinci na obali Mediterana nisu hteli da priznaju Izrael sem Arafatovog PLO-a na zapadnoj obali reke Jordana, ali on nije nikako pronalazio put za bilo kakav oblik federalnog statusa Gaze sa jevrejskom državom.

RAT HEZBOLAHA I IZRAELA 2006.

Ne može se prenebregnuti da je Izrael imao mnogo razloga za mrzovolju prema zajedničkom životu sa Palestincima.

Sve ratove posle 1948. godine Izrael je vodio protiv arapskih zemalja koje su ga neprekidno izazivale i išle na njegovo uništenje. I prve su ga napadale. I svaki su rat izgubile. Izvesnu nadu da se Izrael može saterati na užu teritoriju je jedino stvorio Hezbolah u 34-dnevnom ratu sa Tel Avivom u Libanu 2006. godine.

Taj je rat bio komedija. Hezbolah je prvi napao i oteo u Izraelu dva njegova vojnika. Izrael se digao i gotovo da je Libanu objavio rat. Rat se završio na intervenciju velikih sila. Izrael je izgubio 12 vojnika a Hezbolah devet. Tel Aviv je u ratu blokirao obalu Libana i Bejrut, uništio bejrutski aerodrom, razarao auto-put ka Siriji, bacio u vazduh električne transformatore i najzad satro bejrutsku kuću vođe Hezbolaha Hasana Nasralaha. Hezbolah je

ispalio oko 700 raketa na Izrael i naterao u beg stanovnike iz njegove severne oblasti ka Haifi. A i nju je gađao...

Amerika, Putinova Rusija i Francuska su osudile rat. Francuski predsednik Širak nije govorio o uzrocima sukoba ali je zahtevao od Izraela da se okane preterane sile i rušenja civilnih, a Vašington i Moskva su za glavnog krivca označile Hezbolah, pri čemu je Putin bio razumniji od Džordža Buša mlađeg i deo odgovornosti je i on pripisao izraelskoj preteranoj sili.

Buš to nije video i rekao je Toniju Bleru na samitu velikih sila u Sankt Peterburgu 2006. godine da ,,Izrael ima pravo da se brani“, da su za sukob krivi pomagači Hezbolaha - a to su Iran i Sirija, i da se ,,Sirija mora naterati da utiče na Hezbolah da više ne čini sranja“.

Posle samita je Kofi Anan iz Ujedinjenih nacija pozvao na mir, Izrael se povukao, a Hezbolah je trijumfovao kako je navodno dobio rat. U stvari, odnosi su se još više zaoštrili, mržnja je obostrano rasla, a status Palestinaca se još više pogoršao.

JOŠ NEMA RJEŠENJA

Sa stanovišta jastrebova oko Netanjahua, bilo bi verovatno najbolje najuriti svih dva miliona Palestinaca iz Gaze, sravniti do kraja grad Gazu sa zemljom i preuzeti tu teritoriju za Izrael tako da Palestinci ni nemaju gde da se vrate. Ali gde ih najuriti, ko će da ih primi?

Arafatova država Palestina na Zapadnoj obali se politički i kulturno razlikuje od islamista iz Gaze i Libana iako je solidarna sa nužnošću da se njihova budućnost osigura. Nijedna arapska država nije do sada kazala da ih hoće. Neće ih ni Iran.

Osim toga, nasilna deportacija stanovništva je zabranjena če-

tvrtom Ženevskom konvencijom iz 1949. godine i označena je kao zločin protiv humanosti.

Primenjena je protiv Slobodana Miloševića pred haškim Međunarodnim krivičnim sudom za odbranu humanitarnog prava 2004. godine. Ta konvencija je, inače, bila reakcija na deportacione zločine nacista, ali i na nasilje Amerike, Engleske i SSSR-a koje su one Potsdamskim sporazumom iz 1945. godine odobrile i njime forsirale organizovano proterivanje blizu 13 miliona Nemaca iz Istočne Evrope posle Drugog svetskog rata u buduću Zapadnu Nemačku.

Odsustvo rešenja za Palestince produžava razaranje Gaze i ugrožava Bejrut. To gura Izrael da nastavi i izgleda da on jedini zna šta hoće.

Izrael i Palestinci se teško mogu sami dogovoriti o miru i suživotu. To će tako biti sve dok paravojne snage Palestinaca u Gazi i Libanu ne priznaju Tel Aviv. I to je apsolutni uslov mira sa Izraelom, sve ostalo zavisi od toga. Palestince na taj potez mogu delotvornije nagovoriti arapske zemlje od velikih sila, jer ove ne mogu dozvoliti propast Izraela ma koliko manevrisale protiv njega u svom javnom mnjenju zbog strahota humanitarne golgote Palestinaca.

Ali odustajanje Palestinaca od uništenja Izraela podrazumeva da se za njih izradi međunarodni program budućnosti. Za sada njega nema.

GDJE ĆE LOLIN BEJRUT

Od Drugog svetskog rata do sada je Liban napustilo preko četiri miliona stanovnika, većinom hrišćana. Oni su bili jezgro modernog Bejruta u kom je Lola Novaković pevala u džez barovima. Mnogi su tamo i sada, ali je u Libanu ostalo ne više od pet miliona ljudi gde je, naročito posle sedamdesetih godina prošlog veka, došlo do priliva izbegličkih Palestinaca i velikih političkih podela između muslimana i hrišćana, što je dovelo do krvavog građanskog rata 1975-1989. godine.

To je bio i rat dve kulture koji su sa umešanošću pogoršale razne regionalne države.

Moramo sada čekati. Starog Bejruta više neće biti. Kako će novi izgledati videće srećniji ljudi od nas. I nadamo se da će u njemu biti mesta za novu muziku i nove pevačke karijere. To bi bila pobeda Lole Novaković. •

GAZA – Situacija na sjeveru Pojasa Gaze „užasna“ je, tijela preminulih ostavljena su na ulici, a ljudi su na ivici smrti od gladi – kazao je Martin Grifits, zamjenik generalnog sekretara za humanitarna pitanja i koordinator hitne pomoći UN. - Kolege koje su posljednjih dana uspjele da stignu na sjever opisuju scene krajnjeg užasa - leševi ostavljeni na putu. Ljudi sa očiglednim znacima gladi zaustavljaju kamione u potrazi za bilo čim što im može pomoći da prežive. Čak i kada bi ljudi mogli da se vrate kući, mnogi više nemaju domove u koje bi otišli - istakao je Grifits na sjednici Savjeta bezbjednosti UN. On je upozorio da rizik od gladi raste iz dana u dan, pošto zalihe hrane i vode ponestaju, dok je zdravstveni sistem „u stanju kolapsa“, prenosi CNN. - Žene ne mogu bezbjedno da rađaju, a djeca ne mogu da se vakcinišu, dok je sve više slučajeva zaraznih bolesti i ljudi koji traže sklonište u bolničkim dvorištima, rekao je Grifits.

On je dodao da su napori njegovog tima da pošalje humani-

tarne konvoje na sjever „naišli na kašnjenja, zabrane i nametanje nemogućih uslova“, dok „nedostatak poštovanja sistema obavještavanja dovodi u opasnost svaki korak humanitarnih radnika“. Griftis je takođe naglasio da je pristup njegove agencije Kan Junisu ograničen, a Kancelarija UN za humanitarna pitanja i koordinaciju hitne pomoći optužila je Izrael da uskraćuje dostavu kritičnih zaliha u palestinsku enklavu.

- Naređenja za evakuaciju su neumoljiva. Kako se kopnene operacije kreću ka jugu, vazdušna bombardovanja su se intenzivirala u oblastima gdje je civilima rečeno da se presele radi njihove bezbjednosti. U Gazi nema sigurnog mjesta. Dostojanstven ljudski život je skoro nemoguć - rekao je Grifits, povodom izraelske politike podsticanja palestinskog stanovništva da napusti domove prije proširenja vojnih operacija u različitim regijama Gaze.

Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze saopštilo je da je u cijelom Pojasu Gaze u funkciji ostalo samo šest ambulantnih vozila.

Ljudi nemaju više domove: Užasna situacija u Gazi

Američka vojska izvela novi napad na položaje Huta u Jemenu

Huti: Nastavićemo da ciljamo brodove povezane s Izraelom SANA - Američka vojska izvela je juče ujutru novi napad na položaje Huta u Jemenu, dan nakon što su SAD i Britanija pokrenule vazdušne napade na ciljeve Huta u toj državi, prenosi AP. Nasredin Amer, zamjenik sekretara za informisanje Huta, rekao je za Al džaziru da američki udari koji su tokom noći između petka i subote pogodili jednu od radarskih lokacija grupe u Jemenu nijesu prouzrokovali nikakvu štetu niti žrtve.

- Nije bilo povrijeđenih, materijalnih niti ljudskih gubitaka rekao je Amer, dodajući da će se Huti vratiti sa „snažnim i učinkovitim odgovorom“.

Portparol Huta Mohammed Abdulsalam rekao je novinskoj agenciji Rojters da ih američki napad neće spriječiti u napadima na brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru.

12 Kultura

Neđelja, 14. januar 2024.

ČITALI SMO: Zbirka poezije „Živa voda“ crnogorske pjesnikinje Rebeke Čilović, koju je objavilo „Raštan izdavaštvo“

Poetsko sučeljavanje sa patrijarhatom PODGORICA – Knjige koje počinju rađanjem obično nagovještavaju da slijedi nakićeni životopis, autobiografska naklapanja s kojima nikad nijesmo načisto za koga su napisana – isključivo za autorovu samosanaciju ili na zadovoljstvo publike.

U zbirci „Živa voda“, četvrtoj knjizi pjesnikinje iz Berana Rebeke Čilović, rađanje je samo nevoljnost jedne majke koja je u životu mnogo toga htjela za svoju kćer, ali nikako da bude pjesnikinja. Sudeći po aktivističkom pristupu u obradi teme koja je dominantna, a to je poetsko sučeljavanje lirskog subjekta (ili više njih) sa dominacijom patrijarhata, možda joj nije baš pravo bilo ni što je rodila ženu. I pjesnikinja i žena su u muškim zajednicama jednako osuđene na teži život.

Zbirka se nastavlja istorijom rađanja u kojoj tri generacije žena, ne nadmećući se među sobom, ali nadmećući se s uslovima života, trijumfuju na svoj način – prva je pristala na trpljenje, iz druge se nazire put, a u trećoj buja suprotstavljanje. Čilović ne samo da progovara svojim, već i glasom svih obespravljenih suprugi, majki, djevojaka koje sve to jednom mogu postati. Upozorava kroz sebe i one koje je na svom aktivističkom putu srela, identifikuje se i brani.

Kroz ovu poeziju provukle su se one koje ni na svojoj čitulji ne dominiraju, žene koje pokri-

Kroz ovu poeziju provukle su se one koje ni na svojoj čitulji ne dominiraju, žene koje pokrivaju lica, koje skrivaju emocije, spuštaju suknje preko koljena, žene koje se plaše. Sve ih je na jednom mjestu okupila neustrašiva lirska sjena Rebeke Čilović

Naslovnica knjige „Živa voda“

vaju lica, koje skrivaju emocije, spuštaju suknje preko koljena, žene koje se plaše. Sve ih je na jednom mjestu okupila neu-

strašiva lirska sjena Rebeke Čilović, postojana i spremna da ih demistifikuje iznutra i skrene pažnju na problem koji je odav-

no aktivan, ali i teško pobjediv.

Pjesnikinja kao da nas vuče za rukav i osvješćuje biranim upečatljivostima, računajući da naš ustaljeni „nebrigizam“ može da iskoči iz sopstvene plodove vode.

U zbirci poezije „Živa voda“ posebno su upečatljive pjesme o majčinstvu. Odavno niko nije uspio u manje stihova da sažme više borbe za zdravi start.

Kad kaže „rastu li zubi ili osvetnici“, to je cijela jedna asocijativna mreža koja će ženama koje su prošle kroz isto vratiti ono što ih ubjeđuju da se zaboravlja - porođajne muke, grčeve, nesanicu, nesnalaženje. Ali sama činjenica da zubi rastu, zajedno s potomstvom, već je pobjeda sama po sebi.

Svaka nesavršenost u tehničko-stilskom, poneko opšte mjesto, rogobatna riječ ili predugo objašnjenje djeluju kao da su u zbirci dio koncepta, dugo planirane taktike da se u poetskom zanosu ne udalji od dvojake uloge onoga što piše.

Naša je nesreća, ali i srećna okolnost za ovu knjigu, što pjesme koje su u njoj nikad neće izgubiti na aktuelnosti u svijetu koji nije spreman da skloni muškarca sa „čela trpeze“, ili bar da mu pridruži ženu „na ravne časti“. D. ERJAVŠEK

Više stotina umjetnika osudilo njemačku politiku u ratu između Izraela i Palestine

Pozvali na štrajk i bojkot institucija PODGORICA - Više od 500 svjetskih umjetnika, filmaša, pisaca i kulturnih radnika najavilo je da će djelovati protiv njemačkog stava o izraelskom ratu u Gazi, pozivajući kreativce da se povuku iz saradnje s njemačkim državnim udruženjima.

Pokrenuta ove sedmice, kampanja, koju podržavaju francuska književnica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost Eni Erno i palestinski pjesnik i aktivista Mohammed El- Dio umjetnika koji su najglasnije pozivali na bojkot Kurd, navodi da je Njemačka usvojila „makartističku politiku rata, kažu potpisnici, imali su kao je El-Kurd za Al Džaziru. koja potiskuje slobodu izraža- jeziv učinak na cijelu naciju, Dodao je da ne može biti uobivanja, posebno izražavanja so- posebno u umjetnosti. čajenog posla tokom genocilidarnosti s Palestinom“. Ostali - U vrijeme kada vojska koju po- da i saradnje s onima koji poriuključeni umjetnici su američ- država Njemačka neviđenom ču, opravdavaju ili učestvuju u ka glumica Indi Mur, dobit- brzinom vrši pokolj Palestina- izraelskoj genocidnoj kampanik britanske nagrade Turner ca i u vrijeme rastućeg totalita- nji koja se trenutno vodi nad paTai Šani i libanski pjevač al- rizma u njemačkim institucija- lestinskim narodom u opkoljeternativnog roka Hamed Sino ma, sada je važnije nego ikad da nom Pojasu Gaze. iz popularne raspuštene grupe dobri ljudi odlučno i javno od- - To je naša moralna odgovorMashrou’ Leila. bace antipalestinski rasizam i nost – kazao je on.

Postupci njemačkih vlasti to- bojkotuju organizacije koje ši- Nazvan „Strike Germany“ kom proteklih stotinjak dana re ili pokrivaju taj rasizam - re- (Štrajk Njemačka), protest je

odgovor na kontinuirani brutalni napad Izraela na Gazu u kojem je od 7. oktobra ubijeno više od 23.000 Palestinaca, od kojih je gotovo 10.000 djece. Cilj mu je da skrene pažnju na navodno gušenje njemačkog propalestinskog zagovaranja, o čemu se naširoko izvještavalo usred najnovije eskalacije izraelsko-palestinskog sukoba. Zabranjeni su simboli propalestinske podrške, vlasti u Berlinu su zabranile skupove, a u potezu koji je naširoko osuđen kao diskriminišući, njemački je predsjednik pozvao Arape da se distanciraju od Hamasa. Koalicija predvođena umjetnicima zahtijeva od njemačkih vlasti da zaštite umjetničku slobodu.

Odazove li se određeni broj umjetnika pozivu, biće pogođeni njemački kulturni događaji poput nadolazećeg Berlinskog filmskog festivala, kao i udruženja poput Goethe-instituta i muzeji poput Gropius R. K. Baua.

Poziv mladima iz Budve, Kotora i Herceg Novog za obuku „Organizacija događaja“

Uvod u planiranje kulturnih programa PODGORICA - Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ pozvalo je mlade koji se bave kulturom ili su zainteresovani za kulturu, a dolaze iz Budve, Kotora i Herceg Novog, da se prijave na sedmu besplatnu dvodnevnu obuku „Organizacija događaja“. Obuku organizuje NVO „Bauo“ tokom vikenda (20. i 21. januara, od 10 do 18 sati) u Omladinskom klubu Budva, u TQ Plaza (Ulica mediteranska, Budva).

Trener sa kojim će učesnici/ce raditi je prof. dr Edin Jašarović, menadžer u kulturi i medijima, producent brojnih domaćih i međunarodnih kulturnih projekata, autor mnogih naučnih i stručnih radova i publikacija, vanredni profesor i dekan Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju. Obuka, kao i projekat u cjelosti, namijenjen je prije svega mladima, kao i mladim profesionalcima u kulturi iz Budve, Kotora i Herceg Novog, te je definisano da donja starosna granica bude 15, a gornja 35 godina. Učesnici/e će imati priliku da steknu potvrdu o uspješno završenoj obuci, a učenici/e iz Kotora i Herceg Novog imaće obezbijeđen hotelski smještaj (subota, 20. januar) i obro-

ke u Budvi tokom oba dana. Svi polaznici/e obuke imaće obezbijeđene ručkove, posluženje i osvježenje tokom kafe pauza u TQ Plazi, kao i besplatne radne materijale. Svi/e zainteresovani se mogu prijaviti putem društvenih mreža Fejsbuk i Instagram ili direktno na imejl organizacije (drustvobauo@ gmail.com), slanjem osnovnih podataka o sebi (npr. CV, biografija, portfolio, neki relevantan internet link ili slično) do 18. januara u 18 sati. Maksimalan broj učesnika/ca po obuci je deset.

- Kvalitetna organizacija događaja iz domena kulture i zabave jedan je od centralnih zahtjeva današnjice za sve one koji djeluju u ovim poljima. Stoga će obuka opremiti polaznike/ ce ključnim informacijama i kompetencijama za planiranje i izvođenje kulturnih i zabavnih manifestacija. Mladi će se učiti o tome kako koncipirati inspirativne i zanimljive iventove, budžetirati ih, efikasno ih promovisati, te na koji način upravljati logistikom i evaluirati njihov uspjeh. Obuka je idealna prilika da se unaprijedi postojeće i stekne novo znanje za sve one koji žele da se bave ovim kreativnim, ali i zahtjevnim poslom - istakli su iz NVO A. Đ. „Bauo“.

Produženje roka za podnošenje prijava po javnom pozivu

Ideje o očuvanju baštine dostaviti do kraja januara PODGORICA - Ministarstvo kulture i medija produžilo je rok za dostavljanje ideja i prijedloga u cilju unapređenja stanja kulturnih dobara, kao i njihovu promociju i valorizaciju. Svi zainteresovani predlagači sada mogu da se prijave do 29. januara.

Iz Ministarstva su podsjetili da su 20. decembra prošle godine objavili javni poziv svim zainteresovanim stranama da dostave ideje i prijedloge. Na osnovu dostavljenih prijedloga, Ministar-

stvo će utvrditi listu prioriteta programa i projekata koja će biti osnova za donošenje Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2024. godinu.

- Imajući u vidu značaj ovog javnog poziva, te rezultata koji se očekuje od istog, a kako bismo u što većoj mjeri doprinijeli unapređenju i očuvanju stanja naših kulturnih dobara, obavještavamo sve zainteresovane strane da se rok po javnom pozivu produžava zaključno sa 29. januarom – saopšteno je iz Ministarstva.

R. K.

Kultura

Neđelja, 14. januar 2024.

13

INTERVJU: Dr Selma Raljević, profesorka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru

PODGORICA - Zbirku naučnih tekstova „Književnost bez granica“ teoretičarke književnosti i profesorice mostarskog univerziteta „Džemal Bijedić“ Selme Raljević objavio je nedavno sarajevski „Buybook“, kao dvostruko, zagrebačko i sarajevsko izdanje, u redakciji urednice i teoretičarke književnosti Lamije Milišić.

Riječ je o studiji o savremenoj književnosti, transnacionalnoj književnoj Americi i transnacionalnoj književnoj Bosni i Hercegovini u kojoj se autorica pionirski bavi teorijom i analizom transnacionalne bosanskohercegovačke književnosti i originalno doprinosi i teorizaciji transnacionalne američke književnosti.

Dr Selma Raljević je dvostruka vanredna profesorica iz Teorije i istorije književnosti i Komparativne književnosti na Odsijeku za engleski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Doktorirala je na Univerzitetu u Sarajevu, studijski ili kao gostujuća profesorica boravila je u SAD, Velikoj Britaniji, Španiji, Njemačkoj i dr. Osim studije „Književnost bez granica“, Raljević je objavila dvije naučne monografije „Faulkner i Selimović su bili ovdje: modernizam, otuđenje i dezintegracija“ (2016) i „Trans/ bosanskohercegovački književni izrazi“ (2020).

Nedavno je u podgoričkom KIC-u predstavljena knjiga „Književnost bez granica“, a u okviru naučnog skupa „Pokret/ pokreti u književnosti“, u organizaciji Crnogorske asocijacije za američke studije „Dr Biljana Milatović“ i Američkog ugla u Podgorici.

POBJEDA: Prvo poglavlje knjige naslovili ste: Na početku slobodnog i(li) „opasnog čitanja“ književnosti bez granica. Šta je to posebno provokativno u Vašoj studiji što bi moglo prouzročiti njeno „opasno čitanje“, s obzirom na to da se knjiga bavi temama o transnacionalnoj književnoj BiH i Americi?

RALJEVIĆ: „Književnost bez granica“ je umnogome revolucionarna, pionirska, parezijska ili, drugim riječima, slobodna, neinhibirana i otvorena naučna knjiga o istinama književnog i izvanknjiževnog svijeta u njihovoj povezanosti, isprepletenosti, dijalogu, sinergiji i utjecajima jednih na druge, s književno-naučnim usmjerenjem na Sjedinjene Američke Države i Bosnu i Hercegovinu u savremenosti. Ona je, tako-

Transnacionalizam je fenomen koji je nastao kao reakcija na nacionalizam i stoji nasuprot jednoumlju nacionalizma.

Ljudima je prijeko potrebna antiratna književnost – kazala je Raljević

đer, politična. Između ostaloga, poziva na propitivanje, emancipaciju, transformaciju i promjene okoštalih kanona u nauci o književnosti, svjesno sve to i sama čini, a interveniše i u izvanknjiževnost. I da, u svemu tome je moja knjiga i provokativna i opasna.

POBJEDA: U recenziji knjige dr Dubravka Đurić kaže da ste ovom studijom zapravo uspostavili transnacionalnu paradigmu u proučavanju bosanskohercegovačke književnosti. Šta je u osnovi ove „paradigme“ i šta smatrate posebno važnim za njeno razvijanje i uspostavljanje?

RALJEVIĆ: Transnacionalna „paradigma“ se, u posudbenici riječi Stevena Vertoveca, odnosi na mnogostruke veze i interakcije koje povezuju ljude i institucije preko granica koje predstavlja nacija-/država. Najjednostavnije rečeno, sve ono što se nalazi „pod krovom“ nacionalnog nalazi se i „pod krovom“ transnacionalnog, samo što transnacionalno obuhvata i ono što se nalazi izvan, iznad i preko toga „krova“. Transnacionalno u sebi sadrži nacionalno, što samom tom riječju i (po)

UNMO.BA

Književnost liječi od društvenih lomova Naslovnica knjige „Književnost bez granica“

OSJEĆAM STRAH OD „DEPRESIJA NOVOG MILENIJUMA“: Dr Selma Raljević

kazuje, a svojom samom riječju, preciznije sadržinskim prefiksom „trans“, (po)kazuje i da se istovremeno odnosi na sve ono što je „s one strane“ nacionalnog, „preko“ nacionalnog, što prevazilazi i nadilazi nacionalno. Mnogi ljudi ne znaju što termin „transnacionalno“ uopšte znači, pa često zaziru od te riječi, ustručavaju je se, ne sviđa im se, imaju prema njoj otpor, doživljavaju je kao neku psovku, pa i kao nešto opasno.

To sam uočila i u toku svog naučnoistraživačkog rada. Stoga su posebno važni znanje i razumijevanje nasuprot neznanja i nerazumijevanja, kao i u svemu drugome.

POBJEDA: Bavite se studiozno ovim pojmom transna-

cionalno. Možete li objasniti šta je u osnovi ovog pojma, posebno kako transnacionalno funkcioniše u odnosu na nacionalizam i pitanja identiteta?

RALJEVIĆ: Da bih dala još bolji uvid u sve ono što podrazumijeva riječ i pojam „transnacionalno“, prenosim Vam i nekolike rečenice iz „Književnosti bez granica“: „Transnacionalizam je fenomen i svjetonazor koji je, historijski sagledano, nastao i razvio se i(li) kao reakcija na nacionalizam i(li) neovisno od njega i samostalno, ali u svakom slučaju stoji nasuprot jednoumlju fenomena nacionalizma i njegovom zatvorenom svjetonazoru. Weltanschauung transnacionalnog obuhva-

Crna Gora i BiH su povezane i bliske POBJEDA: Kakvi su Vam utisci sa crnogorske promocije „Književnosti bez granica“? S obzirom na to da Crna Gora teži multikulturalizmu, kako Vama izgleda crnogorska književna i kulturna scena kroz fokus ove Vaše sintagme „književnost bez granica“?

RALJEVIĆ: Podgorička, odnosno crnogorska promocija „Književnosti bez granica“ bila je ujedno i prva uopšte i zbilja multikulturalna promocija. Bolju i ljepšu promociju nijesam mogla poželjeti. O crnogorskoj književnoj i kulturnoj sceni nemam toliko temeljito i opsežno znanje da bih mogla

iscrpno odgovoriti na Vaše pitanje, ali na osnovu znanja koje imam i vlastitih zapažanja mogu reći da mi i ona izgleda bezgraničnom, da je istovremeno i nacionalna i transnacionalna u mnogim domenama.

Bez pretjerivanja, u Crnoj Gori se uvijek posebno dobro i istinski dobrodošlo osjećam.

Ništa i nikoga ne veličam i ne uveličavam; naravno da svugdje neizostavno ima i dobrih i loših ljudi, ali ja sam u svom dosadašnjem iskustvu imala sreću da u Crnoj Gori upoznajem samo one dobre i da s njima sarađujem. Ja sam rođena i živjela u Bosni i Hercegovini kao dijelu bivše Jugoslavije, čiji je dio bila i

Crna Gora. Sada su i Bosna i Hercegovina i Crna Gora samostalne i nezavisne države. Osim što su geografski susjedne i što su na mnoge načine i danas stvarnosno povezane i bliske, one imaju i zajedničku historiju, kulturu, tradiciju i jezik – bez obzira na to kako se danas taj, riječima Marka Vešovića, četverojedan jezik naziva. U Crnu Goru uvijek rado dolazim i teško iz nje odlazim. Posebno zbog ljudi Crne Gore, dobrih Crnogorki i Crnogoraca moga životnog iskustva, kao i našeg sagovorništva, iznimno sam sretna i zahvalna što je prva promocija moje knjige „Književnost bez granica“ održana baš u Crnoj Gori.

ta i podrazumijeva razne vidove veza i interakcija preko granica i ograničenja koje predstavlja nacija-/država između lokalnog, regionalnog, državnog i globalnog.

To uključuje migracije, kako prisilne, tako i dobrovoljne, a onda i prostore individualnih identiteta i individualnih bivanja, sve to ponovo u raznim i različitim vidovima veza i interakcija između nacionalnog, kulturalnog, etničkog, religioznog/vjerskog, rasnog, nerijetko i klasnog, i rodnog, i seksualnog, a u smislu poveznice tih odrednica i građanskih prava, kao i ljudskih prava u određenom užem i u širem domenu, te u svemu navedenom pojedinačno i sveobuhvatno u pogledu slobodnog ostvarenja čovjeka i društva“.

POBJEDA: Studija „Književnost bez granica“ pisana je vrlo dinamično sa puno poetsko-proznih citata i primjera iz recentne književnosti. Šta biste naveli kao najzanimljivije u tim paralelama transnacionalne književne BiH i aktuelne književne scene koju ste na neki način mapirali pišući knjigu?

RALJEVIĆ: „Književnost bez granica“ sam namjerno koncipirala na taj način da djelimično i hibridno ima i antologijsku dimenziju transnacionalne (i) recentne književne Bosne i Hercegovine. Poput Semezdina Mehmedinovića, recimo, koji u svom svjetski jedinstvenom i izvrsnom romanu „Me’med, crvena bandana i pahuljica“ autoreferencijalno i beletristički veli da „piše hibridne tekstove, izbjegava čiste forme, jer zazire od političkog koncepta čistih identiteta“, ova moja knjiga na svoj vlastiti način ostvaruje taj i takav građanski, ali i pažljivo konstruirani književnonaučni neposluh. Napisala sam tu knjigu jer sam željela takvu pročitati, ali takva prije nije postojala.

POBJEDA: Šta je nephodno danas uraditi u književnosti i uopšte u kulturološkom smislu da bi se pojavili neki po-

čeci transnacionalnog preokreta, recimo u BiH ili u ovoj našoj regiji Balkana?

RALJEVIĆ: Transnacionalni preokret ili obrt se u Bosni i Hercegovini i uopšte u našoj regiji Balkana već dešava riječju i djelovanjem književnosti. Međutim, on se nalazi tek u relativnom zametku u bosanskohercegovačkim studijama u BiH i u bosanskohercegovačkim studijama u svijetu, a uočavam da u tome oznaku „bosanskohercegovačke“ možete zamijeniti bilo kojom nacionalno-državnom oznakom koja se tiče zemalja koje su bile u sastavu bivše Jugoslavije, da je stanje manje-više isto.

Dakle, potrebno je sve to naučno, institucionalno i šire društveno propratiti, istražiti, zabilježiti, povezati, izučavati i podučavati, te sve to kontinuirano i nastaviti razvojem i unapređenjem. Između ostaloga, potrebne su naučne studije, rad na njima i njihovo objavljivanje, naučni i stručni radovi, zbornici, časopisi, antologije, konferencije, naučni i javni skupovi, simpoziji, naučno-istraživački projekti, stručni/naučni/akademski klasteri, akademski kurikulumi… Potrebna je institucionalna podrška koje uvijek nedostaje ili je čak nema nikako.

POBJEDA: Na kraju, moram da Vas pitam, da li i Vi strahujete od „depresija novog milenijuma“ kao što kaže Faruk Šehić, čijim se književnim djelom bavite i u knjizi „Književnost bez granica“. Da li književnost zaista može da liječi od depresija i od ostalih individualnih i društvenih katastrofa?

RALJEVIĆ: Naravno da osjećam strah od „depresija novog milenijuma“. Osjeća ga, vjerujem, svako kome sposobnost da misli i promišlja, ali i sposobnost da osjeća, nijesu atrofirale. Strahujem od mnogo čega, posebno jer sam u godinama svog djetinjstva i formativnog razvoja preživjela rat u Bosni i Hercegovini, ali ne robujem strahovima. Međutim, sve „preživiteljice“ i svi „preživitelji“ rata, da upotrijebim neologizam upravo Faruka Šehića iz njegovog romana „Cimetna pisma, dijamantna stvorenja (saga o preživiteljima)“, koji tek treba biti objavljen, imaju na neki način i u nekom obliku cjeloživotne simptome, manifestacije, posljedice i ožiljke posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).

Time se, između ostaloga, bavi svima nama i ljudima svih vremena prijeko potrebna antiratna književnost. Da, smatram da književnost na ličnoj osnovi liječi od depresija i svih mogućih individualnih i društvenih lomova. Ona je neizostavni i neraskidivi dio ljudskog društva, a u kolektivitet uvijek i intervenira, osvješćuje ga, utječe na pomake i promjene u njemu, baš kao što svijet izvanknjiževnosti utječe na pomake i promjene u svijetu književnosti. Meni je lično književnost općenito i lijek, i sklonište, i utočište, i još mnogo, mnogo toga.

Ljubeta LABOVIĆ

14 Crnom Gorom

Neđelja, 14. januar 2024.

Cetinje obilježilo osam decenija od smrti narodnog heroja Gojka Kruške i albanskog partizana Muse Buta Hodžića

Đurašković: Ostali su simbol borbe, nepokolebljivosti i bunta CETINJE – Delegacije Prijestonice Cetinje, Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Cetinja, SUBNORA, Udruženja veterana NOBA iz Skadra i Izviđačkog odreda „Gojko Kruška“, položile su vijence na Balšića pazaru, na mjestu na kojem su 13. januara 1944. godine vješanjem pogubljeni narodni heroj Gojko Kruška i albanski partizan Musa Buta Hodžić.

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković je tom prilikom podsjetio da je Gojko Kruška proglašen za narodnog heroja 1951. godine i tako postao svijetli primjer crnogorske borbe za slobodu i primjer svim mladim ljudima kako se bori za svoje ideale i voli svoja zemlja.

Polaganje vijenca na Balšića pazaru

- Zbog borbe za svoje ideale i slobodu Gojko Kruška i albanski partizan Musa Buta

Hodžić obješeni su na Balšića pazaru. Iako nijesu dočekali ono za šta su se borili, oslo-

bođenje i pobjedu, Kruška i Hodžić su ostali simbol borbe, nepokolebljivosti i bunta.

Kolašinski paradoksi: Kada kao direktor pokreneš izdavačke projekte, a ostaneš bez prava da štampaš svoje rukopise

A šta ćemo sa Branovih dvije hiljade strana...

KOLAŠIN - Direktor JU Centar za kulturu Branislav Jeknić sa Savjetom ustanove i ostalim zaposlenima za ovu godinu je najavio do sada najambicioznije izdavačke projekte. Međutim, on kao direktor ustanove nije imao pravo da u izdavačke projekte uvrsti štampanje tri knjige - „Kolašin u doba Knjaževine i Kraljevine Crne Gore 1878–1918“. Po pravilima, te knjige ne mogu biti štampane sredstvima ustanove na čijem je čelu.

Radi se o tri knjige na temu „Kolašin u doba Knjaževine i Kraljevine Crne Gore 1878–1918“. Prvi put je obrađen period kada su nastali varoš i grad, sa istorijskim činjenicama i zanimljivostima, sa ljudima čije su poruke i učinci i danas i te kako korisni

Radi se o projektu kojem je Branislav Jeknić posvetio višegodišnji istraživački publicistički rad i obrađuje dio istorije Kolašina koji do sada nije bio prezentovan na taj način.

Objekat Doma kulture Pola vijeka grada u doba Knjaževine i Kraljevine Crne Gore obrađeno je tako da daje pot- periodu istorije Kolašina i njepunu sliku života uz pominja- govih stanovnika, pa ću prenje brojnih činjenica i zanimlji- pustiti lokalnoj upravi da savosti koje i danas imaju snagu ma odluči i procijeni da li će se da budu društvene pouke. Ta- obezbijediti sredstva za štamkođe su u prvom planu i broj- panje mojih knjiga o Kolašini autentični i znameniti Ko- nu u periodu od 1878. do 1918. lašinci toga vremena... godine - objašnjava Branislav -Zbog toga što moje knjige kao Jeknić. rukovodioca JU ne mogu biti On ističe da se prva knjiga odštampane sredstvima ustano- nosi na izgradnju Kolašina kao ve, nijesu dio ovogodišnjeg iz- varoši od 1878. do 1918. godine, davačkog plana iako je komple- druga objašnjava život u Kolatan obimni materijal spreman šinu u tom periodu, a treća se za štampanje. Radi se o bitnom bavi tadašnjim stanovnicima

grada. Radeći na knjizi isključivo je koristio dokumenta Državnog arhiva na Cetinju i arhivskih odjeljenja u Kolašinu i Nikšiću.

-Knjige su pripremljene nakon što je pregledano nekoliko stotina hiljada dokumenata.

Materijal u tri knjige je raspoređen na skoro dvije hiljade strana. Želio sam da istražim život običnih ljudim da objasnim kako je izgledala njihova svakodnevica. Kako su se obrazovali, kako su nastajale

njihove zanatske i ostale vještine, njihova zanimanja. Na koji način su uticali na očigledni društveni progres varoši koji se dešavao. Obrađuju se i međusobni odnosi važnih pojedinaca, kao i odnosi ca centralnim vlastima na Cetinju - ističe Branislav Jeknić.

Planom ovogodišnje izdavačke djelatnosti obuhvaćena je knjiga „Put u svijet“, u kojoj autorka Draginja Kujović piše o izgradnji kolskog puta Međuriječje – Cerovica – Liješnje.

Ista autorka, koja je istoričarka umjetnosti i višedecenijska kustoskinja Zavičajnog muzeja, pripremila je za štampu monografiju Manastira Dobrilovine. Štampaće se i dva reprint izdanja - „Od tvrdog do lisnatog sira“ i „Nematerijalno kulturno dobro“. Biće ukoričena i poezija Slobodana Šukovića zbirkom „Od jave do snoviđenja“. Planirano je i u toku prikupljanje građe i dokumenata za dvije knjige o radu KUD-a „Mijat Mašković“ od osnivanja do danas, a u planu je i knjiga o predsjednicima Kolašina od 1878. do 2024. godine.

Dr. Drašković

Današnje polaganje vijenca nije samo obaveza da odamo počast njihovoj ličnosti, već je i prilika da se sjetimo vrijednosti koje oni simbolizuju kazao je Đurašković.

Predsjednik UBNORA Cetinja Stevan Radunović kazao je da su dvojicu rodoljuba, Gojka i Musu, povezali ideja za koju su se borili, zajednički neprijatelj i zajednička smrt.

- Oni nažalost nijesu dočekali oslobođenje i pobjedu, ali i u smrti oni su pobjednici jer je pobijedila ideja u koju su vjerovali i za koju su se borili. Na grobovima njihovim i njihovih drugova izniklo je cvijeće za naredna pokoljenja, iznikla je sloboda i nezavisnost za njihove države. Stoga, ta naredna pokoljenja koja žive u miru i slobodi treba da budu svjesna da sloboda koju uživaju nije samo nikla već je proizvod

pregalaštva i hrabrosti mnogih znanih i neznanih junaka.

Oni su se hrabro borili i žrtvovali svoje živote za dobro budućih generacija. Dužni smo da čuvamo od zaborava njih i njihovo djelo, da ih se sjećamo i odajemo poštovanje. Da se na njihovim primjerima vaspitavaju buduće generacije i uče kako treba voljeti svoj narod i svoju državu - kazao je Radunović.

Vijence su položili i predstavnici SUBNORA, Izviđačkog odreda „Gojko Kruška“ sa Cetinja, kao i Udruženja veterana i potomaka NOBA albanskog naroda iz Skadra.

Prisutnima se obratio predsjednik te organizacije Zamir Lazani.

Među prisutnima je bila i unuka Muse Bute Hodžića, koja je na spomenik položila cvijet. Đ. Ć.

Pokreće se projekat na Maljeviku

Bar dobija jedan od najluksuznijih hotela, a Sutomore novi zamah razvoja Ovaj projekat biće početak novog investicionog ciklusa u Baru u kojem se već gradi nekoliko luksuznih rizorta u svim krajevima grada, koji će obezbijediti preko 1.000 novih radnih mjesta, a čija vrijednost premašuje 200 miliona eura - navedeno je u saopštenju Opštine BAR – Na višegodišnji spor koji je Opština Bar vodila sa investitorom ,,Sonuba Montenegro“ u slučaju Maljevik konačno je stavljena tačka. Opština je naplatila dug sa pripadajućom kamatom vrijedan blizu 20 miliona eura. Na ovaj način opštinski budžet, koji iznosi rekordnih 45 miliona, dobiće značajan zamah u dijelu kapitalnih investicija.

Iz Opštine je saopšteno da je ovim činom investitor potvrdio punu posvećenost i spremnost da započne realizaciju projekta na Maljeviku i pokazao puno povjerenje u lokalnu upravu u Baru da realizuje sve one projekte koji se tiču izgradnje komunalne infrastrukture, lokalnih puteva, vodovodne i kanalizacione mreže, elektro-energetske mreže, od čega će koristi imati ne samo Maljevik, već kompletno Sutomore i svi njegovi žitelji.

- Shodno zakonu, pomenuta sredstva će se koristiti isključivo namjenski za kapitalne projekte infrastrukutre na predmetnoj lokaciji, pa će kroz ovaj grinfild projekat Su-

tomore dobiti potpuno novi zamah razvoja i snažne turističke valorizacije, te razvoja svih kapaciteta koje ima. Ovaj projekat biće početak novog investicionog ciklusa u Baru u kojem se već gradi nekoliko luksuznih rizorta u svim krajevima grada, koji će obezbijediti preko 1.000 novih radnih mjesta, a čija vrijednost premašuje 200 miliona eura - navedeno je u saopštenju Opštine.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević poručio je da je izvjesno da će nakon ovakvog epiloga Bar dobiti jedan od najluksuznijih hotelskih brendova visoke kategorije na svojoj obali, a Sutomore novi zamah razvoja.

- Na taj način Bar će potvrditi epitet najperspektivnijeg grada na Crnogorskom primorju za razvoj turizma, ali i imidža Bara koji je mjesto života i mjesto u koje se dolazi i ostaje. Time ćemo potvrditi kvalitet dugoročne strateške vizije razvoja grada kao prestižne turističke desitnacije, na čemu lokalna uprava u kontinuitetu naporno radi - poručio je Raičević.

R.P.

Životne priče

Neđelja, 14. januar 2024.

15

Sve to i mnogo više što je i obavještajcima ostalo nedokučivo staje u ime Abdel Malik Ahmed Abdel Vahad Al Rahabi.

Bio je jedan od prvih zatočenika Gvantanama pod sumnjom za terorizam - od decembra 2001. do 22. juna 2016. godine... Potom, oko dvije godine – sa zvanično dobijenim političkim azilom – u Crnoj Gori.

Nikad bilo kakva optužba, zbog kojih je skoro deceniju i po bio jedan od zatvorenika Gvantanama, nije dokazana. Bio je jedan od najupornijih štrajkača glađu u zloglasnom kampu na Kubi, u toj mjeri da je zvanično bio stavljen na program prisilnog hranjenja u zatvoru...

Zatvorenik iz Gvantanama i slikar u Crnoj Gori abdalmalikart.com

PODGORICA - Bio je pod sumnjom da je jedan od tjelohranitelja Osame Bin Ladena, pa cijelih četrnaest godina i pet mjeseci, bez zvanične optužnice, u zloglasnom američkom zatvoru zaliva Gvantanamo na Kubi... A potom slikar u našoj zemlji, sa motivima Svetog Stefana, Škvera, Petrovca...!

twitter.com/abdalmalik37

Drama Abdel Malika, deceniju i po na robiji pod sumnjom da je Bin Ladenov tjelohranitelj, koji je potom dvije godine živio u našoj zemlji

Put do naše zemlje

Abdel Malik u Podgorici tokom 2020. godine

će, nakon nekog vremena, biti potpuno slobodan da bira da li da ostane ili da ode dalje...

U tadašnjem izvještaju naše vlade od 22. juna 2016. je istaknuto to i da Abdel Malik i njegova porodica ne mogu predstavljati bilo kakvu prijetnju za bezbjednost građana Crne Gore. Da je odluka o političkom azilu donijeta nakon duge i pažljive bezbjednosne analize da li azilant može pokazati kriminalno ponašanje, te da je Crna Gora dio tog procesa, prije svega motivisana principima humanosti i solidarnosti, što je i njena obaveza kao članice Savjeta za ljudska prava UN.

Susret sa kćerkom

O Abdel Malikovom dvogodišnjem boravku u Crnoj Gori saznajemo najbolje iz dva izvora. Prvi je sjajna novinar-

ka Njujork tajmsa Kerol Rozenberg, koja je godinama bila među najzaslužnijima da se istina o Gvantanamu predstavi svjetskoj javnosti.

Krajem decembra 2018. pisala je o Abel Maliku, u momentu kad je on već sa porodicom bio – u Sudanu. Istakla je veliki problem što je nova administracija američkog predsjednika Donalda Trampa okončala program praćenja bivših zatvorenika Gvantanama. Za nju je, ipak, Abdel Malik tada bio voljan da priča.

Crnu Goru je za Kerol Rozenberg ovaj Arapin iz Jemena opisivao kao ,,predivnu, gostoljubivu zemlju“. Istakao je da je Crna Gora obezbijedila da nakon deceniju i po ponovo bude sa suprugom, da prvi put vidi kćerku, koja je već bila tinejdžerka! I tada je Abdel gov.me

O Abdel Maliku pisali su najveći svjetski mediji. Londonski Independent u junu 2016. objavio je da je pravo da bude pušten iz Gvantanama dobio još u martu 2014, ali da šanse za povratak u njegov rodni Jemen nije bilo. Tada, kao i sad, u toj zemlji bjesnio je građanski rat. Ističe se da je u decembru 2001. uhapšen na pakistanskoj granici. Da je putovao iz Jemena u Avganistan. U zvaničnom izvještaju Pentagona pisalo je da je ,,gotovo sigurno“ član Al-Kaide. Pored onih optužbi da je Bin Ladenov tjelohranitelj, sumnjalo se da je umiješan i u organizaciju terorističkog napada u Njujorku, 11. septembra 2011. godine – pisao je američki NBC. Opet, Bušova administracija je godinama smatrala da zatočenici ,,rata protiv terorizma“ ne podliježu Ženevskoj konvenciji i da imaju pravo da budu upoznati sa tim za što su osumnjičeni...

Al Rahabi je dočekao slobodu u periodu kada je američki predsjednik Barak Obama obećao da će, prije kraja drugog mandata, zatvoriti kamp na Kubi.

Potom je američka vlada, u saradnji sa crnogorskom, obezbijedila za njega azil na ljeto 2016.

U zvaničnom izvještaju iz 2014. već se jasno navodi da Abdel Malik nije bilo kakva prijetnja za američku nacionalnu bezbjednost. Pentagon se na ljeto 2016. zvanično zahvalio Crnoj Gori – na ,,humanitarnom gestu i iskazanom spremnošću za podršku naporima da se kamp Gvantanamo zatvori“.

I zvanična objava Vlade Crne Gore iz tog perioda arhivirana je na internetu; ističe se da je ,,preuzeta odgovornost za Al Rahabijevu resocijalizaciju“, kao i za njegov povratak porodici. Da on neće koštati Crnu Goru praktično ni cent i da

Malik najviše i slikao, uglavnom motive sa našeg primorja, ali i neke jesenje... Naravno, i one koji se tiču boravka u Gvantanamu.

Važno je, u cijeloj priči, istaći – odakle uopšte ta priča o slikanju. Obamina administracija, svjesna kroz kakav je tretman dio zatočenika Gvantanama prošao – još tamo započela je program njihove psihološke rehabilitacije. I to je obuhvatalo i slikanje u kojem su se nekolicina njih zaista pronašli. A neke od slika sa crnogorskim motivima Arapin je završio u samom Gvantanamu, dok je čekao slobodu u našoj državi.

Abdel Malik je isticao da je u našoj zemlji dvije godine imao obezbijeđen smještaj i izdržavanje porodice. Nadao se da će moći da se izdržava od slikanja, promovisao je svoje radove na zvaničnom Tviter nalogu, kao i na sajtu www.abdalmalickart. com, koji je i sada aktivan.

Jezik kao barijera

Dio zvanične objave naše vlade o pružanju azila Arapinu iz Gvantanama iz juna 2016. godine

Potom je objašnjavao zbog čega je ipak napustio Crnu Goru.

Istakao je da je ključni problem bila jezička barijera. Onlajn prodaja slika nije išla, učenje našeg jezika bilo je preteško za njegovu kćerku. Supruzi je nedostajao razgovor sa ljudima na arapskom... A ključni problem, naravno – Abdel Malik, nakon kraja dvogodišnjeg izdržavanja, nije mogao da pronađe posao.

I izabrali su – Sudan. Crna Go-

Neki od radova koje prikazuju ljepote Crne Gore

ra mu je obezbijedila dokumenta, izbjeglički pasoš. Insistirao je da naši državni organi kontaktiraju s američkim i provjere da li je uopšte u redu da on putuje sa porodicom. Dobio je dozvolu, avionske karte – i taj momenat kad je sa najbližima prvi put ušao u avion bez policijske ili vojne pratnje je opisivao kao najveću sreću.

Naravno da je život u Sudanu za njega i porodicu bio težak.

Posla takođe nije bilo, ali je za američke medije isticao da mu je makar lakše da ostvari konekciju sa ljudima, da razgovara. Imao je i priliku da ponovo boravi u Crnoj Gori makar tokom 2020, o čemu svjedoči objavljena fotografija na njegovom sajtu.

Ironija sudbine je da se drama porodice Al Rahabi samo nastavlja. U Sudanu od ove godine bjesni građanski rat. Na svom Tviter nalogu (@abdalmalik37) posljednji put obratio se početkom maja. Tada je napisao da je u ,,Sudanu praktično zaglavljen zbog rata. Da ne može mrdnuti bilo gdje, ni u Jemen ni u Crnu Goru“. Da mu niko nije ponudio pomoć – i obratio se brojnim američkim aktivistima i novinarima

koji su pratili njegov slučaj...

Od tada na društvenim mrežama nije ostavio bilo kakvu informaciju; pitanje je da li je u haosu građanskog rata u Sudanu uopšte živ.

Namjera ovog teksta je da prije svega baci svjetlo na jednu životnu dramu modernog svijeta, koja se dijelom ticala i tiče naše države. Ne da se o nevinosti ili krivici Abdel Malika sudi ili presuđuje, o tome neki jasan zaključak nijesu mogli naći ni američki obavještajci i isljednici. Činjenica koja se pominjala u američkim medijima i u zvaničnim Gvantanamo izvještajima je, na primjer, da je brat njegove žene zaista povezan sa Al Kaidom u Jemenu.

Pa se Abdel Malik najvjerovatnije, prosto, početkom vijeka i u onim mjesecima koje je potpuno obilježio stravični teroristički napad u Njujorku, našao među pogrešnim ljudima u pogrešno vrijeme, tamo na granici Pakistana.

Bitnija od toga je ona drama koja se tiče jedne porodice. I dvije godine mira, koje su uz svu egzistencijalnu zebnju našli u Crnoj Gori. Da je tako, najbolje svjedoče Abdel Malikove S. STAMENIĆ slike...

Arena

Crnogorski rukometaši večeras protiv Islanda igraju drugi meč na EP

Neđelja, 14. januar 2024.

EHF

16 Rukomet

Budite ,,lavovi“ kad je najteže Crnogorski rukometaši na startu Evropskog prvenstva izgubili su od ekipe koja nije pokazala da je kvalitetnija i sada moraju da se ,,vade“ protiv prvog favorita grupe C – Islanda, šestoplasirane selekcije sa prethodnog kontinentalnog šampionata. ,,Lavovi“ su protiv Mađarske propustili ogromnu šansu da uzmu makar bod jer su imali napad za remi. Prethodio mu je tajm-aut tokom kojeg je selektor Vlado Šola pozvao akciju sa dva pivota, zaboravivši da je ostao samo sa jednim nakon isključenja Vuka Lazovića.

Potom se konsultovao sa Brankom Vujovićem, koji je preuzeo odgovornost, ali mu je udarac odbranio Krištof Palašič – Mađarska je slavila 26:24 i dovela ,,crvene“ u situaciju da večeras od 18 sati u ,,Olimpijskoj dvorani“ u Minhenu igraju meč ,,biti ili ne biti“, utakmicu koja će pokazati od čega su satkani.

Poraz ostavlja Šolinu ekipu bez šansi za jedno od dva mjesta koja vode u glavnu rundu, dok bi remi produžio nadu pred okršaj sa Srbijom u utorak, ali ne bi zavisili samo od sebe.

- Mislim da treba što prije da zaboravimo Mađarsku. To je

HALGRIMSON: Crnogorci su snažni, upoznali smo balkanski stil igre Golman Islanda Viktor Gisli Halgrimson očekuje da Crna Gora odigra slično kao Srbija u prvom meču.

- Svaka utakmica na Evropskom prvenstvu je vrlo teška. Čeka nas još jedan balkanski tim, vjerovatno istog stila igre. Crna Gora ima fizički snažne igrače,

odbrani, igrali su vrlo agresivno. Ono što me je najviše iznenadilo je koliko su bili brzi u povratku u odbranu.

Kontranapadi i brza igra su naše najjače oružje, ali su nam oni to oduzeli svojim trčanjem – rekao je Halgrimson za portal Balkan-handball.

moramo biti maksimalno spremni – istakao je golman Nanta.

Osvrnuo se i na greške svog tima na premijeri.

- Luda utakmica, Srbija je igrala vrlo dobro, a mi nijesmo bili na najvišem nivou. Ali to je zbog sjajne srpske igre, naročito u

Naša reprezentacija uoči meča sa Mađarskom

sport. Ovo je veliko takmičenje, igramo utakmicu svakog drugog dana. Šteta je ono što se desilo u posljednjem minutu, ali što je - tu je. Mislim da smo utakmicu izgubili mnogo ranije, nekim tehničkim greškama koje smo imali. Sada treba da se okrenemo Islandu – rekao je Luka Radović, desno krilo ,,lavova“.

UPECATI ,,RIBARE“

Mnogo problema bilo je u igri crnogorske reprezentacije na premijeri sa Mađarskom – u prvom poluvremenu odbrana je bila porozna, u drugom je promašeno nekoliko zicera i

Čime Crna Gora može da se suprotstavi?

- Mislim da smo pokazali da imamo veliku rotaciju igrača na koje može da se računa. To treba da pokažemo i protiv Islanda, koji je favorit za medalju.

Ima ozbiljne igrače, koji su u rangu sa najozibljnijim rukometašima na svijetu, kao što su Gisli Kristjanson i Omar Magnuson, koji su na najvećen nivou.

Ako njih zaustavimo i ako usporimo brzu tranziciju, onda možemo da očekujemo povoljan rezultat – istakao je Luka Radović. ,,Lavovima“ je protiv Islanda potrebna perfektna odbrana, kretnje koje će usporiti pro-

napravljeno mnogo pogrešnih i ishitrenih poteza. ,,Lutao“ je i Šola – počeo je sa Vasilijem Kaluđerovićem, pa ga ubrzo ,,zaboravio“, Arsenije Dragašević je imao odličnu rolu, pa nije mnogo igrao kad se ,,lomilo“, dok je Miloš Božović nezagrijan igrao samo u finišu.

Nije to sve što ide ,,na dušu“ hrvatskom stručnjaku, ali i ne samo njegovu – kranji utisak je da utakmica s Mađarima nije smjela da se izgubi, ali dobro je što i dalje sve može da se popravi.

Samo što će protiv Islanda izvjesno biti mnogo teže, naročito nakon što su ,,ribari“ kiksali na startu protiv Srbije (27:27).

tivnički napad. To je uslov svih uslova, dok u napadu grešaka mora da bude neuporedivo manje nego protiv Mađarske.

- Psihološka priprema može da bude presudna. Treba da uđemo jako od samog starta, da pokažemo da možemo i da uzmemo dva boda. Utakmica Srbije i Islanda je pokazala da nema favorita u grupi, da svi igraju rukomet. Grupa je najujednačenija na prvenstvu, nije sigurno ko će proći. Svako svakoga može da pobijedi – rekao je Nikšićanin.

SRBIJA NAM JE DALA RECEPT

Luka Radović počeo je meč na

klupi kao zamjena Mirku Radoviću, isto kao i Aleksandar Bakić na lijevom krilu, gdje je startovao Miloš Vujović.

Bakićev doprinos protiv Islanda mogao bi da bude važan i u odbrani jer je u tom segmentu igre korisniji od asa Gumerzbaha.

- Mađari su nam se ,,nudili“ i imali smo šansu za pobjedu za kojom ćemo dugo žaliti. Tehničke greške su nas skupo koštale, a odbrana na početku nije bila na zadovoljavajućem nivou. Nadam se da ćemo to ispraviti i pobijediti Island. Biće, svakako, teško, Island je favorit u grupi, ali protiv Srbije su pokazali da mogu da kiksaju – re-

Samo one koje se bore biće na terenu

PODGORICA – Bojana Popović kaže da se kroz rukometne stvari manje efektne i manje produktivne na rezultat, može zažmuriti jer neiskusan i mlad tim kakav je Budućnost Bemaks, prolazi kroz bolan, ali neophodan proces.

Sve zbog budućnosti Budućnosti i crnogorske reprezentacije.

Razumije i respekt koje mlađe pokazuju prema ekipama, odnosno pojedincima koje su do skoro gledale na TV-u. Uvijek će biti, istakla je, uz igračice koje pokazuju hrabrost i želju, koje nijesu bojažljive i koje će poslije prve greške uraditi sve da naprave novu situaciju i isprave se. Popović, koja sa ekipom danas od 16 sati dočekuje Debrecin – eventualnom pobjedom uhvatiće posljednji voz za osminu finala Lige šampiona, na pres konferenciji je bila jasna.

Danas GRUPA A Savehof-Bitighajm 29:33 Odenze-Đer 30:31 Danas 16.00 – Budućnost Bemaks-Debrecin 18.00 – Brest-Bukurešt GRUPA B FTC-Esbjerg Vajpers-Krim Danas 14.00 – Lubin-Ikast 16.00 – Rapid-MEC

28:33 29:23

- Drskost mora da postoji. Ne možemo da dozvolimo da neko u našoj kući pravi nešto što ne želimo. Borbenost ne smije da fali. Makar igrala sa četiri pivota, tri krila... I rekla sam djevojkama da me ne interesuje ko igra beka, ko je na krilu. Samo one koje se budu borile za klub biće na terenu. Taj žar mora da postoji, ko to ima igraće, ko nema – neće. Bez toga nema uspjeha, a ništa se više ne traži bez to. Treba da damo sve od sebe - poručila je Popović.

M. BABOVIĆ

Budućnost Bemaks samo pobjeda protiv Debrecina ostavlja u igri za plasman u osminu finala Lige šampiona, Bojana Popović jasna

209 golova postigle su ,,plave“ (u prosjeku 23,2) i nakon devet kola imaju najneefikasniji napad u LŠ

NAJVAŽNIJA UTAKMICA spremali. U principu, imamo tako jednostavno u samo ne- ji nam, definitivno, ne odgova-

Budućnost ima četiri boda manje od protivnika koji je u prvom dijelu sezone bio bolji za pet golova. Mađarski tim je šesti u grupi A i trenutno u džepu ima posljednju kartu za osminu finala. ,,Plave“ žele da se umiješaju, jer u suprotnom - sredinom februara završiće obaveze u elitnom takmičenju.

- U suštini je ovo najvažnija utakmica. Kao što je bila prva u Debrecinu, ali i sa Savehofom. Za ove utakmice smo se najviše

iskustvo iz Mađarske gdje nije bilo toliko loše. Znamo koji je dio dobro funkcionisao tako da ćemo se i time voditi.

Popović je i pred prvi meč 2024. u Rumuniji sa Bukureštom, gdje je naš klub doživio ubjedljiv poraz (44:26), istakla problem razdvojenosti igračica zbog Svjetskog prvenstva.

- Dugo smo bili razdvojeni, a i mnoge stvari su se dešavale u posljednje vrijeme. Konci moraju da se povežu, a nije baš to

koliko dana. Djevojke koje su igrale na SP mogu da igraju u oba pravca i to maksimalno, a kod nekih, koje su bukvalno dva mjeseca trenirale bez nas, osjetio se nedostatak utakmica.

To je uvijek problem, jer je trening jedno, a utakmica drugo.

Početni šok u Ligi šampiona u Bukureštu je nešto što na ,,plave“ neće ostaviti posljedice, tvrdi Popović.

- Bukurešt je jaka ekipa, a i mi smo ušli u njihov brzi ritam, ko-

ra. I jurili smo se sa njima, a u takvim okolnostima malo je potrebno da rezultat sa minus dva dođe na pet ili sa pet na 15 razlike. Imamo i takve trenutke, takav je i sklop igračica u ekipi, a još nemamo vođu koji će sve da poveže u bitnim momentima.

STOP ZA VAMOŠ

Selektorka ,,lavica“ ističe da djevojke moraju da prihvate veliki ulog i nose se s pritiskom.

- Sada je nešto važno, biće pri-

Neđelja, 14. januar 2024.

Arena

Rukomet/Vaterpolo

17

Crna Gora sa Rumunijom igra prvi meč u razigravanju od petog do osmog mjesta na EP

Raspored GRUPA A 18.00 – Švajcarska – Francuska 20.30 – S. Makedonija – Njemačka TABELA: Njemačka 2, Francuska 2, S. Makedonija 0, Švajcarska 0 bodova.

kao je Bakić.

Island je protiv Srbije u prvom poluvremenu imao super raspoloženog Viktora Halgrimsona i vodio tri razlike, ali je u nastavku u više navrata isto toliko zaostajao.

Na tri pogotka zaostatka bio je i u 58. minutu, a onda je čudesno stigao do remija, sa dva pogotka u posljednjih 26 sekundi.

- Srbija je odigrala odličnu utakmicu i to može da bude recept za Island. Pokazala je da protiv njih može da se igra, uz veću dozu agresivnosti u odbrani i u napadu da budemo maksimalno fokusirani. Nadam se da ćemo na kraju izaći kao pobjednici.

Oni su protiv Srbije pokazali da se nikada ne predaju. Prednjače kada je riječ o brzoj igri. Nadam se da ćemo se fokusirati na igru u odbrani i da ćemo igrati kako treba i zatvoriti najjače strane njihovog napada – zaključio je N. KOSTIĆ Bakić.

tisak na djevojke, ali i to je okej, da osjete da je nešto bitno i da probaju kao tim, sa dobrom energijom, da dođu do maksimuma. Ono što je rukometno greške, promašaji mogu da prihvatim, međutim, nedavanje maksimuma i borbenosti koje krase i crnogorsku reprezentaciju, to ne mogu. Jer se bez toga ne može.

Mađarski tim je poslije pobjede kod kuće nad ,,plavima“ bio bolji od Bresta i osvojio bod u Bukureštu. Posljednje dvije utakmice je izgubio.

- Dugo su igračice ove ekipe zajedno, stiču veliko iskustvo kroz domaću ligu, Kup takmičenje i Ligu šampiona. Igraju hrabro, odlučno i zato su napravile, da kažem pod znacima navoda, iznenađenja. Imamo i mi iskustvo igranja sa njima, a i neke su igrale na SP protiv djevojaka koje nastupaju za mađarsku reprezentaciju. Vamoš je glavna igračica, sve konce vuče i tu je ključ - da se ona zaustavi. Naravno, uz sve ostale, ali ona vuče glavne poteze. Nama je potreban mir na terenu. Nemamo još kvalitet da igramo na tom brzom nivou, koji nas dovodi do grešaka. Ne možemo ni da idemo u situacije koje su fizički za nas neizvodljive i izmišljamo nešto što nije reče-

no da se radi - jasna je Popović.

Nikakvih specijalnih priprema za Debrecin nije bilo.

- Najbitnija je individualna priprema. A inače, u toku sedmice djevojke rade maksimalno, čak na treninzima dolazi do konfliktnih situacija baš zbog te borbe. Samo to treba na utakmicu da prensesu. Između sebe možda iskazuju malo veću borbu i žar nego sa igračima koji su ispred njih na utakmici. Možda imaju malo veći respekt. Inače, do detalja, sve znamo o Debrecinu. Mada i sve ekipe igraju slično, s tim što neke imaju kvalitetnije igrače koji mogu spolja da šutiraju, pa se na osnovu toga spremamo da dublje izlazimo u defanzivi.

Ništa se specijalno ne dešava u rukometu. Debrecin će, kao što je i kod kuće, i danas igrati sa nama. Važno je da glavnim karikama ne dozvolio da rade ono što vole.

Insistiraće se na konstantnom pritisku na igračice Debrecina kroz faulove.

- Jednu vježbu ne radimo bez presinga i stalne težnje da se napravi faul, koji je izostao tokom čitave utakmice sa Bukureštom. Sada mora biti drugačije. Totalno kontra onome što radimo na terenu - jasna je Popović.

A. MARKOVIĆ

GRUPA B 18.00 – Rumunija – Španija 20.30 – Hrvatska – Austrija TABELA: Hrvatska 2, Austrija 2, Rumunija 0, Španija 0 bodova.

GRUPA C 18.00 – Crna Gora – Island 20.30 – Srbija – Mađarska TABELA: Mađarska 2, Island 1, Srbija 1, Crna Gora 0 bodova.

PODGORICA - Često je za velike stvari potrebno ,,malo“ strpljenja, a u slučaju našeg vaterpolo tima je bilo potrebno samo 16 minuta četvrtfinalnog okršaja sa Italijom da se potvrdi nešto što se izvjesno vrijeme lijepi kao etiketa ,,ajkulama“: nemaju igru za svjetske visine, još uvijek kaskaju za velikanima, a utisak je da bi plasman na OI sa Svjetskog prvenstva u Dohi početkom februara bio premija ravna osvajanju neke medalje sa velikih takmičenja.

Možda je apsurd, ali igrači selektora Vladimira Gojkovića i pored izvjesnog manjka kvaliteta, ponavljanja istih grešaka, mogu do Pariza, lakše iz Dohe, ispostavilo se (nadamo se da će tako i biti), nego iz Zagreba gdje su prije dva dana zaustavljeni od ,,azura“ u četvrtfinalnom okršaju šampionata Evrope. Poslije fantastičnog otvaranja meča (4:3, realizacija igrača više 5-4), naš tim je zastao, dozvolio protivniku da se vrati serijom 8:1 i već u trećoj dionici slavi prolaz u polufinale. Šest šansi sa igračem više u ovom periodu nije realizovano, a uz to Italijani su se brzo presabrali, grubom igrom, sa mnogo plivanja, uz realizatorske moći iz kontranapada, došli do cilja. Četiri gola je naš tim primio iz kontri! U napadu, od druge četvrtine, uglavnom su akcije bile bezidejne, a nekoliko šuteva je završilo u dijelu stative i prečke.

Eplilog je poraz, koji ih je doveo do razigravanja za plasman od petog do osmog mjesta. Prvi protivnik je Rumunija večeras od 20.15 sati.

TEŠKO JE POSLIJE PORAZA

- Od ove dvije utakmice, naredna je od većeg značaja. Moramo pobijediti Rumune ukoliko želimo da budemo bolje pozicionirani u Dohi na SP i da nam je grupa lakša - kazao je Aleksa Ukropina.

Dobre batine u bazenu dobili su naši vaterpolisti. Ali, to ne boli, koliko brza kapitulacija u meču u kojem je pobjeda otvarala vrata i medalji i čak direktnom plasmanu na Igre.

- Teško se poslije onakvog poraza vratiti na pravi put, ali pobjeda nam dosta donosi i trebalo bi da budemo pravi. Ukoliko se desi kiks protiv Rumuna, put do Olimpijskih igara će biti još teži. Ali, objektivno smo bolji od njih. Zato ćemo pokušati da budemo drugi kvalifikant na SP i samim tim da imamo lakšu grupu gdje ćemo se lakše kvalifikovati u Pariz.

MOTIV POSTOJI

Rumuni su daleko od svjetskog vrha, a koliko –pokazao je poraz od Španije u četvrtfinalu od Španije 24:7! Realno su lako došli do pobjede u osmini finala nad Gruzijom (18:11).

- Motiv uvijek treba da posto-

MTV-PHOTO.COM

Ne pomišljaju na poraz

Sjaj protiv Hrvatske zamaskirao stare boljke Da li je pobjeda poslije peteraca nad Hrvatskom u posljednjem meču grupne faze EP zamaskirala stvarne mogućnosti i stare boljke ,,ajkula“?

Ili znatno bolje izdanje protiv Španije u odnosu na premijernu pobjedu (takođe poslije peterca) nad Francuskom?

Karakterno i muški odigrali su vaterpolisti dva posljednja meča grupne faze. Utisak je i iznad stvarnih mogućnosti, što se ispostavilo poslije bolnog prizemljenja u četvrtfinalu sa Italijanima.

Zato, ako je i bilo dileme – više je nema: Crna Gora je u vaterpolu malo jači prosjek, koji godinama gleda u leđa vodećim silama. Možda je upitan kvalitet, ali i to je na klimavim nogama jer većina reprezentativaca nastupaju u jakim ligama i evropskim kupovima. Nijesu igrači sporedne uloge u svojim timovima, a i kvalitetno treniraju. Šta se onda dešava na velikim takmičenjima gdje se uglavnom odlazi ili po vizu za naredno ili iz drugog plana po iznenađenje…

Možda je problem što ovakav tim godinama nema klasu igrača kakav je, na primjer, bio Aleksandar Ivović. Ili selektor iz igračkih dana, ili brća Janović, pa Boris Zloković, Predrag Jokić…

Takvi igrači, očigledno je, još se nijesu rodili u maloj bazi (često se i ovo pominje kao uzrok slabijih izdanja), a nema ih ni na vidiku. Znaju to i sami igrači, znaju to i stručni štab i selektor. Zbog toga su, konkretno na ovaj šampionat, otišli sa idejom da samo timskim duhom mogu do krajnjih granica.

Ali, granice su daleko, a za utjehu nije ni to što su ispunili cilj – plasman u četvrtfinale i vizu za Svjetsko prvenstvo u Dohi.

Provlačila se, ali više nije u prvom planu (a nema ni opravdanja) smjena generacije. Gojković je za Evropsko prvenstvo vratio u tim Draška Brguljana koji je bio u sastavu za dva meča!

Nakon kraće pauze ekipi se priključio i golman Dejan Lazović (mala minutaža).

Ova injekcija iskustva i klase nije donijela ništa. Nažalost.

Sad nešto o pobjedničkom mentalitetu. Ima li ga naš vaterpolo tim protiv velesila? Odgovor iz prve: nema.

Zbog toga je i bliža prosjeku koji selektor Gojković do sada manje, a ne više, nije uspio da probudi. Kao što su, na primjer, to uradili Mađari koji su na EP u Hrvatskoj stigli u podmlađeniom i izmijenjenom sastavu, što im nije bila kočnica da se plasiraju u polufinale.

Ruku na srce, ni sam sistem nije naštelovan. U manjim izuzecima, Crna Gora igra isti vaterpolo. Kroz ,,porođajne muke“ dolazi do golova, a ofanzivna taktika uglavnom prolazi kod osrednjih reprezentacija.

Za Italiju, Španiju i mnoge druge je potrebno nešto drugačije u bazenu. Ali, ni od originalnosti ništa specijalno nijesmo vidjeli.

Doha je nova stanica, a sa plasmanom ili bez plasmana u Pariz, promjene su potrebne. Nijesu uvijek nužne, ali mogu biti djelotvorne.

Jer, do sada ,,možda i ali“ nijesu bili baš najbolji saveznici našem vaterpolo timu, ali ni nadu ne treba gubiti.

Doha će, definitvno, dati odgovore, kao posljednja stanica, u pokušaju da se izdignu iz prosjeka.

Danas

koja nas u budućnosti očekuju.

Zato i treba ozbiljno da uđemo u meč i damo maksimum - istakao je Dušan Matković.

Crna Gora je u posljednjih pet mečeva sa Rumunijom lako slavila. Objektivno, ovakav duel našem timu bi mogao da donese novo samopouzdanje za posljednji i to sa boljim rivalom iz meča Grčka – Srbija.

Utisak je da ima još snage i žara kod naših igrača.

- Cijeli turnir je bio naporan, a mi radimo sve što je u našoj moći da se oporavimo što bolje. Nadam se da ćemo uspje-

ti, a ono što je sigurno – bićemo maksimalni i nadam se da će to biti dovoljno za pobjedu.

Za našeg reprezentativca cilj je ispunjen plasmanom na Svjetsko prvenstvo, ali nije u zabludi da će put do Pariza biti težak.

- Da se razumijemo, sa ovog prvenstva morali bi da igramo finale sa Grčkom ili Mađarskom ili da budemo prvi, što je izazov za sebe. Ali, ono što je primarno je da smo ostvarili plasman na SP u Dohi i tamo ćemo pokušati da izborimo olimpijsku vizu – kazao je A. MARKOVIĆ Matković.

POLUFINALE 16.30 - Španija-Italija 18.30 - Mađarska-Hrvatska ZA PLASMAN OD 5. DO 8. MJESTA 15.00 - Srbija-Grčka 20.15 - Crna Gora-Rumunija

ji, mlada smo ekipa i svaka utakmica je prilika u kojoj možemo da se nadigravamo, što je izuzetno važno za nas, ali ne samo zbog toga. Pobjeda nad Rumunijom nam u nekoj perspektivi može donijeti lakše šešire za buduća takmičenja, kao i direktan plasman na neka

Arena

18 Košarka

Neđelja, 14. januar 2024.

Današnjom utakmicom protiv Krke (17 h), košarkaši Budućnost Volija počinju seriju od tri meča na dva fronta van Podgorice

Nakon pobjeda protiv Zadra i Mornara u ABA ligi, te veoma važne protiv Burga u Evrokupu, tim Andreja Žakelja danas u Novom Mestu (17 sati) ima priliku da protiv Krke napravi lijepu uvertiru pred gostovanje Arisu, možda i ključno u borbi za plasman u nokaut fazu Evrokupa. Podgoričani će ispred sebe imati motivisanog domaćina, koga su u ,,Morači“ savladali 82:69, a koji se bori za opstanak, jer je trenutno pretposljednji na tabeli, sa tri pobjede i 12 poraza, odnosno dvije pobjede manje od FMP-a na 12. mjestu, koje donosi opstanak bez baraža.

Budućnost je, sa druge strane, trenutno na diobi četvrtog, sa 10 pobjeda i pet poraza, na poziciji koja donosi prednost domaćeg terena u četvrtfinalu plej-ofa, ali su Podgoričani u trci i za bolji plasman, jer isti broj poraza trenutno ima Cedevita Olimpija, a poraz manje Partizan, dok je Crvena zvezda, za sada, sigurna na prvom mjestu (skor 13-2).

21-7 je Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija.

DEFANZIVA ,,PUTUJE“

Mekinli Rajt protiv Krke na meču u ,,Morači“

OPRAVDATI ULOGU FAVORITA

U toj borbi za što bolju startnu poziciju, pobjeda u Novom Mestu je imperativ, a utakmicom protiv Krke crnogorski šampion, bez povrijeđenog Andrije Slavkovića, počinje seriju od tri gostovanja, jer nakon slovenačkog tima gostuje Arisu i na kraju Ciboni iz Zagreba, gdje bi stoprocentan učinak popravio pozi-

ciju ,,plavih“ na oba fronta…

- Čeka nas dug put, sedam dana ćemo biti van Podgorice sa tri utakmice u tom periodu, a svaki meč nam je bitan. Takav nam je raspored, po tom pitanju ne možemo ništa uraditi i nemamo ništa od ,,plakanja“.

Moramo da radimo na sebi, na našoj igri, na našoj svježini i da se pripremimo za meč sa Krkom, koja, sigurno, traži bodove kao i sve ekipe iz do-

SC Derbi večeras (21 h) u ,,Morači“ dočekuje Igokeu, u 16. kolu ABA lige

Za povratak na pobjednički kolosijek PODGORICA – Nijednom od početka sezone košarkaši SC Derbija nijesu zabilježili tri poraza u nizu.

Da bi sačuvali tu ,,tradiciju“, a nakon nevjerovatnog poraza kod kuće od Splita i poraza u gostima protiv Zadra, ekipa Dejana Jakare večeras u ,,Morači“ (21 čas) mora da savlada Igokeu. Drugačiji epilog bi mogao bi dodatno da ugrozi borbu ,,studenata“ za plej-of, koji je cilj osvajača ABA Superkupa.

Međutim, odlazak Kenana Kamenjaša u Budućnost je ostavio traga na ekipi, to je bilo evidentno u protekla dva meča, pa će SC Derbiju, sigurno, trebati još vremena da se navikne na igru bez najboljeg igrača u prvom dijelu sezone, i da se vrati na pobjednički kolosjek.

Gašper Okorn, trener Krke, ističe da ,,Budućnost pripada vrhu ABA lige što se tiče tima i budžeta“.

- Promijenili su trenera, pojačali se sa Ferelom, Kamenjašem i Tanaskovićem. Imaju 10-11 kvalitetnih igrača, po dva igrača na svakoj poziciji. Neko drugi može da se istakne u svakoj utakmici. U Podgorici nijesmo igrali loše.

Malo smo zaostajali na početku, ali smo se onda u posljednjoj četvrtini približili na šest poena zaostatka. Mi ćemo se pripremiti za njih. Međutim, u mečevima koje igrate protiv tako jakog protivnika morate da pazite da greške svedete na minimum, da parirate u skoku, ne pravite gluposti i upadate u neke duge crne periode, jer je onda veoma teško se vratiti. Igramo kod kuće i imamo svoje šanse.

Ako se ukaže šansa, moramo znati kako da je zgrabimo – rekao je Okorn.

3-2 vodi Igokea u pobjedama protiv SC Derbija u ABA ligi, pri čemu su do sada pobjeđivali samo domaćini Prva prilika je protiv tima iz Laktaša…

- Igokea je mlada i veoma talentovana ekipa sa nekoliko iskusnih pojedinaca. Izgubili su dosta igrača u prethodnom periodu i imali su probleme u posljednjim utakmicama, ali to ne znači da neće izaći maksimalno motivisani na teren. To je ekipa koja je u 10 mečeva imala devet pobjeda, ali nakon odlaska određenih igrača imaju četiri vezana poraza. Spremali smo

se za njih tokom cijele sedmice, radili na greškama iz prethodnih utakmica i vjerujemo u odbranu domaćeg terena, pobjedu protiv Igokee i vraćanje na pobjednički kolosjek – ističe Tomislav Ivišić, koji je nakon odlaska Kamenjaša dobio ulogu prvog centra u SC Derbiju.

Igokea je u sezonu ušla sa velikim ambicijama, u tom pravcu je napravljen i kvalitetan i iskusan roster, ali je klub nakon eliminacije iz FIBA Lige šampiona napravio zaokret, smanjio budžet, zbog čega je, u međuvremenu, ostao bez četvorice važnih igrača, Nikole Tanaskovića (stigao u Budućnost), Nemanje Gordića (Spartak Subotica), Zorana Nikolića (Vojvodina) i Stefana Mudija (Kina). Sve to je uticalo i na sla-

njeg dijela tabele, a svakom protivniku je izuzetno teško u ,,Leon Štukelj“ dvorani.

Sigurno će biti motivisani protiv nas, imamo nekoliko treninga na kojima možemo da se spremimo za Krku i očekujem našu pozitivnu reakciju. Da odigramo sa više samopouzdanja nego u prethodnim utakmicama i da protiv jednog dobrog tima opravdamo ulogu favorita – rekao

Interesantno, od tri pobjede, Krka je dvije ostvarila u gostima (FMP, Mega), a samo jednu kod kuće (Borac).

- Kad su naredna tri meča u pitanju, uvijek su me učili da defanziva ,,putuje“. Ukoliko ,,donesemo“ defanzivu na gostujuće mečeve, mislim da možemo slaviti u sva tri meča. Jedva čekamo putovanje i vjerujemo u dobre rezultate. Dvorana u kojoj Krka igra je teško mjesto za igranje. Oni u svojoj dvorani igraju izuzetno agresivno, bore se do kraja i sigurno da neće biti lak meč za igranje. Imaju nekoliko igrača koji igraju odličnu košarku ove sezone i moraćemo defanzivno da budemo na nivou da bi stigli do pobjede – ističe Mekinli Rajt, plejmejker ,,plavih“.

IGOKEA/MARIJA VURUNA

PODGORICA – Četvrti put u sezoni, košarkaši Budućnost Volija imaju priliku da ,,vežu“ četiri pobjede na dva fronta.

U prethodna tri slučaja, samo jednom su uspjeli da dođu do četiri uzastopna trijumfa, na startu sezone, a dva puta su zastali na četvrtom koraku.

KK BUDUĆNOST VOLI/FILIP FILIPOVIĆ

Sad treba snagu da pokažu i u gostima

OKORN: Ako se ukaže šansa, moramo da je zgrabimo

Tomislav Ivišić na meču sa Igokeom u Laktašima

bije rezultate, jer je Igokea bez pobjede u posljednja četiri kola, a prije toga je imala skor 9-2 i bila drugoplasirana iza Crvene zvezde, dok je sada na petom mjestu…

- Ekipa Igokee je u drugom dijelu sezone totalno promijeni-

la ekipu. Otišli su nosioci igre iz prvog dijela šampionata i više prilike imaju sada igrači koji nijesu imali toliku minutažu u prvom dijelu. Ekipa je, po meni, i sa ovim rosterom jako kvalitetna, fizički dobra a odlično pripremljena od strane struč-

vodi Budućnost u pobjedama protiv Krke u ABA ligi, ali je skor u Novom Mestu izjednačen (7-7)

VJERA U ODBRANU

Nakon pobjede protiv Burga (78:74), lidera grupe B Evrokupa, poraslo je i samopouzdanje u podgoričkom taboru, i to je ono što Budućnost treba da iskoristi u narednim mečevima.

- Mislim da smo, pogotovo odbrambeno, bili na visokom nivou i nadam se da možemo tako nastaviti u sljedećim utakmicama. Dobar pristup utakmicama je prva i posljednja stvar koju želim – zaključio je Žakelj.

Rajt je bio najefikasniji u trijumfu nad Burgom (16 poena).

- Protiv Burga smo ostvarili izuzetno važnu pobjedu, pobjedu koja je bila potrebna cijeloj ekipi. Toliko smo pričali o toj utakmici, na treninzima se pripremali i treneri su nas odlično pripremili za meč. Mentalno smo svi bili zajedno i ostvarili smo veliku pobjedu i osjećamo da je ovo momenat koji može biti prekretnica u sezoni – istakao je Rajt. S. JONČIĆ nog štaba za svaku utakmicu.

Radimo na tome da se što više drži fokus na utakmici i nadam se da ćemo to i uspjeti prenijeti na teren – kazao je trener Podgoričana Dejan Jakara.

Igokea je u prvom dijelu prvenstva savladala SC Derbi kod kuće sa 91:82.

- Ekipa SC Derbija je talentovana i kvalitetna ekipa, koja je pretrpjela promjene u rosteru, otišao im je Kamenjaš i to se osjetilo u igri. Imaju dva poraza iza sebe, ali su veoma kvalitetni i imaju puno napadačkih opcija. Mladi su i talentovani, potentni u odbrani i u napadu i sigurno da na njihovom terenu nije lako sa njima igrati. Mi smo imali ove neđelje vremena da treniramo i da se spremimo i pored svih ovih promjena koje smo mi pretrpjeli u rosteru, tako da ćemo pokušati da budemo u dobroj koncetraciji, ove neke stvari koje pripremamo da ih ispoštujemo, da budemo konkurentni u većem dijelu utakmice i ukoliko bude priilike za nešto više da to iskoristimo – rekao je Vladimir JovaS. J. nović, trener Igokee.

Neđelja, 14. januar 2024.

Arena

Košarka 19

Mornar Barsko zlato pobijedio Zadar u 16. kolu ABA lige i prekinuo seriju od 10 poraza

Barane konačno ogrijalo sunce Primorje peto na

Vrijedno iskustvo za Novljanke

turniru u Parizu PODGORICA – Mlađe pionirke ŽKK Primorja (igračice rođene 2011. i 2012. godine) osvojile su peto mjesto na međunarodnom turniru u Parizu.

Nakon pet odigranih utakmica mlade Novljanke su zauzele visoko peto mjesto u veoma jakoj konkurenciji od 12 ekipa, od kojih su mnoge od njih predstavljale reprezentacije svojih zemalja. Primorje je bilo predstavnik Crne Gore, dok su učestvovali još timovi iz Srbije, Mađarske, Poljske i Libana.

Iz tabora novske ekipe nijesu krili zadovoljstvo jer su mlađe pionirke, iako su se takmičile u dvije godine starijoj kategoriji u Parizu, dostojanstveno predstavljale svoj grad i državu.

Ekipu Primorja predstavljalo je deset talentovanih djevojčica: kapitenka Petra Sučević, Sara Prlainović, Anđela Jančić, Ena Bašlin, Simeona Spaić, Marija Kosić, Jovana Rikalo, Tamara Tomašević, Doroteja Šumar i Nađa Savković. Treneri ekipe su Siniša Samac i Klaudija Baćović.

R. P.

Golden Stejt silan u drugom poluvremenu, tripl-dabl Jokića u pobjedi Denvera

Vučevićev Čikago pao u nastavku Čikago je prekinuo niz od tri pobjede, Bulsi su kod kuće, u veoma efikasnoj utakmici, poraženi od Golden Stejta 140:131, iako su na poluvremenu vodili 13 poena razlike (75:62). ,,Ratnici“ su preokret napravili već u trećoj četvrtini, nakon koje su poveli 110:95, a onda su u posljednjem kvartalu rutinski priveli meč kraju za 18. pobjedu.

Za skoro 33 minuta igre, crnogorski reprezentativac Nikola Vučević je postigao 14 poena (šut iz igre 12-6), uz sedam skokova i dvije asistencije. Demar Derozan je brojao do 39 poena, a imao je i sedam skokova i pet asistencija, Zek Levin je zabilježio 25 poena, osam skokova i sedam asistencija, a Kobi Vajt 25 poena, sedam asistencija i četiri skoka.

Golden Stejt su do pobjede vodili Stef Kari koji je postigao 27 poena, devet asistencija i pet skokova i Klej Tompson sa 30 poena, uz po šest asistencija i skokova. Džonatan Kuminga je dodao 24 poena, Endrju Vigins 17, uz osam asistencija, dok je Dario Šarić upisao 12 poena, sedam skokova i šest asistencija.

Nikola Jokić je upisao tripl-dabl, sprski centar je sa 27 poena, 14 asistencija, 10 skokova i jednom blokadom bio najzaslužniji za domaću pobjedu Denvera protiv Nju Orleansa sa 125:113. Džamal Marej je kod Nagetsa dodao 20 poena i devet asistencija, Majkl Porter

20 poena i 10 skokova, a Eron Gordon 15 poena i pet skokova.

Od Jokića je na utakmici efikasniji bio samo Zajon Vilijamson, koji je za Pelikanse upisao 30 poena, šest skokova i pet asistencija. Istakli su se još Jonas Valančunas sa 17 poena i šest skokova, Leri Nens sa 13 poena, te Si-Džej Mekolum sa 12, uz pet skokova i sedam asistencija.

Minesota, lider Zapada, slavila je protiv Portlanda 116:93, a veoma dobru partiju imao je francuski košarkaš Rudi Gober, koji je upisao 24 poena i 17 skokova.

Karl-Entoni Tauns ga je ispratio sa 23 poena i osam skokova, a dvocifren je bio još Naz Rid sa 14 poena.

Odlično veče imao je i Goberov sunarodnik, Viktor Vembanjama sa 26 poena i 11 skokova predvodio San Antonio je do trijumfa nad Šarlotom (135:99).

Dag Mekdermot je dodao 14, Džeremi Sočan 13 poena i šest skokova, Devin Vasel 12 poena, Džedi Osman 11, a Keldon Džonson 10 poena. Kod Hornetsa najefikasniji je bio Lamelo Bol sa 28 poena, Teri Rozir je ubacio 16, a Majl Bridžis 14, uz devet skokova.

Rezultati: Atlanta – Indijana 108:126, Detroit – Hjuston 110:112, Filadelfija – Sakramento 112:93, Čikago – Golden Stejt 131:140, Memfis – LA Klipers 119:128, Majami – Orlando 99:96, Minesota – Portland 116:93, San Antonio – Šarlot 135:99, Juta – Toronto 145:113, Denver – Nju S. J. Orleans 125:113.

VAŽNA POBJEDA BARANA: Detalj sa meča u „Topolici“

Nakon dva i po mjeseca posta i 10 uzastopnih poraza, košarkaše Mornara Barsko zlato je, konačno, ogrijalo sunce – tim Mihaila Pavićevića je u „Topolici“, nakon velike borbe, zasluženo savladao Zadar 86:78 i upisao drugu pobjedu u sezoni, koja će, sigurno, puno značiti na psihološkom planu u borbi za opstanak.

Dobra igra u posljednjih nekoliko mečeva, posebno protiv Budućnosti, došla je na naplatu, a ceh je platio Zadar, koji je ove sezone, između ostalih, srušio i Partizan.

Mornar sada ima pobjedu manje od Krke, koju danas očekuje meč kod kuće protiv Budućnost Volija. Barani su kraja januara igraju još dva meča kod kuće, protiv SC Derbija i Cibone, između toga gostuju upravo Krki, pa bi nakon tih susreta mnogo toga moglo biti

Dvorana: ,,Topolica“ Gledalaca: 968.

Sudije: Javor, Petek i Vesković.

Veders Starovlah Dan-Martin Luis Luković Bursać Miković Voler Gavrilović Vranješ Marej Radetić

7 15 19 7 17 2 9 6 4 -

86

78

Dejvis Vujačić Žganec 67% (30-20) za 1 46% (13-6) Mazalin 53% (34-18) za 2 60% (30-18) Lakić 40% (25-10) za 3 27% (45-12) Jambrović 37 (9+28) Skokovi 37 (15+22) Drežnjak Blokade 7 2 Grbić Asistencije 15 17 Božić (25:21, 19:21, 18:14, 24:22)

4 11 18

Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi

jasnije u borbi za opstanak.

Mornar je bio izuzetno raspoložen u oba pravca u prvih 15 minuta meča, što mu je donijelo dvocifrenu i maksimalnu prednost sredinom druge četvrtine (37:26), ali je, prije svega, defanzivno popustio u posljednjih pet minuta poluvremena, što je Zadar iskoristio i prednost Barana na po-

8 9 23

8 5 18 1 19 1 13 10

lovini meča smanjio na samo jedan posjed (44:42).

Drugo poluvrijeme je otvoreno trojkama Dejvisa za Zadar i kapitena Mornara Nemanja Vranješa za Mornar, a onda je nakon minut i po igre van terena morao najbolji igrač lige Luka Božić, zbog povrede skočnog zgloba, nakon što je u napadu nezgodno doskočio

PAVIĆEVIĆ: Pobjeda za Đoka Trener Mornara Mihailo Pavićević je zahvalio „Zadru na pravoj i korektnoj sportskoj borbi“, i istakao da mu je drago da su i navijači Zadra konačno došli u Bar, koji Mornar „uvijek toplo dočekaju u Zadru“.

- O utakmici ne mogu previše govoriti. Zaista od sveg srca čestitam igračima na

izvanrednoj borbi i požrtvovanju, vidjela se želja kod svih igrača. Igrali smo pametnije nego u prethodnim mečevima, znali smo gdje treba da se branimo, gdje treba da napadamo.

Normalno, bilo je i grešaka, to je sastavni dio igre, ali ih je ovoga puta bilo mnogo manje nego na prethodnim utakmicama - rekao Mihailo

Pavićević, i dodao da je ova pobjeda, kao i svaka naredna posvećena njegovom bratu Đoku, predsjedniku kluba, koji je nedavno uhapšen zbog sumnje da je, zajedno sa još tri osobe, učinio krivično djelo - stvaranje kriminalne organizacije, falsifikovanje službene isprave i krijumčarenje putem pomaganja.

Vranješu na nogu. Na kratko se vratio na teren u 27. minutu, ali je nakon dva minuta ponovo izašao i nije se više vraćao u igru. Najmanje efikasna dionica je bila neizvjesna u prvoj polovini, igralo se koš za koš, a onda je uslijedila potpuno neefikasna druga polovina, u kojoj Zadrani za četiri minuta i 42 sekunde nijesu postigli ni poen, dok je Mornar koševima Uroša Lukovića i Markusa Vedersa stigao do šest poena prednosti (62:56) pred četvrtu četvrtinu.

Tavijen Dan-Martin je sa linije bacanja donio Mornaru „plus osam“ (67:59), nakom 90-ak sekundi igre u posljednjoj dionici. Zadar je držao priključak do sredine kvartala (72:68), a onda je uslijedila serija poteza domaćeg tima koji su odlučili meč. Prvo je Markus Luis srećno pogodio iz ugla na isteku vremena, potom je u kontri Luković zakucao nakon što je, maltene, sebi podbacio o tablu, a seriju od 7:0 je zaključio trojkom Dan-Martin za novih 11 razlike (79:68), na tri minuta i 21 sekundu prije kraja meča, što je ovoga puta bila nedostižna prednost za goste...

Dan-Martin je bio najefikasniji u domaćem timu sa 19 poena, uz po tri skoka i asistencije, Luković je upisao dabl-dabl sa 17 poena i 10 skokova, a imao je čak šest blokada. Milić Starovlah je meč završio sa sa 15 poena i sedam S. JONČIĆ skokova.

Arena

Klub iz Torina završio papirologiju i čeka supertalentovanog Crnogorca

Adžić od srijede Juventusov

Vasilije Adžić u srijedu će i zvanično postati novi fudbaler Juventusa – to je potvrdio najpoznatiji italijanski sportski novinar Fabricio Romano.

- Juventus je konačno zapečatio sve dokumente za Va-

silija Adžića. Posao obavljen – napisao je Romano.

Mladi reprezentativac Crne Gore u utorak će otputovati za Torino.

- Ljekarski pregled, a onda i potpisivanje ugovora u srijedu. Adžić će biti na stadionu i

Neđelja, 14. januar 2024.

Karate turnir Serije A

D. MALIDŽAN

20 Sportski miks

Kata tim boriće se za bronzu

Adžić na početku zimskih priprema Budućnosti

pratiti meč Juventus – Sasuolo – naveo je Romano.

Vezista ,,plavih“ vratiće se brzo u Podgoricu na pripreme i igraće za Budućnost do juna, kada će se pridružiti ekipi iz Torina.

Budućnost bi sa bonusima

mogla da zaradi i pet miliona eura – to je ubjedljivo najveći transfer u istoriji crnogorskog klupskog fudbala.

Juventus će najprije platiti dva miliona eura, plus tri puta po jedan ukoliko se ispune bonusi. Prva dva dodat-

Dečić sa nekoliko promjena u timu krenuo sa pripremama

PODGORICA – Crnogorski reprezentativac odlučio je da se vrati u srpski fudbal - Vukan Savićević prvo je pojačanje Vojvodine u zimskom prelaznom roku!

Vezista, koji je rođen 1994. godine u Beogradu, ponikao je u Crvenoj zvezdi, iz koje je ljeta 2015. prešao u Slovan iz Bratislave. Nakon nepune četiri sezone u Slovanu, prešao je u Vislu iz Krakova, a potom se 2020. preselio u Tursku gdje je nastupao za Samsunspor i svoj posljednji klub – Giresunspor.

Savićević u Vojvodinu stiže kao slobodan igrač, a potpisao je ugovor na dvije i po godine.

– Prva ponuda koja mi je stigla bila je od Vojvodine prije nešto manje od mjesec i nešto sam osjetio, da treba da se vratim u Srbiju i to u jedan klub kao što je Vojvodina. Voša je najstariji srpski klub, sa bogatom tradicijom i čast mi je što sam došao.

Iako mnogi u mom okruženju nijesu bili za moj povratak u srpski fudbal, pratio sam svoj osećaj i odlučio sam da se vratim. Srećan sam što sam došao i što sam potpisao za Vojvodinu, jer sam sa nekoliko strana čuo da klub sada gaji velike ambicije i to je takođe prelomilo da dođem. Nadam se da ćemo pobjeđivati tokom proljeća i da ćemo se na ljeto kroz kvalifikacije plasirati i u Evropu – rekao je Vukan Savićević. R.P.

stigao iz Mladosti, i mladi Lazar Maraš, dosadašnji omla-

nara Matija Božanović, Abdulsamed Abdulahi, koji je

dinac Budućnosti, kojeg je crnogorski šampion, čini se, lako prepustio glavnom konkurentu za titulu.

Dečić je potvrdio da je prvom timu priključeno nekoliko omladinaca, među kojima su i dva mlada igrača iz Sjedinjenih Američkih Država - Sebastijan Ivezaj i Frenki Lučaj.

Kada su u pitanju odlasci, Kristijan Vuljaj, Nemanja Đurović i Lazar Stanišić već su pojačali Mladost, a u redovima Tuzana više neće biti ni Milana Vušurovića.

Dečić će u Podgorici trenirati do 23. januara, a tri dana ranije odigraće i prijateljsku utakmicu sa trećeligašem Adrijom.

Glavnu fazu priprema za drugi dio sezone Tuzani će odraditi u Antaliji od 24. januara do 7. februara.

R.P.

Kvalifikacije za juniorsko Evropsko prvenstvo u odbojci

Crna Gora opet izgubila, Fudbaleri Arsenala pripremaju se za drugi dio prvenstva, stigli golmani Zogović i Pejović sam im veoma zahvalan. Tru- ali ide u diću se da što više pomognem ostvarivanju ciljeva – naglasio drugu rundu

Tivćani sa dosta promjena u nove izazove PODGORICA – Fudbaleri Arsenala počeli su ove sedmice pripreme za drugi dio sezone.

Na prvom okupljanju u 2024. godini bilo je jasno da u Tivtu slijedi velika rekonstrukcija jer je nekoliko prvotimaca napustilo Arsenal - Damir Kojašević, Stefan Mršulja, Dušan Puletić, Jasmin Muhović, Jovan Dašić i Đorđe Stešević, dok je Mirko Todorović odlučio da završi igračku karijeru i pojačaće stručni štab. Tokom naredna dva dana opremu Tivćana trebalo bi da zaduži mladi štoper Budućnosti Damjan Dakić, dok su već predstavljena dva pojačanja - golmani Bojan Zogović i Nikola Pejović.

Zogović (34), rođeni Beranac, ima veliko inostrano iskustvo.

Posljednji angažman imao je u ekipi Novog Pazara, a tokom karijere branio je za 15 klubova, među kojima su Banat, Rijeka, Radnički iz Niša, Rad i Vlaznija.

- Drago mi je da sam postao član Arsenala. Vjerujem da ću svojim iskustvom pomoći klubu i saigračima u ostvarivanju ciljeva ove sezone. Odradio sam trening sa ekipom i vidi se da ovaj tim ima potencijal i kvaltet. Zahvaljujućem se predsjedniku kluba Kandiću, ali i stručnom štabu na ukazanom povjerenju i vjerujem da ćemo svi zajedno napraviti dobre rezultate – kazao je Zogović.

Zogoviću će konkurencija biti

RADIO TIVAT

Savićević u Vojvodini

PODGORICA – Fudbaleri Dečića počeli su u četvrtak pripreme za drugi dio sezone. Prvotimci su se okupili na stadionu OFK Titograd na Starom aerodromu, koji je njihov privremeni dom, s obzirom na to da se stadion u Tuzima rekonstruiše.

Tuzani će imati tim koji će predstavljati spoj mladosti i iskustva, a osim mnogo iskusnih igrača, koji su i u prvom dijelu nosili dres ovog tima, Dečić je promovisao pojačanja, među kojima je i nekadašnji reprezentativac Crne Gore Saša Balić, zatim povratnik iz Mor-

FK DEČIĆ

Podgorica, pa Antalija

na bonusa trebalo bi lako da se ostvare.

Crnogorski šampion dobiće i procenat od eventualne naredne prodaje.

Adžić je u decembru proglašen za najboljeg igrača crnogorske lige u 2023. godini.

R. A.

PODGORICA - Muški kata tim karate reprezntacije Crne Gore boriće se za bronzanu medalju na turniru Serije A u Atini. Tim u sastavu Vladimir Mijač, Kenan Nikočević i Arijan Kočan, poražen je na startu od Italije, koja je plasmanom u finale povukla crnogorske kataše u repesaž. U repesažu su savladali Brazil i Španiju, pa će se za bronzanu medalju boriti u neđelju protiv drugog tima Italije.

Takmičari u borbama bez medalje završili su prvi takmičarski dan.

U kategoriji do 75 kilograma, Nemanja Mikulić upisao je četiri trijumfa, a zaustavljen je u duelu protiv Makedonca Petra Zaborskog, nakon nakon što su sudije dosudile kontakt.

Do 84 kilograma, Nikola Malović je, nakon pobjede protiv Timotija Dugladzea iz Gruzije, izgubio od Letonca Denisa Sadikovsa, dok je Nemanja Jovović (preko 84) u drugoj borbi poražen od Francuza Amira Zuaija.

U kategoriji do 68 kilograma, Vasilisa Bujić je upisala tri trijumfa, dok je u meču za četvrtfinale izgubila od Turkinje Aksoj Sudenur, koja je plasmanom u finale povukla u repesaž. Od borbe za medalju odvojio je poraz od Lee Vukoje iz Hrvatske. U drugom kolu poražena je Milena Jovanović (preko 68).

R. P.

Bojan Zogović

22-godišnji Nikola Pejović, koji je iz čačanskog Borca stigao u Tivat. Pejović je prije Borca branio za Rad i Zemun, a u sezoni 2018/2019 debitovao je za crnogorsku reprezentaciju do 18 godina. Prošao je sve mlađe selekcije našeg nacionalnog tima, uz pozive i za mladu selekciju.

- Čast mi je da sam postao dio ovog kluba. Atmosfera u svlačionici je odlična. Stručni štab i saigrači su me prihvatili na najbolji mogući način, na čemu

je Pejović.

Trener Milija Savović priključio je timu nekoliko talentovanih mladih igrača, tako da su iz omladinske ekipe sada sa prvim timom Dragan Ćetković, Matija Kuč, Ljubomir Đurović i Vasilije Novaković, te kadeti Mihailo Živaljević i Petar Čavor.

Prvi dio priprema Arsenal će obaviti u Tivtu, dok će od 25. januara do 4. februara boraviti u Ulcinju na desetodnevnim pripremama. Stručni štab Arsenala ugovorio je sedam kontrolnih mečeva – Tivćani će u Radanovićima igrati protiv Petrovca 19. januara, a dva dva kasnije u Podgorici će odmjeriti snage protiv Budućnosti.

Tokom priprema u Ulcinju, Arsenal će odigrati tri meča i to protiv Sutjeske, Jedinstva i Otranta, dok će 10. februara u Podgorici igrati sa Komom, a dan kasnije u Tivtu protiv Bokelja...

R. P.

PODGORICA - Muška juniorska odbojkaška reprezentacija izgubila je od Turske 3:0 (25:15, 25:22, 25:13) u trećem, posljednjem meču turnira prve runde zonskih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koji je održan u Rumuniji.

Prije Turske, tim Dejana Radića je izgubio od Bugarske (3:1) i Rumunije (3:0), ali će bez obzira na to nastaviti kvalifikacije u drugoj rundi, od 4. do 7. aprila, a žrijeb će biti održan u februaru.

Lazar Cimbaljević je bio najefikasniji u našim redovima, sa 14 poena. Srđan Petrović osvojio je pet, Nikola Đurović i Vuk Stanojević po četiri poena. Sa 15 poena u redovima Turske posebno se istakao Mert Džudži.

Vizu za EP sa turnira u Rumuniji izborila je samo prvoplasirana selekcija, a to je Bugarska, sa sve tri pobjede. S. J.

Feljton

Neđelja, 14. januar 2024.

2.

CRTICE IZ PROŠLOSTI ŠUŠANJA

Visoki tumulus s kružnom osnovom prečnika 28 metara Piše: Dejan PALADIN Ime Šušanj pominje se u izvorima u više verzija, kao Sussica, Susciani, Sussana, Sossana, Susanna, Susane, Sciusciani, Sušanj. Porijeklo imena nije definitivno utvrđeno. Postoji tvrdnja da je kult Sv. Petke Rimljanke (koja se slavi 26. jula) često zamjenjivan sa kultom Sv. Ane, tako da ime sela može da se poveže sa ovom sveticom. Nadbiskup Bara Marin Bici navodi selo pod imenom Susanna (1610).

Opravdanje za ovu tvrdnju možemo pronaći u činjenici da je župnik sela Šušanj Andrija Matković u matičnim knjigama umrlih često za crkvu Sv. Petke/Venerande navodio ime Sv. Ana (Sanctae Annae). Na mletačkoj mapi Bara iz 1571. godine selo je navedeno kao Susane.

Stanovnici ovog kraja u sačuvanim istorijskim dokumentima se prvi put pominju oko sredine XVI vijeka. Tako se u periodu od 1548. do 1568. godine pominje izvjesni Marko Vitić (Marco Vitich detto Boscovich), pripadnik do druge polovine XIX vijeka najbrojnijeg bratstva u Šušanju, koji je zbog počinjenog krivičnog djela protjeran iz Bara, a o kome je mletačko Vijeće desetorice u nekoliko navrata raspravljalo i odobravalo boravak u zavičaju.

U drugom izvoru, neposred-

Donosimo članak istoričara Dejana Paladina o prošlosti Šušanja, prvi, koji posebno obrađuje istoriju tog mjesta. Rad prati političke i vjerske prilike od pomena sela sredinom XV vijeka do prvih decenija XX stoljeća. Objavljen je u časopisu Matica, br. 95

Stanovnici ovog kraja u sačuvanim istorijskim dokumentima se prvi put pominju oko sredine XVI vijeka. Tako se u periodu od 1548. do 1568. godine pominje izvjesni Marko Vitić. U drugom izvoru, neposredno pred pad Bara pod osmansku vlast, pominju se 1566. godine Nikola Čiponj i Matija Gornja Gora, koji su kovali lažan osmanski novac, što su pod torturom priznali no pred pad Bara pod osmansku vlast, pominju se 1566. godine Nikola Čiponj i Matija Gornja Gora, koji su kovali lažan osmanski novac, što su pod torturom priznali. Gornja Gora je mjesto iznad sela Šušanj. Danas je lokalitet Čiponj, izvor u Gornjem Šušanju. Pripadnik bratstva Vitić, ponovo se pominje 1614. godine u opisu Skadarskog sandžaka, koji je priredio kotorski plemić Marijan Bolica, u kome se navodi da Šušanj ima 40 domova sa 87 muškaraca sposobnih da nose oružje. Na čelu sela bio je Pero Vitić. Šesnaest godina kasnije u vezi sa barskim vikarom Pietrom Samuelijem pominje se Giorgio (Đuro) Vitich. Da se radilo o velikom bratstvu govori u prilog više toponima posvećenih ovoj porodici kao npr. zaselak Vitića, Zmajevi Vitića, Đardini Vitića, Krš Vitića, Dubovi Vitića… Danas su najbrojnije bratstvo u naselju Šušanj Glavanovići.

Bratstva koja postoje danas, ili su pak izumrla, pa su upamćeni samo u matičnim knjigama koje su vodili sveštenici u ranijim epohama, ili ih znamo samo na osnovu toponima su: Vitići, Peranovići, Glavanovići, Paladini, Perajkovići, Gromanići (Gromanje), Matkovići, Pavovići, Karadovići, Karamani, Odžići, Ljuboći, Đedovići, Nikići, Baukovići, Perići, Kalice, Carevići, Sankovići, Lukšići, Palići, Sozine, Kneževići, Čakalovići (Čakali), Grgurice, Talići (Talie), Marinovići, Radičevići i Boškovići.

U matičnim knjigama Župe Šušanj iz XVIII vijeka pominje se i prezime Kuljača, kada je 26. I 1765. umrla Katarina, žena Staniše Kuljače (postoji i danas lokalitet u Gornjem Šušanju nazvan Kuljačina). Porodica Kuljača se pominje i u

Ratac - sačuvani stari natpis na latinskom jeziku, na sjevernom zidu crkve, na kojem piše da je crkva osnovana 1347. godine, u vrijeme opata Pavla Ruđera

Velja Mogila u mjestu Gornji Šušanj

plemenu Paštrovići, kao i porodice Đedovići i Sankovići.

Pojedine porodice bile su poznate u dokumentima i po nadimcima, kao Kalice Luketići ili Gromanje Jatagan.

Od druge polovine XIX stoljeća u Šušanju se javljaju nove porodice koje se kraće ili duže pominju u selu kao što su npr.

Saraci, Tripovići, Ćetkovići, Kurtovići, Kurtići i Goge. Od kraja XVIII vijeka u Šušanju se pominje i pravoslavna porodica Sjekač. U drugoj polovini XIX vijeka u Šušanju žive i druge pravoslavne porodice kao što su Šćepići, koji potiču iz Dračevice i Otaševići sa Njeguša.

Više crkava na ovom prostoru ukazuje o većoj naseljenosti u srednjem vijeku. Nedaleko od sela Šušanj nalaze se ostaci benediktinske opatije na Ratcu, koja je imala važnu ulogu u životu stanovnika ovih krajeva. Nastala je u XI vijeku od pripadnika crkvenog reda benediktinaca koji su došli iz južne Italije i bila je prvo posvećena Svetom Mihovilu, a

Prizor sa Ratca

21

Marijan Bolica navodi 1614. da Šušanj ima 40 domova sa 87 muškaraca sposobnih da nose oružje.

Na čelu sela bio je Pero Vitić. Da se radilo o velikom bratstvu govori u prilog više toponima posvećenih ovoj porodici kao npr. zaselak Vitića, Zmajevi Vitića, Đardini Vitića, Krš Vitića, Dubovi Vitića… kasnije Svetoj Mariji. U opatiji se nalazila slika Bogorodice koja je bila veoma poštovana ne samo u neposrednom okruženju, već i u Kotoru i Dubrovniku. Povoljan položaj i blaga klima, izvori pitke vode, maslinjaci i vinova loza omogućili su da se život u opatiji razvija nekoliko vjekova. Vodom su se snabdijevali kamenim kanalom od izvora Spilice (danas se izvor nalazi iznad jadranske magistrale). Opatija je razorena i napuštena u drugoj polovini XVI vijeka, a barski nadbiskup je titulu ratačkog opata dodijelio župniku crkve Svete Petke u Šušanju. Na prostoru opatije prema matičnim knjigama sahranjivani su predstavnici bratstava

Talie (Talići), Čakali, Kovači i Grgurice. Stanovništvo Šušanja i drugih krajeva ima i danas zavjet da dva puta u godini pohodi ostatke Ratačke opatije, na crkvene praznike Tjelovo i na Veliku Gospu 15. avgusta.

U ranijem periodu tokom obilježavanja Velike Gospe, žene iz Šušanja i drugih krajeva su u nošnjama imale zavjet da bose idu na crkvenu svetkovinu.

Kad se govori o zavjetima u tradiciji Šušanjana, treba pomenuti još dva zavjeta.

Prva se tradicija odnosi na nošenje kamena na Veljoj Mogili na Spasovdan svake godine, gdje katolički sveštenik obavlja crkveni obred. Na ovaj crkveni praznik, predstavnik svake kuće iz Šušanja nosi ka-

Crkva Sv. Petka Rimljanka (Veneranda) u mjestu Gornji Šušanj

men na ovo svetilište kao dio zavjeta koji traje vjekovima.

Velja Mogila predstavlja veću kamenu humku koja potiče iz ilirskog vremena. Nalazi se u mjestu Gornji Šušanj i lako je uočljiva i sa mora i sa kopna. Oblik joj je kupasti, visine oko 7 metara, a osnova joj je u obliku kruga sa prečnikom od 28 metara. Od ostalih tumulusa koji potiču iz ilirskog vremena, razlikuje se po tome što je to paganski kultni objekat koji je preuzela katolička crkva. U osnovi je na četiri strane produžen kameni nabačaj, pa je tako napravljena neka vrsta zamišljenog krsta. Istražujući porijeklo Ilira, Gojko Vukčević je utvrdio da je na ovom mjestu sahranjen kralj Kadmo, osnivač Budve.

Tokom Drugog svjetskog rata služila je kao italijanska vojna osmatračnica.

Drugi zavjet odnosi se na pohađanje vrha Petiljeva iznad sela Gornji Šušanj na Petrovdan, 29. juna, gdje je postojao kameni oltar i katolički sveštenik je na taj dan uz prisustvo vjernika obavljao vjersku službu. Ovaj običaj se povremeno obnavljao nakon Drugog svjetskog rata.

Kad se navode vjerski objekti na tlu Šušanja, pored Ratačke opatije, za vjerski život u kontinuitetu važnu ulogu ima katolička crkva Sv.Venerande (Petke Rimljanke), koja potiče iz XIII vijeka. Nalazi se nedaleko od Velje Mogile na lokalitetu Kuk, gdje se nalazi i seosko groblje. Crkva je jednobrodna i u prošlosti je bila pokrivena kamenim pločama, a sa zapadne strane dograđen je otvoren trijem. U sačuvanim pisanim izvorima prvi put pominje se u izvještaju barskog nadbiskupa Marina Bicija iz 1610. godine. Tokom njegove posjete posvetio je crkvu Sv.Venerande, i njen pod koji je bio razrovan dao je popločati. Na kraju istog stoljeća, nadbiskup Marko Jorga/Đorga opisao je crkvu kao malu i neuslovnu za toliki narod, ozidanu sa svojim voltom i oštećenu u zemljotresu 1667. godine.

I nadbiskup Vicko Zmajević je početkom XVIII stoljeća naveo da je crkva premala da primi sve vjernike. U narodnoj tradiciji ostalo je sjećanje da je sagrađena u ranom srednjem vijeku i da su u njenoj gradnji važnu ulogu imali benediktinci koji su sagradili susjednu Ratačku opatiju. Kameni zid oko crkve sa stepeništem na ulazu u groblje obnovljen je 1942. godine.

U opisu vjerskih objekata na tlu Župe Šušanj 1671. godine, nadbiskup Andrija Zmajević je istakao crkvu Sv. Venerande i ostatke crkve Sv. Marije Ratačke, koja je pripadala benediktincima, kao i još jednu crkvu, čije ime nije naveo, a koja se nalazila na vrhu jednog brda i bila je u ruševinama. Kako je istakao u izvještaju ponekad se na tom mjestu vrši bogosluženje.

(Nastavlja se)

22 Arhiv

Neđelja, 14. januar 2024.

Iz istorije diplomatije

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Poput mudrih, ostarjelih vladara, od davnina sa prijestola nepreglednih prostranstava na kopnu i tajnovitih dubina mora i okeana ili skoro svega što sunce dotakne, Ujedinjeno kraljevstvo s naklonošću organizuje ,,Izložbu balkanskih zemalja“ 1907. u Londonu.

Impozantno zdanje Earls Court Exibiton. Glavni ulaz ,,Ducal Hall“ i zasluženo, zavidno sija ,,The Montenegrin Section“. Sekretar Balkanskog komiteta W. A. Moore, u najavi izložbe, naglašava: ,,Tu je Crnogorac sa oružjem za pojasom, koji dolazi iz stjenovite planinske tvrđave koju Turci nikada nijesu mogli osvojiti, najpoznatije u Engleskoj možda od svih balkanskih zemalja, pošto je opjevao Tenison, a često je bila tema pohvala gospodina Gledstona“.

Nenadmašno pero viktorijanskog, raskošnog doba Britanske imperije - lord Alfred Tenison i njegov brilijantni sonet posvećen junaštvu Crnogoraca i divna oda slavnog, četvorostrukog britanskog premijera i državnika najviše evropske i svjetske klase Viljema Evarta Gledstona lavovskoj borbi za slobodu i uživanje najfinijih mirisa kulture mitske Crne Gore - uzdiže na pijedestal antičkih bogova zaklonitu, mediteransku Knjaževinu. Opčinjeni, istinski prijatelji ponosnih Crnogoraca! ,,Od svih država u Evropi, Crna Gora je jedna od najmanjih; površine je samo 3.500 kvadratnih milja — oko polovine veličine Velsa — sa populacijom od oko 300.000 ljudi, ali njena istorija je jedinstvena i privlači simpatije svakog lju-

Sjaj Crne Gore u Britanskoj imperiji Iskonska žeđ za prirodnim mjestom u sazvježđu naprednih država i nacija natopljena bujnim, prijateljskim tokovima međunarodnih voda, jer stara izreka kaže: ,,Ono što se pokaže u Londonu vidi čitav svijet“

Naslovna strana kataloga

Fotografija sa izložbe objavljena u britanskom listu ,,Sphere“

bitelja slobode… Cvijet nacije — ono malo onih koji su pod bilo kojim uslovima više voljeli slobodu u divljini nego tuđinsku vlast — povukli su se u planine — ‘tvrđavu nam je Bog sagradio’ i još kažu — i istoriju Crne Gore“! Uvodne riječi iz kataloga izložbe gode vitezovima s Lovćena, imponuju njihovom neukrotivom, gorštačkom duhu.

Otmjene Engleze, raznovrsnu i radoznalu, brojnu publiku privlači upečatljiva bronzana bista njegovog visočanstva, knjaza Nikole Petrovića. Portreti knjaginje Milene, prijesto-

lonasljednika princa Danila, njegovog brata Petra i očekivano milosrdne kraljice Italije, dične crnogorske princeze Jelene. Zrači ljepota crnogorske narodne nošnje, ali i albanskih i muslimanskih kostima, plet multikulture čarobne Knjaževine Crne Gore, s drevnim, kraljevskim obrisima! ,,Knjaz Nikola, koji se i sam žestoko borio za slobodu, uz divnu pravdu, dao je veliku slobodu svojim muslimanskim podanicima. Teškoće između hrišćanskog i muslimanskog stanovništva su rijetke. Što se tiče zvjerstava koja se uvek de-

šavaju na turskom tlu — ona su nepoznata u Crnoj Gori“, zapisano u katalogu o Crnoj Gori, a suštinski usađeno i neuništivo u našem civilizacijskom kodu. Ushićeno je opisana naša domovina i herojstvo neustrašivih predaka, zahvaljujući snažnom intelektualnom angažmanu i poetskom nadahnuću Mary Edith Durham, komesarke crnogorskog paviljona, uz asistenciju crnogorskog predstavnika Petra Plamenca, školovanog u Beču.

Portreti državnika, genijalnog vladike Njegoša i knjaza Danila, velikog vojvode Mirka,

odvažnih crnogorskih ratnika, opjevani džeferdari, handžari i gusle, odveć junačka povijest blistala je u imperijalnom Londonu, dok su čudesna tradicija pismenosti, štamparstva sa Oboda i etnografske rijetkosti Crne Gore uljepšale civilizacijske tekovine grada na Temzi. Junačke srebrne toke i slavna crnogorska zastava s ranama od neprijateljskih kuršuma pobjednički i zorno blistala je u prijestonici Ujedinjenog kraljevstva. Ukazano je visoko poštovanje znamenitim gorostasima antičke zemlje - Crne Gore.

Isijavala je i doza glamura, posebno prijemčiva razmaženoj aristokratiji: antikni engleski satovi u kućištu od srebrnog filigrana i raritetni italijanski mačevi, daruju sjaj plemstva ljupkog dvora Petrovića. Aroma vina i rakije prijala je znatiželjnim posjetiocima. Šarm Sredozemlja, oštrina pejaža kamenog podlovćenskog mora, markantnog umjetnika,

obrazovanog u Napulju, Cetinjanina Pera Počeka, ostavili su lepršav pečat crnogorskog slikara u vodećoj prijestonici kulture i umjetnosti, krunisan prestižnom nagradom Gran prix! ,,Glas Crnogorca“ od 3. novembra 1907. obavještava: ,,Pravi ukras crnogorske izložbe bila je velika zbirka originalnih slika (108 komada na svijema zidovima paviljona) mladog crnogorskog umjetnika Petra I. Počeka, koji je i ranije sa svojim radovima na slikarskim izložbama u Rimu, Milanu i Sofiji postigao lijep uspjeh, koji dokazuje vrijednost njegovijeh radova, dar i spremu vrijednog slikara. Da je dosta vrijedan, pokazuje velika količina izloženih mu radova u Londonu. Uzimajući učešća na balkanskoj izložbi u Londonu, Poček je dokumentovao ne samo svoj neosporni dar pred kulturnim Englezima, već, a to je glavnije, je predstavio u Londonu svoju otadžbinu Crnu Goru kao kulturnu zemlju i na polju slikarske umjetnosti.

Ukratko izložba Crne Gore u Londonu uspjela je potpuno.“ Impresivno državničko vizionarstvo za predstavljanjem svoje zemlje u velikom svijetu na polju kulture, umjetnosti, istorije, tradicije i kolosalni iskorak Crne Gore sa Mediterana do srca britanske imperije. Iskonska žeđ za prirodnim mjestom u sazvježđu naprednih država i nacija natopljena bujnim, prijateljskim tokovima međunarodnih voda, jer stara izreka kaže: ,,Ono što se pokaže u Londonu vidi čitav svijet“.

(Autor je crnogorski diplomata)

Neđelja, 14. januar 2024.

Oglasi i obavještenja 23 487

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Posljednji pozdrav dragom

MLAĐENU PERIŠIĆU Sjećanje na tvoju dobrotu, plemenitost, nenametljivost i dostojanstvenu borbu i u dobru i zlu, čuvaćemo zauvijek.

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE

OGLASNO ODJELJENJE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

OPŠTINSKI ODBOR DPS-A NIKŠIĆ

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. januar 2024.

510

Preminuo je naš voljeni

488

Dana 13. januara 2024, poslije kraće bolesti, u 73. godini preminuo je naš dragi suprug, otac, đed i brat

454

Dana 12. januara 2024. u 78. godini je preminula

SONJA Savova ROGANOVIĆ rođena RATKOVIĆ

NEBOJŠA Ratkov IVANOVIĆ

RANKO Ananijev NOVAKOVIĆ

U 56. godini u Buenos Ajresu – Argentina.

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 14. januara od 9 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti u 15.30 na seoskom groblju Gornje Mrke.

Sahrana će, po želji našeg Nebojše, biti obavljena u Adelejdu - Australija.

Adresa za telegrame: Ulica dr Nika Miljanića 56, Podgorica.

Sa ponosom i ljubavlju,

496

Ожалошћени: супруга РАДМИЛА, синови ГОРАН и ДАРКО, брат БОЖИДАР, сестра ЈЕЛЕНА, снахе ИВАНКА и МАРИЈА, унучад МАТИЈА, МИЛЕНА, МАРТИН, ЛУКА и ДАРИЈА, братанић РАДИВОЈЕ, братаничне ГОРДАНА и ДАВОРКА, сестрићи ДРАГАН и СТАНКО, сестричне ДРАГИЦА и ДЕСАНКА и остала родбина ПОПОВИЋ и МАРКОВИЋ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

504

Дана 13. јануара 2024. у 79. години преминула је наша драга и вољена

455

Dana 13. januara 2024. u 84. godini, poslije kraće bolesti, preminula je naša draga

Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi

Saučešće primamo u kapeli u Straševini 13. januara od 11 do 16 časova i 14. januara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini.

Ožalošćeni: sinovi: MILIVOJE i MOMČILO, kćerka MELENA, đever VUKO, snaha MILUŠA, jetrva MILOSAVA, bratanić, bratanične. đeverići, đeverična, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

517

BOSI Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

VELJKO VUJADINOVIĆ sa porodicom

515

БОСЕ ДОМАЗЕТОВИЋ Мама, хвала ти за велику љубав коју си нам пружала кроз живот. Нека твоја племенита душа почива у миру. Твоји: ДЕСАНКА, РАЈКО и БРАНКО

рођена ЈОВОВИЋ

Ожалошћени: кћерка ДЕСАНКА, синови РАЈКО и БРАНКО, сестра МАРИЦА, заова АНЂА, браћа СЛОБОДАН и ЖЕЉКО, ујак ВУКОСАВ са породицом, снахе НАТАША, РАНКА и МИЛИЈАНА, унучад МАТИЈА и АНДРИЈА, братанићи, братаничне, сестрић, сестрична и остала многобројна родбина ДОМАЗЕТОВИЋ и ЈОВОВИЋ

rođena KNEŽEVIĆ

Опраштамо се од наше вољене мајке

БОЖИДАРКА – БОСА Миланова ДОМАЗЕТОВИЋ Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу 13. јануара од 14 до 16 часова и 14. јануара од 11 до 14 часова, када се полази за Броћанац, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Кућа жалости VI црногорска S3/2 81400, Никшић

VELIKA Radomirova ĆOSOVIĆ

ВЕЛИМИР Митров ПОПОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Страшевини 14. јануара од 11 до 16 часова и 15. јануара од 11 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у 15 часова на мјесном гробљу у Страшевини. Кућа жалости: Страшевинска 43.

Ožalošćeni: sin JOVAN, kćerke MILENA i MARIJA, brat PREDRAG, sestre ANA, JULKA i LJILJA, snaha MILICA, zet MILAN, unučad LAZAR, MIHAILO, STRAHINJA, ANJA i EVA i ostala porodica ROGANOVIC i RATKOVIC

Ožalošćeni: supruga JELISAVKA - JELA, sinovi DEJAN i DANILO, snahe NELA i MAJA, unuke HANA, MINA, LANA, NINA i MIA, sestra LjILjANA, stričevi DRAGOLjUB i VASILIJE, ujak VUKAJLO, bratanići, bratanične, strine, tetke, braća i sestre od stričeva, braća i sestre od ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina NOVAKOVIĆ i VLAHOVIĆ

PORODICA IVANOVIĆ

Дана 13. јануара 2024. преминуо је у 87. години послије краће болести наш драги

Saučešće primamo 13. januara od 12.30 do 15 časova i 14. januara od 10 do 15 časova u gradskoj kapeli Čepurci.

Sahrana će se obaviti na gradskom groblju Čepurci u 15 časova.

Kuća žalosti: Ivangradska 14, Tološi.

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

RANKU NOVAKOVIĆU Nikada Te nećemo zaboraviti!

SONJA, BOKI, TINA, FILIP i ANJA sa porodicama

514

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 14. januar 2024.

498

Posljednji pozdrav voljenoj majci, svekrvi i babi

463

Dragi naš

519

Opraštamo se od voljene

VELIKE Radomira ĆOSOVIĆ Tvojim odlaskom gubimo veliki oslonac u životu. Faliće nam tvoje tople riječi i podrška koju si nam pružala cijeloga života.

SONJI ROGANOVIĆ

ANĐO

Hvala ti na beskrajnoj posvećenosti i ljubavi koju si nam nesebično pružala, i na neprocjenjivim lekcijama o životu. Od tebe smo naučili što je vrijedno i za što se vrijedi boriti u životu.

Nedostajaćeš nam svakoga dana, tvoja vječita pažnja, brižni savjeti, razgovori i tvoja podrška. Čuvamo te od zaborava.

Ostaju neprolazna ljubav i sjećanje na tebe… uvijek i zauvijek sa nama.

Hvala ti što si nam pružio u životu sve najbolje, što si mogao i više od toga.

Bio si snaga naše obitelji.

Volimo te i počivaj u miru.

Kćerka MILENA sa porodiom

Supruga RADA, sin IGOR, snaha NATAŠA, unučad TEA i LUKA, ćerka MARINA, zet TONĆI i unuka ANDREA

Vole te tvoji: ćerka MILENA, sin JOVAN sa porodicom i ćerka MARIJA sa porodicom

VELIKI Radomira ĆOSOVIĆ Draga majko, počivaj u miru, a mi ćemo te nositi u našim srcima dok smo živi. Počivaj u miru.

Tvoji: MILIVOJE, MOMČILO i MILENA

499

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

464

Dragi naš dobri đede

Tvoja ljubav i dobrota vječno će nam grijati dušu, a tvoj blagi osmijeh pamtićemo zauvijek!

SONJI ROGANOVIĆ

Tvoji ANDREA, TEA i LUKA

Nedostajaće mi tvoji dnevni pozivi, pažnja i ljubav koju si imala prema bratu.

S ljubavlju koju smrt ne prekida živjećeš vječno u mom srcu.

RADIVOJE IVANOVIĆ sa porodicom

pozdrav

505

486

dragoj

Posljednji pozdrav dragom komšiji

VOJISLAVKA ANTOVIĆ

VOJISLAVKI

LJILJANA RACKOVIĆ sa porodicom

Od PERA JOKIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav

ANĐELKU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

KOMŠIJE IZ ULAZA

522

485

521

Dragoj ujni

ANĐELKU

Prijateljstvo naših porodica koje si obilježio ljubavlju, dobrotom i plemenitošću pamtićemo zauvijek.

Počivaj u miru.

Posljednji kumi

Đever VUKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom komšiji

ANĐELKO PALI

476

Danas se rastajemo od tebe, a tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo od vječnog zaborava. S ponosom ćemo se tebe sjećati.

Počivaj u miru.

465

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Tvoj brat PREDRAG RATKOVIĆ

518

Posljednji pozdrav dragoj

VELIKI

ANĐELKO

Majci moje drugarice Nene

520

Posljednji pozdrav voljenoj

VELIKA ĆOSOVIĆ

Od BRANKA, BILJANE i BUBE VUJOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

482

AŚKO Počivaj u miru, naš dragi i iskreni prijatelju.

ĐOKO i VINKA sa djecom

Sa nevjericom u srcu opraštamo se od našeg voljenog brata i šure

RANKO Tvoju šalu, plemenitost i bratski zagrljaj čuvaću od zaborava.

ZORAN Vukov sa porodicom

Kćerka pok. MARKA GARDAŠEVIĆA

RANKA Nanovog NOVAKOVIĆA Sestra LJILJANA i zet RAJKO BRACANOVIĆ

492

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. januar 2024.

484

508

Za sjećanje čestitoj, preskromnoj i nezaboravnoj majci

Dana 14. januara navršava se osam godina od odlaska našeg

GOSPAVI KUČEK

Godina već deset minu Od zadnjega tvoga glasa a ja kao kroz nigdinu s tugom koja bolom klasa.

ŽELJO

Mnogo boli prerani tvoj odlazak. Neka tvoje veliko srce i plemenita duša, nađu mir i spokoj u Rajskom naselju. Zajedno sa Branom i Draganom.

MLADEN KUČEK

MIODRAGA MIŠKA RADUNOVIĆA

OŽALOŠĆENA PORODICA

478

Draga majko

Nedostaješ nam

Tvoje: SONJA, IRENA i MARINA

ZORKA

U našim srcima uvijek voljena, a u mislima nikad zaboravljena.

Počivaj u miru koji si svojim časnim kratkim životom zaslužila.

461

TATA

Tvoj častan i dostojanstven život zaslužuje vječno sjećanje i poštovanje. Kroz najljepše uspomene čuvam te od zaborava.

Tvoja NEĐE

Tri su godine od kada nije sa nama naš dragi

479

Jedanaest godina je od smrti naše drage

Počivaj u miru, brate.

Sin JANKO, snaha ŽANA

477

1999 – 2024.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Zauvijek ćete ostati dio naših života.

Uz veliko poštovanje za vašu plemenitu dušu, veliko srce i častan život.

Vaša đeca: PREDRAG, SONJA i NENAD sa porodicama

457

Voljenom brataniću i bratu

ZORKI OJDANIĆ

Čuvajući sjećanja, nema te godinama, nema tvog dodira, tvojih savjeta.

Fališ da dijelimo sreću, da dijelimo radost.

Da budeš blizu, da pružiš utjehu kad je teško.

Ostavila si nam uspomene, nosimo te u lekcijama i sa ponosom čuvamo ljubav koju si nam dala.

BLAŽU- BATU PUNOŠEVIĆU

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru.

RADOMIR, SANDRA i MILOŠ

458

15. 1. 2023 - 15. 1. 2024.

VUKO i IVANA sa porodicama

S ponosom nosimo uspomene na tebe i čuvamo sjećanje na tvoj dostojanstveni život.

Porodica VUŠUROVIĆ

MILENTIJE RADOVANOVIĆ

tvoj gubitak je neopisivo težak, ali tvoja ljubav ostaje s nama zauvijek. Neka tvoj smiješak bude vječna uspomena.

ZORKE OJDANIĆ

Supruzi i majki

Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju i srcima. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

ZAGORKA RADOVANOVIĆ

BATO

462

LJUBOMIR LJUBO VUŠUROVIĆ

Sjećanje na naše voljene roditelje Godina od smrti majke, 25 godina od smrti oca

474

Naš voljeni,

Ćerka ANA sa porodicom

Dragi

475

Godina je dana od kada nije sa nama naš

Tetka LJUBA sa porodicom

509

Šest godina je od kada nas je napuštio naš otac

Godina od kada nas je napuštila naša majka

RADOVAN NADA MARTINOVIĆ Teško je živjeti sa ranom u duši, viđeti Vas svuda, a niđe ne naći.

U svakoj ste našoj priči, ćutnji i mislima.

Jačinom ljubavi koju smrt ne prekida živite vječno u našim srcima, čuvani od zaborava.

Ponosni smo što smo dio Vas, i nastavljamo onamo đe ste Vi stali.

Počivajte u miru.

Vole Vas MARKO i JELENA sa porodicama

456

Navršilo se našim roditeljima

10 godina

VESNA

5 godina

MUGOŠA

ĆIRAK

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomene na vas ZOJA, ZORAN i MAJA sa porodicama

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 14. januar 2024.

503

Šest mjeseci je od kada je prestalo da kuca plemenito srce mog voljenog brata

501

Dana 21. januara 2024. šest je mjeseci od kada nije sa nama naš voljeni

MILOŠA

Ne postoje riječi da opišu tugu, bol i prazninu od tvog iznenadnog odlaska. Boliš i nedostaješ mi mnogo.

Nedostaje tvoj vedar duh, topao osmijeh, čvrst zagrljaj, naši razgovori, tvoja podrška. Bio si oličenje života, radosti i ljubavi. Za tebe me vežu najljepši dio života i uspomene koje s ljubavlju čuvam u srcu.

Zauvijek u mislima s tobom voli te tvoja sestra DRAGANA

MILOŠ Veljka ZVICER

502

Dana 21. januara 2024. šest je mjeseci otkad nije sa nama

Premalo je riječi a ogromna tuga da kažemo koliko nedostaješ.

Nedostaje tvoj osmijeh, tvoj poziv, tvoja nesebična ljubav, pažnja i toplina.

Sa nama si u svakom danu, svakoj misli, svakoj priči i bićeš u našim ranjenim srcima zauvijek.

Ponosni što si bio naš. Volimo te, Mićoni, radosti naša!

Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u nedjelju u 10 časova.

MILOŠ Veljka ZVICER

Voljeni stric, voljeni brat i đever nedostaje svakog dana.

Hvala ti na ljubavi i poštovanju!

Tvoji: DAKA, DANICA, OBREN, JANA i OLIVERA Pola godine je od smrti našeg dragog zeta

Otac VELJKO i majka KOSA

512

513

Dragi moj

495

Pola godine je od smrti našeg

MILOŠA ZVICERA Neka tvoja duša počiva u miru.

MILOŠE

Porodica ĐERKOVIĆ 481

Dana 14. januara 2024. navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog

MILOŠA ZVICERA Mićoni, previše boli. Ne postoje riječi koje bi opisale koliko nam nedostaje tvoj glas, osmijeh, tvoja vedrina.

Kako te je samo bilo lako voljeti. Bio si ponos svih nas, i nikad te nećemo zaboraviti.

Volimo te i čuvaćemo uspomenu na tebe.

Nema riječi koje mogu opisati ovih pola godine bez tebe.

Nedostaju mi naši razgovori, zagrljaji, tvoj osmijeh, podrška…

U mislima si uvijek.

Tetka MILEVA, tetak DRAGOJE, brat SRĐAN i snaha DACA

Tvoja NAĐA

VUKAŠINA Markova VUJOVIĆA

pukovnika i dr specijaliste opšte medicine

Svojim životom ostavio si nam neizbrisiv trag, lijepa sjećanja na tebe pojačavaju našu tugu.

U tim sjećanjima ostaješ tih, skroman i dostojanstven a tako velik i častan.

Hvala za tvoju pažnju, iskrenost, požrtvovanost i borbu za nas, vječno u našim srcima

ŽARKA i BRANKE ROGANOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne briše uspomene na vaša velika srca i plemenite duše. Sa ponosom govorimo o vama i čuvamo vas od zaborava.

S poštovanjem tvoja porodica: supruga MILICA – MILA, sinovi VELIBOR i SRĐAN, kćerka TIJANA, unuci ŽELJKO, MAKSIM, OGNJEN i snaha DANIJELA

470

469

Prošle su dvije godine od smrti voljenih roditelja, đeda i babe

Vaši BANJO I MILENA

Dvije godine su od smrti naših voljenih

ROGANOVIĆ

ŽARKA

i

BRANKE

14. 1. 2022 -14. 1. 2024. 22. 1. 2022 -22. 1. 2024. Živite kroz najljepša sjećanja u našim srcima i mislima.

Vaši: LJILJA, BOBO, VUK I LUKA

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. januar 2024.

468

Četrdeset dana je od smrti naše majke

497

Prošlo je godinu dana od smrti moje majke

SENKE BELADE

Smrt može samo da razdvoji, ali ne i da odnese sve ono lijepo što smo imali sa tobom.

Sjećanja ima dovoljno da tvoju nježnost, požrtvovanost i dobrotu nosimo zauvijek u našem srcu. Utjehu nalazimo da gore nisi sama, već u zagrljaju svoga sina Zdravka, koga si se bila jako uželjela. Hvala ti što si bila dio našeg života, ali ovo nije zbogom, već poruka da ćeš uvijek biti dio nas.

RAJKO i RAJKA

511

MARIJE ČELEBIĆ

Voljena

MAJKO Prolaze dani, a tebe nema da me dočekaš blagorodnim osmijehom i toplim zagrljajem. Živjela si sa velikim bolom u srcu i nosila si to hrabro i dostojanstveno. Svima si nam pružala veliku ljubav i pažnju, onako kako samo majka zna.

Bila si moj veliki borac i ponos.

Hvala ti na svemu odavde do neba.

Sjećanje na tebe je blago koje držimo u srcu!

Tvoji: BILJANA, IVAN, NEMANJA i MATIJA

466

Tužnih je 40 dana od smrti naše voljene

SENKE BELADE

Nijemi pred surovom istinom da smo te zauvijek izgubili uvijek ćemo te pominjati kroz najljepše priče i uspomene.

Bila si stub porodice, naša snaga i oslonac, uvijek snažna i ponosna.

Draga majko, praznina koju si ostavila u našem roditeljskom domu je neopisiva.

Plemenitost tvog srca i toplina tvoje duše uvijek će nam nedostajati.

Tvoji: ĐURO, MONA i SOFIA

Tvoji ŽARKO, ZORKA, SENJA i RELJA

467

507

Četrdeset je tužnih dana od smrti naše

40 dana je od smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i đeda

SENKE

NIKOLE KRUNIĆA

Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe.

Vrijeme nije lijek, već svjedok bola, tuge i praznine.

S ljubavlju i ponosom te pominjemo. Pamtimo te onakvu kakva si bila, vedra, nesebična i puna ljubavi.

Hvala ti za vrijeme provedeno sa nama.

S ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tebe, jer voljeni ne umiru, već vječno žive u našim srcima.

Tvojim odlaskom izgubili smo veliki porodični temelj i oslonac, jer ostaje bol i praznina koja se ne može nadoknaditi. Iza sebe si ostavio velike ljudske tragove koji su za sjećanje, pamćenje i poštovanje. Počivaj u miru.

Supruga SLOBODANKA, sin MOMČILO, snaha NADA, unuci MILOŠ, VASILIJE, STEFAN, unuke JOVANA, MARIJA i JELENA

Vole te tvoji SLAVKO, MARINA, ITANA i KALINA 494

493

Četrdeset je dana od smrti moje voljene tetke

SENKE

Četrdeset je dana od smrti naše voljene sestre, tetke, babe

Ostaješ u našim srcima kroz najljepša sjećanja koja su krasila tvoj plemeniti lik.

Riječi ne mogu opisati osjećaj praznine koji si ostavila tvojim odlaskom.

Nedostaje sestrinska podrška i oslonac. Čuvaćemo te u najljepšim sjećanjima.

SENKE BELADE

Sestrična NELA KAVAJA sa porodicom

Sestra MARICA, sestrić PEĐA VUJANOVIĆ sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti naše voljene

516

SENKE BELADE Plemenita duša, veliko srce i častan život nikada neće umrijeti.

Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.

MIĆA BOJOVIĆ sa porodicom

472

Navršavaju se dvije godine od smrti

VELIMIRA Vrijeme prolazi, ali vi i dalje nedostajete.

Počivajte u miru.

i PEJOVIĆ

NADEŽDE

Sin RADOICA, snaha MAJA, unučad VUKAN i TINA

SJEĆANJE 2022 – 2024.

VELIMIR

i PEJOVIĆ

NADEŽDA

Dragi roditelji, s ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomene na vas. Ćerke RADMILA, TANJA i VESNA sa porodicama

471

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 14. januar 2024.

473

459

Voljena sestro, 40 je dana, nijesi sa nama

Voljena naša

506

Godinu dana je od smrti naše voljene supruge, majke i babe

STANKA

STANKA

Ne mogu se pomiriti sa sudbinom da te više nema.

Teško je živjeti sa tolikim bolom, ti si sada u zagrljaju naših voljenih.

Počivajte u miru, voljeni nikad ne umiru.

FARIDE ĐOKAJ

Četrdeset je dana od kada nas tvoj topli osmijeh ne dočekuje i ne prati.

Ostavila si nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce i iskrenu dušu, a mi nikad nećemo dozvoliti da sjećanje na tebe izblijedi i čuvaćemo te u našim srcima i mislima.

Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružala.

Sestra BOŽIDARKA i zet MILE GRBIĆ

Dani puni tuge ne mogu izbrisati sjećanja na tebe.

Ostala je tvoja dobrota i ljubav koju si nam pružala.

Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

Nedostaješ nam, voljena naša.

Otišla si Bogu dragom, kod sina svog!

Vole te tvoji MARJAN, PETAR, VESNA, DRAGANA, ANĐELA, MAŠA i ALEKSA

489

Godina dana je od smrti našeg dragog

Tužno i ponosno sjećanje na dragu i poštovanu prijateljicu

Tvoji najmiliji: KADRIJA, EDIN, ZANA, HALIMA i MAGBULIJA 460

Navršava se četrdeset dana od smrti mog bratanića

483

ZORANA ĐUROVIĆA Vrijeme ne liječi, niti umanjuje bol.

Tvoja plemenita duša, iskreno srce i bratska nježnost zaslužuju da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.

Brat MILENKO, snaha RADMILA i bratanična ANĐELA

STANKU RADOVIĆ

MIODRAGA Jovanova KAPIČIĆA

Počivaj u miru sa svojim ocem, stricem, djedom i babom.

Tvoja tetka

MARIJA i NIKOLA MALIŠIĆ s porodicom

LJUBICA sa porodicom

491

Godinu dana je od kada nije sa nama naš voljeni

524

Moj brate

ZORAN ĐUROVIĆ

MIO

Hvala ti za sve nezaboravne trenutke provedene sa tobom.

Sa mnom si i bićeš dok budem živ.

Neka te u tišini vječnog mira prati moja ljubav jača od vremena i zaborava.

Počivaj u miru, jer si to zaslužio.

Neka te anđeli čuvaju dok se opet ne sretnemo.

Tuga i bol se ne mjere vremenom već prazninom.

Istina je bolna, tuga beskrajna, riječi malo a bola mnogo da bi rekli koliko nam Nedostaješ.

Tvoja porodica: supruga GORDANA, ćerka ANDREA, sinovi VLADO I ŽELJKO

Tvoj brat BOŽO

500

480

Dana 15. januara 2024. navršava se godina dana od smrti našeg dragog

ZORANA Mićunova ĐUROVIĆA

Bol i tuga za tobom ne mjere se riječima i vremenom koje prolazi, već prazninom koju si ostavio.

Sa ponosom i ljubavlju čuvaćemo te od zaborava.

MIODRAG KAPIČIĆ

Brate! Prolaze dani, utjehe nema, zaborav ne postoji.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Brat ILIJA, snaha ANA, bratanične MILENA, NINA i MARINA sa porodicom

Sestra JELENA sa porodicom

490

Godina dana je od smrti mog dragog strica

ZORANA ĐUROVIĆA

Navršava se godinu dana od kako si nas napustio, i pronašao svoj vječni mir, ali nijesi zaboravljen i često se sjetimo tebe.

Bićeš u našim mislima dok je nas.

Bratanična MARIJA CIMBALJEVIĆ sa porodicom.

523

Četrdeset je dana od smrti

MIODRAG Jovanov KAPIČIĆ

Mio, prolaze dani, utjehe nema, zaborava nema, samo tuga i bol.

Ništa više nije isto, tvojim preranim odlaskom otišao je i dio nas.

Malo je riječi kojima se može iskazati ono što je na srcu i duši.

Počivaj u miru!

Tvoji: strina MILEVA, brat BOŽO, snaha LARISA i sinovci DARIO i SAVO

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 IZDAJEM poslovni prostor 48 m2 u Bulevaru Save Kovačevića pored poliklinike Diagnostica u Podgorici. Pokriven je klimama, video-nadzorom, alarmom i rolo vratima.

Tel. 069/123-593 2 Tražimo osobu za pomoć porodici u njezi slabije pokretne mlađe osobe. Podgorica, Preko Morače.

067/660-658 3

Neđelja, 14. januar 2024.

Neđelja, 14. januar 2024.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 14. januar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

30x

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika biće izvučena 31. januara 2024. godine, - Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.