Dnevni list Pobjeda 18.1.2024.

Četvrtak, 18. januar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20881 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Intervjuisanje kandidata za VDT pred Odborom za politički sistem i pravosuđe pretvorilo se u primitivni igrokaz lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta, koji je vrijeđao kandidatkinju Suzanu Mugošu

Stranke na vlasti razljutila najava DPS-a da će tražiti smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore, iz ove partije ih podsjećaju na Zakon o državnim simbolima

Huter: Jasno je ko je šef vladajuće većine

M. BABOVIĆ

Okrivljeni poslanik Knežević prijeti sudom i zatvorom

To što se Ministarstvo kulture i medija sakrilo, što nadležni prelaze preko skrnavljenja državnih simbola od strane Mandića, a poslanik vladajuće stranke to odobrava samo pokazuje ko je zapravo šef vladajuće većine zaključio je Huter STR. 2.

RASIPNIŠTVO NOVE VLASTI: Akcija za socijalnu pravdu objavila frapantne podatke o troškovima vlasti

Samo u decembru 2023. za dnevnice i reprezentaciju potrošili čak 1,1 milion eura!

Ovaj podatak ukazuje da vlada Milojka Spajića nastavlja rasipnički trend prema novcu građana, kao i njegov prethodnik Dritan Abazović, umjesto da se stavi rampa, odnosno ograniče bahaćenja zaposlenih u javnoj administraciji i da se za ove svrhe troši jedino ono što je neophodno, naSTR. 3. vodi se u analizi ASP

Umjesto mene, treba da se pozabavite time ko je s kim bio po Primorju s ambasadorima i dogovarao ukidanje presude Višeg suda – poručila je sutkinja Suzana Mugoša poslaniku Milanu Kneževiću STR. 8. i 9.

INTERVJU: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji

POVODI: Dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici u razgovoru za Pobjedu ističe da očekuje prevazilaženje problema u polaganju specijalističkih ispita za naše ljekare u Beogradu

Zvanični Beograd Radunović vjeruje da rizik po mir i će se naći rješenje, stabilnost u ali smatra da treba regionu Prerani odlazak igračke legende i bivšeg trenera Budućnosti

razmotriti i alternativu

DRI objavila reviziju Informacionog sistema kulturnih dobara (KuDIS), koji su u UZKD implementirali Ministarstvo kulture i UNDP

Utrošili oko 80.000 eura a sistem ne Preminuo Dejan Milojević funkcioniše STR. 21.

Ministar za poraze Piše: Jovan TERZIĆ Dragoslav Šćekić nema nimalo ponosa u sebi što ga je u političko-partijskoj raspodjeli, greškom izgleda, zapalo da predvodi crnogorsku sportsku priču. On nije ministar hiljada sportista, koji hrabrošću sportskog srca vjeruju u svoje i pobjede Crne Gore STR. 19.

STR. 7.

STR. 14. i 15.

S. VASILJEVIĆ

Očekivane su kritičke izjave predstavnika međunarodne zapadne zajednice, najžešće dolaze iz Njemačke STR. 4.

KOMENTAR

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

4.

KUPON IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

2

Politika

Četvrtak, 18. januar 2024.

Stranke na vlasti razljutila najava Demokratske partije socijalista da će tražiti smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore, iz ove partije ih podsjećaju na Zakon o državnim simbolima

PODGORICA – Reagovanje poslanika PES-a Darka Dragovića u vezi sa zastavom Republike Srbije i Republike Srpske, koju Andrija Mandić drži u kabinetu predsjednika Skupštine Crne Gore pokazuje da ovaj politički subjekt ne poznaje zakon ili demonstrira ogromno licemjerje kojim pokušava da sačuva parlamentarnu većinu na okupu – ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.

Poslanik PES-a kazao je za Pobjedu da ta stranka neće podržati inicijativu za smjenu Mandića, te da ne vide „ništa sporno u isticanju istorijskog simbola Crne Gore pored državne zastave, kao i u posjeti vjerskog lidera Skupštini“.

- Nema nikakvog razloga trenutno za smjenu gospodina Mandića. Ne vidim miješanje crkve u državna pitanja, jer imamo jednu posjetu vjerskog poglavara najveće vjerske organizacije u Crnoj Gori Mitropolije crnogorsko-primorske i ja tu ne vidim ništa sporno – rekao je Dragović.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić primio je u poneđeljak, 15. januara, mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joaniki-

ja Mićovića, s kojim je razmijenio poklone, a kabinet šefa parlamenta za tu priliku, kako se vidi na fotografijama, „ukrasila“ je i srpska trobojka, što je izazvalo burne reakcije dijela javnosti.

Huter je juče podsjetio da Zakon o državnim simbolima jasno definiše koji se simboli smiju isticati u državnim ustanovama.

- U članu 28 ovog Zakona piše da državni i vojni simboli Knjaževine Crne Gore i Kraljevine Crne Gore uživaju zaštitu kao i državni simboli utvrđeni ovim zakonom. Niđe ne piše da ih je moguće koristiti ravnopravno kao i zvanične državne simbole Crne Gore. Pitanje državnih simbola nije pitanje ukrašavanja enterijera, posebno ako se radi o kabinetima državnih funkcionera.

Postoji pravilnik koji precizno definiše kako se zastava ističe, upotrebljava, od kakvog materijala treba da bude izrađena.

U članu 4 tog pravilnika, jasno stoji da zastava mora da stoji sa desne strane radnog mjesta lica čiji je kabinet, i sa lijeve ako se gleda ka tom mjestu.

Na tom mjestu umjesto državne zastave, kod Mandića stoji trobojka - upozorio je Huter.

Ocijenio je da je Mandić je „sa jasnom namjerom nabavljao zastave po sopstvenom nahođenju, ukrašavao kabinet

SKUPŠTINA CRNE GORE

Huter: Jasno je ko je šef vladajuće većine

SKRNAVLJENJE DRŽAVNIH SIMBOLA U KABINETU PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE: Joanikije i Mandić

Šćekić u horu parlamentarne većine: Trobojke je bilo i biće Potpredsjednik Vlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić (SNP) kazao je juče za RTV Srpska da je data „prevelika pažnja“ tome da je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u kabinetu istakao srpsku trobojku.

- Trobojki je bilo i biće – rekao je on, uz konstataciju da Crna Gora „više ne smije da bude privatna država“. Što podrazumijeva pod pojmom privatne države i isticanja trobojke mimo Zakona o državnim simbolima - Šćekić nije objasnio.

Zato je pozdravio je gostovanje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića kod šefa parlamenta, uz objašnjenje da su predstavnici vjerskih zajednica „ljudi od velikog uticaja u našoj državi“.

po svom ukusu, stavio zastavu Srbije i Republike Srpske (entitet BiH p.a.) sa svoje de-

sne strane, đe treba da stoji državna zastava Crne Gore“.

- To što se Ministarstvo kul-

ture i medija, sakrilo, što nadležni organi prelaze preko skrnavljenja državnih simbola od strane Mandića, a poslanik vladajuće stranke to odobrava, samo pokazuje ko je zapravo šef vladajuće većine - zaključio je Huter.

Najava DPS-a da će inicirati smjenu predsjednika Skup-

To što se Ministarstvo kulture i medija, sakrilo, što nadležni organi prelaze preko skrnavljenja državnih simbola od strane Mandića, a poslanik vladajuće stranke to odobrava, samo pokazuje ko je zapravo šef vladajuće većine - zaključio je Huter

Oskar Huter

štine Andrije Mandića, zbog trobojke u njegovom kabinetu, naljutila je i poslanicu Socijalističke narodne partije Slađanu Kaluđerović koja je ocijenila da ova zastava smeta „jer je simbol slobode, jednakosti i bratstva“.

Zlonamjerno je, kazala je ona, tvrditi da trobojka negira državnost Crne Gore.

- Već je upravo suprotno – predstavlja jedan od istorijskih simbola Crne Gore, koji je duboko utemeljen u našoj tradiciji. Podsjetila bih da je to potvrđivao i DPS, pa je tako trobojka krasila kabinet Mila Đukanovića tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, dok je sam Đukanović izjavio da je trobojka za DPS prihvatljiva. Takođe, bivši premijer Igor Lukšić, koji je bio i potpredsjednik DPS-a, predlagao je vraćanje trobojke kao predsjedničke zastave – istakla je Kaluđerović.

Poručila je da je „najavljena inicijativa DPS-a za smjenu predsjednika Skupštine još jedan politikantski čin u cilju skretanja pažnje javnosti sa suštinskih problema, prije svega borbe protiv kriminalnih klanova“.

Jedan od lidera proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, Andrija Mandić, koalicije partija koje su zajedno djelovale do posljednjih parlamentarnih izbora izabran je na čelo crnogorskog parlamenta uprkos navodnom protivljenju Vašingtona i Brisela. Mandić je optužen i da je učestvovao u organizaciji plana ruskih službi da pokušaju državni udar u našoj zemlji nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, kada su planirali i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.

U toku je suđenje, nakon što je prvostepenu osuđujuću presudu oborio Apelacioni sud, pod sumnjivim okolnostima.

Demokratski front je i u zvaničnim dokumentima obavještajnih službi SAD označen kao poluga za širenje ruskog uticaja u našem regionu i organizacija koja je primila znatan novac od Moskve za širenje proruskih interesa.

K. KRSMANOVIĆ DPS

Kandidat za predsjednika DPS-a na tribini u Mojkovcu poručio da ova partija više nema pravo na grešku

Živković: Moramo da smijenimo Mandića i Spajića

PODGORICA - Kandidat za predsjednika Demokratske partije socijaliste Danijel Živković je, na preksinoć održanoj tribini u Mojkovcu, upoznao članstvo sa planom reorganizacije partije i promjene načina i modela rada.

- Niko nas neće dovesti do bolje pozicije ni u društvu ni u politici, ako mi ne zapnemo sami. Moramo se osloniti jedni na druge i da budemo jedni

uz druge - saopštio je Živković.

Odgovarajući na pitanje prisutnih, Živković je podsjetio da su poslanici DPS-a tokom svog opozicionog djelovanja od 2020. godine, uspjeli da smijene dvije vlade i organizuju vanredne parlamentarne izbore.

- Za 30 godina njihovog trajanja oni su teško mogli zaljuljati bilo koju vladu u kojoj je bila Demokratska partija socijalista. Ipak smo mi mnogo stabilniji, mnogo bolji i odgovor-

niji ljudi nego što su oni. I oni su na djelu pokazali da nijesu sposobni - istakao je Danijel Živković.

O ponašanju Andrije Mandića na funkciji predsjednika Skupštine Crne Gore i aktuelne većine, Živković je jasno saopštio da ga moraju smijeniti kao Danijelu Đurović i Aleksu Bečića.

- Mi i Milojka Spajića treba da smijenimo sa te pozicije kao što smo smijenili Dritana Abazovića i Zdravka Krivokapića.

Makar ako smo se u nečemu specijalizirali – to je da obaramo vlade i smjenjujemo predsjednike Skupštine - naglasio je on.

Osvrćući se na potrebne reforme u partiji, Živković je kazao da nije samo dovoljno reći da smo uvidjeli greške, nego je pitanje da li će se te greške dešavati kada se vratimo na poziciju vlasti.

On je kazao da se dešavalo da se ,,ogriješimo mnogo puta o naše članove, koji su ostali vjerni do kraja, bez obzira što naša poli-

Danijel Živković na tribini u Mojkovcu

tika nije pokazala senzibilitet prema njihovim problemima”.

- A nekima smo dali šakom i kapom - istakao je Živković.

Ukazao je da DPS nema pravo da počini nijednu grešku u narednom periodu.

- Imaćemo šansu i tu šansu moramo da iskoristimo - istakao je on.

Sada je obaveza ovog partijskog rukovodstva, koje bude izabrano, da Demokratsku partiju socijalista vrati iz opozicije u vlast.

- Ne treba nama vlast da bismo činili greške, nego da bismo vukli Crnu Goru naprijed. Nama treba razvoj - zaključio je ŽivR.P. ković.

Politika

Četvrtak, 18. januar 2024.

RASIPNIŠTVO NOVE VLASTI: Akcija za socijalnu pravdu objavila frapantne podatke o troškovima izvršne i zakonodavne vlasti

3

Komentar

Samo u decembru 2023.

Dan B za dnevnice i reprezentaciju potrošili čak 1,1 milion eura!

Piše: Milorad PUSTAHIJA Kolumnu o protestu protiv suđenja prof. dr Bobanu Batrićeviću 22. januara u 9:00 sati nazvao sam - Dan B. Naravno, bez pretenzija da jedan lokalni, i za svijet provincijalni događaj poredim sa istorijskim događajem od planetarnog značaja, ali sa željom da najzad napravimo, mi udruženi građani, desant na opšte bezumlje i bezvlašće u našoj zemlji i pokažemo ko je Overlord u Crnoj Gori

PODGORICA - Trošak preglomazne centralne administracije za putovanja i reprezentaciju u zemlji i inostranstvu za prošli mjesec je prikazan u iznosu od preko 1,1 milion eura, objavila je Akcija za socijalnu pravdu. U istom mjesecu, prema podacima ASP dobijenih na osnovu zakona o slobodnom pristupu informacijama - materijalna davanja ugroženim porodicama bila su svega 720 hiljada eura.

Centralnu administraciju čine zaposleni u upravno-pravosudnom sistemu, ministarstva, skupština, predsjednik, uprave, zavodi, sekretarijati, sudovi, tužilaštva, zdravstvo i obrazovni sistem.

GOV.ME

Ovaj podatak ukazuje da vlada Milojka Spajića nastavlja rasipnički trend prema novcu građana, kao i njegov prethodnik Dritan Abazović, umjesto da se stavi rampa, odnosno ograniče bahaćenja zaposlenih u javnoj administraciji i da se za ove svrhe troši jedino ono što je neophodno, navodi se u analizi ASP

Nastavljeno bahaćenje vladinih zvaničnika

Akcija za socijalnu pravdu tvrdi da zaposleni u javnoj upravi o trošku građana imaju i sijaset benefita: DNEVNICE plaćene telefone, gorivo, službena U decembru je samo za dnevvozila, garancije po osnovu koleknice zaposlenih potrošeno čak tivnih ugovora, prekovremeni rad, varijabile...

345 hiljada eura, od čega za dnevnice u inostranstvu 206 hiljada. Za smještaj na službenim putovanjima u zemlji i inostranstvu potrošeno je 226 hiljada, a za prevoz bezmalo 200 hiljada eura.

U isto vrijeme, nepunih 190 hiljada se prikazuje na generalan način kao službena putovanja i ostali troškovi, pa to može biti bilo šta od navedenih stavki. Dodatno, trošak reprezentacije, ručkovi, večere i potrepštine iznosi oko 204 hiljade eura, od čega je u inostranstvu 43 hiljade.

U istom mjesecu je za materijalna davanja ugroženim porodicama izdvojeno 720

hiljada eura. Još nije poznat ukupan broj korisnika tih porodica za decembar, ali je on u novembru lani iznosio nepunih 20 hiljada članova, pa bi to značilo da je prosjek da član takve porodice praktično i dalje ima nešto preko jednog eura dnevno na raspolaganju za život.

TREND

Ovaj podatak ukazuje da vlada Milojka Spajića nastavlja rasipnički trend prema novcu građana, kao i njegov prethodnik Dritan Abazović, umjesto da se stavi rampa, odnosno

ograniče bahaćenja zaposlenih u javnoj administraciji i da se za ove svrhe troši jedino ono što je neophodno.

Kada se uporedi trošak od preko 1,1 milion eura za putovanja i reprezentaciju u decembru prošle godine sa prethodnim mjesecom, odnosno novembrom, koji je bio prvi mjesec upravljanja nove vlade, taj trošak je veći za više nego duplo, odnosno za oko 625 hiljada.

Naime, u novembru je taj izdatak prikazan na nepunih 538 hiljada, od čega su dnevnice bile 241 hiljada, smještaj 113 hilja-

da, reprezentacija 52 hiljade…

Akcija za socijalnu pravdu je saopštila i da zaposleni u javnoj upravi, uz pristojne zarade, o trošku svih građana imaju i sijaset benefita: plaćene telefone, gorivo, službena vozila, garancije po osnovu kolektivnih ugovora, prekovremeni rad, varijabile, komisije, radne grupe i to često za poslove iz redovnih zaduženja.

- Sa druge strane, za javnu administraciju se u javnom diskursu kontinuirano ukazuje da je prekobrojna (posljednje procjene iz zadnjeg kvadrata protekle godine preko 46 hiljada), puna partijskog i nepotističkog kadra, od kojih je dobar dio sa kupljenim, tj. lažnim diplomama, i nedovoljno sposobna da bude na usluzi građanima, zbog kojih i postoji, zaključuje se u analizi ASP. Nenad ZEČEVIĆ

Iz Bošnjačke stranke reagovali na još jedan atak na multietnički sklad u Beranama

PODGORICA – Precrtavanje putokaza za džamiju u Beranama, na tabli koja se nalazi u centru grada, još jedan je u nizu ataka na multietnički sklad u tom gradu i Crnoj Gori, saopštili su iz Bošnjačke stranke i pozvali nadležne da utvrde ko je to uradio.

Predsjednica Foruma žena BS Sabina Muratović rekla je da je nerazumljivo kome i zašto odgovara takvo podizanje tenzija i raspirivanje mržnje, ali

da sigurno to ne odgovara građanima Berana i Crne Gore.

Ona je pozvala nadležne organe da hitno sprovedu istragu i utvrde ko je precrtao putokaz za džamiju na saobraćajnom znaku u Beranama.

- I da se te osobe najstrožije kazne za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje kako bi se, koančno, poslala poruka da za ovakve izlive mržnje nema niti smije biti mjesta ni u Beranama ni u Crnoj Gori, poručila je Muratović.

R. P. Precrtani putokaz za džamiju

BS CG

Nadležni da utvrde ko je precrtao putokaz za džamiju

Sigurno znate za Dan D, desant saveznika na Normandiju, kada je otvoren Zapadni front i kada se počeo nazirati kraj dominacije fašizma i Trećeg rajha. Operacija je nosila tajni kodni naslov ,,Overlord“ u značenju gospodar, vladar, koji je najavljivao vladavinu demokratskog svijeta i kraj fašističke hegemonije. Bilo je mnogo žrtava u ovom desantu, ali je otvaranjem ovog drugog fronta ubrzan kraj jedne od najmračnijih vladavina u novijoj istoriji.

Zato sam kolumnu o najavljenom protestu protiv suđenja prof. dr Bobanu Batrićeviću 22. januara u 9:00 sati nazvao - Dan B. Naravno, bez pretenzija da jedan lokalni i za svijet provincijalni događaj poredim sa istorijskim događajem od planetarnog značaja, ali sa željom da najzad napravimo desant na opšte bezumlje i bezvlašće u našoj zemlji i pokažemo ko je overlord u Crnoj Gori.

Pri tom ne mislim na Bobana i njegove kolege sa FCJK, već na naaaarod koji je stvorio i vjekovima krvavo branio ovu zemlju. Neprestani napadi na FCJK i pokušaj suđenja Batrićeviću za javno izgovorenu korektnu misao i istinit stav, i to bez pristupa javnosti, dovoljan i dostojan je povod za naš oštar i masovan protest.

Moram priznati da se do sada nisam istakao u odbrani FCJK i mojih prijatelja koji predaju na njemu. Ne zbog nedostatka poštovanja, već zbog vjerovanja da postoje bar tragovi zakonitosti i vladavine prava. I zbog skromnosti što nakon velikih pohvala svjetskih filologa, lingvista, i slavista nijesam smatrao da je neophodna i odbrana od strane moje malenkosti. Naročito od napada trivijalnih naučnih autoriteta poput profesorica za koje niko nije čuo izvan litijaških thihk-tankova. A da - i bivšeg frontaškog filosofa politike.

Ali, kada se u kafkijanskim budžacima sudova za prekršaje pokušava bez prisustva javnosti ograničiti sloboda govora, onda se mora protestvovati. Nećemo ulaziti u sud, ali pošto nisu dali pravo našim predstavnicima da prisustvuju suđenju, nećemo dati Bobanu da uđe u sudnicu već ćemo mi javno suditi pravosuđu. I priupitati ih: sudiše li urašima za šverc cigareta; zašto opstruiraju sudski proces protiv učesnika državnog udara; zašto tužioca u procesu protiv vođa pokušaja terorizma 2016. nezakonito i nehumano drže u pritvoru, a bivšeg glavnog Katnića su otjerali nezakonito u penziju; kako prihvataju nezakoniti i neustavni Temeljni ugovor...

E, za ovakav protest potrebna nam je porota od bar deset hiljada porotnika. I to odlučnih, a ne šetača opanaka dok nam svetosavci krešu otadžbinu. I znavenih i hrabrih govornika bez poze, mane i straha. Revijalnu fazu protesta smo prošli i znate sa kojim učinkom. Sada nam se otvaraju velike mogućnosti.

Evo, funkcioneri ove nove HugoBoss-Prada verzije DPS-a, sa promotivnih skupova pred svoje stranačke izbore sa jednim kandidatom, gromko poručuju: „Mi smo jedina snaga koja može preokrenuti propadanje države“. OK, ako je tako - dobrodošli na Dan B, ali sa - bar tri hiljade članova i bez prepametnih politlogoreičara da zajedno i odlučno pokrenemo taj preokret.

Ma da se ne zanosim: doći će nas stotinu-dvjesta, saslušati govore i razići se na svoje omiljene dojč-coffe destinacije. I onda ćemo rodoljubno da skupljamo priloge ako kazna za Bobana bude novčana ili mu počnemo slati knjige i cigare, ukoliko završi u ćorki. A ti, Bobane, časno otrpi. Boljima je bilo gore. Joža Broz je bio osuđen na pet godina Lepoglave, a Moša Pijade na dvadeset godina Mitrovice.

Ili, možda je spas da se Boban zakaluđeri? Evo, Džoanikije i ostali crnorizci vrijeđaju, lupaju i čine što im je volja, ali po članu osam Temeljnog ugovora ih ne smiju procesuirati dok ne obavijeste Crkvu Srbije i ona odluči o pravovaljanosti optužbi.

Ali, da se vratimo temi okupljanja: ja sam za to da 22. januara napravimo zvek. Što da ne, ništa nepristojnije, banalnije, bezumnije i primitivnije ne možemo učiniti od onoga što su nedavno učinili svetosavski božiji bravi, slaveći Božić i srpsku novu godinu. Ionako od našeg cviljenja za pravom na identitet, slobodu i državu nema koristi. To imaju samo oni dostojni toga i spemni da to brane po bilo koju cijenu. Svijet nema vremena za naše žalopojke i reminiscencije na slavna i junačka vremena.

Bez obzira na sve što napisasmo o tebi Bobane, mi junaci sa tastatura, budi naredan svemu što te snađe. Bojim se da će nas malo biti spremnih stati na biljegu.

4

Politika

BEOGRAD - Opšte je mišljenje da je Beograd sigurnosni rizik po mir i stabilnost u regionu. Naravno da će Vučić u tom slučaju ponovo igrati na rusku i kinesku kartu, ali EU, prije svega Njemačka, ima mogućnost da ga ucijeni tako što će Srbiji onemogućiti pristup evropskim fondovima - kaže Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji, za Pobjedu.

Ističe da je Banjska bila crvena linija poslije čega je uslijedio niz poteza Zapada – od slanja pojačanja KFOR-u, ubrzanog promišljanja proširenja EU uz znatna sredstva za zemlje Zapadnog Balkana za reforme i ekonomski oporavak, zatim američke odluke da prihvati zahtjev Prištine za kupovinu protivtenkovskih projektila „džavelin“ do posjete predsjednice Vjose Osmani Vatikanu.

POBJEDA: Da li je Njemačka otpisala Vučića kao partnera: Mihael Rot, predsjednik Odbora za spoljne poslove Bundestaga, mjesec poslije izbora kaže da Vučić više nije pouzdan partner EU jer u njoj nema mjesta za Putinove sluge?

BISERKO: Poslije Banjske (oružanog napada srpskih parajedinica na sjever Kosova), iza čega je bila i Moskva, Zapad je najzad shvatio svu ozbiljnost fragilnosti regiona, kao i destabilizirajući potencijal koji Srbija, uz podršku Rusije, ima. Banjska je bila crvena linija poslije čega je uslijedio niz poteza Zapada – od slanja pojačanja KFOR-u, ubrzanog promišljaja proširenja EU uz znatna sredstva za zemlje Zapadnog Balkana za reforme i ekonomski oporavak, zatim američke odluke da prihvati zahtjev Prištine za kupovinu protivtenkovskih projektila „džavelin“ do posjete predsjednice Vjose Osmani Vatikanu.

Izbori su bili test izbornog inženjeringa i spremnosti autokratije da se održi na vlasti, pribjegavajući raznim vrstama mahinacija i zloupotreba, a ne test demokratije. O tome svjedoče brojni izvještaji kako lokalni, tako i međunarodne posmatračke misije. Ove izbore je karakterisao pritisak na birače, kako u svom izvještaju ističe CRTA, koji je bio rasprostranjen i produbljen različi-

Četvrtak, 18. januar 2024. je procjena uvjerljivija. VjeINTERVJU: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji tarujem da se situacija ipak mi-

Zvanični Beograd je rizik po mir i stabilnost u regionu Nijesu neočekivane kritične izjave brojnih predstavnika međunarodne zapadne zajednice, najžešće dolaze iz Njemačke, poput one Majkla Rota da „u Evropskoj uniji nema mjesta za Putinove sluge“. Balkan je, kako ističe Srećko Đukić, „linija ruske vatre, malignog ruskog uticaja“ zato jer je ovakva „ubjedljiva“ pobjeda Vučića problem i za Zapad koji ga još uvijek toleriše, mada mu poslije oružanog incidenta u Banjskoj sve manje vjeruje - kaže Biserko tim mehanizmima, dobijajući sve suroviji karakter, uz mnogobrojne navode koji ukazuju na masivnu zloupotrebu podataka o građanima zarad političkog marketinga, pritisaka i potkupljivanja birača.

Zato nijesu neočekivane kritične izjave brojnih predstavnika međunarodne zapadne zajednice. Međutim, najžešće dolaze iz Njemačke, poput one Majkla Rota da „u Evropskoj uniji nema mjesta za Putinove sluge“. Balkan je, kako ističe Srećko Đukić, „linija ruske vatre, malignog ruskog uticaja“ zato jer je ovakva „ubjedljiva“ pobjeda Vučića problem i za Zapad, koji ga još uvijek toleriše, mada mu poslije oružanog incidenta u Banjskoj sve manje vjeruje. Srbija je izgleda samo na evropskom putu,

ali bez ambicije da se ozbiljno angažuje na neophodnim reformama koje bi svakako ugrozile aktuelnu vlast. To potvrđuju njegova politika, a i mediji koje kontroliše. Vučić će pokušati i dalje da balansira u znatno suženijem prostoru, jer finansijsku podršku, koja je najavljena na samitu EU Zapadni Balkan (u Briselu), sigurno neće propustiti.

Aktuelna politika Zapada prema Zapadnom Balkanu datira još od 2008. godine, ali je očigledno da sazrijeva mišljenje da ne mogu zatvarati oči pred provokacijama Beograda i da EU mora ne samo mijenjati politiku nego i konačno djelovati. Osim što kontroliše situaciju u Srbiji, Vučić je uspio da se Zapadu na samom početku svoje vladavi-

ne nametne kao jedini faktor na koga se sa sigurnošču mogu osloniti. Ali je činjenica da uprkos svim nastojanjima Zapada da pridobiju Srbiju, Srbija nikad nije bila udaljenija od EU, a odnos prema Rusiji je ključni test za pristupanje Srbije EU, jer je to, prije svega, vrijednosno pitanje.

POBJEDA: Da li je realna konstatacija poslanika EP Klemena Groselja (bio je šef posmatračke misije EP 17. decembra) da će se za Srbiju vrata za proširenje EU brzo zatvoriti?

BISERKO: Zvanični izvještaj OEBS-a o izborima očekuje se krajem februara, koji sigurno neće biti nimalo pozitivan. To će sigurno uticati na stav EU u budućem ophođenju sa Srbijom. Problem je i u tome što Zapad još nema odBojim se da tu neće biti velikih promjena s obzirom na to da velika govarajućeg partnera u opovećina misli isto kao i Vučić kada je riječ o Crnoj Gori. Većina misli ziciji koji bi podržao njihovu politiku prema Kosovu. da su na domaku pobjede u Crnoj Gori. Ali i ukoliko dođe do proZapad je svjestan da Vučić nimjene, neće to biti ista situacija budući da niko od njih neće imati tako veliku moć kao Vučić. Treba imati u vidu i činjenicu da se malo je više partner, ali još uvijek od ko oglašavao u Beogradu povodom miješanja Moskve i Beograda u crnogorske njega očekuje pomak kada je riječ o Kosovu. Da bi ostavio prilike. Vjerujem da će se Crna Gora izboriti za svoju suverenost. Tu je činjenica otvorena vrata EU, Vučić je u da je ipak članica NATO i da Kvinta ipak djeluje mada još uvijek ograničeno međuvremenu najavio slobo-

Devetog januara pređena crvena linija - Kako se kosovsko pitanje privodi kraju, radikalizuje se situacija u BiH, posebno povodom proslave 9. januara, koja je ove godine takođe prešla

crvenu liniju. Radi se o najozbiljnijoj provokaciji ikada na koju je Zapad opet reagovao veoma snažnim izjavama. Pitanje je kakve će mjere i sankci-

je uslijediti. Čeka se završetak suđenja Dodiku u Sarajevu, što bi trebalo da bude kraj njegovoj političkoj karijeri. Ukoliko se ništa značajnije ne desi –

onda sve to ukazuje na to da Zapad zbog neuralgičnih tačaka – od Ukrajine, Gaze i Palestine, Crvenog mora i brojnih drugih - još nije spreman za značajnije pospremanje Balkana - kaže Biserko.

dan prolaz automobila s kosovskim tablicama kroz Srbiju, što je prethodno dugo bio povod za tenzije i brojne incidente, uključujući oružane. Ovim gestom je ponovo stavio Zapad u nedoumicu jer, kao što je poznato, u datim geopolitičkim okolnostima zatvaranje kosovskog pitanja je njihov prioritet, a ne demokratija u Srbiji.

POBJEDA: Američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil rekao je Vučiću da je SAD odobrila Prištini da kupi protivtenkovske rakete „džavelin“ - Vučić kaže da je razočaran.... Radi li se o konačnom zaokretu zapadne politike prema Srbiji, zašto SAD nijesu osudile izbornu krađu?

BISERKO: Stejt department je osudio krađu kroz tri saopštenja, posljednje je bilo najoštrije. Izjavu američkog ambasadora u Beogradu Krisa Hila da se „Vlada SAD raduje nastavku saradnje sa Vladom Srbije po pitanjima od obostranog interesa“ svakako treba sagledavati u kontekstu njegovih prioriteta koje je definisao na samom početku svog mandata, a to je Kosovo i neutralisanje ruskog uticaja. S obzirom na to da proevropska opozicija nije jasna u pogledu Kosova, stiče se utisak da je njegova procjena da je Vučić jedini koji može biti djelotvoran. Sada, kada se okončava proces zamjene registarskih tablica na Kosovu,

jenja i da će uslijediti značajnije promjene u ophođenju sa Srbijom.

POBJEDA: Ako je Zapad riješio da počne da otpisuje Vučića, kako će se to odraziti na Crnu Goru pošto je crnogorski režim usko povezan sa Vučićem?

BISERKO: Bojim se da tu neće biti velikih promjena s obzirom na to da velika većina misli isto kao i Vučić kada je riječ o Crnoj Gori. Većina misli da su na domaku pobjede u Crnoj Gori. Ali i ukoliko dođe do promjene, neće to biti ista situacija budući da niko od njih neće imati tako veliku moć kao Vučić. Treba imati u vidu i činjenicu da se malo ko oglašavao u Beogradu povodom miješanja Moskve i Beograda u crnogorske prilike.

Vjerujem da će se Crna Gora izboriti za svoju suverenost.

Tu je činjenica da je ipak članica NATO i da Kvinta ipak djeluje mada još uvijek ograničeno.

POBJEDA: Fantomski birači kroje izborne rezultate po nalogu Beograda: počelo je u Crnoj Gori, preko Republike Srpske došli su do Srbije. Možemo li reći da počinje urušavanje „srpskog sveta“ bez obzira na onu Dodikovu priredbu od 9. januara?

BISERKO: „Srpski svet“ je doživio svoj vrhunac, ali malo je vjerovatno da može biti i realizovan mada je već daleko odmakao. Jer, kako je Aleksandar Vulin, kao glavni portparol projekta „srpski svet“, rekao i povodom proslave u Banjaluci: „Proces ujedinjenja Srba je počeo i ne može se zaustaviti“. Mada je Međunarodni sud u Hagu odradio veliki posao, nije uspostavljen mehanizam koji bi obavezao Srbiju da uvažava presude tog suda i shodno tome se usredsredi na izazove sa kojima se društva u tranziciji bilo od rata ka miru ili od autoritarne vlasti ka demokratiji — suočavaju kada se treba boriti sa ratnim nasljeđem, odnosno nasljeđem masovnih kršenja ljudskih prava. To bi podrazumijevalo i prihvatanje odgovornosti za ratove ‘90-ih, distanciranje od Miloševićevog projekta i naravno prestanak glorifikacije ratnih zločinaca koji danas dominiraju javnom scenom pogotovu u tumačenju tih ratova. Sve dok se ne osudi i porazi ideologija srpskog nacionalizma neće biti mira u regionu. Posljednji događaji su ponovo bacili svjetlo na taj problem i Zapad je, čini se prvi put, primio k znanju i sve opasnosti koje on nosi, posebno uz svesrdnu podršku Rusije. Problem je što Beograd nastavlja sa svojim aspiracijama imajući u vidu da predstoje važni izbori ove godine u EU i SAD i procjenjuje se da će doći do promjene stava prema Srbiji i njenim aspiracijama. Otuda i sve spekulacije o tri centra moći na Balkanu - Zagrebu, Beogradu i Tirani.

Violeta CVEJIĆ

Ekonomija

Četvrtak, 18. januar 2024.

5

Građevinska inspekcija nije odustala od uklanjanja nelegalne zgrade na Zabjelu

Mugoša: Pažljivo pripremamo nastavak rušenja ,,Lamele C“ Navodi da će u idućim fazama raditi u skladu s uslovima koji im se pružaju, prateći najbolje prakse u građevinskoj industriji.

- Naš tim stručnjaka pažljivo će nadgledati sve aspekte rušenja, od upravljanja otpadom do osiguranja okoline.

Dodatno, u saradnji s lokalnim vlastima, osiguraćemo da svi postupci budu u skladu s propisima i normama.

Ova inicijativa predstavlja važan korak prema ostvarivanju naših ciljeva, a kroz iskustvo ovog prvog rušenja stičemo neprocjenjivo znanje za buduće projekte. Nastavićemo s pažljivim planiranjem i prilagođavanjima kako bismo osigurali uspješno i sigurno izvođenje radova – istakao je Mugoša. „Lamela C“ Vlasnici stanova i dalje dežuraju u zgradi, a njihova za- ku Odoviću kako bi zajedno stupnica Sanja Radulović došli do rješenja. Ona smatra je nedavno kazala Pobjedi da je rušenje do sada bilo neda je poslala poziv za sasta- zakonski i da im rješenje ninak resornom ministru Jan- je bilo pismeno dostavljeno.

Presuda sutkinje Nataše Bošković u sporu američke kompanije Domen protiv Crne Gore

PODGORICA – Sutkinja Privrednog suda Nataša Bošković odbila je tužbeni zahtjev kompanije Domen, višegodišnjeg agenta za registraciju domena ,,me“, da je ugovor sa državom za ovaj posao na snazi do 2033. godine. Odbila je i njihov prijedlog da privremenom mjerom državi zabrani raspisivanje tendera za novog agenta.

Iako je tokom postupka fokus bio na tvrdnjama Domena da je uredno izvijestio Vladu o namjeri da produži ugovor, a država da je to urađeno nepropisno, u odluci sutkinje Bošković fokus je prebačen na ništavost ugovornih odredbi u vezi načina produženja ugovora.

-Odredba čl.8.1 Ugovora na koju se tužilac poziva je ništava. Odredom čl. 37 stav 2 Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) propisano je da nema dejstva odredba u ponudi da će se ćutanje ponuđeno ili neko drugo njegovo propuštanje smatrati kao prihvatanje, ako ne odbije ponudu u određenom roku ili ako poslatu stvar ne vrati u određenom roku.

Dakle, ako se ova odredba o

D. MIJATOVIĆ

Ništa od automatskog produženja ugovora

Privredni sud

ništavosti primjenjuje u slučaju ponude koja sadrži sve bitne sastojke ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem mogao zaključiti ugovor, onda tim prije takvo rješenje treba prihvatiti i u slučaju ćutanja ugovorne strane na obavještenje druge ugovorne strane da želi produženje ugovora – navodi se u obrazloženju presude u koju je Pobjeda imala uvid.

Sud tako ukazuje da sporazum ugovornih strana, ukoliko tuženi u roku od tri mjeseca ne odgovori na obavještenje tužioca, nema pravno dejstvo, jer ZOO propisuje da su strane u obligacionim odnosima slobodne da svoje odnose urede

po svojoj volji, ali u granicama prinudnih propisa i morala društva.

-S obzirom na navedeno, a kako sud shodno ZOO na ništavost pazi po službenoj dužnosti, to je Ugovor o agentu registracije domena ,,me“ zaključen 8. februara 2008. godine prestao da važi 31. marta 2022. godine, pa je sud tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan – stoji u presudi.

Sutkinja Bošković ukazuje i da zakon za određivanje privremene mjere predviđa da su kumulativno ispunjeni uslovi da je predlagač učinio vjerovatnim postojanje potraživanja, te da postoji opasnost da će se ono osujetiti ili znatno otežati, ali da je u konkretnom slučaju utvrđeno da je nenovčano potraživanje Domena neosnovano, zbog čega nema uslova ni za privremenu mjeru. Riječ je o prvostepenoj presudi na koju stranke imaju pravo žalbe Apelacionom sudu. Ukoliko ova presuda postane pravosnažna, Domen će državi morati da plati 17,1 hiljadu eura troškova, imajući u vidu da je vrijednost postupka određena na 45 miliona eura. M. Lk.

stan je vlasnik fizičko lice. Pozvala sam ministra da sjednemo za pregovarački sto, jer stanari nijesu dobili ništa precizno šta država nudi kao pomoć - kazala je Radulović.

Vlasnici stanova odbili su ponudu ministra prostornog planiranja i urbanizma Janka Odovića da im država pruži besplatnu pravnu pomoć da ih obešteti investitor ,,PS Gradnja“.

Rušenje stambene zgrade ,,Lamela C“, jedne od tri koju je gradila firma ,,PS Gradnja“, počelo je 11. januara tako što su radnici Zaštite prostora Crne Gore rušili unutrašnje zidova na šestom spratu (poktrovlju).

Resorno ministarstvo donijelo je 5. decembra prošle godine rješenje kojim je dozvoljeno rušenje po rješenju građevinske inspekcije iz marta 2019. godine.

Prema podacima Centralne banke na dan 31. decembar 2023. ,,PS Gradnja“ je 1.196 dana u blokadi na iznos 515.000.

N. K.

- Iznijeli smo pravnu dokumentaciju da nema osnova za rušenje. Mi smo obavijestili i Upravu policije i Zaštitu prostora da ne posto-

ji rješenje koje se odnosi na vlasnike stanove - kazala je Radulović koja je tražila pisane akte koji se odnose na vlasnike stanova, po osnovu

Delegacija UN Women u posjeti DRI

Premijer saopštio da je završena transakcija hedžinga

Uključivanje u regionalnu inicijativu PODGORICA – Senator Državne revizorske institucije (DRI) dr Branislav Radulović je ugostio delegaciju Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women) i ukazao im da je nedavna revizija uspješnosti sprovođenja rodno odgovornog budžetiranja u Crnoj Gori još na početnim koracima, te da u praksi još nijesu uspostavljeni preduslovi za uspješno sprovođenje.

Sastanak sa regionalnom menadžerkom za rodno odgovorno budžetiranje za Evropu i Centralnu Aziju Ermirom Lubani i konsultantkinjama Blerinom Xhani i Minjom Damjanović je organizovan radi planirane analize provođenja rodno odgovornog budžetiranja u Crnoj Gori.

- Oslanjajući se na dobre rezultate i naučene lekcije, UN Women želi da istraži mogućnost uključivanja Crne Gore u regionalnu inicijativu o rodno odgovornom budžetiranju pojasnili su iz UN Women organizacije.

R.E.

DRUŠTVENA MREŽA X

Kako je Pobjedi kazao građevinski inspektor Luka Mugoša, trenutno se suočavaju s izazovima rušenja prve zgrade u Crnoj Gori, pa sve to zahtijeva pažljivo planiranje i prilagođavnje prema uslovima na terenu.

- Nabavljamo mehanizaciju za rušenje objekta, a sam proces je započeo prije nedjelju dana kada su sva potrebna rješenja i dozvole već uručene.

Ovaj projekat predstavlja naš prvi korak u rušenju zgrada, stoga smo posvetili dodatnu pažnju detaljnom utvrđivanju optimalnih pristupa i postupaka. Važno nam je da osiguramo sigurnost i uspješnost tokom cijelog procesa - kazao je Mugoša.

kojih inspekcija izlazi na liNabavljamo mehanizaciju za rušenje objekta, a sam proces je počeo prije mjesta. nedjelju dana, kada su sva potrebna rješenja i dozvole već uručene. Ovaj projekat cu - Tu ne postoji nikakvo rješepredstavlja naš prvi korak u rušenju zgrada, stoga smo posvetili dodatnu pažnju nje o rušenju, a pošto je to privatna imovina ne postoji ni nadetaljnom utvrđivanju optimalnih pristupa i postupaka, kazao je Mugoša log suda da policija uđe. Svaki D. MIJATOVIĆ

PODGORICA – Radnici preduzeća Zaštita prostora u posljednja dva dana nijesu nastavljali rušenje nelegalne ,,Lamele C“ na Zabjelu zbog toga što čekaju detaljne naloge građevinske inspekcije koja, kako su kazali Pobjedi, pažljivo priprema ovaj postupak i u procesu su nabavke mehanizacije.

Spajić u Davosu

Spajić: Rata za januar biće manja četiri miliona PODGORICA - Premijer Milojko Spajić saopštio je da je završena transakcija hedžinga i da će rata za januar biti četiri miliona eura manja nego što je trebalo da bude.

- Ta ušteda će biti na korist građana Crne Gore i biće velika pomoć ove godine - poručio je Spajić iz Davosa gdje učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu.

On je rekao da je hedžing instrument koji je pomogao da se smanji kamatna stopa sa dva na 0,98 odsto.

-To nijesmo uradili u julu

prošle godine, a već u januaru ćemo imati zaštitu od svih valutnih rizika - naveo je Spajić u videu na društevnoj mreži X. Prethodni ministar finansija Aleksandar Damjanović saopštio je u junu prošle godine da će prekinuti hedžing aranžman kredita za auto-put, koji je služio kao osiguranje države od valutnog rizika. Naveo je da je procjena bila da bi nastavak hedžing aranžmana bio rizičan, zbog neizvjesnog ambijenta. Vlada je prekidom aranžmana povukla 64 milioR.E. na dolara.

USD

1.08770

CHF

0.94060

GBP

0.85818

AUD

1.65920

Ekonomija

Četvrtak, 18. januar 2024.

Iz Morskog dobra kažu da će raspisati novi tender za popravku i održavanje

Trajekt ,,30. avgust“ ne plovi, kvar će utvrditi na suvom PODGORICA – Nakon što je direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj poništio pola miliona eura vrijedan tender za popravku i održavanje trajekta ,,30. avgust“ jer nije stigla nijedna ponuda, Pobjedi je iz ovog preduzeća rečeno da će raspisati novi.

d. mijatović

Na pitanje Pobjede da li je predviđena vrijednost tendera nedovoljna, te je li to razlog što i pored interesovanja barem jedne kompanije koja je tokom postupka tražila dodatna objašnjenja dokumentacije, nijedna ponuda nije stigla, iz Morskog dobra nije dat konkretan odgovor već je rečeno da se vrijednost određuje na osnovu pravilnika o metodologiji za procjenu vrijednosti predmeta javne nabavke.

Ovaj trajekt, kako je rečeno, nije u upotrebi, već je plan da se uradi pregled broda na suvom u skladu sa zakonskim procedurama.

-Trenutno su u upotrebi četiri trajekta, uključujući i trajekt ,,Ruka pravde“ – kazali su iz Morskog dobra.

Morsko dobro je za 570 hiljada eura kupilo ovaj brod, a za popravku je tenderom bilo predviđeno 500 hiljada eura.

Pored ova dva trajekta, Morskog dobro je od bivšeg koncesionara Pomorskog saobraćaja kupilo šest trajekata za 8,1 milion eura, nakon što su ,,30.

Avgust“ kupili za 569 hiljada, a ,,Ruku pravde“ za 3,2 miliona eura.

Kupovina tadašnjeg broda Prizna, kasnije preimenovanog u ,,30. avgust“, je od samog početka bila netransparentna, a interesovanje kako crnogorskih i hrvatskih medi-

ja, tako i tužilaštva, pokrenulo je to što je Prizna samo pola godine prije nego je državi prodata za 569 hiljada eura, u Hrvatskoj, bez javnog tendera, kupljena od ,,Jadrolinije“ za 252 hiljade, imajući u vidu da je ova ugledna brodarska kompanija rashodovala brod star preko pola vijeka zbog zastarjelosti. Država je trajekt kupila od hrvatske kompanije ABM Tours.

Tenderom za održavanje i popravku ,,30. avgusta“ bilo je predviđeno tromjesečno servisiranje, a podrazumijevalo je, između ostalog, dokovske radove na podvodnom dijelu trupa broda, saniranje oštećenja i propuštanja izduvnih sistema motora, zamjenu bokoštitnice i dotrajalih limova.

Od prošlog februara kada je Vlada preuzela trajektnu liniju, do maja na ovoj relaciji su saobraćala samo dva trajekta ukupnog kapaciteta 60 vozila, zbog čega su se stvarale kilometarske kolone i zastoji na Jadranskoj magistrali.

-U periodu od 5. 5. 2023. do 31.

12. 2023. godine, prevezeno je 1.187.021 vozilo trajektnom linijom Kamenari - Lepetane, što je rezultiralo prihodom od 6.290.963,40 eura. U periodu od 23. 8. 2023. godine do 31. 12.

2023. prevezeno je 1.617 vozila sa besplatnom kartom. Povlašćene karte koristi 1.047 građana Herceg Novog i 435 građana Tivta. Pravo na besplatan prevoz koristi 212 vozila hitne medicinske pomoći, vatrogasnih vozila, službena vozila Vojske Crne Gore i Uprave policije. Pravo na besplatan prevoz koristi i 95 vlasnika vozila koja su obilježena znakom pristupačnosti – rečeno je Pobjedi iz Morskog dobra. M.Lk.

Trajekt „30. avgust“

AZK ocijenila da najnovija isplata EPCG željezarcima nije kršenje Zakona o kontroli državne pomoći

Tvrde da je zimnica vid socijalne podrške Objašnjavaju da prema pravilima EU isplata zimnice radnicima Željezare potencijalno može biti tretirana kao državna pomoć Željezari, jer državni organi plaćaju dodatak na platu radnicima, u ime i za račun Željezare, ali ako taj vid davanja nije obaveza njihove matične kompanije, može biti posmatrana i kao vid socijalne podrške radnicima, kažu iz AZK

RTNK

6

Radnici željezare

PODGORICA – Isplata zimnica radnicima EPCG Željezare za koju je novac uplatila majka kompanija Elektroprivreda (EPCG) u skladu je sa Zakonom o kontroli državne pomoći – rečeno je Pobjedi iz Agencije za zaštitu konkurencije (AZK).

Pokretanjem ispitnog postupka radi utvrđenja da li je kupovina imovine ove fabrike za 20 miliona eura usklađena sa tim zakonom, AZK je zabranila EPCG isplatu bilo kakve državne pomoći, ali, kako je ocijenjeno, to se ne odnosi na 320 eura zimnice koju su radnici dobili prošle sedmice.

-Rješenjem Agencije od 22.

9. 2023. godine o pokretanju postupka naknadne kontrole potencijalne dodjele državne pomoći kompaniji ,,TOSCELIK PROFIL VE SAC ENDRUSTRISI“ A.S, zabranjena je dalja dodjela pomoći do završetka postupka. Ovo znači da svaka mjera koja kumulativno ispunjava sljedeća četiri kriterijuma javna sredstva, ekonomska djelatnost, selektivnost i uticaj na konkuren-

ciju ne smije biti realizovana, jer krši Zakon o kontroli državne pomoći – kazali su Pobjedi iz AZK. Objašnjavaju da prema pravilima EU o izvršavanju obaveza u ime drugog pravnog subjekta, isplata zimnice radnicima Željezare potencijalno može biti tretirana kao tržišna prednost za Željezaru i predstavljati državnu pomoć Željezari, a ne radnicima Željezare, jer državni organi plaćaju dodatak na platu radnicima, u ime i za račun Željezare, iako se radi o davanju na koje Željezara nije bila obavezna.

-Međutim, s tim da ovakav vid davanja nije predstavljao obavezu njihove matične kompanije, može biti posmatrana i kao vid socijalne podrške radnicima i sa tog aspekta ne čini aktivnost koju zakon prepoznaje kao državnu pomoć – ocijenjeno je iz AZK. Dodaju da EU praksa, za ovakve i slične namjene, predviđa posebne fondove socijalne pomoći, u nekim situacijama i preko Zavoda za zapošljavanje, iz koga bi se finansirao

svaki vid pomoći radnicima, koji su npr. u radnom odnosu, ali ne primaju platu nekoliko mjeseci.

-Agencija će nastaviti da prati sve potencijalne transakcije koje bi mogle uticati na zabranu dodjele državne pomoći do donošenja odluke u predmetnom slučaju – kazali su iz AZK. Prethodno je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović javno apelovao na rukovodstvo EPCG da ispune obećanje dato radnicima.

-Zaposlenima Željezare Nikšić isplaćena je otpremina po principu po kojem je to urađeno za matičnu kompaniju, ali i sva ostala preuzeća EPCG grupe, na intervenciju ministra energetike i rudarstva prof. dr Saše Mujovića. Ministarstvo energetike izražava zahvalnost upravi EPCG što su ispunili obećanje dato zaposlenima u Željezari Nikšić – saopštili su tada iz Mujovićevog resora dodajući da je od suštinskog značaja da se situacija u Željezari dodatno ne komplikuje u samom finišu pronalaska kredi-

Pri kraju rekonstrukcija regionalnog puta R-13

Dionica Kolašin – Mateševo biće završena do kraja sedmice PODGORICA - Svi građevinski radovi na dionici puta Kolašin - Mateševo su završeni. Trenutno se postavljaju zaštitne ograde i očekuje se da kompletan posao bude završen do kraja sedmice, objavio je Mediabiro.

Riječ je o saobraćajnici koja povezuje auto-put i glavni magistralni put.

Radovi na rekonstrukciji puta Mateševo – Kolašin biće završeni do kraja godine, najavio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović u no-

vembru prošle godine.

On je sa direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišao radove na dionici dugoj devet kilometara, odakle je poručio da su dosadašnja dinamika i kvalitet radova na visokom nivou.

Izvođač radova je kompanija Bemaks.

Prioritetna dionica auto-puta puštena je u saobraćaj u julu 2022. godine, a rekonstrukcija ove magistralne ceste počela je krajem aprila ove godine.

R. E. Završni radovi na putu

bilnog partnera za pokretanje proizvodnje čelika.

-Zbog toga je reakcija uprave EPCG za isplatu zimnice potez koji je u skladu sa naporima Ministarstva da se nađe renomirani partner, ali i sa obećanjima radnicima prilikom donošenja odluke EPCG o kupovini Željezare – zaključili su iz Ministarstva energetike.

Iako je do sada u javnosti prezentovano da je EPCG isplatila ova sredstva željezarcima, član odbora direktora Željezare Ratko Dubljević je u preksinoćnoj emisiji ,,Reflektor“ na Vijestima ustvrdio drugačije nakon navoda ministra Mujovića da je ,,Đukanović odigrao ključnu ulogu u cijelom tom procesu“.

-Moram da napravim jednu ispravku. Zimnica radnicima je isplaćena od para EPCG Željezare na osnovu faktura koje smo mi uputili prema EPCG za izvršene poslove u okviru Željezare za potrebe EPCG. Znači zimnicu niko nije dao, niko nije poklonio, nego su je radnici zaradili – kazao je Dubljević.

M.Lk.

Društvo

Četvrtak, 18. januar 2024.

7

POVODI: Dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici u razgovoru za Pobjedu ističe da očekuje prevazilaženje problema u polaganju specijalističkih ispita za naše ljekare u Beogradu PODGORICA – Dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici prof. dr Miodrag Bobo Radunović kazao je Pobjedi da su šefovi katedri te obrazovne ustanove, shodno koracima dogovorenim na jučerašnjem sastanku u Ministarstvu zdravlja, ponovo uputili zvaničan zahtjev kolegama u Srbiji za pronalazak rješenja na osnovu kojeg bi, uz doprinos i uključivanje resornih ministarki zdravlja i prosvjete te zemlje, više specijalizanata iz Crne Gore polagalo specijalističke ispite na katedrama Medicinskog fakulteta u Beogradu shodno obavljenom stažu.

Radunović je to potvrdio nakon sastanka u Ministarstvu zdravlja Vlade Crne Gore u organizaciji ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna, kojem su prisustvovali i predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, direktorica Kliničkog centra Crne Gore, kao i predstavnici specijalizanata.

-Očekujemo da ćemo naići na razumijevanje za problem naših ljekara, sa odgovorom koji će zadovoljiti obje strane – kazao je Radunović povodom novog pokušaja da se prevaziđe nastala pat pozicija u kojoj se našao dio specijalizanata zbog odluka uprave Medicinskog fakulteta u Beogradu da polaganje specijalističkih ispita nije moguće, jer prema pravilniku moraju obaviti polovinu staža na klinikama u Beogradu.

PODRŠKU TRAŽILO 30 SPECIJALIZANATA

On je potvrdio da se za pomoć Medicinskom fakultetu u Podgorici u decembru prošle godine obratilo više specijalizanata iz Crne Gore kako bi ova crnogorska ustanova posredovala kod uprave Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (MFUB) da im se omogući polaganje specijalističkog

Radunović vjeruje da će se naći rješenje, ali smatra da treba razmotriti i alternativu ispita na katedrama shodno obavljenom stažu.

Njih 10 je, prema riječima Radunovića, steklo pravo polaganja specijalističkog ispita u januarskom roku, a 20 stiče to pravo tokom 2024. godine.

-Nažalost, u službi za poslijediplomsku nastavu im je predočeno da ne mogu pristupiti polaganju specijalističkog ispita, jer to nije u skladu sa sprovođenjem studija zdravstvenih specijalizacija koje se realizuju po Pravilniku o specijalizacijama Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, donijetim u maju 2023. godine – naveo je Radunović.

Prema njegovim riječima, specijalistički staž se godinama realizuje po Pravilniku o specijalizacijama i užim specijalizacijama zdravstvenih radnika i saradnika (Sl. glasnik RS) iz 2013. godine (mijenjan 2014, 2018, 2021, 2022, 2023) i do sada nije bilo problema „tako da je desetine mladih ljekara iz Crne Gore položilo specijalistički ispit na MFUB“.

Naveo je da je problem nastao „na nivou zabrane koja je saopštena“, iako su svi specijalizanti do danas regularno završili svoje obaveze u skladu sa Programom obavljanja specijalizacija.

-Prošli su predviđeni staž, polagali kolokvijume, završili dvosemestralnu nastavu i svima su tokom obavljanja specijalističkog staža uredno ovjeravani uputi za kruženja i određivani mentori od strane MFUB. Svi su, pritom, do-

Testirana je i ideja za uvođenje specijalizacija na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore - gdje postoje kadar i mogućnosti - tako da bi odluku o tome gdje će se i u kojem vremenskom okviru obavljati nedostajući staž za specijalizante donosili Ministarstvo zdravlja Crne Gore, javne zdravstvene ustanove i Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore.

Adrese za upućivanje na dalje usavršavanje bile bi Beograd, Zagreb, Ljubljana, Beč, Berlin, Ženeva itd. – kazao je Radunović bili odobrenje Ministarstva zdravlja Crne Gore za polaganje specijalističkog ispita. Sada se insistira na tome da specijalizanti moraju provesti najmanje pola specijalističkog staža na klinikama u Beogradu u skladu sa pomenutim Pravilnikom – naveo je Radunović.

INSISTIRANJE NA RETROAKTIVNOJ PRIMJENI

Sa sadržajem Pravilnika su, kaže, upoznati novoupisani specijalizanti, ali problem je insistiranje MFUB na retro-

aktivnoj primjeni Pravilnika na specijalizante koji su završili ili su pri kraju staža ili im je ostao specijalistički ispit.

Radunović ističe da su nakon upoznavanja sa problemom na dekanskom nivou ostvarili komunikaciju sa MFUB usmenim i pisanim putem.

-Tražili smo da se sagleda mogućnost polaganja specijalističkog ispita našim ljekarima u skladu sa dosadašnjom praksom, a novoupisani specijalizanti će staž obavljali u skladu sa Pravilnikom MFUB donijetim u maju 2023. go-

sa nadležnim institucijama Šimun: Šum u komunikacijama nije u Beogradu, specijalizansu informisali i dekan brana da se što prije prevaziđe problem teRadunović, predstavnica -Iako nije isključiva i potpuna nadležnost Ministarstva zdravlja, moj stav je da nijedan specijalizant i mladi čovjek za kojim, mogu slobodno reći, vapi crnogorski zdravstveni sistem ne smije biti u problemu da zaokruži svoje usavršavanje – saopštio je juče ministar zdravlja dr Vojislav Šimun nakon sastanka na kojem je razgovarano sa predstavnicima specijalizanata koji se suočavaju sa nemogućnošću da polažu završni, specijalistički ispit zbog, kako tvrde sa beogradskog fakulteta, neispunjavanja uslova specijalističkog staža.

Predstavnici specijalizanata su, kako je saopšteno,

pojasnili predstavnicima ministarstava, Medicinskog fakulteta u Podgorici i KCCG da su u periodu naznačenom za usavršavanje iz svojih oblasti redovno obavljali svoje dužnosti i studentskoj službi redovno prijavljivali polaganje specijalističkog ispita i dobili termine te da su se našli pred svršenim činom kada je nekima od njih pred sam izlazak na ispit onemogućeno to pravo.

Iako problemi sa kojima se suočavaju specijalizanti po ingerencijama ne pripadaju resoru zdravlja, ministar Šimun je informisao predstavnike studenata da se u saradnji sa ministarstvom

prosvjete i Medicinskim fakultetom lično založio da se ovaj problem prevaziđe na najbolji mogući način.

Prema njegovim riječima, „moguće da je došlo do šuma u komunikaciji između pojedinih institucija, ali to nikako ne može biti brana našoj dobroj volji da što prije riješimo ovaj problem“.

On je upoznao specijalizante i sa činjenicom da je lično razgovarao sa ministarkama zdravlja i prosvjete Srbij, dr Danicom Grujičić i dr Slavicom Đukić-Dajanović, koje su, kako je rekao, pokazale dobru volju da se ova situacija riješi na dobrobit specijalizanata.

O konstantnoj komunikaciji

Ministarstva prosvjete Đukanović-Ćetković, kao i direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović.

Predstavnici specijalizanata su se, kako se navodi, ministru zdravlja ranije obratili dopisom za prijem u kojem su, pored aktuelnog problema sa polaganjem završnog specijalističkog ispita, iznijeli niz konkretnih zahtjeva u cilju rješavanja izazova sa kojima se suočavaju specijalizanti tokom svog specijalističkog staža.

- Specijalizanti su, između ostalog, tražili i povećanje finansijskih sredstava za odvojeni život, veću uključenost u programe

dine. U posljednjem dopisu koji smo dobili 29. decembra prošle godine, nakon održanog Dekanskog kolegijuma Medicinskog fakulteta u Beogradu, ta mogućnost je isključena i zahtijeva se da svi specijalizanti moraju obaviti „nedostajući staž“, odnosno polovina staža treba biti obavljena na klinikama u Beogradu, tj. moraju produžiti boravak u Beogradu od nekoliko mjeseci, a neki skoro dvije godine – pojasnio je dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici. praktičnog usavršavanja u pojedinim oblastima, odobravanje mentorstva specijalistima iz Crne Gore sa višegodišnjim iskustvom, kao i pokretanje inicijative za saradnju s drugim regionalnim i evropskim centrima u pogledu specijalističkog usavršavanja i inicijativu za osnivanje specijalističkih katedri u većem obimu u Crnoj Gori – saopšteno je iz Ministarstva zdravlja nakon sastanka.

Kako je navedeno, ministar je obećao predstavnicima specijalizanata da će biti razmotren svaki njihov prijedlog te da će se on kao ljekar, koji se, kako je kazao, nije tako davno suočavao sa sličnim problemima, i te kako zalagati da predstavnici bijelih mantila uživaju prava kakva im pripadaju.

Nakon takvog stava kolega iz Beograda, Radunović navodi da su sa time upoznali ministra zdravlja u Vladi Crne Gore dr Vojislava Šimuna, direktoricu KCCG dr Ljiljanu Radulović i direktoricu Centra za nauku KCCG prof. dr Snežanu Vujoševic.

-Nastavljena je komunikacija na nivou ministara / ministarki zdravlja, prosvjete i nauke dvije Vlade u cilju traženja rješenja u duhu dosadašnje višedecenijske uspješne i konstruktivne saradnje - kazao je Radunović.

ULOGA MFUCG U SPECIJALIZACIJI

Na pitanje kakva je trenutna uloga Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Podgorici u specijalizaciji kadrova, Radunović je naveo da se na ovoj ustanovi obavljaju specijalizacije iz porodične medicine i radiologije.

-Predavači, nastavnici i članovi komisija za specijalistički ispit su profesori sa univerziteta u regionu, iz Beograda, Ljubljane, Kragujevca, Zagreba, Banjaluke itd. – kazao je on.

Pojasnio je da za specijalizacije koje se održavaju u centrima u regionu Medicinski fakultet je servis specijalizantima, vrši upis i donosi upute Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu za mentore u Crnoj Gori za obavljanje staža shodno djelatnosti za koju se opredijelio specijalizant.

-Taj dio posla za sve specijalizante iz Crne Gore iz svih JZU obavljala je pravnica na Medicinskom fakultetu UCG. Vjerujem da će se za nastali problem naći rješenje kroz prethodno pomenuti dijalog, ali treba razmotriti strategiju za alternativna rješenja – smatra Radunović.

Naveo je da su testirali ideju i za uvođenje specijalizacija na Medicinskom fakultetu UCG gdje postoje kadar i mogućnosti, tako da bi za nedostajući staž - u cilju sveobuhvatnosti i dostizanja kvaliteta usavršavanja - odluku gdje će se obavljati i u kojem vremenskom okviru donosili Ministarstvo zdravlja Crne Gore, javne zdravstvene ustanove i Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore .

-Naime, specijalizanti mogu biti upućivani na dalje usavršavanje u Beograd, Zagreb, Ljubljanu, Beč, Berlin, Ženevu itd. – zaključio je Radunović.

I. PERIĆ

8

Društvo

Četvrtak, 18. januar 2024.

Danijela Camović promovisala u KIC-u ,,Budo Tomović“ zbirku priča ,,Mamina bundeva“, posvećenu sinu koji ima autizam

i. mandić

Dejan je uz pomoć svih postao dio zajednice

NEUSTRAŠIVO PUTOVANJE I PORUKA NADE: Sinoć na promociji knjige

PODGORICA - Danijela Camović promovisala je sinoć u KIC-u ,,Budo Tomović“ zbirku priča ,,Mamina bundeva“, posvećenu sinu Dejanu Laboviću, koji ima autizam. Tokom večeri istaknuto je da nije riječ o priručniku kako vaspitati dijete, već da je u pitanju ispovijest majke koja ljubavlju uspijeva da podigne dječaka u svijetu predrasuda.

da je mamina bundeva, heroj svoje generacije. On je istinski heroj knjige, iz svake bitke je izašao kao pobjednik. U jednom dijelu borbu opisuje kao da ste spremni da mu pomognete, ali ne poznajete neprijatelja, ne znate kako da živite sa tim. ,,Svaki novi dan bio je drugačiji, krenete da tonete i onda vas njegove ruke zagrle i sve nestaje... Rodila sam dječaka sa najljepšim plavim očima“ – navela je Čelebić.

Na promociji je istaknuto kako je dječak uz pomoć svih u njegovom okruženju uspio da nauči kako da funkcioniše u svakodnevnim aktivnostima.

Tako je, između ostalog, zahvaljujući drugarici Sofiji, njegovom asistentu u nastavi kojeg zove Krcko, uspio da savlada strah od zubara i sam je počeo da ide kod njega, a da nije morao da dobije totalnu anestezi-

Profesorica Crnogorskog jezika Marija Čelebić istakla je da je Camović stvorila za dječaka svijet koji razumije i u kom mu je lijepo, te da je uspjela da ga spremi da bude samostalan u životu. Svaka priča u knjizi prati Dejanov razvoj od rođenja.

-Ona je majka hrabrost pred kojom bi svi junaci trebalo da pognu glave. Za dječaka kaže

ju. Iznesen je detalj i da su ga tokom šišanja ,,držali četvoro“, no je vremenom savladao i tu prepreku i počeo sam da ide kod frizera. Njegov asistent koji je dizajner, crtač, ispričao je da su kroz crteže učili o modelu dječaka koji se lijepo ponaša i da mu je to mnogo pomagalo.

Camović je kazala da priča o neustrašivom putovanju sa autizmom izvire direktno iz srca.

-Dejan se suočava sa izazovima koji mnogi ne mogu da zamisle. Tamo gdje je medicina rekla - ne mi smo rekli – da – rekla je ona, dodajući da je dječak uz podršku svih postigao ogroman uspjeh.

Kazala je da je zbirka priča poruka nade i da treba da bude podrška svim ljudima koji su izloženi negativnim situacijama da vjeruju da čuda postoje i da se dešavaju.

Iz Sekretarijata za kulturu Podgorice Jelena Đurđić-Tomović rekla je da je Camović uspjela da prenese važne činjenice u borbi sa autizmom, te da zajedno treba da budemo podrška onima koji prolaze kroz slične izazove.

Dječak je tokom promocije otpjevao pjesmu od Petra Graša ,,Ako te pitaju“, te je posebno ukazano na dio gdje se navodi da nam u životu treba malo – „da se volit znamo“.

Sponzori ovog projekta su Sekretarijat za kulturu i sport glavnog grada, KIC ,,Budo Tomović“ i kompanija One. N.Đ.

Reagovanje poglavara Crnogorske pravoslavne crkve

PODGORICA – Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo uputio je juče glavnom uredniku Pobjede reagovanje povodom teksta objavljenog 14. januara, u kojem je prenijet stav bivšeg vikarnog episkopa CPC Borisa da Crkva Srbije u Cetinjskom manastiru skrnavi ruku Svetog Jovana Krstitelja. Tekst je bio naslovljen „Boris: Razdaju svetinje laicima i civilima“.

Kako se navodi u reagovanju mitropolita Mihaila, ta izjava nije mogla biti pripisana Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Reagovanje prenosimo u cjelini: „Crnogorska pravoslavna crkva 15.1.2024. godine reagovala je na pisanje dnevnog lista Pobjeda od 14.1.2024. godine.

U objavljenom tekstu pripisali ste autorstvo Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, što nema nikakve veze sa stvarnošću.

Tražili smo da objavite naše reagovanje zato što raščinje-

d. malidžan

Mihailo: Novinar Pobjede smišljeno i zlonamjerno je laika i raščinjeno lice promovisao u mitropolita CPC

ni vikarni episkop Boris Bojović nije ni u kakvoj vezi sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom.

To znači da je laž i gruba izmišljotina da su njegovi stavovi zapravo mišljenja i uvjerenja CPC. Jasno je da onaj ko je ranije bio urednik Pobjede nema nikakvo pravo da je sada zastupa i predstavlja u javnosti ili pred državnim organima.

Znači, novinar R. P. je pro-

izvoljno, smišljeno i zlonamjerno unaprijedio u dostojanstvo mitropolita raščinjenog bivšeg vikarnog episkopa CPC iako je to lice lišeno episkopskog i svješteničkog čina i vraćen u red laika. R. P. je ovim postupkom podmetanja netačnih informacija Bojovića promovisao za „zakonitog predstavnika i zastupnika CPC“. Alal mu vjera.

Podśećamo da ste po Zakonu o štampi obavezni da objavite naše reagovanje i ovu urgenciju. Istovremeno tražim da mi zakažete prijem kod Vas kako bismo razjasnili neke stvari oko Vašeg stava da već mjesecima ne objavljujete naša saopštenja i reagovanja, ali objavljujete sve što vam uputi lice odmetnuto od Crkve Hristove (Bojan Bojović). Obavezni ste da to uradite ne samo kao glavni urednik, nego i kao čovjek kojem je stalo do istine“ – navodi se u odgovoru koji potpisuje „Arhiepiskop Cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo“.

Intervjuisanje kandidata za VDT pred Odborom za p koji je vrijeđao kandidatkinju Suzanu Mugošu kivan Umjesto toga što se bavite mnome u toj mjeri, treba da se pozabavite time ko je s kim bio po Primorju sa ambasadorima i dogovarao ukidanje presude – poručila je sutkinja Suzana Mugoša poslaniku Milanu Kneževiću, govoreći o odluci Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena presuda u slučaju terorizma u pokušaju iz 2016. godine PODGORICA – Intervjuisanje kandidata za Vrhovnog državnog tužioca Suzane Mugoše i Milorada Markovića pred Odborom za politički sistem i pravosuđe obilježilo je primitivno, uličarsko ponašanje lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, nedostojno poslaničke funkcije, Skupštine Crne Gore i javnog prostora koji mu je dopustio predsjednik Odbora Milun Zogović.

Da postoji prethodni dogovor pokazala je scena dok je Mugoša odgovarala na pitanja predsjednika Odbora i Kneževićevog partijskog druga Miluna Zogovića - u drugom satu sjednice, u vezi sa njenom navodnom komunikacijom sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore Vesnom Medenicom – kada se u sali pojavio lider DNP-a i upadajući joj u riječ, obraćajući joj se sa „ti“, iznio niz uvreda, ali i otvorenih prijetnji.

Kada okriv prijeti sudo

Dijalog nemoguć: Kandidatkinja Suzana Mugoša i poslanik Milan Knežević

Mugoša je prethodno, odgovarajući Zogoviću, kazala da je relaksirana po pitanju prepiski sa Medenicom, te da će se o svemu izjasniti nakon što postupak bude okončan, podsjećajući da je upravo ona u tom predmetu bila sutkinja za istragu koja je donijela odluku o pritvoru i izdala naredbu za pretres telefona.

- Zar mislite, gospodine Zogoviću, da ima nešto što bi mene kompromitovalo, da nijesam mogla da se izuzmem ili nađem neki način da ne izdam te naredbe? Nema ništa što me može kompromitovati. To je dokaz o mom postupanju. Da li sam postupala zakonito ili ne, Vijeće će se odrediti na glavnom pretresu. Nakon toga, ja vam obećavam, potpuno sam spremna da

se izjasnim o svemu. Neću vam ostati dužna, budite sigurni – kazala je Mugoša. Što se tiče Medenice, ona je kazala da je poznaje 28 godina i da se ljudskog odnosa sa njom ne odriče. U tom trenutku izlaganje Mugoše je prekinuo Knežević koji je dobacio: „Iste ste. Obje ste iste. Ista si kao Vesna Medenica“.

Mugoša je tada zamolila Zogovića da reaguje kako bi završila misao, a Knežević je nastavio da dobacuje i govori preko nje.

- Pa mi tamo izigravaj.... nisi u sudnici – kazao je Knežević, na što se Mugoša ponovo obratila Zogoviću riječima: „Imam li ja pravo da završim....“, na što je lider DNP-a ponovo upao u riječ i rekao: „Imaš pravo da budeš u zatvoru, a ne u Skup-

Sanacioni radovi čiji je cilj odvod viška vode sa platoa na kojem

Agencija dala zeleno sv izgradnju drenaže na M BAR – Agencija za zaštitu životne sredine dala je zvanično odobrenje za izvođenje sanacionih radova, odnosno gradnju drenažnog rova na platou na kojem se nalazi Stara maslina, potvrđeno je Pobjedi u toj instituciji.

Stanje Stare masline na Mirovici, jedne od najstarijih u Evropi i na svijetu, zabrinjavajuće je, potvrđeno je ranije

iz Opštine Bar, koja je saopštila da će izgradnja drenažnog rova doprinijeti oporavku stabla koje je prošle godine počelo da se suši.

Prije dva dana iz Opštine su potvrdili da su u toku pripremni radovi za gradnju drenažnog rova dubine tri i po metra, kako bi se uklonio višak podzemnih voda koje smetaju korijenju Stare masline u Baru.

Radovi koji se realizuju nakon sprovedenog tendera i odabi-

ra izvođača biće pod nadzorom profesora Građevinskog i Biotehničkog fakulteta, kao dio mjera za očuvanje ovog drveta.

Zasićenost korijena vodom zbog neadekvatne drenaže terena ugrozila je Staru maslinu koja, prema stručnim analizama, datira iz 3. vijeka p.n.e. (stara je 2.248 godina), a od lani pokazuje simptome sušenja.

To je bio povod da Opština Bar,

Društvo

Četvrtak, 18. januar 2024.

9

politički sistem i pravosuđe pretvorilo se u primitivni igrokaz lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta, zbog prvostepene presude u slučaju terorizma u pokušaju

m. babović

m. babović

vljeni Knežević om i zatvorom

Ona je poručila da ako bude VDT neće dozvoliti da se političari na takav način obraćaju, jer je to nedopustivo.

- Razlog za moje kandidovanje se nalazi u činjenici da sam tokom dugogodišnje karijere u tužilaštvu i sudstvu radila na najsloženijim predmetima kako činjenično, tako i pravno. Smatram da moje stečeno iskustvo i praksa se mogu iskoristiti sa pozicije VDT-a, jer praksa i iskustvo predstavljaju nešto što ne može da se nauči ili kupi, a to imaju samo oni koji su imali priliku da prođu kroz brojne dodatne predmete – poručila je ona.

NUŽNE PROMJENE

štini. U zatvoru treba da budeš, a ja ću ti reći zašto“.

Zogović je kazao Kneževiću da će kao zainteresovani poslanik imati pravo da postavlja pitanja, a Mugoša konstatovala da je „ovo ispod svakog nivoa“ i dodala da nema namjeru da sa okrivljenim iz postupka vodi dijalog, na što je Knežević nastavio da dobacuje.

Potom se Mugoša ponovo obratila predsjedniku Odbora sa pitanjem da li će reagovati ili da ona napusti sjednicu. Zogović joj je ponovo dao riječ i kazao da ima još minut da završi, na što je ona kazala da je Knežević stalno prekida i na taj način joj uzima vrijeme.

- Uzeću ti sve. A, isteklo ti je, ja ti kažem – ponovo je prekinuo Knežević.

POLITIČKA TRGOVINA

Mugoša je prethodno u uvodnom izlaganju poručila članovima Odbora da je izbor VDT-a godinama predmet političke trgovine, te da to potvrđuje i ovaj postupak jer „otvoreno pokazujete da želite da

Poslanici Socijaldemokrata i Demokratske partije socijalista Boris Mugoša i Andrija Nikolić, tokom intevrjua sa kandidatima, ukazali su na slučaj protiv profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i kolumniste Antene M Bobana Batrićevića.

Mugoša je kazao da je pogledao saopštenje više od 20 nevladinih organizacija i udruženja pravnika.

-To su stvari koje vraćaju „verbalni delikt“ u praksu i utiču na slobodu izražavanja, što mislim da nije primjereno za zemlju koja je članica Savjeta Evrope i koja hoće da bude članica EU, a isto tako znate i da prema Evropskom sudu za ljudska prava mora se trpjeti kritika usmjerena ka vjerskim zajednicama, iako se onima koji imaju vjerska osjećanja, a ja ih imam, ponekad čini da su te kritike u određenim segmentima preoštre – kazao je Mugoša.

Nikolić je kandidata Markovića pitao da li bi kao VDT preispitao odluku postupajućeg tužioca u odnosu na pokrenuti postupak protiv Batrićevića zbog javno saopštenih stavova u kolumni.

- Ovaj prekršajni postupak, to kao pravnik bolje znate od mene, vraća verbalni delikt u crnogorsku praksu i ugrožava slobodu govora i izražavanja. Veoma je važno da čujemo Vaše razmišljanje – kazao je Nikolić.

Marković je kazao da u konkretnim predmetima ne može da da stručno mišljenje.

- Iza svog stručnog mišljenja želim da stojim, a mogu da stojim samo ako vidim spise predmeta. Na vaše pitanje ću odgovoriti - da bih da sam bio u situaciji da sam VDT u trenutku kad se desio taj slučaj sigurno, jer bi to bila moja obaveza, izvršio nadzor, prespitao i konsultovao tužioca i rukovodioca tužilaštva.

Napominjem, izuzetno bitna je uloga rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitog i efikasnog postupanja njihovih tužilaca. Na taj način, sve u skladu sa procedurama i zakonom, preispitao bih eventualnu mogućnost da je došlo do neke zloupotrebe – kazao je Marković.

On je podvukao da, ipak, VDT ne može da kaže tužiocu kako će da postupi u predmetu.

- U konkretnom slučaju, imajući u vidu da je interes javnosti bio takav, bi svakako bilo odgovorno provjeriti navode onog što je bio stav NVO po tom pitanju – kazao je Marković.

tužilaštvo držite pod političkom kontrolom“.

Ona se, odgovarajući na pitanja članova Odbora, osvrnula i na tvrdnje predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je „podmazana“.

- Državni tužilac se ne bavi politikom. Što se tiče pritisaka, već sedam godina sam im izložena. Do skoro sam ćutala na sve to, jer sam svoj posao radila časno. Nijesam dobila stan, ni novac ni bilo šta, radila sam svoj posao. Poslije sedam godina, jedan od okrivljenih sa pozicije predsjednika Skupštine javno iznosi da sam ja „podmazana“. Isti ti ljudi su prevrnuli sve živo i mrtvo da bi našli bilo šta da provjere da li sam korumpirana, ali nijesu ništa našli. Odgovorila sam tada zbog moje porodice i svog imena.

Mene neće niko disciplinovati kroz postupke, a ja ću svoja sazanja o tome ko je kupljen rado podijeliti i rado ću učestvovati u tom postupku. Ja nijesam korumpirana ni „podmazana“ i to neću dozvoliti. Za ovo ćemo se ćerati do kraja, pa ćemo viđet ko je podmazan, a ko nije – kazala je Mugoša.

Kandidat Milorad Marković, koji je poručio da ne smatra kao hendikep to što nema iskustvo rada u pravosuđu, kazao je da je za efikasan rad tužilaštva nužna promjena niza zakona, te strateški pristup koji je do sada izostajao.

-Kontrola i nadzor i evaluacija postupanja je nešto što će biti osnova funkcionisanja i podrazumijeva se da je u prvom periodu neophodno napraviti analizu, skenirati stanje i na osnovu toga dalje djelovati – kazao je on.

Odgovarajući na pitanja izvršne direktorice MANS-a Vanje Ćalović-Marković, Milorad Marković je demantovao da je u kumovskim vezama sa Miodragom Dakom Davidovićem, kako su to ranije objavili neki mediji.

Nju je interesovalo i da li bi za Markovića, kao VDT-a, bile prioritetne istrage protiv Davidovića i Branislava Mićunovića, protiv kojih su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije, ali i protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, imajući u vidu sve što je iznošeno u javnosti.

- Što se tiče gospodina Đukanovića, Mićunovića i Davidovića, imena za državnog tužioca su nebitna. Državni tužilac mora da postupa jednako i mora da pokrene postupak kada postoji osnov sumnje, bilo da je u pitanju „fama“ ili novinski

On je prošle sedmice u izjavi za Pobjedu naveo da za ranije apele Društva maslinara na problem skupljanja vode na platou, koje su potencirali i prilikom izrade Studije 2020. godine, nije bilo sluha, niti je na njihove sugestije ikada odgovoreno.

U zvaničnim sugestijama na Studiju Alković je tada naveo da treba razmotriti mogućnost da se Stara maslina oslobodi „okova“ mermera i betona. Upozoreno je da je takvim rješenjem platoa na Mirovici napravljen „bazen“ koji sakuplja velike količine vode koja šteti korjenovom sistemu, što može dovesti do trajnih posljedica.

I. P.

Stara maslina čeka pomoć: Pripremni radovi juče na platou

Milorad Marković

Mugoša i Knežević su i u nastavku sjednice nastavili polemiku, a on je od nje tražio da saopšti ime i prezime čovjeka koji je, kako je ona to ranije kazala, kupio presudu Apelacionog suda u slučaju terorizma u pokušaju kojom je ukinuta njena prvostepena presuda, nakon čega se ponovo obrušio na kandidatkinju za VDT-a.

- Zaslužili ste višegodišnju robiju, to vam ja sad kažem. I učiniću sve u okviru svojih ustavnih nadležnosti kao poslanik da raskrinkam tu kriminalno-sudsku tužilačku hobotnicu – kazao je Knežević povišenim tonom i vidno nervozan.

Mugoša mu je poručila da umjesto toga što se bavi njom u toj mjeri, treba da se pozabavi time „ko je s kim bio po primorju sa ambasadorima“ i dogovarao ukidanje presude.

Slučaj Batrićević: Vraćanje verbalnog delikta u crnogorsku praksu

članak. Tada tužilac, Specijalno tužilaštvo u ovakvim slučajima, mora da pokrene postupak – kazao je Marković.

On je kazao da Davidovića nikada u životu nije vidio, ni sreo, te da je jedina tačna činjenica iz medijskih napisa to što je Davidović radio u policiji istovremeno kada je u njoj radio i njegov otac.

Odbor za politički sistem prethodno je već intervjusao trećeg kandidata za VDT-a, bivšu vršiteljku dužnosti te funkcije Maju Jovanović, koja nije u Skupštini Crne Gore 21. decembra u prvom krugu glasa-

vjetlo za Mirovici

nakon konsultovanja stručnjaka, prije pet mjeseci formira stručnu komisiju, čiji je cilj bio da ponudi konkretne opcije za spas jednog od najstarijih stabala ove biljke na Mediteranu, ujedno spomenika prirode i zaštićenog dobra, proglašenog 2020. godine.

Iako je na lošu drenažu terena i opasnost od prevelike zasićenosti korijena vodom ukazivano i prije nego što je Stara maslina postala zaštićeno pri-

rodno dobro – spomenik prirode, do sredine prošle godine nije bilo konkretnih poteza zvaničnika da se to stanje sanira.

Predsjednik NVO Društvo maslinara Ćazim Alković potvrdio je da je ta organizacija, u skladu sa smjernicama i preporukama Biotehničkog fakulteta, i na osnovu ugovora sa opštinskim Centrom za kulturu sprovodila zaštitu Stare masline do 2023. godine i to na volonterskoj osnovi, sa ciljem očuvanja simbola Bara.

Njihovo djelovanje manifestovalo se kroz primjenu konkretnih mjera predviđenih Studijom zaštite kako bi se stablo sačuvalo od bolesti, redovno održavalo i njegovalo.

s. vasiljević

se nalazi Stara maslina i zvanično odobreni

nja dobila potrebnu dvotrećinsku podršku poslanika.

Tokom glasanja na kojem je učestvovalo 54 poslanika, šest je bilo za, dok je njih 48 bilo uzdržano. Nakon što Skupština nije prihvatila prijedlog Tužilačkog savjeta za izbor Jovanović na poziciju VDT-a, parlament će moći u drugom krugu glasanja na sjednici zakazanoj za 27. januar, kada je za izbor neophodno obezbijediti tropetinsku većinu, odnosno podršku 49 poslanika, da se izjasni o njoj i drugim kandidatima za VDT-a.

D. MIHAILOVIĆ

10 Hronika

Četvrtak, 18. januar 2024.

Viši sud ponovo utvrdio da su ispunjeni uslovi za ekstradiciju Do Kvona po zamolnici Južne Koreje i SAD, konačnu odluku donosi ministar pravde

Bivši direktor Uprave policije demantovao da je primao novac od vlasnika bilo koje crnogorske kompanije

Advokat Rodić: Zakon Veljović: Još jedna gruba neistina upućuje da se Do Kvon i podmetačina izruči Južnoj Koreji s. vasiljević

PODGORICA – Kralj kriptovaluta Do Kvon bi shodno zakonskim razlozima trebalo da bude izručen prije Južnoj Koreji nego Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), kazao je za Pobjedu advokat Goran Rodić.

-Svi zakonski razlozi, odnosno Evropska konvencija o ekstradiciji, Bilateralni ugovor koji imamo sa Amerikom i crnogorski Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći stoprocentno upućuju da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji kada se bude donosila takva odluka – precizirao je advokat Rodić.

U okviru ektradicionog postupka protiv Do Kvona, prije nekoliko dana Viši sud u Podgorici je u ponovnom postupku konstatovao da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje Do Kvona po molbama koje su Ministarstvu pravde Crne Gore dostavile vlasti Južne Koreje i SAD, u kojima su protiv njega pokrenuti krivični postupci za djela iz oblasti finansijskog poslovanja.

-Odbrana je i na drugo rješenje Višeg suda uložila žalbu koju će razmatrati Apelacioni sud – kazao je advokat Rodić.

Ukoliko Apelacioni sud potvrdi rješenje Višeg suda, ekstradicioni postupak protiv Do Kvona će se nastaviti pred Ministarstvom pravde.

-Ministar pravde Andrej Milović je nadležan da uz poštovanje obaveza konvencije o bilateralnim ugovorima odluči da li će Do Kvona izručiti SAD ili Južnoj Koreji – pojasnio je advokat Rodić.

Dok za advokata Rodića odluka o tome da li će Do Kvon biti izručen SAD ili Južnoj Koreji mora da se zasniva na zakonima i ugovorima, za ministra Milovića je, kako je to ranije izjavio, ona zapravo politička.

-SAD su naš glavni spoljnopolitički partner, želimo da što prije potpišemo bilateralni sporazum o izručenju da bismo na taj način napravili pravni okvir za buduća izručenja - poručio je Milović.

PODGORICA – Povodom objavljenih senzacionalističkih sadržaja u pojedinim medijima kako sam navodno dobijao novac od pojednih vlasnika kompanija, odgovorno tvrdim da nikada u svojoj radnoj karijeri nijesam uzeo, niti na bilo koji drugi način primao novac ili bilo što drugo, već se radi o najgrubljoj neistini i podmetačini u cilju pokušaja kompromitacije moje ličnosti, što godinama pokušavaju pojedini akteri medijsko-političke scene, iz njima znanih razloga – saopštio je juče bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović.

Sa privođenja Do Kvona

Komentarišući medijske tekstove u kojima se navodi da je Savezni sud u SAD odložio suđenje Do Kvonu za 25. mart jer bi do tada on mogao biti izručen Americi, advokat Rodić ističe da nijesu slučajni.

On smatra da informacija prezentirana na ovaj način nekom odgovara i predstavlja jedan vid pritiska da Do Kvon bude izručen Americi.

Komisija za hartije od vrijednosti pred američkim Saveznim sudom povela je postupak protiv kompanije „Terraform Labs“ i njenog suosnivača Do Kvona zbog navodne prevare sa kriptovalutama u vrijednosti od 40 milijardi dolara, ali u građanskoj parnici, kako je pojasnio advokat Rodić.

-Kako se Do Kvon već skoro godinu nalazi u zatvoru u Crnoj Gori, advokati koji ga zastupaju pred američkim Saveznim sudom nijesu pristali na mogućnost da mu se sudi u odsustvu. Sudu u Americi je poznato da je u toku ekstradicioni postupak pa suđenje odlaže kako bi vidjeli kome će Crna Gora izručiti Do Kvona – navodi advokat Rodić.

Do Kvon je prilikom izjašnjenja na molbe vlasti Južne Ko-

reje i SAD pred sudijom za istrage Višeg suda u Podgorici dao saglasnost da se po skraćenoj proceduri izruči nadležnim organima obje države.

Prema navodima molbe Ministarstva pravde Republike Koreje od 29. marta i njene dopune od 6. septembra, Do Kvon se potražuje u cilju vođenja krivičnog postupka zbog krivičnog djela povreda Zakona o finansijskim investicionim uslugama i tržištu kapitala (prevarno nepošteno trgovanje), privrednih zločina i kršenja javne ponude u toj zemlji.

Vlasti SAD su Do Kvona 3. aprila zatražile takođe zbog vođenja krivičnog postupka koji je protiv njega pokrenut po optužnici Okružnog suda Sjedinjenih Država Južnog okruga Njujorka 23. marta 2023. godine zbog krivičnog djela zavjera radi činjenja prevare u vezi sa ugovorom o prodaji robe, manipulacijama prilikom kupovine i prodaje hartija od vrijednosti i prenosom međudržavnih doznaka. ,,Kralj kriptovaluta“ Do Kvon i njegov saradnik Hon Čand Jun uhapšeni su 23. marta prošle godine na podgoričkom aerodromu odakle su sa lažnim pasošima Kostarike

pokušali da odlete za Dubai.

Prilikom pretresa policija je kod njih pronašla i putne isprave Belgije.

Tokom sudskog postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici zbog falsifikovanja isprava Korejci su prilikom davanja odbrana tvrdili da su sa pasošima Kostarike i Belgije koje su dobili preko agencije u Singapuru putovali po svijetu, te da iz tog razloga nijesu sumnjali u njihovu vjerodostojnost.

Do Kvon je kazao i da su nekoliko dana nakon što su dobili pasoše Belgije on i njegov saradnik vidjeli da su imena kao i datumi rođenja u pasošima pogrešni i da ih iz tog razloga nijesu koristili.

- Nijesmo sumnjali da može da dođe do takve greške pa nijesmo provjeravali pasoše prilikom primopredaje. U trenutku kada smo se obratili za pasoš Belgije, aplicirali smo i za pasoš Granade, koji je odbijen, kao i za pasoš Kostarike, koji je usvojen, usljed čega smo izgradili odnos povjerenja sa ovom agencijom - kazao je Do Kvon.

Do Kvon i njegov saradnik Hon Čand Jun su zbog falsifikovanja isprava pred podgoričkim Osnovnim sudom osuđeni na po četiri mjeseca zatvora. B.R.

Oduzete dvije lovačke puške KOLAŠIN - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin pretresom stana i drugih prostorija koje koriste B. P. i D. P. pronašli su lovačke puške - saopšteno je iz Uprave policije.

Kako je precizirano, pronađena je lovačka puška kojoj je istekao oružni list i 24 koma-

da patrona, kao i lovačka puška sa oružnim listom.

- Oružje je privremeno oduzeto radi daljih provjera, a sa svim je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, koji će se naknadno izjasniti o eventualnoj kvalifikaciji djela - naveli su iz Uprave policije. C .H.

UP

Kolašinska policija pretresla stanove dvojice sugrađana

On je pozvao „sve da javno saopšte bilo koju informaciju koja bi mogla potvrditi gnusne neistine u pokušaju uznemiravanja javnosti i satanizovanja moje ličnosti“.

- Povodom aktuelnih optužbi dokazaću u sudskom postupku da nijesam kriv i da nijesam uradio bilo koje djelo koje mi se stavlja na teret.

Jasno je da se radi o političko-policijskom progonu sa prepoznatljivih adresa i kažnjavanju neistomišljenika od strane „malih“ i bijednih ljudi koji će jednog dana postati ružna prošlost, ali i odgovarati za svoje zloupotrebe i nečasne aktivnosti – zaključio je on.

Veselin Veljović je u pritvoru od ljetos zbog sumnje da je počinio krivična djela - stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Tereti se da je po-

sredstvom Skaj aplikacije, 22. decembra 2020. godine, obavijestio biznismena Aleksandra Mrkića da se sprema pretres jednog magacina gdje su skladištene nelegalne cigarete i tako zloupotrijebio službeni položaj. Ova Skaj komunikacija je navodno dobijena od Europola.

Veljović je negirao navode prijave i bio decidiran da je istraživao Mrkićeve poslove, a ne, kako ga terete, da mu je pomagao.

U međuvremenu, medijski koncern Vijesti skoro svakodnevno objavljuje takozvane Skaj, ali i druge telefonske prepiske, koje su u posjedu Specijalnog tužilaštva i Agencije za nacionalnu bezbjednost, i koje diskredituju i teško optužuju ljude iz bivše vlasti ili bliske tadašnjim vlastima, prije avgusta 2020. godine.

Tako je dnevnik Vijesti juče objavio navodnu Skaj prepisku bivšeg policajca Ljuba Milovića, koji je u bjekstvu nakon što je osumnjičen da je sarađivao sa mafijom, a u kojoj se navodi kako je šefu takozvanog kavačkog klana Radoju Zviceru pisao da su bivši šefovi javne i tajne policije Veselin Veljović i Dejan Peruničić dobili po 50.000 eura „u znak zahvalnosti“ od kompanije „Bemaks“.

U tekstu su napisali i da je jedan od vlasnika „Bemaksa“ Ranko Ubović negirao te navode uz objašnjenje da sa nekadašnjim direktorom Uprave policije ne razgovara duže od deceniju, a da bivšeg šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost i ne poznaje. K. K.

Podignuta optužnica protiv dvojice državljana Albanije zbog šverca droge

Zaplijenjeno 442,084 kilograma konoplje PODGORICA - Protiv albanskih državljana I. O. i K. O. podignuta je optužnica jer su 17. septembra prošle godine preko Graničnog prelaza Božaj iz Albanije u Crnu Goru unijeli 442,084 kilograma konoplje.

Kako je navedeno u optužnici, oni su 17. septembra oko 00.30 časova, zajedno, neovlašćeno prenosili radi dalje prodaje i na Graničnom prelazu B. iz R. A. neovlašćeno unijeli u Crnu Goru konoplju (marihuanu).

Vozilom je upravljao I. O., a na mjestu suvozača se nalazio okrivljeni K. O. Prevozili

su palete za Albaniju, između kojih su bila sakrivena 73 veća pvc pakovanja i 112 manjih pvc pakovanja opojne droge konoplje, ukupne neto mase 442,084 kilograma.

-Droga je pronađena i oduzeta od strane ovlašćenih službenika Uprave prihoda i carina i Uprave policije na Graničnom prelazu B. prilikom kontrole i pregleda priključnog vozila, a bila je namijenjena daljoj neovlašćenoj prodaji – navodi se u optužnici.

Na teret im se stavlja krivično djelo - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. A .R.

Svijet

Četvrtak, 18. januar 2024.

11

Pretragom baze birača posmatračka misija CRTA došla do frapantnih podataka

Na stotine ljudi prijavljeno na više biračkih mjesta u Srbiji i BiH

Za poslanike Skupštine SrbiNa adresi je ti birači mogli su da glasaju Danijelova 9, na na čak sedam biračkih mjesta istovremeno, odnosno jednom Voždovcu, nalazi u Velikoj Plani i po tri u Čačse nedovršena ku i Kraljevu - navodi CRTA. Dodaje i da su svi oni na parzgrada koja lamentarnim izborima 2023. nema uslove godine bili klonirani i u Bosni i Hercegovini na dva biračza stanovanje, ka mjesta u Zvorniku i LopaTa organizacija navodi da su a u kojoj je za rama, a neki od njih imali su građani nastavili da se javlja- beogradske izbore pravo glasa i na beogradskim ju i dostavljaju saznanja o maizborima. nipulacijama uočenim tokom bilo prijavljeno 129 Međunarodna posmatračvanrednih parlamentarnih, birača, od kojih ka misija, koju je predvodila lokalnih i pokrajinskih izboKancelarija OEBS-a za ljudčak 96 odsto, prije ska prava i demokratske instira u Srbiji 17. decembra. tucije (ODIHR), registrovala CRTA je, kako su naveli, upo- 2022. godine, nije redila informacije dobijene od je u preliminarnom izvještaIsti ljudi glasaju i u Srbiji i u BiH građana sa bazom podataka, imalo prebivalište ju određene neregularnosti koju je objavio portal Istino- niti pravo glasa u koji nema uslove za stanova- mni izborni inženjering, ka- mjestu, koje uključuje Dani- na dan glasanja, kao i to da izmer, kao i javno dostupnim ponje, bio prijavljen samo za gla- ko je ocijenila CRTA, poseb- jelovu 9, su za čak devet pro- borni uslovi nijesu bili fer i da dacima iz biračkih spiskova. Srbiji sanje na beogradskim izbo- no izaziva činjenica da čak 96 centnih poena bolji u odno- su išli u korist vlasti.

BEOGRAD - Nekoliko stotina građana koji su bili prijavljeni na više biračkih mjesta u Srbiji istovremeno je registrovano i na raznim biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini utvrdila je, pretragom baze birača, posmatračka misija CRTA.

- Sugestije građana koji su pretraživali bazu Istinomera, koja pokazuje koliko je na kojoj adresi bilo prijavljeno birača za decembarske izbore u Beogradu, odvele su nas na adresu Danijelova 9 na Voždovcu.

Tu se nalazi nedovršena zgrada u kojoj je za beogradske izbore bilo prijavljeno čak 129 VAŠINGTON – Američki Senat nije usvojio rezoluciju koju je podnio senator iz Vermonta Berni Sanders, a kojom se predlaže zamrzavanje vojne pomoći Izraelu zbog zločina počinjenih nad civilima u Pojasu Gaze.

Zamrzavanje vojne pomoći bilo bi moguće ukoliko Stejt department u roku od 30 dana dostavi izvještaj o tome da je Izrael kršio ljudska prava u svojoj kampanji protiv Hamasa u Pojasu Gaze.

Sandersov prijedlog za obustavu vojne pomoći podržalo je svega 11 senatora, naspram njih 72, koja su bila protiv.

- Moramo obezbijediti da se američka pomoć koristi u skladu sa ljudskim pravima i našim zakonima - istakao je senator Sanders, izražavajući žaljenje zbog neuspjeha Senata da razmotri mjere koje utiču na situaciju palestinskih civila u Gazi.

Sandersova rezolucija je podnijeta na osnovu zakona o stranoj pomoći, koji dozvoljava Kongresu da naloži Stejt departmentu da objavi izvještaj o ljudskim pravima i druge informacije o bilo kojoj zemlji, kojoj SAD pružaju vojnu pomoć. Da je rezolucija usvojena, to bi zahtijevalo da Stejt department podnese izvještaj Kongresu u roku od 30 dana.

Sjedinjene Države daju Izraelu 3,8 milijardi dolara za vojnu pomoć svake godine, uključujući borbene avione i bombe,

birača. Njihova imena potražili smo u biračkim spiskovima dostupnim na sajtu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave – saopštila je CRTA. CRTA je, takođe, utvrdila i da je veliki broj birača, koji navodno žive u tom objektu, a

rima.

- Za parlamentarne izbore oni su, pak, pronađeni na raznim biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini, poput Višegrada, Bijeljine, Zvornika, Lopara, Pala, Novog Goražda, Banjaluke i Sarajeva - objavila je CRTA. Sumnju u nelegalni i nelegiti-

odsto birača iz Danijelove 9 nije imalo prebivalište u Beogradu ili Srbiji prije izbora održanih u aprilu 2022. godine, već su svi pravo glasa na lokalnim izborima u Beogradu stekli u periodu između januara i aprila te godine.

Rezultati Srpske napredne stranke (SNS) na biračkom

su na okolna biračka mjesta.

- Prateći trag jedne osobe upisane na biračkom mjestu koje uključuje i Danijelovu 9 i pretragom biračkih spiskova iz 2022. godine pronašli smo 679 birača, koji su za parlamentarne izbore 2022. godine bili praktično klonirani u zvaničnoj evidenciji birača.

Vlast u Srbiji, sa druge strane, odbacuje optužbe da je bilo velikih izbornih neregularnosti.

Vlada je navela da je „upoznata sa preliminarnim zaključcima izvještaja o izborima, kao i da je spremna da sarađuje na pojašnjenju pokrenutih pitanja i unapređenju daljeg izbornog ambijenta“.

U Pojasu Gaze, tokom 104 dana okupacionih napada, pobijeno oko 24.500 ljudi

Senat SAD odbio rezoluciju o zamrzavanju vojne pomoći Izraelu Svijet stoji po strani dok se civili, uglavnom žene i djeca, ubijaju, sakate, bombarduju, protjeruju iz svojih domova i dok im se uskraćuje pristup humanitarnoj pomoći, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš

Gaza sravnjena sa zemljom

koje bi mogle da unište tunele Hamasa, dok je Bajden zatražio od Kongresa da odobri dodatnih 14 milijardi dolara pomoći Tel Avivu.

Vazdušni i kopneni napadi izraelskih okupacionih snaga na Pojas Gaze ušli su u 104. dan i za to vrijeme je pobijeno 24.448 Palestinaca, dok ih

je 61.504 ranjeno.

Većina ubijenih i povrijeđenih, njih oko 70 odsto, su palestinska djeca i žene.

Samo u posljednja 24 sata u Gazi su, prema podacima tamošnjeg ministarstva zdravlja, ubijene 163 osobe, dok ih je 350 povrijeđeno.

Izraelske okupacione snage

saopštile su juče da su ubile još šest boraca Hamasa, uključujući i oficira iz južnog dijela enklave zaduženog za ispitivanje osumnjičenih špijuna.

U saopštenju se navodi da će likvidacija Bilala Nofala, koji je igrao ključnu ulogu u unapređenju Hamasovih istraživačkih i razvojnih procesa,

značajno uticati na kapacitet te organizacije.

Izraelske snage su juče nekoliko puta napale i položaje Hezbolaha u južnom Libanu.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je da strane u sukobu u Pojasu Gaze „gaze“ po međunarodnom pravu, zbog čega ih je ponovo pozvao da odmah sprovedu humanitarni prekid vatre. Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Gutereš je rekao da zaraćene strane „ignorišu međunarodno pravo“, gaze pravila Ženevske konvencije i krše povelju Ujedinjenih nacija.

- Svijet stoji po strani dok se civili, uglavnom žene i djeca, ubijaju, sakate, bombarduju, protjeruju iz svojih domova i

dok im se uskraćuje pristup humanitarnoj pomoći - rekao je Gutereš.

Izraelski premijer, ekstremni desničar Benjamin Netanjahu odbacio je, međutim, pozive na prekid vatre, navodeći da će Izrael nastaviti svoju ofanzivu u Gazi dok ne porazi Hamas i povrati taoce, koji su oteti nakon napada na južni Izrael 7. oktobra prošle godine.

SAD su u utorak saopštile kako se „nadaju“ da bi pregovori vođeni preko Katara mogli dovesti do novog sporazuma o oslobađanju talaca, koje drže Hamasovi militanti u Pojasu Gaze, u zamjenu za prekid vatre u borbama između Hamasa i Izraela.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 18. januar 2024. privatna arhiva

Herceg Novi: Humanitarna akcija porodice Perović - Ivane, Nikole i Dejana

Ako imaš, donesi, ako nemaš, odnesi

Dejan, Nikola i Ivana Perović

HERCEG NOVI – U nizu bijelih kućica, koje su uoči Nove godine otvorene na šetalištu u Igalu, ističe se zelena - ,,Sam u kući“, koju su zakupili Ivana, Nikola i Dejan Perović. Od prije četiri dana, osim po boji, od drugih se razlikuje i po vitrini u kojoj su namirnice namijenjene siromašnim sugrađanima.

je vitrina premala za sve. Prije neki dan nam je čak i pala polica, jer je bila pretrpana – navodi, zadovoljno, Perović.

Poručuje da oni, koji nemaju, ne bi trebalo da osjećaju stid kada dođu po neku od namirnica.

– Na početku, ljudi nijesu uzimali. Plan nam je bio da, ako stvari ne krenu da prolaze, sve

odnesemo u prostorije Crvenog krsta. Pretpostavio sam da se ljudi stide da uzmu dok smo mi tu, pa sam vitrinu ostavio otvorenu 24 sata. Sad već vidimo da dosta toga prolazi, ljudi dolaze tokom noći i uzimaju ono što im je neophodno.

Pozivam svakoga ko se nalazi u situaciji nužde da dođe i posluži se, jer u tome nema ništa

sramotno – kaže Perović.

Mediji su pokazali interesovanje za njihovu akciju, ali on kaže da im to nije cilj, već pomoć sugrađanima.

– Mi ovo radimo iz srca i zbog ljudskosti. Na početku nijesam htio da pristanem na davanje izjava za medije, jer ovo ne radim zbog toga. Međutim, promijenio sam mišljenje da bi

OTVORENA 24 SATA: Vitrina sa namirnicama

se i drugi ljudi odlučili na sličnu akciju. Ovo može da uradi svako ko zarađuje od turizma i ugostiteljstva - kafići, restorani i prodavnice. I ja sam na magistarskim studijama, radim i zarađujem, ali smatram da mogu da odvojim dio novca i pomognem onima koji nemaju.

Neko može da izdvoji pet, neko 50, a neko 100 ili više eura.

Bitno je da svako ima želju da doprinese akcijama pružanja pomoći – poručio je Perović.

Zasluge za ideju i realizaciju pripisuje sestri Ivani.

RTV ROŽAJE

privatna arhiva

Ideju da postavimo vitrinu sa namirnicama koje će besplatno uzimati siromašni sugrađani prvo su podržali naši drugovi. Onda se priča proširila i police su sada pune. Oni koji nemaju ne treba da se ustručavaju jer nije sramota nemati, a one koji imaju pozivamo da se pridruže – kaže Nikola Perović

„Halal polica“ u Rožajama

Nikola Perović kaže da je ideja o pokretanju akcije ,,Ako imaš, donesi, ako nemaš, odnesi“ postojala odavno, ali nijesu imali prostor da je realizuju dok nijesu zakupili kućicu za kafić.

Akciju ,,Ako imaš, donesi, ako nemaš, odnesi“ u Rožajama je pokrenuo market ,,Naša trgovina“. Kako za Pobjedu kaže zaposleni Admir Nurković, ,,otvorilio“ su ,,Halal policu“ na kojoj se izlažu namirnice, koje plate kupci, a oni koji su slabijeg imovnog stanja mogu da ih uzmu besplatno.

– Akcija je počela prije tri dana i ima dosta kupaca koji ostave proizvode na polici. Na početku smo se plašili da će one, koji se nalaze u stanju socijal-

DOBAR ODZIV

Kaže da je više nego zadovoljan odzivom sugrađana.

– Prvo su naši drugovi došli i donijeli nam sedam kesa punih namirnica. Takođe, drugi ljudi su veoma pozitivno reagovali na vitrinu. Neki donose dok smo mi tu, a neki dođu i sami ostave. Već imam i zalihe u kućici, s obzirom na to da

ne potrebe, biti sramota da dođu, pa je u planu bilo da mi odemo kod njih i odnesemo.

Međutim, ovih dana su dolazili i uzimali te paketiće u koje smo pakovali namirnice.

Mogu reći da su uzimali oni koji su zaista ugroženi, tako da nije bilo zloupotrebe – naveo je on.

Iako je akcija naišla na odjek u medijima Nurković kaže da im to nije bio cilj, ali se nada da će uticati na one koji su u mogućnosti da pomognu.

Admir Nurković

- Znamo da se u Herceg Novom odvija slična akcija i to pozdravljamo – kazao je Nurković.

Akcija ,,Ako imaš donesi, ako

nemaš odnesi“ nije ograničena pa će, objašnjava on, ,,Halal polica“ u marketu stajati dok ima zainteresovanih građana.

– Za cjelokupni program rada, pa i naziv kafića ,,Sam u kući“, zaslužna je sestra Ivana. Takođe, zahvalni smo i okolnim lokalima, diskontima i prijateljima, koji su nam pružili pomoć u uređivanju kafića u kućici naveo je Perović.

KAKO POMOĆI

Kućice na šetalištu biće u funkciji do 3. marta. Vitrina će ostati na istom mjestu.

– Iako je naš zakup kafića ograničen, planiramo da vitrina ostane na istoj lokaciji. Nikome ne smeta, a pokazala se kao veoma dobra ideja i akcija. Zasad sve ljude, koji mogu da doprinesu, pozivamo da dođu do jedine zelene kućice na šetalištu, pomognu drugima i posluže se u našem kafiću. Dobijamo brašno, ulje, šećer, so, pirinač, tjestenine, konzerve sa hranom, supe u kesici, sokove, keks... Sugestija je da ne donose namirnice koje se kvare, kao što su npr. jogurt ili jaja. Mlijeko u tetrapaku može jer nije vruće. Još jednom apelujem na sve, koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, da dođu i uzmu ono što im je potrebno, jer nije sramota nemati – zaključio je Perović.

I. RADONJIĆ

FACEBOOK

Danilovgrad: Opština raspisala drugi tender za rekonstrukciju puta kroz Martiniće

Ko će nastaviti posao koji je počeo Met&alu plast u lošem stanju: Put kroz Martiniće

DANILOVGRAD – Opština je raspisala drugi tender za izvođača radova – za rekonstrukciju saobraćajnice od Spuža do Danilovgrada, takozvanog martinićkog puta.

Otvoren je do 19. februara. Procijenjena vrijednost posla je 4,83 miliona plus PDV, koji iznosi 1,01 milion.

Na prvi tender, koji je zatvoren 10. januara, nije stigla nijedna

ponuda. Tada je vrijednost posla procijenjena na 4,74 miliona eura, a PDV 996.441 euro.

U tenderskoj dokumentaciji navedeno je da će se rekonstrukcija raditi po glavnom projektu, koji je izradio DOO SIMM inženjering Podgorica, a revidovao DOO Vigoris Echotech Podgorica.

Rekonstrukcija puta u dužini od 8,6 kilometara, koji povezuje Spuž sa Danilovgradom,

započela je u avgustu 2020. godine. Posao je povjeren danilovgradskoj kompaniji DOO Met&alu plast. Investicija je tada procijenjena na nešto više od tri miliona eura, a najavljeno je da će radovi trajati dvije godine. Radovi su zaustavljeni jer nije završena eksproprijacija, što je bila obaveza lokalne uprave.

Prvi projekat rekonstrukcije uradila je podgorička firma

Geotechniccs Projects & Consulting. Nova lokalna uprava saopštila je, nakon preuzimanja vlasti, da projekat ima nedostataka (nije planiran trotoar, autobuska stajališta...) pa je angažovala novu firmu SIMM inžinjering da uradi korekciju, što je koštalo 30.000 eura.

Nakon što na prvi tender nije stigla nijedna ponuda, dio opozicije i predstavnici građana ustvrdili su da je riječ o

političkom revanšizmu. Predstavnik građana Martinića Zdravko Đuranović uvjeren je da građani trpe zbog neslaganja predsjednika države Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića povodom Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalnih samouprava. Prema mišljenju Đuranovića, nakon što je predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović stao na stranu Milatovića, građani svjedoče revanšizmu i trpe posljedice.

Iz lokalne uprave nijesu odgovorili na upit Pobjede da prokomentarišu tu tvrdnju. D. Š.

Crnom Gorom

Četvrtak, 18. januar 2024.

TIVAT: Podrška Opštine poljoprivredi

Najviše novca ribarima i pčelarima TIVAT – Sredstva od 45.000 eura, koja je Opština opredijelila za podsticaj poljoprivredi, raspoređena su kroz dva javna poziva u 14 oblasti - između ostalog - za podršku ribarstvu, maslinarstvu, pčelarstvu, ruralnoj infrastrukturi i drugim poljoprivrednim sektorima – saopštila je savjetnica u Sekretarijatu za privredu Radmila Kilibarda.

Ključni uslov za dobijanje podrške je upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odobrenje za proizvodnju i realizacija investicija tokom godine.

– Od ukupno 60 registrovanih gazdinstava u opštini, oko 40 poljoprivrednika se prijavilo za podršku. Značajan dio sredstava je usmjeren ka ribarskom sektoru i pčelarima, kao i projektima vezanim za ruralnu infrastrukturu. U vezi sa seoskim turizmom, naglašava se važnost infrastrukture. Dobar dio sredstava smo odvojili za izradu projektne dokumentacije, posebno rezervoara na području Vrmca – kazala je savjetnica u Sekretarijatu za privredu.

Rekonstruisan je i rezervoar ,,Božinovića voda“ za snabdijevanje domaćinstava u tom ruralnom području, a radi se i na projektima rekonstrukcije rezervoara na području Vrmca.

– Takođe, sredstva su usmjerena i na razvoj seoskog turizma i opremanje domaćinstava.

Nijesmo zadovoljni interesovanjem kad je u pitanju maslinarstvo. Postoje aktivnosti za podsticanje njihovog većeg uključivanja – navela je Kilibarda.

Ona navodi da se planira nastavak podrške poljoprivrednicima u ovoj godini istim iznosom uz mogućnost traženja povećanja budžeta u slučaju rebalansa.

I. R.

13

KOTOR: Drugi put odgođena 12. sjednica Skupštine opštine

Ponovo bez kvoruma za usvajanje budžeta, ostaje privremeno finansiranje Opština je pripremila rekordan budžet - 44,6 miliona, koji nije usvojen u zakonskom roku, pa je na snazi odluka, prema kojoj mjesečno može trošiti dvanaestinu stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini. Predsjednik opštine smatra da budžet treba usvojiti u širem konsenzusu, a iz opozicionog DPS-a najavljuju da će iznijeti kritike na sjednici – kad bude održana

KOTOR – Sjednica Skupštine opštine zakazana za danas na kojoj je najvažnija tačka dnevnog reda bio budžet za 2024. godinu odgođena je. Skupštinska služba odbornike je juče u 16 sati informisala da će o novom terminu sjednice biti blagovremeno obaviješteni nakon Kolegijuma predsjednice Skupštine Maje Mršulje.

na eura, te da će njegova realizacija biti jedna od prekretnica u razvoju Kotora.

- S tim u vezi, smatram da konsultacije treba nastaviti do postizanja opšteg konsenzusa. Što se tiče insinuacija oko samog usvajanja budžeta, sa punom odgovornošću mogu da tvrdim da će, nakon završetka konsultacija, isti biti usvojen - kazao je Jokić ne precizirajući kada će to biti.

Jokić je kazao da nakon uspješne 2023. godine, tokom koje je Opština raspolagala sa budžetom od blizu 30 miliona eura, za tekuću je planiran budžet od rekordnih 44,6 miliona eura i to je najveći budžet u istoriji grada.

Predsjednik opozicionog DPS kluba odbornika Željko Avramović kazao je da je u posljednje tri godine Opština Kotor dva puta bila na privremenom finansiranju.

- Razlog za to je neslaganje unutar skupštinske većine, koja nije postigla saglasnost, pa Skupština nije održana 28. decem-

Prema Poslovniku o radu Skupštine kolegijum će se održati u roku od tri dana od dana odlaganja, s tim da se odloženi termin nastavka sjednice mora sazvati u roku od 15 dana od dana odlaganja.

Prethodna sjednica 18. decembra 2023. nije održana, jer nije bilo kvoruma. Zato nije bilo prilike da se odbornici izjasne o budžetu za 2024. godinu pa je na snazi privremeno finansiranje. Drugi put za posljednje tri godine.

Juče ranije Pobjeda je pitala predsjednika opštine Vladimira Jokića da li će partije, koje su na vlasti, na sjednici zakazanoj za 18. januar imati većinu za donošenje odluka i usvajanje budžeta, ali nijesmo dobili precizan odgovor.

PREKRETNICA

On je na upit Pobjede odgovorio da smatra da bi budžet trebalo da bude usvojen u što širem konsenzusu, s obzirom na to da je najveći u istoriji grada - 44,6 milioVladimir Jokić

bra prošle godine. I to u trenutku kad predsjednik kaže da je pred nama najveći budžet do sada. To nominalno izgleda tako. Treba pogledati strukturu takvog budžeta.

Izvorni prihodi nijesu značajno porasli. Prije svega, prenosi se otprilike šest miliona, prodaja imovine je četiri i po miliona i sredstva od komunalija po osnovu ugovora sa Bigova bay oko šest miliona i to sve na osnovu ugovora, koji je potpisao bivši predsjednik Željko Aprcović. Kada ovo odbijemo, budžet je isti kao prošle godine - ističe Avramović.

On smatra da je problem aktuelne vladajuće većine u Kotoru kako u izbornoj godini podijeliti taj kolač.

- Tu nastaju problemi i nemaju za sad većinu. DPS će argumentovano ukazati na nedostatke budžeta na sjednici, kada se bude održala - poručio je Avramović.

On podsjeća da vladajuća većina odavno ne funkcioniše. Tvrdnju potkrepljuje podatkom da su tokom cijele 2023. godine održane samo tri radne sjednice lokalnog parlamenta uz dvije tematske, -Luka Kotor i Primorac sa po jednom tačkom dnevnog reda.

Savjet mjesnih zajednica Grblja uputio

je apel odbornicima Skupštine opštine Kotor da usvoje budžet.

- Trenutno se po zahtjevima mjesnih zajednica ne mogu realizovati bilo kakvi radovi, odnosno poslovi, koji olakšavaju i poboljšavaju kvalitet života građana. Svi, do sada započeti, poslovi u našim mjestima su ugroženi u pogledu realizacije, a ne možemo očekivati bilo kakve nove. Pozivamo odbornike Skupštine opštine Kotor da pokažu odgovornost prema građanima, koji su ih izabrali i usvoje budžet za 2024. godinu.

Smatramo da neusvajanje budžeta nanosi najveću štetu mjesnim zajednicama tj.

Kotoru i njegovim građanima - navodi se u saopštenju.

Dnevni red sjednice sadrži 42 tačke. Među njima je prijedlog odluke o zaduživanju Opštine za realizaciju projekta ,,Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali“

Željko Avramović

faza V (na području Prčanja, Stoliva, Risna i Perasta). Riječ je o projektu vrijednom 35 miliona, zbog kojeg se planira kreditno zaduženje u iznosu od četiri i po miliona.

ZAKON

Prema Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, ukoliko Opština budžet za narednu godinu ne usvoji do 31. decembra tekuće, Skupština donosi odluku o privremenom finansiranju i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca fiskalne godine. Prema toj odluci, Opštini se odobrava mjesečno do iznosa od 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini.

Ako Skupština opštine, nakon isteka roka za koji je donijeta odluka o privremenom finansiranju, ne donese odluku o budžetu, plaćanja zakonskih obaveza Opštine mogu se vršiti po nalogu predsjednika, uz prethodnu saglasnost ministarstva, do donošenja odluke o budžetu, a najduže tri mjeseca, pri čemu Opština nema pravo da, do usvajanja odluke o budžetu, zadužuje i koristi sredstva tekuće budžetske rezerve.

Osim u Kotoru, odluka o budžetu za ovu godinu nije usvojena i u Andrijevici. Ta opština donijela je odluka o privremenom finansiranju od januara do marta.

Iv. K.

Nakon petomjesečne pauze nastavljena izgradnja bulevara Tivat – Jaz, gradilište obišao ministar Filip Radulović

GOV.ME

Očekuju da radove završe za dvije godine

BULEVAR RJEŠAVA PROBLEM SAOBRAĆAJNE GUŽVE: Juče u Tivtu

TIVAT - Nastavljeni su radovi na izgradnji bulevara Tivat - Jaz u dužini od 16 km. Vrijednost projekta je oko 54 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

Posao je na međunarodnom tenderu dobio kineski konzorcijum Šandong. Podizvođač je podgorička kompanija Bemaks.

Gradilište je obišao ministar saobraćaja i pomorstva Fi-

lip Radulović. On je saopštio da bi radovi trebalo da budu okončani za dvije godine, nakon čega će se na toj dionici puta značajno unaprijediti protočnost i bezbjednost saobraćaja.

Investitori radova su Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod Crnogorsko primorje.

- Nastavkom izgradnje bulevara kroz Tivat i obilaznice oko Budve imaćemo put koji će značajno smanjiti gužve u saobraćaju, a koje su naročito

bile izražene u ljetnjim mjesecima. Povezaće se i poboljšati povezanost aerodroma Tivat sa primorskim gradovima poručio je Radulović.

Projektom rekonstrukcije je predviđena izgradnja saobraćajnice sa po dvije saobraćajne trake i razdjelnim ostrvom, širine dva metra. Na trasi je planirano da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama.

Izgradnja bulevara, odnosno rekonstrukcija magistralnog puta Tivat – Jaz, dugačkog 16 kilometara, počela je 11. avgustu 2023. godine. Zapravo, počeli su pripremni radovi koji su prekinuti nakon nekoliko dana jer nije dobijena građevinska dozvola. Problem je nastao zato što nijesu okončani imovinsko-pravni odnosi za izgradnju saobraćajnice, koja prolazi kroz opštine Budva, Kotor, Tivat. Građevinska dozvola je izdata u oktobru.

C. G.

14 Kultura

Četvrtak, 18. januar 2024.

Pokret „Zajedno gradimo Kolašin“

Pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ podnio prijavu inspektorki za kulturna dobra

Državna revizorska institucija objavila reviziju Informacionog sis dobara (KuDIS), koji su u UZKD implementirali Ministarstvo kultu

Utrošili oko 80.000 a sistem ne funkcion Radovi na zgradi Spomen-doma u Kolašinu

Tvrde da se radovi na Spomen-domu izvode mimo zakona PODGORICA - Odbornički klub Pokreta „Zajedno gradimo Kolašin“ podnio je prijavu inspektorki za zaštitu kulturnih dobara Dragani Bošković-Drobnjak povodom radova koji se izvode na Spomen-domu u Kolašinu. Iz Pokreta tvrde da se radovi izvode bez poštovanja konzervatorskih uslova, bez odgovarajućeg nadzora konzervatora i od strane izvođača koji ne posjeduje odgovarajuće stručne reference za rad na kulturnim dobrima.

- Iako se radovi koji su predstavljeni kao redovno održavanje objekta, koji je davno zreo za rekonstrukciju, izvode bez obaveznog nadzora konzervatora, Uprava za zaštitu kulturnih dobra je ostala nijema na naše apele da preduzme radnje iz svoje nadležnosti i spriječi dalju devastaciju jednog spomenika kulture.

Očigledno da Uprava za zaštitu kulturnih dobara „zdušno“ štiti predstavnike lokalne vlasti opštine Kolašin koji, novcem građana, uništavaju ovo nepokretno kulturno dobro.

Za to vrijeme građani Kolašina svjedoče da je svako ko se „dohvati četke“ posljednjih mjeseci „vršio premaze fasade“ i da su prekoračenja i nestručna vršenja radova svima očigledna osim Upravi – saopšteno je iz Pokreta „Zajedno gradimo Kolašin“.

Kako ističu, dok radovi „tapkaju u mjestu i čekaju bolje vrijeme, čak i vlasnik firme koja vrši ‘radove na redovnom održavanju’ iz privatnog vozila parkiranog na trotoaru, tik ispod prozora kancelarije predsjednika opštine Kolašin, vidi da nešto ne ide po planu, pa rješava da udobnost obližnjih kafana zamijeni novim radovima, sada na redovnom održavanju unutrašnjoR. K. sti Spomen-doma.“

Promocija knjige „Priručnik Jana Fabra za izvođača 21. vijeka“

Studija o glumi i za naše studente PODGORICA - Promocija knjige „From Act to Acting - Priručnik Jana Fabra za izvođača 21. vijeka“, u izdanju Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja i „Korifej“ festivala iz Kolašina, biće održana danas u 11 sati, u pres sali Crnogorskog narodnog pozorišta.

Knjiga Jana Fabra, koji će prisustvovati promociji, značajna je studija o glumi koja je prevedena na više svjetskih jezika. O njenoj praktičnoj upotrebi u nastavi glume pisali su mnogi svjetski relevantni umjetnici i profesori. „From Act to Acting – priručnik Jana Fabra za izvođača 21. vijeka“ je esej, vodič, manifest i

priručnik za izvođača, baziran na sveobuhvatnom iskustvu referentnog pozorišnog umjetnika i koreografa.

- Istovremeno, ovo je važan praktikum koji u nastavi na Fakultetu dramskih umjetnosti studentima može obezbijediti interesantan i veoma sveobuhvatan metodološki alat u savladavanju glumačkog zanata – navodi se u najavi CNP-a.

Prvo izdanje i štampanje publikacije i prevoda knjige objavljeno u 500 primjeraka podržano je sredstvima Ministarstva kulture i medija Crne Gore putem redovnog godišnjeg konkursa za sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulturno-umjetničR. K. kog stvaralaštva.

PODGORICA - Informacioni sistem kulturnih dobara (KuDIS) u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, za koji je utrošeno oko 80.000 eura, u najvećem obimu je uspostavljen, ali se ne koristi. Zbog toga je izostala njegova adekvatna upotreba i evaluacija o stepenu njegove upotrebe, te glavni cilj uspostavljanja KuDIS-a nije ostvaren.

Ovo je zaključak revizije Državne revizorske institucije, koja je juče objavljena na sajtu DRI. - Na osnovu sprovedenog postupka revizije, Državna revizorska institucija je utvrdila da je upravljanje Informacionim sistemom kulturnih dobara u dijelu upravljanja projektima

S. Vasiljević

Zakonskim propisima važnost Informacionog sistema kulturnih dobara prepoznata je još 2010. godine. Ipak, bez obzira na formirani upravni odbor projekta sa UNDPem, problem sa upotrebom KuDIS-a pokazao je manjkavo upravljanje projektom i evidentan nedostatak strateškog planiranja – naveo je DRI

neuspješno – navodi se u zaključku revizije Informacionog sistema, za čije uspostavljanje postoji zakonska obaveza još od 2010. godine.

SPORAZUM

Ministarstvo kulture je sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj 2017. godine sklopilo sporazum za uspostavljanje informacionog sistema kulturnih dobara u okviru projekta „Jačanje sistema upravljanja kulturnim dobrima“. Cilj projekta je bio jačanje sistema upravljanja kulturnim dobrima u Crnoj Gori kroz set aktivnosti, koje se između ostalog odnose na podršku za uspostavljanje informacionog sistema za potrebe UZKD.

Zgrada Uprave za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju

Da stvar bude čudnija, DRI je utvrdio da Uprava za zaštitu kulturnih dobara i nadležno Ministarstvo kulture i medija navodno ne posjeduju podatke o finansijskim sredstvi-

ma vezanim za ovaj projekat, ali su informacije dostupne na portalima Vlade Crne Gore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj. Na portalu Vlade, u okviru Informacije o jača-

U Crnoj Gori svega 66 kulturnih dobara sa rješenjima o statusu objavljenim u ,,Službenom listu CG“ Ministarka kulture i medija Tamara Vujović u nedavnom intervjuu za RTCG nije umjela da odgovori na pitanje koliko Crna Gora ima kulturnih dobara i koliko ih je u ovom trenutku zaštićeno zakonom. Umjesto nje, odgovorila je Državna revizorska institucija u izvještaju o reviziji Infor-

macinog sistema kulturnih dobara: u Crnoj Gori ima 2.024 kulturna dobra, od kojih je 1.397 nepokretnih, 607 pokretnih i 20 nematerijalnih kulturnih dobara.

- Status kulturno dobro imaju spomenici kulture čiji je status utvrđen po ranijim propisima, do revalorizacije njihove kulturne vrijed-

nosti u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara iz 2010, koji je predviđao da se revalorizacija izvrši u roku od tri godine. Iako su rokovi više puta pomjerani, revalorizacija svih kulturnih dobara nije izvršena, pa je u Crnoj Gori sada ukupno 66 kulturnih dobara čija su rješenja o utvrđiva-

nju statusa kulturno dobro objavljena u ,,Službenom listu Crne Gore“ – naveo je DRI. Od tih 66 kulturnih dobara samo je pet revalorizovanih i 61 valorizovano kulturno dobro. Dakle, samo pet kulturnih dobara sa spiska od blizu dvije hiljade nepokretnih i pokretnih kultur-

Otvaranje Zimskog izdanja Mreže festivala Jadranske regije sjutra u Herc

,,Garbura“ raskriva porodične PODGORICA - Besplatna projekcija filma ,,Garbura“, scenariste i reditelja Josipa Žuvana, biće održana 19. januara u 19 sati u Dvorani Park, povodom početka drugog ciklusa Zimskog izdanja onlajn festivala u organizaciji Mreže festivala Jadranske regije.

Prije projekcije filma, zajedničkim lajv strimom iz Zagreba, Sarajeva, Ljubljane, Herceg Novog i Beograda obi-

lježiće se početak onlajn festivala nastalog udruživanjem vodećih festivala iz regije.

Junaci filma ,,Garbura“, dvanaestogodišnjaci Nikola i Antonio, najbolji su prijatelji koji žive u susjednim kućama. Zabavljaju se paljenjem karabita, a svoje nepromišljene poduhvate snimaju i objavljuju na Jutjubu, nadajući se milionskim pregledima. Porodice su im već godinama zavađene radi naoko lako rješivog problema: vode koja se sliva iz gornje kuće ka

donjoj, i protive se njihovom prijateljstvu. Kada dođe vrijeme praznika, svađa između porodica će eskalirati i preliti se u odnos dvojice prijatelja, a samo prijateljstvo dva dječaka, koji su na pragu puberteta, naći će se na ispitu jer će se među porodicama početi otkrivati ipak mnogo opasnije tajne i interesi, a vodom će se prenositi mržnja starijih na djecu. Uloge u filmu ostvarili su Franko Floigl, Mauro Ercegović Gracin, Ljubomir Bandović, Marija Škaričić,

Ivana Roščić, Asja Jovanović i Zdenko Jelčić.

Zimsko izdanje zajednički je projekt festivala udruženih u Mrežu festivala Jadranske regije: Festivala autorskog filma Beograd, Filmskog festivala Herceg Novi, Ljubljanskog međunarodnog filmskog festivala, Sarajevo film festivala i Zagreb film festivala. Od 20. do 29. januara na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba besplatno se može pogledati pet ostvarenja regionalnih autora: ,,Stric“

Kultura

Četvrtak, 18. januar 2024.

0 eura, oniše nju sistema upravljanja kulturnim dobrima, navodi se da će za informacioni sistem biti utrošeno 74.500 eura. Na portalu UNDP-a je navedeno da je Vlada za informacioni sistem opredijelila 79.000 dolara.

- U izvještajima UNDP-a o rezultatima projekta navedeno je da je implementiran po svim indikatorima. S druge strane, zakonskim propisima je važnost Informacionog sistema kulturnih dobara prepoznata još 2010. godine. Ipak, bez obzira na formirani upravni odbor projekta sa UNDP-em, problem sa upotrebom KuDIS-a pokazao je manjkavo upravljanje projektom i evidentan nedostatak strateškog planiranja. Ovo dodatno iz razloga što je Uprava za unapređenje KuDIS-a tražila budžetska sredstva za 2023. godinu u iznosu od 100.000 eura, a koja su odobrena u iznosu od 8.000 eura – naveo je DRI u izvještaju revizije.

Razvoj Informacionog sistema kulturnih dobara (KuDIS), kako se navodi u izvještaju DRI, okončan je 2018. godine, a produkciono okruženje implementirano je nakon nabavke hardverske opreme u decembru 2018. Za nabavku softvera nih dobara koja su tretirana revalorizacijom 2013. godine ima zakoniti status kulturnog dobra Crne Gore. DRI je ovim podacima potvrdio ranije pisanje Pobjede o revalorizaciji i izostaloj zaštiti kulturnih dobara, što je Ministarstvo kulture i medija u jednom navratu nevješto pokušalo da demantuje, pozivajući se na prelazne odredbe Zakona o zaštiti kulturnih dobara iz 2019. godine.

ceg Novom

U Dvorcu Petrovića promovisana monografija o djelu Branislava Bana Sekulića utrošeno je 42.469,13 dolara, a za nabavku hardvera 37.445,44 dolara.

Implementacija KuDIS-a je realizovana u roku, uz pojedinačne nedostatke u funkcionalnostima koje su uočene u toku testiranja sistema od strane dvoje zaposlenih u Upravi.

- Kreirana su dva korisnička naloga na sistemu i za dva zaposlena u Upravi je prezentovano softversko rješenje, ali je izostala sveobuhvatna obuka korisnika i za njih nijesu kreirani korisnički nalozi na sistemu – naveo je DRI. U postupku revizije državnim revizorima je predočeno da su u vrijeme pandemije kovid-19 zaposleni u Upravi redovno dolazili na posao, te da je tada mogla biti održana obuka za njih i da je sistem mogao i trebalo da bude više testiran.

- Ovo naročito s obzirom da na internet stranici UNDP-a kao rezultat projekta je navedeno da je „Informacioni sistem kompletiran kako u dijelu razvoja softvera, tako i u nabavci hardvera“, a da je konsultant UNDP-a u svom Izvještaju o reviziji implemetacije sistema iz oktobra 2021. godine naveo da je obuka izvršena – naveo je DRI.

NEMAJU LICENCU

DRI je istakao da problem predstavlja i Linux operativni sistem na serveru, dok je na operativnom sistemu Windows, koji je kod izvođača, sve funkcionisalo bez problema.

- Uprava je od Ministarstva javne uprave tražila licencu za Windows server, koju nije dobila, a nije je ni nabavila iz budžetskih sredstava kojima raspolaže kao samostalni organ – naveo je DRI. Od Uprave za zaštitu kulturnih dobara zatraženo je da u roku od 30 dana, do 15. februara 2024. godine, dostavi Državnoj revizorskoj instituciji akcioni plan za realizaciju šest ključnih preporuka za ispravljanje svih nedostataka, što bi u krajnjem rezultiralo stavljanjem sistema u funkciju. Uprava je dužna da u roku od šest mjeseci, do 15. jula 2024. godine, izvijesti DRI o preduzetim radnjama po izdatim preporukama.

J. NIKITOVIĆ

e intrige i tajne Andrije Mardešića i Davida Kapca, ,,Garburu“ Josipa Žuvana, ,,Da li ste videli ovu ženu?“ Dušana Zorića i Matije Gluščevića, ,,Jahače“ Dominika Menceja i ,,Muzej revolucije“ Srđana Keče.

Osim filmova na istoj platformi moći će se pogledati i intervjui s autorima.

Mrežu festivala Jadranske regije podržava Potprogram MEDIA Programa Kreativne Evrope i Ambasada Švajcarske u Bosni i HercegoviA. Đ. ni.

Nepredvidljivo, maštovito i zapanjujuće slikarstvo PODGORICA - Branislav Sekulić je svojim slikarstvom dao na znanje likovnoj javnosti da je ogroman dio onoga što je naučio, saznao i osjetio sažeo i usmjerio u suvislo, nepredvidljivo, maštovito, halucinantno i zapanjujuće slikarstvo - istakla je istoričarka umjetnosti Petrica Duletić na predstavljanju monografije o djelu crnogorskog slikara Branislava Bana Sekulića, koje je održano u Dvorcu Petrovića.

Na predstavljanju monografije, koja je objavljena u izdanju Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, govorila je i istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković. Tekstove u monografiji potpisuju Ljiljana Zeković, Petrica Duletić i Mladen Lompar, dok je urednica monografije kustoskinja Maja Dedić. Tim koji je učestvovao u realizaciji monografije čine Danica Bogojević, Teodora Nikčević i Anja Marković. Fotografije potpisuju Jovana Vujanović, Duško Miljanić, Lazar Pejović, Radoje Jovanović i Dejan Kalezić, dok je monografiju dizajnirao Aleksa Tomović. Podsjećamo, monografija prati retrospektivnu izložbu umjetnika, koja je otvorena do 26. januara u Dvorcu.

OSOBENI SVIJET

Duletić je kazala da se sistematskim prebiranjem različitog materijala i pažljivim posmatranjem onoga što je u njemu našlo mjesta naslućuje osoben i slojevit svijet Bana Sekulića.

- Otkriva se čvrst i siguran prosede, utemeljen na sveopštem promišljanju života.

Prepoznaju se vlastitim trudom ustanovljena idejna stanovišta, komplikovana, neki put teško shvatljiva promatranja naše zbilje. Sekulićevo slikarstvo se rađa iz iskustva koje nije iskustvo neke hermetičke, ateljerske usamljenosti i intime, već rezultat jedne izuzetno složene i svestrane kulture koja zadire u sve oblasti duha i znanja, u sva područja svijesti i podsvijesti. Ona se rađa iz

M. Babović

stema kulturnih ure i UNDP

15

Branislav Bane Sekulić govori o jednom od svojih radova, na izložbi u Dvorcu Petrovića

Sekulić: Monografija je trag koji će ostati iza mene Slikar Branislav Bane Sekulić kazao je da je monografija jedan od načina da sagleda sve što je napravio tokom 50 godina stvaralaštva.

- Do sada sam imao to negdje u glavi. Slike su bile kod mene, pa su pošle. Skoro da nemam nijednu sliku u svom vlasništvu, sve su u nekim kolekcijama. Ovo je jedan od načina da ponovo pogledam sve što sam napravio. Monografija je trag koji će ostati iza mene.

Posmatrajući retrospektivnu izložbu u Dvorcu Petrovića i listajući monografiju pitam se da li sam mogao

da napravim više. Inače za mene, sa pravom, kažu da nijesam od onih slikara koji masovno proizvode slike.

Imam ih vrlo ograničeno, taman onoliko koliko sam imao potrebu da se iskažem - rekao je Sekulić.

iskustva vjekova nataloženih u umu umjetnika sposobnog da iz njih izvuče zajedničke istine, univerzalnu nit geneze koja dijalektički spaja juče-danas-sjutra u kontinuum prolazne trajnosti prostora i vremena, preko tragova iščezlih, ali u nama i danas prisutnih, drevnih civilizacija - kazala je Duletić.

Zeković je kazala da je ono što izdvaja kreativnu personal-

nost Bana Sekulića likovna interpretacija koja kroz realne vrijednosti oživljava „metalingvističku svijest“ apstraktnih fenomena.

- Njegovo djelo figurativnog prosedea nema pandan u crnogorskoj savremenoj umjetnosti. Jedinstveno i samosvojno, blisko je metafizičkom neoromantizmu, u kojem priroda i čovjek otvaraju put bajkovitosti, ljepoti i čarolija-

ma mediteranskog podneblja gdje se susrijeću duhovi prošlih i sadašnjih vremena. Misao Ajlin Kedi - „Zašto ne pokušaš da slušaš one unutrašnje nedodirljive zvuke koji se mogu čuti samo u potpunoj tišini, kada se uskladiš sa putevima Duha?”podsjeća na razmišljanja Bana Sekulića, koji suštinu svoga Jastva otkriva riječima: „…pokušavam iz sebe da ’izvadim ’ovo što osjećam, što je najčistije...“ - kazala je Zeković.

OBOGAĆENA PRAKSA

Zeković je naglasila da je pred publikom izuzetan izdavački poduhvat - monografija Bana Sekulića, kojom je na dostojan način obogaćena antologijska, stručna i teorijska misao i praksa savremene crnogorske umjetnosti.

- Svi komplimenti uredniku Maji Dedić i saradnicima koji su učestvovali u njenoj relizaciji, a koji su kroz stručnu i naučnu aparaturu monografskih izdanja predstavili ličnost i djelo slikara, profesora Bana Sekulića, doajena crnogorske savremene umjetnosti i likovnog pedagoga - mentora koji je uspješno otvorio put ka zvijezdama generacijama mladih umjetnika, danas uvaženih aktera savremene crnogorske likovne scene - istakla A. Đ. je Zeković.

Nikšićko pozorište gostuje u CNP-u

Promocija časopisa za djecu i mlade

PODGORICA – Predstava „Pluća“ Nikšićkog pozorišta, koju je po tekstu Dankana Mekmilana režirao Andrej Nosov, biće izvedena večeras u 20 sati, na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.

PODGORICA - Novo izdanje časopisa za djecu i mlade pod nazivom „Latica“ biće predstavljeno večeras u 18 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, povodom Dana biblioteke.

Govoriće Aleksandra Vujisić, Tijana Todorović i Sanja Vojinović.

- „Latica“ je koncipirana kao časopis djece i mladih, mjesto

„Pluća“ na sceni Studio „Latica“ u Biblioteci

Uloge u predstavi tumače Maja Stojanović i Stevan Vuković. „Pluća“ donose uzbud-

ljivu sociopolitičku priču sa temom koja se odnosi na muško-ženske odnose i probleme sa kojima se suočavaju mladi bračni parovi. Tretira njihovu nesnađenost u društvenom trenutku, socijalnu i egzistencijalnu nesigurnost, što sve utiče na zapitanost: kako i zašto donosimo neke odluke u našim malim i prolaznim žiR. K. votima.

na kom se ne razmjenjuju samo riječi, već misli i doživljaji stvarnosti. I u ovom broju časopisa nastavljamo da njegujemo stvaralaštvo mladih. Ideja časopisa je da mladim autorima iz osnovnih i srednjih škola obezbijedi platformu za ispoljavanje svog kreativnog stvaralaštva, ali i kritičkih razmišljanja o kulturi i društvu – navodi se R. K. u najavi Biblioteke.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 18. januar 2024.

Ekipe Agencije za stanovanje angažovane u OŠ ,,Vuk Karadžić“ na Zabjelu

Završeno generalno čišćenje bazena u okviru SC ,,Morača“

Saniraju prostorije koje Bazen otvoren za posjetioce su bile oštećene vlagom

Direktor škole Budimir Vukićević kaže da će ovim radovima biti obuhvaćen i hodnik, koji nije bio završen prošlog ljeta, kad je urađena djelimična rekonstrukcija školskih paviljona.

- U sklopu radova, koji se obavljaju tokom zimskog raspusta, uređen je i kabinet hemije, gdje je zamijenjen parket, koji se podigao usljed vlage, a biće postavljane i keramičke pločice. U prizemlju

paviljona uređuje se prostor za tehničko osoblje, a i u tom dijelu se na zidovima postavljaju keramičke pločice – kaže Vukićević.

On navodi da je potrebno još ulaganja u školske objekte kako bi starija škola na Zabjelu bila dovedena u zadovoljavajuće stanje.

- Osim ovih radova na rekonstrukciji, pripremamo još jednu učionicu za informatiku, što je finansijski zahtjevan posao. Međutim, kako je Ministarstvo prosvjete za sve vaspitno-obrazovne ustanove obezbijedilo računare, očekujemo da ćemo tu opremu dobiti veoma brzo – kazao je Vukićević.

Hitna sanacija krova OŠ ,,Vuk Karadžić“ finansirana je iz sredstava tekućeg projekta ,,Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama“, za koji je Ministarstvo kapitalnih investicija od prethodne plade dobilo saglasnost Njemačke razvoj-

AGENCIJA ZA STANOVANJE

U Osnovnoj školi ,,Vuk Karadžić“ završena je privremena sanacija krova na tri školska paviljona, a u toku je privremena sanacija dijela krova na sali za fizičko vaspitanje.

Osim toga, ekipe Agencije za stanovanje angažovane su na saniranju stanja u učionicama u kojima su zidovi i plafoni bili oštećeni od vlage, kao posljedica prokišnjavanja u prethodnom periodu.

Iz gradskog preduzeća Sportski objekti saopšteno je da je počeo da radi zatvoreni bazen Sportskog centra ,,Morača“. Bazen je za građane bio zatvoren od 1. do 15. januara zbog obaveznog čišćenja.

– Nakon obaveznog čišćenja bazena, na osnovu Pravilnika o sanitarno-tehničkim uslovima, kao i uslova za sanitarnu ispravnost vode za rekreativne potrebe i druge vode od javnog-zdravstvenog interesa, zatvoreni bazen je počeo sa radom – saopštili su iz H. P. Sportskih objekata.

Oblačno s kišom, do 14 stepeni Ekipe Agencije za stanovanje u OŠ ,,Vuk Karadžić“

ne banke. Za te radove bilo je zadužena građevinska firma ,,Eurozoks“. Procijenjena vrijednost radova, koji obuhvataju privremenu sa-

naciju krovova na tri školska paviljona i sportskoj sali, prema glavnom projektu, iznosi 234.653 eura. U školi očekuju da će im narednog ljeta biti

odobren novac od Njemačke razvojne banke i za temeljnu sanaciju krovova, koja je inače planirana projektom, a što bi bilo trajno rješenje. H. P.

Za danas je najavljeno pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.

Vjetar umjeren do jak, jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 11 stepeni, najviša dnevna oko 14.

H. P.

U gradskom preduzeću Deponija pripremaju se za uspješnu poslovnu godinu

Saopštenje Službe komunalne policije

Budžetom Glavnog grada za 2024. godinu za privredno društvo Deponija obezbijeđena su najveća sredstva za ulaganje u novu opremu od osnivanja tog preduzeća. To je, smatraju u tom gradskom preduzeću, najbolji pokazatelj da gradska uprava prepoznaje značaj Deponije za glavni grad i njegovu ulogu u procesu zaštite životne sredine.

Iz tog gradskog preduzeća ističu da su zadovoljni ostvarenim u prošloj godini, te da će odgovornom poslovnom politikom nastaviti pozitivan trend i u 2024. godini, u kojoj očekuju da ukupni prihodi budu veći osam procenata od ostvarenih u 2023. godini.

- Poslovni planirani prihodi odnose se na prihod od naplate odlaganja komunalnog otpada od pravnih i fizičkih lica i prihoda od prodaje ambalažnog materijala na domaćem i ino-tržistu. Posebno smo ponosni na prodaju sirovina. U novembru smo prodali 507 tona sirovina, što je najbolji ostvareni rezultat za jedan mjesec od postojanja Deponije, a 2023. godine prodato je ukupno nešto više od 900 tona – navode iz tog gradskog preduzeća.

placeva i auto-pijace

trgovinu Od naplate odlaganja otpada Kažnjavaće automobilima mimo očekuju 5,84 miliona eura registrovanih Poslovni planirani prihodi odnose se na prihod od naplate odlaganja komunalnog otpada od pravnih i fizičkih lica i prihoda od prodaje ambalažnog materijala na domaćem i ino-tržistu

Novi buldožer za efikasniji rad na deponiji ,,Livade“

U okviru planova za ovu godinu, ističu nekoliko projekata od kojih očekuju da doprinesu razvoju preduzeća.

- U planu imamo izradu projekta za petu sanitarnu kadu, projekat za izgradnju

bio-energane, kao i projekte za postrojenja za građevinski otpad i preradu korišćenih automobilskih guma. Među prioritetima je i hitna nabavka opreme i mehanizacije da ne bi dolazilo do zastoja u radu –

navode iz Deponije, uz napomenu da su se opredijelili za nabavku nove opreme kao dugoročno rješenje. Što se tiče opreme, planirana je nabavka više mašina - bagera, kompaktora, drobilice za kabasti otpad, telehendlera (mašine za snabdijevanje drobilice kabastim otpadom) i viljuškara, za koje je iz budžeta obezbijeđeno 745.000 eura.

Uz nedavno nabavljeni buldožer, vrijedan 330.000 eura, ove mašine doprinijeće unapređenju procesa rada, smanjenju prostora za odlaganje kabastog otpada, kao i suzbijanju namjerno izazvanih požara, sve s ciljem preventivnog djelovanja na očuvanje životne sredine.

H. P.

Služba komunalne policije saopštila je da su pojačane aktivnosti na suzbijanju prodaje polovnih automobila na način koji je suprotan odredbama zakonskih i podzakonskih akata, kojima je regulisana ova oblast.

U saopštenju se ukazuje da je ova vrsta trgovine vrlo često obavljana na lokacijama za koje nije pribavljeno potrebno odobrenje nadležnog Sekretarijata za komunalne poslove.

- Evidentno je da je u Podgorici, manje-više u svim naseljima, izražena prodaja polovnih automobila na javnim površinam, pa se iskristalisala potreba utvrđivanja da li su isti postavljeni u skladu sa odobrenjem nadležnog sekretarijata. Služba komunalne policije je u prethodnom periodu, kroz preventivnu aktivnost, ostavljanjem obavještenja na vozilima, informisala vlasnike istih da uklone vozila sa javnih površina.

Apelujemo na vlasnike vozila, izloženih za prodaju, da iste uklone sa javne površine, jer će komunalni policajci preventivne aktivnosti preduzimati narednih nekoliko dana,

a odmah potom će pristupiti sankcionisanju vlasnika vozila, bilo da se radi o fizičkim ili pravnim licima – najavili su iz Službe komunalne policije.

Istovremeno, upućen je i apel građanima, odnosno vlasnicima vozila, koja su parkirana na zelenim, šljunkovitim, zemljanim i drugim javnim površinama, a koje posebnim propisom nijesu predviđene za tu namjenu, da svoja vozila parkiraju na zakonom propisan način, kako bi izbjegli sankcionisanje za tu prekršajnu radnju.

- Odredbama zakonskih i podzakonskih akata su propisane kazne za prekršaje iz navedenih oblasti i to u zavisnosti od konkretnog prekršaja: pravnom licu novčana kazna u rasponu od 500 do 2.000 eura, a fizičkom licu fiksna novčana kazna od 100 eura – upozorili su iz Službe komunalne policije.

U saopštenju se podsjeća da je komunalni red jedan od bitnih faktora koji determiniše kvalitet života, te apeluje na građane da se zajedničkim naporima ustraje na podizanju komunalne discipline u PodH. P. gorici na viši nivo.

Marketing

Četvrtak, 18. januar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

30x PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28.

29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o.

19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika biće izvučena 31. januara 2024. godine, u 13h; - Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

17

18 Vaterpolo/Rukomet

Arena

Četvrtak, 18. januar 2024.

MTV-PHOTO.COM

UTISAK BOLJI OD REZULTATA: Ruk

ŠTA JE POKAZALO EP: Crna Gora nije velesila u vaterpolu, smjernice jasne za prvenstvo svijeta, selektor Vladimir Gojković sa ekipom na raskrsnici

Doha je prilika da se izađe iz prosječnosti

PODGORICA – Na Svjetskom vaterpolo prvenstvu u Dohi (počinje 5. februara) dijeliće se četiri vize za Olimpijske igre u Parizu.

Crna Gora je u ovoj priči sa još ozbiljna tri konkurenta – Italijom, Srbijom i Hrvatskom.

U grupnoj fazi naša ekipa će premijerni meč odigrati sa SAD, 7. februara protiv Srbije, a dva dana kasnije protivnik je Japan. Pravo na kiks u ovoj grupi nemaju, a prvo mjesto direktno vodi u četvrtfinale.

Upravo ovakav februar, gdje će se rješavati pitanje puta u Pariz (do sada vize iz Evrope imaju Mađarska, Grčka, Francuska i Španija), su priželjkivali naši igrači sa stručnim štabom i selektorom Vladimirom Gojkovićem pred početak Evropskog prvenstva u Hrvatskoj. I stigli su do ovog primarnog cilja, kroz promjenljiva izdanja, uz mnogo oscilacija, ali i sa najvećom pobjedom, nakon peteraca, protiv finaliste i domaćina - reprezentacije Hrvatske. Zbog pada u posljednjoj četvrtini ,,ajkule“ su, takođe u grupnoj fazi, propustile šansu da iznenade Špance koji su na kraju stigli do zlatnog odličja i ulaznice za Olimpijske igre.

Poslije grupne faze, crnogorski vaterpolo tim nije bio na očekivanom nivou, odnosno u ritmu koji je izrađen u Dubrovniku, što se vidjelo kroz poraze u četvrtfinalu od Italije i od Grčke za peto mjesto.

Kao da su očekivanja, koja su sebi sami nametnuli, kao i veliki ulog, konkretno sa ,,azurima“, presjekli put do borbe za medalju. A nije da nije bilo šanse, vodili su 4:3 nakon prve četvrtine! I upravo je ovaj poraz – zapravo manje poraz, a više nedostatak individualnog kvaliteta, ali i pobjedničkog mentaliteta – pokazao gdje je

- U utakmicama koje smo pobijedili ili sa Španijom izgubili u posljednjoj četvrtini u Dubrovniku, bili smo negdje blizu svog maksimuma i to je ono čemu težimo i što će nam trebati od prvog kola na Svjetskom prvenstvu u Dohi - ističe Gojković trenutno mjesto našem timu.

Za vrh još uvijek nije, a iz prosječnosti mogu da izađu samo pod uslovom ako u Dohi prevaziđu sebe ili, kako je kazao selektor Gojković budu blizu ili na nivou svojih stvarnih mogućnosti.

TEŽITI MAKSIMUMU

- Neke utakmice smo dobro odigrali, posebno u grupnoj fazi. Ali, znamo da bi bili u nekoj konkurenciji za medalje morali bi stalno da budemo na tom nivou, a to nije lako izvesti. Kolektiv mora uvijek da nadoknadi neke individualne kvalitete kada se igra protiv takvih protivnika. Otprilike, u tim utakmicama koje smo pobijedili ili sa Španijom izgubili u posljednjoj četvrtini u Dubrovniku, bili smo negdje blizu svog maksimuma i to je ono čemu težimo i što će nam trebati od prvog kola na Svjetskom prvenstvu u Dohi - istako je selektor Gojković.

Reper za Dohu su možda dva posljednja meča iz grupne faze. Favoritima za odličje, pokazali su u Dubrovniku, mogu da pariraju, ali očigledno da je kontinuitet nešto što posljednjih godina nedostaje i na čemu se još mora raditi.

- To su ekipe koje imaju izuzetan individualni kvalitet, vjerujem da možemo da igramo sa njima kada smo disciplinovani i kada odradimo pripreme kao što treba da ih odradimo. I iz toga su došle pobjede i neke dobre utakmice. Oscilacije su neosporne, ima još puno rada i treba puno da se napreduje da bi se došlo do kontinuiteta i da se parira tim

ekipama.

Selektor kaže da je odabrao najbolje i najspremnije za Evropsko prvenstvo. Neki od njih su bili na nivou, neki su bili iznad, ali od eliminacionih rundi (ne računajuči pobjede sa manje kvalitetnim reprezentacijama u osmini finala i razigravanju za plasman od petog do osmog mjesta) falilo je od svega po malo, a negdje i više, kako bi se pariralo favoritima. Da li je moglo nešto da se promijeni u pripremi ili da se sa psihološke strane ,,udari“ temelj da je za velike stvari potrebna mirna glava...

- Ne znam šta bih promijenio, uvijek pitam sebe šta treba da promijenim kada vodim utakmicu. Ali, generalno, u Hrvatsku je došlo 15 igrača koji su dobro odradili pripreme.

Rotirali smo sastav na onaj način na koji smo mislili da je najbolji, a ne mislim da smo imali bolju opciju od ovoga što smo imali ovdje - jasan je selektor.

MIRNA GLAVA JE SPREMNA GLAVA

Još jedno veliko takmičenje naša ekipa je odigrala po principu ,,toplo-hladno“, ispostavilo se da je bila i daleko od borbe za medalju. Očigledno je da fali lder u bazenu, kakav je bio na primjer Aleksandar Ivović, fale i ,,bombe“ od šuteva koji bi razdrmali tim, a protivnika doveli do manjka samopouzdanja. Nedostajalo je i više koncentracije u, konkretno, porazima od Grčke i Italije, i to u defanzivi. Laki golovi, kada su snage izjednačene u bazenu, bili su kobni, a i vidjelo se koliko je teško brani-

ti nešto protiv fizički snažnijih i spremnijih ekipa. Samo od grčkih reprezentativaca, do poluvremana, naš tim je primio tri gola iz kontranapada!

Svježine je falilo, vjerovatno i zbog same završnice, ali zbog čega su u ovom segmentu igre Italijani, Grci ili Španci bili na visokom nivou?

Zbog čega Crna Gora ne može da drži isti ritam od prvog minuta? Koliko se još pitanja nametnulo nakon završenog šampionata Evrope! I ono najvažnije: da li će imati dovoljno vremena da se oporave i prikupe novu energiju za san svih generacija – a to je ušešće na Olimpijskim igrama.

- Od 22. januara ćemo krenuti sa punim radom, znači imaćemo neke dvije sedmice treninga do prve utakmice u Dohi. Biće još nekoliko igrača na spisku koji su radili u Herceg Novom dok smo bili na Evropskom prvenstvu.

Do uspjeha se ne dolazi preko noći, niko nema čarobni štapić, ali dugo je naš nacionalni tim na okupu i preduge su godine iščekivanja da će se od jednog do drugog takmičenja stvari popravljati.

Jedna ili dvije pobjede protiv velikana ne znači da je put otvoren za velike stvari. Crna Gora u ovom sportu ide korak naprijed, korak nazad, što bi moglo da se promijeni pod uslovom da se na SP osvoji medalja. Plasman na Olimpijske igre ne bi ni smio da se dovodi u pitanje.

- Naša grupa je najteža, to smo već znali i kada smo imali meč sa Rumunijom. Pobjeda nas je vodila u tu grupu, ali mislim da je to taj put i da probamo da pobijedimo sve što možemo. Biće teško, pripremićemo se za grupu koja je kao finale ili kao četvrtfinale jer je svaki meč pitanje, možemo li vizirati pasoš za Olimpijske igre – zaključio je Gojković. A. MARKOVIĆ

PODGORICA - Crnogorski rukometaši nijesu postigli uspjeh na Evropskom prvenstvu jer je izostalo ostvarenje cilja – plasman u glavnu rundu, gdje po kvalitetu i pripadaju.

Sa boljom ekipom nego 2022. ostvarili su lošiji rezultat u odnosu na prethodni šampionat Starog kontinenta, kada su nakon tri pobjede u sedam duela zauzeli 11. mjesto. Sada su u tri meča upisali jedan trijumf, dovoljan za 14. mjesto i jači šešir na žrijebu baraža za Svjetsko prvenstvo.

RSCG/KOLEKTIFF

Ovakvu e nijesmo im opet imat

ŠOLA: ŽALIĆEMO DUGO, OSIM AKO...

,,Lavovi“ su igrali u najujednačenijoj grupi prvenstva, gdje je samo jedan od šest mečeva – i to posljednji – završen pobjedom većom od dva razlike.

U grupi C su, ipak, za rivale imali ozbiljne, ali ne vrhunske selekcije, iako je Island na prethodnom EHF Euru bio šestoplasirani.

Crna Gora po kvalitetu ne zaostaje za Mađarskom i Srbijom, a ni Island nije pokazao da može da slovi za velikog favorita protiv ,,lavova“.

Na kraju, žal je ogromna – selekcija Vlada Šole izgubila je nezasluženo od Mađarske (26:24) i Islanda (31:30) nakon što je u oba meča imala napade za remi, da bi na oproštaju pokazala lavovsko srce, oporavila se od srceparajućih poraza i pokupila ,,utješnu nagradu“ protiv Srbije. Trijumf od 30:29 donio joj je treće mjesto u grupi i lakši put do Mundijala 2025.

- Nikad nijesi svjestan što možeš pobijediti dok ne izgubiš.

Tek ćemo ovih dana biti svjesni koje smo prilike propustili na ovom turniru i to će nas boljeti vjerovatno do kraja života ako ne uspijemo nešto da napravimo na narednom takmičenju.

Ostaće uvijek žal za ovom propuštenom prilikom. Nije bilo jednostavno, grupa je bila izuzetno teška – rezimirao je selektor Vlado Šola rezultatski učinak svoje selekcije u dvorani ,,Olimpijahale“ u Minhenu.

HEROJSKI FINIŠ

Onaj drugi utisak, navijačima često i bitniji, ni ovog puta nije izostao. Svi su saglasni da su Mirko Radović i drugovi pružili maksimum kad su odnos prema dresu i zalaganje u pitanju, mada se to i podrazu-

mijeva, a pošteno je reći da se taj momenat ne može osporiti ni ostalim nacionalnim selekcijama naše države.

Svakako, rukomet je sport u kojem je fanatičnost vidljivija, a ,,lavovi“ su od prvog dana imali posebnu vezu sa publikom. Zbog toga je i očekivano ono što bi možda u drugim (većim) državama bio apsurd - da se igrači vraćaju kao heroji iako nijesu ispunili ono po što su otišli.

Ima nešto i do onoga da se ono posljednje najviše pamti – a kraj Crne Gore na EP bio je za istoriju.

Srbija je pobijeđena pogotkom Nemanje Grbovića nekoliko stotinki prije kraja, u epskoj završnici, poslije tajm-auta na samo šest sekundi do isteka meča.

Takve pobjede su najslađe, ne samo jer je u pitanju komšijski derbi, a ti okršaji nijesu samo kod nas specifični, već zato što je sreća jednom morala da bude na strani Crne Gore.

Branko Vujović protiv Mađarske i Vuko Borozan protiv Islanda nijesu uspjeli da riješe posljednji napad, protiv Srbije se lopta odbila do Nemanje Grbovića koji je najbolje izda-

Četvrtak, 18. januar 2024.

Arena

Rukomet 19

kometaši Crne Gore vratili se sa Evropskog prvenstva bez ispunjenog cilja, ali sa vjerom u velike domete

ekipu odavno mali, valjda ćemo ti sličnu šansu

Komentar

Ministar za poraze Dragoslav Šćekić nije ministar crnogorskog sporta - on je ministar nečijeg drugog, tuđeg sporta.

Dragoslav Šćekić nema nimalo ponosa u sebi što ga je u političko-partijskoj raspodjeli, greškom izgleda, zapalo da predvodi crnogorsku sportsku priču.

On nije ministar hiljada sportista, koji hrabrošću sportskog srca vjeruju u svoje i pobjede Crne Gore.

Dragoslav Šćekić uspješno ,,zatvara oči“ pred istinom i učinkom, koji crnogorski rukomet, muški i ženski, donosi građanima Crne Gore. Na svoj, a i na ponos države čije boje brane. No, bježeči od istine, Dragoslav Šćekić je, svjesno i svojevoljno, pobjegao od Crne Gore u kojoj je, greškom - ministar sporta.

Ministrov zaborav da čestita pobjedu rukometašima Crne Gore nad Srbijom na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj je primitivni i kontinuirani nastavak antidržavnih ministarskih učinaka, koje ne mogu sakriti ni čestitke iz kabineta predsjednika Milatovića i premijera Spajića. Crnogorskoj sportskoj, a i široj javnosti, mora biti jasno – ministar Šćekić, očigledno, nije dio sekularne i nezavisne Crne Gore.

Dragoslav Šćekić je, izgleda, ministar jedino onom tužnom svom sugrađaninu koji je, držeći trobojku sa natpisom ,,Berane“, zaplakao nakon što je Nemanja Grbović, golom u posljednjoj sekundi, donio pobjedu i rukometno, u Evropi, Crnu Goru postavio iznad Srbije. Šćekić možda nije zaplakao, ali je pobjedu na Evropskom prvenstvu reprezentacije države u kojoj je on ministar, izgleda, doživio kao neuspjeh. Valjda zato kaže da nije bilo razloga za njegovu čestitku. Što znači da bi - da smo izgubili od braće iz Srbije - to bio razlog za Šćekićevo čestitanje?!

Da zna što o sportskom duhu, ministar Dragoslav Šćekić bi morao da čestita, ne zato što je Crna Gora pobijedila Srbiju, već zbog toga što su igrom, zalaganjem, borbenošću i srcem rukometaši reprezentovali, u pravom smislu, kako se brane boje svoje zastave na najvećoj evropskoj sceni.

Valjda bi to bio dovoljan razlog da Šćekić uputi čestitku, čak i da nije ministar sporta - makar kao građanin.

I nema izvinjenja za zakašnjenje i ministrovu tišinu. Vjerujemo da će što manje trajati Šćekićeve muke da i dalje ćuti na pobjede sportske Crne Gore, koje su budućnost ne samo sportista, koji ih ostvaruju, već svih njenih građana sadašnjih i budućih.

Dragoslav Šćekić je ministar svojih poraza i poraza politike koja, ako je Crnogoraca, neće ništa moći Crnoj Gori – ni na državnom, ni sportskom, ni rukometnom planu…

Anti-Crnogorci, sve ste ,,sedmerce“ promašili.

Jovan TERZIĆ

POKAZALI KAKO SE BORI ZA NACIONALNI DRES: Reprezentativci pjevaju himnu prije utakmice sa Islandom

Žrijeb baraža 27. januara, poznati mogući rivali Žrijeb baraža za Svjetsko prvenstvo koji će ,,lavovi“ dočekati iz prvog šešira biće obavljen 27. januara u Kelnu.

Potencijalni rivali naše selekcije su učesnici EHF Eura 2024 - Gruzija, Srbija, Farska Ostrva, Švajcarska, Rumunija, Grčka i

Bosna i Hercegovina, kao i četiri pobjednika duela prve runde kvalifikacija, a parovi su Belgija - Italija, Estonija - Ukrajina, Finska - Litvanija i Slovačka - Luksemburg/Izrael.

Crna Gora ima dva nastupa na SP – 2013. i 2023. godine.

nje na EP krunisao pogotkom.

Ima tu pravde jer je pivot iz Pljevalja najkonstantniji igrač Crne Gore posljednjih 10 godina.

vova“, Radojica Čepić (21) je vratio samopouzdanje, za bundesligaškog igrača Stefana Čavora (29) se odavno zna.

Zna se i kakve ,,plejmejkerske“ sposobnosti ima Božo Anđelić (31) i zato čudi njegova mala minutaža, a u ovako jakoj konkurenciji nije bilo prostora za Miloša Božovića (29).

Tandem lijevih krila tridesetogodišnji Miloš Vujović (član idealne postave EP 2022) i Aleksandar Bakić (23), kao i desnih koji čine kapiten MirkoRadović (33)i njegovi prezimenjak Luka (26) koji je sjajno iskoristio šansu, a tek golmanski duo Nebojša Simić (30) – Nikola Matović (25), upotpunjuju mozaik ekipe sposobne za velika djela.

Tu je i specijalac za odbranu

Vuk Lazović (35), kao i još jedan - Risto Vujačić (30) koji nije dobio priliku na EP, a time se ne završava krug igrača koji Crnu Goru mogu da odvedu do željenih rezultata. Šola je vjerovatno pogriješio što u Njemačku nije poveo snažnog pivota Miodraga Ćorsovića (23), naročito jer nije koristio sve bekove iz protokola, a mora se razmisliti i o povratku u tim kružnog igrača sa Cetinja, Nebojše Simovića (30), koji je ne tako davno bio ključni igrač odbrane.

Iako igrače crpi iz veoma male baze i ima ligu koja je u suštini amaterska, Crna Gora s ovakvim timom treba da teži tome da se zadovoljava boljim plasmanima od ovog posljednjeg.

- Igrači moraju shvatiti jednu

TIM ZA VELIKA DJELA

Njegov povratak u reprezentaciju, nakon povrede ramena na SP prije godinu, bio je veliki plus za našu selekciju, a što tek reći za povratak Vuka Borozana nakon šest i po godina.

Dvadeset devetogodišnji Cetinjanin pokazao je da i dalje ima vrhunski kvalitet u napadu i odbrani.

Sa njim i Brankom Vujovićem (25), Crna Gora ima napadački arsenal kakav nemaju mnoge selekcije, a kvaliteta je još mnogo. Vasilije Kaluđerović (25) i Arsenije Dragašević (21) potvrdili su da su nova snaga ,,la-

Pobjede Portugala, Danske i Švedske Sva tri meča prvog dana glavne runde EP završena su ubjedljivim pobjedama.

Iznenađenje je priredio Portugal, koji je bio bolji od Norveške (37:32).

Blizu prolaza u polufinale su Danska i Švedska, koje su bile bolje od Holandije

(39:27), odnosno Slovenije (28:22).

Danska i Švedska imaju po četiri boda, Portugal i Slovenija ostali su na dva, bez bodova su Norveška i Holandija.

Danas se igraju prvi mečevi u grupi 1. Sastaće se Mađar-

ska – Austrija (15.30 h), Francuska – Hrvatska (18) i Njemačka – Island (20.30).

Mađarska i Francuska prenijele su po dva boda, jedan više od Austrije i Hrvatske, a bez bodova su u Keln došli Njemačka i Island.

stvar, iako ne volim da pričam o prošlosti, ali postoji analogija: Hrvatska je na takmičenju prije osvajanja Svjetskog prvenstva izgubila sve utakmice tijesno, osim sa Jugoslavijom.

Dakle, negdje gradiš nešto da bi u budućnosti ubrao plod sjemena koji si posadio – podsjetio je Šola na nekadašnji uspjeh njegovih ,,kauboja“.

puštene šanse dugo proganjati.

Osim, dakle, ako na narednom prvenstvu ne naprave veliki rezultat. Svjestan je naš ,,izbornik“, debitant u selektorskoj ulozi na velikom takmičenju, kakav ,,materijal“ je imao u rukama.

Imaće ga vjerovatno i dalje jer je za očekivati da nakon trijumfa nad Srbijom, te generalno dobrog utiska, od Rukometnog saveza Crne Gore dobije produženje ugovora.

Odlazak na SP 2025. ne bi smio da izostane jer će ,,lavovi“ dobiti rivala od kojeg su bolji, ko god to bio.

Na koncu, najveća dobit od šampionata Evrope u Njemačkoj je to što su crnogorski ruko-

metaši ,,razbuktali vatru“ koja je bila splasnula nakon neuvjerljivih izdanja na SP 2023. i lošeg završetka kvalifikacija za EP 2024.

Emocije iskazane u protekla tri meča, naročito nakon posljednjeg, poručuju da su ,,lavovi“ ponovo ,,gladni“. Euforija je probuđena, pitanje je samo gdje će ih dovesti.

- Dobra stvar je da ćemo imati lakšeg rivala u baražu, ali ako budemo razmišljali kako će nam biti lakše onda nećemo dobro proći. Danas su svi rivali zahtjevni, svi igraju rukomet i moraćemo ozbiljno prionuti na posao da bismo uspješno odradili baraž – upozorio je selekN. KOSTIĆ tor Vlado Šola.

SA ŠOLOM DO SP

Crna Gora mora da žali zbog neodlaska u glavnu rundu EP i zbog toga jer bi imala šansu da se nađe u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Parizu.

Naredne Igre su za tek četiri godine, zbog čega je, između ostalog, Šola i rekao da će ih ove pro-

20 Fudbal/Košarka

Arena

Nastavljaju se odlasci iz Sutjeske: Lijevi bek ponovo na ,,,Topolici“

Mornar vratio Vukotića PODGORICA – Balša Vukotić nakon samo šest mjeseci provedenih u Sutjesci vraća se u Mornar. Devetnaestogodišnji lijevi bek napustio je redove Nikšićana i dogovorio povratak u redove Barana, sa kojima je već odradio prvi trening.

-Drago mi je što se vraćam u Mornar. Najprije želim da pružim podršku timu da ostvari svoje zacrtane cilje-

ve. Mornar je za mene bio srećan, tu sam pružao svoje najbolje partije, nadam se da će tako biti i ovoga puta – rekao je povratnik u redove Morna-

ra Balša Vukotić.

Vukotić se kraj Bistrice nije naigrao – odigrao je samo tri meča u prvenstvu i upisao R. P. ukupno 59 minuta.

Tučević u Arsenalu Tuzani predstavili novog igrača

Bojan Matić potpisao za Dečić

PODGORICA – Ilija Tučević novi je član Arsenala.

Tučević je četvrto pojačanje tivatskog prvoligaša, koji je prethodno predstavio Argentinca Iana Puleja Araju, te golmane Bojana Zogovića i Nikolu Pejovića.

su, gdje je proveo sezonu kao pozajmljeni igrač Partizana, a nastupao je još za Mačvu i Vojvodinu. Do sada je odigrao 217 utakmica, postigao je 56 golova i imao 13 asistencija.

Matić je posljednjih šest mjeseci proveo u Saudijskoj Arabiji u Al Šeubu. Sada se vraća, ali ne u Superligu Srbije, već će se boriti za titulu u Crnoj Gori i biće važan adut Dečića u trci sa liderom Budućnosti.

Inače, prije Matića, Dečić je potpisao Sašu Balića, Matiju Božanovića, Abdulsameda Abdulahija i Lazara Maraša. R.P.

-Nastojaću da pomognem Arsenalu da ostvarimo što bolje rezultate. Za mene je bitno da se nakon teške povrede vratim utakmicama i da na kraju sezone svi budemo zadovoljni – rekaom je Tučević.

Tučević, koji može da igra kako lijevog beka, tako i lijevo krilo, u najjačoj crnogorskoj ligi upisao je 180 nastupa igrajući za Grbalj, Budućnost, Iskru i Sutjesku. Pored toga, bio je i u ruskom Armaviru i srpskom Radu.

Pored bogate klupske karijere, Tučević je nastupao i za U18, U19 i mladu reprezentaciju R.P. Crne Gore.

ca – od čega 16 u Drugoj fudbalskoj ligi, kao i dva u Kupu Crne Gore.

Mladi Bojović predstavlja prvo pojačanje Nikšićana u zimskom prelaznom roku, koji će sasvim sigurno u drugi dio sezone ući sa znatno promijenje-

nim timom. Naime, Nikšićane su već napustili Suad Ličina, Ilija Tučević, Dušan Živković, Marko Matanović i Balša Vukotić, pa je jasno da će trener Dragan Mijanović, koji je naslijedio na klupi Vladimira Jankovića, imati manji roster i po svemu sudeći znatno mlađi...

Nikšićani zimuju kao četvrtoplasirani u elitnom rangu, sa čak 11 bodova manje od lidera, ekipe Budućnosti. Prvenstvo se nastavlja 17. februara, a Sutjeska na startu gostuje Mornaru.

R.P.

SUTJESKA

Bojović ponovo kraj Bistrice PODGORICA - Nakon šest mjeseci provedenih u Bokelju, fudbalski klub Sutjeska je odlučio da vrati sa pozajmice Matiju Bojovića.

Bojović je vezni fudbaler, a u prvom dijelu sezone je za Kotorane odigrao 18 utakmi-

,,kraljevića“ bio doveden po Junajted za Vinisijusa mnogima najbolji napadač daKilijan Mbape. spremio 150 miliona eura našnjice Brazilski ofanzivac i krilo izuPODGORICA - Nova uprava Mančester junajteda planira dovođenje velike zvijezde Vinisijus Žuniora iz Real Madrida na ljeto.

Po pisanju katalonskog lista

Budućnost Voli izgubila od Arisa i upisala deveti grupe B Evrokupa, ,,plavi“ sve dalje od plej-ofa

Podgoričani pa ,,solunskom fro Tivćani nastavili sa pojačanjima

PODGORICA – Ono što se pominjalo prethodnih dana, sada je zvanično – Bojan Matić novi je član Dečića.

Iskusni napadač, koji je između ostalog u karijeri nastupao za Partizan, potpisao je za Dečić, a u društvu sportskog direktora Fatosa Bećiraja stavio je paraf na vjernost na ugovor do juna 2025. godine sa prvoligašem iz Tuzi.

Trideset dvogodišnji napadač iza sebe ima izuzetnu igračku karijeru - nakon napuštanja Napretka proveo je godinu u Aziji, a igrao je tokom karijere u Seulu, Pahtakoru i Atromito-

Četvrtak, 18. januar 2024.

Sport, gigant Premijer lige spreman je da plati 150 miliona eura za obeštećenje za realizaciju ovog transfera.

Kako se navodi, Realu je taj novac potreban, kako bi u tim

zetne tehnike Vinisijus igra izuzetno za Real ove sezone, na 16 nastupa postigao je devet golova. U klubu je od ljeta 2018. i u prethodne dvije i po sezone postao je jedan od R. A. ključnih igrača.

Nakon tri četvrtine se činilo da su na najboljem putu da upišu važnu pobjeda u Solunu, pošto su imali i dvocifrenu prednost u drugoj i trećoj dionici, ali su košarkaši Budućnost Volija, u danu kada je preminuo bivši igrač i trener ovog kluba Dejan Milojević, ponovo imali ,,prazan hod“, kao mnogo puta ove sezone, pa su na kraju poraženi od Arisa 76:75 (17:18, 17:21, 20:24, 22:12).

Time je ekipa Andreja Žakelja, praktično, ,,poništila“ pobjedu protiv Burga u prošlom kolu, i sebi dodatno zakomplikovala borbu za nokaut fazu Evrokupa.

Aris je slavio košem Galinata, koji je osam desetinki prije kraja pogodio nakon ofanzivnog skoka. Mogla je Budućnost prije toga da riješi meč.

Nakon što je promašio šut za tri poena, jer je Budućnosti trebala pobjeda od barem tri razlike da anulira poraz iz ,,Morače“ (63:65), Mekinli Rajt je, nakon što je Flečer Megi došao do ofanzivnog skoka, krenuo u prodor i ponovo bio neprecizan, kao nekoliko puta ove sezone. Domaći su, potom, imali posljednji napad, Herel je promašio trojku, a Galinat zakucao i donio Arisu pobjedu i veliko slavlje.

Nakon ovog poraza, Budućnost (6-9) ima pobjedu manje i lošiji međusobni skor od Arisa (7-8), a isti skor kao grčki tim ima i Trento. ,,Plavi“ su, tako, ostali van zone plej-ofa i ne zavise od sebe, a do kraja regularnog dijela sezone dočekuju Ulm i Gran Kanariju, a gostuju Trentu

Sa sinoćnje utakmice Aris - Budućnost Voli

ODBRANA NA NIVOU

Iako je Aris imao više poena iz kontranapada (5-2) i posebno drugog napada (8-0), iako je domaćin bolje koristio greške protivnika (8-4), Budućnost je nakon prve četvrtine imala pola koša prednosti (18:17). Podgoričani su u prvih 10 minuta bili precizniji iz reketa (50 – 38,5 %) i sa linije penala (87,5 – 57,1 %), dok

su oba tima pogodila po jednu trojku, ali Aris iz pokušaja manje (3-4). Grci su imali bolji skok (10-5), posebno ofanzivni (4-0), tri ukradene lopte više (4-1), dok su ,,plavi“ imali izgubljenu loptu manje (5-6).

Budućnost je bolje otvorila meč, nakon koša Marvina Džonsa je uslijedila trojka Rajta za 5:0, dok je Arisu trebalo 65 sekundi za prvi koš.

SC Derbi prvi put u sezoni vezao tri poraza u ABA ligi, trener ,,studenata“ vjeruje da

Jakara: Treba vremen ekipa navikne na nov

PODGORICA – Da li je u pitanju samo kriza rezultata ili igre, ili, pak, i jednog i drugog, pokazaće naredni mečevi. Tek, život nakon odlaska Kenana Kamenjaša u Budućnost Voli ide veoma teško za košarkaše SC Derbija.

Od prelaska bosanskohercegovačkog centra u redove šampiona Crne Gore, ,,studenti“ su nanizali sva tri poraza, od če-

ga dva kod kuće, protiv Splita i posljednji od Igokee, a između toga su izgubili u gostima od Zadra.

Posebno protiv Splita, kada su u posljednjih osam minuta prokockali 19 poena prednosti, ali i protiv Igokee, kada su u 34. minutu imali pozitivan rezultat (73:72), Podgoričani su u oba meča odigrali slabo završnicu meča, zbog čega su na kraju ostali kratkih rukava.

Nakon meča sa Igokeom, tre-

ner SC Derbija Dejan Jakara je bio vrlo kratak u komentaru.

- Pretukli su nas – konstatovao je slovenački stručnjak.

Nekoliko dana kasnije, kad su se utisci slegli, Jakara je dao opširnije viđenje utakmice i igre njegove ekipe.

- Igokea nas je pomjerila, ,,iznijela“ sa pozicija koje smo mi htjeli da kreiramo u napadu. U odbrani, kada smo je dobro igrali, oni su više željeli skok, pa su u napadu

Arena

Četvrtak, 18. januar 2024.

i poraz u 15. kolu

Sudije: Perez, Kovalski i Đovaneti

ali na ontu“

2 6 20 3 4 9 9 6 3 14

76

75

Mihailović Ilić Megi 63% (19-12) za 1 77% (8-21) Makundu 46% (37-17) za 2 57% (35-20) Ferel 42% (24-10) za 3 27% (22-6) Grbović Džons 35 (13+22) Skokovi 29 (8+21) Blokade 5 4 Tanasković Asistencije 15 16 Rajt 8 Ukradene lopte 10 Pol 16 Izgubljene lopte 13 Kamenjaš (17:18, 17:21, 20:24, 22:12)

23

Faulovi

ŽAKELJ: Težak poraz za nas Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj čestitao je domaćinu na pobjedi.

sti na kraju četvrtine.

Kako su defanzivno završili prvu, tako su Podgoričani u najvećem dijelu odigrali drugu dionice, posebno nešto više od tri minuta između 13. i 16. minuta, kada su serijom 11:0 prvi put došli do dvocifrene prednosti (34:24). Minut kasnije, Rajt je pogodio za maksimalnih ,,plus 11“ (36:25), ali je onda Aris imao bolju završnicu poluvremena. U preostalih skoro četiri minuta, crnogorski šampion je upisao samo tri poena (koš Džonsa i jedno bacanje Rajta), pa je grčki tim do odmora prepolovio prednost gostiju (39:34).

Aris je u drugoj četvrtini pogodio jednu trojku više (2-1) od Podgoričana, koji nijesu previše forsirali šut sa distance u prvom poluvremenu (6-2), ali su zadržali bolje procente za dva poena (60 – 42,9 %) i sa linije penala (75 - 53,8 %). I dalje je Aris bio bolji u skoku (17-12), i ofanzivnom (7-2), ali je imao tri izgubljene lopte više (12-9).

Serijom 6:0, Aris je nakon tri i po minuta preokrenuo i poveo 10:7, i prednost je čuvao u naredna tri minuta, do maksimalnih 17:13. Budućnost je, međutim, odigrala bolje završnicu kvartala, posebno defanzivno jer domaćinu nije dozvolila ni poen, a sa pet poena sa linije bacanja (tri Kenana Kamenjaša i dva Joana Makundua) je došla do predno-

na da se ve stvari

pokupili sve bitne skokove, i to u trenucima kada smo mi imali momentum. To im je donijelo samopouzdanje, pogodili su neke teške šuteve. Ali, pogađali su i zbog naših grešaka, pošto smo im dozvolili neke lake poene zbog naše tranzicijske odbrane i skoka u odbrani. U ključnim momentima nijesmo uhvatili nijedan skok u odbrani, i u tim situacijama je puno lakše nekom igraču, pogotovo beku, kad uhvati skok

4 6 4 13 9 10 14 3 11

- Aris je u posljednjoj četvrtini više želio pobjedu od nas. Mi smo u napadu imali problema sa njihovom agresivnom odbranom. Imali smo posljednji šut za pobjedu, a nijesmo odbranili njihov posljednji napad. Ovo je težak poraz za nas, ali moramo da idemo dalje – rekao je Žakelj.

je, uz stabilne procente za dva poena (60 odsto), a izjednačene za tri (po 33 odsto) omogućilo ,,plavima“ da kontrolišu igru i rezultat. I zbog toga što je i dalje bolje kontrolisala loptu u odnosu na rivala (asistencije 15-12, ukradene lopte 9-7, izgubljene lopte 11-15).

Aris je u prva dva minuta drugog poluvremena prilazio na dva posjeda minusa, ali je Budućnost odbila taj napad i nakon trojke pod faulom i dodatnog pogođenog bacanja Megija je ponovo stekla dvocifrenu prednost (55:45), na tri i po minuta prije kraja, nakon čega je, u igri koš za koš, posljednju četvrtinu dočekala sa devet poena prednosti (63:54).

Kada se očekivalo da zada završni udarac domaćinu i osigura pobjedu, Budućnost je, kao mnogo puta ove sezone, pala, u oba pravca. U prvih skoro prvih pet minuta je upisala samo tri poena (Jogi Ferel trojku za 66:58), što je Aris iskoristio i serijom 8:0 izjednačio na 66:66, nakon čega je uslijedila neizvjesna završnica, i šest promjena vođstva. Posljednja je bila na S. JONČIĆ strani Arisa…

SC DERBI

a će stvari doći na svoje mjesto

KONTROLA, PA PAD

Budućnost je u trećoj četvrtini popravila skok i nakon ove dionice imala samo jedan manje (22-23, ofanzivni 7-10), što

20

21

Tužna vijest iz Sjedinjenih Američkih Država

Dvorana: ,,Nikos Galis“ Gledalaca: 2.319.

Slafcakis Štark Sanogo Toliopulos Kacivelis Blumbergs Bohoridis Persidis De Sousa Herel Bankston Galinat

Košarka

Preminuo Dejan Milojević PODGORICA - Srpski košarkaški trener Dejan Milojević preminuo je u 47. godini života od posljedica srčanog udara. Ovu informaciju potvrdio je Golden Stejt, u kojem je Milojević bio pomoćni trener.

Njemu je pozlilo u utorak veče (po američkom vremenu) tokom večere u jednom restoranu u Solt Lejk Sitiju, nakon čega je brzo prevezen u najbližu bolnicu i potom hitno operisan.

Prve informacije su govorile da je njegovo zdravstveno stanje stabilno, ali, nažalost, Dejan nije uspio da se izbori sa posljedicama srčanog udara.

Rođen 15. aprila 1977. godine u Beogradu, Milojević je prve košarkaške korake napravio je u Košarkaškom klubu Beovuk iz Beograda, a 1998. godine je prešao u FMP Železnik. Poslije dvije sezone prešao je u Budućnost u kojoj je pokazao svoj raskošan talenat i tokom četiri godine je postao miljenik podgoričke publike i ostavio neizbrisiv trag. U podgoričkom klubu je u sezoni 2000/01. osvojio duplu krunu i prošao u 16 najboljih ekipa u Evroligi.

Godine 2004. je prešao u Partizan i postao najbolji igrač ABA lige i nekoliko puta najkorisniji igrač kola u Evroligi. Sa Partizanom je osvojio dvije titule prvaka Srbije i Crne Gore. Izabran je za najboljeg igrača Jadranske lige i za najboljeg igrača Srbije i Crne Gore u sezoni 2003/04.

Iz Partizana odlazi u Pamesu gdje provodi dvije sezone, u sezoni 2008/2009. je kratko bio član turskog Galatasaraja, a 2009. vratio se u Partizan da završi karijeru ali je, zbog problema sa koljenom, odlučio da ne bi mogao da daje 100 posto svojih mogućnosti, pa je završio karijeru. Odluku je objavio 1. septembra 2009.

Trenersku karijeru je počeo

Dok postoji naš klub, živjeće i sjećanje na tebe Košarkaški klub Budućnost Voli i predsjednik Dragan Bokan oprostili su se od Dejana Milojevića.

- Ne postoje riječi kojima bismo dovoljno iskazali šok, nevjericu i tugu, duboko nas je pogodila vijest i teško se mirimo sa tim da nas je zauvijek napustio naš Dejan Milojević. Nevjerovatan čovjek, nevjetovatan saigrač, nevjerovatan trener, nevjerovatan drug, nevjerovatan otac i suprug... Široki osmjeh koji je odmah na startu razoružavao svakoga. Noseći naš dres ispisao je istoriju ABA lige, bio dio generacije koja je osvojila duplu krunu 2001. godine - napisali su iz Budućnosti.

Dodali su da kasnije kao treneru Budućnosti, tako je malo falilo i u Evrokupu i u ABA ligi.

Iz Podgoričkog kluba ističu, da je Dejan htio da ostane, uz jedini uslov - da ne dobije poziv iz NBA lige, ali se upravo takav scenario i desio.

- I kao trener u najjačoj ligi i šampion u njoj, nije zaboravio Budućnost. Zvao je da vidi kako stojimo, kako igramo, pratio, onako istinski, prijateljski - navode iz kluba.

Emotivno se od Dejana oprostio i predsjednik KK Budućnost Voli Dragan Bokan.

- Nemoguće je riječima iskazati koliko će nam nedostajati. Zbogom, dragi moj prijatelju. S posebnim pijetetom i dubokim emocijama čuvaću uspomenu na Tebe.

Dok postoji naš klub, živjeće i sjećanje na Tebe. Počivaj u miru dragi Miloje, mislima smo uz tvoju porodicu - rekao je Bokan. u Megi, i bio je ključna figura u lansiranju mnogih zvijezda današnje košarke, a najveća je bio Nikola Jokić.

Nakon igračke, imao je i trenersku rolu u Budućnosti, u koju je stigao krajem januara 2021. Milojević je vodio ekipu do duple krune u Crnoj Gori, finala ABA lige i četvrtfinala Evrokupa.

Obostrana je bila želja da se saradnja nastavi, tako bi

i bilo da nije stigla ponuda koja se ne odbija – od Golden Stejta, da se priključi stručnom štabu Stiva Kera i radi sa Stefenom Karijem, Klejom Tompsonom, Drajmondom Grinom i ostalim članovima posljednje prave NBA dinastije Već u prvoj sezoni sa „ratnicima“, gdje je bio zadužen za rad sa centrima, osvojio je NBA prsten…

S. J.

Biće težak meč protiv Mornara SC Derbi u subotu ide u goste Mornaru, koji se digao nakon pobjede protiv Zadra i treba mu ponovo pobjeda da bi se potpuno vratio u trku za opstanak.

- Mornar je u posljednje tri utakmice pokazao napredak. Protiv Partizana su

pokazali ozbiljnu, lijepu i atraktivnu košarku, protiv Budućnost su bili na ivici pobjede, možda su je i zaslužili, a onda su pobijedili Zadar. Mornar sada, naravno, osjeća da može da nas dobije. Kada se ekipa bori za opstanak, onda dobije

još više energije, posebno nakon pobjede. Sigurno će nas dočekati ekipa koja ima veliku želju da izbori opstanak, i uvijek je najteže igrati protiv takvih rivala.

Očekujemo vrlo težak meč i agresivnu ekipu Mornara – rekao je Dejan Jakara.

mo neku pobjedu. Ja vjerujem u momke. Ali, imamo novi sistem, radimo na nekim novim stvarima, koje ekipi odgovaraju. To nijesmo mogli odmah preko noći kada je Kamenjaš otišao, treba neko vrijeme da se ekipa navikne na nove stvari.

Ipak, tri poraza u nizu i pad na tabeli mogli bi negativno da

utiču na ekipu.

- Naravno da će se to osjetiti na psihološkom planu, nebitno je da li se radi o mladoj ili iskusnoj ekipi. Sad je na nama trenerima da ekipu spremimo tako da što manje to utiče na igrače. Vidjećemo, ali ja mislim da mi možemo da nastavimo da igramo našu košarku

i da ti porazi previše neće uticati na nas. Istina, to je mlada ekipa, neki još nijesu igrali dovoljno na ovom nivou da bi znali da kad ne ide treba da budu fokusirani na stvari koje smo dogovorili. To je puno teže za mlađe nego za iskusnije igrače – zaključio je Jakara.

S. JONČIĆ

Dejan Jakara na meču sa Igokeom

u napadu, da pogodi trojku – kaže za Pobjedu Dejan Jakara.

Trener ,,studenata“ ističe da njegova ekipa ,,mora da ide na skok u napadu“.

- Moramo da imamo posjed više, jer smo mlada ekipa, ali moramo isto tako da reagujemo kad ne ide skok u napadu, da se, kao što smo taktički dogo-

vorili, vraćamo nazad u odbranu. Jer, nemamo najbržu centarsku liniju u ligi, pa ne ide to od koša do koša svaki put kako treba – dodaje Jakara.

Trener SC Derbija, međutim, ne gubi vjeru u ekipu.

- Mislim da mi imamo kvalitet i da bismo u sljedećim utakmicama, naravno, mogli da upiše-

Arena

22

Četvrtak, 18. januar 2024.

ŠAH U Baru održan međunarodni kamp za mlade šahovske talente

Edukacija na visokom nivou U barskom hotelu ,,Faros“ održan je međunarodni kamp za mlade ljubitelje drevne igre starosne dobi od osam do 18 godina.

Klubovi iz Crne Gore su odabrali svoje predstavnike a okupljanje u Baru bilo je i međunarodnog karaktera, jer je među 35 ,,odabranih“ bilo i šest stranih državljana (iz Ukrajine i Rusije).

Teoretskoj i praktičnoj nastavi koju su za katedrom dva puta dnevno realizovali

vrsni predavači, velemajstor Artem Iljin, FIDE majstor Miloš Pečurica i internacionalni instruktor šaha Miodrag Prijović, pohađali su: Đorđe Anđelić, Luka Novaković, Nikolina Dževerdanović, Đorđe Bojović, Luka Jovanović, Ognjen Vujačić, Vuk Bojanić, Nikola Perišić, Vasilije Radulović, Damjan Pešić, Ines i Danilo Đenđinović, Luka Mušović, Jana Katnić,

Marija Jeknić, Damjan Dzeverdanović, Andrej Račić, Nikola Vojičić, Lazar Đurišić, Vuk Rašković, Toman Perić, Zein Agić, Dušica Petrušić, Amir Mekić, Simeola Vukotić, Nađa i Balša Zloković, Petar Stanković, Radoslav Čegosav, Varvara, Egor i Kosta Ševcev, Andrej Manđarelo, Uroš Rašković i Jovan Adžić.

- Uslovi za rad bili su izvanredni. Rukovodstvo ŠSCG

i agilne uprave šahovskih klubova ,,Mladost“, ,,Elektroprivreda“ i ,,Nikšić“, postarali su se da pionirima i omladincima obezbijede adekvatan ambijent za vježbanje, analize partija i naravno nadmetanja na crno-bijelim poljima. Oni su to na pravi način iskoristili i pažljivo slušali savjete iskusnih mentora koji nijesu štedjeli truda i vremena da im prenesu svoja bogata iskustva i nauče ih onim dragocjenim pojedinostima koje će im koristiti na narednim državnim i međunarodnim takmičenjima - rekao je glavni koordinator kampa Miodrag Prijović, naglasivši da će nastaviti sa ovakvim vidom usavršavanja kod mladih i u drugim crnogorskim sredinama.

Uporedo sa edukacijom, talentovani osnovci i srednjoškolci imali su takođe priliku da stečena znanja primijene za tablom. Naime, za obje grupe do 14 i 18 godina organizovani su turniri po ubrzanom tempu.

U mlađoj su blistali Toman Perić, Dušica Petrušić i Petar Stanković, a u starijoj Đorđe Anđelić, Luka Jovanović i Andrej Račić.

Adil Kojić sa 3, Pavle Lekić sa 2,5, te Damjan Pešić i Muharem Perazić sa po 2 poena. Najstariji učesnik

turnira bio je Vladimir Lukšić sa 85 a najmlađi, drzavni prvak do 12 godina Damjan Pešić.

Na prvenstvu ŠK ,,Rumija 1998“ u Baru

Trijumf Zorana Popovića Krajem decembra prošle godine u Baru je održano pojedinačno prvenstvo ŠK ,,Rumija 1998“ za 2023. na kojem je trijumfovao Zoran Popović sa šest poena i turnir završio bez poraza sa pet pobjeda i dva remija.

Prošlogodišnji šampion

Gani Biša okitio se srebrnom medaljom sa 5,5, a Gojko Baranin sa četiri osvojena poena bronzanom medaljom. Zatim Slijede Ismet Mustafić, Vasilije Radulović, Rodoljub Pikula i Vladimir Lukšić sa po 4, Saša Kovačević i Nenad Aleksić sa po 3,5,

Počeo superturnir u Vajk An Zeu

Na vrhu Aniš Giri

Velemajstorski superturnir ,,Tata Steel Chess – Masters“ u holandskom Vajk An Zeu, ove godine okupio je 13 matadora i jednu amazonku sa vrha FIDE rejting liste.

Poslije četiri odigrana kola na čelu tabele izdvojio se prošlogodišnji šampion i jedan od tri predstavnika zemlje domaćina na ovom

prestižnom takmičenju Aniš Giri sa 3,5 poena. Pola manje sakupio je naturalizovani Francuz Alireza Firouzja, dok je trenutno na trećem mjestu Indijac Ramešbabu Pragnanadha sa 2,5 koliko su uknjižili i Nodirbek Abdusatorov, Ji Vej i Jan Nepomnjašći. Zatim slijede Santos Gurjati Vidit, Ding Liren i Maks Varmerdan

Giri Gukeš

1 0

1.c4 e5 2.Nc3 Nf6 3.Nf3 Nc6 4.d3 d5 5.cxd5 Nxd5 6.g3 Nf6 7.Bg5 Be7 8.Bg2 0–0 9.0–0 h6 10.Bxf6 Bxf6 11.Rb1 a5 12.a3 Nd4 13.e3 Nxf3+ 14.Bxf3 c6 15.Qc2 Bf5 16.Rfd1 Qd7 17.Na4 Qc7 18.b4 axb4 19.axb4 Rfd8 20.b5 Rxd3 21.Rxd3 Bxd3 22.Qxd3 Rxa4 23.bxc6 bxc6 24.Bxc6 Ra7 25.Bd5 Qd8 26.h4 h5 27.Rb5 Rd7 28.Qb3 Qe7 29.Bc6 Rd6 30.Rb8+ Rd8 31.Rb7 Qe6 32.Qxe6 fxe6 33.Be4 g5 34.Bh7+ Kh8 35.hxg5 Bxg5 36.Bg6 Rd1+ 37.Kg2 Rd2 38.Kf1 h4 39.gxh4 Bf6 40.Rf7 Bg7 41.h5 Rd8 42.Re7 Bf6 43.Rxe6 Rf8 44.Bf5

Kg7 45.Kg2 Kh6 46.Bg4 Kg5 47.Kg3 Rf7 48.Rb6 Rf8 49.Rb7 Kh6 50.Ra7 Bg7 51.Bf3 Rf5 52.Rb7 Rf8 53.Be4 Rf6 54.Rd7 Rf8 55.Ra7 Rf6 56.Ra2 Rf8 57.Kg4 Rf6 58.Bf5 Rb6 59.Ra7 Rc6 60.Kf3 Rc4 61.Bd3 Rc6 62.Ke4 Rf6 63.f3 Bh8 64.Bc4 Rb6 65.Bf7 Bg7 66.Bg6 Rb4+ 67.Kf5 Rb3 68.Ra6 Rb8 69.Bf7+ Kh7 70.Kg5 Bf8 71.Bg6+ Kh8 72.Re6 (dijagram) 1:0

sa po 2, Domaraju Gukeš i Jorden Van Forest sa po 1,5, Aleksandar Dončenko

i Ju Venjun sa po 1, te Parham Magnosodlo sa 0,5 poena. Priredio: B. KADIĆ

NAJVEĆI DERBI WABA LIGE: Košarkašice Budućnost Bemaksa večeras (18h) dočekuju Celje

Bez straha na šampiona PODGORICA – Došlo je vrijeme i za sudar najvećih - košarkašice Budućnost Bemaksa ugostiće večeras (18 h) u ,,Bemaks areni“ ekipu Celja u okviru 2. kola Top8 faze WABA lige.

Dva tima koja su četiri puta igrala finale regionalnog takmičenja u posljednjih šest sezona i sada su glavni favoriti za osvajanje trofeja, što potvrđuje i činjenica da su do glavne runde došli bez poraza u grupnoj fazi.

Podgoričanke su imale maksimalan učinak u grupi B gdje su rivali bili Montana, Sloga, Duga, Banovići i Nikšić, dok je Celje dominiralo u grupi gdje su bili još Orlovi, Partizan, Plamen Požega, Lavovi i Grac. Na startu glavne runde ,,plave“ su bile slobodne, nakon suspenzije ekipe Plamena, dok su Slovenke bile ubjedljive protiv Duge.

Duel u ,,Bemaks areni“ može biti jedan od dva presudna u borbi za prvo mjesto pred završni turnir. U slučaju da šampion potvrdi da je bolji, Celje bi gotovo izvjesno imalo pol poziciju uoči fajnal fora, dok bi ,,plave“ eventualnim iznenađenjem mogle da se nadaju da u Sloveniju igraju na razliku. Ipak, u taboru crnogorskog šampiona svjesni su da ne mogu da prijete...

-Kada je u pitanju ekipa Celja, sigurno da uvijek imamo maksimalnu motivaciju, a znamo da je to najteži mogući protivnik. Samim tim za takvog rivala ne treba posebna priprema u smislu želje, fokusa i svega ostalog, a iskreno volio bih da imamo više takvih rivala, kao što je Celje, jer iz takvih utakmica naše đevojke mo-

Emotivan trijumf u slalomu za slavnu Amerikanku

Šifrin najbolja i u Flahauu PODGORICA - Mikaela Šifrin dočekala je 94. pobjedu u Svjetskom kupu, u slalomu u austrijskom Flahauu trijumfovala je u velikom stilu.

Dvostruka olimpijska šampio-

Rezultati i tabela Sloga – Partizan Duga – Orlovi Večeras 18.00 – Bud. Bemaks – Celje 1. Celje 7 2. Orlovi 8 3.Bud.Bemaks 6 4. Sloga 8 5. Montana 7 6. Duga 8 7. Partizan 8

71:63 64:69

7 0 +185 14 5 3 +14 13 6 0 +125 12 4 4 -12 12 3 4 -13 10 1 7 -145 9 2 6 -76 9

gu samo da napreduju - ističe Vladan Radović, trener Podgoričanki.

Strateg koji petu sezonu vodi ,,plave” istakao da je derbi za ,,vučice“ stigao u ne baš sjajnom momentu.

-Imali smo određenih kadrovskih problema, povrijeđena je Jelena Bulajić, dok su par dana van stroja bile Jovana Savković i Lane Vukčević, ali koja god igračica bude u sastavu nadam se da će poslušati savjete što se zahtijeva i da će imati dobar fokus, koncentraciju, energiju i da neće raditi ono što ekipa Celja želi svojim pritiskom i odbranom – dodao je trener Podgoričanki.

U taboru ,,vučica“ sa dosta opreza očekuju najveći derbi, ali nadaju se da mogu potvrditi da njihov mladi tim ima potencijal.

-Očekuje nas prvi meč u glavnoj fazi i to protiv šampiona.

Dobro poznajemo Celje i njihov i način igre, a na nama je da uđemo jako i fokusirano od starta i da damo sve od sebe. Neće biti lako, ali spremne smo da u derbiju pokažemo da imamo kvalitet iako je naš sastav nikad mlađi – istakla je Nikolina Ilić, šuter PodgoriR.P. čanki. nka je trijumf opisala kao veoma emotivan, budući da je prije nekoliko dana njen partner, slavni Norvežanin Aleksander Kilde, na stazi u Vengenu u padu doživio teže povrede.

Legendarna Amerikanka je slavila sa vremenom 1:49,35 nakon dvije vožnje, ispred velike rivalke, Slovakinje Vlhove (1:49,62) i Šveđanke Hektor (1:50,46).

Na ovoj stazi Šifrin je dočekala peti trijumf. Prethodnog vikenda nije nastupala, da bi bila uz povrijeđenog Kildea. Liderka je i u generalnom plasmanu sezone i u poretku discipline slalom u Svjetskom kupu. R. A.

Četvrtak, 18. januar 2024.

Feljton 23

CRTICE IZ PROŠLOSTI ŠUŠANJA

6.

Piše: Dejan PALADIN Još jedan južnoslovenski katolički zavod je bitan za crkvenu istoriju Crne Gore. To je Ilirski zavod Sv. Jeronima u Rimu. Početkom XX vijeka zbog težnji najvećeg dijela hrvatskog katoličkog episkopata u Austrougarskoj da drevni naziv ovog katoličkog učilišta preimenuje u hrvatski, protestovala je 1901. godine vlada Knjaževine Crne Gore upućujući diplomatsku notu Svetoj stolici, a ubrzo ovaj slučaj poprima šire diplomatske reperkusije, pod nazivom „Svetojeronimska afera“.

Naime, crnogorska knjaževska vlada je smatrala da bi preimenovanjem Zavoda bilo ukinuto pravo crnogorskim katolicima, a takvu tvrdnju podržao je i ondašnji barski nadbiskup Šimun Milinović (1886-1910). Vatreni zastupnik crnogorskih interesa bio je Šušanjanin Don Ivan Vitić, ranije župnik u Zupcima (1877-1887), a tada kanonik Ilirskog zavoda Svetog Jeronima, gdje je i sahranjen 1931. godine.

Sveta stolica je uslijed diplomatskog pritiska zadržala stari naziv Zavoda, koji je konačno promjenjen 1972. godine u Hrvatski zavod Svetog Jeronima.

Ipak, Svetojeronimska tradicija je obnovljena u Baru, tačnije u Župi Šušanj, 1924. godine. Vjerovatno da članovi, odnosno utemeljivači nisu znali za činjenicu da se na srednjovjekovnoj katedrali Sv. Đorđa/Đurđa u Starom Baru nalazila predstava Sv. Jeronima. Odlučili su da osnuju kulturno-prosvjetno katoličko društvo čiji je pokrovitelj-zaštitnik bio upravo ovaj svetac. Takva društva su već postojala na području Kraljevine Jugoslavije, a mnoga od njih su formirana u katoličkim sredinama još u Austrougar-

Katolici barskog područja su nedjeljiva identitetska cjelina Crnogorska knjaževska vlada je smatrala da bi preimenovanjem Ilirskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu u hrvatski bilo ukinuto pravo crnogorskim katolicima, a takvu tvrdnju podržao je i ondašnji barski nadbiskup Šimun Milinović (1886-1910) skoj. Spisak doživotnih članova Svetog Jeronima obuhvata respektabilan broj ljudi za ondašnje prilike u Baru, u čiji rad su osim nekoliko sveštenika bili uključeni ugledni barski katolici, odnosno župe koje su bile pod jurisdikcijom Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije, uz nekoliko lica iz Budve (Čekrdanović, Jelušić), što govori da bez obzira na crkvene granice između Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije, katolici sa barskog područja čine nedjeljivu identitetsku cjelinu. Do sada u literaturi ne postoji pomen o radu i djelatnosti ovog društva, a spisak Doživotnih članova Svetog Jeronima nalazi se u arhivi Župnog ureda u Šušanju, te ga zainteresovanoj javnosti, po prvi put, dajemo na uvid.

Don Petar Luković (povjerenik); Don Đuro Slovinić (župnik Zanković); Don Ivan Lukšić (župnik Zupci); Pučka učiona Sušanj; Niko p. Mitra Vuksanović (id.); Petar Frana Kovač (id.); Milo Đurov Čakal (id.); Đuro Frana Lukšić (Sutomore); Niko Matije Iličković (Brca); Niko Frana J. Lukšić (id.); Petar Anta Kurtović (Sušanj); Frano Mitra Gromanić (Sušanj); Milo Petra Madžar (Brca); Stijepo Iva-

Spisak doživotnih članova Svetog Jeronima obuhvata respektabilan broj ljudi za ondašnje prilike u Baru, u čiji rad su osim nekoliko sveštenika bili uključeni ugledni barski katolici, odnosno župe koje su bile pod jurisdikcijom Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije, uz nekoliko lica iz Budve

Barski nadbiskup Šimun Milinović

Zavod Sv. Jeronima u Rimu

na Medović (id.); Đuro Ivana Lukšić (Sutomore); Marko Ivana Zanković (id.); Božo Rafaila Obradović (id.); Ivan Andrije Obradović (id.); Branimir Pera Jabišić (id.); Petar Frana Đenđinović (Đenđinović); Matija p. Marka Brkan (Spičansko polje, preminuo); Karlo Čubrić (Sutomore); Josip Lomas (id.); Marina p.

Petra Đenđinović (id.); Niko Marka Kalica (Sušanj); Božo p. Filipa Kalica (id.); Marko Anta Pavović (id.); Mitar Stijepa Vitić (id.); Đuro Simona Matković (id.); Đuro Ivana Gromanić (Brca); Filip Joza Vitić (id.); Niko p. Frana Vitić (id.); Filip Petra Vuksanović (id.); Đuro Nika Iličković (id.); Petar Anta Kalica (Sušanj); Petar Ivana Smatlik (Zanković); Marko Matije Đenđino-

Spisak doživotnih članova društva Sv. Jeronima

vić (id.); Petar Mila Đenđinović (id.); Filip Jakoba Paladin (Sušanj); Milo p. Stijepa Paladin (id.); Anto Filipa Paladin (id.); Đuro Frana Vuksanović (Brca); Petar Marka Vitić (Sušanj); Jozo Jakoba Glavanović (id.); Stijepo p. Nika Paladin (id.); Jakob Matije Peranović (id.); Stijepo p. Pera Pavović (id.); Frano Filipa Bauković (id.); Stijepo p. Rafaila Bauković (id.); Anto Petra Paladin (id.); Ivan Frana Glavanović (id.); Jakob Boža Đedović (id.); Milo Ilije Pavović (id.); Jakob Petra Kalice (id.); Marko Boža Perić (id.); Niko p. Đura Ćetković (id.); Frano p. Petra Gromanić (id.); Niko Frana Anta Lukšić (Brca); Anto Rafaila Lukšić (id.); Andrija Frana Đuranović (id.); Petar Marka Medović (id.); Matija Mila Vuksanović (id.); Jakob Petra Ćetković (Zubci); Rafail Frana Milović (id.); Đuro p. Marka Brkan (Spičansko polje); Petar p. Frana Mila Đenđinović (Sutomore); Niko Andrije Đurović (Zubci); Božo Frana Smatlik (Zankovići); Matija

Vatreni zastupnik crnogorskih interesa bio je Šušanjanin don Ivan Vitić, ranije župnik u Zupcima (1877-1887), a tada kanonik Ilirskog zavoda Svetog Jeronima, gdje je i sahranjen 1931. godine.

Sveta Stolica je usljed diplomatskog pritiska zadržala stari naziv Zavoda

Ivana Zgradić (id.); Petar p.

Matije Filipović (Brca); Krstina Frana Mitra Zgradić (Zankovići); Stijepo Frana Mitra Zgradić (id.); Ivan Frana Mitra Zgradić (id.); Filip Frana Mitra Zgradić (id.); Anto p.

Joza Vasa (Sutomore); Marija Janka F. Đenđinović (id.); Frano Fiorenini (id.); Ivan Ivanišević (id.); Josip p. Frana Brkojević (id.); Niko Ivana Smatlik (Zankovići); Mitar Filipa Brkan (id.); Milo Mitra Brkan (id.); Ivan Filipa Brkan (id.); Anto Frana J. Lukšića (Brca); Petar Frana Vuksanović (id.); Ilija Marka Madžar (Sutomore); Anto Marka Madžar (id.); Jakob Petra Zanković (id. preminuo); Božo Ivana Antuničević (Zubci); Petar Ivana Dumezić (Zubci); Petar Jakoba Vreteničić (Zubci); Niko pok. Andrije Dumezić (Šalta) (Zubci); Petar Marinović (id.); Jakob Petra Vreteničić (id.); Andrija Mila Antuničević (id.); Mitar Ivov Vicković (id.); Don Stijepo Gašparović (id.); Jakob Milović Iljin (id.); Petar Markov Ivović (id.); Jakob Petrov Dumezić (id.); Božo Stjepanov Vicković (id.); Petar Mitrov Vreteničić (id.); Mitar Đurov Dumezić (id.); Petar Milov Ivović (id.); Božo Mitar Vicković (id.); Niko Perov Ivović (id.); Andrija Marko Dumezić (id.); Aleksandar Tokić (Bar – Crna Gora); Jozo Mitrov Đokić (id.); Marko Jovović (id.); Ivo Petrov Dumezić (Zubci); Ivo Ilin Dumezić (id.); Božo Mitrov Ćetković (id.); Andro Staniše Vicković (id.); Ivan Mitra Vitić (Sušanj); Frano p. Stijepa Obradović (Sutomore); Ivan p. Frana Brkojević (id.); Dragutin p. Fra-

na Brkojević (id.); Božo p. Filipa Kalica (id.); Marko Anta Pavović (id.); Mitar Stijepa Vitić (id.); Đuro Simona Matković (id.); Đuro Ivana Gromanić (Brca); Filip Joza Vitić (id.); Niko p. Frana Vitić (id.); Filip Petra Vuksanović (id.); Đuro Nika Iličković (id.); Đuro Nika Iličković (id.); Petar Anta Kalica (Sušanj); Petar Ivana Smatlik (Zanković); Marko Matije Đenđinović (id.); Petar Mila Đenđinović (id.); Filip Jakoba Paladin (Sušanj); Milo p. Stijepa Paladin (id.); Anto Filipa Paladin (id.); Đuro Frana Vuksanović (Brca); Petar Marka Vitić (Sušanj); Jozo Jakoba Glavanović (id.); Stijepo p. Nika Paladin (id.); Jakob Matije Peranović (id.); Stijepo p. Pera Pavović (id.); Frano Filipa Bauković (id.); Stijepo p. Rafaila Bauković (id.); Anto Petra Paladin (id.); Ivan Frana Glavanović (id.); Jakob Boža Đedović (id.); Milo Ilije Pavović (id.); Jakob Petra Kalice (id.); Marko Boža Perić (id.); Niko p. Đura Ćetković (id.); Frano p. Petra Gromanić (id.); Mitar Filipa Brkan (id.); Milo Mitra Brkan (id.); Ivan Filipa Brkan (id.); Anto Frana J. Lukšića (Brca); Petar Frana Vuksanović (id.); Ilija Marka Madžar (Sutomore); Anto Marka Madžar (id.); Jakob Petra Zanković (id. preminuo); Božo Ivana Antuničević (Zubci); Petar Ivana Dumezić (Zubci); Petar Jakoba Vreteničić (Zubci); Niko pok. Andrije Dumezić (Šalta) (Zubci); Petar Marinović (id.); Jakob Petra Vreteničić (id.); Andrija Mila Antuničević (id.); Mitar Ivov Vicković (id.); Don Stijepo Gašparović (id.); Jakob Milović Iljin (id.); Petar Markov Ivović (id.); Jakob Petrov Dumezić (id.); Božo Stjepanov Vicković (id.); Petar Mitrov Vreteničić (id.); Mitar Đurov Dumezić (id.); Petar Milov Ivović (id.); Božo Mitar Vicković (id.); Marko Božović (id.); Đuro Stanišin Vukotić (id.); Andro N. Marinović (id.); Ivan Ilije Vicković (id.); Luka Filipov Vitić (Sušanj); Đuro Stijepov Vitić (id.); Ivan p. Matije Peranović (id.); Niko Đurov Babić (Zubci); Đuro Nikov Vreteničić (id.)

Na kraju treba napomenuti da o Šušanju, kao zasebnoj istorijsko-geografskoj oblasti ne postoji poseban stručni ili naučni rad, izuzimajući publikaciju Jelene Zenović-Nikolaidis, 120 godina OŠ „Anto Đedović“ u Šušanju, Bar 2002.

U tom smislu predmetni članak o Šušanju treba tretirati kao predložak za neka buduća istraživanja.

(Kraj)

24 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Četvrtak, 18. januar 2024.

Poslovni broj: Iv.1964/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje br. 2, PIB 02002230, protiv izvršnog dužnika Omerčević Merdža, Đerane bb, Ulcinj radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 91,14 eura, dana 16.01.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

ŽELJKA RADULOVIĆ

Da se izvršni dužnik, Omerčević Merdža, Đerane bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1964/23 od 06.06.2023. godine i rješenje o troškovima od 16.01.2024. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

Poslovni broj: Iv.2023/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje br. 2, PIB 02002230, protiv izvršnog dužnika Jašaraj Redžep Fatima, Đerane bb, Ulcinj radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 243,27 eura, dana 16.01.2024. godine,

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik, Jašaraj Redžep Fatima, Đerane bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2023/23 od 06.06.2023. godine i rješenje o troškovima od 16.01.2024. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

Poslovni broj: I.br. 63/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V.Ivan iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, dana 17.01.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 63/2017 od 12.01.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se pedeset druga prodaja nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2739 KO Nikšić, PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 1, broj zgrade 5, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 6, površine 72m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika i Perović Milke iz Nikšića, ul. IV Crnogoroske br.2, od po 1/2.

II Ročište za pedeset drugu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 14.02.2024. godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.600,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 63/17 od 29.10.2018.godine.

IV Na pedeset drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.960,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god za iznos duga 60.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca –obavještenje br. 1961 od 30.03.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 17.01.2024. godine.

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Pljevlja Služba za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, D.O.O. ,,AUTO SHOP VIKTORIJA“ iz Pljevalja, ul. Manastirska br. 5, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat auto servisa (auto mehaničarske usluge), na katastarskoj parceli br. 349 KO Pljevlja, Opština Pljevlja.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Pljevlja, ul. Kralja Petra br.48, kancelarija br.31A, radnim danima od 11 do 14 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Opštine Pljevlja www.pljevlja.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Pljevlja, je 25.01.2024. godine.

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

IZDAJEM poslovni prostor 48 m2 u Bulevaru Save Kovačevića pored poliklinike Diagnostica u Podgorici. Pokriven je klimama, video-nadzorom, alarmom i rolo vratima.

Tel. 069/123-593 2

Tražimo osobu za pomoć porodici u njezi slabije pokretne mlađe osobe. Podgorica, Preko Morače.

067/660-658 3

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 18. januar 2024.

Poslovni broj: I.br. 2383/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48.838,66 eura, dana 17.01.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četrdeset šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrdeset šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 14.02.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine.

IV Na četrdeset šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007. godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 17.01.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 17.01.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne ispraveUgovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trideset treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trideset treću prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 14.02.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na trideset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 17.01.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 18. januar 2024.

703

JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA PLJEVLJA E-mail: domzdravljapv@ t-com.me Tel/faks 052/ 311 026 i 052/ 321 193 Tel. 052/ 311 942 Broj: 01-78 Pljevlja, 17.01. 2024 .godine

Dana 17. januara 2024. u 72. godini preminula je naša draga

Na osnovu člana 40 stav Zakona o državnoj imovini (‘’Sl.list CG’’,br.21/09, br.40/11),i člana 5 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (‘’Sl.list CG’’ br. 44/10), ,saglasnosti Ministarstva zdravlja CG br.08-427/23-5949/2 od 21.12.2023.godine,JZU Dom zdravlja Pljevlja objavljuje : .

JAVNI POZIV ZA PRODAJU OSNOVNOG SREDSTVA – PEĆI NA PELET SA PRIPADAJUĆOM OPREMOM JZU Dom zdravlja Pljevlja objavljuje javni poziv (prikupljanje ponuda) za prodaju osnovnog sredstva-peći na pelet sa pripadajućom opremom: PEĆ NA PELET sa pripadajućom opremom (pumpa,tri slavine,ekspanziona posuda ,ventil).Početna cijena iznosi 3,280.00€.

Zainteresovani kupci svoje ponude mogu dostaviti preporučenom pošiljkom putem pošte ili predati neposredno na arhivu Doma zdravlja Pljevlja.

Na pošiljci obavezno staviti naznaku:«Prijava na oglas za prodaju osnovnog sredstva ,peći na pelet sa pripadajaućom opremom-ne otvaraj.« Rok za dostavljane ponuda je 8 dana.Otvaranje ponuda kojem mogu prisustvovati ponuđači ili ovlašćeni predstavnici ponuđača će sprovesti Komisija Doma zdravlja Pljevlja,dana 29.01.2024.godine u prostorijama ustanove sa početkom u 10h.Razgledanje pomenutog sredstva omogućiće se svakog radnog dana dok poziv traje u vremenu od 10 do 12 h.Pravo učešća na nadmetanju imaju pravna i fizička lica koja dostave sledeće dokaze: -Lične podatke za fizička lica (ime i prezime,adresa stanovanja ,matični broj,broj lične karte,kontakt tel.)

-Za pravna lica naziv,sjedište i fotokopiju rješenja o registraciji.

-Dokaz o uplaćenom depozitu sa naznakom ,učešće na javnom nadmetanju na žiro račun 530-29824-72 kod NLB banke.

-Broj žiro računa za vraćanje depozita i broj telefona za kontakt .

Visina depozita iznosi 10 odsto vrijednosti ponuđene cijene.Peć na pelet se prodaju u viđenom stanju ,a izabrani kupac nema pravo ne reklamaciju.Kriterijum za prodaju peći na pelet je najveća ponuđena cijena ,izražena u eurima koja ne može biti manja od najniže procijenjene vrijednosti.Troškovi prenosa imovine ( porez,takse i ostalo ) padaju u cijelosti na kupca.Sa najpovoljnijim ponuđačem biće zaključen ugovor o kupoprodaji vozila i isti će biti obavezan da iznos uplati u roku od 7 dana od dana zaključena ugovora.Ukoliko izabrani ponuđač odustane od sklapanja ugovora uplaćeni depozit se ne vraća.U slučaju da dva ili više ponuđača dostave istu cijenu,prednost će imati onaj ponuđač koji je prvi predao ponudu ,odnosno onaj ponuđač čija je ponuda prva zavedena na arhivi Doma zdravlja Pljevlja.Neblaglovremene,nepotpune,nejasne ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje i biće vraćene ponuđaču.

Sve informacije na telefon:068/835-349,067/122-944

BILJANA Draganova IVANOVIĆ rođena ĐURIŠIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima, 17. januara od 14 do 16 časova i 18. januara od 10 do 14 časova, kada polazimo za Doljane, gdje ćemo primati saučešće od 14.30 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Ul. Đoka Miraševića 55/70, Podgorica.

Ožalošćeni: suprug DRAGAN, sinovi IVAN i GORAN, unuk MIHAJLO, braća SLOBODAN BOBO i ŽARKO, đever DANILO, jetrva LJILJANA, snahe JELENA, MARIJA i RANKA, bratanići, bratanične i ostala rodbina IVANOVIĆ i ĐURIŠIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

679

Dana 16. januara 2024. godine preminuo je naš dragi

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

720

Dana 16. januara 2024. preminula je naša draga

DRAGICA B. RADONJIĆ rođena ĐURAŠKOVIĆ

RADOMAN V. JOVANOVIĆ 1937 – 2024.

Saučešće primamo u kapeli u Gornjem Polju 17. januara od 11 do 16 časova i 18. januara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

Ožalošćeni: supruga MILKA, kćerke DANKA i ANKA - DUDA, unuk VLADO, unuka KRISTINA, praunuk DUŠAN, sestra RADMILA, bratanična JELENA sa kćerkama ISKROM i LJUBICOM, snahe SVETLANA i JANJA, sestrići ZDRAVKO i IVAN MIJANOVIĆ, BRANKO i RANKO DELIBAŠIĆ, braća od strica LUKA i BATO, braća i sestre od tetaka, brat i sestra od ujaka i ostala rodbina JOVANOVIĆ i KONTIĆ 686

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE

Sahrana je obavljena na gradskom groblju Čepurci 17. januara u krugu porodice.

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Dana 17. januara 2024, u 84. godini, preminuo je naš dragi

PETAR – PERO Milivojev VRAČAR

Ožalošćeni: sinovi RAJKO i ZORAN, kćerke RAJNA i ZORICA, brat DRAGIŠA, snahe LJILJA i JOVANKA unučad i ostala rodbina

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 17. januara od 12 do 16 časova i 18. januara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju u 15 časova.

Ožalošćena porodica: VRAČAR i sestra MILICA MIRKOVIĆ

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 18. januar 2024.

726

Дана 17. јануара 2024. године преминуо је наш драги

685

Posljednji pozdrav dragoj sestri, tetki i zaovi

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да се дана 17. јануара 2024. у 68. години упокојио у Господу наш вољени

722

BILJI Tvoj srdačan osmijeh i topao zagrljaj vječno će ostati u našim srcima. ŽARKO, RANKA, NIKOLA i MILAN sa porodicama

МИЛЕНКО Вукадинов САВОВИЋ 1953 – 2024.

Саучешће примамо у сеоској капели Дучићи 18. јануара од 12 до 19 часова и 19. јануара од 10 до 14 часова, када ће се обавити и сахрана. Ожалошћени: супруга ЉИЉАНА, синови МИТАР и МИЛАН, кћерка САЊА, браћа БОРИСЛАВ и БРАНИСЛАВ, сестре МИЛКА, МИЛИЦА и ДРАГИЦА, снахе ДЕЈАНА, КОСА, ТАЊА и ЈОВАНА, унучад МАРИЈА, ХЕЛЕНА, СОФИЈА, ВУК, МАТИЈА, АНДРЕЈ и ТЕОДОРА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина САВОВИЋ

РАЈКО пок. Ђорђија ЛЕКИЋ Саучешће примамо у градској капели Чепурци 18. јануара од 10 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана. Ожалошћени: супруга ДРАГИЦА, син ВАСИЛИЈЕ, мајка ЈЕЛЕНА, брат ВЕСЕЛИН, снаха МИРЈАНА, братанић СТЕФАН, братаничне ИВАНА и НИНА, стриц БЛАЖО и остала родбина ЛЕКИЋ 715

Posljednji pozdrav dragoj

BILJANI IVANOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

GORAN, KOVILJKA i IVANA ĐURIŠIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj jetrvi, strini i babi

680

ĐINI Veselinovoj BOLJEVIĆ

DRAGICI DRAKULOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

S tugom, ljubavlju i poštovanjem,

SLOBODAN i MILAN STARČEVIĆ sa porodicama

PAVLINA, TANJA, MILICA, NATAŠA i MARKO

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

704

Posljednji pozdrav dragoj tetki

714

Posljednji pozdrav dragoj sestri

ĐURĐINI – ĐINI BOLJEVIĆ rođenoj JOVANOVIĆ

Sve naše nade da ćeš ostati sa nama bile su samo želje.

Naša Đina kao najmlađa sestra bila je naša miljenica i sestra iz snova.

Ostaje trajno sjećanje, zahvalnost za sve što si dobro uradila za svog života.

NADI ROGANOVIĆ Vrijeme ne nosi zaborav.

761

Dragoj sestri od strica

SLAĐANA VUKOTIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Tvoji ARSENIJE i MIRKO sa porodicama 706

708

Voljenoj majci i baki

NADI ROGANOVIĆ

NADI ROGANOVIĆ

Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo.

Bila si Anđeo koji je hodao ovom zemljom i na nebu ćeš biti ANĐEO. Naša ljubav i misao na tebe neće nestati tvojim odlaskom.

NIKOLA MIJANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj sestri

705

Sinovi SAŠA i ŽELJKO, unučad VLADIMIR i JELENA

Posljednji pozdrav voljenoj babi

NADI ROGANOVIĆ Neka te čuvaju nebeski Anđeli u tišini vječnog mira.

Nikada te nećemo zaboraviti. Uvijek ćeš živjeti u nama.

Sestra JULIJA sa porodicom

NADI ROGANOVIĆ Tvoja smrt ostavila je veliku prazninu u našem domu.

Uvijek ćemo te se rado sjećati i nikad te nećemo zaboraviti.

Unuk VLADIMIR i unuka JELENA

707

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 18. januar 2024.

687

Posljednji pozdrav uvaženoj koleginici

RANKI PEROVIĆ

advokatici iz Podgorice

S tugom i poštovanjem,

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE

Sa tugom se opraštamo od poštovane prijateljice

721

688

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

725

Na tvoj rođendan, naša najdraža

DRAGICE RADONJIĆ porodica pokojnog PREDRAGA MILOVIĆA Opraštamo se od naše komšinice

IRENA

S tugom,

JELENE Vidove KNEŽEVIĆ Uz neizmjernu zahvalnost za ljudski i iskren komšijski odnos.

Porodica STOJANOVIĆ

682

Posljednje zbogom

RANKI PEROVIĆ

advokatici iz Podgorice

683

DANILO MIĆOVIĆ

Nikad više snene oči, nikad više plave kose, nikad više noge bose, što je nose, što je nose, neće vidjet’ smiraj dana, ona spava, ona spava.

Nek umuknu sva zvona, da ne zvone, da ne zvone, ustrijelite sve ptice, da ne lete, da ne lete, i okujte sva mora, da ne šume, da ne šume.

Pustite je, neka spava, neka spava, spava, spava, neka spava.

DANJU Bolan je ovaj rastanak, voljeni moj kume.

DANKO ĐUROVIĆ sa familijom

Vole te MILA i NINA

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 18. januar 2024.

697

Opraštamo se od našeg dragog

RADOMANU

RADOMANA

BRANKO, DUDA i TAMARA

696

717

Posljednji pozdrav dragom ujaku

723

Opraštamo se od naše drage i poštovane majke našeg kuma Idža

Dana 18. januara 2024. navršava se devet godina od kada nije sa nama naša voljena

MILENE GAZIVODE

STANKA MARAŠ

Ostaješ u najljepšim uspomenama i sjećanju.

LAZO i RADA sa djecom

rođena ĐURIŠIĆ

690

Posljednji pozdrav dragom bratu

Sa nama si u mislima, u srcima i u svakom razgovoru.

NIKOLA, SANJA i ANA

RADOMANU Tvoji: RANKA, VESNA i SAŠA sa porodicama

Dragi naš Rašo, puno će nam nedostajati tvoja pažnja i dobrota.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

SVETLANA, SNEŽANA i BRANKA sa porodicama

727

689

Posljednji tužni pozdrav našem dragom sinovcu, bratu, đeveru i stricu

Tri godine je od smrti našeg voljenog oca

724

Devet godina je od odlaska naše voljene babe

RADOMANU Dragi naš Rašo, živjeli smo kao jedna porodica i teško nam pada tvoj odlazak. Po dobru ćemo te pamtiti i od zaborava čuvati.

NEĐELJKA MARINOVIĆA

MIRKO i PERICA sa porodicama

719

Opraštamo se od našeg dragog

STANKE MARAŠ rođene ĐURIŠIĆ

Neka te u tišini vječnog mira čuva naša ljubav jača od vremena i zaborava.

U našim srcima zauvijek.

RADOMANA JOVANOVIĆA Pamtićemo te po dobroti i neizmjernoj ljubavi prema nama.

SLAVKA, RADOJE i DRAGAN KONTIĆ

DEJAN, DADA i TANJA

709

Prošlo je dvije godine od kada nas je napuštila naša voljena

Draga naša bako, Nadamo se da osjećaš našu ogromnu ljubav.

Beskrajno nam nedostaješ, ali znamo da uvijek paziš na nas.

Tvoja unučad JOVANA, NIKOLA, STAŠA i SRNA

Danas se navršava godina dana od kada nije sa nama naš dragi

721

NEVENKA BUŠKOVIĆ

Svakog dana nam nedostaješ sve više.

Tvoj prerani odlazak zauvijek je promijenio naš život.

Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.

TOMISLAV TOMO PAJOVIĆ Prolazi vrijeme, a ti i dalje živiš u našem sjećanju kroz najljepše uspomene.

Tvoji: FILIP, IVANA, SOFIJA, JAKOV i ELENA POPIVODA

ZAHVALNA PORODICA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

681

Dana 18. januara navršavaju se dvije godine od smrti moga brata

MARKA BORILOVIĆA

Predugo te nema, a čežnja za tobom pretvara se u bol jer te ne mogu čuti i zagrliti.

Boli jer moram dalje bez tebe.

Malo je riječi, a previše tuge da ti kažem koliko mi nedostaješ, ali znam da u mom srcu ostaješ zauvijek.

Voli te tvoja sestra BRANKA

684

Dvije godine od smrti našeg voljenog

MARKA Božidarovog BORILOVIĆA

Tvojim odlaskom ostala je vječna praznina.

U našim srcima vječno će ostati tvoja plemenita duša i veliko srce.

Hvala ti za svu ljubav.

Brat NIKOLA sa porodicom

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 18. januar 2024.

692

693

Navršava se četrdeset dana od kada te nema

691

Четрдесет је дана од када те нема

VOJKA Zoranova BOŠKOVIĆ

Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naša

ВОЈКА Зоранова БОШКОВИЋ

Draga majko, hvala ti na nesebičnoj ljubavi, kojom si nas obasipala i svaki naš susret činila najdražim i najljepšim.

Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.

VOJKA Zoranova BOŠKOVIĆ

Дани пуни туге не могу избрисати сјећања на тебе. Увијек ћемо у срцу носити твој лик, снагу, доброту и поштење, као и велике вриједности твог живота.

Tvoji sinovi: RADE i ZORAN i kćerka ALEKSANDRA

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, komšije da ćemo u subotu, 20. januara 2024. godine, u 10 časova, održati četrdesetodnevni pomen na groblju u Lepencu.

Твоји: БАТО, АНИЦА, АНИКА и ЛУКА

Ožalošćena porodica BOŠKOVIĆ i SMOLOVIĆ

694

Četrdeset dana je od kada te nema

702

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša voljena majka i baka

VOJKA Zoranova BOŠKOVIĆ

Riječi ne mogu opisati tugu i bol koje osjećam jer te nema, još mnogo vremena će biti potrebno da se naviknem da nijesi više tu. Tvoj odlazak je ostavio vječnu ranu i neizmjernu bol u mom srcu, koju ću nositi do kraja života.

Vrijeme prolazi, ali tuga i bol za tobom neće nikada.

Sa ponosom ću te pominjati i čuvati od zaborava, moja majko.

VUKOSAVA D. BOŽOVIĆ rođena RADULOVIĆ

Tvoj sin RADE BOŠKOVIĆ

711

18. 1. 2009 - 18. 1. 2024.

PETNAESTOGODIŠNJI POMEN

dr DUŠKU MAŠULOVIĆU Vrijema prolazi, sjećanja ne blijede.

Nikada te nećemo zaboraviti.

Tvoji: UROŠ, TANJA i DRAGAN

Ova tišina je čujna, teška. Svakim otkucajem bol osjećamo i teku iz srca u kojima ćeš ostati dok živimo. Tvoje smo, a nijesmo jake kao što si Ti bila. Sve si mogla ljubavlju beskrajnom. I šćer i sestra i žena i snaha i majka i baka i prijatelj, bila si dar od Boga na ponos svima. Okupljala i brinula. Voljela bezuslovno.

Majko, bako, koliko puta si nam život udahnula, put osvijetlila, bila zaštita i jak oslonac. Svaki dan jednako.

Ponosne smo na Tebe i na Tvoj životni put, stazu onu usku, kojom do kraja mogu samo hrabri, časni, rijetki ljudi. Ni teže, ni druge, kojom se na zemlji ljudski trag ostavlja. Ti jesi.

Hvala Ti, smislu života si nas naučila.

Danas, pored granitne ploče stajale smo i sa nje pogledom najtoplijih očiju koje znamo zgrija nam srca, da stud ne osjetimo.

Svjetlost i mir Tvojoj plemenitoj duši, voljena naša.

710

674

Petnaest dugih godina…

18. 1. 2009 – 18. 1. 2024.

18. 1. 2009 - 18. 1. 2024.

Tvoje: VJERA, IVA, INA

673

Dragoj majci

kumu

DUŠKU MAŠULOVIĆU Kako vrijeme prolazi sve više nedostaješ. Čuvam te u najljepšim sjećanjima.

DUŠKO MAŠULOVIĆ

VOJISLAVKI ĆOROVIĆ

VOJKAN 695

Navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog

Kada neke sive dane preplave nedostajanje i čežnja, tren sjećanja na sve što smo bili, mogli i htjeli, pogled u jedne tople, tvoje oči, učine da znam koliko je sve bilo i ostalo vrijedno!

SLOBODANA BOŽOVIĆA

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvam uspomenu na tebe i takvu uspomenu nastojim da prenesem svojoj djeci, tvojim unucima.

Znala si koliko te volim, ali nikada nećeš znati koliko mi nedostaješ.

Tvoja kćerka DUŠANKA BJELETIĆ

672

Vrijeme prolazi, a sjećanja ne blijede.

Zauvijek te vole tvoji TANJA i MATIJA

NIKOLA i ILIJA

Danas se navršava pola godine od smrti našeg brata

DRAGANA - ĐUZE ĐUROVIĆA

Dragi brate, sjećanja na tebe neće nikad umrijeti.

Počivaj u carstvu nebeskom.

Braća MIGO i RAJKO sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 18. januar 2024.

677

675

Dana 18. januara navršava se sedam godina od kada je preminuo naš dragi otac, svekar i djed

Dana 18. januara navršava se sedam godina od kada me je napustio

STANKO Đurov KOSTIĆ

STANKO Đurov KOSTIĆ

Trideset i sedam godina od kada nije sa nama naš otac

BORISLAV – BORO RADOVIĆ Dvadeset tri godine i pet mjeseci od kada nije sa nama naša sestra

Sedam godina je prošlo od kada si otišao, ali sjećanje na tebe ne jenjava i ostaje dok sam živa.

S ljubavlju i poštovanjem,

Tvoj sin SRĐAN sa porodicom

VESNA JOVOVIĆ rođena RADOVIĆ

tvoja supruga ZORKA

718

Godina dana od kada nije sa nama naša majka 676

Dana 18. januara navršava se sedam godina od kada je preminuo naš dragi otac, svekar i djed

DANICA – RUDA Borova RADOVIĆ S poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na vas i vaš životni put.

MIŠKU KONTIĆU

Kćerka i sestra RADMILA, sin i brat RADE sa porodicom

STANKO Đurov KOSTIĆ

Danas je šesnaest godina od tvog nestanka. Nižu se godine bolne i tužne. Ostaje mi tuga i bolno sjećanje za jednim divnim bićem koje me je činilo srećnom i zadovoljnom. Neka prolaze godine, ali ti nećeš nikada proći iz mojih misli i tužnih sjećanja. Voljeni nikad ne umiru, pa nećeš ni ti dok ja živim. Počivaj u miru među nebeskim anđelima.

Godina dana od kada nisi sa nama

Tvoja toplina i osmijeh i dalje obasjavaju naše živote.

ĐORĐIJE, ALEKSANDRA, DIJANA i PETAR

700

DANICA – RUDA RADOVIĆ Čuvamo te od zaborava.

Voli te tvoja supruga MAJA

Tvoja unučad BOKI i JOVANA

678

713

Deset je godina od smrti naše majke

698

SJEĆANJE

Dragi moj Stanko,

Dragi tata, voljeni nikada ne umiru dok žive oni koji ih vole.

31

Dana 18. januara navršava se sedam godina od kada više nisi sa nama

Godina dana je od smrti moje majke

701

DANICE – RUDE Borove RADOVIĆ Vrijeme prolazi, ali praznina koju si ostavila ostaje zauvijek.

VIDOSAVA Mirkova MUDREŠA

STANKO Đurov KOSTIĆ

Tvoj sin RADE sa porodicom

699

Nižu se godine jedna za drugom.

Tuga i patnja ne prolaze.

Nema te da se raduješ i budeš srećna uz svoju porodicu, a to nam jako fali.

Zauvijek si u našim mislima i srcima.

Tvoja djeca ANDRIJA, SNEŽANA i STANKA

Čuvamo uspomenu na tebe.

DANICA RADOVIĆ Kćerka SUZANA VUKČEVIĆ sa porodicom

Draga majko, vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol za tobom.

Tvoja kći RADMILA

32 Marketing

USKORO ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me moći ćete da naručite knjige uz dostavu

Četvrtak, 18. januar 2024.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 18. januar 2024. • broj 406.

ili :

zbog čega je danska drama „The Promised Land“ sa Madsom Mikelsenom nasilan, ali i začuđujuće intiman istorijski ep Str. 6. i 7.

Bure nježnosti i baruta

3

Četvrtak, 18. januar 2024.

A cappella

Lov u mutnom zemlji slijepih, onaj sa jednim okom U je kralj. Tako nekako, u ovoj staroj sentenci, sadržano je sve što moderna Crna Gora živi i preživljava. Decenije urušavanja iznjedrile su neke nove klince, odrasle i formirane upravo u tom višedecenijskom propadanju. Nažalost, i mi kao kritička javnost, građani, uprkos naporima da se nekako odbranimo, ostanemo svoji, nijesmo se mogli oduprijeti tom i takvom pritisku u kontinuitetu.

Jednostavno, posustali smo, pogubili sve referentne tačke i tako, kao što vremenom oguglate na duševni bol i naviknete se da bude sastavni dio života, tako i u ovom slučaju. Navikli smo da nam šund, kič i besprizorni sistemski pad vrijednosti na svim poljima postanu novi standard.

Znate ono kad vam decenijama nude ružičasti kriterijum, onda vam se uši odmore kad čujete pevaljku s Ibarske magistrale ili nekog sličnog. To znači samo jedno: kriterijumi su u blatu, a sve kritike postojećeg sistema gube smisao.

Malo po malo, to postaje lov u mutnom, borba za preživljavanje, borba za lični i kolektivni dignitet u zemlji, toliko ranjenoj i satrtoj, da upravo onaj sa jednim okom koji je sada na poziciji moći, izgleda kao bik Ferdinand u odnosu na okolnosti i kolektivno sljepilo koje nas okružuje.

*** Radio Televizija Crne Gore slikovit je primjer tog i takvog propadanja. Nakon nekoliko decenija direktnog partijskog uticaja vladajućih struktura na sve značajne programske aspekte Javnog servisa, dobili smo privid demokratizacije rada te institucije. Dobili smo povrat povjerenja u taj medij, dobili smo bolju sliku, dobili smo osjećaj da je drugačije.

U odnosu na uporedni period, svakako jeste drugačije. Međutim, u društvu slijepih, kralj postaje onaj koji sabere dva i dva: onakav Javni servis nije bilo teško popraviti. A što javni servis treba da bude, e to je već tema koja će morati da sačeka ovu, tranzicionu fazu i pripremi se na neke nove izazove. Oni treba da budu mjera suštine djelovanja nacionalnog javnog emitera: izazovi proizvodnje programa koji nijesu zanimljivi za političke elite.

Da ne bude zabune, direktni uticaj politike na Javni servis ne vide samo slijepi, ali

Piše: Vladimir MARAŠ

Kozmetičke promjene unutar same zgrade RTCG, digitalizacija sistema, nužnost su i trebalo ih je primijeniti odavno. U ovom vremenu, ti argumenti se samo dodaju na kulu uspjeha novog, „oslobođenog“ Javnog servisa u kome se svaka drugačija misao satire kosijerom, direktno po glavi vrlo je vješto zabašuren. Sakriven je iza navodnih novinarskih sloboda i uređivačkih alata koji nam daju privid ispravnosti, opet podsjećam, u odnosu na prethodni period. Bravo, svaka čast.

Gdje se krije problem? Pa i onome bez očiju je valjda jasno... U strukturama koje upravljaju Javnim servisom. Problem se nalazi u Savjetu te kuće, u ljudima koji ga čine (čast hrabrim izuzecima) i u jasnom ignorisanju institucija sistema. Činjenica

da te iste institucije nijesu previše zainteresovane za trenutni legitimitet Javnog servisa, dovoljno govore o sprezi politike i nacionalnog javnog emitera.

Pod geslom napretka, srljanje u propast je neminovno. Kozmetičke promjene unutar same zgrade, digitalizacija sistema, nužnost su i trebalo ih je primijeniti odavno. U ovom vremenu, ti argumenti se samo dodaju na kulu uspjeha novog, „oslobođenog“ Javnog servisa u kome se svaka drugačija misao satire kosijerom, direktno po glavi. Bez milosti.

I ne treba da je bude, da se razumijemo, zato što pasti u takvom sistemu, potvrda je ličnog digniteta. Drugačiji glas, drugo mišljenje, nesaglasje po važnim pitanjima, neshvatanje, jednostavno, kažnjavaju se. Sa druge strane, pognuta glava, gaženje sopstvene profesije zarad ličnog interesa, žmurenje i ćutanje, u današnjem Javnom servisu postaju vrlina koja se nerijetko i nagrađuje, na razne načine.

Dok šira javnost uživa u konačnom vaskrsenju Javnog servisa, on propada na duže staze. Kad to uvidi osnivač, dakle država, biće kasno, jer će se mnoge generacije odveć navići na snishodljiv odnos prema nadređenima, a u novinarstvu, u muzici, u proizvodnji programa, to je kraj prije početka.

Tada postajete naučeni da stavljate sopstveno znanje, iskustvo i reputaciju u podređen položaj u odnosu na osobe ili grupe koje su, igrom slučaja, zloupotrebom ili ne, političkom voljom ili ne, u nekom trenutku na čelu jedne od nekoliko najvažnijih i najodgovornijih funkcija u svakoj državi.

*** Vrijeme je da shvatimo da kroz ovu, tranzicionu fazu, treba da prođemo što prije i sa što manje štete po kadar koji u toj kući radi ili stiče iskustvo. Zgradi neće ništa biti, rađena je odavno i po standardima izrade institucija koje se bave medijskim poslom. Ali, nepopravljiva šteta može da nastane na terenu koji je u Crnoj Gori tanušan – na terenu medijskog kadra i tihog mirenja sa nenormalnošću. Ti problemi neće se riješiti promjenom vlasti, taj lov u mutnom može da učini postojanje Javnog servisa – besmislenim.

4

Četvrtak, 18. januar 2024.

u fokusu Piše:

Davor Pavlović

B

orilačke vještine možda djeluju kao stereotipan element za azijske filmove i serije, ali mnogi kreativci, koji vuku porijeklo sa tog područja, oslanjaju se baš na njih kako bi ispričali složene priče o ličnim iskustvima i šire. Jedna od takvih, koja je ostala vjerna azijskom porijeklu i pričama koje je čine ponosnom, bila je i ostala Mišel Jeo. Nakon zapanjujućeg uspjeha filma „Everything Everywhere All At Once“ (Danijel Šajnert, Danijel Kvan, 2022), koji joj je donio dugo čekanog Oskara, nastavila je svoju plemenitu misiju i za novi projekat odabrala seriju „The Brothers Sun“ na Netfliksu.

U osmodjelnoj prvoj sezoni serije, koju su kreirali Bajron Vu i Bred Falčak, vrijeme prolazi brzo, a kompleksna porodična saga ispunjena je oktanskim tučnjavama i šalama „pozajmljenim“ iz nedavnih komedija u azijsko-američkoj produkciji.

Porodična saga „The Brothers Sun“ začin

Miks Tolstoja i Džeki Čena

Smrtonosna oklagija

„The Brothers Sun“ je u biti porodična priča fokusirana ne odnos majke i sinova, a kroz sve te silne scene akcije provlači se pitanje ko je ko zapravo, što želi da postane i da li može pobjeći od prošlosti i porijekla. Stariji sin Čarls (Džastin Čijen) je ubica koji završava prljave poslove svog oca, šefa trijade iz Tajvana sa kojim je odrastao, a njegov brat Brus (Sem Song Li) studira medicinu na kampusu u Los Anđelesu, gdje živi sa majkom Ejlin (Jeo), koja nikako ne odobrava njegovu najveću želju, da se profesionalno bavi komedijom improvizacije.

Seriju otvara borba: Čarls je kući i peče kolače u trenutku kada ga napada troje maskiranih ubica. On je kulinarski esteta, ali se i te kako dobro zna služiti noževima i oklagijom, kojom na koncu i masakrira svoje napadače.

Potom prelazimo na Brusa, čiji je život u Los Anđelesu

Nejednaka braća vrlo su zabavan par, savršen za ovu vrstu prijateljske akcije sa dva nejednaka partnera koji se moraju spojiti, a glumačka sinergija iskusne Jeo i novajlija Džastina Čijena i Sem Song Lija najjači je adut serije Glumački trojac sa Jeo na čelu čini seriju zabavnom i dirljivom

prilično haotičan. On je sušta suprotnost Čarlsu; naivan je, prilično nezreo, mrzi da talasa i nikako da prestane da ugađa drugima. Stoga i krije od majke da ide na časove improvizacije i da ga komedija zanima mnogo više od medicine. Životne okolnosti u jednom trenutku natjeraće cijelog života razdvojenu braću da se konačno upoznaju i, što je najgore od svega, da sarađuju i zavise jedan od drugog. A Čarls i Brus

vrlo su zabavan par, savršen za ovu vrstu prijateljske akcije koja je bila uobičajena osamdesetih godina u „badi/badi“ filmovima sa dva nejednaka partnera koji se moraju spojiti. Što više dolaze u sukob sa drugim bandama, gomilaju se scene akcije i stopa smrtnosti likova postaje visoka, ali porodični odnosi ipak ne padaju u drugi plan. I što je najbolje od svega, ostaje dovoljno prostora i za simpatične momente humora.

Na prvu loptu, moglo bi se reći da se priča braće San ne drži baš najbolje, da protivrječi samoj sebi iz epizode u epizodu, da je konstrukcija likova nesigurna i da joj je potreban autoritet iskusne Mišel Jeo da biste povjerovali u slomljena srca porodice ovih tajvanskih gangstera. Takođe, reklo bi se i da nije posebno originalna serija, već da kreatori koriste provjerne sastojke za stvaranje ukusnog akcionog jelovnika. Me-

5

Četvrtak, 18. januar 2024.

tografijom i sjajno orkestri- najbolja je zbog Mišel Jeo, ranim akcionim scenama. Džastina Čijena, Sem Song LiBorilačke koreografije osmi- ja i njihove glumačke sinergišljene su i razrađene tako da je zbog koje žarko želite da iz podsjećaju na lude avanture cuga pogledate svih osam epiDžeki Čena. One uz vješto zoda. Hemija im je više nego korišćenje kamere, uz neke dobra.

Kreativno nasilje zanimljive postavke (poseb- Mišel Jeo je izvanredna; njen Kao što se i moglo očekivati​​ no se ističu one koje nijesu portret obične domaćice i od ovakve serije, „The Brot- izrezane, u montaži pozna- smrtonosnog vođe jedan je od hers Sun“ sadrži mnogo nasi- te kao „nevidljivi rez“), seriji vrhunaca serije. Njena moćna lja. Srećom, sve te upucane, iz- daju specifičnu draž. Takođe, prisutnost i gluma, koja se bez bodene i išutirane ljude prati živopisni prikaz kriminalnog napora prilagođava i skače od lijepo odmjeren humor, pa su podzemlja dodaje dubinu pri- intenzivne akcije do scena sa scene akcije i vrlo zabavne. Sa či i uranja gledaoce u svijet zadivljujućom emocionalnom druge strane, uprkos elemen- pun intriga i opasnosti, tjera- dubinom, i trenutke „praznog tima komedije, kreatori serije jući ih da zaborave da sve vri- hoda“ čine više nego podnotakođe znaju da povuku ruč- jeme zapravo navijaju za „loše šljivima.

Mišelina uloga takođe sadrži nu i natjeraju vas da ih shvati- momke“. suptilno, ali razotkrivajuće iste ozbiljno. Porodična drama pitivanje patrijarhata, jer dok braće San nije nimalo lagana; Domaćica i vođa provlače se tu neke mnogo teš- Opet, ni spektakularne sce- se bori da zaštiti sebe i mlake i mračne teme i ima sasvim ne borbe, ni zanimljiv prikaz đeg sina, prikazuje kako žene dovoljno prostora za kontem- gangsterskog svijeta, nijesu mogu biti vođe učinkovitije od placiju o njima i njihovim unu- elementi koji čine ovu seriju muškaraca bez pribjegavanja dobrom. „The Brothers Sun“ gruboj sili, što ne znači da ne trašnjim konfliktima. Čarls i Brus imaju specifične poglede na to kako njihovi životi treba da izgledaju zahvaljujući individualnom, totalno suprotnom odgoju roditelja, zbog čega i jesu stalno u sukobu. No, moraju da se udruže i prevaziđu razlike kako bi se riješili neprijatelja i opstali u gangsterskom svijetu, koji je pun vlastite politike koja proizlazi iz starih običaja. A situacija postaje posebno duhovita kada Brus pokušava da slijedi sva ta pravila i običaje bez znanja jezika, želeći da sazna više o životu svog brata.

Kad je o tom dijelu riječ, krea- Odlične akcione scene na tragu avantura Džeki Čena tori serije malo se više igraju sa klišeima, koji su tradicionalno usko povezani s azijskim imigrantima u Sjedinjenim Državama. Kao i u Netfliksovom prošlogodišnjem hitu „Beef“, ono što ovdje igra ulogu jeste pitanje koliko su nove generacije sada otkrile „američki način života“ i kako se kulturne granice sve više brišu, a ta linija sukoba proteže se unutar porodice. Sa jedne strane to rezultira „sudarom kultura“, bratskom zafrkancijom i pričom o podijeljenom identitetu, a sa druge pripoviješću koja, čini se, nema prevelikih pretenzija, iako ipak ima srce i dušu.

U vizuelnom smislu, „The Brothers Sun“ ističe se fonetflix.com

đutim, iako komplet od osam epizoda ima praznog hoda, zanimljivo je gledati kako se te porodične veze grade, lome i mijenjaju, praćene kreativnim scenama bitaka i humorom.

netflix.com

netflix.com

njena borilačkim vještinama i opakom Mišel Jeo mogu zadati jedan, dva ili više udarca ako je to potrebno.

Uz opasnu majku i brata, imamo Brusa koji je prilično smiješan kao riba van svog elementa kada je u pitanju gangsterski život. Džastin Čijen, sa duge strane, ima dobar osjećaj za borbu, ali i za utišane, kontemplativne trenutke, kada Čarls razmišlja o kontrastu između svoje i bratove egzistencije. A uz glavni trojac, autori serije stvorili su zanimljivu i relevantnu galeriju sporednih likova koji nijesu samo „vozila“ za isporučivanje bezglave akcije, nego imaju specifičnosti zbog kojih ne samo što ćete primijetiti njihovo postojanje, nego ćete ih možda i zavoljeti.

U kontekstu braće San, sjetimo se Lava Tolstoja i onog citata kojim počinje „Ana Karenjina“, da sve srećne porodice liče jedna drugoj, a da su sve nesrećne – nesrećne na svoj način. Familija San je u tom kontekstu poseban slučaj, nemoguće je brzo odrediti jesu li njeni članovi sretni ili nesretni. Neobični su, to je sigurno, a ako se vodimo Tolstojem, mogli bismo reći da su sve loše serije slične jedna drugoj, a sve dobre – dobre su na svoj način. U ovom konkretnom slučaju, ono što „The Brothers Sun“ čini dobrom serijom jesu odnosi među likovima i gluma glavnog trojca, naročito opake Mišel Jeo.

Ocjena: 3.3/5

6

Četvrtak, 18. januar 2024.

zerkalo

Nasilan i začuđujuće intiman istorijski ep

Piše:

alo nas što čini srećnim u vezi sa filmskim nagradama kao činjenica da je Mads Mikelsen stekao „naviku“ da kupi evropske Oskare. Štoviše, ako nas pitate, davno je zaslužio mnogo više od tri već osvojena priznanja i još tri nominacije Evropske filmske akademije, naročito za rad sa svojim „kućnim prijateljima“, autorima poput Andersa Tomasa Jensena i Nikolaja Arsela, koji mu i jesu otvorili prostor za najsočnije role karijere.

Najsvježiji evropski Oskar završio je na Madsovoj polici upravo zahvaljujući novoj saradnji sa dvojicom Danaca koji su ovog puta „zamijenili stolice“.

U „The Promised Land“ (danski: „Bastarden“ ili „Kopile“), Arsel se prihvatio režije prvi put nakon sočnog debija „A Royal Affair“ (2012), a Jensen je uskočio da zajedno „prikrajče“ scenario. Rezultat je sve ono što obično zamislite kada čujete da njih dvojica imaju novi projekat i Madsa ispred kamere: film pun nasilja i surovosti, ali i neke nepatvorene ljudskosti. I brutalne ljepote.

Poniženi kapetan

Radnja istorijske drame „The Promised Land“, premijerno prikazane na prošlogodišnjoj Veneciji, počinje 1755. godine.

Nakon četvrt vijeka služenja vojske u Njemačkoj, kapetan Ludvig von Kahlen (Mikelsen) vraća se u rodnu Dansku i izlaže svoj plan za penziju pred grupom birokrata. Od njih traži dozvolu da kultiviše parče zemlje u Jutlandu i da pokuša da na toj jalovoj zemlji, koja po zakonu pripada Kralju, napravi koloniju.

Naravno, prva reakcija je odbijanje, jer niko ne vjeruje da se na tako surovoj zemlji i na takvoj goleti može uzgojiti život. Ipak, Ludvig ne odustaje, tvrdi da mu nije potrebno ništa osim odobrenje od Kralja, sve će završiti o svom trošku i od svoje skromne vojne pen-

Mads Mikelsen u još jednoj nezaboravnoj saradnji s Arselom i Jensenom

zije. Zauzvrat traži samo jedno: ako uspije, da mu daju plemićku titulu i sve što sa njom dolazi. Prvenstveno, sluge za održavanje imanja i kolonije.

S obzirom na to da nemaju što da izgube, kraljeve birokrate daju mu dopuštenje. I Ludvig dolazi na najsuvlje parče zemlje koje možete da zamislite, imajući sa sobom samo konja, pištolj i šator. I volju i ambiciju čeličniju i suroviju od pustinje za koju se zarekao sebi - onom odbačenom i poniženom sinu jedne silovane sluškinje i goropadnog zemljoposjednika, da će je jednom učiniti domom, a sebe čovjekom vrijednim poštovanja.

Ono na što Ludvig ne računa jeste činjenica da ga na toj zemlji čekaju neka mnogo brutalnija društvena, klasna i rasna, nego pravila koja

imdb.com

M

imdb.com

Marija Ivanović-Nikičević

Simon Benebjerg, savršeno odvratan u ulozi infantilnog Šinkela

je postavila priroda. Odmah po dolasku stavljeno mu je do znanja da niko neće raditi za njega. Prvenstveno zbog toga što nema tog majčinog sina koji bi savio kičmu zbog jalovice. I ne manje bitno: zato što je to zemlja za koju Frederik

de Šinkel (Simon Benebjerg) tvrdi da je njegova.

Uprkos tome što svi odlično znaju da zakon kaže da to parče Jutlanda pripada Kralju, niko ne želi da se zamjeri bezočno bogatom i privilegovanom tiraninu, koji se ponaša kao da

7

Četvrtak, 18. januar 2024.

„The Promised Land“ sa Madsom Mikelsenom

nježnost, povrijeđenost, dugo prećutkivani ožiljak, ili rana koja ne zacjeljuje.

Krhkost od čelika

Danski kandidat za Oskara satkan je od istog materijala kao i njegov ćutljivi protagonista. Ovo je film starog kova, jednostavan i gotovo staromodan u rasplitanju narativa, ali vrlo moćan i proganjajući

pravila za njega ne važe, pa kad ne sjedi na svili i kadifi i kad se ne gosti pečenjem i rujnim vinom koristi svaki sekund vremena da izrabljuje sluge i siluje sluškinje po izboru.

Niko i ništa

Šinkel debelo otežava Ludvigu da nađe barem nekoliko pari ruku da mu pomognu oko obrađivanja zemlje. Njegov jedini saučesnik u „zločinu“ postaje mladi lokalni sveštenik (Anton Eklund u maloj, ali moćnoj ulozi) koji mu, kao prve pomoćnike, pronalazi upravo mladi bračni par što je pobjegao iz Frederikove vile.

Naravno da je nezakonito zaposliti odbjeglu poslugu, ali Ludvig nema previše izbora.

I tako dio njegovog malog pokućstva postaju Johanes Eriksen (Morten H. Andersen)

i An Barbara (fenomenalna Amanda Kolin u prvoj velikoj ulozi nakon HBO serije „Raised by Wolves“).

Od prvog do posljednjeg kadra, „The Promised Land“ neprestano podsjeća, i nas i Ludviga, da poštenje, fer igra i mukotrpni rad često ne bivaju nagrađeni, čak naprotiv. U svijetu privilegovanih, prvi koji dolaze pod macu bivaju upravo dostojanstvo i autonomija.

O, kako će gorko učiti tu lekciju Ludvig, ostajući tvrdoglavo posvećen zacrtanom cilju dok ulozi samo rastu... I dio priče postaju i Anmai Mus (sjajna Melina Hagberg), romska sirotica čija tamna koža lokalcima smrdi na lošu sreću, i Edel Helene (odlična Kristin Torp), Šinkelova ponosita rođaka-vjerenica koja bi nekako, bilo kako, pa čak i zavođenjem Ludviga, da se spasi od braka s infantilnim despotom.

Puštajući ih u svoj život i u svoju krstaški pohod na život koji bi mogao da ima, za koji se borio i kojem je podredio cijelo biće, Ludvig će učiti i to da čovjek nekad može dobiti ono što žarko želi, ali da to nešto možda i nije ono što mu je stvarno potrebno. Da su želje opasna stvar, naročito kada se ostvare... I da „obećana zemlja“ ili obećani život, nebitno, ne vrijedi ništa bez ljubavi i nekog da ga sa njim podijeliš. Bez toga, svi smo niko, svi smo ništa. Sa-

mo „zvono koje zveči, ili kimval koji ječi“. Imali sve drugo, ili nemali.

Oktansko iskustvo

Do spoznanja da su Ludvigovo „biblijsko obećanje“ ipak ljudi a ne zemlja, Arsel i Jensen vode skoro bez ijedne greške u koracima, vješto izbjegavajući zamke i pretjerane hladnokrvnosti, i sladunjave melodrame i sentimentalnosti, naročito one koje se tiču jednog ljubavnog trougla koji to, ipak, nije. „The Promised Land“ je satkan od istog materijala kao i njegov protagonista: ovo je film starog kova, jednostavan i gotovo staromodan u rasplitanju narativa, ali vrlo moćan i proganjajući.

Tako vam je to kad filmove prave ljudi koji znaju znanje i koji su sposobni da i od „oldskul“ istorijske drame naprave oktansko, emocionalno razarajuće iskustvo. Za to što je „The Promised Land“ baš takav film, iako nije bogzna kako inventivan, krivi su: promišljena adaptacija originalnog romana „The Captain and Ann Barbara“ Ide Jesen, raskošna kostimografija Kiki Ilander i prelijepa fotografija Rasmusa Videbeka zahvaljujući kojoj surova priroda Jutlanda postaje jedan od glavnih, sveprisutnih glumaca i, sa jakim omažima Džonu Fordu, akter dostojan vesterna (sa punim pravom su oboje nagrađeni evropskim Oskarima), moćna muzička tema Dana Romera, izuzetan dizajn produkcije s efektnim kontrastom između Šinkelove raskošne vile i goleti u kojoj živi Ludvigova mala, odabrana zajednica...

A gluma? Naravno, Mads je odavno doktorirao „tihe ubice“, ćutljive stoike sposobne da samo jednim pogledom, udarcem ili škrto izgovorenom riječju lansiraju supernovu s ekrana... I da vas unište i potpuno zakucaju, kad iz tog bureta baruta, na koncu, izleti

Jedna od najboljih stvari u vezi sa „The Promised Land“ ipak je to što je ovdje Mads pronašao sebi ravne, saigrače savršeno sposobne da na površinu izvuku najbolje i iz njegovog i iz svojih likova, svih tih otpadnika sa zgaženim, prljavim licima, jalovom zemljom pod noktima i, ipak, sa nadom na dnu skoro usahlih, od težačke muke premorenih srca.

Tvrdo zareknuta da više nikad neće biti ponižena, An Barbara u izvedbi Amande Kolin jedan je od najkrhkijih i istovremeno najbrutalnijih ženskih likova, ne samo na modernom filmu ili u nordijskoj kinematografiji, koja je, u najboljem izdanju, poznata po karakternim protagonistkinjama. Lomljiva i ženstvena, a tvrđa od čelika, ona je moralno sidro koje drži i Ludviga i ovu cijelu epski nasilnu, a intimnu istorijsku sagu s elementima vesterna.

A spram An Barbare, Ludviga, njihove djevojčice i naizgled jalove životne misije, stao je negativac koji bi, u manje vještim rukama, zasigurno prešao rub karikature. No, Benebjerg to Šinkelu nijednom nije dozvolio, čak i u crtaćki prenaglašenim momentima, njegova surovost i iživljavanje djeluju životno i sa pokrićem. Koliko god djelovao pretjerano, vjerujete u portret tog razmaženog derišta koje je sviklo da tuđe živote tretira kao igračke. I da ih samo raskomada ili baci kroz prozor kada mu dosade.

Tako da, budite sigurni da je „The Promised Land“ sa debelim razlogom završio na široj listi od 15 kandidata za Oskara za najbolji međunarodni film. S obzirom na to da ga je režirala Američkoj akademiji odlično poznata ekipa i da uprvomplanuimainternacionalno obožavanog Mikelsena, velike su šanse da „danski prijedlog“ završiimeđukonačnihpetnominovanih. Nijesmo ih sve pogledali, ne možemo da tvrdimo da nema boljih kandidata, ali u jedno se zaklinjemo: „The Promised Land“ je izuzetan film, i kao istorijska drama, i kao (nordijski) vestern, i kao studija karaktera. Pa čak i kao istorija civilizacije u malom...

Ocjena: 8/10

8

Četvrtak, 18. januar 2024.

Piše:

Marko stojiljković

D

ana 12. oktobra 1972. godine, avion Fairchild FH227D u vlasništvu Urugvajske Ratne Avijacije poleteo je s aerodroma u Montevideu na čarter-let broj 571 prema Santjagu u Čileu. Uz pet članova posade, u avionu je bilo 40 putnika, od kojih su većina bili članovi ragbi tima Old Christians, koji su išli na utakmicu sa čileanskim rivalima iz tima Old Boys, a ostali (s izuzetkom jedne žene koja se tu našla gotovo slučajno, kupivši poslednju „otkazanu“ kartu) njihovi rođaci i prijatelji. Let nije stigao na odredište; avion se srušio u Andima.

Kardinalne greške

Problema je bilo i pre nesreće.

Putnici su zbog lošeg vremena morali da slete i prenoće na aerodromu u argentinskom gradu Mendoza u podnožju planinskog venca. Odatle nisu mogli da nastave direktno za Santjago zbog, za slabašni i natovareni avion, previ-

Istinitoj drami o avionskoj nesreći u Andi

Jezivo uvjerljiv ipak iz „treće r Bajona ne tretira kanibalizam senzacionalistički koliko moralno-filozofski, ali „praktična primjena“ tih debata postaje prilično upitna sa čisto filmske tačke gledišta i najčešće služi za popunjavanje praznog hoda sokih vrhova, koje su krenuli da zaobilaze južno uhodanim avio-putem preko nižih i dostupnijih prevoja.

Pritom, neiskusni kopilot na treningu koji je upravljao avionom i navigator koji nije mogao vizuelno potvrditi pretpostavku gde se nalaze, napravili su kardinalne greške. Avion van kursa udario je u planinu i raspao se na dva dela. Neki su poginuli na mestu, neki su bili kritično povređe-

ni, neki su podlegli povredama i iscrpljenosti, a 16 preživelih spašeno je nakon dva meseca i deset dana.

Logično pitanje koje se nameće jeste – kako su preživeli, budući da su na toj visini planine gole, bez flore i faune?

Odgovor je jednostavan koliko i potresan i staje u jednu reč - kanibalizam. Zbog toga je i dalji veliki interes za priču često poprimao karakteristike senzacionalizma.

O ovoj nesreći i „čudu na Andima“ napisane su brojne knjige, od memoarske proze preživelih do nefikcijskih uradaka profesionalnih pisaca, a snimani su i filmovi, igrani i dokumentarni. Prvi je bio igrani „Survive!“ (1976) meksičkog režisera Renea Kardone, a najpoznatiji „Alive“ (1993) Frenka Maršala dobio je i dokumentarni parnjak „Alive: 20 Years Later“ (Džil Fulerton-Smit, 1993). Čak

Kamera lovi zapanjujuću ljepotu i surovost planinskog pejzaža netflix.com

CELULOID

9

Četvrtak, 18. januar 2024.

vo, ali ruke“

i recentna serija „Yellowjackets“ osnovnu premisu vuče iz ovog slučaja.

Najsvežiji tretman ova tema dobila je od španskog režisera Huana Antonija Bajone koji je scenario, zasnovan na knjizi Pabla Viersija, napisao sa Bernatom Viljaplanom, Haimeom Markesom i Nikolasom Kasariegom i posložio ga u koprodukciju Španije, Čilea i Urugvaja. „Society of the Snow“ zatvorio je prošlogodišnje izdanje Venecijanskog filmskog festivala, osvojio je nagrade za šminku i vizuelne efekte Evropske filmske akademije, bio je nominovan za Zlatni Globus za strani film i trenutno se nalazi na listi 15 naslova koji se razmatraju za Oskara u istoj kategoriji. Globalna publika dobila je priliku da ga pogleda preko Netfliksa.

Kule i gradovi

Nakon internacionalno slavljenog prvenca „The Orphanage“ (2007), Bajona je dobio priliku da režira (u to doba) najskuplji španski film. „The Impossible“ (2012) je, zapravo, internacionalna megaprodukcija koja je Naomi Vots donela nominaciju za Oskara - i jedan od najrealističnijih filmova katastrofe u čijem je fokusu cunami koji je pogodio Jugoistočnu Aziju 2004/05. godine. Usledila je „deltorovska“ mračna bajka „When Monster Calls“ (2016), a nakon toga i pokušaj transfera u visoku holivudsku produkciju sa „Jurassic World: Fallen Kingdom“ (2018). Sa „Society of the Snow“, Bajona se vratio i na špansko govorno područje i na teren stvarnih, dokumentovanih katastrofa koji poznaje.

Autor otvara film u klasičnom i lagano nostalgičnom tonu sa prologom u kojem upoznajemo likove pre same katastrofe. Sport kojim se bave je možda kinetičan i grub, ali njihovi osećaji su prilično nevini i veseli. Spremaju se za put koji je za neke od njih sinonim za avanturu i užitak u životu, a za druge prvi izlet u „veliki svet“. Imamo i obaveznu scenu dogovora, obećavanja „kula i gradova“, odnosno provoda i poznanstava sa devojkama, kojim članovi tima pokušavaju da ubede svoje prijatelje i na taj način popune avion. Naš narator je jedan od tih „ubeđenih“, student prava Numa Turkati (Enco Vogrinčič).

Bajona i ostali preskaču zaplet sa sletanjem u Mendozu i nastavljaju sa bezbrižnom, drugarskom atmosferom u avionu, navodno petnaestak minuta pre sletanja. To prekidaju turbulencije (sa kojima se mladi ragbisti zezaju), pa onda i nagla eskalacija situacije od bezbrižne do gotovo beznadežne. Avion udara u planinu i puca napola, putnici ispadaju kroz rupe i bivaju pritisnuti metalom, a samo oni u prednjem delu imaju šansu da prežive. Sama scena nesreće izuzetno je visceralna, savršeno postavljena i režirana, pa je kao takva jedna od najboljih u filmu.

Ono što sledi je racionalizacija hrane koja je preostala, pokušaj brige za povređene, sahranjivanje poginulih, pokušaji istraživanja okoline, signalizacija avionima koji nadleću i uspostavljanja komunikacije sa Čileom. Kako hrane ponestaje, počinju da se nameću moralne, filozofske i teološke dileme oko jedenja mesa mrtvih prijatelja i rođaka, tokom kojih i najposvećeniji vernici na kraju popuštaju zbog pukog preživljavanja.

Grupni karakter

Srećom, tabu kanibalizma ovde se ne tretira senzacionalistički koliko moralno-filozofski, ali „praktična primena“ tih debata postaje prilično upitna, sa čisto filmske tačke

netflix.com

ima fali suptilnosti u hitu „Society of the Snow“

Scena sa lavinom – jedan od dva najmoćnija filmska momenta

gledišta. Naime, ti beskonačni razgovori, pisma koja se pišu, „štampani“ i ponekad vizuelni „fleš-bek“ epitafi kad neko od preživelih umre, imaju prilično jasnu dramaturšku funkciju „mosta“ i popunjavanja praznog hoda između novih nedaća (poput lavine koja predstavlja drugi visceralni vrhunac filma) i ekspedicija u smeru traženja spasenja ili makar prikupljanja materijala koji bi možda mogao da bude od koristi.

Bajona, dakle, ne „koncentruje“ ono što mu najbolje ide, već „nabija“ trajanje filma na masivnih dva i po sata, što ima neku funkciju (da nam približi težinu njihove muke i osećaja bespomoćnosti), ali svemu tome manjka suptilnosti.

Drugi nedostatak filma je i bazična i, stoga, vrlo providna karakterizacija likova. Iako je izbor naratora možda nesvakidašnji, on ovde služi jednom iskalkulisanom šoku, dok se prilično lako može utvrditi koga od preživelih (i zbog čega) Bajona i koscenaristi profilišu za nijansu dublje od skice i funkcije.

Trener Havijer Metol i njegova supruga Lilijana preuzimaju funkcije mentora, tj. negovateljice zato što su, prosto, stariji od ostatka, a za Roberta Kanesu (Matijas Rekalt) i Nanda Parada (Agustin Pardelja) jasno je da će presudno uticati na spasavanje, budući da im se posvećuje više vremena. Ipak, likovi bolje funk-

cionišu kao grupni karakter nego pojedinačno.

Sa druge strane, izbor uglavnom mladih i neafirmisanih glumaca jeste pun pogodak jer bi oni prepoznatljiviji ionako pre skretali pažnju na sebe nego na likove koje igraju, što je za Bajonin film ključno.

Povrh toga, sjajni efekti šminke čine njihove transformacije od bezbrižnih mladića do „hodajućih mrtvaca“ uverljivo jezivim i jezivo uverljivim.

Uz inače sjajan audio-vizuelni identitet filma, u kojem se zahvaljujući fotografiji Pedra Lukea hvata taj magični spoj zapanjujuće lepote i surovosti planinskog pejzaža, a zahvaljujući klasičarskom „saundtreku“ Majkla Đakina, u kojem se smenjuju klavir i orkestracija, iskazuje pijetet, i Bajoninu u ključnim momentima nadahnutu režiju, ostaje nam da se pitamo zašto ovako nešto nemamo priliku da vidimo i u bioskopu, gde bi emotivni prijem filma bio svakako jači nego u kućnim uslovima.

Na kraju, „Society of the Snow“ ispunjava plemenitu misiju da ispriča priču o katastrofi, preživljavanju, požrtvovanosti i drugarstvu na način da i preživelima i poginulima iskaže poštovanje, a da režiser pritom pokaže i mnogo autorske veštine. Ali, možda za neke priče zaista vredi ono pravilo, da se iz druge ili treće ruke ipak ne mogu u potpunosti doživeti.

Ocjena: 3.6/5

10 ili-ili

Četvrtak, 18. januar 2024.

Sead Šabotić, režiser

Slušati Pink Floy civilizacijska dužn

Dejvid Gilmor ili Rodžer Voters?

Ne mogu da pristanem na tu vrstu podjele.

Pored dobre muzike kakvu su stvorili oni, Dejvid Bouvi, Nik Kejv, Džimi Hendriks i slični, slušati neku lošu stvarno je amoralno

V

elike priče u malim pakovanjima – vjerovatno ne postoji svedeniji način da se opiše filmski opus crnogorskog režisera Seada Šabotića. Nekad je tema suočavanje sa sopstvenim greškama (dokumentarac „Blizanci satkani od sna“ (2020), koji je radio sa Leom Vahrušev); nekad je to topla, porodična posveta precima i slavljenje potomaka („Nekome svome“, 2019), ili životna priča u čijem je središtu ples („Dan snova“, 2015)...

A uvijek je emocija, dosljednost, po(r)uka.

Sve to „kandiduje“ Šabotića za odličnog sagovornika o filmovima, serijama, muzici, umjetnosti uopšte. U njegovom „Ili-ili“ saznaćete, između ostalog, u kojoj ulozi posebno voli Miru Furlan, zbog čega mu se dopao roman „Šamaranje“ Stefana Boškovića i za kojeg kolegu iz regije smatra da je snimio američki triler na srpski način.

Režiser: Paolo Sorentino ili Dalibor Matanić?

- Zanimljivi su filmovi oba autora. Ne mogu da kažem da su mi omiljeni režiseri. Neću lagati, nijesu, ali su mi dragi neki njihovi radovi. Recimo, mnogo volim Sorentinov „Le conseguenze dell’amore“ (2004).

Ipak, biram Matanića, regionalnog autora čiji rad u posljednje vrijeme postaje veoma zanimljiv. Uživao sam gledajući njegove serije „Novine“ i „Područje bez signala“, mada publici mogu biti zanimljivi i njegova ranija djela. Naročito filmovi poput „Fine mrtve djevojke“ (2002) i „Majka asfalta“ (2010).

Nikšićki pank: DST ili Off Duty?

- Ne mogu da se odlučim. Neka bude jednaka situacija. To su sve dobri momci i ponekad mi je žao što njihovu muziku nije čulo mnogo više ljudi. Teško je u gradu N. biti alternativa i uopšte biti urban. Štogod ko mislio o bendovima DST i Off Duty. Urbani alternativni duh je autocenzurisan i sveden na minimum u Nikšiću. Pobijedila je bezlična većina. Sada se ne sluša takva muzika. I logično je, nameće se pitanje: da li se ikada slušala? Možda, ali što bi rekao jedan meni drag Splićanin: „Tko sam ja da ti sudim!?“ Roman Stefana Boškovića: „Ministar“ (2020) ili „Šamaranje“ (2013)?

- Teško pitanje. Stefana sam upoznao u periodu kada je „Šamaranje“ trebalo da izađe.

Do sada sam pročitao sve što je napisao i potrudiću se da kroz jednu anegdotu obrazložim zašto dajem prednost romanu „Šamaranje“.

Naime, svojevremeno me Velja Pavlović (Nivo 23) zamolio

da mu iz svog ugla predstavim savremenu romanesknu scenu Crne Gore. Tom prilikom poklonio sam mu tri romana: Spahićevu „Hansenovu djecu“, Nikolaidisovog „Sina“ i „Šamaranje“. „Šamaranje“ mi je duhovitiji roman, manje stilski i dramaturški sređeniji od „Ministra“, što nije zamjerka. Provokativan je i sirov, zato mi se i dopada. Način na koji Stefan plasira humor u tom romanu vrlo je zanimljiv. Njegove rečenice u „Šamaranju“ su direktne, provokativne, jednostavne, efektne. Ta vrsta izdizanja trivijalnog na nivo ozbiljnog, dramskog uvijek mi je bila zanimljiva.

Uloga Mire Furlan: Jaglika u „Ljepoti poroka“ (Živko Nikolić, 1986) ili Vranka u filmu „Braća po materi“ (Zdravko Šotra, 1988)?

- Iskren da budem, nijesam fan Zdravka Šotre. Zapravo, najveći problem koji imam sa „Braćom po materi“ je, uslovno rečeno, ideološke prirode.

Biću sklon da povjerujem da je to tada, krajem osamdesetih, bilo potrebno uraditi, napraviti film o dva brata po materi đe je jedan od oca Hrvata, a drugi od oca Srbina. Ali sada, sa vremenskom distancom i sa svime što se izdešavalo svega nekoliko godina kasnije, taj film, odnosno njegova ideja, gubi elementarni smisao.

Sa druge strane, „Ljepota poroka“ je, shodno mom skromnom mišljenju, manje kvalitetan u odnosu na neke druge filmove Živka Nikolića. Ovom prilikom bih, ipak, dao prednost njemu, jer mislim da je Furlan odlično iznijela ulogu.

Jaglika je centralni lik tog filma, što je jako bitno.

Žao mi je što Nikolić tu nije mogao da napravi otklon od manira u koji je zašao, već je nastavio da rabi ono što čak i nije smiješno, nego je karikaturalno. Volio bih da je „Ljepota poroka“ u potpunosti intiman film o jednoj Crnogorki iz konzervativne sredine koja se susreće prvi put s određenim seksualnim nagonima i sa mogućnošću da do kraja upozna svoje tijelo.

Pjesma sa ženskim imenom: „Angie“ (The Rolling Stones) ili „Gloria“ (U2)?

- Iskren da budem, ovo mi je najteže pitanje. Dao bih, ipak, prednost pjesmi „Gloria“. Irska je za mene jako važna u kulturološko-istorijskom i ideološkom smislu.

Animirana životinja: Tasmanijski Đavo ili Pepe le Tvor?

- Tasmanijski đavo, definitivno. Nekako je šašav totalno, a istovremeno je vrlo konkretan lik. Pepe mi je namazan, a i tvorove ne volim. Ne bih mogao da se družim sa njim.

Film Srdana Golubovića: „Otac“ (2021) ili „Klopka“ (2007)?

- Radije biram „Klopku“.

Neodoljivo me podsjeća na Vendersov „The American Friend“ (1977) i uvijek mi je bilo zanimljivo da vučem paralele između ta dva filma. „Klopka“ djeluje kao savremeni američki triler na srpski način. Scenario je vrlo precizan, a i režijski je vrlo interesantno postavljen.

Bajka Hansa Kristijana Andersena: „Djevojčica sa šibicama“ ili „Mala sirena“?

- Ako već moram da biram, onda „Djevojčica sa šibicama“.

Kada sam bio dijete, prva knjiga koju mi je otac poklonio bila

Četvrtak, 18. januar 2024.

11

je zbirka bajki. I onda mi ih je čitala majka. Vjerovatno je to stvar sentimenta.

Film Frenka Darabonta čija se radnja događa u zatvoru: „The Green Mile“ (1999) ili „The Shawshank Redemption“ (1994)?

- Ponudio bih treću opciju: „Escape from Alcatraz“ (Don Zigel, 1979). Šalim se! Divna su oba filma, ali prednost dajem „Bjekstvu iz Šošenka“. U njemu postoje dva filma, a ovaj, uslovno rečeno manji (čitaj: kratki), emotivno mi je toliko jak, da ću vjerovatno poslije ovog razgovora opet pogledati cijeli film. Naravno, mislim na priču epizodnog lika Bruksa Hatlena. Ako bismo izdvojili samo djelove vezane za njega, dobijamo kratki film o čovjeku koji poslije niza godina izlazi iz zatvora: sloboda za njega ne postoji i jedini izlaz je samoubistvo. To je ozbiljan filozofski problem. Brooks was here...

Pink Floyd: Dejvid Gilmor ili Rodžer Voters?

- Ne mogu da pristanem na tu vrstu podjele. Slušati Pink Floyd je civilizacijska dužnost i stvar duhovne nadgradnje.

Pored dobre muzike kakvu su stvorili Pink Floyd, Dejvid Bouvi, Nik Kejv, Džimi Hendriks i slični, slušati neku lošu bio bi stvarno amoralan čin.

Ekranizovana biografija: „Lincoln“ (Stiven Spilberg, 2012) ili „Capote“ (Benet Miler, 2005)?

- Obožavam Danijela Dej-Luisa, ali ću teška srca morati da odaberem „Capote“. Mislim da je Filip Simor Hofman veliki glumac i da je brilijantan u ovom filmu. Nekako, Truman Kapote mi je drag kao pisac, iako nešto pretjerano ne volim „Doručak kod Tifanija“ koliko,

Luka Draganić

yd je nost

Sead Šabotić: Ne bi mogao da se druži sa Pepe le Tvorom

recimo, volim „Hladnokrvno ubistvo“. On je bio zanimljiva ličnost: otvoreno se deklarisao kao gej, a pritom je bio i alkoholičar i maltene ikona na kulturnoj sceni ondašnjeg vremena. To je ozbiljno hrabar životni potez.

Opet, na stranu sve to, u filmskom smislu, „Capote“ je odlična, prije svega, studija karaktera, a potom i anatomija

jednog stvaralačkog procesa.

Svaki umjetnik mora da bude, po prirodi stvari, pomalo opsesivan.

Savremena crnogorska serija: „Dug moru“ ili „Dojč caffe“?

- Pitanje je da li je „Dug moru“ crnogorska serija. Ona jeste snimljena u Crnoj Gori i dijelom su je pisali naši scenaristi, ali ipak autorski i produkciono

gledano, to je srpski projekat, snimljena novcem koji dolazi iz Srbije, đe su srpski glumci glavne uloge, izuzev Vuleta Markovića. Ali i da nije tako, odabrao bih „Dojč kafe“. Nijesam fan „Duga moru“, iskren da budem - dosadna mi je. A našem sitkomu fale određene stvari, ali ne treba biti zlonamjeran, trebalo bi u svemu tražiti najbolje. D. ERJAVŠEK

12

Četvrtak, 18. januar 2024.

SERIJE

Echo

Diznijeva osrednja mini-serija služi

N

emamo što da se lažemo: mnogi su se radovali mini-seriji „Echo“ isključivo zbog prilike da konačno ponovo vide Derdevila i Kingpina na televiziji. Znaju to odlično u „Dizniju“, pa im je, stoga, poslužila i kao idealna reklama za jedan drugi TV projekat, „Daredevil: Born Again“, koji stiže neđe tokom druge polovine godine.

Super, a đe je tu... serija?

Vizuelna vježba

Problem? U dva i po sata i u pet epizoda, spakovano je nešto što mnogo više nego na seriju podsjeća na reklamu... Znaju to odlično gejming fanovi: kad uzleti neka nova konzola ili samo novi grafički endžin, neke igre se prave samo zato da se nagovijesti, što se sve može sa novim, skupim alatom... A „Echo“ je prilično skupa reklama ili igračka za prvu seriju pod „Marvel“ etiketom koja je tuto-kompleto izlećela na Disney+ striming horizontu u jednom danu.

Demografski ključ

Ko iole prati superherojske filmske i televizijske priče, odlično zna da Marvelu i Dizniju već neko vrijeme, otprilike od početka pandemije, ne ide najbolje. I da se već uveliko doštvtime.com

Uoči kraja serije „Hawkeye“, Maja Lopez/Eho (Alakva Koks), štićenica Nelsona Fiska/Kingpina (genijalni i neponovljivi Vinsent D’Onofrio), saznaje da je bila žrtva žestoke manipulacije – i u svom tom bijesu glavnom mafijaškom bosu Njujorka sipa metak u glavu.

E, ne lezi vraže, Fisk je to ‘ladno preživio (Kingpin je to!), a Maja, svjesna da je zbog lične povrede i bijesa godinama odrađivala prljave poslove za mafijaša – traži novi početak.

I to u rezervatu Oklahome, u maminom plemenu Čoktava, sa narodom o kojem mnogo toga znaju, recimo, oni koji su gutali „Zagor“ stripove... I tu, otprilike, počinje „Echo“.

Trebalo bi biti pošten i reći, ova petodjelna mini-serija je, brat-bratu, odlična reklama za ono što treba da donesu projekti pod novom „Marvel Spotlight“ etiketom na striming servisu Disney+. „Echo“ je pokazna vizuelna vježba što sve mogu i žele producenti ovog novog, iako po mnogo čemu recikliranog koncepta, koji će biti i zvanično lansiran sa „Daredevil: Born Again“.

Vinsent D’Onofrio i dalje sjajan u ulozi Kingpina

lo do priče kako su „narodu na vr’ glave ti superheroji“ - a što je, naravno, samo najgori izgovor za nekreativnost i nespremnost da se odradi nešto malo smjelije i mimo zacrtanog političkog narativa ili korektnosti.

E, „Marvel Spotlight“ je, kao, pokušaj da se adresiraju svi ti problemi: da se u Marvelovom filmskom i TV univerzumu otvori prostor za „temeljne, prizemnije, stvarnije, sporije i ličnije karakterne priče“.

Da vam odmah srušimo Sneška: ništa od toga nije prisutno u seriji „Echo“. Niti je Maja Lopez tu nešto oslikana kao delikatniji, raskošniji ili neznam-kakav karakter u odnosu na onu curu koju smo gledali u „Hawkeye“, a tamo je bila uglavnom sporedni lik. Žali bože, jer je u dva i po sata materijala tu moglo da se spakuje štošta; da tu bude stvarno nekakva priča... Ali nije. Jer Dizni, jer Marvel, jer... znate već i sami. Šteta, jer Alakva Koks, glumica sa totalnim oštećenjem sluha i amputiranom potkoljenicom, iz kadra u kadar demonstrira da u toj roli Maje Lopez ima potencijal da karakterno otključa nešto više.

Nažalost, ostaje svedena na tvrdoglavog mrguda, djevojku koja je naprosto ljuta i povrijeđena, vuče silan tovar trauma odrastanja – i ništa više.

Ova mini-serija pokazuje što mogu i žele producenti ovog (a po mnogo čemu recikliranog) Diznijevog projekta, koji suštinski treba da krene na jesen sa ,,Daredevil: Born Again“ Alakvi je rola u „Hawkeye“ bila prva u karijeri, pa ni sanjala nije da može zakučiti glavnu ulogu u seriji sa Marvelovom etiketom. Ali, eto, desilo se, jer za „Dizni“ ispunjava sve kriterijume koji su, u najkraćem, demografski.

Latino djevojka? Štrik. Cura koja je, uz to, starosjedilačkog, domorodačkog, da-ne-rečemo indijanskog porijekla? Štrik. Osoba rođena sa kompletnim oštećenjem sluha kojoj je kasnije amputirana noga? Štrik. Potencijalni kvir nagovještaj, koji se „crta“ za drugu sezonu? Štrik. Ma...

Kingpinov povratak

„Dizni“ je sa mini-serijom „Echo“, u suštini, jednim udarcem želio da umlati dvije muve.

Prvo i bitnije, da izreklamira novi koncept Marvelovih se-

13

Četvrtak, 18. januar 2024.

imdb.com

kao najava „Marvel Spotlight“ koncepta ko neuglednoj, da producenti zaista nijesu morali da se muče i da cimaju Čarlija Koksa da epizodira rolu neponovljivog slijepog i maskiranog njujorškog osvetnika. Ozbiljno, to tu je lagano mogao i dubler da završi, da „Dizni“ nije žarko želio da završi onu reklamu sa početka priče.

Jesenja čekalica

Alakva Koks nema previše manevarskog prostora da dočara Maju Lopez

rija i filmova. Uspješno odrađeno, nema što. Drugo, težio je da spakuje društveno svjestan (sumnjičavci bi rekli: sasvim woke) projekat. To je, naravno, priča o ponosu jednog malog naroda američkih starosjedilaca koji opstaje, čuva i proživljava jedinstvenu kulturu u rezervatu Oklahome. I pripovijest o egzodusu i proganjanju tokom 19. vijeka, kao i o preseljenju kompletne populacije iz domova u Alabami i Misisipiju u daleki rezervat.

E, tu je „Marvel Spotlight“ tim uradio neke zaista dobre stva-

ri. Ako zanemarimo neke jeftine natprirodne i mitološke momente koji se serviraju od prvog kadra i koji unižavaju utisak o sveukupno izuzetnoj produkciji – glavni junak serije „Echo“ čak i nije Maja Lopez, već ta Oklahoma, taj mali grad u rezervatu i njena (davno napuštena) porodica. I tu odličan posao obavlja, recimo, Tantu Kardinal kao ponosna baba Čula, ali i Časke Spenser u roli Henrija Lopeza, Majinog strica i dobričine koji kupuje mir završavajući prljavi posao za njujoršku mafiju.

U „Echo“, Vinsent D’Onofrio je knap onakav Kingpin na kojeg smo se navikli u „Daredevil“ serijama prije pola decenije i kusur. I ne bi trebalo da bude ni manje, ni više od toga. Sa tim što je zeru teatralniji nego što bi valjalo u svom tom sopstvenom silnom prisustvu u svakom kadru. Opet, tako makar znamo da je to pravi i suštinski povratak.

Jer, one dvije epizode u seriji „Hawkeye“ mu ne računamo.

Za Derdevila se to, pak, apsolutno ne može reći. Pojavljuje se u samo jednoj sceni i to toli-

Sa druge strane, Kira Keli, odgovorna za fotografiju projekta, nije uradila dobar nego izuzetan posao. Svaka scena borbe koncipirana je tako da više zbori o ličnosti Maje Lopez nego bilo koji dijalog, a isto važi i za kadrove drumskog lutanja na motoru sa kraja na kraj rezervata Oklahome, pa za jednu jurnjavu za vozom, i za vrtutmu sa krimosima u kuglani i na plemenskom festivalu...

I da, u svoj toj vizuelnoj igri, „Echo“ je najbolja kada se osluškuje. A uvodna scena borbe gluve djevojke, koja čuje eho otkucaja srca silnih neprijatelja, izuzetan je marvelovski spektakl.

Radnja, suštinski, počinje da se raspliće tek na kraju treće epizode; neko bi rekao da serija tek tada suštinski i počinje...

Do kraje ćete, naravno, saznati (mada možete naslutiti, nije prećerano komplikovano) što je taj suštinski „Echo“ koji Maju Lopez veže i s Oklahomom i sa superherojskom sudbinom.

Kingpina će sve to usmjeriti i ka sasvim novoj, mafijaškoj karijeri u političkoj areni!

A Derdevil... Pa, za to ćemo morati da čekamo do jeseni.

Uz nadu, da će „Dizni“ malo produžiti i usporiti epizode koje su sada u rangu između 30 i 40 minuta; i držati se dobitne forme koju su serije „Daredevil“, „Jessica Jones“, pa donekle i „Luke Cage“, ,,The Punisher“ i „The Defenders“ zaokružile na Netfliksu prije pola decenije.

Može Marvel i može Dizni mnogo ozbiljnije i narativno slojevitije od „Echo“, a uz demonstrirani vizuelni potencijal, valja se stvarno nadati da će „Daredevil: Born Again“ biti jesenja hitčina istinski vriS. S. jedna pažnje.

Ocjena: 3/5

14

Četvrtak, 18. januar 2024.

SERIJE

ce

n Fool Me O

Još jedna Netfliksova zabo

Misterija koja nikog A

daptacije Harlana Kobena su došle i, štogod mislili o njima, namjeravaju da ostanu na malim ekranima. Netfliks je još 2018. sa popularnim krimi-autorom potpisao papreni ugovor, koji obavezuje na ekranizaciju čak 14 njegovih djela. No, već 2020. kada je lansirana prva adaptacija, mini-serija „The Stranger“ sa Ričardom Armitidžom, cijela stvar prestala je da miriše na dobro.

U najboljem slučaju prosječan krimić Danija Broklhursta najavio je čitav niz malo boljih (poljska „The Woods“, španska „The Innocent“), istih (francuska „Gone for Good“, poljska „Hold Tight“) ili još gorih adaptacija poput britanske „Stay Close“ (2021). Na Netfliksu ih je za sada osam, od čega četiri na engleskom jeziku, ako računamo i originalnu mini-seriju „Safe“ (2018) sa Majklom Si Holom, koja nije zasnovana na već gotovoj knjizi, nego ju je Koben napisao, potpisao i kao kreator spakovao za male ekrane.

Broklhurst i Koben sarađivali su na svim dosadašnjim adap-

tacijama na engleskom, a najsvježija po imenu „Fool Me Once“ stigla je na Netfliks početkom mjeseca. Nažalost, riječ je o možda i najneuspjelijoj ekranizaciji. Toliko beskrvnoj i lišenoj uzbuđenja, da je teško nazvati je whodunnit misterijom ubistva.

Skrivena kamera

Novi dodatak Netfliksovoj „kolekciji Harlana Kobena“ vrti se oko Maje (Mišel Kigan), mlade udovice koja je izgubila supruga na vrlo nasilan način. I ne samo što joj je Džo (Armitidž) iskrvario u naručju, nakon što je upucan zbog ulične pljačke koja je pošla po zlu, nego je samo nekoliko mjeseci ranije ubijena i njena sestra. I naravno, ni njen, ni ubica Majinog supruga nijesu pronađeni.

Za Maju je, pak, pravi pakao počeo jednim drugim „ubistvom“. Njena karijera u vojsci završena je nakon što je „zviždač“ po imenu Kori (Lori Kinaston) objavio snimak na kojem se vidi da je, bez odobrenja, donijela nesmotrenu odluku koja je koštala života civile u ratnom području.

Mišel Kigan na čelu glumačke ekipe koja je zaslužila sočniji skript

Dakle, u trenutku kada je upoznajemo, naša glavna junakinja ima štošta na tanjiru, od posttraumatskog stresnog po-

tvtime.com

Džoana Lumli kao bezobrazno bogata svekrva

remećaja i nagrizajuće krivice, preko gubitka dvije voljene osobe, do brige o maloj kćerki koja je upravo izgubila oca. A kao specijalna „višnjica na torti“ došla joj je i nadmena svekrva Džudit (Džoana Lumli), bezobrazno bogata i nabijeđena da sve zna, pa i to kako se jednoj mladoj udovici i osramoćenoj borkinji valja boriti sa gubitkom.

No, sve će Majine muke pasti u drugi plan nakon što na skrivenoj kameri u dječjoj sobi u zagrljaju kćerke ulovi – Džoa.

Svog muža, živog i zdravog, a upravo ga je sahranila...

Gledanje oranje

Zvuči moćno, zvuči sočno, zvuči potentno i kao stvoreno za pakovanje po vrlo provjerenoj recepturi britanskog krimića, zar ne? O, da... Nažalost, „Fool Me Once“ ne može ni da priviri sličnim izdancima žanra. I samo je whodunnit navlakuša sa kojom možete da ostanete do kraja isključivo ako: a)

Četvrtak, 18. januar 2024.

15

orava vrijedna adaptacija romana Harlana Kobena

netflix.com

ga ne može zavarati Nova otkrića, nazovi obrti, sumnjivci, dvostruki pa i trostruki igrači pojavljuju se na svakom ćošku; u priču se upetljavaju i druge intimne drame poput one sa kojom se rve Sami Kirs (Adil Akhtar), glavni detektiv na oba slučaja ubistva. Nažalost, ništa od toga ne dotiče, ni na cerebralnom ni na emocionalnom nivou, jer likovi su samo skice koje ulaze i izlaze iz kadra, ničim ne doprinoseći da se „vruća“ misterija održi i učini iole dojmljivom.

Rupa do rupe

Majinu sestru i Džoa, da je teško povjerovati da su ovu mini-seriju krojila i skrojila prava, misleća ljudska bića.

Adil Akhtar u ulozi detektiva sa zapetljanim privatnim problemom theenvoyweb.com

ste debelo tolerantni na „sadržaj“ za gledanje kao iz „tuđe glave“; b) vam je potrebno nešto za „background binge“ dok lakirate nokte, spremate ručak ili se bavite nečim trećim ili c) pišete o serijama.

Sudbina je tako htjela da zapadnem u ovu c) kategoriju, pa se ovih osam epizoda (45 min), htjelo-ne htjelo, moralo preturiti preko glave. Glumci sa Kigan na čelu dali su sve od sebe da gledanje makar malo manje djeluje kao oranje, ali uz blamantno napisan skript nijesu mogli da učine mnogo da cijeli trip učine išta bezbolnijim.

Dijalozi u „Fool Me Once“, malo je reći, blam su živi; pored stvari koje se ovdje izgovaraju „Berlin“, još jedan „praznični“ Netfliksov propalitet od specijaliteta, djeluje kao „Citizen Kane“. A da stvar postane još gora, režija i nutkanje klifhengerima toliko vrište od ambicije da vas o jadu zabave razmišljanjem što se tu, zaboga, kuva i ko je zaista ubio

Što se glumačkog dijela tiče, Armitidž nema previše posla, a čak i oni igrači koji i te kako znaju znanje, poput Akhtara i Lumli, djeluju stišano i ni na pet odsto energije koju mogu da emituju i uliju u kadar. Jednostavno su pogrešno usmjereni, njihova energija je protraćena, pretvoreni su u robove očajnog skripta iz kog je protjerana i najmanja mrva tenzije.

Kigli, naravno, ima najteži zadatak i najprisutnija je na ekranu, ali teško je oteti se utisku da je zaista ispala pravi

izbor za ulogu, iako snosi najmanji dio krivice za nedočaravanje dubine vrlo kompleksne i progonjene žene. Mnoge su velike glumice i sa manje materijala znale da izvuku više, ali stvarno je fakat da joj ni režija, ni pisanje ne idu u prilog.

I ko zna što je možda mogla da napravi da nije „tortirana“ lijenim i tupavim rješenjima, naročito kad je riječ o umetnutim fleš-bekovima.

No, u cijeloj priči sa „Fool Me Once“ najgore je, pak, to što je ovo ispala jedna od najgledanijih Netfliksovih serija sa početka godine. Neki je čak nazivaju zaraznom i pozivaju narod na društvenim mrežama da joj posvjedoči, da se lično uvjeri koliko je uzbudljiva.

Govori li to više o narodu ili o Netfliksovoj bindž-mašini, prosudite sami. Što se nas tiče, „Fool Me Once“ spada u onu vrstu misterija koje nikoga ne mogu zavarati. I koje valja zaobilaziti u širokom luku, pa čak i ako se nad knjigama Harlana Kobena zaklinjete kao nad Biblijom.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 1/5

16

Četvrtak, 18. januar 2024.

Najbolja nova krimi-istražitel

Anime planet

Čuvarka tajni Zabranjenog grada

nate ono: na najgolijem kamenu i u najvećoj pustinji - najljepši cvijet raste... E, sada zamislite da cvjeta racionalnošću, radoznalošću, znanjem; da takav istrajava, trpi i miriše nadom u oskudici. Takva je junakinja neočekivanog anime hita „The Apothecary Diaries“.

Naša Maomao će, ne jednom, jednu carsku palatu uporediti sa bordelom. Jer, što je to, „je-

dan vrt i kavez, nema razlike“.

Tući će se sa ličnim traumama, jednog iznevjerenog, uplašenog, potcjenjivanog djeteta.

Pod sjenkom stvarne opasnosti: da će biti silovana, prodata, fizički i mentalno uništena. I na sve to će imati samo znanje i racio kao odgovor.

Evnusi i konkubine

„Dnevnici apotekarke“ bi se komotno i pravilnije mogli Plakat sasvim neočekivanog anime hita ntv.co.jp

Z

zvati „Forenzičarkina bilježnica“... Jer ona je, u svijetu jednog Zabranjenog grada – i Poaro, i Holms, i Filip Marlou, i Nensi Dru, a prije svega Haus... I sve to u jednom: u damaru jedne tinejdžerke, otete pa u roblje prodate!

Jednako kao Maomao i još nekoliko bitnih karakternih likova, junak serije „The Apothecary Diaries“ ( jap. „Kusuriya no Hitorigoto“, u direktnom prevodu „Apotekarkin monolog“), jeste sama Imperijalna palata. Jer, sav taj krimi-proces najviše se odvija i raspliće u njenoj glavi.

Preciznije: to je sasvim vjerna aluzija i kopija pekinškog Zabranjenog grada, i slika života kineske prijestonice u silnim vjekovima... Samo što se, naravno, tu direktno ne pominju ni Peking i Kina: jer ovaj dio vrhunske japanske anime produkcije cilja dobrim dijelom i na kinesko tržište i ne želi da dozvoli luksuz cenzure, zbog jasnog cinizma i jake društvene kritike.

Uglavnom, Maomao je dijete starog apotekara koje je jednog dana u predgrađu, naprosto, oteto. Pa je imalo puku sreću da bude prodato u roblje u Zabranjenom gradu, jer mogla je završiti ko zna gdje, ili biti silovana u prvom narednom jarku, što i sama kaže... I ta i takva Maomao je, o ironijo istorije, u takvom Zabranjenom gradu – slobodnija od svih.

Kada to shvatite, ubrzo ćete i znati u kojoj mjeri je „The Apothecary Diaries“ kompleksan i delikatan anime. I koliko jasno oslikava sve društvene role i rigidne norme, na vrhu ili blizu vrha imperijalne Kine ili bilo koje imperije.

E, tu su na nivo robinja svedene i carske konkubine, dok im

Adaptacija mange Natsu Hjuge i Touka Šina na prvu loptu vizuelno je diskretna i suptilna; u suštini je vrlo raskošna i delikatna... A njena Maomao prava je Pepeljuga među anime heroinama divno bljedilo kože i džigerice kljucaju ptice međusobnih rivalstava; zebnje da li će caru roditi muškog nasljednika, ostati zdrave, lijepe...

Tu su utamničeni i sami, divni carski evnusi – obilježeni vječno svojom uškopljeničkom sudbinom i sramotom, svedeni na puku dužnost čuvara. Pa sve te silne služavke, vojni komandanti, ljekari i stražari...

Do, naravno, samog imperatora. Svi oni, u tom svijetu oivičenim zidinama i stražarskim kulama; osakaćeni od smjelosti, radoznalosti, nade u nešto drugačije. Ili, skoro svi; a najmanje Maomao.

Okovi i norme

U tom svijetu u kom su društvene norme najžešći okovi, Maomao, čak nehotice ( jer uglavnom želi da gleda svoja posla) ekspresno stiže do mjesta najbliže carskoj konkubini.

Jer, ima nešto što niko u Imperijalnoj palati nema: iskustvo i znanje o liječenju svakakvih bolesti, sticano – u jednom prigradskom bordelu.

Ta djevojka, koja je čak namjerno na licu iscrtavala pjege da bi izbjegla da i sama po-

17

Četvrtak, 18. januar 2024.

dexerto.com

ljka ove zime čeka vas u „The Apothecary Diaries“

Neodoljivo radoznala i racionalna heroina Maomao

trige, političke i igre tronova, pa čak i zločine. Kada, nakon dvije ili tri epizode, već ispliva na površinu i taj, „holmsovski“ dio njene ličnosti – tu „The Apothecary Diaries“ već blista, kao anime u najužem krugu najboljih od onih koji su počeli prošle godine.

Kavez i vrt

Adaptacija mange Natsu Hjuge i Touka Šina je na prvu loptu vizuelno diskretna, suptilna, a u suštini vrlo raskošna i delikatna. Produkcija „Toho“

studija, u kojem je Norihiro Naganuma dobio ključnu rolu režisera i supervizora scenarija, strogo je vodila računa da anime ne učini ni pretjerano mračnim, ni beznadežnim, ni „krimi“, ni istorijskim... Momente otkačenog i vrlo zrelog i pametnog humora prati i vizual u stilu „crtaća“ – da oslika komplikovane, neodoljivo prenaglašene emotivne reakcije.

E tu, u tim tananim relacijama likova, serija „The Apothecary Diaries“ možda i jeste ispred

Imperijalna palata - jedna od ključnih junakinja serije nimehouse-ca.tumblr.com

stane prostitutka – ima za sebe rascvjetan cijeli vrt medicinskog znanja. U onoj mjeri, u kojoj, naravno, prost zdrav razum i racio u mračnoj istorijskoj epohi to može postići.

Nema tu nekog velikog čuda: prosta dedukcija, malo znanja o bilju i našem organizmu... I mnogo upornosti, da se istjera nešto što bi za sve druge izgledalo kao vračanje, kao nešto potpuno neshvatljivo.

Još interesantnije je to, naravno, kako Maomao u Zabranjenom gradu rješava spletke, in-

sve konkurencije iz prethodne godine! I samo kroz miks te narativne surovosti i tog savršeno lakog humora, može se shvatiti zbog čega je Džinšiju, najljepšem od svih evnuha, jedino bitna i interesantna ta potpuno obična sirotinjska djevojka Maomao... Ali i to, zbog čega ona, od putenosti prestravljena i cijelog života traumirana, uporno njegovu bliskost odbija.

Ili, koji su aduti a koje mane svake od četiri carskih konkubina; pa koliko je strašan i vanvremenski a koliko običan jedan imperator... A koliko je životnog damara u onim prostitutkama, koje će naša junakinja ne jednom posjetiti i nakon što završi u Zabranjenom gradu.

U 12 do sada emitovanih epizoda, polako će vam biti otkrivana istina ovog anime hita: ko je suštinski čuvar tajni, ko vladar a ko najveći sluga Zabranjenog grada... Gdje su vrata koja vode vani i da li van tih zidina i osmatračnica uopšte ima neke slobode. Ili je sve to isti kavez i isti vrt, u kom baštovani i svoj briljantni racio pleše jedna Maomao. Pepeljuga među anime heroinama - i najbolja nova krimi-istražiteljka ove televizijske zime. S. STAMENIĆ

Ocjena: 4.3/5

18

Četvrtak, 18. januar 2024.

PREPORUKA

Aleksa Mandić, di-džej

Privatna arhiva

Gruova škola ZGRABI FILM

S obzirom na to da je moja prva ljubav postala košarka, neki od najdražih filmskih naslova vezani su mi upravo za tu oblast.

Prvi crtani film koji sam pogledao još na kaseti bio je „Space Jam“ (Džo Pitka, 1996) sa Majklom Džordanom, mojim omiljenim igračem. Scene su mi duboko urezane u sjećanju i mogu reći da me je sam početak filma, gdje Džordan još kao dijete šutira na koš, uz muziku R. Kelija, motivisao da počnem da treniram košarku. Što se tiče igranih filmova, izdvojio bih „Coach Carter“ (Tomas Karter, 2005) sa Semjuelom L. Džeksonom i „He Got Game“ (Spajk Li, 1998) sa Denzelom Vošingtonom.

Topla preporuka za sve ljubitelje košarke.

Ne smijem da izostavim ni domaću kinematografiju. Klasici poput „Kad porastem biću Kengur“ (Radivoje Andrić, 2004), „Maratonci trče počasni krug“ (Slobodan Šijan, 1982) i „Balkanski špijun“ (Dušan Kovačević, Božidar Nikolić, 1984) i dalje me oduševljavaju.

Uživam i u psihološkim trilerima.

TV Ne provodim mnogo vremena ispred televizora. Kada se to dogodi, uglavnom gledam košarkaške utakmice. Pored toga, volim da gledam kvizove i dokumentarce. Smatram da se uz zabavan način uvijek može naučiti nešto novo i da toga fali domaćem TV programu. Što se serija tiče, izdvojio bih „Prison Break“. Odlično osmišljen scenario. Prva sezona jedna je od najboljih koje sam pogledao u životu.

MUZIKA Aleksa Mandić: Obožava košarkaške filmove poput „He Got Game“

Hip-hop i r’n’b muzika dio su moje svakodnevice još od kada sam 2005. čuo Gruov hit

„Stara škola, nova škola“. To su žanrovi koje u većini slučajeva vrtim u setovima. Naravno, volim da eksperimentišem sa muzikom i uvijek sam voljan da čujem nešto novo i kvalitetno.

Di-džejevi kao što je utemeljivač hip-hop muzike Kool Herc, Premier i Bege Fank, pa i Gru - inspirisali su me da istražujem i učim o ovom žanru.

Izdvojiću i izvođače poput Randoma, Sivila, grupe Who See i sastava Da Wreck koji su uz pomoć talenta, rada i discipline, podigli hip-hop u našoj zemlji na veći nivo.

ZAOBIĐI FILM Ne uživam previše u hororima, niti u ljubavnim, romantičnim filmovima. Mada, može se reći da poštujem svaki koji je rađen po istinitim događajima.

TV Mislim da televizijski program posljednjih godina nanosi više štete nego koristi konzumentima, posebno djeci. Tu prventsveno mislim na rijaliti sadržaje koji su za zaobilaženje u širokom luku. Čast izuzecima kakav je, recimo, „Survivor“, koji mi je zbog zabavnog i takmičarskog karaktera uvijek držao pažnju. I koji nas podstiče da više vremena provodimo u prirodi, koja je zdravija alternativa od svega navedenog.

I da, turske serije mi takođe nijesu primamljive.

MUZIKA Svaka muzika ima svoje slušaoce. Jedno mjesto u duši dira patriotska muzika, drugo ozbiljna, treće određena pjesma, i tako dalje. Izbor muzike ipak je subjektivna stvar. Međutim, ne mogu ostati imun na neke poruke koje se šalju, kako omladini, tako i starijim generacijama. Prost rječnik, bestidnost u spotovima i potenciranje materijalnog sve je ono što nas udaljava od Boga. To mi se ne sviđa. Dokle god je poruka humanog karaktera, nešto što nas ujedinjuje, podstiče da se držimo zajedno i da se pomažemo, glasam za to.

19

Četvrtak, 18. januar 2024.

avršena plejlista za egzorciS„Letter zam, to bi mogao da bude to Self“, album na kojem ima toliko zabavnog i potpuno životnog, optimističnog užasa... Da je upravo takav neodoljiv.

Sprints je najprijatnije iznenađenje na početku ove godine.

Ovaj bend istovremeno je i dokaz da aktuelni, visok talas irskih rok alternativaca ne pada, niti popušta. Nakon Fontaines D.C. i The Murder Capital, dablinski kvarter postao je dio iste alt-rok plime.

Svoj prepoznatljiv, tvrđi indie zvuk Sprints dodatno izoštra-

Sprints Letter to Self

va kroz grandž i noise-punk filtere... Njihova glavna faca je pjevačica Karla Čab. A Dablin je pozornica koju slavi, jer u njemu može da se izgubi, da zaboravi sebe.

Od uvoda „Cathedral“ gospodična Čab nas progoni; uspijeva da nam u lice prospe svu tjeskobu kvir osobe koja je odrastala u vrlo jasno definisanoj katoličkoj zajednici. Na vrh distorzijskog marša ona izvali: „Maybe living’s easy...

21 Vek

Zdravo - živo ajzabavnija rok alternati- dom Bernays Propaganda...

N va regiona, onako u ma- To što oni sviraju je i postniru postpankera, odlično je pank, i pomalo pop, i diskretčuvana tajna. I naša krivica: jer smo skloni da novu muziku koja nastaje u Skoplju uglavnom ignorišemo.

Uglavnom, ta najbolje čuvana tajna staje u ime 21 Vek. Trio koji predvodi Vasko Atanasoski kao vokalista jeste poludecenijski projekat koji je nastajao paralelno sa ben-

stereogum.com

DZUBOKS

no u tonovima lude makedonske muzičke tradicije.

Taj 21 Vek je već spakovao tri studijska albuma, muziku koja je u Makedoniji toliko odjeknula, da na svirke naguraju i četvorocifrenu brojku fanova... Prošlog proljeća isprašili su strašnu svirku u „MKC centru“ i sve to spako-

Maybe dying’s the same“. I znate na čemu ste.

Od sporogoreće „Shadow of a Doubt“ Karla ispovijeda, što je za nju značilo govoriti pred porodicom o seksualnosti. U „Can’t Get Enough of It“ ubacuje nas u vrtlog u kom za nju nema ni sna, ni odlaska. Priznaje da joj uopšte nije do života, i ne jednom u svom tom gitarskom bijesu otvoreno jeca...

Pa ipak, u svemu tome, „Letter to Self“ je divno optimističan

vali u album, na kom publika postaje svojevrstan akter i četvrti član benda. Tako je ploča „Zdravo – živo“ i idealna, najbolja prilika da se upoznate sa njihovom muzikom.

Prosto je nevjerovatno, koliko je svaka od ovih deset pjesama hitična, kako ta energija raste, kako efikasnije okupira i razbuđuje muzičke damare. Od prve „Kako vo 96ta“, mračne „Doma si doagjam“, angažovane „Ulica po ulica“, romantične himne „Užasno mi fališ“... Do ogoljene „Čekam k’o kuče“ u finalu.

Konačno, 21 Vek je apsolutno bend koji bismo najprije poželjeli da nas iznenadi na

album; gitarski ples Kolma O’Rajlija tu je da Karlu drži visoko iznad ambisa... A publiku inspirisanu, u divnoj zori muzičke 2024. godine.

S. S.

Ocjena:84/100

rockomotiva.com

v

binama crnogorskih rok festivala. U 2024. treba nam njihove energije, njihovog žiS. S. vota.

Ocjena: 80/100

Zest

ao u Silovoj himni „Crazy“, svakom bismo poželjeli da K ponekad otkači kao hrvatski bend From Another Mother na EP ploči „Zest“.

Injekcija za razbuđivanje, ili za napad na dugo odlaganu rabotu, to bi bile ove četiri pjesme, koje stilski šetaju, od klasičnog prog roka, pa ka panku i post-panku, do najmodernijeg hardcore zvuka.

Da čujete samo „Celebrate“: kako samo raste, kako grabi

vulkanskoj erupciji, da vam ostaje samo da kapu skinete, koliko je moći i sile u gitarama momaka iz Another Mother. I kako se samo ta sila žestoko drži, od početka do kraja i do posljednjeg daha u „My Me“.

Do završnice „Agatha“ već nećete moći da se opasuljite: koliko je ovdje ludog i potpuno raznovrsnog sadržaja spakovano, u svega 12 (12!) minuta muzike! Bend From Another Mother vrlo elegantno brojnim kolegama na rok sceni pruža recept za razmrdavanje publike.

Bubanj, gitara i vokal, sve je to snimljeno u maloj zagrebačkoj garaži u kojoj godinama sviraju, a potom je u nekoliko produkcijskih iteracija to „sirovo“ spakovano da bude idealno za brzo konzumiranje.

E da, njih trojica još dodaju da je „to muzika odgovarajuća za sahrane i svadbe“. I to je sva reklama za EP. I jedno decenijsko iskustvo. Znaju momci iz From Another Mother odlično, ovih 12 minuta muzičkog juriša njihova je najbolja reklaS. S. ma.

Ocjena: 76/100

fromanothermother.bandcamp.com

From Another Mother

Četvrtak, 18. januar 2024.

Slaven Vilus

20

Sanja Vilus, k

Mož Tar fil

33 OBRTAJA

Sanja Vilus: Nije joj po meraku humor Vudija Alena

m

Film koji Vas čini srećnom?

- Srećnom me čini film „Home Alone“ (Džon Hjuz, 1990).

Još me podsjeća na detinjstvo i praznike, i da... još mi je smiješan.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Ne volim filmove Vudija Alena. Možda zbog njegovog humora koji mi uopšte nije smiješan.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „The Matrix“ (Lili i Lana Vačovski, 1999) mi je onako film, ako skrenete pogled na sekund priča ode svojim putem i nećete se više sresti.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Vojvoda Momčilo i njegov krilati konj Jabučilo jezde Durmitorom.

Omiljeni filmski rivali?

- Al Paćino i Robert De Niro, ali tu je i treći, Endi Garsija.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „Hachiko: A Dog’s Tale“ (Lase Halstrem, 2009); dio gdje pas čeka vlasnika a svi znaju da on neće doći. I „Nine Lives“ (Beri Sonenfeld, 2016), film o mački ali ne bilo kakvoj. Vrijedi pogledati ga, vrlo poučna ali vesela priča.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Umni rad je ništa prema fizičkom! – Profesore, umni

21

Četvrtak, 18. januar 2024.

književnica

žda smo mi neki rantinov pokus R

mu ika

rad je fizički neizdrživ!“ iz filma „Lajanje na zvezde“ (Zdravko Šotra, 1998).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Vjeverica iz crtaća „Ice Age“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- To je bio „Batman & Robin“ (Džoel Šumaher, 1997). Lepo iskustvo i odličan film.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Nakon kineskog epskog filma „Curse of the Golden Flower“

(Džang Jimou, 2006), čija se radnja odvija uglavnom u Zabranjenom gradu.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Pesma „Ne brini“ iz filma „Dečaci iz Ulice Marksa i Engelsa“ (Nikola Vukčević, 2014).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Kventin Tarantino, Frensis Ford Kopola i Emir Kusturica. Možda bi se popila neka rakija ako baš mora.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Ponekad se pitam da mi nismo u stvari neki njegov pokus.

Ima filmskih gradova, ali Balkan je baš po njegovom ukusu.

z

oman „Tražeći mir“ književnica Sanja Vilus napisala je za mjesec, u jednom dahu, a prema reakcijama čitalaca, ovo štivo se upravo tako i čita. Djelo u izdanju izdavačke kuće „Ouroboros“ iz Podgorice „rođeno“ je iz jednog konkursa za kratku horor priču, što je pomalo neočekivano za ovu rođenu Sarajku, s adresom u Budvi, koja je prepoznata kao autorka poezije, naročito ljubavne.

Preplićući fantaziju, legende i stvarnost, Sanja je napravila izlet u horor jer je to žanr kome se do sada još nije prepustila, ali ističe da i u ovom njenom romanu, rame uz rame sa stravom i užasom, stanuje empatija.

Gošća naših „Obrtaja“ romanom prvijencem najavila je trilogiju. Zaintrigirani onim što nam je otkrila, poželjeli smo da saznamo koliko su na njen autorski pečat uticali filmovi, serije, muzika.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Romanija“, Halid Bešlić. Moji majka i otac su otuda, postoji i anegdota da sam trudna sa bliznakinjama bila na trgu u Budvi te 2018/2019. Kad je počela pjesma ja sam nazvala majku ne misleći da je ponoć i šta je njoj sve prošlo kroz glavu tog trena kad je vidjela da je zovem. Uglavnom, sutra me zvala da pita ko pjeva i hoću li je zvati da se pripremi.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Pjesma iz prethodnog odgovora.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Godinama je to bila „Let the Sunshine In“ iz mjuzikla „The Hair“ (Miloš Forman, 1979), onda je došao Balašević i proturio neke svoje, a sad već mislim da nema više ni pjesama, ni slobode.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Ljiljana“, Toma Zdravković.

Vaša pjesma za karaoke?

- Užasno pjevam, ali mogla bi to biti „Sve ti dugujem“ Aca Pejovića.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Moj muzički ukus je zaista od Silvane do Nirvane i baš bih teško odabrala nekoga za cijeli život.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Petar Grašo mi ide na sve živce.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Akija Rahimovskog iz Parnog valjka, Balaševića, Toša Proeskog i naravno Džeja.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Sve ove nove su užasne, ali brzo uđu u uho i drže pažnju barem pet sekundi.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Madone i Majkla Džeksona, ali to me je uz sestru držalo u osnovnoj. U srednjoj sam imala Kasandru. :) Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Kit Ričards nadživjeće i sam sebe koliko vidim.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „The Outlander“, slučajno otkriće Dijane Gabaldon i njenih knjiga me je fasciniralo.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Đekna“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „The Blacklist“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „The Blacklist“, čekala sam poslednju sezonu sa strepnjom i žao mi je da je završim.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Nove serije domaće produkcije su mi užasne u kompletu, i uvod i razrada i zaključak i odabir istih glumaca, pa ne znam je li stara ili neka nova serija, a sve su po istoj/sličnoj temi.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Neke od cipela iz „Sex and the City“.

Najdraži par iz serije?

- Elizabet Liz i Tom Kin iz „The Blacklist“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Bolnica iz „House, M. D.“.

Priznajte, sjajna ekipa!

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za dobru zabavu uvijek. Ipak su najbolji crtani film svih vreM. ČAVIĆ mena.

22

Četvrtak, 18. januar 2024.

kalendar

Jubilej Soderbergovog filmskog čuda

Iskupljenja i grijesi u imdb.com

Znate li što je jedna od vrhunskih stvari u rasplitanju Soderbergovog debija? Dramska ironija. A to je ono, kada kao publika uvijek znate mnogo više od samih likova

N

imdb.com

Uigrana četvorka: Makdauel i Spejder; San Đakomo i Galager

eka sad ućute oni koji propovijedaju da je od seksa bolji gol u 90. minutu, prvi gutljaj jutarnje kafe, udar pljevaljskog sira na nepce, ili onaj violinski nokaut u Vivaldijevoj „Zimi“, ili početak Sinanove „Ej, od kad sam se rodio“... Ma, neka se svi sklone Stivenu Soderbergu!

Prošlo je lijepih 35 godina, od kada je Stiven u debiju „Sex, Lies, and Videotape“ svijet naučio: i od samog seksa je više seksi – komunikacija.

To su i tu su neke sfere ogoljavanja, otkrivanja, predavanja; cijeli vrtlozi od jada i slada i drhtaja i jeda i grešnog grijeha, spram kojih puka fizička bliskost djeluje totale bezazleno. I ostavlja mnogo manje trajne tragove na koži, među bedrima i na obrazima. Spram srazmjera te intime, valja tri i po decenije od premijere reći: ma neka ućuti i onaj koji zbori, da je „golf dvojka“ ne samo bolja od seksa, već i da traje duže. Jer, nakon toliko vremena, ovaj film stari mnogo ljepše od „folksvagen“ šklopocije.

Žuti notes

Na početku je bila jedna bilježnica. Soderberg je priuštio sebi jedan roadtrip sa kraja na kraj Amerike. Na putu za Los Anđeles, za osam dana i na stranicama jednog žutog notesa, imao je kompletan scenario. Želio je, da Anu glumi Elizabet Makgauern; njen agent je toliko bio zgađen tim skriptom, da joj nije ni pomenuo ponudu. Onda je na jednu, pa na drugu audiciju upala Endi Makdauel koju Stiven nikako nije želio, ali je od prvog kastinga bila totalno iznenađenje.

Priča starija od svih: izvanjac bane u mali grad i svima nagla-

vačke okrene živote. O Gremu (Džejms Spejder) znamo toliko, da je od bivšeg života digao ruke, odatle pokupio neki imetak, ponešto unovčio i da ima dovoljno za novi početak.

Džon (Piter Galager, idealan za klasičnu douchebag rolu) je njegov stari drug sa koledža; on će Grema pozvati da, prije nego što se snađe, boravi u njegovom domu. Ana (Makdauel) je Džonova supruga. Neđe usput ona će, onako, bubnuti, da „i ne vidi što je posebno u tom seksu“. A Džon pokušati da opravda aferu s Aninom sestrom Sintijom (Laura San Đakomo, sva arti, mazna i putena) – Aninom frigidnošću.

Znate li što je jedna od vrhunskih stvari u rasplitanju Soderbergovog filma? Dramska ironija. A to je ono, kad kao publika znate mnogo više od samih likova. Recimo, za Džonovu i Sintijinu aferu saznaćete mnogo prije Ane. Za to, da je Grem onako kinky očuđen osobenjak – prije svih ostalih.

I to sve, ta rola koju vam kao publici Soderberg dodjeluje, mnogo će vam se dopasti.

I učiniti vas saučesnicima u ovoj... Komunikaciji.

Novac? Cijeli film koštao je jedva 1.2 milion dolara. Za to je mogao da priušti sedmicu proba i jedva mjesec snimanja. A ovako je Soderberg govorio o tome: da je „Sex, Lies, and Videotape“ jedini film za koji je osjećao, da je imao knap novca koliko mu je bilo potrebno.

Ulovljene fantazije

Ključni momenat: Ana će se u jednom trenutku naći u Gremovom stanu. Tamo će nabasati na gomilu video-kaseta sa ženskim imenima. I dobiti ekspresan odgovor: on to sni-

Četvrtak, 18. januar 2024.

delikatne erotike „Sex, Lies, and Videotape“

uzvišene intime To je, naravno, taj momenat u kom Grem snima, gali i posjeduje te video-trake. To nešto što ga, za razliku od bilo kakvog seksa, čini da ima mnogo više od puke fizičke moći i prava nad bilo čijim tijelom. Već i mnogo više: nad tajnama, nad najtananijim drhtajima uma.

modernjački način, od lika koji voli da snima i još više voli da gleda, jer ga to (samo to!) pali – napravi jednu mnogo (auto)ironičnu priču i alegoriju o svim filmskim autorima. I snimanju filmova; kao, eto, malo iščašenoj, samotnjačkoj, kinky raboti. Koju nikako ne možete ignorisati i od koje će vam biti i muka i stid, i boljeće vas glava – ali koja je privlačna, knap koliko i ona istina.

Daleko od toga da je Soderberg režisere i posao snimanja

Odatle vam je, naravno, jasno, u kojoj mjeri je scena razgovora i snimanja Ane i Grema – genijalno erotična. I koliko je samo početak; jer seks je, u konačnom, samo početak misterije dvoje ljudi. U kojoj dvoje sjajnih i senzualnih glumaca ne učine niti jedan-jedini pogrešan korak... Što je, samo po sebi, samo takav performans: jer sve što njihovi likovi rade, pa i što Spejder i Makdauel tu kao umjetnici čine – jeste rizik, sam po sebi.

A najveći rizik je, konačno, ono što je učinio sam Soderberg. I zato je ova priča, premijerno prikazana 20. januara 1989. na Sandensu, dio velike filmske legende: da je jedan lik, na drumskom putovanju za Los Anđeles, za osam dana ispunio žutu bilježnicu jednim seksi tekstom... I potom, u maju iste godine, dočekao Zlatnu palmu na Kanskom festivalu; đe je Spejder još okićen nagradom i slavom najboljeg glumca.

A što je taj najveći rizik Stivena Soderberga: da, potpuno hičkokovski, ali na svoj i sasvim

imdb.com

Rizična alegorija

filmova žigosao kao čudake ili perverznjake. Daleko bilo: sav taj filmski proces i svu tu komunikaciju, na kraju je ovjenčao oreolom stvarne katarze.

Koja liječi, je li, sve frigidnosti.

Onda kad je istinsko dijeljenje i predavanje...

E, za te i takve, na kraju filma ostavio je jedno mjesto na tihoj noćnoj terasi. Tamo gdje se završavaju i njegovi i naši filmski pogledi, a počinje jedan svijet za jednu Anu i jednog Grema. I za sve one, koji su imali petlje da u oči pogledaju toj nekoj važnoj osobi i toj nekoj kameri, pa da im komunikacija bude i najslađi grijeh i ispovijest za iskupljenje.

E, tima i takvima, na kraju filma „Sex, Lies, and Videotape“ pripada osvojena i otkrivena, sveta intima.

S. STAMENIĆ

lenfest.arts.columbia.edu

ma, sasvim dobrovoljno, žene koje pričaju o fantazijama. O tome što ih pali. I usput će joj reći i da je sam frigidan; da ga seks ne privlači, da je kukavac praktično suv ko drenovina...

Ali da ga, eto, ti snimci i te ispovijesti i njegovi razgovori sa tim ženama uzbuđuju. Seksualno, naravno. Kako će samo Makdauel uvrijeđeno odlepršati tada, iz tog stana! I kako će samo da se vrati...

Jer, Spejder je znao da, eto, i prije toga, svaki razgovor s Anom učini delikatno erotičnim. I ne samo sa njom. Taj njegov Grem je lik tako silne gravitacije i tako je nepodnošljivo prisutan, da ostavlja trag koga god da dotakne i, jednostavno, ne može biti ignorisan.

Recimo, kada Ani kaže da je impotentan: to čini na takav način, da je zaintrigira i pomjeri joj ego. Bože moj, može li ona, osvjedočeno frigidna, biti lijek za sve njegove iščašenosti! Shvatate li koliko je komična i realna ta zamisao da ona, takva, promijeni njega... I koliko je ljudska?

Jasno je da se film potom odvija po pravilima laži, otkrića, sramote, osvete i nekih starih trauma koje isplivavaju, skoro po matrici nekog antičkog mita... Ali u onome ključnom, što Soderberg postavlja i što zna bez greške svaki ženski lik (jer i Sintija i Ana poželjeće mjesto na onoj videotraci) – Soderbergov film pogađa suštinu kao rijetko koji drugi na tragu erotike.

En u momentu kada suštinski postaje subjekat filmske radnje

23

Plakat Soderbergovog debija koji je pokorio Sandens i Kan 1989. godine

24

Četvrtak, 18. januar 2024.

kalendar

Ikonski šarm zlatnog Holiv

K

ada bismo vas upitali kojeg glumca smatrate oličenjem zlatnog perioda klasičnog Holivuda, mnogima bi prva asocijacija zasigurno bio Keri Grant. Za njegovo ime, pak, vezana je i jedna druga, ne tako lijepa asocijacija. Oni

imdb.com

Kada se krajem tridesetih godina prošlog vijeka oslobodio kandži studija, počeo je da „koketira“ sa velikanima režije, počevši od Hauarda Hoksa koji mu je dao mogućnost da se ponovo nađe na velikom platnu sa Ketrin Hepbern

Sto dvadeset godina od rođenja veliko

filmofili koji uživaju u manje poznatim trivijama o glumcima koji su obilježili filmski 20. vijek, Grant je takođe poznat i kao jedan od ključnih holivudskih igrača koji nijesu nagrađeni Oskarom (!), ako ne računamo počasno priznanje Američke akademije koje mu je uručeno 1970. godine.

Unikatan akcenat

Uprkos tome što je bio (sasvim nesvjesno) jedan od najjefikasnijih promotera Holivuda i što je obilježio četrdesete, pedesete i šezdesete godine prošlog vijeka, zahvaljujući režiserima koji su ga željeli u nekim od, ispostaviće se, najznačajnijim ostvarenjima, Grant je ljubav prema glumi započeo daleko od Sjedinjenih Američkih Država.

Njegova fascinacija glumom počela je da se rađa po muzičkim i teatarskim događajima rodne Engleske, od londonskih dasaka, do bristolskog Hipodroma. Na koncu, ljubav prema glumi najviše mu se „isplatila“ sa druge strane Atlantika, dvadesetih i tridesetih godina, kada je sa trupom nastupao na raznim mjestima na istočnoj i zapadnoj obali. Njegov talenat primijetili su producenti studija „Paramaunt“, koji su mu ujedno i promijenili rođeno ime Arčibald Lič, za koje su smatrali da nije dovoljno „zvučno“ za Holivud.

Višegodišnje englesko iskustvo sa teatarskih daski bez sumnje je efikasno pripremilo Granta za američke stepenice i integraciju njegove specifičnosti, kada govorimo o pristupu glu-

Ružno lice Oskara Grant je imao dvije nominacije za Oskara u kategoriji glavne muške uloge, i to za dva vrlo malo poznata filma. Za nagradu Američke akademije predložen je prvi put u romantičnoj drami „Penny Serenade“ (Džordž Stivens, 1942) u kojoj je, realno, bio jedina svijetla tačka. No, sve i da Stivensovo ostvarenje bilo mnogo bolje, Grant nije imao što da traži u ovoj oskarovskoj kategoriji. Te godine priznanje je osvojio Gari Kuper za Hoksov „Sergeant York“.

Druga nominacija stigla je tri godine kasnije za „None but the Lonely Heart” (Kliford Odets, 1944). I ta zlatna statueta završila je u mnogim logičnijim rukama, kod Binga Kozbija za rolu u maestralnom „Going My Way“ Lea Mekerija.

Sve do 1970. Grantovo ime nije se nijednom pojavilo na listi Američke akademije, a govorimo o dvije decenije tokom kojih je bilo izuzetno teško pronaći holivudski film u kojem ne bi zauzeo „većinu ekrana“. Tako je postao dio i te ružne strane Oskara, kao jedan od onih kojima se Američka akademija odužila počasnim zlatnim kipom za „unikatno glumačko majstorstvo“.

No, da stvar bude još gora, nije Američka akademija bila jedina koja je zanemarila njegov talenat. Grant je bio nominovan za Zlatni globus čak pet puta, a nije osvojio nijedan.

Keri Grant, jedan od velikana koje su zaobilazile nagrade

Četvrtak, 18. januar 2024.

na romanse, uz pomaog Kerija Granta medija lo tamnog humora, i u kratkim

Sa Hepbern i režiserom Donenom na snimanju filma „Charade“

filmskoj produkciji. Uostalom, tridesetih godina prošlog vijeka u Holivudu nije bilo glumca koji je imao tako (ne)prirodan miks američkog i engleskog akcenta, što ga je praktično učinilo unikatnim. imdb.com

mi, u krajnje kompleksno filmsko društvo. Na početku ne tako ozbiljne filmske karijere na američkom tlu, skakao je sa ko-

imdb.com

mer vuda

i dugometražnim ostvarenjima. Njegov debitantski nastup u komediji „This is the Night“ (Frenk Tatl, 1932), kao i kratko pojavljivanje uz Marlen Ditrih u „Blonde Venus“ (Jozef fon Šternberg, 1932) brzo se zaboravilo, jer je maestralna Mej Vest imala druge planove za Granta.

Zahvaljujući muzičkim komedijama koje je diktirala talentovana Vest, ime Kerija Granta postalo je vrlo prisutno na holivudskim ulicama. Uspon njegove karijere ništa nije moglo zaustaviti; polako se uvlačio pod kožu i publici i tadašnjoj

Hičkokov čovjek

Kada se krajem tridesetih godina prošlog vijeka oslobodio kandži studija, Grant je počeo da „koketira“ sa velikanima režije, počevši od Hauarda Hoksa, koji mu je dao mogućnost da se ponovo nađe na velikom platnu sa Ketrin Hepbern nakon Kjukorovog filma „Sylvia Scarlett“ (1935).

Ipak, tek Hoksov „Bringing Up Baby“ (1938) postao je značajna potvrda Grantovog glumačkog umijeća, i još precizniji intro u ono što ćemo kasnije vidjeti i dobiti od dua Ketrin-Grant. Ta sinergija krunisana je, na koncu, Kjukorovim plesom „The

imdb.com

S Ingrid Bergman u Hičkokovom „Notorious“

U Hoksovoj komediji „Bringing Up Baby“

Philadephia Story“ (1940) u kojem se slavnim glumcima priključio i Džejms Stjuart.

No, uprkos saradnji sa nekim od najznačajnijih imena tadašnjeg zlatnog Holivuda, od Kjukora i Hoksa do Frenka Kapre, Grantu je prijateljstvo s Alfredom Hičkokom otvorilo najbolju priliku da „otpakuje“ sopstveno glumačko umijeće i lansira „tamniju“ stranu karijere. Uprkos tome što je njihova saradnja započela na krajnje nekonvencionalan način (za režisera), romantičnim trilerom „Suspicion“ (1941) uz Oskarom nagrađenu Džoan Fontejn, Grant je brzo uspio da se prilagodi Hičkokovom kompleksnom stilu.

Tako je njegov doprinos filmu „Notorious“ (1946) sa maestralnom Ingrid Bergman bio ključan za jedan od najinteresantnijih poduhvata u režiserovoj grandioznoj karijeri.

Naravno, njihova krucijalna saradnja, i za razvoj kinematografije i za potvrdu njihovih pojedinačnih sposobnosti, stigla je pedesetih godina prošlog vijeka, kroz „To Catch a Thief“ (1955) i „North by Northwest“ (1959). Na koncu, iako niko nije očekivao da će Grant biti dio velikih projekata šezdesetih godina, uz Odri Hepbern u „Charade“ (Stenli Donen, 1963) potvrdio je da njegova glumačka magija na velikom platnu još ima moć da jednu krajnje pojednostavljenu priču pretvori u vizuelnu poeziju.

Grant je naglo prekinuo filmsku karijeru 1966. godine, nakon rođenja kćerke Dženifer, želeći da se više posveti porodici i pruži svom jedinom djetetu osjećaj stabilnosti, ali njegov sjaj nije nestao. Osjeća se i dan-danas, 120 godina od njegovog rođenja (18. januar 1904), pa nije ni čudo što još bezuspješno tražimo nekog sa kim bismo mogli da uporedimo taj neprikosnoveni talenat.

L. MURSELJEVIĆ

26

Četvrtak, 18. januar 2024.

canupub.me

v

PODGORICARENJE

Četa jednog slikara S

ve što treba da znate o onima koji su dizali Trinaestojulski ustanak: onaj koji je okupio prvi odred na primorju van Boke, taj komandir, ubijen sedmog ustaničkog dana na Sozini, bio je jedan od naših najbitnijih slikara iz međuratnog perioda.

Neka to i bude jedan od ponuđenih odgovora, na pitanje – da li i u kojoj mjeri umjetnost i ideologija mogu ruku pod ruku... I treba li ta politika, pa bilo koja, biti i postati dio tog autorstva, te umjetnosti.

Sve što znamo o Ivu Novakoviću i o njegove 33 godine, svjedoči – da to pitanje sebi nikad nije postavljao.

Ivo je rijedak, skoro jedinstven primjer crnogorskog slikara prije Drugog svjetskog rata, koji se bavio socijalnim temama. Njegovi radnički, ili težački ili porodični prostori, na tim slikama su hermetični. Odraz jedne bezizlaznosti, utamničenja, u kom svi kao da samo igraju po nekim davno upisanim i podijeljenim ulogama... Pa i jedna „Starica sa djecom“, pa i „Ribarev otac“, pa i, konačno, prije svih, neki trudbenici u fabrici, na savijanju željeza („Rad“). I uvijek su tu patina melahnolije i, interesantno, toplina u prigušenim tonovima divnog rumenila.

U tim kontrastima svijetlog i tamnog, kao da se se najbolje nazirao Ivo: primorsko dijete iz Mišića, kotorski gimnazijalac koji je zbog bolesti napustio sarajevsku bogosloviju... I završio u „Kraljevskoj umetničkoj školi“ u Beogradu.

E, taj profesor, đak Bete Vukanović i Ljube Ivanovića, u godinama prije rata dočekao je da bude – progonjen. Jasno obilježen zbog političkih uvjerenja; sa sudbinom učitelja crtanja u Nikšiću, pa u Podgorici, pa daleko u Bihaću, pa u Prizrenu, pa u Daruvaru u Hrvatskoj, pa...

Od svojih stavova nije bježao, naprotiv: u listu „Zeta“ objavljivao je linoreze sa radničkim i socijalnim podtekstom („Pravda je zadovoljena“). I uvijek, čak i u pejzažu, oslikavao svijet i hvatao duh malog čovjeka. Dakako, obespravljenog, ućutkivanog.

U danima prije ustanka taj mladi slikar je, u svom kraju, organizovao prvu, Gluhodoljsko-spičansku četu. Bilo ih je 53 borca; oni, tog 20. jula na kraju prve ustaničke sedmice, sa zadatkom da zaustave proboj 800 Italijana Musolinijeve „Taro“ divizije... I oni, uz pomoć crmničkih ustanika, natjerali su okupatora u bjekstvo. I platili ratničku i mučeničku cijenu: među poginulima, bio je i komandant Ivo. Bista sa likom slikara i komandira, četiri decenije nakon bitke otkrivena je u Sutomoru. Sada je najčešće u zapećku, često i pokrivena silnim vašarskim i inim turističkim tendama. I rijetki su oni koji uopšte znaju da je tu neki slikar, profesor, rijedak umjetnik među ratnim herojima i mučenicima.

Najdirljivija su ona rijetka Ivova djela, u kojima se, pored te savršeno domaće

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

„Rad (savijanje željeza)“ Iva Novakovića

topline, lako da uhvatiti i dašak vedrine.

Poput nekih „Slapova Une“... Opet, dirljivije je to što je broj njegovih djela, koja sada znamo, mali. Dijelom zato, što je tokom svjetskog rata uništen važan dio njegovog stvaralaštva. A dijelom jer je slikar i heroj u ratu mlad poginuo: imao je 33 ili 34 godine.

O ustaničkoj, lijevoj ili partizanskoj ideologiji možete mislite bilo što; možete, na kraju, reći da je Ivo iz sadašnje perspektive život dao za neke ideale koje su vrijeme i istorija pregazili...

Pa opet, ostaju oni željezarski trudbenici na slici „Rad“, ostaju mišice da se prelivaju u rumenilu, oči koje se gube u tmini, neke šake koje blistaju kao obzorja nad slikarevom Sozinom. I odatle, iz tog rama, najbolje se vidi što je bila ideologija Iva Novakovića. Trajna u onoj mjeri, u kojoj samo stvarna umjetnost može biti.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 18. januar 2024.

LONDON CALLING

Neonski univerzum H

Socijalne mreže preplavljene su fotografijama svjetlosnih talasa i šarenolikog Mliječnog puta postavljenog u Sohou

ladni (čitaj: smrznuti) talas, koji su nonšalantno „poslali“ Skandinavci, ipak nije poremetio planove Londonaca da uhvate posljednji božićni i novogodišnji ritam

ISSN 2957-2800

Koloritni Sunčev sistem u Karnabi ulici

još vrlo prisutan u metropoli. Uprkos temperaturi koja je plesala oko i ispod nule, ulice su bile pune vrlo raspoloženih lokalaca i turista koji su iskoristili priliku da se ispišu iz uobi-

čajenih prazničnih koncepata, poput uživanja uz kuvano vino i prežderavanja na tematskim marketima. A jednu od ključnih uloga odigrala su i velika sniženja u prodavnicama koja se tradicionalno ne propuštaju.

Uprkos tome što je većina uličnih dekoracija arhivirana u januaru, određeni londonski okruzi ne mogu da odole da ne iskoriste svoju specijalnu poziciju i šmek da dekorativno ažuriraju ukrase. S obzirom na to da važi za jedno od najurbanijih mjesta u britanskoj metropoli, Soho tradicionalno mijenja i usklađuje svoj izgled, bilo vrijeme praznika ili ne.

Godinu 2024. otvorili su svemirskim koloritnim vorteksom pod nazivom „Carnaby Universe“ u istoimenoj Karnabi ulici, čija su neonska svjetla reflektovala planete našeg

sistema. Suvišno je reći da su socijalne mreže preplavljene fotografijama svjetlosnih talasa i šarenolikog Mliječnog puta sa posebnim osvrtom na Saturn, čija je impresivna instalacija bila apsolutni favorit Londonaca i koji su ga „hvatali“ iz svih uglova.

Univerzum Karnabi ulice, pak, imao je i konkretniju ulogu od reprezentativnog ljepuškastog sjaja: neonska svjetla istakla su pop-up prodavnicu dobrotvorne organizacije „Choose Love“ koja godinama prikuplja sredstva za raseljena lica širom planete. I eto jedne sjajne vijesti za početak 2024. u Londonu: Pop-up će prodavati donirane modne komade velikih muzičkih i filmskih imena s Ostrva, kako bi pružila pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Tekst i foto:

Leila MURSELJEVIĆ

Saturn, apsolutni hit među turistima i lokalcima u Sohou

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

27

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović