Dnevni list Pobjeda 21.1.2024.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 21. januar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20884 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Sokol: Srpski nacionalista na čelu Skupštine izazov za saradnju sa EP

Usklađivanja penzija neće biti D. MIJATOVIĆ

Da bismo došli do 450 eura minimalne penzije, moramo mnogo toga uraditi. Fond PIO treba da bude u pravom smislu fond, koji treba da ,,oplođuje“ novac koji se uplaćuje u vidu doprinosa. Naša penzija nije data od Boga, niti od države i moramo razdvojiti socijalu od penzije. Penzija treba da bude naša odgođena štednja. Taj fond mora da kupuje obveznice i akcije. Ako sam ja uplaćivao doprinose 40 godina, ta penzija treba da bude dvostruko veća od plate koju sam primao objašnjava Lojpur STR. 6. i 7.

STR. 3.

Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić upozorava da se nijedna od članica previše ne zalaže da Crna Gora što brže uđe u EU

Nije pametno zabijati susjedu prst u oko

STR. 2. i 3.

Predsjednik Matice crnogorske, koji je i magistar pravnih nauka, ne prepoznaje pravni osnov za prekršajnu prijavu tužilaštva protiv Bobana Batrićevića

Jovović: Žele da zastraše sve buduće autore

STR. 9.

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Prof. dr Anđelko Lojpur, predsjednik UO NVO Udruženje penzionera Crne Gore, kaže da su penzioneri diskriminisani i da je prosječna penzija samo 50 odsto prosječne plate

Prošlo više od godinu od odgađanja zakazane sjednice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, nove nema ni u najavi

Političar koji otvoreno podržava Rusiju izabran je za predsjednika Skupštine.

To svakako predstavlja izazov u izgradnji daljeg povjerenja između Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore i nastavak je tendencije povratka Crne Gore u srpsku i rusku interesnu sferu, ocijenio je Tomislav Sokol

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

ANALIZA: Kako je Srbija u Crnoj Gori gradila okvir za svoj projekat – „srpski svet“

POGLED SA STRANE

Aneksiji prethodi etničko i nacionalno preoblikovanje

Jemenska kafa u Crnoj Gori

Piše: Stevo VUČINIĆ

Piše: dr Dragan VESELINOV

Zloslutni slogani upereni protiv Crnogoraca, kao i vjerskih i nacionalnih manjina, završavaju na zidovima i zgradama, kao i u Njemačkoj tridesetih godina prošloga vijeka protiv Jevreja. Već se zvecka oružjem i izriču prijetnje Crnogorcima. Posljedica je osvetnički mač nad glavama svih koji im u tome stoje na putu - putu otimačine i gradnje tuđega identiteSTR. 4. i 5. ta na crnogorskim temeljima...

TRAGOM PROŠLOSTI: Heroj Gojko Kruška i albanski partizan Musa Buto Hodžić

Vrijeme osvetilo borce za slobodu Piše: Dragan Mitov ĐUROVIĆ Prije 80 godina, na Balšića pazaru u centru Cetinja, pod starim brijestom kojeg više nema, prokazani od domaćih izroda, odlukom njemačkog suda, obješeni su borci za slobodu - Gojko Kruška, skojevac i ilegalac, i Musa Buto Hodžić, albanski STR. 12. i 13. partizanski kurir

STR. 10. i 11.

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

7.

KUPON IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

2

Politika

Neđalja, 21. januar 2024.

Političari i intelektualci oštro osudili Darka Dragovića iz PES-a zbog skandalozne izjave na račun Oskara Hutera

PODGORICA – Od Pokreta ,,Evropa sad“ treba tražiti da se izjasni jesu li Dragovićevi stavovi ujedno i stavovi njegove partije i, ako nijesu, kakav će stav taj pokret zauzeti prema nedopustivome nastupu svoga poslanika – poručili su u saopštenju istaknuti intelektualci i profesori FCJK Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Boban Batrićević, ističući da se „fašistički napad histerije ne smije oćutati“.

SKUPŠTINA CRNE GORE

Fašistički napad histerije ne smije se oćutati

Poslanik Pokreta ,,Evropa sad“ Darko Dragović je na sjednici Skupštine kazao da poslanik DPS-a Oskar Huter ne može imati istu emociju prema borbi predaka za slobodu Crne Gore kao, kako je rekao, autohtoni Crnogorci poput njega, Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije ili Borisa Mugoše iz Socijaldemokrata.

- Crnogorska javnost svakodnevno svjedoči da u jednome Oskar Huter dijelu Pokreta ,,Evropa sad“ stanuju političari fašističkih lokupno crnogorsko društvo, a svjetonazora čija se ideologi- posebno za partiju koja je sebe ja ne razlikuje od platforme okitila imenom ,,Evropa sad“ i koju zastupa Vučićev vojvo- koja, kako se često šepure, zada Mandić. Iako je današnji stupa interese građanske Crpolitički diskurs u Crnoj Gori ne Gore i teži njezinoj evropsve naličniji onome s početka skoj budućnosti – saopšteno je.

90-ih godina minuloga vijeka, Navodi se da „iako takvo ponadanašnja je politička scena po šanje ne iznenađuje od bivšega mnogo čemu gadnija od one iz kadra Prave Crne Gore, uteme90-ih. Skupština Crne Gore čak ljene na četništvu i kleronacioje i 90-ih godina bila mjesto đe nalizmu, njegov fašistički nase vodilo računa o kultu rije- pad histerije ne smije se oćutati, či, đe su se utrkivali u retorič- a od pokreta ‘Evropa sad’ treba kim sposobnostima i poznava- tražiti da se izjasni jesu li Dranju istorijskih prilika ondašnji govićevi stavovi ujedno i stavopredstavnici tabora koje je di- vi njegove partije i, ako nijesu, jelio ideološki jaz, poput reci- kakav će stav taj pokret zauzemo Novaka Kilibarde i Rado- ti prema nedopustivome nastuslava Rotkovića. Za razliku od pu svoga poslanika“. toga ambijenta, današnju Skup- - Oskar Huter jedan je od rijetštinu pune i takvi koje nekad kih koji hrabro i jasno zastupa ne bi moglo zapasti da se za ri- crnogorske nacionalne intereječ jave ni u odboru kakve mje- se i koji bi po svemu mogao bisne zajednice. Potonji šovini- ti uzor anemičnoj i umrtvljestički nastup poslanika PES-a noj crnogorskoj opoziciji, ali Dragovića koji je demonstri- i uzor svim poslanicima kako rao zadrigli nacionalizam i kul- se odnositi prema državi i njeturrasizam negirajući pravo nim nacionalnim interesima. uvaženome poslaniku Huteru A da je to što je i ko je bio đed da ravnopravno učestvuje u po- kojega političara sasvim irelelitičkome životu Crne Gore mo- vantno za današnju ideološku rao bi biti crveni alarm za cje- pripadnost njihovih potomaka

najbolje svjedoče političari koji danas promovišu bjelaško-četničku ideologiju uprkos tome što su im đedovi upravo od te ideologije stradali – navodi se u saopštenju.

Ističe se da je „ponašanje Dragovića i njegovih istomišljenika koji uvaženome Oskaru Huteru zbog prezimena namjenjuju status građanina drugoga reda suprotno crnogorskoj tradiciji, na koju se lažno upravo takvi pozivaju“.

- Kako im je drago pozivati se na dinastiju Petrović, podśećamo ih da su upravo Petrovići neke od ključnih funkcija i položaja u svojoj državi povjeravali ljudima čije je porijeklo bilo izvan Crne Gore. Mora da su znali da se na lojalnost i posvećenost takvih može računati i više i tvrđe no na nebrojene ambiciozne „autohtone patriote“ čiji su cjenovnik poznavali crnogorski neprijatelji – bez obzira đe su u raznim periodima stolovali. Da ni danas nije bitno drugačije svjedoči nam upravo Oskar Huter svojom privrženošću crnogorskim nacionalnim vrijednostima, ali i gicanje koje

Eraković: Nacionalna prebrojavanja su nasljeđe krvavih devedesetih Jevto Eraković (DPS) napisao je na mreži X da su nacionalna prebrojavanja nasljeđe krvavih devedesetih.

- Darko Dragović, vojvoda i slični, koji su se udružili sa tim ciljem, udaraju na temelje građanske Crne Gore. Očekujem od

PES-a da se javno ogradi od stava svog poslanika. Ili je strah od Milatovićeve struje preči od obraza naveo je Eraković.

njegova pojava izaziva kod izdajnika tih nacionalnih interesa u drugome političkom taboru – dodaje se u saopštenju Čirgića, Radomana i Batrićevića.

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković osudio je izjavu Dragovića.

- Dragović je u Skupštini Crne Gore, umjesto argumentacije, odlučio da broji krvna zrnca i mjeri osjećaj pripadnosti Crnoj Gori poslaniku DPS-a Oskaru Huteru. Sa gospodinom Huterom sam u proteklih par godina imao vrlo oštre političke polemike i u Skupštini Prijestonice i u medijima, ali ovakvu vrstu napada na njega oštro osuđujem. Kao gradonačelnik svih građana ponosan sam što porodica Huter živi i stvara u našem gradu - rekao je Đurašković.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je dovoljno „široka za svu njenu đecu“, bez obzira na to kako se zovu, koje su nacije, koje su vjere ili kakva im je bilo koja druga specifičnost.

- Mi smo na Cetinju ponosni na sve različitosti koje smatramo bogatstvom Crne Gore, a ukoliko rukovodstvo PES-a misli da je ovo sramno obraćanje poslanika Dragovića put u Evropu, onda im moram poručiti da su ovakve izjave put u fašizam i podvajanje građana na one prvog i drugog reda. Ovakve bestidne napade na Oskara Hutera i njegovu porodicu, a ranije našeg sugrađanina Bobana Batrićevića, smatram dijelom istog, velikosrpskog orkestra kojem ćemo pokazati da su Cetinje i Crna Gora i jaki i vječni – poručio je Đurašković.

Potpredsjednik Liberalne partije Amar Borančić napisao je na društvenoj mreži X da je šovinistička farsa u Skupštini na vrhuncu.

- Poslanik PES-a D. Dragović, pitomac M. Milačića, umislio da može da cijeni ko je u Crnoj Gori autohton, a ko nije i koliko ko osjeća državu svojom. Darko, u Crnoj Gori svi smo autohtoni i svoji na svome, mjesta nema jedino za takve ludačke i fašističke ideje - poručio je Borančić.

Predsjednik cetinjske Ure Slavko Šole Janković osudio je izjavu Dragovića upućenu Huteru.

- Iako su mi politički daleko i jedna i druga partija, želim da osudim fašističku izjavu poslanika Spajićevog Pokreta ,,Evropa sad“ Darka Dragovića upućenu poslaniku Oskaru Huteru i stanem u zaštitu svog sugrađanina - saopštio je Janković.

Poručio je da je mislio da oni koji se predstavljaju kao evropske stranke neće nikog u Crnoj Gori karakterisati bilo kakvim nacionalnim, etničkim ili religijskim predznakom.

- Dobro je da građani vide ko kakve stavove zastupa, ali i licemjerje brojnih NVO, građanskih aktivista i političkih subjekata, od premijera pa nadalje, koji ćute na ovako štetne šovinističke izjave koje narušavaju naš multietnički i multikonfesionalni sklad - zaključio je Janković.

R. P.

Bivša ministarka vanjskih poslo članica previše ne zalaže da Crn

Pusić: Nije pametno zabijati susjedu prst u oko Ona objašnjava da bi bilo mnogo pametnije Vladi koju predvodi ,,Evropa sad“ da drži dobre odnose sa nekim ko ima glas u Evropskoj uniji PODGORICA – Izjava ministra odbrane Dragana Krapovića da je ploča u bivšem vojnom logoru Morinj postavljena na pogrešan način i da natpis ne odgovara činjenicama, te da ta ploča treba da bude zamijenjena drugom sa adekvatnim tekstom je glupa i kontraproduktivna. Govoriti tako o nečemu što je činjenica i otvarati tu priču znači zabijati prst u oko susjedu – kaže u izjavi za Pobjedu bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.

Ona objašnjava da bi bilo mnogo pametnije Vladi koju predvodi ,,Evropa sad“ da drži dobre odnose sa nekim ko ima glas u Evropskoj uniji.

- Ta izjava je glupa i kontraproduktivna, jer govoriti tako o nečemu što je činjenica i otvarati tu priču znači zabijati prst u oko susjedu. Bilo bi mnogo pametnije Vladi koju PODGORICA – Pokret ,,Evropa sad“ ima najbolji rejting od partija u Crnoj Gori, slijede Demokratska partija socijalista i Nova srpska demokratija - pokazuju podaci istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Metodolog CEDEM-a Miloš Bešić na mreži X objavio je grafički prikaz rejtinga partija, prema kojem PES ima 24,3, DPS 23,9, NSD 10,9 odsto. Slijede Demokrate sa deset, Bošnjačka stranka sedam, Demokratska narodna partija 5,7, Građanski pokret Ura 3,9, Socijalistička narodna partija tri, Alabanski forum 2,8 i Socijaldemokratska partija 2,5 odsto.

predvodi ,,Evropa sad“ da drži dobre odnose sa nekim ko ima glas u Evropskoj uniji, jer se niko se ne zalaže previše u EU da Crna Gora što brže uđe – kaže Pusić.

Podsjećamo, ministar odbrane je u četvrtak izjavio da shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo da traži školski brod ,,Jadran“ i da nijesu spremni da pregovaraju o vlasništvu.

Na pitanje da li očekuje probleme sa Hrvatskom u predpristupnim pregovorima sa EU oko Prevlake i sukoba oko vlasništva nad brodom ,,Jadran“, Krapović je rekao da je moguće da ima dosta ucjenjivačkog potencijala, ali da se mora voditi dijalog.

-Nadamo se da ćemo kroz dijalog, kroz civilizovanu, argumentovanu raspravu doći do rješenja. Ako to ne bude slučaj, stvari će se riješiti pred sudovima – rekao je Krapović.

Metodolog CEDEM-a Mil

PES i DPS g

Među strankama sa najslabijim rejtingom su Demos 0,1 i Slobodna Crna Gora, Prava Crna Gora, Forca i Crnogorski evropski pokret sa po 0,2 odsto.

Poslanik DPS-a Ivan Vuković saopštio je, nakon Bešićeve objave, da rejting te partije ne predstavlja iznenađenje i da očekuje da će naredno istraživanje pokazati da su najjača politička snaga u zemlji.

- Prethodnih dana sam imao priliku da sretnem ogroman broj naših članica i članova.

Nakon toga, a uprkos tome

Politika

Neđalja, 21. januar 2024.

ova Hrvatske upozorava da se nijedna od na Gora što brže uđe u EU

Vesna Pusić

U vezi sa pločom u bivšem vojnom logoru Morinj Krapović je kazao da je ploča postavljena na pogrešan način i da natpis ne odgovara činjenicama, te da ta ploča treba da bude zamijenjena drugom sa adekvatnim tekstom.

Već u subotu je ministar odbrane Hrvatske otkazao planirani sastanak sa crnogorskim kolegom.

- Stavovi ministra Krapovića, koje je proteklih dana iznio u medijima, ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i istorijskih činjenica – odgovorio je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić na upit Pobjede da prokomentariše medijske navode da je otkazao sastanak sa Krapovićem.

Pusić je komentarišući evropski put Crne Gore kazala da je izvjesno da nema ubrzanja puta u EU sa ovim predsjednikom parlamenta i da je pitanje kada će se ovakvo stanje odblokirati. Na naše pitanje da li Evropa ima tendenciju da prihvata neka problematična rješenja jer ih je narod izabrao, Pusić je odgovorila potvrdno.

-Da, dešava se to u Evropi, ali

nas sada očekuje rasprava o izborima u Srbiji i to će imati posljedice na percepciju srpske vlasti, ali i sljedbenika iz Vučićevog i Putinovog kruga. Evropa sama ne zna šta bi jer to nije Evropa koja će biti proaktivna. Crnu Goru bi mogla spasiti samo neka prokativna Evropa, ali se to neće desiti jer će se EU baviti izborom novih čelnika EK. Uz sve te izazove, smatram da crnogorska vlast ne želi ulazak u EU – kaže Pusić.

Ona objašnjava da članstvo u Evropskoj uniji nije rješenje svih problema.

-Članstvo u EU je, govoreći iz hrvatskog iskustva, davanje konteksta i šanse da od države napravite nešto bolje, a to ne znači da će doći neko drugi i napraviti vam nešto bolje.

U stvari, samo dobijete jedno okruženje u kojem više demokratski orijentisani ljudi žele da od svoje zemlje naprave nešto pristojno, a ako tih ljudi nema, onda nema napretka i neće se dogoditi ništa. Vidite, vrlo različite zemlje danas čine Evropsku uniju – Švedska, Belgija, Mađarska, Rumunija… Neki su, dok su bili u EU, napravili dobre stvari, a neki,

loš Bešić objavio podatke o rejtingu partija

gotovo izjednačeni što 90 odsto medija djeluje protiv nas, što Vučić ne štedi novac u političkom ratu protiv nas, što naša konkurencija djeluje populistički, rejting DPS-a nije mi iznenađenje - naveo je Vuković na društvenoj mreži X, dodajući da to što ima DPS nijedna druga partija u Crnoj Gori nikada neće imati.

- Zato će na prvom narednom istraživanju biti najjača politička snaga u zemlji. I zato ćemo se, nakon prvih narednih izbora, vratiti na vlast u Crnoj Gori - poručio je Vuković.

Crnogorska evropska partija

reagovala je povodom rejtinga političkih stranaka koji je objavio Bešić, ocjenjujući da je cilj istraživanja bila diskreditacija CEP-a.

- Bilo je samo pitanje dana kad će se otvoriti front prema Crnogorskoj evropskoj partiji, biti joj objavljen rat i krenuti na nju opštim i frontalnim napadom? To se dogodilo danas, upravo objavljivanjem takozvanih rezultata istraživanja javnoga mnjenja, i to na sljedeće načine: stavljanjem CEP-a, kao tek osnovane stranke, koja je tek u fazi konsolidovanja organizacije,

poput recimo Mađarske, baš i nijesu. Znači, članstvo u EU nije garant da će se sigurno napredovati, a još kad imaš situaciji da nijesi članica EU i da te političko vođstvo vodi u suprotnom smjeru od saveznika, onda se ne dešava ništa – ističe Pusić.

I ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman je komentarišući izjave Krapovića poručio da ta država traži da se školski brod ,,Jadran“ vrati u luku Split, a ako se to ne može riješiti dogovorom, kako je naveo, može se razmotriti mogućnost uključivanja međunarodnih sudova.

Grlić Radman je za HRT rekao da je Hrvatskoj stalo do susjeda, te da ta zemlja nema skrivenu agendu, već da želi da pomogne Crnoj Gori.

-,,Jadran“ je samo simbol.

Mnogo toga vezano za vojnu imovinu treba riješiti. Mi očekujemo povratak školskog broda ,,Jadran“ u matičnu luku Split. Vrijeme prolazi, moramo to što brže rješavati – poručio je Grlić Radman iz Bara. Što se tiče školskog broda ,,Jadran“, Radman Grlić ističe da je to hrvatski brod koji se u trenutku raspada bivše države našao na remontu u Tivtu i tu ostao.

-Mi ga smatramo otuđenom imovinom i tražimo da se vrati u matičnu luku Split. Ako to ne možemo riješiti bilateralno i dogovorom, možemo razmotriti mogućnost uključivanja međunarodnog suda – dodao je Grlić Radman.

On je ponovio da je neprihvatljiva odluka Skupštine opštine Kotor o preimenovanju sportskog objekta po osobi o kojoj, kako kaže, postoje brojna uznemirujuća svjedočanstva zbog zloglasnog djelovanja i postupanja prema hrvatskim zarobljenicima – Zoranu Gopčeviću, zapovjedniku straže u logoru Morinj.

-Čestitali smo Crnoj Gori što se suočila s prošlošću i za nas su ploča u Morinju i natpis veoma bitni i smatramo da ne treba da budu predmet razgovora i treba da ostanu ondje gdje jesu – poručio je Grlić Radman.

M. JOVIĆEVIĆ a za koju se tek odnedavno čulo, na prvo mjesto; njenim stavljanjem među stranke koje predvode opskurne ličnosti i koje na više prethodnih izbora nijesu bile u stanju da osvoje više od nekoliko stotina glasova; stavljanjem u red ispred imena Duška Markovića, koji ne predvodi stranku i nema nikakvoga smisla da se njegovo ime nalazi na listi, da bi nas doveli u vezu sa DPS-om i kao stranku diskvalifikovali; sama činjenica da je upisani procenat 0,2 odsto, što iznosi oko 400-500 glasova, a Crnogorska evropska partija već ima skoro duplo više članova - 800, govori o falsifikovanju rezultata takozvane ankete navodi potpredsjednik CEP-a Stevo Vučinić.

R. P.

3

Prošlo više od godinu od odgađanja zakazane sjednice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, nove nema ni u najavi

Sokol: Srpski nacionalista na čelu Skupštine izazov za saradnju sa EP

Političar koji otvoreno podržava Rusiju izabran je za predsjednika Skupštine. To svakako predstavlja izazov u izgradnji daljeg povjerenja između Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore i nastavak je tendencije povratka Crne Gore u srpsku i rusku interesnu sferu, ocijenio je europarlamentarac Tomislav Sokol PODGORICA - Sjednica Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) između EU i Crne Gore odložena je prije više od godinu, a kako stvari stoje, ne nazire se novi datum njenog održavanja. Takav zaključak proizilazi iz izjava predsjedavajućeg POSP-a – Vladimira Bilčika, kao i europarlamentarca i člana pomenutog odbora – Tomislava Sokola.

U izjavi za Pobjedu, Bilčik je kazao da će ,,istražiti mogućnosti za ponovno zakazivanje“ sjednice koja bi se održala u Evropskom parlamentu u Strazburu, ne precizirajući kada bi do sjednice moglo doći.

BLOKADA

Tema sastanka, prema ranijoj najavi, trebalo je da bude razgovar o stanju pristupnih pregovora i odnosima između Evropske unije i Crne Gore.

-Želim da čestitam Skupštini Crne Gore što je konstituisala svoj dio POSP-a. Istražićemo mogućnosti za sljedeći sastanak u Evropskom parlamentu u Strazburu, kazao je Bilčik Pobjedi.

Posljednji sastanak POSP, koji je trebao da bude održan u decembru 2022. godine odložen je, kao reakcija na odluku parlamentarne većine da usvoji sporne izmjene Zakona o predsjedniku.

Bilčik je nakon toga Pobjedi kazao je njegov interes kao predsjedavajućeg POSP-a da štiti evropski interes.

- A evropski interes je bio doveden u pitanje zbog toga i zato što smo vidjeli da nema smisla održati sastanak, imajući u vidu glasanje u parlamentu nedjelju prije. Zato sam odlučio u konsultaciji sa relevantnim kolegama i činiocima u evropskim institucijama da odložim POSP. Žao mi je što to moram da kažem, ali nijesam imao izbora, morao sam da odložim sastanak. Što će se sljedeće desiti – to zavisi od crnogorskih političara, rekao je tada Bilčik.

Godinu kasnije, sjednice POSP-a nema ni u najavi.

Prema mišljenju člana delegacija i poslanika EP Tomislava Sokola, to što je na čelu parlamenta Andrija Mandić, kao neko ko otvoreno podržava Ru-

Vladimir Bilčik

siju, predstavlja izazov u izgradnji daljeg povjerenja između Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore.

Govoreći o sjednici POSP-a koja je u decembru 2022. godine otkazana, Sokol ističe da je to bio jedini logičan potez -Nije tajna da smo mi u Evropskom parlamentu sporni zakon smatrali protivnim načelima vladavine prava. U govoru koji sam održao na plenarnoj sjednici nedugo nakon otkazivanja sastanka, upozorio sam na to da srpska hegemonistička politika doprinosi destabilizaciji susjednih država i da se to najjasnije vidi u Crnoj Gori gdje je, protivno preporukama Venecijanske komisije, od strane prosrpske većine u Skupštini izmijenjen Zakon o predsjedniku, kazao je Sokol.

Podsjećajući na taj period, europarlamentarac kaže da je bilo očigledno da je Crna Gora zapala u ustavnu krizu bez presedana.

-S obzirom na takav razvoj događaja, nije uslijedilo ponovno sazivanje sastanka za nastavak POSP dijaloga, kaže Sokol za Pobjedu.

Parlamentarni odbor Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje osnovan je u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Čine ga po četrnaest poslanika Skupštine Crne Gore i Evropskog parlamenta, a do sada je održavan u 20 navrata.

JAKI PROSRPSKI I PRORUSKI ELEMENTI

Odgovarajući na pitanje da li dio razloga za neodržavanje sjednice POSP-a leži u činjenici da funkciju prvog čovjeka

crnogorske Skupštine obavlja lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ Andrija Mandić, Sokol kaže da je u Crnoj Gori formirana parlamentarna većina sa jakim prosrpskim i proruskim elementima.

-Srpski nacionalista koji otvoreno podržava Rusiju izabran je za predsjednika Skupštine.

To svakako predstavlja izazov u izgradnji daljeg povjerenja između Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore i nastavak je tendencije povratka Crne Gore u srpsku i rusku interesnu sferu, ocijenio je.

U skladu sa navedenim, Sokol nije optimista da bi sastanak POSP-a mogao biti održan u skorije vrijeme, a kao dodatni razlog vidi i činjenicu da trenutni saziv Evropskog parlamenta ulazi u finiš uoči junskih izbora.

-Mandat devetog saziva Evropskog parlamenta privodi se kraju, a za sada nema najave da bi se do kraja njegovog institucionalnog saziva mogao zakazati i realizovati novi sastanak između EP i Crne Gore, zaključio je Sokol.

Iz crnogorske Skupštine nije bilo moguće dobiti odgovor o razlozima nezakazivanja nove sjednice POSP-a.

Naime, na pitanje Pobjede o razlozima zašto i par mjeseci nakon konstituisanja i izbora predsjednika parlamenta nema naznaka novog sastanka sa predstavnicima Evropskog parlamenta, iz Skupštine nijesu odgovorili.

Saziv 28. Skupštine Crne Gore konstituisan je 27. jula, dok je njen predsjednik Andrija Mandić na tu poziciju izabran 30. oktobra 2023. godine.

Bojan ĐURIŠIĆ

4

Politika

Neđalja, 21. januar 2024.

ANALIZA: Kako je Srbija u Crnoj Gori gradila okvir za svoj projekat – „srpski svet“

Narod koji ne njeguje svoju kulturu i ne poštuje svoju istoriju nema budućnosti, jer će je graditi bez znanja o svom identitetu. Nama Crnogorcima upravo se nudi takva mogućnost da je gradimo na tuđem identitetu i da se kao narod preoblikujemo i prirodimo srpskom nacionalnom korpusu i stavimo u funkciju velikosrpskih centara moći.

Zloslutni slogani upereni protiv Crnogoraca, kao i vjerskih i nacionalnih manjina, završavaju na zidovima i zgradama, kao i u Njemačkoj tridesetih godina prošloga vijeka protiv Jevreja. Već se zvecka oružjem i izriču prijetnje Crnogorcima. Posljedica je osvetnički mač nad glavama svih koji im u tome stoje na putu - putu otimačine i gradnje tuđega identiteta na crnogorskim temeljima...

Konačni cilj projekta - da je Crna Gora teritorija, a ne država, a Crnogorci stanovnici, a ne narod AKTUELNO ME

Piše: Stevo VUČINIĆ

Aneksiji prethodi etničko i nacionalno preoblikovanje

U konačnom, ciljaju da Crnu Goru anektiraju unutar „srpskoga sveta“ ili u najboljem slučaju transformišu u državu naroda. U tom slučaju, s namjerom da linijom - granica Srbije - Pljevlja - Nikšić - Boka izađu na Crnogorsko primorje, formalno ga anektiraju skupa sa cijelim śeverom Crne Gore i proglase srpskim entitetom.

Zato je državna administracija ustala protiv civilizacije, s namjerom da se bori za dominaciju Srbije i transformaciju zemlje u njenu koloniju.

REINTERPRETACIJA I SUPSTITUCIJA POVIJESTI

Na djelu je velika svetosavska kampanja u kojoj se iskaljuje bijes zbog samoga postojanja Crne Gore. Javni prostor već je korumpiran ratnohuškačkom i anticrnogorskom propagandom kombinovanom od laži, izrugujućih naziva za sve crnogorsko i govora mržnje uperenoga protiv svega našega. Na kraju slijedi promjena sveukupnoga uređenja zemlje i usaglašavanje sa srednjovjekovnim feudalnim uzorima. To je prijetnja koja može da preraste u tragediju. Spremaju nam se kolonijalni okovi, koji se raskivaju samo usnopljenim djelovanjem svih.

Cilj je da je Crna Gora teritorija, a ne država, a Crnogorci stanovnici, a ne narod.

Na temelju ideje o razgradnji Crne Gore na plemenske opštine i autonomne oblasti, u Beogradu je, nekoliko dana nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore, 26. maja 2006. godine, odlukom Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve konsolidovan Episkopski savjet Srpske crkve u Crnoj Gori. Crnogorsku državnu teritoriju derogirao je na način koji je jasno i vidljivo sugerisao smisao i očekivane rezultate. Unutar nje konstituisao je četiri epi-

vačku djelatnost knjiga povjesne naravi i literature. Svakodnevne su promocije njenih izdanja širom Crne Gore na kojima tumače crnogorsku povijest i kulturu kao srpsku.

Spregnuta sa Srpskom akademijom, posebno njihovim Vizantološkim institutom, kao naučni oslonac Srbije, crnogorski prostor, kulturološki i povijesno, u udžbenicima, publikacijama, naučnim časopisima, knjigama i medijima tumači kao srpski.

Temeljeći tako pseudonaučne osnove aneksije Crne Gore, kao konačnoga cilja Srbije.

PROMJENA ETNIČKE STRUKTURE

Na djelu je velika svetosavska kampanja u kojoj se iskaljuje bijes zbog samoga postojanja Crne Gore

skopije i jednu mitropoliju cetinjsku koja treba u budućnosti da bude nadležna samo za nekadašnju podlovćensku Crnu Goru.

Bio je to akt kojim su Srpska crkva i Srbija objavile da je za njih Crna Gora kao država privremeno rješenje, što je i cilj organizatora nedavnoga popisa, koji je srpski predśednik Aleksandar Vučić proglasio državnim interesom Srbije.

OSLONAC NA UNUTRAŠNJE NEPRIJATELJE

Metode su - destrukcija državne administracije, crnogorskih političkih organizacija i medija njihovom transformacijom u neprijatelje zemlje kojom administriraju i čije interese treba da čuvaju; aneksija Crnogorske crkve u Srpsku promijenjenoga imena u pravoslavna; transformacija zemlje u depozit tuđe arhitektonske, kulturne i duhovne tradicije; osnivanje naučnih i kulturnih organizacija, poput Matice srpske, koje će ukupnu crnogorsku baštinu tumačiti kao tuđu; promjena etničke slike useljavanjem građana iz bivših jugoslovenskih republika i napad na sve crnogorsko; osnivanje organizacija voj-

no-obavještajnoga karaktera - Kola srpskih sestara, crkvenih horova, pravoslavnih bratstava i četničkih organizacija, koje u pogodnoj situaciji treba da se stave u funkciju odbrane interesa Srbije, čak i silom i razgradnja zemlje na autonomne oblasti i gradske opštine zasnovane na plemenskoj osnovi.

Oslonac je na političku, finansijsku, diplomatsku i obavještajno-policijsku podršku Srbije, te Srpsku crkvu i srpske političke partije u Crnoj Gori.

UKIDANJE CRNOGORSKIH MEDIJA

Administracija je, posredstvom Agencije za telekomunikacije i elektronske medije, bespogovorno dodjeljivala nacionalnu frekvenciju medijima iz Srbije, ali ne i crnogorskim emiterima. A onda, umjesto da crnogorske, kao nacionalne emitere, čak i finansijski podrži ozbiljnijim iznosima da opstanu - opteretila ih je i visokim taksama za frekvencije i korišćenje repetitora, koje ovi mediji nijesu mogli platiti.

Jer se toliko novca, potrebnoga za finansiranje jednoga elektronskoga medija, na pre-

Osnovano je mnoštvo organizacija koje su podrška projektu aneksije Crne Gore Srbiji. Tu je 19 kola srpskih sestara, 20 crkvenih horova, 14 pravoslavnih bratstava, odnosno četničkih organizacija i cijela Srpska crkva prostrta po svih 87 manastira i oko 720 crkava. Decenijama raspiruju i naoružavaju mržnjom građane protiv Crne Gore, Crnogoraca i manjina

siromašnom crnogorskom tržištu, nije moglo zaraditi. Tako da su se svi odreda ugasili u korist nekih 120 medija iz Srbije, koji se emituju u Crnoj Gori.

ANEKSIJA CRNOGORSKE CRKVE U KORIST SRPSKE

Sljedovala ih je državna administracija koja je, podstaknuta iz Beograda i korumpirana, svojevremeno sarađivala sa vladikom Amfilohijem.

Bili su namjerili da pripreme uslove da Srpska anektira Crnogorsku crkvu i preimenuje se u pravoslavnu, i tako riješe crnogorsko crkveno pitanje u korist Srbije. Zauzvrat, administracija je prepisala crkvenu imovinu površine 12 kvadratnih kilometara sa 87 manastira i oko 720 crkava Srpskoj crkvi, indirektno - Srbiji.

Naša zemlja je postala deponija tuđe tradicije. Navešću samo dva najočiglednija, od više stotina primjera: prvi je Saborna crkva u Podgorici. Frontalna silueta Saborne crkve Hristovoga vaskrsenja u Podgorici, spregnuta s dvije kule, premošćene velikim lučnim svodom i s uvučenim portalom, ukazuje da joj je izvorište arhitekture u crkvi Manastira Đurđevi stupovi kod Novoga Pazara, koju je sazidao Simeon Nemanja oko 1170. godine.

Vidljiva je spoljnja i unutrašnja grandioznost koja treba da fascinira prosti svijet. Izvedena je bez umjetničkoga nadahnuća, kao primjer kolonijalne

arhitekture. U kamen su uklesali namjeru da Crnu Goru pokore i anektiraju. Ona monumentalnim dimenzijama dominira prostorom i u simboličkoj ravni oličava imperijalnu ambiciju Srbije. Tako je Podgorica postala svetosavska metropola za propagandu i prikazivanje moći Srbije.

Drugi primjer je Saborna crkva u Baru. Na njenoj spoljašnosti primijenjen je raskošan scenografski koncept vrištećih boja. Ovakve crkve pokazuju namjeru da naglase jedinstvo Srbije i Srpske crkve bizarnim izgledom koji ih odvaja od okruženja. Dok pored nje, kako kakav stranac, zapitan đe se to nalazi, stoji objekat u šumadinskom stilu.

U toj arhitekturi i duhovnoj praksi ne prepoznajemo svoj identitet. Zato smo obavezni da se vežemo za sopstveno crnogorsko nasljeđe i vaspitavamo nove generacije da ga od malih nogu čuvaju kao vrijednost.

NAUČNE I KULTURNE ORGANIZACIJE

Matica srpska - društvo članova u Crnoj Gori osnovano je u julu 2010. godine s ciljem proučavanja i razvijanja jezika i kulture srpskoga naroda i njegove veze sa slovenskim i drugim narodima u svijetu.

Bavi se koordinacijom naučnoistraživačkoga rada posebno u oblasti društvenih i humanističkih nauka.

Obilno finansirana iz Srbije, ima bogatu biblioteku i izda-

U Crnoj Gori živi 63.746 stranih državljana od kojih 30.930 ima odobren stalni, a 32.816 privremeni boravak. Oni čine oko 10 odsto od ukupnoga stanovništva i očekuju da dobiju državljanstvo, a onda ih sljeduje i pravo glasa.

Vlada je svojevremeno zaprijetila da će preduzeti korake da to pitanje riješi na takav način. Iz biračkoga spiska, inače, namjerava da izbriše oko 40.000 naših državljana koji žive i rade vani. Tako će etničkim inžinjeringom izmijeniti nacionalnu strukturu i dovesti u pitanje crnogorsku etničku okosnicu.

Dok istovremeno beogradski mediji i crnogorska vlada brutalno nasrću na Crnogorce, dovodeći im u pitanje i sam opstanak. Njihov slobodarski i odbrambeni refleks nazivaju ekstremnim nacionalizmom, čak, šovinizmom i fašizmom.

Ekstremizujući ih takvim kvalifikativima, kriminalizuju ih i označavaju kao metu s kojom se treba fizički obračunati, a u nekim haotičnim okolnostima i obezglaviti. Tako je zemlja militarizovana protiv sopstvenih građana, a u korist okolnih država.

Osnovano je mnoštvo organizacija, koje su podrška projektu aneksije Crne Gore Srbiji. Tu je 19 kola srpskih sestara, 20 crkvenih horova, 14 pravoslavnih bratstava, odnosno, četničkih organizacija i cijela Srpska crkva prostrta po svih 87 manastira i oko 720 crkava. Decenijama raspiruju i naoružavaju mržnjom građane protiv Crne Gore, Crnogoraca i manjina. Tu su i srpske političke partije, kriminalne strukture pod kontrolom Beograda, bajkeri, organizacija Kozaka u Crnoj

Politika

Neđalja, 21. januar 2024.

5

MIŠLJENJE PRAVNIKA: Izborna reforma mora biti prioritet, jednostrani potezi većine narušili bi demokratske principe i stvorili nepovjerenje Naša zemlja je postala deponija tuđe tradicije. Navešću samo dva najočiglednija, od više stotina primjera - prvi je Saborna crkva u Podgorici. Frontalna silueta Saborne crkve Hristovoga vaskrsenja u Podgorici, spregnuta s dvije kule premošćene velikim lučnim svodom i s uvučenim portalom, ukazuje da joj je izvorište arhitekture u crkvi Manastira Đurđevi stupovi kod Novoga Pazara, koju je sazidao Simeon Nemanja oko 1170. godine Gori i desetine hiljada građana koji su naoružani u vrijeme agresije na Dubrovnik iz vojnih magacina. U pogodnoj situaciji svi su spremni da se stave u funkciju borbe za interese Srbije, čak i silom.

RAZGRADNJA ZEMLJE

U kotorskome parlamentu pokrenuta je inicijativa za osnivanje srpske autonomne oblasti Boka.

I drugi su najavili da u tom slučaju neće śeđeti skrštenih ruku: obnavlja se i inicijativa da se osnuju opštine u Paštrovićima sa centrom u Petrovcu, a onda će i Grbljani tražiti osnivanje opštine sa sjedištem u Bigovu dok Sutomore odavno traži opštinu. Takođe, i još neka plemena najavila su osnivanje takozvanih srpskih opština.

Zloslutni slogani upereni protiv Crnogoraca i vjerskih i nacionalnih manjina završavaju na zidovima i zgradama, kao i u Njemačkoj tridesetih godina prošloga vijeka protiv Jevreja. Već se zvecka oružjem i izriču prijetnje Crnogorcima.

Posljedica je osvetnički mač nad glavama svih koji im u tome stoje na putu - putu otimačine i gradnje tuđega identiteta na crnogorskim temeljima.

Jedna izjava američkog predśednika Džoa Bajdena duboko zasijeca u samu srž problema s kojima se suočavaju sva društva, koja su frontalno napadnuta snagama opijenim mračnjačkim ideologijama, kao što je i crnogorsko. Propast avganistanskoga društva, koje se po drugi put u posljednjih četrdeset godina našlo u vlasti talibana, objasnio je riječima: „Avganistanska vojska imala je 300.000 ljudi – više nego mnoge članice NATO - dali smo im svako oružje koje smo mogli, pružali smo im podršku iz vazduha, isplaćivali njihove zarade. Dali smo im svaku šansu, ali nijesmo im mogli dati volju za borbu“. Ova Bajdenova izjava u stvari je poziv da se ustane u odbranu elementarnih civilizacijskih tekovina da ne bi i naše društvo završilo u najgorem svetosavskom feudalnom mračnjaštvu.

(Autor je potpredśednik Crnogorske evropske partije)

Vukčević: Zakon o biračkom spisku spada u izborne, većina da otvori dijalog PODGORICA – Jednostrano, odnosno usvajanje dopuna Zakona o biračkom spisku i drugih izbornih zakona bez opozicije značilo bi narušavanje osnovnih demokratskih principa, stvaranje nepovjerenja opozicije, ali i građana u izborni proces, što bi definitivno vodilo parlamentarnoj krizi u Crnoj Gori - kaže za Pobjedu prof. dr Miloš Vukčević, advokat, ističući da izborna reforma mora biti prioritet novog saziva parlamenta, a da najveću odgovornost ima većina koja bi, kako kaže, morala otvoriti dijalog s opozicijom o svim izbornim zakonima u koje spada i Zakon o biračkom spisku.

Vukčević je istakao da Zakon o biračkom spisku pripada, a kako kaže - uvijek je i pripadao, setu izbornih zakona.

- Jer uređuje pitanje vođenja i zaključivanja biračkog spiska, postupak provjere upisa u birački spisak, vođenje biračkog mjesta, kao i druga pitanja od značaja za pravilno i zakonito uređenje biračkog spiska bez kojeg nema organizovanja fer i zakonitih izbora. Sadašnja vlast - parlamentarna većina, kad je bila opozicija govorila je da nema fer i demokratskih izbora bez prečišćenog i validnog biračkog spiska. Međutim, kad se uloge promijene, onda se i prioriteti mijenjaju – kazao je Vukčević.

PRIORITET

Prema njegovim riječima, uzimajući u obzir Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore i kritike koje smo dobili od EU, izborna re-

Miloš Vukčević

Ukoliko bi vlast bez dijaloga s opozicijom usvojila izmjene Zakona o biračkom spisku, onda opozicija ne bi više trebalo da učestvuje u dijalogu o bilo kom pitanju koje se tiče izbornih zakona i da dalje participira u Odboru za izbornu reformu – kazao je Miloš Vukčević forma bi morala biti prioritet novog sastava parlamenta.

- Najveća odgovornost je na onima koji čine parlamentarnu većinu koji bi morali sa opozicijom početi dijalog u okviru Odbora za izbornu reformu o svim izbornim zakonima, u koje zasigurno spada i Zakon o biračkom spisku, koji predstavlja preduslov za održavanje fer i demokratskih izbora. O ovome i drugim izbornim zakonima potrebno je postići konsenzus između vlasti i opozicije. Jednostrano usvajanje ovog i drugih izbornih zakona - bez opozicije, značilo bi narušavanje osnovnih demokratskih principa, stvaranje nepovjerenja opozicije, ali i građana u izborni proces, što bi definitivno vodilo parlamentarnoj krizi u Crnoj Gori – istakao je Vukčević.

Poručio je da, ukoliko bi vlast bez dijaloga sa opozicijom usvojila izmjene Zakona o biračkom spisku, opozicija ne bi više trebalo da učestvuje u dijalogu o bilo kom pitanju koje se tiče izborne reforme i usvajanja izbornih zakona, i da dalje participira u Odboru za izbornu reformu.

- Jednostranim usvajanjem Zakona o biračkom spisku parlamentarna većina šalje poruku da zapravo ne želi dijalog i da je riječ samo o formalnim, retoričkim porukama, bez stvarne volje da se konsenzusom sa opozicijom dođe

do stvarne reforme seta izbornih zakona i vrati povjerenje građana u izborni proces – dodao je Vukčević.

Jednostrano usvajanje dopuna Zakona o biračkom spisku parlamentarna većina pokušala je na sjednici Skupštine uoči Nove godine. Većina je tada, bez dogovora sa opozicijom, uvrstila u dnevni red prijedlog dopune Zakona o biračkom spisku. Međutim, povukla je svoj prijedlog sa dnevnog reda pod pritiskom opozicionih partija. Iz opozicionih klupa zaprijetili su da će povući svoje članove iz Odbora za reformu izbornog zakonodavstva ukoliko se ne povuče dopuna Zakona o biračkom spisku sa dnevnog reda.

Andrija Nikolić (DPS) kazao je na toj sjednici da većina u predvečerje formiranja Odbora za izbornu reformu kandiduje Zakon o biračkom spisku mimo dogovora sa opozicijom.

- Birački spisak se ne smije mijenjati dok se ne završi izborni proces. Grubo je prekršen dogovor Kolegijuma i dogovor o formiranju Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Zakon o biračkom spisku spada u izborno zakonodavstvo – rekao je Nikolić, ističući da Mandić treba da preuzme odgovornost za obesmišljavanje Odbora za izbornu reformu.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić odgovorio je da Zakon o biračkom spisku, shodno odluci Ustavnog suda,

Najveća odgovornost je na onima koji čine parlamentarnu većinu koji bi morali s opozicijom početi dijalog u okviru Odbora za izbornu reformu o svim izbornim zakonima, u koje zasigurno spada i Zakon o biračkom spisku, koji predstavlja preduslov za održavanje fer i demokratskih izbora

ne pripada setu izbornih zakona i ne donosi se kvalifikovanom većinom. Rekao je da u opštini Šavnik godinu i više nijesu završeni izbori.

- Ovaj zakon rješava kako da nema zloupotrebe glasača od opštine do opštine – rekao je Mandić, nakon čega je Nikolić sugerisao većini da pogleda Odluku o formiranju odbora i vidi šta ona podrazumijeva.

Bošnjačka stranka je takođe najavila da će, nakon jendostranog poteza većine, preispitati dalje učešće u Odboru.

Reagovali su i drugi opozicioni poslanici. Miloš Konatar (Ura) rekao je da „ovo je prevara“ i poručio da smatra Mandića odgovornim za to. Šef parlamenta je imao odgovor.

- Zadnji ko želi nekoga da prevari je Andrija Mandić. Odluku o formiranju Odbora prepisali smo kakva je bila za prvi odbor. Tamo se nalazi taj zakon. U međuvremenu pojavilo se tumačenje Ustavnog suda da taj zakon ne pripada korpusu izbornog zakonodavstva. Prvom prilikom ćemo da upodobimo našu odluku sa odlukom Ustavnog suda - odgovorio je Mandić.

ŠAVNIK

Razlog predlaganja dopuna Zakona o biračkom spisku, kako je obrazložio predlagač – Demokrate, je blokada izbornog procesa u Šavniku.

- Ponovni izbori na biračkom mjestu na kojem je nadležna izboma komisija poništila rezultate izbora sprovode se na osnovu izvoda iz zaključenog biračkog spiska za to biračko mjesto. Na ponovnim izborima mogu glasati samo birači upisani u izvod iz zaključenog biračkog spiska za to biračko mjesto – navodi se u prijedlogu dopuna.

Dodaje se da, izuzetno od stava 2 ovog člana, na ponovnim izborima za izbor odbornika ne mogu glasati birači koji su, od dana zaključenja biračkog spiska pa do održavanja ponovnih izbora, odjavili prebivalište u opštini u kojoj se održavaju izbori za odbornike ili im je od nadležnog organa državne uprave u navedenom periodu doneseno pravosnaž-

no rješenje o odjavi prebivališta u toj opštini.

- Ustavni sud Crne Gore je u novembru 2020. godine donio odluku kojom je ukinuo odredbu člana 11 stav 2 Zakona o izboru odbornika i poslanika u dijelu kojim je bilo propisano da pravo da bira i bude biran za odbornika ima birač koji, između ostalih uslova, ima prebivalište u opštini najmanje šest mjeseci prije dana održavanja izbora – navode Demokrate u obrazloženju prijedloga.

Ističu da je, nakon što je Ustavni sud donio tu odluku, došlo do pojave fiktivne prijave prebivališta od pojedinih osoba u opštini u kojoj se održavaju lokalni izbori, sa, kako navode, evidentnom namjerom da na osnovu tako prijavljenog prebivališta budu upisani u birački spisak i protivpravno glasaju na tim izborima.

- Naznačena pojava, između ostalog, imala je za posljedicu i nastalu blokadu izbornog procesa, jer izbori za odbornike u Šavniku raspisani za 23. oktobar 2022. godine, zbog neodržavanja izbora na dva biračka mjesta, još nijesu sprovedeni. Kako saglasno citiranoj zakonskoj odredbi pravo da bira i da bude biran za odbornika ima birač koji, pored ostalih uslova, ima prebivalište u opštini, to pravo birač gubi ukoliko mu prestane prebivalište u opštini u kojoj su raspisani izbori. Isto može imati za posljedicu da je birač upisan u zaključeni birački spisak jer je u tom periodu ispunjavao uslove u pogledu prebivališta u opštini u kojoj su raspisani izbori, ali i da u slučaju ponovnih izbora na biračkom mjestu na kojem je nadležna izborna komisija poništila rezultate izbora, u skladu sa zakonom nema biračko pravo ukoliko je od dana zaključenja biračkog spiska do održavanja ponovnih izbora odjavio prebivalište u opštini u kojoj se održavaju izbori ili mu je pravosnažnim rješenjem nadležnog organa državne uprave odjavljeno prebivalište u toj opštini – navodi predlagač, dodajući da se, u cilju obezbjeđenja zakonitog sprovođenja izbornog procesa na ponovnim izborima, odnosno da na tim izborima glasaju samo birači koji imaju biračko pravo u opštini u kojoj se sprovode izbori, predlaže donošenje ovog zaI. KOPRIVICA kona.

6

Ekonomija

Neđelja, 21. januar 2024.

STAV: Poljoprivredno i ruralno posrnuće Crne Gore

Višegodišnje zablude i lutanja Crne Gore u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja i njihove posljedice Piše: Čedomir Marović Tokom zadnjeg mjeseca Pobjeda je objavila četiri sučeljena teksta na temu stanja i izazova u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Tim povodom, podsjećam, da smo imali priliku da se upoznamo sa izjavom ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) Vladimira Jokovića 14. decembra 2023. godine, koji je tada izjavio „da će Agrobudžet za 2024. godinu biti veći za petinu u odnosu na raniji period“. Paralelno sa istaknutom izjavom, ministar Joković je ustvrdio da MPŠV ima strategiju razvoja u ovoj privrednoj oblasti, koja je usvojena 2023. godine (a da o tome malo ko išta zna; primjedba a.t.), te da je ,,44. vlada ovim ispunila sve što je obećala, posebno kada je u pitanju socioekonomski status sjevera i infrastrukture“.

Potom je Pobjeda, 5. januara 2024. godine, objavila izjavu inženjera Budimira Mugoše, vlasnika privatne farme i bivšeg ministra i državnog sekretara u MPŠV, koji je ustvrdio „da samo Joković i Vuković mogu biti zadovoljni Agrobužetom“. Tom prilikom je inženjer Mugoša izjavio da nakon 30 godina bavljenja farmskom proizvodnjom napušta ovu djelatnost i gasi svoju farmu.

Pitam, zar ima išta poraznije za razvoj jednog društva od citirane izjave, naspram činjenice da je krucijalni c i lj svake dobre agrarne politike da na čelu agrarne privrede, odnosno farmske produkcije ima obrazovane i stručne ljude?

Pa valjda, zarad ove činjenice, postoji nauka i Biotehnički fakultet!

Nadalje, Pobjeda opet, 15. januara 2024. godine, objavljuje tekst prof. dr Svetozara Savića, na temu „ Ruralni razvoj nije nabavka traktora preko EU fondova“. Profesor Savić analizira i nudi sijaset argumenata koji govore da je agrarna politika u Crnoj Gori predugo u dubokom r a s k o r a k u sa saznanjima i praksom koje gaje zemlje agrarno razvijene Evrope.

I konačno, Pobjeda je objavila u istom broju tekst, kojim direktorica i rukovoditeljka kvaliteta u Monteorganici Ivana Vojvodić tvrdi da je „za deset posljednjih godina broj proizvođača organske hrane u Crnoj Gori porastao na 516 registrovanih proizvođača“ (a da pri tome ne kaže ništa koliko ih je bilo na početku desetogodišnjeg razdoblja), te da je u Monteorganici glavni problem sa „starijom populacijom u ispunjavanju uslova koje zakon propisuje“. Ko sve

predstavlja tu stariju populaciju i koje probleme ona stvara, o tome opet nema ni riječi.

Pored istaknutog, valja podsjetiti da je zadnjih godina u Crnoj Gori objavljen jedan broj saopštenja (upozorenja) i analiza od strane stručno-kompetentnih ljudi, u kojim se tvrdilo da je stanje u predmetnoj privrednoj oblasti krajnje zabrinjavajuće, te da ne korespondira sa naprednim saznanjima i praksom u zemljama Zapadne Evrope.

Sljedstveno istaknutom prilježni analitičari su došli do z a k lj u č k a - da agrarna politika u Crnoj Gori u proteklom trodecenijskom razdoblju i duže nije ispunila obećanja koja je dala crnogorskoj državi i njenom narodu! Ili preciznije, da smo sve to vrijeme imali agrarni sistem (politiku) bez s i s t e m a !?

Ovom tvrdnjom se ne gubi iz vida da smo imali i dobrih početnih rezultata, kao što su, recimo, razvoj vinogradarstva i vinarstva, proizvodnja meda, piva i maslinovog ulja i industrija mesa.

Naspram istaknutog, agrarna privreda u Crnoj Gori permanentno je krvarila, sa problemima koji pritiskaju stočarsku proizvodnju, po čijem se stepenu razvijenosti mjeri nivo razvijenosti poljoprivrede u nekoj državi. Bilo kako bilo, na osnovu istaknutih podataka i mjerila, crnogorska poljoprivreda i ruralni razvoj godinama su prikovani za pretposljednje ili posljednje mjesto na rang listi agrarno razvijenih država Evrope.

Teret surovih koncepcijskih problema

U kontekstu istaknutih problema valja imati u vidu i sljedeće: * Da, agrarni budžet jeste krupan faktor za podsticanje i razvoj poljoprivrede i ruralne privrede u svakoj zemlji.

Ukoliko se ima u vidu naša surova stvarnost na terenu, agrarni budžet u Crnoj Gori je ne mali, nego minoran. No, ipak valja živjeti od stvarnosti koju imamo i stalno imati na umu materijalnu poziciju Crne Gore u vremenu u kojem živimo i radimo.

Naspram istaknutog, u crnogorskoj agrarnoj stvarnosti, prvi i najvažniji problem je z n a nj e. Tako, zbog deficita

PRIVATNA ARHIVA

Ni na dom, ni na put

Pogled na plodne Bjelopavliće

znanja i valjanih projekata u proteklim godinama, ne mogu se ekonomski utrošiti nepovratna i povoljna kreditna sredstva namijenjena poljoprivredi i ruralnom razvoju kao što su Abu Dabi fond, IPA II program EU, domaća bankarska sredstva i dr. Razlozi za posebnu zabrinutost u ovom trenutku postoje, ako se ima u vidu nova petogodišnja tranša koju najavljuje Evropa za zemlje Balkana. Bilo bi neophodno da agrarna vlast u Crnoj Gori obavijesti javnost - koji su to gotovi projekti koje ima namjeru za par mjeseci kandidovati kod najavljenog evropskog fonda? * Kada je riječ o sadašnjem stanju u pomenutoj privrednoj oblasti, proizvodni i tržišni bilansi su p r e p o l o v lj e n i u odnosu na uporednu 1989. godinu, a da pri tome još uvijek nije izgrađena kao supstitut nova privredna (agrarna) struktura; * Katastrofalno je nizak nivo produktivnosti rada u crnogorskoj stočarskoj proizvodnji, koja se sada kreće nešto iznad 3.000 litara mlijeka po muznom grlu na godišnjem nivou. Dok ta ista produkcija, sa istim rasnim sastavom stoke, u zemljama razvijene Evrope ima nivo od 7.000 litara mlijeka po muznom grlu takođe za godinu! * Kao posljedica prethodnog stava je to što veliki broj far-

mera grca u gubicima (niko ne zna koliki je taj broj) ili se bori za golo preživljavanje; * Područje investicionog razvoja je posebna priča. Naime, veliki broj investicionih namjena (projekata) u proteklom višegodišnjem razdoblju je propao, zbog čega Crna Gora umjesto povećanja ima drastičan pad stočnog fonda, ili recimo da je brojno stanje goveda više nego prepolovljeno u odnosu na uporednu 1989. godinu; * Nema tržišnog i ekonomskog koncepta. Zar je tržišni koncept, koji zagovara Monteorganica, (ukoliko sam dobro shvatio njihovu tvrdnju) da građani trče od farme do farme i iz drvenih kaca i mješina kupuju ono što im treba za domaćinstvo? * Kadrovska politika, terenska organizacija agrarne produkcije i njen širi socioekonomski značaj, zatim upravljanje poljoprivrednom i ruralnom produkcijom, na istom su nivou kakvo je i stanje u privrednoj oblasti o kojoj je riječ; * Veoma je problematično poljoprivredno zakonodavstvo.

Kada ova oblast posrne, što neko može očekivati od razvojne budućnosti? * Nedostatak zemljišne politike je problem bez čijeg rješenja je uzaludna svaka priča o uspješnoj agrarnoj i razvojnoj politici. Tako, korišćenje

Nije teško zaključiti da se ova privredna grana u Crnoj Gori nalazi na svojevrsnom raskršću, na kojem agrarna vlast ne pokušava da pronađe put, kojim bi valjalo krenuti ka Evropi na jednoj strani, a na drugoj, učiniti napor da se poboljša ekonomsko razvojni ambijent u crnogorskoj agrarnoj produkciji, od čega u krajnjem zavisi bolji (poljuljani) životni standard poljoprivrednih gazdinstava na prostoru Crne Gore

Pitanja bez Prof. dr Anđelko Lojpu odgovora Državna (finansijska) podrška farmskoj proizvodnji u Crnoj Gori posljednji mjesec postala je tema u vezi s kojom se lome koplja. A da li je, u tim sukobima, baš svima jasno pitanje koncepta ekonomskog i tržišnog razvoja crnogorske farme?

Ovo pitanje duboko zadire u srž problema o kojem je riječ? Njemu se duguje stručni i naučni o d g o v o r, pa o Agrobudžetu nakon odgovora? Drugo pitanje - na kojem prostoru i pri kakvom opsegu mjera (konceptu), osim tradicionalne farme, agrarna politika u Crnoj Gori računa na evropsku šansu? I ovo pitanje predugo čeka o d g o v o r?

Kome smetaju pitanja i odgovori na pomenute stvari, po mom sudu, prelivani na talasima „mrtvog mora“!?

zemljišta, kao osnovnog proizvodnog resursa, sada u Crnoj Gori iznosi nevjerovatnih šest odsto; * Krajnje je zabrinjavajuće stanje u oblasti izgrađenosti i funkcije i n s t i t u c i j a agrarnog sistema, pri čemu je i ono sa čim se raspolaže nefunkcionalno i godinama ne doprinosi razvoju privredne grane o kojoj je riječ, u mjeri kolike su njihove obaveze; * Stručno naučna misao u ovoj oblasti, kao najkrupniji činilac za razvoj svakog društva pa i crnogorske agrarne privrede, prosto je potopljena u vremenu i prostoru, i ne može se njen stav ni približiti crnogorskoj agrarnoj stvarnosti, a kamoli obogatiti naš tekući i razvojni život nekim vajnim napretkom!?

Kako i što dalje?

Na osnovu istaknutih činjenica, nije teško zaključiti da se ova privredna grana u Crnoj Gori nalazi na svojevrsnom raskršću, na kojem agrarna vlast ne pokušava da pronađe put, kojim bi valjalo krenuti ka Evropi na jednoj strani, a na drugoj, učiniti napor da se poboljša ekonomsko razvojni ambijent u crnogorskoj agrarnoj produkciji, od čega u krajnjem zavisi bolji (poljuljani) životni standard poljoprivrednih gazdinstava na prostoru Crne Gore.

Stoga predlažem da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Privredna komora Crne Gore i Biotehnički fakultet organizuju panel - naučno stručnu raspravu na temu: Poljoprivreda i ruralni razvoj u Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji. Pa, nakon toga, neka bude kako bude!

(Autor je agrarni ekonomista i specijalista za poljoprivredu i ruralnu politiku)

Neće PODGORICA - Predsjednik Upravnog odbora NVO Udruženje penzionera Crne Gore, prof. dr Anđelko Lojpur, upozorava da je malo vjerovatno očekivati iole značajniji porast penzija. Imajući u vidu negativan rast potrošačkih cijena tokom prethodna četiri mjeseca, Lojpur ističe da će usklađivanje, prema članu 58 Zakona, za 1. januar 2024. godine biti svedeno skoro na nulu ili će u potpunosti izostati.

- Monstat još nije objavio kretanje zarada u decembru 2023. godine, s tim da su iste u avgustu porasle samo za 0,1 odsto, oktobru za 0,4 odsto i novembru za 0,5 odsto. Pošto je malo vjerovatno za očekivati iole značajniji porast prosječnih zarada u decembru 2023. godine to će, s obzirom na negativan rast potrošačkih cijena u prethodna četiri mjeseca, u skladu sa članom 58 Zakona, usklađivanje za 1. januar 2024. godine biti svedeno skoro na nulu, ili će u potpunosti izostati - ističe dr Lojpur.

Statistika

Kretanja cijena u posljednja četiri mjeseca, koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom usklađivanja, koje je Monstat objavio su: septembar porast 0,8 odsto, oktobar pad 0,3 odsto, novembar pad 0,3 odsto, decembar pad 0,5 odsto. Sumarno na nivou četiri mjeseca imamo pad potrošačkih cijena od 0,3 odsto.

U izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su usvojene krajem prošle godine, nalazi se i promjena načina usklađivanja penzija i vrijednosti penzije za jedan lični bod.

Vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se od 1. januara tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, i to: u procentu koji predstavlja zbir 75 odsto procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cijena i 25 odsto procenta rasta, odnosno pada zarada, ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena veća od stope promjene indeksa zarada ili jednaka toj stopi; u procentu koji predstavlja zbir 25 odsto procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cijena i 75 odsto procenta rasta, odnosno pada zarada, ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene indeksa zarada.

- Umjesto usklađivanja, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne

Ekonomija

Neđelja, 21. januar 2024.

7

ur, predsjednik UO NVO Udruženje penzionera Crne Gore, kaže da je prosječna penzija samo 50 odsto prosječne plate

Da bismo došli do 450 eura minimalne penzije, moramo mnogo toga uraditi. Fond PIO treba da bude u pravom smislu fond, koji treba da ,,oplođuje“ novac koji se uplaćuje u vidu doprinosa. Naša penzija nije data od Boga, niti od države i moramo razdvojiti socijalu od penzije. Penzija treba da bude naša odgođena štednja. Taj fond mora da kupuje obveznice i akcije. Ako sam ja uplaćivao doprinose 40 godina, ta penzija treba da bude dvostruko veća od plate koju sam primao - objašnjava Lojpur nije data od Boga niti od države i moramo razdvojiti socijalu od penzije. Penzija treba da bude naša odgođena štednja. Taj fond mora da kupuje obaveznice, akcije... Ako sam ja uplaćivao doprinose 40 godina, ta penzija treba da bude dvostruko veća od plate koju sam primao - objašnjava Lojpur, podsjećajući da su prošle godine uputili dopis premijeru Milojku Spaiću u kojem, kao Udruženje, nude stručnu pomoć i čekaju sastanak sa resornom ministarkom Naidom Nišić.

- Mi smo počeli dobrovoljno da radimo na reformi. Napravili smo sporazum sa Savezom

udruženja penzionera i Pokretom penzionera. Utapamo se u sistem i svugdje nudimo pomoć. Sve partije pričaju oko strateških ciljeva. Ajde da sjednemo da vidimo koji su to ciljevi - kazao je Lojpur, ističući da je penzionerima dovedeno u pitanje ljudsko dostojanstvo i ozbiljno im je ugrožen životni standard.

- Da bi stvar u pogledu materijalnog položaja penzionera bila jasnija, pođimo od toga da, prema zvanično dostupnim podacima, Crna Gora po indeksu siromaštva zauzima neslavno 34. mjesto u svijetu, zajedno sa grupom zemalja iz Afrike, Azije i Južne Amerike, te da

Podaci Monstata nijesu tačni

Anđelko Lojpur

su samo četiri evropske države ispred nas Moldavija, Ukrajina zahvaćena ratom, Turska i BiH, koja se nalazi na 18. mjestu. Slično tome, prema zvaničnom saopštenju Monstata iz oktobra prošle godine, koje se tiče materijalne i socijalne deprivacije, pokazalo se da 13,9 odsto građana ne može sebi priuštiti adekvatno zagrijavanje stana, 63,9 odsto ispitanih ne može sebi priuštiti nedjelju godišnjeg odmora, 59,6 odsto

Fond PIO nestatutarno donosi odluke Po njegovim riječima, položaj penzionera posebno se usložnjava kada je riječ o funkcionisanju Fonda PIO,jer se radi o nepoštovanju Zakona, ako o zakonu uopšte možemo govoriti kada je riječ o ponašanju njegovih čelnika.

- Takvo ponašanje je logična posljedica činjenice da

D. MALIDŽAN

Gore u prethodnom kvartalu u odnosu na kvartal koji mu prethodi, predlaže se usklađivanje, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca, koji im prethode. Na taj način bi se obuhvatili relevantni statistički podaci za svih 12 mjeseci u toku jedne kalendarske godine - kazao je Lojpur.

On je, komentarišući zadnje izmjene Zakona o PIO kojima se minimalna penzija izjednačila sa mnogim penzijama sa punim radnim stažom, poručio da nam je potrebna hitna reforma penzionog sistema čime bismo iznašli jednostavniju formulu za utvrđivanje visine penzije, radili na proširenju obuhvata za uplatu doprinosa, pooštrili uslove za dobijanje invalidske, porodične penzije i ostalih posebnih prava i slično.

- Da bismo došli do 450 eura minimalne penzije moramo mnogo toga uraditi. Fond PIO treba da bude u pravom smislu fond, koji treba da ,,oplođuje“ novac koji se uplaćuje u vidu doprinosa. Naša penzija

POBJEDA

e biti usklađivanja penzija

Prosječna penzija iznosi samo pola od prosječne plate

direktor Fonda PIO ,,troši“ već peti po redu VD mandat, s tim da istovremeno ključne odluke donosi već duži period nekompletan upravni odbor, pri čemu ih potpisuje ,,predsjedavajući“, dakle lice koje ima funkciju, koja nije predviđena Statutom Fonda, član 14, gdje se, između ostalog, kaže da ,,pred-

sjednik potpisuje akta koja donosi Upravni odbor“.

Na ovaj nestatutaran način donošenja odluka već smo ranije u našim saopštenjima upozoravali čelnike Fonda PIO, Vladu Crne Gore, odnosno njenog predsjednika, ministra finansija, Državnu revizorsku agenciju, CDA i druge - poručuje Lojpur.

ne može sebi priuštiti neočekivan finansijski trošak, 30,6 odsto kasni s plaćanjem obaveza i slično - navodi Lojpur.

Starosne i prijevremene penzije

On objašnjava da su starosne i prijevremene penzije skoro upola niže u odnosu na izdvojene doprinose tokom radnog vijeka, jer se ta penziona sredstva dijelom nenamjenski koriste za socijalni karakter davanja (beneficirani radni staž, invalidnine, porodične penzije i dr.) za šta nijesu obezbijeđeni posebni izvori sredstava.

- Umjesto da je u visini plate ili bar 80 odsto prosječne plate, prosječna penzija je 50 odsto prosječne neto plate, odnosno 43 odsto prosječne bruto plate - tvrdi Lojpur.

Po njegovim riječima, čelnici Fonda PIO i predstavnici pojedinih državnih organa više puta su ukazivali na, kako su kazali ,,neprilagođenost“ Zakona.

- U stvarnosti, radi se o pravom matematički nelogičnom kuriozitetu koji se desio izmjenama i dopunama Zakona o Fondu PIO iz decembra 2021. godine, gdje se predviđaju kvartalna usklađivanja, a istovremeno se navode svega tri ključna datuma kada se usklađivanje penzija vrši, i to: 1. januar, 1 maj i 1. septembar, što je takođe bio predmet naših ranijih saopštenja za javnost. Ne vidi se na ko-

On objašnjava da su starosne i prijevremene penzije skoro upola niže u odnosu na izdvojene doprinose tokom radnog vijeka, jer se ta penziona sredstva dijelom nenamjenski koriste za socijalni karakter davanja (beneficirani radni staž, invalidnine, porodične penzije i dr.) za šta nijesu obezbijeđeni posebni izvori sredstava

Lojpur navodi da veliki problem oko usklađivanja penzija predstavljaju podaci Monstata, za koje tvrdi da nijesu tačni.

- U Crnoj Gori je 45.000 preduzeća, a metodologija za zarade je pogubna. Monstat to radi samo sa 3.000 preduzeće i neće da uzimaju podatke od Poreske uprave.

Državne institucije su ostale u kamenom dobu - tvrdi Lojpur

ji se period mjeren kvartalima usklađivanje odnosi i koje mjesece je obuhvatio prethodni uporedni kvartal na koji se u posljednjoj odluci o usklađivanju pozivaju. Kao posljedica nemogućnosti primjene navedene ,,nelogičnosti“, penzionerima je u 2022. godini zakinuto čitavih 15 odsto, a zakinuti su i prilikom posljednjeg usklađivanja krajem juna prošle godine, kako u pogledu visine procenta usklađivanja, tako i što je nakon protoka puna tri mjeseca od donošenja navedene odluke do isplate povećanje, isto u cjelini ,,pojela“ inflacija - objašnjava Lojpur.

On napominje da je teško shvatljivo da u fazi kada Vlada priprema prijedlog budžeta za narednu godinu, Fond PIO nije našao za shodno da uzme učešća u tom procesu, pokrene otvorenu raspravu, čuje mišljenje penzionera i slično.

- To pokazuje da rukovodne strukture Fonda uopšte ne interesuje sudbina, odnosno nepodnošljiv materijalni položaj najbrojnije grupe građana Crne Gore, da uopšte ne razumiju šta je misija Fonda PIO – kapitalizacija štednje, te da kao čelnici nijesu uspjeli da steknu potreban nivo autoriteta da bi o tom pitanju pregovarali i usaglasili se sa Vladom. Nasuprot tome, penzioneri su očekivali da i sami izađu u javnost sa prijedlogom, i to ne samo oko visine budžeta, već da se nametnu kao pokretači radikalnih i cjelovitih reformi posve ruiniranog penzionog sistema - tvrdi Lojpur.

Smatra da bi stavljanjem na dnevni red ovih pitanja, reformski proces penzionog i kompletnog socijalnog sistema zaštite građana pokrenuli s mrtve tačke.

Uz poziv na nužnu promjenu zakonodavstva i snažniji angažman penzionerskih udruženja, Lojpur ističe potrebu za hitnom reformom penzionog sistema i promjenama u zakonodavstvu kako bi se osigurali održivost i dostojanstven život penzionera u Crnoj Gori.

N. Kovačević

Hronika

Neđalja, 21. januar 2024.

Advokatica Maja Zeković nezadovoljna postupanjem suda i tužilaštva u slučaju njenog branjenika Petra Lazovića

PODGORICA – Advokatica Maja Zeković koja zastupa Petra Lazovića, koga SDT tereti za pripadnost kavačkom klanu, te zloupotrebu položaja, torturu i šverc droge i oružja, ukazala je da je postao manir suda da daje značaj pravno nevaljanim dokazima i prihvata ih u fazi kada bi morali biti odbačeni.

Zeković podsjeća da zakon predviđa da okrivljeni ima pravo da mu bude suđeno bez odlaganja, da se postupak sprovede bez odugovlačenja i onemogući svaka zloupotreba prava koja imaju lica u postupku. Sud je, kako navodi, dužan da obezbijedi i jednoj i drugoj strani jednake usluge kada je riječ o predlaganju, pristupu i izvođenju dokaza.

Ipak, kako tvrdi, u ovom slučaju tužilac i sud krše zakon.

-Sa žaljenjem moram istaći da je u odnosu na mog branjenika zakazao sistem, te da su njegova prava do kraja urušena na više načina. Kad ovo kažem najprije mislim na očigledno sistemski tolerisanu kompromitaciju navodnog dokaznog materijala u odnosu na njega, koji je plasiran određenim medijskim strukturama i distribuira se u nastavcima praktično svakodnevno, bez ikakve, a kamoli valjane reakcije bilo kog nadležnog državnog organa u pravcu ispitivanja kako i zašto se u Crnoj Gori danas promoviše i praktično legitimiše progon jednog čovjeka i njegove porodice, nezapamćen u medijskoj istoriji i stvara neprimjeren pritisak na postupajuće organe u pravcu onemogućavanja elementarnih procesnih mogućnosti ovom čovjeku, među prvima, odbranu sa slobode – ukazuje Zeković.

povrede prava okrivljenih

Navodi i da državni tužilac odbija da postupi po zahtjevu suda i omogući ,,čitanje dokaza (navodnih) koji su u prilogu optužnice, nazivajući pogrešno i netačno okrivljene koji su stranka u postupku trećim licima“. To je, kako tvrdi Zeković, dovelo do značajnog odugovlačenja postupka kontrole ove optužnice, a samim tim i povrede prava okrivljenih.

-Ne može se izbjeći utisak da je i pored legitimnog očekivanja odbrane da će nadležno tužilaštvo postupiti po zahtjevu suda i staviti odbrani na uvid traženi materijal, ipak u sveukupnoj atmosferi stvorenoj

ugc

Crnogorsko pravosuđe sistematski proganja jednu osobu i jednu porodicu

Uhapšen Nikšićanin

Osumnjičen za ubistvo u pokušaju PODGORICA - Nikšićanin B.O. (57) uhapšen je zbog sumnje da je jednom licu nanio povrede oštrim predmetom u predjelu vrata u ugostiteljskom objektu u mjestu Miolje Polje, nakon kraće verbalne rasprave.

Iz Uprave policije (UP) je saopšteno da se B.O. sumnjiči za ubistvo u pokušaju.

- Nikšićka policija je juče u poslijepodnevnim časovima telefonskim putem obaviještena od zaposlenih u Hitnoj medicinskoj pomoći Nikšić da je njihova ekipa upućena

u mjesto Miolje Polje na ukazivanje ljekarske pomoći licu koje je zadobilo povrede u predjelu vrata, nanijete oštrim predmetom. Na lice mjesta upućena je patrola policije, gdje je zatečeno povrijeđeno lice koje je HMP Nikšić prevezla u Medicinski centar Nikšić - piše u jučerašnjem saopštenju policije.

Rečeno je da će B.O. uz krivičnu prijavu u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na daR.P. lju nadležnost.

Hapšenje u Podgorici zbog trgovine ljudima

Tjerala svoju djecu da prose Maja Zeković

u laičkoj javnosti, a posljedično i u pravosudnoj zbog stvaranja neopravdanog i nezakonitog uticaja na istu, u formi jasno izraženih stavova određenih krugova u pravcu djelovanja u odnosu na konkretne predmete i okrivljene, ipak bilo jasno da tužilaštvo neće postupiti po zakonu niti uvažiti interese samog postupka. Takođe je više nego jasno da nadležno tužilaštvo i nema traženi materijal u propisanom obliku i formi ali da na ovakvim optuženjima insistira, što očigledno prolazi i kod suda – kazala je Zeković.

Ukazuje da zakonska regulativa upravo postoji zbog ovakvih mogućih zloupotreba, kako bi ispravila deformitete ljudskog ponašanja u norme civilizovanog postupanja. Pravila se, kako je navela, odnose na sve, ne samo okrivljene.

-Naprotiv, i naše postupanje je i te kako normirano i podložno sankcionisanju i određena su nam kako prava, tako i obaveze. S tim što se podrazumijeva da mi, mislim na tužioca, sud i kvalifikovanu odbranu, budemo reprezent poštovanja pravnog poretka, dok se ovdje ipak svjedoči kršenju zakona upravo od strane tužioca i suda kao najpozvanijih u sudnici na najdosljedniju primjenu zakona, kao i svih obavezujućih načela postupka – kazala je Zeković.

Skreće pažnju na pravni okvir saradnje Crne Gore sa Evropskom policijskom kancelarijom (EUROPOL) izražen kroz ratifikovani Sporazum o operativnoj i strateškoj saradnji, koji je bio jedan od instrumenata u postupanju i aktivnoj borbi protiv djelovanja organizovanih kriminalnih grupa u okviru radnih aktivnosti Lazovića.

-I nikada ta saradnja nije dovedena u pitanje niti je obustav-

ljena razmjena informacija u vrijeme kada su se poštovale procedure i pravila postupanja predviđena, između ostalog, i ovim sporazumom. Nikada ranije od uspostavljanja saradnje, preciznije od 2015. godine, sve do pokretanja postupka upravo u odnosu na mog branjenika, kada su na njegovu očiglednu štetu, ali i štetu cjelokupnog sistema i države Crne Gore kao kredibilnog partnera višestruko prekršene odredbe ovog sporazuma koji, kako djeluje, niko od aktuelnih aktera ne čita niti primjenjuje – kazala je Zeković.

zloupotreba informacija

Prvenstveno, kako kaže, misli na član 10 Sporazuma koji predviđa da se zahtjevi za javni pristup informacijama koje su dostavljene na osnovu ovog sporazuma dostavljaju u najkraćem mogućem roku ugovornoj strani koja je poslala informacije kako bi dala mišljenje o tome. Te informacije se, kako objašnjava, ne objavljuju u slučaju da se tome protivi ugovorna strana koja je poslala informacije.

-Članom 12 je propisan način korišćenja informacija pa se iste mogu koristiti samo u svrhu zbog koje su poslate i ugovorne strane moraju poštovati bilo koje ograničenje njihove upotrebe, brisanje ili uništavanje, uključujući moguća ograničenja pristupa u opštem ili posebnom smislu.

Upotrebu informacija za svrhu različitu od one zbog kojih su informacije poslate mora odobriti ugovorna strana koja je poslala informacije. Kada se navedeno dovede u vezu sa članom 19 Sporazuma koji propisuje povjerljivost informacija, te između ostalog obavezu osiguravanja da pristup i

posjedovanje informacija budu ograničeni na ona lica koja zbog svojih zaduženja ili obaveza treba da budu upoznata sa tim informacijama ili da rukuju sa njima i da bez pisane saglasnosti pošiljaoca ne koristi ili dozvoljava upotrebu klasifikovanih informacija koje su predmet ovog sporazuma, jasno je do koje mjere je sistem zakazao u slučaju okrivljenog Petra Lazovića.

Ovo naročito pri činjenici da je samo do kraja oktobra 2023. godine objavljeno preko 2.400 medijskih članaka negativne konotacije i to u jednom medijskom glasilu, koji najvećim dijelom sadrže navodno ove informacije, koje odbrani nijesu dostupne na traženi i propisani način u adekvatnom i valjanom formatu, zbog čega je reagovao i francuski Apelacioni sud, a crnogorski nadležni organi na nesreću svih nas i dalje ćute – ukazuje Zeković.

To, kako je kazala, očigledno dovoljno govori samo za sebe, da crnogorsko pravosuđe ne samo da ne obezbjeđuje elementarnu jednakost građana pred zakonom, već naprotiv – vrši sistemski progon jedne osobe i jedne porodice.

-U kontekstu urušavanja načela jednakosti građana pred zakonom od strane tužilaštva, ukazaću sudu i na veoma indikativan dokaz iz predmetnih spisa, a to je iskaz svjedoka aktuelnog tužioca u SDT-u Vukasa Radonjića. Konačno, a u smislu navedenog, budući da u odnosu na mog branjenika Petra Lazovića ne postoji niti jedan, pa ni indikativan dokaz da je izvršio bilo koje krivično djelo, čak ni na nivou osnova sumnje, to kao i moje kolege predlažem da sud obustavi postupak u odnosu na njega, shodno odredbi čl.294 ZKP-a – zaključuje Zeković u obraćanju javnosti.

R. P.

PODGORICA - Podgorička policija uhapsila je Z. I. (26) zbog sumnje da je dvoje maloljetne djece koristila za prosjačenje – saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Z. I. se, kako navode, sumnjiči da je izvršila krivično djelo trgovina ljudima.

- Ona je, kako se sumnja, duži period u kontinuitetu, upotrebom sile i prijetnje koristila svoju maloljetnu djecu u cilju

prosjačenja. Z. I. je dovodila svoju djecu ispred jednog marketa na Starom aerodromu, gdje su djeca prosila novac od kupaca i prolaznika, a zatim su taj prikupljeni novac predavala osumnjičenoj - piše u saopštenju policije.

Kako su kazali, o događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se Z. I. uhapsi.

R.P.

Podgorička policija našla drogu na tri lokacije

Pritvorene dvije osobe zbog narkotika PODGORICA - Uprava policije (UP) je nakon pretresa na tri lokacije u Podgorici uhapsila A.D. (42) i A.D. (40) zbog zloupotrebe narkotika, kod kojih su pronađene različite vrste opojnih droga.

Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi A.D. (42) nađeno je i oduzeto 86 komada tableta sa liste opijata.

-Policija je od A.D. prikupila obavještenja na ove okolnosti i na okolnosti da je jednom licu starom 22 godine prodao 16 komada tableta sa liste opijata za iznos od 80 eura. O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je naložio da se A.D. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – saopštili su iz UP.

Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi A.D. (40) pronađeno je i oduzeto 15 pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, težine oko 185 grama i dva tzv. džointa, kao i drobilica sa tragovima biljne materije. Iz UP navode da su i ovo lice lišili slobode zbog sumnje na isto krivično djelo. Pretresom stana M.V. (29) podgorička policija je pronašla 11 žvakaćih guma „amnesia kanabis“, teglu sa ostacima biljne materije za koju se sumnja da je marihuana, dva pakovanja rizli i dva korišćena tzv. džointa.

-O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da mu se spisi predmeta dostave na ocjenu i mišljenje - rečeno je iz policiR.P. je. stetoskop.info

8

Društvo

Neđalja, 21. januar 2024.

Predsjednik Matice crnogorske, koji je i magistar pravnih nauka, ne prepoznaje pravni osnov za prekršajnu prijavu tužilaštva protiv Batrićevića

Jovović: Žele da zastraše sve buduće autore Smatram da u konkretnom slučaju imamo recidive rigidne prošlosti, za ono što se nekada zvalo verbalni delikt. Naravno da se ovim aktom tužilaštva dovode u pitanje sva Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i međunarodnim pravnim aktima zagarantovana prava na slobodno, odnosno javno izražavanje mišljenja, tj. stava – kazao je Jovović PODGORICA – Svakako da postupanje tužilaštva protiv Batrićevića ima širi društveni kontekst, jer je on s pravom skrenuo pažnju javnosti svojim tekstom na neuralgičnu tačku crnogorskog društva, a to je sveprisutna klerikalizacija.

U tom smislu cijeli ovaj proces mogao bi biti atak prema budućim autorima, kako bi ih zastrašili da njihov rječnik postane sterilan ili da pišu u metaforama, kako ne bi na objektivan način dijagnostifikovali derogaciju ustavnog uređenja Crne Gore, kao građanske i sekularne države – kazao je u izjavi za Pobjedu predsjednik Matice crnogorske mr Ivan Jovović. Da podsjetimo, sjutra se u Sudu za prekršaje sudi profesoru Fakulteta za crnogorski jezik Bobanu Batrićeviću jer je u kolumni iskazao svoj vrijednosni sud o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, zasnovan na utvrđenim činjenicama, kojim je, po mišljenju VDT-a, povrijedio Zakon o javnom redu i miru.

Sudi mu se, kako je sam naveo u posljednjoj kolumni, „zbog kritike slavljenja ratnih zločinaca Draže Mihailovića, Đurišića i još nekolike uznemirujuće poruke od strane vladika Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikija Mićovića i Metodija Ostojića“. Riječ je o, kako tvrdi Batrićević, montiranom procesu sa ciljem da ućutka kritiku klerikalizacije crnogorskog društva.

-Više puta sam istakao – ovo

Ivan Jovović

nije proces protiv mene lično, ja sam samo došao na red - ovo je proces upozorenja čitavoj generaciji crnogorskih aktivista koji ne pristaju na pretvaranje njihove države u teokratiju kojom se upravlja iz Beograda – naveo je Batrićević, dodajući da mu zbog prekršajnog postupka koji je protiv njega pokrenulo Više državno tužilaštvo prijeti do dva mjeseca zatvora.

Da bi ovaj proces mogao biti atak prema budućim autorima, smatra i Jovović. Navodi da je ovaj predmet dobio visok stepen pažnje javnosti, zbog čega smatra da bi o postupanju tužilaštva trebalo da se izjasne i ombudsman i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

-Svakako da postupanje tužilaštva protiv Batrićevića ima širi društveni kontekst, jer je on s pravom skrenuo pažnju javnosti svojim tekstom na neuralgičnu tačku crnogorskog društva, a to je sveprisutna

klerikalizacija. U tom smislu cijeli ovaj proces mogao bi biti atak prema budućim autorima, kako bi ih zastrašili da njihov rječnik postane sterilan ili da pišu u metaforama, kako ne bi na objektivan način dijagnostifikovali derogaciju ustavnog uređenja Crne Gore kao građanske i sekularne države – kazao je Jovović Pobjedi.

Navodi da, ne samo kao predsjednik Matice, već i kao magistar pravnih nauka, ne prepoznaje pravni osnov za prekršajnu prijavu tužilaštva protiv Batrićevića.

-Smatram da u konkretnom slučaju imamo recidive rigidne prošlosti, za ono što se nekada zvalo verbalni delikt.

Naravno da se ovim aktom tužilaštva dovode u pitanje sva Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i međunarodnim pravnim aktima zagarantovana prava na slobodno, odnosno javno izražavanje mišljenja, tj.

Zbog napisane istine danas sude Batrićeviću, sjutra bilo kome od nas Crnogorsko kulturno društvo Toronto, kao najstarije Udruženje Sjeverne Amerike, daje punu podršku skupu grupe građana Podgorice za zaštitu ljudskih prava i poručuje da država koja na ovaj način tretira istinske intelektualce ne može imati lijepu budućnost, a dr Boban Batrićević je samo jedan od slobodnih

ljudi koji reaguje na anomalije u crnogorskom društvu.

- Mi Crnogorci iz Kanade i čitave dijaspore sa zabrinutošću pratimo sve što se dešava u Crnoj Gori. Država koja na ovaj način tretira istinske intelektualce ne može imati lijepu budućnost, a dr Boban Batićevic je samo jedan od slobodnih ljudi koji reaguje na anoma-

lije u crnogorskom društvu, koji ne dozvoljava da nam mračni umovi iza čije ideologije su ostale stotine hiljada ubijenih i raseljenih, budu ljudi koji će kreirati sudbine mladih generacija navode u saopštenju.

Crnogorsko kulturno društvo Toronto podsjeća da Batrićeviću sude zbog napisane istine u svojoj kolumni,

Navodi da je ovaj predmet dobio visok stepen pažnje javnosti, zbog čega smatra da bi o postupanju tužilaštva trebalo da se izjasne i ombudsman i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava stava – kazao je Jovović.

Ocjenjuje da tužilaštvo selektivno postupa, ukazujući da do sada, po službenoj dužnosti, nijesu adekvatno procesuirana sva protivpravna ponašanja i djelatnosti. To se, kako navodi Jovović, između ostalog, najbolje ogleda u nedavnom nepoštovanju Zakona o državnim simbolima od strane predsjednika Skupštine Crne Gore.

-Zato je slučaj Batrićević indikativan za rad tužilaštva, s obzirom da se mora postaviti javno pitanje zašto je tužilaštvo u minulim godinama i decenijama, uslovno rečeno, bilo nijemo prema ljudskim pravima sveštenstva i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, tim prije što je ova crkva uredno registrovana saglasno zakonu kod nadležnog ministarstva i nikada tužilaštvo nije reagovalo na brojne uvrede i prijetnje – kazao je Jovović.

VDT je odbilo krivičnu prijavu advokata Dejana Dragovića protiv Batrićevića zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, ali je po mišljenju tužiteljke Snežane Šišević Batrićević prekršio Zakon o javnom redu i miru, zbog čega je pokrenut prekršajni postupak.

Predsjednica Suda za prekršaje Nada Bjeković odbila zahtjev 16 nevladinih organizacija da se omogući veći prostor za suđenje, radi prisustva javnosti. Osim NVO prisustvo suđenju tražili su i diplomatski predstavnici, organizacije i ugledni pojedinci.

Grupa Slobodnih građana i pripadnika dijaspore Crne Gore pozvala je na mirno okupljanje ispred Suda za prekršaje u Podgorici, u Ulici 13. jula, u ponedjeljak 22. januara od 8.30 kao znak podrške Bobanu Batrićeviću.

M.Lk. te da će sjutra bilo kome od nas.

- Iako misle da će ućutkati Crnogorce preko svojih poslušnika koje imaju u tužilaštvu, poručujemo im da se okanu uzaludnog posla jer pravo na slobodnu riječ i na kraju borba za slobodu je nešto što Crnogorcima nijesu mogli uzeti ni mnogo jače sile. Stoga borba za svaku vrstu slobode je obaveza svih nas kako u Crnoj Gori, tako i nas iz dijaspore - poručuju u saopštenju.

9

Oskrnavljen spomen-kompleks Bezmetković u Herceg Novom

UBNOR: Zar im nije bilo dovoljno da ih dva puta ubiju HERCEG NOVI - Dok častan svijet spava, fašizam u Herceg Novom je budan, živi i jača u raznim oblicima nepodnošljivosti. Hladna januarska noć nije bila prepreka da se uoči 21. januara, dana kada su ubijeni jedni od najvećih heroja ovog kraja, na još jedan način oskrnavi spomenik posvećen njima i svim njihovim saborcima koji svoje živote u slobodu uzidaše - poručili su iz UBNOR-a i antifašista Herceg Novog.

Pitaju - zar im nije bilo dovoljno da ih dva puta ubiju.

-Jednom u zaseoku Tušupi u neravnopravnoj borbi po stotinu na jednoga, a drugi put kada su beživotna tijela heroja ovoga kraja donijeli na glavni gradski trg koji danas (bez biste ili spomen-ploče) nosi ime narodnog heroja Nikole Đurkovića. Tada su sa njihovih beživotnih tijela skinuli krvavu odjeću i zaigrali kolo. Časni narod to kolo nazva „krvavo kolo“, a sve za vječnost snimi lokalni fotograf Luka Cirigović, krišom sa prozora, te poslije rata objavi fotografiju na kojoj se vidi neljudski, ritualno-sektaški odnos prema stradalim sugrađanima, dok italijanski okupatori sa strane posmatraju ovaj krvavi pir - podsjećaju oni.

Kako dodaju, zagrljeni u ko-

Oskrnavljen spomenik

lu su igrali dragaljski i novski četnici, potpomognuti domaćim izdajnicima bez brade i malo suptilnijeg imena „hercegnovski nacionalisti i antikomunisti“.

-Sada vidimo da koreografi ovog kola imaju svoje nasljednike, te da ne prestaju sa svojim naumima promovisanja fašističke ideje i ponovnog skrnavljenja četvorice heroja i nekoliko stotina antifašista u spomen-kosturnici koje spomen-kompleks Bezmetković obilježava - naglašavaju iz UBNOR-a.

UBNOR Herceg Novi oštro osuđuje ovakvo huligansko ponašanje koje, kako naglašavaju, često ima podršku i podsticaj dijela naroda, a možda i R.P. dijela vlasti.

Sindikat slobodnih radnika KCCG tvrdi da je u menadžmentu Kliničkog centra vanredno stanje zbog kontrola

Sumnjaju da se uništava dokumentacija, ugovori i peglaju bilansi PODGORICA- Sindikat slobodnih radnika Kliničkog centra Crne Gore objavio je na svom Fejsbuk nalogu da je u menadžmentu KCCG ,,pravo vanredno stanje“ zbog kontrole i inspekcije.

-Otvoreno sumnjamo da se danas (subota, 20. 1. 2024) uništava dio dokumentacije, ekspresno kucaju ugovori, rješenja i peglaju bilansi! U saznanju smo da se prepravljaju dosjei zaposlenih, štancuju razne odluke da bi se na brzinu pokrila plaćanja putem kojih je organizovana grupa pustošila Klinički centar – navode u objavi.

Pozivaju nadležne u državi i ministra zdravlja da što prije smijeni rukovodstvo Kliničkog centra, sprovede kompletnu reviziju poslovanja i nalaz revizije javno objavi.

-Nepotpisivanje bilansa poslovanja već ulazi u četvrtu godinu, pa se s razlogom pitamo

da li se i dalje namjerava sprovoditi praksa, da dubioze Kliničkog centra pokriva Fond zdravstvenog osiguranja kao što je to uradio bivši direktor Fonda i bivši ministar zdravlja Šćekić – kažu iz Sindikata.

Pozivaju zaposlene Kliničkog centra koji obavljaju dopunski rad, da javno saopšte ili objave kad su posljednji put potpisali ugovor o dopunskom radu s menadžmentom Kliničkog centra.

-A podsjetimo, da se takav pojedinačni ugovor potpisuje unaprijed prije započinjanja dopunskog rada, a ne nakon pola godine i isplate novca!

Potpisivanje takvih ugovora nakon završenog posla i isplate novčanih sredstava je krivično djelo, kojim se pokušavaju opravdati i u zakonske okvire vratiti fiktivni, nepotrebni i namješteni dopunski sati pojedincima u našoj ustanovi! – zaključuju u objavi.

R.P.

10 Povodi

Neđalja, 21. januar 2024.

POGLED SA STRANE

Jemenska kafa u Crnoj Današnja veza između Jemena i Crne Gore je najviše preko „mira“- smirne, tamjana, Piše: dr Dragan VESELINOV čarobnog gorkog crkvenog parfema koji služi za premazivanje mrtvih i služi za dimno rastjerivanje zlih duhova kod kađenja. U narodnoj higijeni služi i kao antiseptik. Glavna biljka Jedina čvrsta veza između koja ekstraktom gradi miro je iz Jemena, ali i iz Afrike, i zove se Commiphora myrrha iz koje Jemena i Crne Gore je u ispiističe smola - ali vam pravoslavni kaluđeri neće otkriti cijeli recept za miro. On je misterija janju kafe i ta je veza neuravnotežena. Bobičasta kahvah samo njima znana i stoga jedino oni mogu da progone nevaljale aveti se isprva gajila na jugu Arabijskog poluostrva, odakle je otišla u ceo svet. A Crnogorci popiju po glavi stanovnika 7,3 kg kafe godišnje što ih postavlja u vrh evropskih zemalja po uživanju u ovom napitku. Iznad njih su Holanđani sa 8,3 kg, Finci sa 7,8 kg i Norvežani sa 7,6 kg. Cela ostala Evropa je daleko ispod njih – prema podacima iz 2020. i 2022. godine.

U Jemenu se ispije svega 590 gr kafe po glavi stanovnika, jer je čaj kod njih popularniji.

Zahvalni smo papi Klementu VIII iz 16. veka što mu se na degustaciji dopala kafa i što je zbog toga odobrio njenu upotrebu na našem kontinentu. Do tada je bila „nevernička“.

A današnja veza između Jemena i Crne Gore je najviše vezana za poreklo „mira“-smirne, tamjana, čarobnog gorkog crkvenog parfema koji služi za premazivanje mrtvih i služi za dimno rasterivanje zlih duhova kod kađenja. U narodnoj higijeni služi i kao antiseptik. Glavna biljka koja ekstraktom gradi miro je iz Jemena, ali i iz Afrike, i zove se Commiphora myrrha iz koje ističe smola.

No, pravoslavni kaluđeri neće vam otkriti ceo recept za miro; on je misterija samo njima znana i stoga jedino oni mogu da progone nevaljale aveti. Zato i Sv.Vasilije Ostroški tajnovito miriše kao nijedan parfem u drogeriji.

ŠTO HOĆE HUTI U JEMENU

Iskreno govoreći, kod te verske grupacije nije jasno ko je od koga manje priseban; teško da možemo otkriti njihovu trajnu konfesionalnu i političku orijentaciju.

Od 1992. godine, kada je Mohamed al Huti svom arapskom plemenu iz uglednog Bani Hamdan roda dao prvu modernu političku ideju, oni su do danas neprekidno menjali svoje ciljeve i međunarodne saveznike. Isprva su bili uz SAD i Saudijsku Arabiju, ali ne zadugo.

Mohameda Al Hutija je ubila jemenska vojska proameričkog predsednika iz Sane Abdulaha Saleha 2004. godine, jer je Mohamed pre toga ne samo ratovao protiv njega optužujući ga za korupciju, već se obrnuo i preuzeo antiamerički program libanskog Hezbolaha. On glasi: „Alah je najviši, smrt Americi, smrt Izraelu, da Jevre-

Biljka koja ekstraktom gradi miro je iz Jemena, ali i iz Afrike, i zove se Commiphora myrrha iz koje ističe smola

ji budu prokleti, islam pobeđuje“. I sa osloncem na šiitski Iran, Huti su se usmerili i na susednu vahabističku Saudijsku Arabiju, a gađali su i Abu Dabi, prestonicu Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Posle ubistva Mohameda al Hutija, pleme Hutija do danas uglavnom vodi njegov brat Abdul Malik al Huti .

Pod njim je pleme zaboravilo da im je njegovog brata ubio predsednik Saleh, koji je podneo ostavku 2012.

Saleh je inače bio Bušov saveznik u borbi protiv Al Kaidinog terora posle 9. septembra 2001. godine. Tokom 2014/15. godine Huti su zaprepastili javnost kada su sklopili savez sa njim da bi zajedno osigurali vlast u Je-

menu i zbacili legalnog novog predsednika Jemena Abdrabuh Mansur al Hadija. I oterali su ga u Saudijsku Arabiju .

Zbog toga je na Hute 2015. godine krenula Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati i izbacili ih iz glavnog grada Sane terajući ih na jug-jugozapad zemlje na ne više od jedne trećine površine Jemena. Potom su Huti optužili saveznika Saleha da ih je izdao Saudijcima i atentatom ga ubili 2017. godine.

Sada su se vratili u Sanu mada je većina još uvek na teritoriji gde ih je najurila Saudijska Arabija. Iako su manjina u stanovništvu Jemena, oni ubiraju poreze i štampaju novac. A iz prio-

Vaskrsnula je ideja da Izraelci iskopaju „Ben Gurion“

balja posle 7. oktobra 2023. godine i rata Hamasa sa Tel Avivom - napadaju brodske transporte ka Izraelu. Međutim, kočoperenje Huta u Crvenom moru nije zaustavilo i njihov rat sa Saudijskom Arabijom i Emiratima. On blago traje i danas, i izazvao je tešku humanitarnu krizu bar četiri miliona ljudi u Jemenu.

IDEOLOGIJA HUTA

Osim slepe poslušnosti Teheranu i mržnje prema Izraelu, Huti ništa jače od toga ne otkrivaju.

Oni nemaju izgrađeni ideološki sistem i model budućnosti. Iz njihove vere ne proističe striktno naređena mržnja Jevreja i Izraela.

Oni nisu ni čisti sledbenici iranskog šiizma sa njihovih zasebnih dvanaest rašidunskih kalifa posle Muhameda i oni ne pozivaju Homeinijevim ustavom dvanaestog kalifu da se vrati iz okultacije i najavi Sudnji dan i svetsku slogu svih ljudi...

Njihov šiizam – doduše: kao i iranski - ne priznaje prvu

trojicu sunitskih kalifa, već jedino četvrtog kao svog prvog. To je Ali, Muhamedov zet iz braka sa Fatimom - bio je ubijen, kao i njihovi sinovi, Huti posle njega priznaju samo četvoricu svojih kalifa za koje tvrde da su pravoverni.

Njihovi pogledi na svet su formirani u sedmom veku iz tumačenja islama koje je razvio Zaid ibn Ali, koji je praunuk ubijenog Alija. I Zaid je bio ubijen. U međuvremenu je njegov islam napušten, ali se tri plemenske jemenske verske struje pozivaju poreklom na njega i nazivaju se Zaidima. Za sve njih je sam Zaid peti kalif, tako i kod Huta. Posle Zaida oni sedamnaest vekova ne priznaju nijednog kalifu, bilo čiji da je bio.

Zaid je bio čuven po tome što je bio pristalica racionalističko-istorijskog tumačenja islama, a ne i bukvalnog.

Zbog njega su Huti postali šiiti „petičari“ za razliku od iranskih „dvanaestaša“. Šteta je što je stari Zaid napušten u korist ratoborne orijentacije Mohameda al Hutija iz deve-

desetih godina prošlog veka.

Znamo da vam je ovaj uvod o Hutima zamoran i gotovo haotičan, ali je on upravo zbog toga približno tačan opis verske i političke smetenosti ovog naroda. Oni su jednostavno takvi, nemaju ubedljivu versku i političku ravnotežnu tačku.

Jedino što uspešno Huti sada čine jeste da iranskim raketama ometaju pomorski transport kroz Crveno more ka Sueckom kanalu i time ugrožavaju oko 15 odsto svetske trgovine. I time dižu premije za osiguranje brodova kod Aliansa i drugih osiguravajućih kompanija, posebno kineskih.

A tih 15 odsto svetske trgovine iznosi oko četiri hiljade biliona dolara. To znači da se Hutima sprema nepojamna budućnost: ko zarati sa svetskim trgovcima vratiće se na život nomada.

HUTI VASKRSLI IZRAELSKU IDEJU

Što Huti budu više puckarali raketama po Crvenom mo-

Što Huti budu više puckarali raketama po Crvenom moru i gađali dronovima Izrael, više će da ohrabruju i Izraelce da iskopaju alernativni „Ben Gurion“ kanal, kojim će spojiti Aziju i Evropu i zaobići Suecki kanal, otvoren 1869. godine. Tu ideju je Tel Aviv iznio na vidjelo početkom šezdesetih godina prošlog vijeka i ona je ležala mrtva svih ovih godina. Sada, ratom u Gazi, a zatim sa prijetnjom sukoba u Libanu i sa nerazumnim junačenjem Huta u Crvenom moru, kojim su dozvali ratne brodove iz Evro-Amerike – ta je ideja vaskrsnula

Povodi

Neđalja, 21. januar 2024.

j Gori ru i gađali dronovima Izrael, više će da ohrabruju i Izraelce da iskopaju alernativni „Ben Gurion“ kanal kojim će spojiti Aziju i Evropu i zaobići Suecki kanal otvoren 1869. godine. Tu ideju je Tel Aviv izneo na videlo početkom šezdesetih godina prošlog veka i ona je ležala mrtva svih ovih godina. Sada, ratom u Gazi, a zatim sa pretnjom sukoba u Libanu i sa nerazumnim junačenjem Huta u Crvenom moru, kojim su dozvali ratne brodove iz Evro-Amerike – ta je ideja vaskrsnula.

Dogodilo se ovoj ideji ono isto što i hrišćanskim mironosicama: dvema Marijama, Suzani, Marti, Joani i Salomi. Kada su došle na Isusov grob da ga pomažu mirom, njega tamo više ne beše, a beli anđeo im kaza da je već odleteo unaokolo. Tako to postade i sa „Ben Gurion“ kanalom. Huti napadoše snabdevanje robom Izraela i Evro-Amerike preko Crvenog mora, a zbog toga bez čarobnog mira mironosica vaskrse izraelska zamisao o novom morskom putu.

To je tako sa misterijama, otkrivaju se i bez tamjana, pop nije nužan.

KORIST ZA EVROPU

Razotkrivanje misterije kanala Ben Gurion ne mora da bude loše po Evropu.

Budu li istovremeno postojala dva kanala, prvi Suecki pod kontrolom Egipta, a sada i udaljenih Huta na Crvenom moru, a drugi kao izraelski kanal pod zaštitom Evro-Amerike i Saudijske Arabije, možda će pasti osiguranje za brodove i taksa za njihov prolaz kroz oba kanala.

Egipat sada od Sueca zarađuje više od 9,4 milijarde dolara godišnje ( junska fiskalna godina 2022/2023) i taj novac doprinosi njegovom razvoju.

Pad tog prihoda zbog konkurentskog izraelskog kanala bi snuždio vladu u Kairu.

Otuda Egipćani uopšte ne gledaju na Hute sa osmesima. Ne gledaju na njih tako i zbog toga što Huti regrutuju borce iz preovlađujućeg sunitskog stanovništva u Jemenu - koje je šafi pravne islamske škole, i time ih bacaju u vatru za „šiitske“ političke ciljeve Irana.

PROBLEM SUECKOG KANALA

Suecki kanal je postao politički problem i pretnja svetskoj trgovini odmah po osnivanju Izraela 1948. godine, kada je Egipat zabranio međunarodnim brodovima da preko ovog kanala dopremaju naftu i robu za Izrael i trguju sa istočnom Afrikom i Azijom.

Osim slijepe poslušnosti Teheranu i mržnje prema Izraelu, Huti ništa jače od toga ne otkrivaju. Oni nemaju izgrađeni ideološki sistem i model budućnosti. Iz njihove vjere ne proističe striktno naređena mržnja Jevreja i Izraela. Oni nijesu ni čisti sljedbenici iranskog šiizma sa njihovih zasebnih dvanaest rašidunskih kalifa poslije Muhameda i ne pozivaju Homeinijevim ustavom dvanaestog kalifu Huti slijepo slušaju samo Teheran da se vrati iz okultacije i trvena u ratu, a 1962. godine je da uđe i u Damask u Siriji. 10 dana duže nego kroz Suec. najavi Sudnji dan i svjet- je Naser ipak morao da obe- Rat su opet zaustavili Ame- Prevoz je zbog toga skuplji, a sku slogu svih ljudi... tačnost isporuke je smanješteti Engleze i Francuze za rikanci i Sovjeti.

Tako je Egipat kaznio Izrael za proterivanje Palestinaca sa svoje teritorije (naqba) iako su Palestinci te godine prvi napali Izraelce. Taj potez Egipta je bio protivan Konstantinopoljskoj međunarodnoj konvenciji iz 1888. godine, koja je jemčila brodovima svih zemalja slobodan prolaz kroz Suec, kako u miru tako i u ratu. Trgovačka zabrana Kaira Izraelu je trajala od 1948. do 1950. godine i pod pritiskom SAD i drugih velikih sila je oborena.

Egipatski predsednik Gamal Abdel Naser je 1956. godine nacionalizovao bez naknade Suecki kanal koji je bio u vlasništvu Engleza i Francuza. To je izazvalo Englesku (i Severnu Irsku), Francusku i Izrael da napadnu Egipat.

Evropljani su branili svoju imovinu i hteli da oslabe egipatsku pomoć antikolonijalnim snagama u Alžiru, Maroku i Tunisu, a Izrael je hteo da spreči stalno slanje arapskih komandosa da terorišu njegovo stanovništvo i da kazni Egipat zbog zatvaranja kanala za njegove brodove.

I Naser je zatvorio Suec za ceo svet. On je opravdavao nacionalizaciju Sueca težnjom da od rente sa Sueca finansira izgradnju Asuanske brane na Nilu. Taj novac mu je prethodno obećao američki predsednik Ajzenhauer pod uslovom da Kairo prihvati Izrael. I taj novac mu je Ajzenhauer odrekao jer je od 1954. godine Naser sve više išao ka SSSR-u protiv Izraela.

Tripartitni rat protiv Egipta je zaustavljen intervencijom kako SAD tako i SSSR-a, svake iz svojih interesa, uz veliku saradnju Titove Jugoslavije. Obe velike sile su se pozvale na Hašku konvenciju iz 1907. godine kojom se državama zabranjuje da svoja potraživanja kod drugih država uteruju silom - tako je to odlučno zastupao ondašnji američki predsednik Teodor Ruzvelt.

Egipatska vojska je teško sa-

nacionalizovani Suec. Izrael je od Francuza posle rata dobio pomoć da izgradi nuklearni reaktor u Dimoni i postao je nezvanična nuklearna sila.

Suec je ponovo otvoren 1957. godine, dok je Jugoslavija, na zahtev Nasera, postala svojim odredom vojni vođa mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na Sinaju (i Jemenu) od 1956. do 1967. godine.

ARAPI SE NE SMIRUJU - RAT IZ 1967. I 1973.

Arapi se nisu smirili. Opet su krenuli na Izrael 1967. godine kada su ga napale združene snage Egipta, Sirije i Jordana podržane oružjem od drugih arapskih država.

Rat je trajao šest dana i završio se katastrofom Arapa.

Izrael je osvojio Gazu, Golansku visoravan, istočni Jerusalim, zapadnu obalu reke Jordan i ceo Sinaj sa kontrolom istočne obale Sueckog kanala.

Neki generali izraelske vojske, poreklom iz Jugoslavije - kao Sarajlija David Elazar Dado koji je zauzeo Golansku visoravan, i školovani Zagrepčanin Haim Bar Lev, bez bojazni su se radiom sporazumevali na našem jeziku, jer bi Arapi mogli razumeti komande na hebrejskom.

Dalje napredovanje su opet sprečili SAD i SSSR. Suecki kanal je te 1967. godine zatvoren.

Biće ponovo otvoren tek 1975. godine posle temeljne rekonstrukcije i čišćenja od podvodnih mina, neeksplodiranih bombi i granata, kao i raznih postradalih plovila proisteklih i iz novog arapskog napada na Izrael 1973. godine.

To je bio Jon Kipur: rat od 6. do 25. oktobra 1973. godine.

Opet su Egipat i Sirija, zajedno sa drugim arapskim državama i podržane od SSSR-a, napale Izrael da mu oduzmu zauzete teritorije iz 1967. godine. Ponovo su pretrpele težak poraz. A Izrael je osvojio i grad Suec i prešao na zapadnu obalu Sueckog kanala preteći ulaskom u Kairo. Mogao

Izraelci će tada shvatiti da sa Palestincima moraju postići istorijski dogovor i krenuli su na osnivanje palestinske države na osvojenoj teritoriji od Jordana, Sirije i Egipta kako bi smirili arapske države.

Zatim je sa Egiptom u Kemp Dejvidu Izrael potpisao 1978. godine sporazum da mu vrati ceo Sinaj i kontrolu nad Suecom, a u zamenu za to je 1979. godine dobio priznanje Kaira da jevrejska država može da postoji. Uspostavili su diplomatske odnose.

Taj Jon Kipur rat je teško pogodio svetsku pomorsku trgovinu i podigao cene nafte u nebesa. Pomorske kompanije su krenule u izgradnju super-tankera i i ogromnih kargo-kontejnerskih brodova kako bi im se isplatilo obilaženje Afrike oko Rta dobre nade, bojeći se nove blokade Sueca. Ali se to na čudan način baš osvetilo Sueckom kanalu i svetskoj trgovini kada je kanal postao tesan za njih.

U martu 2021. godine se super-kargo brod Ever Given, koji je plovio od Malezije za Roterdam, zbog vetra preprečio i nasukao po širini kanala i zatvorio saobraćaj na šest dana. Tada je 360 brodova čekalo na prolaz kroz Suec što je dovelo do velikih gubitaka svim stranama u trgovini: kvarenje osetljivih roba, zakasnela isporuka zbog vis major razloga, propuštena nova utovarivanja, povećani troškovi održavanja posade i plovila...

I konačno, posle 7. oktobra 2023. godine, Huti su krenuli da maltretiraju međunarodnu trgovinu pucanjem na brodove koji ulaze u Crveno more hitajući ka Suecu.

Njima se tamo sada suprotstavljaju američki i britanski ratni brodovi. Krenuli su i ratni avioni.

Najveći pomorski prevoznici poput Maerska, Evergrina, Hapag Lojda i drugi, koji morem nose 60 odsto svetskog tereta, krenuli su oko Afrike izbegavajući Crveno more. I izbegavaju da nose izraelski teret.

Sada idu za Evropu gotovo

na zbog burnih zastoja na okeanu. Snage oko jemenske obale gde su Huti se gomilaju, stigli su na ulaz u Crveno more Bab el Mandeb i indijski ratni brodovi, stići će i drugi.

Ako stignu i kineski - jer Kina u pet najvećih pomorskih prevoznika ima dve kompanije - pretnja od baruta će porasti. Svet je ljut.

DA LI JE IZVODIV BEN GURION KANAL

Izgradnju novog kanala je predložio sam David ben Gurion, prvi predsednik Izraela iz 1948. godine, poreklom poljski Jevrejin, neumoljivi cionista i oružani borac za osnivanje Izraela. Bio je i antiengleski-palestinski terorista. Plan je završen u julu 1963. godine.

Govori se da se sa inženjerskog stanovišta novi kanal može izgraditi. I ugovoren je u aprilu 2021. godine „Avramovim sporazumom“ između Izraela, Maroka, Sudana, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Neophodni Jordan još nije potpisao taj sporazum. Zamišljeno je da se sa izgradnjom krene u junu te godine.

To ipak nije bilo moguće zbog neotklonjenih teškoća. Prepreke nisu investicione prirode iako bi izgradnja kanala stajala oko 100 milijardi dolara. On bi bio i duži od Sueca za oko 100 kilometara. Proširivanje Sueckog kanala bi stoga bilo isplativije. No, to Izrael ne zaustavlja da sanja.

Prepreke izraelskom snu su pretežno političke i ekološke prirode. Kanal mora od jordanske Akabe, na krajnjoj severnoj tački Crvenog mora, preći preko pustinje Negev i proći ravno kroz pojas Gaze da bi izbio na Mediteran. To podrazumeva rušenje cele Gaze i proterivanje Palestinaca iz tog pojasa. Za sada, nema nijedne arapske zemlje koja bi to javno podržala i prihvatila humanitarno preseljavanje Palestinaca na svoje teritorije.

Ni Saudijska Arabija još nije potpisala „Avramov spora-

11

zum“ , a ona je, kao obalska država, neophodni ključni jemac za sigurnost plovidbe kroz Crveno more. Ova zemlja se graniči sa Jemenom i morala bi da onemogući Hute da ugrožavaju saobraćaj.

Ako se upoznamo sa trasom novog kanala onda uočavamo da bi ona išla kroz izraelsku pustinju Negev i zahtevala ogromna iskopavanja što je navelo Amerikance da razmotre upotrebu 520 malih nuklearnih mina koje bi raščistile prolaz. Bojazan od njihovog radioktivnog dejstva na posade brodova i stanovništvo se ne može otkloniti. Još izgradnja kanala nije zrela.

DA LI JE RAT U GAZI PLANIRAN

Otkrivači podmuklih svetskih zavera su dobili navodnu satisfakciju: Izrael je navodno namerno dopustio Hamasu da ga isprovocira zločinima u Gazi kako bi Tel Aviv u ratu uništio celu Gazu i oslobodio put za kanal „Ben Gurion“. Zato on u Gazi sve ruši i ravna sve ruševine.

Možda je to i tako, ali je šef tajne službe Izraela Šin Bet, Ronen Bart, najavio zaposlenima da će podneti ostavku zbog Hamasovog iznenađujućeg napada od 7. oktobra.

Tako je objavio Jakov Peri, bivši šef ove službe od 1988. do 1994. godine, što je preneo The Times of Israel od 14. januara 2024. godine. To nagriza pristalice zavere.

Posmatrači navode da će saudijski Rijad pristati na izgradnju kanala tek kada bude rešena budućnost Palestinaca i konačno bude utemeljena palestinska država od Gazana i Arafatovih Palestinaca na zapadnoj obali Jordana.

To nije lako očekivati. Govori se da bi mladi šef Saudijske Arabije Mohamed bin Salman, opterećen zverskim ubistvom kritičara njegove autoritarnosti - novinara Vašington Posta Džamala Kašogija u Istanbulu 2018. godine i mučenjima demokratskih protivnika u svojoj zemlji, mogao da pristane na mekša rešenja oko Palestinaca ukoliko bi dobio nuklearnu tehnologiju.

To dodatno nadahnjuje otkrivače zavera da nastave sa novom temom.

KAFA ARABIKA U CRNOJ GORI

Za sada je tržište Crne Gore popunjeno omiljenom kafom arabikom na radost njenih uživalaca.

Bude li, zbog praskanja Huta po Crvenom moru, ometan priliv kafe u Evropu kroz Suec, svi ćemo uživati u kafi iz zapadne Afrike, Kolumbije i Brazila bez teškoća. Ne mogu nam Huti zagorčati život toliko da pristanemo na njihovu haotičnu politiku i snove Teherana da zasnuje šiitski kalifat na Mediteranu i Srednjem istoku. Ne možemo ni poverovati da bi smo ikada odustali od svojih ukusa života uz kafu.

•

12 Svijet / Sjećanja

Neđelja, 21. januar 2024.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država juče govorio u Bijeloj kući

Bajden: Ako Rusija uspije uništiti Ukrajinu, što mislite da će se desiti balkanskim zemljama VAŠINGTON – Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden juče je tokom obraćanja u Bijeloj kući upozorio da bi povlačenje američke podrške Ukrajini moglo dovesti do ruske pobjede s mogućim širenjem krize na balkanske zemlje.

-Ako odemo i Rusija bude u stanju da izdrži njihov napad i sruši Ukrajinu, što mislite da Džozef Bajden će se dogoditi u balkanskim zemljama? – rekao je Bajden, rednim danima Rusija bi mogla prenosi Klix.ba. Prisutne je ta- dobiti rat za nekoliko sedmikođe upitao šta misle da bi se ca, u najboljem slučaju mjesemoglo dogoditi na prostoru iz- ci, prenosi Yahoo. Savjetnik za među Poljske i Mađarske. Sa- nacionalnu bezbjednost Džejk radnici Bajdena su na jednom Salivan i direktorica Nacionalprivatnom sastanku otvore- ne obavještajne službe Avril no upozorili kongresmene da Heins rekli su poslanicima da ako Kongres ne odobri dodat- će Ukrajina ostati bez određenu vojnu pomoć Ukrajini u na- nih mogućnosti protivvazduš-

Tragom prošlosti: Heroj Gojko Kruška i alb

Vrijeme je osv

ne odbrane i artiljerije u narednim sedmicama, tvrde ljudi upoznati sa sastankom.

Pomoć Ukrajini, koja je mjesecima blokirana u Kongresu, dio je zakona koji takođe obezbjeđuju sredstva za Izrael i Tajvan. U oktobru je Bajden zatražio dodatnih 60 milijardi dolara vojne pomoći za Ukrajinu. Kongres je prethodno odobrio oko 75 milijardi dolara Kijevu. Nedavno je i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio na moguće širenje bezbjednosne krize i na Balkan.

-Obratite pažnju na Balkan.

Vjerujte mi, dobijamo informacije: Rusija ima dug plan.

Bliski istok, bit će barem Balkan, ako sada zemlje svijeta ništa ne preduzmu. Biće ponovo takva eksplozija – rekao je Zelenski.

Teške optužbe visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost

Borelj: Izraelska vlada finansirala je Hamas sa ciljem da oslabi palestinske vlasti BRISEL – Hamas je finansirala izraelska vlada koja je pokušala da oslabi palestinske vlasti, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je u prošlosti negirao takve navode, piše Politiko.

U svom govoru u petak, Borelj je takođe naglasio da je stvaranje palestinske države neophodno kako bi se riješio tekući sukob.

- Jedino rješenje je stvaranje dvije države koje dijele zemlju za koju umiru 100 godina - rekao je Borelj.

On je dodao da takvo rješenje mora biti „nametnuto spolja“.

Izraelska vlada je izričito odbila njegove optužbe.

- Gospodin Borelj griješi. Su-

Gojko Kruška i Musa - Buto Hodžić uoči vješanja 13. januara 1944. na Cetinju

protno od nastojanja da ojača Hamas, kao što je to izjavio visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, premijer Benjamin Ne- Žozep Borelj tanjahu je teško udario Hamas u tri vojne operacije velikih raz- Hamasa u Gazi, gdje izraelske mjera; 2012, 2014. i 2021 - rekao trupe mjesecima sprovode neje Netanjahuov glavni savjetnik milosrdnu kampanju bombardovanja i kopnene napade, kao za spoljnu politiku Ofir Falk.

- Posle masakra 7. oktobra nad i o izgledima za buduće mirovpreko 1.000 Izraelaca i preko no rješenje.

250 talaca, Netanjahuov ratni U isto vrijeme, EU će u ponedjekabinet je naredio izraelskoj voj- ljak objaviti nove sankcije Hasci da uništi Hamas - dodao je. masu koje bi trebalo da pogode Boreljevi komentari uslijedili su izvore finansiranja te militantne samo nekoliko dana prije nego grupe, rekle su za Politiko tri dišto bi ministri vanjskih poslova plomate EU. EU trebali da održe nekoliko Evropski parlament je u četvrsastanaka sa svojim kolegama tak usvojio rezoluciju kojom se iz Izraela, palestinske uprave i poziva na trajni prekid vatre u ključnih arapskih zemalja u Bri- Gazi – pod uslovom da Hamas selu. Ministri će u ponedjeljak bude demontiran i svi taoci oslorazgovarati o sukobu Izraela i bođeni.

Izrael bombardovao Damask Četiri visoka pripadnika iranskih snaga bezbjednosti ubijena su u vazdušnom napadu na glavni grad Sirije – Damask.

Islamska Iranska revolucionarna garda (IRGC) okrivila je Izrael za napad u kojem su ubijena četiri vojna savjetnika, kao i određeni broj sirijskih snaga. Izrael se nije oglasio, ali poznato je da već godinama izvodi napade na

ciljeve povezane s Iranom u Siriji. Takvi napadi su se intenzivirali otkako je počeo rat između Izraela i Gaze nakon Hamasovih napada na Izrael 7. oktobra , piše BBC. Iransko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da su napadi ,,agresivan i provokativan“ čin Izraela, pozivajući međunarodne aktere da ih osude. Tvrde da se radi

o ,,očajničkom pokušaju širenja nestabilnosti u regiji“.

-Iran zadržava svoje pravo da odgovori na organizovani terorizam režima u odgovarajuće vrijeme i na odgovarajućem mjestu – poručio je portparol ministarstva Naser Kanani.

Visoki predstavnici Iranske revolucionarne garde prisutni su u Siriji otkako je počeo građanski rat 2011.

Prije 80 godina, na Balšića pazaru u centru Cetinja, pod starim brijestom kojeg više nema, prokazani od domaćih izroda, odlukom njemačkog suda, obješeni su borci za slobodu Gojko Kruška, skojevac i ilegalac i Musa Buto Hodžić, albanski partizanski kurir Piše: Dragan Mitov Đurović

PODGORICA - Vjekovima je prijestono Cetinje oltar crnogorske slobode. Kako u staro doba, kada se o tankome brašnjeniku ratovalo sabljom, mačem i golim prsima, tako u doba novije kada slavu pronose belvederski pobunjenici, pa na Košćelama viteški ustanici, pa slavni Lovćenski partizanski odred i dalje. Kako istorijska čitanka potvrđuje, iz ovog ,,kamenog prijestola“ u Drugom svjetskom ratu poginulo je 1.414 boraca, pred kojima barjak hrabrosti u sjećanju naroda nosi 49 narodnih heroja i Cetinje, koje je odlukom vrhovnog komandanta, postalo Grad heroj.

U tom slobodarskom gradu bio je po zlu zapamćeni zatvor u Bogdanovom kraju, u kojem su, prokazani od domaćih izdajnika i uhapšeni zatvorenici iz svekolike Crne Gore i šire, hrabro muke podnosili i ponosno pred zločestim sudijama stajali.

Iz velike, nikada završene, knjige sjećanja izdvajamo poru-

ku danilovgradskog skojevca i komuniste Ratka Žarića, koji je prije strijeljanja 4. januara 1943. godine u pismu porodici, pored ostalog, zapisao: ,,Nema stradanja bez žrtava - nema slobode bez krvi. Neka vam moja krv dade još više snage da se herojski borite i uskoro vidite smrt fašizmu.“ U istom zatvoru na trošnom zidu ostala je lapisom ispisana poruka: ,,Danas 13. januara 1944. godine sam osuđen na smrt vješanjem. Vješanje će se izvršiti u tri sata popodne na Balšića pazaru. Gojko Kruška“.

Herojsku biografiju Gojko Kruška počeo je kao skojevac ispisivati kada nije pred rat, po volji profesora, odgovorio na pismeni rad ,,U kakvoj bi državi volio da živiš?“. Kada su planule ustaničke julske puške, počeo je da se bori za slobodnu državu koju je sanjao. Pomagao je ustanike i odlukom partije kao ilegalac postao član četničke omladine kako bi, mada uvijek u ratnoj opasnosti, pomagao ustanike. Primao je i slao šifro-

vana pisma. Bio je, ostalo je zapamćeno i zapisano, izuzetan obavještajac.

Tako je i bilo sve do 24. decembra 1943. godine kada je uhapšen sa dvojicom drugova Radisavom Ćirom Radifkovićem i Neđeljkom Berom Vulićevićem kod kojih su domaći izdajnici našli povjerljivi materijal.

Mada je Gojko papire sa šiframa progutao, hrabro je policiji rekao: ,,Ja sam kriv. Njih ne dirajte, ja sam kriv za sve. Oni su radili pod mojim rukovodstvom“.

U zatvoru je mučen i prebijan, ali nikoga i ništa odao nije. Kada ga je agent upitao - je li ti žao što ideš u smrt, odgovorio je - ne, izdajniče, jer ginem kao čovjek, a vi ćete ginuti kao izdajnici, te dodao - sve je ovo ništa kada se radi o slobodi našeg naroda.

Na daskama koje su već tada postale postament za spomenik heroju, kako je zapisao Zuvdija Hodžić, sa omčom oko vrata pjevao je ,,Oj, svijetla majska zoro“, zatim ,,Listaj goro, cvjetaj cvijeće, Crna Gora u boj kreće“.

Pored njega stajao je hrabro i ponosno, kao i njegov slobodarski narod, albanski partizanski kurir Musa Buto Hodžić, koga su otkrili i prijavili saradnici okupatora u Podgorici, odakle je sproveden u zatvor i osuđen na smrt ,,ni kriv ni dužan“.

Stajali su jedan pored drugog, kao narodni heroji, Crnogorac Boro Vukmirović i Albanac

Sjećanja

Neđelja, 21. januar 2024.

banski partizan Musa Buto Hodžić

13

Stav

vetilo junake Referendum u brdima Piše: Radomir Đurović

Ramiz Sadiku, koji su nakon zatvorskih mučenja pred neprijateljskim cijevima zagrljeni uputili vječnu poruku: ,,Smrt fašizmu – sloboda narodu“.

Pred velikom grupom na silu dovedenog naroda u kojoj je bio Gojkov otac Marko sa maloljetnom kćerkom Bebom, koja je zaplakala gledajući kako bratu na vješalima stavljaju omču, Gojko je uzviknuo u mukloj tišini: ,,Ne plači sestro, nego se ponosi“.

Ponosila se i ponosi Gojkom Kruškom svekolika antifašistička Crna Gora, njegova porodica, otac Marko, majka Milica, brat Jovan, sestre Beba i Olga, koja je poodavno napisala za naš list pismo sjećanja na brata što je zabilježio naš ugledni reporter Jovan Stamatović riječima; ,,Moj brat je pjesmu ,,Sa Lovćena kliče vila, Crna Goro majko mila“ pjevao i na vješalima. Otkako znam za sebe znam za tu pjesmu, za koju ću biti vezana čitavog života. Jer, tako je tada bilo u cijeloj Crnoj Gori“.

To svoje Cetinje i Crnu Goru bezmjerno je voljela tadašnja crnogorska mladež i Gojko Spomenik Gojku Kruški i Musi Butu Hodžiću Kruška koji je, tokom izučavanja marksističke literature, pra- Musom Butom Hodžićem visio Ovo podsjećanje na narodnog vio i vrijedne bilješke, koje se na kao opomena narodu tri dana i heroja Gojka Krušku i albanoko stotinu stranica čuvaju u tri noći, pisali su mnogi stvara- skog partizanskog kurira Muistorijskom arhivu Crne Gore, oci (Radovan Jablan, Kosta su Buta Hodžića završavamo kako je zabilježio njegov drug iz Kruščić, Ananije Vujošević, nezaboravnom predsmrtnom zatvora Nedjeljko Bero Vuli- Dragutin Vujanović, Nada porukom Radojice Radoševa ćević. Među njima je i poruka Kosović, Ilija Vujanović, Ra- Bulatovića stopanici Jovani Gojka Kruške: ,,Radom treba da de Aleksić, Jevrem Brković, iz kolašinskog zatvora: ,,Nemoj upravljaju oni koji rade“. Đina Đonović Živković, Todor đecu vaspitavati osvjeti, mene O herojskom držanju skojev- Živković, što, pored ostalog, će osvetiti vrijeme.“ ca i ilegalca Gojka Kruške, ko- potvrđuje vrijedna knjiga ,,Goj- Sveta istina - vrijeme je osvetiji je tri dana po naređenju oku- ko Kruška - kazivanja o heroju“ lo junake Gojka Krušku i Musu • patora i domaćih izdajnika sa prof. dr Radovana Radonjića. Buta Hodžića.

Samo borci za slobodu vječno žive Na komemorativnom skupu na Balšića pazaru, na mjestu đe su obješeni Gojko Kruška i Musa Buto Hodžić, poruke sjećanja uputili su Nikola Đurašković, gradonačelnik Prijestonice, Stevan Radunović, predsjednik UBNORA Prijestonice i potpredsjednik SUBNORA Crne Gore, čija je delegacija skupu prisustvovala zajedno sa antifašistima Glavnog grada Podgorice i Prijestonice Cetinje.

Skupu je prisustvovala i delegacija Udru-

ženja veterana i potomaka učesnika NOB-a albanskog naroda iz Skadra, čiji je predsjednik Zamir Lazani istakao da je smrt na vješalima Gojka i Muse, zbog zajedničke borbe za slobodu, još jedna potvrda vjekovnog slobodarstva crnogorskog i albanskog naroda, koji dijele antifašističku prošlost, ali i prijateljsku evropsku budućnost. Te temelje udarili su u borbi protiv fašizma borci za slobodu, koji vječno u sjećanju žive.

Predstavnici Prijestonice Cetinje, anfifašisti iz Skadra, rukovodstvo SUBNOR-a Crne Gore, antifašisti Cetinja i Podgorice na komemorativnom skupu na Balšića pazaru 13. januara 2024.

Upravo u vrijeme mitropolita Petra II, Crna Gora je dobila svoj državni grb i zastavu, dobila je svoj zakonik, a moćna carevina Austrija sa njom je potpisala ugovor o razgraničenju. A što se tada dešava u Srbiji? Srbija dobija svoj prvi ustav, koji je pisan u Carigradu i koji joj daje turski sultan. Srpski grb i zastavu definiše taj tzv. turski ustav, a uređuje i pravo nasljeđivanja prijestola u Srbiji. Da je Crnoj Gori sultan odobrio izgled grba i zastave, tome bi se razni mrzitelji Crne Gore rugali bez prestanka, ali pošto se ova pojava odnosi na Srbiju, onda se o tome bez prestanka ćuti

Crna Gora je stekla nezavisnost krajem XVII vijeka, a Srbija tek 1878. godine: Berlinski kongres

Nedavno se na jednom desničarskom portalu, nazvanom po nekadašnjem komunističkom glasilu, pojavio članak bezimenog autora, u kome se objašnjava da živimo u Velikoj Crnoj Gori. Naime, Crna Gora je sastavljena od Stare Crne Gore, Brda i Hercegovine, a to znači od oblasti koje joj istorijski ne pripadaju i koje se nikada nijesu izjasnile o ujedinjenju sa Crnom Gorom. Velika Crna Gora je, u stvari, nasilno proširena Crna Gora. Ovaj poznavalac crnogorske istorije kaže i da je ove teritorije Crna Gora dobila na Berlinskom kongresu, ali bez demokratskog referenduma. Crna Gora je izgleda počinila u XIX vijeku nasilnu aneksiju, odbijajući da u Brdima i Hercegovini sprovede demokratski referendum. A referendumsko pitanje bi naravno glasilo - da li ste za to da nastavite život pod turskom vlašću ili u sastavu slobodne Crne Gore?

Ako pretpostavimo da su tadašnji Brđani i Hercegovci bili iste političke svijesti kao sljedbenici nekih vladajućih političkih partija sa srpskim predznakom, onda je više nego sigurno da bi se većina Brđana i Hercegovaca izjasnila za nastavak života pod turskom vlašću. Bolje i pod Turcima nego pod Crnom Gorom i Petrovićima-Njegošima.

Autor teksta očigledno ne zna da Crna Gora nije na Berlinskom kongresu dobila teritorije koje joj nikada nijesu pripadale, već teritorije koje su još u srednjem vijeku, neka duže, a neka kraće, pripadale crnogorskoj državi. Dakle, nije dobila nego je vratila sopstvene teritorije. Ali piscu ovog članka je žao što se to desilo i što Brđani i Hercegovci nijesu ostali pod turskom vlašću do 1918. godine. Naravno da ovom autoru ne pada na pamet da se upita: kako je Srbija ostvarila svoje proširenje - prvo turskim hatišerifom 1833, pa na Berlinskom kongresu, pa Bukureškim mirom 1913. godine? Na kojem su se to referendumu građani niške ili pirotske nahije izjasnili da žele da žive u Kneževini Srbiji? Ili, na osnovu kakvog je istorijskog prava Srbija 1913. prisajedinila Makedoniju? A da ne pominjemo Vojvodinu, koju je Srbija pripojila 1918. godine, iako Voj-

vodina nikada nije bila u sastavu srpske države.

Takođe, kaže da je na Berlinskom kongresu Crna Gora, zajedno sa Srbijom, dobila nezavisnost, kao i da je tada Crna Gora bila kraljevina, a Nikola Mirkov kralj, a ne knjaz. Autor teksta očigledno ne zna sadržaj članova 26 i 34 Berlinskog ugovora. U članu 26 decidno se navodi da crnogorsku nezavisnost priznaju Visoka Porta i Velika Britanija, pošto su već to ranije učinile sve ostale Velike sile, dok se članom 34 Srbiji daje nezavisnost. U jednom slučaju je, dakle, priznata ili konstatovana, kao što se priznaje ili konstatuje nešto što već postoji, dok se u drugom DAJE, a daje se ono što se ne posjeduje.

Očigledno je da autor članka ne može da preboli činjenicu da je tradicija crnogorske državnosti u mnogo čemu nedostižni uzor za Srbiju. Crna Gora je stekla nezavisnost krajem XVII vijeka, a Srbija tek 1878. godine. Dok je Crna Gora bila slobodna i nezavisna, Srbija je plaćala sultanu harač. Dok su se na crnogorskom prijestolu smjenjivali vladari iz dinastije Petrović-Njegoš, i to njihovom slobodnom voljom, dotle su srpski vladari stupali na prijesto na osnovu sultanovog berata, jer je Srbija bila vazalna turska kneževina sve do Berlinskog kongresa. U vrijeme kada je srpski knez Miloš Obrenović išao na poklonjenje turskom sultanu, kao njegov vazal, crnogorski vladar Petar II Petrović Njegoš priman je u zvaničnu audijenciju kod ruskog cara kao vladar nezavisne države. Upravo u vrijeme mitropolita Petra II, Crna Gora je dobila svoj državni grb i zastavu, dobila je svoj zakonik, a moćna carevina Austrija sa njom je potpisala ugovor o razgraničenju. A što se tada dešava u Srbiji? Srbija dobija svoj prvi ustav, koji je pisan u Carigradu i koji joj daje turski sultan. Srpski grb i zastavu definiše taj tzv. turski ustav, a uređuje i pravo nasljeđivanja prijestola u Srbiji. Da je Crnoj Gori sultan odobrio izgled grba i zastave, tome bi se razni mrzitelji Crne Gore rugali bez prestanka, ali pošto se ova pojava odnosi na Srbiju, onda se o tome bez prestanka ćuti.

14 Kultura

Neđalja, 21. januar 2024.

MARTINOVIĆ: Ne znam tačno što bi taj zakon regulisao, a nemam ni mogućnosti komparacije, tj. uporednih iskustava, jer ni u jednoj zemlji regiona, uključujući i članice EU, takav zakon, po mojim saznanjima - ne postoji

MAGLOVITO

Martinovića je nasmijala ta, kako ju je nazvao, „maglovita konstrukcija“ iz Nacionalnog programa, kao i sama ideja zakona o muzičkoj djelatnosti.

- Možda je sljedeći zakon o književnoj djelatnosti? Na stranu humor gdje mu nije mjesto, ovo pitanje morate postaviti čelnim ljudima Muzičkog centra. Ne znam tačno što bi taj zakon regulisao, a nemam ni mogućnosti komparacije, tj. uporednih iskustava, jer ni u jednoj zemlji regiona, uključujući i članice EU, takav zakon, po mojim saznanjima - ne postoji. Mi imamo krovni Zakon o kulturi i Zakon o pozorišnoj djelatnosti, koji se manjim dijelom odnosi i na muzičku praksu. Krovni zakon vjerovatno treba unaprijediti i nekim podzakonskim aktima definisati to što bi inicijatori ovakvog zakonskog prijedloga željeli postići – rekao je Martinović za Pobjedu.

Krkeljić je istakla da Nacionalni program za razvoj kulture u Crnoj Gori predstavlja dokument koji definiše smjernice i prioritete za kulturni razvoj zemlje te kada se razmatra potreba donošenja zakona o muzičkoj djelatnosti, neophodno je sagledati širi kontekst u kojem se kultura odvija u društvu.

- Prije svega, neophodno je naglasiti da unapređenje opšteg ambijenta za kulturni razvoj predstavlja ključnu pretpostavku za napredak muzičke djelatnosti. To znači da bi trebalo osigurati znatnija sredstva za Ministarstvo kulture i medija Crne Gore – rekla je Krkeljić i dodala da dosadašnja izdvajanja nijesu bila adekvatna te da su „iscrpljujuća za funkcionisanje i pojedinaca i institucija kulture“.

Nakon što se obezbijede potrebna finansijska sredstva i unaprijedi postojeći kulturni ambijent,

KRKELJIĆ: Stvaranje ambijenta u kojem se umjetnici osjećaju podržano, a kulturne aktivnosti dostupne i relevantne za društvo ključno je za dinamičan i raznovrstan razvoj muzičke scene SIMOVIĆ: Zakon o kulturi je spreman za sveobuhvatnu reviziju. Postavlja se pitanje mogu li se u njegovim okvirima naći određena rješenja koja bi se bavila predmetnom problematikom može se odgovorno pristupiti unapređenju zakonskog okvira za muzičku djelatnost, smatra Krkeljić.

- Donošenje samog zakona o muzičkoj djelatnosti može biti specifično, te bi mu u susret izmjene postojećih opštih zakona olakšale njegovo eventualno konačno donošenje nakon izvjesnog vremena. Ovo bi uključivalo promptne izmjene zakonskih rješenja koja regulišu muzičku produkciju i distribuciju, autorska prava i intelektualno vlasništvo, radne uslove muzičara, potporu pojedincima i institucijama muzike, regulisanje organizacije muzičkih događaja, sistem douniverzitetskog i univerzitetskog obrazovanja muzičara itd.

Ovakav zakonski okvir treba da podstiče kreativnost, podržava umjetnike i omogući pristup kulturnim resursima široj populaciji. Stvaranje ambijenta u kojem se umjetnici osjećaju podržano, a kulturne aktivnosti dostupne i relevantne za društvo ključno je za dinamičan i raznovrstan razvoj muzičke scene – istakla je Krkeljić.

JOŠ UVIJEK IDEJA

Simović je istakao da je zakon tek ideja kojom bi se prvenstveno morala pozabaviti stručna i akademska zajednica, „da bismo mogli uopšte doći do jasnih smjernica u kom pravcu sa ovim

zakonskim rješenjem treba ići i treba li ka njemu uopšte ići.“ - Zakon o kulturi je spreman za sveobuhvatnu reviziju. Postavlja se pitanje mogu li se u njegovim okvirima naći određena rješenja koja bi se bavila predmetnom problematikom. Da li možda iz Zakona o kulturi treba da proizilaze nova podzakonska akta ili baš obaveza da se definiše zakon u muzičkoj djelatnosti – zapitao se Simović.

Dodao je da bi pomenuti zakon, jednako kao i Zakon o pozorišnoj djelatnosti, morao definisati osnovne odlike muzičke djelatnosti te da bi u osnovnim odredbama ova dva zakona mogla biti vrlo slična.

- Taj akt jednako ne bi trebalo da bude previše obiman, ali bi suštinski morao definisati neke osnove naše struke. Razlike i specifičnosti između npr. umjetničke muzike, izvorne (kulturno nasljeđe), narodne, pop, folk, estradne muzike, šta su sinonimi za iste muzičke pravce, profitne i neprofitne djelatnosti.

Obavezu finansiranja javnim sredstvima neprofitnih umjetničkih ili zabranu (ili ograničenja) finansiranja javnim sredstvima profitnih ili komercijalnih muzičkih aktivnosti, npr. komercijalnih festivala.

Ovo iz razloga što se danas sve tretira umjetnošću i svi izvođači umjetnicima. Takođe, česta je

UCG

U inicijativi koja je, sudeći po onome što stoji u Prijedlogu nacrta, stigla od Muzičkog centra Crne Gore, navodi se da bi taj zakon trebalo da definiše okvire savremene muzičke produkcije i podrži moderne muzičke tokove i pravce.

O tome koje probleme, s kojima se nosi muzička scena Crne Gore, bi postojanje jednog takvog zakona trebalo da riješi, te da li je zaista potreban, za Pobjedu su govorili dekanica Muzičke akademije Tatjana Krkeljić, umjetnički direktor Muzičkog centra Marko Simović i direktor KotorArta Ratimir Martinović.

UCG

PODGORICA – Nacionalni program razvoja kulture 2023-2027, pored brojnih ideja za unapređenje jedne od najzapostavljenijih oblasti djelovanja u Crnoj Gori, između ostalog, ukazuje i na neophodnost postojanja zakona o muzičkoj djelatnosti, sa ciljem, kako se navodi u dokumentu koji je konačno dobio formu prošle godine, postavljanja standarda u ovoj oblasti i razvoja muzičke scene.

I. MANDIĆ

NAŠA TEMA: Da li je Crnoj Gori potreban zakon o muzičkoj djelatnosti, naveden kao jedan od prioriteta u Na

Sve se mora reg od rukovodećih do manjka instr

pojava da u nekom gradu budžet za jedan komercijalni koncert bude veći nego recimo budžet centra za kulturu tog grada (ako centra tu uopšte ima), da ne govorimo da se recimo u toku kalendarske godine na scenama nekih gradova ne može naći ni jedan jedini koncert umjetničke muzike – rekao je Simović.

Obaveza finansiranja nacionalnog umjetničkog muzičkog stvaralaštva domaćih školovanih kompozitora, definicija izuzetaka ako kompozitor ili autor muzike formalno nije školovan, zatim način ostvarivanja prava i obaveza muzičkih umjetnika, mogućnost definicije kome u muzičkoj djelatnosti može pripadati pravo na beneficirani radni staž, samo su neke od stavki koje bi trebalo zakonom riješiti, smatra Simović.

- Zamislimo baletskog umjetnika, solo pjevača ili možda duvača koji mora u svojim pedesetim ili šezdesetim godinama iznijeti dionicu koja je pisana najtežim i najzahtjevnijim muzičkim jezikom. Kad smo već kod toga, možda bi ovaj zakon mogao tretirati pitanje šta spada pod kvalifikaciju „muzički umjetnik“, tačnije možemo li izjednačiti školovanog i neškolovamog muzičara, a da li je školovani estradni muzičar isto umjetnik kao i koncertmajstor nacionalnog ansambla – pojasnio je Simović.

Prema njegovim riječima, zakon bi trebalo da reguliše i definiciju, nadležnosti i aktivnosti stručnih udruženja i njihovu ulogu u našem društvu, obavezu i način stvaranja neophodne infrastrukture, mogućnost formiranja nacionalnog instrumentalnog fundusa/fonda (pa da violine najznamenitijih graditelja ne stoje pod staklom u holovima) te ko i pod kojim uslovima bi raspolagao sredstvima ovog fundusa.

- Isticanje određenih specifičnosti struke koje bi obavezalo socijalne partnere da aktivnije uključe nacionalnu instituciju koja se bavi razvojem muzičkog života u Crnoj Gori, da makar konsultativno učestvuje u izradi, te s tim u vidu da te preporuke budu uzete u razmatranje prilikom izrade, npr.

Granskog kolektivnog ugovora.

Mogućnost izdavanja licenci, uz odgovor u čijoj bi to nadležnosti bilo, muzičarima koji se ne bave umjetničkom muzikom, a koja bi ove djelatnike izvela iz sive ekonomske zone, omogućila i obavezala na plaćanja poreza i

Sa posljednjeg koncerta Crnogorskog simfonijskog orkestra

doprinosa od strane poslodavaca, vlasnika klubova, diskoteka i tome sl. Mogućnost da određeno strukovno udruženje formira minimalne cijene rada za ove izvođače u svrhu zaštite domaće izvođačke scene – rekao je Simović i dodao da bi se ovim zakonom možda moglo pospješiti pitanje zaštite izvođačkih prava.

Zaključio je da je neophodno o ovom pitanju pokrenuti širu društvenu debatu koja će dati odgovore na mnoga pitanja i „usmjeriti nas u pravcu izrade ovog zakonskog rješenja, ili možda u svojim zaključcima nam sugerisati da je ovo i ovakvo zakonsko rješenje nepotrebno“.

SPISAK ŽELJA

Na pitanje što je potrebno muzičkoj djelatnosti u Crnoj Gori, Martinović smatra da je osnovno adekvatan profil čelnih ljudi institucija tj. menadžera u kulturi, a onda rad, red i disciplina koji su podređeni viziji razvoja muzičke umjetnosti, koja je utemeljena na održivim planovima, realnim okolnostima i potrebama. Tu su, nastavlja on, i sistemska prilagođenost, finansijska održivost, racionalnost poslovanja, postupnost sprovođenja i pravna utemeljenost.

- Moj je doživljaj da su Crnoj Gori, u ovoj fazi razvoja institucija muzike i cijelog muzičkog sektora, neophodni rukovodeći kadrovi čiji su odgovarajuća stručnost i iskustvo lako provjerljivi, sa jasnim dosadašnjim rezultatima i vizijom održivog razvoja. Dakle, kao što ne vidim da je problem da direktor crnogorskog nacionalnog avio-pre-

voznika bude Slovenac, tako isto ne vidim kao preveliki problem angažovanja stranih stručnih kadrova u sferi kulture, tamo gdje ne postoji adekvatan domaći. Procjenu kompetencija treba da izvrši nezavisna komisija inostranih stručnjaka koju formira Ministarstvo, na osnovu isključivo profesionalnih kriterijuma. Ponavljam, govorim ovdje prije svega o profilu nekoliko ključnih menadžera u kulturi, koji prave analize, sagledavaju postojeće stanje, uviđaju potencijale i kreiraju preduslove kvalitetnog umjetničkog rada – objasnio je Martinović.

Posljednjih god improvizacija s Ratimir Martinović je istakao da nije dobro donositi ad hoc rješenja, pa tako ni zakon o muzičkoj djelatnosti bez temeljne analize ljudi iz struke.

- Naročito imajući na umu da smo neka od njih imali nedavno, kao što je osnivanje Crnogorskog baletskog ansambla u okviru centralne muzičke institucije u zemlji, što sam često komentarisao. Ne mislim da je mudro praviti potpuno nove nacionalne ansamble ili institucije kulture bez elaborata, utemeljene vizije i plana razvoja, koji moraju biti fundament takvih odluka. Složićemo se da to ne mogu biti teme

Kultura

Neđalja, 21. januar 2024.

15

acionalnom programu razvoja kulture Izložba fotografija „Život je lijep“ Gorana Šabana otvorena u Kinoteci

@lexilium

Bilo ko iz njihovog sektora može napraviti spisak „lijepih želja“ za muzičku djelatnost, smatra on, a centralna uloga u ovim planovima, prirodno, pripadala bi centralnoj instituciji muzičke umjetnosti u zemlji. Na spisku je, prije svega, razvoj publike „kroz uvezivanje svih relevantnih aktera u domenu stručnog i opšteg obrazovanja u cilju razvoja strategije dugoročnog razvoja publike, sa jedne strane, i strategije angažovanja, tj. zadržavanja domaćih mladih stručnih kadrova, sa druge strane.“ U sferi obrazovanja i razvoja publike, ističe Martinović, ne tre-

ba zanemariti ni moćne potencijale participativne umjetnosti.

Svom spisku Martinović dodaje i disperziju programa, kroz uvezivanje svih kulturnih centara sa centralnom muzičkom institucijom u zemlji, u cilju razvoja programa podrške, tj. razvoja muzike u manjim sredinama.

- Finansiranje kulture je takođe ozbiljna tema. Imam utisak da u javnom sektoru kulture preovladava asistencijalistički pristup finansiranju, gdje se podrška traži isključivo „odozgo“, sa opštinskog ili državnog nivoa.

Kreativne industrije potvrđuju kako i muzička umjetnost može značajnim dijelom biti samoodrživa, opet - poštujući profesionalne norme, prepoznajući realne potrebe, potencijale, pa samim tim i definišući utemeljene ambicije – rekao je Martinović i izdvojio još i podizanje kapaciteta kroz edukaciju postojećih kadrova te muzičke instrumente, jer je stanje u školama, kao i u centrima za kulturu većinom izuzetno loše, ako ih uopšte ima.

Ciljeva je, ako je suditi po izjavama sagovornika Pobjede, više nego načina da se do njih dođe.

- U konačnom, integracija finansijske podrške, unapređenje kulturnog ambijenta i razvoj odgovarajućeg zakonskog okvira za muziku kao umjetnost i djelatnost, predstavljaju ključne korake ka afirmaciji kulture i umjetnosti u Crnoj Gori, što je nužno našem društvu u cjelini – zaključila je Krkeljić.

D. ERJAVŠEK

dina je bilo sa muzičkom strukom ličnih afiniteta bilo kog donosioca odluka. Smatrao sam tada, kao i danas, da je to ishitrena odluka na štetu razvoja muzičke umjetnosti u Crnoj Gori, zbog koje je Muzički centar primarno i osnovan – rekao je Martinović.

Sa druge strane, smatra on, opšteprihvaćene profesionalne norme koje nijesu nužno zakonski definisane ne bi trebalo ignorisati, već razumjeti i primijeniti.

- Nigdje u regionu, pa ni šire, nemate primjer institucionalnog vezivanja baletske umjetnosti za instituciju iz domena muzičke umjetnosti. Za to postoje valjani razlozi. Ako postoji ambi-

cija da se Muzički centar institucionalno pretvori u nacionalnu operu i balet u Crnoj Gori, onda ovo svakako nije dobar put. Crna Gora ne smije mimo svijeta. U posljednjih par godina bilo je improvizacija sa muzičkom strukom, praćeno pravnim aspektima poslovanja, prije svega u djelovanju Muzičkog centra kao centralne institucije muzičke umjetnosti u zemlji. To se zaključuje i na osnovu reagovanja zaposlenih muzičara, aktuelnih sudskih sporova, promjene pravnih akata, kao i nekih odluka iz domena struke. O pojedinim temama je pisao i vaš list – rekao je Martinović.

Izložbu je otvorila glumica Dubravka Drakić, koja je kazala da je na fotografijama Goran Šaban ovjekovječio sva ona prostranstva koja bismo željeli da vidimo, ali nijesmo bili u prilici.

- Zahvaljujući njegovim djelima kao da smo bili tamo. Gorana sam upoznala 1995. godine u podrumu Pobjede, kada je radio analogne fotografije i kada je sa nama, prvom generacijom studenata glume na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, pokušao da uhvati trenutak glumačkog izraza - kazala je Drakić.

ARHIVIRANJE

Šaban je za Pobjedu istakao da izložba nije retrospektiva, iako je postavka dosta šarenolika.

- Ovo je zapravo početak arhiviranja mojih dugogodišnjih putovanja. Radni naziv tog projekta je ,,202 dana - Put oko svijeta“. Ovo je kao neki tizer svega toga kako bi ljudi mogli da vide i osjete šta je sve to prošlo kroz moj objektiv.

Ova izložba mi je pomogla da krenem u realizaciju projekta koji će na kraju zaokružiti jedna knjiga. Na izložbi su fotografije grupisane u više cjelina sa zajedničkim zadatkom - da kažu da je život lijep - istakao je Šaban.

Naslov izložbe asocira na italijanski film ,,La Vita è Bella“.

- Inspiracija za ovu izložbu je upravo taj film. Suština tog filma je u saglasju mojih dugo-

Ne možemo jedni bez drugih Iva Mandić

gulisati, h kadrova rumenata

PODGORICA - Izložba fotografija Gorana Šabana, pod nazivom ,,La Vita è Bella (Život je lijep)“, otvorena je u Crnogorskoj kinoteci. Predstavljeni su radovi nastali tokom njegovih brojnih putovanja po svijetu, a ono što izložbu čini posebno zanimljivom je to što se autor odlučio za svileni saten za štampu fotografija. U postavci su 32 platna sa raznih meridijana.

Sa otvaranja izložbe fotografija u Podgorici

godišnjih potraga za ljepotom kroz fotografiju. Taj film šalje jednu vrlo važnu poruku - u surovom ambijentu čovjek je imao snagu i volju da jednom dječaku učini da život u tom okruženju bude lijep. Ako je on to uspio da uradi, onda i mi treba da budemo u stanju da učinimo naš život malo ljepšim, pogledamo stvari sa ljepše strane i obratimo pažnju na naše okruženje. To je još jedna poruka ove izložbe - mi bez našeg okruženja ne možemo i sav ovaj kolorit zapravo pokazuje koliko je sve oko nas lijepo - istakao je Šaban. Život čine lijepim ljudi i priroda, kaže Šaban.

- Jedni bez drugih ne možemo i trebalo bi da jedni drugima učinimo privremeni boravak na ovoj planeti što prijatnijim - kazao je Šaban.

Obišao je gotovo cijelu planetu, osim Antarktika i južnog dijela afričkog kontinenta. Teško da može da izdvoji jednu zemlju koja je na njega ostavila poseban utisak.

- Samo to putovanje od 202 dana - kada sam se ukrcao na brod u Singapuru i krenuo prvo do Australije, a onda oko svijeta i svaki dan obilazio neko novo mjesto - to je najupečatljiviji momenat. Kolekcija tih utisaka se još nije slegla.

Nijesam od onih ljudi koji planiraju svoja putovanja, pa istražuju na internetu. To sam davno prestao da radim. Osim najosnovnijih informacija, volim da se prepustim tom momentu kada negdje dođem - pa gdje me put odvede. Ove fotografije su momenti koji nijesu bili planirani, koji su rezultat mog trenutnog oduševljenja

mjestima i ljudima, ali i impresivnim zanimanjima kojima se oni bave - rekao je Šaban.

ROJTERSOV ĐAK

Bavljenje fotografijom počeo je u Pobjedi.

- Pobjeda mi je pružila sve ono najbitnije - dala mi je osnovu da odatle krenem dalje. Pobjeda me je poslala u Rojters.

Pobjeda je vrlo bitna stavka u mom životu. Istraživo sam sve žanrove i u svakom sam se našao. Volim novine i novinski dokumentarni pristup.

I kroz fotografije na ovoj izložbi provlači se ta dokumentarna crta. Ja sam Rojtersov đak to je u meni tada počelo i dalje živi. Najljepše se osjećam kada imam priliku da nešto dokumentujem i podijelim sa publikom kroz medije - kazao je A. Đ. Šaban.

Zoran Obrenović u Kolašinu predstavio izložbu „Glas predaka“

Život iz daleke prošlosti KOLAŠIN - Ljudski lik je moja tema. Čovjek ne može da se ne nametne umjetničkoj obradi. Čovjek se nameće umjetniku svojom egzistencijom, svojim krizama identiteta koje su danas učestale i koje svijet mijenjaju nevjerovatnom brzinom.

Takva stvarnost od nas traži brza prilagođavanja, kojima nijesmo skloni, a nekada ni spremni - kazao je akademski vajar Zoran Obrenović prilikom otvaranja svoje izložbe skulptura i grafika „Glas predaka“, u holu kolašinskog Doma kulture.

Izložbu je otvorila kustoskinja Anastasija Degitarjeva, koja je objasnila da želi da au-

Sa otvaranja izložbe u Kolašinu

torov rad, njegove skulpture budu prisutne na umjetničkoj sceni. Podsjetila je da je organizovala izložbu u Tivtu, u Porto Montenegru, na ko-

joj je učestvovao Zoran Obrenović i svojim radovima privukao posebnu pažnju. „Glas predaka“ je ciklus koji nastavlja svoja traganja za čo-

vjekom u prošlosti, ali mu i traži pravo mjesto u budućnosti.

Istoričarka umjetnosti Draginja Kujović kazala je da autor ovom izložbom iznosi priču o svom odnosu prema materijalu, drvetu, kamenu, mermeru. Iz tih materijala je motivski, tematski, formom i crtežom objedinio svoju umjetničku zamisao, koju i predstavlja ovom izložbom.

Zoran Obrenović je naglasio da se ciklus „Glas predaka“ sastoji od skulptura od drveta i kamena i da ih prate crteži sa skicama. Priznao je da je drvo bliže njegovom senzibilitetu, jer mu daje više prostora za istraživanje i eksperimentisanje. Materijalima pokušava da dolazi do arhetipskih slika i da njima približi daleku prošlost. Uvijek je cilj čovjek i tretman njegove otuđenosti u savremenom društvu.

Dr. D.

Arena

16 Fudbal

Neđelja, 21. januar 2024.

X/BAYER 04 LEVERKUSEN

PREMIJER (21. KOLO): ,,Tobdžije“ ubjedljive protiv Palasa

Arsenal je tri meča bio bez pobjede u Premijer ligi, potom je ispao iz FA kupa, da bi juče ,,iskalio bijes“ na Kristal Palasu - ,,tobdžije“ su u londonskom okršaju slavile 5:0.

Tim Mikela Artete poveo je već u 11. minutu, kada je nakon kornera Rajsa najspretniji u šesnaestercu bio Gabrijel.

Arsenal je nastavio da napada, u šansi je bio Saka, ali je mrežu Kristal Palasa zatresao njegov igrač – u 37. minutu Gabrijel je nakon kornera šutirao, a lopta je udarila golmana Hendersona i završila u mreži.

Trosar je u 59. povisio na 3:0 i otklonio sve dileme, ako su i postojale, da bi se u nadoknadi dva puta upisao Gabrijel Martineli.

- Veoma sam zadovoljan jer smo dobili sve iz ove utakmice - odigrali smo dobro, nijesmo primili pogodak, a dali smo pet

X/PREMIER LEAGUE

Arsenal petardom prebrodio krizu Pjero Inkapje heroj Bajera

BUNDESLIGA (18. KOLO)

Bajer dva puta gubio, pa u 91. srušio RB Lajpcig – izjavio je Mikel Arteta.

- Imao sam dobar osjećaj poslije meča sa Liverpulom, iako smo poraženi. Naš nivo igre

Barani ubjedljivi u prvoj provjeri

je bio visok, mada rezultat to nije ispratio. U duelu sa Palasom je bilo bolje u svakom smislu. Igrali smo konkretni-

je u šesnaestercu, to je ono što nam je nedostajalo u posljednje vrijeme – dodao je trener Ne. K. Arsenala.

Arsenal predstavio sedmo pojačanje

Mornar lako ,,odradio“ Japance

Obradović za jaču defanzivu Tivćana

PODGORICA - Fudbaleri Mornara savladali su Adriju (4:0) u prvom pripremnom meču uoči starta proljećnog dijela sezone. Strijelci za barskog prvoligaša bili su kapiten Aleksandar Vujačić, Dejan Račić (koji je dva puta pogađao – u 61. i 75. minutu), te Andrija Kolundžić.

Za utakmicu sa trećeligašem, koji je pojačan japanskim fudbalerima na probi, trener Zoran Đurašković je formirao dva tima koji su odigrali po poluvrijeme. U drugom dijelu su priliku za nastup dobili i momci iz omladinskog pogona Mornara. Na prvom meču od novih fudbalera koji su na probi tu su bili golman Rajko Boljević iz Bokelja i japanski internacionalac Kotalo Kisi.

Barani su počeli u sastavu: Boljević, Stevanović, Leković, Baošić, Imamović, Kaluđerović, Perović, Raičević, Kisi, Vujačić i Nikolić. U drugom poluvremenu igrali su: Nišavić, Ljutica, Mitrović, Seratlić, Jeknić, Ćetković, D. Škrijelj, Kolundžić, Ondong Mba, Račić, Duraković, Zlatičanin, Bišević i A. R.P. Škrijelj.

Nakon brojnih odlazaka, ovih dana aktuelni su samo dolasci - defanzivac Ognjen Obradović sedmo je pojačanje prvoligaša iz Tivta.

Obradović je karijeru počeo u ekipi Budućnosti, da bi nakon toga tokom četiri sezone u Iskri upisao preko 100 prvoligaških nastupa, uz šest u crnogorskom Kupu i tri u evro-takmičenjima. Ovu sezonu je počeo u Dečiću.

PODGORICA – Arsenal je na polusezoni očigledno odlučio da napravi ozbiljnu rekonstrukciju tima.

Prvoligaš iz Pljevalja nakon priprema u Medulinu dobio peto pojačanje

Muhović u Rudaru PODGORICA – Jasmin Muhović peto je pojačanje Rudara.

Muhović je peto pojačanje Rudara ove zime. Prije njega u klub iz Pljevalja stugli su Nikola Ukšanović i Lori Jakamoto, kao i povratnici Nemanja Kartal i Dušan Živković.

Sa druge strane, Rudar su napustili Vasko Kalezić, Aleksandar Milić, koji karijeru nastavlja u Moldaviji, Stefan

Radojičić, kome je istekao ugovor, kao i Marko Brnović, kome je istekla pozajmica iz Partizana. Španac Mocija, koji je boravio sa Rudarom u Medulinu, nije krenuo za Pljevlja, jer je dobio bolju ponudu od jednog španskog drugoligaša. ,,Rudari” su se nakon desetodnevnog boravka u Medulinu vratili u Pljevlja. U Medulinu su odigrali četiri kontrolne

Ognjen ima i reprezentativnog iskustva, za mladu reprezentaciju Crne Gore je odigrao 12 utakmica.

-Srećan sam što sam postao dio ekipe Arsenala. Daću sve od sebe da pomognem klubu da ostvari ciljeve i da na kraju sezone svi budemo zadovoljni – izjavio je Obradović.

Arsenal je u zimskom prelaznom roku prije Obradovića angažovao: Šaletu Kordića, Davida Korta, Iliju Tučevića, Iana Puleju Araju, Bojana Zogovića i Nikolu Pejovića.

R.P.

utakmice - poslije poraza od Lokomotive (4:0), Slaven Belupa (9:1) i Kapfenberga (5:0) u posljednjem kontrolnom meču remizirali su sa Radničkim sa Novog Beograda.

Svojim igrama i naročito golovima, koji su nerijetko u posljednjim minutima mečeva donosili prevagu za osvajanje bitnih bodova, Jasmin je umnogome pomogao da Arsenal prvo izbori prvoligaški status, a kasnije i igra finale Kupa Crne Gore i kvalifikacije za Ligu konferencija. U minuloj polusezoni odigrao je 10 prvenstvenih mečeva za Tivćane i postigao jedan gol. R. P.

RB Lajpcig i Bajer iz Leverkuzena ,,dobili su krila“ na ,,Red Bul areni“, odigrali sjajan derbi 18. kola Bundeslige u kojem su se gosti dva puta vraćali iz nokdauna, da bi u nadoknadi3 zadali nokaut ,,bikovima“ – 2:3.

Domaći su vodili od sedmog minuta pogotkom Simonsa, pa od 56. preko Opende.

Prvo izjednačenje donio je Telja u 47. minutu, drugo Tah u 63, a onda je u prvom minutu nadoknade uslijedio hladan tuš za ,,bikove“.

Grimaldo je izveo korner, lopta preletjela cijelu odbranu RB Lajpciga, a u mrežu ju je sproveo defanzivac Pjero Inkapje.

Tim Ćabija Alonsa neporažen je u posljednjih 27 mečeva u svim takmičenjima – ima

24 pobjede i tri remija.

Od bundesligaških timova, samo Bajern je imao duži niz nepobjedivosti – 32 utakmice od 2019. do 2020. godine.

Bajer poslije 18 utakmica u Bundesligi ima 48 bodova, sedam više od Bajerna, koji je odigrao dva meča manje.

Bavarci će danas od 15.30 sati dočekati Verder.

Na trećem mjestu je Štutgart (34) koji je izgubio od Bohuma (1:0), a isti broj bodova kao RB Lajpcig (33) ima Borusija iz Dortmunda, koja je bila ubjedljiva na gostovanju Kelnu – 4:0.

Malen je dao dva pogotka, Filkrug i Mukoko po jedan.

Darmštat i Ajnjtraht remizirali su 2:2, u duelu Hajdenhajma i Volfsburga bilo je 1:1, dok je Frajburg pobijedio HofenNe. K. hajm (3:2).

Crnogorski defanzivac prvi put u karijeri igraće u Srbiji

Martinović u Spartaku PODGORICA - Crnogorski štoper Ilija Martinović karijeru će nastaviti u Spartaku iz Subotice. Za 29-godišnjeg Cetinjanina biće ovo prvi put u karijeri da nastupa u Srbiji.

Martinović je potpisao na godinu i po, a u Spartak je došao kao slobodan igrač, nakon što je prethodno igrao za izraelski Bnei Sahnin, u kojem je upisao tri nastupa, zbog do-

bro poznate situacije u kojoj se zemlja nalazi.

Tokom karijere Martinović je igrao za Lovćen, Aluminij, Maribor, Sarajevo, Dečić i Pakhtakor. Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je dvije utakmice.

Spartak je trenutno na devetoj poziciji Superlige Srbije sa osvojenih 25 bodova, koliko ima i osmoplasirana MlaR.P. dost iz Lučana.

Arena

Neđelja, 21. januar 2024.

17

Rukomet/Vaterpolo

Rukometašice Budućnost Bemaksa pružile dostojan otpor Đeru u 11. kolu Lige šampiona

PODGORICA - Bravo za rukometašice Budućnost Bemaksa uprkos porazu od Đera - 29:21 u 11. kolu grupne faze Lige šampiona.

D. MIJATOVIĆ

Bravo za Nikolinu Marković Dvorana: ,,Bemaks arena“ Gledalaca: 300

Bud. Bemaks

21

Bravo i za Nikolinu Marković, juniorsku reprezentativku, koja je pokazala da će biti budućnost Budućnosti (četiri gola iz pet pokušaja, pet asistencija, iznudila dva sedmerca!). ,,Plave“ su u možda i najboljem ovogodišnjem izdanju u elitnom takmičenju pružile dostojan otpor drim-timu, koji je od 34. minuta, kod vođstva od 17:15, serijom 5:0, na 17 minuta prije kraja mogao da slavi 11. pobjedu u A grupi.

Naše rukometašice bile su i hrabre i borbene, a taktički potez Bojane Popović da napada sa sedam igračica od 13. minuta, kod vođstva gošći od 9:5, ispostavio se kao pun pogodak. Podgorički tim je serijom 5:1, za pet minuta, istopio prednost mađarskom velikanu, približio se na 10:9, a mogao je i do remija, ali je Solberg odbranila šut francuskoj internacionalki Nijakate. U ovom periodu mlada Marković je uhvatila pravi zalet, a Ivona Pavićević je sa tri gola pogurala svoj tim do pristojnog minusa. Ali, ovakav Đer, koji je u ovom periodu djelovao zbunjeno, brzo se konsolidovao i na individualnom kvalitetu do odmora je stigao do viška od četiri gola. Nažalost, sa zvukom sirene za ,,plus četiri“ je pogodila De Paula…

U nastavku meča ,,plave“ su u prvih pet minuta bile na visokom odbrambenom ni-

ĐER NAPADALA BEZ STRAHA: Nikolina Marković

13

Sudije: Unlu-Hatipoglu i Šimšek (Turska)

Đer

Sedmerci: Budućnost Bemaks 3-1 Isključenja: Budućnost Bemaks 6, Đer 4 minuta

17

29

BUDUĆNOST BEMAKS

ĐER

Atingre ............. (sedam odbrana) Gigerih .......................(tri odbrane) Marsenić .............................................1 Marković ............................................4 J. Vukčević .................................. 3 (1) Godeč ..................................................4 Popović ................................................ Nijakate ..............................................2 Ivanović ..............................................2 Agović ................................................... Radević................................................. Tomova ................................................1 Kadović ................................................ Pavićević ............................................4 N. Vukčević ......................................... -

Solberg ....(četiri odbrane i sedmerac) Toft ....................... (jedna odbrana) Haugsted ............................................1 Blom ......................................................1 Seleši-Šacl .........................................3 Bratstet-Dale ....................................3 Gros ......................................................5 De Paula .............................................4 Rju .........................................................3 Oftedal .................................................._ Kristijansen ......................................2 Đeri-Lukač ........................................2 Hovden ................................................1 Nze-Minko .........................................3 Broh ........................................................_ Farkaš ...................................................1

Trener: Bojana Popović

Trener: Urlik Kirkelji

Šou Itane Grbić

POPOVIĆ: Mlađe su iskoristile šansu

Itana Grbić postigla je devet golova u pobjedi Krima protiv FTC (28:26) u 11. kolu B grupe. Slovenački tim, koji predvodi Dragan Adžić, upisao je peti trijumf i sa utakmicom više od Vajpersa stigao je do četvrtog mjesta na tri kola do kraja grupne faze.

U pobjedi Slovenki dva gola je postigla Jovanka Radičević, gol Tatjana Brnović, koja je odradila veliki posao u odbrani.

- Ponosna sam kako su djevojke igrale, pokazale su veliki karakter. Grešaka je bilo, ali je vrlo važno da mlade igračice imaju ovakve utakmice, da stiču iskustvo. Morale smo da pogodimo neke šuteve,

promašile smo i sedmerce, imale tehničke greške, ali su mlade dobile šansu i pokazale potencijal. Velika je stvar što imamo priliku da pružimo šansu mlađima, one su to iskoristile. Imaju veliki potencijal, ali ne smije

da bude prevelikog hvalisanja, da ne polete. Moraju da budu mirne, jer imaju mnogo da uče. Imaju karakter, to ne smije da iščezne, jer drži crnogorski rukomet tu gdje jesmo – istakla je Bojana Popović.

borila (22:16).

Do kraja su gošće, koje su do prvog isključenja stigle u uvodnim minutima drugog poluvremena, kažnjavale tehničke greške, ali i brojčanu prednost, do konačnih ,,plus devet“. Đer je u prvoj utakmici za 18 golova bio bolji od Budućnosti,

a sinoć su neke igračice, poput Ane Gros (dala pet golova do odmora, bez promašaja), držale ovaj tim u visokom golgeterskom ritmu.

Igra ,,plavih“ ohrabruje, ali šteta što na ovakvom ili približnom nivou nijesu igrale u važnim mečevima, poput Debrecina, kada se odlučivalo o

putniku u osminu finala Lige šampiona. Svježa ,,krv“ poput one kakvu ima Marković ili Jelena Vukčević, te Anastasija Marsenić, uz dokazanu Ivanu Godeč, Ivonu Pavićević, Armel Atingre i još neke bila je potrebna ekipi Bojane Popović. Nažalost, mlada Marković se tek od januara

priključila prvom timu iz Rudara i debitovala je upravo u duelu sa Bukureštom…

- Borile smo se tokom čitavog meča i pokazale karakter i srce. Imale smo tehničkih grešaka, primile i lake golove, ali zadovoljna sam igrom koju smo prikazale – istakla je Marković. A. MARKOVIĆ

EVROPSKO PRVENSTVO ZA RUKOMETAŠE: Francuska bez greške

nale jer su nekadašnji ,,kauboji“ ostali na jednom bodu.

Island je na nuli.

Hrvati su propustili veliku šansu jer su kod 25:25 napravili seriju grešaka, što je tim Ćeme Rodrigesa iskoristio, a sve je bili riješeno kada je AdrijanŠipoš na minut i po do kraja povisio na 28:25, nakon što mu je Zvonimir Srna dao loptu u ruke.

Igrač meča bio je golman Laslo Bartuc koji je upisao 16 odbrana, BenceImre je dao sedam, a Rihard Bodo pet golova.

Kod Hrvata, jedan od tragičara meča Tin Lučin dao je pet pogodaka, koliko i Filip Glavaš.

Raspored posljednja dva kola u grupi 1.

Sjutra: Hrvatska – Island, Francuska – Austrija, Njemačka – Mađarska.

Srijeda: Austrija – Island, Francuska – Mađarska, Njemačka – Hrvatska.

U grupi 2 danas se igraju mečevi pretposljednjeg kola.

Sastaće se Slovenija – Holandija (15.30 h), Švedska – Portugal (18) i Norveška – Danska (20.30).

Danska ima šest bodova, Švedska i Portugal po četiri, Norveška i Slovenija po dva, Holandija je bez bodova.

Ne. K.

vou, primile su samo gol, a onda je duža klupa, konstantne promjene kojima je trener Kirkelji držao ritam, odlučila pobjednika. Od 33. do 45. minuta, od gola Pavićević, ,,plave“ su napadački zastale, a seriju gošći je prekinula 19-godišnja Marković iz sedmerca za koji se sama iz-

Neizvjesnost u grupi 1 glavne runde Evropskog prvenstva za rukometaše dostigla je kulminaciju – uoči posljednja dva kola najsigurnija je Francuska, koja ima šest bodova nakon što je pobijedila i Island (39:32).

Svih 14 igrača u timu Gijoma Žila upisalo se u listu strijelaca – najviše su dali Melvin Ričardson i Ludovik Fabregas, po šest, a isti učinak na drugoj strani imali su Odin Tor Rikhardson, Vigo Kristjanson i Eliđi Vidarson.

Austrija je u preliminarnoj rundi iza sebe ostavila Španiju, sinoć je napravila problem još jednoj velesili – Njemačkoj. U duelu sa domaćinom bilo je 22:22, ali na kraju su se radovali Austrijanci iako su mogli da uzmu cijeli plijen i tako gotovo eliminišu komšije.

Tim Aleša Pajoviča je u 49. mi-

EHF

Austrija ispustila Njemačku, Mađarska u igri za polufinale

Sa meča Njemačke i Austrije

nutu poveo 21:16, u 50. je bilo 22:18, a do kraja meča nije postigao nijedan gol! Imala je Austrija napad za pobjedu koji je završila pogrešnim dodavanjem, na kraju je čak morala da spašava remi.

Sjajan je bio golman Konstantin Meštl sa 17 odbrana, tri više od njemačkog kolege Andreasa Volfa. Juri Kner dao je šest go-

lova za Njemačku, Mikola Bilik jedan manje na drugo strani.

Austrija ima četiri boda, koliko i Mađarska od koje je bolja međusobno, Njemačka tri.

Mađarska, protiv koje je Crna Gora imala napad za remi na startu šampionata, pobijedila je Hrvatsku (29:26) i 99,9 odsto otpisala je iz trke za polufi-

Vaterpolisti Crne Gore počinju pripreme za SP

Gojković objavio spisak kandidata za Mundijal PODGORICA - Selektor crnogorskih vaterpolista Vladimir Gojković saopštio je spisak igrača koji će početi pripreme za Svjetsko prvenstvo, koje se održava u Dohi od 5. do 17. februara.

Pripreme će početi Petar Tešanović, Dejan Lazović, Darko Đurović, Draško Brguljan, Stefan Vidović, Vlado Popadić, Vladan Spaić, Kanstantin Averka, Aleksa Ukropina, Dušan Banićević, Đuro Radović, Dušan Matković, Aljoša Mačić, Martin Gardašević, Miroslav Perković, Vuk Drašković, Vasilije Radović, Jovan Vujović i Marko Mršić.

Prvi dio priprema „ajkule“ će obaviti u Trebinju, od 22. do 27. januara, zatim se sele u Bukurešt, odakle će 2. februara otputovati u Dohu.

Na šampionatu svijeta, na kome se dijele posljednje četiri vize za Olimpijske igre u Parizu, Crna Gora će igrati u grupi C u kojoj su Srbija, Sjedinjene Američke Države i Japan.

Prvi meč je 5. februara protiv SAD, dva dana kasnije je duel sa Srbijom, a 9. februara sa Japanom.

U četvrtfinale će se plasirati pobjednici četiri grupe, drugoplasirane i trećeplasirane selekcije razigravaće se za plasman među osam najboljih.

R. A.

Arena

18 Košarka

Neđelja, 21. januar 2024.

Nakon nesrećnog i teškog poraza od Arisa, košarkaši Budućnost Volija u Zagrebu protiv Cibone odigrali najbolju partiju u sezoni

PODGORICA – Svu frustraciju zbog nevjerovatnog i nesrećnog poraza u posljednjoj sekundi u Solunu od Arisa (75:76), kojim su, vjerovatno, propustili posljednju priliku da se ravnopravno do kraja bore za mjesto u nokaut fazi Evrokupa (u posljednja tri kola više ne zavise od sebe), košarkaši Budućnost Volija su „istresli“ na Ciboni u Zagrebu.

Crnogorski šampion je do vrha napunio koš „cibosa“ (98:66), pa je mini turneju od tri uzastopna gostovanja završio sa dvije pobjede i porazom, pošto je na startu turneje u Novom Mestu pobijedio Krku, takođe ubjedljivo (86:75)...

- Mislim da smo u Grčkoj odigrali 30 odličnih minuta. Mi smo u nekom periodu u kojem za sobom imamo neke dobre utakmice i pobjede, posebno protiv Burga. Meni je stvarno žao zbog igrača, normalno i nas ostalih u klubu, zbog nesrećnog poraza u Grčkoj.

Momcima je baš stalo, možda su svu snagu i frustraciju izbacili iz sebe protiv Cibone. Nijesu htjeli da stanu na 20 razlike, i mislim da je to ispravan način.

Nema veze kolika je razlika, oni su profesionalci, i prije sedam dana sam im rekao da ne želim da iz „plus 20“ idemo u „plus 10“, nego na „plus 30“. Tako se pravi atmosfera, karakter, tako je bilo protiv Cibone. Čestitam igračima na tome – kaže trener Podgoričana Andrej Žakelj.

Budućnost je dominirala protiv Cibone u svim elementima, a u tom meču je oborila neke timske rekorde u ovoj sezoni.

Počev od 14 pogođenih trojki,

M. BABOVIĆ

Žakelj: Tako se prave atmosfera i karakter

U utorak svi u „Moraču“ za Miloja VLADIMIR MIHAILOVIĆ: Uvijek se trudim da dam svoj pečat u igri Vladimir Mihailović je bio najbolji igrač utakmice sa Cibonom, jer je upisao 18 poena, sedam asistencija i četiri skoka.

- Kao i uvijek, trudim se da u svim momentima dam svoj pečat u igri - da li će se otvoriti napadački, kroz odbranu ili razigravanje

saigrača. Protiv Cibone se otvorilo napadački. Jako sam zadovoljan, idemo dalje - rekao je Mihailović.

preko najboljeg procenta šuta sa perimetra (48,3%) do rekordnih 28 asistencija. Imali su „plavi“ drugi najbolji procenat šuta iz reketa (68,4%), a ukupno najbolji procenat šuta iz igre (59,7%) i najbolji indeks u dosadašnjem toku abaligaške sezone.

- Iskreno, vrlo sam se bojao utakmice sa Cibonom, kako ćemo da reagujemo nakon utakmice u Grčkoj. To je za mene kao trenera bio najveći izazov, da igra-

če spremim za utakmicu psihički i da ih motivišem, koliko je to bilo moguće, pošto smo na meč u Zagreb stigli bez treninga. Od početka smo bili na nivou koji želim. Iako smo imali mali pad od nekoliko minuta, kontrolisali smo cijelu utakmicu, sa dobrom odbranom, bili smo suvereni u skoku, i na kraju kad smo se opustili u napadu mislim da je to izgledalo baš dobro. Ja se samo nadam da će to da nam pomogne u na-

rednim utakmicama kad je u pitanju samopouzdanje – dodao je Žakelj.

Meč protiv Cibone je omogućio Žakelju da šansu pruži svim igračima iz rostera (11), osim Andrije Grbovića su se svi upisali u strijelce, a šestorica su imala dvocifren poenterski učinak, najviše Vladimir Mihailović.

-Poslije nesrećnog poraza od Arisa u posljednjoj sekundi, mislim da smo na pravi način

Naredni meč košarkaša Budućnost Volija u „Morači“ imaće poseban značaj, ne samo zbog važnosti susreta sa Ulmom u Evrokupu, već prije svega jer će se na pomenutoj utakmici podgorički klub, zajedno sa navijačima, oprostiti od svog nekadašnjeg igrača i trenera Dejana Milojevića, koji je preminuo u 47. godini u Sjedinjenim Državama od posljedica srčanog udara. „Svi u Moraču u utorak, u znak sjećanja na bivšeg kapitena, trenera i legendu našeg kluba. Za Miloja“, navodi se u saopštenju.

Ulaz za meč sa prvakom Njemačke će biti slobodan, a iz Budućnosti, zato, pozivaju navijače da dođu u što većem broju u utorak u 19 časova.

Iz podgoričkog kluba su saopštili „da će vlasnici sezonskih karata imati prvenstvo da sjednu na svoja mjesta“.

odreagovali protiv Cibone, pokazali karakter i apsolutno dominirali od prvog do posljednjeg minuta. Mislim da je to način kako mi, definitivno, treba da izgledamo i čemu treba da težimo u nastavku sezone – rekao je Mihailović.

Budućnost se okreće utakmici sa Ulmom u „Morači“ (utorak, 19 časova), jednoj od tri preostale u ligaškom dijelu Evrokupa. Podgoričani su van plej-of zone, sa skorom 6-9, i više ne

Boston protiv Denvera doživio prvi poraz kod kuće, Devin Buker sa 52 poena vodio Finiks do pobjede

Jokiću nedostajala asistencija za tripl-dabl Jedna asistencija nedostajala je Nikoli Jokiću da zabilježi tripl-dabl u pobjedi Denvera u gostima protiv Bostona (102:100).

U prvom porazu Seltiksa kod kuće ove sezone, srpski centar je zabilježio 34 poena, 12 skokova i devet asistencija.

Jokić je pogodio 14 od 22 pokušaja iz igre, a ponovo je dobro razigravao i saigrače pošto je upisao devet asistencija u prve tri četvrtine.

Džamal Marej je dodao 35

poena i osam skokova za pobjednički tim, a Majkl Porter 13 poena i osam skokova.

U redovima Bostona najbolji su bili Derik Vajt sa 24 poena, Džejson Tejtum sa 22 poena, osam skokova i pet asistencija, te Kristaps Porzingis sa 21 poenom i osam skokova.

Boston je i dalje tim sa najboljim učinkom u ligi (32-10) i prvi je na Istoku, dok je Denver treći na Zapadu sa skorom 29-14.

Finiks je u gostima pobijedio Nju Orleans sa 123:109, za 23.

trijumf u sezoni, a najzaslužniji za to bio je Devin Buker, koji je za 37 minuta igre postigao 52 poena (30-18 iz igre), uz četiri skoka i pet asistencija.

Kevin Durent je dodao 26 poena, Bredli Bil 13 poena, sedam skokova i pet asistencija, a Jusuf Nurkić 15 skokova u četvrtoj uzastopnoj pobjedi Finiksa. Zajon Vilijamson bio najbolji u poraženom timu sa 24 poena, Brendon Ingram je dodao 17 poena, 11 asistencija, a Jonas Valančiunas 16 poena i

zavise od sebe. Isti skor ima i Turk Telekom, koji je bolji međusobno, a po pobjedu više imaju Trento i Aris. Nakon Ulma, Budućnost gostuje Trentu i na kraju dočekuje Gran Kanariju. Ni sve tri pobjede ne garantuju plasman u osminu finala plej-ofa ako isti skor napravi i Turk Telekom. Za plasman u nokaut fazu, osim sve tri pobjede, „plavima“ će, dakle, trebati i da se poklope ostali rezultati...

S. JONČIĆ 11 skokova.

Trojkom Dežontea Mareja dvije sekunde prije kraja, košarkaši Atlante su u gostima slavili protiv Majamija sa 109:108. Marej je meč završio sa 22 poena i 11 asistencija, dok je srpski košarkaš Bogdan Bogdanović pobjedi doprinio sa 17 poena. Tajler Hiro i Džimi Batler su postigli po 25 poena za Majami.

Bruklin je slavio protiv Los Anđeles Lejkersa sa 130:112 i tako prekinuo niz od četiri poraza, dok je Filadelfija upisala četvrti trijumf u nizu pobijedivši Orlando sa 124:109.

Rezultati: Šarlot - San Antonio 124:120, Orlando - Filadelfija 109:124, Boston - Denver 100:102, Majami - Atlanta 108:109, Nju Orleans - Finiks 109:123, Portland - Indijana 118:115, Los Anđeles Lejkers S. J. - Bruklin 112:130.

Neđelja, 21. januar 2024.

Arena

Sportski miks 19

Barani bolji od SC Derbija u 17. kolu ABA lige

BAR – Mornar se, definitivno, vratio u trku za opstanak – nakon dominatnog prvog poluvremena i neočekivano neizvjesnog drugog poluvremena.

Iako bez Markusa Vadersa (upala pluća), ali predvođeni sjajnim Tavijenom Dan-Martinom (35 poena), Barani su u crnogorskom derbiju pobijedili SC Derbi 91:86 i stigli do treće pobjede u ABA ligi, druge uzastopne, kojom su se na tabeli izjednačili sa Krkom, sa kojom iduće sedmice igraju i te kako važan meč u Novom Mestu. SC Derbi je i dalje u krizi, u Baru je upisao četvrti poraz u nizu, ali igra u drugom poluvremenu može da hrabri ,,studente“.

Igra Barana u prvih 20 minuta je bila prava rapsodija, pa je izgledalo da je domaćin već na polovini meča riješio pitanje pobjednika, jer je poveo sa velikih 19 razlike, i ubacio čak 62 poena (62:43). SC Derbi je odolijevao u prvoj čevrtini (22:26), posljednji put je vodio 18:17, nepuna dva minuta prije kraja, a onda je na scenu stupio Dan-Martin, koji je nakon ulaska na teren, pokrenuo ,,motore“ svog tima, i za 10 i po minuta upisao 16 poena (6-5 za dva, 3-2 za tri poena).

U prvih osam minuta, timovi su se smjenjivali u vođstvu, gosti do četiri poena, domaći do dva, a onda je Dan Martin trojkom i relizovanom kontrom donio Baranima dva posjeda prednosti (22:18) koje je Mornar sačuvao do kraja četvrtine.

Omaleni američki plejmejker je svoju energiju prenio na cijelu ekipu, koja se raspucala u

ABA LIGA

Mornar dobio crnogorski derbi i izjednačio se sa Krkom Dvorana: ,,Topolica“ Gledalaca: 1.140.

Sudije: Hordov, Radojković i Peić

Starovlah Dan-Martin Luis Luković Bursać Miković Voler Gavrilović Vranješ Peković Marej Radetić

7 35 11 8 4 4 12 10 -

91

86

(26:22, 36:21, 13:23, 16:20)

83% (23-19) 67% (36-34) 31% (26-8)

za 1 za 2 za 3

69% (16-11) 58% (41-24) 35% (26-9)

34 (9+25) Skokovi 28 (8+28) Blokade 4 6 Asistencije 11 18 Ukradene lopte 7 7 13 Izgubljene lopte 11 Faulovi 20 22

Sudar Bogavac 16 Pavlićević 11 Vučeljić 3 Hadžibegović 6 Baćović 9 Ivišić 19 Dokins 7 Drobnjak 4 Drežnjak 4 Kapusta 7 Mirković -

Pavićević: Vratili smo se iz ,,mrtvih“; Jakara: Izgubili smo u 1. poluvremenu

Detalj sa meča u „Topolici“

drugoj dionici, u kojoj je ubacila 36 poena. Dan Martin je sa dva koša otvorio drugu četvrtinu (30:22), a skoro do sredine kvartala je upisao svih 16 poena iz prvog poluvremena. Serijom 7:0, Mornar je stigao do dvocfirene prednosti (50:36), a onda je do kraja poluvremena uvećao na 19 razlike.

Oba tima su u prvom poluvremenu ubacila po šest trojki, ali Mornar iz pokušaja manje (1314), Barani su imali bolje procente šuta za dva poena (79,2 – 52,6 %), bolji skok (18-11), pa i ofanzivni (5-4), više ukradenih lopti (4-3) i manje izgubljenih

(3-5), dok su Podgoričani imali dvije asistencije više (10-8).

Veliko vođstvo na poluvremenu kao da je malo uspavalo Barane, pa je SC Derbi mnogo bolje otvorio drugo poluvrijeme i za tri po minuta ubacio 13 poena, a Mornar samo dva poena sa linije bacanja (Uroš Luković), pa su Podgoričani smanjili na jednocifreni minus (56:64). Tada je na scenu ponovo stupio Dan-Martin, koji je sa dvije trojke i dva penala u nizu vratio Mornaru sigurnu prednost (74:58), dok je bilo za poen veće nakon što je Aleksandar Bursać ubacio jedno od

dva bacanja. Međutim, Mornar je napadački stao u posljednja tri minuta četvrtine, što je SC Derbi iskoristio da vrati jednocifreni minus pred posljednji kvartal (66:75), a onda je u posljednjih 10 minuta uslijedila neizvjesna završnica.

Mornar je i dalje imao problema u napadu, SC Derbi je polako ,,topio“ prednost domaćina, a onda je na 77 sekundi prije kraja smanjio na pola koša (86:87), nakon što je zakucao Obri Dokins. Mornar je, međutim, odigrao bolje završnicu, prvo je Dan-Martin pogodio za 89:86, a tačku na meč je stavio

Trener Mornara Mihailo Pavićević bio je, razumljivo zadovoljan nakon meča.

- Ovo je prvi put da smo vezali dva trijumfa, to su velike pobjede zbog situacije u kojoj smo se nalazili. Unazad tri ili četiri utakmice ličimo na ekipu - tu su želja i volja. Greške su sastavni dio igre, uvijek će ih biti, ali kada se igrači bacaju za loptu onda mi je to znak da smo na pravom putu. Vratili smo se iz ,,mrtvih“, sada smo u istoj situaciji kao ekipe koje se bore za opstanak, ali idemo meč po meč i treba da ovu atmosferu iskoristimo da nastavimo ovako - istakao je Pavićević.

Trener SC Derbija Dejan Jakara je bio razočaran.

- Utakmicu smo izgubili u prvom poluvremenu. Primili smo 91 poen, a rekao sam svojim trenerima prike meča da mislim da smo veoma dobro trenirali. A onda dođe utakmica i veoma loše u nju uđemo, kao da igramo protiv juniora. Primili smo veliki broj poena iz reketa - 32 ili 34 u prvom poluvremenu, na kraju je bilo 38. Možda je bio veliki pritisak kod igrača da moramo da dobijemo, ali nijesmo se držali plana utakmice. Nijesmo u drugom dijelu ništa popravili, samo smo bili agresivniji i fokus je bio drugačiji jer više nijesmo imali šta da izgubimo – rekao je Jakara.

Markus Luis, 6,8 sekundi prije kraja, nakon što je uhvatio važnu loptu u napadu..

Prije meča minutom ćutanja je odata počast preminulom Dejanu Milojeviću. S. JONČIĆ

Podvig Francuza u Kicbilu

Danas međunarodni tekvondo turnir Durmitor Open

Sarazin dva od dva

Žabljak okuplja najbolje

PODGORICA - Ciprijen Sarazin stigao je do druge pobjede, u dva dana, u spustu u Kicbilu. U okviru Svjetskog kupa Sarazin je poslije 27 godina donio prvo slavlje Francuskoj.

Sjajni skijaš je slavio sa 91 stoPrva teniserka svijeta Iga Švjontek oprostila se od Australijan opena.

Poljakinja je šokantno ispala u trećem kolu nakon poraza od Linde Noskove - 3:6, 6:3, 6:4.

Najboljoj teniserki svijeta očigledno ne prija Melburn jer je i prošle godine, u ranijoj fazi takmičenja - osmini finala, pakovala kofere. Čehinja, koja je 50. na ATP listi, izgubila je prvi set, pa se

tinkom prednosti u odnosu na Švajcarca Marka Odermata. Italijan Dominik Pariz je bio treći i zaostao je za Francuzom minut i 44 stotinki.

Takmičenje u Kicbilu se nastavlja danas, kada je na programu slalom.

PODGORICA - Međunarodni tekvondo turnir Durmitor Open biće održan danas na Žabljaku, najavili su organizatori manifestacije.

Navodi se da će turnir četvrti put okupiti poklonike tog olimpijskog sporta na Žablja-

Šok u 3. kolu Australijan opena, ispala prva teniserka svijeta

Švjontek se vraća kući očekivalo da će Švjontek brzo riješiti meč. Čak je i Poljakinja u drugom setu imala brejk lopte, ali ih nije iskoristila. Ali jeste Noskova, koja je u osmom gemu napravila brejk i došla do izjednačenja. Poljakinja

u nastavku meča nije uspjela da dođe do potrebnog samopouzdanja, što se vidjelo u trećem gemu, kada je 50. na svijetu ostvarila brejk i povela 2:1. Švjontek je na servisu rivalke uspjela da vrati izgubljeni

brejk, ali je Noskova u sedmom gemu došla do prednosti koju je čuvala do kraja i pobjede. Čehinja će u narednom kolu igrati protiv JelineSvitoline, koja je bila bolja od Viktorije GoR.A. lubić (6:2, 6:3).

ku, koji će se nadmetati u obje sportske discipline, sportskoj-olimpijskoj borbi i izvođenju formi.

Najavljeno je da će se takmičari nadmetati u svim uzrasnim kategorijama.

Organizator, tekvondo klub

Durmitor Vrhnika sa Žabljaka, najavio je učešće klubova iz Crne Gore i država regiona.

Podgorički klub Akademac najavio je da će nastupiti sa 20 takmičara i takmičarki, u obje discipline tekvondoa – borbama i formama.

R. P.

20 Feljton

Neđelja, 21. januar 2024.

PAVLE ROVINSKI O IGUMANU MOJSIJU ZEČEVIĆU

2.

Sva je igumanova odjeća bila izrešetana od kuršuma U mlađijem godinama Mojsije je četovao po Bosni i Ercegovini, pa stoga ne samo dobro je poznavao ta mjesta, nego je poznavao i ondašnje prve ljude, s kojijema je držao njekakvu vezu, i među drugijema s Ali-pašom Rizvanbegovićem u Mostaru i Husejnagom Gradaščevićem u Bosni Priredio: Slobodan ČUKIĆ U mlađijem godinama Mojsije četovao je po Bosni i Ercegovini, pa stoga ne samo dobro je poznavao ta mjesta, nego je poznavao i ondašnje prve ljude, s kojijema je držao njekakvu vezu, i među drugijema s Ali-pašom Rizvanbegovićem u Mostaru i Husejn-agom Gradaščevićem u Bosni, koji u to doba zamišljavahu pobunu protiv Turske u smislu uspostavljanja avtonomije svojih zemalja.

U tom istom smislu radio je i Mustafa-paša Bušatlija u Skadru. Vladika Rade naumio je pristati k ovome pokretu. Ne znamo, je li to bilo pod uplivom Mojsija, ali znamo, da je on išao tim poslom kod Rizvanbegovića i Gradaščevića, i usljed toga od Rizvanbegovića počeli su već donositi džebanu u Crnu Goru i smještavati u Moračkom manastiru. Ta stvar ne ispade, kao što se mislilo; samo Crnogorci udarahu na Podgoricu, ali tako isto bez uspjeha, i u ovom boju bio je Mojsije, kao prost vojnik, i sve halji-

ne bješe njemu izrešetane od kuršuma, premda ranjen nije bio. U tom boju bio je i njegov drug Toma.

Išao je Mojsije također i u Šumadiju kod Miloša Obrenovića s pismima od vladike i zbog različitih tajnih dogovora. Ali najvažnije je bilo to, što u vrijeme dugog bavljenja Mojsija u Crnoj Gori kraj vladike Rada, u njemu je sazrenula misao ujedinjenja Vasojevića s Crnom Gorom, i u tom pravcu radio je on do svoje smrti. S tom namjerom otišao je on u Vasojeviće. Ispočetka on je došao u Lijevu Rijeku, đe je napravio jednu kuću i stajao godinu dana; a poslje u Đurđeve Stupove na svoja zgarišta. U kratko vrijeme on je popravio crkvu i vas manastir i podigao nove konake.

U ovo doba počeo je dolaziti u Crnu Goru njeki Nikola konsul, koji je bio ingleški konsul u Novom Pazaru, a izdavao je sebe za vasojevićskog knjaza i u dogovoru s Ingleskom i Francuskom mislio je ustanoviti njekakvu knjaževinu pod suverenstvom Turske, a pod protekcijom zapadne Jevrope. U to morala je doći i Crna Gora, i tada bi ostala na vla-

Tada su se namnožili mnogi hajduci i drugi, kojijema zločincima su stali na putu duhovnik Mojsija i vojvoda Simo.

Oni su tada narod užasno besudni usudili. Mojsije je pak zločince opasno kaznio. Njegove su bile vrlo opasne tamnice

Vasojevićka porodica

Najvažnije je bilo to što u vrijeme dugog bavljenja Mojsija u Crnoj Gori kraj vladike Rada, u njemu je sazrenula misao ujedinjenja Vasojevića sa Crnom Gorom, i u tom pravcu radio je on do svoje smrti. S tom namjerom otišao je on u Vasojeviće u Lijevu Rijeku svijetu iskušen muž (welterfahrener Mann); a ima svoAli-paša Rizvanbegović (1783-1851) Pop Maksim Popović iz Donjih Vasojevića, kraj 19. stoljeća ju rezidenciju u manastiru sv. Đorđa” (Dr G. von Hahn, Albanesishe Studien, Jena, 1854).

Još moramo dodati nješto iz pomenute više priče strika Toma o vremenu, kad je Mojsije došao doma iz Crne Gore. „No čim su se malo smjestili, Turci su izmislili velike dacije i teške zulume na sirotinju, koja nije to mogla podnositi: kao što su tražili tadašnji zabitlari od Vasojevića 3.500 oka masla. Al’ duhovnik Mojsije i vojv. Simo nijesu kćeli na to pristati; nego su pošli sa još društva u Skadar kod skadarskog vezira, kojemu su izjavili napadu od gusinjskih siledžija. Onda je vezir njih uputio, da idu u Peć; te MojManastir Đurđevi stupovi sija i vojv. Simo pođu iz Skadra preko Drinca, đe su ugnali dici samo crkvena uprava. S glavari vasojevićski vojvoda glavari bili pušteni iz Skadra, konje u plov i jedva su se spatakvim planom on je dva pu- Simo i iguman Mojsije. Ovi čemu je pomagao isti Nikola. sli. Poslje dođu u Đakovicu, ta dolazio na Cetinje, a najvi- sprečiše mu svaku agitaciju i Vrativši se iz Skadra Mojsije iz Đakovice u Dečane, odaše se vrzao po Vasojevićima, on je krenuo treći put na Ceti- počeo je upravljati u Vasoje- tlen u Peć. U Peć kad su došli gđe je bio tri puta, i jedan put nje, bajagi pozvat na njekakve vićima, kao i priđe; i eto ka- kod Arslan-paše, odmah su se bavio godinu dana, i izda- pregovore, ali u stvari prepao ko o njemu zbori austrijski skupili age i begove gusinjvao je sebe za Vasojevića s Lo- se, da ga tu ne ubiju; premda konsul u Arbaniji Han (1850 ske i plavske, i tu u Peć na tu pata iz Lijeve Rijeke. Bili su nije izbjegao zaslužene kazne god.): „Vasojevići Gornji i Do- vijeću riješili su, da neće Valjudi, koji tome vjerovaše; ali i poginuo je na putu u Zagar- nji sastoje pod upravom mo- sojevići dati Turcima pomenije on mogao prevariti takve ču 30 maja 1844 g. Ovo je bi- naha i arhimandrita Mojsija, nute 3.500 oka masla, i još su ljude, kao što su bili tada prvi lo odmah kad su vasojevićski koji mora biti vrlo mudar i u tad izmakli zuluma sirotinji.

Pošto se je ovo u Peć riješilo, Mojsija je došao u Đurđeve Stupove, u koje vrijeme je bila velika besuština se porodila u Nahiju Vasojevićsku. Tada su se namnožili mnogi hajduci i drugi, kojijema zločincima su stali na putu duhovnik Mojsija i vojv. Simo. Oni su tada narod užasno besudni usudili.

Mojsije je pak zločince opasno kaznio. Njegove su bile vrlo opasne tamnice, u kojima je po naredbi njegovoj stavljena bila jedna velika rascijepljena greda, u koju su zločinci metali svoje noge i tim se mučili.

Te su klupe nazivali tomruci.

Evo sve, što znamo iz života i rada igumana Mojsija.

Staro Berane

(Nastavlja se)

Arhiv

Neđalja, 21. januar 2024.

21

Iz istorije crnogorske diplomatije

Diplomatska zagonetka Dok su diplomate velikih sila u frakovima i svečanim uniformama darovale dah lepršavosti i otmjenosti drevnih monarhija ponad Orlovog krša, krepki lovćenski zrak nijesu upijale akreditovane njemačke diplomate. Godinama se brižno osluškivao i najtananiji zvuk iz Berlina za otvaranje njemačkog poslanstva – ambasade na Cetinju!

Piše: Dejan VUKOVIĆ Autoritet i harizma glasovitog njemačkog kancelara Ota fon Bizmarka zaśenila je politiku drugih velikih sila i umješnost poznatih diplomata toga doba, čime je udario pečat Berlinskom kongresu 1878, kada je uslijedilo i formalno međunarodno pravno priznanje Crne Gore. „Berliner Tageblat“ 15. jula iste godine ističe: „Berlinski mir predstavlja kompromis koji ne zadovoljava nikoga, pa ipak garantuje mir u Evropi za kraći period... Nepristrasni posrednik međutim trlja ruke; karte su pomiješane tako da planirana antinjemačka koalicija izgleda manje vjerovatna nego ikad. I u tome je naša pobjeda u Berlinskom miru.“ Geopolitičko klatno snažno naginje ka Njemačkom Carstvu. Evropski kolos izrasta u svjetskog gorostasa.

Dok su diplomate velikih sila u frakovima i svečanim uniformama darovale dah lepršavosti i otmjenosti drevnih monarhija ponad Orlovog krša, krepki lovćenski zrak nijesu upijale akreditovane njemačke diplomate. Godinama se brižno osluškivao i najtananiji zvuk iz Berlina za otvaranjem njemačkog poslanstva – ambasade na Cetinju. Jalova iščekivanja. Śetna śećanja radosno su prizivala barona Lihtenberga, pruskog konzula u Dubrovniku, koji je u duhu slavne, ratničke tradicije silne Prusije naklonjen Crnoj Gori davne 1859. godine, prilikom razgraničenja s Turskom.

Cijenio je vrline i slobodarstvo Crnogoraca i bio agilan, prija-

Njemačko poslanstvo na Cetinju

Oto fon Bizmark

teljski nastrojen član Komisije koja je utvrđivala granice. Mahovina je prekrila staze željno očekivanog prijateljstva s Njemačkom.

Diplomatsku zagonetku namjerava riješiti crnogorski diplomata Gavro Vuković.

Dunjaluci carigradski nijesu opili njegov patriotski poriv, niti rasplinuli oštrinu misli. I sam u čudu, bez naznaka uzroka izolacije, hodi lavirintom zamršenih međunarodnih odnosa, mističnim maglama državničkim u gradu nad Bosforom. Razgovore sa doajenom diplomatskog kora, grofom Hacfeltom, na soare-

Vojvoda Gavro Vuković

ima, odlikovaše jasna uzdržanost, neuobičajena za lagodne zabave. Oficijelni prijem ni na vidiku. Ponovnim dolaskom u Tursku nastavlja započetu misiju. Opravdana bojazan da se tokovi neraspoloženja velike sile mogu preliti i na druge države da zaoštre svoju politiku prema Crnoj Gori, iskala je intenzivno promišljanje. Njegova upornost i dovitljivost otkravile su hladnoću i odbojnost. Konačno, njemački ambasador predočio mu je kobni cirkular glasovitog Bizmarka; strahovitu grmljavinu kada lični izaslanik baron Testa nakon tri dana boravka na Ce-

tinju nije primljen u audijenciju da uruči primjerak Berlinskog ugovora. Neiskustvo i nemarnost u još neutvrđenim temeljima diplomatskog protokola Knjaževine navukli su ljutnju. Knjaz Nikola i budući ministar inostranih djela, vojvoda Stanko Radonjić, nijesu znali za instrukciju njemačkoj diplomatiji da ne održavaju kontakte, a kamoli produbljuju državničke odnose s Crnom Gorom. Hladan huk Berlina traje.

Godinama nije bilo znaka za ublažavanjem nesmotrenog poteza, ali tužan događaj, smrt mlade Njemice Fani Hirste-

ner na Cetinju 1905. i čvrst stav ministra inostranih djela vojvode Gavra Vukovića da ne dozvoli austrijskim diplomatama da postupaju u ovom slučaju, jer nijesu ovlašćeni da zastupaju Njemačku, niti imaju pristanak Crne Gore, pokrenulo je prepisku između dvije zemlje. Diplomatska nota sa Cetinja o zvaničnim, ali i humanim postupcima Crne Gore prema pokojnici, upućena je Ministarstvu inostranih djela Njemačke u Berlinu i uslovila njihov hitar odgovor, saglasnost i molbu da se obavijesti Ambasada Njemačke u Beču. Precizno tumačenje međunarodnog prava, vrsno poznavanje diplomatske prakse od strane ministra Vukovića, nakon više od dvije decenije, oživljava službenu korespondenciju između Crne Gore i Njemačke imperije. Razgrnulo je duboki talog nepravednog nepovjerenja prema Knjaževini na Jadranskom moru, čemu impuls daruje i upliv italijanskog kralja Viktora kod njemačkog cara Vilhelma, koji ubrzo poziva u pośetu knjaza Nikolu Petrovića.

U beśedi povodom proglašenja Ustava Knjaževine Crne Gore na Cetinju 1905. godine, knjaz i gospodar Nikola I Petrović govori o pośeti njemačkom caru Vilhelmu u Berlinu, upriličenu maja iste godine: „Željeći vazda i svuda steći zemlji prijatelja, pošao sam ljetos u Njemačku, u posjetu Caru Njemačkom. On Me je divno dočekao i pokazao

Mi svoju hrabru vojsku, čudno zornu i okretnu. Njegova Vlada nije do sad bila zastupljena na Mom Dvoru, ali koncem ove, ili početkom iduće godine, Njemačka će nam poslati na Cetinje svog zastupnika.

Iz Berlina sam ponio uvjerenje najboljeg carskog raspoloženja prema nama.“ Tom prilikom njemački car je ukazao čast crnogorskom suverenu i odlikovao ga veoma cijenjenim ordenom „Crnog orla“, a od knjaza Nikole primio „Danilov orden I stepena“. Visoka crnogorska odlikovanja zablještala su i sa elegantnih frakova i uniformi njemačkog prijestolonasljednika, kneza Bilova, predśednika Ministarskog savjeta, i ostalih istaknutih njemačkih ličnosti.

Vojvoda Gavro Vuković sa zadovoljstvom kazuje o značaju susreta dva monarha: „Ovim putem našeg gospodara u Berlin, Crna Gora mnogo je dobila u spoljnoj politici. Jedna od najmoćnijih sila jevropskih, koja za našu malu zemlju nije htjela da zna, ušla je u kolo drugih sila da se o nama brine u danom momentu kao i one, jer su naši odnošaji bili sa svima državama onakvi kakvi su se samo mogli poželjeti.“ Zrijevaju plodovi saradnje.

Ministarstvo inostranih djela Crne Gore obavještava knjaza Nikolu u Beču 1906. o imenovanju njemačkog poslanika na Cetinju: „S.A.R. Prince Montenegro, Vien Hotel Bristol, Njemačka Vlada zvanično izvješćava da je Pilgrimi Baltaggi naimenovan za Ministra Rezidenta na Cetinje i da namjerava doći u julu mjesecu.

Molim agreement V. Kr. V. “.

Mudri dogovor dva vladara obogaćuje vanjskopolitički put i Crne Gore i Njemačke.

Uspostavljaju se diplomatski odnosi. Na Cetinju, pored kitnjastih ambasada velikih sila, Austrougarske, Velike Britanije, Francuske, Rusije, Italije, 1906. otvara se i Ambasada Njemačke u glavnoj, Katunskoj ulici. Rodbinske veze crnogorske dinastije Petrović sa Hesenskom plemićkom porodicom Battenberg, kao i aristokratskom familijom Meklenburg Strelitz, doprinose zbližavanju dvije države, na što ukazuje i „Zakon o trgovini i plovidbi između Crne Gore i Njemačke carevine“ od 1908. godine, kojim se daje status povlaštenih nacija u trgovini i uvrđuje međusobno prijateljstvo.

Sjaj Knjaževine Crne Gore zabljesnuo je još jače.

(Autor je crnogorski diplomata)

22 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. januar 2024.

945

S bolom u duši javljamo rodbini, kumovima, prijateljima i poznanicima žalosnu vijest da je naš dragi

957

950

Dana 19. januara 2024. u 81. godini preminula je naša draga

Дана 19. јануара 2024. изненада је преминуо у 44. години

VENKA Milova STRIKOVIĆ

СЛАВОЉУБ – САША Миодрагов ШАБАН

ZORAN Jovov POPOVIĆ 1951 – 2024.

Preminuo dana 15. januara 2024. u 73. godini u Novom Sadu.

Sahrana je obavljena 18. januara u Sremskoj Mitrovici.

Sahrana je obavljena u krugu porodice 20. januara na mjesnom groblju Rubeža - Nikšić.

Ožalošćeni: supruga ZORICA, sinovi ĐORĐE i VLADIMIR, braća ZLATKO i ALEKSANDAR – SAŠA, snahe BILJANA, JELENA, ANA i SNEŽANA, unučad SARA, DANILO, MIHAILO, bratanići, bratanična DUNJA

Ožalošćeni: brat SVETOZAR, sestra BOŽANA i ostala mnogobrojna rodbina

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 20. јануара од 13 до 16 часова и 21. јануара од 9 до 13 часова, када се креће на Љуботињ, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ожалошћени: супруга ТАЊА, дјеца АНИКА, ДУЊА и КАТАРИНА, отац МИОДРАГ - МИЛИ, мајка СНЕЖАНА, сестра САНДРА, брат ПАВЛЕ, стриц СИМО, тетка МИРЈАНА, стрине ЗОРИЦА и ДРАГАНА, сестрићи НЕМАЊА, ЛУКА и МИЉАН, сестрична МАША, браћа и сестра од стричева ДАЛИБОР, ДАРКО, ЈОВАНА и МАРКО, брат и сестра од тетке ПРЕДРАГ и БИЉАНА и остала многобројна родбина

993

Dana 20. januara 2024. iznenada je preminuo u 57. godini naš dragi

956

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 20. januara 2024. godine završila svoj životni put naša draga i plemenita

BORIS Svetozara ĐUROVIĆ DUŠANKA Radovanova ROGANOVIĆ Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 21. januara od 10 do 14 časova i 22. januara od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: brat ČASLAV, snaha MICA, bratanične BOJANA, SIMONA i JELENA, ujak MIHAJLO KULIŠ i ostala rodbina

1938 – 2024.

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 20. januara od 13.30 do 16 časova i 21. januara od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Bulevar Pera Ćetkovića br. 147, Podgorica.

Оžalošćeni: sin VOJISLAV, kćerka VESNA, brat SIMO, đever LJUBO, snahe ANA, DRAGICA i NADA, jetrve MIRA i VESNA, unuke MILENA, JELENA, ANĐELA, NAĐA i IVA, praunučad, bratanići i bratanična, sestrići i sestrične, đeveričići i đeverična, kao i ostala porodica ROGANOVIĆ i LJUJIĆ 946

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da nas je 19. januara 2024. u 98. godini zauvijek napustila naša voljena

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

DANOJLA BORIČIĆ Sahrana je obavljena 20. januara, u krugu najbližih, na gradskom groblju Čepurci.

Adresa za telegrame: Porodica Zec, Blaža Jovanovića 5.

Ožalošćena porodica: kćerka ZORICA, unuka LIDIJA i ostala rodbina BORIČIĆ i CEMOVIĆ

Oglasi i obavještenja 23

Neđelja, 21. januar 2024.

1013

Posljednji pozdrav dragom bratu

1001

Посљедњи поздрав брату од стрица

SAŠI

1015

Iznenada i prerano ugasio se jedan mladi život i otišao na vječni počinak, moj dragi bratanić

САШИ ШАБАНУ

Hvala Ti za tvoju veliku ljubav i dobrotu koju si nam pružao.

Počivaj u miru, dragi brate i neka te anđeli čuvaju.

SAŠA ŠABAN

Zbog svih ljudskih osobina koje su Te krasile, zbog Tvoje ogromne ljubavi i poštovanja prema nama doživotno čuvamo uspomenu na tebe i Tvoju izgubljenu mladost.

Затечени смо твојим изненадним и прераним одласком. Хвала ти на искреној братској љубави и пажњи.

Neka tvoja duša počiva u miru.

ДАРКО и ЈЕЛЕНА ШАБАН са породицом

PEĐA RAIČKOVIĆ sa porodicom

1002

Tetka MIRJANA i tetak SVETO RAIČKOVIĆ

1016

Posljednji pozdrav našem dragom

Dragi naš

SLAVOLJUB – SAŠA Miodraga ŠABAN

Teško je naći riječi za ovaj posljednji pozdrav za tobom koji je došao iznenada. Kako riječima opisati ovaj teški osjećaj tuge koji nas je obuzeo sa viješću da te više nema sa nama.

Počivaj u miru.

Nijemi od bola zbog preranog rastanka sa tobom.

1014

Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka

SAŠA Miloga ŠABAN

SAŠI

Tvoji: SAŠA-KAJA, ZORAN, STEFAN, ANĐELA i VUK RADETIĆ

Strina ZORICA sa porodicom

960

Sa nevjericom u srcu opraštamo se od voljenog brata i đevera

SAŠE ŠABANA

Nek tvoja dobrota i plemenita duša počiva u miru, kraj tvog strica Peka.

DALIBOR, MILENA i ALEKSA ŠABAN

978

Posljednji pozdrav našem dragom bratu od tetke

SAŠI ŠABANU

Dragi moj brate, za kratko vrijeme život mi na najružniji mogući način pokazuje da nestaje za tren, ali isto tako da ljubav i uspomene ostaju zauvijek.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Rano si nas napustio, neka tvoja dobra duša počiva s anđelima.

Ujna NEĐELJKA, braća od ujaka ŽARKO, MILAN, MLADEN, snahe GORDANA i LJILJANA

BILJANA, NATAŠA i MARKO ŠĆEPANOVIĆ

990

Posljednji pozdrav najboljoj majki

ĐURĐINI BOLJEVIĆ

Majko mila, hvala ti za sve.

Tvoji: ZDRAVKO, ZDENKA i STEVAN

991

Voljenoj babi

ĐURĐINI BOLJEVIĆ

Draga naša bakuta, naše živote si ispunila radošću, toplinom i ljubavlju kakvu si samo znala ti da pružiš.

Uvijek ćemo te se rado sjećati i čuvati od zaborava.

Posljednje pozdrave na vječni počinak ti šalju tvoja unučad: TEODORA, JOVANA, ALEKSANDRA, TAMARA, IVA, NINA, PETAR i praunučad JAKOV, UROŠ i SAVO

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. januar 2024.

947

943

Voljena naša

Otišla je naša MILANKA Nema riječi kojima bismo opisali tugu koju osjećamo.

Sin PAVLE, kćerke IRENA, SANDRA i MAJA, unučad LUKA, JOVAN, IVONA, zetovi ILIJA, SAŠA i SAVO

DANOJLA BORIČIĆ Otišla je Partizanka!

Otišla je Crnogorka!

Sa puškom u ruci, uz svoje hrabre saborce, izvojevala je slobodnu Jugoslaviju, a sa olovkom u ruci slobodarsku nezavisnu Crnu Goru.

Antifašizam je u njenom sistemu vrijednosti zauzimao blistavo prvo mjesto i do posljednjeg udisaja bio tema njenih neponovljivih razgovora.

Pružala je nedvosmislenu i inspirišuću ljubav porodici, prijateljima, komšijama, životinjama, cvijeću, suncu, slobodnom nebu…

Bila je ljubav!

Privilegovane što tvoja junačka krv teče našim venama, sa tugom u srcu opraštamo se od tebe i volimo te neizmjerno!

Počivaj u miru, dobra vilo.

Tvoje: kćerka ZORICA ZEC i unuka LIDIJA ZEC

MILANKI

Ne možemo zaboraviti vedar duh i široki osmijeh kojim ste osvojili naša srca. Čuvaćemo Vas od zaborava.

JELENA, MARKO, MLADEN i STEFAN sa porodicama 976

Posljednji pozdrav dragoj

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

MILANKI CARIČIĆ S ljubavlju i poštovanjem,

TANJA VUKČEVIĆ sa porodicom

998

Ujna

1008

Posljednji pozdrav dragoj teta

e-mail: oglasno@pobjeda.me

954

Preselila se u vječnost naša draga

963

Sa velikim poštovanjem opraštamo se od naše drage

DANOJLA BORIČIĆ Voljeni nikad ne umiru.

Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu

MILANKA Vasilije CARIČIĆ

MILANKE CARIČIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Hvala ti za lijepe trenutke provedene sa tobom.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava u našim mislima i srcima.

rođena TOŠKOVIĆ

IVANKA sa porodicom 944

Žali za tobom tvoja zaova

ZORAN GRUJIČIĆ, SANJA OKUKA, JELENA ĐURKOVIĆLAKOVIĆ i MILENA ADŽIĆ

VESNA BOŠKOVIĆ sa porodicom

ZORANU Čuvaćemo te od zaborava u našim mislima i sjećanjima.

SAŠA, SNEŽANA, JOVO i VUKOTA

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

MILANKI BOJAN ČELEBIĆ sa porodicom

1009

Posljednji pozdrav dragoj snahi

MILANKI CARIČIĆ Počivaj u miru i neka ti naše suze ne remete vječni san.

Tvoja zaova NENA MANDIĆ sa porodicom

1003

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

MILANKI Vaskovoj CARIČIĆ Porodica DRAGOVIĆ

942

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 21. januar 2024.

1007

1004

Posljednji pozdrav voljenoj majci

Posljednji pozdrav dragoj babi

DUŠANKI Radovana ROGANOVIĆ

DUŠANKI Radovana ROGANOVIĆ Otišla si mirno i tiho kao što si živjela, neka tvoja duša nađe mir sa tvojim najmilijima.

Kćerka VESNA BOŠKOVIĆ sa porodicom

Hvala ti na svim trenucima provedenim sa tobom koji su bili ispunjeni toplinom, razumijevanjem i ljubavlju.

Nedostajaćeš nam mnogo, kao i naši razgovori, pjesma i kafa sa tobom...

1023

Posljednji pozdrav teta

Zauvijek u našim srcima i mislima, tvoje unuke MILENA, JELENA i ANĐELA sa porodicama

DUŠANKI od NIKOLE LEKOVIĆA

961

Posljednji pozdrav dragom

Na vječni počinak otišla je naša draga snaha i jetrva

986

1020

MILENKU SAVOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

S tugom, ljubavlju i poštovanjem,

DUŠANKA ROGANOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

IVANA, MARKO, JAGLIKA i ŽARKO RAKOVIĆ

DUŠANKA ROGANOVIĆ

S tugom i poštovanjem, LJUBO i VESNA

962

Posljednji pozdrav dragom

985

Posljednji pozdrav našoj strini

Neka te čuvaju anđeli kako si ti uvijek čuvala i pazila nas.

MILENKU SAVOVIĆU Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo i da te nikad ne zaboravimo.

TANJA, IVAN, JULIJA i SAŠA CIMBALJEVIĆ

DUŠANKI ROGANOVIĆ Tvoji: VOJO, ANA, NAĐA i IVA

Tvoji: SAVO, MONIKA, MARIO i LANA

Posljednji pozdrav poštovanom kolegi

ĐORĐIJE – BAKO KALUĐEROVIĆ Dugogodišnje drugarstvo kroz rad i druženje stvorili su obavezu da se trajno sjećamo našeg poštovanog druga.

UDRUŽENJE PENZIONERA MUP–a CG

Majko, Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam uvijek nesebično davala.

973

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

DUŠANKI ROGANOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomene na tvoju dobrotu i plemenitost.

BOJO i KATA LEKOVIĆ

1022

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. januar 2024.

1012

1005

Posljednji pozdrav našem

Posljednji pozdrav mom voljenom bratu

1006

Posljednji pozdrav dragom ujaku

DEJU

DEJANU MILOŠEVIĆU

DRAGAN i IVA STEVOVIĆ

DEJANU MILOŠEVIĆU

1011

Posljednji pozdrav tetku

Čuvaćemo te od zaborava i vremena... mirno more...

Na ovom bespovratnom putovanju...

Već mi nedostaješ...

DEJANU

Tvoja sestra VANJA

ANA, IGOR, VLADIMIR i PEĐA 1017

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom kumu

Vole te tvoji VESKO, MARINA i MILENA

952

984

Posljednji pozdrav našem iskrenom drugu i prijatelju

DEJU MILOŠEVIĆU

BOBU ĐUROVIĆU

DEJANU MILOŠEVIĆU

Od MIJA KAPE sa porodicom Posljednji pozdrav našem voljenom

GORAN BRNOVIĆ sa familijom

983

JAKOV i NEVENKA POPOVIĆ

DEJU Otišao si iznenada iz života svih nas.

Nedostajaće nam naša druženja, dragi prijatelju.

Tvoji: GAŠO, ANA, ČEDO i IVANA sa djecom

1000

1018

972

Posljednji pozdrav

Opraštamo se od naše voljene

DEJU MILOŠEVIĆU

BORIS ĐUROVIĆ

Bio si majčina zvijezda, zato si joj pošao ovako brzo u njen topli zagrljaj.

Počivaj u vječnom miru, moj dobri kume!

Posljednji pozdrav bivšem kolegi

Tužne drugarice tvoje majke:

MIKA IVANOVIĆ, RADA AVRAMOVIĆ i BRANKA BOŽOVIĆ

MARE MILOŠEVIĆ

MIĆO MARKOVIĆ

968

Otišla si mirno i tiho, onako kako si i živjela. Zauvijek pamtimo tvoj mio lik, toplu riječ i brižnost za nas.

Počivaj u miru kod svog Dragana i Goluba.

Hvala ti za svu ljubav.

DEJU MILOŠEVIĆU VATROGASNA JEDINICA CETINJE

NADA, MILENA, JASNA i JEVREM

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 21. januar 2024.

980

Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom zetu

981

Posljednji pozdrav voljenom zetu

MITAR Vidov PEROVIĆ Bio si iskreni prijatelj, neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MITAR Vidov PEROVIĆ

VUJOVIĆ GOJKO sa porodicom

971

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Bio si nam zet, drug i brat.

Vrijeme provedeno sa tobom ostaće nam u najljepšem sjećanju.

Hvala ti za ljubav, dobrotu i iskrenost koju si nam pružao, naš voljeni Mejo.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima i mislima.

MITRU PEROVIĆU

Tvoji: ĐORĐE, SPASOJE i ZORICA

Tvoja dobrota, plemenitost i vedar duh ostaće uvijek u našem sjećanju.

Porodica RACKOVIĆ

953

Posljednji pozdrav dragom

965

Posljednji pozdrav našem voljenom

MITRU

NEVENKA BANOVIĆ i društvo iz STARE BIRTIJE

Tvoji: ĐOLE, MIRA, BAĆO i TECA

955

Za voljenog

Zauvijek ćeš nam ostati u lijepom sjećanju.

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam uvijek davao. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Porodica KLAĆ

994

Posljednji pozdrav dragom

NIKA

MITRU

Od NIKIČINIH DRUGOVA

od porodice ĐURKOVIĆ 1019

970

Počivaj s anđelima u miru, kao što si i zaslužio.

Porodica pok. BLAGOTE MIRKOVIĆA

988

Posljednji tužni pozdrav iskrenom i dragom drugu i zetu

979

MEJO

MITRU PEROVIĆU

Zbog tvoje dobrote i pažnje prema svima tvoj odlazak nam je još teži.

Laśo, prerano si otišao na neko bolje mjesto, gdje će tvoja izmučena blagorodna duša naći mira.

ANA ABRAMOVIĆ

ACKO MARIĆEVIĆ

982

Наше дјетињство и цијели живот богатији су за твоју љубав, пажњу, благу ријеч и топли загрљај. Са неизмјерном љубављу се опраштамо од тебе. Хвала ти на свему! Твоја унучад и праунучад: ИВАНА, МАРКО, МАРИЈА, БАЛША, ЈАСНА, ЈЕВРЕМ, НЕДА, ПАВЛЕ, МАЈА, ЂОРЂЕ, НАЂА и ВИТО

Posljednji pozdrav dragom zetu

MITRU

Посљедњи поздрав нашој баби и прабаби

МАРИ

959

MITRU PEROVIĆU

MEJU

Bila je čast i privilegija imati te za prijatelja.

Tvoja dobrota i plemenitost živjeće među nama.

Posljednji pozdrav dragom drugu i iskrenom prijatelju

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom komšiji i prijatelju

MITRU

miru Božijem.

Bilo je lijepo drugovati sa tobom.

Prijatelju, hvala ti na svemu i počivaj u

MIRKO JABUČANIN sa porodicom

MITRU Počivaj u miru, plemenita dušo.

SAVO i NADA KAPA sa porodicom

967

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. januar 2024.

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju i velikom čovjeku

969

958

948

Našoj voljenoj majci, babi i tašti

STOJANKI JOVANOVIĆ

Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću kojom si nas uvijek nesebično darivala.

Počivaj u miru i spokoju

MUJU PRAVILOVIĆU

Kćerka NINA, unučad NEDA i SAVO i zet NEBOJŠA

VASKO ZVICER sa porodicom 989

Posljednji pozdrav dragom

PAVLU

1010

Dana 24. januara navršavaju se dvije godine od kada nas je napustio suprug, otac, svekar i đed

NENE POPOVIĆ

MILOŠ BLAGOJEVIĆ

Tvoji: MIŠKO, ĐORĐE, IVA, TARA, PAVLE i DUŠKO

NIKO POPOVIĆ

987

Dana 21. januara 2024. navršava se 11 godina od smrti naše drage

I dalje nedostaješ.

Počivaj u miru.

TEODORA ĐURIČKOVIĆ

Osamnaesti, nismo izabrale haljinu, nisam ti kupila obećani poklon, neću te ispratiti u svijet odraslih. Zbog čega? Nečijeg nehata... Dođi, mila, samo danas, na tren, znaće Mama da si ti.

Volim te i oprosti, mila, ovaj bol koji dopuštam sebi.

MAMA

S velikom ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na tebe.

Tvoja PORODICA 1021

Navršava se 40 dana od smrti naše drage i voljene

999

ZVIJEZDO moja, OKO moje, moj

STANKA Savova VUKAŠEVIĆ rođena ĐUROVIĆ

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo u nedjelju, 21. januara 2024. godine, u 10 časova posjetiti vječni dom naše Stanke.

Porodica VUKAŠEVIĆ

ĐIĐO 964

Navršava se godina dana od smrti naše drage i voljene majke, babe, prababe i svekrve

RADMILE M. DORONGIĆ

U našim si mislima i srcu i tu ćeš zauvijek ostati. Čuvaćemo uspomenu na tebe, tvoju dobrotu i ljubav kojom si nas oba-

Ovaj svijet bio je tijesan za tvoju veličinu!!!

Moj mali, VELIKI ČOVJEČE!!!

Nađi sebi sreću s anđelima u nebeskim širinama!!!

Dok je tetke i TEBE je, PONOSU MOJ!!!

Za TEBE, sebe, NAS!!!

sipala.

Počivaj u Carstvu nebeskom, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Vole te tvoji: tetka MARIJA, sestra STASHA i tetak SASHA GOJČEVIĆ

Tvoji NAJMILIJI

997

Наши родитељи

992

Danas se navršava 40 dana od smrti naše drage majke

ТОДОРОВИЋ

MILEVE PRAVILOVIĆ

РАДОМАН - ДОМО 3. 11. 1928 - 15. 1. 1999.

Hvala na svemu što si uradila za nas i što si se borila do zadnjeg dana za svoju porodicu.

Počivaj u miru zajedno sa tatom. Čuvamo vas od zaborava.

АНЂЕЛКА - МАША 3. 11. 1929 - 26. 1. 2018.

Живе у нашим сјећањима, у љубави и поштовању. ВЕЉКО, ВЕСЕЛИН, СЛАВКО, ЗОРАН i МИЛОДАРКА - МИЉА ЂОКОВИЋ са породицама Šest godina je od smrti našeg

SVETOZARA VULETIĆA Čuvamo te od zaborava.

Tvoja PORODICA

975

Vaše kćerke MAJA, MILICA i DRAGANA sa porodicama

Godina dana od kada nije sa nama

951

Četrdeset je dana od smrti naše

974

RADOSAV TERZIĆ

MILEVE

S poštovanjem i ljubavlju čuvamo dragu uspomenu na tvoj plemeniti lik.

Puno je lijepih uspomena da te vječno pominjemo i nikad ne zaboravimo.

RADULOVIĆI

Brat PERO sa porodicom

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 21. januar 2024.

949

Prošla je godina od smrti moje sestre

977

Dana 23. januara 2024. navršava se pet godina od kada nije sa nama naš dragi

DRAGICE JANKOVIĆ

MILAN PAVIĆEVIĆ Ostaju divna sjećanja na trenutke provedene s tobom.

Tvoj dragi i plemeniti lik čuvaćemo od zaborava.

Tvoja ljubav, hrabrost i veliko srce koje si nam nesebično poklanjao živjeće u nama kao najljepše uspomene koje ćemo ponosno čuvati od zaborava.

RADMILA DARMANOVIĆ sa porodicom

Tvoja PORODICA 966

941

Godina dana od smrti našeg voljenog supruga i oca

Navršava se 40 dana od smrti

SAVETE Momčilove ĐURIČKOVIĆ rođene VUJOVIĆ

MILANA - MACA BOŽOVIĆA Dragi naš, prođe godina, a mi se teško navikavamo da živimo bez tvog dragog lika i plemenite duše.

Tvoju iskrenost, dobrotu i pažnju koju si nam pružao uvijek ćemo čuvati u našim srcima i tu ćeš ostati vječno voljen i nikad zaboravljen.

Majko, nadamo se da si sada u miru, slobodna od bolova i patnje.

Hvala ti na nježnosti, ljubavi, snazi, brižnosti kojom si nam gradila topao i siguran dom i najljepše uspomene.

Nastavljamo sa divnim sjećanjima na tebe i tvoju bezgraničnu ljubav moleći se za snagu i mudrost da živimo onako kako bi bila ponosna na nas, kao što mi zauvijek ostajemo ponosni na tebe.

Tuguju i vole te tvoji: supruga LJILJANA, sinovi BOŽIDAR, BOJAN, BALŠA i šćer BOJANA

Porodica će pośetiti njegovu vječnu kuću 21. 1. 2024, neđelja, u 10 časova.

996

Godina je od smrti našeg dragog

Tvoji: MARIJA, MARINA i MARKO

RAJKA P. KALUĐEROVIĆA

Godina dana je od smrti našeg voljenog strica

995

RAJKA Uspomena na tebe, tvoju brižnost i ljubav koju si nam nesebično pružao ostaje u našim srcima zauvijek.

Tvoji: PETAR i TANJA sa porodicom

Dragi Rajko, vrijeme prolazi, ali nijedan dan bez sjećanja na tebe.

Zauvijek ćeš ostati dio naših života, a mi ćemo s ponosom čuvati uspomenu na tebe.

Neka tvoja plemenita duša i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas počivaju u miru.

Tvoji: majka ROSE i brat ĐURO sa porodicom

940

Godina dana je od smrti našeg voljenog oca, đeda i tasta

MILANA – MACA BOŽOVIĆA

Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe.

S ljubavlju te pominjemo, po dobru pamtimo i od zaborava čuvamo.

Tvoji: kćerka BOJANA, unuci VUK i NIKOLA i zet NENAD RABRENOVIĆ

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 IZDAJEM poslovni prostor 48 m2 u Bulevaru Save Kovačevića pored poliklinike Diagnostica u Podgorici. Pokriven je klimama, video-nadzorom, alarmom i rolo vratima.

Tel. 069/123-593 2

Neđelja, 21. januar 2024.

Neđalja, 21. januar 2024.

Marketing

31

32 Marketing

Neđalja, 21. januar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

30x

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika biće izvučena 31. januara 2024. godine, - Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.