Dnevni list Pobjeda 23.1.2024.

Utorak, 23. januar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20886 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

RECEPT URE U IZVEDBI DEMOKRATA: Funkcioneri Bečićeve stranke dijele pozicije osobama sa kaznenom evidencijom

GOV.ME

Šaranovićev šef obezbjeđenja policajac osuđen za teško nasilje

Suđenje istoričaru i profesoru FCJK Bobanu Batrićeviću u Sudu za prekršaje odgođeno jer je sudija ocijenio da je potrebno vrijeme da se upoznaju sa sadržajem odbrane okrivljenog M. BABOVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

Batrićević: Nema toga tužilaštva ni suda koji će nam začepiti usta

STR. 8. i 9.

DODATAK: Odbrana prof. dr Bobana Batrićevića pred Sudom za prekršaje u Podgorici I

Utorak, 23. januar 2024.

Uzalud su Demokrate reagovale na tekstove Pobjede tvrdnjom da između dvije partije - ,,ne postoji čak ni minimum političke komunikacije“.

Svaki potez Bečića i Šaranovića nedvosmisleno dokazuje da je njihova primarna uloga u novoj vladi da sačuvaju svoje koalicione partnere – Dritana Abazovića i njegovu Uru od domašaja crnogorskih zakona STR. 2. i 3.

Nakon što je tužiteljka Snježana Šišević podigla optužnicu i pokušala da kriminalizuje profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost dr Bobana Batrićevića zbog iznošenja vrijednosnih sudova u kolumni za portal Antene M, na jučerašnjem ročištu je važnu ulogu u sprečavanju slobode govora imao i Radenko Bošković, sudija za prekršaje.

Umjesto da sasluša pripremljenu odbranu profesora Batrićevića, sudija Bošković je izlaganje prekidao na svakih tridesetak sekundi. Potom je suđenje odgođeno za 26. mart jer je sudija procijenio da mu je potrebno toliko vremena da se upozna sa Batrićevićevom odbranom!

U namjeri da crnogorska javnost bude upoznata sa sadržajem odbrane Bobana Batrićevića, ali i staljinističkim duhom optužnice koju je napisala tužiteljka Šišević, Pobjeda će u današnjem dodatku objaviti cjelokupan tekst Batrićevićeve odbrane.

Tekst odbrane dr Batrićevića u potpunosti razotkriva zle namjere tužilaštva, odnosno Crne Gore, koja se u dvadeset i prvom vijeku upisuje crnim slovima u krug država u kojima se sankcioniše sloboda izražavanja i progone intelektualci zbog javno izrečene riječi.

Čas anatemije odbrana prof. dr Bobana Batrićevića pred Sudom za prekršaje u Podgorici

Dvadeset sedmog oktobra 2023. godine od strane Suda za prekršaje uručen mi je „Poziv za okrivljenog (član 163 Zakona o prekršajima Crne Gore)“, izdat na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnoga postupka protiv mene, a koji je dvanaestog septembra iste godine tome sudu uputila državna tužiteljka Snežana Šišević. Prema njenome shvatanju prava, kolumnom objavljenom na portalu Antena M jedanaestog avgusta 2023. godine s naslovom: „Torokanje po Metodologiju i Đaonikiju“ (u kojoj sam kritikovao vodeće vladike Crkve Srbije u Crnoj Gori zbog njihovih problematičnih izjava), navodno sam „izvršio prekršaj iz člana 19 Zakona o javnom redu i miru“.

Odmah na početku želim glasno i jasno da poručim: Nijesam kriv! To ću u ovome postupku dokazati iz više ravni:

Sanacija puta kroz selo da ne čeka završetak glavne magistrale Mještani zahtijevaju sanaciju kritičnih tačaka među kojima je opasna krivina tzv. Inoka, asfaltiranje oštećenih djelova puta, popravku međa... Podsjećaju da tim putem decenijama prolaze teretna vozila, a da je posljednji put saniSTR. 13. ran devedesetih godina

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

9.

KUPON IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

Uprava za vode pripremila projekat izgradnje obaloutvrde

Prvo: tekstološkom analizom ću pokazati da je državna tužiteljka Snežana Šišević sastavila činjenično (a nažalost i pravopisno) vrlo upitan (kolokvijalno rečeno – „nepismen“) zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka.

Novo rukovodstvo Gradske TV izvinilo se predsjedniku Skupštine zbog priloga u kojem advokat Marinović konstatuje da je Mandić prekršio zakon isticanjem srpske trobojke u svom kabinetu I Tekstološko-činjenična analiza Drugo: odbraniću pravo na slobodu izražavanja i iznošenje vrijednosnih sudova tako što ću svoje navode iz kolumne kontekstualizovati u širi društveno-politički i istorijski okvir.

Treće: pozvaću se na stavove Evropskoga suda za ljudska prava i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima kako bih tužiteljku upoznao s evropskim tekovinama koje ljudima u Evropi (a Crna Gora valjda želi u EU) dozvoljavaju ono što ona meni pokretanjem ovoga postupka uskraćuje.

Slijede činjenice.

a) Tužiteljka navodi da sam u objavljenom tekstu „poslao poruke“, pri čemu sam se, kaže, „pozvao na upitnik sa odgovorima dvije vodeće figure srpske popovštine“. Prvo, nikakve poruke nijesam slao, jer, niti sam mitropolit da šaljem poruke za blagdane, niti aplikacija za dopisivanje – prosto, iznio sam svoj vrijednosni sud. Dakle, umjesto „poslao poruke“ valjalo bi da stoji „objavio“ ili „iznio“, „publikovao“, „istakao“, „naveo“. Drugo, nijesam se pozivao ni na kakav upitnik s odgovorima dvije vodeće figure srpske popovštine jer takav upitnik ne postoji! U pitanju je literarni mehanizam prilagođen slobodnoj formi kolumne.

A kolumna je zamišljena kao okvir u kojemu sam iskoristio autorsku slobodu te načinio imaginarni upitnik koji sam popunjavao izjavama u kojima se veličaju ratni zločinci i promoviše nacionalizam, a koje su u realnom vremenu i prostoru javno iznosili vladike Crkve Srbije u Crnoj Gori, Joanikije Mićović i Metodije Ostojić, za što postoje dokazi.

Ponižavanje novinarstva zbog podaništva Andriji Mandiću

U zahtjevu za pokretanje prekršajnoga postupka viša državna tužiteljka Šišević pogrešno navodi naslov moje kolumne na više mjesta. Prvo kaže: „Dana 11.08.2023, na portalu Antena M objavio tekst ‘Popovi Crkve Srbije u Crnoj Gori ne propovijedaju vjeru Hristovu. Oni torokaju srpski nacionalizam. Oni indoktriniraju. Šire mržnju i ksenofobiju. Dakle, oni nijesu popovi i kaluđeri, oni su torokuše i propovjednici mržnje“ (nema tačke na kraju rečenice). Potom, u obrazloženju zahtjeva navodi novi naslov: „Dana 11.08.2023. godine je Boban Batrićević za portal ‘Antena M’ javno nastupio sa tekstom pod naslovom ‘Torokanje po metodologiji i Đaonikiju’.“ To što tužiteljka ne stavlja razmake nakon što navede datume i što rečenicu ne završava tačkom đe pravopis nalaže, najmanje je sporno. Sporno je što Više državno tužilaštvo protiv mene pokreće prekršajni postupak, a tužiteljka koja to zahtijeva ne navodi ispravno naslov kolumne. Naslov je, kako rekoh, pogrešan u oba slučaja – izvorno on glasi „Torokanje po Metodologiju i Đaonikiju“. Slovo „M“ je u ovome slučaju veliko, a ne malo kako tvrdi tužiteljka i nije „metodologiji“ nego „Metodologiju“, što je ironično, literarno poigravanje s imenom Metodije, a ne navođenje metodologije kao nauke. Da je ozbiljnije pristupila pisanju zahtjeva, to je lako mogla otkriti budući da je ime Joanikije istim retoričkim postupkom postalo „Đaonikije“. Podjednako nevješto tužiteljka se određuje i prema publicističkome žanru moje kolumne, koju na više mjesta naziva različitim imenima: neđe je to „tekst“, neđe „objava“, a na kraju u prilozima kaže: „izjava“. Nijesam ovđe danas došao da držim čas pravopisa, analize diskursa i tipologije novinarskih žanrova višoj državnoj tužiteljki Šišević, niti je to dio predmeta – samo upućujem državne organe da ozbiljnije pristupaju pisanju optužničkih zahtjeva, što zbog odgovornosti prema poslu koji obavljaju, a što zbog činjenice da će svi ti dokumenti jednom biti pohranjeni kao građa u Državnome arhivu Crne Gore. Greota bi bila da buduće generacije uoče koliko nam je državna administracija pravopisno nevješta i nespretna (nije na odmet navesti da se onđe đe treba stajati dvotačka „:“ u zahtjevu ukazuje tačka-zarez „;“, ili da ima grešaka u kucanju tipa „bda“ umjesto „da“, te da se portal Antena M po slobodnoj volji navodi i s navodnicima i bez navodnika, a na kraju zahtjeva i u kurzivu s navodnicima). Tužiteljka je u svome dokumentu čak do te mjere aljkava da i adresu mojega stanovanja pogrešno navodi, budući da naselje „Gruda Donje polje bb“ (opet bez tačke na kraju rečenice) ne postoji (!) jer su Gruda i Donje Polje dva različita naselja.

U blizini se nalazi magistralni put Kolašin – Mojkovac, koji je u velikoj opasnosti od odsijecanja u slučaju pojave velikih voda. Matica Tare se pomjerila ka lijevoj obali dok je na desnoj, zbog neadekvatnog održavanja i eksploatacije šljunka, formiran sprud većih dimenzija koji djeluje kao bočni skretač vodotoka te dolaSTR. 12. zi do rušenja obala i priobalnog terena

b) Tužiteljka mi stavlja na teret činjenice kojih u mojemu tekstu nema. Evo konkretnoga primjera: u njenom zahtjevu da se prekršajno gonim stoji da su pomenuti Mićović i Ostojić odgovarali na pitanja iz upitnika, što apsolutno nije tačno. Ni Mićović ni Ostojić nijesu odgovarali na pitanja „Šire li mir i oprost?“; „Pozivaju li na mir?“; „Da li slave ili osuđuju ratne zločince?“, jer im ta pitanja niko nije postavio. Lično bih zaista volio da jeste – ali nažalost nije! Dakle, ta pitanja su izmišljena, ali njihovi odgovori su realni, rekonstruisani na osnovu njihovih javnih izjava i beśeda. Da tužiteljka pośeduje elementarna znanja o literarnim slobodama, shvatila bi autorsku poentu i odustala od prekršajnoga gonjenja ili bi makar ozbiljnije napisala zahtjev jer, u formi u kojoj mi je predat, on ne samo da je neosnovan, neprecizan i vankontekstualan; već je i diletantski koncipiran i sačinjen dokument koji otkriva nove rupe i tunele u crnogorskome pravosudnom sistemu.

Član 34 Zakona o medijima, na koji se u izvinjenju poziva Gradska TV, kako je pojasnio Ranko Vujović, odnosi se na izvještavanje o sudskim procesima i ukazuje da novinari ne bi smjeli nikoga da unaprijed osude prije nego sud donese takvu odluku - a ne na izvještavanje o dnevnim situacijama STR. 7.

Nakon što smo utvrdili da je zahtjev u koliziji s ortografskim normama i standardima te da ni pojedine lako provjerljive činjenice nijesu ispravno navedene, preći ćemo na tekstološku analizu koja će pokazati da je viša državna tužiteljka odveć selektivno i tendenciozno interpretirala „spornu“ kolumnu. Takav njen postupak najbolje se očituje u dijelu zahtjeva u kojem se iznose „Razlozi“ zbog kojih treba pokrenuti prekršajni postupak. Evo i dokaza:

Moračko Trebaljevo od Tare braniće zid dugačak 400 metara

Iz navedenoga jasno proizilazi da je viša državna tužiteljka nekvalifikovana za sačinjavanje optužnih materijala za prekršajni postupak analogan ovome slučaju, budući da ne poznaje osnove literarnog izražavanja i žurnalizma. Upravo to je i dovodi do pogrešnih zaključaka, uzimajući u obzir činjenicu da sadržaje iz domena fikcije (neki bi rekli, fantazmagorije) uzima za empirijske fakte. Da je ista bila u stanju makar tipološki odrediti vrstu teksta koji sam objavio na portalu Antena M, vjerujem da ne bi ni došlo do ovoga kafkijanskog procesa u kojemu smo primorani da učestvujemo.

c) Tužiteljka je frivolnim apostrofiranjem „spornih“ djelova moje kolumne u potpunosti zapostavila njen kontekst, pri čemu izdvojenim djelovima pervertira značenje i objavljenoj cjelini u potpunosti mijenja smisao. Naime, prilikom sastavljanja kolumne, autor se koristi literarnim mehanizmima, tehnikama i postupcima koje lično preferira. Tekst ima svoju strukturu, dramaturgiju, di-

SKUPŠTINA CRNE GORE

D. MIJATOVIĆ

Mještani Ćeklića razgovarali sa predstavnicima Uprave za saobraćaj, Prijestonice i firme koja rekonstruiše regionalni put Cetinje - Čevo

2

Politika

Utorak, 23. januar 2024.

RECEPT URE U IZVED BI DEMOKRATA: Funkcioneri Bečićeve stranke dijele pozicije osobam

Šaranovićev šef obezbj policajac osuđen za teš

PODGORICA – Šef obezbjeđenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića je policajac Vuk Vuković, koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u crnogorskoj prijestonici u julu 2021. godine – potvrđeno je Pobjedi u Upravi policije.

Uzalud su Demokrate reagovale na tekstove Pobjede tvrdnjom da između dvije partije - ,,ne postoji čak ni minimum političke komunikacije“. Svaki potez Bečića i Šaranovića nedvosmisleno dokazuje da je njihova primarna uloga u novoj vladi da sačuvaju svoje koalicione partnere – Dritana Abazovića i njegovu Uru od domašaja crnogorskih zakona skog fronta Dejan Vukšić.

No, punu kontrolu i nad Agencijom za nacionalnu bezbjednost Abazović je uspostavio pošto je njegova stranka srušila Krivokapićevu vladu i on, aprila 2022. godine, postao premijer.

Vukšić je za nepunih godinu i po, koliko je ostao na funkciji, ANB stavio na raspolaganje i uslugu rusko-srpskoj agenturnoj mreži u našoj zemlji, tako da je jedan od zahtjeva zapadnih partnera, nakon formiranja Abazovićeve vlade, bio da novi direktor Agencije bude čovjek kojem oni vjeruju, jer je Crna Gora, kao članica NATO-a, na izvoru povjerljivih informacija koje ne bi trebalo da dođu u posjed Kremlja.

gov.me

Što je Vukovića preporučilo da ga Šaranović postavi na tako značajnu poziciju nije poznato, ali divljačko iživljavanje ovog policajca, koje je na kraju dobilo i sudski epilog – četvoromjesečni kućni pritvor, svakako je trebalo da bude nepremostiva prepreka za ovo imenovanje.

Ministru, kojem je važan integritet policijske organizacije, ni u primisli ne bi bilo da službenika sa ovakvim „detaljem“ u biografiji imenuje za prvoga uz sebe, za čovjeka od najvećeg povjerenja.

LIČNI INTERESI IZNAD ZAKONA

- Imam za vas jednu važnu poruku, koju nikada ne smijete da zaboravite u obavljanju časne policijske profesije - poštujte zakone i postupajte etično, profesionalno i bez diskriminacije – kazao je u petak, 19. januara, ministar Šaranović polaznicima XIV generacije Policijske akademije, na svečanosti povodom početka radnog angažmana, organizovanoj u Vili „Gorica“.

Rješenje za posao toga dana primilo je 49 akademaca. A sve ono što im je ministar poručio da ne smiju da zaborave - poštovanje zakona, etično, profesionalno i postupanje bez diskriminacije – zgazio je u jednoj akciji njegov šef obezbjeđenja – koji je doslovno policijskom cokulom, ničim izazvan, gazio glavu jednog Cetinjanina, zlostavljao ga, vrijeđao i udarao dok ga drugi kolega nije sklonio?!

Ministru Šaranoviću, međutim, kaznena evidencija policajca kojeg je izabrao za šefa obezbjeđenja nije bila prepreka – zakonska, profesionalna, niti etička, da ga unaprijedi.

Isto kao što ni prethodnoj vladi i premijeru Dritanu Abazoviću nije bio problem da čak dva puta osuđivanu osobu za pokušaj ubistva - Artana Kurtija imenuje za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Abazoviću je bio neophodan čovjek od povjerenja u ovoj službi, pa je lične interese, zajedno sa svojom vladom, podredio zakonima ove zemlje.

Jedna od prvih odluka Vlade, kojoj pripada ministar Šaranović, bila je upravo razrješenje Kurtija, ali ne zbog njegovog nezakonitog postavljenja, već zbog obračuna aktuelnog i bivšeg premijera – Milojka Spajića i Abazovića - i uloge Kurtija u tome.

Kao i do sada – sve se svodi na lično – i imenovanja i razrješenja. Funkcionerima priča

ANB „U RUKAMA“ URE

Danilo Šaranović

o poštovanju zakona, profesionalnim standardima, etici i integritetu služi samo za javne nastupe, a kada zatvore vrata svojih kabineta jedino čime se rukovode su lični i partijski interesi.

BRIGA O INTEGRITETU

Tako je u MUP-u na poziciji šefa Odjeljenja za antikorupciju i dalje Predrag Tanjević, policijski funkcioner sa kaznenom evidencijom.

On je 2019. godine oglašen krivim i pravosnažno osuđen na šest mjeseci zatvora (uslovno dvije godine) zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, koje je počinio kao šef pljevaljske policije. Kazneni

karton prethodnoj vladi nije bio prepreka ni za njegovo imenovanje.

Zamjenik predsjednika aktuelne vlade Aleksa Bečić saopštio je 11. novembra prošle godine da je uputio zahtjev ministru unutrašnjih poslova „za obimnom i sveobuhvatnom analizom aktivnosti Odjeljenja za antikorupciju Ministarstva unutrašnjih poslova“, uz poruku da „ova inicijativa nije samo korak ka jačanju našeg bezbjednosnog sistema, već i potvrda naše neumoljive volje da gradimo Crnu Goru u kojoj vladavina prava i integritet stoje kao najčvršći stubovi društva“.

Dva i po mjeseca kasnije, na čelu ovog odjeljenja - čiji je

jedan od primarnih zadataka briga o integritetu policijskih službenika - i dalje je čovjek osuđen za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju. Tanjević je bio jedan od najbližih saradnika bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića (Ura) i njegov čovjek od povjerenja za kojeg je Adžić lobirao da bude imenovan za pomoćnika direktora Uprave policije.

Crnogorski bezbjednosni sektor, nakon izbora 30. avgusta 2020. godine, preuzeo je lider Ure Dritan Abazović, prvo kao potpredsjednik vlade Zdravka Krivokapića, kada nije mogao da kontroliše i tajnu policiju, jer je na njeno čelo postavljen kadar Demokrat-

Epizoda sa Savom Kenterom na čelu ANB-a kratko je trajala. Abazović ga je smijenio poslije svega sedam mjeseci, a prethodno je za generalnog inspektora u ovoj ustanovi, poziciju koja je u nadležnosti Vlade, nezakonito imenovao Artana Kurtija, svog čovjeka od povjerenja.

Za direktora ANB-a Abazović je postavio Borisa Milića, operativca koji se odmah po dolasku Vukšića njemu stavio na raspolaganje, o čemu je Pobjeda detaljno pisala, ali kada je postalo izvjesno da će on biti smijenjen, uspostavio je kontakte sa Kurtijem i preko njega već tada izvještavao Abazovića i dostavljao mu povjerljive podatke.

Nova vlada do danas nije ra-

Kurti poslije razrješenja djeluje „iz sjenke“, šefovi u ANB-u mu podnose „račune“

Artan Kurti

Izvori Pobjede iz Agencije za nacionalnu bezbjednost kažu da je bivši generalni inspektor u ovoj instituciji Artan Kurti, intimus doskorašnjeg premijera Dritana Abazovića, i dalje na izvoru svih informacija i tajnih podataka.

- Kurti se redovno susrijeće sa našim načelnicima koji mu podnose izvještaje.

Prije nekoliko dana sa nekim načelnicima sjedio

je u jednom kafiću u Zagoriču – kažu naši sagovornici i upozoravaju da je to i nezakonito, osim što je neprofesionalno i neetično ponašanje načelnika u ANB. Da je Artan Kurti blizak tajnoj službi Pobjeda je pisala još u januaru 2022. godine, kada smo objavili da se sa njim tajno sastaju tada operativac, sada šef ANB-a Boris Milić i još nekolicina

agenata i dostavljaju mu informacije za Abazovića koji je tada bio mandatar, a nakon što je vlada Zdravka Krivokapića oborena u parlamentu.

Imenovanjem Kurtija za generalnog inspektora u ANB-u, šest-sedam mjeseci kasnije, Abazović je potvrdio pisanje Pobjede da je ovaj bio zadužen da za njega dobavlja informacije iz tajne službe.

zriješila Milića, a izvori Pobjede iz sektora bezbjednosti su kategorični da mu poziciju čuvaju Demokrate – primarno Aleksa Bečić, vicepremijer i koordinator bezbjednosnih službi. Početkom januara on je saopštio kako ima ,,korektnu saradnju sa prvim čovjekom ANB-a Borisom Milićem“.

- Nema više brukanja časne policijske uniforme… svako imenovanje mora biti sinonim za integritet... - samo su neke od poruka, kojima javnost od izbora 44. vlade zasipaju Bečić i ministar unutrašnjih poslova Šaranović.

Stanje u sektoru bezbjednosti, međutim, daleko je od časnog, a o integritetu je izlišno govoriti.

Svaki dosadašnji potez dvojca iz Demokrata nedvosmisleno dokazuje da je njihov primarni zadatak da u službama bezbjednosti sačuvaju kadrove Dritana Abazovića.

PODRŠKA ŠUKOVIĆU

Tako su i jedan i drugi pohitali da daju javnu podršku šefu Specijalnog policijskog odjeljenja (koje radi u okviru Specijalnog tužilaštva) Predragu Šukoviću, nakon što je ministar pravde Andrej Milović saopštio da ovaj mora biti smijenjen, jer je bio jedan od glavnih aktera montiranja afere „Do Kvon“. Šuković je bio jedan od policijskih funkcionera od povjerenja Dritana Abazovića, a u ,,Evropi sad“, iz koje dolazi Milović i koja je najveći konstituent nove parlamentarne većine, vjeruju da je bio i ključni čovjek za aferu

Politika

Utorak, 23. januar 2024.

Maltretiranje Roganovića na Cetinju od strane Vukovića

Za direktora ANB-a Abazović je postavio Borisa Milića, operativca koji se odmah po dolasku Vukšića njemu stavio na raspolaganje, o čemu je Pobjeda detaljno pisala, ali kada je postalo izvjesno da će on biti smijenjen uspostavio je kontakte sa Kurtijem i preko njega već tada izvještavao Abazovića i dostavljao mu povjerljive podatke „Do Kvon“, kojom je Abazović pokušao da diskredituje i eliminiše sa političke scene tadašnjeg mandatara, sada premijera Milojka Spajića.

Južnokorejski mag kriptovaluta Huing Do Kvon, bjegunac sa Interpolove potjernice, uhapšen je prošle godine u našoj zemlji, a dovodi se u poslovne veze sa Spajićem, liderom ,,Evrope sad“. Ovo hapšenje poslužilo je Abazoviću da pokuša da diskvalifikuje i diskredituje aktuelnog premijera.

Iz ,,Evrope sad“ su tvrdili da je Abazović preko Šukovića pripremao i plan za hapšenje Spajića.

Koliko je Demokratama važno da sektorom bezbjednosti i dalje upravlja Abazovićeva „ruka pravde“ vidi se i po njihovom bjesomučnom istrajavanju da smijene aktuelnog direktora Uprave policije Zorana Brđanina, kojeg je prethodna vlada nezakonito razriješila, a sud vratio na tu poziciju.

Abazović i njegovi ljudi izložili su Brđanina na „stub srama“ nakon što je došao u sukob sa tadašnjim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, zbog toga što, prema nezvaničnim informa-

cijama, nije prihvatio neka Adžićeva rješenja za čelne pozicije u Upravi policije.

I kako smo već pisali, iako Demokrate zvanično tvrde da ne postoji ni minimum komunikacije s Urom, koalicionim partnerom sa parlamentarnih izbora, potezi Bečića i Šaranovića ukazuju da postoji očigledna podudarnost i dosljednost s Abazovićevom kadrovskom politikom u vrhu bezbjednosnog sektora.

Pisali smo i da je ključni motiv Abazovića da sačuva svoje kadrove u službama bezbjednosti da zaštiti sebe i funkcionere svoje Ure, prvenstveno zbog dokaza koji postoje o njihovoj umiješanosti u državni šverc cigareta.

Uzalud su Demokrate reagovale na naše tekstove tvrdnjom da između dvije partije - ,,ne postoji čak ni minumum političke komunikacije“. Svaki potez Bečića i Šaranovića nedvosmisleno dokazuje da je njihova primarna uloga u novoj vladi da sačuvaju svoje koalicione partnere – Dritana Abazovića i njegovu Uru od domašaja crnogorskih zakona.

Kaćuša KRSMANOVIĆ/ Nenad ZEČEVIĆ

rtcg

jeđenja ško nasilje

Grupa građana „20. novembar“ poručuje da Pljevlja sve više tonu u zonu mračnjaštva PODGORICA – U sekularnoj i antifašističkoj Crnoj Gori Pljevlja su oduvijek prepoznata kao grad multivjerskog, multikonfesionalnog i multikulturalnog suživota, dok današnja parlamentarna većina, na čelu sa predsjednikom Opštine, uporno pokušava da omalovaži postignuti sklad, poručuju iz Grupe građana „20. novembar“.

- Ni naša Pljevlja, a ni Crna Gora nijesu kao što su nekad bili. Pljevlja su bila stjecište i dobrog i lošeg, ali malo više dobrog. Od 30. avgusta 2020. godine naše društvo je zahvatila elementarna nepogoda, kada su retrogradne snage preuzele rukovođenje Crnom Gorom, a život se iz korijena promijenio. Od tada Crna Gora, a posebno Pljevlja, sve više tonu u zonu mračnjaštva naveli su u saopštenju.

Podsjećaju da su Pljevlja bila primjer suživota građana različitih vjera i nacija.

- Nema više onog čaršijskog sjaja, komšija s mukom pozdravlja komšiju, veliki broj građana je „ubijen“ u glavu i kada se sretnu tema razgovora su muke i nevolje, tako u nedogled. Nikada građani nijesu živjeli u izobilju, ali su bili zadovoljniji životom. Bilo je i „vedrih“ dana, osmijeha i radovanja, a danas se sve više nadvija tama nad našim gradom - ističe se u saopštenju Grupe građana „20. novembar“.

Napominju da sve što je stvarano u prethodnom periodu sadašnja vladajuća većina pokušava da obezvrijedi i uruši zahvaljujući, kako dodaju, nestručnosti i svom neznanju, u čemu prilično uspijeva.

- A sve to posebno motivisana mržnjom prema onima koji su postizali dobre rezultate u svom djelovanju. Svojim ishitrenim odlukama „poništavaju“ državna obilježja, mijenjaju dan opštine, slobodarski 20. novembar, u 27. oktobar, dan Sv. Petke, po-

Dario Vraneš

Treba li Pljevljima predsjednik koji urušava multietnički sklad kušavajući da dokažu da u Pljevljima žive samo Srbi, da Crnogoraca nema, niti onih koji se drugačije izjašnjavaju, što je najveće bogatstvo i što čini Pljevlja Pljevljima - stoji u saopštenju.

Naglašavaju da nova vladajuća većina uporno poistovjećuje naciju sa vjerom, tvrdeći da za njih ne postoji pravoslavlje već samo srpstvo.

- Najbolji primjer za izrečenu konstataciju je obilježavanje pravoslavne nove godine na Trgu 13. jul. Da građanin u prolazu, svjedočeći pjevanju pjesama sa četničkim prizvukom ,nije znao đe se nalazi, imao bi osjećaj da su Pljevlja u srcu Srbije. Kao šlag na

torti, u ponoć pomenute noći, obratio se predsjednik Opštine svojom čestitkom: „Draga braćo i sestre, omladino srpska, čestitam vam srpsku novu godinu“ - podsjećaju iz Grupe građana „20. novembar“.

Posebno ističu da prvi čovjek Opštine Pljevlja uvijek svojim nastupima i govorima pokazuje da u tom gradu žive samo Srbi, čime sije mržnju i potcjenjuje sve ostale nacije.

- Dragi građani Pljevalja, ovo je primjer kako „glava“ grada pokušava uporno da razgradi i uništi sve što je njegovano do sada u Pljevljima. Poštovani građani, treba li nam ovakav predsjednik koji svojim

ponašanjem i vladanjem urušava najvrednije u Pljevljima i Crnoj Gori, a to je multivjerski i multinacionalni sklad, čime su se Pljevlja uvijek ponosila? Puna su mu usta zajedništva, a postupcima pokazuje sve suprotno. Da li to čini iz neznanja, nesposobnosti i nepismenosti, ili je u pitanju mržnja prema svemu što nije srpsko, procijenite sami – navodi se u saopštenju.

Grupa građana „20. novembar“ poručuje parlamentarnoj većini i predsjedniku Opštine da će stati na put daljem urušavanju Pljevalja i neće dozvoliti dalje unižavanje svih vjera i nacija, koje nijeR. P. su srpske.

Šef hrvatske diplomatije Grlić Radman, uoči sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU, najavio

Potrebno pomno pratiti stanje u Crnoj Gori PODGORICA - Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u Briselu da je potrebno pomno pratiti stanje u Crnoj Gori kako bi ta država ostala na evropskom putu.

Grlić Radman je uoči sastanka ministara vanjskih poslova država članica najavio da će „naglasiti potrebu za pozornim praćenjem razvoja situacije u Crnoj Gori, zemlji koju je nedavno posjetio, kako bi ostala na evropskom putu“.

Glavne teme sastanka šefova

gov.me

ma sa kaznenom evidencijom

3

Gordan Grlić Radman

diplomatije država članica EU su stanje na Bliskom istoku i rasprava o dugoročnijim sigurno-

snim obvezama prema Ukrajini i vojnoj podršci u njenom ratu s Rusijom.

Grlić Radman je rekao da „Zapadni Balkan treba ostati u središtu pažnje EU “.

Spomenuo je posjetu predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i nizozemskog Marka Rutea Sarajevu.

- Oni će ohrabriti reformski proces u Bosni i Hercegovini s ciljem da se pristupni pregovori otvore u martu, rekao je Grlić Radman.

Najavio je da će pozvati da se učine napori na deeskalaciji u Crvenom moru i da se dostavi više pomoći Gazi, te da se oslobode svi taoci. Što se Ukrajine tiče, rekao je da podrška EU mora ostati snažna i predvidiva i da je potrebno povećati vojnu pomoć kroz Evropski mirovni instrument R. P. (EPF).

4

Politika

Utorak, 23. januar 2024.

Kandidat za predsjednika DPS-a govorio na tribini

Telefonski poziv i insistiranje bivšeg čelnog čovjeka Uprave policije

kaže da sa Živković: Bar jeste Terzić Anom Vujošević nikada nije popio i biće bastion kafu, iako Pobjeda crnogorske slobode to nije ni tvrdila

Apsolutno je tačna informacija novinarke Pobjede da je kabinet Nikole Terzića pokušao od javnosti da prikrije skandal direktorice UIP-a Vujošević, koja je partijska sljedbenica Ure, stranke bivšeg premijera Dritana Abazovića

dps

PODGORICA - Kandidat za predsjednika Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je da je Bar trenutno personifikacija najbolje politike Demokratske partije socijalista na lokalnom nivou i primjer na kojim temeljima ćemo razvijati politiku te partije i u drugim crnogorskim gradovima.

- Bar jeste i biće luča Crne Gore i bastion crnogorske slobode i multikulturalnosti. Pobjeđivali smo ovdje već mnogo puta i nastavićemo na isti način – rekao je Živković na tribini održanoj u Baru.

Govoreći o odnosu Vlade prema građanima Bara u protekle tri godine, Živković je podsjetio da država nije bila u stanju da rekonstruiše jedan magi- Sa tribine u Baru stralni put, a da ne govorimo o realizaciji bilo kog kapital- Predstavljajući plan svog rada, Živković je kazao da nije suština nog projekta.

- Međutim, to naš tim u Baru samo kadrovsko osvježenje, već reorganizacija koja će nas nije obeshrabrilo i samostal- na nivou cijele Crne Gore vratiti na sistem rada koji smo imali: no su uspjeli da obezbijede sredstva, domaćinski plani- razgovor, razumijevanje građana, posvećenost i odgovornost raju budžet i zato danas kapi- mokratske partije socijalista i ja će nas na nivou cijele Crne stvom. Kazao je da će protalni budžet Bara je 56 odsto pripremu partije za povratak Gore vratiti na sistem rada ko- gramska rješenja biti fokusiukupnog budžeta, a državni na vlast, kako bi Crnu Goru ji smo imali: razgovor, razumi- rana na pet osnovnih oblasti ni sedam odsto. To nam govo- vratili u normalnost. jevanje građana, posvećenost od značaja za dostojanstven ri ko ima politiku razvoja, a ko - Nije to lako, to mogu samo i odgovornost. život građana i to: sistemska vodi politiku od danas do sju- veliki ljudi i profesionalci. To - Za to moramo imati jasan reforma obrazovanja, jednatra - istakao je Živković. je tim, simbioza iskusnijih i program, a taj cilj nije fotelja, ke šanse i prava svim građaPrisjećajući se zajedničkog mlađih, to je kontinuitet iz- već građanin koji je u prvom i nima na zdravstvenu zaštirada i boravka u Baru, tokom gradnje partije. To je nesebič- jedinom planu - apostrofirao tu, pažljiva socijalna politika, prethodnih izbornih proce- nost prenošenja znanja i isku- je Živković. ekonomska politika - politika sa, Živković je kazao da, kada stava i prihvatanje novih ideja Živković je predočio članstvu razvoja, pravo i pravda god je potrebno, a pokazalo se - podsjetio je Živković. da razvija program Demokrat- - Nema uzvišenijeg cilja od u Baru, umijemo da suzbijemo Predstavljajući plan svog rada, ske partije socijalista, s jasnim onog da radimo za svoj grad lične sujete, pizme i nesuglasi- Živković je kazao da nije su- rješenjima koja će predložiti i svoju državu Crnu Goce i usmjerimo svu energiju ka ština samo kadrovsko osvje- stručnjaci, a biće usvojen tek ru - zaključio je Živković. ostvarivanju cilja - jačanju De- ženje, već reorganizacija ko- nakon konsultacija sa član- R. P.

Čarapić podnosi ostavku PODGORICA- Sjednica Glavnog odbora Pokreta „Evropa sad“ biće održana danas - potvrđeno je Pobjedi.

Sjednica GO dolazi u trenutku kad su i predsjednik i zamjenik predsjednika PES-a Milojko Spajić van zemlje pa nije poznata tema sastanka.

Prema saznanjima Pobjede, poslanik te partije Vasilije Čarapić će podnijeti ostavku na

d. malidžan

Danas sjednica Glavnog odbora Pokreta ,,Evropa sad“

Vasilije Čarapić

mjesto predsjednika Izvršnog odbora stranke, a kao razloga se nezavanično navodi - njegova prezauzetost.

Drugi izvor Pobjede je rekao da je sjednica GO redovna i da će biti održana elektronskim J. Đ. putem.

Uprava za statistiku saopštila

Sprovode postpopisno istraživanje PODGORICA – Uprava za statistiku (Monstat) sprovešće ove sedmice postpopisno istraživanje, čiji je cilj ocjena obuhvata jedinica popisa i kvaliteta prikupljenih odgovora.

Istraživanje je, kako su saopštili iz Monstata, počelo juče, a trajaće do nedjelje, u skladu sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.

- Cilj postpopisnog istraživanja je ocjena obuhvata jedi-

nica popisa, kao i ocjena kvaliteta odgovora prikupljenih popisom, kaže se u saopštenju.

Navodi se da se postpopisno istraživanje sprovodi na uzorku od 66 popisnih krugova, pri čemu su obuhvaćene sve jedinice lokalne samouprave.

- U cilju blagovremenog i uspješnog sprovođenja istraživanja, molimo građane, koji su slučajnim odabirom ušli u uzorak, na razumijevanje i saradnju, poručili su iz Monstata. R. P.

PODGORICA - Nekadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić pozvao je juče telefonom glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića u namjeri da, kako je rekao, precizira da nema nikakve veze sa skandalom koji je Pobjeda otkrila – da je direktorica Uprave za inspekcijske poslove Ana Vujošević naložila vozaču u ovoj upravi Vasiliju Vujoševiću da prati i fotografiše sa kim se sastaje jedna visokopozicionirana službenica UIP-a.

- Želim da pojasnim da nikada u svom životu nijesam bio u kafiću ili restoranu sa gospođom Anom Vujošević, direktoricom Uprave za inspekcijske poslove. Što znači da nikada nijesmo ni kafu popili, a ja sam u vremenu o kojem Pobjeda piše bio van Crne Gore, na službenom putu u Beču – insistirao je Terzić u telefonskom razgovoru i zamolio da se ova njegova izjava objavi u Pobjedi. *** Kako Nikola Terzić nije želio da ispravlja navode iz teksta, već je insistirao na objavi vlastite izjave da nikada nije sjedio sa gospođom Vujošević, glavni urednik Pobjede dužan je kratko reagovati na Terzićevu izjavu.

Radi pojašnjenja čitaocima: u tekstu naslovljenom ,,Vujošević naložila vozaču da snima s kim se sastaje njena saradnica, Terzić prikrio aferu“, koji je objavljen juče, vrlo se precizno iznose činjenice.

Novinarka Pobjede je vrlo jasno naglasila da je prvobitna informacija koju je naša radakcija dobila od izvora iz UIP-a bila da je funkcionerka Uprave za inspekcijske poslove (identitet poznat redakciji) bila na službenom sastanku sa v. d. direktora Uprave policije Nikolom Terzićem u jednom restoranu u Podgorici. Tada je, prema izvorima našeg lista, obezbjeđenje Nikole Terzića „primijetilo muškarca koji se krio iza stuba i fotografisao“ i konstatovali da je riječ o Vasiliju Vujoševiću koji je priveden na informativni razgovor.

U želji da dobijemo potvrdu informacije, novinarka Pobjede je uputila 11. septembra pitanja Upravi policije i nakon insistiranja da nam odgovore iz Terzićevog kabineta su nam saopštili da – informacija nije tačna.

Pitanja smo tada poslali i direktorici UIP-a Ani Vujošević koja je sve tvrdnje odbacila, dok vozač Vasilije Vujošević nije želio da razgovara.

Dva i po mjeseca kasnije, Pobjeda je došla do precizne informacije: nije bio u pitanju susret visokopozicionirane funkcionerke UIP-a sa Terzićem, već sa jednim drugim funkcionerom policije (identitet poznat redakciji).

Na ponovljeni upit, Uprava policije je ovog puta precizno odgovorila da je avgusta 2023. godine Vasilije Vujošević, službenik UIP-a, telefonom fotografisao učesnike sastanka i da je zbog toga priveden u podgoričku policiju.

Da sve bude interesantnije – o svemu su tada bili obaviješteni i direktorica UIP-a Ana Vujošević i v. d. direktora Nikola Terzić, ali su Pobjedi negirali da se bilo što dešavalo!

Drugim riječima: apsolutno je tačna informacija novinarke Pobjede da je kabinet Nikole Terzića pokušao od javnosti da prikrije skandal direktorice UIP-a Vujošević, koja je partijska sljedbenica Ure, stranke bivšeg premijera Dritana Abazovića.

Ove su napomene bile nužne, jer je i izjava Nikole Terzića dokaz da Pobjeda u tekstu nije ništa izmislila, već profesionalno tragala za istinom koja se pokazala neprijatnom i za bivšeg prvog čelnika Uprave policije.

Draško ĐURANOVIĆ

Ekonomija

Utorak, 23. januar 2024.

Na početku konferencije rečeno je da su dopuštena samo pitanja vezana za reformu Uprave, a sva ostala da se upute mejlom PR službi. Tako su novinari ostali bez komentara Vujošević o navodima objavljenim u jučerašnjem Pobjedinom tekstu u kojem se, između ostalog, navodi da je bivši premijer Dritan Abazović sa svojim ljudima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije na sve načine pokušao da prikrije njen skandal.

Naime, u policiji je njen vozač Vasilije Vujošević, nakon što je 31. avgusta prošle godine priveden zbog nezakonitog snimanja, naveo da mu je ona naložila da prati i fotografiše s kim se sastaju zaposleni u ovoj ustanovi.

Briga za sezonu

Vujošević se juče požalila da je za namjeru reformisanja Uprave saznala iz informacije koja joj nije bila dostavljena, već je pročitala na sajtu Vlade. Prema tom dokumentu, nadležnost nad inspektorima biće vraćena resornim ministarstvima, a UIP ugašen.

Vujošević je izjavila da strahuje kako će inspektori kontrolisati turističku sezonu u tom slučaju, kako zimsku, koja je u

Vujošević juče nije htjela da odgovara na pitanja vezana za optužbe njenog vozača da mu je naredila da špijunira pojedine zaposlene, o čemu je Pobjeda pisala u jučerašnjem broju

Direktorica UIP-a Ana Vujošević protiv odluke Vlade da ukine ovu upravu i inspekcije vrati resornim ministarstvima

Vujošević zebnju za vlastitu poziciju maskira brigom za radnike

Učiniću sve da zaštitim radnike, kazala je Vujošević na presu, ne pominjući da su je sindikalci prijavili premijeru, ministrima finansija i javne uprave zbog samovoljne izrade prijedloga sistematizacije radnih mjesta i odbijanja konsultacije sa sindikatom Uprave, na što je obavezuje zakon toku, tako i ljetnju. Istakla je i kako se ne slaže sa ocjenom Vlade da je UIP neefikasan.

- Aktuelni model se pokazao efikasnim i vjerujem da neće doći do najavljene reforme kazala je Vujošević.

Ona je istakla da joj je u decembru rečeno samo da se UIP mora kadrovski jačati.

- U zemljama okruženja je i dalje na snazi jedinstveni organ, unutar kojeg rade inspekcije - navela je Vujoševićeva i najavila da će učiniti sve što bude moguće da zaštiti radnike, ocjenjujući da su reforme „izuzetno dugi procesi“, a da ona želi da „vidi analize i konkretne korake“, ističući da se UIP „ne može rasformirati tokom noći“.

Kao glavnu prepreku u reformi Vujošević vidi zaključak Vlade kojim zadužuje ministarstva da do 15. februara pripreme izmjene zakona iz nadležnosti inspekcija. Ona tvrdi da se radi o 140 propisa i dvostruko više podzakonskih akata, te smatra da izmjena ovih zakona do datog roka neće biti moguća.

- Radi se o jednom jako složenom organu u čijem sastavu je 26 inspekcija iz 26 različitih upravnih oblasti, koje bi treba-

bez učešća Sindikata UIP-a, donijela Prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i dostavila ga nadležnim organima, što smatramo da je suprotno zakonu. Tim se prijedlogom predviđaju značajne promjene u organizaciji Uprave, uključujući promjene naziva sektora, spajanje odsijeka i druge izmjene koje smatramo nezakonitim i neprihvatljivim. Direktorica nije obavijestila Sindikat o ovim promjenama, što je suprotno odredbama Zakona o radu kazali su u dopisu.

m. babović

PODGORICA - Vladin potez gašenja - decentralizacije Uprave za inspekcijske poslove (UIP) je legitiman, ali i neočekivan, ocijenila je juče direktorica UIP-a Ana Vujošević na konferenciji za medije.

Nesloga sa sindikatom

Sa jučerašnjeg presa

lo da se rasporede u 11 resornih ministarstava, gdje bi im resorni ministar bio šef. Tim modelom bi prvostepeni organ bio u sklopu drugostepenog, pa bi se prešlo na model „kadija te tuži, kadija ti sudi“ – tvrdi Vujošević, koja smatra da bi došlo do „kolapsa informacionog sistema“.

I njen pomoćnik Darko Rašović kazao je da je riječ o ishitrenoj odluci ako nije urađena analiza.

Međutim, čudna je briga Vu-

jošević za radnike ako se zna da je upravo od kada je ona na čelu UIP-a došlo je do nesloge i nezakonitog praćenja zaposlenih. Uz to, saznali smo da je aktivno učestvovala u formiranju novog paralelnog sindikata, koji bi bio ,,pod njenom kontrolom“. Kako Pobjeda saznaje, ona nema dogovor sa Sindikatom UIP i prije nove godine je htjela da usvoji sistematizaciju bez njihovog saznanja. Tim povodom Izvršni odbor Sindikalne orga-

Premijer i ministri na konferenciji u Skoplju o bržoj integraciji u EU Politički pritisak na

Fond PIO se nastavlja

nizacije UIP je reagovao i poslao dopis premijeru Milojku Spaiću, ministru finansija Novici Vukoviću, ministru javne uprave Marašu Dukaju i Upravi za ljudske resurse.

Sindikat je, kako je stajalo u dopisu, želio da obavijesti javnost o nedavnim nezakonitim radnjama Ane Vujošević u vezi sa Prijedlogom pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

- Naime, upoznati smo sa činjenicom da je direktorica,

gov.me

Skup u Skoplju

On je dodao da je integracija u unutrašnje tržište važna prilika koju zemlje regiona moraju iskoristiti.

Taj plan, kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, uključuje šest milijardi eura bespovratne pomoći i kre-

dita za ubrzanje socioekonomskog približavanja EU do 2027. godine, od čega su dvije milijarde u grantovima, a četiri milijarde u povoljnim kreditima koje garantuje EU. -Za Crnu Goru članstvo nije formalna kategorija, već potreba duboke ekonomske integracije koja će našim građanima omogućiti standard po mjeri razvijenih zemalja Evrope. U tom smislu, kao novoformiranoj vladi naš prioritet je jasan – da ekonomska integracija postane realnost, da kvalitet života bude bolji, a članstvo u EU izvjesno – poručio je Spajić i dodao da su pripremili reformsku agendu na kojoj će dodatno raditi sa EvropR.E. skom komisijom.

u penziju

PODGORICA – Otvaramo temu o stvaranju mogućnosti za ranije penzionisanje lučkih radnika, saopšteno je nakon sastanka predsjednika kluba SNP-Civis Bogdana Božovića sa predsjednicima sindikata Luke Bar Vladimirom Obradovićem i Nedžadom Pinčićem.

Tvrde da rade na mjestima gdje mogu postati invalidi ili poginuti, te da rukuju zapaljivim i eksplozivnim materijama, a postoji i visok stepen koncentracije rude bakra, olova i cinka.

- S obzirom na to da trenutno ima 44 radnika koji imaju ugovor za stalno, to ne bi značajnije uticalo na rashodnu stranu budžeta – ocijenio je Božović. R. E.

Sindikat UIP je od nadležnih zatražio da vrate taj dokument UIP-u, kako bi se omogućilo uključivanje sindikata u njegovu izradu, u skladu sa zakonom.

Oni su tada napomenuli da je nepoštovanje sindikalnih prava i nedostatak transparentnosti u donošenju odluka od strane direktorice neprihvatljivo i da će preduzeti sve neophodne korake kako bi zaštitili interese zaposlenih i osigurali poštovanje zakona.

N.Kovačević

EPCG ponovo produžila rok za prijavu za projekat Solari 5000+ do 29. februara

Tvrde da Šest milijardi za region Dokeri hoće ranije PODGORICA – Premijer Milojko Spajić je poručio da su zemlje regiona na konferenciji „Plan rasta Zapadnog Balkana i brža integracija u EU“, koja je juče održana u Skoplju, definisale dalji pravac djelovanja.

5

je navalica građana

PODGORICA - Rok za podnošenje prijava za učešće u projektu Solari 5000+ produžen je do 29. februara zbog velikog interesovanja građana, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).

- Do sada se za učešće u projektu Solari 5000+ 70MW prijavilo pet hiljada potrošača, a zbog velikog odziva, ali i interesovanja javnosti, odlučili smo da rok produžimo do kraja februara - navodi se u saopštenju.

Iz EPCG su rekli da su svi potrošači, koji su se prijavili evidentirani u njihovoj bazi podataka i ne treba da ponavljaju prijavu. Projekat Solari 5000+ (70 MW) je namijenjen domaćin-

stvima, preduzećima i zgradama do četiri sprata, a predviđena je ugradnja foto-naponskih sistema ukupne snage 70 MW. -Vrijednost projekta je 70 miliona eura, a EPCG će obezbijediti subvenciju od 20 odsto za sve potrošače, koji se kvalifikuju za ugradnju foto-naponskog sistema - rekli su iz EPCG i dodali da su inicirali izmjene Zakona o planiranju i izgradnji da bi pojednostavili proces prijave i ugradnje sistema.

Prvobitno su javni pozivi za podnošenje prijava građana i podnošenje prijava na međunarodni javni poziv domaćim i međunarodnim finansijskim institucijama za obezbjeđivanje finansijskih sredstava za finansiranje projekta Solari 5000+, 70 megavata (MW) objavljeni krajem 2022. godine i nakon toga su rokovi za prijavljivanje nekoliko puta produživani.

S. P.

Ekonomija

Utorak, 23. januar 2024.

Najavljena 44 miliona eura ulaganja u mrežu U prethodnih deset godina operatori su investirali 650 miliona eura, lani su ulaganja bila 65 miliona, a ove godine najavljeno ulaganje je 44 miliona eura

d. malidžan

PODGORICA - Tržište elektronskih komunikacija u Crnoj Gori se i tokom prošle godine intenzivno razvijalo, čemu je doprinio stabilan i predvidiv regulatorni okvir, kazali su Pobjedi iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Ulaganja

- Najveći operatori elektronskih komunikacija su nastavili sa ulaganjima u razvoj mreža, što je osnova za razvoj i pružanje savremenih, kvalitetnih i sigurnih servisa. Svi veći operatori sproveli su migraciju svojih elektronskih komunikacionih mreža prema tzv. All-IP okruženju tako da, preko jedinstvene IP mreže, mogu pružati usluge prenosa glasa, podataka i distribucije AVM (audio-vizuelnih medijskih) sadržaja – rekli su iz EKIP-a i istakli da su operateri u posljednjih deset godina uložili 650 miliona eura.

- Odnos ukupnih investicija operatora i ukupnih prihoda sektora u prethodnih deset godina je u prosjeku preko 28 odsto i izuzetno je visok, imajući u vidu da je taj odnos u EU oko 13 odsto – ističu iz EKIP-a i dodaju da trenutno nemaju precizne podatke o ulaganjima operatora u prošloj godini, te podsjećaju da su planovi bili oko 65 miliona eura.

- Imajući u vidu potrebu za daljim razvojem 4G mreža i ubrzani razvoj 5G mreža očekuju se nova ulaganja, pa je procjena, na osnovu podataka dobijenih od operato-

Korisnici

TV toranj na Dajbabskoj gori

ra, da će u ovoj godini iznos investicija u sektor elektronskih komunikacija biti 44 miliona eura. Višegodišnji trend visokih investicija u sektoru elektronskih komunikacija potvrđuje činjenicu da u Crnoj Gori imamo stabilan i predvidiv pravni i re-

gulatorni okvir, koji je stvorio jednake uslove za sve učesnike na tržištu – poručeno je iz EKIP-a.

Iz Agencije dodaju da istraživanja pokazuju da je generalni nivo zadovoljstva korisnika kvalitetom elektronskih komunikacionih usluga od

Penetracija u Crnoj Gori bolja nego u EU U cilju sticanja predstave o stanju sektora elektronskih komunikacija u Crnoj Gori, predstavnici EKIP-a naveli su poređenje pojedinih parametara iz ove oblasti u Crnoj Gori sa njihovim prosječnim vrijednostima u EU. - Penetracija pretplatnika

85,2 do 87,9 odsto, dok se stepen zadovoljstva korisnika cijenama kreće od 67,7 do 77,1 odsto, u zavisnosti od vrste usluge.

- Dakle, i ovi statistički pokazatelji ukazuju na kontinuirani razvoj tehnologija geografske i ekonomske dostupnosti najmodernijih servisa i njihovog korišćenja od strane građana– saopštili su iz EKIP-a i podsjetili da je lani uspješno završena aukcija spektra u kojoj su postojećim mobilnim operatorima dodijeljeni radio-frekvencijski resursi iz opsega 700 MHz i 3,6 GHz, koji su prepoznati kao pionirski 5G opsezi.

- U ovom postupku pobjednici aukcije spektra (Crnogorski Telekom, One i M:tel) su, shodno odluci EKIP-a, u državni budžet uplatili 8,83 miliona eura. U odnosu na početne cijene, tokom aukcije spektra, postignuto je uvećanje jednokratne naknade u iznosu od skoro 1,1 milion eura ili 14 odsto.

Na sjednici Vlade, 9. februra prošle godine, ocijenjeno je da je postignuti rezultat premašio očekivanja, što je još jedna potvrda ekspertskog znanja i profesionalnog rada EKIP-a – kazali su iz Agencije i naglasili da je Crna Gora za sada jedina u regionu uspješno sprovela aukciju u kojoj su dodijeljeni radio-frekvencijski resursi iz opsega 700 MHz i 3,6 GHz.

sa brzinom pristupa od najmanje 100 MB/s u Crnoj Gori je 64,4 odsto (prosjek u EU 55 odsto), pokrivenost mrežama veoma visokog kapaciteta u Crnoj Gori je 79 odsto (prosjek u EU je 76 odsto), pokrivenost mrežama sa optičkim vlaknima u Crnoj Gori je 74 odsto

(prosjek u EU je 56 odsto), penetracija korisnika mobilnog širokopojasnog pristupa u Crnoj Gori je 102 posto (prosjek u EU je 87 odsto), dok je ukupna 5G pokrivenost stanovništva u Crnoj Gori 83 odsto (prosjek u EU je 81 odsto) – naveli su iz EKIP-a.

Iz EKIP-a najavljuju da će, kao i prethodnih godina, i u ovoj godini posebnu pažnju posvetiti zaštiti prava i interesa korisnika elektronskih komunikacionih i poštanskih usluga.

Tokom 2022. godine EKIP-u su podnijete 332 žalbe, a lani 315.

- Kada se broj žalbi, podnijetih EKIP-u, uporedi sa ukupnim brojem korisnika elektronskih komunikacionih usluga (na kraju 2023. godine evidentirano je 190.367 korisnika fiksne telefonije, 1.449.477 korisnika mobilne telefonije i 201.874 širokopojasna priključka, nezavisno od tehnologije koja se upotrebljava za pristup) i brojem podnijetih prigovora kod operatora javnih elektronskih komunikacionih usluga po svim osnovama (7.700 tokom 2022. godine) zaključuje se da se izuzetno mali procenat ukupnog broja korisnika žalio na postupanje operatora – naveli su iz EKIP-a.

Rezultati istraživanja iz prošle godine pokazala su da je kvalitetom usluga fiksne telefonije zadovoljno 86,3 odsto korisnika, usluga mobilne telefonije 85,8, pristupa internetu 87,9, a uslugom provajdera TV programa 85,2 odsto korisnika.

- Imajući u vidu navedene podatke možemo zaključiti da su prava korisnika elektronskih komunikacionih usluga obezbijeđena visokim stepenom zaštite – zaključili su iz EKIP-a. S. Popović

Novembarski preliminarni podaci CBCG i. mandić

Iz EKIP-a poručuju da se tržište elektronskih komunikacija intenzivno razvija

Centralna banka Crne Gore

Neto strane investicije skoro prepolovljene PODGORICA - Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) na kraju novembra iznosio je 785 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 388,1 milion, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

-Neto priliv stranih direktnih investicija od januara do novembra iznosio je 396,86 miliona eura, što je 46,4 odsto manje nego u istom periodu 2022. godine - navodi se u Biltenu CBCG. Ukupan priliv stranih direktnih investicija manji je 25,34 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezul-

tat pada ulaganja po osnovu interkompanijskog duga i investicija u kompanije i banke, kao i po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 81,72 miliona eura, dok su nerezidenti povukli 306,4 miliona eura.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 505,2 miliona eura, što čini 64,36 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 412,9 miliona, a u preduzeća i banke 92,2 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 246,4 miliona eura, što je 31,4 odsto ukupnog priliva. S.P.

Iz kompanije Univerzal Monte o sporu sa državom o putu Meljine - Petijevići

Najavljuju tužbu pred međunarodnim sudovima

Put Meljine - Petijevići

PODGORICA – Ukoliko ne dobijemo presudu u našu korist pred crnogorskim sudom, spor ćemo nastaviti pred međunarodnim instancama, gdje će troškovi sa kamatama dostići milionske iznose – saopštili su iz kompanije Univerzal Monte, koja je izgradila put Meljine Petijevići i naplaćivala putarinu u skladu sa jedinim ugovorom o privatno-javnom partnerstvu u Crnoj Gori.

Ova kompanija pred Privrednim sudom pokušava da natjera državu da ispoštuje sporazum koji su potpisali sa predstavnicima vlade Zdravka Krivokapića.

-Sporazum o raskidu Sporazuma o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine - Petijevići s jedne strane oba-

vezuje Univerzal Monte da dovrši sanaciju dijela puta i preda dokumentaciju, a Ministarstvo finansija da do 31. 1. 2022. plati četiri miliona eura. Univerzal Monte je svoje obaveze izvršio, a Ministarstvo finansija nije.

Očekujemo odluku suda u korist firme Univerzal Monte i naplatu četiri miliona, kao i kamatu koja je dostigla 700.000 eura – kazali su iz ove kompanije.

Raskid ovog sporazuma su u maju 2021. godine potpisali predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić, tadašnji ministar finansija Milojko Spajić i direktor Univerzal Monte Đorđe Vlaović, a bilo je predviđeno da država isplati četiri miliona eura iz budžetske rezerve.

Vlada Dritana Abazovića je osporila ovaj sporazum i zadužila MF da cjelokupnu dokumentaciju proslijedi tužilaštvu. M.Lk.

novski portal

6

Društvo

Utorak, 23. januar 2024.

7

Novo rukovodstvo Gradske TV izvinilo se predsjedniku Skupštine zbog priloga u kojem advokat Boris Marinović konstatuje da je Mandić prekršio zakon isticanjem srpske trobojke u svom kabinetu

PODGORICA – Novo rukovodstvo Gradske televizije juče se izvinilo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću zbog toga što su u Dnevniku emitovali izjavu advokata Borisa Marinovića, koji je konstatovao da je Mandić isticanjem srpske trobojke u svom kabinetu prekršio Krivični zakonik u dijelu Zakona o državnim simbolima Crne Gore.

Iako izjava advokata predstavlja njegov lični – a ne stav Gradske televizije, uredništvo se izvinilo Mandiću i čitaocima, pozivajući se na član 34 Zakona o medijima – koji nema nikakve veze sa tom situacijom.

- U članu 34 Zakona o medijima piše: „U cilju zaštite ljudskog dostojanstva, niko se u mediju ne smije označiti počiniocem krivičnog djela, od-

nosno proglasiti krivim ili odgovornim prije pravnosnažne odluke suda“. U „Dnevniku“ od 21. januara 2024. godine došlo je i do jednostranog izvještavanja vezanog za isti slučaj, suprotno Kodeksu novinara/novinarki Crne Gore. RTV Podgorica se zbog pomenute situacije izvinjava predsjedniku parlamenta i gledaocima informativne emisije, u kojoj nije ispoštovan član 34 Zakona o medijima i Kodeks novinara/ novinarki Crne Gore - navodi se u izvinjenju RTV Podgorica.

Taj član se, kako je u razgovoru za Pobjedu pojasnio izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović, odnosi na izvještavanje o sudskim procesima i ukazuje da novinari ne bi smjeli nikoga da unaprijed osude prije nego sud donese odluku o krivici – a ne na izvještavanje o dnevnim situacijama.

i. mandić

Član 34 Zakona o medijima, na koji se u izvinjenju poziva Gradska TV, kako je pojasnio izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović, odnosi se na izvještavanje o sudskim procesima i ukazuje da novinari ne bi smjeli nikoga da unaprijed osude prije nego sud donese takvu odluku - a ne na izvještavanje o dnevnim situacijama

privatna arhiva

Ponižavanje novinarstva zbog podaništva Andriji Mandiću

Ranko Vujović

- Tako da je novo uredništvo Gradske televizije potpuno promašilo, pozivajući se na član 34 Zakona o medijima u izvinjenju zbog pomenutog priloga – podvukao je Vujović, poručujući da potez Gradske televizije predstavlja auto-cenzuru, stepen podaništva i oblik poltronstva prema određenom političaru.

PRESEDAN

On je konstatovao da je ovo presedan u novinarstvu.

- Još nije bilo zabilježeno da se medij sam izvinjava iako to niko nije tražio – a pogotovo kad nema nikakvog razloga za to.

U ovom slučaju se radi o normalnoj situaciji u kojoj je jedan advokat iznio svoje mišljenje. U tome nema ništa čudno i neobično niti postoji razlog

Boris Marinović

za izvinjavanje zbog te izjave – naveo je Vujović.

Ocijenio je i da je prilično ponižavajuće za medije to što se uredništvo Gradske televizije izvinjava za normalan novinarski postupak.

- To samo govori kako neki no vinari pozicioniraju medije u kojima rade u odnosu na političare i koliko je to sluganski i neprimjereno za novinarstvo – poručio je Vujović, ukazujući i na to da upravo danas obilježavamo Dan novinara i stanje u našoj profesiji.

Advokat Boris Marinović. zbog čije se konstatacije uredništvo Gradske i pokajalo, u izjavi za Pobjedu je poručio da ostaje pri tome da je Mandić povrijedio Krivični zakon, ali i da smatra da za to neće odgovarati jer ga štiti imunitet.

- A i da nema imunitet - ne postoji hrabrost pravosudnih organa da ga procesuiraju – dodao je on.

PRITISAK

U tom kontekstu se osvrnuo na slučaj istoričara i profesora Fakulteta za crnogorski jezik (FCJK) Bobana Batrićevića kojem je juče u Sudu za prekršaje započelo suđenje zbog vrijednosnih sudova o djelovanju Crkve Srbije u Crnoj Gori i njenih lokalnih episkopa, koje je iznio u kolumni na Portalu Antena M. - Pravosudni organi nemaju hrabrosti da procesuiraju sveštenika Srpske crkve, koji propagira genocid - ali zato će procesuirati Bobana Batrićevića.

To je jedna nakaradna praksa koja dolazi do izražaja u novom

Ako postoji uvreda države, onda je povrijeđen Krivični zakonik Marinović poručuje da nije potrebno veliko pravno iskustvo da bi se znalo da je Andrija Mandić prekršio Krivični zakon kada je, tokom posjeta njegovom kabinetu, u prvi plan isticao srpsku trobojku – a ne zastavu matične

države.

- S obzirom na to da je predsjednik Skupštine potcijenio državnu zastavu – bez obzira da li je stavio sa strane, ispod stola ili je pocijepao – sve to predstavlja uvredu za Crnu Goru. Ako postoji uvreda

onda je povrijeđen Krivični zakonik u dijelu koji govori o povredi ugleda Crne Gore i njenih simbola – istakao je Marinović.

Tako nešto, poručuje, ne bi bilo moguće nigdje drugo.

- Zamislite samo predsjedni-

ka Skupštine Srbije da istakne crnogorsku zastavu u prvi plan - a da sa strane bude srpska. Ili takvu situaciju u Americi – to je nemoguće. U tome se vidi jedna nenormalnost – izričit je Marinović.

Dodao je i da te posjete nijesu

bile međudržavne.

- Nije bilo nikakve delegacije iz države čiju je zastavu istakao. Čak i da jesu bili tu, morao bi da postavi crnogorsku zastavu, tako što će joj dati prednost – poručio je advokat.

U Bijelom Polju obilježena godišnjica od željezničke nesreće na Bioču

B. ČOKOVIĆ

I poslije 18 godina traže pravdu

Odavanje pošte na spomen-obilježju u gradskom parku u Bijelom Polju

BIJELO POLJE – Polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u gradskom parku u Bijelom Polju obilježena je osamnaesta godišnjica od tragedije na Bioču, gdje je u najtežoj željezničkoj nesreći u Crnoj Gori poginulo 47 putnika, a povrijeđeno više od dvije stotine.

Vesko Vlahović iz NVU ,,Voz neprebola – Bioče 2006“ kazao je da se navršava 18 godina od kada je višegodišnju i možda višedecenijsku nebrigu, nemar i javašluk na Bioču

preranim odlaskom platilo 47 putnika, a stotine preživjelih i članova porodica nastradalih cijenu plaćaju i dalje.

- Što je uradilo Bijelo Polje?

Ono je uradilo ovaj spomenik.

Ono je platilo najvišu cijenu.

Spomen-park na Bioču podigla je građanska hrabrost i dostojanstvo aktera željezničke nesreće poslije one neprimjerene spomen-ploče na izlasku iz tunela. Pametni, ali i uplaše ni, smogli su hrabrosti i dostojanstva da se formira NVO „Voz neprebola - Bioče 2006“ , ne sa

ciljem da nekome držimo lekciju, već da se ona iz najnovije crnogorske istorije ne ponovi, da se ne bi ponovo otimala djeca iz naručja majki u nekim vozovima i nevozovima u bolima i neprebolima - kazao je Vlahović.

Ponovio je da je 18 godina prošlo otkad su institucije države Crne Gore rekle: „Ovo je tragedija cijele Crne Gore, tim prije što su tu većinom bila djeca“.

- Predstavnici centara za socijalni rad došli su, utvrdili stanje aktera udesa tada i nikad više.

Mi smo ukazivali, molili, traži-

rukovodstvu Gradske TV, koji se izvinjava u moje ime – podvukao je Marinović.

Najtragičnije je, kaže, što je pravosudna vlast poklekla pred Srpskom crkvom.

- Već imamo inkviziciju. Proradio je inkvizitorski način vođenja postupaka. Određivanje ciljeva, targetiranje intelektualaca, slobodnomislećih ljudi, targetiranje advokata, koji se ne slažu sa ovom klerikalizacijom. Ovo izvinjenje novog rukovodstva Gradske TV je nova nenormalnost – istakao je Marinović.

Sudska i tužilačka vlast se, dodaje on, prilagođavaju crkvenim dogmama i progonu.

- Targetira se svako, a ovo izvinjenje je na tragu toga. Novo rukovodstvo Gradske se ponaša potpuno neprofesionalno. Gradska koja je, uz Pobjedu, bila bedem slobode – je pokleknula pod klerikalizacijom – ocijenio je advokat.

Smatra da je očigledno da je u ovom slučaju izvršen pritisak od strane klerikalnih struktura u našem društvu.

- I tako se dolazi do ovako ponižavajućih postupaka, kao što je izvinjenje rukovodstva Gradske televizije – zaključio je Marinović.

Anja IVANOVIĆ li. Ta djeca, sad su odrasli ljudi.

Nažalost, četrdeset sedam žrtava nije konačan broj. Tu se ne nalaze oni koji su od posljedica udesa kasnije preminuli. Tu se ne nalaze posljedice koje preživjeli tokom ovih osamnaest godina moraju da imaju, moraju da trpe i sa time bore do kraja života - istakao je Vlahović.

Zahvalio je Bjelopoljcima i predstavnicima Opštine na uvažavanju i poštovanju, koje su svih ovih godina iskazivali prema žrtvama nesreće na Bioču.

Rodbina stradalih i brojni predstavnici Opštine obišli su i spomen-obilježje bugarskih đaka, a danas će zajedno posjetiti spomen-obilježje na Bioču.

B. ČOKOVIĆ

8

Društvo

Utorak, 23. januar 2024.

U Sudu za prekršaje počelo suđenje istaknutom profesoru zbog napisane riječi, nastavak 26. marta, PODGORICA - Suđenje istaknutom istoričaru i profesoru Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Bobanu Batrićeviću odgođeno je za 26. mart, nakon što je juče započeto u Sudu za prekršaje.

Tužilaštvo tereti Batrićevića za vrijeđanje po vjerskoj pripadnosti, zbog čega mu prijeti novčana ili kazna zatvora do 60 dana.

Povod je kolumna iz avgusta 2023, objavljena na portalu Antene M, u kojoj je kritikovao stavove mitropolita SPC Joanikija i episkopa Metodija, a kojima su njih dvojica veličali ratnog zločinca Dražu Mihailovića.

Batrićević se, na početku jučerašnjeg pretresa, izjasnio da nije kriv.

- Nijesam kriv i ne prihvatam odgovornost – poručio je jasno Batrićević, te pokušao da iznese svoju odbranu na 30 strana.

U tome ga je spriječio sudija Suda za prekršaje Radenko Bošković, koji je donio odluku da se suđenje odloži, kako bi se sud upoznao sa odbranom optuženog Batrićevića.

Od pogrešnog naslova...

Batrićević je, ipak, uspio da iznese nekoliko ključnih elemenata svoje odbrane, gdje je, između ostalog, istakao i da je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pun grešaka, te naveo da je kolokvijalno rečeno – zahtjev nepismen, na šta su negodovali i Bošković i Šišević, tvrdeći da Batrićević vrijeđa sud i tužilaštvo.

- U zahtjevu za pokretanje pre-

Batrićević: Tužiteljka ugr moje pravo na vrijednosn Neselektivnim izvlačenjem djelova teksta koji joj se čine spornim tužiteljka je povrijedila sve strukturne aspekte moje kolumne i ugrozila moje pravo na iznošenje vrijednosnoga suda. Jer ono što ona smatra prekršajem, zapravo su moje reakcije na zaprepašćujuću isključivost i polufašizam u izjavama dvojice vladika Crkve Srbije – objasnio je Batrićević kršajnoga postupka, viša državna tužiteljka Šišević pogrešno navodi naslov moje kolumne na više mjesta. Prvo kaže: „Dana 11.08.2023, na portalu Antena M, objavio tekst ,,Popovi Crkve Srbije u Crnoj Gori ne propovijedaju vjeru Hristovu. Oni torokaju srpski nacionalizam. Oni indoktriniraju. Šire mržnju i ksenofobiju.

Dakle, oni nijesu popovi i kaluđeri, oni su torokuše i propovjednici mržnje“ (nema tačke na kraju rečenice). Potom, u obrazloženju zahtjeva navodi novi naslov: „Dana 11.08.2023. godine je Boban Batrićević za portal ‘Antena M’ javno nastupio sa tekstom pod naslovom ‘Torokanje po metodologiji i Đaonikiju’.“ To što tužiteljka ne stavlja razmake nakon što navede datume i što rečenicu ne završava tačkom đe pravopis nalaže, najmanje je sporno – istakao je Batrićević.

Sporno je, ističe on, što Više državno tužilaštvo protiv njega pokreće prekršajni postupak, a tužiteljka koja to zahtijeva ne navodi ispravno naslov kolumne.

- Naslov je, kako rekoh, pogrešan u oba slučaja – izvorno on glasi „Torokanje po Metodologiju i Đaonikiju“. Slovo „M“ je u ovome slučaju veliko, a ne malo kako tvrdi tužiteljka i nije „metodologiji“ nego „Metodologiju“, što je ironično, literarno poigravanje s imenom Metodije, a ne navođenje metodologije kao nauke - poručio je Batrićević na suđenju.

Batrićević je naveo i da tužiteljka nije dovoljno ozbiljno pristupila pisanju prekršajnog zahtjeva.

- Da je ozbiljnije pristupila pisanju zahtjeva, to je lako mogla otkriti budući da je ime Joanikije istim retoričkim postupkom postalo „Đaonikije“. Po-

IN4S ispred suda „u Titogradu“ vidio ,,bal vampira, sataniste i bogoborce“ Prosrpski i proruski portal IN4S izvijestio je o današnjem suđenju istoričaru i profesoru Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobanu Batrićeviću nizom uvreda, kako na račun učesnika u sporu i njegovog branioca, tako i onih koji su mu dali podršku jutros ispred zgrade suda. „Bal vampira u Titogradu: Satanisti, bogoborci i skeptici stali u odbranu lika i nedjela Bo-

bana Batrićevića“ - naslov je teksta, a njegov sadržaj obiluje pogrdnim kvalifikacijama.

Osim Batrićevića, koji je okarakterisan riječima „muftijin doktor sa FCJK“, njegov branilac Nikola Martinović opisan je kao „omiljeni advokat DPS tajkuna“, a učesnici protesta kao „dotična grupa Đukanovićevih sluga“...

Ovim povodom oglasio se diplomata i predsjednik Crno-

gorskog helsinškog odbora (CHO) Miodrag Vlahović.

- Pretpostavljam da tužiteljka Šišević ovo ocjenjuje kao slobodu govora i kritičkog mišljenja. Rektorov portal nije napisao ništa loše i ovo ne izaziva nikakve negativne posljedice. Ministrica kulture će zaštititi i ove „novinare“. Milojko Spajić i Andrej Milović će ćutati - poručio je Vlahović na mreži X.

djednako nevješto tužiteljka se određuje i prema publicističkome žanru moje kolumne, koju na više mjesta naziva različitim imenima: neđe je to „tekst“, neđe „objava“, a na kraju u prilozima kaže: „izjava“ – objasnio je Batrićević, navodeći da nije došao da drži čas pravopisa već da ukaže na značaj ozbiljnijeg pristupa pisanju optužničkih zahtjeva, što zbog odgovornosti prema poslu koji obavljaju, a što zbog činjenice da će svi ti dokumenti jednom biti pohranjeni kao građa u Državnome arhivu Crne Gore.

- Greota bi bila da buduće generacije uoče koliko nam je državna administracija pravopisno nevješta i nespretna naveo je Batrićević u odbrani.

Na ove navode, reagovala je tužiteljka Šišović, tvrdeći da Batrićević koristi uvredljivi rečnik, što je on negirao.

- Akademska retorika ne dozvoljava uvredljivi ton - navela je Šišević.

Mimo konteksta

Batrićević u odbrani, koju je iznio, dalje navodi da mu tužilaštvo stavlja na teret činjenice kojih, kako tvrdi, u njegovom tekstu nema.

- Evo konkretnoga primjera: u njenom zahtjevu da se prekršajno gonim stoji da su pomenuti Mićović i Ostojić odgovarali na pitanja iz upitnika, što apsolutno nije tačno. Ni Mićović ni Ostojić nijesu odgovarali na pitanja „Šire li mir i oprost?“; „Pozivaju li na mir?“; „Da li slave ili osuđuju ratne zločince?“, jer im ta pitanja

„Nije Boban blagosiljao tenkove, nego SPC“ Više građana i građanki u znak podrške okupilo se juče ispred Suda za prekršaja, uoči početka suđenju istoričaru i profesoru Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju Bobanu Batrićeviću. Nosili su antifašističke transparente i pjevali takve pjesme.

Kada je Batrićević ušao u sudnicu, oko devet sati, pozdravljen je aplauzom i povicima: ,,Smrt fašizmu“. Batrićević je pozdravljen aplauzom i po izlasku iz sudnice, oko deset sati. On se zahvalio na podršci i kazao da

će se suđenje nastaviti, da nije završeno. Uslijedilo je negodovanje okupljenih uz povike – ua.

- Iznio sam svoju odbranu. Međutim, izgleda da se ta odbrana nije mogla razumjeti. Ili su imali problem sa pravopisom, ali u suštini nije postojalo okolnosti da se danas završi suđenje. Zakazano je suđenje za 26. mart, dan uoči 27. marta, pa će imati neke simbolike – rekao je on.

Na ovaj proces gleda kao na smijuriju i zabranu slobode kritike.

- Siguran sam da pripadam generaciji ljudi, koji neće pristati

da ćute, a pogotovo što dolazim i sa FCJK. Ovaj način pritiska je i pritisak na fakultet. Neću da zloupotrijebim priliku, ali znate da nas čeka akreditacija za nekolika mjeseca koju će da vodi Goran Danilović.

E, upravo na ovaj način jedna zarobljena država i zarobljeni sistem pritiskaju ljude koji kritikuju – rekao je on.

Kaže da im poručuje da ,,nema toga boga oca koji će ih naćerati da se ućute“.

Njegov branilac Nikola Martinović kazao je da je odbrana Ba-

trićevića za sud i tužilaštvo bila preduga. Tražili su rok da se izjasne da bi to pročitali i razumjeli.

- Da bi nakon toga mogli da postavljaju pitanja za koja sam siguran da ih neće biti – kazao je Martinović.

Dodaje da kao branilac i građanin kaže da crnogorska javnost treba da zna da su ,,popovi u Crnoj Gori postali bogovi“.

- U Crnoj Gori je na snazi inkvizicija. Da li imamo snage i dovoljno slobodnih građana da se odupru inkviziciji koja je na sceni. Mi nemamo institucije,

Generacija koja ne pristaje da ćuti: Boban Batrićević

niko nije postavio. Lično bih zaista volio da jeste – ali nažalost nije. Dakle, ta pitanja su izmišljena, ali njihovi odgovori su realni, rekonstruisani na osnovu njihovih javnih izjava i besjeda. Da tužiteljka posjeduje elementarna znanja o literarnim slobodama, shvatila bi autorsku poentu i odustala od prekršajnoga gonjenja ili bi makar ozbiljnije napisala zahtjev jer, u formi u kojoj mi je predat, on ne samo da je neosnovan, neprecizan i vankontekstualan; već je i diletantski koncipiran i sačinjen dokument koji otkriva nove rupe i tunele u crnogorskome pravosudnom sistemu - naveo je, između ostalog, Batrićević.

Batrićević problematizuje i to što je tužiteljka apostrofiranjem „spornih“ djelova kolumne zapostavila njen kontekst.

Kazao je i da se povodi za pisanje kolumne odnose na sporne i maligne izjave vjerskih mi imamo inkviziciju. I treba da nas bude više, jer što nas bude više, manje će biti inkvizicije rekao je Martinović.

Na ovom skupu istaknuti su bili transparenti građana i građanki:,,Pero ti se zlatilo“, ,,Prvo su došli po kolumniste“, ,,Nije Boban blagosiljao tenkove, no SPC“, ,,Neću teokratiju“…

Dok su građani i građanke čekali da se završi suđenje Batrićeviću puštali su antifašističke pjesme, između ostalih, ,,Bella Ciao“, i ,,Aj, Karmela“ Darka Rundeka.

Ispred Suda za prekršaje bili su i pripadnici policije, koji su formirali štit ispred ulaza.

lidera koji, kako je rekao, po njegovom shvatanju građanskog društvenog uređenja mogu uznemiriti javnost. Batrićević je pojasnio i da je u svojoj kolumni iznio svoj vrijednosti sud.

- On se nekome može sviđati ili ne sviđati, podjednako kao što se meni lično ne dopadaju navedene izjave vladika, budući da svoj profesionalni poziv doživljavam kao civilizacijsku dužnost da se argumentovano suprotstavim takvim antihumanim stavovima u kojima se veličaju ratni zločinci pravosnažno presuđeni od domaćih i međunarodnih sudova ili se glorifikuje Rusija, čiji je aktuelni režim globalni simbol autokratije i imperijalizma.

Neselektivnim izvlačenjem djelova teksta koji joj se čine spornim tužiteljka je povrijedila sve strukturne aspekte moje kolumne i ugrozila moje pravo na iznošenje vrijednosnoga suda. Jer ono što ona smatra prekršajem zapravo su moje reakcije na zaprepašćujuću isključivost i polufašizam u izjavama dvojice vladika Crkve Srbije – objasnio je Batrićević.

Podsjećamo, Više državno tužilaštvo je u oktobru prošle godine formiralo predmet po prijavi advokata Dejana Dragovića, koju je podnio protiv Batrićevića zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. VDT je odbilo prijavu za krivično djelo, ali se po mišljenju tužiteljke Snežane Šišević Batrićević ipak ogriješio o zakon i zaslužio prekršajnu kaznu zbog kolumne koju je napisao, a portal Antena M objavio 11. avgusta ove godine.

Društvo

Utorak, 23. januar 2024.

, on negirao krivicu

Martinović: Zahtjev neuredan, odbaciti ga

m. babović

rozila ni sud

Batrićević je u kolumni iznio vrijednosne sudove o ponašanju Crkve Srbije u Crnoj Gori i njenih lokalnih episkopa. Viša državna tužiteljka smatra kako je tezom da popovi Crkve Srbije ne propovijedaju vjeru Hristovu i argumentacijom takvog stava u tekstu „Torokanje po Metodologiju i Đaonikiju“ prekršio zakon i da treba da bude kažnjen.

Apel bez reakcije

Najavu održavanja ročišta profesoru Batrićeviću pratio je, prethodnih dana i mjeseci, javni revolt slobodnih građana, nevladinih organizacija koje su, i formalno, ukazivale na nedopustivo polazište na kojem se temelje optužbe protiv kolumniste.

Dvadeset dvije nevladine organizacije apelovale su prije mjesec na vršiteljku dužnosti vrhovnog državnog tužioca Tatjanu Begović da ispita odluku državne tužiteljke Snežane Šišević o pokretanju prekršajnog postupka protiv istoričara i profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića zbog kolumne koju je objavio na portalu Antena M. Kako je u ime 22 organizacije saopšteno iz Akcije za ljudska prava (HRA), iz tih NVO su poručili da taj prekršajni postupak vraća „verbalni delikt“ u crnogorsku praksu, te da ugrožava slobodu izražavanja neprimjereno državi koja je članica Savjeta Evrope i koja pretenduje na članstvo u Evropskoj uniji.

NVO su zatražile od v. d. VDT-a da odluku tužiteljke Šišević ispita uzimajući u obzir me-

Nakon što je tužiteljka Snežana Šišević precizirala dispozitiv prekršajnog zahtjeva, tačnije izmijenila ga, tako da glasi da je optuženi ,,na javnom mjestu, govorom – tekstom vrijeđao drugog, po osnovu vjerske pripadnosti“ reagovao je advokat Batrićevića, Nikola Martinović, koji je tražio da se zahtjev odbaci, jer je, kako je naveo, neuredan. Šišević je kazala Martinoviću da je sud taj koji procjenjuje zakonitost zahtjeva za pokretanje postupka.

- Ukoliko sud ocijeni da u vrijeme prijema zahtjeva, on ne sadrži elemente prekršaja, sud je dužan isti odbaciti, a kako to u konkretnom slučaju nije učinjeno, predmetni zahtjev sadrži sve zakonom predviđenje elemente – objasnila je tužiteljka.

Martinović je problematizovao i izmjene dispozitiva koje je predočila Šišević, navodeći da se „ne radi o preciziranju prekršajnog zahtjeva, već o novom tužilačkom supstratu koji tužilac juče prvi put ističe“.

- Preciziranje u pogledu okolnosti i događaja za koji se vodi postupak, može se izvršiti tek nakon provođenja dokaza i eventualne izmjene činjeničnog stanja koje je postojalo u trenutku podnošenja zahtjeva. Od dana podnošenja zahtjeva do dana izmjene zahtjeva, nije proveden nijedan dokaz niti je bilo šta ustanovljeno ili izmijenjeno, te se stoga radi o novom zahtjevu – pojasnio je Martinović, navodeći da se sada po prvi put u zahtjev unosi radnja prekršaja.

- Imajući u vidu vrijeme koje je ostalo nepromijenjeno – 11. avgust 2023. ukazujem da je današnja radnja prekršaja za koju se traži odgovornost – zastarjela – rekao je on.

đunarodne standarde i naloži obustavu prekršajnog postupka.

U apelu je ocijenjeno da Batrićevićev - kritički osvrt na kontroverzne stavove - sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) - mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija štiti sloboda izražavanja.

U pismu su tada Tatjanu Begović podsjetili da ljudsko pravo na slobodu izražavanja štiti iznošenje jakih vrijednosnih sudova, koji sadrže i dozu vrijeđanja, pretjerivanja i provokacije, dok god su utemeljeni u činjenicama, i da je Evropski sud za ljudska prava to objasnio u mnoštvu svojih presuda, među kojima su i Šabanović protiv Crne Gore i Srbije (stav 36) i Koprivica protiv Crne Gore (stav 61) iz 2011. godine.

J. ĐURIŠIĆ/N. ĐURĐEVAC

9

Politički pritisci, niska primanja, sve manje mladih koji žele da rade u redakcijama samo su neki od problema detektovanih na forumu Sindikata medija Crne Gore

Fond za pluralizam koristan, ali mora se znati za što se daje novac PODGORICA - Zaposleni u medijima pritisnuti su brojnim problemima, od ugrožavanja bezbjednosti, političkih i drugih pritisaka do loših uslova za rad, tako da ne čudi što mladi sve rjeđe vide sebe u medijskom sektoru – to su ključne poruke sa juče održanog Foruma za novinare, koji je organizovao Sindikat medija Crne Gore.

Na pitanje - gdje je novinarstvo danas, uoči Dana novinara Crne Gore, koji se obilježava 23. januara, juče su odgovarali zaposleni u crnogorskim medijima, a forumu je prisustvovala i ministarka kulture i medija Tamara Vujović.

Mladi nemotivisani

Kao jedan od ključnih problema istaknut je nedostatak mladih u medijima.

Olivera Nikolić iz Instituta za medije kazala je da uskoro nećemo imati ni novinarstvo ako mladi nastave da odlaze, te da treba naći funkcionalan model institucionalne saradnje koji će pomoći da se ovaj problem riješi.

Novinarka Vijesti Biljana Matijašević je kazala da mladi više ne žele da rade u privatnim medijima u kojima se mnogo radi, a malo zarađuje. Na to se nadovezala koordinatorka Sekcije mladih i frilensera SMCG Ivana Vlaović, koja je naglasila da redakcije moraju mnogo više truda da ulože u motivisanje mladih da ostanu u profesiji.

RTCG i nezakonitosti

Na jučerašnjem forumu je Nikolić sa kolegama govorila i o problematičnom načinu reizbora generalnog direktora RT-

Plate ispod prosjeka Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da je niska prosječna plata u odnosu na državni nivo i dalje najveći problem medijskih radnika u Crnoj Gori.

- Došlo je do uvođenja nekih novih davanja, poput dnevnica za rad nedjeljom, ali materijalni položaj, u manjim privatnim medijima i lokalnim emiterima, i dalje ostaje razlog za veliku zabrinutost – rekao je Kračković.

Sindikat medija rješenje vidi u usvajanju novog Granskog kolektivnog ugovora (GKU).

- Tu dogovora sa poslodavcima i dalje nema, ali ćemo ove godine opet pokušati da dođemo do njega – najavio je on. Šef Odjeljenja za medije, obrazovanje i kulturu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Stiven Drajkorn kazao je da se, slično novinarima u većini mjesta širom svijeta, crnogorski novinari suočavaju sa raznim izazovima, od niskih plata i loših uslova rada do bezbjednosnih uslova, pa čak i rizika od fizičkog napada.

On je rekao da Vlada treba da stvori povoljan pravni ambijent za rad medija, a vlasnici medija moraju ispuniti svoje obaveze. Drajkorn ističe da Vladini zvaničnici i političari treba da pokažu poštovanje prema novinarima i novinarskim udruženjima pri kreiranju novih zakona.

- Proces treba da bude transparentan, uključuje sve aktere i da se izbjegne pregovaranje u zatvorenim krugovima, kao što je bio slučaj nedavno - istakao je Drajkorn.

CG Borisa Raonića i odsustvo reakcije ministarstva nadležnog za medije.

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović odgovorila je da se pravosnažne presude moraju poštovati, ali da tom resoru nedostaje mehanizama za djelovanje, budući da bi se svaki njihov akt smatrao određenom vrstom pritiska na Savjet ili menadžment.

Potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković pozdravila je što neko iz državne administracije „konačno konstatuje da postoji pravosnažna sudska presuda o izboru generalnog direktora RTCG“.

Novinarka Televizije Crne Gore Emina Hodžić-Knežević kazala je da je neophodno uvesti odgovornost članova

Problemi brojni: forum Sindikata medija Crne Gore

Savjeta, budući da su u prošlosti njihove odluke tu medijsku kuću koštale značajan iznos novca.

Ona je takođe podsjetila i da način na koji je izmijenjen Zakon o nacionalnom javnom emiteru nije dobar, jer je javnost bila isključena iz izmjena. Camović-Veličković je istakla da su na kraju dva čovjeka, premijer Milojko Spajić i nezakonito izabrani generalni direktor, dogovorili model finansiranja.

Šesnaest napada na novinare

Na forumu je bilo i riječi o napadima na novinare, kojih je prošle godine Sindikat zabilježio – 16.

Jedan od kolega kojem je pri-

jećeno zbog istraživačke priče na kojoj radi - Nikola Milosavić Aleksić rekao je da je, prilikom ugrožavanja bezbjednosti zaposlenih, ključna podrška koleginica i kolega, koja je postojala u njegovom slučaju. Mediji su izvještavali o napadu na njega, a napadač je na kraju završio u pritvoru.

Govoreći o reakcijama nadležnih u slučaju napada na novinare, predsjednik Sindikalne organizacije RTV Podgorica Milan Nikčević poručuje da deklarativne osude napada nijesu od pretjeranog značaja, već da bi trebalo konkretnije da se djeluje.

Novinarka TV Nova Željka Mirković je istakla da je malo sindikalno angažovanih novinara jer imaju strah od poslodavca uopšte da se učlane u sindikate.

Novac iz Fonda za pluralizam

Na forumu je bilo riječi i o zastarjelosti Etičkog kodeksa novinara Crne Gore, samoregulaciji, netoleranciji nosilaca vlasti na kritiku, ali i učinkovitosti efekata Fonda za medijski pluralizam.

- Ne poštuju se kriterijumi koje je država propisala, već se novac daje svima koji konkurišu - kazala je Camović-Veličković.

Ministarka Vujović je odgovorila da je Fond dobar model podrške, ali da svakako treba da bude urađena evaluacija koja će pokazati njegove efekte.

Mirković je ukazala na manjkavosti Fonda, iako ocjenjuje da je takva vrsta podrške prijeko potrebna.

- Imate emisije koje već postoje i dobile su podršku. Takođe, neke emisije samo promijene ime, a sadržaj ostane isti. Generalno, previše je političkih emisija i treba da se okrenemo društvenim, životnim problemima – rekla je Mirković.

Ministarka Vujović je najavila i da će novi set medijskih zakona biti donešen u drugom kvartalu godine.

Nema previše razloga za slavlje u sivoj novinarskoj svakodnevici, kazao je, povodom Dana novinara, izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.

- Ovogodišnji Dan novinara se skoro poklopio sa početkom suđenja Bobanu Batrićeviću za tekst objavljen na portalu jednog medija, što je simbolika koja možda najbolje ilustruje stanje slobode medija i izražavanja u našoj drJ. M. žavi – kazao je on.

10 Hronika

Utorak, 23. januar 2024.

Nastavak akcije „Izvor“ u Rožajama

Policajca terete za primanje mita ROŽAJE - Policijski inspektor S.S. (45) uhapšen je u Rožajama u nastavku akcije „Izvor“ zbog sumnje da je izvršio krivično djelo primanje mita.

Iz Uprave policije su saopštili da su juče u Rožajama pripadnici Sektora za borbu protiv

kriminala pretresli stan i druge prostorije koje korisiti S.S. i tom prilikom pronašli predmete koji potiču iz izvršenja krivičnog djela, a za koje se sumnja da ih je S.S. dobio od lica koja se bave krijumčarenjem cigareta.

S.S. je uhapšen po nalogu državnog tužioca u Osnovnom dr-

žavnom tužilaštvu u Rožajama.

Iz Uprave policije poručuju da službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju intenzivne aktivnosti na suzbijanju koruptivnih i drugih krivičnih djela, koja urušavaju integritet policijske organizacije, kao i na otkrivanju i suz-

bijanju drugih krivičnih djela u cilju uspostavljanja stabilnijeg društvenog ambijenta.

Protekle sedmice uhapšen je granični policajac N.J. zbog sumnje da je na radnom mjestu primio mito, saopštila je Uprava policije.

- Službenici Odjeljenja za unu-

trašnju kontrolu policije u saradnji sa službenicima Sektora granične policije realizovali su aktivnost koja je imala za rezultat hapšenje policijskog službenika N.J. Sektora granične policije, Regionalnog centra „Jug“ za kojeg postoji osnovana sumnja da je na svom radnom mje-

stu počinio krivično djelo primanje mita od vozača autobusa, hrvatskog državljanina R.M. - kazali su iz policije.

Uhapšen je i R.M. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo davanje mita. Oni su sprovedeni osnovnom državnom tužiocu u Herceg Novom. A. R.

Iz Ministarstva pravde objasnili razloge odluke o turskom državljaninu osumnjičenom za ubistvo Jovana Vukotića i više teških krivičnih djela

Rasvijetljen pokušaj ubistva u Podgorici

moglo raditi o progonu

PODGORICA - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su krivično djelo ubistvo u pokušaju koje je počinjeno preksinoć na štetu dvije osobe i uhapsili osumnjičenog.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, preksinoć, deset minuta nakon ponoći, u Ulici Avda Međedovića došlo je do na-

Uhapšen zbog Milović odbio da izruči ranjavanja dvije osobe Čamgoza jer bi se

Binali Čamgoz

PODGORICA - Ministar pravde Andrej Milović odbio je da odobri izručenje turskog državljanin, 41-godišnjeg Binalija Čamgoza, kojeg tamošenje vlasti terete za više teških krivičnih djela, ali i za učešće u najmanje dva ubistva, objavila je E televizija.

Jedan od Čamgozovih branilaca, advokar Marko Radović, potvrdio je Televiziji E da je ministar pravde rekao ne Turskoj, po čijoj potjernici je Čamgoz uhapšen početkom jula 2022. godine u Podgorici.

On je objasnio da lično nije dobio odluku, ali da je ona dostavljena njegovom klijentu.

Iz Milovićevog resora su naveli da je odluka donijeta s pozivom na član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, jer prikupljeni podaci ukazuju da bi se u konkretnom slučaju moglo raditi o progonu zasnovanom na etničkoj i vjerskoj pripadnosti.

Kako dodaju, izručenjem bi napravili i prekršaj, imajući u vidu loše medicinsko stanje

osumnjičenog, koje je utvrdilo sudsko medicinsko vještačenje.

Tokom ekstradicionog postupka, ističu u Ministarstvu pravde Crne Gore za portal RTCG, prikupljeni su podaci koji ukazuju na to da bi se u konkretnom slučaju moglo raditi o progonu zasnovanom na entičkoj i vjerskoj pripadnosti, jer se radi o licu koje je pripadnik kurdske zajednice i šiitski musliman, i licu čiji član porodice (sin) je preminuo usljed okolnosti koje su uzrokovane postupanjem bezbjednosnih organa Republike Turske, što je činjenica koja je utvrđena presudom tamošnjeg Ustavnog suda.

Dodaju da je medicinskim vještačenjem u Crnoj Gori potvrđeno da se radi o licu koje je nepokretno, preciznije, već petnaest godina je paraplegičar, čime su potvrđeni svi raniji nalazi u zdravstvenim izvještajima turskih institucija.

Nalaz specijaliste sudske medicine dr Nemanje Radojevića svjedoči da Binali Čamgoz

„boluje od neurogene bešike i oduzetosti donjih udova, što predstavlja traumatska oboljenja koja su nastala zbog povrede slabinskog dijela kičmene moždine nastale dejstvom projektila iz vatrenog oružja 2008. godine. Njegovo zdravstveno stanje je trajno i teško narušeno pomenutom povredom i posljedičnim oboljenjima. Kao posljedica postoji trajno umanjenje opšte životne aktivnosti (trajni invaliditet) od oko 90 odsto prema tablici umanjenja opšte životne aktivnosti“.

- Imajući u vidu da sam kao vještak nebrojeno puta posjetio Istražni zatvor, UIKS, Prihvatilište za strance i Centar za prihvat u Spužu, a u cilju obavljanja različitih vještačenja, mišljenja sam da opšti higijenski neuslovi u ustanovama tog tipa otežavaju mogućnost higijenski prihvatljive samokateterizacije - naveo je dr Radojević u svom nalazu.

Iz Ministarstva pravde kažu da je u pitanju lice koje ima veoma teške i komplikovane zdravstvene probleme, za ko-

je je procijenjeno da bi davanje pogrešne terapije ili propuštanje terapije koju svakodnevno mora da uzima dovelo do smrtnog ishoda.

- Osim navedenog, licu je svakodnevno potrebna urinarna kateterizacija kako bi se izbjeglo oštećenje bubrega koje može dovesti do otkazivanja funkcije istih. Sve navedeno svjedoči da je u pitanju lice čije hronično loše zdravstveno stanje podrazumijeva stalnu njegu i nadzor, koji se ne mogu adekvatno obezbijediti u zatvorskim uslovima - navode u saopštenju.

Ističu da je ministar ovakvu odluku donio procjenjujući da bi postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava izazvao za Crnu Goru kako materijalnu, tako i političku štetu u vidu ugrožavanja ocjene vladavine prava u okviru poglavlja 23 u Crnoj Gori, kao zemlji najozbiljnijem kandidatu za naredno članstvo u EU. Čamgoz je uhapšen početkom jula 2022. godine sa falsifikovanim pasošem. Tada je uhapšeno još nekoliko turskih državljana za kojima su turske vlasti raspisale potjernice.

Pobjeda je u maju prošle godine objavila fotografiju tadašnjeg premijera Dritana Abazovića sa Denizom Aksuom, rođakom uhapšenog Čamgoza.

Kako smo objavili tada, turski istražitelji provjeravali su da li je traženi turski bjegunac pokušavao preko vrha crnogorske izvršne vlasti da izdejstvuje dobijanje azila u Crnoj Gori. Prema saznanjima našeg lista, turski državljanin Deniz Aksu posjećuje Čamgoza u Spužu.

U pozamašnom dosjeu Deniza Čamgoza su optužbe za ubistva, ranjavanje, otmicu, pritvor, iznudu i mučenje u Izmiru i okolini, zatim za nezakonitu naplatu čekova i obveA. R. znica.

rušavanja javnog reda i mira tučom između više osoba. Tada je D.I. (29) nožem nanio povrede M.Đ. (25) i M.Đ. (30).

Povrijeđeni su prevezeni u Klinički centar Crne Gore na ukazivanje ljekarske pomoći, a podgorička policija je, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, uhapsila D.I. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju.

C. H.

Tokom racije u jednom ugostiteljskom objektu od pet osoba oduzeta droga

Pronađeni kokain, ekstazi, marihuana

Pronađeni narkoticu

PODGORICA - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u subotu veče realizovali su operativno-taktičku radnju „Racija“ u jednom ugostiteljskom objektu i oduzeli različite vrste narkotika, saopšteno je iz Uprave policije.

- U noći između 20. i 21. januara podgorička policija je tokom racije u jednom ugostiteljskom objektu kontrolisala L.B. (22) i M.P. (22), u čijoj blizini je pronađeno odbačeno pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain. Od njih su prikupljena obavještenja, a po nalogu tužioca biće izvršena vještačenja, nakon kojih će se taj tužilac izjasniti o eventualnoj pravnoj kvalifikaciji djela - navodi se u saopštenju policije.

Takođe, policija je prikupila obavještenja od D.D. (24) i B.K. (23), na čijem stolu je pronađe-

no pakovanje sa kokainom, te o događaju obavijestila višeg državnog tužioca u Pogorici.

Kriminalističkom obradom policija je došla do sumnje da droga pripada D.D, te je protiv njega podnijeta prekršajna prijava shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga .

Osim toga, kako su kazali iz policije, u istom objektu je S.K. (19) od sebe odbacio pakovanje u kojem se nalazilo 27 komada tableta sintetičke droge ekstazi, a kod njega je pronađeno i pet pakovanja sa sadržajem biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana.

S.K. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Policija je u stanu koji koristi S.K. pronašla 46 pakovanja sa marihuanom – težine oko 82 grama, jedan džoint i vagu za C. H. precizno mjerenje.

Svijet

Utorak, 23. januar 2024.

11

Guverner Floride Ron Desantis se povukao iz dalje trke za republikansku nominaciju za predsjedničke izbore u Americi

Trampu za nadmetanje ostala jedino Hejli Nakon ubjedljive pobjede na prvim unutarstranačkim izborima u Ajovi, Tramp je, kako su pokazale posljednje ankete, na putu da već danas osvoji i Nju Hempšir. Prema anketi, koja je objavljena u nedjelju, 50 odsto potencijalnih birača u Nju Hempširu bi glasalo za Trampa, a 39 procenata za Hejli VAŠINGTON – Guverner Floride Ron Desantis odlučio je da se povuče iz dalje trke za republikansku nominaciju za novembarske predsjedničke izbore, te da u nastavku kampanje podrži protivkandidata Donalda Trampa.

Odluku da se povuče i svoju podršku pruži Trampu, Desantis je saopštio u video-objavi na platformi X u kojoj je, kako prenosi CNN, objasnio kako ne vidi jasnu putanju za svoj uspjeh na predsjedničkim izborima.

- Da sam nešto mogao da uradim da napravim povoljan ishod, više obilazaka tokom kampanje, više intervjua, uraBEOGRAD – Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu Kristofer Hil kritikovao je odluku Centralne banke Kosova da od 1. februara ove godine iz platnog prometa u toj zemlji izuzme dinar.

Ambasador Hil je odluku Centralne banke Kosova nazvao „jednostranom akcijom“ i „nepotrebnim iznenađenjem“ koje, kako je rekao, treba izbjegavati u ovoj fazi dijaloga između Beograda i Prištine.

- Sjedinjene Države i Evropska unija pomno prate i analiziraju razvoj situacije – rekao je Hil. On je naglasio i da je stav njegove zemlje da je sada najvažnije formirati zajednicu srpskih opština na Kosovu i toj zemlji omogućiti pristup međunarodnim institucijama.

- Treba se fokusirati na to i izbjegavati teme koje nijesu od zajedničkog interesa - poručio je Hil. Centralna banka Kosova je 17. januara donijela uredbu prema kojoj će od 1. februara jedina valuta za obavljanje gotovinskih i platnih transakcija u toj zemlji biti euro.

U uredbi se navodi da je ona donijeta u skladu sa Ustavom Kosova i zakonom Central-

dio bih to, ali ne mogu da tražim od naših pristalica da ustupe svoje slobodno vrijeme i doniraju svoje resurse ukoliko nemamo jasnu putanju ka pobjedi. U skladu sa tim, suspendujem moju kampanju - rekao je Desantis u objavi na mreži X. Nakon Desantisovog povlačenja, osim bivšeg šefa Bijele kuće Donalda Trampa, u trci za nominaciju Republikanske stranke ostala je još samo nekadašnja američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Niki Hejli.

Agencija Rojters prenosi da je relativno rano povlačenje Desantisa samo potvrdilo koliko snažan uticaj Tramp i dalje ima nad Republikanskom strankom.

Niki Hejli i Donald Tramp

Desantisa su, zbog njegovog ratobornog stila i duboko konzervativnih gledišta, mnogi smatrali glavnim kandidatom za republikansku nominaciju za predsjedničke izbore 2024. godine. U nekoliko anketa, rađenih početkom prošle godine, Desantis je bio rame uz rame sa Trampom.

Međutim, podrška je počela da mu pada zbog pogrešne strategije u kampanji, nedovoljno opuštene interakci-

je sa biračima, ali i velike popularnosti, koju Tramp, bez obzira na sve, uživa kod značajnog djela glasača Republikanske stranke Desantisovim povlačenjem Niki Hejli je ostala posljednja republikanka u trci koja ima šansu, doduše malu, da Trampu uskrati nominaciju, navodi Rojters.

Prema većini anketa, koje su do sada rađene, o Trampu pozitivno mišljenje ima više od

Ambasador SAD u Beogradu kritikovao odluku o izuzimanju dinara iz platnog prometa Kosova

Hil: Nepotrebno iznenađenje i jednostrana akcija

Kristofer Hil

ne banke, te da je CBK jedina „monetarna vlast koja može da odlučuje o dozvoljenim apoenima valute eura za opticaj na teritoriji Kosova“.

Do sada se u sredinama na Kosovu, u kojima su Srbi većina, koristio i srpski dinar, dok je u ostatku zemlje zva-

nična valuta bila euro.

Do sada su se zaposlenima u institucijama, u sredinama sa srpskom većinom, plate isplaćivale u dinarima. U dinarima su, takođe, isplaćivane i penzije, dječji dodaci i socijalna pomoć.

U prodavnicama u tim sredi-

nama cijene su, takođe, bile istaknute u dinarima.

Odluku kosovskih monetarnih vlasti kritikovao je nedavno i direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković, koji je poručio da su Srbija i srpski narod na Kosovu „veoma zabrinuti zbog najave da će se od 1. februara prekinuti platni promet sa Srbijom i zabraniti dinar kao sredstvo plaćanja“.

Petković je 19. januara, u razgovoru sa ambasadorkom Njemačke u Srbiji Anke Konrad, naveo da se radi „o jednoj od najtežih odluka“ vlasti u Prištini i da će se Beograd „snažno i odlučno suprotstaviti gaženju ljudskih prava srpskog naroda“.

Oglasila se i Narodna banka Srbije koja je navela da, u saradnji sa nadležnim institucijama Srbije, preduzima sve potrebne mjere kako bi se spriječila primjena uredbe Centralne banke Kosova.

Evropska unija je, takođe, vlasti Kosova pozvala da pojasne odluku o zabrani korišćenja dinara, dok je portparol EU Peter Stano od Prištine i Beograda zahtijevao da otvorena pitanja riješe u okviru briselskog dijaloga.

70 odsto republikanaca.

Desantis se tokom svoje kampanje obraćao i biračima koji podržavaju Trampa, ali i onima koji mu se protive, ali nije uspio da pridobije ni jedne ni druge.

Hejli se, sa druge strane, nametnula kao favorit među umjerenim republikancima.

Nakon ubjedljive pobjede na prvim unutarstranačkim izborima u Ajovi, Tramp je, kako su pokazale posljednje

ankete, na putu da već danas osvoji i Nju Hempšir.

Prema anketi kablovske mreže CNN, koja je objavljena u nedjelju, 50 odsto potencijalnih birača u Nju Hempširu bi glasalo za Trampa, a 39 procenata za Hejli.

Tramp i Hejli, koja je bila ambasadorka u UN upravo u vrijeme njegovog mandata na čelu Bijele kuće, razmjenjivali su optužbe tokom vikenda.

Bivši predsjednik pokušao je da oslabi podršku koju Hejli uživa u rodnoj Južnoj Karolini, iako se stranački izbori u toj saveznoj državi održavaju za više od mjesec.

Mnogi zvaničnici iz Južne Karoline, koji su podržali Trampa, doputovali su u Nju Hempšir kako bi govorili na njegovom mitingu.

- Sve što treba da znate o Niki Hejli je da je svaki globalista, liberal, Bajdenov pristalica i pripadnik pokreta „Tramp nikada“ na njenoj strani, a gotovo svaki lider u njenoj Južnoj Karolini je na mojoj strani. Imamo gotovo sve - rekao je Tramp pristalicama na mitingu.

On je, takođe, indirektno poručio i da Hejli, čiji su roditelji imigranti iz Indije, nije dovoljno Amerikanka.

Pobjednik republikanskog nadmetanja za nominaciju će se na predsjedničkim izborima u novembru boriti protiv aktuelnog predsjednika Amerike Džoa Bajdena koji će, gotovo izvjesno, ponovo biti kandidat Demokratske stranke.

Klizišta pogodila jugozapad Kine

Spasioci pokušavaju da dođu do preživjelih

Najmanje osam mrtvih i na desetine nestalih ŽAOTONG – Najmanje osam ljudi je nastradalo dok ih je na desetine nestalo u klizištima, koja su pogodila provinciju Junan na jugozapadu Kine.

Klizišta, čiji uzrok još nije utvrđen, pogodila su dva sela u blizini grada Žaotong u provinciji Junan prilikom čega su velike količine zemlje prekrile kuće koje se nalaze u podnožju brda.

Kineski državni mediji javili su kako se za sada 47 osoba iz 18 seoskih domaćinstava vodi kao nestalo. Navode i da je više od 500 ljudi evakuisano iz svojih domova.

Na teren je izašlo oko hiljadu spasilaca koji pokušavaju da rasčiste ruševine kako bi došli do preživjelih. Spasilačku akciju međutim, kako su javili kineski mediji, otežavaju niske temperature u provinciji Junan.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12 Crnom Gorom

Utorak, 23. januar 2024.

Kolašin: Uprava za vode pripremila projekat izgradnje obaloutvrde

Moračko Trebaljevo braniće od Tare zid dužine 400 metara

KRITIČNA TAČKA

– Ova lokacija je sa aspekta poplava prepoznata kao kritična i nekoliko puta su na njoj rađene intervencije u manjem ili većem obimu. Na lijevoj obali je urađena obaloutvrda od lomljenog kamena u dužini od oko 100 m. Obaloutvrda je lošeg kvaliteta, kamen je malih dimenzija za te potrebe i zbog

Berane

,,Utopliti“ vodomjere BERANE - Iz DOO Vodovod i kanalizacija apeluju na građane da zbog niskih temperatura zaštite vodomjere i izbjegnu štetu na vodovodnim instalacijama i dodatne finansijske troškove.

- Niske temperature i slaba zaštićenost vodomjernih mjesta, u mnogim slučajevima prouzrokuju pojavu pucanja stakla vodomjera, a često i oštećenje kompletnog vodomjera.

Interne vodovodne instalacije čine svi cjevovodi iza glavnog vodomjera. Za održavanje su zaduženi korisnici vodovodne usluge. Neophodno je da se zaštite tako što će se vodomjer i otkrivene cijevi obložiti odgovarajućim termo-izolacionim materijalima (stiroporom, staklenom vunom, krpama ili kartonom) - saopšteno iz DOO Vodovod i kanalizacija.

C.G.

RADOVI ĆE TRAJATI OKO ŠEST MJESECI: Dio lokacije koja je obuhvaćena projektom

ka i pijeska koje se eksploatišu iz korita Tare znatno manje od produkovanog nanosa koji rijeka donosi ali da u izvjesnoj mjeri ipak regulativno utiču na riječni tok, što doprinosi primjeni manjeg obima regulacionih radova na stabilizaciji riječnog korita.

Da bi se problem trajno riješio

UPRAVA ZA VODE

U opisu projekta navodi se da Tara, od lijeve pritoke Bistrice do sela Koludra (dužine oko 14 km), na većem dijelu toka ima nestabilno korito. Na pojedinim mjestima usljed priliva većih količina voda, dolazi do podlokavanja i odnošenja dijela lijeve obale (uz magistralni put) dok se na desnom dijelu formira sprud.

erozije obaloutvrda primjetno tone u pješčani nanos. U blizini se nalazi magistralni put Kolašin – Mojkovac, koji je u velikoj opasnosti od odsijecanja u slučaju pojave velikih voda.

Matica Tare se pomjerila ka lijevoj obali dok je na desnoj zbog neadekvatnog održavanja i eksploatacije šljunka, rijeka deponovala značajne količine krupnog nanosa i formiran je sprud većih dimenzija obrastao gustim rastinjem i drvećem, i djeluje kao bočni skretač vodotoka te dolazi do rušenja obala i priobalnog terena – piše u dokumentu.

Dodaje se da su količine šljun-

Sprud na desnoj obali

u Elaboratu je navedeno kako je potrebno ukloniti nataloženi materijal sa riječnog spruda u dužini od oko 150 m, kako bi se matica toka usmjerila ka središnjem dijelu tj. osi vodotoka i formiralo minor korito, te odraditi projekat regulacije rijeke Tare na dužini od 400 metara.

Hidrotehnički zahvati u prostoru, koji su planirani na ovom dijelu toka rijeke Tare, projektnim zadatkom su definisani tako da riječno korito treba hidraulički dimenzionisati shodno analizi 100-godišnjih velikih voda.

– Imajući u vidu značaj zaštite branjenog područja od poplava, kao i izvedenih regulacionih radova na lijevoj obali, usvojen je kriterijum da nadvišenje obale bude oko 25 cm

iznad voda. Hidrauličkim proračunom je utvrđeno da je nivo ovih voda visočiji za 14 cm od nivoa 50-godišnjih voda.

Smatra da je obezbijeđena visoka zaštita priobalja Tare od poplava, na tretiranoj dionici, pošto se planira nadvišenje obale za 25 cm iznad 100-godišnjih velikih voda. Za zaštitu obale od erozionih procesa, biće primijenjen prirodni marterijal - krupni lomljeni kamen.

Ovo iz razloga što se taj građevinski materijal može obezbijediti relativno brzo iz lokalnih kamenoloma (majdana).

U prilog tome je i dosadašnja uspješnost zaštite obala Tare lomljenim kamenom (Mojkovac, itd.) kao i činjenica da primjena gabiona ne obezbjeđuje dugotrajnu stabilnost zbog kidanja žičanih korpi, mehanič-

kim dejstvima vode i krupnog nanosa. Obloge kosina rječnog korita, koje su izvedene u prethodnom periodu na nekoliko lokaliteta Tare, rađene su od lomljenog kamena dimenzija oko 60x50x40 cm, i to sa polaganjem na kosinama koje su izravnate, odnosno profilisane riječnim nanosom, bez primjene posebnih filterskih granulata ili geotekstila. Ovako izvedene obaloutvrde su se pokazale veoma stabilnim i pouzdanim. Ipak, zbog veće sigurnosti, u ovom slučaju je predviđeno da kameni blokovi, budu nešto većih dimenzija, oko 70x50x40 cm – predviđeno je projektom.

Na desnoj obali, pošto je nasip visočiji od puta, je predviđen propust kojim će se vode, koje se mogu javiti između puta i spoljne ivice nasipa, odvesti u novo regulisano korito.

OSAM PARCELA

Planirani radovi izvodiće se na osam parcela koje su u državnom vlasništvu i ukupne poršine 396.616 m². Iz Uprave za vode objašnjavaju da se radi o privremenom zauzimanju jer se nakon izgradnje odbrambenih nasipa, zemljište vraća u prvobitno stanje i namjenu.

Sekretarijat za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kolašin, izdao je u novembru 2022. godine urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju novog objekta – obaloutvrda sa regulacijom korita rijeke Tare.

Procijenjeno je da projekat izgradnja obaloutvrde može trajati oko šest mjeseci.

D. Š.

Herceg Novi: Opština planira tender za snimanje krovova iz vazduha

Utvrdiće solarne potencijale grada HERCEG NOVI – Opština Herceg Novi će narednih dana raspisati tender za snimanje krovova iz vazduha, u cilju ispitivanja solarnih potencijala grada. Na osnovu tih snimaka će moći da kreiraju geo-portal, za energetsku efikasnost.

Menadžer energetske efikasnosti u Sekretarijatu za ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg Novi Ilija Peulić kazao je za RTHN da u gradu ima oko 10.000 krovova koji su solarno potencijalni.

– Nakon snimanja ćemo dobiti tačnu informaciju. Predračun za snimanje po krovu iznosi 1,5 eura, što je ukupno oko 15.000 troškova, dok ostalih 10.000 eura ostaje u kasi zelenih površina za ovu godinu – ocijenio je Peulić.

U cilju unapređenja energetske efikasnosti Opština će davati i subvencije za fasade.

– To su demit fasade. Prioritet će dati zgradama, koje imaju više stanova, ali će ulagati u fasade na manjim objektima.

Primjera radi u komšiluku, Hrvatska je za ovu godinu izdvojila 12 miliona eura za fasade, nabavku toplotnih pumpi, najmodernijih sistema grijanja i hlađenja i mijenjanje bravarije drvene u eloksiranu uporedio je Peulić.

Orto-foto snimak poslužiće i za izradu zelenog katastra, kako bi se znao tačan broj stabala i u kakvom su stanju.

– To je proces. U svakom slučaju biće popisana stabla i da se zna u kakvom su stanju.

Ekipe će ići na teren, ali će imati orto-foto snimak, gdje će imati tačne koordinacije

RTHN

PODGORICA – Uprava za vode predala je Agenciji za zaštitu životne sredine Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za obaloutvrdu regulacije obale rijeke Tare na lokaciji Moračko Trebaljevo u dužini od 400 metara.

UPRAVA ZA VODE

U blizini je magistralni put Kolašin – Mojkovac, koji je u velikoj opasnosti od odsijecanja u slučaju pojave velikih voda.

Matica Tare se pomjerila ka lijevoj obali, dok je na desnoj zbog neadekvatnog održavanja i eksploatacije šljunka formiran sprud većih dimenzija. Da bi se problem trajno riješio, potrebno je ukloniti nataloženi materijal sa spruda te odraditi projekat regulacije rijeke Tare – navedeno je u projektu

UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI: Herceg Novi

tog drveća i ubuduće – da ne bi dolazilo do sječe zdravih stabala, na način da se taj potencijal čuva i unapređuje.

Orto-foto snimak će koristiti i Sekretarijatu za prostorono planiranje i izgradnju – naveo je Peulić.

Ukupno predviđena vrijednost tendera je 50.000 eura, od čega će snimanje grada koštati oko 25.000 eura. C.G.

Crnom Gorom

Utorak, 23. januar 2024.

ZAHTJEVI

U ime mještana Ćeklića Mitar Kaluđerović zahvalio se predstavnicima Uprave za saobraćaj, izvođača radova i Prijestonice koji su se odazvali njihovom pozivu, kako bi se dogovorili kako da se sanira ta dionica koja je od velike važnosti za Ćekliće, ali i okolna sela. Predočio je zahtjeve koje su prethodno uputili Upravi za saobraćaj, Prijestonici Cetinje i izvođaču radova, od kojih je najvažnija - sanacija puta od Brda ćeklićkih do Resne.

-Prva stavka je dužina asfalta, koja je definisana ugovorom između ,,Mehanizacije i programata“ i Uprave za saobraćaj. To je najbitnije u ovom trenutku. U neformalnogm razgovoru sa predstavnikom izvođača radova smo informisani da postoji ugovor između njih i Uprave za saobraćaj, odnosno da je jedan dio asfalta opredijeljen za Ćekliće. Vo-

ZAHTJEVE UPUTILI UPRAVI ZA SAOBRAĆAJ: Sa sastanka u Ćeklićima

Sanacija puta kroz selo da ne čeka završetak glavne magistrale Mještani zahtijevaju sanaciju kritičnih tačaka na putu, među kojima je opasna krivina, tzv. Inoka, asfaltiranje oštećenih djelova puta, popravku međa...

Podsjećaju da dionicom od Brda ćeklićkih do Resne decenijama prolaze teretna vozila, a da je posljednji put saniran, devedesetih godina ljeli bismo da nam kažete o kojoj količini asfalta je riječ i da li je to samo za priključni dio puta ili ima više – pitao je Kaluđerović.

Predstavnica Uprave za saobraćaj Svetlana Janjević je kazala da je osim za priključke planiran dio asfalta i za preostale djelove saobraćajnice.

Međutim, nije znala o kojoj količini asfalta je riječ, pa je rekla da će ih o tome informisati na narednom sastanku.

– Moramo obići kompletnu dionicu, detaljno da se vidi kojega obima je sanacija zidova, ima li još neki propust osim onog sa glavne trase, da se vide oštećenja asfalta. To mo-

Svetlana Janjević

žemo uraditi kad se proljepša vrijeme. Sva kritična mjesta će biti sanirana. Ali, nemojte sve da vežete za put Cetinje – Če-

Radunović: Očekujemo da nam predaju tehnički ispravan put Svetlana Janjević iz Uprave za saobraćaj je obavijestila mještane Ćeklića da nakon izgradnje magistrale Cetinje – Čevo put kroz njihovo

KOLAŠIN - Od petka, 26. januara, Turistička organizacija će omogućiti besplatan prevoz autobusom do skijališta. Polasci ka planini će biti svakoga dana iz centra grada u 9 i 10.30 sati, a povratak u 15 i 16.30 sati.

Prema riječima direktorice Turističke organizacije Zorice Milašinović, do kraja ove radne sedmice biće obezbijeđen i besplani boravak u Ski centru Kolašin 1600.

- Djeca će moći da koriste besplatnu opremu, časove skijanja, a imaće i besplatan prevoz

REKONSTURKCIJA POČELA U JULU 2023. GODINE: Radovi na dionici

selo prelazi iz statusa regionalnog u lokalni, te da će biti u nadležnosti Opštine Cetinje.

-Potrudićemo se da prije toga uradimo maksimalno

koliko možemo, a ne da im ga predamo da ga odmah moraju sanirati - kazala je Janjević.

Sekretar Sekretarijata za stambeno-komunal-

vo, jer pojedine pozicije jesu predviđene kroz taj ugovor, ali ne sve. U zavisnosti od finansija iz tog ugovora će se urane poslove i saobraćaj Opštine Cetinje, Vladan Radunović je obećao mještanima Ćeklića kako će učiniti sve da im Uprava za saobraćaj preda tehnički ispravan put, da će ga do tada zajednički čistiti i nakon toga o njemu vode čuna na najbolji način.

diti određene pozicije. Treba da se obiđe kompletna dionica puta, pješke, da se vide sva oštećenja, da se uradi premjer i predračun i da se vidi kolika sredstva su potrebna, za što ima i iz kojega ugovora – kazala je Janjević.

Dodala je da sanaciju puta kroz Ćekliće mogu raditi paralelno sa radovima na glavnoj magistrali Cetinje - Čevo.

I načelnik redovnog održavanja u Upravi za saobraćaj Draško Ivanišević obećao je mještanima će oni u sklopu redovnog održavanja sanirati kritične tačke.

Predstavnik mještana je naveo da su popisali i slikali dio kritičnih tačaka, a da je najbitnija ona na krivini tzv. Inoka, koju treba što prije sanirati jer je opasna po sve koji tuda prolaze.

-Druga tačka su međe ispod Inočke vode i samo oštećenje puta koje je nastalo od teške mehanizacije koja je prolazila tim putem – kazao je Kaluđerović. On je dodao da nijesu samo mašine ,,Mehanizacije – programata“ tuda prolazi-

le, nego i teret iz kamenoloma u Cucama mnogo prije toga.

Ukazao je i na problem priključka selu Milijevići koji nije riješen na najbolji način, odnosno koji je bio znatno ravniji u odnosu na veliku pedencu koja otežava prilaz mještanima toga sela od kada je izgrađena nova magistrala Cetinje – Čevo. Sa njim je saglasan sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Opštine Cetinje Vladan Radunović, koji je predložio da se vidi što je moguće uraditi na toj dionici.

Predstavnik izvođača radova ,,Mehanizacija i programat“ Bojan Čvorović je podsjetio da su na zahtjev mještana određene radove na tom potezu već izvodili, ali da bi ozbiljniji posao iziskivao veća ulaganja.

OČEKIVANJA

Mještanin Ćeklića Bogdan Kaluđerović je podsjetio da je prije izgradnje puta Cetinje – Čevo put kroz njihovo selo bio glavna saobraćajnica kroz Katunsku nahiju, koji je povezivao Cetinje sa Grahovom, Nikšićem, Cucama, Čevom...

– Decenijama su ovuda prolazila kola, kamioni, urušavao se put. Posljednji put je saniran devedesetih godina.

Od kada je počeo da se gradi put prema Nikšiću, dok nijesu probili i imali mogućnosti da prolaze tom trasom izvođači radova su ovuda konstantno prolazili kamionima i mašinama, kojima to nije dozvoljeno zbog težine. Nije on propao od nas koji tuda vozimo malim kolima – kazao je Kaluđerović.

Dodao je da međa u blizini njegove kuće, pala prije dvije godine, još nije sanirana, a da ih ima desetak na ovoj dionici koje treba sanirati.

Mještanin Veselin Vujović je kazao da u sanaciji puta kroz Ćekliće treba da udruže snage Uprava za saobraćaj, izvođač radova, Opština Cetinje, kako bi se posao što bolje završio, dok Duško Kaluđerović i Radoslav Kaluđerović očekuju da se sanacija puta kroz Ćekliće završi uporedo sa izgradnjom magistrale Cetinje – Čevo, iskazujući bojazan da ako mehanizaciju povuku sa gradilišta od radova u njihovom selu neće biti ništa.

I. MITROVIĆ

Kolašin: Akcija Turističke organizacije počinje u petak

SKIJALIŠTA CG

To je dogovoreno juče na sastanku u Zadružnom domu u Ćeklićima kome su na inicijativu mještana tog sela prisustvovali predstavnici Uprave za saobraćaj, Prijestonice i građevinske kompanije ,,Mehanizacija i programat“ iz Nikšića.

Rekonstrukcija puta Čekanje-Čevo, dionica Čekanje-Novi magistralni put Cetinje-Čevo-Nikšić u dužini od dva kilometra je počela u julu 2023. godine. Tada je najavljeno da će radovi biti okončani u martu 2024. godine.

Mještani Ćeklića razgovarali sa predstavnicima Uprave za saobraćaj, Prijestonice i firme koja rekonstruiše regionalni put Cetinje – Čevo

D.MIJATOVIĆ

CETINJE – Čim se stvore vremenski uslovi, za mjesec-dva, predstavnici Uprave za saobraćaj i Opštine Cetinje će zajedno sa mještanima Ćeklića i izvođačem radova koji gradi magistralu Cetinje – Čevo ( ,,Mehanizacija i programat“ a.d. Nikšić) obići put od Brda ćeklićkih do Resne, kako bi detaljno sagledali što je potrebno uraditi kako bi sanirali tu dionicu dugu 14 kilometara.

13

Besplatan prevoz od grada do skijališta do skijališta. Radi se o trodnevnom druženju djece na planini koje su pored TO, pomogli Skjališta Crne Gore kao i ski-škole Bjelasica i Snow Flake. Besplatan boravak na planine sa besplatnim uslugama će moći da

koriste sva djeca sa gradskog i seoskog područja koja su mlađa od 14 godina. Stalo nam je da što više djece naući da skija. Živjeti na hiljadu metara nadmorske visine, gledati planine oko sebe, podrazumijeva vladanje sa zim-

skim vještinama. Vjerujemo da će našu inicijativu pratiti i snijeg kojeg do sada nije bilo u potrebnim količinama. Što više snijega na kolašinskim skijalištima i što više djece na skijama - poručila Dr. D. je Milašinović.

DA PLANINA BUDE SVIMA DOSTUPNA: Ski centar 1600

14 Kultura

Utorak, 23. januar 2024.

Nagrađeni učesnici iz Crne Gore

Druga nagrada na izložbi EXPO

Riječ je o radu studenata Momčila Hadži-Ristića, Edina Alihodžića, Borisa Mandića i Draga Popovića, pod mentorstvom prof. dr Svetlane Perović, dr Sanje Savić i dr Nevene Mašanović, na predmetu Parterna arhitektura.

Dekanki Arhitektonskog fakulteta prof. dr Svetlani Perović nagradu je uručio gradonačelnik Kahramanmaraša Hanefi Mačiček, na ceremoniji zatvaranja EXPO-a.

Arhitektonski fakultet Univerziteta Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom eko-

logije, prostornog planiranja i urbanizma, predstavljao Crnu Goru na Međunarodnoj hortikulturnoj izložbi EXPO 2023. U sklopu paviljona prezentovani su katalog sa teorijskim doprinosima više autora i izložba projekata 37 studenata na temu ,,Biofilni (re)dizajn“, ekološko-umjetnički projekat ,,Mentalna ekologija“ koji uključuje ,,Land art“ malog formata i kratki eko-art film ,,7 minuta čistog puta“, koji je predstavila vizuelna umjetnica Milena Živković.

Dekanka Perović je istakla da je EXPO u Turskoj otvorio vrata za nove konekcije, projekte i nova iskustva, te da na Arhitektonskom fakultetu već pripremaju projekat za učešće Crne Gore na EXPO-u u Nantu, koji će biti otvoren u maju u susret Olimpijskim igrama u Parizu. Perović je zahvalila svim učesnicima na saradnji i naročito organizatorima u Turskoj, koji su izgradili crnogorski paviljon o svom trošku. A. Đ.

PODGORICA - Premijera predstave ,,Mozgu, ćao“, autorski projekat Sandre Vujović, koja potpisuje tekst, dramaturgiju i režiju, biće održana sjutra, u 20 sati, na Velikoj sceni KIC-a ,,Budo Tomović“.

Tekst je inspirisan temom koja je dugi niz godina prisutna u našoj društvenoj zbilji, a tiče se intenzivnijeg trenda odseljavanja mladih ljudi i uopšte radno sposobnog stanovništva iz Crne Gore, ali i ostalih balkanskih zemalja.

Brojne teme i problemi koje targetira taj dramski komad i danas su aktuelni, što nas sve zajedno tjera da stavimo prst na čelo i razmislimo u kakvom to društvu živimo i šta Projekat ,,Mozgu, ćao“ tre- svi mi, zajedno i pojedinačno, možemo da uradimo da to ći je projekat koji se realizuje stanje promijenimo - kazala je rediteljka Sandra Vujović u okviru nezavisne teatarske produkcije NVO Bunt scena u proteklih 12 mjeseci (nakon predstava „izloŽENE“ i „Hoću, sestro, dolće vitu“). U predstavi igraju Jelena Simić, Anđelija Rondović, Đorđije Tatić i Lazar Đurđević. Kostim i scenografiju potpisuju Sandra Vujović i Marija Radusinović, songove Sandra Vujović. Kompozitor muzike i majstor tona je Veselin Vesko Lazović, majstor svijetla Danilo Malović. Producentski tim čine Dubravka Matičić i Kristina Gačević, a grafički dizajn i video art uradila je Danica Janković.

REALNOST

Vujović je kazala da je tekst za predstavu nastao 2018. godine.

- Nažalost, brojne teme i problemi koje targetira taj dramski komad i danas su aktuelni što nas sve zajedno tjera da stavimo prst na čelo i razmislimo u kakvom to društvu živimo i šta svi mi, zajedno i pojedinačno, možemo da uradimo da to stanje promijenimo - kaKonkurs za književnu nagradu „Dragan Radulović“ zala je Vujović.

Ona je pojasnila da je tekst nastao iz lične potrebe da se ,,obračuna“ sa temom koja je

Poziv pojedincima i institucijama PODGORICA - Sekretarijat za kulturu Glavnog grada raspisao je konkurs za književnu nagradu „Dragan Radulović“ za 2023. godinu.

Konkurs će biti otvoren do 8. marta.

Nagrada se dodjeljuje književniku/ci iz Crne Gore i regionalnim autorima kao javno priznanje za knjigu koja predstavlja izuzetno ostvarenje u oblasti književnog stvaralaštva za djecu i mlade i koja je objavljena u 2023. godini. Nagrada se dodjeljuje samo originalnim djelima nespornih umjetničkih i pedagoških dometa.

U godini u kojoj se dodjeljuje mogu se dodijeliti najviše tri nagrade.

Nagrada se sastoji od plakete, statue i novčanog iznosa.

Novčani dio nagrade iznosi tri prosječne zarade u Crnoj Gori.

Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju organizacije, institucije i pojedinci. Prijedlozi za nagradu dostavljaju se neposredno ili poštom, a obrazac za prijavu može se preuzeti na sajtu Glavnog grada - Oglasni dio. Uz obrazac pri-

Bez najboljih d može samo da

Konferencija za novinare povodom premijere predstave „Mozgu, ćao“

nju kao pisca u tom trenutku pritiskala.

- To je bila jedna realnost - sve više mojih prijatelja je iz raznoraznih razloga odlučilo da napusti Crnu Goru i svoje mjesto pod suncem, sreću i karijeru potraži ili u zemljama Zapadne Evrope ili čak na drugim kontinetnima. Kada sam osvijestila

da nas je je iz tog najužeg kruga prijatelja ostalo svega nekoliko u Crnoj Gori zabrinula sam se kako će naše društvo da izgleda u skorijoj budućnosti. Jedno pitanje je povlačilo drugo – rekla je Vujović.

Prema njenim riječima, mi „živimo posljedice, krećemo da se bavimo temama kroz

posljedice koje primijetimo“.

- Ja onda okrenem stvar kada pišem, pa idem nekoliko koraka unazad i tražim uzroke. Tako da ćemo u ovoj predstavi vidjeti nekoliko uzroka.

To nijesu svi, uzroci su brojni.

Mi smo obradili nekoliko koji su nama bili interesantni i koji odgovaraju statistici zbog ko-

Mentor na programu Midpoint Kristijan Raut zadovoljan saradnjom sa crnogorsk

Ostvaren napredak u novim scenarijima Dragan Radulović

jedloga treba priložiti i po šest primjeraka knjige (uz primjerak u elektronskom formatu), kao i obrazloženje i dokumentaciju na osnovu koje se može ocijeniti vrijednost ostvarenih rezultata. Prijedlog za nagradu sa pratećom dokumentacijom potrebno je dostaviti nadležnom organu uprave Glavnog grada za poslove kulture, neposredno ili putem pošte na adresu: Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorice, Ul. Marka Miljanova br. 4, sa napomenom: Javni konkurs za književnu nagradu „Dragan Radulović“ za 2023. godinu. A. Đ.

PODGORICA - Jedan od najcjenjenijih evropskih skript supervizora i filmskih konsultanata Kristijan Raut ocijenio je da crnogorski autori u projekte ulaze entuzijastično, te punog srca, što je jedan od preduslova za uspjeh ostvarenja na kojima rade.

Raut je dva dana boravio u Podgorici i imao priliku da obučava i sarađuje sa četiri crnogorska tima, kao i da poboljša njihove projekte. Riječ je o projektima „Transfer“ (rediteljka Gana Čomagić, scenarista Rade Vukčević, producent Ivan Čojbašić), „Matura“ (reditelj Nikola

Filmski centar

PODGORICA - Na Međunarodnoj hortikulturnoj izložbi „EXPO 2023“ u Kahramanmarašu (Turska) druga nagrada za dizajn pripala je paviljonu studenata pete godine Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Prvu nagradu u istoj kategoriji su zavrijedili predstavnici Zimbabvea, a treću Holandije.

Nova predstava Bunt scene „Mozgu, ćao“ donosi priču o odlasku mla

i. mandić

Priznanje za crnogorski paviljon studenata Arhitektonskog fakulteta u Turskoj

Kristijan Raut

Vukčević i producent Milorad Radenović), „Jaglika“ (reditelj Andrija Mugoša,

scenarista Armin Behrem i producentkinja Iva Kasalica), te „Skarabej“ (reditelj

Mladen Vujačić, scenaristkinja Hajdana Baletić i producent Nemanja Popović).

- Bilo je zadovoljstvo raditi sa sva četiri projektna tima. Svi su oni strastveni i posvećeni filmski stvaraoci i verujem da smo napravili značajan napredak u svim njihovim scenarijima – objasnio je Raut.

Govoreći o kvalitetu crnogorskih filmskih autora, Raut je ocijenio da je njihov najbolji aspekt to što svi oni rade na filmskim projektima u koje lično vjeruju, umjesto da vještački stvaraju nešto za šta misle da bi moglo dobiti podršku, ali u šta nijesu emotivno involvirani.

- Izraz i glas naših autora i te kako je originalan i slobo-

Kultura

Utorak, 23. januar 2024.

adih iz matične zemlje

društvo a propada

Plakat predstave

je mladi ljudi najviše napuštaju zemlju - istakla je Vujović.

Sekretarka za kulturu Glavnog grada Ana Medigović podsjetila je da je Sekretarijat projekat podržao na konkursu za sufinsiranje projekata iz oblasti kulture. Ona je istakla da je projekat podržan jer se na ovaj način u značajnoj mjeri osnažuje i razvija alternativna, eksperimentalna i nezavisna scena, a samim tim je i Podgorica na mapi gradova koji se bave kulturom na taj način vidljivija.

- Ovakvi projekti gradu donose raznovrsnost teatarske ponude, malo drugačije sadržaje. Publika je u prilici da upozna neke nove teatarske trendove i pravce. Najvažnije je da podržavamo rad domaćih stvaralaca. Tema kojom se bavi ova predstava je aktuelna i

kim filmskim autorima dan, što nije slučaj i sa nekim od razvijenijih evropskih kinematografija. Teško je generalizovati i upoređivati evropsku filmsku scenu, jer neke zemlje nameću stroge nacionalističke kriterijume za vrste filmova koji se podržavaju, što guši kreativnost i originalnost. Srećom, ja to uopšte ne vidim ovdje i srećan sam što mogu da primijetim da Filmski centar Crne Gore nudi podršku za širok spektar tema i žanrova, uključujući komediju, što je odlična stvar i strategija - objasnio je Raut.

Raut je kao mentor gostovao u okviru programa Midpoint Intensive Montenegro, namijenjen filmskim profesionalcima iz Crne Gore, koji razvijaju projekte dugometražnih igranih filmova.

Program Midpoint Intensive Montenegro je kreiran u saradnji MIDPOINT Instituta iz Češke, u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore i Creative Europe MEDIA Deskom Crne Gore. R. K.

društveno angažovana i tiče se svih nas - kazala je Medigović.

PODRŠKA

Direktorica KIC-a ,,Budo Tomović“ Aida Batilovć izrazila je zadovoljstvo što ta ustanova ima priliku da podrži nezavisnu scenu.

- Njima uvijek treba podrška budući da se suočavaju sa različitim poteškoćama. Na ovakav način im omogućavaju da lakše stvaraju - istakla je Batilović.

Karte, po cijeni od sedam eura, mogu se kupiti na bilteranici KIC-a ,,Budo Tomović“. Repriza predstave je zakazana za dan kasnije.

Ovaj projekat NVO Bunt scena realizuje u saradnji sa DOO BMH Agency, a uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu i KIC-a „Budo Tomović“. A. Đ.

Prof. dr Ana Miljkovac realizovala projekat ,,HAPPY ART“ za učesnike iz Kolašina, Šavnika i sa Žabljaka PODGORICA - Projekat ,,HAPPY ART“, koji je obuhvatao radionice, murale i hepeninge za mlade iz Kolašina, Šavnika i sa Žabljaka, završen je nedavno, a autorka i realizatorka projekta je prof. dr Ana Miljkovac.

Pravo mladih da se stvaralački izražavaju de u oblasti umjetnosti i kulture. Kroz radionice, izradu murala i učešće u hepeninzima, namjera je razvijenje inventivnosti, kreativnosti, inovativnosti i prostornog mišljenja - kazala je Miljkovac.

Projekat se odnosi na pravo mladih ljudi da se stvaralački izražavaju.

- Veoma je važno znati da, po važećem planu i programu u Crnoj Gori, učenici srednjih stručnih škola imaju samo po jedan čas likovne kulture sedmično i to samo jednu godinu.

Praksa na sjeveru pokazuje da ni ti časovi nijesu stručno ,,pokriveni“, te da ih često drže profesori drugih predmeta, radi obezbjeđenja norme.

Neki smjerovi po programu nemaju nijedan čas likovne kulture, na primjer poljoprivredni smjer u Šavniku - kazala je Miljkovac.

RAZVOJ

SARADNJA

U ovu svrhu, ostvarena je saradnja sa tri srednje stručne škole sa sa sjevera - JU SMŠ ‚‚Braća Selić“ iz Kolašina, JU Srednja mješovita škola sa Žabljaka i JU Obrazovni centar iz Šavnika. Projekat je podrazumijevao realizaciju niza likovnih radionica, izradu murala i organizaciju likovnih hepeninga za srednjoškolce iz Kolašina, Šavnika i sa Žabljaka.

- Osnove svih aktivnosti su bile likovne radionice, ali su škole mogle da biraju da li će biti, poslije njih, organizovani hepeninzi ili slikanje murala. Radionice su bile osmišljene tako da osnažuju kreativne potencijale srednjoškolaca, koji većinom nemaju nastavu likovne kulture u školama ili je imaju, ali jednu školsku godinu po jedan čas. Srednjoškolci su se

Mladi učesnici na radionici koju je realizovala Ana Miljkovac

upoznali sa mnoštvom likovnih tehnika koje nijesu imali priliku ranije da upoznaju - kazala je Miljkovac.

Srednja mješovita škola sa Žabljaka povezala je ovu aktivnost sa hepeningom i upriličila ga na dan proslave škole.

Murali su bili izrađivani u dogovoru sa nadležnim u srednjim školama u pomenutim gradovima.

- Na primjer, ukoliko je u holu škole bio neki zapušten zid, to je bilo pravo mjesto za kreativnu intervenciju srednjoškolaca. Ukoliko je procjena da bi na nekom drugom mjestu u krugu škole bilo lijepo uraditi

sliku na zidu, autorka projekta bi organizovala materijal, pripremu zida i vodila mlade kroz proces izrade murala. Samoj izradi murala prethodio bi niz radionica na kojima bi mladi crtali skice: metodičkim postupcima, oni bi bili inspirisani za kreativni čin, a skice bi bile rađene za konkretno mjesto ili mjesta u krugu škole - kazala je Miljkovac.

Ona je kazala da su ciljevi projekta, između ostalog, ostvarivanje prava mladih ljudi da se stvaralački izražavaju i kontinuiran rad na edukacija u kulturi.

- Projekat je orijentisan na edukativno djelovanje na mla-

Među ciljevima je i razvoj amaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva.

- U situaciji koja je gore pomenuta, izlišno je govoriti o velikoj zapostavljenosti razvoja kreativnih potencijala ovih mladih ljudi tokom tinejdžerskog perioda. U ovim godinama, oni su puni entuzijazma i potrebe za novim, aktuelnim i atraktivnim umjetničkim izrazima i prava je šteta ne dozvoliti tom potencijalu da se ispolji. Zato je cilj projekta pomoć mladima da ispolje svoje stvaralačke sposobnosti i da se osposobe da to rade i u budućnosti kroz amatersko bavljenje nekom vrstom umjetnosti - kazala je Miljkovac.

Prema njenim riječima, važan cilj projekta je i razvoj profesionalnog umjetničkog stvaralaštva.

- Plan je da se probudi interesovanje mladih da se samostalno umjetnički izražavaju kroz usvajanje mnoštva tema, tehnika i umjetničkih postupaka. Na ovaj način posebno će se raditi na podršci talentovanih mladih ljudi i stvaranju osnove za njihovo dalje profesionalno bavljenje umjetnošću - istakla je Miljkovac.

Projekat je podržalo Ministarstvo kulture i medija Gore Gore.

A. Đ.

Nastavak programa „San o stvarnosti“

Međunarodni festival KotorArt organizovaće samit od 1. do 4. februara u Kotoru

Filmovi Stojanovića u Kinoteci

Mapiranje veza između baštine i kreativnih industrija

PODGORICA – Kratkometražni dokumentarni filmovi Velimira Stojanovića biće prikazani večeras u Crnogorskoj kinoteci, u okviru programa „San o stvarnosti“.

Od 20 sati, predviđena je projekcija filmova „13. jul“, „Naša tamnovanja“, „San nad bezdanom“ i „U odbojima sunca“.

Publika je sinoć bila u prilici da pogleda ostvarenja: „Njegoš“, „Djelo Tripa Kokolje“, „Mrtvi grad“ i „Utkani tokovi“.

Velimir Veljo Stojanović (1921 - 1959) je bio pionir crnogorske poslijeratne kinematografije. Režiser koji je za vrlo kratak životni vijek uspio ostvariti petnaestak zapaženih dokumentaraca i četiri takođe izuzetno zapažena dugometražna igrana filma. R. K.

15

PODGORICA - Međunarodni festival KotorArt i SHARE fondacija organizovaće samit „Heritage & Creativity“ od 1. do 4. februara u Kotoru.

Okupiće profesionalce aktivne u domenu kulturnog nasljeđa, kulturnog turizma i kreativnih industrija, predstavnike akademske zajednice, javnog sektora i privrede, kao i druge aktere koji su u svom poslu posvećeni istraživanju i stvaranju sinergije između kulturne baštine i kulturnih i kreativnih industrija sa područja Zapadnog Balkana.

Krajem 2023. godine, KotorArt je raspisao poziv za profesionalce iz oblasti kulturnog nasljeđa i kulturnih i kreativnih industrija sa prostora Zapad-

Plakat projekta

nog Balkana da se prijave za učešće u projektu WBCHIL. - Pristiglo je više od 20 vrlo interesantnih i kvalitetnih projekata, od kojih ćemo 13 oda-

branih fnalista moći vidjeti u Kotoru od 1. do 4. februara.

Oni će predstaviti svoje projekte, a, uz pomoć mentora, dalje raditi na izgradnji svo-

jih ideja. Kao dio programa samita, realizovaće se i program pod nazivom „Kreativni branč“ koji će okupiti pojedince i predstavnike kotorskih institucija kulture, sa ciljem podsticanja razgovora o stanju i potencijalu razvoja kreativnih industrija u Kotoru istakli su iz PR službe festivala.

Program samita uključiće predavanja, panel diskusije, radionice, mentorske sesije i javno predstavljanje ideja finalista javnog poziva za tematske projekte. Ključne teme samita razmatraće oblasti poslovnog planiranja, dizajna proizvoda u oblasti kulturnog nasljeđa u digitalno doba, uticaja vještačke inteligencije na kreativne industrije i produkciju, kao i primjenu naprednih tehnologija u oblasti kulturne baštine.

Cilj projekta je jačanje kapaciteta i unaprijeđenje djelovanja u oblasti kulturne baštine i kulturnih i kreativnih industrija na Zapadnom Balkanu.

R. K.

16 Marketing

Utorak, 23. januar 2024.

Hronika Podgorice

Utorak, 23. januar 2024.

- Od krupnijih projekata ja bih izdvojio podzemnu garažu na Trgu Božane Vučinić, sa nadzemnim trgom i pješačkim zonama. Naša ideja je da revitalizujemo ovaj prilično zapušteni dio grada, sve do Pejtona.

Stvaramo jednu veliku pješačku zonu koja bi spojila Tabački most i Ribnicu i taj dio grada sa ulicom Oktobarske revolucije. Tu ćemo dobiti 349 parking mjesta, čime rješavamo taj problem parkiranja, pogotovo u zahvatu Ulice kralja Nikole – najavio je zamjenik gradonačelnice.

Projekat za pomenutu rekonstrukciju Trga Božane Vučinić podrazumijeva izgradnju podzemne garaže na tri etaže i trebalo bi da bude samo jedna od lokacija na kojima će biti građena javna parkirališta.

Kao drugi veliki projekat planiran za 2024. godinu, Rakčević je izdvojio izgradnju zapadne zaobilaznice oko Podgorice.

- Ona bi trebala da ide od kružnog toka na Komanskom mostu do kružnog toka kod salona namještaja ,,Grand“ u Donjoj Gorici. Ako uspijemo da započnemo izgradnju i dođemo do neke faze izgradnje, onda spajamo tu zaobilaznicu sa onom jugozapadnom na kojoj se nalazi most ,,Luča“. Na taj način sav tranzit, kamione i automobile koji idu Ulicom Vojislavljevića i drugim saobraćajnicama i stvaraju saobraćajne gužve, preusmjerili bismo na put prema Nikšiću koji je takođe rekonstruisan i da prilično rasteretimo saobraćaj u tom dijelu grada –

Kultura Rakčević je iskazao zadovoljstvo činjenicom da su izdvajanja za kulturu ove godine duplirana u odnosu na 2023. godinu, koja je bila rekordna na tom planu.

- Krajem decembra je sa

Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević o aktivnostima u 2024. godini

Rekordni kapitalni budžet uliva optimizam Od krupnijih projekata izdvajaju se rekonstrukcija Trga Božane Vučinić, sa podzemnom garažom, trgom i pješačkim zonama, izgradnja zapadne zaobilaznice oko Podgorice, revitalizacija prostora nekadašnjeg zatvora Jusovača i Trga golootočkih žrtava, te rekonstrukcija objekta u kojem se nalazila Robna kuća ,,Podgoričanka“

Zamjenik gradonačelnice je ocijenio da će se do dogovora o razgraničenju Glavnog grada i Opštine Zeta mnogo brže doći ako se to bude radilo mimo medija, a uz više razgovora.

- Volja Glavnog grada da se dođe do dogovora postoji. Vjerujem da će do toga doći ne na bazi ultimatuma već u jednoj dobroj, prijateljskoj atmosferi, kakva je i vladala do početka ovih nedavnih medijskih nastupa. Razumijem i njih, politika je u pitanju, svako ima neku svoju političku računicu… Mislim da je najvažnije da se razgraničimo na kvalitetan način,

rekao je zamjenik gradonačelnice.

Rakčević je kazao da očekuje završetak revidovanog projekta revitalizacije prostora nekadašnjeg zatvora Jusovača, vrijedan skoro dva miliona eura, koji se radi u saradnji sa Ministarstvom kulture.

- Krajem prošle godine raspisan je tender za izradu glavnog projekta rekonstrukcije Trga golootočkih žrtava, sa idejom

da u dijelu grada između Autobuske i Željezničke stanice bude izgrađen trg sa pješačkim zonama i podzemnom garažom. Na taj način bi taj dio grada bio pretvoren u prostor koji bi bio na korist svim građankama i građanima Podgorice – kazao je Rakčević, uz napomenu da očekuje kako će sa državnog nivoa stići barem još dvadesetak miliona za realizaciju projekata u Podgorici.

Zamjenik gradonačelnice je kazao da je za rekonstrukciju objekta u kojem se nalazila Robna kuća ,,Podgoričanka“ (nekadašnja Robna kuća ,,Beograd“) na uglu ulica Novaka Miloševa i Slobode, Glavni grad izdvojio dva miliona eura, kao i da je Vlada u kapitalnom budžetu izdvojila određena sredstva.

- U toku je formiranje komisije koja će pripremiti program-

ski zadatak za izradu idejnog rješenja za rekonstrukciju tog objekta. Prvi korak je bio da očistimo objekat, da se uvjerimo da je njegova statika zadovoljavajuća, odnosno da ona može da izdrži neke intervencije u prostoru. Drugi korak je izrada idejnog rješenja, da se utvrdi koja će biti namjena tog objekta, da li će i u kojoj mjeri to biti privatni, a koliko javni interes. Preciznije, koliko će biti djelova koje bi Glavni grad izdavao kako bi taj prostor bio profitabilan, a da pritom oko polovine prostora ostane za javne namjene – kazao je Rakčević, uz očekivanje da bi već krajem ove ili početkom sljedeće godine Podgoričani mo-

Ministarstvom kulture i Filmskim centrom Crne Gore potpisan ugovor o sufinansiranju digitalizacije KIC-a, odnosno bioskopa i tokom ove godine velika sala KIC-a će biti digitalizovana. Ovih dana očekujem raspisivanje tendera jer je spremna

specifikacija opreme za digitalizaciju bioskopa, a ideja je da on dobije ime po Kinu ,,Kultura“, kao svojevrsni omaž zdanju koje je dugo bilo jedan od simbola Podgorice.

Nadam se da ćemo do kraja ove godine moći da prisustvujemo najmoder-

nijim projekcijama filmova u velikoj sali KIC-a, a da se istovremeno pripremamo za trenutak kada će Gradsko pozorište moći da se useli u svoju novu zgradu, odnosno kada će KIC ,,Budo Tomović“ morati građanima da ponudi nove sadržaje.

Stvaranje modernog bioskopa je korak u tom pravcu, baš kao i planirana parcijalna rekonstrukcija same zgrade kako se ne bi ometale aktivnosti u KIC-u, te rekonstrukcija i revitalizacija ljetnje pozornice na krovu – rekao je Rakčević.

Luka Rakčević

Glavni grad će i ove godine nastaviti realizaciju programa namijenjenog ljudima bez stana

FOTO-ZUM

Počelo uklanjanje Za pomoć podstanarima novogodišnjih ukrasa 100.000 eura Glavni grad će i ove godine nastaviti da pomaže podstanarima, a za to je budžetom za 2024. godinu opredijeljeno 100.000 eura.

U toku je formiranje komisije za naknadu dijela toškova zakupnine, koja će raspisati javni poziv i objaviti ga na inter-

Razgraničenje

m. babović

Rekordno veliki kapitalni budžet koji iznosi više od 70 miliona eura uliva optimizam da će brojni planirani projekti biti realizovani ili će biti započeti u ovoj godini, najavio je zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević.

Gostujući na RTV Podgorica, Rakčević je podsjetio da je krajem prošle godine Skupština glavnog grada usvojila rekordni budžet od 136,4 miliona eura.

17

net stranici Glavnog grada i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se distribuira na teritoriji Crne Gore. U prethodne dvije godine Glavni grad je pomagao podstanare sa 50 eura mjesečno, a iznos novčane pomoći koja je planirana za ovu godinu nije saopšten. H. P.

Ekipe gradskog preduzeća Komunalne usluge počele su demontažu novogodišnjih ukrasa i njihovo isključivanje sa mreže javne rasvjete.

Iz tog preduzeća saopšteno je da će dinamiku radova usklađivati sa redovnim radnim aktivnostima na održavanju objekata javne rasvjete i svjetlosne signalizacije, u skladu sa vremenskim prilikama.

H. P.

da nijedna lokalna samouprava ne bude oštećena i da sjutra ne moramo građanima da objašnjavamo kako i zašto smo donijeli neku odluku, već da i jedna i druga lokalna samouprava žive punim plućima. Volio bih, i to je moja sugestija od početka, da se suzdržavamo od bombastičnih medijskih nastupa i da se ove stvari rješavaju iza zatvorenih vrata, u prijateljskom razgovoru predstavnika lokalnih samouprava i Vlade, koja je medijator u ovom procesu. Mislim da samo na taj način možemo doći do kvalitetnog rješenja – ocijenio je Rakčević.

gli da uživaju u novom, atraktivnom prostoru u srcu grada.

Na ovaj projekat nekako se nadovezuje i novo rješenje za Trg Balšića, odnosno prostor od TPC ,,Ražnatović“ do nekadašnjih vojnih solitera, odnosno restorana ,,Radovče“.

- Riječ je o najvećem projektu koji će biti realizovan u mandatu ove gradske uprave ili će nekome ko dođe poslije nas biti ostavljeno da presiječe vrpcu. Ta ideja podrazumijeva izgradnju velike podzemne garaže kapaciteta od 1.000 do 1.500 mjesta, u zavisnosti od odabranog rješenja. Prostirala bi se od nekadašnjeg ,,Beka“ do restorana ,,Radovče“, pri čemu bi bila očuvana sva stara stabla platana i lipa na tom prostoru, uključujući i ono najastarije drvo u Podgorici, na uglu ulica Balšića i Novaka Miloševa. Nadzemni trg iznad garaže bio bi pješačka zona koja bi bila spojena sa Trgom nezavisnosti. To bilo trajno rješenje pitanja parkiranja u centru grada, kao jednog od gorućih problema – kazao je zamjenik gradonačelnice.

H. P.

18 Košarka/Odbojka

Arena

NBA: Šampion Denver ostvario važnu pobjedu u gostima, silni Boston i Lejkersi

Jokićev meč sezone

PODGORICA - Dvostruki najbolji igrač (MVP) NBA lige Nikola Jokić odigrao je najbolji meč sezone u pobjedi Denver Nagitsa u gostima Vašington Vizardsima 113:104.

Aktuelni šampion Denver ostvario je važan trijumf, a Somborac i najbolji igrač ,,grumenja“ Jokić blistao je sa 42 poena, 12 skokova i osam asistencija za svega 36 minu-

ta u igri. Šutirao je izuzetno, 20-15 iz igre.

Marej i Porter dodali su po 19 poena, a krilo Gordon 11 poena i deset skokova u pobjedi. ,,Čarobnjake“ je predvodio krilni centar Kuzma sa 17 poena i sedam skokova. Denver ima dva trijumfa zaredom, a četiri u posljednjih pet utakmica, ekipa je sada treća u Zapadnoj konferenciji sa skorom 30-14. Šampion ima dva poraza više

i dva odigrana meča više od lidera Zapada Minesote. Učinak Vašingtona je skromnih 7-35 na 14. mjestu Istoka.

Boston, tim sa najboljim učinkom u ligi, vratio se na pobjedničke staze trijumfom u gostima ove sezone odličnom Hjustonu 116:107.

Letonski krilni centar Porcingis odigrao je izuzetno za ,,Kelte“ sa 32 poena i šest skokova.

Vajt je dodao 21 poen i 11 sko-

kova, Tejtum 18 poena i sedam skokova, a Braun je ostvario tripl-dabl (13 poena, 11 skokova i deset asistencija) u pobjedi.

Za poraženi teksaški tim Bruks je postigao 25, a mladi turski krilni centar Šengun 24 poena, 12 skokova i deset asistencija.

Skor Bostona je 33-10 na vrhu Istočne konferencije. Sa druge strane, Hjuston ima učinak 20-22 (četiri poraza u posljednjih pet mečeva), na 11. mjestu na Zapadu.

Lejkersi su na svom terenu lako pobijedili Portland 134:110.

Meč je praktično riješen do poluvremena, kad je domaći tim imao prednost 67:54.

Bek Rasel je postigao 34 poena uz osam asistencija, a superstar Džejms igrao je izuzetno sa 28 poena i po pet skokova i asistencija u pobjedi. ,,Jezerdžije“ su devete na Zapadu sa skorom 22-22.

Velika zvijezda Kevin Djurent ubacio je 40 poena uz devet skokova (šut iz igre 25-18) u pobjedi Finiksa nad Indijanom 117:110.

Sve zvijezde Finiksa bile su raspoložene: Buker je dodao 26 poena uz osam asistencija i šest skokova, a Bil 25 poena u trijumfu. Ekipa je šesta na Zapadu sa skorom 24-18 i pet triS. S. jumfa zaredom.

Novljanke zablistale na međunarodnom turniru u Ajdinovićima

Zlato za Primorje PODGORICA – Na odlično organizovanom međunarodnom turniru u mini basketu, koji je održan u Ajdinovićima, košarkašice Primorja osvojile su zlato, a turnir su završile bez poraza.

U posljednjoj utakmici savladale su ekipu Reala iz Banjaluke 55:32 i pokazale izvanrednu igru.

Na ovoj utakmici najefikasnija je bila Jovana Rikalo sa 10 postignutih poena, pratila je kapitenka Magdalena Drašković sa 8, Simeona Spaić je upisala 7, Nađa Savković 7, Doroteja Šumar 6, Marija

Kosić 6, Anđela Jančić 3, Elena Mandić 2, Miljana Rikalo 2, a doprinos pobjedi dale su i Nikolija Zejak, Ana Mićunović, Milica Maksić i Vanja Vico.

Prethodno, mlade Novljanke su upisale dva trijumfa - u prvoj utakmici su savladale sarajevsku ekipu BBY 48:18, a u drugoj Čelik iz Zenice sa čak 58 poena razlike - 70:12.

Dan ranije, trener Primorki Siniša Samac na trenerskoj klinici održao je predavanje na temu „Karakteristike rada u Mini basket uzrasnoj kateR.P. goriji“.

Trofej brane košarkašice Budućnost Bemaksa i košarkaši Budućnosti Volija

Utorak, 23. januar 2024.

Košarkaši Budućnost Volija večer

Pobjeda

PODGORICA – Podatak da košarkaši Budućnost Volija ove sezone nijednom nijesu vezali dvije pobjede u Evrokupu više nego dovoljno govori o ovosezonskim mukama Podgoričana na evropskoj sceni.

Zbog toga je crnogorski šampion, tri kola prije kraja ligaškog dijela, van plej-of zone, zbog toga Budućnost više ne zavisi od sebe, pa ni tri pobjede u preostala tri kola ne garantuju prolaz u osminu finala.

Ali, igrači i stručni štab zbog navijača, ali i uloženih sredstava imaju obavezu da se bore do kraja, da pokušaju da se domognu barem šestog mjesta i mjesta u nokaut fazi. Na tom putu moraju da pobijede u sva tri preostala meča, večeras protiv Ulma (19 sati) i Gran Kanarije u „Morači“, te u gostima protiv Trenta, i da se nadaju da će konkurenti, posebno Turk Telekom, imati slabiji učinak u preostala tri meča.

Budućnost je trenutno osma na tabeli, sa šest pobjeda i devet poraza, koliko ima i Turk Telekom, koji je bolji međusobno od „plavih“ zbog dvije pobjede. Po pobjedu više imaju Aris (takođe je bolji sa dvije pobjede) i Trento. Sa tri pobjede, Podgoričani bi pretekli Trento, bez obzira na preostala dva meča italijanskog tima (Budućnost bi u tom slučaju bila bolja međusobno). Problem su, međutim, Aris i posebno Turk Telekom, koji se naprasno vratio u igru za prolaz za pet pobjeda u posljednjih šest kola. Turci do kraja dočekuju Lietkabelis i Burg, a gostuju otpisanom Slasku.

Zbog dvije pobjede u međusobnim duelima, Aris je u velikoj prednosti u odnosu na Budućnost, ali i u odnosu na Turk Telekom, koji je solunski tim oba puta pobijedio….

Parovi 16. kola DANAS Kluž – Trento Budućnost Voli – Ulm

(18.00) (19.00)

SJUTRA Turk Telekom – Lietkabelis Aris – Burg

(18.00) (19.00)

Slask – Gran Kanarija

(20.00)

3-3

je skor u pobjedama između Budućnost Volija i Ulma u Evrokupu

POTREBAN FOKUS

Kalkulacija je puno, ali jedna je najjednostavnija – Budućnosti su potrebne pobjede da bi ostala živa do kraja, počev od večerašnje protiv Ulma.

Podgoričani su u gostima izgubili od šampiona Njemačke (84:67), koji je u seriji od četiri poraza u grupi B, pa je ugrozio četvrtu poziciju koja donosi prednost domaćeg terena u osmini finala.

Budućnost je u petak „demolirala“ Cibonu u Zagrebu, a nakon što je nevjerovatno izgubila u Solunu od Arisa (75:76) u još jednoj seriji mečeva po sistemu toplo-hladno.

- Moramo da izađemo na teren sa pravim fokusom, sa velikom energijom i intenzitetom. Biće borba, biće bitka.

Oni su veoma dobar tim. Moramo da pritiskamo njihove plejmejkere, koji donose odlične odluke. Treba da igramo sa velikim intenzitetom, ne smijemo im dozvoliti da igraju slobodno, da rade šta hoće – kazao je centar „plavih“ Marvin Džons, koji je u prvom meču između dva tima upisao devet poena, četiri skoka, te po asistenciju i ukradenu loptu.

Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija otputov

Tivat domaćin finalnog turnira Kupa u obje konkurencije

Miladinović: Na ćemo imati šta

PODGORICA – Tivat će biti domaćin finalnog turnira Kupa Crne Gore za košarkašice i košarkaše, saopšteno je iz Košarkaškog saveza Crne Gore.

Finalni turnir je na programu od 13. do 15. februara, a datum žrijeba biće naknadno određen.

U muškoj konkurenciji nastupiće osam ekipa, tri abaligaša, Budućnost Voli, SC Derbi i Mornar Barsko zlato, te četiri

PODGORICA -Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore otputovala je za Ankaru, gdje će od srijede do subote igrati prvu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Crna Gora će u Turskoj igrati u grupi B sa selekcijama Grčke (srijeda, 14 časova) i Srbije (četvrtak, u 17), dok su u grupi A reprezentacije Turske, Rumunije i Kosova. Po dvije naj-

najbolje plasirane ekipe iz Prve A lige na polusezoni, kao i prvoplasirana ekipa iz Prve B lige. Sa druge strane, kod seniorki će nastupiti četiri najbolja prvoligaša. „Prvog dana turnira igraće se mečevi četvrtfinala kod muškaraca, dok su drugog dana na programu polufinalni dueli, a 15. februara igraće se oba finala. Seniorke će se za trofej boriti od 17 časova, a tri sata kasnije

počeće finale u muškoj konkurenciji“, saopšteno je iz KSCG. Trofej brane košarkašice Budućnost Bemaksa i košarkaši Budućnost Volija. Budućnost

Bemaks je u meču za trofej lako savladao Herceg Novi (122:54), dok je u muškom finalu Budućnost Voli bila bolja od Podgorice (76:67).

S. J.

bolje selekcije igraće u polufinalu kvalifikacionog turnira, čiji će pobjednik ozbezbijediti mjesto na Evropskom prvenstvu u Bugarskoj (mjesto će naknadno biti određeno) i Dablinu. U drugoj rundi kvalifikacija iz Balkanske odbojkaške asocijacije može igrati pet reprezentacija. Turniri druge runde na programu su od 4. do 7. aprila, a žrijeb će se obaviti u februaru.

Arena

Utorak, 23. januar 2024.

Košarka/Odbojka 19

ras u „Morači“ (19h) dočekuju Ulm, u 16. kolu grupe B Evrokupa

a čuva nadu

Budućnost Voli: Podgorica i „Morača“ od Dekija će se oprostiti kako dolikuje Košarkaški klub Budućnost Voli je još u subotu objavio da će ulaz protiv Ulma biti slobodan, uz poziv navijačima da dođu u što većem broju kako bi svi u „Morači“ odali počast preminulom Dejanu Milojeviću, bivšem igraču u treneru „plavih“. „I dalje su šok, bol i nevjerica nevjerovatni nakon njegovog preranog odlaska, i dalje ne možemo da se pomirimo sa činjenicom da neće da nas okrene i sa osmijehom pita kako ide.

Podgorica kao grad, naši navijači, kroz tu podgoričku nit, uvijek su široke ruke dočekivali ljude dobre namjere, borce, one koji daju sve od sebe za klub.

Deki je bio sve to. Došao je kao mladić u roster jednog supertima, otišao je kao lider, kao uzor nekim mlađim generacijama. Kako ga je samo voljela podgorička publika, koliko djece je dolazilo da gleda baš njega, gdje ostavlja srce na terenu u svakoj utakmici bez obzira ko je protivnik“, navodi se u saopštenju Budućnosti. „Upravo te karakteristike na parketu, i onda sva aura i ponašanje van njega, učinile su Milojevića jednim od najvećih koji je nosio dres.

Primjerom kako treba da se odnosi prema istome, kako

se odnosi prema grbu, kako prema navijačima. Nikad nije dao na Budućnost, nikad nije preskočio da pomene koliko mu je naš klub u srcu i kad je nosio dresove drugih timova i kada je kasnije postao trener. A onda, ta druga polusezona kada je preuzeo tim, koliko je unio energije u svlačionicu i koliko je malo falilo da dođemo do

trijumfa na oba fronta. I kao NBA šampion nije zaboravio svoju Budućnost, i zato u utorak protiv Ulma, Podgorica i ‘Morača‘ će se oprostiti od njega kako dolikuje.

Jednom pravom iskrenom košarkašu, čovjeku, kapitenu, kojeg će Podgorica i ‘plavo-bijela‘ porodica vječno čuvati od zaborava“, saopšteno je iz podgoričkom kluba.

Sa prve utakmice Ulm - Budućnost Voli

moći da dobru igru iz nekih prethodnih utakmica probamo da prenesemo i na ovu. I, normalno, da uz pomoć navijača dobijemo ovu utakmicu na našem terenu - rekao je trener Budućnosti Andrej Žakelj.

I Žakelj je svjestan da će meč sa Ulmom biti poseban zbog najavljenog oproštaja od preminulog Dejana Milojevića.

- Pozvao bih sve navijače da dođu u što većem broju da se oprostimo od bivšeg igrača i trenera Budućnosti. Biće to veoma emotivan početak utakmice – dodao je slovenački S. JONČIĆ stručnjak.

Emotivan oproštaj od Milojevića u Areni

KK PARTIZAN

POZIV NAVIJAČIMA

Bivši tim Brendona Pola je trenutno treći u košarkaškoj Bundesligi, sa 13 pobjeda i četiri poraza, i ima po poraz više od Bajerna i Kemnica. Podgoričani su u prvom dijelu ligaškog dijela odigrali dobro poluvrijeme u Njemačkoj (37:37), ali su potpuno pali u nastavku, postigavši samo 30 poena, uz 47 primljenih.

- Znamo da je Ulm dobar, mlad, brz i agresivan tim. Sa različitim odbranama stvara mnogo problema protivniku i na to moramo da budemo spremni.

Uradićemo sve što je u našoj

Početak sinoćnjeg meča između Partizana i Mege kasnio je desetak minuta iz opravdanog razloga – u krcatoj Areni, oproštaj od Dejana Milojevića bio je veoma emotivan, uz suze oko terena i na tribinama.

Video sa najznačajnim trenucima Milojevića u crno-bijelom dresu prikazan je prije

početka meča, čime je odata počast bivšem kapitenu.

Tišinu nakon gledanja snimka zamijenio je gromoglasni i višeminutni aplauz svih prisutnih. Navijači su, potom, uz skandiranje njegovog imena i baklje na vječni počinak ispratili Milojevića.

Mjesto na zlatnoj stolici, koje Partizan na svakoj utakmici

dodjeljuje osobama koje su napravile neki vrijedan poduhvat ili uspjeh, ovoga

puta je bilo ostavljeno za Miloja, uz njegov dres i bijelu ružu...

lić (Akademija), Darja Popović (Budućnost volej), srednji blokeri Milena Ćetković (Budućnost volej), Lana Rakočević

(Budućnost volej), Staša Mitrović (Budva), korektori Vanja Matunović (Mediteran), Kristina Božović (Luka Bar), Vik-

torija Čoković (Budva), te libera Ksenija Krunić (Akademija) i Milica Veličković (Jedinstvo).

Pored selektora Miladinovića,

u stručnom štabu su i pomoćni treneri Luka Bogojević i Srđan Crnojački, kao i tim menadžer Nataša Marković.

S. J.

vala za Ankaru na prvu rundu kvalifikacija za EP

adam se da a da prikažemo - Kao i na svim pripremama, i mi smo imali problema sa povredama, ali mislim da smo uspjeli to da prebrodimo. Bez obzira na to što sa nama neće biti jedna od bitnijih igračica ove generacije Lara Jovović, nadam se da će ostale djevojke dati maksimum da se što bolje prikažemo na turniru koji nas očekuje. Bitno je to što smo tokom pripremnog perioda uspjeli da odigramo dvije

utakmice, u kojima smo uspjeli da dignemo formu i nadam se da ćemo imati šta da prikažemo - kazao je selektor juniorki Mladen Miladinović.

Za Ankaru je otputovalo 14 odbojkašica, i to tehničari Viktoria Đukić (Budućnost volej), Staša Krivokapić (Galeb Liko Soho Group), primači servisa Jovana Kovačević (Mediteran), Gordana Madžgalj (Jedinstvo), Anastasija Anđe-

Poznati četvrtfinalisti Australijan opena

Đoković sa Fricom, Alkaraz sa Zverevom za polufinale PODGORICA - Nakon uzbudljivih mečeva na Australijan openu poznati su svi četvrtfinalni parovi Gren slem turnira.

Novak Đoković, koji juri 11. titulu u Australiji i 25. Gren slem u karijeri, sastaje se sa Tejlorom Fricom, dok će Karlos Alkaraz igrati protiv šestog nosioca Aleksandera Zvereva. Treći par čine Janik Siner i Andrej Rubljev, a četvrti Hubert Hurkač i Danil Medvedev.

U polufinalu će igrati pobjednici duela Đoković – Fric i Siner – Rubljev, a na drugoj strani Alkaraz – Zverev i Hurkač – Medvedev.

ALKARAZ SE IGRAO SA KECMANOVIĆEM

Sve što najveći rivali mogu, može i Karlos Alkaraz (20) na Australijan openu. Jednako ubjedljivo kao Đoković i Siner, u osmini finala pobijedio je Miomira Kecmanovića 6:4, 6:4, 6:0 - završio je posao za 110 minuta.

Protiv srpskog tenisera, trenutno 60. na svijetu Kecmanovića, dvostruki gren slem šampion Alkaraz ostvario je fantastičan skor u vinerima 43:14. To najbolje govori koliko je bio dominantan na ovom meču.

Pobjednik je na putu do četvrtfinala, gdje ga čeka olimpijski šampion Aleksandar Zverev u srijedu, osvojio je 83 procenta poena na prvi servis, a tokom cijelog duela mladi Španac nije se suočio sa brejk-šansama rivala. Realizovao je četiri od brejk-šansi i ostvario novi ru-

Svitolina u suzama predala, Noskova u četvrtfinalu Elina Svitolina nije uspjela da se plasira u četvrtfinale Australijan opena, predala je meč Lindi Noskovoj pri rezultatu 3:0 za rivalku u prvom setu.

Ukrajinska teniska zvijezda i nacionalna heroina doživjela je povredu leđa zbog koje je čeka potencijalno duži oporavak. Ovakav epilog duela teško joj je pao, u suzama je napustila teren u Melburnu. Češka tinejdžerka Noskova (19) tako je prvi put u karijeri dočekala gren slem četvrtfinale (nikada ranije nije prošla dalje od druge runde). Prethodno je izbacila prvu igračicu svijeta, Poljakinju Švjontek, u 3. kolu. Trijumfom je obezbijedila plasman među 30 najboljih igračica svijeta.

Rivalka u borbi za polufinale biće joj Ukrajinka Dajana Jastremska, koja je na turnir stigla kroz kvalifikacije. U osmini finala pobijedila je dvostruku šampionku, veteranku Azarenku 7:6, 6:4. I njoj je ovo prvo gren slem četvrtfinale karijere.

tinski trijumf.

Drugi nosilac je napravio svega 19 neiznuđenih grešaka, pritom igrajući izuzetno agresivno sa osnovne linije. Iz riterna je osvojio odličnih 44 procenata poena, a ukupan skor osvojenih poena bio je 90:63.

- Ako budem igrao na ovom nivou u narednoj rundi, mislim da će sve da bude dobro.

Znam da moram biti maksimalno spreman ako želim da osvojim novi gren slem i tome se nadam – rekao je mladi Španac, koji je tokom karijere već bio i prvi na svijetu.

ZVEREV U TAJ-BREJKU ,,SLOMIO“ NORIJA

Šesti nosilac Australijan opena Aleksandar Zverev pla-

sirao se u četvrtfinale, pobjedom u dramatičnom duelu nad Kameronom Norijem 7:5, 3:6, 6:3, 4:6, 7:6.

Olimpijski šampion je protiv Britanca, 22. igrača svijeta, demonstrirao mnogo više iskustva i sigurnosti u ,,super taj-brejku“ na kraju duela. U njemu je slavio 10:3 i igrao sa mnogo više fokusa u odnosu na nezgodnog rivala.

Duel je trajao četiri sata i devet minuta, a Njemac je imao više asova (15:10), dva vinera manje (56:54), ali neuporedivo neiznuđenih grešaka manje (63:41).

Pobjednik je realizovao četiri od 14 brejk-šansi, uz 76 procenata ubačenog prvog servisa, spram 63 procenta Britanca.

MEDVEDEV U TRI SATA DO ČETVRTFINALA

Nekada prvi teniser svijeta Danil Medvedev pobijedio je Portugalca Nuna Borgeša 6:3, 7:6, 5:7, 6:1 za plasman u četvrtfinale Australijan opena.

Moskovljanin je ispustio brejk prednosti u trećem setu, morao da odigra 187 minuta protiv autsajdera, ali je ipak demonstrirao mnogo bolju igru od rivala i zaslužio pobjedu.

Za njega je ovo deveti plasman među najboljih osam na gren slem takmičenjima, treći u Melburnu.

Borgeš, 69. igrač svijeta, ima razloga da ponosan ode sa Australijan opena – njegov plasman u osminu finala je najbolji portugalski rezultat na ovom gren slemu. Uspio je da produži meč u situaciji kada je Medvedev servirao pri vođstvu 5:3 u trećem setu.

Treći nosilac na turniru Medvedev imao je mnogo manje vinera (54:34), ali i neuporedivo manje neiznuđenih grešaka (66:34). Uspio je da pobijedi iako je imao čak 11 duplih R. A. servis grešaka.

Utorak, 23. januar 2024.

Evropsko prvenstvo za rukometaše

Francuska Njemačka b PODGORICA - Poslije Danske i Švedske, poznat je i treći polufinalista Evropskog prvenstva za rukometaše – u borbu za medalje ide Francuska, koja je bila bolja od Austrije (33:28) i pred posljednje kolo ima osam bodova u grupi 1.

U borbi za finale sastaće se sa Švedskom.

Izvjesno je da će im se u polufinalu pridružiti Njemačka, koja je nadigrala Mađarsku (35:28), došla na drugo mjesto i sjutra protiv otpisane Hrvatske mogao bi da joj bude dovoljan i bod.

Domaćin šampionata ima pet bodova, jedan više od Mađarske i Austrije.

Mađarska će biti druga ako pobijedi Francusku, Njemačka izgubi, a Austrija ne pobijedi Island.

Austrijanci se nadaju trijumfu nad ,,ribarima“, te kiksu Njemačke s kojom su remizirali u glavnoj rundi. Ukoliko ove dvije selekcije završe grupu s istim brojem bodova, odlučivala bi gol razlika – domaćin je trenutno na ,,plus 6“, Janko Božović i drugovi imaju ,,minus 4“.

Austrijanci su odigrali odličan meč protiv Francuza, vodili na poluvremenu 16:15, pa na startu nastavka 17:16, ali nijednom više do kraja.

Francuska je odmakla na tri

Protiv velikog rivala Trampa gubio 4:0 u finalu

Mega preokret O’Salivena za titulu Svjetskog gran prija PODGORICA - Roni O’Saliven, prva zvijezda snukera, režirao je preokret za pamćenje protiv Džeda Trampa u pobjedi 10:7 u fi-

nalu Svjetskog gran prija.

U duelu najboljih snukeraša planete legendarni Englez gubio je čak 4:0 u frejmovima na čuvenom turniru u Le-

steru. Dočekao je treću titulu na takmičenju, a prethodnih dana govorio je da ne vjeruje u svoje udarce i da ima problem sa motivacijom na ta-

EHF

Arena

20 Sportski miks

razlike, Austrija izjednačila na 22:22, kasnije u dva navrata prilazila na ,,minus 1“, ali se u odlučujućim trenucima vidjelo koliko joj nedostaje ,,duža“ klupa.

Kod rezultata 27:26 ,,trikolori“ su napravili seriju od 3:0 i mirkmičenjima.

Sedmostruki prvak svijeta i rekorder po broju titula na velikim turnirima poručio je da ipak nema jasne i konkretne planove za odlazak u penziju.

U posljednjih 50 dana osvojio je i Masters i UK Čempionšip.

Ove godine O’Saliven će pokušati da osvoji osmu planetarnu titulu i tako popravi rekord koji dijeli sa legendarnim Stivenom Hendrijem.

R. A.

Arena

ide na Švedsku, blizu polufinala Nikola Karabatić igraće 20. put u polufinalu velikog takmičenja. Ovo mu je 26. nastup na završnim smotrama, a osvojio je 16 medalja

Francuska nije dozvolila iznenađenje protiv Austrije

no priveli kraju meč u kojem su najefikasniji bili Dika Mem i Ludovik Fabregas sa po sedam pogodaka, dok su za Austriju po jedan manje dali Mikola Bilik i Lukas Huteček.

Sjajan je na golu Francuske bio Samir Belasen sa 15 odbrana.

Mađari su Njemcima parirali sve do 36. minuta i rezultata 21:19, potom su Štajnert i Kester odveli domaćina na ,,plus 4“ i povratka za tim Ćeme Rodrigesa nije bilo.

Julijan Kester meč je završio s osam pogodaka, kod Mađar-

ske su najefikasniji bili šestrostruki strijelci Gabor Ančin i Mikloš Rošta.

U prvom meču dana, Island je prvi put na velikim takmičenjima pobijedio Hrvatsku (35:30) i ostavio je bez šansi za polufinale.

Hrvati su u prvom poluvremenu vodili četiri razlike, na poluvremenu su imali vođstvo od 18:16, ali su u nastavku odigrali očajno.

Pri rezultatu 25:25 ,,ribari“ su napravili seriju 6:0 i stigli do prvih bodova u glavnoj rundi.

Marin Jelinić sa šest golova bio je najbolji strijelac Hrvatske. Islanđane je s osam pogodaka predvodio Bjarki Mar Elisson, a po šest su postigli AronPalmarson i OdinThor Rikhardson.

Danas se igra posljednje kolo u grupi 2 glavne runde. Sastaće se Holandija – Portugal (15.30 h), Slovenija – Danska (18) i Norveška – Švedska (20.30).

Danska ima osam bodova, Švedska šest, Slovenija i Portugal po četiri, Norveška dva, Holandija je bez bodova.

Ne. K.

Od 7. do 20. novembra u Herceg Novom

PODGORICA - Herceg Novi će biti epicentar drevne igre od 7. do 20. novembra 2024. godine jer je Crna Gora dobila domaćinstvo Evropskog pojedinačnog prvenstva, saopšteno je iz Šahovskog saveza Crne Gore.

- Ovo je još jedan veliki trenutak za crnogorski šah. Evropsko prvenstvo u Herceg Novom ne samo da će okupiti vrhunske šahiste cijelog kontinenta, već će dati još jedan nezaboravan pečat našem radu i nastojanjima. Očekujemo da će Herceg Novi postati šahovska prijestonica Evrope, pružajući ne samo izazovne partije na tablama, već i nezaboravan doživljaj ljubiteljima šaha iz cijelog svijeta – rekao je predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore Jovan Milović.

Crna Gora je prošle godine bila domaćin pojedinačnog prvenstva Evrope za žene i Evropskog ekipnog prvenstva, koje je

ŠAH

Crna Gora domaćin Evropskog pojedinačnog prvenstva u šahu

PODGORICA - Fudbaleri Budućnosti doputovali su u Antaliju, gdje će boraviti do 3. februara. „Plavi“ su prvi dio priprema odradili u svom trening kampu, a u turskom ljetovalištu će imati pet kontrolnih mečeva.

Lider crnogorskog prvenstva za rivale će imati mađarski Debrecin (25. januar), poljsku Arku Gdinju (28. januar) i Legiju (29. januar), te češke timove Slovačko (31. januar) i Mladu Boleslav (2. februar). Šef stručnog štaba Mladen Milinković u Antaliju je poveo 28 fudbalera. Šansu u timu će tokom boravka u Antaliji pokušati da izbore ĐorđijePavličić, FilipDomazetović, Ljubomir Đurović, Uroš Ignjatović, Stefano Almeida, OgnjenGašević, Ivan Bojović, Vladan Adžić, Bodin Tomašević, Adnan Orahovac, Petar Sekulović, Luka Mirković, Vasilije Adžić, Miloš Brnović, Milan Vukotić, Miloš Raičković, Stefan

Sportski miks

21

,,Plavi“ u Turskoj do 3. februara

Budućnost stigla u Antaliju FK BUDUĆNOST

Utorak, 23. januar 2024.

Đukanović, StefanVukčević, DaniloVukanić, LazarSavović, MatijaJovanović, Petar Grbić, Andrej Camaj, Tonći Mujan, Igor Ivanović, Balša Sekulić, Vladimir Perišić i

Đorđe Despotović.

Fudbaleri Budućnosti sinoć su odradili laganiji trening u teretani, od danas će biti u punom pogonu i raditi dva puta dnevno.

Ne. K.

Dečić dobio još jedno pojačanje, sjutra putuje u Antaliju

Gavrić za jači napad Tuzana PODGORICA – Nenad Gavrić novi je član Dečića. Čelnici prvoligaša iz Tuzi očigledno su riješeni da naprave respektabilan tim, koji će definitivno jurišati na duplu krunu i imati kvalitet da ispiše nove stranice klupske istorije.

Tridesetdvogodišnji krilni ofanzivac nastupao je za Crvenu zvezdu i sa izuzetnim renomeom stiže u Dečić, a samim tim trebalo bi da bude veliko pojačanje za Tuzane. Gavrić je posljednjih pola godine igrao za grčki Egaleo, a uz taj klub i Crvenu zvezdu, nastupao je još za niški Radnički, Napredak, Vojvodinu, Mačvu iz Šapca, Novi Pazar, Mladost iz Lučana, grčki Ksanti i kazahstanski Kaspi.

Prije njega Dečić je potpisao Matiju Božanović, Lazara Maraša, Sašu Balića, Bojana Matića i Abdulsameda Abdulahija.

Upravo zbog toga, trener Tuzana zadovoljan je odrađenim poslom u zimskom prelaznom roku.

- Zadovoljan sam prelaznim ro-

kom. Ono što smo zacrtali krajem prvog dijela sezone, kada smo znali da nam nedostaje igrača na nekim mjestima i da moramo pojačati roster, kako bismo imali tim koji je spreman za naporan ritam borbe u dva takmičenja, uspjeli smo da sprovedemo u djelo. Angažovali smo pojačanja na tim pozicijama, a sada nam slijedi da ih što prije uklopimo u tim – objasnio je trener Milorad Peković.

Prvi stručnjak Tuzana objasnio je da je prva faza priprema protekla dobro.

-Početak priprema uvijek je naporan sa dosta treninga, a gledamo da prođemo bez po-

vreda i da se spremimo za ono što nas očekuje u Antaliji. Bio je ovo period intenzivnog rada, dosta smo radili na fizičkoj spremi, a želja je bila da glavnu fazu priprema dočekamo bez povreda i u punom sastavu – objasni je Peković.

Nakon uvodnog dijela priprema u Podgorici, Dečić će sjutra otputovati u Antaliju.

-Još ranije smo dogovorili nekoliko kontrolnih utakmica, a nadam se prije svega da će nas poslužiti dobro vrijeme. Naš cilj je da podižemo formu i da se spremamo za izazove u nastavku sezone – dodao je Peković, koji nije želio da pravi megalomanske planove za nastavak, gdje se očekuje da se Dečić bori za oba trofeja.

-Rano je praviti projekcije. Nezahvalno je pričati o dugoročnim ciljevima, iako su dobro poznate ambicije kluba. Podizaćemo formu, a onda iz utakmice u utakmicu da se podižemo, a nadam se da ćemo biti fokusirani i da možemo ostvariti te neke ciljeve koje postavimo ispred sebe – podvukao R. P. je Peković.

Sutjeska angažovala još jednog napadača

Guzina kraj Bistrice – kako navode iz ŠSCG - prema ocjenama svih učesnika i šahovskih zvaničnika jednoglasno ocijenjeno kao najbolje ikada.

Iz Saveza navode da će organizacija pojedinačnog prvenstva Evrope dodatno osnažiti aktivnosti Šahovskog saveza Crne Gore koje zvanično počinju 6. februara, kada startuje 76. pojedinačno prvenstvo Crne Gore.

- Nagradni fond prvenstva

iznosiće 15.000 eura, ujedno je i najveći u regionu, a sudeći prema najavama, očekuje nas najkvalitetnije prvenstvo u istoriji. Najbolji crnogorski šahisti će se nadmetati u 11 kola po švajcarskom sistemu. Šahovski savez Crne Gore ove godine planira i brojne aktivnosti, a akcenat će biti stavljen na akciju ,,Šah u škole“ – saopšteno R. A. je iz ŠSCG.

PODGORICA – Sutjeska je dogovorila još jedno pojačanje – Boško Guzina novi je član Sutjeske.

Nakon Veljka Batrovića, koji je stigao iz Budućnosti, te Matije Bojovića, koji se vratio sa pozajmice iz Bokelja, Sutjeska je tako dobila još jedno pojačanje u ofanzivi.

Guzina je ponikao u Čeliku, ali je jako mlad otišao u Srbiju, gdje je nastupao za Rad, Žarkovo, Bežaniju i Teleoptik.

Ipak, trener Slavoljub Bubanja angažovao ga je u 2020.go-

dine, kada ga je doveo u Bokelj, a zatim i u Mornar. Upravo partijama i golovima u dresu Mornara, sa kojim je izborio plasman u Prvu ligu, Guzina je skrenuo pažnju na sebe.

Posljednji angažman imao je u ekipi Igala.

Ekipu su u prelaznom roku napustili Suad Ličina (Mladost), Marko Matanović (Sarajevo), Ilija Tučević (Arsenal Tivat), Balša Vukotić (Mornar), Fahd Mohamed (?) i Dušan Živković (Rudar).

Sutjeska je prvi dio sezone završila na četvrtom mjestu, a u prvom kolu u nastavku šampionata igraće protiv MornaR.P. ra (17. februar).

22 Feljton

Utorak, 23. januar 2024.

DUSKUSIJA RONALDA MEKNILA, BRITANSKOG POLITIČARA, ZBOG NEOBJAVLJIVANJA DE SALISOVOG IZVJEŠTAJA O CRNOJ GORI Priredio: Nenad LEKIĆ Početak 19. vijeka je bio izuzetno težak u Evropi, a na Balkanu se to odražavalo na najgori mogući način. Toliko sukoba i ratnih pohoda bilo je proizvod određenih globalnih promjena na evropskom tlu, koje su se po pravilu mjerile i testirale na balkanskom poluostrvu. Dešavanja u Crnoj Gori vezana za te događaje i taj period su se veoma loše ili na pogrešan način obrađivala kroz nastavni program u školama. Elementi porodičnih stradanja koja su se stidljivo pominjala u porodicama su uvijek dovodili do pitanja na koja nijesmo imali odgovore. Literatura koja je u početku stidljivo izlazila na svjetlost je prije desetak godina počinjala da otkriva neke bolne tačke naše istorije koju smo pokušavali da zaboravimo. Zadovoljavali su se određenim stepenom stanja i pozicije Crne Gore u okviru Jugoslovenske zajednice nakon Drugog svjetskog rata ne želeći da prenose „sjeme zla“ na nove generacije, iako se pokazalo da je to bilo na našu štetu. Pretpostavljam da su mislili da se to više nikada ne može ponoviti.

Savremeni način komunikacije i internet je doprinio da se do literature vezane za taj period može lako doći, a sa druge strane događaji vezani za Crnu Goru od 90-tih godina bude interesovanja naučnika i istoričara koji polako osvjetljavaju davno zaboravljene događaje i sudbine.

Svaka porodica ima svoje priče, koje se interesovanjem potomstva počinju otkrivati. Samim tim se otvaraju bolne stare rane, rane koje predstavljaju opomenu i služe za nauk.

U svim tim događajima završetak Prvog svjetskog rata je bio najteži ispit za Crnu Goru ali i najnepravedniji odnos tadašnjih svjetskih sila prema nekoj zemlji, zemlji saveznici koja je trebala da bude nagrađena za svoju hrabrost i požrtvovanje.

Nasuprot tome, ona je nestala u „Najvećem zločinu u istoriji“ kako nedavno otkrivena knjiga nakon 100 godina u naslovu kaže.

Ono što me jako čudilo je to kako nije bilo nekog glasa razuma, empatije i poštovanja prema

Nakon povratka iz okupirane Crne Gore u jesen 1919. godine, britanski grof De Salis je sačinio izvještaj koji je trebalo da bude predstavljen britanskom parlamentu i javnosti.

Ali, to se nije dogodilo.

Ronald Meknil je tim povodom diskutovao o pitanju Crne Gore u britanskom parlamentu

1.

Crna Gora zaslužuje respekt svakog ljubitelja slobode Ronald Džon Meknil je pokušao da ukaže na nepravde, zakulisne radnje i izdaju jedne časne i male zemlje. Arhiva pokazuje njegovo djelovanje koje je bilo usmjereno ka otkrivanju istine o zločinima koje je okupaciona srpska vojska činjela u Crnoj Gori, kao i na upozoravanje na nepravde koje saveznici čine prema njoj jednoj zemlji saveznici koja je sve dala za pobjedu, a onda sam u ovoj i u nekim drugim knjigama saznao da ih je bilo dosta i u Evropi i preko Antlantika. Na ovaj način sam se upoznao sa pisanim tragovima o dopisniku Feri Pizaniju, Lordu Gledstonu, profesoru Baldaćiju, Karlosu Delkroiksu, piscu Anri Barbusu, advokatu Polu Bonkuru, ministru inostranih poslova Njemačke g. Ratenau, doktoru Nansenu, grupi od sedamdeset dva najpoznatija člana irskog Parlamenta i Senata pod predsjedništvom De Valere i gospođe Čilders, gospodinu Čičerinu, međunarodnoj asocijaciji za mir irskih dama i mnogih drugih ljudi koji su bili istinoljubi.

Međutim posebnu pažnju mi je privukao gospodin Ronald Džon Meknil (Mcneill), iz razloga što sam uspio da u arhivi parlamenta ujedinjenog Kraljevstva pronađem njegove govore i polemike sa državnim sekretarom za spoljne poslove, generalima i ostalima u koji-

ma je pokušao da ukaže na sve one nepravde, zakulisne radnje i izdaju jedne časne i male zemlje. Arhiva pokazuje njegovo djelovanje koje je bilo usmjereno ka otkrivanju istine o zločinima koje je okupaciona srpska vojska činjela u Crnoj Gori kao i na upozoravanje na nepravde koje saveznici čine prema njoj.

Arhiva obuhvata period od jula Britanski političar Sesil Harmsvort Ronald Meknil 1917. do decembra 1922. godine.

Završetak Prvog svjetskog rata je bio Meknil, Ronald Džon, Baron najteži ispit za Crnu Goru, ali i najnepraKušendan, političar i pisac, rođen je 30. aprila 1861. u Torkivedniji odnos tadašnjih svjetskih sila ju i jedini je preživjeli sin Edprema nekoj zemlji, zemlji saveznici koja munda Meknila (1821–1915) i je trebalo da bude nagrađena za svoju njegove žene Meri (um. 1909). hrabrost i požrtvovanje. Nasuprot tome, ona je nestala Edmund Meknil je bio zemljoposednik i visoki šerif Antrima. kao i rad na jedanaestom izda- ga po čelu. Endru Bonar ga Ronald se školovao u Harou i nju Enciklopedije Britanike imenuje za podsekretara pardiplomirao na Triniti koledžu kojoj doprinosi sa 150 članaka lamenta za spoljne poslove, a u Kembridžu, prije nego što je o različitim temama nakon če- nakon toga je obavljao i mnoge prešao u Christ Church u Ok- ga ulazi u parlament u vrijeme druge važne državne funkcije. sfordu, gdje je 1866. godine di- krize domaće vladavine. Od- Umro je u Kušendunu 12. oktoplomirao MA. Ne znam da li je mah se svrstao u red okorje- bra 1934 godine. imao određene simpatije prema lih unionista. Razdražljiv i im- U arhivi je veoma veliki broj Crnogorcima i zbog svoje visine pulsivan, postao je poznat tako njegovih diskusija kojima je jer je sebe opisao kao najvišeg što je 13. novembra 1912. bacio kontinuirano pokazivao veliko advokata svog vremena, imao ukoričenu kopiju trajnih nalo- znanje o situaciji u Crnoj Gori. je 1,98 m. Napušta novinarstvo ga Vinstonu Čerčilu i udario Posebno privlači pažnju diskusija od 11. novembra 1919. godine zbog neobjavljivanja izvještaja grofa De Salisa o situaciji u okupiranoj Crnoj Gori 1919. godine, u kojoj se mogu vidjeti svi odnosi i intrige koje su dovele do žalosnog stanja koje je nastupilo u Crnoj Gori nakon dolaska srpske vojske u oktobru 1918. godine: „Juče sam u vremenu za pitanja dao do znanja da ću večeras u Zahtjevu za pauzu skrenuti pažnju na neka pitanja koja sam postavio i odgovore koje sam dobio o Crnoj Gori. Odavno, tokom rata, ja i ostali časni članovi smo postavljali pitanja kancelariji inostranih poslova na ovu temu, a do sada još uvijek nismo uspjeli da dobijemo bilo kakvu informaciju. Dok je rat trajao, smatrali smo da je naša dužnost da odgovorimo na svaki apel koji nam je upućen iz Forin ofisa da ne pritiskamo ova pitanja. Prošlog februara, kada su borbe završene, mislio sam da je došlo vrijeme kada bismo mogli da tražimo od Forin ofisa još neke informacije, i obavijestio sam da ću skrenuti pažnju na pitanje o Zahtjevu za odlaganje. Onda, opet, kao odgovor na apel moj časni prijatelju (gosGrof de Salis (u sredini) u Vatikanu podine Harmsvort), uzdržao

sam se od toga, sve do juče, kada sam postavio neka dodatna pitanja na tu temu, a ipak mi je rečeno da, pošto se stvar razmatra u Parizu, nije bilo ispravno davati bilo kakve informacije.

Posebno želim da skrenem pažnju na odbijanje mog Plemenitog prijatelja da na stolu Doma stavi izvještaj koji je sačinio grof de Salis, koga je Vlada poslala da sačini Izvještaj o prilikama u Crnoj Gori. U vremenu koje imam na raspolaganju mogu samo ukratko da se pozabavim pričom koja je dugačka, koja uključuje čitav tretman Crne Gore od strane Antante od početka rata, a svakako ima i veoma čudnih okolnosti, za koje se nadam da će moj Plemeniti prijatelj moći da objasni, jer one nikako nijesu kredibilne što se tiče mojih informacija, ni ovoj zemlji ni našim saveznicima.

Crna Gora ima posebno pravo na poštovanje svakog ljubitelja slobode. To je usamljena država na Balkanu koja nikada u prošlosti nije predala svoju nezavisnost Turskoj, a g. Gledston ju je prije mnogo godina proglasio „besmrtnom Crnom Gorom”. Taj lik je uveliko iskazala na samom početku rata. Dva dana nakon što smo objavili rat, ona se bacila na stranu zapadnih saveznika - na stranu slobode - i poletjela u vrat Austrije.

To je bila odvažna stvar, imajući u vidu slabost njene vojne snage i njenu geografsku situaciju. Posljedica je bila da je morala da dijeli sa Srbijom bijedu osvajanja i razaranja neprijatelja. Zanimljiva stvar - a to je, verujem, i tajna svega što se dogodilo - je da prva, Srbija, umjesto da liječi Crnu Goru kao galantanog malog saveznika i srodnu naciju, vodi prema njoj agresivnu politiku i ima agresivne planove koji se sprovode kroz dugi sistem intriga kako u Parizu tako i drugdje…” (Nastavlja se)

Drugi pišu 23

Utorak, 23. januar 2024.

MIŠLJENJA: Udžbenici istorije u Srbiji

Pretvaranje pobjeda u poraze Nosioci vlasti određuju zvaničnu politiku sjećanja, što uslovljava sliku o prošlosti koja je izložena u školskim knjigama Piše: Tomislav Marković

Znamenita Biblioteka XX vek objavila je nedavno knjigu istoričarke Dubravke Stojanović naizgled paradoksalnog naslova Prošlost dolazi.

Promene u tumačenju prošlosti u srpskim udžbenicima istorije 1913-2021. Stojanović se već godinama bavi pomnim proučavanjem udžbenika istorije, a ova knjiga bi se mogla posmatrati kao kruna istraživanja i sveobuhvatan pregled perioda dužeg od jednog stoleća.

Rezultati istraživanja i zaključci dubinskih analiza Dubravke Stojanović prilično su porazni, ali nisu iznenađujući. Udžbenici istorije su „potpuno zavisni od trenutnih političkih potreba sadašnjosti”, što upućuje na zaključak da oni uopšte nisu deo istoriografije, već predstavljaju “direktan rezultat državne politike istorije”.

Promjenljiva prošlost

istorija kao književna fikcija

Istorijski događaji i ličnosti preoblikuju se po meri aktuelnih ideoloških potreba, autori udžbenika prošlost posmatraju maltene kao građu za roman ili neki prozni pamflet.

Nema čvrste granice između istoriografije i literature, džaba je Aristotel onomad krečio nastojeći da odredi stroge distinkcije. Stojanović piše da su udžbenici istorije velikim delom “bliži književnoj fikciji nego istorijskoj nauci”. Autori udžbenika ne koriste dela istoričara u tumačenju nekih događaja, ne zanimaju ih rezultati naučnih istraživanja, već prozne tekstove tretiraju kao istoriografiju, pa izmislice raznih nacionalnih bardova poturaju kao reprezentativnu sliku prošlosti.

Dubravka Stojanović piše: “Kako objasniti da je posle raspada Jugoslavije Prvi svetski rat prikazan kao srpski poraz ako ne uticajem Dobrice Ćosića? Isto je i sa Drugim svetskim ratom. I on je u udžbenicima prikazan kao srpski poraz, između ostalog i pod uticajem književnih dela koja su u javnost uvela revizionističke narative i Srbiju vezala za četništvo. Kako ne primetiti da činjenice iznete u udžbenicima često izgledaju kao da su preuzete iz Knjige o Milutinu Danka Popovića, a ne iz postojeće istoriografske literature?”

Istini za volju, Ćosić i Popović i nisu svoje knjige pisali sa namerom da stvore značajna književna dela, zato je u njima sve plošno, papirnato i poprilično banalno. Njihova namera je i bila da kroz formalno književne tekstove izraze svoje viđenje istorije koje se ne zasniva na istorijskim faktima, već na nacionalističkoj ideologiji. “Književnost populističkog

EPA

Nosioci vlasti određuju zvaničnu politiku sećanja, što uslovljava sliku o prošlosti koja je izložena u školskim knjigama. Stojanović navodi brojne primere manipulacija istorijskim činjenicama, svaka vlast je tretirala prošlost kao samoposlugu iz koje može da uzima artikle po nahođenju i da ih interpretira u skladu sa sopstvenim ideološkim potrebama. A događaji koji se nisu uklapali u Prokrustovu postelju zvanične ideologije, jednostavno

su prećutkivani i brisani, kao da se nikada nisu ni dogodili.

Tako se, recimo, u gotovo svim međuratnim udžbenicima ne pominje da je Turska učestvovala u Drugom balkanskom ratu, jer ne može Srbija da bude na istoj strani sa svojim večitim, arhetipskim neprijateljem. U prvim decenijama socijalizma iz udžbenika je izbrisan ceo Drugi balkanski rat, jer nije zgodno da se podsećamo kako smo ratovali protiv prijateljske socijalističke Bugarske. U međuratnom periodu Gavrilo Princip je predstavljan kao “jugoslovenski rodoljub”, ali mu se nije pominjalo ime. U socijalizmu je postao “napredni omladinac”, levičar, prethodnica socijalizma. U današnje vreme takve interpretacije prebrisane su sunđerom, pa je Princip postao “srpski junak”.

O reviziji antifašističke borbe da i ne govorimo, tu je revizija radila punom parom.

Kako veli Stojanović: “Tako je posle 2000. godine u udžbenicima moglo da piše da su partizani bili ti koji su sarađivali sa okupatorom i vršili zločine, dok su četnici prikazani kao antifašisti. I činjenice o četničkoj kolaboraciji sa Nemcima i zločinima su ‘zaboravljene’“.

Istorijski događaji i ličnosti preoblikuju se po mjeri aktuelnih ideoloških potreba

talasa”, kako je naziva Mirko Đorđević, nastala je sa intencijom da bude mnogo više od književnosti, da postane opšteprihvaćena slika o srpskoj istoriji. Tako da autori udžbenika istorije koji Ćosićeve i Popovićeve nemaštovite maštarije lažno predstavljaju kao istoriju, zapravo ispunjavaju tu svrhu, sledeći testament svojih ideoloških očeva.

padnici Specijalnih antiterorističkih jedinica”. Što će reći da i udžbenici istorije pokušavaju da skinu krivicu za atentat sa državnih organa, te da još jednom kriminalizuju Zorana Đinđića. Famozni treći metak baš luta i ne smiruje se, a na kraju je završio i u školskim knjigama.

Tabloidni pristup prošlosti

U školskim udžbenicima prošlost je interpretirana na razne načine, ali su tokom najvećeg perioda dominirali pobednički tonovi, istorija je bila nešto čime se ponosimo. Devedesetih godina prošlog veka dolazi do radikalnog zaokreta. “Od pobedničkog narativa, koji je sa ponosom krasio sve generacije školskih knjiga objavljenih od vremena Balkanskih ratova do devedesetih godina 20. veka prešlo se na gubitnički narativ. Zbog nacionalističke potrebe da se stvori psihološka osnova za revanšizam, udžbenici istorije su, od devedesetih godina 20. veka, počeli srpsku istoriju da prikazuju kao niz poraza i propuštenih prilika”, piše Stojanović.

Srpska istorija nije prikazana samo kao istorija promašaja, kao večni, gotovo sudbinski poraz, već je taj poraz i traumatizovan. Trauma se neprekidno osvežava, kopanje po fiktivnim ranama postalo je omiljena nacionalna disciplina, a samoviktimizacija jedini okvir za posmatranje svega na svetu, uključujući i prošlost. “Taj paranoični i samosažaljivi način čitanja sopstvene istorije krajnje je opasan, jer identifikacija sa žrtvama razvija osećaj ugroženosti, podstiče naciju da bude stalno spremna za odbranu, ali i za napad. Biti žrtva oslobađa od svih etičkih normi, žrtva ne može biti kriva. I sve joj je unapred oprošteno”, zaključuje Dubravka Stojanović.

Resantiman je postao zvanično osećanje sveta, a autoritarna nacionalistička ideologija zatvorila je pun krug.

Veliki rušilački pohod započet je u intelektualnim krugovima forsiranjem priče o srpskom narodu kao večnoj žrtvi, kao najstradalnijoj naciji na planeti koju drugi vazda ugrožavaju, kao zajednici koja je osuđena na poraz čak i kad pobeđuje, jer ono što dobije u ratu – izgubi u miru, kako reče otac nacije. Autoviktimizacija, ozlojeđenost i ogorčenost na čitav svet, a posebno na susedne narode – poslužili su kao dobra priprema za ratove koji su usledili. Na kraju je takvo naopako viđenje sveta zacementirano u udžbenicima istorije, gde se lažno pred-

Ne ugledaju se autori udžbenika samo na loše srpske pisce, imaju oni i mnogo grđe uzore i izvore. Zato su, kako piše Stojanović, “srpski udžbenici bliži današnjem tabloidnom novinarstvu, kafanskim ili slavskim razgovorima o prošlosti”. Tabloidni pristup prošlosti vidljiv je posebno u novijim udžbenicima, i to u onim segmentima koji se bave nedavnim događajima.

“Iako o ratovima ‘90-ih postoje mnoge naučne knjige i iako o njima imamo dostupnih istorijskih izvora više nego o Drugom svetskom ratu, ti događaji prikazani su onako kako ih predstavljaju naslovne stranice vlastima bliske žute štampe”, piše Stojanović. Nisu samo takozvani fakti prepisani iz tabloida, već je i “jezik kojim su pisane lekcije sasvim nalik na onaj sa novinskih kioska”.

Kao tipičan primer, Dubravka navodi kako “u većini najnovijih školskih knjiga piše da je Zorana Đinđića ubio kriminalni Zemunski klan, iako je dokazano i na sudu presuđeno da su atentat izvršili pri-

Kult vječnog poraza

stavlja kao objektivan, naučni pogled na prošlost.

U neprijateljskom okruženju

Resantiman rađa paranoidni pogled na svet, otuda podložnost svim mogućim teorijama zavere, čija smo konstantna žrtva, te stvaranje mentaliteta vojnog utvrđenja i širenje paranoje. Ksenofobija, šovinizam, klaustrofobija, izolovanje od sveta i zatvaranje u sopstveni brlog su prirodne posledice ovakvog nakaradnog svetonazora. U udžbenicima istorije decenijama je dominirala slika o tome kako imamo brojne prijatelje u svetu. Pobeda nacionalizma promenila je i tu sliku, retroaktivno: “Od Jugoslavije, zemlje koja se ponosila svojim vezama sa susednim narodima i celim svetom, koja je bila promoter miroljubive koegzistencije i vođa Trećeg sveta, stigli smo do Srbije, koja danas, sudeći po školskim knjigama, vidi sebe kao zemlju okruženu neprijateljima”.

Lista vekovnih srpskih neprijatelja je gotovo neiscrpna.

Tu spadaju susedni narodi sa kojima smo zajedno živeli u Jugoslaviji, potom sve nacije demokratskih zapadnih zemalja, čak su i Rusi postali neprijatelji, jer su bili komunisti i učestvovali u oslobađanju Jugoslavije, što se doživljava kao okupacija. Jedino su nam ostali Crnogorci, kao poslednji prijatelji na belom svetu, ali su u najnovijim udžbenicima i oni ubrojani u neprijatelje.

Svi su nam radili o glavi oduvek, od pamtiveka, a možda i od ranije.

Porazna je slika Srbije i sveta koja se nalazi u srpskim udžbenicima istorije. Kako zaključuje Dubravka Stojanović: “Na ovoj slici Srbija izgleda samoizolovana, ksenofobična, anksiozna i traumatizovana”. Trijumf resantimanskog nacionalizma razorio je svaki segment društvenog tkiva, a udžbenici istorije svakako nisu mogli da budu zaobiđeni, jer oni predstavljaju jedan od osnovnih instrumenata za reprodukciju vladajuće ideologije. Nisu učenici roboti, neće se u njihove glave utisnuti sve što piše u udžbenicima.

Ali osnovni ton, stav, pogled na svet – hoće. A taj ton je resantimanski, ogorčen, osvetoljubiv, samosažaljiv, gubitnički, ozlojeđen i paranoidan.

Kako će naše društvo izaći iz ovakvog sunovrata nije lako reći, jer za ovako teške probleme nema lakih rešenja. Ipak, neke smernice je moguće postaviti. Jasno, temeljno, znalačko, akribično detektovanje problema je prvi korak ka nalaženju izlaza. Za početak, treba čitati Dubravku Stojanović – to deluje lekovito i oslobađajuće.

•

24 Oglasi i obavještenja

Utorak, 23. januar 2024.

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore Osnovana 1901. Godine A.D. Podgorica PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika Milovan Šekularac Bar,Bjeliši bb, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se petnaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika u pisane u LN 39 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 ,u LN 132 KO VUČA(BERANSKA) u usvojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 ,u LN 133 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 kod Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Berane.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 15.02.2024. god. u 10:45 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I - 315/2021, a radi naplate na ime glavnog duga i to iznos od 2.068,54 € sa pripadajućom zateznom kamatom počev od dana 22.10.2020. godine , pa do konačnog namirenja,Na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT iznos od 121,00 €,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

III Nepokretnosti navedene u tač. 1 nemaju upisanih tereta osim rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 05/07/2022 godine i iznosi za nepokretnosti upisane u LN 39 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 cijena idealnog dijela iznosi 28.419,00 €,u LN 132 KO VUČA(BERANSKA) u usvojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 cijena idealnog dijela iznosi 13.144,00 €,u LN 133 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 cijena idealnog dijela iznosi 8.232,00 € u skladu sa čl.168 ZIO. V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod vrijednosti potraživanja.Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’ Dana, 18.01.2024 godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

I 1166/2015 Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica,protiv izvršnih dužnika Ljubica Ilić iz Budve ul.18 jula br.8, za 2/3 idealnog dijela i Ljiljana Djurašević(djevojačko Ilić) iz Budve Rozino bb, za 1/3 idealnog dijela,(kao nasljednika izvršnog dužnika koji je ranije preminuo), a sve radi namirenja novčanog potraživanja,nagrade za rad javnog izvršitelja i troškova koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca povjerioca Prva Banka Crne Gore AD, Podgorica PIB: 02096099 i drugi, protiv izvršnog dužnika Gordana Čampara iz Podgorice, koji se vodi pod jedinstvenu oznaku IV. 444/2018 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje trideset četvrta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika sve upisane u LN br. 442 KO Zaton kod Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje,na kat. parceli 2400 šume 4.klase površine 13635 m2 ,na kat.parceli 2401, voćnjak 5. klase površine 3696 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 porodična stambena zgrada površine 117 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, jedna soba PD 1 u prizemlju površine 12 m2,na kat. parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, dvije sobe PD 2 u prizemlju površine 82 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 stambeni prostor, dvosoban stan PD 3 na prvom spratu površine 94 m2 sve navedeno u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 16.02.2024. godine u 10:15 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju posl. Br. IV. 444/2018 od 03/04/2018 godine, a radi namirenja novčanog potraživanja po predmetu poslovni broj IV. 444/2018 na ime glavnog duga iznosa od 19.234,70 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 02.04.2018. godine, pa do konačnog namirenja i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili, te po osnovu predmeta poslovni broj I 1088/2016 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Societe Generale Montengro banka a.d. Podgorica sada CKB banke, protiv Izvršnog dužnika: Gordana Čampara iz Budve, radi namirenja novčanog potraživanja na ime glavnog duga iznos od 10.775,37€ sa kamatom u visini od 16,72 % na godišnjem nivou i zateznom kamatom obračunatoj po komfornoj metodi za period od dospjelosti počev od 02.03.2009. godine pa do konačne isplate,koji postupci se rješenjem od 06.11.2018. godine,vode u jedan u poslovni broj IV. 444/2018,nagrade za rad Javnog izvršitelja, i ostalih troškova koliko budu iznosili.

IIINepokretnosti navedene nemaju upisanih tereta osim rješenja ovog Javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti posl.br.IV 444/2018 od dana 11.10.2018 godine i iznosi 137.568,00 eura.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 13.756,80 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’ Dana, 19.01.2024.godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca : Prva Banka Crne Gore Ad Podgorica Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141 , pib: 02096009, protiv izvršnog dužnika Olivera Perak, Kotor,,radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset treća prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika I to Nepokretnosti upisane su u LN br.291 KO Bečići kod Uprave za katastar I državnu imovinu PJ Budva •Kat. parcela br. 834, br. zgrade 1, stambeni prostor PD1, površine 100 m2; •Kat. parcela br. 834 br. zgrade 1, stambeni prostor PD 2, površine P1 100m2; •Kat. parcela br. 834 zgrada br. 2, pomoćna zgrada površine 19 m2, •Kat. parcela br. 834 dvorište površine 207m2 , •katastarska parcela br. 835, po kulturi njiva 2. klase, površine 212 m2 II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 16.02.2024. godine u 10:45 h., u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br.I 1166/2015, a radi naplate glavnog duga od 510.508,81 € i to sa zakonskom zateznom kamatom za svaki iznos pojedinačno, Na iznos od 251.118,41 euro sa zakonskom zateznom kamatom od 01.06.2015. godine do konačnog namirenja i Na iznos od 259.390,04 sa zakonskom zateznom kamatom od 01.06.2015. godine do konačnog namirenja;kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

IIINepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta hipoteka u iznosu od 150.000,00 E u korist PRVE BANKE CG AD Nikšić sa zabranom otudjenja i izdavanja u zakup bez sagl.hip.povj.

OV.BR.I 4035 /08.OD 16.5.2008. i rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti od dana 05.06.2017. godine i iznosi 355.300,00 eura.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 35.530,00 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

I Određuje se trideseta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisana u LN BROJ 1066 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1307/10, šume 2.klase površine 622 m2 u svojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 ,nepokretnosti upisane u LN BROJ 65 KO KAVAČ, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 18/288, nepokretnosti upisane u LN BROJ 213 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1312, potes Škaljari, voćnjak 2.klase, površine 1070 m2 u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/8 ,nepokretnosti upisane u LN BROJ 42 KO ŠKALJARI II, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/56.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 16.02.2024. godine u 09:45 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. IVM - 61/2021 od 12/01/2021 godine godine, a radi namirenja novčanog potraživanja na ime glavnog duga iznos od 10.235,03 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 28.12.2020. godine, pa do konačnog namirenja kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili; III Nepokretnosti nemaju upisanih tereta osim rješenje o izvršenju ovog Javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti Br IVM - 61/2021 od dana 14/10/2021 godine i iznosi za nepokretnosti upisane u LN BROJ 1066 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1307/10, šume 2.klase površine 622 m2 u svojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 u vrijednosti od 62.200,00 eura,za nepokretnosti upisane u LN BROJ 65 KO KAVAČ, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 18/288 u vrijednosti od 51.500,00 €,za nepokretnosti upisane u LN BROJ 213 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1312, potes Škaljari, voćnjak 2.klase, površine 1070 m2 u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/8 u vrijednosti od 27.200,00 € za nepokretnosti upisane u LN BROJ 42 KO ŠKALJARI II, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/56 u vrijednosti 13.000,00 €.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d.u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

Dana, 19.01.2024 godine

Dana, 19.01.2024.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Oglasi i obavještenja 25

Utorak, 23. januar 2024.

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica, PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika Drago Dragojlović, Kotor, Škaljari,N.Naselje a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore, ad Podgorica MB 02096099, ,protiv izvršnog dužnika Radovan Kapisoda iz Budve, Mainski put 75,radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trideset devetaa prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika i to Nepokretnost označena u LN br.831 KO BAOŠIĆI, kat.parcela 121, potes Baošići, šume 2. klase, površine 837 m2, kod Uprave za nekretnine PJ HERCEG NOVI u obimu prava svojine izvršnog dužnika Draga Dragojlovića 1/1.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 15.02.2024. godine u 09:00h,u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I - 980/2017 od dana 29.06.2017 godine, a radi naplate glavnog duga od 47.381,68 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 21.10.2010. godine do konačne isplate, troškove sudskog postupka u iznosu od 2.890,00 €, a koje potraživanje se odnosi na:iznos od 1.460,00 € na osnovu izvršne isprave – presude Osnovnog suda Kotor, broj P 1234-10/10 od 11/11/2011 godine koja je postala pravosnažna dana 02.12.2011 i izvršna dana 20.12.2011; i iznos od 1.430,00 € na osnovu izvršne isprave – presude Osnovnog suda Kotor broj P 1233/10/10 od 21.09.2011 koja je postala pravosnažna dana 12.12.2011 i izvršna dana 28.12.2011 godine;troškove sastava prijedloga za izvršenje po AT u iznosu od 238.00 €,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

IIINepokretnosti navedene u tač.1 ima upisanih tereta hipoteke U IZNOSU OD 17.000,00EURA,POVJERIOCA NIKŠIĆKE BANKE AD NIKŠIĆ,A NA OSNOVU UGOVORA O HIPOTECI KOJI JE OVJEREN PRED O.SUDOM U KOTORU POD OV.I.BR.1832/2007 OD 10.04.2007 GOD.I Hipoteka U IZNOSU OD 10.000,00EURA,POVJERIOCA PRVE BANKE CRNE GORE OSNOVANA 1901GOD.PODGORICA, A NA OSNOVU UGOVORA O HIPOTECI KOJI JE OVJEREN PRE O.SUDOM U KOTORU OV.I.BR.7019/2007 OD 17.09.2007 GOD. i rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 26.10.2017. godine i iznosi 101.277,00 eura u smislu odredbe čl. 168. ZIO .

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod ali ne ispod 50% utvrdjene vrijednosti. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće pod uslovima iz čl.173 ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10.127,70 eura, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

I Određuje se četrdeset četvrta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisane u LN 1141 KO Budva na kat. parceli 407/2, objekat 2, stambeni prostor PD 3 na I spratu, površina 55 m2, stambeni prostor PD 4 potkrovlje površine 121 m2 u obimu prava svojine 1/1.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 15.02.2024. godine u 09:30h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po osnovu Rješenja Osnovnog suda iz Kotora posl.br.i.70/15 od 19.01.2017.g (stari broj 164/12), a sve radi namirenja glavnog duga u iznosu od od 57.690,99 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od 21.05.2011. godine,pa do konačnog namirenja;na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT u iznosu od 250.00 €,nagrade za rad Javnog izvršitelja,i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

III Nepokretnosti navedene imaju upisanih tereta Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 15.000.00E u korist MILOJIČIĆ RADOVANA.OV.I.BR.255/09.OD 23.01.2009.

Zabilježba rješenja o izvršenju Osnovnog Suda Iz Kotora Posl.Br.I.70/15 Od 19.01.2017.G (Stari Broj 164/12,a koji predmeti su ustupljeni Iz Osnovnog Suda u Kotoru na dalji rad ovom Javnom izvršitelju i nose oznaku I - 1552/2019).

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti I 1552/2019 od dana 01.04.2020 godine i iznosi 52.950,00 eura za stambeni prostor PD 3 na I spratu, površina 55 m2 i za stambeni prostor PD 4 potkrovlje površine 121 m2 iznosi 114.950,00 eura u smislu odredbe člana 168 ZIO. V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja.

Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d.u iznosu 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

Dana, 18.01.2024 godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Dana 18.01.2024.godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca, Prva banka Crne Gore AD Podgorica MB 02096099, protiv izvršnog dužnika, Radovan Kapisoda iz Budve.Mainski put 75, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca, Prva banka ad Podgorica MB 02096099 protiv izvršnog dužnika Borislava Krkovića iz Budve, radi namirenja novčanog potraživanja, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLjUČAK O PRODAJI

ZAKLjUČAK O PRODAJI

1.Određuje se četrdeset šesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika I to kat. parcela br. 407/2, u naravi stambeni prostor oznake PD 3, površine 80 m2, koji se nalazi u potkrovlju objekta zgrade br. 1, upisana u LN br.

1141 za KO Budva kod Uprave za nekretnine PJ Budva.

2. Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 15.02.2024. god. u 10h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I. 2693/2014 od 19.11.2014. godine, a radi naplate glavnog duga od 84.074,55 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od 29.09.2014. godine do konačne isplate, na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT u iznosu od 250.00 €, nagrade za rad Javnog izvršitelja kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

3. Nepokretnost navedena u tač. 1 ima upisanih tereta i to:Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 20.000,00 EURA U KORIST PRVE BANKE CG AD NIKŠIĆ.

KAO I ZABRANA OTUDJENJA I DAVA NJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCA.I OV.BR.10234/ 07.OD 16.10.2007. Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 50.000,00 E U KORIST PRVE BA NKE AD NIKŠIĆ.SA ZABRANOM OTUDJENJA,OPTEREĆENJA I DAVANJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCAI OV.BR. 213/08.OD 17.01.2008. Zabilježba rješenja o izvršenju JAVNOG IZVRŠITELJA VUJOVIĆ VLADANA IZ KOTORA POSLOVNI BR. I-394/18 OD 16.04.2018. GOD.i rješenja ovog Javnog izvršitelja 4. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga Javnog izvršitelja posl br. I 2693/2014 od 11.11.2015. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO i ukupno iznosi 92.820,00 €.

5. Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, u skladu sa članom 173 ZIO. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO. 6. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko banke u iznosu od 9.282,00 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

7. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko banke, sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

8. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

9. Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’.

1.Određuje se trideseta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika I to Nepokretnost označena kao kat. parcela br. 467/1, broj zgrade 3, poslovni prostor oznale PD 8, površine 29 m2 u prizemlju objekta upisana u LN br. 3036 za KO Budva kod Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Budva 2. Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 18.01.2024. godine u 10:15h., u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I. 3293/2014 od 16.12.2014. godine, a radi naplate glavnog duga od 85.740,43 € sa zakonskom zateznom kamatom od 28.11.2014. godine do konačne isplate i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

3.Nepokretnost navedena u tač. 1 ima upisanih tereta i to Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 50.000,00 E U KORIST PRVE BANKE CG AD NIKŠIĆ.SA ZABRANOM OTUDJENJA OPTEREĆE NJA I IZDAVANJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCA. OV.BR.2069/08.OD 13.03.2008. Hipoteka PORESKO POTRAŽIVANJE BR. 04303-6558 OD 17.11.2017. GOD. U KORIST OPŠTINE BUDVA U IZNOSU OD 2.099,17 E..

4.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga Javnog izvršitelja br I. 594/2016 od 17.02.2017. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO i ukupno iznosi 42.751,80€ 5. Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja.

Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO 6. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank ad u iznosu od 4275,18 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

7. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko banka ad,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

8. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

9. Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’.

Dana, 18.01.2024.godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Dana, 21.12.2023.godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

26 Oglasi i obavještenja

Utorak, 23. januar 2024.

Utorak, 23. januar 2024.

Poslovni broj: I.br. 735/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Batizić Miomir, PLJEVLJA, koga zastupa advokat Mr Vasilije Knežević, ul. Kralja Nikole bb, BC-Nikić, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Mldb. Goranović Branko, ul. Školska br.1-Kličevo, NIKŠIĆ, koga zastupa zakonski zastupnik Goranović Slavko, ul. Školska br.1-Kličevo, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.722,00 eura, dana 22.01.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 735/2019 od 17.03.2023.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.770/18 od 05.04.2019. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se druga prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 2373 KO Kličevo, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 774, podbroj 30, broj zgrade 1, plan 6, skica 33/09, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 92 m2, katastarska parcela broj 774, podbroj 30, plan 6, skica 9/2001, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja dvorište, površine 448 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za drugu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 19.02.2024.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 9.500,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 735/2019 od 13.09.2023.godine.

IV Na drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se ne može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, odnosno ne ispod iznosa od 4.750,00 eura, shodno članu 173 stav 3 ZIO-a.

Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 950,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji upis zabilježbe maloljetstva Goranović Slavka Branka.

JAVNI IZVRŠITELJ Dana 22.01.2024. godine.

Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Na osnovu člana 45 stav 2 tačka 12 i člana 65 stav 2 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore („Službeni list CG”, br. 40/10, 6/13, 70/17 i 125/23) i čl. 5 st. 1 i čl. 6 Pravilnika o dodjeli Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore (br. 0102-108-1/2022 od 11. 01. 2022. godine i br. 0102108-2/2022 od 27. 01. 2022. godine), Centralna banka Crne Gore raspisuje KONKURS za dodjelu Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore za 2024. godinu I. Centralna banka Crne Gore, u cilju stimulisanja naučne misli i afirmacije mladog i stručnog kadra u Crnoj Gori, povodom obilježavanja 11. aprila – Dana Centralne banke Crne Gore, dodjeljuje Godišnju nagradu za kategorije najboljeg diplomskog ili specijalističkog, magistarskog odnosno master i doktorskog rada iz oblasti bankarstva i monetarne politike i teorije.

II. Novčani iznos Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore za 2024. godinu (u daljem tekstu: Godišnja nagrada), po kategorijama iznosi: •diplomski ili specijalistički rad

3.000,00 EUR,

•magistarski odnosno master rad 4.000,00 EUR,

•doktorski rad 5.000,00 EUR. III. Pravo učešća na ovom konkursu imaju državljani Crne Gore, koji su u prethodnoj kalendarskoj godini odbranili diplomski, specijalistički, magistarski odnosno master ili doktorski rad, na nekom od univerziteta, fakulteta ili visokih škola u Crnoj Gori ili inostranstvu.

Zaposleni u Centralnoj banci Crne Gore, članovi Savjeta Centralne banke Crne Gore, kao i lica angažovana u postupku odlučivanja o dodjeli Godišnje nagrade, nemaju pravo učešća na Konkursu.

IV. Radovi se dostavljaju Centralnoj banci Crne Gore u papirnoj formi, neposredno ili putem pošte na adresu: Centralna banka Crne Gore, Direkcija za komunikacije, Bulevar Sv. Petra Cetinjskog br. 6, Podgorica, sa naznakom: „Za Godišnju nagradu za 2024. godinu“, kao i u elektronskoj formi na e-mail adresu: godisnja.nagrada@cbcg.me najkasnije do 23. 02. 2024. godine. Radovi koji budu dostavljeni nakon ovog roka neće biti uzimani u razmatranje.

Učesnici su dužni da uz radove u papirnoj i elektronskoj formi na crnogorskom ili engleskom jeziku, dostave i prijavni formular koji je objavljen na internet stranici Centralne banke Crne Gore, ovjerenu kopiju diplome/uvjerenja o stečenom akademskom stepenu i rješenje o priznavanju diplome (za slučaj da je rad odbranjen u inostranstvu), biografiju (CV) i kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

V. Izbor najboljih radova vrši komisija koju formira guvernerka Centralne banke Crne Gore.

VI. Prijavljeni radovi treba da zadovolje sljedeće kriterijume: inovativnost, mogućnost primjene i aktuelnost teme prijavljenog rada.

VII. Komisija može odlučiti da ne dodijeli Godišnju nagradu za neku od kategorija, ukoliko prijavljeni radovi ne zadovolje kriterijume iz tačke VI. ovog konkursa. Komisija može da odluči da se Godišnja nagrada za neku od kategorija podijeli ravnopravno na dva kandidata.

VIII. Odluka o dodjeli Godišnje nagrade i nagrađeni radovi biće objavljeni na internet stranici Centralne banke Crne Gore.

IX. Svi učesnici će biti pisanim putem obaviješteni o rezultatu konkursa u roku od 60 dana od dana zaključenja konkursa.

Br. 0102-472-2/2024 Podgorica, 23. 01. 2024. godine

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Utorak, 23. januar 2024.

Poslovni broj : Iv.br.1948/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore - PAM CG, adresa Dr. Vukašina Markovića br.110-112, Podgorica, koga zastupa Ibrahim Smailović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mrgud doo, Podgorica, adresa prijema službene pošte Balšićeva 50, PIB:03059669(Ona a ne neka druga), radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 912,16€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 22.01.2024.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Mrgud doo, Podgorica, PIB:03059669, sa poslednjom poznatom adresom Balšićeva 50, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1948/23 od 15.12.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.1948/23 od 22.01.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 22.01.2024. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj : Iv.br.1951/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore - PAM CG, adresa Dr. Vukašina Markovića br.110-112, Podgorica, koga zastupa Ibrahim Smailović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika KMT food & beverage doo, Podgorica, adresa prijema službene pošte Bul. Sv. Petra Cetinjskog 130, PIB:03263789 (Le bistro vert), radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 706,31€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 22.01.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik KMT food & beverage doo, Podgorica, PIB:03263789, sa poslednjom poznatom adresom Bul. Sv. Petra Cetinjskog 130, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1951/23 od 15.12.2023.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.1951/23 od 22.01.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 22.01.2024. godine

Javni izvršitelj

Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj : Iv.br.1949/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore - PAM CG, adresa Dr. Vukašina Markovića br.110-112, Podgorica, koga zastupa Ibrahim Smailović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Passion Global Company doo, Podgorica, adresa prijema službene pošte Trg Nezavisnosti 28, PIB:03149781 (Kybele), radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 222,42€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 22.01.2024.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Passion Global Company doo, Podgorica, PIB:03149781, sa poslednjom poznatom adresom Trg Nezavisnosti 28, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1949/23 od 15.12.2023.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.1949/23 od 22.01.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 22.01.2024. godine

Javni izvršitelj

Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj : Iv.br.1952/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore - PAM CG, adresa Dr. Vukašina Markovića br.110-112, Podgorica, koga zastupa Ibrahim Smailović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kono pizza doo, Podgorica, adresa prijema službene pošte Balšića 25, PIB:03059065, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 165,76€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 22.01.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Kono pizza doo, Podgorica, PIB: 03059065, sa poslednjom poznatom adresom Balšića 25, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1952/23 od 15.12.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.1952/23 od 22.01.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 22.01.2024. godine

Javni izvršitelj

Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj : Iv.br.1950/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore - PAM CG, adresa Dr. Vukašina Markovića br.110-112, Podgorica, koga zastupa Ibrahim Smailović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Scrap doo, Podgorica, adresa prijema službene pošte Njegoševa 30, PIB:02983346 (Štiglić), radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 215,68€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 22.01.2024.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Scrap doo, Podgorica, PIB: 02983346, sa poslednjom poznatom adresom Njegoševa 30, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1950/23 od 15.12.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.1950/23 od 22.01.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 22.01.2024. godine

Javni izvršitelj

Ivan Petrović s.r.

I.br.3235/21 JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “ADRIATIC MARINAS” DOO TIVAT , OBALA B.B., Tivat, PIB: 02467593, koga zastupa punomoćnik SLAVEN ŠĆEPANOVIĆ, advokat iz Budve, protiv izvršnog dužnika D.O.O. “THE PRIVATE OFFICE” HERCEG NOVI, SUNČANA OBALA BR.152 ZELENIKA, Herceg Novi, PIB: 03111156, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 3.747,37 €, na osnovu izvršne isprave, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI POKRETNIH STVARI I Određuje se drugo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem pokretnih stvari izvršnog dužnika i to: a) 50 komada sunčanih naočara brenda “Italian independent”; b) torba “City bag red” marke “UZURII”; c) 4 komada izložbenih polica; d) računar (kućište) sa hardverskim dijelom, i sa ekranom LG i tastaturom.

II Ročište za prodaju navedenih pokretnih stvari iz stava I ovog zaključka zakazuje se za 15.02.2024. godine u 11:00 časova u prostorijama postupajućeg javnog izvršitelja, na adresi PC Škaljari, I sprat, kancelarija broj 10, Kotor. Prodaja pokretnih stvari iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja.

III Vrijednost pokretnih stvari iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na osnovu Nalaza i mišljenja vještaka, te pravosnažnog Rješenja postupajućeg Javnog izvršitelja od 01.12.2022. godine, i to na iznos od ukupno 3.500,00 eura, od čega a) 50 komada sunčanih naočara brenda “Italian independent” u iznosu od po 60,00 € po komadu, odnosno 3.000,00 € za svih 50 komada; b) torba “City bag red” marke “UZURII” u iznosu od 150,00 €; c) 4 komada izložbenih polica u iznosu od po 50,00 € po komadu, odnosno 200,00 € za sva 4 komada; d) računar (kućište) sa hardverskim dijelom, i sa ekranom LG i tastaturom u iznosu od 150,00 €.

IV Na drugom ročištu, odnosno nadmetanju za prodaju usmenim javnim nadmetanjem navedene pokretne stvari iz stava I ovog Zaključka se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod trećine te vrijednosti.

V Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio predmetne pokretne stvari položi na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-31607-23 kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica odmah po zaključenju javnog nadmetanja (do kraja radnog dana), nakon čega će mu se stvari predati u nesmetanu državinu, a preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.

VI Ako najbolji ponudilac-kupac ne položi prodajnu cijenu odmah po zaključenju javnog nadmetanja (odnosno do kraja radnog dana) javni izvršitelj će prodaju predmetnih pokretnih stvari oglasiti nevažećom.

VII Ako se stvar nije mogla prodati na drugom ročištu za javno nadmetanje ili neposrednom pogodbom u roku koji je odredio javni izvršitelj, na predlog izvršnog povjerioca, javni izvršitelj će dodijeliti stvar izvršnom povjeriocu, u kom slučaju se ima smatrati da je izvršni povjerilac namiren u visini koja odgovara iznosu procijenjene vrijednosti stvari.

Kotor, 19.01.2024. godine

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 IZDAJEM poslovni prostor 48 m2 u Bulevaru Save Kovačevića pored poliklinike Diagnostica u Podgorici. Pokriven je klimama, video nadzorom, alarmom i rolo vratima.

Tel. 069/123-593 2

Utorak, 23. januar 2024.

Iv. broj 1689/23 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorski Telekom” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika “DIETRICH MONTENEGRO” DOO, Novo Selo bb, Danilovgrad, PIB: 03394310, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 239,11 €, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda od 03.11.2023. godine, za period 01.11.2022. godine do 30.04.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 22.01.2024. godine, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “DIETRICH MONTENEGRO” DOO, Danilovgrad, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv. broj 1689/23-2, od 11.12.2023. godine, kojim je isti obavezan da na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 239,11 €.

Izvršni dužnik “DIETRICH MONTENEGRO” DOO, Danilovgrad, može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja rješenja o izvršenju Iv. broj 1689/23-2, od 11.12.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik “DIETRICH MONTENEGRO” DOO, Danilovgrad, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ

Mato Jovićević

Iv.br.2089/23 JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Preduzetnik vl.Kosović Jovan, ul.Dalmatinska 186, Podgorica, JMBG: 0112966213011, protiv izvršnog dužnika DOO “LOTUS GROUP”, BUDVA, VOJVOĐANSKA 12, Budva, PIB: 03232263, radi naplate novčanog potraživanja, v.s.

1.450,00 €, a shodno članu 45 ZIO donio je odluku o DOSTAVLJANjU JAVNIM OBJAVLjIVANjEM Poziva se izvršni dužnik DOO “LOTUS GROUP”, BUDVA, VOJVOĐANSKA 12, Budva, PIB: 03232263 sa poslednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 2 (dva) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrati ovom izvršitelju na adresi PC Škaljari - kancelarija broj 10, Kotor, radi uručenja Zaključka broj Iv.br.2089/23 od 22.01.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku ovom Javnom izvršitelju, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom, i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Oglasi i obavještenja 29 1094

Дана 21. јануара 2024. преминула је у 86. години наша вољена

ДРАГИЦА Петрова ВУКАСОВИЋ рођ. СУБОТИЋ

Саучешће примамо у капели Врбице 22. јануара од 10 до 15 часова и 23. јануара од 10 до 14 часова, када поворка креће за Ораховац, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова испред Цркве Св. Ђорђа. Ожалошћени: син ДУШКО, кћерка ОЛГА, сестра БОЈАНКА, ђевери АНДРИЈА и МИРКО, јетрве ВЈЕРА и ЗОРКА, ђеверичићи КРСТО и МАРКО, братанић ЗОРАН, зет РАДОМИР, унуке ЉИЉАНА, МИРЈАНА и БИЉАНА, снаха ДАРИНКА, сестрић ЖЕЉКО, сестрична ДАЛИБОРКА, праунучад и остала многобројна родбина ВУКАСОВИЋ и СУБОТИЋ

1077

Kotor, 22.01.2024. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ

Дана 22. јануара 2024. у 85. години умро је наш

ПРЕДРАГ - МУЈО Шћепов ПОПОВИЋ Саучешће примамо у капели на Његушима 22. јануара од 12 до 15 часова и 23. јануара од 12 до 15 часова, када ће се обавити сахрана испред Цркве Свети Сава. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћена породица: синови БОЖИДАР - БОРО и ЛУКА, снахе ЈЕВРОСИМА, РАЈКА, ДРАГАНА и МИЛИЦА, унучад НИКОЛА, ЗОРАН, ВАСКО и ТАМАРА, праунучад МИРКО, ЛАРА и НАЂА, као и остала многобројна родбина

30 Oglasi i obavještenja

Utorak, 23. januar 2024.

1084

1118

Дана 22. јануара 2024. у 73. години преминуо је наш вољени

1085

Dana 22. januara 2024. godine upokojila se u Gospodu

Dana 22. januara 2024. preminuo je u 66. godini naš dragi

ANA Miloradova ZEJAK

JOVAN - JODŽO Andrijin KOVAČEVIĆ

Porodica će primati saučešće u gradskoj kapeli u Baru 23. januara od 9 do 15 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 15.30 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 22. januara od 14 do 16 časova i 23. januara od 10 do 13.30 časova, kada se polazi za Grahovo, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova kod Crkve Sv. Đorđa.

1969 – 2024.

СЛОБОДАН - СЛОБО Ников ЂУРАНОВИЋ

Po želji pokojnice cvijeće se ne prilaže.

Поносни смо на тебе и захвални за сваки тренутак који смо са тобом провели. Покојник ће бити изложен 22. јануара и 23. јануара у породичној кући у Бериславцима до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Бериславци.

Ožalošćeni: supruga SVETLANA, kćerke JOVANA i SANDRA, sinovi STEVAN i BOJAN, unuka JANA, brat DRAGAN, sestrići DARKO i MILAN, tetka BRANKA, braća od tetaka, brat i sestre od strica i ostala rodbina

Ožalošćeni: majka RADMILA, sestra TANJA, zet ČEDO, sestrična IVANA, sestrić BRANISLAV i mnogobrojna rodbina ZEJAK i TADIĆ 1088

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

Dana 22. januara 2024. godine preminula je naša draga

Ожалошћени: брат ЂОРЂИЈЕ, сестре КОСА, МИЛОЈКА и ДРАГИЦА, братанићи ДАРКО, ЖЕЉКО, МИЛАН и ДЕЈАН, снахе ОЛГА, КОНА и СНЕЖАНА, сестричне КСЕНИЈА, СВЕТЛАНА и МИЛЕНА, сестричић ЗОРАН и остала родбина

SENKI PEROVIĆ Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Nikada te nećemo zaboraviti.

SENKA Slobova PEROVIĆ rođena BATRIĆEVIĆ

1090

Posljednji pozdrav

Od VESELINA, VUKAŠINA, IVANE, VERE i MARKUSA Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

SENKI PEROVIĆ Mnogo ćeš mi nedostajati. Počivaj u miru.

Brat VESKO 1114

1100

Voljena bako,

1098

Posljednji pozdrav velikom čovjeku

SENKA PEROVIĆ

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

1099

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Ožalošćena porodica: sinovi VESELIN i RATKO, šćeri VESNA i RATKA, brat VESKO, sestra STANKA, zaove MAŠE i STANKA, unučad i ostala ožalošćena porodica PEROVIĆ i BATRIĆEVIĆ

Uvijek ćeš biti u našim srcima.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Sestra STANKA sa porodicom

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli na Cetinju 22. januara od 14 do 16 časova i 23. januara od 11 do 14 časova, kada se kreće za selo Bjeloši, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

BORISU BOBU ĐUROVIĆU

OBAVJEŠTENJE

1101

Sa tobom je sve uvijek bilo posebno.

Voljeli smo se ti i ja dušom, a za one koji se dušom vole rastanak ne postoji.

Hvala ti što si ispunila moje djetinjstvo ljubavlju i radošću.

SENKI PEROVIĆ

Tvoja NAĐA

ŽELJKA DEKOVIĆ sa porodicom 1113

Posljednji pozdrav dragoj ujni

1095

JOVAN - JODŽO KOVAČEVIĆ

SENKA PEROVIĆ OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Nijemi od tuge i bola.

Anđele naš, volimo te.

Hvala ti na svemu!

Počivaj u miru, živote.

Tvoji ĆIKE i MARKO

SENKI VESKO i BOŽO sa porodicama

VOJO Nikolin KOVAČEVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Utorak, 23. januar 2024.

31

1102

Posljednji pozdrav voljenom

1086

Opraštam se od dragog brata

JODŽA

JOVANU - JODŽU KOVAČEVIĆU Hvala ti što si nas naučio kako da budemo ljudi, kako se visoko drži glava i porodica.

Uvijek ćeš nam biti primjer kako treba.

Ponosno i sa poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru.

STEVAN KOVAČEVIĆ sa porodicom

Supruga SVETLANA, kćerke JOVANA i SANDRA, sinovi STEVAN i BOJAN i unuka JANA 1097

Umro je moj dragi drug i iskreni prijatelj

1093

Posljednji pozdrav komiti

1103

Umro je komita Crnogorski, borac za pravo i čast i slobodu naše napaćene domovine Crne Gore

JOVAN JODŽO KOVAČEVIĆ JODŽU KOVAČEVIĆU

Živio je život hrabro i dostojanstveno za pravo, čast i istinu po uzoru na svoje pretke. Slava mu.

JOVAN – JODŽO Andrijin KOVAČEVIĆ

RADOVAN DAMJANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

Borba nikad utihnuti neće...

Osnivač LSCG, obnovitelj Crnogorske države, Crnogorske pravoslavne crkve, veliki prijatelj naše familije.

Neka ti je vječna Crnogorska zemlja.

1116

Od njegovih KOMITA

JODŽU KOVAČEVIĆU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Familija PETROVIĆ NJEGOŠ, LJUBOMIR, FILIP, RADE, MILJAN i MIRKO

ŽEGA KOVAČEVIĆ

Posljednji pozdrav svom prijatelju

JODŽU Počivaj u miru.

LJUBO ŠUNDIĆ sa porodicom

1091

Posljednji pozdrav dragom ujaku

1111

JODŽU Hvala ti na svemu što si činio za nas. Vazda ćemo sa ponosom da te se sjećamo.

Sestrić DARKO sa porodicom

1112

Posljednji pozdrav našem

JODŽU Uvijek ćemo biti ponosni na tvoja ljudska djela i pamtiti tvoje poučne riječi. Nek ti je vječna slava i hvala. ĐOKO i MILAN ROJEVIĆ

32 Oglasi i obavještenja

Utorak, 23. januar 2024.

1108

1080

Voljenom

Posljednji pozdrav našem voljenom

DEJANU STANKOVIĆU

Bila mi je radost i čast imati te za druga i prijatelja.

S ljubavlju i poštovanjem IVAN MARKOVIĆ

DEJANU STANKOVIĆU

1083

Postoji gubitak koji se ničim ne može nadoknaditi. Postoji tuga koju vrijeme ne liječi. Neka te u vječnom miru prati naša ljubav, jača od svakog zaborava.

DEJO Prođoše godine, a ti u mom srcu ostade buntovni momčić, dobrog srca i divnog osmijeha, jedinstven i poseban.

Putuj, ljepoto, ka nebeskim plavim visinama u božji zagrljaj.

Vječno u mislima sa tobom, tvoji BOJANA, VUK i NEMANJA

Strina VJERA

1109

Posljednji pozdrav našem dragom

1110

Posljednji pozdrav

DEKIJU Počivaj u miru.

DEJAN Draganov STANKOVIĆ ZORAN, DESA, ALEKSA i MILOVAN PEKOVIĆ 1107

Posljednji pozdrav voljenom kumu

Kume dragi, nećemo te zaboraviti.

Počivaj u miru.

Tvoj kum BALŠA sa porodicom

DEJANU

1117

Posljednji pozdrav dragom bratu

Ljudi umiru onda kada ih zaborave, a ti nikada nećeš biti zaboravljen. Zauvijek u našim srcima i mislima.

BORU NIKOLIĆU IVAN, JELENA, JOVANA i BALŠA PLAMENAC

Otišao si tiho i iznenada. Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.

DRAGA, RARA i DIJANA sa porodicama

Oglasi i obavještenja 33

Utorak, 23. januar 2024.

1105

1081

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, tetki i baki

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom komšiji

1079

MUJU POPOVIĆU

VESNI KASALICI

Počivaj u miru, plemenita dušo.

KOLEKTIV BOLNICE BREZOVIK 1078

Posljednji pozdrav našoj voljenoj sestri

Od porodice pokojnog NIKA KADIJE

ĐORĐINI ĐINI Jokovoj RAJKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom ujaku

1096

Veliko Hvala na ljubavi, podršci i poštovanju.

Mnogo ćeš nam nedostajati.

Počivaj u miru.

SABRINI POKRKLIĆ

PREDRAG - MUJO POPOVIĆ

Otišla si iznenada iz života, ali ne iz našeg srca i sjećanja.

Počivaj u miru.

Porodica GVOZDENOVIĆ

Tvoji: brat SEAD, sestre INDIRA i ELVIRA 1115

DUŠKO i MIHAILO KAPISODA sa porodicama

1089

1076

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

SJEĆANJE

ĐINA RAJKOVIĆ BORU RAŠO VUČEKOVIĆ sa porodicom

Hvala ti na lijepim trenucima koje smo provele u Košuti.

Bila je privilegija sarađivati sa tobom.

Počivaj u miru.

DAMIR TUZOVIĆ

DRAGICA MUHADINOVIĆ

Dana 23. januara 2024. navršava se godina od kada nije sa nama naša voljena

20. 9. 2001 – 23. 1. 2006.

1082

Znamo da vidiš i čuješ koliko te volimo i koliko nam nedostaješ.

MIRJANA Branislavova KRSTIĆEVIĆ Rođena DELJA

Laž je da vrijeme liječi, ono samo pokazuje tugu i bol koji vječno ostaju. Nedostaju tvoja ljubav i toplina kojom si nas nesebično obasipala. Živjećeš vječno u našim srcima.

Tvoji suprug ŠUŠA, kćerke SANJA i LENA, unuk VASILIJE i zet ZORAN

Tata MUJO, mama SAMRA, sestre JASNA, NEJLA i SELMA, sestrići JAKŠA, VUK i DILARA, djed ŠEKO, baba AZERA, tetka DŽENANA, zetovi VEKI i ARMIN

1106

Dana 22. januara 2024. navršava se 27. godina od smrti našeg dragog supruga i oca

1087

Dana 23. januara 2024. navršavaju se dvije godine od prerane smrti moje majke

1104

Danas je šest mjeseci od kada nije sa nama naša majka

MIODRAGA MARKOVIĆA Čuvamo te u našim mislima i srcima zauvijek.

SEKE FILIPOVIĆ

Tvoja PORODICA

1092

Двије године од када нијеси са нама, брате

ИЛИЈА Крстов БЕЋИР

Брате мили, недостаје нам твоја топла ријеч, благи осмијех. Са љубављу, тугом и поносом чувамо успомену на тебе.

Твоје сестре ЉУБИЦА, МИЛИЦА и ДРАГЕ

Majko moja, korona mi te odnijela i prekinula sve naše planove, snove i želje. Bez tebe život je sve teži. Sve dolazi i prolazi, ali bol za tobom ostaje ista.

Za dvogodišnji pomen podižem spomenik majci i mojoj porodici Filipović.

Zauvijek tvoja kćerka IVA, zet NIKOLA, unuk LUKA, unuke UNA i EMA VUJOVIĆ

SONJA PETRIČEVIĆ

Vrijeme prolazi, a ti nam sve više nedostaješ.

Tvoje: LJILJANA, NADA i SAŠKA

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

Utorak, 23. januar 2024.

Ivm.br.4276/2015 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca DOO FOLDANA FINANCIAL, Podgorica,koju zastupa punomoćnik Valentina Dujović Radulović, adv.iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Radovana Božovića iz Bijelog Polja ,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 481,71 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 22.01.2024. godine,

jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

Izvršnom dužniku Radovanu Božoviću sa poslednjom poznatom adresom u Bijelom Polju, Babića Brijeg b.b.vrši se dostavljanje sledećih pismena:1. Rješenja o izvršenju Ivm.br.4276/2015 sa prilozima od 06.12.2023 godine 2.Rješenja o promjeni izvršnog povjerioca od 31.03.2022 godine I 3.Rješenja o troškovima izvršnog postupka Ivm. br.4276/2015 od 22.01.2024 godine.

Izvršni dužnik Radovan Božović može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 22.01.2024.godine Javni izvršitelj

Čogurić Dejan

Poslovni broj: Iv.br. 1212/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NVO ,,PAM CG,, - Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore, ul. Dr.Vukašina Markovića br.110-112, PODGORICA, koga zastupa advokat Smailović Ibrahim, ul. Njegoševa br. 45, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DOO “DE BOVA” NIKŠIĆ, ul. Josipa Sladea br.4, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 396,60 eura, na osnovu vjerodostojne isprave –računa br.002-3407 od 04.8.2021. godine – računa br.002-7417 od 04.08.2022. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO “DE BOVA” NIKŠIĆ, ul. Josipa Sladea br.4, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1212/2023 od 14.12.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 396,60 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1212/2023 od 22.01.2024. godine.

Izvršni dužnik DOO “DE BOVA” NIKŠIĆ se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1212/2023 od 14.12.2023. godine godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1212/2023 od 22.01.2024. godine.

Upozorava se izvršni dužnik DOO “DE BOVA” NIKŠIĆ, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 22.01.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Iv.br. 1210/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NVO ,,PAM CG,, - Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore, ul. Dr.Vukašina Markovića br.110-112, PODGORICA, koga zastupa advokat Smailović Ibrahim, ul. Njegoševa br. 45, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DOO “FARMA GRANDE” NIKŠIĆ, Bogetići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 355,44 eura, na osnovu vjerodostojne isprave –računa br.002-2224 od 03.03.2022. godine – računa br.002-4217 od 04.05.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

dizajn

Urednica

Izvršnom dužniku DOO “FARMA GRANDE” NIKŠIĆ, Bogetići bb, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1210/2023 od 14.12.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 355,44 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1210/2023 od 22.01.2024. godine.

Izvršni dužnik DOO “FARME GRANDE” NIKŠIĆ se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1210/2023 od 14.12.2023. godine godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1210/2023 od 22.01.2024. godine.

Upozorava se izvršni dužnik DOO “FARME GRANDE” NIKŠIĆ, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

JOVANA ĐURIŠIĆ

Nikšić, 22.01.2024. godine.

OBJEKTIV

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede

Na osnovu člana 5 stav 1 Odluke o finansiranju sporta („Službeni list CG“ – Opštinski propisi“, broj 17/20) i člana 5 Pravilnika o bližim uslovima, načinu, postupku i kriterijumima za dodjelu sredstava za finansiranje sporta u opštini Žabljak, br.031/20-01-1408, od 26.06.2020. godine, Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti Opštine Žabljak, raspisuje

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

nikola sekulić

hronika podgorice

Broj: 05-614/24-66 Žabljak, 22.01.2024. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

JAVNI KONKURS ZA SUFINANSIRANJE PROGRAMA RADA SPORTSKIH ORGANIZACIJA ZA 2024. GODINU I – USLOVI ZA SUFINANSIRANJE PROGRAMA RADA Predmet Konkursa je raspodjela sredstava iz Budžeta Opštine Žabljak za 2024. godinu za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija, a na osnovu Pravilnika o bližim uslovima, načinu, postupku i kriterijumima za dodjelu sredstava za finansiranje sporta u opštini Žabljak, br.031/20-01-1408, od 26.06.2020. godine.

Pravo na sufinansiranje programa rada sportska organizacija može ostvariti ukoliko ispunjava sledeće uslove i priloži traženu dokumentaciju: 1.Rješenje o upisu u Registar sportskih organizacija; 2.Statut sportske organizacije; 3.Dokaz da ima sjedište na teritoriji opštine Žabljak; 4.Izvještaj o radu sportske organizacije za prethodnu takmičarsku sezonu, kao i izvještaj o finansijskom poslovanju za prethodnu godinu (bilans stanja i bilans uspjeha); 5.Program rada za period od godinu sa procjenom iznosa sredstava koji je potreban za sprovođenje programa i detaljnim planom trošenja sredstava – opisno i troškovno po svakoj stavci; 6.Da sportska organizacija učestvuje u redovnom sistemu takmičenja koja organizuje nacionalni sportski savez Crne Gore u određenoj sportskoj disciplini; 7.Da nema blokadu poslovog računa i poreske dugove; 8.Da ima angažovanog stručnjaka koji ima zakonom predviđene kvalifikacije za rad u sportu; 9.Da ima obezbijeđen prostor za obavljanje svoje djelatnosti.

II – KRITERIJUMI ZAVREDNOVANJE PROGRAMA RADA Shodno članu 9 Pravilnika o bližim uslovima, načinu, postupku i kriterijumima za dodjelu sredstava za finansiranje sporta u opštini Žabljak, vrednovanje programa rada sportskih organizacija vrši se na osnovu sledećih kriterijuma: 1.Vrednovanje olimpijskog sporta, paraolimpijskog sporta i sportova koje priznaje MOK; 2.Karakter i rang takmičenja; 3.Uspjesi takmičarskih selekcija u prethodnom takmičarskom periodu: ligaška takmičenja (nacionalna i međunarodna), turnirska/kup takmičenja (nacionalna i međunarodna) i reprezentativna takmičenja; 4.Društveni značaj sportske discipline: masovnost i starosna struktura članova sportske organizacije, kriterijumi tradicije postojanja sportske organizacije i trofejnost sportske organizacije; 5.Ravnopravno učešće muškaraca i žena.

III – PRIJAVLJIVANJE NA KONKURS Prijava na Konkurs se podnosi na propisanom obrascu organa lokalne uprave nadležnog za sport – Sekretarijata za upravu i društvene djelatnosti, na kojem je navedena dokumentacija potrebna za konkurisanje na adresu: Opština Žabljak – Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti, Trg Durmitorskih ratnika br.1. sa naznakom: za KONKURS za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija za 2024. godinu ili lično na pisarnicu opštine – stara zgrada opštine, kancelarija broj:10 Prijavni obrazac se može preuzeti na web sajtu Opštine (www.zabljak.me) IV – ROK ZA PODNOŠENJE DOKUMENATA Rok za podnošenje prijava na Konkurs je 15 dana, od dana objavljivanja, odnosno od 22.01. 2024 godine zaključno sa 05.02.2024. godine.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

Konkurs je objavljen u sredstvima javnog informisanja, na oglasnoj tabli Opštine i na web sajtu Opštine Žabljak.

Dodatna obavještenja mogu se dobiti u Sekretarijatu za upravu i društvene djelatnosti, Trg Durmitorskih ratnika ili na br.telefona:067/400-514.

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Iv.br.1259/23 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Doo “Komunalno” Berane, Ul.Dragiše Radevića bb, Berane, protiv izvršnog dužnika Doo”Manus” Berane, radi naplate novčanog potraživanja 1.060,93€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 22.01.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Doo”Manus”, sa zadnje poznatom adresom Donja Ržanica bb.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.

1259/23 od 11.12.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 16.01.2024. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovni broj: I.br.1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod P.br.1682/10 od 05.12.2011. godine, dana 22.01.2024.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o LI prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 22.01.2024.god, i Zaključka o LII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 22.01.2024.god.

Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o LI prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 22.01.2024.god, i Zaključka o LII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 22.01.2024.god.

Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 22.01.2024.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

VD Sekretar: Milica Šljivančanin

Poslovni broj: I.br. 1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba, iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, dana 22.01.2024. godine, polazeći od rješenja poslovne oznake I.br.1859/15 od 10.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

I Određuje se pedeset druga prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2740 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 882, broj zgrade 9, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 43, površine 62m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za pedeset drugu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 19.02.2024.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću.

Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja.

Nepokretnost se može razgledati po dogovoru sa javnim izvršitelejm.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 36.580,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1859/15 od 15.05.2018.godine.

IV Na pedeset drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.658,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.9199/08 od 03.07.2008.god, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca i zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja -obavještenje br. 49 od 26.12.2008. god, a na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 22.01.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Utorak, 23. januar 2024.

Marketing 35

36 Marketing

ONLINE KNJIŽARA Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

Utorak, 23. januar 2024.

I

Utorak, 23. januar 2024.

Nakon što je tužiteljka Snježana Šišević podigla optužnicu i pokušala da kriminalizuje profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost dr Bobana Batrićevića zbog iznošenja vrijednosnih sudova u kolumni za portal Antene M, na jučerašnjem ročištu je važnu ulogu u sprečavanju slobode govora imao i Radenko Bošković, sudija za prekršaje.

Umjesto da sasluša pripremljenu odbranu profesora Batrićevića, sudija Bošković je izlaganje prekidao na svakih tridesetak sekundi. Potom je suđenje odgođeno za 26. mart jer je sudija procijenio da mu je potrebno toliko vremena da se upozna sa Batrićevićevom odbranom!

U namjeri da crnogorska javnost bude upoznata sa sadržajem odbrane Bobana Batrićevića, ali i staljinističkim duhom optužnice koju je napisala tužiteljka Šišević, Pobjeda će u današnjem dodatku objaviti cjelokupan tekst Batrićevićeve odbrane.

Tekst odbrane dr Batrićevića u potpunosti razotkriva zle namjere tužilaštva, odnosno Crne Gore, koja se u dvadeset i prvom vijeku upisuje crnim slovima u krug država u kojima se sankcioniše sloboda izražavanja i progone intelektualci zbog javno izrečene riječi.

Čas anatemije odbrana prof. dr Bobana Batrićevića pred Sudom za prekršaje u Podgorici

Dvadeset sedmog oktobra 2023. godine od strane Suda za prekršaje uručen mi je „Poziv za okrivljenog (član 163 Zakona o prekršajima Crne Gore)“, izdat na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnoga postupka protiv mene, a koji je dvanaestog septembra iste godine tome sudu uputila državna tužiteljka Snežana Šišević. Prema njenome shvatanju prava, kolumnom objavljenom na portalu Antena M jedanaestog avgusta 2023. godine s naslovom: „Torokanje po Metodologiju i Đaonikiju“ (u kojoj sam kritikovao vodeće vladike Crkve Srbije u Crnoj Gori zbog njihovih problematičnih izjava), navodno sam „izvršio prekršaj iz člana 19 Zakona o javnom redu i miru“.

Odmah na početku želim glasno i jasno da poručim: Nijesam kriv! To ću u ovome postupku dokazati iz više ravni: Prvo: tekstološkom analizom ću pokazati da je državna tužiteljka Snežana Šišević sastavila činjenično (a nažalost i pravopisno) vrlo upitan (kolokvijalno rečeno – „nepismen“) zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka.

Drugo: odbraniću pravo na slobodu izražavanja i iznošenje vrijednosnih sudova tako što ću svoje navode iz kolumne kontekstualizovati u širi društveno-politički i istorijski okvir.

Treće: pozvaću se na stavove Evropskoga suda za ljudska prava i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima kako bih tužiteljku upoznao s evropskim tekovinama koje ljudima u Evropi (a Crna Gora valjda želi u EU) dozvoljavaju ono što ona meni pokretanjem ovoga postupka uskraćuje.

Slijede činjenice.

I Tekstološko-činjenična analiza U zahtjevu za pokretanje prekršajnoga postupka viša državna tužiteljka Šišević pogrešno navodi naslov moje kolumne na više mjesta. Prvo kaže: „Dana 11.08.2023, na portalu Antena M objavio tekst ‘Popovi Crkve Srbije u Crnoj Gori ne propovijedaju vjeru Hristovu. Oni torokaju srpski nacionalizam. Oni indoktriniraju. Šire mržnju i ksenofobiju. Dakle, oni nijesu popovi i kaluđeri, oni su torokuše i propovjednici mržnje“ (nema tačke na kraju rečenice). Potom, u obrazloženju zahtjeva navodi novi naslov: „Dana 11.08.2023. godine je Boban Batrićević za portal ‘Antena M’ javno nastupio sa tekstom pod naslovom ‘Torokanje po metodologiji i Đaonikiju’.“ To što tužiteljka ne stavlja razmake nakon što navede datume i što rečenicu ne završava tačkom đe pravopis nalaže, najmanje je sporno. Sporno je što Više državno tužilaštvo protiv mene pokreće prekršajni postupak, a tužiteljka koja to zahtijeva ne navodi ispravno naslov kolumne. Naslov je, kako rekoh, pogrešan u oba slučaja – izvorno on glasi „Torokanje po Metodologiju i Đaonikiju“. Slovo „M“ je u ovome slučaju veliko, a ne malo kako tvrdi tužiteljka i nije „metodologiji“ nego „Metodologiju“, što je ironično, literarno poigravanje s imenom Metodije, a ne navođenje metodologije kao nauke. Da je ozbiljnije pristupila pisanju zahtjeva, to je lako mogla otkriti budući da je ime Joanikije istim retoričkim postupkom postalo „Đaonikije“. Podjednako nevješto tužiteljka se određuje i prema publicističkome žanru moje kolumne, koju na više mjesta naziva različitim imenima: neđe je to „tekst“, neđe „objava“, a na kraju u prilozima kaže: „izjava“. Nijesam ovđe danas došao da držim čas pravopisa, analize diskursa i tipologije novinarskih žanrova višoj državnoj tužiteljki Šišević, niti je to dio predmeta – samo upućujem državne organe da ozbiljnije pristupaju pisanju optužničkih zahtjeva, što zbog odgovornosti prema poslu koji obavljaju, a što zbog činjenice da će svi ti dokumenti jednom biti pohranjeni kao građa u Državnome arhivu Crne Gore. Greota bi bila da buduće generacije uoče koliko nam je državna administracija pravopisno nevješta i nespretna (nije na odmet navesti da se onđe đe treba stajati dvotačka „:“ u zahtjevu ukazuje tačka-zarez „;“, ili da ima grešaka u kucanju tipa „bda“ umjesto „da“, te da se portal Antena M po slobodnoj volji navodi i s navodnicima i bez navodnika, a na kraju zahtjeva i u kurzivu s navodnicima). Tužiteljka je u svome dokumentu čak do te mjere aljkava da i adresu mojega stanovanja pogrešno navodi, budući da naselje „Gruda Donje polje bb“ (opet bez tačke na kraju rečenice) ne postoji (!) jer su Gruda i Donje Polje dva različita naselja.

Nakon što smo utvrdili da je zahtjev u koliziji s ortografskim normama i standardima te da ni pojedine lako provjerljive činjenice nijesu ispravno navedene, preći ćemo na tekstološku analizu koja će pokazati da je viša državna tužiteljka odveć selektivno i tendenciozno interpretirala „spornu“ kolumnu. Takav njen postupak najbolje se očituje u dijelu zahtjeva u kojem se iznose „Razlozi“ zbog kojih treba pokrenuti prekršajni postupak. Evo i dokaza:

a) Tužiteljka navodi da sam u objavljenom tekstu „poslao poruke“, pri čemu sam se, kaže, „pozvao na upitnik sa odgovorima dvije vodeće figure srpske popovštine“. Prvo, nikakve poruke nijesam slao, jer, niti sam mitropolit da šaljem poruke za blagdane, niti aplikacija za dopisivanje – prosto, iznio sam svoj vrijednosni sud. Dakle, umjesto „poslao poruke“ valjalo bi da stoji „objavio“ ili „iznio“, „publikovao“, „istakao“, „naveo“. Drugo, nijesam se pozivao ni na kakav upitnik s odgovorima dvije vodeće figure srpske popovštine jer takav upitnik ne postoji! U pitanju je literarni mehanizam prilagođen slobodnoj formi kolumne.

A kolumna je zamišljena kao okvir u kojemu sam iskoristio autorsku slobodu te načinio imaginarni upitnik koji sam popunjavao izjavama u kojima se veličaju ratni zločinci i promoviše nacionalizam, a koje su u realnom vremenu i prostoru javno iznosili vladike Crkve Srbije u Crnoj Gori, Joanikije Mićović i Metodije Ostojić, za što postoje dokazi.

Iz navedenoga jasno proizilazi da je viša državna tužiteljka nekvalifikovana za sačinjavanje optužnih materijala za prekršajni postupak analogan ovome slučaju, budući da ne poznaje osnove literarnog izražavanja i žurnalizma. Upravo to je i dovodi do pogrešnih zaključaka, uzimajući u obzir činjenicu da sadržaje iz domena fikcije (neki bi rekli, fantazmagorije) uzima za empirijske fakte. Da je ista bila u stanju makar tipološki odrediti vrstu teksta koji sam objavio na portalu Antena M, vjerujem da ne bi ni došlo do ovoga kafkijanskog procesa u kojemu smo primorani da učestvujemo. b) Tužiteljka mi stavlja na teret činjenice kojih u mojemu tekstu nema. Evo konkretnoga primjera: u njenom zahtjevu da se prekršajno gonim stoji da su pomenuti Mićović i Ostojić odgovarali na pitanja iz upitnika, što apsolutno nije tačno. Ni Mićović ni Ostojić nijesu odgovarali na pitanja „Šire li mir i oprost?“; „Pozivaju li na mir?“; „Da li slave ili osuđuju ratne zločince?“, jer im ta pitanja niko nije postavio. Lično bih zaista volio da jeste – ali nažalost nije! Dakle, ta pitanja su izmišljena, ali njihovi odgovori su realni, rekonstruisani na osnovu njihovih javnih izjava i beśeda. Da tužiteljka pośeduje elementarna znanja o literarnim slobodama, shvatila bi autorsku poentu i odustala od prekršajnoga gonjenja ili bi makar ozbiljnije napisala zahtjev jer, u formi u kojoj mi je predat, on ne samo da je neosnovan, neprecizan i vankontekstualan; već je i diletantski koncipiran i sačinjen dokument koji otkriva nove rupe i tunele u crnogorskome pravosudnom sistemu. c) Tužiteljka je frivolnim apostrofiranjem „spornih“ djelova moje kolumne u potpunosti zapostavila njen kontekst, pri čemu izdvojenim djelovima pervertira značenje i objavljenoj cjelini u potpunosti mijenja smisao. Naime, prilikom sastavljanja kolumne, autor se koristi literarnim mehanizmima, tehnikama i postupcima koje lično preferira. Tekst ima svoju strukturu, dramaturgiju, di-

II

Utorak, 23. januar 2024.

namiku, tačku gledišta, motive, zaključke... Na autoru je da bira o čemu će i na koji način pisati. Moji povodi za pisanje kolumne „Torokanje po Metodologiju i Đaonikiju“ navedeni su u samome tekstu. Ako ih treba izdvojiti, odnose se na sporne i maligne izjave vjerskih lidera koje po mome shvatanju građanskoga društvenog uređenja mogu uznemiriti javnost. Pritom, valja naglasiti da nijesam jedini koji je reagovao na izjave koje sam priložio u kolumni. Nakon toga – iznio sam i svoj vrijednosni sud. On se nekome može sviđati ili ne sviđati, podjednako kao što se meni lično ne dopadaju navedene izjave vladika, budući da svoj profesionalni poziv doživljavam kao civilizacijsku dužnost da se argumentovano suprotstavim takvim antihumanim stavovima u kojima se veličaju ratni zločinci pravosnažno presuđeni od domaćih i međunarodnih sudova ili se glorifikuje Rusija, čiji je aktuelni režim globalni simbol autokratije i imperijalizma. Neselektivnim izvlačenjem djelova teksta koji joj se čine spornim tužiteljka je povrijedila sve strukturne aspekte moje kolumne i ugrozila moje pravo na iznošenje vrijednosnoga suda. Jer ono što ona smatra prekršajem zapravo su moje reakcije na zaprepašćujuću isključivost i polufašizam u izjavama dvojice vladika Crkve Srbije. Postupci u kojima se apostrofira spornost određenih navoda, a da se ne ugrozi holistički kontekst, uče se na prvoj godini studija mnogih društvenih i humanističkih nauka i disciplina. Tužiteljka Šišević ne poštuje ni jedan od tih akademskih uzusa. Takvim sistemom tumačenja teksta u kome se zanemaruje kontekst napisanoga mogla bi se optužiti i jedna Hana Arent da je stala na stranu Adolfa Ajhmana u toku njegova suđenja u Jerusalimu, iako je poznato da je Arentova napisala jednu od najboljih knjiga XX vijeka. d) Tužiteljka nepravilno citira moje navode iz teksta. Nijedan moj iskaz koji je izdvojila u „Razlozima“ tužiteljka nije navela korišćenjem adekvatnih interpunkcijskih znakova predviđenih za citiranje, čime je ugrozila originalnost prvobitnoga teksta. Neki djelovi su i nepotpuno prenešeni, poput onih koji se tiču Crnogorske pravoslavne crkve. Primjer: tužiteljka Šišević: „...te da treba reformisati Crnogorsku pravoslavnu crkvu i početi iznova.“ (tačka, kao da je tu kraj rečenice), u originalu, koji nije navela, izgleda ovako: „Na njeno djelovanje (misli se na Crkvu Srbije – B. B.) neophodno je odgovoriti crnogorskom verzijom pravoslavlja, ljubavlju i vjerom u Hristovu misiju. Za početak, reformisati Crnogorsku pravoslavnu crkvu i početi iznova, s ledine, kao prvi hrišćani. Nema te crkve u svijetu koja više liči izvornom hrišćanstvu do crnogorske – proganjana, stigmatizovana, ugnjetena. To su odlične osnove za početak borbe – borbe za vjerske slobode kojih pravoslavni Crnogorci danas očigledno nemaju.“ Vrlo važan a ujedno i simptomatičan momenat u prenošenju i interpretaciji mojih navoda od strane više državne tužiteljke jeste činjenica da je izostavljala eksplicitne djelove moga teksta koji potvrđuju da iznosim lični vrijednosni sud, kao npr. dio rečenice koji sam umetnuo nakon navođenja izjava pomenutih vladika đe slave ratne zločince i Rusiju, a koji glasi: „Iz ponuđenoga se jasno vidi da popovi Crkve Srbije...“ nakon čega slijedi moj vrijednosni sud.

II Motivi i kontekst vremena u kojem je kolumna objavljena Duže od decenije sam oštri kritičar nacionalizma koji se produkuje u krilu Crkve Srbije u Crnoj Gori, a zbog svojih sam stavova više puta bio medijski linčovan u glasilima bliskim toj vjerskoj instituciji. Sedamnaestog oktobra 2014. godine o meni je pisao i sajt „Pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske“, zbog kolumne „Putin u Beogradu“ koju sam objavio u „Vijestima“, a u kojoj sam kritikovao slavljenje ruskoga autokrate Vladimira Putina i nacionalizam sveštenika Velibora Džomića i Joila Bulatovića. Zvanično internetsko glasilo Crkve Srbije u Crnoj Gori moje je pisanje okarakterisalo kao „nesojluk“. Još tada sam naveo da nemam problem s pravoslavljem, pravom na slobodu vjeroispovijesti ili s pravom na postojanje Crkve Srbije kao institucije, što naravno i danas zastupam. Kao i tada, i sad navodim da imam problem s nacionalizmom, kolonijalizmom i imperijalizmom, jednako kao što imam sa slavljenjem ratnih zločinaca. Sve ovo navodim da bih pokazao da moja kritika nije izolovani slučaj i da ne počinje od objavljivanja kolumne na portalu Antena M zbog koje je protiv mene pokrenut prekršajni postupak, već da postoji višegodišnji kontinuitet mojih kritički intoniranih sadržaja i analiza usmjerenih protiv problematičnih i spornih aktivnosti Crkve Srbije i njenih predstavnika u Crnoj Gori. Dakle, javnosti je jasno da nemam namjeru provocirati „vjerski rat“ i proganjati religiju boljševičkim metodima, već da želim otvoriti dijalog kojim bi se odgovorilo na krucijalni problem – zašto se iz redova Crkve Srbije počesto fabrikuje nacionalizam i slavljenje ratnih zločinaca?

Kako sam već naveo, kolumna koju sam objavio na portalu „Antena M“ 11. avgusta 2023. godine nastala je kao znak protesta protiv djelovanja prvorangiranih vladika Crkve Srbije u našoj državi. Gospoda Joanikije Mićović i Metodije Ostojić, kao javne ličnosti i izabrani duhovni predvodnici svojih vjernika, trebali bi biti oličenje morala i duha pomirenja, a ne osobe koje mrze – osobe koje kaštigaju neistomišljenike i falsifikuju prošlost. Crna Gora nije pravoslavna zemlja niti država jednog naroda, već građanski ustrojena, multietnička i multivjerska demokratija.

Nije se rodio taj vladika i taj pastir koji nam može zavoditi teokratiju i kontrolisati paradigme ponašanja i mišljenja, niti pod krinkom „vraćanja duhovnosti“ krasti prošlost i neosnovano i maliciozno je reinterpretirati, a to je ono što čitava armija popova i vladika Crkve Srbije u Crnoj Gori aktivno i sistematski radi. Moje pisanje isprovocirano je njihovim činjenjem godinama unazad, a naročito u posljednje tri turbulentne godine; godine koje su zahtijevale više senzibiliteta i građanske

tolerancije nego inače. Dvojica vladika na tome su ispitu pali. Navodeći nešto izmijenjene i prilagođene djelove jedne moje ranije reakcije povodom ovog slučaja, kroz nekoliko primjera objasniću i zašto:

Primjer 1: Osnovi postulati na kojima počiva hrišćanstvo su ljubav i praštanje. To je zapisano u svetim knjigama. Dakle, osnova hrišćanske vjere leži u Isusovu učenju da moramo voljeti svojega neprijatelja i da, kad dobijemo šamar, okrenemo drugi obraz.

Vođen tom mišlju, postavio sam logično pitanje: –– „Šire li (misli se na Joanikija Mićovića i Metodija Ostojića – B. B.) ljubav i oprost, osnovne postulate hrišćanstva?“ Odgovor sam popunio citiranjem iz njihovih govora: „Metodije Ostojić: ‘A onda ti, koji su vodili te druge – komunisti koji su svakakve zločine radili – ali mi koji sljedujemo za istinom smijemo reći istinu: da su jame napunili od kojih su neke dan-danas, a to je strašno reći, u 21. vijeku, pune ljudskih nevinih kostiju, oko Nikšića, Kotor jama, ima jama Talijanka gdje su Italijane takođe bacali, ubili su sveštenika, ugledne ljude, domaćine. Dan-danas su te jame pune i ne smije niko da pomene njihova imena, ni da krene da vadi ljudske kosti iz tih jama.’

Joanikije Mićović: ‘Jer su toliko Crnogorci bili lakomi na sječenje turskih glava i toliko su bili lakomi da uberu junaštvo, pa da onda neko preuzme svezanoga Osman-pašu. To je anegdota, ne znam da li je istinita ili nije. Ali, ipak, nešto znači. Podsjeća nas na neke stvari iz naše prošlosti. A ono što je bilo u prošlosti, to je negdje i danas prisutno u nama’.“

Objašnjenje: Citirane izjave oba crkovna poglavara su problematične, gotovo užasavajuće.

Prva, Ostojićeva, zapravo me je i motivisala da 11. avgusta 2023. godine objavim svoju kolumnu i ukažem na zloupotrebu istorijskih činjenica. Naime, 10. avgusta dnevni list „Pobjeda“ donio je izvještaj sa skupa u selu Zaostro kod Berana, mjestu đe se jedno vrijeme tokom Drugoga svjetskog rata nalazio štab ratnoga zločinca i četničkoga vojvode Pavla Đurišića. Glavni govornik na skupu bio je vladika Metodije Ostojić koji je tom prilikom izgovorio gore navedene riječi. I još je rekao, prenosi „Pobjeda“: „Svake godine kad se ovdje okupimo, na ovoj svadbi carevog sina, sjećamo se, i onih koji su u otadžbinskom ratu bili vjerni kralju i otadžbini, kojima su se zakleli. Oni su život položili za ono za šta su se zakleli, za krst časni i slobodu zlatnu, ali treba znati da je bilo i na onoj drugoj strani ljudi koji su se, isto tako, borili sa ubjeđenjem za oslobođenje ove zemlje i svog naroda na neki drugi način – rekao je Metodije i optužio partizane za zločine.“ Ko god poznaje istoriju Drugoga svjetskoga rata zna da su četnici bili zločinački, kolaboracionistički i velikosrpski pokret. Da to nijesu nikakvi heroji, kako ih predstavlja Ostojić, već krvožedna i izdajnička bagra s genocidnom ideologijom nastalom na temelju djela „Homogena Srbija“ Stevana Moljevića i „Instrukcija Draže Mihailovića“. Potom, ono što za partizansku vojsku navodi Ostojić tendenciozno je iskrivljavanje istorijske fakcije. Iako im vladika priznaje da su se i oni borili za slobodu, vidna je njegova potreba da čitavu tu vojsku predstavi kao zločinačku, što je apsolutna neistina. Partizanski pokret ima za sobom hipoteku zločina prema neistomišljenicima, i ta se mrlja uglavnom odnosi na period od druge polovine 1941. do sredine 1942. godine, te na smaknuća bez suđenja tokom završne godine rata. No, nakon promjene taktike u redovima partizana, situacija se mijenja i ta vojska postaje glavni pokret otpora fašizmu i nacizmu, kako u Crnoj Gori, tako i u Jugoslaviji, priznata saveznička vojska od strane Velike savezničke trojke. No, kad je već pomenuo partizanske (iako ih on zove komunističkim), zašto rečenom prilikom nije pomenuo nijedan četnički zločin, a mogao bi ih nabrajati do iznemoglosti? Mogao se osvrnuti i na ulogu srpskih popova u Crnoj Gori poput „popa Mace“ koji je taj nadimak dobio po alatki koju je koristio prilikom ubijanja svojih neistomišljenika, a koji je od strane Beogradske patrijaršije proglašen za sveca?

Zaostro je pravo mjesto i da se pomenu pokolji nad muslimanskim stanovništvom koje je krenulo iz tih krajeva, a završilo u Istočnoj Hercegovini, o čemu ću nešto više reći u narednom primjeru.

Upravo to je bio pokretač da u svojoj kolumni apostrofiram opasnost od takve djelatnosti vladike Ostojića! I zato sam postavio potpuno logično pitanje: ako su osnovne vrijednosti hrišćanstva ljubav i praštanje – zašto nije govorio u pomiriteljskom duhu? Zašto onima koji su ga slušali nije govorio o potrebi pomirenja, nego ih je obmanjivao, hvaleći jedne, a satanizujući druge, tvrdeći da je zemlja po kojoj hodaju prepuna kostiju njihovih đedova. Jesu li te morbidne retorske bravure nositelja mitre Ostojića recept za širenje ljubavi?

Baš tih dana kad je Ostojić širio četnikluk javnost je već bila uznemirena beśedom Joanikija Mićovića koju je 29. jula 2023. godine održao u Ćeliji piperskoj.

Vruće ljeto za srpske vladike u Crnoj Gori, rekao bih. Mićović je tom prilikom, kako je već navedeno, pričao o navodnoj lakomosti Crnogoraca da sijeku turske glave i kako je to „i danas prisutno u nama“. Pa da ima nepristrasnog tužilaštva, ne bih danas ja bio ovđe u svojstvu optuženoga, no bi pred sudom, glavom i bradom (možda više bradom, što bi rekao Radoslav Rotković), odgovarao Joanikije Mićović. Kakav to duhovni pastir može izjaviti da je kidanje turskih glava i danas u nama? Zar to u zemlji u kojoj živi veliki broj muslimana ne izaziva ugrožavanje javnoga reda i mira? Pitate li se kako se ośećaju naši sugrađani islamske vjere kad

III

Utorak, 23. januar 2024.

Objašnjenje: Pročetničke izjave Ostojić i Mićović davali su u više navrata. Ove citirane su bile najeksplicitnije, zato sam ih i apostrofirao (druga je ekavizirana jer ju je tako prenijelo više medija iz Srbije). Zbog toga je neophodno, radi istine i radi javnosti, radi nauke a i budućnosti naših naraštaja, stručno i nepristrasno iznijeti ko su bili Pavle Đurišić i Draža Mihailović i zbog čega je njihovo slavljenje skaredno, sramotno i opasno. Priložiću njihove portrete koje sam objavio u knjizi „Dnevnik kontrarevolucije, kako nam je ukradena budućnost?“: Pavle Đurišić – „Limski kasapin“ Kad otvorimo povijesni album crnogorske istorije, sigurno ćemo naići na njegove tamne odjele te se zadržati na stranicama Pavla Đurišića (1908– 1945). Nalazimo čvrsto, oholo i zgodno lješansko lice s dugom četničkom bradom i očima koje strijeljaju. Po toj slici dȃ se zaključiti da se radilo o čovjeku prijeke i surove naravi. Na slikama iz mladosti vidimo ga bezbradog u uniformi Jugoslovenske kraljevske vojske u kojoj je dogurao do čina kapetana I klase. Kao što svaka enciklopedija mrtvih ima svoje podrubrike i dodatne reference, tako i ovaj povijesni album ima svoje – Ilija Đurišić, Pavlov otac, ratovao je za kralja Nikolu I i Crnu Goru u balkanskim ratovima i u Prvome svjetskom ratu, u kojemu je i poginuo, pa su se o Pavlu starali majka i đed. Nakon školskih dana u Podgorici nalazimo ga u Beranama u učiteljskoj školi i gimnaziji, a zatim na raznim vojnim kursevima po Kraljevini. I možda bi to bila jedna obična oficirska biografija da nije izbio Drugi svjetski rat – ovako, po onoj izlizanoj natuknici, malo premetnutoj zapravo, da izuzetna vremena izvajaju izuzetne biografije, možemo reći da je Đurišić zahvaljujući ratu napravio nevjerovatnu biografiju. Naravno, ovđe riječ „nevjerovatna“ nema nikakav pozitivan karakter, ali smatramo da bi u povijesnom ogledalu njenu refleksiju dobro opisale riječi jednog rođenog Podgoričanina: „Ima ljudi čiji je trag vrelog železa u tle utisnut. Gde stupe pod njima gori. Kad minu, dim spaljene zvezde dugo još vređa oči.“

Batrićević u tekstu iznio lične vrijednosne sudove

takve poruke čuju od vjerskoga, pravoslavnog vođe? Kao neko ko u svojoj porodici i među najbližim prijateljima ima ljude islamske vjere moram istaći da mene takve poruke uznemiruju. I da ću zato uvijek reagovati na slične ispade!

Zato smatram da su navedene poruke protivne hrišćanskome učenju praštanja i ljubavi. I da popovi i vladike Crkve Srbije moraju prestati s takvom praksom.

Primjer 2: Na prvome primjeru pokazali smo opasnost od neistinite rekonstrukcije prošlosti. Time je otvoren prostor za dalju eksplikaciju djelovanja Metodija Ostojića i Joanikija Mićovića – a tiče se slavljenja ratnih zločinaca. Suočavanje s ratnim zločinima mjera je zrelosti pojedinca, institucije i društva. Četnički pokret okarakterisan je u istoriografiji kao kolaborantski, profašistički i zločinački. Zato sam u svojoj kolumni, postavio pitanje: –– Slave li ili osuđuju zločince?

Pazite što o njima misle Metodije i Joanikije: „Metodije Ostojić: ‘Oni ljudi kojih se mi danas sjećamo, general Dragoljub Draža Mihailović, vojvoda Pavle Đurišić i ostali komandanti i vojnici ostali su vjerni onome kome su se zakleli. Kad je čak i onaj kome su se zakleli rekao da oni pristupe nekom drugome, da to što su dosad ratovali ide u propast, da život i okolnosti idu nekim drugim putem i pravcem, oni ni tada nijesu pali u očajanje, nego su ostali vjerni.‘ Joanikije Mićović: ‘Draža Mihailović je celo vreme tretiran kao saveznik. On je imao ovlašćenja od jugoslovenske vlade u Londonu, a ta vlada je bila saveznička vlada celo vreme. I on je od strane zapadnih zemalja celo vreme bio tretiran kao saveznik. Predsednik Truman ga je odlikovao visokim odlikovanjem zato što je spasio američke pilote. To odlikovanje je uručeno ćerki Draže Mihailovića preko američke ambasade u Beogradu 2005. godine‘.“

U početku rata u toku napada na Jugoslaviju Đurišić je branio svoju domovinu od neprijatelja, a potom i bio učesnik Trinaestojulskoga ustanka, da bi nakon nekoliko mjeseci prisegnuo Talijanima s namjerom da uništi partizanski pokret. (Inače, klasičan kliše u četničkim biografijama, mada će tih nekoliko mjeseci rata s Talijanima izazvati istorijsko sljepilo kod današnjih promotera ravnogorske doktrine, budući da oni svoju sliku povijesti grade samo na tim mjesecima, zanemarujući četiri debele godine kasnije kolaboracije). Dobar je Đurišić bio cjenkaroš – uspio je od fašista osigurati sigurnu skrb za svoje pristaše – 20 kvintala hrane dnevno (zato su četnike još tada zvali „makarondžije“), dobro naoružanje – puške, mašinke, teške mitraljeze, topove i minobacače te plate za svoj učinak. Četnici nijesu imali drugih obaveza prema Talijanima do da darivanim oružjem ubijaju svoje sunarodnike partizane i neprijatelje Osovine. No kakav bi Đurišić bio četnik da nije poštovao i četnički program – tako je pored ubijanja antifašista (nekoliko hiljada pripadnika NOP), Pavle sa svojim jedinicama ubijao muslimane. I to s velikom slašću i u velikom broju – o čemu je redovno izvještavao Dražu Mihailovića. Đurišićeve jedinice poklale su preko 15 hiljada muslimana i nemilitarizovanog stanovništva u rejonima Bijeloga Polja, Pljevalja i Foče, od čega većinski đece, žena i starih, mada to uvjerljivije zvuči iz pera samoga Đurišića – u izvještaju povodom akcije u Bosni on „Čiči“ kaže – „za vreme operacija se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti. Žrtve (...) kod muslimana oko 1200 boraca i 8.000 ostalih žrtava: žena, staraca i dece“. A „Čiča“, čije se slike danas viore kao ikone u svim krajevima srpstva snabdio je svojim „Instrukcijama“ Đurišića još decembra 1941. godine, u kojima se između ostaloga zahtijeva „čišćenje državne teritorije od svih ‹narodnih manjina i nenacionalnih elemenata›, - Stvaranje neposrednih zajedničkih granica između Srbije i Crne Gore ... čišćenjem Sandžaka od albanskog i muslimanskog i Bosne od hrvatskog i muslimanskog življa“ (Pajović: 2005, 26). „Čiča“ je, po ovim redovima zaključujemo, bio veliki patriota budući da su „Instrukcije“ nastale na temelju Moljevićeva napisa „Homogena Srbija“ u kojemu se ističu težnje za očuvanjem Jugoslavije, ali s Velikom Srbijom unutar nje, očišćenom od nepravoslavnog stanovništva. Đurišić je svoju revnost prema nadređenima dokazivao i po brutalnosti prema partizanskim zarobljenicima, jednom je čak naredio strijeljanje preko 50 crnogorskih mladića u blizini Danilovgrada. Kud gođ da je Pavle odio, za njim su ostajali leševi. Mada je 1943. godine nehotično imao jednu veliku antifašističku ulogu. Naime, zbog straha da bi u slučaju eventualnog iskrcavanja na obalama Balkana četnici obrnuli ploču i prišli Saveznicima, Njemci su zarobili Pavla Đurišića i time veoma zadužili crnogorski antifašizam, budući da su glavnoga koljača antifašista i muslimana stavili u lance u jedan poljski logor, čime mu je nakratko bilo onemogućeno operisanje po Crnoj Gori. Nakon bjekstva iz logora i dolaska u Beograd Njemci ga ponovo hapse, pa (biblijski) biva pritvoren četrdeset dana da bi ga nakon intervencije Milana Nedića nacisti puštili. I s Njemcima je brzo našao zajednički jezik pa su do kraja rata uglavnom sarađivali. Na kraju rata njegova biografija ide u krajnju bizarnost – poslije sloma četnika u Crnoj Gori i izvjesnog kraja njemačke soldateske Đurišić napušta Dražu Mihailovića i sa svojim borcima kreće u bjekstvo prema Sloveniji. Da bi stupio na hrvatsko tlo koje su kontrolisale ustaše, Đurišić ostvaruje kontakt s crnogorskim nacionalistom Sekulom Drljevićem, koji je bio u dobrim odnosima s Antom Pave-

IV

Utorak, 23. januar 2024.

lićem, i njih dvojica uspostavljaju saradnju – za prolaz preko NDH svoje vojnike je morao staviti pod Drljevićevu komandu i preimenovati ih u „Crnogorska narodna vojska“. Tako je stvoren najinspirativniji vojni mutant u našoj istoriji – četnici su postali crnogorska vojska van Crne Gore, koju je trebao pomagati ustaški režim. Njihovo savezništvo nije bilo plodno, zbog nepridržavanja sporazuma kojom rutom da idu preko hrvatske teritorije, ustaše su uhapsile Đurišića i njegovu vojsku, a svoj život ovaj četnički vojvoda okončao je u Jasenovcu. U toku rata Pavle se mogao pohvaliti da je odlikovan od Hitlera ordenom Gvozdenoga krsta.

Prošlo je skoro osamdeset godina od njegove smrti. Prohujali su Crnom Gorom mnogi vjetrovi, duvalo je s Ravne gore ovamo opasno, duva i sada, naročito s ravnogorskih punktova uspostavljenih ovđe nakon 1989. godine.

Ideološki vakuum koji je nastao urušavanjem komparadigme veoma je brzo popunila crkva, tako da njena djelatnost umnogome utiče na percepciju stvarnosti crnogorskih građana. Taj antikomunistički i pročetnički diskurs i sistem vrijednosti njegovan unutar srpske crkve posljednjih godina postao je javan – Amfilohijevi popovi drže parastose Draži Mihailoviću i ostalim četnicima po Crnogorskom primorju, dok predstavnica kotorske vlasti iz redova partije čiji je Amfilohije simpatizer na grobnim vijencima ispisuje „žrtvama bezbožničkog terora“, aludirajući na komuniste koji su ubijali kolaborante. Sam Amfilohije je isticao kako je Pavle Đurišić veliki junak.

Ruku pod ruku sa srpskom crkvom idu i prosrpski mediji u Crnoj Gori; to su poligoni za talentovane i netalentovane mlade ljubitelje četništva, koji u svojim tekstovima nastoje od četnika napraviti nešto što nijesu – antifašiste.

I tako, malo po malo, mijenjala se slika o četništvu – zahvaljujući alhemičarskom pokusu srpskih revizionista – oni su zarđalo rasističko i kolaboracionističko gvožđe četničkoga nazora počeli pretvarati u zlato borbe za srpstvo i pravoslavlje. U predstave o četničkoj borbi utiskivana je slika o Draži kao dobroćudnom čičici iz Šumadije kojega su slavile cijela Amerika i Engleska kao balkanskog De Gauella, potom ga izdavši zbog zlih komunista.

Dražine vojvode opjevavane su devedesetih na guslama kao najveći heroji protiv okupatora, iako se za četnike zna da nijesu imali nijednu veliku bitku protiv Talijana i Njemaca. Vremenom su i zahtjevi današnjih crnogorskih četnika narasli u tolikoj mjeri da se osmjele i na veoma prizeman način ponove inicijativu za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću. U normalnome društvu takve inicijative su nemoguće. Ali ovo nije normalno društvo, to je svakome jasno. Jer da je sreće, uopšte ne bi bilo potrebno komentarisati inicijativu pošto logika nalaže da ratni zločinac ne može dobiti spomenik. Nešto je čudno u glavama promotera lika i djela Pavla Đurišića, to su ljudi istog miljea koji su podigli spomenik Puniši Račiću – sudski kažnjenom ubici. U samo mjesec dana traže podizanje spomenika ubici i prvoklasnome ratnom zločincu, saradniku fašizma i nacizma. Nešto s tim njihovim poimanjem „srpstva“ nije u redu, jer je potpuno suprotno srpstvu iz kojeg je izašla negdašnja srpska liberalna i socijalistička misao, srpski rokenrol i nereligiozna srpska umjetnost. Njihovo srpstvo zaista nije nestalo i nije sahranjeno 1945. i žalosno je što baš Crna Gora stalno rađa takve predstavnike srpstva, poput Pavla Đurišića, Radovana Karadžića, Slobodana Miloševića i Amfilohija Radovića, koji ugrožavaju srpstvo otvorenoga duha, kojemu pravoslavlje i mržnja prema komšijskim nacijama nijesu ekskluzivitet. To njihovo srpstvo klalo je jednako devedesetih i četrdesetih, ali se toga ne stide, no naprotiv, ponose i traže spomenik. Pokušao sam da budem maštovit i opet nijesam uspio da shvatim osnovne porive da podignu spomenik Đurišiću, odnosno – u ime čega, jer: heroj nije, budući da ga je krasilo etničko čišćenje; patriota i rodoljub – nije ni to jer je Draža Mihailović njegov odlazak okarakterisao kao izdaju krune i otadžbine; antifašista – nije, jer je otvoreno sarađivao s fašistima i nacistima; veliki Srbin – nije ni to pošto je svoju vojsku preimenovao u crnogorsku i stavio je pod komandu crnogorskog nacionaliste; slavni vojskovođa – nije ni to pošto nema nijednu veliku operaciju protiv fašista i nacista koja bi uticala na ishod rata u Crnoj Gori. S najboljom namjerom da inicijatorima pomognem u nalaženju opravdanja za spomenik, nijesam uspio, jer slika o prošlosti koju profesionalna istorija gradi mora počivati na faktima, a ne guslama i đedovim pripovijedanjima uz oganj.

Platonovski rečeno, moto profesionalne istorije jeste „đed mi je mio, ali mi je dokument draži“, a izgleda da je Metodiju i Joanikiju moto: „Mila mi je istina, ali mi je čiča Draži“. Heuristička osnova koja potvrđuje zlonaume Pavla Đurišića je ogromna, a činjenična utemeljenost guslarske žalopojke o vojvodi Đurišiću koju odličnim glasom pjeva narodni guslar Koprivica (zbilja odličan pjevač, rado čujem njegovu izvedbu Suđenje serdaru Šćepanu) jednaka je stabilnosti kursa dinara u doba inflacije.

Problem je što današnji naraštaji neće uzeti u obzir ozbiljne istoriografske studije, poput knjige Radoja Pajovića o Đurišiću, već će rađe čitati na fejsbuk stranici o srBskoj istoriji i četničkim vitezovima. To je veliki društveni problem i kod nas s ovakvim praksama, oplođenim popovskim lažima – nerješiv.

Nakon portreta Pavla Đurišića, dužni smo predstaviti i Dražu Mihailovića. Tada će intencija silovanja istorije od strane vladika koji ga slave postati jasnija. U pitanju je tekst koji je nastao kao reakcija na hvalospjeve Draži od strane trećeg sveštenog lica, kojeg nema u mojoj kolumni zbog koje sam pred sudom, Gojka Perovića. Za ove potrebe ću u izvornome tekstu ime Gojka Perovića zamijeniti s imenom Joanikija Mićovića, budući da supstancijalne razlike između onoga što su o Mihailoviću kazali, nema.

Dragoljub Mihailović: „Balkanski Robin Hud“ ili neprikosnoveni ratni zločinac Tako je, Joanikije Mićović (otaZ Gojko Perović) je opet mudroserao. Nakon relativizacije opasnosti od širenja korone lizanjem kašike, pravdanja zabrane abortusa, obesmišljavanja ruske agresije na Ukrajinu, na red je došla i revizija pogleda na zločinački četnički pokret. Da, vladika Mićović (pop Gojko Perović) juče je u autorskome tekstu o Draži Mihailoviću iznio niz istorijskih falsifikata s jasnom intencijom da populariše četnički pokret te pruži podršku Crkvi Srbije da nastavi s politikom proslave ratnih zločinaca. Što je Mićović (Perović) u svojemu tekstu navodio, žalosno je citirati. Koga zanima, neka otvori sajt Mitropolije pa neka čita dok mu zadnja dlaka Dražine ili Joanikijeve (Gojkove) brade ne zapne u grlu. Za razliku od Mićovića (Perovića) koji je četnički mit iz egzila ispredan tokom Hladnoga rata „prodao“ kao istorijsku istinu u kontekstu današnjice, mi ćemo se u tekstu pozabaviti Dražinim profilom u kontekstu vremena u kojem je Draža živio i djelovao. Tako makar nalaže ovozemaljski zanat proučavalaca prošlosti.

Nastanak četničkog pokreta u Jugoslaviji, njegovo funkcionisanje i organizacija, neraskidivo su, dakle, vezani za njegova osnivača – oficira Dragoljuba Mihailovića koji će se poslije kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 1941. godine s grupom oficira jugoslovenske vojske skloniti na Ravnu goru u Srbiji i odatle stupiti u kontakt s jugoslovenskom vladom u egzilu, kako bi radio na organizovanju jedinica na koje bi se moglo računati u slučaju ustanka ili rata s okupatorom. No okupacija i rasparčavanje Jugoslavije, monopol nad komunikacijama koje je imao okupator te težak proboj informacija, odigraće specifičnu ulogu u nastanku ovoga pokreta, mada će on umnogome zavisiti i od naravi njegova kreatora. Mihailović je pripadao redu velikosrpskih nacionalista i monarhista, ostrašćenih antikomunista. Sav svoj angažman doživljavao je kao pokušaj restauracije kraljevine nakon oslobođenja, u kojoj bi unutrašnji odnosi bili znatno promijenjeni u korist Srbije u odnosu na predratnu Jugoslaviju. Smatrao je da rat protiv okupatora mora biti pametan, da jedinice moraju biti spremne, ali da ne treba ulaziti u velike borbe dok je okupatorska koalicija jaka, već da jedinice stupe u direktnu borbu onoga trena kad situacija na velikim svjetskim frontovima bude tekla u pravcu koji njemu odgovara. Mihailović je i prije rata bio dio dobro rasprostranjenih obavještajnih mreža, pa je u uređenje svog pokreta unio nešto od savladane prakse. Trudio se raznim kanalima povezati sa svim snagama u ratu onoliko koliko odgovara njegovom pokretu. Jedino što je počelo mrsiti Mihailovićevu filozofiju jeste pojava antifašističkog pokreta koji su predvodili komunisti, a koji su se od julskih dana 1941. zalagali za beskompromisnu borbu protiv fašizma.

Egzilska vlada u Londonu, London i Moskva smatrali su otvaranje ustaničkog žarišta u Jugoslaviji važnim za ukupnu antifašističku stvar. Zato su i Velika Britanija i Sovjetski Savez upućivali Mihailovića i Broza da koordinišu svoje akcije i rade na stvaranju širokog narodnooslobodilačkog pokreta. Ubrzo će postati jasno da ta saradnja nije moguća pošto se nakon nekoliko zajedničkih akcija u Srbiji ispostavilo da između Mihailovićeve i Brozove vizure postoje suprotnosti. Mihailović i Tito vodili su neuspješne razgovore oko formiranja zajedničkoga štaba i već od novembra 1941. godine dolazi do prvih neprijateljstava između četnika i partizana na teritoriji Srbije, koji će se, kako rat bude odmicao, sve više produbljivati i širiti na ostale djelove bivše Jugoslavije. Mihailović je bio zaslijepljen idejom o očuvanju žive sile koja bi nakon što okupator bude savladan na velikim frontovima stupila u borbu i vratila kralja u Jugoslaviju. Zato će tokom čitavog rata redefinisati unutrašnju organizaciju svoga pokreta, izmišljati varijante ilegalnog i legalnog četništva, dajući mu prije svega antikomunistički predznak. Takva politika odvešće ga do saradnje s okupatorom koja će na prekretnici rata usloviti otkazivanje britanske podrške koju je imao sve do 1943. godine.

Koncepcija u koju je vjerovao zahtijevala je od Mihailovića da se povezuje i s grupama bliske ideologije, koje su već radile za okupatora, kakve su npr. bile okupaciona vlada u Srbiji Milana Nedića ili organizacija „Zbor“ Dimitrija Ljotića. Zato je u Beograd poslao grupu oficira koja je obrazovala poznati obavještajni punkt „Gorski štab II“, preko kojeg je Draža tokom čitavog rata komunicirao s okupatorom i ostalim saradnicima. Važno je napomenuti da je ove kontakte Mihailović dobro prikrivao od egzilske vlade i savezničkih komandi, što mu je s druge strane omogućilo ispredanje mita o „srpskom Robinu Hudu“ i „prvom gerilcu Evrope“. Mihailoviću nije bilo strano da putem radio veze obavještava vladu u egzilu o akcijama četnika, koje su zapravo vršili partizani. Radio „London“ i Radio „Slobodna Jugoslavija“ prenosili bi izvještaje onakvim kakvim bi ih uredio Mihailović, što će u jednom trenutku ovom oficiru donijeti veliku svjetsku popularnost.

Teški uslovi i brojnost okupatorskih vojnika na prostoru Jugoslavije onemogućavali su slanje većih vojnih misija koje bi direktno s terena provjerile istinitost izvještaja koje Mihailović šalje. A i kad bi te rijetke i malobrojne misije uspjele da se probiju, Mihailović bi vješto manipulisao. Da ironija bude veća, tokom 1942. godine, kad gotovo nijedan četnički metak neće biti ispaljen prema okupatorima, već će svi meci, bombe i granate biti rezervisani za partizanski pokret, Mihailoviću će stizati pozdravi od značajnih ličnosti poput Ajzenhauera, De Gola, Idna ili engleskog kralja Džordža. Masovna ratna propaganda zapadnih saveznika iskonstruisala je

V

Utorak, 23. januar 2024.

Od kad je stupio u vezu s egzilskom vladom, Mihailović će postati njen stub u domovini. Od jeseni 1941. do juna 1942. godine Mihailović će doživjeti više unapređenja i postati armijski general, a u tom periodu biće naimenovan i za ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije i komandanta Jugoslovenske vojske u Otadžbini te načelnika Vrhovne komande. Njemački okupator, kao najsnažniji na teritoriji Jugoslavije s najrazgranatijom obavještajnom mrežom, znao je za dvostruku prirodu Mihailovićevih odnosa i za njegove veze s Britancima. Zato su tokom čitavog rata na njega gledali sumnjičavo i čak ucijenili njegovu glavu sa 100.000 rajhsmaraka u zlatu jer su znali da bi u slučaju slabljenja njemačke ratne mašine Mihailović otvorio vatru na njih, ali su njegove jedinice i po njegovom odobrenju koristili u okršajima s partizanima. Zbog toga je vođa četničkog pokreta s Njemcima održavao vezu preko posrednika tražeći od njih oružje da se bori protiv komunista s obećanjem da neće ubijati Njemce, trudeći se i zbog Britanaca da ostane u ilegali. Smislio je zanimljivu taktiku koja se ogledala u tome da kad Njemci zaprijete četnicima, dio svojih trupa legalizuje kao dio vojske vlade Milana Nedića kako bi održao živu silu.

Mnogo bolji odnos imao je s Talijanima s kojima su njegove jedinice imale više nego prijateljske veze, naročito u Crnoj Gori. Ono što je posebno omogućavalo ovakvo manevrisanje nije samo umješnost Mihailovića već i situacija na terenu, njegova konfiguracija i različitost prirode okupacije u raznim djelovima Jugoslavije. Zato će četnički pokret biti nekoherentan, njegove formacije ponašaće se drugačije od slučaja do slučaja zaviseći od trenutnog stanja u rejonu u kojem operišu i od volje svojih vođa kojima je dirigovao Mihailović dajući im instrukcije i zvanja vojvoda. Tako je bila moguća situacija da npr. u istom danu dio jedinica četničkog pokreta u Srbiji bude uhapšen, a da četničke jedinice u Crnoj Gori uredno dobijaju oružje i hranu od Talijana – pa su im zato partizani spjevali čuvenu krilaticu „Ide vojska i kolona / za kazanom makarona“, a četnici dobili popularni naziv makarondžije. Kad ova kompleksna i prevarantska taktika bude pročitana od strane Saveznika, koji će ga zbog toga napustiti, Dragoljubu Mihailoviću neće biti strano da koketira s poglavnikom NDH i zločincem Antom Pavelićem i hrvatskim nadbiskupom Alojzijem Stepincem, nudeći saradnju protiv komunista. Da ni ostalim četnicima nijesu bili strani ovakvi poduhvati, dokazuje i primjer Pavla Đurišića, koji je od izbjeglih četnika iz Crne Gore pred kraj rata pokušao sa Sekulom Drljevićem formirati tzv. Crnogorsku narodnu vojsku koju bi naoružavale ustaše.

Najveći problem Dragoljuba Mihailovića bio je neshvatanje aktuelne vojne situacije. Saveznicima su trebale divizije koje će ubijati njemačke fašiste, a ne polubanditska skupina koja će svojim dojučerašnjim hraniteljima udariti s leđa tek kad vidi britanske i američke jedinice iz amfibija. Za njega možemo reći da je bio najveći zarobljenik antikomunističkog shvatanja.

Bio je to i Čerčil sve dok nije shvatio da je Britanija od ljeta 1940. godine ostala sama da se bori s Hitlerom, pa je održao onaj čuveni govor u kojem je rekao da bi u slučaju da Hitler napadne pakao – i crni đavo postao engleski saveznik.

Crnogorski istoričar Đuro Vujović u knjizi Crna Gora u NOB 1941–1945. godine donosi nam o tome vrijedna svjedočanstva – Mihailović se povezivao sa svim antikomunističkim grupama iz Jugoslavije i inostranstva, između kojih treba pomenuti – komandanta Drugoga bugarskog korpusa, čije je śedište bilo u Nišu, a koji je vršio velike zločine nad srpskim stanovništvom; zatim se preko svog predstavnika povezao s bugarskim kolaborantskim pukovnikom Velčevim, kome je predlagao stvaranje tzv. Balkanske unije; s albanskim fašistima Mihailović je bio povezan posredstvom pukovnika Muharema Barjaktarija; s Nelosovim pokretom u Grčkoj povezao se preko kapetana Mihaila Vemića, a s rumunskim kvislinzima preko majora Radomira Dedua. Vujović nam donosi i svjedočanstvo bivšeg generala mađarske vojske Ištvana Ujsasija, koji je 1946. godine sovjetskoj vladi dao sljedeći opis Dragoljuba Mihailovića: „U okviru moje djelatnosti u mađarskoj vojnoj obavještajnoj službi, saznao sam da je Mihailović bio agent mađarskog generalštaba, prisni saradnik mađarskog regenta admirala Hortija i da je radio za interese hitlerovske Njemačke. Meni je isto tako poznato da je za vrijeme Drugoga svjetskog rata Mihailović prisno sarađivao s italijanskim i rumunskim generalštabom, od kojih je primao pomoć u oružju i municiji za borbu protiv Titove armije. On je isto tako radio za italijansku i rumunsku obavještajnu službu…“ Dobro je poznato da su četnički prvaci poput Momčila Đujića, Mana Rokvića, Steva Rađenovića i dr. sklapali sporazume s ustaškim vođama, a da je sam Mihailović krajem rata „unaprijedio“ ustaškog oficira Mata Matićevića, nazivajući ga u međusobnoj korespondiciji „bratom“. U Crnoj Gori četnički pokret uveliko je u sklopu Birolijeve platforme sarađivao s crnogorskim separatistima u čišćenju Crne Gore od komunizma.

Tolika Mihailovićeva zaslijepljenost borbom protiv komunista uništiće njegov pokret, što će na kraju rezultirati time da je četnički pokret pobio više srpskih antifašista nego njemačkih fašista. Upravo zato što su vodili politiku čekanja, četnici se neće pokazati kao dobra i organizovana vojska, već će se vremenom njihove jedinice pretvoriti u pljačkaške i zločinačke bande, koje su uglavnom učestvovale u pohodima na Narodnooslobodilački

m. babović

moćnu sliku „Balkanskog orla“ i „Bijele nade“ jer se računalo da snagama u ratu treba pokazivati kako u srcu porobljene Evrope postoji oaza slobode.

Ta oaza ipak se punila krvlju partizanskih boraca.

NEĆE PRISTATI DA ĆUTI: Batrićević nakon iznošenja odbrane, 22. januar 2024.

pokret i nenaoružano civilno stanovništvo. Posebno su od četničkog noža stradali muslimani, što je sve dirigovano iz Mihailovićeva štaba u skladu s realizacijom vizije etnički i vjerski čiste teritorije. Dok su komunisti pored borbe s okupatorom sprovodili i komunističku revoluciju, Mihailovićeve jedinice su paralelno s čekanjem i kolaboracijom sprovodile organizovane zločine. Možda je najbolju sliku Dražine vojske dao jedan od njenih ideologa – Stevan Moljević. On je krajem 1944. godine tokom povlačenja kroz Bosnu, kad je već postalo jasno da su četnici izgubljena priča, kao predśednik Centralnog nacionalnog komiteta za Jugoslaviju, najvećeg četničkog političkog organa, rekao: „Za kralja i otadžbinu, je li tako? Prazno je to i šuplje, gospodo i braćo moja! (…) A ona druga ‘Draža nas vodi pobedi i slobodi’ dovela nas je, kao što vidite, u ovo tužno i maglovito bosansko bespuće (…) Šta smo mi u ovom ratu pokazali srpskom narodu? Svoje kame, brade i pijane komandante, koji štipaju snaše. Krv, seks i gibanice, to je bio naš program, naša zastava (…) Rulje koje zaudaraju na rakiju, to smo bili i ostali!“ Ergo, i poslije ovako kratkog osvrta jasno je da sve učestaliji narativ proistekao iz „kulturne revolucije“ koju intenzivno predvodi Crkva Srbije pomenima Dragoljubu Mihailoviću i iniciranjem podizanja spomenika ratnim zločincima opovrgava sve njihove zablude o „Balkanskom Robinu Hudu“ i njegovom pokretu kao antifašističkom i stradalničkom. Istina je da se četnički pokret ponegđe javio i operisao kao reakcija na kvislinške zločine različitih profila prema Srbima i zločinima koje su činili članovi partizanskog pokreta, ali gledano u kontekstu vremena i cjelokupnog rata, četnički pokret je bio jedan od najkolaborantskijih i najzločinačkijih pokreta u Jugoslaviji te kao takav, ni on, ni njegove vojvode i osnivač ne mogu i ne smiju biti uzus po kojem će se osmišljavati naša budućnost. Dužnost građanske misije u Crnoj Gori i regionu nije samo govorkanje o ekonomskim problemima, već i reakcija na svaki pokušaj rehabilitacije poraženih ideologija u Drugome svjetskom ratu, dolazile one iz ma kojih redova – vladajućih, opozicionih ili crkvenih. Pogotovo crkvenih. I pogotovo Joanikijevih (Gojkovih).

Da bih dodatno potkrijepio svoje teze da Crkva Srbije ima problem s tim da se jasno odredi prema ratnim zločincima ili saradnicima okupatora, navešću ovđe još jedan primjer. Vladika Joanikije Mićović veoma često hvali mitropolita iz Drugoga svjetskog rata – Joanikija Lipovca. Njegovu besramnu beśedu bilježimo 17. jula 2022. godine tokom službe u Cetinjskome manastiru. Mićović je tada kazao: „Mitropolit Joanikije Lipovac postradao je samo zbog toga što je izobličavao komunističko bezbožništvo, iako je pokazao veliku milost prema svima u toku okupacije (...) Rodbinu mnogih od svojih zlotvora je spasio – to je poznato. Ali je postradao na pravdi Boga. I nije došlo do pokajanja u Crnoj Gori kao što jeste u Rusiji zbog ubistva cara Nikolaja i carske porodice. To je bio stravični zločin.“ Baš zato je neophodno reći nešto i o Lipovcu, onako kako sam to uradio na primjeru Pavla Đurišića i Draže Mihailovića, stoga prilažem prilagođenu verziju svog autorskog teksta o Joanikiju Lipovcu, objavljenog u jeku litija, ljeta gospodnjeg 2020: Joanikije Lipovac – sramota za vladičanski poziv Nedavno se u srpskoj javnosti pojavila jedna od posljednjih fotografija crnogorskoga mitropolita iz Drugoga svjetskog rata Joanikija Lipovca, na kojoj se nalazi vladika u pratnji komunističkih stražara. Kao što je poznato, Joanikije Lipovac skončao je u komunističkom zarobljeništvu pošto je likvidiran kao osvjedočeni saradnik talijanskih i njemačkih okupatora. Međutim, u gotovo svim srpskim medijima širom „srpskih zemalja“, akcenat je stavljan na stradanje mitropolitovo, bez pomena njegova minula rada u toku Drugoga svjetskog rata. Oni kojima istorija nije uža struka mogli su steći utisak da je Joanikije Lipovac oličenje stradalačkog i svetačkog života, što je uostalom i posljedica fabrikacije tekstova od strane SPC, koja je posljednjih godina, naročito od vremena kad je pokrenut postupak za njegovo proglašenje za sveca, nastojala očistiti njegovu biografiju i svojim je vjernicima predstaviti u najhrišćanskijem ogrtaču. Postupak pokušaja

VI

Utorak, 23. januar 2024.

kanonizacije i rehabilitacije pojedinih kontroverznih sveštenika iz Drugoga svjetskog rata zadesio je gotovo sve postkomunističke sisteme nikle na prostoru jugoistočne Evrope.

5. Joanikije Lipovac sarađivao je s njemačkom okupacionom vojnom silom. Sastajao se s najvišim predstavnicima njemačke Feldkomandanture, pozdravljajući njemački Vermaht i njegove vojnike.

Svoje eksperimentisanje s istorijom Drugoga svjetskog rata SPC je počela još i prije raspada Jugoslavije, kad su učenici Justina Popovića, prvo na omanjim i polujavnim okupljanjima krenuli u proces kanonizacije poznatog antisemitskog vladike Nikolaja Velimirovića. Nešto više od deceniju kasnije, preciznije 2003. godine, SPC ga je proglasila za sveca. U periodu koji je prethodio toj odluci propagandna mašinerija srpske crkve veoma vješto je očistila njegovu biografiju. Da upotrijebimo metaforu jednog istoričara poslijeratne Njemačke – sve te kontroverzne ličnosti kao da su ubačene u „vešmašinu“ – tamo bi ušli kao saradnici fašizma i nacizma, a izašli čisti i oprani. Istu strategiju „centrifuge“ koju je primijenila u slučaju Velimirovića, a koju je veoma stručno primjenom metode analize diskursa i političke psihologije razobličio Jovan Byford u knjizi „Potiskivanje i poricanje antisemitizma vladike Nikolaја Velimirovića“, srpska crkva paralelno je primijenila i u slučaju Joanikija Lipovca, koji je kanonizovan nešto prije „novog zlatoustog“.

6. Joanikije Lipovac bio je duhovni lider četničkoga pokreta, ali i Narodne uprave, tijela koje je formirala njemačka okupaciona vlast od strane političara velikosrpske političke orijentacije i pripadnika Crnogorske stranke.

7. Joanikije Lipovac bio je velikosrpski nacionalista, antisemita i žestoki protivnik narodnooslobodilačke borbe.

Za sve navedeno postoje obimni foto i pisani dokazi, čiju autentičnost nije osporila ni srpska crkva, već je, kao što je već izrečeno, sve te negativne momente potisnula i zaboravila te u prvi plan istakla mitropolitovo skončanje u rukama komunista. No, ove zaključke možda najbolje posvjedočuje nekoliko izjava samoga mitropolita iz Drugoga svjetskog rata. Iako se često Cetinjanima zna prišiti servilnost Pirciju Biroliju, zaboravlja se da je taj talijanski general bio veoma poštovan od strane mitropolita Lipovca i četničkoga vođstva. Prilikom njegove pośete Manastiru Ostrog 1942. godine Lipovac je održao bratsku zdravicu koju je prenio okupacioni Glas Crnogorca.

Tada je pored čestitki za uspostavljanje mira u Crnoj Gori Lipovac Biroliju izrekao i ovo: „I dogodi se čudo neviđeno i nečuveno pod okupacijom. Gospodari i robovi, Italijani i Crnogorci nacionalisti, postadoše saradnici protiv strašnoga zla, i za kratko vrijeme zajednički oslobodiše Crnu Goru (…)

Radostan je danas sav naš narod sa područja guvernata Crne Gore što je Vaša Ekselencija, sa Vašom cijenjenom gospođom i Vašim eminentnim saradnicima, kao sin pobožnog italijanskog naroda, došao u sveti Ostrog da se pokloni moštima Sv. Vasilija Ostroškoga Čudotvorca. Vaša pobožna i herojska duša osjetila je da je pravo vrijeme da se ovdje u ovoj našoj najvećoj svetinji zajednički pomolimo Gospodu Bogu za vječni pokoj i rajsko veselje u borbama protiv partizana zajednički poginulih italijanskih i naših boraca i da se pomolimo da i dalje vlada među nama međusobno poštovanje i sloga.“ Lipovčevu posvećenost i divljenje okupacionoj vojsci potvrđuje i njegova novogodišnja čestitka vojnicima njemačkoga Vermahta, štampana u okupacionom Crnogorskom vjesniku: „Vojnicima velikog njemačkog Rajha: Naročitu mi čast čini da mogu najslavnijoj vojsci svijeta iz svih vremena čestitati Novu godinu u ime svoje vlade i svoga naroda. Sretna vam Nova 1944. godina.“ Ovakve i slične izjave te pozive na uništenje partizana Joanikije Lipovac je izrekao više puta. To je uostalom bio njegov zaštitni znak. U tolikom broju govora Lipovac ipak nikada nije osudio okupatorske i kolaboratorske zločine koji su pričinjeni crnogorskim civilima, već je uvijek i samo govorio o zločinima koje su vršili komunisti.

Posljednje reakcije na tu pomenutu fotografiju pokazuju da su poricanje i potiskivanje osnovna načela rekonstrukcije prošlosti u krilu srpske crkve.

Glavni cilj opisivanja „golgote“ mitropolita Joanikija prethodnih godina bio je demonizacija cjelokupnog jugoslovenskog komunističkog nasljeđa budući da je za komuniste u crkovnoj povjesnici rezervisan status demona i đavolskoga nakota koji je progonio popove i rušio crkve. Jedan od ciljeva zašto se baš sad u javni prostor ponovo naselio „slučaj Lipovac“ svakako je uticanje na aktuelnu situaciju u Crnoj Gori, đe je došlo do konfrontacije između države i crkve. Amfilohije Radović na svom presu o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti pomenuo je stradalaštvo Joanikijevo, upoređujući, po ko zna koji put, postreferendumsku crnogorsku vlast s Brozovim sistemom.

Time je želio reći da on kao mitropolit proživljava isto ono što je proživio mitropolit Joanikije Lipovac. Za ovakvo razmišljanje pravo nam daje i emisija „Ćirilica“ emitovana 10. februara 2020. godine u kojoj je glavna tema kao i posljednjih mjeseci naravno bila situacija u Crnoj Gori, a u kojoj je u većem dijelu emisije govoreno o „golgoti Lipovčevoj“.

Osnovno polazišno pitanje koje moramo postaviti u ovome slučaju jeste – zašto SPC zaobilazi mitropolitovu saradnju s okupacionim režimima i zašto srpski mediji uglavnom prenose očišćenu Lipovčevu biografiju? Zašto se u narativima o Lipovcu govori o posljednjim mjesecima njegova života, a ne o njegovoj ratnoj biografiji? Upravo zbog toga stanja smatramo važnim da se u ovom senzitivnom društvenom momentu isključivo mora govoriti jezikom činjenica. A to podrazumijeva i iznošenje svih segmenata Lipovčeve biografije. O njegovoj kolaboraciji tokom rata pisano je u mnogo studija i članaka. Recentna crnogorska istoriografija utvrdila je mnoge činjenice na osnovu građe različite provenijencije, pa dakle i na osnovu onoga što je ostalo iza samog Joanikija Lipovca. Ukratko, ono što ide na konto njegovih nedjela može se sažeti u nekoliko sljedećih zaključaka: 1. Joanikije Lipovac dočekao je talijanske okupatore aprila 1941. Sastajao se s talijanskim okupacionim prvacima, a potom ispred Cetinjskoga manastira dočekao talijanskoga kralja Vitorija Emanuela II. 2. Joanikije Lipovac bio je prisutan na „Petrovdanskom saboru“ kada je proglašena „nezavisna“ Crna Gora pod pokroviteljstvom fašističke Italije.

3. Joanikije Lipovac je tokom talijanske okupacije otvoreno i javno stao na stranu Talijana i njihovih saradnika, u prvome redu četničkoga pokreta, i aktivno se uključio u antikomunističku i antipartizansku propagandu.

m. babović

4. Joanikije Lipovac je u svojim javnim nastupima otvoreno pozivao na borbu protiv komunista, šireći mistifikatorske teze o njima, naročito upirući prstom na one koji su podigli Trinaestojulski ustanak.

odbrana slobode govora:

Podrška istoričaru i profesoru FCJK ispred Suda za prekršaje u Podgorici

Zato je važno osvrnuti se i na jednu manipulativnu strategiju koja se primjenjuje u vezi sa rekonstrukcijom stradanja Joanikija Lipovca. Zagovornici njegove čistote i svetosti ne ističu da je Joanikije Lipovac skončao zbog podebelog dosijea saradnje s okupatorom, već da je Lipovac ubijen zato što su komunisti bili protiv crkve, sveštenstva i pravoslavlja. Istina je da u slučaju Lipovac nijesu primijenjene demokratske metode javnoga i fer suđenja i to je ono što današnji njegovi privrženici obilno koriste. Ali nije istina da je Lipovac ubijen samo zato što je bio pravoslavac i „čuvar crkve“.

U pomenutoj emisiji „Ćirilica“ jedan od gostiju, dr Jovan Janjić, čitao je djelove iz knjige Dušana Čkrebića „Ljudi i događaji“ koji donosi razgovor Peka Dapčeviča s mitropolitom Joanikijem tokom njegova isljeđivanja. Prema Čkrebićevom pisanju Dapčević je Lipovcu rekao da se ne može predstavljati crnogorskim mitropolitom jer je osramotio to zvanje svojom kolaboracijom i izdajom, pošto su na mitropolitskoj stolici na Cetinju prije njega śeđeli veliki ljudi. Mitropolit Joanikije rekao je Dapčeviću da ne može s njim tako razgovarati zato što je on spasio njegovu majku iz talijanskoga logora, a da bi spasio i njegova oca da već nije bio umro u zarobljeništvu.

Pekov odgovor na to bio je – i to je dokaz da si sarađivao s okupatorom!

Ovo je Janjiću bio krunski argument komunističke ciničnosti, a pritom je naglasio da je takav postupak dokaz da su komunisti „ubijali misiju i duhovno biće u Crnoj Gori“ te da je zbog toga stradao i Joanikije Lipovac.

Nakon toga je dobio veliki aplauz od gostiju Marićeve „Ćirilice“, iako nije pomenuo nijednu kolaborantsku djelatnost mitropolita Lipovca. Pošto je u ovom postupku iskoristio emotivni argument, pominjanjem Pekove majke, ne možemo ne pomenuti jedan pisani podatak o njoj. U Državnom arhivu Crne Gore u fondu „Narodne uprave“ čuva se jedan manje poznat dokument. U pitanju je dopis Resora za unutrašnje poslove – Odjeljenja javne bezbjednosti Resoru za socijalnu politiku i javno zdravlje od 17. decembra 1943. godine. Predmet – „doktorski pregled majke Peka Dapčevića“. U dopisu stoji: „Ovde u varoši Cetinju u Hercegovačkoj ulici stanuje majka Dapčevića Peka poznatog komuniste. Da bi se prema ovoj njegovoj majci mogle primeniti i represivne mere, potrebno je da taj resor odredi jednog državnog lekara koji će ispitati stanje njezinog zdravlja u cilju sprovođenja represivnih mera nad njom. U svakom slučaju imati u vidu i tu okolnost da je ova bila osuđivana od strane italijanskih vlasti na smrt. O rezultatu ovoga pregleda izvolite dostaviti hitan izveštaj.“ Da je Janjić znao za ovaj dokument, zasigurno se ne bi osvrtao na njega. Ali Janjić nam je značajan kao reprezent cijelog niza zagovornika Joanikijeve čistote, budući da je pred širokim auditorijumom iznio svjedočenje koje je imalo velikog emotivnog efekta na gledaoce. Zato podśećamo na sudbinu Pekove majke iz vremena Narodne uprave, jer je upravo toj i takvoj Narodnoj upravi koja je naručila ispitivanje granica izdržljivosti jedne starice zbog planiranog mučenja,

Utorak, 23. januar 2024.

Joanikije Lipovac bio duhovni otac. Ne optužujemo Lipovca da je znao za njen slučaj, jer bi to bio isti manipulativni gaf koji koriste zagovornici Joanikijeve svetosti, već samo napominjemo ono što su činjenice – Joanikije Lipovac je podržavao Narodnu upravu, promovisao je i učestvovao u događajima koje je ona organizovala. Uostalom, u novogodišnjoj čestitki njemačkim vojnicima naziva je „mojom vladom“. A ta i takva Narodna uprava je naručila mučenje majke Peka Dapčevića. Vjerovatno da je Dapčević zato imao razloga za onakav odgovor Joanikiju Lipovcu.

Dakle, na kraju ovoga teksta postavlja se ponovo pitanje – zašto SPC i Amfilohije (danas Joanikije Mićović) imaju toliku potrebu da ističu svetost Joanikija Lipovca? Zato što im treba simbol crkovnog stradanja od komunista. Kako crkva to postiže? Tako što ne pominje Lipovčevu djelatnost iz Drugoga svjetskoga rata, osvrćući se samo na njegovo hvatanje i lišavanje života od strane komunista. Zašto srpskoj crkvi trebaju žrtve? Da bi homogenizovala svoje vjernike. Stalnim upoređivanjem današnje Crne Gore s komunističkim režimom koji se optužuje da je ubijao svete ljude i rušio crkve, postiže se efekat otklona od današnje Crne Gore i daje legitimitet crkovnoj akciji preuzimanja crnogorskog kulturnog śećanja. I pitanje na koje za sad nemamo odgovor: zašto Amfilohije Radović (danas Joanikije Mićović) pribjegava mračnjacima, osvjedočenim saradnicima okupatora i proglašava ih svečevima, pored toliko popova iz crnogorske mitropolije koji su učestvovali u NOB i bili veliki antifašisti? Od sveštenstva Mitropolije crnogorsko-primorske zvanično su u NOB-u učestvovala 34 popa, od čega je šest nakon rata dobilo spomenicu učesnika 1941. godine. Što ćemo s njima? Jesu li i oni „autofekalni“?

Primjer 3: Težnja ka miru temeljna je vrijednost Ujedinjenih nacija. Predstavnici vjerskih organizacija dužni su je poštovati. U jeku ruske agresije na Ukrajinu, kad je cijeli, demokratski svijet stao u zaštitu teritorijalnoga integriteta nezavisne Ukrajine, Metodije Ostojić je slavio Rusiju. S druge strane, vrlo tenzično Joanikijevo ustoličenje na Cetinju septembra 2021. godine, kad zamalo u Crnoj Gori nije došlo do građanskih sukoba, zahtijevalo je primjerenu retoriku „crkvenih otaca“. Međutim, nekolika dana uoči ustoličenja Joanikije Mićović je poslao vrlo upitnu poruku. Zato sam u upitniku u svojoj kolumni postavio pitanje: –– Pozivaju li na mir?

Odgovor sam popunio sljedećim njihovim izjavama: „Metodije Ostojić: ‘Rusija je nada za čitav slobodoljubivi svijet ... U svetoj Rusiji je nada za spasenje ne samo pravoslavnih naroda, nego čitave Evrope i svijeta.‘ Joanikije Mićović: ‘Velika je hajka da se to pravo ne samo meni nego i crkvi i pravoslavnom narodu u Crnoj Gori uskrati od nekakvih družina koje se pojavljuju kao pečurke poslije kiše. Ali znamo da pečurke nisu dugotrajne i to će nestati‘.“

Objašnjenje: Držanje Crkve Srbije nakon napada Ruske Federacije na Ukrajinu bilo je skandalozno. Nijednom izjavom nije osudila agresiju. Naprotiv, njeni su popovi i vladike davali indirektnu podršku, slaveći Rusiju, kako reče Ostojić, kao nadu za čitav slobodoljubivi svijet.

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, u Rezoluciji Evropskog parlamenta „o stranom miješanju u demokratske procese u Evropskoj Uniji“, izglasanoj 9. marta 2023. godine, Crkva Srbije se markira kao prorusko oruđe na Balkanu preko kojeg Rusija pokušava iskoristiti balkanske etničke tenzije „u cilju rasplamsavanja sukoba i podjele zajednica“, što bi dovelo do veće destabilizacije cijeloga regiona te se izražava zabrinutost evropskih parlamentaraca zbog „pokušaja SPC da u zemljama kao što su Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina promoviše Rusiju kao zaštitnicu tradicionalnih porodičnih vrijednosti i ojačava odnose između države i crkve“. Septembra 2023. godine poslanici Vanjskopolitičkog odbora Evropskoga parlamenta glasali su za prijedlog Izvještaja o našoj državi koji je sačinio izvjestilac za Crnu Goru, europarlamentarac Tonino Picula. U tome dokumentu je navedeno da su evropski zastupnici „izrazili zabrinutost zbog sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) i pokušaja promocije Rusije kao zaštitnika.“ Na osnovu navedenoga, jasno je da i šira evropska javnost uviđa ono što sam iznio u kolumni. Zato dolazimo do pitanja: zašto Crkva Srbije slavi Rusiju koja je danas simbol rata i osvajanja, a ne mira i tolerancije? To doista treba pitati lično Ostojića, ili pak Mićovića koji je čak otišao toliko daleko da je Crnu Goru nazvao „malom Ukrajinom“, a decembra 2022. godine pośetio Moskvu, sasluživao s Putinovom marionetom i duhovnim inspiratorom agresije na Ukrajinu – patrijarhom Kirilom. Crkva Srbije je nažalost pristala biti glavno rusko oruđe na Balkanu, a naročito nakon ruske agresije na Krim 2014. godine i teško da od nje možemo očekivati svrhovite poruke mira. Nakon te Putinove kampanje, 2015. godine na strateškom forumu u Beogradu koji je organizovala ruska organizacija u Srbiji „Fond za strateške kulture“, jedan od glavnih ruskih aktivista u Crnoj Gori, današnji rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, predlagao je izmjenu ruske strategije na crnogorskome prostoru. Po Božovićevu mišljenju, Rusija se više morala oslanjati na Srpsku pravoslavnu crkvu budući da u Crnoj Gori živi 80% pravoslavnih hrišćana.

VII Sve ovo navodim tragajući za odgovorom zbog čega Crkva Srbije ne promoviše mir? Da li se zbog tolike bliskosti s Rusijom u njoj naselio militantni duh? Možda bi nam u traženju odgovora pomogla analiza ruskog uticaja u Crnoj Gori koju je uz pomoć ambasade Sjedinjenih Američkih Država publikovao Digitalni forenzički centar. U njoj se između ostalog kaže: „Jedan od osnivača udruženja Veterani 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije, sveštenik SPC Mijajlo Backović, bio je organizator litija protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, protiv koga je policija podnosila prijave. Backović je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije, učesnik rata na Kosovu 1997–1999. i veteran 63. padobranske brigade. U martu 2018. godine, Mijajlo Backović je dao ekskluzivni intervju za Raša bijond (Russia Beyond), gdje je govorio o periodu kada je bio u sastavu 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije, ali i o aktuelnim rusko-crnogorskim odnosima. On je tom prilikom rekao da udruženja veterana 63. padobranske brigade iz Srbije, Crne Gore i Republike Srpske aktivno sarađuju sa bratskim udruženjima iz Rusije, što pokazuju i vrlo česte posjete visokih delegacija, kako aktivnih vojnika tako i veterana iz Rusije. U intervjuu je istakao da ima kuma Rusa i mnogo prijatelja iz Rusije, koji znaju da narod Crne Gore nije uveo sankcije braći u Rusiji, već da je to uradila odnarođena vlast u Podgorici. Da je Backović privržen Rusiji i predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu govori podatak da je, prema vlastitim navodima, 2014. godine boravio u Moskvi i predsjedniku Putinu odnio na poklon plac u Grblju. Pored toga, nosilac je odlikovanja VDV OS RF – Воздушно-десантные войска Российской Федерации (Vazdušno-desantna Vojska Ruske Federacije), koje je dobio od general-majora Aleksandra Salujanova, bivšeg komandanta i veterana VDV, koji je boravio 2. oktobra 2016. godine na Miholjskoj prevlaci. Zauzvrat, Backović je, predstavljajući se kao predsjednik izvršnog odbora Udruženja veterana 63. padobranske brigade, uručio odlikovanje general-majoru Salujanovu. Backović je 13. septembra 2016. godine prisustvovao osnivanju Balkanske kozačke armije u Kotoru. U junu 2020. snimljen je kako koordinira politički protest u organizaciji Demokratskog fronta u Budvi. U avgustu iste godine je neposredno pred parlamentarne izbore prokleo sve glasače tadašnje vladajuće koalicije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.“ Još jedan od duhovnika Crkve Srbije koji se dovodi u vezu s paramilitarnim djelovanjem je drugi po važnosti u crkvenoj hijerarhiji Crne Gore, vladika Metodije Ostojić, kojega sam kritikovao u svojoj kolumni. Na osnovu sprovedenih istraživanja, dnevni list „Pobjeda“ je o tome već obavještavao javnost: „Episkop budimljansko-nikšićki Metodije Ostojić i episkop slavonski Jovan Ćulibrk prisustvovali su početkom oktobra 2021. godine svečanosti povodom 21. padobranskog višeboja u organizaciji 63. padobranske brigade – specijalne jedinice Vojske Srbije. Na fotografijama koje je objavio zvanični sajt Vojske Srbije, a koje su šerovane na društvenim mrežama, vide se i dvojica episkopa Crkve Srbije kako u maskirnim uniformama i sa prepoznatljivom crvenom beretkom – vojničkim pozdravom daju počast zastavi i himni Srbije. U pitanju su već četiri velikodostojnika Crkve Srbije koji imaju veze sa elitnim specijalnim jedinicama Vojske Srbije, jer je od ranije poznato da je episkop Ilarion član rezervnog sastava padobranske brigade. Prvi je, svakako, pop Mijajlo Backović, sekretar Metodija Ostojića, o čijim vezama sa 63. padobranskom brigadom je Pobjeda već pisala. Oba episkopa Crkve Srbije, čije su fotografije objavljene, dugo godina su služili u Crnoj Gori – posebno u Cetinjskom manastiru. Pažnju javnosti episkop Metodije, inače aktivan učesnik litija u organizaciji Crkve Srbije, privukao je krajem aprila 2021. godine kada je zajedno sa episkopom Jovanom viđen na aerodromu Ečka u Zrenjaninu. Njegova fotografija u padobranskoj uniformi, umjesto u mantiji u kojoj najčešće viđamo monahe, otkriva karakter dijela klira srpske crkve. Svoj skup hobi, jer jedan padobranski skok košta otprilike 250 eura, Metodije je upotpunio skokom i na Kapinom polju par dana uoči svog ustoličenja u Beranama. Po dostupnim podacima, Metodije nije služio vojsku a padobranstvom je počeo da se bavi tek 2016. godine i od tada prikupio je respektabilan broj skokova.“ No, nije padobranstvo jedino čime se Crkva Srbije može pohvaliti u gajenju duha mira. Kao dobro organizovan hijerarhijski sistem, ona je prepoznata i kao institucija koja ima svoje odbrambene formacije. U pitanju su tzv. „pravoslavna bratstva“ u koja se vrbuju pojedinci da svoj život polože za odbranu interesa Crkve Srbije u Crnoj Gori. Jedno od najmilitantnijih je pravoslavno bratstvo „Tvrdoš“ iz Nikšića, koje je 2022. godine učestvovalo u razbijanju skupa u Nikšiću, na kojemu su građani proslavljali godišnjicu crnogorskog ustanka 13. jula u Drugome svjetskom ratu. O problemima povezivanja SPC s paravojnim formacijama pisao je i Radio Slobodna Evropa: „Dva su slučaja u kojima se manastiri i hramovi Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori dovode u vezu sa oružjem i bezbjednosno interesantnim osobama. Jedan je objava transkripata razgovora sa SKY aplikacije dvojice navodnih članova ‘škaljarskog’ kriminalnog klana, u kojem se SPC pominje kao navodni finansijer ‘100 kalašnjikova’ pred parlamentarne izbore 2020. Drugi je boravak naoružanih civila u Cetinjskom manastiru tokom ustoličenja mitropolita Joanikija septembra 2021. Prvi je procesuiran u Specijalnom tužilaštvu, dok je o drugom slučaju raspravljano na skupštinskom Odboru za bezbjednost. Prvi se odnosio na period uoči parlamentarnih izbora 2020, na kojima je trodecenijska vlast Demoratske partije socijalista (DPS) zamijenjena većinom predvođenom prosrpskim

VIII

Utorak, 23. januar 2024.

m. babović

Demokratskim frontom. Nakon tih izbora formirana je Vlada premijera Zdravka Krivokapića, koja je bila pod snažnim uticajem SPC. Prema izjavama samih učesnika, formirana u manastiru Ostrog uz posredovanje tadašnjeg mitropolita Amfilohija. Ustoličenje mitropolita Joanikija je uslijedilo godinu kasnije.

Tema o potencijalnom skladištenju oružja u objektima SPC-a aktuelizovana je nakon što je u dvorištu manastira Banjska na Kosovu pronađen arsenal oružja i vojne opreme. Eparhija raško-prizrenska u čijoj je nadležnosti manastir, za pronađeno oružje i vojnu opremu je navela da ga je ‘narod odbacio napuštajući manastir’. Manastir je koristila naoružana grupa koja se sukobila sa kosovskom policijom 24. septembra, kada je poginuo policajac Afrim Bunjaku, dok je nekoliko povrijeđeno.“ Kako je Temeljnim ugovorom između države Crne Gore i Crkve Srbije crnogorskim istražnim organima onemogućeno da bez saglasnosti crkve istražuju ove slučajeve, oba su i dalje bez sudskog epiloga. Što se tiče povezanosti Crkve Srbije u Crnoj Gori s paravojnim formacijama, o tome je još 2016. godine detaljno izvijestio i portal Analitika, prenoseći informacije koje je objavio glavni proruski portal u Crnoj Gori In4S. O tome se kaže: „U Kotoru je formirana ‘Balkanska kozačka vojska’, uz prisustvo arhijerejskog namjesnika bokokotorskog Momčila Krivokapića i brojnog sveštenstva, kao i 26 kozačkih delegata iz drugih kozačkih centara sa Balkana, među kojima je svaki predstavnik kozačke jedinice od najmanje 50 kozaka’, tvrdi portal IN4S. Nakon liturgije i obilaska mjesta gdje je početkom 19. vijeka bio ruski konzulat, kako navodi portal ‘svečano postrojeni kozaci i Noćni vukovi’ pošli su u riznicu Srpske pravoslavne crkve, gdje ih je pozdravio domaćin, arhijerejski namjesnik bokokotorski protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić’. Kako navodi portal, za vrhovnog atamana tzv.

‘Balkanske kozačke vojske’ jednoglasno je izabran kozački general Viktor Vladimirovič Zaplatin. On je pozdravio prisutne, kazavši da je predstavnik Ruske Federacije koji već 16 godina radi u Srbiji. Prema crnogorskom zakonu, strogo je zabranjeno formiranje paravojnih formacija na teritoriji Crne Gore.“ Navedeni primjeri između ostaloga služe i da ilustruju moj stav da prvosveštenici Crkve Srbije u Crnoj Gori u svojim javnim istupima i djelovanjima ne samo da odstupaju od kanonske hrišćanske doktrine, već i da propovijedaju vrlo problematične svjetonazore koji su u oštroj koliziji s osnovnim biblijskim učenjem. O tome svjedoči i činjenica da se u njihovim citiranim izjavama niti jednom ne oslanjaju na biblijske izvore ili uzore, već da vrlo promišljeno koriste svoje pozicije moći kako bi uzburkali javnost u korist raspirivanja i produbljivanja aktuelnih društveno-političkih tenzija. Time postaje jasno da neodgovorni pojedinci s vrha crkovne hijerarhije koje pominjem u svojoj kolumni, svjesno i tendenciozno instrumentalizuju svoju religiju u cilju narušavanja multinacionalnog i multietničkog sklada kao temeljnih civilizacijskih vrijednosti ne samo crnogorske nego i evropske demokratije.

III Pravo na slobodu govora Sljedstveno navedenome, jasno je da nijesam kriv i da sam imao svako pravo reagovati na pogubno djelovanje vladika Crkve Srbije. To što neko nosi mantiju i uživa povjerenje sljedbenika ne znači da ne mora poštovati istinu i postulate građanske države. Ljudi u svešteničkim odorama nijesu nedodirljivi niti Nad-ljudi, već su pred zakonom jednaki s ostalima. Kako je o njima govorio veliki Lav Tolstoj u svojim kritičkim opservacijama prema crkvi: „U sveštenstvu, pored toga što se javno priprema za obmanjivače, vidim i direktno kršenje Hristovih riječi koje direktno zabranjuju svakome, ma ko to bio, da se naziva učiteljem, ocem i nastavnikom (Jevanđelje po Mateju, 23, 8-10). Vjerujem u ljubav, a ne u vradžbine i molepstvija.“ Dakle, svaka javno izgovorena riječ od strane sveštenih lica, mora biti podložna kritici. U suprotnome, zabraniti to značilo bi vraćanje u vrijeme Tomasa de Torkemade i povratak Inkvizicije.

Za navedene stavove pravo mi daju konvencije na kojima je fundirana savremena Evropa, a kojima se garantuju elementarne slobode govora i mišljenja. Godine 1950. u Rimu, usvojena je „Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“ po kojoj se članom 10 garantuje sloboda izražavanja. Udruženje pravnika Crne Gore povodom moga slučaja navelo je da Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama napominje da „mora biti moguće, u demokratskom društvu, kritikovati vjerske ideje, čak i ako takvu kritiku neki smatraju štetnom za njihove vjerske osjećaje“. Dodao bih da u svojoj kolumni nijesam kritikovao vjerske ideje, nego naprotiv, drastična odstupanja od kanonske hrišćanske dokse koja su evidentna u navođenim izjavama vladika Crkve Srbije. Zato su iz Udruženja pravnika naveli da „vjerske zajednice moraju tolerisati kritičke javne izjave i rasprave o svojim aktivnostima, učenjima i uvjerenjima, pod uslovom da takva kritika ne predstavlja poticanje vjerske mržnje i ne predstavlja podsticanje na diskriminaciju sljedbenika druge vjere“. A kako sam već više puta naveo, u svom ukupnom profesionalnom radu nikada nijesam imao intenciju niti sam podsticao diskriminaciju sljedbenika Crkve Srbije. Zato se čitav ovaj proces koji se protiv mene vodi jedino može tumačiti iz ugla sistemskog uvođenja cenzure.

O tome se precizno povodom mog slučaja oglasila Akcija za ljudska prava:

Građani ispred Suda poručili da je fašizam na slobodi, a antifašizam na sudu

„Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje protiv odluke državne tužiteljke Snežane Šišević da zahtijeva pokretanje prekršajnog postupka protiv istoričara Bobana Batrićevića zbog teksta u kome je kritikovao kontroverzne stavove predvodnika Srpske pravoslavne crkve (SPC), mitropolita Joanikija i episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija. Smatramo da je državna tužiteljka time pokazala nepoznavanje međunarodnih standarda slobode izražavanja koji obavezuju Crnu Goru, i da je izuzetno opasno to što državni tužioci, koji su ovlašćeni da protiv građana pokreću mehanizam državne represije, nemaju adekvatna znanja o osnovnim ljudskim pravima.

Stara praksa kada se za ‘verbalni delikt’ zbog kritike vlasti išlo u zatvor ne smije se vraćati u državu koja je članica Savjeta Evrope i pretenduje na članstvo u Evropskoj uniji. Tekst g. Batrićevića ‘Torokanje po Metodologiju i Đaonikiju’ sadrži oštar ali kritički osvrt na izjave javnih ličnosti, koje činjenica da su visoki sveštenici SPC sama po sebi ne štiti od kritike u demokratskom društvu u kom oni aktivno djeluju. Zabrana kritikovanja vjerskih velikodostojnika je karakteristika teokratija kao što su npr. Iran, Pakistan ili Avganistan, a Crna Gora je ipak demokratija. Pomenuti tekst ne sadrži ‘vrijeđanje drugog po osnovu vjerske pripadnosti’, kao što tvrdi tužiteljka Šišević, već kritiku kontroverznih istorijskih interpretacija visokih sveštenika SPC, na osnovu kojih je autor izveo svoje zaključke o tome da oni promovišu nacionalizam, mržnju i indoktrinaciju, što su sve pitanja od izuzetnog opšteg interesa u mješovitoj etničkoj i vjerskoj sredini kakva je Crna Gora. Autor teksta je svoje jake vrijednosne sudove zasnovao na javno izrečenim izjavama, koje nijesu demantovane. Ako se s iznijetim stavovima u tekstu ne slažu, mitropolit i episkop bi trebalo to javno da kažu i učestvuju u debati koju je Batrićević pokrenuo u opštem interesu traganja za istinom. Sam episkop Metodije u jednoj svojoj izjavi pomenutoj u tekstu ističe da su upravo on i drugi sveštenici SPC ti ‘koji sljeduju za istinom’. Ljudsko pravo na slobodu izražavanja omogućava iznošenje jakih vrijednosnih sudova, koji sadrže i dozu vrijeđanja, pretjerivanja i provokacije, dok god su utemeljeni u činjenicama. Da je to suština tolerancije i pluralizma u demokratskom društvu, koje počiva na debati, Evropski sud za ljudska prava je objasnio u stotinama svojih presuda, među kojima su i Šabanović protiv Crne Gore i Srbije (stav 36) i Koprivica protiv Crne Gore (stav 61) iz 2011. godine. U presudi Šabanović, sud je podsjetio i da postoji ‘malo prostora za ograničavanje rasprave o pitanjima od javnog interesa’ pogotovo kaznenom represijom u koju spada prekršajno gonjenje za koje je zaprijećena i kazna zatvora.“ Povodom ove optužnice oglasilo se i najprestižnije međunarodno udruženje književnika, Međunarodni PEN centar, sa śedištem u Londonu. Da je ovom optužnicom direktno povrijeđeno moje pravo na slobodu izražavanja precizno je detektovano i u apelu Međunarodnoga PEN centra upućenog ovih dana vlastima u Crnoj Gori: „Međunarodni PEN centar i Crnogorski PEN centar stoje uz Bobana Batrićevića. Njegove riječi nikako se ne mogu tumačiti kao vjerske uvrede. Naprotiv, Batrićević je pozvao da se okonča narativ pun govora mržnje, za čije širenje sada optužuju njega. S dužnim poštovanjem apelujemo na Vas da se postarate da optužbe protiv Batrićevića budu odbačene. Niko ne treba da bude procesuiran zbog mirnog ostvarivanja prava na slobodu izražavanja.“ Jan Prohaska, čehoslovački pisac i žrtva komunističke policijske torture izrekao je poznatu rečenicu o cenzuri. Pišući o Prohaski, poljski književnik Marijuš Ščigjel u knjizi „Gotland“ navodi: „U martu 1968. godine na susretu Slovenskom domu u Pragu izgovorio je slavnu rečenicu o cenzuri: ‘Nije čovjek toliko dugo učio da govori, da bi mu kasnije na to bilo oduzeto pravo.’“ Ja vam uskraćivanje toga prava neću dopuštiti. Dakako, možete me osuditi, ali vaša osuda neće promijeniti moje stavove, pa ćete morati da me tužite opet. Jer, kad god vidim da je neki od popova ili vladika Crkve Srbije tendenciozno falsifikovao prošlost, lažima i poluistinama zavodio vjernike, slavio ratne zločince ili zastupao stav da je kidanje turskih glava „negdje u nama“, uvijek ću, bez straha od suda, bez straha od Višeg državnog tužilaštva, vlasti i opozicije, glasno kritikovati!