Dnevni list Pobjeda 28.1.2024.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 28. januar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20891 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Crna Gora dobila vrhovnog državnog tužioca nakon skoro pet godina v. d. stanja u toj organizaciji, izbor pozdravili državni zvaničnici i EU

D. MIJATOVIĆ

Rob Bauer, predsjednik Vojnog komiteta Alijanse, ima poruku za zvaničnike regiona

M. BABOVIĆ

Poslanici, makar retorički, navijaju da Marković profesionalno radi svoj posao. Navedena je i lista očekivanja: od hvatanja ukoštac sa ratnim zločinima, kao i onima za koje se ističe da su motivisani nacionalnim pobudama, do procesuiranja problematičnih poteza „avgustovske većine“, zaključno s otvorenim očekivanjem DNP-a da je realno da Marković procesuira Suzanu Mugošu

M. BABOVIĆ

Markoviću mandat dalo 75 odsto parlamenta

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Nije dovoljno da opušteno u foteljama čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan STR. 2. i 3.

POVODI: Visokoplatežni gosti već bukirali predsezonu, nemaju interesovanja za jul i avgust zbog ogromnih gužvi

Zapadni turisti izbjegavaju Crnu Goru tokom špica sezone Sa jučerašnjeg zasijedanja u parlamentu

Milorad Marković

STR. 6. i 7.

Nemoguće je realizovati program na kvalitetan način jer transferi od aerodroma do hotela traju duplo duže nego letovi iz evropskih destinacija. Infrastruktura nije spremna da primi sve individualne goste koji dolaze automobilima i u toj nespremnosti da se obezbijedi normalna komunikacija turoperatori smanjuju svoje aranžmane - tvrdi Purko Ivančević STR. 5.

Novinar Jakša Šćekić smatra da je opozicija uspjela da internacionalizuje izbornu patologiju koja je bila u Srbiji

Univerzitetski profesor smatra da su način formiranja Komisije za reakreditaciju FCJK i njen sastav apsolutno neprihvatljivi

Zapad nema partnera u opoziciji, Vučića podržavaju jer ispunjava obaveze

Ivanović: Zlokobne namjere onih koji ne priznaju ni crnogorski jezik, ni Crnogorce

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

14.

KUPON

IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

Ubio suprugu i sina, pa sebe Penzionisani službenik policije M.D. (52) ubio je suprugu V.D. (50) i sina Đ.D. (13), a potom izvršio samoubistvo, saopšteno je iz Uprave policije. Tragedija se desila u Trebinjskoj ulici, u podgoričkom naselju Tološi, u noći između petka i subote STR. 8.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara obišla Manastir Vranjina i utvrdila da je došlo do velikih odstupanja od projekta u radovima na obnovi konaka

Nestručne intervencije i nepoštovanje zakona

POGLED SA STRANE

UZKD

STR. 9.

Ironija je da evaluatori, kojima je namijenjena glavna riječ u Komisiji za reakreditaciju fakulteta na kome se izučava jezik ,,Gorskog vijenca“ i koji svoj naziv nosi po tom jeziku, dolaze iz države koja Crnogorcima negira pravo na svoj jezik i samo njegovo postojanje, a da njihovi prethodnici iz iste države publikuju prevod upravo ,,Gorskog vijenca“ STR. 8.

NEZAPAMĆENA TRAGEDIJA U PODGORICI

Gužva u Njemačkoj, pouka za Crnu Goru Piše: Dragan VESELINOV

STR. 12. i 13.

STR. 11.

2

Politika

Neđelja, 28. januar 2024.

Demokratska partija socijalista dala smjernice PODGORICA – Politički lideri na Balkanu treba da članovima kako da učestvuju na prvim budu odgovorni za svoje zeneposrednim unutarstranačkim izborima

DPS danas bira rukovodstvo

PODGORICA – Demokratska partija socijalista svim svojim članovima koji se nalaze u partijskim evidencijama i koji imaju pravo glasanja na prvim neposrednim unutarstranačkim izborima predstavila je uputstvo za sam čin glasanja elektronskim putem preko dostupne aplikacije.

Partijski izbori se održavaju danas, 28. januara.

Kako je saopšteno na sajtu DPS-a, svi članovi koji su na vrijeme obezbijedili pravo glasa na partisjkim izborima, svoju volju osim neposrednim glasanjem u svojim opštinskim odborima, mogu ostvariti i putem aplikacije.

Na partijskom sajtu predstavljeno je na koji način je moguće obaviti glasanje, te tako

učestvovati u odabiru predsjednika, odnosno potpredsjednika, koji će kao najviše partijsko rukovodstvo u narednom periodu predstavljati Demokratsku partiju socijalista.

Partija je pozvala sve članove da slobodno izraženom voljom i svojim učešćem u ovom procesu, daju svoj doprinos, kako navode, novom vidu demokratizacije društva i daljeg napretka u razvoju Crne Gore.

Jedini kandidat za predsjednika DPS-a je aktuelni vršilac dužnosti lidera stranke Danijel Živković. Za četiri potpredsjednička mjesta kandidovalo se šest partijskih funkcionera - Elvir Zvrko, Aleksandra Vuković-Kuč, Abaz Dizdarević, Dušan Raičević, Jevto Eraković i Ivan Vuković.

R. P.

Građanska inicijativa „21. maj“

Potrebna alternativa koja će sadašnju i bivšu vlast poslati u istoriju PODGORICA – Građanska inicijativa „21. maj“ saopštila je da je potrebna alternativa koja će i sadašnju i bivšu vlast trajno poslati u istoriju, te da je to posao za one koji se osjećaju kao pristalice reformatorske liberalno-demokratske ljevice. GI „21. maj“ biće nosilac i oslonac takvih ideja jer su one put u oporavak naše države i društva – saopšteno je iz te partije.

- Crna Gora je početkom devedesetih godina imala alternativu. LSCG i SDP su bile antiratne, multietničke, suverenističke i proevropske partije. U središtu politike LSCG bila je odbrana Crne Gore od velikosrpske politike, zaštita crnogorskog identiteta, zalaganje za slobodno i liberalno društvo. SDP je dijelio otpor politici koja je Crnu Goru svodila na beogradski region, afirmisao je ideju društvene pravde, solidarizma i socijalno tržišne ekonomije - saopštili su iz Građanske inicijative „21. maj“.

Nasuprot njima, kako se dodaje, bio je vladajući DPS u savezništvu sa velikosrpskim partijama. DPS se brzo odrekao socijalističkog nasljeđa stvarajući gusarski ambijent u kome su se njegovi čelnici i njegovi tranzicioni špekulanti besprizorno obogatili. Gra-

đani su većinski podržavali DPS i neočetničke stranke birajući time sopstveno propadanje i crnogorski sunovrat.

Rascjep u vladajućoj partiji i spašavanje Đukanovićevog krila od LSCG i SDP doveli su do istorijske obnove države, ali ne i do preobražaja karaktera DPS - navode u saopštenju.

Ističu da „nakon referenduma koalicija DPS i SDP stvara poredak koji ih razobličava kao fantomske socijaliste i protagoniste nepravedne države i kleptokratskog kapitalizma“.

- Posljedica toga je dolazak na vlast populističke, marionetske i klero-nacionalističke politike. Zato je danas potrebna alternativa koja će i sadašnju i bivšu vlast trajno poslati u istoriju. To je posao za one koji se osjećaju kao pristalice reformatorske liberalno-demokratske ljevice. GI „21. maj“ biće nosilac i oslonac takvih ideja jer su one put u oporavak naše države i društva. Sve je ostvarivo ako znamo što hoćemo, ako smo istrajni i ako vjerujemo u ideju slobodnog i solidarnog društva. Prije ili kasnije građani će to shvatiti, jer slaba je vajda od pomoći sa strane. Sami moramo Crnu Goru učiniti boljim i humanijim mjestom za život.

Nema ko drugi - zaključili su u saopštenju.

R. P.

mlje, a na njima je da igraju važnu ulogu i održe Balkan stabilnim i sigurnim. Nije dovoljno da se ,,zavalite“ i čekate da NATO i EU urade nešto za vas. To je u intervjuu za Pobjedu poručio najviši vojni zvaničnik Alijanse Rob Bauer, koji je protekle sedmice boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.

Sa Bauerom smo razgovarali nakon njegovih dramatičnih ocjena o ratu sa Rusijom. Admiral Bauer kaže da je rat sa Rusijom realna mogućnost.

- Vrijeme više nije na našoj strani. Ako ste napadnuti, nemate vremena. Morate biti spremni – poručuje Bauer.

POBJEDA: Prije nekoliko dana imali ste dramatično upozorenje rekavši da moramo biti spremni za rat sa Rusijom. Na čemu temeljite ovakve ocjene?

BAUER: Na ponašanju Rusije.

Prošle nedjelje sam rekao ono što govorim zadnjih godinu i po.

Fascinantna stvar je da je to tek sad odjeknulo, a nijesam nužno rekao ništa novo, već sam samo ponovio svoje stavove, a iz nekog razloga tek sada je to dobilo na značaju.

Mislim da to ima veze s tim što i mnogi drugi ljudi počinju da govore o ovome – njemački ministar odbrane, švedski načelnik odbrane, francuski predsjednik... Dakle, sada se javlja neka vrsta „kritične mase“ u smislu da postoji sve više ljudi, koji o tome govori i onda je logika da treba da se izvještava o tome.

Razlog je, naravno, rusko ponašanje, u posljednjih recimo 16-17 godina, od kada su izvršili invaziju na djelove Gruzije, od prisvajanja Krima 2014. godine i ovo njihovo ponašanje je razlog za zabrinutost.

Mi u NATO smo, u decembru 2021. godine, dobili sporazum ugovora, gdje su nam Rusi saopštili da žele da se vrate na granice iz 1997. godine, što uključuje teritorije mnogih zemalja koje su u međuvremenu postale NATO članice.

POBJEDA: Da li je to bio alarm za vas u Alijansi?

BAUER: Nije alarm, ali jeste zabrinjavajuće. I to nam je na neki način potvrdilo da smo bili fokusirani na druge teritorije i nijesmo reagovali kada se desilo prisvajanje Krima. U suštini, tek tada smo shvatili da je ovo rusko ponašanje sve više i više zabrinjavajuće, da moramo nešto da uradimo sa svoje strane, jer smo u velikoj mjeri bili fokusirani na operacije reagovanja na krize daleko od naše teritorije u Iraku, u Avganistanu.

Tada smo rekli - u redu, ali moramo da se vratimo na jedan od drugih zadataka koje imamo, a to je kolektivna odbrana. Tako smo ponovo napisali vojnu strategiju NATO-a. Korigovali smo strategiju odvraćanja i odbrane.

Došli smo do onoga što danas čujete DEA - odvraćanje i odbrana evroatlantskog prostora.

U suštini, što treba da uradite?

Da odvratite i da se odbranite od dvije prijetnje sa kojima se NATO suočava, a to su Rusija i

Rob Bauer, predsjednik Vojnog komiteta Alijan

Nije dovoljno d čekate da EU i N

Kolektivna odbrana je naš glavni zadatak: Rob Bauer

Ako Rusija dobije rat u Ukrajini, to nije kraj neprijateljstvima. To nije kraj nestabilnosti. To će biti početak novih sukoba, jer će Rusi tada vjerovati da se njihov način ponašanja zapravo isplati. Dakle, misliće: nije poštovanje međunarodnih pravila ono što se isplati, već agresija. I u suštini, invazijom na drugu zemlju, dobijate ono što želite, a to je protiv međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima - kaže Bauer terorističke grupe.

O tome razmišljamo i radimo na tome posljednjih, već ozbiljan niz godina. A kada je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, to je bila dodatna potvrda trenda koji smo vidjeli.

I u suštini mi vjerujemo, a to sam i rekao, da ovaj rat nema veze sa Ukrajinom, samom po sebi, radi se o nečemu drugom.

Rusi govore da smo mi ili Ukrajina prijetnja za njih. Da je to zaista tako, onda bi potpuno drugačije odgovorili na pristupanje Finske. Nijesu. U osnovi nijesu ništa uradili.

Mi im nijesmo prijetnja i oni to znaju. Opasni smo, u smislu, ako nas napadnu izgubiće, ali mi smo odbrambeni savez.

Ovaj rat u Ukrajini je o nečemu drugom.

To je strah od demokratije, pokušaj da se Ukrajina odvrati od evroatlantskih integracija,

a 44 miliona Ukrajinaca to žele da postignu.

Dakle, to je vjerovatno najvažniji razlog zašto su to željeli da zaustave. Mislili su da će to biti trodnevni rat. Sada je 699. dan rata. Dakle, postoji svi razlozi da se bolje pripremimo za napad iz Rusije.

I nijesam to rekao prošle nedjelje, a ne govorim ni danas da očekujemo da nas Rusija sjutra napadne. Ali svi planovi koje smo napravili, regionalni planovi, to je jedno. Zatim, drugo, treba da znamo koja je vrsta sposobnosti koja nam je potrebna - adaptacija strukture komandovanja i upravljanja. Koliko ljudi nam treba, novi model sile. Sve te stvari zajedno se rade i priprema se sav taj posao da bismo bili spremniji.

Jer vrijeme više nije na našoj strani. Ako ste napadnuti, nemate vremena. Morate biti

Ako Rusija danas stane i ode, rat je završen i možemo da počnemo da obnavljamo Ukrajinu. Ali ako Ukrajina danas stane, izgubili su svoju zemlju

spremni. I zato nam treba više vojnika u većoj pripravnosti. Treba nam više sposobnosti. Treba nam još zaliha. Treba nam više logistike. Treba nam više i boljih vježbi za planove koje smo napravili. Zato sam to rekao. A drugi razlog zašto sam to rekao je - jer sve ovo nije samo stvar vojske. Mnogi ljudi misle da imamo grupu profesionalaca koji rješavaju naše bezbjednosne probleme.

Ali ako je u pitanju kolektivna odbrana i rat dođe do nas, onda neće samo vojska voditi taj rat. Jer naša društva će morati da budu spremnija.

I vidite to i u Ukrajini, to je ono sa čim se suočava čitavo društvo. I zato sam o tome govorio u medijima i nakon sastanka da moramo da budemo sigurni da naši ljudi razumiju šta se dešava i da imamo dovoljno ljudi spremnih za vojsku, ako sukob dođe do nas.

Dakle, to je kombinacija spremnosti protiv ruske prijetnje. A ako se to desi, onda cijelo društvo treba da bude spremnije, a ne samo vojska.

Politika

Neđelja, 28. januar 2024.

3

nse, u intervjuu Pobjedi ima poruku za zvaničnike regiona

d. mijatović

da se opustite u foteljama i NATO urade nešto za Balkan

POBJEDA: Kažete da ste sa onim što se desilo u Ukrajini dobili potvrdu ruskih namjera. Je li postojao lakši način od rata da to potvrdite?

Strahujete li da nijeste uradili dovoljno da spriječite rat u Evropi?

BAUER: Čuo sam ovo ranije da ljudi kažu: da, odvraćanje nije uspjelo jer su Rusi napali Ukrajinu. Ali savez nije... Primarna uloga saveza je da brani sam sebe. Dakle, odvraćanje nije napad Rusije na ostatak svijeta.

Rusija nije napala NATO. Dakle, odvraćanje funkcioniše. Na nesreću Ukrajine, to, naravno, nije utjeha za njih. I zato, mislim da nije tačno reći da odvraćanje nije uspjelo jer su Rusi napali Ukrajinu.

POBJEDA: Ko vam je spočitao da odvraćanje nije uspjelo?

BAUER: Pročitao sam to u medijima više puta. Posebno na početku rata. Neki ljudi krive NATO zbog činjenice da su Rusi napali Ukrajinu, tvrdeći da smo mi krivi za to, sa čime se takođe ne slažem, zato što je Ukrajina suverena država sa utvrđenim, međunarodno priznatim granicama.

I stoga, Rusi nemaju pravo da napadaju takvu zemlju, bez obzira na razloge. I da, postoje razlike u mišljenjima između Rusije i NATO-a, ali za ovo nema opravdanja. Nikakvog.

POBJEDA: Da li biste bili tako hrabri da prognozirate kada će rat u Ukrajini biti završen?

BAUER: Ovo su me pitali više puta. Veoma je teško reći, tako da ne mogu reći. Nije da znam i neću reći. Ne znam.

Rusija nije ostvarila nijedan od svojih strateških ciljeva, tako da će se rat nastaviti. Ako nastave, Ukrajina mora da nastavi, jer ako prestanu, izgubili su svoju zemlju.

Ako Rusija danas stane i ode, rat je završen i možemo da počnemo da obnavljamo Ukrajinu. Ali ako Ukrajina danas stane, izgubili su svoju zemlju.

Za Ukrajinu nema izbora, za Ruse ima izbora. To je jedna stvar.

Drugo, ako Rusija nastavi sa ratom - Ukrajina mora da nastavi.

Sve i da Rusija pristane na prestanak rata, liči li vam to na situaciju da se neće vratiti anektirane oblasti. Je li to prihvatljivo za Ukrajinu? O tome odlučuju narodi koji su u ratu. A u Ukrajini narod kaže svom predsjedniku svake nedjelje, svakog mjeseca - nastavi rat.

Dakle, ima toliko faktora da ne mogu da kažem kada će se rat završiti.

Za sada oni nastavljaju rat i stoga ćemo mi, a to nije samo NATO, već 50 nacija koje podržavaju Ukrajinu, morati da nastavimo da podržavamo Ukrajinu koliko god bude potrebno.

POBJEDA: Američki predsjednik Bajden nedavno je retorički upitao: Ako Rusija pobijedi u Ukrajini, što mislite da će se desiti sa Balkanom? Što Vi mislite da bi se u tom slučaju desilo sa Balkanom?

BAUER: Ja pitam Vas. Šalim se, naravno.

Sa pravom mislim, i zato sam pričao o ovome, ali s pravom je mnogo ljudi zabrinuto. Ako Rusija dobije rat u Ukrajini, to nije kraj neprijateljstvima. To nije kraj nestabilnosti. To će biti početak nove nestabilnosti. Jer će Rusi tada vjerovati da se njihov način ponašanja zapravo isplati. Dakle, misliće: nije poštovanje međunarodnih pravila ono što se isplati, već agresija.

I u suštini, invazijom na drugu zemlju, dobijate ono što želite, a to je protiv međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

I zato je toliko važno da im ne dozvolimo da se izvuku sa ovim.

I zato 50 nacija podržava Ukrajinu. Ne samo NATO, ne samo Zapad. Postoje zemlje u Aziji, Africi koje svakodnevno podržavaju Ukrajinu.

Postoji 141 država koja je osudila invaziju u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Dakle, ima mnogo nacija koje su protiv činjenice da je Rusija napala Ukrajinu. Dakle, ne postoji način da im ovo prođe.

Ali naravno, ako bi dobili rat u Ukrajini, to bi im moglo dati ideju da ima još toga što bi mogli da uzmu. I to nije samo Balkan, postoje i druge nacije u kojima bi vidjeli svoj interes.

Zato se NATO mora pripremiti da se bolje brani. To je ono na čemu smo radili i sada gledamo na izvodljivost svih tih planova.

I mislim da je način na koji radimo zajedno sa EU u Bosni i Hercegovini i na Kosovu primjer za budućnost. I to nijesu NATO zemlje, ali uz pomoć EU i NATO su stabilizovane već posljednjih nekoliko godina.

POBJEDA: Kažete da postoji veliki broj država koje podržavaju Ukrajinu, ali postoje zemlje i pojedinci na Balkanu koji podržavaju Rusiju – u Crnoj Gori, u RS Milorad Dodik, dok u Srbiji Aleksandar Vučić odbija da uvede sankcije Rusiji. Kako mislite da se sve to može odraziti na budućnost Balkana?

BAUER: U svakom konfliktu postoje zemlje koje podržavaju jednu i zemlje koje podržavaju drugu stranu. To nije novi fenomen u svijetu. Nažalost, vidimo da postoje zemlje koje su uradile mnogo više za Rusiju od onoga što ste Vi opisali. Postoje zemlje koje isporučuju municiju, oružje, dronove Rusiji, što je mnogo opasnije.

Mislim, ako ljudi podržavaju Rusiju riječima, to je jedno, ali ako ih podržavaju na djelu oružjem ili mogućnostima, to je, naravno, mnogo, mnogo gore. Postoji i takva vrsta diskusije ponekad u drugim nacijama.

Dakle, ljudi ne moraju nužno da se slažu sa svime. Mi smo savez gdje nacije imaju suverenitet, tako da oni imaju različita mišljenja i unutar nacija ljudi imaju različita mišljenja.

To je dio demokratije, mislim da to uopšte nije loše i radi se o izvlačenju pravih argumenata na površinu kako bismo bili sigurni da ljudi razumiju šta je u pitanju i mislim da je to razlog zašto sam govorio o tome prošle nedjelje.

POBJEDA: Saglasna sam sa Vama da su riječi manje opasne od oružja, ali podržavati Rusiji, čak i riječima, ovdje na Balkanu... Da li je to direktno otvaranje vrata ruskom uticaju i koliko on može biti opasan?

BAUER: Mislim da se ovakva rasprava vodila i prije rata u Ukrajini, da je postojala neka podrška Rusiji, a sada postoji novi razlog a to je Ukrajina, znači to nije nova pojava sama po sebi.

Argumenti su novi ili su se vremenom mijenjali.

Gospodin Dodik nije promije-

NATO će ponovo naći kvalifikovanog i dobrog lidera POBJEDA: Mandat generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga ističe ove godine, a sukobi u svijetu i dalje bjesne, što znači da savezu treba snažan lider. Kakve osobine očekujete od sljedećeg šefa Alijanse?

BAUER: Mislim da je to jako težak posao, jer vi nijeste šef države, vi nijeste jedan od predstavnika naroda, pa nemate pravo glasa u tom smislu, vi vodite sastanke sa članicama koje odlučuju. Gospodin Stoltenberg je stekao veliko poštovanje kroz način na koji je vodio naš savez. A to, naravno, znači da će biti lakše za nekog sljedećeg iskusnog lidera, poslije deset godina, da uradi ovo, nego što je bilo za njega kada je počinjao. Sljedeći NATO šef će imati veliki zadatak da postigne ono što je uradio Stoltenberg. Mislim da to svi znaju, jer je on uradio nevjerovatan posao i imam ogromno poštovanje za način na koji je vodio savez.

Tako da je to veoma težak posao, a nije lako ni vrijeme, mislim da će se tražiti neko sa iskustvom, na primjer, kao što je šef države ili ministar. Potreban nam je neko ko je duže u ovom svijetu politike, ko je poznat i drugim liderima, jer je važno da imaju novog vođu u ovim teškim vremenima. Ali siguran sam da će NATO ponovo naći kvalifikovanog i dobrog lidera, kao što smo to radili iznova i iznova u posljednjih 75 godina.

nio svoje mišljenje poslije rata i odlučio da podrži Rusiju, on je to činio i prije rata u Ukrajini, tako da to samo po sebi nije novo, za njih je ovo dodatni argument, tako da ne mislim da će to promijeniti Balkan sam po sebi, mislim da je to jedan od razloga da nastavimo da podržavamo Balkan kao što mi to činimo. Kao što sam rekao, Evropska unija i NATO podržavaju Balkan u praktičnom smislu, ne samo riječima, već u praksi – osiguravaju bezbjedno i sigurno okruženje za sve ljude na Kosovu, koje god da su etničke pripadnosti.

I EU to čini u Bosni i Hercegovini, uz podršku i NATO-a, sa našom misijom u Sarajevu, tako da obje organizacije ne samo da govore o tome, već i praktično pomažu u bezbjednosti i stabilnosti na Balkanu.

POBJEDA: Razumijem da je zbog rata NATO najviše fokusiran na Ukrajinu, ali mislim da je Balkan, takođe, region koji ne bi smio biti zapostavljen...

BAUER: Ne slažem se sa Vama da smo fokusirani najviše na Ukrajinu. Fokusiramo se na našu kolektivnu odbranu, na sebe.

To je naš sveti zadatak, da možemo da se odbranimo. I drugo, već mnogo duže se fokusiramo na Balkan. KFOR je misija koja je veoma dugo tu, tako da ako kažete da se fokusiramo na Ukrajinu, to nije tačno.

Fokusirani smo na Ukrajinu, ali smo, takođe, fokusirani i na Balkan.

POBJEDA: Jeste li fokusirani dovoljno da ne ispustite iz vida sve što se ovdje dešava, a uzimajući u obzir autokratska vladanja lidera koje sam već ranije pomenula?

BAUER: Opet, veoma je važno da vaši čitaoci shvate da NATO gleda okolo, 360 stepeni, i u svemir, i u sajber prostor. Pratimo sva dešavanja oko nas, u svijetu, u našoj zoni odgovornosti, uključujući Balkan.

POBJEDA: I što vidite kada se okrenete za 360 stepeni na Balkanu?

BAUER: Vidim krkhu stabilnost.

EU zajedno sa NATO radi na stvarima na kojima radi, ali nijesmo mi jedini koji treba nešto da rade ovdje. Dosta posla je i na zemljama ovdje. Svi politički lideri treba da budu odgovorni za svoje zemlje. Nije dovoljno da se ,,zavalite“ i čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan. Same zemlje i lideri u ovim zemljama igraju važnu ulogu da održe Balkan stabilnim i sigurnim. NATO i EU će pomoći kao što radimo godinama unazad i nastavićemo to da radimo i u budućnosti. NATO je, kao odgovor na ono što se desilo u septembru na Kosovu, povećao broj vojnika u KFOR-u, a to je zato što gledamo šta se dešava na terenu.

I opet, izražavam neslaganje sa onim što ste rekli i ovo je važno da pojasnim da slika nije takva da gledamo samo Ukrajinu. Gledamo svijet oko sebe i

gledamo svaku promjenu bilo da je na Balkanu, istočnim granicama, Indo–Pacifiku. Gledamo gdje god je potrebno i naš je zadatak da budemo bezbjedni.

Sada se vodi rasprava o tome da li je broj snaga u KFOR-u dovoljan i ako bude potrebno, onda ćemo razgovarati o brojkama i ako treba da ih povećamo vodićemo raspravu i nakon odluke ćemo to uraditi.

Dakle, sve je to dio onoga što radimo na dnevnoj bazi.

Mi procjenjujemo svaku misiju, svake godine postoji ocjena o tome kako misija napreduje i ako je potrebno, mijenjamo je.

POBJEDA: Pomenuli ste potencijalno povećanje broja vojnika u misiji KFOR. Da li ste sa crnogorskim ministrom odbrane razgovarali o mogućem broju povećanja broja crnogorskih vojnika u ovoj misiji?

BAUER: Dakle, način na koji NATO funkcioniše je sljedeći: imamo, recimo, jedan broj vojnika, dakle, potreban nam je određeni broj vojnika i potrebni su nam različiti tipovi snaga, treba nam pješadija, ili nam treba izviđanje, ili nam je potrebna logistika, tako da se misija sastoji od različitih snaga.

Dakle, ono što mi onda radimo je idemo u određenje zemlje saveznice i tražimo te snage i ako imamo dovoljno snaga... Komandant naših snaga, vrhovni komandant Evrope nikada neće reći: „Nemam dovoljno ljudi iz Holandije, nemam dovoljno vojnika iz Velike Britanije“, to nikada neće reći. Ako ima sve trupe koje je tražio, srećan je i na nacijama je da daju više ili manje i učestvuju u misiji. Ne učestvuju svi narodi u svakoj misiji, to nije kolektivna odbrana.

Dakle, to je politička odluka u svakoj od zemalja. To je suverena odluka suverene države.

NATO nikada neće reći - hej, trebalo bi da uradite više. Ako nema dovoljno snaga i, na primjer, neka nacija nije dala svoj doprinos, mogli bismo da odemo do predstavnika te zemlje i kažemo - hej, ti nijesi dao doprinos. Možete li više? Jer ostali čine sve što mogu i vi možete doprinijeti.

Dakle, to je diskusija između NATO-a i zemalja članica. Ali NATO nikada neće reći da nam treba više vojnika iz Crne Gore ili Holandije.

POBJEDA: Znači, nijeste tražili od Crne Gore da pošalje više vojnika u KFOR od trenutna dva? To je dovoljno?

BAUER: Ne, nijesmo. Popunjenost KFOR-a je veoma dobra. Tako da trenutno nemamo problema. Jovana ĐURIŠIĆ

4

Ekonomija

Neđelja, 28. januar 2024.

STAV

Piše: Prof. dr Mihailo BURIĆ Laž služi da podvalite i prevarite nekoga za nešto i zbog nečega.

U Crnoj Gori ,,ovaj metod“ već proizvodi ozbiljna negativna dejstva. U praksi provjereni sistemi vrijednosti, na kojima se zasnivaju i opstaju uređene države, mogu poslužiti drugim državama kao primjer - kako da se ova pošast maksimalno moguće odstrani iz života, društva i države.

Stabilne države, prema mom razumijevanju, napredak i održivost velikim dijelom zasnivaju na dva principa, čija primjena može mnogo da pomogne crnogorskom društvu. Prvo - u njima je zagarantovano apsolutno poštovanje rada, znanja i sposobnosti, koji ni u čemu ne zavise od političke orijentacije. I drugo - u njima je uticaj laži gotovo onemogućen određenim instrumentima, praktično ,,zabranjen“. U njima, ne samo da je sramota lagati, nego je laž zabranjena i krivično sankcionisana, do takve mjere da u realnom životu može veoma malo negativno da utiče. Mislim da takve zemlje ne bi bile održive, onako kakve su sada, da nemaju zaštitu od laži. I zaista, zemlja u kojoj je laž, ne samo dozvoljena, već je dio njenog funkcionisanja, ne može biti funkcionalna i u kraćem ili dužem vremenu propada.

Kod nas u Crnoj Gori neophodna je državna, zakonska i politička analiza o stanju i uticaju laži na naše društvo. Mislim da nam nema normalnog života dok laž ne nestane. Laž može da dolazi iz svih segmenata društva, posebno iz politike i crkve, ali nažalost i iz struke, što je bila inspiracija za ovu kolumnu. Stvari stoje tako da, dok ne riješimo pitanje laži u politici i religiji, neće biti uslova da se riješi pitanje laži u struci i nauci, a time ni u privredi. Ovo bi mogao biti neki preludij i za temu o sudbini našeg turizma, koja je vezana za sudbinu vodosnabdijevanja, a oko čega se već dugo vremena nadgornjavamo - ko laže, a ko govori istinu. Na ovo sam mnogo puta upozoravao, ali evo moram ponovo, jer su se stvari otele kontroli i poprimile veoma ozbiljne dimenzije. Aktuelno stanje i ponašanje za posljedicu može imati ozbiljnu ugroženost crnogorskog primorskog turizma. Tako dolazimo do teme o Regionalnom vodovodu Crnogorskog primorja, njegovoj ulozi u održivom turizmu i ulozi laži/istine u njegovoj budućoj funkciji.

Imam dodatnu obavezu prema Regionalnom vodovodu, budući da je opredjeljenje za izvorište zasnovano na mojoj doktorskoj disertaciji, što se lažima pokuša-

Kopanje šljunka u koritu Morače ne utiče na izdašnost izvora Bolje sestre Tokom punih 15 godina osmatranja izdašnosti izvora Bolje sestre, utvrđen je zakonomjeran i kontinuirani pad srednjih godišnjih i minimalnih ljetnjih izdašnosti, što bi moglo ugroziti posredno turističku privredu.

Ovaj fenomen, NVO, političari i ,,pseudoanalitičari“ tumače kao posljedicu kopanja šljunka iz korita rijeke Morače. Zvanična reviziona komisija je pokušala da upozori Regionalni vodovod da je to pogrešan zaključak, te da treba analizirati uticaj klimatskih promjena na izvorište, istakao je prof. dr Mihailo Burić va izmijeniti u nedavnom projektu Regionalnog vodovoda.

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje koristi vodu za vodosnabdijevanje naselja Crnogorskog primorja sa izvora Bolje sestre, na obodu Malog blata.

Bio sam član petočlane revizione komisije koju je imenovala Uprava za vode da reviduje Glavni projekat određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, koji je uradio ,,Geoprojekt“ Podgorica.

kat zaštite izvorišta nije moguće završiti.

NETAČNI PODACI

POGREŠAN ZAKLJUČAK

Osnovni zadatak ovog projekta je bio utvrđivanje sliva izvorišta i zona njegove sanitarno-tehničke zaštite, ali u tom projektu je navedeno i da je, tokom punih 15 godina osmatranja izdašnosti izvora Bolje sestre, utvrđen zakonomjeran i kontinuirani pad srednjih godišnjih i minimalnih ljetnjih izdašnosti, što bi moglo ugroziti posredno turističku privredu. Ovaj fenomen, NVO, političari i ,,pseudoanalitičari“ tumače kao posljedicu kopanja šljunka iz korita rijeke Morače.

Zvanična reviziona komisija je pokušala da upozori Regionalni vodovod da je to pogrešan zaključak, te da treba analizirati uticaj klimatskih promjena na izvorište. Pošto je šljunak dio Zetske ravnice, kao i korito rijeke Morače, to prema tumačenju obrađivača znači da su Zetska ravnica i izvorište Bolje sestre u međusobnoj hidrauličkoj vezi i zapravo je u tome čitav ,,galimatijas“ ove teorije i kontroverzi koje tako dugo traju, dok rješenja za potrebne količine vode i zone sanitarno-tehničke zaštite još nema. Rješenje treba očekivati tek onda kada se uvaži istina zasnovana na znanju i tačnim podacima istraživanja. Mislim da se dosta ćutalo o tome i da sada postoji obaveza upoznavanja javnosti sa istinom/lažima projekta i/ili revizionog nalaza.

Kada je Komisija za reviziju utvrdila stručne (ne NVO, crkvene, političke ili ,,pseudoanalitičke“) činjenice i dala prijedloge Regionalnom vodovodu i njegovoj angažovanoj firmi, oni su saopštili da neće da komuniciraju sa Komisijom za reviziju, jer smatraju njene navode natačnim/lažnim. Takav odnos Regionalnog vodovoda i/ili njenih angažovanih ekspe-

Pogrešno ucrtana granica zone sanitarno-tehničke zaštite izvora Bolje sestre

rata nije zabilježen u istoriji revidentske prakse. Revidentski nalazi se ne mogu stručno osporiti, pa se očigledno primjenjuje metod - ,,ne uznemiravajte nas činjenicama“.

Glavni projekat određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje počinje sadržajem u kojem stranice iz sadržaja ne odgovaraju stranicama u tekstu, što je prvi put u mojoj karijeri da vidim u jednom ozbiljnom dokumentu (ko ne vjeruje ovo i sve sljedeće, što je navedeno, neka pogleda projekat-istinu).

NIJESU SAMO TEHNIČKE GREŠKE

Slično je i sa literaturom u kojoj se navode literarne jedinice koje je teško povezati sa temom, a za neke jedinice nije jednostavno utvrditi ko su izvorni autori. Čak ni položaj sa granicama istražnog prostora, predviđen

zakonom, nije uredno prikazan. Sve ovo je bio loš utisak za početak. Nadao sam se da su u pitanju tehničke greške, ali je, nažalost, ispalo da se ,,po jutru dan poznaje“. Prikaz vegetacije i zemljišta uglavom se odnosio na Zetsku ravnicu (koja ne pripada slivu izvora). Slično je i sa prikazom hidrologije rijeke Morače, Cijevne, Rijeke Crnojevića, bez prikaza najvažnije hidrologije Malog blata i njegove otoke rijeke Biševine, kojom otiču i vode izvora Bolje sestre. To se i u struci i politici naziva „zamjena teza“. Nije bolje prošla ni geomorfologija, koja je bez presudno važnih hipsometrijskih odnosa voda i terena, pa ni geologija, jer je umjesto detaljnog prikaza paleoreljefa Zetske ravnice i kraškog terena prikazan Sredozemni basena.

Komisija je tragala i za detaljnom hidrogeološkom kartom sliva izvora (opšte pregledne karte ne mogu biti zamjena namjenskim kartama za ovakav tip

projekta), ali je nije našla, kao ni karakteristične hidrogeološke profile između Zetske ravnice i izvora Bolje sestre. A to su prvi koraci za prikaz hidrogeologije nekog terena. Potpuno je pogrešan prikaz smjerova kretanja podzemnih voda, jer se trasiranje vode iz krečnjaka u krečnjak prikazuje kao veza između šljunka i krečnjaka. U projektu nije dat stručan i tačan prikaz odnosa šljunka i krečnjaka, između kojih se, po podacima iz projekta, nalazi sloj vodonepropusne gline debeo preko tri metra.

Kvalitet voda iz Zetske ravnice i rijeke Morače nema nikakve sličnosti sa kvalitetom vode izvora Bolje sestre. Ovaj fizičko-hemijski dokaz svuda se uvažava u hidrogeološkoj struci, ali ne i u projektu Regionalnog vodovoda. Bez tačno definisanog hidrauličkog odnosa podzemnih voda Zetske ravnice i voda rijeke Morače sa izvorom Bolje sestre proje-

Pogrešno je ucrtana granica zone sanitarno-tehničke zaštite izvora Bolje sestre. Zona obuhvata rijeke Cijevnu i Moraču.

Morača je ,,presječena po naređenju“, pa bi se na osnovu prijedloga moglo zaključiti da voda rijeke Morače, koja prolazi kroz Podgoricu i pored KAP-a, otiče negdje drugo, ali o tome još nema dokaza. Analize kvaliteta vode izvora Bolje sestre pokazuju da u njenoj vodi nema tereta/ trasera iz Podgorice i KAP-a, što obezbjeđuje suprotan zaključak da vode Morače ne pripadaju izvoru. Objašnjenje uticaja filtracije ne korenspondira sa hidrogeološkim karakteristikama terena i fizičko-hemijskim osobinama otpadnih voda.

Sliv izvora Bolje sestre nije istinito utvrđen, što onemogućava definisanje zona sanitarno-tehničke zaštite izvorišta.

Hidraulička veza Zetske ravnice i izvora Bolje sestre nije definisana. Uzrok drastičnog pada ljetnje izdašnosti (količina vode) izvorišta Bolje sestre nije tačno definisan.

Nedostajuće količine kvalitetne vode za vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja su još u raznim alternativama.

Komunikaciju sa revizionom komisijom i postupanje po njenim prijedlozima obrađivač odbija.

Opisana situacija pokazuje da je potrebno hitno izvesti hidrogeološka istraživanja terena, koja će obezbijediti sve nedostajuće i istinite potrebne stručne podatke i tako onemogućiti primjenu netačnih podataka. Istraživanja treba izvesti po posebnom stručnom projektu, u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima. Revizija budućeg projekta i elaborata o rezultatima izvršenih hidrogeološih istraživanja je po zakonu obavezna, pa treba izabrati izvođača radova koji pristaje na komunikaciju sa revizionom komisijom.

Bez zabrane laži, kao metode ostvarenja raznih kamufliranih ciljeva u društvu i struci, nije moguće normalno funkcionisanje. Posljedice ovakvog stanja mogu potencijalno drastično negativno da utiču na turizam Crne Gore.

(Autor je dipl. inž. hidrogeologije)

Ekonomija

Neđelja, 28. januar 2024.

PODGORICA - Visokoplatežni gosti iz Zapadne Evrope već su rezervisali svoje mjesto u crnogorskim hotelima koji su bukirani za predsezonu, kada organizovani turizam dostiže svoj vrhunac.

Njihovo interesovanje obuhvata period od kraja marta do polovine juna. Predsezona se čini privlačnom za ovu ekskluzivnu klijentelu koja cijeni mirnije trenutke i kvalitetniju uslugu.

Međutim, primjetan je pad njihovog interesovanja tokom špica sezone, kada masovni turizam postaje dominantan. Očekuje se da će, kao i u prethodnim godinama, turisti iz regiona preuzeti primat u ovom periodu. Razlog za ovu promjenu fokusa leži u problemima koje donosi gužva tokom špica, kada turoperatori teško mogu organizovati putovanja, jer vrlo često transferi od aerodroma do hotela traju duplo duže nego letovi iz evropskih destinacija, čime se umanjuje atraktivnost destinacije za visokoplatežne goste.

Ključni problemi

Zapadni turisti izbjegavaju Crnu Goru tokom špica sezone U organizovanom turizmu se smanjuju aranžmani od polovine juna do septembra zbog problema s infrastrukturom. Nemoguće je realizovati program na kvalitetan način jer transferi od aerodroma do hotela traju duplo duže nego letovi iz evropskih destinacija. Infrastruktura nije spremna da primi sve individualne goste koji dolaze automobilima i u toj nespremnosti da se obezbijedi normalna komunikacija turoperatori smanjuju svoje aranžmane. Neminovno je i prirodno da dolazi do smanjenja aranžmana u najskupljem dijelu sezone od 15. juna do 1. septembra, a pojačano je interesovanje u predsezoni i postsezoni - tvrdi Purko Ivančević kalnom nivou odrade svoj posao, a to je da zaustave sve one radnje koje devalviraju i našu prirodu i putnu infrastrukturu i obave potrebne pripreme za početak sezone.

- Treba da shvate da početak sezone nije jul i avgust, nego kada dođu prvi gosti, a oni dolaze poslije 20. marta i tada treba da bude kompletna priprema završena. Sve treba da bude tehnički uređeno - turistička mjesta, zaleđe i obala, da pokrenemo sezonu i pošaljemo potpuno drugačiju sliku destinacije koja u ovom momentu treba da bije tešku bitku na probirljivom mediteranskom tržištu, koje ima sve veću konkurenciju. Moramo da se borimo kvalitetom usluga i cjenovnom politikom za dio kolača.

Da bismo se izborili, nadležni treba da pripreme Crnu Goru kao destinaciju za kvalitetan početak.

Govoreći o masovnom turizmu u julu i avgustu, Ivančević predviđa prisustvo velikog broja individualnih gostiju sa sopstvenim prevozom. Međutim, ističe da ova vrsta turizma, kada su kapaciteti infrastrukture i plažnog prostora preopterećeni, dovodi do pada kvaliteta usluga i otežava organizaciju izletničkih programa.

- U organizovanom turizmu se

- Ta vrsta klijentele sa niskom platežnom moći istisla je kvalitetne goste, koji dolaze u organizovanom turizmu. Špic sezone šalje ružnu sliku Crne Gore, kao turističke destinacije - naglašava Ivančević.

Loše poruke

Blokada komunikacije između odredišta sa smještajnim kapacitetima i aerodroma i svih saobraćajnica, koje su neophodne za izvođenje izletničkog turizma i programa, ističe Ivančević, šalje lošu sliku da je jako teško organizovati bilo kakav servis.

- Sve to utiče na velike organizatore putovanja da izbjegavaju te mjesece, jer sa takvim ,,začepljenjima“ i gužvom, koja parališe, teško je planirati bilo što - objašnjava Ivančević.

On poručuje državnim organima da pod hitno treba da naprave poseban resor koji će se baviti upravljanjem turističkom ponudom na drugačiji način i koji će znati da rasporedi i kontroliše tu sedmomjesečnu sezonu.

- Treba da ravnomjerno rasporede te ,,udare“ turista kako bi zaštitili kvalitetan turizam i kapacitete koji imaju drugačiji servis. Možete napraviti puno rizorta i hotela sa pet zvjezdica, ali ako vam je destinacija i okolina na nivou jedne zvjedice, onda ne možete da valorizujete te kapacitete i to direktno destimuliše ne samo turiste, nego i sve one investitore, koji hoće da ulažu u kvalitetne kapacitete koji su nam neophodni - objasnio je Ivančević.

Država i servisi

Dragan Purko Ivančević

smanjuju aranžmani od polovine juna do septembra zbog problema sa infrastrukturom.

Nemoguće je realizovati program na kvalitetan način jer transferi od aerodroma do hotela traju duplo duže nego letovi iz evropskih destinacija.

Infrastruktura nije spremna da primi sve individualne goste koji dolaze automobilima i u toj nespremnosti da se obezbijedi normalna komunikacija turoperatori smanjuju svoje aranžmane. Neminovno je i prirodno da dolazi do smanjenja aranžmana u najskupljem dijelu sezone od 15. juna do 1.

d. malidžan

Odlične najave za predsezonu prenosi Dragan Purko Ivančević, član Odbora za turizam Privredne komore i direktor turističke agencije Mac Sun Montenegro, koji naglašava da su hoteli već bukirani do polovine juna. On navodi nekoliko ključnih problema sa kojima se suočava organizovani turizam u Crnoj Gori tokom ljetnjih mjeseci, posebno u periodu od polovine juna do septembra. Visokoplatežni gosti koji traže organizovani turizam sve manje pokazuju interesovanje za ta dva mjeseca, kada je gužva i nemoguće planirati putovanje.

Ivančević, prema najavama iz agencije, tvrdi da su svi kapaciteti koji su spremni za organizovani turizam rasprodati u predsezoni. Gosti su uglavnom iz Zapadne Evrope, Njemačke, Austrije, Francuske...

- Trenutno je u svim hotelima zaustavljen buking kada su u pitanju april, maj i prva polovina juna. Takođe, već imamo dobre najave i za postsezonu kazao je Ivančević.

Po njegovim riječima, predsezona će biti jako dobra ako svi nadležni na državnom i lo-

POVODI: Visokoplatežni gosti već bukirali predsezonu, nemaju interesovanja za jul i avgust zbog ogromnih gužvi

Masovni turizam tjera visokoplatežne goste: Detalj iz Budve

septembra, a pojačano je interesovanje u predsezoni i postsezoni - tvrdi Ivančević.

Naglašava da, u slučaju kada dolazi do prezasićenja putne infrastrukture, plažnog prostora i parkinga, pada i kvalitet servisa.

- Svi koji žele da organizuju aranžmane u tom periodu otkazuju. Van špica nema masovnog turizma i velikog broja gostiju i tada se može organizovati normalan turistički promet - kazao je Ivančević.

On najavljuje da već krajem marta počinju čarteri i organizovani turizam prema Crnoj Gori koji će trajati do polovine juna, kada se zaustavlja ili smanjuje.

- Onda u julu i avgustu imamo turizam koji je teško kontrolisati i kojim je teško upravljati, što govori da moramo na tome da poradimo, jer destina-

cijski menadžment podrazumijeva drugačije upravljanje.

Kroz razvoj infrastrukture treba da obezbijedimo jednu drugu dimenziju gostiju koja neće na takav način ,,zarobiti“ sve one funkcije, koje su neophodne da se odvija normalan turistički promet. Tako da organizovani kvalitetan turizam prepušta dominaciju masovnom, s obzirom na to da nijesmo do sada imali izraženu zainteresovanost državnih organa da upravljaju turizmom na način što će se ravnomjerno rasporediti turistički promet u sedmomjesečnoj sezoni - kazao je Ivančević, dodajući da kao rezultat imamo dva mjeseca jedne nekontrolisane aktivnosti i strukture gostiju koja potpuno na drugačiji način doživljava našu destinaciju i ne garantuje nekakav dobar vanpasion i dobru platežnu moć.

Treba da se shvati da početak sezone nije jul i avgust, nego kada dođu prvi gosti, a oni dolaze poslije 20. marta.

Tada treba da bude kompletna priprema završena. Sve treba da bude tehnički uređeno - turistička mjesta, zaleđe i obala, da pokrenemo sezonu i pošaljemo potpuno drugačiju sliku destinacije koja u ovom momentu treba da bije tešku bitku na probirljivom mediteranskom tržištu, koje ima sve veću konkurenciju. Moramo da se borimo kvalitetom usluga i cjenovnom politikom za dio kolača. Da bismo se izborili, nadležni treba da pripreme Crnu Goru kao destinaciju za kvalitetan početak

5

Istakao je i da druge destinacije imaju gužve, ali da se one rješavaju na kvalitetan način.

- Kada država zaštiti turističke tokove na način koji je primjereniji i obezbjeđuje minimum protoka ljudi i servisa, kada su u pitanju najosnovnije stvari. Motiv jesu plaže, ali i valorizacija kulturne baštine, kao i obiman izletnički program koji obuhvata posjete jezerima, planinama do kojih treba kvalitetno stići. Tako da država mora da se pozabavi i hitno da obezbijedi normalan turistički promet i da se da prioritet organizovanom turizmu kada je u pitanju upotreba saobraćajnica, parkinga, plaža... te da se konačno zaustavi kolektivna gradnja - kazao je Ivančević, dodajući da država treba da popravi i strukturu smještajnih kapaciteta, jer imamo najlošiji odnos komercijalnog osnovnog turizma u odnosu na komplementarni.

- Država treba svojim mjerama i poreskom politikom da stimuliše što veći razvoj komercijalnog turizma u odnosu na stanovanje i da se što više smještajnih kapaciteta, kojih ima puno, komercijalizuje i standardizuje te stavi u funkciju organizovanog turizma. Razvoj organizovanog turizma je jedina borba u protiv jedne mase koji proizvodi stihiju i koja parališe normalno odvijanje turističkog prometa - zaključuje Ivančević.

N. Kovačević

6

Društvo

Neđelja, 28. januar 2024.

Markoviću mandat dalo 75 odsto parlamenta PODGORICA – Milorad Marković izabran je juče za vrhovnog državnog tužioca glasovima 61 poslanika Skupštine Crne Gore, čime je čelna pozicija u tužilaštvu konačno, nakon skoro pet godina, izašla iz v. d. stanja.

Poslanici, makar retorički, navijaju da Marković profesionalno radi svoj posao, bez izuzetka. Iz diskusija u Skupštini navedena je i lista očekivanja: od hvatanja ukoštac sa ratnim zločinima kao i onim za koje se ističe da su motivisani nacionalnim pobudama, do procesuiranja problematičnih poteza „avgustovske većine“, zaključno sa otvorenim Pored Markovića, u drugom očekivanjem DNP-a da je realno da Marković procesuira i krugu glasanja za tu funkci- svoju jučerašnju protivkandidatkinju – Suzanu Mugošu godinama ukazuje na neodrživo stanje da nosioci ključnih pravosudnih institucija u zemlji nemaju puni legitimitet.

Marković je magistar pravnih nauka, sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti vladavine prava, ljudskih prava, pravosuđa, krivičnog prava i oduzimanja imovinske koristi.

Radio je na Pravnom fakultetu u Podgorici, a bio je angažovan i kao konsultant na projektima EU, Savjeta Evrope, OEBS-a, AIRE centra i UNDP-a. Nikada nije radio kao tužilac ili sudija, što mu je u javnosti uzimano kao prigovor za obavlajnje ove funkcije, ali i od članova Tužilačkog savjeta tokom odlučivanja prošle godine kada se prijavio za poziciju v.d. VDT. Izbor Markovića za mjesto čelnika VDT sporile su i pojedine nevladine organizacije i politički činioci uz obrazloženje da njegov izbor nosi hipoteku zbog činjenice da mu je otac bio optužen za depor-

Eraković: Pitanje za tužilaštvo: ko ima privilegiju da objavljuje Skaj prepiske

Poslanik DPS-a Jevto Eraković rekao je da njihova partija insistira na potpunom razotkrivanju Skaj aplikacija.

- Čuli smo i Abazovića da je došlo do kompromitacije Skaj aplikacija, što dovodi do pitanja ima li relevantnost koju naša javnost zaslužuje. Skaj prepiske imaju prvenstvo objavljivanja u povlašćenim medijima. Europol je potpuno zaustavio dostavljanje novih Skaj prepiski – ukazao je Eraković.

Poručio je da je pravo pitanje za tužilaštvo: ko ima privilegiju da prije advokata osumnjičenih dobije mogućnost da objavljuje Skaj prepiske.

- Želimo da potpuno bude informisana crnogorska javnost ko je u izbornoj noći spremao arsenal oružja da se riješe afere. Ali i poruka za VDT da se riješe druge afere kao što su: Trajekt, Željezara, Luka Bar, Elektroprivreda Crne Gore i mnoge druge. Insistiramo da nema selektivnosti nego kako se zalažemo za Skaj, tako i za otkrivanje svih afera u Crnoj Gori - podvukao je Eraković.

Bivši premijer i poslanik Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović poručio je tokom jučerašnje sjednice Skupštine da je „bilo onih koji su htjeli da kontaminiraju Skaj prepiske“, ali da Europol ima originalne verzije.

- Da bi relaksirao građane, sve originale ima Europol. Mi imamo mogućnost, ako nam ne zatvore taj kanal, da dobijemo original. Na taj način će žurka samo da dobije na dinamici, muzika će samo da se pojača - saopštio je Abazović.

tacije Bošnjaka i Muslimana tokom 1992. godine, ali je pravonažno oslobođen tih tereta.

Marković je prije nekoliko dana povodom takvih stavova u javnosti poručio je da će procesuiranje svih ratnih zločina biti njegovo lično, ali i strateško opredjeljenje državnog tužilaštva ukoliko on bude izabran na tu funkciju.

Kazao je da je takvo opredjeljenje jasno istakao tokom konsultativnog saslušanja pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu i da niti jednom riječju nije ustvrdio da su za njega stari predmeti ratnih zločina završeni, već naprotiv.

On je rekao da je njegov pokojni otac za života pravosnažno oslobođen krivične odgovornosti u jednom predmetu ratnog zločina, a sama činjenica da nije živ isključuje mogućnost svakog konflikta interesa.

Naglasio je da ni ta činjenica neće uticati na njegov lični i profesionalni odnos prema istragama ratnih zločina, koje će biti njegov prioritet.

Marković je prethodno poručio da će kao VDT insistirati na primjeni zakonskih odredbi kojima se garantuje nezavisnost svakog pojedinog državnog tužioca, isključujući svaku mogućnost konflikta interesa, ili neprimjerenog uticaja.

-A naročito u predmetima iz nadležnosti Specijalnog dr-

žavnog tužilaštva, koje postupa u predmetima ratnih zločina, ali i istragama drugih teških krivičnih djela – naveo je Marković.

Za i protiv Mugoše

Sudeći prema diskusiji koja je prethodila glasanju za čelnika VDT, Marković je dobio podršku svih poslaničkih klubova u parlamentu koji su učestvovali na jučerašnjoj sjednici, osim Demokratske partije socijalista koja je podršku dala Suzani Mugoši, uz obrazloženje da je tokom više od dvije decenije rada u pravosuđu pokazala hrabrost, otpornost na pritiske i zavidan integritet.

- Nemamo ništa protiv kandidata Markovića, ali smatramo da Mugoša ima više pravosudnog iskustva. Mislimo da je pokazala integritet i hrabrost u svom poslu, da su ona i njena porodica odoljeli velikim političkim, obavještajnim i medijskim pritiscima zbog procesa koji je vodila u slučaju pokušaja terorizma (,,Državni udar“). Kandidatkinja Maja Jovanović je bila izložena nezapamćenom političkom pritisku - kazao je, između ostalog, Andrija Nikolić.

Podsjetio je i da su 2023. godine slušali politička uslovljavanja, gdje se reforme u jednoj oblasti uslovljavaju promjenom Ustava u drugoj.

- Danas, slušamo uslovljavanja u pogledu političke re-

Milorad Marković

borbi za prevalst u bezbjednosnom sektoru – rekao je Knežević i naglasio da od Markovića očekuje da se aktivno uključi u „raskrinkavanje zloupotreba u predmetu ‘Državni udar’“.

konstrukcije Vlade s jedne, i odnosom prema ,,Državnom udaru“, s druge strane. To nije pravilan pristup i ne pokazuje iskren odnos prema pravdi. Ne možete ključna imenovanja u pravosuđu uslovljavati političkim pitanjima - to nijesu dobre namjere - smatra Nikolić.

Lider DNP-a Milan Knežević, koji je jedan od optuženih u ponovnom procesu koji se vodi u slučaju „Državni udar“, kazao je da njegova partija daje uslovnu podršku Markoviću, dok, kako je naveo, Mugoša treba da bude predmet istrage.

- Nemamo pravo na novog Katnića, ali ni na novu Suzanu Mugošu. DPS nije glasala Mugošu 2022. godine kada je bila kandidat, a sad imamo hvalospjeve o njoj. Žena koja se dogovarala kako da presudi liderima DF-a, koja je trgovala uticajem, žena čiji je suprug imao sumnjive transakcije sa Djevičanskih ostrva, ne da ne može da bude VDT nego bi trebala da bude predmet istrage - naglasio je lider DNP-a.

On je još jednom pozvao SDT da sasluša Mugošu.

- DNP će dati uslovnu podršku Markoviću, očekujemo da nezavisno i nepristrasno razotkrije što se sve događalo u

Podrška dijela manjinskih partija

m. babović

ju pretendovale su nekadašnja v. d. VDT Maja Jovanović, koja u prvom krugu nije dobila potrebnu dvotrećinsku većinu (54 glasa), kao i sutkinja Suzana Mugoša, kojoj je kao otežavajuća okolnost od većine u parlamentu uzeta činjenica da je bila sutkinja u procesu poznatom kao ,,Državni udar“. Za Mugošu je glasalo 13 poslanika, dok Jovanović nije dobila nijedan glas, osim pohvala da je u dosadašnjem radu na mjestu v. d. VDT doprinijela neophodnim promjenama nabolje u tužilačkoj organizaciji.

Iako je u drugom krugu glasanja, u kojem je za izbor VDT bila potrebna tropetinska podrška, odnosno namjanje 49 poslanika, Marković je dobio ubjedljivu podršku. Tako je od 74 poslanika koji su preuzeli glasačke listiće, 61 zaokružio njegovo ime odlučujući da će VDT konačno funkcionisati u punom mandatu, a ujedno država time ostvariti očekivanja od Evropske unije koja

Jučerašnja rasprava u parlamentu

Podršku Markoviću dali su i predstavnici manje brojnih naroda u parlamentu– Bošnjačka stranka, kao i poslanici albanskih stranaka, uz naglasak na očekivanje da će on ostvariti obećanja vezana za istrage ratnih zločina. U diskusiji juče, a potom i na glasanju nije učestvovao klub HGIDUA. BS je podršku Markoviću obrazložila potrebom deblokade institucije VDT. - Očekujem da ispuni sve što je obećao: da će procesuiranje ratnih zločina biti njegovo strateško opredjeljenje u radu, da će se založiti za model koji će obezbijediti učešće pripadnika manje brojnih naroda u tužilačkoj organizaciji - naveo je poslanik BS Amer Smailović.

Predstavnici albanskih partija očekuju da se istraže i zločini iz ranijeg perioda koji su, kako je naveo Nikola Camaj, bili nacionalno motivisani, ne samo tokom minule tri deceneije, već i proteklih 100 godina.

Socijaldemokrate, kao jedina stranka sa opozicionim stažom od promjena 2020. godine, tokom kojih je Crna Gora nedavno dobila i treću vladu, podržale su izbor Markovića, navodeći da i pored izostanka dijaloga o kandidatima, ne žele da budu opozicija državi, odnosno evropskom putu Crne Gore.

- SD nikada nijesu bile opozicija državi. U tom smislu podržaćemo izbor Markovića cijeneći da se radi o interesu države i koraku naprijed ka EU. Mislimo da je odblokiranje ove institucije važno za sve građane – poručio je Nikola Zirojević.

On je poručio da se ne smi-

m. babović

Crna Gora dobila vrhovnog državnog tužioca nakon skoro pet godina v. d. stanja u toj organizaciji

Društvo

Neđelja, 28. januar 2024.

Poslanički klub DPS-a u znak protesta je napustio nakratko salu juče dok je rječ imao Darko Dragović, poslanik PES-a, zbog njegovih kvalifikacija izrečenih na prethodnoj vanrednoj sjednici kada je Oskaru Huteru iz redova DPS-a kazao da ne može imati isti odnos prema istoriji Crne Gore jer nije ,,autohtoni Crnogorac“.

Dragović je potez kluba DPS-a prokomentarisao riječima da čeka da izađu iz sale i da ,,odu u budućnost – van parlamenta“.

Poslanik Jevto Eraković je kasnije obrazložio da su izašli iz protesta jer se ,,u ovom parlamentu nalazi lice“ koje je saopštilo nešto što nikada nijesu mislili da će čuti u Skupštini.

-Da se građani dijele na one prvog ili drugog reda - koji su autohtoni ili nijesu. Neću da trujem niti parlament niti javnost i koje su države u prošlom vijeku bile rodonačelnice takvih ideja - poručio je poslanik Eraković.

Poručio je da najmanje što su mogli da očekuju od kluba PES-a je da uputi javno izvinjenje Oskaru Huteru za riječi njihovog člana.

je dozvoliti dalje žmurenje administracije i beskonačno izviđanje u slučajevima „nepočinstava nove oslobodilačke većine“ nakon 2020. godine, počev od Bratić, Injac i drugih.

Poslanik GP Ura Filip Adžić kazao je da je Maja Jovanović dobar kandidat, ali da je jasno da ona nema podršku parlamentarne većine, pa su zbog toga podržali Markovića.

Dodaje da od kandidata Markovića očekuju da ,,oni predmete koji su rađeni tokom trajanja 43. vlade konačno ugledaju svjetlost dana“.

- Oni ljudi koji su pljačkali Crnu Goru treba konačno da završe tamo gdje im je mjesto – poručio je Adžić. Šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić kazao je uoči glasanja da bi izbor za Markovića bio veliki korak ka pravosudnoj reformi ako se danas izabere VDT. - Impresionirani smo Markovićevim planom rada koji je dostavio u prijavi, da nema mrlje u karijeri, dobro je što ispunjava uslove da bude VDT, a da je prošao ispod radara. Radi se o čovjeku koji je nezavisan i samostalan, koji može da se nosi s nekim pritiscima koji dolaze sa strane. Uvjereni smo da je dobar VDT - naveo je Čarapić. I. PERIĆ – A. IVANOVIĆ

PODGORICA – Veoma malo vremena će trebati da vidimo da li je novi VDT Milorad Marković spreman da rukovodi tužilačkom organizacijom na način koji će građanima Crne Gore pokazati da ta institucija postaje istinski mjesto sa koga će početi ozbiljna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, a naravno i ratnih zločina i svih oblika kriminaliteta – istakao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović, komentarišući izbor Milorada Markovića za VDT. Radulović je poručio i da je tačno da Markovića, njegovu kandidaturu i izbor za VDT opterećuju činjenice vezane za sumnje o učešću njegovog oca u radnjama koje se povezuju sa ratnim zločinima, te da u tim predmetima on ne bi trebalo da postupa, jer je, kako je istakao, u konfliktu interesa.

Radulović je kazao da je Marković u konfliktu interesa kada su u pitanju svi predmeti u kojima se pominjao na bilo koji način njegov pokojni otac ili bilo ko od porodičnih ili kućnih prijatelja, njegovih ili njegove porodice.

- U svim tim predmetima, on jeste u konfliktu interesa. Mislim da nije dobro što on to sam nije istakao tokom kandidature, što nije rekao jednostavno da u tim predmetima on neće postupati. Mislim da bi onda bilo mnogo manje razloga za kritike i sumnje u tom dijelu, ali ostaje da se vidi kako će on postupati u praksi.

Možda to sve bude po zakonu.

U svakom slučaju, treba mu dati podršku, jer veoma malo vremena će trebati da vidimo da li je on spreman da odgovori svim ovim zadacima koji stoje pred njim – istakao je Radulović.

Poručio je da Markoviću treba dati podršku i od njega očekivati da postupa onako kako propisuju Ustav i zakon, ali, kako je kazao, njegov rad treba cijeniti tek od dana izbora na funkciju.

Komentarišući to što Marković nema radnog staža u Tužilaštvu, Radulović je kazao da je nedostatak radnog staža „jedna vrsta minusa bilo kom kandidatu koji pretenduje na tu poziciju“.

Reakcije na izbor vrhovnog državnog tužioca

Radulović: Brzo će se pokazati je li Marković spreman za izazove - Lično mislim da bi tu poziciju bolje bilo popuniti kadrovima koji dolaze iz pravosuđa.

Nije neophodno da vrhovni državni tužilac bude neko iz tužilaštva, ali mislim da bi neko ko ima praksu u pravosuđu bolje razumio kako taj sistem funkcioniše i da bi mnogo bolje mogao da odgovori svim zadacima i izazovima koji stoje pred njim. Ali ne mora da znači da će to biti problem za gospodina Markovića ako on pokaže istinsku volju i bude radio ono što propisuju Ustav i zakon i bude radio na tome da se, prije svega, napravi otklon od jedne veoma loše prakse koju smo imali u Vrhovnom državnom tužilaštvu prethodnih godina, a možda i decenija – istakao je Radulović.

Rekao je da je i ovaj izbor VDT pokazao nešto što je, kako je istakao, nažalost bila praksa i ranije – da sve zavisi od političkih dogovora.

- Ovaj izbor rezultat je nekog političkog kompromisa. Da li Veselin Radulović će i on biti dobar ili loš, pokazaće vrijeme – istakao je Ra- zovanog kriminala i korupcidulović. je i u krajnjem uspostavljanju Povodom izbora Markovića pravednijeg društva. za VDT oglasili su se državni - Ovim dokazujemo posvećezvaničnici. Predsjednik Crne nost demokratskim principiGore Jakov Milatović poru- ma i evropskim standardima čio je da je ovo značajan dan koje ističem od početka svog mandata, kako bismo u najkraza Crnu Goru.

- Širokim konsenzusom u ćem roku postali dio evropske parlamentu izabran je VDT porodice i prva naredna članinakon skoro pet godina v.d. ca EU - istakao je Milatović. stanja. Time je učinjen ključ- Poručio je da napredujemo ni korak u jačanju vladavine snažno, s uvjerenjem u bolju prava i sprovođenju pravde budućnost, ujedinjeni u nau Crnoj Gori, ali i dokazana šim evropskim težnjama i cisposobnost naše zemlje da ljevima. prevaziđe podjele u ime za- - Naš cilj je jasno definisan: jedničkog javnog dobra - po- snažna, stabilna i demokratručio je Milatović. ska Crna Gora, utemeljena na Ovo je, kaže, iskorak ka daljem vladavini prava i pravdi - dojačanju pravosudnog sistema, dao je Milatović. odlučnijoj borbi protiv organi- Premijer Milojko Spajić česti-

Delegacija EU: Pozdravljamo imenovanje VDT, politički akteri da nastave konstruktivnu saradnju Evropska unija pozdravlja imenovanje vrhovnog državnog tužioca od široke međupartijske većine u Skupštini - što, kako su poručili u Delegaciji EU u Crnoj Gori, predstavlja ključni preduslov za redovno funkcionisanje Vrhovnog državnog tužilaštva.

- Pozivamo sve političke aktere da nastave da konstruktivno sarađuju iznad partijskih stavova u cilju

brzog sprovođenja ključnih reformi iz evropske agende. Da bi iskoristila aktuelni zamah politike proširenja i napredovala u pristupnim pregovorima sa EU, Crna Gora treba da nastavi da prioritetno sprovodi reforme u oblasti vladavine prava kako bi ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 i 24 u najkraćem mogućem vremenskom okviru -

naveli su u saopštenju.

Kako se ističe, reformski prioriteti su detaljno predstavljeni u Godišnjem izvještaju o Crnoj Gori za 2023. godinu, koji bi trebalo da služi kao putokaz vlastima u narednom periodu.

- Trajanje procesa pristupanja zasnovanog na zaslugama u potpunosti je u rukama Crne Gore – dodaje se u saopštenju.

m. babović

DPS napustio salu dok je govorio poslanik Dragović

7

tao je Markoviću i naveo da je „želja za evropskim putem Crne Gore bila veća od svih podjela“.

- Šezdeset jedan poslanik i poslanica - nevjerovatnih 75 odsto parlamenta - ostavili su političke razlike po strani u cilju ostvarenja vladavine prava. To je najveća pobjeda građanske Crne Gore i pokazatelj društveno-političkog sazrijevanja, stoga čestitam parlamentu poručio je Spajić na Tviteru, dodajući da „nije samo izabran

Varhelji: Sjajna dinamika na putu ka EU Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji pozdravio je imenovanje Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca, poručujući da je dinamika u Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji sjajna.

- Bila je to dugo očekivana odluka koja je konačno donijeta zahvaljujući širokom konsenzusu političkih partija. Sjajna dinamika u Crnoj Gori na putu ka EU - napisao je Varhelji u objavi na Tviteru.

VDT, već da je data šansa budućnosti Crne Gore“.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove, saopštio je da je vraćena funkcionalnost crnogorskih institucija.

- Nakon Ustavnog suda, Sudskog savjeta i guvernerke, poslije pet godina v. d. stanja velikom podrškom poslanika izabran je novi vrhovni državni tužilac - naveo je Bečić, dodajući da je ovo veliki dan za crnogorsko društvo, građane, kao i naš evropski put.

Konačno zatvaranje pregovaračkih poglavlja postaje realnost – dodao je.

Ministar pravde Andrej Milović čestitao je Markoviću, ističući da je njegova uloga u punom mandatu od suštinskog značaja ne samo za vladavinu prava, već i za dalji napredak u procesu EU integracija Crne Gore.

- Očekujem da će njegov mandat biti obilježen transparentnošću i efikasnošću, postavljajući visoke standarde u pravosudnom sistemu. Vjerujem da će svojim radom veoma doprinijeti jačanju institucija i vladavini prava - poručio je.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je da je izbor VDT posebno važan u susret održavanju međuvladine konferencije Crne Gore i EU, te da rezultati u pravosuđu jasno demonstriraju volju za sprovođenjem reformi.

- Izborom VDT kvalifikovanom većinom, ta institucija izlazi iz v.d. stanja nakon više od četiri godine. Za kratko vrijeme, parlament je obezbijedio treće u nizu imenovanje u pravosuđu, te time sproveo potpunu deblokadu institucija - navela je ona i poručila da ovakvi rezultati jasno demonstriraju volju za sprovođenjem reformi.

Udruženje pravnika Crne Gore saopštilo je da pozdravlja činjenicu da je u parlamentu, nakon dužeg perioda v.d. stanja, došlo do imenovanja VDT. - Posebno cijenimo činjenicu da je prilikom glasanja ostvarena dvotrećinska većina i da je od šireg kruga političkih aktera podržan kandidat za VDT. Na ovaj načnin stvoreni su dodatni preduslovi za ostvarenje evropske agende, kao prioritetnog cilja ove generacije crnogorskih građana - poručili su.

Udruženje pravnika očekuje da će uslijediti i adekvatan odgovor EK, u okviru politike proširenja i pristupnih pregovora, koji bi omogućio brzo članstvo Crne Gore u EU. I. K.

8

Društvo / Hronika

Neđelja, 28. januar 2024.

Univerzitetski profesor smatra da su način formiranja Komisije za reakreditaciju FCJK i njen sastav apsolutno neprihvatljivi

Ivanović: Zlokobne namjere onih koji ne priznaju ni crnogorski jezik, ni Crnogorce Ističe da je ironija da evaluatori, kojima je namijenjena glavna riječ u Komisiji za reakreditaciju fakulteta na kome se izučava jezik ,,Gorskog vijenca“ i koji svoj naziv nosi po tom jeziku, dolaze iz države koja Crnogorcima negira pravo na svoj jezik i samo njegovo postojanje (nazivajući ga varijantom srpskog jezika), a da njihovi prethodnici iz iste države publikuju prevod upravo ,,Gorskog vijenca“ PODGORICA - Način formiranja Komisije za reakreditaciju FCJK i njen sastav apsolutno su neprihvatljivi.

Komisijom dominiraju članovi čija je misija, između ostalog, asimilacija Crnogoraca i njihovog (međunarodno kodifikovanog) jezika i koji su, shodno tome, u sukobu interesa kad je u pitanju reakreditacija FCJK - kazao je u izjavi za Pobjedu univerzitetski profesor dr Veselin N. Ivanović.

Podsjećamo, Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, na čijem je čelu Goran Danilović, prošle sedmice je obavijestila fakultet da je osnovana Komisija za reakreditaciju te obrazovne ustanove. U toj komisiji se, prema navodima FCJK, ne nalazi nijedan stručnjak za montenegristiku, već je predsjednica negator crnogorskog jezika, a jedan od članova je ekspert za odlaganje otpada. Danilović je prije dvije godine kazao da Agencija nije ni trebalo da reakredituje FCJK. - Nadalje, jedan od članova komisije krajem prethodne godine postavljen je na listu potencijalnih evaluatora da bi

Ubio suprugu i sina, pa izvršio samoubistvo

PODGORICA - Pedesetdvogodišnji M.D. ubio je suprugu V.D. (50) i sina Đ.D. (13), a potom izvršio samoubistvo, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra (OKC) Uprave policije.

Preksinoć, jedan sat nakon ponoći, M.D. iz Podgorice je, kako se sumnja, upotrebom vatrenog oružja lišio života svoju suprugu V.D. i maloljetnog sina, a potom izvršio samoubistvo, saopšteno je iz Uprave policije.

-Na licu mjesta uviđaj je izvršio državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici uz sudjelovanje vještaka balističke struke i službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica. M.D. je bio penzionisani službenik Uprave

policije, dok je V.D. bila prosvjetni radnik - navode u saopštenju.

Kako dodaju, prema za sada raspoloživim informacijama, pištolj koji je korišćen kao sredstvo izvršenja ovog djela bio je u privatnom posjedu.

-Na licu mjesta su pronađena još dva komada vatrenog oružja za koja će pripadnici policije utvrditi da li su bila u legalnom posjedu. Prema podacima kojima za sada Uprava policije raspolaže, sumnja se da je motiv izvršenja ovog djela akumulirano stanje uzrokovano zdravstvenim stanjem člana porodice, dječaka koji je lišen života navode u saopštenju.

Iz OKC Uprave policije kazali su da je M.D. suprugu i sina usmrtio vatrenim oružjem. R.P.

Rožajac uhapšen zbog pokušaja ubistva

Veselin Ivanović

početkom tekuće bio imenovan u komisiju. Zar ima nekog ko ne uočava stvarne razloge ovakvog imenovanja i ulogu namijenjenu ovom evaluatoru, ako se uz sve to još i zna da je stručnjak za odlaganje otpada (da li i ovo nagovještava zlokobnu namjeru prema FCJK)?

Na koncu, postavlja se pitanje postoji li međunarodnih eksperata van Srbije ili se svi oni nalaze isključivo u Srbiji - pita se Ivanović.

Ističe da je ironija da evaluatori,

kojima je namijenjena glavna riječ u Komisiji za reakreditaciju fakulteta na kome se izučava jezik ,,Gorskog vijenca“ i koji svoj naziv nosi po tom jeziku, dolaze iz države koja Crnogorcima negira pravo na svoj jezik i samo njegovo postojanje (nazivajući ga varijantom srpskog jezika), a da njihovi prethodnici iz iste države publikuju prevod upravo ,,Gorskog vijenca“.

- Konačno, izučavanje crnogorskog jezika, jezika ,,Gorskog vijenca“ i ,,Poslanica Sv. Petra

Cetinjskog“, ne smije biti dovedeno u pitanje. Stoga, ukoliko aktuelne zlokobne namjere dovedu u pitanje postojanje FCJK, smatram svojom obavezom da se pridružim prof. Puleviću u prvim redovima masovnih protesta koji će se sigurno organizovati u tom slučaju - kazao je Ivanović Fakultet za crnogorski jezik i književnost prekjuče je, pored Vukića Pulevića, dobio podršku i od slikara Voja Stanića.

Mr.J.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

HRA: Nosioci javnih funkcija da suzbijaju predrasude i promovišu mir PODGORICA-Navršava se 79 godina od oslobođenja 7.500 zatvorenika koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj, najvećeg i najozloglašenijeg logora nacističke Njemačke. U njemu je stradalo oko 1,1 milion ljudi, pretežno Jevreja. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, šest miliona evropskih Jevreja ubijeno je u sličnim logorima, saopštili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Iz HRA podsjećaju da je ideološka osnova holokausta rasistička predrasuda o superiornosti bijele rase i jednog

Nezapamćena tragedija u Podgorici

naroda nad ostalima.

- Ova izopačena ideja i danas predstavlja prijetnju demokratskim društvima. Ta predrasuda prvo je prerasla u diskriminaciju, u zabranu ,,inferiornima“ da uživaju ista prava kao Njemci, a zatim i u sistematsko ubijanje miliona Jevreja, Roma, Slovena, osoba s invaliditetom, političkih neistomišljenika i homoseksualaca u koncentracionim logorima i drugim zatvorima tokom Drugog svjetskog rata - naveli su u saopštenju.

Napominju da smo, nažalost, svjedoci da je juče Međunarod-

ni sud pravde zahtijevao upravo od jevrejske države Izrael hitnu obustavu nasilja nad Palestincima s obzirom na desetine hiljada nedužnih civilnih žrtava njenih oružanih napada u Gazi.

- Ohrabrujuća vijest je da su ministri kulture država sa teritorije bivše Jugoslavije u četvrtak potpisali sporazum o ponovnom uspostavljanju zajedničke postavke u muzeju bivšeg logora Aušvic – Birkenau. Prvo njeno postavljanje bilo je 1963. godine, dok je 2008. godine ,,Jugoslovenski paviljon“ nažalost zatvoren. Obnavljanjem postavke odaje se počast oko 20.000

žrtava holokausta s područja Jugoslavije koje su stradale u ovom logoru i čuva sjećanje na njih. Preživjelo je samo manje od stotinu - ističu iz Akcije za ljudska prava. Očekuju da Srbija i Bosna i Hercegovina prihvate da i Kosovo učestvuje u ovoj postavci naredne godine, bar iz pijeteta prema žrtvama.

- Državnici i ostali nosioci javnih funkcija posebno su odgovorni da svakim svojim djelom promovišu ljudsko dostojanstvo i suzbijaju predrasude i mržnju koji dovode do nasilja i uništavanja ljudi - zaključuju R.P. iz HRA.

ROŽAJE – Zbog ubistva u pokušaju u Rožajama uhapšena je jedna osoba, kazali su iz policije.

-Službenici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje preduzetim mjerama rasvijetlili su krivično djelo ubistvo u pokušaju i lišili slobode osumnjičenu osobu. Rožajska policija obaviještena je 25. januara, od zaposlenih u Hitnoj medicinskoj pomoći, da je na ukazivanje ljekarske pomoći sa ubodnom ranom u predjelu grudnog koša primljen Dž. Č.

(45) iz Rožaja, koji je potom transportovan u Medicinski

centar Berane. Policija je, kriminalističkom obradom i preduzetim mjerama i radnjama identifikovala i lišila slobode osumnjičenog. Po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju juče je slobode lišen M. B. (50) iz Rožaja zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju – piše u saopštenju. Uhapšeni M. B. je, kako se sumnja, nakon kraćeg verbalnog konflikta zbog nesporazuma u saobraćaju, oštrim predmetom oštećenom nanio ubodnu ranu u predjelu grudnog koša. R.P.

Mitropolit Crkve Srbije predano širi svetosavlje

Joanikije: Ni Njegoša ne bi bilo bez Svetog Save PODGORICA - Nakon liturgije, u Crkvi Svetog Save u Tivtu, mitropolit SPC Joanikije je kazao ,,da šta god govorili o Svetom Savi, ne može se izostaviti ono najvažnije – on je prvi srpski arhiepiskop, osnivač Žičke arhiepiskopije i samostalne Srpske pravoslavne crkve“.

Postavio je i pitanje da li bi bilo Njegoša bez Svetoga Save i zaključio: „Ne bi ga bilo, ne bi imao odakle da dođe. Jer, on je iznikao iz tog predanja, iz tog nasljeđa. Sveti Sava je uspostavio najveći standard u kulturi i u stvaralaštvu“, rekao je mitropolit Joanikije.

Svetosavski korijeni u srpskom narodu su živonosni korijeni, rekao je Joanikije, a Sveti Sava je bio duhovnik svome rodu, ne samo za vrijeme zemalj-

skoga života nego i poslije svoga upokojenja.

-Jer, da je bilo nekako drugačije, da se srpska arhiepiskopija uspostavila nekim sklopom istorijskih okolnosti, a da nije bilo važno ko je njen osnivač, ona ne bi imala takvu životnu silu, ne bi imala takvu blistavu istoriju i ne bi rodila takve svetitelje. On je zaista duhovni otac srpskome rodu – rekao je Joanikije.

Rekao je i da se o Svetom Savi govori kao o prvom srpskom književniku.

-Bilo ih je i prije, ali on ima toliki značaj da se pominje kao prvi.

A za njime, po ugledu na njega, imamo velike književnike, pa ako hoćete – od toga vremena do dana današnjega. To je neki posebni dar našem rodu, kazao je mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori.

R.P.

Svijet

Neđelja, 28. januar 2024.

Novinar Jakša Šćekić smatra da je opozicija uspjela da internacionalizuje izbornu patologiju koja je bila u Srbiji

Zapad nema partnera u opoziciji, Vučića podržavaju jer ispunjava obaveze n1

BEOGRAD - Vučiću je dato vrijeme da riješi Kosovo, slučaj Banjska mu visi nad glavom, svi znaju šta se tamo desilo, taj dosje će mu izvući iz fioke ako brzo ne izvrši obaveze i samo je pitanje kada će američka administracija izgubiti strpljenje - kaže Jakša Šćekić, novinar, za Pobjedu. Ističe da kritike zbog izbora dolaze iz evropskih institucija, ali nema velikog pritiska, jer su sve odluke i rezolucije preporuke, a ne obaveze.

POBJEDA: Da li Zapad drži ,,batinu u ruci“ za predsjednika Srbije sa slučajem Banjska, ubistvom Olivera Ivanovića, povezanošću raznih kriminalaca sa državnim vrhom, njihovim familijama itd? ŠĆEKIĆ: Sve su to ogromne i velike igre, samo je pitanje da li je Vučić njima dorastao, jer 99 odsto stvari koje on govori su pozorište za domaće medije. Amerikanci tačno znaju šta je bilo u Banjskoj kao i Kurti i svi znaju da vlada tišina oko sudskog procesa Milanu Radoičiću. Vučić je dobio neku vrstu ,,žutog kartona“ preko teksta u Vijestima i vjerovatno je objavljeno samo deset odsto onoga čime se raspolaže. Kada god Amerikanci zategnu stav, Vučić odmah uradi šta oni traže, odmah je priznao kosovske tablice i pasoše i sve šta treba.

POBJEDA: Ipak, pojačavaju se kritike zbog izbora i zahtjevi da se uvedu sankcije Rusiji, što će prevagnuti? ŠĆEKIĆ: Opozicija je uspjela da internacionalizuje izbornu patologiju koja je bila u Srbiji. Kritike zbog izbora dolaze iz evropskih institucija, ali nema velikog pritiska jer sve

Ima još podršku američke administracije, jer smatraju da je on jedini čovjek koji može da ostvari epilog oko Kosova - on je dao sve ono za šta je govorio da ne dolazi u obzir da se da: kosovske tablice, dokumenta, energetiku. Zato sada ovi turbo-Srbi imaju problem kada vide kosovske tablice, jer ne znaju da li je u autu Srbin ili Albanac i ne mogu da buše gume na automobilima kao što su radili ranije - kaže Šćekić odluke i rezolucije su preporuke, a ne obaveze. Vučiću je dato vrijeme da napravi ravnotežu i pitanje je do kada će to trajati. Podržava ga američka administracija jer smatra da je on jedini čovjek koji može da ostvari epilog oko Kosova - on je dao sve ono za šta je govorio da ne dolazi u obzir da se da: kosovske tablice, dokumenta, energetiku. Zato sada ovi turbo-Srbi imaju problem kada vide kosovske tablice, jer ne znaju da li je u autu Srbin ili Albanac i ne mogu da buše gume na automobilima, kao što su radili ranije.

Krizni menadžment - Vučić zna kako da funkcioniše kada dođe ,,stani-padni“: digne penzije, javnim preduzećima plate i sada je glavna zanimacija EXPO 2027 - kvantni skok u budućnost. O EXPO je govorio dva i po sata i to je prenosio 41 kanal.

Ali niko ne govori kako će se EXPO finansirati, jer je sa 15 milijardi skočio na 18. Ovo je utješni EXPO čije su teme sport i muzika i niko ne govori da će Kosovo imati puno pravo da traži da ima svoj paviljon. To se krije. Omladinska rukometna reprezentacija nije igrala protiv Kosova i sada će Srbiju isključiti iz takmičenja - podsjeća Šćekić.

Iako mu ne vjeruju kao ranije, Vučić još uvijek ima podršku Moskve koja misli da on nikada neće priznati Kosovo – i on sada ,,vibrira na klackalici“ malo lijevo, pa malo desno. Za Putina je mnogo važniji igrač Viktor Obran bez obzira što i Orban polako popušta u opiranju EU iz koje su dolazile ideje da se Mađarska izoluje i izgura iz EU. Mađari su vrlo zabrinuti za ekonomski situaciju jer forinta stoji sve slabije u odnosu na euro. Drugi veliki igrač za Putina je Milorad Dodik, koji sada u Moskvi ima bolje kontakte nego Vučić.

POBJEDA: Da li možemo da kažemo da će Vučić imati podršku dok se ne okončaju izbori u SAD i EU? ŠĆEKIĆ: Njemu ti izbori idu naruku kao i izbori u Rusiji, koji su smjejurija od demokratije.

Međutim, u Evropi se dešava čudna stvar: nema velikih lidera kao nekada i ljudi koji vode briselsku birokratiju postaju sve važniji igrači, a neki od njih kritikuju Vučića. U Srbiji se otvoreno navija za Trampa, novinar Ekonomista Tim

Sluđivanje naroda

Ubijeno gotovo 27.000 Palestinaca Alžirsko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da bi sastanak trebalo da da ,,obavezujući efekat na odluku MSP o privremenim mjerama nametnutim izraelskoj okupaciji“.

Najviši sud UN-a nije naredio prekid vatre u Pojasu Gaze, ali je zatražio da Izrael preduzme sve mjere kako bi spriječio svoje snage da počine genocid u toj palestinskoj enklavi.

Presude MSP su konačne i bez žalbe, ali ne postoji instrument kojim bi se države mogle prisiliti da ih primijene.

U meuđuvremenu je ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo da je najmanje 26.257 Palestinaca

u Gazi ubijeno, a 64.797 ranjeno od početka rata. Ministarstvo je dodalo da su u posljednja 24 sata ubijena 174 Palestinca, a 310 ih je povrijeđeno.

Manje humanitarne pomoći

Italija se pridružila drugim izraelskim saveznicima u smanjenju sredstava za UNRWA, glavnu agenciju koja isporučuje humanitarnu pomoć Palestincima u Pojasu Gaze.

-Savezničke zemlje nedavno su donijele istu odluku. Posvećeni smo humanitarnoj pomoći palestinskom stanovništvu, istovremeno štiteći sigurnost

POBJEDA: EK je sa Vladom Srbije 22. septembra 2023. potpisala pismo o namjerama o pokretanju rada na strateškom partnerstvu u oblastima baterija, kritičnih sirovina... Stalno se govori o značaju kopanja litijuma, Vlada je pod pritiskom demonstracija obustavila taj projekat... Da li će EU insistirati da Rio Tinto mora da nastavi da radi u Srbiji? ŠĆEKIĆ: Vučić je naslijedio problem Rio Tinta i sada mo-

ra da ga rješava. Šta je on njima obećavao ne znamo, ali pretpostavljam da je u Davosu bio vrlo neprijatan razgovor između Rio Tinta i Vučića.

Međunarodna arbitraža Srbiju može koštati milijardu evra.

Rio Tinto je velika i opasna organizacija koju samo interesuje profit, a ne i da li će Vučić politički preživjeti ili ne. Oni su vlasnici zemlje koju su kupili u Srbiji. Svijet polako, ali sigurno, nalazi zamjenu za litijumske baterije i one će izgubiti na važnosti za nekoliko godina. Ne vjerujem da će EU biti zainteresovana da se kopa litijum, to je problem Rio Tinta jer znaju da opada strateška važnost litujuma i sada tu mora nešto da se uradi. Sve Vučićeve priče oko litijuma koje donose plate od dvije hiljade eura itd. će jako teško proći u Srbiji.

Violeta CVEJIĆ

Izraelska vojska u saopštenju navodi da je gađala borce koji su pokušali da podmetnu eksploziv na lokaciji gdje su se nalazili njihovi vojnici, dok su drugi pucali na vojnike iz pušaka i koristili se raketnim granatama.

Ljekari bez granica (MSF) tvrde da su vitalne medicinske usluge ,,kolabirale“ u bolnici Naser, najvećoj funkcionalnoj zdravstvenoj ustanovi u Gazi.

MSF je u saopštenju rekao da ,,više nema zdravstvenog sistema u Gazi“ i ponovio pozive na prekid vatre.

-Većina bolničkog osoblja, zajedno sa hiljadama raseljenih koji su potražili utočište u bolnici, pobjegli su u danima prije naredbe o evakuaciji okolnih područja od strane izraelskih snaga – stoji u objavi, uz napomenu da je između 300 i 350

pacijenta ostalo u Naseru jer je evakuacija preopasna i nema vozila hitne pomoći.

-Ti pacijenti imaju ratne povrede kao što su otvorene rane, razderotine od eksplozija, prelomi i opekotine – dodaje se u saopštenju.

Izraelska vojska napisala je na platformi X da je izvela udare na ,,dvije operativne infrastrukture u kojima su se nalazili operativci terorističke organizacije Hezbolah“, u gradovima Beit Lef i Dier Ams. Dvoje je ubijeno, a četvoro povrijeđeno u južnom libanskom selu Beit Lef, prema ranijem saopštenju libanske nacionalne novinske agencije i izvještajima lokalnih medija.

U posljednjih sat Hezbolah je objavio smrt četiri svoja borca.

Kao i obično, grupa nije spomenula gdje i kada su ubijeni.

- Sve priče u medijima da će Tramp, kada dođe na vlast, povući Amerikance iz Bonstila i reći da je Kosovo dio Srbije, da se Srbija naoružava i da će biti najveća sila u regionu su sluđivanje građana - jer na kraju dođe NATO i kaže: „Mi smo tu kada je riječ o Kosovu“. Kurti ne žuri i sigurno će doći do formiranja zajednice srpskih opština (ZSO) u skladu sa kosovskim ustavom, ali to u Srbiji niko neće reći - kaže Šćekić.

Džuda je rekao da je za Srbiju Ričard Grenel opasniji nego ruski ambasador. Nezamislivo je da ovdje još uvijek mogu da funkcionišu opsenari poput Grenela, koji ima mali politički kapacitet, ali je došao u Srbiju i nudi svoj usluge i fascinira neke ljude. Sjetite se kada se potpisao Vašingtonski sporazum, Trampu je bilo najvažnije da Kosovo prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela, a ne Tel Aviv, Vučić je tada imao zapanjujući izraza lica kada je vidio šta treba da potpiše.

Izraela – objavio je italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani na platformi X, prenosi Al džazira.

Potez je uslijedio kao odgovor na izraelske navode da je nepoznati broj osoblja UNRWA bio uključen u napad 7. oktobra. Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija takođe su obustavile finansiranje.

Stradaju vojnici

Izraelska vojska kaže da su avioni, tenkovi i pješadija ubili najmanje 11 palestinskih boraca u posljednja 24 sata tokom oružanih borbi u Kan Junisu u Gazi.

Zapad traži priznanje Kosova - Amerikanci i Evropljani, dokle god ne budu našli pouzdanog partnera u opoziciji, držaće Vučića.

Njihova procjena je da niko od ljudi iz opozicije neće otići u Vašington i reći hajde da se dogovorimo oko Kosova.

Opozicija se drži onoga što Vučić kaže: nikada nećemo priznati Kosovo - ističe naš sagovornik.

Jakša Šćekić

Savjet bezbjednosti UN-a naredne sedmice o odluci suda u Hagu

TEL AVIV – Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) naredne sedmice razmotriće odluku Međunarodnog suda pravde (MSP) o Izraelu i Gazi. MSP je u petak, postupajući po optužbi Južne Afrike protiv Izraela za genocid u Pojasu Gaze, naložio Izraelu da preduzme sve mjere u okviru svojih nadležnosti kako bi spriječio djela iz Konvencije UN-a o genocidu.

Sastanak SB UN biće održan u srijedu, u 16 sati po lokalnom vremenu, na zahtjev Alžira, prenosi Radio Slobodna Evropa.

9

10 Kultura

Neđelja, 28. januar 2024.

IZ ARHIVA: Prve javne filmske predstave u Podgorici organizovane su 1908. godine

Domaći „kinematograf“ donio duh slobodne Evrope

ljenoga filmskoga materijala Vlasnicima domaćega kinematografa najpovoljnije je bilo da gostovanje po unutrašnjosti Crne Gore varira od 50 do 200 perpera. započnu prikazivanjem kino-predstava u Podgorici. U tome cilju obratili su se nadležnome ministarstvu Niko P. Džanjević je bio jedan od najkrupnijih preduzetniprosvjete i crkvenih poslova molbom da im omogući korišćenje sale u školskoj zgradi u Podgorici ka u Crnoj Gori toga vremena.

Piše: Luka I. MILUNOVIĆ PODGORICA – Prvi do sada poznati dokumenti koji govore o javnim filmskim (kinematografskim) projekcijama u Podgorici, kako smo već šire pisali, potiču sa kraja 1908. godine. Prve javne filmske predstave u Podgorici vezane su za gostovanje prvoga stalnoga domaćega kinematografa (bioskopa) u Crnoj Gori, koji je počeo sa radom u septembru 1908. godine na Cetinju.

Prije nego se, u mjeri saznanja koja pruža konsultovana prije svega arhivska građa, zadržimo na prvim projekcijama u Podgorici, treba skrenuti pažnju na neke pojave iz ovoga miljea tokom prve decenije 20. stoljeća.

POČECI NA CETINJU

Postoje navodi u literaturi (prof. Ratko Đurović) da je na Cetinju već početkom 20. stoljeća bilo filmskih projekcija. Naročito je interesantno pomenuti gostovanje putu-

jućega bioskopa iz okruženja na Cetinju 1907. godine, o čemu saznajemo iz ,,Glasa Crnogorca“. Putujući bioskop je od nadležnih vlasti dobio dozvolu za gostovanje od 15 dana, ali zbog nedostatnosti informacija ne možemo tvrditi da je boravio samo na Cetinju, te da li je možda pośetio još neki crnogorski grad (Podgorica, Nikšić, Bar...).

Redovni rad stalnoga domaćega konematografa, koji su na Cetinju pokrenuli vlasnici Ljubomir Ljubo Tamindžić, sajdžija, i Blažo Bratičević, ugostitelj, inače veoma viđeni učesnici u domaćoj pozorišnoj produkciji tokom prve decenije 20. stoljeća, nije mogao dugo trajati. Vlasnici bioskopa su filmski materijal za prikazivanje nabavljali uglavnom preko Austrougarske, što je uredno teklo dok u jesen 1908. godine Crnu Goru nije snažno potresla aneksiona kriza. Proglas knjaza Nikole I, objavljen u vanrednome broju ,,Glasa Crnogorca“, pokrenuo je talas mitiga i demonstracije podrške stavovi-

ma državne vlasti, prvo na Cetinju, a odmah zatim i u drugim gradovima, ali i manjim crnogorskim mjestima. Saglasno opštemu odnosu prema Austrougarskoj znatno je otežana, odnosno zaustavljena nabavka novoga filmskoga materijala, a uz to je i njegov sadržaj postao uglavnom neprikladan za javno prikazivanje. Suočeni sa novonastalom situacijom vlasnici cetinjskoga bioskopa su počeli razmišljati o gostovanju domaćega kinematografa u suśednim gradovima, što bi bila prilika za prikazivanje filmova iz nabavke ostvarene neposredno pred prekid komunikacije sa dobavljačima.

ODNOS VLASTI

Tamindžić i Bratičević su se obratili opštinskoj upravi na Cetinju 25. novembra 1908. godine da im u pisanoj formi potvrdi korektan rad na Cetinju, što bi im pomoglo da od lokalnih vlasti u drugim crnogorskim gradovima lakše dobiju dozvolu za prikazivanje filmova. U „Uvjerenju“ dobijenom istoga dana stoji: „Da su pomenuti dvojica

Račun za knjaza Petra, koji je izdao Lj. Tamindžić

od nazad nekoliko vremena davali u ovoj varoši u više puta kinematografske predstave, gdje su i dobili za to stalnu dozvolu od strane ove opštine; i da su iste predstave bile na opšte zadovoljstvo publike“.

Vlasnicima domaćega kinematografa najpovoljnije je bilo da gostovanje po unutrašnjosti Crne Gore započnu prikazivanjem kino-predstava u Podgorici. U tome cilju obratili su se nadležnome ministarstvu pro- Najava jedne bioskopske projekcije svjete i crkvenih poslova molbom da im omogući korišćenje žićna slika“, „Sudski izvršitelj“, sale u školskoj zgradi u Podgo- ,,Domaće životinje“, ,,Vojnikov rici. Treba imati na umu da je paket“, „Dolazak jednog vou to vrijeme prostor u školskoj za“, „Miš u ženskom društvu“, zgradi bio najpogodniji ili, bo- ,,Fotograf i kasapin“, ,,Žensko lje reći, jedino pogodan u Pod- kupatilo“, ,,Teška influenca“ i gorici za izvođenje bilo kakvih ,,Jutarnja toaleta“. javnih programa koji podra- Ne možemo pouzdano tvrdizumijevaju prisustvo brojnije ti koliko je trajalo gostovanje publike. U molbi B. Bratičević domaćega kinematografa u i Lj. Tamindžić pišu Ministar- Podgorici. Međutim, iz nešto stvu „da bi ste nam dozvolili da kasnije date izjave Ljuba Tau kući u kojoj je osnovna ško- mindžića vidi se da je u to vrila u Podgorici dajemo 4-5 pre- jeme van Cetinja, kako će sam stava sa kinematografom...“, pa reći: „u unutrašnjosti“, boravio naglašavaju: „za gornje voljni 15 dana. Izjava Lj. Tamindžića smo dati bezplatno za đake jed- mogla bi ukazati na to koliko je nu poučnu prestavu...“ trajala turneja domaćega kinePo dolasku u Podgoricu vlasni- matografa, ali i otvoriti pitaci domaćega kinematografa su nje da li je, osim Podgorice, kise, međutim, suočili sa uzdrža- no-repertoar prikazan još đe nošću lokalnih školskih vlasti u Crnoj Gori. u vezi s korišćenjem prostorija u školi, pa su morali iz Pod- REGULISANJE gorice telegramom tražiti po- Stalni domaći bioskop Podgosebnu intervenciju resornoga rica je dobila poslije Balkanministarstva. Nalog Ministar- skih ratova, kada je počela da stva preko nadležnoga škol- se širi kinematografska mreža skoga nadzorništva odmah je u Crnoj Gori. Širenje bioskopstigao, pa su krajem novembra ske mreže podstaći će državnu i početkom decembra 1908. vlast da ovu oblast preciznije godine stanovnici Podgorice uredi. U tome cilju uprave camogli biti u prilici da uživaju rinarnica su dobile zahtjev da u filmskim predstavama. preciznije obavijeste resorSadržaj bioskopskoga reper- no ministarstvo o mogućemu toara prikazanoga u Podgori- radu bioskopa i nabavci filmci držimo da treba tražiti među skoga materijala u njihovim filmskim materijalom nabav- sredinama. ljenom 29. oktobra 1908. go- Iz dopisa Uprave carinarnice dine. Zahvaljujući nalazu ko- Podgorica od 15. aprila 1914. misije formirane po odluci godine Ministarstvu finandržavnih vlasti sa zadatkom sija vidi se da tamo „podržada pri svakoj nabavci filmskoga je kinematografsku radnju“ materijala, poslije pregleda, iz- Niko Džanjević te da je „prida odobrenje za javno prikazi- likom otvaranja“ dozvolu za vanje, znamo 14 naziva filmova rad dobio još od prethodnokoji su dobavljeni krajem okto- ga kapetana. U ovome dopibra te godine: ,,Kepenički ka- su, nažalost, nije precizirano petan“, „Vještica“, ,,Materinska kad je ta dozvola data, odnoljubav“, ,,Srećan čovjek“, „Bo- sno kada je počeo sa regularnim radom kinematograf u Podgorici. Uprava carinarnice Podgorica takođe obavještava Ministarstvo da Niko Džamenućemo i to da je doganjević „redovno dobiva strane đajima aktuelna periodika slike“ koje „po upotrebi povraizdašnije pratila kulturna ća“ pa mu zbog toga nije do tazbivanja u Prijestonici, dok da naplaćivana carina na uvoz. su u drugim sredinama tek Prema onome što je ovom pripovremeno bilježeni krulikom iz Podgorice saopšteno pniji događaji. vidi se da vrijednost nabav-

Arhive nosilaca aktivnosti u kulturi nijesu sačuvane Kod ove, kao uostalom i kod mnogih drugih tema u nas, ako želimo da krenemo od početaka i kontinuirano pratimo pojavu, nailazimo na ozbiljne prepreke zbog velike

posnosti arhivskih izvora.

Prije svega treba reći da arhive nosilaca aktivnosti u kulturi kod najvećega broja slučajeva nijesu sačuvane. Zato se moramo oslanjati na ipak vrlo

rijetku korespondenciju koju su organizatori pregnuća u kulturi obavljali sa državnim organima (opština, ministarstva...) i tako ostavljali svjedočanstva o svojim aktivnostima. Napo-

Džanjevići su inače ugledna trgovačka familija koja u Crnoj Gori počinje razvijati posao iz Rijeke Crnojevića. Članovi te porodice nerijetko se pominju u literaturi o razvoju ekonomskih odnosa u Knjaževini Crnoj Gori. Kao posredni podatak o ekonomskoj snazi porodice ukazaćemo na visinu priloga (15 fijorina ≈ 2 napoleona) koji je Pero Džanjević 1884. godine dao za izgradnju Zetskoga doma (kao najveći iznos priloga nalazi se na početku spiska donatora iz Rijeke Crnojevića, koji je objavljen u štampi).

Niko Džanjević je pripadao grupi većih crnogorskih trgovaca, koji su kao članovi upravljačkih tijela praktično upravljali finansijskim institucijama u Crnoj Gori. Kao akcionar i član upravnoga odbora Džanjević se pominje pri osnivanju Prve nikšićke štedionice 1901. godine, Prve zetske štedionice te Crnogorske banke (1906. godine). Pomenućemo i to da kao generalni zastupnik za Crnu Goru 1910. godine Džanjević traži i dobija dozvolu od Ministarstva unutrašnjih djela da povodom jubilarnih svečanosti 1910. godine bečka firma „Calderara & Bankmann“ može proizvoditi specijalni parfimirani sapun s likom Nikole I Petrovića.

MREŽA

Poslije Balkanskoga rata mreža bioskopa u Crnoj Gori, ali i okruženju, relativno se brzo širi. Stalni bioskopi pored Cetinja ( javni i dvorski) rade u Podgorici (Niko Džanjević) i Nikšiću (Branko B. Šobajić), kao i u Kotoru (Marko Karaman). To je vrijeme kada i tekuća periodika, bar kada je Cetinje u pitanju, mnogo više pažnje posvećuje radu kinematografa. Uz najave repertoara sa nazivima filmova periodika objavljuje se sve više detalja: osnovne informacije (žanr, ponekad glavni glumci, filmska kuća, dužina trajanja i sl.) i doduše sasvim kratke ocjene ili komentar sadržaja.

Možemo reći da se i pored turbulentnih državnih prilika, tokom druge decenije 20. stoljeća do Prvoga svjetskoga rata, u Crnoj Gori počinje uspostavljati i širiti kinematografska mreža, koja, hvatajući čvrste korijene, dinamično radi i prati savremene trendove iz ove oblasti u razvijenim državama Evrope.

Početkom rata, koji će donijeti nestanak Kraljevine Crne Gore sa političke karte Evrope, zaustavljen je i rad crnogorskih kinematografa.

•

Kultura

Neđelja, 28. januar 2024.

PODGORICA – Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve u velikoj mjeri odstupila je od glavnog projekta rekonstrukcije Manastira Vranjina, na koji im je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost 22. marta 2010. godine. To je konstatovao stručni tim Uprave koji je obišao manastir 26. decembra prošle godine, četiri dana nakon što je Pobjeda objavila priču pod naslovom „Rekonstrukcija konaka, skela na crkvi, monasi u bagerima“.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara obišla Manastir Vranjina i utvrdila da je došlo do velikih odstupanja od projekta u radovima na obnovi konaka

ko u eksterijeru, tako i u enterijeru objekta, što se negativno odrazilo na zatečene vrijednosti kulturnog dobra – navodi se u izvještaju stručnog tima Uprave, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Uprava je zatražila postupanje inspektorke Dragane Bošković-Drobnjak, ali ona, kako saznaje Pobjeda, još nije obišla Manastir Vranjina zbog nepovoljnih vremenskih prilika, budući da se do ovog kulturnog dobra može doći jedino čamcem ili nepristupačnim brdskim stazama.

nestručno izvedena, prekrivena cementnim malterom, dok je zid od grubo klesanih kamenih blokova i neadekvatnih cementnih fuga. Teren oko konaka je zatrpan šutom, što se negativno odražava na izgled kulturnog dobra, odnosno na konfiguraciju terena, posebno na njegovoj južnoj strani – naveo je stručni tim Uprave.

Takođe, na zapadnoj strani terena konstatovana su četiri betonska poklopca - šahta, velikih dimenzija, koja su nadvisila teren i vode ka novoformiranoj septičkoj jami.

- Na objektu nema škura, koje su predviđene projektom.

U enterijeru je došlo do velikih odstupanja od projekta, izmijenjen je raspored prostorija, a zbog povećenja visine plafona na pojedinim mjestima su umanjeni prozorski otvori, postavljenim gipsanim pločama. Smanjena je i visina prostorije koja je nekada bila u funkciji toaleta, pa se postavljanjem drvenih greda u enterijeru pokušalo dobiti na visini, a to je dovelo do izmjene i spoljašnjeg izgleda zapadne fasade, povećanjem dimenzija limenog opšivka – navodi se u izvještaju Uprave.

Zidovi enterijera nijesu malterisani, kako je predviđeno projektom, već su postavljene gipsane ploče, a podovi su prekriveni mermernim pločama.

- Dakle, ukupan enterijer ne korespondira sa zatečenim vrijednostima objekta, zbog savremenih elemenata koji su ugrađeni, a nijesu imanentni

11

Nestručne intervencije i nepoštovanje zakona

Konak Manastira Vranjina 26. decembra prošle godine

ovom crkvenom konaku. Sve novonastale intervencije uticale su negativno na zatečene vrijednosti kulturnog dobra, te ih je neophodno ukloniti i sve dovesti u prvobitno stanje – zaključio je stručni tim Uprave.

ZAKON

Pored toga što je Mitropolija odstupila od projekta i što su brojne intervencije nestručno izvedene, Uprava je u izvještaju potvrdila i pisanje Pobjede UZKD

RADOVI

Podsjetimo, Pobjeda je 22. decembra prošle godine objavila priču o započetim radovima na obnovi konaka, ali i na adaptaciji crkve i ikonostasa u Manastiru Vranjina, tri dana nakon što je mitropolit Joanikije održao Svetu službu božju u manastirskoj Crkvi Sv. Nikole. Tom prilikom mitropolit je govorio i o obnovi, te konstatovao da Manastir Vranjina, iako je mnogo puta obnavljan, „do sada nije obnovljen kako valja, kako priliči njegovoj istoriji i kako je naša obaveza kao naroda da ovu svetinju obnovimo“.

- I evo, hvala Bogu, radi se na obnovi ove svetinje, ali ide jako teško. Nemamo ni puta, nemamo ni drugih uslova. Država nije obraćala naročitu pažnji na ovu svetinju – kazao je mitropolit 19. decembra prošle godine.

Tokom obilaska kulturnog dobra Manastir Vranjina sa Crkvom Svetog Nikole, stručna lica Uprave za zaštitu kulturnih dobara utvrdila su da je na istočnoj fasadi konaka, u prizemlju, došlo do narušavanja simetrije prozorskih otvora na način što je jedan prizemni prozorski otvor pretvoren u ulazna vrata. Na zapadnoj strani objekta, gdje je „pozicioniran, tj. prislonjen uz fasadu manji, jednovodni objekat, sa jednim manjim prozorom, u koji se ulazilo sa unutrašnje strane u prizemlju, formirana je manja terasa, visine 120 cm, što je dovelo do skraćenja visine objekta, njegove nesagledivosti od osnove“.

- Uz to, natkriven je sa bočnih strana neadekvatnim limom velikih dimenzija, što se negativno odrazilo na ukupan objekat konaka i vizuelno izmijenilo njegov oblik u cjelosti. Dograđena terasa je uz to

UZKD

Evidentna odstupanja od projekta konstatovana su kako u eksterijeru, tako i u enterijeru objekta, što se negativno odrazilo na zatečene vrijednosti kulturnog dobra – navodi se u izvještaju stručnog - Evidentna odstupanja od projekta konstatovana su ka- tima Uprave, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama

Moleri izvode završne radove u enterijeru konaka

da za radove nije angažovano pravno lice sa konzervatorskom licencom, kao ni stručni, ni konzervatorski nadzor. Štaviše, u prethodnom tekstu u Pobjedi, koji je objavljen 22. decembra, prenijeli smo i detalje iz videa koji je objavljen na sajtu banjaluka.net, a u kojem se vide i monasi kako učestvuju u istovaranju građevinskog materijala, pa čak i upravljaju manjim bagerom.

- Naglašavamo da Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije obaviještena o početku radova, kao i o konzervatorskom nadzoru nad istim, a što je propisano članom 105 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, u kojem, između ostalog, stoji: „Vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra ili investitor dužan je da prijavi Upravi sprovođenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru i obezbijedi konzervatorski nadzor“ – navodi se u izvještaju stručnog tima Uprave. Što se tiče Crkve Sv. Nikole, stručni tim je uočio da je oko ovog sakralnog objekta postavljena skela, ali da se radovi ne izvode.

- Konzervatorski projekat sanacije Crkve Svetog Nikole i restauracija njenog ikonostasa je u izradi, na osnovu izdatih konzervatorskih uslova, od 8. marta 2022. godine, i treba da bude dostavljen ovoj Upravi na sagla-

Nelegalni radovi na konaku uočeni i 2013.

Manastir Vranjina obišla su stručna lica i 2013. godine, kada su, takođe, konstatovani nelegalni radovi na ovom kulturnom dobru. Pored toga što je uočeno da je prilazni put do manastira u lošem stanju i neodržavan, stručni tim je konstatovao da je konak ranije stradao u požaru, te da je u ruševnom stanju.

- Evidentni su samo ostaci zidova. U enterijeru su evidentirani građevinski radovi koji se izvode bez saglasnosti službe zaštite i koji degradiraju i onako loše stanje starih konaka. Na ostacima starog konaka izgrađena je nova zgrada sa proširenjem u osnovi, spratnosti (P+1). Novoizgrađeni objekat nije poštovao gabarite starog (kraći u dužinu i širi u odnosu na stari gabarit konaka). U odnosu na stanje objekta evidentirano izvještajem komisije iz 2004. godine, evidentni su novi radovi izvedeni na glavnoj fasadi u vidu novoizgrađenog trijema sa nadstrešnicom na drugoj etaži – navodi se u izvještaju stručnog tima iz 2013. godine.

snost, nakon čega je moguće otpočeti sa izvođenjem radova, uz poštovanje gore navedene procedure – navodi se u izvještaju stručnog tima Uprave.

ISTORIJA

Manastir Vranjina sa Crkvom Svetog Nikole ima status kulturnog dobra na osnovu Rješenja o stavljanju pod zaštitu broj 410/49, od 28. juna 1949. godine, te stoga sve intervencije na njemu podliježu Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

Današnji izgled manastirskog kompleksa potiče iz 1886. go-

dine. Podignut je na mjestu starije građevine iz 13. vijeka. Istorijski izvori ukazuju da je staru crkvu podigao zetski episkop Ilarion, koji se pominje 1233. godine. Tokom vjekova manastir je više puta stradao, jer je često bio meta turskih napada, posebno 1843. godine, kada je korišćen za kasarnu, da bi 1862. godine bio potpuno srušen. Obnovljen je u vrijeme knjaza Nikole 1886. godine, od kada datira današnji izgled crkve, a u isto vrijeme podignut je i manastirski J. NIKITOVIĆ konak.

12 Povodi

Neđelja, 28. januar 2024.

POGLED SA STRANE

Piše: dr Dragan VESELINOV

Prošle subote je gradonačelnik Frankfurta Majk Jozef u govoru pred nekoliko desetina hiljada zabrinutih demonstranata rekao da se nacistička politika u Nemačkoj neće obnoviti. To je kazao pred skupom imigranata i domaćih manifestanata zbog otkrivenog prošlogodišnjeg novembarskog sastanka raznih političkih grupa u Potsdamu iz Brandenburga gde je navodno razmatrana moguća nasilna deportacija neželjene neevropske imigracije.

Našu pažnju je privuklo to što frankfurtski gradonačelnik Majk Jozef nije Nemac već je rođeni Sirijac iz grada Kamišli - grad je veći od Podgorice za oko 50 hiljada duša. Ovaj grad je posle građanskog rata u Siriji podeljen na dva dela, prvog koji nadzire proruski režim Bašara al Asada, i drugog koji kontrolišu Kurdi svojom ,,državom“ Sirijski Kurdistan.

Majk Jozef je sebe imenovao američko-nemačkim izgovorom grčko-jevrejskih imena, a pre sirijskog rata i njene emigracije je stigao u Evropu.

Pre njega, 2022/23. godine je na dužnosti gradonačelnika Frankfurta bila rođena Iranka iz Teherana Narkes Eskandari Grunbek, udata u Nemačkoj. Ona je zamenjivala prethodno opozvanog nemačkog gradonačelnika.

Kao omladinka je u Iranu jurišala na režim šaha Reze Pahlavija, a potom je odmah ustala protiv teokratije Ruholaha Homeinija. Zbog toga je provela godinu i po u Evinom zatvoru u Teheranu i odande je sa bebom u rukama otišla u Nemačku. Tamo je ušla u Zelenu stranku. U Frankfurtu je 2022. godine predvodila demonstracije iranskih feministkinja protiv iranskog imamata i zahtevala kažnjavanje Basidža zbog silovanja i ubistva omladinke Maše Amini koju je gradska patrola ove organizacije grubo uhapsila na ulici jer nije nosila maramu.

Frankfurt sada u njegovom Magistratu vode imigranti od 2022. godine na ovamo. Možda je zbog toga Majku Jozefu lakše da kaže da Nemci neće obnoviti nacizam i da im to kaže na Remer Placu, baš na onom mestu gde su nacisti 1933. godine spaljivali knjige zajedno sa nacističkim studentima u druga 34 univerzitetska grada.

Ali mu nije to lako reći u Frankfurtu koji je vekovima bio sedište Svetog rimskog carstva čija istorija nije povoljna po sirijske Arape u abasidskom i turskom kalifatu.

PLAN IZ POTSDAMA

Druga partija po popularnosti u Nemačkoj je sada Alternativa za Nemačku osnovana

Gužva u Njemačkoj, pouka za Crnu Goru Nasilna deportacija ilegalnih imigranata je razumljivo pravo svake države, ali gdje je program obavezne adaptacije legalnih imigranata na društveno biće Njemačke i Evrope? I kako to da za evropske zemlje, kandidate za ulazak u EU - tako i za Crnu Goru - postoji dugogodišnja procedura adaptacije na briselska pravila života u Uniji, dok za vanevropsku imigraciju u EU nema takvih pravila

Velika Britanija 2022. godine zbog pritiska migranata iz Ruande obnovila predlog o evropskom centru za imigrante van Evrope. I on nije opozvao zahtev Nemačke unutrašnjim državama EU da po ,,briselskim“ kvotama prime nasilno raseljenu imigraciju iz Nemačke. Nije opozvao ni administrativno otežavanje azilnih odobravanja boravka u Nemačkoj.

DA LI SE DEPORTACIJA MOGLA PREDVIDJETI

Protesti u Njemačkoj protiv desnice

2013. godine. Ona sada nosi preko 20 odsto glasova i sve je jača, iako je na federalnim izborima 2021. godine bila po jačini peta.

Ta partija je nastala kao navodni poziv srednje klase da se Nemačka osloni na liberalni konzervativizam, ali je ubrzo otišla iz tog opusa. To je sada partija evroskeptika i sumnje u opstanak EU, ona je protiv islama u Nemačkoj, protiv je neevropske imigracije iz Azije, Afrike i Srednjeg istoka, protiv je ,,zelene“ tvdnje da su ljudi krivi za klimatske promene, a tvrdo podržava nemački nacionalizam i socijalni konzervativizam.

Ova partija nije slučajno organizovala pomenuti novembarski sastanak u Potsdamu sa članovima nekih drugih partija. Saveznički Potsdam je jula/avgusta 1945. godine odobrio masovnu nasilnu deportaciju Nemaca iz istočne Evrope u sadašnju bundes Nemačku. Zaključak sa sastanka iz novembra 2023. godine je obelodanio predstavnik države Brandenburg u federalnoj vladi Rene Špringer: ,, Mi ćemo poslati strance u njihove domovine. Milione njih. To nije tajni plan. To je obećanje“.

Na sastanku je potvrđen novi termin: to je ,,remigracija“, koji označava proterivanje ne-

belačkih i neetničkih evropskih naroda iz Nemačke koji se nisu asimilovali. Govori se o težnji da se iz Nemačke istera oko četiri miliona stranaca - bez obzira da li su oni do sada postali njeni trajni građani ili su samo privremeni humani i ekonomski imigranti.

Govori se da se u Nemačkoj traga za teritorijom u Africi, odnosno državom, koja će za novac i uz druge ponude prihvatiti evropsku remigraciju. Još nije jasno rečeno ko to traga.

Ovo je dovelo do toga da na stotine hiljada demonstranata, kako imigranata tako i domaćeg naroda, izađe na ulice nemačkih gradova: Berlin, Keln, Minhen, Drezden, Dortmund, Vupertal, Karlsrue, Koblenc i drugi. Računa se na čak 1,3 miliona demonstranata. Pridružio im se i sam kancelar Olaf Šolc sa izjavom da je plan za proterivanje imigranata i građana ,,napad na našu demokratiju i time na sve nas“. Ali kakve veze ima demokratija sa deportacijom ilegalne imigracije nije objasnio. A zabrana islama jeste anti-demokratska.

nih država, na konferenciji za štampu 6. novembra, u pratnji premijera iz Donje Saksonije i Hesea, otvoreno rekao da je ,,naša zajednička politika da ilegalne imigrante vratimo nazad“.

Tada je izneo plan za obuzdavanje imigracije i za podršku anti-imgracione politike krajnjoj desnici (Rojtersov izraz ,,podrška“). Plan sadrži deportaciju i azilanata i time se Šolc suprotstavio politici otvorenih vrata Angele Merkel. Podržao je ,,albansku“ ideju rimske vlade Đor-

đe Meloni iz 2023. godine i obećao da će finansirati da se u Albaniji ustanovi oblast - ,,centar“ za imigrante kako bi se sprečili da krenu na EU. Najavio je i da će duplirati vreme internacije migranata po nemačkim kampovima kako bi ih što kasnije pustio na ulice i time smanjiti iznos punih socijalnih davanja za njih.

On tada nije pominjao ideju Brisela iz 2015. godine da se u severnoj Africi osnuje azilni centar za migrante, ali je sigurno bio svestan da je

DA LI JE TAKO

Pre dva meseca je kancelar Šolc govorio drugačije. On je posle sastanka sa 16 predsednika vlada nemačkih federal-

Rajnhard Hajdrih poznat kao „praški kasapin“ sa generalima

Na neki način sadašnje rastuće ponašanje Nemačke prema - posebno islamskoj imigraciji, najavili smo još 2010. godine u svojoj knjizi ,,Muhamed na Isusovom krstu - politička ekonomija islama“. I drugi su upozoravali na predstojeći tajfun u Evropi.

Tada smo istakli stavove visokih nemačkih autoriteta da islamistički planeri unutrašnjeg džihadističkog preuzimanja vlasti u Nemačkoj pomoću islamske imigracije i proliferacije dece neće uspeti, i da je to naivan fanatični program.

Ali da li su Nemci kasno krenuli sa kontraofanzivom?

Oko anti-islamizma jesu, ali da li je sva islamska i druga neevropska imigracija neprijateljska prema Nemačkoj? Sigurno da nije. Berlin još uvek nema utvrđene kriterijume za razlikovanje jednih od drugih. Ne osećamo ni održivi asimilacioni program Nemačke, a on je ključan za stabilnost zemlje. Nasilna deportacija ilegalnih imigranata je razumljivo pravo svake države, ali gde je program obavezne adaptacije legalnih imigranata na društveno biće Nemačke i Evrope?

Povodi

Neđelja, 28. januar 2024.

Alternativa za Njemačku je protiv neevropske imigracije iz Azije

I kako to da za evropske zemlje, kandidate za ulazak u EU - tako i za Crnu Goru, postoji dugogodišnja procedura adaptacije na briselska pravila života u Uniji, dok za vanevropsku imigraciju u EU nema takvih pravila?

Druga partija po popularnosti u Njemačkoj je sada Alternativa za Njemačku, osnovana 2013. godine. Ona sada nosi preko 20 odsto glasova i sve je jača, iako je na federalnim izborima 2021. godine bila po jačini peta. Ta partija je nastala kao navodni poziv srednje klase da se Njemačka osloni na liberalni konzervativizam, ali je ubrzo otišla iz tog opusa. To je sada partija evroskeptika i sumnje u opstanak EU, ona je protiv islama u Njemačkoj, protiv je neevropske imigracije iz Azije, Afrike i Srednjeg istoka, protiv je ,,zelene“ tvdnje da su ljudi krivi za klimatske PLAN ,,VANSI“ RAJNHARDA HAJDRIHA promjene, a tvrdo podržava njemački nacionalizam i socijalni konzervativizam

U demokratskim snagama u Nemačkoj je oživljeno užasno sećanje na program SS generala Rajnharda Hajdriha sa operativnog dogovora sa 14 najviših državnih službenika u Vansiju kod Berlina u januaru, 1942. godine. Tada je po naređenju Hermana Geringa izrađen plan o konačnom ,,industrijskom“ istrebljenju 11 miliona Jevreja u Evropi i korišćenju Jevreja kao robovske radne snage do smrti.

Tamo je bio i Adolf Ajhman, šef odeljenja za ,,Jevrejsko pitanje“. Tada je Hajdrih u dva navrata napismeno pohvalio kvislinški režim u Srbiji koji je osigurao da se Jevreji u njoj pobiju.

I obrazložio je zašto se napušta ideja da se svi Jevreji u Evropi nasele na Madagaskaru kod Afrike. Tu ,,madagaskarsku ideju“ je, inače, 1902. godine, izneo sam Teodor Hercl, tvorac cionizma, u svom tekstu ,,Altneuland“, kao način za spašavanje evropskih Jevreja. Hitler je ovu jevrejsku mesijansku ideju oživeo baš pod nazivom ,,Madagaskar plan“, ali je njegovu deportacionu obnovu odbila višijevska Francuska

čiji je Madagaskar bio kolonija. Uz to, deportacija Jevreja za vreme rata na moru bi bila rizična po nemačke brodove.

Otuda se prešlo na ,,evropsko rešenje“, na osnivanje logora smrti u istočnoj Evropi i istrebljenje Jevreja (Slovena , Roma i svih političkih protivnika Rajhu). Za ,,Vansi plan“ biće Hitlerom zadužen komandant SS-a Hajnrih Himler.

A Hajdriha će četiri meseca kasnije ubiti engleski komandosi u Pragu i on će umreti od njihovih majskih rana u junu 1942. godine.

ŠTO SE NE POMINJE STRADAVANJE

Sećanje na Vansi u Nemačkoj jeste oživljeno, ali niko ne može poverovati da iko, tako ni Alternativa za Nemačku, preduzima korake ka njegovoj redefinisanoj obnovi usmerenoj ka eksterminaciji vanevropskih imigracionih naroda. Vansi se ne sme nikada ponoviti. On je bio plod poludelog germanskog rasizma i patološke mržnje prema Jevrejima, dok politika sprečavanja ilegalne i nekontrolisane imigracije nije plod

U demokratskim snagama u Njemačkoj je oživljeno užasno sjećanje na program SS generala Rajnharda Hajdriha sa operativnog dogovora sa 14 najviših državnih službenika u Vansiju kod Berlina u januaru, 1942. godine. Tada je, po naređenju Hermana Geringa, izrađen plan o konačnom ,,industrijskom“ istrebljenju 11 miliona Jevreja u Evropi i korišćenju Jevreja kao robovske radne snage do smrti. Tamo je bio i Adolf Ajhman, šef odjeljenja za ,,Jevrejsko pitanje“. Tada je Hajdrih u dva navrata napismeno pohvalio kvislinški režim u Srbiji, koji je osigurao da se Jevreji u njoj pobiju

predrasuda, već je deo prava države na stabilnost, počev od ekonomske do kulturne.

Ali do sada se nije na našem kontinentu razvio učinkoviti državni program adaptacije i asimilacije neevropske imigracije bez gubitka njenog identitetskog jezgra.

Odlaganje sa takvim programom će jačati konfliktni karakter položaja te imigracije u Nemačkoj i postepeno voditi radikalnim rešenjima i raspoloženju u narodu. I vodiće dezintegraciji Evropske unije.

Odlaganju tog rešenja nesmotreno pomažu i razne humanističke i nevladine organizacije koje se i dalje drže poražene politike UNESCO-a iz pariske ,,Univerzalne deklaracije o kulturnim različitostima“ iz 2001. godine.

Ove organizacije ne pominju pravo suvereniteta naroda i države na svoj stav i granicu.

One su stale na stranu slobodne imigracije u ime jedne jedine globalne multinacionalne i bezimene svetske države koja - ne postoji.

Zemlja je po njima jedna opšta bezgranična teritorija.

Stoga, države na Zemlji više ne postoje, narodi mogu da idu kud god im je volja i mešaju se u idiličnom bratstvu sa drugima... Njihov oblik filantropije je uvod u generalnu stihiju i nered. Takav oblik humanizma vodi katastrofi humanizma. I zato, iako ovo što ćemo sada reći izgleda više nego čudno, mi mislimo da smo u pravu: i bestijalnost Vansija, i sanjarski humanizam neracionalnih filantropa vodi istom rezultatu - vodi slomu humanizma, iako su

potpuno različitih ideoloških motiva i ciljeva.

SA ČIM SE NE SMIJEMO SLOŽITI

Mi smo protiv pariske deklaracije odmah javno ustali i suprotstavili se njenoj paroli ,,celebrating diversities“. A u ,,Muhamedu na Isusovom krstu“ smo posebno obrazlagali njenu štetnost. Ona je romantičarski objavila bajkovito pravo svakog naroda i pojedinca da se slobodno kreće po bilo čijoj teritoriji i da se tamo zadrži, uz obavezu domaćina da ih bez pitanja poštuje i da ih na svoj teret gosti. Domaćin je hvaljen da to čini čak iako se takva praksa opire njegovoj kulturi, ekonomskim i političkim interesima, društvenom mentalitetu, emocionalnoj i psihološkoj strukturi naroda i njegovim planovima za budućnost.

Niko ne može prigovoriti autorima deklaracije da su s pravom želeli da bivše kolonijalne i zanemarene narode uvedu u međunarodne odnose ,,ravnopravnosti civilizacija“. Ali to ne može da se postigne formulacijama oblika sloboda za jedne protiv sloboda za druge koje vode obostranoj negaciji.

Ta deklaracija je vulgarnim biheviorizmom već iz svog prvog paragrafa, kojim je izjednačila biološki diverzitet sa internacionalnim kulturnim diverzitetom, bezvrednosno objavila ,,pravo“ svake ,,kulture“ na budućnost i slobodni upliv u drugu kulturu. Kao da su ljudi trava i da se mogu po vetru zasejavati na bilo čijem zemljištu. Za parisku deklaraciju kao da važi da države i suvereni narodi ne postoje.

Za travu države i granice svakako da ne postoje, ali za ljude granice postoje, i to ne samo fizičke već i interesne. UNESCO je ideološki pogrešio, jer je izjednačio navodno pravo svake ,,kulture“ da slobodno postoji i putuje po Zemlji.

Zašto je to greška? Zato što se sa stanovišta evropske humanističke tekovine ne može pravno prihvatiti premućstvo religioznih zakona nad civilnim, ne može se prihvatiti obnova nijednog predgrađanskog političkog sistema, ne mogu se prihvatiti rasizam i ropstvo, ne može se prihvatiti tlačenje žena i polno razdvajanje težine kazni - za muškarce privremeni zatvor, a za žene kamen u glavu, ne može se prihvatiti koegzistencija demokratije sa nacionalističkom diktaturom i verskom tiranijom, ne može se prihvatiti nejednako nasledno pravo muškaraca i žena, ne može se prihvatiti ugovaranje dečjih brakova bez prava mladića i devojaka da se uzimaju iz ljubavi, ne može se prihvatiti obaveza na nepromenljivu odeću pod pretnjom kamenovanja, ne može se prihvatiti neograničeno ekonomsko doseljavanje u tuđu zemlju bez volje tamošnjeg naroda, ne može se prihvatiti zabrana slobode u umetnosti, ne može se prihvatiti zabrana kritike i parodije boga…

Svet jeste globalan po opštosti informacija - iako se i to sprečava, ali nije unifikovan po vrednosnim opredeljenjima naroda, ma kako se mi međusobno mešali.

Svetski kulturni diverzitet se ne može negovati ukoliko narod domaćina nema pravo da kaže: ,,Ne, ovo neću“, i nema pravo da kaže: ,,Da, ovo hoću“. Nije sve što postoji zaslužilo da postoji. Nemačka je poštovala deklaraciju UNESCO-a i stradala je. Na tom nevoljnom poštovanju deklaracije UNESCO-a se zasnivala i neevropska imigraciona politika Evropske unije koja je, posebno od 2015. godine na ovamo, ilegalnoj i nepozvanoj neevropskoj imigraciji čak dala veća prava od imigracije iz evropskih zemalja nečlanica Unije. Zbog toga u njoj sada ne samo da jača destruktivni nacionalizam koji opovrgava jedinstvo Unije, već jačaju i aveti strašne evropske i nemačke prošlosti i slabljene demokratskih ustanova ka autoritarizmu.

Ali još nije kasno da se naš kontinent trgne i prema imigraciji zauzme nov stav koji neće toliko voditi računa o deportaciji koliko o adaptaciji i neminovnoj asimilaciji ne-Evropljana sa našim duhom života. A ako ne možemo da izađemo na kraj sa nekoliko desetina miliona imigranata, onda, mi Evropljani, još nismo pobednici.

RASKRSNICA CRNE GORE

U Crnoj Gori se danas isti etnički narod podelio na dve političke nacije. Jedni hoće u Ustav Srbije i da u kući i kancelariji drže njenu zastavu, a

13

drugi hoće da zadrže svoj sopstveni Ustav i ponosno čuvaju zastavu predaka.

Velikosrbi tretiraju Crnogorce kao neželjene imigrante i izrode u Crnoj Gori, dok Crnogorci još oklevaju da li da jasno pokrenu čist etnički politički program za odbranu nezavisnosti Crne Gore i da to isto kažu velikosrbima. Naravno da bi to zaoštrilo odnose između dve strane. Ali drugačije koza bleji kad je gleda vuk pre nego što se sedne za sto pomirenja.

Deo koji hoće u Srbiju još nije objavio program pod kojim gura narod pod Beograd. Tu vlada misterija: hoće li ta nova država biti federacija sa Crnom Gorom ili ne, čija će tu biti vojska, ko daje predsednika države, kakve su teritorijalne razlike u zakonima dozvoljene, kako se određuje zajednička spoljna politika, sme li Crnogorac da se u Srbiji izjasni kao Crnogorac i koliko ih može u Vladu, koliko poslanika sme Crna Gora da ima u zajedničkom parlamentu i kako će da spreči srbijansku većinu da glasa protiv crnogorske manjine, da li će nacionalni Crnogorci postati u Srbiji nacionalna manjina i neželjena imigracija sa pravom Beograda na njihovu deportaciju, i stotinu drugog.

Crnogorski glasački sledbenici velikosrpske najezde uopšte ne znaju od političara sa panagijama šta je velikosrpstvo!

Recimo, velikosrbi još nisu kazali hoće li konverziju eura u dinar i da li žele da se time oproste od svoje Centralne banke i ponište samostalnu emisiju obveznica Crne Gore. Ne može u zajednici Crnogoraca sa Srbijom da postoje dve valute. A ako baš velikosrbi hoće ponovo srbijanski dinar i žele da im Beograd diktira koliko će novca imati narod u Crnoj Gori, mi ćemo ih podsetiti da je srbijanska Privilegovana banka Kraljevine Srbije (Narodna banka) menjala po ujedinjenju 1918. godine većinu austrougarskih kruna iz Slovenije, Hrvatske, Vojvodine i Slavonije po kursu pet kruna za jedan dinar, iako je predratni berzanski kurs bio dve krune za jedan dinar.

Srbija je odmah od 1918. do 1921. godine od Prečana otela 40 odsto kupovne moći za beogradsku buržoaziju. Od Crnogoraca je uzela uglavnom 10 odsto kupovne moći, jer je pre rata 1914. godine tražila devet perpera za 10 dinara, a posle njega je tražila 10 perpera.

Crnogorski patrioti sigurno vide da velikosrbi danas jure u Srbiju na gori način nego afrička i azijska imigracija u Nemačku. Ova ,,nemačka“ imigracija bar zna da će od Berlina dobiti sigurnu socijalnu pomoć, dok narod Crne Gore ništa ne zna šta može dobiti od Srbije. Neverovatno je da velikosrbi izdaju svoju državu Crnu Goru i da ih nije briga za status svog naroda u Srbiji. Možda su zadovoljni novcem koji iz Beograda dobijaju, a to naravno nisu dinari.

I što onda za svoj narod hoće dinare umesto eura? Pitajmo ih. •

14 Crnom Gorom

Neđelja, 28. januar 2024.

Geolog dr Dušan Dragović objavio knjigu ,,Mineralne supstance u Crnoj Gori u 21. vijeku“

Eksploatišemo samo šest od 19 ekonomsko isplativih ruda PODGORICA - Objavljena je knjiga ,,Mineralne supstance u Crnoj Gori u 21. vijeku“.

Autor dr Dušan Dragović na 140 strana prikazuje najvažnije sublimirane podatke o mineralnim sirovinama, njihovim svojstvima i prostornoj distribuciji.

– Cilj rada je da se širem auditorijumu omogući uvid u carstvo ruda koje su unutrašnje sile prirode iznjedrile u stijenama krševite Crne Gore. Današnja saznanja o njima su mali dio skrivenog, ali ipak dosta da stavimo u naše ruke da to učinimo korisnim društvu. Bilo bi zadovoljstvo da rad bude dio pomoći da se rudno bogatstvo istražuje i privede ekonomskoj valorizaciji. U radu su izbjegnuta šira naučna tumačenja i prikazi, u želji da materija bude pregledna i shvatljiva, ne na štetu nauke i struke. Dosadašnje predstavljanje mineralnih sirovina u Crnoj Gori je praktično resavska škola koja se u pojedinim intervalima pojavljivala pod različitim firmama i institucijama, koje su pretežno prenosile ili prekomponovale već napisano, čiji je nezaobilazni izvor bio ,,Registar ležišta i pojava mineralnih sirovina u Crnoj Gori 1996-1999. godine“ – navodi Dragović, koji je do sada objavio više od 112 naučnih radova o rudnom bogatstvu Crne Gore.

Na prostoru Crne Gore evidentirane su 33 mineralne sirovine, od kojih je 19 ekonomski isplativo.

– Društvene promjene početkom 21. vijeka imale su negativan uticaj na ekonomski prosperitet Crne Gore, što se odrazilo na razvoj eksploatacije i preradu mineralnih si-

Društvene promjene početkom 21. vijeka imale su negativan uticaj na ekonomski prosperitet Crne Gore, što se odrazilo na razvoj eksploatacije i preradu mineralnih sirovina. Eksploatacija je svedena na: mrki ugalj, mrkolignitni ugalj, olovo-cink, arhitektonsko-građevinski (ukrasni) kamen, tehnički građevinski kamen, šljunak i pijesak. Obustavljena je eksploatacija bentonita, bijelog boksita, barita, laporca, cementnih glina ciglarskih, bigra, zatvoreni su njihovi prerađivački pogoni, koji su danas devastirani – navodi Dragović

stijene, crveni boksiti, mangan, ukrasni kamen, tehnički građevinski kamen.

Cetinje je poznato po asfaltu, bituminoznim stijenama, tresetu, crvenim boksitima, gvožđu, bijelim boksitima, ukrasnom kamenu i tehničkom građevinskom kamenu.

Nakon Ulcinja i Herceg Novog potencijalni rezervoari nafte i gasa najprioritetniji za istraživanje su otkriveni u Podgorici (Zetska ravnica, dio prostora Zetsko-Skadarske ravnice poznate kao ,,Podgorička depresija“). Zatim, bituminozne stijene, treset, crveni boksiti, gvožđe, laporac cementni, glina ciglanska, tehnički građevinski kamen, šljunak i pijesak.

U opštini Danilovgrad javljaju se bituminozne stijene, crveni boksiti, gvožđe, krečnjak za punila, glina ciglanska, grafiti, ukrasni kamen, tehnički građevinski kamen.

Na prostoru Nikšića otkrivena je perspektivna zona za istraživanje nafte i gasa (Gvozd - Jablan - Grahovo). Postoje nalazišta asfalta, bitumionzne stijene,

urana, crvenih boksita, bijelih boksita, dolomita, gline (vatrostalne), grafita, ukrasnog kamena, tehničkog kamena, šljunka i pijeska.

Na prostoru Šavnika od mineralnih sirovina javljaju se uran, crveni boksiti, živa, gvožđe, bentonit, rožnac, tehnički građeviski kamen i bigar.

U Plužinama su zastupljeni mikrolignitni ugalj, bakar, crveni boksiti, gvožđe, mangan i gips, a na Žabljaku nafta i gas, šljunak i pijesak. Mineralno bogatstvo Pljevalja čine mikrolignitni ugalj, uran, olovo-cink, bakar, živa, gvožđe, barit, kvarcit, rožnac, laporac (cementni), glina, ukrasni kamen, tehnički građevinski kamen, bigar, gips, tufit, a Bijelog Polja olovo-cink, bakar, glina, ukrasni kamen, bigar, šljunak i pijesak.

U Mojkovcu se javljaju uran, olovo-cink, živa, mangan, tehnički građevinski kamen, šljunak i pijesak, u Kolašinu bituminozne stijene, crveni boksiti, gvožđe, mangan, rožnac, glina, ukrasni kamen, tehnički i građevinski kamen. Mineralne sirovine zastupljene u Beranama su: mrki ugalj, uran, olovo-cink, gvožđe, rožnaci, laporci, šljunak i pijesak. U Andrijevici to su uran, olovo-cink, bakar, gvožđe, mangan, krečnjak, ukrasni kamen, tehnički građevinski kamen, šljunak i pijesak. Područje Šavnika bogato je uranom, olovo-cinkom, bakrom, rožnacima, šljunku i pijesku. D.Š.

ko se se ne bi desilo da se prostor uništi, a tek onda reaguje, kao što je bio slučaj na Zabjelu, u Beogradskoj ulici i slično.

Tražiće da se obustavi proces izdavanja dozvole za izgradnju ovog objekta, da se investitoru ako treba obezbijedi zamjenska

parcela na kojoj bi gradio ili da se nađe neki drugi način. Tražiće da se DUP Nova Varoš 2 stavi van snage i da se izvrši revizija istog, kao i da proces bude transparentan i da građani budu uključeni ne samo formalR.P. no, već i suštinski.

Nalazišta nafte i gasa otkrivena su u Ulcinju, Budvi, Herceg Novom, Podgorici, Nikšiću i na Žabljaku

Naslovnica knjige Dušana Dragovića

rovina. Od 19 ruda eksploatacija je svedena na šest: mrki ugalj, mrkolignitni ugalj, olovo-cink, arhitektonsko-građevinski (ukrasni) kamen, tehnički građevinski kamen, šljunak i pijesak. Obustavljena je eksploatacija bentonita, bijelog boksita, barita, laporca, cementnih glina ciglarskih, bigra, zatvoreni su njihovi prerađivački pogoni, koji su danas devastirani – ističe Dragović.

Prvi dio knjige ,,Mineralne supstance u Crnoj Gori u 21. vijeku“ posvećen je istorijatu rudarstva u našoj zemlji, a drugi opštoj podjeli mineralnih siro-

Mapa bušotina na kopnu i podmorju Crne Gore

vina. U trećem autor daje pregled zastupljenosti vrsta mineralnih supstanci po opštinama.

Područje Ulcinja je, navodi Dragović, jedno od najperspektivnijih ležišta za otkrivanje nafte i gasa. Crveni boksiti javljaju se u zaleđu, rijetki elementi titan i hrom u pjeskovima Velike plaže, a kvarcni pjeskovi u prostoru Pistule. Ima još i gline ciglanske, crvenih boksita, laporca, ukrasnog kamena, šljunka i pijeska te tehničkog i građevinskog kamena, dolomita.

U Budvi, u Buljarici kod Petrovca, otkrivena su ‘60-ih godina prošlog vijeka nalazišta nafte

i gasa, zastupljeni su bentonit, mangan, tufit, asfalt, bituminozne stijene.

U Kotoru se javljaju bituminozne stijene, crveni boksiti, mangan, ukrasni kamen, tehnički građevinski kamen, šljunak i pijesak.

Tivat je poznat po nalazištima crvenih boksita, mangana, rožnaca, gline (ciglanske), ukrasnog kamena, tehničkog i građevinskog kamena.

Na prostoru Herceg Novog javljaju se mineralne supstance nafte i gasa (matične stijene – potencijalni nosioci akumulacije nafte i gasa), bituminozne

Protest građana zbog gradnje u Bulevaru Ivana Crnojevića u Podgorici

Ako želimo da gradimo i da dišemo punim plućima, onda nam treba i zelenilo PODGORICA – Grupa građana Podgorice protestovala je juče zbog najavljene izgradnje višespratnice u centru grada, u Bulevaru Ivana Crnojevića, iza hotela ,,Ziya“, na zelenoj površini na kojoj se nalaze višedecenijska stabla. Biolog Vuk Iković saopštio je da je zelenilo sastavni dio mjesta u kojem se živi i pojasnio zašto je važno da se ne gradi na spornoj lokaciji.

-Ako želimo da gradimo gradove u kojima želimo da živimo punim plućima, onda nam

treba i zelenilo. Ovaj prostor je pravljen prije 50 godina, da bi tek danas građani uživali u ovim stablima, a ne da se pretvara u poslovnu ili stambenu zgradu koja ide u korist jednog ili dva čovjeka, a ne štetu svih građana – rekao je Iković na protestu.

Ovaj prostor, naglasio je, treba da ostane kakav jeste trenutno, a ne da se u njemu bilo što ruši ili siječe. Predstavnica stanara Ivana Radulović pozvala je nadležne da se što prije sastanu i nađu rješenje, odnosno spriječe devastaciju prostora.

-Naš prijedlog je da se DUP Nova Varoš 2 stavi van snage jer je rađen u korist investitora, a ne prirode i građana – istakla je Radulović. Na protestu su, osim građana, bili brojni eko aktivisti i pripadnici NVO sektora. Cilj okupljanja je sprečavanje izgradnje zgrade na zelenoj površini, zaštita zelenih površina u centru grada i stavljanje van snage DUP-a Nova Varoš 2.

Nadležni iz grada su već konstatovali da je plan Nova Varoš 2 ,,katastrofalan“ i da su Gorica i neki od najstarijih kvartova u

Sa protesta u centru Podgorice

Podgorici ,,napadnuti“ sa svih strana. Postojećim planom je predviđena dalja betonizacija prostora jer je rađen isključivo u interesu investitora a nikako i građana Podgorice. Na protestu je traženo da Ministarstvo reaguje u što kraćem roku, ka-

Marketing / Crnom Gorom

Neđelja, 28. januar 2024.

15

Kolašin: Još jednom odbijena inicijativa Bojana Zekovića, odbornika Pokreta ,,Zajedno gradimo Kolašin“

Grad bez urbanističkog plana: Pogled na Kolašin

Stari DUP Centar ne čuva, nego ,,troši“ prostor Predloženo je da se van snage stavi aktuelni planski dokument, dok se ne donese odluka o izmjenama i dopunama i da se rok za izradu skrati sa 11 na šest mjeseci.

Razvoj grada se mjeri novim radnim mjestima, ali i čuvanjem prostora kao ključnog resursa KOLAŠIN - Aktuelni Detaljni urbanistički plan Centar treba staviti van snage dok se ne donese odluka o izmjenama i dopunama tog planskog dokumenta, jer nema kompetencije po mjeri života i budućnosti grada... Ako se dokument mijenja znači da mu nešto nedostaje i da sa tim „falinkama“ ne treba određivati urbanističku budućnost „srca Kolašina“.

Sve je to još jednom obrazložio Bojan Zeković, odbornik Pokreta ,,Zajedno gradimo Kolašin“, i predložio da ova tema bude tačka dnevnog reda zasijedanja SO. Ali je skupštinska većina, koju čine Demokrate, DF, SNP, Pokret ,,Evropa sad“ i Ura, odbila da se ovaj problem tretira odborničkom raspravom i skupštinskim zaključcima. Kako je istakao Bojan Zeković, predložio je da se usvoji dokument kojim bi kolašinski parlament tražio od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i od Vlade da se izmijeni Odluka o izmjenama i dopunama DUP Centar, tako što će se skratiti rok za izradu sa 11 na šest mjeseci.

- Neophodno je sve ubrzati. U prelaznim i završnim odredbama treba zabraniti svaku vrstu gradnje, osim javne infrastrukture na prostoru koji zahvata ovaj plan, do donošenja izmjena i dopuna. Na snazi su zastarjela rješenja važećeg DUP-a, koja mogu trajno devastirati prostor u centru Kolaši-

Bojan Zeković

na. Takva rješenja treba staviti van snage dok se ne donesu izmjene i dopune. Istovremeno, treba skratiti rok za donošenje te odluke sa 11 na šest mjeseci, jer u tom roku obrađivač može pripremiti dopune plana. Od zabrane gradnje treba izuzeti javnu infrastrukturu zbog njenog značaja - smatra Zeković.

On ističe da se veliko interesovanje investitora mora iskoristiti za razvoj Kolašina, koji će se mjeriti novim radnim mjestima i boljim životom...

- Pametno osmišljavanje razvoja podrazumijeva čuvanje prostora kao najvrednijeg resursa sa kojim građani raspolažu. Često imamo i suprotnu situaciju, jer od stanova za tržište korist imaju samo investitori sa strane i eventualno građanin, koji proda plac. Sa druge strane, građanima Kolašina se „ostavlja“ lošije vo-

dosnabdijevanje i komunalna infrastruktura, problemi sa parkiranjem i saobraćajem, uništen prostor. Već je izgrađeno ili se gradi nekoliko objekata koji urušavaju izgled Kolašina i nemaju sadržaje koji trebaju novoizgrađenim jedinicama, već će biti dodatno opterećenje postojećoj i nekompletnoj infrastrukturi.

DUP Centar, o kojem kolašinska vlast ne želi da raspravljamo, ne samo da nije usklađen, već je suprostavljen Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata - ističe Zeković.

Inicijativu da se aktuelni DUP Centar stavi van snage pokrenuli su i Zeleni Kolašina i tome posvetili organizovane skupove i publikacije. Inače, Vlada je prošle godine u martu „dala“ zadatak da se za 11 mjeseci donese odluka o izmjenama i dopunama DUP-a Centar Kolašin, jer je aktuelni DUP rađen još 2008. godine.

U programskom zadatku je ocijenjeno da dosadašnji DUP nije realizovan u potpunosti, nije ostvarena planska zaštita i rekonstrukcija starih objekata sa karakterističnom gradskom arhitekturom. Privatni vlasnici su nezainteresovani, a Opština nema sredstava da ih otkupi i rekonstruiše. Dopuna planskog dokumenta treba da stavi akcenat na rekonstrukciju arhitektonskih i objekata od javnog interesa. Takođe, treba podići nivo urbaniteta, gradnjom uz ulice, uličnim blokovima, trgovima, podzemnim garažama...

Dr. Drašković

Arena

16 Košarka

Neđelja, 28. januar 2024.

Budućnost Voli danas u podne gostuje Megi, u 18. kolu ABA lige

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija su u posljednja četiri meča upisali dvije ubjedljive pobjede u ABA ligi (Krka, Cibona) i dva bolna poraza u Evrokupu (Aris, Ulm), zbog kojih su, praktično, otpisani iz trke za plasman u nokaut tog takmičenja.

Ako bi se nastavio trend iz prethodne četiri utakmice, tim Andreja Žakelja bi danas u Beogradu trebao da upiše pobjedu protiv Mege, u meču koji počinje u podne, i koji će imati i poseban emotivni značaj, s obzirom na to da će se sastati dva jedina tima koje je u ulozi prvog trenera trenirao nedavno preminuli Dejan Milojević. I ovaj susret biće još jedna prilika da se navijači Mege, ali i oba kluba, oproste od čovjeka koji je u ove dvije sredine ostavio neizbrisiv trag.

Budućnost je u seriji od četiri uzastopne pobjede u regionalnoj ligi, dok je Mega porazom od Partizana u prethodnom kolu prekinula isti pozitivan niz…

- Još jedan vrlo težak meč u gostima protiv tima koji igra vrlo dobru košarku, dosta otvorenu i jednostavnu, sa puno trčanja, agresivnosti i skokova. Ako želimo da napravimo dobar rezultat, baš moramo da budemo fokusirani i da obratimo pažnju na osnovne stvari, što se tiče trčanja, skokova, individualne karakteristike igrača. Sigurno težak meč, ali mislim da sa pravim pristupom koji očekujem, smo favoriti i moramo to da opravdamo – rekao je trener Podgoričana Andrej Žakelj.

Ako su za plasman u osminu finala ostale samo teoretske šanse (u preostala dva kola trebaju obje pobjede, te da Aris ili Turk Telekom izgube oba meča), Budućnost u ABA ligi bolje stoji, sa skorom 12-5 je trenutno na diobi trećeg mjesta sa Ce-

ABA LIGA

Pravim pristupom da opravdaju ulogu favorita

Kenan Kamenjaš na prošlosezonskom meču sa Megom u Beogradu

BARAĆ: Da pokažemo visok stepen motivacije Marko Barać, trener Mege, ističe da njegov tim ,,očekuje izuzetno zahtjevna utakmica protiv Budućnosti“.

- Radi se o timu koji se izvanredno pojačao u toku sezone i koji ostvaruje odlične rezultate u ABA ligi. Na nama je da pokažemo visok stepen motivacije i odigramo sa mnogo energije i fokusa u oba pravca. Na taj način, bićemo spremni da iskoristimo svaku priliku koja se ukaže – rekao je Barać.

devita Olimpijom, ima pobjedu manje od Partizana i tri manje od prvoplasirane Crvene zvezde, pa je u poziciji koja donosi prednost domaćeg terena u četvrtfinalu plej-ofa. Mega sa Zadrom dijeli šesto mjesto, sa po devet pobjeda i osam poraza, i bori se za plasman u plej-of.

- Igramo protiv veoma mlade ekipe, koja je na polusezoni ostala bez najboljeg igrača Topića. Umjesto njega je stigao Gnjidić i dobro se uklopio. Sigurno će biti teška utakmica, u neobičnom terminu.

Mega je do prošlog kola sa Partizanom vezala četiri pobjede.

U dobrom su ritmu, sigurno će biti motivisani protiv nas, da se pokažu u puno boljem svjetlu nego protiv Partizana - rekao je centar Budućnost Volija Kenan Kamenjaš.

Budućnost i Mega su odigrali interesantan meč u ,,Morači“, krajem oktobra prošle godine, koji su ,,plavi“ dobili 73:71, pri čemu Topić nije pogodio trojku za pobjedu gostiju na 4,5 sekundi do kraja.

- Dolazi nam veoma iskusna i

19-6 vodi Budućnost u pobjedama protiv Mege u ABA ligi, a ima pozitivan skor i u gostima (7-5)

kvalitetna ekipa Budućnosti koja igra odlično ove sezone u ABA ligi. U odnosu na prvi susret su promijenili trenera, tako da možemo da očekujemo i drugačiju utakmicu u odnosu na onu u Podgorici. Potrebno je da budemo maksimalno fokusirani tokom cijelog toka utakmice, da ne dozvolimo velike padove u igri i ukoliko odigramo na najvišem nivou, vjerujem da ćemo imati priliku da zabilježimo pozitivan rezultat – rekao je Nemanja Đurišić, S. JONČIĆ bek Mege.

Prva liga za košarkašice

Rutina šampionki Bud. Bemaks Podgorica

Blanka Jovović na meču protiv Podgorice

81 51

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100.

Sudije: Ćetković, Vuković, Kuburović. Rezultat po četvrtinama: 16:15, 21:12, 22:11, 22:13.

BUDUĆNOST BEMAKS:

Baošić 5, Radonjić 14, Mi. Bigović, Savković 11, Ma. Bigović 8, Šćepanović 13, Ilić 11, Jovović 2, Drobnjak 8, Terić, Domuzin 9, Bulajić.

PODGORICA: Radević 18, Šćepanović 5, Dragišić 10, Vukčević 18, Vučinić, Nagornaja, Bajčeta, Dutina, Bojičić, Milošević, Sekulović, Vujović.

Devin Buker upisao 62 poena, ali je to bilo nedovoljno za pobjedu Finiksa protiv Indijane

Dončićev rekord sezone, ubacio je 73 poena u pobjedi Dalasa Četiri dana nakon što je Džoel Embid protiv San Antonija postigao 70 poena i postavio rekord po broju poena na jednom meču u NBA ligi ove sezone, Luka Dončić je pomjerio granicu – slovenački košarkaš je postigao 73 poena u pobjedi Dalasa protiv Atlante sa 148:143!

To je Dončićev lični rekord u NBA ligi, ali i rekord franšize. Za 45 minuta igre, as Dalasa je iz igre šutirao 33-25 (75,8 odsto), ubacio je osam trojki, a imao je 10 skokova, sedam asistencija i ukradenu loptu.

Dončić je postigao najveći broj poena još od legendarnog Kobija Brajanta i njegove partije od 81 poena, a sveukupno odigrao statističku jednu od najboljih utakmica u istoriji NBA lige. Postao je tek četvrti košarkaš u istoriji koji je postigao 73 ili više poena na utakmici, a prvi koji je ubacio najmanje 70 poena uz 75 odsto šuta iz igre. Odigrao je ujedno i četvrtu najefikasniju utakmicu u istoriji za jednog košarkaša. Samo su Vilt Čemberlen (78 i 100 poena) i Kobi Brajant (81) ubacili više.

U pobjedničkom timu, Džoš Grin je dodao 21 poen, Tim Hardavej 13. Najbolji u Atlanti bili su Trej Jang sa 30 poena i 11 asistencija, Džajlen Džonson sa 25 poena, Bogdan Bogdanović sa 24, te Dežonte Marej sa 22 poena, sedam asistencija i pet skokova. Šuterski je izuzetno raspoložen bio i Devin Buker, ali njegovih 62 poena nije pomoglo Finiksu da izbjegne poraz od Indijane (133:131). Bek Finiksa postigao je 29 već u prvoj četvrtini meča, Sansi su imali i 17 poena prednosti u posljednjoj četvrtini, no sve to nije im pomoglo

da trijumfuju. Bukeru ovo nije bio najbolji poenterski meč karijere, pošto je 2017. godine ubacio 70 poena Bostonu, dok je Nju Orleansu nedavno dao 52. Pobjedu Pejsersima donio je Obi Topin poenima ,,iz odbojke“ 3,4 sekunde prije kraja.

Posljednji napad imali su Sansi, išao je preko Bukera, koji se, međutim, okliznuo u prijemu lopte, bio je i dobro čuvan i njegov šut bio je neprecizan.

Najbolji u Indijani, koja je prekinula niz od sedam pobjeda Finiksa, bio je Paskal Siakam, koji je odigrao još jedan odličan meč od dolaska iz Toronta, a završio ga je sa 31 poenom.

Košarkaši Oklahome savladali su kao gosti Nju Orleans rezultatom 107:83 i učvrstili se u samom vrhu Zapadne konferencije. Tander dijeli prvo mjesto sa Minesotom, oba tima imaju učinak 32-13. Oklahomi je ovo bila 15. pobjeda u gostima ove sezone, imaju i osam poraza, i po učinku van svog terena najbolji su u ligi ove sezone.

Najzaslužniji za pobjedu ovoga puta bio je Šaj GildžusAleksander sa 31 poenom, Čet Holmgren ubacio je 20, uz 13 skokova, dok je Džejlen Vilijams doprinio sa 15 poena. Jonas Valančijunas i Herbert Džons su sa po 14 poena bili najefikasniji u poraženom timu, dok su Brendon Ingram i Si Džej MekaS. J. lum dali samo 12.

Košarkašice Budućnost Bemaksa nastavile su trijumfalan niz – samo tri dana nakon brejka u Banjaluci i važnog trijumfa protiv Orlova, Podgoričanke su savladale gradskog rivala i svoju filijalu, ekipu Podgorice 81:51 u okviru 5. kola Prve lige.

Podgorica, koju čine uglavnom juniorke i kadetkinje ,,plavih“, ušla je sjajno u meč i tokom prve dionice uglavnom imala prednost. Atina Radević, Janja Dragišić i Lana Vukčević, igrale su odlično, a tek na-

kon trojke Domuzin ,,plave“ su preokrenule za prednost na kraju prve četvrtine – 16:15. Na 3.29 prije kraja prvog poluvremena bilo je 26:20, ali je Budućnost uspjela da u finišu druge četvrtine povede i 35:22. Međutim, Podgorica je bila ,,životu“ – u 24. minutu, nakon poena Dragišić na semaforu je bilo iznenađujućih 37:32, da bi uslijedila serija 17:4 za ogromnih 54:36 u 28. minutu, nakon čega je sve bilo stvar rutine za šamR. P. pionke...

Rezultati Atlanta - Dalas Šarlot - Hjuston Indijana - Finiks Toronto - Los Anđeles Klipers Memfis - Orlando Milvoki - Klivlend Nju Orleans - Oklahoma San Antonio - Portland

143:148 104:138 133:131 107:127 107:106 100:112 83:107 116:100

Neđelja, 28. januar 2024.

Arena

Košarka

17

SC Derbi prvi put u ABA ligi pobijedio Cedevita Olimpiju

SC Derbi je prekinuo seriju od četiri poraza, mnogo boljom igrom u drugom poluvremenu je u ,,Morači“ srušio Cedevita Olimpiju 82:78, u meču 18. kola ABA lige.

M. BABOVIĆ

,,Studenti“ prekinuli post Dvorana: ,,Morača “.

Gledalaca: 640.

Sudije: Javor, Koljenšić i Nikšić

Sudar Bogavac 11 Pavlićević 2 Vučeljić 7 Hadžibegović 3 Baćović 15 Ivišić 10 Dokins 2 Drobnjak Drežnjak 24 Todorović Kapusta 8

Osim što su prvi put u regionalnoj ligi savladali Cedevita Olimpiju, nakon pet poraza, ,,studenti“ su stigli do osmog sezonskog trijumfa koji ih je vratio u plej-of zonu. Cedevita Olimpija je, sa druge strane, doživjela šesti poraz, pa Budućnost Voli ima šansu da je preskoči na trećem mjestu na tabeli ako u neđelju savlada Megu u Beogradu…

SC Derbi je jedino vođstvo u prvom poluvremenu imao na startu meča (2:0), a Cedevita Olimpija je u prvoj dionici vodila do devet razlike (21:12), a u drugoj do 12 poena (40:28).

Time što je do odmora prepolovio minus, SC Derbi je najavio bolju igru u nastavku meča, pa je četiri minuta prije kraja treće četvrtine preokrenuo, trojkom Luke Bogavca za 53:51. ,,Studenti“ su sačuvali pola koša prednosti do kraja kvartala (61:60), a u prvoj polovini posljednje četvrtine se igralo koš za koš. Prvi su se odlijepili gosti, prvo je Džastin Kobs asistirao Karlu Matkoviću, a onda je sam pogodio za vođstvo gostiju od 74:68, na tri minuta i 43

Detalj sa sinoćnjeg meča u „Morači“

sekunde prije kraja. Uslijedio je odličan odgovor domaćina, za koji je najzaslužniji napadački bio Mateo Drežnjak, koji je sa sedam poena otvorio seriju domaćih od 11:0, nastavio je Borna Kapusta u kontri, a završio Vasilije Baćović, nakon asistencije Drežnjaka, za 79:74, na 59,6 sekundi prije kraja. Kada se činilo da je meč riješen, umalo se desio novi preokret.

Prvo je sviran faul Baćoviću u odbrani prije izvođenja auta, što je značilo jedno slobodno bacanje za goste, a nakon toga je Kobs pogodio pod faulom, ubacio je i dodatno bacanje, za četiri poena u jednoj akciji i pola koša minusa (78:79), na 53,2 sekunde prije kraja. Sve je bilo još dramatičnije kada je u sljedećem napadu loptu izgubio Emir Hadžibegović, pa je Ja-

ka Blažič krenuo u kontru, i kada je izgledalo da će lagano da položi Baćović mu je izblokirao šut i spasao svoj tim. Loptu je uhvatio Bogavac, koji je izborio faul i pogodio oba bacanja za 81:78. Nakon tajm-auta gostiju, Kobs nije pogodio u prodoru, a lopta je od gostiju izašla u aut, nakon čega je fauliran Drežnjak, koji je pogodio jedno od dva bacanja i posta-

KRKA/DRAGO PERKO

Barani opet sami na začelju tabele

Osim što su izgubili od direktnog konkurenta u borbi za pretposljednje mjesto, koje donosi baraž, izabranici Mihaila Pavićevića su poraženi ubjedljivijom razlikom nego što su Krku pobijedili u ,,Topolici“ (86:83), pa slovenački tim, osim pobjede više, ima i međusobno bolji skor. To znači da će Mornar, ako želi da preskoči Krku, u preostalih osam kola morati da ostvari barem dvije pobjede više od Krke…

Nakon dvije uzastopne pobjede, koje su ga vratile u život, Mornar je u Novo Mesto otputovao sa dosta optimizma i cijeli je meč bio u igri za pobjedu, ali i za poraz manji od tri poena razlike, što bi bilo dovoljno za bolji međusobni skor.

Međutim, Mornar je završnicu meča, u kojem je konstantno imao problema sa skokom (24-41 u korist domaćina), posebno defanzivnim (čak 2-14), odigrao smušeno, bez

78

(22:25, 18:21, 21:14, 21:18)

81% (16-13) 58% (52-30) 20% (15-3)

za 1 za 2 za 3

87% (23-20) 46% (37-17) 28% (29-8)

38 (13+25) Skokovi 31 (11+20) Blokade 3 3 Asistencije 16 15 11 Ukradene lopte 9 15 Izgubljene lopte 15 Faulovi 21 22

Stjuart Radović Radičević Kobs Glas Blažič Todorović Matković Džons Ščuka Dragić Šaškov

9 3 6 13 3 10 15 7 7 5 -

JAKARA: Nešto se vrati ako zaslužiš Trener SC Derbija Dejan Jakara je čestitao ,,igračima na sjajnoj pobjedi“.

- Poslije Mornara imali smo dug sastanak, analizu, pričali smo o košarci, o životu i kako se nešto vrati ako zaslužiš, radiš i daš sve od sebe. To je jedna od ovih stvari. Svi skokovi, sve odbijene lopte dođu tebi u ruke, to moraš da zaslužiš. Na kraju su sve ničije lopte bila naše, na kraju svi promašeni šutevi Cedevita Olimpije nijesu bili slučajni. Ja barem tako mislim. Mislim da smo proteklih neđelju dana dobro trenirali i na kraju zasluženo dobili. Cedevita Olimpiji želim sve najbolje u nastavku sezone – rekao je Jakara.

vio konačan rezultat…

Drežnjak je predvodio SC Derbi sa 24 poena, sedam asistencija, te po četiri skoka i ukradene lopte, Baćović je dodao 15 poena, 10 skokova i dvije blokade, a

Mornar Barsko zlato poražen u Novom Mestu od Krke u derbiju začelja 18. kola ABA lige

U jednom od presudnih mečeva u borbi za opstanak u ABA ligi, Mornar Barsko zlato je poražen u Novom Mestu od Krke 79:72, pa su Barani nakon ovog kola sami na posljednjem mjestu na tabeli sa tri pobjede i 15 poraza.

82

dvocifreni su bili i Bogavac (11) i Tomislav Ivišić (10), koji je imao i šest skokova.

SC Derbi u narednom kolu, 6. februara, gostuje Krki.

S. JONČIĆ

Dvorana: ,,Leon Štukelj“.

Gledalaca: 500.

Sudije: Belošević, Nikolić i Mustapić

Planinić 13 Hamilton 10 Stergar 13 Bobnar Bačvić Cerkvenik 2 Kazins Jurković Špan 13 Škedelj 5 Radovanović 5 Macura 18

79

72

(21:15, 17:22, 18:22, 23:13)

60% (10-6) 38% (53-20) 44% (25-11)

za 1 za 2 za 3

74% (23-17) 53% (32-17) 29% (24-7)

41 (14+27) Skokovi 24 (2+22) Blokade 3 8 Asistencije 25 15 3 Ukradene lopte 5 7 Izgubljene lopte 6 Faulovi 23 16

Veders Starovlah Dan-Martin Luis Luković Bursać Miković Voler Gavrilović Vranješ Marej Radetić

10 5 9 6 15 6 2 1 12 6 -

PAVIĆEVIĆ: Skok je odlučio pobjednika prave zaštite svog koša, i tako pomogao Krki da dođe do željene pobjede.

Mornar je ,,zaribao“ u posljednja dva i po minuta, odnosno od rezultata 72:69 za Krku. Na tom rezultatu su Barani imali napad, ali Aleksandar Bursać nije pogodio otvorenu trojku (prije toga je ubacio dvije u ovoj četvrtini). Nakon što na drugoj strani, bez obzira što je Crkvenik promašio oba bacanja, Mornar nije uspio da uhvati loptu pod svojim košem, pa je Krka u istom napadu imala čak četiri ofanzivna skoka

dok Crkvenik nije pogodio za 74:69, na 78 sekundi prije kraja. Nakon tajm-auta Mornara, Tavijen Dan-Martin je sa poludistance smanjio na ,,minus tri“ (71:74), ali je onda Radovanović pogodio trojku za nedostižnih 77:71, 41,8 sekundi prije kraja. Pavićević je ponovo uzeo tajm-aut, ali nakon dogovora Nemanja Vranješ nije pogodio trojku, čime je otišla i posljednja šansa da Mornar barem smanji poraz na željenih tri razlike…

Mornar nije dobro otvorio meč, Krka je u prvoj četvrti-

ni vodila do sedam razlike, ali su gosti u drugoj i trećoj dionici uspjeli da dođu do svoje igre i trojkom Vranješa posljednju četvrtinu dočekaju sa tri poena prednosti (59:56). Barani su posljednji put vodili sedam minuta i 14 sekundi prije kraja, kada je Taj Voler pogodio za 64:62, a pri tom rezultatu Aleks Gavrilović nije ubacio trojku za ,,plus pet“, nakon čega su kola krenula nizbrdo…

Uroš Luković je sa 15 poena bio najefikasniji u Mornaru, imao je i šest blokada i tri skoka, Vranješ je dodao 12, a

Trener Mornara Mihailo Pavićević je čestitao Krki na ,,zasluženoj pobjedi u jednoj neizvjesnoj utakmici“.

- Rezultat se lomio, sve je, maltene, bilo na jednu loptu, onda smo mi u finišu ušli u seriju brzopletih napada, brzopletih odluka i vrlo lošom odbranom i dozvolili im da naprave razliku kojom se završila utakmica. Kada se pogleda, jasno se vidi razlog našeg poraza. Domaćin je imao 50 skokova, naspram naših 29. Od toga 21 u fazi napada, i sa takvim odnosom prema skoku ne možete da dobijete ni nižerazrednu ekipu. To je odlučilo pobjednika i na kraju, kada je bilo dva ili tri razlike, poslije trećeg ofanzivnog skoka su poentirali. Kada dozvoliš protivniku da ima 21 dodatni napad, onda se nemaš čemu nadati – rekao je Pavićević.

Markus Veders 10...

U domaćem timu je najefikasniji bio Jurij Maruca sa 18, po 13 su upisali Darko Planinić, Leon Stergar (devet skoko-

va) i Jan Špan (12 asistencija).

Mornar u narednom kolu, 5. februara, dočekuje Cibonu, Krka dan kasnije na svom terenu S. J. igra sa SC Derbijem.

EHF

Nikoli Karabatiću nedostaje pet pogodaka da postane prvi rukometaš sa 300 golova na evropskim prvenstvima

6

Karabatić i Lauge na jednom od ranijih mečeva Francuske i Danske

Francuska i Danska večeras u Kelnu igraju finale Evropskog prvenstva

Krešendo u hramu rukometa

U finalu Evropskog prvenstva 2014. rukometaši Francuske pobijedili su Dansku (41:32) i osvojili treće zlato na kontinentalnim šampionatima.

Deset godina kasnije, večeras od 17.45 sati, u hramu rukometa - ,,Lankses areni“ u Kelnu, sastaće se isti rivali, a i jednima i drugima ovo je prvo finale EP nakon pomenutog duela u Herningu.

Francusko-danski okršaj, duel aktuelnih olimpijskih i svjetskih šampiona, projektovano je finale veličanstvenog turnira u Njemačkoj, koji je do sada u dvoranama gledalo čak 1.008.660 gledalaca.

Lako je, ipak, moglo da bude drugačije jer su ,,trikolori“ pogurani od sudija u polufinalu sa Švedskom, naročito u finišu regularnog toka, kada je Eloim Prandi po isteku 60. minuta dao gol iz deveterca koji je nepravilno izveo. Šveđani su se žalili Evropskoj rukometnoj federaciji (EHF) jer sudije nijesu gledale snimak kako bi ustanovile da li je gol regularan, ali su iz Disciplinske komisije odbili žalbu jer je odluka o korišćenju VR sistema u isključivoj nadležnosti sudija.

Francuzi su u produžecima bili ubjedljivi i slavili 34:30, potom je Danska ,,odradila“ Njemačku (29:26) i veliko finale je zakazano.

- Bilo je teško zaspati poslije onakvog meča, ali moramo da igramo finale i nemamo

Petnaest igrača u istoriji rukometa može da se pohvali da je osvajalo Olimpijske igre, Evropsko i Svjetsko prvenstvo i Ligu šampiona.

To su Oleg Grebnjev, Oleg Kiseljov, Žerom Fernandez, Didije Dinar, Danijel Narsis, Nikola Karabatić, Tjeri Omeje, Žoel Abati, Lik Abalo, Mišel Guigu, Sedrik Sorajndo, Lase Svan, Niklas Landin, Vensan Žerar i Valentin Port. Večeras će im se pridružiti najmanje jedan igrač – kandidati su Danac Mihael Damgard i Francuzi Dika Mem, Timoti N’Gesan i Ludovik Fabregas vremena da gledamo unazad.

Prošli smo kroz ,,lude“ emocije, ali ono najvažnije je tek pred nama – rekao je selektor Francuske Gijom Žil. ,,Eksperti“ i Skandinavci igrali su prošle godine u finalu SP, kada je Danska slavila 34:29.

- Odličan su tim, s izuzetnim golmanskim parom i nevjerovatnom napadačkom snagom. Imaju Gidsela, Hansena i Pitlika, takođe i Laugea, koji se pojavio niotkuda i dao 10 golova prošle godine u finalu Svjetskog prvenstva. Mogu da igraju na mnogo načina u napadu, dovoljno je da znate da igrač poput Mikela Hansena uglavnom samo asistira.

Ali imamo kapaciteta da ih pobijedimo – rekao je Žil.

- Igrali smo mnogo finala i to nije nepoznata teritorija za nas. Ali nikad nije lako igrati za zlato, došli smo na mjesto gdje smo htjeli da budemo na startu prvenstva i nekoliko sati dijeli nas od titule. Mislim da je to dovoljna motivacija – istakao je Žil.

Evroligin Adidas Next Generation turnir

SC Derbi stao na korak od finala PODGORICA – Juniori SC Derbija nijesu uspjeli da se plasiraju u finale Evroliginog Adidas Next Generation turnira, čiji je domaćin Podgorica – nakon dvije ubjedljive pobjede, protiv Šolea i

Albe, tim Petra Mijovića je u direktnom meču za prvo mjesto u grupi A poražen od Next Generation tima 85:83 (27:17, 19:24, 15:23, 24:19), pa će danas od 14.30 sati, u dvorani „Verde“, igrati sa treće

Francuska je jedina selekcija koja nije poražena na ovom EP, dok su Danci izgubili od Slovenije u za njih nebitnom meču na kraju glavne runde.

- Mnogo puta smo igrali sa Francuskom, očekujem sjajan meč. Krucijalno je da uspijemo da se nosimo s njihovom energijom i izuzetnom fizičkom snagom, posebno u napadu. Imamo golmane koji su među boljima na svijetu i ako im pomognemo imaćemo dobru šansu da pobijedimo – istakao je selektor Danske Nikolaj Jakobsen.

- Kao i uvijek protiv Francuske, odlučiće detalji. Tako je bilo u finalu Olimpijskih igara u Tokiju, kada smo izgubili dva razlike, a bilo je neizvjesno i na Svjetskom prvenstvu prošle godine. Ne očekujem ništa drugačije ni ovog puta – dodao je Jakobsen.

puta sastajali su se Francuzi i Danci na EP. ,,Trikolori“ imaju pet pobjeda, Danska samo jednu – u meču za bronzu na Euru 2022. godine (35:32)

štaj Nikole Karabatića od evropskih šampionata.

Osvojio je tri zlata i večeras bi mogao da se pridruži petorici Šveđana koja su četiri puta bila na krovu Starog kontinenta - Oli Lindgrenu, Štafanu Olsonu, Štefanu Levgrenu, Magnusu Vislanderu i Martinu Frandesjeu.

- Nije bitno da li sam u pitanju ja ili neko drugi, ali to što imam priliku da četvrti put osvojim EP takođe pokazuje koliko je Francuska konstantna na najvišem nivou – kazao je 39-godišnji lijevi bek.

- Znajući da mi je ovo posljednja sezona u karijeri, moj pristup rukometu sa malo promijenio. Uzbudljivo je znati da mogu da ispišem istoriju, ali u isto vrijeme mislim samo o tome koliko se zabavljam ovih dana. Cijelu karijeru igram za rekorde i trofeje, lijepo je uživati u ovako velikim utakmicama – naglasio je Karabatić.

HANSEN: SLAVIĆE TIM SA MANJE GREŠAKA

Večerašnje finale biće posebno jer će predstavljati opro-

Njegovom velikom rivalu i nekadašnjem saigraču Mikelu Hansenu večerašnje finale EP takođe bi moglo da bude posljednje u karijeri.

- Prošlo je 12 godina otkad smo posljednji put bili prvaci Evrope, tako da nam mnogo znači što smo sada u finalu. Oba tima imaju manje-viši isti stil pobjeđivanja. Sjajna odbrana, sa mnogo kontri i odličnim napadom. Mislim da će pobijediti onaj koji bude manje griješio – kazao je 36-godišnji Danac.

U meču za bronzu i plasman na Olimpijske igre, od 15 sati sastaće se Švedska i Njemačka. Taj duel sudiće crnogorski arbitri Ivan Pavićević i MiNe. K. loš Ražnatović.

mjesto sa Bajernom.

U finalu, od 16.45 sati, sastaju se Real Madrid i Next Generation tim. „Studenti“ su u prvoj četvrtini imali „minus 15“ (7:22), do odmora su smanjili zaostatak na pet poena (41:46), a onda su u trećem kvartala preokrenuli 64:57, u 29. minutu. Podgoričani su u 33. minutu vodili 70:61, prednost su čuvali do 74:72, ali je Next Generation tim preokrenuo na 78:74 i sačuvao prednost do kraja, iako je David Mirković neko-

liko sekundi prije kraja imao put za produžetak, ali nije pogodio. Mirković je meč završio sa 29 poena, 19 skokova i dvije asistencije za indeks 35. Maruan Čičić je dodao 20 poena i 10 uhvaćenih lopti, a dvocifren učinak je imao i Vladimir Komnenović (14).

Elefterios-Kosmas Liotopulos je predvodio Next Generation tim sa 26 poena, dok je crnogorski košarkaš Danilo Nikezić, član Mornara, upisao tri poena i dva skoka, za manje od 10 minuta igre.

S. J.

KARABATIĆ PIŠE ISTORIJU?

Neđelja, 28. januar 2024.

BARAŽ ZA SVJETSKO PRVENSTVO

Da su bir Koliko je za crnogorske rukometaše važan bio pogodak Nemanje Grbovića nekoliko desetinki prije kraja meča za pobjedu nad Srbijom u posljednjem kolu preliminarne runde Evropskog prvenstva, pokazalo se juče u Kelnu, gdje su izvanredno prošli na žrijebu baraža za Svjetski šampionat 2025.

RSCG/KOLEKTIFF

Arena

18 Sportski miks

,,Lavovi“ će igrati sa pobjednikom meča druge runde kvalifikacija između Belgije i Italije. Protivnik ,,lavova“ biće poznat 17. marta.

ŠOLA: MORAMO DA BUDEMO NA OPREZU

Crna Gora je zahvaljujući trijumfu nad Srbijom bila među povlašćenima, a upravo su ,,orlovi“ imali najmanje sreće jer su za protivnika dobili velesilu Španiju.

- Izvukli smo protivnika po mjeri, iako će u martu biti poznato da li nas u maju očekuje okršaj protiv Belgije ili Italije. Bez obzira na to ko će biti protivnik, moramo da budemo na oprezu i maksimalno fokusirani, ne smije da bude potcjenjivanja. Ozbiljnost i fokus trebalo bi da budu na istom nivou kao što je to bio slučaj na Evropskom prvenstvu, moramo da respektujemo protivnika i tako se ponašamo kako u pripremi baraža, tako i u oba meča u maju – rekao je selektor Crne Gore Vlado Šola.

Mečevi baraža za SP igraće se 8/9. i 11/12. maja, Crna Gora će biti domaćin u revanšu.

- Najvažnije je da svi budemo zdravi, kako igrači koji su nastupili na EHF Euro 2024, ta-

ko i oni koji su na širem spisku.

Stručni štab će već od sjutra raditi na tome da dobije video-materijale, kako bismo počeli analizu oba potencijalna protivnika, koja ćemo svakako najbolje upoznati u martu, kada ih očekuje međusobni duel – dodao je Šola.

Crnogorski internacionalac karijeru nastavlja na Bliskom istoku

Talović potpisao za Safu iz Libana

PODGORICA – Crnogorski internacionalac Danin Talović karijeru nastavlja na Bliskom istoku – nekadašnji napadač Rudara potpisao je za Safu iz Libana.

Pljevljak je imao zapaženu sezonu u Kirgistanu, gdje je nastupao za Dordoi, koji nije uspio da se domogne trofeja, ali je 28-godišnji ofanzivac na individualnom nivou skrenuo pažnju na sebe sjajnim nastupima i golovima. Sa 14 ligaških golova je najefikasniji strijelac prvenstva, a shodno takvom učinku na kraju šampionata je očekivano proglašen za najbo-

ljeg igrača kirgistanskog klupskog fudbala.

Zbog toga je stigla nova ponuda, a Talović se odlučio za Safu, klub koji je tri puta u svojoj istoriji osvajao prvenstvo Libana, u isto toliko navrata domaći kup.

Očekuje se da će Talović debitovati 2. Februara, kada će Safa igrati protiv bejrutskog Rasinga, ekipe koju sa klupe predvodi naš nekadašnji fudbaler Vladimir Vujović, koji je upisao i tri nastupa u dresu reprezenR. P. tacije Crne Gore.

Arena

Neđelja, 28. januar 2024.

Sportski miks 19

O: Crnogorski rukometaši igraće protiv Belgije ili Italije

irali - ne bi bolje izabrali BRANKO VUJOVIĆ: Italija favorit protiv Belgije ,,Lavovi“ su na EHF Euru propustili veliku šansu za dobar rezultat, na Svjetskom prvenstvu moraju da naprave makar korak više.

Prethodno treba da rutinski odrade posao protiv Italije ili Belgije.

- Uvjerili smo se na Evropskom prvenstvu da nema lakih protivnika. Italija ili Belgija nas čekaju u majskom baražu i možemo da kažemo da smo dobro prošli na žrijebu. Italija je favorit, ali ne bih otpisao Belgiju. Danas svi igraju rukomet, ali bez obzira na to ko će biti rival u majskom dvomeču, mi smo favoriti – rekao je Branko Vujović.

- Odlična stvar je i što revanš igramo pred našim navijačima, važno je da ostvarimo dobar rezultat u gostima, a nakon toga u Crnoj Gori ne bi trebalo da bude problema da završimo posao i plasiramo se na Svjetsko prvenstvo – dodao je jedan od boljih desnih bekova na svijetu.

Parovi Finska/Litvanija – Mađarska Belgija/Italija – CRNA GORA Grčka – Holandija Rumunija – Češka Španija – Srbija Farska Ostrva – Sjeverna Makedonija Slovenija – Švajcarska Portugal – Bosna i Hercegovina Island – Estonija/Ukrajina Poljska – Slovačka/Izrael Gruzija – Austrija

Crna Gora je sa Belgijom igrala u januaru 2012. godine, u prvoj rundi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Na Cetinju je slavila 35:27, dok je u Turneu bilo 37:33 za naš tim, koji je u grupi 3 završio kao

prvi, ispred Letonije i Belgije.

Potom je u baražu za rivala dobio Švedsku i u epskom dvomeču izborio odlazak na svoj prvi Mundijal, u Španiji 2013.

S Italijom su se ,,lavovi“ sastali u januaru 2010, u kvalifikacijama za SP 2011. Slavili su 28:26, ali turnir u Alkamu ne

La Liga (22. kolo): Kataloncima uzalud preokret

Barsa potonula u trileru, Real otišao na ,,plus 10“ Ishod spektakularnog meča Barselone i Viljareala na ,,Monžuiku“ ostavio je Katalonce na čak 10 bodova zaostatka za vodećim Real Madridom. ,,Žuta podmornica“ slavila je 5:3 u duelu u kojem je bilo svega, a kulminacija uzbuđenja dogodila se u nadoknadi.

Gosti su prvi put mrežu zatresli u 22. minutu, ali je gol Đerara Morena poništen zbog ofsajda.

Ipak, isti igrač je u 41. doveo Viljareal u vođstvo, a na 0:2 povisio je 19-godišnji Markonac Ilias Ahomač.

Barsa je bila u nokdaunu, ali se podigla i preokrenula u roku od 11 minuta.

Ilkaj Gundoan je smanjio, Pedri izjednačio, a štoper gostiju Baji autogolom u 71. doveo ,,blaugranu“ blizu trijumfa.

Od ekipe pobjedničkog karaktera Barselona se, međutim, brzo pretvorila u ono na što liči većim dijelom sezone – ranjiv tim, psihološki i taktički nespreman da stvar privede kraju.

Guedeš je šest minuta prije kraja regularnog toka pogodio za 3:3, a onda je u nadoknadi viđen pravi spektakl.

Barselona je prvo dobila penal koji je poništen nakon asistencije iz VAR sobe, trener Ćavi Ernandes bio je bijesan i u kameru poručio: ,,Ovo je sramota“, a potom je Viljareal poveo

pamte po dobrom jer su prethodno izgubili od Grčke i ostali bez baraža. ,,Lavovi“ će biti veliki favoriti s kim god da se sastanu u maju jer su i Belgija i Italija mnogo ispod kvaliteta selekcije Vlada Šole.

Italija je u prvoj rundi kvalifikacija za SP 2025. tijesno eli-

minisala Tursku (37:28, 27:37), dok se Belgija direktno našla u drugom kolu.

Belgija se plasirala na Mundijal prošle godine jer je Rusija suspendovana pa se dvomeč baraža ovih selekcija nije ni igrao.

Uspjela je da prođe grupu kao trećeplasirana, iza Danske i

X/LA LIGA

SIMIĆ: ODLIČNO SMO PROŠLI

Bahreina, a ispred Tunisa.

U glavnoj rundi upisala je sva tri poraza, kao i naša selekcija, kojoj je to bio drugi nastup na SP. - Ne bi trebalo da budemo skromni, već moramo da kažemo da smo odlično prošli na žrijebu. Danas nijedan tim nije za potcjenjivanje, ali Italija ili Belgija su svakako bile poželjni rivali. Pratio sam utakmice koje je Italija igrala protiv Slovenije i mogu da kažem da su namučili favorita. Italija zna da igra dobar rukomet i dali su Slove-

niji dosta golova. Belgija je bila učesnik prethodnog Svjetskog prvenstva, to je bio veliki rezultat za njih i sigurno da imaju kvalitet koji zaslužuje respekt – rekao je golman Crne Gore Nebojša Simić.

- Ipak, možemo da kažemo da smo dobro prošli jer smo izbjegli timove poput Srbije, Švajcarske, Gruzije ili Farskih Ostrva. Sad vidimo koliko je bio značajan gol Nemanje Grbovića za pobjedu protiv Srbije u posljednjem kolu grupne faze Evropskog prvenstva. Da smo izgubili taj meč, u baražu bismo, ispalo je, igrali protiv Španije, tako da je jasno da smo pobjedom protiv Srbije napravili veliku stvar – kazao je Simić.

Svjetsko prvenstvo u januaru naredne godine organizovaće Hrvatska, Danska i Norveška, a direktan plasman obezbijedili su i Francuska, Njemačka N. KOSTIĆ i Švedska.

BUNDESLIGA (19. KOLO)

Bajern na ,,minus dva“ za Bajerom

Velika pobjeda Viljareala nad Barsom

preko Sorlota u 99. nakon katastrofalne reakcije odbrane domaćih.

Na drugoj strani šansu je promašio Arauho i kazna je odmah stigla – Morales je pečatirao pobjedu Viljareala i težak poraz Barselone koja se polako oprašta od titule. Ćavijev tim gubi korak za Đironom koja ima osam bodova

više, a prije svega za Realom koji je odmakao 10 nakon što je juče pobijedio Las Palmas u gostima (2:1).

U gotovo ljetnjem ambijentu, domaćin je vodio od 53. minuta i gola Havijera Munosa, brzo je izjednačio Vinisijus Žunior, a tri boda ,,merengesima“ donio je Orelijen ČuaNe. K. meni u 84.

PODGORICA - Bajer je sa Borusijom iz Menhengladbaha odigrao bez golova, ali je i nakon 19. kola ostao lider Bundeslige.

Igrači Ćabija Alonsa bili su dominantni od starta meča, ali nijesu uspjeli da dođu do gola i to prvi put u sezoni.

Promašivali su iz izglednih šansi Florijan Virc (u 24. minutu), zatim Frimpong, Grimaldo, a Telja je sa pet metara mogao u finišu da donese slavlje svojoj ekipi.

Ovakav poklon iskoristio je Bajern, koji je u derbiju Bavarske savladao Augsburg 3:2 i približio se lideru na dva boda zaostatka.

Ekipa iz Minhena je u nadoknadi prvog poluvremena stigla do kapitalnih 2:0 i

praktično riješila dileme oko pobjednika. Domaćin je u 53. minutu smanjio na 2:1, a pet minuta kasnije Hari Kejn je bio precizan za 3:1. Domaćin je u 88. minutu propustio šansu da iz penala smanji rezultat - Mišel je bio neprecizan, a poraz je ublažio Demirović, koji je u 94. minutu iskoristio ono što nije njegov saigrač šest minuta ranije.

Uzbudljivo je bilo u duelu Štutgarta i Lajpciga. ,,Švabe“ su slavile 4:2, što im je donijelo sigurno treće mjesto i to sa četiri boda više od jučerašnjeg rivala i Dortmunda.

Verder je bio bolji od Frajburga (2:1), a bodove su podijelili Hofenhajm i Hajdenhajm - 1:1 i Volfsburg i Keln (1:1).

R. A.

20 Tenis/Vaterpolo

Arena

Neđelja, 28. januar 2024.

AUSOPEN

Sabaljenka bez izgubljenog seta odbranila trofej

AUSOPEN

Dominacija Bjeloruskinje na Australijan openu

Danil Medvedev

Janik Siner

Danas superfinale Janik Siner i Danil Medvedev boriće se danas za prvi ovogodišnji grend slem trofej. Ruski teniser je bolji iz međusobnih mečeva (6:3), ali Italijan je u ozbiljnoj priči jer je u polufinalu savladao Novaka Đokovića.

- Mentalno sam jači nego na početku turnira. Sada znam da sam sposoban da uradim neke stvari za koje sam mislio da su nedostižne - rekao je Medvedev.

Teniser iz Italije je u Melburn stigao nakon nekoliko egzibicionih mečeva, ali, kako je kazao na početku turnira, nije bio baš najbolje spreman.

- Samopouzdanje me drži toliko jako da sam siguran da mogu da igram protiv najboljih. I zaista sam srećan što ću danas igrati svoje prvo grend slem finale - rekao je Siner.

Bjeloruskinja je na putu do trofeja bila bolja od Zajdel, Fruhvirtove, Curenko, Anisimove, Krejčikove, Gof, a samo je Koko u polufinalu bila ozbiljna rivalka (7:6, 6:4)

DRUGI PUT NAJBOLJA U MELBURNU: Arina Sabaljenka

WPOLO.ME

U posljednjem meču ženskog turnira Australijan opena od starta nije bilo dileme ko će pobijediti, Bjeloruskinja se buk-

valno nije ni umorila, a Kineskinja je samo u posljednjem gemu zaigrala nešto bolje, kada je uspjela da spasi četiri meč lopte. Šampionka rivalki nije dozvolila da napravi makar jedan brejk, a izuzetni servisi Kineskinji nijesu pomogli da ,,zakuva“ stvari na prvom ovogodišnjem grend slem turniru.

Pokušavala je, istina, da promjenom taktike, posebno sa

Okupila se U18 vaterpolo selekcija

Na vrijeme krenuli u pripreme za SP PODGORICA – Mladi vaterpolisti, kandidati za U18 reprezentaciju, okupili su se u Herceg Novom u sklopu prvih priprema za Svjetsko prvenstvo koje se u julu održava u Argentini.

- Na okupu je 30 igrača, želimo da utvrdimo u kakvom

su stanju, mada ih, naravno, pratimo i kroz takmičenja u mlađim kategorijama, kazao je trener Miodrag Mirović.

Glavni cilj ovakvih okupljanja je rad sa mladim vaterpolistima.

- Sva takmičenja u mlađim selekcijama su kontrolna, kako

me gledaju. Hvala mom timu.

Uživala sam. Iz Melburna nosim sjajne uspomene, sigurna sam da će ih biti još kazala je Džen.

Posljednja igračica koja je osvojila grend slem bez izgubljenog seta bila je Ešli Barti 2022. godine, a samim tim novi uspjeh za Bjeloruskinju ima značajnu težinu.

Trijumfom u Melburnu, Sabaljenka nije pomjerila sa prvog mjesta Poljakinju Švjontek, ali je Džen postala prva Kineskinja koja će se naći među deset najboljih. Zanimljivo je da je u top deset posljednji put bila Li Na, koja danas pomaže u radu mladoj teniserki. A. MARKOVIĆ

poluvisokim loptama, uspori ritam, ali Bjeloruskinja je odlično pogađala s osnovne linije, a ,,izleti“ na mreži, što nije njena jača strana, nijesu ni bili toliko loši. Bjeloruskinji je bilo dovoljno deset minuta igre da pokaže da trofej neće mijenjati adresu. Vodila je 3:0, a Kineskinja je tek u četvrtom gemu, nakon što je šampionka malo zastala, smanjila prednost. Ali,

protiv reterna, sjajnih servisa i snage koju je demonstrirala stara-nova šampionka teniserka iz Kine nije mogla ništa. Podatak da je od devet, Bjeloruskinja osvojila čak osam poena prezentuje koliko je rivalka bila inferiorna.

- Teško je izgubiti finale. Čestitam Džen i njenom timu, sjajan su posao uradili. A iza mene su dvije fantastične ne-

bismo vidjeli napredak igrača u određenom periodu, mada su, naravno, i naše takmičarske želje najviše i na tome radimo. Ipak, cilj broj jedan je da se stvore igrači za seniorski tim. To nam je vodilja.

Mladi vaterpolisti imaju odlične uslove u Herceg Novom.

- Ljudi iz kluba i grada imaju razumijevanje za nacionalne selekcije, više nego u drugim sredinama. Kad god možemo, pripremaćemo se u Herceg Novom naglasio je Mirović.

Trener Mirović je zadovoljan kako treniraju mladi, a vjerovatno neki od njih budući seniorski reprezentativci.

- Prezadovoljan sam kako se radi, sve naše selekcije su u vrhu, nadam se da ćemo nastaviti u tom stilu.

Nakon Herceg Novog, naša U18 selekcija će u sklopu priprema za SP putovati u Novi Sad, gdje će trenirati i sparingovati sa vršnjacima iz Srbije A. M. i Španije.

Novi mandat Antoniju Silvi na mjesto predsjednika Evropske federacije vodenih sportova

Mračević u Bordu EF PODGORICA - Antonio Silva ponovo je izabran za predsjednika Evropske federacije vodenih sportova - dobio je jednoglasnu podršku delegata na Izbornom kongresu, koji je održan u Atini.

Nove mandate dobili su Josip Varvodić (prvi potpredsjednik), Andida Buma (blagajnica) i Noam Cvi (generalni sekretar).

Za potpredsjednike su izabrani Kirjakos Janopulos, Krister Magnuson, Vanja Udovičić, Žil Secionale, Marko Trol i Erkan Jalčin.

Miloš Mračević, član UO VPSCG i direktor PVK Jadran, ponovo je izabran za jednog od devet članova Borda Evropske

EUROPEAN AQUATICS

PODGORICA - Kakva dominacija! Arina Sabaljenka je bez izgubljenog seta odbranila titulu u Melburnu, a u finalu je za 77 minuta savladala Kineskinju Ćinven Džen - 6:3, 6:2.

djelje. Bez riječi sam, jer nijesam mogla da zamislim da ću još jednom da podignem trofej.

Hvala i mom timu, mojoj porodici kao najvećoj motivaciji. I hvala publici zbog podrške.

Jedva čekam da se ponovo vratim i nadam se da ću treći put osvojiti trofej, jer je ovo specijalno mjesto za mene - kazala je šampionka.

Zanimljivo je da je Sabaljenka odigrala treće grend slem finale, osvojila je dva, dok je Džen upisala tek prvo.

- Moje prvo finale u kojem sam sticala iskustvo. Mislim da sam mogla bolje, a osjećaj je malo komplikovan. Želim da zahvalim navijačima koji su došli da

Šuković, Mračević i Milinić

federacije vodenih sportova za period od 2024-2028.

Predstavnici Evropske federacije vodenih sportova u Birou Svjetske federacije u narednom periodu biće Kirjakos

Janopulos, Sara Kin, Otilija Jedzrejčak i Josip Varvodić.

VPSCG na izbornom kongresu predstavljali su direktor Radovan Milinić i sekretar BoA. M. jan Šuković.

Feljton

Neđelja, 28. januar 2024.

3.

NIKOLA PETANOVIĆ NAIAD – PISMO MAKEDONCIMA Piše: Dragan B. PEROVIĆ Posebnu ulogu Makedonije i njenog istorijskog prava Nikola Petanović Naiad istakao je u svojoj kratkoj drami u tri čina Troslavija i pet malih slovenskih naroda, napisanoj u San Fracisku, Kalifornija, u januaru 1931. Bez obzira na neke romantičarske predstave istorijskih tokova i ličnosti, vrijedi obratiti pažnju na Naiadove proklamacije o uzajamnom bratstvu i neophodnosti borbe za slobodu malih balkanskih ili južnoslovenskih naroda.

Ako je u „Pismu Makedoncima“ pravio osvrt na socijalni momenat i solidarnost sa potlačenom i ugnjetanom južnoslovenskom braćom, u svojoj kratkoj drami akcenat je na propagandno-političkoj poruci o značaju „svijetle slobode“.

Likovi u drami su: Frankoslavija, s Veletrpojem (čovjekom nevjerovatne snage, obučenim u vojnu uniformu), iza njih grupa oficira. Cijelo društvo je predstavljeno kosturovom rukom, svojim simbolom, Austroslavija, s grupom političara što se klanjaju na obje strane i pretvaraju da su dobri predstavnici Naroda, Balkanoslavija, s pet mladih dama, koje predstavljaju pet slovenskih Naroda: Šumadija, Hrvatska, Bugarska, Crna Gora, Makedonija, dok su ostali likovi „pjesnik i neka nepoznata lica“. U prvom činu prati se razgovor između Frankoslavije i Veletrpoja i kasnije Austroslavije, koji otkriva zajedničko djelovanje protiv naroda koji su ušli u sastav nove kraljevine.

Drugi čin je susret Pjesnika i Veletrpoja i dijalog o slobodi, simbolički podveden pod raspravu o tome da li smije pjevati bez dozvole. Pjesnik kaže: „Pjesnik je iznad države i diktatora.“ Naljućeni Veletrpoje odgovara: „Izlazi, bre! Ako ti se pjeva idi u Ameriku i ostani tamo; ovde nema slobode pjevanja. Van!“ Nakon toga naređuje da prate Pjesnika i dojave mu svaki njegov potez.

Treći čin počinje Pjesnikovim monološkim iskazom da trenutno „nema zvijeri (misleći na Veletrpoja)“ i da će uskoro doći onih pet dama i zatražiti slobodu. Na scenu ulaze njih pet uz pratnju Balkanoslavije. Za njima je uleti Veletrpoje prijeteći da će Pjesnika ubiti mačem, ali je zastao nakon riječi da može pośeći tijelo, ali ne i duh. „Dame“ počinju svoje poetskopolitičke iskaze. Balkanoslavija: „Ja sam samo ime, što stojim za slobodu i uzajamnost pet malih naroda oku-

21

Vizija o oslobođenju Crne Gore i ugnjetene braće Crna Gora: Ime mi stoji za slobodu.

Ponos me predstavlja u svijetu a istorija mi je najbolji svjedok onome na što polažem pravo, da živim kao slobodan i nezavisan entitet i kao takav doprinesem ponosu i napretku sestrinskih mi nacija. Samo i mogu postojati u ovakvom ozračju. Čovječanstvu ću uvijek biti poznata kao ona koja pridonosi čojstvu i etici

Hristo Botev, 1875. godina

Nikola Petanović - Naiad

Dragan B. Perović na grobu Nikole Petanovića Naiad-a u San Francisku

Grob Nikole Petanovića u San Francisku

pljenih ovdje. Sve ono što one kažu, svaka za sebe, prihvatiću s punim respektom. Ako mi se ime i zaboravi, ne brinem se sve dok je pet Naroda slobodno i sretno.“ Poslije Šumadije i Hrvatske govori Bugarska: „Ja nijesam dio hora kojega vode gospodari Šumadije, niti to želim biti, ali imam pravo izabrati želim li biti obavezna djelovati kako sestre mi odluče ili ostati po strani. Pa, i to je neko pravo! Ali, ipak, ne želim biti crna ovca na Balkanu: uvijek sam se spremna priključiti uniji balkanskih Naroda ako će u takvoj uniji Bugarska napredovati i sačuvati nezavisnost svoje teritorije.“ Zanimljivo, ovi stavovi Bugarske, korespondiraju sa nekim iskazima i idejama Hrista Boteva, bugarskog pjesnika i revolucionara, o načinu i razlozima ne-

se propagira na drugim osnovama, slobodnim: „Da ni jedna od narodnosti ne bude obespravljena...“ Iza Bugarske se prvo pojavljuje Crna Gora, pa zatim Makedonija. Crna Gora: „Ime mi stoji za slobodu. Ponos me predstavlja u svijetu a istorija mi je najbolji svjedok onome na što polažem pravo, da živim kao Slobodan i nezavisan entitet i kao takav doprinesem ponosu i napretku sestrinskih mi nacija. Samo i mogu postojati u ovakvom oz-

Nikola Petanović Naiad, veliki borac za crnogorsku slobodu, pisao je, pored ostalog, i o sličnostima između Crnogoraca i Makedonaca i njihovoj borbi za identitetsko i nacionalno priznanje. U međuratnom periodu, Petanović je podržavao prava Makedonaca da slobodno i samostalno odlučuju o svojoj sudbini.

Objavljeno u časopisu Matica, br. 91, jesen 2002.

ophodnog južnoslovenskog zajedništva. Botev je povodom izlaženja lista Jugoslavija napisao da je ideja jugoslovenske konfederacije potekla od zapadnih, kao protivteža ruskim panslavistima, koji su smatrali da sve „slovenske rijeke“ treba da se ulivaju u „rusko more“ ili će ono presušiti. Takva razmišljanja kojima se narodi „hemijski slivaju u jedan“, sa gubljenjem identiteta, Botev je nazvao izvorom ropstva i jada. On je smatrao da jugoslovenska federacija treba da

račju. Čovječanstvu ću uvijek biti poznata kao ona koja pridonosi čojstvu i etici.“ Makedonija: „Zadnja sam što govori. Tražim slobodu i nezavisnost. Sveti Pavle isto je tražio, a i Aleksandar Veliki mi izbori mjesto pod suncem… ponosna sam na ovu dvojicu. Makedonija nije slobodna sve dok ima mraka na Balkanu… a najtamnija tačka je Makedonija. I biće svjetla, a moja borba je za to svjetlo.

Imam pravo na slobodu a sestre mi to neće uskratiti (sve u

Faksimil izvještaja jugoslovenskog konzula iz San Franciska u kojem se javlja o Petanovićevoj smrti

Makedonija: Tražim slobodu i nezavisnost.

Makedonija nije slobodna sve dok ima mraka na Balkanu, a najtamnija tačka je Makedonija. I biće svjetla, a moja borba je za to svjetlo. Imam pravo na slobodu a sestre mi to neće uskratiti. To me pravo i navodi na borbu za ono što mi pripada i što moram izboriti!

glas: „Ne!“). Duša Makedonije ima jednaku povezanost sa Svemogućim kao i svaki drugi narod; to me pravo i navodi na borbu za ono što mi pripada i što moram izboriti!“ Nakon ovih obraćanja „Pjesnik se okreće prema Veletrpoju i traži od njega da se povuče. Veletrpoje se koleba, ali mu pet mladih dama naređuje da napusti društvo. On napokon napušta sobu a prate ga oficiri“.

U završnoj sceni drame „Pjesnik, pet mladih dama i Balkanoslavija naprave krug i počnu pjevati ‒ Svjetlo i sloboda, svjetlo i Sloboda… / Sloboda i svjetlo! Sloboda i svjetlo! / Kraljevstvo nek’ nam bude golemo i svijetlo!“ „Sloboda je najviši ideal u koji je Nikola Petanović Naiad iskreno vjerovao…!“ Vizionarski je sanjao o oslobođenju balkanske braće, bez obzira na zapreke i česte sporove, pretežno izazivane sa strane. U najtežim trenucima za Crnu Goru nije zaboravljao da spomene Makedoniju i njena prava da sama odlučuje o svojoj sudbini, kulturnom i duhovnom nasljeđu.

Naiad je vjerovao u ispunjenje božanske, poetske i istorijske pravde. (Kraj)

22 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 28. januar 2024.

1338

Sa velikom tugom obavještavamo rodbinu i prijatelje da je poslije kraće bolesti preminuo naš voljeni

1365

Oбавјештавамо родбину, пријатеље и кумове да је дана 27. јануара 2024, послије краће болести, у 79. години преминуо наш драги и вољени

ZORAN Krstov GLUŠICA

IVICA Brankov KRIVOKAPIĆ

1955 – 2024.

Saučešće primamo 27. januara u kapeli u Straševini od 12 do 16 časova i 28. januara od 11 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Straševina.

Ožalošćeni: supruga BRANKA, sin PREDRAG, kćerke JELENA i ANA, sestra ZORICA, unučad TARA, MILA, SOFIJA, MILICA, MAKSIM i MIRNA, praunuka MAŠA, brat od strica OBRAD, bratanić MIRKO, sestre od strica i ujaka, zetovi, snahe i ostala mnogobrojna rodbina GLUŠICA i RADOJIČIĆ

1401

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da nas je napustio dana 27. januara 2024. u 44. godini naš dragi i nikad prežaljeni

БОГДАН - БОРО Ивов МАРАШ

Саучешће примамо 27. јануара од 15 часова и 28. јануара до 15 часова у породичној кући у Зети, село Бијело Поље, када ће се и обавити сахрана на мјесном гробљу у Бијелом Пољу

Saučešće primamo 27. januara u kapeli u Škaljarima Kotor od 11 do 16 časova i 28. januara od 10 do 12 časova, kada povorka kreće za Cetinje, gdje će se primati saučešće u gradskoj kapeli od 13 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje.

Ožalošćeni: sin FILIP, kćerke KSENIJA i DANIJELA, otac BRANKO, majka MILEVA, brat JOVO, sestra DIJANA, stričevi sa porodicama, tetke sa porodicama, ujak sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina

1405

Ожалошћени: супруга ЉУБИЦА, кћерка СВЕТЛАНА, синови СВЕТОЗАР и ЈОВАН ЈОЦО, брат ВЕСЕЉКО - ВЕЦО, сестре ЂОРЂИНА ЂУКА, ПЕРСА и породица покојне сестре СЛАВКЕ, брат од стрица ИЛИЈА - ИЏО, братанић НЕБОЈША, снахе БИСЕРКА, ТАЊА и ЈАСМИНА, унучад ХРИСТИНА, НОВАК, СТРАХИЊА, РАДЕ, БОГДАН и БАЛША, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричне и остала многобројна родбина МАРАШ

Dana 27. januara 2024. godine preminuo je u 74 godini života naš dragi

RADOJICA Petra PUPOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru dana 28. januara 2024. godine od 9 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: supruga GOJKA, sin IVAN, brat BOGDAN, sestre MILANKA, MARICA, IKONIJA, BOSILJKA, ZAGORKA i ostala rodbina

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Oglasi i obavještenja 23

Neđelja, 28. januar 2024.

1326

Obavještavamo rođake, prijatelje i kumove da je dana 27. januara 2024. godine preminuo naš dragi

1325

Dana 27. januara 2024. preminula je poslije kratke bolesti u 59. godini naša draga

MIROSLAV - MIŠO Novakov RADONJIĆ Saučešće primamo u kapeli Čepurci 27. januara od 10 do 14 časova i 28. januara od 10 do 13 časova, kada će se krenuti za njegovo rodno mjesto Dolovi – Komani, gdje će se obaviti sahrana u 14.30 časova.

Adresa za telegrame: Radosava Burića 118, stan P2.

Ožalošćeni: supruga CARA, kćeri MILICA i MILENA, sin SAŠA BEŠOVIĆ, sestra SENKA, bratanići NEMANJA i BOBAN, unuke, unuci i ostala rodbina

LJILJA Borislava - Bora ĆETKOVIĆ rođena MUGOŠA

Saučešće se prima u kapeli Čepurci 27. januara od 10 do 15 časova i 28. januara od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: suprug BORISLAV - BORO, majka VERA, brat DEJAN, sestra MIRJANA, zaove RANKA i NEVENKA, tetke BRANKA, GARA, BOSA i TANJA, snaha LJILJANA, stric ŽARO, strine SENKA, BRANKA i MILENA, ujna STANISLAVA i ostala mnogobrojna rodbina ĆETKOVIĆ i MUGOŠA

1396

Обавјештавамо родбину и пријатеље да је након дуже болести 26. јануара 2024. преминуо наш вољени

1328

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 27. јануара 2024. у 80. години преминуо наш драги и вољени

1376

Posljednji pozdrav voljenoj bratanični

LJILJANI ĆETKOVIĆ Tvoj prerani odlazak ostaviće dubok trag u našim srcima.

Zahvalni smo i srećni što smo te imali takvu.

Tetka BRANKA i tetak RADIVOJE DAJKOVIĆ

ЂОРЂИЈЕ - ЂОКО Јанков РАДУЛОВИЋ

РАДОМИР - ГАГА Ђоков СЈЕКЛОЋА

Саучешће примамо у капели на Чепурцима 27. јануара од 10 до 16 часова и 28. јануара од 9 до 12 часова, када полазимо за родно мјесто Комани – Ћафа, гдје ће се у капели Милошев Дуб примати саучешће од 12.30 до 15 часова, када ће се обавити сахрана. Кућа жалости: Ћафа бр. 5

1954-2024.

Сахрана је обављена 27. јануара у ужем кругу породице на гробљу у Дoброском Селу.

Ожалошћени: супруга БЕБА, синови ДРАГАН и ДЕЈАН, брат ВЕЊО, братанић ЗДРАВКО, снахе ВАЊА, САЊА, АНКА и ДАРА, братаничне РАДМИЛА, АНА, ДИЈАНА и МИЛЕНА, унучад МАРКО, МИЛОШ, НИКОЛА, ЛАЗАР, МАЈА и БОЈАНА, праунука ТЕОДОРА, сестрићи ГВОЗДЕН и БАТА и остала породица РАДУЛОВИЋ

Ожалошћени: братанићи ВИДО и МИЛОШ, братаничне АНЂЕЛА и МАРИЈА са породицом, снаха БРАНКА, брат од стрица МИШКО са породицом, сестре од стрица БОСА, ДЕСА и ВАСКА са породицама, ујак ДАНИЛО, тетка БОСА, браћа и сестре од ујака и тетака 1389

Обавјештавамо родбину, пријатеље и кумове да је дана 27. јануара 2024. преминуо у 61. години наш драги

1388

Voljena naša

LJILJO Ostavila si neizbrisiv trag u našim srcima. Hvala ti za ljubav i sreću koju si nam uvijek pružala i radovala se našim uspjesima.

Vole te, tuguju i ne zaboravljaju 1390

VOJO i BILJANA MARKOVIĆ sa porodicom

1404

Посљедњи поздрав драгом

Dana 27. januara 2024. iznenada u 78. godini preminuo je naš dragi

ЋИРКУ

Твој рани одлазак направио је велику празнину у срцима нашим. Вјечно ћемо те чувати од заборава. БРАНКА, ИВАН, ВАЊА и ТАЊА МУГОША

СЛАВКО Лукин ВУКАЈЛОВИЋ

ANDRIJA Dušanov MILAŠEVIĆ

Саучешће примамо у дому у Доњим Црквицама 28. јануара и 29. јануара до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Доњим Црквицама.

Saučešće će se primati 28. januara na mjesnom groblju Ulići od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ожалошћени: брат БОЖИДАР, сестра МИЛЕВА КЕЈА, братанићи ДРАШКО, РАДЕ и ГОЈКО, братанична БИЉАНА, сестрић ЈОВАН, тетке МИЛЕВА и РУЖА, стриц БАЋО и остала многобројна родбина

Ožalošćeni: sinovi SAŠA i JOVAN, kćerka SONJA, brat MARKO, sestre JANICA, VASE i ROSE, snahe, unučad i ostala mnogobrojna rodbina MILAŠEVIĆ

1358

Posljednji pozdrav dragoj strini i jetrvi

RADOJKI Rajkovoj RUDOVIĆ

Počivaj u miru.

Od porodice pokojnog MILA RUDOVIĆA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 28. januar 2024.

1331

Posljednji pozdrav mojoj voljenoj i nikad prežaljenoj sestri

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, zaovi i tetki

tvoja sestra MIRJANA sa porodicom

LJILJANI ĆETKOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, kao što si svojim časnim životom i zaslužila.

1355

I nakon pet godina se sa ljubavlju sjećamo Vaše topline. Zauvijek Vas pamte i vole Vaši ,,maniti đetići“.

Our heart tika taka for you.

VAŠE ODJELJENJE IX-1, GENERACIJA 2019, OŠ ,,PAVLE ROVINSKI“

SONJA i JOVANA LIPOVINA

1381

1380

Dragoj

Draga Ljiljo

LJILJI

1371

U našim srcima bićeš uvijek voljena, a u našim mislima nikad zaboravljena. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji: KIĆO, MILENA, ANĐELINA i ANIKA DAJKOVIĆ

Našoj voljenoj razrednoj

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

LJILJANI ĆETKOVIĆ

LJILJA Borislava-Bora ĆETKOVIĆ rođena MUGOŠA

1377

LJILJI ĆETKOVIĆ

LJILJI ĆETKOVIĆ

U našim srcima čuvaćemo tvoju neizmjernu dobrotu i radost koju si donosila svakog dana.

Tvoj osmijeh će zauvijek živjeti među nama.

Počivaj u miru, draga Ljiljo.

Tvoje srce, nježnost i ljubav ostavile su neizbrisiv trag u našim životima. Žena hrabrost. Tvoja snaga bila je inspiracija, a tvoja prisutnost radost i ljubav.

Koleginica LIDIJA STANIŠIĆ i tvoji đaci ANĐELA i MILOŠ

DIJANA PEJOVIĆ sa porodicom

1385

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

1379

Dragoj

LJILJANI

Sve što je bilo časno i plemenito u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj.

Svoju neizmjernu ljubav i dobrotu pružala si nesebično.

Faliće mi naši razgovori. Tvoja Nani.

SUZANA BERILAŽA sa porodicom 1363

LJILJA ĆETKOVIĆ Danas na najtužnijem času odjeljenjske zajednice mi, Vaši mali dobri ljudi, kako ste nas zvali, Vama, koji ste imali strpljenja i razumijevanja za naše male nestašluke, koji ste nas zbog nenaučenih lekcija umjesto lošom ocjenom kažnjavali milovanjem, koji ste nam bili roditelj i vjetar u leđa, koji ste osmijehom i lijepim riječima rješavali sve naše probleme, koji ste bili oličje dobrote, ljubavi, hrabrosti, požrtvovanja, sinonim za najbolju profesoricu, želimo da kažemo HVALA.

Obećavamo da ćemo se truditi da i gore na nebu kao što ste bili na zemlji, budete ponosni na nas!

VAŠE VIII-a

LJILJI ĆETKOVIĆ Teško je pronaći riječi koje bi izrazile našu tugu i gubitak koji osjećamo zbog tvog iznenadnog odlaska.

Tvoj rad, entuzijazam, posvećenost, ljubaznost i osmijeh ostaće urezani u našim srcima zauvijek.

Neka tvoja duša pronađe mir, a mi ćemo uvijek čuvati uspomenu na tebe.

S ljubavlju i poštovanjem

KOLEKTIV OSNOVNE ŠKOLE „21. MAJ“

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 28. januar 2024.

1391

Posljednji pozdrav dragom ocu

Voljeni naš

Ivice, počivaj u raju nebeskom.

ANDRIJI Dušana MILAŠEVIĆU

1392

ANDRIJI Dušana MILAŠEVIĆU

1343

Posljednji pozdrav

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava.

Stric VLADO sa porodicom

Ivice, počivaj u miru.

Od unučadi: BALŠE, IVE, PETRA i LANE

Tetka ZORICA sa porodicom

1374

Posljednji pozdrav našem dragom

IVICE

Stric BORO

Od djece SAŠE, JOVANA i SONJE Posljednji pozdrav našem dragom đedu

1342

1344

Posljednji pozdrav

1373

Dragom brataniću

1383

Posljednji pozdrav dragom kolegi

Posljednji pozdrav dragom sinovcu

1345

IVICI KRIVOKAPIĆU

IVICI KRIVOKAPIĆU Počivaj u miru.

Tetka NEĐELJKA, tetak ZORAN i sestra NADA

Ivane, Odvede te Sveti Sava kod đeda i babe da slavite zajedno Svetog Jovana.

Tetka RADMILA i tetak ŽELJKO

Živio si tiho, a otišao još tiše.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima voljen i nikad zaboravljen.

,,BIM SECURITY“

Od strica MIOMIRA-MIŠKA KRIVOKAPIĆA sa porodicom

1393

1360

ZORANU GLUŠICI

IVANU

Tvoj plemeniti lik i tvoju dobrotu uvijek ćemo pamtiti i čuvati od zaborava. Počivaj u miru.

Od tetke BRANKE sa porodicom

MIROSLAVU

Čestiti čovječe, Hvala ti na dugogodišnjem prijateljstvu i druženju.

Počivaj u miru.

1372

Posljednji pozdrav dragom drugu

Posljednji pozdrav dragom

Mom dragom

IVANU Brankovom KRIVOKAPIĆU

IVICI KRIVOKAPIĆU

RADE RADOMAN sa porodicom

1339

Posljednji pozdrav

1353

Dragom kumu

ĐOKU RADULOVIĆU

Dragi Đoko, nadamo se da će tvoja čestita duša počivati na nekom mnogo boljem mjestu od ovozemaljskog.

ZORANU

SVETO STOJOVIĆ

BRANKO i MIRA PAVIĆEVIĆ sa porodicom

DRAGAN ZEČEVIĆ sa porodicom 1356

Dragi naš,

1336

Počivaj u miru, dragi

ĐOKO MIŠO

Ostaje najljepša uspomena na tvoju plemenitu dušu.

NAĐA

Čuvaćemo uspomenu na tebe

DRAGAN i SLAVICA RADEVIĆ sa porodicom

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 28. januar 2024.

1334

Dragi moj

1386

Dragoj

MIKO

CICI Dadovoj RADOVANOVIĆ Tužan je rastanak od tebe nakon šezdeset zajedničkih godina.

Opraštamo se od iskrenog, dobrog i plemenitog prijatelja, naše kume Cice.

Malo je riječi kojima bi opisali tvoj odnos prema nama i našoj porodici.

Zajedno sa Dadom ostaćeš nam zauvijek u sjećanju.

Tvoja OLGA

Tvoji ĐOVANI i NENA 1327

Posljednji pozdrav voljenom ocu i tastu

Posljednji pozdrav dragom ocu i đedu

MIKU

Dugogodišnjem članu Nadzornog odbora

MIHAILU MIKU VUJOVIĆU Odaje poštu

Hvala ti za svu ljubav, nježnost i podršku kojim si nas obasipao. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

MATICA CRNOGORSKA

Tvoje: SAŠKA, ANDREA i IVANA

DUDA I DEJAN

1402

Posljednji pozdrav voljenom kumu

1400

Odrastati uz tebe i imati tebe na svojoj strani sve ove godine je bila čista privilegija. Hvala ti na svemu!

Unuka JELENA sa suprugom DUŠKOM

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

MILANU ČUROVIĆU Bila nam je čast imati te za prijatelja! S poštovanjem!

Živjećeš u najljepšoj uspomeni sa nama.

1347

Posljednji pozdrav omiljenom drugu iz djetinjstva

IVANI MRVALJEVIĆ

Porodica pok. NIKOLE VUKALOVIĆA

VIDE i RAJKA

1397

1359

1403

Dragom

MIKU

MIKO

Dragi i voljeni naš

1341

MIKU

Putuj, dobri naš, a mi ćemo sa ljubavlju njegovati uspomenu na tvoj dragi lik i vrijeme provedeno sa tobom.

Dragi naš

1335

1375

Posljednji pozdrav dragoj

Počivaj u miru u društvu anđela.

MIKU VUJOVIĆU

MIKO Hvala ti na svemu lijepom i plemenitom što si nesebično pružao svima nama. Počivaj u miru.

VOJO PEJOVIĆ sa porodicom

U ime njegove generacije cetinjske gimnazije.

MARKO ŠPADIJER, SVETO MALBAŠKI, BATO KULIŠ, MARTA ĐURANOVIĆ, BLAŽO DAJKOVIĆ, RADOVAN MARTINOVIĆ, MINJO KNEŽEVIĆ

IVANI DARA MRVALJEVIĆ sa porodicom

PEKA PERIŠIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 28. januar 2024.

1337

Nema pozdrava

1354

Crnogorska pozorišna scena pretrpjela je nenadoknadiv gubitak tvojim odlaskom, ali nebo je dobilo još jednu zvijezdu

moja IVE

IVANA MRVALJEVIĆ

„Da ti pričam, da ti pišem o životu koji dišem, to mi nije želja neka…“ Nije mjera života broj godina, živi se koliko se voli, snaži i pripada.

Onda si ti imala tri života, jedan za svoje voljene, jedan za stvaranje i jedan za Crnu Goru. Živiš, jer ostaje sve to za tobom.

Ostavljam ti našu pjesmu, tvoja je, za amanet životu tvoga života.

Čuvaćemo te od zaborava.

KRALJEVSKO POZORIŠTE ZETSKI DOM

JELENA JOVETIĆ 1395

1364

Posljednji pozdrav

IVANA MRVALJEVIĆ glumica

IVANI MRVALJEVIĆ

Zvijezdo naša, prerano si se uspela na nebo, odigravši ulogu života. Caruj nebeskim scenama. Nek ti je laka ova crnogorska zemlja.

Tuguje za Vama ORGANIZACIONI ODBOR KATUNSKIH SPORTSKIH IGARA

Od VESKA i ĐINE TURČINOVIĆ, ANE, RADOVANA i NINA sa porodicama

Posljednji tužni pozdrav dragoj sestri

Katunjanko, visino znanja, zvanja i morala, enciklopedijo, humanisto u službi čovjeka.

Kada si bila sa nama i vodila program dobijali smo najveća priznanja.

1398

Dana 28. januara navršava se pet godina od smrti naše voljene

IVANI MRVALJEVIĆ

Ljepoto i dobroto.

Ponosim se tvojim likom i djelom.

IVANI MRVALJEVIĆ

ANKA BOŽOVIĆ sa porodicom

SLAVKA i MINJA MRVALJEVIĆ Посљедњи поздрав вољеној куми

1369

ИВАНИ Војовој МРВАЉЕВИЋ Почивај у миру поред свог честитог и племенитог Оца, којем похита у загрљај. Породица пок. ЂОКА ПЕТРОВИЋА

1323

1387

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Pozdrav, ali ne posljednji, voljena sestro

SNEŽANE Miomira ŠKULETIĆ rođene MUGOŠA 1399

Bila si dio našeg života, srca i duše.

Teško je živjeti bez tebe. Nema te, nisi tu, a ipak, svuda si i uvijek ćeš biti. Zaboravu te ne damo.

U našim srcima, dok mi živimo, živjećeš i ti.

Neka tvoja duša počiva u zasluženom miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

IVANA MRVALJEVIĆ DRAGO MRVALJEVIĆ s familijom

Porodica ŠKULETIĆ

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 28. januar 2024.

1394

Tri godine je od smrti mog jedinog brata

1333

Dragi đede i baba

VASA NOVAKOVIĆA

Godine prolaze ali ne i moja bol i tuga za tobom, voljeni brate. Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole. Spavaj, moj Veliki brate, u zagrljaju naših najvoljenijih i neka vam moje suze ne remete vječni mir.

BOŽIDAR

1351

1350

Дана 28. јануара навршава се тужна година од како нас је напустио наш вољени

MILENE Ljubove MILATOVIĆ

С љубављу и поштовањем, кроз најљепша сјећања, чувамо успомене на твој лик, доброту и посебност. Недостајеш...

Тvoje kćerke: VESNA, DRAGANA, RADA i SANDRA sa porodicama

1340

Voljenom suprugu, ocu i đedu

BRANKU Ilijinom PERIŠIĆU

Tri godine nisu izbrisale tvoj lik, bol za tobom ne jenjava, sa ponosom te spominjemo, sa ljubavlju u srcu čuvamo.

Došao je dan koji nas podsjeća na rastanak sa tobom.

Твоји: НАДА, ИНА, ИВА, ФИЛИП и АНДРЕЈ

1346

SJEĆANJE

Voljenoj sestri

REĐINA – ĐINA V. KOJIČIĆ

DRAGICI VUJOVIĆ Ostali smo zatečeni viješću o tvom odlasku, što nas je duboko rastužilo.

Ostaćeš nam u vječnom sjećanju i tako ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru, draga moja sestro.

ZAUVIJEK TVOJI

1324

1332

28. 1. 2022.

28. 1. 2024.

VOJO KOJIČIĆ

MILENA i LJUBO MILATOVIĆ

25. 11. 2009.

28. 1. 2024.

MILAN Nedjeljkov ČUPIĆ 1916-1984.

Hvala vam na svakom dragocjenom trenutku koje smo provele sa vama, koji su nam ostavili sjećanje na nezaboravnu ljubav, toplinu i beskrajnu sigurnost roditeljskog zagrljaja.

Mnogo nam nedostajete.

Tvoj brat BOŽIDAR-BOŽO sa porodicom

1348

MILICA, STEVAN i NAĐA

АНДРИЈА ВУКМИРОВИЋ-ЋУНИ

Svakim danom nedostaješ sve više.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Navršava se 40 dana od smrti moje sestre

TOMAŠEVIĆ

Sjećanje na provedene trenutke sa Vama ostaće nam zauvijek zapisane. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo vas u našim srcima.

Neutješna sestra NEVENKA DRAGIŠIĆ sa porodicom Navršava se 40 dana od smrti naše voljene majke

NATAŠA

Od Vas sam dobijao roditeljsku, sestrinsku, materinsku i svaku drugu ljubav.

Počivajte u miru.

Hadži RADOSLAV – MIĆKO ČUPIĆ

Vaše TANJA i MIRJANA

Četrdeset dana od smrti voljene majke

1382

1352

U nedjelju, 28. januara 2024. navršava se godina dana od smrti našeg dragog

VUKMAN Vukajla KOMATINA

Toga dan u 10 sati porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na Mašničkom groblju.

DRAGICE VUJOVIĆ DRAGICE VUJOVIĆ Ostalo je mnogo uspomena u kojima ćeš vječno biti dio mog života.

Počivaj u miru.

od sestre DARE MAROJEVIĆ sa porodicom

Hvala za sve. Nedostaješ i boliš...

Ožalošćena porodica KOMATINA

Tvoja ćerka RADA sa porodicom

Navršava se godina dana od kada nije sa nama

DANICA Ljubova VUKČEVIĆ

1330

Mnogo nam nedostaje tvoja ljubav i pažnja koju si nam za života pružala.

Kćerka VJERA sa porodicom

Dana 2. februara 2024. navršava se godina dana od smrti naše drage

DANICE VUKČEVIĆ

Sa poštovanjem i ponosom trajno ćemo čuvati uspomenu na tvoj dragi lik.

Ćerka JOVANKA, zet DANILO, unuci DEJAN i MILETA i unuka LIDIJA sa porodicama

1329

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 28. januar 2024.

1367

Danas, 28. januara 2024. su tri godine od kada dragi naš

1368

Najljepši naš

MAKSIM GEGOVIĆ

MAKSIME

1959 – 2021.

U sred dana i u sred noći kud god nas put odnese, osjećam, tu si…

Kao dah i kao vjetar kao šum i kao snaga kao Sunce…

I tišina…

Kao MI. Naš zauvijek.

Živi u riječima koje ne izgovaramo, u pjesmama koje bole, u pogledima koji govore sve.

U mislima i srcu uvijek si sa nama.

S ljubavlju TVOJA PORODICA 1349

1362

Četrdeset je dana od smrti moje majke

Četrdeset je dana od smrti naše majke

MILEVA Mirkova POPOVIĆ

MILEVE Mirkove POPOVIĆ Draga majko, dani prolaze, tuga je sve veća.

Tvojim odlaskom ništa više nije isto.

Bila si pravi i uzorni roditelj sa kojim smo se ponosili.

Tvojim odlaskom je otišao i dio nas.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a naše suze neka ti ne remete mir.

Tvoji sinovi: MILORAD, DAMJAN, DRAGAN

1378

Četrdeset dana od smrti

DOBRIVOJA Đorđa ĐURIČIĆA

Postoji tuga, koju vrijeme ne liječi.

Dok živim, živjećeš i ti.

Tvoja ćerka MIRJANA sa porodicom

Voljeni brate, vrijeme neumitno prolazi, ali uspomena na tvoj svijetli lik, veliko srce, dobrotu i časni život ne može da izblijedi.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Neka tvoja plemenita duša odmara sa anđelima.

Braća GOLUB i DRAGAN, sestre BOSA i LEPOSAVA sa porodicama 1366

1384

Prošla je godina, draga sestro

Tvoje zauvijek MIRJA i SANDRA

Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti našeg dragog brata

1370

Navršava se pola godine od kada nas je napustio naš dragi suprug i otac

JELENA Čuvaćemo te od zaborava do kraja života.

Brat BATO, sestre SLAVKA i RADMILA sa porodicama 1357

1361

Четрдесет дана од смрти ђевера и стрица

DARINKA MILIĆBAŠA

Tetka, prođe godina bez tvog zagrljaja i topline.

Nedostaješ.

Tvoja RADMILA

НЕЂЕЉКА МИША Почивај у миру.

Од МИЛИЦЕ и МИРКА

NEĐELJKO-MIŠO Petra PEROVIĆ Dragi brate Mišo, ne možemo da se pomirimo sa sudbinom od kako nas ostavi.

Zauvijek, naša srca si ranio, ostavio si da, brate, doživotno tugujemo i suze lijemo.

Počivaj, dragi brate Mišo, kod naših najmilijih, neka vas Anđeli čuvaju.

Tvoje neutješne sestre LJUBICA i SENKA

STEVAN Mašanov ČOGURIĆ Vrijeme koje prolazi samo povećava prazninu koju je ostavio tvoj odlazak.

Dragi Stevo, živio si časno, pošteno i dostojanstveno i sve pozitivne ljudske osobine bile su prisutne kod tebe.

Zbog toga smo ponosne što smo te takvog imale.

Nedostaješ nam zbog svega što je bilo, ali posebno zbog onoga što dolazi.

Zauvijek si dio nas. U svemu si ostavio trag. Čuvamo te u našim srcima i mislima.

Tvoje supruga MILANKA i ćerke MARIJA i KATA

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Neđelja, 28. januar 2024.

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 IZDAJEM poslovni prostor 48 m2 u Bulevaru Save Kovačevića pored poliklinike Diagnostica u Podgorici. Pokriven je klimama, video- nadzorom, alarmom i rolo vratima.

Tel. 069/123-593 2

Neđelja, 28. januar 2024.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 28. januar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

30x

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika biće izvučena 31. januara 2024. godine, - Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.