Dnevni list Pobjeda 1.2.2024.

Četvrtak, 1. februar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20895 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

M. ABABOVIĆ

Predsjednik Crnogorske evropske partije ocijenio da će premijer kojeg ne interesuje identitet Crne Gore trgovati sa svima zarad ostanka na funkciji

Adžić: Spajić potvrdio da je Mandićeva marioneta Dosadašnje ćutanje Spajića u suštini znači nastavak trulih kompromisa koje on pravi na štetu Crne Gore sa Andrijom Mandićem. Očigledno je da premijer Spajić zavisi od Mandića i zarad održavanja na postojećoj funkciji on popušta i udovoljava – poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

RAZOTKRIVANJE: Ambasador Kosova u Tirani Nait Hasani zatražio 2022. godine od ministra Maraša Dukaja da interveniše kako bi Binali Čamgoz dobio politički azil u Crnoj Gori

Lobistički trougao: Priština-Tirana-Tuzi Čamgoz Dukaj Hasani

STR.2. i 3.

Spajićeve zastave Piše: Zoran DARMANOVIĆ Nakon najnovije izjave trenutnog premijera, treba očekivati da, na primjer, četnički vojvoda u svoj kabinet u državnom parlamentu unese ne samo trobojku, nego i onu zastavu crne boje sa lobanjom i ukrštenim kostima na kojoj je pisalo „Za kralja i otadžbinu – Sloboda ili smrt“ pod kojom su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori počinili brojne zločine nad nepravoslavnim življem i onima STR. 3. koji su se borili protiv okupatora

Koja je tajna od koje strahuju pojedini crnogorski političari, počev od Maraša Dukaja, Dritana Abazovića do demokrate Danila Šaranovića; da li su opasna obećanja koja su data Čamgozu i njegovim prijateljima ili, možda, cilj da se ne sazna da su pojedini bili i nagrađivani za svoje usluge?

Osamnaest mjeseci je prošlo od kada je turski državljanin uhapšen jer je koristio lažni pasoš na ime Mehmet Aly Bajhan. Za to vrijeme crnogorski sudovi su tri puta donosili odluke o izručenju, ali su se crnogorske vlasti, prvo na čelu sa Dritanom Abazovićem, a sada i nova Spajićeva Vlada, trudile da navodni vođa mafijaškog klana ostane u STR. 10. i 11.

Crnoj Gori, ali je sad važno - da ne progovori

ANALIZA: Preliminarni rezultati popisa potvrdili nesrazmjeru između broja stanovnika i upisanih birača čiji se broj ujednačio

Turski državljanin osumnjičen za falsifikovanje dokumenata negirao krivicu kod tužioca

Birački spisak netačan i pun duplih birača, na potezu je Odbor za izbornu reformu

Čamgozu određeno zadržavanje do 72 sata

Preliminarni rezultati popisa snažno su potvrdili i dokazali tezu Zlatka Vujovića da postoji najmanje 60 hiljada duplih birača koji, osim u Crnoj Gori, nezakonito glasaju i u Srbiji i dijelom u Bosni i Hercegovini. CEMI je tim povodom uputio zvaničnu inicijativu Njemačkoj koja koordinira Berlinskim procesom o upariSTR. 2. i 3. vanju baze podataka Crne Gore, Srbije i BiH

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

18.

KUPON

IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

D. MIJATOVIĆ

OSVRT

Advokat Marko Radović je novinarima rekao da je Čamgoz uhapšen za radnje za koje je već ranije osuđen STR. 11.

Premijer saopštio da definitivno prosvjetari neće dobiti uvećane zarade za deset odsto, iz radničke organizacije odgovorili da se tako ne rješava kriza

Otvoren regionalni put koji povezuje mrežu magistralnih puteva na sjeveru sa auto-putem

Sada je Kolašin na 40 minuta od Podgorice

Ne odustaju od štrajka, dostaviće Vladi odluku

Otvaranje rekonstruisanog puta Mateševo – Kolašin puno će značiti za razvoj tog kraja, ocijenio je premijer Milojko Spajić

Ako se Vlada predomisli i ispoštuje samo ono što piše u Granskom kolektivnom ugovoru, mi ćemo odustati od štrajka – rekao je predsjednik Sindikata Radomir Božović. Spajić je kazao da bi prosvjetari trebalo da vjeruju Vladi i da budu strpljivi do realizacije programa Evropa sad 2.

Obećava da će se to dogoditi ove godine

STR. 5.

STR. 8. i 9.

2

Politika

Četvrtak, 1. februar 2024.

ANALIZA: Preliminarni rezultati popisa potvrdili nesrazmjeru između broja stanovnika i upisanih b

Birački spisak netačan i pun dup na potezu je Odbor za izbornu re

PODGORICA - Crna Gora nema niti ažuriran, niti tačan birački spisak i ta ključna baza podataka je puna duplih birača jer se gotovo izjednačio broj birača sa brojem stanovnika Crne Gore, pokazuje analiza Pobjede izvedena na osnovu podataka CEMI-ja i preliminarnih rezultata popisa.

Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini, u Crnoj GoPODGORICA - Premijer Milojko Spajić potvrdio je da je suštinski marioneta Andrije Mandića i da prihvata sve čime ga uslovljava kako bi zadržao poziciju predsjednika Vlade, ocijenio je za Pobjedu predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.

Spajić je juče, odgovarajući na pitanja novinara o trobojci u kabinetu predsjednika Skupštine Crne Gore, prvobitno kazao da ga to ne interesuje, da bi potom istakao da podržava isticanje svih zastava, ali obavezno uz državnu.

– Nemam vremena ni mentalnog kapaciteta da se bavim identitetskim stvarima, zastavama, fakultetima za jezike...

Podržavam isticanje trobojke, gaetuše, krstaš barjaka, albanske, hrvatske, bošnjačke i svake druge identitetske zastave uz našu državnu koja je obavezna zakononom – poručio je juče Spajić, nakon otvaranja

D. MALIDŽAN

Preliminarni rezultati popisa snažno su potvrdili i dokazali tezu Zlatka Vujovića da postoji najmanje 60 hiljada duplih birača koji, osim u Crnoj Gori, nezakonito glasaju i u Srbiji i dijelom u Bosni i Hercegovini. CEMI je tim povodom uputio zvaničnu inicijativu Njemačkoj koja koordinira Berlinskim procesom o uparivanju baze podataka Crne Gore, Srbije i BiH

PODRŽANA TEZA CEMI-JA

ri živi 633.158 stanovnika.

Popisom su prikupljeni podaci o 217.441 domaćinstvu i 396.873 stana, dok je tokom faze prikupljanja podataka ukupno popisano 673.203 lica.

NEJASNOĆE

U biračkom spisku Crne Gore u junu 2023. godine bilo je 542 500 hiljada birača dok ih trenutno ima oko 550 hiljada. Imajući u vidu da u Crnoj Gori zvanično, prema podacima sa popisa, ima 633.158 stanovnika, ispada da je broj

U Crnoj Gori više birača nego građana

birača u odnosu na broj stanovnika čak 86 odsto. Ako oduzmemo broj stranaca kojih je 93 hiljade, kako je to zvanično saopštio MUP sredinom prošle sedmice, onda dolazimo do nevjerovatnog

podatka: u Crnoj Gori imamo veći broj birača od građana.

Ta ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika, ukazuje i ključni je dokaz da birački spisak nije tačan niti ažuriran. Evropski

standard je da taj odnos bude 70 odsto.

Analiza Pobjede ukazuje na još jednu matematičku nelogičnost: ako u Crnoj Gori ima 633.158 stanovnika i od tog broja oduzmemo broj

Preliminarni rezultati popisa snažno su potvrdili i dokazali tezu Zlatka Vujovića da postoji najmanje 60 hiljada duplih birača koji nezakonito, osim u Crnoj Gori, glasaju i u Srbiji. CEMI je tim povodom uputio zvaničnu inicijativu Njemačkoj koja koordinira Berlinskim procesom o uparivanju baze podataka Crne Gore, Srbije i BiH. – CEMI traži da se objedine i uporede baze podataka država Zapadnog Balkana, kao njihova priprema za članstvo u Evropskoj uniji, kako bi se iskontrolisalo da li birač jedne države ima prebivalište ili državljanstvo u drugoj, na osnovu čega i tamo ostvaruje biračko pravo – kazao je Vujović ranije za Pobjedu.

Predsjednik Crnogorske evropske partije ocijenio da će premijer kojeg ne interesuje identitet Crne Gore trgovati sa svima zarad ostanka na funkciji

Adžić: Spajić potvrdio da je Mandićeva marioneta

Dosadašnje ćutanje Spajića u suštini znači nastavak trulih kompromisa koje on pravi na štetu Crne Gore sa gospodinom Andrijom Mandićem. Očigledno je da premijer Spajić zavisi od Andrije Mandića i zarad održavanja na postojećoj funkciji on popušta i udovoljava – poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije rekonstruisanog puta Kolašin – Mateševo.

Adžić je ocijenio da Spajić ovom izjavom suštinski opravdava Mandićev postupak čime je, kako kaže, omalovažio i ponizio Crnu Goru.

– Spajić ponižavajuće prihvata da ga Mandić uslovljava i drži za uzde da bi ostao pre-

mijer. On je putujući premijer koji nema uporište na čvrstom tlu, već u brokerskim fantazijama – poručio je Adžić.

TRULI KOMPROMISI

Sagovornik Pobjede je kategoričan da Mandić postavljanjem trobojke, odnosno narodne zastave Srbije u svom

Vuković-Kuč: Moramo zaustaviti uzurpatora Mandića Potpredsjednica i poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč kazala je da predsjednik Skupštine Andrija Mandić mora biti zaustavljen u namjeri da njegov nacionalizam i

stranaca kao i maloljetnih lica dolazi se do zaključka da u biračkom spisku može biti maksimalno 470 hiljada birača što znači da je ostatak od osamdesetak hiljada dupli birači.

šovinizam učini zvaničnom politikom.

– Opet sluga dva gospodara uzurpira građanski mir u Crnoj Gori, sad sa pozicije predśednika Skupštine, koju pokušava uniziti svakim svojim gestom – navela

je Vuković-Kuč u objavi na mreži Iks, nakon što je predsjednik Skupštine rekao da mu je trobojka ukrasila kabinet, te da bi srpski jezik trebalo da bude službeni ako nakon popisa bude većinski.

kabinetu zloupotrebljava funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore, krši Ustav Crne Gore, Zakon o državnim simbolima i podzakonska akta, Pravilnik o upotrebi državnih simbola i ulazi u zonu krivične odgovornosti.

– Stara izreka je istinita - nepoznavanje prava škodi. To znači da je premijer dužan da zna i da se odredi u pogledu poštovanja Ustava i zakona Crne Gore i kada su u pitanju njeni državni simboli.

Nesnalaženju tu nema mjesta.

Dosadašnje ćutanje Spajića u suštini znači nastavak trulih kompromisa koje on pravi na štetu Crne Gore sa gospodinom Andrijom Mandićem.

Očigledno je da premijer Spajić zavisi od Andrije Mandića i zarad održavanja na postojećoj

funkciji on popušta i udovoljava, kako Mandiću tako i toj političkoj ideologiji uperenoj protiv Crne Gore. To je dokaz da je on slab premijer i da je Mandić suštinski glavni faktor u izvršnoj vlasti – ističe Adžić.

Ne postoji nijedan premijer u evropskoj državi koji će na,

kako je rekao, ovako banalan, simplifikovan način legitimisati neregularnu upotrebu simbola.

– Očito gospodina Spajića ne interesuje identitet Crne Gore, već isključivo da bude po svaku cijenu premijer, trgujući sa svim i sa svakim. Nama je to neprihvatljiNovak Adžić

Politika

Četvrtak, 1. februar 2024.

birača čiji se broj ujednačio

S. VASILJEVIĆ

plih birača, eformu

Popis dokazao postojanje duplih birača

Ti birači krše zakon jer se nalaze u biračkom spisku Srbije, a da biste se tu našli zakonska pretpostavka je da ste državljanin te zemlje i da imate prebivalište.

U slučaju Herceg Novog, CEMI je našao 82 državljanina Crne Gore koji su u biračkom spisku, a čak imaju tri državljanstva i tri prebivališta.

Sve dokaze CEMI je dostavio Ministarstvu unutrašnjih poslova i ništa se nije desilo. Čak je Agencija za zaštitu ličnih podataka naložila uništenje

svih dokaza da ta lica krše zakon, odnosno onemogućeno je utvrđivanje da li se radi o kriminalnoj aktivnosti.

Postojanje duplih birača u Srbiji, koji glasaju u Crnoj Gori, snažno favorizuje ostatke nekadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“, što uključuje Novu, DNP, SNP, Ujedinjenu Crnu Goru, Pravu Crnu Goru, ali i donekle i Pokret „Evropu sad“.

Srbija i Bosna i Hercegovina su, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, odbile da sa-

Dupli birači ,,harali“ na lokalnim izborima u Podgorici i u Beogradu!

Da je situacija sa duplim biračima alarmantna, svjedoče i informacije sa terena sa posljednjih lokalnih izbora 23. oktobra 2022. koji govore o ulascima velikog broja birača sa teritorije Srbije na prelazu Dobrakovo na dan izbora. Njih su, prema podacima M portala, sa biračkim spiskovima dočekivali popovi Srpske pravoslavne crkve i slali na odgovarajuća odredišta.

Analize izbora u Podgorici pokazuju i nagli priliv birača sa strane u periodu od 18 do 19 časova, što je, kako mnogi analitičari ocjenjuju, posljedica organizovanog dovođenja ,,duplih birača“ kojima su troškove putovanja platile stranke stare parlamentarne većine. Dupli birači i iz Crne Gore su bili problem i na lokalnim izborima u Beogradu gdje opozicija osporava rezultate izbora.

rađuju sa Crnom Gorom kada je u pitanju taj problem, dok crnogorski MUP – koji je nadležan za kontrolu biračkog spiska – ne pokazuje namjeru da riješi taj gorući problem, pozivajući se na kontroverzno uputstvo Agencije za zaštitu ličnih podataka?!

Postojanjem desetina hiljada birača koji imaju dvojno prebivalište dovedena je u pitanje i regularnost svih izbora.

IZBORNA REFORMA

Da birački spisak nije ažuriran i tačan, ukazuje i analiza CDT koji je upro prstom u partije koje nijesu protekle tri i po godine pokazale interesovanje da se taj problem riješi. Nažalost, takva

Vlahović: Spajić talac ZBCG i njihovih mentora iz Srbije i Rusije Diplomata i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) Miodrag Vlahović kazao je da je jasno da premijer Milojko Spajić ne zna ništa o politici.

– Ali, njegova neodgovorna i upravo skandalozna izjava o zastavama i ,,fakultetima za jezik“ pokazuje da je to neznanje popločano nekulturnim, potcjenjivačkim i dripačkim odnosom prema suštinskim nacionalnim i državnim interesima.

Uz ovo, Spajić zapravo pokazuje da je talac ZBCG i njihovih mentora iz Srbije i Rusije. On nema nikakvu slobodu u tom odnosu. Čime je i kako je ucijenjen i kontrolisan pokazaće vrijeme – poručio je Vlahović na mreži Iks.

vo iz moralnih, političkih, državotvornih, nacionalnih i zakonskih razloga. To znači da bi Spajić prihvatio da se pored crnogorske državne zastave stavi i crna četnička zastava sa mrtvačkom glavom i ukrštenim kostima i da bi to za njega bilo legitimno. To, takođe, znači da bi pored himne Crne Gore bilo legitimno da se pusti pjesma ,,Sprem’te se, sprem’te, četnici“ kao na Beogradskom kolarcu. Ta smješa svega i svačega nije moguća jer je upotreba crnogorskih simbola definisana Ustavom i zakonom. Ko to ne poštuje, treba krivično da odgovara – poručio je Adžić.

KAPITULANTSKI ODNOS

Sa druge strane, Mandić ne odmiče od svojih ubjeđenja i ne odustaje od trobojke, poručujući juče da je ta zastava

ukrasila njegov kabinet. Adžić ocjenjuje da su namjere lidera Nove srpske demokratije (NSD) jasne.

– Suština političke ideologije kojoj on pripada je subverzivno političko djelovanje protiv državne suverenosti, nezavisnosti Crne Gore, nacionalnog identiteta Crnogoraca, tendencijom što većeg širenja uticaja Srbije i Rusije na političke prilike u Crnoj Gori. On je to više puta priznao na indirektan način kada je pokušavao izigravati tolerantnog i pomirljivog političara.

Priznao je da su njegovi ciljevi u suštini isti, što je osnova njegove političke ideologije, samo ih želi ostvariti drugačijim sredstvima i na drugačiji način, primjereno postojećim okolnostima. Jasan je politički cilj gospodina Mandića, on ga nikad nije krio, a to je da od Crne Gore pokuša na-

praviti drugu srpsku državu i obesmisliti njen građanski karakter i promovisati politiku nacionalne asimilacije crnogorske nacije ili crnogorskog naroda – navodi Adžić.

U tome mu, smatra Adžić, Spajić pomaže ne opominjući koalicionog partnera na kršenje Ustava i zakona i pristajući time da se u Crnoj Gori promoviše anticrnogorska politika Nove srpske demokratije i Vučićevog režima u Srbiji.

– Andrija Mandić politički drži u šaci premijera Spajića, a premijer Spajić popuštajući i dozvoljavajući ovo da se radi pristaje na inferiornu ulogu koju mu je očigledno gospodin Mandić odredio. Doveo ga je u poziciju da on zavisi od njega i da Mandić sprovodi svoju politiku i ideologiju. A gospodin Spajić, nezainteresovan da se ba-

inicijativa nije došla ni iz suverenističkih partija.

– Nakon preliminarnih podataka popisa, primjetno je da je u Crnoj Gori više birača nego građana, ukoliko izuzmemo strance koji nemaju pravo glasa. Za takvu nelogičnost u Državnoj izbornoj komisiji i CDT-u krive loše registre prebivališta. Ističu da je to stari problem koji je popis samo dodatno razotkrio.

Na potezu je izborna reforma, koja će podrazumijevati sređivanje baze podataka i čišćenje biračkog spiska.

– Demografski i pravni rezidenti ne mogu da se upoređuju, ali podatak sa popisa pokazuje na problem koji je već poznat – kazala je u ime CDT-a Milica Kovačević.

Nenad ZEČEVIĆ

Vujović: Spajiću ne bi škodilo malo više ozbiljnosti Malo više ozbiljnosti Spajiću ne bi škodilo, poručio je generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović, komentarišući izjavu premijera Milojka Spajića da podržava isticanje svih zastava, ali uz državnu.

Vujović je podsjetio Spajića da zastave potencira njegov koalicioni partner Andrija Mandić, uzgred, kako kaže, kršeći zakone.

– Može kući da kači šta hoće, u kabinetu samo državnu zastavu. Država znači red, a ne cirkus.

Crna Gora je jedna nedjeljiva iako bi Mandić volio da je nema, pa mora biti i jedna zastava – poručio je Vujović na mreži Iks.

vi ovako krupnim i važnim pitanjima, pokazuje, nažalost, kapitulantski odnos prema onoj ideologiji i politici koja je uvijek Crnoj Gori stavljala omču oko vlata – zaključio je Adžić.

Tamara KLIKOVAC

3

Osvrt

Piše: Zoran DARMANOVIĆ

Spajićeve zastave Nekadašnji „apostol-ekspert“ zadužen za finansije u kabinetu Zdravka Krivokapića, aktuelni premijer Crne Gore Milojko Spajić, juče se ladno povjerio kako ,,nema vremena ni mentalnog kapaciteta“ da se bavi „identitetskim stvarima, zastavama, fakultetima za jezike“… Ne interesuje ga, reče premijer, što njegov koalicioni partner, predsjednik Skupštine Andrija Mandić krši Ustav i zakone Crne Gore, „zakitivši“ svoj kabinet trobojkom – zastavom druge države.

– Nemam vremena ni mentalnog kapaciteta da se bavim identitetskim stvarima, zastavama, fakultetima za jezike… Čestitam svima koji su imenovani u zadnjih 10 godina na sve moguće funkcije. Svim zastavama želim sve najbolje. Želim da svako svoju zastavu zakači koju god misli da treba i da se ponosi njom. Podržavam isticanje i trobojke i gaetuše, i albanske i bošnjačke, svih zastava, naravno uz državnu, koja je obavezna i zakonom. Ja bih da se fokusiramo na auto-puteve, ekonomski rast, ulazak u EU... – poručio je juče Spajić, odgovarajući na pitanja radoznalih novinara koji su se drznuli da ga pitaju baš o nekim tamo identitetskim pitanjima i nepoštovanju državnih simbola, nakon što je otvorio rekonstruisani put Kolašin – Mateševo.

Kada premijer države Crne Gore javno kaže da nema „vremena ni mentalnog kapaciteta“ da se bavi identitetskim stvarima, zastavama i fakultetima za jezike (čitaj: Fakultetom za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, koji nova vlast već skoro četiri godine pokušava da zatvori) građani kojima je ovo jedina država i čiji su preci kroz vjekove njenog postojanja podnijeli ogromne žrtve da sačuvaju istorijski i kulturni identitet - treba da se zabrinu.

Njima nije svejedno da li će „Spajićevim auto-putevima“ u Evropsku uniju ući kao građani suverene Crne Gore, koji su ponosni na svoju istoriju i svoj identitet, ili će pak jezditi Evropom kao građani drugog reda, utopljeni u ,,srpski svet“ kao anonimni članovi protektorataVučićeve Srbije.

Teško je, međutim, povjerovati da aktuelni premijer Milojko Spajić nema kad da se bavi identitetskim pitanjima, kada i on zna da svi mi znamo da ga je upravo njegov nacionalni identitet preporučio da postane ministar finansija u Krivokapićevoj vladi. Tokom litija protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti veoma predano se angažovao na promociji interesa Srpske pravoslavne crkve i prikupljanja međunarodne podrške u borbi za zaštitu navodno ugroženog srpskog naroda u Crnoj Gori.

Potrudio se da njegov angažman bude zabilježen i u Vikipediji, na engleskom i srpskom jeziku, gdje je zapisano da je Spajić „za vreme verske krize učestvovao u lobiranju u SAD za podršku Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu“.

Onda ne čudi to što trenutnog premijera „ne interesuje“ što njegov koalicioni partner, četnički vojvoda Andrija Mandić ponižava Crnu Goru postavljajući – poisred kabineta predsjednika Skupštine Crne Gore – srpsku narodnu zastavu. I nije iznenađenje što je Spajić ladno oćutao nedavni šovinistički istup u državnom parlamentu poslanika partije na čijem je čelu, PES-a, Darka Dragovića, koji je dijelio građane na autohtone i one druge, građane –drugog reda.

– ...Želim da svako svoju zastavu zakači, koju god misli da treba i da se ponosi njom – poručuje trenutni premijer.

Baš sjajna ideja. Sad valja očekivati da, na primjer, četnički vojvoda u svoj kabinet u državnom parlamentu unese - ne samo trobojku - nego i onu crne boje sa lobanjom i ukrštenim kostima na kojoj je pisalo „Za kralja i otadžbinu – Sloboda ili smrt“ pod kojom su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori počinili brojne zločine nad nepravoslavnim življem i onima koji su se borili protiv okupatora. I Marko Šubara, predsjednik Opštine Nikšić, u svom kabinetu može slobodno da okači sliku osuđenog ratnog zločinca Draže Mihailovića na čijem otkrivanju spomenika je bio u Bileći.

Crnogorskog premijera, kako sam priznaje, sve to jednostavno ne interesuje, niti ima „vremena i mentalnog kapaciteta“ da se bavi tim „tričavim pitanjima“. Što bi neki rekli: „Nećemo se valjda držati zakona kao pijan plota!“ Važno je da u Evropu krenemo auto-putem preko „srpskog sveta“.

4

Politika

Četvrtak, 1. februar 2024.

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista na bezbjednosnom forumu u Vašingtonu

Bešić objavio rezultate istraživanja

Nikolić: Ruska agresija na Ukrajinu ima najbolji ugrožava stabilnost Milatović rejting, iza njega Spajić Zapadnog Balkana jalista Andrija Nikolić, navodeći da Crna Gora dobro zna odakle joj prijeti najveća opasnost.

On je na bezbjednosnom forumu u Vašingtonu pod na-

zivom „Maligni uticaj Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu“, čiji je domaćin američki Kongres, naveo da je za vrijeme parlamentarnih izbora 2016. godine Rusija pokušala da u Crnoj Gori smijeni vla-

M. BABOVIĆ

PODGORICA - Ruska agresija na Ukrajinu proizvodi snažan uticaj u regionu Zapadnog Balkana, kazao je šef poslaničkog kluba Demokratske partije soci-

Andrija Nikolić

du u državnom udaru i da zaustavi pristup NATO-u.

Crna Gora je, kako je rekao, uspjela tome da se odupre.

– Danas Rusija pokušava da izmijeni istoriju država bivšeg Sovjetskog Saveza, kako bi postigla dominaciju i uticaj koji je imao Sovjetski Savez – kazao je Nikolić, saopšteno je iz DPS-a.

On je rekao da nije tajna da Srbija isto to pokušava da uradi na Zapadnom Balkanu.

Prema riječima Nikolića, upadljivo je da Srbija, kao jedan od najvažnijih saveznika Rusije, želi da upravlja političkim procesima u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji.

On je dodao da to još ne nailazi na odgovarajuću reakciju međunarodnih partnera sa Zapada.

Bezbjednosni forum „Maligni uticaj Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu“ održava se na marginama Molitvenog doručka, kojem ove godine prisustvuju Nikolić i novoizabrani predsjednik DPS-a R. P. Danijel Živković.

Šef diplomatije gostovao na Institutu u Vašingtonu

PODGORICA - Crnogorski predsjednik Jakov Milatović ima najbolji rejting među političkim liderima u Crnoj Gori, a na drugom mjestu je premijer Milojko Spajić, objavio je profesor i metodolog Miloš Bešić.

Bešić je na društvenoj mreži Iks objavio grafički prikaz rejtinga političkih lidera prema kojem Milatović ima prosječnu ocjenu 17,5, a Spajić 12,9.

Slijede Milan Knežević sa

ocjenom 11,6, Danijel Živković sa 11,5, Aleksa Bečić sa 10,8 i Andrija Mandić sa ocjenom 10,7.

Ervin Ibrahimović ima prosječnu ocjenu 6,9, Dritan Abazović 5,5, Nik Đeljošaj 4,4, Nikola Đurašković 3,8, Damir Šehović 3,5, Goran Danilović 2,7, Vladimir Joković 2,6, a Mehmed Zenka 2,4.

Najslabiju prosječnu ocjenu imaju Srđan Perić 1,7, Fatmir Đeka 1,6 i Genci Nimanbegu 1,2.

R. P.

Potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković o razgovorima o rekonstrukciji Vlade

Nećemo pregovarati sa ljudima koji ne misle dobro Crnoj Gori PODGORICA - Ne bi nam palo na pamet da pregovaramo o rekonstrukciji Vlade kakva se najavljuje, poručio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković.

On je, na pitanje da li bi hipotetički i oni pristali da budu u tom procesu, podsjetio na riječi predsjednika Skupštine Andrije Mandića kako njihovi ciljevi ostaju isti, samo da će

do njih stići različitim putem.

– Mislim da bi ova rekonstrukcija upravo i odgovarala takvom putu – kazao je Eraković za Televiziju E. On dodaje kako sada ostaje da se vidi ko će sve biti učesnici takve rekonstrukcije Vlade.

– Mi ne da nećemo biti u tome, nego nam ne bi palo na pamet da pregovaramo sa ljudima koji ne misle dobro Crnoj Gori – istakao je on.

R. P.

Ivanović: Crna Gora predvodnik Bečić i Bogdanović gosti u procesu pridruživanja EU na kongresu Evropske Aktivnosti lidera Demokratske Crne Gore

VAŠINGTON - Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović je, drugog dana radnog boravka u Vašingtonu, gostovao na Institutu za izučavanje diplomatije na Džordžtaun univerzitetu.

Govoreći o prošlosti Zapadnog Balkana i izazovima koji su pratili različite periode istorije, naglasio je da je ,,pridruživanje EU zapravo najbolji način za unapređenje razvoja društava i postizanje jedinstva i prosperiteta na ovom prostoru“.

– Predstavio je i ciljeve vanjske politike nove Vlade, naglasivši posvećenost regionalnoj saradnji i dobrosusjedskim odnosima, kredibilnom član-

stvu u NATO i aktivnostima na multilateralnom planu, a posebno se osvrnuo na ključni prioritet – pridruživanje Crne Gore Evropskoj uniji. Predstavio je tok pregovaračkog procesa sa EU koji traje 12 godina, pojasnivši novu metodologiju i fokus na poglavljima 23 i 24, te posvećenost Crne Gore sprovođenju reformi i ispunjavanju kriterijuma za članstvo – navedeno je u saopštenju MVP. Ivanović je, kako kažu, naglasio da je Crna Gora predvodnik u procesu pridruživanja EU, istakavši da je to prepoznato i od strane Unije i zemalja članica, ocijenivši da Crna Gora želi da iskoristi pozitivan aktuelni momenat i da bi mogla da završi pregovarački

proces ubrzanom dinamikom.

Odgovarajući na brojna pitanja studenata, ministar je govorio o značaju i prednostima članstva u NATO, odnosima SAD-a i Crne Gore, ulozi SAD i EU u očuvanju bezbjednosti i jačanju sigurnosti u regionu, uzrocima i posljedicama tzv. odliva mozgova u protekloj deceniji, kao i brojnim drugim, aktuelnim izazovima.

Ivanović se, drugog dana radnog boravka u Vašingtonu, sastao i sa Konstancom Štelcenmiler, direktorkom Centra za Sjedinjene Američke Države i Evropu Brukings instituta.

– U fokusu razgovora bili su vanjskopolitički prioriteti 44.

Vlade, sa posebnim osvrtom na reforme u okviru proce-

sa evropske integracije. Ministar je informisao o rezultatima koji vode napretku u poglavljima 23 i 24, podsjetivši na nedavno imenovanje vrhovnog državnog tužioca, kompletiranje Sudskog savjeta i imenovanje sedmog sudije Ustavnog suda, kao i glavnog pregovarača. Tokom sastanka je, sa saradnicima Brukings instituta razgovarao i o drugim temama, poput rata u Ukrajini i njegovom uticaju na proces proširenja EU, značaju pojedinih pregovaračkih poglavlja i uslovima za njihovo zatvaranje, kao i očekivanjima podrške od američke vlade, te ulozi dijaspore u društvenim i razvojnim procesima u Crnoj Gori – navedeno je u saopšteR. P. nju.

narodne partije

PODGORICA - Na poziv predsjednika Evropske narodne partije Manfreda Vebera, kao i generalnog sekretara EPP-a Tanasisa Bakolasa, predsjednik Demokrata Aleksa Bečić i generalni sekretar i predsjednik Kluba poslanika Demokrata u Skupštini Crne Gore Boris Bogdanović boraviće 6. i 7. marta u dvodnevnoj posjeti Bukureštu, kao počasni gosti na kongresu Evropske narodne partije.

– Evropska narodna partija okuplja najvažnije i najveće političke subjekte desnog centra sa prostora evropskog kon-

tinenta. Ovogodišnji kongres fokus će staviti na pripremu partije za ovogodišnje evropske izbore, koji će biti održani od 6. do 9. juna u zemljama članicama EU, te u skladu sa tim izabrati kandidata EPP-a za predsjednika Evropske komisije – saopšteno je iz Demokratske Crne Gore.

Kako se navodi, susret će biti i prilika za okupljanje, veoma brojne, političke porodice Evropske narodne partije, koja u evropskom parlamentu broji 175 poslanika i koja je kandidovala aktuelnu predsjednicu Evropske komisije Ursulu Fon der Lajen.

R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 1. februar 2024.

5

Otvoren regionalni put koji povezuje mrežu magistralnih puteva na sjeveru sa auto-putem

Spajić: Sada je Kolašin na 40 minuta od Podgorice, put će puno značiti za razvoj Otvaranje

Predstavnici Vlade, Monteputa i Opštine Kolašin juče su svečano otvorili osam kilometara dugi put koji povezuje prioritetnu dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa sa magistralnom saobraćajnicom. Rekonstrukcija ovog puta je, prema saznanjima Pobjede, koštala 7,4 miliona eura, odnosno oko 15 odsto više od prvobitno predviđene vrijednosti investicije.

– Sada je Kolašin na 40-ak minuta od Podgorice i mislim da će to puno značiti za razvoj ovog kraja i za ostalo stanovništvo, naročito za mlade – rekao je Spajić novinarima.

Rekonstrukcija ove dionice počela je u aprilu prošle godine, a rok za izradu je bio osam mjeseci. Posao je na javnom tenderu dobila kompanija Bemaks koja je bila jedini ponuđač. Procijenjena vrijednost radova je 6,4 miliona eura sa PDV-om. Rok za završetak radova je bio osam mjeseci od dana uvođenja Bemaksa u posao.

Prema saznanjima naše redakcije, krajem prošle godine došlo je do potpisivanja aneksa ugovora između investitora Uprave za saobraćaj i izvođača radova kompanije Bemaks, kojim je cijena rekonstrukcije uvećana za milion eura, odnosno za oko 15 odsto na 7,4 miliona eura.

Iz Bemaksa su sredinom novembra Pobjedi saopštili da će rekonstrukcija ove dionice zbog nepredviđenih dodatnih radova koštati više nego što je planirano. Razlog nepredviđenih radova je bio to što je postojeći put bio u lošijem stanju njego što je to očekivao investitor – Uprava za saobraćaj, pa su bila potrebna dodatna ulaganja i radovi koji nijesu bili predviđeni tenderom.

Tokom jeseni su se, nakon velikog broja kišnih dana, otvorile rupe na staroj kolovoznoj konstrukciji koje je trebalo dodatno odraditi, što je iziskivalo veće troškove. Uprava za saobraćaj imala je mogućnost za dozvoljeno prekoračenje za finansiranje rekonstrukcije do 20 odsto, prema Zakonu o javnim nabavkama.

Nova dionica

Premijer Spajić je naveo da je tender za idejni projekat Andrijevica – Berane – Boljare pokrenut juče i dodao da oče-

Razlog nepredviđenih radova je bio to što je postojeći put bio u lošijem stanju nego što je to očekivao investitor – Uprava za saobraćaj, pa su bila potrebna dodatna ulaganja i radovi koji nijesu bili predviđeni tenderom gov.me

PODGORICA - Otvaranje rekonstruisanog puta Mateševo – Kolašin puno će značiti za razvoj tog kraja, ocijenio je premijer Milojko Spajić i poručio da će naredna godina biti značajna za izgradnju auto-puteva u Crnoj Gori.

Benefiti EU

Sa otvaranja ceste koja povezuje auto-put sa magistralom

kuje da bude završen do kraja godine, kako bi imali projekat potpuno spreman za tendersku proceduru za narednu godinu. U tom smislu bi tenderi za idejne projekte za ostatak autoputne mreže krenuli na ljeto ove godine.

– Tako da će naredna godina biti značajna za izgradnju auto-puteva u Crnoj Gori, koji su nam apsolutno neophodni.

Jedva čekam da rekonstruišemo sve puteve u Crnoj Gori, aerodrome koji su u katastrofalnom stanju, željeznicu

diferencijal, odnosno Tvrdi da je rizik zemlje četiri puta manji ditni razlika između euribora i Odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše optužbe da se Vlada tajno zadužila 109 miliona eura, Spajić je rekao da je četiri puta javno govorio o tom zaduženju.

– Ako je to tajno, onda ne

PODGORICA - Monteput je raspisao javni poziv za izradu idejnog projekta auto-puta Bar – Boljare, dionica Andrijevica – Berane – Boljare, dužine oko 50 km. Investitor je Vlada, odnosno Monteput, a vrijednost ovog posla je pet miliona eura.

– Ova dionica predstavlja vitalni korak u razvoju crnogorske infrastrukture, obećavajući unapređenje saobraćajne mreže i regionalne povezanosti. Putni pravac Beograd – Južni Jadran predstavlja krak Transevropske magistrale (TEM) koji na području Crne Gore povezuje osnovni pra-

znam šta je javno zaduženje. Pa, na konferenciji za medije sam predstavio to zaduženje. U pitanju je 109 miliona eura po kamatnoj stopi 6,45 odsto, odnosno samo dva odsto iznad šestomjesečnog euribora,

što je četiri puta manje nego što se zadužila 43. vlada, koja se zadužila po 11 odsto kamate, odnosno osam odsto iznad euribora – rekao je Spajić i podvukao da je njihov kreditni diferencijal dva odsto, dok je kre-

kamatne stope osam odsto prethodne vlade.

– Znači, rizik države se smanjio četiri puta za samo osam mjeseci. I to vam govori o povjerenju investitora i kreditora u ovu vladu – rekao je Spajić.

koja je vjerovatno u najgorem stanju od Portugala do Vladivostoka – rekao je Spajić, naglašavajući da fokus treba da bude na rekonstrukciji infrastrukture u Crnoj Gori.

Najavio je da dionica Andrijevica – Mateševo ulazi krajem marta u tendersku proceduru.

– Ta dionica auto-puta duga je svega 21 kilometar, a prolazi kroz Bijelasicu i Komove i otvara čitav taj sjeveroistok Crne Gore, koji je najsiromašniji i koji je bio potpuno zapostavljen – kazao je Spajić.

On je naveo da sjeverozapad ima i Elektroprivredu, Termoelektranu, kao i hidroelektrane, dok sjeveroistok nema ništa.

Monteput raspisao tender za izradu idejnog projekta druge dionice auto-puta

Prednost dali jeftinijoj ponudi vac TEM-a (od Gdanjska do Atine i Istanbula) sa Jadranskim morem. Auto-put Bar – Boljare je dio putnog pravca TEM kroz Crnu Goru – saopšteno je iz Monteputa.

Projektant je, prema javnom pozivu, u obavezi da uradi idejni projekat koji, po sadržaju, obimu, tehničkim rješenjima i detaljima, obezbjeđuje sve neophodne podatke i uslove za izvođenje i završetak svih radova, kao i nabavku i ugradnju opreme, probni

– Ima kladionice i trafike i jednostavno potpuno je opustošen u zadnje dvije-tri decenije. Potrebna je jedna inicijativa kao što je ova, izgradnja Kolašina, odnosno Mateševa, Andrijevice i to što prije. Prethodne vlade su početak planirale 2026. ili 2027, a mi krećemo ove godine – rekao je Spajić.

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović kazao je da je put Mateševo-Kolašin izuzetno važna saobraćajnica, jer povezuje auto-put sa glavnim magistralnim putem.

– Sad imamo kvalitetan, moderan i najbitnije bezbjedan put, koji će povezivati centralni dio Crne Gore sa sjevernim dijelom – rekao je Radulović i dodao da je koštao oko sedam miliona eura sa PDV.

rad i fukcionalna ispitivanja.

Projekat mora uključivati sve radove neophodne za potpunu funkcionalnost ove dionice auto-puta. Prilikom izrade moraće se pridržavati ranijeg idejnog projekta za dionicu Mateševo – Andrijevica i idejnog rješenja za dionicu Andrijevica – Berane – Boljare.

– Pristup projektovanju treba da bude multidisciplinaran uz sagledavanje svih ekonomskih, prostornih, ekoloških i drugih posljedica izgradnje. Prioritet

je integracija modernih tehnologija i sistema koji su kompatibilni sa već izgrađenim dijelom auto-puta Smokovac – Mateševo. Na ovaj način će se obezbijediti da se subjekat održavanja i upravljanja auto-putem ne suočava sa problemima koji bi nastali kao posljedica izgradnje različito projektovanih i nekompatibilnih sistema sa istom funkcijom – kazali su iz Monteputa.

Tenderom je predviđeno da izabrani ponuđač obezbije-

di avansnu garanciju tokom trajanja ugovora, garanciju za dobro izvršenje posla u visini od deset odsto vrijednosti ugovora, kao i polisu osiguranja od profesionalne odgovornosti na 200.000 eura. Monteput će, kako se navodi u tekstu poziva, izabrati ekonomski najpovoljniju ponudu, na način što će se najpovoljnija cijena bodovati sa 60, a kvalitet sa 40 bodova.

Ponuđači će morati da obezbijede potvrde od korisnika o

Na pitanje novinara da li će biti izmjena Zakona o PDV-u, Spajić je odgovorio da ne misli da postoje neke drastične promjene, ali da će sve biti predstavljeno fiskalnom strategijom.

Komentarišući pad povjerenja građana u članstvo Crne Gore u EU, kazao je da su građanima potrebni benefiti u njihovim životima, da vide zašto je članstvo EU toliko bitno.

– Upravo plan rasta koji će predstavljati minimum investicije od nekih 400 do 500 miliona eura u Crnoj Gori iz EU, je nešto što će svi moći da osjete. Tržište će se povećati sa pola miliona na pola milijarde ljudi. To mnogo znači za prave investitore koji treba da dođu i da iskoriste naše ljudske resurse koji su sigurno konkurentni. Očekujemo mnogo više investitora i mnogo bolje poslodavce u budućnosti – poručio je Spajić.

S. POPOVIĆ pruženim uslugama u posljednjih pet godina u vezi iskustva ovlašćenog inžinjera za izradu složenog inženjerskog objekta – državnog puta u dužini od najmanje deset kilometara, koji će biti odgovoran za izradu građevinskog dijela projekta trase. Ovlašćeni inžinjer za projektovanje mosta moraće da ima ranije iskustvo u izradi mostova čiji je raspon najmanje 30 metara, dok će inžinjer za projektovanje tunela tu potvrdu morati da dostavi za prethodni projekat mosta dužine preko 200 metara.

Tender je otvoren do 18. marta, a istog dana biće otvorene R. E. ponude.

Ekonomija

Četvrtak, 1. februar 2024.

Nastavljen spor stečajne uprave Montenegro erlajnza i To Montenegra

Stečajna uprava MA

Bivši radnici MA tvrde da je nova avio-kompanija koristila njihove resurse

Snimak skidanja dijelova sa aviona ,,čarli“ Montenegro Airlinesa u ljeto 2021. godine

PODGORICA – Bivši vazduhoplovni inžinjer i avio-mehaničar Montenegro erlajnza (MA) Srđan Gojković i Valeri Đekić su, svjedočeći u sporu koji je stečajna uprava ove kompanije pokrenula protiv nove državne avio-kompanije To Montenegro (TM), ustvrdili da su neke njihove kolege koje su bile angažovane u TM koristile opremu i automobile koji pripadaju MA. Ovaj spor je MA u stečaju pokrenuo protiv TM tražeći 25,5 hiljada eura za korišćenje njihovog repromaterijala i vozila. Inicijalno je MA pokrenuo izvršenje u novembru 2021. godine, ali je Privredni sud stavio van snage rješenje o izvršenju, donijeto na osnovu

faktura iz juna i jula 2021. godine. Iz TM tvrde da MA nema dokaze da su im pružili usluge navedene u fakturama, te da se jedna od njih odnosi na period prije nego je TM uopšte imao avion. Faktura koja se odnosi na korišćenje djelova i materijala iz magacina u hangaru na aerodromu u Podgorici u januaru 2021. godine je za njih takođe sporna, imajući u vidu da su osnovani tek početkom februara. Iz TM su ocijenili da su iz MA, fakturisanjem za korišćenje djelova koje su koristili njihovi zaposleni i za period kada nijesu ni postojali, te šturim navođenjem usluga i cjenovnika, pokušali da osujete njihovo poslovanje. Iz MA navode da dokaz nijesu mogli dostaviti jer ugovora nije ni bilo, već je dug nastao pošto je TM kori-

stio njihove resurse, i ljudske i materijalne.

Gojković je kazao da je bio angažovan u MA do otvaranja stečaja krajem aprila 2021. godine, podsjećajući da su njihovi avioni posljednji put letjeli krajem 2020. godine.

– Meni je poznato da su od osnivanja TM do otvaranja stečaja na MA moje kolege radile za TM i da su u tu svrhu koristili motorna vozila, djelove i materijale iz magacina i hangar na Aerodromu Podgorica. Iako su oni u ovom periodu bili u radnom odnosu kod MA, znam da su bili radno angažovani za TM, jer sam sa njima imao svakodnevnu komunikaciju – kazao je Gojković navodeći imena više inžinjera, mehaničara i magacionera.

Njihovo angažovanje je, kako je ocijenio, bilo neophod-

no za pripremu aviona, a bili su angažovani od januara, kako bi avioni poletjeli u junu 2021. godine. To se, kako je kazao Gojković, može utvrditi iz dokumentacije koja se čuva u magacinu u hangaru na podgoričkom aerodromu, a u kojem su svi podaci o izdavanju opreme i materijala za potrebe određenog aviona.

– Sve aktivnosti vezane za pripremanje aviona evidentiraju se u tehničku knjigu koja prati avion. Lica koja pristupaju aerodromu moraju imati dozvolu izdatu od aerodrome – kazao je Gojković. Đekić je kazao da je od oktobra 2021. godine do juna 2022. bio saradnik stečajnog upravnika za tehniku u kom periodu je, kako tvrdi, TM koristio vozila, hangar i servisnu opremu MA za koje su izdati računi. To mu je poznato jer je riječ o bivšim kolegama, koje je TM angažovao, ali nije bio siguran da li su bili angažovani i prije ili samo nakon stečaja u MA. Nakon što mu je sud dao na uvid dokument, Đekić je naveo da je riječ o potvrdi da su određeni alati izdati na kojima su potpisi ovlašćenih lica koja su primila opremu od magacionera.

Na njima su, kako je naveo, i potpisi inžinjera koji su nakon stečaja u MA prešli u TM. Advokat MA je najavio da će predložiti sudu saslušanja nekih lica koje su Gojković i Đekić pomenuli i eventualno od Poreske uprave tražiti dokaz o njihovom angažovanju. Iduće ročište zakazano je za 12.

M. Lk. mart.

Predsjednik države se susreo sa predstavnicima Savjeta stranih investitora

Potrebna saradnja kod donošenja propisa CG u unapređenju poslovnog ambijenta u zemlji.

Iz službe predsjednika je saopšteno da je Milatović pozdravio angažovanost SSICG da svojim radom doprinosu stvaranju boljeg investicionog

i poslovnog ambijenta kroz konkretne prijedloge prema izvršnoj vlasti.

-Podsjetio je da su u prethodnom periodu na unutrašnjem planu za to stvoreni preduslovi kroz formiranje Vlade, izpredsjednik.me

PODGORICA - Strategija Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) od 2024. do 2026. godine daje osnov za dalji napredak i diversifikaciju crnogorske ekonomije kroz privlačenje kredibilnih stranih investitora, poručeno je na sastanku predsjednika države Jakova Milatovića sa predstavnicima SSICG koje je predvodio predsjednik Tamaš Kamaraši.

U strategiji koju je SSICG prezentovao Milatoviću se navodi da posebno treba istaći fokus na zelenu tranziciju, jačanje i valorizaciju potencijala ljudskog kapitala, kao i intenzivniju saradnju između donosilaca odluka i poslovne zajednice.

Strategija, kao je navedeno, definiše aktivniju ulogu SSI-

Sa sastanka kod Jakova Milatovića

bor guvernerke CBCG širokom podrškom u parlamentu i ključnim imenovanjima u pravosuđu – kaže se u saopštenju.

Dodao je da će kao i do sada uloga predsjednika biti korektivna u praksama usvajanja ad hoc zakonskih rješenja koja mogu da naruše funkcionalnost slobodnog tržišta ili utiču na stvaranje pravne nesigurnosti.

-Ocijenio je da je odlukom Parlamenta da ne usvoji jedan od vraćenih zakona demonstrirana politička zrelost i pokazano da je evropska agenda u fokusu ove institucije. Ukazao je na obavezu sprovođenja procesa javne rasprave u cilju konsultovanja zainteresovane javnosti pri donošenju važnih zakonskih rješenja – dodaje se u saopštenju.

R. E.

Sindikat lučkih radnika lobirao kod poslanika Ure, Demokrata i DNP-a ura

6

Sindikalci kod poslanika Ure

Hoće u penziju sa 25 godina staža PODGORICA- Ura i Demokrate juče su podržali inicijativu lučkih radnika da im se omogući da u penziju idu sa 25 godina radnog staža.

Poslanici Miloš Konatar (Ura) i Momčilo Leković (Demokrate) sastali su se juče u Skupštini sa predstavnicima sindikata lučkih radnika Vladimirom Obradovićem i Nedžadom Pinčićem.

Na sastanku je dogovoreno da se u narednom periodu nastavi komunikacija između Sindikata i poslaničkog kluba Ure,

kako bi se zajedničkim aktivnostima i izmjenama zakona obezbijedili povoljniji uslovi za rad i odlazak u penziju lučkih i transportnih radnika.

-Inicijativa lučkih radnika za povećanje beneficija radnog staža, što će omogućiti raniji odlazak u penziju nakon 25 godina rada, racionalna je i zaslužuje ozbiljno razmatranje - smatra Leković.

Milan Knežević (DNP) primio je u petak u Skupštini Obradovića i Pinčića i obećao podršku njihovoj inicijaS.P. tivi.

Susret premijera Spajića sa misijom MMF-a

Fokus na ekonomiju jedino ispravan PODGORICA – Šef misije MMF-a Srikanto Sešadri je prilikom susreta sa premijerom Milojkom Spajićem poručio da ih raduje promjena fokusa na ekonomiju u Crnoj Gori dodajući da je to jedini način da se ide naprijed, saopšteno je iz Vlade.

Kazao je da je za Crnu Goru važno da jasno artikuliše fiskalnu strategiju u kontekstu ostvarivanja konkretnih i mjerljivih ciljeva, te da je očuvanje stope fiskalnog deficita do tri odsto važna poruka i budućim investitorima.

– Za intenzivan ekonomski

razvoj potrebni su politička stabilnost i vladavina prava.

Odluke koje smo donijeli imaju za cilj skorije punopravno članstvo u EU, a na toj liniji i punu ekonomsku integraciju i bolji standard naših građana – kazao je Spajić.

Na sastanku je konstatovano da će uz dobro planiranje realizacija kapitalnih infrastrukturnih projekata pozitivno uticati na dalji ekonomski razvoj. Ocijenjeno je i da se projekcije moraju oslanjati na precizne podatke zbog čega je posebno važno nedavno održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. R. E.

Zbog rasta cijena kvadrata stana i euribora

Neće biti projekta ,,Hiljadu plus“ PODGORICA - Projekat ,,Hiljadu plus“, koji je omogućavao građanima da po povoljnijim cijenama kupe stan, ove godine neće biti sproveden, jer zbog rasta cijena kvadrata i euribora više nije finansijski isplativ, saopštila je Radmila Lainović iz Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma TV Vijestima.

- To bi značilo da država subvencionira euribor, a nije isplativo, jer možda ta sred-

stva koliko plaća na kredit može da uloži u nešto drugo, u izgradnju stambenih jedinica koje bi bile davane u zakup – navela je Lainović.

Zato razmatraju neke druge modele pomoći građanima da kupe stan. Trenutno je vrijednost šestomjesečne referentne kamatne stope 3,86, dok je prosječna vrijednost kvadrata stana u novogradnji bila 1,64 hiljade eura, prema podacima Monstata iz novembra prošR. E. le godine.

Društvo

Četvrtak, 1. februar 2024.

Pred Osnovnim sudom ponovo odgođen glavni pretres u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Opštine Tuzi zbog pozivanja na otpor

ODT će urgirati kod Skupštine da skinu imunitet Đeljošaju PODGORICA - Pred Osnovnim sudom u Podgorici četvrti put je odgođen glavni pretres u krivičnom postupku koji se vodi protiv okrivljenog ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja koji se tereti da je, kao predsjednik opštine Tuzi, pozivao na otpor jer

je za vrijeme pandemije korona virusa odbijao primjenu i poštovanje mjera.

Tužilaštvo Đeljošaju stavlja na teret da je 25. februara 2021, kao predsjednik Opštine Tuzi, blokirao međunarodni put i sa više osoba protestovao protiv tadašnjih vladinih mjera za sprečavanje širenja epidemije

korona virusa u februaru 2021.

Do održavanja ovog glavnog pretresa Skupština Crne Gore nije obavijestila Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici da li je odobrila krivično gonjenje protiv Đeljošaja koji je u međuvremenu imenovan za ministra.

Zbog toga će ODT uputiti ur-

genciju Skupštini radi postupanja - navode iz suda, dodajući da je naredni pretres zakazan za 28. februar.

Zastupnici novog ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja obavijestili su ranije Osnovni sud u Podgorici da on uživa imunitet i da protiv njega ne bi trebalo da se nastavi postupak zbog nepoštovanja Vladinih mjera Iz suda je juče saopšteno da je branilac Đeljošaja podneskom od 12. septembra prošle godine od suda zahtijevao da

Sa Filozofskog fakulteta saopštili da se mijenjaju instalacije i da je posljednja rekonstrukcija grijanja urađena prije 53 godine

Smrzavaju se i u jaknama polažu ispite PODGORICA – Pojedini studenti Filozofskog fakulteta u Nikšiću požalili su se Pobjedi da nemaju grijanja, da se smrzavaju i polažu ispite u hladnim prostorijama u jaknama, na što iz ove ustanove odgovaraju da je razlog što su radovi u toku koji moraju biti okončani do početka drugog semestra.

Sa fakulteta podsjećaju da je posljednja rekonstrukcija grijanja urađena 1971. godine.

O ovom problemu upoznat je i Studentski parlament Univerziteta Crne Gore. Predsjednik Studentskog parlamenta Andrej Vukčević kaže da je obaviješten da je u toku proces renoviranja uveliko zastarjelih instalacija usljed čega je preporuka fakulteta bila da se nastava organizuje onlajn.

– U pitanju je stara zgrada koja gotovo uvijek zahtijeva sanacije. Najveći dio profesora, a samim tim i studenata, postupa u skladu sa preporukom fakulteta, te ne provode puno vremena u zgradi fakulteta.

Ovo svakako predstavlja dugogodišnji problem za koji se nadamo da će makar dobrim dijelom biti riješen po završetku radova – rekao je on.

Dodaje da je, kada su u pitanju organizacione jedinice UCG na Cetinju, obaviješten da povremeni problemi sa procesom grijanja postoje na Fakultetu likovnih umjetnosti.

– Svakako da infrastrukturni problemi postoje već dugo vremena, ali su se počeli rješavati – rekao je on.

Bilo kako bilo, ističe Vukčević, ovako loše stanje izuzetno je teško opravdati i predstavlja jedan od glavnih kamena spoticanja kada je u pitanju rad ovih fakulteta, kao i studentski standard u ovom studentskom centru. Kada su u pitanju fakulteti u Podgorici i Kotoru, obaviješten je da

Filozofski fakultet u Nikšiću

nema problema sa grijanjem.

Sa Univerziteta Crne Gore nijesu još odgovorili na pitanja o ovoj temi.

Prodekanica za razvoj i finansije na Filozofskom fakultetu, prof. dr Biljana Maslovarić podsjeća da u jednom objektu u Nikšiću postoje dva fakulteta - Filozofski i Filološki fakultet. Zgrada je sagrađena 1963. godine i kaže da je posljednja rekonstrukcija grijanja urađena 1971. godine. Od tada do danas, grejne instalacije i kotlovi se popravljaju na način da uvijek ima grijanja, ali su kapaciteti tako slabi i stare grejne instalacije su na minimumu, rekla je ona.

– Nabavka goriva za grijanje je uredna, teče po planu, ali postojeća instalacija je dotrajala i ne može da postigne veću temperaturu od postojeće. Kako ovaj problem sa grijanjem postoji više decenija, u protekle tri godine su urađeni ključni i neophodni uslovi za rješavanje ovog akutnog i komplikovanog problema. Naime, da bi se prešlo na adekvatno rješavanje pro-

blema grijanja na dva fakulteta, moralo se prethodno investirati u kompletnu promjenu strujnih kablova - visoke i niske struje - i ovi radovi se trenutno izvode u cijeloj zgradi – navela je ona.

Dodaje da rokovi koji su postavljeni ispred izvođača je da radovi moraju biti okončani do početka drugog semestra.

– Ova promjena instalacije je bila nužna zato što se novo grijanje ne može postaviti i montirati bez promjene strujnih kablova i proširivanja kapaciteta u cijeloj zgradi.

Ovo nadalje znači da će grijanja biti u zgradi jednako kao i što je do sada bilo - sa starim i postojećim radijatorima i kotlovima – kazala je ona.

Ističe da je u toku postupak za odlučivanje o projektima koji se tiču nabavke novog sistema grijanja - hlađenja i grijanja i obezbjeđivanja takozvane demit fasade i promjene dotrajale drvenarije, te da se ovi projekti nalaze kod Komsiije za kapitalne investicije.

– Što se tiče vremena kada se

može očekivati (novo) grijanje - na taj odgovor ne možemo dati pouzdan odgovor.

Naime, postoje ostavinski problemi u promjeni glavnog kabla iz Kličeva do takozvanog starog pazarišta odakle bi se sproveo dio kabla koji se tiče zgrade fakulteta. Cijeli ovaj postupak se rješava na nivou SO Nikšić i EPCG – kazala je ona.

Dodaje da je drugo, brže rješenje da se postojeća trafostanica preko koje se napaja zgrada fakulteta proširi za klapacitete koji su potrebni kada se bude uvodio nov sistem grijanja i hlađenja.

– U toku je razrada mogućnosti za ovu drugu opciju - nadogradnja postojeće trafostanice kako bi se prikopčao novi tip grijanja. Realizacija svih pokrenutih i navedenih projekata se tiče odluke koju donosi Komisija za kapitalne investicije, a Univerzitet Crne Gore stvara sve uslove, sprovodi pripremne radnje (izrada elaborata, projekata i rješenja) za svaki od navedenih koraka – rekla je ona. N. Đ.

se krivični postupak prekine, budući da okrivljeni kao poslanik uživa imunitet i ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost, a podnesak je upućen nadležnom državnom tužilaštvu.

Na današnjem glavnom pretresu, zakazanom za 13 časova, nadležni državni tužilac je obavijestio sud da je ODT u Podgorici 12. oktobra 2023. godine zatražilo od Skupštine Crne Gore odobrenje za krivično gonjenje ovdje okrivljenog, nakon čega se obraća-

7

lo ponovo 15. novembra.

Dodaje se da je 27. novembra Skupština Crne Gore od ODT-a u Podgorici zatražila dostavljanje optužnog akta iz ovog predmeta, koji joj je i upućen, odnosno dostavljen 8. decembra prošle godine.

Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj, koji se sumnjiči za pozivanje na otpor, ranije je saopštio da je dio dokaznog postupka do srži ogolio, kako je rekao, farsu i ulogu državnog tužioca, ističući da je svaka riječ u optužnici pala u vodu, te da je jedino dokazano da se protiv njega vodi ,,isključivo politički proces“. R. D.

VDT iniciralo sastanak sa DORH-om povodom revidiranja sporazuma o saradnji i gonjenju ratnih zločinaca

Razmjena informacija i o zločinima nad građanima Crne Gore PODGORICA - Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore (VDTCG) iniciralo je sastanak sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske (DORH) u cilju revidiranja bilateralnog sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

O tom potezu nadležnih je HRA dopisom obavijestila 25. januara tadašnja v.d. VDT-a Tatjana Begović, na osnovu zahtjeva koji je ranije podnešen.

U HRA ističu da je postojeći sporazum jednostran.

- Njegova primjena je neopravdano sužena samo na predmete ratnih zločina koji su počinjeni na području Republike Hrvatske i prema državljanima Republike Hrvatske, a čiji počinioci imaju prebivalište ili državljanstvo Crne Gore – kažu u HRA. Ističu, da je, kako bi se to ispravilo, potrebno neznatno jezičko usklađivanje koje obezbjeđuje obostranu primjenu.

- Takva primjena bi, npr. omogućila da VDTCG dobije informacije o istrazi predmeta ,,Lora 3“ koje do sada DORH nije objavio ni na zajednički zahtjev Akcije za ljudska prava iz Crne Gore i Documente iz Hrvatske – kažu u HRA. Te dvije organizacije su u novembru prošle godine tražile od državnog tužilaštva Hr-

Primjena sporazuma je neopravdano sužena samo na predmete ratnih zločina koji su počinjeni na području Republike Hrvatske i prema državljanima Republike Hrvatske, a čiji počinioci imaju prebivalište ili državljanstvo Crne Gore – kažu u HRA

vatske da obavijesti javnost o rezultatima istrage stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore u vojno-istražnom centru Lora u Splitu.

Iz HRA su saopštili da je hrvatskim tužiocima dostavljen dokumentarni film ,,Zlo proljeće“, Radio Televizije Nikšić iz prošle godine, u kojem su objedinjena svjedočenja o zarobljavanju i zlostavljanju nikšićko-šavničke grupe vojnika.

Oni su podsjetili da Županijsko državno tužilaštvo u Splitu (ŽDOS) od 2007. godine istražuje okolnosti stradanja 14 pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz Crne Gore, koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u Loru.

U vojno-istražni centar sprovedeni su Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić.

-Međunarodni crveni krst je od njih 14, u Lori evidentirao samo Adžića, koji je u avgustu 1992. godine razmijenjen u veoma teškom psihofizičkom stanju, a godinu kasnije umro u Nikšiću - naveli su iz HRA. Kako su dodali, posmrtni ostaci ostalih 12 pripadnika grupe su pronađeni na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini – kod Duvna, Mostara i Trebinja, dok tijelo Perunovića još nije pronađeno.

-Svi pomenuti vojnici bili su ratni zarobljenici, koji su, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja - navodi se u saopštenju.

Iz HRA su rekli da je, za 16 godina rada na tom predmetu, ŽDOS informisalo javnost samo da sprovodi kriminalističko istraživanje u predmetu ,,Lora 3“, koji se odnosi na zarobljenike iz Crne Gore, dovedene u vojno-istražni centar Lora u J.M. Splitu.

8

Društvo

Četvrtak, 1. februar 2024.

Sindikat zaposlenih javne uprave i pravosuđa danas organizuje protest ispred Vlade, poručili Spajiću

Ako mi stanemo sa radom, staće i država PODGORICA – Protest Sindikata zaposlenih javne uprave i pravosuđa biće održan danas ispred zgrade Vlade sa početkom u 11 sati, jer je nezadovoljstvo zaposlenih doseglo svoj vrhunac, poručuju iz te organizacije.

Zaposleni traže uvećanje plata, kao što se to dogovorilo sa zdravstvom, policijom, zaposlenima Skupštine, a evidentno i prosvjetom, prema najavama predstavnika Vlade.

- Zašto Vlada, zašto vladajuća koalicija podržava sve osim nas iz javne uprave i pravosuđa. Mi smo ti od kojih zavise i koji servisiraju njihov rad, mi smo ti koje srijeću svakodnevno tu pored njih. Kako mogu da nas pogledaju u oči, a nemaju poštovanja prema nama. Više nije u pitanju neznanje, neiskustvo, nasuprot, ova je vlada replika 42. postavke, već je u pitanju međusobni animozitet između političkih subjekata, a mi smo kolateralna šteta njihovih međusobnih sukoba, ili ko zna šta se još na-

lazi u njihovim percepcijama – saopštio je predsjednik Sindikata Nenad Rakčević.

Sindikalci su pozvali premijera Spajića da ih ne uvlači u njihove međusobne političke igre, traže od njega da poštuju zakone.

- Pokušaji konstantnog ponižavanja svojih kolega ova vladajuća koalicija i premijer nastavljaju i dalje, sastaju se i pregovaraju sa svima, a nama testiraju snagu i strpljenje, koje će zasigurno u budućnosti, ukoliko urgentno ne reaguju,

imati svoj još radikalniji epilog. Očigledno se boje štrajkova i obustava rada kao što su im to bili najavili iz zdravstva i prosvjete – saopštio je predsjednik u ime Sindikata.

Upitao je nadležne iz vlasti da li znaju da ukoliko stane sa radom državna administracija staje i država. Ukoliko stanu sudovi i tužilaštva, kaže Rakčević, postupcima ove Vlade će se uzrokovati basnoslovni troškovi odlaganja ročišta i postupaka.

- Javno nam poručuju da nema

para za nas za razliku od svih ostalih za koje se evo ispostavi da ima dovoljno, dok su isti oni samo za mjesec decembar potrošili 1,1 milion u vidu reprezentacije, dnevnica i putnih troškova. Novca tvrdimo da ima dovoljno, ali je primjetno odsustvo njihove volje – saopšteno je iz Sindikata u najavi protesta.

Najavio je da će diskriminacija prema zaposlenima u javnoj upravi i pravosuđu u odnosu na sve ostale iz javnog sektora imati za epilog ogromne tužbene zahtjeve i troškove.

- Poštovani predstavnici vlasti, vas je narod izabrao da poštujete zakone, da poštujete kolektivne ugovore, postavili su vas radnici da kanališete njihovu volju i rješavate njihove nevolje, nijeste sa velikom narodnom nadom istaknuti da budete hladni bankari koji nemaju senzibiliteta i empatije prema svojim kolegama i građanima – poručeno je iz Sindikata.

Pozvali su sve zaposlene iz javne uprave i pravosuđa da dođu u što većem broju. R.D.

Ministar unutrašnjih poslova predstavnicima sindikata predložio da se januarsko smanjenje dodatka na platu kompenzuje povećanjem koeficijenata

Kompromisom premošćavaju konačni dogovor o platama PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova je na sastanku sa predstavnicima sindikata koji predstavljaju policijsku organizaciju predložilo kompromisno rješenje za isplatu januarskih zarada zaposlenih kako bi se prevazišao problem sa nedostatkom sredstava i primjenom spornih stavki Kolekivnog ugovora koji bi, kako se ističe, nejednako vrednovao rad u različitim segmentima Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kako je potvrđeno Pobjedi, dogovoreno je da se kao kompromis do iznalaženja konačnog rješenja, svim službenicima dodatak na osnovnu zaradu za januar sa 20 odsto smanji na 10, ali da se istovremeno svima poveća koeficijent za 10 procenata -Na taj način će se dobiti povećanje zarade u određenom procentu jer će se povećati cijena noćnih, prazničnih, prekovremenih sati i svakog primanja koje se računa na osnovu koeficijenta – kazao je Pobjedi predsjednik nezavisnog sidnikata Uprave policije Igor Rmandić.

On je pojasnio da je na sastanku Nezavisnog sindikata, Sidnikata Uprave policije i Sindikata MUP-a sa čelnicima ministarstva, zajednički konstatovano da je kolektivni ugovor jako loše napravljen i da bi njegova primjena onako kako je postavljen izazvala mnogo problema - Suština je da je ovaj kolektivni ugovor izazvao problem i oko obračuna zarada od 1. januara ove godine, jer u članu 15 diskriminiše službenike MUP-a u odnosu na službenike Urpave policije.

Ovo je u svom mišljenju potvrdila i zaštitnica imovinskin interesa Crne Gore – naveo je on.

Prema njegovim riječima, ujedno je na predlog ministra Danila Šaranovića formiran tim koji činiti i državna sekretarka MUP-a i po jedan predstavnik sindikata koji će danas tražiti sastanak sa ministrom finansija.

Sa druge strane, dogovor je da MUP određeni dio novca pokušati da obezbijedi smanjenjem nepotrebnih troškova.

-Namjera je da se kombinujući ova dva postupka obezbijedi novac kako bi 10 odsto koji

su ukinuti bilo vraćeno – naveo je Rmandić.

On je pojasnio da je na sastanku Nezavisnog sindikata, Sidnikata Uprave policije i Sindikata MUP-a sa čelnicima ministarstva, zajednički konstatovano da je kolektivni ugovor jako loše napravljen i da bi njegova primjena onako kako je postavljen izazvala mnogo problema - Suština je da je ovaj kolektivni ugovor izazvao problem i oko obračuna zarada od 1. januara ove godine, jer u članu 15 diskriminiše službenike MUP-a u odnosu na službenike Urpave policije. Ovo je u svom mišljenju potvrdila i zaštitnica imovinskin interesa Crne Gore – naveo je on.

Sa druge strane, kako je prenio RTCG, pozivajući se na izvore iz druge sindikalne organizacije - Sindikata Uprave policije, oni ne isključuje mogućnost stupanja u štrajk, nakon što im je saopšteno da će im januarske plate biti obračunate uz dodatku na osnovnu zaradu od 10 odsto, umjesto 20 odsto kako je ranijom odlukom utvrđeno.

Kako je saopšteno iz Sindikata UP, ministar Šaranović je

istakao da mu je iz Ministarstva finansija predloženo da MUP obračuna zarade za januar sa uvećanjem koeficijenata od 10 odsto (propisano Kolektivnim ugovorom), a da se uvećanje po Odluci o dodatku umjesto 20 odsto isplati 10 odsto, zbog nedostatka sredstava za januarske plate.

- Utvrđeno je da nije donešena nova Odluka o ukidanju ili izmjeni postojeće Odluke o dodatku na osnovnu zaradu koja iznosi 20 odsto, ali će na januarsku platu biti obračunato 10 - odsto saopšteno je Portalu RTCG iz Sindikata Uprave policije.

Oni su najavili d aukoliko pregovarački tim ne uspije u pregovorima sa ministarstvom finasija da izdejstvuje vraćanje dodatka na zaradu od 20 odsto SUP će preuzeti sve raspoložive mjere koje ne isključuju poziv za obustavu rada-štrajk, o čemu ćete biti blagovremeno informisani.

-Pružamo podršku svim sindikatima u nastojanju da se ispoštuje odredbe KU, a o eventualmim pridruživanju Glavni odbor će donijete posebnu odluku - zaključeno je iz SindiI. P. kata Uprave policije.

Premijer saopštio da definitivno pro iz radničke organizacije odgovorili d

Ne odusta dostaviće

Ako se Vlada predomisli i ispoštuje samo ono što piše u Granskom kolektivnom ugovoru, mi ćemo odustati od štrajka – rekao je Božović.

Spajić je kazao da bi prosvjetari trebalo da vjeruju Vladi i da budu strpljivi do realizacije programa ,,Evropa sad 2“. Obećava da će se to dogoditi ove godine PODGORICA – Nakon što je premijer Milojko Spajić saopštio juče da se plate prosvjetara neće povećati za deset odsto i da nema potrebe za prijetnjama i ucjenama, iz Sindikata prosvjete Crne Gore odgovaraju da ih ta izjava ne približava kompromisu i rješavanju krize.

Prosvjetari ne odustaju od najavljenog štrajka. Predsjednik Sindikata prosvjete mr Radomir Božović kazao je Pobjedi da se uveliko pripremaju za tu vrstu radikalizacije. Najaviće je zvanično odlukom o stupanju u štrajk koju će dostaviti Vladi u ponedjeljak ili utorak.

-Ako se Vlada predomisli i ispoštuje samo ono što piše u Granskom kolektivnom ugovoru, mi ćemo odustati od štrajka – rekao je Božović.

traže povjerenje

Spajić je kazao da bi prosvjetari trebalo da vjeruju Vladi i da budu strpljivi do realizacije programa Evropa sad 2.

Obećava da će se to dogoditi ove godine.

- Ljudi iz prosvjete stvarno treba da vjeruju Vladi. Mislim da smo dali mnogo rezultata za dva-tri mjeseca.

Ove godine građane Crne Gore očekuju mnoga pozitivna iznenađenja. Mislim da ćemo u u svim rokovima kojima smo rekli sprovesti Evro-

Vuković: Strpljenja, povećaće se zarade u trećem-četvrtom kvartalu Ministar finansija Novica Vuković poručio je da se povećanje plata u zdravstvu, prosvjeti i upravi i pravosuđu može očekivati u trećem ili četvrtom kvartalu ove godine kroz izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Vuković je novinarima, nakon otvaranja rekonstruisanog puta Mateševo-Kolašin, kazao da se Vlada ne bavi segregacijom i favorizovanjem pojedinačnih oblasti iz javne uprave, ističući da se već radi na Zakonu o zaradama u jav-

nom sektoru.

- Njihova molba je bila da bude socijalni dijalog, da se napravi okrugli sto, da će svi učesnici biti pozvani i već se startovalo sa novim zakonom o zaradama.

Govorimo ovdje o strpljenju, negdje govorimo o trećem, četvrtom kvartalu i to je molba sindikatima bila. S druge strane, njima je ostavljeno na prihvatanje ovakvog fer pristupa, da li će na taj način osporiti institucije u kojima se nalaze i nastaviti sa svojim aktivnostima koje su nazvali štraj-

Društvo / Hronika

Četvrtak, 1. februar 2024.

Kontrola optužnice za ranjavanje novinarke Olivere Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića odgođena na neodređeno vrijeme

i. mandić

tražila izuzeće aju od štrajka, Odbrana sudije Borisa Savića e Vladi odluku

ima li mjesta strpljenju: Protest prosvjetara u decembru

pu sad 2. Ne samo prosvjetari, nego svi građani Crne Gore mogu da očekuju veoma svijetlu 2024. godinu – rekao je premijer, dodajući da nema potrebe za žurbom, prijetnjama i ucjenama.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su minulih sedmica u više navrata poručivali da stručni tim pregovara sa radničkom organizacijom i da vjeruju da će doći do adekvatnog rješenja. Sindikalci su u startu saopštili da neće odustati od zahtjeva i traže uvećanu desetoprocentnu zaradu od januara ove godine, kako je to dogovoreno sa prethodnim predstavnicima Vlade. Bilo je najavljeno da će sa predstavnicima izvrškom - kazao je Vuković.

Prema njegovim riječima, MUP je na drugačiji način ispregovarao koeficijent, odnosno integraciju svojih deset odsto.

- Dogovoreno je da u okviru njihovog budžeta regulišu taj dio zarade. Mi ovdje govorimo o onome što EU traži od nas, o jednom odgovornom ponašanju, na način da ne jačavamo javni dug, da deficit države ne raste na godišnjem nivou, a ovo iziskuje apsolutno suprotno ponašanje toga. Zato je apsolutno jasno, transparentno sve ispregovarano, sada je na razumu i volji da se dozvoli da se sve te politike sprovedu – rekao je on.

ne vlasti održati još jedan sastanak u petak. Vladi su ranije dali rok do kraja januara da se dogovore ili će pribjeći radikalizaciji.

Sindikalci ovih dana prikupljaju potpise zaposlenih koji podržavaju štrajk, ali predsjednik Sindikata Božović kaže da nemaju još precizne podatke koliko ih je ukupno.

Kaže da je sve veći broj škola koje su se natpolovično izjasnile za obustavu nastave.

-Desetine škola su u pitanju – kaže on.

Štrajkači ne drže časove

Nastavnici koji ne budu željeli da štrajkuju, kako objašnjava Božović, mogu da drže časove, ali samo svoje. Po Zakonu o štrajku ne mogu da drže časove onih nastavnika koji su u štrajku.

Nedavno je štrajkački odbor Sindikata prosvjete donio odluku da će realizovati štrajk po bosansko-hrvatskom modelu. U planu je da nastavnici dolaze četiri sata u školu, ali da ne drže časove. Vrtići će da rade, zbog specifičnosti posla, ali neće, kako je ranije objelodanjeno od šest do pet, već od sedam do tri.

Ranije je iz Vlade saopštavano da prosvjetarima ne mogu da se uvećaju zarade zato što to nije predviđeno ranijim smjernicima Ministarstva finansija, na što je iz radničke organizacije odgovoreno da su to ,,priče za malu djecu“.

Negodovali su što budžetom nije propisano da im se povećaju plate, ističući da je od njih uzet novac i dat za uve-

ćanje minimalnih penzija.

Govorili su i da su još mnogi drugi limiti za budžetske jedinice probijeni, da za mnoge državne organe ima novca, te da ga samo nema za prosvjetne radnike.

Sindikat i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mjesecima se konfrontiraju kako treba zaposleni da rade u slučaju da pokrenu štrajk u obrazovnim ustanovama. Ministarstvo se poziva na akt o minimum procesa rada i saopštava da u tom slučaju mora da se izvodi nastava, odnosno da časovi treba da traju 45 minuta. Sindikat, s druge strane, kaže da država devet godina na njihovo insistiranje izbjegava da donese novi akt o minimumu procesa rada, što joj je bila obaveza da učini u roku od 90 dana poslije donošenja Zakona o štrajku. Božović kaže da se Ministarstvo poziva na uredbu iz 2006. koja je ,,antiustavna i nedemokratska“. Ponovio je da neće raditi 45 minuta.

Sindikat prosvjete zahtijeva da im se isplati puna zarada za vrijeme trajanja štrajka.

-Insistiraćemo svi zajedno, ali vam unaprijed ne možemo garantovati, jer učesnici u štrajku po zakonu mogu ostati bez dijela zarade tokom trajanja štrajka. Međutim, pri mogućoj nadoknadi časova/rada, one bi bile i nadoknađene – saopšteno je nedavno iz Sindikata u pozivu zaposlenima u prosvjeti na štrajk.

Prosvjetarima su početkom 2023. godine uvećane zarade za 20 odsto, te je godinu prije dogovoreno sa tadašnjim predstavnicima Vlade da se plate prosvjetara kroz naredne dvije godine uvećaju po deset odsto. Prvo uvećanje od deset odsto trebalo je da se realizuje ovog januara, a drugo je planirano za početak 2023. godine. Nastavnici ni tada nijesu bili zadovoljni na koji način su se odvijali pregovori sa tadašnjim predstavnicima izvršne vlasti, jer nije uvažen njihov zahtjev da im se odjednom uvećaju zarade, a ne iz tri puta. Negodovali su što nijesu prioritet Vladi i što za njih nikada nema dovoljno novca, kao za neke druge katergorije zaposlenih. Podsjećali su da su, na primjer, profesorima na Univerzitetu Crne Gore povećane plate tada za 60 odsto. Najavljivali su i u tom periodu proteste ili štrajk, ali su odustali i prihvatili ponudu da im se postepeno uveća zaraN. Đ. da.

PODGORICA - Kontrola optužnice protiv 14 okrivljenih za ubistvo Miodraga Kruščića i napad na novinarku Oliveru Lakić juče je u podgoričkom Višem sudu odgođena na neodređeno vrijeme pošto je zatraženo izuzeće predsjednika vanraspravnog vijeća, sudije Borisa Savića.

Predmet ove optužnice je i krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru, 26. januara 2021. godine.

Branilac jednog od okrivljenih, advokat Marko Radović, obrazlažući zahtjev za izuzeće, kazao je da bi Savić mogao imati predubjeđenja prema optuženima o kojima je ranije odlučivao u drugom postupku po žalbi na presudu Osnovnog suda u Podgorici.

-Savić je odlučivao po žalbi branilaca grupe ovdje optuženih na osuđujuću presudu Osnovnog suda u postupku koji se protiv njih vodio zbog nedozvoljenog nošenja oružja. Smatramo da je stekao predubjeđenje koje izaziva sumnju u pravedno odlučivanje u ovom postupku – kazao je Radović.

Prije njega, odgađanje kontrole optužnice zatražio je advokat Branislav Lutovac, brani-

Sa uviđaja ubistva Kruščića

lac optužene Sanje Božović, koja juče nije došla na ročište.

-Rekao sam joj da ne dolazi jer još nijesam dobio optužnicu, pa se ne mogu ni izjasniti - rekao je Lutovac.

Uslijedilo je pitanje sudije Savića da li je tražio od suda optužnicu, na šta je Lutovac odgovorio da nije iz razloga što posao advokata nije da traže optužnicu, već je obaveza suda da im je dostavi.

-Očigledna je vaša namjera da odgodite ročište – zaključio je Savić.

Na optužnici Specijalnog tužilaštva su odbjegli Milan Vujotić, Filip Knežević i Aleksandar Ljumović, kao i Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović,

Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Darko Lalović i Sanja Božović.

Njih Specijalno tužilaštvo tereti za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, teška tjelesna povreda, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Milošević je optužen da je 21. maja 2018. godine ispalio smrtonosni hitac u Kruščića dok je sjedio u kafiću na Starom aerodromu u Podgorici.

Olivera Lakić jranjena je 8. maja 2018. godine kada joj je osoba, za koju SDT tvrdi da je Filip Knežević, prišla sa leđa B. R. i pogodila u nogu.

Odloženo suđenje grupi Miloša Medenice zbog izostanka jednog od optuženih

Luki Bakoču određen pritvor zbog nedolaska na suđenje PODGORICA - Suđenje Milošu Medenici i pripadnicima njegove kriminalne grupe među kojima je i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, juče je u podgoričkom Višem sudu odloženo za 15. mart zbog nedolaska optuženog Luke Bakoča.

KakoBakoč već dva puta nije opravdao svoje izostanke, krivično vijeće, kojim predsjedava sutkinja Nada Rabrenović, uvažilo je prijedlog specijalnog tužioca Vukasa Radonjića i Bakoču odredilo pritvor.

Advokatica Maja Živković, koja po zamjeničkom punomoćju koleginice Dine Šabotić zastupa okrivljenog Bakoča, protivila se prijedlogu tužioca, ističući da je on sinoć potvrdio dolazak, te da je nedostupan, što može samo da zabrine prisutne da se nije dogodilo nešto ozbiljno.

Sa druge strane, sutkinja Rabrenović je obrazlažući odluku o određivanju pritvora podsje-

tila da se optuženi Bakoč nije pojavio na ročištu zakazanom za 7. jul 2023, kao i na glavnom pretresu 16. novembra prošle godine.

Ona je navela da Bakoč za prvi izostanak nije dostavio dokumentaciju, već je samo obavijestio sud preko advokata da zbog virusa ne može doći, dok je za drugi izostanak dostavio dokumentaciju na osnovu koje je vještak naknadno utvrdio da je ipak bio sposoban da prisustvuje suđenju.

- Okrivljenom Bakoču se određuje pritvor koji može trajati do okončanja ovog sudskog postupka. Žalba na ovo rješenje suda ne odlaže izvršenje dodala je sutkinja Rabrenović.

Isto vijeće je nakon 15-minutnog vijećanja odbilo prijedlog advokata Stefana Jovanovića da se optuženi Miloš Medenica pusti iz pritvora.

Jovanović je podsjetio da je pred kraj prošle godine svima koji su bili u pritvoru ta mjera obezbjeđenja u sudskom postupku ukinuta, te da su im

određene alternativne mjere.

- Razlog više da mu bude ukinut pritvor je to što je državljanin Crne Gore, ima dvoje maloljetne djece, nema otvorene bankovne račune van ove države. Naime, 20 mjeseci traje najrepresivnija procesna mjera, ako su svi okrivljeni uz dvije mjere nadzora na slobodi, predlažem da mu sud izrekne sve mjere nadzora koje nađe za shodno – kazao je Jovanović.

Kako je dodao - Medenica nije takav muž, otac, brat i sin da napusti svoju porodicu.

Ipak, sud je odlučio da i dalje stoje osnovi za pritvor.

Ovim predmetom obuhvaćeno je 17 osoba i jedna firma. Pored Bakoča, Miloša i Vesne Medenice, na optužnici su Darko Lalović, Vasilije Petrović, Bojan i Marko Popović, Marko Vučinić, Milorad Medenice, Petar Milutinović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević, Marjan Bevenja, Stevo Karanikić i Goran Jovanović i „Kopad Company“ d.o.o.

B.R. Nikšić.

i. božović

osvjetari neće dobiti uvećane zarade za deset odsto, da se tako ne rješava kriza

9

10 Hronika

Četvrtak, 1. februar 2024.

Reagovanje pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor granične policije

Vasiljević: Nedostatak kadrova i elektronskog nadzora državne granice su naslijeđeni problemi PODGORICA - Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor granične policije Milutin Vasiljević je reagujući na tekst objavljen u Pobjedi 27. januara pod naslovom „Kako su partijski uhljebi urušili Sektor granične policije“, naveo da je nakon stupanja na dužnost v. d. pomoćnika direktora 3. marta 2023. godine započeo sa formiranjem tima, za koji je cijenio da će unaprijediti rad granične policije.

U reagovanju je naveo da su kriterijumi kojima se rukovodio prilikom predlaganja službenika za rukovodeće pozicije u Sektoru granične policije bili isključivo profesionalne kompetencije, stručnost, lični i profesionalni integritet i moral, poznavanje sistema granične bezbjednosti i mjerljivi rezultati.

-Odgovorno tvrdim da svi raspoređeni rukovodioci, koji čine aktuelni tim granične policije, imaju ove karakteristike i višedecenijsko iskustvo rada u graničnoj policiji. Bilo kakva vjerska, nacionalna, familijarna ili partijska pripadnost, nijesu bili predmet razgovora niti osnov i uslov za bilo kakvo raspoređivanje – naveo je Vasiljević.

Dodao je da ni na koji način ne želi da zatvara oči pred problemima sa kojima se suočavaju, niti ih sakrivati od javnosti ali, kako dodaje, u Pobjedinom tekstu, nijesu izneseni tačni podaci i činjenice.

-U odnosu na poroznost državne granice, nadostatak kadrovskih kapaciteta i sistem elektronskog nadzora državne granice, moram konstatovati da se radi o problemima koji su naslijeđeni i koji već dugi niz godina opterećuju graničnu policiju – naveo je Vasiljević.

Kako je kazao, trenutna popunjenost Sektora granične policije iznosi 71 odsto u odnosu na postojeću sistematizaciju, odnosno još niže u odnosu na preporuke eksperata i standarde EU, a dodatni problem predstavlja odlazak službenika u penziju, pa je tako u posljednje dvije godine 220 službenika ostvarilo ovo pravo.

-Veliki problem predstavlja i nedostatak srednjeg rukovodnog kadra, što su naslijeđeni problemi. Na graničnim prelazima Crne Gore tokom 2023. godine kontrolisano je više od 24 miliona putnika što predstavlja povećanje od 24 odsto u odnosu na 2022. godinu, pri čemu je obezbijeđen stabilan sistem granične bezbjednosti i nesmetan promet putnika i vozila, što je jedan od prioriteta granične kontrole – saopštio je Vasiljević.

Prema njegovim riječima, „ne stoji konstatacija o lošoj saradnji sa Fronteksom“. On tvrdi da je na sastanku u Briselu početkom decembra izvršni direktor Fronteksa, g-din Hans Lajtensom, u prisustvu ministra unutrašnjih poslova konstatovao da ova evropska organizacija ima izuzetnu saradnju sa crnogorskom graničnom policijom – najintenzivniju u regionu.

- Fronteks je 17. jula 2023. godine dostavio i zvanično pismo zahvalnosti za podršku i saradnju koju je granična policija pružila tokom pripreme za proširenje zajedničke operacije – naveo je Vasiljević, podsjetivši da su na teritoriji Crne Gore raspoređena 63 službenika Fronteksa koji zajedno sa našim službenicima između ostalog obavljaju poslove nadzora državne granice van graničnih prelaza.

On tvrdi da je revidiran broj službenih putovanja u inostranstvo, te postavljeni prioriteti, dok se sve aktivnosti koje je moguće realizovati u onlajn formatu, na taj način i sprovode.

- Popunjenost mobilne jedinice je manja od 50 odsto, te se iz tog razloga ona angažuje u skladu sa analizom rizika i prioritetima na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore, pri čemu ostvaruje dobre rezultate.

Dodatno demantuje rezultat ove jednice ostvaren 9. januara ove godine kada je u priobalnom dijelu Skadarskog jezera u opštini Bar pronađeno 128 kg marihuane – navodi Vasiljević u reagovanju.

Zaključio je da se sistem granične bezbjednosti ne urušava već je u potpunosti funkcionalan, o čemu govore rezultati ostvareni u prethodnoj godini.

-Spriječili smo krijumčarenje 19 kg kokaina, skoro tonu marihuane, 725 stabljika marihuane, 1.700 kg duvana, 3.000 šteka cigareta i veliku količinu alkoholnog i bezalkoholnog pića, te spriječili krijumčarenje više luksuznih motornih vozila. Samo prethodne nedjelje imali smo dva slučaja gdje je granična policija pronašla 65 kg marihuane na putnom pravcu Grabom – Dinoša, odnosno 128 kg marihuane u mjestu Godinje u Baru. Značajno bolji rezultati postignuti su i na planu kontrole kretanja, boravka i rada stranih državljana, u odnosu na 2022. godinu – piše u reagovanju.

Vasiljević pojašnjava da je tokom 2023. godine granična policija počela samostalno vođenje krivičnih istraga, čime su ispunjene dugogodišnje preporuke Evropske komisije da treba obezbijediti

snažniju ulogu i autonomiju granične policije u krivičnim istragama vezanim za graničnu bezbjednost. Takođe, prvi put, dobijen je i direktan pristup Europolovom kanalu za međunarodnu operativnu policijsku saradnju.

-Moram konstatovati da sam stupanjem na dužnost zatekao neispravan i nefunkcionalan sistem elektronskog nadzora.

Javnosti je poznato da povodom nabavke ovog sistema, vrijednog preko milion eura, tužilaštvo vodi istragu sa ciljem utvrđivanja eventualnih zloupotreba u postupku nabavke.

Poseban mobilni sistem elektronskog nadzora koji se tendenciozno pominje u ovom tekstu je dobio tri nova administratora iz granične policije, čime je ovom sistemu vraćena konspirativna uloga i namjensko korišćenje u nadzoru državne granice – naveo je Vasiljević.

On naglašava da Sektor granične policije radi na jačanju granične bezbjednosti i kroz projekte sa Evropskom komisijom i drugim međunarodnim partnerima u cilju unapređenja elektronskog nadzora državne granice, izgradnji zgrade granične policije, uspostavljanju operativne i logističke baze na Skadarskom jezeru i Jadranskom moru i uvođenju elektronskog sistem za identifikaciju i registraciju migranata koji će biti kompatibilan sa sistemom EU. Tvrdi da trenutno koriste šest plovila, od čega pet na Jadranskom moru i rijeci Bojani, a jedno na Skadarskom jezeru, koja su ispravna i operativna.

-Problemi sa nabavkom, održavanjem i servisiranjem plovila datiraju od osnivanja granične policije, a prije svega zbog složenih procedura nabavke i velikih troškova održavanja – piše u reagovanju.

On je naveo da nije bio rukovodilac Sektora granične policije, niti je rukovodio tom stanicom aktuelni komandir Stanice granične policije Nikšić dok su kamioni natovareni do vrha koji su, nakon akcije lažnog spaljivanja u pećima u Nikšiću, kretali dalje prema granici sa Bosnom i Hercegovinom.

-U tom smislu, u cilju zaštite ličnog, profesionalnog integriteta i integriteta sektora kojim rukovodim, ukoliko redakcija Pobjede, bilo koji službenik granične policije ili građanin, raspolaže sa „određenim operativnim saznanjima“ kako je navedeno u tekstu, upućujem ih i podržavam da konkretna saznanja podijele sa menadžmentom Uprave policije ili nadležnim tužilaštvom, odmah – naveo je Vasiljević.

RAZOTKRIVANJE: Ambasador Kosova u Tirani Nait Hasa Maraša Dukaja da interveniše kako bi Binali Čamgoz dobi

Lobistički trou Priština – Tira

KAKO DO ISTINE O LOBIRANJIMA: Ambasador Hasani, Binali Čamgoz, ministar Maraš Dukaj

Koja je tajna od koje strahuju pojedini crnogorski političari, počev od Maraša Dukaja, Dritana Abazovića do demokrate Danila Šaranovića; da li su opasna obećanja koja su data Čamgozu i njegovim prijateljima ili, možda, cilj da se ne sazna da su pojedini bili i nagrađivani za svoje usluge?

PODGORICA – Bivši ambasador Republike Kosovo u Tirani Nait Hasani bio je misteriozni prijatelj koji je sredinom 2022. godine zatražio od tadašnjeg ministra Maraša Dukaja da razgovara sa kosovskim državljaninom Indritom Kolešijem da se uhapšenom turskom državljaninu Denisu Binaliju Čamgozu izdejstvuje politički azil u Crnoj Gori.

Identitet doskora anonimnog ,,prijatelja“ otkrio je, u razgovoru za RTCG, nakon sedmodnevnog odugovlačenja sam ministar Dukaj.

OPASNE VEZE

U prvoj verziji koja se pojavila na portalu Javnog servisa bila je pomenuta samo funkcija – da je riječ o bivšem ambasadoru Kosova - pa su mnogi pomislili da je riječ o Ilberu Hisi, bivšem diplomatskom pred-

stavniku Republike Kosovo u Crnoj Gori.

– Čim sam vidio prvu šturu informaciju, zahtijevao sam da se precizira o kome se radi i sve je brzo istinito ispravljeno – kazao je Hisa u kratkoj izjavi za Pobjedu.

Nije bilo nekih većih reakcija na otkriće da je lobiranje za Binalija Čamgoza išlo preko albanske veze, u trouglu Priština – Tirana – Tuzi, iako sve to navodi na zaključak da prijatelji turskog državljanina - koji je uhapšen u Podgorici 7. jula 2022. godine i kojeg potražuje Interpol na osnovu zahtjeva Ankare zbog mafijaškog udruživanja – imaju vrlo razgranate veze i šeme uticaja u regionu.

Ali i da te veze mogu biti opasne: ministar Dukaj je krajem jula prošle godine saznao u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, nakon što ga je pozvao direktor Boris Milić, da

mu je život ugrožen, ali godinu kasnije novinarima nije mogao, ili nije želio da objasni – zbog čega je bio u opasnosti i kako je sve to povezano sa turskim državljaninom za koga se osnovano sumnja da je vođa jednog od moćnih mafijaških klanova u Turskoj...

DUKAJEVO ĆUTANJE I…

Naknadno tumačenje Maraša Dukaja nije doprinijelo razjašnjenju njegove uloge u ,,slučaju izručenja Čamgoza“.

- Sedmi dan sam na naslovnim stranama u medijima. Ovo je klasična politička diskreditacija. Državnim organima sam rekao sve što sam imao, a čim sam saznao da mi neko prijeti, odmah sam pošao u prostorije Agencije za nacionalnu bezbjednost i dao izjavu u policiji - kazao je Dukaj.

Napomenuo je da, čim je saznao da se lobira za Čamgozov politički azil u Crnoj Gori, uputio je Kolešija na crnogorske državne organe.

Dukaj je ipak priznao da je o svemu do sada ćutao i da je, tek kada je informisan da mu je ugrožena sigurnost, ,,dao izjavu kao građanin u policiji“. Što je sve rekao policiji, ostalo je ipak prekriveno velom tajne.

Kao što je nepoznanica zbog čega je ministar unutrašnjih poslova, funkcioner Demokrata Danilo Šaranović bio

Hronika

Četvrtak, 1. februar 2024.

ani zatražio 2022. godine od ministra io politički azil u Crnoj Gori

ugao: ana – Tuzi

11

Turski državljanin osumnjičen za falsifikovanje dokumenata negirao krivicu kod tužioca

Čamgozu određeno zadržavanje do 72 sata

nja: zašto je bilo važno da se Čamgoz 30. januara 2024. godine uhapsi za upotrebu lažne isprave, kada je za to isto djelo već hapšen 6. jula 2022. godine?

Demokratama Alekse Bečića je, prema koalicionom sporazumu za formiranje 44. Vlade, pripalo ,,staranje“ resorom bezbjednosti, ali to ne daje odgovor: zašto im je sada važno da Čamgoz bude lišen slobode, ako su do juče davali policijsko obezbjeđenje istom čovjeku u prostorijama Prihvatilišta za strance, pa i tokom odlazaka Čamgoza na ljekarske tretmane u Klinički centar u Podgorici?

Prema informacijama Pobjede, jedan presretnuti telefonski razgovor na relaciji Tuzi - Tirana, čiji je sadržaj poznat vrhu ANB-a, ali posebno pominjanje nekih obaveza koje su preuzete, uticalo je na iznenadnu aktivnost ministra Šaranovića.

ČAMGOZOVA TAJNA

rezervisan u ,,slučaju Čamgoz“ puna dva mjeseca.

…ŠARANOVIĆEVA AKCIJA

Da sve bude zanimljivije, crnogorska policija se aktivirala samo koji dan nakon što je ministar pravde Andrej Milović obznanio da neće biti izručenja Čamgoza Turskoj. Ministar Šaranović je na sva zvona pohvalio rad Sektora za borbu protiv kriminala, naročito načelnika Lazara Šćepanovića.

- Posvećenost i stručnost u prikupljanju dokaza doveli su do hapšenja Binalija Čamgoza, osobe koju turske vlasti terete za izvršenje niza teških krivičnih djela – likovao je Šaranović, napominjući da ,,Čamgoz koji se nadao slobodi, sada se suočava sa pravdom“.

U javnom hvalisanju Šaranović je propustio da pojasni: zašto je Ministarstvo unutrašnjih poslova tihovalo nakon što je Čamgoz napuštio zatvor u Spužu i dok je bio smješten u Prihvatilištu za strance više sedmica.

Tek nakon dva dana MUP se probudio iz ,,zimskog sna“: policija je Čamgoza prije dva dana uhapsila, a juče mu je u Osnovnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je počinio krivično djelo upotrebljavajući lažni turski pasoš sa svojom fotografijom.

Osamnaest mjeseci je prošlo od 6. jula 2022. godine kada je turski državljanin Denis Binali Čamgoz uhapšen jer je koristio lažni pasoš na ime Mehmet Aly Bajhan.

Za to vrijeme crnogorski sudovi su tri puta donosili odluke o izručenju, ali su se crnogorske vlasti, prvo na čelu sa Dritanom Abazovićem, a sada i nova Spajićeva Vlada, trudile da navodni vođa mafijaškog klana, čovjek za kojeg se sumnja da je naredio svojim članovima da učestvuju u ubistvu Jovice Vukotića, ostane u Crnoj Gori.

I dok se aktuelni ministar pravde Milović bar poziva na međunarodne konvencije, premijer Abazović, bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, kao ni ostali politički funkcioneri koji su ,,dužili“ sektor bezbjednosti, nijesu obrazlagali svoje postupke, ali su Čamgoza čvrsto držali u Crnoj Gori.

Sada je, iz nekog razloga, važno da turski državljanin ostane u Crnoj Gori, ali da bude u – zatvoru ili pritvoru, odnosno da bude pod kontrolom.

Koja je tajna od koje strahuju pojedini crnogorski političari: da li obećanja koja su data Čamgozu i njegovim prijateljima ili, možda, da se ne sazna da su pojedini bili i nagrađivani za svoje usluge?

D. ĐURANOVIĆ / A. RAIČKOVIĆ

D. MIJATOVIČ

Advokat Marko Radović je novinarima rekao da je Čamgoz uhapšen za radnje za koje je već ranije osuđen.

- Ne mislim formalno na isto djelo, ali mislim na iste radnje. On danas nije Šaranović nije crnogorsku priveden kao lice koje je juče uhapšeno. On je lišen slobode prije godinu. On javnost udostojio objašnje- taj status ima i dalje – kazao je Radović

Sa privođenja Binalija Čamgoza

PODGORICA - Turskom državljaninu Binaliju Čamgozu, koji se tereti da je tokom 2022. godine osnovao firmu Lion & d.o.o Budva na osnovu lažnih dokumenata, određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu - potvrdio je Pobjedi njegov advokat Marko Radović.

On nam je saopštio da je Čamgoz na saslušanju negirao krivicu. Čamgoz je juče ujutro oko devet sati pod posebnim mjerama obezbjeđenja policije priveden na saslušanje u Osnovno državno tužilaštvo.

-

Advokat Radović je kazao da nijesu očekivali razumijevanje za argumentaciju od postupajućeg tužioca koji je, kako je istakao, „napravio krajnje specifičnu procesnu situaciju“.

- Njemu je krivičnom prijavom stavljeno na teret da je izvršio krivično djelo, samo jedno, iz člana 415 da bi tužilac u zapisniku pravnu kvalifikaciju postavio na način što je naveo da je krivično djelo izvršeno u produženom trajanju- rekao je Radović

Ministar pravde Andrej Milović odbio je 22. januara da ga izruči Turskoj, pravdajući svoju odluku lošim zdravstvenim stanjem državljanina Turske i njegovom etničkom pripadnošću Osnovano se sumnja da je Binali tokom 2022. godine prilkom osnivanja pravnog lica Lion & d.o.o Budva, posredstvom jedne knjigovodstvene agencije iz Budve, kod Centralnog registra privrednih subjekata u Podgorici, kao pravu upotrijebio lažnu tursku ispravu sa njegovom fotografijom, sa imenom Mehmet Alibajhan, čime je doveo u zabludu državne službenike Centralnog registra privrednih subjekata u Podgorici, koji su mu donijeli rješenje o registraciji naznačenog privrednog društva - saopšteno je iz policije.

Osumnjičeni Binali Čamgoz upisan je kao suosnivač sa vlasničkom udjelom pod imenom Mehmet Alibajhan, dok je kao izvršni direktor i suosnivač upisan drugi turski državljanin. Čamgoz je vođa visokorizične kriminalne grupe prepoznate u izvršenju najtežih krivičnih djela na teritoriji Turske i drugih zemalja.

Za njim su turski istražitelji raspisali međunarodnu potjernicu radi vođenja krivičnog postupka za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, nanošenje povreda, prijetnje, kršenje zakona o vatrenom oružju, prouzrokovanje štete, razbojnička krađa, pokušaj ubistva, gdje su opisana krivična djela propisana turskim krivičnim zakonikom.

Ministar pravde Andrej Milović odbio je 22. januara da ga izruči Turskoj, pravdajući svoju odluku lošim zdravstvenim stanjem državljanina Turske i njegovom etničkom pripadnošću.

Advokat Radović je novinarima rekao da je Čamgoz uhapšen za radnje za koje je već ranije osuđen.

- Ne mislim formalno na isto djelo, ali mislim na iste radnje. On danas nije priveden kao lice koje je juče uhapšeno. On je lišen slobode prije godinu. On taj status ima i dalje. Upravo je svrha i smisao ovog postupka koji je pokrenut da njemu taj status i dalje ostane. Dakle, svrha ovog postupka nije ono što bi trebalo da bude svrha postupka po ZKP-a nego samo da se njemu onemogući da izađe i bude slobodan sa svojom porodicom. Nakon što mu je istekao ekstradicioni pritvor on više nijednog jedinog sekunda nije mogao biti u pritvoru, odnosno nije mogao imati status lica lišenog slobode. Međutim, po rješenju MUP-a on je sproveden u prihvatilište za strance u Spužu i tamo se po prvom rješenju nalazio sve do juče. Po jednom rješenju mjesec i nešto dana, a nakon toga je donijeto novo rješenje od strane MUP-a ali po zakonu o strancima. Prvo rješenje je bilo donijeto po Zakonu o međuna-

rodnoj privremenoj zaštiti stranaca - naveo je Radović.

U drugom rješenju se kaže da je navedeno da je glavni razlog njegovog zadržavanja to što nema ličnu kartu.

- Kada je stigla lična karta prije par dana i kada je to juče-prekjuče najavljeno nadležnim organima u podnesku koji smo kolega Miloš Vuksanović i ja predali – oni su brže-bolje osmislili ovu priču zbog koje smo danas ovdje. Sve što je rađeno u odnosu na Čamgoza je nevjerovatno – kazao je Radović.

On navodi da sve ovo nijesu mogli da naslute, a zbog svega što se dešavalo spremni su za svaki scenario.

-On se sumnjiči danas za nešto za što je već pravosnažno osuđen presudom ovog suda.

On se sumnjiči da je upotrebljavao lažnu ispravu tj. pasoš, a osuđen je za krivično djelo falsifikovanje isprave.

Da sam u pravu za ovo što kažem - da je ovaj postupak izmišljen samo sa razlogom da bi on i dalje bio uhapšen jeste činjenica da je događaj koji nam je danas nama predočen u krivičnoj prijavi - 1. jun 2022. godine, a dokazi ove krivične prijave su dokazi iz spisa predmeta ovog suda koji je formiran u julu mjesecu 2022. godine – istakao je Radović.

Kaže da se zato postavlja pitanje zašto ništa nije rađeno sve do danas ako su postojali dokazi.

- Primili smo rješenje o zadržavanju, ostaje da vidimo hoćemo li se žaliti ili ne - istakao je advokat turskog državljanina.

Dodao je da nijesu očekivali razumijevanje za argumentaciju od strane postupajućeg tužioca koji je, kako je istakao, „napravio krajnje specifičnu procesnu situaciju“.

- Njemu je krivičnom prijavom stavljeno na teret da je izvršio krivično djelo, samo jedno, iz člana 415 da bi tužilac na zapisniku pravnu kvalifikaciju postavio na način što je naveo da je krivično djelo izvršeno u produženom trajanju. Onda kad mu je predočavao navode krivične prijave nije uopšte činjenično izložio ono što tom djelu daje karakter produženog.

Pa je tek na našu intervenciju pročitao nešto što je bilo u prilogu te prijave – naveo je A. I. Radović.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 1. februar 2024.

Herceg Novi: Skupština opštine uprkos brojnim kritikama usvojila program rada Turističke organizacije za ovu godinu

Tivat: Nakon osam godina završena saobraćajnica u Donjoj Lastvi

Program rada i finansijski plan Turističke organizacije usvojen je sa 17 glasova za i 15 protiv.

Odbornica Slavica Božović (nezavisni klub „Dosljedno za Herceg Novi“) ukazala je da je nabavka tobogana prvo najavljena po odluci Izvršnog odbora kao dio Praznika mimoze, da bi, naknadno, 24. januara, to bilo u stavkama manifestacije u sopstvenoj organizaciji i suorganizaciji.

SAGLASNOST

Komentarišući program rada kazala je kako ne vidi razlog da se pojavi pred odbornicaima a da nije dobio saglasnost NTO koja je bila obavezna.

-Rebalans koji je dobio saglasnost pokazao je bahatost i nedomaćinsko ponašanje TO prema sredstvima građana.

Izmjene finansijskog plana su vršene bez izmjene programa rada za 2023. jer je bilo evidentno da su se tokom godine dešavale neke manifestacije koje su vođene željama pojedinih članova IO. Trebalo je prvo uraditi izmjene programa rada, pa tek onda raditi rebalans finansijskog plana. Tim planom prekršeni su zakoni o turističkim organizacijama i o javnim nabavkama – upozorila je Božović.

Odbornica Dragana Stanišić (Novska lista) kazala da bi na računu TO Herceg Novi tre-

VIŠE SATI RASPRAVLJALI O TO: Sa sjednice Skupštine opštine

balo da se nalazi oko 600.000 eura sredstava, prenešenih iz prošle godine, ali da će nakon isplate januarskih plata i ledenog tobogana, ostati svega 20.000.

– Za ovaj tobogan treba da izdvojimo 98.000 eura, a ukupan budžet za Praznik mimoze je 100.000, pri tom tog tobogana nema u finansijskom, ali ga ima u planu javnih nabavki i ne ide preko otvorenog postupka, kako je trebalo, već preko pegovaračkog, odnosno neposrednom pogodbom. Sarajevo je iznajmilo ledeni tobogan sa hokejaškim terenom za 40.000, a Sremska Mitrovica četiri za po 17.000 – kazala je ona.

Stanišić je zatražila, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, sve isplate firme koja je nosilac projekta ledenog tobogana, a čiji je vlasnik Valentina Katić, kao i za firmu njenog mu-

ža, zatim sve ugovore o djelu, za PR koji je radila za TO Herceg Novi.

Da je tobogan skup smatra i potpredsjednik Opštine Miloš Konjević.

-Ušao sam na par sajtova u okruženju da vidim koliko, to je po njihovim nabavkama izlazilo na nekih 18-19.000 + PDV oko 23.000 eura. Kad sam čuo da je 98.000 tobogan + PDV, ja sam se ogradio od toga, ali šta je tu je, odradiće se zaključio je Konjević.

PROGRAM

Jovan Subotić (Novska lista) kritikovao je plan rada Turističke organizacije za ovu godinu jer je, kaže, dizajniran na način da se sve što je transparentno i što može da bude na uvid odbornicima i građanima, prikriveno, a povećane su stavke o kojima svojom diskrecijom može da odluči Izvršni odbor Turističke organizacije.

Od šest stigli do 56 zaposlenih Vladimir Kosić (DPS) ukazao je na veliki broj zaposlenih u Turističkoj organizaciji.

– U Turističkoj organizaciji je 56 zaposlenih kojima je 10.000 potrebno za dodatnu edukaciju zaposlenih. Želio bih da znam gdje je problem, pa imamo toliki broj zaposlenih kojima je potrebna dodatna edukacija – istakao je Kosić.

Marko Lučić („Novi pobjeđuje“) kazao je da je suštinski problem partijsko zapošljavanje.

Direktorica TO Milja Vitorović je kazala da je u TO od

2015. do 2017. broj zaposlenih, sa šest, povećan na 23, a onda od 2017. „u periodu kada je na čelu bila Novska lista, na 50 zaposlenih“.

– Riječ je o prilično homogenoj firmi, imate 50 i više zaposlenih iz stranke koji su čak i odbornici. Time nastaju i poteškoće jer podatke iznose zaposleni koji željni pažnje čekaju svojih pet minuta da iznesu što ne valja, a da pritom unutar firme za koju rade nijesu to utvrdili. Najgore što može da se desi Herceg Novom je da na čelnu poziciju TO, kako kažu, dođe

njihov – kazala je Vitorović.

Nikola Radman (Ura) ocijenio je da rad u Turističkoj organizaciji nije na nivou kojim bi bili zadovoljni.

–Situacija u Turističkoj organizaciji ne funkcioniše dugi niz godina. Naša je odgovornost najveća, kao zakonodavnog tijela, što smo dozvolili da se sa petšest dođe do 56 zaposlenih.

To nam prolazi ispod radara.

Pod hitno, članovi koalicije moraju da se pozabave ovim problemom, u protivnom ne znam dokle će nas ovo dovesti – istakao je on.

-U porastu su stavke vezane za sponzorstva i donacije, ali i za manifestacije u sopstvenom aranžmanu, koja ove godine iznosi 250.000 eura, zbog čega Skupština na to ne treba da daje saglasnot, već to mora da ide preko javnih konkursa, čega u planu i programu za ovu godinu nema. Zbog čega se to dešava? – pitao je Subotić.

Borivoj Vuković (DPS) je tražio objašnjenje zašto su prihodi od turističke takse u budžetu grada 400.000, a u budžetu TO 334.000 eura. Interesuje ga i koji su to propratni sadržaji bili za Novu godinu za koje je izdvojeno 150.000 i da li je već sada planiran rebalans kako bi planirali doček 2025. godine.

- Imamo manifestacije bez javnog poziva za koje je planirano 250.000 eura, a nula za one sa javnim pozivom. Ovo navodi na sumnju da ste vi sebi olakšali da baratete sa 250.000 i da dijelite kako vam se šta i ko svidi – kazao je Vuković.

Osvrnuo se i na 40.000 eura socijalnih davanja za zaposlene, uz konstataciju da će to biti 13. plata za menadžment. Tražio je podatke o svim transakcijama sa Valentinom Katić i svim firmama sa kojima je povezana, kao i objašnjenje zašto je namijenjeno 28.000 za „ribrending“.

Direktorica TO Milja Vitorović objasnila je da je kreirana posebna stavka u finansijskom planu na 100.000, a da li će se od toga finansirati ledeni tobogan ili muzičke zvijezde za vrijeme Praznika, zavisiće od dogovora sa Direkcijom Praznika mimoze. Ona je kazala da je plan rada dobio saglasnost Nacionalne turističC. G. ke organizacije.

RADOVI POČELI 2016. GODINE: Nova saobraćajnica

Žiteljima Cacova ljepši put do kuća TIVAT - Izgradnja saobraćajnice Cacovo u Donjoj Lastvi, dužine 450 metara, okončana je. Iz lokalne uprave saopšteno je da su radovi treće faze koštali 300.000 eura, a izvodila ih je firma „Betonmix“ d.o.o. iz Budve.

Direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan kaže da su radovi na toj fazi izvršeni u roku.

– Izvođač je poštovao dogovorenu dinamiku i ovim smo uspjeli da privedemo kraju projekat, koji je trajao dugo, još od kraja 2016. godine. Problemi su bili raznorodni od konfiguracije terena, manjkavosti projek-

tne dokumentacije do imovinskih pitanja – rekao je Brguljan.

U sklopu posla izvedeni su elektro radovi, izgrađene konstrukcije potpornih zidova, provučen je vodovodni i kanalizacini sistem, uređeni atmosferski odvodi i izvedeni asfalterski radovi.

Predsjednik opštine Željko Komnenović zadovoljan je što je posao priveden kraju.

– Ovim je desetak kuća u Donjoj Lastvi najzad dobilo kolski prilaz i stavljena je tačka na višegodišnji infrastrukturni projekat, rađen u fazama, od kojih su prve dvije faze iznosile nekih 360.000 eura – rekao je Komnenović.

C.G.

Pljevlja: Opština ponovila tender vrijedan 1,44 miliona

Saniraće i asfaltirati 18,5 kilometara puteva PLJEVLJA – Opština je ponovila tender za sanaciju i presvlačenje lokalnih puteva asfaltnim zastorom.

Otvoren je do 29. februara, a vrijednost posla procijenjena je na 1,44 miliona eura.

Na prvi javni poziv za taj posao, nije se prijavila nijedna firma.

Predviđeno je asfaltiranje 42 seoska puta, ukupne dužine 18.530 metara. Uglavnom je riječ o nastavku radova. Na spisku su put u Poblaćama, Bobovu, Meljaku, Kruševu.

Potkovaču, Gotovuši, Kozici, Boljanićima, Matarugama, Maoču, Zabrđu, Šulama, zatim u mjesnim zajednica-

ma Gradac, Crljenice, Hoćevina, Brvenica, Bukovica, Otilovići-Vijenac, Kosanica, Odžak, Krupice, Jugovo i Židovići.

Tender se odnosi i na popravku asfaltnim kolovoznim zastorom (10.000 m²). To su: Krupice – Reljin Kamen (2.500 m²), Đuraševac – Premćani- Vaškovo (1.500 m²), Ranče – Obarde (2000 m²), Mataruge – Kozica ( 2.000 m²), Odžak – Suvo Polje (1.000 m²) i Dizdarice – Šumani (1.000 m²).

U budžetu za ovu godinu, Opština je za sanaciju i presvlačenje lokalnih puteva asfaltnim zastorom odvojila 2,8 miliona eura.

D. Š.

OPŠTINA pljevlja

Osim ledenog tobogana koji će koštati 98.000 eura bez PDV-a odbornicima je sporno što se nabavke vrijedne 250.000 eura završavaju neposrednom pogodbom umjesto javnim pozivima. Pojedini odbornici su doveli u pitanje istinitost tvrdnje da je plan rada dobio saglasnost Nacionalne turističke organizacije RTHN

HERCEG NOVI – Građanima Herceg Novog i njihovim gostima od 15. februara do 15. marta u Parku Boka biće na raspolaganju ledeni tobogan, što će Turističku organizaciju (TO) koštati 98.000 eura. Ta, ali i brojne druge investicije i projekti najavljeni u planu rada TO za ovu godinu, naročito zbog toga što su dogovoreni neposrednom pogodbom a ne javnim nadmetanjem, kritikovani su na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine.

OPŠTINA tivat

Ledeni tobogan koštaće skoro kao Praznik mimoze

ASFALTIRAĆE 42 PUTA: Mašine na seoskom području (arhiva)

Crnom Gorom

Četvrtak, 1. februar 2024.

BIJELO POLJE: Opšta bolnica bilježi rekorde

KOTOR: Nevladina organizacija Expeditio predstavila rezultate istraživanja

KOTOR – Prezentacija pod nazivom ,,Unapređenje javnog prevoza u Kotoru“ održana je preksinoć u prostoru Kreativnog Huba.

Riječ je o istraživanju o zadovoljstvu građana Kotora javnim porevozom, koje je sprovela NVO Expeditio.

I.KOMNENIĆ

Javnom prevozu od građana jedva dvojka

REZULTATI

Primjer Šibenika Primjere dobre prakse javnog prevoza u Šibeniku predstavio je Petar Mišura. Kako je, između ostalog, naveo, konstantan pad broja putnika sa 800.000 na 300.000 godišnje inicirao je uspostavljanje novog javnog gradskog prevoza. Zahvaljujući tome grad ove godine u tom vidu transporta očekuje milion putnika.

KOLAŠIN - Proces izdvajanja rovačkog sela Cerovica iz Mjesne zajednice Liješnje i formiranje samostalne MZ, počeo je na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Kolašin, kada je ta odluka usvojena. Međutim, sa tom odlukom nije saglasan dio mještana, smatraju da je nezakonita i da nije u skladu sa stvarnim potrebama toga područja.

Predsjednik Savjeta MZ Liješnje Nenad Bulatović kaže da formiranje samostalne MZ Cerovica osporava više od stotinu vlasnika imanja i mještana toga sela u Rovcima. Zato su zatražili inspekcijski nadzor Ministarstva javne uprave.

-Odbornici Skupštine opštine Kolašin nijesu imali prave informacije, već su na osnovu pogrešnih i na prijedlog

BIJELO POLJE - Opšta bolnica je dobila priznanje od Ljekarske komore za najbolju zdravstvenu ustanovu u Crnoj Gori. Direktor dr Kenan Erović kaže da je to priznanje rezultat timskog rada.

- Postavili smo jasne ciljeve i krenuli u realizaciju. Formirana su dva konzilijuma i riješen problem deficita ljekarskog kadra. To je doprinijelo podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite i pružanja usluga na viši nivo. Povećali smo broj operacija iz oblasti opšte hirurgije, ortopedije, urologije, ORL i time smanjili upućivanje naših, ali i pacijenata koji gravitiraju našoj ustanovi, prema Kliničkom centru. U okviru sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite uveli smo desetak novih operativnih procedura, imamo stručne konsultanti iz Kliničkog centra i regiona. Među njima su dr Saša Radović, dječji hirurg i urolog, doc. dr Petar Kavarić, urolog Kliničkog centra, prim. dr Avdo Ćeranić, dr Branko Čampar iz oblasti endokrine hirurgije istakao je dr Erović.

Direktor Opšte bolnice kaže da je krajem decembra u toj ustanovi, prvi put u Crnoj Gori, uspješno izvedena nova metoda liječenja bola u kičmi.

Statistika pokazuje da je 2023. godine znatno povećan broj operacija. Prethodnih godina iznosio je 700-800 operacija.

- U prošloj godini broj operacija iznosio je 1.600, a u 2022. godini oko 1.400. To je potvrda da smo zdravstvenu zaštitu podigli na zavidan nivo, da građani imaju povjerenje u ljekare. Kvalitetnu uslugu, složene operacije i ljekare koji su radili u Kliničkom centru sada mogu dobiti u bjelopoljskoj bolnici zaključio je dr Kenan Erović.

B. Č.

VRATITI U FOKUS PITANJE PREVOZA: Sa predstavljanja rezultata

gradskog prevoza, a ostali su potencijalni.Prvo pitanje aktivnim korisnicima bilo je kako ocjenjuju javni prevoz u Kotoru. Ponuđeni su im odgovori od jedan do pet. Skoro 67,4 posto njih su dali jedinicu i dvojku, dakle loš i izuzetno loš, 27,2 posto ocjenjuju kao osrednji, a da je zadovoljavajući, izuzetno dobar, navelo je samo 5,5 posto ispitanika, s tim što samo jedan posto kaže da je izuzetno dobar. Na pitanje koji su pozitivni aspekti javnog prevoza ponuđeni su odgovori pouzdanost, znači da li poštuju raspored, da li kasne ili ne kasne, dostupnost, udobnost, uslovi unutar vozila, kvalitet i opremljenost stajališta, prilagođenost osobama sa invaliditetrom, cijena karte, kvalitet vozača i kao posljedni odgovor ponudili smo im ništa od gore ponuđenog. Trećina je odgovorila ništa od ponuđenog, ne vide ni jedan poziti-

Od 640 učesnika 67,4 odsto ocijenilo je javni prevoz jedinicom ili dvojkom, 27,2 odsto ocjenjuju kao osrednji, a da je zadovoljavajući, izuzetno dobar, navelo je samo 5,5 odsto ispitanika. Oko 50 odsto anketiranih kao ključne probleme u javnom prevozu naveli su kašnjenje, pretrpanost, malu frekventnost linija i lošu pokrivenost linijama van aspekt sistema. Objašnjavaju da koriste javni prevoz u nedostatku sopstvenog auta i sredstava da plate taksi ili neki drugi vid prevoza, 22,5 posto kaže da su vozači spretni i ljubazni. Da je korektna cijena karte smatra 15,5 posto - kazala je Rajić.

Oko 50 posto onih koji su popunili upitnik kao ključne probleme u javnom prevozu nave-

li su, kašnjenje, pretrpanost, malu frekventnost linija i lošu pokrivenost linijama.

Odgovori potencijalnih korisnika, na pitanje koji su razlozi koji ih sprečavaju da koriste javni prevoz dominantno su isti kao kod aktivnih korisnika, s tim što tome dodaju i nedostatak informacija.

- Upitani su šta koriste od drugih vidova prevoza- dominan-

Na pitanje da li vide vezu neadekvatnog javnog prevoza i korupcije, 71,5 posto je odgovorilo sa ne ili ne znam.

-Oni ne vide tu vezu, ali gotovo trećina sumnja da postoji neki osnov za korupciju i to obrazlažu sa dva agumenta.

Prvi je što ne vide da postoji konkurencija, uviđaju da postoji dugogodišnji monopol jednog prevoznika iako su građani jako nezadovoljni njihovim uslugama. Drugi argument koji navode je da su njihove pritužbe na stanje javnog prevoza ignorisane od strane gradske uprave. To ih dovodi u sumnju da se taj posao namješta kompaniji koja trenutno obavlja tu funkciju i kod njih izaziva sumnju o mogućoj korupciji - rekla je Rajić.

Kako navodi, preporuke su dominantno izvučene iz stavova i iskustava građana, prvenstveno oslanjajući se na Studiju javnog gradskog i prigradskog transporta putnika na teritoriji grada Kotora, čiji autor je Saobraćajni fakultet iz Beograda sa lokalnim saradnicima.

-Nije nam cilj da dokument koji smo pripremili konkuriše toj Studiji, već da se vrati fokus i ponovo ukaže na važnost ove teme i na stavove građana. Studija je jako bitna, rađena je prije osam godina, nešto se promijenilo, ali ne i kontekst, tako da studija ne može da bude osnov za bavljenje temom javnog prevoza. Sigurno bi je trebalo doraditi, preispitati i naravno bi trebala biti transparentna i naći se na sajtu Opštine Kotor - podvukla je Rajić.

Iv.K.

KOLAŠIN: Na preispitivanju odluka o osnivanju nove mjesne zajednice

Cerovica u rukama inspekcije

jednog odbornika dali saglasnost da se Cerovica izdvoji iz MZ Liješnje i formira kao samostalna mjesna zajednica. Prikupljeno je 140 potpisa vlasnika imanja i mještana da se povuče ta saglasnost i predato kolašinskoj lokalnoj upravi. U inicijativi za obavljanje inspekcijskog nadzora smo tražili da se utvrdi da li je nadležni opštinski organ postupao shodno odredbama Zakona o upravnom postupku. Zatim, da se utvrdi zakonitost prilikom pripremanja Odluke o davanju saglasnosti za izdvajanje sela Cerovica iz MZ Liješnje i formiranje samostalne mjesne zajednice kaže Nenad Bulatović.

14

d. drašković

Anketa je sprovedena početkom decembra, a sadrži i studije i publikacije koje su im bile dostupne, u prvom redu Studija javnog gradskog i prigradskog transporta putnika na teritoriji Kotora iz 2016. godine, čiji je naručilac Opština Kotor.

-Od ukupnog broja onih koji su popunili anketu, 48,8 posto su aktivni korisnici javnog

U 2023. obavljeno 1.600 operacija

tno privatne automobile, jedan broj njih pješači, taksi, motori, bicikle, barke. Kada su pitani da li bi razmotrili korišćenje gradskog prevoza u budućnosti ukoliko bi došlo do poboljšanja, najveći broj njih, 87,2 posto, kaže da bi sigurno, 11 posto možda, a ostali ne znaju ili da ne bi- kazala je Rajić.

Kada je u pitanju vodeni prevoz, 81,8 posto ima pozitivno mišljenje.

STUDIJA

U okviru Expeditio istraživanja sproveden je upitnik koji se sastojao od 25 pitanja i u kome je učestvovalo 640 građana (aktivnih i potencijalnih korisnika prevoza) sa teritorije Kotora – kazala je, predstavljajući istraživanja Tatjana Rajić, iz NVO Expeditio.

13

stanovnika ima selo Cerovice prema preliminarnim podacima decembarskog popisa

Miličko Bulatović, odbornik SO Kolašin i predsjednik odborničkog kluba PES-a u kolašinskom parlamentu, smatra da Cerovica zaslužuje samostalni status mjesne zajednice i da je to stav većine mještana koji stalno žive u Cerovici.

- Cerovica je jedno od najvećih sela u kolašinskoj opšti-

JEDNO OD NAJVEĆIH SELA U KOLAŠINU: Pogled na dio Cerovice

ni. Sastavljeno je od zaselaka Trešnjice, Gornje Obrije, Donje Obrije, Stolka, Kosjera, Zalazba, Lazba, Uzdigli,

Drvnik. Do svih ovih zaselaka izgrađeni su lokalni putevi i niskonaponska električna mreža. Većina mještana Cero-

vice koji su stalno nastanjeni u Cerovici, izrazili su potrebu da formiraju svoju MZ, kako bi na taj način brinuli o potrebama svoga sela i interesima od lokalnog značaja. Inicijativu za formiranje MZ Cerovica je potpisalo 90 odsto mještana sa pravom glasa na biračkom mjestu Cerovica. SO Kolašin je jednoglasno donijela odluku objasnio je Miličko Bulatović.

Iz kolašinske lokalne uprave su kazali da će sagledati novonastalu situaciju, zakonski izmjeriti kriterijume obje strane i na osnovu toga donijeti odluku. Kolašin, inače, ima 24 mjesne zajednice i Cerovica treba da bude 25.

Prema preliminarnim podacima decembarskog popisa selo Cerovica ima 14 stanovnika.

D. DRAŠKOVIĆ

14 Kultura

Četvrtak, 1. februar 2024.

Detalj sa otvaranja izložbe u Podgorici

Čuvanje djelića svoje istorije PODGORICA – Izložba iz kolekcije „Muzeja prekinutih veza“ iz Zagreba otvorena je u Dvorcu Petrovića na Kruševcu. „Muzej prekinutih veza“ originalni je umjetnički projekat koji su 2006. godine osmislili Olinka Vištica i Dražen Grubišić. Muzej je od tada „poveo“ hiljade ljudi na putovanje oko svijeta, istražujući poimanje baštine. Prva stalna lokacija utemeljena je u Zagrebu. Muzej je 2010. godine osvojio nagradu „EMYA Kenneth Hudson“ za najinovativniji muzejski projekat u Evropi. Na izložbi u Podgorici je prikazano više od sedamdeset eksponata, koje čine predmeti prikupljeni donacijom od strane crnogorske publike i oni koji se nalaze u kolekciji „Muzeja prekinutih veza“.

Na otvaranju izložbe su govorile kustoskinja Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore Anja Marković i osnivačica

Muzeja prekinutih veza Olinka Vištica.

- Ovaj Muzej, pa i ova izložba, stvoren je za publiku, da u njemu sačuvaju djelić svoje istorije, da u pričama drugih pronađu sebe, da otvore, ali i zaliječe rane. Priča i dijeljenje su najvažnije ljudske sposobnosti, one iz kojih rastemo. A evo izgleda da i raskid čini čuda i prerasta u inovativne muzeje koji preskaču granice i spajaju svijet – rekla je Marković.

Vištica je izrazila veliko zadovoljstvo što imaju priliku da sarađuju sa Muzejom savremene umjetnosti Crne Gore.

- Zaista me raduje što je naš muzej stigao i u Crnu Goru, budući da je projekat koji je proputovao skoro pa čitav svijet. Vjerujemo da će ova saradnja omogućiti i da emotivne priče iz Crne Gore proputuju svijet – rekla je Vištica.

Izložba će biti otvorena do A. Đ. kraja februara.

Projekcija filma Aleksandra Reljića

„Mamula“ u Petrovcu PODGORICA - Dokumentarni film „Mamula – All inclusive“, u režiji Aleksandra Reljića, biće prikazan večeras, u 19 sati, u Spomen-domu „Crvena komuna“ (kino sala) u Petrovcu. Režiser će se nakon projekcije obratiti publici i odgovarati na pitanja.

Projekcija se organizuje u saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje i ulaz je besplatan.

- Tvrđava Mamula na ostrvu Lastavica, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, tokom oba svjetska rata služila je kao zloglasni logor gdje su civili zatvarani, mučeni i mo-

reni glađu. Ivo Marković je bio zatočen u Mamuli 1942. kao osmogodišnjak i dobro se sjeća mučenja stotina civila od strane italijanskih fašista. Odluka Vlade Crne Gore da ostrvo da u koncesiju kako bi se od tvrđave napravio ekskluzivni hotel duboko ga je povrijedila i ponizila. Iako se investitor obavezao na izgradnju „jedinstvenog hotela, sa posebnom memorijalnom sobom“, Ivo Marković zajedno sa drugim logorašima, aktivistima nevladinih organizacija i građanima protivi se toj odluci i počinje borbu za očuvanje uspomene na nevine žrtve – navodi se u R. K. sinopsisu filma.

„Lijeve greške“ u Biblioteci PODGORICA – Promocija knjige „Lijeve greške“, autora Buda Simonovića, biće održana večeras u 19 sati, u sali „Marko Miljanov“ Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“.

Knjiga „Lijeve greške“ je specifični vid reaktuelizacije događaja iz mračne prošlosti

NOB-a, koji su se odigrali prije osam decenija i koji su se negativno reflektovali na početak, tok i kraj antifašističkog pokreta u Crnoj Gori za vrijeme Drugog svjetskog rata. O knjizi će govoriti: prof. dr Draško Došljak, prof. mr Zora Jestrović i autor. Medijator večeri biće Milan Stojović.

R. K.

Direktorica Muzeja i galerija Podgorice Ivana Ćupić juče predstavila PODGORICA - Program rada Muzeja i galerija Podgorice za ovu godinu je bogat i prilagođen svim uzrastima - od onih najmlađih, za koje tokom svakog mjeseca organizujemo edukativne radionice „U carstvu muzeja“, do onih starijih, za koje smo pripremili raznovrstan umjetnički program u okviru kojeg ćemo promovisati radove svjetskih, regionalnih i lokalnih umjetnika, ali i obilježiti značajne jubileje velikana koji su ostavili neizbrisiv trag na crnogorskoj umjetničkoj sceni - istakla je nova direktorica ove ustanove Ivana Ćupić na prvom predstavljanju medijima. Ćupić je najavila da će upravna zgrada Muzeja i galerija Podgorice biti zatvorena zbog radova na zamjeni sistema klimatizacije od 16. februara do 16. marta. Ostale muzejske jedinice - Galerija Art, Galerija „Risto Stijović“, Kuslevova kuća, Muzej Marka Miljanova radiće u punom kapacitetu, po ustaljenom radnom vremenu.

- Takođe, ono što nas očekuje u narednom periodu je nastavak radova na modernizaciji, pristupačnosti i održavanju izložbenih prostora, što je ujedno i dio strateškog plana za unapređenje izlagačkih uslova, u skladu sa savremenim standardima muzejske i galerijske djelatnosti. Više od 300.000 eura opredijeljeno je za zamjenu sistema klimatizacije, 150.000 eura biće uloženo u renoviranje stalne postavke, 50.000 eura imamo za renoviranje donjeg dijela Kuslevove kuće, gdje smo planirali da napravimo ,,Art“ kafe i apartman za gostujuće umjetnike. Imamo i 15.000 eura za jedan makro prostor. To je prostor iza zgrade Muzeja i galerija koji treba da je poveže sa Kuslovovom kućom. Za programske aktivnosti opredijeljeno je više od 200.000 eura - kazala je Ćupić.

Ona je najavila da će od 2025. godine vjerovatno imati konkurse za izlaganja.

Godina u znaku i domaćih i svjets Više od 300.000 eura opredijeljeno je za zamjenu sistema klimatizacije, 150.000 eura biće uloženo u renoviranje stalne postavke, 50.000 eura imamo za renoviranje donjeg dijela Kuslevove kuće, gdje smo planirali da napravimo ,,Art“ kafe i apartman za gostujuće umjetnike. Imamo 15.000 eura za jedan makro prostor – kazala je Ćupić i. mandić

MSU

U Dvorcu Petrovića otvorena izložba „Muzej prekinutih veza“

Konferencija za novinare juče u Podgorici

- Cilj mi je i da tokom mandata posvetim jedan segment ženama umjetnicama koje se često ne spominju - kazala je Ćupić.

PROGRAMI

Ćupić je naglasila da je plan i program rada za ovu godinu dijelom naslijeđen od prethodnog direktora.

- Izložbe radova crnogorskih umjetnika, koje će biti organizovane svakog mjeseca, dio su naslijeđenog programa, a sve ostalo je ono što sam ja unijela u program - kazala je Ćupić.

Ona je najavila da je intenzivirana saradnja sa ambasadama

u Crnoj Gori. U partnerstvu sa Ambasadom Slovačke i ambasadorom Borisom Gandelom tokom godine biće realizovana izložba djela Endija Vorhola u Modernoj galeriji. U saradnji sa Ambasadom Bugarske planirana je izložba ,,Diplomatija i umjetnost“, od 19. marta do 2. aprila, takođe u Modernoj galeriji. Jubilej 130 godina od rođenja Rista Stijovića navršava se 8. oktobra i tim povodom planirane su aktivnosti u svrhu promocije bogatog stvaralačkog opusa i legata ovog umjetnika. Ćupić je kazala da se kao rezultat međumuzejske

saradnje između Muzeja i galerija Podgorice i beogradskog Muzeja savremene umetnosti stvaraju uslovi za realizaciju izložbe djela Vladimira Veličkovića.

- U cilju jačanja regionalne saradnje, organizovaćemo izložbu djela sarajevske umjetnice Hanne Dujmović u Modernoj galeriji - najavila je Ćupić, dodajući da će Muzeji i galerije organizovati početkom oktobra dvodnevnu međunarodnu konferenciju.

Prema njenim riječima, ono što posebno raduje, a što je nedostajalo kulturnoj ponu-

Izabrana djela crnogorskog književnika Branka Banjevića predstavljena u Nikšiću

Crna Gora kao mjesto slobode PODGORICA - Dvije knjige izabranih djela Branka Banjevića „Glasovi“ i „Osvrti“ predstavljene su u Nikšiću, u organizaciji nikšićkog ogranka Matice crnogorske i Društva prijatelja i poštovalaca Nikšića.

Knjiga je štampana prošle godine povodom godišnjice smrti istaknutog crnogorskog književnika, kao partnerski projekat Matice crnogorske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.

Izdanje je u ime domaćina predstavila profesorica Filološkog fakulteta u Nikšiću i predsjednica nikšićkog ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević, a o životu i djelu Branka Banjevića govorili su i urednik izdanja Marko Špadijer, književnik Dragan Radulović i književna kritičarka Dragana Erjavšek.

Nikčević je podsjetila na neke svevremenske stihove Banjevića i izvukla najsvjetlije momente njegove biografije, ističući posebno njegovu spo-

sobnost da pamti, po čemu je bio naročito poznat u studentskim danima.

Banjevića je, prema riječima Špadijera, kao pjesnika preokupirala Crna Gora, koju simbolički predstavlja kroz Tomaševu kulu.

- Ta kula je za njega mjesto slobode, slobodarstva, simboliše dom, trajanje i predstavlja ono što je Njegošu bio Lesendro istakao je Špadijer.

Dodao je i da je u moru autora koji su ostali u domenu amaterizma, Banjević u književnom

svijetu bio pravi profesionalac.

- On je prvo ovladao književnim teorijama, znanjima, naučio stihove, završio književnost. Zbog te njegove bogate erudicije je i mogao da bude i urednik i antologičar i esejista i mogao je da bude kompletna ličnost – rekao je Špadijer.

Radulović je govorio o strukturi, jeziku i simbolima koji dominiraju poemom „Glasovi“, kao i o jeziku i stilu, stavljajući akcenat na, kako ih je nazvao, „dramske strategeme“.

- Poema „Glasovi“ Branka Banjevića je djelo veoma bogato značenjima i pravo je čitalačko zadovoljstvo odgonetati njihove slojeve i međusobna preplitanja. Iskušava naše čitalačko iskustvo, ali i domete našega saznanja. Kao što poezija, ako je prava, uvijek i čini. Njegova poezija čovjeka oslobađa lažnog sjaja i ba-

Kultura

Četvrtak, 1. februar 2024.

plan i program rada za 2024.

izložbi djela skih autora Program posvećen stotom rođendanu Voja Stanića sjutra u Galeriji Art Direktorica Muzeja i galerija Podgorice Ivana Ćupić najavila je da će već sjutra u 13 sati, povodom stotog rođendana maestra crnogorskog slikarstva Voja Stanića, u saradnji sa RTCG, ULUCG i Narodnim muzejom Crne Gore, biti održan svečani program u Galeriji Art. Tim povodom biće prikazana umjetnička djela iz kolekcije Muzeja i galerija Podgorice, kao i emitovan dokumentarni film urednice Mirsade Sredanović iz serijala ,,Likovna umjetnost Crne Gore“ koji je RTCG digitalizovala specijalno za ovu priliku. O Stanićevom liku i djelu govoriće kustos-istoričar umjetnosti Miloš Marjanović (Narodni muzej Crne Gore), predsjednica ULUCG Svetlana Dragojević, umjetnik Nikica Raičević, direktor TVCG Milan Knežević i rukovoditeljka muzejskog sektora, istoričarka umjetnosti (JU Muzeji i galerije Podgorice) Ljiljana Karadžić.

REVIZIJA

Ćupić je najavila da će Muzej učestvovati u projektu ,,IVA“ (Inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj), koji se implementira u okviru prvog poziva programa „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ i traje 12 mjeseci, a ima za cilj - uspostavljanje saradnje između institucija kulture iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, radi zaštite inkluzivnosti i uticaja kulturno-istorijskog nasljeđa. Što se tiče revizije muzejskih zbirki, koju je prethodni direktor Vučić Ćetković ponovo započeo 2020. godine, Ćupić ja kazala da nije gotova, a biće završena, kako se nadaju, do kraja iduće godine.

- Ide sve svojim tokom, kako treba - kazala je Ćupić. A. Đ.

Matica crnogorska

di glavnog grada, jeste ponovno uvođenje Decembarskog likovnog salona, koji je dugi niz godina predstavljao sastavni dio manifestacije DEUS. - Decembarski salon će promovisati savremenu umjetničku scenu, a na njemu će, na poziv kustosa salona, učestvovati umjetnici različitih generacija i poetika. Predviđeno je da bude žiriran i da laureati dobiju novčane nagrade, a biće realizovan u izložbenim prostorima naše ustanove – rekla je ona.

Budi na „TI“ sa muzejskim predmetom je novitet u ponudi muzeja.

- Program je koncipiran da afirmiše predmete i umjetnine iz Etnografskog, Arheološkog, Istorijskog odjeljenja, kao i rad Odjeljenja za muzejsku i galerijsku dokumentaciju - kazala je Ćupić.

Sa predstavljanja djela Branka Banjevića u Nikšiću

nalnosti epohe, lišava ga privida i samoobmane, i nastoji ga ohrabriti da izdrži na mjestu najčistije strave i zvjezdanog obasjanja – a za Branka Banjevića to je mjesto gdje u jeziku, slobodi i moralu pjesnički stanuje čovjek – rekao je Radulović.

Banjevićev je jezik blizak svima nama, istakla je Erjavšek.

- Proizišao je iz sudara gene-

racija koje su znale kako da razgovaraju jedne s drugima neopterećene navirućim tuđizmima, digitalizmima i svaštonizmima – rekla je Erjavšek.

Promocija Banjevićevih izabranih djela u Nikšiću završena je projekcijom fotografija iz profesionalnog i privatnog života istaknutog crnogorskog R. K. književnika.

15

Počela bioskopska distribucija filma „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića PODGORICA – Istorija crnogorskog patrijarhata prepuna je komičnih, ali i tragičnih motiva. Zna to dobro crnogorski reditelj i scenarista Ivan Marinović, pa je u najnovijem dugometražnom igranom filmu „Živi i zdravi“, pod krinkom komedije, uspješno zašao duboko u vrline i mane naših običaja, balkanskog mentaliteta i patrijarhata koji, čini se, više nego igdje istrajavaju u Crnoj Gori, kroz odavno izlizane i uhodane matrice moranja i prihvatanja.

Bioskopska premijera filma održana je sinoć u podgoričkom „Sinepleksu“, a ovo ostvarenje biće na repertoaru i narednih dana, ne samo u Podgorici, već i u drugim crnogorskim gradovima u kojima postoje obnovljene, digitalizovane kino sale.

ODNOSI

Iako je po trejlerima filma sve ličilo na punokrvnu komediju, gledaoci će se morati suočiti zapravo sa tragičnom, izuzetno gorkom pričom o međuljudskim odnosima. Iako je Marinoviću stalo i do komedije, reklo bi se da mu je više stalo do mraka u nama, tačnije do svih onih tananih ili komplikovanih odnosa koji nas otuđuju i čine od nas robove mentaliteta i očekivanja drugih. Posebno mu je stalo do njegove generacije, koja se nekako nevoljno odlučuje za brak i porodicu, sve pod utiskom da tamo negdje, možda iza nekog ćoška, čekaju sloboda, izmaštani i veliki životi. Međutim, Marinović to ne propituje dominantno iz muške perspektive, već iz ženske, pa se situacija u kojoj nevjesta dva dana prije svadbe otkazuje vjenčanje pretvara u svojevrstan poligon za cunami naših uvjerenja i naravi.

Kadar iz filma „Živi i zdravi“

Gorka „pilula“ na putu ka katarzi Živopisni karakteri, koji kao da su izronili sa popisne liste naše najbliže i najšire rodbine, urušavaju se u pokušaju da sačuvaju bar malo one naštimovane normalnosti, pripadnosti lokalnom svijetu, običajima i plemenu. Rade to mahom nevoljno, neuvjerljivo, cinično ili sarkastično, ali uz tvrdo uvjerenje da tako treba i da se mimo svijeta ne može. Jer, ko si ako ne pripadaš, ako se ne uklapaš, ako nijesi označen većinom i ako ne radiš ono što se od tebe očekuje?

Marinovićevo poigravanje karakterima, na toj krhkoj liniji između komedije i tragedije, na granici rasprsnuća, eksplozije, pokolja... na kraju vodi u katarzu, smirivanje, prihvatanje i odricanje. Ali, reditelj ne sugeriše da odricanje nužno znači i odustajanje od sebe, već pronalaženje onog najboljeg u nama i u ljudima koji

nam nude ljubav, prijateljstvo i poštovanje. Zato ona „gorka pilula“, koju nam Marinović od samog starta gura pod jezik, pa je polako rasitnjava i pretvara u svojevrstan štap dinamita ili atomsku bombu, koja samo što nije pukla, odjednom završava u plavetnilu mora, pomirenju i prihvatanju.

Da, katarza je ipak moguća. Ne vodi nužno do ozdravljenja, ali jeste temelj za prihvatanje sebe, sa kojeg se možemo graditi i „mimo svijeta“ i „mimo običaja“. U miru sa sobom i svima.

POVJERENJE

Pored toga što je film sjajno snimljen, naruku je reditelju išla i odlična glumačka ekipa, predvođena Tihanom Lazović i Goranom Slavićem, uz takođe ubjedljive uloge njihovih kolega Gorana Bogdana, Snježane Sinovčić-Šiškov, Momčila Pićurića, Mirjane

Joković, Dejana Đonovića, Dragane Dabović, Nikole Ristanovskog, Miloša Pejovića, Sejda Alijaja, Omara Bajramspahića, Lare Dragović, Filipa Klicova, Zora Martinettija i drugih.

Iza ovog projekta stoji i mnogo producentskih kuća, ali i velika podrška domaćih i međunarodnih fondova. S pravom su reditelju dali povjerenje.

Pored toga što je za nekoliko godina, od prvijenca „Igla ispod praga“, postao promišljeniji i zreliji, Marinović je, dakako, vratio povjerenje i u crnogorski film. Tačnije, još jednom je kazao i dokazao da i mi, sa ovog malog prostora, iz sredine u kojoj je kultura decenijama na najnižim granama, a ulaganja u film izuzetno mala, možemo bar ponekad izroniti iz nesrećne prosječnosti i sa pravom reći: da, imamo film!

J. NIKITOVIĆ

Samit posvećen baštini i kreativnim industrijama počinje danas u Kotoru

Kulturno nasljeđe u dobu inovacija PODGORICA - Samit „Heritage & Creativity“ (Baština i kreativnost), u organizaciji fondacije Don Branko Sbutega, Međunarodnog festivala KotorArt i SHARE fondacije iz Beograda, biće otvoren večeras u 18.30, u Kinu „Boka“ u Kotoru.

Od 1. do 4. februara, program samita uključiće predavanja, panel diskusije, radionice, mentorske sesije i javno predstavljanje ideja finalista javnog poziva za tematske projekte.

Ključne teme samita razmatraće oblasti poslovnog planiranja, dizajna proizvoda u oblasti kulturnog nasljeđa u digitalno doba, uticaja vještačke inteligencije na kreativne industrije i produkciju, kao i primjenu naprednih tehnologija u oblasti kulturne baštine.

- Posjetiocima preporučujemo predavanja na raznovrsne teme koja će se održavati u jutarnjim

i večernjim časovima na mnogobrojnim lokacijama Kotora, Perasta i Prčanja - poručuju iz PR službe.

Samit „Heritage & Creativity“ će okupiti profesionalce aktivne u domenu kulturnog nasljeđa, kulturnog turizma i kreativnih industrija, predstavnike akademske zajednice, javnog sektora i privrede, kao i druge aktere koji su u svom poslu posvećeni istraživanju i stvaranju sinergije između kulturne baštine i kulturnih i kreativnih industrija sa područja Zapadnog Balkana.

- Ponosni smo što okupljamo sjajne pojedince iz različitih oblasti. Samo neki od mentora na samitu su Dubravka Vrgoč, Nana Radenković, Relja Bobić, Edin Jašarović, Vladimir Trkulja, Jelena Pavićević, Ana Matić, Radoje Cerović, Vučić Ćetković, Milica Nikolić – navodi se u saopšte-

Plakat samita u Kotoru

nju KotorArta. Na web stranici festivala www.kotor.art mogu se pronaći svi projekti, njihovi opisi, mentori, njihove biografije, kao i detaljna agenda samita.

Zajedničkom inicijativom, fondacija Don Branko Sbutega iz Kotora i SHARE iz Beograda ostvarile su ideju za projekat WBCHIL - Western Balkans Cultural Heritage Innovation Lab (Laboratorija za inovacije

u kulturnoj baštini Zapadanog Balkana), koji podržava Britanski savjet u okviru projekta „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs). CC4WBs je projekat koji je finansirala Evropska unija, a koji ima za cilj unapređenje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnih i kreativnih sektora radi postizanja povećanog društveno-ekonomskog uticaja. R. K.

16 Svijet

Četvrtak, 1. februar 2024.

U Njemačkoj danas počinje eksperiment u kojem će učestvovati 45 kompanija

Zaposleni će narednih pola godine raditi samo četiri dana sedmično BERLIN – Oko 45 njemačkih kompanija danas počinje sa eksperimentom koji će trajati pola godine i tokom kojeg će testirati četvorodnevnu radnu nedjelju.

Zaposleni će za to vrijeme primati punu platu, iako će provoditi znatno manje vremena u kancelariji ili će raditi od kuće. Sve to pokrenula je konsultantska kuća za menadžment „Intraprenoer“, koja sarađuje sa neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG).

Predlagači tog rješenja smatraju da bi četvorodnevna radna nedjelja njemačkoj privredi pomogla da se izbori sa nedostatkom kvalifikovanog kadra i istovremeno povećala produktivnost zaposlenih.

Argumenti koje u prilog tome navode su da bi oni koji rade četiri, umjesto dosadašnjih pet dana u sedmici, bili više motivisani, a samim tim i produktivniji.

Smatraju, takođe, da bi takvo rješenje moglo da zainteresuje i one koji nijesu spremni da rade pet dana u sedmici, što bi uticalo na povećanje kvalifikovanog kadra. Četvorodnevna radna nedjelja već je isprobana u praksi budući da organizacija 4DWG od 2019. godine takve pilot-programe realizuje u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Australiji,

Predlagači ovog rješenja smatraju da bi četvorodnevna radna nedjelja njemačkoj privredi pomogla da se izbori sa nedostatkom kvalifikovanog kadra i istovremeno povećala produktivnost zaposlenih, dok stručnjaci za ekonomiju i tržište rada upozoravaju da bi to ipak bilo kontraproduktivno

Četvorodnevnu radnu nedjelju žele tri četvrtine stalno zaposlenih Njemaca

Irskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema podacima te nevladine organizacije, u programima je učestvovalo više od 500 kompanija čiji rezultati, kako navode, potvrđuju nade u pozitivne efekte četvorodnevne radne nedjelje.

U Velikoj Britaniji je u eksperiment četvorodnevne radne nedjelje bilo uključeno 2.900

zaposlenih uglavnom u finansijskom, IT, građevinskom i marketinškom sektoru, kao i u online i prodaji brze hrane.

Rezultat toga je, kako su pokazala istraživanja, da je broj zaposlenih koji su dali otkaz pao za čak 57 odsto, da je za oko dvije trećine smanjen broj dana bolovanja i da je promet kompanija u prosjeku povećan za oko 1,4 odsto. Takođe,

Francuski poljoprivrednici ne odustaju od protesta i blokada

gotovo 40 odsto zaposlenih koji su učestvovali u eksperimentu je reklo da su bili manje izloženi stresu nego ranije.

Eksperiment je rezultirao i time što se 56, od ukupno 61 kompanije koja je učestvovala u testiranju, izjasnilo da želi da zadrži četvorodnevnu radnu nedjelju i nakon okončanja probne faze.

Istraživanje njemačke sindi-

kalne fondacije Hans Bekler pokazalo je da bi gotovo tri četvrtine stalno zaposlenih Njemaca željelo četvorodnevnu radnu nedjelju sa istom platom, dok osam odsto njih smatra da je to dobra ideja čak i sa manjom platom. Sa druge strane, 17 odsto ispitanika je reklo kako ne bi pristalo na kraće radno vrijeme.

Kompanije koje sada učestvuju u probnom projektu u Njemačkoj prijavile su se prije nekoliko mjeseci, a stručnjak za tržište rada Enco Veber smatra, kako prenosi Dojče vele, da upravo tu počinje problem.

On kaže da se za takve projekte prijavljuju isključivo one kompanije za koje je četvorodnevna nedjelja pozitivna stvar, ali i da one nijesu reprezentativni presjek kompletne privrede.

– Osim toga, ne samo da se skraćuje radno vrijeme, već se mijenjaju i procesi rada i organizacija. A ako nakon toga dođe do povećanja produktivnosti, to ne mora nužno da bude povezano sa kraćim radnim vremenom – tvrdi Veber.

Da bi četvorodnevna radna nedjelja u Njemačkoj bila kon-

Nova presuda bivšem pakistanskom premijeru

Traktorima krenuli u Pariz PARIZ – Francuski poljoprivrednici, koji su prethodnih dana blokirali auto-puteve koji Pariz povezuju sa ostatkom zemlje, traktorima su se juče zaputili ka prijestonici kako bi blokirali i gradsku pijacu.

Farmeri ne odustaju od protesta i blokada uprkos obećanju premijera Gabrijela Atala da će ispuniti njihove zahtjeve.

Na najavu poljoprivrednika da će traktorima blokirati i Pariz, oštro je reagovao francuski ministar unutrašnjih po-

Poljoprivrednici na putu za Pariz

slova Žeral Dermanen koji je zaprijetio da im to neće dozvoliti. Širom Fransuske je i dalje aktivno više od 100 blokada koje su prethodnih dana pokrenuli poljoprivrdenici koji protestuju duže od dvije sedmice zahtijevajući ukidanje poreza na gorivo za traktore, uvoza jeftinog voća i povrća i niskih otkupnih cijena za proizvode domaćih proizvođača.

Premijer Atal je, tokom govora održanog u utorak u Narodnoj skupštini, kazao da će

Vlada učiniti sve da ispuni njihove zahtjeve, ali ta obećanja farmerima ipak nijesu bila dovoljna da odustanu od blokada.

Francuske farmere naročito brine Sporazuma o slobodnoj trgovini, sklopljen između Evropske unije i zemalja Merkosura (Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj), koji omogućava uvoz jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz Južne Amerike, što smatraju nelojalnom konkurencijom.

Osim francuskih, sa blokadama glavnih puteva širom zemlje juče su, u pokušaju da poremete trgovinu u glavnim lukama, počeli i belgijski poljoprivrednici.

I oni, takođe, zahtijevaju ustupke Vlade kako bi obezbijedili bolje cijene za svoje proizvode, ali i ukidanje određenih birokratskih procedura sa kojima se suočavaju tamošnji farmeri.

Za danas su najavili i protest ispred sjedišta Evropske unije u Briselu, gdje je planiran samit predsjednika vlada država članica.

traproduktivna smatra i Holger Šefer iz Instituta za njemačku ekonomiju.

– Ono što djeluje razumno sa mikroekonomske tačke gledišta nestaje kada se posmatra sa makroekonomske. Ako sve kompanije smanje radno vrijeme, na kraju dolazi do deficita radnog vremena – kaže Šefer.

On, kako prenosi Dojče vele, dodaje i kako nema naznaka da bi smanjenje radnog vremena značajno povećalo produktivnost.

– Skraćenje radne nedjelje sa pet na četiri dana odgovara smanjenju radnog vremena za 20 odsto. Da bi se nadoknadio pad proizvodnje, produktivnost po satu morala bi da se poveća za 25 odsto – kaže Šefer.

Međutim, predsjednik Centralnog udruženja njemačkih zanatlija Jerg Ditrih smatra da bi četvorodnevna radna nedjelja imala smisla u zanatskom sektoru gdje bi poslodavci povećali svoju privlačnost, a time i svoje šanse da konkurišu za visokokvalifikovane radnike. On upozorava da to ipak ne bi funkcionisalo podjednako dobro u svakom zanatskom sektoru.

Dojče vele za kraj navodi primjer njemačke industrije čelika koja već sada radi svega 35 sati nedjeljno, a čiji sindikat IG Metal i pored toga već duže vrijeme insistira na dodatnom skraćenju radnog vremena.

Imran Kan

Kanu dosuđeno još 14 godina robije zbog prodaje državnih poklona ISLAMABAD – Bivšem pakistanskom premijeru Imranu Kanu, svega dan nakon što je osuđen na desetogodišnje izdržavanje kazne zatvora zbog odava-

nja državne tajne, juče je dosuđena još jedna kazna od 14 godina robije zbog prodaje državnih poklona.

Osim Kana, na 14-godišnju robiju je osuđena i njegova su-

pruga Bušra Bibi. Kan, koga su protivnici svrgli sa mjesta premijera 2022. godine, već služi trogodišnju zatvorsku kaznu zbog korupcije. Njegova supruga bila je u pritvoru tokom suđenja zbog optužbi da su ona i njen suprug nezakonito prodavali državne poklone koje su primili, radi lične zarade. Kan tvrdi da su brojni slučajevi protiv njega politički motivisani.

Posljednje presude donijete su samo nedjelju dana uoči nacionalnih izbora u Pakistanu na kojima mu je zabranjeno da se kandiduje. Vjeruje se da će kazne izdržavati istovremeno.

Kan je, u objavi na platformi Iks, narod Pakistana pozvao da se „osveti za svaku nepravdu svojim glasom 8. februara, a da ostane miran“.

Kanova stranka PTI je u srijedu saopštila da izricanje kazne znači i da će bivši premijer, takođe, biti diskvalifikovan na 10 godina obavljanja javne funkcije.

– Ovo je još jedan tužan dan u istoriji našeg pravosudnog sistema koji se ruši – saopšteno je iz Kanove stranke.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 1. februar 2024.

Koriste uniforme bez državnog grba, ali ,,samo“ u okviru prostora Službe U odgovoru na pitanja Pobjede povodom sporne nabavke i isporuke opreme za vatrogasce, iz Službe zaštite i spašavanja navedeno je, između ostalog, da pripadnici SZS koji su dobili uniformu nijesu dobili nalog da je vrate u magacin, već je koriste, ali isključivo ,,u okviru prostora Službe“.

U dopisu upućenom Pobjedi iz SZS se nadalje obrazlaže da se u proces nabavke nove opreme ušlo zbog toga ,,što već četiri godine nijesu dobijali nikakvu opremu, iako je Pravilnik predviđao dodijelu opreme na svake dvije godine“.

- Stara oprema na vatrogascima je pohabana, djelimično iscijepana i nije za upotrebu, pa su pripadnici Službe prinuđeni da, u ovom hladnom periodu, koriste novu uniformu u prostoru Službe dok za sve vrste intervencija koriste odgovarajuća odijela – navodi se u odgovoru.

SZS ističe da će postojeća oprema biti prepravljena u najkraćem mogućem roku.

- Kao što su nas obavijestili dobavljači, to je period od tri sedmice za koji će biti dostavljeni izostavljeni amblemi. Nakon dostavljanja amblema, dostavljač će o svom trošku vršiti ušivanje amblema na odgovarajućem mjestu na opremi kako bi ista bila u skladu sa uslovima tendera. Na ovaj način je počeo postupak ispravljanja nepravilnosti u realizaciji

nabavke i isporuke uniformi za Službu zaštite i spašavanja – konstatacija je kojom se zaključuje dopis SZS. Glavni grad je 31. jula prošle godine raspisao tender za nabavku opreme za Službu zaštite i spašavanja. Tenderom je tražena nabavka i isporuka 85 kompleta opreme za vatrogasce-spasioce (radnih pantalona i jakni, polo majica kratkih i dugih rukava, majica kratkih rukava, kačketa i pletenih kapa, kombinezona s uloškom, poludubokih radnih cipela i taktičkih čizama), sa jasno naznačenim natpisima i oznakama koje se moraju aplicirati (odštampati) na opremi. Posao je dobila firma ,,Centroslavija“, sa ponudom od 41.322,31 eura. Oprema je podgoričkim vatrogascima-spasiocima podijeljena prošle sedmice, iako nije bila u skladu sa odredbama tendera, tj. na njoj nije bilo državnog grba Crne Gore. Nakon pisanja Pobjede, a prema informaciji potvrđenoj iz dva izvora, vatrogascima je rečeno da dobijenu opremu vrate.

Nakon dva dana, uslijedilo je podnošenje krivične prijave protiv više osoba zbog sumnje na stvaranje kriminalne grupe za sticanje protivpravne imovinske koristi, kao i zloupotrebu službenog položaja u ovom slučaju. Na osnovu te prijave, potvrđeno je Pobjedi, Specijalno državno tužilaštvo formiralo je krivični predmet i pokrenulo izviđaj.

N. S.

Privodi se kraju izgradnja novog mosta na Širaliji u Piperima

Ostali još asfalterski radovi i ugradnja ograde Izgradnja konstrukcije mosta preko potoka Širalije u Piperima završena je u decembru prošle godine, dok je nasipanje šljunkovito-pjeskovitog materijala iza krilinih zidova mosta završeno prije tri dana, od kada je ovaj most prohodan za saobraćaj.

I.MITROVIĆ

Iz Službe zaštite i spašavanja tvrde da vatrogasci nijesu dobili nalog da vrate spornu opremu

Osim radova na konstrukciji, predviđena je izrada i montaža ograde na mostu, za koju je zadužena Agencija za stanovanje, kao i asfalterski radovi koje bi radnici gradskog preduzeća Putevi trebalo da obave 5. februara.

KOREKCIJE

Vrijednost radova, koji su u nadležnosti Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, Gradilište mosta u Piperima iznose 43.132 eura, sa uračunatim PDV-om, a izvodila ih statički i građevinski urađen veoma kvalitetno. Ali, projeje podgorička firma Koding.

Mještanin Drezge Mijo Niko- kat mosta je urađen loše, tj. polić iskazao je zadovoljstvo jer grešno je postavljen, tako da su je most preko Širalije konačno vodu uveli mimo rijeke Širalije napravljen, što im skraćuje put prema imanju Ratka Zečeviprema gradu za nekih 17 kilo- ća. Na to smo im skrenuli pametara (zbog radova su do Po- žnju, juče su došli s mašinama dgorice morali da idu zaobila- i čovjeku, naravno uz njegovu znim putem). saglasnost, od privatnog ima- Prije tri noći su prva kola po- nja odsjekli nekoliko kvadračela da prelaze preko novoga ta kako bi napravili potporni mosta – izjavio je Nikolić juče zid koji će usmjeriti vodu kad za Pobjedu. nadođe da ne bi plavila imaIskazuje zadovoljstvo zbog nje i pravila štetu – objasnio kvaliteta same konstrukcije je Nikolić. mosta, ali ne i zbog načina ka- Navodeći da su stope novog ko je ostavljen u odnosu na tok mosta izgrađene na razdaljiŠiralije. ni od šest metara a da su stope - Most je, onako što se može vi- staroga bile na 3,5 metra, Niđeti od oka, a imao sam priliku kolić ocjenjuje da je na taj nada gledam kako su ga gradili, čin proširen tok Širalije, čime

U dijelu Ulice kralja Nikole na Zabjelu iscrtana i druga jednosmjerna biciklistička traka

I.MITROVIĆ

Nepropisno parkirani automobili zagradili novu-staru crvenu stazu

Biciklistička traka već služi za parkiranje

Ekipe radnika firme ,,Alfa Projekat“, podizvođača gradskog preduzeća Putevi, završile su obilježavanje jednosmjerne biciklističke trake u Ulici kralja Nikole na Zabjelu, između raskrsnica sa Ulicom Bracana Bracano-

vića i sa Ulicom 27. marta.

Duž nekoliko stotina metara nove-stare biciklističke trake i juče je tokom dana bio parkiran veliki broj automobila.

Iz Nevladinog udruženja Biciklo.me, iskazujući zadovoljstvo zbog vraćanja bici-

17

klističke trake koja je ranije bila uklonjena zbog iscrtavanja parking mjesta, apeluju na nadležne da obrate više pažnje i sankcionišu one koji se nepropisno parkiraju, kako na stazama za bicikliste tako i na trotoarima u ovoj ulici.

- Vraćamo se problemima koje smo imali na tim trakama. Naime, u tom dijelu Ulice kralja Nikole loše je izveden kolovoz, pa kada pada jača kiša stvaraju se velike lokve, odnosno gotovo čitave trake su pod vodom.

To nije promijenjeno i to je loše – kazao je predstavnik NVU Biciklo.me Dejan Tofčević.

On je ponovo ukazao da najveći problem u ovom dijelu ulice ipak predstavlja nepropisno parkiranje vozila.

- Nadležne službe Glavnog grada treba da obrate posebnu pažnju na to. Prvo se moramo izboriti sa nepropisnim parkiranjem, pa tek onda preduzimati druge mjere u smislu poboljšanja urbane mobilnosti. To je rak rana naše urbane mobilnosti – zaključio je Tofčević.

Iz Puteva je najavljeno da će nakon uklanjanja 56 parking mjesta sa kolovoza u ovom dijelu Ulice kralja Nikole, sagledati mogućnosti obezbjeđivanja novih parking mjesta u tom dijelu grada, u prvom redu na prostoru između stambenih I.M. zgrada.

je voda usmjerena prema pomenutom imanju.

ULAGANJA

Mještanin Drezge iskazuje zadovoljstvo zbog toga što novi most ima dvije kolovozne trake i prostora za pješačku stazu.

Nikolić je kazao da je gradilište obišao i direktor preduzeća ,,Putevi” Radoše Zečević, koji im je kazao da će njihove ekipe 5. februara započeti svoj dio posla, odnosno asfaltiranje, nakon što Agencija za izgradnju i razvoj završi izradu potpornih zidova. Podsjeća da su iz Agencije za izgradnju i razvoj obaviješteni da će Agencija za stanovanje Glavnog grada uraditi ograde na mostu.

- Radnici koji su gradili most

napravili su improvizovanu ogradu od drvenih letvi, zbog bezbjednosti onih koji prolaze preko mosta dok ne bude postavljena stalna ograda – kazao je Nikolić. Most preko Širalije urušio se krajem septembra prošle godine, a njegova rekonstrukcija, odnosno izgradnja novog mosta, počela je 20. novembra. Pomenuti most je na putu koji veže više naselja Pipera sa mjesnim centrom, školom, stadionom FK Drezga, a ranije je tuda išao i školski kombi...

Ova dionica značajna je za komunikaciju donjeg dijela Pipera, tačnije riječ je o kružnoj vezi iz Rogama, preko Đurkovića, Drezge, Cerovice sa ostalim djelovima u gornjem dijelu Pipera.

I. MITROVIĆ

Sekretarijat za socijalno staranje pokreće novi servis za osobe s invaliditetom

Angažovaće dvoje pratilaca za pomoć slabovidima Sekretarijat za socijalno staranje i Savez slijepih Crne Gore potpisali su memorandum o saradnji na pružanju usluge videćeg pratioca/teljke za osobe sa oštećenjem vida u Podgorici.

Na ovaj način Glavni grad će proširiti spektar usluga koje obezbjeđuje za osobe s invaliditetom, pored već razvijenih usluga asistencije, pomoći u kući, mobilnih timova, prevoza od vrata do vrata. Ovaj servis namijenjen je osobama sa oštećenjem vida koje žive i rade u Podgorici, a predstavljaće im podršku u samostalnom kretanju i obavljanju aktivnosti koje u svakodnevnom životu osoba s oštećenjem vida ne može obaviti bez podrške drugog lica ili bi ih obavljala znatno sporije i uz puno napora, a nekada i uz veće finansijske troškove, usljed prisutne fizičke i informacione nepristupačnosti.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović istakao je da je podrška Glavnog grada od ogromnog značaja za pružanje ove usluge osobama s oštećenjem vida i da daje veliki doprinos u kontinuiranom sprovođenju servisa podrške za OSI. - Nadam se da će ovo biti samo početak jedne uspješne saradnje Glavnog grada i Saveza slijepih Crne Gore, a sve u cilju stvaranja što inkluzivnije lokalne zajednice – kazao je Macanović.

V. d. sekretarke za socijalno staranje Ida Kolinović najavila je da će Glavni grad i u narednom periodu posvećeno raditi na analizi potreba za novim servisima i širenju mreže usluga za podršku samostalnom životu osoba s invaliditetom.

Za pružanje ove usluge u budžetu Glavnog grada predviđeno je 15.000 eura, čime će biti pokriveni troškovi angažovanja dvoje videćih pratilaca do kraja januara 2025. godine, a očekuje se da H. P. će oni pružati podršku za oko 20 slabovidih osoba.

18 Sportski miks

Arena

Četvrtak, 1. februar 2024.

M. BABOVIĆ

Crna Gora u jedrenju osigurala prvu olimpijsku vizu

Dukić četvrti p

Bojana Popović i Tanja Ivanović

Rukometašice Budućnost Bemaksa sjutra u Švedskoj igraju sa Savehofom

Priželjkuju prvu gostujuću pobjedu PODGORICA - Rukometašice Budućnost Bemaksa posljednja tri ovosezonska meča u grupnoj fazi Lige šampiona žele da iskoriste najbolje što mogu.

Spremne su da već sjutra osvoje bodove u Švedskoj protiv posljednjeplasiranog Savehofa i rivala od kojeg su bile bolje kod kuće (31:30). Raspoloženje, nakon dobrog izdanja u porazu od Đera, je na visokom nivou, ništa manje nije ni motivacioni dio koji će u Švedskoj biti jedan od glavnih faktora u borbi za bodove.

- Pokazale smo da igramo sve bolje iz utakmice u utakmicu.

Dobro smo se spremile za ovaj

meč i očekujem pobjedu. Biće teško jer i Savehof želi pobjedu, vjerovatno i oni misle da su bolji tim od nas. Vidjećemo sve na terenu, ali mislim da smo spremne i da možemo da osvojimo dva boda. Protiv Đera smo u prethodnom kolu odigrale dobar meč, golmani su bili odlični, mlade igračice su pokazale mnogo dobrih stvari. Važno je da budemo koncentrisane tokom čitavog meča i možemo da očekujemo dobar rezultat - kazala je lijevi bek Kalidijatu Nijakate.

Iako su tri kola prije kraja grupne faze bez šansi da izbore plasman u osminu finala elitnog takmičenja, nema sumnje

da će željeti da poprave utisak u Švedskoj, ali u naredna tri meča sa Odenzeom kod kuće i Bitighajmom u Njemačkoj.

- Nijesmo prikazale dobru igru u dosadašnjim mečevima u gostima, ni dobru energiju koja se od nas očekivala.

U Švedskoj ćemo imati priliku da pokažemo da možemo da igramo dobro i u gostima.

Važno je da uživamo u igri, da ne bude pritiska i da probamo da izvučemo što više iz te utakmice. Savehof je mlada i uigrana ekipa, dosta trče i napredovale su tokom sezone. Ipak, očekujem da ćemo ih savladati drugi put ove sezone - poručila je desni bek TaA. M. nja Ivanović.

PODGORICA - Crna Gora ima prvog učesnika Olimpijskih igara u Parizu. Kao u Londonu, Rio de Žaneiru i Tokiju, član olimpijske delegacije biće Milivoj Dukić.

Sjajni jedriličar iz Herceg Novog je olimpijsku kartu obezbijedio na Svjetskom prvenstvu u Australiji koje je završio na 21. mjestu, a bio je drugi među onima koji do sada nijesu imali olimpijsku normu.

-Crna Gora će jedriti na Olimpijskim igrama. Radi se o mom najboljem rezultatu na svjetskim prvenstvima u olimpijskoj godini. Sve to je pokazatelj dobrog rada za koji se nadam da će da se nastavi u narednom periodu – poručio je Dukić iz Australije.

Inače, Milivoj Dukić i Ilija Marković su nastavili sa sjajnim izdanjima na velikim takmičenja, koja traju već godinama. Na Svjetskom prvenstvu u Australiji su opravdali očekivanja, Dukić je planetarnu smotru završio na koti 21, a Marković na koti 39. Na talonu je bilo sedam viza za Pariz, jednu je uzela Crna Gora, koja će četvrti put u nizu biti na Igrama, kada je riječ o jedrenju.

Posljednjeg dana takmičenja, na programu je bila još jedna regata, ali je vjetar bio protiv organizatora i jedriličara. Uslijedio je start, vjetar je promijenio pravac, regata je prekinuta, pokušano je još jednom, ali bez uspjeha. Milivoj Dukić se uoči posljednjeg dana nalazio na 21. mjestu, imao je vizu za Olimpijske igre u rukama, jer je u konkurenciji jedriličara koji nijesu obezbijedili mjesto u Parizu na Svjetskom prvenstvu u Hagu, bio na prvom mjestu. Sa druge strane, daleko najmlađi učesnik finalne grupe Ilija Marković bio je na koti 39, odnosno

Čestitka Simonovića Ponosan ostvarenim rezultatom Dukića bio je prvi čovjek Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović, koji je odmah uputio čestitku.

-Neustrašivi borac sa talasima još jednom nas je sve učinio ponosnim.

Naš Milivoj ponovo je obradovao Herceg Novi,

Boku Kotorsku, Jadran, cijelu Crnu Goru – stigla je naša prva olimpijska viza za Pariz. Dragi Milivoj, tvoj izuzetan doprinos crnogorskom sportu je neizmjeran.

Divna priča, koja je počela u Londonu, a preko Rija i Tokija stiže u Marsej, grad koje će na Igrama okupiti najbolje jedriličare planete.

samo jedno mjesto ga je dijelilo od vize koja vodi na Olimpijske igre. Ali, na osnovu pravila Međunarodnog olimpijskog komiteta i Svjetske jedriličarske federacije, na Igrama može da učestvuje samo jedan jedriličar iz svake države.

- Svjetsko prvenstvo je završeno sa velikim uspjehom, a kao selektor reprezentacije, izuzetno sam zadovoljan postignutim

ciljem - odlaskom na Olimpijske igre. Takođe, želim čestitati Milivoju Dukiću na izborenoj vizi za Olimpijske igre i uputiti im obojici čestitke na predanom radu i velikom uspjehu za crnogorski olimpijski sport.

Posebno me raduje izvanredan rezultat Markovića, koji će sigurno postati nasljednik i osigurati predstavljanje Crne Gore u jedrenju na budu-

Arena

Četvrtak, 1. februar 2024.

put na OI

Među njima ti je i mjesto.

Od jadranskih voda, preko Okeanije, do Azurne obale – tvoja jedra uvijek su puna vjetra, a ti si uz veliki rad, mentalnu i fizičku snagu, upornost i ljubav prema moru, uvijek znao da ih iskoristiš na pravi način. Tvoj uspjeh je veoma važan i za budućnost našeg olimpizma, kao inspiracija svima, pogotovo mladima, poput

Ilije Markovića, koga Olimpijske igre tek čekaju. Šaljem iskrene čestitke i podršku cijelom našem jedriličarskom timu, selektoru Ilku Klakoru i Jedriličarskom savezu Crne Gore, koj je tokom cijele godine naporno radio i sa razlogom su tu gdje jesu – među najboljima. Želim vam mnogo uspjeha i dobar vjetar – navodi se u čestitki Simonovića.

ćim Igrama. Sada predstoji veliki rad za postizanje što boljeg plasmana, a želim i da Milivoj osvoji jednu od medalja – kazao je selektor jedriličarske reprezentacije Ilko Klakor.

Takođe, treba naglasiti da je Crna Gora imala dva jedriličara u finalnoj grupi, da je to pošlo za rukom samo svjetskim silama. Milivoj Dukić je tri puta učestvovao na Igrama, a sada

je stigao do četvrte vize u karijeri. Kada je Ilija Marković u pitanju, dilema je jedino – kada će dobiti priliku da debituje na Olimpijskim igrama, jer je kristalno jasno da je svijetla budućnost, ne samo crnogorskog, nego i svjetskog jedrenja.

Kada je riječ o takmičenju u jedrenju na Olimpijskim igrama, ono će biti održano u Marseju.

R. PEROVIĆ

Budućnost Voli ubjedljiva u gostima protiv Trenta u 17. kolu grupe B Evrokupa

Još su u igri za osminu finala PODGORICA – Posljednje kolo odlučiće da li će Budućnost Voli igrati nokaut fazu Evrokupa – Podgoričani su odradili svoj dio posla, sjajnom igrom su ubjedljivo u gostima pobijedili Trento (97:78), u 17. kolu, a naruku im je išao i poraz Turk Telekoma kod kuće od lidera Burga (64:68).

Dva tima su sada izjednačena na tabeli sa skorom 7-10 (zajedno sa Trentom koji je otpao), ali je turski tim bolji od Podgoričana, jer je slavio u oba meča. U posljednjem kolu, Budućnost dočekuje Gran Kanariju, a Turk Telekom gostuje „fenjerašu“ Slasku. Osim pobjede protiv tima sa Kanarskih ostrva, „plavima“ je za plasman u osminu finala potrebno i da se Turk Telekom „oklizne“ u Poljskoj.

U pobjedi protiv Trenta, šestoj u osam međusobnih mečeva u Evrokupu, učestvovao je i Alerik Frimen (za nešto više od devet minuta se nije upisao u strijelce, promašio je tri šuta za tri i jedan za dva poena), američki bek, koji je odigrao prvi meč za Budućnost u sezoni, zbog povrede i problema sa leđima sa kojima se suočio još u septembru prošle godine, tokom pripremnog perioda.

Pobjede i igre protiv Mega i Trenta u gostima su, svakako, ohrabrenje pred derbi sa Crvenom zvezdom, u poneđeljak u „Morači“ (17 časova), kada će tim Andreja Žakelja imati priliku da protiv lidera ABA lige i pokaže od čega je satkan, odnosno da li je u stanju da namuči, eventualno i iznenadi evroligaša.

Podgoričani su u prvih skoro sedam minuta igrali veoma dobro u oba pravca, pa su do prve dvocifrene prednosti (18:8), nakon trojke Mekinlija Rajta, primili samo tri koša iz igre, a

NBA: Vučević solidan u porazu, Kari srušio Filadelfiju

Čikago stao u finišu protiv Toronta Čikago Bulsi platili su cijenu nagomilanog umora, u porazu od Toronto Reptorsa 118:107 na svom terenu. Tim našeg Nikole Vučevića izgubio je posljednju četvrtinu 28:18. ,,Bikovi“ su ispustili prednost sa poluvremena 63:53 i prekinuli niz sveukupno dobrih izdanja.

Poraz je potencijalno skup, budući da su propustili priliku da se primaknu sedmoj poziciji Istočne konferencije.

Baranin Vučević, naš slavni centar, imao je nešto lošije šutersko izdanje, ali sveukupno odigrao je solidno. Za 36 minuta na parketu upisao je 14 poena uz devet skokova i tri asistencije, a šutirao je 11-5 iz igre.

Derozan je upisao 25, a Dosunmu 21 poen za Bulse, koji su sa skorom 22-26 na devetom mjestu Istoka, u zoni plej-in razigravanja. Kanadsku ekipu u

pobjedi su predvodili Trent sa 24, Braun sa 19, Nigerijac Nvora sa 17 poena i njemački plejmejker Šruder sa 16 poena i deset asistencija.

U tim Filadelfije vratila se prva zvijezda, MVP i prvi strijelac lige Embid – ali to nije pomoglo u porazu u gostima od Golden Stejta 119:107. ,,Ratnike“ je do trijumfa pred-

vodio slavni plejmejker Stefon Kari. Najbolji trojkaš u NBA istoriji meč je završio sa 37 poena uz osam skokova i sedam asistencija, a trojke je šutirao 13-8.

Kaminga je dodao 26, a Kanađanin Vigins 23 poena.

Heris je bio najbolji za Filadelfiju sa 26 poena uz deset skokova, Korkmaz je upisao 19, a povredom koljena očigled-

AQUILA BASKET TRENTO

u

Sportski miks 19

ŽAKELJ: Trebala nam je ova pobjeda Trener Budućnosti Andrej Žakelj je čestitao igračima na pobjedi.

- Trebala nam je ova pobjeda, bez obzira na ostale rezultate, zbog nas i narednih utakmica. Prvu i treću četvrtinu smo igrali na nivou koji želim, sa fokusom, agresivnom odbranom i sa kontrolom u napadu. Pali smo u posljednjoj četvrtini, ali zaslužili smo pobjedu koja je veoma važna za nas u svakom smislu – rekao je Žakelj i poželio Trentu sve najbolje.

Nikola Tanasković Dvorana: ,,Dnevni list T“.

Gledalaca: 3.500.

Sudije: Pukl, Travicki i Laurinavičijus

Stivens Hab Alviti Niang Konti Forej Kuk Udom Biliga Gražulis Boldvin

11 11 2 11 6 5 8 11 13

78

97

(14:22, 25:23, 17:34, 22:18) 84% (19-16) 63% (30-19) 28% (29-8)

za 1 za 2 za 3

71% (21-15) 59% (39-23) 48% (25-12)

26 (4+22) Skokovi 41 (12+29) Blokade 2 1 Asistencije 22 21 9 Ukradene lopte 6 13 Izgubljene lopte 16 Faulovi 22 16

Mihailović Megi Frimen Slavković Makundu Ferel Grbović Džons Tanasković Rajt Pol Kamenjaš

9 6 11 11 14 3 19 10 3 11

serijom 5:0 u posljednjih dva minuta i 15 sekundi.

Druga polovina druge četvrtine bila je samo najava onoga što će se dogoditi u trećoj dionici, u kojoj se Budućnost razgoropadila napadački sa 34 poena, ali je i defanzivno odigrala na željenom nivou (17) i, praktično, riješila pitanje pobjednika.

Podgoričani su u ovom kvartalu ubacili šest trojki (Vladimir Mihailović tri, Flečer Megi, Ferel i Raj po jednu), uz samo jedan promašaj, a iz reketa je šutirala 10-7, pa je Trento bio primoran da položi oružje već nakon tri četvrtine meča. Mihailović je prvom trojkom vratio dvocifrenu prednost (51:41) u 23. minutu, nakon čega je razlika rasla do nedostižnih „plus 24“ u dva navrata (74:50, 77:53), a početkom posljednje dionice je bilo i maksimalnih S. J. 28 razlike (84:56)...

promašili samo dva šuta iz reketa (8-6) i jedan sa perimetra (3-2). U posljednjih dva minuta i 40 sekundi su, međutim, upisali samo četiri poena sa linije bacanja (po dva Rajt i Joan Makundu), što im je omogućilo da u još dva navrata imaju 10 poena prednosti (20:10, 22:12).

Trentu je u drugoj četvrtini proradio šut sa distance, u prvih pet minuta je italijanski tim pogodio četiri puta za tri poena, i sredinom kvartala pre-

okrenuo i prvi put poveo na meču (34:32). Osim što je popustila u odbrani, Budućnost je u tom periodu ubacila četiri koša iz reketa (iz sedam pokušaja), a promašila je oba za tri poena, i imala dvije izgubljene lopte. Košem Nikole Tanaskovića za izjednačenje (34:34), „plavi“ su zaustavili nalet Trenta, a od trojke Jogija Ferela (37:34) do odmora nijesu ispuštali vođstvo, koje je bilo i najveće na odmoru (45:39),

no opterećeni Embid postigao je 14 poena uz sedam skokova.

Atlanta je pobijedila oslabljene Lejkerse 138:122 u novom impresivnom napadačkom izdanju ,,jastrebova“.

Gosti su igrali bez slavnog centra Dejvisa, a nije im pomogla izuzetna partija plejmejkera Rivsa (28 poena) i standardno dobar učinak veterana i superstara Džejmsa (20 poena, devet skokova, osam asistencija).

Atlantu su predvodili plejmejker Jang sa 26 poena i 13 asistencija i Marej sa 24 poena i devet asistencija, Džonson je dodao 19 a Bogdanović i Bej po 18 poena za raspucani tim.

Ekipa sa najboljim skorom u ligi Boston je uspjela da na svom terenu riješi odličan otpor Indijane u pobjedi 129:124.

Prva zvijezda Tejtum upisao je 30 poena uz po sedam skokova i asistencija, a bek Braun dodao je 25 poena za ,,Kelte“, koji su sa učinkom 37-11 ubjedljivo prvi na vrhu Istočne konferencije.

S. S.

Naš trener i bivši selektor

Mitrović dobio otkaz u Galatasaraju zbog rasprave sa navijačima Zvezdan Mitrović (53) neočekivano je dobio otkaz u turskom Galatasaraju – bivši selektor naših košarkaša ostao je bez posla zbog svađe sa navijačima istanbulskog kluba.

Podgoričanin napušta turski tim nakon osam mjeseci, nakon poraza od Dižona u FIBA Ligi šampiona. Očigledno je da je sva odgovornost za ovakvu ishitrenu odluku na čelnicima Galatasaraja.

Mitrović je ove zime u izuzetnom

nizu rezultata, njegov tim je imao devet trijumfa u posljednjih 14 utakmica. Nakon meča sa Dižonom dio navijača je dobacivao Mitroviću, nakon čega je on ušao u raspravu sa njima. Jutros je Crnogorcu uručen otkaz.

Sveukupno, rezultati Galatasaraja ove sezone su dobri – ekipa je u plej-of zoni domaćeg šampionata, izborena je Top 16 faza FIBA Lige šampiona i završnica nacionalnog kupa. Utisak turske košarkaške javnosti je da je forma bila u usponu.

R. A.

NK RUDEŠ

20 Sportski miks

Arena

Četvrtak, 1. februar 2024.

Fudbalski savez Crne Gore još nije imenovao selektora A reprezentac

Potraga postala urge da li je Prosinečki izb PODGORICA - Fudbalska reprezentacija Crne Gore čeka novog selektora još od 8. decembra, kada je Miodrag Radulović saopštio da neće ostati na klupi ,,sokola“ po isteku trogodišnjeg mandata.

Na sjednici Izvršnog odbo-

ra Fudbalskog saveza 27. decembra usaglašeno je da ,,rukovodstvo Saveza u narednom periodu obavi razgovore sa kandidatima za ovu poziciju kako bi IO imenovao novog selektora do kraja januara 2024. godine“.

Januar je prošao, selektor i dalje nije imenovan.

FSCG je (neočekivano) ušao

Mlada Boleslav bolja od ,,plavih“ šao nakon centaršuta sa desnog krila i kroz ,,šumu“ plavo-bijelih nogu, Mlada Boleslav je imala još dvije ozbiljne prilike, koje je primirio mladi Filip Domazetović. Međutim, finiš utakmice je pripao crnogorskom timu nakon što se sastav osvježio i nakon što je praktično svako zaigrao na svojoj poziciji, pošto je par igrača iz startnih 11 igralo na neprirodnim pozicijama – nakon par udaraca, u 78. minutu je viđena lijepa akcija iz koje smo pokušali tri puta da ugrozimo gol rivala.

Prvo je Ivanović na sjajnu povratnu loptu Vukotića izblokirao sa 16 metara, zatim je Vukotiću u situaciji ,,jedan na jedan“ golman ušao u šut i odbranio, da bi mladi Savović oprobao udarac koji je pošao preko prečke. Utakmicu je završio prilikom najmlađi na pripremama – Matija Jovanović je nakon kontre i solo prodora došao u izglednu poziciju, šutirao je, ali mu je udarac izblokiran i završio je tik pored stative. ,,Plavi“ su utakmicu protiv ekipe Mlade Boleslav odigrali u sastavu Domazetović, Vukanić, Tomašević (56. Orahovac), Vl. Adžić, Camaj (78.

Jovanović), Vukčević (52.

Savović), Raičković (62. Va. Adžić), Perišić (62. Vukotić),

Đukanović (62. Ivanović), Bojović i Despotović.

-Bez obzira što smo izgubili koliko god to navijačima i ljudima koji će ovo da pročitaju malo i glupo ili nestvarno zvuči - zadovoljan sam. Najviše iz razloga što smo imali pet izuzetno mladih igrača u startnih 11, a u drugom poluvremenu su dobili šansu i najmlađi na pripremama. I svi su ostavili jedan dobar utisak -poručio je šef stručnog štaba Mladen Milinković, koji se nadovezao…

-Za Budućnost je prava stvar što smo poveli mlade igrače na pripreme i mislim da će im iskustvo koje imaju u Antaliji mnogo značiti. Možda se plodovi neće vidjeti za šest mjeseci ili godinu, ali sam sasvim siguran da će poslije toga perioda klub imati koristi, ali i ti sami igrači.

Pored šest bonus igrača koji su počeli (Domazetović, Vukanić, Tomašević, Đukanović, Camaj, Perišić), pa zatim i četiri koja

su ušla u igru u drugom dijelu (Adžić, Vukotić, Savović, Camaj), značajnu minutažu su imali igrači koji polako traže i formu i pripremljenost – Raičković, Despotović, Ivanović…

-Normalno, brine nas što nijesmo postigli gol. Do sada se nijesam ni u prvenstvu, ni na pripremama žalio na sudije, ali evidentno je da je jedan od dva sporna slučaja bio penal.

Možda nijesmo imali ni sreće kada je Bojović pogodio stativu, ali jednostavno igramo protiv mnogo čvrstih, agresivnih i fizički dominantnih ekipa i možda je nama problem ta fizika. Tehnički i taktički smo rame uz rame sa njima, u nekim segmentima i bolji, ali to nam je neki putokaz da moramo ubuduće da mnogo više radimo na tome kako bismo mogli da pariramo takvim ekipama - rekao je Milinković nakon duela sa timom koji se u domaćem češkom prvenstvu bori za EvroR. P. pu.

Sutjeska i definitivno dobila peto pojačanje

Vasko Kalezić kraj Bistrice PODGORICA – Ono što se znalo još prije desetak dana, sada je dobilo zvaničan epilog – Vasko Kalezić novi je član Sutjeske.

Brzonogi ofanzivac gotovo od početka priprema trenira sa Nikšićanima, ali se čekala ispisnica iz Rudara, a nakon što i taj dio završen, Sutjeska je mogla da potvrdi – Kalezić je peto pojačanje nakon Veljka Batrovi-

ća, Boška Guzine, Darka Bulatovića i Matije Bogović, koji se vratio se pozajmice iz Bokelja.

Na taj način poslije OFK Titograda, Budućnosti, Zete, Rudara i mnogih klubova van Crne Gore (igrao u Norveškoj, Moldaviji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Švajcarskoj), Vasko Kalezić stiže kraj Bistrice da potvdi svoje vrijednosti. Kalezić je igrao već u pripremnom meču pro-

otklone dilemu, u završnici potrage ostalo je nekoliko kandidata, a među njima je, nezvanično saznajemo, Robert Prosinečki (55).

O tome se i ranije „šuškalo“, a mediji u Gani prije dva dana objavili su kako je Prosinečki poslao radnu biografiju tamošnjem Savezu koji traži novog šefa struke

Benzema Priznanje za najboljeg crnogo Simonovska ostaje u Al-Itihadu turniru Lige n

Budućnost doživjela poraz u četvrtom testu tokom priprema u Antaliji

PODGORICA - Novi kvalitetan protivnik na pripremama u Antaliji, ali i novi poraz –Budućnost je, u četvrtom kontrolnom meču u Turskoj, poražena od ekipe Mlade Boleslav sa rezultatom 2:0. ,,Plavi“ su imali stopostotne šanse na 0:0 i na 2:0, tokom većeg dijela utakmice bili ravnopravan rival, ali je kazna ponovo stigla kombinovani sastav – oba gola su pala nakon centaršuta sa lijevog boka i oba pogotka su – realno – mogla da se izbjegnu. Tokom prvog dijela igre, podgorički tim je za nijansu bio bolji (Mlada Boleslav solidno zaprijetila dva puta) i to se reflektovalo u 40. minutu kada je Ivan Bojović pogodio stativu.

Brzonogi ofanzivac je prebacio loptu sa desne na lijevu nogu, pretrčao rivala i gađao u okvir gola. Odbitak je u pogodak pokušao da pretvori Đorđe Despotović, koji je bio na lopti, ali ga je osujetio protivnički igrač očiglednim faulom u šesnaest metara. Sudija je ostao miran.

I tek minut kasnije je uslijedila kazna – centaršut sa lijevog krila, Česi su glavom pretvorili u gol. Uvodni dio drugog poluvremena je pripao rivalu – pored gola koji je takođe do-

u trku sa vremenom jer su za mart zakazani prijateljski mečevi, zatim utakmice UEFA Lige nacije u septembru, oktobru i novembru, i pitanje selektora je postalo urgentno. Crnu Goru, osim prijateljskih mečeva u martu i junu, očekuju utakmice UEFA Lige nacije.

Naredni dani trebalo bi da

tiv Arsenala u Ulcinju i najavio da će biti veliko pojačanje za nikšićki tim.

Vasko Kalezić je u jesenjem dijelu sezone upisao 17 nastupa za Rudar i tri puta se upisivao u listu strijelaca. Bio je član svih mlađih reprezentativnih selekcija Crne Gore, a upisao je jedan nastup za seniorski nacionalni tim u prijateljskom meču protiv Letonije 2020. godine. R.P.

Karim Benzema (36) ipak će igrati za Al-Itihad do kraja sezone u Saudi Pro ligi, po pisanju portala Atletik.

Kako se navodi, iako je legendarni francuski napadač želio povratak u Real Madrid ili Lion, nijedan od zainteresovanih evropskih klubova ne može da mu garantuje astronomsku platu koju trenutno zarađuje u Al-Itihadu.

Prva zvijezda saudijskog tima je u sukobu sa čelnicima i trenerima tima od kraja decembra.

Prvo je bez dozvole prije predviđenog vremena otišao na odmor, a potom u januaru kasnio na pripreme za drugi dio sezone, jer nije mogao da putuje sa ostrva Mauricijus zbog monsunskog nevremena.

Slavni veteran ima još dvije i po godine ugovora u klubu, a Al-Itihad se pravno dobro zaštitio da može da insistira na njegovom ostanku.

R. A.

PODGORICA – Baranka Sonja Simonovska dobila je novo priznanje - najbolji crnogorski odbojkaški sudija dijeliće pravdu na završnom turniru Lige nacija za odbojkašice, koji se od 27. do 30. juna održava na Tajlandu.

Do završnog turnira, Simonovska će suditi i mečeve grupne faze, u obje konkurencije, počev od mečeva u prvoj sedmici, od 21. do 26. maja u Ankari. Na turnirima u glavnom gradu Turske, u konkurenciji odbojkaša, uz domaćina, Tursku, nadmetaće se još selekcije

Saradnja Danca i Severina Lit

Rune ekspre Federerovog Holger Rune (20) odlučio je da nakon samo dva mjeseca saradnje otpusti Severina Litija, jednog od trenera penzionisanog velikana ,,bijelog sporta“ Rodžera Federera.

Danski talenat ponovo je razočarao ranim ispadanjem na Australijan openu. Glavni trener

Određeni domaćini druge runde kvalifikacija za Evro

Juniori u Crnoj Gori, Odbojkaški savez Crne Gore biće domaćin turnira druge runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo za juniore, koji je na programu od 5. do 7. aprila, saopštila je Evropska odbojkaška konfederacija (CEV).

Naša ženska juniorska reprezentacija u istom terminu će se za vizu boriti na turniru u Litvaniji. Naši juniori (igrači rođeni 2005. godine i mlađi) igraće u grupi E, sa selekcijama Italije, Izraela i Norveške.

Turnir će se odigrati u dvorani ,,Verde Complex“ u Podgo-

rici. Plasman na završni turnir izboriće pobjednici grupa, kao i tri najbolje drugoplasirane selekcije.

Muško juniorsko Evropsko prvenstvo na programu je od 26. avgusta do 9. septembra u Grčkoj i Srbiji, a plasman, pored domaćina, do sada su izborili pobjednici turnira prvog kruga kvalifikacija - Poljska, Francuska, Bugarska, Slovenija, Finska i Škotska. Ženska juniorska reprezentacija Crne Gore igraće u kvalifikacionoj grupi D u Litvaniji, a osim domaćina, rivali timu

cije

entna, bor? poslije neuspjeha na Kupu afričkih nacija.

Gdje će „Veliki Žuti“ završiti - na Starom ili Crnom kontinentu?

Prosinečki je imao blistavu igračku karijeru. Aktuelnom predsjedniku FSCG Dejanu Savićeviću bio je saigrač u Crvenoj zvezdi, s kojom su osvojili Kup evropskih

šampiona u Bariju 1991, a potom je hrvatskog virtuoza karijera vodila u Real Madrid, Barselonu, Sevilju, Portsmut...

Sa Hrvatskom je osvojio treće mjesto na Mundijalu 1998.

Trenerska karijera mu je, makar za sada, daleko od igračke.

Vodio je Crvenu zvezdu, Kajzerispor u dva navrata, reprezentacije Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine, Denizlispor, ljubljansku Olimpiju i Rudeš. Klupu Zagrepčana napustio je minulog septembra, nakon što je osvojio samo bod u sedam prvenstvenih kola. Na klupi Crne Gore do sada su bili Zoran Filipović, Zlatko Kranjčar, Branko Brnović, Ljubiša Tumbaković, Faruk Hadžibegić i Miodrag Radulović. J. TERZIĆ

gorskog odbojkaškog sudiju

na finalnom nacija Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Slovenije, Holandije, Kanade i Bugarske, dok će kod dama, pored Turkinja, nastupiti i selekcije Italije, Poljske, Japana, Njemačke, Holandije, Bugarske i Francuske.

Tokom treće sedmice Lige nacija odbojkašica, Simonovska će biti među sudijama na turniru u Hongkongu, od 18. do 23. juna, gdje će u grupi 3 igrati reprezentacije Kine, Italije, Brazila, Japana, Dominikanske Republike, Holandije, TajlanS. J. da i Francuske.

tija trajala svega dva mjeseca

esno otpustio g trenera mu ostaje njemačka legenda Boris Beker, a Litijevo mjesto zauzeće Runeov zemljak Kenet Karlson. Sa Dancem Karlsonom, nekada 41. igračem svijeta, Rune je već radio u prošlosti.

Sedmi teniser planete već ove sedmice nastupaće na ATP turniru u Monpeljeu.

R. A.

Šifrin za dvije sedmice opet na skijama Mikaela Šifrin (28) bi već za desetak dana mogla ponovo nastupati u Svjetskom kupu skijašica.

Prethodno, legendarna Amerikanka i rekorderka po broju pobjeda u Svjetskom kupu, doživjela je težak pad u spustu na čuvenoj stazi u italijanskoj Kortini d’Ampeco.

Ljekarske prognoze su da bi najveća moderna šampionka skijanja mogla da nastupi u Soldeu u Andori već od 10. februara. Ipak, radi se o povredi ligamenata lijevog koljena, tako da su iz američkog tima poručili da će pratiti njen oporavak sa velikim oprezom i iz dana u dan.

U poretku Svjetskog kupa Šifrin je prva, sa manje od 200 poena prednosti u odnosu na veliku švajcarsku rivalku Laru Gut-Behrami.

Kraljica tehničkih disciplina je pobjednica čak 95 trka, petostruka je i aktuelna šampioR. A. nka Svjetskog kupa.

opsko prvenstvo u odbojci

, juniorke u Litvaniji Mladena Miladinovića biće i Slovenija i Češka.

Plasman na Evropsko prvenstvo, koje se igra od 5. do 17. avgusta u Bugarskoj i Republici Irskoj, obezbijediće pobjednici grupa, kao i četiri najbolje drugoplasirane reprezentacije iz svih kvalifikacionih grupa.

Pored domaćina EP, mjesto na finalnom turniru kroz prvu rundu kvalifikacija obezbijedile su selekcije Poljske, Hrvatske, Italije, Švedske i Turske.

Kvalifikacione grupe juniora Grupa A: Češka, Turska, Portugl, Švajcarska; Grupa B: Le-

tonija, Njemačka, Slovačka, Hrvatska; Grupa C: Estonija, Holandija, Ukrajina, Rumunija; Grupa D: Austrija, Belgija, Španija, Danska; Grupa E: Crna Gora, Italija, Izrael, Norveška.

Kvalifikacione grupe juniorki - Grupa A: Srbija, Rumunija, Austija, Belgija; Grupa B: Slovačka, Grčka, Španija, Kosovo; Grupa C: Njemačka, FInska, Estonija, Ukrajina; Grupa D: Crna Gora, Litvanija, Slovenija, Češka; Grupa E: Portugal, Holandija, Mađarska, Norveška.

S. J.

Arena

21

ŠAH Još pet dana do početka 76. pojedinačnog seniorskog prvenstva Crne Gore

Đukić: ,,Berger“ je bolji od ,,Švajcarca“ Do početka 76. pojedinačnog seniorskog prvenstva Crne Gore ostalo je još pet dana, a samo tri da bi se kompletirala lista učesnika s obzirom na to da je krajnji rok za prijavu 2. februar.

Za sada na spisku je 55 matadora i amazonki i ovaj broj vjerovatno nije konačan, što znači da će najprestižnije individualno šahovsko takmičenje u našoj zemlji biti najmasovnije i najkvalitetnije u minulih 75 godina koliko postoji ŠSCG. Među njima je i šest velemajstora koji će nastupiti sa nezahvalnom ulogom favorita, a jedan od njih je i desetostruki osvajač velikog pehara, reprezentativac Nikola Đukić. On ne krije zadovoljstvo, naprotiv, raduje se učešću jer će ponovo biti za tablom na prvenstvu Crne Gore, budući da prošle godine nije branio titulu zbog, šahovskoj javnosti, dobro poznatih dešavanja.

- Osjećaj je nekako neobičan, pošto je ovo prvi put poslije mnogo godina da ne dolazim na šampionat kao favorit broj jedan po rejtin-

ŠSCG

Četvrtak, 1. februar 2024.

GM Nikola Đukić

gu, već su ispred mene dvojica kolega po tituli – Denis Kadrić i Nikita Petrov. To će svakako predstavljati dodatni motiv i izazov da se što bolje pokažem u pojačanoj konkurenciji. Naravno, pored Denisa i Nikite, tu je još veliki broj igrača koji s pravom pretenduju na najviši plasman, prije svih Luka Drašković i Blažo Kalezić. Možda klupski

pristrasno, istakao bih još svoje kolege iz Budućnosti, Miloša Pečuricu i Andreja Šukovića, ali ima još mnogo potencijalnih protivnika koje nijesam pomenuo, a koji bi mogli da zablistaju. Prošlogodišnji prvak Dragiša Blagojević još uvijek nije na listi prijavljenih, ali nadam se da će ipak odlučiti da svojim učešćem obogati državni

Međunarodni turnir u Nikšiću okupio 153 takmičara iz osam federacija

Masovno i kvalitetno u svim kategorijama Tradicionalni januarski rapid turnir međunarodnog karaktera okupio je u nikšićkom sportskom centru čak 153 učesnika u svim kategorijama, iz Ukrajine, Poljske, Albanije, Izraela, Bosne i Hercegovine, Rusije, Srbije i naše zemlje.

Na glavnom seniorskom takmičenju slavio je FIDE majstor Oleg Jaksin sa 7,5 poena, dok su se srebrnom odnosno bronzanom medaljom okitili prvi favorit po rejtingu intermajstor Blažo Kalezić, koji nije osjetio gorčinu poraza i FM Božidar Kisić sa po sedam poena. Među nagrađenima su i Veljko Draganić sa 7, te Aleksandar Tomić, Igor Sarić, Sulejman Suljević i Stjepan Krstonijević sa po 6,5 poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese

Mitra Šaranovića, najboljeg predstavnika ŠK ,,Mladost“, najuspješnije dame Nikoline Anđelić, omladinca Dragoljuba Kovačevića, te Davora Draškovića i Mikaila Žerzdeva koji su zablistali u konkurenciji učesnika do 2.100, odnosno 1.900 ELO. Na turniru za mlade u kate-

goriji do osam godina medalje su osvojili Relja Radović, Andrej Karović, Jovan Perović, Maja Čajeva, Simeona Vukotić i Vasilija Mitrović, zatim do 10 godina Andrija Savić, Henri Troskani, Vasilije Mitrović, Ana Bokun, Anrea Jolija i Jovana Aćimić, do 12 Milan

šampionat, iako bih razumio njegovu eventualnu odluku da ne učestvuje u datim okolnostima, istakao je standardni prvotimac najuspješnijeg šahovskog kolektiva u zemlji. Prema njegovim riječima, za naredno prvenstvo treba dobro razmisliti kakav sistem takmičenja primijeniti.

- Treba pomenuti da je ove godine nagradni fond značajno povećan, što je za svaku pohvalu, a vjerujem da će uslovi za igru u Kapital Plazi biti standardno dobri.

Sa druge strane, i dalje smatram da turnir po švajcarskom sistemu nije najbolji način za organizaciju državnog šampionata, te da bi Berger bio mnogo bolje rješenje. Takođe, ovoga puta je novost da se igra 11 umjesto standardnih 9 kola, što bi teoretski moglo donijeti nešto objektivniji plasman, ali i potencijalno čudne parove u finišu takmičenja.

U svakom slučaju, biće veoma naporno, a vjerujem i uzbudljivo do posljednje runde, pa se nadam da će publika uživati u partijama i okršajima za laskavo priznanje, dodao je Đukić.

Vukčević, Egor Ševcov, Jakov Radović, Minja Golubović, Dorotea Andrijašević i Noemi Marku, i u grupi do 14 godina Damjan Pešić, Čedomir Košutić, Lav Kljajić, Varvara Ševcova, Ivona Grubač i Jana Ivović. Za direktora ove masovne i veoma kvalitetne šahovske smotre profesionalaca i amatera Miodraga Prijovića bila je to lijepa uvertira uoči 76. pojedinačnog seniorskog prvenstva Crne Gore.

- Zahvaljujući odličnoj saradnji sa lokalnom upravom i Sekretarijatom za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje koji su imali ulogu pokrovitelja, te ogromnoj podršci Elektroprivrede kao generalnog sponzora i logistici ŠSCG i ŠK ,,Mladost“ uspjeli smo da još jednom ovjerimo ulogu dobrog domaćina i podsjetimo na vremena kada je Nikšić bio centar šahovskog svijeta, rekao je Prijović i naglasio da mu je posebno drago što su se pozivu odazvali mladi i perspektivni ljubitelji drevne igre čije vrijeme tek dolazi.

Priredio: B. KADIĆ

22 Feljton

Četvrtak, 1. februar 2024.

GORNJI MANASTIR OSTROG U DAVNAŠNJIM ZAPISIMA, ČLANCIMA I PUTOPISIMA

4.

U Manastir dolaze Bosanci, Srbi, Vlasi, Albanci i Latini Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Do pećine se – piše De Somijer - može stići jedino preko drvenih nasvođenih stepenica od 103 stepenika. To je tek VIJALA DE SOMIJER O MANASTIRU OSTROG polovina puta; ostatak je uklesan u samoj stijeni. Do pećine (NASTAVAK) „…Do pećine se može stići je- nas odvode preko jedinog prirodno uzdignutog prilaza sa dino preko drvenih nasvođe- mnogo zavoja koji se završava nekakvom terasom. Odatle nih stepenica od 103 stepenika, u dosta lošem stanju. To se, najzad, ulazi u prostoriju dugu 60 a široku 25 metara je tek polovina puta; ostatak je uklesan u samoj stijeni. Do pećine nas odvode preko jedinog prirodno uzdignutog prilaza sa mnogo zavoja koji se završava nekakvom terasom. Odatle se, najzad, ulazi u prostoriju dugu 60 a široku 25 metara, gotovo trougaonu i okrenutu ka istoku. U kapelici dugoj 5 a širokoj samo 3 metra, ali vrlo bogato ukrašenoj, iako bez reda, nalazi se kovčeg od čempresa u kojemu za sva vremena počiva Sv. Vasilije. Moštima Sv. Vasilija hodočasnici se mogu pokloniti tek poslije beskrajno dugih molitvi, značajnih pogleda i zanosa zbog kojih se u ovo odavanje počasti vjeruje kao u božansku tajnu. Kovčeg najzad otvaraju: podižu jedan kraj pokrova i svetac se pojavljuje pred nestrpljivim pogledima punim divljenja i poštovanja onih čija je svijest zatočena. Moram priznati da su vještina i tajna balzamiranja svečevih ostataka, kao i briga da se oni trajno sačuvaju, savršeno uspjeli.

Ne pamtim da sam ikada u životu vidio da je neko balzamovano tijelo, neka mumija, tako uporno odoljelo zubu vremena i tako dobro sačuvalo svježinu.

Sv. Vasiliju ne donose poklone samo pravoslavci iz Crne Go-

re. U Manastir dolaze Bosanci, Srbi, Vlasi i Albanci. Posjećuju ga i Latini, čak mu se, na neki način, i Turci dive, iako se većina njih pretvara da u čuda ne vjeruju, pa se čak i izruguju.

Arhimandrit mi je dao jednu priču o svečevom životu i čudotvorstvima, štampanu ilirskim pismom. Pisali su je kaluđeri, kako je koji stizao u Manastir. Svaki od njih se pobrinuo da doda nešto svoje, zavisno od nadahnuća i viđenja stvari... To je pravi opis čudotvorstava. Nekoliko događaja pomoći će da se prosudi o izmišljotinama koje priča sadrži i naslikaće ovaj narod bolje nego što bih ja to mogao da uradim.

Jednoga dana, naslonjen na ogradu terase svetac je nasumice bacio sjemenku kruške koju je upravo jeo; sjutradan je na goloj stijeni izniklo divno stablo kruške čija je jedna strana bila sva u cvijetu a druga puna najljepših sazrelh plodova: bio je mjesec februar. Drugi put, svecu koji je bio i vješt doktor, potreban je bio peršun za nekakav lijek, a nijesu mogli nigdje da ga nađu. Svetac se pomolio poslije čega se u njegovoj ćeliji pojavila ptica purpurne i nebesko plave boje i sletjela

Donosimo manje poznate tekstove vezane za gornji manastir Ostrog - članak Leontija Ninkovića iz 1911. godine, bilješku ruskog inženjera Jegora Kovaljevskog iz 1841, bilješku Vijale de Somijera nastalu oko 1810. godine, bilješku vojvode ĐuraMatanovića iz 1897. o odbrani Ostroga 1852, bilješku Vuka Vrčevića o posjeti knjaza Danila Ostrogu, dio putopisa „Pod Ostrogom” iz 1884. godine, kao i dio putopisa Lazara Tomanovića iz 1889. godine

Na ulazu u Gornji manastir Ostrog, crtež iz 19. vijeka

na klecalo kreposnog pustinjaka. Ptica je u svom zlatnom kljunu držala sjeme peršuna.

Svetac ga je odmah posijao na kamenoj terasi i već sjutradan peršun je bio za upotrebu. Kasnije se, svake godine, množio sam od sebe, u jednom uglu do kojega nikada nijesu dopirali ni sunce ni kiša. Priča najzad kaže da je, prije otprilike sto godina, u pustinjakovo prebivalište došao nekakav Turčin koji je, ustvari, bio nevjernik, a hinio je smjernost i vjeru, kako bi zadobio naklonost blaženog. Čim je kovčeg sa moštima otvoren, Turčin mu je prišao i, pretvarajući se da će ponizno da cjeliva svetu ruku, ugrizao je snažno kažiprst da bi provjerio da li je tijelo živo... Ali, iznenada se dogodilo čudo.

Osjetljiv na ugriz kao i na uvredu svetac je, mada uspavan vječitim snom, naglo povukao ruku i, ne poštujući sveto mjesto, svetogrdnika tako snažno udario po glavi da ga je usmrtio.

Kaluđer pokazuje trag ugriza i teško onome ko u tu priču ne povjeruje! Svakom posjetiocu pustinjak daje, uz naplatu, jednu uzanu raznobojnu traku, koja je svemoguća: štiti od duhova, vještica, đavoljih iskušenja, gromova, nesreća, kuge i lopova.“

JEGOR KOVALJEVSKI O MANASTIRU OSTROG

Rus Jegor Kovaljevski je u svojoj knjizi „Četiri mjeseca u Crnoj Gori”, pisanoj 1841. godine, manastiru Ostrog posvetio osmu glavu. U osvrtu na taj malo poznati zapis Dragica Đurašević-Miljić piše: „U opisu donje i gornje crkve on ne ide dalje od onoga što su o manastiru ostavili i drugi pisci koji su raznim povodima boravili u Crnoj Gori tokom XIX vijeka i od kojih potiče naziv „slovenski Jerusalim” za ovaj glasoviti spomenik. Kovaljevski iznosi utiske stranca zbunjenog pred prizorima na koje je naišao u manastiru, koji „vas plijeni svojim položajem”. Navodeći legendu o nastanku manastira kaže: „… ovdje se odmorio Vasilije, kojega Crnogorci poštuju kao sveca. A kako je on dopro do ove strmeni, i kako je mogao golim svojim rukama da uredi ovo obitavalište rada i tišine, koju je sudbina odredila – predanje je o tome tamno. Nagađanja ne smiju da se kosnu svetinje…”

Na stranici 50 je opis crkvice: „u kojoj počiva tijelo svetog Vasilija siromašna je i tijesna; jedva da u njoj može stati 20 duša. Srebrne pločice sa sli-

Jegor Kovaljevski

U kapelici dugoj 5 a širokoj samo 3 metra, ali vrlo bogato ukrašenoj, nalazi se kovčeg od čempresa u kojemu počiva Sv. Vasilije. Moram priznati da su vještina i tajna balzamiranja svečevih ostataka, kao i briga da se oni trajno sačuvaju, savršeno uspjeli.

Ne pamtim da sam ikada u životu vidio da je neko balzamovano tijelo, tako dobro sačuvalo svježinu kama ruku, nogu i očiju koji su zastupništvom Svetoga bili izliječeni od raznih bolesti – to je jedina manastirska riznica; tu u prednjem dijelu pećine ima i nekoliko ćelija, tu je i bunar za vodu, koji

Nekadašnji prilaz Gornjem manastiru Ostrog

je opsađenima služio kao vrlo važan uređaj; dalje, unutra, nepronicljiv mrak; desetak koraka naviše – još dvije ćelije. Starac od sedamdeset godina jedini je žitelj i čuvar svetinje u gornjem manastiru; pet koraka podnožja na kraju pećine, na kojem se čovjek može držati, ali ne i šetati, čine jedini prostor gdje on može da udiše proljećni vazduh.

Jednom riječju, krug njegovog poslovanja je vrlo uzak, kako u pravom, tako i u prenosnom smislu te riječi. I pored živopisnosti položaja ovog manastira, ja nijesam mogao da u njemu dugo ostanem, te sam se, ostavivši starca-čuvara i crkvene lastavice da se lijepe po njegovim ćoškovima, preselio u donji manastir, tu je više prostora za noge” (D. Đurašević-Miljić, „Jedan malo poznati opis crkava i manastira u Crnoj Gori”, Istorijski zapisi, Godina LXIX, 4, Podgorica, 1996, str. 106).

Jegor Kovaljevski je ostavio svjedočanstvo da su se oko 1840. godine u gornjem manastiru Ostrog čuvale srebrne pločice sa slikama oboljelih djelova tijela koji su zastupništvom Svetog Vasilija bili izliječeni.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja 23

Četvrtak, 1. februar 2024.

Poslovni broj: I.br. 1114/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mrvaljević Rajka iz Nikšića, ul. Karađorđeva br.17, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 157.788,39 eura, dana 31.01.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1114/17 od 18.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene pred notarom Marković Ljubišom iz Nikšića poslovne oznake UZZ.br.481/2014 od 18.09.2014.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 1748 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 2, površine 24 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 3, površine 17 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 4, površine 17 m2, katastarska parcel a broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 5, površine 29 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zg rade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 6, površine 29 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 7, površine 27 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 8, površine 22 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 9, površine 15 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 11, površine 14 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 12, površine 21 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 13, površine 27 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 15, površine 29 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 28.02.2024.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 287.650,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1114/17 od 20.10.2017.godine, i to iznos od: 50.400,00 eura za PD2, 15.810,00 eura za PD3, 15.810,00 eura za PD4, 26.970,00 eura za PD5, 26.970,00 eura za PD6, 25.110,00 eura za PD7, 20.460,00 eura za PD8, 31.500,00 eura za PD9, 11.480,00 eura za PD11, 17.220,00 eura za PD12, 22.140,00 eura za PD13 i 23.780,00 eura za PD15.

IV Na šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana održavanja javne prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od: 5.040,00 eura za PD 2, 1.581,00 eura za PD 3, 1.581,00 eura za PD 4, 2.697,00 eura za PD 5, 2.697,00 eura za PD 6, 2.511,00 eura za PD 7, 2.046,00 eura za PD 8, 3.150,00 eura za PD 9, 1.148,00 eura za PD 11, 1.722,00 eura za PD 12, 2.214,00 eura za PD 13 i 2.378,00 eura za PD 15, Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.481/14 od 18.09.2014.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.24-01/2779 od 02.09.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.481/14 od 18.09.2014.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 31.01.2024.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs") Poslovni broj I.br. 497/2022 U izvršnoj stvari izvršnog povjerioca BOJAN MRKAIĆ, Mojdež bb, Herceg Novi, koga zastupa punomoćnik advokat Blažo Gagović iz Herceg Novog.

Protiv izvršnog dužnika DRAGAN PUTICA, Kuti, Livade bb, Herceg Novi.

Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Određuje se TREĆA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika 1/1, koje su upisane u: • Listu nepokretnosti LN. br. 1496 KO Kuti, kat.parcela br. 252/7, stambeni prostor PD 2, etaža P1, površine P 119 m2 Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 27.02.2024.godine u 12.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja.Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika su predmet prodaje po rješenju o izvršenju I.br. 497/2022 od 30.08.2022.godine, radi naplate novčanog potraživanja 7,590.00 eura na ime glavnice duga sa zakonskom zateznom kamatom počev od 12.11.2017.godine pa do isplate, 2,582.80 eura na ime zakonske zatezne kamate obračunate na glavnicu duga do 12.11.2017.godine, 812.50 eura na ime troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom počev od 27.03.2019.godine pa do isplate, troškova izvršnog postupka koliko u konačnom budu iznosili. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br. 497/2022 od 17.01.2023. godine, u smislu odredbe čl.168. ZIO i iznosi 85,000.00 eura.

Na trećem javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trećem Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.6.ZIO-a.

Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br.

535-18956-53 kod Prve banke, u iznosu od 8,500.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-14666-22 kod Prve banke, u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača.

Zaključak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 31.01.2024. godine

Javni izvršitelj, Marko Đaković

Poslovni broj: Ivm.br. 1113/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mrvaljević Rajka iz Nikšića, ul. Karađorđeva br.17, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 157.788,39 eura, dana 31.01.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju Ivm.br. 1113/17 od 19.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu vjerodostojne isprave- mjenice serije AA 1429489 od 10.09.2014.godine, i Rješenja Ivm.br.1113/2017 od 14.03.2018.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 1748 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 10, površine 69 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 17, površine 53 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za petu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 28.02.2024.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 41.985,00 eura rješenjem poslovne oznake Ivm.br. 1113/17 od 12.11.2018.godine, i to iznos od 24.495,00 eura za PD10, i iznos od 17.490,00 eura za PD17.

IV Na petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 4.198,50 eura, odnosno iznos od 2.449,50 eura za PD 10, i iznos od 1.749,00 eura za PD 17. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o pravu službenosti –upis stvarne službenosti u korist svagdašnjeg vlasnika povlasnog dobra, poslovni prostor PD16, površine 17m2, poslovni prostor PD18, površine 182m2, poslovni prostor PD 19, površine 93m2, na osnovu isprave Ov.br.2147/2004 od 06.04.2004.godine, na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 31.01.2024.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „LD Group” d.o.o. iz Nikšića, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1846/6 od 24.01.2024. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovno-stambenog objekta, na katastarskim parcelama broj 1372/53, 1350/1, 1385/18, 1386/2 i 1387/44 KO Podgorica I, „Univerzitetski centar“, Glavni grad Podgorica.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. „LD Group” d.o.o. iz Nikšića može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. „LD Group” d.o.o. iz Nikšića je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Javni izvršitelj u Herceg Novom Marko Đaković, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca ,,CRNOGORSKI TELEKOM” A.D, Podgorica, koga zastupa punomoćnik Filip Ćupić advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika 1.Milenko Ilić, 2. Anatoliy Safonov, 3.Dušan Petrović, 4. Ivana Maslovarić, 5. Nenad Vujović, 6. Marko Stanojević u smislu čl. 7. i 45. ZIO-a, dana 31.01.2024.godine, donio je

ZAKLJUČAK (dostavljanje javnom objavom)

Kod ovog izvršitelja u toku je izvršni postupak po predlogu ovog izvršnog povjerioca protiv sledećih izvršnih dužnika: Milenka Ilića, sa poslednjom poznatom adresom, ul. Bijela bb, Herceg Novi (rješenje Iv.br. 297/2023 od 17.05.2023.); Anatoliy Safonova sa poslednjom poznatom adresom, ul. Vinogradarska bb, Herceg Novi (rješenje Iv.br. 537/2023 od 26.07.2023); Dušana Petrovića sa poslednjom poznatom adresom ul. Manastirska br.45, Herceg Novi (rješenje Iv.br. 792/2023 od 06.12.2023); Ivane Maslovarić sa poslednjom poznatom adresom ul. Nikole Ljubibratića 82B, Herceg Novi, (rješenje Iv.br.569/2022 od 06.10.2022); Nenada Vujovića sa poslednjom poznatom adresom ul. Đenovići bb, Herceg Novi (rješenje Iv.br.606/2022 od 28.10.2022); Marka Stanojevića sa poslednjom poznatom adresom ul. Orjenskog bataljona br.4, Herceg Novi (rješenje Iv.br.777/2022 od 14.12.2022); Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrate Javnom izvršitelju radi preuzimanja rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Osnovnog suda u Herceg Novom, a navedena pismena smatraće se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, u skladu sa čl. 8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 31.01.2024. godine Javni izvršitelj

Marko Đaković

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. februar 2024.

DOO “SPORTSKO- REKREATIVNI CENTAR” BAR Broj: 211/24 Bar, 30.01.2024. godine Na osnovu člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 21/09 i 40/11), člana 31 i člana 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 44/10), Odluke Odbora direktora Društva br. 02-41/23 od 06.11.2023. godine i Rješenja izvršnog direktora Društva, broj: 2672/23 od 29.11.2023. godine, Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup poslovnoreklamnih prostora u/na objektu sportske dvorane “Topolica” zajedno sa brendiranjem naziva, objavljuje

JAVNI POZIV za davanje u zakup poslovno-reklamnih prostora u/na objektu sportske dvorane “Topolica” zajedno sa brendiranjem naziva (tender) 1. PREDMET ZAKUPA Predmet tenderskog postupka je davanje u zakup poslovno - reklamnih prostora u/na objektu sportske dvorane “Topolica” zajedno sa brendiranjem naziva, odnosno dodavanjem naziva privrednog društva sa odgovarajućim logom istog, uz naziv sportske dvorane Topolica, a sve prednje kako slijedi : Unutrašnji segment Sportske dvorane Topolica Oznaka A.1.1

Dimenzije 2880x70

A.1.2

2880x220 sa vratima

A.1.3

2880x220 sa vratima

A.2.1 A.2.2 A.2.3 A.2.4 A.2.5 A.2.6 A.2.7 A.2.8 A.3.1 A.3.2 B.1.1

860x100 440x100 440x100 440x100 440x100 440x100 440x100 860x100 380x300 100x50 380x300 100x50 2880x70

B.1.2 B.2.1 B.2.2 B.2.3 B.2.4 B.2.5 B.2.6 B.2.7 B.2.8 B.3.1 B.3.2 C.2.1 C.2.2 C.2.3 C.2.4 C.2.5 C.2.6 C.2.7 C.2.8 C.2.9 C.2.10 C.2.11 C.3.1

2880x220 sa vratima 860x100 440x100 440x100 440x100 440x100 440x100 440x100 860x100 380x300 100x50 380x300 100x50 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 1065x70

C.3.2

2120x70

C.3.3

1065x70

C.4.1 C.4.2 C.4.3 C.4.4 C.5.1 C.5.2 C.5.3 C.5.4 D.1.1 D.1.2 D.1.3 D.1.4 D.1.5 D.1.6 D.1.7 D.1.8 D.1.9 D.1.10 D.1.11 D.3.1 D.3.1 D.3.2 D.3.3 D.3.4

910x50 960x50 1060x50 810x50 380x300 100x50 380x300 100x50 380x300 100x50 380x300 100x50 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 42x210 380x300 100x50 380x300 100x50 380x300 100x50 380x300 100x50 380x300 100x50

Materijal Cerada ili Lim / PVC Panel / Forax sa PVC Folijom PVC Folija (mala vrata 80x220; velika vrata 410x220) PVC Folija (mala vrata 80x220; velika vrata 410x220) Cerada Cerada Cerada Cerada Cerada Cerada Cerada Cerada PVC Folija PVC Folija Cerada ili Lim / PVC Panel / Forax sa PVC Folijom PVC Folija (vrata 80x220) Cerada Cerada Cerada Cerada Cerada Cerada Cerada Cerada PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija Cerada ili Lim / PVC Panel / Forax sa PVC Folijom Cerada ili Lim / PVC Panel / Forax sa PVC Folijom Cerada ili Lim / PVC Panel / Forax sa PVC Folijom PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija

Vanjski segmet Sportske dvorane Topolica Oznaka E.1.2 E.1.3 E.1.4 E.1.5 E.1.6 E.2.1 E.2.2

Dimenzije 67x310 37x310 37x310 37x310 67x310 1165x730 1165x730

Materijal PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija PVC Folija Mesh platno Mesh platno

E.2.3 E.3.1 E.3.2 E.3.5 E.5.1 E.5.2 E.5.4 E.5.5 E.5.6 E.6.1 E.6.2 E.6.5

Slova istih dimenzija i gabarita kao postojeća 1165x730 1165x730 Slova istih dimenzija i gabarita kao postojeća 1165x730 1165x730 67x310 37x310 67x310 1165x730 1165x730 Slova istih dimenzija i gabarita kao postojeća

Svijetleća reklama Mesh platno Mesh platno Svijetleća reklama Mesh platno Mesh platno PVC Folija PVC Folija PVC Folija Mesh platno Mesh platno Svijetleća reklama

2. PERIOD I MINIMALNA CIJENA ZAKUPA Svi poslovno-reklamnih prostori iz tačke 1 ovog poziva zajedno sa brendiranjem naziva sportske dvorane „Topolica“, daju se u zakup na određeno vrijeme, na period do 5 (slovima: pet) godina, uz minimalnu cijenu zakupa u iznosu od 130.000,00 € (slovima: stotridesthiljadaeura) na godišnjem nivou, uvećanu za iznos PDV-a, po stopi koja je važeća u trenutku isplate.

3. OPŠTI USLOVI Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponuda Pravo da učestvuju na tenderu imaju sva domaća i strana pravna lica, ako su dostavila ponude za učešće u postupku i uplatila depozit.

Ponude zajedno sa dokazom o uplati depozita se predaju u zatvorenoj koverti, neposredno na adresi „Sportsko-rekreativni centar” doo Bar, Bulevar revolucije br. 85, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda po Javnom pozivu za poslovno-reklamne postore i brendiranje - ne otvaraj”, svakog radnog dana, u periodu od 08 do 14 h, zaključno sa 23.02.2024. godine, do 10:00 časova.

Ponuda treba da sadrži: - naziv i sjedište pravnog lica, izvod iz CRPS-a ne stariji od (6) šest mjeseci za domaća privredna društva, dokaz o registraciji izdat od strane nadležnog organa kod kojeg je pravno lice registrovano, a za strana pravna lica dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača (original ili ovjerena kopija rješenja), ime i prezime direktora odnosno zakonskog zastupnika pravnog lica i njegov potpis i pečat, ovlašćenje - punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda za druga lica; - cijenu zakupa izraženu u eurima; - tehničko rješenje (skicu) izgleda poslovno-reklamnih prostora i brendiranja naziva dvorane; - broj žiro računa za povraćaj depozita.

Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Učesnici postupka dužni su da kao garanciju učešća dostaviti dokaz o uplati depozita, u visini od 10 % od ukupnog minimalnog iznosa zakupnine na godišnjem nivou, na žiro račun “Sportsko-rekreativni centar” doo Bar, br. 535-10634-90, za uplate iz inostranstva otvoren SWIFTCODE: PRVAMEPG, IBAN: ME25535005030000116276 kod “Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine” AD Podgorica – filijala Bar. Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.

Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom, odustane od ponude, nakon otvaranja iste, gubi pravo na povraćaj depozita.

Postupak po ovom javnom pozivu će se proglasiti neuspjelim, ukoliko prvorangirani i drugorangirani ponuđači odustanu od ponuda ili odbiju da potpišu ugovor u ostavljenom roku.

Poslovno-reklamni prostori iz tačke 1 ovog poziva zajedno sa brendiranjem naziva sportske dvorane „Topolica“, daju se u zakup ponuđaču sa najpovoljnijom ponudom, a koja će biti izabrana na osnovu visine ponuđene zakupnine na godišnjem nivou, pod uslovom da dostavljena ponuda ispunjava i druge uslove predviđene javnim pozivom.

Ukoliko je određena ponuda nevažeća ili nije prihvaćena kao najpovoljnija, depozit se vraća podnosiocu u roku od 8 (slovima: osam) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

4. NAČIN I USLOVI PLAĆANJA Najpovoljniji ponuđač dužan je da sa “Sportsko–rekreativni centar” doo Bar zaključi ugovor o zakupu u roku od 8 (slovima : osam) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Ukoliko najpovoljniji ponuđač odustane od ponude i ne zaključi ugovor u predviđenom roku ili ne plati zakupninu za poslovno-reklamne prostore i brendiranje naziva dvorane u predviđenom roku, gubi pravo na iste, kao i pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju, zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu poslovno-reklamnih prostora i brendiranje naziva dvorane sa drugorangiranim ponuđačem. Ponuđaču čija je ponuda prihvaćena, depozit se uračunava u iznos godišnje zakupnine.

Zakupnina za poslovno-reklamne prostore i brendiranje naziva dvorane koju je ponuđač ponudio, a zakupodavac prihvatio u postupku, budući zakupac je obavezi platiti odjednom, unaprijed, u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora o zakupu.

5. MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA Otvaranje ponuda biće održano dana, 23.02.2024. godine, sa početkom u 10:30 h, u prostorijama ”Sportsko-rekreativni centar” doo Bar i istom mogu prisustvovati ovlašćeni zastupnici ponuđača.

Obavještenje o najpovoljnijem ponuđaču, dostaviće se ostalim učesnicima postupka u roku od 8 (slovima: osam) dana od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana neposredno u prostorijama ”Sportskorekreativni centar” doo Bar ili na kontakt telefon broj 067/511-876.

Napomena: Izvod iz pravilnika o uslovima i načinu oglašavanja na objektima Sportskorekreativnog centra Bar (fotodokumentacija i tabelarni prikaz) se nalazi na web-stranici https://srcegrada.me/wp-content/uploads/2024/01/Pravilnik-o-uslovima-i-nacinu-oglasavanja-naobjektima-Sportsko-rekreativnog-centra-Bar.pdf KOMISIJA ZA SPROVOĐENJE POSTUPKA DAVANJA U ZAKUP POSLOVNO-REKLAMNIH PROSTORA I BRENDIRANJA NAZIVA DVORANE

Četvrtak, 1. februar 2024.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. februar 2024.

Četvrtak, 1. februar 2024.

Marketing 27 Oglasi i obavještenja

28 Oglasi i obavještenja OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

Četvrtak, 1. februar 2024.

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 1. februar 2024.

60

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

36

Umrla je

Dana 30. januara 2024. u 61. godini preminula je naša draga

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

RADMILA Kostova MILANOVIĆ

SONJA Slavkova NOVAKOVIĆ rođena RADEVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 31. januara od 14 do 16 časova i 1. februara od 10 do 13 i 30 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na seoskom groblju Gornje Mrke.

Sahrana je obavljena u krugu porodice 31. januara 2024. godine u Građanima.

Kuća žalosti Vladike Petra I br. 7, Cetinje.

Ožalošćeni: sinovi BOJO i FILIP, ćerke TINA i ANJA, sestre LJILJA, TANJA i VANJA, zaova LJILJANA, unučad UROŠ, UNA, VUKAN, ANDREJ i STAŠA, stric DRAGAN, snaha SANDRA, baba STANA, tetke, zetovi, strina, jetrve, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka, đeveričići i ostala rodbina NOVAKOVIĆ i RADEVIĆ 7

Umrla je u 72. godini naša draga

SLAVKA Mitrova OTAŠEVIĆ rođena RADUNOVIĆ

Saučešće ćemo primati u Kapeli na Cetinju 31. januara od 12 do 16 časova i 1. februara 2024. godine od 11 do 13 časova, kada povorka kreće za Njeguše - Dugi Do, gdje ćemo primati saučešće do sahrane u 15 časova.

Kuća žalosti: Njeguši b.b.

5

2

Dana 30. januara 2024. u 71. godini, preminuo je naš dragi i voljeni

Dana 31. januara 2024. poslije teške bolesti, u 64. godini, preminuo je naš dragi

DRAGUTIN–DRAGO Vlada RADULOVIĆ

ČEDOMIR – ČEDO Milinka RALEVIĆ

Posmrtni ostaci dragog nam pokojnika biće izloženi u kapeli u Gornjem Polju, 31. januara od 11 do 16 časova i 1. februara od 11 do 13.30 časova, kada polazimo za Zavrh, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Saučešće primamo u Podgorici, u kapeli Gornja Gorica, 31. januara od 9 do 17 časova i u Beranama u gradskoj kapeli 1. februara od 9 do 13 časova.

Po želji pokojnika, sahrana će se obaviti u rodnom selu Kaludra 1. februara u 14 časova.

Ožalošćeni: brat LJUBO, sestre BRANKA i MARIJA, braća od stričeva VELJKO-BAJO, BRANISLAV i VESELIN, strine JOVANA i JOVANKA, sestre od stričeva DESANKA, MILENA i MARTA, snahe SLOBODANKA, STANKA, IVANA, ALEKSANDRA i DANIJELA, sinovci RADOVAN, ZORAN i VUK, sinovice MAJA, ANJA, VANJA, LENA i NINA, sestrić BRANKO-BAJA, sestrična BILJANA, unučad LAZAR, MARTA, SOFIA, STEFAN, FILIP i MATIA, braća i sestre od ujaka i tetke i ostala mnogobrojna rodbina RADULOVIĆ

Ožalošćeni: suprug MITAR, kćerka SNEŽANA, sinovi PERICA i KRSTO, braća STEVAN i MILENKO, sestra MILIJANA, đever MARKO sa porodicom, snahe IVANA i VESNA, unuci, MILO,PETAR i VASILIJE i ostala brojna porodica OTAŠEVIĆ i RADUNOVIĆ 8

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da se dana 31. januara 2024. u svojoj 90. godini upokojila naša draga

Ožalošćeni: sin DUŠKO, kćerke BILJANA, LJILJANA i DUŠKA, snaha ZORICA, braća MIHAILO i ČEDOMIR, sestre ZORKA i DUŠANKA, unučad i ostala porodica MILANOVIĆ i MILJANIĆ

Adresa za telegrame: Ruđera Boškovića 17, Podgorica.

39

Sa velikom tugom i bolom u srcu opraštamo se od naše drage

Ožalošćeni: supruga ZORICA, sinovi NIKOLA i FILIP, braća DRAGOMIR – COKA i RADOMIR – BELI, snahe IRENA, STANOJKA i VESNA, unučad NEVENA i DESPOT, sinovci, sinovice i ostala mnogobrojna porodica i prijatelji

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

55

ČEDU RALEVIĆU

MILKA pok. Komnena FATIĆ rođena BLAGOJEVIĆ 1934 – 2024.

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Tivtu, 31. januara od 11 do 16 sati i 1. februara 2024. godine od 10 do 15 sati, kada pogrebna povorka kreće ka mjesnom groblju Brda u Tivtu, gdje će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin NENAD, unuci PETAR i MARKO, đever MIRAŠ, jetrva BEBA, brat od strica BLAŽO, snaha MILKA, bratanične, sestrične, sestrići i ostala rodbina FATIĆ i BLAGOJEVIĆ

MARINA Slobodana ROJEVIĆ rođena UROŠEVIĆ

Hvala ti za iskreno prijateljstvo.

Od VJERE RAJKOVIĆ sa porodicom 40

Poslije duge i teške bolesti preminula je u 63. godini.

Sahrana je obavljena u Friburgu (Švajcarska).

Ožalošćeni: majka MILA, suprug SLOBODAN, sin DANILO, snaha CAROLINA, svekrva ROSA, kao i ostala mnogobrojna rodbina

MARINA ROJEVIĆ Riječi sada nemaju preveliko značenje. Odnijela si sa sobom veliki dio mog srca. Pamtićemo te po tvom tihom karakteru i lavovskoj snazi. Nećemo te pustiti zaboravu.

KAROLINA, ZORAN i ALEKSA

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. februar 2024.

20

Posljednji pozdrav mom voljenom

21

Posljednji pozdrav mojoj

Mami

11

Našoj strini, savezniku i borcu

RADI PAVLIĆEVIĆ

BUCU

Posljednji pozdrav i veliko hvala na svemu.

NIKOLA, DIJANA i VOJIN PAVLIĆEVIĆ

RADI

Buco moj, ima nešto neprolazno, a to je naša ljubav i zajednički život.

Počivaj u miru.

Mama moja, osjećam i znam da si sad pored mene i da ćeš u životu uvijek biti uz mene da me čuvaš, podržiš i pokažeš pravi put i da ćeš svuda i u svakom trenutku biti sa mnom.

Mama, ti si moj temelj i heroj. Živjeću i biću čovjek kao što si ti bila.

Nikad te neću iznevjeriti, bićeš uvijek ponosna na mene.

Tvoj BATO

Sa dubokim bolom opraštam se od svoje dobre, predobre snahe

RADE

Zauvijek tvoj ALEKSA

Vječno ću je nositi u srcu, zahvalna za njenu ljubav i poštovanje.

Svekrva JOVANKA

19

18

Bolne duše opraštam se od svoje mile snahe

Posljednji pozdrav voljenoj mami, svekrvi i babi

Posljednji pozdrav našoj voljenoj sestri

12

13

RADE

RADI

Bila mi je dobra snaha, prijatelj, bila mi je sestra.

Ostaće vječno u mom srcu i sjećanju.

RADI

Ožalošćena zaova SEKA

Napustila nas je naša draga strina

Bolno je i teško pratiti najrođenije na vječni počinak, pogotovo sestre crnogorske koje su vezane za braću.

Iza nje ostaje vječno potomstvo i ljudski trag koji je ostavila i pečat na svemu što je radila.

Tvoji: PAVLE, VUK i BOJANA

Braća BUDO i MILENKO BUKILIĆ

14

RADA Tužnog srca čuvaćemo sjećanje na pažnju i ljubav kojom nas je darivala.

Njeni PEROVIĆI: DRAŠKO, NIKŠA, MARIJANA, STEFAN i FILIP

27

Prerano

SARA ŠUŠKAVČEVIĆ rođ. RADULOVIĆ

Duboko pogođeni tvojim odlaskom, ostajemo za tobom zauvijek tužni. Počivaj u miru.

ILIJA i VERA JANJUŠEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DUŠKU ČELEBIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Porodica STIJEPOVIĆ

17

31

Pozdrav našoj

Počivaj u miru, dobra kumo

Tvoji kumovi ZORAN, JELENA i OGNJEN

35

DRAGUTIN RADULOVIĆ Od porodice BATAKOVIĆ

Neka tvoja dobra duša pronađe mir. Čuvaćemo uspomenu na tebe.

MIŠKO, KAĆA i GORICA

MIGA sa porodicom

29

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i komšiji

30

Posljednji pozdrav dobroj kumi

15

RADI PAVLIĆEVIĆ

RADI

RADMILA - RADA PAVLIČEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini

našoj

RADI FILIP, SANJA, BALŠA I IVAN

S tugom se opraštamo od naše mile

RADE

Naše dične Crnogorke. Čuvaćemo vječni pomen na vrijeme koje smo proveli zajedno i na toplinu i ljubav sa kojom nas je srijetala.

S bolom u duši, njeni PEROVIĆI MIRA i DRAGAN

16

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. februar 2024.

56

31

1

Posljednji pozdrav sestri naše uvažene koleginice

Posljednji pozdrav našoj dragoj

43

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BELKI

IVANI Rada SMOLOVIĆ

RADI

Neka ti je laka tvoja crnogorska zemlja.

KOLEKTIV D.O.O. STADION

Od komšijske i bratske porodice RAJKA MRVALJEVIĆA

37

24

Dragoj strini

34

DANICI SJEKLOĆI

RADMILA MILANOVIĆ

Počivaj u miru.

S poštovanjem.

Hvala ti što si mi pokazala što znači rasti uz babu.

Tvoja AJA

38

Bako naša,

BOBO i MILANKA VUKČEVIĆ

PREDRAG – MIŠKO BIJELIĆ

ZORAN, NATAŠA i NAĐA 51

Posljednji pozdrav poštovanoj prijateljici

Posljednji pozdrav, velikom prijatelju naše porodice

RADMILA MILANOVIĆ

Samo zatvorimo oči i tu si, posebna naša. Čujemo ti glas i bude sve u redu. Volimo te i ne brini.

Ljube te: ANASTASIJA, FILIP, BORIS, LANA, IRINA, KSENIJA, DANILO, MONIKA

Posljednji pozdrav dragoj tetki

50

BAĆKO, STANKA, DUŠAN i MARKO PAVLOVIĆ

DANICI Od VELJKA CRVENICE sa porodicom 23

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

44

Posljednji pozdrav

Ž

DANICI SJEKLOĆI Bratanične: MILKA, SLAVICA i DUŠANKA s porodicom

DANICI SJEKLOĆI

DANICI SJEKLOĆI Od ČEDOMIRA JANKOVIĆA

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru.

Tvoji: DRAGAN, KSENIJA, DRAŠKO, PAVLE, ANDRIJA i SANJA

Tvoji DIMO, BRANKA, SLAĐANA i TOMISLAV 26

Posljednji pozdrav tetki

DANICI SJEKLOĆI

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi

DANICI SJEKLOĆI Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoje LJILJANA, IVONA i KATARINA

25

41

Posljednji pozdrav

DANICI SJEKLOĆI Od VESKA SJEKLOĆE sa porodicom

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. februar 2024.

58

Voljenoj sestri

52

Posljednji pozdrav

42

Dobra naša,

SLAVKA Mitrova OTAŠEVIĆ Ostaćeš vječno da živiš u našim srcima.

SONJA NOVAKOVIĆ

Kćer SNEŽANA, unuk MILO i zet MIODRAG MIJUŠKOVIĆ

Teško je oprostiti se…

Posebno je teško to reći zauvijek.

Ti si pošla tamo gdje te ovoga puta ne možemo pratiti.

Zato je ovaj oproštaj od tebe, tvoga osmijeha, blage riječi, savjeta.

Putuj i neka ti je laka ova naša crna zemlja.

ŚALE 48

Dragoj snahi i jetrvi

SLAVKI

LJILJA, TANJA i VANJA

Posljednji pozdrav.

STEVAN, MILENKO i MINJA sa porodicama

PEĐA i IVANKA sa porodicom

59

Mama

Da je po zaslugama, i dalje bi bila sa nama. Živjela si život tako da svima činiš dobro, ne štedeći sebe.

Za utjehu nam ostaje da je tvoja duša konačno našla spokoj nakon dva mjeseca patnje.

Premalo je riječi kojima možemo opisati što si nam značila.

Bila si temelj i spona, izvor ljubavi, požrtvovana sestra, zaova i tetka.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.

49

Dragoj snahi i jetrvi

47

S tugom i bolom opraštamo se od naše

SLAVKI Posljednji pozdrav.

SONJA NOVAKOVIĆ

MIJO i DRAGANA sa porodicom

Dugo si bila stub porodice, možda si se od toga umorila i oslabila pa nas tako brzo i napuštila.

Mi ćemo nastaviti onako kako si nas učila… da budemo dobri ljudi, da se ponosiš nama.

Hvala Ti na svemu!

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav dragoj

SLAVICI OTAŠEVIĆ SLAVKO, MARKO i MIĆA POPOVIĆ

Počivaj u miru plemenita dušo.

VUČE RADUNOVIĆ sa porodicom

61

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

Posljednji pozdrav voljenoj razrednoj

SONJI NOVAKOVIĆ

Neka tvoja dobra i blaga duša nađe mir, a mi ćemo te zauvijek čuvati u našim srcima.

Neka tvoja dobra duša počiva u carstvu nebeskom. Čuvaćemo te od zaborava.

Sestra MILA ŠĆEPANOVIĆ sa sinovima RADOJEM i MARKOM

57

Posljednji pozdrav prijateljici

SONJI NOVAKOVIĆ Od MIŠA VUJOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj velikoj, plemenitoj prijateljici i komšinici

SONJI NOVAKOVIĆ Teško je povjerovati da te više nema! Nijesam vjerovala da će ovo biti naš posljednji pozdrav!

Hvala ti na dugogodišnjem iskrenom prijateljstvu. Počivaj u miru.

ANKA RAIČKOVIĆ sa porodicom

53

62

SONJI

Sestra RANKA RADOSAVLJEVIĆ iz Švajcarske sa porodicom

SLAVKE OTAŠEVIĆ

Njen plemeniti lik, neizmjerna dobrota, nesebična ljubav i pažnja prema nama ostaće vječno u našim srcima!

TVOJA ĐECA

Posljednji pozdrav dragoj sestri

45

LIDIJI KNEŽEVIĆ

33

NJENO VIII 2, GENERACIJA 1972/80.

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 1. februar 2024.

28

SJEĆANJE

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

46

Pomen na naše voljene

RUŽICA KRIVOKAPIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

S ljubavlju i poštovanjem.

DUŠAN

PORODICA 6

1921-2006.

4

SJEĆANJE na dragog oca

Prođe još jedna godina od kako si me napustio tata

MARKO BOJANIĆ

Nedostaješ mi.

Uvijek ćeš biti u mom srcu i mojim sjećanjima.

Uspomenama ću te čuvati od zaborava.

LJUBO

1952-2014.

STJEPAN PAVLOVIĆ Tvoja dobrota, toplina i plemenitost u našim je srcima…

Tvoja DIJANA

Kćerke LJILJANA i BILJANA

10

Navršava se tri godine od smrti

54

Danas se navršava godina dana od smrti naše drage majke i supruge

DANICA

1930-2022.

VUKŠIĆ DAMJANA DAMJANOVIĆA

U našim srcima i dušama vječno ćete živjeti. Sa ponosom čuvamo vas od zaborava.

Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje tugu i bol.

Tvoj lik čuvamo u našim mislima.

Brat MIRKO sa porodicom

Vaši LJUBICA-BEBA, MAJA, SAVO i DRAGAN

RUŽE Milutina MARAŠ

22

3

Moj brate

Godina dana je od smrti našeg dragog oca i devet godina od odlaska naše voljene majke

Otišla si onako kako si i živjela, tiho, nenametljivo i dostojanstveno. Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

DAMJANE

MILORAD i MIRJANA RADONJIĆ

Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtim i o tebi s ponosom govorim.

Nedostaješ… Boliš…

Sestra DRAGICA

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, a ni sjećanje u kojima vas nema.

PORODICA

Dana 1. februara navršava se dvije godine od smrti našeg ujaka

VESKA Bio si dio našeg života, srca i duše. Teško je živjeti bez tebe. Nema te, nisi tu a ipak svuda si i uvijek ćeš biti. Zaboravu te ne damo. U našim srcima dok mi živimo i ti živiš. Nedostaješ za sve.

Počivaj u miru.

Tvoji: MARKO, IVANA, IRENA, JASNA, JELICA, MARIJA i MILICA

Vaša DJECA i UNUČAD

32

9

Tužno sjećanje na naše roditelje

DRAGAN 1.2.2014.

JOVANKA ĆETKOVIĆ

17.4.2011.

Godine prolaze, ali ne i tuga za vama, čuvamo vas od zaborava.

Vaša DJECA

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Na osnovu člana 4 i 5 Odluke o finansiranju sporta u Glavnom gradu, ("Službeni list Crne Gore-opštinski propisi", broj 38/21), Sekretarijat za sport Glavnog grada Podgorice raspisuje

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

JAVNI KONKURS za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija za 2024. godinu

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Predmet konkursa Predmet Konkursa je raspodjela sredstava iz Budžeta Glavnog grada sportskim organizacijama:sportskim klubovima, sportsko-rekreativnim društvima, sportskim organizacijama lica sa invaliditetom - klub ili društvo, sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada.

Budžetom Glavnog grada za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija putem javnog konkursa opredjeljena su u iznosu od 400.000,00€.

Potrebna dokumentacija Uz prijavu na konkurs sportska organizacija podnosi: - program za tekuću godinu koji sportska organizacija podnosi uz prijavni obrazac 1, 2 ili 3.

- rješenje o upisu u Registar sportskih organizacija u skladu sa Zakonom o sportu, - izvještaj o realizaciji programa iz prethodne godine, ukoliko su sportskoj organizaciji bila opredijeljena sredstva na prethodnom konkursu (narativni izvještaj - ne duži od 5 strana), - potvrda iz Uprave za inspekcijske poslove da protiv sportske organizacije nije pokrenut postupak privremene zabrane obavljanja sportske djelatnosti (ne starija od 30 dana), - potvrda iz Centralne banke Crne Gore da sportskom subjektu nijesu blokirani računi (ne starija od 30 dana), - potvrda od organa uprave nadležnog za poslove utvrđivanja, kontrole i naplate javnih prihoda da sportski subjekt nema neizmirenih poreskih obaveza do 31. decembra prethodne godine, - izjavu ovlašćenog lica u sportskoj organizaciji o istinitosti podataka navedenih u prijavi za konkurs - ovjerena od strane suda, organa lokalne uprave nadležnog za poslove ovjeravanja ili notara.

Program za tekuću godinu mora da sadrži: procjenu iznosa sredstava koji je potreban za sprovođenje programa i detaljan plan trošenja sredstava, planirane aktivnosti sa kratkim obrazloženjem i podacima: naziv aktivnosti, datum i mjesto održavanja, planirani broj učesnika, da li je u programu i kalendaru međunarodnih federacija.

Izvještaj o realizaciji programa iz prethodne godine mora da sadrži: finansijski izvještaj, naziv aktivnosti, datum i mjesto održavanja, broj učesnika, da li je u programu i kalendaru međunarodnih federacija.

Pravo učešća na konkursu Pravo učešća na konkursu imaju sportske organizacije nakon godinu dana od dana osnivanja sportske organizacije.

Pravo učešća na ovom konkursu nemaju sportske organizacije čiji je osnivač Glavni grad i sportske organizacije koje su ostvarile pravo na besplatno korišćenje sportskih sadržaja u D.O.O. „Sportski objekti“ Podgorica, za tekuću godinu.

Kriterijumi Kriterijumi za sufinasiranje programa rada sportskih organizacija su: tradicija i društveni značaj sportske organizacije;karakteristike takmičarskih aktivnosti svih uzrasnih kategorija sportskog kluba;postignuti rezultati sportskog kluba u prethodnoj godini; organizacija i realizacija nacionalnih i međunarodnih sportskih manifestacija;broj reprezentativaca i postignuti rezultati; razvijenost i masovnost netakmičarskog sporta;međunarodne aktivnosti klubova iz netakmičarskog sporta i društva za sportsku rekreaciju; vrednovanje statusa sporta prema kategorizaciji, kao i vrednovanje procjene programa od strane Komisije.

Obrasci Prijava na konkurs se podnosi na: Prijavnom obrascu 1 i 1a (za ekipne sportove), Prijavnom obrascu 2 i 2a (za pojedinačne sportove) i Prijavnom obrascu 3 i 3a (za netakmičarske sportove i rekreaciju) i isti se mogu preuzeti na web sajtu Glavnog grada: www.podgorica.me i u prostorijama Sekretarijata za sport.

Uz Prijavni obrazac 1, 2 i 3 potrebno je dostaviti potvrdu nacionalnog sportskog saveza kojom se potvrđuje tačnost svakog pojedinačnog rezultata koji je naveden u Prijavnom obrascu.

Za svaki navedeni rezultat u Prijavnom obrascu 1 i 2 potrebno je dostaviti potvrdu saveza koja mora da sadrži sljedeće podatke: ime i prezime takmičara (ekipe), vrsta (nivo takmičenja), datum i mjesto održavanja, osvojeno mjesto i kategorija.

Utvrđivanje rang liste Vrednovanje programa rada i utvrđivanje visine sredstava koja će dodijeliti sportskim organizacijama izvršiće Komisija za procjenu programa i utvrđivanje visine sredstava koja se dodjeljuju sportskim organizacijama a koju imenuje Gradonačelnica Glavnog grada Podgorice.

Komisija provjerava konkursnu dokumentaciju i u skladu sa odredbama Odluke o finansiranju sporta u Glavnom gradu i Pravilnika o bližim kriterijumima za sufinansiranje sportskih subjekata, broj:01-018/22-9896 od 03. 11. 2022. godine, kao i uslovima iz konkursa utvrđuje rang listu sportskih organizacija koje ispunjavaju, odnosno ne ispunjavaju uslove za finansiranje.

Rang lista sadrži naziv sportske organizacije, ukupan broj bodova koji je sportska organizacija ostvarila po svim kriterijumima, visinu opredjeljenih sredstava i obrazloženje i ista se objavljuje se na internet stranici Glavnog grada.

Učesnik konkursa ima pravo prigovora na rang listu.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu „Pobjeda“, na internet sajtu i oglasnoj tabli Glavnog grada.

Prijava na Konkurs sa svim traženim uslovima dostavlja se u zatvorenoj koverti u prostorijana Sekretarijata za sport, ulica Marka Miljanova broj 4 ( zgrada Muzeja i galerije Podgorica) sa naznakom za “Javni konkurs” i nazivom sportske organizacije sa kontakt telefonom.

Neblagovremene i nepotpune prijave, kao i prijave koje nijesu sačinjene na propisanom obrascu neće se razmatrati.

Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana u Sekretarijatu za sport, na tel. 020/225-168 ili putem maila: sekretarijatzasport@podgorica.me.

Broj: 38-D-614/24-24 Podgorica, 31. 01. 2024. godine

Četvrtak, 1. februar 2024.

VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta socijalne zaštite – dječijeg vrtića i jaslica, na lokaciji urbanističkih parcela UP 15, koja se sastoji od katastarskih parcela broj 30/61 i 30/547 KO Ulcinjsko polje, u zoni „B”, podzoni „4”, u zahvatu DUP-a „Ulcinjsko polje” u Ulcinju.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za poljoprivredu, ruralni razvoj i ekologiju Opštine Ulcinj. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 09.02.2024. godine.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Pljevlja - Služba za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosiocu projekta, D.O.O. „AUTO SHOP VIKTORIJA“ iz Pljevalja, ul.

Manastirska br. 5, donijeto Rješenje broj: UPI-05-322/24-3/6 od 29.01.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat auto servisa (auto mehaničarske usluge), na katastarskoj parceli br. 349 KO Pljevlja, Opština Pljevlja.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku izvođenja predmetnih radova, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Pljevlja u roku 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.

Broj: Iv.br.536/2023 Javni izvršitelj u Herceg Novom Marko Đaković, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca,,CRNOGORSKI TELEKOM” A.D, Moskovska br.29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa punomoćnik advokat Filip Ćupić, Bulevar Džordža Vašingtona br.79, Podgorica, protiv izvršnog dužnika MESARA JOVANOVIĆ D.O.O. Gomila bb, Herceg Novi, PIB: 03109712, u skladu sa čl.7. i 45. ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK (DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM)

U izvršnom postupku u predmetu I.br. 536/2023 izvršom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.536/2023 od 26.07.2023. godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul. Gomila bb, vrši se dostavljanje pismena Javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedenog pismena. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 536/2023 od 26.07.2023. godine sa predlogom za izvršenje i prilozima, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na teritoriji Crne Gore, i na oglasnoj tabli nadležnog suda, a navedeno rješenje smatra se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoi tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Herceg Novom, dana 31.01.2024. godine Javni izvršitelj

Marko Đaković Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a

CRNA GORA Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „Dukley Hotel” d.o.o. iz Budve, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1824/6 od 24.01.2024.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju investicionog kupališta 11C, na katastarskoj parceli broj 3063 KO Budva, Sektor 43 PPPNOP zapadne obale rta Zavala, Opština Budva.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. „Dukley Hotel” d.o.o. iz Budve, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. „Dukley Hotel” d.o.o. iz Budve, je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Marketing 35

Četvrtak, 1. februar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI Nagradna igra “Kupone skupi, u Idei i Franci kupi”

Poznata imena prvih 15 dobitnika Imena prvih 15 dobitnika nagradne igre “Kupone skupi, u Idei i Franci kupi” su poznata, nakon što ih je direktorica za područje marketinga u Idea-CG Jelena Doderović juče izvukla iz brojnih koverata koje su nam pristigle.

U ovoj nagradnoj igri će Idea i Franca obradovati naše čitaoce sa ukupno 30 vaučera, vrijednosti od po 100 eura, za potrošnju u objektima ovog trgovinskog lanca.

Dobitnici vaučera su:

Jovanka Danilović Andrea Čabarkapa Darinka Raičević Radmila Bogdanović Branojka Sjekloća Jelena Popović Zorica Đukić Lidija Ivanović Slavka Karadžić Novo Krunić Radoje Đurković Hajdana Brković Sonja Nikčević Rade Bošković Stanislava Matić

Podgorica Cetinje

Podgorica Kotor

Cetinje Bijela

Podgorica Cetinje Nikšić

Podgorica Podgorica Podgorica Kotor

Nikšić

Podgorica

Dobitnicima će dodjela vaučera u vrijednosti od po 100 eura biti sjutra, u Redakciji Pobjede.

Doderović je, kao i predstavnici Pobjede, čestitala dobitnicima uz želju da nastave da učestvuju u nagradnim igrama. A u me-

Jelena Doderović

đuvremenu, poručila je kupcima da kupuju u prodavnicama Idea i Franca širom Crne Gore, i uvjere se u brojne povoljnosti koje ovaj trgovinski lanac nudi potrošačima.

- Zahvaljujem svima na učešću u nagradnoj igri. Vjerujem da će i oni koji se ovoga puta nijesu našli među dobitnicima imati više sreće već u narednom kolu, te ih orabrujem da nastave da sakupljaju kupone, jer mogu osvojiti zaista vrijedne nagrade – kazala je Doderović.

Drugo izvlačenje vaučera za potrošnju u Idei i Franci je 20. februara, i sve koverte koje juče nijesu bile dobitne učestvuju i u tom izvlačenju. Nije kasno ni da se sada uključite, jer je potrebno sakupiti pet kupona u nizu, koje objavljujemo na naslovnoj strani Pobjede. ČESTITAMO DOBITNICIMA!

36 Marketing

ONLINE KNJIŽARA Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

Četvrtak, 1. februar 2024.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 1. februar 2024. • broj 408.

Mafijaški šou bez premca ili :

zbog čega je svijet jakuza i japanskih krimosa toliko raskošno postavljen u drugoj sezoni HBO serije „Tokyo Vice“, da ćete strepjeti za svaku kap njihovog znoja, a kamoli prolivene krvi Str. 4. i 5.

3

Četvrtak, 1. februar 2024.

A cappella

Putovati ri četvrtine svjetske populacije rijetT ko ili skoro nikad ne putuje. Tokom 2019. čak i manje: putovao je tek svaki peti stanovnik zemljine kugle. A ako u obzir uzmemo da su putovanja najbolji način da upoznamo druge kulturama, sve to nam govori da je dobar dio svjetske populacije vjerovatno u nekoj vrsti zablude u vezi s ostatkom planete.

*** Osim zabave ili posla, putuje se iz raznih razloga. Kažu da su putovanja i poseban vid obrazovanja. Prema predanjima, putuje se otkad je svijeta i vijeka. Kako se razvijala civilizacija, povećavale su se i mogućnosti za putovanja. Od konja, preko brodova i motornih vozila, do aviona koji sada omogućavaju da se u roku od 24 sata stigne do svake zemljine tačke, mogućnosti su nepregledne.

Naravno, putovanja nijesu jeftina rabota. Avionski prevoz jeste najbolji, najlakši, ali je i najskuplji. Nakon kovid godina, skoro su duplirane cijene avio-karata, a za naše skromne budžete, koji nam služe isključivo za preživljavanje, putovanje postaje preveliki trošak.

Upoznavanje različitih kultura, nevjerovatnih predjela i različite hrane, benefiti su koji se ne mogu doživjeti u školi ili u tih nekoliko ulica pored mjesta prebivališta. No, kada se bavite muzikom, na primjer, naglo se povećavaju šanse za putovanja. Kada se u našim uslovima dogodi da dobijete poziv da posjetite Šangaj, onda je zaista to prilika koja se ne propušta.

Kada upoređujemo kulture, uvijek moramo poći prvo od svoje. Treba da znate za početak sve ono što čini posebnost društva kome pripadate, da biste što bolje doživjeli druge. Naša, evropska, da ne kažem balkanska kultura, jako je daleko od kineske. Ali, doživljaj jedne od najstarijih svjetskih civilizacija, poseban je ugođaj i stvar koja se pamti za sva vremena.

Put od Podgorice do Šangaja vodio me je preko Frankfurta. Čim sam sletio na Pudong, internacionalni aerodrom

Piše: Vladimir MARAŠ

Putovanja nijesu jeftina rabota.

Avionski prevoz jeste najbolji, najlakši, ali je i najskuplji. Nakon kovid godina, skoro su duplirane cijene avio-karata, a za naše skromne budžete, koji nam služe isključivo za preživljavanje, putovanje postaje preveliki trošak u Šangaju, dočekala me je vlaga u nenormalnim količinama. Osim što se uvijek osjećate kao da ste blago istuširani, osjećate i toplotu poput one podgoričke, nakon ljetnje kiše. Disanje je na škrge. Što se tiče hrane, riječ je o kombinaciji slatko-gorko-kiselih ukusa, pa tako, želudac naviknut na podgoričku kuhinju neće se mnogo obradovati. Čak i u zapadno orijentisanim restoranima (a takvih je mnogo u Šangaju), ukusi su slični. Ili u prevodu, slane komade mesa poput bifteka ili neke šnicle,

teško ćete naći a da vam zadovolji čula. Ili još jednostavnije – za desetak dana u Kini žvakao sam nešto nonstop jer sam stalno osjećao glad.

Evo nekoliko detalja koji vas mogu navesti da razmislite o Kini kao zemlji koju vrijedi posjetiti: proslava Kineske Nove godine traje cijelih 15 dana, ali nema narodnjaka. Ukoliko odete u Peking i odlučite da posjetite Zabranjeni grad, znajte da obuhvata približno 9.000 soba.

Onda, kada bismo sastavili najedno sve željezničke pruge u Kini, opasali bismo Zemljinu kuglu – dva puta! U zapadnom dijelu Kine postoji zona koja ujedno ima i najviše i najniže temperature – od 49+ ljeti. do -29 zimi. Hong Kong ima najviše nebodera na svijetu. Sjedinjene Američke Države i Kina imaju sličnu kontinentalnu površinu, ali za razliku od SAD, koja ima četiri vremenske zone, Kina ima samo jednu.

Više ljudi govori mandarinski (jedan od dijalekata kineskog), nego bilo koji drugi jezik na svijetu. Polovina populacije svinja koje postoje na svijetu nalazi se upravo u Kini. Svjetsku atrakciju, armiju od terakote koja broji 8.000 vojnika i koja se nalazi u Sijanu, Kinezi su gradili 37 godina.

U Kini živi 1.4 milijarde stanovnika.

Kineske nevjeste nose vjenčanice crvene boje, jer vjeruju da ta boja donosi sreću. Mnoga moderna vjerovanja Kineza bazirana su na filozofiji Konfučija. Na granici Kine i Nepala nalazi se Mont Everest. Dvije glavne rijeke su Žuta rijeka i Jangce. Ova druga najduža je u Kini i treća je po dužini na svijetu.

*** Ponavljamo, tri četvrtine svjetske populacije rijetko ili skoro nikad ne putuje, a s obzirom na to kakav nam je standard, u dobroj poziciji da vidi svijet i upozna druge kulture nije ni dobar dio Crne Gore. I poslije se čudimo odakle nam sve te zablude... Zato kad god možete, iskoristite priliku da putujete. Putujte, putujte... Ništa nije dragocjenije od toga.

4

Četvrtak, 1. februar 2024.

u fokusu

Pošteni detektiv

Da je sve što se ne tiče jakuza, u „Tokyo Vice“ makar približno dobro kao oni, bila bi kandidat za najbolju seriju ove zime. Ali nije, zato što se sudarila sa sujetom jednog čovjeka... No, o tome ćemo potom. Jer, to vam sigurno neće ubiti gušt da je gledate.

Svijet „Poroka Tokija“ je onaj koji se, na prelazu između dva vijeka, ubrzano i surovo mijenja i u kom je prilagođavanje najčešće jedini način da se preživi... E, u takvoj krimi-areni, njihovi najbolji likovi bi, brat bratu, bili dostojni i „Sopranovih“!

Odličan primjer je Šun Sagata, sjajan u roli Hitošija Išide, lidera „Čihara-kai“ jakuza klana, ponosite očinske figure starog kova čija će vas dostojanstvena ranjivost i integritet totale razoružati. Ili, genijalni Ken Vatanabe kao Hiroto Katagiri, „jedini pošteni detektiv u cijelom Tokiju“, razapet između porodice i klinča sa krimosima. Ili, strašni Ajumi Tanida kao Šinzo Tozava, najciničnija gubica i najopasniji zloća u okeanu krupnih jakuza ajkula.

Ako vam je ovo previše „japanštine“, odmah da vas uvjerimo, ovi likovi i face su toliko autentični, da ćete mjesecima i go-

Mafijaški šo Ken Vatanabe, izvrstan kao pošteni detektiv Hiroto Katagiri

dinama kasnije da ih pamtite taman kao Tonija Soprana. A iznad svih je Šou Kasamacu, jedan od najvećih talenata moderne televizije, kao delikatni, tihi, karakterni dječak Sato, koji grabi i kojeg život vrtložno baca naviše, stepenicu po stepenicu, ka vrhu klana. Ma, samo radi njega bilo bi vrijedno gledati „Tokyo Vice“...

Pipci jakuza

A serija nudi i mnogo više. U prvoj sezoni, to je bila vrlo precizna studija o tome, kako bilo koji stranac, dođoš, zapadnjak, „gaijin“ prolazi u Japanu.

I kakvi ga zidovi nepovjerenja zatvorenog i po mnogo čemu drugačijeg društva čekaju.

U drugoj sezoni, to je još stvarnija i raskošnija slika toga na koji način pipci jakuza hobot-

Nakon što utonete u ovaj raskošno postavljeni svijet jakuza i krimosa Japana, za neke od likova navijaćete do te mjere, da ćete strepjeti za svaku kap njihovog znoja, a kamoli prolivene krvi

nice prožimaju svaki segment japanskog društva. Naravno, od političara koje drže u šaci, policije i medija, pa do skoro svakog biznisa koji bira put uspjeha u Japanu... I zbog čega su, bez imalo osude, u svojevrsnom „polulegalnom“ statusu.

Zbog čega su, i dalje u mnogim segmentima svakodnevice, pušteni da čine to što čine.

Sve to ćete u seriji „Tokyo Vice“ naučiti, a u drugoj sezoni za neke od ovih likova u toj mjeri navijati, da ćete strepjeti za svaku kap njihovog znoja, a

Džek Adelstajn (Ansel Elgort) i dalje najslabija narativna karika HBO promo

stina živa: jakuze obožavaju karaoke i na karaokama naručuju The Backstreet Boys.

Do prije četvrt vijeka bilo im je ispod časti da bilo kakve ćorke i utoke posjeduju, a kamoli potežu... I da, ništa oni u tome što rade ne vide nečasno ili kriminalno; svaku kamatu ili reket gledaju kao maltene feudalno pravo. Sebe nazivaju „Ninkyo dantai“. Zamislite, „Viteška organizacija“.

To nije ni vrh ledenog brijega svijeta koji je, u aprilu 2022. na televiziji HBO, načela i predstavila serija „Tokyo Vice“.

Prve dvije epizode desetodjelne druge sezone stižu na striming servis HBO Max 8. februara. Poslije pogledanih pet, koje smo dobili kao ekskluzivu, crtu je lako podvući: serija Dž. T. Rodžersa je trenutno najjači mafijaški šou na televiziji.

HBO promo

I

Ulog je podignut visoko u drugoj se

kamoli prolivene krvi. I kako je samo ovaj projekat, iza kog kao izvršni producent stoji slavni režiser Majkl Man, lekcija brojnim holivudskim specijalistima za mafijaške priče, kako da publiku angažuju i učine da joj sve ovo bude bitno.

I tu dolazimo do ključne kvake koja „Tokyo Vice“ i u drugoj sezoni vuče kao sila gravitacije, a to je glavni lik. I to je ironično, budući da serije ne bi ni bilo, da nije Džeka Adelstajna, američkog novinara koji je prije četvrt vijeka dobio priliku da kao prvi stranac radi u velikom tokijskom štampanom mediju.

Zlatni novinar

Uglavnom, Džek je godinama i polako učio o svim tananim linijama koje uvezuju tokijsko podzemlje; potom je postao i autor bestselera „Tokyo Vice: An American Reporter on the Police Beat in Japan“ (2009) koji je zapadu približio raskošni svijet jakuza.

5

Četvrtak, 1. februar 2024.

HBO promo

HBO promo

ezoni potcijenjene HBO krimi-poslastice „Tokyo Vice“

ou bez premca Josuke Kubozuka, najsvježiji dodatak izvanrednoj glumačkoj postavi

Njegov rad je i dalje predmet žestoke kontroverze, skoro deceniju i po nakon objavljivanja knjige. Još je u sudskom sporu sa mafijaškim bosom Tadamasom Gotom, tvrdeći da je šef jednog od klanova napravio dil s američkim FBI da bi u Sjedinjenim Državama završio transplantaciju jetre.

Sada, u drugoj sezoni, i ta je velika priča načeta – i jasno je da serija precizno prati njegove memoare.

Nego, veliki problem je što Adelstajn kao autor knjige i jedan od producenata serije nikako ne može da primiri ego.

Tako je Ansel Elgort, kontroverzni glumac i pjevač (u jeku afere i optužbe da je 2014. napastvovao maloljetnicu), dobio priliku da ga tumači. A vjerujte, najgore obrađeni element serije „Tokyo Vice“, ono čemu apsolutno ne možete da povjerujete, jeste karijerni put tog Adelstajna, koji je tu i novinar-istraživač, i detektiv na tragu najkrupnijih mafijaških kapitalaca, i ljubavnik-žigolo mafijaških svotkinja, i...

Ukratko, tvrdoglavi prekul lik zlatnog srca, koji će na biciklu i sa ruksakom na leđima da, kao, raskrinka cijelu krimi-piramidu.

U suštini, Adelstajn na startu sezone čak i funkcioniše dok se bavi slučajem jedne bande tokijskih kradljivaca motocikala ali, čim se primakne jakuzama, čim se ubaci u vrtlog nekakve zabranjene ljubavi kojoj apsolutno ne vjerujete da se mogla desiti – to ne štima. Što je najgore, Vatanabeov lik mu ne pruža jak oslonac kao u prvoj sezoni, pa kroz novih pet epizoda Elgort uglavnom tumara.

Mačkasta hostesa

Totalna kontra spram njega je Rejčel Keler kao Samanta Porter, bivša mormonska misionarka, sada najmačkastija hostesa tokijskih separea i barova. E, u njenim očima već pratimo i hvatamo istinsku transformaciju i sazrijevanje; naravno, dok se i dalje spotiče i čini užasno pogrešne izbore u namjeri da zadrži konce živote u rukama. Tu je tako lako uhvatiti osobu koja želi da se izgubi u najvećem gradu svijeta, sa kraja na kraj planete, samo da bi pronašla novi početak. Pa opet, pa opet...

Narativni ulozi su apsolutno podignuti: svijet „Poroka Tokija“ u drugoj sezoni jeste realno opasniji (vrlo je efektno

Rejčel Keler, sve zrelija i ubjedljivija u ulozi Samante Porter

objašnjeno i zbog čega) nego u prvoj. A svaki lični izbor je riskantan otprilike onoliko, koliko može biti „dogovor“ da uzmete pare od kamataša, ili da svakog mjeseca dobar dio profita odvajate za mafijašku „zaštitu“. E, u toj računici tlo pod nogama gubiće i „običnjaci“, i rijetki stranci, i policajci, ali i same jakuze i članovi njihovih porodica.

Nema pobjednika u „Tokyo Vice“, to je sada već potpuno jasno i ožiljci koje ova priča ostavlja na tijelima i dušama sopstvenih likova jako su groteskni i tragični. U toj mjeri, da je među njima tako lako prepoznati i neke antičke i mitske arhetipe, ravne skoro i onima u Parkovom genijalnom filmu „Oldboy“ (2003).

Famozni lider

I baš zbog toga, zbog tih likova koji sve više ispuštaju konce života iz ruku (i to kada se trude da ih najčvršće drže), navijaćete za tog Sata, i tu Samantu, i sve te krimose iz japanskog podzemlja, uvjerene da rade nešto što je možda ne časno, ali svakako jeste dužnost. Čak će vam i novi lik Hajama, najgrublja i najluđa destruktivna njuška u „organizaciji“, biti in-

teresantan, naročito kao kontrast tihom i delikatnom Satu, a glumi ga Josuke Kubozuka, pjevač, glumac model i jedan od modenih seks simbola Japana. I zbog svega toga, neće vam teško pasti momenti koji su objektivno prazan hod, a tiču se, recimo, Adelstajnove redakcije, privatnog života njegovih kolega i prijatelja, itd. „Tokyo Vice“ je do pola druge sezone već serija zbog koje ćete, odmah nakon kraja epizode, poželjeti da progutate narednu. Pa i da istražite sav taj svijet, i sami naučite ono što je svakom Japancu potpuno očigledno. Recimo, da je lik starog Hitošija Išide, lidera „Čihara-hai“ klana, original kao famozni Šinobu Cukasa, glavom i bradom vođa famozne „Jamaguči-gumi“ kuće, koja trenutno okuplja trećinu svih jakuza u Japanu.

I sav taj kovitlac od modernog patrijarhata, kriminala, politike i biznisa učiniće vam sigurno Japan još primamljivijim. Taman onako, kako je to činio veliki Majkl Man za neke američke ulice i obale, u krimi-klasiku „Miami Vice“ krajem osamdesetih.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4.1/5

6

Četvrtak, 1. februar 2024.

zer kalo Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

T

eško da postoji glumac koji nam je dao više grešnih zadovoljstava od Nikolasa Kejdža. Poslije više od 100 uloga i nekih (mnogih!) filmskih izbora koji djeluju, u najmanju ruku, neuračunljivo, cage rage ne da ne posustaje, nego je nagažen do daske. Tako da, svake godine očekujemo i dobijemo barem tri-četiri totalno žanrovski i tematski pomahnitala filma sa još pomahnitalijim Kejdžom, vrlo raspoloženim da ulozi pruži sve od sebe, glumio u totalnom trešu, ili nečemu što ima predispoziciju da postane kultno filmsko djelo.

Prošle godine imali smo sličan scenario, sa Nikolasom koji se pustio sa lanca u nekoliko filmova, od čega je jedan postao „onaj jedan“ – i sve ono na što mislimo kad kažemo „Kejdž u najboljem izdanju“. Tako je „Dream Scenario“ i završio pri vrhu naše godišnje top liste, a s obzirom na to da je tek sada stigao u „Sinepleks“, pravo je vrijeme da seciramo njegovu kaufmanovski sočnu ulogu u urnebesno zabavnoj i pametno skockanoj satiri Kristofera Borglija.

Neugledni profesor

Norveškog režisera i scenaristu očigledno jako kopkaju slava i sve u vezi sa načinom na koji percipiramo slavne, pa je i u trećem autorskom filmu obradio varijaciju na tu temu.

Nikolas Kejdž, kaufmanovski slojevit kao profesor biologije Pol Metjuz

Borgli režira, Aster producira, a Ke

Urnebesna

U debiju „DRIB“ (2017), donekle uspjelom „realnom dokumentarcu o izmišljenom energetskom piću“, prvo se pozabavio uticajem marketinga na individualnu i kolektivnu svijest. Onda je u „Sick of Myself“ (2022) otišao korak dalje, pakujući divlju satiru o narcisizmu kroz priču o djevojci toliko očajnoj za pažnjom, da je odlučila da se nakljuka eksperimentalnom ruskom klaberskom drogom od koje je počelo da

joj otpada meso sa kostiju – samo da bi ljudi gledali u nju.

I „Dream Scenario“, nastao u produkciji Arija Astera i neprocjenljivog studija „A24“, priča je o uticaju slave, interneta, socijalnih mreža, meme kulture, marketinga, influensera – na individualnu i kolektivnu svijest. No, Borglijev treći film mnogo je slojevitiji, kompaktniji i generalno uspjeliji od sve-

ga što je radio. Jer, dok prva dva filma ipak djeluju kao plod fikcije, „Dream Scenario“ ima vajb toliko realan, da biste se zakleli da bi se sve što je snašlo glavnog lika – tačno tako desilo i u stvarnom životu.

Borglijev, Kejdžov i naš (anti)heroj zove se Pol Metjuz, a ovaj sredovječni profesor biologije toliko je neugledan i prosječan, da ga zasigurno ne biste ni primijetili da ga sretnete na ulici. Pol i živi takav život, neđe „ispod radara“, sve dok jednog dana ne naleti na bivšu curu i čuje da je počeo da je pohodi u snovima.

Naravno, običnjak kakav jeste, u tom trenutku osjeća se polaskano, kao da se pokazao toliko vrsnim ljubavnikom, da jedna žena nije u stanju da ga izbaci iz glave ni ko zna koliko

REŽIJA: Kristofer Borgli ULOGE: Nikolas Kejdž, Džulijan Nikolson, Majkl Sera TRAJANJE: 102 min

7

Četvrtak, 1. februar 2024.

ejdž biva najbolji Kejdž u „Dream Scenario“

a satira o slavi godina kasnije. No, Pol ubrzo shvata da se tu događa nešto mnogo čudnije. Jer, nije ta bivša jedina koja ga neprekidno sanja. Pol se pojavljuje i u snovima mnogih drugih ljudi, od rođene kćerke, preko studenata, do totalnih neznanaca sa svih krajeva svijeta.

Mravi i zebre

Jedina osoba koja ne sanja Pola, čini se, biva njegova supruga Dženet (Džulijan Nikolson). To, naravno, debelo utiče son na njihov odnos, a stvari dodatno pogoršavaju ljudi potpuno opsjednuti njegovim likom, značenjem i prisustvom u snovima u kojima, pazite sad, on ne čini – ništa. Samo prolazi pored, kao pasivni posmatrač, bez ikakvog impakta na „radnju“, bio u pitanju san o zombi apokalipsi, ili o čitanju knjige pod drvetom. Što sve to, dođavola, znači, pitaće se Pol, a pitaćete se i vi gledajući kako upada u sranje do koljena brzinom svjetlosti. Dok i sam ne ukapira da je slava upravo to, jedno veliko sranje, dogodiće mu se i jedna požudna sekretarica (savršena Dilan Gelula), Gelula i jedna ponuda predstavnika kompanije „Sprite“ (Majkl Majkl Sera) Sera da postane dreamfluencer... I možda i najblamantnija scena seksa u novijoj filmskoj istoriji. Ozbiljno. Riječ je o takvom blamu, da ćete poželjeti da iskopate sebi oči, jer žmurenje u ovom slučaju nikako nije opcija.

Ono što snalazi dozlaboga dosadnog profu biologije, koji naprasno postaje „prvi dreamfluencer“ i „najzanimljivija osoba na svijetu“, nije samo smiješno, pa užasno (nakon što uslijedi onaj hororistični plot twist twist). Da, hoćete umirati od smijeha njegovim pokušajima da „unovči“ situaciju i da konačno objavi tu dugo planiranu knjigu o mravi-

Film ima vajb toliko realan, da biste se zakleli da bi se sve što snalazi Kejdžovog dosadnog profesora biologije, nakon što počne da se pojavljuje u snovima random ljudi širom planete - tačno tako desilo i u stvarnom životu

ma, ili da upozna svijet sa pravom funkcijom zebrinih pruga. No, u samoj srži filma leži nešto užasno realno. Svi akteri ove priče, da su stvarni, reagovali bi vjerovatno i u realnosti na isti način na koji su se prema njemu postavili u filmu, bili članovi njegove porodice, neznanci ili predstavnici velikih marketinških firmi koje žele da izvuku keš iz cijelog fenomena. „Dream Scenario“ je u tom smislu kaufmanovski i na tragu Čarlijevih najboljih scenarističkih radova, od „Being John Malkovich“ (1999), do „Adaptation“ (2002), koji pamtimo, između ostalog, i po Kejdžovoj fenomenalnoj igri.

Tu uopšte nije bitan uzrok snova (profesorov karakter, biologija, nekakva zavjera, eksperiment ili nešto natprirodno), koliko se pažnja posvećuje reakciji ljudi na fenomen.

Razigrane fore

„Dream Scenario“ je fantastična satira i zbog toga, i zato što Borgli odlično zna što treba da nam otkrije, a što da drži do kraja sakriveno. Sljed

događaja je objašnjiv, realan i logičan, a istovremeno ostaje sasvim dovoljno zamagljenih detalja koji održavaju misteriju toplom i otvaraju prostor za različite interpretacije, možda čak i za scenario u kojem je sve što se događa – samo produkt Polovog sna (hint: scena sa neuspjelim gašenjem svjetla).

Pun je Borglijev film tih sitnih, razigranih fora zbog kojih vijuge rade sve vrijeme i gone vas da otkrijete što se tu stvarno događa; što je pravo, a što izmišljeno; što je realnost, a što produkt sna. A kad je konkretno o vizualizaciji snova riječ, našlo se tu dovoljno prostora za sve žanrove, od horora, preko trilera, do fantazije – bila epska ili seksualna. Sama priroda snova, često nejasnih, zagonetnih, neuhvatljivih, a možda čak i svih nas kao sanjača, ulovljena je u tom dijelu filma „Dream Scenario“.

Naravno, uz sve te elemente, Borglijev film kao ključno pitanje, zbog kojeg se i smijete Polu, ali i saosjećate sa njim, nameće sljedeće: „A što bi neko od nas uradio u njegovoj situaciji?“ Da postanete slavni, a onda i omraženi i „otkazani“ preko noći, a da ni za jedno ni za drugo nijeste uopšte krivi... Kako biste se osjećali? Da možda ne biste birali pametnije? Ili bi i vama, kao njemu, Francuzi ostali jedina opcija?

Poetska eskalacija

To nas dovodi do „trećeg čina“ ove sjajne satire o slavi i same završnice koji je ogroman broj kritičara i gledalaca okarakterisao kao požurenu, nerazrađenu do kraja. Za mene, sve nakon što se u priču, neočekivano i niotkuda, umetne onaj saj-faj element na „Black Mirror“ tragu (dakle, naučna fantastika, ali realna – na „pet minuta“ u budućnosti), zapravo je vrhunac, eskalacija, poenta cijele priče.

Nakon svih žanrova koje je kroz svoju satiru „obrnuo“ Borgli, u velikom, nježnom, poetskom finalu, sa predivnom referencom na Dejvida Birna i koncertni film „Stop Making Sense“ (1984), dobijamo i romansu, a kroz nju – i pomilovanje za našeg nesrećnog protagonistu. I tako slika o luzeru, grešniku, običnom čovjeku, everymanu kojeg su prevarili da je slava nešto o čemu treba da sanja i da mu teži, a onda ga gurnuli pod točkove „kulture otkazivanja“ - postaje kompletna.

Da je taj Pol Metjuz pravi junak našeg vremena, postaje jasno baš u tom i takvom finalu, u kom konačno shvatate, ako ste uopšte to i dovodili u pitanje, zašto ga je morao odigrati Kejdž. Mimo njega, jedino je Adama Sendlera moguće zamisliti u ovoj ulozi, što je takođe kompliment (i za režisera, i za film, i za glumca) kad znate koliko je znao da bude dobar u bizarnim premisama sa velikim srcem, recimo, u „Punch-Drunk Love“ (2002) kod Pola Tomasa Andersona Andersona.

Sa Borglijem, koji je ovog puta donio „američki“ pitak i komunikativan, ali i film koji je uvrnut i štosan po nekim pravilima po kojima prepoznajemo Skandinavce, Kejdž je spakovao jednu od najboljih uloga karijere i zaslužio niz bitnih glumačkih priznanje u sezoni filmskih nagrada. No, imao je tu nesreću da se 2023. dogodio i jedan savršeni Pol Đamati u Pejnovom „The Holdovers“, pa je za Zlatni globus izvisio, a za Oskara i za Baftu nije ni nominovan.

I znate što... Neka i nije. To sigurno neće spriječiti njegovog Pola da postane i ostane „kultni Kejdž“. A grešna zadovoljstva neka samo sipaju... Jedan ovakav film godišnje sasvim je dovoljan da Nikolas Kejdž ostane jedan od najobožavanijih glumaca svoje generacije.

Ocjena: 8.5/10

8

Četvrtak, 1. februar 2024.

festivali

GLEDALI SMO U ROTERDAM Animacija „Schirkoa: In Lies We Trust“ I

Ustanci su politič menstruacija iffr.com

Kroz transformaciju dosadnog gradskog činovnika u muškarca koji otkriva svoju ženstvenu stranu i postaje božanstvo, indijski režiser okreće se fenomenu rađanja religija preko noći Piše:

Marina D. Richter

R

Kesa na glavi

Zapravo, to i ne moram da ga pitam. U taj bar nisu ušli, ali su se zato zajedno našli u diktaturi „intelektualaca“ i opozicionoj državi Anomalija u Šuklinoj paraboli o „idealnom društvu jednakosti“ koje je zakazalo u svakom segmentu svog pokušaja tokom istorije ljudske civilizacije.

Animacija „Schirkoa: In Lies We Trust“, premijerno prikazana u selekciji „Svetla budućnost“ Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu,

Dobro došli u zemlju u kojoj se nenošenje kese posmatra kao anomalija

zasnovana je na nagrađivanom, istoimenom kratkom filmu iz 2016. koji je animiran na klasičan način u kućnom studiju indijskog režisera.

Sigurnost! Zdrav razum! Svetost! To su tri moralna načela države Širkoa koja se poklanja Lordu O, bogu čija mramorna statua, sa sve izvajanom kesom na glavi, stoji ispred parlamenta. U tom precizno definisanom sistemu pravila, 197A (Šahbaz Sarvar), visoki činovnik vlade pati od depresije i u dnevniku koji svakodnevno vodi razmatra svoje opcije. Posao mu je dosadan, obični ljudi mu ne prijaju, jedina osoba sa kojom se dobro razume je kelnerica 242B (Farahani) koja sanja o tome da emigrira u susednu, hipi Kontaku u kojoj su svi slobodni.

Po narodu se šuška o tome da postoji autobus koji tamo voze one, kojima se smučilo da žive po skurilnim Širkoa zakonima i sa sakrivenim identitetom koji ih čini zamenlji-

vim. Tako da, 242B pokušava da nagovori prijatelja da joj se pridruži. On je ubeđen da je to izmišljotina koja budi uzaludne nade u nešto što ne postoji.

Mišljenje će mu se promeniti kada naleti na mladu ženu koja se oglušuje o zakon o papirnoj vreći na glavi i koju vlasti zbog toga gone. I koja je – kao i on, suicidalna. Mediji tada objavjuju rat svim „anomalijama“ i pokreće se velika hajka za ljudima sa mutacijama koje je teško naći zbog maski.

Scenario filma inspirisan je konkretnim političkim dešavanjima širom sveta. Kao podloga za kritiku bolesti modernog čovečanstva ne služe samo rat poput onog u Siriji i ruska agresija na komšijske zemlje; tu su i lažna moralna načela koja građanima širom sveta ograničavaju slobode, ali i naivna pretpostavka da će uz revoluciju sve doći na svoje mesto.

- Ustanci su politička menstruacija - kaže Sirena Lies

Dio filmske ekipe na svjetskoj premijeri u Roterdamu IFFR / Vera Cornel

ežiser Ishan Šukla kaže da su na njega uticale knjige iz očeve biblioteke, ponajviše Tolstoj, Gorki i grčka mitologija, ali pogledavši njegov distopijski dugometražni animirani film „Shirkoa: In Lies We Trust“ u Roterdamu, pitam se da li je zaboravio da pomene Zamjatina. Takođe, zanima me da li je čuo za vic: Azija Arđento, Gaspar Noe, Lav Dijaz, Soko, Golšifteh Farahani i King Kan ulaze u bar i završavaju u distopiji u kojoj neki moraju da nose papirne kese na glavama i da se odazivaju na brojeve.

9

Četvrtak, 1. februar 2024.

MU Ishana Šukle

čka (Arđento) reformisanom 197A (čiji glas u toj fazi preuzima Tibu Fortes) koji u njenom carstvu Kontaki slučajno postaje nova Boginja kojoj se preko noći svi poklanjaju umesto Lordu O. - Ljudi hoće slobodu, ali već sutra neće znati šta da rade sa njom. Sigurna sam da će hteti slobodu od slobode - zaključuje.

Ljudi i mutanti

Šukla se kroz transformaciju 197A od dosadnog gradskog činovnika s istorijom heteroseksualnih avantura, do muškarca koji otkriva svoju ženstvenu stranu i postaje božanstvo, okreće fenomenu rađanja religija preko noći.

Ljudi koji daju glasove likovima su internacionalno priznati režiseri, glumci, muzičari i svestrani umetnici s adresama od Indije, preko Italije, Argentine, Velike Britanije i Nemačke, do Irana. Lav Dijaz, na primer, tumači rolu Pesnika, i recituje svoje pesme na tagalogu, a Gaspar Noe preuzima voice-over u drugom delu filmske naracije.

Godine 2019. kada je projekat pokrenut „Schirkoa: In Lies We Trust“ bio je prvi dugometražni film animiran pomoću gejmerske tehnologije Unreal Engine. Išan Šukla je od kompanije „Epic Games“ dobio i finansiranje i tehničku podršku zbog spoznaje da bi ovo mogla postati budućnost animiranog filma.

Rezultat je odličan, i zapravo je doveo do onog efekta koji je režiser i želeo: prikazani su do detalja kompleksnost i raskoš jednog fantastičnog sveta, i na vizuelno impresivan način predstavljena šarolika, gender fluid i multilingvistička nacija (čuju se, između ostalih engleski, hindu, tagalog, italijanski i persijski jezik), koja se sastoji od ljudi, mutanata i neobičnih kreatura.

Ocjena: 4.8/5

K

Flathead

as Kamerford („Mad Max: Fury Road“, „Fat Pizza“, „Talk To Me“) i Endru Vong (rijaliti ličnost) junaci su radničke klase u hibridnom filmu „Flathead“ režisera debitanta Džejdona Martina. U ovom uspelom, snažnom portretu ruralnog Kvinslenda pogođenim nedostatkom radne snage, datim kroz vrlo jednostavnu, ali funkcionalnu priču, australijski režiser približio se ljudima sa neusiljenom energijom i ljubavlju, bez romantiziranja nemaštine, ili ikakve osude zbog nesvakidašnjih izbora u borbi protiv bezizlaznosti i dokolice.

Interesantna karakteristika filma, koji je prikazan u glavnom takmičarskom programu Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu, jeste to što gledalac nikada nije siguran šta je fikcija a šta realnost.

Osim, naravno, u vrlo očiglednim situacijama, recimo, u scenama snimanim na velikim okupljanjima kao što su Sedan trke, ili u barovima u kome su lokalci toliko nacvrcani, da je to što rade i govore teško izmisliti a kamoli odglumiti pred kamerom (makar kada su naturščici u pitanju).

Martinov „lepak“ za narativ je sedamdeset sedmogodišnji Kamerford, tip starca koje zovemo mladima u srcu, ali ne po JUS standardima. Njegove priče nisu o dedinoj rakiji i ženama, već o drugačijim vrstama supstanci i, plastično rečeno, o onom drugom „seksu“ koji nisi tražio, ali ti ga život stalno nameće.

Kas nije ogorčen. On naprosto analizira situacije kroz koje je prošao u razgovorima sa ljudima sa kojima se oseća opuštenim ili u čijem društvu uživa.

Njegovi sagovornici se smenjuju, spremni da slušaju i niko ne pokazuje ni znak iznenađenja. To su ljudi koji su prošli kroz sve i svašta, i kojima osuda nije upisana u genetiku jer su već sve čuli i videli.

U scenario za autorski prvenac, Martin je uvrstio mnogo iz biografija dvaju glavnih protagonista. Priča nije direk-

Kamerford, magnetični heroj radničke klase u hibridu igranog i doku-filma

REŽIJA: Džejdon Martin ULOGE: Kas Kamerford, Endrju Vong, Rob Šijen, TRAJANJE: 89 min

tno građena oko njih, ali je vrlo važna komponenta filma u dijaloškom smislu. Naročito plodan izvor ideja dolazi od Kamerforda, čija je životna priča zaista čudnija od bio koje fikcije, a čiji je delić čak i iskreno napisan na njegovom IMDB profilu. Sve i da je trećina onoga što u filmu o sebi kaže tačna, dovoljno je da ostavi trajan efekat. Niko ne očekuje da od matorog čoveka čuje da spid danas ništa ne valja u poređenju s onim koji se mogao kupiti pre 40 godina, ali mu verujemo na reč.

Sem odlične priče, odluka da se za snimanje koriste dokumentarističke kamere je faktor koji „Flathead“ dodatno pretvara u hroniku jedne sredine, a crno-bela fotografija Brodija Pula u fokus postav-

lja fizičku realnost života u Bundabergu. Džejdon Martin je u reprezentaciji života koji poznaje i u kome je rođen i odrastao, naročito bio inspirisan Loučovim „Looks and Smiles“ (1981) i Barnetovim „Killer of Sheep“ (1978).

Lepo je pogledati film u kome radnička klasa nije predstavljena kao primitivna, nepismena masa, niti kao socijalna grupa, već kao skup individua različitih interesovanja koji imaju priče vredne za poslušati. U ruralnom regionu velikih limitacija po pitanju pristupa drugačijoj vrsti zabave (osim kafanisanja i seoskih manifestacija), zajedništvo je sve. Martin nas uvodi u jedan svet u kome je puškaranje jedan od mnogobrojnih hobija, uz logorske vatre, tuče ispred paba i ispijanja piva, a nekada i paljenja čitavog broda.

Kada se to sve nabroji a da se film nije pogledao, opis zvuči banalno i automatski se da pomislit na klišee iz klasično građenih igranih ili dokumentarnih filmova smeštenih u milje radničke klase. Međutim, ništa u filmu „Flathead“ ne podleže klišeima. Zapravo, ništa što se događa na ekranu nije tu da bi vas zabavilo, ali je nemoguće odvojiti pogled od njega. „Flathead“ je, jednostavno, jedan od onih filmova koji se nenadano pojave da nam pokažu da se priče mogu ispripovedati M. RICHTER drugačije.

Ocjena: 4.5/5

10

Četvrtak, 1. februar 2024.

CELULOID

Važna politička tema obrađena odmjeren

Mozaik istina o izbjeglištvu Piše:

Marko stojiljković

N

aša prva asocijacija na granicu su granični prelazi, gužve (ili njihovo odsustvo), policajci i carinici mrkih pogleda. Međutim, samo manji deo granica između država otpada na zvanične prelaze, dok veći deo pokriva priroda: more, nepremošćene reke, planine, šume, livade ili pustinje.

Lukašenkov poziv

Mi koji putujemo sa dokumentima, legalno i preko zvaničnih prelaza, verovatno se možemo setiti pokoje neprijatnosti koju smo na granici doživeli. Neki, pak, nemaju taj luksuz i nisu te sreće, već ih je neka muka (ili potreba za boljim životom) naterala da krenu preko pola sveta... pa prelaze preko mora, pustinja, klanaca, reka, močvara i bodljikavih žica, u nadi da neće biti uhvaćeni dok ne stignu do odredišta.

Smatrali ih izbeglicama ili ekonomskim migrantima, moramo znati da su i oni pre svega ljudi, što se često zaboravlja. Ti ljudi sa svojim pričama i sudbinama u tim surovim generalizacijama tako postaju masa s isključivo zbirnim, kolektivnim identitetom i, kao takvi, mogu biti instrumentalizirani u geopolitičkim igrama moći ili se na njih projektuju najniži porivi nas, srećnijih.

To se dogodilo 2021. na granici između Belorusije i Poljske, dakle, na spoljnoj granici Evropske unije. Godinu ranije, beloruski diktator pokrao

Ovo je film koji pršti od iskrene emocije i želje da se nešto konačno kaže i uradi, ali bez zauzimanja superiorne pozicije i držanja predavanja gledaocima je izbore i u krvi ugušio proteste opozicije, što je rezultiralo produbljivanjem međunarodnih sankcija. Lukašenko se, u saradnji sa svojim mentorom lociranim nešto istočnije, dosetio trika kojim može vršiti pritisak na EU: pozvao je izbeglice u svoju zemlju garantujući im siguran prolaz do Poljske.

Možete zamisliti koliko se to svidelo zvaničnoj Poljskoj gde je na vlasti bila krajnje konzervativna partija koja je i sama pogonsko gorivo često crpila iz raspirivanja ksenofobije prema izbeglicama i migrantima. Evropska unija je, u teoriji, imala zajedničku politiku prihvatanja i razmeštanja izbeglica po određenim kvotama, ali te kvote nisu odgovarale stanju na terenu. U teoriji su takođe bile zabranjene deportacije tražilaca azila, ali u praksi se taj „pušbek“ i te kako odvijao: nesrećni ljudi bi prešli granicu pod bodljikavom žicom, tamo bi ih u šumi pokupila poljska granična straža i kamionima vratila nazad preko žice u Belorusiju.

Upravo je to tema novog filma poljske autorke Anješke Holand, sklone humanom pristupu bitnim, visokopolitičkim temama. Podsetimo, međunarodnu pažnju privukla je filmovima o holokaustu poput „Angry Harvest“ (1985) i „Europa Europa“ (1990), nakon

čega je ostvarila autorsku karijeru na zapadu, snimajući u različitim produkcionim kontekstima i žanrovima, usput režirajući i na televiziji, na serijama najvišeg nivoa.

Temom holokausta bavila se i u „In Darkness“ (2011), koji je nominovan za Oskara, a filmu se potpuno vratila sa naslovom „Spoor“ (2017) u kojem je problematizirala razdor između tradicionalne i građanske opcije u Poljskoj u formi krimi-trilera o mogućim serijskim ubistvima. Usledile su istorijske drame „Mr Jones“ (2019) o novinaru koji je razotkrio gladomor u Sovjetskom Savezu i „Charlatan“ (2020) o češkom iscelitelju-prevarantu Janu Mikolašeku koji je bio „čovek za sva vremena“ dok se nije preigrao.

Sirijska porodica

Anješkin novi film „Green Border“ premijerno je prikazan u Veneciji, gde je osvojio specijalnu nagradu žirija (uz još pregršt nestatutarnih), a bio je nominovan i za tri priznanja Evropske filmske akademije (najbolji film, režija i scenario). U pitanju je masivni, zahtevni „hiperlink“ film mozaičke strukture koji pokušava da situaciji priđe iz nekoliko različitih uglova.

Radnja počinje u avionu punom izbeglica koji sleće u Minsk, a mi se fokusiramo na

šestočlanu sirijsku porodicu (deda, otac, majka, dvoje dece i beba) koja planira da preko Belorusije i Poljske stigne u Švedsku gde ih čeka rođak koji tamo živi i koji im je, navodno, platio za sve transfere. Njima se priključuje i jedna žena iz Avganistana, profesorka engleskog jezika čiji je brat pomagao poljskim vojnicima za vreme američke intervencije, pa je zato izabrala Poljsku za zemlju svog izbeglištva. Oni, uz nekoliko očekivanih peripetija i dodatnih troškova koruptivne prirode, stižu na granicu i provlače se ispod žice, puni nade, misleći da su se domogli slobode i prava kakvi vladaju u Evropskoj Uniji.

Prolazak kroz šumu ispostaviće se malo težim poduhvatom, baš kao i spavanje po kiši, a naizgled dobronamerni farmer koji avganistanskoj gospođi daje flašicu vode i par jabuka i upućuje je na obližnju kuću - možda je zapravo policijski doušnik. Bilo kako bilo, granična straža stiže ubrzo i našu ekipicu vraća nazad u Belorusiju, gde ih dočekuju policajci koji se više i ne prave uljudni, već su namereni samo da ih opljačkaju i pošalju nazad u Poljsku.

U drugom poglavlju, situaciju na granici posmatramo iz vizure mladog stražara Jana (Tomaž Vlosok) koji se svojim poslom bavi kako bi dovršio kuću za trudnu suprugu i kćerkicu koju će njih dvoje dobiti, a u njemu, čini se, ni najmanje ne uživa, za razliku od kolega. U trećem, upoznajemo aktiviste koji se trude da pomognu izbeglicama, ali da

11

Četvrtak, 1. februar 2024.

ipak ne provociraju graničnu stražu čiji su stavovi prema humanitarnom radu otprilike jednako tolerantni kao i prema izbeglicama. Konačno, četvrto i najduže poglavlje fokusirano je na Juliju (Maja Ostaševska), psihoterapeutkinju i udovicu čiji je muž preminuo od korone, a koja traži nešto humano u šta bi mogla da usmeri energiju.

imdb.com

no i moćno u drami „Green Border“ Anješke Holand

Optimistična poruka

Struktura filma je takva da u svakom poglavlju otkrivamo nove deliće slagalice ove kompleksne slike, jer je to jedino moguće iz tih različitih vizura. Međutim, uspeh koji Anješka Holand i koscenaristi Mačej Pisuk i Gabriela Lazarkjevič postižu jeste taj da u tim promenama fokusa i vizura vrlo elegantno i predano propeliraju priču dalje i dalje, čak i preko nekih od šokantnih obrata u kojima iz nje „ispadaju“ likovi za koje smo mislili da su glavni. Nema tu proizvoljnosti, sve je podređeno maksimalnom emocionalnom učinku, čak iako se likovi ponekad čine kao tipski, što je u neku ruku očekivani rizik situacije kada se snima „hiperlink“ film.

Režija Anješke Holand i male vojske pomoćnika fluidna je i kinetična, oslonjena na ispravne instinktivne odluke.

Crno-bela fotografija Tomaša Naumiuka (za Holand je već „uslikao“ „Mr Jones“) u nijansama sivog potpuno je rešena idile koju bi šumski pejzaž u zemljanim i zelenim tonovima

Impresivna crno-bijela fotografija potcrtava očaj na licima glumaca

možda imao, dok očaj i umor na izrazima lica glumaca ovako dolazi do izražaja. Montaža Pavela Hrdličke dovoljno je fluidna da se ne oseti teret trajanja filma od dva i po sata gde se ređaju, prema pravilu, neprijatni događaji i prizori.

Neprijatnost kojom smo kroz film zasuti usmerena je na to da izazove nekakvu humanu reakciju, pa se u svom tom crnilu može iščitati da je „Green Border“ zapravo optimističan

film. Svakako je tu reč o uratku koji pršti od iskrene emocije i želje da se nešto konačno kaže i uradi, ali bez zauzimanja superiorne pozicije i držanja predavanja gledaocima.

Jasno nam je da je drugačiji pristup problematici moguć, na šta nas Anješka Holand i saradnici podsećaju epilogom u kojem policija, straža i humanitarni aktivisti zajedno dočekuju ukrajinske izbeglice na obeleženim graničnim prela-

zima i uređuju prevoz za njih, njihove stvari i ljubimce do većih gradskih centara. Narativ se promenio, na njih gledamo kao na ljude pritisnute ratnom mukom, a ne kao na „oruđe u rukama naših neprijatelja“, kako jedan od kapetana straže na početku filma opisuje izbeglice iz Afrike i Azije. Ostaje pitanje zašto taj ljudski pristup nismo mogli da primenimo i onda.

Ocjena: 4/5

12

Četvrtak, 1. februar 2024.

listalica

Sasvim sočna i svježa plejlista za

K

ad Morisi izgovori: „Love is natural and real... But not for such as you and I, my love“, već tu, na drugoj pjesmi, znate da ste na pomirljivoj teritoriji. „I Know It’s Over“ otvara vrata jednom čudu od velikih pjesama na B strani ploče, a album „The Queen Is Dead“ biva nešto što biti ne može.

Tako je i s onim što zapadnjaci zovu (praktikuju, štuju, neki i proslavljaju) kao „Anti-Valentine’s Week“. Ozbiljno, malo je ime toj sedmici usud: nema tu ničega „anti“, nije to borba protiv bilo koga i čega... Čisto, pomirljivo, činjenica: na Dan zaljubljenih trebalo bi da se sasvim okej osjećaju i oni koji nijesu u vezi. Pa je za sve te jahače singl-kalipse, voljne i nevoljne, spakovana jedna sedmica, od 15. do 22. februara.

I opet, valja ići dalje od imena: niti je njen „Slap Day“ na početku nekakav „Dan šamara“ (naprotiv, to je poziv da se iz života „pljašte“ i lansiraju sva toksična iskustva sa nevjernim bivšim/ bivšom), niti je posljednji „Breakup Day“ poziv na „Dan raskida“... Nego podsjećanje da, i kad nešto takvo poput raskida ponese mnogo toga iz života, ipak volju i radost ne smije da vam uskrati.

E, u prilog toj volji i radosti, jedna prosta činjenica: oni kojima je iz bilo kog razloga ovog februara bliži „Anti-Valentines“ nego Dan zaljubljenih, imaju mnogo više vrhunske muzike na raspolaganju. I ne, ne brinite, nećemo tu nizati stvari poput „Bye Bye Bitch

Robin, rasplesana i spremna da otkaže svadbu u „Dancing On My Own“

Ples jahača s

Kaver singlice koju je lansirala Alanis Moriset

Bye Bye“ (Motorhead) ili opšte momente kao što je „Love Will Tear Us Apart“ (Joy Divison). Ima tu mnogo sočnijeg i svježijeg materijala za plejlistu.

CRYSTAL CASTLES Not In Love

Okej, jedna jasna odluka za nove početke. U obradi Platinum Blonde hita, ekipa iz Crystal Castles je čak imala podršku velikog Roberta Smita.

Zbog čega je „Not In Love“ tako efektna pjesma? Jer u idealnom momentu privali jedno: „We were lovers. Now we can’t be friends“. I jasno vam je što je Smit želio da ovo snima sa „kristalnima“. Cijele je i sasvim nezaboravne albume, tamo osamdesetih za The Cure, oko ove priče zavrtio...

TOM VEJTS Blue Valentines

Vala nema većeg džentlmena među grubijanskim njuškama! To „Blue Valentines“ iz pjesme Toma Vejtsa je samo cvijeće, koje šalje na adresu bivše ljubavi. Da joj, eto, kaže ono što on nit’ umije, nit’ želi. „They’re insisting that our love must have an eulogy“. I to je finale albuma „Blue Valentine“, koji je te 1978. bio,

brat-bratu, vrhunac njegove dotadašnje karijere. Ako nije i vrhunac uopšte.

Tu je, u 25 minuta strašno jezgrovite A strane, spakovao i „Romeo Is Bleeding“, i taj genijalni, lakonski skeč iz prvog lica „Christmas Card from a Hooker in Minneapolis“... I tako raskošno opor i bodljikav teren, da može da priušti da bude sentimentalan sa tom divnom stvarnošću u pjesmi „Blue Valentines“.

SOFT CELL Tainted Love

Jedna od onih plesnih pjesama koje su u toj mjeri zarazne i toliko rabljene (nikako ofucane!), da većina onih koji je horski pjevuše čak i ne konta da se radi o bjekstvu iz toksične veze.

Uglavnom, Mark Almond iz Soft Cell, genijalnog synth-pop dueta iz Lidsa, na početku spota „Tainted Love“ čita dnevni horoskop. Na Djevici se spotiče, đe piše „Čuvajte se momci, pun Mjesec znači da vas uskoro čeka vožnja preko mnogo ličnih rupa! A položaj planeta donosi nevolju u ljubavi“, i to taman dok izgovara ono famozno: „Sometimes I feel I’ve got to...

Run away“. Poslije je već sve

Oni kojima je, iz bilo kog razloga, ovog februara bliži „AntiValentines“ nego Dan zaljubljenih, imaju mnogo više vrhunske muzike na raspolaganju jasnije, kad doda: „I love you though you hurt me so, now I’m going to pack my things and go“!

ALANIS MORISET You Oughta Know

Alanis nema problem da prizna: najcrnje sa raskidom je ono kada skontate, koliko brzo ste zamijenjeni. U kojoj mjeri ste potrošna pjesma. U velikom hitu „You Oughta Know“, ona to fino poredi sa šamarčinom po dobro zabridjelim obrazima. No, do kraja pjesme stiže i da uzvrati – jednim verbalnim udarcem, praktično, pravo u prepone. Trebalo je mnogo petlje da se ova i ovakva pjesma lansira, a na kraju (raskidne) balade, ispala je jedna od omiljenih među fanovima.

Četvrtak, 1. februar 2024.

13

one koji štuju „Anti-Valentine’s Week“

Soft Cell pjeva o bijegu iz toksične veze u hitčini „Tainted Love“

singl-kalipse VAMPIRE WEEKEND I Think Ur A Contra

Ozbiljno, Crnogorci – koliko znate veza đe parovi imaju baš totale različita politička mišljenja? U ovoj Crnoj Gori, đe jedni druge čašćavaju i kite etiketama izdajstva, nemorala, lopovluka, špijanja, da ne nabrajamo dalje?

E sad, Vampire Weekend nije samo najveći njujorški, već izvjesno i američki bend rok alternative u našem vremenu... I naravno da imaju zvek pjesmu na tu temu. Ta „I Thing Ur A Contra“ malo autoironično presuđuje – nema te veze koja će izdržat potpuno različite poglede na svijet. Ideološke, političke, koje hoćete.

Pa taj genijalni Ezra Kenig u ključnom momentu i presiječe: „We’ve both made up our minds... You’re going to watch out for yourself and so will I“.

Možda se države, glasači i narodi pomire, njih dvoje sigurno ne.

ARIJANA GRANDE Thank You, Next

Neka oprosti Tejlor Svift sa „Shake It Off“ plesom kojim se u dva poteza sa sebe otre-

Tom Vejts, u raskidnom dertu na omotu ploče „Blue Valentine“

cijeli niz cura otkriva lična iskustva iz propalih veza. Pa onda i Arijana.

CHARLI XCX Breaking Up

se sav tovar jednog raskida...

Ovog puta zvjezdani podijum pripada Arijani Grande, koja je spremna da gomili bivših momaka i neostvarenih simpatija, zahvali.

A zahvaljuje im jer je, eto, u jednom od svojih najpoznatijih refrena (znate ga iz butika, samoposluga, radijskih reklama, odakle sve ne), naučila da sebe stavi na prvo mjesto.

U fazonu, „kako da volim nekog drugog, ako ne volim sebe“. Samo što to u ovom slučaju stvarno zvuči efektno, još u spotu sa približno 800 miliona (!) Jutjub pregleda, gdje prvo

Lako li je raskinut nešto što ne štima, onda kad to propovijeda velika faca modernog britanskog popa Charli XCX. E, Šarlot u „Breaking Up“ baš nema dilemu: „Everything was wrong with you, so breaking up was easy to do“. Samo što, u svoj toj šljaštećoj muzici hitčine iz 2015, između redova i između njenih onako cinično prezuvenih očiju – baš nema ništa lako.

DŽEK VAJT Love Is Blindness

Uh, ljubav je rušilačka, užasna sila, tornado koji ostavlja zgarišta... Pa Džek Vajt, kad je pominje, dodaje još i upustvo i upozorenje: „Rukovati sa mnogo pažnje“. Slavni esteta i delikatni mračnjak iz Detroita, proslavljen tamo krajem devedesetih u The White Stripes duetu, u godinama za nama ostavio je gomilu skrivenih bisera od pjesama... Pa je, recimo, za film „The Great Gatsby“ (Baz Lurman, 2013)

spakovana „Love Is Blindness“. Tu se Džek, onako i orfejski i prometejski, ispovijeda i propovijeda: „Love is blindness... I don’t want to see“. Ma koliko bi samo, do kraja pjesme, ljudi pošli za takvim vođom i takvim sljepilom!

ROBIN Dancing On My Own

Ni tužnije pjesme, ni radosnijeg festivalskog plesa! Ako bi kompletna „Anti- Valentines“ sedmica mogla stati u jedan refren, onda je to „Dancing On My Own“. I sva je od jasnih slika: to je neki disko podijum pred sami fajront, cura koja je među posljednjima ostala da tu pleše sama... I momenat kada vidi bivšeg sa nekom novom, nepoznatom ženom.

E, slavna Šveđanka Robin Karlson je usred najvećeg privatnog haosa i oko raskida vjeridbe bila na turneji, pa malo pažljivije posmatrala ljude oko sebe i shvatala koliko je njih u sličnim ličnim, malim i velikim dramama... Uz sve to je po klubovima hvatala teme „najžešćih tužnih disko gej himni“, pa joj se sve to složilo u glavi – i 2010. nastala je „Dancing On My Own“.

Te godine Robin je izbacila cijelu trilogiju mini-albuma („Body Talk“), dočekala da joj se karijera preporodi, da je kritika kuje u zvijezde lovorikama sazrele autorke... I da svi uz njenu pjesmu đuskaju svoje raskide. Kakva pobjeda za sve singl jahače na Dan zaljubljenih!

S. STAMENIĆ

14

Četvrtak, 1. februar 2024.

SERIJE

Boy Swallows Universe

Zbrzan kraj kvari uti

Iz blata do zvijezda, pa opet nazad ječak iz radničke klase postaje dio australijskog krimi-podzemlja da bi spasio majku od opasnosti. Ovo jeste tačan sinopsis jednog od posljednjih Netfliksovih hitova, ali budite sigurni da ni najmanje ne govori o tome koliko je „Boy Swallows Universe“ zapravo posebna mini-serija. Štoviše, ovo je coming of age drama toliko neobična i pažljivo promišljena, da je vrijedi pogledati čak i uprkos zbrzanom, olako razriješenom finalu.

Sve što dolazi prije ipak je dovoljno vrijedno vaše pažnje, pa i ako nijeste čitali istoimeni bestseler Trenta Daltona, niti vam je poznata većina imena iz samog krema australijskog glumišta koje je okupio kreator, scenarista Džon Koli („Master and Commander“, 2003; „Happy Feet“, 2006).

Dječak bez kočnica

Onaj dječak iz radničke klase, koji se šeće među kriminalcima u australijskom Brizbjenu

Magični realizam pokazao se kao sjajno sredstvo za kanalisanje traumatičnog odrastanja u originalnom romanu, a Džon Koli pronašao je pravi način da ga prenese na ekran osamdesetih godina prošlog vijeka, zove se Ijan Bel (prvo ga igra Feliks Kameron, pa Zek Burdžis).

Ima 13 godina, postavlja previše pitanja i konstantno se uvaljuje u probleme pokušavajući da sazna što to, dođavola, kriju odrasli. Kameron čini da ga u startu shvatite ozbiljno, kao naratora na kojeg se i te kako možete osloniti, dok vam njegov Ijan objašnjava istorijat svoje porodice. I približava majku Frenki (Fibi Tonkin) koja je bivša zavisnica, očuha Lajla (Travis Fimel iz hit-serije „Vikings“ i saj-faj poslastice „Raised by Wolves“) koji je dilovao, a možda još diluje heroin, starijeg brata Gasa (Li Tajger Hejli) koji nije progovorio još od kada je doživio traumu s osam godina... I oca Roberta (Sajmon Bejker, sja-

jan u „The Mentalist“), alkoholičara koji je davno nestao iz vidokruga.

Kao očinska figura, uz šarmantnog ali nestabilnog Lajla, za Ijana i Gasa tu je porodični prijatelj Slim Halidej (Brajan Braun). Naravno, ni njegova biografija nije najčistija. Slim je, štoviše, sasvim nekonvencionalan izbor za mentora i bejbisitera, kao bivši robijaš koji je, pritom, pobjegao iz zatvora, u kojem je služio kaznu za ubistvo.

Samo jedna ovakva figura bila bi dovoljna da zakomplikuje odrastanje bilo kog djeteta, a Ijan i Gas imaju cijelo porodično stablo „krivaca“ za sopstvene traume. Oni, pak, ne samo što krive nikoga, nego je gotovo čudesan način na koji orbitiraju između svih tih luzera koji ih okružuju. A Fren-

ki, Lajl, Slim, ma koliko grešni i pogrešni bili, i kada gube – ipak su divni. Takva je i cijela serija „Boy Swallows Universe“, dok slika magičan kolektivni portret ljudi koji su toliko duboko zaglibili u blato, da je gotovo nemoguće i pomisliti da će se izvući... a oni ipak posežu za zvijezdama.

Automobil u kosmosu

Porodica koju ćete željeti da zaštitite po svaku cijenu imdb.com

D

Malo je novih serija koje su sposobne da zavolite likove već u prvoj epizodi. Takva je „Boy Swallows Universe“, dok polako uvlači u neočekivano vibrantan mikrokosmos, u kojem vedrina i mrak dijele isto sjedište na rolerkosteru.

Jedan od najjačih aduta Kolijeve coming of age drame jeste „elastična“ atmosfera. Ijanov i Gasov svijet bez sumnje jeste pun mraka i ima tu mnogo momenata kada glava hoće da vam eksplodira od nasilja.

Opet, od očaja i patnje, do trenutaka beskompromisne vedrine, dijeli vas (najčešće) svega nekoliko minuta. Magični realizam pokazao se kao sjajno sredstvo za kanalisanje traumatičnog odrastanja u Daltonovom romanu, a Koli je pronašao pravi način da ga prenese na ekran.

Glavni kanal magičnog realizma u knjizi i seriji jeste Gas, odnosno način na koji Ijan poima njegovu izabranu ćutnju.

Da bi njegov brat konačno progovorio, moraće da se dogodi još jedna trauma. Do tada, komuniciraćemo sa njim preko slova koja ispisuje u vazduhu, a nakon što se nova trauma

15

Četvrtak, 1. februar 2024.

tvtime.com

isak o promišljenoj i vrsno odglumljenoj australijskoj mini-seriji ju tako silno želi da ne izgube i njena djeca. Frenki zasigurno nije mother of the year, što će i sama reći u momentu velikog samoprezira, ali najboljom majkom na svijetu čini je to što zaista daje sve od sebe. I, protiv svih šansi, pokušava da im bude bezbjedno mjesto.

Bejbisiter iz zatvora

varietz.com

Tajtus Broz, negativac sa vajbom krimosa i ludog naučnika

Robert, najkompleksniji u vibrantnoj paleti likova

dogodi, u igru će ući i jedan „Star Wars“ alibi za policiju, plava ptičica, psihopata unakaženog lica, čovjek u bijelom odijelu, fabrika za proizvodnju vještačkih udova... I jedan otac, duboko nespreman da to ponovo bude, a ipak željan da učini pravu stvar za svoju porodicu.

Ijan je uvjeren da Gas vidi budućnost, a uvjeravaće nas, još na početku, da je sa njim toliko blizak, da sanjaju isti san.

Oličen u snolikim sekvencama sa njih dvojicom koji lete kroz kosmos u automobilu, taj san će, na koncu, dobiti mnogo mračniji, tragičniji kontekst. I tu ćete sigurno, ako već nijeste, početi da jedete iz ruke njihovom ocu.

Diler dobrog srca

Sjajni su junaci ove serije, a glumci ih iznose fenomenalno, prosto ne znate ko je životniji od koga. Prije nego što

nestane iz vidokruga (a to se događa već na kraju druge epizode), Fimel će se pobrinuti da debelo navijate za njegovog Lajla, za sitnu ribu u svijetu zajebanih narko-dilera, a koja je, nažalost, zagrizla previše duboko.

Fimel je dinamitan, šarmantan, neodoljiv; na njegovo „kako ćemo, lako ćemo“ padnete odmah, iako znate da neće uspjeti, a možda baš i zbog toga što znate da neće dobro proći ta vaša nova omiljena propalica dobrog srca. Ili da makar neće biti tu da doživi ono što je svojoj Frenki obećao, da će im biti „toliko dobro, da će zaboraviti da je ikada bilo loše“.

Frenki je Lajlu savršen par, onako lomljiva i krhka, a ipak odlučna da ne bude definisana traumom. U tankoćutnoj izvedbi Fibi Tonkin, ona je sunce u šorcu i majici Ramonsa; ona je oličenje one izgubljene dječje nevinosti ko-

Izuzetan lik je i Slim, zadužen za šamare realnosti i dovođenje u red svog često impulsivnog mlađeg učenika. „Ako ne boli, to nije život, kompa.“ Te i takve životne poduke, Brajan Braun isporučuje glatko, uvjeravajući vas da ništa što kaže ne morate preispitivati. Uz Aleksa (Adam Brigs), zatvorenika sa kojim se dopisuje Ijan (da, imamo i taj momenat), Slim je tip koji pakuje najbolje životne lekcije. Toliko su jaki ti momenti, da poželite da obojica dobiju po spin-off.

Opet, svi su oni ništa spram najraskošnijeg lika serije za kojeg, makar u startu, nijeste mogli ni pomisliti da bi mogao da vam se dopadne. Možda i najbolji detalji iskorišćeni za karakterizaciju posvećeni su Robertu. Sajmon Bejker vješto je dočarao dubinu njegove bijede, ali i dobrih namjera popločanih slabošću i lošim odlukama. I zablistao i u dramski velikim momentima, i u onim sitnim situacijama koje život znače za oživljavanje ovakvih likova, poput scena sa zapaljenim terpentinom ili ispijanjem vode sa cvijećem.

A negativci, te velike krimi-ajkule koje plivaju oko naših heroja? Oni su, pak, malo pretjeraniji, manje nijansirani i duboki, ali ipak savršeni, ako uzmemo u obzir činjenicu da su nam predstavljeni iz dječje vizure, te da kao takvi moraju izgledati kao bauci i babaroge.

Psiha smo pomenuli, njegovo ime je Ajvan Krol (Kristofer Džejms Bejker) i on ima gospodara, ali samo do jedne ure.

Plaćeni ubica i utjerivač dugova ipak je ušao u taj svijet ne zbog novca, nego zbog naslađivanja tuđom patnjom. Bol je jedina valuta u koju vjeruje i koja ga pali, pa bi vjerovatno i bez dinara radio za Tajtusa Broza (Entoni Lapalja).

E, taj Broz glavni je negativac i figura na vrhu krimi-piramide koju pokušava da sruši naš Ijan.

Veliki humanitarac i vlasnik fabrike za proizvodnju vještačkih udova ispod tragične priče o kćerki koja je rođena bez ruku i nogu krije tajnu koja ga kandiduje za jednog od ubjedljivijih ludih naučnika sa televizije. A zašto je pisac odabrao nama dobro znano prezime, nijesmo uspjeli da otkrijemo. No, makar smo sigurni da Bregović nema veze sa simboličnom bojom njegovog odijela.

Crtać za oproštaj

Na koncu, dolazimo i do tog famoznog finala koje se nije svidjelo ogromnoj većini kritičara i gledalaca, naročito fanova malo mračnijeg romana.

Sa sedmom, posljednjom epizodom problem je u tome što je sav taj silni pandemonijum koji je izazvao Ijan na kraju – razriješen previše glatko.

Onaj balans između traume, nasilja i mraka sa jedne, te humora, vedrine i optimizma sa druge strane – izgubljen je, previše je sve nagnuto na ovu drugu bandu. I naravno, nije tu problem totalni hepi end, koji totalno ide uz ono Lajlovo obećanje „zaboravićeš da je bilo loše“, nego sama njegova izvedba. Crtaćki jednostavna, preko svake mjere.

Ako ćemo u sitna crevca, nije baš i da smo potpuno povjerovali novinarskom aspektu serije, naročito Ijanovoj mentorki, istraživačkoj novinarki Kejtlin Spajs (Sofi Vajld, mnogo jača u hororu „Talk to Me“, 2023). Klišeiziran je taj dio, i previše.

Opet, ni te sitne mane, ni problematična izvedba kraja, ne mijenjaju činjenicu da „Boy Swallows Universe“ nije samo još jedan krimi-šou ili coming of age drama smještena u nasilni milje. Predivno osmišljeni i odglumljeni likovi, simpatičan humor i lijep balans nade i mraka, čine je nezaobilaznim ovogodišnjim štivom. I jednom od najvibrantnijih serija na početku 2024. u Netfliksovoj ponudi, uz „The Brothers Sun“.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3.5/5

16 SERIJE

Četvrtak, 1. februar 2024.

Monsieur Spade

Klajv Oven blista u pristojnom

Bogart sa priguš Hemfrijev Spejd bio je sav u eksploziji, inačenju, pečatnom pogledu. Ovenova verzija je mnogo mirnija i svedenija. Ali, zaista možete vjerovati da gomilu tih savršenih rečenica koje lakonski izbacuje, sasvim slično, izgovara Bogart

N

ekada davno, cijela Amerika znala je da nikad ne možete namagarčiti Sema Spejda. Najokorelije njuškalo San Franciska – Spejd. Najbolji privatni detektiv koji je hodao Djedinjenim Državama - opet Spejd. Samo što se sada niko više ne sjeća Sema Spejda.

Nekada davno, režiseri i scenaristi vjerovali su da je pametna, zabavna i sasvim nepredvidiva priča, uz autentične likove koje odmah zapamtite – sve. I da je to dovoljno za sjajan film. E, iz tog zavjeta starih vitezova među filmskim autorima, iz tog sentimenta i damara, rodila se mini-serija „Monsieur Spade“.

Zagriženi istraživač

Sem Spejd sada svijetu znači onoliko, koliko mu je bitan i „Malteški soko“ („The Maltese Falcon“, 1941) Džona Hjustona. Jer, pošteno je reći, djecu ovog vremena sve manje interesuju filmovi stari 80 i kusur godina. I džabe je pričati o tome da je to praktično naslov koji je definisao noar kao žanr. Da je to prvi veliki noar i Hjustonov film. Ili da je svijetu donio definišuću, kvintesencijalnu rolu Hemfrija Bogarta (on je, naravno, taj Spejd) – i promovisao još neke mnogo bitne tipove koji će godinu kasnije dozidati još viši stepenik filmske vječnosti u Kurtizovom klasiku ,,Casablanca“ (1941).

Ali opet, niko se više ne sjeća Sema Spejda, i to je strašna nepravda. Samo što se Skotu

Frenku, autoru i režiseru televizijskih genijalština i senzacija poput „The Queen’s Gambit“ i vesterna „Godless“, od tog Spejda nije odustajalo. I prije koju godinu je, za stolom i u nekoj laganijoj atmosferi, drugu Tomu Fontani (strašna HBO serija „Oz“; kultna „Homicide: Life on the Street“) bubnuo – hajde da snimamo seriju o malo starijem Semu. Život će ga ponijeti nekim čudom na jug Francuske početkom šezdesetih, biće malo drugačiji i sa svim onim što te zrele godine nose... I biće sve, onako, neo-noir. I hjustonovski, i moderno i naše. I zvaće se „Monsieur Spade“.

I Frenk i Fontana znali su i od starta vjerovali, da njihov novi-stari Spejd mora biti Klajv Oven. Golema je ironija to, što s Ovenom, facom iz filmova „Children of Men“ (Alfonso Kuaron, 2006) i „Sin City“ (Robert Rodrigez, 2005), već lijepih deceniju i po Holivud ne zna što da čini i kako da ga iskoristi. Ali, Skot Frenk i Tomi Fontana su znali, od starta.

Pa još kad su čuli da je Klajv veliki, zagriženi zaljubljenik i istraživač noar filmova, Holivuda tridesetih i četrdesetih i, naravno, Bogartove karijere...! Kao u premijerskoj pafpaf priči, eto njih naprečac na snimanju.

Da odmah riješimo dileme noar puritancima: Ovenov Spejd uopšte ne liči na onog Bogartovog. Nije to taj Spejd. Klajv ga hvata neđe u očima, a eventualna jedina krupna zamjer-

Klajv Oven, uvjerljiv u drugačijem „čitanju“ Bogartove detektivske prznice

ka koja se tu može navesti jeste da su dvojica autora (namjerno) malo promašila koncept glavnog junaka.

Stoička moralnost

Sem Spejd, onako kako ga je Hemfri Bogart tumačio, nikako nije bio „strong, tall, dark stranger“. I upravo zato je tako poseban: Bogartov Spejd je sav u eksploziji, u pečatnom pogledu, u inaćenju, u smijanju u brk čitavom svijetu! I žestoko je oštećen, naravno; veliki detektiv iz „Malteškog

sokola“ savršen je antiheroj zato što je tako očigledno da je učio na ličnim promašajima, izdajama i gubicima.

Zbog toga njemu niko tu u San Francisku ne može doskočiti, ni sve nesrećne barabe koje usred najveće američke i svjetske ekonomske krize žele da se naprečac obogate... Preluda je i savršeno stvarna ta njegova ironija od stoičke moralnosti; kao što su, uostalom, savršeno komplikovani i jedinstveni svi ostali likovi Hjustonovog velikog filma.

Četvrtak, 1. februar 2024.

17

m TV nastavku noarskog klasika „Malteški soko“

Lavirint zločina

Tek kratko o priči: pritisnut ličnim promašajima i greškama, progonjen prošlošću, Sem Spejd prihvata molbu stare prijateljice (ili je tu u pitanju nešto više?), da nakon njene smrti preda kćerku ocu u malom gradu na jugu Francuske.

Sa tim što taj mali grad čini jedna mnogo kompleksna zajednica sa gomilom mračnih i ratnih tajni, a otac djevojčice je, ujedno, glavni lupež i probisvijet.

Uglavnom, odmah po dolasku, stari Spejd dobija neočekivano sjajan razlog da tu dugoročno i ostane. Naravno, to je žena – u ovom slučaju, ta Gabrijel je sjajna Kjara Mastrojani, niko drugi nego kćerka Katrin Denev i Marčela Mastrojanija.

Glavna radnja počinje nekih osam godina nakon Semovog dolaska u Francusku, kada je Gabrijel već mrtva, a on nemoćan, narušenog zdravlja...

I potom uhvaćen i potpuno životno razbuđen u lavirintu slučaja zločina zbog kojeg postaju sumnjivi svi u selu.

imdb.com imdb.com

Nego, ključna stvar: glavni adut mini-serije „Monsieur Spade“ nije Klajv Oven. Daleko od toga. Glavni adut je vizuelno pripovijedanje autorskog para, koje je sasvim dosljedno onoj paradigmi oldskul filmskih autora koju smo već pomenuli, o dobrim i nepredvidivim pričama i sasvim posebnim i stvarnim likovima.

Idealna kapija

Fino se zapitajte: kada ste posljednji put gledali film ili seriju u kojoj sve likove zapamtite odmah, nakon svega nekoliko minuta u kadru? Kada vas je nešto tako posljednji put angažovalo? E, „Monsieur Spade“ to zaista umije, sasvim u skladu sa klasicima noar ili neo-noar žanra.

I zbog toga ova saradnja američke AMC i francuske mreže Canal+, koja će posljednju, šestu epizodu dočekati 18. febuara, zavređuje i pažnju i vrijeme i slavljeničke lovorike. Ili: „Monsieur Spade“ uspio je da dokaže nešto vraški teško... To da se vrijedilo, nakon osam decenija i kusur, vratiti Semu Spejdu.

Konačno: takav ,,Monsieur Spade“ je sasvim primamljiv i najskeptičnijim noar sladokuscima, zbog načina i kvaliteta pripovijedanja... Ali i sasvim mladim filmskim i TV tragaocima za dobrim krimi-zapletom. A takvima će ova mini-serija, izvjesno, biti i idealna kapija za veliko otkriće noar klasika. Prava win-win situacija.

Zato, znate ono čuveno sa kraja „Malteškog sokola“, kada Hemfri Bogart sasvim šekspirovski govori o „tvari od koje su snovi sačinjeni“? Jedna televizijska lekcija iz 2024: upravo takve priče su nam na televiziji i filmu potrebne. Ti lavirinti od grozničavih snova, nerješivi i neuhvatljivi, a dešifrovani samo u jednoj riječi S. S. noar.

Ocjena: 4.3/5

imdb.com

E, Klajv Oven uopšte ne pokušava da bude taj Spejd; već jedan koji je dvije decenije stariji... I životnom patinom, bremenom i iskustvom umiren. I s, ipak, malo pretjerano forsiranom klišeiziranom muževnošću – a tu nije lako naći mjeru jer, bože moj, Bogartov najveći talenat bio je upravo u tome da ni u čemu (ironiji, muževnosti, pronicljivosti...) ne pregumljuje i ne pretjeruje. Ali, pri tome, zaista možete vjerovati da gomilu tih savršenih rečenica koje Klajv lakonski i iz topa izbacuje, sasvim slično, izgovara Bogart.

U najkraćem: Sem Spejd Klajva Ovena je kao „Bogartov sa prigušivačem“. A to u seriji može, naravno, biti jednako efikasno oružje. Na mahove zaista i jeste.

imdb.com

imdb.com

šivačem

Galerija autentičnih likova iz malog grada na jugu Francuske

18

Četvrtak, 1. februar 2024.

PREPORUKA

Ivana Milić akademska slikarka

Frimanova priča o Bogu

ZGRABI Od savremenih naslova, izdvojila bih švedski „The Square“ (Roben Ostlund, 2017), koji je bio nominovan za Oskara za najbolji strani film. Dočarava savremenu umjetničku scenu, u kojoj se kroz sarkazam predstavljaju iskrivljene moralne vrijednosti, društvena nepravda, neravnopravnost i licemjerje onih koji su, zapravo, glavni akteri u prvim redovima kulture. Početna scena u kojoj se na glavnom trgu ispred Nacionalnog švedskog muzeja obezglavljuje konjanička skulptura, kako bi se postavila savremena instalacija kvadrata, definitivno ostavlja bez daha.

Izdvajam naučno-fantastični film „Avatar“ (Džejms Kameron, 2009), koji je na mene ostavio utisak zbog slikovitog predstavljanja nama nepoznatog svijeta, drugog zvjezdanog sistema, Alfa Kentauri, na kojem žive humanoidi. U skladu sa prirodom, poštujući boginju majku Evu i porodicu kao osnovnu ćeliju društva, ta nama nepoznata bića visoka tri metra, žive u skladu, dok ljudska ruka ne poremeti njihov mir. Njihova borba za očuvanje sredine, povezanost porodice, kao i pojedinca sa prirodom možda se čini banalna, ali mene je dotakla. Donekle smatram da negdje stvarno postoje svjetovi i dimenzije o kojima još nijesmo upoznati.

TV Ne gledam često televiziju, ali ukoliko imam slobodnog vremena, moj izbor obično budu emisije edukativnog sadržaja.

Od inostranih, izdvojila bih seriju „The Story of God“ (National Geographic) u kojoj fenomenalni Morgan Friman istražuje život ljudi širom svijeta. Objektivno viđenje i prikaz raznih kultura, različitosti a ujedno i sličnosti, pitanje božanskog, uvjerenja raznih religija na temu života i smrti, običaji starih civilizacija, poštovanje raznih kultova, prikazani

savremenih kompozitora.

Stava sam da ne smijemo zaboraviti naše umjetnike kao što su Arsen Dedić, Leo Martin, Kemal Monteno, Oliver Dragojević, kao i vanvremenski Zdravko Čolić, uz koje smo odrastali, čije pjesme bude najljepše emocije.

Kako kroz muziku upoznajemo i druge kulture, uz život u Portugalu moje najveće otkriće bila je najpoznatija portugalska fado umjetnica, Amalija Rodrigez, koju su nazivali kraljicom fada.

Preporučujem njenu pjesmu „Aranjuez Mon Amour“. Ne morate da znate portugalski jezik da bi emocija predivne Amalije dodirnula vaše srce.

Tu su i Gloria Estefan, famozni Gipsy Kings, kao i neponovljiva Sezarija Evora.

Od kompozitora izdvojila bih Hansa Cimera, čiji bih koncert voljela posjetiti prvom prilikom.

Privatna arhiva

FILM

ZAOBIĐI FILM / TV / MUZIKA Ivana Milić: Obožava muziku kraljice fada Amalije Rodrigez

su na slikovit način. Smatram da ovu seriju treba da odgledaju sa mnogo pažnje, kako mlađe, tako i starije generacije. Definitivno otvara neke nove vidike, kao neko malo a veliko virtuelno putovanje.

U slobodno vrijeme volim da gledam emisije sa gastonomskim putovanjima. Moje novo otkriće je Netfliksova mini-serija „Live to 100: Secrets of the Blue Zones“, u kojoj Den Buetner prikazuje desetogodišnje istraživanje o dugovječnosti ljudi koji žive i

do 100 godina, od Japana do Italije. Na zanimljiv način upoznajemo se sa drugim kulturama, otkrivamo navike u ishrani i načinu života, koje ih čine zdravim i dugovječnim.

Iz svake epizode možemo izvući neku pouku, ali i primijeniti je, kako bismo poboljšali kvalitet sopstvenog života.

MUZIKA Moj ukus je raznolik, u zavisnosti od prilike i raspoloženja: od starih, vanvremenskih eks-Ju hitova i umjetnika, do

Smatram da se sada i te kako manipuliše omladinom preko raznih medija; serviraju pogrešni uzori koji bivaju sve prihvaćeniji u društvu, kao i loši trendovi, koji dolaze do šire publike preko rijalitija, društvenih mreža i novokomponovane muzike. Sve to dovodi do gubljenja autentičnosti.

Shodno tome, moramo pažljivo filterisati i paziti čemu dajemo pažnju. Zaobiđimo površnost, kič i krindž, pružimo pažnju kvalitetnom sadržaju i istraživanju tema edukativnog karaktera, koje nam mogu koristiti za lični razvoj.

19

Četvrtak, 1. februar 2024.

v

DZUBOKS

F

inale trilogije albuma „American Idiot“ je iskreno srčan, osjećajan izraz starih zvijezda koje su prije 30 godina od panka uspjele da načine muziku za supermarkete... Samo što je, eto, „Saviors“ i neoriginalna ploča.

Sva ta „American Idiot“ priča iz 2004. bila je vrlo angažovana.

Tada je Green Day žestoko udario po lavirintu od politike i ere predsjednika Buša... Pa je sasvim očekivano, da „Saviors“ bude neka slika i prilika Amerike u našem vremenu.

Tri tipa, koji su od srednje škole prašili po gitarama u garaži, pa evo i dalje sviraju duboko u pedesetim, nemaju ništa bitnije da kažu od, recimo, „American dream is killing me“. I znamo da frontmen Bili Džo Armstrong i ekipa stvarno to misle, ali eto, na to će da se prime možda neki tinejdžeri, teško bilo ko drugi.

Green Day Saviors

A tek kada čujete „Look Ma, No Brains!“... pa jedino što takve pjesme uspijevaju, jeste da tim likovima iz benda poželite da već jednom, prokleto, odrastu. „Dilemma“ je čak sasvim pristojna „dead man walking“ doza samosažalijevanja, a „Goodnight Adeline“ interesantan zaključak da Armstronga, čak dugoročno trijeznog, i dalje klepa mamurluk nakon buđenja.

Album prodiše daškom optimizma i kalifornijskog sunca u pjesmi „Corvette Summer“, lakom „Suzie Chapstick“ melodijom – i Bilijevim obećanjem dvojici sinova u „Father to a Son“, da će im „biti svetionik u oluji“. Kreativno sagoreli, ali

energetski čvrsti i sasvim zlatnog srca, ti Green Day tipovi makar će nastaviti da traže

The Smile

Wall of Eyes P

očelo je kao sporedni i usputni projekat, a ispalo najbolja muzika koju su Tom Jork i Džoni Grinvud spakovali u brat-bratu deceniju i po.

Sve zato što je Džoniju, neđe 2009, bilo na vr’ glave stadiona, turneja, šablona i svega što mnogo veliki bend, kao Radiohead, nosi.

Ozbiljno, što je ispalo od ideje da se proba nešto drugačije: „Wall of Eyes“, drugi album njihovog The Smile projekta, najuzbudljivija je, najofanzivnija muzika od „In Rainbows“. Da, odlično znate da je ta ploča sa pjesmama „Reckoner“, „Jigsaw Falling...“, „Weird Fishes/Arpeggi“, „All I Need“ i „Videotape“ izašla prije 16 godina. E, došao je vakat da Jork i Grinvud podignu tempo igre do konjskih snaga i ritma onog strašnog duginog sokoćala.

Ovo nikako nije neki Radiohead album za milenijalske

kafeterije. Grinvud se sjetio koliko je dobar kad otkači u soničnim eksperimentisanjima, Tom još dublje zagazio u stihove bijesne paranoje...

a džez bubnjar Tom Skiner očigledno uživa među njihovim kreativnim vihorima.

Kako ih je samo album „Wall of Eyes“ podmladio.

To je tako karakterističan njihov dribling: da vas učine komotnim, recimo u bosanova ritmu uvodne i naslovne

plamen koji im se prije dvije decenije ugasio.

S. S.

Ocjena: 62/100

pjesme, pa uvedu u mrak, na nepoznatu teritoriju. U „Teleharmonic“, Tom vodi kroz maglovitu močvaru od elektronike, prije nego u rokerskoj „Read the Room“ zavrti od uspavanke do lude hipnoze u „Karma Police“ stilu! I tu smo već saćerani u ćošak, dok nam Jork u lice sipa sve devalvirane valute i ego toliko velik, da zaklanja sunce.

Tu ćete dočekati da vam „Under Our Pillows“ zaliči na neki The Doors ritual u „Riders on the Storm“ stilu; da vas „Friend of a Friend“ ubijedi da je The Beatles i u 2024. mnogo relevantan, a „Bending Hectic“ da i ova godina nudi dobrih razloga za barikade i proteste... Ali više od svega: ovo nije Radiohead koji stalno traži nešto novo, nijesu Jork i Grinvud koji bi da otkriju nove sebe, nego oni koji su se sjetili što i kako rade najbolje, i što im najlaganije ide.

Jednom je Tom Jork rekao da je prvi put osjećao da pjeva svojim glasom, da je to stvarno on, na „Fake Plastic Trees“ (1995). Desnu ruku dajemo, da je to stvarno on, da su to stvarno oni, na većini pjesama S. S. sa „Wall of Eyes“.

Ocjena: 90/100

20

Četvrtak, 1. februar 2024.

Dragana Pandža, Aleksandar Rapa Sanjin Bojić

33 OBRTAJA

Za Toma, Garfilda i Džerija OBJEKTIV: Omiljeni filmski

rivali?

PANDŽA: Roki Balboa i Apo-

lo Krid!

RAPAIĆ: Kojot i Ptica Trkačica.

BENKEK: Betmen i Džoker.

OBJEKTIV: Upečatljiva film-

fil

Benkek, Pandža i Rapaić: Trojac iza kojeg je breakthrough godina

m

OBJEKTIV: Film koji Vas čini

srećnim?

PANDŽA: „The Brand New

Testament“ (2015) koji apsurdom učini čovjeka sretnim!

RAPAIĆ: U težim momentima u životu gledao sam „Star Wars“ i uvijek bi me oraspoložio.

BENKEK: „Interstellar“ (2014), iako nisam fan SF filmova. Odlična priča i radnja, a kraj je... trnci!

OBJEKTIV: Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

PANDŽA: Nije mi dobro sjeo „My Sister’s Keeper“ (2009), duboko me je potresao tematikom. Nikad nisam uspjela pogledati više od 15 minuta filma „The Girl with the Dragon Tattoo“ (2011).

RAPAIĆ: Prvi dio filma „Knives Out“ (Rajan Džonson, 2019)

bio mi je genijalan. Dvojku sam ugasio nakon 15 minuta.

BENKEK: Svi filmovi sa propagandnim porukama, u bilo kom obliku.

OBJEKTIV: Film koji uopšte nijeste skapirali?

PANDŽA: Skapirala sam „We Need to Talk About Kevin“ (Lin Remzi, 2011), ali ne znam zbog čega postoji.

RAPAIĆ: „The Godfather“, ali ne zbog filma, nego ne mogu skapirati zašto su ljudi apsolutno ludi za njime.

BENKEK: „Donnie Darko“ (2001). Do polovice sam još ispratio radnju, ali dalje je bilo: „Kaj se ovdje događa?“.

OBJEKTIV: Koju biste važnu,

još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu voljeli da vidite na velikom platnu?

PANDŽA: Moram se ispričati, odavno ne pratim regionalne filmove.

RAPAIĆ: Moram priznat da ne znam mnogo o crnogorskim temama. Doduše, ne znam ni o hrvatskim previše, tak da ću propustiti ovo pitanje.

BENKEK: Možda priču nekog sportaša s ovih prostora.

pogledao sa rukama na licu. Na kraju mi nije bio tak strašan.

BENKEK: Među prvima je bio „Titanic“ (1997), kad sam bio osnovac. Išao cijeli razred, frizura „kahlica“, furka na Dikaprija, plakanje pola dvorane na kraju.

ska scena sa nekom životinjom?

PANDŽA: „Tusk“ (2014).

RAPAIĆ: „The Litttle Prince“ (2015). Fasciniran sam Lisicom koja slijedi Malog princa.

Ne izgovori nijednu riječ, a toliko je ekspresivna.

BENKEK: „Hachi: A Dog’s Tale“ (2009). Kraj, suze.

filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

PANDŽA: „Rocky“ – svi djelovi.

RAPAIĆ: „Inception“ ili „Pirates of the Caribbean“.

BENKEK: Bilo koji na kojem je pretežno rok muzika.

OBJEKTIV: Posebno drag ci-

OBJEKTIV: Poslije kog fil-

tat iz domaćeg filma?

PANDŽA: Sorry, evo me opet, ne gledam domaće filmove.

RAPAIĆ: „Svakog dana, u svakom pogledu, sve više napredujem“ iz „Sećaš li se Doli Bel?“ (1981).

BENKEK: „Vozi, Miško!“ iz „Ko to tamo peva“ (1980).

OBJEKTIV: Najneodoljivija

„štetočina“ iz animacije?

PANDŽA: Ajme, nemam odgo-

vor. Jesam pala ispit?

RAPAIĆ: Pas Dag iz „Up“ (2009).

BENKEK: Vjeverica iz „Ice Age“..

OBJEKTIV: Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

PANDŽA: „Vlak u snijegu“ (1976).

RAPAIĆ: „Jurrasic Park“ (1993). Imao sam sedam, mama mi je rekla da bude u jednom trenutku došao veliki strašni dinosaur, pa sam pola filma

OBJEKTIV: Soundtrack kog

ma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

PANDŽA: Ne mogu se sjetiti kako se zove, ali bila je u pitanju Kanada u proljeće/ljeto.

Nisam znala da može tako lijepo izgledati.

RAPAIĆ: Poslije „LOTR“, na Novi Zeland.

BENKEK: „The Wizard of Oz“ (1939).

OBJEKTIV: Izdvojite tri film-

ska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

PANDŽA: Riki Džervejs. Odvela bih ga na viski bilo gdje, njemu nije do ambijenta, čini mi se. On je moj odgovor pod jedan, dva i tri.

RAPAIĆ: Istvud, Lukas, Nolan. Na viski u kafanu pored kolodvora.

BENKEK: Ne pratim baš toliko filmove. Pogledam, ocijenim dobro ili loše, i to je sve.

Četvrtak, 1. februar 2024.

aić i Leo Benkek, članovi benda LoM Znam ih nekoliko poimence, ali da zovem bilo koga od njih u provod – ne bih.

OBJEKTIV: Vaša pjesma za

OBJEKTIV: Kako zamišljate

RAPAIĆ: Mogu uvijek sa Le-

proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

PANDŽA: Mogla bih napisati esej, ali ne da mi se davati mu ideje!

RAPAIĆ: Ne znam za proces, al’ radnja bi bila o bandi angažiranoj za eliminiranje političara. Tipa, ulete u sabor ili vladu i naprave raspašoj.

BENKEK: Nisam ljubitelj Tarantinovih filmova, pa nemam neko mišljenje.

mu

z ika OBJEKTIV: Pjesma koja vas

podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

PANDŽA: Najiskrenije, ne mogu izdvojiti jednu pjesmu. Možda da sam 30 godina mlađa.

RAPAIĆ: „Rose Tattoo“, Dropkick Murphys.

BENKEK: „Fabrička greška“, Six Pack.

OBJEKTIV: Pjesma koju bi-

ste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

PANDŽA: „Coming Back To Life“, Pink Floyd.

RAPAIĆ: „Where Is my Mind“, Pixies.

BENKEK: „Africa“, Toto.

OBJEKTIV: Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

PANDŽA: Dok čistim, volim slušati sve od Džesi Džej.

RAPAIĆ: Slobode: „Šal od svile“, Haustor; hedonizma „Narodna“, Dječaci.

BENKEK: „Redemption Song“, Bob Marli.

OBJEKTIV: Jednaodnajljepših pjesama s imenom u nazivu?

PANDŽA: „Black Betty“, Ramjam.

RAPAIĆ: „Hey Jude“, The Beatles.

BENKEK: „Layla“, Erik Klepton.

I

zdali su album („Prilike“), pokupili hrpu dobrih recenzija, osvojili drugu nagradu na Demofestu, snimili dva spota - a ideje za nove projekte samo naviru.

Prethodna godina za LoM, bend iz Koprivnice u Hrvatskoj, bila je totalni breakthrough!

Miks roka, elektronike i etno zvuka fantastično je odjeknuo zato što Dragana Pandža (vokal), Aleksandar Rapaić (bas) i Leo Benkek (gitara) znaju kako da osvoje i publiku i kritiku! Upravo zbog toga nijesmo željeli da ih razdvajamo ni u „Obrtajima“, pa ćete uživati u odgovorima svih članova benda. Krećemo!

karaoke?

PANDŽA: Uvijek i zauvijek,

„Zombie“, The Cranberries.

om odrokat Bebekovu „Ja po kafanama“. To nam je standard. Nije da volim karaoke, al’ ako se nađem tamo, onda popijem par piva i uzimam ljudima mikrofon jer ne pjevaju dobro (stvarno se dogodilo).

BENKEK: A ja s Acom „Pariške kapije“ Harisa Džinovića.

OBJEKTIV: Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

PANDŽA: Ne bih mogla odabrati.

RAPAIĆ: Six Pack, pank me čini sretnim.

BENKEK: Đorđa Balaševića.

OBJEKTIV: Domaći autor kog

svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

PANDŽA: Toni Cetinski.

RAPAIĆ: Joj, sve trap cajke.

BENKEK: Ajs Nigrutin.

OBJEKTIV: Smrt kog muziča-

ra Vas je naročito pogodila?

PANDŽA: Sorry, nisam jedna od tih. Dosta sam realistična, pogađaju me nedaće koje se događaju ljudima koje volim i poznajem.

RAPAIĆ: Čestera Beningtona.

BENKEK: Olivera Dragojevića.

OBJEKTIV: Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

PANDŽA: „Baby Shark“.

RAPAIĆ: „Noć ljubavi“ benda Tamna strana.

RAPAIĆ: „Gangam Style“.

OBJEKTIV: Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

PANDŽA: System of a Down.

RAPAIĆ: Backstreet Boys.

BENKEK: Nisam imao postere.

OBJEKTIV: Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

PANDŽA: Zaslužio je!

RAPAIĆ: Naravno, ako je čovjek bio kad se desio big bang, nema smisla razmišljati da će mu se išta dogoditi.

BENKEK: Sve je moguće.

21

TV

OBJEKTIV: Serija idealna za

kišni vikend?

PANDŽA: „Derry Girls“.

RAPAIĆ: „Stranger Things“.

BENKEK: „Supernatural“.

OBJEKTIV: Serija koja vas

podsjeća na djetinjstvo?

PANDŽA: „Gilmore Girls“.

RAPAIĆ: „Lost in Space“. Ta-

kve priče sam volio u djetinjstvu. Svemir, roboti i sve popratno.

BENKEK: „Friends“.

OBJEKTIV: Serija koja je za-

služila mnogo veću publiku?

PANDŽA: „Anne with an E“.

RAPAIĆ: Ne znam koliko pu-

blike imaju serije koje gledam, al’ pretpostavljam da imaju podosta. Gledam što mi se nudi, a što se nudi je popularno.

BENKEK: Ne pada mi nijedna na pamet.

OBJEKTIV: Serija koju nikada nijeste završili?

PANDŽA: „Lost“. Prevelik, a loš mindfuck.

RAPAIĆ: „Dark“. Fantastična, al’ previše kompleksna. Prva sezona je bila super, druga već malo teža, i onda treća...

Na kraju je glavni lik sam sebi otac, djed, brat i neznamštaveć.

BENKEK: Mnogo njih.

OBJEKTIV: Serija koja je fan-

tastična, ali ima užasan kraj/ razradu?

PANDŽA: Mislim da nemam takvu seriju.

RAPAIĆ: „The OA“. Opet, prva sezona odlična, prizemljena, emocionalna, a onda druga otišla u nebuloze.

BENKEK: Uglavnom ne odgledam do kraja, pa je teško reći.

OBJEKTIV: Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

PANDŽA: Don’t know.

RAPAIĆ: Nije iz serije, ali definitivno lightsaber. I konačno

sam ga kupio, i to dva zapravo.

Shipping kasni, jako sam nestrpljiv.

BENKEK: Onaj rajf ili što god već iz „Zenon: Girl oft he 21st Century“ (1999).

OBJEKTIV: Najdraži par iz

serije?

PANDŽA: Gas i Miki iz „Lo-

ve“. Nemam pojma zašto sam se sjetila njih, vjerojatno zato što su oboje sjebani, ali funkcioniraju super zajedno.

RAPAIĆ: Džejk i Ejmi iz „Brooklyn 99“.

BENKEK: Sem i Din iz „Supernatural“. Bratski odnos pun (ne)ozbiljnosti, humora, tuge, sreće, svega.

OBJEKTIV: Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

PANDŽA: Kombinaciju „Parks and Recreation“, „Brooklyn 99“ i britanske „The Office“.

Zar moram objašnjavati?

RAPAIĆ: „Parks and Recreation“. Svi su ludi i svi se vole i međusobno podržavaju.

BENKEK: „Supernatural“, opet. Putovanje, avanture, nikad na istom mjestu.

OBJEKTIV: Za koga ste navi-

jali – za Toma ili Džerija?

PANDŽA: Za Garfilda!

RAPAIĆ: Za Toma, naravno.

BENKEK: Za Džerija.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 1. februar 2024.

kalendar

S

ve što je mama Ana pronašla, u sobi tog apartmana na Benk stritu na Menhetnu koji će ostati zauvijek upamćen kao mjesto na kom se predozirao i 2. februara 1979. umro Sid Višus, bili su iscijepani papirići u kožnoj jakni. Na njima, ispisane riječi, kao posljednja poruka, za koju joj nijesu vjerovali da je autentična.

Mama je Sidu godinama davala heroin.

Imali smo pakt smrti, a ja moram da ispunim moj dio pogodbe. Molim vas, sahranite me pored moje bebe. Sahranite me u kožnjaku, džinsu i bajkerskim čizmama. Zbogom.

Koju sedmicu ranije, Sid je na adresu Nensine mame Debore, koja je godinama kasnije objavljivanjem gomile krimi-knjiga dobro naplatila njegovu i kćerkinu tragediju, poslao pismo. Suštinski, isto ono s onih iscijepanih papira.

Uvijek smo znali da idemo na isto mjesto kada umremo. Uvijek smo željeli da umremo jedno drugom u zagrljaju. Obećao sam svojoj bebi da ću se ubiti ako joj se bilo što desi, isto mi je ona obećala. Bila je to moja posljednja izjava ljubavi.

Nensi Spungen bila je Jevrejka; na jevrejskom groblju u Pensilvaniji je i sahranjena. Dozvola da Sid bude sahranjen na istom mjestu nikad nije stigla. Kremiran je u Džersiju; potom je mama Ana zamolila Deboru da se njegov pepeo prospe na Nensinom grobu... I dobila samo jedno „ne“ kao odgovor. Sid je imao 21, Nensi samo 20 godina.

I ovog 2. februara, 45 godina od smrti Sida Višusa, zaboraviće se ta njegova 21 godina i to dijete. Umjesto toga, ponovo će se premjeravati ona rana od noža, ponovo preturati zapisnici nakon Nensine smrti. Izvući izjava „Posjekao sam je, ali nikad nijesam mislio da je ubijem“, pa „Ubio sam je, ja sam njen prljavi pas“, izrečena pred policajcem.

Sve to je Sid u danima nakon Nensinog ubistva u Njujorku, 11. oktobra 1978, negirao; tvrdio je da je, prosto, kada je ona ubijena pa sve dok je pronađe-

Žrtveno jagn kamikaza pa

pinterest.com

Jevrejsko groblje

Četiri i po decenije od smrti Sida

Sid Višus

Ovog 2. februara, mnogi će podsjetiti da bi Sid, da je poživio, sigurno bio osuđen za ubistvo svoje Nensi. Još brojniji biće oni koji će izvući listu svih njegovih ludosti sa nastupa. I svi će zaboraviti onu 21 godinu... Dijete kojem je majka davala heroin na, spavao. Nož koji je ona neki dan ranije kupila, pronađen je krvav i na vidjelu u stanu. U tom apartmanu falila je i gomila novca, očigledno ukradena, koju je Višus zaradio nakon lu-

de pankerske obrade Sinatrine „My Way“.

I opet, ovog 2. februara, neko će podsjetiti da bi Sid, da je poživio, gotovo sigurno bio osuđen za ubistvo svoje Nensi. Još

brojniji biće oni koji će izvući listu svih njegovih ludosti sa nastupa Pistolsa. Pa će biti još toliko onih, koji će tvrditi da Višus jeste suštinski umro skoro četiri mjeseca ranije, na dan njenog ubistva. I svi će zaboraviti onu 21 godinu. Dijete kojem je majka davala heroin.

Zarđali lanac

Džoni Roten bio je glas, a Sid Višus stav i damar panka.

Džon Lajdon je u godinama i decenijama za nama uspio, da ga po pravom imenu u muzičkom svijetu poznaju više nego po onom Roten iz Pistolsa.

Četvrtak, 1. februar 2024.

23

nje i anka

I prije koju godinu je kazao, da žali što je Sida, druga iz škole, ikad uvukao u bend. „Majka mu je bila heroinska zavisnica... Žao mi je što sam ga primakao bendu, uvukao unutra, nije mogao da se nosi sa svim tim“.

Znate kako je Sid ušao u Sex Pistols? Nik Kent svirao je gitaru u bendu 1976, tad je bio i dečko famozne Krisi Hajnd iz The Pretenders, prije nego će ga ona ispaliti zbog druge velike pankerske face... Uglavnom, na svirci Pistolsa u Londonu Sidu je Nik na sceni zaklanjao pogled. I Sid ga je tu, ponešen ko zna kakvim drogama i alkoholom, zakucao – zarđalim lancem od motocikla.

Po glavi. O tome je pisao cijeli London. Kent, naravno, nije dizao tužbu; potom je postao jedna od glavnih faca među rok kritičarima u magazinu NME. Praktično, apostol panka.

E, ako postoji tu neka krivica Džonija Rotena, još više je kriv Malkolm Maklaren. Lik koji je sa Vivijen Vestvud držao famozni „Sex“, butik za sve okorele buntovnike, na Kings roudu u Čelziju – praktično je ideolog panka. I menadžer benda.

Malkolm je taj koji je skontao da „to njihovo“, da bi postalo bitno i vidljivo – prvo mora postati ozloglašeno. Po zlu čuveno. I da se, po zakonima revolucije, mora stalno mijenjati, uništavati, pa ponovo rađati... kao bend. E, odatle je došla i ideja da u Sex Pistols uđe najluđi od svih njihovih fanova. Lik koji je tad jedva znao da drži bas gitaru. I još Rotenov drug.

Ukratko, Sid Višus bio je za Sex Pistols savršena katastro-

fa. I Maklaren je sve to vidio i za medije napravio cirkus, od izbacivanja Glena Matloka iz benda – sa sve pričom da je „neđe nekome priznao da mu se sviđaju Bitlsi“. Stvarao se haos; haos je jedino i mogao biti kreativni mehanizam te nove muzike... I eto Sida u bendu.

reddit.com

Višusa, ozloglašenog basiste Seks pistolsa

Karneval destrukcije

Što je sve Sid Višus činio od februara 1977. za Pistolse? Kada su u martu potpisali ugovor za „A&M Records“, to su proslavili tako što su – demolirali kancelarije produkcijke kuće. Pa je Sid autoru jedne BBC emisije za manje poznate bendove jedne noći prislonio vrh od slomljene flaše na vrat, uz pitanje, kad će njih da zove. Pa je onda upoznao Nensi – Amerikanku, grupi koja je ko zna kako stigla do Londona, i sve je to postalo još luđe.

Na božićnom koncertu Roten je morao moliti Sida „da primiri“. A ovaj je u januaru 1978. u Teksasu, u San Antoniju, nokautirao iritantnog lika u publici – svojim basom. Pa je koji dan kasnije pred nastup na Dalasu na grudima žiletom ispisao „gimme a fix“ ( jer mu članovi benda već nijesu dozvoljavali drogu, pa da proba da je dobije od publike). Pa se šalio da je „to žiletom po grudima definitivno nikakav način da se ubijete“. U Tulsi je dan kasnije šakom ostavio rupu na zidu studija koja i sad stoji.

I naravno da su se takvom liku više sprdali nego što su ga se plašili; jer koliko god bio opasan, Sid je na prvi i na svaki pogled bio autodestruktivan. A pred svima koji su mu iole bili bliski – skoro uvijek, uglavnom, stidljiv. Pa se istog tog januara u San Francisku prosula priča da mu je Maklaren isključio bas iz pojačala na svirci. Ili je Malkolm, eto, pustio i tu priču. A na snimku se jasno vidi i čuje da to Sid svira i da nije promašio nijednu notu... Januar 1978; bila je to posljednja svirka Pistolsa.

U onih manje od četiri mjeseca, od Nensine do svoje smrti, sve što je Sid uspio jeste da šokira pojavljivanjem na ludoj žurci u noći kad je pušten uz kauciju. Pa da polomljenom

Nensi i Sid u Njujorku 1977. godine

pivskom bocom isiječe lice brata Pati Smit, čijoj se curi prethodno nabacivao... I smrt je mnogima, čak, djelovala neizbježno; svi su već odlično znali da je taj momak, optužen za ubistvo cure koju je volio i sa kojom je zajedno sve dublje i klizio u vrtlog zavisnosti, bio samo žrtveno jagnje i najluđi kamikaza Pistolsa. I cijelog panka.

Stražar palate

Prije smrti, Sid je proveo nekoliko sedmica na rehabilitaciji i, zamislite, izlazak želio da proslavi – heroinom. Patolozi su potom tvrdili da je, zbog prethodne terapije, njegov organizam te noći imao manju toleranciju na drogu nego inače, i da nije uzeo neku „strašnu“ dozu...

Hoćete još krivaca za smrt i za cijelog Sida Višusa? Džon Riči bio je jedan od onih „nijemih“ stražara ispred Bakingemske palate, ponekad i trombonista za honorar u džez klubovima...

Spetljao se s Anom, Sidovom majkom; dobili su sina, Sajmona Džona. I nedugo nakon porođaja, dogovorili su da ona sa bebom pođe na Ibicu, da će im se brzo pridružiti. Nikad se tamo nije pojavio. A Ana je bila prinuđena da na ostrvu diluje

travu, pa je iz očaja pobjegla u heroin, pa...

Godinama kasnije, recimo, Ana je bila toliko pod heroinom, da uopšte nije znala koju školu joj sin uopšte pohađa u Londonu... E, tada je Sajmon upoznao i počeo da se druži sa Džonom Lajdonom, budućim Rotenom.

Ipak, najjača anegdota o Pistolsima: Lajdon i Sajmon Džon Riči su prije benda svirali na ulici gitaru i violinu, „skidali“ obrade Alisa Kupera... I tako po Londonu zarađivali: narod iz komšiluka im je plaćao da ih ne sluša! A jednog dana Sajmona je za prst ujeo Lajdonov hrčak Sid. I eto nadimka i novog imena: Sid Višus.

I da: kada su Višus i Nensi u Njujorku 1978. bukirali tu famoznu sobu 100 „Čelzi“ hotela, to mjesto njihove najveće sreće a potom i tragedije, Sid ih je prijavio kao „gospodin i gospođa Džon Riči“. Stavio je očevo ime.

Mimo onog „ne“, Sidova mama Ana je jedne noći, u tajnosti, prosula njegov pepeo na Nensinom grobu. Valja vjerovati, da je tu pronašao onaj mir i san, koji su mu uskratili Malkolm Maklaren i jedan stražar Bakingemske palate.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 1. februar 2024.

kalendar

Trideset pet godina od odlaska režis

Kako podići pra mubi.com

Sa jedne strane, američkom novom talasu bila je potrebna efikasna injekcija. Sa druge, nezavisna produkcija čekala je heroja.

Kasavetes je stigao da ih „pomiri“

M

Džon Kasavetes

da simbiozom ta dva „svijeta“ protrese pomalo dosadnjikavi Holivud.

Sa jedne strane, američkom novom talasu bila je potrebna efikasna injekcija. Sa druge, nezavisna produkcija čekala je heroja. Kasavetes ih je pomirio (čitaj: spojio), često koristeći soptsvena sredstva. I po-

tom, i kao glumac i kao režiser, ostavio neizbrisiv trag kojeg se valja podsjetiti tri i po decenije od njegove smrti (3. februar 1989).

Crni poljubac

Džon Kasevetes započeo je glumačku karijeru noarom koji je, pedesetih godina

Kadar iz sjajnog režiserskog debija „Shadows“ mubi.com

rzim zabavu! - uzviknuo je jednom prilikom glumac i režiser Džon Kasevetes, jedan od rijetkih holivudskih aktera, koji nijesu bili ljubitelji svega što filmska industrija donosi. Ipak, uprkos tome što mu je sva ta „gužva“ često išla na živce, Kasavetes je sa lakoćom pronašao svoje mjesto u Gradu anđela. I ne samo što je uspio da iz Holivuda izvuče ono što mu je bilo potrebno za personalni razvoj, nego je uticao na razvoj filma kao umjetnosti.

Dok su neke holivudske zvijezde teško uspijevale da izbrišu ili umanje tragove prelaska iz glumačke u režisersku stolicu, Kasevetes se potrudio

prošlog vijeka, kada je polako utvrđivao svoju ljubav prema filmskoj traci, uživao veliku popularnost.

Najbolji treninzi u ovom periodu za mladog Kasevetesa bili su, bez sumnje, filmovi poput „Crime in the Streets“ (Don Sigel, 1956) i „Edge of the City“ (Martin Rit, 1957).

Sigelovo ostvarenje imalo je izuzetan značaj glumca na početku karijere, ali ovaj mladić je baš sa Ritovom debitantskom revolucionarnom puzlom, usljed specifičnosti fabule koja se vrti oko međurasnog prijateljstva, uspio da započne ono što će rezultirati „pobunjeničkom“ ulogom u Holivudu.

No, kao ključna decenija za Kasavetesa pokazaće se šezdesete, tokom kojih je zavrijedio veliku pažnju filmskih kritičara, ali i počeo da razvija ozbiljnu glumačku karijeru.

Upravo zahvaljujući projektima iz ovog perioda zaradio je dovoljno novca da započne onu drugu, režisersku karijeru.

Za samo četiri godine, Kasavetes je dobio priliku da zaigra u tri maestralna djela. Godine 1964. u Sigelovom neo-noaru „The Killers“ (adaptacija kratke priče Ernesta Hemingveja; zatim 1967. u „The Dirty Dozen“ - jednom od najvećih ratnih poduhvata Roberta Oldriča, kao i u hororu koji je obilježio jednu eru, „Rosemary’s Baby“ (1968) Romana Polanskog.

Krajem pedestih godina Kasevetes je počeo da koketira sa režijom i odmah na startu, sa debitantskim ostvarenjem „Shadows“ (1959) trijumfovao na polju nezavisne produkcijske moći. Iako nije najsjajnije prošao kod publike, ostvarenje čija fabula prati tri mlada Afroamerikanca koji se bore za opstanak na samoj margini društva kojem (ne) pripadaju, sa razlogom se smatra odskočnom daskom

Četvrtak, 1. februar 2024.

25

sera i glumca Džona Kasevetesa

ašinu u Holivudu za ono što sada nazivamo „nezavisnim filmom“.

Evropsko priznanje američkog kvaliteta

Neograničena moć

Kasavetes je ulovio ili je bio nominovan za brojne nagrade, od Oskara do Zlatnog lava u Veneciji. Američka akademija filmskih nauka i umjetnosti nominovala ga je tri puta u „nepovezanim“ kategorijama: za najbolju sporednu mušku ulogu, scenario i režiju. „Propustio“ je sve tri šanse da trijumfuje, ali nominacije za ulogu u

znala na koga valja obratiti posebnu pažnju. Stoga, ne čudi Kasevetesov trijumf u Berlinu - FIPRESCI nagrada i Zlatni medvjed za „Love Streams“; niti u Veneciji čak dva puta - Pasineti priznanje za „Faces“ i Zlatni lav (podijeljen sa filmom „Atlantic City“ Luja Mala) za katkad zaboravljeni neo-noar „Gloria“ (1980). imdb.com

maestralnom „The Dirty Dozen“, za originalni scenario za „Faces“, kao i za režiju filma „A Woman Under the Influence“ - smatraju su apsolutnom pobjedom nekada sitnog igrača nezavisne filmske produkcije.

I dok američka strana možda nije imala sluha da prepozna kvalitet, evropska je, kako je to obično slučaj, bez sumnje

Džina Roulands u nagrađivanim filmovima „A Woman Under the Influence“ i „Love Streams“ imdb.com

Kasavetes je, između ostalog, kreirao sasvim novi način pristupa „porodičnim“ pričama, što su i dokazala dva specifična ostvarenja u kojima je centralnu ulogu imala Džina Roulands. „Faces“ (1968) je potvrdio njegovu namjeru da se ozbiljno posveti „radikalnoj režiji“ i ekperimentima po kojima će i ostati upamćen. Takođe, maestralna analiza kompleksnog braka u popularnom filmu „A Woman Under the Influence“ (1974) opravdano je podigla prašinu (čitaj: strah) u Holivudu. Tada je i počelo da se postavlja pitanje u kojoj mjeri „nezavisna kinematografija“ ima neograničenu moć.

Tom inovativnom režiserskom talasu Kasevetes je želio da doprinese i na drugi način.

Podsjetivši filmsku javnost da nije zaboravio ni svoju prvu ljubav, glumu, zapečatirao je dvije interesantne drame. Osim s „Opening Night“ (1977), koji detaljno prati psihološki slom pozorišne glumice, Kasevetes je, pred kraj režiserskog opusa, briljirao i sa „Love Streams“ (1984). Na specifičan način oba djela dala su mu dovoljnu količinu slobode, ispred i iza kamere, na posebno oduševljenje onih koji su vjerovali u cinema verite.

Uprkos tome što je režirao samo 12 ostvarenja, od kraja pedesetih do sredine osamdesetih godina prošlog vijeka, Kasavetes ostaje upamćen kao jedan od najvažnijih američkih režisera. Specijalan doprinos razvoju industrije i senzibilnost da se direktno uključi u sve procese povezane sa stvaranjem jednog filma, i dan-danas ga čine jednim od rijetkih filmskih djelatnika u Holivudu koji su ostali vjerni inicijalnoj želji da budu dio sedme umjetL. MURSELJEVIĆ nosti.

canupub.me

26

Četvrtak, 1. februar 2024.

v

PODGORICARENJE

P

Vojova tvrđava

ostoji u Zavičajnom muzeju u Nikšiću jedna „Tvrđava“ Voja Stanića; krune joj se zidine pod teretom nekih naroda, zastava i nekakvih gologuzih armija, bez lica i lika. I svako od njih bi gore, ka vrhu. I te nove, tek što su zastavu pobili, neki još noviji, već niz zidine oburdavaju.

Oko te tvrđave su i neki avioni; oblijeću je „vostoci“, lokatori i svakakvi sateliti. Skaline joj se same od sebe prosipaju, da ne bi čekale terete nekih, novijih ljudi... I postoje iza te tvrđave more i jedna luka – i kao da su i more i luka toj tvrđavi okrenuli leđa, i ona njima.

I tako je pošteno.

I svega još ima na toj i takvoj tvrđavi, što se pod teretom od istorija prosipa i troši kao kula od pijeska... Ali nema prozora, ni vidika.

Kroz prozore je u učionicu ulazio, onda kad je kao nastavnik Umjetničke škole, u Herceg Novom, Vojo učio

da traži neki drugi put, a đak mu bio, recimo, Živko Nikolić. I malo što na platnu ili rijetko izgovorenoj javnoj riječi („Slikam, da ne bih pričao!“) romantizovao je, kao taj novski prozor i taj vidik.

Na jednoj od prvih izložbi, tada mladić Vojo čuvenom slikaru Mići Popoviću, na molbu da kupi neku od slika, samo je rekao: „Ako ti se sviđa, ti dođi u Novi, pa sam naslikaj... Sve se vidi sa mog prozora“.

I zbog tog vidika nikada nije veći grad poželio. Želio je i želi samo mjesto u kom će znati svakog ko mu u ram od mora, zaliva, Škvera, zidina i stepenica, tokom tih dana i decenija upadne. „Kad znaš svakog, tu naučiš da primjećuješ ljude“.

I more je zavolio toliko da mu je posebna i ona depresivna južina, jer mu nešto važno i ona ispriča.

I svakog on, pod tim prozorom, sučeljava: gospodu

Zaglavi se

i barabu, starca i djevojku, došljaka i starinca, brđanina i mornara, strastvenika i bleh-muzičara... I svi tu pripadaju, i svi su stvarni u onoj mjeri kao, naravno, fantastični. Sa Vojovog zalivskog sunca i dalje blista, isijava iskra humora; stigne on tu da tradiciju malo parodira, iskarikira, ali nikad da je do kraja žigoše. Sve je to njegovo i sve to i svi njemu pripadaju, i on svima njima, tom pozorištu od svakodnevice i stvarnog života.

Naravno da znate: nema mnogo politike na slikama Voja Stanića. Razlog je upravo taj stvarni život. Zbog toga nema ni mrve straha ni tjeskobe na njegovim platnima iz devedesetih; zbog toga je, i u likovima nekih strašnih, uniformisanih likova sa „kalašima“, on uspijevao da pronađe ili okiti nešto istinski humano.

I dirljivo blisko i obično, kao što bi bila neka ulična žarulja, komad rublja odlutao sa žice, ili samo prazna kutija na ulici, na stepeništu, tu na platnu ostavljena...

E to, što izmiče svim istorijama, što je jugo i sok svakog života i svih dana, to je ono što se vidi sa prozora Voja Stanića.

A sve ostalo naći ćete na onoj tvrđavi. Ili, recimo, na jednoj Džeher mahali, tamo na početku podgoričke Stare varoši, sada kaldrmisanoj tišini, gdje se rodio Vojo, desetak

Crta: Srđan Ivanović

„Tvrđava“ Voja Stanića

ili više metara od rodne kuće Rista Stijovića... Kad shvatite koliko je tu malo prozora, koliko je sve to bilo ciljano zbijeno i šćućureno i bez vidika, znaćete i zbog čega slikar nije nikad došao da živi u rodnom gradu. I što je jednom za Podgoricu, prosto, rekao „da mu nije legla“... I zbog čega je, iz te ,,katakombe na otvorenom“ (Džeher mahala bila je za vrijeme Turaka i jedina hrišćanska ulica u Staroj varoši) Vojo baš u Novi grabio.

Vojo Stanić proslaviće 3. februara 100. rođendan (kaže, nije mu to za slavlja, „rođendani se slave kad si mlad“). I „slika da ne bi pričao“; pa ipak, u jednom od rijetkih intervjua, prije desetak godina kazao je „da voli život i da mu je žao što će umrijeti, ako se to ikad dogodi, a izgleda da hoće“.

Sigurno – zbog onog prozora i onih ljudi i vidika, kakvih nema na tvrđavi od zastava i pijeska, što se zove istorija.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 1. februar 2024.

LONDON CALLING Radovi „Pile-On“ i „Pissing Contests“ samo su neki od efektnih primjera umjetničkog stvaralaštva Eleanor Džonson i njenog pogleda na konzumerizam koji je uobličen u izložbu „The Feast of Fools“ u centru Londona

J

ednu od najzanimljivijih i najefektnijih filmskih satira, u kojoj je konzumerizam predstavljen iz hedonističkog aspekta i egzaktno postavljen u sami centar fabule, kompletirao je 1973. katkad zaboravljeni italijanski režiser Marko Fereri. „Le Grande Bouffe“ („The Big Feast“, „Velika gozba“), dobitnik specijalne nagrade u Kanu, zanimljiva je

Gozba budala

ali kontroverzna priča o grupi prijatelja koja je, predvođena uvijek fenomenalnim Marčelom Mastrojanijem, odlučila, da u buržuaskom stilu, jede dok ne umre. I baš ovu premisu iz Fererijevog filma uzela je engleska umjetnica Eleanor Džonson za novu autorsku izložbu „The Feast of Fools“ u centru Londona.

U poluapstraktnim radovima, u stilu jednog od najvećih „starih majstora“ Rubena, Džonson istražuje životne koncepte moći, viškova i pretjeranog uživanja u onome što nam daje savremeno društvo kojem pripadamo. Polazeći od provokativnih i teških tema, koje pažljivo pakuje u estetski upečatljive kompozicije, umjetnica kombinuje detalje klasicizma s onim eksentričnim, poput insekata, lopti, plutaju-

ćeg Mjeseca i, na koncu, glava životinja.

Da bi postigla ovaj krajnje čudnjikav efekat, Džonson kaže da svako platno počinje razbijajući i oponašajući paletu tipičnog renesansnog djela.

No, jasan je uticaj i digitalne kulture na njen rad, pa umjetnica izvlači inspiraciju i iz savremenijih izvora poput fotografija i isječaka iz magazina, kako bi efektno aktuelizovala

svoje radove u okviru savremenog slikarstva.

Radovi „Pile-On“ i „Pissing Contests“ samo su neki od efektnih primjera njenog pogleda na konzumerizam koji su protekle sedmice imali priliku da pogledaju brojni posjetioci londonske galerije u Ficroviji. A specifičan „kjaroskutro“ pristup izrazito jakom koloritu u radu „Red Lights“, sa razlogom je preplavio socijalne mreže.

Sa posebnim osvrtom na upotrebu crvene boje kao simbola seksa i ljubavi, Džonson provlači i krv i smrt, istražujući pritom metaforičko, dvojno značenje ove boje. Ova krajnje opskurna kompozicija tako pretvara žene u muške figure, lišavajući ih, pritom, tradicionalne objektivizacije.

Tekst i foto:

Leila MURSELJEVIĆ

„Red Lights“ – istraživanje metaforičkog značenja crvene boje

ISSN 2957-2800

„Pissing Contest“ – efektan pogled na konzumerizam

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

27

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović