Dnevni list Pobjeda 4.2.2024.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 4. februar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20898 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Ivan Videnović, profesor Univerziteta u Beogradu i potpredsjednik opozicionog GLAS-a

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Vještak za telekomunikacije ukazuje da je prema Monstatu za dva posljednja dana popisa u pet opština koje vodi bivši DF popisano 38.337 lica, te upozorava na višestruko popisivanje i prijavljivanje nepostojećih

Vučić je kamen Boljević: Obavijestiću o vratu Srbiji međunarodne adrese, neću mirno posmatrati kako se ponavlja 1918.

Sve nade Aleksandra Vučića sada su usmjerene ka totalnoj destrukciji, ka velikom haosu u Evropi koji može nastati ponovnim izborom Trampa u SAD, te efektivnim slabljenjem jedinstva NATO, SAD i EU, uspostavljenim na podršci i pomoći Ukrajini

STR. 4. i 5.

Profesori i pravna savjetnica CGO kažu da se na UCG kritički ne sagledava rad jednoglasno reizabranog rektora Vladimira Božovića

Akademska zajednica zbog visokih plata žmuri na očiglednu klerikalizaciju Univerziteta STR. 8. i 9.

Zbog nedostatka sniježnih padavina zimski centri ostali bez prihoda

Svake večeri po metodologiji svi popisivači bili su dužni da popunjene popisne listove dostave opštinskoj popisnoj komisiji, a komisija je morala da uredi evidenciju i te podatke saopšti centralnoj popisnoj komisiji.

Prema tome, svako veče se znalo stanje na nivou Crne Gore. Direktor Monstata g. Pejović je imao veoma ažurne, freške podatke kad ih je saopštavao krajem decembra 2023. godine. To su bili podaci zaključno sa 26. decembrom uveče – kazao je Boljević STR. 2. i 3.

SRBIJA: Apelacioni sud je oslobodio četiri pripadnika državne bezbjednosti koje je Specijalni sud za organizovani kriminal osudio na sto godina zatvora zbog ubistva novinara

Niko nije kriv za ubistvo Ćuruvije STR. 11.

Narednu sezonu ne smijemo čekati bez vještačkog snijega STR. 7.

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

21.

KUPON IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

POGLED SA STRANE

Što misli ,,Tuco“, a što misle pravoslavni Piše: dr Dragan VESELINOV STR. 12. i 13.

TEMA: U kojoj mjeri je crnogorska likovna scena angažovana po pitanju ženske emancipacije i ko su autori koji te teme unose u svoja djela

Umjetnost se svela na patrijarhalne mačo mitove STR. 14. i 15.

2

Politika

Neđelja, 4. februar 2024.

Vještak za elektroniku i telekomunikacije ukazuje da je, prema podacima Monstata, za dva posljednja dana pop dok je u preostalih 20 opština popisano njih 16.478, te upozorava na višestruko popisivanje i prijavljivanje nepos PODGORICA – Iz podataka koje je direktor Monstata saopštio na Odboru za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, nesporno je za dva posljednja dana u pet crnogorskih opština na čijem čelu je bivši DF, popisano 38.337 lica, dok je u preostalih 20 opština popisano njih 16.478, jer to proizilazi primjenom najprostijih matematičkih operacija, sabiranja i oduzimanja, nad ažuriranim podacima koje je Odboru saopštio direktor Monstata – kazao je za Pobjedu Predrag Boljević, vještak za elektroniku i telekomunikacije.

- Prema podacima koje je Monstat saopštio na Odboru krajem decembra 2023. godine i podacima koje je Monstat tom tijelu saopštio 25. januara 2024. godine u pet crnogorskih opština za posljednja dva dana, popisano je 38.337 lica. U Podgorici je za dva dana popisano 23.636 lica, a prosjek u prethodna 24 dana bio 6.800. Kako se došlo sa 6.800 na 23.636, je pitanje na koje se prethodno mora dati jasan i bez ikakve sumnje kredibilan odgovor. U Kotoru je drastičnija situacija – u prosjeku dnevno se popisivalo 709 lica, da bi u posljednja dva dana bilo popisano njih 5.838. Slična situacija kao u Podgorici je u Budvi, Danilovgradu i Tivtu – ukazao je Boljević, ističući da će o svim devijacijama obavijestiti međunarodne adrese.

INFORMISAĆU POSLANIKE EP

- O ovim i drugim uočenim devijacijama tokom popisa obavijestiću direktno poslanike u Evropskom parlamentu. Direktno ću informisati parlamentarce u zemljama Kvinte, jer njihovim ambasadorima u Crnoj Gori ne vjerujem, kao ni ovoj vlasti. Svi će biti informisani šta se radilo u Crnoj Gori. Neću dozvoliti da mirno posmatram kako se ponavlja 1918. godina uz podršku diplomatskih predstavnika naših vječitih saveznika, koji su nam vazda kada im se pružila prilika o glavi radili – kazao je Boljević.

Govoreći o tome na koji na-

Boljević: Obavijestiću među adrese o nezakonitostima, n posmatrati ponavljanje 1918 Broj popisanih lica se utvrđuje preko broja popunjenih i dostavljenih P1 popisnih listova. Svi popisivači morali su podatke o broju popisanih lica svakog dana da dostave, popisnoj komisiji, a komisija je morala o tim brojkama da vodi urednu i ažurnu evidenciju na dnevnom nivou. Lični podaci građana nijesu nešto što je mogao i smio popisivač da nosi i čuva kod svoje kuće, već je to moralo biti evidentirano u posebno za to određenim prostorijama pri opštinskim komisijama. Svako veče se znalo stanje na nivou Crne Gore. To su brojke koje su opštinske komisije lagano i bez većeg intelektualnog nivoa morale i trebale saopštiti telefonom, poslati Vajberom, imejlom, preko društvenih mreža... prema centralnoj komisiji stacioniranoj u Podgorici. Stoga, nesporno je da je direktor Monstata imao ažurne podatke kad ih je saopštavao – kazao je Predrag Boljević čin se desilo da dođe do enormnog povećanja broja popisanih u posljednja dva dana popisa, Boljević je istakao da je „tumačenje dato od predstavnika Monstata tek za brigu“.

- Tumačenje koje su dali čelnici Monstata bilo je da neki popisivači nijesu na vrijeme dostavljali podatke, ili da neke opštinske komisije nijesu to uradile na vrijeme, što postavlja pitanje čuvanja i moguće manipulacije ličnim podacima dobijenim od crnogorskih građana. Hoćete da vjerujemo, da opštinska i centralna popisna komisija u Podgorici nijesu mogli iz jedne u drugu kancelariju razmijeniti podatke, da su pojedini popisivači osim korišćenja piši/briši olovki, pomagali u sprovođenju popisa, tako što su lične podatke građana prikupljene tokom popisa, čuvali u ličnim arhivama u svojim stambenim jedinicama? Ovaj popis polako poprima obrise čudesa. Iz jedne u drugu konferenciju predstavnici Monstata upadaju u dubioze i urušavaju ionako malu kredibilnost ovog procesa da se to više ne da prećutati – kazao je Boljević.

Objasnio je da je broj popisanih lica samo broj predatih i popunjenih P1 popisnih listova.

- Svake večeri po metodologiji svi popisivači su bili dužni popunjene popisne listove dostaviti opštinskoj popisnoj

Tražio da učestvuje na sjednici Odbora, ali nije mu dozvoljeno

komisiji, a komisija je morala da uredi evidenciju i te podatke saopšti centralnoj popisnoj komisiji. Prema tome, svako veče se znalo stanje na nivou Crne Gore. Direktor Monstata g. Pejović je imao veoma ažurne, freške podat-

ke kad ih je saopštavao krajem decembra 2023. godine.

To su bili podaci zaključno sa 26. decembrom uveče – kazao je Boljević.

Komentarišući tvrdnje da je bilo popisivanja telefonom, Boljević je kazao da je čuo za

to, ali je upozorio i na druge nezakonitosti.

- Svjedok sam da su mi ljudi saopštavali da su pojedini građani prijavljivali nepostojeće supruge i djecu, da su samci prijavljivali petočlane familije, da su se stranci upisivali kao državljani, da se agitovalo i po vjerskoj osnovi od predstavnika klera itd. Građanin jednostavno kaže da mu supruga nije tu, da je sa djecom otputovala kod svojih na kraći novogodišnji odmor, da je crnogorski državljanin i mi mu moramo vjerovati, ne smijemo provjeriti jer bi mu narušili tajnost ličnih podataka.

Ovo bi bilo smiješno, kao sadržina neke anegdote, da nije istinito izrečeno od predstavnika onih koji bi trebalo da garantuju tačnost. Građani su mi na ulici saopštavali čak imena i prezimena, ja to nijesam htio da pamtim, imaju drugi organi koji će time da se bave. Saopštavali su mi i da su se ljudi upisivali u više gradova. Zbog svega toga, kao i veoma čudne i problematične dinamike ja ništa drugo ne tražim nego da se uspostavi softver koji će eliminisati sve evidentirane i prijavljene nepravilnosti i manjkavosti ukoliko ih je bilo tokom popisa – kazao je Boljević.

DEFINISANE OBAVEZE

Predrag Boljević kaže da je od kopredsjedavajućeg odbora za popisnu kontrolu Darka Dragovića tražio da prisustvuje sjednici održanoj u četvrtak, ali mu nije dozvoljeno.

- Tražio sam da učestvujem na sjednici Odbora, jer su najavili da će biti otvorena za javnost. Pokušao sam, ali nijesam uspio. Predsjednik Dragović mi nije dozvolio, a zašto, to oni znaju. Mogao sam da poremetim idilu sastanka pitajući ih o čemu to pričaju – kazao je Boljević.

Algoritam dobijenih podataka

Prema njegovim riječima, Zakon o popisu vrlo precizno uspostavlja obavezu saradnje državnih organa, između ostalih, i saradnje sa MUPom i korišćenje registara koje MUP veoma uredno i ažurno vodi.

- Ko i zašto ima protiv da se baza koja će nastati unošenjem podataka sa popisnih listova, a koju će kreirati Monstat, upari sa bazom

Politika

Neđelja, 4. februar 2024.

unarodne neću mirno 8. godine Softver je vrlo jednostavan da sam razmišljao da ga doniram državi - Diže se dževa oko softvera, ali softver je vrlo jednostavan, do te mjere da sam razmišljao da ga doniram državi – kaže Predrag Boljević.

- Provjera podataka i podaci koji bi se dobili osim eliminisanja nepravilnosti omogućili bi istražnim organima da utvrde ko su osobe koje su radile takve upise. Ako se pokaže da je bilo višestrukih upisa, ili upisa nepostojećih lica, proglašavanja stranaca državljanima, znalo bi se ko je radio i ko su konkretni popisivači, što bi omogućilo i procesuiranje, a bogami i pozivanje na krivičnu odgovornost – istakao je Boljević.

Komentarišući izjavu direktora Monstata Miroslava Pejovića da su se stekli uslovi za raspisivanje tendera za softver, Boljević je kazao da „nije tačno jer Komisija nije radila“.

- Prisustvujemo, sa prećutnom saglasnošću crnogorske opozicije, najstrašnijoj prevari. U odluci, objavljenoj u ,,Službenom listu Crne Gore“, piše da se uspostavlja softver za provjeru podataka prikupljenih tokom popisa, što podrazumijeva provjeru na višestruke upise, ispravne JMBG, na državljanstvo uparivanjem sa centralnim registrom državljana koji vrlo uredno i ažurno vodi MUP, čega nema i što komi-

sija nije ni specificirala, a tvrdi se sa najviše mjesta u Monstatu da je specifikacija gotova. Česovi, za rad česa i zarad koga specifikacija.

Softver koji crnogorski građani očekuju, a koji bi osim lične provjere upisanih podataka o naciji, vjeri i jeziku, omogućio i provjeru i eliminisanje mogućih prevara o kojim se naširoko govori u Crnoj Gori, specifikacije za taj softver naprosto nema.

Softver čija je specifikacija pripremljena omogućiće da mi lično i pojedinačno provjerimo podatke o sebi, ali on ne omogućava da se otkriju i uklone oni koji su više puta upisani, upisane nepostojeće članove familije, strance koji su se upisivali kao crnogorski državljani, to taj softver ne može da otkrije. Sve ovo jako dobro znaju i svjesni su u Monstatu, ali oni izgleda imaju neku drugu, ne baš dobru, agendu koju nastoje realizovati pa što košta da košta – kazao je Boljević.

Hoće li uspjeti ili neće, dodao je, vrijeme će pokazati.

- Ali ja, kako sam im obećao, neću ih ostavljati da posao odrade na miru, već ono što mogu da uradim da ih spriječim u realizaciji u nekim tuđim kuhinjama spremljene agende i procenata, uradiću – dodao je Boljević.

centralnog registra crnogorskh državljana i centralnog registra stranaca, koje vodi MUP-a i da se takvi slučajevi eliminišu, pitanje je na koje se mora dati odgovor crnogorskoj javnosti, prije nego se pristupi obradi statističkih podataka prikupljenih tokom popisa. Kome smeta da se podaci sa popisa učine kredibilnim i svima prihvatljivi. Da se iz popisnih podataka obrišu nepostojeća lica, višestruko upisana lica, da se eliminišu lažni državljani, da se odvoje državljani i stranci i da se odgovori na četiri osnovna pitanja oko kojih postoji najveća kontroverza, nacija, vjera, maternji i jezik kojim se uobičaj-

no govori, posebno prikažu obračunati u odnosu na državljane, a posebno u odnosu na strance. Ko je instruirao predstavnicu Monstata g. Raičević da opstruira rad Komisije za izradu soiftvera za provjeru podataka prikupljenih tokom popisa, kao i g.

Dragaša koji su prostim preglasavanjem izmijenili nalog koji su dobili od Vlade kroz odluku zakonske snage. Zašto se dozvolilo i ko podržava članove komisije da rade protivno odluci shodno kojoj su imenovani. Ako je u odluci bilo što sporna, a nije, zašto se nije tražila izmjena, već se saminicijativno mijenjala.

Mnogo – i previše – pitanja, a odgovora niotkud, već napro-

tiv – sve u vezi rada komisije dobija oznaku tajnosti, a o softveru i razlozima tajnosti govore neznavena i neuka lica – kazao je Boljević.

Istakao je da, tako, gospođa (Snežana) Remiković „teatralno izjavljuje da su podaci o radu Komisije tajna, jer bi neko mogao da hakuje softver“.

- To je toliko suludo, vrijeđa intelekt. Nevjerovatno je da se nešto što treba da bude predmet javnih nabavki proglašava tajnom. Kako tajna može biti predmet javnih nabavki? U spisima koje sam zahvaljujući savjesnim građanima dobio, iako ih je vlada ili već ko zna ko proglasio interno, odnosno tajnim, što znači di bi se njihovim obznanjivanjem mogao narušiti rad Vlade, odlično vidim razloge tajnosti. U tim papirima se otkriva da su predstavnici Monstata i Vlade u komisiji opstruirali njen rad i preinačili odluku Vlade, pokušavajući samoinicijativno izmijeniti dogovor Vlade i opozicije, što je predsjednika Komisije iniciralo da podnese ostavku – kazao je Boljević.

Prema njegovim riječima, „sprema nam se ponavljanje 1918. godine“.

- Oni će da ovako zbrda-zdola prikupljene i krivotvorene podatke računaju na ukupnu bazu, kao što su uradili i 2011. godine, kad su stranci uticali da se stekne utisak da Crnogorci nijesu većinski, a bilo ih je 52 odsto, a oni su nas preveli na 44 odsto, da je srpski većinski jezik, a ne kako je i bilo da su crnogorski i srpski u državotvornoj populaciji izjednačeni u procenat – kazao je Boljević i podsjetio je da su predstavnici Monstata „jasno rekli da će i ovog puta procente da iskaže u odnosu na sva popisana lica“.

- Ako se dozvoli da Monstat to uradi, desiće se da 95.000 stranaca, koliko MUP ima evidenciju da po raznim dozvolama boravi trenutno Crnoj Gori, utiču na kreiranje naše etničke, vjerske i jezičke strukture populacije, što je suludo. Ko želi da se nacionalna, vjerska i jezička struktura populacije računa zbirno u odnosu na državljane i strance, a ne posebno u odnosu na državljane, a posebno u odnosu na strance je veoma jasno kad se zna zainteresovanost iz komšiluka. Ne čudi ni ćutanje i „toboš“ nezainteresovanost diplomatskih predstavnika, naročito zemalja Kvinte, koji uvijek imaju i nastoje javno prozborit i o mnogo benignijim temama. Kad Monstat odradi kako je naumio, naši dragi diplomatski predstavnici zemalja NATO će slavodobitno izaći da potvrde kako je sve proteklo u mirnoj i demokratskoj proceduri i naravno pozdraviće dogovor i ćutanje naše drage opozicije – poručio je Boljević.

I. KOPRIVICA

Kongres SDP-a izabrao Ivana Vujovića za novog predsjednika partije

Odlučno odgovoriti udarima na građansko društvo i prizivanje duhova prošlosti SDP

pisa u pet opština koje vodi bivši DF popisano 38.337 lica, stojećih članova porodice

3

Ponovo se suočavamo s izazovima: Vujović na Kongresu

PODGORICA – Dosadašnji generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović juče je na partijskom Kongresu izabran za predsjednika te stranke, a za njegovog zamjenika Petar Odžić. Vujović je poručio da imaju obavezu da „jasno, snažno, nepokolebljivo i odlučno odgovore na stare i nove izazove udara na građansko društvo i ponovno prizivanje duhova prošlosti, danas još više nego prije upakovanih u kleronacionalističku omotnicu“.

- Svjedoci smo da se moramo ponovo suočiti s izazovima sa kojima se naša politika borila u vremenu kada nije bilo mnogo snage iza nas, ni mnogo saveznika sa nama. Retrogradne ideologije nacionalizma i velikodržavne politike su se opet vratile na scenu, potpomognute i sponzorisane iz dobro poznatih centara. To nam samo pokazuje vitalnost zlih politika na ovim prostorima, dubinu ukorijenjenih predrasuda koje su, odsustvom punog suočavanja sa prošlošću i mnogim propuštenim šansama građanske i evropske politike, ponovo dobile šansu. To nam, posebno ovdje na Balkanu, pokazuje i da nema konačnih pobjeda, odnosno da nema vremena u kojem imate luksuz da se ne borite za prave vrijednosti - istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima,

odgovor mora biti odlučan.

- Moramo, jer to nije samo naša politička, već i civilizacijska obaveza i dužnost - naš dug prema ovoj zemlji, njenoj multietničnosti i multikulturalnosti kao uslovu njenog opstanka koji žele da razbiju baš zato što znaju da je to potporni stub - lijepak koji Crnu Goru drži zajedno kao domovinu svih nas njenih građana. Kada danas neko i to sa pozicija vlasti ili parastruktura koje kontrolišu vlast ponovo vrijeđa pripadnike manje brojnih naroda, vraća nas u 18. vijek koristeći uvrede i prijetnje, negira genocid i slavi ordinarne ratne zločince, kada neko vrijeđa i ponižava Crnu Goru, njene simbole, negira Crnogorce kao narod i priziva nestanak Crne Gore kroz neke fantomske nacionalističke svjetove – tada naš odgovor mora biti odlučan. A kada nam, često gnusno i perfidno, prišiju nacionalističku etiketu samo zato što ne ćutimo na anticivilizacijske ispade koje vidi čitav svijet, pa neka ne misle valjda da će nas to pokolebati.

Jer svaka obmana traje kratko, a ova nova će i kraće nego što su i sanjale nove-stare arhitekte antigrađanske, anticrnogorske i antievropske politike - naglasio je Vujović.

Poručio je da građanska politika koja je s kraja 20. vijeka, kako je istakao, uz presudnu podršku SDP i tadašnjeg LSCG

preokrenula točak istorije na ovom prostoru, čija je kulminacija bila u obnovi crnogorske nezavisnosti 2006. godine, nije iskoristila do kraja šansu da obezbijedi sve elemente na kojima jedna stabilna državna zajednica mora da počiva.

- Nepravda, korupcija, kriminal, pohlepa koja je mnogima pojela razum i etiku, raslojavanje društva, nebriga o ljudima ove zemlje i njihovom socio-ekonomskom položaju godinama su krnjile legitimitet politike i vlasti u kojoj smo i mi učestvovali do kraja 2015. godine. Time se razarala njena vrjednosna superiornost i vremenom se kroz kompromitaciju brojnih posrnulih njenih aktera kompromitovala i sama politika. SDP se i iz pozicija vlasti, kao što znamo svi, borio protiv ovih devijacija i ukazivao đe nas sve to može odvesti, jasno anticipirajući procese koji su se na kraju i desili. Naravno, daleko od toga da i mi nijesmo često znali da podlegnemo trendovima koji su uzeli maha i daleko od toga da smo se baš u svakoj situaciji dobro snašli zbog čega smo na kraju neke cehove i opravdano platili - dodao je Vujović.

- SDP treba da bude otvorena za politička i idejna povezivanja na jasnim principima državotvorne i reformske socijaldemokratske politike – rekao je Vujović, dodajući da SDP i danas treba da teži objedinjavanju ukupnog reformskog i progresivnog potencijala crnogorskog društva, kako bi se jačao politički front i otpor društvenim devijacijama i retrogradnim trendovima koji prijete i Crnoj Gori i regionu.

- U kakvoj god formi djelovao, SDP i njegovi ljudi će djelovati na način da politika konačno počne da bude rad u javnom interesu za razliku od dominantne - zaključio je Vujović.

R. P.

Poslanici DPS-a sa direktoricom Stejt departmenta za centralnu i južnu Evropu

SAD važan strateški partner PODGORICA - Demokratska partija socijalista (DPS) vidi Sjedinjene Američke Države (SAD) kao važnog strateškog partnera i zainteresovana je da radi na snažnijem povezivanju sa administracijom u Vašingtonu.

To je saopšteno na sastanku predsjednika DPS-a Danijela Živkovića i šefa poslanič-

kog kluba te stranke Andrije Nikolića sa direktoricom Stejt departmenta za centralnu i južnu Evropu Kolin Hajland. Živković i Nikolić su, kako je saopšteno iz DPS-a, na sastanku istakli da je presudno važno da ta saradnja nastavi da se razvija i doprinosi članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji (EU), onako kako je decenijama doprinosila očuvanju sta-

bilnosti Crne Gore i učlanjenju u NATO. – Na sastanku je razgovarano i o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, reformskim procesima u zemlji, izazovima na putu Crne Gore u EU i NATO, kao i ruskom uticaju na političke procese u regionu Zapadnog Balkana – navodi se u saopštenju.

S. P.

4

Politika

Neđelja, 4. februar 2024.

Ivan Videnović, profesor Univerziteta u Beogradu i potpredsjednik opozicionog GLAS-a PODGORICA- Nakon rasprave o parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji, održanim 17. decembra 2023, Evropski komitet njemačkog Bundestaga je zaključio da „događaji u Srbiji idu u pogrešnom pravcu“, te da bi izbore u Beogradu trebalo ponoviti. Njemački parlamentarci pozvali su i strane posmatrače izbora, protiv kojih, kako tvrdi jedan od njih, premijerka Ana Brnabić na društvenim mrežama vodi ,,krstaški rat“.

Vučić je kamen o vratu Srbiji

Sve nade Aleksandra Vučića sada su usmjerene ka totalnoj destrukciji, ka velikom haosu u Evropi koji može nastati ponovnim izborom Zabrinutost za stanje demo- Trampa u SAD, te efektivnim slabljenjem jedinstva NATO, SAD i EU, kratije u Srbiji iskazali su i poslanici Evropskog parla- uspostavljenim na podršci i pomoći Ukrajini menta, baš kao i brojni zapadni mediji, koji srpskog predsjednika Aleksandra Vučića sve oštrije kritikuju zbog autokratske vladavine i gušenja slobode medija. Uprkos kritikama, većina analitičara tvrdi da predsjednik Srbije neće uvažiti zahtjeve opozicije i ponoviti izbore na svim nivoima. Slično misli i profesor Beogradskog univerziteta i potpredsjednik opozicionog GLAS-a Ivan Videnović.

- Ne, ne mislim da će Aleksandar Vučić prihvatiti ponavljanje izbora. Naprosto, to bi se kosilo sa njegovim već tradicionalnim stavom da nijedan zahtev opozicije ne sme biti ispunjen. Izuzev onoga, naravno, koji mu ide u prilog: raspisivanje vanrednih parlamentarnih i beogradskih izbora. To je okvir u kojem se Vučić najbolje oseća, igra koju najbolje igra. Tako velikodušan poklon opozicije u godini masakra u beogradskoj školi „Vladislav Ribnikar“, masakra u Mladenovcu, terorističkog upada u Banjsku Vučić naprosto nije mogao da odbije - kaže Videnović za Pobjedu. „Mislim da će Vučić iskoristiti priliku da se pokaže kočopernim pred zahtevima Zapada i da će pribeći ne ponavljanju, već novim izborima u Beogradu“, ubijeđen je Videnović.

POBJEDA: Kada?

VIDENOVIĆ: Na proleće, zajedno sa lokalnim izborima u Srbiji. Objašnjenje će biti da, eto, nije bilo moguće

Apsurdno je to što Rusija nije ni imala potrebe da se mIješa u izbore u Srbiji : Ivan Videnović

napraviti vladajuću koaliciju u Beogradu sa navodno trvdokornim nestorovićevcima.

POBJEDA: Mijenja li se polako odnos Zapada prema režimu u Beogradu?

VIDENOVIĆ: Ne značajno.

Taj je odnos uvek isti: odnos prema provincijskom proruskom tiraninu, koji ponešto može da im ovde završi. Vaše pitanje pomalo ide u pravcu teze, omiljene među većin-

skom srpskom opozicijom, da je Zapad do sada držao Vučića. Opozicija time pokušava da prikrije sopstvenu političku nezrelost, nedostatnost i lišenost bilo kakvog političkog aktivizma koji može ozbiljnije da uzdrma vlast.

Srbija je zemlja trećeg sveta, koja se ubrzano udaljava od svog okruženja, prihvata modele i savezništva orijentalnih despotija i ne pokazuje

Pobjeda Trampa dodatno bi destabilizovala region POBJEDA: U kojoj mjeri bi eventualna pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Americi išla naruku postojećem režimu u Srbiji, ali i uticala na destabilizaciju prilika u regionu?

VIDENOVIĆ: Na prilike u regionu presudan uticaj imaće ishod rata u Ukrajini.

U slučaju pobede Trampa i prekida pomoći SAD, doći

će do zaustavljanja rata bez isterivanja Rusije sa svih okupiranih ukrajinskih teritorija, što je željeni scenario za Putina. Rusija bi, u svetu koji deli sa Trampom, postigla taj željeni multipolarni status i bila vraćena na međunarodnu pozornicu, što je pozicija koju je zapravo neplanirano izgubila 2022. i kojoj neizmerno želi da se vrati. Tim povratkom bi Rusija dobila vreme za

reorganizaciju i revitalizaciju vojnih efektiva, kao i za jačanje upliva u sferu političkog uticaja u Istočnoj Evropi koju bi joj Tramp prepustio, gde svakako spadaju Srbija, BiH, Severna Makedonija i Crna Gora. Kosovo i Albanija će ostati jak centar američkog uticaja i moglo bi se odvijati upravo ono što smo, u našem političkom delovanju, istakli kao najveću opasnost tzv. vojne neutralnosti

iskrenu želju da postane deo evropske porodice i da prihvati norme koje ta pripadnost podrazumeva.

U takvoj situaciji i u nedostatku alternativnih opozicionih politika koje bi Evropi predstavile jednu novu Srbiju, miroljubivu i rasterećenu nasleđa prošlosti, sasvim je pragmatično rešenje imati na čelu takve države prema spoljašnjem svetu uplašenog i ostanka izvan NATO – da se na ovoj teritoriji odvija proksi sukob Rusije i SAD. To je pravac davanja naše krvi za Rusiju, kojim radikali vode ovu zemlju od kad postoje. Upravo je to bila suštinska svrha izazivanja NATO intervencije 1999.

Glasovi frustracije evropskih političara mogućim slabljenjem NATO u novoj Trampovoj eri sve su jači, sa jedinim jasnim putem kako dalje – formirati jake evropske odbrambene snage ili evropsko krilo NATO, obučeno i opremljeno za kolektivnu odbranu. Sa ili bez pomoći SAD.

i nesigurnog, a prema građanima okrutnog autokratu, koji uspešno kontroliše sve unutrašnje procese.

POBJEDA: Što je tu pragmatično?

VIDENOVIĆ: To je put sa najmanje balkanskih rizika po evropsku bezbednost, ograničen samo tačkom unutrašnjeg ključanja, kojoj se Srbija ubrzano približava.

Otuda dolazi povećana pažnja i pojačana kritika Vućića sa važnih međunarodnih adresa.

Sa druge strane, Zapad više ne živi prvu dekadu 21. veka, kada je njihov prioritet bilo oduševljenje demokratskim

promenama na istoku Evrope. U međuvremenu su prošle i finansijska i migrantska kriza, i Bregzit i prvi Trampov mandat, i kovid, došla je Ukrajina...

Zapad ne interesuje stanje demokratije u Srbiji, jer vidi da građani Srbije ne mare za stanje svoje demokratije i da su, bez borbe i otpora, radikalima i zločincima iz ratova devedesetih predali svoj 5. oktobar i tek rođene demokratske institucije, te da su masovno odustali od želje za pripadnošću evropskoj porodici slobodnih nacija. Zapad interesuju Orban i Fico, jer mogu da im nanesu ozbiljnu štetu; interesuju ih oni koji iskreno žele njihovo društvo, a to su danas Ukrajina pre svih, Gruzija i Moldavija.

Srbiji je očigledno dobro u mejnstrimu infantilnih nacionalističkih i izolacionističkih narativa, pa kad je tako, neka joj.

POBJEDA: Ipak, izuzev premijera Viktora Orbana, izbornu pobjedu predsjedniku Vučiću nije čestitao nijedan zapadni lider.

VIDENOVIĆ: Vučić nije izolovan samo zbog ovih izbora.

On je već dugo izolovan zbog izdajničkog odnosa prema Evropi, izloženoj otvorenoj Putinovoj agresiji, kao i zbog podanički snishodljivog odnosa prema Rusiji; naročito zbog terorističkog napada u Banjskoj.

Protekli izbori samo su još jedan u nizu razloga zbog kojih lideri koji drže do sebe ne žele da imaju bilo kakav kontakt sa Vučićem. On je kamen oko vrata Srbije. Sve njegove nade sada su usmerene ka totalnoj destrukciji, ka velikom haosu u Evropi koji može nastati ponovnim izborom Trampa u SAD, te efektivnim slabljenjem jedinstva NATO, SAD i EU, uspostavljenim na podršci i pomoći Ukrajini.

POBJEDA: Izuzetak je ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil. Kako tumačite njegove poruke?

VIDENOVIĆ: Američki ambasador postupio je isto kao i ostali zapadni ambasadori, poručivši, u suštini – ako je dobro građanima Srbije, dobro je i nama. Bilo kakav drugačiji komentar značio bi izlazak iz kompetencija ambasadora i s pravom bi bio za osudu.

Tako se ovde beskrupulozno ponaša samo ruski ambasador, dajući sebi za pravo da komentariše unutrašnje

Jasno je da su izbori pokradeni.

Krađa je ovdje dio narodnog stvaralaštva, koja se ne kažnjava čak ni kada ima tako dramatične posljedice poput krađe izbora.

Vučić krade izbore od 2012, od izvrtanja džakova na koje je i tada država gledala blagonaklono, kao na nestašluk, umjesto da je taj čin tretirala kao pokušaj prevare, preokretanja rezultata i otimanja vlasti; na isti način na koji SAD tretiraju napad na Kapitol 6. januara 2021. To su ta „kraduckanja“, koja su ovdje dobrodošla i nekažnjiva. E sada je kraduckanje pretjerano

Politika

Neđelja, 4. februar 2024.

,,Sovjetsko četništvo“ i ,,srpski svet“ POBJEDA: Tokom izbornog dana, srpska opozicija suočena je sa onim što je mogla da vidi na izborima u Crnoj Gori, ali i na lokalnim izborima u Srebrenici. Govorim o ,,fantomskim biračima“ iz susjednih država, koji su, organizovani od strane srpske BIA, ilegalno glasali i tako uticali na rezultate izbora u Srbiji.

Kada je riječ o odnosu prema regionu, o odnosu prema ratovima i zločinima devedesetih, u čemu se razlikuju stavovi vladajućih i ogromne većine opozicionih stranaka u Srbiji?

VIDENOVIĆ: „Veličanstvene litije“ sa N1 i NoveS, bitke za Nikšić i Podgoricu sa Pinka i Hepija, šenlučenja pod prozorima Bošnjaka u Pljevljima i Srebrenici vratile su se tamo odakle su inspirisane i od strane većinske opozicije prećutno podržavane.

U revizionizmu i revitalizaciji ključnih postulata politike čiji je utemeljitelj Dobrica Ćosić, a izvršitelji Slobodan Milošević i Vojislav Šešelj, nema bitne razlike između njihovih naslednika u vladajućoj

koaliciji i njima pridruženih nacionalističkih stranaka, kao i bar polovine članica opozicione koalicije „Srbija protiv nasilja“. Pogledajte njihov odnos prema Kosovu, Crnoj Gori i BiH, potom odnos prema Rusiji, Evropi, NATO, vojnoj neutralnosti, ratnim zločinima i njihovim ključnim izvršiocima.

U drugom delu vodeće opozicione koalicije, kao i u pratećem folkloru zvanom ProGlas, nema ni snage ni želje da se građani i birači tretiraju kao razumna bića i da se jasno kaže da ti ključni postulati, koji Srbiju već gotovo četiri decenije drže na dnu evropske civilizacije, moraju biti u potpunosti napušteni i odbačeni.

Umesto toga, od njih i dalje slušamo kako su najvažniji porazi Vučićeve politike priznavanje RKS tablica i ukidanje dinara u platnom prometu Kosova. Njihova najveća sramota je najnovije upadljivo ćutanje i ignorisanje činjenice da je srpski tužilac tražio, a srpski sudija presudio da se jedan građanin Srbije stavi u 30-dnevni pritvor jer je položio cveće na grob sedmogodišnjeg albanskog deteta ubijenog 1998. na Kosovu.

POBJEDA: ,,U Srbiji su pobedili četnici i IB-ovci“, govorila je Latinka Perović. Jesu li i u Crnoj Gori?

VIDENOVIĆ: Delimično bih se složio sa Latinkom Perović: mislim, naime, da ovo što se danas ,,krsti“ kao četništvo i što oživljava zablude i slavi zločine iz Drugog svetskog rata, ima malo veze sa onom Kraljevskom vojskom u Otadžbini.

Kakvo je to sovjetsko četništvo, antibritansko i antiameričko? Jesu li pripadnici KVuO bežali u Moskvu ili u London i Čikago? To što je bilo KVuO ostalo je zauvek u emigraciji.

Drugo je nešto rođeno pod četničkim imenom krajem 80-ih u krilu UDBE, kao čvrsta brana demokratizaciji, modernizaciji i evropejizaciji istočne Jugoslavije: napravljen je savez svih preostalih gubitnika Titovog vremena: sa jedne strane svetosavci vladike Nikolaja unutar etnofiletističke SPC, skloni blagosiljanju zločina i opštenacionalnom fireru ljotićevsko-nacističkog tipa, a sa druge verni sledbenici IB-a i Staljinovog realsocijalizma. U tom savezu ovi prvi su zamenili nemačkog za ruskog firera, a drugi su,

prilike i stranačke borbe. E, sad, upitajmo se nisu li vodeći opozicioni lideri spremno progutali mamac ruskog ambasadora i potrčali da uglas potvrde da ne žele ukrajinski Majdan u Srbiji. Ne želite Euromajdan?

Ne želite smenu korupcionaške proruske marionetske vlade koja vrši direktnu opstrukciju i praktično je zaustavila evropske integracije Srbije? To je poruka poslata sa ulica Beograda, nakon što je mladi student na protestu opozicije proneo zastavu „Euromaidan-Serbia“! Taj čovek je doživeo i progon i linč od učesnika protesta, kao i difamacije istaknutih opozicionara. Pa, ako ne želite Majdan, ako ga razumete na način koji vam je prigotovila ruska propoganda, šta hoćete od zapadnih ambasadora?

POBJEDA: U kojoj mjeri je Rusija zaista billa umiješana u izbore u Srbiji?

VIDENOVIĆ: Apsurdno je to što Rusija nije ni imala potrebe da se meša u izbore u Srbiji.

POBJEDA: Kako nije?

VIDENOVIĆ: Tako što Rusija neposredno poseduje sve srpske televizije sa nacionalnim pokrivanjem, kao i važne poluge uticaja na opozicione televizije, na one koje presudno kreiraju opozicionu scenu. Rusija poseduje 90 procenata štampanih medija, internet portala i društvenih mreža u Srbiji. Rusija, dakle, nije mogla da izgubi na ovim izborima. Snage koje se protive ruskom uticaju u Srbiji i, generalno, ruskom

imperijalnom nacionalizmu i ekspanzionizmu, osvojile su 0,5 procenata glasova. To su naša „Srbija na Zapadu“ i Lista Čedomira Jovanovića. Ostali su ili u direktnoj službi, ili u posrednim, prijateljskim, kumovskim i poslovnim vezama sa režimom u Kremlju.

Svi su se potrudili da istinska evropska i evroatlantska politika ostane daleko od očiju i ušiju birača. Jedni su to činili u ime svog direktnog služenja Vladimiru Putinu, drugi u nadi da je isplativo suzbiti ovaj narativ, kako bi se sa manjim proruskim strankama pravile postizborne koalicije.

POBJEDA: Je li moguće da svega 0,5 procenata građana Srbije želi ,,Srbiju na Zapadu“?

VIDENOVIĆ: O, ne! Bar milion ljudi želi Srbiju u EU. Sasvim izvesno, svi koji su glasali za „Srbiju protiv nasilja“ žele u EU. Jer je u opozicionim medijima „Srbija protiv nasilja“ proglašena proevropskom listom. I to jedinom, pa su ljudi bili pod pritiskom da njihov glas ode onima koji imaju najveće šanse i jedini zauzimaju opozicioni medijski prostor. Problem je u tome što su građani glasali za listu koja je proevropska samo zato što žele u EU, kao i njihovi birači. Kao političari, nisu ponudili nijedan mehanizam kako da se ostvari to što žele.

Mi u koaliciji „Srbija na Zapadu“, pre svega GLAS i GDF, ponudili smo jasne političke korake i poteze koji se moraju povući da bi se taj cilj ostva-

,,Srpski svet“ nema nikakvu kulturološku vrijednost, ona doseže do militantnih pjesmica Baje Malog Knindže, Danice Crnogorčević i djevojčice Pavline. ,,Srpski svet“ za jedini cilj ima jednu crkvu i jednog vođu svih Srba na Balkanu, koji je subordiniran velikom fireru u Moskvi. Svakako da ,,srpski svet“ želi da i Crnu Goru vrati u orbitu Moskve. Ali nijesam uvjeren da će mu to baš poći za rukom – tvrd je orah voćka čudnovata, iznenađenja su još pred nama rio. Postići kompatibilnost sa EU možemo samo ako prepoznamo šta je u odnosu na nas centralni evropski narativ - ni levo ni desno, već sam evropski centar.

POBJEDA: Što to znači?

VIDENOVIĆ: Učešče u zajedničkom bezbednosnom kišobranu NATO, razumevanje ruske pretnje Evropi i zauzimanje evropske strane u tom sukobu, priznanje faktičke nezavisnosti Kosova, priznanje i kultura sećanja na genocid i ratne zločine, nemešanje u unutrašnje stvari i politički suverenitet susednih zemalja, pogotovo BiH i Crne Gore, i suštinska sekularnost države, koja u našem zapuštenom slučaju mora da preraste u aktivnu deklerikalizaciju javnog sektora.

U odnosu na većinski opštemestaški narativ proevropske koalicije i njihove lepe želje, mi smo izašli sa konceptom „gutanja žaba“, od kojih je realno svaka u našem najboljem interesu, duboko uvereni da se biračima obraćamo kao razumnim bićima, a ne kao konzumenti-

ostavši bez komunističke ideologije, rado prihvatili nacionalističko pravoslavlje, tj. svetosavlje, kao sličnu kolektivističku ideologiju, usmerenu protiv ličnih i ekonomskih sloboda pojedinca.

I to je to sovjetsko četništvo - te lomače, prangijanje i plivanje za časni krst.

Nema tu nikakve vere. U tom amalgamu je Isus i njegovo učenje o miru i praštanju marginalna ličnost u odnosu na nacionalne svece, vladare i moderne ikone rata protiv celog sveta - Putina, Amfilohija, Mladića i Đokovića. ,,Srpski svet“ nema nikakvu kulturološku vrednost, ona doseže do militantnih pesmica Baje Malog Knindže, Danice Crnogorčević i devojčice Pavline. ,,Srpski svet“ za jedini cilj ima jednu crkvu i jednog vođu svih Srba na Balkanu, koji je subordiniran velikom fireru u Moskvi. Svakako da ,,srpski svet“ želi da i Crnu Goru vrati u orbitu Moskve.

Ali nisam uveren da će mu to baš poći za rukom – tvrd je orah voćka čudnovata, iznenađenja su još pred nama.

ma jedne ili druge propagande. Većina građana, osim što je bila bombardovana Vučićevim i Đilasovim medijima i izložena pritiscima da se glas „ne baci“, nije u ovom trenutku bila spremna da apsorbuje taj koncept slušanja, razmišljanja i aktivnog učestvovanja u kreiranju budućnosti. Ipak, nisam nezadovoljan: najpre, pokazali smo da možemo da izađemo na izbore i da se u Srbiji može zastupati jedan do juče nezamisliv koncept, da je moguće razmišljati o slobodnoj Srbiji, potpuno drugačijoj od nasleđa poslednjih decenija. Pet hiljada građana je, u ovakvoj atmosferi krađe i pritisaka obe strane, sa punom svešću glasalo za taj koncept, što je važan početak koji obavezuje.

POBJEDA: Kako ocjenjujete reakciju opozicije nakon što su saopšteni rezultati izbora?

VIDENOVIĆ: Jasno je da su izbori pokradeni. Krađa je ovde deo narodnog stvaralaštva, koja se ne kažnjava čak ni kada ima tako dramatične posledice poput krađe

5

Rusija neposredno posjeduje sve srpske televizije sa nacionalnim pokrivanjem, kao i važne poluge uticaja na opozicione televizije, na one koje presudno kreiraju opozicionu scenu. Rusija posjeduje 90 procenata štampanih medija, internet portala i društvenih mreža u Srbiji. Rusija, dakle, nije mogla da izgubi na ovim izborima. Snage koje se protive ruskom uticaju u Srbiji i, generalno, ruskom imperijalnom nacionalizmu i ekspanzionizmu, osvojile su 0,5 procenata glasova. To su naša „Srbija na Zapadu“ i Lista Čedomira Jovanovića. Ostali su ili u direktnoj službi, ili u posrednim, prijateljskim, kumovskim i poslovnim vezama sa režimom u Kremlju izbora. Vučić krade izbore od 2012, od izvrtanja džakova na koje je i tada država gledala blagonaklono, kao na nestašluk, umesto da je taj čin tretirala kao pokušaj prevare, preokretanja rezultata i otimanja vlasti; na isti način na koji SAD tretiraju napad na Kapitol 6. januara 2021.

To su ta „kraduckanja“, koja su ovde dobrodošla i nekažnjiva. E sada je kraduckanje preterano.

Potezi opozicije tradicionalno su bezuspešni.

POBJEDA: Jesu, ali – zašto?

VIDENOVIĆ: Neverovatno je da se nastavlja sa istim načinom protesta, koji nije doneo ama baš nikakav rezultat tokom celog leta. Vučić se opoziciji smeje u lice; nije ispunio baš nijedan zahtev protesta protiv nasilja, čak ni onaj efemerni, najbenigniji: nije, na primer, smenio članove REM-a. On to jednostavno neće i jasno im, čak i otvoreno, poručuje da ga okupljanja i šetnje građana ne uznemiravaju koliko god da su masovni i koliko god da traju.

Danas se protiv Vučića borimo metodama kojima smo se borili protiv Slobodana Miloševića, zaboravljajući da je Milošević na njih bio osetljiv.

Te su mu šetnje smetale, jer su i za njega bile nove i do tada nepoznate, pa je utoliko i njegov odgovor na njih često bio brutalan. Vučića one očigledno ne mogu da pomere ni za milimetar, niti ima nameru da ih sprečava.

POBJEDA: Što onda?

VIDENOVIĆ: Prvo, iako uvek koristi isti model, opozicija krivicu za neuspeh prebacuje na građane, zamerajući im i to što ih nema više na ulicama. Na prvim protestima u maju izlazilo je i do 100.000 građana, pa ni to nije donelo nikakav rezultat. Potrebno je, dakle, preduzimati ozbiljnije, rizičnije i provokativnije akcije, koje Vučića neće ostavljati ravnodušnim.

Za početak, trebalo bi bar prestati sa šetnjama i početi sa demonstracijama i marševima. U te se proteste moraju uneti bes i ljutnja. Ne sme mu se dozvoliti da mirno radi svoj posao, zato bi trebalo organizovati demonstracije kada i gde to njemu najviše smeta. Evo, hapšenje Nikole Sandulovića i maltretiranje Čedomira Stojkovića na granici zbog polaganja cve-

ća na grob Blerine Jašari u Prekazu pokazali su da Vučić nema razuman odgovor na taj vid demonstrativnog suprotstavljanja njegovoj politici mržnje. Nažalost, reakcija opozicije i na ove primere ogoljenog državnog nasilja potpuno je izostala, što zapravo otkriva i njhovu duboku utemeljenost u nacionalističkim politikama prošlosti.

POBJEDA: Je li štrajk glađu Marinike Tepić taj „rizični“ opozicioni potez?

VIDENOVIĆ: Iako je taj štrajk glađu bio ekstreman potez u jednoj ipak ne tako ekstremnoj situaciji, pokazao je neke važne stvari.

Najpre da ta žena ima najveći integritet u skupini zvanoj „Srbija protiv nasilja“; da ima više petlje i posvećenosti od nebrojeno muškaraca kojima je u toj koaliciji okružena. Pokazalo se šta je njima važnije - od roditeljskog sastanka do najpovršnijeg razumevanja vere, i to ne kao trenutka u kome ste se nekom svemirskom geometrijom našli ispred iskušenja koje treba izdržati, već kao profani, hiljadu puta ponovljen ritual sečenja slavskog kolača i posne večere.

Pokazao je, takođe, da je patrijarhu SPC važnija gozba u Ruskom domu od spasenja hrišćanske duše koja ugrožava svoj život.

Osim što je realno privukao pažnju zapadne javnosti, štrajk glađu Marinike Tepić je i nju samu pozicionirao na najistaknutije mesto u toj koaliciji. Ako se stvari ne budu dalje razvijale na taj način, ljudi će izgubiti i ovo malo poverenja u taj deo opozicije.

POBJEDA: Opozicija, kažete, zamjera građanima to što se ne pridružuju protestima. Uprkos apelima, veliki broj građana ne izlazi ni na izbore. Zašto građani apstiniraju?

VIDENOVIĆ: Zatrpani smo lažnim ciframa. O svemu.

POBJEDA: O čemu?

VIDEMOVIĆ: O broju poginulih u bombardovanju 1999, o vrednosti evra, o prosečnoj plati, o stopi nezaposlenosti, o broju birača… U Srbiji nema 6,5 miliona birača. Po popisu iz 2022, broj punoletnih građana je 5,5 miliona. Dakle, kod nas na svake izbore izlazi manje-više 70 procenata birača. I to je to što imamo.

Teško da ih može izaći više.

Tamara NIKČEVIĆ

6

Ekonomija

Neđelja, 4. februar 2024.

Potpredsjednik SD-a ukazao da je evidentan ogroman udar na budžet velikog broja građana

Često volim da kažem da mi imamo ekonomiju sunca i snijega, odnosno ako nemamo snijega tokom zimskih mjeseci i sunca tokom ljetnjih, nastaju problemi s aspekta javnih finansija, odnosno punjenja budžeta, naveo je potpredsjednik Socijaldemokrata Boris Mugoša

m. babović

Mugoša: Pripremiti paket mjera za poboljšanje životnog standarda cije treba odmah sprovoditi kazao je Mugoša u intervjuu agenciji Mina biznis.

On je dodao i da je Crna Gora, prema određenim istraživanjima, najskuplja za život u regionu, kao i da je potreb- Boris Mugoša no blizu dvije hiljade eura za jedan prosječan život četvo- hodne dvije godine za skoročlanoj porodici, zbog čega ro 50 odsto porasle cijene je neophodno preduzima- hrane i bezalkoholnih piti hitne mjere, jer kako kaže, ća, a za više od 30 odsto ciznatan broj stanovnika živi u jene usluga u restoranima i veoma složenoj materijalnoj hotelima, te cijene odjeće, situaciji, počevši od korisni- obuće, vode, struje i slično. ka materijalnog obezbjeđe- – Vidimo i enorman rast minja porodice, podstanara, stu- nimalne potrošačke korpe, denata, penzionera i drugih. koja je porasla sa 640 eura, On je naveo da su u pret- koliko je bila prije par go-

PODGORICA-Neophodno je što prije pripremiti paket mjera za poboljšanje životnog standarda, jer je evidentan ogroman udar na budžet velikog broja građana, zbog čega se akcije moraju sprovoditi odmah, saopštio je potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.

– Postoji sijaset mjera koje treba preduzeti, samo ne smijemo sebi dozvoliti da previše razmišljamo i analiziramo, jer prosto vrijeme ističe i ogroman je udar na veliki broj građana, tako da neke ak-

dina, na 830 eura. Činjenica je da nam je svako treće dijete u riziku od siromaštva i svaki peti građanin. Imamo i podatak da nam je nivo zaduženosti građana kod banaka dostigao istorijski maksimum na 1,7 milijardi eura, kao i da su značajno porasla nova zaduživanja stanovništva. Sve to govori o tome da

je vrlo diskutabilan položaj značajnog dijela stanovništva – upozorio je Mugoša.

Komentarišući trenutno stanje u crnogorskoj ekonomiji, Mugoša je ocijenio da je, generalno gledano, ekonomska situacija kompleksna već duži niz godina, čak i decenijama, zbog strukturne ranjivosti privrede.

– Mi stalno govorimo o potrebi diversifikacije, međutim na tom polju se malo, ili gotovo ništa ne radi. Ja često volim da kažem, da mi imamo ekonomiju sunca i snijega, odnosno ako nemamo snijega tokom zimskih mjeseci i sunca tokom ljetnjih, nastaju problemi s aspekta javnih finansija, odnosno punjenja budžeta – naveo je Mugoša.

Kada je riječ o punjenju državne kase, Mugoša smatra da, generalno, u diskusijama mnogo više pažnje treba posvetiti prihodnoj strani budžeta, zbog čega je i prilikom rasprave o budžetu doveo u pitanje optimističan iznos pojedinih stavki

On je dodao i da je Crna Gora, prema određenim istraživanjima, najskuplja za život u regionu, kao i da je potrebno blizu dvije hiljade eura za jedan prosječan život četvoročlanoj porodici na prihodnoj strani budžeta.

– Ja se nadam da će se to ostvariti, ali neće biti lako.

Prije svega tu govorimo o porezu na dodatu vrijednost (PDV), koji je projektovan na iznos od 1,2 milijarde eura. Međutim, nijesam siguran da ga možemo ostvariti u tom iznosu, a ono što bi bilo neprihvtaljivo je da se poveća stopa PDV-a – upozorio je Mugoša.

Ako se ne dostigne planirana naplata PDV-a, Mugoša smatra da će država doći u ozbiljnu situaciju. A sa druge strane, postoji kontinuirani rast javne potrošnje i ogroman pritisak na javne finansije.

-I tu imate dva izvora. Ili ćete tekuću potrošnju da pokrivate iz tekućih prihoda, što je zlatno fiskalno pravilo kojem treba uvijek da težimo, ili dolazite do zaduženja, a to je vrlo ozbiljna i nepopularna stavka. Vidimo da su uslovi zaduženja prilično negativni, tako da mislim da nas čeka izazovna godina po pitanju javnih finansija – S.P. naveo je Mugoša.

Iz Sindikalne organizacije EPCG Željezare tvrde da su radnici izloženi neosnovanim optužbama

Konkurs za izbor članova Odbora direktora Aerodroma Crne Gore

PODGORICA – Sindikalna organizacija EPCG Željezare odgovarajući na pitanja portala Onogošt saopštila je da od novog Odbora direktora očekuju da se stane sa, kako su naveli, strahovladom izvršne direktorice i napokon počne sa rješavanjem nekih vrlo bitnih pitanja. Iz Sindikalne organizacije su tako prokomentarisali najnovija dešavanja u toj fabrici na relaciji menadžment – Sindikat.

-Šalju se imejlovi u ponoć, čak i poslije ponoći, radnicima iz Uprave, čak i nekim menadžerima. U tim imejlovima je bilo čak i neosnovanih optužbi za neka krivična djela, a dešavalo se i izbacivanje pojedinih radnika iz kancelarija jer im nijesu odgovarali njihovi odgovori, na kraju, šlag na na torti je jučerašnja prijetnja najbliže saradnice izvršne direktorice Nevenke Janković prema jednom članu Sindikata, jer Sindikat priprema odbranu Kolektivnog ugovora - rekli su iz ove sindikalne organizacije.

PODGORICA – Na javni poziv za izbor dva člana iz redova profesionalaca koji će biti imenovani u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore stiglo je 11 prijava.

EPCG Željezara Nikšić

Na pitanje da li su dešavanja u fabrici u vezi sa dolaskom potencijalnih investitora, iz Sindikata su kazali da ih je ,,strah da neko pokušava namjerno da izazove revolt radnika“.

-Nas je definitivno strah da neko možda namjerno želi da izazove revolt radnika zbog potencijalnih investitora. Radnici ništa neće uraditi protivno fabrici, a pogotovo protivno dolasku bilo kojeg investitora.

Zbog toga nijesmo ni pokretali štrajk, ni bilo koju drugu

aktivnost i sigurno to nećemo uraditi ni u narednom periodu. Mi želimo da ova fabrika opstane i da radi. Ali, isto tako želimo da pozovemo novoizabrani Odbor direktora da razmisli šta je činiti u narednom periodu. Mislimo da ponašanje novog menadžmenta nije u redu i da ne mogu tako da se ponašaju prema ljudima - stoji u odgovoru Sindikata Željezare EPCG. O aktuelnim temama, kako su najavili, raspravljaće Izvršni odbor Sindikata.

-U ponedjeljak imamo sastanak Izvršnog odbora Sindikata gdje ćemo se sigurno odrediti prema ovim dešavanjima u fabrici i onima ranije, a pogotovo prema otvorenoj prijetnji najbliže saradnice izvršne direktorice – kazali su sindikalci.

Kako su rekli, od dolaska novog menadžmenta ruka radnika je bila ispružena.

-Ta ruka još uvijek stoji u vazduhu, tako da sigurno nije bilo do radnika. Ali, ta ruka neće još dugo stajati u vazduhu jer nećemo dozvoliti da se bilo ko igra sa našim sudbinama - stoji u saopštenju.

Na pitanje da prokomentariše dešavanja u kompaniji, izvršna direktorka Nevenka Janković ponovila je da se neće oglašavati u medijima dok se ne uradi cjelokupna analiza poslovanja fabrike u svim funkcionalnim cjelinama tokom prethodnog perioda.

Na mjesto izvršne direktorice EPCG Željezara Janković je izabrao bord ove kompanije 30. decembra prošle godine.

S.P.

Kako nezvanično saznaje agencija Mina biznis, najkvalitetnije biografije imaju i u uži krug su ušli Rade Grujičić, Aleksandar Popović, Lazar Bojanić i Mladenka

Vukmirović. Javni poziv je raspisalo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva polovinom januara.

Vlada će uskoro razriješiti postojeći Odbor direktora i imenovati novi. Pored dva člana sa javnog poziva političke partije iz parlamentarene većine će predložiti još tri člana. Očekuje se da na istoj sjednici bude razriješen postojeći odbor i imeR.P. novan novi.

D. MALIDŽAN

PRIVATNA ARHIVA

Očekuju da ih bord zaštiti Na javni poziv od ,,strahovlade“ direktorice stiglo 11 prijava

Aerodrom u Podgorici

Ekonomija

Neđelja, 4. februar 2024.

PODGORICA - U sjenci izuzetno loše zimske sezone, turistički poslenici na sjeveru Crne Gore suočavaju se s izazovima zbog nedovoljno razvijene infrastrukture i nedostatka vještačkog osnježavanja. Potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Luka Bulatović prepoznaje potrebu za hitnim inovativnim koracima da bi se revitalizovao zimski turizam.

Uprkos bogatstvu naših prirodnih resursa, Bulatović ističe da turistički potencijal Crne Gore nije ograničen samo na tradicionalna skijališta. Nordijsko skijanje, langlauf, turno skijanje i vožnja motornim sankama predstavljaju neiskorišćene mogućnosti koje bi mogle obogatiti turističku ponudu. Ključni faktor za ostvarivanje ovih potencijala je infrastrukturna podrška, koju je potrebno ostvariti kroz zajednički napor i inovacije.

Loša organizacija

Bulatović kaže da smo za lošu organizaciju zimskog turizma svi krivi, jer kod nas u Crnoj Gori ne možemo sjesti za jedan sto.

- Svi se pravimo da smo najpametniji. Znači, neko jednostavno ima taj nivo da ne želi, ako dođe na neku poziciju, da čuje šta misle drugi ljudi. Drugi misli da su njegove ideje najbolje i tako dalje. Ovo su riječi koje odražavaju trenutno stanje. Stvaranje zajedničkog tijela, možda u obliku radne grupe s predstavnicima relevantnih sektora, ključno je za postizanje saglasnosti i zajedničkog cilja. Samo zajedničkim naporima može se izbjeći podjela i omogućiti integrisani pristup razvoju organizovanog zimskog turizma. Samo zajedno možemo pronaći inovativna rješenja i stvoriti okruženje u kojem će zimski turizam cvjetati - tvrdi Bulatović.

Kao profesionalni skijaš, nudi sveobuhvatan pristup rješavanju problema kako bi Crna Gora postala značajna destinacija ne samo za ljubitelje skijanja, već i za one koji traže raznovrsne zimske aktivnosti.

- Da bismo imali organizovanu zimsku sezonu, moramo razvite staze i organizovati infrastrukturu, jer zimska sezona nijesu samo skijališta, nego i drugi sadržaji poput nordijskog, langlauf, turno skijanja, vožnje motornim sankama i tako dalje. Za sve to trebaju da se urede staze i objekti, gdje se može odmoriti ili prespavati. Sve to ne iziskuje prevelika sredstva, samo treba volja i znanje. Na taj način, Crna Gora bi mogla biti, pored vještačkog osnježavanja, destinacija za sve druge sadržaje koje mogu ponuditi naše planine kao veliki resurs - objašnjava Bulatović.

On smatra da treba, pod hitno, formirati radnu grupu, koja će konsolidovati svoje redove, kako bismo izbjegli dolazak naredne zimske sezone bez vještačkog osnježavanja već u decembru. Nužno je poduzeti brze korake, raspisati tende-

Aktuelno: Zbog nedostatka sniježnih padavina zimski centri bez prihoda

Narednu sezonu ne smijemo čekati bez vještačkog snijega

Da bismo imali organizovanu zimsku sezonu, moramo razvite staze i organizovati infrastrukturu, jer zimska sezona nijesu samo skijališta, nego i drugi sadržaji poput nordijskog, langlauf, turno skijanja, vožnje motornim sankama i tako dalje. Za sve to trebaju da se urede staze i objekti, gdje se može odmoriti ili prespavati. Sve to ne iziskuje prevelika sredstva, samo treba volja i znanje. Na taj način, Crna Gora bi mogla biti, pored vještačkog osnježavanja, destinacija za sve druge sadržaje koje mogu ponuditi naše planine kao veliki resurs - objašnjava Luka Bulatović re i završiti ih da bismo ozbiljno na tržištu ,,postavili“ Crnu Goru kao zimsku turističku destinaciju.

Zanemarili planiranje

- Svi smo svjesni da je 70 odsto teritorije Crne Gore kontinentalno, s planinskim vrhovima koji dosežu preko 2.000 metara nadmorske visine. U poređenju sa drugim evropskim destinacijama, poput Slovenije, Hrvatske i drugih regija, pokazuje se da smo zanemarili ozbiljnost našeg zadatka da se posvetimo organizovanom zimskom turizmu. Na primjer, skijalište Kranjska Gora u Sloveniji, koje se nalazi na visini od 780 metara, niže je od Kolašina koji ima 980 metara nadmorske visine. Mariborsko Pohorje i hrvatsko Šljeme, oba na 500 metara nadmorske visine, trenutno uspješno sprovode skijaške aktivnosti, čak organizuju svjetski kup za žene u skijanju. Ovo ukazuje na to da je potrebno ozbiljno shvatiti našu odgovornost kao cijelog regiona i posvetiti se organizovanom zimskom turizmu. Važno je naglasiti da bi sezonu trebalo planirati tako da počne 1. decembra i završi se sredinom aprila - ukazao je Bulatović, dodajući da su infrastrukturni projekti ključni da bi se stvorilo okruženje u kojem će zimska sezona u Crnoj Gori biti organizovana, održiva i privlačna.

- Važno je prepoznati ključnu ulogu žičara i ski liftova, kao temelja infrastrukture koja omogućava pristup planinskim regijama. Ovi sistemi ne služe samo skijašima, već igraju ključnu ulogu u stvaranju pristupačnog puta za različite ljubitelje prirode, sporta i rekreativaca. Žičare i ski liftovi postaju ključna veza s planinama, pružajući neophodnu podršku hajkerima, biciklistima, zaljubljenicima u turno, nordijsko skijanje, šetače s krpljama i entuzijaste slobodnog skijanja. Oni su doslovno put koji nas vodi do određenih aktivnosti na snijegu i igraju

Luka Bulatović

ključnu ulogu u postizanju cilja za organizovani zimski turizam. Osim infrastrukture žičara, važno je stvoriti okruženje koje podstiče različite aktivnosti. To uključuje postavljanje čistih staza koje vode do određenih tačaka, gdje posjetioci mogu pronaći kućice za presvlačenje, opremu i dobiti vodiča. Ova infrastruktura ključna je za privlačenje raznovrsne publike i omogućava ljudima da uživaju u zimskim aktivnostima bez gubitka cijelog dana na putu do određenih područja - objasnio je Bulatović, naglašavajući da ako želimo turistu zadržati na nekoliko dana, onda dodatne usluge postaju nužne.

- Ovo uključuje izgradnju restorana, ugostiteljskih objekata i planinskih kuća s adekvatnim smještajnim kapacitetima.

Bez prateće infrastrukture, teško je ostvariti potpuni potencijal zimskih aktivnosti i napraviti Crnu Goru atraktivnom destinacijom tokom zime istakao je Bulatović.

U crnogorskim planinama vidi ogroman potencijal koji, nažalost, ostaje nedovoljno iskorišćen zbog nedostatka infrastrukture i inicijativa lokalnih vlasti.

- Na primjer Pivske planine, posebno Pivska i Jezerska vi-

soravan, nude nevjerovatan pejzaž i mogu postati ključni doprinos ozbiljnoj turističkoj sezoni. Nažalost, trenutno tamo nema otvorenih ugostiteljskih objekata, niti smještajnih kapaciteta, što ograničava pristup turistima. Zatim Prokletije, Komovi, Bjelasica, Durmitor, Sinjajevina, Vučje - sve ove planine imaju potencijal da značajno prošire sezonu, ali su nedovoljno prepoznate od strane lokalnih opština, koje nijesu uočile značaj stvaranje privremenih objekata na tim stazama, ne pružajući podršku razvoju infrastrukture poručuje Bulatović.

Apel lokalnim vlastima

Bulatović ističe da postojeće staze ostaju prazne jer su dostupne samo pojedincima, koji su profesionalno posvećeni tim sportovima, dok ostatak populacije nema pristup ili potrebne usluge. Apeluje se na lokalne vlasti da pruže podršku, omogućavajući da ove staze postanu dostupne svima.

- Posebnu pažnju treba posvetiti nordijskom i turno skijanju, s naglaskom na potrebu za odmorom i podršku instruktora, ističući da je za uspješno savladavanje osnovnih koraka potrebno nekoliko dana. Ra-

di se o skupom sportu. Turno skijaši nose skupocjenu opremu, uključujući cipele koje često koštaju više od alpskih skija. Ova oprema omogućava im kombinaciju hodanja i skijanja, a posebno važnu ulogu igra koža, koja se stavlja na skije, kako bi se izbjeglo klizanje tokom uspona. Osim visokih troškova, turno skijaši moraju posjedovati kvalitetnu opremu koja omogućava kretanje bez znojenja, uključujući rezervnu odjeću i vreće za spavanje. Jedan od ključnih problema je nedostatak ozbiljnih planinskih kuća na vrhovima. Odsustvo ovih objekata ograničava turno skijaše, jer nema adekvatnih mjesta za sklonište ili odmor u slučaju promjene vremena ili iznenadnih nepogoda tokom ture - napominje Bulatović.

On ističe da je potrebno razviti staze za nordijsko skijanje s različitim težinama kako bi privukle raznoliku publiku, uključujući i profesionalce.

- Neiskorišćeni potencijal zimskog turizma često je rezultat nedostatka zajedničkog djelovanja i saradnje. Umjesto sinergije, suočavamo se s izazovom da se pojedinci često fokusiraju na vlastite ideje, ne dopuštajući prostor za raznovrsna mišljenja i saradnju. Uvjeren sam da zajednič-

7

kim radom možemo postići više. Postoji mnogo destinacija širom svijeta s obiljem snijega koje nijesu isključivo skijališta. Finska i Norveška su postigle izvanredne rezultate u organizaciji tura s motornim sankama, haskima, psećim zapregama, te pružanjem jedinstvenih iskustava, kao što je noćenje u ledenim hotelima. Takođe, naglasak na nordijskom skijanju, langlaufu i drugim aktivnostima dodatno obogaćuje turističku ponudu.

Primjeri saradnje s renomiranim automobilskim brendovima poput Audija, Mercedesa i BMW-a, koji ulažu veliki novac za reklamu na svjetskim ski kupovima, pokazuju kako se može privući pažnja i podstaći interes za zimski turizam na drugačiji način - objasnio je Bulatović.

Po njegovim riječima, potrebni su hitni i inovativni koraci kako bismo privukli posjetioce tokom cijele godine. Jedan od ključnih elemenata, koji bi revolucionirao zimsku turističku ponudu, je implementacija sistema vještačkog osnježavanja.

- Žabljak već posjeduje određenu infrastrukturu koja omogućava brzu integraciju vještačkog osnježavanja. S obzirom na postojanje vještačkog jezera, trafostanice, te već izgrađenih objekata, stvaranje samo jedne staze s vještačkim snijegom na ovom području je brzo izvodljivo. Investicija od oko 15.000 eura za cjevovod, top ili žirafu može značiti revoluciju - kazao je Bulatović.

Značajno je naglasiti da se, kako je istakao, ne mora obuhvatiti cijela planina, već samo jedna staza kako bi posjetiocima bio garantovan snijeg od početka decembra.

- Gondola, koja vodi do Savinog kuka, ne samo da bi pružila izvanredno izletište s predivnim pogledom, već bi i produžila dane boravka na Žabljaku. Osim toga, zamisao o gondoli, koja povezuje Pivsko jezero s Pivskom planinom, otvara vrata za cjelogodišnje turističke aktivnosti - smatra Bulatović.

Potrebna saradnja

Bulatović apeluje na zajednički napor svih, uključujući opštine, privatni sektor i državne institucije, kako bi se stvorila nova vrijednost za crnogorski zimski turizam. Vjeruje da su projekti poput razvoja gondola, staza za nordijsko skijanje i vještačkog osnježavanja ključni za dugoročni uspjeh. Poziva na ujedinjenje i zajednički rad kako bi se iskoristilo bogatstvo planinskih resursa Crne Gore i stvorila cjelogodišnja turistička destinacija.

Ključna poruka upućena je opštinama i resornom ministarstvu da prepoznaju viziju pojedinaca koji imaju ideje za unapređenje zimskog turizma. Prijedlog je da lokalne vlasti sarađuju s vizionarima kako bi kreirali projekte, koji će privući privatne investitore, stvoriti nove vrijednosti i potaknuti razvoj zimskih sadržaja i sportova.

N. KOVAČEVIĆ

8

Društvo

Neđelja, 4. februar 2024.

Profesori i pravna savjetnica Centra ma u razgovoru i cilj - zaklju- kritički ne sagledava rad jednoglasn

Ministri prosvjete i finansija razgovarali sa predstavnicima Sindikata prosvjete

Prosvjetarima ponudili 15 odsto veće plate najkasnije do kraja septembra PODGORICA – Ministri prosvjete, nauke i inovacija i finansija Anđela JakšićStojanović i Novica Vuković predložili su izmjene Granskog kolektivnog ugovora (GKU) na način da prosvjetni radnici najkasnije do kraja trećeg kvartala ove godine dobiju povećanje neto zarada od minimum 15 odsto. Oni su razgovarali sa predstavnicima Sindikata prosvjete (SPCG).

Kako se navodi u zajedničkom saopštenju ministarsta-

va prosvjete, nauke i inovacija i finansija, Jakšić-Stojanović i Vuković su predložili izmjene GKU. -Na način da prosvjetni radnici najkasnije do kraja trećeg kvartala ove godine dobiju povećanje neto zarada od minimum 15 odsto, a da se izmjenama GKU pristupi u što skorijem roku – precizira se u saopštenju.

Ističe se da komisija, koja bi za to bila nadležna, može biti formirana već početkom naredne sedmice.

Kako se navodi, istovremeno će se raditi na izmjenama Zakona o zaradama u javnom sektoru da bi se ispravile evidentne nelogičnosti i neusklađenosti u sistemu zarada, kako je i najavljeno iz resora finansija.

-Sagovornici su se usaglasili da je neophodno primijeniti održiva rješenja koja neće ugroziti funkcionisanje sistema, a sa druge strane će voditi do sistemskog unapređenja položaja prosvjetnih radnika u društvu, što je svim učesnici-

čuje se u zajedničkom saopštenju ministarstava.

Iz SPCG su saopštili da je na sastanku dogovoreno da se formira Komisija koja bi radila na ispunjenju zahtjeva prosvjetnih radnika.

Prema njihovim riječima, dogovoreno je i da Komisija počne sa radom u ponedjeljak, kako bi se pronašlo neko kompromisno rješenje povodom povećanja zarada. Iz Sindikata su kazali da je jedan od prijedloga predstavnika Vlade da se povećanje zarada prosvjetnih radnika odgodi za nekoliko mjeseci, a onda da bude retroaktivno isplaćeno.

-Prijedlog će biti razmotren, a konačnu odluku donijeće Glavni odbor Sindikata prosvjete u narednim danima ističe se u saopštenju.

Navodi se da su predstavnici SPCG-a su upoznali predstavnike Vlade da pripreme za štrajk prosvjetnih radnika uveliko teku, ali da su posvećeni dijalogu do posljednjeg S.P. trenutka.

U cilju smanjenja rizika od infekcija srednjeg uha, meningitisa, bakterijemije i upale pluća PODGORICA - Vakcina protiv pneumokoka, koja se daje sa ciljem da smanji rizik od infekcija srednjeg uha, meningitisa, bakterijemije i upale pluće, od ove godine će biti dio redovnog kalendara vakcinacije u Crnoj Gori. Prema Programu imunizacija za ovu godinu, koji je usvojilo Ministarstvo zdravlja, očekuje se da će vakcinacija protiv streptokoka pneumonije (pneumokoka) po redovnom kalendaru početi u aprilu ili maju.

Epidemiolog Milko Joksimović kazao je agenciji Mina da pneumokokna vakcina štiti od invazivnih pneumokoknih bolesti, ali i da se njenim uvođenjem doprinosi smanjenju upotrebe antibiotika, što je, kako je objasnio, dragocjeno u borbi protiv antibiotske rezistencije.

On je rekao da je za imunizaciju pneumokoknom vakcinom primarni uzrast odojčadi, odnosno djeca do uzrasta od jedne godine, ali i djeca do druge godine života kroz vakcinaciju sustizanja.

-Za vakcinaciju, prema kliničkim indikacijama, nema gornje starosne granice, ali se zapravo sprovodi samo vakcinacija u pojedinačnim slučajevima kod osoba koje imaju određena stanja ili oboljenja - objasnio je Joksimović.

On je kazao da će vakcinacija u Crnoj Gori početi prvo za djecu rođenu tokom ove godine, dok će se vakcinacija djece rođene prošle godine sprovoditi kao vakcinacija sustizanja, odnosno nakon što poč-

Vakcinacija protiv pneumokoka počinje u aprilu ili maju Za imunizaciju pneumokoknom vakcinom su primarni uzrast odojčad, odnosno djeca do uzrasta od jedne godine, ali i djeca do druge godine života kroz vakcinaciju sustizanja, naveo je epidemiolog Milko Joksimović

Milko Joksimović

ne vakcinacija djece rođene prošle godine.

-Imunizacija protiv oboljenja koje izaziva pneumokok sprovodiće se kod djece rođene poslije 1. januara ove godine, sa tri doze vakcine, pri čemu se prva doza daje sa navršena tri, druga sa pet mjeseci, a treća doza sa navršenih 12 mjeseci života, odnosno najmanje

Za vakcinaciju, prema kliničkim indikacijama, nema gornje starosne granice, ali se zapravo sprovodi samo vakcinacija u pojedinačnim slučajevima kod osoba koje imaju određena stanja ili oboljenja - objasnio je Joksimović

šest mjeseci nakon druge doze - kazao je Joksimović.

Treća doza vakcine, kako je dodao, primjenjuje se zajedno sa vakcinom protiv malih boginja, zauški i rubele (MMR).

-Narednih godina, sva djeca rođena tokom tekuće godine vakcinisaće se prema redovnom kalendaru, a prema mogućnostima biće sprovođena i vakcinacija sustizanja onih koji su propustili priliku ili nijesu imali priliku ranije biti vakcinisani - rekao je Joksimović.

On je kazao da konjugovane vakcine protiv pneumokoka mogu smanjiti i kliconoštvo

određenim serotipovima te bakterije.

-Treba napomenuti da postoji preko sto serotipova pneumokoka, ali je relativno mali broj njih odgovoran za najveći udio teških pneumokoknih infekcija - rekao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori će, zbog utvrđenog prisustva serotipova 3, 6A i 19A, biti korišćene samo vakcine koje, pored ostalih, moraju sadržati te serotipove.

Joksimović je objasnio da su konjugovane vakcine namijenjene djeci nakon navršenih šest sedmica života, kao i da su one predviđene za imunizaciju odojčadi prema kalendaru vakcinacije.

-Dok se polisaharidne vakcine mogu koristiti samo kod starijih od dvije godine kao određeni vid proširenja zaštite kod osoba koje su prethodno vakcinisane konjugovanim vakcinama, a imaju oboljenja ili stanja zbog kojih su u posebnom riziku od teških pneumokoknih infekcija - naveo je Joksimović.

Minimalni razmak između prve i druge doze konjugovane vakcine, kako je kazao Joksimović, ne smije biti kraći od mjesec dana, dok je minimalni razmak između druge i treće doze šest mjeseci.

S.P.

Akademsk visokih plat klerikalizac PODGORICA – Činjenica da nema više od jednog kandidata koji je ušao u trku za izbor rektora UCG znak je nedemokratičnosti tog sistema, a vrlo je problematično kad se to dešava u akademskoj sferi koja bi posebno trebalo da razvija pluralizam i kritičko mišljenje, a ne uniformisanost.

To je Pobjedi kazala viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović. Rektor Vladimir Božović jednoglasno je reizabran od Upravnog odbora UCG i članovi tog tijela su pohvaljivali njegove dosadašnje učinke. Božović je bio jedini kandidat, a Centar za građansko obrazovanje podsjeća da su i ranije ukazivali da nije dobro kad izostaje kompetitivnost prilikom izbora rektora.

-I u tom dijelu su se na Univerzitetu Crne Gore promijenili samo akteri koji drže poluge moći, ali ne i brojne loše prakse, uključujući i ovu – rekla je Kaluđerović.

Nema vidljivih promjena

Kaže da je jednim dijelom to posljedica godinama stvarane klime u kojoj su politički i partikularni interesi uvijek uticali presudno na to ko će biti rektor UCG. Zato, ističe ona, nije nikakvo iznenađenje što Božović nije imao protivkandi-

data i kompetitivni proces, ali to jeste znak da na UCG nema potrebnih promjena.

-No, nije to jedini primjer kako se ljudi prilagođavaju kad dođu na pozicije određene vlasti. Mnogo se prije promjene vlasti 2020. godine, od strane onih koji su bili kritičari prethodne vlasti kritikovala postojeća centralizovana procedura izbora rektora, pa je minimum očekivanja bio da se ona promijeni i da se za to najviše zalaže upravo sadašnji rektor, a ne da koristi te mehanizme koji šalju poruku o unaprijed određenim kandidatima – rekla je Kaluđerović.

Nedavno je profesor ETF-a Veselin N. Ivanović i bivši senator kazao kratko Pobjedi da ostaje pri stavu koji je saopštio prije tri godine, kada je Božović prvi put izabran. Rekao je da su njegove sumnje izrečene tada dobile svoju potvrdu.

- Kriterijumi za izbore u akademska i naučna zvanja devalvirani su u posljednje tri godine. Pogledajte samo izbore u zvanja sa kvalifikacionim radovima kandidata publikovanim u predatorskim časopisima, na primjer, u ruskom časopisu iz oblasti društvenih i humanističkih nauka, koji se nalazi na predatorskim listama u većini relevantnih baza, pa i u Scopusovoj. Pogledajte izbore u zvanje docenta u sedmoj ili na pragu sedme decenije života, a uporedite ih sa ideološkom profilacijom

Božović: Najznačajniji i najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori je Srpska pravoslavna crkva Aktuelni rektor izgleda bez problema sprovodi ideološku agendu kako bi Crnu Goru vratio duhovnom srpskom i ruskom biću. Pa tako, da podsjetimo, osnivač opskurnog portala IN4S, kao učesnik na konferenciji ,,Borba Rusije i Srbije juče i danas“ te 2015. godine kaže da je najznačajniji i najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva. To je, prema njegovim riječima, ogromni potencijal koji Rusija nije u potpunosti iskoristila.

Božović na tom skupu, između ostalog, kaže: - Na kraju, još jednom potcrtavam, volumen srpskog nacionalnog osjećanja i političkog uticaja je statistički i sadržajno istovjetan proruskom osjećanju u Crnoj Gori. Stoga, usaglašena i strateški dobro osmišljena aktivnost na planu razvoja srpskih i ruskih kulturnih institucija u Crnoj Gori je apsolutni garant da će se ona vratiti svom originalnom, istorijskom Mr.J. duhovnom toku - naveo je Božović.

Društvo

Neđelja, 4. februar 2024.

9

za građansko obrazovanje kažu da se na Univerzitetu Crne Gore no reizabranog rektora Vladimira Božovića

ka zajednica zbog ta žmuri na očiglednu ciju Univerziteta KALUĐEROVIĆ: Reizbor rektora, obrazložen od strane Upravnog odbora njegovim ,,pozitivnim i vidljivim rezultatima rada u pogledu razvoja UCG u dosadašnjem mandatu“, ipak je rezultat nekih drugih uticaja. Na primjer, u prethodnom periodu enormno su povećane zarade akademskom osoblju na UCG IVANOVIĆ: Kriterijumi za izbore u akademska i naučna zvanja devalvirani su u posljednje tri godine. Pogledajte samo izbore u zvanja sa kvalifikacionim radovima kandidata publikovanim u predatorskim časopisima, na primjer, u ruskom časopisu iz oblasti društvenih i humanističkih nauka, koji se nalazi na predatorskim listama u većini relevantnih baza, pa i u Scopusovoj BACKOVIĆ: Vrijeme mandata Božovića karakterišu i neobični izbori nastavnika na Filozofskom fakultetu sa radovima u časopisu koji ne priznaje ni država u kojoj se taj časopis štampa. Preko ovih kandidata Božović jača svoj i uticaj Crkve na Univerzitetu.

Ne bi me začudilo da nam neki od ovih klerikalaca bude kandidat za novog ministra prosvjete ukoliko se zbog rekonstrukcije Vlade povuče aktuelna ministarka kandidata. Pogledajte izbor direktora Istorijskog instituta i sumnje koje su se pojavile u javnosti od strane njegovih kolega, a tiču se akademskog integriteta – rekao je Ivanović.

Akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Slobodan Backović podsjetio je nedavno da je ovakav izbor rektora ranije, u slučajevima prije Božovića, okarakterisao kao postavljenje, jer postoji samo jedan kandidat. Bilo je, kako dodaje, očigledno i očekivano da će Božović biti reizabran jer bez obzira na obećenja da će promijeniti proceduru izbora on to nije uradio.

-Pitanje je koliko akademska zajednica učestvuje i ima uticaj na postavljenje-izbor rektora preko svojih predstavnika u Senatu Univerziteta.

Pošto se akademska zajednica ne izjašnjava neposredno o kandidatima za rektora, meni izgleda da je ona posmatrač u ovom procesu u izboru rektora – rekao je on nedavno Pobjedi.

Vidljiva neakademska postupanja

Kaluđerović kaže da je jednoglasan reizbor rektora Vladimira Božovića, obrazložen od strane Upravnog odbora njegovim ,,pozitivnim i vidljivim rezultatima rada u pogledu razvoja UCG u dosadašnjem mandatu“, ipak i rezultat nekih drugih uticaja.

-Na primjer, u prethodnom periodu enormno su povećane zarade akademskom osoblju na UCG, a što ne prati niti opravdanost u vidu značajnih postignuća niti balansiranje sa drugim zaradama u Crnoj

Snežana Kaluđerović

Veselin N. Ivanović

Pitanje je koliko akademska zajednica učestvuje i ima uticaj na postavljenje-izbor rektora preko svojih predstavnika u Senatu Univerziteta.

Pošto se akademska zajednica ne izjašnjava neposredno o kandidatima za rektora, meni izgleda da je ona posmatrač u ovom procesu u izboru rektora – rekao Backović odbora, unaprijed se zna ko će da bude izabran, zbog čega se drugi kandidati ne usuđuju da ulaze u unaprijed izgubljenu bitku.

Zato su inicirali da se izmijeni Zakon o visokom obrazovanju i propiše novi model izbora – da kandidate za rektora na izborima, tajnim glasanjem, bira akademska zajednica, administracija, studenti, ili bi ih predlagala nastavnička vijeća, a potom izabralo najviše akademsko tijelo – Senat. Iz nekog razloga, prolongiralo se sa donošenjem tog akta.

Smjena Nikolića

Slobodan Backović

osnivač opskurnog portala IN4S :Vladimir Božović

Gori. Takođe, svjedoci smo i nekih spornih kadriranja na UCG, na koja rektor nije imao reakcije. Ne treba zaboraviti da je rektor kao rukovodilac odgovoran za svaku nezakonitost koju je saznao u vršenju svoje funkcije, a koju je prilikom obnašanja bio dužan da spriječi, jer je prije stupanja na tu funkciju i sam ukazivao na ovaj princip – kaže ona.

Dodaje da su rektoru dobro poznata načela koja određuju etičko postupanje i akademski integritet, kao i obaveza da po službenoj i akademskoj dužnosti mora da štiti ta načela.

-A sve su vidljivija neakademska postupanja i kršenja akademskog integriteta od strane zaposlenih na UCG – rekla je ona.

Sporni izbor nastavnika

Akademik Backović je rekao da je veoma zabrinjavajuće da rektora bira, u ovom slučaju postavlja, Upravni odbor Univerziteta, u kojem sjede predstavnici države, čime se narušava autonomija univerziteta, o kojoj se često govori.

-Prethodni mandat Božovića karakteriše povećanje budžeta Univerziteta sa povećanjem zarada, obnavljanjem infrastrukture Univerziteta.

Vrijeme mandata Božovića karakterišu i neobični izbori nastavnika na Filozofskom fakultetu sa radovima u časopisu koji ne priznaje ni država u kojoj se taj časopis štampa.

Preko ovih kandidata Božović jača svoj i uticaj Crkve na

Univerzitetu. Ne bi me začudilo da nam neki od ovih klerikalaca bude kandidat za novog ministra prosvjete ukoliko se zbog rekonstrukcije Vlade povuče aktuelna ministarka – rekao je tada Backović.

Profesor Ivanović ističe da je rektor izabran ponovo jednoglasno, a da se stvari suštinski za ove tri godine nijesu pomjerile sa mrtve tačke.

-Izbori za rektora se održavaju na uhodan i do sada mnogo puta kritikovan način. Obećanje sa početka v.d. mandata prof. Božovića bio je raskid sa tom praksom i dodatna demokratizacija izbora. I što imamo? Dva izborna kruga sprovedena na identičan način, a sa druge strane - jedno-

glasan izbor. Dakle, ukazivanje na ove činjenice i muk što se tiče reagovanja mislim da je takođe svojevrstan komentar – rekao je on.

Ističe da je jednoglasan izbor na bilo kom nivou, na kome odlučuju intelektualci i univerzitetski profesori, nedostojan intelektualaca i univerzitetskih profesora.

- Da li to znači da se dosegao limit i da ne može bolje?

I, ukoliko ne može bolje, kako onda opravdati gore navedene činjenice - rekao je on.

Pobjeda je ranije pisala o stavovima Božovića, koji smatra da je crnogorska nacija izmišljena, otvoreni je pobornik stavova da je Crna Gora u istorijskom smislu zemlja „srpske, pravoslavne, prorurski panslovenske duhovne suštine“. Božovića je u javnosti lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević označio kao suštinskog osnivača nevladine organizacije ,,Ne damo Crnu Goru (svetinje)“ i aktera pregovora tokom kojih je, uz podršku SPC, Zdravko Krivokapić postavljen za nosioca izborne liste koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“.

Stručna javnost osporavala je ranije praksu što se posljednjih godina prijavljuje samo jedan kandidat za obavljanje rektorske funkcije. Smatrali su da se to dešava zbog toga što je centralizovan način izbora – u rukama je Upravnog

Božović je, međutim, ranije, nakon što je u februaru razriješen sa te funkcije prof. dr Danila Nikolić, izričit bio da pri izboru rukovodilaca Univerziteta treba da se izbjegne sistem koji je neprimjeren – da sva vlast bude koncentrisana u Upravnom odboru. Nakon što je Božović izabran po istom modelu koji je kritikovan, nije ga više javno kritikovao, što je komentarisala i bivša poslanica Branka Bošnjak. Govorila je na sjednicama Skupštine da odjednom pređašnji modeli postaju poželjni, kada se smjestite gdje je - ugodno.

Božović je prije tri godine izabran za rektora nakon što je smijenjen tadašnji rukovodilac Univerziteta Danilo Nikolić. Nikolića je smijenio Upravni odbor kojim predsjedava prof. dr Rajka Glušica. Nikolić je zbog toga tužio Univerzitet i prošle godine je dobio prvostepenu presudu kojom je dokazao da je smijenjen mimo zakona. Stručna javnost je pozvala tada na odgovornost rukovodstvo Univerziteta Crne Gore, jer će zbog njihovih odluka građani i građanke da plaćaju odštetu. Ta odgovornost je izostala.

Nikolić je drugi rektor u istoriji Univerziteta Crne Gore koji je smijenjen. Bivša rektorka Radmila Vojvodić razriješena je prije njega, takođe, od strane Upravnog odbora, kojim je tada predsjedavao prof. dr Duško Bjelica. I ona je dokazala na sudu da je nezakonito ostala bez funkcije i dobila je pravosnažnu presudu.

N. ĐURĐEVAC

10 Hronika

Neđelja, 4. februar 2024.

U Osnovnom sudu u Herceg Novom u toku je ponovljeni parnični postupak vezan za ugovor o pozajmici iz 2016.

Ćalasan: Odalović žrtva sprege kamataške mafije i pojedinih ljudi iz sudstva PODGORICA - U Osnovnom sudu u Herceg Novom u toku je ponovljeni parnični postupak, nakon što je Viši sud 13. 5. 2022. ukinuo prvobitnu presudu Osnovnog suda Herceg Novi od 3.

12. 2020, kojom je utvrđeno da je ništavan ugovor o pozajmici, zaključen 12.

12. 2016, između Ivana Starčevića iz Banjaluke kao zajmodavca i Danice Odalović iz Herceg Novog kao zajmoprimca, ovjeren u potpisima istog dana kod notarke Aleksandre Krivokapić-Kuhar u Herceg Novom.

Advokat Ćalasan kaže da je Odalović pozajmila 13.500, te da je suma koja je potraživana od nje na ime duga dostizala i do 90.000 eura

Od ukidanja presude od strane Višeg suda i vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje u Osnovnom sudu u Herceg Novom zakazano je osam ročišta koja nijesu održavana uglavnom zbog nedolaska svjedoka.

Dragomir Ćalasan

Prijava policiji

Parnični postupak se vodi po tužbi Danice Odalović koja je 2016. godine pozajmila 13.500 eura na kamatu zbog bolesti kćerke, a kao hipoteku založila naslijeđenu imovinu, odnosno plac čija je bankovna procijenjena vrijednost 2016. godine iznosila 150 hiljada eura. Međutim, iako je potpisala ugovor o pozajmici 13,5 hiljada eura, kasnije zajmodavac aneksima ugovora povećava ovaj iznos, ne želeći vraćanje duga u novcu, već traži naplatu u vidu nekretnine, tj placa.

Odalovićka, nakon što shvata sa kim ima posla, slučaj prijavljuje policiji, podnosi tužbu za poništaj ugovora, a kasnije saznaje da je Starčević koji joj je pozajmio novac, osoba sa kriminalnom prošlošću i da on nije stvarni davalac zajma.

Advokat Dragomir Ćalasan za Pobjedu je kazao da je Odalovićka u svojoj muci i stanju potrebe, bila primorana da pozajmi novac, postala žrtva sprege kamataške mafije i pojedinih ljudi iz sudstva, odnosno advokata Vladana Dumića, sina dugogodišnje sudije, nekadašnje predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom Zorice Dabetić. Ćalasan naglašava da svaku svoju tvrdnju u vezi sa ovim slučajem potkrepljuje dokazima iz spisa predmeta, kao i da očekuje da se nadležni sudski i tužilački organi, koji su obaviješteni o svemu, reaguju i konačno uključe u ovaj slučaj. Ćalasan pojašnjava da je advo-

Ćalasan. On pojašnjava da po zakonu o parničnom postupku, kada se posumnja u validnost punomoćja, sud to treba da ispita, što se u ovom slučaju nije desilo.

– Zatim, Zorica Dabetić se pojavljuje u ovom parničnom postupku i kao svjedok i podnosi zahtjev za izuzeće sudije u ovom predmetu na šta nije imala pravo, jer u parničnom postupku svjedok ne može da traži izuzeće sudije. Međutim, sadašnja predsjednica suda usvaja takav zahtjev i izuzima sudiju i to neposredno prije početka suđenja. I ovo je jedan od dokaza koji ukazuje na spregu svih ovih osoba, zbog čega sam uputio pritužbu Sudskom savjetu na koju još nijesam dobio odgovor – kaže Ćalasan i naglašava da je Viši sud poništio presudu Osnovnog suda i vratio na ponovno odlučivanje samo zbog nekih procesnih razloga.

– Potpuno je jasno, što se može vidjeti i u spisima predmeta da ovdje imamo spregu kriminalnih lica, advokata i bivše presjednice suda u Herceg Novom. Moja klijentkinja i ja tvrdimo da iza fantoma Starčevića od kojeg je pozajmila novac stoji advokat Vladan Dumić – tvrdi Ćalasan.

Dug bez kraja

kat Dumić, na osnovu punomoćja za zastupanje Starčevića i ostalih potrebnih dokumenata, zaključio ugovor o pozajmici sa Odalovićkom.

– Ovo je jedna sprega između kriminalaca iz Bosne i Hercegovine, koji su dovedeni u Herceg Novi da obavljaju kriminalne radnje. Povezali su se sa određenim advokatima, da bi što lakše mogli da dovode klijente u zabludu, privode ih kod notara kako bi njihovu imovinu nezakonitim radnjama uzimali. I zbog tog problema je kod mene došla Danica Odalović, koju zastupam u ovom predmetu, a koji sam preuzeo 2018. godine kaže Ćalasan.

Promijenjeno pet advokata

Prema njegovim riječima prva stvar koja upada u oči jeste da se u ovom predmetu promijenilo pet–šest advokata, koji su, svaki pojedinačno, bili aktivni tokom postupka sve

Osnovni sud u Herceg Novom

do trenutka kada je dovodio u pitanje validnost njihovih punomoćja za zastupanje od strane Stračevića.

– Kad god smo postavili pitanje validnosti punomoćja predmet su preuzimali drugi advokati. Karakteristično je to što smo uvijek potencirali da nam se dostavi originalno punomoćje kako bismo mogli da ih vještačimo, da utvrdimo da li je ta punomoćja stvarno potpisao Ivan Starčević, osoba iz Banjaluke, sa kriminalnom prošlošću. Imamo podatke o njegovim aktivnostima tokom 90-h godina prošlog vijeka, kada je i krivično odgovarao zbog sličnih krivičnih djela u BiH. On je 2015. godine u Banjaluci, zajedno sa svojim bra-

Rješenje o ukidanju presude i žalba

tom, uhapšen zbog sumnje da su silom i prijetnjom iznudili 60.000 konvertibilnih maraka (KM) od jedne porodice iz Banjaluke. I sve je počelo sa tim Starčevićem koji je navodno davao novac na kamatu, a on je bio samo paravan za rad onih koji su ga doveli da to obavlja za njih. Ivan Starčević je lice fantom, on se pojavio jednom u Herceg Novom i nikad više, iako smo ga zvali više puta, iako smo našli njegovu adresu, ali nikada nijesmo mogli da mu uručimo odluku, presudu, poziv i onda na kraju smo shvatili da se radi o čovjeku koji nikada više nije dolazio ovdje, niti će više ikada doći kako se meni čini. A sva ta ovlašćenja, tj.

punomoćja nikada nije potpisao, što bi trebalo utvrditi vještačenjem, ako uopšte i bude vještačenja, jer je upitno da li se mogu vještačiti ta punomćja, s obzirom da nijedno nije u originalu već su kopije. Možda je jedno punomoćje u originalu – tvrdi Ćalasan. On je priložio dokument koji potpisuje Ivan Starčević, a koji je navodno lično predao u Osnovni sud u Herceg Novom, dok u spisima predmeta imaju pribavljen dokaz od Granične policije da toga dana, 15. 2. 2023. kada je navodno lično predao potrebni dokument u sudu, da on nije ni bio u Crnoj Gori. Ćalasan tvrdi da su tokom sudskog postupka osporavali validnost ugovora i aneksa ugovora o pozajmici, što je i dokazano prvobitnom presudom.

– Dokazujemo sve vrijeme da iza Starčevića stoji advokat Dumić koji je u saradnji sa majkom Zoricom Dabetić, bivšom predsjednicom Osnovnog suda u Herceg- Novom sve ovo odrađivao. Bivša predsjednica suda Dabetić se pojavljivala u pojedinim momentima u ovom sudskom postupku, tako što je pisala neke žalbe, punomoćja, a sud treba da utvrdi da li su ta punomoćja validna, jer mi tvrdimo da su sva ta punomoćja štancovana, iste forme, nijedno nije originalno već uvijek kopije i potpisi na njima su isti – tvrdi

Advokat Ćalasan kaže da je Odalović pozajmila 13.500, te da je suma koja je potraživana od nje na ime duga dostizala i do 90.000 eura.

– Oni su njoj dodavali kamatu, ispostavljali račune kako su htjeli, povećavali iznose. U jednom momentu više nijesu htjeli ni novac koji je namjeravala da vrati, već su tražili plac, inicirali izvršni postupak koji je sproveden i tako uzeli plac koji je procijenjen na 150 hiljada eura, a potom prodat za 55.000 eura i tako se naplatili. Pod znakom pitanja je i kako su mogli prodati plac, ali to je već druga priča. Ona je dio novca vratila, dio novca u jednom momentu nijesu htjeli da uzmu. Odalović je tražila od notarke da vrati novac, međutim advokat Dumić, a kasnije i advokat Ćeranić nijesu htjeli da dođu da uzmu novac jer im očigledno nije odgovaralo da uzmu novac već da izvjestni Lazić, sakuplja zelenašku kamatu i da na kraju uzmu nekretninu, što se i desilo – kaže Ćalasan i dodaje da se u spisima predmeta nalaze dokazi da je Odalović bila u finansijskim problemima zbog bolesti djeteta, što potvrđuje ljekar i priložena medicinska dokumentacija. Ćalasan smatra da bi najcjelishodnije bilo da se ovaj predmet izuzme iz postupanja Osnovnog suda u Herceg Novom i dodijeli u rad nekom drugom sudu.

S obzirom da je zbog svega ovoga ranije podnijeta krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, zatim pritužba Sudskom savjetu, kao i obavještenje Specijalnom državnom tužilaštvu, Ćalasan očekuje i apeluje da ovi nadležni organi reaguju. I.KOMNENIĆ

Region

Neđelja, 4. februar 2024.

11

Apelacioni sud je oslobodio četiri pripadnika Državne bezbjednosti koje je Specijalni sud za organizovani kriminal osudio na sto godina zatvora zbog ubistva novinara BEOGRAD – Novinar Slavko Ćuruvija, vlasnik „Dnevnog telegrafa“ i nedjeljnika „Evropljanin“ surovo je ubijen usred dana na Uskrs 11. aprila 1999. godine u haustoru zgrade u kojoj je živio – 19. aprila 2023. godine Apelacioni sud je oslobodio njegove ubice, a odluku je saopštio tek nakon devet mjeseci – zašto?

Pored šoka porodice, zaprepašćenja novinara i javnosti zbog odluke Apelacionog suda – otvaraju se pitanja sigurnosti, prije svega, novinara kritičara režima i opšteg povjerenja u sudstvo, kao i dalja svrha postojanja Komisije za istraživanje ubistava novinara koja je formirana baš zbog ubistva Ćuruvije, ali i novinara Dade Vujasinović i Milana Pantića. O paljenju kuće Milana Jovanovića da i ne govorimo, jer se postupak vodio pet godina, izvršioci su osuđeni na pet godina zatvora, ali Jovanović kuću još nije obnovio. Prvobitno je živio u garaži koja nije izgorjela....

Svi oni pisali su i u tekstovima pominjali činjenice koje su bile pogubne za neke učesnike vlasti.

Niko nije kriv za ubistvo Ćuruvije Nemam odgovore na brojna pitanja kada je riječ o konačnoj presudi, neobjašnjivo je da se devet mjeseci piše otpravak presude, ovo je veliki poraz za društvo u Srbiji – rekao je Veran Matić, novinar i predsjednik Komisije za istraživanja ubistva novinara. On je istakao da je „presuda poraz i za političku riješenost da se kazni nasilje nad novinarima“

Poraz za društvo

Osuđeni pa oslobođeni

Na odluke Apelacionog suda nema žalbe i nekadašnji pripadnici DB-a Milan Radonjić, Ratko Romić i Miroslav Kurak (koji je u bjekstvu) na čelu sa njihovim šefom Radomirom Markovićem su sada slobodni ljudi što se tiče ubistva Ćuruvije. Marković je u zatvoru gdje izdržava jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora zbog ubistva četiri funkcionera Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali, pokušaja ubistva Vuka Draškovića u Budvi i učešću u ubistvu Ivana Stambolića i imaće 95 godina kada odsluži kaznu.

Radonjić, bivši šef beogradskog DB-a i Kurak su bili u

Predsjednik države je uzletio na priči borbe protiv korupcije i kriminala, na razotkrivanju svih slučajeva ubistva novinara i svega što je obilježilo neko vrijeme.

Ali, u ovom slučaju se vidi da je sve to bila prazna priča, magla, da bi stekao popularnost i preuzeo državu, zatim je zarobio i sada on može i ovako – zaključio je Bodrožić

Ploča na mjestu ubistva Slavka Ćuruvije

kućnom pritvoru zbog ubistva Ćuruvije.

Apelacioni sud je preinačio prvostepenu presudu Specijalnog suda za organizovani kriminal pod obrazloženjem da i pored svih izvedenih dokaza tokom postupka nije utvrđeno postojanje organizovane kriminalne grupe niti je utvrđeno ko je, kada i gdje dogovorio plan za ubistvo Ćuruvije...

Apelacioni sud je mogao da presudu Specijalnog suda preinači, poništi i vrati na ponovno suđenje.

U optužnici tužilaštvo tvrdi da je Ćuruviju ubio Kurak, koji je u bjekstvu, da mu je saučesnik bio Romić, a da su ih na to podstakli Marković i Radonjić. Tužilaštvo tvrdi da je motiv za ubistvo bilo Ćuruvijino istupanje u domaćoj i stranoj javnosti i njegova

kritika tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića i njegove supruge Mirjane Marković. Ćuruvija je praćen sve do ubistva, a intenzivno je praćen uoči i na dan ubistva 10. i 11. aprila 1999. godine.

Pravni lijek ne mijenja ništa

Ako za četvrt vijeka nijesu u stanju da razotkriju i kazne nalogodavce i izvršioce mučkog ubistva novinara koji je bio kritičar i oponent vlasti, a koji je do same smrti bio pod prismotrom bezbjednosnih struktura - onda je bukvalno sve moguće. Ovakav kraj postupka jeste strašan, ali je još gore to što je on samo jedna u sve dužem nizu potvrda da je sentenca „pustimo institucije da rade svoj posao“ u svakoj uređenoj državi vrijedna i ohrabrujuća, a u našoj pretvorena u bezvrijednu, ciničnu i iritantnu floskulu – konstatovao je Šabić

-Tu se više ništa ne može promijeniti – kaže advokat Rodoljub Šabić, bivši povjerenik za informacije od javnog značaja istakavši da ga presuda nije iznenadila, ali da je na njega ostavila negativan utisak. Šabić kaže da su nekoliko mjeseci u pravosudnim kuloarima kolale informacije da je presuda donijeta i sada hipotetički

Veran Matić

Željko Bodrožić

Rodoljub Šabić

Ivana Stevanović

ostaje mogućnost da javni tužilac podnese vanredni pravni lijek zahtjev za zaštitu zakonistosti.

-Međutim, po zakonu taj zahtjev može imati dejstvo samo ako je uložen u korist okrivljenih, što ovdje ne bi bio slučaj čak i pod pretpostavkom da Vrhovni sud koji odlučuje po zahtjevu nađe da postoji neka povreda zakona, on bi to konstatovao, ali bi oslobađajuća presuda ipak ostala na snazi – rekao je Šabić.

On je naglasio da je presuda potvrda sve snažnije prisutne i za građane zastrašujuće predstave o potpunoj nemoći države i državnih organa.

-Ako za četvrt vijeka nijesu u stanju da razotkriju i kazne nalogodavce i izvršioce mučkog ubistva novinara koji je bio kritičar i oponent vlasti, a koji je do same smrti bio pod prismotrom bezbjednosnih struktura - onda je bukvalno sve moguće. Ovakav kraj postupka jeste strašan, ali je još gore to što je on samo jedna u sve dužem nizu potvrda da je sentenca „pustimo institucije da rade svoj posao“ u svakoj uređenoj državi vrijedna i ohrabrujuća, a u našoj pretvorena je u bezvrijednu, ciničnu i iritantnu floskulu – konstatovao je Šabić.

-Nemam odgovore na brojna pitanja kada je riječ o konačnoj presudi, neobjašnjivo je da se devet mjeseci piše otpravak presude, ovo je veliki poraz za društvo u Srbiji – rekao je Veran Matić, novinar i predsjednik Komisije za istraživanja ubistva novinara. On je istakao da je „presuda poraz i za političku riješenost da se kazni nasilje nad novinarima“.

Matić kaže i da su poruke presude jasne: „Oni koji ugrožavaju bezbjednost novinara i ubijaju novinare mogu računati i dalje na to da skoro ne postoji šansa da budu osuđeni“.

Ivana Stevanović, predsjednica Fondacije ,,Slavko Ćuruvija“ ocijenila je da se radi o porazu države na mnogo nivoa.

-Ovo je jedan od pokazatelja gdje smo krenuli, ako smo uopšte izašli iz devedesetih godina, i zastrašujuća poruka za sve građane. Ovo je brutalno ubistvo, ubistvo prava ljudi da budu informisani i ubistvo novinara koje se poslije 25 godina završava na ovaj način – kaže Stevanović.

-Jasno je da je država umiješana u ovaj zločin – smatra Željko Bodrožić, novinar i predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

-Nakon 25 godina ne znamo ko je naručio i ko je ubio Slavka Ćuruviju, to je žalosno i izaziva bijes da živite u takvoj državi. Neki ljudi koji su onda upravljali državom očigledno su još uvijek moćni i sve su učinili da se od prvog dana ovaj slučaj zataška i obesmisli –kazao je sagovornik Pobjede.

Bodrožić je podsjetio da je u vrijeme ubistva Ćuruvije ministar informisanja bio sadašnji predsjednik države Aleksandar Vučić.

-Predsjednik države je uzletio na priči borbe protiv korupcije i kriminala, na razotkrivanju svih slučajeva ubistva novinara i svega što je obilježilo neko vrijeme. Ali, u ovom slučaju se vidi da je sve to bila prazna priča, magla, da bi stekao popularnost i preuzeo državu, zatim je zarobio i sada on može i ovako – zaključio je Bodrožić.

Violeta CVEJIĆ

12 Povodi

Neđelja, 4. februar 2024.

POGLED SA STRANE

Piše: dr Dragan VESELINOV Da ne bi odmah na početku bilo zabune oko značenja reči ,,tuco“, što može da na španskom slengu znači i ,,majmun“, ona je u ovom slučaju kolokvijalni nadimak za argentinskog kardinala Viktora Manuela Fernandeza.

Njega je u septembru 2023. godine papa Franjo postavio za šefa vrhovnog teološkog odeljenja za svetsko unisono tumačenje nove katoličke evangelizacije (Dikasterija za evangelizaciju).

Papa Franja je ovo odeljenje osnovao u junu 2022. godine, a najavio ga je u martu te godine, u izjavi Praedicate evangelium kao dela ,,ustavne“ reforme Svete stolice radi čvrste podrške novim stavovima rimske crkve. Ovo telo je sada po administrativnom značaju prvo na redu moći u vatikanskoj kuriji i moraju ga svi slušati.

Uzaludno ovo odeljenje u protekla četiri meseca nazivaju naslednikom nekadašnje inkvizicije začete papom Lucijem Trećim iz 12. veka, a razvijenom u 13. veku pod papom Inoćentijem Četvrtim i posebno Kongregacijom za propagandu vere iz 17. veka pod papom Grgurom Petnaestim.

Ne, Fernandez danas govori potpuno drugačije od srednjovekovnih teologa, a po ovlašćenjima, za razliku od starih inkvizitora, on nema silu da spaljuje jeretike niti bi to bilo moguće.

Kardinal Fernandez je nadimak ,,Tuco“ dobio zbog toga što je izuzetno smeo inteligentni teolog. Gotovo da je luckast, jer da je neko, bilo kada u prošlosti Evrope, govorio ono što on već nekoliko decenija govori, ne samo da bi rizikovao antijeretičku anatemu, već bi možda izgubio i glavu. Papi Franji je u njemu bio potreban neumoljivi saveznik. I dobio ga je. Što papa misli, to Fernandez kaže.

Ali i obrnuto. Fernandez je pisac raznih papinih tekstova od kojih je, po tvrdnjama upućenih ,,vatikanologa“, prvi po uticaju svakako Amoris laetitia (Radost ljubavi) iz 2016. godine.

Hajdemo redom.

ČUJMO FERNANDEZA…

Ako Fernandez stoji iza Amoris laetitia onda nije čudno da je papa Franjo u osmoj glavi tog obimnog teksta obećao katolicima koji su se civilno razveli i ponovo stupili u brak, uprkos tome što im traje crkveni brak, da mogu primiti pričešće i sveštenički blagoslov ukoliko nisu bili svesni tog greha.

Što misli ,,Tuco“, a što misle pravoslavni Kardinal Fernandez je nadimak ,,Tuco“ dobio zbog toga što je izuzetno smion, inteligentni teolog.

Gotovo da je luckast, jer da je neko, bilo kada u prošlosti Evrope, govorio ono što on već nekoliko decenija govori, ne samo da bi rizikovao antijeretičku anatemu, već bi možda izgubio i glavu. Papi Franji je u njemu bio potreban neumoljivi saveznik. I dobio ga je. Što papa misli, to Fernandez kaže I očekivano, najveći otpor Fiducii supplicans pruža katolička pastva u crnoj Africi, jer je ona daleko od evroameričkog teološkog razvitka i etičke istorije hrišćanstva.

LJUBLJENJE I ORGAZAM

Papa Franjo i argentinski kardinal Viktor Manuel Fernandez

To znači da je papa Franja posredno osporio svetost neraskidivog crkvenog braka prihvatajući nadmoć civilnog braka uz naivni izgovor vernika da nisu znali da je civilni postupak protiv crkvenog postupka, verski ,,greh“.

Oprostio im je greh. Ovo je on učinio zbog ogromnog pritiska katoličke populacije širom sveta i otvorenih pobuna vernika protiv neraskidivog crkvenog braka. Papa je zaobilazno priznao da jedino ljubav među ljudima sklapa brak i da je ona gospodar brakova. Bog sa time ima veze samo utoliko što on voli kada se ljudi vole, ali zbog toga nema ,,tajne braka“ kao neraskidive zajednice bračnih partnera u kojoj su oni štipaljkom spojeni u jedno večito telo. Ljudi se vole ili ne vole, spajaju se i razvode, i to je sve. Bog se tu ne meša.

U tekstu Fiducia supplicans, koji je objavilo Fernandezovo odeljenje pre sedam nedelja, 18. decembra, vešto se tvrdi da ovo odeljenje - ne i papa izravno svojim rečima - ,,nudi specifični i inovativni doprinos pastoralnom pojmu pričešća“ kojim se dozvoljava sveštenicima da blagosiljaju ,,neregularne i istopolne parove“, ali da Crkva time ipak ne priznaje njihov navodni bračni status (ali im ga prašta) i time ne odustaje ,,od svog večnog učenja o braku“.

To večno učenje o braku, doduše, ne postoji večno.

Fernandez zna da je katolička sveta tajna braka ustanovljena tek na saboru u Trentu u 16. veku u buli Benedictus Deus kojom se papa Pije Četvrti suprotstavlja slobodnom braku iz ljubavi Martina Lutera i pravu na razvod .

To učenje o jedino pravom monogamnom braku - kog Biblija, inače, ne zagovara, je kod Fernandeza postalo istovremeno i konzervativno i pokretno. To pravo na simbiozu je u tački 42. Fiducie supplicans Fernandez istakao kao izvod iz ponašanja samog Hrista koji je uz molitve i preklinjanja, uz uzdahe i suze, podizao pale vernike, i nije ih odbacio.

Međutim, Fernandez nije kazao da Hrist nije nijedan oblik braka proglasio božanskim modelom i da stoga ne možemo pristalice drugih oblika braka ostaviti van Isusove milosti i bez crkvenog oproštaja. Ipak, Fernandez hvata mali korak sa protestantima i humanističkim shvatanjem civilnog braka.

Uostalom, zar Avram nije bio ženidbeni poligamista a Saru podvlačio pod druge? Ko

tvrdi da je hrišćanski brak ,,jedan na jednu“, gde je to u Novom zavetu Isus naredio?

KO POTPISUJE

Tekst je potpisao Fernandez u svojstvu prefekta svog odeljenja za doktrinu vere uz papin potpis na levoj strani teksta što znači da ga on odobrava.

Sada, posle ovog teksta, katolički sveštenici već više od mesec i po mogu blagosiljati sve parove koji se vole ( još ne i transpolne brakove i transrodne ličnosti) ali ih neće venčati niti njihov ,,brak“ pohvaliti. To je revolucija kod katolika, jer je ona, ma koliko bila zakasnela u odnosu na protestante, izazvala ,,bogotres“ u Crkvi.

Zbog mnogobrojnih nedoumica papa Franja je u petak 26. januara, obraćajući se Fernandezovom odeljenju za doktrinu vere (Dikasterija), Samo crkva, koja ne želi hrišćanima pravo glasa u svojoj organiza- kazao da vernici ne moraju biti ,,moralno perfektni“ da ciji i ne haje za žeđ naroda da vlast poštuje njegovu stvarnu izborbi primili blagoslov, i da panu volju, može Bulovićevim panegirikom da 20. decembra 2023. rovi koji priđu svešteniku negodine pobednički čestita predsedniku Vučiću ,,na trijumfu otadž- će dobiti blagoslov kao parobinske opcije“ i da ga nazove ,,dragim prijateljem“. I, oh… da imenicu vi, već kao zasebne ličnosti.

Papa se stalno kreće napred i ,,srpstvo“ napiše velikim slovom kao ,,Srpstvo“. A tek Bulovićeva reč ,,opcija“?! gotovo dnevno dorađuje FerMožda to ipak u Crkvi nije uvredljiva reč za otadžbinu. Zaslužili smo bolje reči nandezove stavove.

Fernandez je pre svojih sadašnjih stavova o braku izazvao decenijama ranije interkontinentalnu pažnju postavši teo-seksolog.

U tome mu niko nije ravan ni u jednoj hrišćanskoj školi mišljenja i Crkvi. Gotovo da je naturalistički skandalozan, bliskim srednjevekovnim ruskim orgijastičarima.

I to ne samo za verski ukus.

U 1995. godini on je izdao knjigu pod nazivom ,,Leči me svojim ustima: umetnost ljubljenja“. Nezaboravan utisak na čitaoca ostavlja njegovo kaluđersko poznavanje vrste ljubljenja poput ,,sisanja“, ,,lizanja“, ,,svrdljanja“, ,,kljucanja“, ,,prevlačenja“, ,,tapkanja“ i drugog, iako on tvrdi da nije u tome stekao lično iskustvo.

U odnosu na ,,civilne“ knjige o umetnosti ljubljenja Vilijama Kejna i Hju Morisa on nije opisao ništa novo. Novo u odnosu na njih je samo to što on u ljubljenju vidi ljubav i nežnost - božijeg prisustva.

Bog je lek kada se ljudi vole i ljube. Njegova knjiga je ponovo štampana 2023. godine, odmah pošto je postao šef Rima za širenje nove evangelizacije, ali je on obustavio njeno dalje širenje.

Optužuju ga da nije jasan koje je ljubljenje dozvoljeno među muškarcima i ženama, i sa decom - jer se svi međusobno ljubimo, i da je njegova nejasna podrška ljubljenju podstakla seksualna zlostavljanja i greh. On to poriče.

Ali nijedna knjiga ne može da se meri sa njegovim opisom seksa sa Isusom na obali Galileje iz njegove ,,Mistične strasti: duhovnost i osećajnost“. To je tekst iz 1998. godine štampan u Meksiku. Opis doživljenog seksa sa Isusom je dat na osnovu snova jedne devojke od šesnaest godina. Fernandez i crtežno prikazuje Hrista u dejstvu kako bi uz njegovu pomoć izneo tvrdnju da u orgazmu žena i muškaraca sto-

Povodi

Neđelja, 4. februar 2024.

13

Politička hermeneutika Srpske pravoslavne crkve se oslanja na dva temelja: prvi je velikosrpska ekspanzija njene organizacije u balkanskom prostoru, a drugi - saradnja sa beogradskom nacionalističkom državom da Srbija obuhvati sve teritorije srpskog naroda, izvan Srbije, kao svoje i njihovo ,,pravo“. Sve ostalo, što ispod toga ona čini, jesu taktički derivati te politike, počev od njenog antiprosvjetnog obrazovanja do ispumpavanja državnog budžeta za dizanje crkava sa podnim grijanjem i komfor klera kvenog sela bez želje patrijarha da mu se pridruži.

PORIJEKLO NAŠIH VLADIKA

Temelj Porfirijevog djelovanja je velikosrpska ekspanzija

ji sam Isus. Orgazam je najlepši trenutak međuljudskog davanja i nema sumnje da je od boga blagosloven.

No, Fernandez ne želi da se ni ova njegova knjiga iz mladosti ponovo štampa. On ne bi u njoj možda ništa promenio ni sada, ali njegovo mesto na čelu rimske organizacije za širenje vere ga sili na smanjivanje radikalnih oblika doktrinarnih stavova.

Mora da vodi računa o prijemčivosti svojih ideja među najmanje milijardu i po katolika u svetu.

hoće nekažnjivu samovladu monarha. Korumpirala se državnim budžetom i sudskim imunitetom vladika. I postala je teo-militaristička organizacija za podršku unutrašnje dominacije Srba nad jugoslovenskim narodima i za dominaciju beogradske buržoazije nad svim Srbima. Tu politiku je nazvala ,,svetosavljem“ i njome je uništila kultnim neistinama i samog Svetog Savu.

GDJE JE OVDJE SRPSKI POP

Nema većeg dokaza o zastarelosti društvenih ciljeva Srpske pravoslavne crkve od njenog crkvenog kalendara.

Njen kalendar je program života hrišćana za svaki dan u godini. On je spartanski, kaluđerski i antidruštveni.

Ovaj kalendar za 2024. godinu je jednak po smislu sa svim prethodnim kalendarima iz bilo koje prethodne godine. Tu i tamo se ponekad izuzimaju/dodaju novi sveci, ali je sistem operativnih uputstava za svaki od 365 dana u godini ostao isti.

Isti su radni dani kao nekada, isti su i neradni dani, isti su mučenički dani na vodi i bez vode, isti su dani na ulju, isti su na mesu, isti su na biljkama i ribi, isti su hlebni dani bez kvasca i sa kvascem.

I nadmoćna većina dana stotinama godina proslavlja kalendarsko mučeništvo desetina hiljada nesrećnih sledbenika hrišćanstva, a nijedan od tih dana ne slavi velike filozofe, književnike, naučnike, slikare, kompozitore, teoretičare novih ideja, sudije istorijskih presuda i državnike savremenog društva.

Nema u kalendaru socijalnog progresa, tamo su sve raskomadana tela mrtvih duša.

Srpskog popa rimske ideje ne zanimaju.

On od svršetka patrističke interpretacije hrišćanstva oko 9/10. veka naovamo ne vidi da li bi doktrini joj nešto dodao ili promenio. Stari svet je bio bolji od današnjeg, misli on. Od nasilnog ujedinjenja pravoslavnih eparhija u beogradsku Srpsku pravoslavnu crkvu, posle Prvog svetskog rata, ova je organizacija potpuno odbacila i ono malo dinamizma koje su imale crkve u Crnoj Gori i Vojvodini.

Ove su crkve državotvornoj orijentaciji Crnogoraca i vojvođanskih Srba doprinosile time što su bile za širenje moderne prosvete, građanskih zakona i povezivanje sa evropskim silama. To je pod Beogradskom patrijaršijom posle 1920. godine nestalo.

Crkva je ustala protiv biologije, astronomije, geologije, empirijske istorije i ideologije humanističkih ljudskih prava.

Izneverila je nadu mnogih revolucionara i reformatora da će se pridružiti filozofiji progresa, i da će učestvovati u spajanju sa naukom bez dogme. Ona sada neće ni narodnu demokratiju, već

DOKAZ ZASTARJELOSTI CRKVE

Nijedna knjiga ne može da se mjeri sa Fernandezovim opisom seksa sa Isusom na obali Galileje iz njegove ,,Mistične strasti: duhovnost i osećajnost“. To je tekst iz 1998. godine, štampan u Meksiku. Opis doživljenog seksa sa Isusom je dat na osnovu snova jedne djevojke od šesnaest godina. Fernandez i crtežno prikazuje Hrista u dejstvu kako bi uz njegovu pomoć iznio tvrdnju da u orgazmu žena i muškaraca stoji sam Isus. Orgazam je najljepši trenutak međuljudskog davanja i nema sumnje da je od Boga blagosloven

Da li ste primetili da hrišćanstvo ne slavi sreću već nesreću i da je ono kripto-religija? Da li ima veće nesreće od dana kada je izmislila da se rodio bog Isus Hrist, koji je najveća genocidna pretnja ljudskom rodu bude li se opet vratio na Zemlju?

KALENDAR JE ZATVOR

Pravoslavna crkva živi na beskrajnom ponavljanju jednog te istog života. Mučnog, tegobnog i običajnog. A svakodnevno kalendarsko ponavljanje jednog te istog života je smrt za promene, jer pretvaranje običaja u totalnu tradiciju nepromenljivog života vodi slomu mašte i inteligencije svih nas. Živeti svakog dana na isti način - to je zatvor. To je lažna sigurnost bez prava na avanturu ka drugačijem danu. Crkva čak ne želi ni iluziju Šopenhauerovog kaleidoskopa gde se pri njegovom obrtanju vazda pojavljuje drugačija slika iako se posle nekog trenutka i one ponavljaju. U Beogradskoj patrijaršiji ne možemo računati ni na te privremeno različite slike, jer ona odbija ideju da se svet može menjati. Najbolje je da se ništa ne menja i da pop vlada nad ukroćenom svešću sa samo jednom i uvek istom slikom. Zato on i nosi crnu uniformu, a zavarava narod da je on na liturgiji car harlekinskom kostimskom imitacijom šarenim haljinama vizantijskog imperatora.

Tako grad prolazi pored cr-

Papa Franja je pomenutog 26. januara ove godine rekao Fernandezovom odeljenju zašto misli da se ideje rimske crkve moraju kretati zajedno sa idejama savremenog društva.

To što je on rekao nikada nismo čuli od naših vladika. Rekao je da ,,ispovedanje i saopštavanje vere u današnjem svetu mora da uzme u obzir brojne faktore“, i da njih nameću ,,nove urbane kulture sa njihovim mnogobrojnim izazovima koji podižu pitanja sa značenjima bez presedana“, da to zahteva ,,misionarsku konverziju crkvene strukture“, i najzad, zahteva ,,uravnotežavanje kerigme (načina starog apostolskog tumačenja Hrista -prim. D.V.) u životu i misiji Crkve“ - Radio Vaticana, Vatican News, 26. januara 2024.

Papa je time rekao da je savremeni hrišćanin građanin i da savremena urbana kultura zahteva saživljavanje verske doktrine sa njom.

Ako pogledamo poreklo vladika Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve, onda bismo možda bolje razumeli politiku ove crkve: naše vladike su većinom neurbanog porekla, iz zaostalih su krajeva. Oskudnog su gradskog života i internacionalnog ponašanja. Otkriva ih govorni provincijalni arhaizam. Mnogi su iz zabiti došli u gradove na crkveno obrazovanje ne radi Hrista, već radi hleba, a preko ,,predikaonice“ su stekli utisak o ravnopravnosti sa proživljenim i utvrđenim gradskim stanovništvom. Oni nisu prošli kroz uobičajeno momaštvo i igranke, malo znaju za devojke i ljubavna pisma, retko je koji iskusio Fernandezovo znanje o poljupcima, a

Fernandez tvrdi da u orgazmu žena i muškaraca stoji sam Isus

uzor su im majke na popari i očevi ,,domaćini“ u opankama od kojih su neki i sami zajedno sa njima postali monasi i monahinje.

Istoriju umetnosti i književnosti malo poznaju. Najbliže im je ikonsko slikarstvo i ikonostasni duborez. I nose kompleksnu tremu pred javni govor zbog provincijalnog nasleđa i patrijarhalne etike starog agrarnog stanovništva.

Naravno, nisu svi takvi, ali je srpski crkveni Sabor i Sinod takav.

Da li je čudno što zbog izbegnute mladosti i života pod veselim gradskim svetlima neki među njima patološki zlostavljaju dečake, devojčice, momke i devojke? U tome ih hrabri i država čiji sudovi raznim ,,pahomijama i filaretima“ neće da sude iako ih je sama Crkva izgonila iz njihovog biskupskog stepena.

Ove se vladike ne plaše svoje zastarele ruralne interpretacije religije iz seljačkog društva. Oni ne odlaze na festivale lepe muzike jer se najbolje snalaze uz slavsku rakiju i prasiće na naš ,,Tucindan“ 5. januara, kada batinom varvarski ošamućuju životinju da joj smekšaju meso. Jedino se boje otkrića gradskih novinara o sebi.

POLITIČKA PATOLOGIJA BEOGRADSKE PATRIJARŠIJE

Politička hermeneutika Srpske pravoslavne crkve se oslanja na dva temelja: prvi je velikosrpska ekspanzija njene organizacije u balkanskom prostoru; a drugi - saradnja sa beogradskom nacionalističkom državom da Srbija obuhvati sve teritorije srpskog naroda izvan Srbije kao svoje i njihovo ,,pravo“.

Sve ostalo, što ispod toga ona čini, jesu taktički derivati te politike - počev od njenog antiprosvetnog obrazova-

nja do ispumpavanja državnog budžeta za dizanje crkava sa podnim grejanjem i komfor klera.

To je razlog što ona ne može da prihvati savremenu kulturnu urbanu diverzifikaciju naroda jer ova nadrasta skromni nacionalistički model ćiriličnog i crkvenog modela kalendarskog Srbina. Izolovan i glup Srbin i Crnogorac su njen ideal bez obzira što se za svoja patrijaršijska saopštenja služi vebom - ali da njime ubedi Srbe i Crnogorce da jesu glupi.

A ona sama još nije savladala gramatiku i sintaksu našeg jezika - čitajmo saopštenja patrijaršijske Informacione službe Irineja Bulovića.

CRKVA I DEMOKRATIJA

Beogradsku crkvu ne zanima ni demokratija naroda na vladavini građanskog prava.

To proističe i iz toga što ona odbija narodno-saborsku demokratiju u svojoj sopstvenoj organizaciji utvrđujući monopolsko ,,pravo“ da jedino pedesetak saborskih vladika, skromnog znanja, koje narod ne bira, određuju političku i doktrinarnu sadržinu njenih nastupa.

I ne samo to: saborsko biskupsko telo i tuži i sudi vladikama i raščinjuje ih. Dok vernici - ne. Narodnu demokratiju hrišćana u Crkvi je otvoreno ukinula karađorđevićevska vlast 1929. godine Zakonom o SPC da bi dobila nesmetanu biskupsku, kaluđersku podršku za svoju ekspanzionističku politiku Beograda u Jugoslaviji.

Kralj je zakonom birao patrijarha, a ne verni narod. Odsustvo bilo kakve narodne demokratije u Crkvi sada traje već više od 100 godina, a pre stvararanja Srpske pravoslavne crkve 1920. godine je bila izborni i politički standard u Crnoj Gori, Vojvodini i Srbiji pod Turskom. Demokratija u Crkvi je ukinuta tačno onda kada je formirana svetosavska politika srbijanske buržoazije. Eparhijski crkveni odbori sa civilima ne obaraju prethodni stav.

Samo crkva, koja ne želi hrišćanima pravo glasa u svojoj organizaciji i ne haje za žeđ naroda da vlast poštuje njegovu stvarnu izbornu volju, može Bulovićevim panegirikom da 20. decembra 2023. godine pobednički čestita predsedniku Vučiću ,,na trijumfu otadžbinske opcije“ i da ga nazove ,,dragim prijateljem“.

I, oh… da imenicu ,,srpstvo“ napiše velikim slovom kao ,,Srpstvo“. A tek Bulovićeva reč ,,opcija“?! Možda to ipak u Crkvi nije uvredljiva reč za otadžbinu. Zaslužili smo bolje reči.

•

14 Kultura

Neđelja, 4. februar 2024.

TEMA: U kojoj mjeri je crnogorska likovna scena angažovana po pitanju ženske emancipacije i ko su au

J. Milošević

Detalj s izložbe ,,Drugarice / ženski pokret u Crnoj Gori 1943-53.“

ANTONI: Tokom studija se nedovoljno ili skoro uopšte ne obrađuju žene umjetnice i njihov uticaj na istoriju umjetnosti MIJAJLOVIĆ: Postoje pojedine organizacije, individualni radovi i projekti koji se bave ovom temom, međutim, ona još nije sveprisutna VUJOŠEVIĆ: Iako je tema feminizma prisutna u javnom prostoru, ona je mnogo elokventnije predstavljena kroz aktivizam, meme i internet kulturu D. Mijatović

EDUKACIJA

Antoni smatra da u Crnoj Gori još ne postoji formirana umjetnička scena ili zajednica koja uključuje teme feminizma na konkretan, jasan i progresivan način.

- Razlog je nedostatak edukacije o ovim diskusijama. Ali, možda nije ni toliko važno u kojoj mjeri se umjetnice u Crnoj Gori bave konkretno temama feminizma, jer biti žena u profesiji u našoj zemlji je već dovoljan izazov - kazala je Antoni.

Ona je naglasila da postoje umjetnice koje su izražajnije kada su u pitanju ove tematike i ovom prilikom izdvojila je Milenu Jovićević i njenu postavku od prije dvije godine, pod nazivom ,,Pjevaj, Maro, Pjevaj, Zlato…“ u Galeriji Art, u kojoj obrađuje temu abortusa ženske djece u Crnoj Gori na direktan način, vraćajući nas na to da su sjećanja na neke „tradicionalne vrijednosti“ još aktivna.

- Iako su Milenini radovi i prije ove izložbe implementirani na polje feminizma, ovom izložbom ona je upečatljivije stavila fokus na jednu vrlo bitnu diskusiju, koja je, naža-

lost, postala važna tek od prije nekoliko godina. Iz lične perspektive na otvaranju, a poslije i bliskih izvora sam saznala da je bilo neprijatnih reakcija od publike, što potvrđuje da naše područje još nije naviknuto na ovakav tip postavke. Zbog toga i smatram da je ovaj način izražavanja bio uspješan, jer je postigao da crnogorsku publiku malo „uzdrma“ - kazala je Antoni.

Ona je naglasila da je važno da se radovi sa temama koje uključuju feminizam malo više razvijaju u našoj zemlji.

- Što se mene tiče, prepoznajem se sa svakom aktivističkom akcijom kojoj je cilj borba za ženska prava, ali i ljudska prava objektivno, jer mislim da je to ista stvar - istakla je Antoni.

Smatra da je razlog nedovoljnog feminističkog angažovanja u umjetnosti upravo nedostatak informisanosti na teme ženske emancipacije u državi.

- Iako su se izložbe kojima je cilj bio prikazivanje uticajnih crnogorskih žena organizovane u posljednjih nekoliko godina, i u okviru jedne od njih je nastala digitalna arhiva koja postoji kao nezavisna organizacija pod nazivom Muzej žena Crne Gore (www.muzejzena. me), još nema dovoljno zainteresovane publike za ovakve vrste događaja. Takođe je poznato da Centar za ženska prava, kao dio njihovog programa za kulturu, organizuje kurseve iz kojih su poslije nastale izložbe za mlade umjetnike/ce i stu-

Instalacija Milene Jovićević, s izložbe „Pjevaj, Maro, Pjevaj, Zlato“

I. Zivulj

Sagovornice Pobjede - umjetnice Natalija Vujošević, Brigita Antoni i Milica Mijajlović - saglasne su da posljednjih godina nailazimo na čestu pojavu ovih tema na različite načine i u različitoj mjeri u radovima crnogorskih vizuelnih umjetnica. Ono što nedostaje je infrastruktura koja je neophodna da bi ove prakse mogle da žive i komuniciraju na pravi način sa javnošću.

Umjetnost se svela na patrijarhalne mačo mitove D. Miljanić

PODGORICA - Teme iz oblasti feminizma uključene su u radove crnogorskih umjetnica, pa se neke njima bave direktno, dok druge svoja umjetnička istraživanja predstavljaju kroz indirektne narative.

Tako je u djelima domaćih autorki prisutno istraživanje konstrukta ljepote, rodne uloge, uloge ženskih problema u javnoj i privatnoj sferi… Baviti se ovim temama kroz likovnu umjetnost važno jer je upravo stvaralaštvo jedan od načina putem kojeg se može kritički preispitivati problem položaja žena, ali i kritikovati patrijarhat.

Brigita Antoni

Milica Mijajlović

Natalija Vujošević

dente koji žele da daju doprinos borbi za rodnu ravnopravnost u kreiranju umjetničkih radova na temu snage feminističkog otpora, što smatram praktičnim angažovanjen mladih ljudi u okviru ove problematike - rekla je Antoni.

Ona podsjeća da ne postoji platforma na likovnim fakultetima koja dovoljno uključuje edukaciju o teoretskim i aktivističkim aspektima feminističkih pokreta.

- Tokom studija se nedovoljno ili skoro uopšte ne obrađuju žene umjetnice i njihov uticaj na istoriju umjetnosti. Ovo je ironično jer na akademijama ima više upisanih studentkinja

nego studenata. Iako znam da se većina naših umjetnica individualno može izboriti kroz svoju profesiju, ovo opet nema veze s emancipacijom naših kulturnih institucija, nego sa njihovom jakom voljom. Smatram da bi se više njih slobodnije i hrabrije izražavalo ako bi imale neku vrstu prostora ili umjetničkog kolektiva stvorenog od strane institucije, u kojem umjetnost feminizma može evaluirati - istakla je Antoni.

Odgovarajući na pitanje koliko se u radovima crnogorskih umjetnica prepoznaju teme poput konstrukta ljepote, rodne uloge, seksualnosti, uloge žene u društvu, ženskih problema u javnoj i privatnoj sferi… Antoni je izdvojila dvije koleginice čiji radovi konkretnije obuhvataju ove primjere.

- Crnogorska umjetnica Gordana Kuč je neko ko u svojim radovima postavlja odrednicu konstrukta ljepote i rodne uloge. U njenom vizuelnom izražavanju ona koristi platno u koje ,,umotava“ ženske unihopke stvarajući oblike koji, iako apstraktni, aludiraju na vid ženskog tijela, što smatram interesantnim načinom za tumačenje ove problematike. Ovdje bih takođe izdvojila i mladu umjetnicu Milicu Mijajlović, koja je dobitnica ovogodišnje nagrade „Milčik“ za mlade umjetnike u Crnoj Gori. Ona se takođe

na jasan način fokusira na specifičnosti ženske borbe na balkanskim prostorima, sa posebnim naglaskom na ranjivosti u kontekstu složenih i često kontradiktornih narativa - kazala je Antoni.

PREISPITIVANJA

Iako kod nas teme iz oblasti feminizma nijesu još toliko zastupljene kao u nekim od država EU koje su nam geografski blizu, ali daleko u smislu diskursa i teorija koje su tamo prisutne u oblasti savremene umjetnosti, gdje je feminizam mnogo više zastupljen, Mijajlović se čini da sve češće i kod nas feministička ideja postaje aktuelna kroz projekte, izložbe i radove različitih umjetnica i kustoskinja.

- Kroz njihova istraživanja, pored borbe za ravnopravnost, pojavljuju se i ideje preispitivanja patrijarhalnog društva kao takvog, njegovih oblika prisutnih na teritoriji Crne Gore i regiona, izvitoperenih vrijednosti, kao i slobode izražavanja ženskog identiteta - kazala je ona.

Umjetnica smatra da crnogorska likovna umjetnost pokazuje određene angažmane u smjeru ženske emancipacije, ali nije do sada po ovom pitanju bilo sveobuhvatnog ili dominantnog trenda.

- Postoje pojedine organizacije, individualni radovi i pro-

jekti koji se bave ovom temom, međutim, ona još nije sveprisutna ili dovoljno zastupljena. Mnoge žene u Crnoj Gori su, činjenično, svojim talentom i aktivnostima doprinosile izgradnji i emancipaciji zajednica u kojima su živjele, ali istorija i današnja stvarnost često propuštaju da istaknu ovo, ostavljajući njihov doprinos u sjenci - ocijenila je Mijajlović.

Kod muških kolega ne prepoznaje baš prečesto solidarnost u ,,borbi“ za ravnopravnost.

- Međutim, postoje muške kolege koje se bave istraživanjima krhkosti i senzibiliteta koji nijesu popularno svojstveni muškarcima i mislim da ova istraživanja znače i nama ženama, jer smatram da je promjena narativa potrebna sa obje strane, iz razloga što se mi ovdje ne borimo protiv muškaraca, već samo za svoju poziciju u društvu i protiv onoga što je generacijski toksično i razarajuće za sve nas - rekla je ona.

Mijajlović je kazala da preispitivanja položaja žena nekada uopšte ne moraju da budu kritička.

- Često ove teme ne moraju da uključuju ni probleme. Smatram da je podjednako bitno da se bavimo nama samima, našom svakodnevicom, navikama, ljubavlju, čime god što sačinjava taj unutrašnji ženski život. Da ga učinimo prisutnijim, ne samo u umjetničkom, nego i u spoljašnjem svijetu.

Mislim da akcenat ne bi trebalo stavljati toliko na samu borbu, već na naše identitete. I da će kroz to povećano prisustvo ženskih narativa prirodno doći do nekog boljitka u smislu onoga što je najčešće kritikovano istakla je Mijajlović.

INFRASTRUKTURA

Vujošević je kazala da posljednjih godina nailazimo na čestu pojavu ovih tema na različite

Kultura

Neđelja, 4. februar 2024.

15

načine i u različitoj mjeri u radovima crnogorskih vizuelnih umjetnica.

- Čini se da su u pitanju češće povremeni ili projektni izleti u temu nego kao kontinuirana umjetnička praksa utemeljena na dugotrajnom istraživanju i promišljanju. Naravno, ima umjetnica i umjetnika koji u svojoj praksi kontinuirano njeguju ove teme. Istakla bih tu Adrijanu Gvozdenović, Brigitu Antoni, Milicu Mijajlović i Danta Buua - istakla je Vujošević.

Iako je tema feminizma prisutna u javnom, prostoru ona je, smatra Vujošević, mnogo elokventnije predstavljena kroz aktivizam, meme i internet kulturu nego kroz umjetničke prakse.

- Razlog ovome vidim u nepostojanju infrastrukture koja je neophodna da bi ove prakse mogle da žive i komuniciraju na pravi način sa javnošću. Problem je što su institucije kulture koje ove prakse prenose i predstavljaju pasivne, nemisleće, bez jasnog stava o ovom pitanju i programa koji bi ga artikulisao i prenosio publici kao poruku. Imamo institucije kulture koje ne uče, ne preispituju i ne pamte, što onemogućava održivu implementaciju i razvoj važnih tema kao što je feminizam, i uopšte aktivno učešće ovih institucija u emancipaciji društva i borbi za jednakost. Sve je na pojedinkama i nezavisnim inicijativama, što nije dovoljno za stvaran pomak - rekla je Vujošević.

Prema njenim riječima, crnogorska likovna umjetnost je u velikom problemu decenijama, jer počiva upravo na patrijarhalnim mačo mitovima o velikim slikarima, izolovana i amaterizovana.

- Mislim da je upravo činjenica da su se savremenom umjetnošću dvijehiljaditih počele baviti uglavnom mlade žene omogućila kako u obrazovanju, tako i u institucijama kulture sprečavanje smjene generacija i taloženje poslušne i nemušte kvaziscene, koja ne proizvodi nikakvu vrijednost i predstavlja slijepu ulicu u kojoj se gube mlade generacije. Iako decenijama, dominantno,

Milica Mijajlović je istakla da je u crnogorskoj istoriji umjetnosti žena često bila prikazivana iz muške perspektive, a njena stvarna uloga u umjetnosti većinski je zanemarivana.

- Često je svođena na tradicionalnu ulogu domaćice ili, u umjetničkom kontekstu, posmatrana kao objekat koji pozira ili kao muza, umjesto da joj se pridaje direktna pažnja i priznanje. Emancipacijom društva i emancipacijom žena otvorio se prostor za drugačije prikazivanje lika žene, za složeniji i kompleksniji pristup istraživanju istog, kao i prostor za žensku interpretaciju sopstvenog lika kroz različite medijume i forme izražavanja - kazala je Mijajlović.

savremene umjetnice jedine svoju praksu predstavljaju na široj sceni u regionu i Evropi, u našem sistemu obrazovanja i našim institucijama ova pojava se konstantno predstavlja kao incidentna, mlada, nova i u razvoju. Raduje me da kroz rad sa mladim umjetnicima vidim da se teme budućnosti zajednice, solidarnosti i jednakosti u proširenom polju sve više javljaju u praksama, kako umjetnica, tako i umjetnika - kazala je Vujošević.

Ona je podsjetila da su feminističke teme integrisane u njenu umjetničku i kustosku praksu i u edukativne programe koje godinama organizuje, kako sa organizacijom Institut za savremenu umjetnost, tako i u okviru programa koje radi u institucijama (Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja, eksperimentalno odjeljenje MSU…).

- Podsjetiću na izložbu ,,Drugarice“, koju sam realizovala u saradnji sa Natašom Nelević 2017. godine, a koja je bila rezultat višegodišnjeg istraživanja i formiranja arhiva AFŽ-a i istorije ženske emancipacije u Crnoj Gori. Nedugo nakon toga u Narodnom muzeju predstavili smo izložbu ,,Percepcije / Zašto nema velikih muških umjetnika“. Projekat je postavljao pitanje zastupljenosti autorki u kolekcijama muzeja, a na izložbi su predstavljene umjetnice čiji radovi se u tom trenutku nijesu nalazili u kolekciji muzeja, kao kolekcija koja djeluje u ,,paralelnom prostoru“. Možemo se zapitati da li su i kako ove izložbe uticale na budući rad i program Narodnog muzeja. Da li ove izložbe i mnoge druge naša kultura zaista bilježi, upija i pamti? Ignorancija je mehanizam održavanja kulture našeg učmalog patrijarhata koja da bi postojala, mora konstantno da umišlja sama sebe - rekla je Vujošević.

A. ĐOROJEVIĆ

Bilbordi, markica i niz drugih programa RTHN

Žena često bila prikazivana iz muške perspektive

PODGORICA - Ministarstvo kulture i medija obilježiće 100 godina od rođenja istaknutog crnogorskog slikara Voja Stanića postavljanjem bilborda u Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Herceg Novom, Budvi, Ulcinju i Bijelom Polju, na kojima se nalaze neka od njegovih najznačajnijih djela, izdavanjem jubilarne poštanske markice i nizom drugih događaja.

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović istakla je da je Stanić slikar izuzetnog talenta i vizije, jasnog promišljanja umjetnosti, njenog cilja i smisla, koji odlično objašnjava u knjizi „U dokolici“, ne ostavljajući ni kritičarima, ni ekspertima mjesta za dileme i dubioze.

Vujović je poručila da smo u obavezi da slavimo i promovišemo stvaralaštvo Stanića i da mlađim generacijama predstavljamo opus savremenika koji stvara izuzetan doprinos crnogorskoj umjetnosti.

- Stanić - stvara mostove između uma umjetnika i uma gledaoca. Stanićeve slike ne samo da nas podsjećaju na ljepotu oko nas, već nas potiču da zagledamo dublje, da razumijemo emocije koje stoje iza svakog poteza kista - rekla je Vujović.

Ministarka je ukazala i na du-

Vojo Stanić (drugi s lijeva) juče tokom proslave rođendana

boku povezanost koja postoji između Stanića i Herceg Novog.

- Herceg Novi i njegov Skver uvijek su bili izvor inspiracije za Stanića. Njegova ljubav prema gradu nije samo odjeknula kroz platno, već je bila glavni motiv koji boji mnoge od nje-

govih djela - rekla je Vujović.

Prema njenim riječima, kroz Stanićeve slike možemo osjetiti puls Herceg Novog, da svaki detalj slike govori o odi života, o sreći koja nastaje kada se odreknete traganja za njom.

One su, kako je kazala, esencija trenutka u radosti življenja,

one su priča o miru i nemiru života uz more.

- Vojo Stanić nije samo slikar Herceg Novog, već je njegov ambasador, koji prenosi ljepotu grada kroz svoje umjetničko stvaralaštvo širom svijeta navela je Vujović.

Ona je zahvalila Staniću na neumornom radu i predanosti umjetnosti, navodeći da su njegove slike izvor inspiracije i introspekcije za sve nas.

- Dok slavimo 100. rođendan Voja Stanića, neka nam bude podsjetnik da umjetnost ostavlja duboki trag u nama. Neka nam njegov život i rad budu inspiracija da cijenimo ljepotu svijeta oko nas i da nastavimo njegovati umjetnički duh u našim životima i društvu - poR. K. ručila je Vujović.

Stanić: Srećan sam što sam i dalje živ - Osjećam se dobro samim tim što sam živ i ništa me ne boli izjavio je jedan od najvećih crnogorskih slikara Vojo Stanić juče prilikom proslave stotog rođendana. Kako prenosi portal hercegnovi.cool, čovjek koji je sinonim cijele jedne epohe crnogorskog slikarstva i dalje ži-

vi u svojoj kući na Škveru u Herceg Novom, gdje su mu prijatelji i rodbina priredili malo slavlje povodom velikog jubileja. Stanić je u kratkom razgovoru sa prisutnima rekao da je srećan što je i dalje živ, što se osjeća dosta dobro s obzirom na činjenicu da je napunio stotinu godina.

- Ništa me ne boli, a slabo čujem, ali to je normalno kad imam sto godina – rekao je Stanić.

Maestru su rođendan čestitali i predstavnici Opštine Herceg Novi i ministarka kulture i medija u Crnoj Gori Tamara Vujović.

Predavanje Ivana Novaka, iz grupe Laibach, održano u Muzičkom centru

Veliki iskorak u percepciji svijeta PODGORICA – Predavanje Ivana Novaka, jednog od osnivača grupe Laibach, održano je u Muzičkom centru Crne Gore.

Prisutne je u predavanje uvela kustoskinja MSUCG Natalija Đuranović, koja je kazala da je Laibach uvijek bio ispred svog vremena, ističući da je u svom višedecenijskom trajanju grupa napravila veliki iskorak u razmišljanju i percepciji svijeta kojim smo okruženi.

- Laibach je uveo u svoju Natalija Đuranović i Ivan Novak u Muzičkom centru Crne Gore umjetničku praksu procese aproprijacije i montaže, kom- Grupa Laibach je za četiri de- u različitim područjima auponovao kolaže i brikolaže, cenije održala više od hilja- dio-vizuelnih umjetnosti i koristeći mogućnosti fotoko- du koncerata širom planete, u predstavljaju jednu od najsubpirnog aparata, magnetofo- 295 gradova i 45 država, obja- verzivnijih pojava slovenačna, kompjutera, video-ure- vili su 38 albuma, a prodali vi- ke i jugoslovenske umjetničđaja. Simbole revolucionarne še od milion nosača zvuka. Bi- ke scene osamdesetih godina prošlosti i medijske nacional- li su zabranjeni u Jugoslaviji - kazala je Đuranović. ne simbole postavio je uz kul- osamdesetih godina, pod op- Ivan Novak istakao je da terturne slike socio-realizma i tužbom da su koketirali sa fa- min Laibach Kunst označanacističke umjetnosti, žan- šizmom. O njima su snimljeni va princip Laibachovog djerovsko i istorijsko slikarstvo brojni filmovi, emisije, pisa- lovanja, koji se proteže izvan uz rusku umjetnost, eksperi- ne brojne knjige i doktorske same muzike, prije svega u liment i slično – kazala je Đu- disertacije. kovnu, ali i u drugu vizuelnu - Od samih početaka djeluju produkciju. ranović.

MSUCG

M. Babović

utori koji te teme unose u svoja djela Ministarstvo kulture i medija obilježiće stoti rođendan Voja Stanića kampanjom „Vojovih 100“

- U početku su aktivnosti grupe bile prilično ravnomjerno podijeljene između likovnog i muzičkog stvaralaštva, ali je na kraju preovladalo ipak ovo drugo – kazao je Novak.

On je dodao da je, ipak, likovnost i do danas ostala važan element Laibacha, osvrćući se na vizuelnu produkciju koja obuhvata postere, slike, umjetnička djela za muzička izdanja, video-radove, scenske nastupe s elementima performansa, scenografiju i kostimografiju.

- Slike Laibacha su otvoreni znak koji nema statičko značenje. One su prožete dvosmislenošću i višeznačenjem, protivrječnost u njima nije razriješena, a recepcija je u velikoj mjeri usmjerena i određena strategijom šoka i sugestivnog audio-vizuelnog napada na čula – rekao je Novak.

Predavanje je dio programa MSUCG, koji ujedno najavljuje i izložbu djela istoimene grupe, koja će se realizovati u novembru tekuće godine.

R. K.

16 Susreti

Neđelja, 4. februar 2024.

INTERVJU: Slavenko Rakočević govori o sportskoj karijeri, ljudima koje je upoznao kroz sport, ali i o ljubavi prema umjetnosti

Gorostas dječjeg osmijeha Prije je bilo više improvizacije, lucidnosti, kontakta sa publikom u prepunim dvoranama širom Jugoslavije i, najbitnije, ljubavi prema klubu. Danas su igrači profesionalci vođeni svojim interesima i interesima menadžera - kaže Rakočević

Slavenko Rakočević

PODGORICA-Bio je nezaobilazan u rosteru kada su košarkaši Budućnosti postajali protivnik za poštovanje, kada je trebalo ,,stisnuti“, polaktati se sa najvećim divovima u reketu diljem Jugoslavije, preuzeti odgovornost, ali uvijek viteški, vrlinom usađenom kao kod sa onih mateševskih strana i tvrde titogradske kaldrme.

Uvijek naoružan osmijehom, nalik djetetu, pogleda - pravo u oči, ništa iza leđa. Takvog su ga voljeli saigrači i prijatelji, obožavala publika na svim borilištima, a suparnici neizmjerno cijenili.

Učitelj mnogim dječacima či-

ji su snovi bili da im aplaudira prepuna ,,Morača“.

Ali Slavenko Rakočević Rakoč ima mnogo toga da kaže, onima koji znaju da slušaju, ne samo o sportu, već i o umjetnosti i ljudima…

POBJEDA: Kako drugojačije započeti razgovor ako ne pređenim sportskim koracima - Titograd, Slovenija, Kipar, Francuska, Podgorica…

RAKOČEVIĆ: Poslije decenije igranja u Prvoj ligi u dresu Budućnosti, dobio sam šansu da idem u Maribor sa Draganom Ivanovićem, tamo dolazi i Muta Nikolić i provodimo jednu interesantnu sezonu.

Zatim odlazim na Kipar sa

Najčešće smo u prilici da gledamo borbu dvije ekipe Amerikanaca, koji igraju za timove bivše Jugoslavije. Nažalost, naši talenti odlaze za svojim interesima tako da se taj, nekad važan, kohezioni faktor - igrači i publika svodi na vrlo tanku nit. Jednostavno, to mora biti tako i da sam u košarci vjerovatno bih radio isto

Mihailom Pavićevićem, uspješna epizoda, a dokaz tome je i naslov u prestižnom kiparskom časopisu -,,Tužan oproštaj sa Rakočevićem“ – nakon moje odluke da napustim Omoniju i prihvatim poziv iz Francuske. Zajedno sa dobrim prijateljom Garom Brajovićem pošao sam u francusku avanturu. Uspostavili smo dobre konekcije u novoj sredini, naravno uveliko zaslugom našeg zajedničkog prijatelja Piera Petrića, uz čiju smo pomoć lakše prebrodili jezičku barijeru POBJEDA: Ko je krivac ili što su razlozi za bavljenje košarkom?

RAKOČEVIĆ: Prvi razlog je, da se našalim, što tada nije bio izmišljen mobilni telefon, tako da smo mi, dječaci, slobodno vrijeme koristili baveći se sportom.

Blizina igrališta iza Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ i uspjeh Jugoslavije na Svjet-

skom prvenstvu u Ljubljani bili su podsticaji da vrijeme provodimo na čuvenim basket partijama koje su bile prirodna selekcija…

I tako bivam primjećen Cvetko Vukčević, već igrač u Ljuboviću, predložio me je prof. Gruju Radunoviću.

Uz starije Moma Đurišića, Gidru Bojanića, Veska Barovića, Milatovića, legendarnog Arsenija Pešića, Raja Markovića, mog brata Peđe, bili smo mi mlađi Šutulović, Poli, Mujović, Jelić, Brajović i drugi igrači.

Ljubović je imao jednu finu košarkašku fizionomiju. Pošto je Nikola Sekulović pravio smjenu generacija u Budućnosti, Cvetko, Šuco, Poli i ja smo prešli u Budućnost gdje su već bili braća Ivanović, Bane Vukićević, Rajo Đurašković, Đurović, Antić, Garić, Dragović, Petrović, Nešević i doveden sjajni Marinko Kovačević.

Dolaskom Rusmira Halilovića klub se još bolje organizuje i uz fanatičan rad ulazimo u Prvu ligu.

POBJEDE: Što Vam je ostalo u pamćenju sa košarkaških početaka, možda prvi zvanični koš?

RAKOČEVIĆ: Ne, prvi koš ne, ali prvih interesantnih mečeva se svakako sjećam.

Juniorsko prvenstvo u Zadru je pokazalo da možemo da se nosimo sa najvećim talentima bivše Jugoslavije, niko nas nije ozbiljnije nadigrao.

POBJEDA: Kojeg saigrača biste izdvojili?

RAKOČEVIĆ: Duška Ivanovića. Bilo je komentara da je sebičan, da troši mnogo lopti… Da li je to bilo tačno? Ne, nikako!

Igrač sa dobrim procentom šuta nije potrošač lopti, nego dobar realizator. Igrač koji uspješno preuzima odgovornost nije samo samouvjeren, nego i za taj čin osposobljen

Svaki Lanin smeč i Lazarev koš su važni…

- Kćerka Lana se posvetila odbojci, a sin Lazar je ,,prigrlio“ košarku. Najvažnije je da u sportu nauče da se druže, žive u kolektivu, naviknu da gube i pobjeđuju. Neka ih vodi njihova zvijezda sreće, mada se sreći mora pomoći. Ne idem da ih gledam na treninge i utakmice, njihovo obrazovanje mi je jako bitno, nema ništa žalosnije od bivšeg velikog sportiste koji zvoni kao prazna dimidžana. Lazaru sam nekad gledao trening, ali kao bivši trener, više sada gledam druge mlade talente.

Mislim da su za đecu, za sve mlade, važni škola, sport, pozitivna interesovanja, da slušaju najbolju muziku, znaju najbolje umjetnike, prate najbolje sportiste… Ukus se stvara, mi smo odrastali uz najbolje šlagere, ne treba hrliti novim stvarima po svaku cijenu – ističe Rakočević.

Portret Lane Rakočević

Rakočevićeva skulptura, portret Dada Đurića, uskoro u zgradi CANU Skulptura je zahtjevna likovna forma sa dugim bitisanjem u ljudskoj kulturi. Postulate, koje su postavili genijalci kao Fidije, treba uzeti sa velikim uvažavanjem.

Umjetnost može da bude dobra i loša, ne klasična i moderna.

Kada to prestaje klasika i počinje modernost? Zar crteži na tavanicama Altamire nijesu moćniji, savršeniji, moderniji od radova mnogih samoproglašenih modernista koji vode više računa o svom fizičkom izgledu, nego djelu?

Umjetnost znači umjeti razmišljati,

ići nekom svojom stazom, ne obazirući se na trenutnu modu, krik, vapaje ljudi koji ne vole umjetnost, nego vole da su umjetnici.

Da se vratim konkretno skulpturi.

Portret mora da bude britak, brz, da ostavi utisak namjerne slučajnosti, tako da skulptura odiše lakoćom, svježinom. Virtuoznost mora biti prisutna, stvaranje mora da izgleda lako kao, eto da kažem primjer iz sporta, Dončićeva košarka. Na Spomeniku partizanu borcu u Kolašinu, rad sjajnog vajara Vojina Bakića, vidimo majstor-

stvo, ne bi bilo loše da ga mladi skulptori pogledaju, iako pripada oklevetanom socrealizmu.

Dada Đurića veoma cijenim i sa posebnim pijetetom sam pristupio radu njegove skulpture; istraživao, probao sve i na kraju je uradio brzo u jednom dahu, mislim da sam predstavio snagu i veličinu jednog velikog umjetnika, a da nije izgubila na svježini i likovnosti. Srećan sam što će uskoro u holu CANU biti postavljena skulptura, koju sam radio u čast takvog velikana.

Skulptura Dado Đurić

mukotrpnim radom. Ima li veće koristi za trenera, nego kad je najbolji igrač i najbolji radnik? Prigovarali su mi da pravim blokove za Duškov šut, a zaboravljali su da su mu isto blokove pravili i Rađa, Savić, Sobin i da su sa njim na čelu postali prvaci Evrope.

POBJEDA: Kojeg se protivnika pod obručima naradije sjećate, ko je ostavio najjači utisak?

RAKOČEVIĆ: Mnogo je bilo vanserijskih igrača. Imao sam sreće da igram protiv mnogih velikana; Ćosić, Jelovac, Jerkov, Radovanović, Žižić, Divac, Rađa... Moram naglasiti da je Ćosić bio poseban, jer se na terenu, igrajući protiv njega, mnogo učilo.

POBJEDA: Mogu li rivalstvo i prijateljstvo ići ,,ruku pod ruku“?

RAKOČEVIĆ: Kako da ne, ja sam se sa Jadrankom, Žarkom, Mikom borio za mjesto u petorci, ali smo i dan-danas najbolji prijatelji. Na drugoj strani, bilo je ,,kost u kost“, na ivici obračuna, sa Rašom Radovanovićem, Vinkom Jelovcem, Rajkom Žižićem, pa je sve poslije utakmice ,,padalo u vodu“, bio je viteški odnos, nije padala sjena na prijateljstvo.

POBJEDA: Danas trenirate mlade, podučavate ih da se suoče sa izazovima… Možete li da napravite poređenje košarke osamdesetih i danas?

RAKOČEVIĆ: Prije je bilo više improvizacije, lucidnosti, kontakta sa publikom u prepunim dvoranama širom Jugoslavije i najbitnije ljubavi prema klubu. Danas su igrači profesionalci vođeni svojim interesima i interesima menadžera... Najčešće smo u prilici da gledamo borbu dvije ekipe Amerikanaca, koji igraju za timove bivše Jugoslavije.

Nažalost, naši talenti odlaze za svojim interesima tako da taj, nekad važan, kohezioni faktor - igrači i publika - svodi na vrlo tanku nit. Jednostavno, to mora biti tako i da sam u košarci vjerovatno bih radio isto.

POBJEDA: Dresove, pošteno natopljene znojem, zamijenili ste olovkom, kistom, bojama i glinom. Tada je počela izlaziti pitoma duša sakrivena iza robustnog košarkaša, a djela su se nizala jedno za drugim - portreti, pejzaži, likovi jasnog izraza i stila, skulpture. Otkuda u ovom neočekivanom ruhu?

RAKOČEVIĆ: Otac, učitelj, volio je da nešto rezbari u drvetu, tjerao nas je da dosta čitamo, što se kasnije pokazalo kao veoma bitno za bavljenje umjetnošću. Tokom ljetnjih ferija dolazio je naš dragi ujak

Susreti / Stav

Neđelja, 4. februar 2024.

17

Riječ nauke: Pravilna podjela mineralnih sirovina u Crnoj Gori

Greške u klasifikaciji darova prirode ,,Ruda“ i ,,mineralna sirovina“ u literaturi ministarstava tretiraju se kao posebni termini, a zapravo su sinonimi, jer oba predstavljaju mineralnu supstancu primjenljivu u industriji. Pravilno je da se darovi prirode, bilo iz unutrašnjosti ili sa površine Zemlje, determinišu kao ,,prirodne mineralne supstance“ ili ,,mineralne supstance“, koje se u današnjoj literaturi rijetko srijeću

Piše: Dr Dušan Dragović Bojanić, Rakočević, Duško Ivanović, Dragan Ivanović, Antić

Sjećanje na Polija Bojanića Poli Bojanić je bio inteligentan, talentovan, šarmer, odan prijatelj.

Njegova majka je bila rođena sestra čuvenog slikara Aca Prijića tako da je i Poliju slikarstvo bilo blisko. Osjećaj za lijepo, pristojno, sa mjerom u svemu, brze misli i lakonski način saopštavanja istih,

Vuk Radević, intelektualac u pravom smislu riječi, čovjek široke lepeze interesovanja, dobar akvarelista. Kao dječak sam upijao riječi, opise, iskustva, posebno iz muzeja širom svijeta.

Crtao sam nešto olovkom i prvi ozbiljniji test imao u devetnaestoj godini, slikajući staračko lice naše tetke Milje.

Reljefno lice i jaka svjetlost dali su odlične efekte tako da ova slika danas živi kao zreo portret, a bila je primijećena i na prostorima Francuske.

Nekako sam od rane mladosti imao taj osjećaj da prepoznam vrhunskog majstora, pa su Mikelanđelo, Rembrant, Van Gog , Pikaso, Kandinski, Žorž Brak – postali moji idoli. Za vajarstvo sam se dugo kanio, osjećajući da to čuči negdje u meni. Koristio sam svaku priliku da analiziram vrhunske majstore gradeći neki svoj stav prema kiparstvu.

U nekim mojim uljanim portretima, kao što je Stric Radovan, osjeća se snažni vajarski potez. Mnogo umjetnika se uspješno okušalo u vajarstvu i slikarstvu. Bog umjetnosti Mikelanđelo, Pikaso, Marini, Sreten Stojanović, maestralni Vojo Stanić, moj veliki prijatelj Slobo Slovinić, slikar, vajar i danas uspješan pisac… Moram priznati da

bilo kroz šalu ili u najozbiljnijim analizama. Jednom prilikom je gospodina - koji je izlagao nadugačko i naširoko svoju važnu misao, počevši analitički od jednoćelijskih organizama u nedogled – šmeker Poli na svoj način opomenuo: ,,Kod nas se ne vergla mnogo, nego se odma pali“.

Bili smo cimeri, kumovi i prijatelji sve do njegove smrti, koja mi je jako teško pala, ali Poli živi u nama i sa nama.

mi je njegovo mišljenje, kao umjetnika, iskusnog čovjeka i estete, izuzetno bitno.

POBJEDA: Prijateljevali ste sa velikim Urošem Toškovićem…

RAKOČEVIĆ: Da. Bio je čudesan čovjek, performer, buntovnik, povrijeđeni dječak sive brade, neumorni putnik na trnovitom putu umjetnosti, a iznad svega nenadmašan crtač, umjetnik koji pogađa suštinu, ne udvarajući se ukusima širokih masa. Koračao je svojom stazom prteći teške namete trivijalnosti, oponašanja, grabeži, dodvorništva. Hvalio je rijetko koga, a kad je hulio pristajalo mu je zato što je i sam podnosio veliku žrtvu...

Baveći se Urošem, uljanim portretima i skulpturama pokušao sam predstaviti odličnog crtača, primijećenog u familiji Brutarta koga je i sam Dibife primijetio. Dado ga je takođe poštovao, ima neku posebnu toplinu prema njemu. Družeći se sa njim, filtrirao sam svoj stav u umjetnosti, prolaznosti života…

Posmatram to na način da umjetnička scena za nemoćne izgleda kao prezasićena džungla moćnih zvijeri, a za hrabre pusta kao pustinja koju treba preplaviti nekim novim talasom hazardera.

Gordan K. ČAMPAR

U radu ,,Mineralne supstance u Crnoj Gori u 21. vijeku“, koji je nedavno objavljen, u zaključku se spominje ,,devetnaest ekonomski isplativih ruda“ umjesto ,,devetnaest mineralnih supstanci“.

Ta nepreciznost, koju će čitaoci, nadam se, uvažiti, ukazala je da postoji potreba da se na intelektualno vidjelo iznese da nije stručno adekvatna klasifikacija mineralnih sirovina na ,,ležišta“ i ,,pojave“, a koja se zadržala po automatizmu, u publikaciji, u materijalu nadležnih ministarstava (1998, 1999, 2019), što se može smatrati plagijatom.

U geološkoj nauci postoje dvije važne podjele prirodnih mineralnih supstanci: po namjeni i po prirodnoj impozantnosti ili načinu javljanja.

Prisutna je i pojava da se termini ,,ruda“ i ,,mineralna sirovina“ u literaturi ministarstava tretiraju kao posebni termini. Međutim, to su sinonimi, jer oba predstavljaju mineralnu supstancu primjenljivu u industriji.

Pravilno je da se darovi prirode, bilo iz unutrašnjosti ili sa površine Zemlje, determinišu kao ,,prirodne mineralne supstance“ ili ,,mineralne supstance“, koje se u današnjoj literaturi rijetko srijeću.

Ili gotovo nikako.

PODJELA PO NAMJENI

U geološkoj nauci postoje dvije važne podjele prirodnih mineralnih supstanci, po vrsti namjene i po prirodnoj impozantnosti, ili načinu javljanja u prirodi.

Svaka prirodna mineralna supstanca ima ime, porijeklo, građu i sastav. Ima ličnu kartu, svoj život. Grčki filozof Tales iz Mileta kaže da ,,kamen ima dušu“.

Prirodne mineralne supstance svrstane su u tri grupe, po svom hemijskom i mineralnom sastavu i drugim osobi-

nama, koje otvaraju put primjeni u industriji.

Za korišćenje prirodnih mineralnih supstanci (prirodni resursi), država predviđa propise, kojima se utvrđuju rezerve i mogućnost primjene u industriji, zbog čega se izvode geološka istraživanja. Prema propisima, radi se elaborat i o rezervama u kome se sračunate količine razvrstavaju u kategorije i klase.

Zavisno od stepena istraženosti (rezerve) i utvrđenog kvaliteta (mogućnost primjene), mineralna supstanca se razvrstava na A, B, C1, D1, D2 kategorije, kojim redosljedom opada njena podobnost za primjenu u privredi.

Osim navedenog, vrši se klasifikacija mineralnih supstanci, po kojoj se rezerve kategorije A, B, C1, zavisno do mogućnosti eksploatacije razvrstavaju u klasi bilansne, odnosno vanbilansne. Mineralne supstance kategorija C2, C1, D2, smatraju se potencijalnim i ne razvrstavaju u klase.

Bilansne rezerve oslanjaju se na tehničko-ekonomsku ocjenu, a vanbilansne rezerve su one koje se postojećom tehnikom i tehnologijom ne mogu ekonomski evaluirati.

PODJELA INERALNIH SUPSTANCI

U tabeli su prikazane 23 mineralne supstance, raspoređene po vrsti upotrebe u privredi. Iz pregleda se može zaključiti da je 119 nalazišta zaobiđeno klasifikacijom ležište-pojava.

I Energetske: nafta i gas, asfalt, bituminozne stijene, mrki ugalj, mrkolignitni ugalj, treset, uran.

II Metalične: olovo-cink, bakar, crveni boksit, živa i gvožđe, živa, gvožđe, mangan, hrom-titan.

III Nemetalične: bentonite, bijeli boksiti, barit, azbest,

Podjela ležišta, nalazišta i pojave

Mapa ruda Crne Gore

kvarcni pijesak, kvarcit, rožnac, dolomit vatrostalni, krečnjak za punila, laporac cementni, glina ciglarska, glina vatrostalna, grafit, ukrasni kamen, građevinski kamen, bugar, gips, tufit.

TERENSKA KLASIFIKACIJA

Ova klasifikacija je izvedena na osnovu stepena istražnosti na ležišta, nalazišta i pojava (D. Dragović, 2014). Nije zaživjela u geološkoj literaturi, već je aktuelna podjela na ležišta i pojave, a to su ekstremni.

U XXI vijeku, publikacije i materijali, koje su promovisali Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva (1999, 1998) i Ministarstvo ekonomije (2019), oslanjaju se na pojave i nalazišta, čime je zaobiđen veliki broj objekata mineralnih supstanci koje, po svim karakteristikama (ste-

Za korišćenje prirodnih mineralnih supstanci (prirodni resursi), država predviđa propise, kojima se utvrđuju rezerve i mogućnost primjene u industriji, zbog čega se izvode geološka istraživanja. Prema propisima, radi se elaborat i o rezervama u kome se sračunate količine razvrstavaju u kategorije i klase pen istraženosti i proučenosti), ne mogu naći mjesto u podjeli na ležišta ekstremnih grupa i grupe ležišta-pojave, što je stvorilo prazninu u sveobuhvatnosti svih subjekata mineralnih supstanci.

Podjelom na ležišta, nalazišta i pojave (D. Dragović, 2014), obuhvaćeno je 817 objekata mineralnih supstanci koje su razvrstane prema primjeni u industriji. Kako pokazuje tabela, zaobiđena je podjela 119 objekata.

(Autor je geolog, naučni

savjetnik u penziji)

Arena

18 Vaterpolo

Neđelja, 4. februar 2024.

Petar TEŠANOVIĆ golman

Draško BRGULJAN spoljni

Aleksa UKROPINA spoljni

Đuro RADOVIĆ spoljni

Vladimir GOJKOVIĆ selektor

Dejan LAZOVIĆ golman

Miroslav PERKOVIĆ centar

Vladan SPAIĆ centar

Jovan VUJOVIĆ centar

Stefan VIDOVIĆ spoljni

Marko MRŠIĆ spoljni

Dušan MATKOVIĆ spoljni

Konstantin AVERKA bek

Vlado POPADIĆ bek

Vasilije RADOVIĆ bek

Aljoša MAČIĆ bek

Crna Gora sjutra počinje deveti nastup na šampionatima svijeta

,,Ajkule“ plivaju ka Parizu

Crnogorski vaterpolisti sjutra će početi deveti nastup na šampionatima svijeta. ,,Ajkule“ se nijesu proslavile na planetarnim smotrama, čak ni kada su nastupale u mnogo jačem sastavu od aktuelnog.

Crna Gora ima samo jednu

medalju, srebrnu iz Barselone 2013. kada je selektor bio Ranko Perović.

U Rimu je 2009. doživjela debakl i kao evropski prvak zauzela tek deveto mjesto. U Šangaju 2011. naša selekcija osvojila je sedmu poziciju, a dvije godine nakon bronze u

Kataloniji bila je peta u Kazanju, isto kao i 2017. u Budimpešti.

Najlošiji nastup imala je 2019. u Kvandžuu kada je završila na 10. mjestu, dok je na posljednja dva svjetska šampionata bila osma – u Budimpešti 2022. i Fukuoki 2023.

Selektor Vladimir Gojković za predstojeći turnir u Dohi odabrao je istih 15 igrača kao za nedavno održano prvenstvo Evrope u Hrvatskoj, gdje su ,,ajkule“ bile šeste.

U Kataru bi plasman u četvrtfinale izvjesno značio izborenu olimpijsku vizu za Pariz,

što je i glavni cilj, s tim da Petar Tešanović i drugovi žele i da probiju barijeru i prvi put od evropske bronze 2020. izbore polufinale velikog takmičenja.

Potrebno je, prije svega, pobijediti SAD ili Srbiju kako bi se izbjeglo treće mjesto u grupi (Japan je autsajder) i potenci-

jalni duel s Italijom ili Mađarskom u osmini finala.

Prvoplasirani iz grupe će direktno u četvrtfinale, a takav scenario je realan iako ,,ajkule“ ne mogu unaprijed da računaju bodove protiv Amerikanaca, a naročito u duelu sa Srbima.

Arena

Neđelja, 4. februar 2024.

Vaterpolo/Košarka 19

Crnogorska vaterpolo reprezentacija stigla u Dohu

Početak je ključan Košarkašice Budućnost Bemaksa sačuvale pobjedonosni hod u WABA ligi

,,Vučice“ čuvaju lidersku poziciju

OPREZ I OPTIMIZAM PRED START ŠAMPIONATA: Vladan Spaić

PODGORICA - Glavni cilj vaterpolo reprezentacije Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Dohi je plasman na Olimpijske igre.

U kalkulacijama za olimpijsku vizu ,,ajkulama“ je potreban prolaz u četvrtfinale, a do njega mogu doći najlakšim putem - da u grupi osvoje prvo mjesto. Mogu li doći do željenog cilja pokazaće možda već sjutrašnji, premijerni duel sa Sjedinjenim Američkim Državama. Pobjeda bi, pred derbi sa Srbijom, dva dana kasnije, dovela izabranike selektora Vladimira Gojkovića praktično pred vrata Pariza. Sa pobjedom protiv drugog rivala koji, takođe, juri olimpijsku vizu, naš tim bi potpuno rasterećeno ušao u posljednji meč sa Japanom, koji je autsajder grupe.

- Biće teško. Ima dosta jakih reprezentacija, jaka je i grupa u kojoj se nalazimo. Imamo adute, vjerujemo u sopstveni kvalitet i da ćemo nastaviti niz kada su u pitanju učešća na Olimpijskim igrama – kazao je centar Vladan Spaić.

Crnogorski vaterpolo tim do četvrtog učešća na najvećoj sportskoj smotri može pod uslovom da drži kontinuitet, što je falilo na nedavno završenom prvenstvu Evrope. U Hrvatskoj su zastali u četvrtfinalu, bolja je bila Italija, ali su u grupnoj fazi Petar Tešanović i drugovi pokazali da bi mogli daleko da lete u Dohi. U januaru su u Dubrovniku bi-

Stevanović mijenjao Zbog povreda i bolesti, selektor Srbije Uroš Stevanović čekao je do posljednjeg dana da objavi spisak za Dohu.

Iz opravdanih razloga je došlo do promjena u timu koji je nastupao na EP u Hrvatskoj.

Nova imena su Đorđe Vučinić iz Novog Beograda, saigrač našeg Miroslava Perkovića, i Luka Gladović član Partizana. Oni su zamijenili Marka Radulovića i Vuka Milojevića.

Od 15 izabranih, sedam nije bilo u timu koji je osvojio četvrto mjesto na posljednjem SP. Srbija u Dohi, takođe, traži vizu za OI.

li bolji od domaćina (osvojio srebrnu medalju) poslije peteraca, a sa Španijom, sada već aktuelnim evropskim šampionom, dugo su bili u egalu.

Priželjkuju naši momci upravo onakvu energiju, hrabrost, strpljenje i odlučnost iz grupne faze EP. Konkretno na premijeri nekoliko detalja bi moglo i da prevagne na stranu naše ekipe koja je od Amerikanaca posljednji put izgubila na SP u Fukuoki.

- Podigli su se posljednjih godina. Čeka nas jak rival. U pitanju je generacija koja igra odlično, vođena selektorom Dejanom Udovičićem, možda je i u najboljih pet ili šest na svijetu. Ima odličnog centra Haloka, veoma dobre vanjske igrače i to je tim koji je dobro popunjen. Biće teško, na jednu loptu i odlučiće detalji.

Nadam se u našu korist - optimističan je Spaić.

Na šampionatu Evrope vidljive su bile neke stare boljke, ali i u nekoliko mečeva je iskaza-

Grupe na SP Grupa A: J. Republika, Španija, Hrvatska, Australija Grupa B: Kina, Grčka, Brazil, Francuska Grupa C: CRNA GORA, SAD, Srbija, Japan Grupa D: Mađarska, Italija, Rumunija, Kazahstan

na odlična realizacija sa igračem više. Dobro su se i branili naši igrači, sve do utakmice sa Italijom. Vidljivo je bilo da su u tom meču ostali bez daha. Sada će im biti potreban maksimum i moraće da prevaziđu umor, jer će konkretno u grupnoj fazi za šest dana odigrati tri meča. Prvi je, naravno, najvažniji.

- U atipičnoj smo situaciji, odmah poslije Evropskog startuje Svjetsko prvenstvo. Nije se imalo puno vremena za trening, ali tako je svima. Nama su misli sada usmjere na prvu utakmicu sa SAD, koje su izuzetna selekcija, predvođena Halokom, najboljim centrom na svijetu u ovom momentu. Zbog ciljeva koje

Oprezno sa SAD Selektor Dejan Udovičić računaće na 14, od ukupno 15 reprezentativaca, koji su učestvovali 2023. godine na SP u Fukuoki.

Aleks Ober, nakon dvije godine pauze, ponovo je u reprezentaciji. Nekadašnji igrač Juga je do sada dva puta učestvovao na Igrama. Tomas Gruvel je jedini igrač sa spiska iz Fukuoke koji nedostaje. Ovu selekciju predstavljaće 11 igrača koji nastupaju za evropske klubove.

SAD su osigurale plasman na OI.

imamo bilo bi najbolje da dobijemo prvu utakmicu, ali rival je veoma dobar. Nikada u istoriji nije imao toliko igrača u evropskim klubovima, što dovoljno govori o kvalitetu Amerikanaca – istakao je Stefan Vidović.

Igrač Sabadelja smatra da je vrijeme mini priprema odlično iskorišćeno.

- Mislim da smo na pravi način iskoristili vrijeme između dva velika takmičenja. Fokusirani smo i imamo veliku želju da uradimo ono zbog čega smo došli, a to je da osiguramo plasman na Olimpijske A. MARKOVIĆ igre.

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa potvrdile su dobru formu i protiv Partizana – 80:62.

Podgoričanke su konstatno vodile, Beograđanke uspjele u finišu prvog poluvremena i na startu drugog dijela igre da se vrate u ,,život“ – da smanje na posjed zaostatka (32:30 i 36:34), ali su ,,vučice“ brzo riješile meč. Za samo šest minuta serijom 21:5 prelomile su utakmicu i nakon 4. kola Top8 faze sada su sa skorom 9-0 lideri.

– Nezgodan protivnik, iako je loše ušao u meč, nije želio da se preda. Nije bilo lako, bilo je oscilacija u igri, ali smo potvrdile da smo bolje i kvalitetnije i zasluženo nastavile pobjednički niz. U glavnoj fazi svaka pobjeda je dragocjena, a nama ovaj trijumf mnogo znači, jer sada imamo situaciju da u Celju praktično igramo za prvo mjesto pred završni turnir – kazala je Jovana Savković, bek šuter ,,plavih“.

Budućnost Bemaks će u narednom kolu biti slobodna, a naredni meč u regionalnom takmičenju igra 21. februara,

kada će gostovati šampionu – ekipi Celja, a sada je gotovo izvjesno da će taj duel odlučiti ko će sa pol pozicije dočekati završni turnir. Podgoričanke nakon derbija imaju još meč protiv Orlova na svom terenu, te gostovanje Partizanu. Ukoliko u tim mečevima ,,vučice“ budu maksimalne, s obzirom na to da su u ,,Bemaks areni“ slavile protiv Celja 67:53, imale bi mogućnost da im i poraz do 14 poena razlike donosi prvo mjesto.

– Ne treba se baviti kalkulacijama. Svjesne smo da smo u dobroj poziciji, ali to nije slučajno. Igramo dobro, podižemo formu iz meča u meč i stvarno nastojimo da budemo sve bolji i bolji. Pobjeda protiv Partizana znači zbog više stvari. Sada nam ostaje da se nakon obaveza u nacionalnom kupu dobro spremimo za gostovanje šampionu. Biće to još jedan veliki derbi dva najveća kluba i sigurno da će i taj duel značiti uoči završnog turnira da se dodatno spremimo za najvažnije mečeve u sezoni – naglasila je SavR.P. ković.

Četvrtfinalni turnir WABA lige do 17 godina

Po dva poraza crnogorskih timova PODGORICA – Crnogorski timovi doživjeli su po dva poraza drugog dana turnira WABA lige do 17 godina.

Sea Stars je i pored toga na fajnal foru, dok će Budućnost Bemaks na posljednjem meču morati da trijumfuje da bi obezbijedila mjesto na završ-

nom turniru. ,,Plave“ su poražena od Celja - 62:54 i ekipe Janjina - 74:49.

Sea Stars je bio slabiji od istog rivala od kojeg su Podgoričanke izgubile i od Ježica - 77:54.

Na kraju turnira, danas (13h) Budućnost Bemaks igraće protiv Ježice, a Sea Stars od 11 saR. P. tin sa Trešnjevkom.

Arena

20 Sportski miks

X/AC MILAN

X/FCBARCELONA

BUNDESLIGA (20. KOLO): Pobjede ,,farmacueta“ i Bajerna

Bajer lider pred derbi

Barselona izvadila kandže Čini se da je Barselona rezultatsku krizu ostavila iza sebe – katalonski tim pobijedio je Alaves u gostima (3:1), što mu je druga vezana pobjeda u španskoj La Ligi.

Poslije dva meča u strijelce se upisao Robert Levandovski i u 22. minutu i najavio trijumf fudbalera Ćavija Ernandesa, koji će na kraju sezone napustiti klupu velikana sa ,,Kamp noua“.

Na startu drugog poluvremena na 0:2 povisio je Ilkaj Gundoan, a da tri boda Kataloncima neće izmaći znalo se defnitivno u 63. kada je gol postigao Vitor Roke.

Osamnaestogodišnji Brazilac potom je pokvario utisak jer je u roku od pet minuta dobio dva žuta kartona, s tim da je drugi bio nezaslužen.

Alaves nije pobijedio Barselonu od 2016. godine.

Valensija je savladala posljednjeplasiranu Almeriju (3:1), dok su Granada i Las Palmas igrali Ne. K. 1:1.

Tela dao oba gola za Bajer

Luis Hamilton naredne sezone napušta Mercedes

Ostvario sam san da vozim crveni Ferari Poslije nevjerovatnih 11 godina u Mercedesu vrijeme je da krenem u novo poglavlje života. Sada imam šansu da ostvarim još jedan dječački san.

Da vozim crveni Ferari – kazao je Luis Hamilton koji će 2025. godine postati pilot Ferarija.

Sedmostruki šampion Formule 1 postao je dio velike priče

Magična noć NBA zvijezde u dresu Denvera

Jokić stgao do 15. tripl-dabla

oko najvećih transfera u istoriji ovog sporta.

– Bilo je ovo nekoliko ludih dana koji su bili preplavljeni emocijama. Mercedes je bio veliki dio mog života, tako da je ova odluka najteža koju sam ikada morao da donesem. Nevjerovatno sam ponosan na ono što sam uradio u Mercedesu. Zajedno smo osvajali titule, rušili

cedesu da ponovo pobjeđuje.

Posvećen sam poslu koji moram da odradim i odlučan da partnerstvo sa timom završim na dobar način – istakao je on.

Hamilton priželjkuje da prekine trogodišnju dominaciju R. A. Maksa Ferštapena.

SERIJA A (23. KOLO): Još jedan uzbudljiv meč Milana

Jović donio tri boda Fudbaleri Milana odigrali su peti uzastopni meč u Seriji A u kojem su postignuta najmanje tri pogotka.

Na gostovanju Frozinoneu, baš kao prije dva kola u Udinama, bilo je 3:2 za ,,rosonere“, koji su treći na tabeli sa pet bodova manje od Intera, a četiri od Juventusa.

Od lidera imaju dva, a od ,,stare dame“ utakmicu više.

Pobjedu Milana donio je Luka Jović, koji je pogodio samo 95 sekundi nakon što je zamijenio Pulišića.

Milan je vodio od 17. minuta i pogotka glavom OlivijeaŽirua, da bi već u 24. Matijas Soule iskoristio jedanaesterac nakon što je rukom igrao RafaelLeao.

Frozinone je preokrenuo u 65, strijelac je bio Luka Maciteli poslije loše reakcije golmana Majka Menjana.

Uzbuđenjima tu nije bio kraj.

Mateo Gabija je u 72. na asistenciju Žirua izjednačio, a Jović u 81. zatresao mrežu.

Prethodno je srećno došao do lopte. Ovo mu je peti gol u Seriji A u sezoni.

Empoli i Đenova igrali su bez pogodaka, kao i Udineze i Monca.

Ne. K.

,,Kralj Cigana“ morao da odloži meč s Usikom, dio javnosti mu ne vjeruje

Rezultati Detroit - Los Anđeles Klipers Vašington - Majami Atlanta - Finiks Indijana - Sakramento Hjuston - Toronto Memfis - Golden Stejt Minesota - Orlando Oklahoma - Šarlot San Antonio - Nju Orleans

rekorde i postali najuspješnije partnerstvo u istoriji Formule 1 – kazao je Hamilton .

Britanac ne gubi fokus, zna što ga čeka u predstojećoj sezoni.

– Više nego ikada sam motivisan, spremniji sam i fokusiraniji i želim da pomognem Mer-

125:136 102:110 129:120 122:13 135:106 101:121 106:108 126:106 113:114

Nikola Jokić je stigao do 15. tripl-dabla u sezoni. Član Denvera bio je najzaslužniji za trijumf svoje ekipe protiv Portlanda (120:108) Srpski centar upisao je 27 poena, 22 skoka i 12 asistencija!

U pobjedničkoj ekipi i Džamal Marej je bio odličan, a u koloni iz statistike falio mu je samo jedan skok do tripl-dabla. Marej je meč završio sa 13 poena, 10 asistencija i devet skokova. Raspoložen je bio Eron Gordon sa 18 poena.

U gostujućem timu Henderson je brojao do 30, a Simons je stigao do kvote od 29 poena.

Ironija sudbine Tajsona Fjurija (Bokserski) svijet je bio u ekstazi – meč za titulu apsolutnog prvaka svijeta u boksu bio je zakazan za 17. februar.

Onda je u petak veče stigla šokantna vijest – okršaj WBC šampiona Tajsona Fjurija i Oleksandra Usika, vlasnika tri pojasa, odložen je jer je Britanac na treningu povrijedio arkadu i oko. ,,Kralj Cigana“ je od udarca na sparingu dobio duboku posjekotinu, morao je na šivenje i nema vremena da se oporavi do prvobitno zakazanog termina.

Fjuri nije mogao da utiče na dobijenu povredu, ali svejedno – odmah su krenule sumnje i priče kako britanski bokser želi da izbjegne meč koji bi otkrio ko je neprikosnoveni teškaš, da ,,eskivira“ okršaj koji se čekao 25 godina, još otkada je Lenoks Luis ponio titulu ap-

BOXING NEWS 24

LA LIGA (23. KOLO): Druga vezana pobjeda Katalonaca

Iako oslabljen, Bajer je uspješno odradio gostovanje Darmštatu (2:0) i ostao na dva boda više od Bavaraca.

Nigerijac Natan Tela doveo je Bajer u vođstvo u 33. minutu, da bi u 52. udvostručio vođstvo ekipe iz Leverkuzena.

- Veoma važna pobjeda i dobro izdanje. Kontrolisali smo meč, mada nije bilo lako. U prvih 15 minuta ostavljali smo dosta prostora rivalu, ali smo to popravili. Prvi gol bio je izuzetno bitan i odveo nas je ka pobjedi zbog koje smo izuzetno zadovoljni – rekao je trener Ćabi Alonso.

Bajer će u utorak dočekati ŠtutFORMULA 1

DAO GOL, PA BIZARNO ISKLJUČEN: Vitor Roke

gart u Kupu Njemačke, a za subotu je zakazan veliki derbi sa Bajernom. Ko zna – možda i odlučujući u bici za ,,salataru“...

Bajern će imati više vremena za odmor jer je ispao iz Kupa, a ohrabren je i pobjedom nad Borusijom iz Menhengladbaha od 3:1.

Gosti su vodili na ,,Alijanc areni“ od 35. minuta i pogotka Nika Elvedija, da bi 10 minuta kasnije izjednačio Aleksandar Pavlović.

Kiks golmana Nikolasa omogućio je Bavarcima da preokrenu preko Harija Kejna u 70. minutu, a sve je bilo riješeno kada je Matajs de Liht u 86. povisio na 3:1. Štutgart je ostao na trećem mjestu pobjedom nad Frajburgom u gostima (3:1), Verder je minimalno savladao Majnc (1:0), dok su Bohum i Augsburg remizirali (1:1).

Ne. K.

X/BAYER 04 LEVERKUSEN

Bajern Minhen nastavlja potjeru za Bajer Leverkuzenom, ali ,,farmaceuti“ ne pokazuju znake umora u pokušaju da sa trona skinu dežurnog šampiona Njemačke.

NBA

Neđelja, 4. februar 2024.

Povreda arkade i oka Tajsona Fjurija

solutnog šampiona.

Ironija sudbine je da je upravo Fjuri prije 11 godina na Tviteru (današnjoj mreži X) omalovažavao i vrijeđao Dejvida Heja jer je morao da odloži njihov međusobni susret. Hej je na sparingu zadobio posjekotinu, a Fjuri poručio: - Sam je sebe posjekao da se ne

bi borio sa mnom.

A sada?

- Apsolutno je besmisleno govoriti o nekom povlačenju iz borbe. Reći da je Tajson Fjuri namjerno povrijeđen ovako da bi izbjegao duel je zaista nevjerovatna besmislica. Ovakve povrede se dešavaju često, ali ova se desila dvije sedmice prije istorijskog meča, jednog od najvećih svih vremena.

I zato je tako odjeknula ova vijest. Vidjećemo što dalje, možda jun-jul, ali rano je za tu priču - kazao je promoter Edi Hern.

Fjuri je kazao da je razočaran.

- Potpuno sam slomljen jer sam se toliko pripremao za ovu borbu i bio u sjajnoj formi. Žao mi je svih koji su uključeni u ovaj događaj, vrijedno ću raditi da pronađemo novi datum kada zaliječim oko - oglasio se FjuNe. K. ri.

Neđelja, 4. februar 2024.

Arena

Sportski miks

21

Meč u Švedskoj je putokaz

D. MIJATOVIĆ

Mladost i domaći kadar snaga Budućnost Bemaksa

Jelena Vukčević bila je iks faktor nakon odmora u trijumfu protiv Savehofa

PODGORICA - Odbranom su ,,plave“ stigle do prve gostujuće pobjede u Švedskoj protiv Savehofa (27:23) i to na dva kola do kraja grupne faze Lige šampiona.

Na krilima mladosti - Budućnost Bemaks je odigrala jedan od boljih mečeva u eliti, a mnoge djevojke, poput Tomove Mari Planove, Jelene Vukčević, Ivane Godeč, bile su u oba pravca na visini zadatka.

Očigledno su igračice Bojane Popović bile rasterećene, a kada nema pritiska, onda je sve lakše.

- Ponosna sam na igračice zbog pobjede. Borile su se tokom čitavog meča, naš cilj je bio da odigramo dobru odbranu i zaustavimo napad domaćina. Kontrolisale smo dešavanja od početka meča, u finišu smo napravile nekoliko grešaka, ali smo zasluženo došle

do pobjede i važno je da su sve igračice ostale zdrave. Mlada smo ekipa i ova pobjeda je važna zbog samopouzdanja - kazala je Popović.

Desni bek Vukčević odigrala je još jedan dobar meč i dala doprinos u pobjedi sa tri gola.

- Mlada smo ekipa i potrebne su nam ovakve utakmice, a velika stvar je što smo došle do pobjede. Pokazale smo dobru energiju i pravu borbu,

Danas Memorijal ,,Saša Milačić” u stonom tenisu

(Vlaznija, Elbasani, Tomori, Teuta, Tirana i Đikondi), dok četiri tima dolaze sa Kosova (PKK, Priping, Gani Maljoku i Šar).

Takmičarski dio turnira počeće u deset sati, dok je zvanično otvaranje planirano za 12.

Saša Milačić je bio dugogodišnji prvotimac, direktor i predsjednik Budućnosti. Bio je i međunarodni sudija, član predsjedništva Stonoteniskog saveza SFR Jugoslavije i predsjednik Stonoteniskog saveza Crne Gore. Za doprinos razvoju stonog tenisa kao zaslužnom sportskom radniku dodijeljena mu je titula počasnog člana Balkanske stonoteniske unije. Milačić je preminuo od posljedica Covida 19, sredinom januara 2021. godine.

Glavni grad postuhmno ga je nagradio Zlatnom plaketom za doprinos razvoju sporta u Titogradu i Podgorici. Milačić će ostati upamćen i kao predsjednik Stonoteniskog saveza koji je tokom devedesetih godina pokrenuo u Svjetskoj stonotenioskoj uniji pitanje osamostaljeR. P. nja Saveza.

Atletski crnogorski reprezentativci na pripremama u hrvatskom bacačkom centru

Nastupa 113 takmičara PODGORICA - Međunarodni stonoteniski turnir za mlađe kategorije, Memorijal „Saša Milačić“ – Podgorica open, biće održan danas u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru.

Navodi se da će turnir biti odigran u znak sjećanja na dugogodišnjeg takmičara i sportskog radnika, koji je dao ogroman doprinos razvoju stonog tenisa u Crnoj Gori. Najavljeno je učešće 113 stonotenisera iz Crne Gore, Albanije i sa Kosova, koji će se nadmetati na 12 stolova.

Crnogorski stoni tenis predstavljaće stonoteniseri Budućnosti, Budima, Jedinstva, Lovćena, Spina, Gorštaka, hercegnovskog kluba Novi, Valdanosa i Kotora. Iz Albanije je potvrđeno učešće šest klubova

U Vilingenu oboren rekord Svjetskog kupa

Forfang preletio magičnu granicu

Pobjedom Norvežanina Johana Andrea Forfanga u Vilingenu je završeno prvo takmičenje u Svjetskom kupu na ovoj skakaonici.

Skokom 155,5 metara Norvežanin je oborio rekord Poljaka Klemensa Murnjaka (dan ranije je izjednačio) Svjetskog kupa za dva i po metra, kada su

velike skakaonice u pitanju, a na kraju je do trijumfa stigao sa ukupno 252,7 poena. Drugi je završio Rjoju Kobajaši (221,7), a na podijumu se popeo i još jedan predstavnik Norveške - Kristofer Eriksen Sundal (219,9 bodova).

Na čelu generalnog plasmana je Štefan Kraft sa 238 bodova više od Andreasa Velingera.

to je ono što je bio cilj. Odbrana je bila sjajna, pokazale smo karakter i zaslužile dva boda.

Ponosna sam na ekipu zbog pobjede.

Igračice podgoričke ekipe ključnu stvar uradile su nakon odmora, kada su zaustavile raspoloženu Stankijevič, a sa gola domaća reprezentativka Bundsen, osim u finišu meča, nije bila na visini zadatka.

Naravno, za to su bile zasluž-

ne i igračice Budućnosti, koje su samo do odmora iz 17 pokušaja pogodile 13 puta.

Sa jakom odbranom, gdje je bilo manje iskakanja, a prvo isključenje je zarađeno tek u 42. minutu, i napad je djelovao sigurnije i raznovrsnije.

Bez filozofiranja bugarska internacionalka je lako nalazila na crti pivotkinju Godeč, a ,,svježa krv“ nakon odmora u liku ljevakinje Vukčević doni-

jela je našoj ekipi ,,plus četiri“ u 35. minutu. Razigrana spoljna linija, uz neke lijepe golove sa krila Anastasije Marsenić, završila je posao na osam minuta prije kraja golom Godeč za 24:19. ,,Plave“ će posljednji put u ovogodišnjoj sezoni LŠ dočekati Odenze 10. februara. U posljednjem kolu najtrofejniji crnogorski klub gostovaće Bitighajmu.

A. MARKOVIĆ

Furtula, Đurović i Papazi u Medulinu PODGORICA - Najbolji crnogorski reprezentativci i rekorderi u bacačkim disciplinama Danijel Furtula u bacanju diska, Tomaš Đurović u bacanju kugle i Amir Papazi u bacanju koplja, nakon obavljenih priprema u Baru, nastavili su pripreme od 29. januara u poznatom hrvatskom bacačkom centru u Medulinu, gdje se na pripremama nalaze najbolji bacači Hrvatske i Slovenije.

Crnogorski reprezentativci na pripremama u Medulinu odrađuju bazične pripreme u trajanju od mjesec dana.

– Nakon uspješno realizovanih priprema u Baru, zahvaljujući razumijevanju

Atletskog saveza Crne Gore i podršci Crnogorskog olimpijskog komiteta nastavljamo izuzetno važne pripreme u Medulinu, gdje je potrebno da se što bolje pripremimo, jer nas nakon toga perioda, već početkom marta očekuje kvalifikacioni ciklus takmičenja za odlazak na Olimpijske igre ove godine.

– Imamo izvanredne uslove i radimo sa našim trenerom iz Hrvatske Ronaldom Vargom i treniramo sa najboljim sportistima Hrvatske i Slovenije.

Zahvalili bismo se Atletskom savezu na čelu sa predsjednikom Miloradom Vuletićem i Crnogorskom olimpijskom komitetu na čelu sa predsjednikom Dušanom Simono-

vićem na pomoći i realizaciji ovih značajnih priprema u Medulinu, nakon čega ćemo biti maksimalno pripremljeni i motivisani da nastavimo i krenemo ka jurišu na ispunjenje normi za Olimpijske igre.

Kolega Tomaš Đurović i ja smo već navikli na ove pripreme, a drago mi je što je ove godine sa

nama u trenažni proces za realizaciju priprema uključen perspektivni i mladi bacač koplja Amir Papazi iz atletskog kluba Tempo iz Bara, koji je rekorder Crne Gore u koplju i od kojeg očekujemo da u narednom periodu postigne značajne rezultate – istakao je Danijel Furtula.

R. P.

Danas u Beogradu juniorsko dvoransko prvenstvo Balkana

Crnogorski atletičari spremni da zablistaju PODGORICA – Beograd će danas biti domaćin dvoranskog prvenstva Balkana, u konkurenciji juniora (U20), na kojem će nastupiti i crnogorski atletičari. Očekuje se učešće više od 200 atletičara iz 16 država članica Balkanske atletske federacije.

Crnogorsku atletiku predstavljaće devet atletičara. Nastupiće Vesna Kljajević (AK Tara, bacanje kugle), Matija Vojvodić (Mornar, 60 metara prepone), Anabela Mujovi (AK Sanja, skok udalj i 400), Anđela

Đuranović (Sanja, skok u dalj i troskok), Nevena Dobrašinović (Lim, troskok), Maša Bubanja (Rudar, 60 metara), Radovan Sošić (Tara, skok uvis) i Nemanja Džaković (Rudar, 400).

Uoči puta zbog zdravstvenih problema odustao je Haris Adrović (Jedinstvo, kugla) .

Crnogorske atletičare predvodiće selektor Osman Erović i treneri Danilo Ristić, Sanja Đurnić, Budimir Jestrović, Bojana Đurković i Dragoje R. P. Rajković.

22 Feljton

Neđelja, 4. februar 2024.

GORNJI MANASTIR OSTROG U DAVNAŠNJIM ZAPISIMA, ČLANCIMA I PUTOPISIMA Priredio: Slobodan ČUKIĆ VUK VRČEVIĆ - PUTOVANJE S KNJAZOM DANILOM U OSTROG: U bjelopavlićkom manastiru Ostrog, đe počiva cjelokupno tijelo svetitelja Vasilije, svake je godine znameniti sajam (dernek) o Trojičinudne, đe na hiljade naroda iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine, Arbanije i Boke Kotorske dolazi iz pobožnosti na poklonije, među kojima dolazi i Turaka i turskih žena, koji su zgranuti, ili od kakve druge nemoći bolesni. Dernek traje samo tri dana, tj. u subotu, neđelju i poneđeljnik, bez da se ikada do sada dogodilo i namanje zlo između mnoštva svakojega naroda.

Zaželi Knjaz ove godine poći u Otrog prvi put kao gospodar crnogorski s njegovom pratnjom, i ponudi dva svoja ajutanta i mene, i mi se drage volje uputimo. I ne toliko da sajam vidimo, nego da pregledamo po Bjelopavlićima, na mnogo mjestija, razbojišta turske i crnogorske vojske Omer-pašina rata, a osobito Donjemu manastiru ostroškomu u kojemu je Derviš-paša stanovao u vrijeme rata.

Krenemo, dakle, s Cetinja rano u četvrtak, u društvu mnogih biranih Crnogoraca i perjanika, i na Crnojevića Rijeku ručamo.

Po ručku, uputimo se lijevim brdom put sjevera koji nas vodi u Lješansku Nahiju, i prenoćimo u prvo selo te se zove Meterize, đe budemo vrlo dobro dočekani, i u onako krasnom društvu veselo noć provedemo.

Sjutran rano, u petak, produljimo put uz neprestano pjevanje i pucanje iz pušaka perjanika, i srete nas prvo selo Buronje,

7.

A što je ovo, oče? Što bi sa onim krasnim ikonostasom?

Pošto izidosmo na pogled manastira, zazvoniše u sva tri dosta velika zvona.

Narod koji bješe već prije nas došao, pozdravi nas pucanjem na stotine pušaka.

Manastirski muškuli započeše pucati, a arhimandrit ostroški Nikodim Raičević sa nekoliko kaluđera, svečano obučenih, dočekaše Knjaza s jevanđeljem pa drugo Glavica, đe nas dočeka lješanski vojvoda i senator Ivan Čoketin Uskoković, sa mnogo Crnogoraca pred jednom crkvom, i gotovo tri na ražnju peciva, dva vagana oni čas izvađena meda i sać, dva vagana ono jutro usirena sira i desetak velikih šeničnih pokvasnica.

Prije no što sjedosmo ručat, napismo se krasne planinske vode, a za njom izobilja rakije lozovače. Posjedasmo po zelenoj travi i dobro ručasmo.

Odavde se uputimo put Komana i Zagarča, put istoka, najgrđim za konjanike putom, đe smo morali više puta sjahati i pješke hodati, i osobito kad smo došli u Kosovi Lug. Produljismo dalje i iziđismo na vrh brda u Zagarač, i otkud se nepregledna polja i livade, gradovi i sela, brda i doline spram jugo-istoku, turske, vide, da čojek ne zna đe će ustaviti oči da se nasladi one prirodne svakojake miline.

Ođe malo sjahasmo, pismo po-

malo rakije, pripalismo cigare i čibuke, te seirimo.

Reći će G. Knjaz: “Ma, fala bogu, braćo, s čim se jadna Crna Gora ima dičiti, osim praznim gorama i kršovitim planinama? Pogledajte ovo polje tursko i ovu carevinu! Da je polovicu naše, bi li mogla sva Crna Gora živjeti? Na moju dušu, pravo ima Stevan Perkov te veli: „Da ova naša gladna i prazna Crna Gora išta valja, ona bi davno nečija bila”.

Nasmija se Knjaz na ove riječi pa se diže na noge i reče: „Ah, nesretnja srpska vazdašnja neslogo! I žalosna Kosovska večero!”

Ođe ostavimo Lješanske Nahije granicu, a uljegosmo nešto boljim putom u Bjelopavlićku (idući k sjeveru), i kad dođemo u prvo selo te se zove Glavica, rekao bi čojek da nijesmo više u Knjaževoj granici, nego neđe u pitomo Primorje, jer se vidi veliko Bjelopavlićko polje, i putujući krajem nekih malih sela, vide se na sve trane pitomi voćnjaci, a osobito krušaka, jabuka, šljiva, trešanja, višanja i mnogo vinograda. Ali nikad tako uzrađeno kao što je na nekim župnim mjestima crnogorskih nahija (Riječka i Crmnička).

Knjaz Danilo Petrović Njegoš

Pred veče prispijemo na Orju Luku, krasni položaj, okićenu prilično ozidanim u klaku kućama, đe živi starinsko pleme Boškovića, đe nas najsrdačnije dočekaše pop Đoko i serdar Ramo Bošković, i po mogućstvu ugostiše.

U subotu ujutro krenemo posle ručka s Orje Luke, ispod koje teče rijeka Morača (Zeta, prim. prir), na kojoj nađosmo jedan mali čun, u komu se jedva i sa strahom mogu dvojica prevesti na lijevu stranu vode, i više no dva sata izdangubili smo dok smo se po dva i dva prevezli, a konjima diže svak sa svakoga i prtljag, te preplivaše.

Pošto se sasvim priugotovismo, uputismo se jednim poljem. Od Orje Luke do Vražegrmaca (udno polja niže Ostroškog manastira) nijedno selo nijesmo umi-

Donosimo manje poznate tekstove vezane za gornji manastir Ostrog - članak Leontija Ninkovića iz 1911. godine, bilješku ruskog inženjera Jegora Kovaljevskog iz 1841, bilješku Vijale de Somijera nastalu oko 1810. godine, bilješku vojvode ĐuraMatanovića iz 1897. o odbrani Ostroga 1852, bilješku Vuka Vrčevića o posjeti knjaza Danila Ostrogu 1854, dio putopisa „Pod Ostrogom“ iz 1884. godine, kao i dio putopisa Lazara Tomanovića iz 1889. godine

Gronji manastir Ostrog - iz knjige M.E.Durham, 1904. godina

Donji manastir Ostrog

Vuk Vrčević

U crkvi, mjesto nekad dragocjenog ikonostasa, ne vidimo drugo osim pribijenih (bez ikakve umjetnosti) dasaka, po njima izobješeno desetak svakojakih manjih i viših ikona. Začudi se Knjaz i upita arhimandrita Nikodima. „Eto, Gospodaru, vidiš li što su od manastirskih ćelija učinili kad je turska vojska prošle zime u nj stanovala“ mogred prošli ni viđeli, osim pođekoju čobansku kolibu. I ovo je polje dosta pitomo i rodno, kao i Bjelopavlićko, ali vrlo slabo uzrađeno, osim đe-đe po okrajcima posijano, nego tri dijela pusto i neuzrađeno leži.

Oko pet ura posle podne, okrenemo uz polje k sjeveru uz jedno vrletno brdo uz koje ćemo doći u Donji manastir ostroški, Sveta Trojica. Pošto izidosmo na pogled manastira, zazvoniše u sva tri dosta velika zvona.

Narod koji bješe već prije nas došao, pozdravi nas pucanjem na stotine pušaka. Manastirski muškuli započeše pucati, a arhimandrit ostroški Nikodim Raičević sa nekoliko kaluđera, svečano obučenih, dočekaše Knjaza s jevanđeljem na vratima avlije manastirske i otpratiše do u crkvu pojanjem tropara one crkve. Crkva je dosta prilično ozidana i povelika, na

njoj novi zvonik sa tri zvona, ali unutra, mjesto nekad dragocjenog ikonostasa, ne vidimo drugo osim pribijenih (bez ikakve umjetnosti) dasaka, po njima izobješeno desetak svakojakih manjih i viših ikona. Začudi se Knjaz i upita arhimandrita Nikodima: „A što je ovo, oče Nikodime? Što je bilo od onoga krasnog ikonosca?” „Eto, Gospodaru, vidiš li što su od manastirskih ćelija učinili kad je turska vojska prošle zime u nj stanovala.”

Kad ču Knjaz, nasmija se, pa kao u šali odgovori: „E moj oče Nikodime! Kako se drlo, nije toliko ni krvavo. Pravi Turci đe dođu, oni i prazne i pale crkve i manastire, a oni zimušnji ostaviše nam neupaljeno da se imamo, dajbudi, đe Bogu moliti. S pomoću Boga i pobožnoga pravoslavnoga naroda, danas ćeš steći onoliko koliko su ti Turci zimus štete u manastiru učinili, pa biće što Bog da!”

Iz crkve iziđemo u manastir đe nas razredi otac Nikodim po praznim, istina je, ali dosta čistim i lijepo sagrađenim ćelijama, đe se preobučemo. Pošto pismo kafu, iziđe G. Knjaz da se kroz manastir i narod šeta, i svi mi za njim. Tako je bio od sviju strana narod nagrnuo da prije i bolje Knjaza vidi, da su bili udarili na veliko čudo perjanici rastiskućujući da učine Knjazu i nama put, i onaj je srećan bio koji je mogao Knjaza poljubiti u ruku. Posle jedne ure zađe i sunce, a svi mi posjedali na jedan čardak otkuda možemo narod, a on nas viđeti.

(Nastavlja se)

Arhiv 23

Neđelja, 4. februar 2024.

Iz istorije crnogorske diplomatije

Crnogorske istorijske putanje na Apeninima Nedaleko od znamenite Fontane di Trevi, odsutnost turističke vreve uživa elegantna građevina u Via Palermo 6 – istorijske reminiscencije na Konzulat Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, na čelu s Piše: Dejan VUKOVIĆ diplomatom elitne klase, rodoljubivog uma, visokog obrazovanja, markantnim Evgenijem Popovićem.

Tihuju pjacete i trgovi antič- Državnički sentiment sa Cetinja je obrglio obližnju Via Volturno 7, đe u turobnom vremenu egzila kog grada pod plaštom zvjez- bješe sjedište Crnogorske kraljevske vlade početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća dane noći koja polako iščili dok se tamni pokrivač povlači na drugi kraj planete. Tratorije, sartorije, đelaterije, picerije, kafei, restorani, lagano otvaraju vrata šarmantnog ambijenta i šarolikog ukusa raznovrsnih delikatesa i delicija. Ljupkim, kaldrmisanim ulicama drevnog gradskog jezgra odzvanja melodični dodir točkova ranih automobila. Nadolazi januarsko, svježe i vedro jutro u Rimu. Prvi sunčevi zraci veselo pomiliju krovove i zelene oaze na teresama vila, dotaknu visoko drveće uredno potkresano do same razgranate krošnje koja podsjeća na džinovske pečurke.

Poseban je ugođaj kada sunce obasja starovremenske znamenitosti Rima i Vatikana: crkve, katedrale, palate, arhitektonske dragulje starih civilizacija i kultura. Punim sjajem i nesvakidašnjom ljepotom zablista bogatstvo prestižnog kulturno-istorijskog nasljeđa čovječanstva. Dodirom sunca, kao alhemičarskim štapićem, ožive veličanstveni kipovi i figure, spomenici prefinjene elegancije i raskošnog stila; osjećaj kao u poznatim teatrima kada se podigne masivna zavjesa. Slavna povijest danju dinamično pulsira poput kultne kazališne predstave, zadivljujuće scenografije i kostimografije, s dostojanstvenom mirnoćom i čarima mistike u večernjim satima. Harmonična uzvišenost struji arterijama srca grada.

Skladni drvoredi narandži u gustim zelenim krošnjama šire najfinije mirise Sredozemlja, ušetaju u divna zdanja kroz škure tamnozelene i boje tamne čokolade, često i blijedo plave ili sivkaste kapake - boje zimskog neba nad Rimom. Valovima veselih, toplih boja prelivaju se fasade: rumenilo zrelih bresaka, zlato kajsija, braon i oranž nijanse, lepršavi tonovi čija živost udahnjuje radost mediteranskog duha gizdavim palatama.

Nedaleko od znamenite Fontane di Trevi, odsutnost turističke vreve uživa elegantna građevina u Via Palermo 6 – istorijske reminiscencije na Konzulat Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, na čelu s diplomatom elitne klase, rodoljubivog uma, visokog obrazovanja, markantnim Evgenijem Popovićem. Državnički sentiment sa Cetinja obrglio obližnju Via Volturno 7, đe u turobnom vremenu egzila bješe sjedište Crnogorske kraljevske vlade početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća. Iščekujući proljećne horizonte ogoljelo drveće spušta grane nad Tibrom odajući naklon prirode istorijskim vodama.

Povijesne crnogorske putanje na Apeninskom poluostrvu uspinju se uskim kolovoznim trakama i prevojima ka brdovitoj unutrašnjosti Italije, slično putu ka vrhu Trešnjevika, izgrađenog za vrijeme kralja Nikole, a čiji slikoviti planinski pejzaž

Povijesne crnogorske putanje na Apeninskom poluostrvu uspinju se uskim kolovoznim trakama i prevojima ka brdovitoj unutrašnjosti Italije, slično putu ka vrhu Trešnjevika, izgrađenog za vrijeme kralja Nikole, a čiji slikoviti planinski pejzaž podsjeća na reljef San Marina, najstarije republike u Evropi, đe gordo dominira utvrđeni zamak i filigranski klesani, kameni zidovi

San Marino najstarija republika u Evropi

Pogled na prekrasni Rim

podsjeća na reljef San Marina, najstarije republike u Evropi, đe gordo dominira utvrđeni zamak i filigranski klesani, kameni zidovi. Gledajući s visina u izmaglicu, povrh brda i brežuljaka, patinom prošlosti odzvanjaju zvukovi vitezova, konjanika. Draži ceremonijala i tradicija otmjenosti stoljećima pažljivo njegovana, očuvana do najfinijih detalja u sveča-

nim salama, đe su kitnjastim slovima ispisana imena čuvenih ličnosti ove drevne države; časno isijava Marino Borbikoni, univerzitetski profesor, predsjednik procrnogorskog komiteta za obnovu nezavisnosti Crne Gore koncem Prvog svjetskog rata.

Njegova izuzetna osobenost, plemenitost i uzvišeno zvanje kapetana regenta daruje prefinjeni dizajn međuna-

rodnim odnosima dvije stare države, naše domovine Crne Gore i Republike San Marino.

Blistavim, popločanim, ulicama, rijetki prolaznici. U Muzeju poštanskih markica i kovanog novca godi iskrena ljubaznost, nadasve prijateljska pažnja, a patriotski damar je snažan i ozari lica kada ugledate svadbenu medalju sa vjenčanja italijanskog kralja Vitoria Emanuela i crnogorske princeze Jelene Petrović rad umjetnika Luiđi Đorđija, kartoline s njihovim likom, a za sliku jahte kraljevskog para ističu da je nazvana ,,Jela“ iz ljubavi prema šćeri kralja Nikole. Naročiti je sjaj Danilovog Ordena za nezavisnost Crne Gore, snažna potvrda prisnih odnosa dvije zemlje dugog istorijskog pamćenja i značajne tradicije.

Brazda plodnog prijateljstva izranja iz depeše crnogorskog konzula Slava Ramadanovića iz Italije, upućene ministru inostranih djela Knjaževine Crne Gore, vojvodi Gavru Vukoviću, 22. januara 1903. godine: „Dragi Gospodine Vojvoda! Današnjom poštom imam čast poslati Vam prvi stepen i diplomu Ordena San Marino, određene za Nj. Kr. V. Gospo-

dara, a koji sam jučer primio.

Prilažem Vam i pismo g. Markiza Mak Svine, sa kojim mi javlja, kako Savjet San Marina jednoglasno šiljanje imenovanog ordena dekretovao uz manifestiranje poštovanja i uvaženja prema Uzvišenom Gospodaru. Na osnovu sporazumljenja prethodnog, o kojemu već znate, a koje je učinjeto i po najvišem odobrenju, nužno je da sad Nj. Kr. V. odlikuje prvog regenta Republike: Nobile Commendatore Semino Gozi, Capitano Regente della Republica di S. Marino sa I St. Danilovog ordena. Poslije će slijediti odlikovanje Vama, Iliji i meni, a sa strane naše drugom regentu Ministru In. Djela i Kontu Montalbo t.j. jedan prvi stepen i dva druga stepena. Razumije se samo diplome i oni nama i mi njima; samo Prvom regentu treba poslati i orden i diplomu, pošto su i oni to učinjeli, i to sasvim iznimno, jer obično ne daju nikad znakove“. Najrafiniranija oblast diplomatije - protokol i razmjena odlikovanja suverena dvije samostalne države nadomak tirkiznog Jadrana, zbližavaju mitske, neosvojive vrhove Monte Titano i Lovćena.

(Autor je crnogorski diplomata)

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. februar 2024.

292

285

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Obavještavamo vas da je dana 3. februara 2024. poslije duže bolesti u 69. godini preminuo naš dragi

Javljamo tužnu vijest da je, poslije duže bolesti, preminula

e-mail: oglasno@pobjeda.me

KSENIJA Radovana LEKIĆ

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

rođena VUJOVIĆ

VELJKO Blaža ĐURIČKOVIĆ Saučešće primamo u kapeli Čepurci 4. februara od 10 do 15 časova i 5. februara od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti istoga dana na Novom groblju – Ćemovsko polje u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga MIRJANA, brat BRANISLAV – BRANO, braća od stričeva RAJO i RATKO, snahe, bratanići i bratanična, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Saučešće primamo u porodičnoj kući selo Komarno 3. i 4. februara 2024. godine do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju.

Ožalošćena porodica: kćerka ZORICA, sinovi ZORAN i KOSTA, snahe JASNA i NADA, đever ZARIJA, zaova ANKA, jetrva SLAVICA, unuke OLIVERA, IVANA, MILICA i MARTINA, unuci LAZAR i MILO, praunuci DUŠAN i ANDREJ i ostala rodbina LEKIĆ i VUJOVIĆ

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 4. februar 2024.

290

Dana 30. januara 2024. u Novom Sadu, u 69. godini, preminula je moja sestra

249

Дана 3. фебруара 2024, у 71. години, преминула је наша драга

Dana 3. februara 2024, u 84. godini, preminuo je naš dragi

ДРАГИЦА Милана НИКОЛИЋ

NEĐELJKO Blažov VUKČEVIĆ

Саучешће примамо у капели под Требјесом у Никшићу 3. фебруара од 11 до 16 часова и 4. фебруара од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу под Требјесом.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 3. februara od 15 do 17 časova i 4. februara od 9 do 13 časova i u Gluhom Dolu od 14 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju.

рођена МАРТИНОВИЋ

BRANKA Markova VOJVODIĆ udata BOJOVIĆ 1955 - 2024.

Ожалошћени: син ЖЕЉКО, кћерка САЊА, брат ДРАГО, сестра ДАРКА, ђевер МИРКО, снаха ДИЈАНА, јетрве БОЖИДАРКА и ДАНИЦА, унучад МАТИЈА, НИКОЛА, ДАРКО и ВИКТОР, зет МАРКО, ђеверићи, ђеверичине, братанић, братаничине, сестрићи, сестричине, заовић, заовична и остала бројна родбина НИКОЛИЋ и МАРТИНОВИЋ

Sahrana će se obaviti u poneđeljak, 5. februara 2024. godine, na Novom groblju u Novom Sadu u 13.30 sati.

Na kraju tvog životnog puta, našla si zasluženi mir.

Ostali smo željni jedno drugoga.

Neka ti je laka zemlja.

289

Ožalošćeni: supruga MARIJA, sinovi ALEKSANDAR, NIKOLA i PETAR, sestra ANKA, snahe IRENA, ALEKSANDRA i MIRJANA, unučad MIHAIL, UROŠ, JAKOV, JOVANA, ANGELINA, NAĐA i ostala mnogobrojna rodbina 250

Ožalošćeni: brat DRAGAN VOJVODIĆ sa porodicom

Обавјештавамо родбину и пријатеље да је 2. фебруара 2024, у 77. години, преминуо наш вољени

Дана 3. фебруара 2024, у 82. години, преминуо је наш драги

МОМЧИЛО-МОМО Радована ПЕРОВИЋ

ТОМИСЛАВ Станише ЧВОРОВИЋ Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 3. фебруара од 14.30 до 16 часова и 4. фебруара у градској капели у Шавнику од 10 до 14 часова, када се полази за Мокро. гдје ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у 15 часова.

275

Са великом тугом обавјештавамо родбину, пријатеље, кумове и комшије да је у 82. години преминуо наш драги супруг, отац, дјед и брат

ХАЏИ ЉУБО КОМЉЕНОВИЋ Саучешће примамо у градској капели у Будви 4. фебруара од 9 до 16 часова и 5. фебруара 2024. од 9 до 12 часова. Сахрана ће се обавити 6. фебруара у 13 часова у родним Рађићима – Кнежево, Бања Лука. Вијенци и цвијеће се не прилажу.

Ожалошћени: супруга БРАНКА, син МИЛАН, кћерке ЈОВАНКА-ОЉА и АНА, брат МИЛИВОЈЕ, сестра ДЕСА, снаха БОЖИДАРКА, унучад ЈОВАНА, СОФИЈА, МАРКО, МИХАИЛ, МИЛИЦА, ОГЊЕН и ДАНИЛО, зетови и остала многобројна родбина

265

Саучешће примамо у капели под Требјесом 3. фебруара од 11 до 16 часова и 4. фебруара од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на новом гробљу под Требјесом. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: супруга МИЛЕВА, син ГОРАН, кћерке БИЉАНА и ДРАГАНА, браћа ЛУКА и МИЛЕНКО, снахе ВЕРА и ДРАГИЦА, унучад ТАМАРА, РАДОВАН, АЛЕКСАНДАР и САРА, братанићи, братаничне, сестрић, сестричне и остала многобројна родбина ПЕРОВИЋ

Dana 3. februara 2024, u 80. godini, preminula je naša draga i nikad prežaljena

Ожалошћени: супруга ИЛИНКА, син ВЕСЕЛИН-ВЕСКО, снахе АНЂЕЛКА и РАДОЈКА, унучад НИКОЛИНА, ДУЊА, САРА и КОСТА, синовац БАЈО, синовице ВЕСЕЛИНКА, БУДИМКА и ЉИЉАНА, сестрићи МИХАИЛО и МИОДРАГ, сестричне ЉУБИМКА, РАДМИЛА, РАЈКА, ЈЕЛИСАВКА и БРАНКА, сестра од стрица СТОЈА и остала бројна родбина

276

283

Dana 3. februara 2024. u 76. godini, poslije teške bolesti, preminula je naša draga

MILENA Bajova KRKOVIĆ rođena BULATOVIĆ

Saučešće za našom dragom pokojnicom primamo 4. februara na gradskom groblju Čepurci od 9 do 13 časova, kada polazimo za rodno mjesto Ljevišta, gdje će se primati saučešće u porodičnoj kući 4. i 5. februara do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju Teoč Do. Po želji porodice, cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: suprug BAJO, sinovi SEKULE, DUŠAN, STOJAN, SAVA, MILIJA, STEVAN i STANKO, kćeri ŽELJKA i RAJKA, sestre MILICA, POLJKA, SPASA, DANICA i GRANICA, snahe VERICA, MILEVA, SLAĐA, OLGA, TATJANA i MILANKA, jetrva VESNA, đeveričići, đeverične, bratanac, bratanica, sestrići, sestričine, unučad, praunučad, kao i ostala mnogobrojna rodbina KRKOVIĆ i BULATOVIĆ

KOVILJKA Dragova SPAIĆ rođena TOMAŠEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 4. februara od 11 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni: suprug DRAGO, kćerke SLOBODANKA i TATJANA, sin SLOBODAN, sestre DARA i BOSA, bratanići, sestrične, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. februar 2024.

253

Opraštamo se od našeg dragog oca, svekra i dede

278

Posljednji pozdrav dragoj

VESKU

DRAGICI

DRAGA KATNIĆA

282

Dragom

Beskrajno hvala na ljubavi, poštovanju i pažnji.

Strina SPASA RAKOČEVIĆ sa porodicom

Kumovi BALETIĆI

286

284

Ljubav, toplina i požrtvovanje koje si nam poklanjao ostaće vječno u našim sjećanjima.

Posljednji pozdrav dragoj majci, tašti i babi

S tugom se opraštamo od naše drage kume

Počivaj u miru.

DRAGICE NIKOLIĆ

Tvoje veliko srce bilo je izvor neizmjerne ljubavi, dobrote i razumijevanja. A tvoj odlazak ostavlja veliku prazninu u našim srcima.

Tvoji: GORAN, DRAGICA i MARKO

BRANO i NADA MALOVIĆ sa porodicom

KSENIJI LEKIĆ

251

252

Posljednji pozdrav našem dragom stricu

Posljednji pozdrav našem voljenom ocu, svekru i đedu

Tvoji: ZORICA, NENAD, IVANA i OLIVERA sa porodicom

DRAGOLJUBU KATNIĆU

DRAGOLJUBU - DRAGU KATNIĆU

Pamtićemo te i čuvati od zaborava.

Zauvijek ostaješ u našem sjećanju.

Neka tvoja duša počiva u miru.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima i sjećanjima, sačuvan od zaborava.

Hvala ti na svemu što si učinio za nas.

Bol za tobom je nemjerljiva, za sve ti hvala.

Neka tvoja dobra duša nađe mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav dragoj snahi i strini

Tvoji bratanići: PETAR i MILE sa porodicom

Tvoji: VOJIN-BATO, BRANKA, IVANA i BORIS

288

KSENIJI LEKIĆ ZARIJA, SLAVICA, MAŠAN, SRĐAN i IRENA LEKIĆ

273

Opraštam se od mog dragog dede

279

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

287

KSENIJI LEKIĆ TOMISLAVU

DRAGA Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si mi pružao tokom života.

Uspomene na najradosnije zajedničke trenutke iz mog djetinjstva, zauvijek ću nositi u srcu

Svaki trenutak proveden sa tobom bio je poseban, još jednom hvala na svemu.

MIJO KNEŽEVIĆ sa porodicom

Tvoja unuka SONJA

Sa neizmjernim bolom i tugom se opraštamo od tebe.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam dala.

Tvoji: KOSTA, NADA, MARTINA i MILO

Posljednji pozdrav dragom đeveru, stricu i svekru

TOMISLAVU ČVOROVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

S ljubavlju i poštovanjem, tvoji: RADOJKA, VESNA, BUDIMKA, LJILJANA, BATRIĆ i IVANA

291

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 4. februar 2024.

247

SJEĆANJE

ŽARKO Stevov SAMARDŽIĆ 4.2.2004 - 4.2.2024.

Godina dana od smrti moje sestre

266

277

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog supruga i oca

BELE KRIVOKAPIĆ

Dvadeset godina najljepših uspomena, neizmjerne ljubavi i ponosa što smo tvoji i što nastavljamo stazama tvojim. Nedostaješ.

Tvoja PORODICA

Bol i tuga nikad neće proći. Nedostaješ.

259

263

Dvije godine od smrti

NIKOLE MILANOVIĆA

Tvoja LOLA

Navršava se 40 tužnih dana od kada nijesi sa nama naša voljena

RADOVAN ŽIVKOVIĆ Svojim časnim životom, plemenitošću i dobrotom ostavio si trag koji se ne briše i ne zaboravlja.

Tvoji NAJMILIJI

264

Navršava se dvije godine od smrti mog voljenog oca

RADOVANA ŽIVKOVIĆA Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo te u našim srcima.

TVOJA PORODICA

BRANKA–LJILJA Lukina KALUĐEROVIĆ

269

Kako riječima opisati tvoju dobrotu, plemenitost, požrtvovanost, tvoju ljubav za sve nas, tvoju dobru namjeru prema svakom prijatelju. Bila si borac pred životom, hrabro nosila svoje uspjehe i životne rane, borac pred mukama i smrću, pred cijelom sudbinom.

Dostojanstvena i vrijedna žena, najbolja majka i najponosnija baba koja se beskrajno radovala unučadima.

Na kraju ostaje trag naših djela. S ponosom ćemo te se sjećati i voljeti te.

Počivaj u zagrljaju svoje prve sreće Cake.

Dana 8. februara navršava se 40 dana od kada su nas zauvijek napustili naši

MILADIN RADA TODOROVIĆ

Tvoj MILAN, MILENA, NANO i JELENA

Ćerka RADMILA sa porodicom

Dana 4. februara 2024. navršavaju se tri godine od kada je preminuo moj dragi stric

268

Teško je opisati tvoju dobrotu i plemenitost. Počivaj u miru, dragi naš.

Uža porodica će u nedjelju, 4. februara u 10 časova posjetiti tvoju vječnu kuću.

260

Četrdeset dana je od smrti moje voljene sestre

Ponosni na vaš časni život, slomljenog srca što ste nam zajedno otišli, u najljepšim sjećanjima čuvaćemo godine provedene sa vama.

U nedjelju, 4. februara, održaće se četrdesetodnevni pomen u krugu uže porodice.

VOJISLAV S. MARKOVIĆ S ponosom čuvam uspomene na tebe i tvoj vedri lik.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

SAVO MARKOVIĆ 281

Pola godine je našem dragom

RADU

Sjećanje na tebe je vječno.

BRANKE–LJILJE

271

Godina je od smrti moje drage strine

RAJKE ULIĆEVIĆ Nedostaješ mi, dobra i plemenita dušo.

S tugom, NADA ULIĆEVIĆ

Prođe bolnih pola godine, dragi brate

Tvoj brat ZORAN

248

Draga sestro, otišla si tiho i ponosno kako si i živjela.

Za svakoga si imala riječi ohrabrenja, u najtežim situacijama pravi savjet i odgovor.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru i društvu tvojih najmilijih za kojima si vječito tugovala.

Dragi moji prijatelji

Tvoja sestra SEKA SAMARDŽIĆ sa porodicom

280

Četrdeset je dana od smrti naše drage snahe, jetrve, strine i babe

NEĐO sa porodicom

RADE

Ožalošćena porodica TODOROVIĆ

BRANKE - LJILJE KALUĐEROVIĆ Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: STANKO, DARE, IVAN, RANKA, NIKOLA i UROŠ

RADO

272

MILADINE

Splet životnih okolnosti nije mi dozvolio da vas ispratim na posljednji počinak. Teško mi je zbog toga.

Dani idu, a ja ne vjerujem da vas nema. Ali nema...

Nema poziva, nema poruka, nema naših susreta.

Tuga mi je u srcu, a oko mene toliko sjećanja na vas.

Nedostajete, nedostajete puno...

Vaša CICA NIKČEVIĆ

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. februar 2024.

240

IN MEMORIAM

258

239

TUŽNO SJEĆANJE

Posljednji pozdrav

na naše voljene roditelje

VESNA PATKOVIĆ Pet godina prođe mila moja, a ti i dalje živiš u meni.

PUNIŠA

NIKOLI Božovom MILANOVIĆU

SANJA VUKIĆEVIĆ

238

SJEĆANJE

4.2.2019 – 4.2.2024.

Dragi roditelji, ponosni na vaše časne živote, čuvamo vas u srcima, tražimo u sjećanjima i ljubavlju branimo od zaborava.

Vrijeme ne briše bol i tugu, samo potvrđuje činjenicu da smo vašim odlaskom izgubili veliki porodični temelj i oslonac.

Sestra DANICA sa porodicom

Ostalo je mnogo uspomena u kojima ćeš vječno biti dio naših života.

Vaši: MARINA, NINO i NIKOLA sa porodicama

PORODICA

274

246

PUNIŠA DRAGICE MATIJAŠEVIĆ

Snaha i jetrva DESA VUJOVIĆ

4. 2. 2020 – 4. 2. 2024.

Dragi oče

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

257

ŽIVOJINE BJELICA

VUČIĆ i DRAGANA sa porodicom

NEVENA

VUJOVIĆ

VASILJKA

Voljeni ne odlaze, ostaju u srcima i sjećanju onih kojima nedostaju.

OLGA PREMOVIĆ-MIJUŠKOVIĆ

„Zlato moje, sunce moje dušo moja, moj živote, ljubavi srećo moja, tugo moja moja posljednja i prva ljubavi“

245

Dragi moji

Četrdeset dana je od smrti naše drage

Moja voljena majka

9.2.2023.

9.2.2024.

VUJOVIĆ

S ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

RADISAV M. PAVLIČIĆ

VASILJKA

6.2.2022.

6.2.2024.

Hvala što si ostavio svijetli put za sobom.

Tvoji DUŠAN i MIRA 241

267

IN MEMORIAM

OLGICA-SEKA PREMOVIĆ-MIJUŠKOVIĆ

Tužni pozdrav našem voljenom

LUKI Dušanovom DUMOVIĆU

4.2.2020 – 4.2.2024.

Na dan kada obilježavamo pola godine od kada nas je napustio.

S ljubavlju i ponosom, tvoji VUKOVIĆI

Njegovi NAJMILIJI

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 4. februar 2024.

242

Godina dana bola i tuge, bez našeg mnogo voljenog brata, ujaka i prijatelja

243

261

TUŽNO SJEĆANJE

Dana 5. februara 2024. navršavaju se četiri godine od smrti naše majke i babe

na naše drage

BOŽIDAR

DALIBOR-DAKA

NOVAKA RAŽNATOVIĆA

SLAVKE Rajkove VIDAKOVIĆ

Posjedovao si ogromnu ljubav, koju si nesebično pružao svojoj porodici, široj porodici i prijateljima.

Pitamo se zašto te je zla sudbina razdvojila od nas, da živimo u bolu i tuzi za tobom, do kraja života.

Hvala ti na veliku ljubav, dobrotu i pažnju.

Dok živimo, živjećeš u našim mislima, srcu i duši.

Majko, hvala ti za svu ljubav, nježnost i podršku kojom si nas obasipala.

Vrijeme prolazi... Praznina i žal ostaju... Zaborava nikada neće biti... Čuvamo vas u srcima zauvijek...

Tvoji: SVETLANA, NIKOLA i BOBAN sa porodicama

Vaša sestra i tetka ZLATANA sa porodicom

BOROZAN

Tvoje sestre ANKA i BRANKA sa porodicama 244

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

254

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog

ŽIVOJINA Dušana BJELICE Zahvalni smo za njegovu posvećenost porodici, ljubav i požrtvovanost, kao i za izrazito dostojanstvenu starost.

Dana 4. februara najuža porodica će položiti cvijeće na grob pokojnika.

Umjesto četrdesetodnevnog pomena uplatili smo novčani iznos Kliničkom Centru Crne Gore za liječenje oboljele djece.

U nadi i vjeri da će duša našeg dragog Živka naći mir u Carstvu nebeskom.

VASILIJA-VASA BOLJEVIĆA

262

TUŽNO SJEĆANJE

na naše najmilije

BOŽA

DAKU BOROZAN

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe.

S dubokim poštovanjem,

PORODICA

njegova PORODICA

Navršava se četrdeset dana od smrti naših

Prolaze dani, godine, ali sjećanja na vašu dobrotu i plemenitost ostaće vječno u našim srcima.

RAJKO sa porodicom i porodica pokojnog ŽELJKATOTA MIJAILOVIĆA

270

256

Navršava se 40 tužnih dana od kada nisu sa nama moji voljeni

MILADINA i RADE Neka vaša plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo Vas čuvati od zaborava.

Vaši: BOGDAN, MILICA i ŽELJKO

Navršava se četrdeset dana od smrti naših

MAJKA i TATA 255

MILADINA i RADE Vaš častan i dostojanstven život, dobrotu, plemenitost i Vaš dragi lik nikad nećemo zaboraviti.

Vaši: KRSTO, MILEVA, BOŽO, IVA, DAVID, FILIP i BALŠA

Dani prolaze, a bol za vama se ne smanjuje. Nedostajete svakog dana sve više.

Vaša plemenitost biće moja vodilja na daljem putu kojim moram ići bez vas.

Zauvijek ostajete u mom srcu, najbolji moji.

S ljubavlju, vaša ćerka IVANA TODOROVIĆ

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Potrebna žena za rad u kući i čuvanje djece.

Radno vrijeme ponedjeljak - petak 8-16 časova, Podgorica.

Kontakt: 067/630 – 920 1

Neđelja, 4. februar 2024.

Neđelja, 4. februar 2024.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 4. februar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

30x

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika izvučena su 31. januara 2024. godine.

- Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.