Dnevni list Pobjeda 8.2.2024.

Četvrtak, 8. februar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20902 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

DIPLOMATSKA POŠTA

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ANALIZA: Sto dana rada vlade Milojka Spajića

Marš na Vašington Štrikovi za Brisel u i balkanski odjeci sjenci štrajkova, sukoba Adut zvaničnog Beograda, Banjaluke i, na našu žalost, dominantnog dijela zvanične Podgorice, je upravo u tome da se Donald Tramp vrati u Bijelu kuću. U tome je suština napora Aleksandra Vučića da odlaže i oduglovači neke neizbježne poteze i odluke.

Isto čine njegovi saveznici i poslušnici u cijelom regionu. Tome se nadaju i vođe ,,dijaspore“ u Crnoj Gori, zajedno sa filijalom Crkve Srbije na Cetinju STR. 4. i 5.

oko bezbjednosnog sektora i nastavka klerikalizacije društva

GOV.ME

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Pobjednička firma prodaje brojila Vojina Lazarevića

D. MALIDŽAN

Menadžment državne elektroenergetske kompanije ponovo izabrao najskupljeg ponuđača na tenderima

STR. 2. i 3.

STR. 6. i 7.

Reagovanje direktora nezavisne Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja na navode Pobjede plasirano javnosti preko proruske platforme In4S

Čega se boji Goran Danilović?

Lideru Ujedinjene Crne Gore očigledno je teško pao tekst Pobjede jer se našao u situaciji da brani neodbranjivo. Zato je pobjegao od reagovanja u našem listu i posegao za arsenalom pogrdnih kvalifikacija, na koje mi vaspitanje ne dozvoljava da odgovorim.

Direktor nezavisne Agencije, imenovan prvi put za vrijeme vlade Zdravka Krivokapića u statusu vršioca družnosti, u svom „reagovanju“ nije uspio negirati niti jedan STR.9. navod iznijet u tekstu Pobjede

Završena prva sjednica komisije Ministarstva i Sindikata prosvjete, u radničkoj organizaciji se nadaju da neće biti radikalizacije 19. februara

Predali odluku o štrajku jer još nema kompromisa STR. 8. i 9.

Dvadeset pet godina od Mirovne konferencije u Rambujeu i podsjećanje na državnu politiku Crne Gore u tom vremenu

Propuštena šansa za miran rasplet Piše: Filip VUJANOVIĆ STR. 10. i 11.

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

25.

KUPON

IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

2

U fokusu

Četvrtak, 8. februar 2024.

ANALIZA: Sto dana rada vlade Milojka Spajića

Štrikovi za Brisel u sjenci štrajkova, sukoba oko bezbjednosnog sektora i nastavka klerikalizacije društva PODGORICA - Prvih 100 dana 44. Vlade Crne Gore obilježili su štrikovi za Brisel izborom nosilaca pravosudnih funkcija - vrhovnog državnog tužioca, kompletiranje Ustavnog suda i Sudskog savjeta, ali ovaj napredak na evropskoj agendi ostao je u sjenci štrajkova zbog netransparentnosti programa Evropa sad 2, tajnog zaduženja, sukoba zbog kontrole nad bezbjednosnim sektorom, ali i nastavka klerikalizacije države.

Jedna od prvih odluka koju je Vlada donijela jeste uplata 900 hiljada eura za rad vjerske Srednje škole „Sveti Sava“ u velika očekivanja: Vlada Milojka Spajića Podgorici, što je odlučeno već 21. decembra prošle godine. ma, uslijedila je Međuvladina izjavom ,,da ga ne interesuju Takva srednja škola, odnosno konferencija u Briselu u ko- zastave“ relativizovao Mantakozvana pravoslavna gimna- joj su od strane EU konstato- dićev postupak i pokazao da zija ne postoji u regionu, čak vani štrikovi za Vladu Miloj- je lider Nove suštinski ključna figura parlamentarne većine. ni u Srbiji, čime je i Vlada na ka Spajića. čijem je čelu Milojko Spajić Očigledno je da je tom konfe- Vlada nije postigla ni saglasamo nastavila klerikalizaci- rencijom Brisel zažmurio na snost kada je u pitanju imenoju države početu za vrijeme nekoliko krupnih faulova no- vanje kadrova u sektoru bez42. Vlade Crne Gore koju je ve vlasti: prvi je stav ministra bjednosti. predvodio Zdravko Krivo- odbrane Dragana Krapovikapić, ispunjavanjem naloga ća o brodu ,,Jadran“ i poseb- BEZBJEDNOSNI no o spomen-ploči u Morinju, SEKTOR Crkve Srbije. koji su ozbiljno suprostavljeni Da odnosi u izvršnoj vlasti, na PRAVOSUĐE I FAULOVI proklamovanoj dobrosusjed- relaciji PES – Demokrate, niU prvih 100 dana 44. Vlade de- skoj politici i prst u oko su Hr- jesu dobri - svjedoči krucijalna sila su se i imenovanja u pra- vatskoj, članici EU. Drugi je činjenica da su i pored pompevosuđu koja su ključna za is- - državna podrška obilježa- znih najava izostala imenovapunjenje privremenih mjerila vanju neustavnog dana držav- nja u bezbjednosnom sektoiz poglavlja 23 i 24, čime bi na- nosti entiteta BiH Republike ru. Na čelu Uprave policije je ša država nakon godina sta- Srpske kojem su prisustvova- Zoran Brđanin, kojeg Demognacije i nazadovanja konač- li predstavnici koalicione vla- krate žele da smijene, ali ga, no napredovala u procesu EU sti iz Nove i DNP-a. za sada, čuva premijer Milojintegracija.

Predsjedniku Skupštine Crne ko Spajić, dok ANB-om i dalje Najznačajniji je svakako iz- Gore Andriji Mandiću (No- rukovodi Boris Milić, iako on bor Vrhovnog državnog tu- va) prisustvo njegovih funk- nije po volji PES-a, međutim žioca Milorada Markovića, cionera slavlju u Banjaluci ni- Demokrate ga ne daju. koji je u parlamentu dobio po- je bilo dovoljno, već je smislio Upada u oči da je Brđanin dršku čak 75 odsto poslanika. novu provokaciju - u kabinet ostao na funkciji i pored naKrajem decembra su izabra- je, uz državnu, postavio i na- jave ministra unutrašnjih pona i tri člana Sudskog savje- rodnu zastavu Republike Sr- slova iz Demokrata Danila ta iz reda uglednih pravnika, bije i to u susret sastanku sa Šaranovića da će predložiti a krajem novembra i sedmi mitropolitom Crkve Srbije njegovu smjenu zbog negativsudija Ustavnog suda čime su Joanikijem. nog stava Odbora za bezbjedte pravosudne institucije ko- Mandićeva očigledna provo- nost odnosno parlamentarne načno izašle iz višegodišnjeg kacija, kojom je želio da po- većine, što je i učinio, ali ta inikaže da je i Crna Gora dio cijativa do danas nije uvrštena „vd“ stanja.

Kao nagrada za konačno kom- ,,srpskog sveta“ nije zasme- u dnevni red Vlade. Dalji tok pletiranje pravosudnog siste- tala premijeru Spajiću koji je događaja pokazao je da je tu

Ministar pravde Andrej Milović je u više javnih nastupa uslovio ostanak na ovoj poziciji smjenom šefa specijalnog policijskog tima Predraga Šukovića za kojeg tvrdi da je učestvovao u konstruisanju afere Do Kvon. Uz Šukovića, koji je takođe stari kadar, su stale Demokrate, ali i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović koji i daje zadnju riječ o tom kadrovskom rješenju. Dalji zaplet te afere očekuje se i kroz saslušanja Milovića i Novovića na Odboru za bezbjednost koja bi trebalo da počnu krajem ove sedmice

gov.me

Da odnosi u Vladi na relaciji PES - Demokrate nijesu dobri svjedoči krucijalna činjenica da su i pored pompeznih najava izostala imenovanja u bezbjednosnom sektoru - na čelu Uprave policije je Zoran Brđanin, kojeg Demokrate žele da smijene, ali ga, za sada, čuva premijer Milojko Spajić, dok ANB-om i dalje rukovodi Boris Milić, iako on nije po volji PES-a, međutim Demokrate ga ne daju

smjenu stopirao lično premijer Milojko Spajić samo nekoliko dana nakon što se Brđanin sreo sa predstavnicima Federalnog istražnog biroa (FBI).

Stav premijera Spajića da je Brđanin u punom mandatu, kao i reagovanje ministra Šaranovića na njegovu izjavu, potvrda su da PES i DCG nemaju dogovor o kadrovima u bezbjednosnom sektoru i da taj sukob može ugroziti stabilnost Vlade.

,,UBRZANA“ REKONSTRUKCIJA, USPORENE PROMJENE U ANB-U

Upravo se sukob sa DCG oko kontrole bezbjednosnog sektora dovodi i u vezu sa pričom o rekonstrukciji Vlade gdje svoje mjesto vide Nova i DNP, ali iz prikrajka i Bošnjačka stranka i SD koji su podržali i izbor novog vrhovnog tužioca Markovića.

Ubacivanjem u igru BS-a i SD-a, ali i ,,namigivanjem“ ZBCG da su im praktično otvorena vrata ulaska u Vladu, Spajić je očigledno želio da disciplinuje Demokrate i obezbijedi što bolju pregovaračku poziciju za buduće pregovore o kadrovima u tom sektoru.

Međutim, ni tu nije kraj. Ministar pravde Andrej Milović je u više javnih nastupa uslovio ostanak na ovoj poziciji smjenom šefa Specijalnog policijskog tima Predraga Šukovića za kojeg tvrdi da je učestvovao u konstruisanju afere Do Kvon.

Uz Šukovića, koji je takođe sta-

Kao nagrada za konačno kompletiranje pravosudnog sistema uslijedila je Međuvladina konferencija. Brisel je zažmurio na nekoliko krupnih faulova nove vlasti. Prije svega na stavove ministra odbrane Dragana Krapovića o brodu ,,Jadran“ i posebno o spomen-ploči u Morinju, koji su ozbiljno suprostavljeni proklamovanoj dobrosusjedskoj politici i prst su u oko Hrvatskoj, članici EU ri kadar, su stale Demokrate, ali i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović koji i daje zadnju riječ o tom kadrovskom rješenju. Dalji zaplet te afere očekuje se i kroz saslušanja Milovića i Novovića na Odboru za bezbjednost koja bi trebalo da počnu krajem ove sedmice.

Jedina smjena u Agenciji za nacionalnu bezbjednost je bilo razrješenje generalnog inspektora Artana Kurtija.

Njegovo imenovanje je ranije izazvalo burne reakcije imajući u vidu Kurtijevu biografiju odnosno dvije pravosnažne presude za pokušaj ubistva.

Milović je objavio i da je podnio i krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog postupanja u dijelu brisanja krivičnog djela Kurtija iz kaznene evidencije i iznio optužbe za nezakonito postupanje Ministarstva pravde u tom slučaju. Parlamentarna većina je ispod radara i bez pompe promijenila i zakon tako da generalni inspektor od sada mora biti profesionalac.

Zanimljivo da Vlada nije otvarala pitanje odgovornosti vrha ANB, ali i Uprave policije zbog propusta bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“ iako je odgovornost policije i ANB-a očigledna. Kontraobavještajna zaštita institucija koja je u nadležnosti Agencije je potpuno izostala, a uviđaj koji je izvršila policija više podsjeća na

filmski žanr komedija iz serijala o ,,Inspektoru Kluzou“ nego na ozbiljnu policijsku istragu.

SPORNI POPIS

Kao uspjeh u prvih 100 dana rada Vlade, Spajićev PES potencira dogovor o popisu koji je rezultirao potpisivanjem sporazuma sa opozicijom. Popis su od samog početka pratile nepravilnosti: od otkrivanja olovki ,,piši-briši“ kojima su planirane masovne zloupotrebe, do problema sa softverom i na kraju do nesrazmjere u broju popisanih u posljednja dva dana koji je iznosio gotovo 40 hiljada i to mahom u opštinama u kojima su na ključnim funkcijama kadrovi Nove. Opozicija je kasno i dvosmisleno iznosila primjedbe, a rasplet se tek očekuje kada se počnu računati podaci koji najviše interesuju javnost o vjeri, naciji i jeziku. Kampanju popisa obilježio je maligni uticaj medija iz Srbije, Srpske pravoslavne crkve i zvaničnog Beograda, ali to niko od političara iz Crne Gore ne smije javno da saopšti.

U prvih 100 dana zbog netrpeljivosti na relaciji premijer Spajić – predsjednik države Jakov Milatović nijesu pokrenute procedure za imenovanja ambasadora.

AMBASADORI I MERITOKRATIJA

Crna Gora nema ambasadora u stalnoj misiji pri UN u Njujorku već dvije i po godine, a u NATO već pola godine. Kad su u pitanju bilateralna predstavništva, rezidentne ambasadore imamo samo u pet zemalja, a većina ambasada djeluje na nivou otpravnika poslova.

Parlamentarna većina je prema nezvaničnim informacijama već podijelila kvote za ambasadore, ali je taj dogovor na čekanju jer se Milatović treba da se izjasni o ponuđenim rješenjima.

Nova vlada je nastavila praksu partijskog zapošljavanja i u prvih 100 dana, kako je primijetio CDT, nemamo značajnijih indikatora da ova vlada kreće u diskontinuitet i sprovođenje dugo očekivane optimizacije javne uprave. Pojedina partijska zapošljavanja u energetskom sektoru nova vlada je čak i aminovala, poput onih u Rudniku uglja Pljevlja gdje se traže novi poslovi za više od 500 prekobrojnih.

Najavljeno uvođenje sistema meritokratije, takođe je potpuno izostalo, a javna uprava i opštine se pune partijskim kadrom. Nenad ZEČEVIĆ

U fokusu

Četvrtak, 8. februar 2024.

3

Što je u ekonomiji obilježilo prvih 100 dana vlade Milojka Spajića

Selektivna minimalna penzija i otpori rušenju bespravne zgrade Vlada odlučila da poveća penzije za 70.000 građana bez ikakvih kriterijuma osim činjenice da su im primanja manja od 450 eura, da se izuzmu srazmjerni penzioneri, a kako nema rasta plata i inflacije, ostalima nema povećanja primanja PODGORICA - Sprovođenje obećanog programa „Evropa sad 2“, kojim je kabinet Milojka Spajića obavezan da podigne standard građana i to tako da minimalac dostigne 700, a prosječna plata hiljadu eura, počelo je – makar prema riječima premijera – upravo odlukom da minimalna penzija od januara iznosi 450 eura.

Ta je odluka, međutim, izazvala niz negativnih reakcija, prije svega među penzionerima.

Najprije je planirano da minimalnu penziju od 450 eura dobije 40.000 građana koji su imali minimalne penzije, bilo zbog kratkog staža, niske obrazovne strukture ili su primali porodične penzije.

PENZIJE

Ispostavilo se, međutim, da bi u tom slučaju minimalna penzija bila veća od prosječne, koja sada iznosi 425 eura, pa je Vlada odlučila da 450 eura dobije 70.000 građana.

U tih 70.000 građana, međutim, ne spadaju oni koji primaju takozvane srazmjerne penzije. Radi se o ljudima koji su za dio penzijskog staža uplaćivali doprinose u Crnoj Gori, a za dio u nekoj od bivših jugo republika. I tako, bez obzira što su srazmjerni penzioneri pokušali da preko političkih partija upadnu u izmjene zakona i da im odluka o minimalnoj penziji zavisi od ukupne penzije koju primaju, za njih nije bilo sluha.

Problem je i što su bez porasta penzija ostali građani koji primaju, na primjer 452 eura, imaju 40 godina staža i visoko obrazovanje, kao i svi ostali sa nešto višim primanjima od novog minimalca.

Pokušavajući da izravna što se izravnati ne može, Vlada je odlučila da penzionerima koji su se „dočepali“ minimalca od 450 eura dvije godine ne usklađuje penzije. Doduše, kako stvari sada stoje, ni ostalim penzionerima nema usklađivanja, koje zavisi od rasta plata i inflacije. Kako su plate u Crnoj Gori prestale rasti, a inflacija jenjava – usklađivanja – nema!

Posebno je zanimljivo što niko od pogođenih penzionera, niti dežurnih partijskih kritičara ni ne pokušava da se obrati Ustavnom sudu i raspita o zakonito-

sti ovakvog odnosa prema cjeloživotnoj štednji građana.

NELEGALNA GRADNJA

Još jedna oblast u kojoj je bolje ne poštovati zakon je bespravna gradnja.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović odlučio je da sankcionisanje divlje gradnje počne rušenjem „Lamele C“ u podgoričkom naselju Zabjelo, jer je zabrana gradnje donijeta još 2019, a zgrada nije završena. Isti investitor – „PS gradnja“ na istoj je parceli već završio dvije lamele i uselio ih, iako je imao zabranu gradnje od 2018. godine. Ispostavilo se da je „Lamela C“ još neuseljena, jer prosto nije završena. Uz to je NN osoba iz katastra spojila parcele na kojima su ove tri nelegalne zgrade sa parcelom na kojoj je izgrađena ranije legalna zgrada drugog investitora, tako da su stanari legalne zgrade, i ne znajući, dobili, osim kredita, još i teret nelegalnog stana. A, takože neidentifikovane osobe iz CEDIS-a i Vodovoda priključile su sve tri nelegalne zgrade na struju, vodu i kanalizaciju.

Kad je Odovićev resor saopštio da će zgrada da se ruši, najprije su reagovali kupci stanova u zgradi, koji su i prilikom kupovine znali da kupuju nelegalne kvadrate. I zahtijevali da im poreski obveznici kupe kvadrate na drugom mjestu. Onda se uključila javnost kukajući što se, zaboga, ruše ognjišta nesavjesnih kupaca, a sve je začinio Osnovni sud donoseći privremenu mjeru kojom se zabranjuje rušenje nelegalne zgrade na zahtjev nesavjesnih kupaca do okončanja sudskog procesa.

Nelegalna gradnja je krivično djelo u Crnoj Gori već sedam godina, a predviđena kazna je šest mjeseci do pet godina zatvora.

U postojećem okruženju očito je svejedno što još nema generalnog urbanističkog plana Crne Gore, iz kojeg treba da

proisteknu svi ostali prostorni planovi. Generalni urbanistički plan istekao je u oktobru 2023. godine, a ni nacrt novog nijesu uradile tri prethodne vlade, iako je posao počeo još kabinet Duška Markovića.

U toku je izrada nacrta zakona o prostornom planiranju, o gradnji i o legalizaciji, uz izradu generalnog urbanističkog plana, kojem je neophodan već dobrano zakašnjeli popis stanovništva kao putokaz o potrebama privrede i građana.

lo na neznatnih deset miliona eura. Uz to, kako se prethodna vlada zadužila sto miliona eura po kamatnoj stopi od 11 odsto, nijesu bili raspoloženi da obezbijede Zakonom o budžetu mogućih još pola milijarde kredita, što bi olakšalo vraćanje ino duga koji će ove i 2025. godine biti rekordan.

Dakle, zadatak aktuelne vlade je da nađe sredstva za vraćanje kredita refinansiranih kreditima sa kamatnom stopom nižom od tri odsto. Kako će riješiti tu kvadraturu kruga u sadašnjoj situaciji kad je međubankarska kamata oko 3,5 odsto i uz upozorenja ECB i Feddu da ih ne smanjuju naglo, a kreditni rejting Crne Gore ostao u crvenoj zoni?

Biće zanimljivo posmatrati, pogotovu u svjetlu zahtjeva zaposlenih u javnom sektoru za povećanje zarada, koje su već dostigle 950 eura neto i 70 odsto su veće nego u privatnom sektoru.

Ministri prosvjete i finansija Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković su predložili neto povećanje od 15 odsto, a juče je održan prvi sastanak radne grupe za pregovore i razmatranje izmjena GKU, kojim je predviđeno uvećanje koeficijenata 20 odsto – po deset odsto ove i naredne godine.

AUTO - PUT

Premijer Spajić je u decembru prošle godine najavio da će naredne godine početi izgradnja druge dionice auto-puta KREDITI Bar – Boljare od Mateševa do Jedan od prvih poteza nove Andrijevice. vlade bilo je kreditno zadužeMonteput je 31. januara raspinje od 109 miliona eura, koje je sao javni poziv za izradu idejdogovoreno sa domaćim bannog projekta auto-puta Bar – kama po prosječnoj kamatnoj Boljare, dionica Andrijevica stopi od 6,45 odsto.

– Berane – Boljare, dužine oko Prva reakcija javnosti bila je da 50 kilometara. Investitor prose radi o tajnom zaduženju, jer jekta je Vlada, odnosno predunije bilo zvaničnog saopštenja zeće Monteput. kad je kredit ugovoren. PremiProjekat mora biti urađen tajer Spajić odgovorio je da je ko da su uključeni svi radovi nekoliko puta neformalno nakoji su neophodni za potpunu javio pregovore sa bankama. funkcionalnost i kompletnost predmetne dionice auto-puta.

Stanje u državnoj kasi, među- ŠTRAJK PROSVJETE tim, daleko je od zadovolja- Sindikat prosvjete (SPCG) pre- Kako je saopšteno, do sada vajućeg. Tvrdnje prethodnog dao je juče resornom ministar- je urađena sljedeća projekpremijera Dritana Abazovi- stvu odluku o stupanju u štrajk tna dokumentacija vezana za ća i njegovog ministra finansi- 19. februara ako im ne poveća- ovu dionicu auto-puta, koja Aleksandra Damjanovića ju koeficijente za deset odsto, je se projektant treba pridro nikad boljoj finansijskoj go- kako se navodi u Granskom žavati, i to idejni projekat audini od izglasavanja nezavisno- kolektivnom ugovoru (GKU), to-puta za dionicu Mateševo sti demantovao je decembar koji je potpisala vlada Drita- – Andrijevica i idejno rješeprošle godine: deficit je pre- na Abazovića, bez obzira što nje auto-puta za dionicu Anmašio 146,4 miliona eura, što je to nema uporište u Zakonu o drijevica – Berane – Boljare. ukupan godišnji suficit smanji- zaradama u javnom sektoru.

Kapitalnim budžetom za narednu godinu planirano je 240 Na odluku o rušenju bespravne „Lamele C“ najprije su reagovali kup- miliona eura, od toga je za auci stanova, tražeći da im poreski obveznici kupe kvadrate na drugom to-put Bar – Boljare opredijemjestu; javnost je protestovala što se ruše ognjišta nesavjesnih kupa- ljeno 90 miliona.

ca, a sve je začinio Osnovni sud donoseći privremenu mjeru kojom se zabranjuje rušenje nelegalne zgrade na zahtjev nesavjesnih kupaca do okončanja sudskog procesa. Nelegalna gradnja je krivično djelo u Crnoj Gori već sedam godina, a predviđena kazna je od šest mjeseci do pet godina zatvora

BONUSI

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović zabranio je krajem januara isplatu bo-

nusa dijelu članova Odbora direktora i dijelu menadžmenta kompanije Barska plovidba.

Prethodno je Odbor direktora barske kompanije donio odluku o isplati bonusa u visini od po tri prosječne zarade u preduzeću za tri člana Odbora direktora koji su predstavnici državnog kapitala, predsjednika Odbora direktora Miloša Raičevića, članove Odbora Ivicu Pavlovića i Mehdia Karamanagu, te za vršioca dužnosti izvršnog direktora Mirsada Tršića i finansijsku direktoricu Draganu Mašanović. Bonus u visini od pet prosječnih zarada odobrili su za zamjenika izvršnog direktora Sava Markovića. Prethodno je Vlada najavila da Barska plovidba neće moći bez pomoći Vlade da plati julsku ratu kredita kineskoj Eksim banci za brodove.

Iz Vlade je najavljivano da će ubuduće direktori i dio Odbora direktora u preduzećima sa većinskim državnim vlasništvom biti birani na konkursima, mada će ostaviti mjesta i za partijske kadrove po dubini. Zbog toga su progurali izmjene zakona o privrednim društvima kojima su prepolovili rok za sazivanje skupština akcionara.

Raspisali su konkurse za direktore i članove bordova u nekoliko državnih kompanija, a prvi je bord EPCG na vanrednoj sjednici izabrao za direktora Ivana Bulatovića, koji je bio na čelu CGES-a od 2014. do 2018. godine. EPCG je prva sazvala i skupštinu akcionara po skraćenom postupku za 23. februar, na kojoj treba da se bira novi bord.

S. POPOVIĆ – J. RABRENOVIĆ

4

Politika

Četvrtak, 8. februar 2024.

DIPLOMATSKA POŠTA

Marš na Vašington i balkan Adut zvaničnog Beograda, Banjaluke i, na našu žalost, dominantnog dijela zvanične Podgorice, je upravo u tome da se Donald Tramp vrati u Bijelu kuću. U tome je suština napora Aleksandra Vučića da odlaže i oduglovači neke neizbježne poteze i odluke. Isto čine njegovi saveznici i poslušnici u cijelom regionu. Tome se nadaju i vođe ,,dijaspore“ u Crnoj Gori, zajedno sa filijalom Crkve Srbije na Cetinju Slabljenje NATO je vrh ledenoga brijega tih potencijalnih problema. Ali, i da je samo to u pitanju - više je nego dovoljno za teške poremećaje kojima se kraj ne vidi, ne samo u Evropi.

Trampov ,,marš na Vašington“, da se, nimalo slučajno, prisjetimo tog italijanskog iskustva od prije jednog stoljeća, nosi sa sobom teške i dramatične scenarije i za nas na Zapadnom Balkanu.

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ Odluka američkog suda, objavljena preksinoć, kojom se odbija prigovor advokatskog tima Donalda Trampa da on uživa imunitet od krivičnog gonjenja zbog pokušaja nečega što je imalo sve karakteristike državnog udara, odnosno ,,uticaja na izborni proces“, unosi novu dinamiku i nepoznanice u proces nominacije republikanakog kandidata za predsjedničke izbore u oktobru.

ČEKAJUĆI POVRATAK POPULIZMA U SAD: Aleksandar Vučić i Donald Tramp

narativa i taktike američke diplomatije prema šest zemalja Zapadnog Balkana.

Iako se za njegovo ime veže koncipiranje platforme/regionalne inicijative koja je bila poznata pod imenom ,,Otvoreni Balkan“ - treba odmah reći da su prvi potezi i nastupi O’Brajena potvrdili da pomenuto očekivanje nije bilo neosnovano.

O’Brajenove poruke - kojima je snažno potencirao cjelovitost i državnost BiH, a uputio jasne i nedvosmislene (pa i neprijatne) ocjene i upozorenja zvaničnoj Banjaluci i HDZ lideru bosansko-hercegovačkih Hrvata Draganu Čoviću - predstavljaju ohrabrenje, ne

GEORGI LIČOVSKI / EPA-EFE

Tramp, dakle, može biti suđen i osuđen za aktivnosti koje je preduzimao ili naređivao dok je bio predsjednik SAD. Imunitet ne postoji, tako da će u dugu listu građanskih parnica i tužbi ,,po službenoj dužnosti“ biti uvrštene i one koje se tiču njegovih nelegalnih aktivnosti da se ne proglase ili da se promijene rezultati izbora iz 2020 - u nekoliko saveznih država.

Taj novi momenat u - inače, za sada, jednosmjernoj - trci za republikansku nominaciju može biti od velikog značaja. Tramp izgleda, tj. izgledao je, nezaustavljiv, a njegova dominacija Republikanskom strankom gotovo da nema presedana.

U trci je ostala samo Niki Hejli, nekadašnja Trampova bliska saradnica, bivša ambasadorka u Ujedinjenim nacijama i guvernerka Sjeverne Karoline, jedina iz tabora ,,Republikanci protiv Trampa“ koja mu se može suprotstaviti.

Ona ima dijametralno suprotne pozicije u odnosu na vođu MAGA pokreta - u vezi NATO i rata u Ukrajini, na primjer.

U njenu korist, dok zaostaje za dvadesetak procenata, govori činjenica da bi, u projektovanom finalnom okršaju protiv predsjednika Bajdena, po sadašnjim anketama, imala prednost od nekoliko procenata.

Ali, prije toga, treba da preskoči Donalda Trampa, čija sirova populistička retorika, lišena bilo kakvih finesa i složenijih misli, nailazi na oduševljenje značajnog dijela američke publike. Istovremeno, sa iskustvom mučnog i problematičnog mandata u Bijeloj kući, Trampove projekcije o mnogim pitanjima od globalnog interesa i značaja predstavljaju razlog za ozbiljnu brigu s obje strane Atlantika.

O’BRAJEN OD BOSNE

Američka diplomatija - a pisali smo o tome u više navrata - je ostala, i tokom mandata predsjednika Bajdena, bar kada je o našem regionu riječ, pod uticajem one logike koja je, posebno u odnosu na Srbiju i njene probleme i interese, karakterisala Tramp-Grenel period.

Favorizovanje Srbije (tj. povlađivanje i popustljivost prema politici zvaničnog Beograda) ostalo je vrlo prisutno i vidljivo i u novoj, demokratskoj administraciji. Mnogi su se tome čudili, s obzirom na nesporno znanje i iskustvo i predsjednika Bajdena i mnogih članova njegovog tima o našem dijelu Evrope.

Utisak o (lošem) kontinuitetu diplomatskog nastupa, bez obzira na promjenu vašingtonske administracije, bio je pojačan djelovanjem onog dijela Stejt Departmenta koji se bavi evropskim i evro-azijskim poslovima. Zato je promjena na čelu tog Biroa - kada je na poziciju pomoćnika državnog sekretara došao naš (što će reći: zapadnobalkanski) stari poznanik Džejms Džim O’Brajen dočekana sa velikim nadama u dugoočekivanu promjenu

samo za građanske, proevropske i prozapadne političare i političke strukture u samoj BIH, već i širom Zapadnog Balkana. One su, neizbježno, bile i jasni signal zvaničnom Beogradu i zvaničnom Zagrebu u vezi bosansko-hercegovačkih ,,čvorova“ i konfrontacija, ali i cijelom regionu, u kojem je povezanost i međuzavisnost u političkim i bezbjednosnim situacijama i izazovima neporeciva.

Drugo je, naravno, pitanje koja je stvarna težina O’Brajenovih riječi, koje, da ne zaboravimo, imaju nekoliko limitirajućih, tj. otežavajućih faktora koji utiču na njihovu važnost i domete.

Prvi je, svakako, činjenica da je u SAD izborna godina i da je teško očekivati da se u intervalu do oktobra mogu desiti značajnije promjene u nastupu američke diplomatije.

Ostale faktore treba tražiti u samim zemljama regiona - a prvenstveno u Srbiji, čija politika ostaje zajednički imenitelj svih značajnih zapadnobalkanskih konfrontacija i kriza.

Stvari sa Aleksandrom Vučićem i njegovom političko-bezbjednosno-crkvenom i medijskom kamarilom su otišle predaleko da bi ih samo jedan potez ili neki kratkotrajni napor - ma sa koje relevantne i moćne inostrane adrese da dolazi - mogao vratiti u stanje koje bi bilo pozitivno i za Srbiju i za njene susjede.

Sve to, naravno, ne umanjuje važnost sarajevskih poruka pomoćnika državnog sekretara. Naprotiv.

ČUDNI SLUČAJ GOSPODINA ESKOBARA

Za to vrijeme - zamjenik pomenutog pomoćnika - Ga-

ČUDNA ODSUTNOST: Gabriel Eskobar

briel Eskobar - se, poslije dugog i mnogima čudnog odsustva iz javnosti, pojavio na fotografiji sa crnogorskim ministrom vanjskih poslova Filipom Ivanovićem, tokom njegove prošlonedjeljne posjete Vašingtonu.

Sada je svakako manje značajno što je pisalo u tom standardnom saopštenju o razgovoru dva zvaničnika - ponavljanje ocjena i projekcija koje smo čitali nebrojeno puta odavno ne izazivaju posebnu pažnju.

Ono što jeste značajno je činjenica da je g. Eskobar bio sasvim odsutan iz zapadno-balkanskih vijesti već mjesecima - bez objašnjenja i bilo kakvog zvanično navedenog razloga.

Da li je njegov izostanak - koji koincidira sa stupanjem na dužnost g. O’Brajena - slučajan ili ne, čini nam se retoričkim pitanjem.

Za nekoga ko je bio duboko i vrlo aktivno - praktično svakodnevno, i kada se radilo o javnim komunikacijama, posebno - involviran u procese u našem regionu, takvo odsustvo ne može biti ,,čudna podudarnost“. Sva je prilika da

Za nekoga ko je bio duboko i vrlo aktivno - praktično svakodnevno, i kada se radilo o javnim komunikacijama, posebno - involviran u procese u našem regionu, takvo odsustvo ne može biti ,,čudna podudarnost“. Sva je prilika da je upravo Gabriel Eskobar u tihom odlasku - i kao potvrda da su politika i nastup koje je (i) on promovisao dale, da ublažimo ocjenu, vrlo mršave rezultate - a svakako ispod očekivanja

Politika

Četvrtak, 8. februar 2024.

5

Uprava za statistiku pripremila odgovore na pitanja Centra za demokratsku tranziciju za današnji nastavak devete sjednice Odbora za praćenje sprovođenja popisa, pojedini odgovor zbunjujući

nski odjeci Monstat tvrdi da

je upravo Gabriel Eskobar u tihom odlasku - i kao potvrda da su politika i nastup koje je (i) on promovisao dale, da ublažimo ocjenu, vrlo mršave rezultate - a svakako ispod očekivanja.

Spekulacije da će doći kao ambasador u neku od zemalja regiona su se pokazale netačnim - tj. sada manje vjerovatnim - pa pomoćnika državnog sekretara, sva je prilika, očekuje neko diplomatsko namještenje u Južnoj Americi.

SRBIJA ,,UNDER HILL“

Za to vrijeme, u Srbiji nema promjena - bar kada je riječ o američkoj diplomatskoj reprezentaciji. ,,Optimizam“ ambasadora Kristofera Hila - da iskoristimo i taj eufemizam - prema Srbiji nastavlja da puni stranice regionalne štampe, ali, sve više, i analize američkih poznavaoca balkanskih prilika.

Kontroverze u vezi njegovih javnih poruka i komentara rastu upravo proporcionalno nagomilanim problemima koje izaziva i produkuje Vučićev režim. Mnogo je primjera kada je ambasador Hil postupio na način ili dao izjavu koja je izazivala nedoumice i nerazumijevanja pravih ciljeva zvaničnog Vašingtona u odnosu na proklamovane namjere prema zvaničnom Beogradu.

Poslije sarajevskih izjava Džima O’Brajena nastup ambasadora Hila još više bode oči.

O’Brajen je kritikom Banjaluke i Dodikovih nastojanja zapravo direktno kritikovao Vučića.

,,TRUMP CARD“

Što nas dovodi do završne teme ovog sumarnog pregleda američke diplomatije na Zapadnom Balkanu, u jeku Trampovog, nadamo se - neuspješnog, pokušaja „marša na Vašington“.

Adut, dakle, zvaničnog Beograda, Banjaluke i, na našu žalost, dominantnog dijela zvanične Podgorice, je upravo u tome da se Donald Tramp vrati u Bijelu kuću.

U tome je suština napora Aleksandra Vučića da odlaže i oduglovači neke neizbježne poteze i odluke. Isto čine njegovi saveznici i poslušnici u cijelom regionu. Tome se nadaju i vođe ,,dijaspore“ u Crnoj Gori, zajedno sa filijalom Crkve Srbije na Cetinju.

Na kartu Trampa igraju i u Mađarskoj i Slovačkoj, ali i u opozicionim redovima u mnogim evropskim zemljama, u predvečerje novih redovnih izbora za Evropski parlament.

Ukoliko ti izbori prođu bez većeg uspjeha evropske populističke desnice, onda je našem regionu potrebno da se dogodi još jedna pozitivna stvar: da pomenuti Trampov marš na Vašington ne uspije, a da Džim O’Brajen i njegovi istomišljenici - iz bilo koje stranke da dolaze - vrate nadu u mogućnost obnove zajedničkog i efikasnog djelovanja SAD i EU na Zapadnom Balkanu.

(Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

CDT zbunjuje javnost U odgovorima na pitanja CDT-a su, takođe, naveli da je 18. decembra dinamika popisivanja pokazivala pad broja stanovnika, a da je kasnije u preliminarnim podacima konstatovan rast stanovništva PODGORICA – Uprava za statistiku pripremila je odgovore na pitanja koja je na prethodnom zasijedanju tog privremenog parlamentarnog radnog tijela postavila izvršna direktorica Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević, za potrebe nastavka devete sjednice Odbora za praćenje sprovođenja popisa, koja će biti održana danas.

Jedno od pitanja Kovačević bilo je kako je Monstatu promakao grad veličine Bijelog Polja.

U odgovorima, u koje je Pobjeda imala uvid, iz Monstata tvrde da im ništa nije promaklo i da kako tvrde ,,CDT takvim konstatacijama zbunjuje javnost i građane dovodi u zabludu“.

Pojasnili su da dinamika popisa nije isto što i preliminarni rezultati koji su predstavljeni 25. januara i u kojima im, kako navode, ništa nije promaklo.

Kovačević je pitala i zašto razliku od oko 45 hiljada popisanih osoba direktor Monstata Miroslav Pejović nije pomenuo niti objasnio na predstavljanju preliminarnih rezultata.

U odgovorima na pitanja CDT-a su, takođe, naveli da je 18. decembra dinamika popisivanja pokazivala pad broja stanovnika, a da je kasnije u preliminarnim podacima konstatovan rast stanovništva.

- Promjena trenda je moguća usljed nezavršenog statističkog procesa, kao što je slučaj u momentu date izjave, ali i sta-

tističke obrade i kontrole podataka. Konačan pad ili rast broja stanovnika će se utvrditi konačnim podacima i u ovom momentu se uzima sa rezervom – rekli su iz Monstata.

Kovačević je na prethodnom zasijedanju Odbora pitala i kada je i ko unosio nedostajuće obrasce, ako se zna da je popis završen 28. decembra, a da je već idući dan izvršen unos o popisanih 632.083 osoba.

Iz Monstata su, odgovarajući na to, naveli kako se stiče utisak o neobaviještenosti CDT-a pri formulisanju tog pitanja.

- Imajući na umu da je cijela javnost obaviještena, što je i sastavni dio saopštenja o preliminarnim podacima, da je popis trajao od 3. do 30. decembra, a ne kako se navodi do 29. decembra. Dakle, ni na jedan način ne možemo govoriti o nedostajućim obrascima, već je ovo još jedan pokušaj manipulisanja i izvrtanja činjenica o popisnom procesu – tvrde iz Monstata.

Na pitanje ko su instruktori koji posao nijesu obavljali u skladu sa Metodologijom, iz Monstata su ponovo pojasnili da su instruktori, usljed povećanog obima posla i zahtjeva AZLP, kasnili sa unosom podataka i da iz procesa nijesu isključeni jer je prioritet bila kontrola.

- Metodološki koncepti definisani Metodologijom za pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godini su u potpunosti primijenjeni, a organizacija popisa koja je sastavni dio iste je prilagođavana

m. babović

Na kartu Trampa igraju i u Mađarskoj i Slovačkoj, ali i u opozicionim redovima u mnogim evropskim zemljama, u predvečerje novih redovnih izbora za Evropski parlament.

Ukoliko ti izbori prođu bez većeg uspjeha evropske populističke desnice, onda je našem regionu potrebno da se dogodi još jedna pozitivna stvar: da pomenuti Trampov marš na Vašington ne uspije, a da Džim O’Brajen i njegovi istomišljenici - iz bilo koje stranke da dolaze - vrate nadu u mogućnost obnove zajedničkog i efikasnog djelovanja SAD i EU na Zapadnom Balkanu

Koliko takva praksa, u kojoj nastupi Kristofera Hila izazivaju utisak da se radi o njegovim personalnim preferencijama, može opstati ostaje da se vidi u narednim mjesecima.

Od tri moguće opcije - da ambasador Hil nastavi po starom, bez obzira na sve nove (loše) momente u Beogradu i Srbiji; ili da promijeni svoje javne nastupe i ublaži, tj. koriguje svoju retoriku; ili da bude pozvan na ,,savjetovanje“ u Vašington najrealističnijom se čini ova srednja. Za radikalne poteze se nema vremena - bar ne do kraja izborne godine u SAD. Uostalom, američka administracija nije uspjela, u više od godinu i po dana da završi proceduru imenovanja novog ambasadora u Podgorici. Da li je pretpostavljena nesaglasnost i ,,nepodobnost“ mladog ambasadora B. Bigz Aljiua sa stilom i načinom ambasadora Hila bila razlog toj nedovršenoj proceduri ostaje kao znak pitanja - značajan za Crnu Goru, svakako, ali i za razumijevanje Eskobar-Hil ,,osovine“ u Beogradu i, preciznije, iz Beograda prema Sarajevu, Podgorici i Prištini …

Snežana Remiković i Miroslav Pejović

uslovima terena. U tom smislu, napominjemo da Metodologija ne može predvidjeti i sadržati sve slučajeve koji se mogu desiti na terenu, ali je važno da su oni pravovremeno rješavani – kažu iz Monstata.

Dodali su da su svi metodološki koncepti primijenjeni, te da shodno tome nije bilo osnova za prekršajni postupak.

Odgovarajući na pitanje u kojim opštinama ili naseljima je naknadno utvrđen broj popunjenih popisnih obrazaca u odnosu na 29. decembar prošle godine, iz Monstata su kazali kako, nakon završenog perioda popisivanja 30. decembra nije popunjen niti jedan popisni upitnik koji se odnosi na lica, domaćinstva i stanove.

- Ukoliko, pak, mislite na razlike između dinamike popisivanja i preliminarnih rezultata, možemo istaći da su evidentirane u opštinama Podgorica, Nikšić, Kotor, Budva, Bar, Berane i Rožaje – navode iz Monstata.

Dodaju i da su sve prijavljenje nepravilnosti tokom terenskog rada prikupljanja podataka rješavane blagovremeno i da su o svemu tome redovno informisali Odbor za praćenje popisa.

- Upravi za statistiku nije prijavljena nepravilnost u vezi sa mjestom i načinom popisivanja, tim prije što popisivanje putem telefona nije bilo moguće s obzirom na to da se isto vršilo na Upitniku za lice, koje je sadržano od originala i duplikata, pri čemu se jedan primjerak ostavljao u domaćinstvu, a drugi Upravi za statistiku. Takođe, na Upitniku za lice se lijepio identifikacioni serijski broj, kako na originalu tako i na duplikatu. Ako je i bilo pojedinačnih slučajeva suprotno navedenom, smatramo da isti ne mogu uticati na kvalitet i kredibilnost popisnog procesa – ističu u Monstatu.

Pojasnili su i da, shodno metodologiji, svaki Upitnik za lice mora da ima naljepnicu sa serijskim brojem.

- Da li je eventualno neka popisnica ostala bez serijskog broja i ako jeste u kojem broju slučajeva, znaće se precizno nakon završenog procesa unosa – navode iz Monstata.

Ističu i kako nemaju informacije o tome da je bilo pisanih primjedbi instruktora upućenih državnim instruktorima koji se odnose na neregularnosti u Đ. ĆORIĆ procesu.

Karijerni crnogorski diplomata reagovao na izjavu lidera DNP-a da će koaliciji ZBCG pripasti mjesto ambasadora u Srbiji, Rusiji, Grčkoj i Kini

Perović: Da li će ambasador odmah poći u Moskvu da se izvinjava Rusiji zbog sankcija?

PODGORICA – Nakon što je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević nedavno kazao da će, shodno razgovoru sa premijerom Spajićem u okviru parlamentarne većine, koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ pripasti mjesto ambasadora u Srbiji, Rusiji, Grčkoj i Kini, karijerni crnogorski diplomata Željko Perović Kneževića pita „hoće li ambasador, ako ga oni predlože iz njihove koalicije, odmah otići u Moskvu da se izvinjava što

je Crna Gora uvela sankcije Rusiji, ili će neprestano ponavljati da je osnovni spoljnopolitički prioritet Crne Gore članstvo u EU i NATO“.

Perović podsjeća na izjave ministra vanjskih poslova koji je kazao da će pokušati da se što više drži Zakona o spoljnjim poslovima, koji kaže da 70 odsto treba da budu karijerne diplomate.

On, takođe, kaže da vjeruje da takvih ljudi ima u MVP-u.

- To su oni ljudi koji su imali jedno ili dva inostranstva iza sebe, koji dobro govore jezike, koji

znaju proceduru rada u predstavništvima, navodi Perović za Antenu M i dodaje da, kako kaže, nema problema ako Milan Knežević misli na takve ljude.

Ako, kako je rekao, misli na ljude iz partija i drugih institucija koji će sprovoditi partijsku politiku, to je onda problem.

- Podjela ambasadorskih mjesta ne bi trebalo da bude kao kartaški sto, pa se dijele karte, kaže Perović.

Postavlja se, navodi on, osnovno pitanje da li će ti ambasadori, vankarijerni, sprovoditi po-

litiku svojih partija, ili politiku države Crne Gore koja je jasna i nedvosmislena u svojim spoljno-političkim cilljevima.

- Među mjestima koje apostrofira gospodin Knežević su slučajno, ili ne slučajno Beograd i Moskva. Nakon pola vijeka u ovim poslovima, smatram da baš na ta dva mjesta, koja su izuzetno senzitivna u današnje vrijeme, treba da ide prekaljeni diplomata koji je izuzetno iskusan, koji ima mnogo znanja o tim zemljama, navodi R.P. Perović.

6

Ekonomija

Četvrtak, 8. februar 2024.

Ministarstvo poljoprivrede dvije godine radi na realizaciji preporuka DRI

Menadžment državne elektroenergetske kompanije najskupljeg ponuđača na tenderima

Uglavnom, kontrola raspodjele i korišćenja subvencija u poljoprivredi je ostala nedovoljna i nakon dvije godine od kontrole državnih revizora i naloženih ispravki

brojila Vojina La

Vladimir Joković

Milutin Simović

carina na putu su da realizuju preporuku o prikupljanju podataka od drugih institucija, radi objektivne slike poljoprivrednih prilika i kreiranja politike razvoja. Međutim, iako je potpisivanje memoranduma inicirano još 2018, kako bi se razmjenjivali podaci o uvozu i izvozu poljoprivrednih proizvoda, sada se čeka nadogradnja Carinskog informacionog sistema, pa su najavili potpisivanje u prvoj polovini ove godine.

U fazi realizacije je i preporuka za korišćenje informacionih sistema za kontrolu aplikacija poljoprivrednika za korišćenje mjera iz agrobudžeta.

Imenovali su odgovorne službenike, ali nije utvrđen način i postupak obrade i čuvanja podataka. Nijesu dostavili dokumentaciju na osnovu koje bi se moglo utvrditi da je počelo objedinjavanje postojećih evidencija o korisnicima sredstava u jednu, niti je pojačan inspekcijski nadzor, što je traženo radi identifikovanja proizvođača koji su podsticaje dobili na osnovu netačnih informacija.

Nije bilo pomaka u realizaciji preporuka koje se odnose na obezbjeđivanje pomoći poljoprivrednim gazdinstvima i so-

cijalnim grupama u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, već je to najavljeno za ovu godinu. Iako je do 1. septembra ove godine trebalo da bude završen izvještaj o stanju poljoprivrede i prehrane u Crnoj Gori, iz ministarstva su najavili da će taj rok biti prolongiran, jer se čeka popis poljoprivrede.

U inicijalnoj reviziji je utvrđeno da ministarstvo nema registre i evidencije, koje su uslov za sagledavanje stanja poljoprivrede, efikasno planiranje i sprovođenje mjera agrarne, politike te kreiranje politike razvoja poljoprivrede u Crnoj Gori. Utvrđene su nepravilnosti u vezi s uplatama akontacija poljoprivrednicima na osnovu premija i njihove evidencije koje nijesu usklađene sa računovodstvenim standardima, te ostvarivanja prava na podršku predviđenu agrobudžetom za 2020. godinu, kojim je poljoprivrednicima na raspolaganju bilo 24,4 miliona eura.

Revizori su Jokovićevom resoru naložili da ih do kraja jula ponovo izvijesti ima li pomaka u realizaciji preporuka, a ovaj izvještaj će dostaviti skupštinskom odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i proM.Lk. storno planiranje.

Najavljen prvi javni poziv u okviru IPARD III programa

Podrška razvoju seoskog turizma i prerade PODGORICA – Na konferenciji organizovanoj u saradnji sa Delegacijom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori u kompaniji ,,Šahović“ u Tuzima je najavljen prvi javni poziv u okviru IPARD III programa za podršku poljoprivredi. Tema je ulaganje u razvoj ruralnog turizma

i prerade na gazdinstvu.

Resorni ministar Vladimir Joković je kazao da će biti podržane investicije prihvatljive vrijednosti od deset do 200 hiljada eura za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za pružanje usluga smještaja, pripremanje hrane i pića, uređenje turističke infrastrukture,

te nabavku opreme za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, tretman otpada i prečišćavanje otpadnih voda. Što se tiče ulaganja u proizvodnju sira, meda, mesnih i prerađevina od voća i povrća, te pića i sokova, podržavaju se investicije od deset do 30 hiljada eura. R.E.

PODGORICA – Na tenderima za nabavku daljinskih brojila (broj 59-22) od 6. maja 2022. godine procijenjene vrijednosti 2,5 i 6,3 miliona eura (broj 60/22 partija 1) Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je odlukama o izboru najpovoljnije ponude od 15. januara ove godine ponovo izabrao najskupljeg ponuđača.

Tenderi

Na oba tendera, koji su raspisani nakon što je komisija za javne nabavke poništila prethodni tender jer je bio izabran najskuplji ponuđač, je izabrana firma Somborelektro Som-

sa pethodnih tendera). Lazarević je godinama važio za jednog od najvećih balkanskih trgovaca električnom energijom.

bor, a kao neispravne su eliminisane ponude konzorcijuma Infinity ITSS and Energy Podgorica i Prointer ITSS Banja Luka kao i konzorcijuma Enerdat – S i Mezona Danilovgrad.

Cijena je veća u odnosu na druga dva ponuđača u tenderu broj 59-22 za oko 400.000 eura, a u tenderu 60/22 za nešto više od milion eura.

U toku je žalbemi postupak.

Stvari postaju jasnije kada se pogleda žalba na sajtu javnih nabavki jer se vidi da pobjednička firma prodaje brojila firme Vojina Lazarevića Meter&Control Beograd i Mikroelektronika A.D. Banja Luka (njegova partnerska firma

Stara praksa

Ovo nije prvi put da CEDIS favorizuje ove proizvođače, o čemu je Pobjeda više puta pisala. Štetu je prošli put spasila Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki poništavajući tender po žalbama oštećenih ponuđača, a šta će se desiti ovaj put ostaje da se vidi.

Na partiji 2 tendera broj 60/22 od 6. maja 2022. godine procijenjene vrijednosti 133.000 eura bio je samo jedan ponuđač Somborelektro Sombor sa ponudom od 1,3 miliona eura sa brojilima Meter&Control Beograd. Da li je u pitanju ove partije bila slučajnost ili nešto drugo ostaje samo da se nagađa.

Podsjećamo da je Pobjeda pisala da je CEDIS na tenderu za kupovinu brojila vrijednosti pet miliona eura, koji je poništen, firmi Meter&Control DOO Beograd Vojina Lazarevića, koja je bila skuplja za dva miliona od najjeftinije, a milion od drugoplasirane, dodijelio posao pod obrazloženjem da sve tri jeftinije ponude ima-

Skupštinski odbor za ekonomiju raspisao javni oglas sa zakašnjenjem od godinu i po

Traže predsjednika i članove Savjeta EKIP-a PODGORICA-Skupštinski odbor za ekonomiju raspisao je juče javni konkurs za imenovanje predsjednika i četiri člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Rok za podnošenje prijava je 15 dana.

Prethodno, u Skupštini u januaru iz drugog puta nijesu prošle izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama kojima je taj nezavisni regulator

trebalo da postane državna agencija.

Po aktuelnom zakonu skupštinski Odbor je dužan da raspiše konkurs za izbor članova Savjeta EKIP-a 180 dana prije isteka njihvog mandata, što nije urađeno. Mandat je aktuelnim članovima Savjeta EKIP-a istekao krajem prošle godine. Članica odbora u tri mandata Zdenka Popović (Demokrate) je objašnjavala kako je jedini lijek za situaciju koja je nastala zbog odbijanja članova Odbora za ekonomiju da iz-

vrše svoju zakonsku obavezu i raspišu konkurs, da se izvrši sporna promjena zakona, koja je naišla na oštre reakcije iz Brisela.

Predsjednik, odnosno, članovi Savjeta EKIP-a imenuju se na pet godina, moraju biti visokoobrazovani i dokazani stručnjaci i ne mogu biti imenovani više od dva puta uzastopno, a ne smiju biti poslanici, odbornici, osobe koje bira, imenuje ili postavlja predsjednik države, Skupština, Vlada ili SkupS.P. ština opštine.

KOPAONIK BIZNIS FORUM

Ponuđena cijena izabrane firme Somborelektr Sombor je veća u odnosu na druga dva ponuđača u tenderu broj 59-22 za oko 400.000 eura, a u tenderu 60/22 za nešto više od milion eura. Pobjednička firma prodaje brojila firme Vojina Lazarevića Meter&Control Beograd i Mikroelektronika A.D. Banja Luka koja je njegova partnerska firma sa prethodnih tendera

d. malidžan

PODGORICA – Ni nakon druge kontrole koju je sprovela Državna revizorska institucija (DRI) Ministarstvo poljoprivrede, na čelu sa Vladimirom Jokovićem (SNP), nije u potpunosti realizovalo nijednu od devet preporuka iz revizije kojom je prije dvije godine utvrđeno da sistem i realizacija mjera agrarne politike nije dovoljno efikasan.

Revizija efikasnosti subvencija sprovedena je početkom 2022. godine, a odnosi se na 2020, kada je na čelu ovog resora bio Milutin Simović (DPS). Kolegijum kojim je rukovodio senator dr Branislav Radulović sa senatorom Zoranom Jelićem utvrdio je da su četiri preporuke realizovane djelimično, dvije su u fazi realizacije, dok sa tri nema pomaka.

Revizori su naložili ministarstvu da obezbijedi da ovogodišnji agrobužet sadrži sve neophodne zakonske elemente, odnosno da uspostavi sistem praćenja i ocjenjivanja efekata mjera agrarne politike i mjera za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u korišćenju subvencija. Za to su planirali upostavljanje agrarnog marketinško-informacionog sistema (AMIS), koji će sedmično pratiti cijene voća, povrća i žive stoke u Crnoj Gori, regionu i Evropi, ali to nije urađeno. Revizorima su kazali da će to uraditi ove godine, jer su lani bili izloženi sajber napadu.

- Preko aplikacije su prikupljeni podaci sa 34 gazdinstva. Podaci su validirani i dostavljeni Evropskoj komisiji na dalju validaciju – navodi se u obrazloženju ministarstva.

Zahtjev revizora da se obezbijedi sistem kontrole poljoprivrednih registara i evidencija je u fazi realizacije, jer su pozvali proizvođače da ažuriraju podatke. Pripremom memoranduma o saradnji sa Upravom

gov.me

Joković nije ispravio Simovićeve propuste Pobjednička firm

Ekonomija

Četvrtak, 8. februar 2024.

e ponovo izabrao

7

Nakon pečatiranja gradilišta „Lamele C“, traka skinuta, pa vraćena

Urbanističko-građevinska ma prodaje inspekcija podnijela azarevića krivičnu prijavu Podgorica - Nepoznata osoba ili više njih uklonili su traku ,,zatvoreno gradilište“, koju je urbanističko-građevinska inspekcija postavila prilikom zatvaranja gradilišta u „Lameli C“ u podgoričkom naselju Zabjelo. Inspekcija je, kako su Pobjedi saopštili, podnijela krivičnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca.

Prikrivanje tragova

ju nedostatke. Pobjeda je takođe pisala da je CEDIS raspisivanjem 70 jednostavnih nabavki u 2022. godini za nabavku običnih brojila prekršio zakon o javnim nabavkama.

Tada su posao dobile partnerske firme Meter&Control Beograd, Mikroelektronika Banja Luka i nekadašnji EWG Beograd, od kojih su brojila kupljena po gotovo duplo većim cijenama u odnosu na cijene običnih brojila u njihovim matičnim državama.

Inspekcija za javne nabavke podnijela je u junu 2022. godine prekršajnu prijavu nakon što je utvrđeno da menadžment ove državne energetske kompanije pokušava da izigra zakon tako što je raspisao deset jednostavnih nabavki brojila, kako bi izbjegao zakon. Iz Uprave za inspekcijske poslove su, kako je tada saopšteno Pobjedi, ka-

zali da će podnijeti prekršajnu prijavu, koja se kreće od pet do 20 hiljada eura za preduzeće i od 150 do dvije hiljade eura za odgovorno lice u firmi.

Pobjeda je u više navrata pisala da je na tom tenderu dio tehničke specifikacije planski bio prilagođen brojilima - Lazarevićeve firme. Na odluku CEDIS-a žalili su konzorcijumi Mezon-Enerdat iz Danilovgrada i Infinity ITSS and Energy iz Podgorice i Prointer ITSS iz Banjaluke jer su smatrali da je uprava nezakonito, ignorišući uslove konkursa, njihove ponude proglasila neispravnim. Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki donijela je 28. marta 2022. godine solomonsko rješenje: poništila je odluku CEDIS-a, zbog bitnih povreda postupka, a žalbe odbacila jer ih je proglasila bespredmetnima zbog poništenja tendera.

J.R.

Ministar finansija sa predstavnikom Belgijsko-holandske konstituence

Traka je nakon toga vraćena, ali su nam iz inspekcije kazali da je vjerovatno riječ o pokušaju prikrivanja tragova učinjenog krivičnog djela, jer je oni nijesu vratili.

Kako je Pobjedi kazao građevinski inspektor Luka Mugoša, oni su pečatirali ulaz u zgradu po odluci o zabrani građenja iz 2019. godine.

- Daljih postupaka je mnogo i trenutno smo u pat poziciji. Čekamo odluku suda na zahtjev da donese privremenu mjeru o zabrani izvođenje radova po kojoj bi mogla policija da postupa, jer bi kršenje te zabrane bilo krivično djelo.

Mnogo je detalja, sve se nastavlja po starom dok ne riješimo prepreke. Nemamo zakonskih mogućnosti da nastavimo radnje, jer ne možemo da pristupimo objektu. Vrata su uvijek zaključana. Policija ne može, po njihovoj tvrdnji, da nam obezbijedi ulaz, jer vrše krivično djelo - kazao je Mugoša.

Nakon pečatiranja objekta juče

Zatvoreno gradilište

Urbanističko-građevinska inspekcija je zalijepila zapisnik o inspekcijskom nadzoru na vrata, uz napomenu da je povreda službenog pečata krivično djelo i zatvorila gradilište u „Lameli C“, u naselju Zabjelo, u Podgorici, i stavila traku na ulaz u zgradu, čime je onemogućila vlasnicima stanova da samostalno izvode radove.

Izgradnja spornog stambenog bloka investitora „PS gradnja“, poznatog kao lamele B, C i D, počela je 2017. na urbanističkim parcelama 130 i 51.

Lamele su doslovno naslonjene na objekat „V&B Investa“ (UP 46), koji je useljen 2016.

Iz Uprave za katastar i državnu imovinu su u decembru 2021. kazali da je stambena

Lamela C

zgrada investitora „PS gradnja“ u naselju Zabjelo upisana u katastar na osnovu zahtjeva te firme i, pored ostalog, građevinske dozvole iz 2014, koja je izdata za garaže u suterenu objekta. Rekli su tada i da za prizemlje, pet spratova i mansarde takva dozvola nije izdata.

Organizacija „Kana, ko ako ne arhitekt“ ranije je objavila da su za lamele B i D prva rješenja o zabrani gradnje donijeta 4. aprila 2018. Za „Lamelu C“ rješenje kojim se odbija prijava građenja i zabranjuje gradnja „PS gradnji“ donijeto je 31. januara 2019. Rješenje o rušenju donijeto je 20. marta iste godine, jer je investitor nastavio građenje objekta i pored donesene mjere zabrane građenja. Na to rješenje investitor je uložio žalbu, koju je 14. maja 2019. kao neosno-

vanu odbilo tadašnje resorno ministarstvo. Investitor je potom tužbu podnio Upravnom sudu, koji je odbio kao neosnovanu, a potom se žalio i Vrhovnom sudu, koji je 11. marta 2021. taj zahtjev takođe odbio kao neosnovan.

Iz resora Odovića nedavno su kazali da je nakon što je postupak određivanja mjere rušenja objekta u cjelosti okončan, tadašnje ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma pristupilo administrativnom (upravnom) izvršenju rješenja o rušenju i donijelo dva rješenja: 9. novembra 2021, kojim je dozvoljeno prinudno izvršenje rješenja o rušenju od 20. marta 2019. i 9. februara 2021, kojim je odbijena žalba izjavljena protiv rješenja o dozvoli prinudnog izvršenja od 9. novembra 2021. N.K.

Odbor direktora EPCG imenovao bord EPCG Željezare

MMF će nastaviti da Čvorović predsjednik borda pruža ekspertsku podršku Crnoj Gori PODGORICA-Vlada je, uprkos brojnim izazovima, odlučna da vodi odgovornu ekonomsku politiku koja podrazumijeva stabilnost javnih finansija i koja će omogućiti progres društva u cjelini, ocijenio je ministar finansija Novica Vuković.

On se sastao sa zamjenikom izvršnog direktora Belgijsko-holandske konstituence Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Lucom Dresseom, sa kojim je razgovarao o najzna-

čajnijim ekonomskim temama i najnovijim parametrima javnih finansija, sa posebnim osvrtom na trenutnu posjetu misije MMF-a Crnoj Gori.

Dresse je iskazao spremnost finansijske institucije koju predstavlja da održi kontinuitet u pružanju ekspertske i tehničke podrške našoj državi. U fokusu sastanka bila je i, kako je saopšteno, ukupna makroekonomska situacija, a dat je i kratak presjek fiskalne i monetarne politike za naredni period. R.P.

PODGORICA – Nakon skoro tri mjeseca otkad je Maksim Vučinić dao ostavku na mjesto predsjednika odbora direktora EPCG Željezare, oformljen je novi bord na čijem čelu će biti Milinko Čvorović.

Za članove borda izabrani su Lidija Nikolić, Ratko Dubljević, Ðorđije Garčević, Fuad Feratović, Ivan Čolaković i Vladimir Đapić. Svi su, osim Đapića, koji je zamijenio Radovana Đikanovića, bili dio i prethodnog borda. Tako je, prema informacijama Pobjede, formiran još jedan politički bord, imajući u vidu da je Nikolić iz SNP-a, Dubljević i Garčević iz Ure, Đapić iz Alternative, Feratović je iz BS, a Čvorović iz Demokrata. Čolaković je, kako saznajemo, zaposlen u EPCG kao šef obezbjeđenja.

Otkad je EPCG kupila Željezaru prije godinu, ovo je treća izmjena borda . M.Lk.

PRIVATNA ARHIVA

Vojin Lazarević

je sa vrata skinuta traka „zatvoreno gradilište“ i zapisnik inspekcije i postavljen poster na kojem je resorni ministar Janko Odović i uz njega ilustracija bagera koji ruši kuću, uz poruke „rušiš dječje snove“ i „Evropa sad 2 – sramno“. Traku su juče vratili nepoznati počinioci.

Iz Ministarstva su ranije saopštili da vlasnici stanova, na osnovu čijih tužbi je Osnovni sud krajem januara privremeno zabranio rušenje nelegalno sagrađene lamele, nastavljaju da rade u svojim stanovima, što bi moglo da izazove dodatne troškove i komplikaciju ako se rušenje nastavi.

d. mijatović

Nepoznati počinioci juče su skinuli zapisnik i traku „zatvoreno gradilište“ sa vrata nelegalnog objekta i postavili poster sa fotografijom resornog ministra Janka Odovića, uz ilustraciju bagera koji ruši kuću i poruke „rušiš dječje snove“ i „Evropa sad 2 – sramno“. Traku su juče vratili opet nepoznati počinioci

8

Društvo

Četvrtak, 8. februar 2024.

U DZ Podgorica i dalje ne mogu da se rade analize za CRP, HDL, LDL, kreatinin

Završena prva sjednica komisije Mini organizacije zadovoljni tokom razgov

Istrošeni reagensi, uskoro tender za nabavku novih Predali odl

jer još nem

i. mandić

Podgorica – U laboratorijama Doma zdravlja Podgorica i dalje nema reagenasa za dijagnostiku CRP, HLD, LDL, ureu, kreatinin, kazali su Pobjedi juče čitaoci, a što je redakcija i provjerila u domovima zdravlja.

Nedostaju isti reagensi kao i u januaru. Iz Doma zdravlja Podgorica nijesu odgovorili na pitanja postavljena 24. januara, kada je objavljen prvi tekst o tome da fale, a u petak su odgovore ponovo obećali za ponedjeljak, jer su pitanja poslata pola sata prije isteka radnog vremena u 15 sati. Ni te odgovore nijesmo dobili.

Ni prilikom ranijih nestašica reagenasa za CRP, u decembru, Pobjedi nije odgovoreno iz Doma zdravlja. Iz Montefarma su, na pitanja Pobjede, tada odgovorili da oni nijesu ovlašćeni da vrše nabavke reagenasa za potrebe javnih zdravstvenih ustanova.

Pobjedi je juče nezvanično pojašnjeno da su se istrošili svi reagensi koji su bili predviđeni finansijskim planom za prošlu godinu, a da je tek nedavno usvojen plan za 2024. godinu.

- Krenuće se što prije sa raspisivanjem tendera – rečeno je Pobjedi nezvanično.

Sindikat će, prema našim saznanjima, danas crnogorskim školama da dostavi odluku da stupaju u štrajk 19. februara.

Rečeno je da imaju podršku više od 60 odsto škola, gdje se potpisalo preko od 50 odsto zaposlenih

Potrošene trebovane količine, a tek nedavno napravljen plan za ovu godinu

Sagovornici Pobjede ističu da je velika potrošnja i da se pacijenti često javljaju za usluge laboratorijskih nalaza, pa su se predviđene trebovane količine potrošile, a nekoliko puta se već pravila dopuna.

- KCCG nam izlazi u susret dok ne kupimo novi kontingent reagenasa. A od ove godine, Dom zdravlja treba samostalno da nabavlja reagense – pojasnili su sagovornici zbog čega ih nema.

Zbog velikog broja oboljelih od gripa ili stanja sličnih gripu ili prehladi, ljekari ovih dana

često preporučuju da se uradi CRP kako bi se utvrdilo da li pacijenta treba tretirati antibioticima. Povišeni parametri CRP ukazuju na postojanje infekcije, zapaljenja, infarkta miokarda i drugih akutnih stanja…

Kako reagensa nema, određene pacijente upućuju u Klinički centar, a taj nalaz se može uraditi i u privatnim laboratorijama u kojima košta oko pet eura.

Kao jedan od problema, pacijenti su juče istakli i to da im ljekari daju uput za Blok pet da

urade nalaze, a kada tamo dođu, medicinsko osoblje ih vraća nazad kod istog izabranog ljekara koji treba da napiše uput za KCCG u kome reagenasa ima.

Takođe, reagense za otkrivanje holesterola u krvi, uree i kreatinina, koji su najčešće zahtijevani od izabranih ljekara, nije moguće zasad uraditi.

U podgoričkim domovima zdravlja ljekari dnevno u smjeni pregledaju oko 60 pacijenata, a za veliki dio pregledanih je neophodno uraditi neku od predloženih analiza.

J. M.

MUP dostavio dokument kojim potvrđuju da su uputili spise tužilaštvu

Poslali traženi materijal VDT-u još 20. decembra POBJEDA - Ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo je Pobjedi dokument kojim se, kako kažu, potvrđuje da je Uprava policije, povodom upotrebe psihoaktivnih supstanci u JU „Kakaricka gora“ izuzela brojnu dokumentaciju iz te ustanove u decembru prošle godine, prikupila obavještenja od više osoba i dostavila Višem državnom tužilaštvu na ocjenu i mišljenje.

Pobjedi je prekjuče iz Višeg državnog tužilaštva saopšteno da policija još nije dostavila traženi materijal.

Na dokumentu koji je MUP dostavio Pobjedi, Predmet JU Kakaricka gora Podgorica – dostava predmeta, naveden je datum 20. decembar 2023. godine Pobjeda je juče objavila tekst „Tužilaštvo nije dobili materijal za koji Šaranović tvrdi da je dostavljen“.

U Višem tužilaštvu su pak Pobjedi prekjuče kazali da je dežurni tužilac u Višem držav-

Policija prikupila traženo i dostavila VDT

nom tužilaštvu u Podgorici obaviješten o događajima u JU Kakaricka gora, ali da tužilaštvu nijesu dostavljeni spisi predmeta.

-Do sada, još uvijek, od strane Uprave policije nijesu dostavljeni spisi predmeta tužilaštvu, sa kojih razloga će se urgirati da postupe po na-

logu tužilaštva - navedeno je u odgovoru portalu Pobjeda koji potpisuje rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva, portparolka Lepa Medenica.

Na adrese više redakcija krajem novembra je stiglo obraćanje majke jednog od udaljenih korisnika iz te specijalizovane ustanove za tretman bolesti zavisnosti u Podgorici, koja je, pored ostalog, iznijela više optužbi na rad ustanove u kojoj je bio smješten i njen sin.

Pored ostalog, navela je da se u ustanovi ,,slobodno konzumira droga“, da klijenti izlaze preko ograde, posjeduju telefone, da se ne kontroliše unos hrane i drugih supstanci, da su među posjetiocima nekih klijenata osobe koje nijesu u srodstvu sa zavisnikom...

Isti imejl stigao je 1. decembra i Upravi policije, naslovljen na kabinet pomoćnika načelnika OB Podgorica, ali i na adrese drugih državnih i opštinskih institucija, nakon čega su u UP preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

T. K.

PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore predao je juče Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija odluku o generalnom štrajku, koji, kako je planirano, treba da počne 19. februara. Ukoliko dođe do dogovora o povećanju zarada, prosvjetari će obustaviti štrajk.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija potvrdili su Pobjedi da su dobili odluku o štrajku.

Sindikat je odluku o štrajku predao nakon što su sa predstavnicima Ministarstva završili prvu sjednicu komisije koja se bavi izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, te zajedno nastoje da dogovore model o uvećanju zarada.

Sindikalci su ranije najavili (za juče) da će predati odluku o štrajku, ističući da uporedo pregovaraju o spornim zaradama, ali dok se ne dogovore, neće obustavljati aktivnosti koje se tiču radikalizacije.

Iz Sindikata ponavljaju da samo traže da se ispoštuje Granski kolektivni ugovor i uveća koeficijent za deset odsto, no nadležni su im ponudili da plata u neto iznosu može da im se uveća 15 odsto. Pojedini predstavnici Sindikata kazali su juče, prije sastanka sa Ministarstvom, da im taj model ne odgovara, jer bi to značilo da im neće biti uvećani doprinosi za penzije.

Bez detalja o sastanku

Na jučerašnjoj sjednici komisije su rapravljali o kompromisnom rješenju o kojem nijesu željeli da govore u javnosti. Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je novinarima da je sastanak prošao fer, da su korektno razgovorali, ali da ne može da iznosi detalje i da su se tako dogovorili. Rekao je da su neke prijedloge poslali Ministarstvu finansija na razmatranje. Istakao je i da se nada da štrajka neće biti i da će postići kompromis.

Božović je prokomentarisao da ponuda nadležnih od 15 odsto neto uvećanja nije mnogo daleko od onoga što oni traže, te da je ,,vrlo blizu“ i da tra-

že modalitete da se sprovede u djelo. Upitan kada se očekuje drugi sastanak komisije, novinarima je odgovorio da se može desiti da Ministarstvo finansija odgovori do petka ili do ponedjeljka.

– Do 19. februara imamo vremena da dođemo do kompromisa. Zavisi od Ministarstva finansija kada će biti druga komisija – rekao je on.

Sindikat će, prema našim saznanjima, danas crnogorskim školama da dostavi odluku o stupanju u štrajk 19. februara. Rečeno je da imaju podršku više od 60 odsto škola, gdje se potpisalo više od 50 odsto zaposlenih.

KompRomis, izlazak iz krize

Premijer Milojko Spajić nedavno je saopštio da se prosvjetarima neće uvećavati zarade, na što je iz Sindikata odgovoreno da se takvim izjavama ne rješava kriza. Spajić je, međutim, ove sedmice saopštio da će ,,prevrnuti svaki kamen“ kako bi se došlo do kompromisa sa prosvjetarima.

Pored toga što Sindikat pregovara o platama sa nadležnima, priprema generalni štrajk, predali su i Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova oko 40 individaulnih zahtjeva u kojima traže od škola da se ispoštuje Granski kolektivni ugovor po kojem je propisano da im plate od januara budu veće za deset odsto. Agencija bi trebalo da se izjasni za mjesec- dva, a ako odluka ne bu-

Sa protesta Sindikata ispred Skupštine

Društvo

Četvrtak, 8. februar 2024.

istarstva prosvjete i Sindikata prosvjete, iz radničke vora i nadaju se da neće biti radikalizacije 19. februara

9

Reagovanje direktora nezavisne Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja na navode „Pobjede“ plasirano javnosti preko proruske platforme In4S

luku o štrajku Čega se boji Goran Danilović? ma kompromisa N. ĐURĐEVAC

Lideru UCG očigledno je teško pao tekst Pobjede jer se našao u situaciji da brani neodbranjivo. Zato je pobjegao od reagovanja u našem listu i posegao za pogrdnim arsenalom na koji mi vaspitanje ne dozvoljava da odgovorim

Božović i predstavnici Sindikata nakon predaje odluke o generalnom štrajku

de u njihovu korist, pokreću tužbe. Sindikat je najavio da bi tužbe mogle da koštaju državu oko dvadeset miliona eura, zbog toga što odbija da poštuje GKU. Obustaviće, kako su najavili, i ovu aktivnost, ako se sa nadležnima dogovore o uvećanju plata.

Sindikalci su u više navrata saopštili da ne odustaju od štrajka i iznosili detalje kako je planirano da se realizuje. Nastavnici koji ne budu željeli da štrajkuju mogu da drže časove, ali samo svoje. U skladu sa Zakonom o štrajku, navodili su oni, ne mogu da drže časove onih nastavnika koji su u štrajku.

Nedavno je Štrajkački odbor Sindikata prosvjete donio odluku da će realizovati štrajk po bosansko-hrvatskom modelu.

U planu je da nastavnici dolaze četiri sata u školu, ali neće držati časove. Vrtići će da rade, zbog specifičnosti posla, ali neće, kako je ranije saopšteno, od šest do pet časova, već od sedam do tri.

NIJE JASNA PONUDA

Za vikend je saopšteno da su ministri prosvjete, nauke i inovacija i finansija – Anđela Jakšić Stojanović i Novica Vuković predložili izmjene Granskog kolektivnog ugovora na način da prosvjetni radnici najkasnije do kraja trećeg kvartala ove godine dobiju povećanje neto zarada od minimum 15 odsto. Tada su razgovarali sa predstavnicima Sindikata prosvjete Crne Gore. Božović je nakon toga kazao novinarima da im nije jasna ta ponuda, jer GKU ne prepoznaje neto zarade.

– Držimo se našeg zahtjeva da dobijemo povećanje plate za deset odsto od januara.

Možemo da postignemo kompromis u vidu odlaganja isplate, ali sve da dobijemo – rekao je on tada.

I. MANDIĆ

KONFRONTACIJE

Ranije je iz Vlade saopštavano da prosvjetarima ne mogu da se uvećaju zarade, zbog toga što to nije predviđeno ranijim smjernicama Ministarstva finansija, na što je iz radničke organizacije odgovoreno da su to priče za malu djecu. Negodovali su što budžetom nije propisano da im se povećaju plate, ističući da je od njih uzet novac i dat za uvećanje minimalnih penzija. Govorili su i da su još mnogi drugi limiti za budžetske jedinice probijeni, da za mnoge državne organe ima novca, te da ga samo nema za prosvjetne radnike.

Sindikat i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mjesecima se konfrontiraju i kako treba zaposleni da rade u slučaju da pokrenu štrajk u obrazovnim ustanovama. Ministarstvo se poziva na akt o minimumu procesa rada i saopštava da u tom slučaju mora da se izvodi nastava, odnosno da časovi treba da traju 45 minuta. Sindikat, s druge strane, saopštava da država devet go-

dina, na njihovo insistiranje, izbjegava da donese novi akt o minimumu procesa rada, što joj je bila obaveza da učini u roku od 90 dana poslije donošenja Zakona o štrajku. Božović kaže da se Ministarstvo poziva na uredbu iz 2006. koja je ,,antiustavna i nedemokratska“. Ponovio je da neće držati časove po 45 minuta.

Sindikat prosvjete zahtijeva da im se isplati puna zarada za vrijeme trajanja štrajka.

– Insistiraćemo svi zajedno, ali vam unaprijed ne možemo garantovati, jer učesnici u štrajku, po Zakonu, mogu ostati bez dijela zarade tokom trajanja štrajka. Međutim, pri mogućoj nadoknadi časova/ rada, one bi bile i nadoknađene – saopštio je nedavno Sindikat u pozivu zaposlenima da stupe štrajk.

Prosvjetarima su početkom 2023. godine uvećane zarade za 20 odsto, a godinu ranije dogovoreno je sa tadašnjim predstavnicima Vlade da se plate prosvjetara kroz naredne dvije godine uvećaju po deset odsto. Prvo uvećanje od deset odsto trebalo je da se realizuje ovog januara, a drugo je planirano za početak 2023. godine. Nastavnici ni tada nijesu bili zadovoljni na koji način su se odvijali pregovori sa tadašnjim predstavnicima izvršne vlasti, jer nije uvažen njihov zahtjev da im se odjednom uvećaju zarade, a ne iz tri puta.

Negodovali su što nijesu prioritet Vladi i što za njih nikada nema dovoljno novca, kao za neke druge katergorije zaposlenih. Podsjećali su da su, na primjer, profesorima na Univerzitetu Crne Gore povećane plate tada za 60 odsto. Najavljivali su i u tom periodu proteste ili štrajk, ali su odustali i prihvatili ponudu da im se postepeno uveća zarada.

N.ĐURĐEVAC

PODGORICA - Direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) Goran Danilović reagovao je na tekst Pobjede „Kadija uvodi pravila da bi i tužio i sudio“, u kojem je problematizovano ispunjavanje uslova za njegovo postavljenje na poziciju prvog čovjeka nezavisne Agencije, ali i pravnih mahinacija kojima se on služi kako bi ostvario ciljeve koji su u suprotnosti s interesom visokoškolskog obrazovanja.

Danilović je reagovanje naslovljeno „Zašto Pobjeda laže“ objavio na svojoj Fejsbuk strani, a isti je prenijela samo proruska i prosrpska platforma In4S, čiji je osnivač i suvlasnik rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, a koja, neregistrovana, od svog nastanka objavljuje tekstove u kojima širi nacionalnu i vjersku netrpeljivost i govor mržnje. U kontinuitetu In4S objavljuje tekstove i navode Danilovića, koji je odabrao ovu platformu za obraćanja javnosti.

BEZ DEMANTIJA

Danilović se, međutim, nije oglasio u Pobjedi koja je objavila tekst. Svoje reagovanje, naslovljeno „Zašto Pobjeda laže“, Danilović je objavio na proruskoj i prosrpskoj platformi In4S, čiji je osnivač i suvlasnik rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, a koja, neregistrovana, od svog nastanka objavljuje tekstove u kojima širi nacionalnu i vjersku netrpeljivost i govor mržnje.

Direktor nezavisne Agencije, imenovan prvi put za vrijeme vlade Zdravka Krivokapića u statusu vršioca družnosti, u svom „reagovanju“ nije uspio negirati niti jedan navod iznijet u tekstu Pobjede. Osim više puta ponovljene tvrdnje da Pobjeda laže, te seta politikantskih etiketa i uvreda, svojstvenih proruskoj platformi sa koje se obraća, Danilović nije rekao ništa kredibilno niti vrijedno.

On nije odgovorio na pitanje kako je moguće da je na poziciji prvog Goran Danilović

čovjeka AKOKVO-a duže od dvije godine - bez položenog stručnog ispita. Umjesto toga, Danilović je pokušao zamjenu teza, pa kaže: „Morao sam, opet navodno, imati položen stručni ispit? Da sam morao, imao bih, ali neznalice ne umiju da čitaju osnovne zakonske tekstove“.

Po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, on je radni odnos u državnom organu mogao zasnovati bez položenog stručnog ispita, ali ga je morao položiti u roku od jedne godine, što se nije desilo.

U odgovorima AKOKVO-a na Pobjedina pitanja decidno piše: „Zahtjev i prijavu za polaganje stručnog ispita direktor je predao krajem prošle godine“, dakle prijavu za polaganje je predao krajem 2023.

Lider Ujedinjene Crne Gore na čelu AKOKVO-a je od 14. oktobra 2021, kada ga je na prijedlog ministrice Vesne Bratić imenovala Vlada. Od tada, tri puta je bio u v.d. statusu, dok ga vlada Dritana Abazovića nije imenovala za direktora 15. juna prošle godine.

Dalje, Danilović u svom reagovanju nije dao nikakav dokaz o znanju engleskog jezika, makar i najnižeg novoa, što je bio jedan od uslova na konkursu za izbor direktora te institucije, dok istovremeno u njegovoj biografiji, na sajtu AKOKVO-a, piše da govori samo ruski jezik. Dilemu/dramu znanja engleskoj jezika lako je zatvoriti - umjesto uvreda, samo treba javno objaviti uvjerenje kao dokaz.

Dalje, Danilović je ustvrdio kako nije prilagođavao Statut Agencije ili Akt o sistematizaciji „iako je imao pravo“, nego ga je usaglašavao sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.

Prvo, Statut i Akt o sistematizaciji nijesu isto. Drugo, u tekstu Pobjede uopšte nije problematizovana eventualna izmjena Akta o sistemati-

zaciji, već Statuta, i to u dijelu uslova za izbor direktora Agencije, snižavanjem kriterijuma i to mjesec dana prije raspisanog konkursa!

Danilović je pokušao da spinuje izbjegavajući da objasni otkuda uslov „poznavanje engleskog ili francuskog jezika, nivoa A 1“, jer ga u zakonu s kojim je navodno usaglašavao Statut - uopšte nema.

SPROVODNIK PRORUSKE POLITIKE

Na Pobjedino pisanje o donošenju Pravila o postupku reakreditacije ustanova visokog obrazovanja koje je samoinicijativno donio, konspirativno, bez konsultacija sa Ministarstvom prosvjete, pojedinačnim ustanovama visokog obrazovanja i stejkholderima - nije napisao ni slova. Što je svakako mudrije od onoga što je urađeno par dana ranije, kada su iz AKOKVO-a kreativnim tumačenjem zakona tvrdili kako direktor ima pravo da donosi interne akte, prenebregavajući činjenicu da Pravilnik nije interni, već sistemski akt.

Danilović u svom reagovanju nije odgovorio ni na navode da je njegovo imenovanje rezultat političkoga dogovora, što je javno ustvrdila dr Branka Bošnjak na RTCG u emisiji „Okvir“ 24. novembra 2023. eksplicitnim navodom da je prisustvovala pregovorima u kojima je AKOKVO kao dio političkog dogovora pripao Danilovićevoj partiji.

Vlada Milojka Spajića, koja nominalno zagovara ulazak Crne Gore u EU, a samim tim i poštovanje evropskih standarda u koje spada i meritokratija, u najmanju ruku ne može biti srećna zbog angažmana proruskog političara sklonog pravnim marifetlucima, a koji je očigledno političkom intervencijom došao na čelo ove institucije, kako bi (spro)vodio određenu politiku. Koja je na nasreću visokog obrazovanja i akademske zajednice u potpunosti usaglašena sa strategijom i uticajem koji pokušava da realizuje platforma In4S. Objelodanjivanje ovih fakata je ono čega se Danilović boji.

Lideru Ujedinjene Crne Gore očigledno je teško pao tekst Pobjede jer se našao u situaciji da brani neodbranjivo. I posegao za arsenalom pogrdnih kvalifikacija, na koje mi vaspitanje ne dozvoljava da odgovorim.

Tanja PAVIĆEVIĆ

10 Društvo / Analiza

Četvrtak, 8. februar 2024.

Najavljena saradnja Italije i Crne Gore u borbi protiv mafije, dogovoren susret državnih tužilaca Melila i Novovića

Dvadeset pet godina od Mirovne konferencije u R

Propušten

GOV.ME

Zajednički rad na slučajevima i obuka za crnogorske tužioce

Melilo i Milović

PODGORICA - Crna Gora i Italija počinju snažnu saradnju u borbi protiv mafije, jedna je od poruka sa jučerašnjeg sastanka italijanskog državnog tužioca za borbu protiv mafije i terorizma Đovanija Melila i crnogorskog ministra pravde Andreja Milovića.

Milović je poručio da će Ministarstvo pravde veoma rado biti posrednik između Državnog tužilaštva Italije za borbu protiv mafije i terorizma i Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, pa je dogovoreno i to da se Melilo i Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović sretnu u što kraćem roku, te da se započne saradnja SDT i Državnog tužilaštva Italije za borbu

protiv mafije i terorizma.

Melilo je naglasio da će Italija Crnoj Gori pomoći na svaki potreban način, od dijeljenja ekspertskih iskustava i obuka za crnogorske tužioce, do zajedničkog rada u konkretnim slučajevima.

Kao jedan od prioriteta Crne Gore istaknuto je i formiranje Specijalnog suda, čija bi naležnost bila upravo borba protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i ratnih zločina.

Crnogorski ministar pravde je naglasio, piše u saopštenju, da taj resor aktivno radi na izmjenama zakona o državnom tužilaštvu i zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, s ciljem stvaranja boljih uslova za rad ovih ključnih institucija.

– Posebno je istaknuto planirano sužavanje dijapazona krivičnih djela pod ingerencijom Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), što za cilj ima da omogući mnogo bolji fokus na slučajeve visoke korupcije, organizovanog kriminala i ratnih zločina – navodi se u saopštenju.

Državni tužilac za borbu protiv mafije i terorizma Italije kazao je da ga veoma raduje primjetna odlučnost nove Vlade Crne Gore, te da će, baš poput Vlade Italije, i institucija na čijem je čelu, bezrezervno podržati Crnu Goru u borbi koja joj predstoji.

Ministarstvo pravde je saopštilo da je juče u Rimu Milović informisao Melila da je svom italijanskom kolegi Karlu Nordiju predložio potpisivanje krovnog memoranduma o saradnji između pravosudnih institucija i organa dvije zemlje.

Na taj način, pojašnjavaju iz tog resora, omogućila bi se direktna i efikasna saradnja pravosudnih institucija bez uključivanja ministarstava vanjskih poslova i dugih diplomatskih procedura, što bi znatno skratilo put komunikacije i povećalo efikasnost rada institucija dvije države u konkretnim slučaJ.M. jevima.

Incident na Skadarskom jezeru posljednje upozorenje, neprihvatljivo da Ministarstvo samo apeluje na građane

Vuković: Izgleda da Martinović još ne razumije važnost svoje uloge PODGORICA - Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je nadležno za pitanja zaštite prirode. Krivolov je nelegalno hvatanje i ubijanje divljih životinja, što je direktan negativan uticaj na zaštitu prirode, saopštila je izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković.

- Situacija u kojoj su se našli, i redovno se nalaze, nadzornici NP Skadarsko jezero treba da bude posljednje upozorenje, prije svega Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, da se ovom problematikom pozabavi profesionalno i temeljno kako bi se konačno suzbila ili makar umanjila praksa krivolova koji prijeti da trajno i nepovratno uništi biodiverzitet i prirodu Skadarskog jezera - naglasila je ona.

Kako ističe, prijem i dodjela novčanih nagrada ministra napadnutim nadzornicima je čin kurtoazije i podrške. Niko ne može biti protiv tog čina, naprotiv.

- Ono što apsolutno nije prihvatljivo je da je Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode svelo cijelu situaciju i borbu protiv krivolova na „apel građanima da prijave krivolov“.

Oni su to radili i ranije, rade i sada, a radiće i ubuduće jer smo sigurni da ima daleko više odgovornih građana ove zemlje od pojedinaca koji to nijesu. Nije zgoreg napomenuti da se krivolov po jezeru uglavnom dešava noću i, po prirodi stvari, ne možemo od građana očekivati da baš u to doba borave i plove po jezeru – istakla je ona.

Vuković poručuje i kako ministarstvo bez odlaganja treba da radi na stvaranju pretpostavki da zaposleni u JP za nacionalne parkove Crne Gore budu bezbjedni na svojim radnim mjestima; da imaju odgovarajuću institucionalnu podršku za realizaciju aktivnosti koje su im date u nadležnost, a koju sada nemaju; da se obezbijede zakonski i drugi preduslovi da svi krivolovci budu adekvatno kažnjeni za nelegane aktivno-

sti koje ugrožavaju biodiverzitet i prirodu.

Navodi i da je NP Skadarsko jezero 40.000 ha zaštićenog područja koje predstavlja jedan od najvažnijih centara biodiverziteta na zapadnom Balkanu i jugoistočnoj Evropi.

- Jezero i okolina su svakodnevno izloženi nelegalnim aktivnostima koje osim krivolova uključuju nelegalnu gradnju, nelegalan prevoz turista, nelegalan lov, nelegalno vađenje pijeska i šljunka, a što doprinosi urušavanju vrijednosti ovog međunarodno važnog područja. Zaštita prirode ne može i ne smije biti pitanje angažmana jedne institucije ili još gore pojedinca ili grupe pojedinaca, već mora imati institucionalno uporište i podršku. Najveću odgovornost za sprovođenje politika zaštite životne sredine ima upravo ministarstvo, ali nakon posljednjih javnih istupa jasno je da ministar još ne razumije važnost sopstvene uloge u zaštiti prirode, što je izuzetno poražavajuća činjenica – poručiR.D. la je Vuković.

Piše: Filip VUJANOVIĆ Početak, tok i kraj pregovora u Rambujeu, kao i bezuspješan pokušaj nastavka Konferencije, prethodili su NATO bombardovanju, koje će se u svim njegovim aspektima, biti osnovom brojnih analiza sa jasnim porukama za budućnost. Porukama, prije svega, velike opasnosti i osjetljivosti ovakve vojne intervencije i potrebe maksimalno uporne i istrajne diplomatske, i ukupno političke, aktivnosti da se vojne intervencije izbjegnu.

Protekle dvije i po decenije od početka pregovora svakako su važan povod za podsjećanje, analize i poruke u kojima državna politika Crne Gore i zavređuje i obavezuje na poseban osvrt.

Za ocjenu državne politike Crne Gore u tom, izuzetno osjetljivom, vremenu neophodno je analizirati sve aspekte te politike koja je, nakon koncepcijskog sukoba i podjele u DPS-u, u martu 1997. godine, omogućila Crnoj Gori samostalno vođenje državne politike koja će dovesti do obnavljanja nezavisnosti Crne Gore na majaskom referendumu 2006. godine.

MIROVNE AKTIVNOSTI

Za ocjenu kompletnog mirovnog procesa, čiji je najvažniji i suštinski dio bila Konferencija u Rambujeu, neophodno je sagledati ukupne mirovne aktivnosti koje su joj prethodile.

Mirovne aktivnosti koje su bile globalne - uključivši SAD, Rusiju i Evropsku uniju bile su izvjesno usmjerene na postizanje mira, ali sa polazištima i vizijama koja su bila različita.

Takođe, bila su suštinski različita polazišta i vizije državne politike Crne Gore i Srbije, a kroz uticaj Srbije na vladu SR Jugoslavije i Crne Gore i savezne administracije.

U analizi mirovnog procesa čini se nužnim krenuti od sastanka članica Kontakt grupe 8. maja 1998. godine u Londo-

U dvorcu u Rambujeu 6. februara 1999. godine počela je Mirovna konferencija povodom krize na Kosovu, koja se neuspješno završila 23. februara.

Konferenciju je inicirala i vodila Kontakt grupa, a njen neuspjeh doveo je do NATO bombardovanja SR Jugoslavije koje je za posljedicu imalo hiljade nevino stradalih ljudi, više hiljada povrijeđenih, stotine hiljada izbjeglica sa Kosova i ogromna materijalna razaranja nu: na tom sastanku donijeta je odluka o zabrani letova aviona JAT-a države članice ove grupe, ali i zabrani novih investicija u Srbiji i zamrzavanju jugoslovenskih i srpskih sredstava u SAD, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Velikoj Britaniji.

Japan je odmah podržao ove mjere, a Rusija se od njih distancirala. Istovremeno je upućen oštar zahtjev obustave svih akcija snaga bezbjednosti na Kosovu koje pogađaju civilno stanovništvo i traženo je da se naredi povlačenje jedinica bezbjednosti koje se koriste za represiju nad civilima.

Istovremeno, zahtijevano je od kosovskih Albanaca da se uzdrže od terorističkih akcija i da se olakša već izraženi problem izbjeglica kroz zajedničke aktivnisti sa UNHCR-om i Međunarodnim komitetom Crvenog krsta. Nadalje, da se omoguċi efikasno i neprekidno međunarodno posmatranje na Kosovu i dozvoli nesmetan pristup posmatračima. Insistirano je na brzom napretku dijaloga sa kosovskim Albancima.

Ova odluka je značila krajnje jasnu poruku i to na više nivoa.

Prije svega, insistiranje na međunarodnim posmatračima – i to odmah, uz punu garanciju bezbjednosti i podrške i pomoći misiji – pokazivalo je da međunarodna zajednica želi da se na najneposredniji način uključi u rješavanje pitanja Kosova.

Takođe, da obje strane tretira odgovornim, a unutrašnji dijalog smatra nužnim.

TRETMAN CRNE GORE

Ni u ovom, a ni u drugim međunarodnim dokumentima, nije korišćen naziv Kosovo i Me-

Srpska delegacija tokom pregovora u Rambujeu

tohija već samo Kosovo što je upućivalo jasnu poruku Srbiji.

Bilo je jasno da je problem raseljenih lica na Kosovu enorman i da zahtijeva uključenje međunarodnih humanitatnih organizacija.

Mjere sankcija za JAT, blokirana sredstva i zaustavljene investicije prema Srbiji i saveznoj administaciji pokazali su veoma jasno da je Crna Gora tretirana drugačije. Izvjesno i posredno – Crna Gora je imala značajnu štetu, ali politički gledano, bila je u realnom i nesankcionisanom tretmanu. To je Crnoj Gori, kroz ove odluke Kontakt grupe, dalo mogućnost da sopstvenom državnom politikom zaštiti i državne i interese građana.

KONTAKT GRUPA

Treba naglasiti da je Kontakt grupa formirana od UN za riješavanje krize na prostoru SFRJ i, u tom smislu, imala je posebnu važnost za pripremanje odluka UN. U Kontakt grupi su bili predstavnici SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije i Rusije, a u njenom radu su bila vidljiva različita polazišta i vizije što je njene aktivnosti činilo složenim i osjetljivim.

Već 7. jula 1998. godine Generalni sekretar UN Kofi Anan izražava zabrinutost da bi kriza na Kosovu mogla da se proširi i izazove nestabilnost u regionu Balkana i Kosovo tako postaje ključno pitanje za ukupnu stabilnost Balkana. Međunarodna zajednica je užasnuta nastavkom nasilja na Kosovu i obje strane moraju pokazati uzdržanost i obnoviti pregovore kako bi našli mirno rješenje konflikta.

Analiza

Četvrtak, 8. februar 2024.

11

Rambujeu, analiza i podsjećanje na državnu politiku Crne Gore u tom vremenu

na šansa za miran rasplet

Međunarodna mirovna konferencija održana je u dvorcu u Rambujeu

Za Crnu Goru je bilo presudno važno da ubijedi međunarodnu zajednicu da ne podržava djelovanje srpske vlasti na Kosovu, kao i da osuđuje terorističke akcije kosovskih Albanaca.

Pošto je Crna Gora bila dio savezne države, a Savezna vlada je u svemu dijelila stavove Srbije, morala je voditi intenzivnu vanjsku politiku kako bi se prepoznala i posebno vrednovala njena državna politika.

INICIJATIVA KINKELA I VEDRINA

Tokom jula mjeseca 1998. godine, francuski ministar inostranih poslova Iber Vedrin i njemački ministar inostranih

Za ocjenu državne politike Crne Gore u tom izuzetno osjetljivom vremenu neophodno je analizirati sve aspekte te politike koja je, nakon koncepcijskog sukoba i podjele u DPS-u, u martu 1997. godine, omogućila Crnoj Gori samostalno vođenje državne politike koje će dovesti do obnavljanja nezavisnosti Crne Gore na majskom referendumu 2006. godine

Mira Marković i Slobodan Milošević

poslova Klaus Kinkel pokreću Inicijativu za održavanje međunarodne konferencije o riješavanju krize na Kosovu.

Ministar Vedrin je ocijenio da je situacija na Kosovu ,,krajnje opasna i da oslobodilačka armija tamo osvaja teritorije čime se izazivaju sve žešće represije srpske armije i policije“. Ideja je bila da se u Evropi organizuje konfrerencija koja bi, slično Dejtonskoj konferenciji, riješila pitanje Kosova i zaustavila rastući konflikt.

Ocijenili su da je ozbiljan problem u pronalaženju predstavnika kosovskih Albanaca koji bi bili u stanju da legiti-

mno pregovaraju i sprovode odluke prema OVK. Ova inicijativa je bila ohrabrujuća za Crnu Goru dajući joj dodatnu mogućnost da se distancira od problema Kosova i da nađe način da u predstojećim pregovorima nema svog predstavnika.

Inicijativa je predviđala dva kruga pregovora: prvi, sa učesnicima konflikta na Kosovu i drugi, na konferenciji koja bi imala ,,pokrovitelja“, čime se međunarodna zajednica najneposrednije uključuje.

NEJEDINSTVO

Stav međunarodne zajednice nije bio jedinstven.

Rusija od samog početka problem Kosova tretira kao unutrašnje pitanje SR Jugoslavije.

Tako, 4. septembra 1998. godine, presdsjednik SRJ Slobodan Milošević prima prvog zamjenika ministra inostranih poslova Rusije Igora Ivanova koji mu uručuje pismo predsjednika Ruske Federacije Borisa Jeljcina u kome on navodi da ,,međunarodna zajednica može najbolje da doprinese razvoju odnosa u regionu napuštanjem politike pritiska na SR Jugoslaviju“.

Ovo je svakako bilo ohrabrenje predsjedniku Miloševiću i Saveznoj vladi i istovremeno jačalo negativno mišljenje javnosti o stavu međunarodne zajednice.

Tradiconalno snažan uticaj Rusije u Srbiji i Crnoj Gori značajno je oblikovao javno mnjenje, što je predsjednik Milošević veoma koristio.

Unutar Srbije dio političke opozicije, koji je bio okupljen oko Demokratske stranke Zorana Đinđić, doživljavao je situaciju na Kosovu, kako je on jednom prilikom rekao, kao ,,političko ludilo koje treba pobijediti zdravim razumom“. Đinđić je ocijenio da je kreator takve politike ,,porodična oligarhija“, jasno ukazujuċi na bračni par – Slobodan Milošević-Mira Marković - koji su bili na čelu dvije vladajuċe partije u Srbiji.

U periodu od 23. do 28. septembra 1998. sekretar za odbranu SAD Vilijem Koen posjetio je region boraveċi u Bosni i Her-

cegovini i Makedoniji nakon čega je u Portugaliji prisustvovao sastanku ministara odbrane NATO-a. Cilj sastanka je bio razmatranje mogućnosti eventualne ,,upotrebe sile na Kosovu kako bi se izbjeglo pogoršanje humanitarne krize“.

Jasno je saopšten stav SAD da za, eventualnu, akciju NATO-a na Kosovu nije potreban mandat UN, ali da tu mogućnost treba oprezno najavljivati da ne bi ohrabrila terorističke akcije na Kosovu. Iz ovog stava sve je bilo kristalno jasno.

JASNA PORUKA ZAPADA

Saopštena je poruka sa šansom, sa šansom za mir i sa rizikom NATO djelovanja i to samostalno i bez prethodnog mandata UN. Uz opreznu, ali jasnu najavu, bez javnog saopštenja sa sastanka ministara odbrane NATO-a, ali sa nedvojbenim stavom SAD koji nije bio zajednički, da se ne bi dalo ohrabrenje teroristima na Kosovu. Miloševićeva vlast ovu, i niz drugih poruka, nije tumačila kao ozbiljno upozorenje već kao dokaz da se međunarodna zajednica miješa u unutrašnja pitanja SR Jugoslavije.

U intenzivnim aktivnostima predsjednika Republike Mila Đukanovića, predsjednika Skupštine Svetozara Marovića i same Skupštine i moje, kao predsjednika Vlade, ali i same Vlade - pojačava se pritisak na predsjednika SR Jugoslavije i Saveznu vladu za mirno rješavanje kosovske krize.

Vlada Crne Gore 4. oktobra 1998. godine održava vanrednu sjednicu posvećenu ozbiljnosti krize na Kosovu i upozorenju međunarodne zajednice da se što prije rješava.

STAV CRNE GORE

Holbruk i Milošević

Tradiconalno snažan uticaj Rusije u Srbiji i Crnoj Gori značajno je oblikovao javno mnjenje, što je tadašnji predsjednik Slobodan Milošević veoma koristio. Unutar Srbije dio političke opozicije, koji je bio okupljen oko Demokratske stranke Zorana Đinđić, doživljavao je situaciju na Kosovu, kako je on jednom prilikom rekao, kao ,,političko ludilo koje treba pobijediti zdravim razumom“. Upravo je Đinđić ocijenio da je kreator takve politike ,,porodična oligarhija“, jasno ukazujuċi na bračni par – Slobodan Milošević-Mira Marković - koji su bili na čelu dvije vladajuċe partije u Srbiji

Nakon sjednice crnogorske vlade daje se sljedeće saopštenje u kojem se jasno izražava da je država Crna Gora: - Ozbiljno zabrinuta upozorenjem Savjeta bezbjednosti UN iz Rezolucije br. 1199 od 23. septembra 1998. godine, predsjedničke izjave od 1. oktobra 1998. godine i najave NATO o mogućnosti vojne intervencije na prostoru SR Jugoslavije, zbog aktuelne krize na Kosovu; - Podsjećajuċi na kontinuirano upozorenje Vlade Crne Gore da se kriza na Kosovu može rješavati samo političkim sredstvima uz posredovanje međunatodne zajednice koja će garantovati poštovanje i sprovođenje postignutog sporazuma.

- Osuđujući terorizam albanskih separatista i neselektivnu i prekomjernu represiju policijskih snaga koja samo produžava i produbljuje sukob na Kosovu uz ljudske žrtve i materijalnu štetu,

Nakon sjednice crnogorske vlade, 4. oktobra 1998. godine, daje se sljedeće saopštenje u kojem se jasno izražava da je država Crna Gora: Ozbiljno zabrinuta upozorenjem Savjeta bezbjednosti UN iz Rezolucije br. 1199 od 23. septembra 1998. godine, predsjedničke izjave od 1. oktobra 1998. godine i najave NATO o mogućnosti vojne intervencije na prostoru SR Jugoslavije, zbog aktuelne krize na Kosovu - Ostajuċi privržena stavu da Kosovo mora ostati integralni dio Srbije i Jugoslavije uz obezbjeđenje pune i dosljedne autonomije albanskom stanovništvu koje će uživati međunarodne garancije.

- Ukazujući da bi intervencija NATO snaga neminovno izazvala ljudske žrtve i razaranja i produžila dalju izolaciju Jugoslavije iz međunarodne zajednice, Vlada Crne Gore iskazuje odlučno uvjerenje da se intervencijom NATO snaga kriza na Kosovu ne može riješiti.

- Na osnovu ovakvog stava Vlada Crne Gore zahtijeva od predsjednika SRJ Slobodana Miloševića i drugih legitimnih državnih organa savezne administracije i albanskih predstavnika na Kosovu da odmah preduzmu sve mjere kako bi se izbjegla intervencija NATO snaga.

-Polazeći od dosljedne i konstruktivne državne politike Crne Gore prema krizi na Kosovu, a naročito od stava da se ovaj problem ne može rješiti primjenom bilo čije sile, Vlada Crne Gore posebno ukazuje da bi intervencija NATO snaga prema Crnoj Gori imala dalekosežne negativne posljedice po ukupni demokratski i ekonomski razvoj Republike.

I na kraju, Vlada Crne Gore je osudila neodgovorne izjave pojedinih državnih funkcionera kojima se međunarodnoj zajednici upućuju prijetnje a kod stranaca u Jugoslaviji izaziva strah i nesigurnost.

Sve te poruke Vlade Crne Gore, mirovna zalaganja crnogorskog državnog vrha, bila su uzaludna: nakon tvrdokornog i nepametnog stava Miloševića i vlasti u Srbiji koja je kontrolisala saveznu vlast, poslije kraha pregovora u Rambujeu, bilo je samo pitanje dana kada će uslijediti NATO odgovor.

Istorija pamti: krenulo je 24. marta 1999. godine i završilo se 9. juna, kada je Milošević potpisao Kumanovski sporazum, a već sljedećeg dana vojska je napustila teritoriju Kosova.

(Autor analize je u doba pregovora u Rambujeu bio predsjednik Vlade Crne Gore)

Sjutra: Kako je Crna Gora državnom politikom izbjegla sukob sa NATO

12 Hronika

Četvrtak, 8. februar 2024.

Uhapšen osumnjičeni za pokušaj ubistva u Nikšiću

Nožem ranio jednu osobu

NIKŠIĆ – Ivan Ćuzović (38) uhapšen je zbog sumnje da je 4. februara u popodnevnim satima u Ulici VI crnogorske brigade nakon svađe nožem ranio D. M.

Policija je odmah nakon što je obaviještena o događaju upu-

Dvije osobe će krivično odgovarati zbog navođenja na ovjeravanje neistinitog sadržaja

tila patrolu i zatekla D. M. i I. Ć. koji su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći.

- Nakon što je D. M. ukazana ljekarska pomoć doveden je u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, dok je I. Ć. zadržan radi daljeg liječenja.

Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu obavljen uviđaj i prikupljena su potrebna obavještenja.

- Kriminalističkom obradom policijski službenici došli su do sumnje da je I. Ć. (38)

nanio oštećenom povrede upotrebom noža. I. Ć. se na teret stavlja krivično djelo ubistvo u pokušaju i on je po nalogu postupajućeg tužioca lišen slobode u prostorijama Medicinskog centra Nikšić – saopštili su iz policije.

C. H.

Podnijeta krivična prijava protiv dvije osobe i firme zbog zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju u Pljevljima

Terete ih da su lažnim Policajcima prijavili udes prikazivanjem obuke koji se nije i zapošljavanja dogodio pribavili 31.920 eura CETINJE – Protiv B. M. (31) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je 13. januara doveo u zabludu policajce kada ih je obavijestio da je učestvovao u saobraćajnoj nezgodi na lokalnom putu Carev laz – Rijeka Crnojevića, pomenuvši kao drugog učesnika S. R. (52) iz Podgorice.

Policija je došla do saznanja da se ova saobraćajna nezgoda nije dogodila u vrijeme i na mjestu koje je B.M. naveo u prijavi – saopšteno je iz policije.

Dodaju da je B.M. tako doveo u zabludu policajce Odjeljenja bezbjednosti Cetinje koji su sačinili zapisnik koji su trebali ovjeriti službenim pečatom.

Sa događajem je upoznat osnovni državni tužilac na Cetinju koji se izjasnio da se u radnjama B.M. i S.R. stiču elementi krivičnog djela navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, te je B.M. lišen slobode, dok je protiv S.R. podnijeta krivična prijava. C. H.

PLJEVLJA - Pripadnici pljevaljske policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv pravnog lica DOO „Hranom do zdravlja 2013“ sa sjedištem u Pljevljima, kao i K. M. (37) i G. J. (42), osnivača i izvršnog direktora ovog društva, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Oni su, kako se sumnja, tokom 2022. godine u namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist, zloupotrebom položaja, u svojstvu odgovornih lica DOO „Hranom do zdravlja 2013“ Pljevlja, lažno prikazali činjenice da će sprovesti

obuku i zapošljavanje nezaposlenih lica kroz Javni poziv Opštine Pljevlja za dodjelu malih grantova podrške malim i srednjim preduzećima i podsticanja programa obuke na radnom mjestu, koji se realizovao u sklopu programa EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

- Ova lica su 27. jula 2022. godine sa Opštinom Pljevlja zaključili ugovor o dodjeli granta u iznosu od 39.900 eura od kojih je do sada isplaćeno 31.920 eura, nakon čega su prikazali da su sproveli obuku za četiri lica koja su prethodno bila angažovana kod istog poslodavca za radna mjesta na kojima su

u prethodnom periodu obavljali poslove, a nakon završetka obuke zaključili sa ova četiri lica ugovore o radu kao dokaz da su ispunjene obaveze u skladu sa javnim pozivom – navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, na taj su način lažnim prikazivanjem obuke i zapošljavanja nezaposlenih lica, za sebe pribavili protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 31.920 eura.

- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja će i u narednom periodu nastaviti aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju svih nezakonitosti i zloupotreba u oblasti ekonomskog kriminala – kaC. H. zali su iz policije.

Ministar odbrane uputio urgentni zahtjev Vrhovnom državnom tužiocu u Podgorici

Krapović traži od Markovića da se istraži Uhapšen napad na pripadnike osumnjičeni za podmetanje požara na BMW Vojske na Bogetićima 2021.

BUDVA - B. T. (43) uhapšen je zbog sumnje da je 5. februara oko 2.10 časova u Ulici mimoza u Budvi podmetnuo požar na vozilu BMW. Vatra se proširila na još dva vozila koja su se nalazila u neposrednoj blizini na parking prostoru.

- Juče je i izvršen pretres stana i drugih prostorija koje koristi B. T. u naselju Markovići, na osnovu naredbe Osnovnog suda u Kotoru. Nakon kompletiranja spisa predmeta i uvida u iste tužilac je naložio da se B. T. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti – saopC. H. šteno je iz policije.

PODGORICA - Ministar odbrane Dragan Krapović uputio je urgentni zahtjev vrhovnom državnom tužiocu u Podgorici Miloradu Markoviću za preduzimanje radnji iz njegove nadležnosti u cilju utvrđivanja postojanja krivičnog djela, ili drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti u vezi sa događajem koji se desio 8. aprila 2021. godine u mjestu Bogetići, opština Nikšić, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Tada su, kako navode iz Ministarstva odbrane, pripadnici Patriotsko-komitskog saveza zaustavili autobus u kojem su bili zaposleni Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore i

m. babović

Rasvijetljen napad u Budvi

Dragan Krapović

tom prilikom je više pripadnika Vojske Crne Gore zadobilo tjelesne povrede.

- Krapović je, imajući u vidu niz medijskih naslova koji su propraćeni negativnim ko-

mentarima na račun pripadnika Vojske Crne Gore u konkretnom sučaju, kao i utisak zaposlenih u sistemu odbrane, da institucija u kojoj rade, kao i nadležno tužilaštvo, nisu preduzeli sve adekvatne radnje radi utvrđivanja postojanja krivičnog djela ili drugih kažnjivih djela, poslao urgenciju sa ciljem utvrđivanja odgovornosti lica koja su nanijela povrede profesionalnim vojnim licima - kaže se u saopštenju Ministarstva odbrane.

Urgencija ka Markoviću, tvrde u Ministarstvu odbrane, poslata je sa ciljem zaštite integriteta pripadnika Vojske Crne Gore i vraćanja njihovog povjerenja u Vojsku kojoj čaC. H. sno služe.

Pregledom video-materijala nastavljen

Advokati: Sn da je Velimi isljednik u p PODGORICA – Advokat Miroje Jovanović juče je u podgoričkom Višem sudu na ponovnom suđenju optuženima za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 2016. godine zatražio odluku Specijalnog državnog tužilaštva kojom se svjedoku Mirku Velimiroviću daju ovlašćenja prikrivenog isljednika.

Jovanović je istakao ovaj zahtjev nakon što su pregledani snimci na kojima se vidi kako Velimirović 13. oktobra 2016. godine ulazi u prostoriju kuće na Starom aerodromu gdje mobilnim telefonom fotografiše oružje koje je skriveno na horizontalnom frižideru za sladoled.

Te slike, kako je Velimirović ranije tvrdio pred sudom, poslao je svjedoku Aleksandru Saši Sinđeliću kod kojeg je trebalo da stvori privid da je nabavio oružje za planirane proteste u Podgorici.

Na video-snimku se ne vidi oružje, ali se vidi kako Velimirović nekoliko puta izlazi van prostorije, a potom čuju glasovi jedne ili više osoba od kojih dobija instrukcije šta tačno da radi.

- Ljudi koji se čuju u pozadini i koji su pripadnici Uprave policije Crne Gore nisu računali da to što su tjerali Velimirovića da radi nije u skladu sa zakonima i ustavnim pravima.

Ovo što smo vidjeli na snimku je prikriveni isljednik u pokušaju jer znamo da oružja nije bilo. Suština je da se ovdje radi o simulovanoj radnji Uprave policije – kazao je advokat Jovanović.

Uslijedila je reakcija specijalnog tužioca Zorana Vučinića koji je naveo da je Ustavni sud

Svjedok Mirko Velimirović je u prethodnom postupku koji je vodila sutkinja Suzana Mugoša ispričao da je nekoliko dana prije realizacije plana nasilnog upada u Skupštinu Crne Gore cijeli slučaj prijavio crnogorskoj policiji

Bratislav Dikić sa advokatom

2018. godine ocijenio neustavnim odredbe Zakona o krivičnom postupku kojim je do tada na obrazloženje Uparave policije tužilac mogao narediti mjere tajnog nadzora.

- Kako su se ove radnje sprovele 2016. godine, odluka Ustavnog suda se ne može odnositi na ovaj dokaz i ova mjera tajnog nadzora nije neustavna – kazao je Vučinić.

Advokat Dušan Jovović je ukazao da tužilac Vučinić prenebregava činjenicu da se odluka Ustavnog suda ne može primjenjivati u pravosnažno okončanim postupcima što nije slučaj sa predmetom protiv optuženih za pokušaj terorističkog napada.

Komentarišući video-snimak nadzorne kamere u kući na Starom aerodromu advokat Nikola Medojević je predočio sudu da odbrana i optuženi ne znaju šta je Mirko Velimirović tom prilikom slikao.

On je ukazao da je Velimirović pred sudom tvrdio da je slikao oružje te da je fotografiju proslijedio Sinđeliću kako bi ga uvjerio da je postupio po njegovim instrukcijama dok sa druge strane svjedok saradnik kazao da je na fotografijama koje mu je poslao Velimirović vidio oružje koje je bilo i van sanduka za sladoled – na podu te prostorije.

- Na prikazanom snimku je očigledno da nema oružja na podu prostorije. Vidimo da

Hronika / Svijet

Četvrtak, 8. februar 2024.

13

no suđenje optuženima za pokušaj terorizma 2016. godine Hamas predstavio plan o prekidu vatre u Pojasu Gaze

Primirje u tri faze u nimci potvrđuju trajanju od 135 dana

d. mijatović

irović prikriveni pokušaju

Tužilac Zoran Vučinić je naveo da je Ustavni sud 2018. godine ocijenio neustavnim odredbe Zakona o krivičnom postupku kojim je do tada na obrazloženje Uprave policije tužilac mogao narediti mjere tajnog nadzora.

- Kako su se ove radnje sprovele 2016. godine, odluka Ustavnog suda se ne može odnositi na ovaj dokaz i ova mjera tajnog nadzora nije neustavna – kazao je Vučinić Velimirović slika nešto, ali mi ne znamo šta – kazao je Medojević.

On je ukazao i da je crnogorska policija nekoliko dana kasnije 16. oktobra 2016. godine sačinila foto-elaborat na kome se nalazi više oružja.

- Prema nespornom podatku iz spisa se navodi da je u toj prostoriji bilo samo 15 pušaka, a stalno se provlači podatak da je bilo 50 pušaka – kazao je Medojević.

Advokat Dušan Radosavljević je naveo da je policijski snimak na kome se vidi da Velimirović više puta ulazi u prostoriju i slika oružje trebalo da posluži kao dokaz za klopku koja je pravljena optuženima u ovom predmetu.

Prezentirani snimak na ko-

me se vidi Velimirović kako slika unutrašnjost frižidera za sladoled, za advokate Dražena Medojevića i Dušana Radosavljevića, potvrda je da ovaj svjedok nije nikada na Kosovu nabavio oružje od izvjesnog Fadilja, a potom ga rastavio i bacio u jezero Gazivode.

- Ostalo je nejasno zašto Velimirović 13. oktobra 2016. godine kada se nalazio na Kosovu nije uslikao oružje koje je navodno kupio od izvjesnog Fadilja i tu fotografiju poslao Sinđeliću već je istog dana došao u Podgoricu gdje uz pomoć policije je izvršena čitava improvizacija slikanja oružja – kazao je advokat Medojević.

On je ocijenio da kilometražu koju je Velimirović prelazi

u nekoliko dana prije parlamentarnih izbora i sve radnje koje preduzima ne bi mogao da odradi ni Kijano Rivs u akcionom filmu ,,Džon Vik“.

- Toliko je apsurdno i neralno to njegovo kretanje. Apsolutno je nemoguće da je on mogao tako brzo da odradi sve te radnje na Kosovu i da se vrati u Podgoricu – kazao je Medojević.

Advokat Miroje Jovanović je u prilog tvrdnji da do kupovine oružja na Kosovu nije došlo kazao da se prema baznim stanicama u vrijeme sastanka sa izvjesnim Fadiljem Velimirović nije nalazio u Zubinom Potoku već u Raškoj.

Svjedok Mirko Velimirović je u prethodnom postupku koji je vodila sutkinja Suzana Mugoša ispričao da je nekoliko dana prije realizacije plana nasilnog upada u Skupštinu Crne Gore cijeli slučaj prijavio crnogorskoj policiji.

On je ustvdio da je oružje, čija je upotreba bila planirana za 16. oktobra 2016. godine, preuzeo 13. oktobra na Mokroj Gori, rasklopio, uzeo čamac i bacio oružje i municiju u jezero.

Apelacioni sud je 30. decembra 2020. godine ukinuo presudu kojom je sutkinja Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša optužene za planiranje terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora i otmicu tadašnjeg premijera Mila Đukanovića osudila na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvorske kazne.

Ukinutom presudom lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, zbog, kako piše u optužnici, članstva u kriminalnoj organizaciji od februara 2016. godine.

Organizatori te grupe - Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov osuđeni su ukupno na 27 godina zatvora.

Bivši komandant srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam, a Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na sedam godina zatvora.

Istom odlukom, Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni su na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno.

Vozač DF-a Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i šest B. R. mjeseci zatvora.

GAZA SITI/TEL AVIV – Palestinska militantna grupa Hamas koja upravlja Pojasom Gaze predložila je plan o prekidu vatre u toj okupiranoj enklavi na četiri i po mjeseca, tokom kojih bi bili oslobođeni svi izraelski taoci, povučene sve trupe iz enklave i na kraju postignut i sporazum o okončanju rata.

Ovaj predlog Hamasa odgovor je na ponudu koju su prošle nedjelje poslali katarski i egipatski posrednici, a koju su odobrili Izrael i Sjedinjene Države.

Riječ je o tri faze primirja u trajanju od po 45 dana.

Hamas bi, po tom planu, pustio preostale izraelske taoce zarobljene 7. oktobra, u zamjenu za Palestince u izraelskim zatvorima. Počela bi obnova Gaze, izraelske snage bi se potpuno povukle, a tijela i posmrtni ostaci nastradalih bi bili razmijenjeni.

Izvor blizak pregovorima za Rojters je rekao da Hamasov kontrapredlog ne zahtijeva garanciju trajnog prekida vatre na samom početku, ali da bi kraj rata morao da bude dogovoren tokom primirja, prije nego što se posljednji taoci oslobode.

Prema dokumentu, tokom prve 45-dnevne faze, sve izraelske žene taoci, muškarci mlađi od 19 godina i stariji i bolesni biće pušteni u zamjenu za palestinske žene i djecu u izraelskim zatvorima. Izrael bi, takođe, povukao trupe iz naseljenih područja.

Sprovođenje druge faze ne bi počelo sve dok strane ne zaključe „indirektne razgovore o zahtjevima potrebnim za okončanje međusobnih vojnih operacija i povratak u potpuno smirenje“.

Druga faza bi uključivala oslobađanje preostalih muških talaca i „povlačenje izraelskih snaga iz svih oblasti Pojasa Gaze“.

Tijela i posmrtni ostaci nastradalih bili bi razmijenjeni tokom treće faze. Primirje bi, takođe, povećalo priliv hrane i druge pomoći civilima u Gazi, koji se suočavaju sa glađu i velikom nestašicom osnovnih zaliha.

Egipatski zvaničnici saopštili su da su dobili odgovor Hamasa na okvirni sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze i da će razgovarati o svim detaljima predloženog okvira sa zainteresovanim stranama da se postigne konačan dogovor

Gaza nakon 124 dana izraelskih napada

što je prije moguće. Egipatski bezbjednosni izvori rekli su za Rojters da je Hamas pokazao fleksibilnost, tražeći konkretan vremenski okvir za prekid vatre, nakon muslimanskog Ramazanskog bajrama, početkom aprila.

– Egipat će nastaviti da ulaže sve napore da bi se što prije postigao sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze – rekao je šef egipatske državne informativne službe Dia Rašvan.

U međuvremenu je televizijska mreža Skaj njuz Arabija, pozivajući se na neimenovane izvore, objavila kako je Katar Hamasu poručio da će Izrael pristati da oslobodi od tri do pet hiljada palestinskih zatvorenika, koje bi Hamas izabrao, u skladu sa sporazumom o oslobađanju talaca.

Kako se navodi u izvještaju, Katar je, kao jedan od posrednika u pregovorima, ponudio i povratak raseljenih stanovnika Gaze u njihove domove, izgradnju novih, boljih izbjegličkih kampova, kao i obnovu vodovoda i kanalizacije.

Američki državni sekretar Entoni Blinken juče je, nakon razgovora sa izraelskim vlastima, ocijenio kako je potrebno više rada na sporazumu o oslobađanju izraelskih talaca iz Pojasa Gaze.

Rekao je i kako se, ipak, nada uspješnom ishodu, a založio se i za veću pomoć ratom pogođenoj Gazi.

Istakao je podršku SAD stvaranju palestinske države kao najboljem rješenju da se osigura trajni mir i bezbjednost za Izraelce i Palestince, ali i veća integracija u regionu.

Blinken je ujedno, kako prenosi Rojters, naglasio i hitnu potrebu da se deeskaliraju tenzije na Zapadnoj obali i spriječi dalje širenje sukoba.

Bombaški napadi dan pred nacionalne izbore u Pakistanu

Poginule 24 osobe, na desetine povrijeđeno

ISLAMABAD – U dvije eksplozije bombe koje su se juče, dan pred nacionalne izbore u Pakistanu, dogodile kod sjedišta kancelarije za izbornu kampanju u jugozapadnoj provinciji Beludžistan, nastradale su najmanje 24 osobe, dok ih je na desetine povrijeđeno.

Bombaški napadi u okruzima Pišin i Kila Saifulah podstakli su zabrinutost za bezbjednost uoči nacionalnih izbora koji se održavaju danas u zemlji od oko 241 miliona ljudi.

– Važno je naglasiti da će se zakazani izbori odvijati kako je planirano – rekao je portparol pokrajinske vlade Jan Ačakzaj. On je dodao da „te-

roristima“ neće biti dozvoljeno da potkopaju „ključni demokratski proces“.

Nijedna grupa nije, za sada, preuzela odgovornost za ovaj napad, koji je uslijedio svega nedjelju dana pošto je bomba eksplodirala na predizbornom skupu u drugom okrugu u Beludžistanu i ubila pet ljudi. Regionalni ogranak Islamske države, poznat kao Islamska država-Horasan, preuzeo je odgovornost za taj bombaški napad.

Privremeni premijer Pakistana Anvar ul Hak Kakar osudio je posljednje bombaške napade i potvrdio posvećenost svoje vlade da obezbijedi mirne izbore u zemlji.

Ova južnoazijska država rasporedila je desetine hiljada policijskih i paravojnih snaga na biračka mjesta širom zemlje, kako bi osigurala bezbjednost birača tokom izbora za nacionalnu i četiri pokrajinske skupštine.

Portparolka Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Elizabet Trosel u utorak je osudila sve akte nasilja protiv političkih partija i kandidata u Pakistanu.

– Uoči glasanja, zabilježena su čak 24 slučaja u kojima su naoružane grupe izvele napade na članove političkih partija – rekla je Trosel.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

14 Crnom Gorom

Četvrtak, 8. februar 2024.

Kotor: Mještanin Bigove blokirao put koji vodi do turističkog kompleksa

S obzirom na to da mi dug po osnovu eksproprijacije za oko tri hiljade kvadrata zemljišta nije isplaćen, put do luksuznog kompleksa Bigova Bay vodi preko imanja koje je moje. Ako neko pokuša da me skloni odavde prije izmirenja duga, dići ću sebe u vazduh – poručio je Marko Lazarević KOTOR – Mještanin Bigove Marko Lazarević postavio je barikadu na saobraćajnici koja je u izgradnji, a koja prolazi preko njegove parcele jer ga Opština Kotor nije isplatila za eksproprisano zemljište.

Osim te parcele preko koje je izgrađen put u okviru projekta izgradnje luksuznog turističkog kompleksa Bigova Bay, Lazareviću je eksproprisano još nekoliko parcela ukupne površine dvije do tri hiljade kvadrata, a iznos koji potražuje sa troškovi-

ma i kamatom je oko 1,5 miliona.

Lazarević je parkirao automobil - popriječio na putu i ne dozvoljava izvođaču radova firmi JU Briv da izvodi radove, tj. presvlačenje asfalta. On je juče Pobjedi kazao da će istrajati u svojoj namjeri – ostaće na tom mjestu dok ga Opština ne isplati, a ukoliko neko pokuša da „paukom“ ukloni njegov automobil ili njega, kaže da će dići u vazduh i sebe i auto.

– Ukoliko dođe „pauk“ da mi digne auto ili da ga ošteti i ja i moje auto idemo u vazduh. To

I.KOMNENIĆ

Lazarević: Skloniću se kad mi Opština isplati 1,5 miliona

KAŽE DA NEĆE ODUSTATI: Lazarević automobilom blokirao put

javno svima poručujem. Parkirao sam svoje auto na moju parcelu. U slučaju da krenu silom na mene ja i moje auto idemo u vazduh. Od toga me neće odvratit niko, ni porodica ni niko na ovom svijetu. Nikoga neću dirati, vrijeđati, a dozvoliti na mene

neko da stavi ruke, neću – kazao je Lazarević kojeg smo zatekli kako sjedi na stolici pored auta.

Na automobilu je ispisao poruke: „Dosta je bilo prevare, to je moja đedovina, imovinu nijesam prodao“, „Plati pa radi, boriću se za svoje do smrti“.

Lazarević kaže da je automobil popriječio na svojoj parceli.

– U toku je sudski spor, što znači da se radovi moraju zaustaviti sve dok se ja ne isplatim i svojim potpisom dam saglasnost i dok mi se ne uplate pare na račun. Oni su ušli na moj posjed

sa mašinama na pokvaren način – tvrdi Lazarević.

On kaže da je dva puta bio na razgovor od predsjednika Opštine Vladimira Jokića.

– Rekao sam mu ,,Predsjedniče, ovo se mora završiti jer će doći do velikog đavola. Ja vam neću više dozvoliti da uđete na moju parcelu“ – kaže Lazarević.

Dodaje da je imao ponudu Opštine da mu isplate samo glavnicu, bez troškova i kamate, na šta nije pristao.

– Sud je presudio u moju korist, oni su uložili žalbu Višem sudu na tu presudu, i sad čekamo odluku. Opština me ucijenila, ponudili mi da će mi isplatiti glavnicu, a kamatu i troškove da im oprostim. To sam odbio, ja sam na sud dobio taj spor i pristajem samo na ono što je sud presudio – kaže Lazarević.

Objašnjava da je izgradnjom saobraćajnice njegova katastarska parcela 421 usitnjena na šest manjih i obezvrijeđena kako mu se ne bi isplatila kat parcela 421/2 površine 706 kvadrata, te da spor oko naknade za ekspropisanu zemlju traje previše dugo jer je Opština to dozvolila, a da firma Bigova Bay manipuliše sa Opštinom Kotor, ali i drugim državnim organima zarad svog interesa.

Pobjeda je na ovu temu uputila pitanja Opštini Kotor.

I. KOMNENIĆ

Bar: Skupština opštine na vanrednoj sjednici razmatrala informaciju o stanju spomenika prirode u Mirovici

Svi žele da Stara maslina ozdravi, ali nije jasno u čijoj je nadležnosti

BAR – Staru maslinu na Mirovici ugrožavaju podzemne vode, beton i spoljni zid. Prioritet svima treba da je njen oporavak, ali se mora utvrditi ko je odgovoran za stanje u kojem se danas nalazi a koje je struka ocijenila alarmantnim - poručeno je sa vanredne sjednice Skupšine opštine čija je jedina tačka dnevnog reda bila informacija o stanju tog spomenika prirode.

maslinom, to se vidi iz njegovog statuta. Bilo je jasni i kada je zaključen ugovor da nema mogućnosti ni kapaciteta da upravlja ovakvim dobrom.

Skandalozno je da ne postoji odluka kojom je 2006. godine Stara maslina data na upravljanje Kulturnom centru. Kako je odluka nestala - je li zapaljena arhiva, je li je neko ukrao? Od sekretara Markoča čujemo da imaju plan upravljanja ali u fioci, a da zbog sukoba interesa ne upravlja maslinom. Dakle, niko ne može da tvrdi ko je upravljač, a to je krucijalno pitanje od kojeg zavisi – preduzimanje mjera, praćenje stanja, unapređenje… - ocijenio je Leković.

Sekretar za komunalne poslove i saobraćaj Milo Markoč naglasio je da Odlukom iz 2020. godine, kojom je Stara maslina po-

MEDIABIRO

Vanredna sjednica je zakazana na zahtjev opozicije. Nakon četvorosatne rasprave odlučeno je da Savjet za zaštitu životne sredine Skupštine opštine prati radove kod Stare masline i da izvijesti Skupštinu u što skorijem roku.

Odbornica Marija Markoč (DPS) i članica Komisije za analizu stanja i predlaganje mjera od značaja za optimalan rast i razvoj stabla Stare masline, kazala je da je njeno zdravstveno stanje alarmantno te da je neophodno sprovesti analize zemljišnog i biljnog materijala.

Markoč (inače agronom čija je specijalnost maslinarstvo) je predložila uzorkovanje i analizu biljnog materijala - lista masline, sa ciljem utvrđivanja sadržaja i zastupljenosti makro i mikro elemenata.

- Sprovođenje agrotehničkih mjera u okviru stabla Stare masline mora se vršiti isključivo na osnovu sprovedenih analiza i preporuka sertifikovanih stručnih lica, dok izvođenje mora biti strogo kontrolisano i nedgledano, a sa ciljem osiguravanja kontinuiranog vegetativnog i reproduktivnog porasta, odnosno produžetka života Sta-

re masline - kazala je Markoč.

Ona je poručila kako treba da se više okrenemo njenom biološkom opstanku, a ne obilatoj rodnosti.

Starom maslinom je do 2008. godine upravljala Opština, a tada je preuzima Kulturni centar.

Tokom rasprave se čulo da o tome postoji zapisnik, ali ne i odluka. Od Kulturnog centra je 2020. godine (dobija status spomenik prirode) upravljanje preuzeo Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine koji je u međuvremenu rasformiran.

Odbornik Momčilo Leković smatra da se maslina ne bi našla u takvoj situaciji da je imala upravljača u punom kapacitetu.

- JU Kulturni centar Bar uz dužno poštovanje tim ljudima ne može da upravlja Starom

stala zaštićeno prirodno dobro, za upravljača određen Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitiu životne sredine koji je ukinut odlukom iz 2022. godine, odnosno postoji pod drugim imenom. Kazao je kako je zbog toga potrebno izvršiti izmjene i dopune odluke za određivanje upravljača.

On je na čelu Sekretarijata od aprila prošle godine kada je ustanovljeno da se maslina suši.

- Kulturni centar Bar je primijetio promjene i pozvao predstavnike Biotehničkog fakulteta da je obiđu početkom maja 2023. godine. Stručni tim dostavio je izvještaj kojim je utvrđeno da nema prisustva bakterije i da simptomi ukazuju na problem sa viškom vode u zamljištu koja zagušuje biljku. Što se mjera tiče prvo se mora regulisati odvod suvišnih voda sa malog prostora oko stabla. Nakon saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine oni su to i uči-

nili. U cilju odvođena podzemnih voda izvodi se drenažni rov prosječne dubine 3,5 metara sa sjeverne strane i dužine oko 60 metara - kazao je Markoč.

Komentarišući prijedloge da se ukloni betonski prsten on je rekao da bi za biljku to bio dodatni šok, a da se problem javio dugo godina nakon što je postavljen.

- Da su me pitali tada, ne bih potpisao da se gradi amfiteatar, ali ni sad ne bih potpisao da se sruši. Uzrok ovakvog stanja masline su površinske i podzemne vode. Veći su problem podzemne vode, na 20 minuta skupi se pola kubika – kazao je Markoč.

On ne podržava ni ideju da se zamijeni zemljište.

- Ako ikada to budete radili, mene nemojte zvati – poručio je Makoč.

Predsjednik Opštine Dušan Raičević smatra kako ne postoji dilema ko je zadužen za održavanje Stare masline.

Inspekcija provjerava program upravljanja

ČETIRI SATA RASPRAVLJALI O STAROJ MASLINI: Sa jučerašnje sjednice barskog parlamenta

Ekološki inspektor Uprave za inspekcijske poslove Dejan Filipović je informisao odbornike da je inspekcija 29. januara uradila inspekcijski nadzor.

- Konačno stanje još nije izvedeno, ali su planovi i godišnji program upravljanja nad zaštićenim prirodnim dobrom – Starom maslinom u razmatranju, nakon čega će biti sačinjen izvještaj - kazao je Filipović.

- U decembru smo, uz učešće opozicije, definisali neophodnost formiranja novog opštinskog tijela Kuća maslina koje će upravljati objektom u Starom Baru. Već u narednim mjesecima će ovo preduzeće u punom kapacitetu početi da funkcioniše, a naša je tendencija i želja da to novoformirano preduzeće u kojem će biti angažovani stručni ljudi iz ove oblasti preuzmu brigu o Staroj maslini i u kontinuitetu vodi brigu o njoj rekao je Raičević.

Predsjednik Društva maslinara Bar, Ćazim Alković, odgovorio je na kritike da oni imaju dogovornost za stanje u kojem se maslina nalazi te sumnje u mjere koje su sprovodili. Istako je da su maslinu orezivali i sprovodili kontrolisanu berbu članovi društva koji imaju licence, te da je upravo Društvo pokrenulo aktivnost za utvrđivanje starosti masline 2015. godine.

Zadovoljno je konstatovao kako je struka potvrdila da su sve radili kako treba.

Branislav Nenezić, istakao je kako je svima u interesu da se izliječi maslina, a da nakon toga treba ispitivati i potraživati odgovornost.

Da je stanje Stare masline na Mirovici zabrinjavajuće Opština je potvrdila 10. januara.

Prema stručnim analizama Stara maslina datira iz 3. vijeka p.n.e. (stara je 2.248 godina).

D. Š.

Crnom Gorom

Četvrtak, 8. februar 2024.

15

Bijelo Polje: Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović o zahtjevima za smanjenje aerozagađenja BIJELO POLJE – Subvencije za električnu energiju nijesu održivo rješenje za problem zagađenja vazduha u Bijelom Polju.

Izazvale bi domino efekat i zahtjeve ostalih gradova – poručio je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović na panel diskusiji o aerozagađenju koju je organizovao lokalni Skupštinski savjet za zaštitu životne sredine.

Subvencije nijesu rješenje, izazvale bi domino efekat

Nemam pravo da kroz subvencije šaljem poruku ,,trošite što više, a da to država obezbjeđuje“.

Založiću se za dodatna sredstva za jačanje energetske efikasnosti. Toplifikacija je projekat koji se ne može lako i brzo završiti, postavlja se pitanje i da li je ekonomski opravdana – kazao je Saša Mujović Mujović je dodao da ,,nemaB.ČOKOVIĆ

mo pravo ugroziti rad i poslovanje Elektroprivrede Crne Gore“.

– Jedna od glavnih stavki Evropske unije prema nama je energetska efikasnost, pa tek onda potrošnja električne energije. Ako radimo obrnutim putem - dajemo podsticaj subvencije na povećanu potrošnju električne energije. To znači da sam kao ministar u kontradikciji sa onim što su propisali moji prethodnici na ovoj poziciji, a to je da ćemo poštovati ono što Evropa traži od nas. Nemam pravo da kroz subvencije šaljem poruku ,,trošite što više, a da to država obezbjeđuje“ – pojasnio je Mujović.

POTROŠNJA

da se smanji aerozagađenje.

Crna Gora je ekološka država i ne treba se deklarativno zalagati za ekološku Crnu Goru, već za zdravu životnu sredinu. U tom smislu neophodno je unaprijediti kvalitet vazduha u sjevernoj regiji, jer realno gledano, situacija je centralnom dijelu i na jugu znatno bolja. Ako, pritom, uzmemo u obzir ekonomsku moć koja je veća u centralnom i južnom dijelu zemlje, sjeverni dio je nerazvijen, industrijski uništen, ekonomski oslabljen i mora se tretirati sa posebnom pažnjom. Pored Pljevalja, Bijelo Polje je ne samo danas već nekoliko zadnjih godina najzagađeniji grad na planeti – istakla je Zoronjić.

ZAHTJEVI

Elektroprivreda Crne Gore je odobrila popust domaćinstvima u Pljevljima u iznosu od 20 odsto, tokom sezone grijanja januar, februar i mart.

Mujović je najavio da će se založiti za dodatna sredstva za jačanje energetske efikasnosti te da je važno napraviti infrastrukturu koja će obezbijediti smanjenu potrošnju.

– Biće početkom marta na raspolaganju sredstva za zamjenu postojećih uređaja sa onim

Podsjetila je na zaključke sa AEROZAGAĐENJE ZAJEDNIČKI PROBLEM: Sa jučerašnje panel diskusije posljednje sjednice Savjeta na koji su energetski efikasni, da Osvrnuo se i na projekat točijem je čelu a koji su upućeni Bijelo Polje zaslužuje više, zaslužuje se nabave uređaji za grijanje plifikacije Bijelog Polja. predsjedniku Vlade, Ombudsvako poštovanje, i mi u Vladi ne mosmanu, Eko-fondu, Ministarkoji su prihvatljivi s aspek- – Toplifikacija je projekat kožemo biti spokojni ako znamo da dio stvu energetike i rudarstva, ta energetske efikasnosti. To ji se ne može lako i brzo zavrgrađana naše Crne Gore traži samo Centru za ekološka ispitivaje način na koji se može sma- šiti. Postavlja se pitanje i da li njiti potrošnja i ukinuti sago- imamo ekonomsko opravdamalo čistog vazduha – kazao je Mujović nja, Skupštini Crne Gore - Odrijevanje čvrstog materija- nje za takav projekat. Druga boru za turizam, ekologiju i la kao što je ugalj. I popraviti opcija bi bila kombinovana razumno, ali i skupo rješenje nu vladu i skupštinu i njena ti- Zavodu za hidrometeorologicjelokupna ekološka situaci- postrojenja koja bi podrazu- za koje nam treba jasno upo- jela, ali nijesmo dobijali kon- ju i seizmologiju Podgodrica. ja što je i glavni prioritet – ka- mijevala proizvodnju toplot- rište u ekonomskoj analizi – kretnu povratnu informaciju. – To je otvaranje kancelarije za zao je Mujović. ne i električne energije. To je kazao je Mujović.

Krajnje je vrijeme da se zaštiti ekološku inspekciju u Bijelom Poručio je da je zagađenost zdravlje građana i to treba da Polju, subvencioniranje smavazduha zajednički problem. bude prioritet svih prioriteta njenja računa za utrošak elek–Bijelo Polje zaslužuje više, – poručio je Ćorović. trične energije tokom sezone zaslužuje svako poštovanje, grijanja 30 odsto, subvencioi mi u Vladi ne možemo bi- SAVJET nisanje zamjene čvrstih goti spokojni ako znamo da dio Predsjednica Skupštinskog sa- riva na ekološki prihvatljiva Predsjednik Opštine Petar našem gradu je 18 puta ložišta i da li građani građana naše Crne Gore traži vjeta za zaštitu životne sredi- goriva, te donošenje odluke više od maksimalno Smolović kazao je da je uzevši u obzir veliku nezasamo malo čistog vazduha – ne Suada Zoronjić ukazala je kojom se toplifikacija Bijelog dozvoljenog. Ne smijemo jučerašnji sastanak jedan poslenost, imaju 4.000 da je Bijelo Polje danas najza- Polja proglašava za projekat kazao je Mujović. se rukovoditi subjektivnim eura za fasadu i 15.000 od brojnih koji su održani Bivši sekretar sekretarijata za gađeniji grad u regionu. od javnog interesa – kazala je na temu aerozagađenja, a utiscima i procjenama, već eura za toplotne pumpe. I održivi razvoj Jasmin Ćoro- – Stanovnici Bijelog Polja ima- Zoronjić. je nužno stvoriti jasnu i da građani očekuju zdrav pored toga što subvencija vić podsjetio je da je u Bijelom ju pravo na zdravu životnu Panel diskususiji su prisustvotransparentnu metodolovazduh. podržavam, u praksi je Polju 2019. godine instalira- sredinu, na očuvanje, unapre- vali i predstavnici Ministar– Činjenično smo na to veoma teško izvodgiju sa preciznom postavna stanica sa mjerenje kvali- đenje i zaštitu životne sredine stva turizma, održivog razvodanašnji dan zagađeniji ljenim kriterijumima. i to je osnovno ljudsko pravo. ja i razvoja sjevera, Eko-fonda, ljivo. Jasno je da nema teta vazduha. nego Pljevlja. Upravo dok Postavlja se pitanje da li isključivog rješenja, već – Evidentirana su brojna pre- Poštujući direktivu Evrop- Agencije za zaštitu životne držimo ovaj sastanak je moguće sprovesti enekombinovanog – poručio koračenja koncentracije zaga- ske unije, imamo obavezu da sredine, Centra za ekotoksizagađenje vazduha u đujućih čestica, više puta smo se dodatno zalažemo kako bi- kološka ispitivanja i NVO sekgetsku izolovanost 14.000 je Smolović. to tome informisali prethod- smo pronašli najbolje rješenje tora.

B. ČOKOVIĆ

Smolović: Odakle građanima 4.000 eura za fasadu

PRIJESTONICA

CETINJE: Prijestonica unapređuje infrastrukturu

Ljepši putevi u četiri sela

ZA BOLJI ŽIVOT NA SELU: Dodoši

CETINJE - Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj sanirao je i asfaltirao puteve u selima Dodoši, Bobija, Ceklin i Orušta.

- U toku je nastavak radova

Savjet Lokalnog javnog emitera na sanaciji i asfaltiranju puta Carev laz – Rijeka Crnojevića. U narednom periodu nastavićemo unapređenje putne infrastrukture na seoskom području - navodi se u saopštenju.

Radovi se finansiraju iz kapitalnog budžeta predviđenog Zakonom o Prijestonici, u okviru projekta za unapređenje lokalnih i nekategorisanih puteva.

Izvođač radova je AG Infoplan d.o.o. iz Nikšića.

C. G.

Jovović direktor Radio Bara BAR - Savjet Lokalnog javnog emitera ,,Radio Bar“ d.o.o. imenovao je Ivana Jovovića za direktora. On će tu funkciju obavljati četiri godine.

Dosadašnjoj direktorici Vesni Šoškić ističe drugi mandat koji je obavljala od 2020. godine.

Na javni konkurs prijavila su se dva kandidata, Ivan Jovo-

vić i Željko Milović.

Ivan Jovović je rođen 1977. godine u Baru. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore , a magistarski rad odbranio na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Vanredni je član DANU i član Crnogorskog PEN centra i predsjednik Matice crC. G. nogorske.

16 Kultura

Četvrtak, 8. februar 2024.

Matica Crnogorska

Komemoracija Mališiću sjutra u Danilovgradu

Žarko Mališić

PODGORICA - Komemoracija crnogorskom pjesniku Žarku Mališiću, koji je preminuo 31. januara, biće održana sjutra u 11 sati, u Velikoj sali Opštine Danilovgrad, u organizaciji danilovgradskog ogranka Matice crnogorske.

O pjesnikovom životu i djelu govoriće predsjednik danilovgradskog ogranka Matice crnogorske Veselin Popović,

Marko Špadijer i Miodrag Miško Đurović.

Mališić je rođen u Danilovgradu 1936. Više godina je boravio u Francuskoj, gdje je zasnovao porodicu. Po povratku u Crnu Goru radio je kao direktor Kulturnog centra u Kotoru i bio zaslužan za njegovu obnovu poslije zemljotresa. Mališić je osnivač ogranka Matice crnogorske u Danilovgradu, a na poziciji predsjednika je bio deset godina i pretvorio ga u aktivnu gradsku kulturnu instituciju.

Rano je počeo da objavljuje poeziju po brojnim listovima i časopisima u Jugoslaviji, a pjesme su mu prevedene na strane jezike i uvrštene u više antologija. Objavio je zbirke poezije „Nevine noći“, „Raskršća“, „U krilu zemlje“, „Rascvjetali kamen“, „Njiva od kamena“, „Velja paprat“, „Maslina uz kuću“ i „Svici u polju“.

Mališić je bio fokusiran, prije svega, na jezik i prepoznatljive crnogorske simbole kao što su maslina, kamen, brda, ptice i porodica.

R. K.

Promocija knjige za djecu autorke Jelene Vukić

„Zelena krava“ u knjižari Zavoda PODGORICA – Predstavljanje knjige „Zelena krava“, autorke Jelene Vukić, biće održano večeras u 19 sati, u knjižari Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (Ulica Novaka Miloševa 36).

Ovo djelo je dobilo nagradu na konkursu Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva za knjigu iz oblasti književnosti za djecu. Sadrži sedam poema koje na zanimljiv i duhovit način tretiraju teme interesantne djeci. Knjiga je bogato i kvalitetno R. K. ilustrovana.

Studenti sa Muzičke akademije na Cetinju nastupiće sa CSO

Koncert zakazan za 26. jun PODGORICA - Četiri studenta sa Muzičke akademije sa Cetinja - Lucija Ulićević (klavir), Viktor Huter (violina), David Marton (gitara) i Marija Sinđić (flauta) - nastupiće na koncertu sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom 26. juna, pod dirigentskom upravom maestra Marka Korovića.

To je rezultat uspješno završene prve audicije kojoj su pristupili studenti Muzičke akademije, a koja je organizovana u saradnji ove obrazovne ustanove sa Cetinja i Izdavačko-eduktivnog sektora Muzičkog centra Crne Gore.

U žiriju su bili dekanica i vanr. prof. Tatjana Krkeljić i red. prof. Predrag Janković sa Muzičke akademije na Cetinju i šef dirigent Crnogorskog simfonijskog orkestra Mark Korović.

- Kao plod uspješne saradnje visokoškolske, akademske institucije i Muzičkog centra Crne Gore na koncertu, koji će biti održan u junu, pored odabranih solista zajedno sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom dio ansambla biće sastavljen od studenata sa Muzičke akademije, a na programu će biti kompozicije Mocarta, M. Đulijanija i K. Sen-Sansa - saopštili su iz A. Đ.

Muzičkog centra.

Hercegnovski zimski salon biće otvoren večeras, djela će predstaviti b

Male stvari koje život čine velikim PODGORICA - Hercegnovski zimski salon biće otvoren večeras u 19 sati u Galeriji ,,Josip Bepo Benković“. Selektor Salona, čija je ovogodišnja tema ,,Život je detalj“, savremeni je crnogorski umjetnik i arhitekta doc. dr Nikola Marković.

Salon je nakon 57 godina konačno dobio i muzejsku rasvjetu, koja je stvorila sasvim novi i sigurno izuzetno važan aspekt poimanja i predstavljanja djela savremene likovne umjetnosti u istorijski važnom gradu za razvoj naše likovne kulture kakav je Herceg Novi - kazao je Marković

- Salon je zamišljen kao smotra recentnog likovnog stvaralaštva u nekoliko posljednjih godina prvenstveno kada je riječ o istaknutim crnogorskim stvaraocima, kao i onima koji su iz inostranstva, ali čiji je boravak i rad imao veze sa našim prostorom i kulturom - kazao je za Pobjedu selektor Marković.

SELEKCIJA

Na 57. izdanju Hercegnovskog zimskog salona predstaviće se Marija Abramović, Dragan Bibin, Igor Bogojević, Lana Bokan, Vesna Bošković, Verica Bulatović-Filipović, Marko Crnobrnja, Goran Ćetković, Ivana (Nina) Ćupić, Zdravko Delibašić Beli, David Delibašić, Draško Dragaš, Dušan Đukić, Ivan Đurišić, Nataša Đurović, Ranko Đurović, Tijana Gordić, Petar Hranuelli, Biljana Keković, Đuro V. Lubarda, Joveta Ljumović, Momčilo Macanović, Nikola Marković, Slađana Miljković, Lidija Nikčević, Milutin Obradović, Ratko Odalović, Velibor Pavićević, Tomo Pavićević, Jovo Petričević,

„Biciklista“, ulje na platnu, autor Momčilo Macanović

Nikola Radonjić, Mina Radović, Ivana Radovanović, Igor Rakčević, Adin Rastoder, Branislav Bane Sekulić, Vojislav Vojo Stanić, Jovana Vujović i Ivana Živić.

Marković je kazao da je riječ o predstavljanju djela oko 40 istaknutih stvaralaca skoro svih generacija.

- Glavni kriterijumi kojima smo se vodili su kvalitet nji-

hovog umjetničkog djelovanja kao predstavljenih autora, kao i kvalitet dostavljenih radova u konkursnom roku, a u skladu sa zadatim propozicijama. Znatan dio autora bio je i direktno uključen pozivom selektora i u skladu sa temom i konceptom kojim se ovaj salon predstavljao u sadržaju svoje postavke - pojasnio je Marković.

On je kazao da je imao i obavezu da osmisli temu kojom bi se usmjerio izbor radova za postavku Salona.

- Nakon dugog promišljanja opredijelio sam se za ovu sintagmu o životu, njegovim malim stvarima i trenucima koji ih čine velikim. Time sam želio da na ovoj izložbi upravo detaljima, kao i našem odnosu prema njima, učinimo vidljivom onu osjetljiviju stranu života, koju zbog dinamike savremenog doba često zapostavljamo. Zbog toga je postavka ovogodišnjeg salona posvećena upravo dubljem promišljanju samostalne cjelovitosti i značaja koji detalj, kao kreativno doživljena cjelina, može i treba da posjeduje, u jeziku svake uspješno ostvarene umjetnosti - rekao je Marković.

Prema njegovim riječima,

Poziv desničarskim političarima na otvaranje Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu iza BERLIN - Međunarodni filmski festival u Berlinu našao se na udaru kritika zbog pozivanja krajnje desničarskih političara na ceremoniju otvaranja.

Dva člana Alternative za Njemačku (AfD), kako piše portal Al Džazira, prihvatili su ponudu da prisustvuju događaju 15. februara – predsjednica pokrajine Berlin Kristin Brinker i njen zamjenik Roland Briller.

Više od 200 filmskih profesionalaca i kulturnih radnika potpisalo je otvoreno pismo osuđujući ovaj potez, pozivajući organizatore festivala da „povuku i ponovno razmotre ove uvredljive i bezosjećajne pozive“.

- Ne vjerujemo da se ceremonija otvaranja može smatrati sigurnim mjestom za Jevreje, žene, članove BIPOC-a, LGBTI+, osobe s invaliditetom, Rome i Sinte ili zajednice Jehovinih svjedoka, koji su se,

Umjetnici sve vide kao „li u srcu njemačkog antifaš između ostalih, suočili s progonom i genocidom od strane još jednog krajnje desnog, nacionalno-konzervativnog pokreta u Njemačkoj - stoji u pismu u koje je Al Džazira imala uvid.

Među potpisnicima su književnica i programerka iz Velike Britanije Jemma Desai, proslavljeni palestinski i britanski filmaš Saeed Taji Farouky i Konstantina Levi, osnivačica studija sa sjedištem u Berlinu. Desetodnevni festival Berlinale, koji dobija i određena državna sredstva, jedan je od najvažnijih događaja svjetske filmske industrije. Ove će godine prikazati 239 ostvarenja i obično privuče desetine hiljada ljubitelja filma.

Oskarom nagrađena glumica Lupita Nyong’o predsjedavaće žirijem, koji uključuje njemačkog reditelja Christiana Petzolda, Ann Hui iz Hong

Konga i španskog filmskog radnika Alberta Serru. Festival je naveo da je njihova odluka da uključe političare krajnje desnice birokratska

Liesa Johannssen/Reuters

Matica crnogorska organizuje omaž piscu

Direktori filmskog festivala na konferenciji za novinare uoči 74. Berlinala

Kultura

Četvrtak, 8. februar 2024.

blizu 40 umjetnika

17

Beogradska premijera filma „Živi i zdravi“ održana u MTS dvorani

Fejsbuk „Živi i zdravi“

Nastavili tradiciju dugih ovacija i spontanog smijeha PODGORICA – Beogradska premijera filma „Živi i zdravi“, u režiji crnogorskog reditelja Ivana Marinovića, održana je u utorak veče u prepunoj MTS dvorani. Premijeri je prisustvovala autorska ekipa, ali i veći dio glumaca filma.

Vojovo prisustvo ovom salonu velika i čast i zadovoljstvo Jedan od učesnika ovogodišnjeg Hercegnovskog zimskog salona je i veliki crnogorski slikar Vojo Stanić, koji je 3. februara napunio stotinu godina.

- Vojovo prisustvo ovom salonu je svakako bila i biće velika i čast i zadovoljstvo svih nas koji smo predano radili na formiranju ovako kvalitetne postavke i sadržaja koji je ona pružila u cjelosti, onim što će naravno svaki posjetilac i sam svjedočiti tokom posjete Salonu. Ovom prilikom posebno zahvaljujem Vojovom sinu Tomislavu na sjajnoj saradnji i profesionalnom pristupu kojim je dao veliku podršku ovom čitavom događaju - kazao je selektor Salona Nikola Marković.

svaki od umjetnika je imao punu slobodu da svojim poetskim i kreativnim pristupom da svoj doprinos ovoj temi izborom rada kojim se predstavlja u odnosu na temu ovog salona i u odnosu na poimanje bića ,,detalja“ kojim se on kao takav i bavi.

DOBILI RASVJETU

Marković je kazao da je Salon nakon 57 godina konačno dobio i muzejsku rasvjetu koja je stvorila sasvim novi i sigurno

azvao žestoke reakcije

icemjerje šizma“ jer osuđuje njihovu ideologiju i sugeriše da nijesu „dobrodošli“.

Objavom na društvenim mrežama Berlinale je istakao namjeru festivala da to izrazi „jasno i empatično“ u pismu predstavnicima AfD-a. U ponedjeljak se umjetnik i reditelj Lawrence Lek povukao iz plana razvoja umjetnika filmskog festivala pozivajući se na navedene pozive.

- AfD su nacionalisti, antisemiti, islamofobi, antiimigranti koji poriču klimatske promjene i ne mogu zamisliti da dijelim isti prostor s njima. Odgovor Berlinala da je njihov protokol pozivanje demokratski izabranih političara potpuno je neadekvatan. Ne mogu učestvo-

izuzetno važan aspekt poimanja i predstavljanja djela savremene likovne umjetnosti u istorijski važnom gradu za razvoj naše likovne kulture kakav je Herceg Novi. Dodao je da će ovogodišnji žiri Salona činiti direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore dr Vladislav Šćepanović, muzejska savjetnica Milica Bezmarević-Radulović i Anita Šimić u ime Galerije „Josip Bepo Benković“.

A. Đ. vati na filmskom festivalu čiji organizatori slijede zastarjeli scenario - rekao je u objavi na društvenim mrežama.

To se podudara s talasima demonstracija protiv krajnje desnice i zasebno, visokoprofilnom kampanjom bojkota državnih kulturnih institucija zbog proizraelske pozicije zemlje dok rat bjesni u Gazi.

- Nadam se da će multikulturalizam jednog dana biti norma. Za sada moram istaknuti raširenu islamofobiju koja prožima rasprave o Palestini u medijima, posebno u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD - rekao je Lawrence Lek. Dror Dayan, njemačko-izraelski filmadžija koji podržava palestinsku stvar, rekao je: „Normalizovanje fašizma je izbor, a Berlinale je donio svoju odluku“.

Prema njegovim riječima, pružati ruku krajnje desničarskim osobama „razotkriva licemjerje u srcu njemačkog liberalnog takozvanog ‘antiR. K. fašizma’“.

Autorska i glumačka ekipa filma u prepunoj MTS dvorani

nović je rekao da će biti zanimljiv svima.

- Ovo nije lokalna priča, već generacijska – kazao je Marinović.

Glumica Dragana Dabović, koja u filmu igra kumu na vjenčanju, kazala je da su „Živi i zdravi“ priča o mentalitetu.

- Svadba je jedna neprirodna situacija, gdje mlada i mladoženja igraju glavne junake, prave se da su fini i normalni, a ko zna šta im je u glavi. U ovom filmu vidimo šta im je u glavi. Manje ima glume nego na ostalim svadbama, zato će svi da se prepoznaju. Ovo je priča koja svakom prija, koja na duhovit način opomene i pomjeri ti neki „kamen“ u želucu. To je humor koji te podsjeti na to da treba da se preis-

be i svoja osjećanja postavi na drugo, treće, pa i posljednje mjesto na listi prioriteta.

Lekcija je jasna. Istinski upoznati svog partnera i biti miran i uvjeren u sebe i to što jesi obavezan je zadatak prije nego što sa tom, izabranom osobom, ostatak života provedemo - živi i zdravi - navodi se u kratkoj recenziji filma.

Pored Dragane Dabović, u filmu igraju i Tihana Lazović, Goran Slavić, Goran Bogdan, Snježana Sinovčić-Šiškov, Momčilo Pićurić, Mirjana Joković, Dejan Đonović, Nikola Ristanovski, Miloš Pejović, Sejdo Alijaj, Omar Bajramspahić, Lara Dragović, Filip Klicov, Zoro MartiJ. N. netti i drugi.

pitamo da li sve radimo zbog sebe, iz ljubavi, ili zadovoljavamo nečije potrebe – rekla je Dabović.

Prvu impresiju o filmu donio je portal journal.rs, koji navodi da „iza svake komične situacije u filmu leži tragedija“.

- Tragedija odrastanja u kojoj se gubi svijest o sopstvenoj ličnosti, tragedija odluka koje djeluju nepovratno, a koje moraju da se sprovedu – navodi journal.rs.

Film „Živi i zdravi“ na ovom portalu okarakterisan je i kao opomena.

- Opomena o tome šta se dogodi kada dopustimo da očekivanja drugih nadmaše sopstvenu viziju budućnosti, o tome kako teče život nekoga ko se-

Kuća Vujovića na Cetinju novo nepokretno kulturno dobro Crne Gore

Mnogi elementi u lošem stanju, ali slijedi sanacija PODGORICA - Kuća Vujovića na Cetinju, sagrađena 1930. godine, dobila je status nepokretnog kulturnog dobra, objavio je portal Cetinjski list.

Ta kuća, za koju se navodi da je projektovana u duhu ekleticizma, kombinovanjem elemenata neorenesanse i gotike, a nalazi se u istorijskom jezgru Cetinja, biće pod zaštitom Uprave za zaštitu kulturnih dobara. U odluci Uprave, kako prenosi Cetinjski list, navodi se da arhitektura i tehnologija gradnje ove kuće potpuno odstupaju od tadašnjeg tradicionalnog koncepta gradnje stambenih kuća na Cetinju.

- Kuća je projektovana u duhu ekleticizma, kombinovanjem elemenata neorenesanse i gotike, u razuđenom odnosu volumena, naglašenih u krovovima i mnoštvu fasadnih detalja u malteru, što joj daje atipičnu arhitektonsku otmenost i lje-

potu. Koristeći arhitektonske elemente, materijale i maltersku obradu prepoznatljivu na objektima u istorijskom jezgru, graditelj je specifičnom kombinacijom i senzibilitetom ostvario jedinstveno rješenje stambene vile. Takođe, stambeni prostor u objektu dobro je riješen ostvarivanjem uspješne interakcije svih funkcija i prostora, kako unutar objekta, tako

i sa dvorištem-vrtom iza kuće – navodi se u odluci Uprave, koja je donijeta 1. decembra prošle godine.

Uprava u toj odluci konstatuje da je objekat kulturno dobro konstruktivno u relativno dobrom stanju. U lošem stanju su fasada, limeni krovni pokrivač i fasadna stolarija.

- Drveni okviri su dotrajali ili nedostaju, a dio prozorskih RTV Cetinje

„Sans titre“, ulje na platnu, autor Vojo Stanić

Sudeći prema prvim objavama na društvenim mrežama i u srpskim medijima, bila je ovo veoma uspješna projekcija, nakon crnogorske pretpremijere u Herceg Novom i bioskopske premijere u podgoričkom „Sinepleksu“.

- Sinoć je u prepunoj MTS dvorani održana svečana premijera domaće komedije „Živi i zdravi“. Nastavili smo tradiciju dugih ovacija i salvi spontanog smijeha sa prethodnih premijera, pa se iskreno radujemo zbog svih projekcija u Srbiji koje predstoje. Vidimo se u svim bioskopima Srbije od 8. februara – navodi se na Fejsbuk prezentaciji ovog crnogorskog filma.

Uoči premijere, reditelj Marinović je za srpske medije pojasnio da je u fokusu priče jedna svadba, te da je normalno da se čovjek prepadne dva dana pred vjenčanje.

- To je generacijska stvar. U našem slučaju, svadba se ipak dogodi, nastane jedna farsa koja razotkrije mnoge tematske stvari i probleme među karakterima – rekao je Marinović.

Odgovarajući na pitanje za koga je snimljen ovaj film, Mari-

Kuća Vujovića na Cetinju

otvora je zamijenjen. Na prizemlju su tri prozora sa roletnama i jedan prozor na sjeverozapadnoj strani sa metalnim zastorom. Metalne ograde (ulazno stepenište i balkoni), originalno sačuvane, zahvatio je visok stepen korozije, tako da se boja vidi samo u tragovima. U enterijeru prizemlja objekta većina zidova i plafona je u lošem stanju zbog uticaja vlage i prodora vode. Drvene kružne stepenice su u lošem stanju. Slivnici su u lošem stanju ili nedostaju na određenim područjima – konstatovano je u mišljenju Uprave.

U cilju zaštite kulturnog dobra, predložene su konzervatorske mjere. Radiće se konzervatorski projekat sanacije objekta, kojim će biti obuhvaćeno i uređenje dvorišta sa ogradom.

Planirano je zadržavanje originalnih horizontalnih i vertikalnih gabarita, zatečena spratnost objekta, visina sljemena i nagib krovnih ravni, kao i svih elemenata arhitektonske plastike. Predviđen je konzervatorski tretman čišćenja fasade, dekorativnih elemenata fasade, kao i kamenog postamenta...

R. K.

18 Hronika Podgorice

Četvrtak, 8. februar 2024.

U Prirodnjačkom muzeju sinoć otvorena izložba ,,Životinje Afrike“

Nastavljeno osporavanje imenovanja v. d. direktora RTV Podgorica, Otašević tvrdi da nije u sukobu interesa

Upoznavanje sa faunom Media centar prigovorio nalazu Crnog kontinenta Inspekcije rada U okviru ove zanimljive postavke, posjetioci će do kraja marta imati priliku da vide nilskog krokodila dugačkog pet metara, bijelog nosoroga, nekoliko vrsta antilopa, zebru, afričkog bivola, mladunče slona, nojeve i razne vrste ptica

I. MITROVIĆ

U prostorijama Prirodnjačkog muzeja Crne Gore sinoć je svečano otvorena izložba ,,Životinje Afrike“.

U okviru ove zanimljive postavke koja je nastala kao plod saradnje Prirodnjačkog muzeja i Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore sa Prirodnjačkim centrom iz Svilajnca, posjetioci će do kraja marta imati priliku da saznaju više o dvadesetak životinjskih vrsta iz Afrike, njihovom načinu ishrane, razmnožavanju, ali i načinima na koji ih love.

Pored nilskog krokodila dugačkog pet metara ili bijelog nosoroga, izloženo je i nekoliko vrsta antilopa, zebra, afrički bivo, mladunče slona, nojevi i razne vrste ptica.

SARADNJA

Muzejska savjetnica u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore Čeda Ivanović izjavila je za Pobjedu da izložba ,,Životinje Afrike“ u glavni grad dovodi dvadesetak životinjskih vrsta s afričkog kontinenta. U okviru ove izložbe, kako dodaje, posjetioci će moći da se bolje upoznaju i sa načinom života ljudi koji žive u Africi, predmetima koje koriste…

Većina životinja stigla je iz Prirodnjačkog centra Svilajnac, dok je neke od njih ustupio Muzej savremene umjetnosti Crne Gore iz svoje afričke zbirke.

Izložba je otvorena do 31. marta ove godine. Zainteresovani je mogu posjetiti svakog radnog dana od devet do 17 sati i subotom od 10 do 14 u galeriji Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, u Ulici Okto-

Detalj atraktivne izložbe

Zainteresovani mogu posjetiti izložbu svakog radnog dana od devet do 17 sati i subotom od 10 do 14 časova u galeriji Prirodnjačkog muzeja, u Ulici Oktobarske revolucije 74 (iza zgrade ,,Gradić Pejton“) barske revolucije 74 (iza zgrade ,,Gradić Pejton“).

ULAZNICE

Prirodnjački muzej sa ovom izložbom prvi put počinje da naplaćuje ulaznice jer, objašnjavaju iz ove Javne ustanove, nemaju sopstveni

prostor već plaćaju zakup.

- Ulaznice za odrasle koštaju dva eura, za djecu osnovnoškolskog uzrasta euro, dok je za predškolce ulaz besplatan. Tu je i porodični paket, u okviru kojega je cijena karte jedan euro po osobi – navela je Ivanović uz napomenu da

će, kao i uvijek, nastojati da izađu ususret javnim predškolskim i školskim ustanovama sa kojima godinama imaju dobru saradnju.

Osim životinja s afričkog kontinenta, posjetioci će biti u prilici da se u okviru ove izložbe upoznaju i sa tri primjerka živih zmija boa sa južnoameričkog kontinenta. U pitanju su životinje koje se krijumčare, koje su naši carinici zaplijenili i koje zbog toga što naša zemlja nema prihvatilište za takve vrste završe u Prirodnjačkom muzeju.

I. MITROVIĆ

Povodom prigovora koji je NVO Media centar uputila na nalaz Inspekcije rada nakon kontrole procesa izbora vršioca dužnosti direktora RTV Podgorica, oglasio se izabrani v. d. Vladimir Otašević.

On je negirao navode Media centra kako je njegov izbor za direktora RTV Podgorice neregularan, između ostaloga, i zbog sukoba interesa jer mu je supruga vlasnica u pravnom licu koje se bavi proizvodnjom audio-vizuelnih medijskih sadržaja, oglašavanjem ili elektronskim komunikacijama.

- Ja sam pod materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavio da ne podliježem zabranama iz člana 29 Odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera i ta izjava je uredno ovjerena kod notara.

Moja supruga je bila suvlasnica portala PRESS, odnosno kompanije Montenegro Press Company, koja stoji iza tog portala, međutim ta činjenica nema korelaciju sa članom 29 Odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera RTV Podgorica – naveo je u reagovanju Otašević.

On je konstatovao da po aktuelnoj zakonskoj regulativi u Crnoj Gori, veb-portali ne spadaju u djelatnosti pružanja audio-vizuelnih medijskih (AVM) usluga.

- To gospodin Goran Đurović odlično zna, jer je i sam donedavno tražio da se zakonska regulativa po tom osnovu mijenja – naveo je Otašević, podsjećajući na ranije istupe izvršnog direktora Media centra u kojima se zalagao da u aktuelnu zakonsku regulativu budu uvršteni i veb-portali.

Media centar je krajem prošle

godine uputio inicijativu Upravi za inspekcijske poslove/Inspekciji rada za kontrolu imenovanja v. d. direktora RTV Podgorica. U toj inicijativi naveli su da je prilikom imenovanja Otaševića prekršen član 29 (odnosno 47) Odluke o izmjenama i dopunama odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera. U tom članu se, između ostalog, navodi da za direktora ne može biti biran neko čiji je bračni ili vanbračni drug i životni partner vlasnik udjela, akcionar, član organa upravljanja, član nadzornog organa, zaposleni... u pravnim licima, koja se bave djelatnošću pružanja audio-vizuelnih medijskih (AVM) usluga. Media centar je naveo da je Otaševićeva supruga vlasnica 90 odsto preduzeća Montenegro Press Company (odnosno portala Press) i istakao da se u impresumu tog portala navodi da se bave video-produkcijom, oglašavanjem i elektronskim komunikacijama, što je prepreka za imenovanje Otaševića za v. d. direktora RTV Podgorica.

Kako je objavio dnevnik ,,Vijesti“, postupajuća inspektorka u ovom slučaju konstatovala je da je imala uvid u pisanu izjavu Vladimira Otaševića, u kojoj on izjavljuje da ne podliježe zabranama iz člana 29 Odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera.

Prilikom nadzora, međutim, nije utvrdila kada je Otašević predao tu izjavu, odnosno, da li je to učinio do 12. decembra 2023. godine kada je imenovan za vršioca dužnosti. Media centar tvrdi da i neblagovremeno predata izjava predstavlja jednu od formalnih prepreka za izbor v.

N. S. d. direktora.

Gradsko preduzeće Putevi proširilo vozni park Aktivnosti ekipa Agencije za stanovanje

Rekonstruisana još tri poligona Oprema za kvalitetnije izvođenje radova

Nabavili tri nove mašine Gradsko preduzeće Putevi proširilo je vozni park sa tri nove mašine.

Nakon realizovane tenderske procedure nabavljeni su finišer AMMANN, vibracioni kombinovani valjak (guma – pegla) i vibracioni valjak (pegla – pegla).

Iz Puteva je saopšteno da je nabavka vrijedna 317,000.00 eura (sa uračunatim PDV-om) realizovana u cilju kvalitetnijeg i efikasnijeg obavljanja povjerenih poslova i ukupnog inapređenja putne infrastrukture na teritoriji Podgorice.

H. P.

Radnici Agencija za stanovanje uspješno su rekonstruisali tri sportska poligona - u ulicama Miladina Popovića, Aerodromskoj i Ilije Plamenca.

Uz postavljanje nove tartanske podloge i obilježavanja li-

nija na ovim poligonima, ekipe Agencije sanirale su i oštećenja podloge na sportskim igralištima u ulicama Meše Selimovića, Moskovskoj, Radosava Burića i Bracana BraH. P. canovića.

Obnovljeni poligon u Aerodromskoj ulici

ISKLJUČENJA STRUJE Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9:30 do 14 sati: Bioči, željeznička stanica ,,Bioči“, Potkrš, Klopot, Pelev Brijeg, Lutovo, željeznička stanica

,,Lutovo“, Boljesestra, Seoštica, Orah, Petrovići, Mrke, Blizna, Crkvice, Grudice, Ras, Podsić, Milunovići, Šujaci, Kupine, Rijeka Piperska, Duga, Potoci, Jelin Dub i Bratonožići; - od 8 do 15: Mosor, dio Zlatice, dio Rogama, Smokovac, Peuta, Gornja i Donja

Vrbica, repetitor Sjenica, dio Meduna, Bratonožićka; dio naselja oko groblja u Zagoriču, dio Doljana (Mosorska, Pohorska, Orjenska, Balkanska, Lovćenska i Savska); Vinogradska, Kosmajska, Rusa Radulovića, Kragujevačka, Lička, dio Nikšićkog puta, Braće Ribar, Tuška,

Medunska, Zagrebačka, Milutinovića, Matije Gupca i Žrtava fašizma; -od 8:30 do 14: naselje u Ulici crnogorskih serdara; 4. jula i Vladike Visariona Borilovića; -od 8:30 do 12: Pošta ,,Centar“, Slobode i Karađorđeva.

H. P.

Marketing 19

Četvrtak, 8. februar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

30x PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28.

29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o.

19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika izvučena su 31. januara 2024. godine.

- Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

Arena

20 Košarka

U njemačkom Frajzingu obavljen žrijeb za EP mlađih košarkaških kategorija

Crna Gora sa šest selekcija na šampionatima Evrope PODGORICA – Njemački Frajzing bio je domaćin žrijeba za košarkaška prvenstva Evrope u mlađim kategorijama, na kojem je rivale dobila i Crna Gora, koja će na ljeto imati čak šest selekcija na šampionatima Starog kontinenta.

Mlada muška reprezentacija će igrati na šampionatu u poljskoj Gdinji, od 13. do 21. jula, a rivali u grupi D su Litvanija, Island i Slovenija.

U grupi A igraće Grčka, Francuska, Poljska i Srbija, u grupi B Njemačka, Izrael, Češka i Italija, dok su u C grupi Turska, Španija, Sjeverna Makedonija i Belgija.

Naši juniori igraće u B diviziji, a šampionat se igra u Skoplju od 26. jula do 4. avgusta. Crna Gora je u grupi sa Rumunijom, Slovačkom, Bugarskom i Holandijom. Grupu B čine Estonija, Švajcarska, Poljska, Mađarska, Island i Kosovo. U grupi C su BiH, Irska, Češka, Ukrajina, Sjeverna Makedonija i Kipar, a grupu D čine Austrija, Norveška, V. Britanija, Gruzija i Portugal.

I kadeti igraju B diviziju, šam-

pionat za igrače do 16 godina održava se, takođe, u Skoplju, od 8. do 17. avgusta. Naša selekcija igraće u grupi B sa Holandijom, Islandom, Češkom, Luksemburgom i Kiprom. Grupu A čine BiH, Portugal, Mađarska, Švajcarska i Belgija, u grupi C su Rumunija, Slovačka, Velika.

Britanija, Irska, Danska, Norveška, a u grupi D su Estonija, Ukrajina, Švedska, Austrija i Sjeverna Makedonija.

U ženskoj konkurenciji, Crna Gora će prvi put imati sve kategorije prijavljene na šampionatima. Mlada reprezentacija igraće A diviziju, ponovo u Litvaniji (Viljnus) i to od 6. do 14. jula, a rivali u grupi B su Portugal, Španija i Švedska. Grupu A

čine Letonija, Francuska, Slovenija i Litvanija, grupu C Poljska, Italija, Turska i Finska, dok su u grupi D Mađarska, Srbija, Njemačka i Izrael.

Prvi put imaćemo žensku selekciju do 18 godina, koja će igrati B diviziju, a šampionat se igra u Rumuniji (Ploešti) od 2. do 11. avgusta. Crna Gora je u grupi D gdje su još BiH, Rumunija, Švedska i Ukrajina. Grupu A čine Grčka, Bugarska, Irska, S. Makedonija i Norveška, u grupi B su Litvanija, Danska, Holandija i Velika Britanija, a u grupi C Češka, Island, Slovačka i Austrija.

Naša kadetska reprezantacija prošle godine je u Podgorici izborila A diviziju, pa će selekcija do 16 godina igrati u mađarskom Miškolcu, od 16. do 24. avgusta. Crna Gora je u grupi D gdje su još Belgija, Finska i Slovenija. U grupi A su Švedska, Italija, Hrvatska i Njemačka, u grupi B su Izrael, Francuska, Mađarska i Grčka, a u grupi C Srbija, Španija, Letonija i Poljska.

Na 16 evropskih prvenstava A i B divizije predstojećeg ljeta, nastupiće ukupno 245 timova S. J. iz 47 zemalja.

U Tivtu će od 13. do 15. februara nastupiti osam muških i četiri ženska tima

U petak žrijeb za finalni turnir košarkaškog Kupa PODGORICA - U petak u podne, u prostorijama Košarkaškog saveza u Podgorici, biće održan žrijeb za finalni turnir Kupa Crne Gore za seniore i seniorke, koji će se održati u Tivtu, saopšteno je iz KSCG. Finalni turnir je na programu od 13. do 15. februara, u muškoj konkurenciji nastupiće osam ekipa, a u ženskoj četiri.

U muškoj konkurenciji će nastupiti tri ekipe iz ABA lige – Budućnost Voli, SC Derbi i Mornar Barsko zlato, te četiri najbolje plasirane ekipe iz

Prve A lige, a to su prema dosadašnjem plasmanu na tabeli – Teodo, Podgorica, Primorje 1945 i Sutjeska, te najbolja ekipa iz Prve B lige, koja će biti poznata prije žrijeba.

Kod seniorki će nastupiti četiri najbolja prvoligaša – Budućnost Bemax, Podgorica, Primorje i Trebjesa.

Prvog dana turnira igraće se mečevi četvrtfinala kod muškaraca, dok su drugog dana na programu polufinalni dueli u obje konkurencije, a 15. februar je rezervisan za oba finala.

Seniorke će se za trofej boriti od 17 časova, a tri sata kasnije

počeće finale u muškoj konkurenciji.

Prošle godine, u muškoj konkurencij trofej je osvojila Budućnost Voli, koja je u finalu savladala Podgoricu – 76:67.

Kod dama dominaciju je nastavila Budućnost Bemax, koja je u meču za trofej lako savladala Herceg Novi (122:54).

S. J.

Četvrtak, 8. februar 2024.

Budućnost Voli ubjedljiva protiv Gran Kanarije u

Egzibicija „plavi oproštaju od Ev Na oproštaju od Evrope, košarkaši Budućnost Volija priredili su svojim navijačima još jednu egzibicionu igru - dva dana nakon ubjedljive pobjede protiv Crvene zvezde, tim Andreja Žakelja je potpuno nadigrao i ubjedljivo porazio Gran Kanariju sa 90:77, aktuelnog šampiona Evrokupa.

To je prva pobjeda Podgoričana protiv Granke u Evrokupu, nakon 0-9, a ukupno druga u 12. meču, jer je Budućnost savladala tim sa Kanarskih ostrva i u evroligaškom meču (75:70), koji je u „Morači“ odigran 25. januara 2019. godine. Porazom u „Morači“, Gran Kanarija nije iskoristila poraz Kluža od Lietkabelisa da se domogne drugog mjesta i direktnog plasmana u četvrtfinale.

KASNO DOŠLI DO FORME

Ovom pobjedom su Podgoričani potvrdili odličan trenutak forme, jer su vezali četiri ubjedljive pobjede na dva fronta, pa su s razlogom ispraćeni velikim aplauzom i ovacijama podgoričke publike na kraju utakmice sa španskim timom. Šteta je, međutim, što su „plavi“ kasno došli do željene igre, što tako nijesu igrali tokom većeg dijela sezone, zbog čega se od Evrokupa opraštaju nakon grupne faze. Grupnu fazu su završili sa osam pobjeda i 10 poraza, ispod crte, jer je Turk Telekom zauzeo šesto mjesto, iako sa istim učinkom, zahvaljujući boljem međusobnom skoru. A klupski planovi i ciljevi su bili znatno drugačiji, najavljivana je borba za prva dva mjesta u grupi i direktan plasman u četvrtfinale. Stvari su, međutim, od početka išle u drugom prav-

Rezultati i tabela 18. kolo: Burg – Ulm 81:85, Slask – Turk Telekom 70:86, Lietkabelis – Kluž 92:87, Aris – Trento 84:77, Budućnost Voli – Gran Kanarija 90:77 1. Burg 18 14 4 1486:1368 32 2. Kluž 18 14 4 1519:1461 32 3. Gran Kanarija 18 12 6 1567:1408 30 4. Ulm 18 10 8 1502:1522 28 18 9 9 1335:1334 27 5. Aris 6. Turk Telekom 18 8 10 1433:1421 26 7. Bud. Voli 18 8 10 1413:1443 26 8. Trento 18 7 11 1409:1485 25 9. Lietkabelis 18 7 11 1466:1544 25 10. Slask 18 2 16 1371:1515 20 Burg i Kluž idu direktno u četvrtfinale, dok će Gran Kanarija, Ulm, Aris i Turk Telekom da igraju osminu finala.

cu, bez obzira na startnu pobjedu u „Morači“ protiv Lietkabelisa...

Osim odbrane domaćih trofeja (Kup se igra iduće sedmice), Budućnosti preostaju, prije svega, obaveze u ABA ligi, gdje „plavi“ stoje bolje od očekivanog (drugo mjesto), zahvaljujući i kiksevima Partizana (šest poraza), i imaju šansu da se bore za drugo mjesto, što bi bio sjajan rezultat pred plej-of...

KONTROLA MEČA OD STARTA

Što se meča sa Gran Kanarijom tiče, Budućnost je u prvoj četvrtini bila dominatna u skoku (11-4), imala je prednost i u ofanzivnom skoku (4-1), čime je nadoknadila bolji procenat šuta gostiju za dva (71,4 - 69,1), i posebno tri poena, jer Podgoričani nijesu pogodili nijednu trojku iz tri pokušaja, dok su gosti šutirali 8-2 sa perimetra. Ekipe se smjenjivale u vođstvu do dva i po minuta prije kraja, do vođstva Budućnosti od 16:14, koje su „plavi“ do kraja kvartala uvećali na šest poena (22:16), a onda su nakon dva minuta igre u drugoj četvrtini stigli do dvocifrene prednosti (28:18), nakon slobodnih bacanja Aleri-

ka Frimena. Joan Makundu (sa 10 poena najefikasniji u prvom poluvremenu) je atraktivnim zakucavanjem u kontri, na asistenciju Mekinlija Rajta, za 32:20, digao publiku na noge, a onda je Francuz pogodio trojku za maksimalnih „plus 15“ (35:20), koliko je bilo u još dva navrata, posljednji put na 47:32, minut i po prije kraja. Gran Kanarija je do odmora smanjila minus na jednocifreni (47:38).

Arena

Četvrtak, 8. februar 2024.

******************************* Košarka

21

u posljednjem meču grupe B Evrokupa

ih“ na vrope

Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 3.150.

Sudije: Viklicki, Sukis i Cici.

Megi ........................ 4 Frimen .................15 Slavković .............2 Makundu ...........21 Ferel .......................12 Grbović ..................Džons ......................7 Tanasković ........6 Rajt .............................Popović ................9 Pol ..............................2 Kamenjaš ..........12

90

77

(22:16, 25:22, 23:17, 20:22)

77% (30-23) 65% (40-26) 28% (18-5)

za 1 za 2 za 3

89% (9-8) 67% (36-24) 29% (24-7)

32 (10+22) Skokovi 27 (8+19) Blokade 1 2 Asistencije 17 19 7 Ukradene lopte 7 13 Izgubljene lopte 16 Faulovi 21 22

Kljajić .....................11 Sloter ........................Basas ......................3 Albisi .......................4 Prkačin ...............14 Brusino .................5 Salvo .......................4 Pelos ....................10 Šurna ....................17 Landesberg ......3 Gegić ......................2 Lamers .................4

Žakelj: Pristup je bio kakav želimo

I. MANDIĆ

Andrej Žakelj, trener ,,plavih“ nakon meča je čestitao momcima na zasluženoj pobjedi.

- Pristup je bio kakav želimo, igrali smo kao da je utakmica za prolaz. Mislim da je to jedino ispravno. Malo sam se bojao, jer nam utakmica nije značila za prolaz, a prije dva dana smo igrali protiv Zvezde. Ali, energija, fokus i pristup su bili na nivou koji želim. Ovo je utakmica koja može da nam da elan za dalje. Poslije tri-četiri meča na željenom nivou, momci vide da mogu i to je najbitnije. Čeka nas težak raspored - imamo za tri dana novu utakmicu. Moramo da se osvježimo i spremimo. Mislim da je Gran Kanarija bila malo gora nego inače. Ali njima je utakmica bila bitna za drugu poziciju, imali su više vremena da se spreme nego mi. To je još jedan pokazatelj da smo u dobroj formi, protiv tima koji je dobio i Reala.

Drago mi je zbog igrača, ali moramo da se smirimo, osvježimo i idemo dalje – rekao je Žakelj.

Sa sinoćnje utakmice u ,,Morači“

„Plavi“ su i na polovini meča imali prednost u skoku (179, ofanzivni 7-3), te bolji procenat šuta za dva poena (72,7 – 72,2 %), a ubacili su i prve dvije trojke (gosti još dvije).

Izjednačen je bio broj ukradenih (4-4) i izgubljenih lopti (77), dok su gosti imali asistenciju više (10-9). Interesantno, Gran Kanarija u prvom poluvremenu nijednom nije išla na liniju slobodnih bacanja, dok je Budućnost sa penala

šutirala 11-9.

Iako je Granka nakon četiri minuta igre u drugom poluvremenu prišla na šest poena minusa (46:52), Budućnost se brzo vratila u pravi ritam, pa je serijom 9:0, koju je završio košem i dodatnim bacanjem Makundu, u posljednjem minutu dionice stigla do nedostižnih 17 poena prednosti (70:53).

Prednost Budućnosti u posljednjoj četvrtini je išla do

23 poena, u tri navrata, posljedji put na četiir minuta i 20 sekundi prije kraja, kada je Petar Popović pogodio za 87:64...

Najefikasniji u ekipi Budućnosti bio je Makudu sa 21 poenom (8-7 za dva, 2-1 za tri), Frimen je dodao 15, Kenan Kamenjaš 12 poena, sedam skokova i četiri asistencije, dvije ukradene lopte, a isti broj poena imao je i Jogi FeS. JONČIĆ rel.

Pobjedom protiv Krke, SC Derbi ponovo u seriji pobjeda u ABA ligi

Jakara: Stvari krenule nabolje PODGORICA – Koliko im je prijala pobjeda protiv Cedevita Olimpije, kojom su prekinuli niz od četiri poraza, košarkaši SC Derbija su pokazali u Novom Mestu protiv Krke.

Tim Dejana Jakare je dominirao svih 40 minuta i na kraju stigao do ubjedljive pobjede, devete u sezoni, veoma važne u borbi za plej-of.

– Poslije poraza u Baru od Mornara, imali smo sastanak i analizu, mislim da su nakon toga stvari polako krenule nabolje. Ponavljam, trebalo nam je da se naviknemo da igramo bez Kamenjaša, i to je trajalo.

Trebalo je i Baćoviću da uđe u formu, jer prije nije puno igrao, takođe i Vučeljić sada više igra – kazao je za Pobjedu Dejan Jakara, i onda se okrenuo utakmici protiv Krke: – Htjeli smo da agresivnom igrom smanjimo posjed njihovih bekova, jer smo znali da će nas napasti na „lou postu“, jer su tu jači. Uspjeli smo to da iskontrolišemo, nijesu mogli da spuste loptu dolje. Mi smo fizički jači na bekovskim pozicijama, tako smo i usmjerili utakmicu, a ne da se borimo ispod obruča – dodao je Jakara.

Slovenački stručnjak ističe da „nije očekivao da će igrači is-

I Borac forsira brzu igru, biće zanimljiva utakmica SC Derbi u narednom kolu, u neđelju, dočekuje Borac. To je prilika da „studenti“ prvi put u sezoni vežu tri pobjede.

– Šansa je tu, jer sad igramo dobro. Borac je izgubio posljednju utakmicu kod kuće od Cedevita Olimpije, ali to ništa ne znači. To je dosta nezgodna ekipa, i oni forsiraju brzu igru, žele što prije da daju koš, da igraju brzo, atraktivno i agresivno. Biće vrlo zanimljiva utakmica – rekao nam je Dejan Jakara.

poštovati baš sve što je dogovoreno“.

– Komunikacija na terenu je bila odlična, ne samo između mene i igrača, nego i igrača međusobno, što se ranije nije dešavalo. Sve ukupno, odigrali smo baš odličnu utakmicu. Neki govore da je Krka bila baš loša. Ja mislim da smo u ovoj utakmici mi bili toliko dobri, a ne da je Krka bila toliko loša. „Studenti“ su protiv Krke imali sjajnih 76,9 odsto šuteva za dva poena, najboljih u sezoni, imali su najbolji sezonski procenat šuta sa linije bacanja (14-13), kao što su postavili timski rekord po broju asistencija – 28.

Sve ukupno za rekordni timski indeks korisnosti od 125.

– U prvom poluvremenu smo imali 17 asistencija. Bilo je jasno da, ako u nastavku nasta-

vimo da igramo kao u prvom, Krka tu nema što da traži. To je način na koji treba da igramo, moramo da budemo agresivni, lopta treba da kruži, da ne taktiziramo previše. Jer, imamo brzinu da možemo da idemo u prodor, da trčimo, da lopta ide na drugačiji način osim poziciono, i to treba što više da radimo.

Dvije pobjede u nizu imaju veliki psihološki značaj za osvajača Superkupa. Podgoričani su trenutno na diobi sedmog mjesta, sa Megom i Splitom, sa po devet pobjeda i 10 poraza.

– Naravno da puno znače te pobjede i nadam se da ćemo da nastavimo, zapravo siguran sam da hoćemo. Nakon sastanka poslije Mornara igrači znaju kako treba da igraju – zaključio je Jakara.

S. J.

svom terenu pobijedio Milvoki 114:106 i produbio krizu ,,jelena“, po mnogima prvih favorita za titulu, koji su pali na četvrto mjesto Istoka (33-18, četiri poraza u posljednjih pet utakmica).

Bek Buker postigao je 32, a superstar i slavno krilo Djurent 28 poena uz deset skokova u pobjedi tima koji je šesti na Zapadu sa učinkom 30-21. Adetokumbo je predvodio Milvoki sa 34 poena uz deset skokova i šest asistencija.

Glavne zvijezde Dalasa bile su izuzetno raspoložene u rutinskoj pobjedi u gostima Bruklinu 119:107. Protiv bivšeg tima, bek Irving bio je najefikasniji sa 36 poena uz pet asistencija.

Još bolje odigrao je mladi slovenački superstar Dončić: pored 35 poena imao je čak 18 skokova i devet asistencija.

Teksaški tim sačuvao je osmo mjesto na Zapadu, ima učinak 28-23.

S. S.

NBA: Bulsi slavili u produžetku, Milvoki nastavio da posrće

Vučević sjajan, Čikago ,,slomio“ lidera Zapada Minesotu PODGORICA - Čikago Bulsi ,,skinuli su skalp“ i spustili dojučerašnjeg lidera Zapadne konferencije Minesota Timbervulvsima na drugo mjesto, a u pobjedi 129:123 nakon produžetka jedan od najboljih bio je naš Nikola Vučević.

Proslavljeni Ol-star centar iz Bara postigao je 24 poena uz šest skokova, šutirao je odlično 16-10 iz igre – i apsolutno do-

bio duel sa centrima ,,vukova“, slavnim Taunsom i Goberom.

Bekovi Derozan i sve bolji Vajt bili su najefikasniji za ,,bikove“ sa po 33 poena, a rezervni centar Dramond je imao po 16 poena i skokova. Sveukupno, pred svojim navijačima, Čikago je pokazao da može da parira najboljim timovima ove NBA sezone.

U uzbudljivom duelu, standardno najbolji za goste bio je bek Edvards sa 38 poena, čak

12 skokova i pet asistencija. Tauns je dodao 33 poena uz pet skokova. Trijumfom je Čikago učvrstio deveto mjesto na Istoku u zoni plej-in razigravanja za plej-of, sa skorom 2427. Minesota sada dijeli drugo mjesto Zapada sa Oklahoma Sitijem sa učinkom 35-16.

Upravo je i Oklahoma Siti poražen, takođe, u gostima, od Jute 124:117. Finski krilni centar Markanen obilježio je duel i donio pobjedu ,,džezeri-

ma“ sa 33 poena uz 11 skokova.

Prva zvijezda ,,gromova“, bek Gildžus-Aleksander, upisao je 28 poena uz sedam asistencija, a Vilijams je dodao 26 poena – nedovoljno za trijumf.

U derbiju dana, Finiks je na

Arena

22 Fudbal

Četvrtak, 8. februar 2024.

Večeras u Parizu (18h) žrijeb četvrtog izdanja Lige nacija, Crna Gora u trećem šeširu

Stižu li Englezi? ,,Sokoli“ će igrati u B diviziji i pred izvlačenje kuglica smješteni su u treći šešir, zajedno sa Slovenijom, Republikom Irskom i Albanijom.

Sa tim selekcijama izabranici Roberta Prosinečkog ne mogu da se sastanu, a ko su potencijalni rivali? Iz prvog šešira najjača je Engleska, koja je u Podgorici gostovala već tri puta u kvalifikacijama, i bilo bi mno-

go bolje da za protivnika dođu Austrija, Češka ili Vels.

U drugom šeširu se nalaze Norveška, Ukrajina, Finska i Island, dok su u četvrtom Turska, Grčka, Gruzija i Kazahstan.

Crna Gora se u prethodnih 17 godina sastala barem jednom sa svim potencijalnim rivalima.

Plasman u A diviziju Lige nacije izboriće pobjednici sve četiri grupe divizije B, a za razliku od prethodnih izdanja ekipe koje završe na drugom mjestu igraće baraž protiv trećeplasiranih selekcija iz najjačeg ranga.

Iz divizije B ispadaju posljednjeplasirane reprezentacije u grupi, dok selekcije koje zavr-

Poslije duge i teške bolesti

Preminuo crnogorski rukometaš Filip Jočić PODGORICA - Bivši rukometni reprezentativac Crne Gore Filip Jočić preminuo je u 32. godini, nakon duge i teške bolesti.

U posljednje tri godine vodio je borbu sa najtežom bolešću. Nažalost, nije izdržao, preminuo je 22 dana nakon R. A. 31. rođendana.

X/QFA

Jočić, koji je odrastao u Danskoj, igrao je na poziciji lijevog beka i bio juniorski reprezentativac Crne Gore, te na spisku seniorskog tima u vrijeme mandata selektora Zorana Kastratovića i Ljubomira Obradovića, u periodu od 2013. do 2016. godine.

Više puta je pomagao RK Berane i RK Komovi.

Slavlje Kataraca i tuga Iranaca u polufinalu

Prvenstvo Azije u fudbalu

Katar i Jordan za titulu PODGORICA - Fudbaleri Katara braniće titulu prvaka Azije – domaćin šampionata je u polufinalu u Dohi savladao Iran (3:2).

Iran je poveo u četvrtom minutu golom napadača Rome Serdara Azmuna, izjednačio je Jasem Abdulsalam u 17. minutu, a preokret Kataru donio je Akram Afif u 43. ,,Persijske zvijezde“ izjednačile su golom koji je postigao Ali-

reza Džahanbahš, a pobjedu Kataru doneo je Almoez Ali u 82. minutu.

Iran je u 93. ostao sa desetoricom igrača jer je Šodža Halilzade dobio crveni karton.

Protivnik branioca titule u finalu biće selekcija Jordana.

Meč za trofej igraće se u subotu od 17 sati na tadionu ,,Lusail“.

Jordan nikada nije bio šampion Azije, Katar ima jednu titulu.

Ne. K.

U baražu za Mundijal u SAD, Meksiku i Kanadi naći će 12 drugoplasiranih reprezentacija iz kvalifikacija i samo četiri najbolje rangirane iz Lige nacija.

Crna Gora je dva puta propuštala veliku šansu da se kroz LN dokopa baraža. Zbog toga je novi selektor Robert Prosinečki rekao da će to takmičenje biti veoma važno, uostalom i odrediće da li će legendarni Hrvat dobiti novi ugovor od FSCG i pokušati da našu selekciju odvede na SP. Novo izdanje UEFA Lige nacija igraće se u septembru, oktobru i novembru ove godine.

Ne. K.

še na trećem mjestu očekuje baraž s ekipama koje zauzmu druga mjesta u diviziji C. Ima promjena i u završnici takmičenja. Do sada su iz grupa A divizije samo pobjednici išli na završni turnir, a sada će po dvije selekcije iz četiri grupe igrati četvrtfinale (na dva meča).

Potom će se igrati fajnal-for.

Titulu brani Španija koja je u finalu prethodnog izdanja bila bolja od Hrvatske.

I ovog puta će Liga nacija nuditi prohodnost ka velikom takmičenju, konkretno Svjetskom prvenstvu 2026, ali mnogo manje nego kad su u pitanju borbe za šampionate Evrope.

Sastav šešira uoči večerašnjeg žrijeba

UEFA usvojila novi sistem distribucije novca klubovima

Plasman u LŠ donosi 19 miliona PODGORICA - Evropska fudbalska federacija (UEFA) usvojila je u Parizu novi sistem distribucije novca za naredne tri sezone (2024-2027).

Od naredne takmičarske godine Liga šampiona biće proširena i brojati 36 klubova.

Od planirane 4,4 milijarde eura koje će klubovi dobiti, 10 odsto je novac solidarnosti (440 miliona), sedam odsto (308 miliona) ide na račun klubova koji ne učestvuju u Evropi i tri odsto (132 miliona) klubovima iz kvalifikacija.

Dodatnih 25 miliona je obezbijeđeno za UEFA Ligu šampiona za žene i za najkvalitetnije juniorsko takmičenje.

Neto iznos (nakon odbitka troškova, solidarnih uplata i uplata drugim takmičenjima) raspoređuje se između klubova učesnika (93,5%) i UEFA (6,5%).

UEFA

PODGORICA - Crnogorski fudbaleri dobiće večeras rivale u četvrtom izdanju Lige nacija – žrijeb grupa najmlađeg Uefinog takmičenja za reprezentacije počeće u 18 sati u Parizu.

Klubovima učesnicima Lige šampiona pripašće 3,3 milijarde eura od ukupne sume, od toga će 2,4 milijarde biti distribuirano klubovima iz grupne runde (i finalistima UEFA Superkupa), 565 miliona podijeliće klubovi Lige Evrope, dok će 285 miliona biti raspoređeno na klubove učesnike Lige konferencija.

Proporcija raspodjele novca

između tri takmičenja ista je kao i u prethodnom ciklusu (2021-2024).

Učešće u grupnoj rundi LŠ biće bolje plaćeno nego do sada - 19 miliona u odnosu na dosadašnjih 15, dok će svaka pobjeda biti nagrađena sa 2,6 naspram ranijih 2,1 miliona.

Za svaki prolazak u narednu rundu suma se povećava za 11, 12, 15, 20 i 25 miliona, u zavi-

snosti od toga da li se tim plasira u osminu finala, četvrtfinale, polufinale, finale ili je šampion.

Pobjedniku Lig šampiona pripašće do sada najveći iznos 155 miliona eura koji uz bonuse može da dosegne i 200 miliona.

Iz Uefe su naveli da je Izvršni komitet odobrio i strategiju 2024-30 ,,Ujedinjeni za uspjeh“.

Strategija pruža jasan pravac i putokaz koji će voditi UEFA i zajednicu evropskog fudbala uopšte i ima za cilj da unaprijedi mjesto fudbala u svim zajednicama u Evropi, čuvajući integralnu vezu između bazičnog fudbala i elitnih takmičenja. Zasniva se na sedam ključnih vrijednosti: poštovanje, jednakost, pravda, otvorenost, jedinstvo, integritet i izvrsnost, saopšteno je iz Evropske fudbalske federacije.

Odlučeno je da će Kongres Uefe 2025. godine biti održan R. A. u Beogradu.

Planirano da preuzme ženski tim iz Londona

Engleski reprezentativac konačno našao klub

Lampard ponovo u Čelziju

Lingard potpisuje za FK Seul

PODGORICA - Frenk Lampard (45) ponovo će dobiti posao u Čelziju, kao menadžer ženskog tima giganta Premijer lige.

Velikan i ikona londonskih ,,plavaca“, legendarni vezista, prethodno je kao menadžer u dva navrata vodio, neuspješno, prvi tim Čelzija – u periodu od 2019. do 2021. i kao privremeno rješenje na kraju prethodne sezone.

Od maja prošle godine je bez angažmana. Kao igrač

je osvojio tri titule šampiona Premijer lige i jednu kontinentalnu, četiri trofeja u FA kupu – a u Čelziju ga smatraju jednom od najvećih klupskih legendi.

Od 2001. do 2014. Lampard je igrao za londonski tim i na 648 nastupa postigao 211 golova. Kao trener je vodio Čelzi do finala FA kupa 2020. godine.

R. A.

PODGORICA - Džesi Lingard (31) dogovorio je dvogodišnji ugovor za FK Seul u Južnoj Koreji, zvanično je potvrđeno.

Na taj način engleski ofanzivac, doskora član nacionalnog tima, konačno je našao angažman – bez kluba je bio od kraja prethodne sezone sa Notingem Forestom u Premijer ligi.

U prethodnim mjesecima, nezadovoljan zbog neuspjelih pregovora sa nizom klubova (uglavnom u Saudi Pro ligi), Lingard je otpustio agente, među kojima su bili i njegovi bliski rođaci.

Ofanzivni vezista, po potrebi i lijevo krilo, afirmisao se u Mančester junajtedu a najbolje partije pružao je na pozajmicama u Vest Hem junajtedu. Za reprezentaciju je sakupio 32 nastupa i šest puta bio strijelac.

Tokom dosadašnje karijere Lingard je često imao probleme sa povredama, a u prethodnoj sezoni za Notinhem Forest je igrao 17 puta u PL i nije uspio R. A. da postigne gol.

Arena

Četvrtak, 8. februar 2024.

Vaterpolo 23 *******************************

SVJETSKO PRVENSTVO ZA VATERPOLISTE: Debakl ,,ajkula“ protiv Srbije u drugom kolu

Pobjeda nad Srbijom donosila je crnogorskim vaterpolistima gotovo osigurano prvo mjesto u grupi, mjesto u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva i olimpijsku vizu, ali kada je trebalo dokazati kvalitet i karakter ,,ajkule“ su potpuno potonule – ekipa Vladimira Gojkovića deklasirana je od Srbije u drugom kolu, čak 14:6. ,,Ajkule“ nemaju šanse da završe kao prve u grupi, pitanje je da li će biti i druge. Da bi izbjegle treće mjesto i duel s Italijom već u tzv. lažnoj osmini finala, potrebno je da Srbija savlada SAD (odgovaralo bi nam i na peterce), a valjda će naši vaterpolisti uspjeti da pobijede Japan u petak u sedam sati.

Osim ako ne ponove današnje izdanje jer u slučaju ,,reprize“ ne bi začudilo da se ,,ajkule“ muče s autsajderima iz Azije koji su u dva meča primili 35 golova.

GOLGETERSKA SUŠA U KATARSKOJ PUSTINJI

Crna Gora je protiv Srbije djelovala katastrofalno, o tome vjerovatno najbolje govori realizacija napada s igračem više – naš je bio 13-4, srpski 16-9.

Bilo je mnogo loših izdanja aktuelne generacije, ovaj današnji se kandiduje za najlošiji, posebno jer se vjerovalo da su timovi približnog kvaliteta, čak su naši vaterpolisti najavljivali da su poletniji, spremniji, da imaju prednost u timskom duhu...

Nakon sve te optimistične priče – završili su u nokdaunu. Liči na nokaut, ali ,,sreća u nesreći“ je da stvari još mogu da se poprave. Za to će biti potrebno da do kraja turnira odigraju neuporedivo bolje i odvažnije, ovo je bila posljednja opomena Gojkoviću i njegovim izabranicima. ,,Ajkule“ su primile pogodak poslije 22 sekundi meča kada je pogodio Viktor Rašović, što je najavilo očajan meč našeg tima.

Na 2:0 je povisio StrahinjaRašović nakon što mu je prethodno PetarTešanović odbranio udarac u kontri, a potom su Mandić i Vučinić odveli ,,delfine“ na ogromnih 4:0.

Srbi su iskoristili tri od četiri napada s igračem više u prvoj četvrtini, dok je za naše igrače brojčana prednost bila košmar – bili su dekocentrisani, spori, birali loša rješenja, pa su iskoristili tek četvrtu situaciju, zapravo petu jer su u istom napadu bila dva isključenja.

Za sve to vrijeme nije bilo nikoga da razdrma ekipu, da djeluje motivaciono, jer problemi ,,ajkula“ nijesu samo taktičke prirode. Takve reakcije nije bilo ni u vodi, ni na klupi, i taj psihološki momenat izgleda kao najveća kočnica.

MTB PHOTO

Ovako više ne ide

Iz mog ugla

Milan TIČIĆ, nekadašnji reprezentativac Crne Gore

Ljudi u Savezu da se zapitaju đe ovo vodi

Rezultati i tabele GRUPA A Španija – Hrvatska Australija – J. Afrika SJUTRA 11.30 – Australija – Španija 14.00 – J. Afrika - Hrvatska TABELA: Španija 6, Australija 3, Hrvatska 3, J. Afrika 0 bodova.

10:6 29:7

Ovakav poraz od Srbije je više nego realan. Morali smo ozbiljnije da shvatimo utakmicu jer sada više nije sve u našim rukama, protivnik u osmini finala zavisi nam i od utakmice Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. U slučaju da budemo treći, ići ćemo na Italiju, đe ne bismo bili favoriti i na osnovu do sada pokazane igre bile bi nam male šanse za prolaz i plasman na Olimpijske igre.

Nijesmo pokazali nijedan segment dobre ekipe, što je zabrinjavajuće. Kao da smo igrali bez želje, a motiva nije smjelo da nedostaje jer je u pitanju bio meč koji je mogao da olakša put do Pariza.

Imamo još šansi da se sve popravi, ali rekao sam već da se ne pitamo sami mi i to mora da nas brine.

Bila je ovo još jedna utakmica i igra nakon koje ljudi koji vode Savez treba da se zapitaju da li sve ovo ide u dobrom smjeru.

Bazen ,,Aspajer dom“ u Dohi.

Gledalaca: 500.

Srbija

Sudije: Cvart (Holandija) i Franulović (Hrvatska)

Crna Gora

Igrač više: Srbija 16-9, Crna Gora 13-4

6

Gojković: Nemamo vremena za analizu

14

Rezultat po četvrtinama: 4:1, 2:2, 5:3, 3:0

SRBIJA

CRNA GORA

Filipović ....................... (12 odbrana) Mandić ............................................4 (1) S. Rašović ............................................. 2 Ranđelović ...........................................1 P. Jakšić................................................... Vučinić ..................................................2 Drašović ................................................1 N. Jakšić .................................................1 Vico ..........................................................1 Ubović ..................................................... Lukić......................................................... V. Rašović ............................................. 2 Mitrović .................................................. -

Lazović .................(dvije odbrane) Perković ............................................... Averka ..................................................1 Mačić ..................................................... Popadić ................................................1 Vidović ........................................... 1 (1) Đ. Radović ..........................................1 Ukropina .............................................. Spaić....................................................... Matković .............................................1 V. Radović ............................................ Vujović .................................................1 Tešanović .........(devet odbrana)

Selektor: Uroš Stevanović

Selektor: Vladimir Gojković

GRUPA D Kazahstan – Rumunija 3:25 Mađarska – Italija 15:14 (pp) SJUTRA 8.30 – Kazashtan – Mađarska 10.00 – Rumunija – Italija TABELA: Mađarska 5, Italija 4, Rumunija 3, Kazahstan 0 bodova.

iza zamišljene gol linije, a nadu ,,ajkulama“ da mogu do velikog preokreta u nastavku zadržao je Tešanović čudesnom odbranom Vučiniću.

Ukropina: Moramo dalje; Đuro Radović: Bez ikakve agresivnosti i odgovornosti

Igrački limiti su odranije jasni.

Crna Gora je na startu treće četvrtine dobila napad s igračem više u kojem je Averka vrlo loše šutirao, potom i novu šansu za ,,minus 2“ – iskoristio ju je Stefan Vidović golom iz peterca.

Mogla je naša reprezentacija da uhvati potpuni priključak jer je dobila igrača više u napadu za gol razlike – ni to nije bilo dovoljno jer je VasilijeRadović zatresao prečku.

Umjesto da dođe do minimalnog zaostatka, Crna Gora je opet potonula. Ranđelović se pored naše uspavane odbrane upisao u strijelce za 7:4, u napadu s igračem više Đuro Radović je dao loptu u ruke Mandiću, a Viktor Rašović povisio na 8:4.

Konačno su ,,ajkule“, iz četvrtog pokušaja u trećem periodu, iskoristile igrača više i golom Matkovića smanjile na 8:5, ali uzalud sve kad nijesu mogle da se odbrane – Drašović i Mandić odveli su Srbe na maksimalnih

GRUPA B Francuska – Kina 16:9 Grčka – Brazil 23:4 SJUTRA 17.00 – Grčka – Francuska 18.30 – Brazil – Kina TABELA: Grčka 6, Francuska 6, Kina 0, Brazol 0 bodova.

GRUPA C SAD – Japan 18:5 Srbija – CRNA GORA 14:6 SJUTRA 7.00 – Crna Gora – Japan 15.30 – Srbija – SAD TABELA: Srbija 6, SAD 4, Crna Gora 2, Japan 0 bodova.

TEŠANOVIĆ NE MOŽE SVE SAM

Trideset jednu sekundu prije kraja prvog perioda pogodio je Đuro Radović, smanjio na 4:1, a razlika bi bila veća da na golu nije bilo Tešanovića, junaka pobjede nad SAD kada je odbranio pet peteraca, dva u regularnom toku i tri u penal-seriji.

Kapiten ,,ajkula“ odbranio je zicer Uboviću koji je pored naših bekova izgledao kao Duško Pijetlović iz najboljih dana, ali nije mogao ništa kod šuta Strahinje Rašovića s igračem više za 5:1.

Konačno je tada nešto dobro uradio Averka, nažalost i posljednje na ovom meču. Smanjio je na 5:2, međutim, Srbija je odmah uzvratila i iz prvog peterca preko nezadrživog Tivćanina Dušana Mandića povela 6:2.

Minut i 18 sekundi prije kraja druge četvrtine Jovan Vujović se sjajno snašao i ugurao loptu

Peterci: Srbija 1(1), Crna Gora 1 (1)

UMJESTO ,,MINUS 1“ – KANONADA SRBIJE

Vladimir Gojković nije dobro pripremio ekipu za meč koji je donosio mnogo.

- Nijesmo bili u utakmici od početka, olako smo primili neke golove, uz lošu realizaciju igrača više. Imali smo trzaj u drugoj četvrtini da probamo da smanjimo razliku, ali od polovine treće

Ništa nije polazilo za rukom ,,ajkulama“ u komšijskom derbiju, pa su ostali bez pobjede nad Srbijom na velikim takmičenjima i nakon 10 i po godina.

- Veoma loša partija, ali moramo dalje. Srbija je zasluženo pobijedila, pravili smo greške koje nam se inače ne dešavaju, posebno na početku meča. Uspjeli su da se odvoje na početku, cijelo vrijeme bili su mirniji i staloženiji. Razlika bi trebalo da bude manja, ali u ovom trenutku su

pet pogodaka prednosti (10:5). ,,Plus 5“ je bilo i uoči posljednjih osam minuta (11:6), u kojima je debakl poprimio još veće razmjere...

NEŠTO MORA DA SE MIJENJA

Što dalje? ,,Ajkule“ moraju da pobijede Japan koji ih je namučio na Mundijalu 2022. u Fukuoki, kada je Dejan Lazović branio sve što je moglo da se odbrani.

Neobjašnjivo je što se dogodilo crnogorskim vaterpolistima nakon sasvim dobrog izdanja protiv jakih Amerikanaca.

U odnosu na taj meč, protiv Srbije nijesu igrali mladi Marko

Srbija se opet odvojila i zasluženo pobijedila. Nijesmo uspjeli da ublažimo poraz, ali nemamo vremena za analizu, moramo da se okrenemo meču sa Japanom za prolaz iz grupe – rekao je selektor Gojković.

kvalitetnija ekipa – rekao je Aleksa Ukropina.

Ni on, ni drugi naš ljevoruki igrač Đuro Radović nijesu bili na očekivanom nivou. Nije, zapravo, niko osim golmana Petra Tešanovića.

- Jedno od naših lošijih izdanja u posljednje vrijeme. Bez ikakve agresivnosti i odgovornosti, ovaj put stvarno nijesmo bili u priči. Moramo da zaboravimo ovaj meč, da se okrenemo Japanu i probamo da se plasiramo na Olimpijske igre, što je primarni cilj – kazao je Đuro Radović.

Mršić i iskusni Draško Brguljan, čija je uloga nakon povratka u nacionalni tim ove godine takođe teško objašnjiva.

Tridesetdevetogodišnji as na Evropskom prvenstvu u januaru više je bio na tribinama nego u vodi, izgleda da mu je to namijenjeno i na SP u Dohi. Crnoj Gori nedostaje autoritet u bazenu, lider ekipe, a po iskustvu i kvalitetu vjerovalo se da će to biti Brguljan, ako se već vratio u tim u olimpijskoj godini.

Odgovornost je na selektoru Vladimiru Gojkoviću. I dalje može da se desi veleobrt, pa ,,ajkule“ pokažu čelični karakter i odigraju možda i turnir života, ali

svi krediti su potrošeni. Ovako više ne ide.

Nesporno je da Crna Gora nema kvalitet za medalju, što ne znači da ne može da je osvoji ili se umiješa u borbu za odličje. Nesporno je i Gojkovićevo znanje i ogromna posvećenost koja nedostaje crnogorskom vaterpolu i sportu uopšte, što opet ne znači da legendarni Novljanin sve radi kako treba.

Ekipa mu igra s velikim oscilacijama, kao da je ,,ubijena u pojam“ i nova energija mora da se pronađe.

Sve i da se izbore Olimpijske igre, neophodno je da se ta ,,injekcija“ dogodi prije Pariza... N. KOSTIĆ

Arena

24

Četvrtak, 8. februar 2024.

Seniorski ITF turnir u Antaliji

ŠAH

Knežević u prvom Odigrano drugo kolo na 76. pojedinačnom prvenstvu Crne Gore kolu zaustavljen

Draganić ispustio Kadrića

Đukić 1 Đukanović 0 1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 a6 6.h3 e5 7.Nb3 Be6 8.Be3 Be7 9.Qf3 0–0 10.0–0–0 b5 11.g4 b4 12.Nd5 Nxd5 13.exd5 Bc8 14.Bd3 Nd7 15.Nd2 Qa5 16.Kb1 Bb7 17.Qf5 Nf6 18.g5 g6 (dijagram) 19.gxf6 gxf5 20.fxe7 f4 21.Rhg1+ Kh8 22.Nc4 Qxd5 23.exf8Q+ Rxf8 24.Be2 Qe6 25.Rxd6

Qc8 26.Bb6 f6 27.b3 Be4 28.Bg4 Bf5 29.f3 h5 30.Bxf5 Qxf5 31.Bd8 Kh7 32.h4 Rg8 33.Rxg8 Kxg8 34.Bxf6 e4 35.Ne5 1:0 Simon Knežević

Ivanović 1 Abramović 0

Saudijci otkrili budžet oktobarskog turnira

Fantastične zarade na Slemu šest kraljeva tenisa

1.e4 e6 2.d4 d5 3.Nc3 Be7 4.Bd3 dxe4 5.Nxe4 Nf6 6.Nf3 Bd7 7.Ne5 Nc6 8.Nxd7 Qxd7 9.c3 e5 10.dxe5 Nxe5 11.Nxf6+ Bxf6 12.Be2 Qxd1+ 13.Kxd1 0–0–0+ 14.Kc2 Rhe8 15.Be3 Kb8 16.Rad1 h6 17.Rxd8+ Bxd8 18.Rd1 c6 19.Re1 Bb6 (dijagram) 20.Bc4 Rc8 21.Bxb6 Nxc4 22.Bd4 f6 23.b3 Na3+ 24.Kb2 Nb5 25.Be3 Rd8 26.c4 Nc7 27.Kc3 Re8 28.Rd1 Ne6 29.Rd7 h5 30.a4 c5 31.Rf7

Rc8 32.Re7 Rc6 33.h3 Kc8 34.f4 g6 35.g4 hxg4 36.hxg4 Nd8 37.f5 gxf5 38.gxf5 b6 39.Rxa7 Rc7 40.Ra8+ Kd7 41.Ra6 Rc6 42.Bf4 Nb7 43.Ra7 Kc8 44.Ra8+ Kd7 45.Rf8 Nd8 46.Kd3 Ke7 47.Rg8 Nf7 48.Ke4 Nd6+ 49.Kd5 1:0

Šuković protiv Veljka Šćekića, te Nebojša Nikčević koji je kao ,,crni“ pobijedio Mila Pobora...

Prijatno je iznenadio Nemanja Vukčević iskoristivši prednost početnog poteza u klupskom derbiju sa Blažom Kalezićem.

Isto tako, i FIDE majstor Armin Mušović slavio je protiv legendarnog Božidara Bonje Ivanovića.

Nakon druge runde čak 10 igrača izdvojilo se na čelu tabele sa maksimalnim učin-

kom, i to su Denis Kadrić, Nikola Đukić, Andrej Šuković, Nebojša Nikčević, Luka Drašković, Artjom Smirnov, Nemanja Vukčević, Armin Mušović, Jovan Milović i Savo Vujović.

Danas je na programu treće kolo, u kojem će snage odmjeriti pretendenti na titulu Kadrić i Vukčević, Đukić i Mušović, Nikčević i Drašković, Milović i Smirnov, Vujović i Šuković, Đurović i Petrov, Draško i Krstonijević, Skvorcov i Miletić itd.

PODGORICA - Teniske zvijezde koje nastupe na Slemu šest kraljeva, novom turniru u saudijskom Rijadu, zaradiće makar 1,5 milion američkih dolara.

Veljko Draganić

PODGORICA - Drugo kolo na 76. pojedinačnom prvenstvu Crne Gore u šahu bilo je borbeno i svega šest partija završeno je miroljubivo, za razliku od startnog, u kojem nije zabilježen nijedan remi.

Prvi favorit po rejtingu Denis Kadrić imao je mnogo sreće u okršaju sa Veljkom Draganićem, koji je u središnjici imao mnogo izgledniju poziciju i činilo se da će upisati čitav poen ili makar pola.

Međutim, Draganić je u presudnom momentu odigrao

nekoliko loših poteza, što je naturalizovani Crnogorac vješto iskoristio i ostvario drugu pobjedu na prvenstvu.

Na drugom stolu remizirali su Nikita Petrov i Andrej Skvorcov, dok je na trećem Nikola Đukić primorao na kapitulaciju Predraga Nikača. Remi i prvih pola poena upisao je i Branislav Kadić u meču sa Nikolom Popovićem.

Uloge favorita opravdali su i Luka Drašković protiv Bogdana Podlesnika, Andrej

Na OPEN-u ,,Dubrovnik 2024“

Završen superturnir u holandskom Vajk An Zeu

Vej dominirao Pehar Mušoviću Ji u doigravanju

Standardni prvotimac ŠK ,,Herceg Novi 1949“, FIDE majstor Armin Mušović osvojio je prvo mjesto na tradicionalnom OPEN-u ,,Dubrovnik 2024“ sa 7,5 poena, među 73 učesnika iz šest šahovskih federacija.

Za ovaj uspjeh u nizu odličnih rezultata na domaćoj i međunarodnoj sceni u tekućoj takmičarskoj sezoni njemu je bilo dovoljno sedam pobjeda i jedan remi, dok je samo jednom potpisao kapitulaciju. Od ostalih Crnogorskih predstavnika na ovom kvalitetnom turniru, nagrade su, takođe, pripale velemajstoru Nebojši Nikčeviću sa sedam i FM Nebojši Nikoliću sa

Velemajstorski super turnir ,,Tata Steel Chess-Masters“ u Holandskom Vajk An Zeu, završen je u znaku Domaraja Gukeša, Nodirbeka Abdusatorova, Ji Veja i Aniša Girija koji su na diobi od prvog do četvrtog mjesta sakupili po 8,5 poena.

PODGORICA - Talentovani crnogorski teniser Simon Knežević u prvom kolu završio je nastup na seniorskom ITF turniru u Antaliji.

Mladi Nikšićanin poražen je od osmog nosioca, Francuza Artura Gija 2:0, po setovima 6:1 i 6:2.

Knežević je plasman na glavni turnir izborio kroz kvalifikacije, nakon tri pobjede. Eliminisao je Jurija Nagdaliana iz Rusije 2:0 (6:0 i 6:1), Južnoafrikanca Dilana Soltena 2:1 (6:1, 3:6 i 10:8) i Italijana Kristijana Felina 2:0 (6:3 i 7:6). R.P.

To je uslovilo da se, shodno pravilima ovog grandioznog takmičenja, konačni pobjednik odredi u doigravanju po ubrzanom tempu.

U četvoromeču kaisa je bila na strani mladog Kineza Jia koji je slavio protiv Abdusatorova i Gukeša i zasluženo osvojio prvo mjesto.

šest poena, dok su Dragan Popadić, Marko Borozan i Bojan Staničić sakupili po 5,5, Ljuban Srdanović 4,5, Radonja Femić 4 i Danilo Burzan 0,5 poena.

Priredio: B. KADIĆ

To je garantovana svota za egzibiciono takmičenje koje će okupiti najveće zvijezde ,,bijelog sporta“ među aktivnim igračima – Đokovića, Nadala, Alkaraza, Sinera, Medvedeva i Runea.

Turnir je na programu u oktobru, a pobjednik će osvojiti fantastičnih šest miliona američkih dolara (5,57 miliona eura). To je više nego dvostruko veća svota u odnosu na najveće zvanične grend slem turnire.

Na ovaj način prebogati saudijski investitori žele da za naredne godine obezbijede mjesto turnira u nekom od svojih najvećih godina u zvaničnom kalendaru ATP takmičenja. Ideja je R. A. da to bude turnir masters kategorije ili ATP finale.

Halep spremila žalbu na presudu za doping PODGORICA - Simona Halep, rumunska teniska zvijezda, ove sedmice svjedočiće pred Sudom za arbitražu (CAS) u Lozani i zvanično uputiti žalbu zbog presude za dopingovanje.

To je potvrđeno iz CAS, vrhovnog arbitražnog tijela za sporove u sportu. Nekada prva igračica svijeta prethodno je dobila čak četvorogodišnju suspenziju. Ukoliko bude potvrđena, iz-

vjesno će završiti karijeru.

Suspenzija je izrečena zbog dva odvojena kršenja antidoping pravila, a važi do oktobra 2026, kada će Halep imati 35 godina.

Na US openu 2022. Rumunka je pala na doping testu na zabranjenu supstancu koja stimuliše stvaranje eritrocita u krvi.

Potom je prošlog maja dobila drugu kaznu zbog nepravilnosti u biološkom pasošu. Halep je istakla da, prije svega, želi da spere ljagu sa svog imena. R. A.

Kraj karijere slovenačkog velikana ski-skokova

Prevc se oprašta u martu na Planici PODGORICA - Peter Prevc (31), slovenačka legenda ski-skokova, objavio je da će na kraju sezone u Svjetskom kupu završiti takmičarsku karijeru.

Posljednje takmičenje zvijezde iz Kranja biće na čuvenoj slovenačkoj ,,letaonici“ na Planici 24. marta, zvanično je potvrđeno.

Na taj način, Prevc će se oprostiti pred svojim navijačima. Čak četiri puta biran je za sportistu godine u Sloveniji.

Svjetski kup Prevc je osvojio 2016. godine, a iste godine sla-

vio je i na Turneji četiri skakaonice. Dva puta bio je drugi u Svjetskom kupu, a u prethodnoj sezoni završio je na 25. mjestu.

Ukupno, ima 23 trijumfa na pojedinačnim takmičenjima Svjetskog kupa, a 57 plasmana na podijum. Tokom karijere tri puta je bio svjetski prvak u ski-letovima, a osvojio je i četiri olimpijske medalje ( jedno zlato).

Takođe, ostaće upamćen kao prvi ski-skakač koji je ostvario rezultat od 250 metara – u norveškom Vikersundu 2015. godine.

R. A.

Feljton 25

Četvrtak, 8. februar 2024.

GORNJI MANASTIR OSTROG U DAVNAŠNJIM ZAPISIMA, ČLANCIMA I PUTOPISIMA

10.

Na vrhu pećine je živa voda od koje pije svako ko dođe Priredio: Slobodan ČUKIĆ

PUTOPIS LAZARA TOMANOVIĆA IZ 1889. GODINE

Putopis Lazara Tomanovića „Sa ostroške svetkovine” objavljen je u književnom listu „Nova Zeta” br. 6, od juna 1889. godine. Tomanović je bio u pratnji crnogorskog mitropolita Mitrofana Bana. „(…) Poslije dobre ure jahanja približili smo se donjemu Manastiru. Iz daleka se čula graja naroda i pjevanje. Pa su stala zvona slaviti. Pred manastirom je velika poljana i tu smo odjahali. Narod je gologlav dočekao g. Mitropolita, koji ga je ljubezno blagosiljao idući u manastir. Na vratima od crkve dočekali su Njegovo Visokopreosveštenstvo sveštenici u odeždama sa krstom i evangelijem. Pred sveštenicima dvoje djece u varoškom hercegovačkom odijelu nosili su dublijere, što mi je veoma milo bilo vidjeti. U deset sati tek trudni od puta i vrućine počinuli smo u manastiru. *** Donji manastir je prislonjen pri visokim liticama, a od podna ga visoki zid podržava; tako se u nj može uljesti samo sa zapadne i istočne strane. Na sred avlije je crkva, hram sv. Trojice, od tesanoga kamena, srednje veličine, četverougolnim zvonikom, koji se naslanja na dva stuba i na zid crkveni izviše glavnijeh vrata. Pri litici je najviša kuća na dva sprata su deset ćelija. Tu odsijeda i Gospodar, kada dođe, Mitropolit, i odličniji gosti. Do ove je druga manja dvokatnica u malom rastojanju. S donje strane opet je treća lijepa kuća isto na dva sprata su nekoliko ćelija, a do nje pri zemlji kuhinja sa prostirajama za mlađe. Sve su ovo građevine iz novijega doba, što su sami kaluđeri podizali koncem prošloga ili početkom tekućega vijeka, i po toliko puta Turci palili a kaluđeri opet opravljali. Poslije pošljednjega rata, u kom je najviše stradao, nije tu bilo od ovoga manastira do zidina, te se potrošilo oko-

Knjaginja Milena

Maleno groblje kod Donjeg manastira Ostrog

Poslije pošljednjega rata, u kom je najviše stradao, nije tu bilo od ovoga (Donjeg) manastira do zidina, te se potrošilo okolo njegova popravljanja od tada do 35 hiljada fiorina. Ali se ove kuće nijesu tada samo pokrile i iznutra napravile, nego su i u visinu i u širinu dograđivane lo njegova popravljanja od tada do 35 hiljada fiorina. Ali se ove kuće nijesu tada samo pokrile i iznutra napravile, nego su i u visinu i u širinu dograđivane.

Te su radnje izvršene najviše pod upravom pok. episkopa.

Visariona, koji je tu sjedio kao raško-zahumski diocezan; a od kako je bio naimenovan mitropolitom cetinjskim, ova episkopska stolica još stoji upražnjena. Sada tu žive samo dva kaluđera; a diocezam upravlja sam Mitropolit.

Malo podalje zapadno do prvih velikih vrata avlijskih dvije su velike luže, ili bolje pritremci, jer im je krov naslonjen samo s jedne strane na stubove. Tu otpočivaju poklonici iza granice.

Ispod manastira na jednoj poljanici lijepa je voda na točak, ograđena fino tesanim kamenom, gdje se može od jednom po deset konja napojiti. Istočno od manastira opet je poljanica i na sred nje grob čuvenog junaka Mirka Tokova Lakića, kom je Vladika Rade tu spomenik podigo i na njemu ove stihove napisao: Za viteške tvoje trude / I za vojnu dičnu slavu / Spomenik ti ovaj dižem, / O junaštva ogledalu.

Na onoj zapadnoj kao na ovoj istočnoj poljanici podignuto je

Lazar Tomanović

mnoštvo ladnica, gdje se prodaju razna pića i jela; a iza svake ladnice je oganj, gdje se peče kafa i vrte peciva. Kad smo došli, odma se primjetilo, da je malo naroda: jer osobito iz Bosne i Hercpegovine počne narod pridolaziti već u četvrtak, a također i iz udaljenijeh krajeva Crne Gore. Što se tiče bližnjih nahija, iz njih narod dolazi u subotu večer i u neđelju; jer svak grabi, da dovrši radnje, što ga u polju čekaju. Dakle ono naroda, što smo našli, sve je bilo iz daljega. Što više, mi smo srijetali neke, što se već doma vrću. Osobito siromašniji narod, pošto pristupi Svecu, odma se vrće. Ali ih ima, koji tu stoje tri četiri dana; osobito iz Herce-

Istočno od Donjeg manastira opet je poljanica i nasred nje grob čuvenog junaka Mirka Tokova Lakića, kom je Vladika Rade tu spomenik podigo i na njemu ove stihove napisao: Za viteške tvoje trude / I za vojnu dičnu slavu / Spomenik ti ovaj dižem, / O junaštva ogledalu

naroda, što čeka da pristupi, a ne može se pristupati nego jedan po jedan. Da na taj red paze stavljeno je nekoliko vojnika.

Zvonce je još izdaleka oglašavalo dolazak Visokopreosveštenog Jerarha cijele Crne Gore, i kuda smo prolazili, narod je po stranama stojao, tako smo lako pristupili. U pećinu se ulazi kroz tako mala vratašca, da se valja tuda dobro pognuti. Odmah na desno uski hodnik vodi u crkvicu Vavedenija Bogorodičinog, gdje počiva cjelokupno tijelo Sv. Vasilija Ostroškog, najslavnijega srpskoga Svetitelja. U crkvici moglo bi stati do desetak druga. Ima lijepo templo, naslikano nekim Simom Bjelopoljcem, pred kojim gore srebrna kandila. A po desnoj strani leži kovčeg Svetiteljev otvoren i po dno noga mu stoji jedan stari sveštenik. Pošto je g. Mitropolit cjelivao, pristupali smo mi redom, cjelivali i svoju leptu priložili. Ja sam još nosio prilog mojih komšija. Neće pod Ostrog niko poći, što neće po njemu ko poslati zavjet Svetitelju. I g. Mitropolit nosio je zavjet Njezinoga Visočanstva Knjaginje Milene. Pa smo izašli na vrh pećine, gdje je živa voda, od koje pije svak, ko dođe i njom se umije.

Od donje crkvice do vode ima 57 stepena i to dosta visokih. U tome su prostoru još jedna crkvica, u kojoj je služio Sv. Vasilije, dvije tri ćelijice, prostrana kuhinja i osprema. Veći dio manastira od podna prikriva klis, koji je skoro promijenjen. Oko te radnje je potrošeno dvije hiljade fiorina. I tu se bio zatvo-

Donosimo manje poznate tekstove vezane za gornji manastir Ostrog članak Leontija Ninkovića iz 1911. godine, bilješku ruskog inženjera Jegora Kovaljevskog iz 1841, bilješku Vijale de Somijera nastalu oko 1810. godine, bilješku vojvode ĐuraMatanovića iz 1897. o odbrani Ostroga 1852, bilješku Vuka Vrčevića o posjeti knjaza Danila Ostrogu 1854, dio putopisa „Pod Ostrogom” iz 1884. godine, kao i dio putopisa Lazara Tomanovića iz 1889. godine

rio pok. Veliki Vojvoda Mirko su 25 druga taman na Božidan g. 1852 u onome krvavome ratu. S njim su bili pok. Krco i Pero Jokov Petrovići, i Novica Cerović a od mlađijeh današgovine, koji poste osam dana nji Vojvoda Đuro Matanović, pa se tu ispovijedaju i pričeVojvoda Mašo Vrbica, Serdar šćuju, a svaki dan idu u gornji Manastir po jedan i po dva puPero Matanović i kapetan Sata, da Sveca cjelivaju. vo Matov Martinović. Tu su Iz donjega u gornji Manastir izdržali napadaje turske kroz hoće se po ure puta. Odma kad petnajest dana, koji su nasrćase kreneš ostaje ti na lijevo jedli do samijeh vrata, ali ih je pona stara crkvica sa grobljem u najviše kiša kamenja otole odnaokolo. Tu su crkvicu kaluđeri bijala. Od ove junačke družine iz gornjega manastira ogradili, samo su četvorica pala. To njekad su osjetili nuždu, da donji no viteško držanje pok. Knjaz podižu. Crkva je posvećena Sv. Danilo gledao je sa Cerova iz Đorđu. Otolen smo svijem puPješivaca i nije se nadao, da će tem narod srijetali, a opet je za ijedan glave otolen živ iznijeti. nama cijela litija odila. Uz put Ali stara odvažnost crnogorska izvela ih je noću iz ove opsaje mnoštvo siromaha od svade na čudni način kroz tursku kuda, koji ti ruku pružaju. Put vojsku, koja ih nije opazila. I te vodi sve do samog manastira kroz gustu šumu, na mjesta pošto su se prevezli preko Zekroz čitave svodove spletenog te, oni su zdravo došli u glavni granja. Kad smo bili blizu, čuo stan i sobom Sveca donijeli na se veliki žamor, i iz toga žamojednoj dasci, koga je pratio arra po koji glas maniti... Gornji je himandrit Nikodim, ostavivši manastir u pećini, dakle se neu Manastiru sve dragocjenosti ma što od njega vidjeti, do jedcrkvene sa kovčegom Svečevine kućice pred pećinom, što je jem. Poslije dva tri dana Mašo skoro ograđena radi odmora Vrbica sa pet-šest druga vrćao pobožnijeh poklonika. Tuda se u Ostrog i iz njega prihvaje već po ljestvama sve puno Crnogorski mitropolit Mitrofan Ban tio srebro i Svetiteljev kovčeg, u kom je i danas. Kovčeg je od skupocjenog drva, divno izrađen u Rusiji, a poklon je pok.

Marka Kvekića bivšeg trgovca i brodovlasnika u Triješću, oca Njenog Visočanstva Knjaginje Darinke. I pošljednjega rata u oči onijeh devet krvavijeh dana Crnogorci su prevozili preko Zete Sv. Vasiliju u istom kovčegu, a pratio ga je današnji njegov čuvar O. Hristifor. Tada su ga na Cetinje bili donijeli, odakle je svečano opet na njegovo mjesto prenešen poslije (Nastavlja se) rata.

Grob Mirka Tokovog Lakića u Donjem manastiru Ostrog

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. februar 2024.

Na osnovu čl. 135 i 149 Zakona o privrednim društvima („Službeni list Crne Gore“, br. 065/20 i 146/21) i člana 63 Statuta MALJAT STONE A.D. DANILOVGRAD i Odluke Odbora Direktora, broj 104 od 02.02.2024. godine, objavljuje se slijedeće

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU XVIII VANREDNE SKUPŠTINE AKCIONARA MALJAT STONE A. D. DANILOVGRAD za 11.03.2024. godine, sa početkom u 10 časova, u prostorijama sjedišta Društva, ulica Druge Dalmatinske bb u Danilovgradu

Privatna zdravstvena ustanova Poliklinika ,,MOJ LAB'' Podgorica Broj: 80 Datum: 07.02.2024. godine Na osnovu stava 3 člana 104 Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službeni list Crne Gore", br. 003/16 od 15.01.2016, 039/16 od 29.06.2016, 002/17 od 10.01.2017, 044/18 od 06.07.2018, 024/19 od 22.04.2019, 024/19 od 22.04.2019, 082/20 od 06.08.2020, 008/21 od 26.01.2021, 003/23 od 10.01.2023), članova 8 i 11 Statuta PZU Poliklinike MOJ LAB Podgorica, Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore broj 1-112/23-4324/2 od 19.12.2023. godine, člana 6 i 7 Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi ("Službeni list Crne Gore", br. 022/16 od 30.03.2016), izvršni direktor raspisuje:

JAVNI

KONKURS

I Za odobravanje specijalizacije zdravstvenim radnicima za potrebe PZU Poliklinike MOJ LAB Podgorica i to - 1 (jedne) specijalizacije iz oblasti radiologije.

DNEVNI RED

Skupština se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluka po tački 1 dnevnog reda se donosi većinom glasova prisutnih ili zastupljenih akcionara, a odluka po tački 2 predloženog dnevnog reda donose se po pravilima kumulativnog glasanja.

II Učesnici u predmetnom javnom konkursu treba da ispunjavaju sledeće uslove: 1. Opšta zdravstvena sposobnost – što se dokazuje predajom uvjerenja o istoj.

2. Završen Medicinski fakultet, VII nivo kvalifikacije obrazovanja – dokazuje predajom ovjerene kopije diplome.

3. Položen stručni ispit i prethodni radni odnos u trajanju najmanje od godinu dana – dokazuje predajom ovjerene kopije Uvjerenja o položenom ispitu i davanjem na uvid radne knjižice.

4. Posjedovanje crnogorskog državljanstva ili stalnog boravka – dokazuje se predajom kopije relevantnih i važećih ličnih dokumenta.

Akcionari su dužni da svoje prisustvo na redovnoj sjednici Skupštine akcionara najave najkasnije 24 časa prije održavanja vanredne sjednice na telefon 382 20 812 719 ili e-mail adresu: office.maljat@fhgroup.eu Materijal i predlozi odluka za vanrednu sjednicu Skupštine akcionara, staviće se na uvid akcionarima najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara u prostorijama sjedišta Društva ulica Druge Dalmatinske bb, Danilovgrad, ili dostaviti na e-mail adresu akcionara, na zahtjev akcionara, u skladu sa Zakonom i Statutom Društva.

III Kriterijumi za odobravanje specijalizacije su: 1. Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom.

2. Uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija.

3. Dužina studiranja.

4. Poznavanje stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski).

5. Rezultat usmenog intervjua.

Akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD koji je pribavljen dva radna dana prije održavanja sjednice skupštine akcionara mogu učestvovati na skupštini i ostvarivati prava akcionara.

Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na sjednici Skupštine akcionara. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa zakonom. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice, osim kontrolni akcionar i revizor društva.

IV Kandidat za odobravanje specijalizacije, uz prijavu, zdravstvenoj ustanovi podnosi sledeće dokaze: 1. Kopiju lične karte.

2. Notarski ovjerenu kopiju diplome Medicinskog fakulteta i ovjerenu kopiju rješenja o nostrafikaciji ukoliko je primjenjivo.

3. Notarski ovjerenu kopiju uvjerenja o položenom stručnom ispitu.

4. Dokaz o uspjehu na studijama prikazan putem prosječne ocjene.

5. Dokaz o uspjehu konkretno iz predmeta iz oblasti radiologije.

6. Dokaz o dužini studiranja.

7. Uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski), ne starije od 3 (tri) godine izdato od strane nadležne institucije (Filološkog fakulteta ili Instituta za strane jezike koji je pripojen navedenom fakultetu).

8. Dokaz da je nakon položenog stručnog ispita bio u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi najmanje godinu dana.

9. Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti.

1.

2.

Razrješenje članova Odbora direktora Društva; Imenovanje članova Odbora direktora Društva.

Prijave za učestvovanje na Skupštini elektronskim putem, kao i pisana punomoćja za glasanje ovjerena u skladu sa Zakonom, poslati na email: office.maljat@fhgroup.eu, najkasnije 24h prije održavanja Skupštine, radi evidencije sa tim da punomoćja poslata elektronskim putem moraju biti potpisana kvalifikovanim potpisom u skladu sa Zakonom kojim se uređuje elektronski potpis, a uz prijavu za učestvovanje i punomoćje punomoćnik je obavezan da dostavi dokaz o kvalifikovanom elektronskom sertifikatu izdat od strane sertifikacionog tijela koje je upisano u registar koji vodi nadležni organ u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronsko poslovanje i elektronski potpis.

Prisutnim akcionarima, za svrhu održavanja skupštine akcionara, smatraće se samo akcionari koji su dostavili prijavu za učestovanje na Skupštini, u skladu sa gore datom instrukcijom.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Sašo Radilović

V Izbor kandidata će se vršiti u skladu sa normama Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi ("Službeni list Crne Gore", br. 022/16 od 30.03.2016), te se kandidatu koji bez opravdanog razloga odustane od odobrene specijalizacije, ukolio se ponovo prijavi za odobrenje iste, umanjuje ukupan broj bodova za odobrenje u iznosu od 20%.

Pos. Br. I.br.931/2017 Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca "PRVA BANKA CRNE GORE" AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika DRAGOVIĆ ZVEZDAN, PIPERSKA 370 A, Podgorica, u skladu sa čl. 169-192 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

VI Komisija koju je obrazovala zdravstvena ustanova, u roku od sedam dana od dana isteka roka za dostavljanje prijava, poziva prijavljene kandidate radi obavljanja usmenog intervjua.

Poziv se dostavlja u pisanom obliku i sadrži podatke o mjestu i vremenu obavljanja usmenog intervjua.

Na osnovu kriterijuma navedenih u stavu III ovog Konkursa, Komisija sačinjava rang listu kandidata, sa dokumentacijom na osnovu koje je izvršeno bodovanje, koju dalje dostavlja izvršnom direktoru zdravstvene ustanove.

Odluku o odobravanju specijalizacije izvršni direktor zdravstvene ustanove donosi u roku od sedam dana od dana prijema rang liste kandidata.

Odluka se objavljuje na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove i dostavlja svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs, u roku od sedam dana od dana donošenja odluke.

ZAKLJUČAK - o prodaji nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem I ODREĐUJE SE ČETVRTA prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog dužnika DRAGOVIĆ ZVEZDANA, PIPERSKA 370 A, Podgorica, koja je upisana u A listu nepokretnosti broj 126 KO ćurilac, kat. parcela broj 207, potes Blatina, Šuma 3. klase, površine 304 m2, kat. parcela broj 221, potes Blatina, pašnjak 3. klase, površine 601 m2, kat. parcela 345, broj grade 1, potes donji Ćurilac, porodična stambena zgrada, površine 65m2, kat. parcela 345, dvorište, površine 500 m2, kat. parcela 345, voćnjak 2 klase, površine 6m2, kat. parcela 346, broj grade 1, pomoćna zgrada, povrsine 20 m2, kat. parcela 346, voćnjak 2. klase, površine 1454 m2, V listu nepokretnosti broj 126 KO Ćurilac kat. parcela broj 345, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, prizemna zgrada, povrsine 65 m2 kat. parcela broj 346, broj zgrade 1, pomoćna zgrada, prizemna zgrada, povrsine 20 m2,sve prednje navedeno u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava od po ½.

II Četvrto Javno nadmetanje za prodaju predmetne nepokretnosti održaće se dana 29.02.2024. godine u 10.00 sati, u kancelariji postupajućeg javnog izvršitelja, u ulici Bajova 127, Cetinje.

Navedene nepokretnosti iz st. I ovog zaključka je predmet prodaje po pravosnažnom Rješenju o izvršenju gornje posl. oznake od 18.07.2017. godine, radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 21.413,12 € sa zakonskom zateznom kamatom, te troškova izvršnog postupka do dana donošenja ovog Zaključka.

III Nepokretnost navedena u st. I ima evidentirane terete kao u listu nepokretnosti.

IV Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem ovoga javnog izvršitelja od 11.10.2017. godine, u smislu čl. 168. ZIO na iznos od 26.834,58€.

V Na četvrtom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

VI Ponuđači su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvšitelja br. računa 520-13573-96 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti izvršnog dužnika za koju su zainteresovani.

VII Najbolji ponuđač-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio određenu predmetnu nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-13572-02 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od 15 dana od dana prodaje.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama.

X Zaključak o nepokretnosti dostaviti strankama, založnim povjeriocima i trećim licima.

VIII Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama i dostaviti strankama, založnim povjeriocima, učesnicima u postupku i licima koja imaju upisano zakonsko pravo preče kupovine.

Cetinje, 07.02.2024

JAVNI IZVRŠITELJ Vidak Latković

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8 ZIO.

VII Javni konkurs će biti objavljen na sajtu www.mojlab.me kao i u dnevnom listu Pobjeda.

VIII Prijave sa ovjerenim dokazima dostaviti na sledeću adresu: Bulevar 21. maja, Donja Gorica – zgrada MOJ LAB-a.

Javni konkurs je otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja, a nepotpune i neblagovremene prijave se neće uzeti u razmatranje.

Kontakt telefon: 067/900-245 Javni konkurs je objavljen 07.02.2024. i traje do i zaključno sa 15.02.2024. godine.

Izvršni direktor Mr ph Najdana Gligorović Barhanović

Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima („Sl.list CG“ br.65/2020), članova 50, 51, 52, 53, 54, 56, i 57 Statuta AD „HIGIJENA“ Podgorica i Odluke Odbora direktora od 12.12.2023. godine, sazivam

REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD „HIGIJENA“ Podgorica Skupština će se održati 15.03.2024 .godine (petak) u prostorijama Društva ul. Vaka Djurovića 112 u Podgorici, sa početkom u 14.00 časova.

Za Skupštinu se predlaže sljedeći

DNEVNI RED: 1.

2.

3.

4.

5.

a) b) a) b)

Otvaranje Skupštine, izbor predsjedavajućeg, zapisničara i ovjerivača zapisnika Razmatranje i usvajanje: Izvještaj menadžmenta o poslovanju Društva za 2022.godinu i Finansijskih iskaza Društva za 2022.godinu, sa Izvještajem nezavisnog Revizora, Donošenje odluke o: razrješenju članova Odbora direktora i imenovanju članova Odbora direktora, Donošenje Odluke o imenovanju nezavisnog revizora za 2023.godinu, Donošenje Odluke o kupovini sopstvenih akcija.

Materijal za Skupštinu sa predlozima Odluka staviće se na raspolaganje akcionarima najkasnije 20 (dvadeset) dana prije održavanja Skupštine i to svakog radnog dana u vremenu od 12.00 do 15.00 časova u poslovnim prostorijama Društva u Podgorici, ul.Vaka Đurovića broj 112 i na sajtu Društva www.higijena.me.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA,

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 8. februar 2024.

Na osnovu Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list CG“ 44/10), Odluke o raspisivanju javnog poziva broj 34 od 09.01.2024.godine, shodno Cjenovniku davanja u zakup pijačnih poslovnih prostora broj 3359719 od 29.12.2023.godine raspisuje se

JAVNI POZIV BROJ 2/24

Montenegro Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management

za davanje u zakup prikupljanjem ponuda I Predmet javnog poziva je davanje u zakup poslovnih prostora u Tržnom centru “Pobrežje” – Zelena pijaca prikupljanjem ponuda, i to: - 1. Poslovni prostor – površine 40m² ulaz sa spoljašnje strane objekta namijenjen za obavljanje trgovine (osim prodaje voća, povrća, sira, jaja), prodaju prehrambenih proizvoda (konditorskih proizvoda, kolača, zdrave hrane - cijeđenih sokova, voćnih slata, bezglutenskih proizvoda, suhomesnatih proizvoda, i dr.) i uslužnu djelatnost.

U poslovnom prostoru ne postoji tehnička mogućnost za prodaju hrane za čiju pripremu je potrebno postavljanje i korišćenje dimnjaka (roštilj i slično) pa takve djelatnosti nijesu dozvoljene. U poslovnom prostoru postoji mogućnost korišćenja električnih uređaja samo ukoliko potrošnja električne energije ne prelazi 5 KW jednovremene snage, o čemu će se izjasniti tehnička služba društva u odnosu na djelatnost, odnosu namjenu.

Minimalna cijena zakupnine iznosi 45,00eura/m² (bez uračunatog PDV-a), na mjesečnom nivou. U cijenu zakupa nijesu uračunati zavisni troškovi (električna energija, voda i dr.).

Za navedeni prostor zbog svog specifičnog položaja, ne smije se dati saglasnost za korišćenje izložbenog prostora.

Radno vrijeme poslovnog prostora je u ljetnjoj sezoni od 08.00 do 20.00 časova, a nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika od 08.00 do 15.00 časova, u skladu sa Odlukom o radnom vremenu.

2. Poslovni prostor – površine 18,10m² ulaz sa unutrašnje strane objekta namijenjen za: - prodaju prehrambenih proizvoda (konditorskih proizvoda, kolača, zdrave hrane - cijeđenih sokova, voćnih slata, bezglutenskih proizvoda, suhomesnatih proizvoda, i dr.)

- poljoprovredna apoteka; - uslužna djelatnost (topli i hladni napitci, sendviči i dr.), bez mogućnosti usluživanja za stolovima.

U poslovnom prostoru ne postoji tehnička mogućnost za prodaju hrane za čiju pripremu je potrebno postavljanje i korišćenje dimnjaka (roštilj i slično) pa takve djelatnosti nijesu dozvoljene. U poslovnom prostoru postoji mogućnost korišćenja električnih uređaja samo ukoliko potrošnja električne energije ne prelazi 5 KW jednovremene snage, o čemu će se izjasniti tehnička služba društva u odnosu na djelatnost, odnosu namjenu.

Minimalna cijena zakupnine iznosi 35,00eura/m² (bez uračunatog PDV-a), na mjesečnom nivou. U cijenu zakupa nijesu uračunati zavisni troškovi (električna energija, voda i dr.).

Za navedeni prostor zbog svog specifičnog položaja, ne smije se dati saglasnost za korišćenje izložbenog prostora.

Radno vrijeme objekta je određeno radnim vremenom pijace.

1.

2.

II Ponuda mora biti dostavljena u štampanoj formi i treba da sadrži: - Ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, broj telefona – za fizička lica, - Naziv i sjedište, broj telefona–za pravna lica, - Oznaku prodajnog mjesta (naziv pijačnog objekta, prodajno mjesto i redni broj, kao i namjenu – za poslovni prostor na zelenoj pijaci u TC Forum), - Ponuđenu cijenu izraženu u eurima/m², - Broj žiro računa za vraćanje depozita; - Pečat i potpis ovlašćenog lica za pravna lica, - Potpis za fizička lica.

Obaveza učesnika postupka - Pravna lica - učesnici postupka su u obavezi da dostave: potvrdu o registraciji iz Centralnog registra Privrednih subjekata za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica.

- Svi učesnici postupka su dužni da kao garanciju učešća dostave dokaz o uplaćenom depozitu na žiro račun „Tržnice i pijace“ d.o.o. Podgorica, broj 535-20701-56, uz napomenu da se uplata vrši na ime „depozit za učešće po javnom pozivu 2/24“. Depozit se uplaćuje u iznosu od 300,00 eura.

Prvorangiranom ponuđaču iznos uplaćenog depozita će biti uračunat u mjesečni iznos zakupnine.

Učesnicima postupka koji nijesu uspjeli u postupku po javnom pozivu izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita u roku od 30 (trideset) dana od dana sprovedenog postupka.

Ponude se predaju u zatvorenim kovertama sa naznakom „Za prikupljanje ponuda po javnom pozivu broj 2/24 – ne otvarati”. Na koverti treba da stoje osnovni podaci o ponuđaču (ime i prezime/naziv i adresa/sjedište ponuđača).

Pravo učestvovanja po javnom pozivu nemaju ponuđači koji imaju neizmirene obaveze po osnovu ugovora o zakupu/korišćenju, prema ovom privrednom društvu.

Pojedinačna ponuda se može odnositi samo na jedan poslovni prostor. Za konkretan poslovni prostor isto lice može podnijeti samo jednu ponudu ili će se u suprotnom uzeti u obzir ponuda sa najvećom ponuđenom cijenom. Istim ponuđačem se smatra i pravno lice, ukoliko je osnivač ili izvršni direktor u pravnom licu, ako je kao fizičko lice dostavilo ponudu.

U slučaju da se dostave dvije ili više ponuda sa istom cijenom prednost ima ponuda koja je prva protokolisana (zavedena na arhivi).

Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.

3.

Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude

Ponuđena cijena ……............................................................................................100 bodova Prvorangirana ponuda dobija 100 bodova, a ostale proporcionalni broj bodova u odnosu na prvorangiranu.

Ukoliko prvorangirani ponuđač odustane, nema pravo na povraćaj depozita i u obavezi je da dostavi izjavu o odustajanju, a ugovor se zaključuje sa drugorangiranim ponuđačem. Ukoliko drugorangirani ponuđač odustane, nema pravo na povraćaj depozita i u obavezi je da dostavi izjavu o odustajanju, a Javni poziv će se smatrati neuspjelim za konkretno prodajno mjesto.

4.

Vrijeme i mjesto podnošenja ponuda Učesnici postupka dostavljaju ponude svakog radnog dana od 08.00 do 14.30 časova, počev od 08.02.2024.godine zaključno sa 15.02.2024.godine do 10.00 časova, neposrednom predajom na arhivi „Tržnice i pijace“ d.o.o. Podgorica, u ul.Oktobarske revolucije 124.

5.

Vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda Javno otvaranje ponuda će se održati u upravnoj zgradi „Tržnice i pijace“ d.o.o. Podgorica, ulica Oktobarske revolucije broj 124 dana 15.02.2024.godine u 10.05h.

Otvaranju ponuda mogu prisustvovati učesnici postupka ili ovlašćeni predstavnici.

6.

Rok za donošenje odluke i zaključenje ugovora Učesnici postupka biće obaviješteni o ishodu istog najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana otvaranja ponuda. Sa prvorangiranim ponuđačem zaključiće se ugovor o zakupu na određeno vrijeme. Prilikom zaključenja ugovora, prvorangirani ponuđač je u obavezi da uplati depozit u visini jedne mjesečne zakupnine. Ukoliko prvorangirani ponuđač ne zaključi ugovor, ne uplati depozit u visini jedne mjesečne zakupnine, gubi pravo na zakup i povraćaj depozita uplaćenog prilikom predaje ponude.

Davanje u zakup poslovnih prostora se vrši na određeno vrijeme, do 30.06.2024.godine, uz mogućnost produženja ugovora.

Napomena: Bliža obavještenja po osnovu javnog poziva i preuzimanja dokumentacije, mogu se dobiti na broj telefona: 020-625-424 ili putem e-maila: pijacepg@t-com.me svakog radnog dana u periodu od 08.00-14.00 časova.

REQUEST FOR EXPRESSIONS OF INTEREST (CONSULTING SERVICES – INDIVIDUAL CONSULTANT) Name of Project: Sava and Drina River Corridors Integrated Development Program (SDIP) Loan No: 91300-ME Assignment Title: Junior Environmental Expert Reference No. MNE-SDIP-91300-ME-IC-CS-24-3.12.2 The Montenegro received financing in the amount of EUR 15,000,000.00 from the World Bank toward the costs of the “Sava and Drina River Corridors Integrated Development Program” (SDIP) and it intends to apply part of the proceeds to payments for Junior Environmental Expert.

Junior Environmental Expert will monitor compliance of the Project activities with Environmental instruments.

The specific tasks to be undertaken by the Junior Environmental Expert include, but are not limited to the following: Work under the Senior Environmental Expert; Undertake site visits and on-theground review, check and document compliance with site-specific measures as presented in sitespecific ESMPs; Provide guidance and logistics to contractors, site supervisors, and other stakeholders on manners of implementation and documentation of compliance related to environmental mitigation and monitoring measures, as presented in site-specific ESMPs; Provide that all documents, necessary to ensure full compliance with Environmental & Social Safeguard instruments environmental and Social Management Plans (ESMMPs) and Resettlement Actions Plans (RAPs), are prepared, regularly updated, and available to relevant stakeholders; as well other duties and responsibilities defined in the Terms of Reference and Scope of Services (ToR).

The Junior Environmental Expert – shall be engaged to follow the Project activities during the project implementation. The contract will start on March, 2024, and will continue up to December 31, 2025.

The contract type will be part-time, daily-based. The estimated engagement time would be 5 days per month on the site. Indicative time and engagement will be 85 working days during the period 03/2024 – 06/2025. The Junior Environmental Expert engagement will be subject to a probation period of 3 months after the contract signature. If performance is satisfactory, he/she will continue to provide the service.

The detailed (TOR) for the assignment can be obtained at the address given below.

The MAFMW, through Technical Service Unit, now invites eligible individual consultants (“Consultants”) to indicate their interest in providing the Service. Interested Consultants should provide information demonstrating that they have the required qualifications and relevant experience to perform the Services. Individual consultants may be offered through firms or other organizations, but the qualifications of the individual consultant will be the basis of selection. Contract will be signed with proposed individuals.

The criteria for selection are following: Qualification (mandatory) criteria • • • • • • • •

Minimum Bachelor’s Degree in a related area; Minimum 5 years of professional experience in the geosciences, field of environmental protection and/or water management; Proven experience in data collection, data processing and interpretation, and thorough identification of documents for at least 2 different projects in the field of water management; Proven ability to work with a wide range of internal and external stakeholders and other regional units, donors, Proven record of practical expertise related to the development of planning documents; Requirement for fluent spoken and written English is mandatory, while such knowledge of other western language/s would be preference; He/she has to be fluent in the local language Computer literacy in Microsoft Windows Office packages (Word, Excel, PowerPoint, etc.) is mandatory, as well

Evaluation criteria • • •

General qualifications (30%) Adequacy for the assignment (60%) Knowledge of English (10%)

Successful management of the project requires a dynamic person, with excellent communication skills, who is ready to work in a team and contribute to a positive team spirit.

The attention of interested Consultants is drawn to Section III, paragraphs, 3.14, 3.16, and 3.17 of the World Bank’s “Procurement Regulations for IPF Borrowers” July 2016, Revised November 2017 and August 2018, setting forth the World Bank’s policy on conflict of interest.

A Consultant will be selected in accordance with the Individual Consultant method set out in the Procurement Regulations.

Further information can be obtained at the address below during office hours from 08,00 to 14,00 hours.

Expressions of interest must be delivered in a written form, only by e-mail, to the address below by February 22, 2024, 12,00h.

Ministry of Finance/Technical Service Unit Attention: Mr. Mirko Lješević, Senior Procurement officer Street Address: Jovana Tomaševića 2 (Stara zgrada Vlade) Floor/Room number: office no. 48, ground floor City: 81000 Podgorica Country: Montenegro Telephone: + 382 20 201 695 Email: tsu@epa.org.me

28 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Četvrtak, 8. februar 2024.

Poslovni broj: I.br. 1820/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901 AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika Giljen Nebojše iz Beograda, Ostružnica, Vuka Karadžića br.81/1, i Giljen Milana iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 59.591,49 eura, dana 07.02.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1820/15 od 10.09.2015.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene kod notara Ljubiše Markovića iz Nikšiću pod poslovnom oznakom UZZ.br. 210/2014 od 05.05.2014. godine, i rješenja I.br. 1820/15 od 15.05.2022.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

feljton i arhiv

I Određuje se dvadeset treća prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 184 KO Straševina PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 1390, podbroj 1, njiva 2.klase, površine 1440 m2, katastarska parcela broj 1390, podbroj 1, po načinu korišćenja njiva 3.klase, površine 3360 m2, katastarska parcela broj 1390 , podbroj 4, po načinu korišćenja njiva 2.klase, površine 1155 m2, katastarska parcela broj 1390, podbroj 4, po načinu korišćenja njiva 3.klase, površine 3745 m2, katastarska parcela broj 1390, podbroj 4, broj zgrade 1, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 450m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika prvog reda 1/1, te katastarska parcela broj 1390, podbroj 4, broj zgrade 1, po načinu korišćenju pomoćna zgrada, PD 1, spratnost P, površine 450m2, katastarska parcela broj 1390, podbroj 4, broj zgrade 1, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 2, spratnost PN, površine 337m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika drugog reda 1/1.

II Ročište za dvadeset treću prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 06.03.2024.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati po dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 91.170,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 1820/15 od 25.07.2016.godine.

IV Na dvadeset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 9.117,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, a na osnovu isprave Ov.br.11178/07 od 31.07.2007.godine i na osnovu isprave UZZ br.210/14 od 05.05.2014.godine, a na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka. Takođe postoji evidentirana zabilježba rješenja o izvršenju I.br.1820/15 od 10.09.2015.godine ovog javnog izvršitelja na cjelokupnim nepokretnostima iz stava 1 ovog zaključka, dok je na kat.parceli broj/podbroj 1390/4, broj zgrade 1, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, evidentirano da objekat nema upotrebnu dozvolu, zatim na kat.parceli broj/podbroj 1390/4, broj zgrade 1, PD 1, evidentirano je prekoračenje građevinske dozvole u površini od 90m2, i na kat.parce li broj/podbroj 1390/4, broj zgrade 1, PD 2, evidentirano je da objekat nema građevinsku dozvolu.

marko milošević

Dana 07.02.2024.godine.

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

dizajn

dragan mijatović

fotografija

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

I.br.931/2017 Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.

GODINE, ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika DRAGOVIĆ ZVEZDAN, PIPERSKA 370 A, Podgorica, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Poziva se izvršni dužnik DRAGOVIĆ ZVEZDAN, PIPERSKA 370 A, Podgorica, i suvlasnik na predmetnoj nepokretnosti Dragović Mirko, adr. Iva Vizina br. 16, Podgorica-sa posljednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Zaključka o prodaji od 07.02.2024. godine i Zapisnika I.br.931/2017 od 30.01.2024. godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

Javni izvršitelj Vidak Latković U Cetinju, 07.02.2024. godine Pravna pouka:Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

OBAVJEŠTAVA javnost da će kandidatkinja mr Kristina Gvozdenović braniti doktorsku disertaciju pod naslovom Metafore jedinstva kao diskurs nacionalnog identiteta na primjerima crnogorskih i japanskih političkih govora pred komisijom u sastavu: • dr Maruša Pušnik, redovni profesor Fakulteta za družbene vede Univerziteta u Ljubljani; • dr Nataša Ružić, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore; • dr Boris Vukićević, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.

Odbrana će se održati u utorak, 13. februara 2024. godine, sa početkom u 10:00 sati u svečanoj sali Fakulteta političkih nauka.

OBAVJEŠTENJE o objavljivanju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost za 2024. godinu u opštini Tivat Opština Tivat objavila je Javni konkurs za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost za 2024. godinu.

Predviđeni budžet po ovom konkursu iznosi 10,000.00 eura.

CRNA GORA Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „MM System” d.o.o. iz Nikšića, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1757/9 od 29.01.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju šljunkovitog kamenog nanosa, na katastarskim parcelama broj 2642, 2643, 2644, 2645, 2646, 2647, 2648 i 2649 KO Liješnje, Opština Podgorica.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku izvođenja, funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-106/5 od 02.02.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta socijalne zaštite – dječijeg vrtića i jaslica, na lokaciji urbanističkih parcela UP 60, koja se sastoji od katastarske parcele 4670/7 KO Bar, zona C blok 4, u zahvatu DUP-a „Topolica Bjeliši” – Izmjene i dopune, u Baru.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije za zaštitu životne sredinu, a preko ovog organa.

Konkurs je otvoren u periodu od 06.02.2024. do 07.03.2024. godine.

Konkurs je objavljen na sajtu Opštine Tivat www.opstinativat. me.

Dodatne informacije u vezi ovog konkursa mogu se dobiti svakog radnog dana u Sekretarijatu za društvene djelatnosti, kancelarija broj 16A ili na telefon: 032/661-359.

Iv.br.140/23 JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “TRONY NETWORK” D.O.O.- KOTOR, PLAGENTI ST. 2 PP, DOBROTA, Kotor, PIB: 02780089, protiv izvršnog dužnika MARIJANA NIKOLIĆ, Kotor, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 937,24 €, a shodno članu 45 ZIO donio je odluku o

DOSTAVLJANjU JAVNIM OBJAVLjIVANjEM

Poziva se izvršni dužnik MARIJANA NIKOLIĆ, rođena 24.05.1988 godine sa poslednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 2 (dva) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrati ovom izvršitelju na adresi PC Škaljari - kancelarija broj 10, Kotor, radi uručenja Rješenja o izvršenju broj Iv.br.140/23 od 19.01.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, a radi naplate duga po osnovu vjerodostojne isprave - računa, i Rješenje o troškovima od 08.02.2024. godine Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku ovom Javnom izvršitelju, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom, i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Kotor, 08.02.2024. godine JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ

AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora za 2023. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 01.03.2024. godine.

Tel. 020/272-405 e-mail: higijena@t-com.me

Potrebna žena za rad u kući i čuvanje djece.

Radno vrijeme ponedjeljak - petak 8 - 16 časova, Podgorica. Kontakt: 067/630–920 2.

IZDAJEM dvosoban komforan stan, 76 m², u Bloku 5.

Tel. 067/285-840 1.

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 8. februar 2024.

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA „Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. februar 2024.

533

Тужним срцем обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и комшије да је у 59. години живота преминуо наш драги

538

Dana 6. februara 2024. godine umrla je naša draga

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је 7. фебруара 2024. послије дуже болести у 78. години преминуо наш драги

ВУК – ВУЧКО Мрдеље ВОЈИНОВИЋ

OLGA Pavlova POPOVIĆ

МИЛИВОЈЕ Томов РАИЧЕВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 7. фебруара од 11 до 16 часова и 8. фебруара од 10 до 13.30 часова када се полази за Рубежа гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. По жељи породице цвијеће се не прилаже.

rođena JANKOVIĆ

Породица ће саучешће примати у капели у Горњој Горици 7. фебруара од 10 до 19 часова и 8. фебруара од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана у породичној гробници на гробљу у Горњој Горици. Кућа жалости: Улица Партизански пут бр. 156.

Ожалошћени: супруга ДУШКА, син МАРКО, кћерка ДРАГИЊА – ДАДА, брат ВУКАШИН – РАЛЕ, сестра ВУКИЦА, снаха МИЛИЦА, унучад, стриц БОЖО, тетке МИОЉКА – МИЛА и ГРАНИЦА, стрине ЈОВАНКА и СРБИЈАНКА, сестрић ИЛИЈА, сестричне СЛАВИЦА, САНДРА, НИКОЛИНА и ИВАНА, брат од тетке МИРКО, браћа од стричева РАДОМИР, МИЛИЈА и ГОРАН, браћа и сестре од ујака и тетака и остала родбина ВОЈИНОВИЋ и СИМОВИЋ

539

Sahrana je obavljena u užem krugu porodice 7. februara na Novom groblju na Cetinju.

Ожалошћени: син НОВИЦА, кћерке НАДА и НЕЛА, братанићи ВЛАДО, ЗОРАН, ТОМО и ГОРАН, снахе БОЈАНА и МЛАДЕНКА, унучад СТЕФАН, МИЛИЦА, ПЕТАР и ИВА, сестра од стрица ЧЕДА, сестрићи и сестричне

Ožalošćeni: brat NINO, sestra MIKA, bratanići, bratanične, sestrične, đeveričić JOVO sa porodicom i ostala rodbina POPOVIĆ i JANKOVIĆ 532

537

Dana 6. februara 2024. umro je u 88. godini

Тужним срцем јављамо да је дана 6. фебруара 2024. у 82. години престало да куца племенито срце нашег вољеног

MITAR VUČKOVIĆ Saučešće se prima u gradskoj kapeli u Škaljarima 7. februara od 11 do 15 časova i 8. februara od 10 do 12 časova, kada povorka kreće za Prekornicu – Ljubotinj, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

МИОМИР Батрића БОЖОВИЋ Саучешће примамо у градској капели Чепурци 7. фебруара од 11 до 17 часова и 8. фебруара од 10 до 13 часова. Сахрана ће се обавити на мјесном гробљу Толоши у 14 часова.

Ožalošćeni: supruga BOSILJKA, ćerka BILJANA, sin MILAN, snaha VJERA, unuke MILANA i MARIJA, unuci PETAR i MARTIN i ostala rodbina

Ожалошћени: супруга ДАРИНКА - СЛОБА, ћерке СВЕТЛАНА, ЛИДИЈА, БИЉАНА и МИЛИЦА, брат БОРИС, братанићи, братаничне, унучад ТАМАРА, БАТРИЋ и АНДРИЈА, праунучад, браћа и сестре од стричева, ујака и тетака, снахе и остала многобројна родбина БОЖОВИЋ и КОРАЋ 534

Јављамо тужну вијест да је 7. фебруара 2024. године преминуо

РАДОМИР Милунов ЈОВОВИЋ

535

Obavještavamo braću, rođake, kumove i prijatelje da je 6. februara 2024. preminuo u 82. godini naš voljeni

VLADO Radovana VULETIĆ

1938–2024.

Саучешће примамо у капели Загорич 7. фебруара од 10 до 17 часова и 8. фебруара од 9 до 12 часова, када полазимо за родно мјесто Кржања – Кучи, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. По жељи покојника цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: супруга СЕНКА, син ВЛАТКО, ћерке ВЕСНА и МАРИНА, снахе БИЉАНА, ДРАГАНА, ДРАГИЊА и МИЛА, сестрић БЛАГОТА, сестра од стрица АНЂЕЛИЈА, братанићи МИРКО, МОМИР и ДРАЖЕН, браћа и сестре од ујака, братаничне, унуци, унуке, праунучад и остала многобројна родбина ЈОВОВИЋ и ујчевина ЖИВКОВИЋ

Saučešće primamo u kapeli na Cetinju 7. februara od 13.30 do 16 časova i 8. februara od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje.

Ožalošćeni: sinovi: ZORAN, ZDRAVKO i RADOVAN, kćerke MARINA i MILIJANA, brat BRANKO, snahe, sinovci, unučad, praunuče i ostala rodbina

580

Тужним срцем обавјештавамо родбину, пријатеље и комшије да је дана 7. фебруара 2024, у 88. години, преминула наша драга

АНЂЕЛИЈА Митра БОГДАНОВИЋ

Саучешће примамо у капели у селу Пишче – Пива, 9. фебруара од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу. Ожалошћени: браћа РАДОЈЕ и ДРАГО, сестра АНКА, снахе МИЛКА и БРАНКА, и остала многобројна родбина БОГДАНОВИЋ и ТРИПКОВИЋ

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. februar 2024.

549

Обавјештавамо рођаке, кумове, комшије и пријатеље да је дана 7. фебруара 2024. изненада у 80. години преминула наша драга

591

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

NJEGOSAVI

рођена ЂУРОВИЋ

Hvala za svaki lijepi trenutak koji si podijelila sa nama.

MIRA, DRAGAN, STEVO, JELENA i DUNJA

550

Posljednji pozdrav dragoj

Саучешће примамо у селу Станисељићи 7. фебруара од 14 до 20 часова и 8. фебруара од 10 до 16 часова када ће се и обавити сахрана. Ожалошћени: супруг МИЛОВАН, синови ЖЕЉКО и ЖАРКО, шћери ВЈЕРА и ЂИНА, сестре СТАНКА, БЕБА, НЕЂЕЉКА и МИРА са породицама, братанићи НИКОЛА и ВЛАДАН, брат од стрица ЈОВАН са породицом, снахе ВЕСНА, БРАНКА, НАДА и ВЕСНА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина БОГОЈЕВИЋ и ЂУРОВИЋ

Ostavila si svoju veliku ljubav i dobrotu, zaključanu u mom srcu, ali i veliku bol zbog tvog odlaska.

Od sestre STANKE, IVA, SAŠE, IVANKE i VESNE ZUBER

Sestra RADMILA - BEBA sa porodicom

557

Posljednji pozdrav voljenoj

Ostaćeš vječno da živiš u našim srcima.

Sestra NEĐELJKA i sestrične MILICA i OLIVERA sa porodicama

Zauvijek zahvalni za ljudsku plemenitost, iskrenu podršku i zajedničke dane.

576

Posljednji pozdrav voljenoj zaovi i tetki

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

NADA, NINA, NIKOLA i NIKOLETA sa porodicama

Posljednji pozdrav našoj komšinici

NJEGOSAVI

Od RADOJKE, ĐINE i BEBE

Od VLADANA, SANJE, SANDRE i VESNE

Opraštamo se od naše voljene i plemenite tetke

rođene ĐUROVIĆ

Tvoja toplina, pažnja i ljubav kojom si nas obasipala ostaće zauvijek u našim sjećanjima.

BATO, VESNA i NANA

577

Posljednji pozdrav našoj dragoj

ZAGORKI RACKOVIĆ

ZAGI

ANKA RAIČKOVIĆ sa porodicom

585

Pamtićemo te po osmijehu, dobroti, nesebičnoj ljubavi i pažnji koju si pružala svima nama, a posebno našoj i tvojoj Ivi.

ZAGORKA RAJKA RACKOVIĆ Beskrajno ti hvala na tvom postojanju.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Kumovi KUSOVCI

571

NJEGOSAVE BOGOJEVIĆ

543

Neka Tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

556

Zauvijek ćemo se sjećati tvoje blagorodnosti i tvojega toplog srca u kojem je uvijek bilo mjesta za sve nas.

NJEGOSAVI

Porodica VUJOŠEVIĆ

579

Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi

NJEGOSAVI

NJEGOSAVI BOGOJEVIĆ

MITRU VUČKOVIĆU

568

NJEGOSAVI BOGOJEVIĆ

Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji i prijatelju

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Posljednji pozdrav sestri

NJEGI

581

558

NJEGOSAVI BOGOJEVIĆ

Brat JOVAN ĐUROVIĆ sa porodicom

ЊЕГОСАВА Милована БОГОЈЕВИЋ

31

MIĆO, ANA i IVA RAŠOVIĆ

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. februar 2024.

603

578

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Posljednji pozdrav dragom

586

Posljednji pozdrav

OLGI

OLGI

VUČKU VOJINOVIĆU Ostavila si nam mnogo lijepih uspomena u kojima ćeš vječno biti dio našeg života.

Draga Olga, hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam nesebično davala.

Duboko me zabolio Tvoj prerani odlazak.

Počivaj u miru.

Brat NINO sa porodicom

SONJA, BLAŽO i MARINA sa porodicom

MIRKO ANDRIJAŠEVIĆ sa porodicom

588

Posljednji pozdrav dragoj tetki

555

OLGI Hvala ti za beskrajnu ljubav i pažnju koju si nam pružala.

Počivaj u miru.

OLGA Pavlova POPOVIĆ rođena JANKOVIĆ

Tvoje SUZANA i ŽANA

587

Posljednji pozdrav dragoj sestri

541

Posljednji pozdrav mojoj miloj strini

S tugom se opraštamo od naše voljene plemenite kume OLGE. Neka njena napaćena duša mirno počiva pored poštovanog supruga, našeg kuma PAVLA.

OLGI Pavlovoj POPOVIĆ

OLGI

Hvala ti na svemu.

Zauvijek ću pamtiti tvoju dobrotu i privrženost meni.

590

540

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Bila je čast i sreća što si bila dio naših života. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i uspomenama.

Sa poštovanjem,

Jetrva VUKICA, đeveričić JOVO, snaha MAJA, unučad BALŠA i FILIP

MIŠKO STANIĆ 561

Posljednji pozdrav

BRATU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

589

Posljednji pozdrav našoj

600

Posljednji pozdrav prijatelju

OLGI Hvala ti na svemu. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: JOVANA, MILJANA i LUKA

602

Posljednji pozdrav

DUŠANU GLENDŽI

OLGI Pavlovoj POPOVIĆ

OLGI

Od porodice pok. RADA MILIĆEVIĆA

GOCE i MAKE

Sinovična MARIJA ŽIVKOVIĆ sa porodicom

Tvoja MIKA

Posljednji pozdrav

Draga strina, bila si dio mog odrastanja i života. Zauvijek ćeš ostati u najljepšem sjećanju.

VLADU VULETIĆU Društvo iz krčme KONADŽIJA GOJKO, BOŽO, RADMILA, BAJA, ĐOKO, MILAN i ĐURO

Dragi kume, neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

IGOR VUJOVIĆ sa porodicom

536

Posljednji pozdrav

VLADU VULETIĆU Počivaj u miru, dragi i poštovani Vlado, pored tvoje Petrane.

Hvala ti na svakoj ljudskoj riječi kad mi je bilo najteže.

SLOBO ĐUROVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 8. februar 2024.

Posljednji pozdrav voljenom bratu

596

598

Posljednji pozdrav voljenom ocu

VLADU VULETIĆU Tvoj odlazak ostavio je neizbrisiv trag. Toliko ljubavi, topline, dobrote i dostojanstva bilo je u tebi. Počivaj u miru.

Brat BRANKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom stricu

VLADU VULETIĆU

592

Voljeni tata, otišao si tiho i dostojanstveno.

Ne nalazimo riječi koje bi mogle da kažu koliko smo ponosni i zahvalni što smo te baš takvog imali.

S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Pozdravi nam majku i počivajte u miru.

VLADU VULETIĆU Hvala ti za sve, strikane. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno hodao.

MARINA, MIRA, NJOLA, ZAJO i RAŠO

Sinovac NIKOLA VULETIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom đeveru, stricu i đedu

574

599

Posljednji pozdrav voljenom đedu i prađedu

VLADU Počivaj u miru...

Porodica pokojnog SAVA VULETIĆA

Posljednji pozdrav dragom stricu

VLADU VULETIĆU

593

Dragi đede, tvojim odlaskom ostaje velika praznina.

Nedostajaće nam lijepa riječ i osmijeh kojim si nas dočekivao i ispraćao. Veliko hvala za prelijepe trenutke koje smo proveli zajedno.

VLADU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.

Vole te MILENA, STEFAN, VANJA, MAHAILO i LUKA

Sinovac SLAVKO

Posljednji pozdrav voljenom i poštovanom zetu

597

569

Posljednji pozdrav voljenom i dragom kumu

604

Posljednji pozdrav

VLADU VULETIĆU

VLADU VULETIĆU

Počivaj u miru.

VLADU Počivaj u miru, strikane.

Sa ljubavlju i poštovanjem živjet ćeš u našim srcima.

RATKO VULETIĆ sa porodicom

VLADU Radovanovom VULETIĆU

Tvoju plemenitost, iskrenost, dobrotu i osmijeh zauvijek ćemo pamtiti. Počivaj u miru.

VASKO i STANKA sa porodicom

Od LJEPOSAVE ROGANOVIĆ Posljednji pozdrav dragom stricu

Bila nam je čast imati te za kuma.

Sa bolom i tugom opraštamo se od tebe. Čuvaćemo te od zaborava.

594

Posljednji pozdrav dragom stricu

VLADU VULETIĆU Dragi striko, hvala ti za nesebičan život koji si dijelio sa svima nama. Čuvat ćemo te od zaborava u najljepšem sjećanju.

MIRKO VULETIĆ sa porodicom

Porodica pokojnog MIRKA VULETIĆA

595

Posljednji pozdrav dragom đeveru, stricu i đedu

VLADU Od porodice pokojnog PERA VULETIĆA

575

34 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. februar 2024.

560

565

Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i đedu

DRAGAN MRVALJEVIĆ

DUŠANU Duju GLENDŽI

Dobri moj kume, zadesi me smrt tvoja na mjestu s kojeg si me dosta puta micao kao i otac mi, S kojim ćeš se ponovo sresti i pozdraviti od mene i reći mu da ne brine...

Jer uspomena na tebe mi je veća od ičega!

WE LOVE YOU FOREVER!

Ostajemo uskraćeni za toplinu i gostoprimstvo kojim si nas uvijek srdačno dočekivao.

Sa tugom i poštovanjem opraštaju se od tebe

Sestra VASILJKA, sestrići VIDO i LJUBO sa porodicama

Posljednji pozdrav voljenoj strini

NIKOLA i DANIJELA STRUGAR 567

DRAGANU MRVALJEVIĆU

Naše drugarstvo iz mladosti ovjenčano kumstvom ostaće za uspomenu i vječno sjećanje.

Ostaćeš nam u lijepom i trajnom sjećanju.

SLOBO MRVALJEVIĆ sa porodicom

PEĐA SEKULIĆ sa porodicom

VESNA BOŠKOVIĆ sa porodicom 570

Pamtićemo tvoj dragi lik i čuvati te u srcu.

PERIŠA PEROVIĆ sa porodicom

545

552

Posljednji pozdrav našem

Posljednji pozdrav

MIRJANI - MIRI ROGANOVIĆ

Dobri ljudi žive u našim srcima i kada nisu sa nama.

IGOR i TAMARA sa porodicama

GORAN BOGAVAC 562

SINIŠA iz Frankfurta

583

Posljednji pozdrav dragom komšiji

МИРЈАНИ РОГАНОВИЋ

KRSTU

Твоји РОГАНОВИЋИ: АЛЕКСАНДАР, САЊА, УРОШ и ФИЛИП Посљедњи поздрав мајци, баби и ташти

DRAGANU MRVALJEVIĆU

Počivaj u miru.

Počivaj u miru.

563

Neizmjerna je tuga, bol i praznina koju si ostavio.

Vječno ćemo te pamtiti.

Твоји МАРКОВИЋИ: ДУЊА, АНА и САША

559

Posljednji pozdrav dragom kumu

Počivaj u miru.

DRAGANU VOJO MILOŠEVIĆ sa porodicom 544

553

Voljenom

TANJA i MILOŠ sa porodicom

МИРЈАНИ РОГАНОВИЋ

573

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DRAGANU

DRAGANU

Посљедњи поздрав нашој вољеној и драгој мајци, баби и свекрви

С поштовањем и љубављу,

566

Posljednji pozdrav dragom

DRAGANU MRVALJEVIĆU

MIRJANI Tomovoj ROGANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj tetki

601

Posljednji pozdrav dragom kumu

DRAGANU Hvala ti na svoj pažnji koju si nam pružao. Počivaj u miru.

DARA MRVALJEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem

DRAGANU Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

SAVO, TANJA i VUK

Oglasi i obavještenja 35

Četvrtak, 8. februar 2024.

584

Sa tugom i poštovanjem, opraštam se od dragog strica

Драгом и никад заборављеном другу и пријатељу

548

547

Posljednji pozdrav kumu

ПЕТРУ ПЕШИЋУ Хвала ти за твоју доброту и племенитост. Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава. Збогом и заувијек збогом.

RAJKA CEROVIĆA

СПАСО МАНДИЋ са породицом

564

Posljednji pozdrav našem saborcu za civilizovanu, evropsku sekularnu i nezavisnu Crnu Goru.

DRAŽEN CEROVIĆ

RADU Velika bol i tuga u srcu, kume, hvala ti na ogromnoj ljubavi i pažnji prema meni i mojoj porodici Nedostajaćeš.

VESKO RAIČEVIĆ sa porodicom

551

546

Pola godine je od smrti naše majke, svekrve i babe

Opraštamo se sa dužnim pijetetom od našeg dugogodišnjeg dragog druga i saradnika

RAJKU CEROVIĆU

RAJKE Žarkove MILUNOVIĆ

RAJKA CEROVIĆA

8. 8. 2023 – 8. 2. 2024.

Ostajemo Ti zahvalni što si zajedno sa nama od prvih početaka crnogorske televizije učinio mnogo da ona ubrzo stasa u značajnu informativnu ustanovu koja je stekla zavidno mjesto u Jugoslovenskoj Radio-televiziji.

BOŽIDAR JAREDIĆ, VELIBOR ČOVIĆ i BRANKO VUJISIĆ

Pola godine je prošlo, a nije donijelo utjehu niti ublažilo tugu. Nedostaje nam tvoja toplina, vedrina i sigurnost koju si nam pružila.

I uvijek će tako biti.

CRNOGORSKA ETNIČKA ZAJEDNICA AUSTRALIJE

Tvoji: BORIS, DADO, DRAGANA, BORKA, KOSTA, IVA, HAJDANA i TARA

MIHAILO MANDIĆ, PREDSJEDNIK

572

554

Opraštamo se od

542

Trideset godina je od smrti našeg oca

SAVA MUHADINOVIĆA

RAJKA CEROVIĆA Akademika DANU

Njegovo djelo i britka intelektualna misao ostaće kao trajna vrijednost za prosperitet i istinu o Crnoj Gori.

DUKLJANSKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI

582

22 godine

majke

OLGE

i godina dana od sestre

ZORICE

Mili moji, počivajte u miru.

RAJKO CEROVIĆ Svojim krasnim životom ispisao si najljepšu stranicu ljudskog ponosa i dostojanstva.

Porodica VRBICA VUJOVIĆ

Danas je šest mjeseci otkako nije sa nama naša sestra

Vaši: VJERA, MILICA i ŽELJKO

RAJKA MILUNOVIĆ U našim srcima je urezana tvoja ljubav, dobrota, plemenitost.

Ostavila si nam mnogo lijepih uspomena u kojima ćeš biti dio našeg života.

Nedostaješ.

Sestre DRAGICA, MIRA, TANJA i LJILJANA sa porodicama

36 Marketing

Četvrtak, 8. februar 2024.

Uživajte, zaslužili ste

CKB keš kredit za penzionere uz nižu kamatnu stopu i nižu proviziju Tu smo.

Reprezentativni primjer: Za iznos kredita od 12.000 eura sa rokom otplate 10 godina, nominalna kamatna stopa (NKS) iznosi 10,24%, dok efektivna kamatna stopa (EKS) iznosi 11,01%. U obračun ukupnog duga i EKS-a su uključeni troškovi kamate za cijeli period u iznosu od 7.217,95 eura, troškovi naknade za odobravanje kredita (1,00% - 120 eura), trošak jedne mjenice (2 eura) i trošak upita u Regulatorni biro (3 eura). Ukupan iznos koji klijent treba da plati je 19.342,95 eura, dok mjesečna rata iznosi 160,15 eura. Trošak grupne polise životnog osiguranja snosi banka. Reprezentativni primjer je iskazan na primjeru obračuna od 1. 1. 2024 godine. Za iznose veće od 12.000 eura, banka zadržava pravo da zatraži dodatna sredstva obezbjeđenja u skladu sa poslovnom politikom. Ponuda važi od 22. 1. do 30. 4. 2024. godine.

Dodatne informacije: www.ckb.me • CKB Contact Center 19894

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 8. februar 2024. broj 409.

Nedetonirana bomba ili : zbog čega je Eplova ratna mini-serija „Masters of the Air“ u produkciji Stivena Spilberga i Toma Henksa - prvo veliko razočaranje godine Str. 4, 5. i 6.

3

Četvrtak, 8. februar 2024.

A cappella

S koca i konopca I

zraz „s koca i konopca“ uvijek mi je bio intrigantan. Kolac i konopac, u kontekstu da je, na primjer, neka grupa ljudi došla sa raznih strana, bez nekog jasnog kriterijuma i okupila se da nešto čini. A onda kad to nešto ne učine kako bi trebalo, onda nezadovoljstvo drugih staje upravo u sljedeću rečenicu: „A što ste mislili kad su se okupili s koca i konopca“.

Otkud taj izraz i što uopšte znači? Sve do sredine 19. vijeka, a posebno za vrijeme Otomanske imperije, na ovim prostorima zlikovci su se nabijali na kolac. Alternativni vid pogubljenja ili izvršenja smrtne kazne bilo je vješanje, uz pomoć konopca.

U oba slučaja, kontekst je jasan: radi se o zlikovcima ili, jednostavno, ljudskom šljamu. Osim „koca i konopca“, u isti kontekst se mogu staviti i narodni izrazi kao što su „omastiti kolac“ (ili konopac), „goniti nekoga kocem i konopcem“ ili „sukati kolac ili konopac“ (pripremati nekome neko zlo).

U današnje vrijeme, izraz je poprimio mirnodopskije ruho, pa tako, kad naša omiljena sportska ekipa loše odigra ili izgubi utakmicu, razočarani navijač zna da kaže da mu ekipa izgleda „ka’ da je pokupljena s koca i konopca“.

*** Posljednje decenije i odnos svih vlasti prema demokratiji i javnom interesu, makar do danas, izgledaju kao da su ih vodile političke garniture sastavljene s koca i konopca.

Sav taj proces razvoja demokratije, ljudskih sloboda i hvatanja koraka sa civilizacijom izgleda kao izgubljeno vrijeme. Ono koje smo uludo protraćili, vjerujući političkim elitama koje: a) nijesu umjele da procese vode u skladu sa potrebama društva; ili b) nijesu imale dobre namjere a istovremeno, pronašle su kanale za ostvarivanje nekih partikularnih, eventualno ličnih interesa u ovom procesu. Odgovor pod „a“ podrazumijevao bi ekipu okupljenu oko ideje i dobre namjere ali bez potrebnih

Zanimljivo je primijetiti da je Crna Gora, makar na polju kulture i obrazovanja, vjerovatno najviše stagnirala posljednjih decenija.

Isto tako, zanimljivo je da to niko i ne primjećuje kao podatak koji je vrijedan ulaganja svih resursa, sa nadom u brzo ozdravljenje

Zanimljivo je primijetiti da je Crna Gora, makar na polju kulture i obrazovanja, vjerovatno najviše stagnirala posljednjih decenija. Isto tako, zanimljivo je da to niko i ne primjećuje kao podatak koji je vrijedan ulaganja svih resursa, sa nadom u brzo ozdravljenje. Od urušene medijske zajednice, poklonjenih televizijskih frekvencija sa nacionalnom pokrivenošću, urušenog Javnog servisa koji čak i ovakav kakav je (a nije dobar, ni blizu) izgleda normalnije od dvodecenijskog profesionalnog sunovrata u čije ralje ga je ugurala svjesno vođena pogrešna politika prethodnih donosilaca odluka sa jasnim političkim interesom, pa sve do Pisa testova na kojima naša djeca djeluju kao da se rvaju sa sopstvenim neznanjem a crnogorski obrazovni sektor to skoro da i ne primjećuje... I tako u nedogled.

Dakle, svi elementi koji državu čine državom, svi neophodni sastojci koji čine moderno društvo i, na kraju, svi ljudi koji upravljaju procesima uvijek imaju prečih stvari na agendi: sport, obrazovanje i kultura moraju, nužno moraju postati naši specifični znaci raspoznavanja na međunarodnom tržištu posebnosti.

Za ekonomiju je kasno; turizam još i nekako ali predaleko od elitne prihodne strane koja nam puni budžete i ostvaruje snove o evropskom platnom prosjeku; a poljoprivredu i nemamo na vidiku.

znanja, a opcija „b“ podrazumijevala bi ekipu „s koca i konopca“.

S koca i konopca ili ne, i opcija „a“ i opcija „b“ nama građanima isporučile su identične rezultate – skoro da ih i nema.

I nakon promjene vlasti, svjestan da se vidljivi rezultati ne mogu očekivati tako brzo, vjerovatno kao i svaki drugi građanin imam pravo da pitam i tražim. Na kraju krajeva, da se nadam.

Svi mi u Crnoj Gori izgledamo isključivo kao grupa građana, bez ikakve izvrsnosti. I to ona koja je empatiju izgubila negdje na tranzicionom planu između demokratizacije i sopstvene zadnjice; kojoj se ljudi iz civilizovanog svijeta dive zbog toga što joj je takva zemlja dopala kao prirodni resurs u nekom dijeljenju geografskih karata... Ma, izgledamo kao skupljeni s koca i konopca.

Piše: Vladimir MARAŠ

***

4

Četvrtak, 8. februar 2024.

P

rije 20 i kusur godina, dok su gledali HBO mini-seriju „Band of Brothers“ (2001), gledaoci ispred malih ekrana imali su osjećaj da žive u eri prestižne televizije. Prava peak TV era stigla je mnogo kasnije, ali ono što je tada izašlo iz producentske kužine Stivena Spilberga i Toma Henksa, ipak se i dan-danas sa razlogom smatra nezaobilaznom ratnom televizijskom dramom.

U „Band of Brothers“ stalo je mnogo više od puke priče o (američkom) herojstvu; nešto što vrijedi puštati i u školama, na časovima istorije, kada se govori o Drugom svjetskom i o mnogim drugim ratovima.

I „The Pacific“ (2010), druga Spilbergova HBO mini-serija koja je uslijedila, bila je solidna i imala je jakih momenata, ali nije ponovila ni užas, ni tenziju prve u „ratnoj trilogiji“.

Dugo iščekivana velika završnica, treća mini-serija u Spilbergovoj produkciji koja, nakon zemlje i vode, iz vazduha pokriva dešavanja iz Drugog svjetskog rata, stigla je nedavno na servis Apple TV+. Nažalost, gledajući „Masters of the Air“ u eri prestižne televizije, nemoguće je ne osjetiti duboko razočaranje.

Krvava stotina

„Masters of the Air“ priča je o 100. bombaškoj jedinici američkih pilota koji su se stacionirali na jugu Engleske ne bi li „nacističkim gadovima“ napravili pakao od života. Od 25. juna 1943. do 20. aprila 1945. završili su 8.630 misija, sa ključnim zadatkom da testiraju mogućnosti tada nove letilice američkog vazduhoplovstva, boinga B-17 poznatog i po imenu „flying fortress“ („leteća tvrđava“).

Za 22 mjeseca, u misijama je poginulo 732 pilota i uništeno je 177 aviona. Toliko o toj „letećoj tvrđavi“. Mogli su da prođu i mjeseci bez ijedne žrtve, ali onda bi se dogodio let tokom kojeg bi izgubili na desetine ljudi i letilica. Problem je bio u tome što je boing B-17 bio „tvrđava“ isključivo u gusto zbijenoj formaciji. Ako bi se avioni makar malo razdvojili, posta-

„Masters of the Air“: Eplova ratna mini-

Nedetonira

Čak i da serija nije površno napisana, izbor glumaca pravi joj veliki problem.

Ostin Batler djeluje zalutalo, kao da još nije izašao iz uloge Elvisa, a dobar dio ansambla takođe budi utisak da ne gledate prave pilote, nego velike zvijezde iz zlatne ere Holivuda

jao je puka limenka, a piloti – topovsko meso.

U američkoj istoriji, stoga, nije upamćena jedinica sa više gubitaka; zlokoban glas tukao je te momke skoro od prvog dana i prve misije. Zbog toga je njihova družina i dobila nadimak „Bloody Hundredth“ („Krvava stotina“). I svi koji su o njima govorili tvrdili su, sa dubo-

kim poštovanjem i pijetetom, da su tragičan manjak sreće nadoknađivali nevjerovatnom hrabrošću.

Najveća ironija? Sva ta mladost, svi ti životi, izgubljeni su zbog testiranja aviona koji je prevaziđen mnogo prije kraja borbe sa nacistima, u ratu koji je, na koncu, krunisan atomskom bombom.

Elvis na bojištu

Upravo u tome leži najveći, najtragičniji potencijal serije „Masters of the Air“. Da otkrije lica iza brojki, da stradalima pruži glas, da humanizuje i njih, a kroz njih i sve one koji su, i prije i poslije Drugog svjetskog rata, dali živote za nešto za što su vjerovali da je veće od njih samih. I da tako, direktno ili između redova, kaže koliko je bilo (be)smisleno za ideale, svoje ili tuđe, stradati.

Kreatori Džon Šiban (radio na serijama „The X-Files“, „Breaking Bad“, „Better Call Saul“, „Ozark“) i Džon Orlov („Band of Brothers“) jesu krenuli putem humanizacije, ali na onaj najprostiji mogući način, svodeći većinu svojih junaka samo na to – na tipič-

ne američke heroje. I to one starog kova, iz starih filmova, sa starim, tvrdim moralnim

Bari Kiogan, veliki talenat serviran u malim dozama imdb.com

u fokusu

Četvrtak, 8. februar 2024.

5

ana bomba

imdb.com

-serija donosi prvo veliko razočaranje godine

ju obezbijedili mesnatiji scenario i ponudili ih glumcima sa većom težinom. No, nijesu.

I dok je Tarner sasvim okej (ali ništa više od toga), Batler, onako ulickan i sređen, bez ijedne dlake koja štrči čak i u momentima najvećeg užasa, više podsjeća na android, nego na mladog vojnika poslatog u borbu. U najboljem slučaju, djeluje kao da još nije izašao iz uloge Elvisa u Lurmanovom istoimenom filmu, za koji je bio nominovan za Oskara. Dakle, sasvim zalutalo na bojište.

Taman kao što je Elvis sigurno morao da izgleda onda kada je, na vrhuncu popularnosti, pozvan da obuče uniformu i odsluži vojsku.

Trnci u vazduhu

kodeksima, sa staromodnim shvatanjem časti, dužnosti i svega što uz njih ide.

Ne bi to bio nikakav problem, da su likovi dobro napisani i povjereni adekvatnim glumcima. Uostalom, svi znamo koliko smo, zapravo, slabi na tu vrstu nostalgije i koliko se uvijek obradujemo kad dočekamo novu seriju ili film što liče na „one kakvi se više ne prave“. Nažalost, „Masters of the Air“ nije jedna od takvih ratnih drama; njeni junaci prilično su tanki i toliko slični, da će vam na početku sezone biti problem da ih razlikujete; ličiće vam kao jaje jajetu.

Najbitniji u jedinici čak i dijele isti nadimak. No, najbolji prijatelji Gejl „Bak“ Kliven (Ostin Batler) i Džon „Baki“ Igan (Kejlum Tarner) karakterno su totalno različite osobe. Dok je Bak tip hladan-kao-špricer,

imdb.com

Neupečatljivi protagonisti istinski potentne ratne priče

Entoni Bojl, najsvjetlija glumačka tačka kao Hari Krozbi

realističan, prizemljen, uvijek trezven, ma pravi staromodni američki heroj, Baki je tempirana bomba, party animal, uvijek najglasnija osoba u prostoriji, momče koje je, na ovaj ili onaj način, uvijek na granici ekscesa.

Scenaristi ih grade kao dva ekstrema i dvije totalno drugačije reakcije na užas rata kojem su izloženi, pa i sve ostale likove trpaju negdje između, sa sitnim nijansama i varijacijama na temu. I to bi možda bilo sasvim okej, da su Baku i Baki-

Taj osjećaj da u „Masters of the Air“ gledate Elvisa i/li najveće zvijezde iz „zlatne ere“ Holivuda, obuhvata još mnogo glumaca uz Batlera i generalno pravi veliki problem čitavoj seriji. Da stvar postane gora, kreatori tako zapravo prkose sami sebi. Jer, glumci i sve ono što se odvija kada se spuste na zemlju u totalnoj je suprotnosti sa tvrdim realizmom u borilačkim misijama u vazduhu.

E, taj su dio makar udesili dobro. Kada je u vazduhu, „Masters of the Air“ stvarno leti, pjeva, šalje trnce niz kičmu.

Tehnički aspekti nijesu čudo neviđeno, ali zasigurno jesu najveća zvijezda serije. I izvjesno je da se zbog velike posvećenosti detaljima u vezi sa načinom na koji su se letovi izvodili, sa logistikom, organizacijom, opremom, konstrukcijom aviona – „Masters of the Air“ može preporučiti makar zaluđenicima za Drugi svjetski rat i istoriju uopšte.

Problem, pak, nastupa istog trena kada se piloti prizemlje i upute ili u sjedište jedinice, ili u najbliži pab, da popiju za pale drugove i na trenutak zaborave ples sa smrću. Upravo u tim scenama postaje preočigledno koliko su likovi papirnato tanki, a glumci poprilično osrednji izbori za uloge. I koliko, zapravo, režiser Keri Džodži Fukunaga, proslavljen kultnom prvom sezonom

Četvrtak, 8. februar 2024.

imdb.com

6

smrt istog trena kad su poslati na bojište... Samo mahanje patriotizmom, hrabrošću, požrtvovanjem... I forsiranje osjećaja da su sve te izgubljene, u metalnoj ptici zarobljene duše - braća.

Heroji, heroji

HBO serije „True Detective“, ne zna što da radi sa njima mimo akcionih scena.

Iz ogromne „pilotske mase“ u tri do sada emitovane od devet planiranih epizoda, istinski odskače samo Entoni Bojl u ulozi naratora Harija Krozbija. Iako na početku, naročito s onim povraćanjem čim uđe u avion, djeluje kao tip koji će biti iskorišćen većinom za momente komičnog olakšanja, kroz njegov lik efektno se prikazuje emocionalna cijena rata i gradi slika o mladićima koji su u borbu ušli bez ikakve ideje koliko će sve to da ih košta.

Skupina anegdota

Još jedna glumačka faca koja odskače, ali nema dovoljno prostora da se razmaše jeste Bari Kiogan. Autori serije „Masters of the Air“ započeli projekat prije pandemije korona virusa, dakle i mnogo prije nego što je fenomenalni Irac zajahao ogromni talas popularnosti nakon bravure u Makdoninom masterpisu „The Banshees of Inisherin“ (2021) i famozne scene sa kadom u trivijalnoj provokaciji „Saltburn“ (2023) Emerald Fenel. Da jeste, budite sigurni da bi mu u seriji dali više prostora da demonstrira jedinstveni talenat i u cijelu priču unese prijeko potrebnu dozu uznemirujućeg.

Iako još nijesmo došli do osme epizode koja je posvećena doprinosu koji su borbi u Dru-

imdb.com

Dvije ključne uloge povjerene diskutabilnim glumcima

Nkuti Gatva pojavljuje se tek u osmoj epizodi

gom svjetskom ratu dali Afroamerikanci, konkretno grupa Tuskegee Airman, zarad šire slike o tome koliko je „Masters of the Air“ zapravo velika propuštena šansa i prvo ogromno razočaranje godine, važno je pomenuti i taj detalj. Sudeći prema recenzijama kritičara koji su cijelu seriju dobili unaprijed, „crni piloti“ i glumci poput Nkuti Gatve („Sex Education“) poslužili su samo kao vinjeta, kao ukras u cijeloj priči.

Onima koji su pogledali makar ijedan ratni film u kojem se govori o posebnoj vrsti traume sa kojom su se nosili Afroamerikanci poslati da brane „domovinu“ koja ih i dan-danas tretira kao najgora maćeha, odlično znaju kakav je potencijal tu ispušten. I da su piloti iz Taskigija iz Alabame, najpoznatijeg po onom sramotnom

eksperimentu s Afroamerikancima i sifilisom, komotno mogli da dobiju i zasebnu seriju, a kamoli više prostora u priči o Krvavoj stotini.

U suštini, površnost – ogromna površnost ključni je problem dva Džona koji su radili „Masters of the Air“. Njihova serija nema narativnu kičmu; sve je razbacano i nabacano, kao neka skupina tematski (i to slabo) uvezanih anegdota. Čak i kada stvar postane zanimljiva, završi se prije nego što i počne.

Recimo, ona rasprava Amerikanaca i Britanaca oko misija koje se izvode danju (a ne noću), pa stoga i ima tolikih gubitaka, svedena je samo na sitnu čarku u pabu. Ni riječi o državi, ni riječi o sistemu, ni pomena o samom ustrojstvu i diktatu koji su morali da slušaju nesretni piloti, osuđeni na

Herojstvo, herojstvo, tragično herojstvo – to je najbitnije kreatorima Eplove serije „Masters of the Air“. A kada malo razmislite, u seriji „Band of Brothers“, u toj početnoj priči o braći po oružju, najubojitiji nijesu bili momenti hrabrosti i držanja zajedno po svaku cijenu – nego angažovani, oni koji akcentuju koliko je slika o ratnoj službi, glorifikovana i tragično izvitoperena u Sjedinjenim Američkim Državama, bila i ostala.

Dovoljno je sjetiti se one uvodne rečenice naratora, kada kaže da potiče iz malog mjesta u kojem su se tri mladića ubila, nakon što im je rečeno da nijesu podobna za vojsku – i sve vam je jasno. Znate što slijedi.

Malo je tih i takvih momenata u „Masters of the Air“; formulaična i inertna naracija (red druženja, red priprema za misiju, red borbe u vazduhu, pa sve ispočetka) otežali su povezivanje sa i ovako tanušnim likovima. Namjera da cijelo iskustvo rata, predstavljeno iz perspektive pilota, bude istovremeno uzbudljivo i užasavajuće, nije do kraja istjerana, a serija, pritom, nije ispala spektakl ni u tehničkom smislu.

Sve ovo je, naravno, iako tvrd, samo početni utisak o „Masters of the Air“. Do kraja je ostalo još šest epizoda i još taman toliko prilika da se besmisao rata prikaže iz prvog reda, da ova televizijska bomba konačno eksplodira, da s onim budžetom od paprenih 250 miliona ne ostane puki dokaz da „ko visoko leti, nisko pada“. No, pitanje je s ovako slabo postavljenim likovima, glumcima, konceptom, može li se išta krucijalno promijeniti.

Ako se to ne dogodi, „Masters of the Air“ neće ostati upamćena kao dostojno završno poglavlje Spilbergove „ratne trilogije“. Kao pošteno i sa srcem na mjestu, da – ali ne više od Marija toga.

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 2.8/5

7

Četvrtak, 8. februar 2024.

t Sexy Beas

Piše:

Davor Pavlović

F

ilmska čarolija ne rađa se isključivo iz prelijepo snimljenih kadrova ili iz impresivnih priča. Za nju je nekad potreban šarmantan spoj suptilnog pripovijedanja i duboko promišljenih likova koji hvataju bit, kao što je to bio slučaj sa filmom „Sexy Beast“ (2000) Džonatana Glejzera.

Njegov triler donio je istinsku, jedinstvenu filmsku čaroliju miješajući neobičnosti u stilu Dejvida Linča i uzdižući cjelokupno filmsko iskustvo najboljom glumom Reja Vinstona u karijeri.

Dvadeset četiri godine kasnije, producenti kompanije „Paramount+“ zaključili su da je filmu potreban prikvel u obliku serije. No, izgleda da im nije palo na pamet da u projekat uključe Glejzera. Režiser, koji trenutno uživa u izvrsnim kritikama i nominacijama za Oskara za dramu o holokaustu „The Zone of Interest“, nije imao nikakve veze sa serijom „Sexy Beast“... I to se vidi na kilometar.

Ispitivanje mita

Svi glavni likovi iz filma vratili su se u igru, ovog puta pod kreatorskom palicom Majkla Kalea. Osmodjelna prva sezona startuje upoznavanjem sa Galom (Džejms Mekardl) i Donom Loganom (Emun Eliot), koji su aktivni kriminalci i najbolji prijatelji.

Don ima veliku i nametljivu porodicu; otac mu non-stop traži novac i gubi ga kladeći se na konjske trke, a sestra Sesilija (Tamsin Grig) ne prestaje da kontroliše sve što radi. Gal je zaluđen sa Didi (Sara Grin), porno-glumicom koja je u centru sporedne priče o nedorečenim finansijerima i praznim obećanjima. Na početku serije, pratimo kako zajedno ulaze u organizaciju Tedija Basa (Stiven Mojer), kako bi stvorili ime u podzemnom svijetu Londona.

Osnovni problem sa „Sexy Beast“ prikvelom, nakon četiri odgledane epizode, jeste u to-

Frustrirajući prikvel kultnog trilera Džonatana Glejzera

Sasvim neseksi zvijer

me što inicijalno zanimljiva priča djeluje krajnje dosadno i ravno. Kreator serije pokušava da preispita mitologiju Glejzerovog originala, vraćajući nas u vrijeme kada su šefovi kriminala bili tek početnici u umjetnosti krađe. Doduše, uvod je upečatljiv, s onim ironičnim preslikavanjem legendarne scene iz filma, ali takođe donosi razočaranje.

Očajnička potraga za narativnom vezom sa filmskim predloškom skreće u apsurd i ne uspijeva da se primakne suštini (čitaj: Glejzerovoj genijalnosti). Umjesto da se bavi progre-

ni i previše prosti. Tu ne možete da vidite niti jednu kreativnu pljačku poput one na bazenu u filmu, čija divlja i jedinstvena atmosfera u potpunosti izostaje.

Sivo i prosto

sivnim padom i kidanjem iluzija glavnih junaka, autor vodi protagoniste u zamorni niz nasilnih činova, koji na kraju izazivaju dosadu, a sama predvidljivost guši scenario i sve pokušaje unošenja napetosti oko njihovih moralnih izbora.

Kaleo je želio da u seriju umiksa pljačku, mafijašku priču i porodičnu dramu, i u tome nikako nije uspio. Čak i ako seriju „Sexy Beast“ posmatramo kao potpuno samostalan, originalan projekat, problem ostaje isti. Nema jedinstven stil i atmosferu, a osnovni dramski sukobi su rav-

Nasmrt dosadni protagonista daleko od suštine originalnog filma imdb.com

SERIJE

Kaleova serija je previše neugledna i siva i u vizuelnom i u narativnom pogledu. Autor razvodnjava radnju nepotrebnim podzapletima, kao što su Galovi porodični problemi sa nestašnom sestrom, zbog čega epizode od 50 minuta djeluju predugačko. Osjećaj praznine koji ostavlja nameće neizbježno pitanje: kome je, zapravo, serija „Sexy Beast“ uopšte namijenjena? Što se tiče likova, najvažnija tačka je, po definiciji, najupečatljiviji protagonista, Don Logan. Tu ulogu od Bena Kingslija preuzeo je Emun Eliot, koji, iako se baš trudi, nema moćnu prisutnost svog filmskog prethodnika. To posebno dolazi do izražaja kada je prisiljen da oponaša jedan od manira Kingslijevog lika. Tim gore što je Don jedini lik koji je kreator pokušao da učini nijansiranijim, da bi se vidjelo da iza njegove patologije i agresije stoje baš ozbiljne traume i toksični odnosi.

Osim njega, od filmskih likova Didi je dobila najbolju priliku da bude pretvorena u lik od krvi i mesa, ali njena pozadinska priča više služi kao litanija zlostavljanja i povreda, nego kao punokrvna analiza lika. A tu imamo i Mekardla koji dodaje nepotrebnu harizmu liku Gala i sa svakim dodatnim djelićem dijaloga, čini se da sve više pokušava da kopira Vinstonovo lice i crvenu boju koja je postala prepoznatljiva slika filma - ali uzalud.

Majkl Kaleo očito mnogo voli Glejzerov film, pa je s ovom serijom pokušao da mu napravi omaž. No, njegove reference na ključne linije dijaloga i umetanje vizuelnih znakova ne mogu ni da se primaknu originalu. U tom pokušaju da filmu doda još nešto, serija „Sexy Beast“ postala je žrtva poslovice „Manje je više“. I živi dokaz da je ponekad baš tako.

Ocjena: 2/5

8

Četvrtak, 8. februar 2024.

zerkalo Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

U

vijek je Metju Von bio na „Vi“ sa dobrim ukusom i zdravom logikom – i baš smo ga zbog toga i zavoljeli. Bio to „Kick-Ass“ (2010) ili bilo koji od tri dijela tekuće sage „Kingsman“, znao je kako da izvuče najkomičnije iz velikih zvijezda i da spakuje film toliko urnebesno neozbiljan, da smo ga morali shvatiti ozbiljno i zapitati se, totalno oduševljeno, kako je, za ime božje, natjerao bilo koji studio da mu iskešira ovakvu budalaštinu!

Tako da, nije ni čudo što je Vonova nova akciona komedija „Argylle“ već u najavi djelovala zanimljivo, još uz onu njegovu tvrdnju da će nam, uz stelarni ansambl i jednu škotsku mačku, spakovati i „odu akcionim klasicima iz osamdesetih poput ‘Die Hard’ i ‘Lethal Weapon’“. A sada kada je film konačno stigao u bioskope, sve što na to imamo da kažemo je...

Zajebavamo li se?

Gomila zvijezda i jedna mačka masakrirani re

Trepnite ak

Rokanje u vozu

Zvjezdani ansambl ostao u sjenci Vonovih „štoseva“

štim mjestima špijunskih akcija i bukvalno navodi svoje junake da voze i lete kroz zidove, neozlijeđeni kao u video-igri, djeluje malo jasnije.

No, eto nama novih, još jačih crvenih lampica čim naša introvertna autorka Eli počne da nam objašnjava svoj kreativni proces i dokle je stigla sa petim romanom u serijalu „Argylle“. Štogod da je Von spremio za nastavak, odmah vam je jasno da je Hauard totalno promašen izbor za ovako „neozbiljnu“ rolu. I da sa takvom glumicom neće moći da izgura 139-minutni (!) film.

Taj utisak dodatno se pojačava nakon što Eli upadne u voz

imdb.com

Crvene lampice pale se već tokom prologa, u kojem pratimo Argajla (Henri Kavil), špijuna nad špijunima, kako sa partnerom Vajatom (Džon Sena) upada na glamurozni žur u Grčkoj, na kojem treba da ulovi domaćicu Lagranž (Dua Lipa). No, opaka plavuša već je dobila dojavu da dolaze. Upali su u klopku, a nakon rokanja sa njom i njenima, i Lagranžinog bjekstva na motoru, slijedi furiozna potjera na četiri točka uskim grčkim ulicama.

Na koncu, otrovnica je uhvaćena, a ono što će otkriti Argajlu i Vajatu, navešće ih na put do Londona, da tamo pronađu ključ za rješenje svoje odgonetke. I paf, zavjesa se spušta, uz otkriće da je sve to samo završna scena iz krimi-romana koji je Eli Konvej (Brus Dalas Hauard, Ronova kćerka), na javnom predstavljanju djela, upravo čitala oduševljenim fanovima.

U tom trenutku, ona uvodna crtaćka potjera u Grčkoj, tokom koje se Von sprda s op-

Tragičan manjak hemije između Rokvela i Hauard

9

Četvrtak, 8. februar 2024.

ežiserovom samozadovoljštinom u špijunskoj akciji „Argylle“

imdb.com

ko ste oteti Uz Vonovu ubijeđenost da su njegove pretjeranosti štosne, najveća rak-rana filma je Fuksov scenario, sa cijelom „ruskom lutkom“ obrta od kojih se oni koji rade mogu izbrojati na prste jedne ruke

za London, pa joj u kupeu zasjedu priredi špijun koji je totalna suprotnost njenom uglađenom Argajlu. Ejdan (Sem Rokvel) tvrdi da je u opasnosti, da je zla organizacija „kreativnog“ imena Division poslala svoje agente da je uhvate.

Jer, navodno, Eli u svojim romanima predviđa budućnost i pogađa sve stvari u vezi sa tim kako špijunski svijet zapravo funkcioniše. I tako, nakon što stvarno pokuša da je rokne svaki čoek iz voza, ona bježi s Ejdanom i pokušava da napiše još jedno, posljednje poglavlje novog romana, kako bi zaustavila zlikovce.

Na putu do tog posljednjeg poglavlja, Eli će početi da sumnja i u Ejdanove dobre namjere, pa će u pomoć pozvati oca i majku (Brajan Krenston i Ketrin O’Hara) koji će se, takođe, pokazati sumnjivim. U Vonovom „Argylle“, niko nije onaj ili ona što na početku tvrdi da jeste; ništa nije onako kako izgleda na prvu loptu...

A obrti i velika otkrića toliko su jeftini i samozadovoljni, da cijeli film postaje ekvivalent tog petparačkog romana koji Eli piše.

A đe... I za Agatu se Kristi zborilo i još se zbori da je „petoparac“, a „Argylle“ je toliko loše napisan (i scenario Džejsona Fuksa, i knjiga koja se čita/piše u filmu), da njen Herkul Poaro pri ovome djeluje kao Ivan Karamazov ili Stavrogin kod Dostojevskog.

Kad Von plastifikuje i pretjeruje, to obično ima poentu.

Sve što je nerealistično i nabudženo djeluje štosno upravo

zbog toga što znamo da veze nema sa stvarnošću, a upravo te hiperbolizovane slike kažu nam mnogo o žanru sa kojim se šegači, čije stereotipe raskrinkava, čiju suštinu podiže na jedan novi nivo. No, u „Argylle“ sve te pretjeranosti i izvještačenosti djeluju tragično promašeno.

Budite sigurni: pametna parodija na „Mission Impossible“ – ovaj film nije. Čak ni lude scene akcije, po kojima je Von prepoznatljiv, ne djeluju toliko interesantno. A režiserova ključna parola „Ne vjeruj nikom“, apsurdno ekstremno nagažena i parodirana, samo pojačava osjećaj da je cijeli film užasno loš, ali ne ciljano – nego sasvim slučajno. Zbog toga se novi Von ne može nazvati čak ni lošim, a kamoli zabavnim trešom.

Pokvareni klikeri

Fuksov scenario definitivno je rak-rana filma, s onim obrtom u obrtu obrtovog obrta i cijelom „ruskom lutkom“ tvistova od kojih se oni koji rade mogu izbrojati na prste jedne ruke.

Preigrao se scenarista trudeći se da zamagli granicu između stvarnosti i fikcije; između onoga što snalazi Eni u stvarnom životu i njenog Argajla na stranicama knjige. Stoga, jedini obrt koji je bitan a koji nikako da dođe jeste onaj: „A vidi, film ipak nije toliko loš koliko se činilo na početku...“ Zbog lošeg pisanja i „pretvrdih“, prelijeno montiranih sekvenci u kojima se na nos natrljava prava priroda veze između Argajla i Ejdana

REŽIJA: Metju Von ULOGE: Brus Dalas Hauard, Sem Rokvel, Henri Kavil, Brajan Krenston TRAJANJE: 139 min

- najviše se spotiče i zvjezdani ansambl. Zbog toga imate osjećaj da su glumci oteti, da nijesu dobrovoljno mogli da pristanu na ovakvu blasfemiju; zato veliki igrači poput Krenstona djeluju stereotipno, a superšarmeri poput Kavila i Sene hramlju, padaju, djeluju zalutalo na svakom koraku.

No, o Brajanovom „besnom i tesnom“ razularenom negativcu, ili o Kavilovoj tupavoj kockastoj frizuri (?), vala, ne vrijedi ni zboriti. Kad je njih ovako udesio, Von bi pokvario i kliker.

Ni iz Ketrin O’Hare, koja je jedna od svjetlijih tačaka filma, režiser nije uspio da izvuče komični maksimum, a Ričard E. Grant, Semjuel L. Džekson, Sofija Butela, Arijana Debos, pa i Sena – toliko su kratko na ekranu, da bi vam mogli i promaći u slučaju da vam glava par puta „kljucne“ i zakunjate u bioskopu. Što je, da se razumijemo, vrlo vjerovatno, s ovako dosadnim filmom.

Jedino sunce filma „Argylle“ i do kraja iskorišćena glumačka karika jeste, naravno, Sem Rokvel, odavno dokazan kao majstor za ovu vrstu (ne)oz-

biljnosti. Mimo njega, Vonu ni mačka ne valja, a nije da nije probao da odigra na Alfijevu slatkoću. Nažalost, Rokvelu društvo sve vrijeme pravi filmski element grđi i od Fuksovog pisanja – Brus Dalas Hauard. E, sigurno ima i ćepanica sa više komedijaške harizme i osjećaja za komični tajming, sa kojima bi Rokvel ostvario makar nekakvu hemiju na ekranu. Što govori i o njemu, i o Hauard, naravno.

Flop ili trilogija

Da je to tako, ne moramo da idemo dalje čak i od „Mr. Right“ (Pako Kabesaz, 2015), akcione komedije koja je sasvim prosječna, ali ipak šarmantna zbog toga što je uzdižu gluma i čvrsta hemija između Rokvela i Ane Kendrik. Da je za „Argylle“ uzeo nju, možda bi Von i imao neke šanse. Ovako, samo može da se nada da će Apple TV+ biti dovoljno lud da poslije ovakvog bioskopskog flopa ipak ostvari njegovu želju da od sage o Argilu napravi trilogiju.

I neka što Von planira tri „Argylle“ filma (kao i da uz „Vram“ i „School Fight“ u trilogiju pretvori i „Kick-Ass“), nego je u postcredits sceni spakovao i poveznicu između ovog i „Kingsman“ svijeta, upućujući na to da planira da napravi čitav jedan marvelovski špijunski mikrokosmos.

Ako, nekim čudom, poslije baš loše prođe u bioskopima dobije zeleno svjetlo da to uradi, valjda će probati da malo promijeni pristup.

Za pravi mindbender, koji je želio da bude ovaj film, potrebno je mnogo više. Prvenstveno, „Kingsman“ vedrine, štosa i razigranosti koji su u „Argylle“ demonstrirani tek negdje pri kraju, u onoj otkačenoj Looney Tunes tučnjavi sa klizaljkama i romantičnim plesom s eksplozijom dima u boji. Nažalost, te dvije scene stižu nakon što je nepopravljiva šteta već pričinjena, samo kao podsjetnik da je i „prednji dio“ filma mogao biti mnogo luđi, pametniji i zabavniji. Mnogo više Metju Von.

Ocjena: 2/10

10

Četvrtak, 8. februar 2024.

CELULOID

Austrijska crna komedija „Veni Vidi Vic

Zločesta satira o bez Piše:

Marina D.richter

Z

ločestu crnu komediju „Veni Vidi Vici“ austrijskog režiserskog dua Julija Niman-Danijel Hozl otvara citat iz „Veličanstvenog izvora“ Ajn Rend: „Poenta je, ko će me zaustaviti?“ Ta rečenica se, naravno, odmah može dopisati antiheroju filma, Amonu Majnardu (Lorens Rup), milijarderu koji drma i trese u investicionoj branši. On je osoba bez ikakvih skrupula, s empatijom rezervisanom isključivo za porodičnu idilu u besramno luksuznoj vili koja se pre može nazvati zamkom.

Priča o Amonu i njegovoj porodici šokirala je publiku na Sandensu, gde je film dočekao svetsku premijeru i pokupio izvanredne kritike. Mi smo ga ulovili na Međunarodnom filmskom festivalu u Roterdamu, gde je prikazan u vantakmičarskom programu „Harbor“ i takođe naišao na odličan prijem.

Napirlitana elita

Elem, da se vratimo na Amona. Da bi „pronašao mentalni balans“, razvio je strast prema lovu - ali ne na životinje. I to je hobi koga niti želi, niti mora da se otarasi, jer, ko mu šta može?

Austrijski bogataš je srećno oženjen čovek koji živi sa dvoje usvojene dece i jednom biološkom kćerkom. Njegova žena Viktorija (Ursina Lardi) nije ništa manje uspešna kao top advokat koga se plaše i sudstvo i političari. Njihova porodična sreća nije veštačka. Amon stoji iza ubeđenja da je familija najvažnija stvar na svetu, i najstariju kćerku Paulu već uči (ne)moralnim načelima Majnardovih, mada je ona već odavno sama skapirala da u školi uči najneupotrebljiviji mogući predmet – etiku.

Za neke od očevih hobija je, doduše, kao četrnaestogodišnjakinja – premlada, ali i to će

U fokusu austrijskog filma oni koji srču šampanjac i kroje kapu svima koji ga ne mogu priuštiti

se promeniti, ‘ajde da kažemo, sticajem okolnosti. Na kraju krajeva, genetički je obdarena manjkom saosećajnosti i ferplej joj je stran pojam.

To je jasno od uvodne scene filma u kojoj posmatramo Paulu kako teškim faulom (i njegovim kaširanjem) dobija meč za svoj polo tim. Pomenuta scena je ujedno filmski najstilizovanija. Putem usporenih snimaka, lice po lice predstavlja se čitav porodični klan okružen napirlitanom, odobravajućom austrijskom elitom. Istovremeno se uvode detalji koji ukazuju na to koga gledamo...

Onih nedodirljivih 1% u svom „prirodnom ekološkom okruženju“: zatarabljenom zajednicom koja srče šampanjac

Para vrti gdje burgija neće, a civilni kuraž, potvrdiće se još jednom i na filmskom platnu, rijetko funkcioniše ako se zadrži na dvije osobe. I pored brojnih svjedoka zlodjela glavnog lika, niko prstom ne mrda dok kroji kapu svima onima koji ga ne mogu priuštiti.

Kralj morbidnosti

Poenta filma „Veni Vidi Vici“ je u tome što Majnardove zaista niko neće zaustaviti. Neki iz straha, neki iz naivnosti, a neki iz čiste materijalne i političke koristi (a negde i kombinovano). Para vrti gde burgija neće, a civilni kuraž, potvrdi-

će se još jednom i na filmskom platnu, retko funkcioniše ako se zadrži na dve osobe. I pored brojnih svedoka, odnosno činjenice da je svima jasno ko je snajperista koji bez ikakvog razloga i sasvim nasumično, ubija civile dok se šetaju, trče u parku ili voze bicikle, niko prstom ne mrda. Čovek bi rekao da nije čudno to što se kao producent ove

11

Četvrtak, 8. februar 2024.

ci“ sa razlogom šokira i osvaja festivalsku publiku

iffr.com

zobrazno bogatima društvenu elitu, da bi umrla sama i u apsolutnom siromaštvu.

Jedan od njegovih uzora je ekonomista Jozef Šumpeter, autor knjige „Kapitalizam, socijalizam i demokratija“, nekadašnji austrijski ministar finansija (između dva rata) koji je postavio pitanje da li kapitalizam ima šanse da preživi. Odgovor mu je bilo kategorično „ne“, zato što kapitalizam ima tendenciju da pojede sam sebe ako nije regulisan.

Psihopatski osmijeh

mračne komedije potpisuje austrijski kralj morbidnih sredina i likova Ulrih Sajdl, ali dva režisera ne znaju se od juče. Hozl je, naime, bio asistent režije Sajdlovih filmova „Import Export“ („Uvoz izvoz“, 2007) i sva tri dela trilogije „Paradise“ („Raj“). Sa snimanja jednog od njih se zamalo nije vratio, kada je oboleo od malarije.

Od prvog dugometražnog filma „Soldier Jane“ („Soldat Ženet“) koji je 2013. godine u Roterdamu odneo Zlatnog tigra (i koji je takođe imao svetsku premijeru na Sandensu), Hozl istražuje svet superbogatih, inspirisan paradoksalnim primerima poput Ajn Rend koja je u romanima glorifikovala

I Niman i Hozl potiču iz radničkih familija u kojima se, kako oboje kažu, „vrteo svaki dinar“. Otkako su počeli sa kolaborativnim režiranjem filmova, progresivno se bave istraživanjem sveta ekstremno bogatih. Podsetimo se samo njihovog interesantno pozicioniranog dokumentarca „Davos“ (dobitnik nagrade „Romi“ za najbolji dokumentarni film 2021. godine) o ekstremnom kontrastu između života lokalnog stanovništva švajcarskog planinskog gradića i svetske finansijske elite koja se u njemu okuplja jednom godišnje da diskutuje o stanju ekonomije.

Kada su počeli da razvijaju projekat za „Veni Vidi Vici“, Niman i Hozl hteli su da ga nazovu „Vikinzi“, jer su oni tokom pohoda pljačkali, spaljivali i porobljavali čitave regione, a onda se vraćali svojim harmoničnim porodičnim životima.

Na nastanak filma „Veni Vidi Vici“, pak, najviše je uticao slučajan susret sa pravim austrijskim milijarderom tokom snimanja prethodne satire „WinWin“ (2016), koji ih je pozvao u „svoj skromni dom“ u kome su po zidovima visila remek dela u milionskoj vrednosti, gde se o svemu starao batler, i gde su, na kraju krajeva, dobili direktnu inspiraciju za priču o kolekciji

oružja u domu Majnardovih.

U otprilike isto vreme dok su radili na scenariju svog pretposlednjeg filma, u Austriji je puklo nekoliko skandala u svetu investicija, od kojih je najpoznatiji slučaj bankrota Sigme Holding. Međutim, Benko nije taj koji je poslužio kao uzor za sumanut svet predstavljen u filmu, nego francuski milijarder Nikola Bergruen, ali i „šala“ Donalda Trampa tokom predizborne kampanje za predsednika Sjedinjenih Američkih Država, da „sve i da ubije nekoga nasred Pete avenije, ne bi izgubio nijednog glasača“. „Razlika između milijardera i milionera jeste u tome što je milijardera novac prestao da interesuje. Njega zanima samo moć koju želi da zadrži.

Njegova moć je snažnija od državne, i to je ono što me plaši“ - izjavio je Hozl uoči premijere filma „Veni Vidi Vici“.

Takvog čoveka on i Niman stavljaju u fokus filma, pokazujući ga kao neodoljivog i harizmatičnog, pa eto, i zgodnog sredovečnog muškarca, koji uzme sve što mu se svidi uz širok, psihopatski osmeh.

Austrijski režiseri postavljaju pitanje zašto pored sistema i političara i obični građani zatvaraju oči pred zlodelima onih 1% koji drže čitavu ekonomiju u rukama.

Basnoslovna skupoća

Nemoć prosečnog čoveka data je u filmu u hladnokrvno realističnim tonovima. Građanin je niko i ništa onda kada nema čime nekoga da pritisne. Amonu Majnardu niko ne staje na put zato što im ga je svima popločao. Političarima je dato nešto zbog čega su na svojim pozicijama, sudijama su obezbeđene neke druge privilegije, policiji je popravljen budžet. Zbog njegovih planova, menjaju se zakoni o zaštiti prirodne sredine, statuti i propisi, gradi se gde i šta želi, firme se preuzi-

REŽIJA: Julija Niman, Danijel Hozl ULOGE: Olivija Gošler, Ursina Lardi, Lorens Rup TRAJANJE: 86 min

maju bez da se njihovi legalni vlasnici o tome pitaju. Čim je finansijski genije nešto odlučio, to se sprovodi u delo mirno, bez pitanja osim: „Kada?“ Posao koji je scenograf Hanes Salat („The Piano Teacher“, 2001; „Goodnight Mommy“, 2015; „Quo Vadis, Aida?“, 2020) uradio na filmu jeste besprekorno dobar, pa je iluzija o svetu bezgranične raskoši potpuna. „Veni Vidi Vici“ izgleda kao da je pravljen s ogromnim budžetom, a to uopšte nije tako. Sve lokacije u Beču i Donjoj Austriji besprekorno su odabrane, a kostimografiji Markusa Karkhofa se ništa ne može prebaciti. Gledalac veruje da je sve ono što vidi basnoslovno skupo, od naočara do obuće. Tehnički, ovde sve sedi.

Ako se filmu nešto može zakerati, to je njegova preterana satiričnost, koja u neku ruku podseća na televizijske serije o bogataškim klanovima iz osamdesetih, ali sva sreća samo atmosferski, bez kontaminacije dijaloga i radnje.

Nema afera, ljubavnih drama, čupanja za kosu, već samo (ne)zdrave doze pohlepe i hladnokrvnih ubistava. Na kraju krajeva, ovde je prava drama u realističnosti jednog takvog scenarija.

Ocjena: 4.2/5

12

Četvrtak, 8. februar 2024.

NAGRAĐEN U ROTERDAMU: „Th iffr.com

iffr.com

fest ivali

Samo jedna od cenzurisanih slika duboko konzervativnog Irana

Iran kakav se rijet Piše:

Marina D. Richter

I

ma filmova kojima je lako oprosti što traju duplo od jednoipočasovnog standarda. „The Old Bachelor“ („Pir Pesar“; „Matori neženja“) jedan je od takvih filmova. Sa tek drugim autorskim dugometražnim ostvarenjem, Iranac Oktaj Baraheni potvrdio je izvanredan scenaristički talenat i sigurnu režisersku ruku demonstriranu u prethodniku „Bridge of Sleep“ („Pole Khaab“, 2016), tako da 190 minuta prođe očas posla.

S ovim su se očigledno složili i članovi žirija Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu, pa su ga i proglasili naj-

boljim naslovom u takmičarskom programu „Big Screen“ („Veliki ekran“).

Duboko crnilo

„The Old Bachelor“ nije drama za ljude sa slabim stomakom, s obzirom na to da u njemu crnilo doseže nepojmljive dubine.

Radnja je smeštena u sadašnjicu, u deo Teherana koji podleže džentrifikaciji, te u njemu investori kupuju zgradu za zgradom. Golam Bastani (Hasan Pourširazi), čovek koji je duboko prevalio šezdesetu i koji je navučen na sve od cuge do kreka, jedan je od onih kojima ne pada na pamet da prodaju svoju. Za to ima samo njemu znane, dobre razloge.

Pored raznih opijatskih supstanci, Golamu je jedan od

hobija i maltretiranje odraslih sinova koji, posle navodnog odlaska majke od kuće, nastavljaju da žive sa njim.

Taj suživot je priča iz horora. Otac nije samo narkoman i alkoholičar, već je i prljav, odrpan i ekstremno nasilan.

Pored toga, ne sakriva mržnju prema sinovima Aliju (Hamed Behdad) i Rezi (Mohamad Valizadegan).

Navodno, oni ne mogu biti njegovi jer im je majka „bila kurva“. To što bi da njih dvojice nema, kuća potonula u prljavštinu i smrad, čiču uopšte ne impresionira.

- Nikada se ne kupa. Ne znam kako ove žene mogu da spavaju sa njim - kaže Reza nakon posete još jedne prostitutke.

U drami „The Old Bachelor“, Baraheni pokazuje svet koji se jedva vidi u iranskim filmovima, i koji je zaštićen zavesom patrijarhata iza koje se ne zaviruje (naročito ne filmski) zbog teške cenzure.

U zemlji u kojoj je sve i svašta zabranjeno, pogotovo narkotici i alkohol, njihova ilegalna distribucija i konzumacija cveta, što vlasti ne vole da vide u filmovima. U Barahenijevoj drami, pak, konzumacija je samo deo problema, ali ne nužno i njegovo objašnjenje.

Film je satkan od iznijansiranih podpriča koje ukazuju na različite probleme diskriminatornog društva, počevši od nepotizma na radnom mestu, preko mizoginije, do normalizacije nasilja. Šamari pljušte

13

Četvrtak, 8. februar 2024.

iffr.com

he Old Bachelor“ u režiji Oktaja Barahenija

Hasan Pourširazi, izvanredan u naslovnoj ulozi

Hatami blista u roli žene koja će zapasti za oko i ocu i sinu, Behdad i Valizadegan uvjerljivo igraju karakterno različitu braću

tko gleda na filmu Režiser otkriva svijet koji se jedva vidi u drugim iranskim filmovima, zaštićen zavjesom patrijarhata i teškom cenzurom. U zemlji u kojoj je svašta zabranjeno, ilegalna distribucija narkotika i alkohola cveta. No, ovdje je to prikazano samo kao dio problema po muškarcima i ženama, bez pardona i razloga. Fascinantna je scena koju čine sredovečni muškarci koji se fiksaju uz šoljicu čaja.

Trag Dostojevskog

Fotografija je mračna kao i priča koja je uhvaćena objektivom Adiba Sobhanija, a scenografija je besprekorna.

Kuća, koja je nekada očigled-

no bila pojam raskoši, ljušti se i spolja i iznutra; tek poneki detalj podseća na njene bolje dane.

Svaki komadić mozaika Barahenijevog filma je opravdan, a scenaristički se oseća i uticaj Fjodora Mihailoviča Dostojevskog, najkonkretnije u sceni u kojoj se o ruskom piscu diskutuje u knjižari u kojoj jedan od sinova radi. Iranski

režiser ne sakriva činjenicu da je i njegov prethodni film bio inspirisan velikim ruskim piscem, odnosno njegovim djelom „Zločin i kazna“, a u „The Old Bachelor“ se dijaloški, iako kratko, pominju „Braća Karamazovi“. Sa druge strane, tu nema ničeg bajatog; perspektive su sveže, originalne. Što se glumačkog ansambla tiče, tu je svako seo na svoje mesto. Teško je, naravno, parirati Pourširaziju zbog ekstremnosti uloge koju je zaposeo, ali svaki od četiri glavna protagonista svoj zadatak nosi sa bravurom.

Leila Hatami, najpoznatija po ulozi u filmu „A Separation“ (Asgar Farhadi, 2011), blista kao nova stanarka, razvedenica u potrazi za samostalnošću

koja zapada za oko i ocu i jednom od sinova, Aliju. Njenim dolaskom priča se produbljuje. Ona, naime, i ne sluti iz kojih razloga je (i zbog čega tako povoljno) dobila stan na korišćenje. Njen lik nas odvodi i do druge vrste ilegalne scene, do umetničkog andergraund kluba, u kome se sluša brit-pop i duva. Takođe, Behdad i Valizadegan uspevaju da uverljivo daju portrete dva intelektualno i karakterno nejednaka brata koji se (ne baš uspešno) trude da zaštite jedan drugog.

O s re ć n o m k ra j u n e m a , naravno, ni reči, pa će krvavi pir krunisati ovu brutalnu priču o monstruoznom patrijarhu kojem niko i ništa nije sveto sem sam sebi.

Ocjena: 4.7/5

14

Četvrtak, 8. februar 2024.

CELULOID

Erotska drama „Miller’s Girl“ sa M

Klimavi miks Lolit imdb.com

Ortega i Friman u neuvjerljivom režiserskom debiju Džejd Hejli Bartlet

Piše:

Marko stojiljković

G

urui scenaristike odavno su rekli da su monolozi i naracije prilično „tup“, nesuptilan instrument koji bi trebalo upotrebljavati samo kada je to najnužnije. Recimo da je to slučaj sa filmovima o piscima i pisanju, što „Miller‘s Girl“, prvenac Džejd Hejli Bartlet, nekim delom i jeste. Problem je, međutim, u drugim delovima, nivoima i postavkama filma, budući da se tu radi o „lajt“ erotskoj triler-drami baziranoj na klišeu profesora i (tek punoletne) učenice, a granica između legitimnih omaža i „fan fiction“ đubreta je tanka otprilike koliko i granica između dobrog i lošeg „treša“, zezanja i lupetanja.

Film otvara monolog glavne junakinje Kairo Svit, koju nadolazeća zvezda Džena Ortega igra balansirajući između Lolite i Srede Adams (što nije čudno, s obzirom na to da je igra u Netfliksovom hitu „Wednesday“).

Profesor i školarka

Njena tvrdnja da je ona, zapravo, samo nezanimljiva školarka priprema nas na kliše-„spoznaju“ da će njen susret sa profesorom kreativnog pisanja Džonatanom Milerom (Martin Friman) oboma promeniti život. Kairo, naime, ima ambicije da se bavi pisanjem, pa mnogo čita, a Miler je davno pokušavao da se ostvari kao pisac, sve dok nije prihvatio posao profesora u državnoj srednjoj školi.

Oboje su izopštenici: Kairo je ostavljena od roditelja da živi sama u škrto osvetljenoj vili u napuštenom bogataškom brdovitom predgrađu Memfisa, a Miler je zarobljen u braku sa mnogo uspešnijom ženom Beatris (Dagmara Dominčik sa najmesnatijom ulogom u filmu) koja svoj neimenovani,

15

Četvrtak, 8. februar 2024.

Martinom Frimanom i Dženom Ortegom

te i Srijede Adams Režiserka se vodi logikom treš-erotskih i sredovečni imaju makar prolazne interakcije sa ljudima trilera iz devedesetih, a nema petlje da oko sebe, ne samo sa nekoliciprekorači granice dobrog ukusa, pa sve nom izabranih.

Istini za volju, Bartlet ima oseostaje u granicama licemjernih standarda ćaja za vizuelno, ali upitno je savremenih medija i društvenih mreža koliko između tema i ideja (nedobro plaćeni posao obavlja od kuće, večito polupijana i u donjem vešu, derući se preko telefona na neku nesrećnu Ejmi koju nikad ne vidimo i ne čujemo.

Oboje imaju i po jednog prijatelja: u slučaju naše Kairo, to je koketna Vini (Gideo Adlon sa lažno „masnim“ južnjačkim akcentom), a u Milerovom, to je kolega profesor fizike i bejzbol-trener Boris Filmor (komičar Bašir Salahudin) sa kojim ima odnos zasnovan na zezanju i zajedničkom jadikovanju. Predvidljivo, Kairo postaje Milerova miljenica na ionako slabo posećenim časovima izbornog predmeta, ali mu takođe postaje i muza i „hraniteljica ega“ koja je makar pročitala njegovu kolekciju kratkih priča, pa bi on zbog nje možda i mogao da se vrati pisanju.

Međutim, profesor Miler nije Miler iz naslova, budući da oboje obožavaju jednog drugog, poznatijeg pisca Milera – Henrija. Zbog toga joj, nakon zbližavanja preko cigareta na školskom sportskom terenu i poseta pesničkim večerima u

centru Memfisa, profesor daje zadatak da za ocenu pre roka, kako bi se onda dalje mogli posvetiti njenim pripremama za studije, napiše priču u stilu svog omiljenog pisca. Kamen spoticanja je to što će Kairo zadatak shvatiti malo pogrešno, pa će napisati „fan fiction“ erotsku priču u Milerovom stilu, ubacujući tu motiv razdevičavanja, sa sobom i profesorom kao glavnim likovima.

Gotika i dekadencija

Sve u filmu „Miller’s Girl“ toliko je upadljivo lažno, a pritom vrlo klimavo iskonstruisano, da nije problem naći gomilu logičkih grešaka. Bogati roditelji ne ostavljaju osamnaestogodišnjim kćerima brigu o vili, niti ih upisuju u državne škole do kojih one pešače kroz šumu u kratkim suknjama i čizmama, već ih daju u skupe i izolovane internate, ako već sami ne paze na njih. Profesori kreativnog pisanja sigurno znaju za postojanje Vladimira Nabokova, makar toliko da ne dozvole sebi da upadnu u zaplet njegovog najpoznatijeg romana. Konačno, ljudi mladi imdb.com

Dagmara Dominčik u najmesnatijoj ulozi ponuđenoj u filmu

kih ozbiljnih, nekih namerno provokativnih, a svih zapravo derivativnih), njen stil može i sme postati svrha svega. Naime, „Miller‘s Girl“ je i toliko natopljen tom „južnjačkom gotikom“ i erotizovanom dekadencijom, da se komotno možemo zapitati je li možda „slatka Kairo“ (čak joj i ime zvuči lažno i izmišljeno) plod mašte profesora Milera. Međutim, njihova interakcija i te kako ima posledice (posebno na tunjavog i šonjavog njega), da to ovde svakako nije slučaj. „Miller‘s Girl“ ima i jednu ozbiljnu komponentu, potpuno na liniji modernih rasprava o rodovima, seksualnim preferencijama i odnosima moći.

Bartlet kroz film, naime, postavlja retoričko pitanje da li je mentorski, a posebno odnos privilegovanog umetnika i muze, sam po sebi predatorski, budući da muška i formalno moćnija strana tu jedina ima izbor, pa stoga postavlja pravila i granice.

To pitanje bi imalo smisla kada bi Miler zaista bio predator, bilo po svojoj prirodi, bilo u smislu reakcije na životnu situaciju (on je, zapravo, zlostavljana strana u braku). No, on je toliko uplašen i potčinjen, da se ne usuđuje da pređe nametnutu granicu pristojnog ponašanja... I zapravo suviše hladan i proračunat da bi sebi dozvolio zaljubljivanje, pa sve postaje sudar dva povređena ega.

Kez i provokacija

Kada smo već kod ega: isti nije jednako dozvoljen mladima i odraslima, ženama i muškarcima, neafirmisanima i dokazano neuspešnima, i to Džejd Hejli Bartlet uzima tautološki, bez propitivanja.

REŽIJA: Džejd Hejli Bartlet ULOGE: Martin Friman, Džena Ortega, Dagmara Dominčik, Gideo Adlon TRAJANJE: 93 min

U toj igri spletkarenja, ona se vodi logikom treš-erotskih trilera iz devedesetih, a da pritom, poput svog muškog antijunaka, nema petlje da prekorači granice dobrog ukusa, pa sve ostaje u granicama licemernih standarda savremenih medija i društvenih mreža (na koje bi se Miler, Nabokov, Čarls Bukovski i Džon Fante svaki za sebe, a i zajedničkim snagama, zdušno „popišali“).

Ali, zato ima „obraza“ da ponudi sopstveno viđenje sličnog zapleta kao „fer igre“ ako tu igru igraju bazično pošteni ljudi kao Vini i Boris koji ovde imaju svoj „flertaški“ podzaplet.

Možda su Džejd Hejli Bartlet i njen prvenac samo proizvodi svog vremena koje se vodi nekom drugom logikom (ili makar to pokušava), pa autorki sa njenim filmom sve štima dokle god uspe da prenese poentu, ma koja bila (ako je uopšte ima). Možda je sve to jedna nezrela provokacija, nekakvo keženje i pokazivanje srednjeg prsta (ali, kome i zašto?)...

No, da je to nešto zaista temeljno promišljeno, sigurno nije, a pritom potcenjuje svoje likove. Autor koji to radi, potce njuje i svoje gledaoce, što nikako nije dobra vest.

Ocjena: 2.3/5

16 SERIJE

N

Četvrtak, 8. februar 2024.

Feud: Capote Tom Holander i Naomi Vots – najjač priče o piščevom izgnanstvu iz v vs. The Swans

aše greške upravo su ono što nas čini interesantnim – kaže Truman Kapote (Tom Holander) dragoj prijateljici Barbari „Bejb“ Pejli (Naomi Vots) u drugoj sezoni FX antologije „Feud: Capote vs. The Swans“, navodeći vas da pomislite samo jedno... Ako uzmemo da je to tačno, onda nije ni čudo što je veliki američki pisac, šoumen, provokator, bonvivan – uvijek bio najinteresantnija osoba u prostoriji.

Sa veličinom Kapoteovog talenta, demonstriranog u romanima „Breakfast at Tiffany’s“ (1958) i „In Cold Blood“ (1965), mogla je da se mjeri samo količina grešaka koje je, u privatnom životu, pravio na svakom koraku.

Najveća među njima ima čak i ime; odlično se pamti i datum kada je napravljena. Zove se „La Côte Basque 1965“, dogodila se 1975. godine... I ostaće upamćena kao Kapoteova „smrt prije smrti“.

Nakon nje, uslijedilo je izgnanstvo iz njujorškog džet-seta, a ta „društvena smrt“ (ili (samo)ubistvo, ako vam je draže) ubrzala je piščev pad u zavisnost, i otežala objavljivanje posljednjeg romana „Answered Prayers“. Ako ga je, uopšte, ikada i napisao, a sve do smrti, 25. avgusta 1984, tvrdio je da jeste. A to zbog čega je sve to radio; kome je prkosio; zašto možda jeste a možda i nije lagao – u fokusu je druge sezone antologije Rajana Marfija.

Kavga puna s i autodestruk Iako je prva sezona Marfijeve antologije bila mnogo koherentnija, ne može se reći da druga nema raskošnih aduta. Prvenstveno, glumački ansambl kojem od starta jedete iz ruke Na koncu, za novu temu odabran je Kapote, a Marfi je sezonu prepustio drugima. Umjesto njega u kreatorskoj stolici kao showrunner našao se pisac i dramaturg Džon Robin Bejc, a režiju je preuzeo Gas Van Sant (šest od osam), uz Maksa Vinklera i Dženifer Linč koji potpisuju po jednu epizodu.

Mreža FX u saradnji sa Huluom za sada je emitovala svega tri epizode, ali i na tom malom uzorku jasno se vide ključne mane i vrline nove sezone. Goruće pitanje, naravno, glasi – da li je i Kapote zavada prikazana na nivou one koja je rastrzala Beti i Džoun?

Nakon hvalospjeva za sjajnu prvu sezonu „Feud: Bette and Joan“, u kojoj je kroz priču o rivalstvu holivudskih diva Beti Dejvis (Suzan Suzan Sarandon Sarandon) i Džoun Kraford (Džesika Lang)) rekao nešto važno o seksizmu, mizoginiji i ejdžizmu u filmskoj industriji (i nekad, i sad), Marfi je mogao da bira bilo koju temu za novu zavadu inspirisanu stvarnim događajima. Druga instalacija trebalo je da se zavrti oko Princa Čarlsa i Lejdi Dajane, ali projekat je propao zato što nije mogao da ostvari to što je zamislio (možemo otprilike i da pogodimo zbog čega).

imdb.com

Goruće pitanje

Pa, recimo da nije, i da je prva sezona već od starta bila mnogo koherentnija i fokusiranija na ono što stvarno želi da kaže o svoje dvije od starta fenomenalno postavljene glavne prznice. No, to ne znači da je „Capote vs. The Swans“ parče neubjedljive televizije, naprotiv.

Šoumen i depresivac

Iako je šou prepustio drugima, Marfijev DNK osjeća se od samog početka. Prvenstveno, u izboru glavnih glumaca, koji i te kako drže nivo koji su zacrtale Sarandon i Lang. Toma Holandera čekale su ogromne cipele, i to ne samo zbog Oskarom

nagrađene naslovne uloge koju je nikad prežaljeni Filip Simor Hofman odigrao u „Capote“ (Benet Miler, 2005), nego i zbog Tobija Džonsa, koji je takođe dao veliki doprinos tumačenju piščevog lika u manje popularnoj drami „Infamous“ (Daglas Makgrat, 2006).

Sjajni britanski glumac nije zapao u puku imitaciju, ni samog Kapotea, ni prethodnika.

Pogodio je u metu birajući pravi vokalni registar i skidajući piščeve prepoznatljive pokrete i manire, zbog kojih je, uostalom, uvijek i izgledao kao osoba na rubu karikature – ne pretvarajući ga, pak, u karikaturu.

Bio njegov (anti)heroj najglasnija osoba u prostoriji ili depresivac totalno sjeban od alkohola i valijuma, koji sjedi na kauču i samosažalijeva se pitajući se da li je u njemu ostalo išta od Trumana Kapotea –

či adut nesavršene visokog društva

sjete kcije Holander ga čini i beskrajno zabavnim, i tragično ljudskim.

Bio razdragan ili otrovan, brižan ili destruktivan – u njegovim očima sve vrijeme tinjaju tuga i očaj čovjeka koji zna da jednom neće moći da zauzda svoje demone. Ukratko, Holander je Kapoteu ulovio bit, pa je u svakom kadru apsolutno jasno zbog čega su tog nesrećnog čovjeka svi mogli toliko da obožavaju, ali i preziru. Često istovremeno...

Jedna od onih koja ga je najviše voljela i kojoj je srce zdrobio bila je Bejb, modna ikona i supruga TV magnata Bila Pejlija (Trit Vilijams, odličan u posljednjoj roli). Već u prologu, u sceni u kojoj sa Kapoteom razgovara o muževljevoj aferi sa „tom debelonožnom nadžak-babom“, jasno vam je da će njihov odnos biti srce priče. Holanderova hemija sa Vots, koja igra Bejb kao da joj je to posljednja stvar u životu,

Šest lica rastrže pisca u nastavku FX antologije

variety.com

Četvrtak, 8. februar 2024. kupuje vas za sekund. I jedete im iz ruke u svakoj sceni koju dijele.

Odlične su i ostale glumice koje igraju Kapoteove labudice, bijele privilegovane žene iz njujorškog džet seta, koje su ga primile u društvo i otkrile mu svoje dekadentne tajne, a onda ga izgnale nakon što ih je objavio u magazinu Esquire, pakujući ih u priču „La Côte Basque 1965“, trudeći se da se ispod izmijenjenih imena jasno vidi o kome se radi. I još se usudio da kaže da je to samo najava, i da će čitaoce najsočniji djelovi sačekati u romanu „Answered Prayers“!

Holivudska snajka

Dajana Lejn blista u ulozi Slim Kit, takođe modne ikone, ali i holivudske snajke koja je uspjela da se uzdigne iz debelog siromaštva i postane supruga čak tri velike face, između ostalih, i Hauarda Hoksa. Najglasnija „bijesna glista“ u ekipi koja igra protiv Trumana dočarana je sa mjerom, tako da nikada ne postane crtaćka „zla kraljica“.

Ništa manje ubjedljive nijesu ni Kloi Sevinji kao S. Z. Gest, Kalisa Flokhart u ulozi Li Radzvil (sestra čuvene Džeki O) i Moli Ringvald kao Džoan Karson Karson, koja je na Kapotea, ipak, bila previše slaba i nastavila je da mu pravi društvo, pa je čak u njenoj kući i preminuo jednog vrućeg ljeta 1984. godine.

Posljednju i najtragičniju „labudicu“ An Vudvard odigrala je Demi Mur Mur, kojoj se može spotičitati samo jedna mana – to što je ima premalo na ekranu. Sreća u nesreći je to što je uloga toliko marfijevski dramatična i sočna, da joj je dala priliku da ostvari jednu od upečatljivijih epizoda u karijeri. A od muškog dijela, uz Holandera, najjači utisak ostavlja Džo Mantelo kao Kapoteova životna ljubav i žrtva svih njegovih kaprica, Džek Danfi.

Danfi Naravno, autorska ekipa izvukla je maksimum iz njujorškog visokog društva iz pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog ( Ajrih, Li vijeka. Kostimi (Lu Kacnelson Rudi Mans) i Kacnelson, ( scenografija (Mark Riker) su za čistu desetku; u glavi vam se vrti od raskoši i pri-

Tom Holander uspijeva da ulovi Kapoteovu zlobu, ali i duboku patnju

vilegovanog načina života tadašnje američke buržoazije.

A tek nas u nastavku čeka onaj Kapoteov čuveni „Crno-bijeli bal“, sjajniji od bilo čega što se moglo vidjeti i na francuskim dvorovima „u svoje pero“...

Zato je i šteta što se metafora o labudovima previše natrljava i objašnjava, te već na početku, kroz cik-cak radnju i skakanje kroz vremenske linije, pretjerano ponavlja motiv pisca zaglavljenog u kreativnoj blokadi i zavisnosti. Plašimo se da će serija u nastavku previše zaglibiti u praznom hodu i ponavljanju te matrice pijanstvo-triježnjenje-pokušaj pisanja-povratak alkoholu-sve iz početka. I da će se tako izgubiti dragocjeno vrijeme za karakterizaciju.

Sočni pripovjedač

Za sada, praznog hoda ima ali ne previše, a priča o zavadi Kapotea i žena koje je nazivao labudicama (spolja graciozne i savršene, a moraju da „rade nogicama“ duplo više nego patke da bi ostale na površini) lišena je jeftinog senzacionalizma i trača. Tagline „Prave očajne domaćice“ opravdan je u tom smislu: nema ovdje clickbait materijala, Kapoteov raskol sa prijateljicama, naročito sa Bejb, prikazan je više sjetno i melanholično, nego furiozno. I baš zbog kompleksne karakterizacije uspijeva da drži pažnju. Činjenice nekada mogu da otežaju sočnu anegdotu i pretvore je u živu dosadu. Kapote je to znao, a očigledno je da

to kapiraju i Van Sant i Bejc.

Zbog toga i otvaraju i dragocjen prostor da se u seriji osjeti kakav je pripovjedač bio i zašto su ga, tako kontradiktornog i često otrovnog, ipak svi željeli u blizini.

U „Capote vs. The Swans“, makar za sada, nema dubljih razgovora o književnosti i piščevom talentu, ali iz svega navedenog jasno se vidi kako je homoseksualac sa ruralnog američkog juga, koji je bio otvoreno gej kada se za to „nije ni znalo“, mogao sa samo 23 godine – da postane veliki američki pisac.

Na koncu, seriji je lako oprostiti mane upravo zbog toga što njeni autori nikome ne presuđuju, niti se prave da znaju nešto što niko ne zna.

Zato će neki od najjačih momenata biti oni u kojima se daju suptilni nagovještaji zbog čega je, dođavola, Kapote sve to uradio. A za jedan od ponajboljih zadužena je upravo Džesika Lang u roli njegove majke koja je izvršila samoubistvo kada je imao 30 godina. I koja ga progoni čak i iz groba...

Nesavršena je „Feud: Capote vs. The Swans“, ali i vrlo ambiciozna i poštena dok prikazuje manje poznat dio piščevog života. Njegovo rivalstvo, sa džet-setom, ali i sa sobom i samim životom – promotreno je sa dubinom. Zato toga uz ovu kavgu vrijedi ostati do kraja, čak i ako kvalitet značajno padne u nastavku.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3.8/5

18

Četvrtak, 8. februar 2024.

SERIJE Iako to mnogi možda nijesu očekivali od Glorije iz sitkoma „Modern Family“, Sofija Vergara solidno dočarava glavnu junakinju, čak i pored prostetike na licu koja joj vidno otežava posao

J

a

Griseld

Noćna mora modjelne mini-serije „Griselda“, u kojoj glavnu ulogu igra Sofija Vergara.

Uplašena majka

Pablova rečenica o Griseldi prvo je što ćete vidjeti na ekranu kad upalite prvu epizodu, i to je sasvim dovoljno da vas zaintrigira. Koga to, uostalom, može da ne zanima koga se plašio čak i Pablo Eskobar?

Ipak, nakon prvog susreta sa Griseldom ništa vam neće biti jasno. Iako je u seriji Blanko prikazana kao žestoka, ali izuzetno pametna i ambiciozna žena, Griselda koju upoznajemo nije onakva kakvom je zamišljamo. U trenutku kad se sa njom upoznajemo, čuvena „la madrina“ ili „kuma kokaina“ udata je za makroa koji diluje drogu i koji od nje traži toliko gnusnu stvar, da Griseldi najednom totalno pukne film.

Ipak, čak i tada je vidite isključivo kao uplašenu majku troje djece koja samo želi da ih zaštiti i da se makne iz tog svijeta i grada. Nikako kao osobu koja će za samo nekoliko epizoda vladati čitavim Majamijem.

Da stvar bude zanimljivija, ako proguglate Griseldino ime i pregledate fotografije, neće vam previše biti jasan ni iz-

bor Vergare. Ili zbog čega je gospođu Blanko u filmu „Cocaine Godmother“ (Giljermo Navaro, 2017) glumila Ketrin Zita Džouns.

Griseldu koju vam nudi Google lagano možete zamisliti u ženskom zatvoru, ili kao vlasnicu kupleraja, ili kao sumnjivu prodavačicu cigara pored ulice, ili nekog ko u frižideru u ledari sigurno drži i komad mesa koji nije životinjskog porijekla. Međutim, ako zakopate malo dublje, pronaći ćete i fotografije mlađe Griselde, a na njima rumene jagodice, sjaj u očima i odlučnost da sve što joj je u životu bilo naopako iskoristi da stvari preokrene u svoju korist.

Neopisiva bijeda

Sofiju Vergaru su, naravno, šminkom i djelimičnom transformacijom lica svakako morali malo da „poružnjaju“, a glumica je radila i na govoru i hodu koji se uveliko razlikuju od njenog. Opet, i pored svega toga, Griselda Blanko plijeni pojavom kada se pojavi na ekranu. I tu je jasno: kreatori serije Erik Njuman, Karlo Bernard i Dag Miro, koji su nam dali fenomenalni „Narcos“, udruženi sa novom kreativnom partner-

kom Ingrid Eskajedom, željeli su najprije da pruže ljudski lik složenom karakteru Griselde Blanko. Kako je Njuman rekao u jednom intervjuu: „Svakom treba dati priliku da objasni sopstvene postupke.“ - a samohrana majka koja pokušava da pobjegne od nasilne veze jeste neko sa kim publika može lako da saosjeti.

Griselda je žena u svijetu u kom vladaju muškarci, radi deset puta više da bi se dokazala i koristi um da bi nadmudrila sve oko sebe. Za nju kao takvu vrlo je teško ne navijati, što i jeste bio cilj (makar na početku), priznao je režiser Andres Baiz, takođe član kreativne ekipe „Narcosa“.

Nažalost, istinita priča o ženi koja je, između ostalog, odgovorna i za smrt tri muža (što je inspirisalo i nadimak „crna udovica“) mnogo je mračnija.

Prava Griselda Blanko rođena je u neopisivoj bijedi u jednom od najozloglašenijih naselja na obroncima Medeljina.

Ulica ju je rano uzela pod svoje nakon što je napustila dom gdje su je zlostavljali, a brzo je počela i prodavati svoje tijelo.

Prvo ubistvo počinila je već sa 11 godina. Ubila je bogatog dječaka kojeg je otela, a za kojeg

tvtime.com

tvline.com

edini čovjek kog sam se plašio u životu bila je žena po imenu Griselda Blanko. Ovako je Pablo Eskobar, jedan od najozloglašenijih kriminalaca, govorio o ženi koja je napravila najunosniji kartel svih vremena. Blanko je važila za surovu i nepredvidivu. Ubijala je ljude zato što su joj dugovali novac, zato što im je dugovala novac, a nekad i samo zato što joj se nije dopadalo kako je gledaju. Od njenog su imena u Majamiju tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka - strijepili mnogi. Njena je priča mračna i surova, tužna i puna krvi. I kao takva, glavna je tema Netfliksove sed-

Najsurovija žena iz svijeta narko-kartela p

Sofija Vergara, ubjedljiva u roli „kume kokaina“

Džulijana Ejden Martinez kao obavještajna analitičarka

19

Četvrtak, 8. februar 2024.

predstavljena u novom projektu kreatora Netfliksovog hita „Narcos“

a Pabla Eskobara Teška prostetika

Na početku, tempo serije malo je sporiji, da bi se u posljednje tri epizode radnja znatno ubrzala, možda čak i previše.

Griseldina priča u seriji, pak, znatno je izmijenjena i prilično ublažena; surovu stranu „kume kokaina“ ne vidimo sve do trenutka kada ne krene da gubi pamet, postane paranoična i gladna moći, a samim tim – i sklona padu.

Sofija, iako to mnogi možda nijesu očekivali od Glorije iz sitkoma „Modern Family“, sasvim solidno dočarava svoju junakinju, čak i pored prostetike na licu koja joj vidno otežava posao. Osjetna je emotivna povezanost koju ima sa Griseldinom pričom kao neko

a Džun Hokins

ko je odrastao u Kolumbiji baš tih godina koje su obuhvaćene u seriji, ali i kao samohrana majka koja se morala izboriti za svoje mjesto.

Kako autorstvo serije potpisuje dobar dio „Narcos“ ekipe, nije iznenađenje što je odabir i ostalih glumaca, čak i onih manje poznatih, takođe na mjestu. Džulijana Ejden Martinez u ulozi Džun Hokins, obavještajne analitičarke u policijskoj stanici, izdvaja se kao bitan ženski lik, takođe inspirisan istinitom biografijom. U pitanju je žena koja je počela kao obična prevoditeljka dokumenata sa španskog za kolege, da bi do kraja postala ključna osoba u slučaju koji je vođen protiv Blanko. Njena je uloga naročito bitna jer Džun služi kao Griseldin odraz u ogledalu zato što je i ona sama mlada majka latinoameričkog porijekla, u svijetu koji nije poštovao žene. Ona je tu da pokaže publici da ono što je Griselda radila nije bila jedina mogućnost.

Obična domaćica

Ono što će vas možda iznenaditi u vezi sa Džulijanom, koja je sjajna u ulozi Džun ili, recimo, Martina Rodrigeza, koji glumi šarmantnog Rivija ko-

me ni lista od najmanje 30 ljudi koje je ubio, nije smetala da nas sve natjera da zapljeskamo u finalu nakon što saznamo za čuveni „seks preko telefona“ - jeste da i jedno i drugo nemaju mnogo glumačkog iskustva.

I da za sobom imaju tek jedan ili dva filma i epizodnu ulogu u seriji. Štoviše, da ste im prije „Griselde“ uskočili na Instagram profile, vidjeli biste da ih je uoči premijere pratilo svega nekoliko hiljada ljudi, što je (iako je pomalo tužno) najbolji pokazatelj toga koliko (ni) su poznati i koliko im baš ovaj projekat može biti odskočna daska u svijetu glume, čemu se iskreno i nadamo.

Na kraju, u seriji nije prikazana smrt Griselde Blanko. Buran i kontrovezan život kraljice kokaine okončan je nakon što je odslužila skoro 19 godina u zatvoru i nakon što su joj ubijena sva tri sina, osim Majkla Korleonea ( jasno je po kome je dobio ime), kog je naknadno dobila sa tjelohraniteljem Darijom (upečatljivi Alberto Gera).

Griselda Blanko ispisala je najmračnije stranice u istoriji narko-kartela i zapravo bila neko ko je utabao staze Pablu Eskobaru, ali i svima koji su

došli nakon njega. Bila je žena u muškom svijetu i zato je bila surovija od bilo kog muškarca u kriminalnim vodama. Osmislila je čitav niz načina za krijumčarenje i dilovanje narkotika, a imala je i prepoznatljiv stil ubijanja, a da ironija bude veća – ubijena je baš tako. U zločinačkom opusu imala je najmanje 250 ubistava. Bila je autsajderka koja je regrutovala ljude slične sebi, a neprilagođenima, odbačenim od društva, stvarala je osjećaj zajedništva i porodice. Hipnotisala je ljude i pretvarala ih u slijepe sljedbenike tjerajući ih da progutaju etiketu „obične domaćice“ na koju je i ličila pri prvom susretu.

Na kraju je umrla sama i zbog iste bolesti od koje pati i svaki muškarac kog je pregazila na putu ka vrhu. Zbog potrebe za moći i činjenice da nije znala kada da stane. Ekranizacija njene priče, bez obzira na to da li su vam krimi-teme po meraku, držaće vam pažnju. I uprkos manama serije, koje se najviše tiču sporog tempa na početku, učiniće vam jedan vikend uz Netfliks na kauču prilično zanimljivim.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3/5

tvline.com

roditelji nijesu htjeli da plate otkup.

Griselda nije bila nimalo naivna, rano je naučila kako da se izbori za sebe. Ali, da smo je upoznali ovakvu bilo bi teško posmatrati je kao samohranu majku koja je morala da prehrani tri sina, kao emigrantkinju, kao osobu kojoj su stalno oduzimali zasluge i gledali je sa visine... I koju su konstantno pokušavali da sklone od stola zato što je imala što da kaže.

Martin Rodrigez, beskrajno šarmantan kao Rivi

20

Četvrtak, 8. februar 2024.

PREPORUKA

Sara Kurgaš - KURGASHIAN, muzičarka

Stvarno smo čudna sorta

ZGRABI Uvijek preporučujem filmove koji imaju snažnu poruku upućenu društvu. Iako uživam u ozbiljno otkačenim klasicima poput „Natural Born Killers“ (Oliver Stoun, 1994) i „Clockwork Orange“ (Stenli Kjubrik, 1971), nedavno me je oduševio film „The Platform“ (Galder Gastelu-Urutia, 2019). Strašno drži pažnju i šalje snažnu poruku. Stvarno smo neka čudna sorta.

U tom smislu, okrenuću malo na komediju i preporučiti film koji mami osmijeh na lice i definitivno je lakši za svariti, a to je „Toc Toc“ (Visente Viljanueva, 2017). Must see!

privatna arhiva

FILM

TV Svakodnevno se užasavam od prenosa stvarnog (ne)života koji narod Palestine preživljava već decenijama, a pogotovo ove godine. Već neko vrijeme pokušavam da pobjegnem u maratone TV serija na Netfliksu kako bih skrenula misli, ali me ništa ne opusti kao mirna savjest kada me neki sadržaj edukuje.

Zato ću u ovom duhu preporučiti mini-seriju „Stateless“ koja iz tri ugla predstavlja težak život u australijskom azilu, ali i „Mo“, u kojoj je glavni lik Palestinac koji na komičan način predstavlja ličnu životnu dramu u Americi i predrasude sa kojima se stalno susreće.

MUZIKA Odrasla sam uz različite ritmove popa hiljaditih, regetona, roka i repa, a upravo miks ovih žanrova je današnji trep u koji sam se i sama upustila.

Kao dijete sam znala napamet i kasete Zdravka Čolića i Josipe Lisac! Ali, niko me nije vodio kroz adolescenciju kao ekipa YMCMB (Young Money Cash Money Billionaire). Nekako su me učili da vazda idem dignute glave kroz školu. Ipak, sad kad sam malo zrelija, više vodim računa o tome šta i koga slušam, tako da kao konzument određenog sadržaja

Sara Kurgaš: Tvrdi da je osmijeh uz komediju „Toc Toc“ zagarantovan

nastojim da imam barem neki uvid u ličnost koja ga stvara. Na primjer, zasad me Kanje Vest nije razočarao.

ZAOBIĐI FILM Ne volim horore! Previše imam empatije. Nekad je to izraženo do te mjere da mi pozli i da moram da ugasim film, iako nerijetko tjeram sebe da sadržaj iscrpim do kraja.

Osim takvih filmova, izbjegavam dokumentarce koji ograničavajuće prikazuju

određenu ličnost i stavljaju je u određeni kalup... Sve zavisi što je poenta filma. Zato i rijetko utiče na mene pozitivno da kraj ostane nedovršen.

Prikaži poentu, ne mogu da gatam!

Jazeera jedini televizijski medij koji pratim. Sve što valja može se pronaći na internetu.

E da, nadam se da više ne pričamo o zaobilaženju rijalitija? To se valjda podrazumijeva.

TV

Nedavni fenomen - muzika ubrzana x2, uopšte mi nije jasna... Ne razumijem potrebu za tom vrstom adrenalina, samo pođite na rejv? Razočarana sam, između ostalog, i rep muzikom koja reciklira, reciklira i reciklira stare bitove... Zauvijek ću vjerovati u novi zvuk, a ne samo u njegove deformitete.

Smaraju me serije koje ne mrdaju sa radnjom ili se vrte ukrug do te mjere, da sve postaje predvidljivo. Ako sam na trećoj sezoni i ne dešava se ništa, onda mislim da je vrijeme za raskid sa serijom. Što se tiče emisija na televizijskim programima, ne preferiram nijednu. Trenutno je Al

MUZIKA

21

Četvrtak, 8. februar 2024.

The Last Dinner Party

v

DZUBOKS

M

Prelude to Ectasy

U međuvremenu, prije lansiranja albuma „Prelude to Ectasy“, djevojke iz The Last Dinner Party uspjele su i da postanu predgrupa Stonsima u Hajd parku, pa i da im koncept i zvuk porede sa The Queen, Kejt Buš i prije svega sa Sparks.

amazon.com

alo o samopouzdanju: zamislite bend koji prvi album otvara uvertirom simfonijskog orkestra. Pa praši i plete rok koji čini da mladost ponovo djeluje zabavno. Odavno Britanija nije u toj mjeri iščekivala kako će da zvuči neka nova muzika, kao u slučaju The Last Dinner Party.

Njih pet su omiljeni novi bend Florens Velč; prošle godine su usred „Football Focus“ emisije o Premijer ligi pričali o grupi pet cura koje u Londonu pakuju neku uzbudljivu pop muziku...

Sve to je jedan zavjet: prije koledža, Abigejl Moris (pjevačica, apsolutno instant zvijezda) družila se sa Lizi Mejland i Džordžijom Dejvis po londonskim svirkama.

Njih tri su prepoznale što im muzika znači, počele da nastupaju – i navodno krvlju potpisale da će zajedno da sviraju svoju, autorsku muziku na skupim banketima za hedoniste. Potom su im se pridružile još dvije muzičarke s akademije (gitaristkinja Emili Roberts i sjajna Aurora Niševci, balkanskih korijena, na klavijaturama) i sve to spakovale glamurozno, sočno, seksi, čežnjivo, strasno i tek diskretno mračno.

Od puke forme interesantnija je suština: ono što The Last Dinner Party svira je indi-rok koji klizi ka baroknom popu.

Future Islands

People Who Aren’t There Anymore

S

genius.com

amjuel Hering nameračio se da dokaže da postoji muzika uz koju će ljudima biti sasvim prikladno i da radosno plešu, i da tiho jecaju (ili, jelte,

i jedno i drugo do kraja pjesme). I tako skoro deceniju od „Seasons (Waiting on You)“, megahita koji je bendu Future Islands donio globalnu popu-

larnost, sve do ovogodišnjeg, sedmog albuma. „People Who Aren’t There Anymore“ promoviše sa reputacijom najbitnijeg sint-pop benda 21. vijeka.

Ekipa koja je, maltene, The National svog žanra, isporučila je ploču na kojoj zvuči najbolje i najkonzistentnije u dosadašnjoj karijeri. Bolje i od famoznog „Singles“ albuma koji ju je lansirao u orbitu prije deceniju. Samjuel i ekipa iz Future Islands sada više ne zvuče kao krotitelji divljih vranaca u preriji, nego kao gospoda za volanom „maklarena“ na uzbudljivom, ali bezbjednom drumu.

Tematski, to je isti onaj Hering. U uvodnoj pjesmi „King of Sweden“ zatičemo

Na mahove je bombastično („Burn Alive“), sanjivo („Beautiful Boy“), malo kinky religiozno („Lady of Mercy“), mitološki inspirisano (slika tamnocrvene utrobe prosute po stijenama jedne plaže u „The Feminine Urge“...

Više od svega, „Prelude to Ecstasy“ je muzika koja ne upada u opšte momente i ćorsokake predvidljivosti, a ne umara ni kad je u žestokom ABBA ritmu u hitu „Sinner“, ili još žešćoj hitčini „Nothing Matters“. Momenti pretjeranosti i groteske uokvirene su ramom autoironije, a slike poput „there’s candle wax melting in my veins“ ostaju trajne. Abigejl i ove cure opravdale su sva očekivanja, a nakon ovakvog debija ostaje samo da same sebi postavljaju nove granice.

S. S.

Ocjena: 84/100

ga zaljubljenog do ušiju, da bi u riječima „you are all I need, nothing said could change a thing“ nagovijestio kataklizmu jedne bliskosti. U „Sickness“ i „Deep in the Night“ suflira da se tu radilo o dvije osobe koje su uništile vremenska i prostorna distanca. I sve to je slika njegovog pandemijskog života u Švedskoj sa Džulijom Ragnarson, glumicom i zvijezdom odlične drame „Blinded“.

Očuđena zvijezda sint-popa vrlo precizno i skoro sladostrasno secira detalje raskida, a na udarnoj pjesmi „Give Me the Ghost Back“ kao da vrši obdukciju samog sebe. I sve se to pleše, uz utisak da Future Islands nikad tako nije uživao u „pakovanju“ jednog albuma. Monumentalni juriš „The Tower“ je dokaz, da je Hering sposoban da preživi žešće lične oluje od ove švedske mećave. I da se samo još više S. S. kreativno rascvjeta.

Ocjena: 80/100

22

Četvrtak, 8. februar 2024.

33 OBRTAJA

N

fil

ijedna vrsta vizuelnog izraza Milici Mijajlović nije strana. Njen talenat, zalaganje i snažan pečat prepoznao je i žiri nagrade „Milčik“, koji joj je krajem prethodne godine uručio priznanje za rad „Girlhood Is a Spectrum“.

Koristeći sva umjetnička sredstva, Mijajlović propituje pojam kapitalističkih obrasaca i društvene nepravde, osvrćući se na marginalizovane grupe, koje trpe opresiju, agresiju...

Na putu od Cetinja, do Beograda i Praga, izlažući u brojnim evropskim galerijama, ne prestaje da istražuje tehnike, forme i uglove iz kojih tako pronicljivo posmatra svijet.

Sva ta praksa odraz je njenog odrastanja, otkrivanja brojnih naslova iz svijeta filmske i muzičke umjetnosti. Mijajlović često ideje za naziv neke slike ili postavke pronalazi upravo u djelima omiljenih režisera.

Zato vas vodimo u čuveni pariski „Café de Flore“ u kome vas čekaju njeni omiljeni stvaraoci!

m

Film koji Vas čini srećnom?

- „Night on Earth“ (Džim Džarmuš, 1991). Nije posebno srećan film, ali u isto vreme i jeste. Estetika, humor i spontanost koja vlada radnjom čine me srećnom svaki put kada ga gledam.

Milica Mijajlović, likovna umjetnica

Zbog Džarmu da vidim M

Milica Mijajlović: Voljela bi da se snimi drugi dio Žilnikovog filma „Lijepe žene prolaze kroz grad“

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Joker“ (Tod Filips, 2019).

Nisam baš poželjela da ubijem režisera, ali sam bila ljuta zbog spektakularizacije besa „neshvaćenih“.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Možda isto „Joker“ hahah.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Neku fantaziju. Možda drugi

dio filma „Lijepe žene prolaze kroz grad“ (Želimir Žilnik, 1986 ) snimljen u današnjem kontekstu.

Omiljeni filmski rivali?

- Kejdi Heron i Redžina Džordž iz filma „Mean Girls“ (Mark Voters, 2004).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Kada Bob prvi put prati Džejmsa ulicama Londona u filmu „A Street Cat Named Bob“ (Rodžer Spotisvud, 2016).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Nikola, nisam ti ja majka!“ iz filma „Mi nismo anđeli“ (Srđan Dragojević, 1992).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Džiglipaf iz „Pokemona“, koji uspavljuje pevanjem, a zatim žvrlja po licu onih koje je uspavao.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Ice Age“ (Kris Vedž, Karlos Saldana, 2002). Sećam se samo

23

Četvrtak, 8. februar 2024.

a

Ivona Živulj

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Isti film kao iz prethodnog pitanja. I dalje nisam otišla u Maroko.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Mislim da bi snimao na relaciji Beograd - Sarajevo. Ne znam zašto, ali to mi je prvo palo na pamet. Sigurno bi bilo napeto i lepo u isto vreme.

ika

da sam bila jako ponosna i srećna jer sam bila sa mamom u bioskopu.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Alehandro Hodorovski, Vlatko Gilić i Džim Džarmuš u „Café de Flore“ u Parizu.

Izvela bih ih na konjak.

Soundtrack kog filma bi mogao ilibistevoljelidapratiVašživot?

- „Only Lovers Left Alive“ (Džim Džarmuš, 2013).

z

uša želim Maroko

mu

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Life“, Dezrei. Podseća me na partnera i najlepša zajednička putovanja.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Forever Young“, Alphaville. „Let’s dance in style, let’s dance for a while/ Heaven can wait, we’re only watching the skies/ Hoping for the best but expecting the worst/ Are you gonna drop the bomb or not?“ Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Za mene to je „Edge of Seventeen“ Stivi Niks, kada izgovori: „Just like the white winged dove, sings a song, sounds like she’s singin.“ Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Josephine“, Kris Rea. Vaša pjesma za karaoke?

- „Total Eclipse of the Heart“, Boni Tajler; „Zmaj“, Indira Radić.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Do kraja života slušala bih Lanu del Rej. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Britni Spirs. Ne baš u srednjoj, ali u osnovnoj da.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Smrt Toša Proeskog, sećam se koliko smo tog dana sve plakale.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Da l’ si ikada mene voljela“, Nenad Knežević Knez. Možda najbolja pesma.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Nemam tako žestoke emocije prema autorima, u principu

cenim svaki trud čak i kada mi se ne dopada rezultat.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Vrlo moguće.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „After Life“. Ima tri sezone, za ambiciozne gledače taman za jedan ceo vikend.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Baywatch“, „Kasandra“, „Nikita“ i „Charmed“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Fleabag“, mada je možda sada već mnogo gledanija nego ranije.

Serija koju nikada nijeste završili i zbog čega?

- Nisam imala snage da odgledam sve epizode serije „Black Mirror“. Sve mi je delovalo previše blizu, kao da može da se desi za nekoliko godina.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Uh, iskreno ne mogu da se setim.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Onaj stari „Apple Macbook“ iz serije „V.I.P.“, a sa kojeg Pamela Anderson šalje neke imejlove.

Najdraži par iz serije?

- Džim i Pem iz serije „The Office“. Obožavam kako je kroz njihov odnos na neki način čisto predstavljena jednostavna i zdrava ljubav.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Takođe „The Office“, američka verzija. Mislim da su svi koji su gledali u nekom trenutku poželeli da to bude njihov kolektiv.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma. Uvek za Toma.

M. ČAVIĆ

24

Četvrtak, 8. februar 2024.

kalendar

Saj-faj komedija „Bill&Ted’s Excellent Adventu

syfy.com

Vremeplov sazdan o

Aleks Vinter i Kijanu Rivs u ludoj komediji Stivena Hereka

M

ožda je Smrt nepobjediva u partiji šaha u klasiku „The Seventh Seal“ (1957) Ingmara Bergmana, ali sigurno nema nikakve šanse u bilo kojem „Game Boy“ ili „Tetris“ nadmetanju sa dvojicom američkih klinaca. Još kad su oni Bil i Ted...

Laserske sablje

Dvorac, Kastelo Orsini-Odesalki, na jezeru Braćano, 30 kilometara od Rima, posljednje je mjesto na kojem biste mogli da zamislite snimanje filma poput „Bill&Ted’s Excellent Adventure“ (Stiven Herek, 1989).

Upravo tu dogodila se, totale spontano, ta luda scena: dvojica tinejdžera, vremeplovom prebačena u srednji vijek, prvi put drže mačeve u rukama.

I pod oklopima, od svega – tu njima na’m pada da vitlaju mačevima kao Luk Skajvoker i Han Solo. Onako, kao laserskim sabljama u „Star Wars“ fazonu. I nikako drugačije. Da

Ovo je priča laka ko perje, samo što, eto, to što radi, radi izvrsno. Excellent. I takva kakva jeste, stvarno je urnebesna komedija za likove koji vole ovakav humor, đe banalnost, može bit i tupavost, ispadne pametnija i prevesla cijeli svijet odmah skontate, da se tu ipak nešto pametnije i bitnije dešava od banalne komedije sa putovanjem kroz vrijeme... Recimo, neka istina o svoj dobroj đeci ovoga svijeta.

Neko je tu bio sigurno bolji Ted a neko drugi sigurno i bolji izbor za Bila, ali samo su Aleks Vinter i Kijanu Rivs bili savršeni Bil i Ted. Dvojac bez kormilara. Cjelina.

Obojica su na audiciju stigli na motorima; u roku od deset minuta skontali i da obojica sviraju bas gitaru. I obojica mislili, da šanse nema da tog dana u Los Anđelesu dobiju te uloge. Pa eto, što ne se ne bi makar družili...

Režiser Herek pamti da se na audiciji pojavio praktično svaki mladi lik Holivuda i Los

Anđelesa koji je želio da bude neko i nešto u glumi. I samo njih dvojica od Bila i Teda nijesu željeli da prave geg, karikaturu, štos na račun nekih tupavih i nadžibrenih tinejdž-godina. Samo je Rivsu i Vinteru bilo bitno da tu banalnost dvojice najboljih drugova predstave kao nešto stvarno.

Kao dobrotu koja stvarno može da promijeni svijet, onako izvrsno, u njihovom „the most excellent“ maniru. I nešto mladalački i američki pobjedničko.

Recimo ovako: dva momka muče grdnu muku da napišu seminarski rad o tome kako bi izgledao život slavnih istorijskih ličnosti u njihovom San Dimasu, sunčanom, bezbrižnom i potpuno nebitnom

predgrađu Los Anđelesa. Kad dobiju priliku da uskoče u vremeplov i upoznaju neke od tih svjetski bitnih likova, okreću stvari naglavačke. A što ne bi oni tog Napoleona, tog Sokrata, Betovena ili Jovanku Orleanku doveli pravo i stvarno u San Dimas! Prava američka biznis i životna logika. Ali, paz’ sad: komad evropske produkcije.

Keš za Italiju

U čemu je fora sa filmom „Bill & Ted’s Excellent Adventure“: to je priča laka ko perje; tanka i spremna da pukne kao led na proljeće. Od početka do kraja.

Samo što, eto, to što ima i to što radi, radi izvrsno. Excellent. I takva kakva jeste, stvarno je urnebesna komedija za liko-

Četvrtak, 8. februar 2024.

25

ure“ s Aleksom Vinterom i Kijanu Rivsom slavi 35. rođendan

Telefonska govornica

Ozbiljno, Herek se našao u čudu kad je skontao da ekipa italijanskih snimatelja, tamo kod onog dvorca, ne razumije ni riječ onoga što se pred kamerama dešava... Ali su se svi svakako valjali od smijeha. I tada je shvatio, da možda, možda tu u rukavu ima nenadani hit.

Prije svega, postojala je stendap rutina sa koledža koju su u grubi tekst scenarija početkom 1987. uokvirili Ed Solomon i Kris Mateson. I sve je to trebalo da bude prilično drugačije: umjesto Napoleona, trebalo je da ti klinci u svoje predgrađe, slučajno ili ne, dovedu Adolfa Hitlera (!). Pa i da „zakuvaju“ ubistvo Julija Cezara, sa sve onim noževima.

Kada je postalo jasno da se takva komedija ne može snimati, sve se krenulo mijenjati... Recimo, producenti su tra-

žili da Bil i Ted u putešestvije istorijom ne krenu nekakvim komšijskim kombijem, kako je prvobitno planirano zato što je to previše podsjećalo na „delorean“ iz „Back to the Future“ trilogije. Pa je na kraju ispalo da će njihov vremeplov da bude – telefonska govornica. E sad, možete mislit koliko je bilo „uvjerljivo“ i da li je iko uopšte povjerovao, kada su režiser Herek i scenaristi, mrtvi ‘ladni, ubjeđivali narod da su oni to spontano smislili i da nikad prije toga nijesu gledali „Doctor Who“.

E da, u prvom scenariju Bil i Ted bili su premršavi tipovi u metalskim majicama koje je bogatinski ostatak razreda potcjenjivao, ćosao i šikanirao. Ono, kao totalni autsajderi. Kad su Rivs i Vinter upali u jednačinu, bilo je jasno da se to mora mijenjati. Jer, u svakoj varijanti djelovali su strašno kul kao Bil i Ted. To što nije bilo para za snimanje bilo je stvarno najbolje što se filmu moglo desiti. Recimo, nije bilo šanse da Edi Van Helen (najveći muzički izbor muzički totale neukih entuzijasta Bila i Teda) upadne u ulogu Rufusa. A tog lika iz budućnosti koji dolazi da im ostavi vremeplov i udijeli nekoliko lekcija, na kraju je glumio Džordž Karlin. Taj veliki cinik, majstor crne komedije i apsurda, „dekan i profesor komedijaša kontrakulture“.

Ukratko, kosmički megagigacar i filmski i TV rešetar svih krupnih tema, od politike, do religije.

Opet, ništa, baš ništa tu ne bi štimalo, da tu nijesu uskočili Kijanu i Aleks, i tu dvojicu klinaca do kosti osjetili. Pa, recimo, ako je ona scena s imaginarnim „Star Wars“ mačevima njihova improvizacija na licu mjesta – svaku riječ od tih tupavih rečenica iz scenarija su od slova do slova, od tačke do tačke izgovorili. Jer je ta vedrina, taj ritam riječi dvojice četrnaestogodišnjaka mnogo

Džordž Karlin savršeno kul kao Rufus, putnik iz daleke budućnosti dailydead.com

ve koji, je li, vole takav humor i vic; đe banalnost, može bit’ i tupavost, ispadne pametnija i prevesla cijeli svijet.

Jasno vam je otprilike, da je prije 35 godina bilo vraški teško bilo kom studiju prodati takvu priču. Jer, svaki projekat koji u sebi nosi „putovanje kroz vrijeme“ obično znači i – pristojan budžet. Recimo, „Warner Bros“ producenti bili su spremni da ovo snimaju, ali ne za više od deset miliona dolara. No, na kraju je ispao problem: nijesu mogli da nađu nikog ko bi iskeširao i tih deset!

Tu je na scenu stupio Dino de Laurentis, čoek koji je uz Karla Pontija iznio poslijeratnu italijansku filmsku industriju na svjetsko viđelo, koji je osamdesetih imao poslastice poput Linčovog „Blue Velvet“ (1986), „Conan the Barbarian“ (1982) s Arnoldom Švarcenegerom i „Flash Gordon“ (1980) rimejk koji svaki pristojan milenijalac i dan-danas obožava. E, on je bio spreman da iskešira. Deset sedmica snimanja, od čega dvije u Italiji.

digitalspy.com

od djetinje dobrote

Napoleonova nezaboravna posjeta Los Anđelesu

bitniji od onog što oni govore. I da, njih dvojica potrudili su se da budu savršeno slični, a savršeno diskretno različiti. Rivsov Ted beznadežno smotan, a Vinterov Bil sa gomilom akcija i planova... Koji su, naravno, beznadežno katastrofalni.

Hokejaški golman

Na koncu, film premijerno prikazan 17. februara 1989. godine, ekspresno je i četvorostruko vratio uloženi budžet, a Rivsu lansirao stelarnu karijeru, iako je već imao zapaženu malu rolu u famoznom „Dangerous Liaisons“ (1988) Stivena Frirsa. Režiser Herek pamti Kijanua kao lika koji je nad skriptom bio zamišljen kao tip nad kviz-pitanjima. Pa kad bi nešto izgovorio, gledao je u ljude oko sebe kao da čeka potvrdu, da li je dao tačan odgovor. I nikako, nimalo se nije trudio da bude smiješan. Toliko mu je to bilo bitno i toliko se trudio da bude iskren.

Taj mladi Kijanu već godinama trpio je ubjeđivanja agena-

ta, da mora da promijeni ime u Kejsi ( jer „to njegovo je previše etničko“); oca je posljednji put vidio na Havajima u 14. godini; seljakao se od rodnog Bejruta preko Sidneja i Njujorka do Toronta, od jednog do drugog do trećeg maminog braka; dočekao da o njemu brine uglavnom baka Kineskinja... I u školi ostao upamćen kao ljut, plahovit samotnjak sa žestokim problemom disleksije koja ga je koštala i ocjena i popularnosti. Želio je da bude hokejaški golman, pa po inerciji krenuo od audicije do audicije.

Znajući sve to, lako je shvatiti zbog čega je „Bill & Ted’ Excellent Adventure“ za Rivsa bio filmska utopija, satkana od dobrote nekih tinejdžera koji mogu da putuju kroz vrijeme. I mnogo prije nego što je s Aleksom zakoračio u onu telefonsku govornicu, koja će ga odvesti do Napoleona i Betovena, i naučiti kako to djeca Sokrata podučavaju najljepšim istinama. S. STAMENIĆ

26

Četvrtak, 8. februar 2024.

v

Vitez u Ulcinju

T

eško da je Evropa tokom srednjeg vijeka imala zvanje više romantizovano, od vitezova Svetog groba.

U odrednicu bi stali i ratnici i pustolovi i hodočasnici; najčešće pisci, uvijek avanturisti... I sve odjednom. Arnold, riter od Harfa, jedan je od najslavnijih.

Ulice i škole, najviše u njemačkoj najbogatijoj pokrajini Rajna-Vestfalija, pola milenijuma nakon Arnoldovih pustolovina nose njegovo ime. U 15. vijeku u njemačkim državama duž Rajne bio je praktično selebriti; na način na koji je to vjerom obilježeno, a mitologijom prožeto vrijeme moglo biti na prostoru najbogatije Evrope.

Arnold Fon Harf jedan je od rijetkih vitezova poznog srednjeg vijeka koji je uspio da, na istom poduhvatu i u istoj pustolovini, obiđe tri ključne destinacije hodočasnika tog vremena: Jerusalim, Rim i Santjago de Kompostelu. I tu se krije nama bitna referenca: jedna od destinacija slavnog viteza bio je i Ulcinj.

Arnold je dugo putovanje na Orijent počeo iz Kelna,

početkom novembra 1496. godine. U februaru 1497. grabio je, morem i kopnom, od Venecije ka Aleksandriji... I u tom periodu njegove stanice bile su i, tada mletački, Ulcinj i Drač. U turbulentnom vremenu na našim prostorima, manje od godinu nakon što je Đurađ Crnojević morao da napusti Zetu, pod pritiskom sve moćnijih i dominantnijih turskih gospodara...

Ali i nekih 80 godina prije nego što će Ulcinj postati dio Osmanske imperije.

Odmah da kažemo, Arnold u putopisu (koji će potom u njemačkim državama postati svojevrsni bestseler) nije štedio ni ljude, ni prostore na kojima je boravio.

Na primjer, iz Egipta je izvještavao o prvim slučajevima zaraze sifilisom na Mediteranu (svega nekoliko godina nakon što je bakterija, na Kolumbovim brodovima, u naš dio svijeta donesena iz Amerike). Istina je bila njegova apsolutna obaveza, kako i dolikuje onom, koji je u Crkvi Svetog groba u Jerusalimu, na mjestu Hristovog stradanja i slave, potom dobio čast da

Zaglavi se

pinterest.com

PODGORICARENJE

Italijanska mapa mletačkog Ulcinja iz 1573. godine

se naziva vitezom njenog imena.

E, taj riter Fon Harf opisivao je Ulcinj kao „mali grad jedinstvene ljepote“. Ostavio je i važan dokument, koji svjedoči o Albancima kao stanovnicima grada i u tom, mljetačkom periodu.

Toliko su mu bili jedinstveni i interesantni, da je u Draču spakovao svojevrsni mali njemačko-albanski rječnik...

I tako ostavio drugi najstariji zapis na albanskom jeziku u istoriji! Vitez je zapisao riječi najčešćih fraza korisnih putnicima, najviše pominjanih riječi... Na sličan način na koji je, recimo, zapisivao njemačke prevode riječi jezika južnoslovenskih naroda u Slavoniji.

O vjerodostojnosti njegovih zapisa svjedoči i opis Skadra: „Veliki fortifikovani grad koji su Turci oteli od Venecije nekoliko godina ranije“). Na putu do Aleksandrije boravio je i na jugu Italije u Kalabriji, potom i na Krfu... Ali rijetko odakle je, od Kelna do Jerusalima, pa do Rima i Santjago

Crta: Srđan Ivanović

de Kompostele pa nazad kući, ostavio tako lijepu sliku spokoja i banalnog, bezbrižnog života, kao u tihom Ulcinju, te zime 1497. godine.

Pisao je o krokodilima, lavovima i sezonskim poplavama Nila; o ostrigama na Rodosu i aleksandrijskoj gardi, čiji su golubovi pismonoše donosili vijesti iz nekih stotinama milja udaljenih svjetova...

Zapisivao i riječi na arapskom, etiopskom, hebrejskom, jermenskom turskom – ali i na jeziku Kelta Bretanje.

Preminuo je sa 34, samo pet godina nakon što se, nakon hodočašća, smirio u naslijeđenom dvorcu u Vestfaliji, koji je opstajao sve do prije pola vijeka. I kući i dalje pisao: izmaštana i romansirana „putovanja“ do Madagaskara, Nikobarskih ostrva, izvora Nila... Njegovi putopisi sada su predmet cijelih studija Univerziteta Oksford. A jedna divna i tiha ulica u Ulcinju, staza ka Hotelu Albatros, otkriva njegove pučine i već nekoliko godina nosi njegovo Stojan STAMENIĆ ime.

Četvrtak, 8. februar 2024.

27

LONDON CALLING

P

Fešta za Zmaja

roslava Kineske Nove godine neće zaobići britansku metropolu ni 2024, pa su ukrašene ulice, mnogobrojni događaji i marketi - spremni da dočekaju veliki broj lokalaca i turista. Lunarna nova godina, ovog puta u znaku Zmaja, počinje u subotu, 10. februara, i to efektnom feštom. Uostalom, „zmaj“ je posljednji put posjetio londonske ulice 2012, pa su organizatori morali da pojačaju događaj i u vizuelnom, i u sadržajnom smislu.

Koloritna parada u organizaciji Londonske kineske asocijacije „Chinatown“ (LCCA) počeće ovog vikenda nedaleko od Trafalgara, na kojem će se završiti centralna manifestacija „plesa lavova“. Oni koji vole kinesku kuhinju obično je potraže u Kineskoj četvrti, pa su odatle ovom prilikom do najpopularnih londonskih ulica „sprovedeni“ i eksterni marketi.

Ovaj dvonedjeljni „proljećni festival“ može da posluži i kao idealna prilika da se oni, koji je ne poznaju, upoznaju o dugogodišnjoj istoriji njegovanja, a onda i razvoja kineske kulture u Lodonu. Prvi imigranti iz Kine stigli su u britansku metropolu sredinom 18. vijeka i izgradili prvu Kinesku četvrt na istoku grada. Sadašnja „zapadna“ verzija popularnog mjesta preseljena je s istoka u zapadni, centralniji dio zahvaljujući velikom broju kineskih biznisa koji su pokrenuti u ovom okrugu Vest enda.

Organizatori proslave potrudili su se i da na više londonskih ćoškova tokom novogodišnje proslave postave edukativne punktove za mlade, ali i za stariju populaciju, a koji uključuju i ono najširoj publici najzanimljivije – legende o kineskim znacima zodijaka.

Tekst i foto:

Leila MURSELJEVIĆ

ISSN 2957-2800

Vest end spreman za proslavu koja počinje 10. februara

Proslava Kineske Nove godine biće nešto posebno. Uostalom, „zmaj“ je posljednji put posjetio londonske ulice 2012, pa su organizatori pojačali događaj i u vizuelnom, i u sadržajnom smislu

Ulaz u Kinesku četvrt

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović