Dnevni list Pobjeda 11.2.2024.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 11. februar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20905 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Vlada predstavila rezultate rada u prvih sto dana

Predsjednik Skupštine Crne Gore učestvuje na Evropskoj parlamentarnoj nedjelji u Briselu

Evropski parlament otvorio vrata Mandiću

Pojedini predstavnici EU negodovali su zbog toga što je prosrpska i proruska stranka u vlasti. Tako je predsjednik POSP-a Vladimir Bilčik više puta upozoravao da je DF crvena linija za EU. Nedavno je i drugi član POSP-a Tomislav Sokol kazao da će biti izazov saradnja sa crnogorskim parlamentom dok je na njegovom čelu srpski nacionalista. Ipak, čini se da je zvanični Brisel pristao da razgovara o proširenju s onima koji sprovode Putinovu politiku STR. 3.

INTERVJU: Ana Lirman, njemačka državna ministarka za Evropu i klimu

Neće biti ustupaka kada su u pitanju kriterijumi za pristupanje Uniji M. BABOVIĆ

Dalje reforme su neophodne u oblasti pravosuđa i ljudskih prava, kao i u medijskoj regulaciji i oblastima zaštite životne sredine i klimatskih promjena - rekla je njemačka državna ministarka za Evropu i klimu Ana Lirman

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Spajić: Podnijeću ostavku ako za godinu prosječna plata ne bude hiljadu, a minimalna 700 eura D. MIJATOVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

Analitičari Ammar Boranićić i Andrijana Radović upozoravaju da su očekivanja građana koji su dali glas Pokretu „Evropa sad“ ostala neispunjena. Naglašavaju da je socijalna agenda, na kojoj je Vlada bazirala svoj politički uspon, ostala zanemarena, dok su populistička obećanja neostvarena.

Borančić posebno ističe nedostatak transparentnosti u programu rada Vlade, te upozorava na nepoznanice u vezi s programom Evropa sad 2, čija implementacija može dodatno pogoršati ekonomske probleme zemlje. Tvrdi da o uspjehu ekonomske politike najbolje govore najavljeni štrajkovi

STR. 2. i 3.

STR. 4. i 5.

Samardžić: Za sve kandidate napraviti novu procjenu bezbjednosti STR. 2.

Nakon pripremnog ročišta, pred Osnovnim sudom na Cetinju 22. februara nastavak procesa po tužbi Prijestonice protiv Mitropolije crnogorsko-primorske

Vještak utvrđuje koje parcele obuhvata groblje upisano kao crkvena imovina STR. 6. i 7.

SPECIJALNO ZA POBJEDU: Zapisi Marka Špadijera iz 1989. godine (I) ARHIVA POBJEDE

Viši savjetnik u Atlantskom savezu ocijenio da mnogi na ključnim funkcijama u sektoru bezbjednosti žele „odane“ ljude

Godine koje su počele januarom U dva nastavka, Pobjeda ekskluzivno objavljuje dnevničke bilješke Marka Špadijera o turbulentnim vremenima nakon ,,Antibirokratske revolucije“, zapise o dešavanjima nakon pada socijalističke vlasti u Crnoj Gori, usponu velikosrpskog projekta, bujanju nacionalizma, šovinizma i klerikalizma, vremenu koje je prethodilo raspadu one velike Jugoslavije STR. 12. i 13.

POGLED SA STRANE

Jezičke nedoumice rodne ravnopravnosti Piše: Dragan VESELINOV I nemojte se suviše uzrujavati oko nekih komičnih zahtjeva jezičkih feministkinja. Ali im odajmo poštovanje jer, u esenciji, feministkinje su - kao humanistkinje, u mnogo čemu u pravu. No, one griješe kada ekstremnom jezičkom intervencijom žele da potisnu našu leksičku originalnost STR. 10. i 11.

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

28.

KUPON

IME I PREZIME BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

2

Politika

Neđelja, 11. februar 2024.

Viši savjetnik u Atlantskom savezu Crne Gore ocijenio da mnogi na ključnim funkcijama u sektoru bezbjednosti žele „odane“ ljude na koje bi mogli vršiti pritisak

Samardžić: Za sve kandidate napraviti novu procjenu bezbjednosti

Razumijem da je težište aktivnosti premijera usmjereno ka ekonomskim pitanjima i unapređenju standarda građana, ali to ne znači da može, sa funkcije koju pokriva, priuštiti luksuz da ga ne zanimaju pitanja bezbjednosti, jer bezbjednost države je preduslov ekonomskog razvoja i napretka. Naravno, morala bi ga interesovati i važna kadrovska rješenja, pogotovo kad je u pitanju direktor ANB-a, jer njega, po zakonu, imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Takođe, direktor za svoj rad i rad Agencije odgovoran je Vladi – kazao je Samardžić PODGORICA – Bilo bi oportuno, čak bih rekao i neophodno, da se za sve moguće kandidate napravi nova procjena bezbjednosti. Nažalost, iz svih ovih rasprava kojima smo svjedočili, stiče se utisak da mnogi na ključnim funkcijama u sektoru bezbjednosti žele njima „odane“ ljude na koje bi mogli vršiti uticaj – kazao je za Pobjedu Dragan Samardžić, admiral u penziji i viši savjetnik u Atlantskom savezu Crne Gore.

Samardžić je, komentarišući sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj su razmijenjene međusobne ozbiljne optužbe između čelnika bezbjednosnog sektora, te izrečene ozbiljne optužbe na račun šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, kazao da ne zna ko je imao koristi od onakve sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu ali, kako je istakao, bezbjednosni sistem i država sigurno nijesu.

- Sve što smo imali prilike da vidimo i čujemo stvara ružnu sliku u javnosti i dovodi u pitanje povjerenje građana u institucije države. Puno bolje bi bilo da je Odbor osam sati sjednice posvetio problemu kadrovskog deficita i odlaska školovanog kadra iz sistema bezbjednosti i odbrane, koji će se teško riješiti ako država hitno ne preduzme mjere za poboljšanje njihovog statusa i standarda – kazao je Samardžić.

Istakao je da je pobornik toga da se sva važna pitanja iz oblasti bezbjednosti i odbrane raspravljaju na zatvorenoj sjednici Odbora, iz više razloga.

- Prvo, čuvaju se tajni i podaci o ličnosti koji ne bi smjeli biti dostupni javnosti. Drugo, štiti se integritet sistema i autoritet nosilaca funkcija u sistemu bezbjednosti, kao i osoba koje nijesu prisutne na sjednici,

Dragan Samardžđić

a optužuju se za krivična djela bez mogućnosti da odgovore na optužbe – često zaboravljajući prezumpciju nevinosti. Treće i najvažnije, slabosti sistema ne prikazuju se javno, jer mogu biti iskorištene protiv države.

Ovo ne znači da treba zanemariti princip transparentnosti, naprotiv, o svim bitnim odlukama, u najvećoj mjeri mogućeg, Odbor ima obavezu da upozna javnost – kazao je Samardžić.

Rekao je da smo svjedoci i da se rasprava između nosilaca najvažnijih državnih funkcija, o važnim kadrovskim rješenjima u sistemu bezbjednosti vodi u javnosti i preko društvenih mreža, umjesto, kako je kazao, da kao ozbiljni ljudi, iza zatvorenih vrata, analiziraju sve informacije i moguće opcije, te donesu optimalnu odluku, koju će zajednički braniti u javnosti.

- Bilo bi oportuno, čak bih rekao i neophodno, da se za sve moguće kandidate napravi nova procjena bezbjednosti. Nažalost, iz svih ovih rasprava kojima smo svjedočili, stiče se utisak da mnogi na ključnim funcijama u sektoru bezbjednosti, žele njima „odane“ ljude na koje bi mogli vršiti uticaj. Valjda smo naučili lekciju iz prošlih vremena, da je državni interes na tim funkcijama imati ljude profesionalce, od znanja i in-

Sve što smo imali prilike da vidimo i čujemo stvara ružnu sliku u javnosti i dovodi u pitanje povjerenje građana u institucije države. Puno bolje bi bilo da je Odbor osam sati sjednice posvetio problemu kadrovskog deficita i odlaska školovanog kadra iz sistema bezbjednosti i odbrane, koji će se teško riješiti ako država hitno ne preduzme mjere za poboljšanje njihovog statusa i standarda – kazao je Samardžić tegriteta – kazao je Samardžić.

Komentarišući izjave premijera Milojka Spajića da nije gledao sjednicu Odbora, jer ga to ne zanima, niti ga zanima ko je na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost, Samardžić je rekao da izjavu pjemijera da nije gledao sjednicu Odbora smatra očekivanom i sasvim normalnom.

- Premijer ima važnijih stva-

ri na koje treba da troši svoje vrijeme, ali podrazumijeva se da treba biti informisan o svim ključnim detaljima sjednice. Razumijem da je težište njegovih aktivnosti usmjereno ka ekonomskim pitanjima i unapređenju standarda građana, ali to ne znači da može, sa funkcije koju pokriva, priuštiti luksuz da ga ne zanimaju pitanja bezbjednosti, jer bezbjednost države je preduslov ekonomskog razvoja i napretka. Naravno, morala bi ga interesovati i važna kadrovska rješenja, pogotovo kad je u pitanju direktor ANB-a, jer njega, po zakonu, imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade.

Takođe, direktor za svoj rad i rad Agencije je odgovoran Vladi – kazao je Samardžić.

Podsjetio je da je premijer i član Savjeta za odbranu i bezbjednost, kolektivnog tijela komandovanja koje, kako je rekao, konsenzusom odlučuje o najvažnijim pitanjima odbrane i bezbjednosti države, te bi u potpunosti trebao biti upućen u sva pitanja za koja je po Ustavu i zakonu nadležan.

- Prisjetimo se da je i predsjednik Skupštine, nakon imenovanja saopštio da mu ne trebaju dostavljati tajne podatke, da bi nedavno aktivno učestvovao u razmatranju informacija, kadrovanju u Vojsci i donošenju odluka na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost. Svakako, treba imati i razumijevanja da se većina članova Vlade do sada nije bavila ovim pitanjima, pa da treba izvjesno vrijeme da se edukuju i upute u ovu problematiku. Nadamo se da je to jedini razlog – dodao je Samardžić.

Ministar pravde Andrej Milović optužio je u petak, na desetosatnoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića da je izvršio više krivičnih djela i da je povezan sa pojedinim članovima organizovane krininalne grupe iz Budve, te da je od privrednog društva, čiji je vlasnik, povezan sa kriminalom, dva puta kupio stan po cijeni nižoj od tržišne vrijednosti tih nekretnina. Milović je rekao da je Šuković za 60.000 eura u kešu kupio stan od 58 kvadrata, koji je dvije godine kasnije prodao državljaninu Rusije M. M. za 140.000 eura, takođe, u gotovini. Milović je predstavio dokaze kako je Šuković svega sat nakon prodaje tog stana, od istog privrednog društva i opet u kešu kupio drugi stan od 98 kvadrata za svega 135.000 eura.

Iako je formalno trebalo da se govori o detaljima afere ,,Do Kvon“, veći dio desetosatne sjednice protekao je u teškim međusobnim optužbama koje su pokazale da je zabrinjavajuće haotično stanje u sektoru bezbjednosti, ali i da postoje ozbiljne optužbe za rad pojedinih policijskih funkcionera, prevashodno Šukovića.

I. K.

INTERVJU: Ana Lirman, njemačka d

Neće biti u su u pitanj za pristup PODGORICA – Njemačka državna ministarka za Evropu i klimu Ana Lirman kazala je da Berlin u potpunosti podržava ambiciju crnogorske vlade da ubrza napore za ispunjavanje kriterijuma za pristupanje, ali da će brzina, kojom će zemlja napredovati, zavisiti od Crne Gore.

Lirman je govorila za Pobjedu nakon ovonedjeljne posjete Crnoj Gori, gdje je razgovarala sa predsjednikom države, ali i članovima Vlade.

- Ako pogledamo posljednja pristupanja EU, možemo vidjeti da su zajednički napori u cijelom političkom spektru i široki nacionalni konsenzus ključ da takve ambicije budu uspješne – poručuje Lirman u razgovoru za naš list.

Lirman, upitana o ocjenama da li bi naša zemlja mogla do 2028. godine pristupiti EU, kaže da ,,28 članica u 2028. godini dobro zvuči“, ali da je pred zemljom još dosta izazova.

POBJEDA: Ovo je, ako se ne varam, Vaša prva posjeta Crnoj Gori tokom koje ste razgovarali sa najznačajnijim funkcionerima u državi.

Kakvo je Vaše generalno zapažanje u vezi s političkom situacijom u zemlji?

LIRMAN: Posjetila sam Crnu Goru 2022. godine, i moram reći da je bila visoko na našoj političkoj agendi otkad sam preuzela dužnost ministarke za Evropu i klimu. Upravo sam prošle nedjelje prisustvovala veoma uspješnoj Međuvladinoj konferenciji između EU i Crne Gore u Briselu. Evropska perspektiva za šest država Zapadnog Balkana je ključni prioritet za Njemačku. Crna Gora se nalazi u srcu Evrope i sa Njemačkom ima veoma dobre odnose na svim nivoima. Nakon razgovora koje sam imala u Podgorici, mogu da kažem da je Crna Gora istinski posvećena vraćanju na pravi put.

Međutim, postoji još uvijek veliki broj izazova. Dalje reforme su neophodne u oblasti pravosuđa i ljudskih prava, kao i u medijskoj regulaciji i oblastima zaštite životne sredine i klimatskih promjena.

Napredak u ovim oblastima, naročito kada je u pitanju pravosuđe i vladavina prava, ključan je ne samo za ulazak u EU, već i za svakodnevni život crnogorskih građana, kao i za investicije i rast zaposlenja.

Njemačka je više nego spremna da podrži napore crnogorskih vlasti i građana.

POBJEDA: Na konferenciji za medije kazali ste da Crna Gora treba da iskoristi priliku koja joj se pružila u smislu evropskih integracija.

Možete li otvoreno reći - da li je to prilika da zemlja postane članica EU ili se radi o nečemu drugom?

LIRMAN: Iz moje perspektive, trenutak za proširenje EU je sada veći i to Crnoj Gori pruža dobru priliku. Crna Gora se jasno odredila da vidi svoju budućnost unutar EU. Istraživanja pokazuju da velika većina građana podržava članstvo u EU, a takođe i unutar evropskog bloka raste svijest da je napredak u pogledu EU perspektive za Zapadni Balkan strateški interes. Crna Gora je uskladila spoljnu i bezbjednosnu politiku sa EU i time pokazala jasnu privrženost osnovnim evropskim vrijednostima međunarodnih prava, demokratije i slobode.

Važno je da zajednički nastavimo da najoštrije osuđujemo agresiju Rusije na Ukrajinu. Ovo je trenutak u kojem Evropljani i demokrate moraju biti zajedno. Vrijeme je da jasno stavimo do znanja da želimo nastaviti naš rad na izgradnji mostova i zajedno graditi evropsku budućnost. Crna Gora je važan partner za to.

POBJEDA: Crnogorski političari sve više pominju 2028. godinu kao trenutak kada bi naša zemlja mogla da se pridruži EU. Da li je to realno?

LIRMAN: Zvuči kao dobra fraza - 28. članica u 2028. godini. O ovoj ambiciji sam razgovarala sa predsjednikom Milatovićem i ministarkom Gorčević. U potpunosti podržavam ambiciju Vlade da ubrza napore za ispunjavanje kriterijuma za pristupanje. Na kraju krajeva, brzina će zavisiti od napretka Crne Gore. Neki izazovi zahtijevaju posvećene napore, kao što je ispunjavanje obaveze o energetskoj tranziciji koja bi podrazumijevala nekorišćenje uglja.

Ako pogledamo posljednja pristupanja EU, možemo vidjeti da su zajednički napori u cijelom političkom spektru i široki nacionalni konsenzus ključ da takve ambicije budu uspješne. Bilo je važno da je za prve ključne odluke po-

Politika

Neđelja, 11. februar 2024.

3

Predsjednik Skupštine učestvuje na Evropskoj parlamentarnoj nedjelji u Briselu

državna ministarka za Evropu i klimu

parlament ustupaka kada Evropski otvorio vrata Mandiću ju kriterijumi panje Uniji Dalje reforme su neophodne u oblasti pravosuđa i ljudskih prava, kao i u medijskoj regulaciji i oblastima zaštite životne sredine i klimatskih promjena.

Napredak u ovim oblastima, naročito kada su u pitanju pravosuđe i vladavina prava, ključan je ne samo za ulazak u EU, već i za svakodnevni život crnogorskih građana, kao i za investicije i rast zaposlenja. Njemačka je više nego spremna da podrži napore crnogorskih vlasti i građana - kaže Lirman

Promovišemo transparentne vrijednosti kada su u pitanju ulaganja: Ana Lirman

stojala velika većina u parlamentu uključujući i opozicione stranke. Takođe, cijenim posvećenost civilnog društva da se uključi u proces. Međutim, neće biti ustupaka kada su u pitanju kriterijumi za pristupanje. Mi smo spremni da podržimo Crnu Goru na ovom putu.

POBJEDA: Vaš kolega iz Vlade, ministar odbrane Boris Pistorijus, u okviru posjete zemljama u regionu, rekao je da se Balkan mora pridržavati ,,kanona vrijednosti, zajedničkih ciljeva i zajedničke odgovornosti“.

Koliko harmoniju na Balkanu narušavaju političari i politike koji se toga ne pridržavaju?

LIRMAN: Važno je da je ministar odbrane Pistorijus ove sedmice otputovao na Kosovo, u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Njemačka je angažovana u NATO misiji KFOR i EU misiji EULEX na Koso-

Lirman o Brskovu: Praksa je da diplomate razgovaraju o ekonomskim pitanjima POBJEDA: Da li je tačna informacija, koja se pojavila u medijima - da njemačke diplomate lobiraju za otvaranje rudnika Brskovo u Crnoj Gori?

LIRMAN: Ne slažem se sa tim. Uobičajena je praksa da diplomate razgovaraju o ekonomskim pitanjima. Ekonomske veze Njemačke sa Crnom Gorom su veoma bliske. Promovišemo transparentne vrijednosti kada su u pitanju ulaganja - ispunjavanje zakonskih i ekoloških zahtjeva, te fer i pouzdane uslove za kompanije koje žele investirati.

vu, kao i u EU misiji EUFOR u Bosni i Hercegovini. U ovom kontekstu želim da istaknem i značaj Crne Gore kao pouzdanog NATO partnera. Od svih zemalja kandidata za EU potrebna je jasna posvećenost vrijednostima EU, uključuju-

ći međunarodno pravo, demokratiju, vladavinu prava. Jasno smo stavili do znanja da nećemo ćutati kada ovo opredjeljenje bude dovedeno u pitanje.

U Vladi Crne Gore u tom pogledu vidim pouzdanog parJovana ĐURIŠIĆ tnera.

Pojedini predstavnici EU ranije su otvoreno negodovali zbog toga što je prosrpska i proruska stranka u vlasti.

Tako je predsjednik POSP-a Vladimir Bilčik više puta upozoravao da je DF crvena linija za EU. Nedavno je i drugi član POSP-a, poslanik EP Tomislav Sokol, kazao da će biti izazov saradnja sa crnogorskim parlamentom dok je na njegovom čelu srpski nacionalista. Ipak, čini se da je zvanični Brisel savladao taj izazov, pa su tako prihvatili da razgovaraju o proširenju s onima koji sprovode Putinovu politiku

PODGORICA - Lider Nove srpske demokratije i predsjednik parlamenta Andrija Mandić boraviće u Briselu 12. i 13. februara, saznaje Pobjeda. Povod Mandićevog odlaska u Brisel je učešće na Evropskoj parlamentarnoj nedjelji, na kojoj će predstavljati Crnu Goru, zemlju kandidata za EU, zajedno sa poslanicom svoje partije Jelenom Božović.

Nije poznato da li će, osim učešća na konferenciji, Mandić imati bilateralne sastanke sa predstavnicima evropskih institucija.

Tu informaciju nijesmo mogli dobiti iz kabineta predsjednika Skupštine, jer od srijede ne odgovaraju na naš upit.

Pobjeda je pitala pres službu Skupštine sa kim će se Mandić sastati tokom posjete Briselu, ali do zaključenja broja nijesmo dobili povratnu informaciju. U Evropskoj komisiji nemaju informaciju da li će se Mandić sastati sa nekim od njihovih predstavnika i upućuju na kabinet predsjednika Skupštine, uz napomenu da komesar Oliver Varhelji ove sedmice nije u Briselu.

Evropska parlamentarna nedjelja 2024. okuplja parlamentarce iz Evropske unije, zemalja kandidata i zemalja posmatrača kako bi razgovarali o ekonomskim, budžetskim i socijalnim pitanjima.

Uključuje Interparlamentarnu konferenciju o stabilnosti, ekonomskoj koordinaciji i upravljanju u Evropskoj uniji ustanovljenu Ugovorom o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji. Konferencija, kako se navodi u najavi događaja, pruža okvir za debatu i razmjenu informacija i najboljih praksi u implementaciji odredbi Ugovora i ima

Učesnici Evropske parlamentarne nedjelje

za cilj jačanje saradnje između nacionalnih parlamenata i Evropskog parlamenta.

Ovogodišnje izdanje Evropske parlamentarne nedjelje biće posljednje u ovom mandatu Evropskog parlamenta. Prema objavljenoj agendi, uvodna izlaganja imaće potpredsjednica Evropskog parlamenta Dita Čaranzova, predsjednik belgijskog Senata i Predstavničkog doma Belgije. Planirano je da se učesnicima obrati i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, kao i potpredsjenik Evropske komisije Valdis Dombrovskis.

Pojedini predstavnici EU ranije su otvoreno negodovali zbog toga što je prosrpska stranka u vlasti. Tako je predsjednik POSP Vladimir Bilčik više puta upozoravao da je DF crvena linija za EU. Nedavno je i drugi

Nije poznato da li će, osim učešća na konferenciji, Mandić imati bilateralne sastanke sa predstavnicima evropskih institucija. Tu informaciju nijesmo mogli dobiti iz kabineta predsjednika Skupštine, jer od srijede ne odgovaraju na naš upit

U Evropskoj komisiji nemaju informaciju da li će se Mandić sastati sa nekim od njihovih predstavnika i upućuju na kabinet predsjednika Skupštine, uz napomenu da komesar Oliver Varhelji ove sedmice nije u Briselu član POSP, poslanik EP Tomislav Sokol, kazao da će biti izazov saradnja sa crnogorskim parlamentom dok je na njegovom čelu srpski nacionalista. Ipak, čini se da je zvanični Brisel savladao taj izazov, pa su tako prihvatili da razgovore o proširenju, EU i jedinstvu vode sa političkim predstavnicima koji otvoreno zagovaraju saradnju sa Rusijom, protive se sankcijama toj zemlji tokom rata u Ukrajini i njeguju bliske odnose sa režimom Aleksandra Vučića.

Jovana ĐURIŠIĆ

U fokusu

Neđelja, 11. februar 2024.

DPS o prvih sto dana izvršne vlasti

Nikolić: Spajićeva vlada je zarobljenik Andrije Mandića

Sa presa DPS-a

PODGORICA – Nijednog trenutka ne treba smetnuti s uma da parlamentarnom većinom danas upravlja lice koje se nelegalno nalazi na poziciji predsjednika parlamenta i, s obzirom na to da Vlada zavisi od njega, vlada Milojka Spajića je zarobljenik Andrije Mandića. I zato ta ista vlada mora da relativizuje Mandićeve postupke koji unižavaju Crnu Goru i njene institucije – kazao je juče Andrija Nikolić, šef poslaničkog kluba DPS-a.

Nikolić je na pres konferenciji DPS-a povodom sto dana rada Vlade iskazao zabrinutost zbog toga što je, kako je rekao, bezbjednosni sektor kompromitovan.

- Moramo da izrazimo ozbiljnu zabrinutost zbog toga što je bezbjednosni sektor potpuno kompromitovan i što je žrtva partijske borbe za premoć, ali i teških međusobnih optužbi koje su uzrujale javnost nakon sjednice Odbora za bezbjednost – kazao je Nikolić.

On je istakao da je osnovna karakterstika Vlade da je nastala na trulim kompromisima.

- To znači da imamo Vladu sa konstrukcijskom greškom koja je tokom stotinu prvih dana demonstrirala nedostatak ozbiljnosti. Pa ipak, i kao takva imala je početnu prednost, jer je naslijedila najgoru vladu u istoriji.

Teško da će neka sljedeća vlada

biti tako neprijateljski raspoložena prema Crnoj Gori kao što je bila vlada Dritana Abazovića – kazao je Nikolić.

Istakao je da od ekonomskih obećanja Vlade nema ništa.

- Svjedočimo opravdanom nezadovoljstvu građana i najavi štrajkova u prosvjeti, policiji, pravosuđu. Neće puno pomoći ni pojačana odgovornost predsjednika Vlade koji je, isprovociran najavama ovih štrajkova, najavio da će podnijeti ostavku ukoliko za godinu ne bude ispunio program Evropa sad. Ništa nam ta ostavka neće značiti ako Crna Gora doživi slom javnih finansija, kao što predviđaju neke finansijske institucije naveo je Nikolić.

Prema njegovim riječima, kad je riječ o EU integracijama, primjetno je da se predstavnici ove vlade hvale postignutim rezultatima, citirajući evropske zvaničnike koji govore o tome da je Crna Gora prva naredna članica EU. - Nemamo ništa protiv da politička konkurencija insistira na tom narativu, ali svima mora biti jasno da sve što je Crna Gora uradila u procesu EU integracija, uradila je za vrijeme vlada kojima je upravljala DPS. Ni pedalj dalje od toga – istakao je Nikolić.

Poslanik DPS-a Nikola Milović istakao je da su crnogorski građani prevareni predizbornim obećanjima i „sumanutim R. P. populizmom“.

SD: Pokazali servilnost prema Mandićevoj politici - Vlada Milojka Spajića u prethodnih sto dana nije pokazala neke značajne iskorake, ali jeste servilnost prema Andriji Mandiću i politici koju on predstavlja - saopštile su Socijaldemokrate Crne Gore.

Navode da su dostignuća kojima se 44. Vlada „kiti pred našim međunarodnim partnerima zapravo dostignuća parlamenta, tačnije dostignuća opozicije koja je, ponašajući se konstruktivno, omogućila izbor 7. sudije Ustavnog suda, tri člana Sudskog savjeta i VDT-a“.

- Vlada je, uprkos tome što je formirana na predizbornim obećanjima koja su podrazumijevala povećanje minimalne i prosječne zarade, te skraćenje radnog vremena, uspjela da, upravo kao rezultat neslaganja o ovim pitanjima, na ulice izvede gotovo sve sindikate u Crnoj Gori - ističe SD. Dodaju da za Spajićevu vladu dolaze neki novi dani.

- Uskoro će na velika vrata, praćen zvucima ruske „katyushae“, na poziciju potpredsjednika Vlade stići neko od kadrova DNP-a, što će dati poseban pečat evropskoj orijentaciji 44. Vlade. A na jesen još veće pojačanje - ostatak kadrova DNP-a, uz saborce iz NSD-a, ojačaće Spajićev tim i učvrstiti Crnu Goru na njenom evropskom putu. Da ne bude zabune, i Moskva je u Evropi, makar geografski – dodaje SD.

Na konferenciji za novinare predstavljeni rezultati 44. Vlade u p PODGORICA – Ispišite gdje god hoćete, zabilježite kamerama obećanje, apsolutno ću podnijeti ostavku ako za godinu prosječna plata ne bude 1.000 eura a minimalna 700, rekao je premijer Milojko Spajić juče na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio rezultate svoje vlade u prvih sto dana.

- Apsolutno ću to uraditi. Vi znate da ja obožavam jasna obećanja koja može svako da razumije. Slično obećanje sam imao prije Evrope sad 1, evo i sada prije Evrope sad 2 potpuno isto obećanje. Možete svi da zabilježite kamerama, ispišite ga gdje god hoćete, na bilborde da ga izbacimo, to obećanje će se ispuniti - rekao je Spajić dodajući da su formirali vladu kojoj nijesu davali šansu, a koja je dala šansu svima. Iako je najavio ostavku ukoliko ne realizuje program Evropa sad 2, koji je bio i glavno predizborno obećanje, premijer nije ni medijima ni građanima objasnio kako će postići taj cilj.

On je ponovio da Fond penzijskog i invalidskog osiguranja neće biti ukinut, kao što nije ukinut ni Fond zdravstva, uprkos tome što se više ne uplaćuju doprinosi za zdravstvo.

O eventualnom smanjenju doprinosa na rad, javnost će, kako je najavio, biti blagovremeno obaviještena.

d. mijatović

4

Postignuto dosta

- Sudski savjet, Ustavni sud i izbor vrhovnog državnog tužioca, samo su neki od ispunjenih ciljeva. U prvim danima manadata sačekao nas je izazov – popis. Uspjeli smo da pronađemo zajedničku mjeru kompromisa i postignemo dogovor o održavanju popisa - istakao je Spajić.

On je podsjetio da je Vlada u vrlo kratkom periodu pripremila rebalans za prošlu i fiskalno odgovoran budžet za ovu godinu.

- Na ovaj način, ne samo da smo obezbijedili redovnost svih isplata, već smo osigurali i održivost javnih finansija poručio je Spajić.

Kako je naveo, planiranim suficitom tekuće potrošnje sve tekuće obaveze finansiraju se iz tekućih prihoda, dok će sva nova zaduženja biti isključivo usmjerena na razvoj, odnosno realizaciju kapitalnih projekata i vraćanja starih dugova.

On je podsjetio da je zaključen hedžing aranžman, kojim je od valutnih rizika zaštićen dug Crne Gore po osnovu

Spajić: Podnijeću o ako za godinu pros plata ne bude hiljad a minimalna 700 e

Hvalili se rezultatima: Sa pres konferencije predstavnika Vlade

,,Sjednica bezbjednosti je tortura građana“ Premijer je kazao da nije gledao sjednicu bezbjednosti koju smatra osmočasovnom torturom građana.

- Takvo ponašanje više sliči nekoj muškoj svlačionici srednje škole. Sve optužbe koje neko ima protiv nas neka se procesuiraju u tužilaštvu - kazao je on.

Kazao je da nije razgovarao o tome sa ministrom pravde Andrejom Milovićem.

- Loše ponašanje i iznošenje raznih takozvanih operativnih podataka bez dokaza.

To priliči muškoj svalačio-

nici iz IVa, IVb… To nije za Vladu, Skupštinu, ozbiljnu državu. Egoistično prepucavanje ne podržavam.

Nijesam ni sa kim o tome razgovarao - rekao je on.

Spajić nije odgovorio da li treba da budu smijenjeni šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković i direktor Uprave policije Zoran Brđanin.

- Mislim da kao država treba da se ponašamo odgovorno. Svaka odluka suda treba da se poštuje - poručio je Spajić.

Odgovarajući na pitanje kako komentariše rad ministra pravde Andreja Milovića premijer je kazao da je brzina sa kojom se odvija i tempo rada resora Milovića jako intenzivan.

- Ako ima neki dokaz protiv Milovića neka se iznese.

Ostale me priče ne zanimaju. Ako bude zadovoljio radom ostaće, ako ne bude neće. Govorio sam o presjeku rada za sve ministre nakon pola godine. Baziramo se na rezultate - rekao je Spajić.

kredita za izgradnju auto-puta, a samo u januara ostvarena je ušteda od skoro četiri miliona eura.

- Sve ovo je bilo važno da bismo i nakon prvog većeg uvećanja zarada i penzija, 2021. godine, stvorili uslove da na stabilnim temeljima nastavimo rad na jačanju standarda građana. To je svoje ishodište imalo u odluci

o povećnju minimalne penzije na 450 eura, čime je unaprijeđen standard za 74.000 građana - precizirao je Spajić.

To je, kako je rekao, samo prvi u nizu koraka u realizaciji njihovog plana.

- U predviđenim rokovima u Crnoj Gori će biti povećana i minimalna zarada i sprovedene brojne reforme koje će da-

ti podsticaj privredi i otvoriti perspektive daljeg razvoja - rekao je Spajić, poručujući da razvoja nema bez infrastrukture.

Za ovu godinu je planirano 240 miliona eura za kapitalni budžet kojim se, između ostalog, obezbjeđuje i nastavak izgradnje druge dionice auto-puta Mateševo-Andrijevica iz sredstava države.

- Za manje od sto dana raspisan je tender za idejni projekat, a očekujem da ćemo do kraja godine početi sa radovima na terenu - dodao je Spajić.

On je poručio da 44. Vlada neće iznevjeriti i da će sve što je obećano biti ispunjeno, ali tako da bude sistemski odgovorno i u službi bolje budućnosti za sve nas i generacije koje dolaze.

Ministar finansija Novica Vuković je na pitanje kako je doš-

Nastaviće razgovore sa prosvjetarima Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović je govoreći o mogućem štrajku prosvjetnih radnika kazala da su pregovori sa prosvjetarima pokrenuti.

- Izašli smo sa konkretnom ponudom. Formirana je

Radna grupa i imala je jedan sastanak. Radi se finansijska analiza našeg prijedloga i prijedloga Sindikata prosvjete. Imaćemo drugi sastanak pa ćemo znati da li imamo napretka u tome - navela je Jakšić-Stojanović.

Ona je komentarišući najnoviji slučaj vršnjačkog nasilja u školama najavila da će u narednom periodu postaviti kamere u svim školskim objektima.

- Za to je opredijeljeno oko dva miliona eura - rekla je Jakšić-Stojanović.

U fokusu

Neđelja, 11. februar 2024.

ostavku sječna du, eura Šaranović: Brđanin je osjetljivo pitanje boks: Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na pitanje o ignorisanju inicijative da se razriješi direktor Uprave policije Zoran Brđanin, i do kada će biti u Vladi, je rekao da ima razloga da budu ponosni na rezultate MUPa, te da će biti u ovoj vladi dok ona, kako je kazao, konceptualno bude dijelila stanovišta da je jedan od prioriteta borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

- Postigli smo značajne rezultate. Biću u ovoj vladi dok ona konceptualno bude dijelila stanovišta da je jedan od prioriteta borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Crna Gora je bila zarobljena tri decenije. Premijer je kazao da smo obavezni da poštujemo sudske odluke.

Vlada je mogla samo da potvrdi sudsku odluku i Brđanina vrati na poziciju.

Na Odboru za bezbjednost glasano je protiv rezultata rada Brđanina.

Nakon toga sam postupio po zakonu. Ovo je osjetljivo pitanje. Uvijek sam za dijalog. U duhu kolegijalnosti sam kazao da sam spreman da na konsultacijama ponudim nekoliko kandidata za direktora UP. Siguran sam se da će se proces dovesti do kraja kazao je Šaranović.

lo do deficita budžeta od 146 miliona eura u decembru, odgovorio da je bila prisutna jako pojačana potrošnja, odnosno neizvršavanje budžeta kada je sadašnja administracija počela sa radom.

- Sve obaveze koje su bile planirane u prošloj godini su izvršene – rekao je Vuković.

On je na pitanje o redovnom usklađivanju penzija u januaru kazao da će penzije po tom osnovu biti uvećane 2,08 odsto.

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović je na pitanje zašto za drugu dionicu

Premijera ne zanima ko će biti na čelu ANB-a Spajić je kazao da ga ne interesuje ko se nalazi na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).

On je to rekao odgovarajući na pitanje novinara da li dijeli mišljenje da bi direktor ANB-a Boris Milić trebalo da bude smijenjen.

-Mi se vraćamo konstantno na personalna rješenja. Držimo se principa, ne interesuje me ko je na čelu ANB-a u smislu institucije. Mene interesuje da ta institucija radi. Mislim da ANB dosta korektno radi i da treba da nastavi tako, naveo je Spajić.

Dodaje da će se personalna rješenja desiti, ako za to bude potrebe.

- Ne znam hoće li se desiti.

Svaka odluka Vlade mora da se donosi na institucionalan način, ne po principu ,,rekla kazala“. Velike odluke moraju da budu analizirane i da se sprovedu do kraja – zaključio je.

auto-puta nijesmo čekali sredstava iz EU, odgovorio da se ne odričemo tog granta.

- Čim se završi studija izvodljivosti, na šta mi ne možemo da utičemo, apliciraćemo za grant i ako dobijemo te pare, dobrodošle su - saopštio je Radulović.

O Željezničkom prevozu

On je, komentarišući pripajanje firme Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) Željezničkom prevozu (ŽPCG), kazao da je taj korak nužan kako bi se spriječilo uvođenje stečaja u tu kompaniju.

- U nekoliko navrata sam govorio o tome kako je loš željeznički sistem i kako je potpuno zapostavljen godinama. Žao mi je da se niko nije pozabavio tim sektorom u prethodnom periodu. Ali, mi ćemo preuzeti odgovornost. Od osnivanja OŽVS-a, oni su gubitaši. To je dovelo do toga da firma ima dug i da u potpunosti ugrozi i tu firmu i ŽPCG i cijeli sektor - objasnio je Radulović.

On je dodao da će se o spajanju dva preduzeća raspravljati na narednoj sjednici Vlade.

Na pitanje hoće li biti otpuštanja radnika, Radulović je kazao da ima 186 radnika koji zavise od te plate i da ih Vlada neće poslati kući.

- Nećemo dozvoliti da se dođe do stečaja u tim firmama. Biće blagi socijalni program. To znači ljudi koji su pred penzijom, godinu, dvije, tri do pet, ako hoće da ide u ranu penziju, imaće tu mogućnost. Biće jedan manje odbor direktora. Od prvog dana sam insistirao na depolitizaciji odbora direktora i javne uprave. Biće i prekvalifikacija radnih mjesta - rekao je Radulović.

N. KOVAČEVIĆ

Analitičari oštro kritikuju domete Vlade

Najavljeni štrajkovi dokaz kako se vodila ekonomska politika PODGORICA – U prvih 100 dana svog mandata, Vlada se suočava s kritikama i skepticizmom, a ekonomista Ammar Borančić ističe da su očekivanja građana ostala neispunjena. Naglašava da je socijalna agenda, na kojoj je Vlada bazirala svoj politički uspon, ostala zanemarena, dok su populistička obećanja neostvarena. Borančić posebno ističe nedostatak transparentnosti u programu rada Vlade, te upozorava na nepoznanice u vezi s programom Evropa sad 2, čija implementacija, prema njegovom mišljenju, može dodatno pogoršati ekonomske probleme zemlje. S druge strane, analitičarka javnih politika iz Preokreta Andrijana Radović primjećuje da obećanja dominiraju kada je sadašnja Vlada u pitanju, ali i da je često prate odgode u njihovoj realizaciji, što ukazuje na taktiziranje i strategiju pripreme za buduće izbore. Iako su neki koraci poput organizacije popisa i izbora sudskih instanci bili pozitivno ocijenjeni, Radović ističe nedostatak jasne socijalne politike te apeluje na građane da insistiraju na ostvarivanju obećanja. Dok se političke kombinacije i retorika ostavljaju po strani, fokus bi trebalo da bude na realnim rješenjima za ekonomske i socijalne izazove kako bi se zemlja uspješno nosila s potencijalnom krizom.

Socijalna pitanja ostala u zapećku

- Ako se po jutru dan poznaje, teško da ova vlada može donijeti značajnije iskorake za Crnu Goru. Ono na čemu je temeljila svoj politički uspon, socijalna pitanja, ostala su potpuno u zapećku bez ikakve indicije i projekcije da će uopšte biti moguće relizovati populistička obećanja. Kažem obećanja jer ekspoze i program rada Vlade, podsjetiću, od premijera kada je biran u Skupštini nijesmo ni imali priliku da čujemo - naglasio je Borančić za Pobjedu. On ističe da je program Evropa sad 2 još uvijek nepoznanica crnogorskoj javnosti.

- Sa projektovanim budžetom u kojem u samoj projekciji fali oko 700.000 miliona eura, ili gotovo jedna trećina prihoda, iluzorno je očekivati da se uspiju servisirati i osnovne potrebe države, a kamoli relizovati bilo kakav dodatni program poput ES2 čija je jedina projekcija još više potrošnje bez jasnog pokrića na prihodnoj strani. U ovakvom ambijentu, relizacija ovakvog programa samo bi dodatno podstakla inflaciju i bila udarac za tržište koje već sad kaska za javnom upravom kada su u pitanju zarade, što je nečuveno za bilo koju državu EU. Jedino što su građani dočekali jeste povećanje minimalnih penzija, što jeste značajno

AMMAR BORANČIĆ: Sa projektovanim budžetom u kojem u samoj projekciji fali oko 700.000 miliona eura, ili gotovo jedna trećina prihoda, iluzorno je očekivati da se uspiju servisirati i osnovne potrebe države, a kamoli relizovati bilo kakav dodatni program poput ES2 ANDRIJANA RADOVIĆ: Minimalna penzija ide na 450 eura, ali ostaje da se vidi kakve će biti posljedice jer sada imamo izjednačenu minimalnu platu i minimalnu penziju, uz otvoreno pitanje kako će ići dinamika rasta ostalih penzija m. babović

prvih 100 dana

5

Andrijana Radović

za dio penzionera, ali i diskriminatorski za veći dio naših sugrađana koji su ostali bez ujednačenog uvećanja ovog primanja - poručio je Borančić.

Kaže da činjenica da Vlada nije sposobna da ispuni ono što je sama potpisala kroz kolektivne ugovore sa zdravstvom ili prosvjetom dovoljno govori, a najavljeni štrajkovi prosvjetara najvidljiviji su rezultat ekonomske politike Vlade Crne Gore- neplanski, bez jasne vizije i zatvaranje očiju pred problemima.

- Istovremeno, rezultat takve politike je i galopirajuća inflacija, ali i nedostatak želje ili umijeća Vlade da se suoči sa inflacijom, pa su i dosadašnja povećanja zarada ostala potpuno beznačajna kada je u pitanju životni standard građana koji za prosječna primanja mogu sebi da obezbijede mnogo manje potrepština nego ranije, iako svjetsko tržište već neko vrijeme bilježi pad cijena namirnica. Da ne govorim o potpuno zaboravljenoj priči o obezbjeđivanju robnih rezervi dok se istovremno najavljuje povećanje poreza na dodatnu vrijednost - poručuje Borančić.

S druge strane, pohvaljuje iskorake koji se tiču zadovoljavanja kriterijuma za pregovarčka poglavlja sa EU, 23 i 24, ključna za Crnu Goru, kroz izbor najviših sudskih i tužilačkih instanci, što su ocijenili i naši evropski partneri.

- Ohrabrujemo Vladu da suštinski, a ne samo retorički, zaista nastavi takvim koracima i pokuša da očuva evropsku perspektivu Crne Gore koja je djelovanjem posljednje dvije vlade dovedena u pitanje. To je strateški važno pitanje naše države oko kojeg moramo imati konsenzus u svom političkom djelovanju.

Analitičarka javnih politika iz Preokreta Andrijana Radović

Ammar Borančić

kazala je da je sto dana Vlade dominatno obilježila obećanja i najava postepenog odlaganja njihove realizacije.

- Dajem dva primjera: prvo da će prosječna zarada 1.000 eura biti za godinu od stupanja na dužnost se ipak prolongira više mjeseci i izgradnja dva auto-puta neće biti za četiri godine, već za šest ali će biti uz još dvije brze ceste. U oba slučaja imamo sličan model, da odlaganjem otvarate sebi manevarski prostor i kupujete vrijeme, uz moguću pripremnu strategiju za naredne izbore uz izgovor da nemate povoljan politički ambijent da ostvarite zacrtane ciljeve. Korektnosti radi, minimalna penzija ide na 450 eura, ali ostaje da se vidi koje će to posljedice imati jer sada imamo izjednačenu minimalnu platu i minimalnu penziju, uz otvoreno pitanje kako će ići dinamika rasta ostalih penzija - istakla je Radović.

Obećanja ili taktiziranja

Za to što je na prezentaciji povodom 100 dana premijer pomenuo ostavku ukoliko ne ispuni obećanja kaže da jeste korak koji na principijelnoj ravni treba pozdraviti.

- To ni u kom slučaju ne znači da moramo odustati od kontrole rada Vlade, transparentnosti i da pristajemo da srljamo u nerezonska i prekomjerna zaduživanja. Jedno treba da prati drugo, u suprotnom radi se samo o taktiziranju gdje bi podnošenje te vrste odgovornosti bilo nedovoljno, ukoliko bi se napravila recimo dugoročna šteta na polju javnih finansija ili ukoliko bi to bilo samo priprema za bolju poziciju na novim izborima - kazala je Radović.

Ona vidi prolongiranje i kada su u pitanju prosvjetari.

- I pored velikog optimizma

ne pokazuje mogućnost da ispuni obaveze koje ima recimo prema prosvjetarima, ali da i tu takođe vidimo želju za prolongiranjem ispunjenja tih obaveza. Ujedno, ekspresno smo zaduženi za 159 miliona eura, a u decembru smo imali deficit od 146 miliona eura - istakla je Radović.

Naglasila je da trenutno ne vidi kakvu socijalnu politiku preferira Vlada, posebno u aktivnostima koje su složene: od stambene pa sve do politike brige o starima, recimo.

- Ono što jeste za pohvalu, to je svakako organizovanje popisa u atmosferi koja je inicijalno bila naelektrisana, a koji se na kraju realizovao, ipak, nakon neke vrste sprovedenog dijaloga. Izabrani su VDT, tri člana Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, ali valja naglasiti i da je to zasluga parlamenta, naravno uz participiranje i stranke kojom premijer rukovodi. Evropska unija je pokazala blagonaklonost na samom početku, ali da razumijemo da oni tu vrstu konstruktivnog i blagonaklonog odnosa imaju na početku admisnistracije ne bi li je, između ostalog, ohrabrili da poradi na postizanju standarda koje zahtijeva članstvo u EU, a koji bi i nama kao državi bili od velike koristi, pored samih ekonomskih benefita - naglasila je Radović i na kraju poručila građanima da treba da insistiraju na realizaciji obećanja.

- Političku kombinatoriku ostavimo onima koji je sad stavljaju u prvi plan, a u ovom periodu najodgovornija je politika koja promišlja rješenja iz izlaska iz potencijalne krize, prije svega mislim na ekonomsku i socijalnu. Obećanja smo vidjeli mnogo u prethodnom periodu, vrijeme je da živimo u realnosti - poručila je n. kovačević Radović.

6

Hronika / Društvo

Neđelja, 11. februar 2024.

Odluka Sudskog savjeta

i. mandić

Danilović, Vuković i Ružičić izabrane za sudije Vrhovnog suda

PODGORICA- Sudski savjet donio je odluku da se za sudije Vrhovnog suda Crne Gore izaberu dosadašnja sutkinja Višeg suda u Podgorici Senka Danilović, sutkinja Apelacionog suda Ana Vuković i sutkinja Upravnog suda Jelena Ružičić.

- Savjet je na osnovu člana 35 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, a postupajući po javnom oglasu za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, broj:01-171/24, objavljenom 19. januara 2024. godine, sačinio listu kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor predsjednika Vrhovnog suda, i istu će dostaviti Opštoj sjednici Vrhovnog suda na dalji postupak. Na dati oglas prijavljeni kandidati su Ranko Vukić, sudija Vrhovnog suda i Ana Vuković, Bijelo Polje - Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vukomir Bošković, odlučujući o prijedlogu VDT-a, donio je rješenje kojim je određen pritvor u trajanju do mjesec dana Radosavu Dragoviću (33) iz Mojkovca, sa prebivalištem u Podgorici. Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja,

Vrhovni sud u Podgorici

sudija Apelacionog suda Crne Gore - navodi se na sajtu Sudskog savjeta Crne Gore.

Na sjednici je, kako je rečeno, donijeta odluka da se raspiše javni oglas za popunjavanje po jednog sudijskog mjesta u Apelacionom i Upravnom sudu Crne Gore, kao i odluka da se raspiše interni oglas

za popunjavanje po jednog slobodnog sudijskog mjesta u Višem i Osnovnom sudu u Podgorici.

Dato je mišljenje na broj utvrđenih radnih mjesta u Predlogu pravilnika o izmjenama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Višeg suda u Podgorici I

Su.br.62/23 od 30. oktobra 2023. godine.

- Sudski savjet je usvojio Komunikacionu strategiju za sudove i Sudski savjet za period 2024-2026, sa Akcionim planom. Strategija je sačinjena uz podršku Kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, a u okviru programa „Osnaživanje odgovornosti u pravosudnom sistemu i unapređenje prava žrtava u Crnoj Gori“ 2023-2026 koji se realizuje u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Ev ro p e , , Ho r i z o n t a l n i Mehanizam za Zapadni Balkan i Tursku“ - piše u saopštenju.

Ovaj dokument, kako se navodi, definiše ciljeve, vrste, načine komunikacije i aktivnosti kako unutar sudova i Sudskog savjeta, tako i između sudske grane vlasti i javnosti, različitih ciljnih grupa i građana. Cilj ovog dokumenta jeste i kontinuirani rad na unapređenju kvaliteta komunikacije i predstavljanja u javnosti kako bi se povećalo povjerenje javnosti u rad sudova i Sudskog savjeta, a s druge strane i osnažio rad i ojačala uloga institucije u ostvarivanju nezavisnosti rada i drugih načela po kojima funkcionišu sudovi i Sudski savjet.

R. P.

Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju donio rješenje

Podgoričaninu pritvor zbog krijumčarenja heroina držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

U naredbi za sprovođenje istrage predočeno je da je okrivljeni 7. februara oko 18.45

iz pravca Rožaja prema Podgorici prenosio opojnu drogu heroin upakovanu u 19 pakovanja bruto mase 6.492,2 grama. Službenici policije drogu

su pronašli kod okrivljenog u gepeku vozila „polo“ podgoričkih registarskih oznaka, u mjestu Kalače, opština RožaB.Č. je.

Predsjednik Crne Gore kritikovao odluku da se turski državljanin Binali Čamgoz ne izruči matičnoj zemlji

Milatović: Poslali smo loše poruke PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović juče je kritikovao odluku da turski državljanin Binali Čamgoz ne bude izručen turskim vlastima, prenosi TVCG. Milatović je istakao da je pomalo bio razočaran određenim odlukama sadašnje vlade.

- Posebno u odnosu na neizručenje ovog turskog kriminalca. Mislim da smo time poslali dvije loše poruke: prva je da je Crna Gora bezbjedna destinacija za kriminalce, a druga da ne vjeruje-

mo zemlji za koju govorimo da nam je strateški partner, a to je Republika Turska. I mislim da su to bile pogrešne odluke - navodi Milatović. Turski državljanin Binali Čamgoz, kojeg je Crna Gora odbila da izruči Turskoj po međunarodnoj potjernici, saslušan je nedavno u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici povodom korišćenja falsifikovanih dokumenata 2022. godine. On je negirao krivicu. Nakon odluke Crne Gore da ga ne izruči Turskoj 22. januara, u Crnoj Gori je Čamgoz osumnjičen za niz krivičnih djela. Turska

ga potražuje zbog sumnje u stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj ubistva. Crna Gora je odbila da ga izruči zbog zdravstvenog stanja, ali i etničkog porijekla zbog kojeg bi, kako sumnjaju, mogao biti dodatno ugrožen, o čemu je nedavno govorio i ministar pravde Andrej Milović.

Da podsjetimo, na prošlonedjeljnoj burnoj sjednici parlamentarnog odbora, funkcioner Ure je optužio aktuelnog ministra pravde zbog odluke da Turskoj ne isporuči Denisa Binalija Čamgoza - da ,,direktno radi za mafiju“. Milović nije ostao

Podgorica: Uhapšen muškarac zbog pokušaja ubistva PODGORICA - Podgorička policija uhapsila je preksinoć M.M. (38) zbog pokušaja ubistva. On se, kako se navodi iz policije,

sumnjiči da je učestvovao u pucnjavi u noći između 5. i 6. februara na Trgu vojvode Bećir-bega Osmanagića. Policijski službenici

pretresli su stan i druge prostorije koje navedeno lice koristi.

-Tužilac koji je obaviješten o događaju naložio je da se

dužan: objašnjavajući Adžiću zasnovanost odluke da ne isporuči Čamgoza Turskoj na osnovu međunarodnih konvencija o ljudskim pravima, ministar pravde je direktno optužio da je neko iz vlade Dritana Abazovića direktno uzeo novac da bi milijarder iz Azerbejdžana, ruski državljanin Telman Ismailov, koji je 2021. godine uhapšen u Podgorici po potjernici Rusije, dobio politički azil. Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet povodom navoda koji su se čuli na ovoj sjednici.

R. P.

M.M. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju. Osim toga, u odnosu na pomenuti događaj krivične prijave biće podnijete i protiv E.O. i I.T. koji su trenutno nedostupni nadležnim organima - naveli su iz UP. R.P.

Nakon pripremnog ročišta, pred Osnov nastavak procesa po tužbi Prijestonice

Vještak utv groblje upi PODGORICA – Prezentacijom nalaza sudskog vještaka pred Osnovnim sudom na Cetinju 22. februara biće nastavljen postupak u sporu koji se po tužbi Prijestonice vodi protiv Mitropolije crnogorsko-primorske, a tiče se osporavanja upisa u crkveno vlasništvo mjesnog groblja u selu Građani, u cetinjskoj opštini.

Na pripremnom ročištu, koje je zaključeno u decembru, prema odluci sutkinje Tanje Vidić, odlučeno je da sudski vještak identifikuje nepokretnosti na parcelama koje su naznačene u predmetu spora o utvrđivanju svojine.

Prijestonica Cetinje je 30. avgusta prošle godine podnijela tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštine, i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije.

Nakon pokretanja tužbe, koju je tada objelodanio gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković, iz Mitropolije crnogorsko-primorske je saopšteno da će koristeći zakonske mogućnosti braniti svoju imovinu. Poručili su tada da na nadležnim organima Prijestonice, koje je, kako su ocijenili, gradonačelnik uveo u takvu situaciju, ,,ostaje nemogući i, usuđujemo se reći, nečasni zadatak da osporava nespornu i vjekovnu crkvenu imovinu“.

Opšte dobro ne može biti privatno

Kako se navodi u tužbi za utvrđivanje svojine nad grobljem u Građanima, koju je podnio Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Prijestonice, Mitropolija je neosnovano upisana kao vlasnik u listu nepokretnosti br. 109 KO Građani i to na osnovu rješenja Komisije za izlaganje na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima broj 06-4321/109 iz 1989. godine.

Prema ocjeni Zaštitnika, upis tužene strane u postupku izlaganja podataka na javni uvid prilikom formiranja katastra nije pravno valjani osnov.

- Dakle, tuženi je bez pravnog osnova upisan na nepokret-

nostima označenim kao katastarske parcele 218, 319, 532, 1653, 2139 i 2607 koje se vode kao groblja - navodi se u tužbi.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Prijestonice je obrazložio ranije da su se groblja do stupanja na snagu Zakona o državnoj imovini iz 2009, odnosno dopunama iz 2011. godine, nalazila na zemljištu u društvenoj svojini, a nakon usvajanja tog zakonskog akta su u državnoj svojini i „predstavljaju lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže opština, shodno članu 16 stav 1 alineja 16 Zakona o državnoj imovini“.

Podsjeća se u obrazloženju i na član 9, stav drugi Zakona o državnoj imovini, koji precizira da „prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi ne mogu biti objekti privatne svojine“.

U tužbi se dodaje da je, između ostalog, odredbom člana 1 Zakona o grobljima iz 1962. godine propisano da je groblje u smislu tog zakona zemljište koje je narodni odbor odredio za sahranjivanje umrlih, kao i svi objekti i uređaji koji se nalaze na tom zemljištu, a služe za sahranjivanje, uređenje i korišćenje groblja, dok je članom 2 određeno da je groblje komunalni objekat kojim upravlja opštinski narodni odbor.

Podnosilac tužbe predložio je sudu da nakon obavljenog vještačenja donese presudu kojom utvrđuje da su nepokretnosti na navedenim katastarskim parcelama upisanim u listu broj 109 KO Građani, svojina države Crne Gore sa pravom raspolaganja Prijestonice Cetinje.

Iz Mitropolije je ranije saopšteno da iniciranje tužbe, na osnovu poteza gradonačelnika ,,služe samo u marketinške svrhe cetinjske lokalne samouprave i dokazivanja da se nalaze na ‘pravovjernoj’ ideološkoj anticrkvenoj liniji“.

Ocijenili su da to ne doprinosi vladavini prava niti interesima građana Cetinja i Crne Gore.

Čiji su grobovi u crnogorskim selima

Nakon što su prošle godine u više slučajeva, predstavnici mještana više sela u cetinjskoj opštini problematizovali osnov upisa vlasništva Mitropolije nad seoskim grobljima i grobljanskim crkvama rađenim uz podršku nekadašnje Knjaževine, a potom i Kraljevine Crne Gore, Prijestonica Cetinje je najavila da će u saradnji sa mjesnim zajednicama sa teritorije Cetinja pripremiti nove postupke.

Društvo

Neđelja, 11. februar 2024.

7

vnim sudom na Cetinju 22. februara e protiv Mitropolije crnogorsko-primorske

vrđuje koje parcele obuhvata isano kao crkvena imovina ili kao dobro crkava koja no- Objekat škole, koji je proteklih Prijestonica traži da seoska groblja u se imena svetitelja koji su bili deceniju i po koristio lokalni Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, zaštitnici, odnosno krsne sla- manastir kao konak, izgorio ve plemena. U trećoj grupaciji je u požaru prije mjesec i po, a kako navode, neosnovano upisana nalazi se 21 groblje upisano u od sredine januara Mitropolija na MCP, budu vraćena u vlasništvo vlasništvo pravoslavne Mitro- crnogorsko-primorska prikupolije crnogorsko-primorske, plja sredstva i dokumentaciju države, odnosno na raspolaganje iako je riječ o seoskim groblji- za njegovu adaptaciju, nastuopštine, i tretirana kao opšta dobra ma na kojima su sahranjiva- pajući prema zvaničnim drni pripadnici lokalnih pripa- žavnim organima kao vlasnik. koja po zakonima države Crne dajućih bratstava, odnosno Vlasništvo nad objektom su Gore nikako ne mogu biti predmet mještana – naveli su iz Direk- nakon požara problematizovali predstavnici mještana Brcije za imovinu. privatne svojine, odnosno crkvene Ističu da kroz zahtjeve za vo- čela i NVU Komunica NG, naorganizacije. Iz Mitropolije crnogorsko- đenje upravih postupaka, u vodeći da bi škola čiji je, kako kojima još nemaju povratnu smatraju, vlasnik država, treprimorske je ranije saopšteno da će informaciju državnih orga- balo da dobije opštu namjenu koristeći sve zakonske mogućnosti na, traže da se primijene zako- i da bude od koristi Crmničani ove zemlje koji preciziraju nima. Poput zamisli da se pre„braniti svoju imovinu“ da groblja kao lokalna dobra tvori u prostor u kojem bi bila njihov tim pregledao je dostupnu dokumentaciju kako bi najprije uradio klasifikaciju imovine, posebno groblja koja su, kako tvrde, mimo eksplicitnih odredbi zakona države Crne Gore postala privatno vlasništvo crkve i to bez valjanog pravnog osnova za upis koji se najčešće vodi pod „odluke državnog organa“.

-Na osnovu 16.000 pregledanih listova u katastru, urađena je klasifikacija grobalja. U prvoj klasifikaciji evidentirano je 21 groblje koje se vodi na državu, sa pravom raspolaganja cetinjske opštine. U drugoj grupi su 31 groblje upisano na pravoslavne crkve, svece

i. perić

Cilj tih postupaka, prema najavi, imao bi za cilj upis svojine na državu i pravo raspolaganja Prijestonice Cetinje nad onim katastarskim parcelama za koje ističu da su mimo pravnog osnova upisane u svojinu Mitropolije.

U slučaju groblja u selu Građani je pokrenuta tužba, ali na osnovu prikupljenog materijala i analiza koje je uradila Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko-pravnih odnosa Prijestonice, pokrenuto je na desetine zahtjeva za vođenje upravnih sporova.

Kako je Pobjedi prošle sedmice saopšteno iz Direkcije za imovinu, protekle godine

u opštoj upotrebi ne mogu biti bilo čija svojina osim države koja pravo raspolaganja odnosno korišćenja može da delegira na opštine u okviru kojih se nalaze pripadajuće mjesne zajednice u čijem ataru se nalaze ta groblja.

-Izlaganje pred katastrom nije moglo biti valjani osnov za upis, jer ga ne prate odgovarajuća rješenja donijeta u zakonom propisanom upravnom postupku – navode iz Direkcije.

Ističu da na nivou države nikada nije urađena evidencija, niti provjera upisa vlasništva nad grobljima i mjesnim crkvama i drugim objektima koji se danas u katastru vode kao vlasništvo MCP.

Osnovna škola upisana na Mitropoliju

Pobjeda je u krajem januara objavila da je NVU Komunica NG apelovalo na barsku opštinu da, po uzoru na Prijestonicu, preispita kako je i pod kojim okolnostima objekat nekadašnje OŠ „Jovan Tomašević“, u Donjim Brčelima, koja je radila do 1982. godine, upisan na Mitropoliju.

Objekat nekadašnje OŠ „Jovan Tomašević“ u Donjim Brčelima

Objekat škole, koji je proteklih deceniju i po koristio lokalni manastir kao konak, izgorio je u požaru prije mjesec i po, a od sredine januara Mitropolija crnogorsko-primorska prikuplja sredstva i dokumentaciju za njegovu adaptaciju, nastupajući prema zvaničnim državnim organima kao vlasnik.

smještena laboratorija za provjeru kvaliteta vina na području ovog, po vinogradima, poznatog dijela barske opštine.

Uvidom u posjedovni list na navedenoj katastarskoj parceli KO 986/1, Brčeli-Bar, bivša škola je, i pored višedecenijskog statusa obrazovnog objekta, ipak, upisana kao „porodična stambena zgrada“ od 380 kvadrata, dok se u rubrici podaci o vlasniku i nosiocu prava navodi da je vlasništvo Podnijeta tužba Osnovnom sudu na Cetinju Mitropolije crnogorsko-priKako je Pobjedi prošle sedmice morske u obimu 1/1, a kao saopšteno iz Direkcije za imovinu, osnov sticanja stoji - „odluka protekle godine njihov tim pregledržavnog organa“.

Aktuelno Ministarstvo prodao je dostupnu dokumentaciju svjete, nauke i inovacija je o kako bi najprije uradio klasifikaciju ovom slučaju obaviješteno, po- imovine, posebno groblja koja su, kako tvrde, tvrđeno je Pobjedi iz tog resora kroz odgovor na naša pita- mimo eksplicitnih odredbi zakona države nja - kakav je status objekta i Crne Gore postala privatno vlasništvo crkve i na osnovu čega ga koristi Ma- to bez valjanog pravnog osnova za upis koji se nastir Donji Brčeli. najčešće vodi pod „odluke državnog organa“.

- Stručne službe Ministarstva rade na prikupljanju relevan- - Začuđujuće je, pritom, da za- kođe, u ovoj formi se podrazutnih informacija i uvrđivanju štitnik imovinsko-pravnih in- mijevalo da je država vlasnik nadležnosti. O svim nalazima teresa i lokalne uprave, odno- svih vjerskih objekata koji nićete biti obaviješteni u naj- sno opština, makar barska, ne jesu imali tržišnu vrijednost, kraćem roku - rečeno je Po- preduzimaju ništa da zatraže tj. nijesu mogli biti predmet bjedi prošle sedmice iz Mi- reviziju i utvrde kako su broj- kupoprodaje ili nekog drunistarstva na pitanje da li su na dobra na njihovoj teritoriji, gog načina prenosa vlasnišpovodom sanacije izgorjelog bez pravno valjanih rješenja, tva. Ovakav način evidencije objekta o tome obaviješteni pod formom ,,odluke držav- vjerskih objekata i grobalja, u nog organa“, prešla u trajnu okviru njih, je kroz istoriju vood Mitropolije. đen od Knjaževine, Kraljevine Pojasnili su da je neposredna imovinu SPC – naveo je on. nadležnost Ministarstva vas- Gojnić tvrdi da trenutno sta- Crne Gore, a potom i Kraljevipitno-obrazovni proces u ak- nje u katastru, odnosno upis ti- ne Srba, Hrvata i Slovenaca, tivnim objektima koji se svo- tulara, ukazuje na uzurpaciju Kraljevine Jugoslavije, FNRJ, jinski vežu za pojedine javne državne imovine koja je izve- SFRJ, sve do 1988. godine - naustanove, što, kako navode, dena, prema njegovim riječi- veo je Gojnić. „u predmetnoj situaciji nije ma, kroz nezakonite i neute- Nakon te godine, napominje Gojnić, novim popisnim slučaj“. meljene poteze.

Pojasnio je da je suština titula- katastrom pomenuti vjerski Druge opštine ra vlasništva, koja se odnosi na objekti postaju - ili su u svojne talasaju vjerske objekte i groblja, ima- stvu prava korišćenja ili svojiČlan NVU Komunica NG Igor la dvojako tumačenje. ne - vlasništvo Mitropolije crGojnić kazao je nedavno za - Do 1988. godine, kada je spro- nogorsko-primorske.

Pobjedu da da objekat neka- veden popisni katastar, titulari - Ali na problematičan i nezadašnje škole u Brčelima, u Cr- vlasništva su vođeni na svece konit način, jer popisni katamnici, dijeli sudbinu brojnih tj. na patrone koji su bili po- star nikada nije realizovao ni zgrada, ali i druge imovine koja svećeni svakoj crkvi. Do sa- završio upis vjerskih objekaje, kako je kazao, volšebno, bez mog popisnog katastra su se ta budući da nedostaje ključan konkretnih odluka, nezakoni- vodili posjedovni listovi koji upravni akt bez kojeg se to nije to upisana u vlasništvo Mitro- nijesu imali vlasnika u formi moglo regularno uraditi - kapolije crnogorsko-primorske. koju mi danas poznajemo. Ta- zao je Gojnić.

I. PERIĆ

8

Društvo

Neđelja, 11. februar 2024.

Sve ozbiljnija erozija zemljišta i suše u planinama zahtijevaju hitnu analizu rizika i potencijalnih pristu PODGORICA - Erozija zemljišta predstavlja ozbiljan problem koji utiče na vitalnost pašnjaka, stočarstvo i opstanak ruralnih zajednica. Prof. dr Velibor Spalević za Pobjedu ističe da u Crnoj Gori postoji veliki rizik od postepene transformacije planinskih pašnjaka u zemljišta pod šumom, što bi moglo biti rezultat klimatskih promjena, karakteristika pojedinih tipova zemljišta, sklopa vegetacije i ljudskih aktivnosti.

Analizom stanja na terenu, stanovništvo sa planinskih područja nestaje, a ove demografske promjene dalje utiču na smanjenje površina pod pašnjacima. Ovi negativni trendovi traže hitno preduzimanje mjera kako bi se očuvala biološka raznovrsnost, ekosistemski servisi i tradicionalni način života na selu.

POSLJEDICE PO PRODUKTIVNOST BILJAKA

- Pored negativnih demografskih kretanja, klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju. Povećanje temperature i promjene dinamike i intenziteta padavina sa sigurnošću dovode do suša i povećane stope erozije zemljišta, što već predstavlja problem u mnogim djelovima svijeta, uključujući tu sada i planinske pašnjake Crne Gore. Analize pokazuju da je ovaj problem već prisutan, sa ozbiljnim posljedicama po produktivnost biljne proizvodnje i ishrane stoke poručio je Spalević, dodajući da će pašnjaci biti sve manje izdašna podrška našeg

Spalević: Crnogorski paš uticajem klimatskih prom

odumirujućeg stočarstva.

- Pašnjaci su predjeli koji su veoma važni za male ekonomije i život naših preostalih seljana, opstanak aktivnih sela kojih imamo samo u tragovima, gdje je stanovnika, nažalost, sve manje ili su već iselili iz brojnih naselja planinskih područja Crne Gore - tvrdi Spalević.

On se osvrće na nedavni popis stanovništva, koji bilježi prve rezultate, ukazujući da je najmanje stanovnika upravo u planinskom području Šavniku, Plužinama i na Žabljaku. Nadalje, najveći pad broja stanovnika bilježimo u Plužinama, Šavniku, Andrijevici i Mojkovcu.

- Još nemamo dostupnu grafičku ilustraciju očekujuće sive slike piramide starosne strukture stanovništva, koja je potrebna za planiranje politika u oblastima kao što su obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita i penzioni sistem. Ali i za pitanja u oblasti ruralnog razvoja, jer ona pruža informacije o potrebama različitih starosnih skupina unutar populacije - kaže Spalević i napominje da je naselja sa manje od deset stanovnika kod nas 277, a što predstavlja 20 odsto od ukupnog broja (19,79 odsto), a ova naselja su većinski u planinskim područ-

VELIBOR SPALEVIĆ

Spalević se osvrće na nedavni popis stanovništva, koji bilježi prve rezultate, ukazujući da je najmanje stanovnika upravo u planinskom području - Šavniku, Plužinama i na Žabljaku.

Nadalje, najveći pad broja stanovnika bilježimo u Plužinama, Šavniku, Andrijevici i Mojkovcu.

Velibor Spalević

Bujične kiše, koje su zbog klimatskih promjena sada sa većim intenzitetima i količinama padavina u kraćim intervalima, sve više će inicirati stvaranje urvina i klizišta, a smanjena otpornost i odbrambeni mehanizam korijenovog sistema biljaka pogodovaće iniciranju raznovrsnih erozionih procesa - ističe Spalević požari, oluje i druge prirodne katastrofe, iako na prvi pogled izgleda nelogično, mogu imati značajan uticaj na brzinu konverzije pašnjaka u šume, precizira Spalević.

GLOBALNI TRENDOVI

jima gdje se nalaze predmetni pašnjaci.

- Smanjenje uticaja antropogenog faktora, smanjenjem broja radno sposobnog stanovništva na selu, upravo pogoduje u ovom slučaju procesu konverzije pašnjaka u šumsko ili degradirano zemljište. Ako se smanjenjem ekonomskih aktivnosti na selu prestane sa ispašom stoke ili usljed toga što se šuma koristi sa manjim intenzitetom za potrebe seoskih gazdinstava, to može ubrzati porast površina pod šumama na štetu površina pod pašnjacima - upozorava Spalević.

Na pašnjacima se, što je prirodno i uobičajeno, već nalaze sjemenke drveća sa oboda ovih površina, što pogodu-

je budućem brzom razvoju površina pod šumama. Neka istraživanja ukazuju da taj proces ide od dvije decenije do pet decenija, onda kada se isključi uticaj čovjeka.

Navodi i uticaj klimatskih promjena.

- U područjima, gdje prosječne godišnje temperature postaju veće, intenziteti bujičnih kiša se povećavaju, a ukupna količina padavina smanjuje, dolaziće do pojava suša u ljetnjim periodima. Sa druge strane, na nekim planinskim područjima, uslovi mogu postati povoljniji za rast drveća zbog povećanja temperature, jer je planinski sjever sa velikom gustinom rječne mreže, a što sve zajedno povećava šanse za bržu konverziju planinskih pašnjaka u šumu. Dodatno,

Po njegovim tvrdnjama, površine pod produktivnim pašnjacima će se postepeno smanjivati, kako pokazuju globalni trendovi, ali i naše naučne analize - za naše podneblje.

- Poljoprivredne površine visokoplaninskih predjela su ranjive i zbog mogućih nedovoljno analiziranih geopolitičkih odluka, a što se tiče prenamjena ovog tipa poljoprivrednog zemljišta za neke druge namjene, ali i zato što ljudi sve manje koriste tradicionalne pašnjake za ishranu preživara - kaže Spalević.

Analizom satelitskih snimaka identifikovali smo i registrovali sve veće površine brdsko-planinskih pašnjaka širom svijeta.

- Rađena su istraživanja na dva glavna uticaja klimatskih promjena: sušu i eroziju ze-

Loša urbanizacija ubrzava nestajanje vegetacije Spalević naglašava da sam prestanak bavljenja poljoprivredom ima veći uticaj na procese degradacije, nego smanjenje broja stanovništva na selu.

- Iako razvoj turizma duž obale nije detaljno proučavan, loše planiranje urbanizacije ima vidljive hidrološke efekte, posebno u brdovitim područjima. Brz oporavak vegetacije ukazuje da ogoljeli pejzaž nije prirodno stanje, već posljedica ljudskog djelovanja. Kada je pritisak na predjele smaErozija zemljišta utiče na vitalnost pašnjaka i stočarstvo

njen pedesetih i šezdesetih godina, vegetacija se počela sama obnavljati.

Ovo istraživanje ukazuje da mjere konzervacije brdsko-planinskih područja od većih uticaja, tokom perioda od 50 godina, mogu rezultirati značajnim promjenama u vegetaciji i hidrologiji.

To može biti korisno za borbu protiv dezertifikacije ne samo u Crnoj Gori, već kao održiv primjer i u drugim mediteranskim zemljama i sličnim regionima širom svijeta - objasnio je Spalević.

mljišta, uzrokovanu vodom.

Rezultati istraživanja pokazuju da u trenutnoj situaciji 14,5 odsto brdsko-planinskih pašnjaka širom svijeta ima visok rizik od erozije zemljišta. Južna Amerika je najviše pogođen kontinent (53,2 odsto od ukupne površine pod pašnjacima), slijedi Afrika (17 odsto) Azija (14 odsto) i Evropa (9,6 odsto). U budućnosti se predviđa, prema projektovanim trendovima, da će se erozija uzrokovana vodom povećati za 2,3 odsto na globalnom nivou što se tiče površina pod planinskim pašnjacima. Najveći porast očekuje se u Južnoj Americi (+19,4 odsto) i Africi (+10,0 odsto), dok se u Aziji može očekivati blagi pad (-2,6 odsto) - objašnjava Spalević.

Nadalje, suše su analizirane na evropskim planinskim pašnjacima tokom ekstremnih događaja ljeta 2022. godine, a koristeći satelitski indeks stanja vegetacije.

- Četvrtina područja je bila pogođena sušom, pri čemu se 5,7 odsto nalazi u stanju ozbiljnog ili ekstremnog problema. Analiza pokazuje da je najviše pogođena zona Južne Evrope, posebno Španija (80 odsto planinskih pašnjaka pogođeno), Bosna i Hercegovina (72,9 odsto), Crna Gora (66,2 odsto), Italija (48,3 odsto) i Rumunija (32,5 odsto) - tvrdi Spalević.

Poslije analiza, istraživanja su usmjerena na pripreme preporuka za jačanje otpornosti brdsko-planinskih pašnjaka, uz očuvanje njihovih važnih ekosistemskih usluga.

PRIJEDLOZI RJEŠENJA

- Za naše predjele najpreporučljivija su prirodna rješenja, uključujući tu održivo upravljanje pašnjacima radi smanjenja procesa erozije i implementaciju sistema za zadržavanje vode primjenom mjera konzervacija zemljišta radi dugoročne borbe protiv suše - kaže Spalević, koji ključna rješenja vidi u uključivanju ciljanih intervencija koje se bave izazovima klimatskih promjena, obnavljanju degradiranih ili napuštenih vrijednih područja i očuvanju tradicija, koje su održavale ravnotežu između ljudi i prirode vjekovima.

- Primjeri uticaja klimatskih promjena vidljivi su već kod nas, a mjerljivi indikator postojanja i daljeg razvoja ovog problema nalazimo u čaši vode sa sedimentima sa česme većine gradskih vodovoda, poslije samo manjih bujič-

Društvo

Neđelja, 11. februar 2024.

upa za očuvanje prirode

šnjaci ugroženi mjena Očuvanje raznovrsnosti biodiverziteta, sastav vegetacije i ključnih biljaka travnog pokrivača igraju značajnu ulogu kod otpornosti na ove sile degradacije zemljišta, bilo da ih pojačavaju ili ublažavaju - kaže Spalević.

Uticaj klimatskih promjena u regionu

Očuvanje pašnjaka zahtijeva borbu protiv klimatskih promjena Po riječima Spalevića, očuvanje planinskih pašnjaka zahtijeva borbu protiv izazova klimatskih promjena.

- To uključuje promovisanje zaštićenih područja i koridora, kao i korišćenje rješenja zasnovanih na prirodi poput uspostavljanja tzv. rotacione ispaše (nešto poput plodoreda u ratarstvu), te obnove degradiranih travnjaka, zasijavanjem travnih smješa sa recepturama pripremljenim od strane stručnih lica. Kontinuirano održavanje ovih intervencija

nih kiša. Slabljenje travnog pokrivača u slivu smanjuje otpornost na iniciranje procesa erozije zemljišta. Sedimenti, umjesto da budu zadržani vegetacijom u gornjim djelovima slivova, završavaju u rezervoarima za vodosnabdijevanje. Moćnost zemljišnog profila se smanjuje iz kiše u kišu površinskim spiranjem, a problem se uvećava kako vrijeme odmiče. Bujične kiše, koje su zbog klimatskih promjena sada sa većim intenzitetima i količinama padavina u kraćim vremenskim intervalima, sve više će inicirati stvaranje urvina i klizišta, a smanjena otpornost i odbrambeni mehanizam korijenovog sistema biljaka pogodovaće iniciranju raznovrsnih erozionih procesa - ističe Spalević.

- Očuvanje raznovrsnosti biodiverziteta, sastav vegetacije i očuvanje ključnih bilja-

ključno je za dugoročnu održivost. Takođe, tradicionalne prakse, poput poljoprivrednih terasa, ckladova, mogu biti efikasne u zaštiti zemljišta od erozije. Kada su u pitanju suše, važno je nasloniti se na biotehničke mjere zasijavanjem tolerantne smješe trava i implementirati rješenja poput uspostavljanja vodenih rezervoara, prepreka, retencionih zidova, koji bi usporavali oticaj sa slivova, što zajedno pomaže u održavanju funkcionalnosti travnjaka - poručuje Spalević

ka travnog pokrivača igraju značajnu ulogu kod otpornosti na ove sile degradacije zemljišta, bilo da ih pojačavaju ili ublažavaju - kaže Spalević.

Kako ističe, suša je u ovom domino efektu degradacije životne sredine problem takođe povezan sa klimatskim promjenama, a prethodne sezone se ističu kao značajan primjer, jer su bile obilježene brojnim ekstremnim toplotnim talasima širom svijeta.

- Suša će ozbiljno uticati na ekonomiku poljoprivrede, mijenjaće biomasu utičući tako na ishranu stoke, a što već bilježimo kod nas. Rizik od klimatskih promjena za planinske pašnjake proteže se dalje od oštećenja ekosistema, utičući na ekosistemske usluge koje oni pružaju. Stoga je strateški važno imati uređen katastar ovih ekosistema kako širom svije-

ta, tako i kod nas - kaže Spalević i dodaje da treba istražiti ključne faktore degradacije vođene negativnim procesima klimatskih promjena.

- Za sada je, kao prvi korak, generisana globalna mapa planinskih pašnjaka, koristeći podatke visoke rezolucije dobijene satelitskim snimcima. Ide se ka tome da se suočimo sa problemom erozije zemljišta i događaja ekstremnih suša - kazao je Spalević.

Istraživači će, kako ističe, nastaviti da se bave svojim poslom u vezi sa zaštitom od degradacije, a ljudi koji žive na ovim prostorima, a svojim radom su vezani za taj prostor, trebalo bi da prepoznaju poruku o značaju brdsko-planinskih pašnjaka za njihove male ekonomije i način života, te da i sami preduzimaju korake za očuvanje ovih ekosistema.

- Treba se podsjetiti koristi tradicionalne tehnike uspostavljanja poljoprivrednih terasa ili ckladova kako bismo zaštitili zemljište od erozije. Ove prakse su već pokazale svoju efikasnost u drugim područjima. Korišćenje vrsta trava koje su tolerantne na suše može pomoći kod otpornosti pašnjaka na nastupajuće povećanje temperatura. Seljani bi trebalo da biraju vrste koje dobro podnose niske nivoe vlage i visoke temperature. Izgradnja rezervoara za vodu ili drugih sistema za zadržavanje vode pomaže u održavanju funkcionalnosti pašnjaka tokom sušnih perioda. Ovi rezervoari su jednako korisni i kao izvori vode za pojenje stoke. Prepoznavanje važnosti brdsko-planinskih pašnjaka i primjena nekih od ovih preporuka može pomoći seljanima da se lakše suoče sa izazovima klimatskih promjena u vezi sa očuvanjem pašnjaka, važnih za ekosisteme budućih generacija zaključuje Spalević.

. N. Kovačević

9

Ugledni bečki list objavio tekst o političkoj ulozi SPC u potčinjavanju Crne Gore Srbiji i slučaju Batrićević

„Der Standard“: Onaj koji kritikuje srpsko pravoslavlje u Crnoj Gori završi na sudu PODGORICA - Ugledni austrijski dnevnik „Der Standard“ objavio je tekst o političkoj ulozi SPC u potčinjavanju Crne Gore i slučaju Batrićević. „Proces je postupan, dobro organizovan i lako ga je dokumentovati tokom posljednjih nekoliko godina: i susjedna Srbija i Rusija pokušavaju proširiti uticaj u Crnoj Gori. I to čine vrlo uspješno. Jedan od najefikasnijih instrumenata u tom poslu je Srpska pravoslavna crkva“, piše bečki „Der Standard“.

U tekstu koji potpisuje Adelheid Wölfl, naslovljenom „Na sudu zbog kritike srpskog pravoslavlja“, potaknutog suđenjem istoričaru Bobanu Batrićeviću, između ostalog se bave i litijama.

-Nakon 2017, kada se Crna Gora pridružila NATO-u, što je bio jasan znak prozapadne orijentacije, kontramjere koje su preduzele antizapadne snage postale su uočljivije. Tokom pandemije kovida, Srpska pravoslavna crkva mobilisala je desetine hiljada građana protiv zakona o vjeri. Taj je zakon omogućio da vjerski objekti koji su bili izgrađeni iz državnih fondova ili su pripadali državi sve dok Kraljevina Crna Gora nije inkorporirana u Kraljevinu Jugoslaviju 1918, ponovo postanu vlasništvo sadašnje države Crne Gore - piše u članku. „Kroz propagandu i laži“, piše „Der Strandard“, „taj pokret uspio je da pravno pitanje vlasništva nad imovinom prikaže kao borbu socijalno ugroženih za ljudska prava, što je dovelo do smjene vlasti i zbacivanja prozapadne vlade. Tada su na vlast došli političari poput Dritana Abazovića, pod uticajem srpskog predsjednika Aleksandra Vučića“. „U Srbiji“, piše dalje u tekstu uticajnog bečkog lista, „mnogi nacionalisti nikada nijesu prihvatili nezavisnost male, multikonfesionalne i multinacionalne Crne Gore.

-Oni danas sve snažnije rade na jačanju uticaja srbijanskog režima na okolne države – Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Njihov projekat ‘Srpski svet‘ ne podrazumijeva nužno promjenu granica, već prije slabljenje suvereniteta susjeda. Slično kao i devedesetih godina XX vijeka, srpsko pravoslavlje postaje protagonista etničkog nacionalizma i, uz pomoć mitologije, poprima kvazireligijski karakter. Ova religijsko-nacionalistička srpska politika poznata je od 19. vijeka. Ime joj je etnofiletizam.

Nacija ima prednost nad vje-

Tekst u „Der Standardu“

rom: crkva je tu primarno da služi naciji. To, naravno, vodi u proces protiv sekularizacije“, piše u članku. „Der Standard“ dalje piše da je jedan od onih koji to kritikuju je istoričar Boban Batrićević .

-U svojoj kolumni, on citira mitropolita Joanikija II Mićovića, koji pozitivno govori o četničkom vođi Draži Mihailoviću, kao i vladiku Metodija Ostojića, koji je rekao: ‘Rusija je nada za cijeli slobodoljubivi svijet (…) U svetoj Rusiji leži nada za spasenje ne samo za pravoslavne narode, nego i za Evropu i cijeli svijet‘. Zbog toga je Batrićević na sudu. Ovaj proces, koji je u suprotnosti sa slobodom izražavanja, bio bi nezamisliv u Crnoj Gori samo nekoliko godina unazad. Ali danas je crnogorsko pravosuđe očito pod uticajem nove vladajuće klike. Uloga ‘političkog hrišćanstva‘ na Balkanu tema je kojom se akademski krugovi naširoko bave već decenijama- piše u članku.

Citiraju stručnjake koji tvrde da rusko pravoslavlje zauzima vrlo sličnu etno-nacionalističku poziciju kao i Srpska pravoslavna crkva tokom raspada Jugoslavije i danas.

-To nema nikakve veze sa principima hrišćanstva; i Ruska i Srpska pravoslavna crkva organizacije su koje autoritarnim režimima daju ideološku legitimaciju i obez-

Ovaj proces, koji je u suprotnosti sa slobodom izražavanja, bio bi nezamisliv u Crnoj Gori samo nekoliko godina unazad. Ali danas je crnogorsko pravosuđe očito pod uticajem nove vladajuće klike bjeđuju ideološku superstrukturu koja je zasnovana na antizapadnom i antidemokratskom etno-nacionalizmu - kaže za „Der Standard“ ugledni stručnjak za istoriju Istočne Evrope sa Bečkog univerziteta Oliver Jens Schmitt.

-Ali danas u Crnoj Gori, ako to kažete javno, završite u policiji - dodaje „Der Standard“.

Bečki list tekst završava upozoravajućim poređenjem sa Bosnom i Hercegovinom.

-Tu su pokušaji da se Crna Gora – kao što se već decenijama čini sa Bosnom i Hercegovinom – prikaže kao „disfunkcionalna država“, koju treba potčiniti Srbiji, da bi navodno bila „stabilizovana“.

U tom ključu treba tumačiti i pozive da se Srbi u Crnoj Gori proglase za konstitutivni narod i bude uspostavljen etno-federalni sistem - zaključuje se u članku. R.P

10 Povodi

Piše: dr Dragan VESELINOV

Sigurno ima više od dve nedoumice oko jezičke rodne ravnopravnosti. No, mi bismo istakli bar ove dve: prva je nedoumica oko politike Crkve kada ona ne da da žena bude profesorka umesto profesor, i ne da da žena bude padobranka umesto padobranac; i druga - to je vidljiva nedoumica sportskih komentatora i mnogih novinara u Crnoj Gori, kada odbacuju slovensku žensku leksiku u izgovaranju prezimena žena u muškom nominativu umesto u ženskom nominativu - zbog čega Popovićeva nije više Popovićeva, već je Popović.

To novinari čine pod uticajem antigramatičke pobune jezičkih feministkinja. Ta leksika vodi poništavanju pravila da se imena i glagoli moraju složiti po rodu. Tu žene tuku žene.

Možemo razumeti da neke žene ne žele da se izgovorom njihovog prezimena bez ličnog imena (Jovanovićeva, Markovićeva) istakne njihovo poreklo po muškom pretku, već žele da se preko antigramatičke konstrukcije ,,Jovanović je rekla da ide u bioskop“ i tek preko glagola razume se da se radi o ženi. Ali, time one ne poništavaju činjenicu da su potomkinje od Jovanovića.

Iz omraze zbog porekla, ili kako one kažu, ,,pripadnosti“ muškarcu, one deformišu jasnoću govora i gramatiku.

Tako ne stradava patrijarhat koga one žele da suzbiju, već preciznost komunikacije i velika prednost slovenskog jezika gde se u startu izgovora prezimena zna da li je subjekat ili objekat radnje žena ili muškarac.

KO JE UKINUO SLAGANJE PO RODOVIMA U MEDIJIMA

Neki crnogorski novinari, lektori i lektorke su ukinuli ženski rod u izgovoru samostalnog prezimena žena. Sportski novinari su posebno oduševljeni. I u Srbiji. Novi ,,pravopis“ je rezultat neformalne saglasnosti tih lektora i lektorki, kao i pritiska grupe jezičkih feministkinja.

Ovaj ,,pravopis“ nema veze sa državnim pravopisom i narodnim govorom. Time su novinari zaveli pomodni antigramatički sleng i razveli se od književnika.

Ko odlučuje o tome da više neće u nominativu biti Popovićeve? A biće od Borke borkinja - što mi podržavamo od srca! Zbilja, ko piše nezavisni novinarski ,,pravopis“ i odlu-

Neđelja, 11. februar 2024. čuje da ne smemo reći Popovićeva, a smemo reći rvačica?

U kom se slovenskom narodu ženska prezimena (bez izgovora ličnog imena) mogu izgovoriti bez rodnog slaganja sa glagolom? Kod Rusa, Poljaka, Slovaka, Čeha, Makedonaca, Bugara? Koliko Crnogoraca tako govori?

Da li je našim novinarima/novinarkama i lektorima/lektorkama nužno da u jednom času odluče da odbace deo naše govorne kulture i gramatike i prekinu vezu sa slovenskim nasleđem? Što ne kažu Sereni Vilijams, Skarlet Johanson i Sandri Bulok da odbace prezimena po ocu kako bi se spasle od muške tiranije i izašle iz patrijarhata? Što to neke jezičke feministkinje ne kažu ni Nikol Kidman koja nosi i muško ime i muško prezime, ili Tejlor Svift, ili Dru Barimor?

Naša prijateljica, šef odeljenja za sociologiju na Univerzitetu Bozeman u Montani, koja nosi muško ime Frenki, se nasmejala kada smo je pre 30 godina pitali da li je neko zbog toga zadirkuje. A udala se za diva iz indijanskog plemena Vrane, tako da to niko nije smeo ni da pokuša.

OBJE STRANE GRIJEŠE - MI NE?

Po nama je ishod po ,,prava“ žena na rodni jezički individualitet nepovoljno jednak kod obe strane koje smo pomenuli: nijedna strana, ni crkvena niti novinarska, nerado daju ženi da bude žena iako svaka to čini sa drugačijeg stanovišta - jedna sa reakcionarnog, a druga, paradoksalno, sa ,,progresivnog“ stanovišta kojim su se žene bacile u komunikacioni regres.

A neka i mi dokažemo da ne grešimo, već da greše te dve strane. Hm, zamršeno je to, šta su tu dokazi o tome ko je tu u pravu, a ko nije? Ipak, nije to teško: samo izađite iz apsolutizacije otopljenog patrijarhata i ženomržačke ideologije poput hrišćanske religije i hajdučkog mačizma. I nemojte se suviše uzrujavati oko nekih komičnih zahteva jezičkih feministkinja. Ali im odajmo poštovanje, jer u esenciji, feministkinje su kao humanistkinje, u mnogo čemu u pravu. No, one greše kada ekstremnom jezičkom intervencijom žele da potisnu našu leksičku originalnost i time okrnje patrijarhalnost.

GDJE SU DOKAZI O ISTINI

POGLED SA STRANE

Jezičke nedoum rodne ravnopra Zamršeno je to, što su tu dokazi o tome ko je u pravu, a ko nije? Ipak, nije to teško: samo izađite iz apsolutizacije otopljenog patrijarhata i ženomrzačke ideologije poput hrišćanske religije i hajdučkog mačizma. I nemojte se suviše uzrujavati oko nekih komičnih zahtjeva jezičkih feministkinja. Ali im odajmo poštovanje jer, u esenciji, feministkinje su - kao humanistkinje, u mnogo čemu u pravu. No, one griješe kada ekstremnom jezičkom intervencijom žele da potisnu našu leksičku originalnost i time okrnje patrijarhalnost karca u Vojvodini koji se do sada pozvao na Zakon o rodnoj ravnopravnosti i senzitivnosti jezika kako bi svoja matrimonska prezimena poput Zorin, Dragin, Jelin, Marin, Ružin, Stanin/ić i druga, promenio u muška.

Niko se ne stidi pripadnosti po majci. Što bi žene po ocu?

Zbog toga tvrdimo da dokazi o opravdanosti savremene dopune imena muških profesija ženskim imenima ne leže jedino u prodoru žena u sva civilna i vojna zanimanja, već i u kulturnoj prihvatljivosti novih izraza koja ne povređuje trenutno etičko poimanje polne ravnopravnosti.

Uostalom, ništa ne stoji jezičkim feministkinjama na putu da odu kod matičara i tamo odbace očevo prezime i nazovu se kako hoće.

Da li vredi da zbog njihovih jezičkih trauma oko porekla roditeljskog prezimena ugrozimo narodni jezik?

BIOLOGIJA I JEZIK

Mi tvrdimo i da polne biološke razlike među ljudima ne prouzrokuju nikakve ,,prirodne“ ili ,,organske“ naredbe da se profesije u jezicima moraju nazivati u muškom ili ženskom rodu. Kada bi to tako bilo, onda bi već od zore ljudskog roda postojalo i prirodno nepromenljivo društvo.

Rodnost u imenima profesija je rezultat istorijskih prilika. I otuda mi nemamo ništa protiv terminoloških dopuna: recimo, da se ženski pukovnik nazove pukovnicom.

Ali pitamo sada i sve one koji su, kao i mi, bili u vojsci: kako

da ženskom vodniku uspešno damo ime? Vođica? Što da ne, reči se mogu silovat. A treneru - možda ,,trenerka“ ili ,,trenerica“?

I zbog toga, mi smo daleko više za estetiku izražavanja, za kulturu izražavanja, a manje za forsiranje pošto-poto čistog prava na dopunu muške imenice ženskom imenicom ukoliko to vodi groteski i slavi bukvalnih ekstremista.

I vodi tome da okolina od nas okrene glavu. Savremeni se jezik ne može promeniti za nekoliko decenija ako je nastajao stotinama godina. Između razvoja društva i jezika leži identitet.

Teško da jezik može da pobegne ispred društva.

FEMINISTKINJE I KOMUNISTKINJE

Dugo su žene čekale na pravdu. Na Zapadu posebno, a kod nas kraće, jer ih jugoslovenski komunisti nisu u tome sprečavali. Evropski komunisti i socijalisti su u mnogo čemu bili nadahnuće za feministički pokret na Zapadu u 20. veku zbog apsolutizma ženske društvene ravnopravnosti - iako nisu u svemu uspeli.

Ali su komunistkinje bile bespoštedno bolje od savremenih jezičkih feministkinja jer su udarile u centar, a ne u svog

Mi mislimo da dokazi o dominaciji muških naziva za profesije i imenica za ženski socijalni status pre svega leže u političkoj istoriji položaja muškaraca i žena. I u hrišćanstvu. Ti izrazi se stvrdnu u standard i izgleda kao da su večni.

Zbog toga nije uvek sa ukusom moguće bez podsmeha pretvoriti reč general u generalica. Ne vredi silovati jezik. I muške imenice sa progresom društva često postaju sveobuhvatne za sve polove.

Ne znamo ni za jednog muš- ZAŠTO SE NACIONALISTI SA VJERSKIM IDENTITETOM I VJERSKI FANATICI BOJE ŽENA I NJIHOVE RAVNOPRAVNOSTI KOD NAS :Porfirije Perić

Povodi

Neđelja, 11. februar 2024.

mice ravnosti

oca. One su znale da je glavnu ideološku potporu evropskom patrijarhatu tokom 2.000 godina dalo hrišćanstvo doktrinom pada čovečanstva zbog krivice Evinog greha, i gde je njenim rođenjem iz Adamovog rebra opravdavano muško poreklo ženskih prezimena.

I one nisu dekadencijom jezika htele da podižu svoj stepen ravnopravnosti sa muškarcima.

Nijedna druga patrijarhalna ideologija nije proizvela veće traume ženama od hrišćanstva.

A neke jezičke feministkinje, uprkos tome, vezuju maramu na glavu i nedeljom odlaze u crkvu, tamo fetiški ljube ikonu i popu ruku, i stoje pokajnički iza muškaraca. I nose ropski lanac krsta oko vrata. I stavljaju gvozdeni prsten na venčanju kojim su stari Rimljani okivali svoje neveste. Hrišćanstvo je to preuzelo. A u ponedeljak ne napadaju Boga Oca, već rođenog oca. To su preuzeli novinari.

ZAKON JE NIJEM

I da budemo odmah potpuno otvoreni: u Crnoj Gori ni Zakon o rodnoj ravnopravnosti iz 2015. godine kao ni Zakon o medijima iz 2020. godine ne rešavaju pitanje rodnog jezičkog progresa, i stoga oni

ne daju za pravo ni Crkvi niti novinarima da se na njih pozivaju, bilo da ih odbacuju, bilo da ih sektaškim jezičkim feminizmom tumače.

Pomenuti zakoni se na jezičku ravnopravnost predmetno uopšte ne odnose iako ga ,,duhom“ blago obuhvataju.

A čak se Zakon o rodnoj ravnopravnosti iz 2015. godine neuspešno nosi sa pojmovima o polovima, jer u članu 1 najavljuje više polova od tradicionalnog muško-ženskog, dok se u članu 7 izričito vratio na samo muško-žensku razliku. On u članu 7 ne uočava psihološki transrodne ljude niti ljude operaciono promenjenog pola.

Crnogorski zakon još uvek ne razlikuje biološki od socio-psihološkog pola.

ŠTO KAŽU DVIJE AKADEMIJE, A ŠTO CRKVA KORISTI

Žučne rasprave oko ,,rodno senzitivnog jezika“ su kod nas krenule svršetkom prošlog milenijuma.

U Srbiji su se posebno umnožile posle 2021. godine kada je u Beogradu usvojen Zakon o rodnoj ravnopravnosti koji delom pominje i jezik. Ali

Mi tvrdimo i da polne biološke razlike među ljudima ne prouzrokuju nikakve ,,prirodne“ ili ,,organske“ naredbe da se profesije u jezicima moraju nazivati u muškom ili ženskom rodu. Kada bi to tako bilo, onda bi već od zore ljudskog roda postojalo i prirodno nepromjenljivo društvo. Rodnost u imenima profesija je rezultat istorijskih prilika. I otuda mi nemamo ništa protiv terminoloških dopuna: recimo, da se ženski pukovnik nazove pukovnica ga ni ne zahvata, jer mu nedostaju operativni primeri, uredbe i pravilnici o primeni, dok je novinarskom praksom zavladala moda sa feminističkim slengom.

Zato je ovom zakonu Srpska pravoslavna crkva lako i objavila rat. I on nije besmislen ukoliko se misli da Crkva njime nije podstakla otpor antigramatičkoj praksi. Kod toga ona nailazi na pozitivni odjek, ali Patrijaršija ne napada Zakon o rodnoj ravnopravnosti toliko zbog nagle antigramatičnosti novinara, već ga napada zbog doktrinarnog straha da muško-ženska ravnopravnost može da razori njenu misionarsku crkvenu ustavnu strukturu i patrističku doktrinu hrišćanstva. To ona ni za živu glavu neće pomenuti u javnosti. O tome malo kasnije.

Crkva sledi neke od odredbi Odbora za standardizaciju srpskog jezika koji su 1997. godine osnovale Srpska akademija nauka i umetnosti i Crnogorska akademija nauka i umetnosti (i druge ustanove). Mi nećemo ulaziti u neke nacionalističke odredbe ovog odbora kojima je on, recimo, negirao narodima u delovima našeg govornog prostora da upotrebljavaju dvoazbučno pismo - ali hoćemo da istaknemo sledeći stav ovog odbora od 17. februara 2003. godine koji je čiste gramatičke prirode: ,,Apsolutno je nedopustiva i protivna standardnojezičkom sistemu praksa naknadno uvedene ‘nepromenljivosti’ prezimena ženske osobe (tip: To je izjavila Pešić). Apsurdnost je takve pojave i u tome što se upotrebljeno prezime muške osobe ne može nikako preneti u druge, zavisne padeže (ne može se nikako reći - To smo čuli od Jovanović)“.

I ovaj odbor dalje ukazuje: „Posebno treba naglasiti da se u savremenom srpskom standardnom jeziku dvojstvom oblika tipa Jovanović-eva…ne markira poreklo ženske osobe po kriterijumu pripadnosti bilo ocu bilo mužu, jer ta semantička razlika danas nije aktuelna. Takvo razlikovanje nije samo u neskladu sa sociološkim statusom savremene žene (koju ne treba označavati kao osobu što pripada nekome)“.

Mi se sa ovim stavovima slažemo - ne i sa upotrebom ter-

Zašto onda galami protiv ovog zakona patrijarh Perić i horovi njegovih saveznika - čega se oni boje? Zašto se nacionalisti sa vjerskim identitetom i vjerski fanatici boje žena i njihove ravnopravnosti kod nas? A zašto na ovom nacionalističkom skupu svečano učestvuje i socijalistička ministarka prosvjete u Vladi Srbije dajući posredan pristanak na opoziv zakona iz 2021. godine za koji je tada njena partija glasala? To je stoga što hrišćanska crkva difamijom žene brani njenu doktrinarnu krivicu za Adamov pad i osuđuje je za pad Adamovog čovječanskog poroda u grijeh

mina „sociološkim“.

Ipak, možda drugi stav iz gornje izjave može biti sporan kao procena savremenog navodno široko prihvaćenog neposesivnog shvatanja muškog prezimena žena. Možda u tome ima istine, ali ako se vratimo na Serenu Vilijams i Nikol Kidman, onda ubedljivost ženskih patnji zbog očevog prezimena slabi.

PRIRUČNIK I SAMOVOLJA

Nama nije poznato da li je posle 2003.godine neka filološka ustanova u Crnoj Gori ustala protiv ovih iznetih gramatičkih odredbi i preporučila lektorima i lektorkama da krenu protiv njih u medijskom sektoru na pravopisno nasilje nad deklinacijom ženskih prezimena.

Mi podržavamo težnju ženskih političkih pokreta za prilagođavanje našeg jezika rastućoj ravnopravnosti žena, ali smo protiv toga da taj neophodan i istorijski tok zapadne u deformaciju lingvističkog bića crnogorskog i srpskog jezika.

Poziv za sakaćenje gramatike crnogorskog jezika nismo pronašli ni u pro-briselskom Priručniku za rodno odgovorno novinarstvo, koje je sačinilo podgoričko Ministarstvo za ljudska i manjinska prava 2022. godine pod patronatom Evropske unije.

Mi pozdravljamo pokušaj grupe istraživača angažovanih od ovog ministarstva da daju doprinos novom koraku. Njihovo rodno „ogledalo“ o ontici crnogorskog društva tek čeka da bude jasno zrcalo.

Tome bi u sledećem pokušaju da se novinarima upute rodna uputstva za pisanje svakako doprineo napor da se konsultuju Akademija, Univerzitet - posebno filozofi, istoričari, Fakultet političkih nauka i Pravni fakultet, zatim nezaobilazni Fakultet za crnogorski jezik, Crnogorski PEN centar, Udruženje književnika Crne Gore, teorijski antro-onomastičari, teorijski filolozi, teoretičari istorije braka, teoretičari kulture i umetnosti.

Zašto i Ministarstvo prosvete nije stavilo svoje ime iza priručnika Ministarstva za manjine? Spaslo se. Tako se novinarima prepušta deduktivna samovolja u tumačenju „jezičke inkluzije žena“ koja bezrazložno završava kako u slomu gramatike divnog crnogorskog jezika tako i u ekstremnoj negaciji dugovekovne govorne kulture Crnogoraca.

CRKVA NAPADA

U Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu je 16. januara održan, pod organizacijom Srpske pravoslavne crkve i nacionalističke uprave Matice

srpske iz Novog Sada, skup autora za „Srpski identitet, srpski jezik i Zakon o rodnoj ravnopravnosti“. U Narodnoj biblioteci?

Okupio ih je ovaj rodni zakon, iako je donet još 2021. godine, ali je zato stupio na snagu u vezi muško-ženske jezičke ravnopravnosti tek 1. januara ove godine. Inače, on ne daje nikakva direktna uputstva kako bi trebalo da se nazovu profesije i socijalni statusi u muškom rodu - preimenovani u ženski rod.

Nije ovaj zakon ni naglašeno pro-ženski. Crnogorski je više takav. On jednostavno načelno zahteva da se izradi 10-godišnja strategija polne ravnopravnosti ljudi bez rodne diskriminacije i nalaže da se za njegovo sprovođenje izradi pet dvogodišnjih državnih „akcionih planova“ za državne ustanove, za sve privredne i građanske ustanove - i za sve ljude.

Do sada nije ništa učinjeno na tome i niko još zbog toga nije kažnjen. Nema tu ni operativnih uputstava za novinarstvo, pominje se „informaciono društvo“ i „javno informisanje“ sa frazama o zabrani diskriminacije, vređanja i štetnih predrasuda. Nijedna stranka nije do 1. januara 2022. godine donela obavezna akta o pravilima unutrašnje polne ravnopravnosti niti se to vidi kod lokalne samouprave. Već je dve godine ovaj zakon mrtav.

Zašto onda galami protiv ovog zakona patrijarh Perić i horovi njegovih saveznika - čega se oni boje? Zašto se nacionalisti sa verskim identitetom i verski fanatici boje žena i njihove ravnopravnosti kod nas? A zašto na ovom nacionalističkom skupu svečano učestvuje i socijalistička ministarka prosvete u Vladi Srbije dajući posredan pristanak na opoziv zakona iz 2021. godine za koji je tada njena partija glasala?

ODGOVOR

To je stoga što hrišćanska crkva difamijom žene brani njenu doktrinarnu krivicu za Adamov pad i osuđuje je za pad Adamovog čovečanskog poroda u greh.

Smejete se? Ne čini to više svaka crkva, mnoge protestantske denominacije su to napustile, kao i mnogi katolici. Jer, to je već odavno postalo komično naivno. Ali to je srž patrističke interpretacije Isusove ideologije bez koje bi pravoslavni kler morao da napusti svoje zanimanje. Žene kod pravoslavnih čiste trotoar ispred crkve, a popovi obrednim čarolijama paze da se narod ne otrgne od njih i drsko pobegne na humanisitičku ravnopravnost svih ljudi i demokratski politički sistem.

U stvari, patrijarh brani pol-

11

nu segregaciju u Crkvi gde jedino muškarci mogu biti biskupski upravljači ovom organizacijom i jedino oni mogu biti sveštenici sa pravom izvođenja liturgijskih obreda. Po Zakonu o rodnoj ravnopravnosti to bi moralo da se promeni - sem ako se ne donese zakon o izuzeću Crkve od zakona. Ovaj Zakon o rodnoj ravnopravnosti generalno zabranjuje polnu profesionalnu i statusnu segregaciju u društvu. Time ovaj zakon „gađa“ i Crkvu.

Kako će to Patrijaršija da izbegne? Pokušaće da to izvede bukom i napadom na ceo zakon žrtvujući time i sva ostala inherentna prava žena koja se odnose na njihovu ravnopravnost. I verovatno će biti Crkva i izuzeta, jer je ona neophodna nacionalističkoj vladi u Beogradu sve dok ova bude vodila politiku svetosavske ekspanzije na Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Kosmet.

Uostalom, u „pravoslavnoj“ Grčkoj, Rumuniji i Bugarskoj, ovakav zakon još nije donet iako su one u EU. A rodna ravnopravnost se kod njih brani paragrafima u ustavima i pojedinačnim planskim zahvatima tamošnjih vlada bez napada na Crkvu.

A NACIONALISTI, ZAŠTO SU ONI PROTIV?

To je prosto. Cela nacionalistička mitomanija je zasnovana na muškim guslama i tu za žene nema mesta . Ne može „cara Lazu“ da zameni „carica Milica“ . Nije ona ratni komandant za širenje Srbije. Srbija jeste žena, ali je ta žena sa muškim mačem.

Naš srpski nacionalizam ne podrazumeva ravnopravnu žensku ulogu u državi koja je u permanentnom poluratnom i ratnom stanju. Ženska neravnopravnost kod nas ima sve manje veze sa starim patrijarhatom pod kojim su žene bile kućanice. Žene su sve manje pralje nogu svojim muževima, ali ratni nacionalizam ih drži u drugom redu. Žene katastrofalno greše kada odlaze u crkvu i kada uspaljeno učestvuju u nacionalističkoj histeriji da bi poboljšale svoj položaj u društvu .

Crkva i nacionalizam prisiljavaju žene kod nas da se bore za niži nivo ravnopravnosti od mogućeg: srčano se bore za ženske imenice makar to često užasno i podrugljivo zvučalo.

Jezik je glavno blago nacije i mora se čuvati od iskušenja da se menja bez estetike govora i bez sazrelog kulturnog trenutka za promenu. Ali su i te kako u pravu svi oni koji zahtevaju odbranu žena od ženomrštva uobraženih mačista i popova, od batina svojih muževa i partnera, od uličnog kriminala, od diskriminacije na poslu, od neukusnog dobacivanja na ulici, od pipkanja kada se ženama ne pipka, od zabrana na promenu mode, od govornog ponižavanja i osporavanja inteligencije.

Mi smo na njihovoj strani iako se, možda, mnoge sa nama neće slagati.

•

12 Arhiv

Neđelja, 11. februar 2024.

SPECIJALNO ZA POBJEDU: Zapisi Marka Špadijera iz 1989. godine (I)

se preorijentisali. Kostić priča panegirike o Matiji Bećkoviću.

Bulatović o starim funkcionerima i platama: „zakon ćemo ostaviti po strani“. Demokrata, obnovitelj partije, borac za pravnu državu kojemu može pozavidjeti Višinski. Način na koji rješava SK u Baru. Lider koji pokazuje verbalnu akrobatiku: „Mi ne trebamo drugu državu“. Kostić - čitalac porodičnih hronika.

Pad Berlinskog zida i događaji koji su izmijenili prilke u svijetu, pa i u Jugoslaviji. Stampedo populističkih mitinga, koji su se kao ,,događanje naroda“ obrušili na Crnu Goru. Crnogorsko rukovodstvo je optuženo za antisrpstvo i podnosi ostavke.

Na vlast su došli kadrovi vjerni Slobodanu Miloševiću.

Crna Gora, najmanja jugoslovenska republika, nakon državnog udara, postala je satelit Srbije, a rukovodstvo potčinjeno srpskom. Kontroliše domaću opoziciju zahvaljujući jakom policijskom aparatu. (citat iz ,,Korijera dela sera“).

Nadao sam se da će mladi imati više hrabrosti, da će pokušati da postignu nacionalni koncenzus za izlazak CG iz krize.

Kada su uzeli vlast, počinju pogrom protivnika, zauzeli su Pobjedu, Radio Bar i grabe TV Titograd. Udvorički, bez dostojanstva, slijede svaki potez srpskog rukovodstva da slome pokušaj Anta Markovića. Nekima u Jugoslaviji je naredbodavno reagovanje državom otvorilo oči. Naši su slijepo odani. Nema nade.

Vrijeme rasturenih institucija. Nema Predsjedništva. Do-

Marko Špadijer

O

duvijek sam ponešto zapisivao. Nešto od toga sam bacio, nešto zagubio, a na ono što sam sačuvao ponekad se u dokolici vratim da bih vidio kako se događaji i ideje ogledaju u vremenu sadašnjem. Učinilo mi se da u bilješkama u rokovniku za 1989. godinu, izdanje ,,Jugoslavija film“, koji sadrži indeks cjelovečernjih jugoslovenskih filmova - zbog čega sam ga vjerovatno i sačuvao - vidim neku zlokobnu vezu sa ovim vremenom.

„Komunizam je na izdisaju, načinio je mnogo zla čovječanstvu! Bio je to pogrešan put, bez ljubavi i bez Boga, surov put“ - Jonesko.

Možda je Jonesko načelno u pravu, ali ne dijelim njegovo mišljenje, bar kad je jugoslovenski komunizam u pitanju.

Momir Bulatović, ambiciozni asistent našeg univerziteta, imao je mentora u izvođenju puča. Nova surovost. Rukovodio je Kongresom Saveza komunista Crne Gore, a nije bio delegat. Došao na mjesto šefa partije, člana Predsjedništva SFRJ. Stvorio svoju policiju sa prezimenjakom i demonstrirao to na drugom pučističkom pokušaju 10. januara. Govori o reformi i demokratiji u partiji, a ponaša se kao partijski pandur.

Ima uzore i sljedbenike.

Sa kolegom Kostićem priprema sramotu za Crnogorce. Bulatović, 16. maja 1989, na Savjetu SRCG govori da bivši funkcioneri formiraju „aktivnu opoziciju“ i da su „veći dio tih aktivnosti već registrovale nadležne službe“. Brzo su

UVOD U KRVAVI RASPAD SFRJ: Miting u Titogradu, 1989.

lazim na posao. Kancelarija prekoputa praznog kabineta dobrog Muharema Dizdarevića. Dolje, lijevo, ispred Skupštine održavaju se mitinzi.

Vozio me taksista koji priča sa ushićenjem o militantnim grupama u ŽTO, rukovodstvu policije, mjesnim zajednicama... Nadao sam se da će ih se osloboditi kad završe prljave poslove, a oni prozvode nove horde nesoja. Onaj naš „nenarodni režim“ je imao svoju opoziciju, izgleda i svoje ljude propagatore i batinaše. Preko njih su brzo uspostavili vlast.

arhiva pobjede

2. januar 1989.

arhiva pobjede

Godine koje su poče

VRIJEME „MLADIH, LIJEPIH I PAMETNIH“: Đukanović, Marović i Bulatović

Poigravaju se sa patnjama ibeovaca i nezadovoljstvom njihovih porodica. Ruski, staljinistički sindrom.

Ne daju da policija preda dosjea arhivama ili ih spali. Špija je zanat, valjaće doušnik. „Kuda nas mogu dovesti komunisti raspopi u sprezi sa svojim nekadašnjim ljutim protivnicimima i neprijateljima“ - Jovan Mirić.

Nikšićki prvaci, kumrovački đaci, čitaoci Popera, asistenti, omladinci žure da uzmu vlast.

Gotovo sve socijalne ideje su kompromitovane. Poljuvane.

Postupaju sa njima kao sa popišanim smokvama.

Svjedok sam i učesnik jednopartijske vlasti i njene sprege sa državom. Nagledao sam

se demagogije, nekompetentnosti, ulagivanja, licemjerja okoline koja je hranila harizmu šefova. Nekoliko njih sa visokih funkcija u republici i federaciji su decenijama vodili glavnu riječ. O svemu su se pitali. Oko njih u Beogradu i Titogradu stvorena je bulumenta poslušnika. Imponuje ponašanje Vesovo i Vidojevo. Iako sam se sukobljavao sa njima, veoma ih poštujem.

Persone se ne daju, uspravni su i prkosni. Tek su sada shvatili što znači crnogorsko pitanje. Veljko je jedini to znao.

Mojoj generaciji, protiv koje su bili očevi i đeca, nije data šansa da se dokaže. Bili smo obavezni da čuvamo poredak i ,,tekovine revolucije“. Kon-

Momir Bulatović, ambiciozni asistent našeg univerziteta, imao je mentora u izvođenju puča. Nova surovost. Rukovodio je Kongresom Saveza komunista Crne Gore, a nije bio delegat. Došao na mjesto šefa partije, člana Predsjedništva SFRJ. Stvorio svoju policiju sa prezimenjakom i demonstrirao to na drugom pučističkom pokušaju 10. janura. Govori o reformi i demokratiji u partiji, a ponaša se kao partijski pandur. Ima uzore i sljedbenike

zervirani boljševizam je odveo kola niza stranu, pa smo nemoćni dočekali da budemo odstranjeni zajedno sa svojim šefovima. Samo autentični i razumni među nama razumijevali su vrijeme i procese. Šteta je što će neki, kao Kostić, Kontić, Bulajić iz naše generacije, uništiti i to malo kolektivnog samopoštovanja koje smo mogli sačuvati da nas naša djeca po tome pamte.

27. januar 1989, Beograd

Sjednica Saveznog savjeta za odnose sa inostranstvom. Priča pametnih ljudi, ali van vremena. Država se raspada.

31. januar

Napad na Vula Mićunovića na sjednici CK SKJ.

6. februar

Moj ,,slučaj“ na spisku za diplomatiju. Ne gajim nikakvu nadu. Momo Šljukić dobio moždani udar.

Batrić Jovanović, čovjek sa jednim okom u glavi, a sa brojnim ušima. Naučio biti na važnim i udobnim funkcijama koje mu obezbjeđuje Crna Gora.

,,AB revolucija“: Uvod u raspad Jugoslavije Ovog se januara navršilo punih 35 godina od takozvane Antibirokratske revolucije, kojom je u Crnoj Gori označen niz protesta i demonstracija, koje su u jesen 1988. (oktobar) krenule u Podgorici drugim gradovima, da bi 10. januara 1989. godine bilo srušeno partijsko i državno

rukovodstvo Crne Gore.

Iza ovih političkih događaja i procesa, kojima su u drugoj polovini 1988. i prvoj polovini 1989. godine srušena partijska i administrativna rukovodstva Vojvodine, Crne Gore i Kosova i zamijenjena pristalicama srpskog komunističkog, kasnije i nacionalnog lidera

Slobodana Miloševića.

Ekipa profesionalnih mitingaša, koju je predvodio tada anonimni Miroslav Šolević, politički, logistički i finansijski je bila potpomognuta rukovodstvom Saveza komunista Srbije, krenula je – sve pod plaštom ugroženosti Srba i Crnogoraca na Kosovu

– da urušava partijska i državna rukovodstva u saveznim autonomnim pokrajinama Vojvodini i Kosovu, a nakon uspješno izvedenih pučeva i ,,jogurt revolucije“ u Novom Sadu i Prištini, organizovana je takozvana Antibirokratska revolucija u Crnoj Gori.

Prvi miting, oktobra 1988,

nije urodio plodom, ali je – nakon tromjesečne medijske i političke kampanje protiv zvanične Podgorice, natjerano partijsko i državno rukovodstvo Crne Gore na smjene, januara 1989. godine.

Političkim ,,zauzimanjem“ Crne Gore, partijsko rukovodstvo Srbije na čelu sa

Miloševićem, moglo je da blokira odlučivanje u jugoslovenskoj federaciji i da ostvari prevlast u Savezu komunista Jugoslavije.

Ti su događaji za svoju neposrednu posljedicu imali donošenje amandmana na Ustav SR Srbije 1989. kojima je značajno smanjena

Arhiv

Neđelja, 11. februar 2024.

13

ele januarom U dva nastavka, Pobjeda ekskluzivno objavljuje dnevničke bilješke Marka Špadijera o turbulentnim vremenima nakon ,,Antibirokratske revolucije“, zapise o dešavanjima nakon pada socijalističke vlasti u Crnoj Gori, usponu velikosrpskog projekta, bujanju nacionalizma, šovinizma i klerikalizma, vremenu koje je prethodilo raspadu one velike Jugoslavije.

Bilješke Marka Špadijera, istaknutog crnogorskog intelektualca i publiciste, nekadašnjeg visokog državnog funkcionera SR Crne Gore, imaju vrijednost primarnog istorijskog izvora.

U dugoj i plodnoj karijeri Marko Špadijer je obavljao visoke partijske funkcije u Centralnom komitetu Saveza komunista Crne Gore, a značajan period života proveo je u novinarstvu. Bio je u periodu 1975-1978. zamjenik, a glavni i odgovorni odgovorni urednik Pobjede od 1978. do 1982. godine, kasnije i direktor državnog preduzeća.

Svojevremeno je, 1987. godine, zbog neslaganja sa dijelom rukovodstva o crnogorskom nacionalnom pitanju podnio ostavku na partijske funkcije u Savezu komunista Crne Gore, ali je ostao u vrhu države. U vrijeme ,,AB revolucije“ bio je predsjednik Republičkog društvenog savjeta za odnose sa inostranstvom. No, već 1990. godine svojevoljno je podnio zahtjev za penzionisanje. Tokom devedesetih godina Špadijer je bio istaknuti građanski aktivista i borac za vrijednosti nezavisne, građanske, multikulturne i multivjerske Crne Gore.

Spreman da promijeni tim. Prvo pipanje terena po Skupštini SRJ, a zatim uz mitingaše.

Nova vlast prigrabila slavu prenosa posmrtnih ostataka kralja Nikole i Milene. Na Ćipuru govore Ćaki Lekić i Branko Kostić.

Ima li nade za demokratiju u CG? Istorijski neistrošeno ,,herojstvo“ koje nas vodi u jednostranost ,,biti ili ne biti“. Nemogućnost pomirenja i ujedinjenja Crnogoraca po nacionalnom pitanju. Komunisti nijesu uspjeli, ostali su bijeli i zeleni, partizani i četnici.

Lično siromaštvo je nacionalna vrlina, a bogatstvo se stiče pljačkom.

Bulatović napada liberale. Pismo o namjerama i pokušaj kompromitacije Liberalnog saveza. Prvi baca kamen. Kako partija sa takvim šefom, koji ignoriše pozive na prisajedinjenje Srbiji, može pobijediti na izborima. Uz liberale je omladina. Liberali ne bi trebalo da se obrušavaju na komuniste jer su oni dosta uradili na nacionalnoj i ekonomskoj emancipaciji Crne Gore.

Da li su na vanrednom Kongresu SK CG postojala dva pola, jedan mitingaški i pogromaški i drugi (sudeći po dokumentima) demokratski.

Dozvolili su alternativu, ali kad su se pojavili liberali, vuk je pokazao ,,demokratsku“ ćud. Bulatović je počeo paničnu trku za glasove.

Ima u našoj JU-političkoj patologiji dosta primjera ,,homogenizovanja nacije“ putem kompromitovanja druge nacije, ali nema primjera osvajanja vlasti kompromitovanjem sopstvene nacije. ,,SK je ostao bez države i bez ideologije, a čini se da ostaje i bez članstva“ (Mirić).

autonomija Kosova i Vojvodine koju su do tada uživali u okviru tadašnje Savezne Republike Srbije, odnosno Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). ,,Antibirokratska revolucija“ je predstavljala raskid sa dotadašnjim socijalističkim shvatanjem

politike, prije svega sa do tada vladajućom osudom nacionalizma. No, tadašnji ,,srpski vožd“ Milošević je socijalnu terminologiju zamijenio nacionalnom, a umjesto radničke klase na političku scenu nastupila je nacija, nacionalni interesi i - velikosrpski hegemonizam.

9. MART, BEOGRAD

Savezni savjet za odnose sa inostranstvom. Savjet u Crnoj Gori, kojim tobože rukovodim, kao i ovi po republikama koji čine savezni, su izabrani

od konstituenata koji više ne postoje, pa ne mogu biti formalno raspušteni. Sastajemo se po inerciji, kao neko vanvremeno tijelo države koja prestaje da postoji. Narednih mjeseci ja sam još u kancelariji u zgradi Predsjedništva Republike.

Predsjedništvo je demisioniralo. Okolo samo sekretarice i tehničko osoblje. Dolaze kod mene smijenjeni funkcioneri iz raznih tabora. Nesigurni, dezorijentisani. Milutinović iz Saveza boraca koristi susjednu kancelariju

da piše govore za mitinge ,,AB revolucije“.

Zapanjen što me srijeće na ,,osvojenom“ mjestu.

28. JUN

Vidovdan, srpska pravoslavna euforija. Danima se ništa ne čini niti piše sem o proslavi na Kosovu. Prikazan je film ,,Boj na Kosovu“ Šotre. To je ona vrsta na brzinu pripremljenih nacionalističkih andrenalinskih injekcija za mase.

Drže se govori, vrše ritualne pripreme za odlazak na Kosovo. Iz Crne Gore barjak no-

Ima li nade za demokratiju u CG? Istorijski neistrošeno ,,herojstvo“ koje nas vodi u jednostranost ,,biti ili ne biti“. Nemogućnost pomirenja i ujedinjenja Crnogoraca po nacionalnom pitanju. Komunisti nijesu uspjeli, ostali su bijeli i zeleni, partizani i četnici. Lično siromaštvo je nacionalna vrlina, a bogatstvo se stiče pljačkom se Nikšićani, šest mjesnih zajednica, taksisti… Iz svakog preduzeća i ustanove već su određeni nosioci slika Slobodana Miloševića.

Juče je Pobjeda ukorila Bar i

ZABLUDE I UVJERENJA: Organizovani odlazak na miting titogradskih grafičara ispred zgrade Pobjede

Ohrabren uspjesima u Vojvodini, na Kosovu i, posebno, u Crnoj Gori, Milošević je pokušao da - na talasu navodnog ,,ispravljanja nepravdi prema Srbiji i srpskom narodu“ - preuzme vlast u Jugoslaviji, što je naišlo na snažno protivljenje partijskih i državnih rukovodstava u Sloveniji i Hrvatskoj.

Upravo u Sloveniji i Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini i Makedoniji, događaji koji su nosili naziv ,,događanje naroda“ ili ,,Antibirokratska revolucija“ smatrani su nekom vrstom puča, državnog udara, uz korišćenje partijskih mehanizama za osvajanje vlasti.

Samo godinu i nekoliko mjeseci od ,,Antibirokratske revolucije“ u Crnoj Gori, počeo je tragični, krvavi raspad Jugoslavije, desetine hiljada mrtvih, stotine i stotine hiljada raseljenih, uništeni gradovi, industrija... Uništena budućnost mnogih generacija...

Cetinje kao opozicione opštine, jer nije uspio masovni odziv za put na Kosovo. U PTT su dali besplatni autobus i dva dana plaćena koja se ne računaju u odmor. Politika je cijela posvećena tom događaju, a tek sjutra!

Jutros je počeo prenos svečane liturgije patrijarha Germana u Gračanici. Sveštenstvo, hor, mitre, tamjan, pozlata i svila, pojanje. Slavimo poraz na Kosovu, prizivamo osvetu i obavezno zloupotrebljavamo Njegoša. Mržnja i osveta nas je održala. Ne priznajemo da je Jan Sobejski vratio Turke ispod zidina Beča. Nama je ostalo pola milenijuma ropstva i poniženja.

Egzaltirani, palimo svijeće, organizujemo mitinge, junačimo se . Turski ambasador u Jugoslaviji Tevfik izjavljuje: ,,U Turskoj ovom jubileju nije dat takav značaj. U turskim školama ona se uči kao prva kosovska bitka, kao značajan boj u periodu jačanja osmanlijskog carstva. Sada nam nijesu potrebne nikakve bitke, osim onih da naši narodi bolje žive u miru“.

Kakve to mi bitke pripremamo? Ovo je vrijeme haosa. Kako bih volio da je živ Danilo Kiš. Čitam njegovu literaturu i doživljavam je kao bezbroj kuglica koje se kotrljaju kroz prostor fantastične realnosti.

Moj Danilo, tebe je pravoslavlje jednom spasilo, a bojim se da nama nema spasa.

Priredio: D. ĐURANOVIĆ

SJUTRA: Vrijeme osvete i pogroma crnogorstva

14 Kultura

Neđelja, 11. februar 2024.

Umjetnici Irena Lagator-Pejović i Ivan Šuković predstavili djela na kolektivnoj izložbi u Sarajevu

Djelo Irene Lagator-Pejović

PODGORICA - Crnogorska umjetnica Irena Lagator-Pejović i umjetnik Ivan Šuković učestvuju na internacionalnoj kolektivnoj izložbi ,,EX SITU: Umjetničke pozicije o ugroženom biodiverzitetu i koegzistenciji vrsta“, koja je otvorena u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Lagator-Pejović se predstavila interaktivnom instalacijom ,,Linije, vrijednosti, suživoti“, a Šuković instalacijom ,,Ekvilibrijum“.

Kustosi izložbe Margareta Makovec i Anton Lederer zapisali su da u planinskom masivu Vranica, u srcu Bosne i Hercegovine, živi bosanski planinski triton. Ovaj vodozemac smatra se ugroženom vrstom.

- Bosanski planinski triton i planirani vivarijum predstavljaju polazne tačke za izložbu savremene vizuelne umjetnosti u vezi sa Odeljenjem za prirodnu istoriju Nacional-

Djelo Ivana Šukovića

Modeli ekološke osviješćenosti nog muzeja u Sarajevu. Osamnaest umjetnica/ka i grupa iz Centralne i Jugoistočne Evrope predstavlja umjetnička djela koja se situiraju u polju napetosti između prirode, ljudske aktivnosti i (vrsta) raznolikosti naspram ugroženih oblika života u antropocenu - istakli su kustosi.

ALTERNATIVA

Interaktivna instalacija ,,Linije, vrijednosti, suživoti“ (2024) Irene Lagator-Pejović aranžman je mnoštva ručno namotanih pozlaćenih pamučnih vlakana. Ova svjetlucava klupka pričvr-

šćena su čvorovima na mreže jednim svojim krajem, dok je drugi slobodan za izvlačenje ka dubinama izlagačkog prostora interakcijom publike. Ta haptička povezanost s umjetničkim djelom i materijalom omogućuje njegovu stalnu modifikaciju. Linije su u pokretu, površine se proširuju, svjetlosti se pretvaraju u značajan fizički, ali i kritički ekološko-ekonomski angažman, jer ih je na kraju izložbe potrebno vratiti u prvobiitno stanje, svaku liniju u klupko.

- Od Tačke i linije do površine (Kandinski), ova naizgled

apstraktna slika dobija ulogu činjenja vidljivim globalne društvene, političke, ali i krize biodiverziteta, dok istovremeno demonstrira i nudi metod za njihovo prevazilaženje pokazujući da muzej, izložbeni prostor mogu biti i mjesto međusobnog susrijetanja, kao i brige jednih za druge - kazala ja Lagator-Pejović.

Inicirajući strategije bio-kulture, zajedništva i solidarnosti, prema njenim riječima, instalacija funkcioniše kao postulat za zaustavljanje spirale izumiranja, eksploatacije i isključenja.

- U kontekstu institucija kulture, ona pruža radne sate za ugrožene kako bi predložila novi model ekološke osviješćenosti, zajednice i simbioze. Ono što je ovdje izloženo je naša zajednička radna snaga. To postaje proživljeno iskustvo i dokument svjedočenja da naš opstanak na planeti zavisi od naše kolektivne i dijeljene odgovornosti za globalni biodiverzitet. Ovaj pozlaćeni horizont artificijelnih svitaca ne naglašava ljudske osobitosti niti autonomiju umjetničkog djela, već skromnost, nadu i hitnu političku relevantnost umjet-

nosti za ekološke alternative - istakla je Lagator-Pejović.

ENERGIJA

Instalacija ,,Ekvilibrijum“ (2022) Ivana Šukovića reflektuje tenzije stvorene istorijskim naslagama između kategorija ljudskog i artificijelnog, organskog i neorganskog.

- Koncept ovog rada slijedi moj doživljaj nekadašnjih prostora i njihovog stanja danas koje je dramatično izmijenjeno i koje odlikuju nepredvidivost i panika pred gubitkom kontrole, ako ne i nade u potpunosti. Čvrst korijen između dvije fragilne površine pričvršćen stegama referiše na sputavanje vitalnosti.

Uprkos pritisku i svim životnim ograničenjima, preprekama, strahovima i konvencijama, opstaje i predstavlja znak živog i životnog. Snaga organske energije, koju ovaj rad proizvodi, markira čvrsto mjesto početka, postojanja i svojevrsnog ubrizgavanja života u sveopštu sliku nesigurnosti - kazao je Šuković. A. Đ.

Novi pozorišni skandal u regionu, u koji je upleten beogradski reditelj Zlatko Paković PODGORICA – Nakon što mu je tokom 2022. godine u Podgorici otkazana predstava „Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud“, koju je pripremao u produkciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, reditelj Zlatko Paković posljednjih nedjelja našao se u istom problemu i u Bosni i Hercegovini. Pozorišna predstava „Oslobođeni Mostar“, koja se radila po motivima knjige „14. februar ’45.“ autora Dragana Markovine, u Mostaru je izazvala skandalozne reperkusije i raskol među umjetnicima.

Kako piše klix.ba, uoči već najavljene premijere za kraj februara, predstava je potpuno propala. Rad na pozorišnoj predstavi u koprodukciji Narodnog pozorišta Mostar, Pozorišta lutaka u Mostaru i Mostarskog teatra mladih, zvanično je počeo 11. januara ove godine pod rediteljskom palicom Zlatka Pakovića, koji je tada kazao da je cilj donijeti novo svjetlo na daske koje život znače i da se premijerna izved-

Otkazana premijera „Oslobođenog Mostara“ ba pred publikom očekuje krajem februara.

ODSTUPANJA

Međutim, način na koji je Paković postavio predstavu, autor knjige po čijim motivima je rađena Dragan Markovina ocijenio je da ne odražava duh onoga što je bio smisao i da je bolje da predstave ne bude nikako,

nego da bude onako kako je reditelj zamislio.

- Kad sam napisao i objavio roman „14. februar 1945.“ ideja mi je bila da se Mostar suoči sa samim sobom i svojim traumama, da pokušam da razumijem i one koji imaju problem s tim datumom, da ne ćutim o zločinu nad fratrima, ali i da jasno kažem o tome kolika je bila veličina par-

Naslovnica romana Markovine, po kojem je trebalo da se radi predstava

tizanskog Mostara. Ne znam koliko sam u tome uspio, ali taj dan sam prikazao kroz prizmu 36 likova i njihovu percepciju tih 24 sata. Ukratko, napisao sam jedan istorijski roman kao ruku pomirenja i razgovora čitavog grada o tom velikom datumu oslobođenja grada - pojasnio je Markovina.

Ali, kako navodi, kad mu je reditelj Paković poslao tekst predstave koji je takođe poslao i na štampanje da se podijeli glumcima, bio je zatečen izmjenama koje nemaju veze sa njegovom knjigom.

- U tom tekstu, gdje zaista tačno piše da nije moj, nego je nastao po motivima mog romana, imaju dva čina. Prvi koji je baziran na mom romanu, ali iz njega su uzete samo scena ili poglavlje i po u kojem se problematizuje uloga fra Lea Petrovića i Adile Fejić te ustaškog agenta Šimuna Buntića. Tu nema ni

Jevreja, njihovih čežnji, ljubavi, progona i povratka, jedva da ima Srba, tu je samo lik doktora Feodora Lukača iz prve priče, a kamoli ideje pomirenja, odnosno duha zbog kojeg sam napisao roman i poželio ga na sceni - objasnio je Markovina.

U drugom činu, koji je, kako naglašava, kompletno reditelj dopisao, priču o odnosu islama i žene danas, stavio je u centar pažnje ženu koja želi konvertirati s islama na katolicizam. Marginalno je to povezao s današnjim Mostarom, te upoređivao katolicizam i islam, djelovanje Islamske zajednice i Katoličke crkve, a citirao je i Kuran.

- Odmah da kažem nemam nikakav ideološki, ni sadržajni problem s tim. No, to jednostavno ne proizlazi iz duha mog romana, koji religiju jedva i tretira, osim na simboličkom nivou - naveo je Markovina.

Priznaje da je problem i to što sa rediteljem nije napravio detaljan dogovor kako će raditi, jer nije želio da mu se petlja u posao sa uvjerenjem da će napraviti predstavu u duhu romana, ali kad je tekst pročitao, shvatio je kako to nije tako i da će njego-

vo ime i roman služiti za pokriće nečega u šta ne vjeruje.

Istakao je da je zbog cijele situacije dogovorio razgovor sa producentima, dok je Paković, ne čekajući ishod tih sastanaka i bez konsultacija s njima, objavio da mu je predstava zabranjena zbog političkih pritisaka.

NEZRELOST

Međutim, reditelj Zlako Paković je drugog stava i pojasnio je kako nije bila riječ o adaptaciji djela, već da je predstavu radio po pojedinim motivima romana.

- Predstava je zabranjena, samo se to sad ovdje drugačije naziva. Meni je nakon tri sedmice uspješnog rada s glumačkim ansamblom obustavljen, dakle, zabranjen dalji rad na predstavi. „Oslobođeni Mostar“ nije dozvoljen u Mostaru, jedan krupan društveno-umjetnički događaj spriječile su sitne duše.

Naprosto, ušao sam u saradnju s nezrelim ljudima koje rukovode isključivo strahovi za vlastite pozicije na koje su ih postavili partijski moćnici, ne po zaslugama nego po političko-vjerskoj podobnosti - izjavio je Paković.

R. K.

Kultura

Neđelja, 11. februar 2024.

15

INTERVJU: Slikar Ivica Aranđus za Pobjedu o izložbi ,,Instinkt“, koja je otvorena u Galeriji MSUCG

Trebaju nam budnost i glas zdravog razuma

ŽIVIMO U JEDNOM SUROVOM SVIJETU: Ivica Aranđus

POBJEDA: Zanimaju Vas stavovi i mišljenja koji nam se nameću, a mi ih prihvatamo kao da su naši. Šta nam se sve nameće i šta prihvatamo „zdravo za gotovo“, a o čemu bi trebalo promisliti? Ko to suptilno manipuliše društvom i čovjekom?

ARANĐUS: Medijski se najbrže i najbolje prenose i implantiraju ideje i agende koje se upakuju tako da budu prihvatljive u javnosti. Ekonomski interesi se sprovode ratovima koji se nazivaju „postavljanje demokratije i rušenje diktatura“ (Irak, Sirija, Libija). Milioni žrtava se ne spominju. Oni koji se za svoje slobode bore su teroristi. Ako ne prihvatiš da tvoju djecu odgajaju u „gender“ maniru onda si šovinista. I tako unedogled. Moraju nas „zaslijepiti“ i „otupiti“ da bi se bez otpora sve prihvatilo. Uništava se životna okolina, a uzimaju nam pare i nameću zakone o očuvanju klime. Na silu nam čuvaju zdravlje, htjeli mi to ili ne. Šekspirovski rečeno - „to je zaraza našeg vremena - da ludaci vode slijepe“. To je slika današnje svjetske i domaće politike. Politika postaje problem, a ne rješenje. Ubijanjem instinkta u nama ruši se integritet bića kojim prepoznajemo šta je dobro, a šta loše.

Bez instinkta prihvatamo svako „dobro“ koje nam se nudi.

POBJEDA: U Vašem stvaralaštvu posebno mjesto zauzima lice. Kažete da je „lice ono što ne možemo sakriti, što nam je i prozor duše - sve se tu očitava i na njemu se jasno vidi što smo mislili u proš-

losti“. Je li to lice uvijek iskreno ili ponekad svi stavljamo određene maske?

ARANĐUS: Lice je nešto što ćemo prvo zaštititi prilikom napada ili pada. Učili su nas da čuvamo obraz kao nešto sveto.

Tu je ulaz u naš skriveni i duboki svijet. Životno iskustvo formira lice, ali i masovni mediji rasprostranjuju i uniformišu uobičajeno, tipično „lice vremena“. Ideali ljepote sa kojima se svi želimo izjednačiti su zvijezde i medijske ličnosti. Izraz lica nije uvijek individualno stanje, nego se u njemu očitava i društveno stanje. Sjećamo se osamdesetih i devedesetih godina - lica bez zuba, mejk-apa i frizura.

POBJEDA: Vaše likovno djelo pripada angažovanoj umjetnosti, preko koje izražavai. mandić

Na slikama Ivice Aranđusa svaka vizuelna predstava oslikava stvarnost koja nas okružuje i odražava se na posmatrača djela. Upravo na izložbi, čija je kustoskinja Natalija Đuranović, može se vidjeti da slikara najviše interesuju teme vezane za religiju, politiku i društvenu svakodnevicu. U intervjuu za Pobjedu, Aranđus je govorio o ključnim aspektima svojih djela.

POBJEDA: Koliko je teško ,,oslikati“ epohu u kojoj živimo?

ARANĐUS: Živimo u surovom svijetu, onoliko koliko mu dozvolimo da bude surov. Ipak mi odlučujemo hoćemo li jesti mrtvu, industrijsku hranu, hoćemo li piti vodu iz plastičnih flaša, jesti iz plastičnog posuđa, imati namještaj i druge stvari od reciklirane plastike ili ćemo više čistih, prirodnih stvari unijeti u svoj život. Hoćemo li živjeti u digitalnom svijetu satima i danima ili se družiti sa realnim ljudima i stvarima, više vremena provoditi u prirodi nego pred ekranima. Djecu prepustiti da nam ih odgajaju u „gender“ maniru ili ćemo im prenijeti tradicionalne, familijarne vrijednosti. Hoćemo li otkriti svoju spiritualnost i duhovnost, naći vrijednost u nama i oko nas, živjeti punim plućima ili vjerovati svjetskim prevarantima koji nas umotavaju u globalni sistem u kojem nema mjesta za naše vrijednosti.

POBJEDA: Vi ste slikar koji autentičnim likovnim jezikom analizira i preispituje današnjicu. Šta Vas posebno dotiče iz sveukupne stvarnosti koja, čini se, nije nimalo vedra?

ARANĐUS: Stvarnost se mora gledati iz perspektive globalnosti koja je svugdje oko nas i, što je najopasnije, što suptilno ulazi u nas sa rušilačkom snagom i razbija instinkt i jedinstvo bića, duha i tijela, tu simbiozu i sklad.

Vade nam korijene, razdvajaju nas jedne od drugih, guše našu ljubav za svoj život i otadžbinu.

Kada kuća gori i u njoj svi čvrsto spavaju, dovoljno je da jedan bude budan da napravi paniku, sve probudi i spasi od katastrofe. To se odnosi i na društvo. Bitno je da nas ima što više budnih - istakao je Aranđus i. mandić

PODGORICA - Retrospektivna izložba radova crnogorskog slikara Ivice Aranđusa otvorena je u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore. U postavci su djela nastala tokom posljednih 15 godina, koja su ostavila veoma snažan utisak na publiku zbog karakterističnih provokativnih i angažovanih motiva. Aranđus na platnima ,,bilježi“ šta se u društvu događa, šta utiče na njega i šta ga formira. Osvrće se na stavove i mišljenja koja nam se često nameću, a mi ih prihvatamo kao da su naša.

Detalj sa izložbe djela Ivice Aranđusa

te stav prema destruktivnim pojavama i licemjerstvu društva u kojem živimo. Smatrate li da je kod nas, i u svijetu uopšte, i dalje potreban „glas“ umjetnika kada su u pitanju društveni procesi?

ARANĐUS: Mislim da je potreban glas zdravog razuma i budnost, pa dolazio on od umjetnika ili od bilo koga drugog. Kada kuća gori i u njoj svi čvrsto spavaju, dovoljan je jedan da je budan da napravi paniku, sve probudi i spasi od katastrofe. To se odnosi i na društvo. Bitno je da nas ima što više budnih.

POBJEDA: Koliko Vaši radovi ukazuju na stepen degradacije čovjekovog bića koje je lišeno sposobnosti da podigne glas protiv stanja u kome se našlo?

ARANĐUS: Vjerujem u čovjekovo biće i duh, da se ne može degradirati. Ono što se degradira je razum, na njega se permanento djeluje strahom i panikom kroz medije - da će se svijet srušiti, da ćemo svi pomrijeti, da nam brat nije brat, dok im ruke ljubimo pune nas mržnjom prema drugima, mostove nam ruše. Ko je u svom biću, njegov glas je glasan, prijateljski, on pruža ruku da nekog spasi, a ne da mu se ruka cjeliva.

POBJEDA: Vaši su radovi prepoznatljivi po oštroj kritici religije. Koje prakse su predmet Vaše najčešće kritike?

ARANĐUS: Crkva, rat i kapital su od Konstantina do danas sjedinjeni u jedno biće institucije koje nemilosrdno sa svojom politikom gazi sve pred sobom sa krstaškim ratovima, ubija milione žena proglašavajući ih vješticama kroz inkvizicije. Milioni ljudi bivaju ubijeni od Meksikanaca, Indijanaca, Afrikanaca, hrišćana i jevreja.

Uz blagoslov Vatikana i Pija XII podržavaju se najveća zvjerstva Drugog svjetskog rata da bi neki od tih dželata, kao Stepinac, završio kao svetac. Ne postoji veća izrabljivačka mašina na svijetu od njih. Involvirani su u sve svjetske finansijske korporacije - od nafte, gasa, hemije, ruda, žitarica do avio i auto kompanija, najvećih životnih osiguranja, svugdje su sa njihovim akcijama veliki vlasnici.

Vatikan je većinski vlasnik jedne od najvećih svjetskih privatnih banaka - Bank of America. U svim zemljama svijeta su uključeni kapitalom. O pedofiliji da ne pričamo, jer se cijelim svijetom posljednjih decenija vode ogromni sudski procesi protiv seksualnog zlostavljanja djece u crkvama i katoličkim internatima. Obično se sve zataškava anđeoskim jezikom.

POBJEDA: Prva stvar koju posmatrač primijeti na Va-

Mi smo veliki narod u maloj državi POBJEDA: S obzirom na to da ste trideset šest godina živjeli u Diseldorfu, da li biste mogli uporediti poziciju likovnog umjetnika u Njemačkoj i Crnoj Gori?

ARANĐUS: Položaj umjetnika u Njemačkoj je puno bolji jer su finansijske mogućnosti velike, pa možete raditi velike projekte i velika djela. Društvo je bogatije, u zemlji u kojoj živi 86 miliona ljudi publika je mnogo veća. Ali, i u Crnoj Gori su duhovno jaki umjetnici i ovdje se rade velika djela, možda u manjim formatima. Mi smo veliki narod u maloj državi.

POBJEDA: Kakav je odnos publike i likovne kritike prema umjetnosti u Njemačkoj, a kakav kod nas?

ARANĐUS: Mislim da se nivo publikę i likovne kritike diže na viši nivo u Crnoj Gori. Njemačka ima dugu tradiciju kritičke umjetnosti i ona se odupire kołiko može svjetskoj globalističkoj hunti. Mislim da je rad MSUCG na zavidnom nivou, prijatno sam iznenađen visokom profesionalnošću i timskim radom cijelog muzeja na čelu sa direktorom Vladislavom Šćepanovićem i kustoskinjom Natalijom Đuranović.

šim djelima je portret žena. Ženski portreti uvijek su lijepi, ali je zanimljivo da, iako je žena široko rasprostranjen motiv, u suštini na platnu postoji velika scena koja nema nikakve veze sa njom…

ARANĐUS: U ženi i erosu je velika energija, stvaralačka. Iz nje nastaju novi svjetovi. U mojim slikama oni nose svoju ozbiljnost i dubinu. Želim da im skinem često nametnutu banalnost koja se eksploatiše nemilosrdno u reklamama i marketingu kroz „sex sells“.

POBJEDA: Da li Vam je cilj da, na neki način, „isprovocirate“ posmatrače i podstaknete ih da razmišljaju o fenomenima koji zaokupljuju Vašu pažnju?

ARANĐUS: Cilj mi je više da posmatrača podstaknem da reflektuje, da postavlja pitanja, da ne bude slijepi vjernik, da traži sebe. Stalno se moramo pozicionirati, a sa tim i stalno tražiti boljeg sebe. Naći svetinje u sebi.

POBJEDA: Zašto kažete da Vas ne pokreće ni ljepota, ni inspiracija, nego jeza?

ARANĐUS: Zato što se obično krvoločna zvijer sakriva ispod čistog bijelog jagnjećeg krzna.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

16 Crnom Gorom

Neđelja, 11. februar 2024.

SA POVODOM: Riječ više s Vukosavom Damjanovićem, koji je nedavno napunio 102 godine

Nekad je preskakao konja, a sada cijeli vijek Pričao nam je o djetinjstvu, mladosti, kako su mu od fašističke ruke, u rodnoj Pivi, stradali majka i otac. Prisjeća se i Sutjeske, Bitke na Pljevljima, strašnih stradanja, ali i poslijeratnog vremena, moba u selu Rudinice, vašara... Na jednom od njih je upoznao i životnu saputnicu Veliku. I ona je bila Vukosav sa sinom Slavkom borac, na Sutjesci u prvim borbenim rođendan i rekoše nam da je imao života ugasiti za svaku goredovima. Onda dinu po svjećicu, popiti nekolii ne čudi što zid ko vinjaka, pa i zapjevati.

Ekipa Pobjede posjetila ga je naporodičnog doma kon porodične svečanosti, a on Damjanovića u nam je nazdravio i pred kraj druNikšiću krase ženja otpjevao „Poljem se vija...“.

Do posljednjeg stiha. I, reče, to partizanske mu je oduvijek omiljena pjesma. spomenice NIKŠIĆ – Blagosiljanje novorođenčeta uz uobičajeno - živio stotinu godina - kao da se podrazumijeva, a rijetki od nas pomislimo koliko je i kakvo može biti životno breme.

Ali to zna jedan Crnogorac, Nikšićanin Vukosav Damjanović, koji ne samo da je „prebacio stotku“ (i to prije više od dvije godine), već je na sopstvenoj koži osjetio i ratna stradanja, nemaštinu, bio svjedok i učesnik izgradnje zemlje, doživio da dočeka na desetine unučadi i praunučadi...

Prije nekoliko dana, Vukosav je sa potomstvom proslavio 102.

KOLAŠIN - Oni su očevi koji imaju vremena i razumijevanja za svoje sinove. Oni su sinovi koji svojim đačkim i sportskim ambicijama ispunjavaju ono što od njih traže očevi. U toj ravnoteži ispunjenih očekivanja sa obje strane nastaje originalno i korisno druženje u kojem su glavni „tate i sinovi“.

Mlađi su uglavnom osmogodišnjaci, najmlađa selekcija FK Gorštak, vole loptu i umiju sa loptom.

Treniraju, igraju, putuju. Lopta ih je vodila i do Ohrida, Sarajeva, a nedavno su pobijedili na trodnevnom turniru u Podgorici. Mihailo Rakočević, Filip Vlahović, Mitar Medenica, Lazar Tapuš-

RATNO STRADANJE

Pričao nam je o djetinjstvu, mladosti, kako su mu od fašističke ruke, u rodnoj Pivi, stradali majka i otac. Prisjeća se i Sutjeske, Bitke na Pljevljima, strašnih stradanja, ali poslijeratnog vremena, moba u selu Rudinice, vašara... Na jednom od njih je upoznao i životnu saputnicu Veliku.

I ona je bila borac, na Sutjesci u prvim borbenim redovima... Onda i ne čudi što zid porodičnog doma Damjanovića u Nikšiću krase partizanske spomenice.

Nažalost, Velika, rođena Jovović, nije među živima već dvije decenije, ali Vukosav ne krije da mu je puno srce, ne zbog toga što je premašio stotu, već što

Sa proslave 102. rođendana

ima brojni porod i već uspješan drugi, treći pas.

Vukosav je i bez braće od strica ostao u ratu, imao je šest sestara i htjeli su rođaci za ga zaštite

kad su počela stradanja početkom četrdesetih godina prošlog vijeka, ali nije to dozvoljavalo njegovo rodoljublje.

- Zaboljela bi te glava i kad bih ti

samo pobrojao čega se sjećam.

Od najtužnijih do najveselijih događaja. Težak život, ali se ne dam. Morao sam početi rano zarađivati za sebe i porodicu, a o ratu ti neću ni pričati. Prvu platu donio sam iz šume, brali smo i izvlačili građu za pilanu, a onda sam prešao na HE „Perućica“, gdje sam bio poslovođa. Bilo je to vrijeme izgradnje, teško, ali moralo se neđe raditi.

I, u Željezaru prelazim 1953. godine, kada su joj postavljani temelji, kopa se, ziđe, malteriše...

Početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka otišao sam u penziju, jer dupli mi se radni staž računao za učešće u ratu. Dočekah 102, a dugo je trajalo, i predugo prisjeća se starina Damjanović, priznajući da mu je najljepše bilo na Glavi Zete kada se gradila elektrana.

I prošlog ljeta Vukosav je, sa sinom Slavkom, proveo mjesec u selu Rudinice. Priznaje, tamo mu je najljepše pod stare dane.

- Nekad se tamo teško živjelo, poljoprivreda osnova svega, ali nije bilo para, jer nije bilo industrije, a malo i prodavnica. Kosili smo ručno po mjesec, dva...

Svaki dan na mobu. Sjećam se odlično i da sam na jednoj mobi konja za opkladu preskočio, što niko nije mogao. Kako ne bih, kad je jagnje „u igri“ bilo. E, sad su me te iste noge izdale. Pamćenje me dobro služi. Ne može valjda sve biti kao nekad, kaže uz osmijeh starac na čijem licu nema nijedne bore.

- Samo da mi nije bilo gladi, bosotinje, golotinje... Pa oca su mi i majku zapalili fašisti. Tuga, da ništa više i ne pominjem. Ipak, volim Pivu i, mogu ti reći, života nema bez svog ognjišta. Imam dva sina, treći je poginuo, a kćerke su mi udate. Imam, za sada, dvanaestoro unučadi i petnaestoro praunučadi, a s Velikom sam proveo više od 60 godina.

Samo to je nečiji životni vijek -

Kolašin: Bilješka o originalnom druženju očeva i sinova...

Tata, ti si kralj ković, Strahinja Drljević, Miha Rakočević, Anđelo Janković...

Trener je Aco Radović.

Tate su Miro, Marko, Milojica, Tapo… Strpljenjem, odgovornošću, svojim automobilima, svojim sponzorstvima čine da se stigne na treninge i utakmice i da se na njih „istrči“ u pravoj opremi. Organizovale su tate da se pobjeda na turniru u Podgorici obilježi i proslavi na pravi način. Najprije je organizovana revijalna utakmica u kojoj

su pomenuti osmogodišnjaci, pojačani Lukom Živkovićem i Andrijom Bulatovićem, omladinskim reprezentativcem, igrali protiv tata, koji su dominirali u „staroj gardi“, u sastavu Ćoka Peković, Zojo Živković, Oleg Bulatović, Milojica Medenica, Miro Rakočević, Marko Vlahovć, Slobo Vlahović, Radojica Tapušković....

Nakon utakmice, program i druženje „tata i sinova“ je nastavljeno žurkom u kafe-baru „Bal-

kan“. Jedan tata je obezbijedio ručak, drugi tata je „završio“ sokove, treći kolače. Sinovi nijesu imali zamjerke na ponuđeni meni i sav prateći program. Nekoliko sati, „tate i sinovi“ su bili glavni u kafe-baru „Balkan“.

Ravnopravni u kafanskom stilu i dijalogu. Onda su osmogodišnjaci, zbog sjutrašnjeg treninga, odlučili da žurka za njih bude završena. Tate su dobile naređenje da ih vrate kućama, a nakon toga i slobodu na nastave druženje „stare garde“.

I sasvim spontano, čulo se iz malih grla – Tata, ti si kralj.

Dr. Drašković

Najbolji tim

kaže Vukosav Damjanović, koji je iz Željezare otišao u penziju s komentarom nadređenih da nikad nije imao dana bolovanja i da nikad nije minut zakasnio.

NEMA VIŠE TAKVIH ŽENA

Nema ovaj Nikšićanin izabranog ljekara, nikad ga nije imao.

- Teški radovi, zdrava hrana sa sela i nekad konjak ,,Zvečevo“, a u posljednje vrijeme vinjak - održali su me. Kao ptica sam bio, pa kako bih, da sam bio kao ostali, mogao konja preskočiti.

A mogao sam i ponijeti i nijesam se štedio nikad, a danas do vrata bez toljage ne mogu - priča Vukosav.

Sjeća se dobro i kako je s Velikom podizao djecu, kako je ona čekala njegovu platu da kupi hranu.

- O odjeći i obući se nekad najmanje vodilo računa. Jer najvažnije je da nije familija gladna, a imao sam šestoro đece.

Velika je bila vrijedna, sve joj je bastalo i da ore, kopa, kosi, a da i ne pominjem kućne poslove.

Nema više takvih žena, siguran sam. Upoznao sam je na vašaru, kod Pivskog manastira. Primijetio sam je i ranije i priđoh joj, ali samo sam tražio od nje da se ne lažemo. Težak, ali sladak život sam imao. Žao mi je što su sad sela pusta i što ljudi ne shvataju da života bez sela nema. Pravo da ti kažem, pod stare dane najviše dobijem snage i volje kad mi dođu unuci i praunuci. Nekad sam znao i lijepo zaguslati, a sad kad je iza mene širok trag ostao dovoljno je, a i moram da zapjevam kad sam raspoložen - reče Vukosav, koji je zagazio u 103. godinu. I začu se iz čista grla starine, rođenog 1924. godine u pivskom selu Rudinice, pjesma koju najviše voli – „Poljem se vija“. Ko bi i posumnjao da nekad i sam nije bio zor delija?!

Ratko Perošević

Neđelja, 11. februar 2024.

Arena

Vaterpolo/Plivanje

17

Crna Gora protiv Rumunije danas (15.30) se bori za olimpijsku vizu i plasman u četvrtfinale SP

Bez prava na grešku PODGORICA - Ulog je najveći, više nema ni komocije oko rezultata, nema ni izgovora, sada sve staje u jedan meč, u 32 minuta koja mogu ,,ajkule“ da odvedu na Olimpijske igre.

Pariz se od prije dva dana jasnije vidi, Crna Gora u osmini finala Svjetskog prvenstva protiv Rumunije je apsolutni favorit. Na svakoj od pozicija naš tim je jači, a i iskustveno ispred protivnika protiv kojeg su 14. januara na EP (razigravanje za plasman od petog do osmog mjesta) odigrali jedan od boljih mečeva. Istina, tada su Rumuni u prva dva i po minuta postigli tri gola (iz kontre, peterca i pozicionog napada), ali izabranici selektora Vladimira Gojkovića su u drugoj četvrtini postavili stvari na svoje mjesto i zabilježili ubjedljiv trijumf od 18:11. Zanimljivo da su se obje selekcije zajedno pripremale pred put u Dohu, tako da je moguće i da nema nekih prevelikih tajni, konkretno od strane rumunskih igrača, koje bi ,,ajkule“ mogle da eliminišu od dalje borbe za visok plasman i za vizu po koju su i došli.

POBJEDA JE OBAVEZA: Crna Gora je favorit protiv Rumunije

Osmina finala 10.00 – Hrvatska - Kina 14.00 – Australija - Francuska 15.30 – CRNA GORA - RUMUNIJA 17.00 – SAD - Italija

35

SPAIĆ: MI SE PITAMO

Optimizam crnogorskih vaterpolista uoči današnjeg okršaja je na mjestu, nema razloga za strah ili da od prevelikog respekta usljed ogromnog uloga uđu u nervozu. Kao što je djelimično bilo sa Japanom u posljednjem duelu grupne faze. Vjerovatno su i glave dobro ,,naštelovane“, jer ovakav poklon (Srbija je dobila SAD i automatski izbacila Italiju iz igre za četvrtfinale sa Crnom Gorom), bez obzira na slabija izdanja, posebno sa Srbijom, i manje kvalitetnija ekipa od naše ne bi smjela da se ispusti.

Naravno, respekt je potreban, ali situacija je jasna. I ne može biti jasnija - pobjeda se očekuje, poraz bi srušio skoro sve što je tim Vladimira Gojkovića uradio do sada.

golova postigle su ,,ajkule” u grupnoj fazi SP, osam manje od rivala u osmini finala

- Očekuje nas kvalitetan protivnik. Međutim, smatram da se mi najviše pitamo u ovom meču i da treba maksimalno fokusirani da uđemo od prvog minuta i riješimo ga u našu korist. I da se plasiramo na Olimpijske igre, što je bio primarni cilj ovog takmičenja - kazao je Vladan Spaić.

Prednost crnogorskog tima je i u tome što je fizički spremniji, ima šansu da plivanjem slomi otpor i lakim golovima dođe do razlike.

- Prednost naša je u presingu, tranziciji, gdje treba da ,,lomimo“ rivala i da probamo razli-

Tešanović vidi peto učešće na Igrama Petar Tešanović imaće priliku da kao kapiten odvede reprezentaciju na pete uzastopne Olimpijske igre.

- Velika je čast biti kapiten ekipe kao što je Crna Gora. Kroz istoriju smo osvajali medalje, a olimpijska je san svih nas vaterpolista. Ali, polako, idemo korak po korak, prvo da se kvalifikujemo. Danas je najbitniji meč za nas, tako da samo o Rumuniji razmišljamo - kazao je Tešanović.

ku da napravimo i ne dozvolimo finiš na jednu loptu - jasan je naš centar.

Protiv Japana do treće četvrtine napad iz sedam pokušaja preko centra nije prolazio, a vidno je bilo u posljednjoj četvrtini nesnalaženje protiv zonskog presinga. U pretposljednjem meču sa Srbijom ništa nije funkcionisalo, a protiv Sjedinjenih Američkih Država bilo je više dobrih, a manje slabijih stvari, što se vidjelo po rezultatu, odnosno trijumfu nakon peteraca. Očigledno da još mnogi reprezentativci treba da se probude, a ideal-

no bi bilo da formom isprate kapitena Petra Tešanovića.

I protiv Rumunije, a posebno, ako prođu dalje, u četvrtfinalu sa Španijom.

MOGU LI DA NAPRAVE ZALET?

- U prvom dijelu turnira nijesmo pokazali željenu igru i nijesmo bili na dobrom nivou. Na primjer, na prošlom šampionatu smo u prvom dijelu bili odlični, poslije smo pali, tako da se nadam da će u Dohi biti obrnuto. Ostvarili smo dvije pobjede u grupnoj fazi, a poraz od Srbije i dalje boli. Ali, idemo dalje,

Rumunija je 11 godina čekala da se plasira na SP u Dohi, a posljednji put je na OI nastupala 2012. godine u Londonu

17

Italija i Hrvatska, od velesila, još nemaju olimpijsku vizu, a za nju će se boriti danas sa rivalima od kojih su realno mnogo bolji

pobjeda ima Crna Gora od mogućih 18 iz međusobnih duela sa reprezentacijom Rumunije, posljednji put naš tim je slavio - 18:11 sredinom januara na EP

danas počinje eliminaciona faza i prvi meč protiv Rumunije - kazao je Tešanović.

U rumunskom timu golman Marius Florin Tic se istakao u porazu od Italije sa 11 odbrana i pobjedi protiv Kazahstana (devet odbrana), odskočio je Vlad-Luka Georgesku i Matei Lutesku, član Dinama iz Bukurešta.

- Imaju nekoliko dobrih igrača i određeni kvalitet. Analizirali smo ih i zatvorićemo ih. Siguran sam da ćemo pobijediti i izboriti vizu za Olimpijske igre – poručio je kapiten. ,,Ajkule“ su kroz istoriju me-

čeva sa Rumunijom bez problema pravili razliku i dolazili do pobjeda. Kvalitet je bio i ranije, kao i sada na strani crnogorskog tima, koji u Dohi još nije pokazao ni blizu partije kao u prvom dijelu šampionata Evrope u pobjedama nad Hrvatskom, Francuskom i sa Španijom, bez obzira na poraz. Možda baš od Rumunije naprave zalet, napune se samopouzdanjem za Španiju.

Pred put i u najavama šampionata redom su isticali da žele i olimpijsku vizu i korak dalje u odnosu na prethodno takmičenje…

A. MARKOVIĆ

WPOLO.ME

Stigli plivači na SP, Miloš Milenković danas debituje, Jovana Kuljača će 15. februara u bazen

Velika scena za našeg rekordera PODGORICA - Miloš Milenković i Jovana Kuljača doputovali su u Dohu gdje će nastupati na Svjetskom prvenstvu u plivanju.

Jovana i Miloš su spremni za velike obaveze

Prvi će u bazen Milenković u disciplini 50 metara delfin, a konkurencija je žestoka. Prijavljeno je 70 takmičara, a kuriozitet je da je naš predstavnik u gornjoj, uspješnijoj polovini i biće najmlađi učesnik šampionata. Nastupaće još i na 100

metara delfin 16. februara.

Naša plivačica će se takmičiti 15. i 17. februara u disciplinama 100 i 50 metara kraul.

- Ovo je moje drugo internacionalno, a prvo Svjetsko prvenstvo. Tremu skoro i da nemam, trenutno se fizički i psihički spremam za današnju trku.

Očekujem da ću poboljšati vrijeme i potrudiću se za to, samo treba pravilno trku da izvedem. Želja mi je da spustim vrijeme i ispunim svoja i oče-

kivanja drugih – kazao je naš plivač.

Crnogorski plivač je u avgustu prošle godine na Svjetskom juniorskom prvenstvu, u disciplini 100 delfin, postavio rekord Crne Gore za juniore i seniore u vremenu 54,94.

Selektorka Danijela Franeta je sa ekipom odradila prvi trening, a u najavi šampionata je kazala da su naši takmičari spremni za nastup na šampionatu svijeta.

- Svako prvenstvo je priča za sebe. Iako govore da velike zvijezde nijesu tu, sigurna sam da će kao i do sada biti odličnih trka – istakla je Franeta.

Očekuje da će i Miloš i Jovana u punoj koncentraciji sačekati start šampionata.

- U Miloševoj disciplini je sedam trka. Ne bih željela da mu stvaram pritisak, jer tek dolazi njegovo vrijeme. Smatram da će start biti važan i vjerujem da će trka biti agresivna. A. M.

Arena

18 Košarka

Neđelja, 11. februar 2024.

PODGORICA – U dosadašnje više od dvije sezone u ABA ligi košarkaši SC Derbija su samo jednom ,,vezali“ tri pobjede, prošle sezone između 13. i 15. kola (Igokea, Zadar, Cibona). ,,Studenti“ su u tekućoj sezoni u tri navrata zabilježili dvije uzastopne pobjede, posljednji put u protekla dva kola, protiv Cedevita Olimpije kod kuće i Krke u gostima, pa večeras u ,,Morači“ (21 čas) protiv Borca imaju priliku da potvrde dobar trenutak forme i u duelu sa Čačanima zabilježe treći trijumf u nizu, prvi put u sezoni.

- Dobro smo odigrali posljednje dvije utakmice ABA lige i nadam se da ćemo dobru energiju sa treninga opet prenijeti na utakmicu sa Borcem. Igramo sa ekipom koja je vrlo agresivna u odbrani, na svakoj su liniji dodavanja. Takođe, napadačka tranzicija im je jedna od najboljih u ligi i svi su više-manje odlične atlete. Na nama je da probamo da držimo fokus kroz veći dio utakmice i da se držimo svega što ćemo dogovoriti prije utakmice – ističe trener SC Derbija Dejan Jakara. Čačani dolaze sa željom da uhvate priključak u borbi za plej-of, pošto su u posljednjih pet utakmica upisali četiri poraza.

- Nadamo se uspješnom revanšu u susretu protiv ekipe Borca, ekipe od koje smo izgubili u prvom dijelu sezone. Svjesni smo njihove brze i agresivne igre, ali smo spremni na izazov. Posljednje dvije pobjede su nam dale pozitivan ritam i fokus je ključan da održimo tu dinamiku. Svi igra-

BORAC/DUŠKO RADIŠIĆ

Za nastavak pozitivnog niza

koj poziciji. Nismo bili u ovakvom stanju još od prošlosezonske utamice protiv Cibone kada smo na parket izveli samo sedmoricu košarkaša.

Ovog puta neće biti mnogo bolja situacija. Čarapić, Rebrača i Tomašević imaju visoku temperaturu, tako da će ostati u Čačku. Ove sedmice je Tasić polomio prst, pa će biti van terena barem četiri sedmice. Birts ima problem sa leđima, tako da ni on ne može da

SVAKA POBJEDA JE BITNA ZA OPSTANAK: Uroš Luković

Košarkaši Mornara Barsko zlato danas u podne gostuju Megi u 20. kolu ABA lige

Barani se nadaju prvijencu u gostima

nastupi. Već neko vrijeme Todorović ne može da igra zbog rupture rebra. Dakle, čak šestorica igrača neće biti u prilici da zaigra protiv Studentskog centra – kazao je trener Borca Dejan Mijatović.

S. JONČIĆ

PODGORICA – Na sedam kola prije kraja ligaškog dijela, Mornar Barsko zlato je izjednačen sa Krkom na diobi posljednjeg mjesta ABA lige, ali je tim iz Novog Mesta bolji međusobno, jer je ubjedljivije slavio kod kuće nego Mornar u Baru.

To znači da Mornar do kraja mora da upiše pobjedu više od slovenačkog tima ako želi da izbori barem baraž za opstanak, pošto u ovom trenutku direktan opstanak izgleda predaleko.

Prva prilika za korak ka cilju je današnji meč u gostima, u podne, protiv Mege, koja je sa devet pobjeda i 10 poraza u plejof zoni i želi da tu i ostane do kraja ligaškog dijela. Mega je ubjedljivo pobijedila Barane u „Topolici“ u prvom dijelu ligaškog dijela (99:65), ali je tim Mihaila Pavićevića sada u drugačijem izdanju u odnosu na meč koji je igran sredinom novembra prošle godine.

- Unazad dva-tri kola govorim da više nemamo izbora. U svaku utakmicu do kraja moramo da uđemo sa velikom željom i vjerom u svom kvalitet, da bismo probali da dobijemo, maltene, svaku utakmicu, nezavisno od protivnika. Ne želim da me neko pogrešno shvati, da potcjenjujem Megu, naprotiv.

To je ekipa koja je sastavljena od najtalentovanijih igrača sa ovih prostora i šire, imaju fizikalije i taj „sajz“, i djeluju, zaista, jako dobro. Teško ih je dobiti, a mi u ovom meču imamo i

dodatan motiv jer su nas, stvarno, u Baru dobili kao niko prije toga – ističe Pavićević.

Mornar je dobio tri meča u prethodna četiri kola, ali i dalje je bez pobjede u gostima ove sezone.

- Znamo da nas čeka izuzetno teška utakmica protiv mlade ekipe koja igra sa velikom energijom. Moramo, prije svega, da budemo vrlo pametni i mudri, na namjestimo ritam koji nama odgovara, koji bi nas, eventualno, doveo u situaciju da možemo da se nadamo nečem dobrom. Ponavljam, do kraja sezone ni u jednu utakmicu nećemo ulaziti sa bijelom zastavom, to je ono što tražim od svojih igrača, pa šta bude – dodao je Pavićević.

Mornar je samo jednom savladao Megu u gostima, na šest mečeva, i to 20. marta 2022. godine, a često su mečevi dva tima bili neizvjesni.

- Očekujemo pobjedu. Borimo se za opstanak, pobjeda nam je bitna, pa se nadam pobjedi – kazao je centar Barana Uroš Luković, novi rekorder po broju blokada u ABA ligi, zvanično sa 273, iako ima jednu više, jer mu nije upisana posljednja koju je „lupio“ Majcuniću iz Cibone u šutu za tri poena i tako spriječio da meč u prošlom kolu u Baru, eventualno, ode u produžetak.

- Veliki uspjeh za mene, drago mi je što sam postao najbolji bloker ABA lige, za mene je to nešto veliko – dodao je LuS. J. ković.

dva bacanja, a na šest sekundi prije kraja ubacila i trojku za 67:62. Bilo je jasno da je pitanje pobjednika odlučeno,

ali je nakon tajm auta Lidije Krstajić, Mila Mijušković pogodila trojku za konačnih 67:65…

Primorje sada nakon šest odigranih mečeva ima skor 3-3, dok je Trebjesa uz jedan trijumf upisala peti poraz. R. P.

Vasilije Baćović u odbrani na prvom meču dva tima u Čačku

či su predani ostvarivanju pobjede na našem terenu, uz taktički pristup, snažnu odbranu i efikasan napad. Vjerujemo da ćemo, uz napor i koncentraciju, ostvariti pozitivan rezultat – rekao je krilni centar „studenata“ Vasilije Baćović.

Biće ovo šesti duel dva tima u ABA ligi, i Borac vodi 3-2 u pobjedama. Interesantno, obje ekipe su do sada odbranile svoj teren.

- Nalazimo se u izuzetno teš-

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

SC Derbi večeras (21 h) u „Morači“ dočekuje Borac u 20. kolu ABA lige

Ulaznice po cijeni tri eura mogu se kupiti na biletarnici u ,,Morači“ od 18 do 21 čas

Prva liga za košarkašice (7. kolo)

Novljanke velikim preokretom do trijumfa Primorje Trebjesa

67 65

HERCEG NOVI – Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: 100.

Sudije: S. Vujičić, M. Adžić, L. Kuč. Rezultat po četvrtinama: 17:23, 13:17, 20:14, 17:11.

PRIMORJE: Sarić 14, Baćović 10, Andrić 17, Radulović 14, Tripović, Pavlović, Ilić 8, Brković 2, Mijajlović, Vrcan 2, Rakočević, Šćekić.

TREBJESA: Dubljević 9, Kasalica 13, Rondović 26,

Mila Mijušković 8, Milena Mijušković 9, Bijelović, Mandić, Doknić, Janković, Jovović.

Košarkašice Primorja savladale su Trebjesu u premijernom meču 7. kola I A ŽCKL. Novljanke su do trijumfa došle nakon velikog preokreta u finišu i prave drame. Gošće su uglavnom bile u prednosti, već na startu druge dionice imale dvocifrenu razliku (27:17), a nakon poena Kasalice u 16. minutu i ,,plus 12“ (34:22). Ipak, domaći sastav

nije se predavao, a nakon poena Ilić u 27. minutu stigli su do egala – 47:47. Ali, Trebjesa je odbila taj nalet Primorja, da bi nakon dvije vezane trojke (Rondović i Kasalica), u 34. minutu povela sa 60:52.

Uslijedio je veliki preokret, a seriju 10:0 domaćih krunisala je Sarić za preoket – 62:60.

Uslijedila je drama, a posljednjih minut i po poene je postizala samo Ljube Andrić.

Centar Novljanki prvo je pogodila za prednost 64:62, da bi zatim pogodila jedno od

Arena

Neđelja, 11. februar 2024.

Košarka/Rukomet 19

Budućnost Voli u gostima savladala Split, u 20. kolu ABA lige, i odbranila drugo mjesto

Nakon četiri ubjedljive pobjede, posebno onih protiv Crvene zvezde i Gran Kanarije poslije dugo vremena, za košarkaše Budućnost Volija je meč sa Splitom bio pravi test zrelosti – u duelu ekipa koje su trenutno, vjerovatno, u najboljoj formi u ABA ligi, tim Andreja Žakelja je, na kraju, odgovorio na najbolji način, trijumfom na Gripama sa 81:75 je odbranio samostalno drugo mjesto, koje će zadržati i nakon ovog kola.

KK SPLIT/IVICA ČAVKA

,,Plavi“ u finišu do pobjede na Gripama Dvorana: ,,KK Split“ Gledalaca: 2.170.

Sudije: Belošević, Juras i Hadžić.

Fanderburk Perković Šorter Saliven Kalajžić Tišma Runjić Klepo Kučić Vuko Perkušić Dubravčić

11 13 12 17 9 2 11 -

75

81

(19:17, 20:21, 24:19, 12:24)

65% (20-13) 68% (37-25) 21% (19-4)

za 1 za 2 za 3

Skokovi 22 (5+17) 26 (7+19) Blokade 1 2 Asistencije 21 21 Ukradene lopte 6 2 10 Izgubljene lopte 8 Faulovi 20 25

vremenu falio šut sa distance (9-1), a probleme u napadu su ,,plavi“ imali u prvih šest i po minuta meča, kada su promašili sva tri šuta sa perimetra, a iz reketa su šutirali 7-3, uz dvije izgubljene lopte u napadu.

Split je to znalački iskoristio, stigao do devet poena prednosti, u dva navrata, ali su se Podgoričani probudili u oba pravca u posljednja tri minuta kvartala. Serijom 9:0, uz jedinu trojku u prvom poluvremenu, koju je pogodio Alerik Frimen, Podgoričani su izjednačili na 17:17, ali je Perković donio Splitu posjed prednosti (19:17).

Split je na startu druge dionice imao ,,plus četiri“ (21:17), Budućnost je odgovorila sa

Podgoričani su zabilježili sedmu pobjedu u nizu u regionalnoj ligi, a računajući i Evrokup prvi put u sezoni su vezali pet pobjeda. Split, koji je u prošlom kolu srušio Partizan u Beogradu, doživio je tek drugi poraz u posljednjih sedam kola ABA lige.

Budućnost je do važne pobjede došla bez plejmejkera Jogija Ferela (otputovao je za Sjedinjene Države jer mu je preminuo otac), praktično i Brendona Pola, koji je odigrao samo nešto više dva prva minuta, tokom koji je promašio dva šuta i jednom izgubio loptu, nakon čega ga je Žakelj izveo i igre i više ga nije vraćao na parket.

Budućnosti je u prvom polu-

86% (21-18) 67% (40-27) 19% (16-3)

Mihailović Megi Frimen Slavković Makundu Grbović Džons Tanasković Rajt Popović Pol Kamenjaš

6 4 10 9 6 4 6 19 4 13

6:0 za prvo vođstvo na meču, koje je donio Kenan Kamenjaš (najefikasniji kod gostiju u prvih 20 minuta sa devet poena). Onda se, praktično, igralo koš za koš, Andrija Slavković je sa dva uzastopna koša donio crnogorskom šampionu posljednje vođstvo u prvom poluvremenu (38:37), ali je Šorter dvije sekunde prije kraja pogodio za pola koša prednosti Splita na odmoru (39:38).

Imala je Budućnost problema sa organizacijom napada u trećoj četvrtini, Split je uvećao prednost u skoku (21-16), pa je domaćin u ovom periodu igre kontrolisao igru i rezultat. Istina, nijesu Splićani uspijevali da se odlijepe, ali ni

Rajt je sa 19 poena bio najefikasniji u pobjedi podgoričke ekipe

koncentraciji, mislim to ŽAKELJ: Zasmetali su mi punijei bilo na nivou prethodnih četiri-pet utakmica. Na naš pristup i koncentracija kraju smo dobili zahvaljujuTrener Budućnosti Andrej Žakelj je nakon meča ponovio da je znao da će biti teško u Splitu.

- Upozoravao sam igrače da gostujemo timu koji djeluje sve bolje. Zasmetale su mi neke stvari u našem pristu-

ći kvalitetu i na pravi način završili ovaj period vrlo dobro i okrećemo se Kupu Crne Gore – rekao je Žakelj.

Budućnost nije mogla da preokreta, niti do izjednačenja, pa je hrvatski tim vodio do sedam razlike (56:49), a imao je poen prednosti na kraju četvrtine (63:57).

U posljednjoj četvrtini je stvari u svoje ruke preuzeo Mekinli Rajt, sa 11 poena, od čega

je dva koša ubacio na startu dionice za izjednačenja (63:63), a onda je kreirao preokret u finišu meča. Split, koji je u dva navrata imao ,,plus pet“ u ovom kvartalu (68:63, 70:65), posljednji put je vodio 74:72, dva minuta i 38 sekundi prije kraja. Nakon koša Frimena za

izjednačenje, Rajt je donio prvo vođstvo ,,plavima“ u drugom poluvremenu (76:74), a onda je pogodio važan koš za 79:75, na 42 sekunde prije kraja. Split nije iskoristio napad, a onda je tačku na meč stavio Frimen sa linije bacaS. JONČIĆ nja…

Poraz rukometašica Budućnost Bemaksa od Odenzea u pretposljednjem kolu LŠ

PODGORICA - Budućnost Bemaks je poražena od Odenzea 33:17 u pretposljednjem kolu grupne faze Lige šampiona. ,,Plave“ su od 26. minuta, kada su vodile 13:11, do kraja meča postigle četiri gola, a danski tim čak 22 od čega devet iz kontranapada!

Ključne odbrane u velikoj seriji imala je Ten Holte (Dankinje su drugo poluvrijeme dobile 17:4), mada slabog mjesta, od finiša poluvremena, nije ni bilo u gostujućoj ekipi. Roster kakav ima Odenze je za visoke domete, naša ekipa je igrala koliko je mogla i to na krilima mladosti jer su i Nikolina Marković i Jelena Vukčević u prvom poluvremenu bile na visini zadatka, kao da iza sebe imaju nekoliko vrhunskih sezona u eliti. I upravo su do 26. minuta mlade igračice, sa Ivanom Godeč, bile u ritmu koji

D. STARČEVIĆ

Od 26. minuta dale četiri gola

Jelena Vukčević postigla je sedam golova bez promašaja

je potpuno zbunio gošće, a kada su na crti zaustavile Ardal, stala je tečna - poziciona igra Odenzea u napadu. Uz to su igračice Maje Savić odlično parirale Skandinavkama u brzoj igri, pa su do pred sam finiš poluvremena primile svega tri

gola. Drugoplasirani tim grupe A je u seriju golova ušao u finišu prvog poluvremena, kada je serijom 6:0 (za pet minuta) stigao do ,,plus pet“. Budućnost je iz sedmerca, šestim golom bez promašaja Jelene Vukčević, prekinula seriju gošći, ali ni-

šta bitnije se nije promijenilo jer je danski tim brzom igrom kažnjavao i tehničke greške i promašaje domaćih igračica. ,,Plave“ su upisale 15 grešaka, promašile sedam zicera, razbranile drugu golmanku danskog tima, a iz brze igre dale su

Dvorana: ,,Bemax arena“ Gledalaca: oko 200

Bud. Bemaks

17

13

Sudije: Lovin i Raluka Stanku (Rumunija)

Odenze

Sedmerci: Budućnost Bemaks 5-5, Odenze 6-5 Isključenja: Budućnost Bemaks 4, Odenze 4 minuta

16

33

BUDUĆNOST BEMAKS

ODENZE

Atingre ....(tri odbrane i sedmerac) Gigerih .................(četiri odbrane) Marsenić ............................................. 1 Marković ............................................. 2 J. Vukčević ..................................7 (4) Godeč .............................................2 (1) Popović .................................................Čališkan................................................ _ Ivanović .............................................. 3 Agović .....................................................

Radević..................................................Tomova ................................................ 1 Kadović .................................................Pavićević ............................................. 1 N. Vukčević ..........................................-

Rejnhart ......................(tri odbrane) Ten Holte .............(devet odbrana) Ardal .......................................................5 Larsen-Aune ......................................2 Van Vetering ......................................2 Dano ................................................2 (2) Vale-Dal .................................................1 Halilčević .............................................3 Hojlund .................................................2 Rušfelt-Deila .......................................4 Hansen ........................................... 7 (3) Van der Flit ...........................................1 Hausher ................................................3 Mejlvang ................................................ Hagese ...................................................1

Trener: Maja Savić

Trener: Ole Gjekstad

svega dva gola.

- Imale smo zdravstvenih problema, jer su tri igračice bile pod virusom, jedna je imala problema sa leđima, a na kraju je i Bojana dobila temperaturu. Bilo je jako teško završiti ovu sedmicu, bila je veoma iza-

zovna, jer smo radile treninge četiri na četiri i pet na pet. Potrudile smo se da odigramo što bolje, dok su djevojke imale snage, ispoštovale su sve maksimalno i možemo da budemo zadovoljne prvim poluvremenom – kazala je Savić. A. M.

Arena

Neđelja, 11. februar 2024.

Crnogorski potomak, sin Joka i Joke i jedan od 50 najvećih sportista u istoriji Montane

,,Metak iz Bjuta (Butte Bullet)“ jedan je od 50 najboljih sportista savezne države Montana u 20. vijeku, po izboru magazina Sports Ilustrejtid... Legenda Čikago, danas Arizona Kardinalsa, velikog kluba iz Finiksa koji je i jedan od osnivača NFL. I ponos grada u kojem žive i pamte porijeklo potomci one najveće rudarske kolonije crnogorskih iseljenika!

PRVI NA DRAFTU

KSCG

Priča o njemu apsolutno je poslastica za sve brojnije domaće zaljubljenike u NFL, generacije onih koji će pola sata iza ponoći po našem vremenu, drugog poneđeljka u februaru, pratiti prenos najvećeg američkog sportskog spektakla, Superbol utakmice – sa istom pažnjom kao i trocifren broj miliona Amerikanaca sa druge strane Atlantika... I red je, da ti naši mladi fanovi američkog fudbala, kao i crnogorska javnost, prvi put saznaju nešto o Miltu.

Skoro pola vijeka prije Nova Bojovića (64), rođenog Titograđanina koji je kao kiker nastupao za slavne Sent Luis Kardinalse 1985. godine, u NFL je mnogo dublji trag ostavio Milton Džon Popović (Milton John Popovich)... Prvo valja istaći: ne možemo definitivno tvrditi da je Milt prvi Crnogorac u NFL, od debija na jesen 1938 – jer spiskovi timova u ligi koja je počela 1920. su u njenoj prvoj deceniji nažalost nepotpuni. Možemo reći da je Popović skoro izvjesno prvi – a definitivno jeste prvi Crnogorac

FINDAGRAVE.COM

PODGORICA - Milt Popović, Crnogorac u NFL i na elitnoj sceni američkog fudbala, najpopularnijeg sporta u Sjedinjenim Državama – igrao je prije skoro devet decenija. Potom bio i trener.

MONTANASTANDARD.COM

Popović u NFL prije skoro 90 godina

MTMEMORY.ORG

20 Sportski miks

izabran na NFL draftu.

Na trećem draftu, održanom 1938. godine, Milton Džon Popović izabran je kao 15. pik. ,,Metak iz Bjuta“ je i dan-danas najbolje plasirani igrač američkog fudbala na NFL draftu, kada je Univerzitet Montana u pitanju. Godinu ranije bio je kapiten univerzitetskog tima i zvanično ,,All-American“ – prepoznat kao jedan od najboljih koledž igrača u SAD. Detalji o Miltovom porijeklu lako su dostupni u bazama sajtova ancestry.com i findagrave.com. Rođen je 28. decembra ratne 1915. u domu Joka i Džozefin (Joke) Popović; preminuo 23. juna 2005. u rodnom gradu.

PORODICA IZ BRAJIĆA

Najmlađi od osmoro djece, od kojih su uz njega samo starija sestra Zorka i stariji brat Judžin (Uglješa) dočekali zrelost... Što najbolje i svjedoči o teškom životu među kolonistima u gradu čuvenog rudnika bakra, u šumama grada na čak 1.700 metara nadmorske visine, na američkom sjeverozapadu.

O prvim Popovićima u Bjutu najbolje saznajemo sa nadgrobnih spomenika, koji su srećom izuzetno arhivirani u onlajn bazi sajta findagrave. com. O Miltovom ocu Joku na-

Nadgrobni spomenik Milta i Rut Popović

žalost – najmanje. Međutim, u neposrednoj blizini Milta sahranjen je i Mitar N. Popović (1893-1941), sa natpisom na nadgrobnoj ploči: ,,Rogen Oct. 15. 1893. u selo Braice Ovstina Budvanska Boka Kotorska“. I još: Mitar Vasov Popović (1872-1920), na čijem spomeniku piše: ,,Ovden počivaju kosti Mitar Vasov Popovich rodjen Oct. 10. 1872. u Braiće Općina Budvanska Crna Gora“. I odmah pored: Luis Vukale Popović (Louis Vukale Popovich), uz godinu rođenja 1880. i smrti 1956. i natpis na spomeniku na engleskom: ,,Born in Braichi Baka Kotorska Jugoslavia“...

Upravo među Popovićima iz Brajića ime Joko u tom periodu bilo je i najčešće: čak trojica su se našli na spisku onih koji su se 1914. i 1915. u Brajiće vratili i stigli iz Amerike, da dobrovoljno stupe u armiju u

Prvom svjetskom ratu. Velika je vjerovatnoća, da je jedan od njih trojice upravo Miltov otac.

O Miltovoj majci Džozefin – Joki već imamo konkretne podatke: da je rođena u februaru 1889. u Crnoj Gori – Ljubotinjanka, kćerka Filipa Jovetića i Stane Šoć.

A koliko je tim Popovićima iz Bjuta, tamo u Montani, bilo bitno da se uvezuju sa svojima, svjedoči i izbor Miltove životne partnerke. Oženio je Rut Milović (1922-2015) ljeta 1946. u Rinu u Nevadi; kćerku Ilije i Vidosave iz Banjana, rođenu u Ilinoisu, odraslu u San Francisku... Čak 59 godina, do njegove smrti, Milt i Rut živjeli su zajedno u Bjutu.

RATNA VREMENA

Znajući kolika je popularnost američkog fudbala, ne čudi što je statistički učinak Milta Popovića u NFL dobro arhiviran.

Tako znamo da je u NFL za Čikago Kardinalse, današnje Arizona Kardinalse, igrao pet sezona od 1938. do 1942.

Pokrivao je pozicije raning beka na koledžu, potom i halfbeka kao profesionalac. U elitnoj NFL igrao je 43 puta (a bio u zvaničnom sastavu za meč 78 puta). Osvojio je trčanjem sa loptom ukupno 310 jardi, imao deset uspješnih hvatanja, jedan tačdaun...

Klub je tih godina ostvarivao i izuzetne uspjehe – ali se suočavao i sa organizacionim problemima. Na primjer, jasno je da su finansijski problemi Kardinalsa bili razlog što ih je Milt napustio krajem 1942. Zbog tih problema, uslovljenim održavanjem lige tokom Drugog svjetskog rata, klub je na jednu sezonu 1944. izvršio fuziju sa čuvenim Pitsburg Stilersima...

Da bi 1947. u meču za tron dočekao drugu i do sada posljed-

Prvenstvo Evrope za kadete, juniore i mlađe seniore u karateu

Backović i Damjanović u finalu, Vojinović za bronzanu PODGORICA - Crnogorske karatistkinje Helena Backović i Jovana Damjanović boriće se za zlatnu, a Balša Vojinović za bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Tbilisiju.

Backović je u kategoriji do 53 kilograma eliminisala Teodoru Canevu iz Bugarske (1:0),

Denisu Šabani sa Kosova (4:0), Patrisiju Nastas iz Rumunije (4:3) i Njemicu Aleksandru Volf, sudijskim izjašnjavanjem.

Juniorka Omladinca u finalu boriće se sjutra protiv Buse Kilić iz Turske.

Damjanović je borbu za zlato, u kategoriji preko 66 kilograma, izborila pobjedama protiv Nje-

mice Dijane Prizel (1:0), Slovenke Taše Muzik (1:0), Kaje Topić iz Bosne i Hercegovine (3:0) i Hrvatice Sare Tomić (4:0). Posljednja rivalka na šampionatu biće joj Amali Hakova iz Češke.

Povreda noge onemogućila je Vojinovića da se domogne finala u kategoriji do 61 kilogram.

Junior Iskre slavio je protiv

nju titulu u istoriji, pobjedom nad Filadelfija Iglsima. A godinu kasnije izgubio od istog, i sada slavnog kluba, u prvom finalu prenošenom na televiziji!

A Milt je krajem rata već razmišljao o kraju karijere. Tako znamo da je obavljao posao igrača-trenera u novom klubu Sijetl Bombersa, 1944. godine – timu koji je na profesionalnoj velikoj sceni nastupio tu jednu sezonu, a preteča velikog kluba modernog vremena Sijetl Sihoksa. To je bio i prvi profesionalni klub američkog fudbala na sjeverozapadu SAD – a Miltu je zato bilo važno da bude dio tog pionirskog poduhvata, relativno blizu svog Bjuta.

KUĆA SLAVNIH

Potom se odlučio na život u Bjutu: u rodnom mjestu decenijama je radio u vatrogasnoj službi koja je bila bez premca u cijeloj Montani. Bio je i Petra Mihailova iz Bugarske (6:1), Irca Kahala Kelija (5:0) i Luksemburžanina Gaspara Lamboa 8:0. U polufinalu povreda i Ukrajinac Nazari Praničuk bili su jači (1:0).

U borbi za medalju, ukoliko se oporavi od povrede, čekaće ga Savaš Oguš iz Turske.

Na korak od borbe za plasman na pobjedničko postolje stala je Jovana Stojanović u kategoriji do 68 kilograma. Mlađa seniorka Bratstva sudijskim izjašnjavanjem eliminisala je na startu Mađaricu Aleksandru Adam (0:0), dok je u drugom kolu izgubila od Italijanke Ane Pio Desidero (3:2), koja

Neđelja, 11. februar 2024.

Arena

Sportski miks

21

Kanzas Siti i San Francisko nastupiće u Superbolu, najvećem spektaklu američkog sporta, pola sata nakon ponoći, u noći između neđelje i poneđeljka

Klasa Mahomsa ili vječni šarm Najnersa Potvrda dominacije Čifsa ili konačno povratak velikog istorijskog tima 49ersa. To je ključna dilema i pitanje uoči Superbola, najvećeg spektakla američkog sporta, u noći između neđelje i poneđeljka (00.30h) po našem vremenu.

Milt Popović 1937. iz perioda kada je bio jedan od najboljih koledž igrača u SAD

jedan od prvih primljenih u Sportsku kuću slavnih Bjuta 1987. godine; pa šest godina kasnije primljen je i u Kuću slavnih Univerziteta Montana. Pola decenije prije smrti 2005. dočekao je i ono najveće priznanje – mjesto među 50 najboljih sportista u istoriji Montane, u zvaničnom izboru Sports Ilustrejtida.

Milt i Rut imali su troje djece: Sandru, Mitranu koja je 1972. izabrana i za Mis Montane – i sina Miltona Juniora.

Popovići – Milt i Rut, Miltova majka Joka – Džozefin, brat Judžin – Uglješa i svi oni pomenuti Popovići kojima je na nadgrobnim spomenicima bilo jedino važno da, uz ime i godinu rođenja i smrti, bude samo navedeno i to da su u Ameriku stigli iz Brajića – počivaju na Mauntin Vju (Mountain View) groblju u Bjutu. Nedaleko odatle je i pravoslavna crkva Svete

Trojice, koju su krajem 19. vijeka gradili iseljenici iz Crne Gore, Hercegovine i Dalmacije...

Bjut je u vrijeme kad je Milt rođen imao i blitu 50.000 stanovnika; sada, sa oko 35.000, peti je po veličini grad u Montani.

Preko četvrtine stanovnika je irskog porijekla – procentualno, to je sada i ,,najirskiji“ grad u SAD, više i od Bostona, ali upravo ovdje naći ćete i najviše onih Amerikanaca koji pamte da su im đedovi iz Boke, ili Hercegovine, ili Crmnice.

Zbog svih njih, neka priča o Miltu Popoviću bude poziv, da istražujete i naučite nešto o Bjutu – dobra je šansa da ćete naći i neke rođake... I da, naravno, zakažete jedno ponoćno televizijsko druženje, uz prenos Superbola, najvećeg spektakla američkog sporta, u zoru svakog drugog poneđeljka u februaru.

Stojan STAMENIĆ

je plasmanom u finale povukla u repasaž.

Uslijedila je pobjeda protiv Olge Ramanjuk 4:1 i poraz od Turkinje Sudenur Aksoj 3:1, koji je odvojio od borbe za medalju.

Dobar nastup imala je i juniorka Omladinca Nađa Boričić, u kategoriji do 66 kilograma, koja je u prva dva kola pobijedila Mariju Džankidze iz Gruzije 9:0 i Marijelu Petkovu iz Bugarske 4:2. U trećem kolu izgubila je od Eme Tinavske iz Češke 6:2.

Mlađi senior Bijele - Nemanja Mikulić u kategoriji do 84 kilograma, Emre Saljiua iz Omla-

dinca (do 75) i Lazar Potpara iz Fokusa (preko 84) nijesu se približili borbama za medalju, kao ni junior Ognjen Bjelajac (Omladinac, do 67). A bez pobjede nastup su završili juniori Lazar Đurčević (Vukovi, do 68), Nenad Đuričić (Bijela, do 76), Mihailo Gojaković (Bar, preko 76) i mlađi seniori Matija Bojić (Fokus, do 60) i Danica Radovanović (Budućnost, do 50).

Plasman u finale prije dva dana su izborili kadeti Vuk Vučinić i Una Raković, dok će se za bronzane medalje boriti Anes Arifaj i muški kadetsko-juniR. A. orski tim.

Meč za NFL titulu američkog fudbala izvjesno će ponovo biti najpraćeniji sportski događaj godine u Sjedinjenim Američkim Državama.

A ovog puta, duel u predgrađu Las Vegasa, na supermodernoj ,,Alidžent“ areni, nosi i epitet utakmice koja može odrediti karakter aktuelne ere ovog sporta.

Kanzas Siti Čifsi igraće čak četvrti put u Superbol meču u posljednjih pet godina; prošle godine u drami slavili su protiv Filadelfija Iglsa 38:35 i zaslužili treću titulu u istoriji. Ključna figura uspjeha je fantastični kvoterbek Patrik Mahoms. U šestoj sezoni kao starter u NFL je ostvario najlošiji lični statistički učinak u nizu kategorija – ali je u plejofu iskazao izuzetno liderstvo.

Važnu rolu u napadu Kanzas Sitija imaće ,,tajt end“ Trevis Kelsi, široj planetarnoj javnosti od prošlog ljeta poznat kao partner velike muzičke zvijezde Tejlor Svift... Ali i sve bolji ruki, vajd risiver Raši Rajs, koji je kao i mladi raning bek Ajzea Pačeko ostvario sedam tačdauna tokom sezone.

Veliko iskustvo, fantastična odbrana i raznovrsnost rješenja Mahomsa su aduti ,,poglavica“, koji su svakako u finalu favoriti.

San Francisko 49ers će imati izvjesno mnogo više simpatizera među NFL zaljubljenicima – radi se o slavnom klubu koji je od početka osamdesetih do sredine devedesetih osvojio pet titula, upravo u periodu kad je američki fudbal dočekao najširu globalnu popularnost.

Veliki adut je Brok Purdi, mladi kvoterbek koji je prošle godine u ruki sezoni Najnerse vodio do konferencijskog NFC finala. Tim je u ligaškom dijelu sezone ostvario skor 12-5 (trijumf više od Čifsa), a Purdi ostvario prosječan napadački skor 113, najbolji u ligi. Raning bek Kristijan Makafri je lider lige sa 21 tačdaunom u sezoni, a sjajni risiveri Kitl, Semjuel i Ejuk su veliki aduti u napadu.

Utisak je da Najnersi imaju više raznovrsnosti za atraktivnu napadačku igru, dok su čvrstina, taktička zrelost i ogromno iskustvo na strani Čifsa.

Za San Francisko ovo će biti već osmi nastup u Superbol utakmici. Interesantno, upravo su u direktnom due-

Ašerov spektakl na poluvremenu Muzička r’n’b i pop zvijezda Ašer će održati spektakularan kratki koncertni šou na poluvremenu – koji će iskoristiti i za premijeru pjesama sa dugo čekanog novog

albuma. Na ,,Alidžent“ stadionu, nedaleko od Las Vegasa, slavna kantri pjevačica Reba Makintajer će uoči meča otpjevati američku nacionalnu himnu.

Rekord Nju Inglanda

Poznate su i cijene reklamiranja tokom Superbola na američkoj televiziji CBS koja prenosi meč – između 6,5 i sedam miliona američkih dolara, kao i prošle godine.

Interesantno, Kanzas Siti Čifsi bili su akteri prve Superbol utakmice – poraženi su od Grin Bej Pekersa 35:10, u Los Anđelesu 15. januara 1967. godine.

Potom su ,,poglavice“ pobijedile u meču za tron u januaru 1970. od Minesota Vajkingsa.

Nju Ingland Pejtriotsi su rekorderi Superbola, sa šest

titula i ukupno 11 nastupa u NFL finalu. Slijedi Pitsburg (šest trijumfa u osam mečeva), a po pet Superbol pobjeda imaju Dalas – i San Francisko. Najnersi su prvi put slavili 1981. a posljednji 1994. godine.

lu sa Kanzas Sitijem izgubili meč za tron početkom februara 2020. godine (31:20)... Bio je to i početak ere Čifsa, koji su se klasom i liderstvom Mahomsa pozicionirali kao najbolji tim

prve polovine ove decenije.

Odgovor na pitanje da li se era ,,poglavica“ nastavlja, ili će NFL konačno dočekati veliki povratak Najnersa – krije Las Vegas, ,,Alidžent“ stadion, u

poneđeljak rano ujutru. Odgovor koji će čekati trocifren broj miliona američkih zaljubljenika u američki fudbal – i sve veći broj onih širom plaS. STAMENIĆ nete.

Arena

22 Fudbal/Šah

Neđelja, 11. februar 2024.

BUNDESLIGA (21. KOLO): Tim Ćabija Alonsa razbio šampiona

Pojedinačno prvenstvo Crne Gore u šahu (5. kolo)

Liverpul drži prvo mjesto Na trijumf Mančester sitija nad Evertonom pogocima Erlinga Halanda (2:0), Liverpul je odgovorio trijumfom nad Barnlijem (3:1) i vratio se na prvo mjesto, sa dva boda i utakmicom više od aktuelnog šampiona.

Poraz od Arsenala u prošlom kolu nije uzdrmao ,,redse“, iako ekipa Jirgena Klopa nije blistala protiv pretposljednje ekipe na tabeli.

Diogo Žota je doveo Liverpul u vođstvo u 31. minutu poslije kornera i velikog kiksa golmana Džejmsa Traforda, da bi u nadoknadi prvog poluvremena izjednačio Dara O’Šej.

U nastavku je na teren ušao Harvi Eliot i odigrao ključnu ulogu. Englez je asistirao Kolumbijcu Luisu Dijasu u 52. i Urugvajcu Darvinu Nunjesu

SERIJA A (24. KOLO)

Inter namirisao Skudeto – ,,vučica“ je pala u Rimu Interova sezona miriše na Skudeto – šest dana nakon trijumfa nad Juventusom u Derbiju Italije, ekipa Simonea Inzagija slavila je na gostovanju Romi (4:2) za petu uzastopnu pobjedu u Seriji A. ,,Nerazuri“ imaju sedam bodova više od drugoplasiranog Juvea koji sjutra dočekuje Udineze. Kad odigra duel sa ,,zebrama“, torinski tim imaće utakmicu više od Intera.

Inter je na ,,Olimpiku“ poveo u 17. minutu preko Franćeska Aćerbija, ali nije igrao dobro, pa je ,,vučica“ uspjela da preokrene pogocima Đanluke Manćinija i Stefana El Šaravija.

Ali ,,nerazuri“ su ove sezone mnogo jaki na domaćoj sceni i već do 56. su došli do nove

Luis Dijas, napadač Liverpula

u 79. minutu.

- Bilo je veoma teško. Prije dvije sedmice ostali smo bez mnogo igrača, sada je i Aleksander-Arnold morao da izađe na poluvremenu. Vidjećemo kako će se stvari odvijati. Harvi Eliot je ušao i imao veliki doprinos. Postigli smo lijepe pogotke. Ljudi misle da smo lako pobijedili, a to nije moguće – rekao je trener Liverpula Jirgen Klop.

Totenhem je savladao Brajton 2:1 pogotkom Brenana Džonsona u 96. minutu i preuzeo četvrto mjesto od Aston Vile,

koja sjutra dočekuje Mančester junajted.

Brajton je poveo preko Paskala Grosa u 16. minutu, u 61. je izjednačio Pape Matar Sar poslije spleta srećnih okolnosti, a veliko slavlje donio je Džonson u dubokoj nadoknadi na asistenciju Heung-Min Sona.

Fulam je nadigrao Bornmut (3:1), istim rezultatom je Šefild junajted savladao Luton u gostima, dok je Brentford bio bolji od Vulverhemptona (2:0).

Njukasl je u gostima savladao Notingem forest (3:2). Ne. K.

LA LIGA (24. KOLO): Vinisijus se poigravao

Real Madrid prizemljio Đironu Đirona je na ,,Santjago Bernabeu“ došla kao apsolutni hit španske La Lige, ekipa o kojoj priča cijela Evropa, a onda je u domu konkurenta za titulu i najvećeg kluba planete doživjela bolno prizemljenje i otišla iz španske prijestonice sa pet bodova zaostatka za liderom.

Poslije derbija u Madridu možda je više niko i neće pominjati kao ravnopravnog pretenden-

je i u 50. minutu. Natan Tela je pasom za Alehandra Grimalda izbacio cijelu odbranu Bavaraca, a španski internacional lijepo pogodio iz bližu stativu.

20. nastupu za ,,farmaceute“ u koje je došao upravo iz Bajerna.

Zanimljivo, Andrihu je ovo bila prva asistencija.

Bajernova defanziva ,,pukla“

Bajern je prvi put nakon osam godina imao samo jedan šut u okvir gola, takav nije mogao da izbjegne poraz od ekipe koja je u nevjerovatnoj seriji – ovo je Bajeru 31. meč zaredom u kojem nije izgubio!

Tačku na muke Bajerna, a spektakl u režiji Bajera stavio je Žeremi Frimpong u 95. minutu – Holanđanin je pogodio u kontri dok je Manuel Nojer bio na polovini domaćina jer je kod kornera pošao u protivnički šesnaesterac.

Augsburg i RB Lajpcig remizirali su 2:2, neriješeno je bilo i u duelu Borusije Menhengladbah i Darmštata (0:0), kao i Ajntrahta i Bohuma (1:1).

Union Berlin je pobijedio Volfsburg (1:0), dok je Hajdenhajm slavio protiv Verdera u Bremenu (2:1).

Ne. K.

ta na tron – ekipa Karla Anćelotija dominirala je i slavila 4:0, a na kraju nije iskoristila jedanaesterac.

Spektakl je pravio Vinisijus Žunior. Brazilski maestro ,,načeo“ je goste već u šestom minutu kada je s oko 20 metara plasirao loptu u suprotan ugao.

Pogodak je bio izvanredan, ali možda je još efektnija bila asistencija za pogodak u 35. minutu. Dvadesettrogodišnji ofan-

zivac maestralno je, spoljnim dijelom stopala, u šansu lansirao Džuda Belingema, a sjajni Englez ne griješi – zaobišao je golmana i pogodio za 2:0.

Vinisijus je blistao i u nastavku.

U 54. minutu se poigrao s odbranom Đirone, njegov šut odbranio je golman Gasaniga, ali je natrčao Belingem i drugi put se upisao u listu strijelaca.

Brazilac je doprinio i četvrtom pogotku Reala. Oduzeo je loptu

prednosti.

Markus Tiram je u 49. na asistenciju Matea Darmijana izjednačio, a potom je Anhelinjo postigao autogol.

Inter je potom kontrolisao stvari na terenu, Roma mogla da izjednači preko nekadašnjeg napadača milanskog kluba Romelua Lukakua, a kazna je stigla preko Alesandra Bastonija u sudijskoj nadoknadi.

Roma je prekinula seriju od tri trijumfa od otkaza Žozeu Murinju i dolaska Danijelea de Rosija.

Lacio je savladao Kaljari u gostima 3:1, u meču u kojem je Ćiro Imobile postigao 200. pogodak u Seriji A. Adam Marušić je igrao cijeli Ne. K. meč.

X/REAL MADRID C.F.

Premijer (24. kolo)

jeve strane pronašao Josipa Stanišića koji nije imao težak zadatak.

Hrvatski internacionalac postigao je prvi pogodak za Bajer, u X/LIVERPOOL FC

Ono što Borusija iz Dortmunda nije uspjela prošle godine kada je u posljednjem kolu prokockala ,,salataru“, ove sezone će po svemu sudeći uraditi Bajer iz Leverkuzena.

Došlo je vrijeme da Bajern preda krunu, da se titula šampiona Njemačke poslije 11 godina slavi van Minhena.

Bavarci su u derbiju 21. kola Bundeslige, odnosno u derbiju sezone, deklasirani na gostovanju supermoćnom Bajeru – na ,,BajAreni“ bilo je impresivnih 3:0, za pet bodova prednosti u korist ekipe Ćabija Alonsa.

Bajer je poveo rano, u 18. minutu, i to nakon što je prethodno Upamekano u posljednjem trenutku otklonio opasnost.

Ipak, odbrana Bajerna je popustila, Robert Andrih je s li-

BUNDESLIGA.COM

i Pronađen lijek za Bajern, Đukić Petrov na čelu tabele Bajer gazi ka ,,salatari“

Slavlje Kamavinge i Vinisijusa

na svojoj polovini, a sve je potom uradio njegov sunarodnik Rodrigo – vukao je loptu od sredine terena i lijepo završio akciju.

Alaves i Viljareal remizirali su 1:1, dok je Osasuna u gostima bila bolja od Real Sosijedada Ne. K. (1:0).

PODGORICA - Još jedna sjajna partija desetostrukog šampiona Crne Gore Nikole Đukića koji je u 5. kolu slavio protiv Artema Smirnova i upisao četvrtu ,,jedinicu“ na turniru.

Isti učinak ima i Nikita Petrov koji je kao ,,crni“ pobijedio Andreja Šukovića, tako da sa Đukićem dijeli prvo mjesto sa 4,5 osvojenih poena.

Na prvom stolu zabilježen je borbeni remi između Denisa Kadrića i Luke Draškovića.

Rezultati (5. kolo): Kadrić Drašković remi, Šuković Petrov 0:1, Đukić - Smirnov 1:0, Skvorcova - Vukčević remi, Vujović - Tomić 0:1, Ivanović - Miletić 1:0, Nikčeviž - Krstonijević 1:0, Podlesnik - Vujošević remi, Đurović Skvorcova, Grbović - Draganić 0:1, Žerepcova - Nikač 1:0, Draško - Đukanović remi, Lakušić - Mušović 0:1, J. Milović - Abramović 1:0, Šćekić - Petrović remi, Mosurović Pobor 0:1, Kalezić - Kadić 1:0, Ćađenović - Nenezić 0:1, Ratković - M. Popović 1:0, Kandić - Doderović 1:0, Koljević - N. Popović 1:0, I. Milović Lončar remi, Janketić - Vuković 0:1, Živković - Sekulić 0:1, Maraš - Lekić 0:1, Hramkov - S. Milović 0:1.

Tabela: Đukić i Petrov 4,5, Kadrić i Drašković 4 poena… B. K.

Goranović potpisao za Borac PODGORICA - Crnogorski fudbaler Balša Goranović novi je igrač Borca iz Banja Luke.

Bivši igrač Sutjeske, Crvene Zvezde, Zete i Čelika potpisao je jednogodišnji ugovor sa liderom na tabeli Premijer lige Bosne i Hercegovine. Borac je poslije prvog dijela sezone obezbijedio zalihu od sedam bodova u odnosu na prvog pratioca, ekipu Zrinjskog.

Nikšićanin je karijeru započeo u ekipi Sutjeske, odakle je pojačao redove Crvene zvezde. Poslije Zvezde nastupao je za danas trećeligaša Zetu, klub za koji je i debitovao u Evropi protiv Videotona i, zanimiljivo, tada postigao pogodak. Posljednju polusezonu proveo je u Nikšiću nastupajući za Čelik.

Kao igrač Borca, prvi dio ugovora će odraditi na pozajmici u Laktašima.

- Borac je sam po sebi motivacija i svjestan sam da će mi pozajmica u Laktašima koji je sjajan klub donijeti određenu dozu spremnosti u, prije svega, psihičkom smislu. Zahvalio bih svima koji su učestvovali u ovom transferu - rekao je Goranović.

R. P.

Feljton 23

Neđelja, 11. februar 2024.

2.

KOMANDIR BAĆO MIĆUNOVIĆ

Na pregovorima u Sutorini sa austrijskim predstavnicima Piše: Velimir VUJOVIĆ

Najznačajnija bitka sa Turcima u hercegovačkom ustanku Napad na Nevesinje 17. avgusta odigrala se na Muratovici 30. oktobra 1875. godine. Ustanička 1875. god (po starom kalenda- vojska je bila podijeljena na dva dijela: jednim dijelom ru) organizovali su i predvodili: Peko Pavlović, Maksim vojske komandovali su Peko Pavlović, Lazar Sočica i Bogdan Baćović, Baćo Mićunović, Zimonjić, a drugim dijelom Maksim Baćović, Baćo Mićunović, Drago Obrenov, Pero Tunguz, Blagoje Koprivica i dru- Drago Obrenov Kovačević, Đuro Radan i Vasilj Sforcan gi. Napad je izveden u zoru sa nekoliko strana i ustanici su, u borbi, koja je trajala nekoliko sati, uspjeli da osvoje varoš i okolinu ali ne i nevesinjsku tvrđavu. Tvđava je bila dobro branjena, opremljena topovima, a branili su je, pored domaćih Turaka, i obučena vojska - askeri - naoružani tada modernim oružjem ostragušama. U ovom napadu ustanici su posjekli oko 300 Turaka, zaplijenili veliki broj pušaka-ostraguša i municije, mnogo hladnog oružja, stoke, veće količine drugog ratnog materijala. Ustanici su imali 80 poginulih.

Najznačajnija bitka sa Turcima u hercegovačkom ustanku odigrala se na Muratovici 30. oktobra 1875. godine. Ustanička vojska je bila podijeljena na dva dijela: jednim dijelom vojske komandovali su Peko Pavlović, Lazar Sočica i Bogdan Zimonjić a drugim dijelom Maksim Baćović, Baćo Mićunović, Drago Obrenov Kovačević, Đuro Radan i Vasilj Sforcan. Turci, iako brojniji, pretrpjeli su strahovite gubitke: Crnogorci su posjekli oko 450 glava, zaplijenili više od 700 pušaka, više od 100 tovara taina i municije, a ranjen je i zapovjednik turske vojske Šefket paša. Ustanici su imali oko 50 mrtvih i oko 80 ranjenih. Među poginulima su bili čuveni junak Vule Adžić i brat Baća Mićunovića, Milovan.

Sjajna pobjeda na Muratovici silno je podigla ugled hercegovačkog ustanka, o tome se pisalo i pričalo u Evropi, čestitku je, pored ostalih poslao i Garibaldi. Neposredno iza toga, zainteresovan za hercegovački ustanak, pristigao je novinar čuvenog engleskog „Taimsa” Stilman, a Garibaldi je poslao svog ađutanta Evgenija Popovića a kasnije i jedan broj doborovaljaca na čelu sa sa čuvenim i zaslužnim za ujedinjenje Italije Dukom Vivaldijem.

Moral ustanika se podigao vrlo visoko. Podstaknut uspjehom na Muratovici znameniti ruski istoričar Solovjev, profesor Moskovskog univerziteta obratio se jednom poslanicom francuskom narodu izražavajući nezadovoljstvo što Francuska ne obraća pažnju i ne pomaže herojsku borbu na Balkanu.

Mićo Ljubibratić

Sve ovo je činilo da hercegovački ustanak preraste lokalni značaj i postane evropsko pitanje.

Nije nepoznato da je dolazilo

Vojvoda Bogdan Zimonjić

Peko Pavlović Nikolić, 1876. godina

do određenih nesporazuma i nadgornjavanja između pojedinih vođa Hercegovačkog ustanka. Tako je Mićo Ljubibratić, poslat od strane Srbi-

je da zastupa njene interese u Hercegovini, došao u sukob sa vođama ustanka, u prvom redu sa Pekom Pavlovićem. U pismu hercegovačkih glavara protiv Ljubibratića nalazimo, pored ostalih, i potpis Baća Mićunovića.

Jedan od nesporazuma je bio između Peka Pavlovića i Lazara Sočice. Prema pisanju Peka Vujovića, na jednom sastanka 9. avgusta 1877. godine, Sočica je odbio da bude pod komandom Peka Pavlovića, Peko je cijeneći Sočicu, njegovu sposobnost i ugled, rekao: „Ja onda nemam s kim raditi, kad sa mnom nije Lazar, nego ću s Baćom i Milom (Baćom Mićunovićem i popom Milom Jovovićem, prim. V.V.) ići kuda mi naredite, pa što mognem uradiću.” „Jajoši” su ratovali po čitavoj Hercegovini, pritijecajuću u pomoć gdje je bilo najpotrebnije, tako u jednom momentu nalazimo Baća Mićunovića kod Bogdana Zimonjića (G. Vuković – memoari, str.307).

Dolazilo je i do određenih nesporazuma i nadgornjavanja između pojedinih vođa Hercegovačkog ustanka. Tako je Mićo Ljubibratić, poslat od strane Srbije da zastupa njene interese u Hercegovini, došao u sukob sa vođama ustanka, u prvom redu sa Pekom Pavlovićem Kako piše Peko Vujović u gore pomenutom feljtonu, Baćo Mićunović je bio na sastanku vojnih starešina održanom 18. oktobra 1876. na Krscu u Hercegovini. Još su bili prisutni: Peko Pavlović, Lazar Sočica, komandiri Đoko Višnjić, Miro Gagović, Viko Radojičić, Mitar Ćorović, Boško Guzina i Đoko Mijušković i kapetani Nikola Pekov, Ćetko Pejović i Stevan Zimonjić.

Uporedo sa borbama na bojnom polju odvijala se živa diplomatska aktivnost, jer tadašnjim velikim silama nije odgovarao rat na Balkanu pa su nastojale da smire ustanak i da dođe do dogovora između ustanika i Turske. Austrijski ministar spoljnih poslova Andraši, uz saglasnost drugih evropskih sila, kao obrazac za mir ponudio je čuveni dokumenat po njemu nazvan „Andrašijeva nota”. U povodu toga došlo je do sastanka glavara hercegovačkog ustanka i austrijskog predstavnika. Simo Popović u „Memoarima” piše: „26 marta (1876. g.- prim. V.V.) iskupili su se ovi glavari na Sutorini: od Gacka vojvoda Bogdan Zimonjić, i komandir Đoko Višnjić, od Banjana Simo Baćović, Ćetko Pejov, Vidak Koprivica, od Nevesinja vojvoda Pero Radović, Tripko Buha, Ilija Stevanović; od Rudina: Stojan Babić i Rade Aleksić; od Bileće: Šćepan Papić; od Zavođa: vojvoda Gligor Milićević, Savo Anđelić, Jovo Zotović, Nikola Vujović; od Drobnjaka: Miko Malović; od Jezera: Živko Šibalija: od Zubaca: vojvoda Tripko Vukalović, Tomo Tomašević; od Sutorine Mrdak Lučić; od Pive: vojvoda Lazar Sočica, Milentije Perović arhimandrit iz Duži: pop Ivan Musić, Radojica Đurov Jovanjić, Novica Pavić, Đorđija Durutović, Nikola Stankov Nikolić, Baćo Đuričin Mićunović, Peko Pavlović i drugi Crnogorci…”

Potvrdu o učešću Baća Mićunovića na sastanku u Sutorini nalazimo u jednom pismu upuče-

Austrijski ministar spoljnih poslova Andraši, uz saglasnost drugih evropskih sila, kao obrazac za mir ponudio je dokumenat po njemu nazvan „Andrašijeva nota“. U povodu toga došlo je do sastanka glavara hercegovačkog ustanka i austrijskog predstavnika. Sa austrijske strane pregovore je vodio general Rodić

Pero Tunguz

nom Jeftu Miletinu Nikoliću od 23. marta 1876, g, u kome piše: „G.načelniku Jeftu Nikoliću ljubezni pozdrav, Dolazimo vi javiti za naš polazak u Sutorinu. Broimo ig: prvo Baćo Mićunović…” itd.

Sa austrijske strane pregovore je vodio general Rodić koji je nudio „Andrašijevu notu” a ustanici su po instrukcijama sa Cetinja ponudili svoje uslove za prekid rata. Sve se završilo neuspjehom pregovora jer Turci nijesu prihvatili zahtjeve ustanika, ali primirje koje je prethodilo sastanku bilo je vrlo značajno za ustanak.

Simo Popović dalje kaže: „A sastanak u Sutorini bio je sjajna zgoda đe je ustanak pokazao svijetu svoju čvrstu organizaciju, svoju jasnu volju i svijest i razboritost naroda borećeg se. Ko je dotle mislio da Hercegovci ratuju samo zato što im je u duši hajdukovanje, ili da su oni nesvjesno oruđe Crne Gore za njezine naročite ciljeve, morao se sada razuvjeriti. Najjasnije a i mudro i dostojanstveno ustanak u Sutorini izjavljuje priznanje i blagodarnost Austriji i silama na trudovima i zauzimanju za poboljšanje njihova stanja. Primajući predložene reforme ustanak daje takve dokaze da narod hercegovački hoće mira što ga i sam u najvišoj mjeri treba i što se želi pokloniti volji velesila. Što su tražili jemstvo za istinito ostvarenje reformama, neće se nikada moći upisati u grijeh ustaških glavara ili knjazu Nikoli koji ih je u tome rukovodio.”

Crna Gora i Srbija su se sporazumjele u junu 1876. godine da uđu u rat sa Turskom, pa je objavom rata crnogorska vojska pod komandom knjaza Nikole ušla u Hercegovinu čime je otpočeo tzv. „velji rat” koji je trajao od 1876. do 1878. godine.

(Nastavlja se)

24 Zapis

Neđelja, 11. februar 2024.

Iz istorije crnogorske diplomatije

Prvi crnogorski ministar (popečitelj) inostranih djela Isijava suverenitet ponosne, mediteranske, drevne zemlje i spoznaja imperijalnih sila: Turske, Diplomatska nota s lovćen- Rusije, Velike Britanije, Prusije, o uspostavljanju Crnogorskog ministarstva inostranih djela Piše: Dejan VUKOVIĆ

skih visina gordo i zorno slijeće u gosparski Dubrovnik i trgovački Skadar, na kitnjaste stolove u palatama ruskog, engleskog i pruskog konzula, i turskog guvernera Albanije Abdi-Paše, 15. septembra 1860. Na francuskom jeziku, dominantnom u međudržavnoj korespondenciji XIX vijeka, suptilno odjekuje: “Gospodine Konzule, Imam čast izvijestiti Vas, Gospodine, da me je naimenovalo Njegovo Visočanstvo svojim popečiteljem Inostranih Djela i predalo u moje ruke korespondenciju sa Vlastima stranih država.

Izvještavajući Vas, Gospodine, o ovom, molim da bi se ubuduće u svima zvaničnim poslovima obraćali neposredstveno na mene ili na Popečiteljstvo Inostranih djela.

T. Ilić, Popečitelj Inostranih djela.“ Protokol tečan, renesansnih manira! Najrafiniranija djelatnost diplomatije punim plućima uživa u Knjaževini Crnoj Gori. Isijava suverenitet ponosne, mediteranske, drevne zemlje i spoznaja imperijalnih sila: Turske, Rusije, Velike Britanije, Prusije, o uspostavljanju Crnogorskog ministarstva inostranih djela.

Stupanjem na prijesto mladi crnogorski suveren Nikola Petrović Njegoš, nastavlja državotvornim kolosjekom knjaza Danila, čiji savjetnik Teodor Ilić, Vojvođanin, postaje ministar inostranih djela, snažnog arhaičnog zvuka - popečitelj, čiji potpis u tom svojstvu od 8. septembra 1860. stoji na „Zakletvi njegovog visočanstva Nikolaja I Knjaza i Gospodara Crnogorskog“, uz imena

Ilić imenovan za ministra za mjesec Dr Andrija Lainović koji je istraživao ovu zanimljivu tematiku, osim citiranih nota, naglašava: „Proglasi su datirani 3. avgusta 1860. i ovjerio ih je Teodor Ilić kao državni sekretar. Na tekstovima zakletvi od 8. septembra 1860. Ilić se potpisuje kao ministar inostranih poslova. Znači da je u razmaku od mjesec dana došlo do naimenovanja Ilića za ministra. Kojeg je to datuma bilo, ne može se utvrditi. Isto tako postavlja se pitanje kako je došlo do toga. Svakako, Ilić u ovom nije samovlasno postupio.“ Ističe da je na spisku pretplatnika na „Junački spomenik“ vojvode Mirka za 1864. godinu iz Beograda i sljedeće ime:“Todor Ilić bivši državni sekretar i popečitelj inostranih djela Nj.V. Knjaza crnogorskog Nikole I.“

glasovitih senatora na „Zakletvi Crnogorskog Senata Njegovom Visočanstvu Nikolaju I Knjazu i Gospoda-

Knjaz Nikola Petrović

ru Crnogorskom“, i na „Zakletvi Crnogorskog naroda Njegovom Visočanstvu Nikolaju I, Knjazu i Gospodaru

Cetinje

Crne Gore“! Vjekovna tradicija crnogorske nezavisnosti i slobodarstva ovjerena peča-

Vojvoda Mirko Petrović

tom prvog ministra inostranih djela.

Poput teških oblaka koji nagovještavaju tmurno vrijeme, nad prvim diplomatskim notama i korespondencijom popečitelja inostranih djela Teodora Ilića sa konzulima velikih sila, nadvija se ogromna sjenka neprikosnovenog autoriteta u Crnoj Gori toga doba, opjevanog junaka, hladnokrvnog vojvode Mirka Petrovića. Aura nepobjedivosti u strašnim biktama i herojskim megdanima, zaslužena na hrabroj sablji i neustrašivosti, uzdiže ratnu slavu koja ne dopušta isticanje drugih ličnosti ni u lepršavoj diplomatiji.

Hitro, odveć smjelo i bez zazora, kao u borbama, leti pismo sa Cetinja 21. septembra 1860.: „Vaše visokorodije, Pred nekoliko dana, kad je Knjaz i Gospodar Nikolaj ponešto zabolovao, poslao je Vam Njegov sekretar Gosp.

Ilić pismo br. 2, 15. septembra o.g. u kojem dobro nije razumio tolkovati namjerenje i smisao zapovijesti Njegovog Visočanstva. Knjaz Nikolaj nikada namjeravao nije svoju korespondenciju prenijeti i moli vas Gospodine Konsule, da imate dobrote adresovati sva zvanična pisma neposredstveno tako, kako ste ovo blagoizvodili činiti s Njegovim Stricom blagopočivšim Knjazom Danilom. Primite, Vaše Visokorodije, uvjerenje mog osobitog počitovanja i uvaženja. Po zapovijesti Njegovog Visočanstva Vojvoda od Grahovca M. Petrović!“ Diplomatsko pero ostaje u evropejskim, nadasve patriotskim rukama knjaza Nikole Petrovića, uz državotvorno žezlo na čvrstim bedemima vlasti nad kojima pomno sokolovim, oštrim okom motri njegov otac vojvoda Mirko.

(Autor je crnogorski diplomata)

Neđelja, 11. februar 2024.

Enigmatika 25

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 11. februar 2024.

703

704

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Дана 9. фебруара 2024. у 76. години живота преминуо је наш драги

Тужним срцем јављамо рођацима, пријатељима, кумовима, комшијама и познаницима да је наш драги

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

МИЛИВОЈЕ Радојице ДАМЈАНОВИЋ Саучешће примамо у капели на Чепурцима 10. фебруара од 13 до 16 часова и 11. фебруара од 9 до 11.30 часова, након чега ће се у 12 часова обавити сахрана на Новом гробљу - Ћемовско поље. Ожалошћени: супруга ДАНА, синови ИВАН и МИРКО, кћерка МИЛЕНА, браћа МИЛОШ и МИЛОМИР, сестре РАДМИЛА, ИВАНКА, СТАНКА и НАДА, снахе ИВАНА, МАИДА, СТАНИЈА и АНЂЕЛКА, браћа од стрица РАДОМИР - ДРАГАН и ЉУБОМИР, унучад и остала многобројна родбина ДАМЈАНОВИЋ

БОЖИНА - БОБО ВЕШКОВИЋ 1952-2024.

Изненада преминуо 9. фебруара 2024. у 72. години живота. Саучешће примамо у капели у Спужу 10. фебруара од 10 до 17 часова и 11. фебруара од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана нашег драгог покојника. Ожалошћени: супруга МАРА, кћерка ТАТЈАНА, синови БОЖИДАР и БОЈАН, снахе ЦИЦА и БИЉАНА, сестре СЕНКА, СНЕЖАНА, СВЕТЛАНА и СТАНА, браћа од стричева АНЂЕЛКО и ДРАГАН, сестре од стрица ДРАГИЦА и АНГЕЛИНА, унучад, праунука и остала многобројна родбина

717

705

Posljednji pozdrav poštovanom prijatelju

Dana 8. februara 2024. godine prestalo je da kuca plemenito srce naše drage majke

BOŽINI VEŠKOVIĆU

Pamtićemo srdačnost kojom si obilježavao naše susrete.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Porodici iskreno saučešće.

Porodica FILIPA PEJOVIĆA

MILKA Sima RAIČKOVIĆ rođena KOSOVIĆ

710

Дана 10. фебруара 2024. у 82. години живота преминула је наша драга

Sahrana je obavljena u užem krugu porodice 8. februara na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sin SLAVKO, ćerka STANKA – BEBA, unuk MILJAN, unuke ANA i LJILJANA, zet JOKO NENADIĆ

ЗОРКА – ЗОРА Михаилова РАКОЧЕВИЋ рођена ЗИНДОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Мојковцу 10. фебруара од 12 до 19 часова и 11. фебруара од 9 до 13 часова. Сахрана ће се обавити 11. фебруара у 14 часова на мјесном гробљу у Штитарици. Ожалошћени: синови БОГИЋ и БРАНКО - БРАНО, снахе ДРАГАНА, НАДА и НЕВЕНА, брат МИЛОЈИЦА, унучад, праунука и остала родбина РАКОЧЕВИЋ и ЗИНДОВИЋ 726

Draga baba, tetka, zaovo i sestro

ZORA RAKOČEVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru sa anđelima, a naša ljubav prema tebi će te čuvati od zaborava.

Brat MILOJICA ZINDOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 11. februar 2024.

732

713

Sa velikim poštovanjem opraštamo se od naše drage teta Dane

Dana 8. februara 2024. preminula je u 91. godini

DANICA Lazara MIHAILOVIĆ

DANICA MIHAILOVIĆ

Po želji pokojnice sahranjena je 9. februara na Starom groblju na Cetinju u krugu porodice.

Hvala ti za najdivnije i najiskrenije prijateljstvo koje si tokom cijelog života pružala našoj majci i babi.

Hvala ti za svaki osmijeh, svaku pažnju, svako saosjećanje u svim našim srećama i tugama.

Bila si i ostaćeš prisutna u našim srcima zauvijek.

Počivaj u miru, najdivnija dušo.

Ožalošćena kćerka MARINA, unuk ILIJA, unuka MILENA, praunuk ILIJA, sestra STANKA, sestrići ZORAN i JOVAN i zet SVETOZAR

ZORICA ZEC i LIDIJA ZEC

708

Duboko ožalošćeni obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da se naša draga

714

Posljednji pozdrav najboljoj prijateljici

DANI MIHAILOVIĆ Hvala ti na dugogodišnjem prijateljstvu.

AZEMINA - ZENA udova KORAĆ rođena HAĐŽIMAHOVIĆ 1934-2024.

729

Preselila na ahiret, 9. februara 2024. u 89. godini života.

Ukop će se obaviti u nedjelju 11. februara u 15 časova na adresi Mezarje Cijevna.

Saučešće primamo na dan sahrane od 13 do 15 časova.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Ne opraštamo se od tebe, u našim si srcima, naša majko, bako, prabako i svekrvo, Svesni da smrti nema – ima samo seoba!

BOGIĆ RAKOČEVIĆ sa porodicom

ДАНИЦА МИХАИЛОВИЋ

СТАНКА, ЗОРАН и ЈОВАН ПОЛЕКСИЋ

SLAVKI PAVIĆEVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

ZORKA RAKOČEVIĆ

730

Немало си поред наших родитеља, допринијела да имамо безбрижно дјетињство, пуно љубави и пажње. Живјећеш вјечно у нашим срцима кроз најфиније успомене и сјећања на заједничке тренутке. Волимо те.

Ožalošćeni: ćerke BERINA i EDINA, brat SULEJMAN, sestra SALA, unuke SABRINA i LEJLA, sestrići MEMNUM, EMIR i ELVEDIN, sestričina ZULEJHA , zet SEID, đeverići i zaovičići te porodice KORAĆ, HAĐŽIMAHOVIĆ, OMERAGIĆ, BEGETA i ostala mnogobrojna rodbina 725

NEVENKA JOVOVIĆ-BURIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

727

Posljednji pozdrav dragoj snahi i strini

Od LJILJANE i BILJANE sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

SLAVKI PAVIĆEVIĆ Od MILKE i IVANA sa porodicom

SLAVKA Špirova PAVIĆEVIĆ

728

S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe. Počivaj u miru.

NOVAK, BILJA i OLJA sa porodicama

28 Oglasi i obavještenja Dana 11. februara 2024. navršava se godina dana od smrti

Neđelja, 11. februar 2024.

701

709

Danas je 6 mjeseci od tvog odlaska nakon velike patnje

719

Danas se navršavaju dvije godine od upokojenja naše majke, svekrve i babe

ANE Đokice VUKOVIĆ S ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava.

SLAVICA V. POPOVIĆ

Tvoje kćerke RAJKA i OLJA

Navršava se deset godina od smrti našeg dragog

707

rođena VELIMIROVIĆ

U tvojoj teškoj bolesti od velike pomoći nam je bila naša višedecenijska prijateljica Šurka Krišanović. Hvala joj na tome.

NIKA A. JOVANOVIĆA

Ostavio si nam mnogo lijepih uspomena u kojima ćeš vječno biti dio našeg života.

Tvoje: supruga DESE, ćerke SLAVICA, MARINA i TIJANA sa porodicama

Majko naša, tvoje mjesto u našim srcima i životima nijedno vrijeme, neće niti može izbrisati jer su jačina tvoje majčinske ljubavi i toplina i ljepota tvoje duše toliko jaki da će nas grijati i nadahnjivati kroz ova i buduća vremena.

Počivaj u miru i spokoju pored naših roditelja, a ja ću te zauvijek nositi u svom srcu i patiti za tobom.

S ljubavlju i poštovanjem,

Voli te tvoja sestra VESNA sa djecom JELENOM i MIODRAGOM i njihovim porodicama

711

Četrdeset dana od smrti dragog kuma

STANISLAVE Rajkove VRATNICA

Oprosti što nismo mogli ispoštovati tvoju zadnju volju i tvoj amanet.

Tvoji sinovi BORIS, SRĐAN, GORAN i VELIBOR sa porodicama

Дана 11. фебруара 2024. навршава се година од кад нас је напустила наша драга

BOŽA Vasova RADOVIĆA

SLOBA JABLANA Tvoja dobrota i plemenitost vječno su se urezali u našim srcima, a hrabrost i poštenje u našim sjećanjima.

VOJISLAV VUJOVIĆ sa porodicom

716

Četrdesetodnevni pomen mojoj sestri

698

718

Dvije godine su od smrti našeg voljenog

Vrijeme prolazi, bol i sjećanje na tebe ne blijedi.

Bio si nam oslonac do posljednjeg dana svoga života, koji si časno i dostojanstveno proživio.

S ljubavlju i poštovanjem,

ЧЕДА ПОПОВИЋ

TVOJA PORODICA 697

Дана 11. фебруара се навршава година дана од када је моја вољена сестра отишла на вјечни починак

Сваким даном недостајеш све више… Са пуно поштовања и љубави вјечно ћемо те чувати од заборава у нашим срцима и мислима, а ти почивај у миру. У недјељу ћемо посјетити Чедину вјечну кућу.

MILIJANI MIĆOVIĆ Prelistavamo naše misli tvojim umilnim glasom, prebiramo tvoje slike i lijepa sjećanja na tebe. A u toj dalekoj tišini vječnog mira pratiće te naše misli.

VLADIMIR BAJOVIĆ sa porodicom

Недостајеш. Никада те нећу заборавити нити све лијепе тренутке проведене заједно са тобом. Почивај у миру. Твоја сестра ОЛИВЕРА са породицом 702

Četiri godine od smrti našeg

MUSE ĐUKANOVIĆA Godine prolaze a sjećanja ne blijede.

Ponosni čuvamo uspomene.

TVOJA PORODICA

Prošlo je godinu dana od kada nisi sa nama,

MLADENE

Vrijeme prolazi a ti nam nedostaješ sve više.

Svaki dan si u našim mislima i zauvijek živiš u našim srcima

Tvoji IVANA, MARTA i TODOR

Синови ПЕЂА и ДРАГАН са породицама

ЧЕДА ПОПОВИЋ

715

Dvadeset godina je od smrti našeg dragog

712

VIDAKA BJELETIĆA S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

TVOJA PORODICA

3 godine od smrti dragog oca i 27 godina od smrti drage majke

IVANA i DANICE BOŽOVIĆ S ljubavlju koju smrt ne rastavlja, živjećete vječno u našim srcima.

Vaši najmiliji MLADEN, JOVAN i MILAN sa porodicama

731

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 11. februar 2024.

700

Godina dana otkako nije sa nama naš voljeni otac, đed i svekar

720

Danas se navršava godina dana otkako nas je napustio naš sin

jedanaest godina i šest mjeseci otkako nije sa nama naša voljena majka, baba i svekrva

ZORAN M. ILIĆ BOŽO – BOJO Milutinov ČAĐENOVIĆ

DANICA Boža ČAĐENOVIĆ

Dragi sine, tvoj prerani i iznenadni odlazak, naša je doživotna rana.

Patnju i čežnju za tobom ne možemo opisati. Bio si naša prva radost, naš oslonac i sigurnost. Sa tobom smo imali sve, svu ljubav i pažnju…

Naviru uspomene i sjećanja na prošle dane, dane sreće.

Ponosni na tvoj častan život, tugu liječimo nadom da si pronašao mir i spokoj.

rođena MIJOVIĆ

Mnogo je lijepih uspomena da vas pamtimo i o vama sa ponosom govorimo.

Nikada nećemo zaboraviti raširene ruke kojima ste nas dočekivali, ljubav i pažnju koju ste nam pružali.

Počivajte u miru i neka vas grije beskrajna ljubav svih nas koji smo vas voljeli.

Uža porodica će posjetiti njihovu vječnu kuću 11. februara 2024. u Brskutu.

Vole te tvoji roditelji Otac MILORAD i majka DRAGICA

Vaši: DRAGICA, GORAN, BRANISLAV, VESNA, BOŽO i ĐORĐE 722

Navršava se tužna i teška godina otkako si tiho i iznenada otišao od nas, dragi naš

721

Godina prođe, dragi ujko

ZORANE ILIĆU

11. 2. 2004 - 11. 2. 2024.

2011-2024.

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo vas od zaborava.

VAŠI NAJMILIJI

Prošlo je 365 dana punih tuge, bola, nevjerice i razmišljanja.

Anđele naš, premalo je riječi da ti kažemo koliko nam nedostaju naši razgovori, zagrljaji, poljupci, koliko nam nedostaje da si tu pored nas.

Vrijeme ne liječi rane, ostale su ogromna praznina, tuga i čežnja za tobom.

Rana u našim srcima je doživotna, a ljubav prema tebi vječna. Čuvaćemo te od zaborava i uvijek i svuda sa ponosom govoriti o tebi.

Volimo te zauvijek.

Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvoja TAŠA

Tvoji ANA, MATIJA i KSENIJA

706

MIODRAG - MIŠO KSENIJA - SENJA JABLAN JABLAN

ZORAN ILIĆ

Godina tuge, godina nevjerice.

Kako tako odjednom i dalje se pitam?

Vrijeme mi nije saveznik da znaš, jer sve mi više nedostaješ.

Volim te zauvijek!

Tvoja sestra LJILJANA GOROVIĆ sa porodicom

TUŽNO SJEĆANJE

Danas se navršava godina dana od kada nije sa nama naš voljeni suprug i otac

ZORANE

Godina prođe, ali ne i tuga i bol za tobom. Boli praznina koju si ostavio svojim odlaskom. Bole riječi koje nismo rekli, a mogli smo, bole planovi koje smo imali, ali ne i ostvarili. Boli sve…

Zauvijek će ostati sjećanje na tvoju dobrotu, topli osmijeh i neizmjernu ljubav koju si imao za sve nas.

Nadam se da si sada na nekom boljem mjestu, jer ti to i zaslužuješ.

724

723

Danas se navršavaju dvije godine od kad nije sa nama

DRAGOLJUB DRAŠKO VUKOVIĆ

Nedostaje nam tvoja mudrost i prisustvo koje je činilo naš dom toplim i sigurnim.

S ljubavlju i posvećenošću stvarao si temelje naše porodice.

Tvoja prisutnost se osjeća u svakom dijelu našeg doma, a tvoja ljubav nastavlja da nas vodi kroz život.

S tugom u srcu

Tvoji: Supruga IVANKA, ćerke DRAGANA i TIJANA, sin BRANKO, unučad NIKOLA, SOFIJA, UROŠ, STIAN i DAVID i zet VLADAN

699

Navršava se 20 g. od smrti našeg voljenog

40 dana od smrti naše voljene

VOJINA

DANICE

BRANKOVIĆ

Zauvijek ostajete u našim srcima.

S ljubavlju vaši

LJUBO, NATAŠA, PERO, IVAN, TIJANA i PAVLE

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Neđelja, 11. februar 2024.

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora za 2023. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 01.03.2024. godine.

POGREBNE USLUGE

Tel. 020/272-405 e-mail: higijena@t-com.me

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

OBAVJEŠTENJE

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

ŽELJKA RADULOVIĆ

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

HRONIKA PODGORICE JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

OGLASNO ODJELJENJE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

tel/fax: 020/202-455,

PORTAL POBJEDE

tel/viber: 068/034-555

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA „Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Neđelja, 11. februar 2024.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 11. februar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI POKLON VAUČER

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

30x

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika izvučena su 31. januara 2024. godine.

- Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.