Dnevni list Pobjeda 15.2.2024.

Četvrtak, 15. februar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20909 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

ODT u Podgorici nakon upita prosrpskog i proruskog opskurnog portala Borba formirao predmet protiv Antene M

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Predsjednik opštine Pljevlja obilježio Dan državnosti Srbije, institucije i dalje nijeme na očigledno kršenje zakona i ponižavanje države, Demokrate i Pokret Evropa sad konačno se oglasili nakon tri dana ćutnje

Slobodna riječ u fokusu PES upozorio tužilaštva, slijepi na Vraneša da stvara poplavu ekstremizma krizu lokalne vlasti, DPS traži smjenu i govora mržnje Sačekaćemo da vidimo da li je, kao u slučaju Bobana Batrićevića, na djelu sprega ruskovelikosrpskih medijskih agentura i crnogorskog tužilaštva ili će tužilac ovoga puta odbaciti budalastu prijavu portala čiji naziv iz higijenskih razloga neću pomenuti - rekao je Pobjedi glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković STR. 8. i 9.

Podaci Centra za građansko obrazovanje pokazali glomaznost nove administracije i to na višem nivou od prethodne dvije

Za prvih 100 dana vlada Milojka Spajića imenovala mnogo više funkcionera nego Abazovićeva Masovna imenovanja u novoj administraciji tek se očekuju jer po ranijoj odluci vlada Milojka Spajića će do rekonstrukcije, koja je planirana etapno do kraja ljeta, imati ukupno čak 42 državna sekretara, što je apsolutni rekord u istoriji crnogorskog parlamentarizma, a nakon rekonstrukcije taj broj će ići čak do 50?!

STR. 4.

Istražitelji utvrđuju da li je bilo propusta tokom uviđaja u stanu u Herceg Novom

Pronađeni djelovi tijela na deponiji, nema tragova nasilja STR. 10.

Sretenjska akademija održana sinoć u Pljevljima

Primitivizam i nacionalistička politika koja ruši građanski karakter Pljevalja i Crne Gore sada su već konstanta u političkom životu naše države.

Dario Vraneš samo neskriveno pokazuje pravo lice ove parlamentarne većine i namjerno zabija prst u oko PES-u, Demokratama i Uri, pokazujući na taj način da su, zapravo, Nova srpska demokratija i Andrija Mandić vlasnici ove većine i da su oni ti koji se pitaju u Crnoj Gori – rekao je STR. 2. i 3.

Danijel Živković

DRI dala duplo negativno mišljenje na finansije i poslovanje CEDIS-a za 2022.

Mjesečno zapošljavali 379 ljudi Prema izvještaju državne revizije, CEDIS je od agencije Nice Job mjesečno u prosjeku angažovao 247 lica, a po ugovoru o djelu zapošljavao u prosjeku 132 osobe mjesečno, što je koštalo firmu ukupno 4,3 miliona eura. Uz njih, kompanija je zapošljavala 1.643 lica, od čega 1.334 na neodređeno STR. 6. i 7.

GORAN MALIDŽAN

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

Četvrtak, 15. februar 2024.

Predsjednik opštine Pljevlja obilježio Dan državnosti Srbije, institucije i dalje nijeme na očigledn zakona i ponižavanje države, Demokrate i Pokret Evropa sad konačno se oglasili nakon tri dana

Za Vraneša nije sporno da jedna crnogorska opština obilježava državni praznik druge zemlje, već je stava da taj grad treba da ga slavi vječno.

Očigledno, problem ne vide ni u Vladi ni u crnogorskom tužilaštvu koji su bez reakcije na događaj kojim se podriva Ustav Crne Gore i produbljuju društvene podjele.

Tek treći dan od najave, odnosno, nekoliko sati uoči svečane akademije, oglasili su se glavni konstituenti vlasti u Pljevljima - Pokret Evropa sad i Demokratska Crna Gora, koji su saglasni da predsjednik opštine nema nadležnosti da slavi praznike drugih država, ali ništa nijesu preduzeli da ga spriječe u tome.

Sa druge strane, u opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista pozivaju PES, GP Ura i Demokrate da postupe odgovorno i potpišu inicijativu za smjenu Vraneša koju je ta partija podnijela još u junu prošle godine zbog nepoštovanja države Crne Gore i njenih praznika.

PES upozorio Vraneša da stvara krizu lokalne vlasti, DPS traži smjenu Primitivizam i nacionalistička politika koja ruši građanski karakter Pljevalja i Crne Gore sada su već konstanta u političkom životu naše države. Dario Vraneš samo neskriveno pokazuje pravo lice ove parlamentarne većine i namjerno zabija prst u oko PES-u, Demokratama i Uri, pokazujući na taj način da su, zapravo, Nova srpska demokratija i Andrija Mandić vlasnici ove većine i da su oni ti koji se pitaju u Crnoj Gori – rekao je Danijel Živković

Danijel Živković

gomilanih lokalnih problema u našem gradu, te da prestane da stvara nepotrebne krize i tenzije, sa svrhom da sitno politički poentira - navode iz pljevaljskog PES-a.

Samovolja Vraneša u velikoj mjeri odudara od onoga što, kako kažu u lokalnom PES-u, njegova politička partija radi na državnom nivou, čime, ocjenjuju, pokazuje da ne poštuje politiku subjekta koji trenutno predstavlja.

- Stoga, ukoliko se nastavi sa ovim pojedinačnim izlijetanjima, logično je da sve posljedice za političku krizu u Pljevljima preuzme upravo onaj ko misli da može vladati sam, bez saradnje sa ostalim koalicionim partnerima - zaključuju u PES-u.

jući na taj način da su, zapravo, Nova srpska demokratija i Andrija Mandić vlasnici ove većine i da su oni ti koji se pitaju u Crnoj Gori – istakao je Živković u saopštenju za javnost.

Ipak, kako kaže, ne treba kriviti ni Mandića, ni Vraneša,

Konstituenti lokalne vlasti u Pljevljima ne pronalaze svoju odgovornost u postupcima Vraneša i nijesu odgovorili na zahtjev za njegovu smjenu, ali iz pljevaljskog PES-a poručuju da odluka koju je donio bez konsultacija sa koalicionim partnerima prijeti da izazove ozbiljnu krizu lokalne vlasti. Iz DCG, pak, kažu da su neobaviješteni i da su za Vranešove namjere saznali iz medija

ni Novu srpsku demokratiju, jer oni, smatra Živković, samo koriste kukavičluk i odsustvo kičme „navodno građanskih partija koje pod maskom kritike DPS-a i bivše vlasti zapravo potiru državu Crnu Goru, dok svoj mir kupuju namirivanjem funkcijama, privilegijama i sitnim ličnim i partijskim interesima“.

- Zbog toga odgovornost treba tražiti u Uri i Demokratama, ali prije svega u Pokretu Evropa sad. Jer, čak ni Dritan Abazović, koji je nakon 30. avgusta omogućio prodor velikosrpskog nacionalizma i šovinizma u Crnu Goru, nikad

Radulović: Obilježavanje praznika druge države je protivzakonito Obilježavanje dana državnosti Srbije u Pljevljima, po ocjeni advokata Veselina Radulovića, još jedan je u nizu političkih performansa koji skreće pažnju sa suštinskih tema koje se tiču građana.

- U duhu onoga što je uradio predsjednik

Skupštine Andrija Mandić sa isticanjem trobojke, sada imamo nešto slično, možda i još ozbiljnije kršenje zakona.

Crna Gora ima Zakon o državnim praznicima i jasno je definisano koji se obilježavaju u Crnoj Gori – objasnio je on.

Radulović ne očekuje reakciju institucija.

- Imali smo sličnih, pa i težih kršenja zakona, nije bilo institucionalne reakcije, nije bilo koje vrste odgovornosti, pa čak ni one političke – istakao je Radulović.

nije dozvolio da Andrija Mandić bude predsjednik Skupštine Crne Gore. PES, sa druge strane, ne samo da je Mandiću dao da vodi Skupštinu nego planira da Novu srpsku demokratiju i Demokratsku narodnu partiju uvede u Vladu dok jedan od poslanika ove partije razdragano komentariše kako parlamentarna većina funkcioniše besprijekorno. Srećno vam bilo – poručio je Živković.

On je naglasio da će njegova partija nastaviti borbu koja je zasnovana na principima i vrijednostima, a koja znači odbranu građanske Crne Gore i multikonfesionalnog sklada.

- To su vrijednosti od kojih nikada nećemo odustati i koje ćemo braniti svim sredstvima ukoliko bude bilo potrebno.

A vi samo nastavite da služite Vranešu, Kovačeviću, Mandiću… Očigledno za bolje nijeste – poručio je Živković PES-u, Demokratama i Uri.

BRATSKA SRBIJA I POVREDA USTAVA

Sa druge strane, konstituenti lokalne vlasti u Pljevljima ne pronalaze svoju odgovornost u postupcima Vraneša, a ni-

opština pljevlja

SLIKA PARLAMENTARNE VEĆINE

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je predsjednik opštine Pljevlja prava slika aktuelne parlamentarne većine i svega što se dešava u Crnoj Gori od promjene vlasti 30. avgusta do danas.

- Primitivizam i nacionalistička politika koja ruši građanski karakter Pljevalja i Crne Gore sada su već konstanta u političkom životu naše države. Dario Vraneš samo neskriveno pokazuje pravo lice ove parlamentarne većine i namjerno zabija prst u oko PES-u, Demokratama i Uri, pokazu-

m. babović

PODGORICA - Predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš je, uz prećutnu saglasnost Vlade i nadležnih institucija, realizovao, u organizaciji lokalne samouprave, još jednu u nizu skandaloznih manifestacija – svečanu akademiju povodom Dana državnosti i Dana ustavnosti Srbije.

(NE)OBAVIJEŠTENE DEMOKRATE

Dario Vraneš

jesu odgovorili ni na zahtjev za njegovu smjenu. Iz pljevaljskog PES-a poručuju da njegova odluka donijeta bez konsultacija sa koalicionim partnerima prijeti da izazove ozbiljnu krizu lokalne vlasti.

Jasnog su stava da Vraneš nema osnova da slavi praznike drugih zemalja, „čak ni kad je u pitanju komšijska i draga Srbija“, i očekuju od njega da poštuje ovaj princip i zakonsku obavezu.

- Kao neko ko je gradonačelnik Pljevalja, ima obavezu da se fokusira na rješavanje na-

U Opštinskom odboru Demokratske Crne Gore u Pljevljima tvrde da nijesu konsultovani u vezi organizacije svečanosti „220 godina Prvog srpskog ustanka i 189 godina od proglašenja Sretenjskog ustava“, te da su o događaju obaviješteni pozivnicom predsjednika opštine i saznanjima iz medija.

- Svjesni činjenice da su Pljevlja multinacionalna i multikulturalna sredina principijelno, obilježavanje datuma iz istorije i kulturnog nasljeđa svih naroda koji žive u opštini mora biti isključivo uz poštovanje Ustava Crne Gore, poštovanje srazmjernosti i izbalansiranosti u trošenju javnog novca u dijelu kulturnih događaja. Svakako, Opština Pljevlja nema ustavnih i zakonskih nadležnosti da proslavlja dane drugih država, pa ni nama prijateljske i bratske Republike Srbije, pa u skladu

Politika

Četvrtak, 15. februar 2024.

3

no kršenje ćutnje

IZA KULISA: Uprava za statistiku za samo nekoliko nedjelja promijenila priču o odgovornosti za nesrazmjeru o broju popisanih sa tim je važno strogo pošto- građana koja se pojavila posljednja dva dana popisa

POSLJEDNJI POZIV

U DPS-u ne vide više prostor za ,,gledanje kroz prste“ aktuelnom predsjedniku opštine, pa su, kako kažu, posljednji put pozvali PES, Demokrate i Uru da smijene Vraneša i spase grad od primitivizma, šovinizma, polarizacije, sve veće klerikalizacije.

- Izdignite se konačno iznad ličnih i partijskih interesa i barem jednom u životu donesite državno-odgovornu odluku za smjenu - poručili su iz pljevaljskog DPS-a.

Ističu da Dario Vraneš konstantnim šovinističkim i primitivnim djelovanjem, podstaknut iz centrale njegove partije i mentorima iz SANU „poreklom“ iz Pljevalja, sprovodi veoma opasnu agendu odvajanja ovog grada od crnogorske državne matice.

Tamara KLIKOVAC

Monstat prvo svalio krivicu na instruktore, potom ih abolirao odgovornosti?!

PODGORICA - Čelnici Uprave za statistiku za samo nekoliko nedjelja potpuno su promijenili priču o odgovornosti instruktora za ogromna odstupanja u broju popisanih građana, koja su se pojavila u posljednja dva dana popisa.

U odgovorima na pitanja CDT-a, koja nijesu objavljena na sajtu Monstata, već su proslijeđenja poslanicima - članovima Odbora za popis - naveli su da je 18. decembra dinamika popisivanja pokazivala pad broja stanovnika, a da je kasnije, u preliminarnim podacima, konstatovano da je povećan broj stanovništva. Pojasnili su da dinamika popisa nije isto što i preliminarni rezultati koji su predstavljeni 25. januara i u kojima im „ništa nije promaklo“ što je nevjerovatna teza imajući u vidu tolika odstupanja

Direktor Monstata Miroslav Pejović kazao je na konferenciji za medije, tokom posljednjeg dana popisa 28. decembra, da je popisano ukupno 632.000 ljudi, da bi na kraju 25. januara, tokom predstavljanja preliminarnih podataka, objavljeno da je popisanih više od 673.000, što je odstupanje od preko 40.000 popisanih građana.

ci zbog nepoštovanja Metodologije kako to nalažu pravila - iz Monstata su saopštili da nije bilo osnova za prekršajni postupak.

NEAŽURNOST

Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković kazala je, objašnjavajući razliku, kako odstupanje u broju popisanih ljudi u odnosu na brojku koja je saopštena posljednjeg dana popisa proističe iz „neažurnosti instruktora“.

- Instruktori koji su bili zaduženi za unos nijesu bili ažurni, nijesu unijeli podatke na vrijeme. Desilo se da mnogi instruktori nijesu bili dovoljno informatički pismeni da uđu u aplikaciju kako bi unijeli podatke, ustvrdila je Remiković 26. januara gostujući na RTCG. Međutim, u odgovorima Monstata na upit CDT, a u koje je Pobjeda imala uvid Uprava za statistiku je 9. februara promijenila priču i potpuno abolirala „neažurne instruktore“ od odgovornosti.

Na direktno pitanje CDT-a, imajući u vidu raniji stav Remiković, jesu li i protiv koliko instruktora inicirani postup-

m. babović

vati Ustav i zakone Crne Gore - kazali su iz Demokratske Crne Gore.

Polazeći od činjenice da je lokalna vlast u Pljevljima konstituisana od strane programski različitih subjekata, te da nijedan subjekt ili koalicija nemaju većinu niti mandat za samostalno vršenje vlasti od ključnog je značaja, ističu Demokrate, da se strateške odluke, kapitalni projekti, kulturni događaji usaglašavaju na koalicionom nivou.

Napominju da nije dobra nijedna odluka koja izaziva podjele građana Pljevalja i da je važno da se širim konsultacijama dođe do najboljih i optimalnih rješenja.

- Bogata istorija, kulturno nasljeđe, obilježja svih naroda koji žive u Pljevljima, predstavljaju naše bogatstvo sa kojim treba da se svi zajedno ponosimo, ali ne i sredstvo za podjele. U skladu sa tim, privrženi koalicionom dogovoru i posebnom sporazumu koji su zaključili klubovi odbornika Demokrata i Pokreta Evropa sad insistiramo na prethodnom dogovoru u vezi sa svim pitanjima koja mogu da izazovu podjele, reakciju javnosti, nezadovoljstvo, a naročito pitanja srazmjernog kapitalnog ulaganja, mjera socijalne politike, kadrovske politike, podrške komunalnim preduzećima i ustanovama, a koje treba da budu oslobođene uskopartijskih interesa - istakle su Demokrate.

Prema mišljenju Demokrata, mogu se svaki dan obilježavati praznici svih naroda, ali to neće pomoći razvoju ekonomije i privrede grada.

- Dok se Pljevlja masovno raseljavaju, najmanje što nam je potrebno su podjele građana kojih je sve manje i manje, a najviše što nam treba su strategije kako da kvalitetnim odlukama i reformama popravimo investicionu klimu, otvorimo nova radna mjesta i poboljšamo sveukupnu infrastrukturu grada - poručile su Demokrate u saopštenju.

PROMJENA PRIČE

- Dakle, instruktori koji, usljed povećanog obima posla, pojačanih kontrola zbog ,,piši-briši“ olovaka i zahtjeva AZLP, nijesu blagovremeno stigli da unesu dinamiku popisivanja nijesu isključeni iz procesa popisivanja, jer je prioritet dat kontroli kvaliteta i obuhvata popisa u odnosu na popunjavanja pomoćnog obrasca dinamike popisivanja, tvrdi se u odgovorima Monstata na upit Milice Kovačević iz CDT-a.

Ključno pitanje Kovačević bilo je - kako je Monstatu promakao grad veličine Bijelog Polja. U odgovorima, u koje je Pobjeda imala uvid, iz Monstata tvrde da im ništa nije promaklo i da, kako tvrde, „CDT takvim konstatacijama zbunjuje javnost i građane dovodi u zabludu“.

Pojasnili su da dinamika popisa nije isto što i preliminarni rezultati koji su predstavljeni 25. januara i u kojima im ništa nije promaklo, što je nevjerovatna teza.

Kovačević je pitala i zašto razliku od skoro 45.000 popisanih osoba direktor Monstata Miroslav Pejović nije pomenuo niti objasnio na predstavljanju preliminarnih rezultata.

NEDOSLJEDNO I MANIPULATIVNO: Menadžment Monstata

PAD, A ZATIM RAST

U odgovorima na pitanja CDT-a, koja nijesu objavljena na sajtu Monstata već su proslijeđenja poslanicima članovima Odbora za popis, naveli su da je 18. decembra dinamika popisivanja pokazivala pad broja stanovnika, a da je kasnije u preliminarnim podacima konstatovan porast broja stanovnika.

- Promjena trenda je moguća usljed nezavršenog statističkog procesa, kao što je slučaj u momentu date izjave, ali i statističke obrade i kontrole podataka. Konačan pad ili rast broja stanovnika će se utvrditi konačnim podacima i u ovom momentu se uzima sa rezervom – rekli su iz Monstata.

Razlike između dinamike po-

pisivanja i preliminarnih rezultata su evidentirane u opštinama Podgorica, Nikšić, Kotor, Budva, Bar, Berane i Rožaje.

Kovačević je na prethodnom zasijedanju Odbora pitala i kada je i ko unosio nedostajuće obrasce, ako se zna da je popis završen 28. decembra, a da je već idući dan izvršen unos o popisanih 632.083 osobe.

Iz Monstata su, odgovarajući na to, naveli da se stiče utisak o neobaviještenosti CDT-a pri formulisanju tog pitanja.

- Imajući na umu da je cijela javnost obaviještena, što je i sastavni dio saopštenja o preliminarnim podacima, da je popis trajao od 3. do 30. decembra, a ne kako se navodi do 29. decembra. Dakle, ni na jedan

način ne možemo govoriti o nedostajućim obrascima, već je ovo još jedan pokušaj manipulisanja i izvrtanja činjenica o popisnom procesu – tvrde u odgovorima iz Monstata.

- Metodološki koncepti definisani Metodologijom za pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine su u potpunosti primijenjeni, a organizacija popisa, koja je sastavni dio iste, prilagođavana je uslovima terena. U tom smislu, napominjemo da Metodologija ne može predvidjeti i sadržati sve slučajeve koji se mogu desiti na terenu, ali je važno da su oni pravovremeno rješavani – kažu iz Monstata.

N. ZEČEVIĆ

UPOZORENJE: Zamjenik generalnog sekretara NATO tvrdi da postoje unutrašnje ali i regionalne snage koje su protiv crnogorskog evroatlantskog puta

Đoana: U Crnoj Gori i regionu postoje strukture koje žele da zaustave put države ka EU

PODGORICA - Zamjenik generalnog sekretara NATO Mirčea Đoana kazao je, tokom debate sa poslanicima Odbora za odbranu i bezbjednost Evropskog parlamenta - da u Crnoj Gori, ali i u regionu, postoje strukture koje žele da udalje državu sa puta ka EU.

- Sreo sam se sa novim predsjednikom i premijerom Crne Gore, oni su impresivni, ali je istina da postoje razlike i to ne samo u javnom mišljenju po pitanju rata u Ukrajini, već postoje etničke, ideološke, vjerske strukture koje su tu, kao i unutrašnje, regionalne i snage sa strane koje imaju ideju da

zaustave Crnu Goru na evroatlantskom putu. Kao što je to bio slučaj sa članstvom u NATO, sada je plan da je zaustave ili makar obeshrabre na evropskom putu - istakao je Đoana.

Naglasio je da je Crnoj Gori potrebno pružiti dodatnu podršku u sajber prostoru i pozdravio je napore NATO

saveznika i zemalja EU koje bilateralno pomažu zemlji.

- Mislim da je Crnoj Gori kao i ostalim zemljama Zapadnog Balkana potrebna naša pomoć, jer je tamo veoma jaka kampanja da se zaustave na putu ka EU, s agentima (proksijima) unutar i snagama van zemlje koje to čine na

namjeran način - kazao je on. Đoana je ocijenio i da nivo nestabilnosti na Zapadnom Balkanunijeopasan,aliiupozorio da se „nikad ne zna kako varnica može izazvati požar“.

- Rusija bi mogla biti zainteresovana da nam stvara probleme i u tom dijelu - istakao R.P. je Đoana.

Politika

Četvrtak, 15. februar 2024.

Podaci Centra za građansko obrazovanje pokazali glomaznost nove administracije i to na višem nivou od prethodne dvije

Premijer Milojko Spajić u Briselu razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta gov.me

4

Za prvih 100 dana Spajićeva vlada imenovala mnogo više funkcionera nego Abazovićeva Masovna imenovanja u novoj administraciji tek se očekuju jer po ranijoj odluci - vlada Milojka Spajića će do rekonstrukcije, koja je planirana etapno do kraja Milojko Spajić i Šarl Mišel ljeta, imati ukupno čak 42 državna sekretara, što je apsolutni rekord u istoriji crnogorskog parlamentarizma, a nakon rekonstrukcije taj broj će ići čak do 50?!

RESORI

Vlada Crne Gore

PODGORICA - Vlada premijera Milojka Spajića u prvih 100 dana mandata imenovala je 248, a razriješila 209 javnih funkcionera. To je saopštio Centar za građansko obrazovanje navodeći da je po podacima u pitanju najbrojnija administracija do sada.

- Poređenja radi, u prvih 100 dana mandata vlada Dritana Abazovića imenovala je 190, a razriješila 138 javnih funkcionera, a vlada Zdravka Krivokapića u istom periodu je imenovala 161, a razriješila 180 javnih funkcionera, navela je ta nevladina organizacija.

CGO ocjenjuje da je vlada Spajića i najglomaznija u poređenju sa prethodne dvije.

- Broj imenovanih i razriješe-

nih javnih funkcionera u vladi Milojka Spajića ne uključuje obrazovanje 25 radnih grupa za pregovore sa EU, koje je uglavnom okončano u posljednjoj sedmici ovog perioda, naveo je CGO.

RAST BROJA IMENOVANJA

Masovna imenovanja u novoj administraciji tek se očekuju jer po ranijoj odluci vlada Milojka Spajića će do rekonstrukcije, koja je planirana etapno do kraja ljeta, imati ukupno čak 42 državna sekretara, što je apsolutni rekord u istoriji crnogorskog parlamentarizma, a nakon rekonstrukcije taj broj će ići čak do čak 50?!

Vlada je na prvoj sjednici donijela odluku o određivanju

resora koji mogu imati državne sekretare, a kojom je predviđeno da svih 19 resora dobiju svoje prve operativce u ministarstvima.

Tri državna sekretara već su postavljena u ministarstvima finansija, prosvjete, zdravlja, rada i socijalnog staranja, prostornog planiranja, poljoprivrede i energetike, po dva u resorima unutrašnjih poslova, odbrane, pravde, javne uprave, ekonomskog razvoja, kulture, saobraćaja i turizma, a po jedan sekretar u ministarstvima vanjskih poslova, ljudskih i manjinskih prava, evropskih poslova i sporta i mladih. Postupak imenovanja državnih sekretara još traje.

Dužnost im po zakonu o javnoj upravi prestaje prestankom mandata ministra.

Kad je riječ o prethodnim vladama, Abazovićeva je imala 18 resora i 36 državnih sekretara, a Krivokapićeva 12 ministarstava i 24 državna sekretara.

Zakonom o državnoj upravi bilo je ranije propisano da jedno ministarstvo može imati najviše dva državna sekretara. Međutim, izmjenama Zakona o državnoj upravi koji je inicirala Ura, a glasala prethodna većina dozvoljena je mogućnost imenovanja tri državna sekretara po resoru.

Broj državnih sekretara bi nakon rekonstrukcije Vlade sa još četiri ministarstva mogao porasti na više od 50. To znači da smo umjesto racionalizacije javne uprave dobili glomazan državni apparat, gdje je vođeno računa samo o namirivanju partijskih interesa.

Vlada će do rekonstrukcije imati 19 resora, zamjenika premijera i četiri potpredsjednika, a nakon rekonstrukcije čak 23 resora, zamjenika premijera i pet potpredsjednika..

CGO podsjeća da je učinak rada Vlade u prvih 100 dana na skali od 1 do 5 dobio prosječnu ocjenu 2,7, što u poređenju sa prethodnom vladom predstavlja blagi porast.

Takođe, 12,5 je onih koji navode da rad Vlade premašuje njihova očekivanja, dok 50,5 na poziciji da Vlada radi u skladu sa njihovim očekivanjima, a 28,1 cijeni da je rad Vlade ispod očekivanja.

Nenad ZEČEVIĆ

Nekadašnji ministar odbrane zabrinut za budućnost države PODGORICA- Nekadašnji ministar odbrane u Vladi Crne Gore i šef ANB-a Boro Vučinić kazao je da je Crna Gora ,,lijepo imanje sa 300 kilometara lijepe obale, te da ne vidi ko bi to ispustio“.

U tom smislu, Vučinić je u emisiji Drugačija radio veza na Anteni M kazao da Beograd i Srpska pravoslavna crkva ,,vrijebaju svoju šansu“.

On je istakao da je sada jednako teško sačuvati državu kao i što je bilo stvoriti je 2006. godine.

-Na snazi je otvoreno zagovaranje ,,velikosrpskog“ projekta kao koncepta u kojem će

Vučinić: Zapad kalkuliše sa Crnom Gorom Crnoj Gori biti mnogo bolje.

Dovesti stvari do ovog nivoa, staviti stvari pod kontrolu, pa sad opet sve to ispustiti, to mora biti veliki razlog ili veliki pritisak sa strane ili neki drugi unutrašnji razlog koji bi kazao: mi se povlačimo iz svega ovoga - rekao je Vučinić.

Istakao je i da je projekat ,,srpskog sveta“ nešto što nikada nije bilo trajno arhivirano, već je samo kroz određene periode imalo mirnije faze.

Vučinić dodaje da ćutanje zapadnih adresa tumači i kao moguće kalkulisanje sa budućnošću Crne Gore.

- Za mnoge na Zapadu Alek-

sandar Vučić je još uvijek faktor stabilnosti na Balkanu. Imamo predsjedničke izbore u Americi, vidjećemo što će se dešavati, ko će doći na vlast, hoće li zadržati demokrate ili će pobijediti republikanci sa Trampom ili možda nekim drugim kandidatom koji se pojavi... Sve će to uticati i na ovaj prostor - kazao je Vučinić za Antenu M. Posljedično se, kako kaže, plaši da Crna Gora u svemu tome ne bude neki kolateral.

- Volio bih da nijesam u pravu, ali iskreno se plašim da bi to realno moglo tako da bude - dodao je nekadašnji ministar odbrane Boro Vučinić. R.P.

Mišel: Važno da se nastavi sa reformama Naglašena je i uloga Evropske političke zajednice kao platforme koja može poslužiti da se promovišu benefiti proširenja, poput stabilnosti za EU i sigurnosti za zemlje Zapadnog Balkana, rekli su iz Spajićevog kabineta

PODGORICA – Za Crnu Goru je izuzetno bitno da reforme budu nastavljene i da se insistira na vladavini prava, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem.

Kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, Mišel je na sastanku u Briselu pružio snažnu podršku Crnoj Gori i radu 44. Vlade, koja je ostvarila veoma brzo progres na polju EU integracija.

- Istakao je da je izuzetno bitno nastaviti reforme i insistirati na vladavini prava, a kao odličnu praksu u rješavanju važnih pitanja izdvojio je način na koji je urađen popis u decembru prošle godine - kaže se u saopštenju.

Mišel je kazao da je Plan rasta velika šansa za ubrzani razvoj država Zapadnog Balkana.

Spajić ja naveo da će od ogromne važnosti za Crnu Goru biti da se iskoristi šansa za priključenje jedinstvenom evropskom tržištu, što bi moglo da privuče veliki broj investitora.

On je naglasio da će i dalje posebno insistirati na napretku

u reformama vezanim za poglavlja 23 i 24, što će biti prva tačka na svakoj sjednici Vlade, a da poseban fokus bude na efikasnoj realizaciji zadataka.

- Spajić je istakao da je Crna Gora spremna da uradi domaći zadatak bez ikakvih prečica i da će reforme približiti našu zemlju vrijednostima i standardu članica Evropske unije (EU) - kaže se u saopštenju.

Navodi se da je na sastanku konstatovano da Crna Gora može biti pravi primjer da je proces proširenja živ i da se ispunjavanje mjerila isplati.

- Naglašena je i uloga Evropske političke zajednice kao platforme koja može poslužiti da se promovišu benefiti proširenja, poput stabilnosti za EU i sigurnosti za zemlje Zapadnog Balkana - rekli su iz Spajićevog kabineta.

Na sastanku je razgovarano i o geopolitičkoj situaciji usljed rata u Ukrajini i naglašena je potpuna usklađenost Crne Gore sa EU vanjskom politikom.

- Zaključeno je i da će odobrena podrška EU, od dodatnih 50 milijardi eura, biti od velikog značaja za Ukrajinu - navodi se u saopštenju. R.P.

Fon der Lajen: Veliki napredak Crne Gore Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen čestitala je Crnoj Gori na velikom napretku koji je ostvaren na polju evropskih integracija tokom prvih sto dana Vlade, saopštio je kabinet premijera Milojka Spajića Fon der Lajen je, kako se navodi, tokom sastanka sa Spajićem u Briselu istakla da su napravljeni sjajni rezultati uz odličnu saradnju Vlade i parlamenta.

-Sreli smo se u Podgorici, tokom prvog dana nove vlade.

Sada, 100 dana kasnije, sjajno je vidjeti Crnu Goru potpuno fokusiranu na svoj cilj u pristupanju kako pravi dobar napredak - poručila je Fon der Lajen.

-Predsjednica Evropske komisije je naglasila da su imenovanja u pravosuđu i brojne druge reforme pravi pokazatelj da Crna Gora želi da napravi završni korak ka velikoj evropskoj porodici - navodi Spajićev kabinet.

Ekonomija

Četvrtak, 15. februar 2024.

5

poziv Ministarstva Održana prva sjednica Komisije za rješavanje statusa hercegnovskog preduzeća Javni saobraćaja i pomorstva

Imajući u vidu sva zakonska ograničenja u pogledu dodjele državne pomoći, najveći problem je kako vratiti 20 miliona eura duga srbijanskoj Jugobanci u stečaju i potraživanja zaposlenih, ukazuju iz komisije

ŽELJKA KONTIĆ

Traže način za deblokadu računa Instituta Igalo

Objavljen konkurs za jednog člana borda Monteputa PODGORICA-Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pozvalo je sve zainteresovane da se do 21. februara prijave za članstvo u Odboru direktora Monteputa. Kandidati treba da pošalju svoj CV na mejl: putevi@msp. gov.me

PODGORICA- Komisija za rješavanje statusa Instituta „Simo Milošević“ je zadužila sva resorna ministarstva da u narednih sedam dana oforme operativni tim koji će ponuditi najefikasnije rješenje kako bi se deblokirao račun preduzeća i omogućio kontinuitet pružanja usluga korisnicima. Na prvoj sjednici Komisije saopšteno je da bi se nakon toga razmatrao jedan od strateških modela za dugoročno, održivo i profitabilno poslovanje.

Iz kabineta potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđana Pavićevića saopšteno je da je prvi sastanak Komisije protekao u razmatranju konsolidovanog izvještaja menadžmenta o poslovanju Instituta u prethodnih pet godina, s posebnim akcentom na finansijskim parametrima poslovanja i strukturi dugovanja, raspoloživim resursima, analizi rizika koji ugrožavaju

opstanak Instituta, kao i analizi mogućnosti koje obezbjeđuju opstanak Instituta.

Konstatovano je da je pred Komisijom ozbiljan izazov imajući u vidu da država kao većinski vlasnik nije ni u zakonskoj ni u finansijskoj mogućnosti da nastupi kao povjerilac koji će preuzeti sva dugovanja na sebe, uprkos činjenici da je upravo država svojim višegodišnjim nesavjesnim i neodgovornim odnosom gurala Institut do ivice ambisa i stečaja, od kojeg ga sada dijele dani ili mjeseci.

Komisija je, kako se navodi, otvorila raspravu o nizu potencijalnih modaliteta za rješavanje statusa Instituta – od klasičnog modela dodjele državne pomoći, preko promjene vlasničke strukture, dokapitalizacije, povećanja cijena usluga za domaće stanovništvo i njihovog usklađivanja sa tržišnim cijenama koje važe za strane korisnike usluga, proda-

Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj posjetili EPCG

Višegodišnji spor u kojem JP Morsko dobro tuži Aerodrome Crne Gore krenuo ispočetka

NIKŠIĆ - Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović sastao se sa predsjednicom EBRD-a Odile Renauld Baso kako bi razmotrili mogućnosti nastavka saradnje u oblasti obnovljivih izvora energije, saopšteno je iz Elektroprivrede.

U junu prošle godine, naime, potpisan je aranžman vrijedan 82 miliona eura za izgradnju vjetroelektrane Gvozd, a važna je i tehnička podrška EBRD-a u procesu pripreme buduće plutajuće elektrane na Slanom jezeru. Ra.P.

Kursna lista USD

1.07130

JPY 161.28000 GBP

0.85258

CHF

0.94930

AUD

1.65210

CAD

1.45090

je imovine i otvaranja novih tržišta sa zaključkom da nijedan od ovih modela sam za sebe ne rješava akutni problem u kojem se Institut trenutno nalazi.

- Imajući u vidu sva zakonska ograničenja u pogledu dodjele državne pomoći, sa posebnom pažnjom se razgovaralo o dugu prema najvećem povjeriocu – srbijanskoj Jugobanci i dodatnom usložnjavanju situacije nakon pravosnažnih odluka o potraživanjima zaposlenih, čime ukupna dugovanja Institu-

ta premašuju 20 miliona eura – kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je zaključak Komisije da se na kompleksnost ove situacije mora reagovati iz dva pravca - spašavanje Instituta, koji se nalazi pred stečajem, zahtijeva kratkoročne mjere, kojima se odlaže ili eliminiše najgori scenario, kao i strateške mjere - „spašavanje i restrukturiranje“ po modelu koji predlaže Agencija za zaštitu konkurencije kojima se Institut vraća na poziciju koja mu

obezbjeđuje dugoročnu profitabilnost i konkurentnost na domaćem i inostranom tržištu.

- Ukoliko se prevaziđe tekuća nelikvidnost i izbjegne najgori scenario, postoje realne šanse da država, uz postojeći menadžment, preuzme inicijativu u izradi održive i uspješne strategije poslovanja i da valorizuje sve resurse Instituta kao jedinstvene i međunarodno prepoznate ustanove u oblasti medicinskog turizma - navodi se S.P. u saopštenju.

Hoće 2,6 miliona eura za korišćenje pola miliona kvadrata u Tivtu

U šestu godinu ušao spor o zemljištu na kojem pravo raspolaganja ima Vlada, a 2015. je, na zahtjev Uprave za imovinu, pravo korišćenja upisano na Aerodrome Crne Gore PODGORICA - Brojna odlaganja zbog čekanja na dokumentaciju za vještačenje, ukidanje prvostepene presude, promjena sudija razlozi su zbog kojih je spor koji je Morsko dobro pokrenulo protiv Aerodroma tražeći 2,6 miliona eura za korišćenje preko pola miliona kvadrata u zahvatu tivatskog aerodroma ušao u šestu godinu.

Juče je pred Privrednim sudom ovaj spor krenuo ispočetka, imajući u vidu da je dodijeljen sudiji Filipu Vujoševiću.

Pred ranijim sudijom nijesu stigli da pročitaju dopunski nalaz vještaka geodetske struke Lazara Vukadinovića, koji je završen još krajem 2022. godine. Međutim, iz Morskog dobra nijesu njime zadovoljni, jer tvrde da se Vukadinović nije izjasnio ko je u vrijeme zaključenja ugovora 2008.

I. MANDIĆ

Očekuju nastavak saradnje

Institut Igalo

- Odlukom o osnivanju Monteputa propisano je da je Odbor direktora organ upravljanja koji ima tri člana i da ga imenuje osnivač na mandat od jedne godine, uz mogućnost ponovnog izbora - saopštili su iz Ministarstva i pozvali sve zainteresovane, koji stručnim kvalifikacijama, dosadašnjim radnim iskustvom i referencama mogu odgovoriti izazovima, da se prijave.

Iz Vlade je ranije najavljeno da će ubuduće direktori i dio odbora direktora u preduzećima sa većinskim državnim vlasništvom biti birani na konkursima, mada će u bordovima ostaviti mjesta i za partijske kadrove ,,po dubini“.

R.E.

Aerodrom Tivat

godine i kasnijih aneksa imao pravo korišćenja i upravljanja spornim parcelama. To je tražio i Apelacioni sud, ukidajući prvostepenu presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev Morskog dobra, koji ovaj iznos traže za period od 2013. do 2017. godine. Zato je odloženo i ju-

čerašnje ročište za kraj marta, kako bi se Vukadinović izjasnio o ovim pitanjima.

On je ranije nakon višemjesečnih pokušaja da dođe do arhivske dokumentacije utvrdio da je riječ o državnoj imovini na kojoj pravo raspolaganja ima Vlada, dok je pravo korišćenja

na Aerodrome upisano 2015. godine na zahtjev Uprave za imovinu. Ipak za Apelacioni sud je bilo sporno po kom osnovu je Uprava podnijela taj zahtjev, te da li mu je prethodila odluka Vlade.

Ugovorom je bilo regulisano korišćenje ovog zemljišta, ali su Aerodromi nakon isteka odbili da potpišu aneks iako su nastavili da ga koriste, što, kako smatraju u Morskom dobru, znači da je ugovor produžen po sili zakona. Aerodromi su tada godišnje plaćali deset centi po kvadratu, odnosno 54.500 eura. Prvostepenom presudom zahtjev Morskog dobra je odbijen uz obrazloženje da je riječ o aerodromskom kompleksu na kom Aerodromi imaju pravo upravljanja prenijeto od Vlade, zbog čega nemaju obavezu plaćanja naknade bez obzira što su u zoni morskog dobra.

Sud je, nakon što je Vukadinović mjesecima čekao na dokumentaciju iz Državnog i Istorijskog arhiva, od tivatskog katastra dobio hronologiju upisa, ali bez podatka na osno-

vu čega je na Aerodrome upisano pravo korišćenja. Vukadinović je ranije naveo da je pokušao da dobije informacije od i Uprave za nekretnine, ali i pored pozivanja na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, u tome tada nije uspio.

Zakonom je propisano da imovinom u zoni morskog dobra upravlja istoimeno preduzeće, dok Vlada odlučuje o uslovima i visini naknade za korišćenje zemljišta, na osnovu čega se zaključuje ugovor sa Morskim dobrom. Aerodromi sa pripadajućom infrastruktorom su, prema zakonu, dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže država.

U ukidnom rješenju Apelacionog suda se navodi da je neophodno utvrditi da li je pravo korišćenja upisano na osnovu odluke Vlade, imajući u vidu da je država osnivač obje strane u sporu. Ukazuju da se iz odluke Vlade o osnivanju Aerodroma ne može pouzdano zaključiti da li je sporno zemljište ušlo u procjenu vrijednosti kapitala niti je to moguće utvrditi iz Statuta. M.Lk.

6

Ekonomija

Četvrtak, 15. februar 2024.

DRI dala duplo negativno mišljenje na finansije i poslovanje CEDIS-a za 2022. godinu

Mjesečno zapošljavali 3 PODGORICA - Državna revizorska institucija (DRI) dala je duplo negativno mišljenje na finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja u 2022. godini Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) na čijem je čelu Vladimir Čađenović.

Ova kompanija je na kraju 2022. godine iskazala gubitak od 11,76 miliona eura, odnosno, 11,68 miliona nakon oporezivanja. Prihodi su iznosili 121,41 milion, a rashodi 133,17 miliona eura, od kojih se skoro četvrtina odnosi na zarade, naknade i ostala lična primanja, za šta su isplaćena ukupno 31,04 miliona eura.

Zapošljavanje

Revizijom je utvrđeno da je CEDIS mjesečno u prosjeku angažovao 247 lica bez javnog oglasa, koristeći se sporazumom o preuzimanju zaposlenih kako preko agencije tako i drugih institucija i preduzeća.

To ih je samo za 2022. godinu koštalo 3,5 miliona eura, od če-

ga 3,46 miliona za zarade, a 94 hiljade za dnevnice, terenski rad i solidarnu pomoć na osnovu faktura agencije Nice Job, u vlasništvu Branke Milić i Saše Burzana, koja je od provizija za ove poslove prihodovala 50 hiljada eura. Na taj način, kako su ukazali revizori, radna mjesta u CEDIS-u nijesu bila jednako dostupna svim nezaposlenima, dok preuzimanje lica iz drugih organa i institucija nijesu ni smjeli da praktikuju na način koji su radili. Revizori su podsjetili da bi preko agencije mogli da angažuju lica samo za privremene poslove.

Osim toga, mjesečno su, u prosjeku, po ugovoru o djelu angažovali 132 lica, od kojih su neka bila raspoređena i na sistematizovanim radnim mjestima, za šta je potrošeno 835,8 hiljada eura. Pretežno su ih angažovali za ispomoć na terenu, isključenja i utuženja, pomoć u evidenciji nelegalnih potrošača, upravljanje posebnim mašinama, prevođenje, revizije projekata, održavanje i nado-

Troškovi CEDIS-a za angažovanje zaposlenih preko agencije

gradnju softvera, te za članstva u tijelima za poboljšanje efikasnosti, za radno-pravne odnose i rješavanje stambenih pitanja.

Mjesečno su primali između 55 i 75 odsto prosječne neto zarade u CEDIS-u.

Posljednjeg dana 2022. godine ukupno su zapošljavali 1.643 lica, od čega 1.334 na neodređeno, a 309 na određeno, od čega preko agencije 269. To je, kako su utvrdili revizori, 4,8 odsto više u odnosu na godine ranije, iako je planirano da se broj radne snage u 2022. godini smanji na 1.549.

- U Društvu je tokom 2022. godine od ukupno 78 novozaposlenih, 50 lica zasnovalo radni odnos na neodređeno, a 28 na određeno, od čega 50 lica preuzimanjem od drugog poslodavca (Agencije za ustupanje zaposlenih, privrednih društava, državnih i lokalnih preduzeća) na osnovu sporazuma poslodavaca, uz saglasnost zaposlenog. Preko programa „Osposobljavanje za rad kod poslodavca“, koji je realizovan u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, zaposleno je 19 lica u trajanju od šest mjeseci, dok je putem javnog oglasa zaposleno devet lica - pokazala je revizija.

Prema podacima iz izvještaja, mjesečno je na bruto zarade išlo između 1,9 i 3,6 miliona eura, odnosno, 1,6 do 2,7 miliona eura neto. Broj lica za koje su isplaćivane zarade i ostala lična primanja varirao je između 1.507 do 1.554, a iz izvještaja se vidi da je u decembru za 1.523 lica isplaćeno 3,6 miliona bru-

I. MANDIĆ

Prema izvještaju državne revizije, CEDIS je od agencije Nice Job mjesečno u prosjeku angažovao 247 lica, a po ugovoru o djelu zapošljavao u prosjeku 132 osobe mjesečno, što je koštalo firmu ukupno 4,3 miliona eura. Uz njih, kompanija je zapošljavala 1.643 lica, od čega 1.334 na neodređeno

CEDIS

to, dok je mjesec ranije, za samo dva zaposlena, manje u odnosu na decembar, isplaćeno dva miliona eura. Nije precizirano na šta se odnosi takva razlika.

Revizijom je utvrđeno da je CEDIS prilikom obračuna zarada minuli rad obračunavao ne samo na osnovnu zaradu, kako je i propisano, već i na uvećanja po osnovu prekovremenog, noćnog i rada praznicima.

IMOVINA

Broj stalno zaposlenih, na određeno i preko agencije

Zaposleni po ugovoru o djelu

Kolegijum kojim je rukovodio senator Zoran Jelić sa senatorom dr Milanom Dabovićem je utvrdio da CEDIS ne posjeduje dokumentaciju o vlasništvu nad zemljištem i građevinskim objektima vrijednosti 5.632.156,23 eura. Dali su preporuku da u saradnji sa EPCG riješe ovo pitanje, kako bi CEDIS mogao realno da iskaže stanje imovine i kapitala.

U dijelu finansija, revizori su utvrdili da je obračun odloženog poreskog sredstva rađen po stopi od devet odsto, iako je od početka 2022. godine u primjeni progresivni način oporezivanja. Na taj način je odloženi poreski prihod prikazan za 119,2 hiljade eura manje.

Propusta je bilo i u obračunu sadašnje vrijednosti sredstava

na koje se obračunava amortizacija. CEDIS je na kraju godine prikazao odložene poreske obaveze od 5,3 miliona eura, što je 3,6 miliona eura manje od utvrđenog stvarnog stanja, od čega se 4,3 miliona odnosi na porez za revalorizaciju sredstava, a 4,6 miliona na razliku u obračunu amortizacije.

Čađenović kao Đurišić i Jevrić

vođenja i regulatornog računovodstva. Rashodi/ prihodi po osnovu odloženih poreskih sredstava i obaveza se ne priznaju u okviru regulatorno dozvoljenog prihoda, što Društvo dovodi u dodatno nepovoljan položaj – navode i ističu da oni smatraju da su pravilno postupili kod obračuna poreza na dobit, jer se Poreska uprava nije bunila.

Ukazuju da su imenovali lice koje će postupati po prijavi ,,zviždača“, a da pripremaju novu sistematizaciju, jer se Sindikat nije složio sa njihovim prethodnim prijedlogom. Iako im je DRI ukazao da je potrebno zapošljavati lica javnim oglašavanjem, CEDIS ostaje pri stavu da zapošljavaju „u skladu sa Zakonom o radu, a prema zahtjevima procesa rada i inicijativama rukovodilaca organizacionih jedinica“.

Mišljenje DRI, kako su saopštili iz CEDIS-a, ne oslikava realno stanje, imajući u vidu da revizori do sada za slične propuste nisu davali duplo negativno mišljenje.

Ukazuju da se ne mogu baviti rješavanjem imovinsko-pravnog statusa, jer je to u nadležnosti EPCG. U dijelu kritika u vezi s obračunima odloženih poreskih sredstava i obaveza, navode da se ne radi o ,,stvarnim obavezama prema državi, već o obavezi tekućeg prema nekim od budućih obračunskih perioda“.

- CEDIS kao regulisani privredni subjekat od strane REGAGEN ima obavezu

Ekonomija / Svijet

Četvrtak, 15. februar 2024.

379 ljudi Dugoročni krediti su u bilansu stanja iskazani u ukupnom iznosu od 18,1 milion eura, od čega je 1,8 milion eura dug prema EPCG, koja je prije osnivanja CEDIS-a uzela kredit od EBRD za nabavku pametnih brojila. Ta je investicija iznosila 30 miliona eura, od čega je povučeno i neiskorišćeno ostalo 2,4 miliona eura. Uz to, a nikad nije povučeno još šest miliona eura od tog kredita. Nakon odvajanja u posebno društvo CEDIS je sa EBRD zaključilo i ugovor za pametna brojila vrijedan 39 miliona eura, od čega 32 miliona sa varijabilnom kamatom od 3,75 odsto plus šestomjesečni Euribor. Imali su i obavezu da plaćaju kamatu na nepovučeni dio kredita od 0,5 odsto. Tokom 2021. godine ukupno je povučeno 29,3 miliona eura, a nepovučenih 2,6 miliona je poništeno, jer je bilo završeno pokrivanje planiranih 80 odsto potrošača pametnim brojilima.

NABAVKA BROJILA

CEDIS je, kako su utvrdili revizori, umjesto raspisivanja tendera kupovao kroz jednostavne javne nabavke, zaobilazeći zakon. Na taj način su nabavljali brojila, građevinske radove, električni materijal, obezbjeđenje objekata, PP aparate, betonske kućice, kancelarijski materijal i namještaj, računarsku opremu itd., ukupne procijenjene vrijednosti dva miliona eura i ukupne ugovorene vrijednosti 2,5 miliona sa PDV. Za nabavku brojila u 2022. godini sproveli su 70 jednostavnih javnih nabavki procijenjene vrijednosti 1,4 miliona eura i ukupne ugovorene vrijednost sa PDV-om 1,7 miliona, a ugovore su zaključivali sa šest ponuđača, od čega sa kompanijama - Procedura angažovanja lica preko Agencije nastala je kao posljedica odustajanja od outsourcing-a. Ta lica angažovana su na projektima kako bi došlo do značajnog smanjenja broja angažovanih lica (smanjeno za 150) - kazali su iz CEDIS-a dodajući da i ugovore o djelu sklapaju u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima i da se svi odnose na poslove fizičkog i intelektualnog rada.

Svjesni su da bi Zakon o javnim nabavkama trebalo da poštuju, ali tvrde da je u određenim djelovima manjkav zbog čega trpe njihovi korisnici.

Kako DRI prije objavljivanja izvještaja redovno traži izjašnjenje kontrolisanog subjekta, do sada su, osim direkltora CEDIS-a Vladimira Čađenovića, medijima na dan objave izvještaja reagovali samo Zoran Đurišić, dok je

Reakcije partija Mihailo Anđušić (DPS) i Petar Odžić (SDP) pozvali su upravu CEDIS-a na odgovornost.

Iz CEDIS-a, koji je juče očito bio vrlo aktivan, odgovorili su da nema razloga za odgovornost, jer oni rade po zakonu.

Uz to su poručili da je rukovodilac kolegijuma senator Zoran Jelić bio član DPS-a, partije za koju tvrde da je ,,godinama donosila odluke štetne po državni budžet“.

Meter&Control iz Beograda i Mikroelektronika iz Banja Luke po 21 ugovor, Ramel iz Nikšića 18 ugovora, Enter iz Podgorice četiri ugovora, EWG iz Beograda tri i Baranka Exportimport Pejanović iz Bara tri ugovora.

CEDIS je, tako, u jednom danu zaključio deset ugovora za nabavku brojila vrijednosti 238,3 hiljade eura (15.06.2022), 19 ugovora vrijednih 453,7 hiljada eura (16.08.2022) i 39 ugovora za vrijednosti 932,8 hiljada (24.11.2022).

Iz CEDIS-a su, kako se navodi u reviziji, kazali da su pokušali da sprovedu otvorene postupke za nabavku deficitarne robe, ali da su nailazili na smetnje, opstrukcije i nerazumijevanje. Zato je za nesmetano funkcionisanje sistema, tvrde, jedini način bio da koriste jednostavne nabavke.

Osim zaobilaženja zakona na ovaj način, komisija CEDIS-a je u dva postupka za nabavku vozila i rešetkastih stubova zaključila ugovore sa ponuđačima, iako nijesu ispunjavali uslov m. babović

KREDITI

Vladimir Čađenović

bio direktor Montenegro erlajnza 2012. godine, kad je prijetio krivičnim prijavama senatorima i bivši direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Goran Jevrić 2019. godine, kad je tvrdio da stav DRI odudara od dokumentacije koju su im dostavili.

7

Član administracije predsjednika SAD opozvan u Predstavničkom domu Kongresa o izmirenim poreskim obavezama. Pored toga, sedam puta su mijenjali i dopunjavali plan javnih nabavki bez saglasnosti borda.

SUDSKI SPOROVI

Vrijednost sporova koje je CEDIS imao posljednjeg dana 2022. godine premašila sedam miliona eura, za sporove u kojima je bila utvrđena. Od ukupno 667 sporova, tuženi su 559, dok je ukupna vrijednost sporova u kojima su oni tužioci skoro 1,5 miliona eura. Zastupaju ih četiri advokata u 245 predmeta, dok ostale vode zaposleni.

Prema dostavljenoj evidenciji za 363 predmeta procijenjene vrijednosti 2,3 miliona, vjerovatnoća gubitka spora je veća od 50 odsto.

FINANSIJE

Ostvareni prihodi su veći za 14,3 miliona eura od planiranih, što je rezultat povećane distributivne potrošnje, koja je u 2022. godini bila veća za 39 gigavata sati u odnosu na godinu prije, odnosno za 48 gigavata sati u odnosu na plan. Troškovi su veći od plana za 28,4 miliona eura, a razlika je rezultat odstupanja troškova nabavke struje.

- Nabavna vrijednost električne energije za pokrivanje gubitaka u distributivnom sistemu dio iznad vrijednosti iz Metodologije, u ukupnom iznosu od 45,3 miliona eura, što je više od plana za 27,6 miliona, ili 156,3 posto. Osnovni razlog uvećanja ove vrste troška je u većim cijenama nabavke električne energije. Društvo je odredilo kao ključni operativni rizik promjenu cijena električne energije za pokrivanje gubitaka u distributivnom sistemu - navodi se u izvještaju.

Revizori su utvrdili da je zbog odstupanja planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda, planirana dobit manja za 13,2 miliona eura, imajući u vidu da su očekivali da će nakon oporezivanja ostvariti dobit od 1,58 miliona eura. Investiciono ulaganje je manje za 23 miliona odnosno 55,4 odsto na planirano, dok je u optičku mrežu i priključke, iako nijesu bili planirani, uplaćeno 2,2 miliona, dok je u alat i inventar uloženo preko 350 hiljada eura više od planiranog.

Nijesu preduzeli mjere ni za sprečavanje i otklanjanje rizika od nepravilnosti i prevara, niti odredili osobu koja bi se time trebalo baviti. Propusta je bilo i u aktu o sistematizaciji koji je donijet u septembru 2022, a u kom su definisana radna mjesta i opisi poslova, ali ne i broj izvršilaca.

CEDIS-u je naloženo da do polovine marta DRI izvijeste o planu otklanjanja neregularnosti, a do početka septembra i o konkretnim radnjama na realizaciji ukupno 13 preporuka, od kojih se dvije odnose na finansije, a preostale na pravilnost poslovanja. Ovaj nalaz biće dostavljen njihovom bordu direktoru, EPCG, te ministarstvima finansija i energetike i rudarstva, kao i skupštinskom odboru za ekonomiju i Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Maja LEKOVIĆ

Majorkas republikancima neprihvatljiv zbog blagih mjera prema migrantima Republikanci Majorkasa optužuju da je prekršio zakone o imigraciji, jer nije nalagao pritvaranje migranata na granici i zato što je primjenjivao humanitarni program koji dozvoljava ulazak u zemlju ljudima koji za to ne ispunjavaju uslove VAŠINGTON – Vodeći zvaničnik za imigracije u administraciji američkog predsjednika i sekretara za unutrašnju bezbjednost SAD Alehandro Majorkas opozvan je glasovima republikanaca u Predstavničkom domu Kongresa zbog prošlogodišnjeg rekordnog priliva migranata na američko-meksičkoj granici.

Donji dom Kongresa je u utorak sa 214 glasova za i 213 protiv odobrio dvije tačke optužnice o opozivu Majorkasa zato što, kako se navodi, nije primjenjivao američke imigracione zakone.

Protiv Majorkasovog opoziva bili su svi demokratski kongresmeni, ali i troje republikanaca.

Agencija Rojters prenosi kako je malo vjerovatno da će Senat, u kome većinu čine demokrate, glasati za smjenu Majorkasa.

Američki predsjednik Džozef Bajden ocijenio je da je opoziv Majorkasa očigledan primjer stranačke politike kojom se krši Ustav.

- Istorija neće biti blaga prema republikancima u Predstavničkom domu zbog njihovog očiglednog čina neustavne stranačke ostrašćenosti kojim se časni javni službenik napada zarad bezvrijednih političkih igara - saopštio je Bajden.

Konzervativni republikanci mjesecima kritikuju Majorkasa koga, tokom prošlonedjelj-

Alehandro Majorkas

nog glasanja, nijesu uspjeli da opozovu.

Majorkas je drugi član predsjedničke administracije u američkoj istoriji koji je opozvan. Istu sudbinu je 1876. godine doživio sekretar za rat Vilijam Belnap.

Opoziv, koji predstavlja politički ekvivalent optužnici, mogao bi da bude simbolična pobjeda za republikance koji pokušavaju da, uoči izbora u novembru, predsjednika Bajdena i demokratske članove Kongresa optuže za haos na američkoj južnoj granici.

Duž američko-meksičke granice je, prema zvaničnim podacima, samo tokom decembra minule godine na dnevnom nivou hapšeno po deset hiljada migranata.

Očekuje se da Senat, u kome demokrate imaju većinu, Majorkasa oslobodi optužbi.

Za osudu i smjenu potrebno je da to podrže dvije trećine sena-

tora, odnosno 18 demokrata uz sve republikance.

Nakon opoziva Majorkasa, u Senatu bi trebalo da bude održano suđenje. Lider demokratske većine Čak Šumer rekao je da će tačke optužnice biti podnijete Senatu po povratku sa pauze 26. februara.

Majorkas je poručio da su optužbe protiv njega neosnovane i nastavio je da obavlja dužnost sekretara za unutrašnju bezbjednost.

Američki zvaničnici se prema Ustavu opozivaju ukoliko počine teška krivična djela i prestupe. Republikanci Majorkasa optužuju da je prekršio zakone o imigraciji, jer nije nalagao pritvaranje migranta na granici i jer je primjenjivao humanitarni program koji dozvoljava ulazak u zemlju ljudima koji za to ne ispunjavaju uslove. Republikanci, takođe, tvrde da je lagao u Kongresu kada je tvrdio da je granica sigurna.

Klizište zatrpalo rudnik zlata na istoku Turske

Devet rudara se vodi kao nestalo ANKARA – Devet turskih rudara vodi se kao nestalo nakon što je rudnik zlata na istoku Turske, u kome su se nalazili, u utorak veče zatrpalo klizište.

Rudnik u kome se dogodila nesreća nalazi se u planinskoj po-

Sa mjesta nesreće

krajini Erzindžan na oko 600 kilometara istočno od Ankare.

Turske vlasti angažovale su na stotine spasilaca koji tragaju za nestalim rudarima kompanije „Anagold majning“, koja upravlja rudnikom.

Pretpostavlja se da je od devet

nestalih rudara, njih pet u trenutku nesreće bilo u kontejnerskoj kabini rudnika, tri u vozilu, a jedan u kamionu.

Guverner Erzindžana Hamza Ajdogdu posjetio je juče lokaciju na kojoj se nalazi rudnik kako bi izvršio inspekciju i dobio informacije od timova.

- Više je ljudi zarobljeno ispod zemlje. Počele su akcije potrage i spašavanja - rekao je Ajdogdu.

Spasioci pretražuju tlo zasićeno cijanidom kako bi spasili radnike zarobljene nakon što se na otvoreni kop nalazišta obrušilo 10 miliona kubnih metara mulja.

Unija komora turskih inženjera i arhitekata ocijenila je juče kako bi turskle vlasti odmah trebalo da nalože zatvoranje rudnika. Naglašavaju i kako su njihova ranija upozorenja o mogućim posljedicama na tom području zanemarena.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

8

Društvo

Četvrtak, 15. februar 2024.

PR CENTAR

Na konferenciji o položaju LGBTIQ zajednice iznijeti zabrinjavajući podaci o porastu govora mržnje i neadekvatnom odgovoru institucija

Sa jučerašnje konferencije

Kalezić: Oni koji imaju pozicije moći skreću mlade udesno PODGORICA - Crna Gora se vratila među države koje imaju institucionalnu homofobiju, jer su u porastu mržnja i govor mržnje prema LGBTIQ osobama, a izostaje adekvatan odgovor nadležnih institucija, zaključeno je na konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Programska direktorica Teodora Gilić ukazala je na nalaze istraživanja koje je sprovela ta organizacija iz avgusta 2023. godine, koje je pokazalo da 60 odsto građana podržava konzervativne vrijednosti i izražava negativan stav prema LGBTIQ populaciji.

- Kada je riječ o zločinima iz mržnje, dosadašnja praksa je pokazala da se napadi usmjereni protiv pripadnika/ ca LGBTIQ zajednice, zbog njihove seksualne orijentacije često tretiraju kao prekršaji, a ne kao zločini iz mržnje rekla je Gilić.

Ocijenila je da je iz tog razloga važno edukovati nosioce pravosudnih i drugih funkcija, da prepoznaju govor mržnje i zločine počinjene iz mržnje prema LGBTIQ osobama zbog njihove seksualne orijentacije, i na taj način uticati da takvi slučajevi budu pravilno okarakterisani i procesuirani pred nadležnim organima.

Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Mirjana Pajković, kazala je da se pripadnici LGBTIQ populacije i dalje suočavaju sa diskriminacijom i nasiljem u mnogim društvenim sferama.

Kazala je da zakoni i politike imaju ključnu ulogu u stvaranju sigurnijeg prostora.

- Zakonska mogućnost sklapanja istopolnih partnerstava, antidiskriminacioni zakoni i zaštita prava transrodnih osoba trebalo bi da budu prioritet u ovoj oblasti – rekla je Pajković.

Ko-izvršni direktor Udruže-

nja za jednaka prava LGBTIQ osoba za Zapadni Balkan i Tursku (ERA) Danijel Kalezić kazao je da su u Crnoj Gori mržnja i govor mržnje odavno prešli „crvenu liniju“, a da nemamo adekvatan odgovor države u odnosu na to stanje.

- To je vjerovatno i posljedica toga što institucije ne primjećuju ili negiraju problem koji imamo. Nažalost, Crna Gora se vratila među one zemlje koje imaju institucionalnu homofobiju - istakao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, iako postoje kaznene odredbe za govor mržnje, one se loše primjenjuju, ostavljajući žrtve bez pravde i u osjećaju nezaštićenosti.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Nerma Dobardžić, ukazala je da postoji nedostatak svijesti o pravima LGBTIQ populacije kod opšte populacije, a posebno kod mladih.

- Sve institucije sistema treba da se pozabave ovim pitanjem i da reaguju ažurno i pravovremeno odgovarajućim sankcijama. Važno je i raditi na tome kako prepoznati govor mržnje koji je usmjeren prema LGBTIQ populaciji - rekla je Dobardžić.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Ulićević kazao je da je način tretiranja ranjivih grupa u društvu lakmus test gdje smo sa demokratijom.

- Potreban nam je suštinski pristup ovim temama, a ne formalistički. Imamo ozbiljne oblike govora koji normalizuju neofašizaciju društva, koji u potpunosti relativizuju govor mržnje i uvredljiv govor koji na efikasan način brišu granicu između slobode govora i onoga što on jeste – rekao je on.

Kalezić je kazao da oni koji drže pozicije moći svojim kampanjama i metodama „skreću mlade u desno“.

- Nije Crna Gora izuzetak. Ovo je globalni trend i ne dešava nam se ništa što se ne dešava u regionu i svijetu – istakao je Kalezić.

J.M.

ODT u Podgorici nakon upita prosrpskog i proruskog opskurnog portala Bor

Slobodna riječ u fokusu tužilaštva, slijepi na poplavu ekstremizma i govora mržnje PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici je formiralo predmet zbog kolumne „Kako počinje građanski sukob u Crnoj Gori?“ koju potpisuje Miljan Vešović, a objavila je Antena M. Komentarišući tu informaciju, glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković je Pobjedi kazao da je posrijedi još jedan pokušaj gušenja prava na slobodnu riječ i misao.

Predmet je formiran nakon što je prosrpski i proruski portal Borba pitao ODT da li će pokrenuti postupak protiv Antene M i Šukovića zbog kolumne.

-U vezi s vašim pitanjima od 8. februara, obavještavamo Vas da je u ODT-u u Podgorici, tragom Vaših pitanja, formiran predmet i dat u rad postupajućem tužiocu – piše ODT u odgovoru koji je objavila Borba.

Taj medij je Vešovićev tekst nazvao „ratnohuškačkim“, iako u njemu nema govora mržnje, već je autor razradio mogući scenario što je potvrdio i u zaključku teksta: -Čitavi goreopisani scenario je hipotetički, svakako se ne mora desiti i može se izbjeći. Ono što, međutim, veoma zabrinjava, jeste činjenica da ni dobronamjerni ljudi na crnogorskoj političkoj sceni (u vlasti i opoziciji), kao ni naši zapadni saveznici ne sanjaju koliko smo ovom scenariju blizu - napisao je Vešović u tekstu koji Borba naziva „ratnohuškačkim“. Šuković je kazao da bi najradije rekao da se cirkus nastavlja „kad iz iskustva ne bi znao da je posrijedi još jedan pokušaj gušenja prava na slobodnu misao i riječ“.

- Sačekaćemo da vidimo da li je, kao u slučaju Bobana Batrićevića, na djelu djelatna sprega rusko-velikosrpskih medijskih agentura i crnogorskog tužilaštva ili će tužilac ovoga puta, pošto ispuni formalnu obavezu prema zakonu i dostavljačima prijave, odbaciti budalastu prijavu portala čiji naziv iz hi-

gijenskih razloga neću pomenuti - rekao je Šuković.

On je rekao i da ne planira da obuče crnu mantiju i registruje Antenu M kao crkveno glasilo da bi postao de facto bijeli medvjed pred crnogorskim pravosuđem.

-Da zaključim, ova vlast stvarno čudno piše EU - poručio je Šuković.

TRENIRANJE STROGOĆE

Povodom informacije o formiranju ovog predmeta reagovao je juče Centar za građansko obrazovanje (CGO), ističući da se nakon Bobana Batrićevića ponovo slobodna riječ našla u fokusu tužilaštva, ovog puta ODT-a u Podgorici.

- Formiranje predmeta protiv Antene M, zbog objavljivanja autorskog teksta Miljana Vešovića, predstavlja još jedno ugrožavanje vrijednosti de-

mokratskog društva. Da ironija bude veća, u poplavi rastućeg ekstremizma i govora mržnje na neregistrovanim, ali i pojedinim registrovanim portalima, tužilaštvo trenira „strogoću“ i pokušava izgraditi autoritet kroz selektivne i ciljane pokušaje sankcionisanja kolumni, koje su, inače, najslobodniji pisani izraz u novinarstvu, a kako bi se ugušio građanski izraz – poručili su iz CGO. Iz te organizacije su kazali i da se ka EU i najvišim standardima demokratskog društva ne ide kroz neutemeljene postupke protiv medija, niti se odgovorno i kredibilno tužilaštvo pozicionira kroz ovakve akcije.

Pozvali su novog vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da se profesionalno zainteresuje za ovaj i slične slučajeve i osigura primjenu

Odgovor koji je ODT proslijedilo portalu „Borba“

evropskih standarda i najboljih praksi.

O UTICAJU SRBIJE I RUSIJE

U kolumni „Kako počinje građanski sukob u Crnoj Gori?“ Miljan Vešović ističe da je Vlada Crne Gore slaba, nestabilna i zavisi od podrške ekstremnih prosrpskih i proruskih partija.

On postavlja hipotezu da ukoliko „ruski predsjednik Putin i srpski predsjednik Vučić donesu konačno odluku da postupe po planovima za ozbiljnu destablizaciju NATO saveznice Crne Gore i tako započnu novi konflikt na Zapadnom Balkanu, biće im potrebno samo nekoliko mjeseci da to učine“.

Vešović je napisao da prosrpski i proruski elementi već glasno zahtijevaju rekonstrukciju Vlade – što znači da će dobiti ministarska mjesta.

Društvo

Četvrtak, 15. februar 2024.

rba formirao predmet protiv Antene M

- Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je, naravno, jedan od najistaknutijih proruskih političara u državi – što znači da pristalice Vučića i Putina, takođe, kontrolišu dnevni red Skupštine piše u tekstu.

Autor smatra i da prosrpske i proruske političke snage imaju i prećutnu podršku predsjednika Crne Gore Milatovića, kao i nekih opozicionih političara (bivši predsjednik Vlade Abazović i njegova partija), te Srpske pravoslavne crkve.

Vešović nastavlja analizu stanja državnih institucija i podsjeća da je „ministar pravde u Vladi Crne Gore nedavno izjavio da je Agencija za nacionalnu bezbjednost „duže vrijeme služila kao ispostava službi bezbjednosti van NATO sistema (čitaj: srpske obavještajne službe BIA)“.

Istakao je i da Crna Gora, praktično, nema funkcionalnu granicu sa Republikom Srpskom „koja je, kao što znamo, zajedno sa Srbijom, najmoćniji ruski proksi na Balkanu“.

Autor smatra i da su ministri u aktuelnoj crnogorskoj vladi, pod vođstvom premijera Spajića, za sada „zakopali glave u pijesak i izabrali da ignorišu bezbjednosnu situaciju“.

-U ovakvoj situaciji, izazvati građanski sukob u Crnoj Gori relativno je lako. Prvo, proruske i prosrpske partije ruše Vladu.

Mogu to da odrade „iznutra“ – koristeći ministarska mjesta dobijena rekonstrukcijom da bi blokirali donošenje odluka, ili „spolja“ – prosto, mogu premijeru ispostaviti neprihvatljive nove kadrovske ili programske uslove i iskoristiti njihovo odbacivanje da pokrenu pitanje povjerenja Vladi – napisao je on, između ostalog.

Vešović smatra i da kad Crna Gora ponovo dobije Vladu u tehničkom mandatu, predsjednik može dati ponovo mandat za formiranje Vlade ili može pokušati da raspiše izbore što bi moglo po ovom scenariju da izazove političku nestabilnost.

Ministar pravde Andrej Milović u Hagu potpisao Ljubljansko-hašku konvenciju

Dodatni alat u borbi protiv nekažnjivosti međunarodnih zločina

Sačekaćemo da vidimo da li je, kao u slučaju Bobana Batrićevića, na djelu sprega ruskovelikosrpskih medijskih agentura i crnogorskog tužilaštva ili će PODGORICA -Ministar -Tamo gdje drugim ugovori- - Time se daje dodatna mo- da svim svojim kapacitetima ma nedostaje efikasan prav- gućnost državama da ispune učestvuje u istrazi i gonjenju pravde Andrej Milović tužilac ovoga ni okvir, ova konvencija daje svoje međunarodne pravne ovih teških krivičnih djela. potpisao je u ime Crne puta odbaciti konkretnu osnovu za pruža- obaveze u borbi protiv ne- Kako je ranije saopšteno Gore juče u Hagu Ljubbudalastu prijavu ljansko-hašku konvenciju nje pravne pomoći, ekstradi- kažnjivosti međunarodnih iz Ministarstva, Ljubljansaradnji ciju i transfer osuđenih lica - zločina - rekli su iz Mini- sko-haška konvencija poportala čiji naziv iz ou međunarodnoj navodi se u saopštenju. starstva. red poglavlja opštih odredistrazi i gonjenju kriKonvencija nudi praktične Prihvatanjem Konvencije, bi predviđa i kriminalizaciju higijenskih razloga vičnog djela genocida, protiv čovječnos- mogućnosti za međunarodnu kako je saopšteno, Crna Go- kroz definicije univerzalneću pomenuti - zločina saradnju, koje uključuju za- ra potvrđuje svoju potpunu nih međunarodnih krivičnih ti, ratnih zločina i drugih jedničke istražne timove, kon- posvećenost vladavini pra- djela kao što su genocid, zlomeđunarodnih zločina. rekao je Pobjedi protiv čovječnosti i ratglavni i odgovorni - Ovo je posebno važan dan fiskaciju i restituciju žrtava. va, odnosno, opredijeljenost čin ni zločini, sadrži i poglavlja koja se odnose na centralne urednik Antene M za Crnu Goru jer se nalazi među 80 država koje su potorgane komunikacije, meDarko Šuković pisale Konvenciju i koje će đunarodnu pravnu pomoć, - Nakon toga počinje pravi haos – opštine poput Pljevalja, Nikšića ili Berana, gdje prosrpske i proruske partije imaju jasnu većinu i gdje je uticaj SPC najveći, mogu da počnu organizaciju „referenduma“ o otcjepljenju od Crne Gore. Prosrpske i proruske snage već duže vrijeme aktivno pripremaju stanovništvo tih opština na takvu mogućnost. To se radi na više načina – izjave i potezi gradonačelnika, kojima se ne poštuju crnogorski državni simboli, institucije ili pravni sistem, ili organizacije „svetosavskih balova“ i sličnih otvorenih propagandnih skupova agresivnog, destruktivnog srpskog nacionalizma – jedan je od pasusa Vešovićeve kolumne…

Autor u ovom tekstu koji je objavljen na Anetni M piše o uticaju Srbije i Rusije na događanja u Crnoj Gori, pa je kritika tih režima bila povod da portal Borba, koji ih podržava, „podsjeti“ tužilaštvo da bi trebalo da reaguje.

KRITIKA CRKVE SE NE PRAŠTA

U istoj situaciji se našao i Batrićević koji je kritikovao stavove mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija i episkopa Metodija, takođe u kolumni objavljenoj na Anteni M, te mu je zbog toga počelo suđenje u podgoričkom Sudu za prekršaje.

Tužiteljka Snežana Šišević je u zaključku navela da nema elemenata krivičnog djela izazivanja nacionalne i vjerske mržnje u kolumni Batrićevića, ali da je zaslužio da mu se sudi za prekršaj.

Sudija Ustavnog suda u penziji dr Hamdija Šarkinović je u analizi koju je Pobjeda objavila istakao da Batrićević „nije povrijedio odredbe člana 67 Ustava Crne Gore i člana 10 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, jer je Crna Gora u članu 1 Ustava definisana, između ostalog, kao demokratska država“.

J. Đ. - J. M.

sarađivati u vezi s krivičnim djelima koja ne zastarijevaju i kojima Crna Gora mora da posveti posebnu pažnju - kazao je Milović, navedeno je iz Ministarstva pravde.

Iz Ministarstva su istakli da taj međunarodni dokument, koji je usvojen u maju prošle godine u Ljubljani, treba da olakša i ojača međudržavnu saradnju, uzimajući u obzir da je primarna odgovornost svih država da istraže i krivično gone takve zločine.

NIKOLA VOJVODIĆ

Darko Šuković

9

Andrej Milović prilikom potpisivanja konvencije

ekstradiciju, transfer osuđenih lica, kao i poglavlja koja se odnose na žrtve, svjedoke, vještake te i institucionalne aranžmane Konvencije.

U najvećoj mjeri je usklađena sa relevantnim konvencijama Savjeta Evrope kao što je Evropska konvencija o međusobnom pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima, Evropska konvencija o ekstradiciji i Konvencija o transferu osuđenih lica.

R. D.

Kancelarija Programa NVO traže kontrolu programa Zavoda za zapošljavanje UN u Crnoj Gori na sjeveru Crne Gore jer novac ne daju korisnicima raspisala tender

Za nasip Tvrde da im poslodavci na Bojani uzimaju 350 eura od plate 500.000 Portal RTCG je prenio i svjedočenje korisnice programa iz Bijelog PODGORICA - Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori (UNDP) objavila je tender za rekonstrukciju nasipa na rijeci Bojani. Vrijednost radova je 500.000 eura.

Kako je naznačeno u pozivu, radovi se odnose na izgradnju ustave na nasipu Štodra - Sukobin i sanaciju erodiranog nasipa na sekciji Gropat -Štodra.

Iz ulcinjske lokalne samouprave saopštili su da je tender objavljen u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Opštinom Ulcinj, u okviru projekta „Integralno upravljanje rizicima od poplava u proširenom slivu rijeke Drim“.

- Prema stručnim i tehničkim parametrima, dionica Štodra -Sukobin je označena kao područje najvišeg rizika od poplava i predloženo je da se radovi izvode na ovom području - pojašnjeno je.

Tender je otvoren do 10. marta, dok će sastanak sa potencijalnim ponuđačima i obilazak lokacija biti organizovani 20. februara u 10 sati u zgradi OpN. K. štine Ulcinj.

Polja koja je kazala da je radila preko Zavoda šest mjeseci - Meni je poslodavac rekao da ne dolazim na posao i da mu dajem 350 eura sa mog računa, a meni da ostaje 100 - objašnjava kako je prvog radnog dana umjesto posla dočekalo neprijatno iznenađenje

PODGORICA - Poslodavci na sjeveru koriste socijalni status nezaposlenih da bi zloupotrijebili novac od programa koje sprovodi Zavod za zapošljavanje Crne Gore, piše portal RTCG. Iz nevladine organizacije Euromost su tom portalu kazali da kontrole moraju biti rigoroznije, a iz Zavoda su im rekli da do sada nijesu naišli na nepravilnosti.

Portal RTCG je prenio i svjedočenje korisnice programa iz Bijelog Polja, koja je kazala da je radila preko Zavoda šest mjeseci.

- Meni je poslodavac rekao da ne dolazim na posao i da mu dajem 350 eura sa mog računa, a meni da ostaje 100 - objašnjava kako je prvog radnog dana umjesto posla dočeka-

lo neprijatno iznenađenje.

Ona je kazala da najčešće niko ne dobija punu platu nego se pravi dogovor sa poslodavcem.

- Najbolje bi bilo da se nešto promijeni, pa da možemo da radimo i primamo punu zaradu - rekla je ona Javnom servisu.

Iz NVO Euromost su kazali da je država za osposobljavanje i zapošljavanje nezaposlenih sa sjevera utrošila milione te da rezultati brojnih programa Zavoda nijesu očekivani, jer je za posljednjih deset godina broj nezaposlenih na sjeveru porastao za više od 13.000. Upozoravaju da slučaj naše sagovornice nije usamljen.

- Moramo da se zapitamo ko kontroliše te milione. Kad nekome iskoristite socijalni status da vam on vrati 350 eura, a njemu da date 100,

onda nemojte da se pitamo što svi odlaze sa sjevera – rekao je za RTCG predstavnik Euromosta Almer Mekić.

Mekić kaže da su sve dokaze o zloupotrebama predali nadležnom tužiocu. S druge strane, potrebne su i rigoroznije kontrole.

Iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore su odgovorili da kontinuirano prate realizaciju svih programa aktivne politike zapošljavanja, kao i utrošak sredstava za njihovu realizaciju.

Dodaju i da do sada nijesu dobili nijedan zahtjev od učesnika programa koji se odnosi na manje isplaćenu zaradu tokom trajanja programa. Na interni dogovor zaposlenog i poslodavca ne mogu uticati, ali se, kažu, na takav način kompromituju afirmativni programi podrške nezaposlenima.

J.M.

10 Hronika

Četvrtak, 15. februar 2024.

Pronađeni djelovi tijela na deponiji, nema tragova nasilja HERCEG NOVI – Na jednoj deponiji u Herceg Novom pronađeni su djelovi dva skeleta za koje se sumnja da su tu dospjeli propustom tokom uviđaja koji je obavljen u jednom stanu još 12. decembra, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora.

Portparolka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica potvrdila je za

Pobjedu da su, nakon pronalaska djelova skeleta, izdali naredbu za obdukciju.

Kako je Uprava policija sinoć saopštila, nakon obavljene obdukcije, utvrđeno je da smrt nije nastala nasilnim putem.

Kako se ističe, ,,nakon informacija dobijenih međunarodnom pomoći iz Srbije“, utvrđeno je da se radi o licu M.I. a da drugi skelet pripada srodniku, osobi ko-

ja je takođe srpski državljanin - M.A. Za sada nije poznato kako su posmrtni ostaci završili prvo u kontejneru koji se nalazio u blizini prodavnice „Tehnomaks“ u Zelenici, a nakon toga na deponiji, a viši državni tužilac će se izjasniti da li je prilikom uviđaja došlo do izvršenja nekog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

A. R.

U tuči koja se preksinoć dogodila u gradu pod Trebjesom jedan građanin zadobio teške tjelesne povrede

NIKŠIĆ - Nikšićka policija uhapsila je A.B. (27) iz tog grada zbog sumnje da je pretukao sugrađanina B.N. i slomio mu nosnu kost, sinusnu kost i kost očne duplje.

Na teret mu se stavlja krivično djelo nanošenje teških tjelesnih povreda.

On je, kako se sumnja, 11. februara, dva sata nakon ponoći pretukao B.N. isped jednog ugostiteljskog objekta.

-Policijski službenici su postupajući po prijavi, a u koordinaciji sa nadležnim državnim tužilaštvom, preduzeli mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja navedenog događaja, a u toku sprovedene kriminalističke obrade prikupljen je veći broj obavještenja od građana,

I. BOŽOVIĆ

Nikšićaninu pritvor do 30 dana, sugrađaninu slomio nosnu, sinusnu i kost očne duplje

UIKS

identifikovani su svi akteri događaja i izuzet je video nadzor sa lica mjesta, što je rezultiralo identifikacijom osumnjičenog lica – naveli su iz polcije.

Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikši-

Krivična prijava zbog falsifikovanja diplome

Sekretarijatu za socijalno staranje predao lažna dokumenta PODGORICA – Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsijeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga juče su osnovnom državnom tužiocu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv Ž.P. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.

-Ž.P. je, kako se sumnja, djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je sačinio, odnosno pribavio falsifikovanu diplomu o završenoj srednjoj stručnoj školi,

obrazovnog programa ekonomski tehničar jedne škole sa područja naše države, koju je kao takvu upotrijebio 11. decembra 2023. godine, prilikom ličnog podnošenja zahtjeva za upis podataka o stečenom obrazovanju u radnu knjižicu, prilažući je službenicima Sekretarijata za socijalno staranje glavnog grada Podgorica – navodi se u saopštenju.

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju sa aktivnostima na provjeri svjedočanstava i diploma o stečenom srednjem, a naročito višem i visokom stepenu C. H. obrazovanja.

ću je donio rješenje o zadržavanju osumnjičenog do privoda nadležnom sudiji za istragu, koji mu je odredio pritvor u trajanju do 30 dana i on je sproveden u Upravu za izvršenje C. H. krivičnih sankcija.

Jedna osoba će odgovarati krivično, a druga prekršajno zbog zloupotrebe narkotika u Ulcinju

Oduzeti kokain i marihuana

Na suđenju optuženima za pljačku Pošte i ubistvo branilaca tražio da se njegov klijent pusti na slobod

Vuksanović: je pritvor pos kazna prije ka PODGORICA – Krivično vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, juče je odbilo prijedlog advokata Miloša Vuksanovića da se njegovom klijentu Stojanu Albijaniću ukine pritvor, s obzirom na to da su saslušani svjedoci kazali da ovaj optuženi nema veze sa pljačkom Pošte u Nikšiću, u kojoj je stradao radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.

Pored Albijanića na optuženičkoj klupi su Mitar Knežević, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.

Advokat Vuksanović je komentarišući ovu odluku suda kazao da se odbrana i njegov branjenik osjećaju obmanuto.

- Tražio sam ukidanje pritvora, smatrajući da se kao odbrana Stojana Albijanića i on lično osjećamo obmanuto od strane sudećeg vijeća imajući u vidu da se još u oktobru, usljed nedostatka valjanih dokaza i opadanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nagovijestilo da bi isti mogao biti pušten da se brani sa slobode. Takav ishod očekivao se nakon saslušanja svjedoka koji je potvrdio navode njegove odbrane, što se i desilo i u skladu sa svim ostalim dokazima – kazao je advokat Vuksanović.

On je podsjetio da je svjedok potvrdio da Stojan Albijanić nema nikakve veze sa krivičnim djelom koje mu se stavlja na teret.

-Izvjesno je da kvalifikacija djela i navodne radnje Stojana

ULCINJ – U stanu N.R. (52), u mjestu Pinješ u Ulcinju, policija je pretresom pronašla kokain i marihuanu.

Pronađeno je pvc pakovanje sa 18,7 grama kokaina i pvc pakovanje sa 4,7 grama marihuane.

U stanu je zatečeno i lice A.I. (32), kod kojeg je pronađeno 0,5 grama kokaina.

N.R. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok je protiv A.I. podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotreba droga, u redovnom postupku.

C. H. Ljubiša Mrdak

R. PEROŠEVIĆ

Istražitelji utvrđuju da li je bilo propusta tokom uviđaja u stanu u Herceg Novom

Sa uviđaja

Albijanića, kojeg ni jedan jedini dokaz ne povezuje sa pljačkom Pošte i svim događajima vezano za tu pljačku ne korespondiraju i da naš branjenik nevin leži u pritvoru – pojasnio je advokat Vuksanović.

Dodao je da su očekivali da sudeće vijeće uvaži praksu Evropskog suda za ljudska prava, koja ukazuje na to da ukoliko osnovana sumnja u toku glavnog pretresa opada, da bi optuženog trebalo pustiti da se brani sa slobode.

- Međutim, odavno je jasno da je pritvor postao kazna prije kazne ili bolje reći u sluča-

ju Stojana Albijanića - kazna zbog neopreznih navoda optužnice, koja je bez adekvatnog tretmana takva kakva je došla do faze glavnog pretresa - a nije smjela - naglasio je advokat Vuksanović.

Prema navodima optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namijenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura. Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.

Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom planu sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.

- Iz iznajmljenog stana u Ulici Vuka Karadžića, optuženi su imali pogled na parking prostor na kojem se nalazilo vozilo za transfer novca ,,volkswagen transporter“ podgoričkih tabli – navodi se u optužnici.

Tužilaštvo sumnja da je optuženi Albijanić po nalogu okrivljenog Mitra Kneževića sa još jednom nepoznatom osobom

Hronika

Četvrtak, 15. februar 2024.

Odavno stao azne Advokat Vuksanović je tražio ukidanje pritvora, navoderći da se i odbrana i Stojan Albijanić osjećaju obmanuto od sudećeg vijeća

iz Bosne i Hercegovine, mimo graničnog prelaza u Crnu Goru dovezao džip,,nissan qashqai“ bosanskih tabli, koji je prethodno nepoznata grupa ukrala u Derventi i na njega stavila lažne tablice. Džip je preuzeo Knežević, koji ga je krio do dana oružane pljačke.

- U istom periodu, preko Graničnog prelaza Sitnica, u Crnu Goru su ,,citroenom cactus“ ušli su Petar Zolak i David Banjac. Pošto su stigli do trajekta, tu ih je čekao Stefan Regojević.

Svoj trojici konačno odredište bio je Nikšić, gdje je optuženi Zolak u večernjim satima počeo osmatranje mjesta planirane pljačke i trasu puta kojom je nakon razbojništva trebalo da se da u bijeg zajedno sa Nemanjom Miljkovićem, Svjetlanovićem i Banjcem - navodi su istrage.

Prema unaprijed utvrđenom planu, 20. oktobra 2022, kako VDT navodi, oko devet sati, optuženi su u džipu čekali radnike obezbjeđenja.

Kada se kombi namijenjen prevozu novca i dragocjenosti primakao iza zgrade Pošte, naoružani napadači su iskočili iz džipa i hitro krenuli ka zadnjim vratima vozila, stav je tužilaštva.

Uvidjevši da je pljačka u pitanju, Mrdak je pokušao da se suprotstavi, ali tada su razbojnici ispalili nekoliko hitaca, od koji h je jedan pogodio Mrdaka u grudi.

- Ostalu dvojicu njegovih kolega razbojnici su kundacima izudarali, isprskali biber sprejom, prebacili novac u svoje vozilo i munjevitom brzinom pobjegli. Ubrzo nakon toga policajci su u naselju Grebovice pronašli uništeni džip koji su koristili počinioci. Kako se navodi u otužnici, razbojnici su se potom uputili prema Manastiru Ostrog. Banjac je iz ,,citroena caktus“, kojim je upravljao Zolak, prešao u vozilo Stefana Regojevića, koji ga je odveo na lokaciju za skrivanje. Regojević je potom nastavio put prema Budvi. Istovremeno, Svjetlanović se sklonio u iznajmljeni stan u Ulici IV Crnogorske brigade, gdje je uništio garderbu koju su nosili optuženi u oružanoj pljački - navodi su iz istrage.

- Garderobu je isjekao i bacio u kanalizaciju, kako bi prikrio i uništio tragove i dokaze koje bi istražitelji mogli povezati s izvršenjem krivičnog djela, a zatim se dao u bjekstvo – navodi se u optužnici.

Mrdak je preminuo od posljedica povreda grudnog koša koje su mu razbojnici nanijeli iz automatske puške. Preminuo je u Kliničkom centru Crne Gore. Istražitelji koji su radili na rasvjetljavanju ovog zločina sumnjaju da su optuženi imali informaciju da će otići sa većim plijenom. U trenutku pljačke, prema njihovim informacijama, radnici obezbjeđenja trebalo je da imaju milion i dvjesta hiljada, ali nijesu prikupili sav novac iz banaka i pošti, koji je bio namijenjen raspodjeli B.R. penzija.

Uhapšen osumnjičeni za otmicu i silovanje u Tivtu

Žrtva dan nakon zlostavljanja pobjegla i prijavila sve policiji TIVAT - E.S. (30) uhapšen je zbog sumnje da je 9. februara u večernjim časovima, u mjestu Dobrota u Kotoru, oteo djevojku, odveo je u jednu kuću na teritoriji opštine Tivat, gdje je silovao.

Kako su saopštili iz policije, ona je narednog dana uspjela da se oslobodi i pobjegne iz objekta gdje je bila zatočena, te da dođe u prostorije tivatske policije i prijavi događaj.

-Naime, 10. februara je u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Tivat pristupila oštećena, koja je prijavila povrede zadobijene nasilnim putem. Odmah je transporto-

media biro

radnika obezbjeđenja jedan od du usljed nedostatka dokaza

11

Tivat

vana u prostorije Hitne medicinske pomoći Tivat na ukazivanje ljekarske pomo-

ći – navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Kako dodaju, radom na ovom

predmetu policija je došla do sumnje da je oštećena 9. februara u večernjim časovima, u mjestu Dobrota u Kotoru, protivpravno lišena slobode, te je odvedena u jednu kuću na teritoriji opštine Tivat, gdje je nad njom izvršeno krivično djelo silovanje.

-Nakon ljekarskih pregleda u Hitnoj medicinskoj pomoći Tivat transportovana je na ukazivanje dalje ljekarske pomoći u Opštu bolnicu Kotor, gdje su joj konstatovane lake tjelesne povrede – saopštili su iz policije.

Osumnjičenom E.S. (30) je nakon privođenja postupajućem tužiocu određeno zadržavanje do 72 sata.

C. H.

PREDMET „LUNGO MARE“: Krivične prijave protiv dva lica zbog falsifikovanja isprava

Donijeto rješenje osumnjičenom za nedozvoljeno držanje droge

KOTOR - Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsijeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga u sklopu predmeta kodnog naziva „Lungo Mare“ podnijeli su krivičnu prijavu protiv dvije osobe zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave.

zbog šverca kokaina

Ruskim državljanima Cetinjaninu nanijeli 340.000 eura štete pritvor

Državnom tužiocu u Kotoru podnijete su krivične prijave protiv B.P. (47) i S.V. (48) iz Kotora.

Kako je navedeno u saopštenju, B.P. se sumnjiči da je tokom 2019. godine pribavio falsifikovano inostrano punomoćje, navodno izdato od

notara iz Moskve, koje je 25. avgusta 2022. upotrijebio kod notara iz Tivta radi sklapanja kupoprodajnog ugovora.

U tom kupoprodajnom ugovoru je kuća sa dvorištem u mjestu Stoliv, opština Kotor, u vlasništvu dva ruska državljanina bez njihovog znanja i ovlašćenja navodno prodata, a potom i upisana u Upravi za katastar i državnu imovinu na drugog osumnjičenog S.V. S.V. se sumnjiči da je tokom 2022. godine pribavio falsifikovana dokumenta navodno izdata od notara u Italiji, koja je potom upotrijebio 7. oktobra 2023, pruživši ih na uvid policijskim inspektorima kao dokaz o plaćanju kupoprodajne cijene nepokretnosti, od-

Po nalogu osnovnog državnog tužioca u Kotoru podnijeta krivična prijava

Državljanina Velike Britanije sumnjiče za gradnju bez dozvole u Tivtu TIVAT - Protiv T.S.M. (68) iz Velike Britanije, koji je privremeno nastanjen u Tivtu, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je gradio objekat bez prijave i dokumentacije.

- Preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te proaktivnim radom na terenu u cilju otkrivanja i sprečavanja nelegalne gradnje, službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su, u saradnji sa Urbanističko-građevinskom inspekcijom Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, izvršili kontrolu na parceli gdje je izrečena zabrana izvođenja radova - saopšteno je iz policije.

Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem je nalogu i podnijeta krivična prijava protiv T.S.M. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.

C. H.

nosno predaje 265.000 eura jednom od oštećenih ruskih državljana.

-Na osnovu ovako sačinjenih falsifikovanih dokumenata i izvršenog upisa nepokretnosti u Upravi za katastar na S.V., oštećenim ruskim državljanima pričinjena je materijalna šteta u iznosu od najmanje 340.000 eura – precizirali su iz policije.

Na osnovu prikupljene dokumentacije, obavještenja i izvršenih provjera posredstvom Interpola Moskva utvrđeno je da je S.V. bez znanja oštećenih, falsifikujući inostrano punomoćje, izvršio prodaju nepokretnosti bez validnih dokaza o plaćanju kupoproC. H. dajne cijene.

BIJELO POLJE - Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vukomir Bošković donio je rješenje kojim je određen pritvor do mjesec M. S. (41) sa Cetinja zbog osnovanje sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

U naredbi za sprovođenje istrage piše da je okrivljeni 11. februara u Šavniku, neovlašćeno, radi prodaje nabavio i prenosio 21 gram kokaina u vozilu. Drogu su prilikom kontrole vozila, u donjem vešu okrivljenog, pronašli policajci u Šavniku. B.Č.

Sud za prekršaje u Budvi, u odvojenim postupcima, izrekao kazne Budvaninu i Podgoričaninu

Po 15 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom narkotika BUDVA - Sud za prekršaje u Budvi, u odvojenim postupcima, izrekao je Budvaninu S.K.(25) i Podgoričaninu M.R.(49) kazne zatvora u trajanju od 15 dana zbog saobraćajnih prestupa.

- Dana 13. februara okrivljeni S.K. (25) iz Budve oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana i novčanom kaznom u iznosu od 150 eura. U postupku je dokazano da je istog dana u lokalnoj saobraćajnici u Budvi motociklom bez tablica izvršio preticanje kolone vozila, da bi, nakon što je zaustavljen preliminarnim ,droga’ testom

utvrđeno prisustvo narkotika u organizmu, nakon čega je S.K. odbio da se podvrgne laboratorijskoj analizi urina u zdravstvenoj ustanovi - saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje.

Dodaju da je na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana osuđen i Podgoričanin M.R. jer je preliminarnim ,droga’ testom, koji je potvrđen i laboratorijskim testom urina, utvrđeno da je istog dana upravljao specijalnim teretnim vozilom pod dejstvom narkotika.

Obojici su izrečene i zabrane upravljanja vozilima u trajanju od po četiri mjeseca. C. H.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 15. februar 2024.

Crna Gora nema uslova da zbrinjava živu, arsen i kadmijum koji bi nastali kao proizvod aktivnosti rudnika Brskovo u Mojkovcu

Ne postoji deponija za opasni otpad, nema je ni u planovima

PODGORICA – Otpad koji bi nastao kao proizvod aktivnosti rudnika Brskovo, sadržao bi živu i ostale teške metale kao što su arsen i kadmijum. Riječ je o opasnom otpadu. Sa druge strane u Crnoj Gori ne postoji deponija opasnog otpada, njeno otvaranje (na teritoriji opštine Mojkovac) nije predviđeno ni postojećim Državnim planom upravljanja otpadom niti Nacrtom tog dokumenta za period 20232028. godine – saopštila je predstavnica Agencije za zaštitu životne sredine Gordana Đukanović.

Riječ je, kako je objasnila, o zvaničnom stavu Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i turizma. Mišljenje tog resora Agencija je tražila kako bi se otklonile nejasnoće i različita tumačenja propisa u vezi sa klasifikacijom otpada - kisjele jalovine iz prerade sulfidnih ruda, mogućnošću njegovog deponovanja i izvoza cinabarita, a koja su se mogla čuti na sjednicama međuresornog radnog ti-

ma za izradu stručne analize ugovora ,,Brskovo Mine“ o koncesiji na prostoru bivšeg rudnika Brskovo.

Gordana Đukanović je precizirala da se otpad kisjele jalovine iz prerade sulfidnih ruda smatra opasnim bez obzira na količinu ili koncentracije bilo koje opasne materije koju sadrži. Ona je objasnila da za izvoz žive postoje ograničenja predviđena Zakonom o životnoj sredini kojim je za zabranjen izvoz cinabarita (sulfidni mineral žive).

Ova zabrana je apsolutna za sve količine cinabarita, ne postoje izuzeci od primjene. Dakle, ne postoje zakonski preduslovi i mogućnosti za otvaranje deponije opasnog otpada na lokalitetu koji je predmet koncesije, niti zakonska mogućnost za izvoz cinabarita -kategorična je Đukanović.

Zatupnik koncesionara advokat Luka Popović ostao je pri stavu, saopštenom na prethodnoj sjednici radnog tima, da se živa pojavljuje u tragovima (31 gram po toni) te da Minamata konvencija ne za-

BRSKOVO MINE

Otpad kisjele jalovine iz prerade sulfidnih ruda smatra se opasnim bez obzira na količinu ili koncentracije bilo koje opasne materije koju sadrži. Zakonom o životnoj sredini je zabranjen izvoz cinabarita, zabrana je apsolutna za sve količine, ne postoje izuzeci od primjene – kaže predstavnica Agencije za zaštitu životne sredine Gordana Đukanović

koncesija potpisana na 30 godina: Projekat rudnika

Izvršni direktor ,,Brskovo Mine“ mora da napusti Crnu Goru Advokat koncesionara ,,Brskovo Mine“ Luka Popović potvrdio je da je izvršni direktor te kompanije Alenius Nils Agne dobio rješenje da napusti Crnu

Goru do 16. februara.

– Riječ o proceduralnoj grešci – rekao je Popović na sjednici radnog tima.

Agne je prekršio Zakon o strancima, a rješenje je

donijela je Granična policija zbog toga što je inspekcija utvrdila da nema dozvolu za boravak i rad. Njemu je zabranjen ulazak u Crnu Goru 30 dana.

branjuje sasvim izvoz tog opasnog metala.

Naglasio je da je ugovor o koncesiji država zaključila 2010. godine, da je potpisano šest aneksa a da 14 godina kasnije ista država kaže kako postoji mogućnost da to zabrani.

Milan Fuštić (GI Zdravi Mojkovac) konstatovao je kako je za Koncesionara količina žive - 31 gr/t u tragovima a da je vrijedno eksploatacije srebro ko-

jeg ima upola manje – 15 gr/t.

Ugovor o koncesiji sa Tara Resources je zaključen 2010. godine na 30 godina. Nakon toga zaključeno je šest aneksa kojima je koncesionaru produžavan rok da obezbijedi dokumentaciju neopohodnu za nastavak aktivnosti. Posljednji aneks zaključen je u julu 2023. godine. Procijenjena vrijednost projekta je 150 miliona eura, a koncesionar je sa-

opštio da je investirao 30 miliona eura.

Radnu grupu od 13 članova koja analizira ugovor sa kompanijom ,,Brskovo Mine“ (Tara Resources) formirao je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović. Taj zadatak treba da obave do 1. marta.

Predsjednica radne grupe je Vesna Brajović a zamjenik Loran Mohamad, oboje iz Ministarstva energetike i rudarstva. Koncesionara predstavljaju Zoran Arsenijević i Luka Popović, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Slavica Laković. Predstavnik Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je Nenad Vitomirović, Ministarstva finansija Jelena Bojić i Ma-

Popović: Mišljenje zaštitnice ne obavezuje Pravni zastupnik kompanije ,,Brkovo Mine“ Luka Popović osvrnuo se juče na mišljenje Zaštitnika imovinskih prava Crne Gore.

Predstavnica te Institucije Slavica Laković saopštila je na jednoj od prethodnih sjednica radnog tima da su se stekli uslovi za raskid

ugovora, te da nije moguća arbitraža jer je ugovorom predviđena nadležnost Osnovnog suda u Podgorici.

- Mišljenje zaštitnice nije

zasnovano na ozbiljnoj analizi, osim toga nema obavezujući karakter. Ona je samo članica radne grupe – rekao je Popović.

Ankete Miloš Rajković (NVO Ljepši Mojkovac) optužio je koncesionara da lažira ankete među građanima.

– Sproveli ste anketu prema kojoj je 95 odsto građana Mojkovca za otvaranje rudnika, plaćate pet eura za pozitivan stav… To vam neće proći, imamo više od 1.300 potpisa građana koji su spremni na radikalne proteste ukoliko se ova priča štetna po Mojkovac i Crnu Goru nastavi – kazao je Rajković.

ja Mitrović. Geološki zavod predstavlja Darko Božović, Institut za javno zdravlje Ivana Joksimović, Agenciju za zaštitu životne sredine Milan Gazdić. NVO Ljepši Mojkovac Miloš Rajković, a GI ,,Zdravi Mojkovac“ Milan Fuštić.

Radni tim juče se sastao peti put. Na narednoj sjednici će razmatrati ekonomske posljedice potencijalnog jednostranog raskida ugovora.

D. ŠAKOVIĆ

Foto-podsjećanje iz Kolašina

,,Sibirska“ 2012. i 2024. godine KOLAŠIN – Ista sedmica. Isti mjesec. Ista ulica. Isti grad.

Prije 12 godina, u februaru, visina snijega u Četvrtoj proleterskoj, poznatoj kao „sibirska“, dostizala je i dva metra. Jedva se koračalo, tražila se prtina, samo su odvažni prolazili tom ulicom. Uvedeno je te 2012. vanredno stanje u Crnoj Gori. Zbog obilnih sniježnih padavina.

A ovog februara, 2024. godine ,,sibirska“ je bez snijega. Ni paD. DRAŠKOVIĆ hulje.

Crnom Gorom

Četvrtak, 15. februar 2024.

NIKŠIĆ – Završni račun Parking servisa još nije završen, ali se u tom nikšićkom preduzeću mogu pohvaliti pozitivnim poslovanjem u prošloj godini, jer je ostvarena dobit oko stotinu hiljada eura.

Prema riječima direktorice Sanje Antović taj profit iskorišćen je za tehničko opremanje i osavremenjavanje rada službe.

NOVA OPREMA

Zlatna pahulja 23. i 24. februara ROŽAJE - Međunarodni festival dječije pjesme ,,Zlatna pahulja“ održaće se 23. i 24. februara. Organizator je Centar za kulturu a pokrovitelj Opština Rožaje.

Prvo veče rezervisano je za učesnike iz Crne Gore, dok je drugo internacionalnog karaktera – predstaviće se takmičari iz inostranstva.

Direktor festivala je Sulejman Kujević, scenario je radio Radojica Stanković (Šanta Panta).

Voditelji programa su Radojica Stanković i Muzafera Kujević.

Učestvuje hor Centra za kulturu (Elsan Đozović), plesna grupa ,,Pahulje“ (Aida Omeranović ), kostimograf je Nejma Nurković. Za scenogarafiju su zaduženi Alija Prentić, Eldin Eko Bećiragić, Aldin Škrijelj, Hasan Hodžić, Denis Ličina i Sead Kuč. C.G.

Nikšić: Dom starih

TIKA će donirati ambulantno vozilo NIKŠIĆ - Turska organizacija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) doniraće Domu starih u Nikšiću ambulatno vozilo.

To je najavila koordinatorka TIKA tokom posjete Domu starih gdje je razgovarala sa v.d. direktora te ustanove Jelenom Banjević.

Ona je kazala da će vozilo omogućiti efikasniji rad i bezbjedniji prevoz korisnika.

C.G.

– U Ulici Gojka Garčevića, nedaleko od autobuske stanice, instalirali smo savremenu naplatnu opremu. Radi već dva mjeseca, radnici nijesu angažovani, investicija je vrijedna više od 50.000 eura.

Montaži samonaplatne rampe prethodili su građevinski radovi, morali smo instalirati i kamere, fiskalni sistem, izgraditi naplatnu kućicu... Tenderska procedura je završena, očekujemo da stigne i specijalno vozilo „pauk“ i vjerujem da ćemo na taj način dodatno doprinijeti uvođenju saobraćajnog reda u Nikšiću. Lani smo takvo vozilo iznajmljivali, a sad ćemo ga imati u svom vlasništvu i to će nas koštati 85.000 eura, bez PDV-a. Nedavno smo nabavili i putnički automobil kako bismo olakšali našim zaposlenima na terenu, jer oni su nosioci posla u ovom preduzeću, a rade i kad su izuzetno niske, ali i visoke temperature. Vozilo je vrlo uočljivo, pa mislimo da na taj način utičemo i na svijest naših sugrađana. Nije riječ o tzv. oku sokolovom, jer takvo vozilo je skuplje i njega tek planiramo nabaviti u saradnji s komunalnom policijom, pošto umrežimo naš sa njihovim sistemom – kaže Antović.

Cijene parkinga nijesu promijenjene – i dalje u zoni I košta 50 centi, u II 30, a u trećoj 20 centi po satu. Najviše Nikšićana parkiranje plaća SMS porukom, mada imaju mogućnost i da kupe kartu na kiosku. Uz to, u I zoni mjesečna karta za fizička lica je osam, a za prav-

Nikšić: Parking servis lani ostvario profit oko 100.000 eura

„Pauk“ stiže do kraja mjeseca Prošle godine smo ,,pauk“ iznajmljivali, a sad ćemo ga imati u svom vlasništvu i to će nas koštati 85.000 eura, bez PDV-a. Zanimljivo je da od sugrađana dobijamo inicijative za početak naplate parkiranja u njihovim kvartovima kako bi se smanjile gužve – kaže Sanja Antović R.PEROŠEVIĆ

Rožaje

Sanja Antović

NAPLATOM PARKINGA UVODI SE RED: Detalj iz Nikšića

na 30 eura. U II zoni stanari plaćaju pet eura mjesečno, a pravna lica 20, dok su cijene za III zonu četiri, odnosno deset eura.

Posljednjom opštinskom odlukom prva zona je proširena i u njoj je sada 177 parking mjesta, raspoređenih na Trgu Slobode i pripadajućim ulicama: Njegoševa, Karađorđeva,

Vardarska, Novice Cerovića, Jovana Cvijića, Manastirska i Novaka Ramova.

KVARTOVI

U gradu podno Trebjese ukupno je 1.368 parking mjesta i uskoro će ih biti više, jer pojedini kvartovi su već uređeni, a uskoro će ih biti i više u novom ruhu.

Kod izvršitelja nakon dvije opomene – Vozači u Nikšiću nijesu baš savjesni, ne plaćaju svi parkig, a i ne parkiraju se propisno. Imamo veliki broj neplaćenih kaznenih naloga i prinuđeni smo

13

da posredstvom javnih izvršitelja dođemo do tog novca. To je dugotrajan proces, dodatno nas košta, ali prethodno svima šaljemo dvije opomene i ukoliko ne

uspijemo naplatiti moramo angažovati izvršitelja. Svega trećina vozača kojima se izda kazneni nalog uplati novac u roku od osam dana - zaključuje Sanja Antović.

- Zanimljivo je da od sugrađana dobijamo inicijative za početak naplate parkiranja u njihovim kvartovima. Na primjer, to su tražili od nas stanari Ulice Dragice Pravice, jer tamo je kvart uređen, ali parking mjesta nijesu numerisana i ne naplaćuje se, pa se stvaraju velike gužve. Dakle, kad u tom kvartu, a i mnogim drugim, počnemo naplaćivati parking vozači će se kraće zadržavati i sugrađani koji tu žive lakše će naći mjesto za svog četvorotočkaša, a imaće mogućnost da po povlašćenim okolnostima plate mjesečnu kartu - riječi su Antović.

Krajem prošle godine usvojen je novi granski kolektivni ugovor koji obuhvata oblast

U Ulici Gojka Garčevića instalirali smo savremenu naplatnu opremu.

Radi već dva mjeseca, bez ljudstva, koštala nas je više od 50.000 eura svih komunalnih poslova, a on podrazumijeva i da izdaci za plate zaposlenih u Parking servisu budu uvećani za oko 30 odsto.

– To je, za nas, uvećanje od oko 50.000 eura na godišnjem nivou, jer imamo 19 zaposlenih.

Vjerujem da nećemo povećavati cijenu parkiranja, ali ćemo morati biti efikasniji, vršiti češće kontrolu – kaže Antović.

U Parking servisu planiraju da montiraju savremenu opremu i na dva parkinga u dvorištu Doma revolucije, gdje je sada na naplatnim rampama angažovano nekoliko radnika. Budžet Parking servisa za ovu godinu je 402.000 eura.

R. PEROŠEVIĆ

Budva: Dom zdravlja dobio savremenu laboratoriju

PR CENTAR

Bolja kontrola, prevencija i njega

PREDSTOJI DOBIJANJE AKREDITACIJE: Juče u Domu zdravlja

BUDVA – Dom zdravlja u Budvi dobio je novu mikrobiološku laboratoriju, čime je unaprijeđena kontrola, prevencija infekcija i njega pacijenata. Investicija je vrijedna 300.000 eura.

Direktor Doma zdravlja Blažo Radoman, kazao je da je laboratorija u savremenom prostoru od 196 kvadrata urađena po standardima Evropske unije.

– Naš sljedeći postupak biće

akreditacija, što znači da će svi nalazi i procedure koje se budu ovdje radile biti vjerodostojne na teritoriji Budve.

Ovdje ne stajemo i ubrzo se očekuje kompletna adaptacija prvog sprata Doma zdravlja i dobićemo savremene specijalističke ordinacije – rekao je Radoman.

U saradnji sa opštinom, Dom zdravlja će, kako je najavio Radoman, dobiti digitalni ma-

mograf i savremeni ultrazvuk.

– To će biti jedini digitalni mamograf na Crnogorskom primorju. Imamo podršku od lokalne samouprave i mi smo primjer kako treba da sarađuju lokalna samouprava i domovi zdravlja, jer je primarna zdravstvena zaštita okosnica zdravstvene zaštite – jasan je Radoman.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun je kazao da će budvanski

dom zdravlja, nakon završenih procedura ući u projekat modernizacije i adaptacije, a za tu namjenu biće uloženo oko 1,2 miliona eura.

Osim u Budvi, mikrobiološke laboratorije opremljene su i u domovima zdravlja u Beranama, Nikšiću, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Baru i Specijalnoj bolnici u Brezoviku. U tu opremu investirano je više od dva miI.R. liona eura.

14 Kultura

Četvrtak, 15. februar 2024.

Film FesTeen objavio poziv srednjoškolcima

Književnica Jelena Vukić za Pobjedu o svojoj zbirci pjesama za djecu „Z

Djeca su odlični kri instinkti su im besp ZUNS

U vodama književnosti za najmlađe sam ostala jer kada je znaje različitih umjetničkih taj glas iz mene senzibiliteta.

- Želja nam je da ohrabrimo progovorio, mlade umjetnike da način na nijesam mogla koji vide svijet oko sebe pretvore u pokretne slike sa kon- da ga zaustavim. kretnom temom koja ih inspi- Samo sam pisala i riše i čini kreativnima – navodi ideje su se nizale – se na sajtu FFT-a.

Tročlani stručni žiri, sastav- rekla je Vukić

Šansa i za filmske autore iz Crne Gore

ljen od eminentnih filmskih stvaralaca, 20. aprila u Beogradu proglasiće pobjednike festivala. Pored Gran prija festivala, biće dodijeljene i nagrade za najbolji kratki igrani, kratki dokumentarni i kratki An. R. animirani film.

Kinoteka i KIC u Luksemburgu počeli saradnju

Kultura za dijasporu PODGORICA – Predsjednik Crnogorske kinoteke Goran Bjelanović i predsjednica Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu Fetija Kalač potpisali su juče memorandum o saradnji između te dvije institucije.

Memorandum o saradnji, kako je saopšteno iz KIC-a, označava početak plodonosne veze koja će omogućiti raznoliko kulturno iskustvo crnogorske dijaspore u Luksemburgu i predstavlja značajan doprinos u jačanju veza između crnogorske dijaspore

i matične države. Kroz ovaj sporazum planirano je organizovanje niza aktivnosti, uključujući prikazivanje filmskih programa i sadržaja koji će obogatiti kulturnu ponudu u Luksemburgu, pružajući istovremeno vezu sa crnogorskim kulturnim identitetom.

Takođe, ovaj memorandum predstavlja osnovu za dalje proširenje i uspostavljanje čvrste saradnje između Crnogorske kinoteke i sličnih institucija kako u regionu, tako i u Evropi, čime se otvaraju vrata novim mogućnostima za kulturnu razmjenu i saradnju. R. K.

„Herbarijum“ večeras u Modernoj galeriji PODGORICA - Izložba „Herbarijum“, akademske likovne umjetnice Sonje Đuranović, biće otvorena večeras u 19 sati, u Modernoj galeriji.

U uvodnom tekstu kataloga istoričarka umjetnosti Petrica Duletić je, između ostalog, zapisala da se „u delikatnom prosedeu umjetničkog stvaranja Sonja Đuranović opredijelila da kroz naizgled jednostavan siže transponuje impresije iz spoljašnjeg svijeta“.

- Pažljivo birajući motiv u predjelu, opredijelila se za cvijeće, koji je za nju kao stvaraoca neodoljiv. Raskošna ljepota lala i veliki raspon vizuelnih stanja za Sonju su mnogo više od čistog podatka likovnog doživljaja, to je povod za stvara-

PODGORICA – Učenje o toleranciji, o snazi koju ima lijepa riječ, o neodustajanju i pronalaženju pouka u sopstvenim greškama – to su teme koje su osnova svakog kvalitetnog vaspitanja decenijama unazad. Način na koji ih je osavremenila i obradila u svojoj novoj knjizi „Zelena krava“ Jelena Vukić, autorka za djecu iz Bara, sasvim je nov.

Svaka riječ u pjesmama/poemama objavljenim u zbirci „Zelena krava“ zvuči kao da je skliznula iz rukava, iako iz njih „sijevaju“ ogromno iskustvo i znanje. Jezik kojim se Vukić obraća najmlađim čitaocima ne opterećuje, već misionari po stranicama računajući na radoznalost i potrebu za znanjem. Tako je i njena prva knjiga „Milan, Vesna i jedna kuća tesna“ doprla bez problema do onih kojima je namijenjena i sad već ima i svoje drugo izdanje. Važnost onoga što poručuju ne samo krava, već i puž, lasta, kraba, pčela i druge životinje prepoznao je i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva u okviru čijeg je nagradnog fonda ova knjiga i štampana.

Naslovnica knjige „Zelena krava“

Sa Vukić smo razgovarali, između ostalog, o njenom stvaralaštvu, inspiraciji i važnosti nagrade koju je dobila.

POBJEDA: Zbog čega je teže pisati za djecu nego za odrasle?

VUKIĆ: Moje iskustvo pokazuje da su djeca zahtjevniji čitaoci, pogotovo u današnje vrijeme, kada knjiga ima ozbiljnu konkurenciju. Dijete će odmah da prepozna neiskrenost ili pisanje radi pisanja, djetetu će ili biti zabavno i nastaviće da čita ili jednostavno neće čitati. Toliko je prosto. Sa te strane može biti teže pisati za djecu jer treba proniknuti u dječji svijet, u to na koji način zadobiti njihovu pažnju, zgrabiti ih na početku, uvući u radnju knjige i držati ih do kraja. Djeca su odlični kritičari, njihovi instinkti su besprekorni i ne smijemo ih potcjenjivati. Mi odrasli možemo da dajemo šansu svemu i svačemu, doguramo do pola knjige pa je ostavimo, dok kod djece to, čini mi se, nije slučaj.

POBJEDA: Jeste li bili iznenađeni uspjehom Vaše prve

PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA - Festival omladinskog filma Film FesTeen (FFT) iz Beograda objavio je poziv učenicima srednjih škola iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije za prijavu kratkih igranih, dokumentarnih i animiranih filmova, trajanja do 15 minuta. Poziv je otvoren do 18. marta.

Film FesTeen (FFT) organizuje Akademija umetnosti iz Beograda u cilju promovisanja kulturnog stvaralaštva mladih, njihovog povezivanja, razmjene iskustva i spo-

Jelena Vukić

knjige i da li je baš taj uspjeh učinio da ostanete u vodama književnosti za najmlađe?

VUKIĆ: Veoma sam zadovoljna prijemom prve knjige kod djece, budući da sam u svijet književnosti bukvalno „bupnula“ iznebuha, bez pretjeranih očekivanja, ali sa jakom željom da se „Milan, Vesna i jedna kuća tesna“ dopadnu čitaocima. Ako je to što je za manje od godinu štampano drugo izdanje mjerilo uspjeha, jako sam zadovoljna, ali

mislim da će se ona tek čitati i da je put do srca čitalaca dugačak proces za koji treba strpljenja. U vodama književnosti za najmlađe sam ostala jer kada je taj glas iz mene progovorio, nijesam mogla da ga zaustavim. Samo sam pisala i ideje su se nizale. Prvi, drugi, pa treći roman koji trenutno pišem, te pjesme koje nastaju u međuvremenu, zagonetke u stihovima i slogani koje pišem za NTC sistem učenja...

Tu mi je udobno i čini mi se da sam pronašla zabavan način da kroz svoje likove prenosim životno iskustvo. Nagrada Zavoda za udžbenike i knjiga „Zelena krava“ su potvrda da je ono što radim kvalitetno i to me čini izuzetno ponosnom i srećnom.

POBJEDA: Da li je to priznanje učinilo cijeli proces važnijim?

VUKIĆ: Objaviti knjigu u današnje vrijeme je dugačak i nimalo lak posao, a objaviti knjigu poezije još teži. Sa tim predznanjem sam živjela neko vrijeme, oklijevajući da pošaljem rukopis izdavačkim ku-

nje umjetničkog univerzuma Četvrta revija predstava u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport glavnog grada – zapisala je Duletić, koja će i otvoriti izložbu.

Sonja Đuranović rođena je 1967. godine u Titogradu. Na Odsijeku za likovno vaspitaPODGORICA - Četvrta re- Prve večeri revije, 21. febru- je tekst napisala Ana Ðorđenje Pedagoške akademije u Nikšiću diplomirala je 1988, a vija predstava ,, FebruArt“, ara, biće izvedena predstava vić, a režirala Jana Maričić, od 1988. do 1992. studirala na u organizaciji Sekretarijata ,,Sitnice koje život znače“. Ra- kroz humor, agresiju, suze, Odsijeku za slikarstvo, u klasi đena po tekstu Lorenca Ma- ljubav i praštanje, istražuje za kulturu i sport glavnog profesora Milivoja Unkovića ronea, u režiji Andreja No- patologiju porodičnih veza, grada, biće održana od 21. na Akademiji likovnih umjetsova, ova predstava postavlja objelodanjujući nerazjašnjene do 24. februara, u 20 sati, nosti u Sarajevu. Na Odsijeku univerzalna pitanja o ljubavi, teme, prećutana zamjeranja i u Velikoj sali KIC-a ,,Budo gubicima i strahu od starenja. sramotne tajne, dok istovreza slikarstvo na Fakultetu liTomović“. kovnih umjetnosti na Cetinju Ljubitelji pozorišta moći će da Kroz priču o glavnom junaku meno pokazuje i snagu njihodiplomirala je 1992. godine. vide neke od trenutno najpo- koji se bori sa starošću otkriva- vog nepokolebljivog zajednišZa sobom ima brojne samopularnijih predstava u regio- mo da su obični trenuci ti koji tva i međusobne zavisnosti. U stalne izložbe i kolektivna nu, u produkciji beogradske čine život posebnim. U pred- predstavi, koja će biti izvedena izlaganja. Članica je Udružeprodukcijske kuće „BeoArt“: stavi igraju: Mladen Andre- 22. februara, igraju: Branislav nja likovnih umjetnika Crne ,,Sitnice koje život znače“, jević, Dušan Matejić, Rade Jerković, Jugoslav Krajnov, Gore od 1997. godine. Dobit,,Zajedno“, ,,Bilo jednom na Ćosić, Nela Mihailović, Va- Gordana Đurđević-Dimić, Jasmina Večanski, Nenad nica je više vrijednih nagra- Plakat predstave „Sitnice koje Brijunima“ i ,,Ne možeš po- nja Ejdus i Nina Nešković.

R. K. život znače“ Predstava ,,Zajedno“, za koju Pećinar i Bojana Ordinačev. da. beći od nedelje“.

,,FebruArt“ u KIC-u od 21. do 24. f

Kultura

Četvrtak, 15. februar 2024.

Zelena krava“, koju je objavio ZUNS

15

Javna ustanova Muzeji iz Kotora uradila repliku nakita starog 5.000 godina

Pisanje je proces koji oslobađa POBJEDA: Pisanje za djecu obično dolazi s roditeljstvom. Šta se događa kad djeca odrastu?

VUKIĆ: Hmmm, nijesam sigurna. Nedavno sam sa svojim urednikom imala zanimljiv razgovor na tu temu, upravo komentarišući kako imam osjećaj da nikad ništa drugo osim za djecu neću pisati, da mi se čini da ne bih umjela. On se samo nasmijao i rekao: „Polako, tek ste počeli“. Pretpostavljam da je pisanje proces koji nas na mnogo načina oslobađa, kroz koji sazrijevamo i upoznajemo sami sebe. Dolazimo do slojeva za koje nijesmo znali da u nama postoje. Prije nekoliko godina nijesam mogla da zamislim da ću pisati uopšte, a sada mi se teme i ideje samo nižu. Volim da mislim da je to što pišem za djecu vezano za moju djetinjastu prirodu, a ne za činjenicu da sam roditelj još male djece, ali ko zna šta ću još o sebi otkriti. Znam samo da ću pisati, jer to je radost koja mi drži osmijeh na licu, i dok god je tako, neću mnogo razmišljati o temama koje dolaze. Ako dođu lako i prirodno kao i ove do sada, kakve god da su, onda neću imati razloga za brigu.

ćama. To me činilo tužnom jer od svega što pišem za djecu, ova zbirka ima posebno mjesto u mom srcu i silno sam željela da je podijelim sa svima.

I onda se dogodio Zavodov konkurs i na nagovor moje drugarice, profesorice književnosti Marije Šušter, koja je oduvijek vjerovala u sve što radim više od mene same, poslala sam rukopis i desilo se čudo. Činjenica da je stručni žiri izabrao moju zbirku bila je konačna potvrda mog kvaliteta u koji vrlo često sumnjam. Jedno je kada vas bodre porodica i prijatelji, čija objektivnost umije da bude obrnuto srazmjerna ljubavi koju prema vama osjećaju, a drugo kada najveći stručnjaci jedne države odluče da je baš vaše djelo ono što djeci danas treba. Mnogo sam srećna zbog toga! Nadam se da će čitaoci zavoljeti „Zelenu kravu“

februara Treće večeri revije biće izvedena predstava ,,Bilo jednom na Brijunima“, koja polazi od stvarnog istorijskog susreta dva bračna para - Tita i Jovanke Broz sa Ričardom Bartonom i Elizabet Tejlor.

Taj susret dogodio se na ostrvu Brioni sedamdesetih godina prošlog vijeka. Podaci o susretu i vremenu koje su bračni parovi proveli zajedno dostupni su kroz vrlo šture pisane i video-tragove jugoslovenskih medija, biografske spise o životima četiri istorijske ličnosti, te u vidu kratkih crtica

i pronaći se u njenim porukama, jer su lijepe, važne i prepune ljubavi.

POBJEDA: Pišete li trenutno još nešto osim poezije za djecu?

VUKIĆ: Moj drugi roman za djecu „Fantom, Vesna i jedna ljubav stresna“ treba uskoro da izađe. On je stavljen na „čekanje“ jer se dogodila „Zelena krava“. Vesna je lik kroz čije dogodovštine prenosim svoja iskustva i trudim se da budem onaj glas koji nam je svima bio potreban kad smo bili mladi.

Kroz te romane ona odrasta, pa se trudim da kroz taj njen proces obradim neke važne životne teme, usput ubacim poneku korisnu informaciju, jer je Vesna opasna pametnica i naravno - zabavim svoje čitaoce. Stalno pišem i stalno čitam. Ponekad mi se čini da samo to i radim, hahaha.

D. ERJAVŠEK

iz dnevnika Ričarda Bartona.

Autor teksta i reditelj je Kokan Mladenović, a u predstavi igraju: Milan Marić, Branislav Trifunović, Tihana Lazović i Sanja Marković.

Reviju će 24. februara zatvoriti predstava ,,Nemreš pobjeć od nedjelje“, duo-drama Tene Štivičić o odnosima između partnera, u režiji Tamare Kostrešević. U pitanju je nenametljiva komedija o ljubavi, zajedničkom životu i problemima koji prije ili kasnije iskrsnu u većini veza ili brakova. U predstavi igraju Anđela Pećinar i Aljoša Đidić.

Besplatne ulaznice moći će da se preuzmu do 20. februara, u 12 sati, na biletarnici KIC-a „Budo Tomović“. Kontakt telefon je 020/664-237. An. R.

Muzeji Kotor

itičari i Novi život za minđuše iz tumula Velika gruda prekorni PODGORICA - Kotorski Muzeji izradili su repliku 5.000 godina starog praistorijskog nakita sa arheološkog lokaliteta Velika gruda, blizu Kotora. Ove pozlaćene minđuše biće novina u njihovoj suvenirskoj ponudi, kao spoj prošlosti i sadašnjosti.

- Ovaj nakit krasio je prve evropske vladare i svjedoči o zajedničkoj prošlosti i nasljeđu. Kutija je posebno dizajnirana i proizvedena od recikliranog papira u našoj muzejskoj radionici – navodi se u objavi Muzeja iz Kotora, na njihovoj Fejsbuk stranici.

Tumul Velika (velja) gruda, kako se navodi na sajtu Muzeja Kotor, leži nešto južnije od tumula Mala gruda, u ravnici Grbaljskog polja, prema selu Radanovići. Tumul ima najveći prečnik od 26 metara, a njegov vrh se diže 6,30 metara iznad okolnog terena. Velika gruda je, u stvari, dvostruki tumul i sastoji se od glinene mogile visine 4,5 metara nad kojom je izvedena druga gomila, u centru visoka 1,8 metara, a izrađena od kamenih oblutaka iz obližnjeg potoka.

Arheološka istraživanja tu-

Kutija sa pozlaćenim minđušama

mula Velika gruda izvođena su tokom tri godine, 1988, 1989. i 1990, a nosilac je bio tadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, u saradnji sa Odjeljenjem za praistoriju i protoistoriju Univerziteta u Cirihu, koji je 1996. godine izdao dvotomnu publikaciju o ovom značajnom nalazištu.

Već prve godine istraživanja otkriveno je da je kamena kalota nad glinenom

mogilom u stvari naknadna nekropola za višeslojno sahranjivanje. Poremećeni grobovi i raštrkani ostaci na samom vrhu kalote mogli su pripadati ranom željeznom dobu, dok su grobovi u dubljem sloju kamene kalote pripadali zadnjoj fazi bronzanog doba. Grobovi su bili obične jame u nasipu od pijeska i riječnih oblutaka, oivičeni krupnijim kamenjem, bez poklopnica. Jedan broj

Samostalna izložba radova poznatog crnogorskog karikaturiste u Belgiji

,,Biografija“ Darka Drljevića u Evropskom centru karikature PODGORICA - Samostalna izložba radova crnogorskog karikaturiste Darka Drljevića, naslovljena ,,Biografija“, biće otvorena u Kruishoutemu u Belgiji u European Cartoon Centru (Evropski centar karikature) od 29. marta do 23. juna. Drljević će se publici predstaviti sa 120 nagrađivanih karikatura, tematski vrlo raznolikih.

Tokom boravka u Belgiji, kako su najavili organizato-

Karikatura Darka Drljevića

ri (ECC), biće organizovano okupljanje karikaturista koji će raditi radove na velikim panelima, a potom će biti javno izloženi. Organizatori će prirediti i katalog izložbe djela Darka Drljevića, koji će biti štampan na visokokvaltetnom papiru i biće dijeljen posjetiocima izložbe.

Drljević je za Pobjedu juče potvrdio i da je dobio poziv da kao specijalni gost učestvuje sa radovima na velikoj izložbi koja se održava u prelijepom i modernom mu-

zeju animacije u gradu Hangzhou city u Kini.

Darko Drljević rođen je 1962. godine u Kolašinu. Slobodni je umjetnik od 1997. godine. Predsjednik je Udruženja karikaturista Crne Gore i ogranka evropskog Udruženja karikaturista (FECO Montenegro). Do sada je osvojio 258 nagrada na međunarodnim takmičenjima.

Imao je 65 samostalnih i više od 500 kolektivnih izložbi.

Učesnik je mnogih slikarskih kolonija, kao i kolonija karikature. Uvršten je u svjetsku antologiju ,,Poznati svjetski karikaturisti“. Osnivač je i glavni urednik humorističkog magazina ,,Tuš“ i organizator Međunarodnog festivala karikature u Kolašinu.

Bavi se slikarstvom, ilustracijom, grafikom, ilustrovanjem udžbenika, kao i animiranim filmom. Radio je za mnoge crnogorske i regionalne dnevne novine. Trenutno radi kao karikaturista-komentator na portalu A. Đ.

RTCG.

grobova bio je upotrebljavan više puta, tako da bi se moglo zaključiti da su to porodične grobnice jednog manjeg plemena praistorijskih stanovnika ovoga kraja.

- Keramički i metalni nalazi iz grobova ove nekropole imaju veliki broj analogija u nalazima iz istovremenih nalazišta na istočnoj jadranskoj obali. Na samom dnu glinene mogile otkriven je centralni dvospratni grob od kamenih ploča, bez poklopnica. Gornji grob je imao samo malo bronzanih priloga, dok je u donjem grobu pronađen zgrčeni skelet pokojnika položenog na lijevi bok, kome je iza leđa bila ostavljena obredna šolja od keramike sa urezanim i bijelo inkrustiranim ukrasima vučedolske kulture. Ispred lica pokojnika bila su dva bronzana sječiva i jedna uska bronzana sjekira, a ispod potiljka ukupno osam karičica od samorodnog zlata, od kojih tri pripadaju tipu „mala gruda“, odnosno kritsko-mikenskoj kulturi, dok se ostalih pet može vezati za nalaze sa grčkog ostrva Lefkada iz jonskog arhipelaga - navodi se na sajtu Muzeja Kotor.

J. N.

Kamerni trio u MCCG PODGORICA – Koncert kamernog trija, koji čine flautistkinja Tamara Knežević, fagotista Georgij Kaladžijev i pijanista Davor Novak, biće održan večeras u 20 sati, u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore.

Na koncertu će biti izvedene kompozicije: ,,U tango maniru za fagot i klavir“ Ivana Petrovskog, ,,Fantazija za flautu i klavir“ Anta Grgina i ,,Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu“ Astora Pjacole.

Tamara Knežević diplomirala je i magistrirala na Muzičkoj akademiji na Cetinju u klasi prof. Ljubiše Jovanovića.

Prva je flauta u Crnogorskom simfonijskom orkestru.

Georgi Kaladžijev upisao je Fakultet muzičke umjetnosti u Skoplju 2014. u klasi prof.

Marijana Milosevskog. Od 2018. godine je član Crnogorskog simfonijskog orkestra na poziciji drugog fagotiste.

Davor Novak završio je osnovne i postdiplomske studije na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Usavršavao se na kursevima u Češkoj i Italiji. An. R.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 15. februar 2024.

Zelenila reagovali na saopštenje Izlagači na Sajmu rukotvorina povodom Dana zaljubljenih ističu Iz Unije slobodnih sindikata znatno slabiju prodaju nego prije nekoliko godina

Otvoreni smo U 90 odsto slučajeva za sindikalce I.MITROVIĆ

poklone kupuju žene

Eleonora Redžepagić

Kupovina poklona povodom Dana zaljubljenih znatno je slabija u odnosu na onu od prije nekoliko godina.

To su poruke prodavaca sa Sajma rukotvorina, koji je povodom Svetog Valentina održan prethodna tri dana u holu Tržnog centra Mol of Montenegro na Pobrežju. Ističu da im je prodaja drastično bolja uoči 8. marta ili Nove godine, da je posjećenost bila znatno bolja prije korone, kao i da žene nerijetko same sebi kupuju poklone.

Eleonora Redžepagić iz Ulcinja već 12 godina bavi se proizvodnjom zdravih i ukrasnih sapuna od maslinovog ulja sa ljekovitim i mirisnim biljem, eteričnim uljima, kozjim mli-

jekom, medom, cimetom, za koje ima sertifikat o zdravstvenoj ispravnosti. Uprkos njihovim pristupačnim cijenama, od euro do tri eura, i tome što bi mogli biti prigodan poklon povodom Dana zaljubljenih, ona kaže da prodaja prethodnih dana nije onakva kakvu je očekivala.

- Što se tiče Dana zaljubljenih, primijetila sam da više žene kupuje muškarcima - i to 90 prema 10 odsto u korist žena!

Tako je bilo do danas, možda će muškarci da kupuju u posljednji čas, vidjećemo - kazala je Redžepagić, uz napomenu da znatno bolju prodaju ima za Dan žena.

Tanja Miranović na štandu je

Sve manje džentlmena Anđela Ljumović sa sektora za prodaju cvijeća kaže da ove godine prodaje tri puta manje cvijeća nego prije sedam-osam godina.

- Tih godina je cvijeće bilo baš aktuelno, ali ljudi kao da više ne drže do toga... Ne znam zašto je tako, ali to i te kako primjećujem po pazarima. Već 13 godina radim sa cvijećem i aranžmanima i znam tačno koliko sam narudžbi za Dan zaljubljenih imala nekad, a koliko sad...

Jedan gospodin jutros mi je rekao: ,,Meni će se žena danas više obradovat džaku krompira nego buketu ruža“ - ispričala nam je Ljumović.

Smatra i da je, nažalost, sve manje muškaraca koji su džentlameni.

- Nema više one klasike, kao

u naše vrijeme, da momak dođe i kupi jednu ružu, pa i bez pakovanja. Ovo je sad nešto modernizovano ili se jednostavno izgubio taj osjećaj da muškarci ženama kupuju cvijeće... A nema ništa ljepše od njega – kazala je Anđela.

imala veoma zanimljive komade nakita koje izrađuje od rajsferšlusa. Minđuše je nudila po cijeni od šest eura, ogrlice već od 10 eura, dok je za pojaseve u etno stilu tražila 50 i više eura.

- Ove godine je baš slaba posjeta povodom Dana zaljubljenih. Ne znam zašto se to dešava... Prije korone je bilo puno bolje, a vidim da žene nerijetko same sebi kupuju poklone.

Kao da Sveti Valentin još nije zaživo kod nas. Naravno, ima i drugačijih primjera - evo jutros mi je prva mušterija bio momčić koji je kupio minđu-

še za đevojku – kazala je Miranović.

Elvira Hot i njen suprug Safet Čekić na štandu su imali zanimljiv izbor lutkica i cegera izrađenih od prirodnih materijala. Safet kaže da i oni znatno više prodaju povodom 8. marta i Nove godine.

- Iskreno, očekivali smo veće interesovanje juče i prekjuče, a danas je koliko-toliko bolje – kazao je Safet, uz napomenu da proizvode izrađuje njegova supruga, a da se cegeri kreću od sedam, a lutkice već od I.MITROVIĆ osam eura.

Sa štanda Anđele Ljumović

Povodom vijesti da generalnom sekretaru Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđi Kekoviću nije bilo dozvoljeno da prisustvuje sjednici njihove podružnice u Zelenilu d.o.o. iz tog gradskog preduzeća saopštili su da su otvoreni za sve građane/ke, kao i za predstavnike sindikalnih organizacija, ali uz poštovanje jasno definisanih procedura i internih akata koja su na snazi od 2021. godine.

- Na takav način, ne može biti sporno ni prisustvo gospodina Kekovića ispred USSCG, da je isto bilo najavljeno u skladu sa odredbama Kolektivnog ugovora Zelenila i pravilima kućnog reda koja definišu boravak trećih lica u krugu Društva, posebno nakon završenog radnog vremena. Međutim, to nažalost nije učinjeno od strane organizatora skupa – navedeno je u saopštenju koje potpisuje direktor Zelenila Petar Krivokapić.

Kada je riječ o radničkim pravima, u saopštenju se ocjenju-

je da su u Zelenilu uspješno primijenjene odredbe novog Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za stambenu i komunalnu djelatnost, uz aneksiranje kolektivnog ugovora Društva, čime su zaposlenima znatno uvećane zarade, posebno operativnom sektoru. Povodom najavljenih aktivnosti USSCG i novog sindikata, rukovodstvo Zelenila ističe da nije i neće biti prepreka njihovom djelovanju, već pouzdan partner u svim daljim fazama rada i razvoja tog gradskog preduzeća.

- Isto tako, treba imati u vidu da se proces optimizacije rada, racionalizacije neproduktivnih troškova i transformacije Zelenila, opterećenog dugovima, u modernog, profitabilnog i operativnog učesnika tržišta, neće i ne može zaustaviti, već će taj važan proces biti završen uz strogo poštovanje zakonskih normi. Vjerujemo da će novi sindikat, kao što to čini reprezentativni sindikat Društva, biti partner na toj zajedničkoj misiji – poručuje se na kraju saopštenja Zelenila. H. P.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Bezjovo, Cvilin, Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; Braće Ribar, Tuška, Medunska, Zagrebačka, Milutinovića, Matije Gupca i Žrtava fašizma; dio stare Zlatice (Slavonska, Dragoljuba Milačića, Hercegnovska, Andrijevička, Danilovgradska); Iva Andrića, Vita Nikolića, Ludviga Kube; dio Doljana (Mosorska, Pohorska, Orjenska, Balkanska, Lovćenska i Savska); - od 8:30 do 14: Barutana, Liješnje, Begova Glavica, Goljemadi, Pelinovo, Bigor, Brežine, Parci, Staniseljići, Gradac, Buronje, Zagora, Progonovići, Ćepetići, Lipe i Orasi (kratkotrajna H. P. isključenja).

Poluprazni kontejneri i velike količine zelenog komunalnog otpada oko njih česta slika na Starom aerodromu

Nažalost, ovo je pojava koja je prisutna u skoro svim djelovima grada, na koju često ukazuju iz gradskog preduzeća Čistoća. Ovakvo postupanje neodgovornih građana već godinama im otežava rad u ovo doba godine, jer je više lokacija u gradu potrebno čistiti i po nekoliko puta dnevno.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Čistoće su naglasili da osnovni izazov u radu zaposlenih predstavlja nepoštovanje mjesta određenih za odlaganje otpada tj. nepropisno odlaganje otpada, što umnogome devalvira napore koje zaposleni ulažu kako bi održali zadovoljava-

Sezona orezivanja biljaka glavobolja za radnike Čistoće jući stepen higijene u gradu.

- Dokaz ovoj tvrdnji je i činjenica da se danas (13. februar) na Starom aerodromu oko jednog broja kontejnera nalazi određena količina nepro-

pisno odloženog, uglavnom biljnog i kabastog otpada, iako je mehanizacija Čistoće prije dva dana (11. februar) uklonila otpad sa svih lokacija, dok je tokom prethod-

ne sedmice mehanizacija bila angažovana dva puta u ovom naselju – naveli su iz Čistoće.

Zbog ovakvog stanja, ekipe Čistoće su juče ponovo uklanjale nepropisno odloženi ot-

I.MITROVIĆ

Poluprazni kontejneri (nadzemni i podzemni) i velike količine zelenog, komunalnog, ali i kabastog otpada česta je slika na Starom aerodromu tokom sezone orezivanja biljaka koja je u punom jeku.

Jedna od lokacija na Starom aerodromu prije i poslije čišćenja

pad u ovom dijelu grada, što se i te kako primjećivalo na više lokacija.

Iz ovog gradskog preduzeća napominju da se redovno vrši pražnjenje posuda za komu-

nalni otpad - polupodzemnih kontejnera u sve tri smjene, a nadzemnih (metalnih) u drugoj i trećoj smjeni.

- U ovom periodu godine je primijetna pojava povećanih količina biljnog otpada, koji je rezultat orezivanja biljaka. Međutim, podsjećamo da su za ove namjene na svim reciklažnim dvorištima postavljeni veliki kontejneri gdje se besplatno odlaže biljni otpad. Pored ovih, na dvorištima su, pored sadržaja koji su namijenjeni za odlaganje pojedinih vrsta otpada koje građani stvaraju u svojim domaćinstvima, postavljeni i veliki kontejneri za besplatno odlaganje kabastog otpada. Takođe, za uslugu odvoza biljnog i kabastog otpada sa svojih posjeda, građani se pisanim zahtjevom mogu obratiti privrednom društvu Čistoća, koje po pristupačnim cijenama vrši odvoz istog – poručili su iz Čistoće.

I.MITROVIĆ

Četvrtak, 15. februar 2024.

Arena

Vaterpolo / Plivanje

17

Crna Gora sa Grčkom danas (10 h) razigrava za plasman od petog do osmog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Dohi

Ovo je naša realnost PODGORICA - Još dva meča čekaju vaterpolo reprezentaciju Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Dohi. Nažalost, razigravaće za plasman od petog do osmog mjesta, jer je prije dva dana u četvrtfinalu izgubila od Španije.

Bilo bi dobro, zbog žrijeba kasnije oko Olimpijskih igara, da nastup završe na što boljoj poziciji.

Prvi rival je Grčka sa kojom je naš tim nedavno na šampionatu Evrope igrao meč za peto mjesto i izgubio 15:10. Tada su „ajkule“ bile u kontraritmu, olako su dozvolile Grcima, u prvih osam minuta, da se odlijepe na 6:2 (primile dva gola iz kontranapada i još dva od centara). Jurile su dugo minuse i stigle na korak od egala kada je Miroslav Perković,koji je bio najzapaženiji (iznudio je tri peterca, tri isključenja i dao gol) u prvom napadu posljednje četvrtine pogodio za 8:9.

Nažalost, Agiropulos je lako poentirao u narednom napadu za „plus dva“, a do kraja meča vicešampion svijeta je serijom 6:2 stigao do ubjedljive pobjede.

NA POBJEDU

- Imamo još dva meča i želimo pobjedama da završimo takmičenje. Pored specifičnosti Svjetskog prvenstva, mi smo, prije svega, morali na Evropskom prvenstvu da se borimo za dolazak u Dohu, prolazeći kroz stres. Došli smo ovdje, odigrali nekoliko teških utakmica, izborili plasman na Olimpijske igre i na taj način stigli do osnovnog cilja, koji nije je bio samo naš nego i mnogih drugih selekcija.

I sa te strane možemo biti za-

Teška povreda Konstantina Averke Svjetsko prvenstvo je završeno za Konstantina Averku. Naš reprezentativac je u prvom minutu četvrtfinalnog duela sa Španijom doživio tešku povredu, a kasnije je snimkom utvrđeno da je polomio kost srednjeg prsta desne šuterske ruke, a i pukla je tetiva koja drži prst.

Uprkos povredi, naš reprezentativac je odigrao kompletan meč sa slomljenim prstom i dao dva gola.

Averka će pauzirati najmanje dva i po mjeseca.

Jovan Vujović u meču sa Grcima na EP u Hrvatskoj

dovoljni. Ali, takmičenje nije gotovo, očekuju nas još dvije uatkmice koje rezultatski nemaju veliki značaj, a veoma su teške za igranje. Bitno je da ih u ovom momentu odigramo najbolje što možemo i probamo da izborimo povoljnije mjesto za izvlačenje olimpijskih grupa. Moj je utisak da je najbitnije da u ovim utakmicama ostanemo zdravi i probamo neke nove stvari u igri. Ono u što sam ubijeđen, kao i uvijek, daćemo maksimum -kazao je Stefan Vidović.

Naš reprezentativac je četvrtfinalni okršaj gledao sa tribina.

- Uvijek je teže gledati utakmicu sa tribina. Mislim da su momci dali maksimum, borili su se od prvog do posljednjeg minuta, ali je, nažalost, to bilo dovoljno za onakav ishod. Međutim, pored poraza od Španije, mislim da je najveći poraz, odnosno, najlošija stvar koja

Danas Za plasman od petog do osmog mjesta 10.00 -CRNA GORA - GRČKA 12.30 - Srbija - Mađarska Polufinale 14.00 – Španija - Italija 15.30 – Hrvatska - Francuska

je mogla da se desi - teška povreda Averke. Povrijedio se u prvom minutu, ali je nastavio, postigao dva gola i svaka mu čast na odnosu i borbi.

FOKUS NA CENTRE

Grčka je, vjerovatno, u nokdaunu nakon što je olako ispustila prednost od dva gola protiv Italije i to na dva minuta i 35 sekundi prije kraja četvrtfinalnog meča. Vicešampion je potonuo u finišu, ali nemaju dileme naši reprezentativci da će „Heleni“ sve da urade kako bi šampionat završili sa dvije pobjede.

Selektor Grčke i dalje u šoku Teodoris Vlahos nije krio razočaranje nakon eliminacije od Italije u četvrtfinalu nakon što je Grčka prokockala ,,plus dva“ na 2,35 prije kraja utakmice.

- S jedne strane, želim da kažem da smo zaslužili nešto više, zaslužili smo pobjedu. Sa druge strane, u

posljednja dva i po minuta smo bacali ono što smo gradili. Učinili smo sve da izgubimo utakmicu, upropastili smo sve što smo gradili.

Uprkos šokantnoj eliminaciji iz borbe za medalju, selektor „Helena“ sa optimizmom gleda na posljednja dva meča SP.

- Imamo još dvije utakmice za plasman, mislim da je ekipa pokazala da ima potencijala, ali ima i „dječije bolesti“. Ako ih se ne riješimo, doživjećemo slične stvari kao sa Italijom.

Spremićemo se dobro, prvo za Crnu Goru, a zatim za posljednji meč.

- Sada nas čekaju utakmice razigravanja. Prva je sa Grčkom u kojoj želimo da se podignemo i iskoristimo sve što možemo za ono što nas na ljeto čeka. Umor je veliki - istakao je Aljoša Mačić.

Nema tajni između dva protivnika koja su odigrala 37 mečeva. Crna Gora na velikim takmičenjima ima 15 pobjeda više

(dva su završena remijem) .

- Igrali smo sa njima na EP u Zagrebu. Gledaćemo da pokrijemo centre i nekoliko šutera koje imaju, a koji su na visokom nivou. Grčka je odlična reprezentacija koju možemo da pobijedimo.

Crnogorski reprezentativac je prokomentarisao i četvrtfinalni poraz od aktuelnog šampio-

na Evrope iz Hrvatske.

- Najteži meč na Svjetskom prvenstvu i to protiv najbolje ekipe na svijetu u ovom momentu. Bili smo u priči na kraju druge i početkom treće četvrtine, šteta što smo izgubili ritam i dopustili im da slome utakmicu krajem treće i početkom posljednje četvrtine.

Ana MARKOVIĆ

Jovana Kuljača danas pliva na SP u Dohi

Kadeti dobili rivale za Svjetsko prvenstvo u vaterpolu

Želi da popravi lični rekord na 100 kraul

Zagrijavanje sa Slovenijom, Južnom Afrikom i Egiptom

PODGORICA - Jovana Kuljača debitovaće danas na Svjetskom prvenstvu u disciplini 100 metara kraul.

- Očekujem dobru trku i nadam se da ću popraviti lični rekord. Dosta sam radila u pripremnom periodu u Budvi i u Trebinju - kazala je naša plivačica.

Nova trka Kuljaču čeka 17. februara i to na 50 metara u istoj disciplini.

Crnu Goru na plivačkom šam-

pionatu svijeta predstavlja mladi plivač, 18-godišnji Miloš Milenković koji je debitovao na najvećoj sceni tako što je oborio državni rekord na 50 metara delfin - 24.17, što je za devet stotinki brže od njegovog prethodnog najboljeg rezultata.

Miloš je zauzeo 32. mjesto u kvalifikacijama u konkurenciji 69. takmičara.

Crnogorskog predstavnika u Dohi čeka još trka na 100 meA.M. tara delfin.

PODGORICA - Naša kadetska (U 16) vaterpolo reprezentacija, koja je prošlog ljeta u Podgorici osvojila evropsko srebro, dobila je rivale za Svjetsko prvenstvo koje 18. juna počinje na Malti.

Crna Gora će igrati u grupi F, u kojoj su Slovenija, Južna Afrika i Egipat.

Na šampionatu će učestvovati 32 selekcije, koje su podijeljene u osam grupa. Dvije najbolje iz grupa prolaze u osminu finala.

– S obzirom na to da Svjetska federacija vodenih sportova želi da omasovi naš sport i da ga proširi na sve kontinente, mi se fokusiramo na ono što nas čeka nakon grupe. U tom smjeru ćemo i trenirati, a mečeve u gru-

pi pokušaćemo da iskoristimo da se što bolje pripremimo za nastavak takmičenja - kazao je trener Nenad Vukanić.

Kandidati za U 16 nacionalni tim od 13. do 18. februara su na pripremama u Nikšiću, zajedno sa selekcijom Srbije.

- Ovo je naše osmo okupljanje

od Evropskog prvenstva i početka nove takmičarske sezone. Pokušavamo da budemo što više zajedno, jer je Svjetsko prvenstvo odmah nakon školske godine, tako da ćemo biti uskraćeni za dug rad preko ljeta. Ali, tako je svima. Najvažnije je da su momci veoma

orni za rad, a kroz zajedničke pripreme sa Srbijom moći ćemo da uočimo i neke nedostatke u našoj igri i da vidimo da li smo napredovali u odnosu na EP u Podgorici. U sklopu priprema selekcije Crne Gore i Srbije u subotu će odigrati i zvanični prijateljski meč.

- Izuzetno smo motivisani i za treninge, a i za utakmicu protiv Srbije. Vjerujem da će to biti pravi sportski praznik za ljubitelje sporta u Nikšiću, da će oni to prepoznati i doći da uživaju u vaterpolu – poručio je VukaA.M. nić.

Arena

18 Košarka

Četvrtak, 15. februar 2024.

Večeras u Tivtu očekivano finale Kupa Crne Gore za košarkaše

Završni turnir Kupa Crne Gore za košarkašice: Budućnost Bemaks i Podgorica igraju za trofej

BOKA SOL

Budućnost Voli i SC Derbi za trofej Primorje SC Derbi

Momenat sa utakmice Budućnost Voli - Podgorica

PODGORICA – Za trofej u finalu Kupa Crne Gore, večeras od 20 sati u Tivtu, boriće se, očekivano, Budućnost Voli i SC Derbi.

Budućnost igra 18. finale u isto toliko izdanja ovog takmičenja, dok su ,,studenti“ prvi put u finalu.

Budućnost Voli 94 Podgorica 75 TIVAT – SC ,,Župa“. Gledalaca: 100. Sudije: Koljenšić, Savović, Kuburović (sva trojica iz Podgorice). Rezultat po četvrtinama: 23:20, 28:19, 29:16, 14:20.

BUDUĆNOST VOLI: Mihailović 10 (2-2), Ilić 4, Megi 14

(2-2), Minić 2, Slavković 12 (1-1), Joković 2, Pejović, Grbović 10, Tanasković 15 (65), Rajt 7 (3-1), Kamenjaš 8 (1-0), Popović 10 (5-4).

PODGORICA: Kunc 15 (42), Ivanović 7 (2-2), Anđušić 15 (4-3), Petrov 8, Kljajević 10 (1-1), Čarapić 4 (1-0), Vujisić 8, Brnović, Đukanović 2 (2-2), Žižić 1 (2-1), Vukčević, Slaj 5.

Budućnost je u polufinalu sigurna protiv Podgorice (94:75), koja je favorizovanom i kvalitetnijem rivalu odolijevala u prvoj četvrtini – u prvih šest minuta vodila je I do tri razlike (10:7, 12:9). Nakon toga je Budućnost preokrenula na 14:13 i vođstvo više nije ispuštala do kraja meča. ,,Pla-

vi“ su do dvocifrene prednosti došli do poluvremena (51:39), a sve dileme su otklonili u trećem kvartalu, u kojem su imali i 26 poena razlike (76:50). U posljednjoj četvrtini je prednost crnogorskog šampiona išla do maksimalnih 32 poena (92:60.

- Čestitke momcima na zasluženoj pobjedi, igrali smo mnogo bolje nego u četvrtfinalu. To je i bio zadatak danas da budemo fokusirani, čvršči, to smo i ostvarili. Cilj je bio finale, a finale se igra da se dobije, tako da u finale ulazimo sa optimizmom i uradićemo sve da osvojimo Kup – rekao je trener Budućnost Volija Andrej Žakelj.

62 100

TIVAT - Dvorana: SC ,,Župa“.

Gledalaca: 100. Sudije: Rutešić (Nikšić), Jokić (Podgorica), Kaluđerović (Herceg Novi). Rezultat po četvrtinama: 12:35, 16:29, 20:16, 14:20.

PRIMORJE 1945: Bjelić 23 (10-4), Dragović 4, Miljanić 21 (10-8), Kovačević 7 (2-0), Dvorski 4, Glendža 1 (3-1), Lang, Obradović, Đoković, Kirklend, Bulatović 2.

SC DERBI: Hadžibegović 4 (2-2), Baćović 5 (2-0), Kapusta 7 (1-1), Dokins 17, Bogavac 8 (22), Čičić 3 (1-1), Ivišić 16 (4-4), Pavlićević 6 (2-1), Vučeljić 8 (6-5), Todorović 2, Drežnjak 12 (2-2), Drobnjak 12 (4-3).

Ovo polufinale je bilo lišeno bilo kakve neizvjesnosti, već nakon pet i po minuta su ,,studenti“ poveli 19:2, i time su najavili ubjedljiv trijumf.

- Čestitke mojim igračima na pobjedi i plasmanu u finale Kupa. Ušli smo u meč kako smo se i dogovorili - čvrsto, agresivno, sa dosta rotacije i već u prvom poluvremenu odlučili pobjednika. Primorje ove sezone igra odlično, u državnom šampionatu ima 10-2 skor i čestitam im na tome i želim im puno sreće u nastavku sezone - kazao je Dejan Jakara, trener SC S. J. Derbija.

NBA: Meč karijere Jovića u pobjedi Majamija nad Milvokijem, šou Tejtuma

Edvards ,,vukovima“ čuva vrh Zapada PODGORICA - Entoni Edvards je legitimni kandidat za MVP titulu, bek je novom vrhunskom partijom sačuvao Minesota Timbervulvsima vrh Zapadne konferencije. ,,Vukovi“ su u gostima pobijedili Portland Trejlblejzerse 121:109, a prvi strijelac Minesote je meč završio sa 41 poenom (šut iz igre 27-16) uz četiri skoka, za manje od 35 minuta na parketu. Slavni francuski centar Gober dodao je 16 poena uz 15 skokova.

Ejton je upisao 22 a Simons 20 poena za poraženog domaćina, koji je do posljednje dionice parirao, ali nije izdržao nalet lidera u završnici. Sa učinkom 3816 (četiri trijumfa u posljednjih pet mečeva) Minesota je sada sama na prvom mjestu Zapada.

Najbolji meč dosadašnje karijere u NBA odigrao je Nikola Jović, u pobjedi Majamija nad prvim favoritom za titulu Milvokijem u gostima, čak 123:97.

Mladi krilni centar je upisao 24 poena uz sedam skokova i tri asistencije za nešto više od 30

Dres O’Nila povučen iz upotrebe Broj 32, koji je godinama nosio legendarni centar Šekil O’Nil, više niko neće nositi na dresu u NBA klubu Orlando Medžik.

To je velika čast za O’Nila, budući da je ovo prvi slučaj da je klub iz američke savezne države Florida povukao nečiji dres iz upotrebe. Četvorostruki NBA šampion O’Nil je profesionalnu kari-

jeru započeo u Orlandu. U klub je stigao kao prvi pik sa drafta, a kao član ,,magičnih“ bio je ruki sezone, prvi igrač kluba na Ol-star meču, član prve petorke lige. Tim je predvodio do NBA finala 1995. godine, što je i najbolji plasman u dosadašnjoj istoriji Orlanda.

- Znate, ima ona stara izreka: ,,Nikada ne zaboravite odakle

ste došli“. Moja profesionalna karijera je počela ovdje. Veći dio života živio sam ovdje.

Ljudi su bili gostoljubivi. I nikada nijesam mislio da će ovaj dan doći – rekao je O’Nil. Košarkaški velikan je od 1992. do 1996. odigrao 295 mečeva za Orlando. Šesti je strijelac i treći skakač u istoriji kluba, iako je nastupio u tako malom broju utakmica.

minuta na parketu i šut iz igre 13-8 i bio je najefikasniji na meču. Robinson je dodao 23 poena uz pet asistencija. Milvoki je ponovo razočarao ove zime, superstar Adetokumbo zaustavljen je na 23 poena, 11 skokova i osam asistencija.

Lider lige i Istoka Boston (4212, bez poraza u posljednjih pet mečeva) lako je savladao Bruklin (21-32), u gostima 118:110.

Prva zvijezda ,,Kelta“ Džej-

son Tejtum bio je inspirisan: pored 41 poena (26-14 iz igre) imao je čak 14 skokova uz pet asistencija. Domaćina su predvodili Bridžis sa 27 i Tomas sa 26 poena.

Foks je postigao 40 poena uz devet skokova i šest asistencija, a litvanski centar Sabonis 35 poena uz čak 18 skokova i 12 asistencija, ali to nije bilo dovoljno Sakramentu da izbjegne poraz od Finiksa 130:125 u gostima.

Domaćin je računao na razi-

graniju rotaciju, u kojoj su velika zvijezda Djurent (28 poena i 11 skokova), bek Buker (25 poena i devet asistencija) i Gordon (23 poena) bili najbolji.

Lejkersi su na svom terenu lako pobijedili najlošiji tim lige Detroit 125:111. Prva zvijezda i najstariji igrač lige Džejms igrao je vrhunski: za manje od 31 minuta na parketu bio je najefikasniji sa 25 poena uz osam asistencija, a šutirao je odlično 14-9 iz S. S. igre.

Očekivano finale TIVAT – Finalni turnir Kupa Crne Gore za košarkašice nije donio nikakvo iznenađenje – Budućnost Bemaks boriće se danas za 13. uzastopni trofej Kupa, a ukupno 15. u klupskoj istoriji. ,,Vučice“ su bile dominantne u polufinalu protiv Primorja (113:43) i treći put će igrati za trofej protiv svoje filijale – Podgorice, koja je u polufinalu savladala Trebjesu 74:42.

Finalni meč u Tivtu igra se danas u 17 časova.

Primorje 43 Bud. Bemaks 113 Dvorana: ,,Župa“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 6:32, 14:29, 10:32, 13:20.

PRIMORJE: Ilić 8, Sarić 12, Tripović 2, Radulović 10, Rakočević 6, Šćekić, Vrcan 4, Brković, Mijajlović, Pavlović 1, Andrić.

BUDUĆNOST BEMAKS: Radonjić 8, Baošić 15, Drobnjak 14, Šćepanović 4, Mi. Bigović 8, Jovović 2, Savković 14, Ma. Bigović 8, Bulajić 14, Domuzin 10, Terić 3, Ilić 13.

Nakon ubjedljive pobjede Podgorice protiv Trebjese (74:42), Budućnost Bemaks imala je još lakši posao protiv Primorja -113:43. Primorje je bez Andrić, Brković i Baćović bilo daleko od mogućnosti da bude ravnopravan rival, pa je polufinale Kupa bio samo trening za ekipu koja je već deceniju bez poraza na domaćoj sceni.

Sam početak bio je najava da će se gledati meč bez ikakve neizvjesnosti – u 8. minutu bilo je 24:2, da bi prvu dionicu koja je protekla u totalnoj dominaciji ,,plavih“ zaključila trojkom Jovana Savković za 32:6, koja je i na kraju

prvog poluvremena pogodila sa više od pola terena za 61:20. ,,Plave“ su i drugo poluvrijeme otvorile poput prve četvrtine – u prvih sedam minuta treće dionice Podgoričanke su napravile seriju 23:3, pa je na semaforu pisalo 84:23, a sedam minuta prije kraja, nakon poena Drobnjak, ,,vučice“ su prebacile 100 poena (101:35).

Trebjesa Podgorica

42 74

Dvorana: ,,Župa“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 8:19, 19:20, 8:24, 7:11.

TREBJESA: Dubljević 2, Mila Mijušković 15, Milena Mijušković 3, Kasalica 4, Rondović 11, T. Jovović, Mandić, Bijelović, Janković, Al. Jovović 7, An. Jovović, Doknić.

PODGORICA: Radević 14, Vukčević 22, Šćepanović 6, Vučinić 5, Dragišić 8, Bojičić 2, Sekulović 4, Bajčeta, Vujović 9, Milošević 2, Dutina 2.

Podgorica je u prvom polufinalnom meču u Tivtu savladala Trebjesu (74:42) i treći put u istoriji kluba igraće meč za trofej.

Inače, prvi dio prve dionice bio je izjednačen, sa dosta grešaka i izgubljenih lopti, a onda je uslijedila serija 10:0 Podgorice, koju je zaključila Radević za 19:6 u osmom minutu, dok je Trebjesa tek u posljednjim sekundama prve dionice nakon pet minuta posta postigla koš. Podgorica je na startu druge četvrtine napravila seriju 10:4 i poenima Vukčević u 15. minutu već stigla do „plus 17“ (29:12), da bi minut i prije odlaska na veliki odmor, takođe, Vukčević pogodila za 39:23, što je bio signal da će do kraja sve biti R. P. stvar rutine.

Četvrtak, 15. februar 2024.

Arena

Osmina finala Lige šampiona: Bavarci u problemu

Fudbal 19 Saopštenje Fudbalskog kluba Sutjeska

Lacio produbio 1 krizu Bajerna, PSŽ nadomak četvrtfinala

Lacio

Odbačena prijava Čolovića, 0 0 protiv Brnović nije napadnut

Bajern M.

0

Stadion: Olimpiko Sudija: Fransoa Leteksije (Francuska) Gol: 1:0 Imobile (pen) u 69. Žuti karton: Kimih (Bajern) Crveni karton: Upamekano (Bajern) u 67.

PODGORICA - Gomilaju se problemi za Bajern Minhen – nakon što je deklasiran u derbiju Bundeslige od Bajera (3:0) što ga je ostavilo na pet bodova zaostatka za liderom, sada strahuje i za plasman u četvrtfinale Lige šampiona jer je na gostovanju Laciju izgubio 1:0 bez ijednog udarca u okvir gola.

Za razliku od tima Tomasa Tuhela kojem se klupa ozbiljno drma, drugi večerašnji favorit je opravdao očekivanja – PSŽ je pogocima Kilijana Mbapea i Bredlija Barkole savladao Real Sosijedad (2:0).

Bajern je meč na ,,Olimpiku“ otvorio šansom Kimiha, prvu priliku Lacio je imao kada je Luis Alberto sa 20 metara šutirao pored gola, da bi nakon pola sata igre Sane, poslije kombinacije iz slobodnog udarca, gađao tik pored stative.

Najveću šansu imao je Musijala – njegov šut nakon pasa Gorecke završio je iznad prečke.

U nastavku, zicer za vođstvo Lacija imao je Isaksen, izašao je sam ispred golmana, ali je njemački čuvar mreže odbranio.

Bajern je bio daleko od dobre igre, očigledno je da ove sezone ne ide sve kako treba, a od 67. minuta je u Rimu imao igrača manje. Crveni karton dobio je Dajo Upamekano jer je u šesnaestercu grubo nagazio Isaksena i sudija Leteksije nije imao dilemu – Francuz je isključen, a Lacio dobio jeda-

Lacio

Bajern

Provedel Marušić Hila (od 81. Patrik) Romanjoli Hisaj (od 60. Lazari) Kataldi Genduzi Alberto (od 81. Kamada) Isaksen (od 74. Pedro) Anderson Imobile (od 74. Kasteljanos)

Nojer Mazrui Upamekano Kim Gereiro Kimih Gorecka (od 73. De Liht) Sane (od 81. Tel) Miler (od 81. Šupo-Motin) Musijala Kejn

PSŽ

Sosijedad

20 00 Imobile donio pobjedu Laciju

naesterac koji je Ćiro Imobile pretvorio u pogodak.

Upamekano je tek treći fudbaler koji je dobio crveni karton u meču Lige šampiona igranom na Dan zaljubljenih, nakon Rokea Žuniora (2001. godine, Milan – PSŽ) i Benžamina Pavara (2023, Bajern – PSŽ).

Bajern je na kraju čak i dobro prošao – minut prije isteka regularnog toka Felipe Anderson je izblokiran nakon što je oklijevao da šutira, a potom je i šut Pedra bio slabašan.

Crnogorski reprezentativac Adam Marušić odigrao je sjajno cijeli meč za Lacio koji je prvi put pobijedio velikana s ,,Alijanc arene“.

I u Parizu je na poluvremenu bilo 0:0, ali PSŽ nije dozvolio da, do večeras granitna, odbra-

na Real Sosijedada potvrdi taj epitet na ,,Parku prinčeva“.

Prvu šansu na meču imao je Mbape, Dembele je u 25. pogodio spoljni dio mreže španskog tima, koji je lako mogao i da povede – Mikel Merino je sa 20 metara pogodio prečku.

Dugo su mirovale mreže u drugoj noći osmine finala i to je prekinuo, ko drugi nego, Kilijan Mbape.

Poslije kornera i prebačene lopte Markinjoša ostao je sam na drugoj stativi i spretno reagovao za 1:0.

Bio je to tek treći pogodak koji su Baski primili ove sezone u elitnom takmičenju.

U 71. minutu ponovo su morali da krenu sa centra – Bredli Barkola je umakao čuvaru po lijevoj strani, potom bio brži i od golmana i štopera Sosi-

Stadion: Park prinčeva Sudija: Marko Gvida (Italija) Golovi: 1:0 Mbape u 58, 2:0 Barkola u 71. Žuti kartoni: Le Norman, Traore (Sosijedad)

PSŽ

Sosijedad

Donaruma Hakimi Markinjoš Pereira (od 72. Ernandes) Beraldo Ruis Zair-Emeri Vitinja Dembele (od 83. Kolo-Muani) Barkola (od 72. Asensio) Mbape

Remiro Traore Zubeldija Le Norman (od 78. Paćeko) Galan (od 88. Aramburu) Subimendi Mendes (od 78. Turjentes) Merino Kubo Barenećea (od 66. Zaharjan) A. Silva (od 78. Sadik)

jedada i donio ugodnu prednost ,,svecima“ pred revanš na Pirinejima 5. marta.

Kolo-Muani je mogao gotovo sve da riješi i prije tog meča, ali je nakon sprinta u kontri šutirao pored gola. Ne. K.

PODGORICA – Iz Fudbalskog kluba Sutjeska objavili su da je Više državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo tužbu protiv njihovog komesara za odnose sa navijačima, Ivana Čolovića, koju je pokrenuo bivši trener Nikšićana Ivan Brnović zajedno sa svojim saradnicima, Srđanom Tatalovićem i Nemanjom Kljajevićem.

- Spor FK Sutjeska sa bivšim šefom stručnog štaba Nenadom Brnovićem, te njegovim saradnicima Srđanom Tatalovićem i Nemanjom Kljajevićem dobio je pravosudni epilog. Naime, Više državno tužilaštvo u Podgorici odlukom broj 62/24 odbacilo je tužbu koju su protiv našeg komesara za odnose sa navijačima Ivana Čolovića pokrenuli Brnović, Tatalović i Kljajević.

Ova odluka donesena je 21. januara 2024. godine, nešto više od mjesec nakon što je identičnu odluku donijelo i Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću 18. decembra 2023. godine.

Iz Sutjeske ističu da su ovakav ishod i očekivali.

- Ovakav epilog naš klub je i očekivao, jer smo od samog starta bili uvjereni u ispravnost rada nadležnih institucija, kao i potpunu nevinost našeg službenika Ivana Čolovića kojeg su, u vrlo neprimjerenim, zlonamjernim i konstruisanim medijskim nastupima, bivši treneri našeg kluba označili kao navodnog krivca za samo njima znane „nemile scene“ na sastanku koji je sa članovima Upravnog odbora održan, a o kojem je crnogorska javnost već obaviještena napominju iz nikšićkog kluba.

- Uvjereni smo da će na temeljima odluke nadležnih organa (Više i Osnovno tužilaštvo), svoju odluku prilikom sportske arbitraže ovog slučaja ispravno donijeti i Fudbalski savez Crne Gore.

- FK Sutjeska i svaki njen član i dalje će, kao i do sada, po-

Stigao igrač iz Jošanice Sutjeska je dovela igrača iz trećeg ranga srpskog fudbala – Hamza Bronja je novi član nikšićkog kluba.

Bronja je u mlađim kategorijama igrao za Spartak iz Subotice, austrijski GAK i Novi Pazar.

- Talentovani, 19-godišnji napadač upisao je i dva nastupa za seniorski sastav Novog Pazara, na utakmicama protiv TSC-a i Crvene zvezde.

Prethodnih pola godine nastupao je za Jošanicu – saopšteno je iz Sutjeske.

štovati i njegovati sve kodekse sportskog i ljudskog ponašanja, na terenu i van njega, u svakoj prilici. Na to nas obavezuje svijetla istorija našeg kluba koja traje još od 1920. godine, a koju moraju poštovati i nadležne nam sportske institucije - zaključili su iz Sutjeske.

Brnović i Sutjeska su se rastali u avgustu nakon eliminacije nikšićkog kluba iz kvalifikacija za Ligu konferencija od Santa Kolome. Brnović je tada u saopštenju naveo da su on i njegovi saradnici tom prilikom napadnuti verbalno i fizički, te da je čak potezan i pištolj.

R. A.

Neposredno uoči starta drugog dijela sezone prvoligaš iz Pljevalja u problemima

Rudar na ivici ambisa, petak dan ,,D“ PODGORICA - Fudbalski klub Rudar nalazi se na ivici ambisa. Drugi dio sezone počinje u subotu, a u taboru pljevaljskog kluba i dalje ne znaju da li će početi da igraju. Tim povodom, predsjednik Rudara Miloš Radanović u Podgorici je razgovarao sa predstavnicima Fudbalskog saveza i brojnim sportskim funkcionerima. Kako sada stvari stoje, kompletna stvar je pomjerena sa mrtve tačke, ali ne i dovoljno koliko bi

trebalo da se riješi kompletna situacija, piše PV portal -Do petka će se donijeti konačna odluka o nastupu Rudara u Meridainbet Prvoj fudbalskoj crnogorskoj ligi. Međutim, ukoliko ne dođe do krupnijih pomaka, kako sada stvari stoje, Rudar, i pored pomoći FSCG koja nije dovoljna zbog blokade računa, neće nastaviti takmičinje, već se jedan od najtrofejnijih fudbalskih klubova u Crnoj Gori ugasiti – piše PV portal.

Rudar je prvi klub u Crnoj Gori koji je osvojio duplu krunu, dva puta su bili prvaci Crne Gore, četiri puta osvajali kup, ali posljednje četiri godine ovaj klub je prvoligaški status sačuvao kroz baraž, a jednom je, zbog pandemije korona virusa liga prekinuta.

U klubu trenira preko 100 dječaka, a kako nam je rekao Radanović, tokom dana zvali su ga ljudi van Pljevalja, a jedini iz Pljevalja koji su ga pozvali su prijatelji igrači, stručani štab. Rudar se nalazi na po-

sljednjem mjestu Meridainbet Prve fudbalske crnogorske lige sa realnim šansama da zadrži prvoligaški status. Ekipa se plasirala u polufinale Kupa, gdje u slučaju pobjede postoje šanse da se kao finalista domogne evropskog takmičenje i dobije značajna finansijska sredstva od UEFA. Ukoliko Rudar istupi iz takmičenja, neočekivano bi se uoči početka drugog dijela promijenila i tabela, jer bi se brisali dosadašnji rezultati PljevljaR.A. ka.

Arena

20

Četvrtak, 15. februar 2024.

ŠAH

Bivši fudbaler Budućnosti, savezni sudija i komesar

Danas posljednje, 11. kolo 76. pojedinačnog prvenstva Crne Gore u šahu

Preminuo Nikola Janković

Više kandidata za titulu I. MANDIĆ

PODGORICA - Večeras će pasti odluka o novom šampionu Crne Gore u šahu. Poslije 10 kola, za neizvjesnost o novom prvaku postarali su se velemajstor Nikola Đukić i njegov kolega po tituli Nikita Petrov, koji su izjednačeni na vrhu sa po osam poena. Đukić je juče na prvom stolu nakon velike borbe i odmjeravanja snaga u Marocijevom otvaranju remizirao sa Denisom Kadrićem. U pojedinim momentima partije protivnici su imali šanse za pobjedu, ali situacija se pretvorila u neriješen ishod u topovskoj završnici i rivali su potpisali primirje u 43. potezu. Đukićev remi iskoristio je Nikita Petrov, koji je u ,,ruskom derbiju“ na drugom stolu slavio protiv Arjoma Smirnova i izjednačio se po broju poena sa desetostrukim šampionom Crne Gore.

S obzirom na to da će o konačnom poretku odlučivati dodatni kriterijumi, nije isključeno da vodećima račune pomrse Luka Drašković, koji je remizirao sa Blažom Kalezićem, ili pak Kadrić.

Obojica imaju po sedam poena.

U posljednjem kolu Đukić će se sastati sa legendarnim Božidarom Ivanovićem, koji ima 16 pehara Šahovskog saveza Crne Gore, a koji je u pretposljednjem kolu primorao na kapitalaciju Nebojšu Nikčevića.

Rival Nikite Petrova biće Milan Draško, koji je večeras bio bolji od Danila Nenezića.

Turnir je posjetio selektor reprezentacije Dragan Kosić kako bi se uvjerio u formu potencijalnih reprezentativaca.

Rezultati 10. kola: Kadrić – Đukić remi, Petrov – Smirnov 1:0, Kalezić – Drašković

Skvortsov 0 Kalezić 1

Nikita Petrov

Nenezić Draganić

1 0

1.e4 c6 2.d4 d5 3.e5 c5 4.dxc5 e6 5.Bd3 Nd7 6.Nf3 Bxc5 7.c3 f6 8.b4 Bb6 9.exf6 Ngxf6 10.0–0 e5 11.Bb5 e4 12.Nd4 Qe7 13.f4 0–0 14.Be3 a5 15.a3 Kh8 16.h3 Qf7 17.Nd2 axb4 18.axb4 Rxa1 19.Qxa1 Bc7 20.g4 Nxg4 21.hxg4 Nf6 22.Be2 Bxg4 23.Qe1 Bxe2 24.Nxe2 Qh5 25.Rf2 Ng4 26.Ng3 Qh4 27.Rg2 Nxe3 28.Qxe3 Bxf4 29.Qc5 Qd8 30.Qd4 Qc7 31.Ne2 Be5 32.Qc5 Qf7 33.c4 Qf5 34.cxd5 Rc8 35.Qe3 Re8 36.Ng3 Qf6 37.Ne2 Bc7 38.Nb3 Bb6 39.Nc5 Qa1+ 40.Qc1 Qf6 41.Qc3 Qf7

42.Nf4 Rf8 43.Qe5 Bc7 44.d6 Bxd6 45.Qxd6 Qxf4 46.Qxf4 Rxf4 47.Nxb7 e3 48.b5 Rb4 49.Nd6 Rb1+ 50.Kh2 h6 51.Re2 Rd1 52.Ne4 Rd5 53.Nc3 Rd3 54.Rc2 e2 55.Nxe2 Rb3 56.Rc8+ Kh7 57.Nc3 Kg6 58.Rc6+ Kf5 59.b6 Kf4 60.Rc7 g5 61.Rc5 Rb2+ 62.Kg1 Kf3 63.Rf5+ Kg3 64.Rb5 Rc2 65.Ne4+ Kf3 (dijagraqm) 66.Nxg5+ hxg5 67.Rb3+ Kg4 68.b7 1:0

remi, Ivanović – Nikčević 1:0, Tomić – Vukčević 0:1, Nenezić – Draško 0:1, J. Milović – Đurović remi, Skvorcova – Podlesnik remi, Žerebcova – Šuković remi, Pobor – Vujošević 0:1, Šćekić – Skvorcov 1:0, Nikač – Vujović 0:1, Ratković – Draganić 0:1, Miletić – I. Milović remi, Koljević – M. Popović 0:1, Mušović – Kadić 1:0, Krstonijević – Grbović 1:0, Petrović – Lončar 0:1, N. Sekulić – Abramović

1:0, Lakušić – Đukanović remi, Kandić – Čađenović 1:0, Živković – Lekić 1:0, Vuković – N. Popović 0:1, Mosurović – Doderović 0:1 i Janketić – Hramko 0:1.

Tabela: Petrov i Đukić po osam, Drašković i Kadrić po sedam, Smirnov, Vukčević, Draško, Kalezić i Ivanović po šest i po, Nikčević, Skvorcova, J. Milović, Podlesnik, Đurović, Vujović, Vujošević i Šćekić po šest poena...

Važniji parovi posljednjeg

1.c4 e5 2.g3 Nc6 3.Nc3 f5 4.Bg2 Nf6 5.e3 e4 6.d3 Bb4 7.Nge2 exd3 8.Qxd3 d6 9.a3 Bxc3+ 10.Qxc3 0–0 11.b3 Ne4 12.Qc2 Qf6 13.Bb2 Ne5 14.Nf4 Rf7 15.0–0–0 Bd7 16.Nd5 Qd8 17.f3 Nc5 18.f4 Ng6 19.Nc3 Bc6 20.b4 Nd7 21.e4 Nb6 22.exf5 Ne7 23.Ne4 Ba4 (dijagram) 24.Qd3 Bxd1 25.Rxd1 Rxf5 26.Ng5 Rxg5 27.fxg5 Nc6 28.h4 Qe7 29.Qb3 Kh8 30.Kb1 Rf8 31.Qc2 Ne5 32.Re1 Qe6 33.c5 Nbc4 34.Bc1 b5 35.Rf1 Rxf1 36.Bxf1 Qg4 37.cxd6 cxd6 38.Qf2 Qe4+ 39.Ka1 Kg8 40.Qe2 Qd4+ 41.Kb1 Qc3 42.Qd1 Kf8 43.g4 Ke7 44.Ka2 g6 45.h5 a6 46.Be2 d5 47.Qf1 Kd7 48.Qd1 d4 49.Bxc4 Qxc4+ 50.Ka1 Qd3 51.Qg1 Ke6 52.hxg6 hxg6 53.Qf2 Kd5 54.Bb2 Kc4 55.Ka2 Nf3 56.Bc1 Kd5 57.Qg2 Qe4 58.Qf2 Qxg4 59.Qc2 Ne5 60.Qc5+ Ke4 61.Bb2 Qd1 62.Qb6 Qd3 63.Qb7+ Ke3 64.Qxa6 Qc4+ 65.Ka1 d3 66.Qb6+ Ke2 67.Qg1 Nf3 68.Qg2+ 0–1 kola: Draško – Petrov, Đukić – Ivanović, Kalezić – Kadrić, Drašković – Vukčević, Smirnov – Vujošević, Nikčević – J. Milović, Đurović – Šćekić, Vujović – Skvorcova, Podlesnik – Tomić...

U Herceg Novom 17. februara

Deseti Memorijal „Đorđe Konjević“ U okviru 55. praznika mimoze, ŠK Herceg Novi 1949, u saradnji sa lokalnom upravom i ŠSCG, organizuje u istoimenom primorskom gradu 17. februara deseti jubilarni Međunarodni memorijal ,,Đorđe Konjević“, posvećen čovjeku koji je za života pružio nemjerljiv doprinos razvoju i prosperitetu drevne igre u rodnom mjestu i našoj zemlji uopšte.

Shodno propozicijama turnira koji će se rejtingovati, odigraće se 13 kola po švajcarskom

sistemu i tempom igre od tri minuta po igraču i bonifikacijom od dvije sekunde za svaki odigrani potez. Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 1.700 eura, a prvoplasiranom će pripasti 300. Specijalna priznanja su namijenjena najboljoj dami, veteranu i omladincu, kao i najuspješnijem predstavniku grada domaćina i matičnog kluba.

Takmičenje će se održati u subotu u hotelu „Play“ sa početkom u 11 časova.

Priredio: B. KADIĆ

Nekadašnji fudbaler Budućnosti Nikola Nikolica Janković preminuo je u 78. godini u Podgorici.

- Član „zlatne generacije“ našeg kluba, koja je poslije 12 godina drugoligaškog staža 1975. ponosno zaigrala u eliti jugoslovenskog fudbala, a dvije godine kasnije nesrećno izgubila Kup maršala Tita u finalu od Hajduka, Nikola Janković, više nije sa nama. Legendarni Nikolica, po svjedočenju mnogih, jedan od najboljih „all round“

igrača tog vremena, preminuo je u 78. godini u Podgorici – saopštio je FK Budućnost.

Janković je igrao i za OFK Titograd i Lovćen, a po završetku igračke karijere bio je fudbalski sudija.

Kasnije je radio kao zamjenik komesara u Fudbalskom savezu Jugoslavije, te kao komesar suđenja u Fudbalskom savezu Crne Gore.

Nikola Janković biće sahranjen danas na gradskom groblju Čepurci u Podgorici.

R. A.

Odlazak iz Bajern Minhena izvjestan

Tuhel želi na klupu Barselone PODGORICA - Tomas Tuhel zainteresovan je da preuzme posao trenera Barselone od ljeta, objavio je katalonski Mundo Deportivo.

Strateg šampiona Bundeslige Bajern Minhena je svjestan da će teško sačuvati posao u najvećem njemačkom klubu. Cilja novi angažman u nekom od najvećih evropskih klubova, a Barsa je trenutno najbolja opcija.

Bajern ima pet bodova manje

od Bajer Leverkuzena u borbi za vrh Bundeslige, a njemačka javnost očekuje vrhunski rezultat u evropskoj eliti. Takođe, spekuliše se da je Tuhel narušio odnose sa nizom prvotimaca. Očekuje se da klub uskoro ponovo preuzme Hansi Flik.

Aktuelni prvak Primere Barselona je u velikim finansijskim problemima, a Njemcu Tuhelu navodno nije problem da smanji zahtjeve u vezi sa R. A. platom.

Navodno zainteresovan da čuje planove kluba u kom se proslavio njegov idol Anri

Mbape pregovara i sa Arsenalom PODGORICA - Kilijan Mbape (25) je preko agenata poručio čelnicima londonskog Arsenala da želi da čuje i njihovu ponudu za ugovor od naredne sezone.

Slavni francuski napadač, po mnogima najbolji na planeti, napušta na kraju sezone francuskog šampiona Pari Sen Žermen. Najizvjesnije je da će preći u Real Madrid i špansku Primeru, iako već mjesecima ne može da se dogovori sa upravom ,,kraljevića“ oko plate.

Po pisanju Dejli Mirora, Mbapeu je i Arsenal interesantna opcija, budući da je vicešampion Premijer lige dugoročno u usponu i ove sezone u konkurenciji za tron na Ostrvu.

Takođe, sviđa mu se ideja da nastavi stopama svog najvećeg fudbalskog idola Tijerija Anrija, koji se proslavio među ,,tobdžijama“.

Ipak, pitanje je koliku platu može da mu ponudi londonski klub, budući da je u prethodnih nekoliko godina Arsenal imao velike troškove na transfere i ograničen je pravilima finansijskog fer-pleja.

Konačna odluka Mbapea ne očekuje se prije proljeća. Iz Reala su mu, uz posljednju ponudu ugovora, poslali i zahtjev da se obaveže da se neće, eventualno, predomisliti pred zvanični potpis u junu.

Francuz je u vrhunskoj formi, ove sezone za klub je postigao 30 golova na 29 mečeva. R. A.

Feljton

Četvrtak, 15. februar 2024.

6.

KOMANDIR BAĆO MIĆUNOVIĆ Piše: Velimir VUJOVIĆ

JOŠ ANEGDOTA O BAĆU

Baćo je, kako smo već rekli, bio popularan kako zbog hrabrosti i čestitosti tako i zbog mudrosti, otvorenosti, rječitosti i spremnosti da govori istinu, pa o njemu ima dosta anegdota - pojedine u više varijanti. Pored već prethodno navedenih, evo još nekih koje se prepričavaju u narodu a zapisane su od publicista i istoričara.

1. ŠTO JE POLITIKA Godine 1907. u Crnoj Gori vladali su veliki politički nemiri. „Klubaši” i „Pravaši” su se međusobno trvili. Knjaz Nikola došao je u Nikšić da miri Crnogorce. Između ostalih došao je i Baćo Mićunović, komandir narodne vojske da vidi Gospodara.Gospodar će ga upitati: „Baćo, ka’ si pametan, znaš li što je politika?” „Gospodare, nijesam tu riječ čuja’, ali mi se čini da to nije ništa drugo do laž” 2. DA IMA KOŠULJE Kad se ženio prestolonasljednik Danilo, na svadbu su bili pozvani većina uglednih crnogorskih glavara, među kojima i Baćo Mićunović. Kada je ugledao kneginju Milicu, dekoltiranu među svatovima, reče: „Zgodne ođe nevjeste, ljudi moji, samo da ima košulju. Da sam žna’ rekao bih Vemiji (to mu je bila supruga) da mi dadne jednu od njezinih, da ovakvu nevjestu ne zastiđuju proz varoš”.

3. BOG I RUSIJA U krvavim borbama 1875-1878. protivu Turaka ginu Crnogorci. Goli su i bosi, a nema ni hrane ni džebane, ali se nadaju u Rusiju. „Pomoći će Bog i Rusija”, viču oni. „Kami tome ko se na tuđi oganj grije”, reče komandir Baćo Mićunović.

4. GOSPODAREVA RIJEČ Crnogorci su vrlo lako zauzeli Haj Nehaj, pa će jedan Crnogorac reći: „Vala ni u snu nijesam mogao snijevati da će se ovako lako predat Haj Nehaj.” „Zna se, bogami, čim je carevina prsla, glavnina na Vučjem Dolu, Fundini, Maljatu i drugim bojištima, klonuli su joj i repovi”, reći će drugi. „Neka jadan, ako smo joj dva tri pera očupali, nijesmo joj krila salomili. Ne može joj doakati velika Rusija, no mora da je tu nešto drugo, nestalo hrane i municije”, reći će treći. „Nijeste nijedan pogodili”, reče Baćo Mićunović. „Turci su lako predali i druga utvrđenja oko Bara i Ulcinja. Ništa njih nije slomilo nego je to zbog gospodareve riječi. Kad su Crnogorci zauzeli Nikšić,

21

Čini mi se da politika nije ništa drugo do laž „A o čemu će da piše taj list?” – upita Baćo. „Da napada sve što ne valja, pa makar to dolazilo i od najvećih ljudi u državi”. „To je sigurno ka’ ono u Srbiji đe pogani psuju ljude!” „E, tako nešto”, rekoše. „Kad je tako, evo daću 100 fiorina, neka se i ovih naših pogani glas čuje”

Knjaz Nikola Petrović - Njegoš

Danilo Petrović - Njegoš

Ništa Turke nije slomilo – reče Baćo - nego je to zbog gospodareve riječi.

Kad su Crnogorci zauzeli Nikšić, gospodar im je mjesto osvete podario i život i oružje a mogli su da ostanu ili odu đe oće. Turci su odlazeći ponijeli i gospodarevu riječ: crnogorska puška je ubojita, ali crnogorska ruka nije osvetoljubiva. Ta ih je riječ slomila Grob Živka Šoga Nikolića u porti Župskog manastira

gospodar im je mjesto osvete podario i život i oružje a mogli su da ostanu ili odu đe oće.

Tako se dešavalo i pri osvajanju drugih utvrđenja. Turci su odlazeći ponijeli i gospodarevu riječ: crnogorska puška je ubojita, ali crnogorska ruka nije osvetoljubiva. Ta ih je riječ slomila.

5. NIJE ZA JUNAKE Rusija poslala Crnogorcima puške zvane „moskovka”. Na skupu glavara, među kojima je bio i Baćo, Gospodar će zapitati: „Kako ti se, Baćo, dopada ova nova puška?” „Nikako”. „Zašto, Baćo?”. „Gospodare, nije ovo puška za junaka, jer ako njom danas Crnogorac ubije Turčina, može tek prekosjutra stići do njega da ga posiječe” 6. BAĆO I DACIJA (POREZ) Donijeli kapetani daciju na Cetinje. Niko Matanović uzima spisak i redom čita što je ko donio, a kad dođe na kapetaniju župsko-nikšićku i rudinsko-trepačku reče: „Kapetan Šogo Nikolić donio je jedan napoleon manje, a Baćo Mićunović jedan napoleon više”.

Malo dalje knjaz pita: „A kako je, Šogo, Baćo donio

Bješe se Baćo razbolio nešto. Zetovi i kćeri se okupili da ga vide i kako su se nadali da će umrijeti, da se dogovore kako će podijeliti njegovo imanje. Čuje Baćo kako se oni pogone kome što da pripadne, pa se malo podigne i reče: „Ja se nadam u Boga, da će svijema biti pravo”. Čim ozdravi ode i isprosi đevojku. Vjenčao je i ona mu rodi tri sina

napoleon više?” „Gospodaru, lako je Baću” odgovori Šogo. „Sto kosa livade i sto rala oranice -graniči se sa Svetijem Vasilijem, a u Trepčima - na Busaku četiri stotine brava u jednom buljuku. Baćo, kad je kreta’ ovamo, rekao’ je onom pisaru: Evo ti još jedan napoleon i nekoliko pleta, pa uturi u tu daciju. Ako si pobrka’ u brojanje, Niko će to ispraviti na Cetinju. Bolje je da pretekne, nego da manjka”. „Je li, Baćo, istina ovo?” upita knjaz. „Jes, Gospodaru”, odgovori Baćo.

Knjaz će na to: „Kapetani, šta ćemo sa Šogom što je donio napoleon manje, a sa Baćom što je donio napoleon više?” „Mogu li ja, gospodare, jednu reć prije nego što presudimo?”, upita Joksim, kapetan šaranski.

NIkšićki trg krajem 19. stoljeća

„Možeš, vala, Joksime i dvije a ne jednu”, na to će knjaz. „Baćo je donio više, jer je više ima’, a Šogo manje jer nije ima’” reći će Joksim. „Ako se jednom presulo, a drugome nije doteklo, ne bi bilo pravo da se prvome daje a od drugoga uzima. Pravda ih je izravnala, pa neka tako i ostane”.

Svi se kapetani složiše sa Joksimom, a knjaz će: „Je li ovako pravo, Baćo?” „Đe pravo, gospodaru, kad se na jednu stranu nakrivilo”, odgovori Baćo. „No, neka đavo nosi taj napoleon, ma ćemo, zanago, drugi put bolje brojiti”.

7. MAJDAN MEĐEDA Došao Knjaz Nikola u Nikšić, pa odatle sa pratnjom od nekoliko viđenijeh Crnogoraca, među kojima bješe i Baćo, u svoj zabran u Dugu u lov. Knjaz se obrati Baću: „Znaš li ti, Baćo, da je u ovim planinama majdan međedima?” „Ne ja, Gospodare, okle žnam

ja kad im nijesam so dava’, niti se s njima sreta’ po ovim rupama. No ti pitaj Radoicu Durova i Nikolu Živkova koji žive u ovoj pustinji, pa će ti oni najbolje kazati”.

8. BAĆOVA ŽENIDBA Baćo Mićunović ostao rano udovac. Kćeri poudavao a sina nije imao. Imao je više od 70 godina. Živio je na svom velikom imanju u Štedimu.

Ljudi su ga nagovarali da se ženi, jer je zlo da se ovakav Crnogorac iskopa. No on ni da čuje.

No bješe se razbolio nešto.

Zetovi i kćeri se okupili da ga vide i kako su se nadali da će umrijeti, da se dogovore kako će podijeliti njegovo imanje. Čuje Baćo iz kreveta kako se oni pogone kome što da pripadne, pa se malo podigne i reče: „Ja se nadam u Boga, da će svijema biti pravo”. Čim ozdravi ode i isprosi đevojku. Vjenčao je i ona mu rodi tri sina.

Komandir Baćo Mićunović

9. NEKA SE I ONI ČUJU U Nikšiću su kupili priloge za izdavanje lista „Narodna misao”. Obratili se komandiru Baću Mićunoviću: „Kakva vi je to rabota” „Hoćemo komandire, da izdajemo jedan list!” „A o čemu će da piše taj list?” „Da napada sve što ne valja, pa makar to dolazilo i od najvećih ljudi u državi” „To je sigurno ka’ ono u Srbiji đe pogani psuju ljude!” „E, tako nešto”, rekoše. „Kad je tako, evo daću 100 fiorina, neka se i ovih naših pogani glas čuje.”

10. BAĆOVO RAVNANJE Prije rata 1876-1877, vježbali su i crnogorski oficiri pod komandom Radoja Kontića. Trebali su i sami da se priuče, jer su malo znali naročito iz egzercira.

Pošto je Baćo stajao u stroju pored Sava Markova Đurđevca koji je bio omalen i mršav a Baćo krupan i sa povelikim trbuhom, Radoje da bi poravnao stroj vikne: „Danu, Baćo trbuh unutra i poravnjaj se sa komandirom Savom!” „Ne mogu se ja poravnati sa Savom! Stavi me ti pored popa Đoke pa da vidiš kako ćemo se lijepo poravnati”.

11. SNAŠAO SE U toku 1907. godine rasplamsale su se političke borbe u Crnoj Gori. Opoziciju je podržavao i Baćo Mićuović, ali vješto i prikriveno. Knjaževi agenti su radili da uhvate Baću neku grešku, pa da ga zgrabe i privedu sudu. Među njima bilo je i onih koji nijesu prezali ni od podvale. Jednoga dana umalo ga ne uloviše. Baćo razgovaraše u kafani u Nikšiću sa svojim ljudima, pa možda malo i uz rakiju počne kritikovati režim, najprije tiho, a kasnije glasno izgovori: „Vala treba više oditi!” (Mislio je da treba bježati od knjaževa zuluma iz zemlje.) Ču to dobro jedan doušnik policije pa pripita: „Kuđ, Baćo?” Baćo se dosjeti kome treba da odgovori, pa reče: „Kako kuđ, čoče božji. U Štedim kući, a da kuđ drugo?”

(Nastavlja se)

22 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 15. februar 2024.

Na osnovu člana 149 i 171 stav 7 Zakona o privrednim društvima (''Sl.list CG'' br 65/20 i 146/21, člana 66 stav 2 tačka 2 alineja d, Odbor direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica saziva:

Vanrednu Skupštinu akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica Saziva se Vanredna Skupština akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.

Vanredna Skupština akcionara će se održati dana 15.03.2024.godine (petak) u sali za sastanke Društva, Trg Golootočkih žrtava br.13 Podgorica, sa početkom u 10:00 časova.

Za Skupštinu se predlaže sledeći:

DNEVNI RED 3. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.

4. Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.

Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.

Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkog listića.

Izbor članova Odbora direktora biće sproveden putem glasačkih listića.

Prilikom izbora članova Odbora direktora, svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova Odbora direktora.

Statutom Društva je utvrđeno da Odbor direktora ima pet (5) članova.

Materijal za Vanrednu Skupštinu akcionara Društva će se staviti na uvid akcionarima, u zakonskom roku, svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 časova u poslovnim prostorijama sjedišta Društva i radnim jedinicama u Baru i Nikšiću.

Identifikacija akcionara na Vanrednoj Skupštini akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom.

Informacije vezane za Vanrednu Skupštinu akcionara biće dostupne na internet stranici Društva www.ozvs.me Kontakt tel : 020 / 634-353

PREDSJEDNICA ODBORA DIREKTORA Ljiljana Jokić Kapa s.r.

Poslovni broj: I.br. 63/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V.Ivan iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, dana 14.02.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 63/2017 od 12.01.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se pedeset treća prodaja nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2739 KO Nikšić, PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 1, broj zgrade 5, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 6, površine 72m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika i Perović Milke iz Nikšića, ul. IV Crnogoroske br.2, od po 1/2.

II Ročište za pedeset treću prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 13.03.2024. godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.600,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 63/17 od 29.10.2018.godine.

IV Na pedeset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.960,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god za iznos duga 60.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca –obavještenje br. 1961 od 30.03.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 14.02.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 2383/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48.838,66 eura, dana 14.02.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četrdeset sedma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrdeset sedmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 13.03.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine.

IV Na četrdeset sedmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 14.02.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 14.02.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trideset četvrta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trideset četvrtu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 13.03.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na trideset četvrtoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 14.02.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Oglasi i obavještenja 23

Četvrtak, 15. februar 2024.

Poslovna oznaka I.br.

825/2020; 825-1/2020 Na osnovu čl. 37, 38 st. 7, 72 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br.

11/15, 28/15 i 42/18) i člana 62 i 63 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS •

za popunjavanje jednog (1) sudijskog mjesta u Apelacionom sudu Crne Gore.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 7 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijava na javni oglas podnosi se na tipskom obrascu koji će biti dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sekretarijata Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta - www.sudovi.me.

Prijave se podnose na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj: 01-716/24 Podgorica, 12.02.2024. godine PREDSJEDNIK Prof. dr Radoje Korać, s.r.

Na osnovu čl. 37, 38 st. 4, 44 st. 3 i 61 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 45 i 46 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS •

za izbor 1 (jednog) sudije Upravnog suda Crne Gore

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 4 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj:01-717/24 Podgorica, 12.02.2024. godine PREDSJEDNIK Prof. dr Radoje Korać, s.r.

I. br. 766/17.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,,Prva banka Crne Gore - osnovana 1901. godine“ AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, koju zastupa izvršni direktor Tarik Telaćević, protiv izvršnog dužnika I reda Duraković Emina iz Bara, Pečurice bb, II reda Duraković (Alil) Jasmina iz Beograda, Republika Srbija, na adresi : Batajnica – braće Neštinac br. 8 i izvršni dužnik III reda Duraković Adnana iz Bara, Pečurice bb, na osnovu izvršne isprave - mjenice Ugovora o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci broj 0601-3719. od 21.03.2008. godine, Ov.I.br. 1946/2008. od 25.03.2008. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 14.02.2024. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se XXXVI prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u suvlasništvu izvršnog dužnika Duraković Emine iz Bara, u obimu prava susvojine 1/2, Duraković (Alil) Jasmine iz Bara, u obimu prava susvojine 1/4 i suvlasništvu izvršnog dužnika Duraković Adnana, u obimu prava susvojine 1/4, upisana u LN broj 2376. KO Pečurice – PJ Bar, kao katastarska parcela br. 2719/1, potes Ravanj, broj zgrade 1., u naravi – porodična stambena zgrada, površine 160 m2.

II Trideset šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 01.03.2024. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnih dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 766/17 od 06.10.2017. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 2376 Ko Pečurice, i to:Hipoteka na iznos od 50.000,00 eura po kreditu br. 0601-3679/1 od 17.03.2008. u korist Prve Banke CG AD Nikšić; Zabilježba postupka obavještenja Prve banke cg o početku namirenja ugovor o hipoteci ov.i.br. 1946/08 od 25.03.2008. u korist Prve Banke CG AD Nikšić; Zabilježba rješenja o izvršenju I.br.766/17 od 06.10.2017. rj.o ispravci Rješenju o izvršenju I.br.766/17 od 17.10.2017. Rješenja o prekidu I.br.766/17 od 26.10.2017 i Rješenja o nastavku postupka I.br.766/17 od 14.03.2018.

Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića, u korist Prve banke CG AD Podgorica; V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 766/17. od 24.04.2018. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 50.240,00 €, koliko iznose suvlasnički djelovi izvršnog dužnika Duraković Jasmine 1/4 i Duraković Adnana 1/4.

VI Na trideset šestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.

5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trideset šestom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 535-16787-61. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.024,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 535-16786-64. kod “ Prve banke Crne Gore” u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 14.02.2024. godine Pravna pouka: Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog dužnika – protivpovjerioca 13. Jul Plantaže AD Podgorica, kojeg zastupa punomoćnik Ksenija Franović iz Podgorice, protiv izvršnog povjerioca protivdužnika Žarko Savković iz Podgorice, ul. Milana Raičkovića br. 53, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024.godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti protivdužnika koje su upisane u list nepokretnosti u LN 546 KO Veruša, Podgorica koje čine: kat. parcela br. 385 ( vlasništvo dužnika 1/4), potes Laneno Polje, livada 6.klase, površine 1489 m2, kao i nepokretnosti koje su upisane u LN 3199 KO Tološi, Podgorica ( vlasništvo dužnika 1/4), koji čine: kat parcela br. 5005/2, potes Mlake, livada 4. klase, površine 839 m2, I kat.parcela br.

5016, potes Mlake, livada 4. klase. Površine 659 m2, nepokretnosti upisane u LN 1277 KO Tološi, Podgorica, (vlasništvo dužnika 1/4), koju čine: kat. parcela br. 871, potes Lužanji, vinograd 2.klase, površine 509 m2, kat parcela br. 871, potes Lužanji, livada 2. Klase, površine 6157 m2, kat parcela br. 2649, potes Bostani, livada 2.

Klase, površine 1264 m2, kat parcela br. 2650, potes Bostani, njiva 2. Klase, površine 664 m2, kat.parcela br. 2808/1, potes Tološi, livada 2.klase površine 560 m2, kat. parcela br. 2808/2, potes Tološi, livada 2. klase, površine 542 m2, kat. parcela br.2808/3, potes Tološi, livada 2. klase površine 606 m2, , kat. parcela br.2808/5, potes Tološi, livada 2.klase, površine 55 m2, kat.parcela br. 2899, potes Tološi, njiva 2. klase, površine 372 m2, kat.parcela br.2905, potes Bostani, livada 2. klase, površine 1454 m2, kat. parcela br. 5013/3, potes Mlake, vinograd 3. klase, površine 375 m2, i nepokretnosti upisanih u LN 6838 KO Donja Gorica, Podgorica,( vlasništvo dužnika 1/6) koje čine: kat. parcela br. 16/1, potes Sadine, vinograd 2. klase, površine 20260 m2, i kat. parcela br. 4130, potes Sadine, pašnjak 3. klase, površine 7411 m2.

II PRVO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 13.03.2024 godine u 10:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.825-1/2020 od 26.12.2022.godine i ukupno za sve nepokretnosti koje su upisane u LN 546 KO Veruša, LN 3199 KO Tološi, LN 1277 KO Tološi, LN 6838 KO Donja Gorica, iznosi 536.099,58 eura.

Vrijednost pojedinačno: LN 546 KO Veruša, Podgorica koje čine: kat. parcela br. 385 ( vlasništvo dužnika 1/4), potes Laneno Polje, livada 6.klase, površine 1489 m2 iznosi ukupno 11.162,50 eura, kao i nepokretnosti koje su upisane u LN 3199 KO Tološi, Podgorica ( vlasništvo dužnika 1/4), koji čine: kat parcela br. 5005/2, potes Mlake, livada 4. klase, površine 839 m2, koja iznosi 4.200,00 eura, I kat.parcela br. 5016, potes Mlake, livada 4. klase. Površine 659 m2, koja iznosi 6.325,00 eura. nepokretnosti upisane u LN 1277 KO Tološi, Podgorica, (vlasništvo dužnika 1/4), koju čine: kat. parcela br. 871, potes Lužanji, vinograd 2.klase, površine 509 m2, I kat parcela br. 871, potes Lužanji, livada 2. Klase, površine 6157 m2, iznosi ukupno 70.825,00 eura, kat parcela br. 2649, potes Bostani, livada 2. Klase, površine 1264 m2, iznosi 16.750,00 eura, kat parcela br. 2650, potes Bostani, njiva 2. Klase, površine 664 m2, iznosi 8.500,00 eura, kat.parcela br. 2808/1, potes Tološi, livada 2.klase površine 560 m2, iznosi 9.100,00 eura, kat. parcela br. 2808/2, potes Tološi, livada 2. klase, površine 542 m2, iznosi 8.800,00 eura, kat. parcela br.2808/3, potes Tološi, livada 2. klase površine 606 m2, iznosi 9.850,00 eura, kat. parcela br.2808/5, potes Tološi, livada 2.klase, površine 55 m2, iznosi 178,75 eura, kat.parcela br. 2899, potes Tološi, njiva 2. klase, površine 372 m2, iznosi 4.925,00 eura, kat.parcela br.2905, potes Bostani, livada 2. klase, površine 1454 m2, iznosi 19.275,00 eura, kat. parcela br. 5013/3, potes Mlake, vinograd 3. klase, površine 375 m2, iznosi 1.875,00 eura, i nepokretnosti upisanih u LN 6838 KO Donja Gorica, Podgorica,( vlasništvo dužnika 1/6) koje čine: kat. parcela br. 16/1, potes Sadine, vinograd 2. klase, površine 20260 m2, iznosi 266.750,00 eura, i kat. parcela br.

4130, potes Sadine, pašnjak 3. klase, površine 7411 m2, iznosi 97.583,33 eura.

IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjeriocu mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-1480396 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, Jemstvo za nepokretnosti iz LN 546 KO Veruša, kat. parcela 385 iznosi 1.116,25 eura, Jemstvo za nepokretnosti iz LN 3199 KO Tološi: kat. parcela br. 5005/2 iznosi 420,00 eura, kat.parcela br.5016 iznosi 632,50 eura, Jemstvo za nepokretnosti iz LN 1277 KO Tološi: kat.parcela br.871 iznosi 7.082,50 eura, kat. parcela br. 2649 iznosi 1.675,00 eura, kat.parcela br. 2650 iznosi 850,00 eura, kat.parcela br.

2808/1 iznosi 910,00 eura, kat.parcela 2808/2 iznosi 880,00 eura, kat.parcela br.2808/3 iznosi 985,00 eura, kat.parcela br.2808/5 iznosi 17,85 eura, kat.parcela br.2899 iznosi 492,50 eura, kat.parcela br. 2905 iznosi 1.927,50 eura, kat.parcela br. 5013/3 iznosi 187,50 eura, Jemstvo za nepokretnosti iz LN 6838 KO Donja Gorica: kat.parcela br. 16/1 iznosi 26.675,00 eura i kat.parcela br. 4130 iznosi 9.758,33 eura.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost.

Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini "Pobjeda" dana 15.02.2024. godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 15. februar 2024.

Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 14.02.2024.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

Poslovni broj: Iv.br.1969/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca DOO Cungu&Co, Podgorica, PIB:02256134, koga zastupaju Gezim Haxhibeti Mr Liridon Sefa, advokati iz Ulcinja, protiv izvršnog dužnika DOO Sixonenine design, PIB:03351556, adresa City kvart lamela 5/18, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 179,86€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 13.02.2024.godine,

Poslovni broj : Iv.br.1968/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca DOO Cungu&Co, Podgorica, PIB:02256134, koga zastupaju Gezim Haxhibeti Mr Liridon Sefa, advokati iz Ulcinja, protiv izvršnog dužnika DOO Sixonenine design, PIB:03351556, adresa City kvart lamela 5/18, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 1.469,25€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 13.02.2024.godine,

Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o LII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 14.02.2024. godine i Zaključka o LIII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 14.02.2024. godine.

Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o LII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 14.02.2024. godine i Zaključka o LIII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 14.02.2024. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Nikšić, 14.02.2024. godine.

Da se izvršni dužnik DOO Sixonenine design, PIB:03351556, sa poslednjom poznatom adresom City kvart lamela 5/18, Podgorica, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1969/23 od 22.12.2023.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, i Rešenje o troškovima od 13.02.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 13.02.2024. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Da se izvršni dužnik DOO Sixonenine design, PIB:03351556, sa poslednjom poznatom adresom City kvart lamela 5/18, Podgorica, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1968/23 od 22.12.2023.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, i Rešenje o troškovima od 13.02.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 13.02.2024. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj: Ivm.br. 62/2024 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Hipotekarna banka ad Podgorica, ul Josipa Broza Tita br.67, koju zastupa Milović Jovana, dipl. pravnik, protiv izvršnog dužnika Krivokapić Milorada, ul. Marka Biljurića br.4, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 452,65 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serije BB 3302072 koja je izdata dana 09.08.2023. godine, donio je odluku o Izvršnom dužniku Krivokapić Miloradu, ul. Marka Biljurića br.4, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Ivm.br.62/2024 od 29.01.2024. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 452,65 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Ivm.br.62/2024 od 14.02.2024. godine.

Izvršni dužnik Krivokapić Milorad iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Ivm.br.62/2024 od 29.01.2024. godine godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Ivm.br.62/2024 od 14.02.2024. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Krivokapić Milorad iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 14.02.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I. br. 164/17.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Dam Vest“ doo Bar, ul. Mila Boškovića br. 18/4, koje zastupa Darko Hajduković, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika Božović Saša iz Podgorice, ul. Radoslava Burića 262, na osnovu izvršne isprave - pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru, P.br. 104/14. od 19.03.2015. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 2134/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Alivodić Mirsad iz Bara, Stjepana Mitrova Ljubiše 100, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 003516 od 16.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024. godine, donio je

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Božović Saša iz Podgorice, ul. Radoslava Burića 262, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru, P.br. 104/14. od 19.03.2015. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku u vidu rješenja o utvrđivanju vrijednosti od 12.02.2024. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.02.2024. godine

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Alivodić Mirsad iz Bara, Stjepana Mitrova Ljubiše 100, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 003516 od 16.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 13.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.02.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2136/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Ramović Hamid Hasna iz Bara, Stara pruga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 020881 od 16.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 1811/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kononenko Svitlana iz Bara, Šušanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 020102 od 23.08.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 1862/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Bujić Petar iz Bara, Anke Asanović 31, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 020784 od 24.10.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024. godine, donio je

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ramović Hamid Hasna iz Bara, Stara pruga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 020881 od 16.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 13.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.02.2024. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kononenko Svitlana iz Bara, Šušanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 020102 od 23.08.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 11.11.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.02.2024. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Bujić Petar iz Bara, Anke Asanović 31, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 020784 od 24.10.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 17.11.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.02.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2197/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Muratović Esad iz Bara, Crnogorskih serdara 25, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 002364 od 22.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 2186/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Zekić Dejan iz Bara, Maršala Tita 18, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 103332 od 28.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 2117/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Seizovski Stevan Sanja iz Bara, Ratac bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 015258 od 23.08.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024. godine, donio je

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Muratović Esad iz Bara, Crnogorskih serdara 25, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 002364 od 22.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 19.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.02.2024. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Zekić Dejan iz Bara, Maršala Tita 18, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 103332 od 28.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 19.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.02.2024. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Seizovski Stevan Sanja iz Bara, Ratac bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 015258 od 23.08.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 11.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.02.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2114/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kovalchuk Denis iz Bara, Rista Lekića C1 br. 65, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 106436 od 16.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 2188/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Radić Slavica iz Bara, V. Rolovića 15, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100369 od 28.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 1882/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Thaqaj Isenaj Bajram Agnije iz Bara, Dubrava 91, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 019134 od 09.10.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.02.2024. godine, donio je

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kovalchuk Denis iz Bara, Rista Lekića C1 br. 65, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 106436 od 16.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 07.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.02.2024. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radić Slavica iz Bara, V. Rolovića 15, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100369 od 28.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 19.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.02.2024. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Thaqaj Isenaj Bajram Agnije iz Bara, Dubrava 91, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 019134 od 09.10.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 17.11.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.02.2024. godine.

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

JAVNO OBJAVLJUJE

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

JAVNO OBJAVLJUJE

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 15. februar 2024.

Javni izvršitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvršnim predmetima izvršnog povjerioca NVO „PAM CG“ PODGORICA ,DR VUKAŠINA MARKOVIĆA 110-112 ,PODGORICA, radi naplate novčanog potraživanja , na osnovu vjerodostojne isprave-računa, dana 07.02.2024.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak na predlog izvršnog povjerioca NVO „PAM CG“ PODGORICA protiv izvršnih dužnika, sledećih: • izvršni dužnik DOO „2B&M COMPANY“ KOTOR ,PLAŽNI BAR –„HOLI“ ,KOTOR ,RAKITE BB ,po rješenju o izvršenju IV-1512/2015 od 14.05.2015.godine, za iznos potraživanja 64,20 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka advokatskim troškovima; • izvršni dužnik DOO RIAL BUDVA (KAFE FERARI),BUDVA ,BEČIĆI ,IVE LOLA RIBARA BB ,po rješenju o izvršenju IV-355/2016 od 07.03.2016.godine, za iznos potraživanja 321,00 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka advokatskim troškovima; • izvršni dužnik RBR INTERNATIONAL DOO BUDVA (ODISSEY HOTEL BUDVA),KOTOR ,LASTVA GRBALJSKA BB ,po rješenju o izvršenju IV-358/2016 od 07.03.2016.godine, za iznos potraživanja 467,59 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka advokatskim troškovima; • izvršni dužnik DOO „LINA“-SN KOTOR ,KAFE BAR GVARDIA ,KOTOR ,RAKITE BB ,po rješenju o izvršenju IV-388/2016 od 14.03.2016.godine, za iznos potraživanja 363,80 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka advokatskim troškovima; • izvršni dužnik DOO BASTION COMPANY DOO KOTOR ,ŠKALJARI BB ,KOTOR ,po rješenju o izvršenju IV-690/2016 od 20.04.2016.godine, za iznos potraživanja 1.251,90 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka advokatskim troškovima; • izvršni dužnik DOO „PRINCE“ TIVAT ,TRG MAGNOLIJA BB ,TIVAT ,po rješenju o izvršenju IV-691/2016 od 20.04.2016.godine, za iznos potraživanja 1.829,70 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka advokatskim troškovima; • izvršni dužnik DOO „MN BUS COMPANY“ KOTOR ,NJEGOŠEVA 157 ,po rješenju o izvršenju IV-899/2016 od 17.05.2016.godine, za iznos potraživanja 802,50 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka advokatskim troškovima; • izvršni dužnik GP KABLAR INŽINJERING –GRADNJA ,PJ BUDVA ,BUDVA ,29.NOVEMBRA BR.14 ,po rješenju o izvršenju IV-1746/2016 od 24.10.2016.godine, za iznos potraživanja 192,60 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka advokatskim troškovima; a istima nije bilo moguće uručiti rješenje o izvršenju .

Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posljedice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Izvršni dužnici se mogu obratiti Javnom izvršitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj, zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja naprijed navedenih rješenja o izvršenju.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.

Javni izvršitelj Branka Samardžić Iv.br.1827/23, Iv.br.1829/23 JAVNI IZVRŠITELJ DAVOR VUKOVIĆ IZ PODGORICE, adresa 13.jula br.7, u izvršnom postupku izvršnog povjerioca “CRNOGORSKI TELEKOM” AD, Moskovska 29, Podgorica, koga zastupa punomoćnik Vuković i Partneri AOD Beograd,radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 219,45 eura, i iznosa od 131,44 eura ime glavnih dugova, po osnovu vjerodostojnih isprava-izvoda iz poslovnih knjiga/finansijske kartice br.11117418 od 12.09.2023.godine, i finansijske kartice br.10970027 od 12.09.2023.godine, a shodno članu 45 ZIO, donio je zaključak o

Na osnovu člana 28 stav 1 Zakona o elektronskim medijima („Sl. list CG“ br. 46/10, 40/11, 53/11, 6/13, 55/16, 92/17, 82/20), a u vezi sa članom 31 Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter „Radio Bar“(„Sl.list CG – opštinski propisi“, br.

40/12 i 28/23) i Javnom pozivu ovlašćenim predlagačima za podnošenje predloga za člana Savjeta LJE „Radio Bar“ d.o.o. Bar br. 030-016/23-1056 objavljenog 26.12.2023. godine, Odbor za izbor i imenovanja Skupštine opštine Bar, nakon sprovedenog javnog poziva, objavljuje

LISTU BLAGOVREMENIH I POTPUNIH PREDLOGA KANDIDATA ZA ČLANOVE SAVJETA LJE “RADIO BAR” 1. Listu blagovremenih i potpunih predloga kandidata za članove Savjeta Lokalnog javnog emitera “Radio Bar” utvrdio je Odbor za izbor i imenovanja na osnovu pristiglih predloga i to: 1.1. ZDRAVKO GVOZDENOVIĆ, predstavnik javne službe iz oblasti kulture i sporta čiji je osnivač Skupština opštine Bar Predlagači: JU “Kulturni centar” Bar DOO “Sportsko-rekreativni centar” Bar

Predlagači: JU “Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola” Bar Fakultet za poslovnu ekonomiju i pravo Bar JU OŠ “Đ.K. Skenderbeu” JU OŠ “Mrkojevići”

Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je je DOO “Solar sing”, iz Bijelog Polja, Industrijska bb, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje solarne elektrane na katastarskim parcelama br. 1933/1, 1933/2, 1922, 1923, 1924, 1934/1, 1934/2, 1935, 1926 KO Zaton i djelovima kat. parcela br. 1944/1, 1944/2 KO Zaton, opština Bijelo Polje, ukupne instalisane snage 4,8 MW. U vezi sa navedenim obavještavamo zainteresovanu javnost da je uvid u dostavljenu dokumentaciju omogućen u kanc.br.32, zgrada Opštine Bijelo Polje, radnim danima od 8-11h. Elaborat se može preuzeti i sa sajta Opštine Bijelo Polje www.bijelopolje.co.me Rok trajanja javne rasprave, dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj, Sportska hala »Nikoljac« je do 13.03.2024.god.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u poslovnom objektu u ul.Svetog Petra Cetinjskog br.5, Bijelo Polje, dana 06.03.2023. godine, sa početkom u 11h časova.

Primjedbe i sugestije slati na mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Poslovni broj: I 545/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca mldb. ŠKRIJELJ ASAD, HONSIĆE BB, koga zastupa zakonski zastupnik majka Škrijelj Enisa, iz Rožaja, protiv izvršnog dužnika ŠKRIJELJ ERNAD, BJELIŠI BB, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

14.400,00 eura, dana 10.07.2023. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik ŠKRIJELJ ERNAD, iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju I.br. 545/24 od 07.02.2024. godine i rješenje o troškovima od 14.02.2024. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

Predlagač: NVU “Jadranski horizonti”

marija jovićević

1.4. NEĐELJKO ĐUROVIĆ, predstavnik Turističke organizacije Bar Predlagač: Turistička organizacija Bar

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

1.5. DRAGANA MARTINOVIĆ, predstavnica mjesnih zajednica

crna hronika

Predlagači: Mjesna zajednica Šušanj Mjesna zajednica Mrkojevići

crnom gorom

dragica šaković nikola sekulić

2. Lista blagovremenih i potpunih predloga kandidata za članove Savjeta Lokalnog javnog emitera “Radio Bar” objavljuje se u “Službenom listu Crne Gore”, na web sajtu Skupštine i u jednom dnevnom štampanom mediju koji izlazi u Crnoj Gori.

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

Broj: 030-016/24-74/2 Bar, 14.02.2024. godine

marko milošević

Odbor za izbor i imenovanja Predsjednik Asim Andrić, s.r.

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnim dužnicima Oktay Gontiken, Njegoševa br.2, Podgorica, i Damiru Hodžiću, Španskih boraca br.20, Podgorica, sa poslednjim poznatim adresama kao naprijed navedenim, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju Iv.br.1827/23 od 05.10.2023.godine sa predlogom i prilozima, i Rješenje o troškovima javne objave Iv.br.1827/23 od 14.02.2024.godine, kao i Rješenje o izvršenju Iv.br.1829/23 od 05.10.2023.godine sa predlogom i prilozima, i Rješenje o troškovima javne objave Iv.br.1829/23 od 14.02.2024.godine. Izvršni dužnici se radi podizanja prethodno navedenih pismena, mogu obratiti ovom javnom izvršitelju na adresi 13.jul br.7, Podgorica, i to u roku od 5 (pet) dana, od dana objavljivanja ove odluke u dnevnom štampanom mediju. Upozoravaju se izvršni dužnici, da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posledice koje mogu nastati snosi sama stranka. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Podgorica,14.02.2024.godine JAVNI IZVRŠITELJ Davor Vuković

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

1.3. ALDIJANA IBRAHIMOVIĆ, predstavnica nevladine organizacije sa sjedištem na teritoriji opštine Bar iz oblasti medija, zaštite ljudskih prava i sloboda, zaštite prava djece i porodice i osoba sa invaliditetom, zaštite potrošača i ekologije

-

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM

1.2. DENISA HALIMIĆ, predstavnica obrazovne institucije (ustanove predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, i ustanove visokog obrazovanja) -

Dnevni list

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Adresa: Baja Pivljanina 2 81250 Cetinje, Crna Gora Tel: +382 41 231 796 e-mail: sekretarijat.kps@cetinje.me ______________________________ www.cetinje.me

Sekretarijat za stambeno komunalne poslove i saobraćaj Broj: 016-335/24-2/6

Cetinje, 09.februar 2024. godine

PROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE O NACRTU ODLUKE O SUFINANSIRANJU ADAPTACIJE SPOLJNIH DJELOVA STAMBENIH I STAMBENO-POSLOVNIH ZGRADA - FASADA, KROVOVA I OLUKA NA TERITORIJI PRIJESTONICE CETINJE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

1. Organ uprave Prijestonice za sprovođenje javne rasprave je Sekretarijat za stambeno komunalne poslove i saobraćaj.

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno

2. Javna rasprava o Nacrtu Odluke o sufinansiranju adaptacije spoljnih djelova stambenih i stambeno-poslovnih zgrada - fasada, krovova i oluka na teritoriji Prijestonice Cetinje, trajaće 15 dana, počev od 15.02.2024. godine do 01.03.2024.godine.

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

3. Nacrt Odluke o sufinansiranju adaptacije spoljnih djelova stambenih i stambenoposlovnih zgrada - fasada, krovova i oluka na teritoriji Prijestonice Cetinje sa Programom javne rasprave objaviće se: - na internet sajtu Prijestonice Cetinje http:www.cetinje.me - na oglasnoj tabli Prijestonice Cetinje - u jednom štampanom mediju - na Radio Cetinje 4. Centralna javna rasprava će se održati 01.03.2024. godine u 10h, u Maloj sali Prijestonice Cetinje na drugom spratu.

5. Zainteresovani subjekti mogu svoje komentare, mišljenja primjedbe i sugestije dostaviti u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za stambeno komunalne poslove i saobraćaj, ul.

Baja Pivljanina broj 2, 81250 Cetinje ili u elektronskoj formi na e-mail: sekretarijat.kps@cetinje.me, najkasnije do 01.03.2024. godine.

6. Sekretarijat za stambeno komunalne poslove i saobraćaj Prijestonice će razmotriti primjedbe, predloge i sugestije učesnika javne rasprave i sačiniti izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi.

SEKRETARIJAT ZA STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I SAOBRAĆAJ SEKRETAR Vladan RADUNOVIĆ

Tiraž: 3.500

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 15. februar 2024.

841

Dana 13. februara 2024. preminuo je naš voljeni

NIKOLA Dušanov JANKOVIĆ Saučešće primamo 15. februara od 11 do 14 časova na gradskom groblju Čepurci, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Dok smo živi živjeće u našim srcima i mislima.

Kuća žalosti, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 105 Podgorica.

Ožalošćeni: supruga LJILJA, sinovac IGOR, sinovične SNEŽANA i MAJA, snahe RAJKA i TANJA, braća od stričeva, brat od ujaka, sestre od ujaka i sestre od tetke

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-191/5 od 09.02.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta socijalne zaštite – dječijeg vrtića i jaslica, na lokaciji urbanističkih parcela UP 15, koja se sastoji od katastarskih parcela broj 30/61 i 30/547 KO Ulcinjsko polje, u zoni „B”, podzoni „4”, u zahvatu DUP-a „Ulcinjsko polje” u Ulcinju.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ ili na sajtu Agencije za zaštitu životne sredinu, a preko ovog organa.

Na osnovu člana 15. Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi strategija i zakona („Službeni list Crne Gore “, broj 41/18)

MINISTARSTVO LJUDSKIH I MANJINSKIH PRAVA daje na javnu raspravu

Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja i upućuje

ЈАVNI POZIV

građanima/kama, naučnoj i stručnoj javnosti, državnim organima, političkim subjektima, nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama, medijima i svim zainteresovanim оrganizacijama i zajednicama, da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos, u razmatranju Nacrta zakona pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja trajaće 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva na internet stranici Ministarstva i portalu e-uprave.

Zainteresovani subjekti svoje primjedbe, prijedloge i sugestije na Nacrt zakona pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, mogu dostaviti Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava u pisanoj formi na adresu: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, br. 130, 81 000 Podgorica i na mejlove: biljana.pejovic@mmp.gov.me i tanja.mrakovic@mmp.gov.me , na obrascu za dostavljanje prjedloga, sugestija i komentara na Nacrt zakona.

Poslovni broj: I 283/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika Šekularac Dragoslav, BJELIŠI PREKO PRUGE BB., Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 445,86 eura, dana 14.02.2024. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Šekularac Dragoslav iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju I.br.

283/24 od 24.01.2024. godine i rješenje o troškovima od 14.02.2024. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora za 2023. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 01.03.2024. godine.

Tel. 020/272-405 e-mail: higijena@t-com.me

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 15. februar 2024.

839

Dana 14. februara 2024. u 84. godini poslije duže bolesti, preminula je naša draga

867

Обавјештавамо пријатеље, кумове, познанике да је дана 14. фебруара 2024. у 41. години живота изненада преминуо наш драги

RADMILA Čedomira IVANOVIĆ rođena RADOVIĆ

Saučešće primamo na groblju Čepurci 14. februara od 14 do 16 časova i 15. februara od 10 do 14.30 časova, kada krećemo za mjesno groblje Doljani, gdje će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Doljani-Peuta

САВО пок. Рака ПОПОВИЋ Саучешће примамо 15. фебруара од 11 до 15 часова и 16. фебруара од 10 до 15 часова у капели на мјесном гробљу испред цркве Светог Саве у Његушима гдје ће се и обавити сахрана.

Ožalošćeni: sin MLADEN-BATO, kćerka ANA-CICA, snaha SNEŽANA, unučad PETAR, SEKA, VELIŠA, MILAN i NIKOLA, praunučad, zaova VERA, đeveričići NEBOJŠA i NENAD, zaovičići i ostala rodbina

Ожалошћени: кћерка МИЛИЦА, мајка СЛАВКА, браћа БОЖИДАР и НИКОЛА, тетке АНЂЕ, СТАНКА и МАРА, снаха ТАЊА, синовичне ТАМАРА и МИА, браћа од тетака МЛАДЕН и ПЕТАР, сестре од тетака МИЛА, МАЈА, АНАСТАСИЈА, браћа и сестре од ујака и остала многобројна родбина 869

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da nas je dana 14. februara 2024. u 71. godini napustio naš dragi suprug, otac, brat i ujak

860

858

Обавјештавамо родбину, кумове, другове и пријатеље да је наш драги

Дана 14. фебруара 2024, у 66. години преминула је наша вољена

ЈОВАН-ДРАГАН Владимиров РАШОВИЋ

КАТА СЕРАТЛИЋ

MIOMIR Pera KASTRATOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Zagorič od 10 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćen: supruga JELENA, sinovi PEĐA i MILAN, ćerka MAJA, unuk MATEJ, sestra NADA KOPITOVIĆ sa porodicom, zet DALIBOR ĐUKIĆ i ostala rodbina

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA „Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Преминуо 14. фебруара 2024. године послије кратке болести у 75. години.

Саучешће за нашим драгим покојником примамо у породичној кући у Љајковићима- Зета 14, 15. и 16. фебруара до 13 часова, када ће се обавити сахрана у породичној гробници у Српској. Ожалошћени: син ЗОРАН, кћерке ЗДЕНКА и ЈЕЛЕНА, сестра БЕБА, братанић ЗЛАТКО, братаничне ТАЊА и БИЉАНА, снахе ЂУКА, ЉИЉА и МИЛИЦА, сестрић РАДЕНКО, сестричне, стрина ДЕСА, унучад БАЛША, ВУК, ЂОРЂЕ, АНДРИЈА, ПАВЛЕ, ЈОВАНА, НАЂА и ИСИДОРА и остала породица РАШОВИЋ и СТАНОВИЋ

рођена ЈОВОВИЋ

Саучешће примамо у капели Врбице 15. фебруара од 11 до 15 часова и 16. фебруара од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу Врбице.

Ожалошћени: супруг РАТКО, син НЕБОЈША, кћерка НИНА, браћа НОВИЦА и НЕНАД са породицом, сестра МИЛИЈАНА са породицом, снаха ИВА, зет НЕНАД, унуци НИКОЛА, НОВАК и ДАВИД и остала бројна породица, кумови и пријатељи

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 15. februar 2024.

852

Dana 14. фебруара 2024. godine preminuo je naš dragi

MILJAN Mitrov VUKOSAVLJEVIĆ 1927-2024.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 14. februara od 14 do 16 časova i 15. februara od 10 do 12 časova, kada se polazi za Seljane-Piva, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Po želji pokojnika cvijeće se ne prilaže.

Kuća žalosti – Ulica serdara Šćepana b.b, soliter Nikšić.

Ožalošćeni: kćerka MARINA, sinovi BRANISLAV i MITAR, snahe BILJANA i SVETLANA, unučad BORIS, IGOR, SANJA, LUKA i MILJAN, praunučad i ostala rodbina 851

856

Дана 14. фебруара 2024. у 82. години преминула је наша драга

MILJAN Mitrov VUKOSAVLJEVIĆ

МИЛОСАВА-МИЛА Радована ГОРАНОВИЋ

1927-2024.

рођена БУЛАЈИЋ

Саучешће примамо у капели Вилуси 15. фебруара од 12 до 14.30 часова, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова на мјесном гробљу.

Pozdravljamo se sa našim voljenim đedom, ocem i svekrom, zahvalni za sve što nam je u životu pružio.

Ожалошћени: брат ВОЈИСЛАВ и остала многобројна родбина Посљедњи поздрав драгом

МОМУ РАКЧЕВИЋУ ГОРАН и ИГОР РАДУЛОВИЋ

MILJAN, MITAR i SVETLANA 865

Posljednji pozdrav poštovanom kumu

850

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

MILJANU VUKOSAVLJEVIĆU Porodica LABUDOVIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 15. februar 2024.

854

Sa tugom, ljubavlju i ponosom opraštamo se od našeg voljenog oca, đeda i prađeda

864

Posljednji pozdrav

MILJANA Mitrovog VUKOSAVLJEVIĆA

DEJU LUTOVCU

1927-2024.

Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si nam nesebično pružao.

Ponosni smo na tvoj častan život i vrijednosti koje si nam ugradio. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

DRUGOVI IZ AUTO CENTRA ,,ŠAHOVIĆ“

Tvoji: MARINA, BORIS, LUKA, ANA, VUK i DARIJA 855

Poslednji pozdrav voljenom

Naš dragi otac, svekar, deda i pradeda

838

DEJANU LUTOVCU

Mir i spokoj tvojoj dobroj i plemenitoj duši.

Tetak VELIZAR, tetka NENA, sestre MILICA i NAĐA, brat DRAŽEN sa porodicom.

MILJAN Mitrov VUKOSAVLJEVIĆ

859

1927-2024.

Majko,

Ostaje u našem sjećanju voljen i poštovan. Zauvijek ćemo biti zahvalni za svu ljubav i pažnju koju nam je nesebično poklanjao.

Neka počiva u miru dostojanstveno, kao što je i živio.

Njegov sin BRANISLAV, snaha BILJANA, unuk IGOR i unuka SANJA sa porodicom 857

KATA SERATLIĆ

Opraštamo se od našeg dragog deke

MILJANA Mitrovog VUKOSAVLJEVIĆA 1927-2024.

Obilježio si naše djetinjstvo i odrastanje i ispunio ih uspomenama koje ćemo pamtiti zauvijek.

Hvala ti za neizmjernu ljubav koju si nam pružao.

Tvoji: BORIS, IGOR, SANJA, LUKA i MILJAN

Prerano je, neutješni smo ti. Bila si naš temelj i najveći životni oslonac, bez tvoje neumorne brige i posvećenosti ne bismo bili ni sjenka onoga što jesmo. Bila si uvijek podrška, topla riječ i zagrljaj ne samo nama, već svima koje si voljela i koji su te voljeli. S vjerom smo da si svim svojim bićem i dejstvovanjem, te herojskim trpljenjem i borbom do posljednjeg trenutka, zaslužila nagradu vječnoga života. Bez tebe ovdje više ništa neće biti isto, falićeš nam neizmjerno svakoga dana, sata i trenutka dovijeka. Naše suze i molitva umiće te i obući u svjetlost.

Počivaj u miru i odmori se, mama naša.

Tvoji NINA i NEBOJŠA

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 15. februar 2024.

846

870

Posljednji pozdrav stricu i đeveru

Preminuo je moj voljeni suprug

NIKOLICI JANKOVIĆU S poštovanjem,

LAZAR, JELENA, MILENA i KAJA ŠOFRANAC 848

Posljednji pozdrav dragom tastu

868

Posljednji pozdrav voljenom

DRAGOLJUBU OSTOJIĆU

Od DEJANA RADONJIĆA sa porodicom

NIKOLA Dušanov JANKOVIĆ

S ljubavlju koju smrt ne prekida i sa beskrajnim bolom i tugom koji ne prolaze ostaće doživotno u mom srcu.

NIKOLI Porodica BOŽOVIĆ 849

Posljednji pozdrav

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

Njegova neutešna LJILJA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DRAGOLJUBU

Posljednji pozdrav dragom

PAVI sa porodicom

845

NIKOLI

Od DUŠKA i BOBA GLENDŽE sa porodicom

IVANA RADULOVIĆ sa đecom

840

OLGI ĐALETIĆ

847

Tiho i dostojanstveno, kako je i živjela, napustila nas je naša voljena

MILA VUJOŠEVIĆ

863

Sa tugom u srcu opraštamo se od našeg brata

MOMA RAKČEVIĆA

Ostaje nam da čuvamo od zaborava njegovu iskrenost i plemenitost.

KOLEKTIV KLINIKE ZA DERMATOVENEROLOGIJU

Tuguju za njom, SAVETA, MIKO i VANJA sa porodicama

844

NIKOLI

Sjećanja na zajedničke trenutke, živjeće dok živimo i mi.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

BORO i DANILO RAKČEVIĆ sa porodicama

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 15. februar 2024.

31 836

861

Dana 15. februara navršavaju se tri godine od smrti

RAJANA Slavkovog OTAŠEVIĆA

život.

Tvoj prerani i iznenadni odlazak otvorio nam je ranu koja će doživotno krvariti. Živimo u patnji i boli, ali sa ponosom čuvamo sjećanje na tvoj kratki TVOJA PORODICA

STRIKO

Sa ljubavlju i poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe.

IGOR, TANJA, ANITA, JANA i MAŠAN

DRAGOLJUBA USKOKOVIĆA Počivaj u miru, dragi moj striko.

MITAR USKOKOVIĆ sa porodicom

842

862

853

Dana 15. februara 2024. navršava se četrdeset dana od kad nas je napuštila naša

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

MILENA POPOVIĆ

NIKOLI JANKOVIĆU

LJUBICA Batrića PEJANOVIĆ

rođ. MARKOVIĆ

Zahvalni smo za tvoju posvećenost porodici, ljubav i požrtvovanost kao i za dostojanstvenu starost.

Tvoj častan i dostojanstven život, dobrotu, plemenitost i tvoj dragi lik nikad nećemo zaboraviti.

Velika hvala osoblju Risanske bolnice koji pokušaše nemoguće.

Hvala svim našim kumovima i prijateljima.

Posebnu zahvalnost dugujemo našim komšijama i prijateljima iz Budve - Hvala vam svima i da vam se na dobro vraća.

Živio si život kao rijetko ko u tvojoj generaciji.

Hvala za pažnju koju si nam poklanjao.

BRANKO, MILEVA, PEĐA i SANDRA

Teško je zamisliti da ovaj rođendan nisi tu.

Neka te u vječnom miru prate naša ljubav i sjećanja.

Volimo te zauvijek.

sin JAKOV i snaha NEVENKA 843

1941 – 2021.

MAŠANOVIĆ

BLAŽO

DANICA

16. 5. 1997.

NIKOLA–KOKO SLOVINIĆ Moj plemeniti brat je otputovao.

ANDRIJA 16. 2. 2009.

NADA

31. 1. 2016.

TVOJA PORODICA

837

TUŽNO SJEĆANJE

16. 2. 1994.

866

Prođe tužna godina od smrti našeg dragog

Brat BOBO

32 Marketing

Četvrtak, 15. februar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

Šalji kupo te ne

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

30x

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika izvučena su 31. januara 2024. godine.

- Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 15. februar 2024. broj 410.

ili :

zbog čega je brza i bezobrazno zabavna Amazonova mini-serija „Mr & Mrs Smith“ vrhunska rasprava o modernim vezama maskirana kao špijunski triler Str. 4. i 5.

Eksplozivna terapija za parove

3

Četvrtak, 15. februar 2024.

A cappella

Trka na 100 metara O

vogodišnje uručenje nagrade Gremi, koje je pratilo 17 miliona gledalaca, bilo mi je posebno interesantno zbog kategorija posvećenih džez muzici. Za najbolji jazz latin album bio je nominovan i bubnjar Bobi Sanabrija, učesnik premijernog izdanja Made in New York Jazz festivala u Crnoj Gori (2016), sa projektom Vox Humana u izvođenju njegovog Multiverse Big Benda.

Naravno, džež kategorije manje su vidljiv dio ovog popularnog šou programa; glavne stvari dešavaju se na komercijalnoj muzičkoj sceni. Numere godine, albumi godine, izvođači godine – to je ono što završava u glavnim vijestima i u trending sekciji na društvenim mrežama.

Tako da, čak i ako nijeste direktno pratili ovogodišnje Gremije, sigurno već znate za rekord Tejlor Svift i ostale glavne dobitnike. Njima se neću baviti; radije ću naglas razmisliti o nečemu na nešto me je asocirala sva ta pompa... O kompetitivnosti u umjetnosti, o trci na 100 metara, kao i o kritikama koje Gremi nagrade trpe u kontinuitetu.

*** Otkad postoji Gremi, postoje i kontroverze u vezi s ovim prestižnim priznanjem.

Za početak, poslastica povezana sa potencijalnim rasnim momentom: od 1959. kada su prvi put uručene, Gremi nagrade u glavnim kategorijama otišle su u ruke afroameričkih umjetnika samo deset puta.

Odmah iza, stoji problem omjera nagrada između muškaraca i žena, iako nema manje žena u muzičkoj šoubiz-industriji.

Pritom, i bez Gremija svi znamo da u pop, r’n’b i rok kategorijama - žene pokrivaju neka od top rangiranih mjesta na top listama.

Među najglasnijim kritičarima Gremija bio je i ostao Džej-Zi koji je, osim zbog zapaženog rada na polju r’n’b i hip-hop muzike, široj javnosti poznat i kao dugogodišnji partner Bejonse, opet, jedne od najvećih ženskih muzičkih zvijezda.

Kritiku je uputio upravo zbog nje, koja ima najviše Gremi nagrada, ukupno 32, a nikada nije dobila „glavni“, onaj za najbolji album godine.

- Čak i po vašim pravilima, to ne funkcioniše... Mislite o tome – rekao je Džej-Zi povodom ovogodišnjih Gremija.

Piše: Vladimir MARAŠ

Muzika se mijenja, okolnosti se mijenjaju, politika se mijenja... Svijet više ne izgleda kao ranije. A Gremi nagrade i manifestacije poput Evrovizije možda su i najbolji pokazatelj činjenice da je birati najboljeg u bilo kakvoj umjetnosti potpuno pogrešno Godine 2020. kontroverzni Vikend s albumom „After Hours“ ostvario je ogroman uspjeh; nije se skidao sa svjetskih top lista. Međutim, numera „Blinding Light“ osvojila je nula bodova u fazi nominacije za ulazak u Gremi trku pa je tako, Vikend poručio da će ubuduće bojkotovati manifestaciju. Čak je i na Tviteru objavio da je procedura nominacija za Gremi nagrade kontaminirana korupcijom. A Majli Sajrus u novembru 2021. tvitovala je link koji vodi do teksta „Trideset umjetnika koji nijesu dobili Gremi“ uz

komentar: „U dobrom društvu“. Ove godine joj se kritika očigledno isplatila.

Kanje Vest osvojio je 21 Gremi priznanje tokom karijere, a 2015. kritikovao je procedure kada je Bejonse izgubila u trci za najbolji album godine. Tada je nakon manifestacije izjavio „da je zaslužila tu nagradu“. Dodao je i da su u tom trenutku svi već umorni od svega toga i da je primljeno „dovoljno udaraca u lice“ ovakvim sistemom glasanja.

Zejn Malik (eks-One Direction) bio je još suroviji u seriji tvitova: „Zajebi Gremi i sve koji su povezani sa tim...

Dok nekome ne stisneš ruku i pošalješ neki poklon, ništa od nominacije!“ U nekom od narednih tvit reakcija konstatovao je da se ne radi o njegovoj nominaciji, već o ukupnom procesu koji je zasnovan na protežiranju, rasizmu i interesima.

Nakon što je pobijedila u direktnoj trci sa Bejonse 2017. godine, Adel je uredno primila svoju nagradu i slomila je napola, dodavši da je „Lemonade“, sa kojom je Bejonse ušla u trku, ipak zaslužila nagradu. Nakon ceremonije, pošla je do svoje koleginice u backstage i rekla joj koliko poštuje njen rad. Što nam to govori? Kompetetivnost u muzici, bila na svjetskom, lokalnom ili regionalnom nivou, nije poželjna.

U redu su televizijski formati manjeg obima, takmičenja za ovo ili ono, ali svjetska pop kultura i nagrade nijesu trka na 100 metara.

*** Muzika se mijenja, okolnosti se mijenjaju, politika se mijenja... Svijet više ne izgleda kao ranije. Možda je Evrovizija i najbolji pokazatelj činjenice da je birati najboljeg u bilo kakvoj umjetnosti potpuno pogrešno. Ukus publike je jedno, ukus stručnog žirija najčešće znači nešto sasvim drugo. Ono što se dopada meni, neće se dopasti vama i obrnuto.

Stoga, top-liste, urednici muzičkih programa, neka vode svoje poslovne politike, ali treba da zapamtimo jedno: sport trpi kompetitivnost, štoviše kompetitivnost jeste poenta sporta. A muzike i umjetnosti uopšte – i ne baš.

Druga je tu poenta u pitanju...

4

Četvrtak, 15. februar 2024.

u fokusu

Mini-serija „Mr & Mrs Smith“: Vrhunska raspr

Eksplozivna ter amazon.com

Svaki novi tvist samo pojačava utisak da gledate vrlo pronicljivu romantičnu dramu ili dramatičnu romansu, u kojoj je nabudžena špijunaža samo povod za razgovor o strahu od bliskosti, ljubavi i ljubomori, otuđenosti, nepovjerenju

N

eki brakovi jednostavno ne uspiju, pa je tako i dugo iščekivana saradnja Donalda Glovera i Fibi Voler-Bridž prekinuta prije nego što je i počela, ostavljajući fanove genijalština poput „Atlante“ i „Fleabag“ poput izdušenih balona. I zaista, nije pretjerano reći da bi vijest o „oživljavanju“ nečega što sada djeluje tako prevaziđeno kao što je „Mr & Mrs Smith“ (Dag Lajman, 2005) s Anđelinom Džoli i Bredom Pitom – prošla prilično nezapaženo da iza projekta nije trebalo da stanu Donald i Fibi. Sa njima u sedlu, ipak se dalo očekivati da će špijunska akcija, koja kao da je napravljena samo da bi se testiralo da li će filmska traka izgorjeti od Anđinog i Bredovog seksepila, biti osvježena i vrijedna pažnje.

Na koncu, nakon Fibinog napuštanja projekta zbog „kreativnih razlika“, Glover je završio osmodjelnu mini-seriju sa Frančeskom Sloun sa kojom je prethodno radio na „Atlanti“.

Sada kada su Smitovi konačno sletjeli na Amazon prajm, možemo vam reći samo jedno: dobro je. Odahnuli smo. Što je

Donald Glover i Maja Erskin formiraju hemiju tvrđu od čelika

tačno Fibi imala na umu, ne znamo – ali vizija koju su ponudili Glover i Sloun definitivno kandiduje „Mr & Mrs Smith“ za jednu od najzabavnijih i najsvježijih serija godine.

Zabibereni karakteri

„Mr & Mrs Smith“ nije pravi reboot originalnog filma; prije se može reći da je inspirisan Lajmanovom akcijom, kao i istoimenom mini-serijom iz 1996. godine. Iako jeste prožeta omažima „originalima“,

od starta je postavljena tako da može da stoji kao sasvim unikatna priča.

Budući bračni par Smit upoznajemo u trenutku kada se prijavljuju za novi posao u vrlo misterioznoj kompaniji koja ima prosto ime - Company. I o kojoj ne znaju ništa osim to da regrutuje špijune za visokorizične misije.

Buduća Džejn (Maja Erskin, fenomenalna i ovdje i u nedovoljno popularnom urnebesu od serije „Pen15“) i budući

Džon (Glover) odgovaraju na pitanja koja se pojavljuju na robotizovanom ekranu, već tu najavljujući i otkrivajući djelić karakternih crta zbog kojih će kasnije jedno drugom zabiberiti čorbu.

Prva epizoda, u kojoj se upoznaju u novoj kući u kojoj ih čekaju nove kreditne kartice, burme i poruka „Dobro došli u prvi dan svog braka“, prava je mala fešta od awkward situacija. Ne zna se kome je neprijatnije, njima ili vama, ali taj

5

Četvrtak, 15. februar 2024.

rava o modernim vezama maskirana kao špijunski triler

čudnjikavi osjećaj nikada nije pretjeran, niti djeluje vještački.

Naprotiv, sasvim je prirodan i usklađen sa ključnim osobinama koje su oboje nagovijestili u zasebnim intervjuima.

Već tu njihovu čudnjikavu interakciju usmjeravaju Džejnina „antisocijalnost“ i nedostatak želje da se konektuje sa bilo kojom drugom osobom, te Džonov manjak „emocionalne inteligencije“, za koji su ga optuživale bivše djevojke. Ili, preciznije, pretjerana potreba za konekcijom, zbog koje uopšte ne umije da „pročita sobu“ i signale koji mu se šalju.

Otrovi i nesigurnosti

Svaka epizoda nosi ime po jednoj od faza koju ima većina veza, od prvog i drugog dejta, preko prvog zajedničkog odmora i rasprave o imanju/nemanju djece, do terapije za parove i konačnog raskida. Svaka ima makar jedno epizodno pojavljivanje vrhunskog glumca/glumice, od Džona Turtura, Bilija Kembela i Šeron Horgan, preko Vagnera Moure, Parker Pouzi i Pola Dejna, do Rona Perlmana, Sare Polson i Mikejle Koel („I May Destroy You“).

I što je najbitnije, u svakoj epizodi ti ključni romantični elementi (ili stepenici u vezi) tretiraju se iz manje očekivanog ugla koji je, pritom, vješto umotan u oblandu špijunske akcije. Tako da vas do samog kraja i one eksplozivne, „raskidne“ potjere na ulicama, koja je super omaž Bredovom i Anđelininom filmu, sačeka mnogo efektnih narativnih iznenađenja.

Svaki novi twist samo dodatno pojačava utisak da je „Mr & Mrs Smith“ u samoj srži vrlo pronicljiva romantična drama (ili dramatična romansa, ako vam je draže) u kojoj je nabudžena akcija samo maska za vrhunsku raspravu o modernim vezama, strahu od bliskosti, nepovjerenju, ljubavi i ljubomori... i teško porecivoj

imdb.com

rapija za parove

da spakuju i mnogo prelijepih momenata konekcije, i užasno bolnih padova u komunikaciji, pa čak i poneku raspravu o modernoj muzici koja se završava sa zaključkom sa kojim se svi moramo složiti: kakvi Eminemi, Madone i bakrači...

Jedna je Doli Parton!

Više od eskapizma

Džon Turturo – samo dio mozaika fenomenalnih epizodnih uloga

činjenici da skoro niko od nas nije spreman da se do kraja ogoli pred osobom koju voli, a traži isto zauzvrat. Ili, jednostavno, ne može da prihvati da nikad nikoga ne možemo do kraja spoznati, iako ga možemo u dušu znati... A iz naše nemogućnosti da vjerujemo u nekog i nešto „naslijepo“ upravo i kreću svi otrovi i nesigurnosti koje mogu da ubiju i najkosmičkiju ljubav na svijetu.

U tom smislu, iz „Mr & Mrs Smith“ možemo mnogo da učimo ili makar da pretresemo mnoge prohujale vihore iz ljubavnih veza. Svi mi prolazimo sve te sjebane stvari u koje se uvaljuju naši Smitovi; njihove djeluju zajebanije samo zbog toga što su oneobičene špijunskim elementom i njime podignute na nivo „veći od života“.

Dejt iz pakla

Naravno da se većina prvih poljubaca ne dogodi nakon što nekoga slučajno ubijete i morate da mu slomite i ruke i noge ne biste li ga ugurali „ispod tepiha“, ili da dupli dejt iz pakla sa kolegama špijunima nije baš tako česta pojava. No, sve su to samo metafore za stvari koje vrlo dobro znamo, poput prečudne noći poslije koje se ostvare (ne)željene romanse, ili ljubomore prema paru koji djeluje kao da mu sve ide od ruke, dok sa svojom osobom,

dok s onim ili onom koju najviše volite, nailazite na planine u komunikaciji.

Stoga, u „Mr & Mrs Smith“ nema slučajnih glumačkih gostovanja, niti su ovlaš promišljeni subjekti misija na koje Smitove šalje misteriozni šef Hajhaj. Svaki novi zadatak ujedno je i novi test za naše nepovjerljive ljubavnike i njihov gigantski problem da se otvore jedno prema drugom.

Najluđa epizoda, mimo oktanskog finala, tu je definitivno ona četvrta, sa duplim dejtom sa drugim Džonom i Džejn (Moura i Pouzi), nakon kojeg naš (ne)srećni par završava u krvi preko glave, a Džon ne može da se sjeti da li mu je bivša cura imala jednu ili dvije ruke. Sjajna je i peta, „italijanska“, sa Perlmanom u ulozi tipa kojeg treba da sačuvaju živog, a koji se zadiše kad krene da otvori čokoladicu, a kamoli kad treba da potrči i pobjegne od kiše metaka, uz ne-daj-bože skakanje ili kotrljanje sa zida. A šesta, sa Sarom Polson u ulozi bračne terapeutkinje, posebna je priča. Mnogo je tu detalja za otpakivanje, koji mnogo govore i o sasvim „nebitnom“ epizodnom liku, i o promišljenosti kreatora serije.

Uz svu silnu akciju, pucačinu, potezanje noževa, udare pesnica, lude potjere na četiri točka – Glover i Sloun stigli su

Kroz cijelo to ludilo od špijunskih i romantičnih misija, Glover i Sloun vode uz vrlo malo praznog hoda i fora koje se ne primaju. A forica i autoironije ima koliko hoćete; malo što je od ovogodišnjih serija toliko zabavno i šarmantno za gledanje kao „Mr & Mrs Smith“.

Na koncu, za to što ova mini-serija nije ostala samo primamljivo, ali jednokratno parče striming eskapizma, posebno priznanje zaslužuju Glover i Erskin. Njihova hemija tvrđa je od čelika od početka do kraja i sigurno može da zatvori usta svakom ciniku koji bi rado skočio da „optuži“ nove Smitove kako robuju eri političke korektnosti i woke kulture mijenjajući „čisto bijele“ likove s afroameričkim glumcem i japanskom glumicom.

Ako je gledao „Atlantu“ i ispratio Gloverovu kako televizijsku (uz „Atlantu“, nezaobilazne su i „Community“ i „Hive“), tako i muzičku karijeru, svako „sa dvije zdrave u glavu“ morao je da zna da ovaj tip sa kompromisima i ulagivanjem nema dodirne tačke, pa je stoga i mogao da krene, pa da se pravovremeno i bez ijedne grke raziđe i sa jednom Fibi Voler-Bridž.

I zato sa svakom novom serijom, bila savršena ili ne, Glover i uspijeva da isporuči obavezno TV štivo. „Mr & Mrs Smith“ to potvrđuje, kao eksplozivna terapija za parove i vrhunska rasprava o modernim ljubavima - špijunski zamaskirana kao akcioni triler.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.4/5

6

Četvrtak, 15. februar 2024.

Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKČEVIĆ

F

ilmovi koji pucaju na sentimentalnost uvijek su mač sa dvije oštrice. Ako imate srceparajuću priču i vrlo staromodan pristup naraciji, ako želite da dobijete pravi, punokrvni tearjerker, onda morate imati izuzetnu glumačku ekipu i barem poneko režisersko rješenje koje prost storytelling uzdiže na viši nivo.

I u stanju je da iz opštih mjesta i nečega što smo vidjeli milion puta izvuče tu „šaku suza, vriću smija“ (ili obrnuto) koje želite da dobijete od gledalaca.

Za igrani dugometražni debi „Suncoast“, premijerno prikazan na ovogodišnjem Sandensu, režiserka i scenaristkinja Lora Čin obezbijedila je samo jedan vrhunski element, prijeko potreban svakom tearjerker filmu. To su, naravno, glumci, prije svega Lora Lini, zvijezda serije „Ozark“.

Nažalost, filmska autorka na početku karijere nije se pro-

Harelson, Parker i Lini unose prijeko potrebnu energiju u ravan skript

Lora Lini i Vudi Harelson prave m

Melodrama ko glumce kao slavila ko zna kakvom inovativnošću, pa su joj Lini i Vudi Harelson, koji ovakve sporedne role može da odigra i sa povezom preko očiju, na kraju napravili medvjeđu uslugu.

Njihova igra debelo je odskočila od svega ostalog što je ponuđeno u prestaromodno spakovanoj melodrami „Suncoast“.

Nevidljiva kćerka

Radnja filma, koji je nedavno sletio u ponudu striming servisa Hulu i inspirisan je stvarnim događajima iz autorkinog života, počinje krajem marta 2005. godine. To možemo zaključiti po dvije stvari: prvo, zahvaljujući naslovnici People magazina, koji prelistava naša

Ubacujući velike igrače, režiserka je probala da se za nedostatak originalnosti iskupi šarmom. Na koncu, obavili su sve što je tražila bez grešaka u koracima, ali nehotice pokazujući da cijela priča bez njih uopšte ne bi imala efekta glavna junakinja, sedamnaestogodišnja Doris (Niko Parker), a na kojoj je udarna priča ker najava razvoda Dženifer Aniston i Breda Pita. I po jednoj nama manje poznatoj, ali Sjedinjenim Državama vrlo znanoj priči: po protestu za Terezu „Teri“ Šajvo koji se odvija ispred „ustanove za umiranje“ po imenu „Suncoast“.

Protest u organizaciji Terinih roditelja i svih onih koji su smatrali da njen suprug Majkl nema pravo da joj ispuni posljednju želju i skine je s aparata za održavanje života nakon 15 godina provedenih u vegetativnom stanju – otkriva nam i lokaciju na kojoj se odvija radnja. Riječ je o režiserkinom rodnom Klirvoteru, imdb.com

zer kalo

7

Četvrtak, 15. februar 2024.

oja koristi o štaku gradiću na obali Floride, pod čijom se osunčanom ljepotom odvija jedna vrlo mračna i emocionalno zahtjevna priča.

U ustanovi „Suncoast“, u isto vrijeme dok se protivnici eutanazije bore za Terino „pravo na život“, smješten je i Dorisin stariji brat Maks (Kri Kara).

On je živ, ali odavno „više nije tu“: tumor mozga odavno ga je lišio vida, kretanja i govora. Iako su ga doveli u „Suncoast“, svjesni da se stanje pogoršalo i da slijedi neizbježno, njihova majka Kristin (Lini) nikako ne može da se pomiri sa činjenicom da će uskoro ostati bez jedinca. Da, upravo jedinca...

Jer, zbog mukotrpne brige o sinu, samohrana mama ponaša se kao da nema još jedno dijete. I štoviše, u jednom trenutku, na pitanje da li ima još djece, odgovara odrično, potpuno zaboravljajući na kćerku Doris.

Odrastanje naše junakinje otežano je ne samo bratovljevom bolešću i činjenicom da je nevidljiva za konstantno zabrinutu i ljutitu majku, nego i očevom smrću od srčanog udara kada je imala samo tri godine. Sa četiri, izgubila je i baku, pa joj je iz porodice, mimo bolesnog brata, živa ostala samo majka. A nekad bi voljela da nije... To će i reći Polu (Harelson), jednom od ljudi koji protestuju za Teri Šajvo, čvrsto uvjereni u to da je svačiji život dragocjen.

Ružno pače

Kroz Dorisine razgovore sa Polom, kao i kroz lik profesora u njenoj srednjoj školi koji koristi Terin slučaj da podučavanje učenika, režiserka pokušava da otvori debatu o etici umiranja, terminalnim bolestima, pravu na eutanaziju i dostojan život i smrt... Na-

žalost, ne uspijeva da zagrebe dublje ispod površine. A da ironija bude veća, ključni problem filma „Suncoast“ je u tome što je zaista željela da udari „po dubini“. I jeste pokušala, ali nije uspjela da prikaže koliko su kompleksne i teške situacije poput one u kojoj se našla Dorisina porodica.

Režiserka se posvetila Dorisinom liku, trudeći se da pokaže kako teška porodična situacija i bolest mogu ukradu djetinju nevinost i bezbrižnost, i debelo otežaju tinejdžerske godine tokom kojih većinu obično muče neke sasvim drugačije brige i uopšte ne vide koliko su privilegovani što razmišljaju (samo) o tome kako će doći do alkohola, trave i/li broja svoje simpatije.

U tom dijelu joj, nažalost, problem ne pravi toliko ispodprosječan scenario, koliko izbor same glavne glumice. A daleko od toga da je Parker loša u ulozi Doris; veći je problem to što je toliko lijepa, da je gotovo nemoguće povjerovati da se osjeća kao „ružno pače“ i da nema niti jednog prijatelja. Stoga, slabo je uvjerljiv veći dio scena koji dijeli sa svježe stečenim, hiperpopularnim i poprilično simpatičnim drugarima iz odjeljenja – Lejsi (Danijela Tejlor), Britni (Ela Anderson), Megan (Arijel Martin) i hot shot simpatijom Nejtom (Amar).

Klinci su super, klinci su divni; ima u njihovoj dinamici vrlo realnih i opipljivih elemenata iz stvarnog tinejdžerskog života, ali cijeli taj coming of age ton udešen je previše sladunjavo i ravno, tako da im nikada ne vjerujete do kraja. Za vas, sve što vidite na ekranu odvija se upravo tu – na ekranu. Na filmu, a ne u realnom životu. A isti utisak kao od ti-

imdb.com

medvjeđu uslugu Huluovom filmu „Suncoast“

Tinejdžeri koji konstantno podsjećaju da ih igraju glumci

REŽIJA I SCENARIO: Lora Čin ULOGE: Niko Parker Lora Lini, Vudi Harelson Danijela Tejlor TRAJANJE: 109 min

nejdžera, nosite i od Pola koji sa Doris dijeli male životne mudrosti stečene iz braka sa nedavno preminulom suprugom.

Velika reklama

Jedini momenti kada „Suncoast“ postaje moćan, jesu oni kada je u fokusu Dorisina majka. Lora Lini najveća je i jedina prava furioza režiserkinog debija, bez nje ovaj film ne bi mogao da stekne ni status gledljivog. I samo je glumica njenog ranga, od jedne naizgled histerične i dozlaboga patnjom oštećene majke – mogla da napravi tragično ubjedljivu figuru. Onu koju razumijete i sa njom saosjećate, čak i onda kada empatiju ne zaslužuje...

Zbog toga je i šteta što je Lora Čin izgubila fokus i rasplinula jačinu i težinu svega što se odvija na ekranu umećući

sasvim nepotrebne elemente poput Polovog lika. Vudi je Vudi – uvijek je lijepo vidjeti ga kako radi „ono svoje“, ali fakat je da njegov lik nije pružio veliki doprinos filmu i da je upao u projekat skoro isključivo kao zvučno ime koje može da posluži za reklamu. I da je vrijeme Polu posvećeno moglo da se utroši drugdje i mnogo kvalitetnije.

Ubacujući velike igrače poput Vudija i Lore Lini u jednačinu, režiserka je probala da se za nedostatak originalnosti iskupi šarmom na koji je dobra većina gledalaca slaba. Na koncu, obavili su sve što je tražila bez grešaka u koracima, ali nehotice pokazujući da su njenom filmu poslužili kao štake.

Toliko odskačivši iz neugledne naracije, samo su skrenuli pažnju na to koliko je većina ostalih elemenata – manje vrijedna. I da cijela priča bez njih uopšte ne bi imala efekta.

Opet, to nipošto ne znači da je „Suncoast“ jedan od onih tearjerker filmova koje valja zaobići u širokom luku. U zavisnosti od toga koje su vaše „sentimentalne šolje čaja“ i koliko volite da vam (ne) budu gorke, možda čak i pustite neku suzu. Za one „tvrđeg“ nepca, pak, za sasvim pristojno filmsko iskustvo u kućnoj varijanti vjerovatno je dovoljna i Lora Lini... Zasigurno jedna od glumica sa najvećim talentom da vam, kao osobe od krvi, mesa i kontradikcija, podvali žene koje u protivnom ne biste mogli ni smisliti.

Ocjena: 6/10

8

Četvrtak, 15. februar 2024.

festivali Piše:

Marina D.RICHTER

V

Zahtjevan p na razmišlja

Iako ne izuva iz cipela, ovo jeste film nespornog kvaliteta, naročito zbog moćnog prikaza disfunkcionalnosti porodica, pritisnutih bremenom japanske „ćutologije“ i stigmatizacija osoba s invaliditetom Film je fokusiran na genezu i raspad ljubavne veze mlade žene i mladića s invaliditetom. Važno je napomenuti da tu nije reč o linearno građenoj plačnoj drami sa manipulaiffr.com

eliki pobednik ovogodišnjeg Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu je, blago rečeno, čudna zverka.

Ukoliko se zanemari zahtevna minutaža filma od tri sata i deset minuta, japanska drama „Rei“ nagrađena Zlatnim tigrom, ima da ponudi paletu podradnji koje na izazovan način podstiču na mozganje o različitim aspektima života, pa nas tako teraju i na razmišljanje o tome gde počinje, a gde se završava naša potreba da se suprostavljamo znacima upozorenja o tome sa kime se upuštamo u bilo kakvu vrstu bližih odnosa. Sa druge strane, debiju japanskog režisera Tošihiko Tanake ne bi smetalo malo pauze od kontemplacije uz svakodnevne rituale, kao ni skladnija montaža.

Japanska drama „Rei“ – pobjedn

tivnom muzikom i poentom, nego o ostvarenju koje je toliko kompleksno u načinu na koji obrađuje temu, da izazov dolazi iz potpuno drugačijeg ugla: iz spremnosti na suočavanje sa psihičkim demonima i sa susretom sa nesvakidašnjom situacijom u kojoj je kompleksnost afere nejednako investiranih emocija vrlo specifična.

iffr.com

Teška minutaža

Priča o genezi i raspadu jedne atipične ljubavi

Pozorišni glumac po profesiji, Tanaka je započeo režisersku karijeru tokom lokdauna pod očiglednim uticajem sada već internacionalno slavljenog Rjusuke Hamagučija, odnosno njegovih ranih radova poput „Intimacies“ (2012), filma koji traje više od četiri sata.

Sama pomisao na to da bi trebalo provesti 170 minuta u bioskopskoj stolici da bi se pogledala melodrama o toksičnim odnosima između smorene službenice i gluvog fotografa Masate (čiju ulogu tumači sam Tanaka), isprva ne zvuči izazovno. Međutim, ono što se dešava u filmu ispripovedano je i vizuelno predstavljeno na vrlo interesantan način. Potrebna je, naravno, dobra koncentracija, ona koju većina novije bioskopske publike ne poseduje za nešto u čemu nema eksplozija, pucnjave i akcije (a ni humora), i veliko je pitanje kako izgleda budućnost ovog filma koji hoće i postiže puno toga, ali bez

empatije prema bilo čijoj stražnjici koju eventualno žulja bioskopska stolica.

Empatija i oprez

„Rei“ otvara lingvističko, tekstualno objašnjenje samog naslova. Otkriva da se ovaj odnosi na istoimeni kandži znak koji, kada stoji sam, nema nikakvo značenje. Tek kombinovan sa drugim znacima, dobija smisao. Ovo je alegorija koja se tokom filma može čitati na mnogo načina, što je suština naslova, a shodno tome i scenarističkih odluka.

Scena koja sledi nakon objašnjenja takođe je od velikog značaja za čitavu radnju, i ujedno jedna od najlepših u filmu. Gledalac posmatra fotografa koji u snežnoj oluji uslikava usamljeno drvo pokriveno belom odorom, posle čega od sreće tone u debeli snoj snega. Fotografija nastala prilikom tog izleta u kijamet u japanskoj provinciji poslužiće kao lajtmotiv brošure za uspešnu pozorišnu predstavu u Tokiju, koja hvata pažnju činovnice Hikari (Takara Suzuki). Pasionirana ljubiteljka pozorišta otkriće još jednu fotografiju istog autora koja krasi brošuru jedne druge produkcije, i postati opsednuta namerom da pronađe fotografa.

Nepretenciozno iako malčice problematično, Tanaka gradi priču oko ove, sa početka čisto intelektualno motivisane

Četvrtak, 15. februar 2024.

Veo misterije

Ne samo režiser filma, već i njegov direktor fotografije Ikeda Akijo staje ispred kamere da odglumi ulogu Masatinog jedinog pravog prijatelja koji ga štiti od samog sebe.

Njegovi motivi se takođe mogu tumačiti dvostruko. Sa jedne strane, vidimo iskreno prijateljstvo, a sa druge – i emocije mnogo jače od čisto drugarskih.

Karakterna studija većine protagonista je odlična (mada ih je, ruku na srce, previše), i ne preza od ekstremnih sredsta-

Ocjena: 4/5

iffr.com

nakane žene koja, osim jedne jedine prijateljice Asami (Maeko Ojama), nema sa kime da deli svoje misli i strasti. Ona donosi odluku da autora fotografija kontaktira putem imejla. Ono čega nije svesna jeste da je čačnula mečku. Masata prvo okleva, ali napokon prihvata ponudu da fotografiše ženu koja mu piše da je za seansu spremna da plati, iako joj napominje da do tada nikada nije radio portrete. Prećutkuje joj, međutim to, da uopšte nije navikao da komunicira sa ljudima.

Od same introdukcije glavnog muškog protagonsite, u gledaocima se istovremeno bude i osećaj empatije, i ekstremnog opreza. U njegovom držanju ima nečega što nije sasvim uobičajeno, a što se manifestuje kroz minimalne, postepeno uvođene geste. Tanaka pokazuje veliki glumački talenat menjanjući ruho od ranjenog jagnjeta do razgoropađene životinje i nazad, ne dajući nam uvek indikaciju kada će se koja od tih strana Masatine ličnosti ukazati.

iffr.com

poziv anje

va da oslika posledice teških trauma iz mladosti, konkretno u slučaju Masate. On je iznutra toliko slomljen i nenavikao na fizički kontakt sa bilo kim osim sa drugarom iz detinjstva, da je nesposoban da se otrgne od psihičkih blokada. Zbog čega je uopšte izgubio moć govora nešto je to takođe ostaje prekriveno velom misterije, iako nam je bačeno nekoliko insinuacija i pokoja eksplozivna reakcija koja izaziva žmarce. Ta žanrovska crta je mogla da se produbi, i to u korist celokupne priče koja je donekle nedorađena, jer su najjači momenti u filmu upravo oni koji su otrgnuti kontroli.

Takođe su izvanredne scene koje se dešavaju u i oko pozorišne scene koja je Tanaki poznato tlo, i dijaloški su najbolje rešene. U jednoj od njih, u kojoj glumci posle premijere sede u kafani i diskutuju o sve praznijim pozorišnim salama i padu interesovanja ljudi za nedigitalne umetnosti, oseća se iskrena, neinscenirana frustriranost zbog obezvređavanja profesije kojoj su predani srcem i dušom. Zapravo, svaki segment filma posvećen klasičnim granama umetnosti ima težinu, i doprinosi boljem utisku.

Pored toga, na visok nivo podignut je i prikaz disfunkcionalnosti porodica, pritisnutih bremenom japanske „ćutologije“ i stigmatizacija osoba s invaliditetom. Tanaka nije jedini koji je „drugačiji“ u filmu „Rei“. Dio radnje okrenut je kćerkici Hikarine najbolje drugarice koja ima poteškoća u razvoju i koja sa jedne strane, zaokuplja svu ljubav majke, a sa druge tera oca od kuće u naručje druge žene.

Teško je dati odgovor na pitanje kakva budućnost sledi filmu kakav je „Rei“, ali je manje teško obrazložiti odluku internacionalnog žirija da ga nagradi u Roterdamu s obzirom na to koliko je začuđujuće „mršava“ bila ponuda u ovogodišnjem glavnom takmičarskom programu festivala. Ovo jeste film neospornog kvaliteta, ali ne od one sorte koja izuva iz cipela.

iffr.com

nik Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu

Kadrovi iz filma koji je nagrađen Zlatnim tigrom

9

10

Četvrtak, 15. februar 2024.

CELULOID

„Orion and the Dark“: Idealan izbor za malo od

imdb.com

Spremite se za gomilu pitanja

Naš glavni junak okružen simpatičnim natprirodnim entitetima

Od Čarlija Kaufmana očekivao se postmoderni pristup, pa su tu reference na „Back to the Future“, „Inception“, „Inside Out“... Ali, ima tu i manje očekivanih momenata koje vrijedi otkriti sa klincima Piše:

Marko Stojiljković

P

re filmske kritike, jedan savet za roditelje i književno-pedagoška preporuka. Ako imate dete ili decu predškolskog uzrasta, a još niste otkrili slikovnicu „Orion i mrak“ Eme Jarlet, potrudite se da ispravite grešku. Istinu govoreći, verovatno vaše dete neće naučiti da čita uz nju i veće su šanse da nauči njene reči napamet, ali ono što iz nje može izvući ipak je dragoceno. Reč je tu o balan-

su stvari u životu i sasvim prirodnim pojavama koje, kada ih upoznamo, nisu tako strašne.

Radnja knjige prati dečaka Oriona koji se plaši raznih stvari poput pasa, devojčica, mora, svoje bake, ukratko, svega i svačega, ali najviše mraka.

Kada ga upravo oživljeni mrak poseti i povede na avanturu, Orion će se suočiti i s ostalim strahovima, usput se dobro zabavljajući.

Slikovnica ima četrdesetak strana sa vrlo malo i vrlo retko pisanog teksta, pa se postavlja pitanje smislenosti adaptacije

takvog materijala u dugometražni animirani film, što su kompanije „DreamWorks“ i „Netflix“ i učinile, servirajući nam ga početkom februara.

Izmijenjeni temelj

Drugo pitanje je koliko takvu adaptaciju može uraditi neiskusni režiser poput Šona Čarmaca koji je na dugometražnim filmovima radio samo na „storibordu“, dok je samostalno režirao samo jednu veb-seriju i nekoliko kratkih.

Možda se nada može položiti u Čarlija Kaufmana na mestu scenariste, dodatno podvučenu time da autor genijalština kao što su „Being John Malkovich“ (Spajk Džounz, 1999), „Adaptation“ (Džounz, 2002), „Eternal Sunshine of the Spotless Mind“ (Mišel Gondri, 2004) i „Synnecdoche, New York“ (2008) ima iskustva i s animacijom. Kao scenarista

je potpisao seriju kratkometražnih epizoda „Moral Orel“, a kao scenarista i režiser i dugometražni animirani film za odrasle „Anomalisa“ (2015).

Naravno, adaptacija je morala biti temeljna i tako je i napravljena. To je jasno još od samog početka i prilično izmenjenog (hm, rekontekstualizovanog) spiska Orionovih fobija na kojem su posebno mesto dobili sramoćenje i školske siledžije, te od posebne pažnje posvećene kreiranju uvodne priče u kojoj se naš junak (glas mu pozajmljuje Džejkob Trembli) dvoumi hoće li ili neće ići na školski izlet u planetarijum i hoće li ili neće prići devojčici iz razreda. Oživljeni Mrak (Pol Volter Hauzer) na scenu stupa malo kasnije, a skoro celokupna radnja slikovnice troši se na naredne dve sekvence, njihovog usvajanja i odlaska u avanturu.

11

Četvrtak, 15. februar 2024.

Sama avantura je, pak, dodatno elaborirana, baš kao i lik Mraka, za kojeg nam je objašnjeno da je možda prirodna pojava, ali je zato natprirodni entitet, i to onaj krovni na koji se nadovezuju drugi, poput Slatkih Snova (Anđela Baset), Spavanja (Natasija Demetriu iz „What We Do in the Shadows“), Nesanice (Net Fakson), Neobjašnjive Buke (Golda Roševel) ili, pak, Tišine (Aparna Nančerla).

Hercog i Cimer

Ti manji entiteti, zajedno sa Mrakom, beže od bahate Svetlosti (Ajk Barinholc), a prema Orionu su nepoverljivi zato što ih osuđuje, podriva im agendu i izokreće igru sopstvenim strahovima. A ako ovaj opis ne zvuči dovoljno komplikovano, možemo dodati i to da nas čeka „fleš-forvard“ u kojem je Orion (Kolin Henks) otac male i maštovite Hipatije (Mia Akemi Braun) koja se i sama boji mraka ili makar ne želi spavati. Ali, to nije sve...

Od Čarlija Kaufmana se i očekivalo malo postmodernog pristupa, pa su tu reference na trilogiju „Back to the Future“ (posebno na kultni prvi deo iz 1985), „Inception“ (Kristofer Nolan, 2010), animirane uratke studija „Pixar“ (naročito na „Inside Out“, Pit Dokter, 2015)... Opet, ima i onih manje očekivanih, poput spominjanja književnika Dejvida Fostera Valasa, pomalo „sa neba pa u rebra“, dok sprdnja sa glasom i naracijom Vernera Hercoga postaje već kliše u savremenoj filmskoj industriji. Srećom pa je animacija glatka; pozadinske priče likova su uglavnom detaljne taman onoliko koliko treba; glasovna gluma je potkrepljena sa dovoljno inspiracije, a soundtrack je razigran, od citata Hansa Cimera, do integralnog prenošenja pesama Tame Impale.

Rezultat je animirani film koji, za razliku od knjige, nije baš za male-male klince, budući da se bavi prilično apstraktnim konceptima, već za one malo veće, koji se više ne boje mraka, ali kojima mašta još radi bez problema. A ako ga svejedno gledate sa klincima, pripremite se za hrpu pitanja.

Ocjena: 4/5

The End We Start A From pokaliptični film, čija se radnja odvija u Engleskoj u blago alternativnoj sadašnjosti ili vrlo bliskoj budućnosti, ali s ambicijom da bude realističan i sa razrađenom premisom, pa zato ubedljiv i uverljiv. Složićemo se, nije to neka novost, gledali smo već „Children of Men“ (Alfonso Kuaron, 2006) ili Netfliksov recentni „The Kitchen“ (Danijel Kaluja, Kibve Tavares, 2023).

Najsvežiji „ulov“ sa striming servisa, „The End We Start From“ u režiji Mahalije Belo, rađen po scenariju Alis Birč (filmovi „Lady Macbeth“ (2016) i „The Wonder“ (2022), serije „Succession“ i „Normal People“) zapravo je adaptacija romana Megan Hanter. U pitanju je vrlo moguća, ali ipak unekoliko nategnuta špekulacija na temu kolapsa civilizacije usled prirodne katastrofe koja je izazvana klimatskim promenama.

Našu bezimenu junakinju (Džodi Komer) upoznajemo u vrlo odmakloj trudnoći, samu u kući u vrlo kišnom Londonu. Kiša za britansku metropolu možda nije neobična, ali ova je, blago rečeno, mnogo jača i upornija. Baš u trenutku kad joj puca vodenjak, voda prodire u kuću. Dok čeka da dođe hitna pomoć, ona ipak pokušava da „sanira štetu“ (koliko se već može), zbog čega zaključujemo da je reč o pametnoj, požrtvovanoj i samostalnoj junakinji.

U bolnici upoznajemo njenog partnera (Džoel Fraj) i saznajemo da se situacija nije popravila, naprotiv. Zbog toga odla-

Glumački, film je vrlo dobar, ali to nije dovoljno za ubjedljivu dramu o bliskoj apokalipsi

ze kod njegovih roditelja u selo na brdu kako bi se, makar u prvo vreme, snašli. Prvo vreme je baš to: prvo, vrlo ograničeno vreme, dok se zalihe ne potroše, jer kolaps skoro svih struktura sve više uzima maha, pa je svako ostavljen da se snalazi sam za sebe.

Skloništa, doduše, postoje, i nalik su izbegličkim kampovima, a primaju samo decu i po jednog roditelja, zbog čega partner, svestan sopstvenih ograničenja u novom, divljem svetu ostavlja našu junakinju sa bebom tamo, nadajući se da će makar oni preživeti. Sigurnost je i tamo upitna, u šta ćemo se ubrzo uveriti, ali ona tamo makar upoznaje jednu sapatnicu (Ketrin Voterson) sa malo starijom bebom, s informacijom da na ostrvima postoje zajednice koje pokušavaju da ponovo izgrade društvo i s idejom da zajedno produže tamo.

No, i komuna ima svoja pravila, stavlja interese zajednice ispred bilo kakvog individualizma, a imperativ je zaboraviti svet iz prošlosti. Naša junakinja, pak, ima svoje ideje i o prošlosti i o sadašnjosti, pa

želi da se vrati na mesto koje poznaje i koje doživljava kao svoje... I eto nama objašnjenja za naslov filma. „The End We Start From“ možemo najpre opisati kao čudan hibrid između mehanike „Mad Max: Fury Road“ (Džordž Miler, 2015) i pejzaža Kuaronovog „Children of Men“. Tematski je blizak oboma (katastrofa, borba za preživljavanje, feminizam, kriza muškosti i, iznad svega, materinstvo), ali je i sasvim utišan, kameran i lišen bilo kakvog spektakla. Ta je ideja sama po sebi hrabra, ali i uz najbolju moguću izvedbu, pitanje je koliko je zapravo moguća.

Glumački, film je vrlo dobar, od Komer koja ga „nosi“ igrajući protagonistkinju koja pronalazi pravi balans emocija i racionalnosti, preko glumaca u vrlo funkcionalnim sporednim ulogama koji joj se svesno podređuju, pa do vrlo koloritnih epizoda. Jedna kameo uloga se izdvaja; u pitanju je kratka, relaksirajuća sekvenca u kojoj nas Benedikt Kamberbač, kao čovek kojeg dve majke sreću, uspeva uveriti da se nisu svi ljudi degradirali do nivoa zveri čak ni nakon što je cela civilizacija propala.

Opet, ni to nije dovoljno da pristojan film postane i ostane – dobar. Jednostavno, „The End We Start From“ je suviše utišan, i to verovatno u manipulativne svrhe: svi zaključci, neki dublji, a neki sasvim providni, servirani su bez alternative, a od nas se očekuje da mislimo da smo do njih došli M. STOJILJKOVIĆ sami.

Ocjena: 2.7/5

Džodi Komer, najjači adut beskrvne apokalipse Mahalije Belo imdb.com

drasliju djecu

12 ili-ili

Četvrtak, 15. februar 2024.

Marko Njegić, filmski kritičar „Slobodne Dalm

Vangelis je ozvučio moćno, da se čini d „Blade Runner“ se podjednako gleda i sluša, od uvodne vatre iznad Los Anđelesa do završnih „suza na kiši“. Zahvaljujući Vangelisu finalni monolog Roja Batija može se slobodno parafrazirati: „Čuo sam stvari koje vi ljudi ne biste vjerovali“

M

alo je što dragocjeno u doba filmske i TV hiperprodukcije kao kritičarsko pero koje umije da razdvoji žito od kukolja, i uputi svim i svačim zasutu publiku prvo što da gleda, a onda i kako bi to nešto mogla da tumači. U tom smislu, malo nam je ko iz regiona (a možda i šire) bitan kao Marko Njegić, filmski kritičar i urednik sedmičnog priloga „Reflektor“ dnevnog lista „Slobodna Dalmacija“, za koji piše od 2005. godine.

Možete se truditi, ali teško možete pronaći običan, prosječan filmski tekst sa njegovim potpisom, a govorimo o zvanično najaktivnijem hrvatskom filmskom kritičaru. Jer, Njegić je mnogo više od thumbs-up/thumbs-down autora; njegove recenzije svojevrsna su ljubavna pisma i vremeplovi kroz film kao umjetnost, od kultnih naslova kojima se uvijek vrijedi vratiti i koje i sam redovno obnavlja, sve do novijih naslova na koje vrijedi obratiti pažnju.

I još je nešto vrlo teško pronaći u kategoriji „Marko Njegić“...

Ma i približno normalan filmski naslov! Naravno, u najljepšem smislu. Jer, Njegićevi naslovi vrhunske su pozivnice i ulazna vrata u njegove misli o filmu. I toliko su razigrani i štosni, da bi mnoge vrijedilo uramiti taman kao i kultne replike iz filmskih klasika.

A taj osjećaj da su riječi i filmovi Njegićeve igračke osjetićete i u njegovim odgovorima na naše „Ili-ili“ zamke i zavrzla-

me. Iz svih je uspio da nam se (ne)očekivano vješto izvuče i učini nam ovo jednim od najdražih gostovanja u rubrici.

Ovogodišnji kandidat za Oskara: „Poor Things“ ili „Zone of Interest“?

- Vaganje odmah na prvo pitanje. Ja sam valjda posljednja osoba kojoj odgovara „ili-ili“ forma. Pojedem se živ iz godine u godinu prilikom slaganja godišnjih filmskih top-lista, hoće li na prvom, drugom, trećem... mjestu biti ovaj ili onaj film. No, dobro, na muci se poznaju akcijski junaci (smijeh). „OK, let’s do it“, rekao bi Stalone na početku filma „Tango & Cash“. Dakle, sa jedne strane iznimno kreativna reanimacija mita o Frankenštajnu, sa druge holokaust-drama kakvu još nismo vidjeli. Oba filma su sjajna, drukčija, posebna, s izvanrednim ženskim ulogama (Ema Stoun, Sandra Huler).

Oba planiram ponoviti narednih dana u kinu, pri čemu se ponavljanju „Poor Things“ više veselim. „Zone Of Interest“ je možda bolji, ali „Poor Things“ mi je draži i topliji film. Srce nije kamen, kaže i Ema Stoun.

Negativac iz filma Kventina Tarantina: Bil („Kill Bill: Volume 1 and 2“, 2003/04) ili Hans Landa („Inglorious Basterds“, 2009)?

- Bil je upečatljiv negativac, „the man“. Pamti se njegova izjava „Do you find me sadistic?“, kao i briljantni vic o Klarku Kentu/Supermenu,

nešto najbolje što je Kventin Tarantino napisao, uz prvu scenu sa Landom. Međutim, Landa je ipak elegantniji, dijaboličniji, unikatniji negativac. Priča tečno tri jezika, puši lulu i pije mlijeko kao zločesti mačak. Mislim da Landa ipak zaslužuje odnijeti pobjedu.

Au revoir, Shosanna. Au revoir, Bill.

Hrvatski režiser: Rajko Gilić ili Dalibor Matanić?

- Dvije različite generacije redatelja. Grlić ima klasike, no Matanić mi je generacijski bliži. Osobno držim „Za sreću je potrebno troje“ jednim od najboljih hrvatskih (ili eksJu) filmova prije devedesetih. „Zvizdan“, pak, smatram ponajboljim hrvatskim filmom novog milenija ili barem dvijehiljadedesetih. Neriješeno. Za sreću je potrebno - dvoje.

Muzika iz filma: Enija Morikonea za „A Fistful of Dollars“ (Serđo Leone, 1964) ili Vangelisova za „Blade Runner“ (Ridli Skot, 1982)?

- Volim Morikonea. Da je u igri „The Good, the Bad and the Ugly“ ili „Once Upon a Time in the West“, dvojba bi možda bila veća, ali svejedno bih prije odabrao Vangelisa i „Blade Runner“. To mi je uz „Conan the Barbarian“ i „The Last of the Mohicans“ vjerojatno najbolji score svih vremena. Vangelis je ozvučio budućnost toliko moćno, da se čini kao da smo je doživjeli, tj. kao da nam je ugradio implatant sjećanja na nju. „Blade Runner“ se podjednako gleda i sluša, od

uvodne vatre iznad Los Anđelesa do završnih „suza na kiši“.

Finalni monolog Roja Batija može se slobodno parafrazirati zahvaljujući Vangelisu: „Čuo sam stvari koje vi ljudi ne biste vjerovali...“ Glumačka gromada: Al Paćino ili Robert De Niro?

- Kumovi glume. Živuće legende kinematografije. Glumački jin-jang. Toliko su se pratili i nadopunjavali kroz karijeru, da bez jednog možda ne bi bilo drugoga i obratno, kako se reče. Nije čudno da su se napokon sreli oči u oči u Manovom „Heat“ i priznali to jedan drugome između redaka ispijajući kavicu u sitne sate. Jedna scena, dva velikana. Iako legendarna rečenica iz filma kaže: „Ne vezuj se ni za što od čega ne možeš pobjeći za 30 sekundi“, previše sam vezan za obojicu da bih citirao Paćina i jednome od njih rekao: „Brother, you are going down.“ Piksarov animirani film: „WALL-E“ (2008) ili „Up“ (2009)?

- Uh, dva ponajbolja i ponajdraža Piksarova crtića, svaki divan i emotivan na svoj način.

Jako teško se ovdje odlučiti.

Rekao bih da je „Wall-E“ bolji kao cjelina. Pa opet, „Up“ ima onu uvodnu scenu za sva vremena koja ga odvodi visoko u filmska nebesa.

Filmski velikan: Ingmar Bergman ili Akira Kurosava?

- Velikani sa velikim „V“. Filmaši drukčije poetike koji su zadužili europsku i svjetsku kinematografiju brdom klasika. Bergman je introspektivniji, Kurosava epskiji. Odabrati favorita je prokleto nemoguće. „Persona“ protiv „Rashomon“, „The Seventh Seal“ vs. „Seven Samurai“... Mislim da

Četvrtak, 15. februar 2024.

13

macije“

privatna arhiva

o budućnost tako da smo je doživjeli

Marko Njegić: Tvrdi da je vic o Supermenu iz filma „Kill Bill“ najbolje što je Tarantino napisao

je ovaj „ili-ili“ izbor pravi pravcati filmofilski rašomon: jednostavno se ne može odabrati „prava verzija istine“ o tome tko je bolji redatelj.

Zečevi na velikom platnu: Frenk the Rabbit iz „Donnie Darko“ (Ričard Keli, 2001) ili Džek, Suzi i Džejn iz „Inland Empire“ (Dejvid Linč, 2006)?

- Frenk. Jeziv je, ali je i filmofil koji ide u kino, pa i filozof. „Why are you wearing that stupid man suit?“ je valjda najjače filmsko protupitanje nakon „What a hell are you?“ iz „Predator“.

Kultni mjuzikl: „Hair“ (Miloš Forman, 1979 ili „Rocky Horror Picture Show“ (Džim Šarman, 1975)?

- Tim Kari ostvario je ulogu za pamćenje kao Frank-n-Furter i „Rocky Horror Picture

Show“ je nesumnjivo odličan mjuzikl, ali odabir pada na „Hair“ zbog bliskije mi glazbe i opipljivije emocije. Pogledao sam ga prošle godine ponovno, i to dvaput u kratkom roku u čast Trita Vilijamsa. Oba puta gutao sam knedle na kraju.

Bergeru!

Impozantna uloga kod Pola Tomasa Andersona: Danijel Dej-Luis u „There Will Be Blood“ (2007) ili Hoakin Finiks u „The Master“ (2012)?

- Već sam se prepao da će biti „Bil Mesar versus Džoker“ (smijeh), ali ovo je isto gusto.

Duel fenomenalnih metodskih glumaca/uloga. Na prvi pogled, reklo bi se da Dej-Luis ispija pobjednički „milkšejk“, ali što više mislim možda bi čak i Finiks mogao biti master ovog dvoboja. Pada mi na pamet nevjerojatna scena u za-

tvoru, nešto najintenzivnije što je on ili bilo tko drugi ikad odglumio.

Mind fuck film: „The Machinist“ (Bred Anderson, 2004) ili „Memento“ (Kristofer Nolan, 2000)?

- Ovo je i Kristijan Bejl protiv Kristofera Nolana. Kult do kulta. Ipak, biram „Memento“, uz ogradu da je njegov mindfuck svježiji u mom sjećanju (obnovio sam ga 2020, na 20. godišnjicu), a „The Machinist“ nisam ponovio već neko vrijeme. Fali mi stari, rani Nolan i volio bih da se jednom vrati manjim, neblokbasterskim projektima poput „Mementa“ koji mu je bio i ostao ponajbolji film. „Otkazani“ režiser: Roman Polanski ili Vudi Alen?

- Baš sam friško obnovio neke filmove obojice i opet shvatio

koliko su jaki svaki na svoj način. „Bitter Moon“, „Frantic“, „Rosemary’s Baby“ tj. „Mighty Aphrodite“, „Everyone Says I Love You“, „Match Point“, „The Purple Rose of Cairo“... Život piše romane, a Vudi je scenarist.

Klasik iz osamdesetih: „Ghostbusters“ (Ajvan Rajtman, 1984)ili„TheGoonies“(Ričard Doner, 1985)?

- Iznimno dragi filmovi još od malih nogu kojima se i dan-danas rado vraćam. Možda mi je „The Goonies“ (bio) za nijansu draži, ali moj stariji nećak naprosto obožava „Ghostbusters“, tako da sam ih uz njega dodatno zavolio. Who you gonna call? GhostGoonies.

Kolega kritičar: Jurica Pavičić ili Nenad Polimac?

- Pridodamo li Živorada Tomića, imamo moje „sveto trojstvo“ domaćih kritičara.

Filmofilski sam odrastao prateći Pavičića i Polimca još od kraja osnovne/početka srednje škole da bi mi u međuvremenu postali kolege sa kojima već godinama prognoziram Oskare gostujući u njihovom „Jutarnjem listu“. Opredijeliti se za jednoga je nemoguća misija.

Uloga Margo Robi: Harli Kvin („Birds of Prey“, Kati Jan, 2020) ili Barbi („Barbie“, Greta Gervig, 2023)?

- Margo kao Harli je jedan od najboljih kastinga u novije vrijeme. Njezina najbolja scena u „Barbie“ je takoreći već viđena u Šazelovom „Babylon“ (suza), a „Birds of Prey“ je donio nekolicinu ludih i nezaboravnih trenutaka, poput napada na policijsku stanicu. Ovdje ne treba uložiti Džokera. Pobjednica je Harley Freakin’ Quinn.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

14 SERIJE

Četvrtak, 15. februar 2024.

Expats

Kasting dodatno otežava i ovako stere

Deža vi sa drvenom imdb.com

Tri Amerikanke u Hong Kongu u fokusu neubjedljive mini-serije Lulu Vang

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

S

vaka sličnost između Amazonove nove mini-serije „Expats“ i velikog HBO hita „Big Little Lies“ je čista iluzija, iako na prvi pogled izgledaju slično. Adaptacija popularnog romana „The Expatriates“ Dženis J. K. Li, u režiji Lulu Vang („The Farewell“, 2019), donosi niz isječaka iz života u čijem je središtu takođe žena pogođena tragedijom i koju ponovo igra Nikol Kidman. Tako da, nije ni čudo što drama „Expats“ na prvu loptu djeluje kao projekat namijenjen publici koja voli serije Žan-Mark Valea i/li Dejvida E. Kelija, ne samo „Big Little Lies“, već i „The Undoing“ i „Nine Perfect Strangers“.

Međutim, radnja Amazonove šestodjelne mini-serije odvija se sa druge strane Pacifika, u Hong Kongu, a naše nove protagonistkinje pokreću druge želje i sile od onih koje su vladale u Montereju u Kaliforniji.

Kišobran revolucija

U fokusu su tri žene, tri iseljenice koje su prešle okean kako bi ispunile dio svoje sudbine, a Vang pokušava da nam kaže ko su bile i koliko su se promijenile prikazujući kako reaguju u vanrednoj situaciji. Nažalost, u procesu razjašnjavanja razlika i pomalo eksponiranih karakternih crta, već na početku podliježe karikiranju i promovisanju stereotipa, a to je sve što je, s obzirom na to da je i sama iseljenica, sigurno željela da izbjegne.

U seriji pratimo svakodnevicu Margaret (Kidman), koja je privremeno stavila karijeru na čekanje zbog muževljevog posla u Hong Kongu, i Hilari (Saraju Blu), koja radi. One su prijateljice i komšinice, a žive u luksuznoj rezidenciji sa sve filipinskim sluškinjama koje brinu o svemu kod kuće.

Mersi (Dži-jang Ju) je mlada

15

Četvrtak, 15. februar 2024.

eotipnu Amazonovu priču o tri iseljenice

m Nikol Kidman Ovoj vrsti drame godila bi glumica koja ima oštricu, a koja ipak nije postala sinonim za uloge arhetipskih bogatih bjelkinja sa turbulentnim emocionalnim životom je seriji prilično fascinantnu političku pozadinu.

Japanski Vavilon

Dži Jang-Ju u roli bejbisiterke koja će izazvati tragediju

Nikol Kidman u jednoj od najdrvenijih uloga na televiziji

tvline.com

Režiserka Lulu Vang, koja je vješto istraživala teme u vezi sa kulturnim krahom i porodičnim vezama u filmu „The Farewell“, sada je stvorila dramu koja ispituje slična pitanja, samo je ovog puta u središtu narativa – uloga majke.

Kao režiserka, pokazala je da je uvijek više zainteresovana za hvatanje trenutaka i emocija, nego za pričanje priče, što se uglavnom vidi i u ovoj seriji.

Nažalost, rezultat koji je imala u „The Farewell“ ovdje je izostao, pa je „Expats“ serija koja je vrlo dosadna i razvučena za gledanje.

Osim toga, Vang u seriji pokušava da isplete mrežu veću od života, a sve niti joj se ne uklapaju baš onako kako je to zamislila. Tako se „Expats“ kreće između popularne vreve Hong Konga i dekadentnog

variety.com

američka studentkinja korejskog porijekla koja dolazi iz Njujorka i muči se radeći povremene poslove. Njen život se mijenja nakon što upozna Margaret i postane dadilja njenom sinu Gasu, a potom ga u trenutku nepažnje izgubi iz vida. Iako porodica odmah počinje potragu sa policijom, dječaku se ne može ući u trag. Od tada Margaret i njen suprug Klark (Brajan Ti) pokušavaju da pobjegnu od haosa koji je izazvala ova tragedija, ali i od intimnih poteškoća u gradu koji nije njihov.

Propitujući teme majčinstva, ali i identiteta i želje, Vang navodi svoje protagonistkinje da se bore i da pokušaju da savladaju prepreke, kako bi postale snažnije, pod uslovom da se sa njima suoče. A njihove intimne priče odvijaju se usred studentskih protesta 2014. godine, koje je nasilno ugušila policija. Događaj, poznat kao „Kišobran revolucija“, pružio

okruženja više klase prikazujući raspoloženja aktera, ali bez hrabrog hvatanja ukoštac sa karakterizacijom, ili sa razrađivanjem radnje i intriga koje je prate.

Misterija nestanka djeteta zamišljena je kao motiv koji treba da pokrene razgovor o iseljeništvu, ali ta je tema u praksi vrlo slabo razrađena. Neki labavi podtekst o složenosti kulture iseljeništva i životnim stilovima u kapitalističkom Vavilonu zaista postoji, ali nije dovoljan. Naprotiv, stereotipni sukob između bučnih i bogatih Zapadnjaka i tihih, podređenih Azijaca čak izaziva određenu nelagodu i daje seriji neugodan melodramatični ton.

Uz sve to, imamo i svakakve kreativne odluke koje skreću pažnju sa zapleta bez ikakve potrebe. Umjesto da razvija glavne likove, Vong nas vodi da šetamo ulicama Hong Konga. Riječ je o stilskom rješenju koje prate male priče koje ponekad obogaćuju, a ponekad nikako ne pristaju narativu. Za „Expats“ važi ovaj drugi slučaj.

Promašena poenta

Koliko god neonski osvijetljene slike grada bile prekrasne kao pozadina, u ovoj seriji nema romantizovane verzije Hong Konga koju znamo iz filmova Vong Kar-Vaija. Grad je prikazan kao metropola u političkim prevratima, koju bogati imigranti koriste kao oazu iluzorne dekadencije, posebno kada prijeti da postane pretijesna. Što se pozitivnih elemenata tiče, „Expats“ je svakako serija puna tehničkih kvaliteta u svim aspektima, od fotografije, preko montaže, do zvuka. Poigravanje s uglovima kamere i krupnim planovima ljudi, koji skoro da se direktno obraćaju gledaocima, vrlo je učinkovito

i pruža iskustvo gledanja dokumentarnog filma izbliza. A Vang često ostavlja pjevušenje pozadinske buke grada preko slika koje začinjavaju narativ.

Ali, to nije poenta.

Od glumaca, najveći promašaj je izbor Nikol Kidman za ulogu Margaret. Njeno ime zasigurno i dalje privlači publiku, iako nam nije najjasnije zbog čega s obzirom na to da konstantno igra jednu te istu ulogu. Njena „ucviljena bogatašica“ prilični je deža vi na televiziji već nekoliko godina.

Za „Expats“ bi mnogo bolji izbor bila glumica s oštricom koja ipak nije postala sinonim za ulogu arhetipske bogate bjelkinje sa turbulentnim emocionalnim životom. Kidman takve role ne promašuje godinama, a u seriji Lulu Vang zaisgurno promašuje bit. Recimo, njena projekcija vlastitog srama i neadekvatnosti na jadnu dadilju djeluje forsirano i izmišljeno. A tom osjećaju ne pomaže ni činjenica da se i sama Kidman toliko „ukočila“, da više nije u stanju da napravi više od dvije grimase čak ni u najdramatičnijim situacijama.

Sa druge strane, imamo manje poznatu Rubi Ruiz koja briljira u ulozi dadilje Esi koja počinje da ide na živce Margaret. I Hilari, koju igra Blu, mnogo je zanimljivija, složenija, suptilnija i ljudskija od naše glavne „tragičarke“. Ona je odrastala u teškom okruženju i ima prezaštitnički nastrojenu majku, ali uspjela je u životu i čvrsto stoji na vlastitim nogama. No, negdje nausput postala je toliko egocentrična, da je nastavila da krijući koristi pilule, iako je sa suprugom navodno odlučila da ima djecu. Hilari je puna paradoksa, a Blu se silno trudi i uspijeva da je predstavi kao kompleksnu osobu.

Na koncu, to da je Lulu Vang prava autorka, ipak se vidi u ovoj seriji. Ona definitivno preuzima rizike i ne nudi način interpretacije na koje su nas ključne striming platforme navikle, već sa drugačijim tempom i pogledom na svijet pokazuje studije karaktera kakve bi, recimo, radio neki slikar. Nažalost, s „Expats“ nije uspjela da velike želje i ambicije istjera do kraja, i to ne samo zbog iritantne glume Nikol Kidman.

Ocjena: 2.3/5

16

Četvrtak, 15. februar 2024.

Anime planet no što te ne ubije, to te ojača. Niče. Ono što te ne ubije, to te osakati. Goribor. Međutim...! Ono što te ubije, to ti podari mogućnost gejmifikacije života i napredovanja u svijetu u kome je to gotovo nemoguće. Mizušino Šun.

Najslabiji lovac među ljudima (kao takvog ga makar upoznamo) i junak nove anime-serije „Solo Leveling“.

Probuđene moći

Što treba da znate o jednom od najiščekivanijih anime projekata 2024. godine? Pa, prvo da je u pitanju adaptacija ne mange, nego manhve ( južnokorejskog stripa) koji je počeo kao veb-novela, a zatim je popularnost uticala da se sa beletristike autor Čugong prebaci na webtoon formu (digitalni oblik stripa nerijetko praćen i muzičkom podlogom i/ili zvučnim efektima), a odatle u štampane manhve i, na kraju, skoro deset godina kasnije, u željno iščekivane anime i video-igru koja stiže u aprilu.

Za to vrijeme, „Solo Leveling“ uspio je da prevaziđe okvire Južne Koreje i postane globalni hit (prvi korejski strip preveden na srpski jezik), zbog čega se i nalazi visoko na listi

Hoće li lov upasti u zam Anime ima jako lijepu osnovu koja obećava inovativnost. Ipak, kako se epizode nižu, ne možemo da ne strijepimo od, čini se, neizbježnog upadanja u onu standardnu formulu koja je nešto uobičajenija za isekai i šonen anime

najiščekivanijih ovogodišnjih anime projekata. Ali, da li će to uspjeti i da opravda? Pa, sudeći prema šest do sada prikazanih od 12 snimljenih epizoda, tek ostaje da vidimo.

O svijetu u kome Mizušino živi saznajemo mnogo već u prvoj epizodi, i to prije nego što ga upoznamo. Narator nam daje do znanja da je godinama

ranije otvoreno gomilu portala (magičnih kapija do drugih dimenzija) i da su odatle krenula da izlaze svakojaka čudovišta.

Kao instant reakcija, da li zahvaljujući tim istim portalima ili ne, ljudima su selektivno počele da se bude magične moći. Ubrzo potom, oni sa takvim „darovima“ preuzeli su radiotimes..com

O

Instant hit „Solo Levelin

Mizušino Šun, najslabije rangiran lovac na čudovišta

ulogu lovaca koji se bore protiv čudovišta i svojevoljno ulaze u portale da bi ih ubijali. Ono što je, pak, takođe naglašeno u startu jeste da, osim što nijesu svi ljudi dobili moći, ni oni koji ih imaju nijesu isto rangirani. Zavisno od toga koliko su jaki lovci poređani su od „E“ do „A“, pri čemu oni najbolji među njima mogu dobiti i rang „S“.

Život na kocki

Još bitnija informacija: jednom kada dođe do procjene moći i lovci dobiju rang, oni ne mogu napredovati. Neko ko pripadne rangu „B“, na primjer, nikad neće biti viši ni niži nivo od toga; ostaje u istoj kategoriji zauvijek. Pravilo je

17

Četvrtak, 15. februar 2024.

ng“ opravdava podignutu pompu, ali nije bez mana

vac mku?

i za novi „Bleach“, a poznat je i po brojnim drugim projektima poput malo manje popularne, ali ništa manje sjajne anime „86“.

Drugačiji pogled

Kao najveću manjkavost serije u ovom trenutku možemo izdvojiti da je sve ono što izdvaja anime od ostalih ovog i sličnog žanra uspješno izloženo u prvih nekoliko epizoda, ali se u nastavku pomalo gubi.

Spoj fantazije i realnog svijeta, koji je lijepo začinjen gejmifikacijom svakodnevnih aktivnosti, zanimljiv je koncept koji je i zaslužan za to zbog čega je „Solo Leveling“ tom brzinom i odjeknuo svijetom, i zašto je toliko zabavno gledati solo avanture glavnog protagoniste.

Anime ima jako lijepu osnovu koja obećava inovativnost i gledaocima pruža mogućnost malo drugačijeg pogleda na popularni isekai žanr. Ipak, kako se epizode nižu, ne možemo da ne strijepimo od, čini se, neizbježnog upadanja u onu standardnu formulu koja je nešto uobičajenija za isekai i šonen anime.

U pitanju je zamka koja se može izbjeći ukoliko se gledaocima opet pruži šansa da osjete

onaj isti splet emocija koji je pratio i jezivo dobar početak koji je sve nas koji nijesmo čitali manhvu ostavio u šoku, ali i bez ikakvog predznanja o materijalu, gotovo momentalno uvukao u priču.

Pa, da se vratimo na ključno pitanje. Da li će „Solo Leveling“ uspjeti da opravda očekivanja?

Stvar je ovakva: trenutna pompa, iako je većinski podstaknuta iščekivanjem fanova originalnog izvornog materijala, u ovom trenutku, naročito zbog anime sezone u toku i manjkavosti sličnih projekata, jeste opravdana. Situacija se, naravno, vrlo lako može promijeniti za samo nekoliko sedmica.

I zbog samog kvaliteta serije „Solo Leveling“ (naročito još neemitovanih epizoda), i zbog izlaska anime „Ninja Kamui“ koja je takođe podstakla velika očekivanja.

Ova anime adaptacija mora demonstrirati sposobnost da prevaziđe klasične anime zamke i zaista ponuditi originalno iskustvo anime publici. U suprotnom, „Solo Leveling“ za svega nekoliko mjeseci postaće samo nešto što smo gledali tokom zime da nam brže prođe vrijeme dok ne izađe nešto bolje. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.8/5

radiotimes..com

mgn.vn

sasvim smisleno s obzirom na to da se same moći ne mogu nadograditi, niti promijeniti.

Naravno, sve dok ne upoznate našeg glavnog junaka koji je, pogađate, na samom kraju svih rangiranih lovaca.

Mizušino ima moći, ali toliko tanke, da važi za najslabijeg lovca čovječanstva. U akcijama eliminisanja magičnih zvijeri, samo pokušava da preživi. Kako mu je potreban novac ne samo za kiriju, već i za majčine bolničke troškove, sestrinu školarinu i sam opstanak, čini se da nema drugog izbora već da nastavi da se prijavljuje i konstantno stavlja život na kocku. Stvar je, naravno, odmah jasna, lovci ne mogu mijenjati rang ni na-

dograđivati moći, ali... Šun je izuzetak. I tako će i biti. „Solo Leveling“ nas od početka upoznaje sa raznovrsnim, zanimljivim muškim likovima i njihovim manama i vrlinama, s tim što se većina njih ne zadržava. Reklo bi se, makar sudeći po do sada prikazanim epizodama, da su ženski likovi mnogo slabiji, a i prilično kliše, što će se, nadamo se, promijeniti u nastavku. U pilot epizodi, recimo, najavljena je osoba „S“ klase za koju možemo očekivati da se ubrzo pojavi i izdvoji kao interesantan, vjerovatno i glavni ženski lik. Opet, ona sama nije dovoljna da nadomjesti tu vrstu nedostatka.

Ovaj anime projekat nesumnjivo drži pažnju, naročito ako ste odrasli igrajući video-igre i maštali o malom ekranu preko kojeg bi sami, običnim klikom, mogli da utičete na sopstvene psihičke i fizičke vještine. Animaciju je radio japanski studio „A-1“ („Sword Art Online“, „Erased“) zbog čega su i korejska imena iz izvornog materijala promijenjena, a glumci su, naravno, japanski.

Ono što će ljubiteljima dobre anime muzike biti drago jeste da je kompozicije radio Savano Hirojuki koji je pisao za kultni „Attack on Titan“, kao

Jedan od demona sa kojima se bori glavni junak

Potencijalno interesantan ženski lik čije se pojavljivanje još čeka

18

Četvrtak, 15. februar 2024.

PREPORUKA

Brigita Antoni, vizuelna umjetnica

Brigita Antoni (1987) završila je diplomske i postdiplomske studije grafičkog dizajna na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Radove (u formi instalacije, digitalnog printa i nađenih predmeta) samostalno i kolektivno je izlagala više puta u Crnoj Gori i inostranstvu.

Dobitnica je nagrade „Milčik – Young Visual Artist Award“ (2019).

Široko srce ekscentričnog Alija

FILM Ljubitelj sam žanrova koji na suptilan način ukazuju na ljudska stanja i emocije, naročito odnose, jer smatram da se iz filmova kroz analizu i razmišljanje može izvući drugačija perspektiva i na taj način shvatiti više o ljudskom životu i svijetu uopšte.

Iako takvih ima mnogo na mom repertoaru, ovom prilikom fokusiraću se na novije sadržaje.

Počeću sa filmom „Aftersun“ (Šarlot Vels, 2022) u kojem je prikazan osetljivi odnos kćerke i oca, kojeg glumi fantastični Pol Meskal. Kroz lijepe kadrove i kratke dijaloge, dok provode zajedničko vrijeme na ljetovanju, može da se osjeti neispunjena želja djevojčice da se približi ocu i njegova borba

mračna serija, a možete je kombinovati uz veoma simpatičnu i inteligentnu „Queens of Mystery“ (2019).

Nedavno me je zainteresovala i mini-serija „The Curse“ Benija Safdija i Nejtana Filder, najviše zbog kadrova i ostalih vizuala koji su mi osvježenje u odnosu na današnje tipično snimanje scena.

ljen na udaljenom škotskom ostrvu, gdje čeka odgovor na svoj zahtjev za azil. Iako priča počinje kao komedija, film na diskretan način ukazuje i na neizvjesnost sudbine, tugu za domom i značaj visoke kulture i potencijala koji glavni protagonista nosi u sebi, a koji u njegovom trenutnom okruženju nemaju nikakvog značaja.

MUZIKA

TV Moju pažnju definitivno zaokupljuju krimi-misterije, ali mi je pomalo teško da pronađem priču koja može da me zadrži više od jedne sezone. „Twin Peaks“ je remek djelo, čije bih gledanje ponovila u svakom životnom periodu.

Dodala bih i krimi-klasiku za koju sam saznala nedavno, iako je prilično poznata: u „Death in Paradise“ (2011) zaljubila sam se prošlog ljeta, ali samo u prvu sezonu. „Three Pines“ (2022) je takođe intrigantna i pomalo

Brigita Antoni: Razveseljava je album „Invasion of Privacy“ Cardi B Privatna arhiva

ZGRABI

sa sopstvenim mentalnim stanjem. Smatram da se kroz ovakvu priču posmatraču pruža mogućnost prisne nježnosti da razumije oba profila.

Preporučila bih i „Ali and Ava“ (Klio Barnard, 2021). Iako je rađen prema istinitoj priči, mnogo podsjeća na Fasbinderov „Ali: Fear Eats the Soul“ (1974), koji isto toplo preporučujem. U ovom britanskom filmu prate nas dobra i raznolika muzika, i neobično povezivanje međurasne romanse mladog muškarca i starije žene. Ovo ubrzo postaje opasan problem kako za njihove porodice, tako i za zajednicu u malom engleskom gradu.

U filmu svakako postoji nada zbog Alijevog ekscentričnog karaktera i širokog srca i Avinog brižnog senzibiliteta, što ukazuje na hrabrost i istinsku ljubav, koja biva okidač za promjenu njihovih života.

Film koji je takođe ostavio poseban utisak je „Limbo“ (Ben Šarok, 2020). Ovdje je prikazan mladi talentovani muzičar koji je natjeran da napusti svoju zemlju i koji ostaje zaglav-

Muzika koju slušam mnogo zavisi od trenutnog raspoloženja, i zbog toga sam ove godine dobila nadimak mjenjač oblika na Spotify plejlisti!

Od autora mogu da izdvojim originalnog Aleksa Kamerona, naročito album „Forced Witness“ (2017). Posebno bih pomenula Weyes Blood (svi albumi), čiji anđeoski glas i note iznenađenja u toku jedne pjesme nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Dodaću i žestoku Cardi B i njen album „Invasion of Privacy“ (2018) koji uvijek uspijeva da me značajno razveseli.

Takođe, nešto što mi je interesantno u posljednje vrijeme jeste album „Cave World“ (2023) punk-rave benda Viagra Boys. Preporučujem ga za slušanje poslije teškog radnog dana, uz obavezno skakanje.

ZAOBIĐI FILM / TV / MUZIKA Uticaj koji sada imaju Netfliks, Spotify i ostale platforme snažno usmjerava gledanje, slušanje, itd... Tako da ne bih mogla dati smjernicu što da se tačno zaobiđe, mogla bih samo da upozorim da se ne fokusirate na ono što vam je nametnuto, nego da istražite ono što vas istinski interesuje i inspiriše.

19

ako je samo Vedran ŽivK ković pogodio formom, stilom, suštinom. Projekat

imena sirotog i neprežaljenog dječaka iz Molnarovih „Dječaka Pavlove ulice“, pa još muzika koja sluti na Divlji zapad sa Wovenhand albuma i generacijski krik nad distorziranom tamburom...

Nemeček je, da ne dužimo, „brrr“: muzika koja svaku dlaku postrojava uvis i mnogo ozbiljan i promišljen folk, kakvom samo Adam Semijalac na regionalnoj sceni može stati na crtu. Sa tim što je ono

Nemeček Prokletije II

što Vedran stvara pitkije, što je to muzika u koju se grabi sa merakom, kao u ritual, u trans.

I teško da može biti bolje preporuke, da posjetite njegove „Prokletije“.

Brže, više, jače i opasnije: album „Prokletije II“ je razrada koncepta, ali i više od toga.

Korak u više planinske vrleti, koje ovog puta donose i daleke vihore krautroka. Osvajanje okomitog vrha je genijalna pjesma „Olovni“ usred albu-

ma, nakon čega naš Nemeček dokazuje i upozorava koliko je teško i izazovno odatle se spustiti. „Kuvet“ će, izvjesno, biti omiljeni i nestrpljivo iščekivani momenat čak i za festivalske nastupe. A koncept – jedna dostojanstvena i jedinstveno dinarska korota, koja se sluti i na sjajnom omotu albuma u koji je uklopljena čuvena slika „Crne zastave“ Ljube Babića. I sve je to Vedran pažljivo i

Brittany Howard

T

eško da ćete pronaći ploču modernog vremena sa koje u toj mjeri bliješti, kipi, vrišti karakter, kao što je „What Now“. Britani Hauard rasipa žanrove, kali ih i okiva pozlatom autorske i životne siline.

Na način, kakvom od Princa nijesmo svjedočili.

Muzika kao nešto veće od života, kao život odvrnut do daske, kao neukroćeno ždrebe iz podsvijesti koje zvijezda proslavljena u bendu Alabama Shakes opet lako zauzda – sve to je „What Now“... I mnogo više od sjajnog solo debija „Jaime“ (2019).

udna je kalifornijska sorČ ta Čelzi Džoj Vulf: od klasičnog američkog folka ka

mračnjačkom gotik roku do, zamislite, dum metala... Na sedmom albumu, eto, sumornija nego ikada. Čelzi nas vodi na neke turobne muzičke i lične goleti na ploči „She Reaches Out to She Reaches Out to She“. I dok podvlači da joj ono „Džoj“ iz imena, je li, apsolutno ne stoji, pakuje interesantan album sa neočekivanim uzorima.

Ukratko, novi album Čelzi Vulf inspirisan je najboljim trip-hopom devedesetih. Pa je žena, koja je prošle godine sasvim efektno ispaljivala gotičke obrade Džoni Mičel, sada na terenu Bet Gibons i velikog

bez greške spakovao, u ovom distorzijskom planinarenju.

S. S.

Ocjena: 83/100

pitchfork.com

DZUBOKS

What Now

Samo da čujete „Earth Sign“, te lude harmonije u kovitlacu strasti, nad džezi ritmovima i potpuno nesvakidašnjim instrumentalizacijama! Tu ćete, otprilike, shvatiti koliko se na ovoj ploči Britani igrala, koliko je uživala, u kojoj mjeri je kreativno „otčepila“. I koliko je sve to ona živjela.

Teme su sasvim konvencionalne: jedna ljubav koja se gasi, nagovještaj nove i svijest velike muzičarke da, eto, još nije naučila da prepozna i

promaši sve „crvene zastavice“ jedne romanse. E, na tom terenu dama iz Nešvila nema nešto pretjerano svježe da kaže, ali uspijeva da otključa novu energiju.

Zato će „Prove It to You“, izvjesno, biti jedna od ključnih pjesama plesnih podijuma godine... I zbog toga je „Power to Undo“ pjesma koje se Princ sigurno ne bi postidio, komotno mogla da mu bude singl sa nekog od najvećih albuma.

I sve to je, naravno, Britani

Hauard, a kad čujete tu bravuru od njene gitare i glasa u „Every Color in Blue“, budite uvjereni – nikad je nećete zaS. S. boraviti.

Ocjena: 88/100

Chelsea Wolfe

She Reaches Out to She Reaches Out to She bristolskog benda Portishead. I to ne krije, čak je i naziv pjesme „Machine Gun“ jasna asocijacija.

To je otprilike okvir, van koga se ova moderna muzička vještica razmahne tek u drugoj polovini albuma, pa pronađe prepoznatljiv dodir i raspištolji se u klavirskoj „Salt“; ili servira jezu i hladan znoj u pjesmama „Place in the Sun“ i „Eyes Like Nightshade“...

Albumu, ipak, za ključne udare fali više fokusa i oštrice. Tu tenziju, na primjer, dostiže u pjesmi „Everything Turns Blue“, pa je šteta što Čelzi na većem dijelu ploče djeluje učaureno i zalutalo u privatnom lavirintu. Uz utisak, da je trebalo da pusti, da lični bijes i gorčina iskrvare, da bi isporučila još jedan u rangu najboljih radova.

S. S.

Ocjena: 70/100

brooklynvegan.com

v

radiostudent.si

Četvrtak, 15. februar 2024.

20

Četvrtak, 15. februar 2024.

fil

33 OBRTAJA m

Navijam za crnogorske animacije ra filmske i TV hiperprodukcije ne uliva pretjerano povjeE renje kad je riječ o umjetničkom kvalitetu, pa stoga uvijek raduje kada vrhunski naslovi ipak pronađu put do šire publi-

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo“ iz istoimenog filma (Soja Jovanović, 1976).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Zmija tj. kralj Džon u animaciji „Robin Hood“ (1973).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Tata nas je odveo da gledamo film o Kristoforu Kolumbu.

Ispostavilo se da je u pitanju krvava avantura sa mnogo odsecanja glava, pobuna i proždrljivih ajkula. Vrlo traumatično.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Good Bye, Lenin!“ (Volfgang Beker, 2003) kompo-

zitora Jan Tjersana. Pre-lepo!

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „The Lord of the Rings“! Čak sam i našao konkurs za fanove gde te vode na turu, u posetu lokacijama po Novom Zelandu, ali nisu dozvoljavali prijave iz Srbije. :( Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Čarli Kaufman, Jorgos Lantimos i neki moderni AI. Kafana bi bila prazna sa naznakama prostora i kariranim uglom stolnjaka. Piće bi kao i razgovor trebalo da budu opušteni, znači voda.

mu

ika

ke. Tako je i nagrađivani kratki animirani film „Just for the Record“ Vojina Vasovića otkupila televizija HBO. Vojinov „Veliki robot“ , diktafon-robot, čuvar je sjećanja i radosti u srušenom svijetu.

Gost naših „Obrtaja“, profesor je na Akademiji umetnosti u Beogradu, na kojoj je i diplomirao. Magistar je na Univerzitetu u Torontu u domenu eksperimentalne pozorišne režije i osnivač srpsko-kanadskog studija „To Blink Animation“.

Nakon kratkih formi („Grupni portret s leđa“, „Dašak“, „Svakih pet minuta“, itd.) Vojin vrijedno priprema prvi dugometražni animirani film „Bio dvaput jedan kralj“. Dok čekamo premijeru, vodimo ga kroz svoje „Obrtaje“ i nausput nailazimo na sve i svašta: od Jorgosa Lantimosa i čudne AI vrste, do crnogorskih animatora. Priključite nam se!

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Isto ovo, samo malo više krvi pretpostavljam.

z

Film koji Vas čini srećnim?

- Trilogija „The Lord of the Rings“ (Piter Džekson, 20012003). Tolkin je napravio divan svet, u kome uživam još od malih nogu, a film sam sigurno pogledao barem 70 puta. Imao sam u srednjoj piratsku verziju bez titla, pa sam organizovao projekcije za društvo i rodbinu, gde bih simultano prevodio s engleskog i sa vilenjačkog.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Tarantina zbog Tarantina.

Poslednjih nekoliko filmova malo bode oči, i ta njegova borba protiv svih što su mu uzeli igračke dok je bio mali, pa se sveti, sveti, sveti...

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Boja nara“ („The Color of Pomegranates“, Sergej Pardžanov, 1968), „Boja noći“ („Color of Night“, Ričard Raš, 1994), „Boja novca“ („The Color of Money“, Martin Skorseze, 1986), sve neke čudne boje...

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Navijam za crnogorske animirane filmove! Bio sam nedavno u komisiji Filmskog centra Crne Gore, bilo je tu mnogo zanimljivih tema, od narodnih pesama do moderne bajke o pustolovini kapljice vode. Baš jedva čekam da ugledaju svetlost dana!

Omiljeni filmski rivali?

- Merlin i Madam Mim, čarobnjaci koji imaju prezabavan duel gde postaju razne životinje u Diznijevom filmu „The Sword in the Stone“ (1968).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Gluma vukova u Diznijevoj igranoj verziji crtaća „The Jungle Book“ (Džon Favro, 2016). Ko god da je to animirao, svaka mu čast!

Vojin Vasović, režiser i producent

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Većinu pesama koje znam vezujem za neke drage ljude ili situacije. Ali drugaricu Senku iz odeljenja za najviše njih, jer mi je narezala svojevremeno mp3 diskove sa gomilom super muzike i otkrila mi stvari kao što su Nneka, Morcheeba, Popečitelji...

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Dočeke kraja sveta već neko vreme slavim u krugu porodice, tako da nešto tiho, nekog Ludovika Einaudija.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „The Age of Aquarius“.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- Uh. „Jolene“, Doli Parton; „Angie“, The Rolling Stones.

Pa nisu nešto te s imenom u nazivu.

21

Privatna arhiva

Četvrtak, 15. februar 2024.

Vojin Vasović: Volio bi da mu Keba Kraba bude šef, a Lignjoslav kolega

Vaša pjesma za karaoke?

- „Wicked Game“, Kris Ajzak.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Florence & The Machine. Je l’ može uživo?

Domaćiautorkogsviobožavaju,aVinemožetedagasmislite i/li mislite da je precijenjen?

- Van Gog. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Đorđa Balaševića. Prva kaseta koju sam kupio sa sedam godina bio je njegov album „Naposletku“ i mnogo godina sam ga slušao, pevao, čitao...

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Total Eclipse of the Heart“, Boni Tajler.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Imali smo španski zid, a vrata su bila rezervisana za Legolasa.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Što bi mu bilo teško?

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Pushing Daises“, „Modern Family“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Nindža Kornjače“, „Baltazar“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Good Place“ na Netfliksu.

Zabavno i nepretenciozno, a zapravo duboko promišljanje o srodnim dušama.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Game of Thrones“. Džordž R. R. Martin povukao se iz poslednje dve sezone, pa ću sačekati knjigu.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Pushing Daisies“. Ona je zapravo sve vreme fantastična, ali budući da su je ukinuli zbr-

zali su kraj i svašta je ostalo u vazduhu.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Brisač memorije.

Najdraži par iz serije?

- Fil i Kler iz serije „Modern Family“, odličan komični duo!

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Ko ne bi voleo da mu Keba Kraba bude šef, a Lignjoslav kolega sa posla?

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija kao mali, a za Toma kasnije. Nikom tu nije lako, a svi tvrdoglavi.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 15. februar 2024.

kalendar

Četiri decenije neprocjenljiv

Poljubac pod gvo M

alena brošura sa mutnim fotkama na 24 strane žućkastog papira, posvećena samo bendu New York Dolls, budzašto je prodata u 3.000 primjeraka sa kraja na kraj Britanije, u prvoj godini osamdesetih. Sada je neprocjenljiv raritet, samo zato što sitnim slovima, na unutrašnjim koricama, piše ime jedinog autora: Stiven Patrik Morisi.

Irska sirotinja

Ta i takva brošura, bila je glavni razlog, zbog čega je Moz bio važan lik Džoniju Maru. Poznavali su se skoro četiri godine; spojila ih je jedna ljetnja svirka Pati Smit. Mar je bio četiri godine mlađi i znao je da želi bend. I da je za njega Moz savršen tip.

Svi stari snovi i stare slobode bili su mrtvo slovo na papiru, i svaki je slog plamenom oživljavao u pjesmi „Still Ill“.

U februaru 1984, iz lučke magluštine industrijskih predgrađa Mančestera, nad Ostrvom se nadvio Morisi...

Lik koji bi djelovao kao savršen panker, da nije zvučao kao Sinatra zviznut moždanim udarom, pa još skliznuo u falset Sve okrenuto naglavačke: jedan Irac je Engleze umjesto „I’m English“ učio novu devizu „England is Mine“! I tu, na početku, potpisivao: da je „život prosto uzimanje, a ne davanje“.

Sve to što je stajalo u „Still Ill“ i sve na vinilu na kom je, prije 40 godina, pisalo „The Smiths“, protivilo se svemu što su Britanija i svijet znali o rok muzičarima. Bilo je tu nimalo, nula mačizma. Bili su, jednostavno, bijedni običnjaci. I beznadežno needy.

Morisi je imao 21 godinu, a druga knjižica koju je potom objavio zvala se „James Dean is Not Dead“. Imao je još i go-

milu malih reklama, u kojima ostavlja adresu sa pozivom da se vaskoliki fanovi priključe njegovom malom klubu obožavalaca Njujork dolsa, objavljenih na poleđini nekih magazina sada slavnih samo zato što se vezuju za ime Morisi.

Imao je i tanku srednjoškolsku diplomu iz književnosti i sociologije; rasturen dom zavađenih roditelja, gomilu knjiga Oskara Vajlda, pa još knjiga o Vajldu i o feminizmu.

Bio je Irac u jednom Mančesteru u kom su tu irsku radničku sirotinju, u godinama njegovog odrastanja, mrzjeli. Kao da su došli nešto da im uzmu...

E da, obožavao je „Coronation Street“, sapunicu o industrijskim radnicima Mančestera.

Brdo pisama s idejama za scenario, dijaloge, nove likove, zaplete, poslao je producentima.

Sve su odbili. Bio je i portir u bolnici, sitni ćata sa honorarnim poslovima u administraciji i pripravnik u prodavnici ploča. Kada su ga prvi put iza ponoći vijali po ulicama zato što je sa drugom zaglavio za šankom nekog gej bara, već je znao da je taj grad samo mjesto gdje nema ni kome ni gdje da se vrati. Grad koji je opet ludo volio, i sopstveno ime koje je mrzio. I sve što je Morisi imao bila je pop muzika. modernrocksgallery.com

POČETAK KARIJERE: Čuvena četvorka u rodnom gradu, sredinom osamdesetih

Četvrtak, 15. februar 2024.

23

vog prvog albuma benda The Smiths

ozdenim mostom

sve tipom koji je na sceni odbijao bilo kakav oreol rok mačizma, pa i po cijenu da ga obilježe da je čudak, po cijenu da sumnjaju u devijantnost njegovih i njihovih seksualnih afiniteta, jer eto bože moj, pjevaju o pedofilima, ubicama, seksualnom orijentacijom obilježenim likovima...

discogs.com

Nikako Stiven, baš nikako Stiv Morisi je bukvalno išao od osobe do osobe i unaprijed im tražio da ga tako ne zovu! „Ne valja ni Moz, zvuči kao nešto što bi vam iscurilo na pod iz sendviča. Samo me zovite Morisi!“ E, taj i takav Morisi bio je sve što je Mar poželio za bend. Nikad takvu tremu Džoni nije osjećao, kao onog majskog dana 1982. kada je zakucao na vrata Stivenove mame, tu u Stretfordu i u sjenci one tribine „Old Traforda“ gdje su najbučniji Junajtedovi navijači... Dan kasnije, Morisi ga je pozvao telefonom i rekao da mu je okej da probaju da snime nešto. Njihova prva pjesma zvala se, zamislite, „Don’t Blow Your Own Horn“.

Bila je totalna katastrofa.

Ubice iz Mursa

Vorholovo meso

Na omotu prvog albuma benda The Smiths, objavljenog 20. februara 1984, nije fotografija.

To je jedan frejm, kadar glumca Džoija D’Alesandra iz filma „Flesh“ („Meso“, 1968) Endija Vorhola i Pola Morisija.

U filmu je Džoi samo nježni grubijan. Izbačen iz benda dok na ulici ne sakupi novac za abortus cure pjevačice koju glumi Džeraldina Smit.

U filmu on stane i oči u oči sa jednogodišnjim sinom. I na samom kraju zaspi usred seksa sa njih dvije, divne i strašne.

Morisi je taj film obožavao.

Daleko od toga da je Vorhol jedina referenca. One strašne stihove „under the iron bridge we kissed, and although I ended up with sore lips...“ iz „Still Ill“ samo je prepisao iz autobiografije Viv Nikolson, famozne Britanke koja je bila slavna samo zato što je uludo potrošila muževljeve milionske dobitke na kladionici i lutriji!

I da, Morisi je želio kontroverzu, a nakon objavljivanja albuma mnogi su je vidjeli tamo đe je nije bilo. Zbog uvodne „Reel Around the Fountain“ i „Handsome Devil“, na primjer, i Moz i Mar su javno žigosani po tabloidima – kao

VORHOLOV KADAR: Kultni omot ploče iz 1984.

da promovišu ili opravdavaju pedofiliju. „Hand in Glove“ bila je instant gej himna, a silnoj radosti na startu pjesme „This Charming Man“ već nijesu mogli odoljeti ni okoreli strejtaši, iako je očigledno imala homoerotski kontekst.

Kakvih tu samo ima slika, u tim stihovima: jednom sirotanu na biciklu na nekoj uzbrdici u predgrađu pukne guma, a neki zgodni džentlmen u limuzini ponudi mu prevoz.

Dok se tom gospodinu žali „I would go out tonight, but I haven’t got a stitch to wear“ – ovaj mu već čežnjivo i zavodnički odgovara: „It’s gruesome that someone so handsome should care“... Da ne znaš koji je nesretniji.

Emisija kod Pila

I najjače: Morisi je u te stihove ubacio gomilu gospodskih, salonskih riječi nekog drugog vremena, koje definitivno nijesu pripadale industrijskom sivilu modernog i grubog Mančestera... Ali, baš takve bile su savršene; baš zbog takvih, šatro-snobovskih, nasmijao bi

se brk njegovom obožavanom Oskaru Vajldu. I zbog te prigušene požude nekih beskrajno tužnih i neostvarenih ljudi.

Sve to je Džoni Mar savršeno osjetio i sve je to gorko i slatko začinila njegova gitara. Kada ih je Džon Pil prvi put pozvao da gostuju u čuvenoj BBC radio-emisiji, bio je šokiran jer su bili toliko dosljedno različiti.

Za sve ostale bendove mogao je otprilike odmah znati koji albumi i koji muzičari su ih inspirisali; a The Smiths, „običnjakovići“, nijesu se mogli uklopiti u nijedan šablon ili okvir!

I to je ono što ih je muzičkom svijetu, i prije prvog albuma iz 1984, učinilo strašno primamljivim. Životni autsajderi koji su bili svoji i autentični više nego bilo ko u Britaniji.

Više od svega toga, više od famozne priče o Morisijevom celibatu i tome da mu je seks odvratan i da mu zbog toga propadaju sve veze i sa ženama i muškarcima, bio je važan bend The Smiths. Jer, mančesterska četvorka servirala je ukus realizma, u tim svojim romansama. Svoj bijes i muku dotakli su najmekšim od svih dodira. Sa

Prije 40 godina, iz splina i lučke magluštine industrijskih predgrađa Mančestera, nad Ostrvom se nadvio Morisi, lik koji bi djelovao kao savršen panker, samo da nije zvučao kao Sinatra zviznut moždanim udarom, pa još skliznuo u falset... Da Britaniji propovijeda o, recimo, strašnom bračnom paru masovnih ubica petoro djece iz Mursa i ulice njegovog djetinjstva, pa sve to nazove citatom iz Jevanđelja po Mateju u „Suffer Little Children“. Pa da prizna sebi i svijetu nešto važno, o onom poljupcu ispod gvozdenog mosta u „Still Ill“.

I samo takav, najnježniji od svih huligana i grubijana, najuglađeniji i najpažljiviji od svih egoista, najnesigurniji od svih poganih cinika, mogao je prije 40 godina pričati o stidu, strahu od bliskosti, orkanskoj potrebi za pripadanjem i prožimanjem... I o tome, naravno, da ta zemlja njima duguje sve; da oni njoj ne duguju ništa. Pa da sve, cijele generacije, ostavi suvih i izranjavanih usana, do kraja „Still Ill“.

Samo takvom pjesniku, portiru u bolnici i stidljivom autoru žućkaste brošure o New York Dolls, na vrata je mogao zakucati Džoni Mar, da zajedno sanjaju nešto tako sveto kao što je bend, ploča, muzika... Mnogo prije nego će zbog politika i sujeta nekog običnog svijeta postati bivši prijatelji.

S. STAMENIĆ

Četvrtak, 15. februar 2024.

kalendar

C

ijele je 92 godine igranka bila zabranjena u Elmor Sitiju u Oklahomi. Nikad tamo nije bilo maturske večeri i plesa. Ili: nije bilo do proljeća 1982, kada su neki lokalci skupili petlju i poslali zahtjev, da se održi prvi put.

Velečasni F. R. Džonson pošao je Gospodu na istinu uvjeren da nikad ništa dobro nije iz plesa izašlo. „Neko će tu da bane i tražiće samo ženske i pijanku. Ti momci i cure biće blizu, i držaće se, i seksualno uzbuditi. Vjerujte vi u što god hoćete, ali u plesu jedna stvar vodi ka drugoj. I to je to“.

Školski odbor

E, školski odbor je 92 godine kasnije glasao... Dva glasa za, dva protiv. I onda je predsjednik odbora Rejmond Li presjekao: „Let ‘em dance“. Tog proljeća, taj se naslov zorio sa kraja na kraj Amerike. Velika vijest. Žali bože što velečasni Džonson nije dočekao „Footloose“ (1984) Herberta Rosa. Toliko nevjerovatno, da mora biti istina: ideja za film postojala je već 1979, a Din Pičford, koji je napisao scenario, pojma nije imao da takvo nešto, u tom Elmor Sitiju, zaista postoji! „Footloose“, premijerno prikazan 17. februara 1984, bio je sve što muzika na plesnom podijumu jeste: blještav, na-

Četrdeseti rođendan mjuzikla „Footloose“

Ples sa druge strane litice

kinđuren, pretjeran. I nakon četiri decenije, lako je gledati cjelinu, pa tvrditi da ovaj film u svom tom mahnitom plesu ne zna đe udara. Da pokušava da bude priča o sukobu (generacijskom, ideološkom, komšijskom) u provincijskom gradu; da predstavi gomilu nekih gizdavih, karakternih, na mahove sumanutih i edgy likova... I da bude muzički spot. Onako, vau, dozlaboga estetizovan.

Između svega toga što želi, „Footloose“ se spotiče i ostaje malo nedorečen... Ali, Kevin Bejkon ipak ga drži „na okupu“. On je taj tip koji sa mamom i manirima tipičnog „buntovnika bez razloga“ dolazi u taj grad i klišeizirani svijet američkog Srednjeg zapada. On je taj koji u svijet mlade Arijel (Lori Singer), kćerke velečasnog Šoa Mura (Džon Litgou), unosi nešto novo, drugačije, uzbudljivo...

I da, Kevin Bejkon je taj kojeg ta pjesma „Footloose“ Kenija Loginsa, u ludoj sekvenci fil-

Zbog pjesme Kenija Loginsa, Kevin Bejkon grabi iza zabranjenog, na drugu obalu, na nepoznatu teritoriju. To što uspijeva da „otkači“ u toj ludoj sekvenci, to je ta mladost o kojoj film govori ma koja je i spot i što sve ne, tjera da grabi preko litice, iza zabranjenog, na drugu obalu, na nepoznatu teritoriju. E, to što uspijeva da „otkači“ Bejkon, to je ta mladost o kojoj film govori.

Bejkon, sin najpristojnije filadelfijske porodice (otac slavni lokalni urbanista, mama učiteljica i aktivistkinja), priču svog lika Rena Makormaka proživljavao je na zeru drugačiji način. Imao je petlju da zapuca u Njujork sa 17 godina, radi teatarske karijere.

Lažno ime

Sa 22 dočekao je ulogu u famoznom „Friday the 13th“ (1980) Šona Kaningema. Pa sa 24 imao debi na Brodveju u

Singer i Bejkon u kultnoj sceni maturskog plesa imdb.com

24

„Slab Boys“ (1982), sa još nepoznatim Valom Kilmerom i Šonom Penom! A za „Footloose“ preporučila ga je rola u dramediji „Diner“ (1982) Barija Levinsona; tu se nagovijestilo, da on može biti tip koji mali grad okreće naglavačke.

Svašta se u „Footloose“ dešava naopako i bez reda. Mala Arijel spremna je da mahnito stavi glavu u torbu u automobilu. Velečasni Mur, progonjen davnom pogibijom sina, nakon silne žalopojke po saznanju da mu kćerka nije nevina, navrat-nanos mijenja mišljenje i ubjeđuje te komšije da ipak treba da dozvole igranke u njihovom gradu... A sve to dok njima, zamislite, na’m pada da zapale gomilu nekih knjiga.

Pa ipak, iznad svega stoji Bejkon, lik koji je sedmicama, pod lažnim imenom, išao u jednu srednju školu, samo da bi vidio kako to jedan razred reaguje na „novog buntovnika u gradu“. I sve to on nekako zauzda i otpleše, taj cijeli film, te scene inkvizitorskog paljenja knjiga, krize srednjih godina, autodestrukcije, droge, brzih automobila, provincijskog osvetništva...

I sve to je bilo potrebno, tako pretjerano i ludo, da bi se prije 40 godina dokazalo da film može biti sasvim uspješan i onda kada nije ništa više nego „samo“ muzički spot. E, da za vazda naučite koliko je to ,,samo“ gordo zvučalo na početku MTV ere, dovoljno je da pogledate „Footloose“.

S. S.

Četvrtak, 15. februar 2024.

25

Jubilej Kaprinog revolucionarnog rom-koma „It Happened One Night“

K

oje je filmsko ostvarenje otvorilo „velika vrata“ žanru romantične komedije? Svi imaju svoje favorite, u zavisnosti od toga koju vrstu rom-koma preferiraju. I dok većina sa pravom spominje Bastera Kitona i neke njegove romantične filmske igre iz dvadesetih godina prošlog vijeka, ipak je diskutabilno da li ovu formu možemo povezati s onim naslovima koji nijesu imali zvuk, a samim tim i pravi dijalog. Tako da, prije bi se moglo reći da je pitanje pravog rom-kom debitanta riješeno dolaskom maestra Franka Kapre i ostvarenja „It Happened One Night“, premijerno prikazanog 18. februara 1934. godine.

Jednostavni recept

Veliki filmski vizionar znao je da će miks lagane priče, kvalitetne glumačke ekipe i krajnje nepretenciozne, i za realizaciju lake režije, donijeti prijeko potrebnu distrakciju američkom društvu tragača za uzbudljivim životom, novinara Pitera (Klark Gejbl) odvela je publiku na putovanje kroz Sjedinjene Države, koje iz kadra u kadar oduzima dah i daje sasvim jasnu predispoziciju onoga što ćemo, mi sa druge strane Atlantika, sa lakoćom etiketirati kao „američki san“.

Glumački duo, uprkos sveukupnom nezadovoljstvu što je uopšte postao dio ovog projekta, nosi najveće zasluge za to zbog čega i dan-danas, kao i na premijeri prije devet decenija, dvosatna vizuelna poslastica

„It Happened One Night“ reflektuje i relevantnost trenutka, i moć koju može da ima vrlo jednostavna fabula. I dok je tu vrstu moći vrlo teško pronaći u modernom rom-komu, tu je uvijek dobri stari Kapra da nam pokaže zbog čega ovaj recept još može da iznenadi.

Dvočasovni trening

Većina tadašnjih holivudskih filmadžija nije razumjela zbog čega je krajnje zadrti i pretenciozni Kapra želio da adaptira priču „Night Bus“ Semjuela Hopkinsa Adamsa, objavljeimdb.com

Kao prvi (i jedan od samo tri oskarovska dragulja) koji je trijumfovao u pet glavnih kategorija (najbolji film, režija, obje glavne uloge i scenario), „It Happened One Night“ otpočeo je svoj zavodljiv, ali i neočekivan revolucionaran put. Od filma koji se jedva snimio, stigao je do rom-koma koji je ispisao istoriju sedme umjetnosti.

Lagana priča o (ne)očekivanoj romansi između razmažene i bogate Eli (Klodet Kolber) i

Pupoljak američkog sna

Gejbl i Klober u filmu koji je razigrao žanr romantične komedije

nu u tadašnjem „Kosmopolitanu“. Sa druge strane, veliki filmski vizionar znao je da će miks lagane priče, kvalitetne glumačke ekipe i krajnje nepretenciozne, i za realizaciju lake režije, donijeti prijeko potrebnu distrakciju američkom društvu.

Na koncu, meki osmijeh Klarka i „problematična“ Kolber sa, za to vrijeme diskutabilnim „stopiranjem“ s obnaženom nogom, uprkos rigoroznoj adaptaciji tadašnjeg „produkcijskog kodeksa ponašanja“, oduševili su i one iza zavjese Američke akademije filmskih nauka i umjetnosti.

Stari Oskari nose sa sobom i stare kontroverze: Gejbl je svoju nagradu poklonio jednom djetetu, da bi ga na kraju anonimno kupio Stiven Spilberg i vratio Akademiji, a Kolber, sigurna da će da izgubi te godine, smatrajući pritom da su i film i scenario posebno, obično smeće, uručenje zlatnih kipova pratila je krajnje nezainteresovano, iz sopstvene kuće.

No, Kaprin rom-kom „It Happened One Night“ na koncu nije stekao popularnost zbog raspoloženja glumačkog dua, niti zbog skripta dugogodišnjeg režiserovog saradnika Roberta Riskina. Moć je ležala u režiserovom senzibilitetu da, u dvočasovnom vizuelnom treningu, Amerikancima ponudi ekranizaciju nada i želja kojima su u tom periodu težili kao nacija, dočaravajući pritom vrijednost snova u doba krajnje surove stvarnosti.

L. MURSELJEVIĆ

fb.com/artsmontenegro

26

Četvrtak, 15. februar 2024.

v

PODGORICARENJE

Baletan i cokula

tehniku, i filozofiju, i vajarstvo, i glumu.

Da bi, nakon završene baletske škole, u pozorištu odbio ulogu sveštenika. I pismeno dostavio ostavku, „razočaran u hram boginje Talije pretvoren u vašarište, a glumci u obične zabavljače“. Imao je samo 22 godine. I tek se spremao da kaže nešto važno. sred Španskog građanskog rata, Mirko sa Nudola, baletan, izlagao je Od 1925. do 1929. studirao je u Parizu, kod velikog Andrea Lota. Crtao u Luvru slike sa Pikasom i Matisom u Parizu i tako skupljao pomoć španskoj djeci... Da i prodavao posjetiocima muzeja, tu na bi taj slikar, potomak serdara i Petrovi- licu mjesta, da bi platio školovanje kod maestra... Pronašao je ekspresionizam – i ća, četvrt vijeka kasnije glumio poglajednu ljevičarsku ideologiju. vicu Asteka u filmu velikog Roberta Najbolja polazna tačka da Crna Gora Siodmaka! na pravi način upozna Kujačića jeste I to je samo djelić onoga što je Mirko mapa grafika „Ribari“ (1930). Nakon sedKujačić bio, a bitnije je ono što je stvarao. Na primjer: taj crnogorski i hercego- momjesečnog boravka na dalmatinskim vački majstor baleta bio je rodonačelnik ostrvima shvatio je što ga inspiriše: mali socijalnog slikarstva na jugoslovenskim čovjek, svakodnevica radnika, težačka muka tog vječitog borca. prostorima. Ekspresionista, predratni i zakleti marksista, boemčina i drug Tina I kakvu je samo prašinu podigao, famoznom izložbom u beogradskom Ujevića...

Ono što je prije skoro vijek stvarao i sada paviljonu „Cvijeta Zuzorić“! Tu, 1932. pompezno objavljuje i čita svoj „Manibi sablažnjivalo gospodu, i jednako bi fest“, suštinski program socijalnog, se sablažnjivali na njegove nastupe i performanse u gizdavim haljinama. Per- angažovanog slikarstva. Nadrealnim formans, multimedijalna umjetnost, sve pejzažima se odriče individualnog, u plavom radničkom kombinezonu proto od jednog mrge sa Nudola, kod povijeda protiv tradicije, „protiv Grahova, prije vijek, e! vječne ljepote, individualističke Nikada se Mirko ne bi desio, da misli, a za poeziju napretka, za mu se nije pozorište omrzlo. čovječansku misao“... I da, zori Sin ljekara Jovana Kujačića; se jednostavno uramljenim radunuk serdara Rada Plamenničkim cokulama koje je nazvao ca, praunuk Marije Petrović „Zimskim motivom“. I uramljeNjegoš – e taj je u prvim međunim prazilukom kojem ratnim godinama studirao i je ime dao, zamislite, Mirko Kujačić „Koren beogradske umetnosti“! fb.com/muzejhercegovine.trebinje

U

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

„Ribari“, rad iz 1930. godine

Jasno vam je, zbog čega je takav tip pronašao istomišljenike među velikanima u Parizu krajem tridesetih. E, taj i takav lik je poslije rata predavao na umjetničkim školama u Cetinju, pa u Herceg Novom. Pa decenijama imao divan atelje u Mostaru...

Preminuo je neposredno prije posljednjih ratova, a u ratnom vihoru, nestale su i mnoge slike iz njegovog ateljea.

Zbog neobične plave boje na platnima zvali su ga „plavi vitez“; a Mirkovu sliku „Obrazi gorštaka“ možete vidjeti u gradskoj galeriji Herceg Novog i osjetiti, što je za njega značilo Nudo, što mu je značila Crna Gora. I kakvu dramu to nosi.

A tog mrgu sa nudola, miljenika beogradskih gospođa, pronalazimo i u kadrovima slavnog njemačkog majstora Siodmaka („The Killers“ (1940) s Avom Gardner i Bartom Lankasterom) – u vesternu „The Trasure of Aztecs“ (1965), rađenom po priči Karla Maja, gdje je jedan strašni poglavica!

Tin Ujević ovako je otvarao Mirkovu izložbu u Sarajevu: „Lutao je sa sanjarskom i pomalo pustolovnom dušom čak i do druge hemisfere. Prijatelj divljih elemenata, mora i hridina danas je ostao u suštini gotovo i neprijatelj civilizacije, pa ipak je kistom ilustrovao takve duhovne krize i rascjepe, koji graniče sa razularenošću vizija Van Goga ili, da uzmem bliži termin, sa bolećivom osjećajnošću Ignjata Joba“.

I ne čudi vas, na kraju, što je upravo Mirko, onaj slikar koji je bio ujak Dada Đurića?

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 15. februar 2024.

27

LONDON CALLING

Kosmički kaleidoskop Skulptura „Chiasme 28“ Song-Gu Lija našla se u centru izložbe u galeriji „Eclectic“.

Južnokorejski umjetnik, kroz rad od čelika, koji oblikuje tijelo puno rupa, simbolično je prikazao ranjivost čovjeka

ISSN 2957-2800

„Ballerina 2“, rad Masuda Akhavanjama

J

edna od najčešćih pojava kada hodate ulicama britanske metropole jeste da vas nešto naprasno zaustavi. Na svakom koraku naiđe nešto na što morate obratiti pažnju, bilo da je riječ o grafitu, umjetničkoj instalaciji ili, pak, o protestu. I dok broj demonstracija sve više raste na ulicama Londona, zahvaljujući kriznom scenariju koji „piše“ trenutna ratna i političko-ekonomska situacija na brojnim mjestima na Zemlji, Londoncima su prijeko potrebne neke distrakcije, najčešće u umjetničkoj formi.

Tako su se nedavno, hodajući Fictrovijom, u londonskom okrugu u samom centru, lokalci zaustavljali i fotografisali grafit koji upozorava na gubitak prava na privatnost.

Efektna najava izložbe u galeriji „Eclectic“

Ono što, pak, nijesu znali jeste da je upadljivi grafit zapravo najava umjetničkog događaja u obližnjoj galeriji „Eclectic“, odnosno izložbe „Kosmički kaleidoskop“, koja pruža apstraktni pogled na „ljudsku formu“ koja teži ka perfekciji, nezavisno od toga da li je (i na koji način) ugrožena privatnost te „forme“.

Kako bi najefikasnije definisali ove forme, organizatori

„Chiasme 28“, skulptura Song-Gu Lija

izložbe su u sami centar postavili skulpturu „Chiasme 28“ južnokorejskog umjetnika Song-Gu Lija. Ova vizuelna simfonija, kroz skulpturu od čelika, čije je tijelo puno rupa, simbolično prikazuje ranjivost čovjeka. U tipičnom stilu ovog umjetnika, skulptura oslikava unutrašnje borbe sa kojima su se suočavali i muškarci i žene tokom istorije, ali i sa kojima se bore i dan-danas.

Zamršene linije i isprepletani oblici, kao i pažljivo dizajnirane praznine, dodaju dubinu i dimenziju skulpturi, pa su posjetioci izložbe imali individualne perspektive.

Iako na prvi pogled izgleda sasvim suprotno, skulptura od čelika „Ballerina 2“ iranskog umjetnika Masuda Akhavanjama, precizno simbolizuje savršenstvo kojem se teži.

Iako je riječ o apstraktnom ljudskom obliku, upečatljiva kompozicija koja prikazuje balerinu u očaravajućem vizuelnom ritmu, doprinosi imidžu fleksibilnosti i posvećenosti one koja pleše. Takođe, skulptura slavi potencijal ljudskog tijela za elegancijom, ali poziva na razgovor o problemima umjetničkog savršenTekst i foto: stva.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović