Dnevni list Pobjeda 19.02.2024.

Poneđeljak, 19. februar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20913 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

VRIJEME ZA NAPLATU RAČUNA: Osnovni sud u Nikšiću odlučio da je država obavezna, zbog nezakonitog postupanja pripadnika MUP-a tokom građanskog protesta u prijestonici, da obešteti povrijeđenog demonstranta

Policija 5. septembra 2021. godine na Cetinju prekoračila ovlašćenja S. VASILJEVIĆ

Malo smo morali da sačekamo da i sudovi konstatuju ono što je svima bilo jasno: da okupljeni građani tog dana nijesu dali povod za takvo postupanje policije i da su koristili svoje pravo na mirno okupljanje – kazao je za Pobjedu pravni zastupnik Dragana Todorovića, advokat Mihailo Volkov

STR. 6. i 7..

SPECIJALNO ZA POBJEDU: Kako su političari, nakon 30. avgusta 2020. godine, ,,disciplinovali“ crnogorske sudove

Planski udari na osnove pravosuđa Piše: Milivoje KATNIĆ Nikada se, međutim, nije desilo ono što je, nedavno, posred Crne Gore: da neki pripadnik vlasti javno obećava da će dati podršku onom vrhovnom državnom tužiocu koji bi mu obećao da će krivično goniti bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Ili, još i gore - da kandidatu za vrhovnog državnog tužioca, sada sutkinji, Suzani Mugoši, član zakonodavne vlasti, prijeti zatvorom. To je jedan od pokazatelja da je sudstvo u Crnoj Gori na najnižem stepenu u svojoj bogatoj tradiciji STR. 10. i 11.

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Propali sinoćnji dogovori Sindikata prosvjete i Ministarstva, na hitne odvojene sastanke juče pozvani i direktori škola, roditeljima nejasna situacija

Prosvjetari od danas u štrajku, direktorima naređeno da organizuju redovnu nastavu Pojedini roditelji su sinoć dobili poruke od Savjeta roditelja u kojima im je rečeno da će se nastava odvijati redovno u svim smjenama. Časovi nijesu redukovani ili skraćeni, a nastava će biti održana uz organizacione izmjene. Jedan dio roditelja je od škola dobio poruku da nastave neće biti, te da će biti obaviješteni o narednim danima. Roditelji sa kojima je Pobjeda razgovarala su kazali da su zbunjeni i da ne znaju šta da očekuju danas kada djecu pošalju u školu STR. 9.

Predsjednik budvanskog odbora DPS-a kazao da ne vjeruje u iskrenost poziva dijela većine u Budvi da se raspusti tamošnji parlament

Tičić: Tražimo izbore da se okonča agonija u kojoj nam gradom upravlja čovjek iza spuških rešetaka

STR. 2.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja poručuju da prate kretanje cijena i tvrde da se protiv inflacije treba sistemski boriti D. MALIDŽAN

NE! RATU U UKRAJINI

Hrana preskupa, država da reaguje Moguće je da funkcioneri iz svojih udobnih pozicija gdje imaju visoke zarade, službena auta, plaćeno gorivo i brojne druge beneficije, zaista ne osjećaju koliko su cijene visoke, i vjerujem da su njima stvarno pristupačne. Neka posjete pijacu ili markete i mimo izborne kampanje i provjere s građanima što zaista misle o tome. Nemamo viziju razvoja, niti sistemski pristup rješavanju ovih problema, iako bismo mogli da imamo, jer kao mali sistem imamo brojne prednosti brzog prilagođavanja – kazao je Mirza Krnić iz Preokreta STR. 5.

Teška saobraćajna nesreća na putu Bar – Ulcinj u mjestu Vidikovac

PODGORICA: Unapređenje gradskog prevoza preduslov za manje gužve i suzbijanje nepropisnog parkiranja

Poginule tri osobe, dvije teško povrijeđene

Izmjestiti saobraćaj iz užeg centra grada

STR. 6.

STR. 16.

2

Politika

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Predsjednik budvanskog odbora DPS-a kazao da ne vjeruje da je poziv dijela većine u Budvi da se raspusti tamošnji parlament iskren

Tičić: Tražimo izbore da se okonča agonija u kojoj nam gradom upravlja čovjek iza spuških rešetaka Danas u Budvi imamo predsjednika opštine koji nije na poslu, raskopan grad, dezorijentisana i prenatrpana lokalna preduzeća, nacional-šovinističku kampanju sa bilbordima i zastavama, kao i razdor unutar neodgovorne i neznavene grupe ljudi, koju je zapalo da upravlja Budvom. Što je najgore, dočekujemo sezonu kao grad sa etiketom šverca narkotika, što je pogubno za turizam Budve. Pa ipak se nadam da će sve loše što nam se događa posljednjih godina poslužiti kao poziv na oprez našim sugrađanima kad naredni put izađu na birališta – kazao je Milan Tičić PODGORICA – Tražimo izbore u Budvi kako bi se okončala agonija u kojoj nam gradom upravlja čovjek iza spuških rešetaka – kazao je za Pobjedu Milan Tičić, predsjednik budvanskog odbora DPS-a, ističući da vjeruje da će tamošnja većina učiniti sve da do tih vanrednih izbora ne dođe ili da ih makar odgađaju koliko mogu.

Tičić je istakao da se unutar nekadašnjeg DF-a ne mogu dogovoriti o podjeli interesa u odsustvu glavnog šefa koji se nalazi u zatvoru, a da im se, kako je rekao, na izbore ne ide iz straha od suočavanja sa sudom budvanske javnosti.

POBJEDA: Nova srpska demokratija saopštila je juče da je, ako donosioci odluka u Budvi odluče da ne mogu da rade zajedno, jedino rješenje raspisivanje vanrednih izbora. Očekujete li takav scenario? Kakav izlaz iz političke krize vidite u Budvi?

TIČIĆ: Izbori jesu najpoštenije rješenje i mi insistiramo da se mandat vrati građanima od trenutka kad je Milo Božović uhapšen. Međutim, ne vjerujemo da su iskreni pozivi ostataka vladajuće većine da se ide na izbore. Sva ova ujdurma digla se zbog svađe unutar vlasti, koja je nastala nakon hapšenja njihovog lidera zbog optužbi za transnacionalni organizovani kriminal. Danas u šiframa prijete jedni drugima, jer je očigledno da im poslije sramoćenja pred građanima Budve izbori nikako ne idu u prilog.

Zato vjerujemo da će učiniti sve

PODGORICA - Dupli birači, korumpirani od Vučićevog SNS-a, sele se po regionu, manipulišu izbornom voljom i dovode u pitanje legitimitet izbora u Srbiji, ali i izbora u Crnoj Gori i BiH. Kako se duplim biračima u regionu može stati na put - da li će u rješavanju ovog problema pomoći i nezavisna istraga koju, na osnovu Rezolucije Evropskog parlamenta o izborima u Srbiji, treba da realizuje Evropska komisija? Direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić kaže za Pobjedu da će EU i OEBS iskoristiti istrage da malo zavedu red u zemlji koja hoće da bude članica, a ima potpuno neuređena pravila.

Vučić inžinje lupom

Poseban problem u regularnosti izbora u Srbiji, a zbog ogromnog uticaja i u našeg grada. Kao što ste mogli Dvije komisije da primijetite, niko nije odgo- Zbog raznih mešetarenja i Crnoj Gori, je varao na naše pozive da se ras- prevara u samom izbornom zloupotreba pusti parlament. Nećemo ar- procesu i oko njega, stići će bitrirati u njihovim svađama, dvije komisije, ako ih Srbija budžeta za niti birati strane. Ponosni smo prihvati. korumpiranje što DPS nije dio tog političkog - OEBS dolazi sa pragmacirkusa. Mi tražimo izbore, ka- tičnim zahtjevima - birač- duplih birača i tu ko bi se okončala agonija u ko- ki spisak i sve što je vezajoj nam gradom upravlja čovjek no za njega, izborni uslovi, je Srbija premašila iza spuških rešetaka. Ponav- kontrolisanje ljudi koji su sva očekivanja ljam, jedino i najpoštenije rje- glasali, a nemaju prebivališenje su izbori, nakon kojih će šta... Druga komisija će biti kaže Janjić

Milan Tičić

da do tih vanrednih izbora ne dođe ili da ih makar odgađaju koliko god mogu.

POBJEDA: Kako doživljavate optužbe Nove srpske demokratije na račun šefa lokalnog parlamenta Nikole Jovanovića, da sarađuje sa DPS-om?

TIČIĆ: Nekada je anti-DPS kampanja bila uspješno političko oružje u Budvi, međutim, podsjećanja radi, mi nijesmo vlast u Budvi od 2016. godine. Dakle, osam godina su imali ,,osvježivači i oslobodioci“ da se pokažu na djelu pred svojim sugrađanima. I šta danas imamo kao rezultat njihove osmogodišnje vlasti: Budva je pretvorena u plijen za visokorangirane kriminalce da razvijaju svoje poslove. I umjesto da se stide i zaćute, oni se pokrivaju optužbama da neko navodno sarađuje sa DPS-om. Korisno je prisjetiti se i sukoba Krapović Carević, pa prinudne uprave i postavljanja Mila Božovića na čelo Opštine u susret posljednjim lokalnim izborima. Zatim

apsolutne vlasti DF-a koja nije trajala ni pola godine. Dogurali smo dotle da se našim gradom danas upravlja iz zatvora. Nakon posljednje sjednice, vjerujem da je građanima Budve sve jasno i da vide da unutar nekadašnjeg DF-a ne mogu da se dogovore o podjeli interesa u odsustvu glavnog šefa koji se nalazi u zatvoru, a da im se na izbore ne ide iz straha od suočavanja sa sudom budvanske javnosti.

POBJEDA: Nikola Jovanović je saopštio da ne sarađuje sa DPS-om, ali da je dio odbornika NSD i Demokrata tražio podršku Vaše partije da ga smijene sa pozicije predsjednika parlamenta. Kako to komentarišete, jesu li tačni ovi navodi?

TIČIĆ: Izvrtanje i spinovanje je gospodinu Jovanoviću drugo ime, naročito sad kad je zaratio sa partijskim kolegama i kad mu se drma fotelja. Od kad je Milo Božović uhapšen, pozivamo na izbore kako bi, što je prije moguće, sprali ljagu sa

NSD pozvala na vanredne izbore u Budvi

Predlažu rješenje krize PODGORICA – Ukoliko se daljim konfrontacijama donosioci odluka u Budvi odluče da ne mogu da rade zajedno onda je jedino pošteno i ispravno rješenje da odbornici vrate mandat onima koji su ih birali i da se pristupi organizaciji novih vanrednih lokalnih izbora - poručili su iz Nove

POVODI: Da li nezavisna istraga koju može pomoći u rješavanju problema

srpske demokratije (NSD).

Ističu da je interes građana Budve NSD-u uvijek bio na prvom mjestu, te da se rješenju situacije u tom gradu treba pristupiti trezveno i staloženo.

- Upravo to je u proteklom periodu činio predsjednik Skupštine Crne Gore i NSD Andrija Mandić. Mandić je uložio izu-

zetan napor i lično zalaganje kako bi se razriješila situacija u Budvi. Rezultat njegovog napora je doveo do dogovora koji je predstavljao konkretno rješenje za situaciju u kojoj se našla vlast u Budvi - kazali su iz NSD. Kako su istakli, posljednja je prilika da se pokaže da li odgovornost i želja za zajedničkim

nova, legitimna većina preuzeti upravljanje opštinom.

POBJEDA: Politička kriza odavno traje u Budvi, sjednica SO ponovo je prekinuta, sukob u većini kulminira, a Milo Božović mjesecima je u pritvoru. Kako uopšte izgleda funkcionisanje lokalne uprave u ovakvim uslovima?

TIČIĆ: Kriza za krizom u budvanskoj vlasti je gotovo osam godina naša realnost. Danas u Budvi imamo predsjednika opštine koji nije na poslu, raskopan grad i to do jula, dezorijentisana i prenatrpana lokalna preduzeća, nacional-šovinističku kampanju sa bilbordima i zastavama, kao i razdor unutar neodgovorne i neznavene grupe ljudi, koju je zapalo da upravljaju Budvom. Što je najgore, dočekujemo sezonu kao grad sa etiketom šverca narkotika, što je pogubno za turizam Budve i njen dugo godina njegovani imidž bisera Mediterana. Pa ipak se nadam da će sve loše što nam se događa posljednjih godina, poslužiti kao poziv na oprez našim sugrađanima kad naredni put izađu na birališta.

I. KOPRIVICA

radom može da „pobijedi lične želje i ambicije onih koji vjeruju da baš njima pripada da o svemu sami odlučuju“.

Uvjereni su da je dogovor među političkim akterima u Budvi i dalje moguć, a najbolje i najispravnije rješenje je da, kako dodaju, svi ispoštuju dogovor koji su odbornici postigli na sastanku sa predsjednikom NSD-a Andrijom Mandićem.

Pozvali su sve aktere da pokažu političku širinu i ostave po strani razlike.

R. P.

iz EK, što smo čuli i iz izjave njene predsjednice: doći će jaka politička ličnost koja će de fakto govoriti o mnogo važnom poslu, a to je funkcionerska kampanja - i tu nema izbora - kaže Janjić.

On podsjeća da su u Srbiju dovođeni ljudi da glasaju koji su dobijali lične karte, a prethodno nijesu imali regularno uređena državljanstva.

- Broj ljudi koji je došao iz Republike Srpske i glasao na izborima 17. decembra ne odgovara broju državljanstava koja je Srbija dala gra-

đanima Republike Srpske.

To je posebna zloupotreba i ona se tretira po dva osnova - prvi je birački spisak, drugi je kršenje pravila. Po zakonima Srbije ne može niko da glasa ko nema prebivalište. Boravište nije dovoljno, već prebivalište – što povlači i krivična djela svih onih organa od MUP-a i ostalih koji su učestvovali u tome objašnjava Janjić.

On ukazuje na ozbiljnu prepreku da se ovi izazovi riješe.

- Poseban problem u regu-

Konstituisan odbor CEP-a na Cetinju

Adžić: Borićem da odbranimo C PODGORICA – Predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić saopštio je da je juče konstituisan njen odbor na Cetinju, s uvjerenjem da će ta partija na narednim izborima, kada budu održani u prijestonici, nastupiti samostalno, te ostvariti odličan rezultat i biti značajan ili presudan faktor u formiranju buduće vlasti na Cetinju.

– Borićemo se političkim sredstvima da budemo značajan ili odlučujući faktor i u osvjanju vlasti na narednim parlamentarnim izborima, kako bismo doprinijeli prosperitetu Crne Gore i od-

branili Crnu Goru od njenih zlotvora. Opredijeljeni smo naročito da svojim radom, kada budemo faktor odlučivanja u vlasti, snažno pomognemo i doprinesemo oporavku i napredovanju prijestonice u ekonomsko-socijalnom smislu, s fokusom da utičemo na to kako bi se poboljšao standard građana naše prijestonice, kako bi se privukli investitori da ulažu kapital u naš grad, otvarala srednja, manja i druga preduzeća u što većem broju i time podstakla politika zapošljavanja i kako bi se što više ulagalo u infrastrukturu grada – istakao je Adžić.

Potpredsjednik CEP-a Vladislav Vanja Popović kazao je da CEP nije nastao iz nečije

Politika

Poneđeljak, 19. februar 2024.

u EU organizuje zbog pokradenih izbora u Srbiji a duplih birača u regionu

d. mijatović

ćev izborni jering pod m Brisela

Dušan Janjić

larnosti izbora u Srbiji, a zbog velikog uticaja i u Crnoj Gori, je zloupotreba budžeta za korumpiranje duplih birača i tu je Srbija premašila sva očekivanja - kaže Janjić

Stari problem

Podsjećamo da je visoki funkcioner Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović potvrdio krajem prošle godine da je njegova stranka organizovano dovodila birače iz Beograda na lokalne izbore u Crnoj Gori. On

je, gostujući na TV Tanjug, potvrdno odgovorio na pitanje da li su dovodili birače na lokalne izbore u Crnoj Gori, ali i u bosanskohercegovačkom entitetu Republka Srpska.

- Naravno da smo dovodili ljude u Nikšić i… drugdje u Republici Srpskoj, ko god ima pravo da glasa - rekao je Đukanović upitan da li je to bio ,,metod koji su utrenirali u Crnoj Gori, a potom iskazali u Beogradu“.

Janjić objašnjava da je birač-

Stav

Baze podataka nijesu povezane - Kod nas je sve korupcija i zato digitalizacija nije urađena na kvalitetan način, nego se radila parcijalno, u njoj su učestvovale razne firme. To je preskupo i dugo traje, a u suštini treba preuzeti jedan dobar program za cijeli region od neke ozbiljno uređene države i onda je ukrštanje podataka vrlo jednostavno. Njemačka ih je ukrstila i lako dobila podatke o građanima Srbije i Crne Gore u Njemačkoj. Dobra ideja je da se region umreži, ali je korupcija prepreka. Mi ovdje imamo korupciju od premijerke do brata i zato sve mora da ide na razne aplikacije, osim na originalne programe. Birački spiskovi mogu da se srede za tri mjeseca, ali na uvođenju socijalnih brojeva će ozbiljna vlada raditi cijeli mandat jer baze podataka nijesu povezane. U Crnoj Gori taj posao može da se završi za godinu, jer je ona u razvijenijem statusu od Srbije - kaže Janjić.

ki spisak stari problem na koji se odavno ukazuje zemljama regiona.

- Mahinacije se dešavaju uz pomoć matičnog broja koji je uveden osamdesetih godina i nije mijenjan. Drugi problem je što su neke zemlje - Srbija i Hrvatska uvele dvojna državljanstva koja su zapravo etnička državljanstva jer su dobijena po etničkom osnovu. Nesređenost matičnih knjiga je veliki problem. Srbi iz BiH i Crne Gore često imaju više matičnih brojeva i to se utvrdilo u Njemačkoj. Kada je Njemačka dozvolila dvojno državljanstvo i kada su napravili reviziju, 250.000 ljudi je trebalo da izgubi dvojno državljanstvo sa teritorije Srbije. Napolju se koristi socijalni broj koji je potpuno individualizovan. Kod nas toga nema, što je ozbiljna nepravilnost - objašnjava Janjić.

On precizira da, kada imate socijalni broj, samo ovlašćeno lice može da vidi podatke u njemu.

- A to su - da li je neko pod gonjenjem za upotrebu socijalnih prava, da li je socijalni slučaj, itd. Dakle, na nacionalnom nivou svako mora da sredi svoje baze podataka i uvede socijalni broj - kaže Janjić.

Postavlja se pitanje - da li će zbog svega navedenog nova vlada Srbije trajati četiri godine, kako je planirao i najavio predsjednik Srbije.

-Vlada koja se sada napravi ne može biti legitimna bez obzira što neće biti ponavljanja izbora. Zato se Vučić sada priprema za novu izbornu kampanju i osniva pokret, satanizuje protivnike sve dok ne stignu izaslanici Evropske komisije poslije kojih će morati sve da se uljudi. Mislim da će nova vlada biti prelazna od maksimum 18 mjeseci i jasno je da ćemo se tada pozdraviti sa vladavinom SNS-a, prvi talas pozdravljanja je na jesen uz lokalne izbore i gubljenje velikih gradova - ocjenjuje Janjić. Violeta CVEJIĆ

mo se političkim sredstvima Crnu Goru od njenih zlotvora ambicije, već iz krajnje nužde da se spasi što se spasti može.

– Okrenuti se EU i drugim razvijenim demokratijama, uskladiti privredu i propise sa njima i privući ne samo kapital nego i njihovo znanje i iskustva – ključ je uspjeha.

Zadržati mlade i stručne i privući u domovinu one koji su u dijaspori je realan i ostvarljiv cilj kome težimo – naglasio je Popović.

Profesor dr Nebojša Vučinić kazao je da je Cetinje izvorište i ishodište i da se upravo u prijestonici daje zavjet precima da se brani Crna Gora i njena sloboda bez obzira na cijenu.

– Kao motiv za sve ostale suverenističke snage, da se organizuju i mobilišu u ovom cilju,

jer je to sada najpreče u postojećim geopolitičkim okolnostima, apsolutan imperativ da se sve, individualno i kolektivno, podredi interesima Crne Gore, kao partija iskrenih i odlučnih patriota spremnih i sposobnih da ostvare evropsku viziju Crne Gore uz poštovanje izvornih tradicionalnih vrijednosti – istakao je on.

Potpredsjednik CEP-a prof. dr Sveto Savić naveo je da će CE P kao odgovorna partija pružiti i obezbijediti validne odgovore na današnje izazove.

– Izazove koje osjećaju prvenstveno mladi u želji za znanjem, novim tehnologijama, informacijama i zaposlenjem.

A, mladi su najvažniji cetinjski i crnogorski resurs, tre-

ba im omogućiti obrazovanje i zaposlenje, kontakte sa mladom obrazovanom evropskom omladinom. Zato EU za CEP predstavlja šansu povezivanja i slobodu izbora, prvenstveno u obrazovanju i na tržištu rada – ocijenio je Savić.

Stevo Vučinić, potpredsjednik CEP-a, kazao je da su CEP osnovali u Podgorici, na mjestu sto metara udaljenom od zgrade Monopola duvana, u kojoj je 26. novembra 1918. podržana srpskim bajonetima, donijeta odluka o aneksiji Crne Gore Srbiji.

– Osnovali smo je upravo na tom mjestu kao simbolički znak našeg prkosa i otpora svakom obliku okupacije i aneksije koja nam prijeti. Mi

3

iz Crnogorske evropske partije poručujemo da ćemo i mi na tom istom mjestu, prekoputa nekadašnje zgrade Monopola duvana, u Skupštini Crne Gore, po treći put, Crnu Goru uskrsnuti i ispred nje visoko podignuti zastavu, koja simbolizuje slobodu, crnogorsku državnost, nacionalnu misao i ideju. A organizaciono konstituisanje Crnogorske evropske partije počinjemo upravo u ovoj sali, u kojoj je 26. januara 1990. godine osnovan Liberalni savez, u ovom gradu, Cetinju, simbolu crnogorskog suvereniteta, digniteta, snage, moći i trajanja naše države, i ishodištu naše državnosti – naglasio je R. P. Vučinić.

U obruču smo, Crnogorci Piše: mr Nikola BELADA U posljednje vrijeme često sanjam. Tako sam sanjao da je, poslije filma „Svjedok Božje ljubavi“ – 100.000 građana izašlo na ulice. Sanjao sam i da je, poslije potpisivanja tzv. Temeljnog ugovora - 100.000 građana izašlo na ulice. Opet, sanjao sam da je, poslije sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu od 9. februara ove godine - 100.000 građana izašlo na ulice. Ubi me java, realnost - da smo u podrumu Slažem se sa pojedincima koji govore o dvije kontrarevolucije u Crnoj Gori, jer sam i ja direktni svjedok.

Prva je bila 1989. godine, a druga skorijeg datuma – 2020. godine.

Uvod u prvu bio je „miting gladi“ u Nikšiću uprkos tome što je prosječna plata u tom trenutku u Crnoj Gori bila 700 njemačkih maraka. Pojedini izvještači sa skupa su naveli da su se čuli povici: „Hoćemo gusle“, a ne tako mali broj je tvrdio da su učesnici skupa uzvikivali: „Hoćemo Ruse“. Vrijeme pokaza da, umjesto da jačamo institucije, mi golemo ojačasmo - pojedince.

Krajem avgusta 2020. godine, roneći dočekah drugu kontrarevoluciju i odmah - upadoh u mulj. Onda, za tri mjeseca padoše sve institucije, dobismo teokratsku državu, Srpska pravoslavna crkva zadade konačni udarac građanskoj Crnoj Gori i jedini mjerni rezultat za uspjeh postade dokaz da si učesnik litija.

Zaboravi se Tito, socijalizam, Jugoslavija, nesta srednja klasa, kao stub sabilnosti svake države.

Moji dojučerašnji drugovi pređoše na drugu stranu prigovarajući mi da sam zaostao. Na današnji dan sam na istom mjestu kao i prije 30 godina. Sam, ali sa uvjerenjem da će oni, koji su me kritikovali, u narednih 20 godina izgubiti orijentaciju o prostoru, vremenu, državi i razumu. Kao i oni ranije.

Da zaključim, nesta Titova Jugoslavija, ja ostadoh u razmišljanju da li ću izgubiti svoju bitnu odrednicu, moguće je gensku, do koje mi je izuzetno stalo, a to je da sam Crnogorac.

Crnogorci, da li ste za period od nekih 40 godina razmislili da vas pod nazivom Crnogorci – crnogorski narod - nema ni u zakonadavnoj, ni izvršnoj, ni sudskoj vlasti? Da li ste se zapitali da za navedeni period ne postoji partija, stranka sa prefiksom „crnogorski“ koja zastupa interese crnogorskog naroda u parlamentu, Vladi ili lokalnoj samoupravi? Nema, jer nas je neko, izgleda, ubijedio da smo globalisti i internacionalisti, ali da ne valja da se busamo da smo i Crnogorci. Ili: da smo prevashodno Crnogorci.

Ali nema nas Crnogoraca jer su nas obmanuli da, kao izvorna crnogorska stranka, samo prosipamo glasove suverenističkog bloka. Nema nas, Crnogoraca, jer su nas doveli u zabludu da crnogorska stranka nosi potencijalnu opasnost od nacionalizma. Nema nas, Crnogoraca, jer nas ubijediše da nam treba zastupnik da se integrišemo u evropsko, demokratsko, građansko, evroatlantsko, kao da je sve to nespojivo sa onim što je u srži i crnogorsko.

Nema nas i ne bilo nas, ni mene zajedno s vama, kad smo dozvolili da svojom voljom postanemo inferiorni, bez glasa, akcije, stava.

Crnogorci sigurno nestaju, ako ne biološki – asimilatorski bez dileme. Da bismo opstali - jer nas barem deklarativno ima preko 45 odsto ukupnog stanovništva, neophodno je u najskorije vrijeme da se na javnoj sceni Crne Gore pojavi najmanje pet crnogorskih partija. Na taj način, daje se šansa onim apstinentima, čiji procenat nije mali i koji već decenijama bojkotuju izbore, da se opredijele. Postoji više bošnjačkih, srpskih, hrvatskih i albanskih partija.

Ukoliko sve te partije postoje, učestvuju u ukupnom društvenom i političkom životu - i treba da postoje - zašto ta praksa ne važi za Crnogorce i zašto bi to bila opasnost za državu Crnu Goru?

U posljednje vrijeme često sanjam. Tako, sanjao sam da je poslije filma „Svjedok Božje ljubavi“ – 100.000 građana izašlo na ulice. Sanjao sam da je poslije potpisivanja tzv. Temeljnog ugovora - 100.000 građana izašlo na ulice.

Sanjao sam da je poslije sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu od 9. februara ove godine -100.000 građana izašlo na ulice. Ubi me java, realnost - da smo u podrumu.

Nešto mi kazuje da su reforme i evolucija utopija. Da bismo opstali, neophodno je prvo da sazre revolucionarna misao.

Međutim, još dugo ćemo na to čekati. Dotle, valja organizovano, planski, dogovorno, odlučno ići – u bojkot, po metodu Mahatme Gandija.

Ja sam na Cetinju, čekam.

(Autor teksta je advokat i građanski aktivista sa Cetinja)

4

Politika / Ekonomija

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Jelena Pavićević, konsultantkinja za strateško komuniciranje, u razgovoru za Pobjedu ocjenjuje da crnogorski političari najmanje rade na svojim nedostacima

Spajić pokazuje nedostatak osjećaja za državni sistem U neslaganju sa političkim neistomišljenicima predsjednik Milatović se ne ustručava da uzdigne sebe i stavi do znanja ko je „oksfordski đak“ i „ko je glavni u kući“. Kako mu nedostaje socijalno životno iskustvo i realno poimanje stvarnosti u kojoj je predsjednik, često stvari komentariše iz ugla intelektualnog snoba ili svojih ličnih i porodičnih uvjerenja, što je daleko od retorike koja može biti bliska većini građana – kazala je za Pobjedu Pavićević

Premijer Milojko Spajić odabrao je strategiju svođenja medijskih nastupa, u smislu direktne komunikacije sa no-

Od svih uticajnih društvenih grupacija u Crnoj Gori, političari najmanje rade na svojim nedostacima i najmanje ulažu u znanja koja nemaju, tvrdi ona i dodaje da partijska komfor zona stvara ušuškanost u grupnom mišljenju i neotpornost na spoljne kritike, dok pretjerano zadovoljstvo funkcijom, moći i privilegijama, čini da za- Milojko Spajić

regulative, kakva god da je, kao i negiranje političkog formata djelovanja, stvara konfuziju i nepovjerenje kod značajnog dijela javnosti. Takođe, premijer Spajić kao mlada osoba koja je dugo vremena provela u inostranstvu, distancirana od ovdašnjih političkih izazova i turbulencija, ne pokazuje dovoljan senzibilitet prema većini građana koje su ta vremena odredila. To se može vidjeti i kao prednost i kao mana, u zavisnosti od toga da li ih smatra zarobljenim u prošlosti ili ih osobađa frustracija – navodi Pavićević.

U tom kontekstu, kako kaže, osjeća se da i Vlada, kao sistem izvršne vlasti, nema sinhonizovane interne komunikacije koje bi Vladu činile organizovanom strukturom čiji resori nesmetano sarađuju, čiji svi timovi suštinski rade na pridružnim pregovorima i koja je usaglašana pred domaćom i međunarodnom javnošću, već se često osjeća inferiornost pojedinih ministara, antagonizmi i disonantni tonovi.

PREDSJEDNIK

Za razliku od Spajića, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, opšti je utisak, traži medijsku pažnju, ali je uspješnost tih nastupa upitna i često ih prate pogrešne riječi izgovorene na pogrešnim mjestima. U Austriji je, na primjer, govorio o „jednom narodu i jednom jezi-

m. babović

CRNOGORSKA REALNOST

PREMIJER

vinarima, na najmanji mogući nivo, te plasiranje poruka preko društvenih mreža. I tokom rijetkih susreta sa novinarima šalje poruke „da nema vremena, ni mentalnih kapaciteta“ da se bavi stvarima koje su u fokusu javnosti. Takođe, tokom obilježavanja 100 dana Vlade, poru- Jelena Pavićević čivao je da nema kapaciteta ni da upamti više od jednog novi- noj, vremešnoj i neinventivnoj narskog pitanja, ali i da ga ne in- političkoj sceni – navodi ona. teresuju bezbjednosna pitanja, Prema njenim riječima, u nepoput onoga ko je na čelu Agen- slaganju sa političkim neistocije za nacionalnu bezbjednost, mišljenicima, pa čak i kada doiako je premijer taj koji predla- laze iz njegove partije, Spajić že prvog čovjeka ANB-a. Osim nije ciničan ili uvredljiv, već nanavedenog, Spajić uporno se- stoji da pokaže razumijevanje, be pokušava predstaviti kao ne- a često i prećuti, kada shvati da koga ko nije političar. Dok je bi na raspravu potrošio previše to, moguće, moglo da pije vo- vremena i time više rekao o sedu tokom tzv. „ekspertske vla- bi, nego o drugima. de“ Zdravka Krivokapića, da- - Praktičan je u donošenju odlunas je Spajić, kao predsjednik ka i drži fokus na ekonomskim političke stranke, ipak de facto temama, standardu građana, investicijama i međunarodnim političar.

Odgovarajući na pitanje kako aktivnostima, što jesu njegoobjašnjava ovakav Spajićev pri- ve kompetencije i komfor zostup, te što to govori o njegovim ne. Takođe, premijer Milojko komunikacijskim vještinama, Spajić je uspio, još za vrijeme Pavićević ističe da je on u javni obavljanja ministarske funkprostor unio fluidan identitet i cije, da nametne svoj kratki drugačiji način komunikacije, stil na društvenim mrežama i što je, u jednom dijelu, dobro. rjeđe pojavljivanje u mediji- Njegov identitet se otkriva ma, što mediji nijesu na vrijevremenom i daje mu moguć- me dovoljno problematizovanost da ga i sam osjeti i selek- li, već su prihvatili kao pravilo, tivno komunicira „u hodu“, što pa se sada to pravilo teško može ga čini prilično neopterećenim promijeniti – navodi Pavićević. i superiornim u odnosu na dru- Sa druge strane, kako kaže, prege političare, koji svoj identi- mijer vidi da šta god uradio, potet eksplicitno potenciraju, a grešno ili ispravno, šta god izjanajviše kroz naciju, ideologiju vio ili prećutao, postaje „hit“ i i političku pripadnost. Komu- sva mu se vrata, naizgled, otvanikacija premijera Spajića, ka- raju. ko neverbalna, tako i verbalna, - To ga čini previše samopouzodražava mladolikost, sponta- danim, pa često improvizuje, ili nost, šarmantnost, modernost, daje izjave koje ofiraju da ne poneformalnost i autentičnost, što znaje određenu temu, za koju je zajedno rezultira osvježenjem nadležan. Nedostatak osjećaja na dosadašnjoj, prilično kru- za funkcionisanje državnog sitoj, ostrašćenoj, konzervativ- stema, za poštovanje zakonske

d. malidžan

Ona kaže da se neverbalna komunikacija ogleda kroz ukupan utisak koji ostavljaju na građane, raspoloženje koje kod njih izazivaju, prioritete koje nameću i, naravno, kroz sve ono kako se ponašaju i šta rade, te da su ličnosti koje obavljaju najznačajnije funkcije u društvu, svaka pojedinačno, odgovorne za kvalitet razmišljanja, raspoloženje i ponašanja nacije, u datom vremenskom intervalu.

- U tom smislu, te ličnosti imaju šansu da daju dobar ili loš primjer, ili da ga ne daju uopšte, s obzirom na to da dosta političara ne ostavlja nikakav utisak, zbog čega nemaju ni vidljivost, pa samim tim ni uticaj na javnost. Osim uloge koju imaju u odnosu na građane, ličnosti koje obavljaju najznačajnije funkcije u društvu utiču na mišljenje međunarodne javnosti i, u velikoj mjeri, kreiraju imidž koji jedna država ima u datom trenutku. Odgovorne su za to kako nas međunarodna javnost vidi i tretira – kaže Pavićević.

borave na lične nedostatke i da elementarnu samokritičnost nadvlada samoljublje.

Ona ističe i da nedovoljno prisustvo žena u politici i na odlučujućim funkcijama, kao i submisivna uloga većine žena, ne daje crnogorskoj realnosti dovoljno plemenitosti i ravnopravih šansi.

- Da bi političari, posebno oni koji su dio zakonodavne i izvršne vlasti, na državnom i lokalnom nivou, bili dobar uzor građanima, bez obzira na političke stavove koje zastupaju ili rezultate koje ostvaruju, treba da imaju svijest o svom karakteru i vrijednosnom sistemu koji afirmišu i kako to utiče na javnost, kao i da popravljaju svoje ponašanje, tako što će se okružiti korektivnim faktorima – kaže Pavićević.

Prema njenom mišljenju, pričanje u javnosti, tj. verbalna komunikacija, nije samo po sebi dovoljno efikasno za izgradnju dobre reputacije, a može biti pogubno, ukoliko ne odražava integritet, kvalitet i autentičnost.

- Trenutni značaj, uspjeh ili uticaj, svakako, ne garantuju da će njihova politička misija ostvariti svrhu i da će oni svoju političku šansu iskoristiti za opšte dobro.

Zbog toga, političari treba da se bave svojim identitetom, jačajući ga, ali i ponašanjem, mijenjajući ga i prilagođavajući se. A kako? Introspekcijom i radom na sebi, uz angažman onih za koje vjeruju da im doprinose tome – navodi Pavićević.

d. mijatović

PODGORICA - Većina crnogorskih političara brzo sraste sa funkcijom koju dobije, najčešće po političkom ključu, a ne po realnim kvalitetima i obnaša je sa dosta improvizacije, komunicirajući autoritet bez pokrića.

Takođe, većina crnogorskih političara vjeruje da će verbalnom komunikacijom ostvariti političke ciljeve ili željenu reputaciju, reprodukujući političke stavove i lična uvjerenja, dok nijesu svjesni da percepciju građana, zapravo, formira njihova neverbalna komunikacija – ocijenila je u razgovoru za Pobjedu konsultantkinja za strateško komuniciranje Jelena Pavićević.

Jakov Milatović

ku“, tokom posjete Francuskoj u jesen 2023. je otišao toliko daleko da je pred domaćinima saopštio neistinu kako je Crna Gora unaprijedila svoju sajber sigurnost osnivanjem Agencije za sajber bezbjednost, iako je njeno osnivanje predviđeno zakonom koji još uvijek nije čak ni u skupštinskoj proceduri ni u 2024. godini. Osim ovih gafova, ponašanje predsjednika Milatovića na vinskom sajmu u Beogradu, u društvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, mnogi su ocijenili infantilnim, pa i nedostojnim jednog državnika. Takođe, nakon Spajićeve izjave da ga bezbjednosni sektor ne interesuje, iako mu je to u opisu posla, predsjednik Milatović je najavio sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore na kojoj će se baviti tim pitanjima, iako su nadležnosti tog savjeta dominanto vezane za vojsku, proglašavanje ratnog ili vanrednog stanja.

Na pitanja da li Milatović ustavna ovlašćenja kreativno tumači kako bi došao u fokus javnosti, te da li na taj način pokušava da izgradi autoritet i koliko je do sada bio uspješan u tome, Pavićević naglašava da on dokazuje da u odnosu na ustavna ovlašćenja naše parlamentarne demokratije, predsjednička uloga, i te kako, može biti značajna i reprezentativna, kao i da sama ličnost predsjednika „boji“ tu funkciju, odnosno, daje joj lični pečat.

- Identitet, do prije četiri godine nepoznat široj crnogorskoj javnosti, Jakov Milatović je najviše predstavljao kroz svoje školovanje u inostranstvu, obrazovanje, porodični status, iskustvo iz EBRD sistema i konzervativne stavove, dok njegova, kako neverbalna, tako i verbalna komunikacija, odražava perfekcionističke tendencije, potenciranje lične ispravnosti, poštovanje zakonitosti, reda i formalnosti, ali i uvijek prisutan latentan konflikt, prenosna značenja i cinizam – ističe Pavićević.

Ona dodaje da je tokom obavljanja ministarske funkcije u 42. vladi, nakon njenog pada i tokom izbornih ciklusa, na lo-

Andrija Mandić

Politika / Ekonomija

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Prema njenom mišljenju, bilo bi dobro da u svojoj neverbalnoj i verbalnoj komunikaciji predsjednik Skupštine usaglasi svoje misli, riječi i djela, kao i da odredi da li će sa državne funkcije uspostavljati ustavne vrijednosti građanske Crne Gore i usvajati međunarodne standarde ili će se rukovoditi svojim ideološkim i partijskim uvjerenjima, što je takođe legitimo, ali kombinovano nije održivo i stvara zabunu kod njegovih simpatizera i glasača, dok ostale građane iritira kalnim i predsjedničkim izborima, Milatović pokazao najveću političku ambiciju i kao rezultat toga, u istraživanjima se to i pokazalo, kroz najveći stepen povjerenja u njega.

- Sa druge strane, u neslaganju sa političkim neistomišljenicima predsjednik Milatović se ne ustručava da uzdigne sebe i stavi do znanja ko je „oksfordski đak“ i „ko je glavni u kući“. Kako mu nedostaje socijalno životno iskustvo i realno poimanje stvarnosti u kojoj je predsjednik, često stvari komentariše iz ugla intelektualnog snoba ili svojih ličnih i porodičnih uvjerenja, što je daleko od retorike koja može biti bliska većini građana – navodi Pavićević.

Prema njenim riječima, u pogledu nacionalnog i vjerskog identiteta, osjeća se želja da ne odstupi od stava svojih predaka, pa tako propušta priliku da razumije da veliki dio građana Crne Gore ne dijeli njegove lične stavove, a da je na njemu da to poštuje i djeluje kao državni kohezioni faktor, gdje god da se nalazi i gdje god nas predstavlja.

- Svoje najsimpatičnije izdanje predsjednik Milatović je pokazao u trenucima opuštanja na pomenutom vinskom sajmu, gdje je nadoknađivao užitke koje je propustio, dokazujući se kao dobar sin, đak, muž i otac, a posljednjih godina i kao besprekoran političar, pa mu u tome ne trebamo zamjerati – navodi ona.

Posmatrano iz ugla liderstva, smatra Pavićević, bilo bi dobro da predsjednik Crne Gore više insistira na radu na sebi, pokaže zahvalnost za brojne situacije, afirmiše svoje saradnike i pohvali dobre primjere, kao i da s vremena na vrijeme opusti atmosferu, čime će se svakako približiti građanima.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

Treća ključna figura državnog vrha svakako je predsjednik Skupštine. Andrija Mandić, od predsjedničke kampanje verbalno najčešće šalje umivene poruke koje su, kako to reče premijer Spajić, miroljubivije od poruka Dalaj Lame. Međutim, ono što se takođe komun-

cira su incidenti poput onoga sa nezakonitim državnim simbolima u njegovom kabinetu, ali i djela koje čine njegovi partijski drugovi na čelu opština, posebno predsjednika opštine Pljevlja, koji šalju drugačije poruke od onoga što Mandić „izgovara“.

Na pitanja da li je u pitanju strategija dvojake komunikacije čiji je jedan krak usmjeren međunarodnoj javnosti, s obzirom na to da Mandićeva retorika teško da može da pije vodu na domaćem terenu, a drugi upravo sopstvenom biračkom tijelu kako bi kompenzovao sopstvenu retoriku u njihovim očima, Pavićević ponavlja da riječi, same za sebe, ne znače ništa.

- Da bi političari postigli simpatije i uticaj kod građana, te dobili njihovo povjerenje, važan je integritet misli, riječi i dijela. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije prošao u II krug predsjedničkih izbora i zbog kampanje u kojoj je odstupio od svoje dotadašnje retorike, čime je pokazao nekonzistentnost. Značajan dio građana koji bi, možda, u ponudi koju smo imali glasao za Mandića, nije povjerovao da on u kampanji govori ono što zaista misli – navodi Pavićević.

Predsjednik Skupštine, kako kaže, zaista verbalizuje veći stepen želje za približavanje crnogorskog društva evropskim grđanskim vrijednostima, međutim svojim postupcima nameće vrijednosni sistem, simbole i prioritete, koje značajan dio građana ne prepoznaje kao svoje.

- U svojim obraćanjima domaćoj javnosti, Mandić zagovara odsustvo servilnosti u odnosu na međunarodne partnere, dok se u međunarodnim kontaktima može primijetiti da mu imponuju međunarodni protokoli, kroz državnau ulogu u kojoj se nalazi, pa je zato važno da tu ulogu nosi na zadovoljstvo svih građana – ističe ona.

Prema njenom mišljenju, bilo bi dobro da u svojoj neverbalnoj i verbalnoj komunikaciji predsjednik Skupštine usaglasi svoje misli, riječi i djela, kao i da odredi da li će sa državne funkcije uspostavljati ustavne vrijednosti građanske Crne Gore i usvajati međunarodne standarde ili će se rukovoditi svojim ideološkim i partijskim uvjerenjima, što je takođe legitimo, ali kombinovano nije održivo i stvara zabunu kod njegovih simpatizera i glasača, dok ostale građane iritira.

- Sigurna sam da višedecenijsko političko iskustvo omogućava Andriji Mandiću da svoje djelovanje učini konzistentnim, dok predstavlja Crnu Goru – navodi ona.

Pavićević kao zaključak navodi da umjesto što uzimaju moć sa funkcije i pretvaraju je u platformu za lično i partijsko afirmisanje i dokazivanje, političari bi trebalo da funkciji koju su dobili daju moć i komuniciraju sopstvene obaveze i odgovornosti koje im ta funkcija nameće, kao i mogućnosti koje mogu da ostvare za opšti interes.

D. MIHALOVIĆ

5

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja poručuju da prate kretanje cijena i tvrde da se protiv inflacije treba sistemski boriti

Hrana preskupa, država da reaguje Moguće je da funkcioneri iz svojih udobnih pozicija gdje imaju visoke zarade, službena auta, plaćeno gorivo i brojne druge benefecije, zaista ne osjećaju koliko su cijene visoke, i vjerujem da su njima stvarno pristupačne. Neka posjete pijacu ili markete i mimo izborne kampanje i provjere s građanima što zaista misle o tome. Nemamo viziju razvoja, niti sistemski pristup rješavanju ovih problema– kazao je Mirza Krnić PODGORICA – Kada je početkom godine stopirana akcija ,,Stop inflaciji“, koju je pokrenulo Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) u vrijeme ministra Gorana Đurovića, iz ovog resora čije je rukovođenje preuzeo Nik Đeljošaj ocijenjeno je da bi se protiv inflacije trebalo boriti sistemski.

Pobjedi je iz MER-a rečeno da ta akcija zapravo nije ni bila Vladina, već je objedinjavala akcije koje su trgovci imali u svojim prodajnim objektima.

Sada, kako kažu, stalno prate kretanje cijena i statističke izvještaje, te razmišljaju da osim marži na brašno, šećer, ulje i so, ograničenja stave na još neke proizvode. Cijene ovih proizvoda su, kako su kazali, pristupačne i niže nego u regionu. Zvanični podaci Monstata pokazuju da je u posljednja tri mjeseca došlo do pada cijena osnovnih životnih namirnica.

- Inflacija u decembru 2023. godine je iznosila 4,3 odsto, što je značajan pad u odnosu na početak godine kada je iznosila 16,2 odsto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića su, prema zvaničnim podacima Monstata, u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec niže u prosjeku za 0,4 odsto, meso je jeftinije 0,3 odsto, voće 2,7 odsto, povrće 1,3 odsto – kazali su Pobjedi iz MER-a. Đeljošaj je, kako su kazali, već predočio privrednicima moguće mjere koje bi Vlada preduzela ako ocijeni da ima potrebe, ukazujući da će pokušati da nađu balans između zahtjeva za očuvanje životnog standarda građana i neophodnog očuvanja privredne djelatnosti u Crnoj Gori.

Strategija

Ekonomista Mirza Krnić iz Preokreta smatra da je neophodna dugoročna strategija borbe protiv inflacije i razvijeni mehanizmi za njeno usporavanje i ograničavanje, počevši od robnih rezervi pa do kontrole trgovinskih lanaca. To bi, kako ocjenjuje za Pobjedu, bili početni koraci koji bi davali veću i ekonomsku i socijalnu sigurnost posebno onim ekonomski najranjivijim grupama.

- Moguće je da funkcioneri iz svojih udobnih pozicija gdje

Mirza Krnić

imaju visoke zarade, službena auta, plaćeno gorivo i brojne druge benefecije, zaista ne osjećaju koliko su cijene visoke, i vjerujem da su njima stvarno pristupačne. Neka posjete pijacu ili markete i mimo izborne kampanje i provjere s građanima što zaista misle o tome.

Stanje je daleko od dobrog, čak i ako uzmemo podatke Monstata koji prikazuju ublaženu sliku. Nosioci vlasti ne dijele probleme građana i ne vode brigu o njima u dovoljnoj mjeri, pa neodgovorne izjave o tome kako su cijene pristupačne mogu samo produbiti nezadovoljstvo kod građana. Nemamo viziju razvoja, niti sistemski pristup rješavanju ovih problema, iako bismo mogli da imamo, jer kao mali sistem imamo brojne prednosti brzog prilagođavanja i donošenja mjera koje relativno brzo mogu dati impuls ekonomiji – kazao je Krnić Pobjedi

Očekuju rast SPK

U Centru za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja Unije slobodnih sindikata (USSCG) smatraju da je blagoj deflaciji ipak doprinijela akcija ,,Stop inflaciji“, kada je bilo sniženo preko 130 prehrambenih i drugih proizvoda. Ipak, gledajući pad cijena na globalnom nivou, ocjenjuju da se taj pad u Crnoj Gori još ne osjeća. Navode da je USSCG i ranije upozoravala da su cijene u brojnim evropskim gradovima niže nego kod nas, te da je neophodno hitno ograničiti marže.

- Raduju najave ministra Đeljošaja da se na tome uveliko radi, tako da se nadamo da će se situacija u drugom kvartalu tekuće godine popraviti i da ćemo spremniji i konkurentniji dočekati predstojeću ljetnju sezonu, od koje nam umnogome

zavisi prihodna strana budžeta za 2024. godinu – kazali su Pobjedi iz Centra.

Kako Monstat više neće objavljivati podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi, Centar je u decembru objavio prvu sindikalnu potrošačku korpu (SPK) koja je iznosila 1.850 eura, od čega se samo na hranu odnosilo 580 eura za četvoročlanu porodicu, a 1. aprila biće objavljena nova SPK, koja bi, kako ocjenjuju, mogla biti i veća.

- U periodu prikupljanja podataka bio je aktuelan antiinflacioni program ,,Stop inflaciji 100+“ kojim je bio obuhvaćen veliki broj proizvoda koji su ušli u sastav SPK-a (od ukupno 135).

Kako Vlada, trenutno, nije nastavila aktivnosti u ovom pravcu i kako su cijene vraćene na pređašnje stanje, očekujemo da će u prvom kvartalu ove godine biti zabilježen rast ove kategorije troškova, a samim tim i ukupnog iznosa SPK-a, čime će premašiti prethodnu SPK – kazali su Pobjedi iz Centra.

Podaci

Krnić je ukazao da je uvoz hrane i živih životinja u prošloj godini iznosio 744,5 miliona eura, što je za 108 miliona više nego godinu prije, dok je izvoz iznosio svega 40,3 miliona.

- Svaki dan uvezemo više od dva miliona eura hrane. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 17,7 odsto i manja je u odnosu na 2022, kada je iznosila 19,8 odsto. Ako uzmemo u obzir samo hranu i žive životinje, pokrivenost uvoza izvozom je svega 5,4 odsto - ukazuje Krnić.

Smatra da je inflacija, iako je registrovano njeno smanjenje u decembru, i dalje visoka, dodajući da je prosječna inflacija za tri godine oko 28 odsto, a da su cijene prehrambenih proi-

zvoda za dvije godine povećane za preko 30 odsto.

- Trend rasta cijena je opao u posljednjih par mjeseci po Monstatu, ali inflacija i dalje postoji. Bez obzira što su se po podacima UNFAO cijene u svijetu vratile na nivo od prije tri godine, mi to u Crnoj Gori ne osjećamo, čak možemo očekivati da će inflacija i dalje postojati, a moguće i rasti. Od programa ,,Evropa sad 1“ imamo izraženiju takozvanu domaću inflaciju, gdje prodavci koriste povećanje plata za još veću zaradu. Mi nemamo kontrolnih mehanizama za sprečavanje odgovornog nastupanja od strane onih koji su na papiru konkurencija, niti sistemskog odgovora za kontrolu inflacije.

Imamo rast minimalnih penzija, a ekonomija se često bazira i na očekivanjama, pa najavljeno povećanje zarada može izazvati još jedan talas povećanja cijena, jer će prodavci vidjeti šansu za dodatnom zaradom – kazao je Krnić.

Objašnjava i da za crnogorsku ekonomiju često ne važe tržišna pravila, dobavljači snize cijene i umjesto da trgovački lanci to iskoriste da bi bili konkurentniji, maloprodajne cijene se ili ne mijenjaju ili čak rastu.

- Dok god država ne uzme aktivniju ulogu, građani će plaćati cijenu. Umjesto da kreiramo robne rezerve i da tako imamo određene mehanizme kontrole inflacije, uvežemo sa obaveznim otkupom domaćih proizvoda uz kontrolisane cijene i tako pokrenemo proizvodnju, naša vlast gleda sa strane i propušta prilike. Kada bi se pokrenula proizvodnja, smanjili bismo uvoz, povećali potrošnju domaćih proizvoda, uticali na rast zaposlenih i oživljavanje privrede i proizvodnje.

Nakon nekog perioda mogli bismo imati i trgovinske lance u vlasništvu države koji bi plasirali domaće proizvode po realnim cijenama i tako uticali na privatne trgovinske lance da smanje svoju maržu – smatra Krnić.

Upitna je, kako je kazao, i metodologija za utvrđivanje inflacije, jer se istraživanje cijena sprovodi u pet najvećih gradova, pitajući se šta to znači građanima Tivta i Kotora gdje su cijene veće.

- Postavlja se i pitanje - da li se više podataka uzima iz mjesta gdje su niže cijene, što značajno može prikazati inflaciju manjom nego što zaista jeste.

Stambena renta nije imputirana, a svjedoci smo sve većih cijena po kojima se stanovi izdaju u posljednje dvije godine.

Interesantno bi bilo da Monstat objavi sve proizvode koji se uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja inflacije, kao i koju prosječnu cijenu za različite periode su izvukli za te proizvode. Građani bi onda jednostavno mogli da uporede te cijene sa onom koju stvarno plaćaju u prodavnicama, i u skladu sa time procijene koliko ti podaci odražavaju realno stanje – zaključuje Krnić.

M. LEKOVIĆ

Hronika / Društvo

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Teška saobraćajna nesreća na putu Bar – Ulcinj

Poginule tri osobe, dvije povrijeđene BAR – U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Vidikovac na magistralnom putu Bar – Ulcinj, tri osobe su poginule – saopšteno je portalu Pobjede iz Operativno-komunikacionog centra (OKC) Uprave policije.

U saobraćajnoj nesreći stradali su D. M. (21) iz Ulcinja, B. B. (20) iz Bara i N. D. (18) iz Rožaja.

Kako nam je rečeno, do udesa je došlo juče 40 minuta nakon ponoći. Primorski portal pre-

nosi da je do udesa došlo kada su se sudarila dva putnička automobila.

Prema pisanju ovog medija, na licu mjesta stradale su dvije osobe, a treća je preminula na prijemnom odjeljenju Opšte bolnice Bar. – U Opštu bolnicu Bar, u noći između subote i nedjelje, dovezena su tri pacijenta koja su zadobila teške povrede u saobraćajnoj nezgodi. Jedna osoba je, nažalost, preminula tokom prijema. Dvije osobe su medicinski zbrinute u našoj zdravstvenoj ustanovi. Stabilnih su parametara. Zbog prirode povreda, pacijenti će biti upućeni u Klinički centar Crne Gore – kazao je za Primorski portal dr Rade Stanisavljević, dežurni ljekar u Opštoj bolnici Bar. R. P.

U masovnoj tuči koja se u petak dogodila u krugu elektrotehničke, građevinske i hemijske škole povrijeđene su dvije osobe

PODGORICA – Policija je uhapsila I. B. (21) koji se sumnjiči za ubistvo u pokušaju u neposrednoj blizini ETŠ „Vaso Aligrudić“ u Podgorici.

Podsjećamo, dvije punoljetne osobe zadobile su povrede u masovnoj tuči koja se u petak dogodila u krugu elektrotehničke, građevinske i hemijske škole.

– Preduzimajući intenzivne operativno-istražne radnje iz svoje nadležnosti, pripadnici podgoričke policije su identifikovali veći broj učesnika ovog događaja, a nakon toga

i izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi I. B. (21). Pretresom su pronađene stvari koje će biti predmet odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije – navodi se u saopštenju Uprave policije.

Kako su kazali, I. B. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju na štetu dva lica.

– Policijski službenici nastavljaju rad na ovom predmetu u cilju potpunog rasvjetljavanja događaja i utvrđivanja odgovornosti ostalih učesnika – zaključuju u saopštenju. R. P.

Na obali rijeke Morače pronađeno 57 kilograma marihuane

i. mandić

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo u pokušaju u blizini ETŠ „Vaso Aligrudić“

Policija radi na identifikaciji izvršioca PODGORICA - Podgorička policija je na obali rijeke Morače u Zeti preksinoć pronašla 57 kilograma marihuane, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su sinoć, postupajući po operativnoj informaciji, u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala rijeke Morače, u blizini

željezničke stanice Zeta, pronašli dva veća i jedan manji džak sa ukupno 54 PVC pakovanja - navodi se u saopštenju.

Dodaje se da se u njima nalazila zelena biljna materija za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne mase oko 57 kilograma.

Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a na licu mjesta je izvršen uviđaj.

R. P.

PODGORICA – Crnogorska policija je u jutarnjim satima 5. septembra 2021. godine, na Cetinju, upotrijebila prekomjernu silu razbijajući mirni građanski protest organizovan zbog nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru - proizilazi iz presude Osnovnog suda u Nikšiću u predmetu Dragana Todorovića protiv Crne Gore, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova.

Presudu je izrekla sutkinja Iva Petrović, djelimično usvajajući tužbeni zahtjev Todorovića, a u obrazloženju je, pored ostalog, naglasila da tužena, odnosno država, „nije dokazala da je poslove obezbjeđenja javnog okupljanja vršila u skladu sa zakonom“.

- Nije dokazano da je postojala zakonitost i srazmjernost u primjeni ovlašćenja... niti da su ista bila srazmjerna i opravdana, a cijeneći da je obaveza policijskih službenika - služenje ljudima, poštovanje zakonitosti i suzbijanje nezakonitosti, ostvarivanje ljudskih prava, nediskriminacija prilikom izvršavanja policijskih zadataka, a konkretnom prilikom okupljeni građani, među kojima je i tužilac, su koristili svoje Ustavom zagarantovano pravo na mirno okupljanje – kategorična je sutkinja Petrović u presudi.

ZAKONITA ODLUKA

ETŠ „Vaso Aligrudić“

Uhapšen Danilovgrađanin

Osumnjičen da je ukrao vozilo, pa ga zapalio PODGORICA – Policija je uhapsila L. B. (18) iz Danilovgrada koji se sumnjiči da je ukrao i zapalio vozilo novinara mjesečnog lista „Staf“ iz Sarajeva S. V. (36) – saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Zaplijenjena marihuana

VRIJEME ZA NAPLATU RAČUNA: O pripadnika MUP-a tokom građansko

Kako se navodi, S. V. je 16. januara prijavio policiji da se, nakon što je bio na promociji svoje knjige na Cetinju, vozilom odvezao ka Podgorici sa S. S. (29).

– S. V. i S. S su se tokom vožnje zaustavili na jednom autobuskom stajalištu poslije kružnog toka ka Nikšiću, gdje im je prišla tada nepoznata osoba koja im je kazala da idu odatle, jer ne mogu tu da borave, te je nakon nekog vremena ušla u vozilo kod S. V., naredila mu da krene i vozi prema Danilovgradu. Tokom vožnje ovo nepoznato lice je omalovažavalo oštećenog. Po dolasku u mjesto Komani, tada nepoznati izvr-

šilac je naredio oštećenom da izađe iz vozila, te mu je uputio riječi prijeteće sadržine po njegov život i tijelo, ukoliko bi o ovom događaju bilo šta rekao policiji, nakon čega se udaljio prema Danilovgradu – stoji u saopštenju policije.

Iz policije dodaju da su policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorice odmah preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti, raspisali potragu za navedenim vozilom, sa događajem upoznali tužioca, te intenzivnim radom na terenu došli do saznanja o identitetu izvršioca. Vozilo je pronađeno zapaljeno i uništeno u mjestu Bajramovica u opštini Cetinje.

– Identifikovan je L. B. (18) iz Danilovgrada i njemu se nakon konsultacija sa postupajućim tužiocem na teret stavljaju krivična djela oduzimanje motornog vozila i uništenje i oštećenje tuđe stvari i on je lišen slobode – zaključuje se u R. P. saopštenju.

Todorovićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov za Pobjedu kaže da na naplatu dolazi, pored svega drugog, i nezakonito djelovanje policije tokom 5. septembra 2021. godine na Cetinju, „kojom prilikom je policija primijenila prekomjernu silu na okupljene građane“.

- Dio građana tada je zadobio povrede i pretrpio duševne bolove i strah. Morali smo da sačekamo da i sudovi konstatuju ono što je svima bilo jasno - da okupljeni građani tog dana nijesu dali povod za takvo postupanje policije i da su koristili svoje pravo na mirno okupljanje. U jednom od nekoliko predmeta koje vodim

Mihailo Volkov

Polici na Ce u ime povrijeđenih građana, Osnovni sud u Nikšiću donio je odluku kojom je zauzeo jasan i ispravan stav o tom pitanju – ističe on.

Objašnjava da je njegov klijent tokom protesta na Cetinju bio sa suprugom na udaljenosti od 25 metara od kordona policije i mirno posmatrao dešavanja.

- Ipak je zadobio teške povrede i pretrpio ozbiljan duševni strah i bol. Očekujem isti ishod i u ostalim predmetima koje vodim po istom osnovu. Odgovornost, kako je to postao manir u Crnoj Gori posljednih godina, izostaje i u ovom slučaju, a mrlje na adresu naših institucija se nižu bez naziranja kraja takvom ponašanju – zaključio je Volkov.

A u presudi se naglašava i da tuženi, odnosno država i Ministarstvo unutrašnjih poslova, nijesu dokazali „da je postojalo ugrožavanje bezbjednosti lica i imovine, zdravlja, prava drugih lica, stvarna ili neposredna opasnost od nasilja, uništavanja materijalnih dobara ili drugih oblika narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, opasnost po život i zdravlje učesnika javnog okupljanja ili drugih lica, koja je opravdavala prekid javnog okupljanja, nije dokazala da je traženo od okupljenih da se mirno okupljanje prekine i da se okupljeni mirno raziđu, te u tom smislu da je postojao osnov da se preduzmu potrebne i nužne mjere za razilaženje učesnika mirnog okupljanja“.

Saslušani svjedoci, kako piše u presudi, rekli su da je skup bio miran i da su pucnji na demonstrante stigli, oko šest ujutro, iz policijskog kordona na Dvorskom trgu. Rekli su i da policija nije upotrijebila samo suzavac, već i šok bombe, hemijske metke, gumene metke, ,,da su bili zasuti ispaljenim sredstvima“.

-Tom prilikom, u vrijeme ka-

s. vasiljević

6

P

Društvo

Poneđeljak, 19. februar 2024.

7

Osnovni sud u Nikšiću odlučio da je država obavezna, zbog nezakonitog postupanja og protesta u prijestonici, da obešteti povrijeđenog demonstranta

ija 5. septembra 2021. godine etinju prekoračila ovlašćenja Malo smo morali da sačekamo da i sudovi konstatuju ono što je svima bilo jasno: da okupljeni građani tog dana nijesu dali povod za takvo postupanje policije i da su koristili svoje pravo na mirno okupljanje – kazao je za Pobjedu pravni zastupnik Nikšićanina Dragana Todorovića, advokat Mihailo Volkov okupljeni mirno raziđu“.

Ističe se da država „nije dokazala da su postojali razlozi za opisano ponašanje službenika policije“.

PREDMETI PROTIV POLICIJE

Policija je bacila ogromne količine suzavca tokom protesta na Cetinju

da su se začuli pucnji, tužilac je zadobio povredu u vidu dvije razderine u predjelu spoljašnje strane trećine lijeve potkoljenice, dvije razderine u predjelu spoljašnje strane srednje trećine lijeve potkoljenice, dvije razderine u predjelu spoljašnje strane donje trećine lijeve butine i dvije razderine u predjelu lijeve šake praćene prelomom pete kosti doručja lijeve šake, koje se zbirno kvalifikuju kao teška tjelesna povreda. Kao posljedicu navedenih povreda,

Sud je kategoričan, pozivajući se na analizu svih sprovedenih dokaza, „da okupljeni građani u vrijeme konkretnog povređivanja tužioca nijesu preduzimali radnje protiv javnog reda i mira ili protivpravne radnje usmjerene protiv službenika Uprave policije, a koje bi im davalo pravo da reaguju korišćenjem hemijskih sredstava, posebnih sredstva, gumenih metaka i slično“

tužilac je pretrpio nematerijalnu štetu zbog povrede prava na fizički i prava na psihički integritet u vidu duševnih bolova zbog umanjenja opšte životne aktivnosti, u procentu od dva odsto zbog povrede lijeve šake praćene prelomom pete kosti doručja lijeve šake, u vidu ograničenja pokretljivosti petog prsta lijeve šake i lako smanjene funkcije lijeve šake, pretpljenog bola i straha – konstatovano je u presudi.

GUMENI MECI

Precizira se i da su „svi saslušani svjedoci situaciju opisali kao iznenađujuću, opasnu, haotičnu, da su ljudi bježali, da su bili opkoljeni policijom, da ih je policija potiskivala, da je vladao metež, da su pokušavali da se udalje, da je bilo povrijeđenih, da su se gušili u dimu zbog ispaljenih suzavaca i slično“.

Policija sve ove godine kategorično negira da su na Cetinju 5. septembra ujutro upotrijebili zabranjene gumene metke, međutim, iz nalaza vještaka sudske medicine, koji je citiran u presudi u slučaju Todorovića, jasno se ističe da je „utvrđeno da su povrede kod tužoca mogle nastati dejstvom gumenih metaka i rasprskavajućeg eksplozivnog sredstva“.

Sud je ocijenio i da „nijesu osnovani navodi tužene da se ne može utvrditi uzrok povređivanja tužioca“.

- Sud nalazi da je konkretnom

prilikom došlo do neadekvatnog postupanja policijskih službenika koji nijesu omogućili, u okviru svojih ovlašćenja i zakonskih obaveza, da se skup obezbijedi na propisani način, a sprovedenim sudsko-medicinskim vještačenjem je nesumnjivo utvrđeno da su povrede kod tužioca mogle nastati kako od gumenih metaka tako i od ispaljenih rasprskavajućih eksplozivnih sredstava – piše u presudi.

Sud je kategoričan, pozivajući se na analizu svih sprovedenih dokaza, „da okupljeni građani u vrijeme konkretnog povređivanja tužioca nijesu preduzimali radnje protiv javnog reda i mira ili protivpravne radnje usmjerene protiv službenika Uprave policije, a koje bi im davalo pravo da reaguju korišćenjem hemijskih sredstava, posebnih sredstva, gumenih metaka i slično“.

- Sud je našao da protest nije bio usmjeren protiv države, niti na podrivanje njenog ustavnog uređenja, što nije dovedeno u sumnju nijednim dokazom tužene strane – decidirana je sutkinja Petrović i jasna da „tužena nije dokazala da je poslove obezbjeđenja javnog okupljanja vršila u skladu sa zakonom, nije dokazala da je postojalo ugrožavanje bezbjednosti lica i imovine, zdravlja, prava drugih lica, stvarna ili neposredna opasnost od nasilja“, ali ni da je traženo „da se

Tokom postupka sud se upoznao i sa spisima predmeta Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju Kti. br. 6/22 čime je utvrđeno da je „protiv određenog broja policijskih službenika povodom postupanja navedenog dana određeno sprovođenje istrage zbog osnovane sumnje da su oštećenima nanijeli veliki bol, sa ciljem da ih nezakonito kazne i zatraše i da izvrše pritisak na ostale okupljene građane da se raziđu, na način što su upotrijebili sredstva prinude - gumene metke, hemijska sredstva, posebna sredstva nesrazmjerno opasnosti koja je prijetila ispaljujući hemijska sredstva ne samo prema građanima od kojih su smatrali da im prijeti opasnost, već sporadično na okupljene građane, ciljajući municijom u tlo kako bi isti odskočili prije pogađanja mete i slično“, a što potvrđuju i snimci sa video-nadzora koji su u spisima predmeta.

Prema navodima presude, „konstatovano je da postoji razilaženje između izvještaja službenika policije o upotrijebljenim sredstvima i stanja koje je utvrđeno video-snimcima i izvještajima Unutrašnje kontrole u smislu da je korišćena značajno veća količina ovih sredstava u odnosu na izvještaje, što dodatno dovodi u sumnji navode tužene da su preduzete sve propisane radnje na obezbjeđenju skupa“.

Sud je Todoroviću za naknadu štete po osnovu pretrpljenih i budućih duševnih bolova zbog umanjenja opšte životne aktivnosti dosudio iznos od 600 eura, po osnovu pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 300 i po osnovu pretrpljenog straha iznos od 400 eura, sa zakonskom zateznom kamatom do isplate.

Todorović je, kako je svjedočio pred sudom, krenuo da bježi sa trga kada je policija ispalila suzavac, kada je „iznenada zadobio udarac i osjetio jaki bol od gumenih projektila koji su ispaljeni od strane policije i to u predjelu ruku i noge“.

Dragan Todorović

Todorović je, kako je svjedočio pred sudom, krenuo da bježi sa trga kada je policija ispalila suzavac, kada je „iznenada zadobio udarac i osjetio jaki bol od gumenih projektila koji su ispaljeni od strane policije i to u predjelu ruku i noge“. Sud je Todoroviću za naknadu štete po osnovu pretrpljenih i budućih duševnih bolova zbog umanjenja opšte životne aktivnosti dosudio iznos od 600 eura, po osnovu pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 300 i po osnovu pretrpljenog straha iznos od 400 eura, sa zakonskom zateznom kamatom do isplate Prije podnošenja tužbe obratio se Centru za alternativno rješavanje sporova sa prijedlogom za medijaciju, ali su ga obavijestili da medijacija nije uspjela.

Država je pokušala da pobije Todorovićevu tužbu tvrdnjom da „nijesu dostavljeni dokazi kojima se potkrepljuju navodi tužbe, te da se i iz priloženih dokaza ne može nesumnjivo utvrditi uzrok povređivanja tužioca“.

Interesantno je da se u presudi konstatuje i da „zakonski zastupnik tužene nije pristupao raspravama, iako je bio uredno i blagovremeno pozivan“.

Pred crnogorskim sudovima u toku je više postupaka zbog događaja na Cetinju 5. septembra 2021. godine, kada je policija brutalnom silom razbila građanski protest. Crnogorska prijestonica tog jutra je duže od četiri sata bila zasuta

ogromnom količinom suzavca i ostalog hemijskog oružja, toliko da se grad nije vidio od dima.

Pred pravosuđem je više postupaka, što po tužbama građana, što po prijavama tužilaštva protiv policajaca, ali državni zvaničnici nikada nijesu priznali da je na Cetinju upotrijebljena prekomjerna sila protiv građanki i građana Crne Gore, a kako bi se, na način nikada i niđe prije viđen – ustoličio jedan crkveni velikodostojnik.

Mićović je u prijestonicu dostavljen vojnim helikopterom, u pratnji dugih cijevi, a grad je bio pod opsadom i atakom hemijskog oružja sve dok ceremonija u Cetinjskom manastiru nije okončana i Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić, helikopterom vraćeni u Podgoricu, gdje su proslavili ovu sramnu hirotoniju.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

8

Društvo

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Uz podršku Švedske agencije za zaštitu prirode i Nacionalnih parkova Crne Gore, naši i kosovski stručnjaci razmatrali su mjere za sprečavanje sušenja smrče zbog prenamnožavanja potkornjaka u Prokletijama

Dijagnoza poznata, ali nema univerzalnog lijeka ne verzije dokumenta koji je u pripremi.

Sa druge strane, stručnjaci šumarske struke smatraju da upravo podaci da potkornjaka ima u stablima za koja se vjerovalo da su ih davno napustili nameću potrebu pravovremenih mjera sanacije, odnosno uklanjanje stabala, naročito freško oborenih, kako ne bi postala rezervoar za širenje epidemije, odnosno dalje prenamnožavanje potkornjaka koji su u ekspanziji od 2020. godine.

U znaku dileme, koja duže vrijeme okupira stručnu i laičku javnost - prepuštanje šume prirodnim procesima ili intervencija i sanaciona sječa - protekla je i radionica u Andrijevici. Na njoj su, pored švedskih stručnjaka, učestvovali predstavnici institucija i stručnih službi sa crnogorske i kosovske strane s ciljem zajedničkog sagledavanja metodologije reagovanja na problem koji ne poznaje granice.

Pitanje sanacije

Stručnjak šumarske struke iz uprave Nacionalnih parkova i član Radne grupe za izradu akcionog plana djelovanja Slobodan Stijepović insistirao je da se moraju ispoštovati i sve one zakonom prepoznate mjere čiji je cilj sprečavanje širenja bolesti, ali i rizika od požara.

- Na nama je da na pravi način lociramo staništa koja sigurno moramo sanirati da bi pre-

Preporuke uprave NP „Prokletije“ Rezimirajući teme i diskusiju sa radionice, direktor Nacionalnog parka „Prokletije“ Miralem Metjahić predložio je Radnoj grupi da razmotri nekoliko preporuka prilikom konačnog definisanja akcionog plana.

- Potrebno je razmotriti vrste feromonskih klopki koje bi trebalo koristiti, da li suve ili mokre, kao i prijedloge da se na pojedinim lokacijama sa oborenim stablima samo koriste feromoni, što je ideja švedskih stručnjaka.

Smatram da treba da se angažuju i stručnjaci da identifikuju potkornjake u zdravim stablima. Ukoliko se usvoji sanitarna sječa, odnosno sukcesivno uklanjanje suvih stabala, predlažem da se zatraži od Vlade da obezbijedi životinje, konje ili volove, odnosno zaprege koje će izvlačiti stabla na kritičnim lokacijama, na način koji bi bio povoljan i za uključivanje lokalnog stanovništva – naveo je Metjahić.

Predložio je da se prije usvajanja konačnog akcionog plana organizuje još jedna radionica i sastanak na kojem bi lokalnom stanovništvu i nevladinom sektoru u Plavu bili prezentovani akcenti sa radionice.

Razmjena iskustava i saradnja: Detalj sa radionice održane u Andrijevici

venirali ekspanziju problema – naveo je on tokom radionice. Šumarski inspektor za plavsku regiju Hakija Jasavić je kazao da u proteklih 10 godina postoje dva primjera različitog odnosa i tretmana pitanja potkornjaka u Prokletijama koji, prema njegovim riječima, daju odgovor na pitanje na koji način bi se moralo djelovati u zoni za koju podsjeća da je prije deceniju faktički bila segment ekonomskog gazdovanja šumama.

- To vam je kao da ste sproveli dva nezavisna eksperimenta i uporedili rezultate sanacije i njenog izostanka. Nakon vjetroizvala prije deset godina reagovalo se 2014. godine i sprovedena je sanitarna sječa. Narednih šest godina problem potkornjaka nije evidentiran. Ponovo je planuo nakon što su snjegovi i vjetar 2020. godine oborili veliki broj stabala u

zoni NP, a neaktivnost minule tri godine i nesprovođenje sanitarnih mjera su doveli do toga da je uoči početka zime bilo 60.000 kubika čiste sušike (suva šuma). Mnogo je kontaminiranih stabala sa daljom tendencijom širenja problema koji u našim uslovima, osim epidemije potkornjaka, znači izražen rizik od požara tokom sušnog perioda – kazao je on.

Razmjena i saradnja

Nakon dvodnevne radionice u Andrijevici na kojoj je prezentovana i radna verzija akcionog plana, koji bi do kraja mjeseca trebalo da bude upućen Vladi na usvajanje, dogovoreno je da se taj dokument proslijedi i kosovskoj strani kao polazište za utvrđivanje zajedničke metodologije za praćenje i reakciju na problem s obje strane planine. i. milović

PLAV/ANDRIJEVICA – Žive jedinke potkornjaka i tragovi njihove aktivnosti pronađeni su u mrtvim stablima smrče na Bajrovića katunu u Nacionalnom parku „Prokletije“, tokom terenskog segmenta radionice posvećene problemu sušenja četinara koja je, pod pokroviteljstvom Švedske agencije za zaštitu životne sredine, održana od 14. do 16 februara u Andrijevici i Plavu.

Biolozi su kao dobar znak prepoznali da je riječ o „konkurentskoj vrsti“ – takozvanom šestozubom potkornjaku (Pityogenes chalcographus) koji je, prema njihovom viđenju, kompetitor u lancu ishrane većem i po sekundarnim štetnim efektima za smrče ozbiljnijem osmozubom potkornjaku (Ips typographus). Prema riječima Ivane Milović, ekspertkinje za faunu beskičmenjaka iz Nacionalnih parkova Crne Gore, koja je koordinatorka Radne grupe za izradu akcionog plana za saniranje problema potkornjaka u NP ,,Prokletije“, na stablima je uočeno i prisustvo predatorskih vrsti insekata koji se hrane potkornjakom. Primijećena je i aktivnost zakonom zaštićenog tetrijeba što, kako je navela Milović, upućuje na oprezan i širi metodološki pristup prilikom procjene efekata planiranog sukcesivnog uklanjanja suvih stabala, kao jedne od najavljenih ključnih stavki rad-

s. vasiljević

U znaku dileme, koja duže vrijeme okupira stručnu i laičku javnost -prepuštanje šume prirodnim procesima ili intervencija i sanaciona sječa - protekla je i radionica u Andrijevici. Na njoj su, pored švedskih stručnjaka, učestvovali predstavnici institucija i stručnih službi sa crnogorske i kosovske strane s ciljem zajedničkog sagledavanja metodologije reagovanja na problem koji ne poznaje granice

Šestozubi potkornjak pronađen u stablima na Prokletijama

Predstavnica kosovske agencije za zaštitu životne sredine Nedžmije Kamberi izrazila je interesovanje za konkretan nastavak institucionalne saradnje dvije zemlje i zatražila da akcioni plan koji usvoji crnogorska strana bude dostavljen i njima kako bi ga imali u vidu kao polazište za što bolju saradnju na ovom polju.

Predstavnica Švedske agancije za zaštitu prirode Džesika Heneke – Dal najavila je da će u narednom periodu jedan od mogućih fokusa daljeg rada biti uvezivanje što više zemalja regiona koje dijele isti problem kakav godinama doživljava progresiju širom Evrope i na koji se reaguje različito, od zemlje do zemlje.

Stručnjak za šume Blažo Jokanović ocijenio je da bi, na tragu ideje koju podržava švedska EPA, trebalo imati u vidu da se saradnja sa susjedstvom proširi i sa nacionalnim parkovima ,,Sutjeska“ i ,,Peruća“ u Bosni i Hercegovini, gdje je izražen isti problem. Sugerisao je da se regionalno usaglasi metodologija praćenja i reagovanja na problem jer je to jedini način da se stanje isprati na adekvatan način.

Ocijenjeno je da gotovog rješenja nema, niti jedinstvenog recepta. Zato u preduzimanju mjera ključno polazište treba da bude poznavanje prilika na terenu, raspolaganje adekvatnim potencijalima stručnih službi, a od značaja je (ne) pristupačnost zona pod zaštitom, kao i uvažavanje klimat-

skih faktora koji nijesu isti u svim zonama djelovanja potkornjaka.

Doprinos mapiranju žarišta, prvom od četiri ključna cilja akcionog plana (preostali su: monitoring i klopke, sanacija i pošumljavanje) dali su istraživanje i izrada GIS mapa koje je u ime EPA pripremila Pava Savićević. Ona je upotrebom i ukrštanjem podataka dobijenih snimcima iz dronova sa satelitskim mapiranjem uradila kartu pregleda žarišta. Kada se ti rezultati uporede sa rezultatima sa terena, stiče se uvid na koje zone će biti usmjeren fokus.

Paralele sa Švedskom

Kako je slikovito kazao Gunar Isakson, stručnjak za insekte iz Švedske agencije za upravljanje šumama, potkornjaci i smrče „žive zajedno“ od vremena dinosaurusa.

Naveo je da u Švedskoj imaju iskristalisan pristup da ne rade intervencije u zaštićenim zonama, već prepuštaju prirodnim procesima da odrade regulaciju. Ipak, ukazao je da je kod njih svega tri odsto ukupne šume smrče u zaštićenim zonama, a 97 odsto u zonama ekonomske eksploatacije koja se odvija u skladu sa važećim aktima i preporukama upravljanja koji podrazumijevaju i regulaciju i sanaciju.

Uz to, pozicija Švedske na Sjeveru Evrope i njen pravac geografskog pružanja, kao i klimatske i odlike tla umnogome se razlikuju u odnosu na šumu smrče u Prokletijama koje su gotovo na krajnjoj granici južnog areala rasprostranjenosti ove vrste četinara u Evropi.

Kako je u diskusijama istaknuto na radionici, ono što u južnoj Švedskoj smatraju vanrednim meteorološkim i klimatskim ekstremima i sušnim ljetima, godinama već kod nas postaje okidač za prenamnožavanje potkornjaka koji od sekundarne štetočine postaje primarni uzročnik sušenja fiziološki oslabljenih stabala smrče, koja je osjetljivija na visoke temperature od drugih četinara.

Viši savjetnik u Agenciji za zaštitu životne sredine Crne Gore Šarl Bonom ukazao je da se prilikom preduzimanja aktivnosti, pa i eventualno planirane sanitarne sječe, moraju uzeti lokalne specifičnosti i ograničenja. Sanacija, kako je kazao, zahtijeva gotovo vojničku hijerarhiju i mjere obezbjeđenja, kako se problem sa jednog mjesta ne bi prenio na drugo.

To, kako kaže, podrazumijeva i potrebu definisanja lokacija za lagerovanje, ali i disciplinu prema kojoj u šumi ne smije ostati nijedna zaražena grana.

U tom kontekstu, kako kaže, treba razmotriti i usaglasiti strategije djelovanja, jer je moguće bolje ne dirati ništa, nego nedakvatno reagovati.

- Problem nije dijagnoza, već procjena cjekokupnog kriterijuma. Moramo da se uključimo i angažujemo kako bismo riješili problem. Nemamo zajedničko rješenje u Evropi. Zato razmjena ideja mora da se deI. PERIĆ si - kazao je on.

Društvo

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Propali sinoćnji dogovori Sindikata prosvjete i Ministarstva, na hitne odvojene sastanke juče pozvani i direktori škola, roditeljima nejasna situacija

Prosvjetari od danas u štrajku, direktorima naređeno da organizuju redovnu nastavu Pojedini roditelji su sinoć dobili poruke od Savjeta roditelja u kojima im je rečeno smo mogli da izađemo iz ove komplikovane situacije, imada će se nastava odvijati redovno u svim smjenama. Časovi nijesu redukovani mo samo neka nemušta obaili skraćeni, a nastava će biti održana uz organizacione izmjene. Jedan dio vještenja, obrazloženja tipa trećeg kvartala – reroditelja je od škola dobio poruku da nastave neće biti, te da će biti obaviješteni tokom kao je sinoć Božović nakon o narednim danima. Roditelji sa kojima je Pobjeda razgovarala su kazali da su sastanka.

On je rekao da je prosvjetnim zbunjeni i da ne znaju šta da očekuju danas kada djecu pošalju u školu radnicima i dalje nejasno što

prosvjete, koji će se održati u srijedu, u 17 sati, prisustvovati premijer, resorna ministarka i ministar finansija.

j.martinović

PODGORICA – Preko 66 odsto prosvjetnih radnika, iz 160 škola, od danas je u štrajku, jer ni sinoć nije postignut dogovor imeđu Sindikata prosvjete i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Od njih je sinoć traženo da odlože štrajk, međutim, iz Sindikata su rekli da nemaju uslova za to. Najavljen je novi sastanak za srijedu.

Veče uoči početka radne sedmice, roditelji nijesu sigurni kako će se odvijati radni dan, jer pojedine škole obavještavaju da neće raditi, dok oz drugih stižu obavještenja da iako je veliki dio nastavnika u štrajku, roditelji pošalju djecu i da će se nastava odvijati. Jedino su sigurni roditelji čija djeca idu u vrtić, koji će raditi regularno, možda sat kraće.

Da je ova situacija neozbiljna tvrde roditelji, ali i pojedini direktori škola sa kojima je Pobjeda razgovarala, jer su obaviješteni od strane Ministartva - da nastave mora biti.

– Mi, jednostavno, tehnički ne možemo da odložimo početak štrajka koji je najavljen još u srijedu, 7. februara, 12 dana ranije – rekao je predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović.

On je kazao ni da pregovarački tim nema mandat da kaže – večeras odlaže štrajk. Dakle, biće štrajka u onim školama koje su ga u skladu sa procedurom već prijavile svojim ustanovama i svojim poslodavcima.

Na pitanje koliko će trajati štrajk, Božović je kazao da ne može da traje dugo.

On je istakao da su se nadali kompromisnom rješenju, kao i da će doći premijer i ministar finansija i dodao da nisu dobili nikakav odgovor Ministarstva finansija. Kazao je da je sastanku prisustvovala ministarka Anđela Jakšić-Stojanović sa saradnicima.

Sinoć su se oglasili iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija poručujući da žale zbog odluke Sindikata prosvjete o stupanju u štrajk.

Naglasili su da će sastanku sa Glavnim odborom Sindikata

Prvi dan štrajka najteži za roditelje

Na pitanje kako će izgledati današnji radni dan kada djeca dođu u škole, Božović je kazao da su razredne starješine obavijestile djecu i roditelje i da je na direktorima da organizuju nastavu, a ne na Sindikatu.

Precizirao je da u školama gdje se nastavni kadar većinski izjasnio za štrajk za djecu nema nastave. Sindikat smatra da je na direktorima da naprave rasporede tamo gdje mogu i da se šteta svede na najmanju moguću.

Ministarka prosvjete se juče sastala i sa direktorima crnogorskih škola, koji su pozvani na hitan sastanak. Prema saznanjima Pobjede, rečeno im je da nastavnička vijeća treba da održe sastanak, te da direktori obavijeste zaposlene da se nastava regularno održava.

Direktori sa kojima je Pobjeda razgovarala kažu da će uraditi ono što je njihova dužnost, ali

moraju da drže dopunsku nastavu.

Jedino što je dogovoreno da se formira radna grupa.

Sindikat je formirao tim, ali Ministarstvo prosvjete nije.

Ministarstvo prosvjete smatra da je uredba koja je donešena davno i dalje na snazi i da tu nema potrebe da se mijenjaju postojeća zakonska rješenja.

Sindikat prosvjete je i ranije upozoravao da će prosvjetari, kada procijene da ima potrebe za tim, organizovati štrajk, ne obazirući se na akt o minimumu procesa rada, koji, kako smatraju, nije više zakonit.

Prema Zakonu o štrajku iz marta 2015, predškolske ustanove i osnovne škole ubrajaju se u ,,djelatnosti od javnog interesa, čiji bi prekid rada... mogao da ugrozi

to znači – da li je to prvi jul, avgust ili septembar.

Ponavlja, kaže, po stoti put, da samo traže ono što su već potpisali sa prethodnom vladom Granskim kolektivnim ugovorom iz 2022. godine.

– Nijedno slovo ne tražimo preko toga – poručio je predsjednik Sindikata prosvjete.

Božović je rekao da im i dalje nije objašnjeno što znači povećanje od 15 procenata neto plate.

Prijetnje i posljedice

Direktorima naređeno da organizuju nastavu po svaku cijenu: Radomir Božović

da ne mogu nikoga da tjeraju da radi, te da je nemoguće organizovati nastavu u školama u kojima jedan dio nastavnika štrajkuje, a drugi ne.

Pojedini roditelji su sinoć dobili poruke od Savjeta roditelja u kojima im je rečeno da će se nastava odvijati redovno u svim smjenama. Časovi nisu redukovani ili skraćeni, a nastava će biti održana uz organizacione izmjene. Jedan dio

Minimum rada nije definisan Sindikat duže od godinu pokušava da sa Ministarstvom prosvjete riješi problem prava na štrajk prosvjetnih radnika što nije učinjeno za mandata Miomira Vojinovića sa kojim su tada pregovarali.

Tražili su da se donese akt kojim će se definisati minimum procesa rada u slučaju štrajka. Zakon o štrajku donesen je u martu 2015. godine, a novi akt o minimumu procesa rada je trebalo da se donese šest mjeseci nakon toga, što nikada nije učinjeno.

Po staroj uredbi o minimumu procesa rada iz 2006. godine nastavnici u suštini nemaju pravo da štrajkuju, jer moraju da drže časove 45 minuta, da ocjenjuju, obavljaju sve aktivnosti.

Dozvoljeno je jedino da ne

9

život i zdravlje ljudi ili opšti interes građana“, pa je za njih, upozoravali su prosvjetari i ranije, minimum zapravo maksimum procesa rada.

Uredba od prije 16 godina na isti način tretira zaposlene u svim segmentima obrazovanja, dok Zakon o štrajku iz 2015. predviđa drugačija rješenja.

Prema tom propisu, srednje i visoko obrazovanje jesu djelatnosti od javnog interesa, ,,ukoliko bi štrajk zbog dužine trajanja i obima mogao da poprimi takve razmjere da dovodi u pitanje realizaciju obrazovnog programa za tekuću školsku godinu“.

Božović je sinoć kazao da će MPNI preduzeti sve što je u njihovoj moći da proglasi da je štrajk protivzakonit, pozivajući se na uredbu Vlade

roditelja je od škola dobio poruku da nastave neće biti, te da će biti obaviješteni o narednim danima.

Roditelji sa kojima je Pobjeda razgovarala su kazali da su zbunjeni i da ne znaju šta da očekuju danas kada djecu pošalju u školu.

Oko 160 škola je u štrajku od gotovo 215. Pojedine škole su odustale od štrajka, ali je bilo i onih koje su posljednjih daCG o minimumu procesa rada iz 2006. godine kojom je štrajk obesmišljen, jer minimum je u stvari maksimum rada.

Sindikat prosvjete je sinoć saopštio da je MPNI naložilo direktorima da „donesu rješenja o minimumu procesa rada, na osnovu sramne uredbe iz 2006. godine, kojom se prosvjetnim radnicima praktično onemogućavalo ustavno pravo na štrajk. Još im je naložilo da sazovu sjednice nastavničkih vijeća i isljeđuju ko su učesnici u štrajku.

Ovo je očit primjer pritiska na zaposlene u cilju sprečavanja ostvarivanja prava na štrajk“, saopšteno je sinoć.

Pozvali su prosvjetne radnike da na sjednicama nastavničkih vijeća odbiju prijedlog o ponovnom izjašnjavanju za učešće u štrajku.

na promijenile stav – i pristupile obustavi nastave.

Štrajkbrejheri

Božović je prokomentarisao i jučerašnje sastanke ministarke prosvjete sa direktorima škola.

– Direktorima je rečeno da ujutro moraju da prime djecu kako znaju i umiju, da ih uvedu u učionice, ponovo ispitaju one koji su se već izjasnili da su za štrajk, da nađu načine da ih privole da uđu u čionice da drže nastavu – rekao je sinoć Božović.

Direktorima škola je poručeno na tim sastancima, kaže Božović, da mogu da nađu i zamjene za one koji su u štrajku, te naglasio da je to apsolutno protiv zakona o štrajku.

– To su takozvani štrajkbrejheri. Mi to doživljavamo kao vid pritiska na one koji štrajkuju.

Nismo mi u ovaj štrajk ušli od drage volje i zato što ne znamo šta ćemo sa sobom. Jednostavno, od muke smo ušli u ovaj štrajk, tražimo pravo, pravdu i dostojanstvo za prosvjetne radnike – poručio je on.

Božović je rekao da je Ministarstvu trenutno samo cilj da uvede prosvjetnog radnika u učionicu i ništa drugo.

Kazao je i da imaju dopise i obavještenja direktora koji sami donose minimum procesa rada...

Ponuda i dalje nejasna

– Na naše konkretne predloge od prije deset dana, kako bi-

O zakonskim posljedicama za one koji budu štrajkovali, Božović je rekao da je situacija takva da radnik može da je u štrajku, ali mora da radi puno radno vrijeme.

– Ako se danas u Crnoj Gori, u zemlji koja je na korak od EU, pozivamo na to, a nijedna zemlja u Evropi to nema ili slično, a vi se pozivate na uredbu koja je van snage... Ako se na nju pozivate i mašete nam time... u kakvoj zemlji mi živimo? Mi živimo u jednoj zemlji u kojoj vlada robovlasnički sistem – rekao je Božović.

Poručio je da radnici nemaju apsolutno nikakva prava i istakao da je štrajk ustavno pravo.

– A onda se na to pozivaju Ministarstvo i direktori, da zaprijete time onima koji su u štrajku da mogu da dobiju otkaz, da mogu da dobiju određene posljedice, sankcije i tako dalje – rekao je Božović nakon sastanka koji je trajao skoro dva sata.

Vrtići rade

Za vrtiće je minimum procesa rada odrađen tako da će djeca biti primljena, radiće se sa njima, imaće obroke i sve kao tokom regularnih dana.

Božović je rekao da, pošto je Sindikat doveden u situaciju da sam određuje minimum procesa rada, štrajk u vrtićima bude takav da će zaposleni biti samo zavedeni da su u štrajku.

– To je benigno. Imali smo razumijevanje za vrtiće i za taj uzrast. Da, svi vrtići će normalno da rade. Moguće da će tu biti nekih korekcija, da se kaže roditeljima da umjesto u 17 sati za dijete dođu u 16. Eto, to je najviše što može da se desi u organizaciji roditelja – kazao je Božović. J. MARTINOVIĆ

10 Analiza

Poneđeljak, 19. februar 2024.

SPECIJALNO ZA POBJEDU: Kako su političari, nakon 30. avgusta 2020. godine, ,,disciplinovali“ crnogo

Planski udari na osn

Piše: Milivoje KATNIĆ

Nikada se, međutim, nije desilo ono što je, nedavno, posred Crne Gore: da neki pripadnik vlasti javno obećava da će dati podršku onom vrhovnom državnom tužiocu koji bi mu obećao da će krivično goniti bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Ili, još i gore - da kandidatu za vrhovnog državnog tužioca, sada sutkinji Suzani Mugoši, član zakonodavne vlasti, prijeti zatvorom.

To je jedan od pokazatelja da je sudstvo u Crnoj Gori na najnižem stepenu u svojoj bogatoj tradiciji no, a pošto imaju hrabrosti, da ubuduće iz grešaka izvuku pouke. U suprotnom, zamjenici, kada bi došli na komandna mjesta sa sobom bi donijeli i neznanje i strah od budućeg neuspjeha.

Kakve veze ovo ima sa našim sudstvom (krivičnim)?

Na brzinu i bez potrebe eliminisane su najbolje karijerne sudije krivičari crnogorskog sudstva. Modus vivendi je lako smišljen – ispunili su uslove za penziju, navodno starosnu. Pored toga što to nije bilo tačno, pitam što se tada ne sjetiše zakonodavci da donesu lex specialis za podizanje starosne granice ili rješenje koje postoji u SAD - da sudije ne idu u penziju dok mogu biološki obavljati funkciju.

Odgovor je jasan – da bi stvorili sudstvo po svojoj mjeri, i još ne staju - rado bi da „vetinguju“.

Kod nas se primjenjuju pisani zakoni (trebalo bi), kao i kod drugih evropskih zemalja. Utvrđenost zakona u pisanoj formi, gdje zakon proizilazi iz zakona, počev od Ustava kao najvišeg pravnog akta.

Ovo je nevjerovatno važno pravilo koje sprečava da se sudi i postupa u skladu sa političkim promjenama, prije svega: sprečava svaku novu vlast, pa bi trebalo i „avgustovsku“, da kroji pravo i pravdu po svojim, političkim ili interesnim, aršinima.

POLITIKA I PRAVOSUĐE

Sudstvo na tlu Crne Gore traje milenijum, sprovodile su ga različite civilizacije – Vizantija, Rim, Turska, Mletačka, Venecija, sve do sudova novog doba gdje je crnogorska država preuzela baklju prava i pravde. I, naravno, tokom milenijuma bilo je raznih uticaja na sudstvo - vlastodršci su birali svoje, iznosili su stavove koji su služili kao smjernice za sudove...

Nikada se, međutim, nije desilo ono što je, nedavno. posred Crne Gore: da neki pripadnik vlasti javno obećava da će dati podršku onom vrhovnom državnom tužiocu koji bi mu obećao da će krivično goniti bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Ili, još i gore - da kandidatu za vrhovnog državnog tužioca, sada sutkinji Suzani Mugoši, član zakonodavne vlasti, prijeti zatvorom.

To je jedan od pokazatelja da

,,ODSTRANJIVANJE“ SUDIJA Na brzinu i bez potrebe eliminisane su najbolje karijerne sudije krivičari crnogorskog sudstva

je sudstvo u Crnoj Gori na najnižem stepenu u svojoj bogatoj tradiciji. Ne bi bilo pošteno da – kao ličnost izuzetno zaslužnu za ovako survavanje sudstva - ne pomenem i bivšeg ministra pravde Crne Gore gospodina Vladimira Leposavića.

U vremenu kada je instancioni (žalbeni) sud odlučivao po žalbama u krivičnom predmetu poznatom kao „terorizam“, Leposavić, pravnik i tadašnji ministar pravde, izjavi da će on - ako Apelacioni sud Crne Gore ne ukine prvostepenu presudu -

U hiljade Skaj komunikacija, koje su objavljene i gdje se navodilo sve i svašta - nikad niko ni od jedne kriminalne grupe nije spomenuo ime Saše Čađenovića. Izuzev onih koji su organizovali njegovu likvidaciju!

Privođenje Saše Čađenovića

donijeti zakon o amnestiji optuženih ili nešto slično preduzeti?!

Konačno, vrijeme je da kažem ,,dijagnozu“, što je to toliko loše u našem sudstvu. Prije svega: loše je što naši sudovi - ne vrše osnovnu funkciju za koju su osnovani, mislim na krivične sudove.

NEOGRANIČENI PRITVOR – KATASTROFALNE POSLJEDICE

Dugo sam detaljno izučavao okolnosti koje su dovele do ove situacije. Sve je krenulo kada su počele prijetnje političara, prvenstveno lidera političkog subjekta Demokratski front, ali ne samo njega, da će – kada oni dođu na vlast – hitno izvršiti smjene i čistke u sudstvu.

Posebno je nedonošenje odluka od strane krivičnih sudova dobilo nepodnošljiv oblik od ukidanja prvostepene odluke za „terorizam“.

Posljedica ovakvog stanja je da je u značajnom broju predmeta istekao rok od tri godine od stupanja optužnice na pravnu snagu u pritvorskim predmetima za najteža krivična djela, što je dalje za posljedicu imalo da nakon tog roka po sili zakonske norme ovi okrivljeni izlaze iz pritvora i nalaze se na slobodi, jer nije u tom roku donešena prvostepena presuda.

Da bi se ovakvi događaji spri-

ječili u budućnosti, predlaže se izmjena člana 179 ZKP-a, što bi omogućilo da pritvor traje neograničeno. Imajući u vidu da mnozina govore o ovoj ideji, kako s pozitivne tako i s negativne strane, navešću vrlo jasno – to bi bila katastrofa po pravo i pravdu!

Kakve bi bile posljedice? Lako je procijeniti: redovito bi se dešavalo da okrivljeni u pritvoru provedu pet, šest ili i više godina, pa nije moguće zamisliti, pa time ni vjerovati da će sudije između pravičnog presuđenja, a to je praktična realizacija prava i pravde, donijeti oslobađajuću presudu, već će uvijek „pritisnuti“ vremenom koje je okrivljeni proveo u pritvoru, donijeti osuđujuću presudu kojom bi pokrili toliko trajanje pritvora.

Važno je da obradim razloge zašto sudovi prvostepeni ne donose presude u roku od tri godine.

Ovo je ne samo optimalan rok, već i predug, bez obzira na složenost i obim predmeta.

Da je ovaj zaključak tačan potvrđuje činjenica da je u nama susjednoj Hrvatskoj predviđen isti rok u kom se presude donose i nema posljedica da okrivljeni - nakon tri godine provedenih u pritvoru ne dobiju prvostepenu presudu. No, u Sloveniji je ovaj rok mnogo kraći i ograničen je na dvije godine, pa sudovi (sudije) u ovom roku i prije isteka

znatno donose prvostepene presude.

Konačno, sve moguće i nemoguće spletke činili su okrivljeni i njihovi branioci u pomenutom krivičnom predmetu „terorizam“ da se prvostepena presuda ne donese - ne samo u ovom roku, već da se ne donese uopšte - pa je prvostepeni sud istu donio u roku od godinu i po od stupanja optužnice na pravnu snagu. Kao što vidimo: nije problem u roku, već u volji da se odluka donese. Što sprečava sudije da rade ono za šta su isključivo zadužene?

,,DOKLE GORA ZAZELENI“

Da bi ovo slikovitije prikazao, izaći ćemo za trenutak iz pravne oblasti i za primjer uzeti djelo Mihaila Lalića „Dokle gora zazeleni“, odnosno jednu misao i odluku tamo iznešenu, nakon neuspjeha i ozbiljnih grešaka komandnog kadra da se oslobodi grad Pljevlja od okupatora.

U planiranju akcije, vrhovna komanda šalje svog čovjeka da riješi problem postavljajući bolji komandni kadar.

Dilema je: da li smijeniti komandante koji su griješili, a na njihova mjesta postaviti njihove zamjenike? Nakon dugog sagledavanja problema, zaključak je da na komandne dužnosti treba da ostanu oni koji su griješili, jer je prirod-

Volim primjere, pa navodim imena sudija Vrhovnog suda Crne Gore koji su navodno ispunili penzijski uslov, te sa njihovim odlaskom nepovratno je izgubljena sjajna institucionalna memorija Vrhovnog suda Crne Gore. Imena navodim kako mi dolaze u sjećanje - sutkinje Stanka Vučinić, Svetlana Vujanović, Hasnija Simonović, sudije Miraš Radović, Petar Stojanović, Sreten Ivanović, Radule Kojović. Nakon ovog „pogroma“, u penziju su otišle „dobrovoljno“ i sudije krivičari Apelacionog suda Crne Gore – sutkinja Radmila Mijušković, sudije Milić Međedović, Dragiša Rakočević, Ratko Ćupić, Dragiša Rakočević.

Ne upoređujem i ne preporučujem ova imena sa bilo kojim drugim, a koji sada obavljaju funkciju u Vrhovnom sudu (krivičara), ali ću u budućem pisanju obraditi dvije odluke koje pored iznijetih političkih pritisaka na sudove, sudećim sudijama krv lede u venama i zbog čega ne donose odluke.

Jedna (glavna) je rješenje Apelacionog suda Crne Gore kojim je ukinuta prvostepena presuda Višeg suda u krivičnom predmetu „terorizam“.

ODLUKE PO ,,ZAKONU“ POLITIKE

Ovdje ću samo navesti da je svakom, a posebno postupajućim sudijama, jasno da uputi iz ovog rješenja, a koji su

Analiza

Poneđeljak, 19. februar 2024.

orske sudove

nove pravosuđa

SUĐENJE PREKO MEDIJA: Naslovnica „Vijesti“

Krajnja nekorektnost ovog medijskog suđenja preko Vijesti i nije toliko u zaključcima koji se izvode nakon što se navedu Skaj komunikacije, nego u tome što se ne navode one koje jasno ukazuju da je - Specijalno državno tužilaštvo radilo svoj posao. A kako je trebalo SDT da radi? dati prvostepenom sudu, a potpuno su nezakoniti, ne ostavljaju prostora za samostalno i nezavisno odlučivanje i stvaraju – proizvode da sudije koje postupaju po svojoj savjesti dožive progon i šikanu koja je nezapamćena.

Sjetite se što je doživjela sutkinja Suzana Mugoša.

Da budem iskren - kad se sjetim što je sve preživjelo sudeće vijeće i posebno sutkinja Suzana Mugoša, ne zamjeram sudijama na postupanja koja sam opisao, čak zebem što će i mene snaći zbog ove pisanije. Ali jedino što zamjeram jeste što, nažalost, postoje sudije koje će ekspresno donijeti odluku koja će im kad procijene omogućiti napredovanje u instanciono viši sud ili na višu funkciju u okviru istog suda.

Sudeće sudije objektivno su onemogućene da samostalno i nezavisno odlučuju u predmetima u kojima postupaju, zbog činjenice da u svim aktuelnim predmetima u zadnje dvije, tri godine javno na televizijama, a posebno u štampanim medijima, su iznošeni dokazi iz aktuelnih (živih) predmeta, a potom u raznim autorskim i sličnim emisijama na televiziji sprovođen je kontradiktorni postupak od strane tzv. nezavisnog novinarstva, u kojem su cijenjeni navedeni dokazi.

Ko sad može očekivati da postoje sudije koje će se suprotstaviti ovom „elitnom“ sudstvu i donijeti suprotnu odluku?

MEDIJSKE ,,PRESUDE“

Opet ćemo malo s primjerima. Tako na portalu Vijesti dana 13. januara 2024. godine, ovi „provjereni suci i analitičari“, dokazima koji treba da posluže sudu za donoše-

nje pravične i zakonite odluke, prije nego ih analiziraju, daju jedan vrlo „misaon“ naslov koji glasi: „Šef kavčana poručivao da Milo, Katnić, Lazovići i Tigar mogu da vode Švajcarsku, a ne Crnu Goru“.

Da mi ne zamjere koautori teksta - Radoje Zvicer i novinar Vijesti - ovo moram popraviti da ne bi čitaoci, posebno mlađa populacija, prihvatili ovo kao duhovno stvaralaštvo koje treba da se nasljeđuje. Prvo, ne kaže se, kad je neko sposoban, da može da vodi Švajcarsku.

U našem narodu se kaže za sposobne da mogu da vode Ameriku (ovi malo zapadno orijentisani) ili da mogu da vode Rusiju (ovi drugi). A kada se spominje Švajcarska, onda se kaže da su ovi talentovani precizni kao švajcarski sat ili ovi drugi da su šuplji kao švajcarski sir.

No, da vidimo zašto su izdvojili ovo gdje se pominje i moje ime: jesu li da realizuju profesionalnu i stvaralačku želju da me povežu sa kavačkim klanom? Očigledno jesu!

Po njima, takav zaključak proizilazi iz sljedećeg razgovora: „Da je Kata prije dvije godine zauzeo stav i podržao nas, danas bismo samo mi bili. I vlast bi opstala. Daku bi poslali na nebo. Svi srećni i zadovoljni“.

Hm, da Milović nije usko specijalizovan, koristio bi narodnu misao: „Da se Katnić na vrijeme opredijelio, druge bi nam ptice pjevale“.

Ali da vidimo sad kako bi ovo dobronamjerni čovjek, a u to spada i novinar, ovo trebao protumačiti - da se Katnić nije opredijelio ni za jednu kriminalnu grupu, da je postupao po zakonu, da ih je gonio - sve počinioce krivič-

nih djela, a za koje je uspio da pribavi dokaze i krivično procesuira do optuženja. Takvo je ponašanje dovelo i do promjene vlasti, jer da sam držao, kojim slučajem, stranu ,,kavčana“, a gonio drugu kriminalnu grupu - njima bi stvarno druge ptice pojale.

Još samo jedan citat u vezi sa mnom, iz istog članka: krajnja nekorektnost ovog medijskog suđenja i nije toliko u zaključcima koji se izvode nakon što se navedu Skaj komunikacije, nego u tome što se ne navode one koje jasno ukazuju da je - Specijalno državno tužilaštvo radilo svoj posao.

Tako nam autor teksta prepričava što kaže Zvicer, umjesto da navede Skaj komunikaciju, navodeći „da se vođa organizovane kriminalne grupe kavački klan tada saradnicima žali na Radonjića, tvrdeći da je kavčane preko tog policajca proganjao i sam Katnić“.

Jasno je dakle: Radoje Zvicer jasno saopštava sagovornicima da Katnić preko Radonjića goni ,,kvačane“, dakle sve kriminalne grupe.

USTAVNE OBAVEZE TUŽILAŠTVA

Ustav Crne Gore, Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu jasno predviđaju da tužilaštvo goni počinioce krivičnih djela, te da sam ja kao rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva gonio samo one za koje je postojao osnov, odnosno osnovana sumnja.

Stručni organ za to je svakako bio Specijalni policijski tim, na čijem je čelu bio Dragan Radonjić, a koji tim je u skladu sa članom 257 ZKP-a postupao po uputstvima tužilaca iz Specijalnog državnog tužilaštva.

Navešću samo još jedan članak koji je takođe objavljen na portalu Vijesti, a iz koga se vidi očigledno ono što au-

tori - nijesu željeli. Tačnije: da su zajedno sa Radojem Zvicerom i Ljubom Milovićem - djelovali u pravcu moje smjene.

Tako u članku od 10. decembra 2023. godine navode: „Viđe li Katnić podnese krivičnu i Radonjić protiv šefa ANB... To im je prijatelj... Đe im je sad moral... Sad se moral izgubio, sve može, samo kad je njihova g.... u pitanju.

Da obraza imaju podnijeli bi ostavku, a ne krivičnu prijavu“.

Ne treba nadugo i naširoko objašnjavati da više godina sektor u koji spada Demokratski front, određene nevladine organizacije, te ovi štampani mediji, upravo žele što i Milović i Zvicer – moju ostavku.

Nijesam zaboravio na sudbinu specijalnog tužioca Saše Čađenovića, ali kako da ga ovdje spomenem kada u hiljade komunikacija, koje su objavljene i gdje se navodilo sve i svašta - nikad niko ni od jedne kriminalne grupe nije spomenuo ime Saše Čađenovića? Izuzev onih koji su organizovali njegovu likvidaciju! I zašto bi, kad on ni sa kim nije imao veze, niti je išta uradio izuzev postupanja u skladu sa zakonom!

ČINJENICE I MEDIJSKI SPINOVI

Ne mogu završiti ovaj dio, a da ne kažem nešto i u korist novinske kuće Vijesti. Da su samo objavili tekst od 13. januara ove godine - svejedno iz znanja ili neznanja - zaslužili su da im Petar Lazović i njegova porodica sav novac koji su dali advokatima i koji namjeravaju da daju za njegovu odbranu prebace na račun ovog portala, odnosno novinske kuće.

Ovdje ne želim iznositi činjenice koje bi ukazivale da je tajni agent Petar Lazović

Sve je krenulo kada su počele prijetnje političara, prvenstveno lidera političkog subjekta Demokratski front, ali ne samo njega, da će – kada oni dođu na vlast – hitno izvršiti smjene i čistke u sudstvu

Lideri bivšeg DF-a ulaze u sud

obavljao službene dužnosti prilikom komunikacija sa pomenutim licima - to neka sud radi.

Analiziraću ono što proizilazi iz nekoliko komunikacija koje su objavljene u ovom tekstu. Ova javna medijska suđenja o kojima sam nešto ranije kazao, posebno za cilj ili metu imaju da uvjere građane da je tajni agent Petar Lazović član kriminalne grupe tzv. kavčani.

Da bi neko, dakle bilo ko postao član kriminalne organizacije mora prihvatiti kriminalni plan te kriminalne organizacije i subjektivno, dakle u najdubljim osjećanjima, pripadati toj organizaciji, biti njen dio i fizički i pshički. Tako ga mora doživljavati i organizator i drugi članovi, kao i on njih.

Da vidimo sad da li to proizilazi iz ovih komunikacija koje su objavljene navedenog dana: ,,...Niko tada, dok Oficir nije došao i predstavio Komitu nije pominjao, nego sve govorili da kavčani rade protiv nas, a guraju na škaljarce...

Pa kad ti dođe, koliko toliko je drugačije, ali ne možemo ni mi sami, ne možemo se mimo Tigra i par drugova na 10 ljudi osloniti u službu“, piše Lazović Zviceru.

Nadalje se navodi poruka koju Zvicer upućuje Petru Lazoviću: „Pa ja ne znam što sam kome tražio bez fer da bude... Oslobodili su Klempa što mi je pucao na ženu i dijete, pucali na Stupara i Radonjića, svaka baba zna to i pušta se, samo ne znam radi čega se priča da nas država štiti“. Dalje Zvicer Lazoviću piše poruku: „Slabo ste se borili“, a Petar Lazović njemu piše: „Glave su na ramena i niko nas ponizio nije. Ti bar nemaš ove domaće izdajnike, a kao prijatelji“. Zvicer konstatuje da ima i on, ali da se zna kako se postupa sa izdajnicima.

Dakle, do dolaska Zvicera u Crnu Goru, ,,kavčani“ su po iskazu tajnog agenta Petra Lazovića napadali policiju ili djelove policije, a pokušavaju da to sve svale na ,,škaljarce“.

Dakle: u tom vremenu jasno postoje dvije strane – jedna je policija ili djelovi policije, a druga je kavački klan.

Nakon dolaska Zvicera u Crnu Goru nešto se promijenilo.

Dakle: nema napada one vrste od ,,kavčana“ prema policiji, ali je i dalje teško zbog složene situacije, a posebno zbog malog broja povjerljivih ljudi u policiji i van nje, kako to kaže tajni agent Petar Lazović.

Znači da i dalje postoji značajna distanca između ovih grupacija - one ne djeluju zajedno i nemaju isti cilj.

Ovdje nema pomena o realizaciji kriminalnog plana bilo koje vrste, posebno nema učešća tajnog agenta Petra Lazovića, izuzev što kolokvijalno ukazuje na lično prijateljstvo prema Zviceru i Miloviću. Nakon toga, jasno saopštava da se on i njegovi (bilo policija ili neko drugi) bore, ali da imaju dosta izdajnika, ali da je sa svojima ipak

11

uspio da sačuva i sebe i druge, kako kaže „glava je na ramenima“.

Dakle, apsolutna distanca i samostalno djelovanje, ma šta god ono bilo. Iz iznijetog nije moguće zaključiti da postoji bilo kakva subjektivna, niti objektivna veza između Petra Lazovića ili onih koje on smatra svojim sa Zvicerom, Milovićem ili nekim drugim.

MANIPULACIJE I SKAJ PREPISKA

Da je to tako, najjasnije se vidi iz onoga što iznosi Radoje Zvicer. On tajnom agentu na teret stavlja ponašanje tužilaštva i policije, jasno zamjera što mu se krivično gone njegovi „vojnici“, a koji su ozbiljno napadnuti, čak i ranjeni, pa i njegova porodica. Konačno, on jasno saopštava da od Petra Lazovića i njegovih ništa nije tražio bez da tužilaštvo prema njemu i njegovima ima fer i pošten odnos.

Ovdje treba posebno podvući da član kriminalne organizacije, a što ovi analitičari tvrde da je Petar Lazović, ne može imati svoju volju i samostalno odlučivati. On mora da poštuje upute i zadatke koje dobija ili će u budućnosti dobijati od organizatora ili lica koje on odredi.

Naprotiv: tajni agent Petar Lazović u razgovoru sa Zvicerom djeluje autonomno i nezavisno, predstavljajući i zastupajući entitet koji predstavlja policiju ili djelove policije. Drugo je pitanje da li on to može i da li za to ima ovlašćenja...

I sam Radoje Zvicer tajnog agenta Petra Lazovića i sve njegove doživljava kao nešto strano, ne samo zbog iznijetog, već i zbog činjenice da im zamjera da su se slabo borili, da imaju loše metode u borbi protiv izdajnika i slično.

Radoje Zvicer konačno, ako su ove komunikacije tačne, iznosi: „Njima je bitno bilo da sačuvaju NK koliko vidim“.

Ne treba biti sudija, niti posebni analitičar, pa da se zaključi da Radoje Zvicer i kroz ovu komunikaciji tajnog agenta Petra Lazovića i one koji su iza njega doživljava kao osobe koje imaju potpuno drugi interes i cilj, a ne cilj koji on ima i koji životno realizuje.

Ova kratka analiza jasno pokazuje da sam u pravu kada sam kazao koliku su korist ovom prilikom učinili „istraživači“ iz portala Vijesti tajnom agentu Petru Lazoviću.

Na kraju da podsjetim da ću u budućem tekstu obraditi sve zloupotrebe koje su učinjene u ukidnom rješenju Apelacionog suda u predmetu „terorizam“ s ciljem da isti edukativno djeluje na sve nosioce sudijske funkcije, a posebno u pravcu da niko od njih ne povjeruje da će pogrešno ili nezakonito djelovanje u sprovođenju pravde ostati nerasvijetljeno.

(Bivši glavni specijalni tužilac će u sljedećim nastavcima analizirati odluku Apelacionog suda u slučaju ,,pokušaj terorizma“)

12 Povodi Korijen riječi „ustav“ u crnogorskom jeziku označava primarnu svrhu: ustava, brana, prepreka koja pruža zaštitu.

Og koga? Od bogatih i moćnih koji su se od kad je svijeta i vijeka u svim režimima i pod svim ideologijama nastojali osloboditi ustavnih ograničenja od naroda nametnutih njihovoj vlasti.

Kao politički dokument, Ustav utvrđuje temeljnu strategiju razvoja političke zajednice u interesu većine njenih članova. Primjena Ustava, kao vrhovnog pravnog propisa političke zajednice, treba da služi ostvarenju te strategije.

Konsolidacija i stabilizacija pravnog poretka Crne Gore nije moguća bez bitne promjene odnosa prema Ustavu, ustavnom pravu i ustavnom sudstvu, što znači obnavljanje ideje o ustavotvornom inženjerstvu u njenom originalnom obliku: demokratski se ustav shvata i primjenjuje kao strateški plan razvoja.

Osnovni pristup naznačen je djelima klasika demokratske ustavne teorije. Jedni tvrde da je demokratski ustavni poredak doživio neuspjeh (K. Loewenstein), drugi to nikada nijesu priznavali (V. Ostrom), dok se najnoviji autori vraćaju idejama klasika, osavremenjujući ih primjenom novih tehnologija (D. Lutz). Na području politike ništa nije definitivno utvrđeno, o svemu se agituje i raspravlja i sve je neizvjesno (Alexis de Tocqueville).

U demokratskim političkim zajednicama ustavi su sredstvo kojima većina bogatu i moćnu manjinu veže „lancima vladavine prava“ (T. Džeferson). Ustav, pa ni demokratija, nije sam sebi svrha: počiva na uvjerenju kako je vladavina prava najbolji način da svaki pojedinac i njegovi interesi budu zaštićeni u političkom sistemu koji osigurava socijalni mir i održivi razvoj. Svrha je Ustava osigurati da država svojim monopolom sile služi većini, a ne manjini građana i građanki.

Američki ustavotvorci pisali su da se „sredstva zla“ (tj. državna sila) moraju koristiti za dobrobit zajednice i svih njenih članova.

Kritičan tekst funkcionisanja ustavnih sistema nameće situaciju krize, te se postavlja pitanje: jesu li institucije sposobne da odgovore na kriznu situaciju ili će se pred njom slomiti, a društvo vratiti na primitivne metode upravljanja grubom silom? Crnogorske ustavne institucije su u velikoj krizi, a ideja o izgradnji demokratskih ustavnih insti-

Poneđeljak, 19. februar 2024.

STAV: Dr Hamdija Šarkinović, sudija Ustavnoga suda u penziji

Ustavno inženjerstvo i konsolidacija pravnog poretka Crne Gore Ustav je temeljni projekat koji nastaje kao lijepo sročen svečani tekst oko kojeg se u kritičnom trenutku postiže većinska saglasnost. Ustavno inženjerstvo se prema tom projektu odnosi kao građevinarstvo prema arhitekturi: riječ je o sprovođenju! Tek uspostavljanjem i razvojem pravnog poretka Ustav postaje pravni akt, propis najveće pravne snage, te se može govoriti o živom ustavu tucija doživjela je neuspjeh, jer nikada nije prodrla u krugove političke klase. Tri decenije razvoja („tranzicije“) su nered u pravnom sistemu Crne Gore koji se ne smije dalje tolerisati. Taj nered je dijelom uslovljen predugim procesom pristupanja Evropskoj uniji, koji je mogao biti vođen razboritije, a rezultat postignut s manje štete po crnogorski pravni sistem.

Ustav je temeljni projekat koji nastaje kao lijepo sročen svečani tekst oko kojeg se u kritičnom trenutku postiže većinska saglasnost. Ustavno inženjerstvo se prema tom projektu odnosi kao građevinarstvo prema arhitekturi: riječ je o sprovođenju! Tek uspostavljanjem i razvojem pravnog poretka Ustav postaje pravni akt, propis najveće pravne snage, te se može govoriti o živom ustavu. Takav ustav je prisutan u svakodnevnom životu. Pripadnici „elitne vlasti“, kao i njihovi službenici, upoznati su sa osnovnim ustavnim odredbama, a obični građani se oslanjaju na ustavne odredbe u svojim odnosima s vlastima. Službenici koji te odredbe ignorišu suočavaju se s ozbiljnim sankcijama, od političke do krivične odgovornosti. U Crnoj Gori to nije slučaj. Ideja ustavnog inženjerstva sukobila se s ozbiljnim i neočekivanim poteškoćama u posljednjih trideset godina razvoja demokratije.

Primjera radi, Ustavni sud je odlučivao u jednom predmetu o tome je li predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, saglasno članu 149 st. 1 tačka 4, odnosno je li bio dužan da proglasi ponovno izglasani zakon, tj. pet zakona koje je

usvojila Skupština Crne Gore. Takođe, Vlada Crne Gore je donijela odluku o zaduženju suprotno odredbama člana 82 st. 18, kojim je propisano da Skupština raspisuje javne zajmove i odlučuje o zaduživanju Crne Gore.

VIZIJA

Ustavni sud ne pripada nijednoj grani državne vlasti.

Ustavni sud ne pripada ni sudskoj ni zakonodavnoj ni izvršnoj grani vlasti. On je najviše ustavno tijelo koje jamči poštovanje i primjenu Ustava Crne Gore, on je čuvar Ustava. Djelovanje Ustavnog suda mora se zasnivati samo na odredbama Ustava Crne Gore i Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, a unutrašnja organizacija se uređuje isključivo Poslovnikom Ustavnog suda. Zbog posebnog ustavnog položaja Ustavni sud je nezavisan od svih organa državne vlasti.

Vizija Ustavnog suda je cjelovito ostvarenje jedinstvene i nedjeljive građanske, demokratske, ekološke i socijalne države koja se temelji na najvišim vrijednostima ustavnog poretka Crne Gore: slobodi, jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti i ravnopravnosti polova, mirotvorstvu, socijalnoj pravdi, poštovanju prava čovjeka, nepovredivosti svojine, očuvanju prirode i čovjekove okoline, vladavini prava i demokratskom višestranačkom sistemu.

Misija Ustavnog suda Crne Gore je zaštita Ustava kao vrhovne pravne norme i njegova interpretacija. Zaštitna funkcija Ustavnog suda se realizuje kroz ovlašćenja Ustavnog suda da poništava, odno-

Ustavni sud ne pripada nijednoj grani državne vlasti. Ustavni sud ne pripada ni sudskoj ni zakonodavnoj ni izvršnoj grani vlasti.

On je najviše ustavno tijelo koje jamči poštovanje i primjenu Ustava Crne Gore, on je čuvar Ustava. Djelovanje Ustavnog suda mora se zasnivati samo na odredbama Ustava Crne Gore i Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, a unutrašnja organizacija se uređuje isključivo Poslovnikom Ustavnog suda. Zbog posebnog ustavnog položaja Ustavni sud je nezavisan od svih organa državne vlasti

sno ukida neustavne zakone i odlučuje o ustavnoj žalbi zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava.

To omogućava oživotvorenje načela da je sva vlast podređena pravu, a Ustavni sud jamči da je cjelokupno pravo u skladu s Ustavom.

Ustavni sudovi odlučuju o pitanjima velikog političkog značaja kontrolišući zakonodavnu, upravnu i sudsku vlast i ostvaruju značajan politički uticaj, a istovremeno nijesu nikome politički odgovorni. Ustavni sudovi u bivšim socijalističkim zemljama ponudili su demokratiju kao model života milionima ljudi koji su dugo živjeli u rigidnom komunizmu i od kojih se nije moglo očekivati da razumiju i prihvataju istinske demokratske vrijednosti.

I šta se dogodilo? Ilustrativno: sloboda je shvaćena kao oslobađanje od komunizma, a ne kao zaštita pojedinca i spremnost da se unutar ustavnog okvira zaštićenih prava preuzme odgovornost za vlastitu sudbinu; načelo podjele

vlasti nije shvaćeno kao objektiviziranje političke sfere njenim smještanjem u granice prava, nego kao puko odbacivanje jednopartijske diktature; tržišna privreda nije shvaćena kao socijalno-ekonomski temelj demokratije, nego kao potrošačko blagostanje; korupcija nije prepoznata kao društveno zlo jer je do juče bila naš način života, a i dalje je nastavila egzistirati kao djelotvorno sredstvo za rješavanje različitih životnih problema, od upisa djece u škole do bržeg pristupa ljekarskom pregledu itd, itd. (N. Dimitrijević).

SUD

Ustavni sud u tranzicijskim zemljama prepoznat je, dakle, kao tihi ustavotvorac koji svojim posebnim institucionalnim ovlastima treba da kompenzuje slabosti nedostatne političke kulture, rješavajući teške i složene ustavne konflikte proizašle iz dubokog raskoraka između „idealnog“ društva opisanog u Ustavu i „stvarnog“ društva opterećenog slabostima državnih institucija, društva u kojem žive ukorijenjene istorijske tradicije, teško promjenljivi mentaliteti, snažni tragovi komunističke prošlosti, ali i surova borba golemog broja nosilaca različitih interesa. Ustavni sud svojim odlukama u stvari tumači „osnovne vrijednosne principe zajednice koji nijesu ustavno definisani: drugim riječima, sud Hamdija Šarkinović

kreira Grundnorm identitet“.

Ustavni sudovi utiču korisno i uspješno na nekoliko načina: oni štite prava opozicije, odnosno parlamentarne manjine, i olakšavaju joj da vladajuću većinu zadržava u granicama ustavnih ovlašćenja, nadzirući djelotvornost i kvalitet zakona; oni doprinose racionalizaciji procesa odlučivanja, te mogu znatno smanjiti destruktivni potencijal političkih sukoba i u značajnoj mjeri ispravljati odstupanja kojima su sklone velike stranke i moćne koalicije.

Ustavni sud djeluje kao zaštitnik ustavnih načela o odgovornosti izvršne vlasti koja danas dominira svim modernim političkim sistemima bez obzira na uređenje državne vlasti, a djelovanje ustavnog suda doprinosi jačanju pravne svijesti građana i uopšteno primjeni ustavnih načela u zakonodavstvu i životu ((B. Smerdel, S. Sokol Sokol).

Postavlja se esencijalno pitanje: Je li Ustavni sud Crne Gore u mogućnosti da izvrši misiju i viziju?

Ovo se prvenstveno odnosi na problem da li i dalje čekati da ustavna žalba bude nedjelotvorno pravno sredstvo, a ovakvom efikasnošću pitanje je samo vremena kada će se to desiti. Prema statističkim podacima Ustavnog suda za 2021. godinu u radu je bilo: U-I – postupak za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima: 130; riješeno je 18, ostalo neriješeno 112. U-II – postupak za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata s Ustavom i zakonom: u radu bilo 168; riješeno 41, ostalo neriješeno 127. UŽ-III – postupak odlučivanja po ustavnoj žalbi, u radu bilo 4.555; riješeno 1.433, neriješeno 3.122.

Nadalje, pitanja rješavanja, odnosno nerješavanja predmeta po nekoliko godina i za predmete o kojima je Ustavni sud odlučivao, a čije su odluke shodno

Povodi / Svijet

Poneđeljak, 19. februar 2024. članu 151 st. 3 obavezne i izvršne (Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, „Službeni list Crne Gore“, br. 36/11, 28/14, 20/15 i 22/17); Zakon o obeštećenju bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili više djece, („Službeni list Crne Gore“, br. 145/21); Zakon o izmirenju obaveza prema radnicima Kombinata aluminijuma koji su, usljed stečaja preduzeća, ostvarili pravo na penziju, („Službeni list Crne Gore“, br. 42/15); Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, („Službeni list Crne Gore“, br. 58/13 i dr.).

Umjesto da Ustavni sud shodno odredbama člana 149 st. 3 Ustava Crne Gore o praćenju ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti, te da o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavijesti Skupštinu, predsjednik Ustavnog suda i njegov prethodnik su se „zatekli“ na sjednici Ustavnog odbora koji shodno odredbama člana 38a Poslovnika Skupštine Crne Gore ima tačno utvrđene nadležnosti u Poglavlju XI. Odnos Skupštine i Ustavnog suda Crne Gore, i koji ih je uputio da se obrate drugom ministarstvu. Kakva ironija!

No, za veliki broj neriješenih predmeta nije nikakva prepreka Zakon o državnim službenicima i namještenicima, već Zakon o Ustavnom sudu, koji treba izmijeniti i dopuniti što prije, pa tako i pitanje određivanja starosne granice za odlazak u penziju, jer obojica stiču pravo na penzionisanje ove godine.

Neprihvatljivo je ponašanje Ustavnog suda u brzini rješavanja pojedinih predmeta, suprotno odredbi člana 53 Poslovnika Ustavnog suda („Službeni list Crne Gore“, br. 7/16) kojim je propisano da Ustavni sud razmatra predmete prema redosljedu njihovog prijema, a da izuzetno Ustavni sud razmatra taksativno određene vrste predmeta kao prioritetne predmete, gdje ne spada Uredba o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. Uredba je objavljena u „Službenom listu RCG“, br.

56/2006 i 79/2006, „Službenom listu CG“, br. 4/2008, 81/2008, 28/2014, 36/2014 i 121/2023. (Član 4, kojim je propisano da se zastupnik i zamjenik zastupnika imenuju na period od četiri godine, te da isto lice može biti imenovano za zastupnika, odnosno zamjenika zastupnika najviše dva puta.) Dok predmet za osnivanje opština Tuzi i Zeta, koje su osnovane suprotno odredbama člana 29 Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, („Službeni list Crne Gore“, br. 54/2011, 26/2012, 27/2013, 62/2013, 12/2014, 3 /2016, 31/2017, 86/2018) čeka na rješavanje.

Značaj

Pravničkoj struci moramo stalno ukazivati na važnost Ustava, što uključuje naučno-stručne aspekte iskustva manipulacija ustavnim institucijama. Na tom nivou ustav-

13

U Rusiji veliki talas hapšenja zbog odavanja počasti Navaljnom Konsolidacija i stabilizacija pravnog poretka Crne Gore nije moguća bez bitne promjene odnosa prema Ustavu, ustavnom pravu i ustavnom sudstvu, što znači obnavljanje ideje o ustavotvornom inženjerstvu u njenom originalnom obliku: demokratski se Ustav shvata i primjenjuje kao strateški plan razvoja nog izbora nijednu odluku ne bismo smjeli prepustiti tajnim političkim kalkulacijama i trgovini među političkim strankama. Konačna odluka se donosi u demokratskom političkom procesu koji podrazumijeva postizanje kompromisa kroz uzajamne ustupke suprotstavljenih strana (B. Smerdel). Vrijeme je za uvođenje reda i pravnog poretka u pravni sistem. Minimalni zahtjev mira i napretka jeste pravna sigurnost: stabilnost pravih pravila i njihova neselektivna primjena, na sve i na svakog pod jednakim uslovima, što podrazumijeva ponovno okretanje ideji i načelima konstitucionalizma i teoriji ustavnog inženjerstva, u nastojanju da se uz pomoć naučne tehnologije spoji moć i pravednost. S vremena na vrijeme, u svrhu obnove socijalne vitalnosti, valja se vratiti izvornim načelima (T. Džeferson). Vrijeme je za obnovu crnogorskih ustavnih institucija, posebno Ustavnog suda. To se ne može postići daljim prepisivanjem evropskog zakonodavstva, niti pisanjem novog ustava. Ismijavajući ideološki imperativ da „svijet treba mijenjati“, cinici među pravnicima su stvorili izreku „ako ne možemo mijenjati svijet, možemo mijenjati ustave i donositi amandmane“ (cinici među filozofima pak o „mijenjanju kafane“).

Teorija ustavnog inženjerstva važna je za procjenu i predviđanje izgleda pojedinih institucionalnih sklopova i rješavanja. Demokratija ima mogućnost da se razvije kroz interakciju prosvijetljenog vođstva i aktivnog građanstva. Na oba nivoa potrebno je odlučno djelovati na širenju znanja o Ustavu i ustavnosti, povjerenju u pravo i pravni sistem. Javnost je glavni oslonac i izvor ustavne snage kojom građanstvo može pod nadzorom držati svoje upravljače. Međutim, iako je javnost sastavni dio svih zakona u našem pravnom sistemu, ono je ostalo i dalje samo puko slovo na papiru. Nema javnih sjednica Ustavnog suda, sudskog savjeta, tužilačkog savjeta i dr.

Kasnimo, ali nije definitivno prekasno. The dream is still with us! (Ronald Regan)

MOSKVA – Više od 400 osoba privedeno je u Rusiji dok su odavale počast opozicionom lideru Alekseju Navaljnom, koji je umro u udaljenom arktičkom zatvoru, izvijestila je istaknuta grupa za ljudska prava.

Najviše hapšenja bilo je u Moskvi i Sankt Peterburgu, drugom po veličini gradu u Rusiji, saopštio je OVD-Info, dodajući da je do kraja 18. februara u Sankt Peterburgu privedeno više od 200 ljudi.

Među privedenima u Sankt Peterburgu bio je i Grigorij Miknov Vojtenko, sveštenik Apostolske pravoslavne crkve, koji je na društvenim mrežama pozvao na pomen Navaljnom. On je optužen za organizovanje skupa, ali je kasnije hospitalizovan zbog moždanog udara, javio je OVD-Info.

Iznenadna smrt Navaljnog bila je težak udarac za mnoge Ruse, koji su svoje nade u budućnost polagali na njega, po mnogima, najžešćeg neprijatelja predsjednika Vladimira Putina.

Stotine ljudi otišlo je do ad hoc memorijala i spomenika žrtvama političke represije sa cvijećem i svijećama, odajući počast političaru. U više od deset gradova policija je do večeri 18. februara privela 401 osobu, prema podacima grupe za ljudska prava OVD-Info.

Ruska državna informativna agencija ITAR – TASS je javila da je Navaljni, koji je imao 47 godina, umro u zatvoru.

Agencija je prenijela da je

Privedeno više od 400 osoba

Građani odaju počast Navaljnom, masovna hapšenja

odjeljenje ruske Savezne službe za upravljanje kaznenim sistemom (FSIN) prijavilo smrt Navaljnog u kazneničkoj koloniji u Jamalo-Nenečkom autonomnom okrugu, na zapadu Sibira.

– Dana 16. februara 2024. godine, u popravnoj koloniji br.

3, osuđenik Navaljni A. A. se nakon šetnje osjećao loše, gotovo odmah izgubivši svijest.

Odmah su stigli medicinski

radnici iz ustanove i pozvana je ekipa hitne medicinske pomoći – navodi se u saopštenju FSIN, čije tvrdnje nisu mogle biti nezavisno potvrđene.

Dodaju da su „urađene sve potrebne mjere reanimacije, ali nisu dale pozitivne rezultate“.

– Ljekari Hitne pomoći su konstatovali smrt osuđenog.

Uzroci smrti se utvrđuju – zaključuje se u saopštenju.

Mađarska vlada odbila susret s američkim senatorima

Šahin: Razočaravajuće BUDIMPEŠTA – Dvostranačka delegacija američkih senatora juče je službeno posjetila Budimpeštu i pozvala Vladu Mađarske da odmah odobri zahtjev Švedske za pridruživanje NATO. Senatorka Džin Šahin je, na konferenciji za novinare u zgradi Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD)

u Budimpešti, rekla da je razočaravajuće što nijedan član mađarske vlade nije prihvatio pozive da se sastane sa delegacijom, prenosi Radio Slobodna Evropa. Mađarska je jedina od 31 članice NATO koja nije ratifikovala kandidaturu Švedske.

Mađarska vlada suočena je sa sve većim pritiskom da djeluje nakon odgađanja poteza više od 18 mjeseci, jer je za

primanje nove zemlje u vojni savez potrebno jednoglasno odobrenje.

Senatori koji su bili u posjeti najavili su da će podnijeti zajedničku rezoluciju Kongresu u kojoj se osuđuje navodno demokratsko nazadovanje u Mađarskoj i poziva vlada premijera Viktora Orbana da ukine blokadu transatlantske integracije Švedske. Šahin je ka-

Regionalni istražni komitet je započeo istragu smrti ruskog opozicionara, objavilo je ovo tijelo na Telegramu. Navaljni je bio jedan od vodećih kritičara Putina, a od 2021. godine je iza rešetaka. U avgustu prošle godine mu je zatvorska kazna produžena na 19 godina, a nedavno je poslat u zatvor „Polarni vuk“, koji se smatra jednim od najstrožih u ruskom zatvorskom sistemu. zala da se nada i da je optimistična da će pristup Švedske biti podnesen na ratifikaciju 26. februara, kada se mađarski parlamentarci ponovno okupe.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto rekao je u petak da pozdravlja posjetu senatora, ali da se ne isplati pokušavati vršiti pritisak na njih, jer su suverena zemlja.

– Drago nam je što dolaze ovamo, jer se sami mogu uvjeriti da je sve što čitaju o Mađarskoj u liberalnim američkim medijima čista laž – kazao je Sijarto.

Nastavlja se rat na Bliskom istoku

U izraelskim napadima ubijeno još najmanje 127 Palestinaca

Nastavljeni napadi na Gazu

GAZA – U izraelskim napadima u Pojasu Gaze, u protekla 24 sata, ubijeno je još najmanje 127 Palestinaca, čime je broj ubijenih od početka napada 7. oktobra prošle godine povećan na 28.985.

Ministarstvo zdravlja u Gazi saopštilo je da je, u protekla 24 sata, u izraelskim napadima u Gazi ranjeno još 205 osoba. Tako je bilans stradalih povećan na 28.985 ubijenih i 68.883 ranjenih.

U saopštenju Ministarstva zdravlja navodi se da zbog kontinuiranih izraelskih napada nadležne službe u Gazi još ne mogu da pristupe svim ruševinama i prikupe tijela svih ubijenih.

Izrael je optužio brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu da trivijalizuje Holokaust i vrijeđa jevrejski narod nakon što je rat Izraela protiv Hamasa u Gazi uporedio s nacističkim genocidom u Drugom svjetskom ratu.

14 Kultura

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Izložba ,,Na plaži“ APSS instituta iz Podgorice otvorena u Fondaciji Mies van der Rohe BAAS

U toku semestralnog rada, master studenti na KIT-u pod mentorstvom Dijane Vučinić razvijali su scenarije ponovne upotrebe nekadašnje vojne infrastrukture unutar Bokokotorskog zaliva, posebno fokusirani na tunele za podmornice koji se nalaze na poluostrvu Luštica. To istraživanje nastavili su na proljećnoj školi APSS u maju prošle godine, na kojoj su istraživali narative, scenarija, proučavali lokacije, da bi po povratku na KIT razvili konkretne prijedloge za rehabilitaciju tunela i njihovu ponovnu upotrebu. U okviru istraživanja proučavane su strateške pozicije na Jadranu, te kako su se one mijenjale kroz istoriju - od nekadašnjih vojnih, do danas kada se tiču infrastrukture, energetike, zaštite prirode i slično.

- Kreirali smo sedam mapa koje pokazuju nasljeđe na obali mora - od olupina brodova i aviona koje se nalaze u moru, preko energetskih kablova koji spajaju zemlje na Jadranu, vjetroelektrana, do vojne infrastrukture. Sve to je transponovano u instalaciju koja se nalazi u plitkom bazenu ispred paviljona Fondacije Mies van der Rohe.

Ona podrazumijeva 200 školjki koje sadrže QR kodove koji vode do informacija o intervencijama u moru i podmorju, koje mi zapravo nikada ne vidimo posmatrajući more, a koje su sastavni dio njega - ističu iz tima izložbe.

Istraživanje u okviru ,,The New Temporality“ projekta nastaviće se i tokom ove i naredne godine, a fokus će osim Jadrana biti i na Skadarskom jezeru.

Krajnji proizvod projekta biće novi atlas Jadrana, sa serijom mapa u izdanju APSS instituta. Izložba traje do 20. februara, a svi zainteresovani više informacija o izložbi i mapiranim lokacijama mogu dobiti na veb stranici: www.discoveradriaA. Đ. tic.me.

Detalj sa izložbe koja je predstavljena u Barseloni

O nasljeđu Jadrana i Boke u Barseloni PODGORICA - Izložba ,,Na plaži“ (At the Beach), APSS instituta iz Podgorice, otvorena je u prostoru Fondacije Mies van der Rohe u Barseloni u okviru internacionalnog projekta pod nazivom ,,The New Temporality“. Centralna tema izložbe je uticaj čovjeka na okolinu, a fokus je na Jadranskom moru, te ispitivanju mogućnosti ponovne upotrebe nekadašnje vojne infrastrukture unutar Bokokotorskog zaliva.

Izložba je rezultat projekta koji je podržala Evropska unija kroz program Kreativna Evropa, koji je započet 2023. godine na renomiranom Arhitektonskom

fakultetu Tehnološkog univerziteta u Karlsrueu (KIT). Nakon toga, projekat je nastavljen APSS proljećnom školom u Bokokotorskom zalivu, a kulminira izložbom u Barseloni, u paviljonu Fondacije Mies van der Rohe u Barseloni, koja nosi ime čuvenog arhitekte, jednog od pionira moderne arhitekture.

Na čelu sa kustosima Dijanom Vučinić i Anom Dobrašinović, izložbu je stvarao tim koji čine APSS institut, kompanija DVARP i studenti sa KIT-a.

- Već duži period istražujemo Jadran generalno i jedinstveni prostor luštičkog poluostrva, njegove okoline i nasljeđa, detaljno. Tražili smo skrive-

PODGORICA – Predstava „Nadpop Kojović“, koprodukcija JU Grad teatar iz Budve i Gradskog pozorišta iz Podgorice, biće premijerno izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“. Repriza predstave zakazana je za sjutra, na istom mjestu, takođe u 20 sati.

Predstavu je režirala Vida Ognjenović, koja je po narudžbi JU Grad teatar i napisala tekst po motivima književnog opusa i života znamenitog Budvanina Antuna Kojovića. Grad teatar ovim projektom nastavlja misiju njegovanja lokalne kulturne baštine, ali i istraživanja mogućnosti njene implementacije u savremene pozorišne forme.

Govoreći o motivu za pisanje ovog teksta, Vida Ognjenović ističe da ,,iz priče o svestranoj ličnosti budvanskog plemića Antuna Kojovića, učimo da čovjek našeg doba kao izumitelj sve više postaje rob svojih izuma, a sve manje humanista“.

Dodala je da je industrija razonode u punom zamahu, a ,, pozorište, film, književnost, slikar-

Predstava „Nadpop Kojović“ premijerno u KIC-u mnaestog vijeka. Za divljenje

ne narative, istraživali biljne i životinjske vrste zastupljene na poluostrvu, proučavali infrastrukturu i uticaj čovjeka na okolinu. Prolazili smo kroz ovaj proces kako bismo shvatili na koji način percipiramo ,,privremeno“ u arhitekturi i prostoru, kako ga karakterišemo, te kako se ono mijenja kroz vrijeme i iz privremenog postaje trajno. Naše istraživanje je pokazalo da mnogi aspekti koje smatramo ,,privremenim“ su u stvari nepromjenljiva stanja, te da iako more posmatramo kao potpuno prirodan resurs, uticaj čovjeka na njega je značajan. Sama izložba pokazuje veličinu i intenzitet tog uticaja - istakli su iz tima izložbe.

Čovjek čija je zrelost nadilazila njegovo doba objašnjavao svoje doba, svoje savremenike, ali i susjedno okruženje i Evropu. Fascinanta je njegova obaviještenost i volja da bude u toku zbivanja u doba velikih promjena krajem osaD. Miljanić

stvo, umjetnost uopšte, jedino pribježište pred napadima banalnosti, agresije i poluistina svake vrste“.

- Antun Kojović je na briljantan način u svojim dnevnicima

Scena iz predstave „Nadpop Kojović“

su njegovi stavovi i promišljanja čija zrelost uveliko nadilazi njegovo doba. Čovjek koji se po svemu izdvajao iz sredine, a toliko joj je bio privržen – kazala je Ognjenović.

Pored Vide Ognjenović koja potpisuje tekst i režiju, autorski tim čine i scenografkinja Vladislava Kanington, kostimografkinja Marija Pupučevska, kompozitor Damjan Jovičin i koreografkinja Sonja Vukićević.

U predstavi igraju: Nebojša Dugalić, Pavle Popović, Mišo Obradović, Pavle Ilić, Davor Dragojević, Danilo Čelebić, Vukan Pejović, Ognjen Sekulić, Branka Femić Šćekić, Smiljana Martinović, Lara Dragović, Una Lučić, Itana Dragojević i Anđela Radović.

Predstava „Nadpop Kojović“ će imati svoju premijeru i na svečanom otvaranju XXXVIII Grada teatra 5. jula. Ovaj projekat je podržala i Turistička organizacija Budve, kroz Konkurs za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine za 2022. godinu.

An. R.

PODGORICA – Kao vrlo mlad Igor Galo je dobio priliku da igra u filmovima nekih od najboljih jugoslovenskih reditelja. Bila su to potpuno različita ostvarenja, od urbanih i eksperimentalnih priča, do partizanskih filmova. Najveći reditelji toga vremena počeli su brzo da ga prepoznaju kao pouzdanog aktera, koji je imao sposobnost da se sa lakoćom prilagodi različitim žanrovima.

Još od prvog filma „Imam dvije mame i dva tate“ Krešimira Golika, iako jako mlad, pokazao je da je rođeni talenat kojem je suđeno da bude dio velikih produkcija. Taj film je nakon premijere odmah bio kupljen za distribuciju u Zapadnoj Njemačkoj, pa je tri nedjelje zaredom bio najgledanije strano ostvarenje.

Nakon toga, uslijedili su filmovi „Most“, „Divlji anđeli“, „Valter brani Sarajevo“, „Maškarada“... koji su mu sa nepunih 25 godina donijeli i veliku popularnost u Kini. Zvali su ga jugoslovenskim Alenom Delonom, a malo ljudi zna da je Galo tokom čitave svoje karijere bio pasionirani bilježnik i snimatelj najznačajnijih događaja ondašnje kinematografije, pa ga je upravo dokumentarac, koji je nastao na temelju te bogate arhive, minule nedjelje doveo u Podgoricu, u Crnogorsku kinoteku. U filmu „1991. Adio Jugo, film, adio Jugoslovenski filmski festival, adio Jugoslavija... vidimo se u slijedećem ratu“ na uzbudljiv način prikazao je put Festivala jugoslovenskog igranog filma u Puli, od njegovog osnivanja 1953. godine, kroz zlatno doba jugoslovenskog filma, sve do tragičnih zbivanja 1991.

U intervjuu za Pobjedu, sa Galom razgovaramo o najnovijem dokumentarcu, njegovoj filmskoj karijeri, ali i o vrijednostima koje su obilježile nekada veliki jugoslovenski prostor.

POBJEDA: U dokumentarcu o Festivalu jugoslovenskog igranog filma u Puli donosite priču o usponu i sunovratima jedne velike države. Zašto ste baš izabrali festival u Puli kao jedan od primjera preko kojeg se mogu prelamati sudbine bivših jugoslovenskih republika?

GALO: Upravo zato što je to direktna veza, preko naziva festivala, sa Jugoslavijom. Osim toga, on je svakako bio objedinjavajući, bar što se tiče kinematografije. Iza tog festivala bila je producentska saradnja, distributerska saradnja, trgovina filmom... Zašto je festival bio uspješan? Zato što se tu trgovalo. Nijedan festival danas ne donosi nikakvu dobrobit, ni za sebe čak, samo rutinski obavi posao, završi, stavi ključ u bravu.

Tu nema ni trgovine, ni kupovine, ni distribucije. To se završi sa jednom lokalnom priredbom.

Do sljedeće godine nema ništa.

Festival jugoslovenskog igranog filma u Puli je značajan i po tome što je tu bilo para. Oni koji su kupovali filmove imali su pare i takmičili su se između ponuđenog. To je isto kao danas u Kanu. Danas se tamo trguje i zbog toga je, između ostalog, tako prestižan. Inače, znate li ko je

Hrvatski glumac Igo usponu i razaranju F

Mi nij svako Kada sam pitao Kineze zašto toliko dugo gledaju te partizanske filmove, odgovorili su mi: „Kako ne razumijete?! To je jedna takva solidarnost i bratska povezanost“. Eto, to je najveća vrijednost pokrenuo prvi filmski festival?

POBJEDA: Benito Musolini, ako se ne varam?

GALO: Da, Musolini. On je u okviru Mostre, tadašnje likovne izložbe, 1932. godine shvatio da je film moćan. Doduše, i drugi diktatori su to znali. Musolini je odmah razdvojio Mostru i napravio Venecijanski filmski festival, kao jednu vrstu propagandne mašinerije, ali i put ka uzdizanju svoje kinematografije. U ta vremena, Holivud je harao Evropom. Musolini je vidio da od toga nema puno vajde za italijansku kinematografiju, pa je onda nametnuo veliki porez na ulaznice za američki film. Te novce je usmjeravao u italijansku kinematografiju. Tako je izgrađena cijela jedna generacija italijanskog filma. Mi danas nemamo ništa sa tim. Mi nemamo ni bioskope, ništa. Mi smo samo jedno tržište za američki film, blokbastere, a nemamo ni udio u vlasništvu.

POBJEDA: Je li tačno da je Musolini prvi organizovao filmske projekcije u pulskoj Areni?

GALO: U tome leži odgovor zašto je festival napravljen u Puli.

Prvu filmsku projekciju u Areni, u Puli, 1938. godine organizovao je Musolini. Tada je prikazano 12 filmova. Dakle, nijesmo mi izmislili Arenu, već je taj potencijal prepoznao Musolini. Sa dru-

Kultura

Poneđeljak, 19. februar 2024.

15

or Galo za Pobjedu povodom najnovijeg dokumentarca o Festivala jugoslovenskog igranog filma u Puli

s. vasiljević

jesmo društvo, jer o živi samo za sebe

Igor Galo kao Bambino u filmu „Most“ Hajrudina Krvavca

Najvažnije je da imaš „kontrolni paket dionica“

FILM JE PROKLETA STVAR, SVE SE VIDI: Igor Galo u razgovoru sa novinarem Pobjede

ge strane, Jugoslaviji onog doba je trebalo da bude okrenuta prema Zapadu, da ima neki kulturni obrazac, da festival u Puli bude prije Venecije. To su već strategijska razmišljanja, jedna vizija državnih struktura. Sada mi ne razmišljamo o nikakvim strategijama, tačnije nemamo strategiju, samo se ponašamo unutar tog konglomerata filmske industrije.

POBJEDA: Zanimljivo je da ste cijeli život bili revnostan bilježnik, snimatelj i fotograf svih događaja u kojima ste kao glumac učestvovali. Je li Vam ta arhiva zapravo bila i ključna u procesu stvaranja ovog dokumentarca o festivalu u Puli?

GALO: Naravno. To su rijetki materijali. Niko ih nema. Televizija je snimala dva-tri minuta sa događaja, a ja sam ostavljao kameru da snima mnogo duže. Slučajno sam snimio kada je 1991. godine u Puli gostovao glumac Džon Malkovič, koji je dobio Zlatnu arenu na dan kada je festival prekinut. Vidio je da su svi utučeni, da se nešto grdno

dešava... Napili ga noć prije, pa je došao sljedeće jutro, glave vezane u maramu. Vidio je šta se dešava i rekao: „Lako je za mene. Ja ću sjesti u avion i otići za Ameriku. A šta ćete vi?“ Mi ćemo onda rat. Eto, tako se ispostavilo.

POBJEDA: Uvijek sa gorčinom govorite o otkazivanju festivala 1991. godine, kada je, na neki način, prestala i da postoji ondašnja Jugoslavija, prije zvaničnog rasparčavanja. Mlađima može djelovati čudno da su prve radikalne političke odluke i antagonizmi svoj put najprije nalazile u važnim kulturnim manifestacijama. Kako Vi to tumačite?

GALO: Svi simboli Jugoslavije je trebalo da budu uništeni, da što prije izađu iz svijesti. Vi gledate sada generacije koje su rođene prije 34 godine, to su „tabule rase“ za cio jedan period.

Ništa ne znaju. Kada tim ljudima, koji su inače obrazovani, počnem da pričam o tom periodu, ili kada vide ovaj moj dokumentarac, ne mogu da vjeruju šta vide. Oni su zapravo utučeni, jer vide da im fali cijeli jedan

Kadar iz najnovijeg dokumentarca Igora Gala, koji je posvećen festivalu u Puli

segment, te da im roditelji o tome nijesu pričali, da im slučajno neko ne kaže da su „jugonostalgičari“. Moja generacija je generacija dva vremena, kojoj je ono bivše vrijeme breme. Kada to pričam mlađim generacijama, to nema nikakvog efekta.

Prosto je na snazi brisanje iz svijesti jednog sistema, koje se događa i u obrazovanju i u kulturi.

POBJEDA: Nekadašnji jugoslovenski festival u Puli imao je svoj značaj, svoju težinu i karakter. Šta je danas ostalo od tog velikog festivala?

Može li se on nekako, bar na račun stare slave, iskobeljati iz šarenolike arhive festivalske prosječnosti?

GALO: On ima jednu nevjerovatno prednost, a to je Arena. Ta Arena je sama po sebi čarolija.

Sjedite pod vedrim nebom, gledate zvijezde, nije ni važno koji je film na repertoaru. Emocija nema. Ljudi hoće da budu na tom mjestu. Svi drugi festivali u svijetu su imali ekskluzivnu dimenziju. Na Lidu, u Veneciji, morate imati ulaznicu da biste tamo došli brodom, a onda ulazite u koridor, preko crvenog tepiha. Sa jedne strane su fotografi, pa se ne zna ko je u logoru, ko je rob. Ekskluziva nekih ljudi ulazi u tu dvoranu, to je sve snob do snoba, nema vrijednosnog sistema... Arena ima jednu dobru stvar, a to je što nije elitistička. Tu dođu ljudi i išikaniraju, isprdaju film. Toga se boji takozvani umjetnički svijet: da ne dožive krah u tom velikom prostoru. Jugoslovenski filmski reditelji najviše su strahovali od toga kako će u Puli da prođe njihov film.

POBJEDA: Pulski festival bio je i svojevrstan susret Istoka i Zapada, dijalog ta dva vrijednosna, ideološka sistema.

Imamo li mi taj dijalog danas

POBJEDA: Jednom prilikom ste izjavili da Vas je kroz svijet kinematografije vodila znatiželja i zanos igre, tačnije da Vas je držala radost u tome što ste radili. Danas mnogi glumci pristaju i na radost, ali i na muku,

samo da bi preživjeli, tačnije prinuđeni su da ne biraju projekte u kojima će igrati... Može li se dugo živjeti od muke?

GALO: Možeš dok si živ.

Navikneš se na robiju. Pitanje je dokle pristaješ da se saginješ.

POBJEDA: Vi ste izabrali da se ne saginjete?

GALO: Tako je. Manje se patim. Nemam nikakav teret na leđima. Ekonomisti kažu: najvažnije je da imaš kontrolni paket dionica, a to je 51 odsto. Ne tražim ja 100 odsto, samo taj „kontrolni paket“. Dakle, nisam dozvolio da se spusti ispod 51 odsto.

Kad se sve sabere i oduzme, samo je radost važna.

na nekom od velikih svjetskih festivala?

GALO: Pula je bila jedino mjesto susreta Istoka i Zapada. Danas tog dijaloga nema. Nema više susreta. Sve razlike su eliminisane, po odluci imperija, preko političkih preferencija.

POBJEDA: Pa zar ne bi umjetnici, producenti festivala, riječju – svi kinematografski radnici, trebalo da budu iznad podijeljenosti, ideoloških matrica i da iznova iniciraju tu vrstu jako potrebnog dijaloga?

GALO: Neće, kad su na uzici.

Dio su lanca ishrane, pa ako nešto kažeš pogrešno, ode ti karijera. Nema te više.

POBJEDA: Kao jako mlad, sa šumarskog fakulteta, ušli ste u svijet filma, radeći sa velikanima ondašnje kinematografije. Jeste li u tim prvim godinama uopšte mislili da ste zakoračili u svijet u kojem ćete ostati cijeli život?

GALO: Nisam. I dalje sam studirao, mada sam te prve četiri godine snimio 12 filmova, pa sam naravno zanemario fakultet. Išao sam iz filma u film. Moje kolege, dakle vršnjaci, za to vrijeme su studirali glumu, a ja sam igrao. Rastao sam uz te ljude, velike glumce i reditelje, koje vam nijedna škola ni akademija ne mogu priuštiti, to njihovo iskustvo, ljudskost. Nisam imao tu vrstu frustracije, strahova, meni je to bila zajebancija, igra. Ali, samo dok traje igra, onda ima i radosti. Onda se ona vidi, značajna je i raspoznatljiva. Najveći problem naših savremenih filmova je što se niko ne raduje što to radi. Svi se pate, imaju patničke face, muče se. To se vidi u filmovima. Film je prokleta stvar. Sve se vidi. Da sam se mučio, ne bih radio više.

Išao bih da radim nešto što me raduje, a ne što me muči.

POBJEDA: Na početku Vaše glumačke karijere, velikani poput Bate Živojinovića, Slobodana Cica Perovića, Hajrudina Krvavca imali su samo riječi hvale za Vaše prve uloge. Baš u tom periodu igrali ste u nekoliko takozvanih

partizanskih filmova, poput ostvarenja „Most“ i „Valter brani Sarajevo“. Jeste li ikad uspjeli da odgonetnete zašto su ti filmovi i danas puno gledani, pogotovo u Kini?

GALO: Stvari su jednostavne.

Kada sam pitao Kineze zašto toliko dugo gledaju te partizanske filmove, odgovorili su mi: „Kako ne razumijete?! To je jedna takva solidarnost i bratska povezanost“. Eto, to je najveća vrijednost. Nas nekoliko glumaca i drugih aktera tih filmova bili smo gosti u Pekingu, povodom 60 godina od pobjede nad fašizmom, kad se u Hrvatskoj niko nije usudio da slavi Dan antifašizma. Kinezi kažu: „Vi ste simboli antifašističke borbe.“. Dakle, Bata Živojinović, ja, Boris Dvornik, Ljubiša Samardžić...

To su neprolazne vrijednosti.

POBJEDA: Jedan ste od rijetkih hrvatskih glumaca koji otvoreno iskazuje jugonostalgiju i rado gostujete u svim državama bivše Jugoslavije.

Zašto je jugonostalgija postala, blago rečeno, nepoželjna osobina?

GALO: Mislim da se jugonostalgija ne objašnjava dobro. Da se razumijemo, nisam ja nostalgičan, znam da toga više nema, ali ističem neke evidentne vrijednosti koje su danas nedohvatljive. Produkcijski ne možemo da osmislimo film na tom nivou kakav je mogla da dostigne Jugoslavija. Jugoslovenski film je zaista bio jugoslovenski, dakle proizvod jedne velike države, svih republika. Tu mi gubimo kredibilitet, vrijednosti. Mi više nemamo društvo. Države su skup pojedinaca koji žive silom prilika zajedno, a ne zato što žele. Mi nijesmo društvo, ne funkcionišemo kao društveno biće.

Samo individue. Svako živi za sebe. To je problem i to će nas koštati.

POBJEDA: Ono što prolazimo evo već više od 30 godina u teoriji politike naziva se tranzicijom. Međutim, tranzicija bi, bar po teoriji, trebalo da bude jedan kratak period prelaska iz jednog sistema u drugi, prilagođavanje tom

sistemu i ponovno uspostavljanje zakonitih normi, ali mi i danas, nakon tri decenije, koristimo tu riječ da opišemo sve jade kroz koje prolazimo. Zašto?

GALO: „Tranzicija k demokratiji“ je bila parola gdje smo mi izašli iz diktature, jednopartijskog sistema, u nešto što bi bilo „demokratija“, a traje 34 godine. Nema namjeru da se finalizuje kao demokratija ili kao diktatura.

POBJEDA: Pa gdje smo onda mi?

GALO: Nigdje, evo već 34 godine. Mi na to pristajemo. Nema tome kraja.

POBJEDA: Već nekoliko godina u regionu se ponovo zaoštrava nacionalistička retorika, jača politička desnica u Evropi, štaviše, pobjeđuje na izborima. Čemu sve ovo vodi?

GALO: Promjeni svijeta. Ona se osjeća. Meni su tu zanimljive skandinavske države, u kojima se zaoštrila retorika, govori se o povećanju vojnih budžeta, vojnom roku. Prijatelj mi iz Švedske javlja da djecu u školama već uče kako će ih Rusi napasti.

Sve ide ka nekom zaoštravanju.

POBJEDA: Ovih dana gostujete u Podgorici, u Crnogorskoj kinoteci. Kakve veze imate u Crnoj Gori, kako je se sjećate iz perioda bivše Jugoslavije, a kako Vam izgleda danas?

GALO: Volim Crnu Goru i rado se odazivam pozivima prijatelja, te generacije koja je u nekadašnjoj državi sa mnom dijelila vrijednosti. Ja sam ovdje snimio četiri filma. Snimio sam jedan film na Žabljaku, koji je bio rimejk „Mosta“, ali vrlo neuspješan. Taj film je napravljen po matrici „Mosta“, s namjerom da naprave bolji. Snimio sam i „Pobunu mornara“ u Boki Kotorskoj, igrao sam glavnu ulogu. Radio sam i sa Lolom Đukićem film „Balada o svirepom“, koji je vrlo vrijedan, jedan od najboljih jugoslovenskih filmova i šteta što se ne prikazuje. To je, pored svih ostalih stvari, priča o čojstvu i junaštvu. Odličan u svakom smiJovan NIKITOVIĆ slu.

16 Hronika Podgorice

Ovaj problem najizraženiji je u centru grada, oko zdravstvenih, predškolskih i školskih ustanova, ali i na ostalim javnim površinama koje nijesu fizički ,,zaštićene“ barijerama – stubićima, lancima, metalnim ,,P“ elementima... Vrijeme za nama, nažalost, pokazalo je da su ovakve barijere trenutno jedino pravo rješenje zaštite zajedničkih površina građana od nesavjesnih vozača, jer je na tim lokacijama, prije nego su postavljene, gotovo uvijek bio veliki broj nepropisno parkiranih vozila. Osim što sve ovo stvara haotičnu sliku našeg glavnog grada, u velikoj mjeri ugrožava bezbjednost svih učesnika u saobraćaju i otežava normalan protok saobraćaja i kretanje pješaka.

Za uspostavljanje saobraćajnog reda u Podgorici potrebna je, prije svega, ozbiljna studija, u čiju izradu treba da budu uključeni svi relevantni stručnjaci koji se bave ovom oblasti.

To, između ostaloga, podrazumijeva proširenje saobraćajnica, izgradnju javnih garaža i parkirališta, a prije svega uspostavljenje tačnog i dobro povezanog javnog prevoza, kao i promociju alternativnih vidova prevoza. Budući da ovi napori neće uroditi plodom ukoliko doprinos ne pruže i građani savjesnijim korišćenjem saobraćajnica i javnih površina, sve one koji krše te propise treba strože sankcionisati. Ovo su neke od poruka koje ovim povodom za Pobjedu šalju saobraćajni vještak Igor Radojević iz Sekretarijata za saobraćaj i Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada.

PLANIRANJE

Komentarišući za Pobjedu ovu pojavu, sobraćajni vještak Igor Radojević ocjenjuje da je za rješavanje saobraćajnih problema u gradu potrebna izrada ozbiljne studije, a da je preduslov komforan, tačan i dobro povezan javni prevoz.

- Proširenje saobraćajnica, izgradnja garaža i novih parkirališta je sigurno jedno od prvih rješenja koja daju rezultate.

Međutim, s obzirom na to da u Podgorici nemamo baš puno

Kvalitetnijim gradskim prevozom do manjih gužvi

Izmjestiti saobraćaj iz užeg centra grada

Podgorica nije ista kao prije 15–20 godina, postala je ozbiljan evropski grad, a mislim da se niko nije detaljno bavio studijom saobraćajne infrastrukture u gradu.

Mi moramo da uradimo ozbiljnu studiju, da se napravi strategija saobraćaja i plan kako će saobraćajnice da izgledaju da bi saobraćaj bio komforan, da se ne bi stvarale ovolike gužve. Tu treba da budu uključeni stručnjaci iz svih institucija koje se bave ovom oblasti – poručuje saobraćajni vještak Igor Radojević I. MITROVIĆ

Kolone vozila na glavnim gradskim saobraćajnicama, veliki broj nepropisno parkiranih automobila na kolovozu, trotoarima i zelenim površinama svakodnevne su slike u glavnom gradu.

Poneđeljak, 19. februar 2024.

SVAKODNEVNE SLIKE: Detalj iz Ulice 19. decembra

mogućnosti da širimo saobraćajnice, treba da razmišljamo da se frekvencija saobraćaja izmjesti iz strogog centra grada. To je u nekim zemljama riješeno komfornim, ali skupim, parkingom. Tako oni koji tu ne žive ili nijesu poslom vezani za taj dio grada ne moraju automobilima da opterećuju centar... Tu su i kartice ili elektronska učitavanja tablica za one kojima bi bilo odobreno da se parkiraju u centru – poručuje Radojević.

Preduslov za to je, smatra on, unapređenje gradskog saobraćaja, koji mora biti tačan, češći i dobro povezan, kako sa centrom, tako i sa ostalim djelovima grada.

Ističe i to da veliki broj ljudi iz drugih gradova, koji rade ili prolaze kroz Podgoricu, automobilima dodatno opterećuju naš glavni grad.

- U tom smislu, ključno je iz-

graditi obilaznice oko Podgorice i razmišljati da se po obodima grada izgrade parkirališta gdje bi ti ljudi mogli da parkiraju svoja vozila, a onda da se dobro povezanim gradskim prevozom prevezu do centra. Ali, ponavljam, preduslov je dobar gradski prevoz, koji mora biti tačan, ćešći, kako bi se ljudi odlučili za taj vid prevoza. Treba razmotriti i mogućnost da samo javni prevoz putnika ima pravo prolaza kroz centar – preporučuje Radojević, uz napomenu da treba razmotriti i mogućnosti da se na glavnim saobraćajnicama odvoje posebne trake za linijski prevoz putnika, kako bi on bio brži.

Smatra da odluke za rješavanje saobraćajnog reda u gradu ne treba donositi na brzinu, već da se tome mora pristupiti studiozno i uključiti sve relevantne ljude iz struke.

,,Oko sokolovo“ olakšalo rad kontrolorima ,,Parking servisa“ Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz gradskog preduzeća Parking servis d. o. o. su izjavili da njihovi kontrolori vrše pojačane kontrole vozila na obilježenim parkiralištima u svim djelovima grada, sa posebnim akcentom na centar. Zahvaljujući vozilu ,,oko sokolovo“ i sistemu koji koriste kontrolišu mnogo više vozila pa je, ističu oni, kontrola vozila

mnogo lakša nego što je to bio slučaj ranije i kontrolori mnogo lakše izdaju parking karte.

- Sa novim izmjenama i dopunama Elaborata iz decembra 2023. godine Parking servis raspolaže sa oko 6.500 parking mjesta, na teritoriji Podgorice, od čega je oko 4.300 na opštim parkiralištima – zonama.

Cijena usluge parkiranja

u zoni se kreće od 40 do 60 centi po satu. Ukoliko korisnici ne izvrše plaćanje, parking karta koju izdaje naš kontrolor po satu, zavisno od zone, je od 2,40 do 2,60 eura – poručuju iz Parking servisa, uz napomenu da u kontinuitetu rade na pronalaženju novih lokacija za koje je potrebna detaljna analiza i saglasnost drugih nadležnih institucija.

- Podgorica nije ista kao prije 15–20 godina, postala je ozbiljan evropski grad, a mislim da se niko nije ozbiljno bavio studijom saobraćajne infrastrukture u gradu. Mi moramo da uradimo ozbiljnu studiju, da se napravi strategija saobraćaja i plan kako će saobraćajnice da izgledaju da bi saobraćaj bio komforan, da se ne bi stvarale ovolike gužve. Tu treba da budu uključeni stručnjaci iz svih institucija koje se bave ovom oblasti – smatra naš sagovornik, uz napomenu da je za podizanje nivoa kulture u saobraćaju neophodno strože sankcionisati sve koji ne poštuju propise.

ULAGANJE

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Sekretarijata za saobraćaj su izjavili da Glavni grad Podgorica ulaže značajna sredstva u poboljšanje saobraćajne infrastrukture, odnosno modernizaciju ulične mreže.

To, pojašnjavaju oni, podra-

zumijeva modernizaciju saobraćajne signalizacije i opreme, naročito u zonama gdje je povećano prisustvo djece, odnosno pješaka.

- Sekretarijat za saobraćaj će u narednom periodu posvetiti posebnu pažnju bezbjednosti u saobraćaju, kako bi se uticaj faktora puta i okruženja na rizik nastanka saobraćajnih nezgoda sveo na najmanju moguću mjeru. Kontinuirano se radi i na sanaciji kolovoza kako bi uslovi na putu bili povoljniji za vozače – poručuju iz ovog resora.

Ističu da je primjetno da se u pojedinim ulicama ne poštuje saobraćajna signalizacija, vrši se nepropisno parkiranje kako na kolovozu i trotoaru, tako i na zelenim površinama.

- Po informacijama koje dobijamo od kolega iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada i Komunalne policije, ekipe na terenu, u skladu sa postojećim kadrovskim kapacitetima, vrše uklanjanje nepropisno parkiranih vozila, odnosno kažnjavaju vozače za parkiranje na zelenim površinama. Ono što je važno pomenuti je da ćemo, u saradnji sa Agencijom za stanovanje, vršiti postavljanje zaštitnih ograda na trotoarima, kako bismo na, u tom smislu, problematičnim saobraćajnicama onemogućili vozače da zaustavljaju svoja vozila. Prva u nizu takvih odluka je postavljanje zaštitne ograde u Ulici bratstva i jedinstva, kod zgrade tzv. Ei Niš.

Imamo i još neke lokacije koje ćemo obuhvatiti u narednom periodu – najavljuju iz Sekretarijata za saobraćaj.

Kada je u pitanju Plan održive urbane mobilnosti, ističu da je prioritet linijski prevoz putnika.

- U prethodnom periodu izvršili smo obilazak i popis svih

Posebna pažnja posvećena sankcionisanju uzurpacije parkinga rezervisanih za OSI Iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada poručuju da je posebna pažnja posvećena sankcionisanju uzurpacije parking mjesta rezervisanih za vozila osoba sa invaliditetom, na način što se daje prioritet u postupanju i

sankcionisanju nesavjesnih vozača koji vozilima zauzimaju parking mjesta namijenjena za vozila OSI. - Za ovaj prekršaj se u prosjeku izda oko 50 naloga svakog mjeseca – navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

autobuskih stajališta sa preporukama za zadovoljenje saobraćajno tehničkih uslova za što bolju funkcionalnost istih, sa akcentom na pružanje što kvalitetnije usluge. Nadalje, planirana su i sredstva za kupovinu novih autobusa sa ciljem da naši sugrađani imaju tačan i kvalitetan javni gradski prevoz kako bismo imali manje automobila na saobraćajnicama – zaključuju iz Sekretarijata za saobraćaj, uz napomenu da je glavnom gradu neophodna izgradnja većeg broja kako nadzemnih, tako i podzemnih garaža.

KONTROLA

Iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada poručuju da svakodnevno sprovode brojne aktivnosti u cilju smanjenja broja nepropisno parkiranih vozila u svim djelovima grada.

- S tim u skladu vrši se premještanje nepropisno parkiranih vozila specijalnim vozilom ,,pauk“, upozoravanje putem obavještenja o uklanjanju nepropisno parkiranih vozila i izdavanjem prekršajnih naloga. Građani nas mogu pozvati na dežurni broj telefona 067/245-799, kako bi prva slobodna ekipa izašla na lice mjesta i otklonila nepravilnosti u dijelu nepropisno parkiranih vozila na javnim površinama.

Najizraženiji problem nepropisnog parkiranja vozila je na bulevarima Stanka Dragojevića, Ivana Crnojevića, kao i u ulicama Slobode, Vučedolskoj, 19. decembra i Dr. Ljubomira Rašovića – ističu iz Uprave za inspekcijske poslove.

Navodeći da svakog mjeseca u prosjeku premjeste oko 1.100 nepropisno parkiranih vozila, kažu da raspolažu sa šest specijalizovanih ,,pauk“ vozila, čiji je rad organizovan u tri smjene.

- U narednom periodu očekuje se nabavka još jednog ,,pauk“ vozila, kao i povećanje broja izvršilaca na poslovima premještanja i sankcionisanja nepropisno parkiranih vozila – poručuju oni.

Problem saobraćajne nekulture u gradu, kako navode, rješavaju u saradnji sa Upravom policije i Komunalnom policijom Glavnog grada.

- Takođe, nova gradska uprava radi na planiranju i obezbjeđivanju novih parking prostora, izgradnji podzemnih i nadzemnih garaža, kao i na promociji alternativnih vidova prevoza i korišćenja gradskih autobusa. Na kraju, svi ovi napori koje gradska uprava ulaže, nijesu dovoljni ukoliko doprinos ne pruže i građani, savjesnijim korišćenjem gradskih saobraćajnica – zaključuju iz Uprave za inspekcijske poslove, uz napomenu da, u cilju razvijanja svijesti vozača i društva i podizanju nivoa saobraćajne kulture, vrše upozoravanje putem obavještenja o uklanjanju nepropisno parkiranih vozila, pričvršćivanjem prekršajnih naloga na vozilu, izdavanjem prekršajnih naloga na licu mjesta, kao i premještanjem nepropisno parkiranih vozila.

I. MITROVIĆ

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Arena

Vaterpolo

17

Vaterpolo reprezentacija Crne gore stigla do Pariza, ali igrom ne napreduje, od 2020. i bronzane medalje na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj, četvrtfinala su postala noćna mora

MTB PHOTO

Do kada ćemo čekati na rezultat?

DALEKO SU OD ELITE: Vladimir Gojković sa igračima

PODGORICA - Sada ostaje da se nadamo i da vjerujemo u uspješniju ljetnju akciju vaterpolo reprezentacije Crne Gore na Olimpijskim igrama u Parizu.

Zimska je bila daleko od idealne, ali prostora za pretjeranu kritiku nema, jer su plasmanom na najvećoj sportskoj smotri ,,ajkule“ ispunile zacrtani cilj. A ,,svršenom poslu mane nema“, zar ne!

ZBOG ČEGA NIJESMO FENOMEN?

Obaveze su završene, prva u Zagrebu na šampionatu Evrope kada je naš tim stigao do vize za Dohu, a na Svjetskom prvenstvu pobjedom nad Rumunijom, nakon minusa od tri gola, a prije toga važnom nad Japanom u grupnoj fazi, pa se krenulo sa ukrcavanjem u avion za Francusku.

I sve je to lijepo, peti put Crna Gora će kroz vaterpolo živjeti olimpijski san, ali, ipak, istina ,,bode“ oči, a realnost bi trebalo da razbudi kompletnu, užu vaterpolo javnost, stručnjake i igrače. Jer ova medalja ima naličje. Upozorava, pravi uzbunu i traži odgovore – kako to da Crna Gora protiv objektivno kvalitetom nižerazrednih selekcija krči put do ,,uspjeha“ (konkretno na posljednja dva takmičenja),

Igrači da budu zdravi Do OI ima još dosta. Hoćete li imati vremena za sve što ste zamislili oko priprema?

- Ima prostora, svakako, a najvažnije je da igrači budu

zdravi. Plan smo krenuli da pravimo, vjerujem da će Vaterpolo savez sve da podrži. I prošlo ljeto i tokom ove zime rukovodstvo je uspjelo da obezbijedi sve

a protiv velesila se i ne približi borbi za medalju. Italija u Hrvatskoj, a Španija u Dohi su nas nadigrale. Na svakom polju ova dva tima su u četvrtfinalu djelovala moćnije.

Kao i Srbija u grupnoj fazi SP. Mečeve za plasman od petog do osmog mjesta i poraze od Grčke i Mađarske možda ne treba pretjerano komentarisati, jer su i ,,Heleni“ i šampioni iz Fukuoke bili manje motivisani.

Kako objasniti ,,fenomen“ Francuske, od koje su ,,ajkule“ bile bolje na startu EP (doduše nakon peteraca), u Dohi izbacile Mađare iz četvrtfinala, a od Hrvatske izgubile poslije peteraca?

Zbog čega Crna Gora odavno nije taj ,,fenomen“?

Kako to da ,,ajkule“, što se redovno potencira, rade više od drugih, a dometi, od posljednje osvojene medalje 2020. na EP u Mađarskoj, svedeni su na pobjede protiv autsajdera i na borbu za ,,goli život“. Ka-

ko smo došli do toga da nam utakmice protiv protivnika, sa kojima smo nekada popravljali gol razliku, sada služe kao istorijske. A da na Hrvatsku, Grčku, Španiju, Mađarsku i još neke selekcije gledamo kao da su sa druge planete. Pritom, zaboravljamo da smo nekada i mi bili moćna sila, koja nije baš uvijek morala da se nadmeće za medalju, ali je protivnik s druge strane bio u grču i neznanju šta može da očekuje. Sada protivnici, uglavnom, znaju ili mogu da pretpostave šta da očekuju od našeg tima.

Postali smo predvidljivi i, gotovo, nevidljivi za reprezentacije iz vrha svjetskog vaterpola. Kada se dogodi bljesak, kao na startu Evropskog prvenstva (pobjeda nakon peteraca nad Hrvatskom, solidno izdanje u porazu od Španije), po inerciji znamo da nas tamo negdje u četvrtfinalu čeka neko ko će po običaju biti bolji. I uglavnom je tako, četvrtfinala su za vaterpolo reprezentaci-

uslove da se na najbolji način pripremimo za takmičenja i iz toga je izašao plasman na OI. I uradićemo sve što možemo da radimo više od drugih i da probamo u tom dijelu da se unaprijedimo - zaključio je Gojković.

ju brdo od kojeg se vrh planine ne vidi.

ISTINA KADA PROGOVORI...

Možemo i da prihvatimo priču da je poslije OI u Tokiju došlo do najavljivane smjene generacije. U redu, došli su neki novi momci, mlađi, ali ova smjena je do sada imala više oblike magle i lutanja sa izborom igrača.

Vratio se nakon pauze od Tokija Draško Brguljan, legenda svjetskog vaterpola. Pokazao je nekadašnji kapiten, u 40. godini, kako igra može biti jednostavna. Vratio se i golman Dejan Lazović. Na oba posljednja takmičenja u ekipi nije bilo Bogdana Đurđića. Vratio se na veliku scenu i Đuro Radović, u tandemu sa još jednim ljevakom, Aleksom Ukropinom. Šansu su dobili mladi Marko Mršić i Jovan Vujović, Dušan Matković i Vasilije Radović na putu su da postanu ozbiljni igrači, a centri su na oba ta-

GOJKOVIĆ: Ne vidim razlog da je SP moglo biti razočaravajuće ako je jedna Mađarska sa nama igrala za sedmo mjesto Selektor Vladimir Gojković sumira utiske o igri i rezultatima sa dva posljednja takmičenja. Konkretni cilj je, kaže, postignut, a da je moglo bolje... Moglo je.

Ako uporedimo prethodno u Hrvatskoj, sa nedavno završenim takmičenjem u Dohi, jeste li vidjeli pomake ili detalje koji su bili na slabijem nivou?

- Teško je tražiti to da li je bilo nešto bolje ili slabije, iz razloga jer su bila dva zahtjevna takmičenja. Sa Hrvatskom, gdje smo bili u jakoj grupi, pa poslije i osmina finala i četvrtfinale.

Isto tako je u Dohi bila grupa još teža, stresnija. U Hrvatskoj smo se borili za Dohu, a u Dohi za Pariz. Mislim da su igrači taj pritisak podnijeli na izuzetan način zbog čega im čestitam. Analiziraćemo igru, mislim da smo u nekim utakmicama, prije svega sa Italijom u Zagrebu, mogli biti na većem nivou, i najviše mi je žao ovog meča u ova dva mjeseca.

Vjerujem da ima prostora za napredak.

Da li je SP bilo uspješno, manje uspješno ili razočaravajuće (i zbog čega)?

- Ne vidim razlog da je SP moglo biti razočaravajuće, ako je jedna Mađarska sa nama igrala za sedmo mjesto. Mislim da smo kroz tešku grupu ispunili cilj i kroz osminu finala potvrdili plasman na OI. Već sam rekao da je bilo padova. Neki igrači su bili bolji u Zagrebu, neki u Dohi, ali to je potpuno prirodno. Ljeti tempiramo formu za dva mjeseca rada, a sada su iz klupske sezone igrači došli i igrali mjesec-dva takmičenja.

Koliko ste daleko od elite?

- U ovom momentu mislim da su Španija, Italija, Hrvatska, Grčka i Mađarska izuzetno kvalitetne, a onda tu dolazi Srbija, Francuska, SAD i mi. U ovom momentu nijesmo favoriti u borbi za medalju. Naša želja je uvijek da prođemo četvrtfinale, ali vjerujem da će sami plasman na OI donijeti još jedno novo iskustvo i ljeto kvalitetnog rada. I kao što smo se podigli prošlo ljeto, sada se vidi da smo blizu vodećim ekipama i da možemo da odemo korak dalje.

Da li ste zadovoljni karakterom i energijom kod igrača?

- Imali smo dva izuzetno stresna takmičenja zbog pritiska koji je bio. Možemo biti zadovoljni kako smo odgovorili.

Stres često utiče na ono najbolje što ekipa može da prikaže. Jeste li se izborili?

- Bila su dva stresna meča. Prvi sa Japanom, poslije poraza od Srbije, za prolazak grupe. Bio je ne na jednu loptu i znali smo da će tako da bude, a definitivno je stres malo „okovao“ ruke u meču sa Rumunijom. Ali i to je dobar pokazatelj da smo se poslije 4:1 i 5:2, u tako važnom meču, vratili i primili u posljednje dvije četvrtine samo dva ili tri gola.

kmičenja bili najbolja karika tima...

Utisak je da je Savez promašio sa Bjelorusom Konstantinom Averkom koji ne pravi razliku kakvu, na primjer, Rus Konstantin Harkov pravi u reprezentaciji Hrvatske... Zato konstatujemo – Averka je zauzeo mjesto nekom domaćem igraču.

Smjena?

Jasno je da se ne može nadomjestiti odlazak Aleksandra Ivovića. Takvog vođu Gojković nema u ekipi. Nema ga ni na vidiku. A što bi tek Gojković dao da u timu ima profil igrača, na primjer, Antonija Petrovića! ,,U kost“, tamo gdje neko ni nogu ne bi postavio, nekadašnji as Primorca je glavom išao. E, to je ono što fali, i Lekina klasa i ,,prznica“ kakav je bio Petrović. Ili, onaj nivo inteligencije sa kojom je igrao Uroš Čučković. Da ne nabrajamo dalje imena legendi koja su odavno blizu ili daleko od vaterpolo scene.

I ko je kriv što na ovaj način re-

zultatski, na velikim takmičenjima, prolazi nacionalni vaterpolo tim?

Dosadašnji odgovori su bili isti – „Biće bolje, blizu smo, osjećamo da nam fali još korak...“ Niko ne priča o imenima, o tome jesu li igrači fizički spremni, koliko su sa psihološke strane nespremni, o izboru tima...

Iskrenost, realno sagledavanje stanja, je kategorija koja je lijek za sve. Samo je treba prepoznati i izgovoriti. Crnogorski vaterpolo tim nema rezultate. ,,Ajkule“ nijesu nadahnute. A utisak je da se većina igrača više plaši od grešaka i igra po principu da manje izgriješi, nego što bi stvarno kvalitetom mogla da uradi i doprinese u bazenu.

Rezultat je mjerilo. Uspjeh je vidljiv, a neuspjeh, kada pokuša da se prikrije ili zamaskira plaštom plasmana na Olimpijske igre, koliko god bilo veliko dostignuće, može da se vrati kao bumerang. Čekaćemo još. Do Igara u PaAna MARKOVIĆ rizu!

Arena

18 Fudbal

Poneđeljak, 19. februar 2024.

MERIDIANBET 1. CFL (20. KOLO): Budućnost vodila 2:0, iskusni napadač ostavio Dečić na ,,minus 2“

Vatreni derbi u Podgorici na startu polusezone nije donio promjenu u šampionskoj trci – Budućnost i Dečić remizirali su 2:2 u 20. kolu Meridianbet 1. CFL, pa je razlika ostala dva boda u korist lidera iz glavnog grada Crne Gore.

Aktuelni šampion ostao je prvi, ali ima razloga da žali jer je nakon prvog poluvremena vodio 2:0 pogocima MilanaVukotića i Đorđa Despotovića.

Junak Tuzana bio je zimsko pojačanje BojanMatić, koji je u roku od pet minuta dva puta zatresao mrežu i onemogućio aktuelnom šampionu bijeg na startu fudbalskog proljeća.

- Matić je zato i došao. Ne bih istakao samo njega, cijela ekipa se dosta podigla, a bilo je veoma teško igrati protiv Budućnosti i u ovom ambijentu. To govori o našem kvalitetu i karakteru – rekao je trener Dečića Milorad Peković.

POGODAK VUKOTIĆA I BOMBA DESPOTOVIĆA

Nije nedostajalo uzbuđenja pod Goricom, pred – za crnogorske prilike – solidnim brojem gledalaca (oko 3.000), među njima i našeg novog selektora Roberta Prosinečkog.

Budućnost je mogla da povede već u trećem minutu iz gužve poslije kornera, dok je na drugoj strani u osmom Abdulahi probao šut s veće udaljenosti – Pavličić je odbranio i skrenuo loptu u korner.

Naizmjenično su se dešavala uzbuđenja na dvije strane terena – u 16. je krilo Budućnosti Bojović na pas Ignjatovića šutirao opasno uz prvu stativu gdje je pribran bio golman Nikić, dok je u 19. nekadašnji pr-

M: BABOVIĆ

Matić spriječio bijeg ,,plavih“ Budućnost

2 2 20

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 3.000 Sudija: Miloš Savović (Podgorica) Golovi: 1:0 Vukotić u 27, 2:0 Despotović u 45+2, 2:1 Matić u 70, 2:2 Matić u 75. Žuti kartoni: Gašević, Mirković, Orahovac (Budućnost), Augusto, Milić, Abdulahi, Matić (Dečić)

Budućnost Dečić

votimac ,,plavih“ Božović u naletu, iz dobre pozicije iskosa desno, poslao loptu preko gola.

U 27. minutu – gol za lidera kojem je prethodila sporna situacija. Utisak je bio da je lopta pogodila Bojovića u ruku, ali sudija Miloš Savović se nije oglasio – Vukotić je odigrao za Mirkovića, zadnji vezni produžio do Gaševića, a lijevi bek odlično pronašao Vukotića koji je ušao u srce odbrane Dečića, izbacio Ujkaja iz ravnoteže i zatresao mrežu.

Oči i srca navijača Budućnosti bili su ispunjeni nakon prvog poluvremena jer su ,,plavi“ u drugom minutu nadoknade stigli do 2:0.

Mirković je oduzeo loptu na sredini terena (gosti su smatrali uz faul), Bojović uposlio

Đorđa Despotovića pored loše postavljene odbrane Dečića, a napadač koji je svojevremeno bio na spisku srpske reprezentacije pokazao zašto je doveden kao veliko pojačanje – s oko 18 metara sjajno je savladao Nikića.

SUPERDEBI ,,DŽOKERA“

Despotović je na startu nastavka mogao da upiše i asistenciju jer je Vladan Adžić imao dobar pokušaj makazicama.

Trener Tuzana Milorad Pekovićje u 56. minutunapravio dvije izmjene, uveo Đoljaja i Matića, i upravo je nekadašnji napadač u 70. vratio nadu gostima.

Draško Božović je odigrao na desnu stranu, DžonatanDrešaj idealno centrirao, a Bojan

Matić pored Orahovca glavom savladao Pavličića.

Tridesetdvogodišnji internacionalac iz Srbije ove zime stigao je u Tuzi i zablistao na takmičarskom debiju. Pet minuta nakon prvog dao je i drugi pogodak.

Božović je izveo slobodan udarac, a Matić ponovo pored Orahovca pogodio glavom – 2:2. Ovog puta bio je brži i spretniji na prvoj stativi.

Bilo je u tom momentu svega na terenu i zapadnoj tribini – guranja, provokacija, morali su da intervenišu organi reda... Sve to je, nažalost, postalo redovna pojava kad se sastaju Budućnost i Dečić.

Morao je da mijenja strateg domaćih Mladen Milinković, ubacio je Vasilija Adžića kojeg čekaju ljekarski pre-

gledi u Juventusu, Ivanovića, Raičkovića, a rezervista Sekulović je bio u prilici da vrati prednost ,,plavima“.

Nije bilo promjena, ostalo je 2:2. Čini se da će ovo biti duga trka za titulu...

- Vrlo dobra i lijepa utakmica, da je više ovakvih u prvenstvu mnogo bolje bismo prolazili u Evropi. Divan ambijent i sjajna podrška navijača – prokomentarisao je trener Budućnosti Mladen Milinković.

- Dosta dobro prvo poluvrijeme s naše strane i vrlo loših 2530 minuta u drugom. Pred kraj utakmice smo pokušali da napadnemo, ali bilo je kasno. Slađi bod pripao je Dečiću. Nije dobro kad u prvom kolu ne pobijedite kod kuće, posebno protiv direktnog konkurenta. Ali

LISTA STRIJELACA 13 – Korać (Jedinstvo) 10 – Đorđević (Arsenal) 7 – Maraš (Mladost DG) 6 – Mrvaljević (Budućnost), Božović, Šarkić (Dečić), Tošković (Jezero)...

nom Giljenom, šutirao sa tri metra, a kapiten Nikšićana bravuroznom paradom spriječio viđeni pogodak. Odon-Mba je u 22. minutu dobio duel sa Simićem i šutirao, ali pored stative. Sa druge strane, zaprijetila je opasno i u Sutjeska i to tek u 35. minutu. Dragan Grivić je dobro izveo slobodan udarac, ali siguran na golu Barana bio je Stefan Popović.

U nastavku je bilo bez uzbuđenja sve do 60. minuta kada je Milan Mirosavljev faulirao Balšu Dubljevića, a neka-

ako budemo igrali 90 minuta kao što smo u prvom poluvremenu, ne bi trebalo da imamo problema na kraju šampionske trke. To sam rekao i igračima – istakao je Milinković.

- Prva utakmica poslije priprema je uvijek teška i treba vremena da se uhvati pravi ritam. Bila je dobra utakmica, a mi smo u prvom poluvremenu naivno primili golove i ušli u nervozu. U drugom su se igrači podigli, dobili smo ono što smo htjeli od početka, uspjeli da damo dva gola i mislim da je poslije svega remi realan ishod – dodao je trener Dečića Milorad Peković.

N. KOSTIĆ

Mornar

Stadion: ,,Topolica“. Gledalaca: 1.000.

Sudija: Savo Vujović.

Gol: 1:0 Ondong Mba u 61. Žuti kartoni: Ljutica, Seratlić (Mornar), Mirosavljev, Simić, Giljen, Begdadi (Sutjeska).

Crveni karton: Marko Simić u 90+5. minutu (Sutjeska).

1:0 2:2 3:1 1:0 3:2

1. Budućnost 20 11 7 2 40:23 40 2. Dečić 20 11 5 4 28:18 38 3. Mornar 20 7 9 4 22:20 30 4. Jezero 20 7 8 5 23:19 29 5. Sutjeska 20 6 10 4 25:19 28 6. Petrovac 20 5 10 5 23:22 25 7. Arsenal 20 5 9 6 25:27 24 8. Jedinstvo 20 4 6 10 24:35 18 9. Mladost DG 20 4 5 11 22:33 17 10. Rudar 20 4 3 13 10:26 15 U narednom kolu (24. februara) sastaće se: Mladost – Mornar, Dečić – Petrovac, Rudar – Budućnost, Jezero – Jedinstvo, Sutjeska – Arsenal.

dašnji fudbaler Sutjeske nakon nezgodnog duela morao da primi medicinsku pomoć van linija igrališta. I, baš u trenutku kada su bili sa igračem manje u polju, Barani su iz tog prekida stigli do gola. Marko Ćetković je ubacio loptu, odbrana Nikšićana loše reagovala, a akciju sa druge stative je ispratio

Sutjeska

1 0 00

Rezultati i tabela Mornar – Sutjeska Budućnost – Dečić Arsenal – Jezero Jedinstvo – Rudar Petrovac – Mladost DG

Nikić Drešaj Milić Ujkaj Đeljaj Bajović Augusto (od 89. Božanović) Abdulahi Božović (od 90+3. Ljuljđuraj) Gavrić (od 56. Đoljaj) Asović (od 56. Matić)

FSCG

Mornar plovi ka Evropi

Još jednom je čovjek odluke za Mornar bio Francuz Kris Odon-Mba. Ofanzivac Mornara iskoristio je smušenost odbrane gostiju u 61. minutu i nakon centaršuta Marka Ćetkovića zatresao mrežu.

Inače, iako je bilo šansi (Mornar imao veći posjed i prilike), sve je „mirisalo“ na remi bez golova.

Prva i najbolja prilika u prvom poluvremenu viđena je u 12. minutu kada se Demir Škrijelj našao oči u oči sa Vlada-

Pavličić Ignjatović Orahovac Vl. Adžić Gašević Mirković (od 74. Sekulović) Brnović Vukotić (os 82. Va. Adžić) Bojović (od 83. Raičković) Grbić (od 73. Ivanović) Despotović (od 83. Sekulić)

Pavličić dva puta vadio loptu iz mreže nakon šuteva Matića

Barani treći put ove sezone zaustavili Sutjesku: Francuz riješio meč

Mornar je nerješiva enigma za Sutjesku – Barani su u prvom dijelu sezone igrali neriješno na „Topolici“ sa Nikšićanima, zatim su slavili kraj Bistrice, a juče je stigla i pobjeda na svom terenu – 1:0. Porazom Jezera, Mornar je sada treći i definitivno je na evropskom kursu, a s obzirom na kvalitet koji posjeduje ovaj tim, to ne bi bilo nikakvo iznenađenje.

Dečić

Mornar slavi gol za pobjedu

Ondong-Mba i ugurao loptu u mrežu za 1:0.

Novi trener Sutjeske izvršio je četiri izmjene za deset minuta, ali su Nikšićani bili bez prave opasnosti, sve do 81. minuta kada je štoper Anto Babić iznenadio oko hiljadu gledalaca na „Topolici“ pokušajem sa tridesetak metara. Popović je

bio na iskušenju, ali je nekako iz drugog pokušaja zaustavio udarac ispred Grivića. Najbolju šansu gosti su imali u četvrtom minutu nadoknade – Griviću je Popović odbranio zicer sa svega par metara, dok je „odbitak“ Simić poslao preko gola.

U finišu je bilo nervoze i tenzija, pa je Simić dobio crveni, Gi-

Mornar

Sutjeska

Popović Vukotić Ondong Mba Dubljević Baošić Ljutica Stevanović Ćetković (od 62. Vujačić) Kaluđerović Škrijelj (od 76. Đurišić) Seratlić (od 87.

Vušurović)

Giljen Batrović Mirosavljev (od 72. Begdadi) Pavlović Simić Šaletić (od 72. Milić) Vučić (od 84. Kalezić) Babić Grivić Pajović (od 72. Marković) Vuković (od 62. Aničić)

ljen žuti karton, dok je trener Dragan Mijanović bio vidno R. P. razočaran…

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Arena

Sportski miks 19

ONI DOLAZE: Sedamnaestogodišnji Branislav Peković, vodeći crnogorski mladi smučar i član Ski kluba Bjelasica iz Kolašina

„Kapije“ za nova FIS dokazivanja

Crnogorski karatisti uspješni na turniru Serije A

Malović i Mikulić bronzani u Larnaki Crnogorski karatisti Nikola Malović i Nemanja Mikulić osvojili su bronzane medalje na turniru Serije A u Larnaki. Malović je u meču za bronzanu medalju, u kategoriji do 84 kilograma, pobijedio Muhameda Arifa Afigudima iz Malezije 5:1. Član Onogošta u petak je eliminisao Italijana Vinćenca Rića 5:0, Strahinju Brankovića iz Bosne i Hercegovine 11:1, Ukrajinca Bogdana Arhata iz Ukrajine 2:1 i u četvrtfinalu Poljaka Mihala Floržaka 5:1. U polufinalnoj borbi izgubio je od Melosa Gašija iz Albanije 4:3.

Mikulić je do bronzanog odličja u kategoriji do 75 kilograma slavio protiv Japanca Taikija Kataoke.

Borba je završena neriješeno 2:2, ali je karatista Bijele pobi-

jedio zahvaljujući prvom osvojenom poenu. Borbu za medalju izborio je pobjedama protiv Poljaka Maceja Draževskog 8:1, Holanđanina Arianta Budurija 8:0, Ukrajinca Olega Kinaša 7:0 i Japanca Šundžija Suzukija 4:0. Od finala i borbe za zlato odvojio ga je poraz od Iranca Bahmana Asgarija Gončeha 3:1.

U kategoriji preko 84 kilograma, Lazar Potpara iz Fokusa eliminisan je na startu od Jalolidina Aliksonova iz Uzbekistana.

Borba je završena neriješeno 3:3, a pobjednika je odlučilo pravilo prvog osvojenog poena.

Crnogorskim karatistima turnir u Larnaki bio je dobar test uoči seniorskog prvenstva Balkana, koje će od petka do nedjelje biti održano u PodgoriR. P. ci.

Italijan ne zna za poraz u 2024.

Janik Siner najbolji u Roterdamu

KOLAŠIN – Tradicija skijaških šampiona sa Bjelasice se nastavlja i dokazuje na prestižnim međunarodnim skijaškim takmičenjima. Nakon Ivane Bulatović, koja je između ostalog učestvovala na dvije zimske olimpijade, Mladena Minića, koji je bio akter svjetskih prvenstava i ostalih kolašinskih skijaša, takmičarski međunarodni niz je nastavio i sedamnaestogodišnji Branislav Peković, član Ski kluba Bjelasica.

Nedavno je Branislav predstavljao Crnu Goru na Olimpijskim igrama mladih koje su održane u Gandžonu, u Južnoj Koreji. Uz značajno iskustvo koje mu je donijelo ovo takmičenje, Branislav je zadovoljan i ostvarenim rezultatom.

– Bila je to smotra najboljih mladih smučara svijeta. Izuzetno sam zadovoljan svojim nastupom u slalomu gdje sam u konkurenciji od 80 takmičara osvojio 33. mjesto. To je i za mene i za Crnu Goru uspješan rezultat kojim održavamo kontinuitet Crne Gore kao države skijanja. Učešćem na ovakvim takmičenjima stiče se iskustvo, ali i dobija samopouzdanje za naredna skijaška dokazivanja koja me očekuju ove sezone.

Vjerujem da za mene dolaze sve zahtjevnija i kvalitetnija skijaška takmičenja – kaže Branislav Peković.

Branislav je učenik trećeg razreda SMŠ „Braća Selić“. Stiže da ispunjava i školske obaveze, da prođe kroz sve one „kapije gradiva“ i kada zbog treninga i takmičenja opravdano mora biti odsutan. Razumiju ga profesori i rukovodstvo škole, a on

Sa nastupa na Olimpijadi mladih u Južnoj Koreji

Nakon uspješnog nastupa na Olimpijadi za mlade u Južnoj Koreji, čekaju ga međunarodne FIS trke, a jedna od njih će polovinom marta biti i na Bjelasici nastoji da dobrim rezultatima na pravi način promoviše ovaj vaspitno-obrazovni kolektiv.

Kao i većina kolašinskih skijaških takmičara, na skije je „stao“ još prije polaska u školu.

– Naučio sam da skijam sa pet godina, a već sa 10 sam imao prvo takmičenje koje je organizovano na Ski centru „Lokve“. Trenirao sam i fudbal i košarku, ali je skijanje sve nadmašilo. Zavolio sam ga i kroz trening i kroz takmičenja, a značajnu ulogu u tome je odigrao moj otac Nebojša koji je, takođe, nekada bio uspješan takmičar. Pronašao sam se u skijanju kao u vrlo lijepom, ali i zahtjevnom sportu i nijesam

se pokajao zbog toga. Pozivam sve mlade ljude da se oprobaju u skijanju, to je na neki način obaveza svih nas koji smo „ komšije Bjelasice“ – ističe Peković.

Još pamti prve treninge sa trenerom Milovanom Juškovićem. Kada je postao reprezentativac, počeo je da uči skijanje od Rajka i Marine Kosić. Kaže da je tokom priprema u Austriji, o novoj tehnici skijanja najviše naučio od Marine Kosić.

– Nakon zlatnih medalja i titula koje sam osvajao u pionirskoj konkurenciji, nastavio sam sa uspjesima i kao junior. Najzapaženiji rezultat sam ostvario

na međunarodnoj FIS trci koja je održana u Bosni i Hercegovini, gdje sam bio trećeplasirani. Prošle godine sam imao zapažen nastup i na takmičenju u Torinu. Pripreme za ovu sezonu sam počeo polovinom septembra i kasnije ih nastavio na glečerima u Austriji. Spreman sam dočekao ovogodišnje izazove. Nakon uspješnog nastupa u Južnoj Koreji, čekaju me FIS trke na kojima ću pokušati da ostvarim što bolje plasmane. Polovinom marta me očekuje FIS trka na Bjelasici koja će za mene biti posebno izazovna – najavio je Branislav Peković, vodeći mladi smučar Crne Gore. Dr. DRAŠKOVIĆ KBSCG

Uspjeh naših kik boksera na Evropskom kupu

Medalje za ponos Janik Siner ne zna za poraz u 2024. Italijan je bio najbolji i u Roterdamum nakon što je u Melburnu osvojio prvi gren slem turnir.

U finalu je bez problema savladao Australijanca Aleksa De Minora - 7:5, 6:4 i upisao 17. pobjedu u nizu.

Siner nije dugo čekao u oba seta na brejk, u petom gemu prvog

je oduzeo servis rivalu, koji je u desetom spasao četiri set lopte i izjednačio na 5:5. Sve je mirisalo na taj-brek, ali tako nije mislio Siner koji prvo stigao do brejka, a bez greške je odradio posao na svom servisu.

Drugi set je bio sliačn prvom, Italijan je ponovo stigao do brejka prvi, Australijanac je uzvratio (3:3), a u sedmom gemu SiR. A. ner je završio posao.

Crnogorski kik bokseri nastup na Evropskom kupu u Zagrebu završili su sa pet medalja, dvije zlatne, srebrne i bronzanom. Zlatom su se okitili senior Nemanja Čađenović i stariji junior Viktor Dukić. Čađenović je u finalu discipline lou kik (do 71 kilogram), prekidom poslije prve runde savladao Ivana Polića iz Hrvatske. Prethodno je bio bolji od još jednog domaćeg borca Borne Grmuša i Slovaka Juraja Hrivnaka. Dukić je u

Zlatna medalja za Nemanju Čađenovića

finalu discipline K1, kategorije (preko 91 kilogram), pobijedio Ivana Čambera iz Bosne i Hercegovine, dok je u polufinalu bio bolji od Minje Kodža.

Srebrna odličja osvojili su senior Amar Fetahović i mlađi junior Andrija Radoman.

Fetahović je u finalu (lou kik,

-75 kg) poražen od Poljaka Pavela Jozefoviča. Radoman (lou kik, -60 kg) je nakon trijumfa nad Razmikom Movzisjanom iz Jermenije i Josifom Velkovskom iz Sjeverne Makedonije, u finalu izgubio od Bugarina Kristijana Georgijeva. Bronza je pripala

mlađem junioru Luki Šćepanoviću (lou kik, -67 kg). Kadetkinja Teofana Milošević zaustavljena je u drugom kolu discipline kik lajt, kategorije do 55 kilograma.

Na Evropskom kupu u Zagrebu učestvovalo je oko 1.700 takmičara iz 30 zemalja. R. A.

Arena

20 Košarka

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Košarkaši Crne Gore odradili drugi dan mini-priprema za start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

PODGORICA – Crnogorska reprezentacija odradila je i drugi dan mini-priprema, u nekompletnom sastavu, za start novog ciklusa kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Ekipi se juče priključio Nemanja Radović, a danas popodne posljednji stižu Kendrik Peri i Dino Radončić, koji juče nije bio u sastavu Bajerna koji je u finalu Kupa Njemačke savladao Ulm. Selektor Boško Radović je na današnjem prijepodnevnom treningu na raspolaganju imao 11 igrača – Igora Drobnjaka, Luku Bogavca, Vladimira Mihailovića, Petra Popovića, Fedora Žugića, Andriju Slavkovića, Emira Hadžibe-

govića, Aleksu Ilića, Vasilija Baćovića, Marka Simonovića i Zorana Nikolića.

- Prvo okupljanje od ljetos. Mislim da smo ga dočekali u vedrom duhu i lijepoj atmosferi. Čekamo da nam se priključe još neki momci, a onda da prođemo kroz te neke naše setove i spremimo se za prvu utakmicu – ističe bek Budućnost Volija Vladimir Mihailović.

Crna Gora u prvom ,,prozoru“ kvalifikacija igra dva meča, u četvrtak u gostima sa Njemačkom, aktuelnim šampionom svijeta, te tri dana kasnije u ,,Morači“ (ulaz slobodan) sa Švedskom. Treći rival u grupi D je Bugarska, ali će „crveni“ sa Bugarima igrati oba meča tek u novembarskom „prozoru“.

Tri selekcije iz grupe izboriće

odlazak na EP čiji su domaćini 2025. godine Kipar, Letonija, Finska i Poljska.

- Kao i uvijek do sada, bespotrebno je baviti se kalkulacijama. Sada razmišljamo o prvoj utakmici, a pitanja o sastavima su za neku drugu diskusiju.

Kada su kvalifikacije u pitanju, standardno je da su specifični sastavi. Međutim, mislim da ćemo biti spremni da pružimo jako dobar meč protiv Njemačke, možda i da iznenadimo. U svakom slučaju, idemo od utakmice do utakmice, da probamo da izvučemo maksimalan rezultat – dodao je Mihailović.

Kao i uvijek, naša selekcija će imati malo vremena za pripreme, a u kompletnom sastavu će odraditi tek tri treninga pred Njemačku.

KSCG

Mihailović: Možda i iznenadimo Njemačku

- To je, praktično, uvijek tako, neki čak još igraju, ali svi koji smo od prvog dana ovdje nastojimo da se oporavimo i zadržimo dobar nivo forme za utakmice koje slijede – zaključio je Mihailović.

Crna Gora je četiri puta igrala na prvenstvima Evrope, a samo je propustila Eurobasket koji je 2015. godine održan u Njemač-

koj, Letoniji, Francuskoj i Hrvatskoj. „Crveni“ u prošlom ciklusu kvalifikacija za EP nijesu izborili vizu kroz kvalifikacije, ali su dobili šansu da nastupe na Eurobasketu nakon što je Rusija isključena sa takmičenja zbog rata u Ukrajini. Tim Boška Radovića je to iskoristio na pravi način, sa tri pobjede u pet mečeva u grupnoj fazi je iz-

borio plasman u osminu finala, gdje je 10. septembra 2022. godine zaustavljen od domaće Njemačke (79:85). U tom meču su naši košarkaši u drugom poluvremenu, nakon „minus 24“ na odmoru (24:48), uspjeli da priđu na tri poena (77:80), na 24 sekunde prija kraja, ali je domaćin spriječio iznenađeS. JONČIĆ nje…

KRIM/FACEBOOK

U Indijanapolisu nastavljen Ol-star vikend NBA lige

Lilard i Meklang odbranili titule Demijen Lilard pobijedio je u brzom šutiranju trojki na Ol-staru u Indijanapolisu, pa je košarkaš Milvokija, tako, odbranio titulu osvojenu prošle godine u Solt Lejku.

Ovoga puta je do titule najboljeg trojkaša došao poslije drame, zahvaljujući pogotku iz posljednjeg pokušaja, kojim je savladao Treja Janga sa 26-24 poena.

Lilard je postao prvi igrač koji je dvije godine u nizu uspio da trijumfuje u ovom takmičenju, nakon Džejsona Kapona 2007. i 2008. godine.

U posljednjoj rundi su učestvovali i pobjednik iz 2022, Karl-Entoni Tauns, kao i spomenuti Jang.

Inače, u ovom takmičenju, u humanitarnom raspucavanju trojki gdje su poeni donosili novac u humanitarni fond, Stef Kari je pobijedio Sabrinu Jonesku. Jonesku, igračica Njujork Libertija, izazvala je Karija još ljetos, pa je došlo do duela, u kojem je košarkaš Golden Stejta je slavio s rezultatom 29:26. Jonesku je prva šutirala i stigla do 26 poena, da

bi Kari u posljednjoj seriji pogodio četiri šuta, koja vrijede dvostruko, te tako preokrenuo rezultat i pobijedio.

I košarkaš Oskeola Medžika Mek Meklang odbranio je titulu – u takmičenju u zakucavanjima. Postao je prvi igrač nakon Zeka Levina (2015, 2016) kome je to pošlo

za rukom. Meklang je dobio maksimalnih 50 poena u posljednjem zakucavanju, koje je napravio preko legendarnog Šekila O’Nila.

Drugoplasirani je bio Džejlen Braun, koji je u poslednjoj rundi obukao dres Terensa Klarka, 19-godišnjaka rođenog u Bostonu koji je po-

ginuo u saobraćajnoj nesreći tri mjeseca prije drafta 2021. godine. Haime Hakez iz Majam Hita i Džejkob Topin iz Vestčester Niksa bili su eliminisani u prvoj rundi.

Upitan da li će pokušati da napadne treći uzastopni trofej, Meklang je odgovorio: – Nikad ne reci nikad. Čast mi je što sam ovdje.

Tim Pejsers pobijedio je na domaćem terenu u Indijanapolisu u takmičenju u vještinama, pa je treći put uzastopno u ovom slavio domaći tim. Nakon Kavsa i Džeza, ovoga puta je slavio tim Pejsers, predvođen Tajrizom Haliburtonom, Benediktom Maturinom i Majlsom Tarnerom.

Slavili su nad ekipama „Top pikova“ (Paolo Bankero, Entoni Edvards, Viktor Vembanjama) i „Ol-starova“ (Skoti Barns, Tajris Maksi). Trej Jang Maksi, član ekipe ,,Olstar“, pogodio je za 58,8 sekundi, da bi pobjedu Pejsersima donio Haliburton, pogotkom na oko 20 sekundi prije kraja.

U takmičenju u vještinama, igrači su driblali, dodavali i šutirali, da bi na kraju na programu bili šutevi sa centra. S. J.

Tatjana Brnović

Završena grupna faza Lige šampiona u rukometu

Krim zakazao osminu finala sa Brestom PODGORICA – Rukometašice Budućnost Bemaksa oprostile su se od elite, slijedi duža takmičarska pauza za „plave“, ali ne i za crnogorske reprezentativke koje nastupaju za Krim.

Slovenačka ekipa stigla je do osmine finala, slavila je u posljednjem meču protiv Lubina (32:19) i sa pete pozicije zakazala borbu za četvrtfinale sa francuskim Brestom iz A grupe.

Itana Grbić, Tatjana Brnović i Jovanka Radičević postigle su po tri gola u posljednjem trijumfu Krima koji se od grupne

faze oprostio sa šest pobjeda, remijem i sedam poraza.

Na crnogorskom pogonu, a Krim vodi trener Dragan Adžić, šampion Slovenije je stigao do očekivanog plasmana, a na putu do posljednjeg koraka za F4 sačekaće ih nezgodna francuska ekipa za koju su do prošle godine nastupale i Brnović i Grbić.

Direktan plasman u četvrtfinale obezbijedili su Đer, Mec, Odenze i Esbjerg.

Parovi osmine finala: Krim – Brest, Bukurešt – FTC, Vajpers – Bitighajm, Ikast – DeA. M. brecin.

Feljton

Poneđeljak, 19. februar 2024.

DRAGOJE ŽIVKOVIĆ O DOPRINOSU CRNOJEVIĆA U IZGRADNJI CRNOGORSKE DRŽAVE Priredio: Slobodan ČUKIĆ Feris-beg je snažnim vojnim odredima napadao Stefaničina prigranična mjesta i prisilio tamošnje stanovništvo da mu se pokori. Između ostalog, oteo mu je imanja koja su pripadala manastirima na Skadarskom jezeru. Te, i cijele iduće godine, Stefanica Crnojević je sa sinovima i raspoloživim vojnim snagama, kojima se kraće vrijeme pridružio i odred od 300 najamnika koje mu je poslao kotorski knez, proboravio na granici, čineći sve da onemogući dublje prodore Turaka u svoju i mletačku teritoriju.

U međuvremenu, dok je Stefanica Crnojević još uspješno odolijevao Feris-begovom vojnom pritisku, u Mletke je, s proljeća 1460. godine, stigla turska misija sa zahtjevom da sultanu ustupi Gornju Zetu, na temelju ugovora koji je Mehmed II sačinio, 1456. godine u Smederevu, s despotom Đurađem Brankovićem. Venecija je diplomatskim manevrima pokušala da obrazloži neosnovanost klauzula Smederevskog ugovora, uz izgovor da se u Gornjoj Zeti znatno ranije vijorila mletačka zastava nego što je sporazum potpisan, pa otuda despot i nije mogao ustupiti sultanu ono što nije imao.

Maja 1460. godine stiglo je u Veneciju Crnojevićevo izaslanstvo sa zahtjevom za vojnu pomoć u ljudstvu i materijalu za odbranu od pojačanih turskih upada, posebno od prijetećeg sinhronizovanog napada, koji bi bio izveden na mletačke i crnogorske posjede. Da bi ga što čvršće vezala za sebe, Sinjorija mu je pružila izvjesnu vojnu pomoć i naredila da mu se nadoknade zaostala potraživanja za sve vrijeme duže od dva mjeseca provedeno na granici u borbama s medunskim odredima i drugim turskim četama.

Pri tom mu je obećano da će se mletački poslanik u Carigradu, založiti kod sultana da mu se vrate oteti posjedi manastira na Skadarskom jezeru.

Istekom 1460. godine, došlo je do zatišja na crnogorsko-turskoj granici, kao i duž mletačko-turskog graničnog pojasa. U Veneciji je, ipak, nastalo uznemirenje početkom 1461. godine.

Stjepan Vukčić Kosača uputio je poruku Sinjoriji da sultan priprema veliki vojni pohod na

Uporedo s odmjeravanjem vojne snage prema Turcima, Stefanica je iznutra stabilizovao svoju zemlju, postavljajući joj novi društveno-politički osnov, ističući novu zastavu kao državni simbol, učvršćujući temelje novoj dinastiji i svoj rodonačelnički vladarski autoritet

21

3.

Despot nije mogao ustupati zemlje koje nije posjedovao U Mletke je 1460. stigla turska misija sa zahtjevom da se sultanu ustupi Gornja Zeta, na temelju ugovora koji je Mehmed II sačinio 1456. u Smederevu s Đurađem Brankovićem. Venecija je osporila klauzule Smederevskog ugovora, uz izgovor da se u Gornjoj Zeti znatno ranije vijorila mletačka zastava nego što je sporazum potpisan Skadar, i da, potom, namjerava da krene na Dubrovnik. Vidjeći u tome veliku opasnost i za sebe, herceg je tražio od Republike da napušti Stefanicu Crnojevića i da njega prihvati za saveznika.

Nagoviještena opasnost, na koju je upozoravao Kosača je, međutim, izostala. Dvije godine vladao je mir duž granice Crne Gore i mletačkih posjeda, s jedne, i turskih, s druge strane.

Do zaoštravanja odnosa došlo je tek 1463. godine, kad je izbio mletačko-turski rat u Moreji, koji se morao prenijeti i na sve druge granične sektore između dviju zemalja. Bila je to godina ofanzivnih vojnih pohoda Mehmeda II, u kojoj je pokorio Bosnu i oteo znatan dio hercegovih teritorija.

Uloga Stefanice Crnojevića, kao saveznika Venecije, dobila je tad još više na značaju. U Mlecima je sa zadovoljstvom prihvaćena njegova ponuda da, uz izvjesnu pomoć Republikinih najamnika, izvrši napad i osvoji Medun („ključ obje Zete“) od Turaka.

Izvori ne govore da li je do te akcije stvarno i došlo, ali da je on i dalje Veneciji činio značajne vojne usluge, u to nema sumnje. To potvrđuju vijesti na liniji drugih komunikacija između dva saveznika. Koliko je Sinjorija držala do toga da ojača prijateljstvo

sa Stefanicom, vidi se i po tome što mu je dozvoljavala da iz Skadra nabavlja robu bez carine do iznosa od 10 dukata; što mu je odobrila da obnovi svoje solane u Grblju, kad je to Kotoru bilo izričito zabranjeno, i što je bila veoma obazriva u razrješavanju graničnih sporova koje je imao s Budvom i Ratačkom opatijom.

Kad je, zbog sitnih čarki, do kojih je dolazilo na granici prema Kotoru, tamošnji knez pokušao da mu spriječi preuzimanje žita iz kotorske luke koje je uputio Đerđ Kastriot, Sinjorija je odmah skinula tu zabranu, ističući da su njegove zasluge za nju od mnogo većeg značaja.

O crnogorsko-turskim odnosima, koji su uslijedili poslije izbijanja rata u Moreji, izvori ništa ne kažu, sve do smrti Stefanice, krajem 1464. ili početkom 1465. godine. Sudeći o tome na temelju uvažavanja koje je uživao u Veneciji, moglo bi se zaključiti da je učvrstio svoju poziciju prema Turcima, za koje je sigurno bio veoma tvrd orah.

Uporedo s odmjeravanjem vojne snage prema Turcima, Stefanica je iznutra stabilizovao svoju zemlju, postavljajući joj novi društveno-politički osnov, ističući novu zastavu kao državni simbol, učvršćujući temelje novoj dinastiji i svoj rodonačelnički vladarski autoritet.

Mletački dužd Paskvale Malipjero [1460-62]

Venecija, Pjaca San Marko

Ferman sultana Mehmeda II iz 1463. godine

TURSKI PRITISAK NA CRNU GORU U PRVOM PERIODU VLADAVINE IVANA CRNOJEVIĆA

Kad je preuzeo dužnost gospodara Crne Gore, Ivan Crnojević (1465–1490) bio je već zrio čovjek, sa značajnim iskustvom na vojnom i političkom polju. To mu je olakšavalo da podešava politički kurs, da hrabro i postojano vodi brod svoje zemlje u vrijeme kad je veoma teško bilo procijeniti s kakvim vidovima opasnosti i s kojim će se sve neprijateljima Crna Gora suočiti.

Zbog političke nestabilnosti svugdje unaokolo, mogla su se očekivati svakojaka iznenađenja. Očuvati nezavisnost zemlje u takvim okolnostima zaista nije bilo lako. U teškim vremenima, kad balkanske zemlje razrivene heterogenošću interesa i

Donosimo djelove iz prvog toma Istorije crnogorskog naroda, poznatog crnogorskog istoričara dr Dragoja Živkovića. Prvi tom ove kapitalne studije objavljen je 1989. godine, a nedavno ga je iznova objavila Matica crnogorska onesposobljene da udruže vojne snage i odupru se turskoj invaziji, Ivan Crnojević čini sve što je mogao da odbrani integritet i nastavi izgrađivanje države koju mu je otac ostavio u nasljeđe. Iako ga je u podsvijesti sigurno nagrizao crv sumnje u mogućnost održanja slobodne Crne Gore, u praktičnoj politici, Ivan nije dopuštao da takva sjenka padne na njega kao njenog čelnika.

Započeo je svoju političku karijeru kao gospodar koji se ne koleba, kao državnik koji želi da nastavi započeto djelo svojega oca i stvori vojno-političku organizaciju sposobnu da pruži maksimalan otpor zavojevaču, i obezbijedi svoje mjesto pod suncem. I zaista, zadivljuje činjenica da je Ivanu Crnojeviću za relativno dugo vrijeme vladavine, naravno ne i bez

Grobnice Mare i Stefanice Crnojevića u Manastiru Kom

kriznih trenutaka, ipak polazilo za rukom da se snažno odupre i tako moćnom imperatoru kakav je bio Mehmed II Osvajač.

Duh borca i pregaoca za odbranu integriteta svoje zemlje, Ivan Crnojević je ispoljio od trenutka preuzimanja prerogativa vlasti crnogorskog gospodara.

Odmah po dolasku na vlast, Ivan je poveo rat protiv – Venecije, doskorašnjeg „vrhovnog“ gospodara, zapravo saveznika. Svojim odredima napao je kotorski kraj i pridobio na svoju stranu najveći dio mletačkih podanika iz prigradskog područja Kotora i Budve, u prvom redu Grbljane i Paštroviće koji su otkazali poslušnost Republici. Zabrinuta zbog otvaranja jednog novog ratnog poprišta koje joj je otežavalo ionako nepovoljan međunarodni položaj, Sinjorija je raspisala visoku ucjenu od 10.000 dukata za Ivanovu glavu, zbog čega on nije bio potišten, već je pojačavao pritisak na Kotor da, iako ne uspije da ga osvoji, bar istakne svoje istorijsko pravo na njega.

Sama Republika, sprovodila je zato akciju na okupljanju raspoloživih vojnih snaga za obračun s Ivanovim odredima i odmetnicima iz kotorskog i budvanskog distrikta koji su mu se pridružili. Venecija je ozbiljno strahovala za poziciju u kojoj se našla, pa je bila srećna što se pobunjenicima pomenutog područja nije pridružio i Leka Dukađin s mletačkim podložnicima iz skadarskog kraja.

Mlečani u Zetskom primorju našli su se u nezavidnoj situaciji, jer su uz Turke, s kojima su već dvije godine u ratu, s iste strane barikada imali dojučerašnju uzdanicu – crnojevićku Crnu Goru. (Nastavlja se)

22 Enigmatika

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Oglasi i obavještenja 23

Poneđeljak 19. februar 2024.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

DOO EPCG - SOLAR GRADNJA NIKŠIĆ SEKTOR ZA RAZVOJ INŽENJERING, ZAŠTITU NA RADU KOMUNIKACIJU Adresa: NIKŠIĆ PODGORIČKI PUT BB

Tel.: 069-005-509 Email: solargradnja@epcg-sg.com Oglašava potrebu za prijemom 1 izvršioca na neodređeno vrijeme, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci: I. SLUŽBA ZA RAZVOJ INŽENJERING I ICT Radno mjesto – Inženjer/ka za implementaciju i održavanje računarske opreme I mreža Uslovi za prijem: - Diploma o završenom VII1/VII2 nivou kvalifikacije – Visoko obrazovanje, kvalifikacija obima 240 ili 300 (ECTS) kredita,društveni fakultet, tehnički fakultet ili fakultet prirodnih nauka , SQL, korišćenje Oracle Application Express (APEX) - Ljekarsko uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti za rad: - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore ili biometrijska lična karta; - Dokaz nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti; Osim navedenih dokaza kandidat dostavlja i prijavu na oglas i CV. Dokaz o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije (ne starije od 6 mjeseci).

Prijavu slati, u zatvorenoj koverti, na adresu EPCG SOLAR GRADNJA D.O.O. Nikšić, ul.Podgorički put bb, Nikšić.

Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

JU OŠ ,,BRANKO BOŽOVIĆ“ Adresa: JAROSLAVA ČERMAKA 2

Tel.: 020-270-479 Email: skola@os-bbozovic.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA , 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlenog sa bolovanja, a najduže do 31.08.2024.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. NASTAVNIK/CA LIKOVNE KULTURE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor likovne grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlenog sa bolovanja,a najduže do 31.08.2024.godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 2 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlenih sa funkcije,a najduže do 31.08.2024.godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

4. SEKRETAR/KA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlenog sa bolovanja,a najduže do 31.08.2024.godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OŠ ,,BRANKO BOŽOVIĆ“ Adresa: JAROSLAVA ČERMAKA 2

Tel.: 020-270-479 Email: skola@os-bbozovic.edu.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 31.08.2024.godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JZU KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Adresa: LJUBLJANSKA BB

Tel.: 020-412-351 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA U SLUŽBI ZA TRANSPORT , 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Tehničar drumskog saobraćaja Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -provjeru sposobnosti vrši poslodavac; Priložiti: ovjerenu kopiju diplome, srednja školska sprema, kopiju lične karte, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, dokaz o poznavanju stranog jezika, dokaz o prethodnom radnom iskustvu(kopija radne knjižice) i kopija lične karte.

Odluka o načinu bodovanja kriterijuma za izbor najboljeg kandidata za zasnivanje radnog odnosa srednjeg nemedicinskog kadra nalazi se na sajtu Kliničkog centra Crne Gore ODLUKA o načinu bodovanja srednjeg nemedicinskog kadra 2. VOZAČ/ICA U SLUŽBI ZA TRANSPORT , 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Vozač drumskog vozila (III SSS i KV) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -provjeru sposobnosti vrši poslodavac; Priložiti: ovjerenu kopiju diplome, srednja stručna sprema, kopiju lične karte, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, dokaz o poznavanju stranog jezika, dokaz o prethodnom radnom iskustvu(kopija radne knjižice) i kopija lične karte.

Odluka o načinu bodovanja kriterijuma za izbor najboljeg kandidata za zasnivanje radnog odnosa srednjeg nemedicinskog kadra nalazi se na sajtu Kliničkog centra Crne Gore ODLUKA o načinu bodovanja srednjeg nemedicinskog kadra

DOO ZENOBIA MONTENEGROHOTEL PODGORICA

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore; • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; janju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -prijave slati na e-mail:bojan.madzgalj@ hotelpodgorica.co.me

ZU DOM ZDRAVLJA GLAVNOG GRADA Adresa: BRACANA BRACANOVIĆA 1

Tel.: 067-321-119 Oglašava potrebu za: 1. VISOKA/I MEDICINSKA/I SESTRA/ TEHNIČAR U OFTALMOLOŠKOJ AMBULANTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Bachelor primijenjenih studija visoke medicinske škole, Bachelor primijenjenih studija Visoke škole sestrinstva Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. VISOKA/I MEDICINSKA/I SESTRA/ MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR ZA RAD U TIMU IZABRANOG DOKTORA/ICE ZA ŽENE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Bachelor primijenjenih studija visoke medicinske škole, Bachelor primijenjenih studija Visoke škole sestrinstva, Ginekološko - akušerska sestra Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -500-650e 3. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Specijalista interne medicine, Specijalista medicine rada, Specijalista opšte medicine, Specijalista urgentne medicine Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -specijalista porodične medicine -licenca za rad

BAR TEL.: 030/313-048

GIMNAZIJA ,,NIKO ROLOVIĆ“ BAR Adresa: M.BOŠKOVIĆA BR.1.

Adresa: SVETLANE KANE RADEVIĆ 1

Tel.: 020-402-510 Email: bojan.madzgalj@hotelpodgorica.co.me Oglašava potrebu za: 1. RECEPCIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u tra-

Tel.: 312-244 Email: sekretar@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja); • Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; • Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bar Uslovi: Profesor matematike, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: za prijem u radni odnos na određeno vrijeme do kraja školske godine (31.08.2024.godine) Profesor/ica matematike, 1 izvršilac - na 16 časova.

Pored opštih uslova predviđenih Zakonom potreban je VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila i položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca).

Predviđen je probni rad u trajanju od 3 mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bar Uslovi: Profesor matematike, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: za prijem u radni odnos na određeno vrijeme do kraja školske godine (31.08.2024. godine) Profesor/ica matematike, 1 izvršilac - na 12 časova.

Pored opštih uslova predviđenih Zakonom potreban je VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila i položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca).

Predviđen je probni rad u trajanju od 3 mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

3. PROFESOR/ICA LIKOVNE UMJETNOSTI , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bar Uslovi: Profesor likovne grupe predmeta, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: za prijem u radni odnos na određeno vrijeme do kraja školske godine (31.08.2024. godine) Profesor/ica likovne umjetnosti, 1 izvršilac - na 18 časova.

Pored opštih uslova predviđenih Zakonom potreban je VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila i položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca).

Predviđen je probni rad u trajanju od 3 mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

PZU JOVETIĆ DENT Adresa: POŽAREVAČKA BR.11

Tel.: 069/622-984 Email: ordjovetic@yahoo.com Oglašava potrebu za: 1. STOMATOLOŠKA SESTRA/ZUBNI TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Bar Uslovi: Medicinski tehničar (IV SSS), Stomatološka sestra, Stomatološki - zubni tehničar (IV SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana

BERANE TEL.: 051/233-332

DOO EPCG - SOLAR GRADNJA NIKŠIĆ Adresa: PODGORIČKI PUT BB

Tel.: 069/005-509 Email: solargradnja@epcg-sg.com Oglašava potrebu za prijemom 1 izvršioca na neodređeno vrijeme, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci: I. SLUŽBA ZA IZVOĐENJE RADOVA – REGION SJEVER Radno mjesto – Tehnički/a sekretar/ka Uslovi za prijem: - Dipoloma o završenom IV1 nivou kvalifikacije – Srednje stručno obrazovanje, kvalifikacija obima 240 (ECVET) kredita, (program u trajanju od 4 godine); - Ljekarsko uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti za rad; - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore i biometrijska lična karta; - Dokaz nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti; Osim navedenih dokaza kandidat dostavlja i prijavu na oglas i CV. Radno vrijeme – 8 časova Mjesto rada: Berane Dokaz o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije ( ne starije od 6 mjeseci) .

Prijavu slati, u zatvorenoj koverti, na adresu EPCG SOLAR GRADNJA DOO NIKŠIĆ, ul. Podgorički put bb, Nikšić.

Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Oglas o navedenom radnom mjestu objaviti u dnevnoj štampi.

DOO EPCG-SOLAR GRADNJA NIKŠIĆ ul. Podgorički put bb, NIKŠIĆ

SEKTOR ZA IZVOĐENJE RADOVA tel: 069 005 509, mail:solargradnja@epcg-sg.com Oglašava potrebu za prijemom 5 izvršioca na neodređeno vrijeme, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci:

24 Oglasi i obavještenja I. SLUŽBA ZA IZVOĐENJE RADOVA – REGION SJEVER Radno mjesto – Monter/ka 1- Grupovođa Uslovi za prijem: - Dipoloma o završenom III/IV-1 nivou kvalifikacije – Srednje obrazovanje, kvalifikacija obima 180/240 (ECVET) kredita, - Ljekarsko uvjerenje zdravstvenoj sposobnosti za rad po posebin uslovima: Uticaj okoline (buka vibracije, nepovoljno osvjetljenje, vlaga, prašina, nepovoljni atmosferski uslovi na otvorenom prostoru isl.)

- Psiho-fizička opterećenja (teško fizičko naprezanje i nepovoljno ergonomski uslovi) - Opasnost po zdravlje i život na radnom mjestu ( opasnost od sredstava za rad, rukovanje transportnim sredstvima, izloženost opasnim i štetnim materijama, blizina napona, rad na visini većoj od 1 metra isl. ) - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore i biometrijska lična karta; - Dokaz nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti; Osim navedenih dokaza kandidat dostavlja i prijavu na oglas i CV. Radno vrijeme – 8 časova Mjesto rada: Berane Dokaz o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije ( ne starije od 6 mjeseci) .

Prijavu slati, u zatvorenoj koverti, na adresu EPCG SOLAR GRADNJA DOO NIKŠIĆ, ul.

Podgorički put bb, Nikšić.

Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Oglas o navedenom radnom mjestu objaviti u dnevnoj štampi.

DOO EPCG-SOLAR GRADNJA NIKŠIĆ ul. Podgorički put bb, NIKŠIĆ SEKTOR ZA IZVOĐENJE RADOVA tel: 069 005 509, mail:solargradnja@epcg-sg.com Oglašava potrebu za prijemom 5 izvršioca na neodređeno vrijeme, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci: I. SLUŽBA ZA IZVOĐENJE RADOVA – REGION SJEVER Radno mjesto – Električar/ka Uslovi za prijem: - Dipoloma o završenom III/IV-1 nivou kvalifikacije – Srednje obrazovanje, kvalifikacija obima 180/240 (ECVET) kredita, škola za KV radnike elektro struke - Ljekarsko uvjerenje zdravstvenoj sposobnosti za rad po posebin uslovima: Uticaj okoline (buka vibracije, nepovoljno osvjetljenje, vlaga, prašina, nepovoljni atmosferski uslovi na otvorenom prostoru isl.)

- Psiho-fizička opterećenja (teško fizičko naprezanje i nepovoljno ergonomski uslovi) - Opasnost po zdravlje i život na radnom mjestu ( opasnost od sredstava za rad, rukovanje transportnim sredstvima, izloženost opasnim i štetnim materijama, blizina napona, rad na visini većoj od 1 metra isl. ) - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore i biometrijska lična karta; - Dokaz nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti; Osim navedenih dokaza kandidat dostavlja i prijavu na oglas i CV. Radno vrijeme – 8 časova Mjesto rada: Berane Dokaz o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije ( ne starije od 6 mjeseci) .

Prijavu slati, u zatvorenoj koverti, na adresu EPCG SOLAR GRADNJA DOO NIKŠIĆ, ul.

Podgorički put bb, Nikšić.

Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Oglas o navedenom radnom mjestu objaviti u dnevnoj štampi.

DOO EPCG-SOLAR GRADNJA NIKŠIĆ ul. Podgorički put bb, NIKŠIĆ

SEKTOR ZA IZVOĐENJE RADOVA tel: 069 005 509, mail:solargradnja@epcg-sg.com Oglašava potrebu za prijemom 20 izvršioca na neodređeno vrijeme, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci: I. SLUŽBA ZA IZVOĐENJE RADOVA – REGION SJEVER Radno mjesto – Monter/ka Uslovi za prijem: - Dipoloma o završenom III/IV nivou kvalifikacije – Srednje obrazovanje, kvalifikacija obima 180/240 (ECVET) kredita, škola za KV radnika ( program u trajanju 3/4 godine) - Ljekarsko uvjerenje zdravstvenoj sposobnosti za rad po posebin uslovima: Uticaj okoline (buka vibracije, nepovoljno osvjetljenje, vlaga, prašina, nepovoljni atmosferski uslovi na otvorenom prostoru isl.)

- Psiho-fizička opterećenja (teško fizičko naprezanje i nepovoljno ergonomski uslovi) - Opasnost po zdravlje i život na radnom mjestu ( opasnost od sredstava za rad, rukovanje transportnim sredstvima, izloženost opasnim

Poneđeljak 19. februar 2024.

i štetnim materijama, blizina napona, rad na visini većoj od 1 metra isl. ) - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore i biometrijska lična karta; - Dokaz nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti; Osim navedenih dokaza kandidat dostavlja i prijavu na oglas i CV. Radno vrijeme – 8 časova Mjesto rada: Berane Dokaz o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije ( ne starije od 6 mjeseci) .

Prijavu slati, u zatvorenoj koverti, na adresu EPCG SOLAR GRADNJA DOO NIKŠIĆ, ul.

Podgorički put bb, Nikšić.

Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Oglas o navedenom radnom mjestu objaviti u dnevnoj štampi.

DOO EPCG-SOLAR GRADNJA NIKŠIĆ ul. Podgorički put bb, NIKŠIĆ

SEKTOR ZA IZVOĐENJE RADOVA tel: 069 005 509, mail:solargradnja@epcg-sg.com Oglašava potrebu za prijemom 1 izvršioca na neodređeno vrijeme, sa radnim iskustvom od 36 mjeseci: I. SLUŽBA ZA IZVOĐENJE RADOVA – REGION SJEVER Radno mjesto – Šef/ica službe za izvođenje radova sjever Uslovi za prijem: - Dipoloma o završenom VII1/VII2 nivou kvalifikacije – Visoko obrazovanje, kvalifikacija obima 240 ili 300 (ECTS) kredita, tehnički fakultet; - Ljekarsko uvjerenje zdravstvenoj sposobnosti za rad po posebin uslovima: Uticaj okoline (buka vibracije, nepovoljno osvjetljenje, vlaga, prašina, nepovoljni atmosferski uslovi na otvorenom prostoru isl.)

Psiho-fizička opterećenja (teško fizičko naprezanje i nepovoljno ergonomski uslovi) Opasnost po zdravlje i život na radnom mjestu ( opasnost od sredstava za rad, rukovanje transportnim sredstvima, izloženost opasnim i štetnim materijama, blizina napona, rad na visini većoj od 1 metra isl. ) - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore i biometrijska lična karta; - Dokaz nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti; Osim navedenih dokaza kandidat dostavlja i prijavu na oglas i CV. Radno vrijeme – 8 časova Mjesto rada: Berane Dokaz o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije ( ne starije od 6 mjeseci) .

Prijavu slati, u zatvorenoj koverti, na adresu EPCG SOLAR GRADNJA DOO NIKŠIĆ, ul.

Podgorički put bb, Nikšić.

Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Oglas o navedenom radnom mjestu objaviti u dnevnoj štampi.

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

DOO IPKO Adresa: NOVI TRŽNI CENTAR

Tel.: 050/ 431-148 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana 2. STRUČNI/A SARADNIK/CA-AGRONOM/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS. Rok za prijavljivanje: 15 dana 3. TRGOVAC/ČICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III. Rok za prijavljivanje: 15 dana

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020-441-356 Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A STRUČNI/A SARADNIK/CA ZA PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Pravne nauke - stepen specijaliste Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak(ne starije od 6 mjeseci)

BUDVA TEL.: 033/402-556

DOO LOVĆEN AUTO PODGORICA Adresa: NOVAKA MILOŠEVA 6/2

Tel.: 069-351-154 Email: vuceta.knezevic@lovcen-auto.me Oglašava potrebu za: 1. KONTROLOR/KA NA LINIJI TEHNIČKOG PREGLEDA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: -potrebna licenca kontrolora -prijave slati na: vuceta.knezevic@lovcen-auto.me

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

JU ŠOMO ,,SAVO POPOVIĆ“ Adresa: BULEVAR CRNOGORSKIH JUNAKA BR.93

Tel.: 041-234-491, 067-317-735 Poništava konkurs za: 1. NASTAVNIK/ICA KLAVIRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Cetinje Vrši se poništenje konkursa, objevljen 12.02.2024.godine, za radno mjesto nastavnik/ca klavira – jedan izvršilac za 14 nastavnih časova neđeljno.

KOTOR TEL.: 032/325-732

JZU SPECIJALNA BOLNICA ,,VASO ĆUKOVIĆ“ RISAN Adresa: RISAN BB

Tel.: 032/371-748, 032/371-099 Oglašava potrebu za: 1. LJEKAR/KA SPECIJALISTA/KINJA ORTOPED/TKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Risan Uslovi: Specijalista ortopedije, Položen stručni ispit. Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi:specijalistički ispit, licenca ljekarske komore.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JU OŠ ,,BRAĆA BULAJIĆ“ Adresa: VILUSI BB

Tel.: 068/040-851 Email: skola@os-bbulajic.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Nikšić Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme, sa nepunim radnim vremenom, 12 nastavnih časova sedmično, a najduže do 31.08.2024.godine.

Kandidat/kinja treba da ispunjava sledeće uslove: -Završen fakultet za profesora matematike, profesora matematike i informatike, diplomirani matematičar, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 odnosno 300 kredita CSPK- a u skladu sa posebnim propisom; -položen stručni ispit za rad obrazovnim-vaspitnim ustanovama; -licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; -crnogorsko državljanstvo ili kopija biometrijske lične karte; -važeće ljekarsko uvjerenje kao dokaz o opštoj zdrastvenoj sposobnost za obavljenje poslova navedenog radnog mjesta; -da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; Dokaze o ispunjenosti uslova,kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Prijavu sa dokumentacijom dostaviti na adresu JU OŠ ,,Braća Bulajić“ Vilusi bb.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnoj štampi.

Telefon:068/040 851

2. NASTAVNIK/CA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Nikšić Uslovi: Profesor fizike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme, sa nepunim radnim vremenom, 5 nastavnih časova sedmično, a najduže do 31.08.2024.godine.

Kandidat treba da ispunjava sledeće uslove: -Završen fakultet za profesora/icu fizike fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila),VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivi dva (240 odnosno 300 kredita CSPKa u skladu sa posebnim propisom; -položen stručni ispit za rad obrazovnim-vaspitnim ustanovama; -licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; -crnogorsko državljanstvo ili kopija biometrijske lične karte; -važeće ljekarsko uvjerenje kao dokaz o opštoj zdrastvenoj sposobnost za obavljenje poslova navedenog radnog mjesta; -da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; Dokaze o ispunjenosti uslova,kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Prijavu sa dokumentacijom dostaviti na adresu JU OŠ ,,Braća Bulajić“ Vilusi bb.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnoj štampi.

Telefon: 068/040 851

UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2

Tel.: 020-414-270 Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE FILOLOŠKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za oblasti Montenegristika – Crnogorska i južnoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu – jedan izvršilac.

Izbor u akademsko zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o radu, Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje (prijava dostupna na sajtu Univerziteta Crne Gore, u odjeljku Naučni odbor - Obrasci), kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju (dokumentaciju potrebno predati u pet primjeraka), u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Sve dodatne informacije kandidati mogu pronaći na sajtu Univerziteta Crne Gore, na linku www.ucg.ac.me – Naučni odbor.

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-236.

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

JU OŠ ,,MATARUGE“ Adresa: MATARUGE VRULJA

Tel.: 068/820-895 Obnavlja konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Mataruge Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme na 12 časova nedeljne norme,a najduže do 31.08.2024.

Pored opštih uslova kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa.

OD VEZIČNICA Adresa: RADOSAVAC BB

Tel.: 069/047-939 Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

PLUŽINE TEL.: 040/271-295

JU OBRAZOVNI CENTAR PLUŽINE Adresa: PLUŽINE BB

Tel.: 040/270-028 Raspisuje konkurs za: 1. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Plužine Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme, do povratka radnice sa bolovanja, a najduže do 31.8.2024. godine Uslovi: - diploma o završenoj stručnoj spremi, najmanje IV stepen stručne spreme (240 kredita CSPK-a), podnivo jedan, predviđen za navedeno radno mjesto, iz oblasti ekonomije.

- ovjerena kopija stečenog zvanja računovođa, - kopija lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

- da ima opštu zdravstvenu sposobnost - potvrda da se ne vodi krivični postupak Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u okvirnom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostavljati u formi originala ili ovjerenih fotokopija, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu.

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu: JU Obrazovni centar – Plužine, u Plužinama, Ul. Lazara Sočice bb, 81435 Plužine u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Br telefona 069 398 131 / 067 229 136 administrativno računovodsveni radnik škole.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Plužine Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme, puna norma časova, a najduže do 31.8.2024. godine.

-diploma o završenoj stručnoj spremi, VII stepen stručne spreme predviđen za navedeno radno mjesto, podnivo jedan, odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a), Prirodno – matematički fakultet.

- ovjerena kopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu, -ovjerena kopija licence za rad u vaspitno – obrazovnim ustanovama, - kopija lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

- da ima opštu zdravstvenu sposobnost - potvrda da se ne vodi krivični postupak Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u okvirnom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostavljati u formi originala ili ovjerenih fotokopija, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu.

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu: JU Obrazovni centar – Plužine, u Plužinama, Ul. Lazara Sočice bb, 81435 Plužine u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Br telefona 069 398 131 / 067 229 136 administrativno računovodsveni radnik škole.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati..

3. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Plužine Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - na određeno vrijeme,12 nastavnih časova sedmično, a najduže do 31.8.2024. godine.

-diploma o završenoj stručnoj spremi, VII stepen stručne spreme predviđen za navedeno radno mjesto, podnivo jedan, odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a), Elektrotehnički fakultet / Prirodno – matematički fakultet.

- ovjerena kopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu, -ovjerena kopija licence za rad u vaspitno – obrazovnim ustanovama, - kopija lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

- da ima opštu zdravstvenu sposobnost - potvrda da se ne vodi krivični postupak Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u okvirnom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostavljati u formi originala ili ovjerenih fotokopija, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu.

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak 19. februar 2024.

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu: JU Obrazovni centar – Plužine, u Plužinama, Ul. Lazara Sočice bb, 81435 Plužine u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Br telefona 069 398 131 / 067 229 136 administrativno računovodsveni radnik škole.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati..

4. NASTAVNIK/CA MUZIČKE KULTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Plužine Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme, 7 nastavnih časova sedmično, a najduže do 31.8.2024. godine.

-diploma o završenoj stručnoj spremi, VII stepen stručne spreme predviđen za navedeno radno mjesto, podnivo jedan, odnosno podnivo dva ( 240 ili 300 kredita CSPK-a), Muzička akademija - ovjerena kopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu, -ovjerena kopija licence za rad u vaspitno – obrazovnim ustanovama, - kopija lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

- da ima opštu zdravstvenu sposobnost - potvrda da se ne vodi krivični postupak Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u okvirnom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostavljati u formi originala ili ovjerenih fotokopija, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu.

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu: JU Obrazovni centar – Plužine, u Plužinama, Ul. Lazara Sočice bb, 81435 Plužine u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Br telefona 069 398 131 / 067 229 136 administrativno računovodsveni radnik škole.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati..

5. NASTAVNIK/CA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Plužine Uslovi: VSS. Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme, 13 nastavnih časova sedmično, a najduže do 31.8.2024. godine, -diploma o završenoj stručnoj spremi, VII stepen stručne spreme predviđen za navedeno radno mjesto, podnivo jedan, odnosno podnivo dva ( 240 ili 300 kredita CSPK-a), Prirodno –matematički fakultet.

- ovjerena kopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu, -ovjerena kopija licence za rad u vaspitno – obrazovnim ustanovama, - kopija lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

- da ima opštu zdravstvenu sposobnost - potvrda da se ne vodi krivični postupak Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u okvirnom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostavljati u formi originala ili ovjerenih fotokopija, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu.

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu: JU Obrazovni centar – Plužine, u Plužinama, Ul. Lazara Sočice bb, 81435 Plužine u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Br telefona 069 398 131 / 067 229 136 administrativno računovodsveni radnik škole.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati..

6. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Plužine Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - na neodređeno vrijeme, polovina radnog vremena, u PO Dubljevići, - svjedočanstvo o završenoj osnovnoj školi, I2 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija - kopija lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

- da ima opštu zdravstvenu sposobnost - potvrda da se ne vodi krivični postupak Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u okvirnom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostavljati u formi originala ili ovjerenih fotokopija, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu.

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu: JU Obrazovni centar – Plužine, u Plužinama, Ul. Lazara Sočice bb, 81435 Plužine u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Br telefona 069 398 131 / 067 229 136 administrativno računovodsveni radnik škole.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati..

7. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Plužine

Uslovi: Profesor razredne nastave Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme, puna norma časova, PO Crkvicko Polje, do povratka radnice sa porodiljskog bolovanja, najduže do 31.8.2024. godine, -diploma o završenoj stručnoj spremi, VII stepen stručne spreme predviđen za navedeno radno mjesto, podnivo jedan, odnosno podnivo dva ( 240 ili 300 kredita CSPK-a), Filozofski fakultet, studijski program profesor razredne nastave.

- ovjerena kopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu, -ovjerena kopija licence za rad u vaspitno – obrazovnim ustanovama, - kopija lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

- da ima opštu zdravstvenu sposobnost - potvrda da se ne vodi krivični postupak Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u okvirnom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostavljati u formi originala ili ovjerenih fotokopija, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu.

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu: JU Obrazovni centar – Plužine, u Plužinama, Ul. Lazara Sočice bb, 81435 Plužine u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Br telefona 069 398 131 / 067 229 136 administrativno računovodsveni radnik škole.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati..

8. VASPITAČ/ICA U ŠKOLI , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Plužine Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme, a najduže do 31.8.2024. godine.

-diploma o završenoj stručnoj spremi, Vaspitač/ica VII stepen stručne spreme predviđen za navedeno radno mjesto, podnivo jedan, odnosno podnivo dva ( 240 ili 300 kredita CSPK-a).

- ovjerena kopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu, -ovjerena kopija licence za rad u vaspitno – obrazovnim ustanovama, - kopija lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

- da ima opštu zdravstvenu sposobnost - potvrda da se ne vodi krivični postupak Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u okvirnom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostavljati u formi originala ili ovjerenih fotokopija, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu.

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu: JU Obrazovni centar – Plužine, u Plužinama, Ul. Lazara Sočice bb, 81435 Plužine u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Br telefona 069 398 131 / 067 229 136 administrativno računovodsveni radnik škole.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

TIVAT TEL.: 032/674-585

AD LOVĆEN AUTO Adresa: NOVAKA MILOŠEVA 62

Tel.: 069-351-154 Email: vuceta.knezevic@lovcen-auto.me Oglašava potrebu za: 1. KONTROLOR/KA NA LINIJI TEHNIČKOG PREGLEDA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Tivat Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: Prijave slati na: vuceta.knezevic@lovcen-auto.me Potrebna licenca kontrolora

OPŠTINA TIVAT Adresa: TRG MAGNOLIJA BB

Tel.: 032-661-318 U Službi glavnog gradskog arhitekte Opštine Tivat, oglašava se popuna radnog mjesta VIŠI/A SAVJETNIK/CA III, jedan/na izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme.

Uslovi za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta i potrebna dokumentacija: •Da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore (dostaviti fotokopiju biometrijske lične karte) •Da je lice psihofizički sposobno za vršenje poslova radnog mjesta (kandidat koji je izabran odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja te odluke ljekarsko uvjerenje koje nije starije od šest mjeseci)

•Da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (uvjerenje iz kaznene evidencije pribavlja organ po službenoj dužnosti) •Stečeno visoko obrazovanje, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja u obimu od 240 kredita CSPK-a, završen ARHITEKTONSKI FAKULTET (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja) •Položen stručni ispit za rad u državnim organima (dostaviti ovjerenu fotokopiju uvjerenja) •Najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja (dostaviti uvjerenje poslodavca o potrebnom radnom iskustvu) Radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21, 37/22).Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Zaposleni kome je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu države uprave, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine. Zaposleni kome je isplaćena otpremina po osnovu prestanka potrebe za njegovim radom u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, osim zaposlenog koji je lice sa invaliditetom, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu državne uprave u periodu od godine dana od dana isplate otpremnine. Ograničenje se ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19, 08/21, 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18).

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas.

Spisak propisa potrebnih za pripremu praktičnog dijela: Zakon o upravnom postupku (“Sl. list Crne Gore”, br. 56/14, 20/15, 40/16, 37/17), Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata (“Sl. list Crne Gore”, br. 64/17, 44/18, 63/18, 11/19, 82/20, 86/22, 04/23).

Nepotpuna, neuredna i neblagovremena dokumentacija neće se razmatrati.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni preko zvanične internet stranice Opštine Tivat: https://opstinativat.me/zaposljavanje/ najkasnije pet dana prije provjere.

Prijavu sa ličnom biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati „JAVNI OGLAS – VIŠI/A SAVJETNIK/ CA III“, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem) neposredno na pisarnici Opštine Tivat ili preporučenom poštom na adresu: OPŠTINA TIVAT, Sekretarijat za lokalnu upravu - Odjeljenje za upravljanje ljudskim resursima, Trg Magnolija 1, 85320 Tivat.

Kontakt osoba za davanje informacija u postupku Javnog oglasa je mr Nataša Kruta – Rukovoditeljka Odjeljenja za upravljanje ljudskim resursima, na telefon 032/661-318.

TUZI TEL.: 020/671-287

JU OŠ ,,JEDINSTVO“ SKORAĆ Adresa: TUZI BB

Tel.: 020-715-509 Vrši ispravku oglasa registarskog broja 202812400027, za radno mjesto “Nastavnik/ ca geografije” objavljenog na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i u dnevnoj štampi dana 14.02.2024.godine.

Ispravka se odnosi na radno vrijeme u napomeni, te umjesto “Za pet časova nedeljno”, treba da stoji za “Za pet nastavnih časova nedeljno” Ostali uslovi ostaju isti.

ULCINJ TEL.: 030/412-213

JU OŠ ,,BOŠKO STRUGAR“ Adresa: BUDA TOMOVIĆA BR. 28

Tel.: 402-082 Email: osboskostrugar@t-com.me

Raspisuje konkurs za: 1. ICT KOORDINATOR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Informatičar, Stepen bachelor – Informacione tehnologije, Stepen specijaliste - Informacione tehnologije, Stepen specijaliste – Računarstvo i informacione tehnologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi: Sertifikat za ICT koordinatora.

Radnik/ca se prima na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2024.g. -pola radnog vremena.

Probni rad, kao poseban uslov za zapošljavanje nastavnika odnosi se za kandidate koji po prvi put zasnivaju radni odnos u ovoj ustanovi.

2. NASTAVNIK/CA CRNOGORSKOG JEZIKA KAO NEMATERNJI , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Stepen specijaliste – Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi: Profesor/ica CSBH jezika i književnosti Radni odnos je na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2024.g. za nastavni predmet Crnogorski jezik kao nematernji, puna norma nastavnih časova.

Probni rad 3 mjeseca, kao poseban uslov za zapošljavanje nastavnika odnosi se na kandidate koji po prvi put zasnivaju radni odnos u ovoj ustanovi.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

3. NASTAVNIK/CA ISTORIJE I GEOGRAFIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Profesor istorije i geografije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radnik/ca se prima na određeno vrijeme do povratka zaposlenog sa bolovanja a najduže do 31.08.2024.g. -16 časova nedjeljno, za nastavnu na crnogorskom i albanskom jeziku (6 n.časova istoriju , 5 n.časova geografiju na crnogorskom jeziku i 5 n.časova na albanskom jeziku).

Probni rad, kao poseban uslov za zapošljavanje nastavnika odnosi se za kandidate koji po prvi put zasnivaju radni odnos u ovoj ustanovi.

4. NASTAVNIK/CA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos je na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2024.g. za nastavu na crnogorskom jeziku, -5 n.časova nedjeljno.

Probni rad 3 mjeseca, kao poseban uslov za zapošljavanje nastavnika odnosi se na kandidate koji po prvi put zasnivaju radni odnos u ovoj ustanovi.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NOTAR- ILIRJANA ISMAILAGA Adresa: ULCINJ

Tel.: 069-024-664 Email: 1 Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A PRAVNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 19. februar 2024.

1068

Тужним срцем јављамо да је дана 18. фебруара 2024. у 73. години преминула наша драга

Дана 18. фебруара 2024. године уснула је у Господу наша драга

ДРАГИЦА Миланова – Грге ВУЛИЋЕВИЋ

БОРЈАНА Николина ЈОВОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели на Цетињу, 18. фебруара од 12 до 15 часова и 19. фебруара од 12 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на Новом гробљу на Цетињу. Ожалошћени: синови ДРАГАН, ИЛИЈА и АЛЕКСАНДАР – АЦКО, брат БРАНИСЛАВ, сестра ДОБРИЛА, јетрва ВЕСНА, унучад НИКОЛА, ЛУКА, МИЛАН, ОЛГА и ИРЕНА, снахе и остала многобројна родбина ВУЛИЋЕВИЋ и ПЕТРОВИЋ

рођена КРУШИЋ

Саучешће примамо 19. фебруара у манастиру Косијерево (Петровићи – Бањани) од 9 до 15 часова. Св. Заупокојена литургија служиће се у манастиру Косијерево 19. фебруара у 10 часова, а опијело у 15 часова. Сахрана ће се обавити истога дана у 16 часова на гробљу код цркве Св. Јована на Дријенку у Петровићима. У ХРИСТУ ВАСКРСЛОМ ЊЕНИ НАЈМИЛИЈИ !

1069

Dana 18. februara 2024. u 78. godini života preminuo je naš dragi

Дана 17. фебруара 2024. преминула је у 77. години живота наша драга

МИЛЕВА Цвијанова МИТРОВИЋ

рођена РАКИЋ 1986–2024.

рођена ПЕТРОВИЋ

1086

1082

1083

Dana 18. februara 2024. preselila se na Ahiret u 73. godini života

Саучешће примамо у капели на Чепурцима 18. фебруара од 10 до 14 часова и 19. фебруара од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу Чепурци. Ожалошћени: син ЗВЕЗДАН – БАТО, кћерке БРАНКА – СЕКА и ЗВЕЗДАНА, брат ГОЈКО, сестре ДАРА, БРАНКА и НЕВЕНКА, унучад, праунучад и остала родбина МИТРОВИЋ и КРУШИЋ

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

1076

NJEGI Sva lijepa sjećanja od našeg djetinjstva, blage riječi i pažnju koju si nam poklanjala vezaše nas istinskom ljubavlju. Zauvijek ćemo te pamtiti po tvojoj dobroti i plemenitosti.

ĐURO Nikolin KOSOVIĆ ARIFA Teufika TUZOVIĆ rođena KALUĐERČIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 18. februara do 15 časova i 19. februara od 9 do 12 časova, kada sa posmrtnim ostacima krećemo za Trešnjevo – Cuce, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Hajtar primamo na mezarju Cijevna 19. februara od 9 do 15 časova kada će se i obaviti dženaza.

Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO i MILORAD – MILO, ćerke SONJA, BRANKA i JADRANKA, brat VOJIN, sestra DARA, snahe VANJA, VJERA, DARA i SPASA, unučad praunučad i ostala mnogobrojna rodbina KOSOVIĆ

Ožalošćeni: sinovi MIRZA i ALIJA, braća GANO i FARO, sestra ŠERIFA, đeveri RUŽDIJA i IZEDIN, snahe ELVIRA i ALMA, unučad MINEA, MAJDA i TEUFIK, porodice TUZOVIĆ i KALUĐERČIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

BEBA PERUNOVIĆ sa porodicom

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA „Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. februar 2024.

1074

1090

Tužnim srcem javljamo da je 18. februara 2024, u 70. godini života, preminuo naš dragi

MIJO MARTINOVIĆ MILIVOJE Blaža MARTINOVIĆ 1954–2024.

Posljednji pozdrav našem Miju

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena na groblju u Bajicama, u krugu porodice.

Od Jankovih drugova iz CENTRA

Ožalošćena porodica MARTINOVIĆ 1091

1075

MILIVOJE MARTINOVIĆ

MIŚURE

1078

Posljednji pozdrav dragom tati

ĐURU KOSOVIĆU

ĐURO

VASKO i MIRJANA BEĆIR sa porodicom

Od SONJE sa porodicom

1079

Ne postoje riječi kojima se možemo dovoljno zahvaliti za sve što si učinio za nas.

Sa ponosom ćemo se sjećati tvoje plemenite i čestite duše.

Sad odmaraj, Miśure, a mi ćemo nastaviti tvojim stopama.

Tata, svemu si nas naučio, ali nisi kako živjeti bez tebe.

Tvoj sin JANKO sa suprugom NINOM Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu

1084

Od tvojih: PETRA, KATARINE, KSENIJE i JELENE

Od unuke SANDRE sa porodicom

MIJU MARTINOVIĆU Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

DRAGAN POPOVIĆ sa porodicom 1093

MILIVOJE Blaža MARTINOVIĆ Hvala ti za svu nesebičnu ljubav koju si mi poklanjao svih ovih godina. Počivaj u miru.

Tvoj brat ČEDOMIR

ĐURU

1089

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MILIVOJE Blaža MARTINOVIĆ 1954–2024.

Posljednji pozdrav dragom đedu

Neka ti je laka crnogorska zemlja.

TVOJI MIŚURI

1088

Posljednji pozdrav prijatelju

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

1085

Dragom komšiji

GOLUBU LEKOVIĆU MILAN MARETIĆ sa porodicom 1092

Đede,

MIJO Imali smo još puno toga da ispričamo. Nisam stigao da te zagrlim i dam ti čokoladu. Zauvijek ćeš biti u mom srcu.

Tvoj unuk ĐOLE sa majkom

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

1081

1072

Tri godine su od smrti naše drage

ĐURU KOSOVIĆU

ĐURU KOSOVIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Počivaj u miru, dobri roditelju.

RUKIJA NJANJA ORUČEVIĆ

Od bratanića MIĆA KOSOVIĆA sa porodicom

Ćerka BRANKA sa porodicom 1080

Posljednji pozdrav dragom đedu

1087

Posljednji pozdrav stricu

1073

Posljednji pozdrav

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima. Čuvamo te od zaborava.

Tvoji: suprug MUSAJA, ćerka AZRA, sinovi FIKO i VAHID, unučad AMRA, DEA, MIA, AMAR i HANA, zaova HATIDŽA, zet SEMIR i snaha DRAGANA

ĐURU

ĐURU

Počivaj u miru.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Od MILENE i VESKA MIRKOVIĆ sa porodicom

ZORAN i VJERA VUKADINOVIĆ sa porodicom 1065

Draga mama,

1077

Navršava se 40 tužnih dana

KOSA ŽARKOVIĆ VLADIMIR – BATO MILUTINOVIĆ

Danas se navršava godina dana otkako si nas napustila.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe.

S ljubavlju ćemo te pominjati, po dobrom pamtiti i u srcu nositi.

Hvala ti za bratsku ljubav koju si ti nesebično pružao meni i mojoj djeci.

Počivaj u miru.

MILKA, VESNA, DRAGAN i NENAD sa porodicama

Tvoj DUŠKO sa porodicom 1067

1064

Dana 19. februara 2024. navršava se 50 godina od upokojenja naše voljene bake

Драгом оцу

Četrdeset je dana od kad nije sa nama naš dragi i voljeni otac i suprug

ДАНИЛУ ВУКЧЕВИЋУ

JANJE MERDOVIĆ rođ. RAKOČEVIĆ

Draga naša voljena bako.

Uvijek si u našim mislima i srcima. Brinula si o nama, odgajala, davala mudre savjete.

Tvoj časni, dostojanstveni lik stalno nam je pred očima, uvijek sa ljubavlju prema nama.

Pamtimo te kao vrijednu i urednu.

Sve je sijalo na tebi. Uljepšala si nam djetinjstvo i neizmjerno smo ti zahvalni na svemu što si nam pružila.

Nama ostaje utjeha da smo te imali, najbolju i najvoljeniju baku.

S ljubavlju i poštovanjem vole te Tvoji unuci LJILJANA, ŽELJKO i NADA

1066

VLADIMIR – BATO MILUTINOVIĆ

Велика туга, бол, патња, чежња за тобом не јењавају, тата. Кћерка ДАНИЈЕЛА – ЛЕЛА

Nastavljamo putem kojim smo uz tebe koračali, a ti ćeš vječno živjeti u svakoj našoj riječi, suzi i najljepšim uspomenama.

Tvoji najmiliji FILIP i SNEŽA

1071

Četrdeset je tužnih dana otkako nije sa nama naš voljeni zet i tetak

VJERA ĆEĆANOVIĆ Draga moja teśe. Pola godine od rastanka sa tobom, ali za one koji su se dušom voljeli rastanak ne postoji. U mojim mislima si svakodnevno.

Puno te voli tvoja VEKE TREKE

VLADIMIR – BATO MILUTINOVIĆ U našim srcima tvoja toplina i plemenitost će ostati zauvijek.

Tašta DARA i DRAGAN BJELETIĆ

1070

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Na osnovu člana 13 i 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “Sl.list CG“, br.

075/18) Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

JAVNI KONKURS ZA DODJELU SUBVENCIJA FONDA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE PRIVREDNICIMA, PREDUZETNICIMA I JAVNOM SEKTORU ZA NABAVKU STANICA ZA PUNJENJE ELEKTRIČNIH I HIBRIDNIH VOZILA I Predmet Javnog konkursa Predmet javnog konkursa je dodjela subvencija za nabavku stanica za punjenje električnih i hibridna vozila za sopstvenu upotrebu ili javno dostupnih stanica sa neometanim pristupom bez uzimanja naknade u periodu od 1 godine od početka rada punionice.

Implementacija ovog projekta doprinijeće razvoju tržišta e-mobilnosti, podsticanju primjena mjera energetske efikasnosti, i smanjenju emisija CO2 uticanjem na povećanje broja električnih i hibridnih vozila.

Eko-fond obezbjeđuje subvenciju za privrednike, preduzetnike, pravna lica osnovana u skladu sa zakonom koja imaju javna ovlašćenja i javni sektor (u daljem tekstu: korisnik/ci) za nabavku stanica za punjenje električnih i hibridnih vozila (u daljem tekstu: punionice) sljedećih tipova: −

punionice maksimalne snage u opsegu od 3.7 kW do 30 kW instalisane snage punjenja (AC ili DC punjenje).

II Korisnici sredstava Pravo na sredstva Eko-fonda shodno ovom Javnom konkursu mogu ostvariti: 1) 2) 3) 4)

Privrednici; Preduzetnici; Pravna lica registrovana u skladu sa zakonom koja imaju javna ovlašćenja; Državni organi (Skupština Crne Gore, Predsjednik Crne Gore, Vlada Crne Gore, Ustavni sud Crne Gore, Sudski savjet, Državna revizorska institucija, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Državno tužilaštvo, Tužilački savjet, Zaštitnik imovinsko pravnih interesa, Centralna banka Crne Gore, sud, ministarstvo, organ uprave i drugi organ i organizacija čiji je osnivač država); 5) Jedinice lokalne samouprave (opština, Glavni grad i Prijestonica, u skladu sa zakonom); 6) Javne službe koje imaju svojstvo pravnog lica (Univerzitet Crne Gore, javne ustanove, državni fondovi, javni emiteri, i drugi organi ili organizacije koji vrše javna ovlašćenja čiji je osnivač država, odnosno jedinica lokalne samouprave, osnovane radi zadovoljenja potreba od javnog interesa); 7) Privredni subjekti u kojem država i/ili jedinica lokalne samouprave posjeduje više od 50% akcija ili udjela, ili koje se sa više od 50% finansira iz sredstava budžeta Crne Gore i/ili budžeta jedinice lokalne samouprave i drugih javnih prihoda.

Odnosno navedene institucije koje imaju sjedište na području Crne Gore.

III Uslovi koje korisnici sredstava moraju ispuniti dostaviti dokumentaciju za korišćenje sredstava Eko-fonda shodno objavljenom Javnom konkursu; dostaviti dokaz o sjedištu na području Crne Gore za pravna lica; prihvatiti uslove zajedničkog učestvovanja u finansiranju projekta za koje se odobravaju sredstva shodno ovom Javnom konkursu i opštim aktima Eko-fonda; sklopiti Ugovor o namjenskom korišćenju sredstava sa Eko-fondom; brojilo za obračun električne energije vodi se/će se voditi na podnosioca prijave; zadovoljavaju i druge uslove utvrđene Javnim konkursom.

IV Vrsta i visina sredstava Eko-fonda Ukupna vrijednost Javnog konkursa za dodjelu bespovratnih sredstava za nabavku punionica za električna i hibridna vozila iznosi 94.687,98 eura.

Eko-fond će u skladu sa ovim Javnim konkursom dodjeljivati sredstva subvencije u maksimalnom iznosu do 40% prihvatljivih troškova za nabavku i ugradnju punionica u sljedećem iznosu (u iznos mora biti uključen PDV): -

punionice za sopstvenu upotrebu maksimalne snage u opsegu od 3.7 kW do 30 kW instalisane snage punjenja (AC ili DC punjenje) – maksimalno do 4,000.00 eura, javno dostupne punionice maksimalne snage u opsegu od 3.7 kW do 30 kW instalisane snage punjenja (AC ili DC punjenje) – maksimalno do 5,000.00

Za punionice za sopstvenu upotrebu na osnovu ovog Javnog konkursa Eko-fond može dodijeliti sredstva za kupovinu najviše dvije punionice.

Za javno dostupne punionice na osnovu ovog Javnog konkursa Eko-fond može dodijeliti sredstva za kupovinu najviše četiri punionice.

V Kriterijumi za dodjelu sredstava: Relevantnost projekta (ukupno 50 bodova) 1.

Očekivano smanjenje emisije CO2 uslijed upotrebe električnog vozila u odnosu na konvencionalno vozilo Održivost i uticaj projekta (ukupno 50 bodova) 2.

3.

4.

Odnos investicije i uštede CO2 na godišnjem nivou Tehničke karakteristike projekta (garantni period) Index razvijenosti opštine

VI Dostavljanje dokumentacije Dokumentacija se dostavlja: -

-

preporučenom poštom ili predajom na protokol Eko-fonda u zatvorenoj koverti sa nazivom i adresom Eko-fonda, nazivom i adresom podnosioca prijave, naznakom predmeta javnog konkursa na koji se prijava odnosi, na adresu: Fond za zaštitu životne sredine, Ul. II Crnogorskog bataljona 2c, 81000 Podgorica.

uz naznaku: „Javni konkurs za dodjelu subvencija Fonda za zaštitu životne sredine pravnim licima, preduzetnicima i javnom sektoru za nabavku punionica za električna i hibridna vozila“.

Dostavljanje prijava počinje danom objavljivanja Javnog konkursa 19.02.2024.godine, i trajaće 60 kalendarskih dana, odnosno do 19.04.2024.god. do 15:00h.

Podnosilac prijavu može dopuniti, izmijeniti ili od nje odustati na isti način kao i prilikom dostave prvobitne dokumentacije.

VII Ostale informacije Ovaj Javni konkurs objavljen je u dnevnim novinama „Pobjeda“ i „Vijesti“ i na internet stranici Ekofonda (www.eko-fond.me).

Dostavljanjem dokumentacije na ovaj Javni konkurs, podnosilac prijave daje odobrenje Eko-fondu da osnovne podatke o njemu i o prijavljenoj punionici objavi na Internet stranici Eko-fonda i u drugim izvještajima.

Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon +382 20 262 933 (Služba za projekte energetske efikasnosti) ili e-poštom na adresu: info@eko-fond.co.me

da je nosilac projekta „CUNGU & CO“ doo Ulcinj, ul. Solanski put bb Ulcinj, podnio zahtjev za Odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat: “Objekat privrednog razvoja - privredni objekat”, planiran da se gradi na kat. parc.br. 6084 K.O. Sutorina, opština Herceg Novi.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost, zgrada Opštine Herceg Novi, kancelarija b r.101, III sprat, radnim danima od 09,00 do 11,00 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa veb sajta Opštine Herceg Novi www. hercegnovi.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Herceg Novi, Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost kao i na e-mail eko_ saglasnost@hercegnovi.me je 01.03.2023.godine.

OVLAŠTENI RUKOVODILAC Dušan Vukić

Na osnovu čl. 35 stav 5 i 38 st. 1 i 4 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni list CG", br. 18/11, 52/16), sticalac Pekić Saša, sa prebivalištem u Podgorici, adresa Radosava Burića bb, objavljuje

IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE

Komisija za tržište kapitala (u daljem tekstu: Komisija) odobrila je Pekić Saši, JMBG 2701973220026 sa prebivalištem u Podgorici adresa Radosava Burića bb (u daljem tekstu: sticalac) javnu ponudu za preuzimanje Društva za ribarstvo na moru, promet i usluge export-import „Jadran riba“ ad Kotor, sa sjedištem u Kotoru adresa Škaljari bb, upisanog u Registar Komisije pod rednim brojem 363 (u daljem tekstu: emitent).

Prospekt za preuzimanje objavljen je u dnevnim listovima Pobjeda i Vijesti dana 07.12.2023. godine, u skladu sa Rješenjem Komisije o odobrenju javne ponude za preuzimanje broj 07/2-7/4-23 od 04.12.2023. godine.

Na javnu ponudu za preuzimanje, u roku propisanom Zakonom o prezimanju akcionarskih društava i utvrđenom u Prospektu, zaključno sa 05.02.2024. godine, prijavljeno je 380 akcija sa pravom glasa emitenta, po cijeni od 13,2000 eura po akciji, što čini 0,85778781% akcija sa pravom glasa emitenta.

Nakon zaključenja javne ponude za preuzimanje sticalac posjeduje 21.454 akcija sa pravom glasa emitenta što čini 48,42889390% ukupnog broja akcija sa pravom glasa emitenta.

Povezano lice sa Sticaocem na osnovu ugovora o zajedničkom djelovanju broj OV 4421/2023 od 09.11.2023. godine a u skladu sa članom 2 stav 1 tačka 4 alineja 6 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011., 052/16 od 09.08.2016.), Petranović Vesko, JMBG 1404967223007, sa prebivalištem na adresi Radosava Burića bb, Podgorica vlasnik je ukupno 20.939 akcija sa pravom glasa emitenta što predstavlja 47,26636569% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Sticaoc i povezano lice sa kojim zajednički djeluje vlasnici su ukupno 42.393 akcija emitenta JADRAN RIBA AD KOTOR što predstavlja 95,69525959% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Obavještavaju se vlasnici preostalih akcija sa pravom glasa emitenta da imaju pravo da, u roku od 15 dana ponude svoje akcije na otkup po istim uslovima pod kojima je izvršeno preuzimanje.

STICALAC Pekić Saša, s.r.

Potrebna žena za održavanje stana.

Radno vrijeme od 8 do 16 časova radnim danima.

Podgorica.

Tel. 067/200-550 1

Poneđeljak, 19. februar 2024.

ONLINE KNJIŽARA Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

Marketing

31

32 Marketing

Poneđeljak, 19. februar 2024.

Nagradna igra

KUPONE SKUPI U IDEI I FRANCI KUPI

Šalji kupo te ne

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi počev od ponedjeljka, 15. januara, završno sa utorkom 13. februarom.

Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28. 29. i 30.) na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici imaju pravo da ga, samo jednaput, zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu).

Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

30x

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica.

Učesnici mogu koverte sa kuponima ubaciti u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče u Oglasnom odjeljenju Pobjede, na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

- Imena prvih 15 dobitnika izvučena su 31. januara 2024. godine.

- Imena drugih 15 dobitnika biće izvučena 20. februara 2024. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.