Dnevni list Pobjeda 22.02.2024.

Četvrtak, 22. februar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20916 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

KRAJ TRODNEVNOG ŠTRAJKA: Glavni odbor Sindikata prosvjete većinom glasova usvojio prijedlog izvršne vlasti, ovih dana potpisivanje sporazuma

I. MANDIĆ

Učenici i nastavnici od danas ponovo u školama, država odustaje od tužbi

Iz Sindikata prosvjete je rečeno da će se nastava propuštena usljed štrajka nadoknaditi subotom, da zavisi od škola kako će urediti taj dio, ali da ne moraju to da budu nastavni dani, već mogu da se organizuju dani talenata, sporta... Božović je kazao da je bilo hajke da će djeca ostati bez znanja i obrazovanja, što se, kako je rekao, neće desiti STR. 7.

Srbija, BiH i Albanija proglasile epidemiju malih boginja, u našoj zemlji i dalje nizak obuhvat vakcinacijom

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

DIPLOMATSKA POŠTA

Američka investicija u ruske kadrove Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

M. BABOVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

Činjenica da se zamjenik državnog sekretara SAD O’Brajen tokom svoje posjete nije susrio sa predstavnicima parlamentarne opozicije predstavlja, koliko nam je poznato, presedan za takvu vrstu posjeta.

Uporedo sa O’Brajenovom posjetom - što je svakako više od puke koincidencije - opet je lansirana ideja da Bošnjačka stranka treba da bude uključena u proces rekonstrukcije Vlade, koju predsjednik Skupštine Mandić očekuje sa velikim STR. 2. nestrpljenjem

Poslanik Socijaldemokrata očekivao da će Bošnjačka stranka bez puno razmišljanja da se pridruži inicijativi opozicionih partija

Trgovci uvjereni da najave o proširivanju liste proizvoda sa ograničenom maržom nijesu zvaničan stav Vlade

Zirojević: BS ignorisanjem Crna Gora u Lekić: To bi bila prijave protiv Mandića dobila ozbiljnom riziku pogubna odluka za

STR. 9.

„predulaznicu“ za Vladu

Imajući u vidu izjave iz perioda ulaska u tzv. manjinsku Vladu da Srebrenica ne treba da nam bude kamen spoticanja, ovo u neku ruku i ne iznenađuje – naglašava Zirojević

trgovinu i privredu Ovakva mjera, kojom se narušava tržišna privreda, morala je biti prokomentarisana sa privrednicima, jer bi se njenom primjenom sistem poslovanja urušio, što bi dovelo do nesagledivih posljedica, poručio je predsjednik odbora za trgovinu PKCG Jovan Lekić

STR. 3.

STR. 5.

Viši sud naložio da SDT dopuni istragu protiv kriminalne organizacije za čije članove je označio više policajaca ali i predsjednika opštine Budva

Specijalno tužilaštvo pogriješilo godinu kada je Milo Božović postao poslanik Fascinantno je da je tužilac Jovan Vukotić -promašio godinu, navodeći da je Božović odavao tajne sa Odbora za bezbjednost 2019. godine, u vrijeme kada ovaj nije bio - ni poslanik u Skupštini Crne Gore STR. 10. i 11.

M. BABOVIĆ

Trenutnim obuhvatom od 79,2 odsto predškolske djece koja su primila MMR vakcinu, među kojima najmlađe generacije imaju obuhvat niži od 50 odsto, stanje postaje alarmantno i stvara povoljno okruženje za širenje virusa, što nosi ozbiljan rizik od pojave epidemije, upozoravaju epidemiolozi iz Instituta za javno zdravlje

2

Politika

Četvrtak, 22. februar 2024.

DIPLOMATSKA POŠTA

Američka investicija u ruske kadrove Sada je to već sasvim jasno - i EU i SAD imaju svoje razloge zbog čega žele da iscijede i posljednju kap optimizma i vjere u uspjeh vlade Milojka Spajića.

U jednome se njihove dobroželateljne namjere poklapaju: i Vašingtonu i Briselu je hitno potreban uspjeh na Zapadnom Balkanu.

Dugogodišnje povlađivanje Aleksandru Vučiću, evropsko (njemačko i francusko, prije svega) i američko nije dalo rezultat.

Uložena su ogromna finansijska sredstva, energija i vrijeme ne bi li se time kupila i spremnost zvaničnog Beograda da se opredijeli za zapadni put i da nađe modus za kakvo-takvo (faktičko i/ ili formalno) priznanje Kosova. Pregovori sa Kosovom su (opet) u ćor-sokaku, a posljednje poruke iz Vašingtona ukazuju na frustraciju zbog navodne ,,nekooperativnosti“ Aljbina Kurtija.

Još je gora situacija sa Bosnom i Hercegovinom, koja samo poprima nove nivoe krize i konfrontacije - i koja, sada i vidljivo, dobija regionalne dimenzije. Nije, dakle, samo Srbija involvirana, već i Hrvatska - obje na način kojemu ni najveća diplomatska vještina i eufemizmi ne mogu sakriti negativnu, odnosno destruktivnu ulogu.

Tu je i Crna Gora, sa serijom političkih brodoloma - visokih očekivanja i razočaranja (opet - i u evropskim, i u američkoj prijestonici) - kojima smo svi svjedoci posljednje tri godine. Plima oduševljenja i ružičastih projekcija i osjeka razočaranja (Z. Krivokapić, D. Abazović i mnogi drugi …).

EVROPSKI OPTIMIZAM

Zato je dobro - i to kažemo bez i trunke ironije - što je inicijativa Slovenije prihvaćena i što je bilo predviđeno da Crna Gora i njena evropska agenda - u koju naši evropski prijatelji polažu (pre)velike nade, bude glavna tema Savjeta EU za vanjske poslove.

Ubistvo Alekseja Navaljnog je odložilo tu raspravu. Kada do nje dođe, iskazaće se želja briselske administracije i većine država-članica EU da se Crnoj Gori pomogne.

Uz ignorisanje destruktivnih unutrašnjih procesa - od medija, kulture i obrazovanja,

do bezbjednosnih struktura i konstelacija. ,,Postignuti su veliki rezultati“, odjekuje briselskim hodnicima. Čuđenje i kritike kako naši evropski prijatelji ne vide i ne razumiju što se i kako dešava u Crnoj Gori su površne. Vide oni. Drugi su rezoni tu po srijedi.

Razloge za podršku Spajićevom kabinetu i vladajućoj koaliciji treba tražiti u pomenutoj želji da se preduprijede negativni scenariji - uglavnom povezani sa malignim rusko-srpskim uticajem u našoj zemlji, koji se i u Briselu, a ne samo u Vašingtonu, naziva i tretira isključivo kao ruski. To je, svakako, metodološka i politička greška, a njeni su korijeni u pomenutoj, sada već dvanaestogodišnjoj, pogrešnoj politici prema Srbiji.

Kritika Vučića iz Crne Gore se, često, na evropskim stranama tretira kao indirektna kritika samoj evropskoj diplomatiji na Zapadnom Balkanu. Zato je ,,ruski maligni uticaj“ sintagma koja u sebi, pored ruskih obavještajnih i medijskih punktova u našoj zemlji, podrazumijeva i one srpske - uključujući i glavni oslonac te operacije - Crkvu Srbije i njenu ekspozituru na Cetinju. Dakle, ruski maligni uticaj - Srbiju, za sada, ne pominjati. Taj je slon, ipak, preveliki i vrijeme smatranja da ga nema polako ističe.

Evropljani, dakle, ne griješe u motivaciji i namjeri, već u očekivanju da vladajuća politička konfiguracija zaista isporuči rezultate koji se nominuju kao mogući u bliskoj budućnosti. O uticaju razvoja političke klime u samoj EU na taj proces - ocjena se može svesti na pitanje: da li će nova Evropska komisija, koja će biti konstituisana poslije proljećnih izbora za Evropski parlament, biti više ili manje zainteresovana za Zapadni Balkan?

m. babović

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Činjenica da se zamjenik državnog sekretara SAD O’Brajen tokom svoje posjete nije susrio sa predstavnicima parlamentarne opozicije predstavlja, koliko nam je poznato, presedan za takvu vrstu posjeta. Uporedo sa O’Brajenovom posjetom - što je svakako više od puke koincidencije - opet je lansirana ideja da Bošnjačka stranka treba da bude uključena u proces rekonstrukcije Vlade, koju predsjednik Skupštine Mandić očekuje sa velikim nestrpljenjem

Džejms O’Brajen i Milojko Spajić

Želje su jedno, a evropski trendovi sasvim drugo. Mi bismo svakako preživjeli nekog novog Varheljija, ali crnogorska evropska agenda ne bi.

FRANCUSKA VEZA

Posjeta premijera Spajića Parizu je, u tom smislu, bila vrlo simbolična.

Na stranu njegove upravo diletantske javne poruke (posjeta je bila „fantastična“; predsjednik Makron će doći na dvadesetu godišnjicu obnove nezavisnosti itd.) očigledno je da komunikacija sa Francuskom doživljava procvat.

Kada se razgrne ,,public relations“ momenat, očigledno je da je Spajić sa francuskim domaćinima razgovarao na važne teme. Pominje se ,,strateško partnerstvo“ i značajne investicije francuskih kompanija. Tj. bolje je reći - učešće francuskih firmi u projektima koje naša država plaća iz kredita od 60 miliona eura, koje je Krivokapićeva vlada potpisala?!

Kada se razgrne ,,public relations“ momenat, očigledno je da je Spajić sa francuskim domaćinima razgovarao na važne teme. Pominje se ,,strateško partnerstvo“ i značajne investicije francuskih kompanija. Tj. bolje je reći - učešće francuskih firmi u projektima koje naša država plaća iz kredita od 60 miliona eura, koje je Krivokapićeva vlada potpisala?!

Nedavna posjeta francuskog izaslanika za Zapadni Balkan g. Renea Trokaza (Troccaz) bila je interesantna i u političkom smislu. Ako je vjerovati zvaničnom saopštenju premijerovog kabineta, francuski diplomata je čak izjavio da je organizacija popisa bila impresivna!

Pohvalio je, dabome, napredak i dostignuća 44. vlade, a razloge njegove egzaltacije političkim dostignućima domaćina smo kasnije mogli da povežemo sa objavama da Vlada ozbiljno razmišlja o davanju oba crnogorska aerodroma u koncesiju. Lako je pronaći ime francuske kompanije koja bi bila zainteresovana za taj dil - koji mnogi poznavaoci tih poslova smatraju nepotrebnim.

VJEŠTINA POTKIVANJA ŽABA

Sve prethodno je svakako zasjenila jednodnevna posjeta Podgorici od strane Džejmsa-Džima O’Brajena, pomoćnika državnog sekretara SAD, zaduženog za evropske i evroazijske poslove.

Poslije dužeg odsustvovanja sa javne scene njegovog zamjenika Gabriela Eskobara, čija apstinencija u pogledu poslova kojima se bavio do imenovanja O’Brajena bi se mogla tumačiti i kao svojevrsno američko ,,priznanje“ da su rezultati diplomatskog nastupa, koji je g. Eskobar pro-

movisao, da ne koristimo teže riječi - mršavi, posjeta iskusnog diplomate ( jednog od kreatora Dejtonskog sporazuma i glavnog autora platforme tzv. ,,Otvorenog Balkana“) svakako je značajni gest javne podrške Spajićevoj vladi.

O’Brajen i Spajić su razmijenili uobičajene poruke za ove prilike, uz naglasak na potencijalima za ekonomsku saradnju i još uvijek neiskorištene šanse na tom planu.

Upućeni u finansijske tokove i stanje stvari u trezoru pominju i moguću podršku Spajićevim (vrlo) optimističnim i ružičastim projekcijama i obećanjima - u okviru, sva je prilika, još uvijek nepostojećeg programa ,,Evropa sad 2.0“ - što bi, u prevodu na obični rječnik, trebalo da znači novi državni zajam koji će partiji koja je nominalno na vlasti (PES) biti nužda već na jesen.

Za nadati se da će Spajić, ukoliko nađe te novce - pominje se milijarda - ovoga puta ispoštovati zakonske/skupštinske procedure. Ali, ta je nada već jednom iznevjerena - bez posljedica, za sada. Činjenica da se zamjenik državnog sekretara SAD tokom svoje posjete nije susrio sa predstavnicima parlamentarne opozicije predstavlja, koliko nam je poznato, presedan za takvu vrstu posjeta. Njegova ko-

Zaključak ovog sumarnog pregleda nove faze evro-američke optimistične diplomatije na Zapadnom Balkanu je jednostavan: EU, postepeno, a SAD mnogo direktnije, smatraju postojeću vladajuću koaliciju, sa elementima ruskog, rusko-srpskog i srpskog uticaja sposobnom da napravi značajne iskorake u pravcu evropskih integracija, dok nedvosmisleno proevropska opozicija treba to i da ostane – opozicija! munikacija sa medijima bila je svedena na minimum kratke izjave za štampu.

Uporedo sa O’Brajenovom posjetom - što je svakako više od puke koincidencije - (opet) je lansirana ideja da Bošnjačka stranka treba da bude uključena u proces rekonstrukcije Vlade, koju predsjednik Skupštine Mandić očekuje sa velikim nestrpljenjem.

Mandić, osokoljen razbijenim ledom u komunikaciji sa njime od strane evropskih zvaničnika (koji, naravno, ,,komuniciraju sa institucijom“, a ne sa političarem koji je četnički vojvoda) i sa potvrđenom privrženošću ideji njegove participacije u vlasti od strane Spajića (,,miroljubiviji od dalaj lame“!), može da bude zadovoljan retorikom koju je u Vili ,,Gorica“ upotrijebio O’Brajen.

Zaključak ovog sumarnog pregleda nove faze evro-američke optimistične diplomatije na Zapadnom Balkanu je jednostavan (ili - iskren i prijateljski, mada o tim atribucijama još uvijek vodimo dijalog sa pojedinim značajnim američkim diplomatkinjama i diplomatama na službi u Podgorici): EU, postepeno, a SAD mnogo direktnije, smatraju postojeću vladajuću koaliciju, sa elementima ruskog, rusko-srpskog i srpskog uticaja sposobnom da napravi značajne iskorake u pravcu evropskih integracija, dok nedvosmisleno proevropska opozicija treba to i da ostane: opozicija.

Neuspjeh politike/diplomatine povlađivanja Vučiću, kako bi priznao Kosovo i udaljio se od Rusije, nije, dakle, bilo dovoljno jasno i ubjedljivo iskustvo kako bi naši zapadni prijatelji i partneri odustali od nakane da evropeizuju Crnu Goru sa - da pojasnimo stvari do kraja - negatorima genocida u Srebrenici i onima koji imaju riječi opravdanja i razumijevanja za zločinačku agresiju Rusije na Ukrajinu.

(Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

Politika

Četvrtak, 22. februar 2024.

Kabinet Predsjednika reagovao na tekst u Pobjedi KABINET PREDSJEDNIKA

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević očekivao da će Bošnjačka stranka da se pridruži inicijativi opozicionih partija

3

BS ignorisanjem prijave protiv Mandića dobila ,,predulaznicu“ za Vladu PODGORICA - Bošnjačka stranka je odbijanjem poziva da potpiše krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog isticanja trobojke u njegovom kabinetu dobila predulaznicu za reformisanu Vladu Milojka Spajića, ocijenio je za Pobjedu poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.

Predstavnici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative i Demokratske unije Albanaca su 16. februara podnijeli krivičnu prijavu protiv Mandića zbog sumnje da je, isticanjem narodne zastave Srbije, zloupotrijebio službeni položaj. Poziv da se pridruže ovoj inicijativi upućen je i Bošnjačkoj stranci, ali su iz te partije odbili da to učine, ne iznoseći javno razloge za tu odluku.

TAKTIZIRANJE

Zirojević za Pobjedu kaže da je u startu odluka BS-a bila iznenađujuća, ali da su se stvari iskristalisale nakon izjave premijera Milojka Spajića da je ta partija dobrodošla u Vladu i da je vidi kao partnera uključenog u sve poluge odlučivanja.

Sporazumom aktuelne parlamentarne većine dogovorena je rekonstrukcija kojom je predviđeno da mjesta u Vladi uskoro dobiju Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Nova srpska demokratija Andrije Mandića, ali Spajić je ostavio „otvorena vrata“ i za druge političke subjekte, a prije svih potencira BS. - Odluka Bošnjačke stranke,

m. babović

Imajući u vidu izjave iz perioda ulaska u tzv. manjinsku Vladu da Srebrenica ne treba da nam bude kamen spoticanja, ovo u neku ruku i ne iznenađuje – naglašava Zirojević

Ibrahimović pozivao na poštovanje zakona

Nikola Zirojević

prije nego smo podnijeli krivičnu prijavu, za nas je bila iznenađujuća s obzirom na to da se radi o našim tradicionalnim partnerima i političkom subjektu koji je oštro kritikovao unošenje trobojke u kabinet predsjednika Skupštine. U potpunosti smo očekivali da će Bošnjačka stranka bez puno razmišljanja, preglasavanja, vijećanja potpisati krivičnu prijavu koju smo podnijeli protiv predsjednika Skupštine. Međutim, to se nije desilo i vrlo brzo je postalo jasno zašto je to tako – rekao je Zirojević za naš list.

INTERESANTAN RASPLET

On konstatuje da se svakodnevno plasiraju priče o pregovorima i razgovorima i da je Bošnjačka stranka zainteresovana za ulazak u Vladu, ali da se sve dešava iza očiju javnosti.

- Međutim, vrlo brzo smo ima-

li i pozitivan signal premijera Milojka Spajića kada se govori o ulasku BS u vlast. Zatim se desila, nikad brža, reakcija iz BS-a gdje su i oni ocijenili ohrabrujućim Spajićev stav i izrazili spremnost da uđu u Vladu sa istim onim Andrijom Mandićem za kojeg su godinama unazad i u prethodne tri godine iznosili stavove kakve su iznosili, sa istim onim ljudima koji ne priznaju postojanje genocida u Srebrenici, koji veličaju ratne zločince i od kojih sad neki govore da su Bošnjaci nepostojeći narod. Mada, imajući u vidu izjave iz perioda ulaska u tzv. manjinsku Vladu da Srebrenica ne treba da nam bude kamen spoticanja, ovo u neku ruku i ne iznenađuje – naglašava Zirojević.

Kako kaže, biće interesantno gledati rasplet događaja na političkoj sceni u Crnoj Gori.

- Izgleda da je nepotpisivanje krivične prijave protiv Mandi-

Zirojević je podsjetio da je predsjednik BS-a Ervin Ibrahimović, tokom rasprave na plenumu početkom ove godine, konstatovao da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić prekršio zakon isticanjem zastave druge države u kabinetu.

Ibrahimović je tada kazao da trobojci nije mjesto u Skupštini i pozvao Mandića na poštovanje zakona.

- Koliko ste danas pomogli evropskoj priči Crne Gore i pomirenju kada ste zaćutali o isticanju ove zastave? Nemojmo da zastave dijele građane - poručio je Ibrahimović 20. januara iz poslaničke plupe parlamentarnoj većini.

ća od strane BS-a na neki način bila predulaznica za proširenu, reformisanu Vladu Milojka Spajića. Vidimo i da su tom idejom oduševljeni i u Novoj srpskoj demokratiji i DNP-u.

Oni pozitivno gledaju na to, samo ostaje da vidimo da li će Demokrate na kraju prelomiti i da li će podržati ulazak Bošnjačke stranke u Vladu ili će ostati pri stavu da njima nije mjesto u izvršnoj vlasti s obzirom na to da nijesu potpisnici sporazuma – zaključio je Zirojević.

Tamara KLIKOVAC

Predsjednik Jakov Milatović

Milatović: Nemam bliske odnose sa porodicom Dodik

Predsjednik Milatović je formalno razgovarao sa Miloradom Dodikom kao ministar ekonomskog razvoja u 42. Vladi Crne Gore, dok se sa njegovim sinom Igorom Dodikom, koji se pominje u tekstu, nikad nije sastao, pa se ne može konstatovati da predsjednik Crne Gore ima „dobre lične odnose sa članovima porodice Dodik“ PODGORICA - Kabinet Predsjednika Crne Gore saopštio je sinoć da ,,oštro demantuje insinuirajuće navode objavljene u dnevnom listu Pobjeda, dana 21. februara 2024. godine, u tekstu pod naslovom ‘Bivši Spajićev i Milatovićev pokrovitelj na crnoj listi SAD‘, kojima se želi poslati poruka da predsjednik Milatović ima vrlo bliske odnose sa porodicom Dodik“.

Naime, u jednom dijelu teksta je navedeno da su sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, kao ministri u vladi Zdravka Krivokapića posjetili Banjaluku, te da su primljeni na najvišem nivou, odnosno da su se sastali sa Željkom Cvijanović i Miloradom Dodikom. Međutim, dalje se navodi da je logično ,,zaključiti da su u tom periodu uspostavljeni dobri

Ambasador Srbije boravio u posjeti opštini Pljevlja, dočekali ga Dario Vraneš i episkop Atanasije

Rodić ponovo o položaju srpskog naroda i dvojnom državljanstvu

Ambasador Rodić, episkop Atanasije i Dario Vraneš

PODGORICA - Ambasador Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić boravio je juče u zvaničnoj posjeti Pljevljima.

Prema njegovim riječima, Pljevlja su prvi grad koji je posjetio nakon Podgorice, a na to je, kako je kazao, presudno uticao ,,visok procenat srpskog stanovništva i potreba da se sarađuje sa lokalnom upravom“. Tokom

posjete Pljevljima, za razliku od istupa u Podgorici, nije više zastupao tezu o jednom narodu.

-Srbiju prvenstveno u Crnoj Gori zanima položaj srpskog naroda, pitanje dvojnog državljanstva, kao i odnos Crne Gore prema pitanju Kosova - kazao je Rodić.

Rodić je istakao „da je Srbija stožer mira na Balkanu i da će i

u narednom periodu tako ostati, jer samo se u miru mogu štititi interesi Srba u regionu“.

-Hvala Vam što ste došli među svoj narod, jer bez direktnog kontakta nema ni prave slike o situaciji na terenu. Vjerujem da decenijama pratite situaciju o dešavanjima u Crnoj Gori, kao i sve ono što je srpski narod proživio u proteklim godinama pod vlašću bivših režima - re-

lični odnosi sa članovima porodice Dodik“.

-Predsjednik Milatović je formalno razgovarao sa Miloradom Dodikom kao ministar ekonomskog razvoja u 42. Vladi Crne Gore, dok se sa njegovim sinom Igorom Dodikom, koji se pominje u tekstu, nikad nije sastao, pa se ne može konstatovati da predsjednik Crne Gore ima „dobre lične odnose sa članovima porodice Dodik“. Dakle, jedini susret koji je gospodin Milatović imao sa nekim od članova porodice Dodik bio je zvanični sastanak sa tadašnjim srpskim članom i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom u Banjaluci, gdje je u aprilu 2021. godine boravio u radnoj posjeti u svojstvu ministra ekonomskog razvoja Crne Gore, navodi se u reagovanju.

(Odgovor novinara u sjutrašnjem broju) kao je predsjednik opštine Dario Vraneš. Dodao je da oni ništa ne traže više za srpski narod nego ono što imaju i druge nacionalne zajednice.

- Ne želimo ništa da dobijemo na štetu drugih. Lokalna uprava se trudi da bude pravedna i poštena prema svima, koristeći tekovine demokratije. Pljevlja su decenijama bila zapostavljena jer većinu stanovništva čini srpski narod - rekao je Vraneš.

Nakon posjete Opštini, ambasador Rodić i konzul Nemanja Sekicki, zajedno sa Vranešom, posjetili su Hram Svete Petke.

Tu ih je sačekao episkop Atanasije, koji – kako je rekao - bio ganut posjetom. Rodić je juče boravio u posjeti i Bijelom PoR.P. lju.

4

Politika

Četvrtak, 22. februar 2024.

U Podgorici zasijedao Odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i EU

Superti: Važno je da Crna Gora ugrabi priliku koja joj se ukazala

Ona je juče na sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i EU podsjetila da je naša zemlja otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja i naglasila da će EU nastaviti snažno da podržava naše reformske napore.

- Važno je da Crna Gora ugrabi ovu priliku. EK je u izvještaju prošle godine donijela zaključke za pristupanje Crne Gore i vrlo je važno što je uspostavljen strukturni pristup za implementaciju preporuka - kazala je Superti.

Ocijenila je da su obnavljanje pregovaračke strukture i imenovanje novog pregovarača sa EU „dobrodošli“, zbog čega je pozdravila korake koje su preuzeli Vlada i novi saziv parlamenta.

- Ukupan napredak zavisi od progresa u oblasti vladavine prava i dok se ne ispune mjerila u oblastima 23 i 24, neće biti zatvaranja drugih poglav-

Pristupili smo obnavljanju pregovaračke strukture, imenovali glavnog pregovarača i pregovarače za šest klastera pregovora. Prošle sedmice smo kompletirali pregovaračku strukturu formiranjem radnih grupa za 33 poglavlja – kazala je ministarka Maida Gorčević gov.me

PODGORICA – Proširenje je visoko na agendi Evropske unije, zbog čega je važno da Crna Gora, kao najnaprednija zemlja u procesu pridruživanja, iskoristi priliku koja joj se ukazala, poručila je direktorka za Zapadni Balkan Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Evropske komisije Valentina Superti.

Odbor za stabilizaciju i pridruživanje

lja. Crna Gora treba da dalje intenzivira svoje napore da adresira neriješena pitanja u tim poglavljima, uključujući oblast pravosuđa, slobode govora, medija i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala– poručila je Superti.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević navela je da Crna Gora već dugi niz godina priprema političko-pravni sistem, kako bi stvorila ambijent za bolji i sigurniji život dostojan evropskog građanina.

Aktuelna vlada je, kako je do-

Socijaldemokrate reagovale na izjavu organizacionog sekretara SNSD-a, vladajuće partije u BiH entitetu RS

dala, u tom svjetlu od prvog radnog dana pokazala svoju geostratešku orijentaciju i jasan prioritet usmjeren ka snaženju odnosa sa evropskim partnerima i institucijama.

Ona je kazala i da joj je drago što je Crna Gora dobila zna-

čajnu podršku država članica na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.

I ove godine je, kako je dodala, jasno da Crna Gora održava kurs predvodnice u procesu evropskih integracija na prostoru Zapadnog Balkana.

- Pristupili smo obnavljanju

pregovaračke strukture, imenovali glavnog pregovarača i pregovarače za šest klastera pregovora. Prošle sedmice smo kompletirali pregovaračku strukturu formiranjem radnih grupa za 33 poglavlja – kazala je Gorčević.

Navela je da je apsolutna pažnja posvećena vladavini prava, ali da se napori ulažu i u to da kapacitete u narednom periodu usmjere ka ostalim važnim zadacima iz pregovaračkog procesa.

- Crna Gora, uporedo sa intenziviranom dinamikom aktivnosti koje imaju za cilj da se što skorije ispune preostala privremena mjerila u poglavljima 23 i 24 i dobijanje IBAR-a, neumorno radi na zaokruživanju svih obaveza iz drugih poglavlja i promišljanju aktivnosti za ispunjavanje ostalih završnih mjerila. Fokus na adekvatnom sprovođenju politika istovremeno je izazov i zadatak.

Predstoji nam dosta posla. U tom cilju, radimo na pripremi programa pristupanja Crne Gore EU 2024-2027, kako bismo adresirali sve ključne obaveze - rekla je Gorčević i dodala da je apsolutni prioritet Vlade da ubrza reforĐ.Ć. me.

Predsjednik Skupštine Crne Gore poslao ultimatum koalicionim partnerima

Mandić: Ako Dokić ne bude SD: Spajić da objasni veze sa Dodikovim sinom potpredsjednica Budve, građani

PODGORICA - Socijaldemokrate Crne Gore pozvale su premijera Milojka Spajića da objasni veze sa Igorom Dodikom, sinom predsjednika BiH entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, koji je već nekoliko godina na američkoj crnoj listi, a koji je javno priznao da je bio od pomoći Milojku Spajiću u razvoju stranačke infrastrukture za Pokret Evropa sad.

- Spajić je dužan da crnogorskoj javnosti objasni prirodu odnosa koje ima sa porodicom Dodik, te kako je i na koji

način mlađi Dodik pomogao u jačanju partijske infrastrukture Pokreta Evropa sad - navode Socijaldemokrate.

Socijaldemokrate naglašavaju da je naročito problem ako je ta pomoć finansijske prirode, kako se to može zaključiti iz saopštenja Igora Dodika.

- Spajić bi trebalo, ukoliko tvrdnje mlađeg Dodika nijesu tačne, da prekine ćutanje i javnosti precizno objasni šta je sve podrazumijevala pomoć iz Republike Srpske - zaključeno je iz SD-a.

Igor Dodik, organizacioni sekretar Stranke nezavisnih so-

cijaldemokrata i sin predsjednika entiteta BiH Republika Srpska Milorada Dodika je, prije tri dana, kako je pisala Pobjeda, izjavio da je Milojku Spajiću pomogao da podigne stranačku infrastrukturu.

- Milojko Spajić, sa kojim sam imao jako korektan odnos, pomagao mu da digne stranačku infrastrukturu u Crnoj Gori i koji je dolazio u Banjaluku da podrži Dan Republike Srpske i koji se divio kako se borimo sa svim, nakon Eskobara dobije amneziju i izjavi kako je Dan Republike Srpske neustavan R.P. - kazao je Dodik.

odmah da biraju novu vlast PODGORICA - Predsjednik parlamenta i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kazao je da je 5. novembra prošle godine postignut dogovor da Jasna Dokić bude izabrana za potpredsjednicu opštine Budva, ali da do sada ništa nije urađeno. Mandić očekuje da se taj dogovor uprkos kašnjenju realizuje, ali ukoliko do njega ne dođe, najpoštenije je, ističe, da građani Budve biraju novu vlast.

Metropola turizma mjesecima se nalazi u blokadi jer je predsjednik opštine Milo Božović u pritvoru.

- Postignut je održivi dogovor da se gospođa Jasna Dokić izabere za potpredsjednicu opštine Budva, da ta gospođa sa svima onima koji bi trebalo

m. babović

Socijaldemokrate naglašavaju da je naročito problem ako je ta pomoć finansijske prirode, kako se to može zaključiti iz saopštenja Igora Dodika. Spajić bi trebalo, ukoliko tvrdnje mlađeg Dodika nijesu tačne, da prekine ćutanje i javnosti precizno objasni što je sve podrazumijevala pomoć iz Republike Srpske - navedeno je iz SD-a

Andrija Mandić

zajedno sa njom da uđu u tu vlast negdje operativno preuzmu upravljanje opštinom Budva i mi smo se svi saglasili o tome - kazao je Mandić za Gradsku televiziju.

Mandić dodaje da zbog brojnih obaveza ne može svakodnevno ići u Budvu i razgovarati sa različitim frakcijama.

- Nedavno sam uputio poziv ili će se realizovati dogovor unutar parlamentarne većine ili, ako to ne može da se realizuje, da je najpoštenije, najčestitije da mi vratimo, odnosno naši odbornici vrate mandat građanima Budve i da se održe novi izbori u tom gradu - poručio je Mandić.

R.P.

Ekonomija

Četvrtak, 22. februar 2024.

Trgovci uvjereni da najave o proširivanju liste proizvoda sa ograničenom maržom nijesu zvaničan stav Vlade

5

DRI ponovo kontrolisala FZO zbog duplog negativnog mišljenja za 2021. godinu

Lekić: To bi bila pogubna odluka za trgovinu i privredu Nije završena Fond zdravstva

PODGORICA – Uvjereni smo da ovo nije zvaničan stav Vlade, jer bi to bila pogubna odluka po crnogorske trgovine i privredu – kazao je Pobjedi predsjednik odbora za trgovinu Privredne komore Crne Gore (PKCG) Jovan Lekić, komentarišući mogućnost da Vlada proširi listu proizvoda kojima bi ograničila maržu.

I. MANDIĆ

Ovakva mjera, kojom se narušava tržišna privreda, morala je biti prokomentarisana sa privrednicima, jer bi se njenom primjenom sistem poslovanja urušio, što bi dovelo do nesagledivih posljedica, poručio je predsjednik Odbora za trgovinu PKCG Jovan Lekić

Lekić je ocijenio da takvu vrstu administrativnih mjera nijesu donosili ni najrigidniji sistemi, koji nijesu bili tržišni. Jovan Lekić -Za sada nemamo informaciju da li je ta namjera Vlade izvje- -Na sastanku na kojem je bilo sna, a ukoliko bude, odbor će dvadesetak referentnih trgosvakako zasijedati i raspravlja- vaca i proizvođača, kao i predti o tome. Ovakva mjera, kojom sjednica PKCG Nina Drakić, se narušava tržišna privreda, bilo je govora o tome da Vlamorala je biti prokomentari- da razmišlja da, u cilju zaštisana sa privrednicima, jer bi te životnog standarda, napravi se njenom primjenom sistem modalitet ograničenja marži, poslovanja urušio, što bi dove- ali je tada reakcija privrednika lo do nesagledivih posljedica bila argumentovana i jasna da bi to dovelo do kolapsa trgovi– smatra Lekić.

On je potvrdio da su se rani- na. Imajući u vidu informacije je sastajali sa ministrom eko- o deflaciji posljednjih mjesenomskog razvoja Nikom Đe- ci te uporednu praksu, ukazaljošajem kada im je ukazao na li smo na loše strane takve odtakvu mogućnost, ali su sma- luke i shvatili da je ministar tu trali da je uvažio njihovu ar- argumentaciju uvažio. Kazao je da, ako se trend deflacije nagumentaciju.

stavi, da Vlada neće donositi odluke u tom pravcu - kazao je Lekić dodajući da se u međuvremenu ništa negativno nije desilo da bi se ta odluka i dalje razmatrala.

Lekić navodi da takva odluka ne bi bila primjenljiva, imajući u vidu da se radi o pet hiljada artikala koji čine više od 60 odsto finansijskog prometa. Takva praksa, kako je ocijenio, ne postoji nigdje u svijetu.

Iz PKCG je Pobjedi rečeno da su prije mjesec organizovali konsultativni sastanak sa ministrom Đeljošajem, nakon što su iz njegovog resora

informisani da se razmišlja o ograničavanju marži. Navode da do danas nijesu dobili nikakav prijedlog od Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) ili Vlade, koji bi analizirali sa privrednicima i dali stručni osvrt.

-Stav PKCG, kao krovne organizacije koja okuplja crnogorsku privredu, i privrednika tokom tog sastanka je bio da ovakve mjere treba da budu rezultat detaljnih analiza, kao i partnerskog odnosa Vlade i privrede. Na tom stanovištu stojimo i danas, i protiv smo jednostranih poteza koji za rezultat mogu imati štetu, ne samo za pojedine sektore, već za cjelokupnu crnogorsku privredu. Kao i uvijek spremni smo da damo doprinos održivim i dugoročnim rješenjima koja su prijeko potrebna našoj privredi – rečeno je Pobjedi iz PKCG. Ukazuju da će temi intervencionizma na tržištu posvetiti dužnu pažnju.

- Kako smo razumjeli da će se predlog odluke MER-a naći na sjednici Vlade, PKCG će, nakon što bude dostupan, analizirati sve aspekte te odluke. Aktivnosti Komore uvijek su usklađene sa našim opredjeljenjem da treba jačati konkurentnost crnogorskih kompanija, kao okosnicu ukupne supstance naše ekonomije – kazali su iz PKCG. M.Lk.

Izdavaoci privatnog smještaja u Kolašinu traže pomoć od države

- Neophodno je naći način da se posljedice loše zimske sezone što prije saniraju. Lokalna turistička privreda trpi velike gubitke tako da je neophodna intervencija države. Očekujemo da država razumije masovno otkazivanje rezervacija zbog nedostatka snijega i prazne smje-

Snijega nema, kreveti prazni

RTCG

KOLAŠIN - Zima bez snijega, bez turista i bez očekivane popunjenosti smještajnih kapaciteta.Svi organizatori turističke ponude su postali adrese poslovne nemoći i poslovnih gubitaka. Država mora to da uoči i da pomogne – dio je poruke Udruženja izdavalaca privatnog smještaja u Kolašinu koji su nakon dva mjeseca kalendarske zime bez turističkog i poslovnog ambijenta odlučili da traže pomoć od države.

PODGORICA – Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) kojim rukovodi dr Vuk Kadić ni nakon godinu od revizije poslovanja za 2021. koja je rezultirala duplim negativnim mišljenjem, nije realizovao ni trećinu preporuka Državne revizorske institucije (DRI).

Na čelu FZO-a je od polovine marta 2021. godine bio bivši ministar zdravlja Dragoslav Šćekić (SNP), koji je nakon objavljene revizije saopštio kako nalaz DRI nema veze s njim, ocjenjujući da je njegovo rukovođenje doprinijelo unapređenju javnog zdravstva i zaustavilo odliv sredstava. Revizori su tada izvještaj, osim Ministarstvu zdravlja, dostavili i Vrhovnom državnom tužilaštvu i Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije.

Kolegijum kojim je rukovodio senator dr Milan Dabović sa senatorom Zoranom Jelićem je utvrdio da je od 49 realizovano 15 preporuka. Preporuke koje čekaju realizaciju odnose se, između ostalog, na usklađivanje poslovnih knjiga sa podacima iz glavne knjige trezora, istinito prikazivanje prihoda i rashoda, realno planiranje budžeta, blagovremenu predaju poreske dokumentacije, uspostavljanje sistema internih kontrola i revizija, upravljanje rizicima, popis imovine i javnih nabavki.

ANALIZA

Iako su iz FZO u izvještaju naveli da su izmjenama ugovora javne zdravstvene ustanove (JZU) obavezali da pravdaju uplaćena sredstva te predvidjeli da im planirana sredstva za iduću godinu umanje za neopravdani iznos, to revizorima nijesu dokazali. U toku je analiza propisa kako bi se završila praksa da se pojedina pitanja različito tretiraju, a revizori su ocijenili da je po ovom pitanju potrebno donijeti sistemsku preporuku. FZO je pokrenuo inicijativu za usvajanje stan-

darda normative medicinskih usluga na svim nivoima, kako bi se uskladili sa spiskom usluga koje se pružaju, dok će izmjene pravilnika o bolovanju morati da sačekaju izmjene Zakona o zdrastvenom osiguranju koji je Vlada predvidjela za posljednji kvartal.

Od Ministarstva zdravlja se očekuje da procijeni potreban broj zaposlenih u JZU u skladu sa brojem korisnika i definiše način njihovog finansiranja, imajući u vidu da su troškovi plata u 2021. godini premašili 40 odsto, te da je utvrđen trend stalnog uvećanja broja zaposlenih. Ipak, revizori se nijesu mogli utvrditi koji je status ove preporuke.

NALAZ

Od 2019. godine FZO nije usklađivao poslovne knjige sa glavnom knjigom trezora. Dug je od 2016. godine, kada je iznosio 7,4 miliona eura, za pet godina narastao na 65,7 miliona eura. Od više od 220 miliona eura koje su 2021. godine isplaćene JZU, 88,6 miliona eura nije pravdano fakturama. Tu su prednjačili Klinički centar sa 37 miliona, Specijalna bolnica Brezovik sa devet miliona, te bolnice Bijelo Polje, Nikšić i Risan sa neopravdanim iznosima između 3,5 i sedam miliona eura.

Budžet je te godine nerealno planiran, pa im je odobreno 160,3 miliona eura, odnosno devet miliona više od zakonskog limita. Za bolovanja je potrošeno više od šest miliona, uz nepotpunu evidenciju. Za liječenje u inostranstvu potrošeno je 7,2 miliona eura, a u domaćim ustanovama van javnog sistema deset miliona, iako je bilo planirano 7,7 miliona. Na ortopedske sprave i pomogala, naknade za bolovanja i putne troškove potrošeno je 11,3 miliona eura.

Privatnim apotekama isplaćeno je 16,7 miliona, dok je Montefarm potraživao 112,8 miliona eura, od čega im je Fond ostao dužan 30 miliona eura. Direktor FZO je od 2016. do početka 2021. bio je Sead Čirgić.M.Lk.

Kursna lista

Kolašin bez snijega

štajne kapacitete. Izdavaoci privatnih smještajnih kapaciteta su nedjeljama i mjesecima bez ikakvih prihoda.

Treba spašavati turistički po-

ni trećina posla

tencijal grada - ističe se u saopštenju.

Izdavaoci privatnog smještaja traže adekvatan odgovor od Vlade, tim prije što se sve više

građana bavi ovom djelatnošću i očekuju da država nađe model da pomogne turističkoj privredi na sjeveru.

Dr.DRAŠKOVIĆ

USD

1.08090

CHF

0.95100

JPY

162.12000

AUD

1.64860

GBP

0.85619

CAD

1.46180

6

Ekonomija

Četvrtak, 22. februar 2024.

Skupština akcionara Elektroprivrede sjutra će razriješiti postojeći i izabrati novi Odbor direktora PODGORICA-Skupština akcionara Elektroprivrede (EPCG) razriješiće sjutra postojeći i izabrati novi Odbor direktora, u kojem će četiri člana imenovati partije parlamentarne većine, a tri stručnjaka su izabrana na konkursu Ministarstva energetike i rudarstva, kako je ranije najavljivano iz Vlade.

Prema saznanjima Pobjede u Odboru direktora državne elektroenergetske kompanije ostaće Milutin Đukanović (Nova srpska demokratija), koji je i predsjednik borda i Tahir Đonbaljaj (Albanska alternativa), dok će preostala partijska mjesta ,,po dubini“ zauzeti Neven Gošović (Demokrate) i Radovan Bijelić (PES). Pored Đukanovića i Đonbaljaja članovi borda trenutno su i Mijuško Bajagić (SNP), Ivan Šaranović (Ura), Martin Ćalasan (Ura), Emir Strujić (BS) i Goran Šućur (Ura).

U odboru direktora naći će se i tri stručnjaka iz oblasti elektroenergetike. Iz Ministarstva eneregetike je saopšteno da će ministar Saša Mujović predložiti Vladi tri kandidata za članove Odbora direktora prof. dr Jovicu Milanovića, dekana Elektrotehničkog fakulteta u Mančesteru, prof. dr Vladimira Katića, profesora FTN u Novom Sadu i prof. dr Zorana Miljanića, profesora na ETF u Podgorici. Oni su izabrani na konkursu Ministarstva energetike.

-Biografije predloženih kandidata otvaraju novo poglavlje u razvoju najveće državne kompanije, u skladu sa obećanjem ministra Mujovića da će u odborima direktora ener-

U bordu EPCG tri stručnjaka i četiri partijca

ljivih izvora energije i analiU odboru direktora će se naći i tri za njihovih uticaja na mrežu. stručnjaka iz oblasti elektroenergetike - Aktuelni bord EPCG je 30. jana vanrednoj sjednici Jovica Milanović, Vladimir Katić i Zoran nuara za izvršnog direktora izabrao Miljanić, koji su izabrani na konkursu elektroinženjera Ivan Bulatovića, nakon što je sprovedeMinistarstva energetike i rudarstva na procedura javnog konkur-

EPCG

getskih kompanija pobijediti stručne reference i profesionalno iskustvo – kazali su iz Ministarstva energetike.

Milanović je dekan Elektrotehničkog fakulteta u Mančesteru, počasni profesor Univerziteta u Kvinslednu, Australija i gostujući profesor Univerziteta u Beogradu i Novom Sadu. Katić je utemeljivač ,,snažnog FTN-a u

Novom Sadu, koji se tretira kao najbolji tehnički fakultet u regionu“, napravio je prvu solarnu elektranu i kreirao atlas vjetrova u Srbiji. Miljanić se smatra jednim od najvećih crnogorskih stručnjaka u oblasti elektroenergetskih sistema, sa ogromnim brojem realizovanih projekata u oblasti prenosne i distributivne mreže i priključenja obnov-

sa. Bulatović je profesionalni angažman započeo u EPCG, a od 2014. do 2018. bio je izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema. Na čelu EPCG je naslijedio Nikolu Rovčanina (Demokrate), koji se povukao sa te pozicije i prihvatio poslanički mandat.

Vlada je krajem januara donijela odluku o sazivanju vanredne sjednice Skupštine akcionara Elektoprivrede (EPCG). Prethodno je parlament 19. januara ponovo usvojio predložene izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima, kojima je rok za održavanje skupštine akcionara prepolovljen. Taj zakon je početkom januara predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.

Iz Ure koja trenutno ima tri člana u bordu EPCG, ranije su saopštili da su izmjene toga zakona usmjerene isključivo na smjenu aktuelnih članova tog upravljačkog organa. S.P.

Sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i EU

EK pozvala poslanike da kompletiraju Senat DRI Podgorica – U Podgorici je juče održana sjednica Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i Evropske unije, u okviru koje se, između ostalog, razmatralo stanje usklađenosti Crne Gore sa pravnim tekovinama i standardima EU i napredak ostvaren u odnosu na završna mjerila iz Pregovaračkog poglavlja 32 - Finansijski nadzor.

U oblasti eksterne državne revizije, kako je saopšteno iz Državne revizorske institucije(DRI), Evropska komisija je pozvala Skupštinu Crne Gore da imenuje predsjednika i petog člana Senata DRI i da u značajnoj mjeri ojača strukturirano praćenje realizacije preporuka te institucije.

-U posljednjem izvještaju o Crnoj Gori Evropska komisija je konstatovala da je DRI blagovremeno podnijela sve

izvještaje Parlamentu, koji je razmotrio godišnji izvještaj DRI o izvršenim revizijama i aktivnostima, uključujući reviziju završnog računa budžeta države. Međutim, parlament još ne obezbjeđuje strukturirano praćenje preporuka DRI – navodi se u saopštenju.

U odnosu na završna mjerila iz Pregovaračkog poglavlja 32 - Finansijski nadzor za oblast eksterne revizije, DRI je realizovala sve aktivnosti vezane za usklađivanje zakonske regulative i revizorske prakse s propisima i standardima EU, što konstatuje Evropska komisija u izvještaju o Crnoj Gori i ispunila sve obaveze iz programa pristupanja u 2023. godini.

Senat DRI je za članove pregovaračke radne grupe za poglavlje 32 Finansijski nadzor imenovao senatora dr Branislava Radulovića i državnu revizorku – rukovoditeljku odjeljenja Mariju Žugić.

R.E.

Januarski podaci Monstata godine u prosjeku više 0,5 Mjesečna odsto. uticaj na mjesečnu inflacija pola -Najveći stopu inflacije imali su poskupljenje mlijeka, sira i japrocenta ja, te električne energije, poPODGORICA- Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u januaru su u odnosu na isti period prošle godine, u prosjeku bile više 4,4 odsto, pokazuju podaci Monstata. Iz Monstata je saopšteno da su potrošačke cijene u januaru u odnosu na decembar prošle

vrća, snabdijevanje vodom, kratkotrajnih dobara za rutinsko održavanje domaćinstva, ostalih uređaja, predmeta i proizvoda za ličnu njegu, poštanskih usluga, ulja i masti - navodi se u saopštenju.

Potrošačke cijene u periodu od januara do decembra prošle godine, u poređenju sa istim periodom 2022. godine, u prosjeku su više 8,6 odsto. R.E.

Kompanija V. A. S. Invest obavezana da uradi elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za turističko naselje Smokva Bay

U Reževićima kompleks na 75.000 kvadrata

Podgorica - Kompanija V. A. S. Invest, sa sjedištem u Budvi, koja planira izgradnju hotelskog kompleksa na području Smokvice -Reževići, treba da izradi elaborat procjene uticaja na okolinu, odlučila je Agencija za životnu sredinu u ponedjeljak.

Vlasnik budvanske kompanije je GVC SWISS PROPERTY HOLDING AG, a ovlašćeni zastupnik je Vadim Verhovski.

Planirana je izgradnja hotela, depandansa i vila, te bazena, trgova i zelenih površina na 75 hiljada kvadrata i sa ukupnim ulaganjem od 260 miliona eura.

Investitori su 2021. godine dobili saglasnost od glavnog državnog arhitekte na idejno rješenje kompleksa, a nakon što je švajcarska firma preuzela vlasništvo od ruske, idejno rješenje je promijenjeno i lani dobilo saglasnost državni arhitekta.

Planirano ukupno ulaganje u kompleks u Reževićima je 260 miliona eura, a investitor je švajcarski holding GVC SWISS PROPERTY, koji u budvanskoj kćerki firmi zastupa Vadim Verhovski Na lokaciji nema objekata. U okruženju je sa južne strane more, sa istočne i zapadne pojas niskog rastinja, dok se jedino sa sjeverne strane (iznad lokacije a ispod magistralnog puta) nalazi nekoliko individualnih stambenih objekata.

Prilaz početku lokacije omogućen je sa lokalnog puta, koja se odvaja od magistralnog puta Petrovac-Budva.

Urbanističkim projektom predviđena je fazna izgradnja tri turistička naselja na obali TN1, TN2 i TN3. U prvoj fazi planirana je gradnja infrastrukture i turističkih naselja TN2 i TN3, dok je izgradnja turističkog naselja TN1 planirana u drugoj fazi. Izgradnja saobraćajne infrastrukture već je započeta.

U turističkim naseljima TN2 i TN3, naziva Hillside i Down-

town planirana je izgradnja hotela paviljonskog tipa, kategorizacije 5 zvjezdica. Projektovana spratnost hotela je Su2+Su1+P+5, pri čemu je posljednja etaža krovna terasa sa bazenom. Ukupna površina hotelskih objekata (TN2 i TN3) je 32,4 hiljade kvadrata,

Render budućeg kompleksa

a obezbijeđeno je 159 smještajnih jedinica i 113 parking mjesta.

Na urbanističkoj parceli br.

UP 3b1 planirana je i izgradnja 12 depandansa, na UP 3b2 četiri vile. U prizemlju objekta R9 planirani su hotelski apartmani. Ukupna povr-

šina depandansa i vila (TN2 + TN3) je 28,5 kvadrata, a obezbijeđeno je 136 smještajnih jedinica i 56 parking mjesta. Na urbanističkoj parceli UP 3a (TN2 - Hillside) projektovane su 142 smještajne jedinice, od čega 97 hotelskih i 45 u depandansima i vilama. Ukupna bruto građevinska površina svih objekata je 23 hiljade kvadrata, od čega hotelski objekti imaju 13,3 hiljade, a depandansi i vile 9,7 hiljada. Na urbanističkoj parceli UP 3b (TN3 - Downtown) projektovane su 153 smještajne jedinice, od čega 62 hotelske i 91 u depandansima i vilama. Bruto građevinska površina svih objekata je 37,8 hiljada kvadrata, od čega hotelskih 19 hiljada, a depandansa i vila 18,7 hiljada.

Na nivou kompleksa (TN2 +TN3) projektovano je 295 smještajnih jedinica, od čega 159 hotelskih i 136 u depandansima i vilama. Bruto građevinska površina svih objekata je 60,8 hiljada kvadrata, od čega hotelskih 32,4 hiljade, a depadansa i vila 28,5 hiljada. Ukupan broj projektovanih ležajeva je 490, dok bi restorani trebalo da imaju 606 sjedećih mjesta, s tim što je na terasama pojedinih objekata moguća organizacija dodatnog prostora za sjedjenje.

Na nivou kompleksa (Hillside + Downtown), projektovano je ukupno 51,7 hiljada kvadrata zelenih površina, što čini 68,9 odsto ozelenjenosti lokacije. To uključuje krovove, vertikalno ozelenjavanje komunikacionih jezgara objekata i potpornih zidova. N.K.

Društvo

Četvrtak, 22. februar 2024.

PODGORICA – Glavni odbor Sindikata prosvjete usvojio je prijedlog Vlade da im se od 1. jula uveća zarada deset odsto bruto, po koeficijentima, a od 1. septembra će dobiti još sedam odsto neto, odnosno kumulativno će dobiti 17 odsto neto uvećanja. Donijeli su odluku da prekidaju štrajk u školama i vrtićima - đaci od danas idu na časove.

KRAJ TRODNEVNOG ŠTRAJKA: Glavni odbor Sindikata prosvjete većinom glasova usvojio prijedlog izvršne vlasti, ovih dana potpisivanje sporazuma

Učenici i nastavnici od danas ponovo u školama, država odustaje od tužbi

d. malidžan

Trebalo bi danas ili sjutra sa Vladom da potpišu usvojeni sporazum.

Predsjednik Sindikata Radomir Božović rekao je novinarima sinoć na konferenciji da je ponuda Vlade, odnosno premijera Milojka Spajića u suštini ono što su i tražili. Prvim uvećanjem na ljeto dobijaju ono što je bilo propisano Granskim kolektivnim ugovorom, a drugim dijelom, od septembra, realizuje se propisana stavka po kojoj početkom 2025. godine treba da dobiju dodatnih deset odsto na zaradu.

-Detalje i modalitete uvećanja zarada ne znamo još precizno – rekao je Božović.

Većina članova Glavnog odbora podržala je prijedlog Vlade – za je glasalo njih 43 od 46, dvoje je bilo protiv, a jedan član se nije izjasnio.

7

Zahvalili Milatoviću što ih je podržavao Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovarao je juče sa predstavnicima Sindikata prosvjete Crne Gore, na zahtjev koji su kabinetu uputili protekle sedmice.

Predsjednik Milatović je, kako je saopšteno, poručio da je ulaganje sredstava u kontinuirano usavršavanje svih nastavnika i poboljšanje

Časovi će biti nadoknađeni

Iz Sindikata prosvjete je rečeno da će se propuštena nastava usljed štrajka nadoknaditi subotom, da zavisi od škola kako uredi taj dio, ali da ne moraju da to budu nastavni dani, već mogu da se organizuju dani talenata, sporta... Božović je kazao da je bilo hajke da će djeca ostati bez znanja i obrazovanja, što se, kako je rekao, neće desiti.

Istakao je da nijesu, ipak, prezadovoljni ponudom, ali i da su imali neravnopravnu borbu. Kazao je da je prvi put osjetio na svojoj koži kako se boriti sa sistemom, odnosno državom, koja je odbijala da im od janura uveća platu za deset odsto. Božović je ispričao i da su tokom organizacije štrajka suočavali sa velikim pritiscima, posebno, kako je kazao, od pojedinih direktora škola, koji se se obračunavali sa njima ,,KGB metodama“. Predsjednik Sidnikata je rekao da će oni biti prvi u redu kada bude trebalo da se primi uvećana plata.

- Ne mogu da kažem da smo izašli kao pobjednici, ali nijesmo ni kao gubitnici. Naša

Pritiske imali od pojedinih direktora škola

Iz Sindikata prosvjete je rečeno da će se nastava propuštena usljed štrajka nadoknaditi subotom, da zavisi od škola kako će urediti taj dio, ali da ne moraju to da budu nastavni dani, već mogu da se organizuju dani talenata, sporta... Božović je kazao da je bilo hajke da će djeca ostati bez znanja i obrazovanja, što se, kako je rekao, neće desiti misija je da nam sistem bude bolji i da nastavni kadar bude zadovoljan - kazao je Božović.

Nema sankcija za štrajkače

Istakao je i da juče razgovarao sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija, te da očekuju, kao što je bilo riječi i na sastanku preskinoć, da ne bude sankcija prema nastavnicima koji su štrajkovali. Očekuje se i da Ministarstvo povuče tužbu koju je pokrenulo protiv Sindikata, jer smatraju da je štrajk pokrenut mimo zakona.

-U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom imali smo 138 škola.

Tako da, šta je bilo u nedelju

veče i ponedeljak ujutru, ne mogu vam reći. Ako misle da se revanširaju zaposlenima koji su bili u štrajku, mislim da nije to pravi način - rekao je Božović.

On je ponovio da će oni povući prijave koje su podnijeli Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova.

Što je minimum rada

Sindikat i Ministarstvo su se u prethodnom periodu sukobljavali zbog akta o minimumu procesa rada. Kada su pokrenuli štrajk, Sindikat je donio samoinicijativno akt o minimumu procesa rada, jer smatraju da je aktuelni nevažeći, iz 2006.godine, a po kom treba navodno da drže časo-

ve 45 minuta. Radnička organizacije je donijela propis po kom nastavnici nijesu morali da drže nastavu, već samo da dolaze u školu četiri sata i uređuju administrativne obaveze. To su učinili po uzoru na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Iz Sindikata su poručivali da su ranije u više navrata tražili od Ministarstava da donese novi akt, što ih ej obavezivalo da učine po Zakonu o štrajku, koji je donešen 2015. godine, ali taj resor to nije učinio. Sindikalci su optuživali Ministarstvo za nedemokratičnost, da urušavaju njihovo ustavno pravo na štrajk, ali su im iz Ministarstva odgovarali da se mora poštovati uredba iz 2006.godine.

,,Vlada slabi sindikate, a time i radnička prava“ Božović je na konferenciji prokomentarisao da Vlada namjerava da kroz Zakon o zaradama u javnom sektoru uvrsti, odnosno preuzme koeficijente iz Granskog kolektivnog ugovora, čemu se radnička organiazacija protivi. Smatraju da se time želi slabiti sindikat, a time i radnička prava.

-Mi imamo regulisane koe-

ficijente i nema potrebe da se to izuzima. Jaki sindikati samo mogu da se izbore za veća prava i plate zaposlenih. Zato moramo da sačuvamo GKU – rekao je Božović.

Istakao je da je u komisiji Vlade koja se bavi ovom temom i ponovio da je za njih prijedlog neprihvatljiv.

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad

Rakočević oglasio se juče saopštenjem i naveo da je vrlo sporan prijedlog premijera Spajića koji je u sporazumu sa prosvjetarima naveo da će se novim Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji se planira usvojiti do kraja drugog kvartala ove godine, zaposlenima u prosvjeti, a to znači i ostalima iz javnog sektora,

tabela sa koeficijentima premjestiti iz GKU u taj novi akt.

-Značenje ovih namjera je da se u budućnosti sindikati kao reprezetativni zastupnici, to jest svi zaposleni iz javnog sektora neće pitati o visini svojih zarada ili koeficijenata, nego će se pitati vladajuća skupštinska većina ili Vlada.

Značenje ovih namjera je klasičan uvod u jednu autokra-

-Očekujemo da Ministarstvo narednih dana preda Agenciji predlog za donošenje akta o minimumu procesa rada u predškolskom i osnovnom obrazovanju – rekao je Božović sinoć na konferenciji.

Predstavnici Vlade i Sindikata prosvjete nakon tri sata razgovora dogovorili su se u utorak veče kako treba da im se zarade uvežaju, ali su prosvjetari nastavili da štrajkuju, jer su čekali da dobiju zvaničnu ponudu od premijera Milojka Spajića.

Iz izvršne vlasti na tom sastanku bili su osim premijera i ministar finansija Novica Vuković i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović. Tri sata su razgovarali sa članovima Glavnog odbora.

Spajić je tada kazao novinarima da im je prosvjeta prioritetna kategroija i da će riješiti kroz određeni model mimoilaženje o povećanju zarada koje su imali u prethodnom periodu.

Kazao je da su time ispoštovali radnike, te da održavaju funkcionalnost sistema. Božović je tada prokomentarisao da mu je žao što ovakve razgovore nijesu vodili ranije, te je podsjetiju, odnosno u diktaturu – rekao je Rakočević.

Pozvao je sve sindikate javnog sektora da ne dozvole revitalizaciju diktature.

- Koja je poslednje vrijeme toliko vidljiva kroz sva dubiozna postavljenja na značajne javne funkcije, kao i kroz njihove provizorne postupke i odluke koje građanima Crne Gore veoma jasno poručuju „ džabe ste krečili “ – naveo je on.

njihovog ekonomsko-socijalnog statusa prioritet ako želimo bolji kvalitet obrazovanja, te da je bitno da se djeca što prije vrate u školske klupe.

-Predstavnici Sindikata prosvjete su zahvalili predsjedniku što je javno branio njihovo ustavno pravo na štrajk – navedeno je u saopštenju.

tio da su u više navrata insistirali, molili su da im se objasni poslednja ponuda Vlade da im se zarade od septembra povećaju u neto iznosu od 15 odsto, ali da nijesu dobijali razumljive odgovore.

Kako je počelo...

Sidnikat prosvjete ranije je iz medija saznao da prosvjetarima neće biti uvećana plata deset odsto. Iz Vlade su tada saopštili da su krivi prethodnici, odnosno da Ministarstvo finansija nije planiralo iznose određenim smjernicama. Sindikat im je odgovorio da su to priče za malu djecu, te da su novac koji je trebalo oni da dobiju usmjerili penzionerima kojima su povećali minimalnu zaradu.

Radnička organizacije je predsavnicima Vlade dala bila rok do kraja januara da se dogovore o povećanju zarada ili će pokrenuti štrajk. Njihovi pregovori su se prolongirali, a oni su ujedno pripremili teren i pokrenuli su radikalizaciju, odnosno štrajk. Prvi dani štrajka su odmicali tako što su direktori obrazovnih ustanova, po nalogu Ministarstva, iščitavali zaposlenima propise po kojima navodno treba da drže nastavu, jer moguu suprtonom da ostanu bez posla. Škole je posjećivala i policija koja je prikupljala informacije o štrajku, te su pojedini profesori iz Rožaja podnijeli krivičnu prijavu tužilaštvu protiv jednog policajca optužujući ga da ih je fotografisao mimo zakona i da je zloupotrijebio službeni položaj. Iz Sindikata su na sve to gledali kao na vidove pritisaka koji su pojedine profesore dodatno motivisali na buntovnost, dok su se neki i povlačili, zbog straha od odmazde.

Nada ĐURĐEVAC

8

Društvo

Četvrtak, 22. februar 2024.

Pomorski fakultet iz Kotora organizovao prezentaciju podvodnog drona za mapiranje otpada

Otkrivaće olupine brodova i živi svijet morskog dna To je pokazala jučerašnja prezentacija ispred Pomorskog fakulteta u Kotoru, prilikom koje je upotrijebljen najsavremeniji podvodni dron. Studenti tog fakulteta su upravljali letjelicom, i veoma brzo su otkrili otpad na dnu – automobilsku gumu, pivske flaše, omanju plastičnu kantu, ostatke obuće.

Nakon što je sofisticirani dron mapirao otpad, ronilac je ga je izronio, a preuzelo ga je Komunalno preduzeće.

Prezentacija je, kako je i bilo najavljeno, pokazala da ovaj metod može pružiti veoma važan uvid u izazove koje predstavlja zagađenje mora i proaktivne mjere koje se preduzimaju kako bi se ublažili njegovi uticaji.

Koristan i za floru podmorja

Profesor dr Danilo Nikolić sa Pomorskog fakulteta u Kotoru kazao je da se podvodni dron može koristiti na više načina, između ostalog, i

ivana komnenić

KOTOR – Podvodni dronovi bi mogli da budu od velike pomoći u mapiranju čvrstog otpada u podmorju, koji bi nakon otkrivanja bio izvučen i deponovan.

Otpad koji je dron locirao, a ronilac izvukao iz mora

za mapiranje podvodnog otpada, ali i brodskih olupina i podvodnog biljnog svijeta. On je naglasio da će se ova oprema koristiti ne samo za potrebe fakulteta i studentskih istraživanja već da će s Agencijom za zaštitu životne sredine i NVO Delfin i Komunalnim preduzećem Kotor raditi

na mapiranju podvodnog otpada i njegovom uklanjanju.

– Suština ovog projekta je formiranje i akreditacija prvog master zajedničkog programa iz zaštite upravljanja morskom sredinom u Crnoj Gori i regionu koji će početi u oktobru ove godine. Tako da će studenti koji upišu ovaj stu-

dijski program imati mogućnost da koriste svu opremu koju smo nabavili ne samo iz ovog projekta već i iz prethodnih – kazao je profesor Nikolić.

Predstavnica Agencije za zaštitu životne sredine Ivana Mitrović kazala je da će koristiti ovaj dron kako bi otr-

kivali velike količine otpada, zbog čega bi se organizovale i akcije čišćenja.

Kako je monitoring otpada sa morskog dna dio Nacionalnog programa monitoringa životne sredine, njegovo otrkivanje će pomoći da se u narednom periodu identifikuju crne tačke na kojima će se monitoring otpada sprovoditi, kao i sporadične akcije čišćenja morskog dna.

Prilikom prezentacije je korišćen sofisticirani podvodni dron (Remotely Operated Vehicle – ROV), model BlueRov2 Heavy, koji ima osam motora sa propelerima, što mu omogućava kretanje u svim osama i stabilno održavanje dubine. Pored toga, ovaj podvodni dron posjeduje HD kameru sa rasvjetom, kao i sonar, kojim se može snimati morsko dno i locirati različiti predmeti poput olupina brodova ili različitog otpada na morskom dnu, zatim mehaničku ruku sa grablicom i sampler za uzimanje uzoraka iz vodenog stuba, a radna dubina mu je 300 metara.

Program za zaštitu mora

Inače, u toku je realizacija međunarodnog Erasmus + pro-

jekta „Razvoj regionalnog zajedničkog master programa za zaštitu i upravljanje morskom sredinom“ („Development of Regional Joint Master Program in Maritime Environmental Protection and Management – MEP&M“) u okviru kojeg su Univerzitet Crne Gore i Pomorski fakultet Kotor kooridinatori, dok je Agencija za zaštitu životne sredine partner na projektu. Projekat je finansirala Evropska komisija.

Glavni cilj projekta proizilazi iz samog naziva, a to je uspostavljanje prvog regionalnog zajedničkog interdisciplinarnog master programa na engleskom jeziku iz oblasti zaštite i upravljanja morskom sredinom. Ovaj master program, koji počinje u oktobru ove godine, namijenjen je svim zainteresovanim studentima i zaposlenima u državanoj upravi i preduzećima u sektoru plave ekonomije (uključujući lučke vlasti, službenike za kontrolu zagađenja, inspektore, Vladine zvaničnike, menadžere, inženjere, nadzornike flote, moreplovce, brodovlasnike, pravne menadžere) koje interesuje upravljanje i zaštita morske Iv. KOMNENIĆ sredine.

Pred Osnovnim sudom na Cetinju danas se nastavlja postupak po tužbi Prijestonice protiv Mitropolije crnogorsko-primorske PODGORICA – Pred Osnovnim sudom na Cetinju danas će biti nastavljen postupak u sporu koji se po tužbi Prijestonice vodi protiv Mitropolije crnogorsko-primorske, a tiče se osporavanja upisa u crkveno vlasništvo mjesnog groblja u selu Građani, u cetinjskoj opštini.

Na pripremnom ročištu zaključenom u decembru sutkinja Tanja Vidić je odlučila da sudski vještak pripremi

Prije odlučivanja čija su groblja vještačene parcele u Građanima podatke o identifikaciji nepokretnosti na parcelama koje su naznačene u predmetu spora o utvrđivanju svojine.

Prijestonica Cetinje je 30. avgusta prošle godine podnijela tužbu Osnovnom sudu u tom

U vlasništvo Mitropolije upisana 21 lokacija Tim Direkcije za imovinu zaštitu imovinsko-pravnih odnosa prošle godine je na osnovu 16.000 pregledanih posjedovnih listova uradio popis grobalja za koja tvrde da su mimo eksplicitnih odredbi zakona države Crne Gore postala vlasništvo crkve i to bez valjanog pravnog osnova za upis koji se najčešće vodi pod „odluke državnog organa“.

– U prvoj klasifikaciji evidentirano je 21 groblje koje se vodi na državu, sa pravom raspolaganja cetinjske opštine. U drugoj grupi su 31 groblje upisano na pravoslavne crkve, svece ili kao dobro crkava koja nose imena svetitelja koji su bili zaštitnici, odnosno, krsne slave plemena.

U trećoj grupaciji nalazi se 21 groblje upisano u vlasništvo pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske, iako je riječ o seoskim grobljima na kojima su sahranjivani pripadnici lokalnih pripadajućih bratstava, odnosno, mještana – saopšteno je Pobjedi iz Direkcije za imovinu.

gradu protiv pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno, na raspolaganje Opštini, i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno, crkvene organizacije.

Ima li pravnog osnova

Kako se navodi u konkretnoj tužbi za utvrđivanje svojine nad grobljem u Građanima, koju je podnio Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Prijestonice, Mitropolija je neosnovano upisana kao vlasnik u listu nepokretnosti br. 109 KO Građani i to na osnovu rješenja Komisije za izlaganje na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnosti broj 06-4321/109 iz 1989. godine.

Prema ocjeni Zaštitnika, upis tužene strane u postupku izlaganja podataka na javni uvid prilikom formiranja katastra nije mogao biti pravno valjani osnov.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske je nakon podnošenja tužbe saopšteno da će koristeći zakonske mogućnosti braniti svoju imovinu. Poručili su tada da nadležnim organima Prijestonice, koje je, kako su ocijenili, gradonačelnik Nikola Đurašković uveo u takvu situaciju, ostaje nemogući i „nečasni zadatak da osporavaju nespornu i vjekovnu crkvenu imovinu“.

Status dobra u opštoj upotrebi

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Prijestonice je ranije obrazložio da su se groblja do stupanja na snagu Zakona o državnoj imovini iz 2009, odnosno, dopunama iz 2011. godine, nalazila na zemljištu u društvenoj svojini, a nakon usvajanja tog zakonskog akta

su u državnoj svojini i „predstavljaju lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže opština, shodno članu 16 stav 1 alineja 16 Zakona o državnoj imovini“.

Nakon što su prošle godine, u više slučajeva, predstavnici mještana nekoliko sela u cetinjskoj opštini problematizovali osnov upisa vlasništva Mitropolije nad seoskim grobljima i grobljanskim crkvama rađenim uz podršku nekadašnje Knjaževine, a potom i Kraljevine Crne Gore, Prijestonica Cetinje je najavila da će u saradnji sa mjesnim zajednicama sa teritorije Cetinja pripremiti nove postupke.

Cilj tih postupaka, prema najavi, imao bi za cilj upis svojine na državu i pravo raspolaganja Prijestonice Cetinje nad onim katastarskim parcelama za koje ističu da su mimo pravnog osnova upisane u svojinu Mitropolije.

U slučaju groblja u selu Građani je pokrenuta tužba, ali na osnovu prikupljenog ma-

terijala i analiza koje je uradila Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko-pravnih odnosa Prijestonice, pokrenuto je na desetine zahtjeva za vođenje upravnih sporova.

Država nema evidenciju

Kako je ranije Pobjedi saopšteno iz Direkcije, kroz zahtjeve za vođenje upravih postupaka, u kojima još nemaju povratnu informaciju državnih organa, traže da se primijene zakoni ove zemlje koji preciziraju da groblja kao lokalna dobra u opštoj upotrebi ne mogu biti bilo čija svojina osim države koja pravo raspolaganja, odnosno, korišćenja može da delegira na opštine u okviru kojih se nalaze pripadajuće mjesne zajednice u čijem ataru se nalaze ta groblja.

– Izlaganje pred katastrom nije moglo biti valjani osnov za upis, jer ga ne prate odgovarajuća rješenja donijeta u zakonom propisanom upravnom postupku – navode iz Direkcije.

Naveli su da na nivou države nikada nije urađena evidencija, niti provjera upisa vlasništva nad grobljima i mjesnim crkvama i drugim objektima koji se danas u katastru vode I. P. kao vlasništvo MCP.

Društvo

Četvrtak, 22. februar 2024.

Podaci IJZCG ukazuju da su obuhvati vakcinom protiv malih boginja, zauški i rubeole na nezadovoljavajućem nivou u Crnoj Gori, tačnije ispod potrebnih 95 odsto.

- Pored toga, s trenutnim obuhvatom od 79,2 odsto predškolske djece koja su primila MMR vakcinu, među kojima najmlađe generacije imaju obuhvat niži od 50 odsto, stanje postaje alarmantno i stvara povoljno okruženje za širenje virusa, što nosi ozbiljan rizik od pojave epidemije – upozoravaju epidemiolozi.

Prema statistikama IJZCG, obuhvat vakcinisane djece, rođene tokom 2022. godine, MMR vakcinom je tek 15,7 odsto. Od 7.267 djece, rođene tokom 2022. godine, MMR vakcinu je primilo samo 1.141, dok je čak 6.126 djece i dalje nevakcinisano.

Među djecom uzrasta do pet godina, dakle djeca rođena između 2018. i 2022. godine, MMR vakcinu je primilo 56 odsto. Od 37.540 djece, prvu dozu MMR vakcine primilo je 21.127 djece, dok je 16.343 i dalje nevakcinisano.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prošle godine bilježe ,,uznemirujući“ porast slučajeva malih boginja u Evropi, sa više od 60 pu-

Srbija, Bosna i Hercegovina i Albanija proglasile epidemiju malih boginja, u našoj zemlji i dalje nizak obuhvat vakcinacijom

Crna Gora u ozbiljnom riziku Trenutnim obuhvatom od 79,2 odsto predškolske djece koja su primila MMR vakcinu, među kojima najmlađe generacije imaju obuhvat niži od 50 odsto, stanje postaje alarmantno i stvara povoljno okruženje za širenje virusa, što nosi ozbiljan rizik od pojave epidemije, upozoravaju epidemiolozi iz IJZCG ta većim brojem oboljelih nego godinu dana ranije. Ovom je zaraznom bolešću u 2023. na području Evrope zaraženo više od 58.000 osoba, dok je godinu ranije na istom području od malih boginja oboljelo manje od hiljadu osoba, njih 941.

Povodom stanja koje postaje alarmantno, a na što IJZCG upozorava već nekoliko godina, pojačan je nadzor nad slučajevima malih boginja.

U Institutu preduzimaju dodatne mjere kako bi se povećali vakcinalni obuhvati.

- Apelujemo na roditelje da provjere vakcinalne kartone djece, odazovu se redovnim i propuštenim vakcinacijama, te da aktivno učestvuju u naporima zaštite najosjetljivije populacije – poručili su iz IJZCG. Uprkos naporima zdravstvenih vlasti, konstantnim medijskim apelima, organizovanjem karavana koji vakcinišu djecu, te omogućenim vakcinisanjem tokom vikenda bez zakaziva-

M. BABOVIĆ

PODGORICA - Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) je, povodom proglašenja epidemije malih boginja u zemljama u okruženju, upozorio na ozbiljan rizik od potencijalne epidemije i u našoj zemlji. Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina su zemlje sa kojima se graniči Crna Gora, a epidemija je proglašena i u Rumuniji pa je opasnost od importacije velika.

9

Broj vakcinisane djece u uzrastu do dvije godine i dalje vrlo nizak, komplikacije u tom dobu opasne

sane djece u uzrastu do dvije godine i dalje vrlo nizak i da komplikacije u tom dobu mogu da budu opasne, čak i smrtonosne.

- To je uzrast u kojem je infekcija virusom malih boginja u 30 odsto slučajeva povezana sa nekom od ozbiljnih komplikacija, poput teške upale pluća, upale uha, zapaljenja mozga. Svakako, najteža komplikacija malih boginja, koja se razvija samo kod nevakcinisa-

nja, roditelji i dalje ne poštuju kalendar vakcinacije.

Epidemiološkinja dr Milena Popović-Samardžić je u razgovoru za Pobjedu prošle sedmice kazala da je broj vakcini-

Vakcinacija se sprovodi u dvije doze, prva se daje djeci sa navršenih 12 mjeseci starosti, a druga prilikom polaska u osnovnu školu – kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

Male boginje se prenose kijanjem, kašljanjem ili govorom.

Dr Popović-Samardžić je pojasnila da je osoba zarazna četiri dana prije pojave i četiri dana nakon pojave karakteristične ospe

ne djece, je zapaljenje mozga koje se zove subsklerozirajući panencefalitis, a razvija se najčešće sedam do 20 godina nakon infekcije virusom malih boginja i neminovno završava smrtnim ishodom – upozorava dr Popović-Samaradžić.

Vakcinacija je, kako je istakla, najdjelotvorniji i najbezbjedniji način individualne i kolektivne zaštite protiv malih boginja, ali i drugih zaraznih bolesti. Vakcinacija se spro-

vodi u dvije doze, prva doza se daje djeci sa navršenih 12 mjeseci starosti, a druga doza prilikom polaska u osnovnu školu – kazali su iz Instituta za javno zdravlje Male boginje se prenose kijanjem, kašljanjem ili govorom. Dr Popović-Samardžić je pojasnila da je osoba zarazna četiri dana prije pojave i četiri dana nakon pojave karakteristične ospe. Istakla je i da su male boginje opasne i po osobe starije od 20 godina jer se javlja teška klinička forma i pomenute komplikacije pneumonije i encefalitisa su česte i u ovom uzrastu.

Vakcine protiv zaraznih bolesti obavezne su u Crnoj Gori. Ipak, potvrda o vakcinaciji nije uslov za upis u vrtiće i škole, jer se djeca i bez potvrde upisuju.

Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, ljekar je obavezan da obavijesti nadležne o postojanju zarazne bolesti, te da prijavi roditelja ili staratelja koji odbija da vakciniše dijete prema kalendaru vakcinacije.

Domovi zdravlja imaju obavezu da prate kalendar vakcinacije i pozovu roditelje da dovedu dijete. Ukoliko roditelj ne dovede dijete, nakon poziva ljekara, Dom zdravlja bi trebalo da obavijesti sanitarnu inspekciju, ali je takvih primjera malo.

Ipak, iz Uprave za inspekcijske su ranije istakli, sumirajući statistiku za prošlu godinu, da domovi zdravlja redovno ne dostavljaju prijave inspekciji, te da sanitarna inspekcija nema precizne podatke koliko je roditelja odbilo da vakciniše djecu u 2023. godini, ali da su svi slučajevi, koji su dostavljeni, obrađeni.

Prema podacima UIP-a, zbog odbijanja vakcinacije djece u 2023. godini kažnjena su 152 roditelja sa ukupno 11.000 euJ.MARTINOVIĆ ra.

Odbor za ljudska prava razmatrao situaciju u vezi sa pravima djece sa smetnjama u razvoju i osoba s invaliditetom

Neizvjesno finansiranje dnevnih centara ključni problem njihove budućnosti što je obaveza države, a što lokalne samouprave u smislu finansiranja.

-Sa stanovišta potreba treba skrenuti pažnju i na to da li nas dnevni centri koštaju više nego što bi iznosilo formi-

ranje posebnih institucija koje bi se bavile osobama s invaliditetom i djecom sa smetnjama u razvoju ne osam, već 24 sata dnevno – kazao je Bjeković.

Dnevni centri se, istakao je Bjeković, suočavaju i sa proSKUPŠTINA.ME

PODGORICA – Sedamnaest dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori funkcionišu kao javne ustanove koje su osnovale lokalne samouprave. Njihovo funkcionisanje i finansiranje predstavlja jedan od ključnih problema u pogledu njihove budućnosti, ocijenio je juče Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković.

On je na kontrolnom saslušanju pred skupšinskim odborom za ljudska prava i slobode kazao da je još uvijek nedorečena podjela nadležnosti, odnosno da nema jasne granice

Centri prepušteni sami sebi, nema saradnje institucija

blemima licenciranja, definisanja učešća države u finansiranju, metodologije formiranja cijena za usluge, nedostatkom stručnjaka, te rasporedom kadrovskih resursa.

-U pojedinim opštinama imamo situaciju da kapaciteti nijesu popunjeni, a u drugima postoji očigledan deficit kada je u pitanju potreba prijema većeg broja korisnika. Dnevni centri, za sada, ne postoje u opštinama Bar, Kolašin, Petnjica, Gusinje, Šavnik, Plužine, Žabljak i Tuzi – kazao je Bjeković, uz napomenu da se u Baru očekuje otvaranje dnevnog centra do kraja godine.

Prema njegovim riječima,

dnevni centri ne smiju biti prepušteni sami sebi, te je neophodna sistemska i multisektorska saradnja između različitih institucija koja, kako je kazao da su primijetili iz kancelarije Zaštitnika, slabo funkcioniše.

On je kazao da je još nejasna situacija u vezi sa uspostavljanjem registra osoba s invaliditetom, odnosno konsolidovanja postojećih baza podataka o djeci sa smetnjama u razvoju.

-To je osnovni preduslov da bismo uopšte pričali o nekim strategijama ili o dnevnim centrima - kazao je Bjeković.

U Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu ukazano je na to da što

se tiče prava osoba s invaliditetom, napredak nije ostvaren, te da OSI u Crnoj Gori ne mogu u potpunosti da ostvare svoja prava i nastavljaju da se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije.

EK i Izvještaju navodi da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u julu 2022. godine ukinulo Direktorat za zaštitu i ravnopravnost osoba s invaliditetom, te da bi Crna Gora trebalo da ponovo uspostavi takav direktorat ili da dodijeli odgovarajuće nadležnosti nekoj drugoj službi za nadgledanje primjene Strategije za zaštitu od diskriminacije osoba s invaliditetom za period 2022-2027. godine.

Odbor je, nakon kontrolnog saslušanja u kojem su učestvovali brojni predstavnici nevladinog sektora i državnih institucija, odlučio da će zaključke sa jučerašnje sjednice podnijeti Skupštini Crne Gore.

D.M.

10 Hronika

Četvrtak, 22. februar 2024.

Viši sud naložio da SDT dopuni istragu protiv krimina članove je označio više policajaca ali i predsjednika o

Do Kvon će biti Specijalno tužila izručen SAD pogriješilo godin

Sud odbio molbu Južne Koreje za izručenje Do Kvona

PODGORICA – „Kralj kriptovaluta“ Do Kvon biće izručen Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), koje ga gone za krivična djela počinjena u oblasti finansijskog poslovanja, saopšteno je iz podgoričkog Višeg suda.

Ovaj sud je odbio molbu Južne Koreje za izručenje Do Kvona.

Savjetnica u Višem sudu za odnose sa javnošću Marija Raković navela je da ova odluka nije pravosnažna, odnosno da branilac Do Kvona ima pravo žalbe na ovo rješenje.

Odluka da se Do Kvon izruči SAD uslijedila je nakon što je Apelacioni sud naložio Višem sudu da odluči da li će ,,kralj kripto valuta“ biti izručen Južnoj Koreji ili Sjedinjenim Američkim Državama.

Ranijim rješenjima Viši sud je konstatovao da su ispunjeni uslovi za ekstradiciju Do Kvona i ostavljao ministru pravde Andreju Miloviću da odluči kojoj od država molilja će dati prednost.

Međutim, Apelacioni sud je

ukazao da ministar pravde odlučuje samo u redovnim postupcima ekstradicije, a da je osumnjičeni Do Kvon pristao da bude izručen, u skraćenom postupku, državama koje su tražile njegovu ekstradiciju.

Branilac Do Kvona, advokat Goran Rodić, ranije je Pobjedi saopštio da bi njegov branjenik, shodno zakonskim razlozima, trebalo da bude izručen prije Južnoj Koreji nego Sjedinjenim Američkim Državama.

– Svi zakonski razlozi, odnosno Evropska konvencija o ekstradiciji, Bilateralni ugovor koji imamo sa Amerikom i crnogorski zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći stoprocentno upućuju da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji kada se bude donosila takva odluka – precizirao je advokat Rodić.

Sa druge strane, ministar pravde Andrej Milović je komentarišući da li Do Kvona treba uzručiti Južnoj Koreji ili SAD naveo da je to politička odluka.

– SAD su naš glavni spoljno-

Krivična prijava protiv dva maloljetnika od 14 i 15 godina

politički partner, želimo da što prije potpišemo bilateralni sporazum o izručenju da bismo na taj način napravili pravni okvir za buduća izručenja – poručio je tada Milović. „Kralj kripto-valuta“ Do Kvon i njegov saradnik Hon Čand Jun uhapšeni su 23. marta prošle godine na podgoričkom aerodromu, odakle su sa lažnim pasošima Kostarike pokušali da odlete za Dubai.

Prilikom pretresa policija je kod njih pronašla i putne isprave Belgije.

Tokom sudskog postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici zbog falsifikovanja isprava Korejci su prilikom davanja odbrana tvrdili da su sa pasošima Kostarike i Belgije, koje su dobili preko agencije u Singapuru, putovali po svijetu, te da iz tog razloga nijesu sumnjali u njihovu vjerodostojnost.

Do Kvon je kazao i da su, nekoliko dana nakon što su dobili pasoše Belgije, on i njegov saradnik vidjeli da su imena i datumi rođenja u pasošima pogrešni i da ih iz tog razloga nijesu koristili.

– Nijesmo sumnjali da može da dođe do takve greške pa nijesmo provjeravali pasoše prilikom primopredaje. U trenutku kada smo se obratili za pasoš Belgije, aplicirali smo i za pasoše Granade, taj zahtjev je odbijen, dok nam je zahtjev za pasoš Kostarike usvojen, usljed čega smo izgradili odnos povjerenja sa ovom agencijom – kazao je Do Kvon.

Hon Čand Jun je prije 10 dana izručen Južnoj Koreji.

B.R.

Državljanin Srbije osumnjičen za krivično djelo građenje bez prijave

Terete ih da su dijelili video snimak Oštetio eksplicitnog sadržaja budžet za 3.500 eura maloljetnice PODGORICA - Protiv dva maloljetnika, od 14 i 15 godina, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su učinili dostupnim trećoj osobi video-snimak i fotografije sa seksualno eksplicitnim sadržajem na kojima je maloljetna osoba, i to bez pristanka, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, akciju su sproveli službenici Sekto-

ra za borbu protiv kriminala sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Oni su, kako dodaju, državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv dva maloljetnika zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem.

C. H.

BAR - Protiv državljanina Srbije N.Đ. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.

On se sumnjiči da je u novembru 2023. godine započeo rekonstrukciju objekta u Baru bez prijave građenja i dokumentacije shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji.

Na taj način je izbjegao da plati porez i druge dažbine, čime je pričinio štetu budžetu Crne Gore za 3.500 eura. C. H.

Božović postao p m. babović

s. vasiljević

Viši sud odbio molbu Južne Koreje za ekstradiciju ,,kralja kriptovaluta“

Sa privođenja Mila Božovića

PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su predsjednik opštine Budva Milo Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea, jedan je od razloga u obrazloženju odluke Višeg suda kojom je SDT-u vratio na doradu optužnicu protiv 21 optuženog za članstvo u kriminalnoj organizaciji i izvršenje više teških krivičnih djela.

Pored Božovića i Kneževića na optužnici su i Radoje Zvicer, Ljubo Milović, Mileta Ojdanić, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (Kljajević), Dražen Milović, Ivan Mijatović.

Kako je navedeno, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da

prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

Sud je tražio od SDT-a da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

-Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom – piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje

je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

-Ovako samo paušalno navođenje tih podataka bez bliže konkretizacije, za ovaj sud potpuno je nejasno i neprecizno, bez navođenja dokaza ili konkretizacije prepiske iz SKY ECC komunikacije - dio je sudskog rješenja.

konkretizovati dokaze

Fascinantno je da tužilac Jovan Vukotić -promašio godinu, navodeći da je Božović odavao tajne sa Odbora za bezbjednost 2019. godine kada ovaj nije bio - ni poslanik u Skupštini Crne Gore!

-U predmetnoj ooptužnici se navodi da je okrivljeni Milo Božović, kao pripadnik kriminalne organizacije, koja je stvorena i organizovana 2019. godine imao zadatak kao poslanik u Skupštini i član Odbora da... prikuplja informacije u korist krimi-

U odluci je naglašeno da je SDT dužan da navede iz kojih konkretno dokaza (navodeći i njihovu sadržinu) proizilazi postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni izvršili krivična djela koja im se za svako pojedinačno djelo stavlja na teret

Hronika

Četvrtak, 22. februar 2024.

alne organizacije za čije opštine Budva

11

NIJE SVAKI SKAJ DOKAZ: Nikola Tomković tvrdi da je Specijalno tužilaštvo sakrilo od odbrane podatak kako su inostrani istražitelji došli do kriptovanih poruka

Francuski sud je, aštvo radi ,,provale“ Skaj nu kada je aplikacije, angažovao poslanik Fascinantno je da je tužilac Jovan Vukotić -promašio godinu, navodeći da je Božović odavao tajne sa Odbora za bezbjednost 2019. godine, u vrijeme kada ovaj nije bio - ni poslanik u Skupštini Crne Gore nalne organizacije - pogrešno se datira u optužnici.

Takođe, sud je tražio da se konkretizuje na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novaković, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici mučili ,,pripadnike suprotstavljenih kriminalnih organizacija“.

U optužnici nijesu precizirane ni Skaj poruke koje dokazuju šverc droge.

-U optužnici ostaje nejasno iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo – navodi se u odluci suda.

Nejasno je, kako se dodaje, ko je i koliko tačno unio droge u koju državu i u kojoj količini, za koga je unijeta i za koju cijenu je prodata i kojim licima, jer SDT ne navodi tačnu SKY ECC komunikaciju o svim radnjama i o transportu novca stečenog od prodaje kokaina. Konkretne dokaze sud traži i za optužbe za pranje novca.

Sud je naložio da u dopuni istrage i optužnice SDT određeno i jasno navede činjenice i okolnosti koje proizilaze iz dokaza koji se nalaze u spisima predmeta.

U odluci je naglašeno da je SDT dužan da navede iz kojih konkretno dokaza (navodeći i njihovu sadržinu) proizilazi postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni izvršili krivična djela koja im se za svako pojedinačno djelo stavlja na teret.

- Ono što u optužnici SDT predlaže da se izvede kao dokaz sva komunikacija, nije u skladu sa odredbom člana 292 ZKP, niti je cjelishodno i ekonomično, jer sud ne može u ovako obimnom dostavljenom Sky materijalu pronalaziti i izdvajati komunikacije koje potvrđuju navode iz dispozitiva optužnice – navodi se u odluci suda.

Prezicirano je da je to obaveza SDT koji mora te komunikacije izdvojiti i konkreti-

zovati za svakog okrivljenog pojedinačno, kako bi se konkretizovala radnja izvršenja krivičnih djela, u smislu kada su, u koje tačno vrijeme i između koga vođene te komunikacije a što u konkretnom slučaju, dakle, nije urađeno, iz kog razloga se optužnica mora vratiti na dopunu - ukazuje sud SDT-u.

izdvojiti komunikacije

U dokumentu se dalje naglašava da je iz tog razloga neophodno izdvojiti sve najbitnije SKY ECC komunikacije a koje se odnose samo na okrivljene i radnje koje su im stavljene na teret iz kojih postoji osnovana sumnja da su izvršila predmetna krivična djela.

-Imajući u vidu obimnu komunikaciju koja je dostavljena ovom sudu, a bez bližeg navođenja tekstualnih poruka i preciziranja istih, a što nema ni u obrazloženju optužnice, pa čak ni po datumima - navodi se u odluci Suda.

Navodi se da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da je neko određeno lice ili konkretno okrivljeni ili osnovano sumnjivi izvršili krivično djelo koje je predmet optužbe.

-Zastupnik optužbe je dužan u roku od dva mjeseca od kada mu je saopštena odluka ovog vijeća, a radi potpunog utvrđivanja svih relevatnih činjenica vezanih za krivicu okrivljenih, postupiti na način kako je to naprijed navedeno - zaključak je odluke sudskog vijeća kojim predsjedava sudija Vesna Kovačević.

Tužilaštvo, između ostalog, grupu gdje je kao pripadnik označen Milo Božović tereti za šverc 4,3 tone kokaina, za pranje oko 7.000.000 eura, ali i za izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja. A.R.

privatnu firmu

PODGORICA – Privatna kompanija ,,Elektron“ iz Pariza a ne francuski istražitelji presreli su podatake Sky aplikacije sa servera smještenog u Francuskoj što potvrđuje do sada više puta iznešene sumnje advokatske zajednice u Crnoj Gori kada je u pitanju zakonitost pribavljanja Sky dokaza na kojima se temelje brojne optužnice Specijalnog tužilaštva - kazao je za Pobjedu advokat Nikola Tomković.

Prema dokumentaciji francuskih pravosudnih organa u čiji posjed su došli optuženi Milan Brajović i njegov branilac Tomković, a u koji je Pobjeda imala uvid , navodi se da su francuski istražitelji angažovali privatnu kompaniju ,,Elektron“ da uz pomoć sonde presretne podatke SKY ECC sa servera OVHCLOUD koji se nalazi u Rubeu u Francuskoj.

-Privredno društvo a ne francuska policija provalila je Sky aplikaciju. Ne postoji pravna radnja preduzeta od strane francuskog pravosuđa koja bi se mogla izjednačiti sa pravnom radnjom predviđenom našim zakonodavstvom a u vezi pribavljanja podataka sa SKY aplikacije – ističe advokat Tomković.

On pojašnjava da su francuski pravosudni organi ovu dokumetaciju dostavili kolegama u Srbiji za potrebe vođenja sudskog postupka u predmetu koji se bazira na komunikacijama sa ,,provaljene“ Sky aplikacije.

-Siguran sam da je francuski Apelacioni sud podatke o načinu na koji su snimljeni podaci sa SKY aplikacije dostavio i crnogorskom Specijalnom tužilaštvu. Međutim, kolegama i meni taj dokument nikada nije dostavljen! Zato smatram da je skrivan od branilaca optuženih – kazao je on.

Prema dokumentu Centralne direkcije sudske policije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Francuske, policijski narednik Gijom Lamboa je, po instrukcijama zamjenika javnog tužioca Osnovnog suda u Lionu Antoana Berteloa, a sve u okviru preliminarne istrage, zatražio je od rukovodioca firme ,,Elektron“ (društvo za telefonske pomoći) sa

Siguran sam da je Apelacioni sud Francuske podatke o načinu na koji su snimljeni podaci sa SKY aplikacije dostavio i crnogorskom Specijalnom tužilaštvu. Međutim, kolegama i meni taj dokument nikada nije dostavljen! Zato smatram da je skrivan od branilaca optuženih – kazao je advokat Nikola Tomković u razgovoru za Pobjedu prebivalištem u mjestu Neji da ,,postavi sondu za presretanje i snimanje toka podataka u Data centru privrednog društva OVH. U dopisu ,,Elektronu“, francuski narednik precizira da je neophodno presresti ulazni i izlazni mrežni tok između dva servera na nivou vRack-a koji omogućava tim serverima da komuniciraju navodeći njihove IP adrese. Traži i postavljanje jedne sonde na nivou glavnog servera ka spolja, kako bi se analizirao ulazni i izlazni mrežni saobraćaj.

U drugom dopisu, od direktora pravne službe OVH SAS u Rubeo traži duplirajući mrežni saobraćaj usmjeri na sondu koju će postaviti kompanija ,,Elektron“ i ovom privrednom društvu olakša pristup opremi uz pružanje neophodne pomoći...

Dokument francuskog pravosuđa

Presretanje podataka sa SKYECC produžavano je nekoliko puta. Međutim, na ,,skidanje“ podataka a moguće i njihovu kompromitaciju, kako zaključuje advokat Tomković iz dokumentacije Apelacionog suda u Parizu, uticale su virtuelne mašine postavljene na serveru koji je koristio SKY ECC. -Pokazalo se da podaci nijesu bili presretnuti. Poslije provjere, izgleda da je filtriranje po IP adresama - koje je parametrirala kompanija Elektron koja je postavio sondu za presretanje, ograničavalo je presretnuti tok, vjerovatno zbog postojanja virtuelnih mašina na serverima koje su imale različite IP adrese od generičke adrese fizičkog servera – navodi se u jednom od dokumenata francuskog pravosuđa gdje se opisuje uspostavljanje presretanja.

Advokat Tomković je naveo da je pretragom privrednog registra Francuske pronašao da se privredno društvo Elektron“ sa podacima iz dostavljenih dokumenata, bavi trgovinom na malo opreme za domaćinstvo.

- Podaci o ovoj kompaniji koje sam našao ne ukazuju da je mogla imati sertifikat za bavljenjem izvlačenja podataka sa Skaja. Ono što znam da fosting provajderi moraju da imaju sertifikat kojim garantuju sigurnost podataka odnosno da niko nije mogao da ih promjeni – navodi advokat Tomković.

Sumnje u Sky dokaze u utorak je pred Višim sudom iskazao i Milan Brajović, jedan od optuženih za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Stefana Đukića i Emila Tuzovića koja je prema stavu SDT-a formirana radi likvidacije tužilaca i policajaca i prebijanje bivše sutkinje Biljane Uskoković.

Upravo je on ponudio sudu dokumentaciju francuskog pravosuđa koja po njegovoj ocjeni ukazuje na nezakonitosti pribavljanja Sky dokaza.

-Ne može se kao dokaz uzeti nešto što je pribavljeno nezakonitim tehnikama – kazao je Brajović i pozvao se na član 17 Zakona o krivičnom postupku.

Prema navodima ove odredbe sudska odluka se ne može zasnivati na dokazima koji su pribavljeni povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda zajemčenih Ustavom ili potvrđenim međunarodnim ugovorima, ili na dokazima koji su pribavljeni povredama odredaba krivičnog postupka, kao i drugim dokazima za koje se iz njih saznalo, niti se takvi dokazi mogu koristiti u postupku.

Sudija Zoran Radović je predložio Brajoviću da sve komentare na ovu temu saopšti na sledećem ročištu na kome je predviđeno provođenje komunkacija sa Sky aplikacije.

Bojana ROBOVIĆ

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 22. februar 2024.

Radna grupa završila analizu ugovora države i ,,Brskovo Mine“ za otvaranje rudnika u Mojkovcu

Glasanje u ponedjeljak, Vlada će mišljenje imati spremno za četvrtak PODGORICA – Međuresorna radna grupa koja priprema stručnu analizu ugovora o koncesiji koji je Vlada zaključila sa kompanijom ,,Brskovo Mine“ za područje bivšeg rudnika Brskovo juče je održala posljednju sjednicu otvorenu za javnost. Predsjednica tog tijela i državna sekretarka u Ministarstvu energetike i rudarstva Vesna Brajović najavila je da će se 13 članova tima o ugovoru izjasniti u ponedjeljak i pripremiti za Vladu izvještaj koji će ,,biti objektivni prikaz onoga što se tokom osam sjednica uradilo i moglo čuti“.

Ona očekuje da će se analiza na dnevnom redu Vlade naći već narednog četvrtka, nakon što prođe Komisiju za ekonomska pitanja (KEP). Mišljenje radne grupe Vladi će pomoći u odluci – raskid ili produženje ugovora.

ROKOVI

Zastupnik kompanije ,,Brskovo Mine“ (vlasnik švajcarska firma ,,Tara Resources“), advokat Luka Popović ponovio je juče kako nema osnova za raskid ugovora i da koncesionar nije odgovoran za nepoštovanje rokova.

– Donošenje planskog dokumenta potpuno je u nadležnosti države, koncesionar ne može da preuzme ingerencije države i nadležnih organa u tom postupku, tu nikakve odgovornosti koncesionara nema. Jedina odgovornost za kašnjenje izvršenja obaveza koncesionara jeste na držav-

MEDI ABIRO

RAJKOVIĆ: Koncesionar je neozbiljan. Zamislite da dozvolimo kompaniji koja nikad nije rudarila i koja nema ništa u svom vlasništvu, čiji je kapital sporan, da se igra životima i zdravljem građana Mojkovca i sjevera Crne Gore POPOVIĆ: Koncesionar je ozbiljna kompanija, ispunjava svoje obaveze, uplatio je koncesionu naknadu od 650.000 eura.

Nema osnova za raskid ugovora, on nije odgovoran za nepoštovanje rokova. Za planska dokumenta je nadležna država

„Brskovo Mine“ istekla licenca za izvođenje rudarskih radova

ZAVRŠENE SJEDNICE OTVORENE ZA JAVNOST: Sastanak radne grupe

nim organima. Sa druge strane koncesionar ispunjava svoje obaveze, uplatio je koncesionu naknadu za prošlu godinu (650.000 eura), za uzvrat iz tog ugovora nema ništa osim finansijske gubitke zbog toga što se toliko kasni sa planskom dokumentacijom. To ukazuje da imamo savjesnog koncesionara koji ispunjava svoje obaveze – kazao je Popović.

Miloš Rajković (NVO Za ljepši Mojkovac) ocijenio je da je koncesionar neozbiljna firma te da je to dokazano na sjednicama radnog tima.

– Zamislite da dozvolimo kompaniji koja nikad nije rudarila i koja nema ništa u svom vlasništvu, čiji je kapital sporan, koja je uvodila nove ljude na pozicije, da se igra sa životima i zdravljem građana Mojkovca i sjevera Crne Gore. Da

Joksimović: Brinu rizici po javno zdravlje Predstavnica Instituta za javno zdravlje dr Ivana Joksimović podsjetila je da građane Mojkovca i širu javnost brine to što postoji rizik od narušavanja zdravlja ljudi i životne sredine u

MOJKOVAC - Uprava za saobraćaj raspisala je tender za sanaciju klizišta na trećoj traci Lepanac na dionici magistralnog puta M-2 Mojkovac - Ribarevine.

Tender je vrijedan 98.900 eura plus 20.769 eura za PDV. Otvoren je do 4. marta.

– Radovi će biti izvođeni na

slučaju otvaranja rudnika.

– Prema članu 40 ugovora koncesionar je dužan da upravlja rizicima po okruženje. U istraživanjima koja su rađena 2019. i 2020. se navodi da postoji optere-

ste htjeli, dokumentaciju ste mogli tražiti od Opštine Mojkovac u vrijeme kada je izdavanje urbanisitčko-tehničkih uslova bilo u njenoj nadležnosti – poručio je Rajković.

Popović je odgovorio kako je ,,Brskovi Mine“ dosadašnjim radom pokazao da navodi Rajkovića o neozbiljnosti kompanije ne stoje.

– Imamo odgovornog koncesionara koji je do sada ispoštovao sve obaveze iz ugovora, koji je uložio preko 30 miliona eura u bušenja, tehničko-ekološke studije, angažovanje međunarodnih stručnjaka – rekao je Popović.

Naglasio je i da je koncesionar spreman da razgovara sa državom.

– Smatram da je sada i da u budućnosti kompanija ,,Brskovo Mine“ može biti dobar parćenje površinskih voda, da je rijeka Rudnica koja se uliva u Taru kontaminirana.

To su realne stvari koje se tiču rizika koji idu na štetu okruženja – kazala je dr Joksimović.

Luka Popović je objasnio kako se to odnosi na rizike koji bi nastupili ukoliko se rudnik otvori.

tner državi u rješavanju svih eventualnih rizika koje projekat može imati po lokalnu zajednicu, Mojkovac i šire. Projekat je ekonomski značajan za Mojkovac, Crnu Goru, može značajno da pogura rudarski sektor – istakao je Popović.

SJEDNICE

Međuresornu radnu grupu sa zadatkom da do 1. marta uradi stručnu analizu ugovora formirao je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović 29. januara. On je objasnio kako ,,sve zainteresovane strane imaju pravo da znaju kakvu nam sudbinu kroje Ministarstvo i Vlada“, te pozvao NVO, medije i širu javnost da prisustvuje sjednicama.

Predsjednica radne grupe je Vesna Brajović, a zamjenik Loran Mohamad, oboje iz Ministarstva energetike i rudarstva. Koncesionara predstavljaju Zoran Arsenijević i Luka Popović, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države Slavica Laković. Predstavnik Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je Nenad Vitomirović, Ministarstva finansija Jelena Bojić i Maja Mitrović. Geološki zavod predstavlja Darko Božović, Institut za javno

Miloš Rajković (NVO Za ljepši Mojkovac) saopštio je na jučerašnjoj sjednici da koncesionar, kompanija „Brskovo Mine“ nema licencu za izvođenje rudarskih radova.

– Koliko ste ozbiljna kompanija govori činjenica da je 18. februara istekla licenca za izvođenje rudarskih radova (površinska eksploatacija) i izradu rudarskih projekata, to je potvrdilo Ministarstvo energetike i rudarstva – naveo je Rajković.

Licenca, prema Zakonu o rudarstvu važi godinu.

– „Brskovo Mine“ d.o.o.

Podgorica posjeduje licencu za izvođenje rudarskih radova koja je izdata 18. februara 2021. godine a koja važi do 18. februara 2026. godine. Licenca se ovjerava svake godine.

Kompanija je u roku ovjerila licencu za 2023. godinu, ali nije dostavila dokumentaciju za ovjeru licence za 2024. godinu – pojasnili su iz resora kojim rukovodi Saša Mujović.

zdravlje Ivana Joksimović, Agenciju za zaštitu životne sredine Milan Gazdić. Civilni sektor zastupaju Miloš Rajković (NVO Ljepši Mojkovac) i Milan Fuštić (GI Zdravi Mojkovac).

Tokom osam sjednica oni su razmatrali ugovor koji je Vlada zaključila sa ,,Brskovo Mine“ u decembru 2010. godine, te šest aneksa koji su potpisani u međuvremenu. Posljednjim koji je zaključen u julu 2021. godine koncesionar je dobio rok od dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. To se nije desilo a nije ni potpisan sedmi aneks kojim bi se omogućio nastavak posla. Različita su tumačenja o pravnom statusu ugovora nakon jula 2023. godine.

Ugovorom je predviđeno da je u slučaju spora nadležan Privredni sud u Podgorici. Advokat Luka Popović najavio je, ukoliko dođe do raskida ugovora, pokretanje tzv. investicione arbitraže po osnovu ,,Sporazuma između Crne Gore i Švajcarske konfederacije o podsticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja“ (iz 2006) koji je potpisan za vrijeme zajednice Srbije i Crne Gore a koji je Crna Gora ratifikovala.

Razmatrana su i mišljenja Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države, Instituta za javno zdravlje, Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, te mišljenje planerskog tima za izradu detaljnog prostornog plana za prostor Brskova i Savjeta za reviziju Nacrt detaljnog prostornog plana, Studije izvodljivosti eksploatacije olova, cinka i pratećih korisnih komponenti. Takođe, pod lupom su bile odluke Skupštine opštine Mojkovac koja zahtijeva prekid svih rudarskih aktivnosti i Opštine Mojkovac (potpisnici predsjednik opštine Vesko Delić i predsjednik SO Mojkovca Marko Janketić, te potpredsjednici Goran Palević i Ivan Ašanin) da se rudnik otvori ili da o njegovoj sudbini odluče građani na referendumu.

Predstavnici koncesionara su radnoj grupi predstavili ekonomske efekte koje bi projekat otvaranja rudnika imao na Mojkovac i Crnu Goru. Iako je bilo najavljeno, nije urađena analiza koliko bi jednostrani raskid ugovora koštao državni budžet.

Dragica ŠAKOVIĆ

Uprava za saobraćaj raspisala tender za radove na dionici magistralnog puta Mojkovac – Ribarevine

Za sanaciju klizišta Lepenac 120.000 eura 1073. metru dionice, na strmoj padini lijeve dolinske strane rijeke Lepešnice, a manjim (krajnjim) dijelom na desnoj dolinskoj strani blažeg nagi-

ba. Princip sanacije sveden je na uklanjanje pokrenute mase tla, njene zamjene dobro graduiranim kamenim nasipom i izgradnju konzolnog armi-

ranobetonskog zida – navedeno je u tenderskoj dokumentaciji.

Rok za završetak radova je 60 dana od uvođenja izvođača u

posao. Garantni rok za izvedene radove je tri godine.

Ako izvođač svojom krivicom ne završi radove u ugovorenom roku, dužan je da naru-

čiocu plati na ime ugovorene kazne penale jedan odsto od ugovorene cijene svih radova, za svaki dan prekoračenja ugovorenog roka. Visina kazne ne može preći pet odsto od ugovorene cijene radova.

C.G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 22. februar 2024.

PRIJESTONICA

Cetinje: Susret gradonačelnika i predstavnika UBNORA

13

Herceg Novi: Ekološko društvo Boka reagovalo zbog radova Agencije za izgradnju i razvoj grada

Stari most - vrijedno graditeljsko nasljeđe

Partneri u očuvanju ideja antifašizma CETINJE – Prijestonica Cetinje i Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja potpisaće uskoro memorandum o saradnji – dogovoreno je na sastanku gradonačelnika Nikole Đuraškovića sa predstavnicima UBNORA. – Predložene su zajedničke aktivnosti koje treba sprovesti, među kojima su podizanje spomenika u Košćelama, kao i podizanje spomenika za 49 cetinjskih heroja. Gradonačelnik je informisao sagovornike o planu sanacije spomenika na Belvederu i uređenju prostora oko njega – saopšteno je iz Prijestonice.

Dogovoreno je da gradonačelnik formira stručnu komisiju koja će obići sve spomenike na teritoriji Cetinja, napraviti presjek stanja u kojem se nalaze i predložiti mje-

Predložene su zajedničke aktivnosti koje treba sprovesti, među kojima su podizanje spomenika u Košćelama, kao i spomenika za 49 cetinjskih heroja re za njihovo očuvanje i obnovu.

– Đurašković je kazao da UBNOR igra ključnu ulogu u očuvanju antifašističkog nasljeđa i promovisanju vrijednosti koje su oblikovale istoriju Cetinja, zbog čega će u Prijestonici uvijek imati iskrenog partnera za zajedničko djelovanje na planu očuvanja tekovina NOB-a i ideja antifašizma – navedeno je u saopštenju.

C.G.

Opština raspisala tender

Traže prevoznika na liniji Rose - Herceg Novi – Rose

Ovo je najveći i najljepši kameni most u Herceg Novom. To vjerovatno ne zna onaj ko je započeo ove štetne radnje. Što god da se radi na mostu – mora da se radi po projektu, pažljivo, znalački, uz adekvatan, stručni, inženjerski nadzor – upozorava Olivera Doklestić HERCEG NOVI - Predsjednica Ekološkog društva Boka, inženjerka građevine Olivera Doklestić negodovala je zbog radova na starom kamenom mostu na rijeci Sutorini.

Ona navodi da je to najveći i najljepši kameni most u Herceg Novom, svjedok istorije, koji bi trebalo da ima puni tretman zaštićenog graditeljskog nasljeđa.

– Razvaljeno gazište, uklonjen gornji sloj, izvađen i pobacan kamen, te položeno nekoliko komada pločastog kamena…

Most je graditeljsko nasljeđe prvog reda. To vjerovatno ne zna onaj ko je započeo ove štetne radnje. Svaka aktivnost na ovom mostu mora da bude u skladu sa konzervatorskim uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture Cetinje ili kotorskog zavoda. Što god da se radi na mostu – mora da se radi po projektu, pažljivo, znalački, uz adekvatan, stručni, inženjerski nadzor – ističe Doklestić u saopštenju proslijeđenom medijima.

Njoj su stari kameni mostovi pasija duže od dvije decenije.

O. DOKLESTIĆ

UTVRDITI U KAKVOM SU STANJU SPOMENICI: Juče u Prijestonici

IZGRAĐEN U PERIODU 1807-1809. GODINA: Most na Sutorini

Za ovaj na Sutorini kaže da je izgrađen, vjerovatno, u doba kratke francuske uprave Bokom, u periodu 1807-1809, kada je građen put od Debelog brijega i sanirane mnoge građevine i putevi u Herceg Novom.

– Moguće je da je postojao i u doba turske uprave, koja je okončana 1687. godine – kazala je Doklestić.

Ona podsjeća da je njeno interesovanje za kamene mostove rezultiralo istraživačkim radom, koji je publikovan u Zborniku Boka. U 2015. godini inženjerski tim, čiji je bila član, se bavio analiziranjem stanja mosta, urađen je i elaborat.

– Zaključak elaborata je da je trajnost mostovske konstrukcije smanjena zbog ispranog

Priprema za istražne radove

vezivnog materijala u spojnicama kao i mehaničkih oštećenja. Nosivost i stabilnost konstrukcije su narušene zbog pukotina na čeonom zidu koje prolaze cijelom širinom mosta. Ovakvo generalno stanje mosta je logična posljedica dugogodišnje eksploatacije i neodgovarajućeg održavanja…

Od tada je proteklo skoro devet godina i niko se nije sjetio da nešto uradi iako je i tada bilo riječi o primjeni preporuka iz elaborata za uređenje i eventualnu sanaciju. Ja sam u nekoliko navrata pisala o mostu, obraćala se vlastima, ali nikada nikakvog odgovora nije bilo – konstatuje pored ostalog Doklestić u saopštenju dostavljenom medijima.

Ona ističe i da je potrebno uraditi detaljan projekat sanacije noseće konstrukcije mosta.

C.G.

HERCEG NOVI - Opština je raspisala tender za obavljanje javnog pomorskog prevoza za područje Luštice.

Riječ je o brodskoj liniji Rose - Herceg Novi – Rose.

Tender je vrijedan 28.000 eura, a otvoren je do 7. marta.

- Ponuđač bi trebalo da posjeduje ovlašćenje za obavljanje djelatnosti u skladu sa zakonom, kao i odobrenje za obavljanje

djelatnosti prevoza putnika na moru izdato od nadležnog resora lokalne samouprave. Dužan je da dostavi dozvole za plovidbu minimum dva plovila kojim namjerava da obavlja prevoz, kapaciteta/nosivosti najmanje 25 osoba. Takođe, brodar je dužan da dostavi dokaz o posjedovanju rezervnog motora - navedeno je u tenderskoj doC.G. kumentaciji.

DANILOVGRAD – Opština je pripremila Nacrt programa uređenja prostora za 2024. godinu sa programom urbane sanacije, za čiju je realizaciju namijenjeno 10,89 miliona eura.

Javna rasprava o tom dokumentu traje do 29. februara.

Za izradu tehničke dokumentacije namijenjeno je 1,45 miliona eura, a najviše (1,4 miliona) će biti uloženo u projekat adaptacije (rekonstrukcije – asfaltiranja i proširenja) puta od Potkraja do Studenog. Ostali planirani projekti su: izrada i revizija glavnog projekta za rekonstrukciju cjevovoda u Slatini (10.000 eura), glavni projekat zona sanitarno-tehničke zaštite za izvorišta: Žarića Jama, Brajovića Jama, Milojevića Vrelo, Viški Bunar

Danilovgrad: Plan uređenja prostora za ovu godinu vrijedan 10,89 miliona eura

Iz Agencije za izgradnju i razvoj grada kazali su za RTHN da nije riječ o radovima na mostu već da je, nakon što su uočene pukotine na svodu, skinut površinski sloj u cilju smanjenja opterećenja, ali i nekih budućih istražnih radova.

– Tokom izgradnje trotoara u tom dijelu opštine uočene su pukotine na starom mostu koji je potencijalno kulturno dobro. U namjeri da se otvori prostor budućim istražnim radovima i statičkoj procjeni konstrukcije mosta, zvanično je upućen dopis Upravi za

zaštitu spomenika kulture za dobijanje konzervatorskih uslova kako bi se napravio prvi korak ka budućim istražnim radovima, injektiranju i izradi projekta sanacije, kako bi Herceg Novi dobio još jednu povezanu pješačku zonu – saopštili su iz Agencije.

Najviše novca za put preko Martinića i Slatina (20.000 eura), izrada i revizija glavnog projekta za izgradnju PPS i cjevovoda u naselju Dola – Viš (7.000 eura). Sredstva od 6.000 eura biće uložena u projekat za izgradnju rezervoara i cjevovoda sa izvorišta Žurim u naselju Gradac, 8.000 eura za program privremenih objekata i 5.000 eura za izradu plana sanacije i pošumljavanja planine Garač.

Kapitalni izdaci planirani su na 7,47 miliona eura (5,9 miliona za rekonstrukciju lokalnog puta Danilovgrad–Spuž (preko Martinića), dionica Gorica – Bu-

rum, 1,37 miliona za atmosfersku kanalizaciju u Ulici Lazara Đurovića i rekonstrukciju Njegoševe i Ulice Novice Škerovića i 200.000 za lokalnu infrastrukturu.

– Izdaci za građevinske objekte koštaće Opštinu 1,32 miliona eura, a najviše (200.000 eura) će se uložiti u rekonstrukciju cjevovoda sa izvorišta Slatina.

Za opremu vodovoda utrošiće 160.000 eura, a 120.000 u rekonstrukciju cjevovoda u Danilovgradu, od raskrsnice u Grliću do Umjetničke kolonije. Za cjevovod u naselju Begovine – Ja-

streb upotrijebiće 112.000 eura, a za rekonstrukciju cjevovoda u sklopu rekonstrukcije martinićkog puta 100.000 eura. U sklopu investicionog i tekućeg održavanja biće potrošeno 640.000 eura, a najveću svotu (250.000 eura) izdvojiće za komunalno održavanje čistoće grada i gradskog zelenila. Za održavanje deponije namijenjeno je 140.000, a za nasipanje puteva 95.000.

Za adaptaciju parka u Pažićima utrošiće 75.000 eura, po 25.000 za amfiteatar u Spužu i okresivanje šiblja i niskog rastinja – I.R. predviđeno je planom.

PRIORITET PUTNA I VODOVODNA INFRASTRUKTURA: Danilovgrad

14 Kultura

Četvrtak, 22. februar 2024.

Branko Banjević

istaknutog crnogorskog književnika, književnog kritičara, esejiste, antologičara i uredAn. R. nika.

Ministarstvo kulture i medija priredilo svečanost povodom sto dana Vlade

Gledaju u budućnost, pa će „buditi“ kulturu

PODGORICA - Ministarstvo kulture i medija probudiće crnogorsku kulturu za budućnost, stvoriti stabilne i održive modele podrške, naći najbolji sistem upravljanja sektorom kreativnih industrija, što će sve doprinijeti društveno-ekonomskom rastu.

To je juče saopštila ministarka kulture i medija Tamara Vujović na svečanosti povodom sto dana rada Vlade, koja je priređena u Muzičkom centru Crne Gore.

Vujović je istakla da kultura mora biti prepoznata kao generator razvoja i promocije, što doprinosi ukupnom društveno-ekonomskom razvoju.

- Ako moramo definisati jedan zadatak koji želimo postići, to

je da probudimo crnogorsku kulturu za budućnost, da stvaramo modele podrške svim akterima uz visoko postavljena očekivanja, da se stvara kvalitet, a da se time može doprinijeti i ekonomskom rastu. Voljela bih da vam danas mogu predstaviti konkretne podatke o učinku koji kultura ima u crnogorskoj ekonomiji, o trendovima kroz godine, međutim do sada se kulturom nije upravljalo na taj način. Zato i radimo istraživanje, po metodologiji UNESCO-a, ali znamo da ulaganje u kulturu doprinosi ukupnom rastu i razvoju i da se svaki euro uložen u kulturu multiplicira. Dobro ćemo i pažljivo upravljati državnim novcem - poručila je Vujović, R. K. prenosi PR centar.

,,Tarzan“ u Zetskom domu

Đurić / Jelena V. Đukić, Miloš Kašćelan, Lara Dragović, Pavle Ilić, Anđela Radović, Vukan Pejović, Smiljana Martinović, Sejfo Seferović, Itana Dragojević, Anđela Marunović, Matija Memedović i Aleksa Balević.

Scenski pokret i koreografiju uradila je Tamara Vujošević-Mandić, scenografiju, kostime i idejno rješenje lutaka Kiril Vasilev, kompozitor je Veselin Frenki Bogićević, dizajner svjetla Ivan Vuksanović, dizajner video-materijala Goran Brnović, a asistent scenografa Enes Deari. An. R.

PODGORICA - Predstava ,,Tarzan - gospodar džungle“ (5+), koju su po motivima romana Edgara Rajsa Barouza režirali Davor Dragojević i Tamara Vujošević-Mandić, biće izvedena večeras u 18 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.

U predstavi igraju: Milo Perović, Jelena Simić, Marija

PODGORICA - Samostalna izložba radova likovne umjetnice Sandre Bošković, pod nazivom „Preobražaj“, otvorena je u Centru za kulturu prijestonice Cetinje. U ciklusu radova, koji je nastao u posljednjih petšest godina, umjetnica se bavi ženom, njenim tijelom i kreacijom onoga što žensko tijelo kao takvo može.

Bošković je za Pobjedu kazala da njen stvaralački put prodire u dubinu tajne tijela, u njegove beskonačne mogućnosti, trošnosti, reproduktivne mogućnosti, međusobno djelovanje tijela (razvijanje jednog tijela unutar drugog, razdvajanje tijela - porođaj), život fetusa u utrobi, paralelno djelovanje duha i tijela.

- Žena ima mogućnost da kreira život. Prikazivanje početka života asocijativno obuhvata začeće ćelija i obrise fetusa, a sve u cilju podsvjesne aktivacije slika života iz prenatalnog perioda. Rad je prožet energijom nesvjesnog početka svih nas - života kojeg se ne sjećamo, a živjeli smo ga. To je jedinstvena atmosfera nepoznatog, koja se izražava kroz svoje beskonačne mogućnosti. Sve je razvoj…

Preobražaj - istakla je Bošković.

ISTRAŽIVANJA

,,Preobražaj“ predstavlja istraživanje o najsavršenijem postignuću prirode - ljudskom tijelu kroz njegove biološke procese. Umjetnica je objasnila da je prvu trudnu ženu naslikala na platnu kada je imala dvanaest godina.

- Dakle, ta tematika me očigledno interesovala mnogo ranije. Ubrzo su nastajale serije mojih crteža i slika i uvijek bi se ponegdje provlačio motiv majke, djeteta. U tom periodu, moj najmlađi brat je bio beba, i ja sam onako, uz majku, pratila sve ono što majčinstvo znači. Zahvaljujući suprugu i djeci uspjela sam da doživim „preobražaj“. Oni su u osnovi moja najveća inspiracija i podrška. Ovaj ciklus je za mene vrlo ličan i značajan - istakla je Bošković.

Tijelo je najsa postignuće p Prijestonica Cetinje

PODGORICA - Izbor iz djela Branka Banjevića u dvije knjige („Glasovi“ i „Osvrti“), koje je krajem prošle godine objavila Matica crnogorska u saizdavaštvu sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske (NZCH), biće predstavljena večeras u 18 sati u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.

O Banjevićevom opusu govoriće urednik izdanja Marko Špadijer i književnici Dragan Radulović i Vladimir Vojinović.

Dvotomna odabrana djela Branka Banjevića objavljena su povodom godišnjice smrti

Pobjeda

Izabrana djela Branka Banjevića na Cetinju

Umjetnica Sandra Bošković za Pobjedu o izložbi ,,Preobražaj“, koja je

Sandra Bošković na otvaranju izložbe na Cetinju

Priroda ženskog tijela je kompleksna jednako koliko i njegovo djelovanje. Bošković djelima pokušava da formira koncept ili, preciznije, umjetničku filozofiju, koja napušta tradicionalne percepcije o ženi i njenom „drugom stanju“, bazirajući se na duhovnost, promjene i one neobjašnjive veze između dva bića - majke i djeteta.

- Žena ima mogućnost da kreira život. Njeno tijelo vješto čuva svoju unutrašnju inteligenciju, čiju moć žena spoznaje tokom određenih životnih faza, koje sam predstavila ovim ciklusom slika. Simbol žena, odnosno majke je izuzetno važan. U njoj nastaje nova energija - novi život. Za nju i kroz nju se veže prva veza između dva bića. Razmišljajući o Majki i promjenama kroz koje žena, kao takva, prolazi tokom procesa trudnoće, do-

lazim do zaključaka da možda te iste promjene sugerišu na to da je žena stvorenje svoga tijela. Što dublje znači da je ženino stanje uma, odnosno njen emocionalni temperament posljedica njenog tjelesnog stanja i da je žena hormonski regulisana. Da li se onda materica, na neki način, može teoretizovati kao prihvatilište ,,izgubljene“ ženske subjektivnosti? Da li biće koje je uslovljeno da bude žena može suštinski biti hormonski regulisano? Ovo su glavne teze koje kroz ovaj ciklus promišljam - rekla je Bošković, dodajući da žensko tijelo promišlja kao vezu između ovozemaljskog i onog nepoznatog.

TAJNE

Prema riječima Bošković, stvaranjem umjetnosti koja prikazuje naše prirodne i jedi-

ne istinske potencijale oporavlja duhovnost kroz umjetnost.

- Jer vjerujem da se kompletnost, suština onoga što biološki jesmo može spoznati jedino buđenjem svijesti o tome koliko je priroda izuzetna. Spoznajom određenih prirodnih ciklusa pokušavam da uvedem i podstaknem ljude na okretanje ka duhovnoj filozofiji, kako bi preispitali svoja lična uvjerenja i dali smisao onom većem, istinskom, onome što je u svima nama - istakla je Bošković.

O ,,duhovnosti“ umjetnica razmišlja kao o povezanosti sa nečim većim od sebe, kako god da se to zvalo.

- To je osjećaj univerzuma, osjećaj prirode. Svrha ovakve umjetnosti je da u interakciji sa djelima osvijesti i probudi želju za traganjem za onim potencijalima koje nam

Interakcija 2024: ,,Filmart“ iz Požege raspisao regionalne konkurse

Poziv za festival, kamp i radionicu

PODGORICA - Nezavisni filmski centar ,,Filmart“ iz Požege je, povodom održavanja Interakcije 2024, raspisao konkurse za učešće u devetnaestom Studentskom filmskom kampu, na dvanaestom izdanju Radionice dokumentarnog filma, kao i trećem izdanju Festivala kratkog dokumentarnog filma.

Kamp Interakcija biće održan od 10. do 27. avgusta i na njemu će učestvovati 15 učesnika – studenata produkcije, režije, kamere, dizajna zvuka i montaže. Učesnici, podijeljeni u tri ekipe, tokom boravka u

Čačku, Užicu i Požegi, snimaju tri kratka kreativna dokumentarna filma pod mentorstvom izraelskog dokumentariste Efima Graboja. Rok za prijavu za je 1. mart.

Drugi konkurs je raspisan za radionicu dokumentarnog filma koja će biti održana od 20. do 27. avgusta. U pitanju je sedmodnevni edukativni program namijenjen filmadžijama, studentima filmskih akademija, kao i svima onima koji žele da, kroz predavanja i razgovore, unaprijede znanja i vještine iz oblasti kreativnog dokumentarnog filma ili razvijaju svoje dokumentarne projekte sa istaknutim doku-

interaction.rs

Promocija knjiga ,,Glasovi“ i „Osvrti“

Sa jedne od radionica za studente

mentaristima. Predavači i tutori radionice su: Rada Šešić iz Amsterdama, Kris Filipone, dokumentarista iz SAD,

Vouter Jansen iz Holandije, jedan od vodećih evropskih distributera i osnivač kompanije za festivalsku distri-

Kultura

Četvrtak, 22. februar 2024.

Svrha ovakve umjetnosti je da u interakciji sa djelima osvijesti i probudi želju za traganjem za onim potencijalima koje nam je priroda dala. Traženjem odgovora na ista obogaćujemo sopstvene senzacije, duhovni, emotivni i umni dio. Jer čovjek otuđen od svojeg tijela izmiče sam sebi – rekla je Bošković

herceg novi - Ne prestaje veliki crnogorski slikar Vojo Stanić da nas oduševljava kako svojom genijalnom umjetnošću, tako i pogledima na život. Napunio je nedavno sto godina i prilikom susreta sa proslavljenom jugoslovenskom i hrvatskom glumicom Milkom Podrug-Kokotović, koja je ovih dana boravila u Herceg Novom, ostavio nas bez teksta pronicljivošću i lucidnošću.

- Kada čovjek napuni puno godina, navikne se da dugo živi. Živjeti, to je pomalo navika. Da bi dugo živio, čovjek mora da voli život, smatrajući da je život lijep. Lijepo je živjeti - poručio je Stanić.

Milka je u Herceg Novi došla u posjetu maestru Voju Staniću, da mu čestita rođendan. Razgovarali su na Škveru, u Vojovom omiljenom kafiću, a sve to zabilježila je RTHN i emitovala u emisiji „Talasi kulture“. Otkrivali su kako su tekli njihovi davni susreti, šta ona najviše voli na maestrovim slikama, raduju li se ovom dugo željenom susretu. Moglo se čuti da li bi Vojo kao pasionirani jedriličar i danas zaplovio do Dubrovnika, zašto nije odlazio na Dubrovačke ljetnje igre, koji je po njegovoj ocjeni preduslov za dug život, šta je najviše želio dok je sa slikama putovao i izlagao u svjetski poznatim galerijama.

PRIJATELJI

Na samom početku priloga, susret dvoje prijatelja prati pjesma Tereze Kesovije - ,,Prijatelji stari, gdje ste“ i Milkino pitanje: ,,Je li ti drago da sam došla da te vidim?“ Vojo je potapšao po ramenu i kazao: „Hvala ti!“, nakon čega mu je Milka poručila: ,,Ti si moje sunce veliko, imaš sto godina, vidi tvoje oči, vidi kako si lijep, ti si pravi likovnjak,

Radovi Sandre Bošković

Živjeti, to je pomalo navika RTHN

avršenije prirode

Emotivan susret slikara Voja Stanića i hrvatske glumice Milke Podrug-Kokotović

SUSRET STARIH PRIJATELJA: Milka Podrug-Kokotović i Vojo Stanić

ležerni, sjajan slikar!“ Milka se kroz suze prisjetila prvih hercegnovskih susreta sa Nadom i Vojom Stanićem.

- Ostaje slika iz najljepših dana mog života. Voja sam upoznala prvo kao slikara - kazala je ona, na šta je Vojo podsjetio da je najviše izložbi imao baš u Dubrovniku.

Milka se nije mogla sjetiti na koji tačno način je došla do Voja.

- Ili je on došao prema Dubrovniku, imao izložbu. Ja sam igrala ovdje jednu predstavu, ali i prije toga znala sam za slike Voja Stanića. Oduševljavali su me i drugi slikari, ali ovo se nekako zapečatilo. Ima velikih slikara, ali je Vojo dominantan jer je to jedno posebno lice. Uvijek sam se oduševljavala. Pokazao mi je svoj atelje, tu je jedan prozor koji gleda na more. On se time hvali. Malo ga ironizira, ali to je sve u sklopu njegovog likov-

je priroda dala. Traženjem odgovora na ista obogaćujemo sopstvene senzacije, duhovni, emotivni i umni dio.

Jer čovjek otuđen od svojeg tijela izmiče sam sebi - smatra Bošković.

Sandra Bošković je rođena na Cetinju 1994. godine. Trenutno pohađa master studije na FLU na Cetinju. Bavi se slikanjem, pisanjem, video-radovima i fotografijom.

A. ĐOROJEVIĆ

buciju Square Eyes, Iva Plemić-Divjak, producentkinja dokumentarnih filmova iz Beograda i predsjednica Udruženja dokumentarista Srbije - DOKSrbija, kao i Džejmi Melcer, nagrađivani reditelj dokumentarnih filmova i profesor na Stenford Univerzitetu u SAD. Rok za prijavljivanje na konkurs za učešće na radionici je 1. april 2024. godine.

Pored navedena dva poziva za prijave za Kamp i Radionicu, Filmart je raspisao i konkurs za prijavu filmova za treće izdanje Interakcija: Festivala kratkog dokumentarnog filma. Festival je posvećen kratkim kreativnim dokumentarcima, trajanja do 40 minuta, a koji originalnošću i inovativnošću doprinose pomjeranju granica dokumentarnog filma.

An. R.

O Kišu danas togradu Završio je pozorišDirektor BDP-a Jug Radivo- nu i radio režiju na Fakultetu u „Karveru“ jević, kako prenose beograd- dramskih umetnosti u BeoPODGORICA - Program ,,22.

2. Danilo Kiš“ biće održan danas, u sali „Banja“ knjižare ,,Karver“, s početkom u 18 sati.

Organizator je knjižara ,,Karver“ u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu glavnog grada, Fondacijom Petrović-Njegoš i Crnogorskim narodnim pozorištem.

U programu učestvuju: Dragana Tripković, pjesnikinja i dramaturškinja, mr Janko Ljumović, producent, redovni prof. FDU Cetinje, Miroslav Minić, profesor jezika i književnosti, i Varja Đukić, glumica, rediteljka i menadžerka knjižare ,,Karver“.

An. R.

nog izraza. Nije se on posebno oduševljavao što ga hvalim.

On je bio tako ležeran. Nevjerovatno koliko je to na mene ostavilo jak utisak - rekla je Podrug-Kokotović.

Vojo ne voli da ga hvale, on slika da ne bi morao da priča.

- To što imam da kažem - to je naslikano - istakao je Stanić.

Tokom razgovora dotakli su se Dubrovnika koji je Milki životno i stvaralačko odrediste, a kako je rečeno u prilogu RTHN - Voju mirna luka na nekada čestim plovidbama. Kaže da je jedrio do grada sto puta. Na pitanje prijatelja: „Hoćemo li ići u Dubrovnik i to na jedra?“, kazao je: ,,Hoćemo! Samo nam treba povoljan vjetar“.

Milka je u jednom momentu zapitala: ,,Ima li još u svijetu ovakvog umjetnika tvojih godina?“ - Ne znam ovih godina, mada umjetnici duže žive, čini mi se - kazao je Vojo.

HERCEG NOVI

Tokom cijelog razgovora Vojo lulu ne ispušta iz ruku. Milka ga je pitala: ,,Je li ti doktor rekao da ne smiješ pušiti?“ On je na to kratko i duhovito odgovorio: ,,Ja pušim skoro od kada sam se rodio. Vjerujem da nijesam pušio, da bih odavno umro“. Vojov sin Tomo ocu je u jednom momentu kazao da sad ima stotinu i jednu godinu.

- Znači prešao sam granicu? Čim sam prešao granicu, onda više ni Boga ne interesuje da li sam živ. Mora se umrijeti, kao i ostali. Ne bi bilo pošteno - kazao je Vojo.

Veliki maestro je izlagao u svjetskim centrima umjetnosti - Veneciji, Moskvi, Pragu, Njujorku… Međutim, beskrajnu privrženost i ljubav prema Herceg Novom potvrdio je i u ovom razgovoru.

- Kao da nijesam bio tamo, jedva sam čekao da se vratim kući kazao je Stanić. A. ĐOROJEVIĆ

beograd – Crnogorski pozorišni reditelj Jagoš Marković, koji je preminuo u septembru prošle godine, dobio je svoj kutak u foajeu Beogradskog dramskog pozorišta u okviru obilježavanja 77. rođendana te kulturne institucije.

Jagoš Marković dobio svoj kutak u foajeu

ski mediji, istakao je da Dan pozorišta služi da „sačuvamo ono što su generacije iza nas stvarale i ostavimo nešto na šta će buduće moći da se oslone“ i podsjetio na lik i djelo slavnog reditelja.

- Sjećamo se našeg dragog Jagoša Markovića čiji smo kutak napravili u foajeu, na mjestu gde je ostavljao svoj bicikl, uz fotografije njegovih predstava koje će trajati zauvijek ,,Sumrak bogova“ i ,,Divlje meso“ i njegov citat: ,,Pozorište je prečica do ljudske duše“ - kazao je Radivojević.

Jagoš Marković preminuo je 22. septembra prošle godine.

Rođen je 1966. godine u Ti-

gradu, u klasi prof. Borjane Prodanović i Svetozara Rapajića. Bio je stalni reditelj Narodnog pozorišta u Beogradu od 2008. U domaćim i inostranim pozorištima režirao je preko pedeset predstava. Među nagradama koje je dobio najznačajnije su: Trinaestojulska nagrada, Nagrada grada Podgorice, nagrada „Bojan Stupica“, Nagrada oslobođenja Beograda, nagrada „Mića Popović“, Nagrada za sveukupan doprinos stvaralaštvu Crne Gore, Nagrada grada Beograda, Sterijina nagrada, nekoliko nagrada „Zlatni ćuran“, „Ardalion“…

Priredio An. R.

Beogradsko dramsko pozorište proslavilo 77. rođendan

Goran Srdanov / Nova.rs

otvorena na Cetinju

15

16 Svijet LONDON – Pred Višim sudom u Londonu juče je nastavljen pretres po žalbi osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža na odluku o njegovom izručenju u Sjedinjene Države.

Asanž je optužen da je objavljivanjem povjerljivih američkih vojnih dokumenata ugrozio živote američkih vojnika, ali i civila u Iraku i Avganistanu.

U utorak je sud saslušao Asanžov pravni tim, koji insistira da njihov klijent ne bi dobio pravično suđenje u Americi i tvrdi da je CIA pripremala atentat na njega dok je boravio u Ambasadi Ekvadora u Londonu, što Vašington negira.

Proces pred sudom u Londonu juče je nastavljen izlaganjem američkih advokata koji navode kako Asanž nije bio klasičan istraživački novinar koji bi, tokom istraživanja neke teme, podstakao potencijalne zviždače da se oglase.

Advokatica Kler Dobin, koja zastupa američku vladu, navela je da je Asanž 2010. i 2011. godine aktivno pomagao američkom vojnom analitičaru Bredliju Meningu, koji je u međuvremenu promijenio pol i ime u Čelsi Mening, da ukrade povjerljiva vojna dokumenta.

- Riječ je o dokumentima u kojima su bez cenzure objelodanjena imena ljudi, koji su pružali informacije Sjedinjenim Državama. Neki od njih su živjeli u ratnim područjima i represivnim režimima. Time je uzrokovao ozbiljan i neposredan rizik da se nevinim ljudima fizički naudi ili da budu privedeni i zadržani u pritvoru na neodređeno vrijeme - rekla je Dobin.

Američka strana tvrdi i da je Asanž aktivno pomagao Meningu da dešifruje lozinku za vojne računare, koja bi mu omogućila da u njih provali anonimno.

Četvrtak, 22. februar 2024.

Pred Višim sudom u Londonu, izlaganjem američkih advokata, nastavljen pretres po žalbi osnivača Vikiliksa na odluku o izručenju Sjedinjenim Državama

Asanžova supruga upozorava da će on u Americi proći kao Navaljni u Rusiji

Eventualna odluka suda u Londonu da Asanža izruči Sjedinjenim Državama biće, kako je poručio pravni savjetnik organizacije „Amnesti internešnal“, poruka novinarima širom svijeta da moraju da čuvaju leđa, gledaju preko ramena i brinu ako objave materijal koji dokazuje ozbiljna kršenja ljudskih prava Kler Dobin ocenjuje da je Vikiliks „aktivno potraživao povjerljiva dokumenta“, te da je to bio svojevrsan „poziv na akciju“ kojem se Mening odazvao.

Na pitanje sudija da li prihvata ocjenu da je optužnica u osamnaest tačaka protiv Asanža bez presedana, Dobin je odgovorila potvrdno, ali i naglasila da novinari i izdavači ne mogu da budu „iznad zakona“.

Britanski mediji prenose kako nije poznato kada će sudije Višeg suda objelodaniti konačnu odluku po žalbi Asanžovog tima, koji nastoji da spriječi njegovo izručenje Sjedinjenim Državama.

Ukoliko sud odbaci žalbu osnivača Vikiliksa, izručenje bi moglo da se očekuje po kratkom postupku.

Posljednji pravni lijek koji

Džulijan Asanž

Asanž ima na raspolaganju je žalba Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Pravni savjetnik organizacije „Amnesti internešnal“ Sajmon Krouter poručio je da

Poljoprivrednici blokirali Evropu

će, u slučaju izručenja Asanža Americi, to biti poruka novinarima širom svijeta da, kako je rekao, moraju da čuvaju leđa.

- Gledaće preko ramena i brinuti ako objave materijala koji dokazuje ozbiljna kršenja ljudskih prava – naveo je Krouter.

Predvodnik kampanje za oslobađanje Asanža, Džon Ris, nada se da je ona uticala na pravosudni sistem i političare u Britaniji.

- Ali, oni su saveznici Sjedinjenih Država. Oni su glavna odskočna daska britanske spoljne politike i to je okvir kroz koji oni gledaju na ovaj proces - objašnjava Ris. Postupak protiv Džulijana Asanža počeo je 11. aprila 2019. godine njegovim hapšenjem u Ambasadi Ekvadora u Londonu u kojoj je proveo

Majka Alekseja Navaljnog podnijela tužbu

da joj Protesti pokrenuti u Grčkoj i Španiji Traži se preda tijelo sina ATINA/MADRID – Nakon Njemačke, Francuske, Belgije i Češke, štrajkove i blokade pokrenuli su i poljoprivrednici u Grčkoj i Španiji.

Grčki poljoprivrednici su juče protestovali ispred trga Sintagma u Atini i blokirali granični prelaz Evzoni sa Sjevernom Makedonijom, dok su se španski traktorima uputili ka Ma-

Sa protesta u Atini

dridu gdje je jedna grupa njih blokirala trg Puerta de Alkala.

Grčki i španski farmeri, kao i njihove kolege u ostatku Evrope, protestuju zbog sve većih troškova goriva i proizvodnje, te zahtijevaju smanjenje poreza i ukidanje pravila Evropske unije zbog kojih su, kako tvrde, manje konkurentni u odnosu na poljoprivrednike izvan

prethodnih sedam godina.

Proces pred sudom počeo je mjesec kasnije kada je Asanžov advokatski tim osporio pravnu osnovu za američki zahtjev. Sud je odbacio taj zahtjev tek u septembru 2020. godine u jeku pandemije kovida-19.

Par mjeseci kasnije, u januaru 2021. godine, britanski sud odbacio je i zahtjev za ekstradiciju zbog zabrinutosti za Asanžovo mentalno zdravlje i mogućnosti da digne ruku na sebe kako bi spriječio izručenje.

Međutim, sud je pravno ipak stao na američku stranu uskrativši osnivaču Vikiliksa puštanje na slobodu uz kauciju zbog opasnosti od bjekstva.

Krajem iste godine usvojena je žalba američke strane, te je konačna odluka o izručenju prepuštena tadašnjoj ministarki unutrašnjih poslova Priti Patel, koja je odobrila zahtjev za Asanžovo izručenje.

Na tu odluku je ponovo uložena žalba koju je, godinu kasnije, Viši sud odbacio.

Dvodnevni pretres pred višim sudom u Londonu poslednja je šansa da britansko pravosuđe zaustavi izručenje osnivača Vikiliksa.

Džulijan Asanž, zbog slabog zdravlja, nije prisustvovao pretresu, već je ostao u zatvoru Belmarš u južnom Londonu.

Njegova supruga Stela prethodno je izjavila da je njegovo mentalno i fizičko zdravlje „izuzetno slabo“ i da on izručenje Sjedinjenim Državama ne bi preživio.

- Džulijan je politički zatvorenik i život mu je ugrožen. Ono što se dogodilo Navaljnom, može da se dogodi i Džulijenu – upozorila je Asanžova supruga.

evropskog bloka. Poljoprivrednici iz istih razloga protestuju i u drugim evropskim zemljama, kao što su Njemačka, Francuka, Belgija i Češka.

Najmanje 8.000 poljoprivrednika, farmera i stočara okupilo se preksinoć, drugu noć zaredom, na trgu Sintagma u Atini. Oni kažu da su pogođeni klimatskim promjenama, ne-

predvidivim poplavama, ekstremnim vrućinama i požarima, što njihov posao čini još rizičnijim.

Predstavnici sindikata poljoprivrednih udruženja u Grčkoj razgovarali su sa predstavnicima vlade premijera Kirjakosa Micotakisa oko finansijske pomoći.

Vlada im je za sada ponudila popust na račune za struju i proširenje poreske olakšice na poljoprivredni dizel do kraja 2024. godine, te poručila i da je spremna da razgovara o još tema koji se tiču poreza, ali i da ove godine nema mogućnosti za nove ustupke.

Tokom marša ka Madridu, španski farmeri su blokirali jedan put, u znak protesta što je Civilna garda prethodno spriječila 130 od 250 traktora da prođu.

Vladina delegacija u Madridu izvijestila je da je 500 traktora pušteno u Madrid i da je spriječeno da prođe 150 poljoprivrednih vozila.

MOSKVA - Ljudmila Navaljna, majka pokojnog opozicionog političara Alekseja Navaljnog, podnijela je tužbu ruskom sudu tražeći da joj se preda sinovljevo tijelo.

Sud u arktičkom regionu Jamalo-Nenec saopštio je juče da će saslušanje o tužbi biti održano 4. marta.

Navaljni je preminuo u zatvoru 16. februara, ali su zvaničnici više puta odbijali da vrate tijelo njegovoj porodici tvrdeći da bi istraga kojom se utvrđuje uzrok smrti trebalo da traje do dvije nedjelje.

Navaljna traži da joj se preda sinovljevo tijelo od kada je objavljena njegova smrt u zatvoru posebnog režima, najstrožem tipu kazneno-popravnog zavoda u Rusiji.

Zatvorski zvaničnici saopštili su da je 47-godišnji Navaljni umro nakon što se onesvijestio

poslije šetnje.

Gradski sud u Salehardu rekao je agenciji TASS da će ročište 4. marta po tužbi Navaljne biti održano iza zatvorenih vrata.

Dana 20. februara, Navaljna je na društvenim mrežama objavila video snimak izvan ograde prekrivene žilet-žicom u takozvanom zatvoru ,,Polarni vuk“ moleći predsjednika Vladimira Putina za pomoć.

- Obraćam se Vama, Vladimire Putine. Rješavanje ove stvari zavisi isključivo od Vas. Dozvolite mi da konačno vidim sina.

Zahtijevam da mi se Aleksejevo tijelo odmah preda, kako bih ga sahranila kao čovjeka - rekla je u snimku.

Dan prije toga, udovica Navaljnog Julija Navaljna optužila je Putina da je ubio njenog muža i optužila zvaničnike da su ,,kukavički i podlo sakrili njegovo tijelo odbijajući da ga daju njegovoj majci i jadno lažu“.

Kremlj je odbacio sve optužbe o umiješanosti ili naknadnom prikrivanju smrti Putinovog najglasnijeg kritičara.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 22. februar 2024.

17

Ni najavljene pojačane kontrole nepropisnog parkiranja u Ulici kralja Nikole nijesu urodile plodom, slično i u Ulici Petra Prlje

Upozorenja imaju slab efekat Nažalost, izgleda da za sada ne postoji druga mogućnost da se obezbijedi ta traka za bicikliste osim da se odvoji od kolovoza zaštitnim stubićima. Jer, od same njene izgradnje, prije sedam godina, uvijek je na njoj bilo parkiranih automobila i tome se nije moglo stati na kraj.

Tek kad su postavljeni stubići, to se malo promijenilo – kazao je Dejan Tofčević iz NVU Biciklo.me Uprkos najavi Sekretarijata za saobraćaj da će službenici Uprave za inspekcijske poslove sankcionisati nepropisno parkiranje u Ulici kralja Nikole, to baš i nije uticalo na vozače.

INTERVENCIJE

Duž nove biciklističke trake (od Ulice Bracana Bracanovića do Ulice 27. marta) i protekla dva dana bilo je mnogo nepropsino parkiranih automobila – baš kao i na trotoarima i na biciklističkoj traci na suprotnoj strani ulice. Slična situacija bila je i u donjem dijelu ulice, ispred Ekonomske škole, sve do zgrade ,,Pejton“.

Nepropisno parkiranje na novu biciklističku traku u Ulici kralja Nikole i juče je bilo najizraženije ispred zgrade ,,Zeca“.

Od kolone nepropisno parkiranih automobila juče oko 11 sati kamion sa dizalicom Komunalnih usluga nije mogao da priđe trotoaru, kako bi njihova ekipa zamijenila stubove javne rasvjete. Zbog toga su bili prinuđeni da pozovu Upravu za inspekcijske poslove, kako bi im ,,pauk“ oslobodio prilaz.

Zbog takvog stanja, biciklisti i vozači električnih trotineta bili su primorani da koriste traku na suprotnoj strani kolovoza, ali s obzirom na to da je i na njoj polomljen veliki broj za-

štitnih stubića, bilo je situacija u kojima je bila ugrožena bezbjednost učesnika u saobraćaju. U svakom slučaju, stanje je bilo daleko od normalnog.

Dejan Tofčević iz Nevladinog udruženja Biciklo.me ponovio je da dosadašnje iskustvo ukazuje da se nepropisnom parkiranju na biciklističkoj traci može stati na kraj ugradnjom zaštitnih stubića.

- Nažalost, izgleda da za sada ne postoji druga mogućnost da se obezbijedi ta traka za bicikliste, osim da se odvoji od kolovoza zaštitnim stubićima. Jer, od same njene izgradnje, prije sedam godina, uvijek je na njoj bilo parkiranih automobila i to-

,,Pauk“ u Ulici kralja Nikole

me se nije moglo stati na kraj.

Tek kad su postavljeni stubići to se malo promijenilo – kazao je Tofčević.

Pobjeda je uputila Putevima pitanje da li će i ovaj koridor zaštitnim stubićima biti odvojen

U Ulici Petra Prlje i dalje se ne haje mnogo za saobraćajna pravila.

Naime, brojni automobili su proteklih dana i dalje prolazili najprometnijom saobraćajnicom u Staroj varoši u nedozvoljenom smjeru – od Bulevara crnogorskih serdara do Ulice kralja Nikole. Takođe, još nije uklonjena vertikalna saobraćajna

signalizacija koja je bila postavljena u periodu tokom kojega je bio dozvoljen dvosmjerni saobraćaj. Riječ je o saobraćajnim znacima za zabranjeno zaustavljanje i parkiranje, zbog čega vozači, umjesto na obilježenim parking mjestima na kolovozu, parkiraju na trotoarima i ometaju bezbjedno kretanje pješaka.

Foto-detalj

I. MITROVIĆ

I dalje se vozi u oba smjera

Ne poštuje se saobraćajna signalizacija u Ulici Petra Prlje

od kolovoza, ali odgovor još nijesmo dobili.

Prije nekoliko dana završeno je iscrtavanje horizontalne i postavljanje vertikalne signalizacije u Ulici kralja Nikole, koje je uslijedilo nakon uklanjanja 56 parking mjesta na kolovozu, koja su bila obilježena prilikom posljednje rekonstrukcije ove saobraćajnice.

PREVENCIJA

Iz Uprave za inspekcijske poslove juče je saopšteno da su njihovi službenici iz sektora saobraćaja u ponedjeljak i utorak u Ulici kralja Nikole djelovali prevashodno preventivno.

- Konstantno je vršen obilazak navedene lokacije, a radi preventivnog djelovanja u nekoliko navrata na toj lokaciji angažovano je SMV ,,pauk“ . U utorak nije bilo sankcionisa-

nja vozača u vezi sa prekršajem nepropisnog parkiranja i glavni akcenat stavljen je na preventivno djelovanje i upozoravanje učesnika u saobraćaju na promjene u režimu na tom dijelu grada. Sa istim aktivnostima Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada nastaviće i naredih dana, a nakon perioda u kom je prije svega insistirano na preventivnom djelovanju, narednih dana u slučaju evidentiranja prekršaja biće intenzivno sprovođene službene mjere i radnje na sankcionisanju prekršilaca zbog nepropisnog parkiranja vozila – izjavio je v. d. direktora Uprave za inspekcijske poslove Branko Kovačević, uz napomenu da će njihovi službenici u narednom periodu sprovoditi intenzivne kontrole u čitavom gradu.

I. MITROVIĆ

Prodaja drva za ogrijev znatno slabija nego nekoliko godina unazad

Pri kraju radovi u Ulici Bracana Bracanovića Ekipe gradskog preduzeća Putevi privode kraju sanaciju Ulice Bracana Bracanovića. Juče su ugrađivali završni sloj asfalta na potezu od raskrsnice sa Bulevarom Stanka Radonjića do H.P. kružne raskrsnice sa Bulevarom Josipa Broza Tita.

Na jednoj od lokacija za prodaju ogrijevnog drveta, u Ulici Bracana Bracanovića na Tuškom putu, i ovih dana ponuda je veoma dobra, ali sudeći po riječima prodavaca to se ne može reći za potražnju.

Oko pedesetak prikolica sa iscijepanim drvima i nekoliko kamiona sa umetrenim, juče nije bilo potencijalnih kupaca.

Prodavci tvrde da i oni malobrojni kupci uglavnom kupuju po metar, najviše dva, jer je zima pri kraju. Neuobičajeno toplo vrijeme ovih dana i uopšte blaga zima, ali i visoke cijene drva za ogrijev, kako kažu, učinili su da im prodaja bude i do 40 odsto slabija nego lani.

Prodavac Miloš kazao je da je ova sezona bila daleko slabija od prethodnih.

- Činjenica je da su drva poskupjela. Prethodnih godina su bila od 38 do 45 eura, a sada su cerova i do 70 eura. Cijepa-

I. MITROVIĆ

D. MALIDŽAN

Ponuda i dalje odlična, ali ne i potražnja

Prodavcima ruke u džepovima

na bukova koštaju do 75 eura, a cerova 80... Malo ko sada uzima umetrena drva, uglavnom uzmu metar-dva cijepanih, da se ima za ovaj ostatak zime – kazao je Miloš.

On tvrdi kako se može lako zaključiti da se sve manje Podgoričana grije na drva.

- Dosta ljudi je prešlo na pelet.

Takođe, nije mali broj i onih koji su prešli da se griju na struju jer im je jeftinije. Struja nije poskupjela, a drva jesu, i to prilično. Ima i onih koji kombinuju, griju se na klimu i na drva, pa umjesto pet-šest ili više metara koliko su uzimali

ranije, kupe svega dva-tri metra drva. Kad bude baš hladno nalože šporet, a ovako uključe klimu. Kako je ova zima bila blaga, mnogi nijesu uspjeli ni tih nekoliko metara da sagore, pa ovih dana praktično nema prometa – zaključio je I. MITROVIĆ Miloš.

Arena

18 Rukomet/Košarka EHF

Košarkaši Crne Gore večeras (19.30 h) gostuju Njemačkoj na startu kvalifikacija za EP

Raspored kvalifikacionog turnira za Olimpijske igre

Paragvaj prvi rival ,,lavica“ koji će u aprilu biti održan u njemačkom Ulmu.

Poslije duela sa najlakšim rivalom uslijediće dan pauze za ,,lavice“, a potom će se 13. apri-

la sastati sa domaćinom Njemačkom, dok će dan kasnije odmjeriti snage sa Slovenijom, koju predvodi naš bivši selektor DraganAdžić. Plasman na Olimpijske igre izboriće dvije selekcije sa turnira u Ulmu. Preostala dva kvalifikaciona turnira biće odigrana u Mađarskoj i Španiji. Vizu za Pariz, pored domaćina Francuske, već su izborili Norveška, Danska, Brazil, Južna Koreja i Angola. A. M.

V. RAIČEVIĆ/RSCG

PODGORICA – Crnogorske rukometašice igraće sa Paragvajem prvu utakmicu na kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre u Parizu

Rang lista EHF-a

,,Lavovi“ 14. u Evropi PODGORICA – Crnogorska reprezentacija zauzima 14. mjesto na novoj rang listi Evropske rukometne federacije (EHF).

Izabranici Vlada Šole imaju isti broj bodova (148) kao Austrija na 13. i Srbija na 15. mjestu.

Rang lista je formirana na osnovu rezultata sa posljednja tri velika takmičenja – EHF Eura 2022, Svjetskog RSCG

Četvrtak, 22. februar 2024.

prvenstva 2023. i EHF Eura 2024. ,,Lavovi“ su na EP prije dvije godine bili 11, Mundijal 2023. završili su na 18. mjestu, dok su na šampionatu Starog kontinenta prošlog mjeseca zauzeli 14. poziciju, koja im pripada i u posljednjem rangiranju.

Iz EHF-a je saopšteno da će ova rang lista biti osnova kada se budu određivali šeširi u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2026, a to znači da

će Crna Gora biti u drugom.

Svjetski prvak Danska i dalje je prva na listi, dok je drugoplasirana Francuska, novi šampion Evrope.

Treće mjesto drži Švedska, a među 10 su još Njemačka, Španija, Norveška, Mađarska, Island, Hrvatska i Slovenija.

Najveći napredak na EHF listi napravila su Farska Ostrva – debitant na EP napredovao je 10 pozicija i zauzima Ne. K. 20. mjesto.

Pokušaće da pokvare feštu domaćinu PODGORICA – Košarkaši Crne Gore su u prethodnom ciklusu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo oba puta pobijedili Njemačku, prvo u ,,prozoru“ čiji je domaćin bio francuski Po (80:74), a onda i u Podgorici (82:75). Tri godine kasnije, tim Boška Radovića ponovo je u grupi sa Njemačkom u kvalifikacijama za EP, a prvi meč se večeras u MHP Areni u Ludvigsburgu (19.30 sati).

Od mečeva koji su odigrani u novembru 2020, odnosno, februaru 2021. godine, dosta toga se promijenilo, iako je i danas ista situacija da timovi ne nastupaju sa najboljim sastavima, bez NBA igrača. Njemačka je na prethodnom EP osvojila bronzu, pobjedom protiv Poljske, uz tijesan poraz u polufiinalu od šampiona Španije, a ljetos je napravila značajan iskorak, jer je osvojila titulu prvaka svijeta, pobjedom u finalu protiv Srbije.

Sa druge strane, i Crna Gora je u posljednje dvije godine napravila veliki iskorak na međunarodnoj sceni. Prvo je na pravi način iskoristila neočekivanu priliku da, nakon diskvalifikacije Rusije, zaigra na Evropskom prvenstvu (kao selelekcija sa najboljim rezultatima koja kroz kvalifikacije nije izborila vizu), na kojem je sa tri pobjede u grupi prošla u osminu finala, gdje je zaustavljena upravo od domaćina Njemačke (79:85), nakon odličnog drugog poluvremena. Naši košarkaši su, potom, na posljednjem Mundobasketu zauzeli odlično 11. mjesto, pobijedivši na kraju Grčku, nakon što su 37 minuta pošteno namučili favorizovane Amerikance.

Dino Radončić protiv trojice saigrača iz Bajerna Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo su prilika i za međusobne susrete saigrača iz klubova. U duelu Njemačke i Crne Gore jedino će Dino Radončić sa rivale imati saigrače iz svog kluba – Bajerna, koji je prije neki dan osvojio Kup Njemačke, savladavši u finalu Ulm. Ako svi budu u rosteru, to su Nik Vajler-Bab, Niklas Vimberg i Nelson Vajdman. Dok je bek Vajler-Bab standardan u Bajernu, Vimberg i Vajdman uglavnom igraju domaću Bundes ligu.

Radončić je odigrao 11 mečeva u Evroligi i tri u domaćem prvenstvu, igrajući uglavnom za drugi tim Bavaraca koji se takmiči u trećoj ligi.

U odnosu na Mundobasket, Crnoj Gori nedostaju Nikola Vučević, Bojan Dubljević i Nikola Ivanović, dok će od igrača koji su Njemačku odveli do titule šampiona svijeta u rosteru biti samo David Kramer iz Granade…

- Čeka nas ozbiljan protivnik, iako nijesu u najboljem sastavu. Međutim, to je selekcija koja ima veliku bazu kvalitetnih igrača, imaju mnogo igrača koji igraju Evroligu i njemačku ligu, u Bajernu, Albi, koji godinama igraju na visokom nivou.

Svjesni smo da nas čeka jedna ozbiljna agresivna ekipa, u oba pravca, i u napadu i odbrani, atletski izvrsna ekipa. Zbog toga ćemo morati puno da radimo da bismo na utakmici bili konkurentni i u utakmici 40 minuta – ističe selektor Crne Gore Boško Radović.

ZNAJU ŠTA IH ČEKA

Osim Njemačke, rivali Crne Gore u grupi D su i Švedska, sa kojom se naša selekcija sastaje u neđelju u „Morači“ (ulaz slobodan), te Bugarska, sa kojom će „crveni“ igrati dva meča u novembru.

Hipotekarna banka i dalje sponzor RSCG

Zajedno u ispunjenje planova PODGORICA – Rukometni savez Crne Gore i Hipotekarna banka produžili su ugovor o partnerstvu do kraja 2024. godine.

Ugovor su u prostorijama Saveza potpisali predsjednik RSCG Petar Kapisoda i član Upravnog odbora Hipotekarne banke Nikola Špadijer.

– Nastavljamo partnerski od-

nos sa Hipotekarnom bankom koja je jedan od lidera na bankarskom tržištu naše države. Zadovoljstvo nam je kada društveno-odgovorne kompanije prepoznaju naš rad jer samo uz širok krug sponzora i partnera koji nas podržavaju možemo da ostvarimo zacrtane ciljeve. I Hipotekarna banka i Savez imaju ambiciozne planove u

ovoj godini, a vjerujem da ćemo ih zajednički ispuniti jer bismo u tom slučaju mogli da konstatujemo da je saradnja bila na obostrano zadovoljstvo, što je bio slučaj i do sada – kazao je Kapisoda. Špadijer je istakao da Hipotekarna banka nastavkom saradnje sa Rukometnim savezom želi da doprinese razvoju jednog od najuspješ-

- Znamo šta nas čeka, znamo kako igra Njemačka. Imaju taj neki sistem dugo godina, slično igraju svi, imaju sličan sistem i u klubovima. Oni su, naravno, favoriti, ali na nama je da izađemo na teren da se borimo od prvog minuta. Nećemo se predati unaprijed – kazao je Zoran Nikolić, centar crnogorske reprezentacije.

Stameni Nikšićanin je svjestan je kvaliteta rivala, ali vjeruje da naš nacionalni tim nije bez šansi u ovom meču.

- Imaju kvalitetnu ekipu, iako zbog objektivnih razloga ne mogu biti u najjačem sastavu, ali imaju dosta evroligaških igrača, tako da moramo biti oprezni. Moramo biti od starta fokusirani, da damo sve od sebe. Ako budemo u igri cijelu utakmicu, imamo dobre šanse da ih pobijedimo. Od prvog minuta krećemo jako i vidjećemo šta će nam taj meč donijeti – naglasio je član Vojvodine.

MOGU I U GOSTIMA

S obzirom na to da će Njemačka prvi put igrati nakon osvajanja titule prvaka svijeta, očekuje se puna dvorana nijih sportova u našoj državi.

– Dijelimo iste vrijednosti i ulažemo u snagu timskog duha. Sa ponosom možemo da konstatujemo da i Hipotekarna banka i Savez postižu vrhunske rezultate, a vjerujem da je ovaj događaj najava novih uspjeha u narednom periodu. Svim reprezentativnim selekcijama želimo puno uspjeha na narednim takmičenjima, uz poruku da će od strane zaposlenih i uprave Hipotekarne banke, imati iskrenu i veliku podršku – rekao je Špadijer.

R. A.

Četvrtak, 22. februar 2024.

Arena

Košarka/Rukomet 19

WABA LIGA, TOP8 FAZA, 6. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa na gostovanju šampionu doživjele prvi poraz

Finiš spriječio brejk, ,,plave“ imaju pol poziciju Celje Bud. Bemaks

Naši najbolji košarkaši sinoć na treningu u Njemačkoj

Fedor Žugić među zvijezdama u usponu

nošću da pogađa koš iz više pozicija na parketu, Žugić je na dobrom putu da postane bek budućnosti Crne Gore.

Osim Žugića, FIBA je kao mlade zvijezde u usponu na koje treba obratiti pažnju označila i Keja Van der Vursta (Holandija), Azulasa Tubelisa (Litvanija), Nikosa Rokavopulosa (Grčka), Zakariju Risašera (Francuska), Roka Prkačina (Hrvatska), Rubena Preja (Portugal), Hajmea Pradilju (Španija), Nika Maniona (Italija), Nikolu Đurišića (Srbija), Tijsa de Ridera (Belgija) i Tarika Biberovića (Turska).

FIBA je objavila spisak od 12 mladih igrača na koje treba obratiti pažnju u februarskom ,,prozoru“. Neki od njih će prvi put dobiti priliku da se potvrde u seniorskom timu, za neke je to povratak u nacionalni tim u kojem su već debitovali, sa željom da imaju veću ulogu. Među njima je i naš Fedor Žugić.

Uz Luku Bogavca, Žugić je jedan od najmlađih igrača na spisku Crne Gore, ali je i jedan od najiskusnijih, koji je u posljednje tri sezone

odigrao preko 120 utakmica na seniorskom nivou u Njemačkoj. Trenutno član Getingena, bek crnogorske selekcije se pretvorio u jednog od najproduktivnijih mladih igrača u košarkaškoj Bundesligi, zbog kombinacije visine (1,96 m), raznovrsnosti šuta i njegove agresivnosti da napada koš.

Iako ima samo 20 godina, Žugić je već imao minutažu za seniorsku reprezentaciju na prethodnim FIBA takmičenjima. Sa svojom sposob-

Parovi prvog „prozora“

HERBERT: Želimo da pobijedimo u oba meča

DANAS Švedska – Bugarska Njemačka - Crna Gora

(19.00) (19.30)

NEĐELJA Bugarska – Njemačka Crna Gora – Švedska

(17.00) (19.00)

u Ludvigsburgu i sprektakl u MHP Areni.

- Uvijek kada igramo u gostima mi smo dio nekog spektakla, jer često igramo pred punim salama. Pokazali smo u prethodnim ciklusima u gostima možemo da pružamo dobre partije, i u prethodnim ciklusima kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo smo pokazali da jednako dobro igramo u gostima i kod kuće. Znamo da nas čeka puna hala, ali iskreno da kažem, i meni i igračima više odgovara da je košarkaški ambijent i da u takvom ambijentu pružimo dobru partiju – istakao je selektor Boško Radović.

I Nikolić očekuje punu dvoranu.

- Biće lijepo, Njemci znaju da

Gordon Herbert, selektor Njemačke, kazao je da je fokus na prve dvije utakmice u kvalifikacijama.

- Želimo da pobijedimo u oba meča. Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2025. trenutno su prioritet. Imamo dobar spoj mladih, talentovanih i iskusnih igrača. Naravno, ovaj proces je drugačiji nego tokom ljeta jer imamo manje vremena i još uvijek moramo da uklapamo tim – rekao je Herbert.

naprave dobru atmosferu i mislim da će nam zbog toga biti ljepše da damo sve od sebe da probamo da pobijedimo. U takvom ambijentu, utakmica će imati veću važnost i biće značajnije za nas ako uspijemo da pobijedimo. Mislim da ćemo svi moći da uživamo u dobroj košarci – zaključio je Nikolić.

Crna Gora će jedino u Ludvigsburgu trenirati sa svih 14 igrača.

- Prvi put od 17. februara, kada smo počeli pripreme, odradi-

li smo trening u kompletnom sastavu, jer kako su igrači završavali obaveze u svojim klubovima, tako da su se priključivali reprezentaciji. Do utakmice ćemo u Njemačkoj odraditi ukupno tri treninga – istakao je Radović.

Crna Gora će u kvalifikacijama odigrati šest mečeva, kao i ostale selekcije, a tri prvoplasirane će izboriti plasman na Eurobasket, čiji su domaćini 2025. godine Kipar, Letonija, Finska i Poljska. S. JONČIĆ

69 63

CELJE – Sala Gimnazije. Gledalaca: 400. Sudije: Peić, Pavičić, Muhvić (svi iz Hrvatske).

Rezultat po četvrtinama: 17:13, 16:8, 19:22, 17:20.

CELJE: Gbemutor 2, Bartelme 7, Beker 21, Uranker 6, Silva 7, Jelenc 8, Iseinoski 8, Ocvirk, Anžić, Blagus, Žibert 10, Demirović.

BUDUĆNOST BEMAKS: Drobnjak 7, Radonjić 7, Domuzin 17, Ma. Bigović 8, Šćepanović 3, Mi. Bigović 3, Baošić, Radević 3, Ilić, Vukčević, Savković 15.

Košarkašice Budućnost Bemaksa bile su na pragu velike pobjede u Celju, ali su poklekle u finišu, kada su aktuelne šampionke WABA lige napravile seriju 7:0 i stigle do trijumfa.

Ipak, Podgoričanke su zahvaljujući ubjedljivijem trijumfu u ,,Bemaks areni“ (+14) praktično već sada osigurale pol poziciju pred završni turnir.

Sam početak nagovijestio je da će utakmica opravdati epitet derbija. ,,Vučice“ su nakon trojke Anastasije Drobnjak u trećem minutu prvi put povele (7:6), ali je Celje uzvratilo trojkama Bartelme i Beker, a sredinom prve dionice stiglo do 12:7. Podgoričanke su djelovale odlično u odbrani, dok sa druge strane Celje nije bilo očekivano efikasno.

Budućnost je iz prvog napada nakon tajm-auta Vlada Rado-

Sa utakmice Budućnost Bemaks - Celje u Podgorici

Rezultati i tabela Partizan – Sloga Orlovi – Duga Celje – Bud. Bemaks

83:66 71:60 69:63

1.Bud. Bemaks 10 9 1 +167 19 2. Celje 9 8 1 +172 17 3. Sloga 11 5 6 -20 16 4. Orlovi 10 5 5 -35 15 5. Montana 10 4 6 -40 14 6. Partizan 10 3 7 -74 13 7. Duga 10 1 9 -170 11 U narednom kolu (27/28. novembra) sastaju se: Duga – Partizan, Budućnost Bemaks – Orlovi, Montana – Celje. Slobodna je ekipa Sloge.

vića postigla tri poena (Šćepanović uz faul). Slovenke su uzvratile već na startu druge dionice. trojkom Jelenc za zbačajniju prednost domaćih - 20:13. Košarkašice Celja su održavale ,,plus“, da bi u 13. minutu, nakon poena Maje Bigović razliku svela na pola koša - 20:19. Ipak, u nastavku Slovenke su preko Domuzin i saigračica uspjele da napravi ,,bi-

jeg“ i na 3.11 prije kraja prvog poluvremena stekne dvocifrenu razliku – 30:20. Serijom 12:1 stekle na odmor su pošle sa +12 (33:21). Činilo se možda tada domaćim košarkašicama da u derbiju 6. kola Top 8 faze WABA lige u nastavku mogu doći i do priželjkivanih i idealnih +15 protiv najljućeg rivala, koliko im je bilo i potrebno da bi osigurale prvo mjesto pred završni turnir. Celje je i u trećoj četvrtini održavalo prednost od deset koševa - da bi se na pauzu pred odlučujuću posljednju dionicu otišlo rezultatom 52:43.

Serijom 12:3 Podgoričanke su na sedam i po minuta prije kraja uspjele da preokrenu – povedu sa 56:55. Imale su ,,vučice“ i prenost od 63:60, ali do kraja to nijesu uspjele da sačuvaju. Domaće košarkašice su u samom finišu serijom 7:0 stigle do triR.A. jumfa.

Važno pojačanje u rotaciji tima koji želi da se bori za NBA titulu

Veteran Jang potpisao za Finiks PODGORICA – Tadeus Jang (35) novi je košarkaš Finiks Sansa i važno pojačanje jednog od najboljih NBA timova.

Veteran je u najjačoj ligi svijeta treći po broju odigranih mečeva među aktivnim igračima (1.162), iza velikana Džejmsa i Pola. U uvodnom dijelu sezone igrao je za Toronto i bilježio pet poena i 3,3 skoka po meču.

Krilo će biti specijalista za

defanzivne zadatke i pružiti timu raznovrsnost, čvrstinu i smirenost u najtežim mečevima. Finiks je trenutno šesti u Zapadnoj konferenciji, a ima šampionske ambicije.

Košarkaš visok 203 santimetra od 2007. je u NBA, a tokom karijere nije uspio da osvoji titulu.

Devet puta igrao je u plej-ofu, a 2021. dobio je ,,hastl“ nagradu za najborbenijeg i najpožrtvovanijeg igrača u ligi. R. A.

SCM POLITEHNICA TIMIȘOARA

Iskusni stručnjak ponovo u klubu s kojim je osvojio Kup Rumunije

Pero Milošević se vratio u Temišvar PODGORICA – Kada je u maju 2020. napustio Politehniku iz Temišvara, Pero Milošević je poručio da će se, možda, vratiti kako bi završio projekat o kojem je sanjao, misleći na osvajanje rumunskog prvenstva.

Milošević tokom prvog mandata na klupi Politehnike

Došao je trenutak za povratak, iako je borba za trofej trenutno daleko – poznati crno-

gorski rukometni stručnjak potpisao je ugovor sa klubom na čijoj klupi je s uspjehom sjedio pet i po godina.

Milošević je vodio Politehniku od 2015. do 2020. godine i sa „ljubičastima“ osvojio Kup. Šezdesetdvogodišnji stručnjak na klupi će naslijediti Mihaija Rohozneanua, koji će ostati u klubu da radi s mlađim kategorijama.

Milošević je početkom februara raskinuo ugovor sa Lovćenom nakon polugodišnje saradnje i učešća u EHF Evropskoj ligi.

Najuspješniji je trener u istoriji cetinjskog kluba s kojim je na prelazu iz 20. u 21. vijek stigao do četvrtfinala Lige šampiona, osvojio dva prvenstva i jedan Kup Jugoslavije.

Prvi je selektor reprezenta-

cije Crne Gore, vodio je rukometašice Budućnosti, radio u Španiji, Kataru, Bosni i Hercegovini...

Politehnika je trenutno 11. u rumunskoj ligi koja broji 14 timova, sa samo tri boda više od posljednjeplasiranog Vasluija.

U Temišvaru su tražili spasioca i sigurni su da su ga našli u iskusnom Cetinjaninu...Ne.K.

Arena

20 Fudbal

Četvrtak, 22. februar 2024.

D. MALIDŽAN

Novi selektor crnogorskih fudbalera kompletirao

Fudbalerke sjutra igraju prvi meč baraža za plasman u UEFA B Ligu nacija

,,Crvene“ spremne za susret s istorijom PODGORICA – Crnogorke fudbalerke sjutra od 14 sati na Gradskom stadionu u Podgorici dočekaće Sjevernu Irsku u prvom meču baraža za plasman u UEFA B Ligu nacija.

Izabranice Mirka Marića mečeve za plasman u viši rang obezbijedile su osvajanjem drugog mjesta u grupi C3 Lige nacija, dok je Sjeverna Irska bila treća u grupi 1 divizije B. - Pred nama je veoma važna utakmica, jedna od najvažnijih u istoriji naše reprezentacije.

Mislim da će biti veoma teško, ali sam sigurna da će djevojke dati sve od sebe i da ćemo uraditi sve da ostvarimo najbolji mogući rezultat. Igramo kod

kuće, znamo koliko nam je ovaj meč važan. Obećavam da ćemo dati maksimum, kao i uvijek, da ćemo igrati kao jedna i pokušati da predstavimo Crnu Goru u najboljem mogućem svjetlu – kazala je Darija Đukić.

Naše dame iz godine u godinu pišu istoriju – u posljednja dva takmičarska ciklusa, kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo i C diviziji Lige nacija, upisale su sedam pobjeda.

- Zasluženo smo stigle do baraža, iza nas je mnogo godina rada i truda, veoma sam srećna što smo tu gdje smo. Uvijek sam vjerovala da ćemo doći do tog nivoa da igramo ovako važne i lijepe utakmice, da ćemo pobjeđivati, a to je bio i motiv koji nas je držao zajedno sve

ove godine – dodala je Đukić.

Crnogorska reprezentacija ima budućnost, ima i djevojku o kojoj priča Evropa – Maša Tomašević je sa nepunih 16 godina debitovala u seniorskoj selekciji i upisala četiri nastupa tokom Lige nacija.

Fudbalerka za koju se interesuje Real Madrid konkuriše za duele sa Sjevernom Irskom.

- Nadala sam se, ali nijesam očekivala da ću biti ovdje na početku karijere. Ponosna sam što sam u uopšte u konkurenciji za tim, a nadam se i da ću dobiti šansu. To je, međutim, manje važno, najvažnije da se držimo zajedno i pokušamo da izborimo plasman u viši rang – navela je 16-godišnja fudbalerka.

Ne. K.

PODGORICA - Novi selektor crnogorskih fudbalera Robert Prosinečki na predstavljanju 4. februara u Kući fudbala saopštio je da će mu u radu pomagati dugogodišnji saradnik Gordan Ciprić, a da će sastav cijelog stručnog štaba zavisiti od razgovora koje obavi s ljudima koji su bili na klupi ,,sokola“ kao asistenti njegovog prethodnika Miodraga Radulovića.

FSCG

Vučinić u stručn Prosinečkog, os dva saradnika R

Prosinečki je prethodnih dana boravio u Crnoj Gori, odgledao derbi domaćeg prvenstva između Budućnosti i Dečića, i kompletirao ,,stožer“.

Promjena neće biti, a to znači da će ,,sokoli“ na klupi imati tandem kojim ne može da se pohvali baš svaka reprezentacija, budući da će pored Prosinečkog sjedjeti i Mirko Vučinić.

Veliki Žuti igrao je za Crvenu zvezdu, Real Madrid, Barselonu, Sevilju, Portsmut, bio treći na svijetu u dresu Hrvatske, i važio za jednog od boljih vezista tog vremena.

Vučinić se proslavio igrajući za Leće, Romu i Juventus, prvi je kapiten u istoriji crnogorske

reprezentacije i drugi na vječnoj listi strijelaca, a dio stručnog štaba nacionalnog tima po-

svih rivala. Slavni Hari Kejn je tokom karijere uspio da se upiše u strijelce protiv čak 32 različita tima u eliti na Ostrvu.

Jedan od najboljih napadača

današnjice Haland ove sezone je bio često suočen sa povredama, ali je, ipak, prvi strijelac Premijer lige sa 17 golova na 20 nastupa.

R. A.

Pobjeda Sitija nad Brentfordom i veče rekorda Norvežanina

Haland protiv svih timova u Premijer ligi postigao makar gol Dobre vijesti za prvoligaša pod Golubinjom

Opština Pljevlja spašava Rudar PODGORICA – Konačno dobre vijesti za Fudbalski klub Rudar!

– Shvatajući značaj FK Rudar za našu opštinu, omladinu i sportiste, kao i tadiciju koju baštini pune 104 godine, Opština Pljevlja će naći model da finansijski pomogne FK Rudar i spasi ga od gašenja – nakon sastanka sa prvim čovjekom kluba Milošem Radanovićem saopštio dr Dario Vraneš, predsjednik opštine Pljevlja.

– Ohrabruje nas činjenica da novo rukovodstvo FK Rudar na čelu sa Milošem Radanovićem ulaže maksimalan trud

i energiju da spasi od gašenja naš fudbalski klub koji je u neku ruku i brend našeg grada.

Ne smijemo dozvoliti da se FK Rudar ugasi. Gospodin Radanović sa svojim timom odlično vodi klub, za svega pola godine dug koji je iznosio preko pola miliona eura je prepolovljen. Nastavićemo shodno svojim mogućnostima da pomažemo FK Rudar, vjerujemo da će nova uprava nastaviti uspješno upravljanje i da se neće ponavljati greške iz prošlosti neracionalnog trošenja novca – istakao je Vraneš, a prenosi PV Portal. R. A.

PODGORICA – Erling Haland (23) već je u karijeri uspio da postigne makar gol protiv svih timova koji trenutno nastupaju u Premijer ligi.

Napadač Mančester sitija pogotkom je riješio važan duel protiv Brentforda (1:0), a po-

bjedom se šampion vratio na drugo mjesto na tabeli. Tokom dosadašnje kratke karijere, Norvežanin je najviše golova postigao protiv gradskog rivala Mančester junajteda i londonskog Fulama – po pet.

Tek drugi je igrač u istoriji PL koji je postizao golove protiv

Želi da predvodi Francusku na Igrama u Parizu

Grizman najavio olimpijski nastup PODGORICA – Antoan Grizman (32), velika zvijezda i ofanzivac Atletiko Madrida, poručio je da želi da igra za Francusku na Olimpijskim igrama u Parizu ovog ljeta.

Najavio je razgovore sa čelnicima madridskog kluba u Primeri oko toga, tako da se očekuje da bude jedan od trojice igrača, starijih od 23 godine, u

selekciji ,,trikolora“ koju kao selektor predvodi legendarni Tijeri Anri.

– To što kao nacija imamo Igre u Parizu je izuzetno. Razgovaraću sa čelnicima kluba da vidimo da li će me pustiti. Poznajem svoje tijelo, imam odlične fizioterapeute i ne vjerujem da tu može biti nekih problema – rekao je Grizman.

Ovog ljeta ga čeka i nastup na

Evropskom prvenstvu (od 14. juna do 14. jula), a olimpijski turnir je na programu od 26. jula do 11. avgusta, tako da slavni as, praktično, ne bi imao odmor ovog ljeta.

Očekuje se da za Francusku nastupi i prva zvijezda, napadač Kilijan Mbape. Grizman u Primeri ove sezone ima skor od šest asistencija i 11 golova i igra u vrhunskoj formi. R. A.

Četvrtak, 22. februar 2024.

o listu saradnika

stao je u januaru 2022. kada je i počeo trenersku karijeru.

Dio stručnog štaba ostaju i Bo-

Bavarci na ljeto mijenjaju trenera

Rastaju se Tuhel i Bajern PODGORICA – Tomas Tuhel od ljeta neće biti trener Bajern Minhena, objavio je njemački velikan.

Do odluke je došlo nakon niza loših rezultata u Bundesligi, ali i Ligi šampiona gdje su Bavarci izgubili od Lacija (1:0) u prvom meču osmine finala.

Od preuzimanja tima na proljeće prošle godine, njemački trener doživio je čak 11 poraza.

Bajern ima osam bodova manje od lidera Bajer Leverkuzena na tabeli njemačkog šampi-

Fudbal

21

OSMINA FINALA LIGE ŠAMPIONA: Arsenal pao u Portu, Napoli se vratio poslije vođstva Barse

židar Vuksanović i Nenad Stanković. Vuksanović je trener golmana, istu ulogu obavlja i u Budućnosti, dok je Stanković asistent-analitičar i već godinama je dio reprezentacije Crne Gore.

Prosinečki će na klupi naše selekcija debitovati 21. marta u prijateljskom meču sa Bjelorusijom u Antaliji, gdje će se četiri dana kasnije Crna Gora sastati sa Sjevernom Makedonijom. ,,Sokole“ u junu čekaju mečevi sa selekcijama Belgije i Gruzije, a prve takmičarske sa novim ,,izbornikom“ imaće od septembra u Ligi nacija. Rivali u B diviziji biće Island, Vels i Turska.

- Radujem se što ću raditi sa Robijem, siguran sam da će imati dosta uspjeha u našoj reprezentaciji i da ćemo gajiti dobru atmosferu u svlačionici. Vjerujem da ćemo sa njim na čelu napraviti dobar rezultat, prvenstveno u Ligi nacija – rekao je vođa naše odbrane Stefan Savić za TV Arena sport nakon meča osmine finala Lige šampiona između Intera i njegovog Atletika.

N. KOSTIĆ onata 12 kola prije kraja i teško će odbraniti titulu. Atmosfera u timu je narušena, a Tuhel je navodno u lošim odnosima sa brojnim prvotimcima.

Bajern je u situaciji da je realna opcija da će prvi put od sezone 2011–12. ostati bez trofeja.

Zbog toga je promjena trenera očekivana.

- Cilj je da u sezonu 2024/25 uđemo sa novim smjerom i novim trenerom - do tada svakom pojedincu u klubu je naglašeno da će morati da pruži maksimum u Bundesligi i Ligi šampiona. Posebno to mislimo na revanš protiv Lacija, gdje smo uvjereni da možemo do četvrtfinala - istakao je izvršni direktor kluba Jan-Kristijan Dresen.

U dramatičnoj završnici prethodne sezone Bundeslige, Tuhel je uspio da u finišu meča posljednjeg kola osigura titulu.

R. A.

Remi na ,,Maradoni“, Galeno u 94. minutu razgalio ,,Dragao“ PODGORICA - Ishod posljednjeg ,,paketa“ prvih mečeva osmine finala Lige šampiona ostavio je neizvjesnost pred revanše 12. marta – Napoli i Barselona remizirali su 1:1, dok je Porto u 94. minutu pobijedio Arsenal (1:0).

Ni Katalonci ni ,,azuri“ nijesu mnogo pokazali na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“, na kraju može da bude zadovoljniji domaćin jer je gubio i do izjednačenja bio lošiji rival.

Barsa je u početku imala više loptu u nogama, na startu je Jamal šutirao preko gola, a u 22. je veliku priliku imao Levandovski – njegov šut sa pet-šest metara odbranio je Meret.

Potom je sa dvadesetak metara šutirao Gundoan, ali je golman Napolija ponovo bio na pravom mjestu.

Katalonci su poveli iz prve prilike u drugom poluvremenu – Pedri je kroz noge Rahmanija dodao loptu do Roberta Levandovskog, a Poljak je šutirao kroz noge Di Lorenca i zatresao mrežu. To mu je prvi pogodak u Ligi šampiona od septembra 2023.

Pedri je mogao da odvede Barsu do 0:2, ali je Meret izbacio loptu u korner, a onda je Napoli uzvratio.

Petnaest minuta trajalo je vođstvo gostiju – Viktor Osimen je dobio duel sa Injigom Martinesom i matirao Ter Štegena.

- Idemo kući malo tužni zbog ovog rezultata. Mislim da je trebalo da pobijedimo. Igrali smo zaista dobro, posebno u prvih 30 minuta. Ali Napoli je vrhunska ekipa. Ipak, sada moraju da dođu kod nas, da se odmjerimo pred našim navijačima – rekao je štoper Barselone Ronald Arauho.

- Uradićemo sve da prođemo u četvrtfinale. Pokazali smo snagu i takmičarski duh. Možda smo im dopustili previše slobode u nekim djelovima, ali to je dio igre i ništa nije odlučeno – dodao je urugvajski štoper.

Na stadionu ,,Dragao“, prvu

X/PORTO

nom štabu staju još Radulovića

Mirko Vučinić na treningu Crne Gore

Arena

Galeno slavi maestralan pogodak u nadoknadi

veliku priliku imao je Galeno, tačnije dvije – prvo je pogodio stativu, a potom šutirao pored stative sa samo tri metra udaljenosti. ,,Zmajevi“ su prvi zaprijetili i u nastavku kada je poslije prodora Pepea i šuta Evanilsona lopta otišla u korner.

Nije bilo previše uzbuđenja do kraja meča, ali je ono najvažnije i najljepše ostavljeno za nadoknadu – Galeno se iskupio za promašaje u prvom poluvremenu i u 94. fantastično plasirao loptu sa 25 metara.

Arsenal za cijeli meč nije uputio nijedan šut u okvir gola, što mu se u Ligi šampiona nije dogodilo od duela sa Barselonom 8. marta 2011.

- Vjerujem da, zbog naše forme u posljednje vrijeme i činjenice da ćemo igrati u sjajnoj atmosferi na ,,Emirejtsu“, ipak nijesmo daleko od prolaza u četvrtfinale. Imamo prilične šanse i dalje – izjavio je Martin Edegor, vezista ,,tobdžija“. Ne. K.

Napoli

Barselona

10 10

Porto

Arsenal

1 0 00

Stadion: Dijego Armando Maradona Sudija: Feliks Cvajer (Njemačka) Golovi: 0:1 Levandovski u 60, 1:1 Osimen u 75. Žuti kartoni: De Jong, Martines, Kristensen (Barselona)

Stadion: Dragao Sudija: Serdar Gezebejek (Holandija) Gol: 1:0 Galeno u 94. Žuti kartoni: Konseisao, Niko (Porto), Rajs, Kivior, Haverc (Arsenal)

Napoli

Barselona

Porto

Arsenal

Meret Di Lorenco Rahmani Žezus Olivera Lobotka Angisa Kajuste (od 68. Traore) Politano (od 78. Raspadori) Kvarachelija (od 68. Lindstrem) Osimen (od 76. Simeone)

Ter Štegen Kunde Arauho Martines Kanselo Kristensen (od 86. Romeu) De Jong Gundoan Jamal (od 80. Rafinja) Pedri (od 86. Feliks) Levandovski

Košta Ž. Mario Otavio Pepe Vendel (od 90. Eustakio) Niko (od 81. Haime) Varela Konseisao (od 85. Borhes) Galeno Pepe Evanilson (od 85. Martines)

Raja Vajt Saliba Gabrijel Kivior Rajs Edegor Trosar (od 74. Žoržinjo) Saka Martineli Haverc

Najbogatiji Britanac završio kupovinu 27,7 procenata akcija

Retklif i zvanično novi gazda Junajteda PODGORICA – Ser Džim Retklif zvanično je preuzeo kontrolu nad Mančester junajtedom, najtrofejnijim klubom i posrnulim gigantom Premijer lige.

Vlasnik hemijskog giganta „Ineos“ i i najbogatiji Britanac je otkupio 27,7 procenata akcija od porodice Glejzer, a po dogovoru imaće potpunu kontrolu nad funkcionisanjem kluba. Takođe, u narednih nekoliko godina imaće priliku i da otkupi većinu preostalih akcija.

Milijarder, čije se lično bogat-

stvo procjenjuje na oko 23 milijarde eura, obavezao se da će samo u infrastrukturu uložiti

oko 350 miliona eura u narednom periodu. Najavljena je i izgradnja novog stadiona ,,Old

Traford“, na istoj lokaciji, kapaciteta preko 90.000 mjesta.

Retklif raspolaže, praktično, neograničenim sredstvima, vrijednost kompanije „Ineos“ procijenjena je kao desetostruko veća od njegovog ličnog bogatstva, a neki od njenih glavnih operativaca biće u upravi kluba. Takođe, godinama poznat je i kao veliki navijač Junajteda.

U kratkom saopštenju, istakao je da je preuzimanje kluba čast, ali i odgovornost, sa ciljem da vrati Junajted na vrh ostrvskog i evropskog fudbaR. A. la.

Arena

Četvrtak, 22. februar 2024.

ŠAH GOST POBJEDE: Seniorski prvak Crne Gore i velemajstor Nikita Petrov

Nedavno završeno 76. seniorsko prvenstvo Crne Gore posebno će ostati u lijepoj uspomeni naturalizovanom Crnogorcu, velemajstoru Nikiti Petrovu (2.563), koji je u triler završnici veoma uzbudljivog šampionata prvi prošao kroz cilj sa sedam pobjeda i četiri remija, odnosno, devet osvojenih poena.

Naočiti mladić iz ruskog Novorosijska, nadasve veliki borac za mir i dostojanstvo čovjeka, rado se odazvao pozivu Pobjede da odgovori na nekoliko pitanja i ujedno prokomentariše uspjeh na najprestižnijem pojedinačnom turniru kod nas.

– Osvajanje titule prvaka Crne Gore u Podgorici svakako je jedan od mojih najboljih rezultata u karijeri, ali i prvi korak da opravdam ukazano povjerenje. Što se samog turnira tiče, na mene kao profesionalca ostavio je izuzetno ugodan utisak, a rezultat tu nije na prvom mjestu. Prvenstvo Crne Gore proteklo je u atmosferi opšteg povjerenja i prijateljskog odnosa jednih prema drugima, bez ugrožavanja sportskog statusa i nagradnog fonda. Nažalost, to sada postaje rijetkost. Turnir me je podsjetio na moje prve šahovske godine, kao i na to kako su se do početka 21. vijeka održavali veliki međunarodni turniri. Volio bih da sportski šah u cjelini više liči na ovaj turnir, a manje na beskrajne bljeskove na internetu sa stalnim sumnjama u nefer igru i varanja tokom nadmetanja na daljinu – ističe Petrov.

On napominje i jedan nedostatak u organizaciji koji se odnosi na 6. i 7. kolo, koja su održana istog dana, a u tim partijama odvijala su se upravo razigravanja vodećih takmičara.

– Kao posljedica toga, mečevi koji u suštini odlučuju o konačnom plasmanu bili su manje borbeni nego što bismo željeli. Takođe, ishod turnira ostao je nejasan gotovo do samog kraja, a na njega su neposredno i najviše uticale partije posljednje runde. Višestruki državni prvak Nikola Đukić i ja došli smo do

ŠSCG

Crna Gora je najljepša država

GM Nikita Petrov

Podlesnik 0–1 Petrov 1.e4 c5 2.Nf3 Nc6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 d6 6.f4 g6 7.Be2 Nxd4 8.Qxd4 Bg7 9.Be3 0–0 10.Qd2 b5 11.a3 Bb7 12.Bf3 Qc8 13.0–0 a5 14.Rfe1 b4 15.axb4 axb4 16.Rxa8 Bxa8 17.Nd5 Nxd5 18.exd5 Bxb2 19.Bd4 Bxd4+ 20.Qxd4 Qxc2 21.Qxb4 Qc7 22.h4 Qa7+ 23.Kh2 Qf2 24.f5 Qa7 25.Qf4 e5 26.dxe6 Bxf3 27.e7 Re8 28.f6 Qf2 29.Rg1 h5 30.Qg3 Qd4 31.Qg5 Bg4 32.Qb5 Bd7 (dijagram) 33.Qg5 Kh7 34.Rf1 Bc6 35.Rf4 Qb2 36.Qa5 Qxg2# 0:1 samog finiša sa istovjetnim učinkom 8/10. Morao sam igrati kao crni sa Milanom Draškom, a Nikola sa crnogorskom šahovskom legendom Božidarom Ivanovićem. Obojica smo imali igračku prednost u svojim partijama, ali neriješen ishod je bio na vidiku u oba slučaja. Na kraju, nakon borbe bez greške, oba meča završila su pobjedom pretendenata na naslov, ali sam ja imao sreće sa dodatnim kriterijumima. Nikola je, apsolutno, ništa manje od mene zaslužio ukupnu pobjedu, ali ponekad u sportu presude i drugi faktori. S druge strane, gledaoci su bili zainteresovani i sa posebnom pažnjom su pratili nepredvidiv tok i krajnji ishod turnira – objektivan je Petrov.

Nikita je u Crnu Goru došao prošlog proljeća i njegovi utisci o životu u našoj zemlji su pozitivni.

– Zbog mog stila života, dosta je teško procijeniti kulturnu i ekonomsku komponentu, a teško da će čitaocu biti toliko

zanimljive. Napominjem da je Crna Gora jedna od najljepših država koje sam ikada posjetio, a šahovski profesionalci imaju priliku da obiđu na desetine različitih zemalja na svim meridijanima. A, što se tiče mog angažmana, mislim da nijesam pogriješio, naprotiv, u crnogorsku šahovsku zajednicu sam najkorektnije prihvaćen i svima mogu zahvaliti na poštenom i ljudskom dočeku – iskreno će Petrov.

On je posebno riječi hvale uputio rukovodstvu ŠSCG i kolegama iz reprezentacije, čiji je član postao prošle godine.

– Atmosfera u ekipi je izuzetno dobra i prijateljska.

Govoreći o sportskom šahovskom životu u zemlji, napominjem da je u periodu od 2023. do 2025. godine u Crnoj Gori održano ili je planirano nekoliko turnira međunarodnog karaktera – pojedinačno prvenstvo Evrope za žene, muškarce i juniore, ekipno prvenstvo Evrope 2023. To je vrlo dobar pokazatelj za malu

Prijestonica proglas

PODGORICA – Najbolji sportista prijestonice Cetinje za 2023. godinu je Filip Krivokapić, član Rukometnog kluba Lovćen, dok je najbolji mladi sportista (do 18 godina) Filip Božović iz istog kluba.

RK Lovćen je proglašen za najbolju sportsku organizaciju Cetinja u protekloj godini.

Svečanost uručenja priznanja održana je u utorak u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“.

Nagradu za najboljeg trenera prijestonice u 2023. godini dobila je IvanaVujović iz Košarkaškog kluba Lovćen 1947. Najbolji sportski radnici su Stevo Knežević iz Džudo kluba Crnogorac i Vesko Krivokapić iz KK Lovćen 1947.

Za najperspektivnije mlade sportiste proglašeni su Pavle Vujović (KK Lovćen 1947), Vanja Kaluđerović (ŽKK Lovćen), JovanLipovina (Kik boks klub Lovćen), NikolaČelebić (Džudo klub Crnogorac) i Ognjen Pejaković (RK Lovćen).

Na prijedlog Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Cetinje, dodijeljene su i posebne nagrade i zahvalnice svima koji su ,,dali značajan doprinos afirmaciji sporta prijestonice u godini za koju se dodjeljuje priznanje“.

Plaketu za ostvarene rezultate kao sportski trener u inostranstvu dobio je MarkoMartinović, dok su posebne zahvalnice dodijeljene Sportskom planinarskom klubu Soko, Draganu Gardaševiću (Triatlon klub Lovćen), Aleksandru Rakočeviću (bodibilding), Milošu Ćećanoviću (benč pres),

Krivo sport PRIJESTONICA CETINJE

22

Petru Tataru (bodibilding i fitnes), Janku Kuzmanu (kik boks i boks), Odbojkaškom klubu Lovćen i Fudbalskom klubu Lovćen.

Gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković poručio je da ovom svečanošću ne slave ,,samo uspjehe naših sportista već i duh zajedništva, požrtvovnosti i inspiracije koji donose Cetinju

AdmiralBet novi partner COK-a

Saradnja na tri zemlju koja afirmiše drevnu igru na svim nivoima. To su podaci koji dovoljno govore o diplomatskim vještinama rukovodstva federacije koje ulaže velike napore u šahovski prosperitet kod svih generacija – ističe standardni prvotimac nikšićke Elektroprivrede.

Na pitanje ko je prema njegovom mišljenju najjači šahista svih vremena i ko mu je uzor, sa osmijehom je odgovorio da neće biti originalan na tu temu.

– To je Gari Kasparov kasnih 80-ih i ranih 90-ih.

Na moju igru više su uticali drugi šahisti iz prošlosti, posebno četvrti svjetski prvak Aleksandar Aljehin.

Ali, nemoguće je poreći Garijevu potpunu dominaciju nad svojim savremenicima i njegov doprinos razvoju šaha. Među modernim šahistima, moje simpatije pripadaju Fabiajnu Karuani i sa pažnjom ću pratiti njegov nastup na predstojećem turniru kandidata u aprilu tekuće godine – zaključio je Nikita Petrov, koji sada živi u Budvi. Priredio: B. KADIĆ

Sa jučerašnjeg potpisivanja ugovora u hotelu Hilton

PODGORICA – AdmiralBet novi je partner Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK), a sponzorski ugovor potpisali su predsjednik Dušan Simonović i izvršni direktor Igor Papić.

Saradnja je dogovorena na tri godine.

Navodi se da su COK i AdmiralBet udružili snage u nastojanju da podrže razvoj i integritet sporta u Crnoj Gori, dok svijet s nestrpljenjem iščekuje vrhunac sportske izvrsnosti na predstojećim Olimpijskim igrama.

Saopšteno je da je cilj saradnje

pružanje najboljih mogućih uslova za crnogorske sportiste i sportistkinje da se takmiče u fer i transparentnom okruženju, oslobođenom bilo kakve manipulacije ili korupcije.

Simonović je kazao da partnerstvo predstavlja ključni korak u podršci crnogorskim sportistima na putu ka Olimpijskim igrama i zaštiti integriteta sporta.

- Naše partnerstvo zasnovano je na vrijednostima olimpijskog pokreta – izvrsnosti, poštovanju i solidarnosti. Danas ponovo potvrđujemo svoju ne-

Četvrtak, 22. februar 2024.

Arena

Sportski miks 23 POKCG

sila najbolje i najuspješnije u 2023.

okapić najbolji tista Cetinja Martovska rang lista Svjetske parastoni tenis federacije

Radović i Bakić na pozicijama koje vode na Paraolimpijske igre

COK

i godine

upitnu posvećenost ovim principima, započinjući ovaj zajednički poduhvat s Admiralom, za dobrobit crnogorskog sporta – rekao je Simonović.

On je naglasio da COK, kao krovna sportska organizacija, s velikom pažnjom bira partnerske kompanije koje bi trebalo da budu značajna podrška naporima da unaprijede oblast sporta u Crnoj Gori.

- Da omogućimo što bolje uslove za pripremu i učešće sportista i sportistkinja na svim takmičenjima sa olimpijskog kalendara, promovišemo olim-

zultata, ali i u vašim porazima hrabrost, u upornosti istinski karakter, i zato je velika čast biti ovdje u društvu sa najistrajnijima i najboljima – naveo je gradonačelnik i podsjetio da je za 2024. godinu izdvojen do sada najveći budžet za podršku sportu.

U ime nagrađenih zahvalio se Vuk Latković, sportski direktor Rukometnog kluba Lovćen.

Uz Filipa Krivokapića, prvobitnom odlukom Komisije za dodjelu godišnjih priznanja iz oblasti sporta za najboljeg sportistu predložena je bila atletičarka Marija Vuković, ali je Đurašković vratio Komisiji odluku na ponovno odlučivanje nakon skandalozne izjave skakačice uvis koja je crnogorski grb nazvala ,,kokošR. A. kom“.

pijske vrijednosti i zdrave stilove života - rekao je Simonović.

- Ovo sponzorstvo je izuzetno vrijedno, posebno u važnoj godini kao što je ova – olimpijska godina. Vjerujemo da će ovo partnerstvo biti od koristi našim sportistima na njihovom putu ka Olimpijskim igrama u Parizu i tokom samog takmičenja - dodao je Simonović.

Izvršni direktor AdmiralBeta, Igor Papić, kazao je da su ponosni što postaju dio olimpijske porodice.

- Partnerstvo predstavlja spoj strasti prema sportu i želje za doprinosom zajednici. AdmiralBet, kao društveno-odgovorna kompanija, biće uz crnogorske sportiste na njihovom putu ka postizanju vrhunskih dostignuća i vjerujemo da već u Parizu mogu da stignu plodovi naše saradnje - istakao je Papić.

Naglasio je da kompanija na čijem je čelu može značajno doprinijeti na planu promocije olimpijskih vrijednosti, kao što su fer-plej, sportski duh i ljubav prema sportu, samim tim značajno doprinese zdravijoj zajednici u Crnoj Gori.

- To bi bila prava podloga za stvaranje vrhunskih sportista i novih olimpijskih podviga rekao je Papić.

Saopšteno je da partnerstvo ide dalje od finansijske podrške, jer će biti implementirani i programi obrazovanja i podiR. A. zanja svijesti.

Sajnc: Nije tragično što idem iz Ferarija PODGORICA – Karlos Sajnc (29) je kazao da nema problem sa tim što na kraju godine odlazi iz tima Ferarija u Formuli 1. Španca će u 2025. zamijeniti velikan ,,najbržeg cirkusa“, sedmostruki šampion svijeta Luis Hamilton. Kako je naveo, ima veliki motiv da se ove sezone na pravi način oprosti od ,,skuderije“.

– Mijenja me sedmostruki prvak u Ferariju, to ne vidim kao tragediju. Srećan sam nakon ove tri godine u timu. Sada ulazim u četvrtu sezonu i pripremam se da bude najvažnija od svih do sad, da nastavim sa dobrim rezultatima. To znači da pobjeđujemo na trkama i borimo se za titulu – rekao je Sajnc.

Prošle sezone je jedini osim vozača Red Bula uspio da ostvari pobjedu na trkama. Ove sedmice učestvovaće na prvim zvaničnim treninzima uoči sezone u Bahreinu. Madriđanin u karijeri u F1 ima dvije pobjede i pet plasmana na podijum, a prošle sezone u šampionatu R. A. završio je sedmi.

raolimpijskog komiteta Crne Gore.

Radoviću i Bakiću pozicije koje trenutno zauzimaju garantuju direktan plasman na Paraolimpijske igre u Parizu. Čelnu poziciju zadržao je zvanični olimpijski, svjetski i evropski šampion, Poljak Patrik Čajnovski, sa 1.798 bodova.

Na treće mjesto probio se Mateo Boas iz Francuske (1.636), Rejes je četvrti (1595), peto mjesto zauzima Kinez Lian Hao (1586), šesti je Au-

strijanac Kristijan Gardoš (1.583), a sedmi Poljak Igor Mištal (1.576).

- Najveća prijetnja Bakiću je devetoplasirani Japanac MahiroFunajama, koji ima 11 bodova manje od crnogorskog paraolimpijca.

Bakića do kraja marta i zatvaranja liste očekuju nastupi na turnirima u Linjanu i Kosta Bravi – naveli su iz POKCG. Plasman na Paraolimpijske igre izboriće osam najboljih sa rang liste koja će biti zaključena 31. marta.

Ne. K. OSCG

i cijeloj Crnoj Gori“.

- Ono što nas posebno čini ponosnima jeste činjenica da se gotovo svake godine možemo pohvaliti nekom evropskom ili svjetskom medaljom, dok naši sportisti ostvaruju izvanredne rezultate na ličnom, klupskom i reprezentativnom nivou. U svim vašim pobjedama vidimo predanost i napore koji su doveli do ovih impresivnih re-

PODGORICA – Crnogorski paraolimpijac Filip Radović sa 1.668 bodova zauzima drugo mjesto, dok je Luka Bakić osmi na martovskoj seniorskoj rang listi Svjetske parastoni tenis federacije.

Radović je zadržao isti plasman i bodovni saldo u kategoriji S10.

Plasman je pokvario Luka Bakić, koji nakon poraza od Španca HoseaManuelaRuisaRejesa zauzima osmo mjesto sa 1.553 boda, saopšteno je iz Pa-

Radost odbojkašica Herceg Novog

Prvi polufinalni mečevi Kupa Crne Gore za odbojkašice

Herceg Novi i Luka Bar zakoračili ka finalu PODGORICA – U dvostrukom duelu novskih i barskih ekipa, odbojkašice Herceg Novog i Luke Bar opravdale su uloge favorita u prvim mečevima polufinala Kupa Crne Gore.

Novljanke su slavile 3:0 (25:11, 25:12, 26:24) protiv Galeba Liko Soho Group. Nakon dva dominantno osvojena seta, Novljanke su i u trećem vodile od početka, do pet poena (13:8), ali se Galeb nije predavao, pa je polako topio prednost domaćih i preokrenuo na 20:19, a onda i prvi stigao do set lop-

te na 24:23. Međutim, aktuelni osvajač duple krune nije dozvolio da izgubi prvi set u proteklih sezonu i po, pa je sa tri uzastopna poena stigao do maksimalne pobjede.

Ralitsa Vasileva sa 13, te Dijana Vuković i Diana Balai sa po 10 poena bile su najbolje u timu Herceg Novog, dok se na drugoj strani istakla Teodora Čavić sa 10 poena.

Luka Bar je u Herceg Novom slavila protiv Albatrosa sa 3:0 (25:23, 25:19, 26:24). Domaćin je imao šansu u prvom setu, u kojem je vodio 21:19, i posebno u trećem u kojem je imao pred-

nost od 16:11, ali su iskusnije Baranke u oba slučaja uspjele da setove okrenu u svoju korist i slave maksimalnu pobjedu.

Interesantno, trener Luke Bar Vladimir Milačić nije izvršio nijednu izmjenu tokom meča, a najviše poena osvojila je Dušanka Petrović – 18, Iva Pepđonović i Tijana Kruta su dodale po 13, a Kristina Božović 11. U domaćem timu najbolje su bile Karolina Pidhurska sa 15 i Anita Mirković sa 12 poena.

Revanš mečevi u Baru na programu su 28. februara, a finale Kupa Crne Gore za odbojkašice planirano je za 30. mart. S. J.

24 Feljton

Četvrtak, 22. februar 2024.

DRAGOJE ŽIVKOVIĆ O DOPRINOSU CRNOJEVIĆA U IZGRADNJI CRNOGORSKE DRŽAVE Priredio: Slobodan ČUKIĆ Na velika finansijska ulaganja, na slanje najuglednijih ljudi na rukovodeće položaje u gradovima Zetskog primorja i sjeverne Albanije, na izgrađivanje fortifikacionog sistema, imali su mnogo uticaja Skenderbeg (do svoje smrti 1468) i Ivan Crnojević, glavni zastupnik njene borbe (Venecije, prim. prir.) za očuvanje zetsko-albanskih posjeda.

Ipak, sve akcije koje su preduzimali Turci u Albaniji, čak krvavi sukobi koje su imali sa Skenderbegom oko Kroje, mogu se smatrati neznatnim, u odnosu na snažan ofanzivni pokret koji će uslijediti preko jednu deceniju docnije od izbijanja mletačko-turskog rata u vodama Levanta. Iako tokom toga perioda još nije bio na pomolu veliki obračun, uznemirenost i strah od moguće iznenadne akcije širih razmjera, stalne su pratilje života mletačke vlasti i njenih podanika u albanskim prostorima. Zabrinutost je utoliko bila veća jer su Skender-begove snage bile već na izmaku, istrošene u sukobu u kojemu su mu Turci oteli Kroju (1466), i onom za njeno ponovno oslobođenje (1467), a naročito kad su se našle pred rasulom poslije njegove smrti (1468). Kako je i odgovornim državnim organima u Veneciji bilo jasno da će raščišćavanjem vojne situacije u Anadoliji, Moreji i drugdje, Mehmed II, s velikim vojnim potencijalom, nakon privremenog predaha, krenuti na Balkan, po nalogu Senata i Sinjorije, tokom nekolike godine (1470–1473), uložena su velika sredstva u osposobljavanje albansko-zetskih gradova za odbranu (Kroje, Drača, Skadra i Ulcinja). Učinjeni su krajnji napori da se pruži maksimalan otpor u odsudnom trenutku.

Tutanj velikog ratnog sudara Venecije i njenih malobrojnih saveznika, u prvom redu Ivana Crnojevića, s mnogoljudnom i dobro naoružanom turskom armijom, konačno se približavao. Prve vijesti o pristizanju i koncentraciji turskih trupa u Makedoniji, unijele su paniku i strah unutar nekih mletačkih posada u albanskim gradovima, kakav je bio slučaj u

O sudaru mletačko-crnogorskih s turskim snagama, kako na strategijskim prilazima Skadru, tako i u bitkama za sam grad, postoje samo najopštiji, često preuveličani podaci. U hronikama, koje govore o tom oružanom sukobu, navodi se da je u ofanzivi na Skadar učestvovalo oko 200.000 Turaka, što se graniči s fantazijom

6.

Crnojevićka jezerska flotila od tridesetak manjih lađa Ivan Crnojević se opredijelio za beskompromisan rat protiv Turaka, nudeći na toj liniji savezništvo Veneciji. Republika mu je povjerila komandu nad njenim podanicima iz Zetskog primorja, da ih može prisajediniti svojem odredu od 8.000 boraca. Venecija je znala da će Crnogorci pod vođstvom svojega gospodara biti snažan bedem otpora Turcima Danju, čiji je providur Pjetro Salamon, s komestabilom i domaćim vojvodom, pobjegao u Ulcinj (zbog čega je kasnije osuđen na petogodišnju robiju i doživotnu konfinaciju). U samoj Veneciji se, u početku, nije vjerovalo da se radi o odsudnoj turskoj ofanzivi, čak ni onda kad je, početkom maja 1474. godine, rumelijski begler-beg Sulejman udario na Skadar i opsio ga s oko 8000 vojnika. Mletački providur zetsko-albanskog područja, i istovremeno skadarski knez Antonio Loredan, s krajnjim naporom je uspio da odoli snažnom turskom udaru. I, dok je on slao izvještaje o situaciji u kojoj se našao i zapomagao za pomoć, Sinjorija mu je uputila dvije trireme i naredila vrhovnom pomorskom kapetanu da se, pri povratku s istoka, zadrži u albanskim vodama i procijeni situaciju. Naredila je, dalje, da galije koje su išle iz Afrike i Lionskog zaliva otplove u pravcu Drača. Taj dosta ležeran stav u odnosu na težinu situacije, najednom dobija na ozbiljnosti povezanoj s odsudnošću istorijskog trenutka. Potencirale su je zabrinjavajuće vijesti s albanske prekomorske strane, koje su jedna drugu preticale.

Sinjorija je odmah preduzela ono što je bilo u njenoj moći. Obratila se za pomoć italijanskim državama, Papi, napuljskom i ugarskom kralju. Potrebu odbrane Skadra je

predstavila kao ključ koji otvara bravu Evrope. Padne li ovaj grad u turske ruke, Osmanlijama će biti otvoren put za nezadrživu ofanzivu na Zapad.

Paralelno s traženjem pomoći od hrišćanskih zemalja Evrope, Sinjorija je izdala naređenje upravnicima mletačkih gradova na jadranskoj obali, da s raspoloživim vojnim snagama i brodovljem hitaju u pomoć Skadru. Leonardu Boldu, prethodniku Antonia Loredana na položaju skadarskog rektora, izdala je zapovijest da preuzme rukovođenje svim mletačkim vojnim snagama koje pristignu na stratešku poziciju za odbranu grada.

Pozicija mletačkih branilaca u Skadru, na čelu s Loredanom, bila je izuzetno teška.

Prema nekim vijestima, uokolo grada, pod komandom rumelijskog begler-bega Sulejmana, već je bila s raznih strana pristigla velika vojska od oko 50.000 boraca, dobro naoružanih i snabdijevenih provijantom.

Nemajući mnogo iluzija u pomoć od zemalja kojima se obratila, Venecija je ocijenila jednim od najvažnijih zadataka uspostavljanje dobre saradnje s Ivanom Crnojevićem, pri čemu je bila spremna da mu pruži odgovarajuću pomoć u novcu i naoružanju. I dok je Sinjorija, u tom smislu, instruirala Boldua, kojeg je početkom jula 1474. godine otpravila u Zetsko primorje, nalažući mu da odmah

Đuzepe Gateri - Turska opsada Skadra 1474. godine, crtež

Skender-beg, crtež

Antonio Loredan (desno) na slici Vitorea Karpaća,1495. godina

Ne zna se ni koliko je raznog bropo dolasku uspostavi kontakt s dovlja sudjelovalo u mletačkoj Crnojevićem, uz darežljivost u poklonima i posebno uvažavaakciji tokom odbrane Skadra. Kad nje, Ivanov izaslanik stigao je u se navođenje brojki svede u realne međuvremenu u Mletke, i dookvire, ispada da ih je moglo biti oko nio pismo u kojemu je njegov četrdesetak većih i stotinjak manjih barki, svojom gospodar javljao o velikom turskom pohodu, ne samo na Ska- gustinom smještenih u koritu Bojane do obale dar, već i sve krajeve koji su još mora, i manjim brojem u Skadarskom jezeru ostali izvan sultanovog suvereniteta. Zato je on od Republi- prisajediniti svojem odredu od dinosti iz borbi koje je vodio s ke tražio da mu uputi pomoć 8000 boraca, za koji je javljao Turcima nijesu poznate, navou novcu i drugom materijalu, da će kompaktno učestvovati di se da je održavao dobru vezu kako bi se pripremio da sa svo- u ratu s Turcima. s mletačkim komandantima i jim odredima doprinese da se Kako je sporazum s Ivanom potpuno opravdao povjerenje. taj pakleni turski plan osujeti. bio postignut i prije nego je O sudaru mletačko-crnogorPošto se Ivan Crnojević, bez Boldu stigao da se s njim sa- skih s turskim snagama, kadvoumljenja, opredijelio za stane, za Veneciju je to bilo ko na strategijskim prilazima, beskompromisan rat protiv značajno psihološko rastere- tako i u bitkama za sam grad, Turaka, nudeći na toj liniji sa- ćenje, jer je na njegovu pomoć postoje samo najopštiji, često vezništvo Veneciji, ova je po- veoma računala. Znala je da će preuveličani podaci. U hronižurila da mu odmah uputi po- Crnogorci pod vođstvom svo- kama, koje govore o tom orumoć od 3000 dukata u gotovu, jega gospodara biti snažan be- žanom sukobu, navodi se da je i u znatnoj količini tkanina, ko- dem otpora Turcima, i glavna u ofanzivi na Skadar učestvoju mu je isporučio Alvizo da udarna snaga u odlučnom tre- valo oko 200.000 Turaka, što Mosto prilikom dolaska na nutku kad zatreba. I u vrijeme se graniči s fantazijom. Pretjesvadbu Vlatka Hercegovića. žestokog turskog pritiska i ste- ruje se i u tvrdnji da je RepubliRepublika je, dalje, izvijestila zanja obruča oko opsjednutog ka s područja pod njenom vlaIvana da mu povjerava koman- grada, u Veneciju su stizale vi- šću mobilisala 25.000 vojnika, du i nad njenim podanicima iz jesti da je Crnojević „istrajan u jer se ni u samim Mlecima, za Zetskog primorja, koje može svojoj vjernosti“. Mada poje- četiri mjeseca, koliko je trajala opsada Skadra, nije moglo sakupiti 3000 boraca, na koliko ih se računalo. Ne zna se ni koliko je raznog brodovlja sudjelovalo u mletačkoj akciji. Kad se navođenje brojki, koje se ne slažu, svede u realne okvire, ispada da ih je moglo biti oko četrdesetak većih i stotinjak manjih barki, svojom gustinom smještenih u koritu Bojane do obale mora, i manjim brojem u Skadarskom jezeru. Ratno brodovlje bilo je pod komandom Pjetra Moćeniga i Trijadana Gritija, koji je bio došao da ga smijeni na tom položaju. Flotiljom od oko tridesetak manjih lađa, koliko ih je moglo biti na Skadarskom jezeru, rukovodio je Ivan Crnojević.

Mletački admiral Pjetro Moćenigo, crtež

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 22. februar 2024.

Poslovni broj : Iv.br.2066/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Deponija doo Podgorica, PIB:02653907, adresa Španskih boraca bb, kojeg zastupa AOD Terzić & Živković, advokati iz Podgorice protiv izvršnog dužnika Samicom doo, Podgorica, adresa Zmaj Jovina 37, PIB:02100088, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 210,11€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 20.02.2024.godine,

Poslovni broj : Iv.br.2067/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Deponija doo Podgorica, PIB:02653907, adresa Španskih boraca bb, kojeg zastupa AOD Terzić & Živković, advokati iz Podgorice protiv izvršnog dužnika DOO Paradigma, Podgorica, adresa Cetinjski put bb (PC Kruševac), PIB:02951916, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 52,58€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 20.02.2024.godine,

Poslovni broj: Iv. br. 2062/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Radomirović Radomir iz Bara, Borska 2C/10, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br.

101014 od 16.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2024. godine, donio je

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da se izvršni dužnik Samicom doo, Podgorica, PIB: 02100088, sa poslednjom poznatom adresom adresa Zmaj Jovina 37, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.2066/23 od 29.12.2023. sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.2066/23 od 20.02.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Da se izvršni dužnik DOO Paradigma, Podgorica, PIB: 02951916, sa poslednjom poznatom adresom Cetinjski put bb (PC Kruševac), u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.2067/23 od 29.12.2023. sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.2067/23 od 20.02.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radomirović Radomir iz Bara, Borska 2C/10, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 101014 od 16.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 05.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

Podgorica, 20.02.2024. godine

Bar, 21.02.2024. godine.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 20.02.2024. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj : Iv.br.56/24 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Deponija doo Podgorica, PIB:02653907, adresa Španskih boraca bb, kojeg zastupa AOD Terzić & Živković, advokati iz Podgorice protiv izvršnog dužnika Brković&Company doo, Podgorica, adresa Trg Božane Vučinić bb, PIB:02318598, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 395,45€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 20.02.2024.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Brković&Company doo, Podgorica, PIB: 02318598, sa poslednjom poznatom adresom adresa Trg Božane Vučinić bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.56/24 od 19.01.2024. sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.56/24 od 20.02.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 20.02.2024. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj : Iv.br.83/24 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Deponija doo Podgorica, PIB:02653907, adresa Španskih boraca bb, kojeg zastupa AOD Terzić & Živković, advokati iz Podgorice protiv izvršnog dužnika M & N Komerc doo, Podgorica, adresa Franca Rozmana bb, PIB:02793458, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 595,60€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 20.02.2024.godine,

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj : Iv.br.2070/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Deponija doo Podgorica, PIB:02653907, adresa Španskih boraca bb, kojeg zastupa AOD Terzić & Živković, advokati iz Podgorice protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Džemailj Karavidaj koji obavlja privrednu djelatnost SZR Montenegro PG, adresa Marka Radovića bb, PIB:03347036 radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 352,17€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 20.02.2024. godine,

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 2108/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Radosavović Vidosava iz Bara, Mirošica 405, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br.

007020 od 17.10.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2024. godine, donio je

JAVNO OBJAVLJUJE

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da se izvršni dužnik Preduzetnik Džemailj Karavidaj koji obavlja privrednu djelatnost SZR Montenegro PG, Podgorica, PIB: 03347036, sa poslednjom poznatom adresom Marka Radovića bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.2070/23 od 29.12.2023. sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.2070/23 od 20.02.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radosavović Vidosava iz Bara, Mirošica 405, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 007020 od 17.10.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 07.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Podgorica, 20.02.2024. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj : Iv.br.4566/17 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca MFI “Alter Modus” doo Podgorica, adresa Bulevar Ivana Crnojevića br.2, koga zastupa ovlašćeni zastupnik, dipl.pravnik Turković Staniša, protiv izvršnog dužnika Kujović Nevenke, iz Podgorice, adresa Žikice Jovanovića Španca br.94, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 1.939,39 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 20.02.2024.godine,

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 21.02.2024. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 2059/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Sibinović Andelina iz Bara, Bulevar Revolucije 1A/6, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100711 od 16.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2024. godine, donio je

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da se izvršni dužnik M & N Komerc doo, Podgorica, PIB: 02793458, sa poslednjom poznatom adresom adresa Franca Rozmana bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.83/24 od 26.01.2024. sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.83/24 od 20.02.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Da se izvršni dužnik Kujović Nevenka iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom adresa Žikice Jovanovića Španca br.94, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.4566/17 od 29.09.2017.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Sibinović Andelina iz Bara, Bulevar Revolucije 1A/6, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100711 od 16.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 07.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Podgorica, 20.02.2024. godine

Poslovni broj : Iv.br.2059/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Deponija doo Podgorica, PIB:02653907, adresa Španskih boraca bb, kojeg zastupa AOD Terzić & Živković, advokati iz Podgorice protiv izvršnog dužnika DOO Ozde group, Podgorica, adresa Balšića 47, PIB:03379361, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 139,86€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 20.02.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik DOO Ozde group, Podgorica, PIB: 03379361, sa poslednjom poznatom adresom Balšića 47, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.2059/23 od 29.12.2023. sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.2059/23 od 20.02.2024. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 20.02.2024. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 20.02.2024. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

I.br.1165/2020 Javni izvršitelj Marko Đaković iz Herceg Novog, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O ,,KOMUNALNO” Nikšić, ul. Dragice Pravice bb, PIB: 02000857, protiv izvršnog dužnika ,,MSD COMPANY” Bijela bb, Herceg Novi, PIB: 03196674, u smislu odredbe čl.7 i 45.ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK (DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM) U izvršnom postupku u predmetu I.br. 1165/2020, izvršnom dužniku nije bilo moguće rješenje o izvršenju Iv.br.1165/2020 od 07.09.2020.godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, Bijela bb, vrši se dostavljanje pismena iz stava I, Javnim objavljivanjem.

Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedene dokumentacije. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje pismena, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na teritoriji Crne Gore, i na oglasnoj tabli nadležnog suda, a navedeo pismeno smatra se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Herceg Novom, dana 21.02.2024. godine

Javni izvršitelj Marko Đaković

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 21.02.2024. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 1738/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Božo iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016137 od 24.08.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2024. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Knežević Božo iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016137 od 24.08.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 07.11.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 21.02.2024. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj : Iv.br.1989/23 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Deponija doo Podgorica, PIB:02653907, adresa Španskih boraca bb, kojeg zastupa AOD Terzić & Živković, advokati iz Podgorice protiv izvršnog dužnika V & V Company doo, Podgorica, adresa Bracana Bracanovića 32, PIB:03191079, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 62,15€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 20.02.2024.godine,

Poslovni broj: Iv. br. 2056/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Vujačić Nenad iz Bara, Spičanska 9, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br.

015251 od 01.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2024. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 2101/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mujesira Akija Kurgaš iz Bara, AUčitelja Blagote Markovića, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 017868 od 17.10.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2024. godine, donio je

JAVNO OBJAVLJUJE

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da se izvršni dužnik V & V Company doo, Podgorica, PIB: 03191079, sa poslednjom poznatom adresom Bracana Bracanovića 32, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1989/23 od 26.12.2023. sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rešenje o troškovima Iv.br.1989/23 od 20.02.2024.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vujačić Nenad iz Bara, Spičanska 9, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 015251 od 01.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 05.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Mujesira Akija Kurgaš iz Bara, AUčitelja Blagote Markovića, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 017868 od 17.10.2023. godine.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 07.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Podgorica, 20.02.2024. godine

Bar, 21.02.2024. godine.

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 21.02.2024. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

26 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

Četvrtak, 22. februar 2024.

l.br.1052/2021 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja, ul. Slobode br. 10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Država Crna Gora koju zastupa punomoćnik Zaštitnik imovinsko pravnih interesa -kancelarija Bijelo Polje protiv izvršnih dužnika Radović Ivane iz Beograda, Radović Dragane iz Beograda, Popović - Radović Slavice iz Podgorice , Radović Vesne iz Beograda idr. radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca,u smislu čl.45 Z10-a,donio je dana 21.02.2024. godine, ODLUKU O DOSTA VLJANJU JAVNIM OBJA VLJIVANJEM Izvršnim dužnicima Radović Ivani iz Beograda sa poslednjom poznatom adresom Bojačinska br.6 Beograd, Radović Dragani iz Beograda sa poslednjom poznatom adresom Bojčinska br,6 Batajnica, Beograd, Popović - Radović Slavici iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom Dalmatinska br.25 Podgorica , Radović Vesni iz Beograda sa poslednjom poznatom adresom Bojčinska br.6 Beograd, Radović Slavku sa poslednjom poznatom adresom Ivana Ribara br.204, Novi Beograd, Radović Stanko sa poslednjom poznatom adresom Radulići br. 11 Bijelo Polje vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju od 25.05.2021.godine sa prilozima.

Izvršni dužnici mogu se obratiti Javnom izvršitelju Dejanu Čogurióu na adresi ul. Slobode bni0 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.

Ukoliko izvršni dužnici u ostavljenom roku ne preuzmu pismena, ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim,a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanommediju.

U Bijelom Polju,dana 21.02.2024.godine

JAVNI IZVRŠITELJ

OBAVJEŠTENJE o objavljivanju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za projekte nevladinih organizacija za 2024. godinu u opštini Tivat Opština Tivat objavila je Javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladinih organizacija za 2024. godinu.

Predviđeni budžet po ovom konkursu iznosi 48.000,00 eura.

Konkurs je otvoren u periodu od 20.02.2024. do 20.03.2024. godine.

Konkurs je objavljen na sajtu Opštine Tivat www.opstinativat. me.

Dodatne informacije u vezi ovog konkursa mogu se dobiti svakog radnog dana u Sekretarijatu za društvene djelatnosti, kancelarija broj 16A ili na telefon: 032/661-359.

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

IVM - 316/2021 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D. PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika JOVO RAFAILOVIĆ, BUDVA, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK

JOVANA ĐURIŠIĆ

Da se izvršni dužnik Jovo Rafailović, Budva, rođen 03.09.1968. godine kao i suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje Rafailović N. Jovo, Kočović Aleksandar, Dumić Deana, Stojković M. Dragan, Rafailović N. Željko, Kažanegra Branko, Kalađurđević Zoran u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XXXII prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o XXXIII prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 19.03.2024. godine u 10.00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja sve Posl oznake IVM - 316/2021 od 20.02.2024. godine , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

OBJEKTIV

Budva, dana 21/02/2024 godine

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica

Javni izvršitelj Darko Rajković

Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 135,136,142,149 i 151 Zakona o privrednim društvima («Sl.list CG» br.65/20, br.146/21 i br.04/24) i člana 33 i 42 Statuta «Luka Bar» AD, Odbor direktora saziva VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA «LUKA BAR» AD BAR Skupština će se održati dana 01.04.2024..godine (ponedjeljak), sa početkom u 10,00 časova, u prostorijama Upravne zgrade «Luka Bar» AD. Za Skupštinu je predložen slijedeći: DNEVNI RED 1.Usvajanje Zapisnika sa ponovljene redovne sjednice Skupštine akcionara, održane dana 17.07.2023.godine.

2.Razrješenje i izbor članova Odbora direktora.

Odluke po svim tačkama dnevnog reda, donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara od kvoruma koji čini najmanje polovina ukupnog broja akcija Društva sa pravom glasa.

Izbor članova Odbora direktora biće sproveden putem glasačkih listića. Prilikom izbora članova Odbora direktora svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova utvrđenih Statutom.

Akcionari su dužni da svoje prisustvo na Skupštini najave najkasnije 24 časa prije održavanja sjednice, na telefon 030/300-545.

Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na Skupštini. Punomoćje mora biti ovjereno, u skladu sa Zakonom.

Materijal za vanrednu Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u Upravnoj zgradi Društva, svakog radnog dana (u toku radnog vremena), shodno Zakonu, Statutu i Poslovniku o radu Skupštine akcionara «Luka Bar» AD. Materijal za Skupštinu može se vidjeti na web site Luke www.lukabar.me.

PREDSJEDNIK

ODBORA DIREKTORA

Mr Darko Pekić,s.r.

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA KULTURU Na osnovu člana 70 Zakona o kulturi (“Službeni list Crne Gore”, br. 049/08, 016/11, 040/11 i 038/12), Sekretarijat za kulturu Glavnog grada raspisuje K O N K U R S za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture za 2024. godinu I Javni konkurs se raspisuje za projekte iz oblasti kulturne djelatnosti, i to: 1. VIZUELNA UMJETNOST 2. KNJIŽEVNOST 3. MUZIČKA UMJETNOST 4. ČASOPISI ZA KULTURU I UMJETNOST 5. POZORIŠNA DJELATNOST 6. KULTURNO-UMJETNIČKE MANIFESTACIJE I FESTIVALI 7. KULTURNA BAŠTINA II Ukupan iznos sredstava za raspodjelu iznosi 400.000,00€.

Pojedinačan projekat može se sufinansirati u iznosu do 50% od ukupnog iznosa koji je potreban za njegovu realizaciju.

Fizičko lice može aplicirati za projekte čija realizacija ne premašuje iznos od 10.000 eura (maksimalni iznos podrške Sekretarijata za kulturu je 5.000 eura) Iznos sufinansiranja projekta pravnog lica ne može biti veći od 10% iznosa sredstava opredijeljenih Konkursom.

Administrativni i drugi troškovi (zakup kancelarija, režijski troškovi) mogu se finansirati najviše do iznosa od 5% zatraženih sredstava.

Troškovi nabavke opreme neophodne za realizaciju projekta mogu se finansirati najviše do iznosa od 10% zatraženih sredstava.

Projekti za koje su opredijeljena sredstva na Konkursu druge organizacione jedinice Glavnog grada neće biti uzeti u razmatranje.

Učesnik konkursa može konkurisati sa jednim ili više projekata, od kojih samo jedan može biti sufinansiran.

Pod projektom se podrazumeva zaokružena programska cjelina ili dio cjeline (žanrovska i vremenska), kojom se doprinosi ostvarivanju javnog interesa, u skladu sa zakonom.

III Pravo učešća na Konkursu imaju fizička i pravna lica koja imaju prebivalište u Podgorici, odnosno sa teritorije Glavnog grada, koja su registrovana za obavljanje djelatnosti kulture.

Fizička lica mogu konkurisati sa projektima koje samostalno realizuju kao svoje autorsko djelo. Fizička lica ne mogu realizovati projekte kao samostalne ukoliko se radi o kompleksnim projektima koji uključuju učešće većeg broja lica, odnosno projekte koje u organizacionom i finansijskom smislu prevazilaze kapacitete fizičkog lica.

Pravo učešća nemaju nevladine organizacije, javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Glavnog grada, sredstvima planiranim za kulturu, kao i iz budžeta Crne Gore, kao i službenici organa lokalne uprave i zaposleni u javnim službama čiji je osnivač Glavni grad.

Podnosioci prijave koji ne mogu obezbijediti sredstva za realizaciju projekta, mimo traženih od Sekretarijata za kulturu, neće biti sufinansirani na ovom konkursu.

Podnosioci prijave koji namjeravaju da apliciraju na Konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture za 2024. godinu, a čiji su projekti sufinansirani Odlukom o raspodjeli sredstava za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture u 2023. godini dužni su da najkasnije do 1. aprila 2024. godine ispune sve ugovorne obaveze, povodom realizacije projekta koji je sufinansiran u 2023. godini. U suprotnom, njihova prijava neće biti uzeta u razmatranje.

IV Projekti prijavljeni na konkursu vrednuju se po sljedećim kriterijumima: 1) umjetnički kvalitet i značaj za razvoj kulture Glavnog grada 2) reference realizatora; 3) unapređenje i razvoj sektora kreativnih industrija; 4)doprinos razvoju multinacionalnih i multikulturalnih vrijednosti, podsticanju regionalnog dijaloga i razvoja partnerstva 5) međunarodna afirmacija kulture Glavnog grada; 6) afirmacija i valorizacija kulturne baštine Glavnog grada; 7) doprinos afirmaciji stvaralaštva lica sa invaliditetom i 8) jasan prikaz troškova za koje se traži podrška, realnost budžeta projekta i obezbijeđenost drugih izvora finansiranja.

V Prijava na Konkurs podnosi se na odgovarajućem obrascu koji je dostupan na sajtu Glavnog grada-Oglasni dio (Prijava na Javni konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture za 2023.godinu) i u prostorijama Sekretarijata.

Uz popunjeni obrazac, dostavlja se obavezna dokumentacija: 1. Detaljni podaci o podnosiocu prijave i korisniku sredstava (za pojedinca-fizičko lice- profesionalna biografija); 2. Dokument o pravnom statusu (fotokopija rješenja o registraciji za ustanove, udruženja, umjetničke grupe i druga pravna lica, odnosno fotokopija lične karte za autore koji su realizatori vlastitih projekata), 3. Detaljan opis projekta, sa svim učesnicima; 4. Vizuelna dokumentacija o projektu; 5. Detaljna specifikacija troškova, po stavkama; 6. Pisane preporuke od relevantnih stručnjaka iz oblasti kulture koja je predmet projekta; 7.Pozivno pismo institucije u kojoj je eventualno planirana realizacija projekta; 8. Dokaz o regulisanim autorskim pravima sa autorom, odnosno nosiocem autorskih prava čija se djela koriste u projektu (dokaz o ustupanju prava korišćenja, saglasnost autora).

Prijava sa dokumentacijom podnosi se u zapečaćenoj koverti neposredno ili poštom na adresu: Glavni grad Podgorica- Sekretarijat za sport Ul. Marka Miljanova broj 4, sa naznakom »Konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture (navesti oblast) za 2024.godinu«.: – u jednom štampanom primjerku, – i obavezno u elektronskoj formi (USB, CD ili DVD) u sadržaju istovjetnom štampanom primjerku (prijava sa svim prilozima).

Dodatne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 09,00 do 14,00 časova na telefon 020-225144 ili putem e-maila kultura@podgorica.me Rok za podnošenje prijava sa dokumentacijom je 30 dana, od dana objavljivanja konkursa, zaključno sa 23. 03. 2024. godine.

VI Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati. Prijave napisane rukom nijesu prihvatljive.

Konkursni materijal se ne vraća.

Vrednovanje projekata vrši stručna komisija koju obrazuje gradonačelnica, od afirmisanih umjetnika i stručnjaka u kulturi.

Rezultati konkursa biće objavljeni na sajtu Glavnog grada-Oglasni dio najkasnije u roku od 45 dana od dana završetka konkursa.

Učesnici konkursa imaju pravo prigovora komisiji preko Sekretarijata za kulturu u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja rezultata konkursa.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 22. februar 2024.

Poslovni broj: I.br. 1779/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

22.853,20 eura, dana 21.02.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se petnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za petnaestu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 20.03.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.

IV Na petnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167.

Dana 21.02.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

da je „DUKLEY HOTEL” d.o.o. Budva podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta pomorske infrastrukture, uređenje kupališta i inženjerskih objekata za zaštitu plaže – projekat realizacije investicionog programa za Zavalu na lokaciji 11A1 iz Atlasa crnogorskih plaža i kupališta na lokaciji koju čine katastarske parcele 2920, 3062 i 3063 KO Budva sa pripadajućim akvatorijumom u zoni morskog dobra Sektor 43 u Budvi.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva.

Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 01.03.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Iv 4699/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Koca Hasim, Dubrava ul. 81 bb, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 703,88 eura, dana 30.01.2024. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Koca Hasim iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 4699/23 od 14.12.2023. godine i rješenje o troškovima od 31.01.2024. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Potrebna žena za održavanje stana. Radno vrijeme od 8-16h radnim danima. Podgorica.

TEL. 067 200 550 1

IZDAJEM ili PRODAJEM trosoban stan u porodičnoj kući u Zagoriču.

Cijena za izdavanje 200 eura.

Telefon: 069 827 089 2

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE: 020/202-455, 020/202-456 e-mail:oglasno@pobjeda.me

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 22. februar 2024.

1189

Дана 21. фебруара 2024, послије краће болести, у 70. години преминуо је наш драги

МИЛОВАН Јованов ПЕЈУШКОВИЋ Саучешће примамо у капели на Чепурцима 22. фебруара од 9 до 13 часова, када полазимо за родно мјесто Крњице-Вирпазар, гдје ће се у 15 часова обавити сахрана. Ожалошћени: супруга СТАНОЈКА, син МИРАШ, снаха ГОРДАНА, унучад ПАВЛЕ, НИКОЛИНА и КРИСТИНА, сестра ЗОРКА и остала многобројна родбина

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA „Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 22. februar 2024.

1192

1191

Dana 21. februara 2024. godine preminuo je

Dana 20. februara 2024. godine u 29. godini preminuo je

RANKO Vlajkov MILAČIĆ 6. 4.1957 - 21. 2. 2024.

LUKA Ilijin BARJAMOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 22. februara 2024. godine od 10 do 15 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na gradskom groblju Čepurci.

Sahrana je obavljena u krugu porodice 21. februara 2024. godine.

Ožalošćeni: majka OLGA, sestre SLAVICA, MARINA i BRANKA, sestrične JELENA i JOVANA, sestričići IVO i NIKO, zetovi, braća i sestre od tetaka i ujaka i ostala rodbina 1178

Ožalošćeni: otac ILIJA, majka IRENA, brat JOVAN i porodice BARJAMOVIĆ i CARIČIĆ

Obavještavamo vas da je, poslije kraće i teške bolesti, u 74. godini, preminuo naš

1188

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 21. februara 2024. u 92. godini preminuo naš dragi

MILORAD-RADE pok. Ljuba MIDOROVIĆ Sahrana je obavljena, 21. februara u Holandiji, po želji pokojnika, u krugu najuže porodice.

Ožalošćene porodice: MIDOROVIĆ i STEVANOVIĆ 1177

LJUBOMIR Bogićev ĐUKIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Petrovcu 22. ferbruara od 9 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u 15 časova na Novom gradskom groblju u Budvi.

Дана 21.фебруара 2024. испустила је своју племениту душу, у 85. години, наша драга

АНКА Зоранова СТРИКОВИЋ рођена АЛЕКСИЋ

Ožalošćeni: sinovi DANILO, JOVAN i MARKO, braća RATKO i BORO, sestre NEVENKA, KOSARA i JELKA, snahe SVETLANA, TRAJANKA, LJUBINKA i SAVETA, braća od stričeva, brat od tetke i ostala mnogobrojna rodbina

Саучешће примамо у капели село Бијела - Шавник, 21. фебруара од 11 до 17 часова и 22. фебруара од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу.

Ожалошћени: синови БУДИМИР, РАДУЛЕ, ЗДРАВКО, ЉУБИСАВ и РАНКО, шћери МИЛАНКА, ИВАНKА, НЕВЕНКАБеба и ЈАДРАНКА, унучад, праунучад, снахе, породица покојноог брата ДРАГОЉУБА, ђеверичић, ђеверичне и остала многобројна породица СТРИКОВИЋ и АЛЕКСИЋ

1201

Тужним срцем и са неизмјерним болом обавјештавамо рођаке, кумове и пријатеље да је 21. фебруара 2024. године, послије краће и тешке болести, преминуо наш драги

МАРКО Новаков КНЕЖЕВИЋ 1944-2024.

Саучешће примамо у градској капели у Петровцу, 22. фебруара од 9 до 16 часова и 23. фебруара од 9 до 12 часова, када крећемо за село Глухи До, гдје ће се и обавити сахрана у 14 часова.

Ожалошћени: супруга НАДА, син ДАРКО, ћерка ДАНИЈЕЛА, браћа БРАНКО и МИЛО, унук ЛУКА, снаха МАРИЈА, братаничне ЈЕЛЕНА, АНА и ЕВА, братанац ПРЕДРАГ и остала многобројна родбина

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 22. februar 2024.

1176

Дана 19. фебруара 2024. године напустила нас је наша драга тетка, сестра и заова

1184

Napustila nas je naša draga tetka i zaova

PEŠA СИМКА Маркoва КАЖИЋ правница у пензији 1951 – 2024.

Сахрана је, у кругу најуже породице, обављена 21. фебруара 2024. године на градском гробљу Чепурци.

Otišla je brzo, kakav je bio i njen korak.

Uvijek ćemo pamtiti ljubav koju nam je pružala i vedrinu i radost koju je unosila u naše živote.

ПОРОДИЦА 1183

Посљедњи поздрав драгој

Posljednji pozdrav dragom bratu

MILA, ĐIĐA, DUKA i DUNJA sa porodicama

1175

1200

Sa tugom i bolom se opraštamo od našeg voljenog

ACU KRUNIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Tvoj osmijeh i dobrota uvijek će ostati u našim sjećanjima.

СИМКИ КАЖИЋ

LJUBINKA, ANETA, ANĐELA i SOFIJA

Posljednji pozdrav velikom čovjeku i prijatelju

Прекиде се наше искрено дружење. Успомену на тебе чуваћемо од заборава.

ЉИЉАНА ПЕРОВИЋ и ЉИЉАНА МАРКОВИЋ

RANKA MILAČIĆA

1185

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Ujna STOJANKA ČELEBIĆ sa porodicom

ALEKSI KRUNIĆU OD KOLEKTIVA MG-PRO TECH 1195

Posljednji pozdrav

GORANU

VLADO LUBARDA

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

1199

Posljednji pozdrav dragoj snahi

ALEKSI KRUNIĆU

Dragom kolegi sa nekadašnje katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Titogradu.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

1179

Posljednji pozdrav

Tvoja plemenita i dobra duša ostaće uvijek u našim sjećanjima.

DRAGOLJUB, RANKA i NADA

1193

Voljeni naš

LUKA

Skrhani od bola zbog tvog preranog odlaska tugujemo za tobom.

Ujak PAVLE, tetke SANDRA i MAJA, sestra od tetke IVONA, tetci SAŠA i SAVO

IRENI Miškovoj VUKOVIĆ Tvoja plemenita duša zauvijek ce živjeti u našim sjećanjima.

Počivaj u miru.

MILIJANA i SLAVICA sa porodicama

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 22. februar 2024.

1198

1187

Voljenom ujaku

RANKO MILAČIĆ

Počivaj u miru u ovoj svetoj crnogorskoj zemlji, legendo ljudska.

Vječito zahvalan na našem iskrenom drugarstvu.

JOVICA PETRIČEVIĆ sa fameljom

MIKU

Dragi Duka, počivaj u miru, a mi ćemo vječno tugovati za tobom.

Voli te zauvijek tvoj ĐURAN

TVOJI NAJMILIJI

1180

Navršava se 40 tužnih dana kako više nije sa nama moja draga kuma

Teško je zamisliti život bez tebe.

Bio si naš oslonac, snaga, ljubav i toplina.

S tugom i ponosom,

MOMO PAPOVIĆ

Počivaj u miru božijem.

Počivaj u miru sa svojim roditeljima i bratom Vojinom, a mi vas u srcu i sjećanju čuvamo od zaborava.

MARIJA GLAVOČIĆ

Tvoje: supruga LJUBICA, ćerke NATAŠA, TANJA, STANKA i IRENA

BRANO MIĆUNOVIĆ, SAVA GRBOVIĆ, DRAGAN GRUJIČIĆ i SAVA VUJOVIĆ 1173

Dragom bratu i ujaku

1181

Dragom kumu i prijatelju

EDITA SAVIĆ

VLADIMIRA Perišina RAJKOVIĆA

1182

DUŠANA Željkova BRNOVIĆA

Sve tvoje mi fali, osim ponos dok pričam o tebi, dušo moja.

1186

Dana 22. februara 2024. godine, navršava se četrdeset tužnih dana od smrti našeg voljenog supruga i oca

Danas se navršava dvadeset osam godina od smrti voljenog

31

Tužno sjećanje

1202

22. 2. 2015 – 22. 2. 2024.

RADISLAV-RATO MRVOŠEVIĆ Rale, danas je dvanaest godina otkad si nas zauvijek napustio. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i sjećanjima. Počivaj pored naših roditelja - Željka i Sloba.

Tvoje sestre: ROSA, DARA i BOSA sa porodicama

1196

Баки Нашег – Мог Драшкија

22. 2. 2023-22. 2. 2024.

RADOJKA RADA Đonova POPOVIĆ Uvijek si u našim mislima i srcu

Tvoj sin RADOICA BRACO POPOVIĆ sa porodicom

Navršava se godina dana od kad je umrla naša draga

Нашој Ђини Племенитом саборцу за ТАТИНУ Правду Година за Нама, сјећање расуто по стазама.....Стазе пртим без Moг Жеција, увјерена да си ми Момке Моје крај своје среће на висинама смјестила.

Док се не сретнемо носићу Те у распарчаним комадићима срца свог. Јанкова и Жецијева Тамара

Navršava se godina dana od smrti naše voljene babe

ĐINA LIPOVINA Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanje na tebe ostaju vječno.

Tvoji unuci DRAŠKO i DEJO sa porodicama

1197

1190

JELENA Luke MARTINOVIĆ rođena MAROJEVIĆ

U subotu, 24. februara, u 10 časova posjetićemo njen grob u selu Zagrad - Župa Nikšićka.

22. 2. 2019 – 22. 2. 2024.

VUKOMAN Brankov BULATOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

TVOJA PORODICA

1194

OŽALOŠĆENA PORODICA

Dana 22. februara navršava se 35. godina od smrti našeg

1174

RADOJICE – MIŠA MEDOJEVIĆA Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema.

Tvoji: NADA, IGOR i MILAN

32 Marketing

ONLINE KNJIŽARA Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

Četvrtak, 22. februar 2024.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 22. februar 2024. • broj 411.

Gorko-slatka satira o rasi

ili :

kako je Kord Džeferson, elegantno spajajući „crno iskustvo“ i „bijelu krivicu“, pretvorio „American Fiction“ u hitčinu koja cilja na Oskara Str. 10. i 11.

2

Četvrtak, 22. februar 2024.

Objektiv nikada nijesmo zamišljali kao „posljednju riječ“ u vezi sa bilo čim, nego kao mjesto susreta i dragocjene razmjene misli sa (ne)istomišljenicima.

Tako smo ga i gradili prethodnih osam godina

I

mate li neki ritual kojem se vratite uvijek kada se osjetite pomalo izgubljeno? Za mene, takvi životni momenti vezani su za Alehandra Hodorovskog. Više je od deceniju od kusur od kada, kadgod ne znam što ću od sebe, otvorim knjigu „Mistični kabare“ i pustim starog majstora da uradi svoje.

I naravno, dovoljna su samo dva-tri pasusa njegove psihomagije da sve ponovo bude u redu. Sa Hodorovskim najbrže ispravim kičmu; niko drugi me sa takvom lakoćom ne nasmije - i ne razbrine.

Od 25. februara 2016, kada je uz Pobjedu objavljen prvi broj Objektiva i otpočela jedna sasvim posebna era preispitivanja, dok podvlačim crtu iza svega onoga što se uradilo i što se učiniti moglo za minulih 365 dana, uvijek se vratim dobročudnom Hodorovskom, ali sa malo proširenim ritualom.

Za te februare imam posebno trojstvo, pa najdražem psihošamanu društvo prave i eseji Oskara Vajlda i Ranka Munitića. Ljepšu definiciju kritičara (filmskog i bilo kog drugog) još nijesam pronašla... a o tome koliko njihovi „rukopisi ne gore“ i koliko su nevjerovatno pisali, obojica, valjda je suvišno govoriti. Čitali su se Hodorovski, Munitić i Vajld i ovog februara, ali mnogo više sam razmišljala o jednom filmskom eseju protiv kojeg mi se cijela utroba pobunila, možda baš zbog toga što sam osjetila da je Jurica Pavičić u „Tko će nam sada reći što moramo gledati?“ (Jutarnji list, 2020) – za štošta u pravu. A voljela bih da nije...

Voljela bih da ne postoji ni mrva istine u tome da „ukus više nije bitan“; da su digitalne tehnologije masakrirale „filmski kanon“ sa Bergmanom, Kurosavom i Tarkovskim na čelu; da kolektivni ukus sada određuju algoritmi striming servisa i postovi na društvenim mrežama... Ukratko, voljela bih da kritika i dalje nešto znači. Jer, ako ne znači, čemu onda, dođavola, služi Objektiv?

Srećom (i/li zahvaljujući novom dru-

Osmica

ženju sa trojstvom iz ličnog kanona), poslije napada panike od pomisli da „vladavinu algoritma“ neće preživjeti ni riječi velikana poput Munitića, a kamoli nekakve grupe entuzijasta ludih od želje da sa svijetom podijele svoje misli o filmu, televiziji i muzici – sjetim se Netfliksa. I na desetine poznanika koji su ga u posljednjih godinu-dvije ili otkazali, ili planiraju da smaknu pretplatu.

Za četiri godine, koliko je star Pavičićev esej, ipak se štošta promijenilo. Striming ratovi doveli su do toga da se, zbog profitom izvedenih odluka, poljulja i jedna institucija kakva je HBO, i Netfliks kao pionir na tom polju. Pretjerano ulaganje u rijalitije prvog, te bjesomučno štancanje beskrvnih „originala“ sa crvenim „N“ preko ekrana – doveli su do zasićenja.

I dobili smo ironičnu situaciju: striming servisi se gomilaju, a pretplatnici, iznervirani time što više vremena troše pretražujući nego gledajući filmove i serije, skaču sa jedne na drugu pretplatu, u potrazi za iole boljim rješenjem.

Iako je činjenica da su kritičari izgubili nekadašnji uticaj u kreiranju „kanona“ i upućivanju publike na naslove vrijedne pažnje, fakat je i to da ih era filmske i TV hiperprodukcije čini potrebnijim nego ikada. Da jadnom gledaocu, zasutom svim i svačim, pomognu da stigne do nečega dragocjenog (i starog i novog), naročito ako je manje poznato i u sjenci hitova, tvitova i algoritamskih truba sa društvenih mreža. Štošta se promijenilo i od tog 25. februara prije osam godina kada je otpočela naša mala misija, ali plan je fakat bio takav od početka. Odatle i ono „Vodič

Anja Ivanović

editorijal

kroz film, TV i muziku“ ispod zaglavlja Objektiva, koji ama baš nikada nijesmo zamišljali kao „posljednju riječ“ u vezi sa bilo čim, nego kao mjesto susreta i dragocjene razmjene misli sa (ne)istomišljenicima. I tako smo ga i gradili.

I u regionu, a kamoli u Crnoj Gori, prostor za kritiku odavno je sveden na nivo incidenta. I opet, evo nas, pišemo već osam godina, sa svim usponima i padovima, sa malim i velikim borbama iz broja u broj...

U godini u kojoj slavimo osmi, a Pobjeda se približava 24. oktobru i proslavi 80. rođendana, sve mi je jasnije da je samo u našem dnevnom listu moglo biti sluha za jedan ovakav projekat. U novini za koju su pisali i Kapor i Vito; u kojoj je kultura uvijek bila jedna od glavnih vijesti; čiji su najbolji urednici vazda znali da smo svi mi tu od danas do sjutra, a da je obraz novinarstva i kritike uopšte, jedino što ostaje i što valja čuvati... I stoga i pisali tako da se oni koji su došli prije ne zastide, a da oni koji tek dolaze imaju na koga da budu ponosni.

Ko zna kakav će svijet biti za narednih osam – godina, decenija, generacija. I zato je sve što vam mogu obećati, uoči godine „duple osmice“, to da ćemo u sebi, algoritamskim i svim ostalim „fašizmima“ uprkos, čuvati damar da vam pišemo, da sa vama razgovaramo, da zajedno dijelimo lične fascinacije... A dok skrolujete kroz filmove i serije, ako je „Objektiv“ vaš odgovor na pitanje: „Tko će nam sada reći što moramo gledati?“ – niko sretniji od nas.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

3

Četvrtak, 22. februar 2024.

A cappella

Samo da izdržimo K

ad sam bio u srednjoj školi, razmišljao sam, kao i većina na pragu punoljetstva, kako li će, zaboga miloga, izgledati moj život? Kažu ovi ljudi od struke, ulazak u punoljetstvo jeste na neki način prvi „životni check-point“ i period kada čovjek posmatra životne vizije kroz prizme sopstvenih želja i potreba. Tako sam vjerovatno i ja, mislio da ću jednog dana imati djecu i obaveze oko njihovog odrastanja. Razmišljao sam: „Što ako budu talentovana za matematiku, fiziku ili, pak, okrenu ka umjetnosti?“.

I sve su to legitimna pitanja za nekoga ko osjeća da je pred njim put odrastanja... I konačna verzija sazrijevanja koja neminovno uvodi u svijet odraslih i donosi nove odgovornosti.

*** Da se razumijemo, sa dvadesetak godina, čovjek gleda kako da se provede, opusti, upozna što više ljudi, ne bi li od tog, što šireg paketa pronašao nešto, a ni sam ne zna što. A onda, ovako ili onako, život, prije ili kasnije, donese novu odgovornost. Dijete, jedno pa drugo, pa onda treće ili peto, manje je važno. U tom trenutku, to postaje novi koncept života, bili u braku, vanbračnoj ili bilo kojoj, na drugačiji način podešenoj zajednici.

Vjerovatno i dalje nespremni za sopstveni život, vi u ruke dobijate jednostavni proces biološke diobe – svoje dijete. Od tog momenta, život dobija druge dimenzije. Drugačije, odgovornije, sa više straha, bojazni i odgovornosti. I onda te bebe postanu dječaci ili djevojčice, pa momci i djevojke, pa onda i sami postanu roditelji. Tako valjda funkcioniše svijet i jednostavna biološka reprodukcija na kojoj počiva čovječanstvo.

Onda se jednog dana probudite i samo shvatite da u vašem životu ipak postoje prioriteti, vaša djeca, i da to kako će izgledati njihov život ne zavisi samo od vas. Zavisi i od širokog spektra društvenih prilika i odgovornosti na različitim nivoima, od medicinskih sestara koje im sređuju pupak i onih koje ih bodu u butine i ramena po planu vakcinacije, preko svih pedijatara i doktora koji im spuštaju temperature i propisuju antibiotike, sve do zubara i prosvjetnih radnika koji se staraju o njihovom obrazovanju.

Piše: Vladimir MARAŠ

Konfuzija u vezi sa štrajkom prosvjetnih radnika, pogotovo na nivou komunikacije sa javnošću, jedan je od najboljih primjera iz rubrike „Kako ne bi trebalo raditi“. Ali, izgleda da u Crnoj Gori tako mora. Bolje je liječiti, nego spriječiti.

To nam je što nam je, kad živimo u nakrivo posađenom sistemu Jedna od gorućih tema ovih dana upravo je štrajk prosvjetnih radnika. Poslije niza peripetija u vezi sa zahtjevom da se prosvjetarima plata uveća za 15 odsto, shodno odredbama Granskog kolektivnog ugovora, konačno se došlo do prihvatljivog rješenja. Sudeći po izjavama premijera Milojka Spajića nakon tročasovnog sastanka, sve nedoumice su razriješene: do 1. jula prosvjetni radnici dobiće povećanje zarada za 10 odsto, a onda od početka školske godine povećanje od 17 odsto kumulativno.

To rješenje pronađeno je nakon višemjesečnih dobacivanja i prebacivanja odgovornosti i stvaranja agonije za koju je baš teško povjerovati da se nije mogla umanjiti ili sasvim izbjeći. Iako je početak štrajka bio najavljen 12 dana unaprijed, došli smo do situacije u kojoj roditelji u nedjelju u 22 sata nijesu znali da li njihovo dijete u ponedjeljak ide u školu. Da ne govorimo o tome da je ponedjeljak, pritom, donio novu konfuziju, sa nepoznatim nastavnicama i klasičnim gubljenjem vremena u trajanju od dva prva časa.

Ta cijela konfuzija, pogotovo na nivou komunikacije sa javnošću, jedan je od najboljih primjera iz rubrike „Kako ne bi trebalo raditi“. Ali, izgleda da u Crnoj Gori tako mora. Bolje je liječiti, nego spriječiti. To nam je što nam je, kad živimo u nakrivo posađenom sistemu.

*** Sjećam se pojedinih nastavnika koji su, prateći moju djecu, znali da omaše padež tokom roditeljskih sastanaka.

Upamtio sam ih odlično zato što je, u moje vrijeme, pogrešan padež bio svjesna radnja, naslonjena na neki sleng, podgorički, cetinjski ili neki drugi. Ali iz srpsko-hrvatskog, znali smo svi vrlo dobro gramatička i pravopisna pravila, što dovoljno govori o tadašnjem „obrazu“ obrazovnog sistema. U ovom sadašnjem, korišćenje svih sedam padeža čak i u školama (!) sve više liči na naučnu fantastiku.

Uz duboki naklon časnim i poštenim izuzecima koji ne odustaju od toga da ojačaju i sačuvaju od propasti naš prosvjetni sistem, ovo je činjenica: obrazovanje u Crnoj Gori, nažalost, odavno je u fazi raspadanja. „Prepisivačke“ i druge afere samo se gomilaju, a rezultati testiranja učenika padaju iz godine u godinu. Dok, je li, broj „Luča“ raste...

I nemamo se tu čemu čuditi... Sistemski problem u svakoj oblasti (od kulture i umjetnosti, do zdravstva i prosvjete) logičan je i neizbježan onda kada oni loše obrazovani godinama proizvode još gore učenike. Samo da izdržimo.

Teško je iz takvog lavirinta izaći. I stoga je sve čemu se možemo nadati, to da će postignuti dogovor biti prvi korak u pravom smjeru.

4

Četvrtak, 22. februar 2024.

u fokusu

P

rvog septembra navršava se 85 godina od Hitlerove invazije na Poljsku i zvaničnog početka Drugog svjetskog rata.

Osam i po decenija nije malo, ali kada u obzir uzmemo činjenicu da čovječanstvo odvajkada vrlo malo (ili nimalo) uči iz sopstvenih grešaka; da se neofašisti sve više jogune i odbijaju da budu „ućutkani“; da novi ratovi niču na sve strane - ta vremenska distanca djeluje mnogo kraće.

Skoro da staje u treptaj oka...

Zato nije ni čudo što mnoge moderne umjetnike ne napušta potreba da se bave nacizmom; što ga ne smatraju pluskvamperfektom; što i dalje pokušavaju da pruže sopstveno tumačenje one čuvene tvrdnje Teodora Adorna, da je „varvarski pisati poeziju poslije Aušvica“.

Kraljica i krojač

Brutalnost rata i krhkost umjetnosti, te moralni i egzistencijalni lomovi koji razdiru umjetnike u trenucima kada svijet izgleda kao sve, samo ne kao nešto što vrijedi spašavati – jedna je od najpotentnijih i najnepresušnijih stvaralačkih tema. A kako može da izgleda kada padne u pogrešne ruke, možemo da vidimo upravo sada, dok traje emitovanje Eplove nove mini-serije „The New Look“.

Sudeći prema četiri dostupne od deset snimljenih epizoda, Tod A. Kesler nije ispao prava osoba za posao. Malo je reći da je njegova vizije komplikovane veze Kristijana Diora i Koko Šanel sa nacistima tokom petogodišnje okupacije Pariza – vrlo poprostačena.

Radnja serije, pak, počinje poslije rata, 1955. godine, na Sorboni. Tu upoznajemo Diora (Ben Mendelson), usplahirenog i beskrajno nesigurnog dok pokušava da odloži susret s entuzijastičnom publikom.

Dok ikona francuske mode (i onaj kojeg kreator serije naziva „čovjekom koji je poslije rata ponovo ulio životnu radost i nadu čitavom svijetu“) bije svoje bitke, paralelno, na drugoj strani Pariza, pratimo intervju sa pompeznom Koko Šanel (Žilijet Binoš). Legenda francuske mode stigla je u rod-

Prikaz komplikovane veze Kristijana Diora nacista rašiva se sa svih strana u mini-seriji „T

Niske grane visoku mo

Kada bi bila haljina, Keslerova serija izgledala bi kao kreacija napravljena od najfinije svile... ali sa svoje lutke ili modela, visila bi sa svih strana. Njen krojač uzeo je raskošan materijal i nije završio posao

nu zemlju nakon osmogodišnjeg egzila u Švajcarskoj i sada tvrdi da je ništa neće spriječiti da se vrati na tron, naročito ne nekakav Dior... Sitni krojač koji je, dok je ona odbijala saradnju sa nacistima, tokom rata pravio haljine za njihove supruge, majke, sestre, ljubavnice... I nausput „upropastio francusku visoku modu“.

Nakon što Dior napokon izađe pred obožavaoce, jedna od prisutnih pitaće ga upravo to: zbog čega je pravio najraskošnije balske haljine za naciste dok su Parižani gladovali na ulicama razorenog grada. Da, tada je radio za Lusijen Lelonga (Džon Malkovič), i pod etiketom njegove modne kuće jeste zarađivao „spavajući sa neprijateljima“. No, „istina iza istine“ uvijek postoji, kaže joj Dior, a na što tačno misli vidimo nakon što se radnja vrati unazad, u 1943. i treću godinu okupacije Pariza.

Dobar dio te „istine iza istine“ opšte je poznat. To da je ona tajno sarađivala sa nacistima, a on zaista radio kreacije za njihove žene ali koristeći zarađeni novac i lične konekcije za finansiranje Pokreta otpora – odista nije otkriće. Poznato je i to, doduše manje, da je Diorova sestra Katrin (Mejzi Vilijams, Arja iz „Game of Thrones“) završila u logoru za rad i da je prošla toliku golgotu, da je postala tragični simbol borbe protiv nacista.... I da, ni pod najvećim mukama, nije odala drugove i drugarice iz Pokreta otpora.

Ispravno i pogrešno

Ono što, pak, u cijeloj toj komplikovanoj vezi između Koko, nacista i Diora nije poznato, jesu njihove lične motivacije. Što je nju natjeralo da legne u krevet sa neprijateljem (u seriji i bukvalno, jer postaje ljubavnica naciste Špaca kojeg igra Kles Bang); kako se on nosio sa time što je morao da radi u nadi da će neprijatelj biti pobijeđen? Kakve su ih moralne dileme lomile; koliko im je umjetnost tada djelovala relevantno? I što su govorili sebi, kad se pogledaju u ogledalo? Zbog čega vrijedi biti na „pravoj“ ili „pogrešnoj“ strani istorije, u danima u kojima čovječanstvo djeluje nedostojno bilo čega lijepog... a kamoli umjetnosti?

Tačno je da je do finala ostalo još čitavih šest epizoda, ali emitovani materijal ne uliva nadu da ćemo dobiti odgovor na ovu vrstu pitanja. Štoviše, „The New Look“, makar za sada, ne djeluje kao serija čiji je kreator zainteresovan da postavi ni ovo, ni bilo koje pita-

nje. Ni o Koko i Dioru, ni o umjetnosti, ni o politici, ni o hororu Drugog svjetskog rata... pa čak ni o modi koja je, nevjerovali ili da, u seriji za sada dobila samo jednu blic-scenu.

Ljepota i užas

Nije da tu nema zanimljivih momenata, poput „Operacije Modellhut“, u okviru koje je Koko Šanel, kao naci-agent pod kodnim imenom Westminster, poslata da Vinstonu Čerčilu ponudi mir – Hitleru iza leđa. I nije da Diorov odnos sa sestrom na početku ne djeluje kao teren za potentnu porodičnu i političku dramu.

Nažalost, izvedba je toliko patetična i površna, da ni takvi elementi ne rade. Čak i ono što valja, loše je scenaristički uobličeno i toliko neuzbudljivo režirano, da serija postaje ekvivalent pilule za spavanje.

Teoretski, pa i sudeći po najavama, „The New Look“ trebalo je da liči na „susret“ filmova „The Devil Wears Prada“ (Dejvid Frankel, 2006) i „Phantom Thread“ (Pol Tomas Anderson, 2017) sa Marfijevom FX antologijom „Feud“. Uz vrhunski glumački ansambl i „kandiranu“ produkciju, očekivao se moćan prikaz Diorovog autorskog kreda i potvrda teze koju je kreator i postavio: da su njegove kreacije milionima vratile joie de vivre.

Rat i moralne dileme koje nosi, rivalstvo sa Koko, odnos prema sestri prema kojoj je bio bolećiv iz posebnih razloga – trebalo je da budu samo filteri kroz koje se Dior provlači kao autor koji na totalno uništenje i poništenje svega što je ljudsko odgovara – kreacijom. I koji upravo njome, stvarajući

5 imdb.com

Četvrtak, 22. februar 2024.

a, Koko Šanel i The New Look“

e za odu

ljepotu u užasu, iz pakla postojanja spašava i sebe, i čitav svijet.

Nažalost, Keslera sopstvena teza nije ni najmanje interesovala, a sudeći prema onome što je pokazao, teško je procijeniti što je njega zapravo najviše zanimalo. Da pokaže Diora kao mučenika? Da opravda pakt Šanel s nacistima nekakvim seksizmom i ejdžizmom? Ili je, pak, na umu imao nešto treće?

Ono o čemu Kesler, čini se, uopšte nije razmišljao jeste da postavi umjetničku dilemu u centar radnje i da je, kao takvu, obavije ratnom dramom s elementima špijunaže. Dior je od starta previše definisan slabo izgrađenim odnosom sa sestrom; ništa nam tu mimo drame sa Katrin ne govori o njemu samom, a kamoli o tome zbog čega su njegovim dizajnom postali zaluđeni milioni. A sa Koko se toliko forsiraju njena britkost i spremnost da svakome verbalno doskoči, da njen lik od starta djeluje histerično...

Istina i legenda

Tom utisku ne pomažu, pazite sad, ni glumci. Izuzetni Ben Mendelson fakat je pružio veliki doprinos da Dior od starta djeluje kao „oštećena roba“, kao krhki umjetnik koji je vidio toliko užasa, da je samo pitanje dana kada će se rasprsnuti u komadiće. Nažalost, za ovu ulogu je bio pogrešan izbor, ne zbog manjka talenta, nego naprosto – zbog godina. Sa 54, Mendelson nikako ne može da bude lice iza „nove snage“ i „novog izgleda“ koji je uzurpirao čak i tron Koko Šanel.

Taj utisak dodatno potcrtava i kasting Mejzi Vilijams. Iako je korektna kao Katrin, glumica

Predana zvjezdana ekipa ne može da zašije rasparani skript

tri decenije mlađa od Mendelsona, u ovoj ulozi ipak više djeluje kao Diorova kćerka nego sestra. A ako je njihov odnos, u čiju realnost ne možete da povjerujete zbog „rasparanih“ glumaca, glavni temelj karakterizacije glavnog lika, o čemu onda dalje treba da pričamo?

Pa, možda o Žilijet Binoš – u jednoj od najartificijelnijih uloga koje je odigrala na ekranu. Velika je to glumica, nevjerovatna je tu energija uložena, ne postoji kadar koji ne pokušava da „sažvaće“ ne bi li nam pokazala koliko je njena junakinja kompleksna... No, džaba.

Sa skriptom koji nikako ne ide u prilog toj složenosti lika, Binoš je iritantna, skoro negledljiva. Očajnički se trudeći da

pokaže „pravu osobu“ iza legende, samo dodatno naglašava koliko je Koko tanko napisana na papiru...

Kao Lelong - Malkovič je, jednostavno, Malkovič, a Bang, izuzetan glumački lisac, sveden je na klišeiziranog nacistu. A do koje mjere će Kesler uspjeti da prokocka i jednu Glen Klouz, koja u drugoj polovini serije igra Karmel Snou, urednicu magazina „Harper’s Bazaar“ koja je „kumovala“ nazivu Diorove čuvene prve revije „The New Look“, ostaje da vidimo.

Sve je u vezi sa Keslerovom vizijom potpuno promašeno – osim dizajna produkcije.

Serija zaista djeluje raskošno; scenografija i kostimi su prva

liga; cijeli paket djeluje taman kao što treba i mora da izgleda jedna serija koja se bavi francuskom visokom modom.

Kada bi bila haljina, serija „The New Look“ izgledala bi kao kreacija napravljena od najfinije svile... ali sa svoje lutke ili modela, visila bi sa svih strana. Ne biste mogli da osjetite ni djelić njene ljepote, baš kao što nećete moći da je vidite ni u seriji koja je povjerena vrlo nevještom krojaču. Stil je kod Keslera ostao daleko ispred suštine, a visoka moda pala je na najniže grane... I nestala je svaka šansa da Dior dobije i pristojnu, a kamoli moćMarija nu biografiju.

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 2/5

Četvrtak, 22. februar 2024.

intervju Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ž

ivot često piše biografije koje su nestvarnije od filmskih, a upravo takva odigrala se na dorćolskoj kaldrmi koja je podigla Džeja Ramadanovskog. Njegov put od popravnog doma, preko šibicarenja na ulici, do statusa jednog od najvoljenijih pjevača s ovih prostora bio je, malo je reći, trnovit. Srećom, uz „malu pomoć prijatelja“, Džej nije uspio samo da sačuva živu glavu, protiv svih pravila tadašnjeg svijeta, nego i da postane istinska zvijezda.

Još jednog od takvih prijatelja Džej je dobio tek nakon smrti 2020, a pronašao ga je u crnogorskom piscu i scenaristi Stefanu Boškoviću. Jer, sudeći prema skriptu koji je napisao za „Nedelju“ Nemanje Ćeranića, najmanje što se za Boškovića može reći jeste da je prema Džeju – ispao drugarčina.

I da je, pažljivo osluškujući sve što su mu njegovi najbliži prijatelji pričali prije pisanja scenarija, ispisao biopik koji je sve, samo ne običan. Odnosno, koji nije samo priča o Džeju, nego i o Dorćolu i Dorćolcima jednog vremena. I divna posveta njihovom prijateljstvu. „Nedelja“ još igra u bioskopima po regionu, pa je pravo vrijeme za malo dublju priču o filmu, kao i o radu na istoimenoj seriji čija se premijera čeka. Bošković govori za Objektiv o procesu rada, istraživanju Džejeve biografije, druženju sa njegovim prijateljima, omažima autorima poput Martina Skorsezea i Brajana de Palme... ali i o dva nova crnogorska filmska projekta čije snimanje uskoro počinje, a za koje je napisao scenario.

OBJEKTIV: Više od 400.000 gledalaca od sredine januara nije šala, a odabrali ste krajnje nekomericijalan pristup vrlo „komercijalnoj“ biografiji. Jeste li očekivali toliku gledanost?

BOŠKOVIĆ: Bilo je raznih prognoza. U pretpostavci i potencijalu film o Džeju pogledaće mnogo ljudi, ali čini mi se da je presudan glas o filmu, onda kada se pojavi. Ako nije dobar, ne-

Stefan Bošković, pisac i scenarista

Filmski karakteri ne trpe vrline

Upoznajući život Džeja Ramadanovskog, shvatio sam da ćemo imati problema da profunkcioniše u „Nedelji“.

Kad god agresivnije pokušaš da ga pretvoriš u filmski lik, on izmigolji. Stvarno je imao mnogo vrlina, ali mane su ono na čemu izvodiš luk filmskog lika Stefan Bošković: Kaže da je „Nedelja“ projekat koji ga je najviše emotivno obuzeo

Duško Miljanić

6

ma snage koja ga može podići, o kojoj god da je ličnosti riječ.

Mislim da je sada, na ovim prostorima, veoma uspješan film što se tiče gledanosti. A pritom, piraterija je doprinijela tome da gledanost značajno opadne.

OBJEKTIV: „Nedelja“ je totalna suprotnost „Tomi“, hit-biopiku od kojeg je „sve počelo“ i koji igra na kartu nostalgije za koju znamo da ovdje prolazi. Jeste li se plašili reakcije onog dijela Džejevih fanova koji su od „Nedelje“ očekivali još jednog „Tomu“, da ne kažemo džuboks sa najvećim Džejevim hitovima?

BOŠKOVIĆ: Nismo razmišljali o tome. Pogotovo se nismo plašili. Naravno da sam znao da će ljudi da očekuju njegove hitove, i da će se film mjeriti u odnosu na „Tomu“, ali tokom kreiranja „Nedelje“ nismo ni pomišljali na to. Željeli smo da zaobiđemo estradu, a Džejeva životna priča nam je to i omogućila.

OBJEKTIV: Koja je najbolja, a koja najgora kritika koju ste do sada čuli ili pročitali za „Nedelju“?

BOŠKOVIĆ: Prva kritika, odnosno tekst Marije Ratković koji je objavljen u noći premijere ostao mi je zakucan u mozgu.

Nisam siguran da sam pročitao sve prikaze i kritike. Bilo ih je mnogo, a meni euforija brzo iscuri, jer mi se glava useli u novo pisanje čim se dijete rodi.

Radije čitam afirmativne kritike, mada ništa ne zaboli kao afirmativna kritika koja sve promaši. Sa druge strane, kritike čiji autori ocijene bilo koji film jedinicom - ne uzimam u razmatranje. Ne postoji film koji zaslužuje jedinicu. Možda ne postoji ni onaj koji zaslužuje desetku, ali razlika je što za navijače znaš ko su, a neprijatelje nikako da prepoznaš.

OBJEKTIV: Ko je za Vas bio Džej Ramadanovski prije, a ko je postao kasnije, nakon istraživanja i pisanja scenarija?

BOŠKOVIĆ: Bio je pjevač kojeg sam cijenio i čije sam pjesme nerijetko slušao. Znao sam ponešto i o njegovom životu. Nakon procesa je logično da se promijeni mišljenje. To je bio baš iscrpljujući istraživački poduhvat, i predivan. Ne sjećam se da me je do sada neki projekat toliko emotivno obu-

zeo, da mi je proces istraživanja postao uzbudljiviji od onoga zbog čega sam tu došao.

Upoznajući Džejev život, shvatio sam da će biti veliki izazov da njegov lik profunkcioniše u filmu. Kad god agresivnije pokušaš da ga pretvoriš u filmski lik, on izmigolji.

Stvarno je bio osoben i sa mnogo vrlina, a vrline nisu dobre za filmski karakter. Mane jesu. Nedostaci su ono na čemu izvodiš luk lika.

Ni mnoge slučajnosti koje su mu donosile promjene u životu, takođe nisu dobre za film. U filmu nema prostora za slučajnost. Nema ni velikog zapleta na početku. Nema ničeg što bi moglo da se otpetlja i razriješi.

Ali, tu je Dorćol. Tu su odbacivanja i surovost ulice. Tu su bili prijatelji, nevjerovatni događaji i njihova autentičnost.

Onda sam posegao za potpuno drugačijim pristupom u dramaturgiji. Kako da svi elementi budu tu, ali da ih uvezujem uslovljen dokumentom kojim raspolažem. Bez naročitog sukoba, bez krajnjih incidenata.

OBJEKTIV: Radnja pokriva samo dio Džejevog života, a uokvirena je čuvenim koncertom 1991. na Tašmajdanu. Zbog čega ste odabrali baš taj period?

BOŠKOVIĆ: Bilo je mnogo razloga. Prije svega, kada sam počeo da upoznajem njegov život, shvatio sam da je njegovo djetinjstvo uslovilo njegovo stvaralaštvo. Sve je tamo. Zatim, Džejev život bio je krajnje dinamičan, raznovrstan i ogroman na polju informacija, događaja, uspona i padova. Pokušaj da se sve to uglavi u strukturu filma od nekoliko sati doveo bi do pukog pretrčavanja.

OBJEKTIV: Džejeva muzika u filmu je svedena, pojavljuje se vrlo malo i na određenim mjestima, a kao ključna kompozicija provlači se instrumental „Živote, ženo bez morala“. Zbog čega je odabrana baš ova pjesma?

BOŠKOVIĆ: Zbog melodije. Svakako je jedna od namjera bila da se neke njegove pjesme instrumentalizuju, da se uradi orkestracija, da ima nostalgičan ton Morikonea iz Leoneovog filma „Once Upon a Time in America“ (1984). „Živote, ženo bez morala“ je u muzičkom smislu bila idealna za taj koncept.

7 imdb.com

Četvrtak, 22. februar 2024.

Plakat prvog regionalnog kino-hita iz 2024.

OBJEKTIV: Dok oslikava Džejev život na Dorćolu, film dobija vajb po kojem su prepoznatljivi neki od kultnih filmova Martina Skorsezea.

Da li je „Nedelja“ od starta zamišljena kao neka vrsta dorćolskog odgovora na „Mean Streets“ ili „Goodfellas“?

BOŠKOVIĆ: Sa režiserske strane jeste donekle Skorsezeov ugao.

Pogotovo zbog montažnih sekvenci preko kojih se sažimalo vrijeme. Što se tiče teksta, jedina sličnost je u postavljanju tog svijeta i likova. Likovi predstavljaju specifičan svijet jednog kvarta, ambijenta u epohi.

Značajna razlika između „Nedelje“ i, recimo, Skorsezeovih filmova je u likovim i incidentima. Njegovi likovi takođe trče kroz vrijeme, ali se desi incident koji ih gurne u stranu, iz koje pokušavaju da se vrate u kolosjek. To je zato što su oni u izvedbi potpuna fikcija, zasnovani na udaljenim motivima iz neke stvarnosti.

Džej se dešavao skoro. Blizu nam je. Većina likova iz filma su još živi ljudi, koji su učestvovali u procesu stvaranja. To je naročita odgovornost, kako se od-

nosiš prema intimnim pričama koje ti je neko poklonio. Da je film pravljen za 50 godina, bez živih svjedoka, bilo bi mnogo više prostora za intervencije na polju fikcije.

OBJEKTIV: Postoje li u filmu još neki omaži, reference, skriveni filmski uzori, koji mogu da promaknu na prvo gledanje?

BOŠKOVIĆ: Ima mnogo omaža, ne samo posveta filmovima.

Ima i Brajana de Palme, više nego očigledno u sceni u kojoj se plava Beograđanka presvlači pred Džejem. To je očigledna posveta junakinji filma „Scareface“ (1983) kroz mikrodetalje i kolorit te sekvence.

OBJEKTIV: Osim Huseina Alijevića, koji je frapantno fizički sličan Džeju i koji lijepo hvata njegovu energiju, u filmu se posebno izdvaja i Marko Janketić kao njegov brat od tetke, Iso Lero Džamba.

Njegov je lik pomalo romantizovan u filmske svrhe (teško ga je, je li, zamisliti sa gitarom), ali čini se sa pokrićem, da posluži kao dobar primjer onoga što je Džej ili jedan

Četvrtak, 22. februar 2024.

Sa Huseinom Alijevićem na snimanju filma na Dorćolu

Rom u potrazi za srećom, možda mogao da postane da ga s ulice nije sklonila muzika. Da li Vam je upravo to bila namjera?

BOŠKOVIĆ: Odnos Džeja i Džambe je bio nukleus ovog projekta. Klackalica na kojoj sjede dva brata. Jedan je gore, drugi dolje, i mijenjaju pozicije kako priča odmiče. Tačka njihovog spajanja je scena kad mu Džamba piše pjesmu, koju Džej izvodi. Nakon toga Džamba ide prema dolje, a Džej se uzdiže.

Bilo mi je izazovno kako da klimaks priče odmaknem sa sredine filma, gdje mu je mjesto po nekim standardima strukture i smjestim ga u finalu. Zato Džamba i ulazi u film na sredini. To su potencijalni problemi sporednog karaktera, kada posjeduju dominantnije filmsko tkivo u odnosu na junaka.

Inače, Džamba je svirao bubnjeve u zatvoru u Valjevu i imao je bend Trios bez kintos, sa još dva poznata člana s one strane zakona. Takođe je stalno bio za mikrofonom. Na kraju, u svakom od nas uporedo s onim što jesmo, čuči ono što bismo željeli da budemo, i to je neophodna građa za kreiranje dobrog filmskog karaktera. Džamba je u svojoj prirodi posjedovao taj izražen dualitet koji ga je u istom trenutku činio i nježnim zaštitnikom i ludakom.

OBJEKTIV: Sve što u eks-Ju kinematografiji znamo o Romima, vidjeli smo uglavnom kod Emira Kusturice. Koliko ste se uopšte vodili time kako ih je Kusturica ili, recimo, veliki Aleksandar Petrović prikazivao na velikom platnu?

BOŠKOVIĆ: Nismo se vodili. Iako su dva Roma u centru priče,

oni nisu pripadali tom okruženju Roma kojima su se bavili Petrović i Kusturica. Džej je bio Dorćolac, živio je ravnopravno u epicentru mangupa koji nisu Romi, nije ni znao romski jezik, i to ne bih nagovještavao kao njegovu manu, a mnogo je anegdota o tome koliko je pomagao Romima.

OBJEKTIV: Upravo za Kusturičine filmove Džej je govorio da su prikazali možda sve, ali nijesu samu suštinu Roma muškarca: njegovu jarku želju da osvoji „bijelu ženu“. Da li Vam je upravo zbog toga fiktivni lik Marine, dorćolske fatalne žene u koju je bio zaljubljen i Džej, bio važan?

BOŠKOVIĆ: San o „bijeloj ženi“ zapravo je rđava misao o relativizovanju uspjeha, nakrivo posađena u samom kolektivnom odgoju. Ta „bijela žena“ je iz tog razloga i srušena, heroinom ili nekim drugim sredstvom koji razori uglavnom nemoćne. Taj „bijeli san“ postaje blijeda realnost koja pokazuje besmisao jednog nasljeđa koje smo svi u jednom trenutku prihvatili i slijepo pratili.

OBJEKTIV: Kako biste opisali godinu koju ste proveli sa Džejevim prijateljima pripremajući se za snimanje?

BOŠKOVIĆ: Kad sam prvi put zakoračio u piceriju „Cezar“, gdje je Džej proveo veliki dio života, dočekao me je Mića Sovtić, jedan od naznačajnijih ljudi koji su učestvovali u ovom projektu. I Džejev čuvar, koji je tako i prikazan u filmu.

Sjedio je sam za stolom koji je nazvao svojom kancelarijom.

Na stolu su bile Džejeve fotografije i prva kaseta. Kroz prozor je blještao ogromni Džejev

Privatna arhiva

8

mural na zidu zgrade preko puta. Mića mi je tada rekao da prvu kafu uvijek popije sam, i porazgovara sa Džekijem dok ga posmatra na zgradi.

To je bila vrlo upečatljiva i emotivna slika za mene. Gledam u Džejevog prijatelja, koji dvije godine nakon njegove smrti ne može da se oporavi, i prije nego što smo krenuli u razgovor shvatio sam da će to biti film o prijateljstvu.

Pružili smo jedan drugom ruku, uz moje obećanje da će to biti film kakav su zaslužili da bude, i mislim da sam istrajao u tome. Na tom putu upoznao sam mnogo zanimljivih ljudi sa kojim sam nastavio da se družim i komuniciram. To je jedno iskustvo koje mi je više značilo i od samog uspjeha filma.

OBJEKTIV: Emitovanje serije „Nedelja“ trebalo bi da počne do kraja godine na Superstaru, kao i na Radio-televiziji Srbije. Što nam u ovom trenutku o televizijskoj verziji možete reći?

BOŠKOVIĆ: Kreatori serije smo producent Vladan Anđelković i ja. Serija se snimala u isto vrijeme kada i film. Odnosno, dijelili smo u planu filmske scene i one za seriju. Režirali su je Ćeranić i korežiser filma Miloš Radunović uz pomoć „B“ ekipe.

Neke scene iz serije uletjele su u film. Serija mi je bila bitna koliko i film, ne samo u smislu pisanja. To je posao scenariste koji je mogao i neko drugi da obavi. Zanimalo me je kreatorstvo u smislu cijelog osmišljavanja projekta, odabira glumaca, muzike, montaže, postprodukcije, zato što kao scenarista, ne bih bio uključen u to.

OBJEKTIV: Koji će likovi i/li dorćolske priče u seriji dobiti više mjesta?

BOŠKOVIĆ: U seriji svi sporedni likovi dobijaju veći prostor.

U stvari, često i preuzimaju epizode u odnosu na glavnog lika. Tu dolazi i do sukoba koji je izmješten iz filma. Priroda serije u odnosu na film je više dramska, obuhvata širi svijet.

Marina Tucaković i Futa su zasebna linija u seriji. Pratimo avanture Zdravka, Miće, Dublera, Džambe ne samo u odnosu na Džeja. Djetinjstvo takođe pokriva nekoliko epizoda, Džejev porodični život, odnos sa roditeljima...

Dvije vizije iza „Vidre“ i „Braće“ OBJEKTIV: Što nam uoči početka snimanja oba filma možete reći o „Vidri“ Srđana Vuletića i „Braći“ Bojana Stijovića, čije scenarije potpisujete?

BOŠKOVIĆ: Dva potpuno različita scenarija, dvije potpuno različite filmske vizije i pristupi. „Vidra“ je klasični „coming of age“ fokusiran na troje tinejdžera-srednjoškolaca koji su izabrani na kastingu.

Snimanje počinje u aprilu, u Crnoj Gori i Italiji. Sada smo u procesu rada sa tinejdžerima koji prvi put igraju u filmu i svi smo veoma entuzijastični.

U maju počinje snimanje „Braće“. Sa Bojanom Stijovićem sam već sarađivao kroz nekoliko kratkih filmova. „Braća“ je ličniji projekat u smislu odakle potiču ideja i priča. Cijeli film snimaće se na Grahovu, u mom selu. Rekao bih, intiman projekat koji uprkos malom budžetu može da ostvari dobar efekat.

Očekujem da će oba filma biti zanimljiva publici i kritici, i da će učvrsiti temelje crnogorske kinematografije.

Na nama je da damo sve što možemo od sebe.

OBJEKTIV: Na koncu, kada biste dobili ponudu da napišete još jedan scenario za biopik osobe s ovih prostora, ko bi Vam bio posebno zanimljiv kao tema?

BOŠKOVIĆ: Dobio sam nekoliko ponuda. Čini mi se da se i krug muzičara kao tema privodi kraju. Svakako kao kreator i kokreator pripremam dva projekta koji su tematski naročito zanimljiva, ali još je rano za • objavu.

10

Četvrtak, 22. februar 2024.

imdb.com

zerkalo

„Crno iskustvo“ i „bijela krivica“ elegantno

Gorko-slat

Dijagnoza problema – rasprava o limbu u kojem „liberalni bijeli svijet“ drži afroameričke autore, sasvim je gorka i ironična, a melanholični su i beskrajno topli svi momenti koji se tiču Monkove familije Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

C

inični profesori su u modi, a srećom ih pišu i igraju veliki igrači. Samo prošle godine dobili smo nekoliko mrgudnih erudita za obožavanje: istoričara-bejbisitera Pola Đamatija u Pejnovom instant božićnom klasiku „The Holdovers“, biologa i dreamfluencera Nikolasa Kejdža u Borglijevoj urnebesnoj satiri „Dream Scenario“, autodestruktivnog romanopisca Boba Odenkirka u mini-seriji „Lucky Hank“... I konačno, nervoznog profu fasciniranog antičkim tragedijama koji odbija da piše knjige koje su „dovoljno crne“ u izvedbi Džefrija Rajta u „American Fiction“.

Profesor i pahuljica

Džefri Rajt, odličan u ulozi ciničnog profesora i pisca Monka

Satirični debi Korda Džefersona možda nije ista klasa kao „The Holdovers“ i „Dream Scenario“, ali to ne znači da nije zanimljiv. Štoviše, vrlo je elegantan način na koji je filmski režiser i scenarista debitant (najpoznatiji po radu na serijama „The Good Place“, „Master of None“ i „Watchmen“ za koju je dobio i Emi), spojio „bijelu krivicu“ i „crno iskustvo“, ne bi li skrenuo pažnju na pritiske koje trpe afroamerički autori što odbijaju da pišu stereotipne „crne priče“ na koje vene režu bijeli liberali.

Film otvara predavanje iz književnosti koje nam vrlo efektno stavlja do znanja da „American

Fiction“ nije za „pahuljice“, za one koje se previše lako vrijeđaju i tu osjetljivost (pravu ili pozersku, nebitno) smatraju obaveznim aksesoarom u eri woke kulture. E, Telonijusa „Monka“ Elisa (Rajt), profesora i objavljivanog pisca, apsolutno zabolje za takve tipove i tipuše.

Nakon što jednu od njegovih „probuđenih“ studentkinja uvrijedi naziv knjige „The Artificial Nigger“ Flanerija O’Konora koju obrađuju, pokušaj objašnjavanja sa malom „Karen“ završava sa njom u suzama i „zločestim“ profesorom na klupi za ukor. Monk je mrtav-ljut; odbija da prizna da je pogriješio ( jer nije); govori dekanu da u rasu uopšte ne vjeruje. No, kao odgovor dobija jednu veliku istinu: „Tvoj problem je u tome što svi ostali vjeruju u nju.“ Dok se „mala Karen i Karenini“ ne smire, dekan predlaže Monku da malo počine od predavanja i Los Anđelesa, i pođe do Bostona, da vidi familiju.

Isto ga savjetuje i agent Artur (Džon Ortiz), nakon što, kao „nedovoljno crn“, bude odbijen rukopis njegove nove prerade antičke tragedije (čitaj: još jedne knjige koju niko ne čita).

Monkov ozbiljni popizditis zbog pritiska da piše klišeizirane knjige o „crnom iskustvu“ (sa sve samohranim majkama koje podižu petoro djece u getu, sukobima bandi, zavisnicima od kreka i mladićima koji stradaju pod policijskom čizmom) dodatno se pogoršava nakon književnog panela na koji mu dolazi šaka ljudi. I to dok u susjednoj sali sa stotinama obožavalaca razgovara Sinatra Golden (sjajna Isa Rej iz „Insecure“), autorka bestselera „We’s Lives in da Ghetto“...

11

Četvrtak, 22. februar 2024.

spojeni u hitu „American Fiction“ koji cilja na pet Oskara

tka satira o rasi Ako Monka pitate, tipičnog primjera onoga što licemjerna „bijela publika“ traži od afroameričkih autora, ne bi li aplauzom utišala sopstvenu krivicu.

I naravno, nausput unovčila još jednu eksploataciju naroda koji gazi od pamtivijeka.

Smeće od knjige

Ojađen stalnim neuspjesima, Monk otvara lap-top i za jednu noć piše satiru „My Pafology“, čistu sprdačinu na račun takve blaxploitation literature.

Potom je, potpisanu pod pseudonimom Stag R. Li, šalje svom agentu, i čika ga da je proslijedi izdavačima, da vide na što liči to smeće. No, vic mu se vraća u lice kao bumerang nakon što ga liberalna i dominantno bijela izdavačka elita – shvati vrlo ozbiljno. I, potpuno oduvana i dirnuta „sirovim, životnim, duboko stvarnim“ materijalom, ponudi 750.000 dolara za objavljivanje!

Monkova reakcija biće, naravno, urnebesna, a ludilo će samo rasti nakon što u igru za roman, preimenovan u „Fuck“, uđu i ponuda za holivudsku adaptaciju „award contender“ materijala, i poziv da bude član žirija Američke literarne nagrade, koju je oduvijek želio da dobije... A među finalistima baš te godine, završi to njegovo pseudonimom potpisano „smeće od knjige“. U selekciji u kojoj se, inače, nalazi i izvjesni naslov „Car Full of Bosnians“.

Za razliku od knjige „Fuck“, film „American Fiction“ zaista jeste award contender, iako možda pomalo precijenjen i pretjerano gurnut u prvi plan upravo zbog činjenice da dolazi od Afromeričkog autora i da se bavi pitanjem rase. Opet, taj ogromni hajp, prisutan još od prošlogodišnje premijere u Torontu, ne mijenja činjenicu da je Džefersonov debi vrlo ubjedljiv... Ponajviše zbog toga što govori o rasi tako što istovremeno daje i dijagnozu, ali i lijek za problem.

REŽIJA: Kord Džeferson ULOGE: Džefri Rajt, Sterling K. Braun, Trejsi Elis Ros, Erika Aleksander TRAJANJE: 117 min Ako očekujete hardkor satiru, odmah da znate: „American Fiction“ to nije. Tema jeste imala potencijala da se pretjeranosti nagaze do daske, ali ljepota ovog filma počiva upravo u Džefersonovom izboru da mu pruži nježniju notu. Satira je ovdje sve vrijeme zauzdana, pa situacija u kojoj je zaglibio Monk djeluje još realnije, kao da bi se mogla dogoditi u realnom životu.

Daleko od geta

Gorko-slatka satira zvuči kao oksimoron, a „American Fiction“ ta dva sasvim suprotna elementa spaja u vrlo skladnu cjelinu. Dijagnoza problema – rasprava o limbu u kojem „liberalni bijeli svijet“ drži afroameričke autore, sasvim je gorka i ironična, a melanholični su i beskrajno topli svi momenti koji se tiču Monkove familije. Fokusirajući se upravo na porodičnu dramu, koja dobija ravnopravan prostor sa njegovom književnom odisejom, Džeferson je pokazao „lijek protiv problema“, odnosno kako mogu da izgledaju nestereotipni portreti Afroamerikanaca na velikom platnu.

Monkov naizgled hladni, otuđeni lik humanizovan je razvijanjem odnosa s Agnes (Lesli Ugams), majkom oboljelom od Alchajmera; sa bratom Klifom (Sterling K. Braun, naj-

bolja glumačka karika u „This Is Us“) i sestrom Lisom (Trejsi Elis Ros, supersimpatična u „Black-ish“). I kroz slatku romansu koju započinje sa komšinicom Korelajn (Erika Aleksander).

Svi likovi povjereni su perfektno odabranim glumcima, a u njihovu karakterizaciju uložena je velika ljubav, uz očiglednu brigu da ni u jednom momentu ne zaliče na bilo koji blaxploitation kliše. I zaista, sve što u „American Fiction“ vidite gola je suprotnost onim „black torture porn“ dramama iz geta. Svi ovi komplikovani likovi imaju svoje unutrašnje drame – od brata kojeg je supruga napustila nakon što ga je pronašla u krevetu sa drugim muškarcem, do sestre koja će napisati jedno od najštosnijih i najtužnijih pisama u istoriji modernog filma – ali nijedna nije uslovljena pitanjem rase.

Od sporednih igrača, Sterling K. Braun i Trejsi Elis Ros filmu daju najdragocjeniju energiju, ali najveće priznanje zasigurno zaslužuje Rajt (najpoznatiji po HBO seriji „Westworld“), koji je objeručke iskoristio najsočniju priliku u karijeri. Uz njegovu izvedbu, lako je osjetiti taj Monkov dugo potiskivani bijes i skrivenu krhkost, posijanu još u djetinjstvu, tokom odrastanja u komplikovanoj porodici.

Jedna i po slabost

Svi glumci odlično su odgovorili na perfektno uspostavljen ton filma, u okviru kojeg lakonoga komedija pojačava težinu teme i ključnih poruka, i obrnuto. Niti Džeferson tretira temu preozbiljno, niti djeluje cinično ili ne-daj-bože prepotentno dok „drži slovo“ o licemjernom tretmanu „crnih“ tema i autora. I upravo zbog toga „American Fiction“ djeluje kao veliko osvježenje.

Na koncu, zbog čega ova vrlo dobra satira i kandidat za pet Oskara (za najbolji film, glavnog i sporednog glumca, adap-

tirani scenario i muziku Lore Karpman) ipak nije totalno razvaljujući, niti jedan od deset najboljih iz 2023, iako je završio na mnogim top listama?

Pa, zbog jedne i po slabosti.

Ona „čitava“ odnosi se na umetnutu inscenaciju u kojoj Monk piše „Fuck“ sa dvoje glavnih protagonista romana u sobi. Iako je jasno da je Džeferson na ovaj način pokušao da zadrži originalnu ideju Persivala Evereta, autora knjige „Erasure“ (2001), koju je adaptirao u „American Fiction“, prilično je nesrećno riješio. U originalnom romanu umetnuta je cijela knjiga „Fuck“, da bi publika dobila jasan uvid u razliku između ostatka knjige i bezvrijedne blaxplotation literature, a filmski medij sasvim je drugačiji, kod Džefersona taj isti trip ne funkcioniše. Jer, niti je scena mogla da bude dovoljno duga da se ta razlika osjeti, niti takvih dodatnih rješenja imamo sve do samog kraja.

Onih „pola“ greške odnosi se upravo na finale, koje je logično, životno istinito i sasvim okej, ali ipak nije idealno. Nekako vas ostavi iznevjerenih očekivanja, naročito poslije nekoliko vrhunski serviranih mogućih razrješenja koja mu prethode. Opet, štos je u tome što je Džeferson namjerno izabrao (naizgled) najneuzbudljivije i to je hrabra autorska odluka, zbog koje se finiš zaista ne može nazvati kiksom, iako se čini kao da mu nešto fali.

Ključni utisak je svakako superpozitivan, pa „American Fiction“, s unikatnim miksom gorčine i slasti, zbog kojeg imate osjećaj da gledate neku Pejnovu melanholičnu dramediju u koju su Džordan Pil i Spajk Li ušpricali svoje „male otrove“, valja posmatrati kao najavu vrlo zanimljivog autora.

Jedva čekamo da vidimo što će nam Kord Džeferson sve pakovati, i na filmu i na televiziji, u godinama koje dolaze.

Ocjena: 7.5/10

12

Četvrtak, 22. februar 2024.

CELULOID Piše:

Marko stojiljković

Neumjesno ž

Režiser traći sve glumačke talente i potencijalno zanimljive kontekstualne konotacije - od vjerskih do političkih. Drugo je pitanje koliko je zapravo imao ingerencija, budući da su film odobravali Marlijeva udovica, djeca i unuci svim drugog, džiberskog profila; na jednom stolu plastične čaše, pivo u dvolitrama i brlja u flašama „koka-kole“, dok sa

Čak bi i ChatGPT napisao temeljniju filmsku priču o legendi imdb.com

Z

a početak, jedan vic, čisto da se malo opustimo...

Načula superkul urbana ekipa da će se baš kod njih u bloku održati žurka kod Marlija.

Ne znaju oni tog lika ali, kad ga već zovu Marli, makar mogu biti sigurni da će ekipa biti kul, da će biti dobre muzike i verovatno nekog duvanja.

Dođu oni na mesto radnje, ispostavi se da je u pitanju prostor mesne zajednice; unutra isključivo muško društvo sa-

„Bob Marley: One Love“ ne može da i

zvučnika trešte okoreli narodnjaci. Pitaju nekoga ko je slavljenik, i tip ih uputi na neuglednog lika u plavom radničkom kombinezonu. Prilaze liku, čestitaju mu, on im zahvaljuje, pita otkud oni tu, oni kažu da su čuli da je žurka. Na kraju se jedan iz urbane ekipe, u ime ostalih, odvaži i upita slavljenika: „Izvini, brate, a zašto tebe zovu Marli?“, na šta mu tip odgovara: „Pa zato što sam limar!“ Sad kad smo se malo relaksirali i nasmejali, makar onako kiselo (priznajem, vic nije baš najsvežiji), da pređemo na manje vedre teme. Naime, film „Bob Marley: One Love“ nikako nije dobar, a nije čak ni osrednji. Zapravo, loš je, ali čak ne na onaj način na koji se može u njemu uživati.

Lažna nada

Režiser Reinaldo Markus Grin ne servira ništa novo.

Naprotiv, trend biografskih dokumentaraca o muzičkim zvezdama toliko je sveprisutan u svetu, da je zahvatio čak i nesrećnu Srbiju, a nemali broj njihovih autora kompleksnim protagonistima prilazi na onaj temeljno pročišćen način da finalni produkt često podseća na neko neumesno žitije svetaca. Sasvim je moguće da se sa takvim pristupom producenti nadaju novim „printovima“ kompilacija na nosačima zvuka i portreta na majicama konfekcijskih marki, čime bi se privukla nova baza fanova i osigurala materijalna dobit svima.

U tom smislu, Grinov film o Bobu Marliju mnogo podseća na „Bohemian Rhapsody“ (Brajan Singer, 2018), još goru varijantu hagiografije Fre-

dija Merkjurija, a mi možemo jedino požaliti što se režiser nije možda malo više ugledao na ipak malo hrabriji i slobodniji film „Rocketman“ (Dekster Flečer, 2019) koji u fokus stavlja Eltona Džona. Što je najgore, Grin nam na početku daje lažnu nadu da „One Love“ neće biti još jedan generički muzički biopik, sa sve naivnim „origins story“ crticama kako su nastale pojedine pesme, već da će pokušati da fenomenu portretirane muzičke legende priđe iz više uglova.

Kada radnja filma počinje, godina je 1976, a Bob Marli već ima status legende i uticajnog umetnika na Jamajci. U zemlji, pak, besne politički neredi i sa njima povezani ratovi naoružanih bandi, a miroljubivi rastafarijanci (čiji je Marli, je li, najviđeniji predstavnik) po pravilu su na meti i jednima i drugima.

Marli (Kingsli Ben-Adir, najjača karika u filmu) želi da iskoristi svoj uticaj i organizuje koncert na kojem će ljudstvo pozvati na mir i jedinstvo. Međutim, dva dana prije događaja dolazi do napada na njegovo ograđeno (i s automatskim puškama čuvano) imanje u kojem on biva lakše, a njegova žena Rita (Lašana Linč) i menadžer Don Tejlor (Entoni Velš) teže ranjeni.

Uvaljena trivija

Nakon raspleta saznajemo verovatno jedini stvarno sočan komad trivije. Naime, Riti se metak na putu do mozga zapleo u dredovima, što joj je verovatno spasilo život. Deluje suviše šašavo da bi moglo biti izmišljeno tek tako.

Znajući da su im životi ugroženi, Rita i Bob se nakratko raz-

13

Četvrtak, 22. februar 2024.

izvuče ni lavovska gluma Kingslija Ben-Adira

imdb.com

žitije rege sveca Kingsli Ben-Adir, najjača karika izuzetno slabog filma

dvajaju: ona sa decom odlazi kod njegove majke u Ameriku, a on sa bendom The Wailers u (pankom već „zaraženi“) London kako bi radili na novoj ploči koja će biti revolucionarna.

Nakon nekoliko epizoda biografske trivije (poput Marlijevog kratkotrajnog boravka u zatvoru zbog pušenja „gandže“ na javnom mestu); žanr-scena poput „džemanja“ u studiju; dolaska novog gitariste Džuniora Marvina koji voli džez, soul i rokenrol (i govori u stihu) i rasprava sa vlasnikom izdavačke kuće (Majkl Gandolfini) na liniji komercijalnog i autentičnog, te Ritinog pridruživa-

nja Marliju u Londonu, ploča „Exodus“ je spremna. Slede: turneja, trzavice, Marlijevo saznanje da je onaj urasli nokat koji nikako ne prolazi u stvari pokazatelj atipičnog raka kože, povratak na Jamajku i mirenje političkih rivala na koncertu.

Dobro, znači, nakon obećavajućeg početka, film upada u sve moguće klišee i opšta mesta biografskog filma o muzičarima, ali makar nas sa kompaktnim formatom (104 min) neće smarati sa biografskim trivijalijama? Pa, upravo suprotno, ali one će biti podvaljene u obliku relativno kratkih „fleš-bekova“, u kojima ćemo

saznati kako su se Bob i Rita upoznali; kako se on, preko nje, zainteresovao za rastafarijanstvo; kako ga je propovednik prozvao glasnikom (čime se objašnjava njegov propovednički nastup i prema publici, i prema članovima benda); kako ima fantaziju kako ga Hajle Selasije lično uzima na konja i spasava od požara (koji je možda sam izazvao)... A tu će biti uvaljena i jedna presna laž kako Bob nije poznavao svog oca, Engleza i belca, koji, navodno, nije hteo da ima ništa sa sinom svoje crne ljubavnice. Dok će kratkoća trajanja tih „intervencija“ na početku biti relativno podnošljiva, inflacija u broju uz potpuno odsustvo stila odneće prevagu do kraja filma.

Kriminalan skript

imdb.com

Lašana Linč u ulozi Marlijeve supruge Rite

Naravno, kao glavnog krivca za jednu ovakvu mutljavinu možemo označiti režisera.

Grina nije „tikva bez korena“: nakon pregršt kratkih filmova i dva dugometražna uratka, njegov prošli „King Richard“ (2021) doneo je Vilu Smitu Oskara za glavnu mušku ulogu, uz još pet nominacija za zlatni kipić. No, u „One Love“ on svakako ne pokazuje da ima snage da jednu interesantnu ličnu i umetničku priču, nastalu u vrlo dubokom i vrlo specifičnom kontekstu, spoji u koherentan narativ.

Pritom, Grin tu traći i glumačke talente skoro svih uključenih (kao da se posvetio samo jednom aspektu – jamajčanskom akcentu koji ovde zvuči specifično i verovatno autentično), a i potencijalno zanimljive kontekstualne konotacije, od verskih do političkih (zbog čega se čini da ga je amater u filmskoj režiji, Idris Elba nadvisio svojim sve samo ne savršenim prvencem „Yardie“ iz 2018. godine). Zbog toga bismo čak poželeli da je film i malo duži, ako bi mu to dodalo dubinu. Drugo je pitanje koliko je Grin zapravo imao

REŽIJA: Reinaldo Markus Grin ULOGE: Kingsli Ben-Adir, Lašana Linč, Entoni Velš, Majkl Gandolfini TRAJANJE: 104 min

ingerencija, budući da se sve vreme hvali time što su „One Love“ odobrili Marlijeva udovica, deca i unuci.

To ne znači da scenario, koji su po sistemu „mnogo babica – kilavo dete“ napisali Grin i još trojica autora, nije kriminalan.

Do te mere da bi verovatno bolje ispao da su snage udružili ChatGPT, Wikipedia i Google, pa da su takav produkt samo dali na proveru lektoru koji se elementarno razume u Marlijevu muziku i u scenaristiku.

Ovako napisan, skript sa strašću i pameću osnovnoškolske PowerPoint prezentacije taksativno navodi događaje iz života i karijere (sa sve pikanterijama), pritom ne uspevajući ni da zagrebe površinu Boba Marlija - ni kao čoveka, ni kao muzičkog stvaraoca. Stoga, iz filma možemo zaključiti samo da je bio lud, u religijskom zanosu ili sa mesijanskim kompleksom, i to bez podrobnijeg objašnjenja kako i zašto.

Tu je „u vatru“ bačen Kingsli Ben-Adir koji je dobar glumac i koji se s izazovom lavovski bori, ali koji ipak nije svemoguć, naročito da napravi pitu od izvesnog sastojka koji za pitu nije predviđen. I on, ali i Bob Marli ipak zaslužuju daleko bolji film nego što je to „One Love“.

Ocjena: 1.7/5

Četvrtak, 22. februar 2024.

festivali Piše:

Marina D. RICHTER

I

spratili ste poslednju kampanju Kelvina Klajna za donji veš? Sudeći prema rvačkoj opremi u filmu „The Iron Claw“ („Čelična kandža“) Šona Durkina, koja Džeremiju Alenu Vajtu stoji ‘nako, Klajn masti a da trepnuo nije, s time što njegovom modelu mišići potvđeno nisu retuširani. Šalu na stranu, i s poštovanjem prema Vajtu koji pruža solidan performans u filmu, Derkin je uspeo da napravi priču koja neće udaviti ni nekoga ko uopšte ne mari za jedan od najpopularnijih američkih šou sportova, a među njima sam i ja.

Takođe sam mu mnogo zahvalna i na tome što nije imao tendenciju da krene stazom Darena Aronofskog, te je napravio film koji crpi inspiraciju iz istorijskih izvora i u kojem su dodatno eliminisane nepotrebne senzacionalističke cake u korist kompaktno strukturisane priče.

Tragična pozadina

„The Iron Claw“ zasnovan je na istinitoj priči o braći (i ocu) Fon Erik, Teksašanima koji su ušli u istoriju kao najmnogobrojnija familija u profesional-

Zamke kovanja „pravih mu prikazane u Durkinovoj dram

Potresno rv despotskim Osim što je žrtvovao fizički izgled da bi postao nabildovana mlađa verzija Arnolda Švarcenegera i što je očigledno uložio mnogo vremena u studiranje rvačkih vještina, Zak Efron izvukao je najbolje iz sebe za ovu ulogu

tragično završio, ali koji se u filmu uopšte ne spominje. Na tome se Durkinu od srca zahvaljujemo, jer je pet smrtnih slučajeva, jedan gori od drugoga, dovoljno da duševno smrve svakoga ko pogleda film.

nom rvačkom sportu, kako po učinku i odnešenim trofejima, tako i po seriji jezivih tragedija koja ih je desetkovala.

Durkin je odavno planirao da napravi film o sportu koji ga facinira od detinjstva. Uoči prikazivanja filma na Međunarodnom filmskom festivalu u Roterdamu, publici se obratio video-snimkom u kome je objasnio da je bio fasciniran Fon Erikovima već kao devetogodišnjak, i da se njihovoj

Zak Efron, nabildan do neprepoznatljivosti za ulogu Kevina fon Erika (i izoperisan zbog teške nesreće), jedinog od šest sinova koji nije preminuo kao mlad i još je živ i zdrav, čekao je ovu priliku da pokaže šta zna. Osim što je žrtvovao fizički izgled da bi postao mlađa verzija Arnolda Švarcenegera i što je očigledno uložio mnogo vremena u studiranje rvačke veštine, iz sebe je izvukao najbolje da odglumi introvertnog, naivnog i Fricu predanog mladića koji robuje odrastanju u despotskom domu, bez nežnosti oca i majke Doris (izvanre d n a Mo ra Tirni Tirni).

imdb.com

Glumačka ekipa bez ijedne greške u koracima

priči vratio kao odrastao, da bi se temeljno posvetio zamkama „kovanja pravih muškaraca“ u američkoj kulturi.

Ključna ličnost u stvaranju portreta toksične muškosti u „The Iron Claw“ je Džek „Fric“ fon Erik (impresivno dobar Holt Makoleni), nekadašnji rvač kome je uoči internacionalnog proboja uništena karijera odlukom menadžmenta da proguraju drugog šoumena. Propuštenu šansu da uzme željeni trofej želeo je da kompenzuje drilovanjem sinova da postanu najbolji sportisti svih vremena.

Jedna od odličnih odluka u građenju radnje napakovane akcijom u ringu i olovo-teškom psihološkom studijom kinjenja, jeste brisanje jednog od sinova koji je takođe

imdb.com

14

Bez nježnosti

15

uškaraca“ moćno mi „The Iron Claw“

vanje sa m ocem Kevinov lik u fokusu je prve trećine radnje, tokom koje spoznajemo količinu testosteronskog pritiska kojem je izložen u kući. Za trpezom ne postoje druge teme osim priželjkivanog pojasa svetskog prvaka u rvanju omiljenog sina Kerija (Vajt), profesionalnog bacača diska koji se sprema za Olimpijske igre u Moskvi (1980) koje u poslednjem trenutku postaju samo san zbog odluke američkog predsednika Džimija Kartera da ih bojkotuje zbog ruske agresije na Avganistan. „Omiljen“ je zaista reč koja se izgovara, a čitavo breme očekivanja se sa Kevina automatski prebacuje na Kerija koji to teško podnosi, jedva oporavljen od traume zbog kraja jedne dobre prilike za medalju. Još teže je najmlađem sinu Majku (Stenli Simons), kojeg prozivaju zbog „mekušave“ prirode, kao nekoga koga sport uopšte ne interesuje i ko želi da postane rok muzičar.

On se iskrada iz kuće na probe benda, ali u trenutku kada sa ponosom najavljuje predsto-

Film inspirisan tragičnom istorijom porodice Fon Erik

imdb.com

Četvrtak, 22. februar 2024.

Impresivna rvačka scena

jeći koncert, biva zgnječen kao buba od oba roditelja.

Psihološki profili svih članova porodice Fon Erik odlično su razrađeni, kao i njihovi međusobni odnosi. Međutim, najimpresivnije je ono što je Durkin otpočetka želeo da oslika u scenariju: destruktivna moć slepe ambicije emotivno uštirkanog patrijarha koji sinove, jednog za drugim, gura u ponor.

Fiktivna kletva

Religiozni dom sa jasno definisanim granicama ponašanja, odrastanje bez pokazivanja bilo kakve vrste fizičke ili emotivne slabosti i fokus na sport – to su načela prema kojima sinovi moraju da žive. Majka podržava pravila koja je definisao suprug, a njen jedini komentar na bilo koju vrstu drame u kući glasi: „Rešite to među sobom.“ Durkin nije konsultovao nikoga of Fon Erikovih tokom procesa pisanja scenarija, ali je od Kevina dobio zeleno svetlo da ispriča njihovu priču na svoj način. Postoje intervencije koje nemaju blage veze s istinom, što iskreno rečeno, nije nikakav prekršaj ako scenario pije vodu. Na primer, u filmu, Kevin veruje da je porodica pogođena „kletvom“ koja uzima živote njenih članova. U stvarnom životu, to nije bio slučaj.

Sve to ne kvari utisak koji film ostavlja – nepatvoren i uzbudljiv. Što se kastinga tiče, govorimo o odličnim glumcima kojima se ništa ne može zameriti osim možda niske stature s obzirom na to da su Fon Erikovi bili gromade od ljudi (niko nije bio niži od 1,90, tako da su Efron i Alen što se toga tiče nepodob-

REŽIJA: Šon Durkin ULOGE: Zak Efron, Džeremi Alen Vajt, Haris Dikinson, Mora Tirni TRAJANJE: 132 min

ni izbori, iako ne glumački).

Tu je neophodno pomenuti i Harisona Dikonsona, koji se u neku ruku vraća svojoj ulozi Karla iz satire „Triangle of Sadness“ (Ruben Ostlund, 2022) po sposobnosti da menja mimiku i stav od „Balensijage“ do „H&M“ modela kao Majk, sin koji ima šanse da ispuni sve snove despotskog oca. Dikinson je ime na koje treba obratiti pažnju, jer pokazuje sve znake svestranosti koji su se, reklo bi se, malčice izgubili na komercijalnoj filmskoj sceni. „The Iron Claw“ poseduje i jednu stranu koja je zaista mogla da se zaobiđe: plačljivu, tipično holivudski manipulativnu, ali joj se to da oprostiti zbog efektnog scenarija, fantastično koreografisanih rvačkih scena i glumaca koji bi i od traljave priče napravili nešto dobro. Retko se u filmovima ovog tipa doživi ljubavna priča koja ne postane otužno sladunjava, i uz to – ostaje samo jedna. Nema vrućih seks-scena i suza koje se liju u potocima.

Tako da, ukupan utisak o Durkinovoj sagi o rvačkom klanu fon Erikovih jeste jako dobar.

Ocjena: 4.5/5

16 SERIJE

Četvrtak, 22. februar 2024.

Koža

Efektan završetak banjalučke tr

Mračna bajka o su

Moćan uvid u traumu izgubljene generacije

Piše:

Davor pavlović

B

io jednom jedan grad, u kojem je živio jedan Slobodan Milošević, ali ne onaj na kojeg mislite. Vremenom su njegov grad počele da ospijedaju sve jače sile zla... I naš junak nije više mogao da se u njemu snađe. Da bi preživio, morao je da ih savlada. Zvuči kao bajka nakon koje uvijek očekujete srećan kraj i rečenicu: „I živjeli su srećno do kraja života.“ No, u ovom slučaju nije tako.

Iako svaka epizoda serije „Koža“ počinje nekim citatom iz bajke, ova priča uopšte ne liči ni na jednu koju su napisali, recimo, Braća Grim ili Hans Kristijan Andersen. Razlog leži u tome što je u njoj preslikana naša surova stvarnost, a glavni krivac za takav rezultat je Nikola Pejaković – Kolja.

Nakon „Mesa“ i „Kostiju“, desetodjelna serija u RTS i „Bosonoga“ produkciji, koju je Pejaković napisao i u njoj odigrao glavnu ulogu, uspješno je zatvorila banjalučku trilogiju.

imdb.com

Neko drugo vrijeme

Sa provjerenom ekipom iza i ispred kamere sa režiserom Sašom Hajdukovićem na čelu, a koja je radila i prethodne dvije Pejakovićeve serije, napravljena je mračna pripovijest koja se polako rasplamsava, zadaje šamare i završava nokautom.

Dok je u fokusu „Mesa“ bila proizvodnja ćeavapa, a „Kosti“ su nam pričale o istoimenim junacima koji su bili dovedeni do tačke pucanja - „Koža“ je takođe priča o jednom gradu, mentalitetu i traumama, ali sa najviše autobiografskih elemenata.

Svaka epizoda počinje jednim (ne)bajkovitim citatom, koji se kasnije provlači kroz radnju.

Seriju otvara izlazak glavnog junaka Slobodana Miloševića

17

Četvrtak, 22. februar 2024.

rilogije Nikole Pejakovića i Saše Hajdukovića

urovoj stvarnosti Teritorija poslijeratnog haosa, kriminala, nasilja i razorenih vrijednosti očigledno je ona na kojoj se autori serije najbolje snalaze. Ni nakon „Mesa“ i „Kostiju“, dobar rezultat nije izostao (Pejaković, u fleš-bekovima ga igra Aleksandar Jovanović) iz zatvora u Hagu, u kojem je proveo deset i kusur godina, zbog dilovanja narkotika. Tokom robije, na koži su mu se pojavile neobične crvene fleke za koje niko ne zna od čega su, ni šta su. Po izlasku iz zatvora, Milošević želi da se vrati u rodni grad, koji je napustio uoči rata, kada je otišao da studira u Beograd.

Za vrijeme njegovog odsustva, mnogo stvari se promijenilo. Roditelji Vladan (Nebojša Dugalić) i Radmila (Sanja Vejnović) nastradali u Sarajevu, gdje su se preselili u stan tetke Natalije (Vesna Trivalić) zbog očevog posla. Slobodanova velika ljubav Dragana (Nataša Ninković) udala se za lokalnog mafijaša Gojka Šljivara (Ljubomir Bandović), koji vodi rat sa drugom grupom mafijaša koju predvodi Sikira (Marko Gvero).

Ni policija Miloševiću nije oprostila „dugove“ iz prošlosti, posebno njen direktor Žarko (Jovo Maksić). Nije izostavljeno ni pitanje vjere, koja je jedan od Koljinih zaštitnih zna-

nema ništa, sa novom, korumpiranom klasom društva.

Iako je radnja kompleksnija, sa nekoliko vremenskih tokova i narativnih rukavaca, „Koža“ ipak ne dostiže nivo „Kostiju“, koje su već u prvoj epizodi zadale udarac u stomak, a bol nije puštao do kraja. Ovdje je znatno sporiji ulazak u priču, a pritom ni nakon nekoliko epizoda, serija ne podiže tenziju do usijanja i ne dolazi do klimaksa, niti ima tu emotivnu težinu koja vam para utrobu, kakvu su imale „Kosti“. U „Koži“, Pejaković se razletio po silnim pričama koje je želio da obuhvati, pa se nije striktno fokusirao na glavnog junaka, njegove traume i borbe sa vlastitim demonima.

Bez obzira na to, serija drži pažnju i vješto raskrinkava devijacija sa kojima živimo, pretvarajući ekran u borilište u kojem se ubija, vara i krade. Sve to prikazuje, izbjegavajući stereotipe i melodramatičnost, direktno sipajući u lice stvari koje svi znamo, a o kojima većinom ćutimo.

Atmosfera je i ovdje odlična; režiser je sa vizuelnom teksturom savršeno razdvojio ere u kojima se dešava radnja i sve vrijeme držao određeni tempo. Interesantan je i saundrek Petra Bilbije, koji je dodatno „obojio“ seriju i potcrtao njen mrak tamo gdje je to bilo potrebno.

kova, a ovdje je zastupa pop Savo (Aleksandar Stojković), kao neka vrsta duhovnog vodiča za odabir pravog puta.

Mnogo Slobodanovih drugova više nije među živima, dok su neki ostali u dilerskim vodama, poput Kita (Ljubiša Savanović), a mora da se suoči sa traumama i tragovima prošlosti u gradu u kojem vladaju neka nova pravila igre, dok jedinu pomoć dobija od komšije Boška (Slobodan Ninković)...

Sam protiv svih

Teritorija poslijeratnog haosa, kriminala, nasilja i razorenih vrijednosti očigledno je ona na kojoj se Pejaković najbolje snalazi. Kada u nju povremeno ubaci dijaloge prožete inteligentnim humorom i vrlo tačne opservacije o društvu, dobar rezultat teško da može da izostane.

U „Mesu“ se vidio potencijal za nešto veliko; „Kosti“ su ga i pokazale, pa i prebacile ljestvicu očekivanja, da bi se od „Kože“ očekivalo najmanje isto. Ovdje je takođe u prvom planu naglašen sukob neprilagođenog pojedinca koji je imao sve a sada

Momci iz komšiluka mondo.rs

Fleš-bek u kući roditelja koje igraju Nebojša Dugalić i Sanja Vejnović

Na produkciju, koja je u posljednjem poglavlju trilogije dosegnula vrhunac, kao i vizuelne i tehničke aspekte koji su zaslužni za stvaranja čitavog jednog mikrokosmosa - ne bi trebalo trošiti riječi. Isto važi i za glumu. Čak bi bilo nepravedno istaći nekog posebno, jer su svi likovi dobro napisani i dio su šire slike, iako je Pejakovićev (anti)heroj u većini scena u prvom planu.

Podsjećajući na momka iz komšiluka i pripadnika izgubljene generacije, kojima je rat okre-

nuo život naopačke, iako mu gluma nije primarno zanimanje, Pejaković je odigrao Slobodana dovoljno iznijansiranog emocijama. Međutim, jedan od razloga zbog kojih „Koža“ nije na nivou „Kostiju“ jeste i to, koliko god bio dobar glumac, nije na nivou Jova Maksića kao Koste, koji je briljirao u toj seriji.

I da... Ostaje nejasno zbog čega je izabrano ime junaka, dobro poznato svima, a opet koje nema nikakve veze sa dotičnim.

Ako je to bio samo mamac, nije bio baš efikasan.

Poznato je da Pejaković voli da se igra sa svojim likovima i da im daje različite manjkavosti, od mentalnih, do fizičkih, poput raznih oblika invaliditeta. To je sa likovima radio u pozorištu, pa je nastavio da to ponavlja i ispred kamere. Ni „Koža“ nije izuzetak, a neki od najboljih primjera su sin od Sedla, pjevačica Stana i Kita.

Od ostalih glumaca posebno upečatljiv utisak ostavlja Nataša Ninković, koja kao Nikol Kidman ponavlja gotovo identičnu ulogu iz jedne u drugu seriju, ali koja joj ipak najviše leži.

Odličan je i Ljubo Savanović kao invalid Kita, dok su ostali - od Bandovića, preko Borisa Isakovića i Milice Janevske, do Vesne Trivalić u ulozi ucviljene tetke - više nego dobri i na visini zadatka. Jedino neprijatno glumačko iznenađenje u seriji je Vuk Kostić, gotovo fizički neprepoznatljiv kao Fudbaler. U kratkoj minutaži koju je dobio, namjerno ili ne, svog lika iskarikirao je do bola.

Dok se neki likovi u „Koži“ sve više zapetljavaju u krug nasilja koji vodi konfrontaciji, drugi pronalaze način da se iskupe, što predstavlja mnogo više optimizma, nego što se od Pejakovića moglo očekivati. Najvažnije, na koncu, jeste to što je i u ovoj seriji uspio da pruži vrlo tačnu i aktuelnu dijagnozu našeg društva. I svih njegovih bolesti.

Ocjena: 4/5

18

Četvrtak, 22. februar 2024.

PREPORUKA

Jelena Vušurović, akademska slikarka

privatna arhiva

Volite da biste bili voljeni

Jelena Vušurović: Rado se vraća emisijama Branka Kockice i Minje Subote

ZGRABI FILM Film je za čovjeka uvijek predstavljao neki bijeg od stvarnosti. Kao dijete, često sam jedva čekala da se zalijepim ispred ekrana, željno iščekujući misti-

ku što slijedi. Negdje u ljudskoj prirodi ipak je da ono što je ispred nas, pa bio to i film, mora duboko da nas dotakne.

Kad već govorimo o filmu, neka moja preporuka bude „Wuthering Heights“ (Piter Kosminski, 1992), adaptacija istoimenog romana Emili Bronte iz 1847. godine. Kao

umjetnica mogu da zamislim ogromne pustare Jorkšira i da potpuno prisutna, u hladnom salonu, za drvenim stolom, posmatram tu tragičnu, a ipak fatalnu ljubav Ketrin i Hitklifa.

Mislim da ta neprevaziđena dramska snaga bezvremenog klasika sa surovom stvarnošću svakodnevnog života - i dan-danas očarava gledaoce i čitaoce.

Vjetrovima i olujama nikad kraja. Sljedeće oluje dolaze sa Sicilije. Film „Malena“ (Ðuzepe Tornatore, 2000) sa Monikom Beluči, najljepšom ženom tih prostora, govori o odrastanju, sazrijevanju, provincijalizmu i licemjerju. Za mene je fascinantno kako je svaki vid ljudskosti ili neljudskosti satkan u tako jednom malom mjestu koje ne prihvata ljepotu, ni dostojanstvo jedne žene. Malena je apsolutni primjer provincijskog mentaliteta koje možemo naći svuda oko nas, nažalost i bez filma.

Zadržaću se na drami i vratiti se u 1665. godinu. Negdje sam u Delftu, u Holandiji, naslonjena sam na drvo i posmatram sedamnaestogodišnju Grit koja je pomoćnica slikara Jana Vermera. Filmu me je privuklo upravo obožavanje njegovih djela. Istinu ili pretpostavku kako je to tada bilo možemo vidjeti u drami „Girl with a Pearl Earring“ (Piter Veber, 2003) sa prekrasnom Skarlet Johanson. U filmu, kao i u životu, nije ti potrebna škola da bi razumio svjetlo... Samo ljubav može da te uvuče u tajanstveni svijet.

TV Svaki kulturni program neophodan mi je za rad i stvaranje, to je jedino što pratim, ali od drame preko metala, ipak u meni leži jedno malo dijete koje

je ostalo zaljubljeno u Branka Kockicu. Glumac i voditelj Branislav Branko Milićević godinama je očaravao djecu, edukovao i stvarao jednu od najboljih emisija posvećenu najmlađima. Ipak bi i sada trebalo podsjetiti naše najmlađe da „u svijetu postoji jedno carstvo, u njemu caruje drugarstvo“.

Ne smijemo zaboraviti ni Minju Subotu koji je kao autor i voditelj pokrenuo zabavnu seriju „Muzički tobogan“. I dan-danas odzvanjaju stihovi „Muzika je put do sreće, to je šuma, reka, lug, put do njenog srca kad te ona neće, muzika je stihu drug“.

Ono što gledam i što bi trebalo mnoge generacije da gledaju jeste humoristična serija „Friends“. Ona pokazuje kako proći kroz životne lekcije, porodične probleme, ljubav, dramu i prijateljstva.

MUZIKA Muzika mora da ima energiju.

Samo ću reći devet Gremi nagrada, 45 singlova, bend mog djetinjstva i odrastanja, fantastična četvorka Metallica. Čak i sada mladi muzičari od njihove pjesme „Unforgiven“ prave baladu. Godine idu, stare navike ostaju, Metallica ostaje u srcu; uvijek je ,,ubacim“ u pojedine djelove svojih slika. A pored nje, tu su i grupe: AC/DC, Iron Maiden, Nirvana, Guns N’ Roses, Rammstein...

ZAOBIĐI FILM / TV / MUZIKA Ne preskačite nijednu izložbu slika. Svako djelo može vas odvesti u svijet unutrašnjeg duha. Ne okrećite glavu od pozorišta i odslušajte svaku izvedbu Crnogorskog simfonijskog orkestra. Nek vam ne drže pozornost televizija i trenutna dešavanja, jer tako ostajete daleko od sebe.

Pronađite mir i vratite se onim pravim vrijednostima. Zagrlite sebe i one pored vas. Pjevate, iako ne znate tekst pjesme.

Igrajte, iako ne znate korake plesa. Volite da biste bili voljeni.

19

Četvrtak, 22. februar 2024.

Usher

v

DZUBOKS ve što je Ašer, ultimativni Smeđu r’n’b fuckboi sa prelaza izdva vijeka, želio da do-

Coming Home

dina čekani album „Coming Home“. Ašer je do narednog dana stigao i da utoli glad bjelosvjetske žute štampe viješću da je, naravno u Vegasu, uletio u treći brak – a album najavio kao svoj način da „zbori i komunicira sa svakom ženom“.

Ono što slijedi na albumu je, ukratko, minimum predigre (drugi stih koji ćete čuti bukvalno je „I wanna be inside ya’, I’ll be coming“), a maksimum izdržljivosti. Jer, od prve do posljednje od 20 pjesama Ašer pleše i klizi niz svilenkast, mazan ali sasvim čvrst gruv. I da, tjera vas da ga energetski, osmijehom, kukom, stavom – do kraja ispratite.

Lik koji je realno prije dvije decenije bio „novovremenski Majkl Džekson“, sada je sasvim svjestan da je zvijezda sa pokrićem žestokog legata koji samo može da pokuša da nadgradi. U ovoj, zreloj fazi karijere, mejnstrim superstar ne krije čitavu planinu samopouzdanja. Nikad nije ovako smjelo i direktno bio spreman da (ženama, naravno) isporučuje zahtjeve. U pjesmi „I’m the Party“, recimo, uvjerava divnu družbenicu: „If you want me to slow down, don’t

Idles

Ocjena: 73/100

pitchfork.com

amazon.com

kaže spektaklom na Super bol poluvremenu – jeste da je i dalje relevantan. Za manje od deset sekundi uspio je, pak, nešto mnogo bitnije: da nas ubijedi, da nam je takav r’n’b i sada vrlo potreban.

Iz epicentra najvećeg sportskog i američkog spektakla, te noći u Las Vegasu lansiran je povratnički, osam go-

be shy girl – look me in the eye girl... I want my energy to match yours“.

I otprilike, tu postaje jasno da sav taj ritam i ples nijesu samo primarno zavođenje, već i želja za zabavnom i životnom komunikacijom. I da je to istovremeno i suština Ašerove karijere, ali i sve ono što nam r’n’b i dalje znači i može značiti.

Za svaku himnu ljubavi tu odmah sleti i igra raskida: Ašer je najljući u „Cold Blood“ na neku krasnooku koja ga je prevela žednog preko vode a da ne trepne... Da bi postao pomirljiv već u „Good Good“ i postao lascivno zavodljiv u „Kissing Strangers“. „Coming Home“ je zbog tog silnog ritma i sile od rasplesanog života rijedak primjer mejnstrim albuma koji u 20 pjesama zaista ne dosadi. Pa je ta šira slika bitnija od gomile infantilnih ili pretranjanih stihova – ili otkačenih, skoro čudačkih momenata poput „prevođenja“ Džoelove „Uptown Girl“ u „A-Town Girl“. Kada Ašer ove zime poruči „Keep on Dancing“, to ne zvuči isprazno, niti bez pokrića. I sasvim je dovoljno za krunu novog vladara Vegasa.

S. S.

TANGK

Džo Talbot sada ljubavne pjesme (još gore!).

Skojaveželimušto jeste da osjetite ljubav U suštini, Talbot je sada lik je trenutno potreb- koji može da vas posrana u životu. „Ljubav mi je fiksacija, sve ostalo mi sada djeluje kao teško sranje“, govori tip koji nas je navikao da bude pogan, žestok i sirov, u velikom modernom postpank bendu Idles.

Ovaj svijet, eto, i dalje zna da iznenadi, pa je „TANGK“, peta ploča bristolskog benda, zapravo njihova prva kolekcija ljubavnih pjesama. Što ne znači da ova ekipa i dalje nije opora, invazivna, oštra; njen duh i dalje bukti plamenom nepokolebljivosti. To su tipovi i to je muzika o koju se lako i opeći i posjeći, pa neka su

mi iskazanom empatijom i otvorenom potrebom da pripada, da štiti i za nekog izgara. Naravno, postao je otac: gitarski vratolom „Gift Horse“ njegova je posveta kćerki. „Roy“ je jedna cijela gitarska apokalipsa od strepnji i strahova, dok je „A Gospel“ nešto što će Idles sigurno (i opet, neočekivano!) najbliže primaći klavirskom mraku Nika Kejva.

Najdžel Godrič, veliki producent benda Radiohead, potrudio se da sve to zvuči svježe, smjelo, na mahove i eksperimentalno... A disko

bit u pjesmi „Dancer“, sa sve sjajnom ekipom iz LCD Soundsystem, postaće sigurno poslastica za fanove. I ključni je dokaz da Idles i dalje stvara uzbudljivu muziku.

Tako „TANGK“ podsjeća kako lijepo miriše ulica nakon oluje; „Crawler“ je savršena, a sasvim muška najava nove zore... Efektna u istoj mjeri, kao što je „Ultra Mono“ otkačena autoironija, na račun likova

koji bi „namjerno da ubiju neki osjećaj“. Za sve stvari koje je u ličnom plamenu izgubio, za sve koje je u novom plamenu iskalio, Talbot je vinilom uramio ovaj grozničavi san, pa čak i stupio na trip-hop teritoriju u „Pop Pop Pop“. Uz malo zahvalnosti, od sirovog lika koji je skontao da mu je ljubav, eto, ipak jedini odgovor na sve. S. S.

Ocjena: 81/100

20

Četvrtak, 22. februar 2024.

33 OBRTAJA

Dragana Dabović, glumica

slatko-gorkoj draU mediji „Živi i zdravi“ režisera i scenariste Ivana

Ne vjerujem

Dragana Dabović na snimanju filma „Živi i zdravi“

fil

Marinovića, teško da bi sve (ne)predvidive situacije mogle da se riješe, ali i dobiju zabavan ton bez kume Mile – koju autentično i šarmantno iznosi Novljanka Dragana Dabović. Zarazna vrckavost njenog lika, uokvirena beskrajnom duhovitošću i snažnom hemijom sa Goranom Bogdanom, koji igra kuma Zdravka, donosi drugačiji pogled na Crnogorke, a zapravo snažno potvrđuje tezu da površina često umije da zavara, te da ako se tuga ne vidi, ne mora da znači i da ne postoji.

Prije Marinovićevog filma, koji i dalje imate priliku da pogledate ili obnovite u bioskopima (iskoristite je!), Dabović je pažnju šire publike privukla televizijskim ostvarenjima, prije svega serijama „Vojna akademija“ i „Na terapiji“. A svakome ko malo pomnije prati pozorište, jasno je kakav odnos Dabović ima prema teatru, kako kroz „Čiča Mičino pozorište“ sa kojim stvara predstave za najmlađe, tako i kroz večernju scenu. I da ne zaboravimo, naša gošća uvijek se rado vraća i Hercegnovskom pozorištu, u kojem je, sa samo sedam godina, napravila prve glumačke korake.

Uprkos silnoj gužvi u koju je upala s ostatkom filmske ekipe predstavljajući „Žive i zdrave“ od Herceg Novog i Podgorice, do Beograda i Novog Sada, Dabović je izdvojila vrijeme da zavrti naše „Obrtaje“. U njima ćete, između ostalog, saznati koji je prvi film koji je sa mamom preplakala u bioskopu, te zbog čije je dramedije morala da kupi kartu za Pariz i posjeti sve lokacije sa snimanja.

m

Film koji Vas čini srećnom?

- „Once Upon a Time in America“ (Serđo Leone, 1984).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nemam tu potrebu i taj nagon, zaista.

Omiljeni filmski rivali?

- Robert de Niro i Al Paćino, zauvijek!

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Francuski neki, dugometražni, od skoro tri i po sata, čak mu ni naslov nisam zapamtila.

Glumica sam, zadatak mi je da skapiram svaki, ali poenta ovog ostvarenja bila mi je nejasna zato što je cijeli film rađen tako da ga je iz ruke snimala kamera. Radnja je jako spora, svi su mi objašnjavali da je ultra-mega-umjetnički, ali meni tu ništa jasno bilo nije.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Voljela bih da se više i uvijek

priča o položaju žena u Crnoj Gori. Mislim da je to jako važna tema. Takođe, mora više da se govori posebno o položaju ženske djece, i ogromnom broju abortusa zdravih djevojčica.

Svi se sjećamo kampanje #neželjena, ali potrebno je i mora više da se govori o tome, kao i o virdžinama. To je nešto što našu najdivniju zemlju čini najtužnijom.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Ja sam potpuni fan kanala „National Geographic“, obožavam dokumentarce. Nedavno sam gledala „Život pingvina na Madagaskaru“, trenutno sam

21

Maja Medić

Četvrtak, 22. februar 2024.

Doduše, više sam gledala mamu što ona plače, pa sam i ja plakala za njom. Bila sam mala, skoro ništa nisam razumjela, ali mi je bilo prelijepo što smo u bioskopu, zajedno.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Sve sa kojima se družim već sam vodila na piće.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- On bi zapravo pobjegao sa Balkana, zato što ne bi imao slobodu izraza, jer je ovdje sve zabranjeno. Cenzuriše se sve i emituje za pet, šest ili deset godina. Mislim da se Tarantino ne bi bavio balkanskim temama, jer smo za mnogo stvari i dalje u 19. vijeku.

mu

mnogo mi je teško palo. Obožavala sam ga.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Da l’ si ikada mene voljela“, Knez.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Nisam imala idole u srednjoj.

Bila sam već pametnija nego u osnovnoj, što se idola tiče. Imala sam tada uzore u glumcima. I dan-danas, nemam taj momenat „javne ličnosti“, ni sada kada sam okružena njima. U srednjoj školi sam bila jako svjesna da su to ljudi od krvi i mesa.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Pa neće mene, hahahaha.

TV

z ika

m u idole potpuni fanatik u vezi sa temom o pingvinima, skroz sam ušla u materiju, hahhaha. Tako da, sve scene sa pingvinima.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Ono malo žuto pile, moja kćerka sada to gleda.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Jaoj, ne znam, možda Džibonijeva pjesma, bilo koja.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Jaoj, ne pamtim to tako, scene pamtim više. Recimo, sve scene, dijalozi iz filma „Ubistvo sa predumišljajem“ (Gorčin Stojano-

vić, 1995). Odrasla sam na tom filmu. Ali, možda omiljena replika mi je iz one scene ispod mosta, kada Nebojša Glogovac govori: „ Znam Jelo, znam da je sranje“.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- U Pariz, nakon što sam pogledala film „Midnight in Paris“ (Vudi Alen, 2011). Vrlo brzo, mislim nakon mjesec, kupili smo karte i pošli. Mislim da smo obišli i sve lokacije na kojima je film sniman.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Titanic“ (Džejms Kameron, 1997). Joj, bože, koliko suza.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Mene na moju porodicu najviše podsjećaju dalmatinske pjesme, Džiboni i Oliver Dragojević. Na familiju me najviše podsjeća „Dženi“, kao i sve pjesme Klape Cambi.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Ne diraj moju ljubav“, Klapa Cambi.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „We Are the Champions“, The Queen.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Dženi“, Oliver Dragojević.

Vaša pjesma za karaoke?

- Ne pjevam na karaokama.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Đorđa Balaševića.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Uf, svi narodnjaci.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Kao malenu, Toša Proeskog.

To sam doživjela baš lično,

Serija idealna za kišni vikend?

- „La casa de papel“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Bolji život“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Moja serija „Na terapiji“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Breaking Bad“ sam prekinula. Teško mi je bilo i nisam mogla da nastavim. Tema se poklopila sa mojom privatnom agonijom i nisam mogla da nastavim.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Breaking Bad“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Kada sam bila mala, željela sam da imam sve iz serijala „Harry Potter“. Prvo iz knjiga, a kasnije i iz filmova.

Najdraži par iz serije?

- Milena Dravić i Gaga Nikolić, oni su alfa i omega.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Okruženje koje imam u filmu „Živi i zdravi“. Da sam ih ja birala, sve njih bih od prvog do posljednjeg odabrala.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija!

SvetlanaVIŠNJIĆ

22

Četvrtak, 22. februar 2024.

kalendar

I

nspektor je na stolu ostavio vizit-kartu, a sa spakovanim koferom pred beogradski let Dušan Kovačević nije se mogao čudu načuditi. „Znamo da putujete u Ameriku. Znamo da ste se viđali sa nekim ljudima i da ćete tamo sresti neke problematične ljude. Ako budete imali nekih neprijatnosti, da dođete, javite, ispričate...“ Mnogo godina ranije, recimo, ranih pedesetih, u Nikšiću je postojao foto-studio Milana Ristina. Jedno ime davno zaboravljeno, ali ga je Bota Nikolić pamtio dok je bio živ. E, takvom Ristinu, drčnom i namrštenom liku koji je imao pobožno i ponosno držanje čovjeka ubijeđenog da radi najbitniji posao na svijetu, dječak Bota banuo je kao šegrt. I već prvog dana zaradio ukor, kada je film iz fotoaparata otvorio prije razvijanja, da što prije vidi što je to uslikao – i tako sve upropastio.

Orao pao

Od tog foto-filma i iz te ulice sa kafanama u centru, koje i sada možete poznati samo po jednoj ili dvije neugledne stolovače izbačene ispred vrata – kreće i početak filmske priče o „Balkanskom špijunu“ (1984).

A kasnije i o Bredu Pitu i o tome kako ga je Bota svijetu otkrio na jednom američkom kastingu, i...

Jedna isljednička molba: drugovi, zaboravite sada sve što znate o „Balkanskom špi-

Četrdeseti rođendan tragikomičnog masterpisa p

Svi tužni psi tranzicione apokalipse Strašna bi greota i nepravda bila da Iliju Čvorovića svedemo na nekoga ko je zbog države onako golootočki ponosno patio, da bi mu na kraju ostali samo nedočekani ili nedokučivi ideali. Ne, on je mnogo više od takvog lika junu“. Zamislite i to da nikad nijeste čuli ni: „Mene ako se sete na Dan bezbednosti, sete se“; ni: „Staljin vas je ubijao, ali vas nije ubijao dovoljno“; pa ni: „Ajde lepo priznaj, a Đura će ti oprostiti što te je tukao“...

I eto, zamislite sad da ga prvi put gledate utišanog tona.

Možda, ali možda s usana Bate Stojkovića uhvatite i pročitate ono „Orao pao!“... Ali budite sigurni: ima tu nešto što bi i u „nijemoj“ varijanti, od početka do kraja, učinilo da sve

razumijete. E, to nešto je Botin jezik pokretnih slika.

To nešto tiče se i one krivice, koja vas ponekad tjera da se pravdate, a da znate da nijeste ni krivi, ni dužni. Sa takvom krivicom, početkom osamdesetih u Ameriku je, onog dana kad mu je neki „udbaš“ u beogradski stan banuo, poletio Dušan Kovačević. A pred povratak kući javljeno mu je i to, da je stan obijen. Ništa nijesu uzeli. Samo je, eto, neko tu stukao cijelu bocu viskija, pa

serbiantimes.info

Bata Stojković u ulozi koja će mu obilježiti karijeru

se lagano moglo skontati da je tu neko bio dugo i temeljno...

Dovoljno da se ono, što je Dušana žuljalo kao kamenčić u cipeli, ili kao krivica, zametne u klicu i u priču. Recimo, o Iliji Čvoroviću.

Nekima je zvučalo kao vic: našli se lik koji je samo pisao scenarija i još jedan lik sa kamerom, pa da rade režiju. Niko nije vjerovao u „Balkanskog špijuna“, niti u to da Bota, direktor fotografije i Dušan, pisac – mogu da režiraju film.

Bukvalno su bili meta šale po beogradskim filmskim krugovima. Uvaljivali su im Fabijana Šovagovića za ulogu Ilije, govorili im da Bata sa Čubure, Bata Stojković, ima previše problema s alkoholom i...

Trećeg dana snimanja zamalo su odustali. U nekom naletu euforije na setu taj Bata je uštinuo Miru Banjac, ona prijetila da će navrat-nanos da ode, a Kovačević Nikoliću rekao da je najbolje da sve batale, a da će mu on svakako platiti honorar. Sjutradan je Bata došao da se izvini prvo Boti i Dušanu, pa Miri, i... Ma, „Nije lepo, Jakovljeviću, da budem lud, a da to ne znam“!

I da, „Oće centrala da pogreši jednom, ali ne sto puta“. Naj-

23 wikimedia.org

Četvrtak, 22. februar 2024.

paranoje „Balkanski špijun“ žešći trik koji su Bota i Dušan tu izveli, bio je taj da ubijede Jugoslaviju da je to film o traumi, tj. o liku koji je u toj mjeri žrtva golootočke tamnice i čistke, da je decenijama kasnije uletio u žešću paranoju...

Pa još sam počeo da špijunira komšiju i da svuda vidi državne neprijatelje. Ukratko, „Balkanski špijun“ je tada, početkom osamdesetih i u periodu kad je Jugoslavija bila najotvorenija ka Zapadu, „čitan“ kao film o paranoiku kojeg je proizveo jedan rigidniji, represivni komunizam.

Ulickani komšija

imdb.com

Drugi su Iliju vidjeli, prosto, kao starog poštenjačinu koji je, kao svaki pravi drug iz partije – i zakleti antiglobalista. „Je l’ to znači da je Ilija bio jedna beslovesna budaletina, da ću iz invalidski’ kolica gledati kako ponovo gradite kapitalizam, kako ponovo uprežete ljude u jaram?“.

Pa još kad vidite tog gospodina Petra Jakovljevića (Bora Todorović) sa druge strane, tog kicoša koji se iz Francuske vratio sa gomilom para, „dijanom“ parkiranom ispred vrata, pričom o „Solidarnosti“ i Poljacima i dobro popunjenom štednom knjižicom, pa planom da otvori nešto tako pogano kao što je privatni biznis, i... Dakako, drugovi, sigurno vam špijunske i mučiteljske metode druga Čvorovića nijesu po volji; ali molim vas, pa sigurno ne možete reći da drug Ilija, onako ideološki, nije u pravu!

Nego stvarno, ko je taj Ilija Čvorović? Ni paranoik sa Stok-

holmskim sindromom, žrtva navučena na metode mučitelja, a ni antiglobalista starog kova... „Pa, nisi ti da čovek poludi zbog tebe. Malo uobražavaš, daješ sebi do značaja...“. „Balkanski špijun“ je, vidite, stvarno vraški zakukuljen i mnogo vrijedan film... ali, sa distancom od 40 godina i s iskustvom naše stvarnosti, ipak ga je mnogo lakše pročitati.

Hajde, prvo, da Iliju odgonetnemo u ogledalu tog Jakovljevića: nije meta Čvorovića nikakav krupni i opasni buržuj, reakcionar iz emigracije koji će državu da baci pod noge...

Nego jedan ispošćeni, sasvim neostvareni šećeraš, otac zavisnika, bjegunac od svega i svačega, pa i od sopstvene ljubavnice... Ukratko, karikatura od toga, kakav nas Zapad i kakva nas tranzicija sljeduje. Samo što, eto, Iliji djeluje strašan – jer mu najbolje taj Jakovljević objasni, koliko je kukavac neostvaren.

Ali, strašna bi greota i nepravda bila da tog Iliju svedemo na lika koji je zbog države onako golootočki ponosno patio, da bi mu na kraju samo ostao portret od nedočekanih ili nedokučivih ideala. Ne, Ilija Čvorović mnogo je više (ili: mnogo manje, kako hoćete): mnogo žešći reakcionar, od tamo nekog banalnog lutka u francuskim krpicama Petra Jakovljevića. I potpuno je nebitno, je li to nekakva desna ili lijeva ili staljinistička reakcija: ne, postoji tu nešto mnogo i, onako prepotopski, opasnije od ideologije. Balkanština i sudbina koju smo, može bit’, za sobom

Famozno ispitivanje „narodnog neprijatelja“ Bore Todorovića

Fantastični plakat filma premijerno prikazanog 23. februara 1984.

dovukli još onda kad smo ovamo sjargali i skotrljali odnekuđ sa Karpata.

Prezrela Juga

Cijeli je lavirint jada i jeda u takvom liku, koji je od svoje zemlje i njenih promašenih ideala patio toliko, da je od nje napravio totem, a državnoj moći i sistemu se klanjao...

I u svim tim likovima, koji bi se pred policijske isljednike, komesare i partijske drugove pojavljivali u najljepšem svadbenom odijelu, nakinđureni i mirisni, pa se klanjali pred svetinjom od neke debele plave fascikle sa krugovima od silnih šolja za kafu. Pa još vjerovali, da je to, tu, baš spisak i zbir njihovih grehova. I njihov slučaj. Jer im je od cijele lične vrijednosti i samopoštovanja ostalo to, što ih neko, možda prati.

E, takav Ilija Čvorović, takva pozna i prezrela Jugoslavija od osobe, nije sposoban da vidi da mu je za sve kriv sistem koji je bilo tako lako mijenjati, otvoriti, oplemeniti. Nego učauren u svoju balkanštinu i balkansku traumu, taj grešni

grešnik krivicu traži u nekakvom spoljnom faktoru, u nekakvim izdajnicima, malignim uticajima, hibridnim likovima, ma... Znate već i dodajte sami.

Ukratko, Ilija je slika i prilika svih budućih nacionalista, koji su svoj strašni ideal i totem od države ostavili svim budućim tajkunima i jahačima tranzicione apokalipse. Za kojima, kao psi, četvoronoške i slomljenog srca, na kraju bauljaju tužni Čvorovići.

Eto zbog toga, na kraju, Ilija Čvorović ni ne zna što je taj, pred njim zavezani Jakovljević, pa ga još posle svega pita: „Ko si ti?“. I na kraju je jasno da su mu krivi i dužni i globalisti, i titoisti, i kapitalisti, i svi svi – pa i oni koji su ubijali, ali nijesu ubijali dovoljno. I jasno je zbog čega u naciklim pukotinama represivnog, totalitarnog, ne primjećuje gangrenu tranzicionog svijeta.

I, drugovi, jasno vam je zbog čega je na kraju tako lako navijati za jednog četvoronoške pruženog, sistemski ujađenog, od sopstvene neostvarenosti srca prepuklog, druga Iliju ČvoroviStojan STAMENIĆ ća?

24

Četvrtak, 22. februar 2024.

kalendar

U

Slovo o korupciji

Politički realistično remek djelo „Z“, Gavrasovo kapitalno ostvarenje premijerno prikazano 26. februara 1969. godine u Francuskoj, donijelo je priču o turbulentnom periodu šezdesetih godina prošlog vijeka u fabrikovanoj zemlji (čitaj: u Grčkoj).

Režiser je priču zavrtio oko ubistva jednog od lidera opozicione partije ljevice i pokušaja militantne, desničarske vlade da sakrije istinu o zločinu. Iako možda zvuči kao krajnje jednostavna filmska igra, „Z“ to nije. I stoga je plasiran na francusko tržište (perfektan tajming za Međunarodni filmski festival u Kanu) sa vrlo preciznom namjerom.

Gavras je kao podlogu uzeo istiniti događaj, ubistvo grčkog političara Grigorisa Lambrakisa šest godina prije filmske premijere, ali svejedno: kompleksna prošlost koja je ganjala režisera bila je sasvim usklađena sa radnjom istoimenog romana Vasilisa Vasilikosa. Maestralni skript Horhea Sempruna, uz Gavrasove trilerske dodatke, ritmičku montažu Fransoa Bonoa, fotografiju Raul Kutara i muziku maestra Mikisa Teodorakisa, pretvorio je „Z“ u emotivan, inteligentan

Maestralno po

Uprkos tome što se film pojavio davne 1969, i dan-danas brutalno reflektuje stvarnost u kojoj živimo. Stoga, nije ni čudo što se baš ovaj Gavrasov triler smatra remek djelom i jednim od ključnih ostvarenja evropske kinematografije 20. vijeka i implozivan ples u kojem se zadrtost istražitelja (Žan-Luj Trentinjan) perfektno poklapa sa borbom protiv korupcije.

Režiser je pristupio priči sa posebnom pažnjom, a od svih njegovih odluka najinteresantnija je ona da cijeli film „prelomi“ kroz zvaničnu istragu smr-

ti opozicionara, i povjerivanje slučaja mladom sudiji kojem je jasno da je u pitanju politički zločin, kao i kroz kadrirano umrežavanje ambicioznog

Poster remek djela premijerno prikazanog 1969. u Francuskoj imdb.com

prkos inicijalnom negodovanju, filmofili zapravo uživaju u konceptu pravljenja lista. I dok igra oko nekih kategorija umije da bude drastično kompleksna, ima i onih, poput „političkih filmova“, kojima je značajno lakše pristupiti. I da, možda jeste krajnje diskutabilno što bi tačno sve moglo da se podrazumijeva pod ovom kategorijom, ali činjenica je da određena filmska ostvarenja sa lakoćom možemo da nazovemo kvalitetnim političkim analizama.

Jedan od njih je i vrlo personalni triler „Z“ maestra Koste-Gavrasa koji je, zbog vrućih političkih previranja u rodnoj Grčkoj, bio prinuđen da stvara na francuskom tlu i tamo kreira sasvim precizan filmski opus koji predstavlja svojevrsno socio-političko upozorenje generacijama što dolaze.

Pedeset pet godina od premije

Četvrtak, 22. februar 2024.

ere trilera „Z“ u režiji Koste-Gavrasa

25

Grčka simbolika

Ovaj svojevrstan potpis inovativnog Gavrasa nešto je sa čime će nastaviti da suočava filmofile i u svim narednim ostvarenjima. I dok je krajnje diskutabilno da li je grčki režiser sa „Z“ zaista započeo sasvim novi žanr, čija je pravila sam definisao, činjenica je da je, pozajmivši „holivudski“ način snimanja, ovim vizuelnim političkim upozorenjem cinema veritea, alegorijski otvorio jedna vrata... Ona kroz koja jasno vidimo težinu (filmskog) političkog aktivizma, opkoljenu neumoljivim konzervativnim snagama.

Uprkos tome što se film „Z“ pojavio davne 1969. godine, kada ga sada gledate iz kadra u kadar postaje vam sve jasnije koliko zapravo reflektuje stvarnost u kojoj živimo. Stoga, nije slučajno to što se baš

ovaj Gavrasov triler smatra kapolavorom evropske filmske scene 20. vijeka. Njegova specifična poruka o kompleksnom periodu u Evropi i dan-danas tjera mnoge nacije da, tokom kriznog perioda u kojem se nalazimo, analiziraju scenario u kojem opresivni sistem ganja neistomišljenike. I da ne zaboravimo: uprkos tome što je očekivano zbunio Francuze ovako mističnim nazivom filma, Gavras je namjenski iskoristio antički grčki izraz za „živog čovjeka“.

Kao jedno od najboljih političkih filmskih ostvarenja svih vremena, zahvaljujući precizno postavljenim elementima „Z“ decenijama ostaje relevantan, što sasvim sigurno inicira ljubomoru mnogih savremenih režisera. Bilo da govorimo o samoj fabuli, scenariju, režiji, montaži ili, na koncu, o muzici, Gavrasov politički triler bio je i ostao perfektna moralna i režiserska lekcija. L. MURSELJEVIĆ

imdb.com

novinara koji pribjegava nedozvoljenim sredstvima da bi kompromitovao one na vlasti.

imdb.com

olitičko upozorenje

Međunarodni filmovi sa više nominacija za Oskara odavno više nijesu incident, pa smo tako imali scenario u kojem je čak pet naslova bilo kandidovano i u glavnoj, kao i u još nekim kategorijama („Roma“, „Parasite“, „All Quiet on the Western Front“). No, 42. uručenje Oskara te 1970. godine obilježio je revolucionarni presedan. Nove stranice istorije, kada govorimo o „poklapanju“ dvije kategorije, ispisalo je upravo političko ostvarenje „Z“.

Iako je Gavras očekivano izgubio od Džona Šlesindžera i ultrapopularnog filma „Midnight Cowboy“ u glavnoj kategoriji, Oskar za najbolje strano ostvarenje i montažu (!) nijesu mu mogli umaći. A kada govorimo o međunarodnoj kategoriji, u kojoj je završio kao predstavnik Alžira, konkurencija je bila izuzetno jaka. Uprkos krajnje kompleksnoj fabuli i za taj period krucijalnoj političkoj igri filma „Z“, Gavras je ipak morao da pobijedi dvije na sličan način kompleksne teme – „My Night at Maud’s“ Erika Romera i „Bitku na Neretvi“ Veljka Bulajića.

U Kanu su, pak, Francuzi namijenili Zlatnu palmu drugom.

Uprkos tome što je „Z“ njihova produkcija, nijesu mogli da ignorišu Lindzija Andersona i maestralnu alegoriju „If...“.

Ipak, Gavras je iz Kana otišao zadovoljan. Nagrađen je priznanjem žirija, a Žan-Luj Trentinjan, sasvim zasluženo, osvojio je nagradu za najboljeg glumca.

imdb.com

Revolucionarna bitka na Oskarima

Kadrovi iz filma koji šalje moćnu poruku budućim generacijama

26

Četvrtak, 22. februar 2024.

v

PODGORICARENJE

Mirkov bilijar u Minesoti

S

ve što o Mirku Jarediću znamo je ono što je stvarao. I to je sasvim dovoljno da bi, eto, mogao da posluži kao sjajan lik za film ili seriju „Fargo“.

Onako, skoro na tragu koenovske cinične fantastike, koja djeluje stvarnije od stvarnog života.

Ukratko, čoek je prije više od vijek bio jedan od inovatora bilijara. Sa sve registrovanim patentom za značajno poboljšanje bilijarskih štapova, i to na sjeveru Minesote, blizu kanadske granice, bogu iza tregera, u snijegu američke provincije... Ma, original „Fargo“. „Neka se zna da sam ja, Mirko M. Jaredić (Yaridich), državljanin Crne Gore, stanovnik Čisholma, okrug Sent Luis, država Minesota, izumio izvjesna nova i važna unapređenja vrha bilijarskog štapa“... Piše u zvaničnoj prijavi za registraciju izuma, koju je početkom marta 1920. ispunio. Pa Američkom zavodu za patente (United States Patent Office) dostavio i detaljne grafičke prikaze planova, tehničku izvedbu, opis poboljšanja.

I sve je to zvanično prihvaćeno i registrovano kao izum u februaru 1921. godine.

Kratak opis onoga što je crnogorski pronalazač osmislio, možete pronaći u onlajn bazi Američke kancelarije za patente, odnosno u 283. broju njihove „Gazete“. Tu, uz grafički prikaz, očigledno strastveni zaljubljenik u bilijar, Jaredić opisuje da se sa njegovim izumom obezbjeđuje, da se vrh bilijarskog štapa može pravilno centrirati u odnosu na kraj. I da se pri tome izbjegava čest problem da se

Opis Jaredićevog izuma u biltenu Američkog zavoda za patente

vrh štapa „pomiče“ tokom i nakon duge upotrebe... Takođe, bilijarski majstori, ovim izumom, mogu i da oblikuju i podese vrh štapa po ličnim afinitetima. Što je, u konačnom, bila i značajna inovacija za velika takmičenja gdje se i traži najveća preciznost.

Detaljan opis ove bilijarske novotarije jednog Crnogorca možete, na tri strane koje je Mirko tada otkucao i uz lijep grafički opis priložio, pronaći i u onlajn bazi sajta Evropskog patentnog zavoda (espace.net). I tu se, naravno, lako stiče utisak i o njegovom karakteru, kao patentnom autoru.

I to je, nažalost, skoro sve što o Mirku možemo znati: na zvaničnom sajtu američke savezne države Minesota dostupan je i dokument, da je mnogo kasnije, kao dizajner ikonostasa sredinom četrdesetih, naveden među onima koji su kompletirali izgradnju pravoslavne Crkve Svetog Đorđa, u istom Čisholmu. I znamo, da je početkom pedesetih preminuo u Minesoti.

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

O Čisholmu, tek kratko: riječ je o rudarskom gradu „gvozdenog pojasa“ Minesote, koji je početkom dvadesetih imao skoro deset, a sada ima približno 5.000 stanovnika. Naslonjen je primarno na obližnju luku Dulut, dobro poznatu referencu upravo iz „Farga“. Dominantno, u Čisholmu žive potomci rudara Finaca, Njemaca, Norvežana ali, interesantno, tu je i jedna od najstarijih i brojnih zajednica Slovenaca u Americi.

Među svima njima, eto, bio je i jedan Mirko, kojem je početkom dvadesetih, kada Crna Gora kao država već faktički nije postojala, bilo bitno da u patentnoj prijavi o sebi navede samo odakle je, i da i dalje ima crnogorski pasoš. O tome kada je došao u Ameriku i Minesotu, nažalost, nemamo podatke. Osim što je, eto, lako pretpostaviti da je u tada važnom rudarskom centru u provinciji obavljao fine majstorske poslove, uživao u bilijaru, ostavio igri koju je volio jednu važnu inovaciju - a pred kraj života ugradio i trud za trajanje zajednice svojih zemljaka, tamo na sjeveru Minesote.

I da: daleko od toga da je Mirko Jaredić jedini pronalazač među crnogorskim iseljenicima u Americi, u periodu prije vijek i više. O njima je, u sjajnom radu za Maticu, pisao Ivo Mišur. Jedan je, na primjer, prije Prvog svjetskog rata osmislio sklopljivu četkicu za zube i jedan važan kuvarski kalup za hranu! Ali, to je već neka druga priča...

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 22. februar 2024.

LONDON CALLING Crtež Kare Voker jasno reflektuje strah, ali i izražava nadu da ova vrsta podsjećanja na istorijska zlodjela, na koncu, ipak može učiniti veliku stvar za borbu protiv kolonijalizma i rasizma

K

Zapetljane prošlosti

olonijalizam i rasizam su, sasvim opravdano, neke od tema koje se stalno ponavljaju i, iz godine u godinu, obrađuju u svim umjetničkim formatima. U većini slučajeva u posljednjih desetak godina, najčešći odgovori na tu temu bili su vizuelnog karaktera.

Takav je slučaj i s ovim februarom i londonskom izložbom „Entagled Pasts: 1768-now“. „Zapetljane prošlosti“, nova

ISSN 2957-2800

Moćni crtež Kare Voker na posteru izložbe „Entagled Pasts: 1768-now“

postavka u Kraljevskoj akademiji umjetnosti na Pikadiliju, obuhvatila je radove najvećih imena u svijetu umjetnosti, od 18. vijeka do danas. I pažljivo je adresirala kako su umjetnici prije nekoliko vjekova prikazivali robove, te kako se i koliko ta interpretacija promijenila kasnije, u modernoj, savremenoj umjetnosti.

Velikani poput Sonje Bojsi, Frenka Boulinga, Džošue Rejnoldsa, Džona Koplija i maestra Džozefa M. Vilijama Tarnera, samo su neka od zvučnih imena čiji su radovi završili na Pikadiliju. Među njima je i efektna vizuelna deskripcija rada „Slave Trade“ (1791) Džona R. Smita o dolasku robova na jednu od plantaža u vlasništvu tadašnje britanske imperije. Rad ko-

ji sadrži skice portreta „crnih glava“ koje su različita imena radila istom metodom, izrazito je mračna strana umjetnosti 18. i sa početka 19. vijeka Ipak, najupečatljiviji izloženi rad, koji je Kraljevska akademija umjetnosti ciljano iskoristila za promotivni poster izložbe, jeste „No World“ američke umjetnice Kare Voker. Crtež, koji je sačinjen od više strogo povezanih elemenata – od crnih ruku koje drže bijeli jedrenjak, do malih silueta na obali koje predstavljaju robove – jasno reflektuje strah umjetnice, ali i izražava nadu da ova vrsta podsjećanja na istorijska zlodjela, na koncu, ipak može učiniti veliku stvar za borbu protiv kolonijalizma Tekst i foto: i rasizma.

Leila MURSELJEVIĆ

„Slave Trade“ Džona R. Smita, rad iz 1791. godine

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

27

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović