Dnevni list Pobjeda 25.02.2024.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 25. februar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20919 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Ekspert za imigraciono pravo ocijenio da je irelevantan podatak da ima više od 780.000 crnogorskih državljana u registru, od kojih više od sto hiljada ne živi u Crnoj Gori

RASKOL U PES-U: Predsjednik države, zamjenik predsjednika Pokreta „Evropa sad“, podnio ostavku na sve stranačke funkcije i najavio velike političke potrese unutar parlamentarne većine

Milatović planira partiju, očekuje saradnju sa Bečićem, Jokovićem i Abazovićem, nada se podršci iz ZBCG

Gori

STR. 4. i 5.

Bugarin: Fokus da bude na onima koji mimo zakona imaju državljanstvo i prebivalište u Crnoj

Politički analitičar Danilo Kalezić ocijenio da u Budvi nema značajnog političkog sukoba među konstituentima bivšeg DF-a Sva dnevna mimoilaženja padaju u vodu kad se uključi Beograd

STR. 4.

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, Jakov Milatović se na taj korak odlučio nakon što je saznao za planove unutar PES-a o izmjenama Statuta stranke, kojima bi bilo ukinuto mjesto zamjenika predsjednika. ,,Milatović je prije desetak dana rekao svojim saradnicima da više nikada neće biti dio liste zajedno sa Milojkom Spajićem, sa kojim se trajno razišao u svakom pogledu“

PRAVNA ANALIZA: Kako je, na bazi pogrešnih pravnih premisa, poništavana presuda Višeg suda u pokušaju terorizma 2016. (1)

Ozbiljna sagrešenja u odluci Apelacionog suda

STR. 2. i

Izvršni direktor Luke Kotor najavljuje rekordnu kruzing sezonu sa 506 dolazaka kruzera

Piše: Milivoje KATNIĆ STR. 9.

Apelacioni sud je ustvrdio da je prvostepeni sud povrijedio objektivni identitet optužbe u navedenom dijelu i obimu. U takvoj pravnoj situaciji nije smio ukinuti pobijanu presudu i vratiti je na ponovno odlučivanje, već je morao, kako je navedeno, preinačiti prvostepenu presudu. Ovo je ozbiljno sagrešenje, nažalost, ne i jedino, u Rješenju Apelacionog suda

Cetinjani i Novljani šetali u znak podrške Ukrajini

POGLED

Istina, hrabrost i odlučnost naše su oružje

STR. 10. i 11.

Sud nikšićki, sud Karađorđev, Dušanov sud i sud Sv. Save

Politički analitičar ocijenio da to što je Jakov Milatović napustio PES nije iznenađenje, te da je tu odluku donio znatno ranije

Vujović: Predsjednik će pokušati da sruši ili destabilizuje Vladu

PODGORICA – S obzirom na to da je odluka Jakova Milatovića o napuštanju partije donijeta znatno ranije, logično je da se tražio adekvatan momenat da bi taj potez donio najviše benefita onom ko ga povlači. Očekivano je da je Milatović dobio podršku od nekih parlamentarnih i vanparlamentarnih partija te da će pokušati ići ako ne u momentalno rušenje, onda u destabilizaciju Vlade, odnosno vladajuće većine – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring. Vujović je, komentarišući Milatovićevo napuštanje Pokreta „Evropa sad“, rekao da to ne predstavlja iznenađenje. - Javnost se pripremala za takav scenario, a i bilo je više nego vidljiva netrpeljivost između dvije ključne osobe u državi, ali i u PES-u. Ono što privlači pažnju jeste odgovor na pitanje zašto sad i sa kim je ovaj potez predsjednik Milatović usaglasio. S obzirom na to da je odluka o napuštanju donijeta znatno ranije, logično je da se tražio adekvatan momenat da bi taj potez donio najviše benefita onom ko ga povlači. Za očekivati je da je Milatović dobio podršku od nekih parlamentarnih i vanparlamentarnih partija te da će pokušati ići ako ne u momentalno rušenje, onda u destabilizaciju postojeće vlade, odnosno vladajuće većine – istakao je Vujović. Kazao je da se to najbolje vidi na polju sektora bezbjednosti, gdje postoji visok stepen saglasnosti između Demokrata, Ure i predsjednika Milatovića, a sa druge strane, sukob sa ljudima iz okruženja Milojka Spajića.

IZAZIVANJE

VANREDNIH IZBORA

- Pošto je sukob bio neizbježan, ovaj potez vjerovatno ima veze za pokušajem izazivanja vanrednih parlamentarnih izbora. Nije svejedno ako bi Spajićeva vlada pala, a da nije ispunila nijedno obećanje, pa čak ispustila priliku da privede kraju pregovore sa EU, ili da ova ili neka druga parlamentarna većina nakon punog mandata, ili makar nakon ispunjenja dijela

Jasno je da Milatović ima ambiciju da bude lider nove partije ili političkog bloka, tako da nas takav potez ne treba iznenaditi. Vidjećemo da li ima osnova u najavama da se može očekivati stvaranje tzv. centrističkog bloka koji bi činili Ura, Demokrate i Milatovićevi podržavaoci, moguće sa Milatovićevim ljudima okupljenim u novu partiju, koju bi eventualno predvodio, odnosno podržao aktuelni predsjednik – rekao je Zlatko Vujović

ključnih obećanja, uđe u izborni proces – ocijenio je Vujović. Prema njegovim riječima, oštar sukob Spajića sa Milatovićem, Dritanom Abazovićem, a moguće i s Aleksom Bečićem, ne bi bio iznenađenje. - Ukoliko se desi radikalizacija ovog sukoba, Spajić ukoliko bude želio da politički preživi, mora da povlači brže i jače poteze. Vidjećemo kako će se ponašati nekadašnji DF, odnosno sadašnja opozicija, ali i koga će podržati mediji koje koristi zvanični Beograd. Ako je suditi po dosadašnjem njihovom djelovanju, Milatović može očekivati podršku srpskog predsjednika i njegovih resursa – istakao je Vujović. Na pitanje da li očekuje da će sa Milatovićem partiju napustiti i veći broj članova PES-a, Vujović je rekao da je „za očekivati da nas čeka u većoj ili manjoj mjeri već puno puta viđen scenario napuštanja partijskih funkcionera koji pripadaju manjini same partije“. - Ostaje nepoznanica koliko podržavalaca ima Milatović u PES-u. Jasno je da nema većinu, jer da je ima, ne bi napuštao partiju. Spajić ima stvarnu moć u ovoj državi, za razliku od Milatovića, te ima veći potencijal za klijentelističko djelova-

Spajić mora izaći iz kruga u kome se našao i proširiti savezništva. Od kada je na vlasti, povlačio je poteze koji su mu samo pomogli da taktički odgodi sukob. Nije stvorio značajnije partnerstvo na domaćoj sceni, ali, istina, nije ni spalio mostove prema opoziciji – rekao je Vujović

nje, tako da ima izuzetno velike šanse da održi najveći dio partije na okupu. Međutim, to ne znači da može izbjeći da znatan dio poslanika njegove liste potraži utočište u drugim političkim partijama – kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, „Spajić je dobio partiju, samo što ne znamo koliko ona u ovom trenutku vrijedi“.

- No, brzo ćemo dobiti odgovor. Problem Spajića nije količina moći kojom može raspolagati kao premijer, već nedostatak ljudskih resursa koji mogu upravljati njom. Stoga Spajić mora izaći iz kruga u kome se našao i proširiti savezništva. Od kada je na vlasti, povlačio je poteze koji su mu samo pomogli da taktički odgodi sukob. Nije stvorio značajnije partnerstvo na domaćoj sceni, ali, istina, nije ni spalio mostove prema opoziciji – rekao je Vujović. Ocijenio je da Spajiću „vrijeme ubrzano curi, a potezi manjkaju“.

- Iako, poređenje sa raspadom DPS-a je puno manjkavosti, ipak ima sličnosti. U jednom takvom sukobu Đukanović je u kratkom periodu napravio veliki broj savezništava sa nekadašnjim protivnicima i uspio da porazi favorizovanog Bulatovića. Spajić je potpuno zanemario partnerstva. Nema dobre odnose ni sa opozicionim partijama, niti sa nevladinim sektorom. Niti ima značajniju medijsku podršku, a državne resurse mu i dalje kontrolišu partije koje rade na njegovom

RASKOL U PES-U: Predsjednik države, stranačke funkcije i najavio velike političke

PODGORICA - Punih dvadeset mjeseci od osnivanja Pokreta ,,Evropa sad“ i samo 115 dana od izglasavanja

Vlade na čijem je čelu predsjednik PES-a Milojko Spajić, predsjednik Crne Gore i zamjenik predsjednika stranke Jakov Milatović je najavio, podnošenjem ostavke na sve stranačke funkcije, buran raskol unutar najjače parlamentarne partije. Istovremeno, Milatovićev razlaz sa Spajićem izazvaće, bez ikakve dileme, veliku političku krizu unutar aktuelne parlamentarne većine, koja bi mogla da uzdrma opstajanje i rad 44. Vlade Crne Gore.

Milatović očekuje i Abazovićem,

rušenju. Poziciju mu drže zapadni partneri, čije povjerenje u njega je poljuljano savezništvom sa nekadašnjim DF-om. Sve u svemu, Spajić ima mnogo veće šanse na uspjeh ako iskoristi poziciju premijera i izgradi mrežu jasnih saveznika. Ako prepusti inicijativu Milatoviću, predsjednik Crne Gore uz pomoć prosrpskih i proruskih snaga i tzv. centrističkog bloka može poraziti Spajića –kazao je Vujović. Na pitanje kakve posljedice za državu može imati sukob predsjednika i premijera, Vujović je rekao da, ukoliko Milatović bude išao u destabilizaciju Vlade i pokušaj njenog rušenja, jasno je da se to može odraziti na evropske integracije. - Nadam se da se Milatović neće upustiti u avanturu nalik Abazoviću, koji je u sličnom trenutku blokirao proces evropskih integracija i iznevjerio evropske partnere. Milatović je dosad jasno isticao da su evropske integracije prioritet Crne Gore kome treba sve podrediti. Stoga želim da vjerujem da neće učiniti ništa što bi ugrozilo takav scenario, iako bi neki njegovi podržavaoci, a posebno zvanični Beograd, jasno željeli da se zaustavi ubrzavanje pregovora o crnogorskom članstvu u EU – kazao je Vujović.

AMBICIJE

Upitan kakav politički potez Milatovića očekuje sada, da li će formirati svoju partiju ili se približiti nekim strankama i kojima, Vujović je rekao da je Milatović mlad političar, na početku svoje političke karijere, koji svakako ne planira da se zadovolji jednim predsjedničkim mandatom.

- Jasno je da on ima ambiciju da bude lider nove partije ili političkog bloka, tako da nas takav potez ne treba iznenaditi. Vidjećemo da li ima osnova u najavama da se može očekivati stvaranje tzv. centrističkog bloka koji bi činili Ura, Demokrate i Milatovićevi podržavaoci, moguće sa Milatovićevim ljudima okupljenim u novu partiju koju bi eventualno predvodio, odnosno podržao aktuelni predsjednik – dodao je Vujović. I. KOPRIVICA

OSTAVKA MILATOVIĆA Juče po podne, ne klasičnim, zvaničnim saopštenjem, već iznenadnom objavom na društvenoj mreži Iks, Milatović je obrazložio osnovne razloge zašto je odlučio da odbaci sve funkcije u stranci koju je osnovao juna 2022. godine sa Milojkom Spajićem. -Prilikom osnivanja Pokreta „Evropa sad“, građanima smo obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog o politikama koje su inkluzivne i održive. Istovremeno, obećali smo da će kompetencije i lični integritet predstavljati odlučujuće faktore pri zapošljavanju i napredovanju. Takođe, obećali smo drugačiju političku kulturu, utemeljenu na uvažavanju različitosti i afirmisanju evropskih vrijednosti – kazao je Milatović.

Potom je još aktuelni zamjenik predsjednika PES-a iznio vrlo lošu ocjenu o dosadašnjem djelovanju partije, naročito nakon osvajanja vlasti na parlamentarnim izborima.

-Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja Pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u Pokretu - napisao je Milatović.

Potom je objasnio da će, zbog svih dostignuća, PES ostati ,,važan dio“ njega jer su „zajedno ispisivali istoriju demokratskih promjena u zemlji“.

-Kao i do sada, isključivo vođen interesima građana, kao predsjednik Crne Gore sve svoje kapacitete usmjeriću ka realizaciji ključnih državnih prioriteta - obećao je na kraju objave Milatović.

ODGOVOR SPAJIĆEVE

EKIPE

Samo dva sata nakon Milatovićeve objave uslijedio je od-

govor ljudi iz vrha PES-a lojalnih Spajiću, koji očito ima jasnu većinu u rukovodstvu stranke. -Odavno je primjetna namjera Jakova Milatovića da opstruira rad 44. Vlade Crne Gore i PES -a, što je kulminiralo današnjim Tviter napuštanjem partije - poručili su u Pokretu „Evropa sad“. Nadaju se, kako su istakli, da će zbog javnog interesa aktuelni predsjednik smoći snage da se „izdigne iznad ličnih netrpeljivosti i da će se voditi interesima građana, za razliku od dosadašnjeg postupanja, i da neće izlaziti iz svojih ustavnih nadležnosti“.

- Vjerujemo da je zato dobro što je Milatović shvatio da je vrijeme da napusti PES, kako društvo ne bi trpjelo zbog ličnih nezadovoljstava. Ovo je način da se odnosi grade na novim osnovama koje će, nadamo se, biti kvalitetnije - podvukli su u toj partiji.

Iz PES-a nijesu propustili da populistički podsjete javnost na neke nedavne poteze Spajićeve vlade u koje su ubrojali ,,dijalog sa opozicijom“ te ,,uspješan popis“, kao i ,,povećanje minimalnih penzija na 450 eura“...

Iz saopštenja Pokreta „Evropa sad“ jasne su dvije političke činjenice: da sukob odavno tinja mimo javnosti, ali i da je objava Milatovića dokaz da zamjenik predsjednika nema većinu u rukovodstvu PES-a.

RAZLOZI PADA

Sada je izvjesno da onaj javni sklad unutar parlamentarne većine, izglasavanje sudije Ustavnog suda, izbor vrhovnog državnog tužioca, konsultacije premijera i predsjednika o imenovanju ambasadora, dogovor o političkim imenovanjima u državnim preduzećima - bio je samo igrokaz za evropske partnere.

Fascinantne riječi pohvale Fon der Lajen, Varheljija, Borelja i drugih evropskih birokrata, ali i američkih poput O’Brajena, ponovo su Crnu Demokrate Alekse Bečića, koje iz izvršne vlasti pokrivaju sistem bezbjednosti, iz petnih se žila trude da sačuvaju ljude koje je postavio njihov nekadašnji koalicioni partner, bivši premijer Dritan Abazović. Time i da sačuvaju nezgodne i optužujuće istine o radu Abazovićevih ministara Filipa Adžića i Ane Novaković-Đurović. Još više i značajnije, da se nekako iz fokusa Specijalnog tužilaštva izmjesti ,,minuli rad“ Rada Miloševića i drugih funkcionera Ure u poslovima šverca cigareta. Ali i da se ne razotkriju veze domaćih agenata ANB-a sa funkcionerima BIA…

Zlatko Vujović

države, zamjenik predsjednika Pokreta „Evropa sad“, podnio ostavku na sve političke potrese unutar parlamentarne većine

Milatović kreće u osnivanje partije, očekuje saradnju sa Bečićem, Jokovićem Abazovićem, nada se podršci iz ZBCG

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, Milatović se na taj korak odlučio nakon što je saznao za planove unutar PES-a o izmjenama Statuta stranke, kojima bi bilo ukinuto mjesto zamjenika predsjednika. ,,Milatović je prije desetak dana rekao svojim saradnicima da više nikada neće biti dio liste zajedno sa Milojkom Spajićem, sa kojim se trajno razišao u svakom pogledu“

Goru lansirale kao ,,zvijezdu pristupnih pregovora“ i ,,već viđenu“ prvu članicu EU od zemalja Zapadnog Balkana. Sada se vidi kratkovidost crnogorskih zapadnih prijatelja. Jučerašnji javni rat unutar PES-a potvrđuje staru političku istinu: ono što je sklono raspadu, raspada se neminovno, ponekad i na iznenađenje samih aktera sukoba. A posljedice, to je već izvjesno, biće politička destabilizacija i rat doskorašnjih saveznika unutar parlamentarne većine.

Zato je važno analizirati i neposredne razloge koji su doveli do Milatovićeve objave rata u PES-u, ali i ona suštinska, programska i, još važnije, interesna mimoilaženja.

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, Milatović se na taj korak odlučio nakon što je saznao za planove unutar PES-a o hitnim izmjenama Statuta stranke kojima bi bilo ukinuto mjesto zamjenika predsjednika. Umjesto zamjenika, planirano je da se uvede funkcija potpredsjednika partije; birala bi se dva ili tri potpredsjednika, među kojima bi jedno mjesto bilo rezervisano za ženu.

Istovremeno, takva izmjena organizacione strukture u vrhu bi znatno oslabila političku poziciju Milatovića, što on nije htio da čeka ,,skrštenih ruku“. Sve je to aktuelnog predsjed-

nika države uvjerilo da je većina u vrhu stranke okrenuta Spajiću, kojem Milatović odavno prigovara ,,samovoljno ponašanje“, odsustvo ,,strategijskog promišljanja“, ali i neke poslovne dilove, koje Milatović ocjenjuje ,,vrlo problematičnim“.

-Milatović je prije desetak dana rekao svojim saradnicima da više nikada neće biti dio izborne liste sa Milojkom Spajićem, sa kojim se trajno razišao u svakom pogledu - tvrdi jedan izvor Pobjede.

Drugi izvor Pobjede iz PES-a saopštio je i da nijesu ,,tako idilično“ protekle konsultacije Milatovića i Spajića o imenovanju ambasadora. Predsjednik države tražio je da, unutar kvote PES-a, on odluči o dva amabasadorska prijedloga, što nije naišlo na odobravanje Spajića i ekipe. Istovremeno, svojevrsni cirkus u petak o imenovanju PES-ovog kandidata za člana borda direktora EPCG, jedanaestočasovna burna pretponoćna pregovaranja i konačni odabir - sve je to bilo ,,okidač“ za Milatovićevu jučerašnju akciju.

To je istovremeno i uvod u veliku političku krizu u Crnoj Gori koja bi mogla da ima značajne posljedice i na budućnost 44. Vlade Crne Gore, ali i da otvori priliku za neka nova savezništva stranaka.

MILATOVIĆEVA

STRANKA

Osnivanje sopstvene stranke ili pokreta je, po tvrdnjama izvora Pobjede bliskih predsjedniku države, najrealnija opcija daljeg nastavka Milatovićeve karijere.

-Milatović u potpunosti kontroliše rad danilovgradskog odbor a PES-a, računa i na znatan dio podgoričke filijale stranke, odnosno na lojalnost Izvršnog odbora Podgorice,

kao i na neke odbore na sjeveru Crne Gore. Milatović očekuje i javnu podršku poslanica PES-a u Skupštini Crne Gore Radinke Ćinćur i Jevrosime Pejović, ali nije isključeno da mu se pridruži još neki važan funkcioner ili funkcionerka PES-a – tvrdi izvor Pobjede. Izvjesno je, takođe, da Jakov Milatović odavno kuje planove za formiranje svoje stranke, a u Spajićevom taboru tvrde da je, još kao zamjenik predsjednika PES-a, imao kontakte, ali i neku vrstu pregovora sa bivšim funkcionerima SNP-a, Markom Kovačem, Danijelom Đurović, Miomirom Vojinovićem, Nebojšom Vuksanovićem, za koje se spekulisalo da kreću u formiranje nove političke stranke. Da li je i Milatović dio te političke slagalice - brzo će se saznati. Milatović nije prisustvovao stranačkim organima stranke, nakon što je 9. oktobra prošle godine paralelno organizovao sjednicu Izvršnog odbora, Odbora glavnog grada PES-a. Istovremeno je tada održana sjednica poslaničkog kluba kojom je predsjedavao Milojko Spajić. Isključena poslanica Jevrosima Pejović bila je na sastanku Izvršnog odbora podgoričkog odbora PES-a pozvana - od strane Milatovića. Pobjeda je tada pisala da je

Ovo nijesu dobre vijesti za Crnu Goru, ali jesu za vlast u Srbiji, koja u velikoj mjeri utiče na poteze stranaka parlamentarne većine, naročito partija Andrije Mandića i Milana Kneževića. Da li se ovim potezom odbacivanja PES-a i najavom formiranja svoje stranke i Jakov Milatović kandiduje za novog, a vrlo direktnog, saveznika politike vlasti Aleksandra Vučića

na čelu podgoričkog odbora PES-a upravo Jakov Milatović i da prisustvo isključene poslanice Pejović sastanku dijela podgoričkog odbora faktički znači i raskol u PES-u jer je postalo izvjesno da dio podgoričkog odbora, uključujući i Milatovića, ne priznaje odluke Predsjedništva. Milatović je nakon toga kritikovao proces formiranja Vlade tražeći da njen dio bude koalicija ZBCG, a potom i netransparentnost programa „Evropa sad 2“. Prije nekoliko dana je i javno podržao prosvjetare, što je od rukovodstva Vlade ocijenjeno kao nož u leđa. To je, međutim, samo djelić buduće aktivnosti sada već politički spremnog na djelovanje Jakova Milatovića.

TEŠKO VRIJEME

ZA 44. VLADU

U vremenu koje slijedi premijer Milojko Spajić će biti na velikim iskušenjima da održi funkcionisanje Vlade: Jakov Milatović će svakako ići na strateško partnerstvo sa Demokratama Alekse Bečića, ali i saradnju sa SNP-om Vladimira Jokovića, koji su mu politički bliskiji od kripto-maga Spajića. Premijer i predsjednik PES-a već je na velikim iskušenjima što se tiče kontrole bezbjednosnog sektora. Tu je evidentno da se Demokrate, koje iz izvršne vlasti pokrivaju sistem bezbjednosti, iz petnih žila trude da sačuvaju ljude koje je postavio njihov nekadašnji koalicioni partner, bivši premijer Dritan Abazović. Time i da sačuvaju nezgodne i optužujuće istine o radu Abazovićevih ministara Filipa Adžića i Ane Novaković-Đurović Još više i značajnije, da se nekako iz fokusa Specijalnog tužilaštva izmjesti ,,minuli rad“ Rada Miloševića i drugih funkcionera Ure u poslovima šverca cigareta. Ali i da se ne razotkriju veze domaćih agenata ANB-a sa funkcionerima BIA. Istini za volju, Bečić i Šaranović nijesu mogli da spriječe smjenu Abazovićevog političkog intimusa Artana Kurtija iz ANB-a, ali su se zato potrudili da aktuelni direktor Agencije Boris Milić ne bude zami-

Sada se vidi kratkovidost crnogorskih zapadnih prijatelja koji su do juče ,,kovali u zvijezde“ crnogorske političare koji ,,fantastično vode Crnu Goru ka EU“. Jučerašnji javni rat unutar PES-a potvrđuje staru političku istinu: ono što je sklono raspadu, raspada se neminovno, ponekad i na iznenađenje samih aktera sukoba. A posljedice, to je već izvjesno, biće politička destabilizacija i rat doskorašnjih saveznika unutar parlamentarne većine

jenjen nekim rješenjem koje bi predložio Andrej Milović, ,,komita“, kako ga podrugljivo zovu iz Demokrata i Ure. Novi politički odnosi unutar parlamentarne većine, koji će biti totalno izmijenjeni nakon Milatovićevog istupa, značajno će otežati poziciju Milojka Spajića. Sada će još više biti zavisan od lidera koalicije ZBCG Andrije Mandića i Milana Kneževića, ali će morati i da gradi, što prije, mostove saradnje sa Bošnjačkom strankom Ervina Ibrahimovića, kako bi znatno umanjio uticaj Bečića i njegovih ljudi u Vladi Crne Gore. Biće to teško vrijeme izazova za Milojka Spajića i njegov dio PES-a. Ali i za Crnu Goru, jer je očito da političke stabilizacije - neophodne za zatvaranje desetak poglavlja u junu ove godine kako su obećali iz Bisela – neće biti. A time ni ubrzanog puta ka Evropi.

To nijesu dobre vijesti za Crnu Goru, ali jesu za vlast u Srbiji, koja u velikoj mjeri utiče na poteze stranaka parlamentarne većine, naročito partija Andrije Mandića i Milana Kneževića. Da li se ovim potezom odbacivanja PES-a i najavom formiranja svoje stranke i Jakov Milatović kandiduje za novog, a vrlo direktnog, saveznika politike vlasti Aleksandra Vučića? Biće sve jasnije, valja sačekati samo prvu krizu funkcionisanja vlade Milojka Spajića. N.ZEČEVIĆ / D.ĐURANOVIĆ

NIKAD VIŠE ZAJEDNO: Milatović i Spajić

GOV.ME

Politički analitičar Danilo Kalezić ocijenio da u Budvi nema značajnog političkog sukoba među konstituentima bivšeg DF-a

Sva mimoilaženja padaju u vodu kad se uključi Beograd

PODGORICA – Politički

analitičar Danilo Kalezić ocijenio je za Pobjedu da u Budvi nema značajnog političkog sukoba među konstituentima bivšeg DF-a, te da sva dnevna mimoilaženja padaju u vodu kad se uključi Beograd.

Budvanski odbor Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović, koji je funkcioner Demokratske narodne partije, razmijenili su oštra saopštenja nakon posljednje sjednice lokalne skupštine, optužujući jedni druge da sarađuju sa DPS-om. NSD je pozvala Milana Kneževića, predsjednika DNP, da „urazumi Jovanovića“. Jovanović je, sa druge strane, za produbljivanje političke krize optužio NSD.

OSOBENOSTI

Kalezić je rekao da je Budva veoma specifična jer ima svoje lokalne osobenosti koje, kako kaže, nemaju druge opštine. - Prije svega zbog pragmatičnosti birača koji su u nekom prethodnom periodu čak 6070 odsto glasali za DPS, a sad veći dio njih glasa za DF. To nam govori da nemamo značajnija politička mimoilaženja, nego je više izražena klijentelistička mreža. Tako da sukob na lokalnom nivou više stavljam u taj kontekst po-

djele plijena, odnosno podjele vlasti nego suštinskih, ideoloških razmimoilaženja koji mogu na prvi pogled da izgledaju – kazao je Kalezić. Istakao je da je Budva jedina opština u Crnoj Gori, a, kako je rekao, teško ćemo naći sličan primjer u svijetu, kojom se upravlja iz zatvora.

- Samo to je dovoljno kompromitujuće za cijelu vladajuću većinu. Mislim da je sukob koji se dešava unutar bivšeg DF-a, pa i unutar konstituenata DF-a, izraz frustracije zbog nemogućnosti da se na adekvatan način zauzmu pozicije unutar opštine, odnosno da se zauzmu instrumenti vlasti unutar opštine, nego da se

radi o nekom suštinskom političkom razmimoilaženju –istakao je Kalezić. Na pitanje može li taj sukob sa lokalnog preći na državni nivo, kada je u pitanju ZBCG, Kalezić je istakao da, „čak i da postoje takve intencije, koalicijom ZBCG i ostatkom vladajuće većine se upravlja iz Beograda“. - Sva ta njihova dnevna mimoilaženja padaju u vodu onog trenutka kad se u crnogorski politički prostor aktivnije uključi Beograd. Vidimo izjave novog ambasadora koji nastavlja tamo gdje je Božović stao. Čak malo sofisticiranije u iskazu, ali suština je ista. Beograd je tu, prisutan, i nemaju namjeru da odustanu od ono-

ga što je kontrola nad izvršnom vlašću, a to najbolje čine kroz koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, odnosno bivši DF – istakao je Kalezić.

PATETIČAN IZGOVOR

Komentarišući lokalni sukob u kojem predstavnik DNP-a – šef budvanskog parlamenta i NSD optužuju jedni druge za saradnju sa DPS-om, Kalezić je istakao da je to „patetičan politikantski izgovor koji koristi vladajuća koalicija ne samo u Budvi, nego i na nivou države, kako bi opravdala svoju nesposobnost i nerad“. Podsjetio je da DPS nije u Budvi na vlasti mnogo duže od 2020. godine. - Civilizacijski je neprihvatlji-

vo da čovjek kojem se sudi za trgovinu narkoticima bude na čelu bilo koje opštine u Crnoj Gori, posebno u trenutku kad Budva treba da bude u punom kapacitetu spremna za turističku sezonu. Sve to oni pokušavaju da prikriju optužbama, koje su politikantske, na račun DPS-a, koji zaista kao opozicija nema ni odgovornost, ni mogućnost da utiče na te procese – rekao je Kalezić. Komentarišući to što su predstavnici NSD, PZP-a i DNP-a u Budvi odbili ponudu Demokratske Crne Gore da se skrati mandat lokalnom parlamentu, Kalezić je kazao da se „oni plaše izbora jer se plaše suda javnosti“.

- Sasvim je logično da posljedice njihove vladavine u Budvi građani ne mogu da nagrade na izborima, već samo da ih kazne. Oni kalkulišu sa tim i žele da odgode izbore što je više moguće – rekao je Kalezić. Prema njegovim riječima, trebalo bi da se umiješa Vlada i iskoristi mehanizme iz Zakona o lokalnoj samoupravi i, kako je istakao, konačno uvede red u opštini koja je ključna za turističku sezonu i druge kapitalne projekte koji se finansiraju iz centralnog budžeta. - Da se konačno stavi tačka na ovu agoniju koja traje u Budvi – dodao je Kalezić.

I. KOPRIVICA

Crnogorski ministar pravde vjeruje da će biti procesuirani odgovorni za napad na Dubrovnik

Milović: Najveća sramota u našoj istoriji

ZAGREB- Mislim da je napad na Dubrovik bio potpuno pogrešan potez. Najpogrešniji potez u crnogorskoj istoriji. To je napravljeno pod uticajem tadašnje JNA i rukovodstva iz Beograda. Tada je rukovodstvo u Podgorici pokleknulo - kazao je u intervjuu Večernjem listu ministar pravde Crne Gore Andrej Milović.

za to. Znate, neki ljudi su u udarnom dnevniku govorili da trideset hiljada krvožednih ustaša s noževima čeka da uđe u Boku i pokolje ljude. Možete li zamisliti osjećaj običnih ljudi, koji ni na kakav način nijesu to mogli provjeriti? Tada su određeni ljudi stvarali atmosferu da bi opravdali to što su planirali, a to je napad na Dubrovnik. Dubrovnik je dragulj Evrope i Crnogorci se

tamo. Imati Dubrovnik u radijusu od dva sata vožnje ili manje, zavisi o kojem crnogorskom gradu govorimo, to je bogatstvo, a neko se tada dosjetio da to bogatstvo treba bombardovati.Gledali smo te scene. Hoću vam reći da se ja lično ne sramim, što sam ja, ili neko iz moje generacije, bio kriv s pet godina, ali duboko se stidim poteza tih ljudi - kazao je Milović.

Neki su u Hagu procesuirani upravo da bismo makli kolektivnu krivicu...Vito Nikolić, veliki crnogorski pjesnik, napisao je jednu od najljepših crnogorskih pjesama ,,Noć sa Dubrovnikom“ upravo o tom strašnom i sramotnom pohodu na Dubrovnik.

je Srbe. Taj i taj Srbin ubio je Bošnjake. Taj i taj Hrvat ubio

Bugarin: onima imaju prebivalište

Na pitanje novinara da li mu je žao što su neki Crnogorci učestovali u napadu na Dubrovnik, Milović je kazao da o tome može govoriti iz dva aspekta - kao čovjek, Crnogorac, i kao ministar pravde Crne Gore.

na granici. Mi redov-

brovnik i boravimo

-Ako me pitate kao čovjeka, kao Crnogorca, ja mislim da je to bio potpuno pogrešan potez. Najpogrešniji potez u crnogorskoj istoriji. To je napravljeno pod uticajem tadašnje JNA i rukovodstva iz Beograda. Tada je rukovodstvo u Podgorici pokleknulo. Ali dugo se i pripremao teren

Andrej

Milović

Poručio je da je to velika, najveća sramota u našoj istoriji, taj pohod na Dubrovnik. -Tu je na ispitu časti pala vjekovna slava crnogorskog oružja. Međutim, kao ministar pravde ću biti, kako me poziv i obavezuje, krajnje konkretan pa ću vam sada govorne ljude koji su u tome učestvovali jer ratni zločin ne zastarijeva. Ja se nadam i vjerujem da ćemo procesuirati

reći da treba da kaznimo odte ljude.

,,A što tebe čeka, Gospodine Grade, u ovoj noći bratske krvomutnje, dok krvnici mirno svoj posao rade? Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!” govore stihovi. I Crna Gora toga se stidi. Time se mogu ponositi samo budale. Ali pravosudni sistem treba reagovati i kazniti sve te ljude. Da bismo makli kolektivnu krivicu, jer to nijesu napravili Crnogorci, Crna Gora, nego je to napravio neki Marko, Janko, Petar... treba tačno znati ko je izdao naredbu, ko je to napravio. I zato je dobro da se kazni i genocid u Srebrenici, i snajperi u Sarajevu, i svi zločini nad srpskim stanovništvom, da se ne kaže Bošnjaci su ubijali Srbe tu i tu, već taj i taj Bošnjak ubio

je Srbe. Taj Srbin je pucao, ubio Hrvata, da se zna imenom i prezimenom ko je tokazao je Milović. Na pitanje novinara Večernjeg lista da li vjeruje da će se nakon toliko godina u Crnoj Gori uspjeti procesuirati oni koji su činili ratne zločine, Milović kaže da je nedavno potpisao Ljubljansko-hašku konvenciju o ratnim zločinima i genocidu, koja je novi mehanizam. -Osamdeset država ju je potpisalo i sarađujemo na tom polju. Crna Gora u svojoj legislativi nema zastaru ratnog zločina, što je od ključne važnosti u ovom i sličnim pitanjima. Predložio sam formiranje specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i ratnih zločina, a Crna Gora baviće se time intenzivno i svjesno. Uostalom, ja želim u Hrvatsku da dolazim kao hrvatski unuk koji s ponosom predstavlja svoju zemlju Crnu Goru - zaključuje Milović. R.P.

PODGORICA – Podatak da imamo više od 780.000 crnogorskih državljana, od kojih više od sto hiljada ne živi u Crnoj Gori, irelevantan je, jer je veliko pitanje koliko se registar crnogorskih državljana redovno ažurira, odnosno veliko je pitanje da li je izbrisan veliki broj preminulih ili odseljenih. Ono što predstavlja egzaktan podatak jeste da ima 670-680.000 crnogorskih državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori i potrebno je ustanoviti koliko državljana ne bi trebalo da bude među njima, a to bi trebalo uraditi prvenstveno sređivanjem registra državljana, što će dovesti i do sređivanja registra prebivališta – kazao je za Pobjedu Bojan Bugarin, ekspert za imigraciono pravo. Istraživanja koja je radio, kako kaže, ukazuju da od tih 670.000 državljana, njih oko sto hiljada ne živi ovdje i da bi trebalo utvrditi koliko njih od tog broja ne bi trebalo da se nalazi u biračkom spisku. Bugarin kaže da ih oko 6070.000 ima prebivalište u Srbiji, a ostatak boravi u državama Zapadne Evrope i SAD. Poručio je da je jedini način da se ovo pitanje na zakonit i ustavan način riješi sređivanjem registra državljana, što će, kako kaže, onda dovesti uporedo i do sređivanja registra prebivališta.

Prema podacima koje je Cen-

imigraciono pravo ocijenio da je podatak da ima više od 780.000 crnogorskih državljana u registru, od kojih ne živi u Crnoj Gori, nije značajan s aspekta analize postojećeg stanja i izvođenja projekcija i zaključaka

Bugarin: Fokus da bude na onima koji mimo zakona

prebivalište u Crnoj Gori

tar za građansko obrazovanje (CGO) dobio od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, crnogorsko državljanstvo na dan 9. februar 2024. godine ima ukupno 785.807 građana. CGO je saopštio da preliminarni rezultati popisa, koji je sproveden u decembru 2023. godine, ukazuju da u Crnoj Gori živi 633.158 građana, što znači da najmanje 152.649 crnogorskih državljana boravi u inostranstvu. Bugarin kaže da su tim podatkom (785.807 državljana) obuhvaćeni svi koji su nekada bili upisani u matične knjige državljana, a u međuvremenu nijesu izbrisani iz Centralnog registra stanovništva, kao i oni koji su od početka funkcionisanja Centralnog registra stanovništva stekli crnogorsko državljanstvo i direktno unijeti u CRS.

NEAŽURIRANOST

- Pitanje je koliko je ažuran registar crnogorskih državljana, koliko u njemu ima preminulih koji nijesu izbrisani. Vrlo vjerovatno da imamo značajan broj onih koji su rođeni u Crnoj Gori 50-ih, 60-ih, 70-ih, 80-ih godina prošlog vijeka, koji su davno napustili državu. Navešću primjer mog pokojnog ujaka koji je rođen u Crnoj Gori a većinu života proživio u Hrvatskoj. Imao je crnogorski pasoš i nalazio se u registru crnogorskih državljana. Ne bi me začudilo da je još njegovo ime u tom registru, jer kada je preminuo

imaju državljanstvo i prebivalište u Crnoj Gori

Trebalo bi se fokusirati na sređivanje registra državljana, a ne prebivališta, da pokušamo da nađemo tih sto hiljada ljudi koji nijesu u Crnoj Gori. Kada ih nađemo i uspijemo da ih identi kujemo, onda treba da se fokusiramo na to koliko ih je steklo državljanstvo druge države nakon 3. juna 2006. godine, čime su prekršili Zakon o crnogorskom državljanstvu. Kada utvrdimo sve to, po sili zakona im se oduzima crnogorsko državljanstvo i oni se brišu iz registra. Tada ćemo imati tačnu evidenciju – kazao je Bugarin

prije sedam godina u Hrvatskoj, pitanje je da li je Ministarstvo unutrašnjih poslova bilo u saznanju da je on preminuo kako bi bio izbrisan iz registra crnogorskih državljana, s obzirom na to da u Crnoj Gori nije bio vođen ostavinski postupak – kaže Bugarin. Istakao je da postoji i značajan broj onih koji imaju crnogorsko državljanstvo, a koji odavno ne žive u Crnoj Gori. - Nije, dakle, ažuriran registar. Taj podatak da imamo više od 780.000 državljana je apsolutno irelevantan. Može da posluži samo za medijske napise i teorije zavjere o fantomskim biračima, kako je navođeno u prošlosti. Registar crnogorskih državljana sa stručne strane nije toliko interesantan, jer to nije relevantna baza koja daje uvid u činjenično stanje u Crnoj Gori. Ono što je interesantno sa aspekta popisa i biračkog spiska, kao i s aspekta sprovođenja analiza i istraživanja, jesu crnogorski državljani koji imaju prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori, dakle, koliko ima crnogorskih državljana u registru prebivališta – kazao je Bugarin, podsjećajući da je taj broj oko 670.000, te da to treba da bude polazna osnova za sva dalja istraživanja i projekcije. Prema njegovim riječima, sa aspekta izbornog procesa i tačnosti i ažurnosti biračkog spiska, za Crnu Goru nije zanimljiva razlika između broja od oko 785.000 državljana u registru državljana i onih oko 670.000 sa prijavljenim prebivalištem. Nije zanimljivo, kako kaže, ni u kojim zemljama žive. - Tih do 115.000 državljana (pitanje da li ih ima toliko, jer registar nije ažuran i tačan) ne treba da budu predmet bilo kakvog političkog i izbornog razmatranja, jer oni nemaju prebivalište u Crnoj Gori. Oni se ne nalaze u biračkom spisku –istakao je Bugarin.

- Ono što je egzaktan podatak je da ima oko 670-680.000 državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori. To su osobe za koje MUP može pojedinačno da izlista ime, prezime, matični broj... jer se nalaze u registru prebivališta. Od tih 670.000-680.000 imate malo više od 540.000 u biračkom spisku, a onih oko 130.000 su maloljetnici – istakao je Bugarin. Prema njegovim riječima, oko osamdeset do sto hiljada crnogorskih državljana ne bi trebalo da se nalaze u biračkom spisku.

STATISTIKA

- Ako se fokusiramo na broj od oko 670.000-680.000 sa prijavljenim prebivalištem, po mojim istraživanjima, od 80-100.000 su oni koji ne bi trebalo da se nalaze u biračkom spisku. Prema najnovijoj statistici, prema podacima MUP-a, stranaca u Crnoj Gori je oko 96.000. Ako se pokaže da na popisu ima popisanih oko 670.000, ako oduzmemo ovih 96.000 stranaca koji bi trebalo da su takođe popisani, dolazimo na brojku od 570.000-580.000 crnogorskih

državljana koji žive u Crnoj Gori. I taj broj je upitan, jer je pitanje koliko je u tom broju sadržano lica koja ne žive u Crnoj Gori, a popisani su jer su članovi njihovih porodica dali sve podatke o njima. - Prema mojim ranijim istraživanjima, oko 80.000-100.000 osoba ne živi ovdje – kazao je Bugarin.

Na pitanje ima li podatke gdje žive, Bugarin je rekao da, prema njegovim istraživanjima, od 60.000 do 70.000 njih ima prebivalište u Srbiji, a ostatak boravi u državama Zapadne Evrope i SAD. Istakao je da nije saglasan sa mišljenjima pojedinih nevladinih organizacija i političkih partija koje zagovaraju tezu da se pitanje sređivanja biračkog spiska treba rješavati kroz sređivanje registra prebivališta. - Sporno je što imate značajan broj crnogorskih državljana koji ne žive u Crnoj Gori, ali nemaju državljanstvo država u kojima žive. Ako ih izbrišete iz registra prebivališta, jer godinama ne žive u Crnoj Gori, vi ćete im oduzeti biračko pravo. Ta lica biračko pravo ne mogu nigdje drugo da ostvare. Recimo, neko-

liko mojih prijatelja državljana Crne Gore žive u Americi. Nakon što im je istakla viza, ostali su da žive u toj zemlji. Već su tamo šest, sedam godina. Kada biste ušli u sređivanje registra prebivališta, mogli biste utvrditi na osnovu terenskih provjera, poziva i slično, da ti ljudi nijesu u Crnoj Gori. Ako biste im ukinuli prebivalište zbog činjenice da ne žive u Crnoj Gori, oni više ne bi bili u biračkom spisku. Lišili biste ih biračkog prava kao ustavnog prava. Takođe, veoma je sporna činjenica na koji način biste sproveli „čišćenje“ registra prebivališta, naročito sporno bi moglo biti ako biste to radili kroz terenske provjere koje bi vršili policajci – kazao je Bugarin.

Na pitanje na koji način je moguće naći rješenje, Bugarin je kazao da to treba činiti kroz sređivanje registra državljana. - Lakše je utvrdiva činjenica državljanstva. Svako ko je stekao državljanstvo druge države nakon 3. juna 2006. po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. To znači da treba da se fokusirate na sređivanje registra državljana, a ne prebivališta.Treba da pokušamo da

Kako otkriti koji državljani treba da budu izbrisani iz registra

Bojan Bugarin kaže da u evropskoj statistici postoji pojam tzv. „Znakovi života“ ili „Signs of life“ u kojoj se govori o „licima koja ne pokazuju znakove života“. - To znači da biste, ako neko ne živi u Crnoj Gori npr. posljednjih 20 godina, vi ćete kroz odgovarajuće evidencije (Poreske uprave, Fonda zdravstvenog osiguranja, Fonda PIO i dr) vidjeti da ta osoba ne pokazuje znakove života

dugi niz godina. Ako uparite evidencije koje vodi Poreska uprava, Fond zdravstvenog osiguranja, Fond PIO i drugi državni organi, vidjećete podatke da postoje ljudi koji dugi niz godina nijesu išli kod doktora, platili porez, doprinose, nijesu se liječili..., to jest, da godinama ne pokazuju nikakve znakove života u Crnoj Gori. To znači da se može odgovarajućim uparivanjem svih registara Poreske uprave, Fonda

zdravstvenog osiguranja, Fonda PIO, škola, univerziteta... doći do onih koji ovdje ne žive, jer oni posljednjih deset, 15, 20 godina ne pokazuju „znakove života“. Njih ne možete da pronađete kroz CRS koji vodi MUP, ali možete kroz ostale evidencije. Tako se dolazi do kritične brojke lica za koja postoji pretpostavka da ne žive u Crnoj Gori i onda se fokusirate na njih. Kroz evidenciju prelazaka državne

nađemo tih sto hiljada ljudi koji nijesu u Crnoj Gori. Kada ih nađemo i uspijemo da identifikujemo tih sto hiljada ljudi, onda treba da se fokusiramo na to koliko ih je steklo državljanstvo druge države nakon 3. juna 2006. godine, čime su prekršili Zakon o crnogorskom državljanstvu. Kada utvrdimo sve to, po sili zakona im se oduzima crnogorsko državljanstvo i oni se brišu iz registra. Tada ćemo imati tačnu evidenciju – kazao je Bugarin.

NEMA POLITIČKE VOLJE

Na pitanje ima li političke volje da se riješi to pitanje, Bugarin je rekao da ni ova, ali ni prošle vlade nijesu imale iskrenu želju da riješe taj problem. - Nema političke volje, jer političke partije dolaze na teren procjena koliko bi takvim sređivanjem i brisanjem izgubile birača. Jedini način da bi ovo pitanje moglo na zakonit i ustavan način da se riješi jeste prvo kroz sređivanje registra državljana, što će onda dovesti uporedo i do sređivanja registra prebivališta – kazao je Bugarin.

I.KOPRIVICA

granice, možete onda dobiti dodatne podatke i utvrditi koliko su realno vremena proveli u Crnoj Gori, koliko su često ulazili i izlazili iz države i slično. Dakle, načini postoje. Mogli biste da dođete do određenog broja osoba za koje biste znali da ne žive u Crnoj Gori. Onda biste mogli da pozovete sva ta lica i utvrdite činjenično stanje i provjerite da li su stekli državljanstvo u tim državama nakon 3. juna 2006. godine i slično. Kad se fokusirate na njih, ne gubite vrijeme na svih 785.000 –objasnio je Bugarin.

Bojan Bugarin

Iz nevladine organizacije Zero Waste Montenegro poručuju da djelovanje države mora biti usmjereno na održivo upravljanje otpadom

Zagađenje utiče na sve aspekte života crnogorskih građana

PODGORICA- U Crnoj

Gori se mora hitno reagovati na svim nivoima jer je zagađenje otpadom stvar od nacionalnog interesa, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Zero Waste Montenegro i dodaju da spalionice i postrojenja za pretvaranje otpada u energiju nijesu dobra i održiva rješenja.

Programska koordinatorka u toj NVO Vanja Cicmil kazala je u intervjuu agenciji MINA da je upravljanje otpadom kompleksna oblast koja ima značajne posljedice na klimatske promjene zbog načina na koji se otpad obrađuje i zbrinja-

va. Prema njenim riječima, da bi se u Crnoj Gori u toj oblasti napravio napredak neophodne su sistemske i sinhronizova-

ne promjene na svim nivoima. -Neophodno je hitno reagovati na svim nivoima - lokalnim i centralnom, jer zagađenje ot-

Istraživanje Centra za demokratsku tranziciju

padom kojem danas svjedočimo u Crnoj Gori je stvar od nacionalnog interesa, utiče na javno zdravlje, prirodno okruženje, crnogorsku privredu, turizam, dakle na sve aspekte života - kazala je Cicmil. Ona je navela da su klimatske promjene kojima svjedočimo u velikoj mjeri izazvane ljudskim aktivnostima, a prije svega kroz emisiju gasova sa efektom staklene bašte. Objašnjavajući da su glavni izvori tih emisija sagorijevanje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) za proizvodnju energije i transport, Cicmil je naglasila da je jedan od uzroka i način na koji se obrađuje otpad. Ona je istakla da klimatskim

promjenama doprinose sječe šuma, promjene u korišćenju zemljišta, industrijska proizvodnja, ali i sektor otpada koji doprinosi emisijama. -Smanjenje ovog uticaja zahtijeva sistemske promjene u energetskom sektoru, transportu, industriji, poljoprivredi i drugim sektorima, i njihovo usklađivanje sa održivim praksama u upravljanju resursima i zaštitom priroderekla je Cicmil. Ona je objasnila da se otpad koji završi na deponijama anaerobno razlaže, čime se ispuštaju emisije metana, snažnog gasa sa efektom staklene bašte. Cicmil je naglasila da ni spali-

Svaki peti građanin lako povjeruje u dezinformaciju

PODGORICA- Svaki peti građanin, odnosno 21,9 odsto, jednom sedmično povjeruje u dezinformacije, dok 15 odsto njih u dezinformacije povjeruje jednom dnevno - pokazalo je istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT), koje je sproveo institut Damar.

Istraživanje pokazuje da je u dezinformaciju jednom u mjesec povjerovalo 22,6 odsto građana/ki, dok nešto više od četvrtine građana/ki tvrdi da nikada nije povjerovalo u lažne informacije.

- Svaki peti građanin (19,1 odsto) makar jednom dnevno uoči neku informaciju za koju posumnja da je lažna, dok svaki četvrti jednom sedmično uoči sadržaj za koji smatra da je dezinformacija. Svega 8,4 odsto građana navodi da u prošloj godini nijesu uočili neku objavu za koju su posumnjali da je dezinformacija - navedeno je u saopštenju koje potpisuje glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me Darvin Murić.

Manje od polovine građana (48,3 odsto), kako dodaje, smatra da prosječna osoba može prepoznati lažnu vijest. Da ne može, ili uglavnom ne može, da prepozna lažnu vijest kazalo je 27,7 odsto ispitani-

U situacijama kada posumnjaju da je neka informacija u medijima ili na internetu lažna, četvrtina građana konsultuje porodicu ili prijatelje. Međutim, svaki peti građanin kaže da rijetko kada provjerava informacije. Takođe, 15,7 odsto građana nam je kazalo da u ovakvim slučajevima ipak odluči da ne konsultuje nikoga. Tek 4,8 odsto građana se ipak opredijeli da provjeri informaciju kod nadležnih institucija - naveo je Murić

ka, odnosno više od četvrtine građana Crne Gore.

Skoro 60 odsto (57,2 odsto) građana smatra da prosječna osoba u Crnoj Gori ne mari za tačnost informacija, već vjeruje u ono što želi. Građani rijetko provjeravaju sumnjive informacije.

- U situacijama kada posumnjaju da je neka informacija u medijima ili na internetu lažna, četvrtina građana konsultuje porodicu ili prijatelje, međutim svaki peti građanin kaže da rijetko kada provjerava informacije. Takođe, 15,7 odsto građana nam je kazalo da u

ovakvim slučajevima ipak odluči da ne konsultuje nikoga.

Tek 4,8 odsto građana se ipak opredijeli da provjeri informaciju kod nadležnih institucija - naveo je Murić. Upitani gdje najčešće uočavaju dezinformacije, ispitanici navode da su to društvene mreže (43,2 odsto odgovora), ali i domaći mediji (40 odsto), mediji iz regiona (14,7 odsto). - Pitali smo građane/ke zbog čega se, po njihovom mišljenju, šire dezinformacije i najviše je onih koji navode da je to u cilju skretanja pažnje s važnih tema (28,1 odsto), ali i sa ciljem širenja uticaja na donošenje državnih odluka (15,8 odsto), ostvarivanja finansijske dobiti (15,8 odsto), narušavanja bezbjednosti države (13,5 odsto) - rekao je Murić. Istraživanje je sprovedeno od 4. do 14. decembra 2023. godine na uzorku od 1.004 ispitanika. R.P.

onice i postrojenja za pretvaranje otpada u energiju nijesu dobra i održiva rješenja. -Magična rješenja koja obećavaju brzo, ali i skupo, rješavanje nagomilanog otpada, kao što su spalionice, postrojenja za pretvaranje otpada u energiju, termička obrada i slično ne bi se smjela uzimati u obzir - kazala je Cicmil. Ona je objasnila da takva rješanja nijesu ekonomski isplativa i dodala da su operativno nefleksibilna. Osim toga, takva postrojenja, prema riječima Cicmil, imaju ogroman negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje građana.

Ona je kazala da djelovanje države mora biti usmjereno na održivo upravljanje otpadom u skladu sa propisanom hijerarhijom prioriteta i principima cirkularne ekonomije, za što, kako je dodala, već postoje dokazano efikasni i javno dostupni načini i smjernice koji su uklopljeni u zero waste metodologiju, odnosno metodologiju nultog otpada, koju preporučije i Evropska unija (EU). R.P.

Reakcija na posljednje izjave i postupke dr Darija Vraneša

Savez komunista: Prikoči doktore, nijesi ti oslobodio Pljevlja

PODGORICA - Predsjednika opštine Pljevlja treba smijeniti jer je kontroverzni političar svojim izjavama to zaslužio, s obzirom na to što je činio otkako je postavljen na tu funkciju, a ako ostane i dalje tu đe je, može da postane faktor još većeg međunacionalnog razdora – saopšteno je iz Saveza komunista Crne Gore.

Govoreći dalje o posljednjim postupcima i izjavama predsjednika opštine Pljevlja dr Darija Vraneša, Komunisti poručuju da postaje sve očiglednije da je on „zalutao“ u politiku, te da, nažalost, nije jedini u Crnoj Gori. Zbog toga, smatraju, poslije svega što je uradio, oni koji su ga postavili na tu odgovornu funkciju treba da preispitaju svoju odluku da bi bile izbjegnute tenzije u opštini koju vodi ne razmišljajući o posljedicama. -Vjerujemo da velika većina zdravomislećih građana herojskog grada Pljevalja ne dijeli stav nacionalističkog predsjednika opštine i da će smoći snage da mu stave do znanja da mu neki stavovi i razmišljanja o budućnosti Pljevalja neće proći, a iz Saveza komunista Crne Gore mu više nego glasno i jasno poručujemo: Prikoči doktore, nijesi ti oslobodio Pljevlja. Nijesi ti Crna Gora, nije ona tvoja prćija, zato ako već nećeš da uvažavaš tekovine Narodnooslobodilačke borbe protiv fašizma i Pete kolone, moraš poštovati Crnu Goru u kojoj živiš, njen

Komunisti poručuju da postaje sve očiglednije da je on „zalutao“ u politiku, te da, nažalost, nije jedini u Crnoj Gori

Ustav, ili podnijeti ostavkukaže se u saopštenju. Komunisti dalje navode da je ,,taj političar u ulozi predsjednika opštine Pljevlja, izgleda, opterećen poraženom ideologijom i umišlja da od njega i njegovih istomišljenika počinje istorija, grad Pljevlja i ova sloboda, i zato mu neko iz vlasti mora skrenuti pažnju na te apsurde i više nego opasne zablude, jer ni on i takvi ideolozi kao on ne mogu da omalovažavaju zemlju u kojoj žive, a posebno da udaraju na njen suverenitet i državnost”. -Njemu su, izgleda, ekonomski razvoj Pljevalja, bolji standard i uslovi života svih građana velika nepoznanica i zato on čini to što čini; pokušava da mijenja istorijske datume za crkvene, odnosno prebrojava građane Pljevalja po nacionalnosti i slavi rođendane drugih zemalja, a svoje države poništava – poručuju iz Saveza komunista.

Zaključuju da je Crna Gora slovila do sada, te da će tako biti i po sada, za antifašističku, sekularnu, slobodnu i nadasve partizansku vječnu zemlju svih njenih naroda i narodnosti. R.U.-I.

Darvin Murić

Pretvaranje otpada u energiju nijesu dobra i održiva rješenja

elizabeth vessey zero

Izvršni direktor Luke Kotor najavljuje rekordnu kruzing sezonu sa 506 dolazaka kruzera

Radović: Očekujemo više od 700.000 putnika

Upitan da prokomentariše sve učestalija mišljenja laičke, ali i dijela stručne javnosti da bi trebalo smanjiti broj dolazaka kruzera u Kotor, Radović kaže da on ne dijeli takav stav i utisak. On smatra da nije problem broj, već vrijeme i raspored dolazaka kruzera

KOTOR - Na osnovu do sada potvrđenih rezervacija, Luka Kotor će ove godine imati 506 dolazaka brodova renomiranih svjetskih kruzing kompanija sa preko 700.000 putnika, a prvi dolasci većih kruzera očekuju se u drugoj polovini marta kada će i zvanično početi kruzing sezona.

U prošloj godini, koja je slovila za jednu od uspješnijih, bila su 423 dolaska kruzera, sa 505.000 putnika, s tim što je zbog loših vremenskih uslova u oktobru i novembru otkazano oko 12 dolazaka.

Izvršni direktor Luke Kotor Ljubo Radović za Pobjedu kaže da je ovo značajno povećanje od 17 odsto u odnosu na prošlu godinu.

- Svi podaci i najave za ovu godinu znatno premašuju prošlu, ali i 2019. godinu koja je bila najuspješnija od kada Luka Kotor pruža usluge u međunarodnom pomorskom saobraćaju - ističe Radović.

S druge strane, kaže Radović, ove brojke predstavljaju veliki izazov koji uslovljava i određeni nivo ozbiljnosti u smislu pripreme kompletne logistike jer je Luka Kotor saobraćajno čvorište preko koga se turistički proizvod plasira, kada je u pitanju Kotor, zaleđe Kotora i uopšteno destinacija Crna Gora. Radović poručuje da svojim dosadašnjim iskustvom, znanjem i vještinama apsolutno mogu da odgovore ovim izazovima, odnosno povećanom broju dolazaka kruzera. - Zato što Kotor ima tu specifičnost da u okviru akvatorijuma Bokokotorskog zaliva raspolaže sa tri pozicije sidrišta. Iskustva iz prethodnih godina govore da upravo način kako upravljamo tokovima iskrcaja putnika sa kruzera daje jedan krajnje funkcionalan rezultat. To je posebno bilo izraženo prošle godine kada je grad Kotor uveo sistem kontrole saobraćaja i u značajnoj mjeri reducirao saobraćajne gu-

Studija do kraja februara

Studija za definisanje smjernica razvoja Kotora kao održive kruzing i turističke destinacije, koja je trebalo da bude završena do kraja januara, biće gotova do kraja ovog mjeseca. Taj dokument izradiće Globalni savjet za održivi turizam, neprofitno udruženje, koje funkcioniše u okviru Ujedinjenih nacija (GSTC). Izradu studije sufinansiraju krovna Svjetska kruzing asocijacija/Crusing Line Industry Association/ (CLIA), Luka Kotor i Opština Kotor. Radović kaže da je studija trebalo da bude završena do kraja januara, ali da očekuje da će to biti završeno do kraja februara, te da će na osnovu te studije pristupiti budućim aktivnostima.

PODGORICA- Delegacija

Digital Den-a juče je otputovala u SAD, gdje će startapovi učestvovati na programima akceleracije – saopšteno je iz te kompanije.

Tokom dvadesetodnevnog puta, kako su precizirali, njihov tim sa šest startapova iz DD portfolija (Solutaria, Final Find, The Drives, iPets, Intell Informed i Happy Place) nastavlja uživo intenzivni akceleracijski program koji je započet online u januaru. - Naša prva stanica je Čikago, gdje će kroz program Media Tech Ventures-a steći neprocjenljivo znanje, mentorstvo i iskustvo. Nakon toga, slijedi Ostin i učešće na Funded House događaju koji je dio South by So-

žve koje su bile prisutne kao jedna od najvećih zamjerki u cijelom tom sistemu, uz očekivanje da će najavljena druga faza implementacije tog saobraćaja dodatno da rastereti ono što je prvi kontakt putnika kada izađu sa broda - kaže Radović.

Uvjeren je da će upravo ove godine biti ta situacija koja treba da potvrdi sve sposobnosti i spremnost Luke Kotor u dijelu upravljanja ovim turističkim aktivnostima. On je izrazio nadu da će vremenske prilike biti adekvatne tokom cijele kalendarske godine i da neće biti značajnijeg broja otkazivanja dolazaka zbog loših vremenskih uslova, kao prošle godine.

Upitan da prokomentariše sve učestalija mišljenja laičke, ali i dijela stručne javnosti da bi trebalo smanjiti broj dolazaka kruzera u Kotor, Radović kaže da on ne dijeli takav stav i utisak. On smatra da nije problem broj, već vrijeme i raspored dolazaka kruzera. – I na tome radimo, ali to opet zavisi isključivo od brodarskih kompanija. To je svakako naša namjera i naši pokušaji svih proteklih godina, da u dogovoru sa brodarskim kompanijama, prvenstveno kroz asocijaciju, koja objedinjuje funkcionisanje svih brodarskih kompanija CLIA, pokušamo da napravimo repozicioniranje dolazaka brodova. Znači, da pokušamo da smanjimo istovremeno prisustvo brodova u akvatorijumu i da ih u toku dana „razvučemo“. Da, recimo, tokom prijepodneva

uplove dva ili tri broda, a poslijepodne dva, da ne budu sva uplovljavanja samo u jutarnjim satima. Ali to opet zavisi od kompanija jer se Kotor kao i Dubrovnik nalazi na poziciji u okviru Jadransko-jonske ture na način da je na pola puta između Venecije i Krfa, odnosno Mikonosa i Santorinija kao zadnje destinacije na toj kruzing turi. Realno, to je pitanje samih brodarskih kompanija i kako da to organizuju, ali u svakom slučaju to je naš interes. U protivnom, kroz neke druge stvari, koje su u vezi sa eventualnim odlukama većinskog vlasnika Luke Kotor, a to je Opština, u smislu obustavljanja dijela broja dolazaka kruzera, mislim da to nije neophodno budući da postoji mogućnost da se kroz operativne aktivnosti taj problem relaksira - kaže Radović. On ističe da dosadašnji broj i brodova i putnika nije ni u jednom momentu bio doveden u pitanje kada se govori o realizaciji ugovorenog posla, izuzev u slučaju vanrednih vremenskih prilika, što je, kako kaže, jako važno sa pozicije Luke kao operatera.

- Svim tim izazovima krajnje odgovorno i profesionalno odgovaramo. Sa druge strane, ono što je bitno napomenuti jeste da Luka Kotor ima jako izraženu specifičnost u funkcionisanju u odnosu na bilo koju drugu luku na Mediteranu. Mi imamo jednu poziciju priveza na operativnoj obali i tri pozicije sidrišta, što nam daje mogućnost da u toku jednog dana imamo i četiri broda. Druga specifičnost pozicije sidrišta jeste da su oni, ako možemo tako reći, u nekoj proporciji raspoređeni u akvatorijumu što nam daje mogućnost da vrlo odgovorno upravljamo tokovima ukrcaja i iskrcaja putnika, što nam

Jedan od kruzera u Bokokotorskom zalivu

Za projekte 700.000 eura

Luka Kotor je prošle godine investirala 1.200.000 eura za marinu, a za ovu godinu je planirano oko 700.000 eura za nekoliko projekata.

- Ove godine ćemo realizovati projekat samostalnog odbojnika za privez mega kruzera, projekat čišćenja morskog dna, projekat parternog uređenja Luke i nabavku plovila - tender čamaca. Luka Kotor kroz ostvarene rezultate izvršava svoje obaveze prema državi i radi na unapređenju usluga i ambijenta, a posebno u segmentu bezbjednosti i sigurnosti boravka - zaključuje Radović.

opet, sa druge strane, otvara prostor da kontrolišemo broj dolazaka putnika na operativnu obalu i time spriječimo direktni uticaj tog broja na gužvu ili stvaranje nekih čepova. Zatim, organizovano je sve

Crnogorski startapovi prvi put na programima akceleracije u Americi

tako da prvo sa broda izlaze putnici koji idu na izlete van grada i time eliminišemo mogućnost da se pojave istovremeno veće grupe turista - kaže Radović.

Iv. K.

Prilika za umrežavanje i predstavljanje pred globalnom publikom

uthwest festivala, najpoznatije konferencije koja okuplja preduzetnike, kreativce i inovatore iz cijelog svijeta, pružajući priliku za umrežavanje i predstavljanje pred globalnom publikom. Putovanje se završava u Njujorku, učešćem na Scaler8 programu koji je dio German Acceleratora, a gdje će se startapovi susresti sa potencijalnim investitorima i pronaći

ključne resurse za dalji razvojnavedeno je u saopštenju. Ovogodišnji koncept Montenegro Technology and Startup Bridge (MTSB) projekta je, kako je saopšteno, usmjeren na pružanje konkretnih edukativnih programa. - Gdje kroz jedan-na-jedan mentorstvo sa našim partnerima i ekspertima iz SAD, težimo realizaciji zajedničkog cilja - do-

stizanju novog nivoa znanja i razvoja, istraživanju tržišta i kreiranju konkurentnih strategija za startapove. Ovo sveobuhvatno putovanje pružiće im potrebne vještine i znanje kako bi se uspješno pozicionirali u globalnom startup okruženju - naveli su iz Digital Den-a. Zahvaljujući Stejt departmentu i američkoj Ambasadi u Crnoj Gori, koji već treću godinu

zaredom podržavaju MTSB projekat, naša država, kako ističu, postaje središte inovacija na Zapadnom Balkanu, gradeći most ka Sjedinjenim Američkim Državama i kreirajući stabilnu i održivu crnogorsku startap zajednicu. Zahvaljujući crnogorskom Zakonu o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija i posredstvom Digital Den-a,

u decembru 2022. godine, obezbijeđeno je 12 investicija u osam startapova iz njihovog portfolija u ukupnom iznosu od 1,87 miliona eura, dok je u decembru 2023. obezbijeđeno 26 investicija u 11 startapova u ukupnom iznosu od 1,05 miliona eura. Osim toga, kako dodaju, putem ovog zakona je i sam Digital Den primio investiciju od 300.000 eura. R.P.

POVODI: Masovno potpisivanje peticije protiv izmjena Zakona o igrama na sreću pokazatelj posjećenosti kladionica

Đukanović: Rasprostranjenost kockanja dokaz sveopšte krize vrijednosti

PODGORICA - Onlajn klađenje u Crnoj Gori sve je popularnije, a tome svjedoči i činjenica da je peticiju protiv izmjena Zakona o igrama na sreću, kojima se nameće zabrana uplate depozita za onlajn klađenje putem elektronskih metoda, za manje od tri dana potpisalo 20.000 ljudi. U istom periodu pokrenuta je i peticija za dobijanje besplatnih senzora za mjerenje nivoa šećera u krvi koju je za nedjelju dana potpisalo 4.462 građanina, a trenutno ima 6.315 potpisa.

Peticija za ukidanje deponije ,,Mostina“ u Rožajama prošla je dosta neopaženo i prikupila svega 249 potpisa za 25 dana, dok je peticija za povećanje zatvorskih kazni za djela protiv polnih i seksualnih sloboda, pokrenuta u septembru prethodne godine, za dva mjeseca sakupila 6.617 potpisa.

Sociolog Andrija Đukanović smatra da brzina i masovnost potpisivanja peticije za onlajn klađenje pokazuje koliko su kladionice posjećene, odnosno koliko ljudi ima potrebu da se kladi.

Sveopšta kriza vrijednosti je, smatra on, nešto sa čim se suo-

čava crnogorsko društvo već decenijama unazad, pa, kako kaže, ne treba da čudi to što je kladionica važnija od drugih stvari. - Kockanje je postalo sastavni dio života mnogih, a nekima i način sticanja sredstava za egzistenciju. Osiromašeno društvo,

suženih mogućnosti i perspektiva, tjera ljude da izlaz traže, između ostalog, i u kocki – rekao je Đukanović. Takođe, dodao je, ponuda mogućnosti da ljudi kvalitetnije provode svoje slobodno vrijeme čini da se kladionice doživ-

U Nikšiću uhapšen pripadnik organizovane kriminalne grupe

Sumnjiče ga da je jedna osoba preminula od teških povreda koje joj je nanio

NIKŠIĆ- Nikšićka policija uhapsila je S.R. (27), pripadnika ogranka jedne organizovane kriminalne grupe, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda, usljed koje je nastupila smrtna posljedica. Naime teško povrijeđeni M.N. sinoć je podlegao povredama u Kliničkom centru Crne Gore.

To je saopšteno iz Uprave policije uz napomenu da je osumnjičeni S.R. pripremao i pokušao da se da u bjekstvo. - Međutim, on je u ranim jutarnjim časovima, uz adekvatne operativno taktičke mjere i radnje policijskih službenika, spriječen u toj namjeri i nakon izlaska iz objekta stanovanja, u neposrednoj blizini istog, lišen slobode. On je tom prilikom sa sobom nosio ruksak u kojem se nalazio pištolj sa okvirom i devet komada municije, dva okvira od pištolja i 65 komada municije, praškasta materija bijele boje za koju se sumnja da je opojna droga kokain, ukupne mase

S.R. je uhapšen i uz krivičnu prijavu sproveden na dalju nadležnost državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici

oko 360 grama, kao i tri vage za precizno mjerenje - navodi se u saopštenju policije. Tako se, ističu, osim krivičnog djela teška tjelesna povreda usljed koje je nastupila smrt oštećenog lica, sumnjiči i za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih mate-

rija i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. - Naime, 9. februara nikišćka policija je obaviještena od strane zaposlenih u Medicinskom centru Nikšić da se na ukazivanje ljekarske pomoći sa povredama gla-

ljavaju kao nova mjesta okupljanja i druženja. Negativne strane klađenja su mnogo veće od pozitivnih, upozorava Đukanović, dodajućiako ih uopšte i ima. - Država i njene institucije samo konstatuju problem, ne rješavajući ga. Kladionice donose novac i u državnu kasu, a vjerovatno i u neke pojedinačne džepove moćnih i uticajnih ljudi pa to možda kroz neke uticaje sprečava ozbiljnije bavljenje ovim problemom – objašnjava Đukanović.

Stoga, kako kaže, ne čudi popularnost kladionica i činjenica što ljudi mnogo jače reaguju na potencijalno ograničavanje klađenja nego na neke mnogo važnije društvene probleme. Komunikolog Miodrag Strugar ocijenio je da bi s resursima s kojima raspolaže kockarska industrija, odnosno - s većim znanjem i mogućnostima da im peticija bude vidljivija i dostupnija građanima - peticije koje se tiču prava na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, ljudskih prava ili zdraviju životnu sredinu imale mnogo više potpisa.

Međutim, kako kaže, „vjerovatno ne bismo pogriješili kad bismo rekli da je to odraz stanja

ve u njihovim prostorijama nalazi M.N. i da je riječ o teškoj tjelesnoj povredi u vidu frakture medijalnog zida orbite sa dislokacijom. Tokom kriminalističke obrade oštećeni je naveo da je povredu zadobio padom u dvorištu svoje kuće, u koju izjavu su policijski službenici posumnjali i nastavili sa preduzimanjem daljih mjera i radnji na utvrđivanju okolnosti pod kojima je nastupila teška tjelesna povreda - naveli su u policiji.

Kažu da je kriminalistička policija u koordinaciji sa nadležnim državnim tužilaštvom preduzela niz mjera i radnji u cilju rasvjetljavanja svih okolnosti pod kojima je M.N. zadobio povrede, a kojom prilikom je sprovedena kriminalistička obrada, prikupljen veći broj obavještenja od građana, te izuzet i pregledan veći broj video nadzora sa lica mjesta. - Sveukupne navedene aktivnosti su rezultirale rasvjetljavanjem činjeničnog stanja predmetnog krivičnog djela, te je policija došla do sumnje da je S.R., nakon kraćeg verbalnog konflikta, oštećenom M.N. nanio tešku tjelesnu povredu u predjelu glave - dodali su u policiji. S.R. je uhapšen i uz krivičnu prijavu sproveden na dalju nadležnost državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. R.P.

Strugar razliku u broju dobijenih potpisa između peticija pripisuje i ekonomskoj moći kockarske industrije, snažnoj marketinškoj kampanji, te direktnom kontaktu sa njihovim klijentima na mnogim lokacijama u svim crnogorskim gradovima

svijesti u Crnoj Gori i društvenih prioriteta, da se urušavanje pravih vrijednosti temeljno sprovodi već godinama, možemo reći i decenijama i da sada gledamo i živimo posljedice nebrige za obrazovanje, mentalno zdravlje i za društveni razvoj u cjelini“. Strugar razliku u broju dobijenih potpisa između peticija pripisuje i ekonomskoj moći

kockarske industrije, snažnoj marketinškoj kampanji, te direktnom kontaktu sa njihovim klijentima na mnogim lokacijama u svim crnogorskim gradovima.

Kockanje je, kako kaže, već duboko ukorijenjeno u kulturi našeg društva i to je -samo jedan od pokazatelja sveukupnog propadanja. M. R.

Pretresom u Nikšiću pronađeno sedam pušaka, pištolj i eksplozivna sredstva

Uhapšena jedna osoba

NIKŠIĆ- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, u saradnji sa policijskim službenicima Stanice granične policije I – Nikšić, preduzimajući zajedničke aktivnosti u cilju pronalaženja oružja u ilegalnom posjedu građana, pretresom objekata koje koristi lice M.M. (59) u Nikšiću, pronašli su veću količinu oružja i municije bez dozvole, kao i eksplozivna sredstva, saopšteno je iz Uprave policije. -Naime policijski službenici su, postupajući po naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgo-

rici, izvršili pretres kuće i drugih prostorija koje koristi M.M. u mjestu Dubočke. Pronađeno je sedam pušaka, pištolj, jedanaest detonatorskih kapisli, 88 komada muncije nepoznatog kalibra, okvir sa pištoljskom municijom nepoznatog kalibra, sa šest komada koji su se nalazili u istom - navodi se u saopštenju. Sa svim pomenutim upoznat je, dodaju, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se protiv lica M.M. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. On je po nalogu tužioca lišen slobode. R.P.

U lokalu u Budvi pronađen pištolj i kokain Podnijeta krivična prijava

BUDVA- Tokom kontrole jednog ugostiteljskog objekta u Budvi zatečeno je 12 maloljetnika koji su pili alkohol, a osim toga, pregledom samog objekta u šanku je pronađen pištolj „EKOL Firat Compact K“ sa okvirom i 17 komada municije, kao i kutiju sa još 24 komada municije, saopštila je Uprava policije. -Sumnje da pomenuto oružje i municija pripadaju N.B. (26) iz Budve. Kod tog Budvanina pronađena su četiri manja pvc

pakovanja kokaina, 130 eura za koje se sumnja da potiču iz izvršenja krivičnog djela, kao i mobilni telefon. Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji će se o eventualnom postojanju krivičnog djela izjasniti nakon potrebnih vještačenja oduzete materije, kao i mobilnog telefona- naveli su iz policije. Osim toga, sa događajem je upoznat i tužilac u ODT Kotor po čijem je nalogu protiv N.B. podnijeta krivična prijava .R.P.

Miodrag Strugar

Andrija Đukanović

Zaplijenjeni ruksak sa municijom

PRAVNA ANALIZA: Kako je, na bazi pogrešnih pravnih premisa, poništavana presuda Višeg suda u pokušaju terorizma 2016. godine (1)

Ozbiljna sagrešenja u odluci Apelacionog suda

Osnovne činjenice su davno poznate: povodom žalbi optuženih i njihovih branilaca, te i po službenoj dužnosti, Apelacioni sud Crne Gore je donio Rješenje Kžs. br.17/19 od 30. decembra 2020. godine kojim je - ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda u Podgorici Ks.br.14/17 od 9. maja 2019. godine.

Pravna analiza koju ću prezentovati crnogorskoj javnosti nepobitno će pokazati neutemeljenost, pogreške u zaključcima i loše ocjene pravnih sitacija u Rješenju Apelacionog suda.

O posljedicama ovakvog postupanja - političkim po državu i društvo ili ličnim po aktere – biće prilike da se piše i govori.

POGREŠAN

ZAKLJUČAK

APELACIONOG SUDA

U navedenom rješenju Apelacioni sud navodi da je prvostepeni sud u postupku donošenja prvostepene presude počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 386 stav 1 tačka 5 u vezi s članom 369 stav 1 ZKP-a, jer je izreka dijela 1 i 2 pobijane presude donešena povredom objektivnog indentiteta optužbe, odnosno prekoračena je optužba. Ovo prekoračenje vijeće Apelacionog suda nalazi - u dva smjera. Prvi slučaj - kada je sud sklop riječi iz optužnice, a koji glasi „krajem februara 2016. godine postali pripadnici kriminalne organizacije“, zamijenio riječima „tokom februara 2016. godine“. Drugi slučaj - kada je prvostepeni sud riječi optužnice koje glase „u periodu od početka 2016. godine do 15. oktobra 2016. godine“ zamijenio riječima „u periodu od početka 2016. godine do 18. oktobra 2016. godine“. Zaključak Apelacionog suda je

Apelacioni sud je ustvrdio da je prvostepeni sud povrijedio objektivni identitet optužbe u navedenom dijelu i obimu. U takvoj pravnoj situaciji, nije smio ukinuti pobijanu presudu i vratiti je na ponovno odlučivanje, već je morao, kako je navedeno, preinačiti prvostepenu presudu. Ovo je ozbiljno sagrešenje, nažalost ne i jedino, u Rješenju Apelacionog suda

potpuno pogrešan. Da je to tako, dovoljno je navesti komentar ZKP-a uz član 369, a koji su dali autori đe, između ostalog, stoji: „Opšte je pravilo da identitet (objektivni) između optužnice i presude postoji ako se radi o istoj radnji, istom događaju o kojem se sudi u njegovim bitnim djelovima“. Vijeće Apelacionog suda je dalje u ukidnom rješenju na strani 6 navelo: „odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima, Ustava Crne Gore, Zakonika o krivičnom postupku koje se odnose na sasvim druga pitanja i ne tiču se prekoračenja optužnice, niti se odnose na pravo na odbranu“. A na strani sedam ističe: „da je jedno od osnovnih procesnih prava optuženog u krivičnom postupku da bude upoznat sa optužbom, odnosno da zna koje radnje izvršenja djela mu se stavljaju na teret i za koje eventualno može biti osuđen, kako bi odlučio uz koji model odbrane će pristupiti suđenju“.

ZABRINJAVAJUĆI

PROPUSTI

Ozbiljno zabrinjava činjenica iz kojih razloga vijeće Apelacionog suda miješa radnje izvršenja krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG i vrijeme izvršenja krivičnog djela koje je u konkretnom slučaju neznatno izmijenjeno.

Upućujem čitaoce, posebno stručnu javnost, na komentar u vezi s krivičnim djelom stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG koji daje autor (prof. dr Stojanović). Na ovo treba da obrate pažnju i aktuelne sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici. Kako tamo, tako i u radovima drugih autora, jasno sto-

ji da vrijeme kada je formirana kriminalna organizacija, odnosno kada je neko postao pripadnik kriminalne organizacije - ne predstavlja radnju izvršenja ovog krivičnog djela! Radnja krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401 a KZCG ima dva oblika. Prvi oblik je - ko organizuje kriminalnu organizaciju koja za cilj ima vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna. Drugi oblik, istovremeno lakši: radnja izvršenja je pripadanje toj organizaciji, odnosno da neko postane pripadnik te organizacije. Pored iznijetog, vijeće Apelacionog suda, na strani sedam, navodi da je prvostepeni sud izmijenio optužnicu (iako se radi o preciziranju) u pogledu vremenskog djelovanja pojedinih optuženih u kriminalnoj organizaciji, i to u fazi donošenja pobijane presude - kada se optuženi nijesu mogli izjasniti na te navode - te su faktički onemogućeni da se brane u postupku u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, Ustavom Crne Gore i ZKP-om.

Ni ovo ne stoji! Preciziranje vremena iz konkretnog krivičnog djela u prvom slučaju u okviru istog mjeseca, a u drugom u okviru tri dana, ne znači izmjenu vrste i karaktera optužnice, već samo - preciziranje.

Prije svega zato što vrijeme nije radnja izvršenja ovog krivičnog djela, niti je važno za postojanje ovog krivičnog djela. Kod nekih krivičnih djela vrijeme je bitan elemenat, recimo: kod krivičnih djela koja su vezana za vremenske periode, kao što je proglašenje ratnog stanja i slično...

I, još važnije: svi optuženi su bili jasni u iznijetim odbranama - nikada nijesu postali članovi navedene kriminalne organizacije.

ODBRANA OPTUŽENIH

Dakle, oni koji su lično bili na glavnom pretresu, a drugi preko svojih branilaca, navode da nijesu postali članovi kriminalne organizacije ni krajem februara 2016. godine, kako to stoji u optužnici, niti tokom februara iste godine, kako se navodi u presudi prvostepenog suda... Niti pak u periodu od početka 2016. godine do 15. oktobra 2016. godine, kako se navodi u optužnici, niti „od početka 2016. godine do 18. okobra 2016. godine“ kako se navodi u presudi prvostepenog suda.

Dakle, optuženi ne samo da su mogli, nego su se i izjašnjavali, na ovaj ili na onaj način, o onome za šta su prvostepenom presudom i oglašeni krivim. Nije jasno zašto vijeće Apelacionog suda tvrdi da se optuženi nijesu mogli izjasniti o onome što im se stavlja na teret kada su se oni jasno izjasnili i to kroz najjasniji iskaz „da nikada nijesu postali članovi

Ozbiljno zabrinjava činjenica - iz kojih razloga vijeće Apelacionog suda miješa radnje izvršenja krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG i vrijeme izvršenja krivičnog djela, koje je u konkretnom slučaju neznatno izmijenjeno

ove kriminalne organizacije“. Međutim, da uzmemo za primjer da je vijeće Apelacionog suda u pravu i da je sud na opisani način prekoračio optužbu. Koje je onda radnje Apelacioni sud trebalo da preduzme i koju odluku da donese? Apelacioni sud je ukinuo prvostepenu presudu i vratio predmet na ponovno suđenje, a na osnovu člana 407 ZKP-a. Ovo je ozbiljna nezakonitost koju je počinilo vijeće Apelacionog suda. Dakle: vijeće Apelacionog suda nalazi da je prvostepeni sud prekoračio optužbu na navedeni način, zbog čega je morao preinačiti prvostepenu presudu na osnovu člana 409 tačka 1 u vezi s članom 386 stav 1 tačka 5 ZKP-a, a sve u vezi s članom 369 stav 1 ZKP-a. U odredbi člana 409 stav 1, između ostalog, stoji i to: „a prema stanju stvari i u slučaju po-

Apelacioni sud je ukinuo prvostepenu presudu i vratio predmet na ponovno suđenje, a na osnovu člana 407 ZKP-a. Ovo je ozbiljna nezakonitost koju je počinilo vijeće Apelacionog suda. Dakle: vijeće Apelacionog suda nalazi da je prvostepeni sud prekoračio optužbu na navedeni način, zbog čega je morao preinačiti prvostepenu presudu na osnovu člana 409 tačka 1 u vezi sa članom 386 stav 1 tačka 5 ZKP-a, a sve u vezi sa članom 369 stav 1 ZKP-a

vrede iz člana 386 stav 1 tačka 3, 5 i 6 ovog zakonika“. Dakle, preinačenje prvostepene presude slijedi ako je stanje stvari, a kako je našao Apelacioni sud, utvrđeno, a u slučajevima iz člana 386 stav 1 tačka 3, 5 i 6 ZKP-a. Da sad vidimo šta stoji u pomenutom članu 386 stav 1 tačka 5 ZKP-a. Tamo stoji „optužba prekoračena u smislu člana 369 stav 1 ovog zakonika“. Uz malo strpljenja idemo do člana 369 stav 1 ZKP-a. U ovom članu govori se o identitetu presude i optužbe. „Presuda se može odnositi samo na lice koje je optuženo i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u podignutoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optužnici“.

Dakle, da još jednom ponovim: Apelacioni sud je ustvrdio da je prvostepeni sud povrijedio objektivni identitet optužbe u navedenom dijelu i obimu. U takvoj pravnoj situaciji nije smio ukinuti pobijanu presudu i vratiti je na ponovno odlučivanje, već je morao, kako je navedeno, preinačiti prvostepenu presudu.

Jednom sam kazao, a sada još jednom ponavljam, nota bene - ovo je ozbiljno sagrešenje, nažalost ne i jedino.

(SJUTRA: Kako to da neke sudije ne poznaju biće krivičnog djela?!)

Piše: Milivoje KATNIĆ

Sa suđenja u Višem sudu

M. BABOVIĆ

Studentkinja Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Irijana Rizvanović ponosna je na svoje istrajnosti i dostignuća

Nije dozvolila da je predrasude ,,izguraju“

PODGORICA – Studentkinja Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Irijana Rizvanović tokom ranijeg školovanja - kroz vrtić, osnovnu i srednju školu, bila je žrtva diskriminacije, rasizma, vršnjačkog i fizičkog nasilje zato što je – Romkinja. Ističe da je danas srećna i ponosna na sebe što je uspjela da se izbori sa nedoličnim ponašanjima i nastavi svoje obrazovanje.

- Imam osjećaj da, kada bih mogla da se vratim u to vrijeme, mala ja bi bila veoma ponosna na mene. Osjećam se dobro – kaže ona za Pobjedu. Rizvanović živi u Bijelom Polju, a studira u Nikšiću. Željela je sa zadovoljstvom da podijeli svoju životnu priču, prije svega da ohrabri sve ljude koji imaju strah da prate svoje snove. Prije nego što je mozaično krenula da se osvrće na vrijeme koje je iza nje, prokomentarisala je da je na fakultetu upravo završila na njemačkom jeziku prezentaciju o Braći Grim, koji su joj omiljeni pisci. Dobila je maksimalan broj bodova.

Nje N i a N đeli čuvari Rizvanović je studentkinja završne godine osnovnih studija Engleskog jezika i književnosti sa drugim stranim jezikom – njemačkim. Strane jezike kaže da obožava, a na putu do ustanove visokog obrazovanja prolazila je kroz ,,trnje i kamenje“. Upisala je vrtić kasnije, kada je imala sedam godina, jer je bila lošeg zdravstvenog stanja. Već tada je počela da se osjeća drugačije, jer su djeca prema njoj počela da ispoljavaju oblike diskriminacije, rasizma... Prisjeća se da je veliku utjehu imala u vaspitačicama, kasnije i u učiteljicama na koje i danas gleda kao na druge majke.

- Ponašali su se prema meni kao da sam vanzemaljac. Tje-

iz školskog sistema

- Podrška nije jedina stvar koja tjera čovjeka da ide dalje. Moj životni moto je - gdje je volja tu je put. Volja svakog pojedinca treba da proizilazi iz njega samog – kaže Rizvanović

Još u vrtiću je počela da se osjeća drugačije, jer su djeca prema njoj počela da ispoljavaju oblike diskriminacije... Prisjeća se da je tada veliku utjehu imala u vaspitačicama, kasnije i u učiteljicama na koje i danas gleda kao na druge majke

rali su me tako da napustim školovanje. I vršnjačkog nasilja je bilo, fizičkog... Ne bih da iznosim detalje – rekla je Rizvanović. Kaže da je u školi učiteljica Sonja Peković odmah uvijek reagovala i inicijativno nastojala da koriguje loše ponašanje koje su iskazivala djeca. - Uzela bi me za ruku i išli smo od odjeljenja do odjeljenja da vidimo ko se to loše ponašao prema meni. I pričala je sa djecom. Bila mi je kao anđeo čuvar. Naučila je moje drugare iz odjeljenja da se bore za mene. Sjećam se svega kao da je juče bilo. Bila je jedna situacija - izlazimo na odmor i jedan dječak mi je uputio pogrdnu riječ. Odmah su se drugari okupili oko mene i zaštitili me. Rekli su mu: ,,A ti si kao nešto bolji, je li“. To je bilo baš super. Podstakli su me da nastavim, da ne odustajem od škole. Isticali su da nijesam drugačija koliko su drugi pokušavali da

Otvoriti više fakulteta na sjeveru

Rizvanović kaže da bi trebalo više fakulteta da se otvara na sjeveru Crne Gore, jer nemaju svi mogućnost da putuju u druge gradove, posebno ne njeni sunarodnici. Ona je željela da upiše fakultet u Bijelom Polju –engleski jezik, na Univerzitetu ,,Mediteran“ ali se zatvorio i nije uspjela da to učini.

Na nekoliko ljudi je uspjela da utiče da ne napuste školovanje i nastave studije. Njen brat je upisao, takođe, Filološki fakultet, francuski jezik i književnost... - Želim biti vjetar u leđa drugima. Svi ljudi koji budu čitali ovaj moj razgovor sa Vama treba da znaju da nijesu sami i da, ako baš nikoga nemaju da im pruži podršku, znaju da sam ja neko ko ih mnogo cijeni – rekla je ona. Ističe da njenim sunarodnicima u Bijelom Polju mnogo pomaže Kancelarija za romska pitanja u Opštini.

mi ubace takvo razmišljanje u moj duh - priča Rizvanović. Dodaje da su se djeca većinskog naroda ponašala veoma neuko. Kaže da je jasno da oni u tim godinama nijesu izgradili svoju ličnost, da se rasizam ne rađa, već da se uči, i da su roditelji uticali na njih... Rizvanović ističe da je veoma tužno što dosta njenih sunarodnika zbog rasizma, ali i drugih faktora, poput slabe finansijske situacije, prekidaju često školovanje.

- Ponosna sam na svoju izdržljivost i trud koji ulažem u usavršavanje i, naravno, na odlučnost da nastavim dalje. Nemati podršku je teško. Bilo je trenutaka kada sam se osjećala kao da je cijeli svijet protiv mene i znam kako taj negativni osjećaj može da djeluje na pojedinca. Ali mogu reći da nijesmo sami, na kraju bude sve u redu i ako to možda i ne izgleda u nekom trenutku tako - to nije krajbiće dobro – rekla je ona. Iako, kako kaže, sada već ima dosta ljudi koji je podržavaju i nekih koji se ugledaju na

nju, sebi je najveći vjetar u leđa da nastavi dalje. Želi da ima dobru budućnost. Volju za učenjem je stekla sama, ali i uz pomoć okruženja. - Treba naći balans za sve aspekte u životu, počevši od samog sebe, a tek onda naći ljude koji će pružati pomoć i podršku. Mogli bismo reći da jedno ne može bez drugoga – rekla je ona.

Zahvalna je na podršci porodici, prijateljima, mnogobrojnim profesorima i profesoricama. Najviše cijeni podršku koju je dobila od roditelja, profesorice iz srednje ekonomske škole Danke Otović i učiteljice Sonje Peković.

- Podrška nije jedina stvar koja tjera čovjeka da ide dalje. Moj životni moto je - gdje je volja tu je put. Volja svakog pojedinca treba da proizilazi iz njega samog – rekla je ona.

a kademsko usavršava N je Smatra da svaka osoba treba da se usavršava na akademski način. Na upisivanje fakulteta gleda kao na najsigurniji put i osnovu da obezbijedi sebi bolji život i budućnost, jer se otvaraju putevi za dalje usavršavanje. Fakultetom je oduševljena, posebno što ima priliku da tu priča sa svima na stranim jezicima koji joj bolje idu od crnogorskog. Kaže da je nastavno osoblje jako ljubazno i da joj je ugodan boravak i u studentskom domu.

- Stekla sam dosta prijatelja. Lako sklapam prijateljstva, što kao dijete nijesam umjela, ali i to se promijeni – rekla je ona, uz osmijeh. Smatra da sve u životu ima određene izazove i da je važno kako se postavimo prema njima. Neki se mogu, kaže, rješavati instantno, dok se na nekim drugim radi godinama.

Cetinjani opet šetali u znak podrške Ukrajini, skup

Istina, hrabrost

CETINJE - Na Cetinju je juče, povodom druge godišnjice ruske agresije na Ukrajinu, održana protestna šetnja u znak podrške ukrajinskom narodu i njihovoj borbi za slobodu. U šetnji su, osim Cetinjana, učestvovali i građani Ukra-

jine, ali i predstavnici stranih ambasada u Crnoj Gori. Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine, koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko za-

Reakcije domaćih i međunarodnih zvaničnika

SAD i EU Crnoj

zahvaljuju na

PODGORICA – Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije u Podgorici su povodom obilježavanja druge godišnjice napada Rusije na Ukrajinu Crnoj Gori zahvalili na podršci koju je pružila ukrajinskoj borbi za slobodu i gostoprimstvu koje je iskazala ukrajinskim izbjeglicama, uz ocjenu da će sa kolektivnom podrškom partnera Ukrajina uspjeti da se odbrani.

podršku partnera i prijatelja poput Crne Gore i SAD Ukrajina uspjeti da se odbrani.

- Ambasada Sjedinjenih Država zahvaljuje našem NATO savezniku Crnoj Gori na podršci Ukrajini i ukrajinskim izbjeglicama koje je primila. Uz kolektivnu podršku partnera i prijatelja, kao što su Crna Gora i Sjedinjene Države, čvrsto vjerujemo da će Ukrajina uspjeti da se odbrani - poručila je ambasadorka Rajzing-Rajnke.

Zahvalna je na podršci porodici, prijateljima, mnogobrojnim profesorima i profesoricama. Najviše cijeni podršku koju je dobila od roditelja, profesorice iz srednje ekonomske škole Danke Otović i učiteljice Sonje Peković.

- Trenutni i najteži izazov je bolest člana moje porodice. Morala sam zbog toga da pauziram godinu. Nije lako fokusirati se na bilo šta kada su voljeni bolesni, ali nijesam odustala. Idemo dalje. Moja želja za daljim usavršavanjem i obrazovanjem me tjera da nastavim dalje – kaže Rizvanović. Još je rano, prema njenim riječima, govoriti o poslu kojim će da se bavi kada završi studije. Možda će da bude profesor, prevodilac, možda astronaut... Sve u svemu, kaže ona, bitno je biti srećan i zahvalan za sve u životu.

N. đurđevaC

Na jučerašnji dan prije dvije godine Rusija je pokrenula invaziju na susjednu Ukrajinu koja traje do danas, a tim povodom se objavom na platformi „Iks“ oglasio predsjednik Jakov Milatović i ponovio da Crna Gora podržava pravo na slobodu i evroatlantsku perspektivu Ukrajine. - Crna Gora podržava pravo na slobodu i evroatlantsku perspektivu Ukrajine, ostajući privržena politici mira i temeljnim vrijednostima na kojima počiva demokratijanapisao je Milatović. Američka ambasadorka u Podgorici Džudi Rajzing-Rajnke u svom saopštenju poručila je kako za akte Rusije u 21. vijeku nema mijesta i kako je uvjerena da će uz kolektivnu

Ona je, u ime Sjedinjenih Država, Kremlj pozvala da prekine „agresiju i ilegalni osvajački rat i poštuje suverenitet i dostojanstvo Ukrajine i njenog izdržljivog i ponosnog naroda“.

Povodom druge godišnjice napada na Ukrajinu oglasila se i šefica Delegacije EU u Podgorici Oana Kristina Popa, koja je tom prilikom ocijenila kako je rat donio tešku patnju ukrajinskom narodu i izazvao nevjericu širom svijeta, utičući na sve nas. - Inspirisani smo izuzetnom otpornošću Ukrajinaca i nepokolebljivom voljom da se bore za svoju slobodu. Evropska unija je bila uz Ukrajinu od prvog dana. Od početka invazije EU je pružila Ukrajini 85 milijardi eura u humani-

Irijana Rizvanović

Sa protesta na Cetinju poručeno da Ukrajinci nijesu sami

RomaNet.me

hrabrost i odlučnost su naše oružje

hvalio je okupljenim građanima na podršci i pozvao ih da u tome istraju radi mirne budućnosti svih nas.

Okupljeni su, na poziv ambasadora Herasimenka, minutom ćutanja odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, čime je i završen protest.

I ruski i ukrajinski antiratni aktivisti u Herceg Novom su od početka ruske invazije na Ukrajinu organizovali više protesta, a jučerašnji ispod Gradske Tore na Trgu Nikole Đurkovića. Povod su dvije godine od agresije na Ukrajinu i smrt 47-godišnjeg, Alekseja Navalj-

nog, prekaljenog borca protiv korupcije i najistaknutijeg ruskog opozicionog političara više od jedne decenije.

- Koliko još treba smrti, siročadi, uništenih porodica, kuća, gradova? Koliko još ožiljaka na srcima, izgubljenih duša i prolivenih suza treba? Rusija

zvaničnika povodom druge godišnjice rata u Ukrajini

Crnoj Gori na podršci

tarnoj, finansijskoj, ekonomskoj i vojnoj podršci. Ukrajina je postala kandidat za članstvo u EU i uskoro će početi pregovore o pristupanju –rekla je Popa.

Ona je dodala da će nastaviti da čine sve što je potrebno i koliko god bude potrebno da podrže Ukrajinu.

- Zahvalni smo Crnoj Gori što je bila uz nas u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, kao osnove međunarodnog poretka. Ovaj rat se tiče svih nas. Ruska invazija, koja je počela 2014. godine u Donbasu i Krimu, predstavlja egzistencijalnu prijetnju bezbjednosti Evrope. Ukrajinska bezbjednost je naša bezbjednost - poručila je Popa.

Iskrenu i nepodijeljenu podršku i solidarnost sa ukrajinskim narodom u njihovoj herojskoj borbi za slobodu izrazio je lider Socijaldemokrata Damir Šehović, poručujući kako neprihvatljiva i ničim izazvana agresija nije samo napad na ukrajinski narod i državu, već i na temeljne univerzalne vrijednosti mira, demokratije i ljudskih prava koje kao civilizovani svijet dijelimo.

- Svjedoci smo neopisive patnje, gubitka nevinih ljudskih

života i razaranja koje donosi ovaj od strane Rusije nametnuti rat. To posebno istinski razumijemo i osjećamo mi u Crnoj Gori, koji smo i sami godinama na meti malignog ruskog uticaja, zbog čega jako dobro znamo šta podrazumijeva suočavanje s izazovom očuvanja sopstvene slobode - istakao je Šehović.

U ovim teškim vremenima, kako je dodao, stojimo čvrsto uz ukrajinski narod i divimo se njihovoj hrabrosti, odlučnosti i spremnosti da se nepokolebljivo bore za svoje pravo na miran život.

- Zajedno možemo i moramo raditi na izgradnji svijeta u kojem su vrijednosti slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih naroda neotuđiva prava koja niko ne smije da na besprizoran način urušava, gdje se konflikti rješavaju dijalogom, a ne golom silom. Ali uz čvrsto uvjerenje da se pomenuti pristup jednako mora odnositi na sve, uključujući i Bliski istok, koji se, nažalost, suočava sa istim izazovima - poručio je Šehović. Zato, kako je zaključio, naša ljudska i prijateljska podrška Ukrajini predstavlja i potvrdu naše potpune predanosti univerzalno prihvaćenim vrijednostima, koje na identičan

način moramo braniti svuda i na svakom mjestu. Oglasio se i lider Socijaldemokratske partije Ivan Vujović, ističući kako herojska b orba ukrajinskog naroda nije samo borba za slobodu Ukrajine, već i za slobodu svake suverene zemlje koja se može naći na udaru agresorskih i osvajačkih politika. On je podsjetio da je SDP, odmah nakon početka invazije, u crnogorskom parlamentu predložila usvajanje Rezolucije o osudi ruske agresije, čime su, kako ističe, kao najviši zakonodavni i predstavnički dom promptno iskazali svoj odnos prema agresiji. - Odnos prema besprizornoj agresiji Rusije na Ukrajinu je bio i jeste najbolji pokazatelj ne samo političkog, već prije svega civilizacijskog karaktera svih aktera na javnoj sceni. Oni koji su glasali protiv Rezolucije o ruskoj agresiji i koji su je nazivali „bezvrijednim pamfletom“ su, na sramotu svih demokratskih i evropskih aktera, danas na čelu crnogorske skupštine koja je tu Rezoluciju usvojila. Teško da može biti većeg paradoksa koji je samo jedna u nizu devijacija koja oslikava današnju političku scenu, odnosno parlamentarnu većinu, a čiji je suštinski lider glavni moskovski igrač i nosilac Vulinove sablje Andrija Mandić – zaključio je Vujović. Povodom druge godišnjice početka ruske agresije na Ukrajinu zgrade Vlade i prijestonice juče su bile osvijetljene bojama ukrajinske zastave. Đ.Ć.

je postala autoritarna država koja vodi besmislen i nemilosrdan rat sa komšijama, svijetom i svojim građanima - poručeno je sa skupa. Važno je, poručuju, da se ne predamo.

- Naše protjerivanje treba da bude glas dobrih ljudi u Rusiji

i izvan nje, koji shvataju da je naše nečinjenje neprihvatljivo i da zlo ne smije pobjediti. Važno je da se o tome češće govori i da se ne predamo! Tako želimo da osjetimo koliko nas ima – onih za koje: Rat – nije normalan!poručili su okupljeni. Neke od poruka glasile su:

Agresorska država – nije normalna!; Ubistva i represije prema protivnicima rata i onima koji se ne slažu – nijesu normalni!; Milijarde za rat – nije normalno!; Propaganda i cenzura – nijesu normalne!; Ravnodušnost – nije normalna! R.P.

Ukrajinskog predsjednika podržali lideri koji su doputovali u Kijev povodom godišnjice

KIJEV - Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski na dan druge godišnjice početka ruske invazije na njegovu zemlju izjavio je: „Pobijedićemo!“ -Zbog toga se borimo posljednjih 730 dana našeg života. I pobijedićemo na najbolji dan našeg života - rekao je u video-izjavi s vojnog aerodroma Gostomel kod Kijeva, gdje se odvijala jedna od ključnih bitaka sa Rusima u prvim danima invazije. Zelenski je kazao da se rat mora završiti „pod našim uslovima“ i „pravednim“ mirom. -Svaki normalan čovjek želi da se rat završi, ali niko od nas neće dozvoliti da Ukrajina nestane - poručio je Zelenski. Uz ukrajinskog predsjednika bili su strani lideri koji su doputovali u Kijev povodom godišnjice, među kojima predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, premijeri Italije i Kanade Đorđa M eloni, koja predsjedava Grupom 7 najbogatijih liberalnih demokratija, i Džastin Trudo

- Mi smatramo da se Ukrajina takođe bori za našu slobodu i naš nacionalni interes. Ovdje smo danas da zahvalimo ovim muškarcima i ženama koji 24. februara prije dvije godine nijesu pobjegli, već su se borili.

Ovo mjesto je simbol neuspjeha Moskve, simbol ukrajinskog ponosa - kazala je Meloni. Ona je potpisala bilateralni sporazum s ukrajinskim predsjednikom o bezbjednosti. Kijev je u januaru potpisao takav sporazum sa Londonom, a kasnije i sa Njemačkom i Francuskom. Ti sporazumi se odnose na davanje vojne opreme kompatibilne s vojnom opremom NATO, na obuku ukrajinskih snaga i na jačanje odbrambene industrije Ukrajine. Sumorno raspoloženje visi nad zemljom dok rat protiv Rusije ulazi u treću godinu, a ukrajinske trupe se suočavaju sa sve većim izazovima na liniji fronta zbog sve manje zaliha municije i kadrovskih izazova, i povlačenja iz strateškog istočnog grada koji je Moskvi jedna od

najvećih pobjeda. Godišnjica dolazi nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otpustio vrhovnog vojnog komandanta Valerija Zalužnjeg, zamijenivši ga general-pukovnikom Aleksandrom Sirskim, što je označilo najznačajniju promjenu vrha od početka rata. Rusija i dalje kontroliše otprilike četvrtinu zemlje nakon što Ukrajina nije ispunila očekivanja svojom ljetnjom protivofanzivom koja nije proizvela velike pomake. U međuvremenu, milioni Ukrajinaca nastavljaju da žive pod nesigurnim okolnostima u unakrsnoj vatri, a mnogi drugi se suočavaju sa stalnim borbama pod ruskom okupacijom. Većina još čeka na ukrajinsko oslobođenje koje nije došlo. R.P.

Građani se pitaju koliko još smrti je dovoljno da se zaustavi bezumni rat: Skupovi u Herceg Novom i na Cetinju

Piše: dr Dragan VESELINOV

Nikšićki sud je presudio da je policija kriva zbog preterane sile nad cetinjskim demonstrantom 5. septembra 2021. godine. Građane na Cetinju je tada policija tukla i trovala gasom jer su negodovali zbog padanja crnogorske crkvene imovine pod Srpsku pravoslavnu crkvu i helikopterskog imenovanja njenog filijastičara Joanikija Mićovića za šefa crnogorske mitropolije pod Beogradom. Zbog Cetinja će, godinu kasnije, policija u Podgorici da štiti potpisnike Temeljnog ugovora na tajnom susretu, da izbegnu narod.

MOGUĆI OBLICI SUĐENJA

Ipak, crnogorski komandant policije iz 2021. godine se sigurno oseća srećno što Crna Gora nije pod Srbijom, iako je Krivokapićeva vlada tome hodila. Jer da je pod njom, onda bi, možda, zbog ,,temeljnog čuda“, došao pod udar Karađorđevog suda za proveru ko je veštac i veštica, a ko to nije. Na sreću policijskog komandanta, njega nisu tučeni građani na Cetinju optužili da je Nečastivi. A da jesu, a on to odricao, onda bi ga Karađorđe svezao u konopce da ne može da mrda i bacio u duboku vodu. Ako bi ovaj isplivao na površinu Karđorđe bi prihvatio da je nevin jer voda neće da udavi časnog čoveka. A ako ode na dno, zaslužio je da završi u blatu. A ni to nije sigurno, jer neće u srednjem veku ni svaka zemlja da primi mrtvog nečastivog - ne da svaka zemlja da se nečastivi pokojnik useli u nju, već ga izbaci iz groba. Da ga vide lisice i gavrani. Širom srednjovekovne Evrope je primenjivan ovakav ,,sud vode“ kad god sudija nije mogao da se odluči koja je strana u sporu u pravu. Tako je bilo i kod Slovena, i kod Germana, i kod Latina. A to je i stari semitski sud, on postoji kod sumerskog Hamurabija Ministri u Crnoj Gori od avgusta 2020. godine na ovamo ne moraju da se boje ovakvog akva-suda, jer ga Crnogorci nisu imali. To ne znači da oni neće ulaziti u nove tajne sporazume sa Beogradom oko imovine. Ali ko zna, narod veli ,,sve se vraća, sve se plaća“.

KOTAO KOD DUŠANA

I SV. SAVE

Ni kod Dušana u 14. veku Krivokapićev komandant policije na Cetinju ne bi bolje prošao nego kod Karađorđa.

Po Dušanovom zakonu iz člana 106 on bi verovatno morao da vadi usijano gvožđe iz kipućeg kotla u slučaju da ga ,,sebri“ mogu tužiti zbog nasilja - to je narod van plemstva i crkve, to

Sud nikšićki, sud Karađorđev, Dušanov sud i sud Sv.

Mitropolit Joanikije ima sreće, i to baš zato što ne živi u doba Sv. Save. A da je mitropolit Mićović tada živio kod svog nadbiskupa, onda bi on bio suočen sa ovom provjerom istine oko toga čija je crkvena imovina: ako bi kaluđeri za vrijeme obnove Hilandara i života Svetog Save zapali u međusobne sukobe, Sava bi im priredio vreo kotao i usijano gvožđe u njemu kao božiji sud pravde. Koji se kaluđer vađenjem gvožđa ne skuva i ne opeče, taj nije kriv. To je ukinuto tek poslije Savine smrti sa dvije hilandarske hrisovulje iz 1355. godine

su seljaci, sluge, zanatlije, trgovci i dr. A i mitropolit Joanikije ima sreće, i to baš zato što ne živi u doba Sv. Save. A da je mitropolit Mićović tada živeo kod svog nadbiskupa, onda bi on bio suočen sa ovom proverom istine oko toga čija je crkvena imovina: ako bi kaluđeri za vreme obnove Hilandara i života Svetog Save zapali u međusobne sukobe, Sava bi im priredio vreo kotao i usijano gvožđe u njemu kao božiji sud pravde. Koji se kaluđer vađenjem gvožđa ne skuva i ne opeče, taj nije kriv. To je ukinuto tek posle Savine smrti sa dve hilandarske hrisovulje iz 1355. godine. Niko ne zna kako bi mitropolit prošao na prosvetiteljskom Savinom ,,sudu kotla“ ako bi tvrdio da je cetinjska imovina beogradska.

Nije šteta što su varvarski sudovi ukinuti, već je šteta što državni službenici i crkveni prelati nisu napustili ugnjetavanje naroda. A narod je otišao dalje i od popova i od nedodirljivog ministarskog plemstva. Stoga pozdravljamo odluku nikšićkog narodnog suda.

NAŠI LIJEPI ZABORAVLJENI

OBIČAJI

Sada vas podsećamo na kapitalni rad Tihomira Đorđevića,,Naš narodni život“ iz 1929. godine - koji u četiri knjige opisuje stare običaje, tradicije i kultove našeg sveta na Balkanu. Taj rad je neiscrpno nadahnuće za sve folkloriste, etnologe, istoričare, muzikologe i druge. Nije nikakvo iznenađenje da je na isti dan 1937. godine Đorđević primljen za stalnog člana Srp-

ske kraljevske akademije, zajedno sa Teslom Evo šta, po Đorđeviću, inače rođenom u svešteničkoj porodici, naši stari govore o krađi crkava. Kaže Dubrovčanin Vuk Vrčević, lični sekretar crnogorskog kneza Danila od 1852. do 1855. godine i saradnik Vuka Karadžića: ,,Nema toga čovjeka, žene ni djeteta u cijeloj Hercegovini - makar najgori hajduk ili lupež bio, da će se usuditi išta što se manastirsko zove - ukrasti, a još manje u kuću unijeti“. A navodi Đorđević šta govori otac sinu: ,,Ako, sinko, ikad pođeš u manastir, pazi da kad iz njega izađeš dobro očistiš noge o pragu avlijskih vrata, da ni prah manastirski ne uneseš u očinu ti kuću“.

A o Bokeljima se govori ovako: ,,Krađu svaku, a osobito crkvenu, preziru, jer vele: Tuđa mu-

Krađa crkve kod Crnogoraca je stotinama godina bila podjednako prezirana i kažnjavana. Otuda je velika sreća za kler Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori što su savremeni Crnogorci razlabavili privrženost odbrani svojih crkava. A nesreća je Crnogoraca u tome što je to malaksavanje njihovog žara za odbranu imovine otišlo toliko daleko da danas možeš - ne samo da im ukradeš iz crkve jednu svijeću - već možeš da im ukradeš sve crkve sa svim svijećama, kao što se dogodilo u avgustu 2022. godine sa Temeljnim ugovorom, usred Podgorice

ka traje do unuka, a crkvena do devet koljena“. A pisac Cetinjske hrisovulje o Cetinjskom manastiru iz 1485. godine je izneo sledeću naredbu: ,,Ako bi ko što ukrao od ovog manastira, kakvu stvar, ili od stada, ili pčela ili brava, da plati tri put toliko i da se bije i progna. Ako ko krade ovu crkvu, Boga krade, i gospodara i sve hrišćane koji su pod ovom mitropolijom. Takav da bude ubijen

kamenjem od svega naroda“. To je sledio crnogorski knez Danilo kada je u svom ,,Zakoniku“ iz 1855. godine zapovedio ovakvu kaznu: ,,Koji bi se lupež uhvatio da crkvu krade, taj će, i ne pazeći na to da li je još krao ili sudu griješio, biti na smrt osuđen“. Krađa crkve kod Crnogoraca je stotinama godina bila podjednako prezirana i kažnjavana. Otuda je velika sreća za kler Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori što su savremeni Crnogorci razlabavili privrženost odbrani svojih crkava. A nesreća je Crnogoraca u tome što je to malaksavanje njihovog žara za odbranu imovine otišlo toliko daleko da danas možeš - ne samo da im ukradeš iz crkve jednu sveću - već možeš da im ukradeš sve crkve sa svim svećama, kao što se dogodilo u avgustu 2022. godine sa Temeljnim ugovorom, usred Podgorice. I da niko ne ode na sud.

CETINJSKI ARHIV I

DIZANJE DRŽAVE

Godine 1865. je Milan S. Piroćanac (rođen Nedeljković), sorbonski diplomac i budući predsednik vlade Kneževine/Kraljevine Srbije, na svoje zaprepašćenje utvrdio da je V.M.G. Medaković u svojoj knjizi iz 1860. godine pod nazivom ,,Život i običaji Crnogoraca“ bio u pravu: Crnogorci još ne čuvaju službena dokumenta, oni veruju na reč. U stvari, kako je do izbora Danila Petrovića za naslednog

Policija nije štedjela suzavac kojim je zasula građane 5. septembra 2021. godine na Cetinju

S. VASILJEVIĆ

Karađorđev, Sv. Save

Kralj Nikola je veliki dio arhivskog nasljeđa sakrio od neprijatelja, nesređenog u raznim sanducima, nošenim preko Skadarskog jezera, pa vraćenim i zakopanim u malom dvorištu kraljevog dvora... Otkopani su 1923. godine i svojim obiljem pokazali da nije tačno da Crna Gora nema dokumentacionu istoriju. Suprotno od toga - ima je od starih pergamentnih tekstova do hartije od Crnojevića, od mitropolita, od Danila i Nikole, u prepiskama sa svjetskim državnicima, našim političarima, knezovima, kraljevima, konzulima, književnicima i umjetnicima. Tu su i inženjerski planovi poput onog o mogućem isušivanju Skadarskog jezera

knjaza 1852. godine, Crnu Goru vodio cetinjski mitropolit, onda se i gotovo sva dokumentacija iz istorije države nalazila u Cetinjskom manastiru.

Danilo za osam godina svoje vladavine - do smrtonosnog kotorskog atentata na njega 1860. godine, nije stigao da preseli manastirsku civilnu dokumentaciju u zaseban arhiv, niti da u njemu začne modernu arhivistiku. Da je to odmah počeo da čini, danas bi Crnogorci imali bogatiju sliku o svojoj istoriji koju bi beogradska patrijaršija i nacionalisti mogli još teže da osporavaju. A za to je bio, izgleda, odgovoran i njegov mentor, sam Njegoš

A možda je odgovorna i njegova knjeginja Darinka Kvekić iz Trsta koja unatoč ogromnom uticaju na njega nije stigla da makar deo cetinjske državne kase, koju je carski trošila na sebe, nameni za arhiv, za biblioteku i muzej.

ŠTO KAŽE NJEGOŠ

Kaže vladika Petar Drugi Njegoš u predgovoru u knjizi ,,Lažni car Šćepan Mali“: ,,Dokumenata slabo se kod nas nalazi jerbo po nedostatku hartije često puta i listovi svetijeh knjiga za fišeke su se upotrebljavali“.

Ali V.M.G. Medaković kaže 1882. godine da izgleda ni sam

Njegoš nije mnogo držao do arhive i da je na tavanu Cetinjskog manastira bilo mnogo ,,različitijeh hartija“ koje su se razasute povlačile, ,,pa vladika naredi 1836. da se pregleda tavan, a hartije da se izbace i spale, da se ne bi zapalile i da ne izgori manastir…Tu je tad moralo propasti mnogo važnijeh hartija…“ Šteta.

GDJE NEMA ARHIVE, TU NEMA NARODNE SVIJESTI

Arhiv države Crne Gore na Cetinju je osnovan tek 1951. godine, mada je državna dokumentacija pod Nikolom Prvim stala da se postepeno sređuje u njegovom dvoru, a čuvala se i po zasebnim ministarstvima, sudovima, vojsci i na drugim mestima. Ne samo na Cetinju. Ali nije bila katalogizovana. Ako sada nema drugih informacija, koliko mi znamo, Tihomir Đorđević je 1929. godine predložio da se dvor Nikole Prvog koji je 1923. godine odlukom Beograda proglašen za muzej dopuni odeljenjem za arhivu i biblioteku, slično Britanskom muzeju u Londonu. To je učinjeno posle Drugog svetskog rata. Đorđević je bio upoznat sa nalazima državne komisije iz 1923-1925. godine za sređivanje arhive Nikole Prvog, a i sam ju je sređivao. Bio je zapanjen ogromnim arhivskim nasleđem koje je za sobom ostavio kralj Crne Gore tokom Prvog svetskog rata. Kralj Nikola ga je sakrio od neprijatelja - nesređenog u raznim sanducima, nošenih preko Skadarskog jezera, pa vraćenih, i zakopanih u malom dvorištu kraljevog dvora. Otkopani su 1923. godine i svojim obiljem pokazali da nije tačno da Crna Gora nema dokumentacionu istoriju. Suprotno od toga, ima je od starih pergamentnih tekstova do hartije od Crnojevića, od mitropolita, od Danila i Nikole, u prepiskama sa svetskim državnicima, našim političarima, knezovima, kraljevima, konzulima, književnicima i umetnicima. Tu su i in-

ženjerski planovi poput onog o mogućem isušivanju Skadarskog jezera. Pronađeni su i u samom Nikolinom dvoru u dve zapuštene sobe dokumenti od poda do plafona, a u selu Grude kod Cetinja još četiri sanduka, a otkopan je i sanduk sa dragocenim crkvenim relikvijama. Njegova biblioteka je iznosila oko 10.000 knjiga kako na Cetinju tako i na drugim mestima gde je boravio. Doduše, ništa od toga nije katalogizovano - kao što će to mukotrpnim radom mnogih arhivara, bibliotekara i muzejskih kustosa biti, ali svakog crnogorskog patriotu mora obuzeti radost što Crna Gora ima koren, stablo i krošnju koje niko ne može poseći.

A BEZ NARODNE

SVIJESTI RASTE

SVIJEST CRKVE

Ovo ističemo zato što je arhiv države, zajedno sa bibliotekom i muzejem, deponent svesti i istorije naroda. I nije tačno, kako veli Milan Piroćanac 1865. godine, da je na Cetinju ,,pamćenje starešina sva državna imovina. Štaviše, ni sam Knjaz nema svoje kancelarije. Njegova se akta nahode po Skadru i svuda, a za vreme knjaza Danila često su bila i na čišćenje mundštikla upotrebljavana…“ Mi smo srećni što možemo da opovrgavamo Piroćanca, iako nećemo opravdavati cetinjske vladare za nemar. Ali jednog dana bi bili bolji. To je krenulo sa kraljem Nikolom Prvim. Bez arhiva slabi autentičnost tumačenja prošlosti i ona postaje plen proizvoljnih interpretacija. To je gotovo isto kao da država oslabi, a zakoni nestanu. Jer, tada sva ponašanja naroda odlaze unazad i padaju na predzakonske običaje i na prednacionalnu socijalnu organizaciju. Poglavito na plemensku i rodovsku. Obnavljaju se sa njima i prevaziđeni mitovi i kultovi. A formiraju se i novi počev od ,,brđanskih“ psalmi da su Crnogorci isto što i stanovnici iz Kuršumlije i da moraju ljubiti Moravu više od Morače. Kada ne postoji pisana već sa-

Tijelo Navaljnog predato majci

MOSKVA- Tijelo ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, koji je iznenada preminuo u zatvoru prošle nedjelje, predato je njegovoj majci, napisala je njegova portparolka Kira Jarmiš na društvenoj mreži X.

Kazala je da joj je zvaničnik rekao da bi trebalo da pristane na njihove zahtjeve, s obzirom na to da je Navaljnijevo tijelo već počelo da se raspada.

mo usmena istorija naroda, onda Crkva jedina ostaje sa centralizovnim kako-takvim dokumentima sa cele teritorije svog dejstva i predstavlja istoriju naroda na uži način od mogućeg. I ona tada širi opravdanost svoje konzervativne uloge u zemlji. To se danas vidi u Crnoj Gori. Crkva neprekidno tumači prošlost kao ,,srpsku“, iako u svojoj arhivi ona nema ,,srpsku dokumentaciju“ - ne zato što je dokumentima čistila muštikle. Ali narod to ne zna i potčinjava se kolonijalnoj politici susedne države. To je jedan od savremenih razloga zbog kojeg se Crnogorci sa teškoćama bore da ističu svoju zasebnu političku istoriju i pravo na državu. I to je razlog zbog kojeg se nauka i istraživači sa nepotrebnim teškoćama nose sa rekonstrukcijom prošlosti. To je tako bilo u celoj Evropi i Latinskoj Americi. Sveta Stolica u Rimu je vekovima jedina imala uređenu arhivu i biblioteku o kontinentalnoj i interkontinentalnoj istoriji sveta zahvaćenog njenim prisustvom. I sada, ne samo crkveni ljudi, već i istoričari raznih usmerenja odlaze u Vatikan da u njegovim kilometarskim arhivskim hodnicima pronađu dokumente iz svog interesa. I još uvek neke rimske istine nisu dostupne, a ne bi tako bilo da je Evropa mogla da razvija nauku i prosvetu nezavisno od crkve. Dugo nije bila dorasla tom izazovu sve dok nije naučnom revolucijom počela da piše drugačiju povest.

NA ČIJOJ JE STRANI BOG

Arhiv, muzej i biblioteku na Cetinju bi morala da čuva policija i vojska, ali ne od Crnogoraca, već od stranih zavojevača da helikopterom ne ulaze u manastirski dvor Sv. Petra Cetinjskog i otmu mu crkvu.

A kipuća voda u kotlu i usijano železo Sv. Save čekaju da Podgorica i Beograd reše svoj spor oko toga čije su crkve i sveće. Bog će tu biti na strani istine i arhiva. •

Jarmiš je rekla da se još ne zna da li će vlasti dozvoliti da se sahrana održi ,,na način na koji porodica želi i kako Aleksej zaslužuje“. Supruga ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, Julija Navaljna je u subotu ujutro zatražila da ruske vlasti predaju njegovo tijelo kako bi ga sahranila. Optužila je ,,demonskog“ ruskog predsjednika Vladimira Putina za ,,mučenje“ njegovog tijela. Navaljna je u šestominutnom videu objavljenom na Jutjubu optužila Putina da tijelo njenog muža drži kao ,,taoca“ i dovela je u pitanje Putinovu hrišćansku vjeru, koju on često ispovijeda. Navaljnijeva majka Ljudmila je u petak rekla da su ruski istražitelji odbili prebaciti tijelo iz mrtvačnice u udaljenom arktičkom gradu Salehardu, jer nije pristala da ga sahrani bez javne sahrane.

Navaljnijevi saradnici su u subotu rekli da su vlasti prijetile da će ga sahraniti u udaljenoj zatvoreničkoj koloniji u kojoj je umro, ako porodica ne pristane na njihove zahtjeve. Julija Navaljna je u videu tvrdila da je Putin lično odgovoran za to i da ,,muči“ Navaljnog u smrti jednako kao što je to činio za njegova života. -Već smo znali da je Putinova vjera lažna. Međutim, sada to vidimo jasnije nego ikadarekla je Navaljna, obučena u crno.

-Nijedan pravi hrišćanin ne bi mogao da učini što Putin sada radi s Aleksejevim tijelom- dodala je.

Navaljna je rekla da je njen suprug bio pobožan hrišćanin, koji je odlazio u crkvu i da je njegov politički aktivizam nadahnut hrišćanskim vrijednostima.

-Vratite nam tijelo moga muža. Želimo da ga sahranimo na human način, u zemlji, kao što je običaj u pravoslavnom hrišćanstvu- zaključila je u videu.

Francuski farmeri ljuti upali na sajam u Parizu

Vrijeđali Makrona i tražili ostavku

PARIZ - Nekoliko osoba je uhapšeno nakon što su juče ujutro izbili sukobi između francuskih poljoprivrednika i pripadnika obezbjeđenja na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Parizu. Bijesni zbog troškova i popisa, grupa francuskih farmera upala je na sajam farmera u Parizu prije planirane posjete Emanuela Makrona. Suočeni sa desetinama policajaca unutar sajma, farmeri su vikali i zviždali, pozivajući na ostavku francuskog predsjednika i koristeći psovke.

- Ovo je naš dom - vikali su, dok su francuski policajci pokušavali da obuzdaju demonstracije. Došlo je i do sukoba sa poli-

cijom, nakon čega je nekoliko osoba uhapšeno, rekao je Rojtersov svjedok, prenosi Gardijan. Makron se sastao za zvaničnicima sindikata poljoprivrednika, a trebalo je nakon toga da na sajmu održi debatu sa farmerima, prerađivačima hrane i predstavnicima trgovinskih lanaca, ali je to otkazano nakon što su sindikati poljoprivrednika saopštili da se neće pojaviti, prenosi Rojters. Poljoprivrednici protestuju širom Evrope, pozivajući na bolji prihod i manje birokratije i osuđuju ć i nelojalnu konkurenciju jeftine uvezene robe. Makron je rekao novinarima nakon sastanka sa sindikalnim liderima da govori svim poljoprivrednicima da ne pomažu nikome od svojih kolega razbijanjem štandova.

Kralj Nikola je nasljeđe sakrio od neprijatelja

gov.me

Demokratska Rusija tuguje za Navaljnim

Jubilarni deseti festival savremene klavirske muzike 27. i 28. februara

,,Forte piano“ u KIC-u

Jubilarni festival, kako je saopšteno iz KIC-a, biće u programskom smislu svojevrsna rekapitulacija prethodnih izdanja

PODGORICA – Deseti festival savremene klavirske muzike ,,Forte piano“ biće održan 27. i 28. februara, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. Matine koncerti počinju u 12, a termin večernjih je 20 sati. Ulaz je besplatan.

- Raduje nas što ćemo na jubilarnom festivalu ugostiti pijaniste različitih generacija, mlade talentovane učenike iz Crne Gore i međunarodno priznate pijaniste koji su strastveni promoteri savremene muzike, a naročito kompozitora iz svojih sredina – navodi se u saopštenju KIC-a. Festival će početi matine koncertom-predavanjem „Priča o klaviru“ - animacijskom formom kojom će pijanista Bartolomej Stanković na savremen način uvesti školsku publiku u svijet klavirske muzike. Istog dana, pijanista i kompozitor Aleksej Kurbatov prirediće koncert na kome će izvesti djela savremenih ruskih kompozitora Nikolaja Mednera, Rodiona Ščedrina, Igora Stravin-

skog, australijskog kompozitora Karla Vajna, kao i svoja autorska djela i transkripcije. Drugog dana festivala nastupiće učenici crnogorskih muzičkih škola: „Vasa Pavić“ iz Podgorice, „Petar II Petrović-Njegoš“ iz Bara, „Savo Popović“ sa Cetinja i Muzičke škole Tivat u okviru matine koncerta „Klavirski mozaik“. Na kraju festivala premijerno će se predstaviti pijanistkinja Katarina Krpan, profesorica klavira i voditeljka studija za savremenu muziku na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Na svom cjelovečernjem koncertu sviraće djela savremenih hrvatskih autora stvorenih posljednjih 50 godina. Jubilarni festival, kako je saopšteno iz KIC-a, biće u programskom smislu svojevrsna rekapitulacija prethodnih izdanja.

- Sadržina i naslovi ovogodišnjeg izdanja podsjećaju na neke od prethodnih festi-

valskih tema, koje smo sa zanimanjem i entuzijazmom istraživali: Klavir u duhu folklora, Igre za klavir, Omaž klasicima, Pijanisti-kompozitori, Dječji kutak, Jugoslovenska i postjugoslovenska muzika i Novi zvuci Balkana – navodi se u saopštenju KIC-a.

Festival „Forte piano“ nastao je u okrilju Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić” sa željom da se učenicima i nastavnicima ponudi novi repertoar koji bi im omogućio da bolje upoznaju svijet savremene muzike.

- Poznato je da je muzika za klavir 20. i 21. vijeka izuzetno raznovrsna, ali nedovoljno aktuelizovana u našoj sredini. To je dodatno podstaklo našu instituciju da podrži ovaj festival i doprinese njegovom razvoju, bogatijoj ponudi i afirmaciji savremene muzičke scene – navodi se u saopštenju. An. R.

Miljenko Jergović objavio roman „Rat“, u izdanju zagrebačke „Frakture“

Moćan pejzaž sudbina

PODGORICA - Nova knjiga nagrađivanog bosanskohercegovačkog pisca i novinara Miljenka Jergovića, pod nazivom „Rat“, objavljena je u izdanju „Frakture“ iz Zagreba. Ovo djelo, kako se navodi u saopštenju izdavača, „kao fenjerom osvjetljava tamu rata“.

- Pod tim svjetlom, u više od sto proznih odlomaka, zabljesnuće jedinstvena karta grada pod opsadom, moćan pejzaž sudbina i nesalomljiva snaga ljud-

skog duha. Nakon „Trojice za Kartal“ („Bodoni“, 2022), remasterizovanog izdanja kultne knjige priča „Sarajevski Marlboro“ („Fraktura“, 2018), koji je nagrađen prestižnom nagradom Fric za najbolju fikcijsku prozu, Miljenko Jergović napisao je još jednu posvetu gradu – ovoga puta neimenovanom, svakom ranjenom gradu na svijetu poput Buče ili Alepa, gradu u kojemu žive, dišu i vole ljudi okruženi smrću – navodi se u saopštenju „Frakture“. Prozni odlomci, kako ističe iz-

PODGORICA - Da bi javnosti nametnuli teme vezane za očuvanje životne sredine, ekološki aktivisti širom svijeta odabrali su kao metu i umjetnička djela. Posljednju akciju sprovela su dvojica ekoloških aktivista koji su nedavno isprskali supom sliku ,,Mona Liza“, zaštićenu blindiranim staklom u Muzeju Luvr u Parizu.

Napadi ekoloških aktivista na umjetnička ustanova kod nas, te pokrenuli dilemu

davač, složeni prema hronologiji rata, nadahnuti licima s gradskih ulica – poput sajdžije, medicinske sestre i nevjeste – mogu se čitati kao zasebne priče, ali tek s posljednjom stranicom knjige sklapaju se u raskošan mozaik ili pozornicu na kojoj pratimo više paralelnih radnji.

- Sajdžija u gradu bez ljudi popravlja satove kako bi održao tok vremena. Medicinska sestra svjedoči čudesnim preobraženjima djece iz sanatorijuma. Nevjesta u haosu eksplozija traži mladoženju, na dan koji je mirisao na slobodu… - navodi izdavač.

Kako se ističe u saopštenju, „Rat“ nije knjiga o ratu ako knjige o ratu svoj svemir grade oko smrti.

- Novi naslov Miljenka Jergovića gradi ga oko čovjeka, grada u čovjeku i čovjeka u gradu, profinjenim, zavodljivim jezikom koji usporava okretanje stranica, a čitaoca pod ruku vodi prema izlazu iz opkoljenoga grada - navodi se u saopštenju izdavačke kuće „Fraktura“. R. K.

No, to nije rijetka, ni jedina pojava: aktivisti ekološke organizacije ,,Just Stop Oil“ razbili su zaštitno staklo iznad čuvenog remek djela Dijega Velaskeza ,,Venera s ogledalom“ u Nacionalnoj galeriji u Londonu, klimatski aktivisti u Muzeju „Leopold“ oskrnavili su sliku ,,Smrt i život“ Gustava Klimta, dok su ekološki aktivisti u Nacionalnoj galeriji Australije išarali grafitima djelo Endija Vorhola „Konzerva Kembel supe“. To su samo neki od naslova koji izazivaju burne reakcije javnosti i navode na razmišljanja o tome gdje je granica između aktivizma okrenutog plemenitim ciljevima i devastacije umjetnosti. Sve to otvorilo je pitanje kako se čuvaju umjetnička djela u muzejima u Crnoj Gori, te u kolikoj mjeri bi bile zaštićene umjetnine ako bi neko sa supom, čekićem ili sprejom ušetao u crnogorske galerije. Iz Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, Muzeja i galerija Podgorice i Narodnog muzeja Crne Gore Pobjedi su saopštili da su djela u njihovim muzejskim jedinicama obezbijeđena elektronskim i fizičkim nadzorom. U pojedinim izlagačkim prostorima postoji i mjesto za odlaganje stvari. Sa druge strane, brojne akcije ekoloških aktivista postavljaju pitanje koliko su svrsishodni ovakvi potezi u borbi za čistiju planetu i ravnopravniju raspodjelu resursa, te koliko su one zaista produktivne i koliko istinski doprinose konačnom cilju. Vajari Darko Vučković, Nikola Radonjić i filmski reditelj Mladen Ivanović za naš list komentarišu da li su ovakve akcije jedan od adekvatnih načina da se skrene pažnja na borbu za očuvanje životne sredine i hoće li uništavanje remek djela zaista promijeniti mišljenje donosilaca odluka, odnosno šire javnosti.

ZAŠTITA

Svi izlagački prostori Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore pokriveni su sistemom IP video-nadzora. - Objekti imaju alarmni sistem koji sadrži detektore pokreta i loma stakla, kao

Kečap po neće osvijestiti

RADONJIĆ: Ono što me zabrinjava kod takvih grupa jeste radikalizacija djelovanja jer u jednom trenutku im neće biti dovoljno samo da prospu kečap po staklu koje štiti ,,Mona Lizu“

i sistem dojave požara, koji ima optičke dimne detektore, termičke detektore i ručne javljače. Takođe, unutrašnja služba fizičke zaštite štiti objekte Muzeja 24 sata tokom cijele godine, uključujući i praznične dane, a ukoliko prilike to nalažu, zaštitari su, između ostalog, pored vodiča, ovlašćeni i da ukažu posjetiocima na pravila kojih se svi pridržavamo tokom posjete muzejima i drugim institucijama kulture. Govoreći o prostorima koji su predviđeni za odlaganje garderobe, osim prostora za odlaganje kišobrana, u izlagačkom dijelu Muzeja nema prostorije koja je striktno određena za ovu namjenu, ali postoji prostor i za ovu vrstu usluge kada se za to ukaže potreba - istakli su iz MSUCG. Po pitanju protokola koji se tiču bezbjednosti, MSUCG posjeduje Plan zaštite na koji je Ministarstvo unutrašnjih poslova dalo saglasnost. Muzeji i galerije Podgorice pripadaju tipu kompleksnih

IVANOVIĆ: Volio bih da postoji neki mirniji pristup, sa konstruktivnijim dijalogom. No, ne mogu to znati odavde. Mi smo previše opterećeni temama iz prošlih vjekova

VUČKOVIĆ: Gerila aktivizam je nešto što podržavam u principu, ali uništavanje jedne stvari koja je umjetničko djelo visoke vrijednosti i značaja da bi se ,,spasila“ neka druga ne predstavlja najbolji put

muzeja - u svojim izlagačkim prostorima ne izlažu samo umjetnička djela, već i muzejske predmete iz domena istorije, arheologije, etnologije i kulturne istorije. - Eksponati u stalnim postavkama, kao i djela na privremenim izložbama su relativno dobro obezbijeđeni fizičkim i elektronskim nadzorom. U svakom od izlagačkih prostora rade vodiči, a instaliran je i video-nadzor - istakli su iz Muzeja i galerija Podgorice, dodajući da je u prostorima Muzeja instaliran protivpožarni sistem koji, na sreću, nije do sada morao da bude aktiviran. Iz ove ustanove su saopštili da služba obezbjeđenja nad-

Nikola Radonjić Darko Vučković

Privatna

umjetnička djela u muzejima širom svijeta otvorili pitanje bezbjednosti dilemu gdje je granica između aktivizma i devastacije umjetnosti

po „Mona Lizi“ osvijestiti političare

zire 24 časa zgradu Muzeja, Kuslevovu kuću, Muzej „Marka Miljanova“ i Galeriju „Risto Stijović“.

- O muzejskom bontonu grupne posjete informišu vodiči, a kada su u pitanju organizovane posjete djece (koje su česte), informišu ih na tom uzrastu prijemčiv način naši pedagozi - istakli su iz Muzeja.

U većini objekata Muzeja i galerija Podgorice postoji garderoba ili mjesto za odlaganje torbi, kišobrana, jakni. - Vodiči na samom ulazu u galerijske prostore informišu posjetioce o mjestu/ prostoriji gdje mogu odložiti svoje stvari - istakli su iz Muzeja.

Iz Narodnog muzeja Crne Gore kazali su da su, shodno Zakonu o zaštiti lica i imovine, objekti u kojima se nalaze stvari od izuzetnog značaja za nauku, kulturu i umjetnost kategorisani kao obavezno štićeni objekti, koji se čuvaju na osnovu Planova zaštite obavezno štićenih objekata na koje Ministarstvo unutrašnjih poslova daje saglasnost u skladu s odredbama pomenutog zakona.

- Putem tehničkog i fizičkog sistema zaštite, koji je regulisan Planovima zaštite, čuvaju se objekti u sastavu NMCG. U pitanju je kompleksan sistem zaštite koji integriše sistem video-nadzora, protivprovalni, protivprepadni sistem, protivpožarni sistem zaštite. Shodno organizaciji rada Službe zaštite, postoji fizičko obezbjeđenje u objektima u sastavu NMCG. Što se tiče ,,muzejskog bontona“, posjetioce informiše Odjeljenje za pr ezentaciju u okviru kojeg je vodička služba, a u svim muzejskim jedinicama postoje oznake da je zabranjeno fotografisanje, unošenje rančeva, hrane, kućnih ljubimaca i sl. - istakli su iz Narodnog muzeja. Iz NMCG su saopštili da se shodno planiranim aktivnostima Narodnog muzeja u 2024. godini radi na izradi internih pravilnika i odluka, čime će se detaljnije regulisati bezbjednosne procedure i obezbijediti dosljedno poštovanje istih. Iz Narodnog muzeja su kazali da u zgradi Vladinog doma, u kojem se nalaze stalne postavke Istorijskog i Umjetničkog muzeja, postoje ormarići gdje posjetioci mogu bezbjedno odložiti lične pred-

mete i garderobu, dok u ostalim objektima, zbog njihove same prirode, ta mogućnost ne postoji, osim za odlaganje kišobrana.

PORUKA

Radonjić smatra da su akcije ekoloških aktivista definitivno jedan od načina da se privuče pažnja, ali je pitanje u kojoj mjeri prave kontraefekat kod javnog mnjenja. - Prvi put kad sam vidio jednu od akcija pokreta ,,Ultima Generacione“, izazvala je u meni bijes prema aktivistima i želio sam da budu zatvoreni do kraja života. Sva ta djela su esencija čovječanstva koja po svaku cijenu moraju biti sačuvana za buduće generacije, jer njihova vrijednost je neprocjenljiva. Sama pomisao da neko takvo djelo može biti uništeno je poprilično uznemirujuća. Kasnije sam saznao da su vandalski napadi ekoaktivista izvršeni na djela koja su zaštićena staklom ili pleksiglasom i da nije postojala opasnost za fizička oštećenja, saznao sam i svrhu tih akcija. Definitivno su dobili pažnju, ali ta pažnja je pridobijena spektaklom i šokom i to nije dobro, jer samim tim sav ekokoncept, tj. činjenica da se bore za ispravnu stvar, stavlja se u drugi plan i od njih pravi negativce koje javno mnjenje doživljava kao neke frikove koji se bore za sopstvenu medijsku pažnju - kazao je Radonjić. Prema njegovim riječima, pitanje je da li je ovo prolazni trend jer, kako kažu, ,,put do pakla je popločan najboljim namjerama“. - Evo, uzmimo organizaciju ,,Ultima Generacione“, koja stoji iza vandalskih napada na umjetnička djela. Oni

su inspirisani drugim pokretima za zaštitu životne sredine, ,,Fridays for Future“ i ,,Extinction Rebellion“, u kojima je čuvena Greta Tunberg. Ti pokreti se od njih ograđuju i ne podržavaju njihov način slanja poruke. ,,Ultima Generacione“, bez obzira na to, i dalje djeluje u svom maniru, birajući djela koja su zaštićena pleksiglasom, pa nijesu uništili nijedno. Pitanje je da li će se u budućnosti pojaviti neka druga organizacija koju su oni inspirisali i koja će biti radikalnija u svojoj borbi. Smatram da se takvim aktivnostima neće riješiti problem životne sredine, jer je za to potrebna neka unutrašnja revolucija koja će nas osvijestiti i natjerati da se ponašamo odgovorno, jer ako nastavimo ovim putem, čovječanstva neće biti - smatra Radonjić. On naglašava da upotreba sprejeva, lijepka, konzervirane hrane i sl. šalje poruku kojom aktivisti žele da naglase da zbog ekspanzivnog konzumerizma priroda trpi i

da je upravo konzumerizam koji predstavljaju ti proizvodi jedan od glavnih uzroka zagađenja i ekokatastrofa. - Uništavamo nešto zdravo da bismo stvorili nešto prerađeno i plus od tih proizvoda imamo smeće koje je teško razgradivo. Simbolika djelovanja grupe „Ultima Generacione“ je promišljena i poruka koju šalju je čitljiva. Oni tvrde da su posljednja generacija koja će moći da spasi planetu, što je vjerovatno i blizu istine. Ponavljam, njihova priča, apel i zabrinutost su realni. Ušli smo u crvenu zonu, moramo djelovati brzo i masovno. Ono što me zabrinjava kod takvih grupa jeste radikalizacija djelovanja jer u jednom trenutku im neće biti dovoljno samo da prospu kečap po staklu koje štiti ,,Mona Lizu“ - kazao je Radonjić.

On smatra da političari neće promijeniti mišljenje zbog apela i performansa ekoaktivista, ma kakvi oni bili. - Oni slijepo prate moć, a iz-

Ekstremni poduhvat uništavanja djela poruka da je ,,voda došla do poda“

Filmski reditelj Mladen

Ivanović smatra da stvari treba posmatrati iz konteksta u kojem se dešavaju. - Nezahvalno je, iz više razloga, komentarisati ove pojave iz Crne Gore. Prvo, jer mi u kontinuitetu uništavamo i krademo sopstvena umjetnička djela i kulturnu baštinu. Vjekovima. Divljaci kakvi jesmo nemamo svijest o tome šta sve postoji u Crnoj Gori. Tako smo prodavali svoja djela da bi se ,,narod prehranio“ 1919. godine; zabranjeno nam je bilo istraživanje od 1. do 9. vijeka; sa Cetinja nam je iznešeno 40 sanduka, iz Budve je odnijeto neprocenljivo arheološko blago, sami sebi smo toliko toga ukrali, iz sopstvenih muzeja, da osim Njegoševog sata, treba provjeriti da i njega nijesmo đe ponijeli... No, nema mjesta cinizmu. Neupitno klimatske promjene nose svoje breme.

među ostalih sredstvo za sticanje moći je novac i trenutno je za njih sve drugo podređeno održavanju moći, pa i priroda. Čak su spremni da dovedu čovječanstvo do ruba propasti radi očuvanja moći. Možemo se nadati da se u budućnosti desi neka slučajnost, tj. neko čudo. Možda se u određenoj generaciji zadesi veći broj moralno, intelektualno, duhovno osviještenih političara koji će biti svjesni svoje odgovornosti. Nadajmo se da će ti filozofi i političari iskoristiti svoje intelektualne sposobnosti da naprave sistem vrijednosti, pa i ekonomsko-političku doktrinu koja će da bude u skladu sa prirodom i na taj način omoguće budućim generacijama život na planeti. Takvo osviješteno čovječanstvo bi onda imalo priliku da ostvari svoj puni potencijal u pozitivnom smislu - kazao je Radonjić.

PAŽNJA

Vučković smatra da su akcije ekoloških aktivista u ko-

Mi, naravno, u toj oblasti ne mrdamo. To nam je neki sljedeći vijek, iako će za 50 godina Podgorica vjerovatno biti pustinjasta. I kako onda objasniti prosječnom građaninu zašto je u kulturnom sjedištu svijeta Parizu neko udario na ono najsvetije što taj grad ima. To su dijametralno različiti svjetovi - kazao je Ivanović. On vjeruje da je ovaj ekstremni poduhvat ataka na umjetnička djela poruka da je „voda došla do poda“. - S druge strane, volio bih da postoji neki mirniji pristup, sa konstruktivnijim dijalogom. No, ne mogu to znati odavde. Mi smo previše opterećeni temama iz prošlih vjekova da bismo mogli shvatiti svijet 2024. i šta sve potencijalno može poći po zlu. Zato, uživajmo, i neka nas puno ne potresa to što Evropa odavno više ne čeka na nas - istakao je Ivanović.

jima se ,,napadaju“ umjetnička djela, prije svega, usmjerene na skretanje pažnje na aktuelni problem jer će takav „performans“ po automatizmu privući pažnju medija, a samim tim doći i do pojedinca koji je zaokupljen svakodnevnom rutinom i koji ne razmišlja previše. On je istakao da su ovakve akcije problematične sa drugog aspekta.

- Gerila aktivizam je nešto što podržavam u principu, ali uništavanje jedne stvari koja je umjetničko djelo visoke vrijednosti i značaja da bi se ,,spasila“ neka druga ne predstavlja najbolji put. Prije svega, sama takva akcija povlači sa sobom kontraefekat jer je mnogima neprihvatljivo i nesvrsishodno da se jednostavno prebriše neko umjetničko djelo koje predstavlja izraz ljudskog duha u nekom kulturnom, duhovnom i istorijskom kontekstu, koje samo po sebi služi za kultivisanje i oplemenjivanje ljudskog bića. Takvo nepoštovanje i neznanje koje se opravdava ,,višim ciljem“ jednostavno je neprihvatljivo i degutantno. Više djeluje kao neki potez očajnika nego kao neki poduhvat sa smislom - smatra Vučković.

Komentarišući hoće li uništavanje remek djela zaista promijeniti mišljenje političke elite, Vučković je kazao da su političari, kao što možemo da primijetimo, rijetko kada zainteresovani za konkretna rješenja, osim na riječima.

- Iz tog razloga mislim da tek na njih ne utiču značajnije ovakve stvari - istakao je Vučković.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

Ekološki aktivisti isprskali supom ,,Mona Lizu“

Klimatski aktivisti u Austriji polili crnom bojom remek djelo Gustava Klimta

Prva nagrada grupi Karampana za masku „Peškarija“

KOTOR - U okviru Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti preksinoć je u Poslovnom centru „Vukšić“ održan veliki maskenbal sa 160 učesnika pod maskama. Od maštovito osmišljenih i kreiranih pojedinačnih i grupnih maski žiriju je bilo teško da odabere one najbolje, najoriginalnije i najveselije.

Fond nagrada iznosio je 3.800 eura.

U kategoriji pojedinačnih maski, treće mjesto i 200 eura pripalo je maski pod nazivom „Vrijeme je za igru“. Drugo mjesto i 300 eura osvojila je maska „Pepeljuga“, a prvo mjesto i 500 eura „Manite Fungime“

U kategoriji grupnih maski, treće mjesto i 500 eura osvojila je maska pod nazivom „Karambol“ karnevalske grupe Mladi feštađuni

Drugo mjesto u kategoriji grupnih maski i 700 eura osvojila je karnevalska grupa Za dešpet sa maskom „Zodijak“.

Što se tiče prvog mjesta, i publika i žiri glasali su jednako. Tako je 900 eura od žirija i 800 eura od publike pripalo karnevalskoj grupi Karampana za masku „Peškarija“.

Nagrada žirija i publike: Grupa Karampana cijalne nagrade i to maskama „Kotorski oriđinali“, „Sex bombe“ i „Hobotnica“. Za dobar štimung na maskenbalu pobrinuli su se klapa Asa Voce i ansambl Toć. Karnevalske fešte završavaju 3. marta velikom karnevalskom povorkom, suđenjem i spaljivanjem karnevala i koncertima Vis teatra, ansambla Toć i Crvene jabuke. Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.

Maskenbalu je prisustvovao i predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, koji je novinarima kazao da „je poenta ovih dana i dešavanja da se građanke i građani Kotora što bolje provedu“. -Moram da izrazim zadovoljstvo brojem maski. Žao mi je što je nepogodno vrijeme odložilo karneval. Moj poziv građanima/kama Crne Gore jeste da se priključe karnevalu 3. marta i da sa svima nama provedu jedan lijep dan - poručio je Jokić. U ime organizatora, Radmila Beća Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, kazala je da su pre-

srećni što imaju čast da baštine ovakve i slične događaje. Ona je podsjetila da Kotorski karneval ima tradiciju dugu više od 500 godina i da nastavljaju da čuvaju tu tradiciju. Direktor Turističke organizacije Jovan Ristić kazao je da je kao i svake godine Kotor centar karnevalskih svečanosti ne samo Crne Gore, nego i regiona. - Ovo veče je potvrda svega toga. Nadamo se da će nas vrijeme poslužiti i da će 3. marta biti održan karneval i sve ono što smo pripremili kao kulminaciju Zimskih karnevalskih svečanosti - kazao je Ristić. Iv.K.

priČ a Sa pla N i N e: Kako su se turisti iz Novoga Sada „snašli“ u sniježnoj oskudici na Bjelasici

Pješke do Vilinih voda, pa spuštanje sa sunčanjem

KOLAŠIN - U vikendu turističke praznine, kada kiša „nosi“ i posljednje ostatke planinskog snijega, jedan foto-zapis iz proteklih dana, kada je bilo koliko-toliko snijega na Bjelasici, donosi malo ohrabrenja.

Ohrabrenja i preporuke da treba turistički umjeti i sa – malo snijega. Nema, dakle, dnevnog izvještaja kako je više hiljada gostiju boravilo na skijalištima Bjelasice, ali ima primjera kako se može i treba voljeti planina. Čak i kada nije prirodno raskošna kako treba....

Prošlog vikenda gosti Kolašina i Bjelasice bili su Novosađani. Grupa turista iz vojvođanske prijestonice odlučila je da i pored više od hiljadu ki-

lometara putovanja u dva pravca ipak dođe u Kolašin, koji nije nudio prave zimske impresije i užitke... -Znali smo za „sniježnu krizu“ i da skijališta rade manjim kapacitetom, ali nijesmo htjeli da otkažemo smještaj koji smo rezervisali i odemo na neku drugu turističku adresu, gdje je bilo više snijega. Prijatelji iz Kolašina su nam rekli da ćemo i u ovakvim uslovima moći da uživamo. Znali su koliko volimo planinu i da uvijek možemo naći sadržaj koji će nas ispuniti - priča Dragan Kanura, jedan od turista iz Novog Sada koji je proteklih dana boravio u Kolašinu.

On je istakao da je Bjelasica bezbjedna planina koja nudi

mnogo više od žičara, može da se šeta planinskim putevima, samo su potrebni planinarski štapovi.

-U podnožju Bjelasice nije bilo dovoljno snijega, ali smo znali da ga u gornjim djelovima staze ima za kvalitetno skijanje. Krenuli smo pješke ka vrhu Vilinih voda sa skijama i bordovima na leđima. Lokalni vodiči su nam objasnili da je najbezbjednije da se penjemo i spuštamo ranije utabanom stazom. Tako smo olakšali sebi penjanje jer smo imali čvrsto tlo pod nogama, a prilikom spuštanja bilo je manje rizično da naletimo na kamen ili panj...

Višegodišnji ljubitelj planine, zime, skijanja Dragan Kanura otkriva i jedno posebno zado-

Tragom istorije

decenija od

U Beranama je prije 80 godina, 25. februara 1944, naredbom Štaba Drugog udarnog korpusa NOVJ, s potpisima komandanta general-lajtnanta Peka Dapčevića i političkog komesara Mitra Bakića, formirana Osma crnogorska brigada.

Na dan formiranja brigada je imala 900 boraca svrstanih u četiri bataljona. Bili su to iskusni boraci iz svih krajeva Crne Gore, iz sastava Lovćenskog, Nikšićkog, Zetskog, Durmitorskog, Komskog i Kolašinskog NOP odreda. Rukovodni kadar je formiran od starješinskog sastava Četvrte i Pete crnogorske brigade. U toku rata ovom brigadom su komandovali - Blažo Marković na formiranju, zatim Savo Mašković, Rade Raičević i Špiro Špadijer, dok su politički komesari bili - Jokaš Brajović na formiranju, potom Milovan Milačić i Pero Žarković Na ratnom putu, Osma crnogorska brigada je učestvovala u brojnim i teškim bitkama za slobodu u Crnoj Gori, Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Najžešće bitke vodila je, u nekoliko navrata, sa Njemcima, četnicima i muslimanskom milicijom oko Berana, Brodareva, Bijelog Polja i Mojkovca. Ratne operacije odvele su je i na druge prostore. Proslavila se u borbama za oslobođenje Valjeva i Uba. U beogradskoj operaciji, u prvom ešalonu Prve proleterske divizije, naročito se istakla u uličnim borbama u centru grada. Njeni borci istakli su zastavu slobode na,

tada najvišoj zgradi, palati „Albanija“. Na Sremskom frontu vodila je žestoke borbe do njegovog konačnog proboja. Učestvovala je u završnim operacijama Jugoslovenske armije kod Slavonskog Broda, Klanjeca, Celja i Šoštanja. Nalazila se u sastavu 37. divizije od 4. marta 1944. godine, Prve proleterske divizije od polovine avgusta iste godine, 11. Krajiške divizije od marta 1945. godine. Maja 1945. godine, nakon završnih operacija za oslobođenje zemlje u Sloveniji, Osma crnogorska brigada je, u reonu Velenja, rasformirana. Kroz nju je prošlo više od 3.300 boraca iz svih krajeva Jugoslavije kuda se kretala. Poginulo je oko 700 boraca i starješina, a preko 2.000 je zadobilo lakše i teže tjelesne povrede. Jedna je iz plejade proslavljenih crnogorskih brigada koje su predstavljale stub vojne organizacije partizanskih jedinica i NOVJ. Dala je nemjerljiv doprinos u borbi za oslobođenje zemlje i pobjedi nad fašizmom. Za brojne dobijene bitke, ispoljenu hrabrost i vojničku disciplinu u najtežim trenucima oslobodilačke borbe, Osma crnogorska brigada je odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva. Svijetli primjeri borbe za slobodu zemlje, koju su vodili crnogorski partizani organizovani u devet partizanskih brigada, temelj su na kojem počiva moderna Crna Gora, građanska, antifašistička i evropska, zajednica ravnopravnih građana svih vjera i nacionalnosti u njoj.

Milojica DAKIĆ

voljstvo koje je „osvojio“ proteklih dana na Bjelasici. -Dva dana smo se penjali pješke, uživali u tišini, sunčali se, fotografisali prirodu. Kada smo se na planinu popeli pješke, a ne žičarom, više smo cijenili ono što nam ona nudi. Bili su nam posebni i vazduh i pogled i mir koji smo imali. Prilikom spuštanja nijesmo žurili, zaustavljali smo se da uživamo u prirodi. Uživali smo i u drugim aktivnostima na Bjelasici, kao što su jahanje konja i vožnja „kvadrovima“. Za takve aktivnosti nemamo vremena kada se po cijeli dan skijamo. Takođe smo se uvjerili da Kolašinci i Vojvođani vole sličnu hranu. Velike porcije spremljene od nama dobro poznatih sastoja-

Pješke ka planinskim vrhovima

ka sa svježim mesom, krompirom, sirom. Prije podne smo trošili kalorije, a po podne ih kvalitetnom hranom nadoknađivali, možda smo i dobili koji

kilogram. U ovoj zimi bez pravog snijega mi smo imali originalno zimovanje u Kolašinu i na Bjelasici - porućio je Dragan Kanura. Dr. DrAšKovIĆ

Košarkaši Crne Gore večeras u ,,Morači“ (19 h) dočekuju Švedsku u 2. kolu grupe D kvali kacija za EP

Pobjedom vraćaju stvari na pravi kolosijek

PODGORICA – S obzirom

na to da tri prvoplasirane selekcije iz grupe idu na Eurobasket, poraz na startu kvalifikacija od Njemačke, u gostima, ne utiče previše na šanse, niti mijenja planove košarkaša Crne Gore da se peti put nađu na EP, bez obzira na blijedo izdanje i ubjedljiv poraz u Ludvigzburgu protiv aktuelnog prvaka svijeta (85:61).

U večerašnjem meču sa Švedskom u ,,Morači“ (19 časova), međutim, priča je drugačija. Pobjeda protiv skandinavske ekipe je imperativ, kako bi se izbjegle eventualne komplikacije u nastavku kvalifikacija. Posebno pred novembarski ,,prozor“, u kojem Crna Gora igra dva meča sa Bugarskom, i kako bi ,,crveni“ mirnije dočekali posljednji ,,prozor“ u februaru naredne godine i mečeve sa Njemačkom kući i Švedskom u gostima. Uostalom, i pred prvi ,,prozor“ kvalifikacija cilj je bila jedna pobjeda, koja je, svakako, dostižna protiv Švedske.

ŠVEĐANI UBJEDLJIVI

NA STARTU

Za razliku od Crne Gore, Švedska je pobjedom otvorila kvalifikacije, kod kuće je bila sigurna protiv Bugarske (84:70), u meču u kojem su Šveđani vodili od prvog do posljednjeg minuta, a maksimalnu razliku su ostvarili upravo u konačnom rezultatu.

- Iako je tek drugo kolo, slobodno mogu reći da je to utakmica

Grupa D (2. kolo)

16.00 - Bugarska – Njemačka

19.00 - Crna Gora – Švedska

koja poprilično može da odredi dalji tok ovih kvalifikacija što se nas tiče. Baš zbog toga, pod imperativom pobjede smo protiv Švedske, koja je dobra reprezentacija, iako je oslabljena bez dva igrača koja su veoma značajna za njih – ističe selektor Crne Gore Boško Radović Šveđani su doputovali u Podgoricu u petak veče, a stručni štab naše selekcije se odmah nakon meča sa Njemcima fokusirao na skauting narednog rivala.

- Šveđani su na startu protiv Bugarske pokazali da su dobra reprezentacija, veoma precizni,

RADOVIĆ: Navijači da budu šesti igrač

Selektor naših košarkaša je pozvao navijače da dođu u što većem broju i da napune ,,Moraču“.

- Uvijek su u ovoj dvorani navijači bili naš šesti igrač i bili veoma važni za nas. Smatram da u ovoj utakmici nema favorita, jer su ovo dvije potpuno izjednačene ekipe, tako da će nam svaki gledalac koji dođe biti od pomoći – rekao je Boško Radović

Crna Gora prije 15 godina ubjedljiva protiv Švedske

Crna Gora i Švedska se do sada nijesu sastajale u kvalifikacijama za Evropsko ili Svjetsko prvenstvo, niti su igrali na završnim turnirima tih takmičenja.

Ipak, ove dvije selekcije su odigrale dva meča u maju 2009. godine, u plejofu za ulazak u A diviziju, a Crna Gora je oba puta ubjedljivo slavila.

Pobjeda imperativ za „crvene“

U Norčepingu je bilo 70:50 za goste, uz 24 poena Nikole Pekovića i 13 VladimiraŠćepanovića, a Crna Gora je u ,,Morači“ slavila 88:71. Ponovo je Peković bio najefikasniji sa 17 poena, Predrag Drobnjak i Vladimir Dašić su upisali po 14, a Šćepanović 13.

tačni u oba pravca i u odbrani i u napadu. Radi se o selekciji koja je sastavljena od dosta dobrih igrača, što iz njihove lige, što iz drugih evropskih liga, posebno iz Španije, tako da nas očekuje težak meč u kojem ćemo morati dobro da se potrudimo da dođemo do pobjede – dodaje Radović.

DA SE NE PONOVI

LUDVIGZBURG

Iako poraz u Njemačkoj nije iznenađenje, iako je Crna Gora nastupila u tom meču bez trojice ponajboljih igrača koji su bili na Mundobasketu (Nikola Vučević, Bojan Dubljević, Nikola Ivanović), Radović ne krije da neprijatno iznenađen igrom svojih momaka.

- Praktično ništa nije bilo do-

Da bi ponovo izborili plasman na Evropsko prvenstvo, potrebno je da košarkaši Crne Gore, barem, odbrane domaći teren protiv direktnih konkurenata za prolaz, a Švedska to, svakako, jeste, uz Bugarsku, dok je Njemačka prvi favorit grupe.

- Nakon starta kvalifikacija i prvog kola protiv Njemačke koja je bila favorit, gdje smo apsolutno bili daleko od nekog nivoa kojem treba da težimo i koji mislim da možemo da ostvarimo, očekuje nas utakmica protiv nezgodne Švedske. Ali, s obzirom na to da igramo kod kuće, pred svojim navijačima, definitivno imamo imperativ pobjede – kazao je kapiten naše reprezentacije Vladimir Mihailović Bek Budućnost Volija je pozvao i navijače ,,da dođu u što većem broju i pomognu“.

- Mislim da protiv Švedske može da bude jako bitna pobjeda i korak ka plasmanu na Evropsko prvenstvo – dodao je Mihailović.

Ulaz slobodan, suveniri za publiku

Kao što je ranije objavljeno, ulaz u ,,Moraču“ za meč sa Švedskom je slobodan. Iz KSCG su saopštili da će kapije podgoričke dvorane

biti otvorene dva sata ranije (od 17 sati), i apelovali na navijače da dođu ranije kako bi se ,,izbjegle gužve i sve proteklo u najboljem redu“.

- Na ulazu će biti podijeljeni crnogorski suveniri, kako bi ,,Morača“ bila spremna za sjajnu koreografiju, saopšteno je iz KSCG.

bro, odnos, čvrstina, odbrana, napad. Nijedan košarkaški segment nije bio dobar. Ali, dešava se i to. Istina, ovoj reprezentaciji veoma rijetko, jer smo posljednji put imali neku lošu predstavu prije šest – sedam godina. Ali, ne možemo zbog jedne utakmice da ,,kidamo glave“. Jasno je da ne bi bilo dobro da nam se to ponovi, ali nadam se da neće. Malo smo odmorili i pripremamo meč sa Švedskom.

Selektor Crne Gore uvjeren je da će naši košarkaši pokazati reakciju protiv Šveđana. - Desi se mnogo većim reprezentacijama da odigraju lošu utakmicu, ali sa druge strane Crna Gora nije baš neko ko može više puta u toku godine da pobjeđuje ili igra egal utakmice sa svjetskim, evropskim i olimpijskim šampionima, kao što se nama dešavalo. Mi smo imali takav trenutak na proš-

logodišnjem Svjetskom prvenstvu, prije toga na Evropskom prvenstvu. Jasno je i da ovo nije sastav od prošlog ljeta, fale tri značajna igrača, ali šta je tu je. I prije smo igrali sa kombinovanim sastavima. Međutim, očekujem reakciju, jer ono što je bilo u Njemačkoj nije bilo dobro, tako da očekujem potpuno drugačiji pristup i meč za nas – zaključio je Boško Radović. S. JONČIĆ

Rudar držao čas Budućnosti

Šest dana nakon što su na startu druge polusezone prokockali 2:0 protiv Dečića i šansu da kao lideri odmaknu prvom pratiocu pet bodova, fudbaleri Budućnosti doživjeli su debakl protiv Rudara, koji ih je dočekao kao posljednjeplasirana ekipa na tabeli Meridianbet Prve crnogorske lige. Dojučerašnji ,,fenjeraš“ očitao je lekciju aktuelnom šampionu – bilo je čak 3:0, i ekipa Mladena Milinkovića može da izgubi prvo mjesto ukoliko Dečić danas pobijedi Petrovac. Razlika bi tada bila bod u korist Tuzana.

Rudar je prepustio ,,fenjer“ Mladosti Donja Gorica, od koje ima bod više. Mladost je kod kuće poražena od sjajnog Mornara (2:1), a važan trijumf upisalo je Jedinstvo na gostovanju Jezeru u Beranama (3:0). Sutjeska je kod kuće uzela samo bod protiv Arsenala (1:1).

NOKAUT U TRI ČINA

U Pljevljima se domaći tim odvažno suprotstavio lideru, koji za 90 minuta nije stvorio nijednu veliku šansu.

Sve vrijedno pažnje dešavalo se u šesnaestercu gostiju, a Rudar je do vođstva došao nakon poklona odbrane ,,plavih“. Talentovani Bodin Tomašević u 11. minutu je, umjesto saigraču, loptu predao Bismarku Apiji koji je odmah odigrao do Petra Bogdanovića, a internacionalac iz Srbije rutinski savladao Pavličića

Tim Mladena Milinkovića djelovao je veoma loše u najsjevernijem crnogorskom gradu, nedostajalo je svega - i čvrstine i kreativnosti, i koncentraci-

je pred svojim šesnaestercem. Tako je u 35. Rudar bio blizu da udvostruči vođstvo – pogriješili su ,,plavi“ na oko 25 metara od gola, lopta stigla do Bogdanovića čiji je šut u posljednjem trenutku uklizavanjem neutralisao Tomašević. Milinković je morao da reaguje već na poluvremenu, umjesto Tonćija Mujana ubacio je Igora Ivanovića, ali se Budućnost već poslije četiri minuta suočila s novim šokom. Dušan Živković je šutirao sa 17 metara, lopta pogodila Vladana Adžića i prevarila Đorđija Pavličića – velikih 2:0 za Rudar u 49.

Živković je u 52. u dobroj šansi šutirao pored gola, udvostručavanje vođstva dalo je krila ekipi Nedeljka Vlahovića (mada se kao šef struke vodi Dušan Vlaisavljević), pa je Milinković odmah morao da izvrši još tri izmjene.

Ušli su Sekulić, Sekulović i Vasilije Adžić, postavka je bila ofanzivnija, ali nije bilo velikog pomaka u igri. Čak je Rudar bio opasniji – Živković je u 64. gađao pod prečku. Pavličić skrenuo loptu u korner.

Prije toga je na drugoj strani Despotović u padu šutirao pored gola, dok je u 79. golman Milisav Vuksanović na vrijeme istrčao da spriječi pogodak Sekulića

Gosti su u 84. tražili penal zbog navodnog igranja rukom, sudija Miloš Bošković nije se oglasio, da bi u 87. bili nokautirani – rezervista Stefan Golubović sjajno je sa 15 metara plasirao loptu. Evrogol kao pečat sjajnog izdanja ekipe za koju se do posljednjeg dana nije znalo ho-

će li početi polusezonu. Ovo je prva pobjeda Rudara protiv Budućnosti od 8. decembra 2021.

PREOKRET MORNARA

Morna r je ponovo dokazao da s pravom gleda ka Evropi – Barani su dobar niz nastavili na gostovanju Mladosti Donja Gorica, gdje su slavili nakon preokreta (2:1). Nakon samo tridesetak sekundi igre u drugom poluvremenu SinišaStevanović oborio je IgoraVukčevića u svom kaznenom prostoru, a siguran realizator jedanaesterca bio je AnđelkoJovanović Gosti, međutim, nijesu posustali, i nakon perioda bolje igre u 63. minutu stigli su do izjednačenja. Poslije izblokiranog udarca lopta je došla do BalšeVukotića koji je sa desetak metara uspio da matira Ličinu. To je dalo dodatnu energiju gostima, koji su samo 15 minuta kasnije stigli do preokreta. MarkoĐurišić je šutirao sa oko 20 metara, Ličina loše intervenisao i omogućio Mornaru da pobijedi i učvrsti se na trećem mjestu, sa četiri boda više od Sutjeske.

KIŠNI JUNAK ZOGOVIĆ Sutjeska je odigrala neriješeno s Arsenalom (1:1) kraj Bistrice u meču koji su obilježili izuzetno loši vremenski uslovi, ali i igra, pogotovo u prvom poluvremenu. Istina, viđena su dva sjajna pogotka, oba u nastavku i oba nakon prekida – na kraju, treći remi ovih rivala u tekućoj sezoni. Na prvu priliku čekalo se do 23. minuta kada je Mirosavljev dobio loptu na ivici peter-

Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš

ca, ali je klizavi teren učinio da golman Zogović bude brži od napadača Sutjeske. Grivić je dobro centrirao u 40. minutu, ali niko se nije dobro snašao u kaznenom prostoru gostiju. Svega minut kasnije na drugoj strani Argentinac Jan Lukas Pulejo Araja našao se oči u oči s golmanom Giljenom, ali kapiten Nikšićana je iz tog duela izašao kao pobjednik. Probao je u ovom dijelu meča i Batrović sa distance, u finišu poluvremena domaći su tražili i jedanaesterac jer je lopta pogodila Ćetkovića u ruku, ali glavni arbitar je samo odmahnuo rukom.

U nastavku se igralo mnogo bolje. Zogović je sjajno intervenisao kada je lopta nakon šuta Vukovića pogodila Batrovića i promijenila pravac, ali nije mogao ništa u 55. minutu kada je, poslije prekida i dodavanja Krstovića, lopta stigla upravo do Veljka Batrovića koji ju je „poklopio“ tako da je završila munjevitom brzinom ispod prečke protivničkog gola.

Desetak minuta kasnije rezervista Marković majstorski je poslao dugu loptu ka Aničiću, pored njega je bio i Batrović, ali Zogović je istrčavajući pobrkao računicu obojici. Arsenal je bio blizu izjednačenja kada je Kordić zatresao prečku, a onda se Sutjesci ukazala šansa za 2:0 - Vuković je nesebično uposlio mlađanog Aničića, ali je devetnaestogodišnjak iz zicer situacije loptu poslao preko gola. Šok je Sutjesci priređen u 86. minutu. Montenegro je centrirao iz prekida, a Darko Nikač tek što je ušao, glavom po-

godio metu.

Do kraja meča dvije velike šanse za Sutjesku – šutirali su Krstović i Grivić, u oba navrata sjajno je intervenisao Bojan Zogović.

Sutjeska će u narednom kolu dočekati Budućnost.

JEDINSTVO LETI

Druga pobjeda Jedinstva i isto toliko poraza Jezera na startu druge polusezone. Bjelopoljci, koji su vikend ranije pobijedili Rudar (1:0), ofanzivno su počeli meč u Beranama i u 16. minutu ŽarkoKorać pogodio je stativu poslije centaršuta iz slobodnog udarca. Velika prilika kao da je najavila gol Jedinstva koji je stigao dva minuta kasnije. Dupli pas odigrali su Brandao i Milisav Perošević koji u nastavku akcije s oko 15 metara pogodio mrežu rivala – 1:0. U finišu prvog poluvremena Jezero je imalo nekoliko solidnih prilika, ali mreža SergejaJoksimovića je mirovala. Potvrda pobjede Bjelopoljaca stigla je u 68. minutu. Mla-

Rudar 3

Budućnost 01

0

Stadion: Pod Golubinjom. Gledalaca: 200.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica)

Golovi: 1:0 Bogdanović u 11, 2:0 Živković u 50, 3:0 S. Golubović u 87.

Žuti kartoni: A. Golubović, Ukšanović, Kasalica (Rudar), Vl. Adžić, Ivanović (Budućnost)

Rudar Budućnost

Vuksanović Ukšanović

Muratović A. Golubović

Čepić

Okamoto (od 71. Kasalica)

Bulatović Zečević (od 86. Popović) Živković (od 78. Knežević)

Bogdanović (od 86. Muhović)

Apija (od 86. S. Golubović)

Mladost 1

Pavličić

Ignjatović

Tomašević

Vl. Adžić (od 54. Sekulović)

Bojović

Raičković (od 54. Sekulić)

Brnović Vukotić (od 54. Va. Adžić) Mujan (od 46. Ivanović) Grbić Despotović (od 89. Camaj)

Mornar 0 0

2

Stadion: DG arena. Gledalaca: 200.

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica)

Golovi: 1:0 Jovanović u 47. (pen), 1:1 Vukotić u 63, 1:2 Đurišić u 78.

Žuti kartoni: Jukić, Jovanović, Vlahović, Vujisić (Mladost), Škrijelj (Mornar).

Mladost Mornar

Ličina

Đurović

Pejović

Ceklić (od 82. Jukić)

Đinović Vukčević (od 86. Vuljaj)

Vlahović Jovanović (od 82. Stanišić) Došljak (od 86.

Pavićević)

Milić Vujisić (od 64. Radusinović)

Popović Stevanović Baošić

Mitrović

Vukotić Vušurović (od 74. Račić)

Vuković

Kaluđerović Ondon Mba (od 83. Imamović) Dubljević (od 69. Đurišić) Škrijelj (od 83. Raičević)

denKovačević je odlično izveo slobodan udarac, pogodio Žarka Koraća koji je ostao sam u petercu i rutinski pogodio za 2:0.

Konačan rezultat postavljen je u 91. minutu autogolom ErminaImamovića. Štoper Jezera i golman IgorAsanović se nijesu sporazumjeli i lopta je završila u mreži. Ne. K – R. P – Ra. P.

Budućnost uzela samo bod u prva dva meča u 2024.

M. BABOVIĆ

Dečić danas (17.30h) na zatvaranju 21. kola Meridianbet 1. CFL dočekuje Petrovac

Tuzani mjerkaju lidersku poziciju

PODGORICA – Fudbaleri

Dečića dočekali su kiks

Budućnosti i danas (17.30h) protiv Petrovca imaju šansu da pobjedom preuzmu lidersku poziciju nakon 21. kola Meridianbet 1.CFL.

- Ne mijenja nam poraz Budućnosti od Rudara suštinski ni-

šta u samoj pripremi utakmice. Znamo da nas čeka težak rival, da moramo biti maksimalno fokusirani, a situacija da možemo biti prvi naravno da uliva dodatni motiv, ali prevashodno gledamo sebe i idemo od utakmice do utakmice, a tako je i ovog puta – objasnio je mladi vezista Tu-

PREMIJER (26. KOLO): Fulam šokirao Junajted

Siti se mučio i prišao Liverpulu

Mančester siti je 14. put uzastopno pobijedio Bornmut, ali jučerašnji trijumf u gostima bio je vrlo težak. ,,Građani“ su pobijedili 1:0 pogotkom Fila Fodena, a u dru-

gom poluvremenu strijepili i preživjeli nekoliko šansi domaćina.

Ostao je, ipak, na snazi rezultat iz 24. minuta kada je Foden upisao rutinski realizaciju poslije

zana Andrej Bajović Tuzani su proljećni dio otvorili remijem pod Goricom, a sada protiv Petrovca jure prvi trijumf u nastavku sezone. -Imali smo dobar meč protiv Budućnosti. Pokazali smo da ne odustajemo nikad i sigurno da nam povratak nakon lošeg

šuta Halanda i odbrane Neta Haland je kod 0:0 imao dvije šanse, mogao je i da povisi na 2:0, a onda su uslijedili problemi za Siti.

Na kraju zadovoljstvo ekipe

Pepa Gvardiole koja ima bod manje od Liverpula. ,,Redsi“ će danas od 17.30 sati igrati finale Liga kupa protiv Čelzija na ,,Vembliju“.

Fulam je na ,,Old Trafordu“ šokirao Mančester junajted – bilo je 2:1 za goste.

Junajted je pretrpio prvi poraz nakon četiri vezana trijumfa u Premijer ligi, a probleme je najavio Kalvin Basi u 65. minutu. Hari Megvajer je izjednačio u 89, domaćin bacio sve karte na napad, ali je ostao bez ijednog boda – Adama Traore je povukao kontru i asistirao Aleksu Ivobiju za tek drugu pobjedu Fulama na gostovanju Junajtedu u istoriji.

Brajton je u 95. došao do boda protiv Evertona (1:1), Kristal Palas je bio ubjedljiv protiv Barnlija (3:0), dok je Aston Vila nadigrala Notingem forest (4:2).

Liverpul ima 60 bodova, Siti 59, Arsenal 55, Aston Vila 52, pet više od Totenhema... Ne.K.

starta uliva optimizam. Vjerujem da ćemo i protiv Petrovca dokazati dobru formu i da možemo do pozitivnog ishoda – dodao je Bajović.

NA POBJEDU

Fudbaleri Petrovca su tokom sedmice imali vremena da na-

Tomas Tuhel je konačno kao trener Bajerna pobijedio RB Lajpcig – poslije dva poraza i remija pod vođstvom 50-godišnjeg stručnjaka koji će na kraju sezone napustiti ,,Alijanc arenu“, Bavarci su savladali ,,bikove“ – 2:1.

Ni ovog puta nije bilo jednostavno jer su gosti do prvog minuta nadoknade imali bod u džepu. Cijeli plijen Bajernu donio je Hari Kejn koji je efektno pogodio sa 10 metara i prekinuo niz aktuelnog šampiona od tri poraza, računajući i Ligu šampiona. Bajern je bio bolji u prvih 45 minuta, ali nije iskoristio dvije prilike. Kejn je donio vođstvo u 56. minutu, a potom je golman Bajerna Manuel Nojer sjajno odbranio udarac Benjaminu Šešku Slovenac je ipak u 70. minutu donio izjednačenje, ali RB Lajpcig nije izdržao. Bajern ima 53 boda, osam manje od prvoplasiranog Bajera iz Leverkuzena. Šest bodova manje od Bajerna ima Štutgart koji je remizirao sa Kelnom (1:1), a neriješeno

LA LIGA (26. KOLO): Barselona odradila Hetafe

Rafinjo pokrenuo mašineriju

prave dodatnu analizu meča protiv Mladosti i spreme se za gostovanje ekipi Dečića. Petrovčani znaju da idu u goste ozbiljnom protivniku, koji juri oba trofeja. Ali, napadač Dejan Perović ističe da će Petrovac pokušati da i ovog vikenda obraduje svoje navijače novim bodovima.

– Očekujem, prije svega, dobru i kvalitetnu utakmicu sa dosta šansi. Dečić se dosta pojačao u pauzi i pokazao je snagu u prvom kolu protiv Budućnosti. Ekipa su za respekt, ali i mi imamo kvalitetan sastav. Pojačali smo se i mi, poboljšali našu igru, pokazali smo to u meču protiv Mladosti. Možemo se suprotstaviti svakoj ekipi, zato poručujem našim navijačima da i u ovoj utakmici idemo na pobjedu – kazao je Perović. R .PEROVIĆ

Barselona je deklasirala (4:0) Hetafe u 26. kolu La Lige, a umor se nije vidio na igračima aktuelnog šampiona Španije iako su tokom sedmice odigrali još dva meča. Prvo sa Seltom u Vigu, a onda i protiv Napolija u Italiji u prvom meču osmine finala Lige šampiona. Gosti su u prvom poluvremenu bili u igri nakon 1:0 za domaćina, ali protiv mašinerije su posustali nakon odmora. David Sorije sa gola gostiju imao je nekoliko puta sreće, ali ne i kod šuta Rafinje, sa kojim je krenula serija golova. U nastavku je pogodio Frenki De Jong, povratnik u startnu postavu Žoao Felis i Fermin Lopez

Navijači su bili zadovoljni prikazanim, a Ćavi je ohrabren za ono što njegov tima čeka u revanšu osmine finala LŠ, a prije toga u gostima sa Bilbaom i kod kuće protiv Majorke. R. A.

BUNDESLIGA (23. KOLO)

Kejn donio malo radosti Bajernu

je bilo i između Union Berlina i Hajdenhajma (2:2) i Verdera i Darmštata (1:1).

Borusija iz Menhengladbaha deklasirala je Bohum – na ,,Borusija parku“ bilo je 5:2. Ne. K.

Foden donio tri boda Sitiju

Dečić se nada povratku na prvo mjesto

Golmanka iz Nikšića Mina Mandić na Madeiri čeka nove izazove

Funšal opija ljepotom i gura dalje

PODGORICA - Sa Ostrva na Ostrvo, sa Islanda u portugalsku Madeiru.

Krenila je iz rodnog Nikšića, prije tri godine, u svijet. Mina Mandić, nekadašnja golmanka Levalee, Devetke, branila je po sezonu za Selfos i Afturelding, prošle godine je ugrabila šansu, uglavnom zbog nastupa u Evropi, i potpisala na sezonu za ekipu iz Madeire.

Živi u Funšalu, poznatom po slavnom portugalskom fudbaleru Kristijanu Ronaldu. Njemu u čast izgrađen je muzej, Mina je bila, kao i na hiljade i hiljade turista, koji svakodnevno obilaze ovo mjesto, koje na mapi izgleda kao ,,izgubljena“ - jedva vidljiva tačka u Atlantskom okeanu.

Portugalska oaza, sa najviše sunčanih dana, potpuno je legla Nikšićanki. Vjeruje da će je sezona, koja je ušla u finiš, pre-

Mandić je sinoć u pobjedi Madeire nad Almeidom (35:25) branila poluvrijemeupisala je 11 odbrana od 22 šuta i dodala četiri asistencije

poručiti jačim ligama i klubovima. Ima pokriće, branila je odlično u EHF kupu, malo je falilo da sa ekipom dođe do četvrtfinala, a u domaćem prvenstvu Madeira je na putu da preuzme krunu od Benfike koja je do ove sezone samouvjereno vladala. Bježe tri boda, a o tituli će odlučivati, najvjerovatnije međusobna dva okršaja. - Mislim da sam napravila pravi potez. Iako dijelim minutažu, u Evropi sam bila na dobrom nivou, a nakon nekih mečeva imala sam i konkretnije ponude za narednu sezonu. Lijepo je što se ovdje rukomet voli, tribine su uglavnom pune, sad dvorana nije nešto velika, ali uvijek se napravi do-

Prva SBbet liga za rukometašice (13. kolo)

Rudar maksimalan

PODGORICA - Rudar je savladao Budućnost Bemaks II - 31:19 u derbiju 13. kola SBbet Prve lige za rukometašice.

Filijala podgoričke ekipe je bez poraza u ligi, opravdala je ulogu favorita, a tek nakon prvog gola u devetom minutu, izabranice Igora Markovića su počele da igraju dobar rukomet. Od drugog poluvremena domaćin je stigao do dvocifrene razlike. Ivana Vujadinović sa šest golova je bila najraspoloženija u Rudaru, četiri puta su pogodile Andrea Brajović i Nina Ramusović, a čak tri igračice (Marković, Milošević i golmanka Marsenić)

imale su po četiri asistencije. U ekipi Tatjane Jeraminok najefikasnija sa četiri gola je bila Milka Pavlović Mornar 7 je kao gost savladao Ulcinj 26:19, uz sedam golova Staše Mandić, gol manje je dala Mia Piperović, a golmanka Matea Marvučić imala je 14 odbrana. Nejla Hodžić sa šest pogodaka je bila najraspoloženija u domaćoj ekipi, a Ksenija Pajović je odbranila 13 šuteva. U posljednjem meču dana Tivat je bio bolji od Levalee 2010 - 31:26 . Najefikasnija kod Tivćanki je bila Božidarka Delibašić sa 10 golova, a kod gošći Sanja Andrijašević sa osam. A. M.

bra atmosfera. Poslije svake domaće utakmice je obavezno, ustvari to se ovdje njeguje, druženje sa navijačima – kazala je Mandić. Rad sa golmanima nije na nekom nivou, ali intenzitet ekipnih treninga je sasvim korektan. Što se i vidi po rezultatima.

- Na putu smo do titule. Benfika je glavni rival, a vjerujem da možemo do pobjede, iz dva meča, kako bi osigurali trofej. Mislim da smo kao ekipa djelovali odlično u Evropi, malo je falilo da dođemo do završnice. Na Madeiri vole igrače sa Balkana, Mina kaže da je Olga Sekulić ostavila jak utisak i da se i dan danas priča o nekadaš-

njoj legendi podgoričke ekipe. - Veoma je važno upravo to da stranac ostavi lijep utisak, a Olga je pravi primjer. Nadam se da ću i ja ostaviti neki trag u ovoj zemlji. I možda biti dobra preporuka za neke buduće igračice koje odluče da dođu u Portugal - kazala je Mandić. Ne žali se zbog puta koji prolazi. Bila je na Islandu, gdje je skupoća glavni problem, na Madeiri je uspjela da dogovori solidne uslove. Ne smeta Mini što dijeli stan, plaća hranu, kao i što ugovorom nije uspjela da dogovoti makar jedan let do kuće i nazad.

- U Portugalu ugovori nijesu

visoki, ali me privukla Evropa. Željela sam da igram evropske utakmice jer je to pravi način da se u budućnosti dođe do jačih liga. Zato i ne znam da li ću, a ponudili su mi novi ugovor, ostati u klubu. Ali, nijesam se nikada pokajala što sam došla, jer pored sportskog aspekta, Madeira pruža mnogo toga što se nigdje ne može vidjeti. A ovdje je sve neobično, od prirode, nekih fenomena... Na primjer, a ne znam sada koliko je ovo poznato, aerodrom na Madeiri je jedan od najkritičnijih za slijetanje i uzlijetanje. Zbog udara vjetrova letovi se često otkazuju, a ja sam

imala jednu ekskurziju - ne znam ni sada kako smo uspjeli da sletimo. Lijepo vrijeme je bogatstvo, kaže Mina i dodaje da je temperatura visoka i da se lagano, u februaru, može zaplivati u okeanu.

- Na Islandu iz jakni nijesam izlazila. Na Madeiri trenerku obučem samo kada idem na trening. To je prednost ovog mjesta koje je krcato turistima. Mina je već sada uspjela, jer se bori i pokušava.

- Borac sam. Krenula sam ovim putem, vidjećemo gdje će me odvesti ili dovesti.

A. MARKOVIĆ

Drugi dan Balkanskog prvenstva u karateu Šest medalja za crnogorske takmičare

PODGORICA - Crnogorski karatisti drugog takmičarskog dana Balkanskog prvenstva u Podgorici osvojili su šest medalja – tri zlatne, jednu srebrnu i dvije bronzane.

Prvaci Balkana postali su Ognjen Bjelajac (do 60), Nenad Dulović (do 67) i Nemanja Mikulić (do 75). Borbu za zlatno odličje izgubio je Nikola Malović do 84, dok su bronzani bili Ognjen Otašević (do 60) i Nemanja Jovović (preko 84). Iznenađenje je priredio Bjelajac, koji je u finalnom meču pobijedio zvaničnog prvaka svijeta Kristosa-Stefanosa Ksenosa 5:4. Na putu do finala talentovani karatista Omladinca eliminisao je Aljbinota Seljmanija sa Kosova 4:0, Hrvata Noa Rumenjaka 2:0, Faika Veseljija iz Sjeverne Makedonije 3:2 i u polufinalnoj borbi Isljama Seljmanija sa Kosova 1:1.

-Moja prva zlatna medalja na seniorskom prvenstvu Balkana. Imao sam četiri meča, protiv izuzetno kvalitetnih takmičara, a u finalu sam pobijedio zvaničnog prvaka svijeta - rekao je Bjelajac. Vrhunski kvalitet još jednom je potvrdio Dulović, koji je u

finalnoj borbi savladao iskusnog Stefana Joksića iz Srbije 6:1. Vicešampion svijeta borbu za zlato izborio je pobjedama protiv Hrvata Antonija Grgića 7:0, Đorđa Grubića iz Srbije 1:0 i Makedonca Emila Pavlova, dvostrukog prvaka Evrope, 2:0.

-Dobar test za Evropsko prvenstvo. Nadam se da neće biti jedini i da će ih biti još. Napraviću, nakon državnog prvenstva, malo predaha, da saniram neke povrede. Nadam se najboljem na EP, a do tada je sve samo trening - rekao je Dulović. Raskošan talenat i veliki potencijal još jednom je potvrdio Nemanja Mikulić, koji je

u finalnom meču bio ubjedljiv protiv Slovenca Jake Gala 5:0. Na putu do zlatnog odličja bio je bolji i od Petra Zaborskog iz Sjeverne Makedonije 7:2, Hrvata Ivana Martinca 6:1, Aleksandra Topuzovića 10:1 i u polufinalu Betima Malići sa Kosova 4:2. -Zadovoljan sam kako sam odradio šampionat, a do zlata sam došao nakon pet pobjeda. Nastavlja se kontinuitet dobrih rezultata, ali idemo dalje, čeka nas EP u Zadru - rekao je Mikulić.

Malović je u finalnom meču izgubio od nekadašnjeg prvaka Evrope i svijeta, Hrvata Ivana Kvesića 6:1.

Poraz u meču za zlato nije pokvario utisak dobrog nastupa takmičara nikšićkog Onogošta, koji je na putu do finala pobijedio Vladimira Brezančića iz Srbije 1:0, Enesa Garibovića iz Hrvatske 4:2 i Albanca Melosa Gašija 7:1. Otašević je u polufinalu izgubio od Bjelajca, a u meču za bronzu pobijedio je druga iz reprezentacije Matiju Bojića 3:2.Jovović je u meču za medalju slavio protiv Đorđa Tešanovića iz Srbije 3:1. Prethodno je u trećem kolu izgubio od dvostrukog prvaka Evrope, Hrvata Anđela Kvesića 1:0. Crna Gora uoči posljednjeg takmičarskog dana ima osam medalja – četiri zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane. Zlatnu medalju osvojio je Vladimir Mijač u katama, dok je bronzana bila Milena Jovanović u borbama, u kategoriji preko 68 kilograma. Uspješan nastup juče imao je i Igor Dijanić, koji je u konkurenciji veterana preko 45 godina (kategorija preko 85 kilograma) osvojio bronzanu medalju.

Za danas su predviđena ekipna takmičenja u katama i borbama. Šampionat u dvorani Verde okupio je 298 takmičara iz 13 država, članica Balkanske karate federacije. R.P.

Odlična izdanja u Evropi preporuka za jače lige

Ivana Vujadinović (Rudar)

DRAGOJE ŽIVKOVIĆ O DOPRINOSU CRNOJEVIĆA U IZGRADNJI CRNOGORSKE DRŽAVE

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Početkom maja 1478. godine, znatne turske snage nalazile su se pod Skadrom, koji je već bio pod opsadom. Ubrzo su se ovima pridružile trupe anadolskog beglerbega Mustafe i rumelijskog beglerbega Sulejmana. Prvih dana jula u glavni turski logor stigao je i sami Mehmed II

Već u junu 1478, Turci su snažno zasipali vatrom branioce Kroje na čelu s providurom Pjetrom Vetorom. Vidjeći da neće moći još dugo da se odupire, Vetor je uputio Turcima poruku da će grad predati, ako mu se dopušti da se povuče sa svojim braniocima, što su ovi prihvatili. Nasuprot zadanoj riječi o slobodnom izlasku iz grada, njega su Turci zadržali u ropstvo, da bi kasnije bio otkupljen za sumu od 1500 dukata. Od samog početka sprovođenja opsade nad gradom, Turci su Skadar podvrgli žestokom bombardovanju, praćenom jurišima konjice pješadije. Skadarski knez je odolijevao tim snažnim udarima i uspijevao da odbije prodor u grad. Komandant mletačke mornarice, Antonio Loredan, nije mogao mnogo da mu pomogne, jer su Turci onemogućili njegovim brodovima da se s morske obale probiju Bojanom. Na osnovu vijesti koje su krišom iz Skadra stizale u Veneciju, o hrabrom i uspješnom pružanju otpora Turcima, skadarskom knezu i kapetanu Antoniju de Lazeu, braniocima grada i narodu, upućene su sredinom avgusta 1478. godine velike pohvale i priznanja.

Venecija se, kao i više puta ranije, obratila za pomoć susjednim italijanskim državama. Mnoge od njih, umjesto da joj pruže pomoć priželjkivale su joj poraz, zbog monopolističke pozicije koju je imala u pomorskoj trgovini, od čega su trpjele šte-

Mir sa Mlecima nije umanjio sultanov gnjev prema Ivanu

Tokom druge opsade Skadra Venecija je i dalje jedinog pouzdanog pomagača imala u Ivanu Crnojeviću. On je svojim diverzantskim grupama, na lakim brodovima, iznenađivao Turke na položajima pod Skadrom, nanosio im gubitke, plijenio hranu i drugo, vraćajući se potom u svoja skrovišta

tu. Jedinog pouzdanog pomagača Venecija je, i dalje, imala u Ivanu Crnojeviću. On je svojim diverzantskim grupama, na lakim brodovima, iznenađivao Turke na položajima pod Skadrom, nanosio im gubitke, plijenio hranu i drugo, vraćajući se potom u svoja tajna skrovišta na jugozapadnoj strani Skadarskog jezera. Vidjeći da njegova vojska, koja opsijeda Skadar, ne postiže adekvatan uspjeh, i da je stalno izložena značajnim gubicima, Mehmed II naredi beglerbegovima Sulejmanu i Mustafi da odustanu, privremeno, od juriša na grad, i da s većim dijelom svojih snaga krenu u osvajanje okolnih tvrđava. Rumelijskom beglerbegu palo je u dio da napadne prijestonicu Crnojevića, grad Žabljak, što je on i učinio krajem avgusta 1478. godine, Pošto se to i očekivalo, Ivan je još ranije prenio svoje sjedište sa Žabljaka na Obod (Riječki grad). A kad su Turci sa snažnim odredom napali Žabljak, malobrojnoj posadi je naređeno da se povuče, pa je Sulejman bez otpora zauzeo grad, ostavio u njemu jedno odjeljenje i s glavninom svojih snaga, opet zalogorovao pod Skadrom.

Donosimo djelove iz prvog toma Istorije crnogorskog naroda, poznatog crnogorskog istoričara dr Dragoja Živkovića. Prvi tom ove kapitalne studije objavljen je 1989. godine, a nedavno ga je iznova objavila Matica crnogorska

Paralelno sa Sulejmanovim kretanjem u pravcu Žabljaka, rumelijski beglerbeg Mustafa je najprije napao Drivast, koji je pod snažnjm udarom pao 1. septembra 1478. godine. Njegova vojska se potom uputila na Lješ, zauzevši ga bez borbe, pošto ga je prethodno napuštilo tamošnje stanovništvo. Tokom dalje akcije, Mustafa je naišao na dvije galije mletačkih mornara u Drimu. Pohvatao ih je i doveo pod Skadar, gdje su bili posiječeni, da bi time ulio strah onima koji bi pokušali da se odupru daljim turskim osvajanjima. Nakon uspješno obavljene vojne akcije za osvajanje okolnih tvrđava, Mehmed II je odlučio da Skadar u opsadi i dalje drži rumelijski beglerbeg s oko 8000 vojnika, dok se on, u pratnji anadolskog beglerbega, s glavninom svojih trupa, vratio u Carigrad.

U Veneciji je to u početku shvaćeno kao bar privremeno odustajanje od frontalne turske akcije za osvajanje njenih zetsko-albanskih teritorija. Politički činioci metropole bili su sve bliže uvjerenju da će ratni sukob između dvije zemije zadržati oblik povremenih lokalnih čarki i manjih koflikata. Smatralo se, otuda, da neće biti potrebni pretjerano veliki izdaci da bi se očuvala pozicija i vojna sigurnost u tim prekomorskim južno-jadranskim posjedima.

Na temelju takvih procjena,

Republika je smatrala bespotrebnim da se glavnina pomorskih snaga zadržava u albanskim lukama, pa je naredila glavnokomandujućem Antoniu Loredanu, da s flotom krene na istok i odupre se pokušaju Đenovljana da otmu Kipar, čime bi njen povlašćeni položaj u trgovini, u vodama Levanta, bio ozbiljno ugrožen. Međutim, prema učestalim vijestima koje je slao knez i kapetan Skadra, Antonio de Laze nadležnim organima Republike, položaj branilaca Skadra postajao je iz dana u dan sve teži. Situacija je predočavana tako da ni uz najveće napore i žrtve, Venecija neće moći da odbrani Skadar. Konačno, takvo mišljenje steklo je prevagu i kod najodgovornijih političkih činilaca u metropoli. Iz takvih mjerodavnih političkih uvjerenja rezultirala je odluka da se Turcima ponude uslovi mira koji su možda mogli da znače i neočekivanu koncesiju. Pošlo se od toga da je za Veneciju povoljnije da ustupi polovinu zetsko-albanskih teritorija sultanu, ako je za tu cijenu moguće s njim

Rumelijski beglerbeg Sulejman napao je grad Žabljak krajem avgusta 1478. Pošto se to očekivalo, Ivan je još ranije prenio svoje sjedište sa Žabljaka na Obod. Kad su Turci napali Žabljak, malobrojnoj posadi je naređeno da se povuče, pa ga je Sulejman zauzeo bez otpora

postići trajan mir. Postizanje takvog mira, i uz velike teritorijalne ustupke, s obzirom na snage s kojima se raspolagalo, moglo se u najužem državnom političkom vrhu smatrati uspjehom. Bili su to suštinski razlozi koji su naveli mletački Senat da ovlasti providura flote Tomasa Malipjera, odnosno poslije njegove iznenadne smrti, njegovog nasljednika Zuana Daria, da krajem 1478. godine povede pregovore s rumelijskim beglerbegom Sulejmanom i predoči mu moguće koncesije za postizanje mira. Pošto se Dario sastao s turskim komandantom pod Skadrom, ovaj ga je saslušao i ocijenivši njegove ponude primamljivim, uputio ga je odmah u Carigrad. Pregovori između Mehmeda II i Zuana Daria tekli su po ubr-

zanom postupku. Već 25. januara 1479. godine, između dviju strana potpisan je mirovni ugovor. Njime je bilo predviđeno da Mlečani predaju Turcima Skadar i još neka mjesta na Levantu, i plate 100.000 dukata ratne odštete, kao i 10.000 dukata godišnjeg tributa za slobodnu trgovinu u svim vodama Levanta. Dalje je riješeno da Venecija zadrži Drač u Albaniji i zetske primorske gradove Ulcinj, Bar, Budvu i Kotor kao glavni, administrativni centar mletačke vlasti za cijelo to područje. Sporazumom je predviđeno da pomenuti gradovi zadrže svoje dotadašnje distrikte, ali kako su prigradski krajevi trpjeli povremene korekcije, to će kasnije Turci iskoristiti za širenje svojeg uticaja.

U okviru šireg turskog strategijskog poduhvata, i držanja Skadra u opsadi, pod udar su došli i izvanmletački posjedi. Po tom osnovu, kako je poznato, Ivan Crnojević je izgubio prijestoni grad Žabljak, ali je i dalje gospodario krajevima podlovćenske Crne Gore. U vrijeme dok je Zuan Dario pregovarao o miru s Turcima, Venecija je obećavala Ivanu vojnu saradnju, naglašavajući da će mu pomoći da povrati Žabljak. Sve je to, nakon mirovnog ugovora u Carigradu između Venecije i Turske, dobilo drukčiji obrt. Sultan crnojevićku Crnu Goru nije ni u kojoj relaciji dovodio u vezu s pomenutim sporazumom. Protiv Ivanove zemlje, Turci su i dalje imali nepromijenjen neprijateljski stav, praveći planove o njenom pokoravanju. (Nastavlja se)

Žabljak Crnojevića

Opsada Skadra 1478-1479.

Sultan Mehmed II Osvajač, crtež

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Potrebna žena za održavanje stana. radno vrijeme od osam do 16 časova radnim danima. Podgorica. teL. 067 200 550 1

IZDaJeM ili ProDaJeM trosoban stan u porodičnoj kući u Zagoriču. Cijena za izdavanje 200 eura.

telefon: 069 827 089 2

Тужним срцем јављамо да је дана 24. фебруара 2024. изненада преминуо у 75. години

ЗДРАВКО Радојков СТЕШЕВИЋ

Породица ће примати саучешће у градској капели у Шкаљарима 24. фебруара од 13 до 17 часова и 25. фебруара од 10 до 14 часова, када поворка креће према градском гробљу Брдишта – Тиват, гдје ће се обавити сахрана.

Dana 24. februara 2024. u 33. godini otišao je u nezaborav iznenada naš voljeni

MILOŠ Željkov NIKOLIĆ

Saučešće se prima u Gradskoj kapeli u Nikšiću 25 februara od 10 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju.

Ožalošćeni: otac ŽELjKO, majka RADA, brat SPASOJE, baba DARA, ujak MIŠKO, ujna VERA, tetke LjILjANA, STANA, NADA, VOJKA i RAJKA, braća od tetaka NIKOLA, BLAŽO, ĐOLE, IGOR i RADOJICA, sestre od tetaka NEVENA, JANA, JELENA, IRENA, NINA, MAJA, ANA i ostala rodbina NIKOLIĆ i ujčevina KOSOVIĆ

Obavještavamo da je 23. februara u 74. godini preminula naša voljena

1424

JADRANKA Momčilova VUKOTIĆ rođena HAUZER

Saučešće primamo 24. februara od 10 do 15 časova i 25. februara od 10 do 11.30 časova na gradskom groblju Čepurci, nakon čega se kreće za Nikšić, gdje će se primati saučešće od 13 do 15 časova na Starom gradskom groblju, gdje će se obaviti sahrana.

Ожалошћени: супруга МИЉА, синови АТИЛА и РАДОЈКО, брат СВЕТИСЛАВ, снахе СЛАЂАНА и МАРИЈА, унучад ГАБРИЈЕЛА, НИКОЛЕТА, ИСИДОРА, АНАСТАСИЈА, СТАША, АНЂЕЛА и БАЛША и остала многобројна родбина СТЕШЕВИЋ и ТОШИЋ

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

Дана 23. фебруара 2024. у 71. години преминуо је наш

ВУКАДИН Савов ЧАЂЕНОВИЋ

Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци 24. фебруара од 10 до 15 часова и 25. фебруара од 10 до 13 часова.

OŽALOŠĆENI: sin MILAN - MIĆO, kćerke TANJA i DANIJELA, sestra ZLATA, snaha NADA, zetovi BOŠKO BANJEVIĆ i NOVAK VUKOVIĆ, unučad BALŠA, JELENA, PETAR, MATIJA, NIKOLA, NAĐA i DANILO, jetrva JULIJANA i ostala mnogobrojna rodbina

1373

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

Сахрана ће се обавити 25. фебруара у 14 часова на мјесном гробљу Доња Горица.

• Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Ожалошћени: син ПРЕДРАГ, кћерка ЈЕЛЕНА, брат ВУЧИНА, сестре ВОЈКА и ДАРКА, снаха ИВАНА, унуци САВА, ПЕТАР, ЈАКОВ и ДАВИД, братанићи САША и ВЕЛИБОР, братанична ТАЊА, сестрићи МИЋКО и БАНЕ, сестричне СОЊА, ЗДЕНКА, СНЕЖАНА и остала родбина

MIRANA KOVAČEVIĆ

Tetka, tvoj plemeniti i blagi lik, dobrota i ljubav koju si nesebično pružala ostaće zauvijek u mom srcu. Hvala ti za sve. BUĆA sa porodicom

1374

Posljednji pozdrav mojoj dragoj tetki

MIRANI KOVAČEVIĆ

SLOBO RAJKOV sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj strini ELDI

PERSA i ZORICA sa porodicama

1375

Oglasi i obavještenja

Napusti me i ti, lutko moja lijepa, moja

MAJKO

Na stotine misli!

Na stotine načina kako ti pomoći!

Sunce moje, zašto je ovako moralo!

Nikada neće utihnuti onaj sjaj i posebna energija koju smo imale.

Spavaj, anđele moj lijepi, i ne zaboravi da mi zasijaš na nebu kao zvijezda koja si kao i uvijek sijala!

Do beskraja te voli tvoja DANIJELA sa porodicom

1411

MIĆKO

Brate moj, uzdanico moja, boliš neopisivo. Prerano je i pretužno, Mićko moj. Tvoje riječi „Perkice moja, sve bratovo“ nosiću u srcu zauvijek i biće mi zvijezda vodilja, to ti obećavam.

1409

Najboljoj

JADRANKI

Tvoj najljepši osmijeh na svijetu nikada neće prestati da sija u našim srcima.

Tvoji: MIĆO, NADA, PETAR, MATIJA i NAĐA

Anđeoska duša ide u svoj vječni dom. Počivaj u miru, draga

1365

Voli te beskrajno i čuva od zaborava tvoja Perkasestra NEVENA

1376

Nedostajaće nam tvoj osmijeh, šala i vedrina. Pamtićemo te i sjećati se svih zajedničkih godina kroz posvećenost porodičnim vrijednostima. Draga naša Jaco, počivaj u vječnom miru.

Jetrva JULIJANA - SEKA, NEVENA, ANA i ZORANA sa djecom

Posljednji pozdrav dragom

MILOŠU

Od DUŠKE, SNEŽANE i BILJANE sa porodicama

1404

Neđelja,

Voljeni naš

MIĆKO

Porodični neprebolu, živa rano i pogibijo, lišće i ptice u gori, dok budemo živi čuvaćemo sjećanje na tvoju ljubav, plemenitost i dobrotu.

Baba DARA, tetka LJILJA, sestra NEVENA, BOŽO i DRAGAN

MIĆKO

Anđele naš, nedostajaćeš. Baba RAKA

Tužni oproštaj od našeg

MIĆKA

Ostaješ zauvijek u našim mislima i srcima. Tuguju za tobom tetka TANJA, tetak DARKO, sestre JANA i MILICA

Našem komšiji anđeoskog osmijeha

MILOŠU

Posljednji pozdrav Od KOLEKTIVA „IDEA“, Rastoci

1414

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav drugu

MILOŠU

Tugu i bol nam donese vijest da si otišao na put bez povratka. Nadali smo se da ćeš nam se vratiti da nastavimo zajedno stazama života, ali... Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Tvoje IV-3 i razredna ŽANETA ANDRIJAŠEVIĆ

Opraštamo se od prerano usnulog sina naše koleginice Rade

MILOŠA NIKOLIĆA

1402

1403

1392

1396

Mirno spavaj, dobra dušo, neka ti je laka voljena zemlja crnogorska.

Kolektiv MFI MONTENEGRO INVESTMENTS CREDITA

JADRANKA Momčilova VUKOTIĆ 1949-2024.

1391

Posljednji pozdrav voljenom drugu

MILOŠU NIKOLIĆU

Mićko, srećno djetinjstvo i bezbrižni naši dani sa tobom se ne mogu zaboraviti.

Putuj sa anđelima, volimo te zauvijek.

Tvoje drugarice JOVANA IKOVIĆ i JELENA KARADŽIĆ

Posljednji pozdrav našem voljenom bratu

1382

MILOŠ NIKOLIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u carstvu nebeskom, a mi ćemo te kroz najljepše uspomene čuvati od zaborava.

Porodica NOVAKOVIĆ

Posljednji pozdrav našem crno-bijelom bratu

MIĆAŠU

1384

MIĆAŠU

JEVTO, OGNJEN, DARKO, JAKŠA, PEĐA, VUK, ANDRIJA, BORIS, NIKOLA i IGOR

1423

Posljednji pozdrav našem

Posljednji pozdrav našem drugu

MILOŠU

1415

MIĆAŠU

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Neka tvoja duša počiva u miru.

Porodica pokojnog BRANKA ŠKULETIĆA

1383

MIĆKANE

Prijatelju, brate, sve je u ovom trenutku preteško. Za sve trenutke provedene sa mojom porodicom i sa mnom, hvala ti do neba!

Maša će ostati u neznanju da si otišao, jer kako da joj objasnim da te nikada više neće vidjeti.

1390

ĐEKO, GARDAŠ i MIJAT

Posljednji pozdrav bratu i drugu

MILOŠU

1421

GROBARI kod Profesionala

Volimo te zauvijek VLATKO, LANA i MAŠA

MITAR DAKOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

MILOŠ NIKOLIĆ

Rano naša neprebolna, zar je ovako moralo biti?

Ti si bio naš osmijeh, vedrina i topla riječ. Čuvaj nas sa boljeg mjesta, a mi ćemo tebe čuvati zauvijek u našim srcima.

Našem

MIKIJU

Radosti, uzdanice, snago, najmilije naše. Radovali smo se svemu što si isplanirao, ali život pokvari plan. Zvijezdo naša najsjajnija, sijaćeš vječno kao što si nas uvijek obasjavao svojom nesebičnom ljubavlju.

Vole te JELENA, ANDRIJA i tvoj NINI

Posljednji pozdrav voljenom brataniću i bratu

MIĆAŠU

Tvojim iznenadnim i preranim odlaskom ostali smo nijemi, nespremni da prihvatimo da se zauvijek opraštamo.

Ti si bio naš ponos, naš osmijeh, vedrina, topla riječ i plemenita duša. Živjećeš u našim srcima i mislima sve dok nas ima. Počivaj u miru.

Tetka STANA, tetak MEDO, JANA, BLAŽO, JELENA, ĐOLE i baba BANJA

MIĆAŠU

Od porodice KOPRIVICA

Neđelja,

1389

1410

MILOŠ NIKOLIĆ

1992 – 2024.

1418

1401

Majka RADA, otac ŽELJKO, brat SPASOJE i baba DARA 1288

Posljednji pozdrav dragom

MIĆAŠU

Posljednji pozdrav našem dobrom drugu

MIĆAŠU

Duboko nas je potresla vijest o tvom iznenadnom odlasku.

Počivaj u miru naš dobri druže. Porodici iskreno saučešće.

DRAŽA i VUK MIJUŠKOVIĆ sa porodicom

1393

Pobratime moj dobri, kad mi javiše da te više nema, srce mi je zastalo na trenutak, mozak prekinuo sa radom, suze u rijekama teku.

Kako da shvatim da te više nema!?

Da nas nasmiješ, da nas ozariš tvojim nasmijanim licem, nikad tužnim.

Budi siguran da ćemo te čuvati u srcima i nikad te nećemo zaboraviti jer bog uvijek uzima najbolje, a ti jesi najbolji od svih nas bio i ostao.

Voli te tvoj Pobro, kako si mi tepao.

Neka ti je vječna slava, brate moj.

VUKAŠIN POLEKSIĆ sa porodicom

MIĆAŠU

Od porodice BOŽOVIĆ

1387

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Posljednji pozdrav

MIĆAŠU

MIĆAŠU

Ne može se riječima opisati naša bol i tuga. Neka ti je laka crna zemlja i vječni spokoj u carstvu nebeskom. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

1407

Od porodice VILIĆ

IVAN SRDANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom

MILOŠU NIKOLIĆU

Zavoljeli smo te dok si se igrao i odrastao sa đecom iz našeg zajedničkog komšiluka. Iskreno smo te voljeli, tvojim odlaskom ozlijedio si naša srca u kojima će uvijek biti mjesta za tebe. Spavaj s anđelima.

Tvoje komšije: RATKA, ŠĆEPAN, DESANKA i NEVENA ŠUNDIĆ

1394

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav našem drugu,

MIĆAŠU

Brate naš, Okupili smo se svi na mjestu gdje si i ti sa nama bio. Samo je sad jedno mjesto prazno. Muk i tišina.

Pitanje kako se oprostiti od tebe i za sve što dolazi, opet bez tebe. Gubitak koji smo doživjeli je dokaz tvrdnje da Bog prebrzo uzima ono najbolje.

Srdačnost, nesebičnost i pravednost su epiteti koji su krasili tvoje srce i dušu. Ostavio si neizbrisiv trag u našim srcima i inspiraciju da koračamo ovim crnogorskim stazama kojima koračaju posebni ljudi. Hvala ti za bratstvo i drugarstvo i što si uvijek bio tu u dobru i u zlu uz drugove svoje!

Zahvalni Bogu što smo te imali za druga, a tužni i ljuti što te prerano uzeo od nas. Počivaj u miru, brate naš, i neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja koju si neizmjerno volio. Čuvaćemo te od zaborava!

Tvoji drugovi iz Bistričkog naselja:

RAJAN, LUKA, LAZAR, MITA, BACAK, ŽILE, FITA, BOLE, MILOŠ, ANDRIJA I LUJO

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom

MILOŠU

U ovoj trci od života, vijest o tvojoj smrti uspjela je zaustaviti vrijeme. Nijemi pred surovom istinom, opraštamo se od prerano ugašene mladosti.

Neka ti Gospod podari najljepši dio rajskog naselja.

RADINE KOLEGE IZ PRVE BANKE – FILIJALA NIKŠIĆ I PRIPADNICI OBEZBJEĐENJA PRVE BANKE

1380

1398

Posljednji pozdrav mom bratu

1399

MILOŠU

Brate moj, nemam riječi da opišem ovo što osjećam. Da sam znao da ću te 10 januara zadnji put vidjeti i zagrliti, ne bih nikada otišao, ali eto rastali smo se kao i uvijek jer smo mislili da ćemo se opet brzo sresti, da ćemo opet zajedno piti, veseliti se i družiti, brate moj. Još nijesam svjestan da te nikada neću vidjeti, da nikada više neću podijeliti svaku vijest sa tobom, radost, tugu, sve smo dijelili, brate moj.

Uvijek si bio tu za mene, samo te nazovem jer znam da ćeš uvijek doći...

Otišao je sa tobom i dio mene, ali nikada te neću zaboraviti, brate moj. Počivaj u miru.

Tvoj DUMA

Posljednji pozdrav voljenom

1416

MILOŠU

Vječno ćemo tugovati za tvojom rano izgubljenom mladošću. Hvala ti za svu ljubav i pažnju kojom si nas obasipao. Zauvijek ćeš ostati dio naših najljepših uspomena.

STEFAN DUMANČIĆ sa porodicom

Mićašu, živote bratov Pitam se kako da izdržim ovu neopisivu bol i tugu koja dušu cijepa. Patnjo moja doživotna, nedostaješ mi da se zajedno smijemo, da opet osjetim tvoj zagrljaj. U srcu si mi i mislima. Nadam se da to osjećaš.

Tvoj PAKO

1419

Posljednji pozdrav

MILOŠU

Pamtićemo tvoju mladu plemenitu dušu i čuvati uspomenu na tvoje veliko srce.

SLAVKA i IGOR DUBLJEVIĆ

1379

Četrdeset dana je od iznenadne smrti ČOVJEKA

BLAŽA DRAGAŠA

Tuguju za njim SLAVKO i VESNA DRINČIĆ

Četrdeset dana je od smrti moje voljene sestre

VESNE Milenkove KASALICE

Živjećeš vječno u mom srcu.

1366

Tuguju za tobom: tvoji MITROVIĆI sestra MIRJANA, zet MITAR, sestrići NEMANJA I NIKOLA

1395

Prošlo je pet godina od kada nije s nama naš voljeni

BRANKO BAJA BULATOVIĆ

Nedostaješ nam... OŽALOŠĆENA PORODICA

1412

SJEĆANJE

25. 2. 2016 – 25. 2. 2024.

BUDIMIRKA – BUDA ĐUROVIĆ rođena BAROVIĆ

Ni vrijeme ne može biti utjeha ni lijek za tvojim odlaskom. Sjećanjima te čuvamo od zaborava, voljena naša.

BORO, RADULE, CICA, VLADIMIR, SOFIJA i ALEKSA

Tri godine su od smrti

VIDOSAVE Dušanove JOVOVIĆ

Voljena majko, Postojiš u svakoj suzi koja padne, u svakom trenu kad ti ime spomenemo, kad poželimo da te zagrlimo i poljubimo. Vječan mir tvojoj dobroj i čestitoj duši.

Tvoja kćerka ANDRIJANA sa porodicom

1367

Našoj voljenoj

NADI Nokovoj VUJOVIĆ

Prođe šest mjeseci od kada si otišla dostojanstveno, kako si i živjela.

Vrijeme nije umanjilo bol za tobom i tatom. Živite sa nama i u našim srcima dok god kucaju.

Hvala za sve što ste nam pružili.

IVANKA, MIRA, SVETLANA i DRAGANA sa porodicama

1362

Navršava se godina dana od kada nije sa nama naša voljena

RADMILA Draganova RADOVIĆ

rođena RAIČEVIĆ

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo tugu i bol za tobom. Tvoju dobrotu, ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala nikada nećemo zaboraviti.

Živiš u nama dok postojimo, nedostaješ nam svakog dana. Vječno ćemo te čuvati od zaborava i biti ponosni na tebe.

Počivaj u miru, Anđele naš.

Dana 25. februara 2024. godine navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog supruga i oca

DUŠANA KRALJEVIĆA

Počivaj u miru.

Tvoji: supruga JELENA i sinovi IVAN i DRAGAN

MILIKE ŠĆEPANOVIĆA

Tvojim odlaskom ostala je praznina koju vrijeme ne može izbrisati.

Uvijek ćemo pamtiti ljubav koju si nam pružao i vedrinu i radost koje si unosio u naše živote. Ponosni smo što smo te imali.

Pet je godina od smrti naše majke Četrdeset je dana od smrti naše tetke

DOBRICA MILATOVIĆ ĐINA BOLJEVIĆ

Vječito ćete ostati u našim srcima.

PORODICA MILATOVIĆ

1377

1361

TVOJA PORODICA

1413

Prošlo je godinu dana od smrti naše voljene

RADMILE Draganove RADOVIĆ

rođene RAIČEVIĆ

Sjećanje na tebe budi u nama ljubav koju si nesebično pružala uvijek.

Živote naše ispunila si radošću, zato bol za tobom ne prolazi nikad.

Počivaj u miru, zauvijek u našim srcima.

Tvoji: brat MILORAD, sestre MILEVA, BOSA i MIRA sa porodicama

Navršava se 25 godina od smrti našeg dragog supruga i oca

1363

PAVLA DŽAKOVIĆA

Dragi naš počivaj u miru.

TVOJA PORODICA

Navršava se tužnih 40 dana od smrti naše drage sestre, tetke i babe

ĐINE Veselinove BOLJEVIĆ

1360

Draga naša Đina, dani prolaze, a uspomene na tvoj vedri lik i dobrotu ostaće nam u trajnom sjećanju.

Brat MIRKO i bratanić PERICA sa porodicom

Navršava se šest mjeseci od smrti našeg dragog

Porodica ŠĆEPANOVIĆ

Oglasi i obavještenja

Četrdeset je dana od prerane smrti našeg dragog

SAŠE ŠABANA

Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava.

ZORICA, DARKO i JELENA sa porodicom

Danas se navršava 40 dana od smrti našeg voljenog

DUŠANA Andrijinog KRALJEVIĆA

1397

1370

Dragi tata

PAVLE

Prolazi vrijeme, a previše je uspomena i premalo riječi da bih se oprostila od tebe.

Samo nam ostaje sjećanje na divnog čovjeka, oca, đeda, prijatelja... a takvog ćemo te i pamtiti.

Tvoji MARINA, STEVA, JELENA, IRENA i FILIP

1371

Riječi ne mogu opisati koliko nam nedostaješ. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima.

Tvoji: brat LAZAR, sinovac VLADIMIR, sinovična GORDANA, snahe NATAŠA i JELENA, unučad DEJAN, ALEKSA i LANA

1405

Našem najmilijem i nikad prežaljenom ocu i mužu

BELOM

U nevjerici smo, dragi naš, jer se nismo pomirili sa surovom stvarnošću da te više nema i da ćemo današnji dan da provedemo bez tebe.

Boli svaki dan sve više i više, ali danas nas boli posebno. Umjesto da se smijemo, slavimo i duvamo svjećice zajedno sa tobom, mi danas tugujemo jer nisi sa nama. Nadamo se da ti naše suze i bol ne remete vječan mir u zagrljaju anđela. Srećan rođendan, voljeni naš tata! Volimo te najviše!

Tvoji: NATAŠA, MARKO i BILJANA

Pola godine je od smrti našeg

DRAGOLJUBA – LJUBA MUGOŠE

Počivaj u miru, dragi naš striko, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1420

Tvoj bratanić ACO i bratanična ANA

Posljednji pozdrav

PAVLU MUJU PRAVILOVIĆU

Počivaj u miru Bjeličke zemlje, dobri i čestiti striko.

DRAGAN PRAVILOVIĆ sa porodicom

1368

Dana 25. februara 2024. navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg dragog i nikad prežaljenog

PAVLA - MUJA Markova PRAVILOVIĆA

Vrijeme će proći, ali tvoj odlazak ne možemo da prihvatimo.

Bio si nam i ostao najveći oslonac i podrška i bićeš dok god smo živi.

Počivaj u miru.

U neđelju, 25. februara, u 10 časova, posjetićemo njegovu vječnu kuću na Blaca-Bjelice.

OŽALOŠĆENA PORODICA PRAVILOVIĆ

Navršava se 40 dana od smrti mojeg voljenog brata

PAVLE - MUJO PRAVILOVIĆ

Kako se oprostiti od tebe, dragi brate, od tebe koji si uvijek bio prvi za sve što je trebalo. Tvoja čestitost, dobročinstvo, humanost, neizmjerna bratska ljubav ostaju dio naših trajnih sjećanja. Počivaj u miru, dragi brate. Po dobru ćemo te pamtiti, sa ponosom pominjati.

Sestra SAVICA sa porodicom

1358

Četrdeset je tužnih dana, dugih i teških, mome voljenome i nikad prežaljenome bratu

PAVLU - MUJU PRAVILOVIĆU

Postoji nešto što umrijeti neće, bratska ljubav koju si ti nesebično davao.

Teško je opisati ono što osjećam. Bio si i ostaćeš moj ponos. Živio si život da svima činiš dobro ne štedeći sebe. Mili brate, tvoja bol je prestala, a moja nikad neće za tobom.

Počivaj u miru. Da ti moje suze ne remete mir.

Tvoja sestra LOLE CRVENICA sa porodicom

Navršava se četrdeset dana od smrti mojeg brata

PAVLE - MUJO PRAVILOVIĆ

Dragi brate, velika je tuga i bol za tobom. Bio si brat kojim smo se ponosili. Nesebično pružao ljubav i pažnju. Ostaje mi da te žalim i čuvam od zaborava, dok sam živa.

Sestra RADOJKA ČAVOR sa porodicom

1359

1378

1369