Dnevni list Pobjeda 26.02.2024. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

POVODI: Kuda vodi vlada sa radikalnim velikosrpskim i proruskim elementima i zašto Evropska unija, koja podržava takvu izvršnu vlast, ne treba našoj državi

„Paf - paf“ strategija put u sunovrat Crne Gore

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

Premijer se ponaša kao da je menadžer neke firme, a ne kao da se bavi makroekonomijom, pa o platama razmišlja sa pozicije troškova koji utiču na cijenu koštanja proizvoda, a ne kao agregat koji utiče na makroekonomske procese. U ekonomskoj teoriji najvažnija dva parametra koja utiču na makroekonomska kretanja u jednoj zemlji su ponuda i tražnja, čiji međusobni odnosi ili proizvode inflaciju, ili deflaciju, ili stabilnu ekonomiju

Istoričar i geopolitički analitičar iz Sarajeva poručuje da bi bošnjački politički predstavnici trebalo da znaju određene crvene linije u kontekstu vlastitog političkog djelovanja

Lisica: Funkcije nikada ne bi smjele biti važnije od integriteta

U kontekstu povezivanja na relaciji porodica Dodik – Spajić vjerovatno postoji određeni istorijat, ali je Spajić svjestan da mu ne bi išlo u prilog da se dovodi u vezu s porodicom koja je na američkoj crnoj listi. Milorad Dodik je ,,ruski čovjek“, što je potvrdio posjetama prethodnih dana Lukašenku i Putinu. Sigurno bi loša ,,reklama“ u konačnici bila ukoliko se ustanovi da je Spajić imao prisne veze u kampanji s porodicom Dodik - kaže Lisica STR. 5.

RASPAD POKRETA ,,EVROPA SAD“: Samo dan nakon ostavke Jakova Milatovića, Predsjedništvo PES-a odstranilo iz stranke funkcionera te partije i ministra pravde

Milović isključenjem platio sukob sa Šukovićem, povod neizručenje Binalija Čamgoza

Odstranjivanjem Andreja Milovića iz partije, Spajić i njegova ekipa iz PES-a su se odrekli kontrole nad bezbjednosnim sektorom radi ,,kupovine političkog mira“ i većinske podrške za rad 44. vlade. Pitanje je, međutim, koliko dugo Milojko Spajić i njegovi mogu ostati u sedlu vlasti ako trajno izgube kontrolu nad najosjetljivijim dijelom državnog aparata u kojem se, godinama unazad, kreiraju i političke spletke i brojne afere STR. 3.

Stručnjak Švedske agencije za upravljanje šumama sugeriše da se u Prokletijama isproba posebna strategija za usporavanje širenja insekta koji izaziva sušenje smrče

Feromoni mogu pomoći i bez klopke za potkornjake

Hotelski predstavnici očekuju povećanje broja avio-letova, što je ključno za dolazak turista

Bez Rusa i Ukrajinaca

Budva ostaje ,,prazna“

Vjerujem da je ovo samo jedan period zatišja i da već u martu kreće bolja promocija destinacije, sa što više letova. Bez toga ne možemo očekivati dobru sezonu - poručuje hotelijer Mića Ivanović STR. 6.

PRAVNA ANALIZA: Kako je, na bazi pogrešnih pravnih premisa, poništavana presuda Višeg suda u pokušaju terorizma 2016. godine (2)

Kako to da neke

sudije ne poznaju biće krivičnog djela?!

Piše: Milivoje KATNIĆ

Vijeće Apelacionog suda potpuno pogrešno tumači što su bitna obilježja bića krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG i kada je ono dovršeno kao takvo. Kako je to moguće?

STR. 9.

STR. 7. STR. 4. i 5. S. VASILJEVIĆ

CDM

Predsjednik entiteta BiH najavio posjetu Crnoj Gori, šef parlamenta saopštio da će se sastati sa njim, iz dijela opozicije oštre kritike

„Nakon Rusije kurir Mile prenosi zadatke miništabovima na Balkanu“

PODGORICA – Najava

predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika da će narednih dana boraviti u Crnoj Gori za Socijaldemokrate je „pokazatelj političke dezorijentisanosti i krize sistema vrijednosti vladajućih elita“. SDP upozorava da „poslije posjete glavnom štabu antievropske politike, u Rusiji i Bjelorusiji, kurir Mile (Dodik) u narednim danima prenosi zadatke po mini-štabovima po Balkanu“. Šef parlamenta Andrija Mandić, međutim, najavljuje susret sa Dodikom u naredna dva ili tri dana. Dodik je na Instagramu najavio da će boraviti u Crnoj Gori, ali nije otkrio sa kim će se sastati. Napisao je da se „Republika Srpska pokazuje kao važan sagovornik kako u regiji, tako i u sve više država bitnih na globalnom nivou“.

– To pokazuju i uspješni razgovori koje sam imao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Kazanju i predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom u Minsku. U narednim danima nastavljamo s ovakvom praksom i putujem u Crnu Goru, a krajem sedmice biću u Antaliji, na poziv prijatelja iz Turske – naveo je Dodik na Instagramu, najavljujući i da će RS do kraja marta ugostiti premijera Mađarske Viktora Orbana, kao i da je planiran susret sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem Mandić je najavio da će se u utorak ili srijedu sastati sa Dodikom.Uslijedile su oštre reakcije dijela opozicije.

Lider SD-a Damir Šehović kazao je da najavljena posjeta Dodika govori mnogo o karakteru parlamentarne većine i Vlade, ali još više govori, kako je naveo, „o ’čvrstini’ evropske i ’pouzdanosti’ evroatlanstke orijentacije parlamentarne većine i Vlade, koja zavisi od Andrije Mandića“.

– Nakon posjete Rusiji i Bjeloru-

siji, Milorad Dodik dolazi u Crnu Goru! Nakon čega će se, kako se sam pohvalio, sresti sa premijerom Mađarske i predsjednikom Srbije. Da zatvori krug. Pametnome dosta – istakao je Šehović.

Prema njegovim riječima, dolazak Dodika pokazatelj je političke dezorijentisanosti i krize sistema vrijednosti crnogorskih vladajućih elita.

– Vjerovatno dolazi da prenese pozdrave od Vladimira Putina i pošalje poruke „mira“ i „tolerancije“, koje su mu svojstvene. Posjeta čovjeka koji je na crnoj listi SAD je najbolji pokazatelj političke dezorijentisanosti vladajućih elita, krize sistema vrijednosti kojoj svjedočimo, odnosno, haotičnog stanja u kojem se naše društvo nalazi – naveo je Šehović.

Zamjenik predsjednika SDP-a Petar Odžić saopštio je da „poslije posjete glavnom štabu antievropske politike, u Rusiji i Bjelorusiji, kurir Mile (Dodik) u narednim danima prenosi zadatke po mini-štabovima po Balkanu“.

Pored Crne Gore i Srbije, podsjeća on, tu je i nezaobilazna Mađarska.

– Ostaje da se vidi ko će od naša tri „proevropska“ predsjednika primiti Putinovog izaslanika za Balkan. U dosadašnjem političkom djelovanju najbliži mu je bio šavnički dalaj lama, iz milošte prozvan vojvoda, međutim, u posljednjim obraćanjima porodice Dodik, mogli smo čuti da su oni i osnivači i finansijeri Pokreta „Evropa sad“. U svjetlu posljednjih događaja na relaciji Spajić – Milatović – Milović reklo bi se da im je investicija propala i da je neophodno da ih „ruska ruka“ pokuša stabilizovati, pa bi bilo očekivano da ga i neko iz tog pokreta toplo ugosti – kazao je Odžić. Dodao je da je Crna Gora za samo par godina došla od lidera u evropskim integracijama do toga da joj Dodik donosi upute za spoljnopolitička djelovanja. R. P.

Vlahović: Nije slučajno što istovremeno dolaze

Dodik i Varhelji

– Milorad Dodik dolazi u Crnu Goru poslije posjete Putinu? Kako bješe ono –Crna Gora na evropskom putu, „stoprocentna usaglašenost“, predvodnik evropskih integracija na Zapadnom Balkanu, bla-bla? Ko vodi vanjsku politiku – vojvoda Mandić i njegov predsjednik Milatović – upitao je Miodrag Vlahović, nekadašnji ministar vanjskih poslova, u objavi na mreži X Vladu Crne Gore. Možda, kako dodaje, nije

Uskoro potpisivanje strateškog dokumenta o saradnji u oblasti odbrane Francuzi će pratiti

vježbe

crnogorskih vojnika, razmjenjivaće i eksperte

PODGORICA- Crna Gora i Francuska uskoro bi trebalo da potpišu sporazum o saradnji u domenu odbrane koja, pored ostalog, podrazumijeva učešće posmatrača u vojnim vježbama i manevrima, stažiranje i razmjenu eksperata, organizovanje zajedničkih konferencija, obuka i kurseva, konsultacije i razmjenu iskustava i informacija od obostranog interesa.

Premijer Milojko Spajić nedavno je pri povratku iz Francuske kazao da je Ministarstvo odbrane odmaklo u procesu priprema za potpisivanje, kako je rekao, krovnog strateškog dokumenta o saradnji dvije zemlje, te da bi realizacija mogla da se desi vrlo brzo. Zainteresovanost za što skorije stavljanje potpisa, prema riječima Spajića, potvrdio je i predsjednik Francuske Emanuel Makron Stoga je Vlada na posljednjoj sjednici utvrdila tekst sporazuma koji je, kako se navodi u dokumentu, u skladu sa Sporazumom između država potpisnica Sjevernoatlantskog ugovora o statusu svojih snaga (NATO SOFA), potpisanom u Londonu 19. juna 1951, ali i onim o razmjeni i recipročnoj zaštiti povjerljivih informacija potpisanim između dvije države u Parizu 21. decembra 2017. Dokument se oslanja i na ciljeve i principe Povelje Ujedinjenih nacija, kao i na ideju o doprinosu miru i bezbjednosti u Evropi.

PRINCIPI I AKTIVNOSTI Shodno sporazumu koji je u fazi nacrta, države se obavezuju da će definisati principe prema kojima će se sprovoditi saradnja u oblasti odbrane. Realizacija će najviše zavisiti od aktivnosti ministarstava odbrane, koja mogu da sarađuju sa ostalim ministarstvima i institucijama, naročito onima koji su odgovorni za pitanja bezbjednosti.

-Domen saradnje tiče se po-

Zainteresovanost za što skorije stavljanje potpisa, prema riječima Spajića, potvrdio je i predsjednik Francuske Emanuel Makron

sebno politike odbrane, organizacije i funkcionisanja oružanih snaga, naoružanja, posebno istraživanja i razvoja, kao i nabavki odbrambene i bezbjednosne opreme, međunarodnih mirovnih, humanitarnih operacija i vježbi, aktivnosti obuke, topografije i vojne kartografije, propisa u oblasti odbrane – navedeno je u Prijedlogu sporazuma koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.

S tim u vezi predviđeno je da dvije strane realizuju brojne aktivnosti, poput razmjene, posjete, stažiranja, kratkih ili dugih boravaka članova personala; slanja ili razmjena službenika — tehničkih eksperata; konsultacija, konferencija, seminara i drugih sastanaka od zajedničkog interesa; obuka, školovanja, kurseva, specijalizacija i ostalih oblika naučnog usavršavanja; učešća posmatrača na vojnim vježbama i manevrima i razmjene iskustava i informacija... Predviđeno je da bilateralni

razgovori o aktuelnim političko-vojnim temama, kao i o pitanjima bilateralne saradnje budu organizovani prema potrebi, a njima će kopredsjedavati nadležne osobe iz ministarstva odbrane obje zemlje. -Oni će se odvijati u mjeri u kojoj to bude moguće, u prisustvu izaslanika odbrane svake države, u zavisnosti od tema koje se obrađuju, službenika, predstavnika ministarstava odbrane i oružanih snaga ili kompetentnih eksperata – navedeno je u sporazumu. Razmjena i zaštita informacija kojima je određen stepen tajnosti će se sprovoditi u skladu sa Bezbjednosnim sporazumom.

TROŠKOVI

Sporazum, pored ostalog, predviđa da će države potpisnice snositi svoje troškove u vezi sa njegovom primjenom. Iz Vlade napominju da zaključivanje ovog sporazuma ne zahtijeva izmjenu postojećih ili donošenje novih propisa u Cr-

Domen saradnje tiče se posebno politike odbrane, organizacije i funkcionisanja oružanih snaga, naoružanja, posebno istraživanja i razvoja, kao i nabavki odbrambene i bezbjednosne opreme, međunarodnih mirovnih, humanitarnih operacija i vježbi, aktivnosti obuke, topografije i vojne kartografije, propisa u oblasti odbrane – navedeno je u Prijedlogu sporazuma

noj Gori, ali će njegovim stupanjem na snagu prestati da važi Tehnički sporazum Crne Gore i Francuske u oblasti odbrane, potpisan u Parizu 9. maja 2014. godine. T.K.

slučajno što istovremeno u Crnu Goru dolaze Dodik i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

– Da li je predviđena neka zajednička aktivnost ove dvojice šampiona evropske ideje na našim prostorima – naveo je Vlahović, obraćajući se Ministarstvu vanjskih poslova.

– Kakva čudna podudarnost! Sigurno postoji lijepo prihvatljivo obrazloženje –upitao je on Delegaciju EU u Crnoj Gori.

Dosadašnji predsjednik Nove srpske demokratije reizabran na tu funkciju Mandić ponovo na čelu NSD-a

PODGORICA – Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić ponovo je juče izabran na tu funkciju. Mandić je, kako je navedeno u saopštenju, bez glasova protiv izabran za lidera partije na četvrtoj redovnoj Skupštini NSD-a. U tajnom glasanju su, kako je saopšteno,

učestvovala 392 skupštinara. – Za potpredsjednike stranke izabrani su Slaven Radunović, Simonida Kordić, Marko Kovačević i Jelena Božović – naveli su iz NSD-a. Mandić je obavijestio Skupštinu stranke da će na prvoj narednoj sjednici Glavnog odbora za predsjednika Izvršnog odbora izabrati Jovana Jo-

la Vučurovića, da će na čelu privredno-ekonomskog savjeta biti Milutin Đukanović, dok će na čelu političkog savjeta NSD-a biti izabran Budimir Aleksić Nova srpska demokratija svjedoči spajanju iskustva i mladosti – ocijenio je Mandić i izrazio uvjerenje da će partija vrijednim i posvećenim

radom kako iskusnijih, tako i mlađih generacija postati najveća stranka na političkoj sceni Crne Gore. Mandić je, kako je navedeno u saopštenju, istakao da s obzirom na činjenicu da je ovo radna Skupština, na nju nijesu pozivali goste, osim delegacije DNP-a, koju NSD ne smatra gostima, već braćom. R. P.

2 Poneđeljak, 26. februar 2024. Politika

Sporazumom su predviđene posjete i stažiranja crnogorskih vojnika u Francuskoj

PODGORICA - Nepuna

24 sata nakon što je zamjenik predsjednika Pokreta ,,Evropa sad“ Jakov Milatović podnio ostavku na sve stranačke funkcije i napuštio partiju, Predsjedništvo PES-a donijelo je juče, preglasavanjem, odluku koja će dodatno potresti partiju –ministar pravde i član Glavnog odbora Andrej Milović isključen je iz stranke!

Iznenađujuća i radikalna odluka Predsjedništva PES-a pokazatelj je velikih unutrašnjih trvenja unutar stranke, što će se drastično odraziti i na poziciju PES-a unutar parlamentarne većine, odnose snaga u bezbjednosnom sektoru, ali i na rad 44 .vlade, rejting premijera i predsjednika PES-a Milojka Spajića

Tim prije što je ministar pravde Milović bio prepoznat kao ključni politički štit premijera Spajića, odbrana od pokušaja Bečićevih Demokrata i Abazovićeve Ure da kontrolišu bezbjednosni sektor.

SPAJIĆEVA ODLUKA

Za novog člana Predsjedništva predložen je ministar energetike i rudarstva prof. dr Saša Mujović, koji je do juče slovio za nezavisnog, nestranačkog eksperta. Kako se očekivalo, Predsjedništvo je konstatovalo ostavku zamjenika predsjednika PES-a Jakova Milatovića.

Takođe, konstatovano je da Radinka Ćinćur više i zvanično nije dio organa Pokreta.

Prema informacijama Pobjede, ostavka Milatovića i isključivanje Milovića nijesu međusobno povezani, jer su njih dvojica već duže u različitim ,,političkim rovovima“.

- Isključivanje Milovića nema veze sa ostavkom Milatovića, u pitanju su dvije potpuno različite stvari, rekao je Pobjedi izvor iz samog vrha PES-a.

Prema izvorima našeg lista iz Predsjedništva, ministar pravde je isključen iz stranke na inicijativu predsjednika PES-a Spajića, čija ekipa je u Predsjedništvu glasala za radikalno rješenje kojim je Andrej Milović potpuno odstranjen iz političkog života partije.

Članovi Predsjedništva PES-a su, osim Milojka Spajića, i Olivera Injac, Filip Ivanović, Maida Gorčević, Boris Pejović, Vasilije Čarapić, Tihomir Dragaš, Filip Radulović, Branko Krvavac, Mirko Đukić, Anđela Jakšić-Stojanović, Aleksandar Grgurović i Vlado Bojović Spisak članova svjedoči da Spajić ima jasnu većinu, time i apsolutnu kontrolu, nad odlukama koje donosi Predsjedništvo, što znači da isključenje Milovića ne može biti rezultat akcije Milatovićevih pristalica. Iznenađuje ekspresna brzina isključivanja Milovića, samo dan nakon ostavke Milatovića, imajući u vidu da je centrala PES-a mjesecima izbjegavala da isključi odmetnute poslanice Jevrosimu Pejović i Radinku Ćinćur

Utoliko prije što je Andrej Milović, bukvalno do juče, slovio za bliskog Spajićevog saveznika u

RASPAD POKRETA ,,EVROPA SAD“: Samo dan nakon ostavke Jakova Milatovića, Predsjedništvo PES-a odstranilo iz stranke funkcionera te partije i ministra pravde

Milović isključenjem platio sukob sa Šukovićem, povod

neizručenje Binalija Čamgoza

sukobu sa predsjednikom Milatovićem, još i više u teškim razračunavanjima sa liderom GP Ura Dritanom Abazovićem Ministar pravde je sam donedavno izjavljivao da je upravo on ,,politička kičma“ predsjedniku PES-a i premijeru Spajiću. Zašto je onda Spajić odlučio da se oslobodi vjernog političkog saveznika - je li to rezultat premijerove samovoljne odluke ili je isključenje Milovića iz stranke rezultat velikog pritiska i Spajićeve političke trgovine?

MILOVIĆEVI ,,GRIJESI“

Izvori našeg lista ističu da je jedan od ključnih razloga bio oštar Milovićev sukob sa šefom Specijalnog policijskog odjeljenja Predragom Šukovićem. Iako je ministar pravde raskrinkao Šukovićeve konekcije sa ljudima iz kriminalnog miljea u Budvi, manipulacije sa kupovinom stana i keš transakcije u iznosu od čak 140.000 eura, Milović je očito - ,,udario u živac“, tamo gdje ne treba. Osim toga, Milović je sedmicama otvoreno optuživao Abazovića, ali i Šukovića, za pokušaj montiranja ,,afere Do Kvon“ i namještanja krivice na leđa Spajića. Nakon što je specijalni tužilac Vladimir Novović oćutao Milovićev napad na Šukovića na sjednici Odbora za bezbjednost, šef Specijalnog odjelje-

nja - poslije očite naklonosti Bečićevih Demokrata, a još više potpomognut od ,,uraša“ Abazovića i Adžića koji su pričali o ,,Milovićevoj korupciji“, uz medijsku logistiku koncerna ,,Vijesti“ - Šuković je krenuo u uzvratni udarac.

Serijal tekstova Vijesti, priloga na portalu i televiziji, uz iste priloge na srpskim televizijama u Crnoj Gori, a potom i saopštenja Ure i Demokrata - sve o odluci ministra pravde da Turskoj ne izruči Binali Čamgoza - bili su vrlo jasni pritisak. Ne na Mi-

Formulacija iz saopštenja PES-a ,,da će pozicija Milovića u Vladi Crne Gore biti otvorena uoči planirane rekonstrukcije“ ukazuje da je Spajić ukalkulisao Milovićevu ministarsku poziciju u pregovore o budućoj rekonstrukciji 44. vlade. Da li se tako crta mjesto za ulazak Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića i izlazak kadrova Bečićevih Demokrata?

lovića, već na premijera Spajića! Uz sve to, krenule su i ,,pouzdane“ informacije da je odluka o neizručenju Čamgoza ,,kupljena za dva miliona eura“, da je sve posredovano ,,preko jednog Milovićevog rođaka iz Beograda“ - očito su bili usmjereni pritisak na vrh PES-a. Spajić je prije petanaestak dana javno saopštio da nije konsultovan povodom neizručenja Čamgoza, ali tada nije pominjao bilo kakve sankcije prema ministru pravde pravdajući to Milovićevim neiskustvom kao ministra.

Juče je premijer i prvi čovjek PES-a, izgleda, definitivno prelomio i odrekao se Milovića.

- Procjena je da je Milović sukobom sa Šukovićem, ali i neizručenjem Čamgoza i spekulacijama koje su se pojaville tim povodom, nanio ozbiljnu štetu PES-u. Zato je morao da pla-

ti i stranačkom, ali i ministarskom funkcijom – izričiti su izvori Pobjede koje smo konsultovali juče.

Niko, međutim, od naših izvora iz PES-a nije odgovorio na pitanje Pobjede - da li je Spajić pristao da politički trguje i ,,pusti Milovića niz vodu“, radi lagodnije političke trgovine?

DVOSTRUKI MOTIVI

Formulacija iz saopštenja

PES-a - ,,da će pozicija Milovića u Vladi Crne Gore biti otvorena uoči planirane rekonstrukcije“ – ukazuje da je Spajić ukalkulisao Milovićevu ministarsku poziciju u pregovore o budućoj rekonstrukciji 44. vlade.

Preciznije rečeno: funkcija ministra pravde, koja po koalicionom sporazumu pripada PES-u, biće ponuđena potencijalno novim koalicionim par-

Razgradnja organizacione strukture PES-a

Izvršni odbor PES-a je na jučerašnjoj sjednici konstatovao da su - zbog kršenja odredbi Statuta - raspušteni odbori u Podgorici i Baru. Kako je Pobjeda pisala, Odbor Glavnog grada, na čijem je čelu bio Jakov Milatović, nije zasijedao

više od godinu, pa je Spajiću lojalno Predsjedništvo odlučilo da formira novu ekipu u Podgorici. No, mnogo posla očekuje Spajićeve ljude u pokušaju da sačuvaju većinu gradskih odbora koji se krune jer Milatović ima značajan dio pristalica unutar

Pokreta ,,Evropa sad“. To se vidi i po jučerašnjem istupu predsjednika barskog odbora PES-a Miloša Pantovića koji je saopštio da je podnio ostavku i sam istupio iz partije, što dodatno komplikuje situaciju u Pokretu ,,Evropa sad“. Pritom, tek treba očekivati

da će Milatović, kada formira sebi lojalnu ekipu - u koju će najvjerovatnije ući i dvije sadašnje poslanice PES-a Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur – krenuti u veliku političku akciju organizovanja svojih pristalica za formiranje nove stranke...

tnerima za rekonstrukciju koja će očigledno uslijediti ranije nego što je planirano. Da li se tako crta mjesto za ulazak Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića i izlazak kadrova Bečićevih Demokrata? Ali prije rekonstrukcije Spajić će morati i da se nosi sa nekim političkim izazovima na koje nije računao i koji mu svakako sada, kada je kriza u PES-u vidljiva svima – nikako ne odgovaraju. Riječ je o politički neugodnoj najavljenoj posjeti Milorada Dodika, čovjeka sa crne liste SAD, koji je nadavno išao ,,na noge“ i Vladimiru Putinu i ruskom satelitu Aleksandru Lukašenku. Da li će se, osim sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, Vučićev čovjek od povjerenja sastati i sa premijerom Spajićem i kako će na sve gledati zapadni partneri?

SPAJIĆEVA ,,PREDAJA“ BEZBJEDNOSNOG SEKTORA

Dok se Spajić i njegovo krilo PES-a nalaze na političkoj raksrsnici i teško je predvidjeti u kom pravcu će ići odnosi sa strankama koalicije ZBCG Mandića i Kneževića, Jokovićevim SNP-om i Bečićevim Demokratama - neke posljedice jučerašnje odluke premijera već su izvjesne. Odstranjivanjem iz partije Andreja Milovića, prvak PES-a, premijer Spajić, definitivno se odrekao - kontrole nad bezbjednosnim sektorom. Ministar pravde Milović je do sada značajno uticao na neke promjene: generalni inspektor Artan Kurti morao je da ode iz ANB-a, ugrožena je bila pozicija šefa SPO-a Šukovića, a bila su spriječena neka nastojanja Demokrata da se zaustavi ,,akcija čišćenja“ ANB-a i MUP-a od Abazovićevih ljudi i svih onih kadrova u bezbjednosnom sistemu koji su bili lojalniji srpskoj, nego crnogorskoj službi. Sada je ta operacija obustavljena: Spajić se odrekao direktnog uticaja u sistemu bezbjednosti, navjerovatnije radi ,,kupovine političkog mira“ i podrške za rad 44. vlade. Pitanje je, međutim, koliko dugo Milojko Spajić i njegova ekipa u PES-u mogu ostati u sedlu vlasti ako trajno izgube kontrolu nad najosjetljivijim dijelom državnog aparata – bezbjednosnim sektorom u kojem se, godinama unazad, kreiraju i političke spletke i brojne afere. Nenad ZEČEVIĆ Draško ĐURANOVIĆ

3 Poneđeljak, 26. februar 2024. Politika

SVAKO SVOjim PuTEm: Milović, Milatović i Spajić

CDM

Ako pišete o aktuelnim stvarima u Crnoj Gori, teško je prećutati nedoraslo ponašanje dvije ključne ličnosti trenutne političke scene, predśednika države i predśednika Vlade. Dobro je dati priliku mladim, obrazovanim ljudima da se iskažu, ali biti na samom državnom vrhu, ipak, traži i životno i političko iskustvo.

Tek nije poželjno iznositi stavove u javnim komunikacijama tipa „što na umu, to na drumu“. Tako je vrlo neozbiljna u međunarodnim kontaktima, a i uvredljiva za dobar dio građana Crne Gore, izjava premijera da Crna Gora nije imala nikakve koristi od uvođenja sankcija Rusiji. Pitanje odnosa prema zločinačkoj agresiji Rusije na Ukrajinu je civilizacijsko, ljudsko i pitanje poštovanja elementarnih međunarodnih normi, a ne pitanje trgovine. Jasno je da imamo vlast koja zvanično sebe promoviše kao proevropsku, a da im je srce neđe drugo i da ponekad nijesu u stanju da to ne ispolje. Ovaj put na veoma nedoličan način.

MASLENIKOVI UPUTI

O tome koliko je ta izjava u nesrazmjeru sa blagoglagoljenjem o putu u EU govori pohvala od strane ruskog ambasadora u Podgorici Vladislava Maslenikova, koji je usput održao predavanje „mladim, neopterećenim političkim iskustvom“ političarima na vlasti kako su iluzije da će Brisel primiti Crnu Goru u EU i da će, nakon prestanka rata u Ukrajini, Crna Gore postati neinteresantna za Brisel. Očito je da se g. Maslenikov ośeća mnogo komotnije u Crnoj Gori otkad su ruski prijatelji zaśeli u vlasti, pa je počeo da nam daje političke upute. Valjda da nam ponudi kao alternativu ruski politički obrazac, sve sa „slobodama“ u kojima ljudi za pogrešno izgovorenu riječ postaju leteći, neki završe pod točkovima, a neki doručkuju novičok.

Drugi gaf nadobudnog premijera su nazovi pregovori sa sindikatom prosvjetnih radnika i njegovo fakinsko ponašanje prema onima prema kojima bi morao imati poštovanje, ako razumije važnost prosvjete. Umjesto argumentovanih pregovora, imali smo izjavu da nije došao da sluša govore prosvjetara, prozivajući pregovarače iz Sindikata da su, valjda, glasači bivše vlasti i da sigurno nijesu glasali za PES. To posmatranje građana kroz

ANALIZA: Kuda vodi vlada sa radikalnim velikosrpskim i proruskim elementima i zašto Evropska unija, koja podržava takvu izvršnu vlast, ne treba našoj državi

„Paf - paf“ strategija put u sunovrat Crne Gore

Premijer se ponaša kao da je menadžer neke rme, a ne kao da se bavi makroekonomijom, pa o platama razmišlja sa pozicije troškova koji utiču na cijenu koštanja proizvoda, a ne kao agregat koji utiče na makroekonomske procese. U ekonomskoj teoriji najvažnija dva parametra koja utiču na makroekonomska kretanja u jednoj zemlji su ponuda i tražnja, čiji međusobni odnosi ili proizvode in aciju, ili de aciju, ili stabilnu ekonomiju

prizmu za koga su glasali i jesu li glasali za PES je nedopustivo i nedolično ponašanje za jednog premijera u razgovoru sa bilo kim, bilo da su sindikati, bilo mediji, ili bilo ko drugi. Da stvari budu još gore, umjesto da mu prosvjetari održe čas iz prostojnosti, neki su se pravdali time da oni jesu podržavali „Evropa sad 1“ i da su glasali za PES. Time su naśeli na manipulativnu zamjenu teza premijera, kojom se tobožnji uspjeh programa „Evropa sad 1“ koristi kao argument za sljedeći avanturizam, ovaj put sa penzionim fondom. Ako je on budući adut za povećanje plata, pošto još ne znamo što će izaći iz tog genijalnog „paf - paf“ inovatora, koji se vježba na građanima Crne Gore kao zamorčićima. Zato je minimum poštovanja građana Crne Gore i demokratskog, transparentnog ponašanja da premijer već jednom objelodani što podrazumijeva program „Evropa sad 2“, kako bi mu se moglo kvalifikovano odgovoriti odgovarajućom analizom. Pošto je premijer vrlo ośetljiv na kritiku i zlopamtilo, vjerovatno neće ni ova analiza, a ni njen autor, proći drugačije u nekom budućem izlivu ljutnje na kritičare njegovih „genijalnih poteza“.

PREMIJEROV DILETANTIZAM

Naivno i diletantski djeluju priče o bruto platama koje podstiču inflaciju i kako neto plate ne utiču na visinu inflacije. To bi bio presedan u istoriji ekonomske misli da podizanje tražnje, što povećanje neto plata jeste, ne podstiče inflaciju u inflatornim uslovima. Premijer se ponaša kao da je menadžer neke firme, a ne kao da se bavi makroekonomijom, pa o platama razmišlja sa pozicije troškova koji utiču na cijenu koštanja proizvoda, a ne kao agregat koji utiče na makroekonomske procese. U

ekonomskoj teoriji najvažnija dva parametra koja utiču na makroekonomska kretanja u jednoj zemlji su ponuda i tražnja, čiji međusobni odnosi ili proizvode inflaciju, ili deflaciju, ili stabilnu ekonomiju. Kad je u pitanju Crna Gora, koja svoju tražnju zadovoljava velikim dijelom ponudom izvana, utiču i na platni bilans zemlje. Neozbiljan je svako ko misli da bi, da je ostala ista vlast i poslije 2020, minimalna plata ostala na nivou 250 eura u uslovima stope inflacije koja je bila u potonje tri godine. To jednostavno nije moguće bez ogromnih socijalnih potresa, koje niko pametan ne bi izazivao. Samo mešetari i jeftini pi-ar menadžeri mašu nominalnim iznosima primanja građana, a da ne pominju kolika je kupovna moć i ne vrše komparacije po tome koliki je rast/pad standarda građana. Za one koji ne znaju, kupovna moć nam govori koliko dobara možemo kupiti za istu svotu novca u različitim vremenskim periodima. Kad su u pitanju cijene namirnica, što jeste pretežna potrošnja gra-

đana Crne Gore, stvari stoje sasvim suprotno od galame koja se stvara. Cijene namirnica su najmanje duplo porasle u odnosu na 2020. godinu. Premijer bi makar morao da zna da, kad su u pitanju budžetski korisnici čiji je poslodavac država, razlika između bruto i neto plata se vraća u budžet kao namjenska sredstva, dakle kao budžetski prihod, te su deplasirana predavanja prosvjetarima da im se neće povećavati bruto plate, nego samo neto, jer tobož njihove bruto plate utiču na inflaciju. Kad se zna da je u Crnoj Gori država najveći poslodavac, onda se ta sredstva, koja čine razliku između bruto i neto plata, samo preusmjeravaju u namjenska sredstva. U ovom slučaju u fond PIO.

Priče o tome da je budžet za zdravstvo bio 2020. godine 280 miliona eura, a da je ove „skoro“ pola milijarde je još jedno zamajavanje i klasični jeftini pi-ar, jer nije suština u nominalnim iznosima, već u kvalitetu zdravstva i nivou zadovoljenja njegovih potreba u realnim parametrima. Bolje bi

bilo da nam objasni u čemu je poboljšana zdravstvena zaštita u odnosu na vrijeme kada je budžet bio 280 miliona eura?

Ako je poboljšana?!

Takođe je potpuna zamjena teza da je neko tvrdio da će ukidanje doprinosa za zdravstvo uništiti zdravstvo, već da je avanturizam ukidati doprinose za zdravstvo dok se ne obezbijede realni izvori za kompenzaciju tih sredstava. Da nije inflacija promijenila proporcije prihoda i rashoda, gotovo sam siguran da na osnovu budžetskih bilansa za 2020. godinu tih izvora za dodatnu fiskalizaciju i prihode u budžetu nije bilo. Plus, nekako se stalno zaboravlja da se Crna Gora zadužila 750 miliona, iz kojih je većim dijelom finansirana potrošnja.

PENZIONI FOND META?

Drugo, vrlo je naivna ta velika priča premijera oko ukidanja doprinosa za zdravstvo, jer je to samo preraspodjela sredstava za zdravstvo u opštu potrošnju, da bi se budžet za zdravstvo obezbijedio direktno iz državnog budžeta. Odnosno. opet od građana, jer ta sredstva nije dao Spajić iz svog džepa, već su ona obezbijeđena iz džepa građana. Sva sredstva kojima država raspolaže su dobijena od građana, u konačnom. Ta preraspodjela sredstava iz doprinosa

u opštu potrošnju samo je pospješila inflaciju, jer su to elementarne stvari iz ekonomije. Valjda o tome nije potrebno raspravljati. Inflacija i nastaje u principu rastom potrošnje i/ili tzv. uvezenom inflacijom. Daljim povećavanjem potrošnje, odnosno plata, samo se ulazi u inflacionu spiralu, u kojoj nastaje trka između ponude i tražnje, plata i cijena. U principu, ako je namjera da se suzbije inflacija, onda bi rast plata, odnosno potrošnje, morao biti u skladu sa inflacionom stopom, ili ispod nje, u mjeri u kojoj je nužno sačuvati postojeći standard građana. Pošto još nemamo objavljen program „Evropa sad 2“, prinuđeni smo da nagađamo što bi on mogao da sadrži. Pod uslovom da je namjera da se ponovi manevar iz „Evropa sad 1“, ovaj put sa doprinosima za penzije, moramo vrlo dobronamjerno upozoriti premijera da je pitanje penzija mnogo kompleksnije od preraspodjele izvora finansiranja zdravstva u punom iznosu na budžet. Opet imamo problem da premijer ne iznosi kakve su namjere Vlade u obezbjeđenju povećanja plata, sve se svodi na priču o tome da povećanje neto plata ne podstiče inflaciju, za razliku od bruto plata i da će povećavati neto plate (dokle?), dok bruto plate ostaju fiksne.

Pretpostavićemo, kao opciju, da je ideja „Evropa sad 2“ da se ukinu doprinosi za penzioni fond i da se izjednače neto i bruto plate. Tada se postavlja pitanje kako će se određivati visina penzija budućih penzionera ako niko od njih ne izdvaja sredstva u penzioni fond? Sada se zna, onaj ko ima veću platu i izdvaja više u penzioni fond, imaće veću penziju. I obratno. Ako je ideja, kao što je slučaj, recimo, u Velikoj Britaniji, da država isplaćuje svima minimalne penzije, u Britaniji je to do skoro bilo 500 funti, a da svako iz svojih primanja uplaćuje u privatne penzione fondove, odakle će u poznoj životnoj dobi dobijati dodatni dio penzije, onda premijer mora znati da je to igra po ivici noža, za koju su nužne godine i godine, kao i drastična promjena biznis klime. U situaciji kada građani jedva sastavljaju kraj sa krajem, teško je očekivati da će građani sebe lišavati osnovnih potreba da bi uplaćivali u privatne penzione fondove, posebno što je povjerenje u etičke domete domaćih biznismena prije u negativ-

4 Poneđeljak, 26. februar 2024. Politika

PUT U BEZNAĐE: Milojko Spajić sa Andrijom Mandićem M. BABOVIĆ Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

nim zonama, nego u afirmativnim. Nijesu to nikakve revolucionarne ideje o kojima nijesu razmišljale ostale tranzicione zemlje, već ideje prema kojima su mnoge zemlje, sa mnogo ozbiljnijim vladama, iskazivale veliku opreznost i rezervu, znajući da se moraji steći mnogi uslovi kako bi građani stekli povjerenje u privatne penzione fondove i kako bi se dostigla primanja koja to omogućavaju. U zapadnim zemljama nije rijetkost da odgovorni poslodavci preuzimaju na sebe plaćanje zdravstvenog i penzionog osiguranja za svoje zapošljene, precizirajući to ugovorom prilikom zapošljavanja.

Ovo su zaista dobronamjerna upozorenja premijeru, jer nije važno samo pitanje finansiranja postojećih penzija, što je možda moguće ostvariti prerspodjelom budžeta, ukoliko budžet svojim gabaritima to omogućuje, već je to pitanje funkcionisanja penzionog sistema u budućnosti. Realna je opasnost da se od budućih penzionera stvore socijalni slučajevi i da to bude dodatni teret i za državu i za čitavo društvo.

U inflaciji su mnoge stvari poremećene i zato je važno da građani ne naśedaju na jeftine demagogije o epohalnim uspjesima, rekordnim sezonama, rastu BDP-a i slično. Daću vam jedan primjer: stan od 60 m2 vrijedio je, recimo, 2020. godine 70.000 eura. Danas on vrijedi, recimo, 100.000 eura, a da vi nijeste „mrdnuli prstom“. To vam je inflacija. Mislite da ste bogatiji za 30.000 eura, a, ustvari, više ste mogli kupiti za 70.000 eura prije, nego sad za 100.000 eura. Tako vam je neđe i sa BDP-om, turističkim sezonama i slično. Niti je u Crnoj Gori podignuta produktivnost, niti su stvoreni novi izvori profita i poreskih izvora, niti se radi o rekordnoj turističkoj potrošnji u fizičkom obimu.

Nije iznenađenje izjava sina Milorada Dodika da je PES dobio svu logistiku od Republike Srpske prilikom prelaska iz pokreta u političku stranku. To samo potvrđuje da se ne radi o proevropskoj stranci koja baštini evropske vrijednosti i vrijednosti zapadne civilizacije, jer Dodik i njegov entitet se teško mogu povezati sa tim vrijednostima. Prije će biti da dijele sa Dodikom potajne simpatije prema Vladimiru Putinu i velikosrpske ideje, a i sklonost ka oportunizmu i prijetvornom ponašanju. Ako EU ne prepoznaje taj i takav njihov karakter i ako bude prihvatila radikalne velikosrpske i proruske elemente kao sagovornike u Vladi Crne Gore, koji se najavljuju sa rekonstrukcijom izvršne vlasti, onda takva EU ne treba Crnoj Gori, jer to nije EU koja će Crnoj Gori donijeti promjene i transformisati je u uređeno društvo slobodnih građana, koji baštine najbolju tradiciju zapadnoevropske civilizacije i njenih vrijednosti.

Istoričar i geopolitički analitičar iz Sarajeva poručuje da bi bošnjački politički predstavnici trebalo da znaju određene crvene linije u kontekstu vlastitog političkog djelovanja

Lisica: Funkcije nikada ne bi smjele biti važnije od integriteta

PODGORICA - Bošnjaci su zbog ideje slične ,,srpskom svetu“ – ,,Velika Srbija“ u prošlosti bili žrtve genocida koji je od strane velikosrpskog režima počinjen nad njima. Žrtve srpske politike tokom devedesetih godina bili su i Bošnjaci Crne Gore. Stoga bi bošnjački politički predstavnici trebalo da znaju određene crvene linije u kontekstu vlastitog političkog djelovanja. Ulazak u ovu vladu nije nužan za Bošnjačku stranku - kaže u intervjuu Pobjedi istoričar i geopolitički analitičar iz Sarajeva Admir Lisica. Poručuje da se u određenim krugovima govori da bi Crna Gora mogla postati članica Evropske unije do 2028. godine, za razliku od ostalih država Zapadnog Balkana.

POBJEDA: Igor Dodik, organizacioni sekretar SNSD-a i sin predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, poručio je da je premijeru naše države Milojku Spajiću pomagao da digne stranačku infrastrukturu i da je slavio sa njim tzv. Dan Republike Srpske. Dodik žali što je taj dan sad za Spajića neustavan i što je dobio amneziju. Što ovo govori o premijeru Crne Gore koji pred EU i SAD glumi velikog evropejca, a partiju mu „podiže na noge“ čovjek sa crne liste SAD?

LISICA: Očigledno je da postoji duga istorija odnosa određenih političara iz bh. entiteta RS i Crne Gore. To je bilo očigledno i tokom neustavnog 9. januara, kada su neki crnogorski političari, prosrpske orijentacije bili gosti u Banjaluci. Premijer Crne Gore Milojko Spajić do sada je bio izuzetno korektan u kontekstu izjava koje artikuliše prema javnosti, a tiču se Bosne i Hercegovine. Slično kao i predsjednik Jakov Milatović. Svakako, dosadašnji odnos ova dva političara prema Bosni i Hercegovini je ohrabrujući i pozitivan za sve nas u Bosni i Hercegovini. U kontekstu povezivanja na relaciji porodica Dodik – Spajić, vjerovatno tu postoji određeni istorijat, ali je Spajić svjestan

U kontekstu povezivanja na relaciji porodica Dodik –Spajić vjerovatno postoji određeni istorijat, ali je Spajić svjestan da mu ne bi išlo u prilog da se dovodi u vezu s porodicom koja je na američkoj crnoj listi. Milorad Dodik je ,,ruski čovjek“, što je potvrdio posjetama prethodnih dana Lukašenku i Putinu. Sigurno bi loša ,,reklama“ u konačnici bila ukoliko se ustanovi da je Spajić imao prisne veze u kampanji s porodicom Dodik - kaže Lisica

da mu ne bi išlo u prilog da se dovodi u vezu s porodicom koja je na američkoj crnoj listi. Milorad Dodik je ,,ruski čovjek“, što je potvrdio posjetama prethodnih dana Lukašenku i Putinu. Sigurno bi loša ,,reklama“ u konačnici bila ukoliko se ustanovi da je Spajić imao prisne veze u kampanji s porodicom Dodik.

POBJEDA: Što mislite o postupcima Bošnjačke stranke u Crnoj Gori? Ona ignoriše krivičnu prijavu protiv Mandića da bi dobila veću šansu za ulazak u Vladu. Je li moguće da su funkcije važnije od integriteta, može li se u Vladu sa četničkim vojvodom?

LISICA: Svi koji prate političku scenu na Zapadnom Balkanu znaju da Andrija Mandić predstavlja produženu ruku interesa Beograda u Podgorici. Sve kontroverze i prosrpsko i prorusko djelovanje

nije od integriteta, a vjerujem da u BS postoje političari sa značajnim iskustvom koje će polučiti pozitivne rezultate u narednom periodu. Šansa je propuštena sa istorijskim rezultatom prije nekoliko mjeseci, sada bi to već bila klasična improvizacija. POBJEDA: Da li je nakon krađe na izborima EU otpisala Vučića? Da li, możda, zbog toga Spajić dobija ovoliku podršku Brisela i Vašingtona?

LISICA: Vidljivo je da su Spajić, ali i Milatović, izuzetno prisutni na međunarodnoj sceni. Diplomatske aktivnosti Crne Gore u posljednje vrijeme djeluju dobro, te se u određenim krugovima govori da bi Crna Gora mogla postati članica Evropske unije do 2028. godine, za razliku od ostalih država Zapadnog Balkana. Aleksandar Vučić je u pret-

hodnom periodu imao veliku podršku Zapada, pa čak i u vezi s pitanjem Kosova. Podsjećanja radi, Kosovu su prije par mjeseci uvedene određene mjere, što je išlo u prilog Beogradu. Rezolucije u Evropskom parlamentu ukazuju da je bilo dosta nepravilnosti u Srbiji tokom izbora. Glavna greška opozicije u Srbiji jeste ,,Beogradcentričnost“ i zanemarivanje ostatka Srbije. Jedan od primjera je zanemarivanje malverzacija u Novom Pazaru, u kojem je takođe bilo dosta nepravilnosti. Ne smatram da je Evropska unija otpisala Vučića, ali je izvjesno da će pritisak na Srbiju i njega kao lidera biti sve veći u predstojećem periodu. Srbija će morati odlučiti konačno da li je dio evropske porodice ili ,,ruskog sveta“. POBJEDA: Kako bi eventualna izolacija Vučića uticala na prilike u BiH? Može li

konkretno. Usred najveće krize u Evropi, Dodik posjećuje Lukašenka i Putina, a na to ne reaguju međunarodni zvaničnici. Zamislite samo da neki bošnjački političar posjeti nekog lidera iz islamskog svijeta koji nije baš miljenik Zapada, kakve bi to imalo posljedice. Dodik, s druge strane, radi šta želi, te direktno ugrožava stabilnost ne samo u Bosni i Hercegovini već i na Zapadnom Balkanu. Međunarodna zajednica može zaustaviti Dodika ako to želi, nekada je visoki predstavnik Pedi Ešdaun u jednom danu znao smijeniti cjelokupno političko vođstvo bosanskih Srba, koje je bilo radikalizovano i nekooperativno. Znači, samo ukoliko to međunarodna zajednica želi, ona može skloniti Dodika sa političke scene i tako smiriti tenzije na Zapadnom Balkanu. Dok se ne odluče na takav potez, imaćemo i dalje ovakvu situaciju u kojoj regionu prijeti velikosrpska hegemonija. POBJEDA: Novac za Ukrajinu je blokiran u Senatu SAD, Navaljni je ubijen u ruskom zatvoru i izgleda da sve ide naruku Putinu. Koliko nas mogu koštati ove greške Zapada oko slanja pomoći i da li je, kako kaže Bajden, Balkan jedna od tačaka kojoj prijeti rat?

je slične ,,srpskom svetu“ – ,,Velika Srbija“ u prošlosti bili žrtve genocida koji

Bošnjaci Crne Gore. Stoga bi bošnjački politički predstav-

stitog političkog djelovanja.

Ona je respektabilna politička partija sa određenom tradicijom i kredibilitetom. Pi-

se Dodik smiriti?

LISICA:

Od aktuelne Vučićeve politike prema Bosni i Hercegovini i ostalim državama Zapadnog Balkana, bila bi gora samo politika radikalne desničarske opozicije u Srbiji, koja bi po odnose u regionu bila gora. Vučić drži sve poluge moći u Srbiji, te Evropska unija i Sjedinjene Američke Države neće povući radikalne poteze prema njemu. U prilog tome ide i činjenica da međunarodna zajednica prema Dodiku ne preduzima ništa

Admir Lisica

ga bi uopšte zamijenili? Funkcije nikada ne bi smjele biti važ-

LISICA: Dugo vremena smo imali paušalne informacije sa fronta u Ukrajini, sada je situacija nešto jasnija i vidljivo je da ni Zelenski više nema samopouzdanje kao od prije nekoliko mjeseci kada je odbijao svaku mogućnost pregovaranja. Sada je jasnije kako će se ruska agresije okončani određenim ukrajinskim ustupcima prema Rusiji. Izgleda da je Zapad umoran od prohtjeva ukrajinskih snaga koje, ukoliko ne budu imale adekvatnu podršku u narednih nekoliko mjeseci, mogu doživjeti potpuni fijasko. Ipak, Evropska unija i Sjedinjene Američke Države znaju šta bi to značilo po njih ukoliko bi Ukrajina doživjela totalni poraz, te neće dozvoliti kolaps, ali će razočarati Ukrajinu koja se nadala potpunom oslobađanju svojih teritorija od ruske okupacije, i to je fakt. Prema trenutnom stanju na frontu, izvjesno je da Ukrajina nema šansu da oslobodi značajan dio teritorije koji je pod kontrolom MosM. JOVIĆEVIĆ

5 Poneđeljak, 26. februar 2024. Politika

Hotelski predstavnici očekuju povećanje broja avio-letova, što je ključno za dolazak turista

Bez Rusa i Ukrajinaca Budva ostaje ,,prazna“

PODGORICA - Uprkos opštem porastu interesovanja turista za Crnu Goru, Budva se ove godine suočava s izazovima smanjenja posjećenosti, posebno usljed odlazaka Ukrajinaca i Rusa koji su živjeli u Budvi.

Smanjenje broja lokalnog stanovništva rezultiralo je manjom posjećenošću ugostiteljskih objekata i turističkih atrakcija u gradu. Ova dinamika predstavlja dodatni složeni faktor koji utiče na turističku industriju Budve i unosi nesigurnost među turističkim poslenicima. Sve to govori da je potrebno pažljivo razmatranje strategija za revitalizaciju turizma u ovom području. Nedostatak avio-letova dodatno komplikuje situaciju, što otežava planiranje i organizaciju turističke sezone. Ove godine, po svoj prilici, većina gostiju će biti iz regiona.

Očekivanja i planOvi

U svjetlu aktuelnih izazova, predstavnici hotela za Pobjedu iznose očekivanja i strategije za predstojeći period.

Mića Ivanović , pomoćnik generalnog direktora hotela ,,Budva“ i direktor prodaje, kao i Jovan Vukalović, direktor hotela ,,Lajthaus“ (Lighthouse) u Herceg Novom, dijele svoje stavove o trenutnom stanju u turizmu, očekivanjima i planovima za privlačenje gostiju tokom predsezone.

Ivanović nam je kazao da je trenutno period godišnjih odmora, te da su usmjerili svoju energiju na pripremu i adaptaciju hotela za sezonu. Ono što ih zabrinjava su kašnjenja

HERCEG NOVI – Turistička privreda je nedvosmislenog stava da je teoretski i praktično nemoguće pravovremeno staviti kupališta u funkciju s obzirom na planirane izmjene tenderskih uslova od strane JP Morsko dobro, kao i lokacija u programu privremenih objekata, koji je još u fazi pripreme, saopštili su Udruženi zakupci morskog dobra Herceg Novi. Predstavnici zakupaca morskog dobra i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nadležnog za obalne lokacije, održali su 21. februara 2024. godine sastanak uz podršku Privredne komore Crne Gore. Razgovarano je o prevazilaženju objektivnih prepreka za realizaciju

u avansnim uplatama, što je indikator nesigurnosti. Ipak, uz određene marketinške akcije, uspjeli su da zadrže prodaju na nivou prethodne godine. Takođe, primjećuju da smanjenje broja Rusa i Ukrajinaca u Budvi ima određeni uticaj na prodajna mjesta u hotelu duž glavnog gradskog šetališta.

- Trenutno imamo dosta radova u hotelu. Ovo je period kada se ,,pritežu stvari“ i objekat infrastrukturno sprema za nove velike izazove. Popunjenost je na nivou prošle godine. U odnosu na 2023, dosta Rusa i Ukrajinaca je napustilo Budvu, pa se ta razlika osjeća na prodajnim mjestima u hotelu na glavnom gradskom šetalištu, za hotel to ne predstavlja razliku. Mjeseci pred nama donose neizvjesnost i veliku borbu. Ove godine već imamo kašnjenja sa avansnim uplatama što stvara osjećaj nesigurnosti - ističe Ivanović, dodajući da imaju dosta partnera sa kojima sarađuju duži niz godina i da su dobili informaciju da je zainteresovanost za Crnu Goru, kao destinaciju, u

porastu, ali da je za Budvu, nažalost, u padu. Uprkos izazovima s kojima su se suočavali, uspjeli su da ostvare značajan napredak u pogledu prodaje. Zahvaljujući ciljanim akcijama i marketinškim kampanjama, podigli su prodaju na nivo iz prethodne godine, iako s blagim zaostatkom.

- Predviđene cijene za ovu godinu su na nivou prošle. Vjerujem da je samo jedan period zatišja i da već u martu kreće jača promocija destinacije, sa što više letova. Bez toga ne možemo očekivati dobru sezonu. Drago nam je da se konačno počelo sa rješavanjem problema gužve u saobraćaju i čuvenog puta od aerodroma u Tivtu. Bulevar koji se radi dobar je znak da smo se konačno uhvatili u koštac sa najvećim problemima. Takođe, raduje činjenica da se radi rekonstrukcija ulaza u Budvu i izgradnja kružnog toka kod glavne pošte, čime će se smanjiti gužva - naglašava Ivanović, dodajući da, nažalost, njihov hotel sada trpi, jer je glavno gradsko šetalište prenamijenjeno u saobraćajnicu bez ikakvih upozorenja i informisanja.

Što se tržišta tiče, ove godine

Saopštenje Udruženih zakupaca morskog dobra Herceg Novi

je neminovno da se većinom oslanjaju na region, Veliku Britaniju i Tursku. - Imamo potvrđen serijal gostiju iz Amerike i Brazila. Tržište Bliskog istoka je takođe vrlo aktivno. Glavna sezona je priča za sebe. Očekujemo i nadamo se najboljoj sezoni do sada - kazao je Ivanović. Direktor hotela ,,Lajthaus“ Jovan Vukalović kaže da su zadovoljni bukingom za predsezonu koji je odličan i, kako tvrdi, iz godine u godinu (nakon kovid pandemije) je sve bolji.

- Sadašnji pokazatelji ukazuju na trend kontinuiranog poboljšanja, te očekujemo da će ova predsezona dostići ili čak nadmašiti nivo iz 2019. godine, koja je za naš hotel bila izuzetno uspješna - tvrdi Vukalović. Posebno ističe izuzetnu popunjenost tokom Praznika mimoze koja se nastavlja i u narednom periodu.

GOsti iz reGiOna

Većinski, gosti im dolaze iz regiona, uglavnom kao učesnici sportskih događaja poput fudbalera, košarkaša, vaterpolista i šahista.

- Iako primjećujemo i dolazak stranih gostiju u organizovanim grupama, njihov boravak je obično kratkotrajan, a njihov broj još uvijek nije dostigao nivo iz 2019. godine. Ipak, nedostatak stranih posjetilaca potpuno nadoknađujemo povećanjem broja regionalnih gostiju. Uprkos tome, kontinuirano se trudimo da učinimo sve da broj stranih posjetilaca vratimo na nivo prije pandemije - tvrdi Vukalović. Smatra da je za privlačenje gostiju u vansezonskom periodu ključno uvezivanje ponude turističkih proizvoda (more i zaleđe, kulturno-istorijski spomenici, gastro i vinska ponuda), promocija, a što se tiče sportskog turizma neophodna je kvalitetna infrastruktura. - To je ono što je u domenu lokalnog. Za bolju avio-dostupnost, kvalitetnu promociju prema udaljenijim tržištima kao što su Azija, SAD, Izrael... potrebno je učešće NTO i Ministarstva turizma - poručuje Vukalović.

Kako napominje, u ovom trenutku nemaju baš previše alata na raspolaganju kada je u pitanju predsezona, jer se njihov hotel bazira na indirektnoj prodaji i ima zanemarljiv broj individualnih gostiju. - Rezervacije koje su urađene biće realizovane uz manji broj novih rezervacija koji je moguć ovako kasno kada govorimo o predsezoni - istakao je Vukalović.

Što se tiče radne snage, tvrdi da je ovaj problem iz godine u godinu izraženiji i smatra da se ne može riješiti bez aktivnijeg učešća države i liberalizacije radnog tržišta. Kada govorimo o cijenama naglašava da su veće za nekih 10 odsto što smatra skromnim povećanjem.

- U prilog tome govori i činjenica da je hotel u potpunosti rasprodat do sredine septembra - ističe Vukalović. n. kOvačeviĆ

Da li amateri ugrožavaju turizam

tenderskog postupka, u cilju spremnog dočeka ljetnje turističke sezone i pravovremenog otvaranja kupališta. Podsjećaju da svako uvođenje novog korisnika na postojeću lokaciju ili planirano prekrajanje dužine lokacija znači, praktično, upis novih privremenih lokacija, što po okončanju tendera podrazumijeva dugotrajnu urbanističko-tehničku proceduru izrade nove projektne dokumentacije od strane zakupaca (i za nove, ali i „stare“ zakupce). – To se odnosi i na projektne i druge UT saglasnosti za izvo-

đenje značajnih građevinskih radova baš u doba kada su strogo zbranjeni radovi na obali. Ističemo da je u tom slučaju rok za stavljanje u funkciju kupališta, u najboljem slučaju, oktobar 2024 – navode Udruženi zakupci morskog dobra Herceg Novi. Privredna komora Crne Gore je, sagledavajući objektivne okolnosti i ključne argumente privrede i namjere Ministarstva, uputila pismo premijeru Vlade Crne Gore Milojku Spaiću – Očekuje se da on uvaži opravdane i ozbiljne stavove ljudi od

struke i iskustva u turizmu, da se dosadašnjim zakupcima aneksom ugovora kompenzuje izgubljena kovid 2021. ljetnja sezona, kako bi se, nakon propale zimske, barem osigurala predstojeća ljetnja turistička sezona – dodaje se u saopštenju.

U tu svrhu su, ističu, predložene konkretne mjere upotrebe starih planova u skladu sa pozitivnom zakonskom praksom s obzirom na to da novi nijesu doneseni, iako je JP Morsko dobro imalo tu obavezu. – Već tokom ljetnjih mjeseci predloženo je osnivanje rad-

ne grupe, kojoj bi Privredna komora bila domaćin, koja bi u punom kapacitetu i na informacijama opštinskih komisija sa terena kvalitetno pripremila program lokacija i tenderske uslove za naredni period. Raspisivanje tendera treba obaviti već tokom jeseni 2024. godine – saopštili su Udruženi zakupci morskog dobra Herceg Novi. Dalje navode da je resorni ministar prostornog planiranja Janko Odović na pomenutom sastanku pokazao navodnu želju za pronalaženjem cjelovitog rješenja, zbog čega je Privredna komora Crne Gore

uputila navedeno pismo premijeru. – Međutim, samo nakon par dana, u emisiji „Slobodna zona“, na TV1 od 24. februara 2024. godine, ministar Odović je nastavio sa promovisanjem principa da raspolaganje državnom imovinom treba omogućiti svima. To znači i nestručnim licima i licima sa sumnjivim kapitalom?! Ponavljamo da sprovođenje ovakvih namjera u djelo donosi nemjerljivu štetu turističkoj privredi i budžetu u cjelini! O povredi pozitivnog prava možemo drugom prilikom – ističe se. r. p.

6 Poneđeljak, 26. februar 2024. Ekonomija

Mića Ivanović d. malidžan SMANJENJE BROJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA REZULTIRALO JE MANJOM POSJEĆENOŠĆU: Budva d. malidžan Jovan Vukalović

Stručnjak Švedske agencije za upravljanje šumama sugeriše da se u Prokletijama isproba posebna strategija za usporavanje širenja insekta koji izaziva sušenje smrče

Feromoni mogu pomoći i bez klopke za potkornjake

PODGORICA – Stručnjak Švedske agencije za upravljanje šumama Gunar Isakson predložio je nedavno crnogorskim i kosovskim kolegama tokom tematske radionice u Andrijevici da u prevenciju štetnih efekata prenamnožavanja potkornjaka – insekta koji u specifičnim uslovima izaziva masovno sušenje šuma smrče u zaštićenim zonama Prokletija – primijene posebnu strategiju koja bi mogla da uspori njihovo napredovanje.

Kako je Isakson kazao Pobjedi, jedna od opcija je da se u zonama sa velikom količinom mrtvih stabala smrče primijeni korišćenje samo feromona, bez postavljanja klopki. Za razumijevanje ovog efekta pojašnjava da su feromoni s upstance koje luče mirise specifične za određenu vrstu, privlače ih i zadržavaju na određenom mjestu.

– Na području gdje su potkornjaci još u mrtvim stablima smrče, koje će početkom proljeća napustiti, pomoglo bi da se postave feromoni kako bi im na taj način dali pogrešan signal da treba da se zadrže. Ovo neće eliminisati njihovu dalju potragu za novim stablima koja planiraju da koloniziraju i nastave razmnožavanje, ali će spriječiti jake i brojne napade na okolna zdrava stabla– kazao je Isakson.

Pojašnjava, naime, da nije svejedno da li će u određe-

Na području gdje su potkornjaci još u mrtvim stablima smrče, koja će početkom proljeća napustiti, pomoglo bi da se postave feromoni (bez klopke) kako bi im na taj način dali pogrešan signal da treba da se zadrže. Ovo neće eliminisati njihovu dalju potragu za novim stablima koja planiraju da koloniziraju i nastave razmnožavanje, ali će spriječiti jake i brojne napade na okolna zdrava stabla – kazao je Isakson

nom momentu stablo smrče napasti desetak buba, više stotina ili hiljadu. – Ako je napad manje brojan, smrča će lučenjem smole uspjeti da zatvori ubušne kanale potkornjaka. To neće biti moguće ako je napad brojan. U tom smislu, feromoni mogu da odigraju važnu ulogu, odnosno, efektom „zbunjivanja“ da zadrže veliki dio potkornjaka da neko vrijeme nastave da oblijeću lokacije na kojima su već bili i tako uspore njihovo napredovanje – naveo je švedski stručnjak.

Kada nastaje problem

Podsjeća da je u redovnim okolnostima potkornjak sastavni činilac ekosistema, ali u poremećenim uslovima, kakvi su izvale stabala od nevremena tokom zime, ili povećanje temperatura i manjak padavina, ovaj insekt predstavlja opasnost za smrču,

četinarsku vrstu osjetljivu na klimatska kolebanja i suše. – Feromonske klopke za hvatanje potkornjaka mogu da pomognu, ali neće riješiti problem prenamnožavanja potkornjaka koji je naročito u uslovima hidrološke suše jedan od ključnih faktora propadanja sastojina smrče svuda u Evropi, pa i u Švedskoj, naročito njenim južnim djelovima gdje se minulih godina osjeća konstantno povećanje srednjih godišnjih temperatura – kazao je Isakson. Navodi da u Švedskoj u okviru monitoringa populacije potkornjaka prednost daju takozvanim suvim feromonskim klopkama, koje sadrže posebnu so unutar komora za hvatanje insekata. Čestim obilaskom i pražnjenjem klopki šumari imaju mogućnost da iz nje izdvoje predatorske vrste insekata koje se hrane potkornjacima i uz ptice, poput djetlića, ključni su činilac kontrole njihove populacije. Ističe da agencija koju predstavlja, upravlja sječom, daje savjetodavne usluge i sprovodi kontrolu sanacionih mjera, pošumljavanja i pratećih pitanja koja se tiču zaštite životne sredine, nastojeći da kombinuju zaštitu prirode i ekonomsko gazdovanje.

Kod njih se u zaštićenim zonama ne praktikuje sanitarna sječa, sem u izuzetnim prilikama, ali naglašava da se od ukupne površine pod smrčom u zonama zaštite nalazi svega tri odsto populacije ove vrste četinara, dok je 97 procenata u šumama kojima se ekonomski gazduje.

Zaštitni prsten

Prema njegovim riječima, teško je očuvati populaciju smrče na jednom podneblju ukoliko je najezda potkornjaka jaka i pritom joj pogoduju klimatski i meteofaktori. Zato je, kaže, važno uticati na okolne zone u blizini parka i prevenirati da u njima do-

Suša slabi odbrambene mehanizme drveta

Prema riječima Isaksona, u uslovima kada stabla pokleknu pred naletom vjetra ili snijega, dobra stvar je što je takvo drveće u ekonomskim zonama lako uočljivo i može da se pravovremeno ukloni.

– Stabla koja su u takvim uslovima ostala su vitalna i jaka. Kada potkornjak napada takvo stablo, vitalno drvo proizvodi smolu kako bi zaustavilo napad. Potkornjaci koriste feromone da privuku druge srodnike na isto drvo. I tečnost koju smrča proizvodi je odbrambeni mehanizam. Ali ta smola umjesto da ima samo zaštitnu ulogu, pomaže potkornjaku za proizvodnju dodatnih feromona. Što je veća vitalnost stabla, više će potkornjaka napasti isto drvo. Kada ih ima dosta na istom drve-

đe do buma populacije potkornjaka.

– Ako zadržite populaciju potkornjaka na niskom nivou u ekonomskim šumama van zone parka, onda ćete imati manje napada na zaštićene zone. U tom smislu je saradnja Agencije sa Švedskom agencijom za zaštitu prirode od velikog značaja jer se zajednički radi na primjeni i praćenju planova. U zonama sa ekonomskim šumama prati se stanje, donose mjere, koje uključuju i pravovre-

tu, oni će napraviti gnijezda. Što ih više dođe na isto drvo, manje je mjesta za potkornjake. Drvo će umrijeti, ali neće dozvoliti razmnožavanje. Na taj način drvo se žrtvuje, ali spašava šumu – kaže on. Pojašnjava da je u sušnim uslovima situacija obrnuta.

– Fiziološki slabije drvo proizvodi manje smole i potkornjak koji se zakači na takvo drvo je u stanju da proizvode više potomstva. Jedina stvar koja može da zaustavi najezdu potkornjaka jeste zdravo drveće i zato je jedna od strategija dugoročno bitna – izgraditi otpornost drveća koja se u šumama u kojima se ekonomski gazduje može postići smanjenjem broja stabala po jedinici površine i sličnim metodama – kazao je Isakson.

menu sanitarnu sječu i uklanjanje materijala za razvoj potkornjaka i njihovo prenamnožavanje, i onda se prevenira prenošenje problema i na zaštićena područja – kaže Isakson. Pojasnio je da su ekspanziju problema u Švedskoj primijetili naročito od 2018. godine koju je obilježilo dugo, sušno ljeto, najtoplije od 1860. godine, što je izazvalo najveću štetu na jugoistoku zemlje. Tokom decenija praćenja problema u Švedskoj su uoči-

li da je mnogo manji intenzitet problema ako se ekspanzija potkornjaka dogodi nakon velikog broja oborenih stabala zbog snijega i vjetra, u odnosu na situaciju kada smrče ne mogu da se odbrane u sušnom periodu. Štetu, kako ističe, mnogo drastičniju uzrokuju periodi hidroloških suša.

– U sušnim uslovima ne postoji uslovi da se smrča odbrani. Prvi put se desilo da smo imali jak napad potkornjaka zbog toga što drveće nije moglo prirodno da se odbrani –navodi on.

r a Z li K e ogromne

Pojašnjava da je evidentna velika razlika u efektima ova dva činioca koja utiču na povećanje populacije potkornjaka. – Do početka infestacije, kada smo imali drveće koja pada pod vjetrom, imali smo 4–5 miliona kubika suvih stabala u cijeloj zemlji. To jeste velika cifra, ali je i Švedska velika zemlja. Kada je sušni period, potencijalna šteta može da naraste do stotine miliona kubika suvih četinara, naročito smrče zbog njenih odlika i specifičnosti – plitkog korijena i nemogućnosti da iz dubljih slojeva ili na poroznom tlu crpi vlažnost – kaže Isakson.

Upozorio je da ukoliko je drvo bolesno, ili je ostao samo panj ili oboreno deblo, dovoljno je par buba da ostane u njima da se razmnože u velikom broju jer ne nailaze na otpor domaćina. – U jednoj šumi ima različitih aspekata vitalnosti. Što veća vitalnost, jača otpornost drveta – zaključuje on. i. periĆ

7 Poneđeljak, 26. februar 2024. Društvo

Gunar Isakson je predložio strategiju koja bi usporila napredovanje potkornjaka Ugrožene šume na Prokletijama s. vasiljević s. vasiljević

U Višem državnom tužilaštvu saslušan Nikšićanin osumnjičen za smrt sugrađanina

Raduloviću zadržavanje do 72 sata

NIKŠIĆ – Stefanu Raduloviću (27) iz Nikšića, koji se tereti da je 9. februara nanio teške tjelesne povrede glave sugrađaninu Milošu Nikoliću (32), usljed kojih je nakon 15 dana preminuo, određeno je zadržavanje do 72 sata.

On će danas biti sproveden sudiji za istragu, koji će donijeti odluku da li će mu biti određen pritvor.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, Raduloviću se na teret stavljaju krivična djela teška tjelesna povreda usljed ko-

je je nastupila smrt oštećenog lica, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Naveli su da su 9. februara obaviješteni od zaposlenih u Medicinskom centru Nikšić da se na ukazivanje ljekarske pomoći sa povredama glave u njihovim prostorijama nalazi Nikolić, te da je riječ o „teškoj tjelesnoj povredi u vidu frakture medijalnog zida orbite sa dislokacijom“.

- Tokom kriminalističke obrade oštećeni je naveo da je po-

PODGORICA - Media centar juče je ombudsmanu nacionalnog javnog emitera RTCG uputio prigovor povodom, kako su rekli, skandaloznog propusta u emisiji „Kalendar“, emitovanoj u dva navrata, čime

su prekršeni neki od profesionalnih standarda propisanih internim pravilnikom o programskim principima i profesionalnim standardima.

U emisiji koja se bavi podsjećanjem na važne datume,

bom nosio ruksak u kojem su se nalazili pištolj sa okvirom i devet komada municije, dva okvira od pištolja i 65 komada municije, praškasta materija bijele boje za koju se sumnja da je opojna droga kokain ukupne mase oko 360 grama, kao i tri vage za precizno mjerenje - navodi se u saopštenju policije.

NVO podsjeća crnogorsku javnost na odgovornost koju država ima prema žrtvama i njihovim porodicama

ANIMA: Pamtimo zločin u Štrpcima i tražimo pravdu

PODGORICA - ANIMA

vredu zadobio padom u dvorištu svoje kuće, u koju izjavu su policijski službenici posumnjali i nastavili preduzimanje daljih mjera i radnji na utvrđivanju okolnosti pod kojima je nastupila teška tjelesna povreda - naveli su iz policije.

Dodaju da se osumnjičeni Radulović pripremao da pokuša da pobjegne, ali je u ranim jutarnjim časovima, uz operativno-taktičke radnje policijskih službenika, spriječen. Uhapšen je, kako navode iz policije, u neposrednoj blizini stana iz kojeg je izašao. - On je tom prilikom sa so -

Kažu da je kriminalistička policija u koordinaciji sa državnim tužilaštvom preduzela niz radnji u cilju rasvjetljavanja svih okolnosti pod kojima je Nikolić zadobio povrede i prikupila veći broj obavještenja od građana i pregledala veći broj video-snimaka. - Sveukupne navedene aktivnosti su rezultirale rasvjetljavanjem činjeničnog stanja predmetnog krivičnog djela, te je policija došla do sumnje da je S.R., nakon kraćeg verbalnog konflikta, oštećenom M.N. nanio tešku tjelesnu povredu u predjelu glave - dodali su iz policije. Radulović je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Hapšen je u junu 2018. godine zajedno sa stricem Rankom Radulovićem i više osoba po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog pripremanja likvidacija. Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv pripadnika tri kriminalne grupe koje su, prema tvrdnjama SDT- a, formirali Ranko Radulović, Igor Vukotić i Erogen Brajović. Na spisku osoba koje je trebalo da budu likvidirane bili su i tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nekadašnji službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost Zoran Lazović i Duško Golubović, tadašnji službenik Uprave policije Duško Koprivica i njegov sin Strahinja Koprivica, kao i braća Vilotijević i nekoliko osoba iz kavačkog klana. Optuženi, među kojima je i Stefan Radulović, u oktobru prošle godine pušteni su na slobodu jer presuda nije donesena u zakonski predviđenom roku A. R.

centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor podsjeća u saopštenju da je 27. februara 1993. voz 671, koji je krenuo iz Beograda ka Baru, na željezničkoj stanici Štrpci dočekala paravojna formacija Osvetnici i srpska oružana formacija predvođena sada haškim optuženikom Milanom Lukićem -Uz pomoć policije koja je bila u vozu, iz njega je odvela 20 civila nesrpske nacionalnosti u nepoznatom pravcu. Svjedočenja posmatrača govore da su bez traženja objašnjenja napustili kupe i voz. Oteti i ubijeni bili su civili. Ubijeni su zbog onog što je pisalo u njihovim dokumentima. Većina ubijenih bila je iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice – podsjećaju iz NVO ANIMA

U saopštenju ističu da ni nakon 31 godine od zločina većina otetih nije pronađena i podsjećaju crnogorsku javnost da je

Humani gest

za ovaj zločin osuđen Nebojša Ranisavljević u Višem sudu u Bijelom Polju na 15 godina zatvora. U Haškom tribunalu osuđen je Milan Lukić za zločine počinjene u Višegradu na doživotnu robiju, dok za ovaj zločin nije odgovarao. Mićo Jovičić je osuđen pred sudom u BiH na kaznu zatvora od pet godina. Prošle godine Viši sud u Beogradu je prvostepeno osudio Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca na po 10 godina zatvora, a Draganu Đekić na pet godina zatvora. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina.

-Podsjećamo crnogorsku javnost na odgovornost koju imamo prema žrtvama i njihovim porodicama jer je ovaj zločin učinjen u naše ime, a nalogodavci i idejni tvorci rata na prostorima eks-Ju nijesu još imenovani. Crna Gora se ne može distancirati od ovog zločina jer je bila uključena u ratni sukub. – navode iz NVO ANIMA. R.P.

Mladići izvukli žensku osobu iz nabujale Zete

DANILOVGRAD - Teo Adžić i Nikola Samardžić juče su iz hladne Zete izvukli jednu žensku osobu. Informacija o tome da su ovi mladići spasili jedan

život objavljena je na Fejsbuk stranici „Volim Danilovgrad“. Spašena osoba transportovana je u Urgentni blok u Podgorici. R.P.

Media centar uputio prigovor ombudsmanu Javnog servisa Po navodima TVCG, braća Grim bajke preuzela

ljude i događaje iz prošlosti i koja bi trebalo da bude edukativna, objavljena je informacija koja se tiče poznatih pisaca bajki, Njemaca, braće Grim ( Jakoba i Vilhelma), a u njoj je sugerisano da su oni dio bajki preuzeli iz srpskog jezika, uz navođenje bajki „Snježana i sedam patuljaka“, „Pepeljuga“, „Ivica i Marica“, „Crvenkapa“, „Hrabri krojač“, „Toma Palčić“ i „Uspavana ljepotica“. - Ovim se neupućenima u ovu problematiku sugeriše da su

iz srpskog jezika

te bajke izvorno srpske, a autor ove sporne informacije nije naveo izvor za navedene tvrdnje, tako da je onaj ko je ovo slušao i gledao mogao da stekne utisak da je ovdje riječ o nečemu što je odavno utvrđena istina kojoj se ne može prigovoriti. Problem je, međutim, u tome što to nije tako. Tačno je da su braća Grim poznavala Vuka S. Karadžića i prijateljevali sa njim, ali je takođe tačno da se prvo izdanje njihovih bajki pojavilo 1812. godine, prije njihovog

poznanstva sa Vukom S. Karadžićem. Vuk je braću Grim upoznao tek 1823. godine, kada ih je posjetio u Kaselu, gdje su bili bibliotekari. Takođe je poznato da su bajke „Crvenkapa“ i „Pepeljuga“, kao i još neke, braća Grim preuzela od Šarla Peroa, francuskog pisca rođenog 1628. godine - istakao je predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Duško Vuković Nekritičkim preuzimanjem netačne informacije iz nepoznatih, a očigledno spor-

nih izvora, autor emisije se, smatra Vuković, ogriješio o dva profesionalna standarda propisana internim pravilnikom: tačnost i provjeravanje činjenica. - Ukoliko prigovor Media centra bude uvažen, ova netačnost će biti ispravljena, a neznaveni ili zlonamjerni autor disciplinski kažnjen, ali ostaje gorak utisak da je ovo još jedan primjer urušavanja kredibiliteta nacionalnog javnog emitera - poručio je Vuković. R.P.

8 Poneđeljak, 26. februar 2024. Hronika / Društvo

Ruksak i municija koje je policija zaplijenila od Radulovića Zgrada RTCG-a

i. božović

Vijeće Apelacionog suda u ukidnom rješenju (strana 8, pasus 3) navodi dio izreke prvostepene presude u dijelu pod tačkom 1: „da su optuženi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, radi realizacije kriminalnog plana, za sebe odredili da planiraju izvršenje krivičnih djela u budućnosti, da daju uputstva i naredbe pripadnicima kriminalne organizacije za izvršenje krivičnih djela, da obezbjeđuju novac i materijalna sredstva za izvršenje krivičnih djela i da sami vrše krivična djela“.

KO JE PISAO ODLUKU?

S tim u vezi, vijeće Apelacionog suda navodi da je izreka prvostepene presude nerazumljiva, prvenstveno - kada su i na kojem mjestu optuženi kao organizatori lično i posredstvom drugih vrbovali lica za pripadnike kriminalne organizacije, odnosno kojim pripadnicima su izdavali naredbe i uputstva?

Sudijama je, očito, bilo nerazumljivo i koje tačno naredbe i uputstva su im stavljali u rad, te kako i na koji način su vršili njihov nadzor i kontrolu, kao i što bi to predstavljalo konkretne radnje organizatorske prirode u odnosu na pripadnike, zbog čega je u tom dijelu činjeničnog opisa izreke izostalo jasno određenje koje su to radnje ovi optuženi preduzimali kao organizatori kriminalne organizacije u cilju ostvarivanja kriminalnog plana i stvarnog funkcionisanja te kriminalne organizacije...

Pored navedenog, vijeće Apelacionog suda na istoj strani 8 navodi da - ,,organizator kriminalne organizacije, koji stvara organizaciju, donosi konkretne odluke, vrši podjelu konkretnih zadataka, naređuje njihovo izvršenje, zatim nadzire i kontroliše pripadnike kriminalne strukture, te odlučuje o podjeli eventualno protivpravno stečene imovinske koristi“.

Sada moram sa čuđenjem pitati – ko je pisao ovu odluku, koja je očigledno iz drugog pravnog sistema, u kom krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ima potpuno druga bitna obilježja.

Ovo ću sada izanalizirati, ne zbog vijeća Apelacionog suda – njima nema pomoćiveć zbog postupajućih sudija u Specijalnom odjeljenju. Ali i drugih, da ih slučajno ne „hipnotiše“ ovo mišljenje. Iz iznijetog proizilazi frapantna činjenica: vijeće Apelacionog suda – ili, možda, neko drugi – potpuno pogrešno tumači što su bitna obilježja bića krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana

PRAVNA ANALIZA: Kako je, na bazi pogrešnih pravnih premisa, poništavana presuda Višeg suda u pokušaju terorizma 2016. godine (2)

Kako to da neke sudije ne poznaju biće krivičnog djela?!

401a KZCG i kada je ono dovršeno kao takvo.

KRIMINALNA

ORGANIZACIJA

Prvo navodim zakonsku definiciju i uslove koji su potrebni da bi postojalo ovo krivično djelo.

Kriminalnom organizacijom iz stava 1 člana 401a KZCG smatra se organizacija koju čine tri ili više lica čiji je cilj vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonite dobiti ili moći, ukoliko su ispunjena najmanje tri od sljedećih uslova: 1) da je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni ili očigledno odredivi zadatak ili ulogu; 2) da je djelovanje kriminalne organizacije planirano na duže vrijeme ili na neograničeni vremenski period; 3) da se djelovanje kriminalne organizacije zasniva na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova; 4) da se djelovanje kriminalne organizacije planira i sprovodi u međunarodnim razmjerama; 5) da se u djelovanju kriminalne organizacije primjenjuju nasilje ili zastrašivanje ili da postoji spremnost za njihovu primjenu; 6) da se u djelovanju kriminalne organizacije koriste privredne ili poslovne strukture; 7) da se u djelovanju kriminalne organizacije koristi pranje novca ili

nezakonito stečene dobiti ili 8) da postoji uticaj kriminalne organizacije ili njenog dijela na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu, izvršnu ili sudsku vlast ili na druge važne društvene ili ekonomske činioce.

Iz odluke vijeća Apelacionog suda proizilazi jasno da se ne razumije kada je krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije dovršeno (svršeno)?! To se da zaključiti iz navedenog pasusa sa strane 8 ukidnog rješenja, gdje konstatuju da organizator kriminalne organizacije vrši podjelu zadataka i naređuje njihovo izvršenje, te odlučuje o podjeli eventualno stečene protivpravne imovinske koristi.

Stvaranje kriminalne organizacije u krivično pravnom smislu je dovršeno kada su ispunjena tri obavezna uslova, plus još tri od osam propisanih fakultativnih elemenata. Ni u obaveznim, ni u fakultativnim elementima ne spominju se naređenja za izvršenje zadataka, a to znači da nema naređenja za izvršenje uloga koje su pojedini članovi prihvatili, nema i ne može ih biti sve dok organizacija ne bude formirana u krivično pravnom smislu, a kako to Krivični zakonik Crne Gore predviđa.

VRŠENJE

KRIMINALNIH DJELA

Tek kada kriminalna organizacija bude formirana, odno-

sno kada ovo krivično djelo iz člana 401a KZCG bude dovršeno, može se preći u narednu fazu, a to je vršenje krivičnih djela za koja je i formirana kriminalna organizacija, a za koja se može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna. Organizator može izdavati naređenja i davati uputstva članovima organizacije za izvršenje krivičnih djela iz plana kriminalne organizacije ali, kako je rečeno, nakon što kriminalna organizacija bude formirana. No, ako izdaje naređenja ili daje uputstva, to znači da otpočinje sa izvršenjem drugog krivičnog djela.

Primjera radi, ako je kriminalna organizacija formirana za izvršenje krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz čl. 300 KZCG, pa organizator naredi ili da uputstva svim članovima da kupe opojnu drogu - on i sam čini ovo krivično djelo putem podstrekavanja.

Dakle: organizator u konkretnom krivičnom djelu može učestvovati kao izvršilac, saizvršilac ili saučesnik u užem smislu (pomagač ili podstrekač). Prvostepeni sud je pravilno sve naveo, a posebno napadnute citate. Suština je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije predstavlja pripremne radnje za vršenje krivičnih djela (a u zakonu je određeno kao posebno krivično djelo zbog posebne druš-

tvene opasnosti koju sadrži).

ŠIŠMAKOV I POPOV

Posebno je jasno da su organizatori kriminalne organizacije Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, radi realizacije kriminalnog plana, za sebe odredili, u budućnosti, da planiraju izvršenje krivičnih djela, da daju uputstva i naređenja pripadnicima kriminalne organizacije za izvršenje krivičnih djela, daju novac i obezbjeđuju materijalna sredstva za izvršenje krivičnih djela i da sami vrše krivična djela. Prvostepeni sud pravilno navodi da su organizatori, kao i uostalom svi pripadnici kriminalne organizacije, bili svjesni i htjeli izvršenje krivičnih djela iz kriminalnog plana, znali da je protivpravno, pa su to i prihvatili. Pošto vijeće Apelacionog suda ne razumije ove razlike ilišto je najgore, želi da ih poništi izmjenom odredbi člana 401a KZCG, navešću jedan primjer. Kada bi neko iz kriminalne organizacije Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova vrbovao članove vijeća Apelacionog suda da vrše zloupotrebu službenog položaja, te da za potrebe kriminalne organizacije ukidaju prvostepene presude u neodređenom broju, onda bi oni bili vrbovani da to rade u budućnosti. Ako bi to članovi vijeća Apelacionog suda i prihvatili, onda bi postali pripadnici kriminalne organizacije i

počinili bi krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG. Ali ako bi nakon toga - radi realizacije kriminalnog plana koji su prihvatili, a po uputstvima organizatora kriminalne organizacije - protivno zakonu ukidali prvostepene presude, onda bi počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili neko drugo, a organizator isto djelo putem podstrekavanja ili pomaganja.

ULOGA SAŠE

SINĐELIĆA

Konačno, prvostepeni sud kroz ulogu Sinđelić Saše (Aleksandra), a što je navedeno na strani 5 izreke pobijane presude, precizno iznosi kako je organizator vrbovao ovo lice. No, primjera radi, još jednom da uzmemo da je Apelacioni sud u svemu bio u pravu, te da izreka pobijane presude u navedenom dijelu ne sadrži obavezne elemente bića krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG, onda nije mogao ukinuti pobijanu presudu u tom dijelu i vratiti predmet na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu, već je morao istu preinačiti u skladu sa članom 409, a u vezi s članom 387 ZKP-a zbog povrede Krivičnog zakonika Crne Gore. U članu 387 stav 1 tačka 1 ZKP-a stoji: „povreda Krivičnog zakonika postoji ako je Krivični zakonik povrijeđen u odnosu na to da li je djelo za koje se optuženi goni krivično djelo“. Ponavljam, Apelacioni sud tvrdi da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG, a za koje se gone Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, po nalaženju vijeća Apelacionog suda - nije krivično djelo, jer ne sadrži obavezne elemente. Ali ne preinačava presudu u tom dijelu zbog povrede Krivičnog zakonika, već je ukida i vraća prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje?! Jedino što mogu zaključiti jeste da su stvorili apsolutno podobnu situaciju da Specijalno tužilaštvo može u završnoj riječi da komotno odustane od krivičnog gonjenja ovih optuženih.

Ali postoji tu nešto - što bi latini rekli - „In vino veritas“. Naški rečeno, da ove povrede Krivičnog zakonika nema - a i sve kad bi se prihvatila silom na sramotu pravu i pravdi, onda bi se morali osloboditi svi optuženi za ovo krivično djeloposebno oni iz Skaj aplikacija, jer ni tamo nigdje nijesu navedeni ovi nepostojeći elementi krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG.

9 Poneđeljak, 26. februar 2024. Društvo

u Višem sudu Vladimir Popov Eduard Šišmakov Piše: Milivoje KATNIĆ

Ako je Vlada uspješna, zašto je treba rekonstruisati

Gospodine Spajiću, predsjedniče Vlade, govorite o rekonstrukciji Vlade i ujedno o rekonstrukciji cjelokupne privrede zemlje. Pokazujete interesovanje da privučete partnere iz okruženja, odnosno zemalja gdje su privredni tokovi znatno ispred naše privredne aktivnosti.

Takva razmišljanja o rekonstrukciji privrede su za pohvalu i u tome Vam želim da imate mnogo uspjeha.

Prije negoli se osvrnem na rekonstrukciju privrede da pojasnimo termin rekonstrukcija, koji koristite nametnuto ili namjerno kako biste zbunili svoje birače ili svoj glasački blok. Rekonstrukcija znači ponovnu konstrukciju nečega što je uništeno ili nečega što ne obavlja funkciju zbog čega je i primarna konstrukcija urađena. Kao, recimo, građevinski objekti koje treba rekonstruisati usljed štete od zemljotresa. Rekonstrukcija dimnjaka na kući koji je oštećen od vremenskih nepogoda ili zbog toga što je pogrešno urađen od početka, kako bismo rekli - ne vuče.

Rekonstrukcija može značiti i kreiranje nečeg iz prošlosti na osnovu novih saznanja, pretpostavki ili instrukcija sa strane. Ovo drugo je već započelo po Vašim opštinama gdje se, usljed uticaja sa strane, rekonstruiše cjelokupno crnogorsko postojanje na osnovu istorije ili legendi drugih država. U ovome Vi nemate aktivnog učešća, nego se jednostavno ponašate kao posmatrač u svojoj kući prilikom selidbe.

HVALOSPJEVI

Povodom Vaših prvih 100 dana

Vlade, Vi i ministri hvalospjevima ističete kako je ova vlada uradila više za prvih 100 dana

negoli tri prethodne za cijelo vrijeme. Ukoliko je tako, onda ne da nije ništa oštećeno, nego je Vaša vlada super konstrukcija ili konstrukcija nad konstrukcijama. Zašto nešto što radi kao švajcarski sat treba popravljati, navijati ili mijenjati mu baterije? Iako Vi to prikrivate, odgovor se zna: zato što neko drugi želi rekonstruisati crnogorsku državu na osnovu predstave istorije kroz prizmu lažnih istoričara. Ne radi se o rekonstrukciji Vlade zbog rekonstrukcije privrede, već zbog revidiranja crnogorskog postojanja i bitisanja. Riječ je o rekonstrukciji zastave, himne, grba ili bolje reći nametanje nečijih drugih simbola koji nijesu originalni, već su ih drugi dizajnirali. Naravno, to je njihova stvar i opravdano je, jer ih je vjekovna Moravsko-resavska škola ostavila bez odškolovanih dizajnera. Međutim, postavljanje privrede na zdrave osnove i pravilno diverzifikovane umnogome zavisi od rekonstrukcije Vlade. Gospodine Spajiću, i sami znate da se diverzifikacija u finansijama na zapadu često zamjenjuje terminom: ,,Ne sva jaja u jednu korpu“, a Vi to u našim prilikama zamjenjujete postavljanjem pokvarenih jaja u tu crnogorsku korpu. Rekonstrukcija Vlade, koja bi značila rekonstrukciju u pravom smislu te riječi, znači da su za izgradnju moderne privrede potrebni lideri, a ne partijski uhljebi. Lideri potkovani znanjem, iskustvom i vizijom napretka. Lideri koji su se dokazali u svojoj profesiji, prethodnim radnim iskustvom, postignutim rezultatima i uživaju poštovanje svih građana Crne Gore. Lideri koji nijesu svoje iskustvo stekli udubljujući sjedišta u skupštinskoj sali ili ona sjedišta do Vas u Vladi. Za uspješno vođenje domaćinstva trebaju dobri domaćini, a za uspješno vođenje društva su potrebni poznavaoci struke uz orijentaciju i navigacioni mehanizam u glavi potreban za postavku scene za izgradnju budućnosti naše unučadi.

RADNO ISKUSTVO

Samo se upitajte - koliko radnog iskustva u privredi imaju Vaši ministri, od njih 19 - ukupno ni blizu godinu radnog iskustva. Od toga Vi imate trećinu, ne računajući bavljenje politikom, jer baviti se nečim

Povodom Vaših prvih 100 dana rada Vlade, gospodine Spajiću, Vi i ministri hvalospjevima ističete kako je ova vlada uradila više za prvih 100 dana negoli tri prethodne za cijelo vrijeme. Ukoliko je tako, onda ne da nije ništa oštećeno, nego je Vaša vlada super konstrukcija. Zašto nešto što radi kao švajcarski sat treba popravljati, navijati ili mijenjati mu baterije?

nije isto što i raditi nešto. Bavljenje ribolovom nije isto što i biti profesionalni ribolovac, onaj pravi ide u ribolov kad je lijepo vrijeme, a ovaj drugi i kad je nevrijeme. Radno iskustvo je vrijeme provedeno radeći nešto konkretno, recimo kao majstor za gradnju dimnjaka ili zidar, keramičar, stolar, vodoinstalater, električar, konobar i mnogi drugi, koji uz radno iskustvo i profesionalnost grade kuće otporne na zemljotrese ili dimnjak koji će da vuče.

Uz potpuno poštovanje profesije, takvi radnici mogu zaista doprinijeti u radu Skupštine, jer oni uz stečeno radno iskustvo znaju da naprave razliku između dobrog materijala i lošeg zakona.

Za Vladu su potrebni lideri sa iskustvom u privredi, poljoprivredi, turizmu, finansijama, zdravstvu, školstvu, sudstvu, upravi, bezbjednosti, odbrani, izuzetni su poznavaci kulture, sporta, socijalne zaštite i nadgradnje.

Za vođenje države potrebni su lideri od integriteta, znanja, iskustva, prisutnosti i postojanja. Lideri koji ne bježe od odgovornosti, poznavaci komuniciranja sa narodom, spremni na kritiku i kada je opravdano iznijeti svoje kritike. Lideri koji su spremni da iznesu svoje ideje za bolje sjutra, koji će te iste ideje sprovesti i biti spremni da se suoče sa rekonstrukcijom svojih ideja. Lideri koji će znati reći dobro jutro na stranom jeziku i kada taj jezik ne govore, odno-

sno znaju da ne upotrebljavaju strane izraze kada im ne znaju značenje. Lideri koji su po završetku školovanja pročitali bar 10 knjiga svjetskih autora, izuzimajući ove Zapadnog Balkana. Lideri koji su se suočili sa odgovornošću, koji su za svoje neurađeno odgovarali, koji su se uzdigli iznad grešaka u prošlosti. Lideri koji su pred studentima davali odgovore na osjetljiva pitanja, koji su prenijeli znanje i iskustvo na druge, koji su obrazovali mnoge generacije i koji su društvu poklonili svoje iskustvo kroz knjižna objavljivanja. Lideri koji će voditi ministarstva i svojim primjerom uticati na mlade u državnoj upravi da postanu budući lideri. Rekonstruisati nešto znači graditi nešto bolje na osnovu prethodnog iskustva u gradnji, ugrađivati nove kvalitete stvarima za bolju upotrebu, izgraditi nešto što će bolje da vuče društvo ka novim izazovima za boljitak svih građana. Rekonstrukcija znači dovesti one koji su na svoja radna mjesta dolazili i mokrih nogu, zamrznutih prstiju, suznih očiju i zajedno odradili, od onih 19, bar 190 godina.

PREDLAGANJE

NAJBOLJIH

Bez obzira što se često čuje od Vas i Vaših partijskih kolega da ništa nije urađeno za posljednih tridesetak godina ili da je mnogo toga propušteno, Vama je ustupljena zemlja na upravljanje u boljem stanju od one

date na upravljanje svim Vašim prethodnicima. Imate zemlju od koje je zaista teško ne napraviti modernu ekonomiju. Imate prirodu koju malo ko ima u Evropi, sve preduslove za razvoj, a što je najvažnije mnogi su zainteresovani da učestvuju u tome razvoju. Gospodine Spajiću, od Vas zavisi da li ćete praviti rekonstrukciju istorije ili države. Od Vas zavisi da li ćete praviti državu budućnosti ili nas vraćati u srednjovjekovnu prošlost gdje je inkvizicija vodila sudske procese. Od Vas zavisi da li ćemo graditi moderne saobraćajnice, moderne komunikacije, moderno zdravstvo i školstvo ili i dalje izlaziti pred crne table i kredom ispisivati datume izgubljenih bitaka. Od Vas zavisi da li ćete proizvoditi domaći jogurt, paprike i paradajz, ili ćete od varenike praviti jogurt revolucije, a opštinske bine, umjesto zetskim povrćem, ukrašavati balonima u tri boje...

Neka u ovoj rekonstrukciji učestvuju svi politički subjekti, ali ne svojim pozicioniranjem, već predlaganjem najboljih iz svojeg kruga političkog viđenja. Neka proporcionalno, brojem izabranih mjesta u Skupštini, svaka koalicija predloži lidere iz svog političkog okruženja. Neka to bude nekoliko kandidata, a Vi zadržite pravo da izaberete najbolji prijedlog.

Vama iz PES-a pripada, po toj proporciji, šest ministarskih mjesta, koaliciji Zajedno pet,

Gospodine Spajiću, od Vas zavisi da li ćete praviti rekonstrukciju istorije ili države. Od Vas zavisi da li ćete praviti državu budućnosti ili nas vraćati u srednjovjekovnu prošlost, gdje je inkvizicija vodila sudske procese Je li rekonstrukcija

ZBCG tri i tako redom. Oni koji imaju jednog ili dva predstavnika u parlamentu neka zajedno predlože jednog ili dva ministra u toj rekonstrukciji. Uvjeren sam da bi bi politički činioci bili saglasni sa najboljim prijedlozima. Znanje i zvanje da nadvladaju ono treće, dosadašnje političko stanje. Vi, gospodine Spajiću, imate pravo da odbijete prijedloge ukoliko predloženi kandidati ne zadovoljavaju postavljene kriterijume, kao, recimo, ako neko predloži, uz puno poštovanje profesije, konobara za ministra turizma, iako takav kandidat zna više o turizmu, nego vodoinstalater o zdravstvu.

Mislim da je ovo jedino i pravo rješenje u ovim političkim prilikama i za dobrobit države, a ovaj se izbor može učiniti i javnim kako bi se javnost upoznala ko su kandidati i njihove biografije javno predstavile. Neka se izaberu kvalitetni ministri, poznavaoci struke i nekompromitovani građani Crne Gore. Samo stručnjaci, bez obzira iz koje političke opcije dolazili, mogu se dogovarati i zajednički raditi.

Odgovornost bi bila podjednaka za sve i svi bi imali pravo ucešća u upravljanju državom i to na osnovu postignutih izbornih rezultata, a i ona prenaglašena volja građana bi bila zadovoljena.

Bili bi u Vladi Crnogorci i Srbi, predstavnici manjina i oni manji, samo se na ovaj način možemo uzdići iznad dimnjaka. Crna Gora je mnogo važnija od ličnih interesa, a ovakva vlada može, svojim uspjehom, koji se mjeri rezultatima i njihovim isticanjem od strane građana, a ne nikako samoisticanjem, napraviti rekonstrukciju za uspjeh svih i što je najvažnije približiti se Evropi, što bi rekli u Vašoj vladi - Ad koh. Crnogorski političari, razum neka nadvlada podjele i balone u raznim bojama, zastave, cjelivanja ruke ili ruke pravde… Neka otvoreni nadvožnjaci budu cilj gradnje umjesto mračnih tunela, neka opštinski političari koračaju uzdignutih čela umjesto prstiju, neka se slave praznici naših susjeda, ali uz ,,Oj, svijetla majska zoro“ i neka se naši sportisti okite medaljama sa sportskih takmičenja, umjesto bivši ministri ordenima drugog reda susjednih država.

10 Poneđeljak, 26. februar 2024. Stav

PISMO IZ NJUJORKA

Piše: Džavid KAHARI nametnuta GOV.ME

Novi izbori u Beogradu ako SNS ne uspije da kupi opozicione odbornike

Opozicija očekuje međunarodnu istragu i nova izborna pravila

BEOGRAD - SNS je izgubio izbore u Beogradu neplanirano i uprkos svim mahinacijama. Ako ih ponovo izgube, bivši gradonačelnik Aleksandar Šapić je zaprijetio uličnim nemirima.

-Nije bilo izborne krađe, opozicija stvara atmosferu u kojoj više niko neće priznati rezultate nijednih izbora. Sjutra mi nećemo da ih priznamo, ići ćemo da se bijemo po ulici. Ako nas neko takne, reći ćemo to nije demokratija - izjavio je Šapić.

OdgOvOrnOst, sila i kriminal Opozicija konstatuje da se radi o kriminalu.

-U Srbiji se termin politika proširio na polje kriminala, pa je potpuno normalno da pričamo o tome da li će vladajuća stranka kupiti glasove opozicionih poslanika. Ne bih rekla da je ovo teren politike, već je teren sile, prevare i kriminala – predstavnici liste „Mi glas iz naroda“ su izašli i govorili o šestocifrenim brojkama koje se nude da se glasa ovako ili onako - rekla je Sofija Mandić, pravnica i članica Gradske izborne komisije. Vladimir Obradović, kandidat za gradonačelnika koalicije „Srbija protiv nasilja“, ocjenjuje da je Šapić jedini političar koji prijeti glasačima da će da ih bije ako ne budu glasali za njega.

- Ovim je dokazao dvije stvari: prvo, da i on zna da ga Beograđani ne žele jer su mu to već dva puta rekli i, drugo, da se potpuno saživio sa svojim koalicionim partnerom Vojislavom Šešeljem. Šapić

treba da bude svjestan da se njega i njegovog SNS vjenčanog kuma sa radikalima niko više ne boji - kaže Obradović. Da su izbori u Beogradu brutalno pokradeni, konstatovao je i odbornik Boško Šindić iz stranke Srbija centar, koja je na beogradske izbore izašla u okviru koalicije „Srbija protiv nasilja“.

-Doktor Šapić je zaboravio da svake izbore organizuje vlast i da je vlast odgovorna ako dođe do neregularnosti, u tom slučaju nepriznavanjem rezultata izbora priznali bi da njihova vlast krade, svima je jasno da su izbori u Beogradu brutalno pokradeni...., svako ko poziva na nasilje i zastrašuje građane mora da bude sankcionisan - rekao je Šindić.

nestOrOvićeva (u) cjena

SNS je u problemima, vrijeme ne radi za njih, kupovina odbornika sa liste „Mi, glas iz naroda“ koju vodi dr Branimir Nestorović je propala. Ta lista se prvo podijelila zbog šestocifrene ponude SNS-a da kupi dva odbornika koji su se odmah odmetnuli od Nestorovića, ali nijesu prišli SNS-u. Poslije toga se Nestorovićeva lista i zvanično raspala zbog novca: odnosno pitanja ko je koliko para uzeo, što je izazvalo nejedinstvo u sedmočlanom predsjedništvu. U ovom srpskom svijetu raskolu je kumovao i Milorad Dodik, koji je potvrdio da je Nestoroviću u Banjaluci rekao da treba da se formira vlast u Beogradu i da Nestorović treba da bude lider pokreta.... Po povratku u Beograd Nestorović je saopštio

predsjedništvu pokreta da će on biti lider jer je najpoznatiji među njima i da će se preregistrovati u stranku. Ali, ostali su se usprotivili. -Onda je Nestorović uzeo svoju rakiju i rekao da odlazi... - opisao je Jovan Janjić, jedan od sedmorice iz predsjedništva pokreta.

Nestorović je najavio da pravi novu stranku, a njegovi odbornici u Beogradu su se pocijepali u dva tabora i još nijesu dali podršku SNS-u.

Konstitutivna sjednica Skupštine Beograda propala je 19. februara jer se SNS i SPS odbornici nijesu pojavili, iako je predsjednik Srbije veče prije tvrdio da imaju većinu. Nova konstitutivna sjednica treba da bude održana 1. marta i ako propadne, zakon kaže da se mora na nove izbore. Na njih opozicija neće izaći pod uslovima koji su važili 17. decembra, jer čeka iz-

Ocjena šefa poljske diplomatije Radoslava Šikorskog

Poraz vlasti u Beogradu povukao bi i poraze SNS-a na lokalnim izborima u Srbiji koji slijede ove godine, a za samo održavanje bilo koje vlasti glavni grad je bitan iz finansijskih razloga

vještaj ODIHR-a i početkom sedmice putuje u Brisel na nove sastanke.

U Gradskom parlamentu ima

110 odbornika: SNS i SPS imaju 54 - nedostaju ima dva za većinu, SPN („Srbija protiv nasilja“) ima 43, lista „Mi glas iz naroda“ šest i koalicija NADA (Novi DSS i Pokret obnove kraljevine Srbije) sedam odbornika.

dva izvještaja iz evrOpe

Finalni izvještaj ODIHR-a očekuje se do kraja februara i opozicija se nada da će se u njemu zatražiti međunarodna istraga o izborima 17. decembra.

-Očekujem dvije ekspertske

misije: jednu Evropskog parlamenta i jednu Evropske komisije - rekao je Borko Stefanović, potpredsjednik stranke Slobode i pravde (Dragana Đilasa) i nekadašnji diplomata Srbije i Crne Gore u Vašingtonu. On je ocijenio da nije uspio pokušaj SNS-a da izbornu krađu sakrije od svojih građana i svijeta i da se promijenila pozicija vlasti u Srbiji.

-Više to nije pozicija u kojoj se Vučiću gleda kroz prste da radi šta hoće u Srbiji - rekao je on.

Istakao je da je važno putovanje predstavnika opozicije u Brisel.

-Treba razmijeniti informacije o posljednjim događajima

i reakcijama vlasti na rezoluciju EP i očiglednu spremnost EU da pošalje dvije misije koje će imati zadatak da utvrde šta se tačno desilo i da daju preporuke kako da se izborni uslovi poprave i usaglase sa preporukama OEBS-a, koje su date ranije - rekao je Stefanović.

za štO je bitan beOgrad

Poraz vlasti u Beogradu povukao bi i poraze SNS-a na lokalnim izborima u Srbiji koji slijede ove godine, a za samo održavanje bilo koje vlasti glavni grad je bitan iz finansijskih razloga. B udžet grada Beograda za 2023. godinu iznosio je 205,5 milijardi dinara, što je 1, 756 milijardi eura, a za ovu godinu treba da bude uvećan za 1,2 milijarde eura, što bi bio najveći budžet u njegovoj novijoj istoriji.

Koliko se novca obrće u Beogradu najbolje govore investicije koje su u toku, a ne spadaju u budžet grada: izgradnja naselja „Beograd na vodi“ se širi na postojeći Sajam, koji se cio ruši, osim jedne hale, i pravi novi u Surčinu, gdje će biti izložba EXPO, koja će koštati 15 milijardi eura sa pristupnim saobraćajnicama, zgradama i pratećim sadržajima. Zatim 4,4 milijarde eura će koštati metro, čiji je tunel počeo da se kopa u Makišu. Tu treba dodati i novac koji donosi urbanistički haos, gdje zgrade niču na svakoj zelenoj površini, ali i izgradnja i održavanje gradske infrastrukture, čije radove uvijek izvode povezane ili bliske firme sa SNS-om.

violeta cvejić

Rusija će testirati kolektivnu odbranu NATO

NJUJORK- Šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski ocijenio je da će Rusija pokušati da testira garancije koje daje kolektivna odbrana članica NATO i da kad ruski zvaničnici svaki čas prijete Poljskoj da će je napasti, on mora te prijetnje da uzima ozbiljno.

- Ako Putin prijeti, ako prijeti bivši predsjednik Medvedev, onda, nažalost, moram da povjerujem tim prijetnjama. Moramo da se pripremimo za to da će Rusija pokušati da testira garancije bezbjednosti u NATO - kazao je Šikorski dopisniku poljske televizije TVN24 u SAD. Prethodno je u petak na sjednici Savjeta bezbjednosti

poljski ministar spoljnih poslova neuobičajeno iznenada odustao od pripremljenog govora i obratio se direktno ruskom ambasadoru u OUN Vasiliju Nebenzji da tačku po tačku demantuje njegove optužbe na račun Zapada i Poljske.

- Nebenzja priča da smo zatočenici rusofobije, ali fobija znači iracionalni strah. Dok nama skoro svakodnevno od bivšeg predsjednika Rusije i Putinovih propagandista stižu prijetnje nuklearnim uništenjem. Tvrdim da to nije iracionalno - rekao je u Ujedinjenim nacijama Šikorski. Poljski ministar spoljnih poslova ispravio je takođe istorijske detalje iz optužbi ruskog ambasadora da je Poljska

u Drugom svjetskom ratu napala Rusiju koja se uvijek samo branila.

- O čemu on priča? Sovjetski Savez je zajedno sa nacističkom Njemačkom napao Poljsku 17. septembra 1939. godine. Čak su zajedno poslije organizovali trijumfalnu paradu. Kaže Rusija je uvijek ratovala samo protiv agresije. Šta je radila sovjetska vojska kraj Varšave 1920. godine? Da li su to bili na kartografskoj ekspediciji - pitao je ruskog ambasadora Šikorski. Šef poljske diplomatije odbio je takođe optužbe na račun Ukrajine da je klijent Zapada i da njome vladaju nacisti. - U stvari Kijev se bori da bude nezavisan. On ih naziva nacistima. Pa dobro, predsjednik

je Jevrej, ministar odbrane musliman i nemaju političke zatvorenike. On kaže da se Ukrajina davi u korupciji. Pa dobro, Aleksej Navaljni je dokumentovao kako je čista i puna poštenja njegova zemlja - rekao je Šikorski.

Juče je u intervjuu poljskom javnom TV servisu TVP Šikorski priznao da je trenutno stanje na frontu u pat poziciji, ali da vjeruje da će novi paket pomoći od 65 milijardi dolara kada ga SAD odobre dovesti do preokreta i dati Ukrajini krila.

Šikorski je dodao da ako se generalno procijene te dvije ratne godine, Ukrajina je ipak ostvarila neočekivani uspjeh. - Da smo razgovarali na dan kad je počela ruska invazi -

Radoslav Šikorskit

ja, izgledao bih kao optimista da sam rekao da Rusi neće uspjeti da osvoje Kijev, da će Ukrajinci preći u kontraofanzivu i vratiti polovinu oku-

piranih teritorija, da će prognati rusku flotu iz polovine Crnog mora i da će Zapad požuriti da da ogromnu pomoć - rekao je Šikorski.

11 Poneđeljak, 26. februar 2024. Svijet

Opozicioni odbornici sa transparentima na konstitutivnoj sjednici 19. februara

Ozbiljne posljedice klimatskih promjena na sjeveru

Snijega će biti sve manje, za skijališta neophodno vještačko osnježavanje

PODGORICA - Smanjenje količine snijega u Crnoj Gori, koje se bilježi posljednjih godina, posljedica je klimatskih promjena i taj trend biće nastavljen, kazali su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), dok iz Skijališta Crne Gore ističu da je aktuelna zimska sezona upozorenje da se mora ulagati u sistem vještačkog osnježavanja.

U Crnoj Gori prvi i za sada jedini veći snijeg ove zime zabilježen je tek 20. januara, kada je u opštinama na sjeveru sniježni pokrivač iznosio od 15 do 40 centimetara.

Načelnica Odsijeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene ZHMS Mirjana Ivanov kazala je da je tokom posljednjih pet godina srednja godišnja maksimalna visina snijega u Kolašinu i na Žabljaku bila ispod prosjeka za vrijeme od 1961. do 1990. godine. - Projekcije promjene ukupne godišnje količine snijega pokazuju da će u sjevernom regionu biti manja za deset odsto do 2030. godine. Trend smanjenja će se nastavljati - rekla je Ivanov agenciji Mina. Prema podacima Zavoda, od 1961. do 1990. u Kolašinu je godišnja maksimalna visina snijega bila 62,4 centimetra, dok je u posljednje četiri godine bila od 38 do 48 centimetara, a samo 2019. bila je iznad tog prosjeka i iznosila je 64 centimetra.

KOTOR - Povodom navršavanja 80 godina od formiranja Prve bokeljske NOU brigade, predstavnici boračkih organizacija Herceg Novog, Tivta, Kotora, Budve, Nikšića i Trebinja formirali su Odbor za organizaciju 80. godišnjice za obilježavanje ovog značajnog jubileja. Za predsjednika Odbora izabran je Ljubenko Borović iz Kotora, potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore. Za potpredsjednika je izabran Đorđije Zloković, a za sekretara Gojko Matijašević. Za članove Odbora izabrani su Milan Vajagić, Petar Uljarević, Slobodan Stojanović, Mato Brguljan, Aleksandar Vučić, Niko Zec, Milan Basta, Rajko Ćapin, Miroslav Morić i Ivan Koprivica. Dogovoreno je da se akademija održi u Herceg Novom.

Na Žabljaku je od 1961. do 1990. godišnja maksimalna visina sniježnog pokrivača bila 133,9 centimetara, a u posljednjih pet godina konstantno je bila ispod tog prosjeka, od 47 centimetara 2020. do 124 centimetra 2021.

- Pritom su temperature bile iznad prosjeka i u kategoriji toplo do ekstremno toplo, na godišnjem nivou - rekla je Ivanov.

Ona ističe da je smanjenje godišnje količine snijega u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990. veće od smanjenja ukupnih količina padavina.

Porast t em P erature

Ivanov je objasnila da je to posljedica porasta temperature vazduha, jer se dio sniježnih padavina izlučio više u obliku kiše.

Prema podacima, godišnja količina snijega tokom klimatološke normale 1961-1990. u Kolašinu je bila 1.956,2 centimetara, a u posljednje četiri godine ispod tog prosjeka –od 455 centimetara, koliko je iznosila 2020. godine, do 1.729 centimetara 2022, dok je bila veća samo 2019, kada je iznosila 2.408.

Na Žabljaku je od 1961. do 1990. godišnja količina snijega iznosila 8.711 centimetara, a u posljednjih pet godina povećanje je zabilježeno samo 2021, kada je taj broj bio 11.246.

Ivanov objašnjava da je u Kolašinu niža ukupna visina snije-

ga za period od 2000. do 2023. u novembru, decembru i januaru u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990, dok je veća u februaru, martu i aprilu. Kako je kazala, 2005. i 2012. godina bile su ekstremne po pitanju snijega i to od decembra do marta.

Zbog toga, prema riječima Ivanov, 2005. godine u Kolašinu je ukupna godišnja visina snijega iznosila 8.063 centimetra, što je za 6.106 više u odnosu na vrijednosti iz klimatološke normale 1961-1990, dok je ta razlika za 2012. godinu bila 5.721 centimetar. Ivanov navodi da je ukupna visina snijega na Žabljaku ma-

nja za period od novembra do maja 2000-2023. u odnosu na 1961-1990, a na godišnjem nivou bila je veća samo 2005. i 2012. godine. Kako je rekla, prostorna i vremenska raspodjela srednjih godišnjih padavina na nivou Crne Gore za vrijeme 19611990, 1971-2000. i 1981-2020. godine ukazuje na trend smanjenja srednjih godišnjih padavina, naročito u sjeveroistočnom regionu.

Ističe da je takav trend nastavljen i tokom posljednje dvije dekade do danas.

- Takvo smanjenje nije statistički značajno, ali su tokom posljednjih 20 godina ekstre-

mni događaji došli do izražaja zbog toplije klime - rekla je Ivanov.

Ona je kazala da statistički značajna promjena postoji u dnevnom intenzitetu padavina na Žabljaku, u Pljevljima i Kolašinu, kada je u pitanju sjeverni region.

e kstremni događaji

Ivanov navodi da je jedna od posljedica klimatskih promjena i smanjenje sniježnog pokrivača u Crnoj Gori.

- To je opšti trend i karakterističan je naročito za region jugoistočne Evrope. Međutim, trend smanjenja padavina u

Obilježavanje jubileja 80 godina od formiranja Prve bokeljske NOU brigade

s. vasiljević

posljednje vrijeme širi se i na ostale krajeve Evrope - objasnila je Ivanov.

Kako je kazala, zbog toplije klime došli su do izražaja ekstremni događaji koji podrazumijevaju veći intenzitet padavina, nagle promjene temperature i jake olujne nepogode.

Izvršni direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević rekao je agenciji Mina da je zimska sezona do sada neuspješna i da je ova, uz sezonu 2019/20, „alarm“ da država mora da uloži u sistem vještačkog osnježavanja.

- Temperature koje su bile tokom januara na samom ski- centru omogućavale su proizvodnju vještačkog snijega - rekao je Milošević i istakao da po pitanju vještačkog osnježavanja ne treba gledati samo na Skijališta Crne Gore, već i na turističku privredu države.

Milošević je naveo da je najbolji pokazatelj zimske sezone poređenje januara ove i prošle godine.

Skijaška sezona 2022/23. počela je 21. januara prošle godine.

Milošević je rekao da je ostvareni promet u januaru ove godine 83.700 eura, a prodato je 280 ski pasova i 2.436 karata za panoramsku vožnju. - U januaru 2023. ostvaren je promet od 463.700 eura, prodato je 8.800 ski pasova i 3.638 karata za panoramsku vožnju - rekao je Milošević. r.P.

Formiran Organizacioni odbor

Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje jubileja Ljubenko Borović podsjetio je da su u sastavu Prve bokeljske NOU brigade, u najvećem dijelu, bili građani opština Kotor, Herceg Novi, Budva, Tivat i Trebinje, kao i građani mjesta kroz koje je ova brigada prošla i učestvovala u oslobađanju najvećeg dijela opština u Crnoj Gori i šire. -Kako su borci ovih opština i njihovi potomci i poštovaoci istinski sljedbenici ideja NOB-a i KPJ, oni osjećaju obavezu i dužnost prema ljudima koji su dali svoje živote ili učestvovali u borbama za slobodu Jugoslavije, a posebno Crne Gore. Djelovanja ove

brigade obavezuju nas da se sa pijetetom i dužnim poštovanjem prisjećamo njenih boraca s obavezom da se nikad ne zaborave jer su svoje živote žrtvovali za slobodu domovine. Išli su da oslobađaju ne samo opštine Crne Gore, nego i šire kao vitezovi bez straha i mane, radi čega su i zaslužili da ih se sjećamo i ne zaboravimo ihkazao je Borović. Borović je podsjetio da je ova brigada formirana 5. oktobra 1944. u Konjskom (Zupci), opština Trebinje, a na prvom zasijedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke, održanog 1943. u Kolašinu, ovu ideju je prvi put javno iznio delegat iz Boke Mato

Petrović, koji je pored ostalog istakao: „Boka ima danas toliko boraca da bi mogla formirati Bokeljsku brigadu. Ja mislim da bismo narodu Boke ispunili želju formiranjem te bokeljske brigade i da bi na taj način ta prva brigada stvorila i drugu brigadu“. -Ideju o potrebi formiranja veće operativne jedinice ponovio je na drugom zasijedanju ZAVNOCG i Boke vijećnik iz Boke Dušan Radonjić sljedećim riječima: „Narod vjeruje da nije daleko dan kada će narodnooslobodilačka vojska stupiti na tle Boke. Pozdravljam odluku Štaba II udarnog korpusa da se formira Bokeljski bataljon, a mi ćemo se potruditi da ovaj bataljon nara-

ste u Bokeljsku brigadu“ - kaže Borović.

Prva bokeljska brigada formirana je na osnovu naredbe Štaba II udarnog korpusa NOVJ br. 518 od 29. septembra 1944, kada je određen i komandni kadar. Vrhovni štab NOV i POJ na prijedlog ovog štaba odobrio je i naredio formiranje Prve bokeljske NOU brigade. U sastav ulazi Udarna grupa od tri bataljona koji su se nalazili u sastavu Primorske operativne grupe i novopridošli dobrovoljci iz Boke Kotorske i Crnogorskog primorja. Na osnovu ovašćenja Štaba II udarnog korpusa, sam čin formiranja Bokeljske brigade izvršio je Štab POG na dan 5. oktobra 1944. u selu

Konjskom u prisustvu političkog komesara POG Boška Đuričkovića Tom prilikom brigada je imala četiri bataljona i oko 800 boraca, koji su se tokom svog borbenog djelovanja povećavala, jer je to bio odraz stvarnog raspoloženja naroda Boke prema NOP-u, da bi do kraja ratovanja brojčano narasla na preko 3.000 boraca. Za svoje zapažene uspjehe u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika i za dosljedno sprovođenje politike bratstva i jedinstva, dobitnik je značajnog narodnog priznanja u vidu dva visoka odlikovanja, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom i Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem. iv.k.

12 Poneđeljak, 26. februar 2024.

Gorom

Crnom Turisti uživaju u panoramskoj vožnji uspinjačom na skijalištu Savin Kuk na Durmitoru

Ovih dana u Crnoj Gori, jedan veći broj, uglavnom prosrpski orijentisanih i značajno u vlasti pozicioniranih kadrova, prilično glasno i uporno izgovara riječ – pomirenje. Uz ono, tako često - ,,daj da se pomirimo i ujedinimo u interesu naroda i države Crne Gore...“ Bože dragi, te sreće. Kud bi za sve nas i Crnu Goru bilo veće dobiti no kad bismo zajedno i zdušno krenuli da gradimo proevropsku, multinacionalnu i suverenu državu Crnu Goru. Državu sa crnogorskim predznakom, identitetom i njenim obilježjima - himnom, grbom i zastavom, jezikom i vjerom. Samo, gotovo svi ovi što tako glasno pozivaju na pomirenje svojim svakodnevnim radom i djelovanjem dovode u tešku nevjericu - da li to pozivaju da se gradi istinska Crna Gora ili će to prevashodno biti neka druga država koja će sjutra biti dio najavljenog skupljanja svih Srba u takozvani srpski svet. Hajde da se pomirimo

No, odmah se valja upitati kako i na čemu graditi to, prije svega, obostrano povjerenje, a potom i pomirenje? Da li na osnovama antifašizma oličenog u partizanskom pokretu ili kolaboraciji sa neprijateljem - oličenom u četničkom pokretu.

USVAJANJE

ISTORIJSKIH ISTINA

U Crnoj Gori se mora u osnovi razjasniti oko ove dvije polazne tačke - što je za Crnu Goru značio jedan, a što drugi pokret. I treba odmah reći da je u djelovanju i jednog i drugog bilo ozbiljnih grešaka...

Ali su one i po uzrocima i posljedicama bile mnogo drugačije. Partizani, a pogotovo oni koji nastavljaju njihovu antifašističku ideologiju moraju priznati i pokajati se za sva učinjena nedjela i to prije svega pojedinaca u lijevim skretanjima, jer se i to pokazalo tačnim da svaka revolucija ,,jede i svoju djecu“ i da se pritom dešavaju i razna druga nepočinstva.

Stoga treba imati u vidu situaciju s početka samog rata, početnu partizansku ideologiju i čvrstu opredijeljenost za borbu protiv fašista i okupatora. Kao i činjenicu da su se pritom javile aveti prošlosti – zelenaši i bjelaši, osvete, crnogorski agon, komšijske i bratstveničke svađe, koje su u vremenu rata lako izbijale na površinu i pretvarale u ljudsko zlo. I sve to treba priznati. I priznato je, i to još poodavno. S druge strane, hoće li oni drugi priznati javno da je taj njihov toliko hvaljeni i navodno rodoljub i borac za otadžbinu, kome

STAV Ruka pomirenja

Po svemu sudeći, moglo bi doći do pomirenja, samo da nema - Crnogoraca, kako to slavodobitno, takođe na Dan državnosti, bez uvijanja izjavi novi srpski ambasador u Crnoj Gori, bez osude ministra spoljnih poslova, predsjednika, premijera ili bilo koga iz vlasti u Podgorici

Da zajedno gradimo proevropsku i multinacionalnu državu

hoće i spomenik da podignu, upravo taj Draža Mihailović u jesen 1941, prema zvaničnim britanskim izvještajima, tražio od Njemaca oružje da se bori protiv zajedničkog neprijatelja komunista – partizana. Kako se pomiriti oko različitog gledanja na 1918. godinu kada je srpska vlada sa Nikolom Pašićem na čelu, koji je uzgred rečeno iz dna duše mrzio Crnogorce i kralja Nikolu i od 1905. godine bio na čelu Komiteta za borbu protiv Crne Gore, kako to ističe u svojoj knjizi osvjedočeni Srbin Milivoje Šurbatović, organizovala, uz svesrdnu pomoć potkupljenih Crnogoraca, takozvanu Podgoričku skupštinu, kojom je ukinuta država Crna Gora, kralju zabranjen povratak u domovinu i bilo strogo zabranjeno i spomenuti bilo što da ima i predznak crnogorsko, pa čak i staviti crnogorsku kapu na glavu.

Može li oko toga biti istinskog dogovora, da se priznaju relevantne istorijske činjenice i što je sve Podgorička skupština značila za propast države Crne Gore?

Hajde da se mirimo.

RAZDOR OKO CRKVE

No, kako se dogovoriti i usaglasiti stavove u ovom vremenu oko najproblematičnijeg pitanja – Srpske crkve, crkvene imovine i njenog statusa u Crnoj Gori.

Sa srpske strane ovovremeno se proklamuje 800 godina neprekidnog trajanja Srpske crkve na ovim prostorima. Sva relevantna istorijska dokumenta pokazuju da je upravo Crnogorska autokefalna pra-

Crnogorci su uvijek u teškim trenucima priskakali srpskom narodu - i na Bregalnici i na Mojkovcu... I nijesu zato tražili ni hvale ni plate. Uvijek su samo tražili da ih Srbi ostave na miru, da sami grade svoju zemlju kako najbolje znaju i umiju. Ali – ne: od Garašanina pa do danas, na Crnu Goru se od strane srpske politike stostruko atakovalo

voslavna crkva bila tu od 1720. do 1920. godine kad se, navodno, dobrovoljno prisajedinila Srpskoj pravoslavnoj crkvi, svakako uz onaj dekret kojim je te iste godine ukinuo kralj Aleksandar Pri tome, nema ništa čudno u ponašanju crnogorske crkve ako se dobro zna kakvo je bilo stanje pod okupacijom srpskog režima u zemlji. Kako se dogovoriti čija je imovina u posjedu više od 700 sakralnih objekata koje su uglavnom gradili Crnogorci agitujući i odvajajući od usta samo da bi imali gdje da se Bogu pomole i ostave svoja zavještanja. Kako se dogovoriti oko pitanja crnogorskog jezika kad ga oni ne priznaju, iako je on priznat i zvanično kodifikovan kao poseban jezik. Uz to, najveći broj prosrpski orijentisanih u Crnoj Gori govori isključivo upravo tim crnogorskim jezikom. On ni u kom slučaju ne može biti podvarijanta srpskog, jer u Srbiji nema ni pomena da se bilo šta govori, piše ili štampa na ijekavskom izgovoru. Je li to samo inat ili neznanje, jer im je uvijek đed nešto pričao - a ne deda.

RAZDOR OKO DRŽAVE

Kako se dogovoriti i zajedno okarakterisati postupak sedam predsjednika opština koji usred srbijanske skupštine

izjaviše da ne priznaju Crnu Goru i da im je Vučić predsjednik. I u tome nijesu sami, na žalost Crne Gore. Koja sve nepočinstva priređuje tamo neki Vraneš, predsjednik pljevaljske opštine: od osveštavanja opštinske zgrade, promjene Dana opštine u Dan Svete Petke, do slavlja dana državnosti druge države, države Srbije, sa srpskim trobojkama uz omalovažavanje značajnih crnogorskih datuma, partizanske borbe i izgradnje sve-

ga onoga što je Crna Gora postigla. On i dalje čini sve što je u njegovoj moći na posrbljavanju pljevaljskog kraja i bez zazora atakuje na sve što je crnogorsko i uz to, gle čuda kakvog cinizma - pa i on poziva na pomirenje.

Ali izgleda - može mu se, kad na sva ta njegova nepočinstva vlast i vladajuće stranke ćute što svakako znači i da ga podržavaju.

Po svemu sudeći, moglo bi doći do pomirenja, samo da nema

- Crnogoraca, kako to slavodobitno, takođe na dan državnosti, bez uvijanja izjavi novi srpski ambasador u Crnoj Gori opet bez osude ministra spoljnih poslova, pa ni bilo koga iz vlasti.

DVA NARODA ILI... Ipak, uz ovo pomirenje, treba priznati da su ova dva naroda – crnogorski i srpski, svakako dva najbliskija naroda, po vjeri, jeziku, običajima, čestim miješanim brakovima i tako jedni drugima najbliži. Ali mogu biti u dobrim prijateljskim odnosima samo ako međusobno jedni drugima priznaju istorijsko i kulturno postojanje i nasljeđe, kao sve one posebnosti koje obilježavaju jedan narod.

Treba možda i ovom prilikom istaći jednu posebnu činjnicu da su Crnogorci uvijek u teškim trenucima priskakali srpskom narodu - i na Bregalnici i na Mojkovcu... I nijesu zato tražili ni hvale ni plate. Uvijek su samo tražili da ih Srbi ostave na miru, da sami grade svoju zemlju kako najbolje znaju i umiju. Ali – ne: od Garašanina pa do danas, na Crnu Goru se od strane srpske politike stostruko atakovalo. Možda u posljednje vrijeme i najviše – preko crkve, moćnih srpskih medija i propaganda, novca koji se obilato koristi i naravno Crnogoraca koji kad im to zatreba i nijesu Crnogorci, što najbolje potvrđuju činjenice iz popisa 1990. godine kada je u Srbiji bilo više od 130.000, a već 2002. godine tek nešto oko 40.000 Crnogoraca. Vjerujem da ih danas treba, što bi narod rekao, svijećom tražiti.

Konačno da zaključimo o pomirenju.

Svrha pomirenja znači ispraviti, priznati i prevladati sopstvene greške, a često i grijehe. Jer sama riječ pomirenje, još od Isusa, opisuje pomirbu onih koji su udaljeni i označava međusobno pomirenje, pa time mirenje i s Bogom. Učinjene greške i grijeh uzrokuju udaljavanje i stoga je svrha pomirenja ispravljanje, priznanje i prevladavanje grijeha i grešaka.

Svako pomirenje, ono istinsko, toliko je čudesno i potrebno ljudima da ne samo što trebamo cijeniti taj neuporedivi dar, već treba da ga dobro razumijemo i primijenimo, kako je to učinio naš veliki pisac Mihailo Lalić, koji je to sasvim pošteno iznio na svjetlost dana u svojim brojnim već sistematizovanim djelima i u njima okarakterisao greške i jedne i druge strane, tu vječitu kob Crnogoraca, duboko porinulu u sve uzroke i posljedice i ostavio nam za nauk što da radimo da se to zlo ne ponovi.

Velika je mudrost ko na vrijeme spozna svoje greške i istovremeno smogne snage da prašta i greške drugima. Samo takvima je moguće istinski pružiti ruku pomirenja. Jer u jednoj ovakvoj situaciji – pomirenje – ta volšebna riječ može značiti uskrsnuće za jedan narod i sreću za pokoljenja koja dolaze.

13 Poneđeljak, 26. februar 2024. Povodi

Vraneš posrbljava Pljevlja kao da mu je Vučić predsjednik Piše: Božidar JAREDIĆ

Kultura

PODGORICA - Crnogorska izdavačka scena, posebno kada je u pitanju beletristika, ne može u potpunosti da kvalitetom, niti konkurentnošću tržišta isprati čak ni regionalne književne trendove, a kamoli prakse razvijenih zapadnoevropskih zemalja.

Nedovoljna institucionalna podrška države izdavačima i autorima, te nedosljedna primjena Zakona o izdavačkoj djelatnosti neki su od uzročnika stanja u crnogorskom izdavaštvu koje je apsolutno nepovoljno za mlade književne stvaraoce. Nevelike ili nepostojeće naknade za autorsko djelo, paušalan ili nepostojeći urednički rad na rukopisu, nezainteresovanost i nemar za sudbinu knjige kroz organizovanje promocija i učešća na književnim smotrama stavljaju pisce u krajnje podređen položaj. Poboljšanju takvog stanja svakako ne pomaže ni manjak novih ideja, književnih radionica i festivala koji bi predstavljali podsticaj i svojevrstan putokaz mlađim autorima. Oni zbog svega navedenog, nažalost, bivaju prepušteni sami sebi i svom djelu.

,,Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život“, riječi su nobelovca Iva Andrića. Pred siromaštvom crnogorske književne zbilje koja se, između ostalog, ogleda u poteškoćama mladog autora da objavi prvijenac – teško je ostati ravnodušan.

O problemima sa kojima se susrijeću pisci koji žele da objave prvu knjigu, problemima u izdavaštvu i kulturnim institucijama, te mogućim rješenjima koja bi znatno poboljšala status mladih književnika u našoj zemlji razgovarali smo sa glavnim urednikom izdavačke kuće Fokalizator dr Vladimirom Vojinovićem, urednicom u izdavačkoj kući Otvoreni kulturni forum (OKF) Draganom Tripković, pjesnikinjom, proznom i dramskom spisateljicom Tijanom Rakočević i pjesnikom Borisom Đurovićem

NEMA BAZE

Kada je počeo da razmišlja o objavi prve zbirke poezije, Đurović nije znao kome da se obrati. Nije bio upućen u proceduru, a informacije o tome mu nijesu bile dostupne, iako je tragao za njima.

- Međutim, do konkretnih koraka je došlo putem privat-

NAŠA TEMA: Pred kojim se sve problemima nalaze mladi pisci kada pokušavaju da objave prvu knjigu u Crnoj Gori i kakav je odgovor izdavača

Pristali smo na odsustvo esencijalnog

ne preporuke. Materijal za objavu sam proslijedio izdavaču i na kraju dobio pozitivan odgovor – kazao je Đurović. S druge strane, Rakočević je kazala da joj je famozni problem prve knjige, poslije neuspješnih pregovora s nekoliko izdavačkih kuća, riješio jedan imejl upućen na adresu Javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“.

- Znam da to, gledano iz perspektive prosječnog crnogorskog čitaoca koji drži - a najvećma je i u pravu - da su namještaljke prožele cijelo naše društvo, zvuči pomalo nevjerovatno. Prije toga sam bila u prilično neproduktivnim pregovorima sa predstavnicima nekoliko izdavačkih kuća, koji bi se, po pravilu, prvo propisno iskukali nad sudbinom sirotih izdavača koji jedva sa-

stavljaju kraj s krajem (iako mi je, tada još i sramotno neupućenoj, bilo jasno da od državne potpore odista lijepo žive) i više se, predstavljajući „ovaj naš posao“ kao bezmalo sređenu stvar, ne bi nikad javili.

ĐUROVIĆ: Država bi mogla da preuzme praksu nekih zapadnih zemalja tako što će kupovinom određenog broja tiraža ponukati mlade autore da nastave stvaralačkim putem

RAKOČEVIĆ: Najveći izazov sa kojim se pisac u usponu hvata ukoštac je upravo proces suočavanja sa vlastitim značajem

Hoću da kažem: nakon hiljadu imejlova - dovoljan je samo jedan - kazala je Rakočević. Najveći problem s kojim se mladi crnogorski autori suočavaju, prema riječima Đurovića, jeste činjenica da ,,ne postoji baza koja može da ih preporuči, a koja istovremeno ima ulogu filtriranja materijala“. Rakočević problem vidi u suočavanju sa vlastitim značajem, odnosno njegovim odsustvom.

- Najveći izazov sa kojim se pisac u usponu hvata ukoštac je upravo proces suočavanja sa vlastitim značajem, njegovim odsustvom, svijest o sopstvenom mjestu u izuzetno tije-

promociju i urednički rad na rukopisu. Posvećenost promociji uvijek daje rezultate, pa makar bili kratkoročni. Neko će čuti za vas, stvaralaštvo će imati eho, pisac će biti lociran na mapi domaćih autora. Kasnije - ulogu igra kvalitet materijala - istakao je Đurović. Rakočević, pak, očekuje da budu ispunjena sva tri navedena segmenta.

- Interesantno je, kad već govorimo o počecima, da mi ništa od toga nije padalo na pamet kad sam objavila prvu knjigu, niti mi je iko skrenuo pažnju da bi izdavač, osim što sporazumom sa tobom stiče vrijedan kapital - pravo na distribuciju tvoje, budimo prozaični, imovine, trebalo da ima i neke obaveze na temelju kojih se sudi o njegovoj društvenoj neophodnosti. U tom smislu, honorar ne znači da je izdavač nešto kupio od vas, već da je vrednovao vaš intelektualni rad, pa shodno tome, ni učešće u promotivnim aktivnostima nije komercijalizacija te vrijednosti, već malo prinošenje knjizi, njenoj autentičnoj svrsi koja sve vrijeme vodi nepoštenu bitku s neukusom. Pristali smo na odsustvo esencijalnog, pa sve više i na lektora, kamoli urednika gledamo kao na nepotreban izdatak –kazala je Rakočević. Na Pobjedino pitanje da li izdavači ponekad zloupotrebljavaju činjenicu da autor nema objavljenu knjigu i nije afirmisan prilikom sklapanja ugovora, Rakočević je odgovorila retoričkim pitanjem: ,,Kakvog ugovora“, što umnogome oslikava inferiorni položaj neafirmisanog autora u odnosu na izdavača u Crnoj Gori. Đurović, s druge strane, ističe da ,,nije siguran da li to možemo nazvati zloupotrebom, ali da ste materijal niže vrijednosti – jeste“.

snoj stvaralačkoj konkurenciji. Od ishoda tog razmišljanja zavisi i koliko će se biti uporan/uporna u traženju izdavača. Ko bi rekao da ta tema, po svemu prometna, tržišna, ima tako malo veze sa suštinom književnosti, a istovremeno – ko bi rekao da se oko nje, ako želimo kakav-takav status, moramo iznova i iznova gložiti – rekla je Rakočević. Na pitanje o očekivanjima od izdavača i tome što smatra najvažnijim: urednički rad na rukopisu, organizaciju promocija ili honorar, Đurović je odgovorio da bi sve navedeno trebalo da se posmatra kao obostrana korist.

- No, ako se traži konkretan odgovor – onda bih izabrao

VOJINOVIĆ: Za mladoga autora je najsrećnija okolnost da ima dobru literaturu, da se ona čita, da se o njoj piše

- U skladu s tim se većina izdavača odnosi prema autorima –rekao je Đurović.

BRIGA O PISCU

Prilikom odlučivanja o objavljivanju prvijenca nekog autora presudnu ulogu, prema riječima Tripković, ima kvalitet pisanja – narativne i jezičke vještine autora.

- Pažnju privlače originalan koncept i relevantnost teme. Svemu tome doprinosi autorova prisutnost u javnosti, a danas su važne i neke druge platforme, poput društvenih

i. mandić

14 Poneđeljak, 26. februar 2024.

Brojne prepreke na putu od ideje do prve knjige ilustracija vladimir popović

TRIPKOVIĆ: Pažnju izdavača privlače originalan koncept i relevantnost teme. Svemu tome doprinosi autorova prisutnost u javnosti

mreža, portala i slično. Važno je prepoznati potencijal mladog autora za neki dalji razvoj kao pisca i njegovu predanost literaturi – kazala je Tripković. Piscima koji nemaju objavljenu knjigu poručuje da djelo koje bude objavljeno pod okriljem OKF-a „pripada dijelom autoru, a dijelom se nudi bibliotekama, književnim udruženjima, institutima, školama, fakultetima, partnerima, saradnicima i knjižarama koje pokažu interesovanje za nju“. - Ono što je važno jeste predstavljanje mladih autora i knjiga na domaćim i regionalnim smotrama, sajmovima, književnim festivalima, čemu OKF posvećuje najveću pažnju – kazala je Tripković i dodala da je važan segment u afirmaciji autora od strane njihove izdavačke kuće časopis ,,Ars“ koji, baš kao ni OKF ,,u ovom trenutku nema nikakvu podršku od države i Ministarstva kulture“.

U najčešćem broju slučajeva autorke i autori se sami javljaju izdavačkoj kući Fokalizator, ali ima i slučajeva, kako je objasnio Vojinović, kad članice ili članovi redakcije javljaju o pojedinim rukopisima i osobama koje zaslužuju da budu dio njihove produkcije.

- Pored toga, najvredniji autori i autorke crnogorske savremene književnosti domaći su u Fokalizatoru, pa po inerciji javljaju da imaju spremne rukopise. Tako dolazimo do situacije u kojoj će se 2024. godine moći objaviti više od 20 rukopisa - kazao je Vojinović, uz napomenu da su ,,oni koji prvi put objave u Fokalizatoru obično hrabri mladi autori i autorke, koji bi, sasvim izvjesno, imali uspjeha đe god da se nađu“. Njihova knjiga se, kako je istakao, tretira najprije ugovorima, autorskim naknadama, promocijama i naknadama za učešće u tim promocijama.

- Od toga se ne mogu obogatiti, ali nam je cilj da razumiju da postoji neko ko u sistemu potpunoga kolapsa vrijednosti cijeni to što oni rade. Njihove knjige bivaju pročitane, objave se književne kritike u štampanom Fokalizatoru i na našem portalu, a potom se i nađu u crnogorskim knjižarama. Osim toga, Fokalizator je čest gost na regionalnim saj-

movima knjiga. Tamo poneko od njih nastupi, a knjige budu izložene – rekao je Vojinović. U Fokalizatoru uspjeh prve knjige mladog autora posmatraju kao ,,relativnu kategoriju“.

- Za mladoga autora je najsrećnija okolnost da ima dobru literaturu, da se ona čita, da se o njoj piše i da se pojavljuje na važnim književnim raskršćima. Dedić je pjevao „moj zanat mi je dao vrh s kojeg ću pasti“. Valjalo bi da to znaju svi koji se upuštaju u književnost - piše dobro tek onaj koji shvata da je planinarenje po „brdu uspjeha“ zapravo kontinuirani silazak. Valjalo bi da mladi autori razumiju da pisanje nije razlog popularnosti na društvenim mrežama, jer da iako se takva popularnost dogodi, onda ona stvara jednu lažnu projekciju značaja u književnosti. Onaj koji uistinu čita ne traži kvalitet na društvenim mrežama - istakao je Vojinović.

PODRŠKA

Na pitanje što se konkretno može uraditi da se poboljša položaj autora u Crnoj Gori, Tripković kaže da je potrebno ,,osigurati infrastrukturu i podršku autorima“.

Rakočević: Objavite prvijenac u nekoj drugoj zemlji

Na pitanje što je njena preporuka mladim piscima koji žele da objave prvu knjigu u Crnoj Gori, Rakočević je savjetovala „da je objave u nekoj drugoj zemlji“.

- Ako to nije moguće, savjetujem da se cjenkaju, da drže do sebe, da budu beskompromisni, da svaki detalj dogovore unaprijed, da ne vjeruju nikome na riječ, da insistiraju na procentu od prodaje primjeraka, da traže pravni savjet u svakoj prilici, da se informišu o alternativi, da budu hrabri, da budu neposlušni, da dijele saznanja sa kolegama koje se nalaze na istom putu (dobra književnost, obogaćujući cijeli svijet, obogaćuje i mene). Neki bi rekli: previše predostrožnosti, to je samo knjiga. Ni to nije netačno; mi smo ionako – za većinu ljudi – „samo pisci“ – rekla je Rakočević.

- U prvom redu mislim na stipendije, rezidencijalne programe, radionice. Podrška nezavisnim izdavačima koji promovišu domaće savremene autore trebalo bi da bude neizostavan dio u kulturnom mehanizmu jedne zemlje. Saradnjom sa državnim kulturnim institucijama trebalo bi da se kontinuirano i bez diskriminacije osiguraju podrška i finansije za književne projekte, kao za i promociju književnosti kao važnog kulturnog i intelektualnog resursa jedne zemlje - istakla je Tripković. Za poboljšanje položaja autora, smatra Đurović, „može se učiniti sve, jer nema onoga što je učinjeno, a da je dovršeno“. - Država bi mogla da preuzme praksu nekih zapadnih zemalja tako što će kupovinom određenog broja tiraža ponukati mlade autore da nastave stvaralačkim putem i osjete da, ipak, neko njeguje ono što rade. Stare civilizacije se pamte po kulturnom nasljeđu, a upravitelji bi mogli da razmisle po čemu će se današnja Crna Gora pamtiti za hiljadu godina - kazao je Đurović.

Rakočević, takođe, rješenje vidi jedino u krovnim državnim institucijama kulture.

- Možemo, na primjer, apelovati na Ministarstvo kulture (i, trenutno, medija), kao instituciju nadležnu za podsticanje književnog (i drugih vidova) stvaralaštva, da svoje više nego izdašne ljudske resurse usmjeri na kontrolu utroška sredstava opredijeljenih postojećom konkursnom linijom, ali ne tako što će nadzirati najčešće nezaposlene umjetnike i prijetiti im obračunom na sudu ako ne dokažu da su tričavih 300400 eura - časna riječ - potrošili u štampariji, već tako što će se istinski zainteresovati za uslove pod kojima autori/autorke objavljuju knjige u Crnoj Gori, odnosno na šta zaista u tim prilikama pristaju, kakvi su egzistencijalni uslovi u kojima stvaraju, da li ih je moguće ohrabriti na sindikalno djelovanje i postoji li mogućnost da im se pruži nekakva pravna zaštita. Ali to je samo primjer, a u stvarnostimrtva tačka s koje se nijesmo pomjerili već više od dvadeset godina – kazala je Rakočević. U Crnoj Gori, prema riječima Vojinovića, postoji jedan broj autora ,,koji treba samo da piše“.

- Nažalost, oni moraju da se bave raznim poslovima kako bi obezbijedili egzistenciju sebi i porodici. Tako njihov talenat nepovratno propada. Zato bi valjalo kad bi sistem usvojio plan kakav postoji u ozbiljnim kulturama, a prema kojem bi pisci, zaklonjeni u institucijama kulture, primali određene naknade samo za ono što najbolje znaju da rade - za stvaranje. No, posve je jasno da će se na to dugo čekati – kazao je Vojinović.

Pobjeda je ovim povodom kontaktirala i s izdavačkom kućom Nova knjiga iz Podgorice, ali su ignorisali naš prijedlog da budu sagovornici na ovu temu. A. RADOVIĆ

PODGORICA – Predstava ,,Smrt i njeni hirovi“, prema istoimenom romanu Žozea Saramaga, u dramatizaciji i režiji Lidije Dedović, premijerno je izvedena na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.

Radnja romana ,,Smrt i njeni hirovi“ portugalskog nobelovca odigrava se u neimenovanoj državi u kojoj smrt prestaje da postoji jer nije ubila čovjeka koji je došao na red za umiranje. Čovjek koji je preživio smrt je umjetnik. U pitanju je satirična alegorija o smrti koja je poželjela da živi zaljubivši se u smrtnika. Usljed činjenice da u gradu više niko ne umire nastaje opšta histerija na svim društvenim nivoima. Tretirajući poprilično paradoksalnu tematiku ovaj komad suptilno koketira s teatrom apsurda, iako nema sve njegove važne elemente.

UTOPIJA

Besmrtnost, kao vječita utopijska želja čovječanstva, u ovom komadu pokazuje svoje rugobno lice, baš kao u Borhesovoj priči ,,Besmrtnik“ u kojoj se Grad besmrtnika nalazi tik uz zagađenu rijeku, iz koje treba popiti vodu da bi se postao besmrtan. Pred našim očima odvija se užas koji je hipoteza događaja koji bi se odvijali ako bi ljudi prestali da umiru.

Prema riječima Kate Đarmati, koja je bila zadužena za adaptaciju ovog komada, u centru ovog Saramagovog romana su dva velika pitanja

- zašto umiremo i zašto živimo. Saramago, kako je kazala, ,,pokušava da analizira šta

U CNP-u premijerno izvedena predstava ,,Smrt i njeni hirovi“, u režiji Lidije Dedović

Rugobno lice besmrtnosti

bi mogli da preduzmu čovjek, crkva (religija) i država kada bi na vlast stupila besmrtnost“. Pozorišni ritual, prema mišljenju Ronalda Harvuda, mora da sačuva ravnotežu između života i smrti. Ovaj komad, iako tematizuje smrt, upravo to i čini jer kroz priču o (ne) umiranju zapravo slavi eros. Stela Mišković, koja potpisuje dramaturgiju, smatra da jedino strah od smrti i onoga što dolazi poslije nje stoji na putu apsolutnoj slobodi. Ova predstava, prema njenim riječima, postavlja suštinska pitanja postojanja. - Da li ovako nezasito čovječanstvo uopšte zaslužuje da opstane ili je jedini spas upravo apokalipsa? Što je vječno? Što će nadživjeti smrt? Ostaje nam ono pred čime je smrt nemoćna - ljubav. Ljubav je umjetnost. Umjetnost je stvaranje. Stvaranje je novi početak. Novi poredak. I logički krug se zatvara – saopštila je Mišković. Rediteljka Lidija Dedović ističe da je „ovaj sjajni, slojeviti i britki pisac za osnovu svoje priče uzeo nevjerovatnu okolnost - besmrtnost naroda, ali ta okolnost obavezuje na autentično suočavanje sa opakom stvarnošću, tj. ukazuje nam na jasno razrezane anomalije društva, svijeta, pojedinca“.

Dokumentarac trijumfovao na dodjeli nagrada Međunarodnog festivala u Berlinu Zlatni

- Da li je moguće da se svijet ponaša kao da je besmrtan i svemoćan i da nas niti savjest, niti strah, niti moral više ne opominju? Saramago je pisao ovaj roman 2005. godine, a danas srce njegove autentične priče, događanja i stavova, ubrzano i nažalost tačno kuca aktuelnu istinu o današnjem svijetu i vremenu - rekla je Dedović.

UMJETNOST

Prema riječima glumice Nade Vukčević, koja u ovoj predstavi tumači Smrt, tjelesnost je smrti dodijeljena zbog mogućnosti njene komparacije sa čovjekom. - Ako smrt stavimo u neko tijelo, onda možemo da napravimo suočenje sa nama samima. Saramago je htio da iznese suštinu umiranja, ali jedino što ostaje nakon svega je umjetnost. To jedino preživi. Zato smrt nije mogla da ubije umjetnika i zato se u njega i zaljubila – kazala je nakon premijere Vukčević. Pored Vukčević, uloge tumače i Dejan Ivanić, Ana Vučković, Julija Milačić-Petrović Njegoš, Jadranka Mamić, Nikola Perišić, Omar Bajramspahić, Lazar Dragojević i Predrag Pavićević. Kompozitorka je Irena Popović-Dragović, scenografiju i dizajn svjetla radio je Branko Hojnik sa asistentkinjom Andrejom Rondović . Kostimografkinja je Lina Leković, pokret je radio Gregor Luštek, instruktorka stepa je Vera Tsarikovskaia, a asistentkinja režije Anđelka Nenezić. Izrada maski povjerena je Ivanki Vani Prelević, lektorka je Jelena Šušanj, a izvršna producentkinja Nela Otašević. Muzičari su Marija Mitrović i Mladen Nikčević Ovaj komad trebalo je da bude izveden još u martu 2020. godine, ali je zbog pandemije korona virusa tadašnja premijera otkazana. An. R.

medvjed za „Dahomey“

PODGORICA - Zlatni medvjed na ovogodišnjem Berlinalu pripao je dokumentarnom ostvarenju „Dahomey“ francusko-senegalske rediteljke Mati Diop. Diop, koju pamtimo po ostvarenju „Atlantics“, sa kojim je prije pet godina osvojila Gran pri u Kanu, bila je i scenaristkinja novog filma koji je predstavila na Berlinalu. I pritom – iznenađenja nema, njen je novi film i bio u užem krugu favorita za Zlatnog medvjeda. Inače, riječ je o kompleksnoj priči o povratku artefakata koji su pripadali nekadašnjoj

afričkoj Kraljevini Dahomej. Artefakte je tokom ere kolonijalizma uzela Francuska, no na kraju ih je vratila Beninu, te se sada nalaze u muzeju u staroj kraljevskoj prijestonici Abomej. Gran pri festivala pripao je povratniku na Berlinale – legendarnom južnokorejskom reditelju Hon San Suu. U pitanju je drugi Gran pri koji je osvojio u Berlinu, a ovog puta to je učinio zahvaljujući drami „Traveler’s Needs“. Nagrada žirija pripala je francusko-belgijskom ostvarenju „L’Empire“, reditelja i scenari-

ste Bruna Dumona. Dobitnik Srebrnog medvjeda za najbolju režiju dolazi iz Dominikanske Republike. Riječ je o Nelsonu Karlu de los Santos Arijasu, koji je u Berlinu predstavio ostvarenje „Pepe“. Priznanje za najbolju ulogu pripalo je Sebastijanu Stenu za glumu u filmu „A Different Man“, a za najbolju sporednu ulogu Emili Votson („Small Things Like These“). Srebrni medvjed za najbolji scenario pripao je njemačkom autoru Matijasu Glazneru, koji je ujedno i reditelj ostvarenja „Sterben“. R. K.

15 Poneđeljak, 26. februar 2024. Kultura

Smrt i njeni hirovi duško miljanić duško miljanić

Hronika Podgorice

POVODI: KIC pop hor će 1. marta proslaviti rođendan i obilježiti ga stotim koncertom u Podgorici

- Kroz sve ove godine trajanja, pjevanja, druženja i uživanja usmjeravala nas je ljubav! Ljubav u svim oblicima: nas horista jednih prema drugima, prema muzici, horskom pjevanju, učenju novih partitura, ljubav prema repertoaru koji pjevamo, prema nastupima, koncertima, turnejama i prema publici sa kojom uvijek uspostavljamo odličnu umjetničku komunikaciju i razmjenjujemo ogromne količine pozitivne energije – rekla je u razgovoru za Pobjedu Snežana Burzan-Vuksanović, menadžerka, osnivačica i članica KIC pop hora.

Povod za razgovor sa Burzan-Vuksanović je sedmi rođendan prvog crnogorskog pop hora, koji će obilježiti 1. marta stotim koncertom u Podgorici.

PODRŠKA

Naša sagovornica kaže da je, kada je prije sedam godina počela osnivanje hora, kao dugogodišnja horska pjevačica, prvo kontaktirala s drugaricama i drugovima iz ranijih horova, osnovne škole i gimnazije, zatim iz „Suncokrila“ i „Stanka Dragojevića“ (koji, nažalost, ne funkcioniše).

- Dobivši pozitivne reakcije od svih, okupila sam nas, dobila potporu NVU Kutak i Sanje Radusinović, logističku podršku KIC-a „Budo Tomović“, u kojem održavamo probe od prvog dana, a prvi dirigent je bio moj kolega, pjevač iz hora „Stanko Dragojević“.

Ističe da je ponosna i srećna kad se osvrne na prethodne koncerte, više stotina uvježbanih i otpjevanih kompozicija, više hiljada proba, četiri dirigenta, a kroz ansambl je prošlo više stotina divnih ljudi, ne samo iz Podgorice, već i iz Nikšića, Danilovgrada, Bara, Spuža, Zete, sa Cetinja...

- Hor je uvijek imao (i ima) oko 60 zaljubljenika u horsko pjevanje, druženje, nastupe, turneje. Toliko nas je bilo i na prvom koncertu, koji je održan 27. juna 2017. godine, kada je velika sala KIC-a bila premala da primi rijeku ljudi zainteresovanih da čuju taj novi, drugačiji, pop hor.

Sedam godina muzike, ljubavi i ponosa

KIC pop hor je velika porodica, Crna Gora u malom, ansambl ljudi starosti od 20 do 70 i nekoliko godina, različitih opredjeljenja, profesija – od studenata i penzionera do preduzetnika, menadžera, učiteljica, profesorki, bankarki, novinarki, pravnica, službenika, načelnica, NVO aktivista i drugih zanimanja – rekla je u razgovoru za Pobjedu Snežana Burzan-Vuksanović, menadžerka, osnivačica i članica KIC pop hora

Publika nam je uvijek pružala bezrezervnu podršku, a ljudi su u hor dolazili, odlazili, selili se, vjenčavali, dobijali djecu, mijenjali poslove – kaže njegova osnivačica. Naglašava da je KIC pop hor velika porodica, Crna Gora u malom, ansambl sastavljen od ljudi, starosti od 20 do 70 i nekoliko godina, različitih opredjeljenja, profesija – od studenata i penzionera do preduzetnika, menadžera, učiteljica, profesorki, bankarki, novinarki, pravnica, službenika, načelnica, NVO aktivista i drugih zanimanja. Na pitanje - ko će od članova hora, koji su pjevali na prvom koncertu, nastupiti i na stotom, naša sagovornica

navodi da su to: Slobodanka Seka Martinović, Maja Marić, Slavića Dragović, Ana Cmiljanić, Biljana Šćepanović, Aleksandar Milić i ona.

DRUŽENJE

Burzan-Vuksanović kaže da članovi u rad hora ulažu ogromnu ljubav, ali i dragocjeno slobodno vrijeme.

- Ne zaboravite, većina su porodični ljudi, zaposleni, pa zbilja i ovim putem zahvaljujem na podršci i razumijevanju i porodicama članica i članova hora i njihovim poslodavcima - kaže naša sagovornica.

Ona kaže da su se KIC pop

horu dešavali divni događaji, od prelijepih koncerata u Podgorici i širom Crne Gore, do onih u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Sarajevu, Puli, Konjicu, Prijepolju, Jajcu, na Tjentištu.

- Učestvovali smo na mnogobrojnim humanitarnim događajima, u domovima starih u Podgorici, Risnu i Nikšiću, kampanjama za podršku ženama u borbi protiv kancera, protiv nasilja u porodici, prikupljali pomoć za nastradale u zemljotresima u Hrvatskoj, Turskoj, Siriji – kaže Burzan-Vuksanović. Govoreći o repertoaru, navodi da ga čini više stotina pjesama iz pop-roka, kao i antifašističkih i partizanskih.

Bez dileme - antifašizam

Burzan-Vuksanović kaže da su u horu ponosni na projekat „Bez dileme – antifašizam“ koji pjevaju od 29. novembra 2017. godine, a po kojem su najviše postali popularni širom regiona i dalje ga izvode sa ponosom i radošću.

- Nestvarne su scene kada nam na tim koncertima prilaze stariji ljudi, uz riječi da su oduševljeni i srećni što su ponovo čuli te pjesme, da publika širom regiona sa nama uglas pjeva, uz aplauze, suze u očima, probuđenu nostalgiju...Vjerujte da i mi često reagujemo sa suzama – rekla je Snežana Burzan-Vuksanović. Posebno ističe da su divne scene kada u publici vide cijele porodice – od najmlađih, roditelja, do baka i đedova - da zajedno sa horom pjevaju ,,Komandanta Savu“, ,,Bilećanku“, ,,Bela, ćao“, ,,Po šumama i gorama“ i ostale pjesme iz tog repertoara. Dodaje da su, osim ogromne ljubavi kojom ih publika obasipa na trgovima, salama, binama širom regiona, dobili divne nagrade koje su zavrijedili - Plakete SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i specijalno priznanje ,,Iskra“ od Fondacije za aktivno građanstvo za građanski doprinos opštem dobru.

- To i jeste naša misija – poručuje Burzan-Vuksanović.

Ivanine lekcije

- Kroz hor je prošlo više stotina ljudi, a jezgro su uvijek činili, kao i danas - 60 horista. Probe su svakodnevne, intenzivne i duge, naročito pred velike koncerte. Inače, redovne probe su tri put sedmično, po glasovima i jedna zajednička – kaže Burzan-Vuksanović. Umjetnička voditeljka hora od septembra prošle godine je Ivana Vlajnić, koja je već nekoliko godina članica hora.

- Ivana ulaže veliku energiju, ljubav i znanje da nas 40-50, koji redovno dolazimo na probe i koje ćete slušati 1. marta, nauči i trenira da pravilno dišemo, hvatamo i trošimo vazduh po pravilima, oblikujemo usne i pravilno izgovaramo slogove pjesama, a kako većina nije znala note uporna je, a i rezultati su fantastični, da nas sve obuči da se služimo notama, pratimo partituru. Iako većina amaterskih horova na svijetu radi po sluhu talentovanih horista, dakle po pamćenju dionica koje se pjevaju, članovi KIC pop hora koriste u radu i talenat koji posjeduju i partiture i tekstove pjesama i zbilja „čuju“ i prihvataju Ivanine lekcije – rekla je Snežana Burzan-Vuksanović.

Naša sagovornica podsjeća da su tokom sedam godina rada hora promijenili četiri dirigenta - sa njima su radili Saša Barjaktarović, Petra Ivanović, Zoja Đurović i Ivana Vlajnić i naglašava da su svi oni ostavili pečat u radu sa horom

- Pošto nijesmo profitna niti komercijalna organizacija, finansiramo se od mjesečnih članarina, povremenih honorara, a kad imamo ovako specijalne datume, jubileje ili turneje, zatražimo pomoć i od prijatelja – donatora hora. I veoma smo zahvalni jer su veliki troškovi iznajmljivanja sala, tehničke opreme, LED ekrana, rasvjete, vizuelnih efekata i scenografije – rekla je menadžerka hora. Ističe da ne bi bilo ni predstojećeg 100. koncerta bez podrške kompanija i preduzeća i zahvaljuje firmama - M:tel, Cosmetics, Alliance, BI Co -

munication, Ledo, Ljetopis, Maxim Investment, Metropolis, te Privrednoj komori, Tržnicama i pijacama, Plantažama, Notarskoj komori. - Nakon našeg sedmog rođendana, odnosno 100. koncerta, obnovićemo i nekoliko novih pjesama iz antifašističkog repertoara, jer nas u maju čeka turneja u Vojvodini, a na jesen u Hrvatskoj. Podsjetiću da je ove godine 80. godišnjica oslobođenja gradova eks-Ju u Drugom svjetskom ratu, pa očekujemo pozive i iz još nekih sredina. Želja mi je da 19. decembra održimo veliki antifašistički koncert u čast 80 godina od oslobođenja Podgorice! Naša sagovornica podsjeća da su tokom sedam godina rada hora promijenili četiri dirigenta, sa njima su radili Saša Barjaktarović, Petra

Ivanović, Zoja Đurović i Ivana Vlajnić i naglašava da su svi oni ostavili pečat u radu sa horom - Slavica, Ivana, Tanja, Seka, Maja, An đ ela, H aris, Milica, Srđa, Dragan, Mišo, Irena, Dragana, Žarko i svi ostali članovi hora uvijek su raspoloženi da pomognu ansamblu kad zatreba – da poprave klimu, iskopiraju note, nađu najpovoljniju štampu za majice, čaše, cegere, da promovišu hor, donose nam nove angažmane ili dovode nove donatore i slično. Naravno, rođendani svih nas se uvijek uz pjesmu i slatko proslave i na probama... Ili, kako kažu stihovi himne hora, pjevajmo i budimo bolji ljudi, pjevajmo i volimo se – zaključuje Snežana Burzan-Vuksanović. R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

16 Poneđeljak, 26. februar 2024.

ZALJUBLJENICI U PJEVANJE I DRUŽENJE: Sa prvog koncerta hora 2017. godine VELIKA PORODICA: KIC pop hor spreman za 100. koncert

Naši košarkaši upisali prvu pobjedu u kvali kacijama za Evropsko prvenstvo

Crna Gora silna protiv Švedske

KLJUČNA POBJEDA PROTIV ŠVEDSKE: Igor Drobnjak na sinoćnjem meču

Osim Njemačke, u drugom kolu kvali kacije za EP neprijatno je iznenadila i Španija. Aktuelni prvak Evrope je u gostima poražen od Belgije 58:53. Španija je, tako, bez pobjede nakon prvog „prozora“, pošto je u prvom kolu kod kuće poražena od Letonije (75:79)

Nošeni sjajnom podrškom pune „Morače“, „crveni“ su slavili protiv Skandinavaca sa 95:70, u drugom kolu grupe B. Sa izuzetkom prvih sedam minuta, i malih padova u nastavku meča, Crna Gora je kontrolisala igru i rezultat protiv Švedske i zasluženo stigla do prve pobjede u ovim kvalifikacijama, i to ubjedljivo, što može biti veoma važno u konačnom poretku. Posebno nakon neočekivanog poraza Njemačke u Bugarskog (67:62), nakon kojeg su sve četiri selekcijue izjednačene sa istim skorom (1-1) nakon pr-

vog „prozora“ kvalifikacija. Crna Gora naredne mečeve igra tek u novembru, kada će se dva puta sastati sa Bugarskom, i od epiloga tih mečeva će umnogome zavisiti peti plasman Crne Gore na Eurobasket.

ŠVEDSKA PRIPRIJETILA

NA STARTU

Pet pogođenih trojki, iz 10 pokušaja, omogućili su Švedskoj da češće bude u vođstvu u prvoj četvrtini, najviše sa šest poena, koliko je bilo na pet minuta i 42 sekunde prije kraja kvartala (14:8). Gosti su posljednje vođstvo ne samo u ovoj četvrtini, nego i na meču, imali nakon sedam minuta igre, kada je Ramšted pogodio sa perimetra za 19:17. Naša

selekcija, u kojoj je Marko Simonović zaradio dvije lične greške već nakon 39 sekundi igre, pa je morao van terena, ali ga je odlično zamijenio Zoran Nikolić (osam poena, dva skoka i asistencija u ovoj dionici), je, međutim, bolje odigrala posljednja tri minuta, posebno u odbrani. Serijom 8:0, „crveni“ su poveli 25:19, imali su „plus šest“ i na 27:21, ali je Endžije trojkom prepolovio minus za goste (27:24).

Cra Gora je u prvih 10 minuta imala bolje procente šuta za dva (66,7 – 42,3 odsto) i tri poena (60 – 50 odsto), više asistencija (6-4), ukradenih lopti (2-1) i manje izgubljenih (2-3), dok su Šveđani imali bolji skok (9-5), posebno ofanzivni (4-1).

Početak drugog poluvremena je nagovijestio konačan epilog. Crna Gora je sa šest uzastopnih poena povela 34:26 i natjerala selektora gostiju na tajm-aut. Švedska je prve poene u ovoj četvrtini ubacila nakon tri minuta i 27 sekundi, nakon čega je Radović uzeo minut odmora, ali više zbog prethodnog nerezonskog promašenog šuta za tri poena Simonovića. Sa pet poena Ramšteda, Švedska je prišla na posjed minusa (34:31), što je „prodrmalo“ naše košarkaše, koji su od tog trenutka zaigrali mnogo bolje u oba pravca, pa su gostima do odmora dozvolili svega šest poena, i to samo jedan koš iz igre, posljednji u četvrtini, kojim

87% (23-20)

71%

(20-9)

(6+29)

Popović

Anderson 3

Ramšted 10

BOŠKO RADOVIĆ:

Pokazali smo karakter

Selektor Crne Gore Boško Radović čestitao je svojim momcima na pobjedi, ali i Švedskoj na tvrdom meču. - Mi smo večeras, stvarno, bili bolja ekipa. U prvoj četvrtini smo imali problema u odbrani, Šveđani su pogodili šest trojki, a nakon toga, do kraja meča, još tri. Poslije smo uspostavili odbranu, ono što smo dogovarali u pripremi za ovaj meč. Ono što je najbitnije, iz veoma loše utakmice protiv Njemačke, gdje nijesmo bili mi, pokazali smo večeras karakter. Momci, od prvog do posljednjeg, pokazali su kako treba da se igra i kako mi igramo. Pobjeđivali ili gubili - igramo srcem, snažno, koliko nam kvalitet dozvoljava, posebno kad nam nedostaju igrači vrhunskog kvaliteta. Tako smo igrali večeras – rekao je Radović i pohvalio predstavu u „Morači“.

- Zahvalio bih posebno publici. Trebala nam je puna „Morača“, iako Švedska u javnosti ne djeluje kao atraktivan protivnik. Nadam se da će i svakog sljedećeg puta biti kao večeras – dodao je Radović.

PERI: Hvala KSCG što vjeruje u mene

- Hvala im što vjeruju u mene i što su me stavili u poziciju da vodim ovaj tim. Nije lako dolaziti sa raznih strana na ove „prozore“ i učiniti da budeš mentalno fokusiran da budeš u situaciji da doprineseš da tvoje zemlja bude uspješna u ovim „prozorima“. Zato tome pristupam maksimalno ozbiljno i sa dužnim poštovanjem. Što se utakmice tiče, imali smo drugačiji pristup u odnosu na meč u Njemačkoj, bili smo agresivni, držali smo se plana igre tokom 40 minuta i iskoristili smo podršku sa tribina. Teško nas je pobijediti kod kuće, posebno ako smo u igri 40 minuta, i ponosan sam na ekipu kako je reagovala na poraz u Njemačkoj – rekao je Peri.

je Ramšted smanjio prednost Crne Gore na 50:37, nakon što je prije toga Simonović prije toga pogodio za, to tog trenutka, maksimalnih 15 razlike (50:35).

Ovakav rezultat je bio i posljedica boljeg skoka Crne Gore, koja je na polovoni meča imala četiri uhvaćene lopte više od gostiju (17-13), i dalje bolje procente šuta, više poena iz reketa (16-10), iz kontranapada (9-0) i nakon izgubljenih lopti protivnika (11-4).

ODLUKA U 3. ČETVRTINI Kendrik Peri je na početku drugog poluvremena digao publiku na noge, sa šest uzastopnih poena, od čega je drugi koš postigao zakucavanjem nakon što je ukrao loptu, a onda je trojkom donio „plus 20“ (57:37), nakon minut i 48 sekundi igre u ovom dionici. Raspucao se i Emir Hadžibegović, za kratko vri-

jeme je upisao osam poena, odnosno dvijne trojke, a drugu za maksimalnih 21 razlike (64:43), sredinom kvartala. To nije obeshrabrilo Šveđane, koji su serijom 9:0 prepolovili minus (64:52), ali je post naše selekcije u napadu prekinuo trojkom Simonović, iz trećeg pokušaja, za 67:42, nakon čega su Peri i Igor Drobnjak trojkama omogućili „crvenima“ da pred posljednju četvrtinu imaju sigurnih 18 poena prednosti (75:57). Crna Gora je u posljednjoj četvrtini rutinski sačuvala veliku prednost, koja je bila najveća na kraju meča. Crnu Goru su predvodili Kendrik Peri sa 18 poena i pet asistencija, Marko Simonović sa 16 poena i osam skokova, Vladimir Mihailović sa 13 poena i Emir Hadžibegović sa 11 poena. Bara Endžije je sa 15 poena bio najbolji u švedskom timu. S. JONČIĆ

17 Poneđeljak, 26. februar 2024. Arena Košarka

95 70

D. MALIDŽAN

Borg

Markuson

Endžije

IlićMihailović 13 Hadžibegović 11 Slavković 6 Radončić 7 Simonović 16 Radović 6 Nikolić 8 Drobnjak 6 Huk

4 ŽugićPeri 18

8 Terins -

2 Spiers 5 Gadefors 10 Pancar 13 Lofberg 2 Bangala 2

Sudije: Konde, Aunkrogers i Olio

Dvorana: ,,Morača“. Gledalaca: 5.000.

45%

64%

43%

29%

(27:24, 23:13, 25:20, 20:13)

(34-24)

1 za 2 za 3

(26-17)

(30-13)

(31-9)

Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi 35

2 17 7 13 24 28 (12+16) 1 12 4 12 23

Skokovi

Košarkaši Crne Gore ispunili su cilj za prvi „prozor“ kvalifikacija za Eurobasket: Nakon ubjedljivog poraza u Njemačkoj, za izabranike Boška Radovića je bilo ključno da protiv Švedske odbrane teren i uradili su to na veoma dobar način.

Kendrik Peri je čestitao Švedskoj na velikoj borbi, a prije komentara o utakmici je ponovo izrazio zahvalnost Košarkaškom savezu Crne Gore.

Balkansko prvenstvo za seniore u karateu

Crna Gora bez premca

PODGORICA – Karate reprezentacija Crne Gore posljednjeg, trećeg, takmičarskog dana seniorskog prvenstva Balkana u Podgorici osvojila je tri zlatne medalje i nastup na šampionatu završila kao prvoplasirana u generalnom plasmanu.

Crnogorski karatisti do prvog mjesta došli su sa sedam zlatnih, jednom srebrnom i tri bronzane medalje. Prvaci Balkana posljednjeg dana šampionata postali su muški i ženski kata timovi i muški tim u borbama. Na korak od pobjedničkog postolja bio je i ženski tim u borbama, ali je izgubio meč za medalju. Muški kata tim, u sastavu Vladimir Mijač, Kenan Nikočević, Arijan Kočan i Nikola Milić, u finalu pobijedio je Tursku 25,70 – 24,40. Prethodno je slavio i protiv Srbije 24,90 – 23,30 i treći put uzastopno došao do zlatnog balkanskog odličja.

- Zlatna medalja i titula prvaka Balkana predstavlja sjajnu uvertiru za Evropsko prvenstvo u Zadru. Forma ide uzlaznom putanjom, nadam se da će nas i zdravlje poslužiti – rekao je Mijač.

Ženski tim, za koji su nastupali Mila Mraković, Maša Đukanović i Džena Canović, u finalu pobijedio je Srbiju 24,40 –23,70. U polufinalu crnogorski trio eliminisao je Bosnu i Hercegovinu 23,70 – 23,10.

- Ostvarile smo veliki uspjeh. Zlatna medalja biće nam veliki podstrek za još jači rad, kako bismo još spremnije dočekale naredna takmičenja

– istakla je Canović. Muška ekipa do zlatne medalje došla je pobjedom protiv Srbije 3:1. Ekipa u sastavu Nenad Dulović, Nikola Malović, Nemanja Mikulić, Emre Saljiu, Nemanja i Lazar Jovović i Lazar Potpara, prethodno je slavila protiv Hrvatske 3:2 i Turske 3:0.

- Čestitke momcima na izvanrednom rezultatu. Postali smo prvaci Balkana, a o veličini ostvarenog rezultata najbolje govori činjenica da smo pobijedili Hrvatsku, prvaka Evrope, a u finalu Srbiju, koja je prošle godine bila šampion Balkana – istakao je Malović. Ženska ekipa u borbama, za koju su nastupali Vasilisa Bujić, Ana Drašković, Milena Jovanović i Dragana Konjević, eliminisala je na startu Tursku, dok je u meču za finale izgubila od Hrvatske. U meču za medalju nijanse su odlučile u korist selekcije Kosova. Zlatne medalje prije dva dana su osvojili Ognjen Bjelajac (do 60), Nenad Dulović (do 67) i Nemanja Mikulić (do 75), a u petak Vladimir Mijač u katama. Srebrni je bio Nikola Malović (do 84), dok su bronzane medaje osvojili Ognjen Otašević (do 60), Nemanja Jovović (preko 84) i Milena Jovanović (preko 68).

Uspješan nastup imao je i Igor Dijanić, koji je u konkurenciji veterana preko 45 godina (kategorija preko 85 kilograma) osvojio bronzanu medalju. Šampionat je okupio je 298 takmičara iz 12 država članica Balkanske karate federacije. R. A.

Talentovanu golmanku Rudara Andreu Škerović operacija prednjih ukrštenih ligamenata neće zaustaviti u namjeri da ostvari snove

Nije smak svijeta, vidim sebe jaču i bolju

PODGORICA – Andrea Škerović je dan nakon operacije prednjih ukrštenih ligamenata iz Zagreba stigla kući.

Izuzetno talentovana golmanka Rudara, koja je stigla da upiše nastupe u Ligi šampiona, debituje za prvi tim Budućnost Bemaksa i nosi dres reprezentcije Crne Gore, dan kasnije je krenula sa fizioterapeutom Hamzom Mehovićem u oporavak. Poslije 23 dana „krvavog“ rada kaže da je svaki korak koji je do sada napravila kao svjetlosna godina. Može slobodno da kaže da je „obrnula igricu“ u februaru, koji je bio šokantan, bolan, stresan, ali i mjesec koji je pokazao put kojim treba i želi da ide.

- Odmah sam krenula sa opo-

Jesi li veliki radnik? – Zavisi koga pitate. Ne bih rekla da neradnik može ovako da gura nakon operacije

ravkom. Duži period sam imala problema sa koljenom i mogla sam da pretpostavim šta me čeka, ali, realno, za te stvari nikad niko nije spreman. Sumnjala sam, ali sam nastavljala dalje i ubjeđivala sebe da mi nije ništa – kazala je mlada, 19-godišnja golmanka. Nije svejedno ni kada se trn u prst „zabije“, ali je Škerović brzo prihvatila istinu i još brže završila na operacionom stolu. Operacija je bila uspješna, a bolovi nesnosni.

- Daleko od toga da nije bilo teš-

ko. Od bolova nisam mogla da zaspim. Mislim da sam primila tri boce za bolove i kada sam malo sna uhvatila, već sam bila u autu sa tatom na putu za Podgoricu. Puna je optimizma. Razmišlja od dana do dana, a sa svakim odlaskom na terapiju je bliža povratku na teren. - Ne bih krenula sa oporavkom da nijesam ubijeđena da mogu sve da postignem. Ništa mi nije teško, nemam nikakve dileme, idem na terapije koje traju od tri do četiri sata, a poslijepodne kod kuće radim sve što je potrebno za oporavak. Eto, uspjela sam, kada su bolovi nestali, da dođem do dvorane i gledam mečeve moje ekipe protiv

Tivta i Budućnosti II. Imam samo problem, ako je to problem, što mi fali sport. Imala sam želju sa tribina da uskočim na

teren na prošloj utakmici. Ali, sve je to prirodno, i to da sebe obuzdam.

Cilj je da što prije uđe u teretanu.

- Nadam se da će i taj dan da dođe što prije. Iskreno, jedva čekam.

Do tada, radi vrijedno, čita, uči – student je na UDG – smjer psihologija, gleda serije… - Sada imam vremena za sve. Za učenje najviše, a inače obožavam psihologiju i nisam slučaj-

Liverpulu trofej, Čelzi dežurni gubitnik

Treći uzastopni meč Liverpula i Čelzija u borbi za trofej završen je pobjedom ,,redsa“, treći put zaredom bilo je 0:0 u regularnom toku, ali ovog puta odluka nije pala u penal seriji.

Takav scenario spriječio je Virdžil van Dajk u 118. minutu, kojem je bilo ,,suđeno“ da odluči sjajan meč na ,,Vembliju“ u finalu Liga kupa.

U 60. mu je poništen pogodak glavom jer je Endo bio u ofsajdu prije nego se našao u duelu

sa Kolvilom – time je, po procjeni glavnog sudije nakon asistencije iz VAR sobe, uticao na pogodak jer je onemogućio defanzivca Čelzija da isprati Van Dajka u nastavku akcije. Da nije VAR tehnologije, niko na svijetu ne bi primijetio taj ,,sporni“ trenutak.... Prštalo je na kultnom engleskom stadionu, Liverpul je oštećen u prvom poluvremenu kada Kaisedo nije kažnjen zbog neopreznog i grubog starta na Gravenberhu, a šansi je bilo na obje strane – sjajni su bi-

SERIJA A (26. KOLO): Šampionu bod protiv Kaljarija, dva gola Vlahovića u trijumfu Juventusa

Interov poker protiv Lećea

PODGORICA – Inter gazi u Seriji A – juče je osvojio tri boda protiv Lećea, a nakon 1:0 u prvom poluvremenu, tim iz Milana je za 14 postigao još dva gola. Konačan rezultat – 4:0 pokazao je da Inter i na rezerviste, jer je Simone Inzagi odmarao nekoliko standardnih igrača, može da računa.

Inter je sve bliži tronu, a aktuelni šampion Napoli je u velikoj krizi i igre i rezultata. Odigrao je samo 1:1 sa Kalja-

rijem u gostima, a gol za remi na Sardiniji je postigao Angolac Zito Luvumbo. Domaćinu bod puno znači za ostanak, ali i za samopouzdanje jer je Kaljari prekinuo niz od šest mečeva bez pobjede. Gosti su bili bliži pobjedi, u 65. minutu Viktor Osimen je pogodio za 1:0, a u sudijskoj nadoknadi promašili su nekoliko dobrih šansi da uvećaju prednost i riješe pitanje pobjednika.

Ali, kada šampion nije znao da iskoristi dobre prilike, uslijedila je kazna – u 96. minutu

domaćin je pogodio i proslavio veliki remi.

I Juventus je u nadoknadi vremena stigao do gola za tri boda. Brži od pištaljke je bio Danijel Rugani koji je na asistenciju Dušana Vlahovića pogodio za 3:2. Frozinone je bio odličan protivnik, ali ekipa iz Torina je juče imala raspoloženije napadače, poput Vlahovića koji je u prvom poluvremenu postigao dva gola. Vlahović je na posljednjih devet utakmica postigao osam golova za Juventus. R. A.

li golmani Keleher i Petrović Činilo se da će meč otići u penale, ali je u smiraj meča na centaršut Harvija Eliota najbolji u skoku bio Van Dajk i donio trofej Liverpulu – rekordni 10. u Liga kupu, a prvi nakon što je JirgenKlop objavio da će na kraju sezone napustiti klub iz grada Bitlsa. Harizmatični Njemac imao je mnogo odsutnih igrača, u produžecima je igralo nekoliko mladih igrača, zbog toga je pobjeda i slađa. - Trebale su nam svježe no-

ge. Oni su bili svježi, ali mladi, ipak, odradili su posao vrlo dobro. Dugo treniraju s nama i znaju tačno što nam treba. Što reći i za Harvija Eliota i njegovih 120 minuta, Endo je dočekao ceremoniju ,,ukočenih“ nogu. I Konor Bredli je bio tako dobar, a tek Keleher. Imamo najboljeg golmana na svijetu i najbolju rezervu – oduševljen je bio Klop. - Ono što se ovdje dogodilo je apsolutno suludo, ovaj tim je pun karaktera. Mnogo sam ponosan što sam dio ovoga – do-

EPCG Superliga za odbojkaše

Prvijenac

PODGORICA – Dva od tri meča posljednjeg kola ligaškog dijela EPCG Superlige za odbojkaše donijela su siguran trijumf Jedinstva i prvu pobjedu Lovćena u sezoni. Bjelopoljci su potvrdili mjesto u plej-ofu, do kog su ranije stigli i odbojkaši Mornara, a Lovćen i Galeb Liko Soho Group završili su sezonu. Ligaški dio prvenstva zaključiće derbi između Budve i Budućnosti, u četvrtak, nakon kog će biti poznati parovi doigravanja.

18 Poneđeljak, 26. februar 2024. Arena Sportski miks

ARHIVA

PRIVATNA

KSCG

LIGA KUP ENGLESKE

X/INTER X/LIVERPOOL FC

Škerović i Mehović na jednoj od terapija

no upisala ove studije. U suštini, zaokupirana sam čitav dan. Svakodnevno dobija podršku. - Ne fali. Imam baš onoliko koliko treba. Ne bih mogla sama kroz sve ovo da prolazim. A koliko će sada biti pametnija, spremnija, možda drugačija kada se vrati na teren.

- Zdravlje ću više da poštujem, a potrudiću se da budem psihički i fizički na sto posto kada se vratim rukometu. Želje za budućnost čuva.

Motivišu je i vjeruje da će ono što je zacrtala ostvariti. Ne zaboravlja na lijepa vremena u reprezentaciji, Rudaru, prvom timu ,,plavih“ – na nastupe po Evropi. - Davno sam rekla da je čast i privilegija igrati za reprezentaciju. Nastupi za Rudar, prvi tim, utakmice po Evropi su najbolji podsticaj za dalje. Cilj je da se vratim najmanje na isti nivo. Slušala je priče da je talentovana. Da je ispred nje buduć-

dao je Njemac. U ,,plavom dijelu“ Londona tuga – Čelzi je prvi klub koji je

izgubio šest uzastopnih finala u kupovima, po tri u FA i Liga kupu. Ne. K

nost o kojoj se sanja. Ali, kaže da nije letjela.

- U neku ruku sam izgubila osjećaj da sam talenat. Pokušavam da pređem taj nivo –što prije. Ne želim da se zadržim samo na riječima ,,ona je talentovana“.

Golmani su čudna fela, zar ne?

- Jesu, jesu – a ko kaže drugačije, ne govori istinu. Nema straha šta će dalje nakon oporavka. Kada krajičkom oka pogleda u budućnost, vrati je sadašnjost koja je najvažnija. Tek je krenula u priču oko oporavka i ne želi ništa da preskoči.

- Generalno je važno da ispratim sve ono što se od mene traži. Hamza, kao i svi naši fizioterapeuti, rade posao najbolje što znaju i mogu. A budućnost? Ne pitam se mnogo, imam želje, nadam se da ću ih ostvariti. Porodici duguje mir. Podrška je bezgranična.

- U suštini je njima teže. Vidim da su njihove brige veće. Lično sam u sve ovo ušla bez opterećenja, voljela bih što brže da se oporavim, a kada pokušam da požurim, oni su tu da me uspore. Realno, nije ovo smak svijeta, spremna sam jer sam i kroz karijeru gledala proces opravka kod nekih igračica. Inače, rukomet je moj izbor. Kada sam odbojku stavila u drugi plan, rukomet je zaokupirao moju glavu – jasna je mlada golmanka. Sada može više da se posveti teoretskom dijelu rukometa.

- Ima nešto i u gledanju sa strane. Uvijek je dobro gledati nekoga ko ima iskustva.

A. MARKOVIĆ

„Lavice“ se okupljaju danas za dvomeč sa Srbijom u kvalifikacijama za EP

Favoriti za prvo mjesto u grupi

PODGORICA – Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore okupiće se danas za dvomeč sa Srbijom koji je zakazan za četvrtak (Zrenjanin) i neđelju (Podgorica). pitanju su kvalifikacioni dueli za Evropsko prvenstvo koje će se u novembru održati i Austriji, Mađarskoj i Švajcarskoj. Naše đevojke su u prethodnim kolima bile bolje od Turske (39:23) i Bugarske u gostima (34:20).

Na čelu su grupe 6, a sa nova

dva trijumfa osigurale bi prvo mjesto i lakši žrijeb za novembarske obaveze. Srbija ima bod manje.

Biće to, ujedno, i prvo okupljanje nacionalnog tima od Svjetskog prvenstva kada su osvojile sedmo mjesto. Selektorka Bojana Popović objavila je spisak na kojem se nalazi 21 igračica, a okosnicu čine one koje su osvojile sedmo mjesto na decembarskom Svjetskom prvenstvu. Nekoliko djevojaka ponovo je na spi-

sku i konkurisaće za mjesto u timu za predstojeći dvomeč. To su krila Nađa Kadović, Dijana Ujkić, bekovi Vanesa Agović i Ilda Kepić. Selektorka, kao ni za SP, nije pozvala Milenu Raičević Na spisku za mečeve sa Srbijom su: (golmanke) Marina Rajčić, Anastasija Babović, (krila) Ivona Pavićević, Dijana Mugoša, Nađa Kadović, Nina Bulatović, Dijana Ujkić, Anastasija Marsenić, (bekovi) Itana Grbić, Matea Pletikosić, Đurđina Malović, Tanja Ivanović, Jelena Despotović, Nada Ćorović, Vanesa Agović, Ilda Kepić, Jelena Vukčević, Nikolina Marković, (pivoti) Tatjana Brnović, Bobana Klikovac, Ivana Godeč A. M.

Kadetkinje sa Italijom i Kosovom danas otvaraju Mediteransko prvenstvo u rukometu

Vidjeće se dometi talentovane generacije

PODGORICA – Kadetska reprezentacija Crne Gore (rukometašice do 16 godina) danas će protiv Italije (11.30 h) i Kosova (19.45 h) u dvorani „Voco“ otvoriti 17. Mediteransko prvenstvo za rukometašice.

Generaciju igračica rođenih 2008. i 2009. godine predvode treneri Miloš Perović i Bobana Krstović, a stručni savjetnik je Dobrislav Vujović Na spisku su: Maša Dubljević, Mia Vuksanović, Ivana Kne-

žević, Maša Ulićević, Ksenija Petrušić, Nejla Hodžić, Andrea Jovanović , Anđe -

lina Orbović, Anđela Vujović, Mia Ulićević, Anđela Pejović, Ivana Savić, Andrea

Dragnić, Mima Burzanović, Ksenija Nikčević, Martina Knežević, Ivona Bojanović i Anica Filipović Na ovom takmičenju, čiji je domaćin Rukometni savez, osim Crne Gore učestvovaće još Italija, Kosovo, Hrvatska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Turska.

U preliminarnoj rundi sve reprezentacije će međusobno odmjeriti snage, nakon čega, posljednjeg dana takmičenja, u subotu, slijede mečevi za konačan plasman. A. M.

odbojkaše (10. kolo)

Lovćena na kraju

Budva pred taj meč ima bod više od Podgoričana.

Nakon što je u prethodnom kolu nanijelo prvi poraz Budvi (3:0), Jedinstvo je ligaški dio završilo pobjedom u Baru nad Galebom sa 3:0 (25:11, 25:13, 25:21) za potvrdu trećeg mjesta pred plej-of.

Bjelopoljce je do pobjede predvodio reprezentativni srednji bloker Nikola Đurović sa 13 poena, a u gostujućem sastavu šest poena osvojio je Stefan Femić, po pet kapiten Milan Rovčanin, kao i Sr-

đan Petrović i Vladan Stojanović. U domaćem sastavu najefikasniji sa sedam poena je Filip Milić, Dario Karanikić osvojio je pet. U drugom meču dana u barskoj ,,Topolici“, Lovćen je upisao prvijenac jer je slavio protiv Mornara sa 3:1 (20:25, 25:23, 25:18, 26:24). Ponovo je najbolji poenter cetinjskog tima bio Konstantin Todoraško, koji je meč završio sa 18 poena, a sjajno su ga ispratili Strahinja Martinović i Petar Vukčević sa po 13 poena.

Prva SBbet liga za rukometašice

Zeta slavila u Nikšiću

PODGORICA – U posljednjem meču 13. kola SBbet Prve lige za rukometašice Zeta je u gostima savladala Nikšić 31:28. Domaće su posljednji put u 35. minutu uspjele da izjednače (15:15), u 56. su prišle na dva gola minusa, ali gošće nijesu dozvolile preokret.

Tamara Džarić sa 11 golova vodila je Zećanke do pobjede, Jelena Kukuličić (bez promašaja) i Nikoleta Babić dale su pet golova, a u domaćem timu Marija Terzić je bila najefikasnija sa 12. Ksenija Seku-

lić je pogodila osam puta, uz tri asistencije. U ranije odigranim utakmicama Rudar je savladao Budućnost II 31:19, Mornar 7 je slavio u gostima kod Ulcinja (26:19), a do bodova kod kuće stigao je Tivat protiv Levalee 2010 (31:26). Nakon 13 odigranih kola Rudar je lider bez poraza, Tivat je drugi sa učinkom od devet pobjeda i četiri poraza, treća je Budućnost Bemaks II sa porazom više, Levalea je četvrta, Zeta peta, Mornar 7 je šesti, Ulcinj pretposljednji, a Nikšić posljednji. A. M.

19 Poneđeljak, 26. februar 2024. Arena Sportski miks

Jelena Despotović Na drugoj strani, Aleksandr Belnitski je bio najbolji sa 17 poena, Mihajlo Grupković je dodao 14, a kapiten Zdravko Gojković 10. Mornar je pretrpio šesti poraz u sezoni, koji nije uticao na četvrto mjesto na tabeli. S. J.

Dečić propustio šansu za povratak na prvo mjesto

Fudbaleri Dečića propustili su šansu da prvi put u 2024. godini dođu na lidersko mjesto Meridianbet Prve crnogorske lige – tim Milorada Pekovića igrao je 1:1 sa Petrovcem.

Tuzani su ostali drugi, ali su napravili mali pomak jer su zaostatak za ekipom Budućnosti smanjili na bod. Aktuelni šampion u subotu je deklasiran na gostovanju Rudaru (3:0). Po lošem terenu OFK Titograda bilo je malo dobrog fudbala, a prvu veliku šansu imao je Dečić u 38. minutu kada je nakon odbitka lopta došla do Đoljaja koji je snažno šutirao, ali je Kordić paradom sjajno intervenisao.

Minut kasnije golman gostiju je ,,boksovao“ loptu poslije nezgodnog udarca Božovića iz slobodnog udarca, da bi u 42. zaprijetio i Petrovac – Bakić je s oko 13 metara iskosa šutirao pored stative.

Dečić je u 58. umalo ,,poklonio“ pogodak ekipi Nenada Brnovića. Preciznije, vezista Augusto napravio je krupnu grešku jer je pred svojim šesnaestercem odigrao ,,popreč-

nu“ loptu koju je presjekao Babić – kiks Brazilca odličnom intervencijom neutralisao je golman Nikić, a nakon toga umalo je Milić postigao autogol... Odlično se po Tuzane završila ta neprijatna i konfuzna situacija, ali im se mreža, ipak, zatresla 12 minuta kasnije.

Odbrana Dečića neuspješno je probala da napravi ofsajd zamku, DaniloPešukić centrirao s desne strane, a Slobodan Babić između dva štopera pogodio glavom. Trener domaćih Milorad Peković prethodno je napravio dvije izmjene, a 11 minuta nakon gola Petrovca i treću, koja

Sutjeska uzela samo bod iz dva meča druge polusezone

Arsenal nerješiva enigma

NIKŠIĆ – Ko zna koji put ove sezone, fudbaleri Sutjeske imali su prednost i ispustili je u finišu meča. To, možda, i najmanje čudi kada se zna da su ugostili Arsenal, ekipu s kojom su od proteklog ljeta već dva puta remizirali.

Imali su izabranici Dragana Mijanovića inicijativu, pogotovo u drugom poluvremenu, stvarali izglednije prilike, ali nijesu zadržali koncentraciju na potrebnom nivou do kraja meča i gosti su to iskoristili da izjednače na 1:1.

Sutjeska je nakon toga imala nekolika zicera, ali rezultat se nije mijenjao. No, zahvaljujući ne baš sjajnom učinku najvećih konkurenata „plavo-bijeli“ su zadržali mjesto u gornjem dijelu tabele, pa im još nije tako nedostižna treća pozicija i mjesto koje ih vodi na evropsku scenu, a to će, bar kako sad stoje stvari, biti najveća ambicija u ovom šampionatu, bez obzira na to što su prije početka sezone najavljivali da će se boriti za titulu.

Pomoćni trener Nikšićana BorisMiličković svjestan je da su imali šansu u određenom momentu, da je nijesu iskoristili i zbog toga ostali bez sva tri boda.

- U fudbalu to obično tako i biva, stigne vas kazna. Ne smijemo zanemariti ni prilike našeg tima nakon što je bio izjednačen rezultat, ali golman gostiju se istakao i ponajviše zahvaljujući njemu podijelili smo bodove – kratko je prokomentarisao

meč Boris Miličković. Već za dva dana Sutjeska će imati priliku da popravi utisak iz prethodnih susreta, računajući i one koji pripadaju jesenjem dijelu polusezone, a snage će odmjeriti s Jedinstvom. Ra. P.

se najviše i isplatila jer je Iljir Camaj izjednačio tek što je ušao u igru – Bojan Matić se zagradio i okrenuo kod gol-aut linije i u srcu šesnaesterca pronašao dvadesetsedmogodišnjeg kolegu iz napada. Matić u dva meča CFL nakon dolaska ove zime ima učinak od dva pogotka i jedne asisten-

cije, ali je ekipni učinak ,,mršav“, iako je remi protiv Budućnosti prethodnog vikenda bio prihvatljiv nakon zaostatka od 2:0. S druge strane, Petrovac je uknjižio četiri boda u dvije utakmice u 2024. i trenutno je šesti na tabeli. U narednom kolu, u srijedu,

Teren Titograda. Gledalaca: 300.

Sudija: Radoje Pajović (Podgorica)

Golovi: 0:1 Babić u 70, 1:1 Camaj u 83. Žuti kartoni: Milić, Bajović (Dečić), Franeta, Bakić, Babić (Petrovac)

LISTA STRIJELACA

14 – Korać (Jedinstvo)

10 – Đorđević (Arsenal*)

7 – Maraš (Mladost DG)

6 – Mrvaljević (Budućnost*), Božović, Šarkić (Dečić), Tošković (Jezero*), Babić (Petrovac)... *napustili ove timove i 1. CFL nakon jesenje polusezone

Petrovac će dočekati Rudar, Dečić će gostovati Mladosti Donja Gorica. N. KOSTIĆ

Budućnost deklasirana u Pljevljima, u dva meča uzela samo bod

Rezultatski ,,šamar“ u subotu, pa dan kasnije malo osmijeha na licima fudbalera Budućnosti – nakon debakla na gostovanju Rudaru i poraza od 3:0 ,,plavi“ su strahovali da će izgubiti prvu poziciju, ali je Dečić remijem sa Petrovcem uspio samo da priđe na bod.

To što je ostao lider, međutim, ne treba da zavara podgorički tim. Izdanje iz Pljevalja je za svaku kritiku jer ,,plavi“ pod Golubinjom nijesu pokazali ništa što treba da krasi šampionski tim. Naročito jer su za rivala imali tim koji je do subote bio posljednjeplasirani.

- Čestitam Rudaru na zasluženoj pobjedi i želim im mnogo sreće u nastavku prvenstva. Znali smo, a i govorili prije utakmice da pozicija na tabeli i dosadašnji rezultati ne oslikavaju kvalitet Rudara i to smo nažalost osjetili na svojoj koži - rekao je MladenMilinković, trener Budućnosti.

- Nijesmo bili ubjedljivi, to malo šansi što smo stvorili nijesmo uspjeli da realizujemo, tako da možemo samo da čestitamo protivniku. Aktuelni prvak je na ,,proljećnoj“ premijeri prokockao 2:0 protiv Dečića, šest dana kasnije pokazao je brojne slabosti. Tokom zime su stigla – za crnogorske prilike – zvučna pojačanja, ali očigledno da nije sve

Upozorenje za šampiona

posloženo kako treba. Makar za sada... - Iskreno, nijesmo se nadali početku kakav smo imali u uvodna dva kola. Mislio sam da rezultat iz prvog kola neće ostaviti posljedice na ekipu, ali očigledno je da sam se prevario. Dosta su nas poljuljala dva izgubljena boda protiv Dečića nakon sjajne igre u prvom poluvremenu, ali na nama je da se što prije vratimo u norma-

lu i pobjedama jer samo tako možemo ostvariti svoje ciljeve - poručio je Milinković pred duel sa Jezerom u srijedu. Zanimljiva je bila jučerašnja objava kapitena Petra Grbića na Instagramu – fotografija trenera Milinkovića i na njoj dodata kruna iznad glave srpskog stručnjaka. Ako kapiten prenosi glas cijele ekipe, onda šef struke očigledno ima njeno povjerenje. Ne. K.

20 Poneđeljak, 26. februar 2024. Arena Fudbal

BABOVIĆ

FSCG

Ujkaj Đeljaj Bajović Augusto

Abdulahi

Matić

Dedić Franeta Sekulić Sesaj

Popović Đuričković (od 74. Basrak) Bakić (od 90+3. Adžović) Perović (od 74. Carević) Babić (od 90+3. Bašić) Dečić 1 Dečić Petrovac 1 Petrovac 00 MERIDIANBET 1. CFL (21. KOLO): Petrovac zaustavio Tuzane

Rezultati i tabela Dečić – Petrovac 1:1 Rudar – Budućnost 3:0 Mladost DG – Mornar 1:2 Jezero – Jedinstvo 0:3 Sutjeska – Arsenal 1:1 1. Budućnost 21 11 7 3 40:26 40 2. Dečić 21 11 6 4 29:19 39 3. Mornar 21 8 9 4 24:21 33 4. Sutjeska 21 6 11 4 26:20 29 5. Jezero 21 7 8 6 23:22 29 6. Petrovac 21 5 11 5 24:23 26 7. Arsenal 21 5 10 6 26:28 25 8. Jedinstvo 21 5 6 10 27:35 21 9. Rudar 21 5 3 13 13:26 18 10. Mladost 21 4 5 12 23:35 17 U narednom kolu (28. februara) sastaće se: Jedinstvo – Sutjeska, Mladost DG – Dečić, Petrovac – Rudar, Mornar –Arsenal, Budućnost – Jezero.

Nikić Drešaj Milić

(od 81. Camaj) Božović

(od 66. Gavrić) Đoljaj (od 59. Šarkić)

Kordić Pešukić

(od 46. Zvrko)

Mladen Milinković, trener Budućnosti Sutjeska bez pobjede u dva proljećna kola D. MALIDŽAN Detalj sa meča

DRAGOJE ŽIVKOVIĆ O DOPRINOSU CRNOJEVIĆA U IZGRADNJI CRNOGORSKE DRŽAVE

Nakon uspostavljanja vlasti u Skadru, shodno odredbama ugovora o miru (1479), Turci su jakim snagama napali teritorije Ivana Crnojevića. Crnogorci su pružili žestok otpor i sigurno nijesu dozvolili turskim snagama da prodru dublje u planinski podlovćenski kraj. Bliži podaci o borbama s Turcima, koje su trajale oko dvije godine, nijesu poznati. Otud u istorijskoj nauci postoje samo hipotetična mišljenja da su Turci zagospodarili i podlovćenskim dijelom Ivanove zemlje, za što nema potvrde u istorijskim izvorima. Naprotiv, posredni argumenti (kao što je onaj da je turska posada jedino uspjela da se stalno učvrsti u Žabljaku), pokazuju da je podlovćensko područje države ostalo trajno slobodno. Istoričari, međutim, „pad“ Crne Gore dovode u vezu s Ivanovim napuštanjem zemlje, u drugoj polovini 1479. godine, i odlaskom u Italiju. Ali, postavlja se pitanje na koje su pisci istorije Crne Gore izbjegavali da odgovore na pravi način. Ono glasi: zašto Ivan nije otputovao u Veneciju, koja je po ugovoru što ga je s njim imala, bila obavezna, ako se nađe pritiješnjen od turske strane, da mu obezbijedi utočište i izdržavanje s vlastelom i cijelom porodicom? Neodoljiv je utisak da je Ivan bio veoma razočaran separatnim mirom o predaji Skadra Turcima, koji je Venecija, ne obavještavajući crnogorskog gospodara, potpisala sa sultanom. Mletački izvori, iz razumljivih razloga, to prećutkuju. Ali, sama činjenica da Ivan nije otišao u Veneciju, već u Apuliju, na dvor napuljskog kralja Ferantea, upućuje na takav zaključak. Crnojević je, koristeći Feranteovo prijateljstvo, pokušao da dobije pomoć od pape, italijanskih državica i ugarskog kralja za nastavljanje rata sa Mehmedom II. Na tom političko-diplomatskom planu radio je skoro dvije godine, ali do stvaranja antiturske hrišćanske alijanse nije došlo. Vrativši se iz Italije praznih šaka, Ivanu je preostalo još jedino da sam nastavi borbu s Turcima, što je on i učinio.

U međuvremenu, dok je Ivan Crnojević boravio u inostranstvu, njegova vojska, pod rukovodstvom njegovih rođaka i saradnika, vodila je bespoštednu

Podlovćensko područje je ostalo trajno slobodno

Nakon uspostavljanja vlasti u Skadru 1479. Turci su jakim snagama napali teritorije Ivana Crnojevića. Crnogorci su pružili žestok otpor i sigurno nijesu dozvolili turskim snagama da prodru dublje u planinski podlovćenski kraj. Bliži podaci o borbama s Turcima, koje su trajale oko dvije godine, nijesu poznati

borbu s Turcima, da bi očuvala nezavisnost i slobodu zemlje, stiješnjene na podlovćenskom prostoru.

Nastavljajući rat protiv Ivana, Turci su naporedo uspostavljali vlast u krajevima koje su po ugovoru o miru dobili od Mletaka. Skadar je postao sjedište novog sandžaka za novodobijene krajeve. Gradski distrikt Skadra bio je znatno uvećan tokom posljednjih godina, prije nego je grad ustupljen Turcima. Od Ulcinjskog distrikta bila mu je pridodata Zabojana, a od Barskog –Mrkojevići sa širom okolinom jezerske krajine. Na osnovu ugovora o miru, Turci su tražili da im se ustupi gradski atar prema posljednjoj administrativnoj obuhvatnosti, što znači i oni krajevi koji su doskora pripadali Ulcinju i Baru, što su i postigli.

Osim teritorija koje su ranije oteli Crnojevićima (Medun i Podgoricu još 1456), Turci su Podgoričkom kadiluku, koji je ušao u sastav Skadarskog sandžaka, pripojili i Ivanovu prijestonicu Žabljak (1478), a nakon mira koji su Mlečani potpisali s Turcima, Ivan je izgubio i ostrva na Skadarskom jezeru, uz mogućnost da je eventualno još kontrolisao priobalni

kraj na krajnjem jugozapadu. Možda je skadarski sandžakbeg Skender, s turskog gledišta, smatran (što nije izlazilo iz okvira fikcije) nosiocem vlasti i u podlovćenskom slobodnom dijelu Crne Gore. Posredno bi se to moglo zaključiti i iz mletačkih izvora, koji sultana tretiraju kao vrhovnog gospodara Crne Gore. Nasuprot tome, sasvim je izvjesno da je na tom prostoru nesmetano funkcionisala domaća –Ivanova vlast.

Nakon preuzimanja vlasti u Skadru (1479), Turci su iskoristili priliku da se umiješaju u granične sporove između Ivana Crnojevića i Venecije. Po ugovoru, kojeg su ranije imali s crnogorskim gospodarom, Mleci su mu bili ustupili na upravu Grbalj, Paštroviće i Crmnicu (1469). Kad je došlo na red raz-

graničenje s Turcima, Mlečani su zahtijevali da se te opštine („plemena“) vrate svojim gradskim distriktima. Po jednim izvorima, oni su vraćeni, a po drugima Turci su ih zadržali za sebe, jer fiksiranje granica Carigradskim ugovorom nije bilo precizirano. Izgleda, ipak, najvjerovatnije da su pomenute opštine i dalje ostale priklonjene Ivanu Crnojeviću, jer ih nijesu privlačili ni Turci ni Mlečići. Nad Grbljem i Paštrovićima, Venecija će ostvariti nominalnu vlast pred samu smrt Mehmeda II, dok će Crmnicu za svagda izgubiti. Turci, međutim, u pogledu razgraničenja koja je valjalo neposredno izvršiti s Venecijom, neće poštovati ugovor o miru ni u dijelu u kojemu je administrativno omeđenje bilo jasno. Oni će povremeno oti-

Donosimo djelove iz prvog toma Istorije crnogorskog naroda, poznatog crnogorskog istoričara dr Dragoja Živkovića. Prvi tom ove kapitalne studije objavljen je 1989. godine, a nedavno ga je iznova objavila Matica crnogorska

mati dio nekretnina gradskih distrikata od Kotora do Ulcinja, ostavljajući gradovima samo najuži pojas. Mletačke vlasti će, stoga, u više mahova, slati žalbe sultanu, ali ipak, pri tome, stalno vodeći računa da ga ne izazovu na kršenje mira, do kojega im je bilo veoma stalo. Zato će upraviteljima gradova u Zetskom primorju slati izričita naređenja da strogo paze na mir, izbjegavanjem sporova u pograničnom prostoru, makar i na svoju štetu. Uspjesi koje je Turska postizala na spoljnjopolitičkom planu za vladavine Mehmeda II Osvajača, namah su bili presječeni njegovom smrću (3. maj 1481). Najviša vlast u zemlji zapala je u krizu borbom za prijesto između Mehmedovih sinova Bajazita i Džema Stanje krize na turskom dvoru pokušao je da iskoristi ugarski kralj Matija Korvin, inicirajući plan o pokretanju novog krstaškog rata za protjerivanje Turaka iz Evrope, u prvom redu računajući da će tu akciju poduprijeti papa, a potom druge zapadnoevropske zemlje. Njegove kombinacije ubrzo su pale u vodu, jer se Bajazit II učvrstio na turskom državnom kormilu (1481–1512). Kratka kriza vrhovne vlasti u Carigradu, dala je povoda i hercegu Vlatku Vukčiću Kosači da krene u akciju. Najprije je odlučio da pomogne oružani pokret protiv bosanskog sandžakbega, da se zatim okrene oslobađanju svoje Hercegovine. Međutim, prilikom pohoda u Bosnu njegovu vojsku je porazio i razbio tamošnji sandžakbeg Daut. Vlatku je tad preostalo jedi-

no da se ponovo obrati za pomoć Veneciji, radi odbrane svojih suženih posjeda uz more s Herceg Novim i Risnom. Venecija je odavno za te gradove pokazivala svoj interes i ulivala mu određene nade u tom pogledu, ali ga je, potpisivanjem mira o predaji Skadra, iako teška srca, Sinjorija za svagda napuštila. Čim se učvrstio na prijestolu, Bajazit II je naredio novopostavljenom hercegovačkom sandžakbegu Ajasu da osvoji Novi i druge hercegove posjede. Saznavši za to, herceg Vlatko se obratio za pomoć ugarskom kralju Matiji Korvinu, nudeći mu pomenute gradove u zamjenu za drugi posjed. Korvin mu je zaista poslao 400 vojnika i na Hercegovo zapomaganje uputio još 1000 borca.

Tek što je bila stigla prva grupacija pomoći iz Ugarske, Ajas je, s odredom od 2000 ratnika, opsio Novi, u novembru 1481. godine. Donja tvrđava, pri moru, u kojoj se nalazio i sam herceg Vlatko, nije mogla izdržati pritisak, pa se predala sredinom decembra. Vlatku je bilo dozvoljeno da s braniocima iziđe i da se skloni na dubrovačku teritoriju. Snažnom udaru Turaka nije mogla da se odupre ni mađarska posada u gornjoj tvrđavi. Uz dozvolu da mogu odstupiti, gornje utvrđenje su napuštili Korvinovi vojnici, najvjerovatnije krajem januara 1482. godine. Drugi kontingent Mađara, koji je išao upomoć Novome, morao se vratiti, jer su grad prije njegovog prispjeća zauzeli Turei. Odmah potom ušli su i u Risan. (Nastavlja se)

21 Poneđeljak, 26. februar 2024. Feljton 10.

Priredio: Slobodan ČUKIĆ Paštrovići, gravira Napuljski kralj Ferante Sultan Bajazit II Novčić s likom kralja Ferantea

Heraklitova jeziva misao „Rat je otac svih stvari“ lebdjela je Evropom. Prefinjena diplomatska vještina protiv brutalne, oružane sile. Mir radosno očekivan nadvladava ratno stanje stvaranjem saveza među državama u raznim razdobljima: Engleska i Holandija, mirom u Utrehtu 1713–1714. obuzdavaju slavnog francuskog kralja Luja XIV; Austrija, Rusija i Francuska zaustavljaju pohode znamenitog pruskog vojskovođe Fridriha Velikog; udružene Velika Britanija i Prusija predvode divovsku vojsku i konačno pobjeđuju čuvenog Napoleona Njemačka s posebnim taktom posvećuje pažnju diplomatiji i neutrališe moguće saveznike Austrije i Francuske u bitkama iz kojih izlazi kao pobjednik. Velike sile dominiraju diplomatijom i ratovima na Starom kontinentu. Njihove državne politike dobijaju snažne imperijalne obrise u Africi, Aziji, Americi, na Pacifiku. Ministar vanjskih poslova Japana, Inoue Kaoru 1887. ističe: „Mi moramo ustanoviti japansko carstvo na rubu Azije po ugledu na evropska carstva“.

Obilne naslage civilizacija. Raskošno tkanje kultura. Tajanstveni mozaik; Mediteran izvorište, Lovćen srce, Balkan usud. Omiljeni prijatelj Crnogoraca Pavle Rovinski zapisuje: „Neprobojno okruženje Turske i Venecije su Crnu Goru potpuno izolovale od svijeta – osim njih niko u Evropi nije znao o postojanju Crne Gore.“ Unazad tri stoljeća njemački teoretičar Philip

Iz istorije crnogorske diplomatije Čuvanje

crnogorske samobitnosti

Crna Gora nije ośetila privilegiju uživanja uljuljkanog, podnevnog dremeža, na prelazu iz proljeća u ljeto, kada u prijatnom polusnu prolijeću srećne slike veselosti i blagostanja. Svirepo je napadana. Pustošena. Njene staze života ka rijekama, jezerima i moru, poput krvotoka u ljudskom tijelu, stalno i strahovito su prekidane. Ali istorijske žile su bitisale, obnavljale snagu.

Crna Gora nikad pokorena, lavovski je branila slobodu

von Hornigk zanimljivo kazuje: „To da li je država danas moćna i bogata ili nije, ne zavisi od obilja ili sigurnosti nje-

ne moći, i bogatstva, već prvenstveno od činjenice da li njeni susjedi posjeduju više ili manje od nje“.

Crna Gora i suśedi. Silna carstva. Austrougarsko i Osmansko. Snažni tragovi upliva i kulturnog nasljeđa Mletačke Republike. Naoko romantični uticaj daleke Rusije. Ratovi s Napoleonovim armijama. Crna Gora nije ośetila privilegiju uživanja uljuljkanog, podnevnog dremeža, na prelazu iz proljeća u ljeto, kada u prijatnom polusnu prolijeću srećne slike veselosti i blagostanja. Svirepo je napadana. Pustošena. Njene staze života ka rijekama, jezerima i moru, poput krvotoka u ljudskom tijelu, stalno i strahovito su prekidane. Ali istorijske žile su bitisale, obnavljale snagu. Crna Gora nikad pokorena, lavovski je branila slobodu. Vremenom, ratnička odvažnost ustupa prvijenstvo pregovorima, kao i diplomatskim odnosima između država. Skrasio se lepršavi, otmjeni diplomatski duh ponad Orlovog krša, o čemu knjaz Nikola Petrović kazuje: „Po mogućnosti radio sam da upoznam moju zemlju sa stranim državama i utrem kod njih zle predrasude zlobno među njima rasturene od strane neprija-

Crne Gore iz 1905. u članu 7 je nedvosmislen, ističe ulogu crnogorskog suverena u vanjskoj politici: „Knjaz Gospodar zastupa zemlju u svijem odnosima sa stranim državama. On oglašuje rat, zaključuje ugovore mira i saveza i saopštava ih Narodnoj Skupštini ukoliko i kad interesi i sigurnost zemlje to dopuštaju“. Ustav propisuje i ovlašćenja Narodnoj skupštini koja je ratifikovala određene međunarodne ugovore, što ukazuje da se postepeno ustanovljavaju norme u skladu sa svjetskim tokovima.

telja Crne Gore, pa sam sa zadovoljstvom posmatrao, kako se u oči istih prestiž moje zemlje podizao.“

Znakovito je da su na Cetinju bila poslanstva (ambasade) velikih sila: Austrougarske, Velike Britanije, Rusije, Njemačke, Francuske, Turske, Italije, kao i Srbije, Bugarske. Principu uzajamnosti se poklanja posebna pažnja u bilateralnim odnosima između dvije zemlje, a ogleda se i u obostranom otvaranju diplomatskih misija. Crnogorske ambasade, zbog materijalne oskudice, bile su jedino u Carigradu, Beogradu, Parizu, Vašingtonu. Počasni konzuli, rasuti od Evrope do Amerike, obilato su dopunjavali malobrojnu mrežu ambasada i konzulata. Iako nije u punom kapacitetu zastupljena u svim državama, Crnoj Gori se ukazuje poštovanje, uviđa njen značaj, ali i uticaj na suśedne zemlje, narode. Sljedstveno, slobodarska Knjaževina je pod izoštrenom analizom diplomatske lupe, svojstvenoj velikim državama. Crnogorska diplomatija dobija jasne obrise, a Ustav Knjaževine

Upečatljive su analize odnosa Knjaževine Crne Gore i silnih evropskih država, što je odlika diplomatije, izrečene u beśedi knjaza Nikole prilikom otvaranja Narodne skupštine na Lučindan, 18. oktobra 1906: „Radostan sam, što Vam mogu reći, da su odnosi Crne Gore sa svima državama stalno ispravni i prijateljski... Odnosi prijateljstva i dobrog susjedstva sa susjednom Austro-Ugarskom monarhijom dobili su vidna izraza i potvrde prilikom proljetošnjeg Moga boravka u Beču i prilikom nedavnog toplog prijema i sastanka Nasljednika Moga prijestola sa Njegovim Carskim i Kraljevskim Visočanstvom Prestolonasljednikom Austro-Ugarskim Francom Ferdinandom u Dubrovniku. Dajući izraza dobrom i prijateljskom raspoloženju prema Meni i Mome narodu, Njegovo Veličanstvo Viljem II Car Njemačke, prvi put je ljetos poslao u Moju prijestonicu Svoga zastupnika da bude stalna spona u vezi dobrih odnosa i prijateljstva između uzvišenog suverena i Mene i Moga naroda. Bratske veze sa srodnim po krvi balkanskim državama trajno se održavaju; naši su odnosi s njima najsrdačniji. Crna Gora je vazda pratila i pratiće sa živim interesovanjem stanje naših sunarodnika izvan naših granica. Pogranična pitanja zbog događaja na istočnoj granici mile nam otadžbine zadavala su ne malu brigu. Ali, blagodareći dobroj volji s obadvije strane, naročito Nj. Imperatorskom Veličanstvu Sultanu, koji je i ovom prilikom pokazao tvrdu volju, da je riješen sa Svoje strane otkloniti sve što bude uzajamnim ispravnim odnosima škodilo, pogranična pitanja riješena su u korist mira i ugleda naše otadžbine na zadovoljstvo obadvije strane.“ Iako teritorije, brojno ljudstvo i ogromne armije starih evropskih država, monarhija i velikih sila, snažno nadmašuju ponosnu Knjaževinu, učtivo postupanje, dostojanstvo u razgovorima i diplomatskoj prepisci odlikovalo je Ministarstvo inostranih djela Crne Gore. Zahvaljujući ugledu iznjedrenom djelima u kulturi i herojstvom u ratu, učrvšćeno istorijskom nepokornošću, Crna Gora zadivljuje svoje protivnike, plijeni pažnju i simpatije na Starom kontinentu, a i šire. (Autor je crnogorski diplomata)

22 Poneđeljak, 26. februar 2024. Arhiv

Piše: Dejan VUKOVIĆ Knjaz Nikola prvi zdesna među vladarima Evrope Zbor Crnogoraca na Cetinju

Dva ,,nepovezana“ događaja s mogućom političkom katastrofom

Srlja li Bošnjačka stranka u crnogorsku verziju „trojke“

Ulaskom Bošnjačke stranke u Vladu Crne Gore, koju kontrolira politički Beograd, legitimizirao bi se velikosrpski projekat, u cijelosti, sa svim svojim i ratnim i postratnim nepočinstvima. Slobodno možemo reći da bi Crna Gora tim činom dobila bosanskohercegovačku ,,trojku“ u Bošnjačkoj stranci. Iako ne postoji uzročno-posljedična veza između promocije Filandrine knjige u Beogradu i skupa u Podgorici, na kojem se govorilo o ulozi Bošnjaka u ,,regiji“, i na kojem je profesor aktivno učestvovao, teško je oteti se dojmu da iza oba događaja stoji jasan plan velikosrpskih obavještajnih službi aminovan od zapadnih ambasada. Cilj je sljedeći: eutaniziranje Bošnjaka svetosavskom ljubavlju, općenito, e kako bi se oni u Crnoj Gori odbili od crnogorskih suverenista

Piše: Adnan Hamdov PEJČINOVIĆ

Našoj javnosti na globalnom nivou pažnja je usmjerena na genocid u Gazi, a na lokalnom na haos koji proizvodi “trojka”, pa događaji u Crnoj Gori prolaze skoro neprimijećeno. A Crna Gora i Bosna i Hercegovina spojene su posude, uz Kosovo države na koje je fokus stavila srbijanska vanjska politika, vjerujemo da ne trebamo objašnjavati zašto.

U Podgorici je početkom februara realiziran projekat “Bošnjački nacionalni identitet početkom XXI stoljeća” u sklopu kojeg je upriličena diskusija na temu “Uloga i značaj Bošnjaka u regionu Zapadnog Balkana” na kojoj je prisustvao i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Prije mjesec, na Institutu za evropske studije u Srbiji, Šaćir Filandra je promovirao svoju knjigu “Bošnjačka politika u 20. stoljeću”. Portparol Bošnjačke stranke, Adel Omeragić, nije negirao mogućnost ulaska te partije u najavljenu rekonstruiranu Vladu Crne Gore, koju kontrolira Vučićev režim. Postoji li veza između dva naizgled nepovezana događaja i poruka koje nam dolaze iz Bošnjačke stranke u Crnoj Gori? Očigledno je da je spiritus movens približavanja Bošnjaka i Srba u Srbiji i Crnoj Gori Fakultet političkih nauka u Sarajevu, preciznije prof. dr. Šaćir Filandra. U Beogradu je promovirao svoju knjigu “Bošnjačka politika u 20. stoljeću” i aktivno učestvovao na spomenutom skupu u Podgorici.

Ako njegovo gostovanje na Institutu za evropske studije u Beogradu posmatramo izolirano iz konteksta, i recentnog i povijesnog, svaki prigovor njemu bio bi za osudu. Međutim, ne postoji planski, organizirani, ciljani dijalog sa Srbima (u sklopu kojeg bi promocija knjige uglednog znanstvenika, što profesor Filandra jeste, bio poželjan čin) i veliko je pitanje može li ga, uopće, biti. Što zbog nedostatka jasne nacionalne bošnjačke strategije, koju je teško uspostaviti zbog političke podijeljenosti Bošnja-

ka, što zbog nepostojanja volje u srpskoj kulturi da makar uđe u proces katarze. Teško je oteti se dojmu da je uvaženi profesor djelovao kao slobodni strijelac ili... Ili je dijelom projekta kreiranom u zapadnim ambasadama, a koji ima za cilj otupiti bošnjačku oštricu kada je u pitanju “faktor mira na Balkanu”, odnosno Vučićev režim. Pretpostavljamo da je u pitanju ovo drugo. Jer, iako ne postoji uzročno-posljedična veza između promocije Filandrine knjige u Beogradu i skupa u Podgorici, na kojem se govorilo o ulozi Bošnjaka u “regiji”, i na kojem je profesor aktivno učestvovao, teško je oteti se dojmu da iza oba događaja stoji jasan plan velikosrpskih obavještajnih službi aminovan od zapadnih ambasada. Cilj je sljedeći: eutaniziranje Bošnjaka svetosavskom ljubavlju, općenito, e kako bi se oni u Crnoj Gori odbili od crnogorskih suverenista. Na “srčane” poruke Bošnjacima, koje je sa skupa u Podgorici slao Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore, možda bi se i moglo nasjesti da je reagirao na nedavno (ko zna koje po redu u nizu) kršenje Ustava države čiji je predsjednik: u Pljevljima je, na zvaničnom nivou, obilježen Dan državnosti susjedne države, Srbije, što državna vlast u Crnoj Gori, nije sankcionirala. Prijateljskim porukama Bošnjacima i Bosni i Hercegovini koje dolaze iz PES-a mogu vjerovati samo naivni. A prihvatiti je, iako im ne vjeruju, mogu samo bošnjački realpolitičari, čitaj beskičmenjaci koji se u strahu od otvorene konfrontacije s politika-

ma zla nastoje približiti njenim nosiocima. Približavamo se vezi dva “nepovezana” događaja s mogućom političkom katastrofom koja može uslijediti, odnosno savezu Bošnjaka i velikosrba u Crnoj Gori. Jedan od organizatora skupa u Podgorici je Sead Šahman, doktorant na Univerzitetu u Sarajevu, i predstavnik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori. Predavanja na skupu održali su Šaćir Filandra i Admir Lisica. Šahman će, na svom profilu na Linkedinu, napisati: “Važnost regionalnog povezivanja predstavnika bošnjačkog naroda u oblastima kulture, nauke, privrede i infrastrukture je u korist država u kojima živimo i radimo. Na taj način Bošnjaci postaju most koji spaja i jača integracioni put naših država prema Evropskoj uniji.“

Smijemo li prigovoriti nastojanju povezivanja Bošnjaka u

“regiji”, na projektu etabliranja Bošnjaka u “most koji spaja i jača integracioni put naših država prema Evropskoj uniji”? Smijemo, zbog konteksta i još jedne moguće pobjede velikosrpske politike u “regiji”, a za koji i Filandrino gostovanje u Beogradu i skup u Podgorici, iako formalno nevezani, suštinski pripremaju teren. Jer, “regionalnog povezivanja predstavnika bošnjačkog naroda”, na način za koji su paradigmatična ova dva događaja, kako stvari stoje, nema za cilj jačanje kohezionih procesa među Bošnjacima, nego upravo suprotno – njihovu dodatnu podjelu, u političkom smislu. U crnogorskoj javnosti sve se manje krije namjera Bošnjačke stranke da uđe u rekonstruiranu Vladu Crne Gore. Nedavno je došla i zvanična najava takve mogućnosti. Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke, za

zacrtali njihovi lideri u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, Alija Izetbegović i Rafet Husović. Politiku ustrajavanja na vrijednostima, zbog koje su Bošnjaci postali nezaobilazan faktor na Balkanu, Bošnjačka stranka će zamijeniti realpolitikom kratkoročnih interesa nekolicine njenih članova iz rukovodstva stranke, jer Bošnjaci, građani Crne Gore, njihova kultura, njihova povijest to dokazuje, nikada nisu podilazili silniku. Drugim riječima, izgubit će povjerenje svojih birača. Takav politički salto mortale, odrazit će se i na Bosnu i Hercegovinu: afirmiranje politike “ekonomskog napretka i regionalne saradnje”, pod palicom političkog Beograda (PES-a u Crnoj Gori) pitanje identiteta i etno-nacionalne suverenosti naroda ugroženih velikosrpskom politikom, dodatno će se marginalizirati, što će u Bosni i Hercegovini ojačati legitimitet “trojki”, odnosno bošnjačkom izvršiocu radova na velikosrpskom projektu u Bosni i Hercegovini.

I konačno – ulaskom Bošnjačke stranke u Vladu Crne Gore, koju kontrolira politički Beograd, legitimizirao bi se velikosrpski projekat, u cijelosti, sa svim svojim i ratnim i postratnim nepočinstvima. Slobodno možemo reći da bi Crna Gora tim činom dobila bosanskohercegovačku “trojku” u Bošnjačkoj stranci.

crnogorski portal CDM izjavio je: “Bošnjačka stranka je partija koja se drži svog programa i principa. U tom smislu, i priča o najavljenoj rekonstrukciji, koja bi obuhvatila i BS, moguća je jedino uz poštovanje načela na kojima djeluje Bošnjačka stranka.” Dakle, od “nećemo ni pod kakvim uslovima koalirati sa velikosrbima i njihovim prikrivenim igračima, jučer GP URA, danas PES-om,” Bošnjačka stranka je odlučilo pomaći se ka “moguće je, ali uz poštivanje naših načela”. Postavlja se pitanje o kakvim načelima je riječ? Može li iko politički elementarno pismen, a racionalan i moralan, vjerovati da su velikosrpski igrači u Crnoj Gori spremni ispoštovati ključna, sudbinska načela važna za Crnu Goru, i Crnogorce i Bošnjake u njoj, dakle baš ona načela Bošnjačke stranke, utemeljena za vrijeme rahmetli Rafeta Husovića, kojima su hrabro i dostojanstvo bili odani sve ovo vrijeme? Višestruka je pogubnost takvog čina. Ulaskom u velikosrpsku Vladu u Crnoj Gori, Bošnjačka stranka bi praktično okrenula leđa crnogorskim suverenistima, što je više nego nemoralno, a reći ćemo i iracionalno. Nemoralno, jer su Crnogorci ionako politički slabi. Nije čojstvo okrenuti leđa slabijem. Iracionalno, jer onoliko koliko Crnogorcima trebaju Bošnjaci, toliko i Bošnjacima trebaju Crnogorci. Dalje, oslabit će i ideološke i političke smjernice koje su devedesetih

Uđe li u Vladu sa PES-om, pristane li biti dijelom većine u Skupštini kojom predsjedava Momčilo Mandić, četnički vojvoda i neskriveni rusofil, Bošnjačka stranka dat će ogromnu podršku velikosrpskoj politici, a benefite od toga imat će nekolicina njenih političara i članova njihovih porodica kroz zapošljavanje u institucije sistema. Time će velikosrpska ostvariti stratešku pobjedu u ratu koji vodi s civiliziranim dijelom svijeta: udaljit će Bošnjake od stožernog naroda u Crnoj Gori, Crnogoraca. Tako će Bošnjaci sami sebi pucati u nogu: umjesto jačanja saveza s Crnogorcima i Albancima, oni odlaze Srbima pod skute. Bošnjačka stranka ne bi smjela odustati od puta koji je zacrtao rahmetli Rafet Husović, radi grabljenja prilike za nekoliko ljudi iz svoga vrha. Ostvarenje takve namjere strateški će otežati i crnogorsku i bošnjačku političku emancipaciju, a šta se dešava kada malobrojni narodi nisu politički emancipirani, vidjeli smo u našoj zemlji od 1992. do 1995. godine. Da ovaj i za Bošnjake i Crnogorce poguban politički projekat nije bezazlen, dokazuje skoro očigledna namjera srpskih obavještajnih službi da prihvatanjem Bošnjaka u “bratski” zagrljaj (gostovanje Filandre na Institutu za evropske studije, skup u Podgorici...) iskoriste katastrofalnu politiku Zapada na Balkanu, koja uporno odbija vidjeti šumu od drveta. U Bosni i Hercegovini Srbi su dobili “trojku”, u Crnoj Gori pod svoje skute žele dovesti i Bošnjačku stranku. Nama ostaje nada da u crnogorskom slučaju, ipak neće uspjeti. •

23 Poneđeljak, 26. februar 2024. Drugi pišu

Milatović sa Bošnjacima

Šaćir

Admir Lisica i

Filandra

Mišljenja

Rat u Ukrajini će potrajati

Uprkos pozivima na mirovne pregovore, ni Moskva, ni Kijev ne vide diplomatsko rješenje rata

Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. trebala je biti brzo završena. Ruski predsjednik Vladimir Putin vjerovao je da će njegova „specijalna vojna operacija“ biti gotova za nekoliko sedmica, ako ne i dana. Trebala je teći glatko, baš kao i zauzimanje Krima u martu 2014. Nadao se da će nova, Moskvi naklonjena vlada biti postavljena u Kijevu i da će ruske snage okupirati velike dijelove istočne i južne Ukrajine, uključujući velike gradove, kao što su Harkov, Odesa i Dnjepar

Ništa slično se, naravno, nije dogodilo. Ovaj rat – međudržavni oružani sukob koji nije viđen u Evropi od 1945. – sada ulazi u treću godinu. Velike su šanse da će potrajati duže i od ove godine. U ovom trenutku u vremenu, čini se da Rusija pobjeđuje. Ima dvostruku prednost: u municiji i u ljudstvu. Ruski vojno-industrijski kompleks radi punim kapacitetom, proizvodeći materijal. Rusija isto tako dobija granate i opremu od prijateljskih režima, kao što su Sjeverna Koreja i Iran. Nakon što su najavile masovnu mobilizaciju u septembru

2022, vojne vlasti su uspjele dobiti dovoljno vojnika na terenu, zahvaljujući nizu ekonomskih podsticaja i određenom stranom regrutovanju. Ključna pomoć Ukrajina je, u međuvremenu, sputana nesposobnošću američkog Kongresa da usvoji paket finansijske pomoći koji je predložio predsjednik Joe Biden još u oktobru, a koji je ključan za opskrbu kijevskih snaga oružjem i opremom. Članice Evrpske unije ne mogu popuniti prazninu u zalihama municije jer nisu uspjele povećati vojno-industrijsku proizvodnju. Ukrajina se suočava s nedostatkom vojnika, jer je zadržala minimalnu dob za regrutovanje

na 27 godina. Nejednakost se počinje pokazivati na bojnom polju. Dugo očekivana ljetna i jesenska kontraofanziva ukrajinske vojske je zaustavljena, ne uspijevajući probiti ruske odbrambene linije u pokrajinama Zaporožje i Donbas.

Nedavno su se Ukrajinci morali povući iz grada Avdijivke, blizu Donjecka, pružajući Putinu simboličnu pobjedu. Suočavaju se s pritiskom i na drugim dijelovima fronta, uključujući Kreminu i Kupjansk, koje su ukrajinske snage vratile u blic ofanzivi u jesen 2022.

I Rusija je pretrpjela velike gubitke. Procjenjuje se da je 16.000 vojnika ubijeno i ranjeno, a stotine vojnih vozi-

la su izgubljene u bici za Avdijivku. Ali, vojna komanda i Kremlj smatraju da mogu pobijediti u ratu iscrpljivanja jer brojke idu njima u prilog, a ne Ukrajini.

Dok Rusija napreduje, pojavljuju se glasovi koji tvrde da bi Ukrajina trebala tražiti mir. Njihov argument je da bi Kijev trebao prihvatiti Putinove uvjete sada jer bi bio u još slabijoj poziciji ako nastavi. Kremlj, bez sumnje, podržava tu ideju. Intervju koji je Putin nedavno dao bivšem voditelju Foxa Tuckeru Carlsonu ima za cilj povezati ga sa republikanskom bazom u SAD-u, koja se čini receptivnom. I, naravno, ako Donald Trump pobijedi na predsjedničkim izborima u novembru, ideja

da bi se Ukrajina trebala nagoditi i napraviti ustupke Putinu mogla bi postati okosnica američke politike.

m ale šanse

Postoje i dobronamjerni čelnici unutar Evropske unije. Jedan od njih je mađarski premijer Viktor Orban. No, on nije jedini primjer. Međutim, šanse za bilo kakve značajne pregovore su male ili nepostojeće. Čini se da je rusko vodstvo odlučno da se bori do gorkog kraja. Nema naznaka da su Putin i njegova pratnja promijenili svoje provobitne ciljeve da pokore Ukrajinu. Ako Moskva vjeruje da se situacija mijenja u njenu korist, koja je poenta zaustavljanja? Jedina prednost prekida

vatre i pregovora je da se dobije potrebno vrijeme za obnovu snaga i ponovni, još jači, napad.

Upravo se ovog Ukrajinci boje. Svaki pokušaj da se udovolji Putinu samo bi pojačao njegovu želju za više zemlje i veću kontrolu nad Ukrajinom. Navodna nagodba možda nije vrijedna papira na kojem je napisana.

I Ukrajina ima svoje adute. Desetkovala je rusku crnomorsku flotu, naprimjer, potopivši njen glavni brod Moskvu, između ostalih. Ova flota je premještena iz Sevastopolja na Krimu u Novorosijsk na istočnoj obali Crnog mora. Kao rezultat, komercijali brodski prevoz iz luke Odese dostigao je kapacitet koji se može porediti sa januarom 2022, mjesec dana prije početka ruske invazije punog obima.

Osim toga, Ukrajina je pokazala sposobnost napada na ciljeve duboko unutar ruske teritorije, kao što je terminal za izvoz nafte u Ust-Lugi, nedaleko od Sankt Peterburga. Ukrajinci rade neumorno na razvoju sposobnosti i vojnih sredstava, kao što su dronovi na velike udaljenosti, koji bi, s vremenom, mogli pomoći u odvraćanju Rusa. Ukratko, Ukrajina može usporiti Rusiju, dobijajući na vremenu dok Europa ne počne isporučivati dovoljno municije da popuni prazninu na liniji fronta. Sve ovo ne obećava dobre izglede za pregovore. Za obje strane, rat je jedina opcija. Rusija će uporno nastaviti svoju kampanju osvajanja. Ukrajina će se hrabro braniti. Ako se u narednim mjesecima ne dogodi velika pobjeda Moskve ili Kijeva – što je malo vjerovatno – rat će potrajati. •

24 Poneđeljak, 26. februar 2024. Drugi pišu

Spasioci gase požar u zgradi nakon napada ruske rakete u Selidoveu, u regiji Donjeck, u Ukrajini

via a FP

Piše: Dimitar Bechev Handout

25 Poneđeljak, 26. februar 2024. Enigmatika

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Stečajni upravnik u stečajnom dužniku DOO ,,PRIGLAP” u stečaju Šula Pljevlja

JAVNO OGLAŠAVA

Prodaju cjelokupne imovine stečajnog dužnika putem prikupljanja pisanih ponuda

Prodaje se:

1.Poljoprivredno zemljište površine 15093 m² upisano u list nepokretnosti br.624 KO Gradac. Parcela se nalazi sa lijeve strane putnog pravca Pljevlja-Šula udaljene oko 40 km od Pljevalja, 2 km od asfaltnog puta Pljevlja-Šula. Parcela je u jako lošem stanju sa nepokošenom travom, sa veoma lošim prilaznim putem. Kako duži niz godina parcela nije korištena djeluje vrlo zapušteno, obrasla drvenastim višegodišnjim korovima. Početna cijena predmetnog zemljišta iznosi 7-344,64 €.

2.Kombi Furgon TMV RENULT TIP MASTER 2,2 DCI, broj šasije VF1FDCHL 52789354 reg.br. PV-AT973, godina proizvodnje 2002, nije registrovan . Zbog dugog stajanja vozilo je napadnuto korozijom na više mjesta a posebno je izraženo na rubovima karoserije. Motor je zamašćen, pneumatici su doživeli destrukciju materijala i isti su neupotrebljivi. Potrebno je znatno ulaganje da bi se isto dovelo u ispravno stanje. Početna cijena vozila iznosi 1.200,00 €.

3.Dva građevinska objekta P=48m² i P=20m² koje nemaju vrijednost.

Početna cijena cjelokupne imovine iznosi 8.544,64 €.

Imovina stečajnog dužnika može se kupiti u dijelovima.

Pravo učešća u kupovini imaju sva pravna i fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 3% početne cijene na žiro račun stečajnog dužnika broj 530-00000000-30297-11 NLB Filijala Pljevlja, sa naznakom ,,depozit za učešće pri kupovini imovine” Ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom ,,ponuda za prodaju imovine” NE OTVARAJ.

Učesnici mogu dostaviti Privrednom sudu Crne Gore preko arhive suda ili preporučenom poštom na adresu Privredni sud Crne Gore Podgorica do 22.03.2024 gdine.

Otvaranje ponuda izvršiće se dana 25.03.2024 godine u Privrednom sudu Crne Gore Podgorica kancelarija br.30 sa početkom u 11 časova.

Za kupca će biti izabran ponuđač koji ponudi najveću cijenu.

Kupoprodajni ugovor potpisace se u roku od 7 dana od dana prodaje.

Nakon uplate kupoprodajne cijene od strane kupca i nakon dobijanja potvrde od stečajnog dužnika o izmirenoj uplati u cjelosti kupac stiče pravo na uknjižbu na imovinu i pravo na vlasništvo nad istom.

Ako proglašeni kupac ne potpiše kupoprodajni ugovor ili ne uplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku gubi pravo na povraćaj depozita a za kupca se proglašava drugi po redu najbolji ponuđač.

Imovina se kupuje u viđenom stanju.

Učesnicima koji na javnom nadmetanju nijesu stekli status kupca depozit se vraća u roku od 5 dana od dana prodaje.

Porez i troškove kupovine snosi kupac.

Imovina koja je predmet prodaje može se vidjeti svakog radnog dana u vremenu od 7-15 časova u naselju Šula kod Pljevalja.

Informacije na telefon 067-009-900

IVM - 316/2021

STEČAJNI UPRAVNIK

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva Banka

Crne Gore PIB: 02096099 osnovana 1901. godine A.D., Podgorica, koga zastupa adv. Đukanović Dragoljub Podgorica, ul.Moskovska br.169 , protiv izvršnog dužnika Jovo Rafailović, Budva, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trideset treća prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika,upisane u nepokretnosti upisane u LN 310 KO Bečići u sukorišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/3, nepokretnosti upisane u LN 311 KO Bečići u sukorišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/5,nepokretnosti upisane u LN 426 KO Bečići u korišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/1.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 19.03.2024 godine u 10:00 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. IVM - 316/2021 od dana 25/02/2021 godine, a radi naplate na ime glavnog duga i to iznos od 13.403,04 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 18.02.2021. godine , pa do konačnog namirenja,na ime troškova po AT u iznosu od 181.50 €,nagrade za rad,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

III Nepokretnosti navedene u tač. 1 imaju upisanih tereta osim rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja Zabilježba spora tužbe predate osn.sudu u kotoru posl.br.p.134/07. od 1.3.2007.na dijelu RafailoviĆ Jova i Željka u LN 311 KO Bečići i u LN 426 KO Bečići.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 02/07/2021 godine i iznosi za Nepokretnost upisanu u LN 310 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1213/1, zemljište površine 706 m2 , sukorišćenje u obimu prava izvršnog dužnika 1/3 u vrijednosti od 82.800,00 eura;Nepokretnost upisanu u LN 311 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1420, zemljište površine 3624 m2 , sukorišćenje u obimu prava izvršnog dužnika 1/10 u vrijednosti od 126.700,00 eura;Nepokretnost upisanu u LN 426 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1422, zemljište površine 679 m2 , korišćenje u obimu prava 1/1 u vrijednosti od 237.500,00 eura u skladu sa čl.168 ZIO.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja,da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO.

VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’ Dana, 20.02.2024 godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Potrebna žena za održavanje stana. Radno vrijeme od 8 do 16 časova radnim danima. Podgorica.

TEL. 067/200-550

Na osnovu člana 135, tačka 2 člana 161 stav 1 tačka 8 Zakona o privrednim društvima (“Sl.list CG” br.65/20, br.146/21 br.4/24), člana 40 i člana 51, stav 2, tačka 7 Statuta “LOVĆENINVEST”-a AD Podgorica, sazivam XXIX REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA “LOVĆENINVEST”-a AD PODGORICA

Skupština će se održati dana 29.03.2024. godine (petak), u 1100 časova, u prostorijama “Lovćeninvest”-a AD, u Ulici II Crnogorskog bataljona, broj 2 - i, Podgorica

Za XXIX Skupštinu predlažem sledeći dnevni red:

1.Usvajanje Zapisnika sa XXVIII sjednice, održane 21.03.2023. godine;

2.Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju i Godišnjeg obračuna sa Izvještajem nezavisnog Revizora za poslovnu 2023. godinu;

3.Razmatranje predloga i donošenje Odluke o izboru ovlašćenog nezavisnog revizora Društva za 2024. godinu;

4.Donošenje odluke o sticanju sopstvenih akcija i izvještaj o stanju akcijskog kapitala Društva; 5.Davanje saglasnosti na odluku privrednog društva RINEX DOO o ustupanju akcija; 6.Donošenje odluke o ustupanju 4.096 akcija (LION), koje su vlasništvo privrednog društva RINEX DOO; 7.Donošenje odluke o ovlašćenju Izvršnog direktora o raspolaganju imovinom velike vrijednosti; 8.Donošenje odluke o davanju u zakup poslovnog prostora upisanog u Listu nepokretnosti br.1225 KO Podgorica I, PD 189 i PD 211; 9.Donošenje odluke o prodaji poslovnog prostora upisanog u Listu nepokretnosti br.1225 KO Podgorica I, PD 189 i PD 211; 10.Donošenje odluke o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 4656 KO Podgorica I i Listu nepokretnosti br. 4657 KO Podgorica I; 11.Donošenje odluke za knstituisanju hipoteke na nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 4656 KO Podgorica I listu nepokretnosti br.4657 KO Podgorica I; 12.Donošenje odluke o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br.851 KO Vuksan Lekić ili zamjeni zemljišta.

13.Donošenje odluke o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br.4062 KO Podgorica II, katastarska parcela 42. 14.Ostala pitanja. Materijali sa prijedlozima odluka koji će se razmatrati na Skupštini biće dostupni na uvid akcionarima svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 časova počev od 27.03.2024. godine u poslovnoj zgradi Društva u Podgorici, Ul. II Crnogorskog bataljona, broj 2 – i. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 020 / 273-124 273-125.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA

Ivan Perišić,dipl.prav

30 Poneđeljak, 26. februar 2024.

31 Poneđeljak, 26. februar 2024. Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavještenja

Dana 25. februara 2024. u 87. godini, poslije kraće bolesti, preminuo je naš dragi nikad prežaljeni

BLAGOJE Marka VUKOTIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Danilovgradu, 26. februara od 10 do 17 časova i 27. februara od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Danilovgradu.

Ožalošćeni: supruga MARTA, sin MILO, šćerke MARINA i SANJA, brat RATKO, sestre BOSILJKA, JAGLIKA i DANICA, unuci JOVAN i NIKOLA, snaha BRANKA, bratanić, bratanična, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina VUKOTIĆ

Обавјештавамо родбину, пријатеље, кумове и комшије да је дана 25. фебруара 2024. у 80. години живота, послије тешке болести, преминула наша драга

1430

БРАНКА Новице ЦАУШЕВИЋ

Саучешће примамо 26. фебруара од 10 до 15 часова у градској капели Чепурци гдје ће се истог дана на градском гробљу обавити сахрана драге нам покојнице.

Ожалошћена породица: сестричне БИЉАНА и МИРЈАНА, братанић МИОДРАГ, братанична МИЛОДАРКА, унучад МАРИЈАНА, МАРКО, БАЛША, ЛАРА, МАРКО и МИЛОШ, зет ДРАГОСЛАВ, снахе ВЕСНА и ЈЕЛЕНА и остала родбина

1453

BRANKI CAUŠEVIĆ

Napustila si nas tiho i dostojanstveno. Neka tvoja duša počiva u miru kod tvojih voljenih.

Tvoji: MIODRAG, MILODARKA, VESNA, MARKO i MILOŠ sa porodicama

Dana 25. februara 2024. u 83. godini, poslije duge i teške bolesti, preminuo je naš dragi i nikad prežaljeni

1428

MOMČILO Petra GARDAŠEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 25. februara od 11 do 16 časova i 26. februara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga ZORKA, sinovi DRAGUTIN i BAJO, kćerka SVETLANA, snahe LJILJANA i ANA, unučad BALŠA, VASILIJE i LUKA, sinovci PETAR i PREDRAG, braća i sestre od stričeva, braća i sestra od ujaka, brat i sestre od tetke i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji

1429

Našoj voljenoj

JADRANKI

Posljednji pozdrav

Ćerka TANJA, zet BOŠKO, unuk BALŠA i unuka JELENA

32 Poneđeljak, 26. februar 2024.

Posljednji pozdrav tetki

1442

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

Zauvijek brat MOJ

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

1433

Posljednji pozdrav našem bratu

MILOŠU

BLUES BAR – NIKŠIĆ

S bolom i tugom opraštamo se od dragog nam

MILOŠA

Neka njegova mlada duša počiva u miru i neka mu je laka crna zemlja.

MIJO, BRANKA, IVAN i RADOJE ŽIVKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MILOŠU NIKOLIĆU

Hvala za sve lijepe trenutke i za iskreno prijateljstvo.

IGOR MARKOVIĆ

1456

Posljednji pozdrav dragom kumu MILOŠU

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1436

MIĆAŠ

Molio sam Boga i tebe da se probudiš, ali ovaj put me nijesi poslušao, brate. Otišao si tamo đe nema bola, a mi ostali u neprebolu.

Hvala ti za neponovljivu iskrenost, za srećno djetinjstvo, za veselu mladost koju si ukrašavao smijehom i vedrinom, za sva druženja i sve do ovog trena.

Ti odsanjaj snove koje nijesmo ostvarili, a ja ti obećavam da te nikad neću iznevjeriti.

Volim te najviše

Tvoj VUK

MIĆAŠU

Ipak si bio previše dobar za ovaj svijet. Neka tvoja plemenita duša odmara na nekom boljem mjestu.

VLADIMIR

1435

1434

Posljednji

MIĆAŠU

1452

Posljednji pozdrav našem

MIĆAŠU

Počivaj u miru, hrabri crnogorski momče. Neka ti je laka grumen ove crnogorske zemlje, koju si neizmjerno volio.

VESO KLJAJIĆ

Zauvijek naš

MIĆAŠ

Porodica ELEZOVIĆ 1457

1431

Posljednji

RADOVAN

Posljednji pozdrav našem voljenom

MIĆAŠU

Nijema sam od bola. Riječi nemam. Volim te neizrecivo. Tugujem neopisivo najmilosnije moje.

Tvoja

1451

33 Poneđeljak, 26. februar 2024. Oglasi i obavještenja

1437

Posljednji pozdrav našem drugu

i VASILIJE LALOVIĆ 1450

ŚIKI

pozdrav dragom

LAZAR i MAJA BEZMAREVIĆ

pozdrav dragom kumu MILOŠU

porodicom

BULATOVIĆ sa

MAŠULOVIĆ i MILAN NIKOLIĆ sa porodicama

NIKOLA

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragoj kumi

MIRI RADULOVIĆ

Tvoj plemeniti lik i tvoju dobrotu uvijek ćemo pamtiti i čuvati od zaborava. Počivaj u miru.

GOJKO ĐUROVIĆ sa porodicom

Obavještavamo da je dana 15. februara preminula u Amsterdamu – Holandiji naša sestra

VESELINKA TUPANJANIN

Sestra MIRJANA, sestrić AMANI, braća MLAĐEN VOJINOVIĆ, PUNIŠA i ZORAN RUBEŽIĆ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

Danas je šest godina od smrti našeg voljenog

ZORANA JOVANOVIĆA

Volimo te i čuvamo od zaborava.

1454

Četrdeset dana prođe od smrti našeg voljenog

1441

MITAR Vidov PEROVIĆ

Dani prolaze, a tuga, bol i praznina za tobom se ne smanjuje. Od kad nisi tu više ništa nije isto.

Nema više tvog osmijeha, tvog vedrog duha, tvoje ljubavi, tvog lijepog dočeka, nema nam tebe.

Sada si na nekom drugom mjestu i čuvaš nas sa neba.

Mi tebe čuvamo od zaborava i dok smo živi, živjećeš sa nama. Mirno nam spavaj! Volimo te!

1443

Godina dana je od smrti našeg pradjeda

Tvoji NAJMILIJI

1427

TVOJA CICKA TE VOLI NAJVIŠE. Tvoji

MARIJA i VASKO

Godina je dana od i 20 godina od smrti našeg dragog smrti naše drage

1426

VLADIMIRA SUBAČEVA

Ostaćeš u predivnom sjećanju svojim praunučadima.

Praunučad STAŠA, ALEKSANDAR i ANGELINA

1425

VLADIMIRA VIDOSAVE V. SUBAČEVA SUBAČEV

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555 1458

Uvijek ćeš živjeti u mom srcu

Dragi naši, vrijeme prolazi, ali ne umanjuje bol za vama i sjećanje na vas.

Vaši: SLOBODAN, MARINA, SERGEJ i BORIS sa porodicama

Počivaj u miru, dobri naš ujače. SAVIĆ i ĐURO sa porodicama

34 Poneđeljak, 26. februar 2024.

Posljednji pozdrav dragom ujaku BLAGOJU VUKOTIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. MARIJA i ŽELJKA sa porodicama

1455

Posljednji pozdrav dragom ujaku BLAGOJU VUKOTIĆU

1440

Posljednji pozdrav voljenom ocu DARKU BLAŽEVIĆU Tvoja kćerka ANASTAZIJA

Navršava se 40 dana od kad nije sa nama naš dragi suprug, otac, svekar i đed

MITAR Vidov PEROVIĆ

Fališ nam svakog trena. Tvoja dobrota i ljubav su ostavili neizbrisiv trag. Nastavićeš zauvijek da živiš u našim mislima i srcima.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

MITRA

Tužan je i bolan tvoj prerani odlazak. Počivaj u miru.

GORDE, BATO, PETAR i VASILIJA PEROVIĆ

1446

Tvoji:

LIDIJA, MARIJA, STEFAN, JOVANA i ANDREA

Četrdeset je dana od smrti mog dragog brata

1447

MITRA PEROVIĆA

U tišini vječnog sna neka odmara tvoja plemenita duša. U našim srcima i mislima ostaćeš poštovan, voljen i nikada zaboravljen.

Tvoja sestra od strica

NADA DRAŠKOVIĆ sa porodicom

1448

Iza nas je najtužnijih četrdeset dana od smrti našeg voljenog brata, đevera i strica

MITRA

Tvoja topla narav i plemenito srce, u kojem je bilo mjesta za sve nas učinili su da zauzmeš mjesto među anđelima. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

S ljubavlju, BLAŽO, MIRJANA, DAMJANA, DARKO i NIKOLA

1444

Navršava se četrdeset dana od kad nas je napuštio naš voljeni i nikad prežaljeni ujak

MITAR PEROVIĆ

Dragi ujače, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoje sestrične MILENA, JOVANA i KATARINA

1438

1445

MITAR PEROVIĆ

Dragi brate, navršava se četrdeset dana od tvog preranog odlaska. Uspomene na tebe su vječne, kao i bol koja nikada neće proći. Neka te anđeli čuvaju, kao što ću te ja čuvati od zaborava. Zauvijek tvoja sestra MARIJA

1439

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

MITRA PEROVIĆA

Mnogo nam nedostaješ, svakim danom sve više.

Tvoju dobrotu, ljubav i plemenitost zauvijek ćemo čuvati u našim srcima.

Tvoji:

ĐOLE, PAJO, ZOKE, MIRA, BAĆO i TECA