Dnevni list Pobjeda 11.04.2024.

Četvrtak, 11. april 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20965 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ZLOUPOTREBA MOĆI: Kako su ministri iz vlade Dritana Abazovića, zajedno sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, ignorisali Sporazum Crne Gore i Evropske policijske kancelarije

Ministar Adžić prekršio

zakon da bi šef SPO Šuković jedini imao

tajne podatke Europola

Šefovi šest poslaničkih klubova predali inicijativu za izmjene Poslovnika Skupštine Crne Gore

Mugoša: Većina želi da arbitrira koja će manjinska partija imati potpredsjednika parlamenta?!

Crne

I ministar unutrašnjih poslova i glavni specijalni tužilac tražili su da, mimo zakona, svi podaci budu u posjedu jednog čovjeka. Tako je omogućeno da Predrag Šuković bude ,,gospodar tajni“ koje je Europol dostavljao Crnoj Gori, uključujući i transkripte kriptovanih ,,Skaj“ poruka koje su se u kontinuitetu počele pojavljivati u dva crnogorska

za izvršnog direktora

Smijenili

Radulovića i vratili

Draškovića, ali u v.d. mandatu

medija – u početku na portalu Libertas, kasnije gotovo isključivo u dnevnom listu Vijesti

Parlamentarna većina želi da arbitrira o svemu. Tako je i u ovom slučaju: žele da potpredsjednik Skupštine iz reda manjina bude onaj za koga baš oni procijene da im odgovara. Ne mogu da vjerujem da se ovakve stvari dešavaju bez ikakvog dijaloga, za mene je to neprihvatljivo. To je ogroman korak unazad u emancipaciji crnogorskog društva i jačanju demokratske zrelosti, rekao je Pobjedi poslanik SD-a Boris Mugoša STR. 3.

Pokret Evropa sad inicirao parlamentarne razgovore o rješavanju situacije u Šavniku, odluka Vlade o prinudnoj upravi nije povučena, ali se ne primjenjuje, na potezu Odbor za izbornu reformu

Dijalog ipak bez Spajića, Vlada se uzda u Skupštinu

Opozicija juče nije zauzela zvaničan stav povodom inicijative poslanika PES-a. U DPS-u, koja je prva najavila izlaz iz Odbora ukoliko Vlada ne povuče odluku i ne sjednu za sto, razmatraju najnovija dešavanja. Sa druge strane, član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu iz redova Socijaldemokrata Nikola Zirojević smatra potpuno pogrešnim korakom prebacivanje pitanja Šavnika na to skupštinsko tijelo STR. 5.

Prezentacija Godišnjeg izvještaja o radu Sudskog savjeta i stanju u sudstvu u prošloj godini protekla u znaku markiranja ključnih slabih tačaka

Apelacioni sud potvrdio da se prihvati 539.590 eura jemstva za bivšeg direktora Uprave za nekretnine

Pritiska nema, ali izbor čelnika Vrhovnog suda ostaje

Poslanici Pokreta Evropa sad inicirali izmjene normi koje bi, kao izuzetak, regulisale odlazak sudija Ustavnog suda u penziju

Preko Zakona o PIO pokušavaju da održe Ustavni sud na okupu još godinu

Odbor direktora Aerodroma

Gore raspisao konkurs

ZLOUPOTREBA MOĆI: Kako je ministar iz vlade Dritana Abazovića, zajedno sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem ignorisao Sporazum Crne Gore i Evropske policijske kancelarije

PODGORICA – Prema dokumentaciji kojom Pobjeda raspolaže, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić decembra 2022. godine prekršio je zakon kada je pismeno zatražio od izvršne direktorke

Europola Katrin de Bol (Catherine De Bolle) da se svi klasifikovani materijali Europola dostavljaju isključivo načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Predragu Šukoviću, a da se kopije povjerljivih dokumenata ne šalju Odsjeku za međunarodnu saradnju MUP-a, kao što je predviđeno Sporazumom Crne Gore i Evropske policijske kancelarije.

U pismu direktorki Europola, u koje je Pobjeda imala uvid, ministar Adžić je vlastiti neuobičajeni zahtjev, da se resoru na čijem je čelu uskrati dobijanje povjerjivih materijala, opravdao pozivanjem na pismo glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.

,,DOBRE NAMJERE ILI...“

Prema Adžićevim navodima, glavni specijalni tužilac Novović je 1. decembra 2022. godine izričito tražio, ,,sve u cilju boljeg rješavanja“ slučajeva organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, ,,da bi bilo vrlo važno da se svi povjerljivi materijali Europola dostavljaju samo načelniku SPO Predragu Šukoviću“.

Koju sedmicu nakon Novovićevog pisma, agilni ministar Adžić pisao je direktorki Europola De Bol, saopštavajući da je ,,uvjeren u opravdanost takvih zahtjeva“, pozivajući se upravo na stav glavnog specijalnog tužioca.

- Zato Vas obavještavam da, u cilju učinkovitijeg rada MUP-a, dajem saglasnost da se materijali Europola dostavljaju ekskluzivno kancelariji Specijalnog policijskog odjeljenja – ističe ministar unutrašnjih poslova.

A da bi potvrdio ispravnost ,,vlastite saglasnosti“, Adžić se u pismu direktorici Europola pozvao na čanove 6, 7, te Aneks II Zakona o potvrđivanju Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji između Crne Gore i Evropske policijske kancelarije.

Osim što djeluje čudno - da su i ministar unutrašnjih poslova i glavni specijalni tužilac Crne Gore tražili da svi podaci budu u posjedu jedog čovjeka, pa time i apolutna moć u rukama načelnika SPO, akcija za koju je tražena saglasnost Europola odrađena je mimo zakona koji je na snazi više od devet godina!

OBMANJIVANJE

EUROPOLA

Sporazum o saradnji Crne Gore i Evropske policijske kancelarije (Europol) potpisan je septembra 2014. godine u Hagu, a potpis su stavili, u ime Crne Gore tadašnji ministar

stoji ,,mafijaška krtica“ unutar crnogorskog bezbjednosnog sektora.

GOSPODAR TAJNI

Ministar Adžić prekršio zakon da bi šef SPO

Šuković jedini imao

tajne podatke Europola

I ministar unutrašnjih poslova i glavni specijalni tužilac tražili su da, mimo zakona, svi podaci budu u posjedu jednog čovjeka,. Tako je omogućeno da Predrag Šuković bude ,,gospodar tajni“ koje je Europol dostavljao Crnoj Gori, uključujući i transkriptre kriptovanih ,,Skaj“ poruka koje su se, u kontinuitetu, počele pojavljivati u dva crnogorska medija – u početku, na portalu Libertas kasnije gotovo isključivo, u dnevnom listu Vijesti

unutrašnjih poslova Raško Konjević, a ispred Europola Rob Vainrajt ( Rob Wainwright).

Kasnije je, marta 2015, crnogorski parlament usvojio Zakon o potvrđivanju sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji između Crne Gore i Evropske kancelarije.

Koji je, uz izvjesne sitne promjene, i danas na snazi. I, da sve bude zanimljivije: članovi 6 i 7 Zakona, na koje se pozivaju i tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ali i aktuelni specijalni tužilac Vladimir Novović, uopšte ne dopuštaju da samo jedna osoba prima sav povjerljivi materijal Europola! U poglavlju II, u članu 6 Zakona se ističe da Crna Gora

,,određuje nacionalnu kontakt tačku kao centralnu kontakt tačku između Europola i drugih nadležnih organa Crne Gore“, a u Aneksu 2 se precizira ko sve može predstavljati ,,nacionalnu kontakt tačku“: Odsjek za međunarodnu policijsku saradnju, Uprava policije, Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Osim ,,nacionalne kontakt tačke“ zakon određuje koji su nadležni organi odgovorni u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom za sprječavanje i borbu protiv krivičnih djela organizovanog kriminala i borbe protiv korupcije: Uprava policije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava carina, Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranje te-

rorizma, Poreska uprava i Državno tužilaštvo. Dakle, sasvim je izvjesno: propis ne prepoznaje načelnika SPO kao jedinu nacionalnu kontakt tačku, pa je pozivanjem na članove 6 i 7, te na Aneks II Zakona, Filip Adžić – ignorisao crnogorsku legislativu.

I obmanuo direktorku Europola Katrin De Bol, što se vidi iz njenog odgovora.

,,S POŠTOVANJEM...“

- Nakon što sam se upoznala sa Vašim dopisom, prihvatam Vaš zahtjev da se, shodno važećim odredbama Zakona o državnom tužilaštvu Crne Gore, operativne informacije vezane za organizovani kriminal i visoku korupciju

Članovi 6 i 7 Zakona, na koje se pozivaju i Filip Adžić i Vladimir Novović, uopšte ne dopuštaju da samo jedna osoba prima sav povjerljivi materijal Europola! U poglavlju II, u članu 6 Zakona, ističe se da Crna Gora ,,određuje nacionalnu kontakt tačku kao centralnu kontakt tačku između Europola i drugih nadležnih organa Crne Gore“, a u Aneksu 2 se precizira ko sve može predstavljati ,,nacionalnu kontakt tačku“: Odsjek za međunarodnu policijsku saradnju, Uprava policije, Ministarstvo unutrašnjih poslova

razmjenjuju direktno i isključivo sa Rukovodiocime Specijalnog policijskog odjeljenja, koje djeluje po nalozima Državnog tužilaštva – Specijalnog državnog tužilaštva – piše 14. februara 2023. godine u odgovoru direktorke Europola Katrine De Bol koja se ,,s pošovanjem i iskreno“ obraća ministru Adžiću. Potom se navodi da Europol ,,takođe razumije“ zahtjev za direktnom komunikacijom, a gospođa De Bol se poziva na Sporazum Crne Gore i Europola. I to ponavljajući iste članove 6 i 7, kao i Aneks II, koje pominje ministar Adžić u pismu i koji precizno navode - tri adrese na koje se povjerljivi materijal dostavlja u Crnu Goru?! Ostaje bez odgovora da li je crnogorska strana, u razgovorima oči u oči sa čelnicima Europola, prezentovala neke događaje koji ukazuju da uvid u povjerljive podatke i tajne imaju i neka neovlašćena lica u Crnoj Gori, pa čak i konstatovala da po-

Izvjesno je da obje strane nijesu poštovale vlastite potpise na Sporazumu i da je napravljen presedan nakon punih osam godina: umjesto da, shodno slovu Sporazuma i Zakona, operativni podaci Europola idu na najmanje tri crnogorske adrese - omogućeno je da Predrag Šuković bude jedini ,,gospodar“ tajni koje je Europol dostavljao Crnoj Gori.

Uključujući i transkriptre kriptovanih SKY ECC poruka koje su se, u kontinuitetu počele pojavljivati u dva crnogorska medija – u početku, u prvoj polovini 2022. godine na portalu Libertas, kasnije, od kraja 2022. i tokom čitave 2023. godine, gotovo isključivo, u dnevnom listu Vijesti. Zanimljivo, nijednom nije obavljena istraga kako su povjerljivi podaci iz Skaj prepiski dospjevali u privilegovane medije, čak i prije nego što su o transkriptima razgovora bili obaviješteni i branioci ljudi koji su bili obuhvaćeni akcijama SPO i SDT-a. Nije istraženo i da li su originalni operativni podaci, sa Skaj aplikacija, objavljivani ili je bilo ,,friziranja“, dopisivanja ili selekcije u tamnim odajama istražitelja. Da li je taj medijski obračun, prije zvanične istrage ili podizanja optužnice, bio svjesni dio strategije Specijalnog državnog tužilaštva za borbu protiv kriminala, ili je u svemu bilo i političkih obračuna, u dosluhu sa ljudima iz Vlade Dritana Abazovića koji su ,,dobrovoljno“ obavljali prethodne prozivke?

Iz ove perspektive, na osnovu informacija koje su sada dostupne o medijskim manipulacijama sa Skaj porukama, djeluje prilično groteskno ono ,,hodočašće“ bivšeg premijera Abazovića ka prostorijama specijalnog tužioca Novovića i rafalno prozivanje ljudi koje treba ,,tužilački odstrijeliti“. Nesporno je: tim iz Specijalnog policijskog odjeljenja na čelu sa Šukovićem, ali i vrh Specijalnog državnog tužilaštva kojim rukovodi Novović bili su u dominantnoj poziciji: ne samo da potpuno kontrolišu operativne podatke koje im je dostavljao Europol, već i da grade razne strategije u obračunu sa kriminalom i korupcijom.

Da li je, iza kulisa istrage, u svemu bilo i politički motivisanih obračuna i selektivne pravde – na to pitanje crnogorska javnost će, po svemu sudeći, duže čekati odgovor. Uostalom, kada specijalnom državnom tužiocu ne odgovara rasplet, ima dva sjajna oružja na raspolaganju: institucionalno ćutanje i obraćanje samo ,,prijateljskim medijima“ koji već znaju kako se propagnadno djeluje. Draško ĐURANOVIĆ / Kaćuša KRSMANOVIĆ

Adžić

Šuković

Novović

Šefovi šest poslaničkih klubova predali inicijativu za izmjene

Poslovnika Skupštine Crne Gore

Mugoša: Većina želi da arbitrira koja će manjinska partija imati potpredsjednika parlamenta?!

Parlamentarna većina želi da arbitrira o svemu. Tako je i u ovom slučaju: žele da potpredsjednik Skupštine, iz reda manjina, bude onaj za koga baš oni procijene da im odgovara. Ne mogu da vjerujem da se ovakve stvari dešavaju bez ikakvog dijaloga, za mene je to neprihvatljivo. To je ogroman korak unazad u emancipaciji crnogorskog društva i jačanju demokratske zrelosti, rekao je Pobjedi poslanik SD-a Boris Mugoša

PODGORICA - Šefovi poslaničkih klubova partija parlamentarne većine: Vasilije Čarapić (PES), Slaven Radunović (NSD), Boris Bogdanović (Demokrate), Milan Knežević (DNP), Bogdan Božović (SNP) i Nikola Camaj (Albanski forum) predali su inicijativu za izmjene Poslovnika Skupštine Crne Gore kojom traže da potpredsjednika Skupštine, koji dolazi iz reda manje brojnih naroda, više ne predlažu na osnovu dogovora sve manjinske stranke, već da to ubuduće može da učini samo poslanik jedne manjinske partije.

Taj dokument je juče objavljen na sajtu Skupštine. Parlamentarna većina ovim aktom želi da za potpredsjednika parlamenta iz reda manje brojnih naroda više ne bude potrebna jednoglasna podrška svih poslanika koji pripadaju bošnjačkim, albanskim i hrvatskim nacionalnim strankama. Predlažu da svaka manjinska stranka može da da svoj prijedlog, a parlamentarna većina da odluči koji im je predstavnik manjina najprihvatljiviji za potpredsjednika parlamenta.

- Ovo se može pravno opravdati potrebom za osiguranjem jednakih prava i mogućnosti za sve poslanike, promovisanjem demokratskih načela i usklađivanjem sa međunarodnim standardima zaštite prava manjina. Takođe, ova izmjena može doprinijeti većoj efikasnosti i pluralizmu u radu Skupštine, što je u krajnjem in teresu svih građana Crne Gore, navedeno je u prijedlogu parlamentarne većine.

Iz Bošnjačke stran ke juče nijesu želje li da komentarišu ovu inicijativu stranaka na vlasti. Kazali su da će o njihovom stavu jav nost biti upoznata na rednih dana.

Za poslanika Socijalde mokrata Borisa Mu gošu prijedlog šefo poslaničkih klubova iz redova većine predstav lja nastavak njihove de monstracije gole sile. - Nevjerovatna stvar se desila. Potpredsjednik

parlamenta iz reda manjinskih partija neće biti, kako je to do sada bilo u Poslovniku, onaj kojeg predlože sve manjinske partije, već će bukvalno zavisiti od volje većine. Većina će, ubuduće, arbitrirati manjinskim partijama koji će to njihov predstavnik biti potpredsjednik parlamenta iz njihovih redova - kazao je Pobjedi Boris Mugoša. Slična bahatost vlasti se, kako je rekao, ponavlja i kod njihovog tumačenja Poslovnika kod parlamentarnih saslušanja, kada su odbijali kontrolno saslušanje jer im se ne sviđa tema koju predloži opozicija, iako je jasno definisano da to ne mogu po Poslovniku.

- Parlamentarna većina želi

u ovom slučaju. Žele da potpredsjednik Skupštine iz reda manjina bude onaj za koga baš oni procijene da im odgovara. Ne mogu da vjerujem da se ovakve stvari dešavaju bez ikakvog dijaloga - rekao je Mugoša.

Podsjetio je da je, kada je donošen još važeči Poslovnik, ideja bila da se dodatno afirmišu manjinske partije i njihov predstavnik bude biran na osnovu dogovora između njih.

- Sad imamo rješenje da parlamentarna većina bira onoga predstavnika manjinskih stranaka koji njoj odgovara. Za mene je to neprihvatljivo. To je ogroman korak unazad u emancipaciji crnogorskog društva i jačanju demokrat-

Predsjednik Jakov Milatović otvorio

Delfi ekonomski forum u Grčkoj

Cilj je da 2028. Crna Gora postane 28. članica EU

ske zrelosti - smatra poslanik Socijaldemokrata.

Naglašava da o motivima treba da jasno odgovore oni koji su ovo predložili jer, kako kaže, ono što su napisali u obrazloženju nije motiv i ne pije vodu. Od naših sagovornika nijesmo juče dobili odgovor na pitanje zbog čega se parlamentarna većina bez dogovora sa opozicijom baš u ovom trenutku upustila u ovakve izmjene skupštinskog Poslovnika. Spekuliše se da je ovim potezom većina poslala poruku najbrojnijoj manjinskoj partiji Bošnjačkoj stranci koja u parlamentu ima šest poslanika - da predstavnik BS, u ovom trenutku, za njih nije poželjan na mjestu potpredsjednika Skupštine Crne Gore jer na tom mjestu žele predstavnika manjinske partije kojoj je prihvatljivo sve što oni rade. Nezvanična saznanja Antene M govore da se to mjesto otvara za poslanika Albanskog foruma Nikolu Camaja koji je u oktobru prošle godine u Parlamentu više puta ponovio da će „radije s četnicima, nego s lopovima“. Kakav će biti odgovor Bošnjačke stranke, a i opozicije na još jednu demonstraciju sile vlastodržaca ostaje da se vidi u narednim danima.

Z.DARMANOVIĆ

ATINA - Predsjednik države Jakov Milatović otvorio je juče deveti Delfi ekonomski forum u Grčkoj, a u uvodnom obraćanju govorio je o promjenama koje su se dogodile u Crnoj Gori. Iz Kabineta predsjednika saopšteno je da je Milatović istakao da je, iako smo ponosan narod sa dugom državnom istorijom, prvi put u našoj zemlji vlast promijenjena na izborima tek 2020. godine, kada je Crna Gora konačno ušla u novu etapu demokratskog razvoja. Naveo je da je od tada država imala tri vlade, dok se završetak tranzicije dogodio na predsjedničkim izborima prošle godine. Poručio je da izbori u Crnoj Gori više nijesu pitanje života i smrti, već redovno sprovođenje volje naroda što je, kako je kazao, veliko dostignuće naše političke transformacije i demokratskog napretka, saopštili su iz Kabineta predsjednika. Naglasio je da je u zemlji vidljiv i institucionalni razvoj, te da je pristupanje Evropskoj uniji najbolji garant da će program reformi opstati. -Milatović je poručio da je cilj da 2028. godine Crna Gora po-

stane 28. članica EU, što bi bio dobar signal zemljama regiona da je proces proširenja živ i da se reforme isplate. Takođe, kazao je da bi ovo bio važan korak i s aspekta bezbjednosti evropskog kontinenta i da naše članstvo u NATO savezu doprinosi stabilnosti regiona. Govoreći o ekonomskim prilikama u zemlji, podsjetio je da je Crna Gora nizom strukturnih reformi u prethodnom periodu, te poboljšanjem poslovnog i investicionog ambijenta znatno unaprijedila životni standard građanki i građana naše zemlje. Dodao je da je na taj način došlo do brzog ekonomskog oporavka, ocijenivši da kao mali sistem imamo veliku priliku da ostvarimo brzu ekonomsku konvergenciju i približimo se standardu EU, kazali su iz Kabineta predsjednika. Ukazao je da je, kako su naveli u saopštenju, naša država od deset zemalja kandidata ekonomski najnaprednija, da ima vanjsku i bezbjednosnu politiku koja je u potpunosti usklađena sa EU te da sada imamo generaciju lidera koji su donijeli novu političku kulturu u zemlji. R.P.

Odluka Opštinskog odbora najjače opozicione stranke

DPS samostalno na izborima u Budvi

PODGORICA- Demokratska partija socijalista nastupiće samostalno na lokalnim izborima u Budvi, zakazanim za 26. maj, odlučeno je na sjednici budvanskog odbora te stranke. U saopš tenju budvanskog DPS-a se navodi da je na sjednici konstatovano da je samostalan nastup najpošteniji model odnosa prema građanima. -I da je vrijeme da građani Budve pokažu svoj stav prema svakoj partiji pojedinačno, nakon haosa i anarhije koja gradom vlada već godinama unazad - dodaje se u saopštenju. Iz budvanskog DPS-a su kazali da su uvjereni da će građani Budve kazniti „licemjeran odnos parlamentarne većine

koja se usljed međusobnih optužbi i frakcijašenja raspala“. -Što je i dovelo do prijevremenih lokalnih izbora, a koja sada nastupa u predizbornoj koaliciji isključivo zbog straha od izvjesne pobjede DPS-a koji će na narednim lokalnim izborima osvojiti najviše mandata - naveli su iz DPS-a. Oni su kazali da je na sjednici započeto predlaganje kandidata za odborničku izbornu listu, koja će u narednim danima biti predstavljena građanima.

- Sastav liste će garantovati pobjedu i omogućiti da naš grad ponovo postane razvijen, urban i primjeren onome što Budva zaslužuje, jer Budva može i mora bolje“ - poručuje se u saopštenju. R.P.

Boris Mugoša predsjednik.me

m. babović

Održan okrugli sto o realizaciji obaveza iz programa pristupanja, glavni pregovarač priznao da postoje velika kašnjenja

Zenović: Niska realizacija EU agende zbog lošeg planiranja

Zenović je kazao da analize prethodnih PPCG pokazuju nisku realizaciju, koja je najčešće razlog lošeg planiranja. ,,Mislim da smo sada dali široku autonomiju i odgovornost pregovaračkim grupama da ovaj proces planiraju realno, a opet tako da reflektuje opredijeljenost Vlade da okonča pregovore o pristupanju EU do kraja 2027. godine, kako bi Crna Gora postala članica 2028”, naveo je Zenović

PODGORICA - Vlada planira da najveći dio obaveza u okviru evropske agende završi do kraja naredne godine, kazao je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović na predstavljanju Nacrta programa pristupanja Crne Gore EU za period od 2024. do 2027. godine.

PPCG je krovni strateški dokument procesa evropske integracije Crne Gore koji definiše obim i dinamiku reformi koje su potrebne za usklađivanje sa pravnom tekovinom EU. Pobjeda je juče objavila da je procenat realizacije EU agende u 2023. iznosio svega 33 odsto. Zenović je na okruglom stolu u Podgorici kazao da je u četvrtom kvartalu prošle godine počela izrada PPCG koji se odnosi na programski period 2024-2027, kako bi se taj dokument uskladio sa novom pravnom tekovinom EU, ali i dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strategijskih dokumenata.

Kako je naveo, prva faza izrade podrazumijevala je detaljnu analizu skoro pet hiljada akata koje je EU usvojila od ok-

tobra 2021. do oktobra 2023. godine, odnosno ocjenjivanje relevantnosti u pogledu prenošenja tih akata u nacionalno zakonodavstvo.

Osim Milatovića u radnoj posjeti Grčkoj i premijer Spajić, gdje se sastao sa predsjednikom vlade te države

Micotakis: EU mora da vrednuje rezultate Crne Gore

PODGORICA- Evropska unija mora vrednovati nesporne rezultate Crne Gore i na njih adekvatno odgovoriti, poručio je grčki premijer Kirjakos Micotakis na sastanku sa crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem koji boravi u radnoj posjeti Atini.

Micotakis je, kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, kazao da je Crna Gora svijetla tačka na Zapadnom Balkanu. -EU mora vrednovati vaše nesporne rezultate i na njih

adekvatno odgovoriti. Za kratko vrijeme učinili ste znatno više od ostalih zemalja u tom procesu - rekao je Micotakis. Na sastanku, tokom kojeg je ekonomska saradnja bila jedna od najvažnijih tema, ocijenjeno je da je jačanje saobraćajne povezanosti obostrani prioritet i da je, u tom kontekstu, potrebno intenzivno raditi. Sagovornici su se saglasili da Crna Gora ima potencijal da se još snažnije brendira kao investiciona destinacija i da je potrebno bliže sarađivati sa postojećim investitorima, koji su najbolji ambasadori u tom smislu. Micotakis je kazao da su grčki privrednici, nakon izlaska iz krize, još više zainteresovani za učešće na međunarodnim tenderima i direktne investicije na Zapadnom Balkanu, čije prilike dobro poznaju. Iz Spajićevog kabineta je saopšteno da će biti upriličena posjeta Micotakisa Crnoj Gori sa privrednom delegacijom, u cilju razgovora o potencijalnim investicijama i dinamiziranju ekonomske razmjene.

R.P.

-Imajući u vidu brojnost i obim akata EU, ova vrlo zahtjevna analitička faza trajala je i u to-

ku prvog kvartala ove godine, nakon čega se pristupilo kreiranju planova za prenošenje svih akata, koji su ocijenjeni kao relevantni, u nacionalno zakonodavstvo - dodao je Zenović, a perenijela agencija Mina.

Prema njegovim riječima, PPCG je strukturiran tako da svako pregovaračko poglavlje ima uvod u te planove i potrebe. -U okviru svih planova i potreba odvojeni su djelovi koji se odnose na strateški i zakonodavni okvir, a sam zakonodavni okvir obuhvata kako zakonska rješenja, tako i podzakonske akte, pojasnio je Zenović. Pored toga, kako je dodao, plan prate četiri aneksa: Pregled mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, Pristupna podrška IPA II i IPA III, UN Agenda 2030. EU Agenda i Sektori IPA III – (Uvezivanje ciljeva održivog razvoja UN sa pregovaračkim poglavljima, klasterima, IPA prozorima i tematskim prioritetima), Akronimi institucija, te Akronimi klastera. Zenović je kazao da analize prethodnih PPCG pokazuju nisku realizaciju, koja je najčešće razlog lošeg planiranja. -Mislim da smo sada dali široku autonomiju i odgovornost pregovaračkim grupa-

ma da ovaj proces planiraju realno, a opet tako da reflektuje opredijeljenost Vlade da okonča pregovore o pristupanju EU do kraja 2027. godine, kako bi Crna Gora postala članica 2028. godine - naveo je Zenović.

On je kazao da je, imajući u vidu da određeni broj institucija još nije usvojio pravilnike o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, kao ni kadrovske planove, prilikom izrade PPCG odlučeno da dokument ne sadrži djelove koji se odnose na administrativne kapacitete i infrastrukturu.

-Plan je da se uradi detaljna analiza potreba po svim pregovaračkim poglavljima u pogledu jačanja administrativnih kapaciteta i infrastrukture - naveo je Zenović.

On je rekao da je Nacrt Programa pristupanja Crne Gore EU 2024-2027, u okviru sva 33 pregovaračka poglavlja, obuhvatio ukupno 714 planova, i napomenuo da se određeni broj akata ponavlja kroz više poglavlja. Kazao je da je PPCG-om najviše obaveza planirano u pregovaračkim poglavljima 12- Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika (96), 14 - Saobraćajna politika (66), 23- Pravosuđe i temeljna prava (51), 1-Sloboda kretanja robe (45) i poglavlju 27- Životna sredina i klimatske promijene (42).

Kako je naveo Zenović, najveći broj akata trebalo bi da usvoje Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (98), Ministarstvo finansija (82), Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (64), Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (56) i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (53). N.Z.

U susret lokalnim izborima u Budvi, nekadašnja koalicija ZBCG definitivno u dvije kolone

Nikola Jovanović nosilac liste grupe građana „Budva naš grad“

PODGORICA - Aktuelni predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović biće nosilac liste grupe građana pod nazivom „Budva naš grad“ na lokalnim izborima u Budvi koji će biti održani 26. maja.

Kako se navodi u saopštenju, lista je proistekla iz kluba odbornika istoimenog naziva i „predstavlja jedinstvenu ponudu na predstojećim izborima jer neće imati partijski predznak niti će biti partijski obojena“. U pitanju je lista nastala odvajanjem od nekadašnje koalicije ZBCG i za koju je najavljeno da će je predvoditi Mladen Mikijelj - Svi građani Budve će na ovaj način imati priliku da biraju istinske predstavnike u Skupštini jer će biti u prilici da svoje povjerenje ukažu onima koji su se dokazali u dobrom upravljanju gradom i radom u opštem, a ne u ličnom interesu - saopšteno je iz izborne liste „Budva naš grad“.

Lista će, kako su naglasili, okupiti dobronamjerne ljude koji žele dobro gradu u kojem žive, „bez obzira na razlike gdje je ko rođen ili drugo svojstvo jer Budva je podjednako grad svih nas koji u njoj živimo“.

- Smatramo da je došlo vrijeme da metropola turizma, od dosadašnjeg lošeg tretmana vlasti na centralnom nivou, koji je doživljavaju kao politički pli-

jen i finansijski generator, dobije tretman kakav zaslužujestoji u saopštenju. Dodaju da je skraćenjem mandata prethodnom sazivu Skupštine spriječen scenario instaliranja vlasti posredstvom odbora povjerenika od strane političkih partija i pojedinaca koji zajedno čine vlast na državnom nivou. R.P.

Predrag Zenović

Micotakis i Spajić

Nikola Jovanović

Pokret Evropa sad inicirao parlamentarne razgovore o rješavanju situacije u Šavniku, odluka Vlade o prinudnoj upravi nije povučena, ali se ne primjenjuje, na potezu Odbor za izbornu reformu

Dijalog ipak bez Spajića, Vlada se uzda u parlament

Opozicija juče nije zauzela zvaničan stav povodom inicijative poslanika PES-a. U DPS-u, koja je prva najavila izlaz iz Odbora ukoliko Vlada ne povuče odluku i ne sjednu za sto, razmatraju najnovija dešavanja. Sa druge strane, član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu iz redova Socijaldemokrata Nikola Zirojević smatra potpuno pogrešnim korakom prebacivanje pitanja Šavnika na to skupštinsko tijelo

PODGORICA - Vlada očekuje da parlament sistemski riješi pitanje izborne krize Šavnika, saopšteno je sinoć Pobjedi nezvanično iz izvršne vlasti.

Iako je prije dvije noći državni sekretar u Ministarstvu javne uprave (MJU) Dragiša Janjušević saopštio da će predsjednik Vlade Milojko Spajić inicirati politički dijalog sa partijama kako bi se riješila situacija u Šavniku, premijer će, prema informacijama našeg lista, ipak ostati po strani i sačekati poteze Skupštine, odnosno Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s tim da odluka o prinudnoj upravi u Šavniku - nije povučena. Umjesto Spajića, od koga je opozicija očekivala zakazivanje sastanka i povlačenje odluke o prinudnoj upravi, kopred-

sjedavajući Odborom Vasilije Čarapić iz Pokreta Evropa sad uputio je juče poziv klubovima poslanika da započnu dijalog sa ciljem pronalaženja modela za izlazak iz pravne konfuzije koja traje od oktobra 2022. godine, od kada je propalo više pokušaja za završetak izbora u tom gradu. -Kao što je svima poznato, po važećem crnogorskom izbornom zakonodavstvu je načelno moguće sprovesti izborni ciklus na demokratskom nivou, iako se ono pokazalo kao manjkavo u mnogo segmenata i postoji opšti konsenzus da treba sprovesti reforme. Međutim, izbori za odbornike u Skupštini opštine Šavnik se ne mogu sprovesti na dva biračka mjesta već 19 mjeseci i to iz čisto političkih razloga. Kako je evidentno da je problem u Šav-

Nakon nezakonitih odluka o skraćenju mandata Skupštini opštine Šavnik, uvođenja, povlačenja, pa ,,aktiviranja“ prinudne uprave i stava predsjednika Crne Gore da novi izborni proces u tom gradu ne može početi dok se ne završi prethodni, oglasili su se iz Delegacije Evropske unije i ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u Podgorici. Iz tih predstavništava su se saglasili sa stavom Milatovića i poručili da izbori, koji su devet puta prekidani na biračkim mjestima u zgradi Opštine i selu Kruševice - moraju biti okončani

niku pretežno političke, a ne pravne prirode, to smatram da je opravdano povesti široki politički dijalog, a sve sa ciljem da dođemo do pravnog rješenja za ovu krizu, poštujući na taj način vladavinu prava kao naš najznačajniji društveni konceptsaopštio je Čarapić.

POTEZ OPOZICIJE

Opozicija juče nije zauzela zvaničan stav povodom inicijative poslanika PES-a i može li to eventualno uticati na promjenu odluke o blokadi rada tog privremenog skupštinskog tijela.

U Demokratskoj partiji socijalista (DPS), koja je prva najavila izlaz iz Odbora ukoliko Vlada ne povuče posljednju odluku i ne sjednu za sto, razmatraju najnovija dešavanja. Kako je iz vrha partije rečeno Pobjedi, oglasiće se o daljim koracima nakon unutarstranačkih konsultacija. Sa druge strane, član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu iz redova Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević smatra potpuno pogrešnim korakom prebacivanje pitanja Šavnika na to skupštinsko tijelo.

-Ovo je još jedan dokaz da je u oslobođenoj Crnoj Gori moguće i ono za što smo vjerovali dugo vremena da je nemoguće – predsjednik Vlade najavljuje da će pokrenuti dijalog, a onda taj zadatak prebacuje na kopredsjedavajućeg Odbora Vasilija Čarapića, koji se dosad pokazao prilično nesposobnim da odradi bilo što vezano za adekvatno i kvalitetno funkcionisanje i rad Odbora, a kamoli da riješi pitanje Šavnika, koje je izazvalo veliku političku krizu u Crnoj Gori. Besmisleno je pokušavati riješiti problem kroz Odbor, pogotovo ako to treba da radi Vasilije Čarapić, za koga nijesam siguran ni da je ikad bio u Šavniku, s obzirom na to da je dugo živio i studirao van Crne Gore – rekao je Zirojević Pobjedi. Ostaje pri stavu da je prvi korak ka rješenju krize u tom gradu i izbjegavanju blokade rada Odbora povlačenje odluke o prinudnoj upravi, koju je Vlada očigledno stavila na „stend baj“ nakon reakcije opozicije i stava Kvinte da treba završiti postojeći izborni proces. -Imali smo priliku da čujemo i čitamo u medijima „tanka“ objašnjenja Ministarstva javne uprave vezano za uvođe-

nje prinudne uprave. Odluka je sporna i argumentacija za nju je na klimavim nogama, a nakon odbijanja predsjednika države Jakova Milatovića da raspiše izbore sve je dodatno zakomplikovalo situaciju –rekao je Zirojević.

LIMITI

Prema njegovim riječima, pitanje Šavnika, koje nadilazi priču o lokalnim izborima, mora biti dio opšteg političkog dogovora.

Podsjetio je da je na početku rada Odbora dogovoreno da je potrebno zakazati tematsku sjednicu na kojoj će se razgovarati o Šavniku. - Od tada ništa po tom pitanju nije urađeno. Tako da to dovoljno govori koliko je Odbor limitiran po pitanju ove teme i koliko, zapravo, nije adresa za rješavanje ovog problema. Krajnje dobronamjerna sugestija i kolegama iz parlamentarne većine i premijeru Spajiću je da bi mnogo bolje, pametnije i svrsishodnije bilo da on kao predsjednik Vlade i najjače političke partije u parlamentu inicira dijalog o Šavniku i da na taj način pokušamo postići dogovor. Ovo nije samo pitanje sprovođenja izbora u jednoj lokalnoj samoupravi, već budućnosti rada i funkcionisanja Odbora i da li ćemo u ovom mandatu parlamenta dobiti reformisano izborno zakonodavstvo koje je prijeko potrebno Crnoj Gori, ne samo zbog evropskih integracija, već primarno radi građanki i građana i kvaliteta izbornog procesa koji ćemo sprovoditi u narednom periodu – poručio je Zirojević.

UPOZORENJA

Podsjećamo, nakon nezakonitih odluka o skraćenju mandata Skupštine opštine Šavnik, uvođenja, povlačenja, pa definitivnog aktiviranja prinudne uprave i stava predsjednika Crne Gore da novi izborni

Besmisleno je pokušavati riješiti problem kroz Odbor, pogotovo ako to treba da radi Vasilije Čarapić, za koga nijesam siguran ni da je ikad bio u Šavniku, s obzirom na to da je dugo živio i studirao van Crne Gore – rekao je Zirojević Pobjedi

proces u tom gradu ne može početi dok se ne završi prethodni, oglasili su se iz Delegacija Evropske unije i ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u Podgorici. Iz tih predstavništava su se saglasili sa stavom Milatovića i poručili da izbori, koji su devet puta prekidani na biračkim mjestima u zgradi Opštine i selu Kruševice, moraju biti okončani.

Kao i prethodni sastav, ni novi Opštinske izborne komisije nije napravio pozitivan korak u tom pravcu.

Na sjednici prije dva dana nije usvojen predloženi dnevni red kojim je bilo predviđeno glasanje o ponovnom raspisivanju izbora na spornim glasačkim mjestima. Četiri člana komisije iz reda opozicije bila su uzdržana jer smatraju da nijesu obezbijeđeni uslovi za zakonito sprovođenje izbora.

Oni smatraju da nadležno ministarstvo i Uprava policije treba terenskom provjerom da utvrde za koje birače je prijava prebivališta izvršena na zakonit način, te da li je za te birače pravosnažno rješenje o odjavi prebivališta u Šavniku. Pravo glasanja na biračkom mjestu u zgradi Opštine Šavnik imaju 483 birača, a u selu Kruševice 58.

Tamara KLIKOVAC

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu

Vasilije Čarapić

Nikola Zirojević

d. mijatović

m. babović

m. babović

Privredni sud se oglasio nenadležnim i odbacio tužbu

Sveti Stefan hotela protiv Adriatik propertiza

Nadležna arbitraža u

PODGORICA – Nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvobitno rješenje Privrednog, kojim je određena nadležnost tog suda u sporu

Sveti Stefan hotela (SSH) i Adriatik propertiza (AP), u ponovljenom postupku ovaj sud je, ipak, utvrdio da nije nadležan da odlučuje o zahtjevu SSH da na dogovoreni iznos rente za zakup

Svetog Stefana i hotela Miločer, AP plaća i PDV. Tako se Privredni sud oglasio apsolutno nenadležnim i tužbu odbacio, što je potvrdio i Apelacioni sud, odbivši žalbu SSH.

Spor je nastao oko različitog tumačenja da li je PDV uključen ili ne u ugovoreni iznos, a iz SSH su naveli da su im iz Poreske uprave prilikom kontrole sugerisali da ga je potrebno dodatno uračunati. Ne spore da su ranije fakturisali sa preračunatim PDV-om u okviru ugovorne zakupnine i plaćali državi porez. Tvrde da je aneksom ugovora precizirano da je zakupnina u neto iznosu, te da se dosadašnja praksa Budvanske rivijere bila pogrešna, što je utvrdila i Poreska uprava. Iz AP su ukazivali da je ugovorom o zakupu za sve sporove predviđena arbitraža u

Londonu

Londonu, zbog čega su i prigovarali nadležnosti domaćeg suda. Naveli su da nijesu u ugovornom odnosu sa SSH, imajući u vidu da je ugovor o zakupu sklopljen sa Budvanskom rivijerom, iz koje su izdvojeni SSH, i Ministarstvom održivog razvoja i turizma. Tvrde da zakupnina uključuje i PDV.

Apelacioni sud je ocijenio da je prvostepeno rješenje donijeto bez povreda parničnog postupka, te da je materijalno pravo pravilno primijenjeno. Ukazano je da je ugovorom o zakupu iz 2007. godine ugovoreno da svaki spor koji sporazumno ne riješe u roku od mjesec, mora biti riješen arbitražom u skladu sa pravilima Londonskog suda za međunarodnu arbitražu. Kako je Budvanska rivijera 2019. godine, nakon restrukturiranja, izdvojila kompaniju SSH uz proporcionalnu podjelu akcija, na nju su i prenijeta prava iz ovog ugovora, odnosno naplata zakupnine. Čak su i te dvije kompanije, Budvanska i SSH, vodile spor oko toga kome pripada dio zakupnine za treći kvartal 2019, koji je završen u korist SSH. M.Lk.

Odbor direktora Aerodroma Crne Gore raspisao konkurs za izvršnog direktora

Smijenili Radulovića i vratili Draškovića, ali u v.d. mandatu

PODGORICA-Aerodromi Crne Gore raspisali su juče konkurs za izbor izvršnog direktora na četiri godine. Odbor direktora ove državne kompanije je juče jednoglasno odlučio da do izbora izvršnog direktora vršilac dužnosti bude Vladan Drašković, kojeg je 27. marta bivši bord smijenio i na njegovo mjesto postavio Petra Radulovića. Sada je odlučeno da se Radulović vrati na poziciju zamjenika izvršnog direktora. -Odbor direktora smatra da je u ovom trenutku najvažnije da Aerodromi CG tokom ljetnje sezone funkcionišu efikasno i stabilno - navodi se u saopštenju i podsjeća da će oba aerdoroma biti povezana sa po 40 destinacija tokom ljeta. Bivši bord Aerodroma CG na čijem je čelu bio Eldin Dobardžić (Ura) 27. marta je smijenio Draškovića, pored ostalog i zbog „nestanka“ 551.000 eura. Drašković je odgovorio da je sporna suma od 551.000 eura korišćena za nabavku aerodromske opreme i da je na blokiranom računu u National Westminster Bank London. U međuvremenu prošle sedmice iznos od 509.000 eura vraćen je na račun Aerodroma C G. - Od samog starta smo tvrdi-

li da je novac siguran i sada se to potvrdilo. Čekamo informacije od ino banke što je sa razlikom od 42.000 - rekli su 4. aprila iz Ministarstva saobraćaja.

Odluka o smjeni Draškovića zatekla je ministra saobraćaja Filipa Radulovića, koji je ocijenio da je to ,,neodgovorno prema kompaniji i državi“ i da mu liči na lični obračun. Za direktora je Drašković izabran 22. septembra 2022. godine, nakon javnog konkursa. Prethodno je radio kao pomoćnik direktora za komercijalne poslove Aerodroma CG, a od avgusta 2022. godine je, takođe, bio v.d. izvršnog direktora.

Vlada je samo dan nakon smjene Draškovića 28. marta smijenila stari bord u kojem su

Osam godina se očekuje da neka od vlada predloži zakon sposobna da se suoči sa korupcijom i finansijskim malverzacijama

I Spajićeva vlada najavljuje formiranje finansijske

Zakonski osnov za formiranje finansijske policije uspostavljen je 2016. godine, kad je izabran i šef te službe, ali je iste godine taj sektor izbačen iz pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Poreske uprave, a godinu i po nakon toga i zakonskim se odredbama gubi svaki trag

još bili Kemal Purišić (BS), Slavko Vukčević (SNP), Nebojša Đoković (Nova) i Ilija Mugoša i izabrala novi kojem predsjedava Jelena Maraš, a članovi su Stefan Madžgalj (PES), Nikola Bajčetić (PzP), te bankar Lazar Bojanić i saradnik u nastavi na mašinskom fakultetu Rade Grujičić. Konkursom za novog direktora Aerodroma CG se precizira, pored opštih uslova, visoko obrazovanje kandidata (VII-1 stepen stručne spreme), pet godina radnog iskustva na poslovima upravljanja i srednji nivo znanja engleskog jezika. Poželjno bi bilo i iskustvo iz oblasti vazdušnog saobraćaja. Pravo prijavljivanja na ovaj konkurs imaju i državljani drugih država u skladu sa zakonom. S.P.

PODGORICA- Iako je premijer Milojko Spajić u posljednjih dvadesetak dana, u dva navrata, najavio formiranje finansijske policije, još je neizvjesno kada će to biti. Iz Ministarstva finansija, na čijem je čelu Novica Vuković, nijesu mogli precizirati rok, navodeći da je neophodan adekvatan zakonski okvir. Interesantno je da zakonske propise potrebne za formiranje finansijske - poreske policije najavljuju predstavnici svih vlada od 2016. godine.

-U narednom periodu, Vlada će pristupiti analizi trenutnog stanja u ovoj oblasti, nakon čega će se pripremiti zakonski osnov za stvaranje posebne agencije, odnosno finansijske policije. Imaju -

ći u vidu decentralizovanost institucija koje vrše kontrolu u ovoj oblasti, Vlada smatra da bi formiranjem finansijske policije, ovaj organ mogao znatno lakše da se bori, kako sa korupcijom na najvišem nivou, tako i sa svim vrstama finansijskih malverzacija – kazali su našoj redakciji iz Ministarstva finansija. MN: Guardia di Finanza

Iz tog resora poručuju da u cilju kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i suzbijanja korupcije Vlada snažno podržava ideju formiranja finansijske policije. -U vezi sa formiranjem finansijske policije premijer Spajić je u prethodnom periodu održao sastanke sa predstavnicima Guardia di Finanza, na kojima je konstatovano postojanje prostora za saradnju, kroz obuku budućeg kadra u Italiji, jer ova italijanska

Nagradna igra Erste banke i Mastercarda

posebna policija ima školu za specijalizaciju u oblasti borbe protiv finansijskih malverzacija – rekli su iz Ministarstva. Podsjećamo da je 15. marta ove godine iz kabineta premijera, nakon sastanka sa predstavnicima Guardia di Finanza (Generalne komande finansijske policije Italije), saopšteno da će crnogorska vlada, uz podršku ove italijanske institucije, raditi na stvaranju finansijske policije. -Želimo da učimo, a vi ste pravi primjer borbe protiv brojnih vidova kriminala. Hoćemo da prekinemo sve loše prakse i kreiramo novu Crnu Goru koja će imati nultu toleranciju prema finansijskim malverzacijama. Cilj je da preslikamo vaš način rada i prilagodimo ga našem sistemu - kazao je Spajić predstavnicima Guardia di Finanza, koje je predvo -

Dva dana na Rolan Garosu

PODGORICA - Erste banka je u saradnji sa kompanijom Mastercard pokrenula nagradnu igru „Osjetiti duh Rolan Garosa: Neprocjenjivo“ za klijente korisnike kartica

Mastercarda.

Učesnici moraju biti državljani Crne Gore koji će od 10. aprila do 10. maja obaviti najmanje pet transakcija karticama ili digitalnim novčanicima (Apple Pay i Google Pay) po-

jedinačne vrijednosti od najmanje 20 eura, uz minimum jednu transakciju preko Erste mBankinga ili Erste NetBankinga. -Erste banka će dodijeliti dvije glavne nagrade putovanje

Premijer Milojko Spajić sa generalom Vitom Đordanom

Sveti Stefan

Vladan Drašković Petar Radulovič

zakon i formira službu koja je malverzacijama

najavljuje finansijske policije

dio general Vito Đordano. -Smatramo da bi finansijska policija mogla znatno lakše da se bori sa korupcijom na najvišem nivou, ali i mafijom. Ne želimo prljav novac, već kredibilne investitore, što je moguće kroz jačanje vladavine prava - poručio je ranije Spajić, koji je i 29. marta na presu još jednom najavio osnivanje finansijske policije.

Formiranje finansijske policije u Crnoj Gori se najavljuje godinama, a u februaru prošle godine iz Ministarstva finansija na čijem je čelu bio Aleksandar Damjanović Pobjedi je saopšteno da je uspostavljanje tog instituta „veoma kompleksna tema, pa o pojedinostima potencijalnih budućih rješenja još ne mogu govoriti“.

– Imajući u vidu nedostatnost u kadrovskoj strukturi Uprave prihoda i carina (UPC) kao i potrebu uspostavljanja adekvatnog zakonskog okvira, prevashodno je potrebno sprovesti detaljnu analizu o mogućnostima uvođenja ovakvog rješenja u sistem upravljanja i kontrole poreske politike, kao i dinamiku i model sprovođenja ove reforme –kazali su lani iz resora na čijem je čelu bio Damjanović.

MN: Muke po zakonu

U februaru prošle godine iz tadašnje Uprave prihoda i carina (UPC) su našoj redakciji saopštili da u skladu sa važećim propisima nema mogućnosti za formiranje finansijske, odnosno poreske policije u UPC i da će o tome razmišljati u „narednom periodu“. Upravo je bivši direktor UPC Rade Milošević (Ura) iz vlade Dritana Abazovića, koji je uhapšen 21. decembra 2022. godine zbog sumnje da je formirao kriminalnu organizaciju, Pobjedi u julu 2022. godine kazao da analiziraju zakonske mogućnosti za formiranje poreske policije i najavio do kraja te godine potrebne izmjene zakona o poreskoj administraciji i o krivičnom postupku, kao i pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Upravi, kao i da bi poreska po-

Garosu

u Pariz i ulaznice za teniske mečeve na Rolan Garosu 4. i 5. juna 2024. godine za dobitnike i po jednog pratioca. Aranžman uključuje avionski prevoz, transfere do i od aerodroma, dva noćenja u ho-

5

vlada obećava uspostavljanje poreske policije

licija trebalo da se bavi i istragama o porijeklu imovine. Osnivanje poreske policije svojevremeno je najavljivao i nekadašnji direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša (DPS). On je u novembru 2019. godine na sastanku u Ambasadi Italije, sa tadašnjim ambasadorom Lukom Zeliolijem i predstavnicima

Guardia di Finanza, naveo da će uspostaviti finansijsku policiju nakon obezbjeđivanja zakonskih, organizacionih i logističkih uslova.

– PU je već inicirala izmjenu zakonskog okvira, u prvom redu Zakona o poreskoj administraciji, čime će se definisati nadležnosti te organizacione cjeline i omogućiti njeno funkcionisanje u punom kapacitetu – rekao je Mugoša 2019. Godine, a predstavnici Guardia di Finanza su i tada kazali da su na raspolaganju Poreskoj upravi, u smislu uspostavljanja saradnje i obuke kadra.

Crna Gora je nekada imala propis koji je omogućavao formiranje poreske policije, pa je u martu 2016. godine bio izabran i direktor te službe Miodrag Martinović, dugogodišnji službenik MUP-a, a na prijedlog tadašnjeg ministra finansija Radoja Žugića Ukidanje poreske policije, međutim, predloženo je 20ak dana nakon što je izabran Martinović za šefa tog sektora, koji je tada izbrisan iz novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a nakon godinu i sedam mjeseci izmjene zakona o poreskoj administraciji, koje su omogućavale uspostavljanje poreske policije, stavljene su ad acta. Martinović je tvrdio da se to desilo zbog nedostatka političke volje S. POPOVIĆ

telu s doručkom i karte za teniski turnir – kazali su iz Erste banke. Biće dodijeljeno i 20 vaučera od po 100 eura za trgovinu u sportskim prodavnicama u Crnoj Gori. Sve nagrade će metodom slučajnog odabira biti izvučene 15. maja, a banka će dobitnike obavijestiti lično, putem svoje internet stranice i objave u dva dnevna lista. R.E.

Forma-sujetnosti iznad suštine-u-izmjerljivim-rezultatima najvažnija je osobina dva crnogorska esnafa: revizora i računovođa. Crnogorskom tržištu treba mnogo veći kvalitet i značajniji zaokret prema integritetu profesionalnosti oba esnafa. Da li je tako? Crnogorski revizori odavno su izgubljeni u prevodu, neovisno da li su lokalci ili „big-4“. Sto desetak licenci fizičkim licima i oko tridesetak licenci društvima za reviziju obilježava tekuću fazu nerazvoja, a dobacuje navodno do 6 mil eura prihoda (2022). Svojim ograničenostima na skamenjenoj ledini dobrano doprinosi i Savjet za reviziju, sastavljen od profila bez dana prakse u komercijalnim revizijama. Njihov izvještaj iz februara 2024. ističe sljedeće (str. 6/15): „…može se zaključiti da društva za reviziju primjenjuju međunarodne standarde revizije, kao i da postoji prostor za unaprjeđenje, posebno u dijelu koji se odnosi na primjenu Međunarodnog standarda kontrole kvaliteta, jačanja kapaciteta revizije i usavršavanja revizora“. Sa ovim zaključkom se načelno i teorijski nije teško saglasiti, mada ima prizvuk neslanog vica, posebno ukoliko članovi-nice na terenu, a unutar drugih tijela državnih kompanija, svojim činjenjima pokazuju da su miljama udaljeni od besprijekorne primjene znanja. Crnogorske računovođe su pogubljene u razjedinjenosti i dampingovanju cijenama usluga. Osim desetak agencija, ostali slijede prakse rada: „mesari-lugari-koji-knjiže“. Ovo je davnašnji javni citat predsjednika Upravnog odbora ISRCG-a, jednog od dva instituta koji

Iz opšteg u lično

Institut je za kraj aprila sazvao vanrednu sjednicu Skupštine, na kojoj će razmatrati „Odluku o osnivanju privatne obrazovne ustanove ,ISR CG , “ Čl. 20 Statuta instituta, oko nadležnosti Skupštine propisuje pod tačkom 13 široku normu da Skupština „odlučuje o drugim pitanjima … koja nisu stavljena u nadležnost ostalih organa...“, dok čl. 24 pod 7 de niše da: „UO utvrđuje razvojnu politiku instituta“. Članovi-nice Skupštine, koji će o ovome glasati, moraju odmjeriti da li navedeni galimatijas može da odigra održivi pravni osnov, iako ima naznake maškaranja oko edukacije u vezi ozbiljnih licenciranja u zemlji.

glume da se nešto bave esnafima. Zato, ukoliko je činjenica da je udarni dvojac lidera esnafskog tijela krenuo da zakulisno prevodi osnovne djelatnosti instituta u privatne svrhe, tada je korisno da se zagrebe ispod površine i pokuša odgovoriti na pitanje: zašto je ISRCG legitimna javna tema? (u daljem tekstu:institut), mada ni drugo esnafsko tijelo (IRRCG) nije mnogo odmaklo kvalitetom i znanjem. Esnafsko obrazovanje se mora platiti, ali institucijama koje iskustvenim tragom obezbjeđuju znanje. Institut je za kraj aprila sazvao vanrednu sjednicu Skupštine, na kojoj će se shodno poslovniku rada Skupštine razmatrati „Odluka o osnivanju privatne obrazovne ustanove ,ISR CG , “ (br. 30-24 od 26. marta 2024. godine). Čl. 20 Statuta instituta, oko nadležnosti Skupštine propisuje pod tačkom 13 široku normu da skupština „odlučuje o drugim pitanjima … koja nisu stavljena u nadležnost ostalih organa...“, dok čl. 24 pod 7 definiše da: „UO utvrđuje razvojnu politiku instituta“. Članovi-nice Skupštine, koji će o ovome glasati, moraju odmjeriti da li navedeni galimatijas može da odigra održivi pravni osnov, iako ima naznake maškaranja oko edukacije u vezi ozbiljnih licenciranja u zemlji. Resorno ministarstvo „snom mrtvijem spava“. Decenijima se nastavlja kontinuitet umrtvljene odsutnosti. Okoštalost ubuđalog pristupa tržištu računovođa, i računovodstvenih agencija, i revizora i društava za

Rijeke nepravilnih knjiženja, knjižna odobrenja, privremena knjiženja, rastegljivo računovodstvo velikih iznosa iz poslovanja privrednih društava, posebno u vlasništvu države, decenijski su dobijale revizorska nekvali kovana mišljenja. Takva mišljenja su potpisivale licence, koje vodi institut, koje u većini neznanjem i nedoprinosom razvoju ekonomije ograničavaju perspektive razvoja ekonomije.

reviziju, okovala je razvoj profesionalnosti. Instituti nisu služili reformskim predlozima s ciljem da unapređuju crnogorsku ekonomiju. Resorno ministarstvo je odavno bilo obavezno da preispita pristup radu oko javnih ovlašćenja, slijedeći činjenice da su uredbe o saradnji onerozni/ ništavni okviri za bilo kakvo zakonito postupanje. U praksi je drugačije: četvrt vijeka ni jedan ministar finansija ne odmiče od poslušnosti toksičnim drugarenjima iznutra, a koja pogrešno poslužuju tokovima novca, dalekim od ask-izvještaja. Navedeno otimanje-lukrativne-edukacije, koju treba da sprovede esnafsko tijelo oko javnih nadležnosti, pokazuje i dokazuje nastavak ubuđalosti, koja se iz godine u godinu čita u finansijskim izvještajima u Crnoj Gori. Rijeke nepravilnih knjiženja, knjižna odobrenja, privremena knjiženja, rastegljivo računovodstvo velikih iznosa iz poslovanja privrednih društava, posebno u vlasništvu države, decenijski su dobijale revizorska nekvalifikovana mišljenja. Takva mišljenja su potpisivale licence, koje vodi institut, koje u većini neznanjem i nedoprinosom razvoju ekonomije ograničavaju perspektive razvoja ekonomije. Decenijski ostaje neizmijenjenom činjenica da „lugari i mesari koji knjiže“ nisu problem sistema i ubijanja razvoja, već se intenciono-upravljanim ignorisanjem kompetencija i znanja uništavaju stabilnost i održivost crnogorske privrede. Kako su međunarodni standardi više-hiljada-stranica-teksta, čitanje regulative se provodi u traženju rupetina, što ostaje da bude decenijska suština nestrukovnosti. Crna Gora ima održiv broj poznavalaca konundruma dugovnog i potražnog. Manje je onih, koji zamešateljstva novčanih tokova svode na istinitosti u radu. Takođe, crnogor-

sko tržište profesionalaca ima ozbiljne profile, koji poznaju i prate potrebe tržišta i koji znaju šta su odgovarajući neophodni koraci reformi. Njihovim odlaskom iz sistema, preko noći je nemoguće nadoknaditi odsustvo iskustva. Reforme su odavno u cjelosti zaustavljene, mada EU jalova oko novog zakona, pa su uvriježena zakulisna lobiranja tokom pijanki na kongresima-neznanja-i-akademske-forme-za-čuvanje-redovnosti-profesure unizila tržište, nastavila ponižavanje kvaliteta finansijskih izvještaja, kao i odgovornog praćenja poslovnih transakcija privrede i javnih tokova novca.

Crnogorska privreda je odavno odmakla, ne ulažući u razvoj predstavljenih nestrukovnosti, što prevashodno negativno utiče na rad unutar kompanija u državnom vlasništvu. Tome se i dalje svakodnevno svjedoči, posebno unutar izvještaja privrednih društava u državnom vlasništvu, izvještaja ustanova i sličnih institucija koje moraju da budu objektivno provjerene. Oko finansijskih izvještaja i novčanih tokova crnogorske ekonomije, tekuća politička elita jednako je sklona da iznađe podmornice svakovrsnih nelegalnosti, čemu su milutin-čađo-knjižna-odobrenja egzemplari za udžbenike o najružnijem u crnogorskom biznisu. Nečinjenja esnafskih tijela, koja se kao bave revizorima i računovođama, nastavljaju da proširuju kratere neznanja, a koji oblikuju stanje nepostojanja strukovnosti tamo gdje moraju biti samo znanje, vještine, kompetencije, spremnost za unapređenje. Zato crnogorska ekonomija, kao naša zajednička kuća, ostaje isključenom iz dugoročnog razvoja. A, tako ne smije biti. Tako ne bi trebalo da bude, ukoliko revizori i računovođe služe svojim profesijama.

Piše: Mila KASALICA

MANS tražio podršku i drugih NVO za Otvoreno pismo ministru pravde povodom Nacrta Zakona o sprečavanju korupcije

Tvrde da se uvodi amnestija za funkcionere koji su prije pet i više godina predali netačne izvještaje

MANS u Otvorenom pismu poziva ministra pravde da povede dijalog sa svim relevantnim akterima u društvu, uključujući i civilno društvo, dok se sa druge strane u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa (RIA), dokumentu koji je kao prateći objavilo Ministarstvo pravde u sklopu poziva na javnu raspravu, navodi da nije bilo zainteresovanih predstavnika nevladinih organizacija za članstvo u radnoj grupi za izradu zakona

PODGORICA – Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozvala je juče organizacije civilnog društva da potpišu Otvoreno pismo upućeno ministru pravde Andreju Miloviću povodom Nacrta Zakona o sprečavanju korupcije kojim se, kako tvrde, uvodi amnestija za javne funkcionere koji su prije pet i više godina predali netačne izvještaje o prihodima i imovini.

U tekstu pisma se navodi da takav potez „izaziva duboku zabrinutost među građanima koji vjeruju u transparentnost, odgovornost i integritet svih onih koji su izabrani ili imenovani da služe javnom interesu“.

- Korupcija je pošast koja podriva temelje našeg društva, guši ekonomski razvoj i erodira povjerenje javnosti u institucije. U borbi protiv korupcije ključno je da se pošalje jasna poruka da niko nije iznad zakona i da će svi oblici koruptivnog ponašanja biti sankcionisani bez obzira na vremenski period u kojem su počinjeni – navodi se u pismu.

Iz MANS-a ukazuju na član 44 predloženog Zakona koji se odnosi na primjenu pravila upravnog postupka, u kojem piše da na postupak utvrđivanja povrede odredaba ovog zakona koje se odnose na sprečavanje sukoba interesa u vršenju javnih funkcija, ograničenja u vršenju javnih funkcija, poklone, sponzorstva i donacije i izvještaje o prihodima i imovini javnih funkcionera primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak, ukoliko ovim zakonom nije drukčije propisano. U drugom stavu ovog člana navodi se da se „postupci iz stava 1 ovog člana ne mogu pokrenuti nakon protoka roka od pet godina od dana učinjene povrede“.

Iz MANS-a u tekstu Otvorenog pisma, za koje traže podršku od kolega iz NVO, navode da se uvođenjem amnestije za javne funkcionere, koji su podnosili netačne finansijske izvještaje, šalje poruka da postoji tolerancija prema korupciji.

- Razumijemo potrebu za reformama i modernizacijom zakonodavnog okvira u vezi sa IBAR-om, ali takve reforme moraju ići u pravcu jačanja sistema odgovornosti, a ne njegovog slabljenja. Naime, integracija u Evropsku uniju zahtijeva od zemalja kandidata ne samo usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, već i demonstriranje snažne posvećenosti vladavini prava, transparentnosti i borbi protiv korupcije. Uvođenje amnestije za javne funkcionere koji su podnosili netačne izvještaje o svojim prihodima i imovini, kao što je predviđeno u Nacrtu novog Zakona o sprečavanju korupcije, direktno je suprotno ovim principima. Takva odluka može se protumačiti kao korak unazad u borbi protiv korupcije i kao odstupanje od principa vladavine prava, što može imati ozbiljne posljedice po proces integracije u EU – navodi se u pismu.

Ističe se da princip vladavine prava zahtijeva da se zakoni primjenjuju jednako na sve, bez izuzetaka, te da se amnestijom za određene

postupke, stvara percepcija da postoji dvostruki standard i da su neki pojedinci iznad zakona.

- Ovo potkopava povjerenje u pravni sistem i institucije koje bi trebalo da štite javni interes i promovišu pravdu i jednakost pred zakonom. Zakoni i reforme treba da služe kao instrumenti za izgradnju pravednijeg i transparentnijeg društva, a ne kao sredstvo za oprost onima koji su zloupotrijebili svoje pozicije –kažu u MANS-u.

Iz te NVO ukazuju i da je „za razliku od važećeg, predloženi Nacrt Zakona rađen bez učešća nevladinog sektora i dat je na javnu raspravu u okviru koje se komentari mogu dostaviti samo pisanim putem, dok je izostala javna debata o predloženim rješenjima“.

MANS u Otvorenom pismu poziva ministra pravde da povede dijalog sa svim relevantnim akterima u društvu, uključujući civilno društvo, stručnu javnost i međunarodne partnere, kako bi zajedno pronašli najbolje rješenje koje će ojačati borbu protiv korupcije.

m. babović

- Naš cilj mora biti stvaranje transparentnog i odgovornog društva u kojem se poštuju zakoni i u kojem svi građani mogu imati povjerenja u integritet onih koji ih predstavljaju – zaključuju u Otvorenom pismu iz MANS-a. Sa druge strane, u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa (RIA), dokumentu koji je kao prateći objavilo Ministarstvo pravde 28. marta, a u sklopu poziva na javnu raspravu u trajanju od 20 dana, navodi se da je u skladu sa Uredbom o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela taj resor još 4. maja 2023. godine objavilo poziv, ali da nakon isteka predviđenog roka nije bilo predloženih predstavnika nevladinih organizacija za člana radnog tijela. Ministarstvo pravde tako je, kako se navodi u RIA dokumentu, formiralo Radnu grupu za izradu Prijedloga Zakona o sprečavanju korupcije sastavljenu od predstavnika Vrhovnog suda, Višeg suda, Višeg suda za prekršaje, Upravnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva, Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za sprječavanje korupcije i Vlade Crne Gore. Kako navode iz Ministarstva pravde, izmjenama Zakona dodatno će se proširiti obim materijalne primjene zakona, prava i obaveza zviždača, te predvidjeti novi kanal prijavljivanja povreda javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije (javno objelodanjivanje), te osnažiti sistem sudske zaštite zviždača.

- Novim Zakonom o sprečavanju korupcije proširena je definicija javnog funkcionera na notare, javne izvršitelje i stečajne upravnike. Imajući u vidu da je notarima i javnim izvršiteljima posebnim zakonima propisana obaveza da Agenciji za sprečavanje korupcije podnesu izvještaj o imovini i prihodima, a da se istim zakonom ne poznaju kao javni funkcioneri, što onemogućava Agenciji da sprovodi provjere, administrativne i prekršajne radnje u vezi sa prijavama ovih lica – navodi se u RIA dokumentu.

D. MIHAILOVIĆ

Prezentacija Godišnjeg izvještaja o radu prošloj godini protekla u znaku markiranja

PODGORICA - Mimo apela i podsjećanja na potrebu da se u predviđenoj proceduri konačno izabere predsjednik Vrhovnog suda, i time okonča dvoipogodišnje v.d. stanje, Sudski savjet nije pravio presiju na sudije Vrhovnog suda koji na opštoj sjednici treba, iz osmog pokušaja, makar da predlože kandidata za tu funkciju.

Kako je na konferenciji za novinare kazala članica Sudskog savjeta Sanja Konatar, upravo je izbor čelnika Vrhovnog suda u punom mandatu prvi i osnovni problem za ispunjavanje privremenih mjerila u oblastima 23 i 24 u pregovorima sa EU, makar što se tiče pravosuđa. -Bio nam je dat rok da do 24. aprila izaberemo predsjednika Vrhovnog suda. Zato smo i raspisali osmi oglas koji još nije zaključen, a u tom kontekstu treba posmatrati i apel Sudskog savjeta za odgovorniji odnos sudija Vrhovnog suda u odnosu za predlaganje kandidata, a ne u pravcu bilo kog pritiska – navela je Konatar na pres konferenciji posvećenoj Godišnjem izvještaju o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu tokom 2023. godine.

Predsjednik Sudskog savjeta, prof. dr Radoje Korać kazao je da Savjet niti hoće niti može da utiče na sudije Vrhivnog suda, sem da apeluje da se konačno utvrdi prijedlog kandidata o kojem će se izjasniti Sudski savjet. -Nijesmo sigurni da će biti utvrđen prijedlog za predsjednika Vrhovnog suda na Opštoj sjednici te instance. Naravno, nećemo da sugerišemo kako da se glasa, ali potreba izbora ostaje – naveo je Korać.

NesHVAtL jIVA

sItuAcIjA

Za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i donedavno sudiju Ustavnog suda Miodraga Iličkovića, kako je kazao, neshvatljivo je da na osam konkursa 17 sudija Vrhovnog suda ne može da predloži jednog kolegu ili koleginicu, „ne da budu predsjednici nego makar kanidati za čelnika te sudske instance“. -Mi trpimo pritužbe partnera iz Evropske unije, Venecijanske komisije...Sada ćemo biti u poziciji da treba da biramo

Pritiska čelnika suda ostaje

i čelnika Apelacionog, zatim predsjednika Višeg suda u Bijelom Polju. Dakle, u situaciji smo da je bez menadžmenta veći dio pravosuđa. Tako da u tom smislu zaista ne mogu da shvatim da sudije iz sjednice u sjednicu neće da glasaju ni za ni protiv nekog kandidata – kazao je Iličković. Prema njegovim riječima, ako se sve ovo uzme u obzir, kontekst obraćanja Sudskog savjeta i saopštenja, najmanje se može tretirati kao pritisak na bilo koga.

-Ali ostaje imperativ svih nas da se izabere predsjednik Vrhovnog suda – kazao je Iličković, navodeći da se željno očekuju izmjene zakona kako bi se dobila pogodnija situacija u odnosu na sadašnje rješenje koje dovodi do pat pozicije.

-Do sada je bila procedura da Sjednica Vrhovnog suda nama predlaže jednog kandidata, i mi nijesmo birali, nego zapravo davali saglasnost. Tražili smo da se natpolovičnom većinom ispred Vrhovnog suda bira više kandidata kako bi između njih Sudski savjet mogao da odlučuje – naveo je on.

Do usvajanja tog rješenja, prema njegovim riječima, ako je Skupština Crne Gore sastavljena od desetak političkih subjekata mogla da dostigne dvotrećinsku podršku prilikom izbora članova Sudskog savjeta, onda je očekivano da i Opšta sjednica sudija Vrhovnog suda izabere makar jednog kandidata.

Članica Savjeta Sanja Konatar istakla je da je jedan od segmenata koje prepoznaje i godišnji izvještaj, a ujedno je potenciran i od Evropske komisije odnosi se na potrebu izmjene Zakona o sudskom savjetu i izboru sudija u pogledu ingerencija za pokretanje disciplinske odgovornosti sudija.

Nedostaje svaki

šesti sudija, slabo interesovanje za poziv

Stanje može biti bolje nego što je, ažurnost rada je na istom nivou, efikasnost pada, a jedan od razloga treba tražiti i u nedostatku sudija. Ovim riječima je ukratko predsjednik Sudskog savjeta prof. dr Radoje Korać ilustrovao stanje u sudstvu tokom 2023. godine. Naveo je da trenutno u sudstvu sistematizovanih 304 mjesta za sudije i 25 za predsjednike. Umjesto toga, imamo 247 sudija i 22 predsjednika, što znači da nedostaje 57 sudija i tri čelnika

Vanja Ćalović

m. babović

radu Sudskog savjeta i stanju u sudstvu u markiranja ključnih slabih tačaka

nema ali izbor

Vrhovnog ostaje imperativ

Prvi i osnovni problem za ispunjavanje privremenih mjerila iz oblasti pravosuđa je (ne)izbor predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu. Rok je bio ostavljen do 24. aprila. Pored toga, Evropska komisija je potencirala potrebu izmjena normative za davanje ingerencija za pokretanje disciplinske odgovornosti sudija

-Sadašnji normativni okvir ne pruža mogućnost predsjedniku i članovima savjeta da pokreću pitanje disciplinske odgovornosti sudija. Te ingerencije isključivo ima predsjednik suda u kojem sudija radi, zatim neposredno nadležan Viši sud u odnosu na predsjednike osnovnih sudova, dok je za predsjednika Vrhovnog suda nadležna Opšta sjednica sudija tog suda. Inicirali smo ne samo da se da mogućnost da se pokreću disciplinski postupci već da se imenuje stalni disciplinski tužilac na nivou Savjeta – navela je Konatar.

Profesor Korać je, odgovarajući na pitanje novinara, ocijenio da je očigledno da postupci u

sudskih instanci, uključujući i neke čelne. Od 2021. godine čak 106 sudija je izašlo iz sudskog sistema, od čega 52 na lični zahtjev. -Zanimljivo je da za pravosuđe ne postoji dovoljno interesovanja, ne javlja se dovoljan broj kandidata. Kad nekome prestane funkcija (a najviše ih je na lični zahtjev) Sudski savjet se nađe na muci jer nije tako lako i brzo naći zamjenu, jer se mora proći pripravnički

specijalnom odjeljenju Višeg suda traju dugo pa se zbog toga i desilo da su neki optuženi saglasno ZKP morali da izađu iz pritvora.

Problem sPecijalnog odjeljenja

Za to, kako je kazao, postoje objektivni i subjektivni razlozi, počev od loših tehničkih uslova, velikog broja optuženih i advokata, zloupotrebe procesnih prava i drugi. -Smatram da se planiranjem suđenja, koncentracijom dokaza, rigoroznijim kažnjavanjem zloupotreba procesnih pravila, mogla promijeniti situacija, a najviše već postojećim prijedlogom da treba iz-

od godinu i po. Tako dugi rok stvara probleme, pa je Sudski savjet inicirao, Ministarstvo pravde podržalo, a Venecijanska komisija dala saglasnost da se taj rok smanji na šest mjeseci. To ne znači da se smanji program nego kondenzuje praktična obuka – kazao je Korać. On je apostrofirao problem da nema interesovanja odličnih studenata za rad u sudstvu.

Poslanici Pokreta Evropa sad inicirali izmjene normi koje bi, kao izuzetak, regulisale odlazak sudija Ustavnog suda u penziju

PODGORICA – Poslanici Pokreta Evropa sad Darko Dragović i Vasilije Čarapić podnijeli su juče predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću zahtjev da u skupštinsku proceduru stavi Prijedlog o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim bi se regulisao odlazak u penziju sudija Ustavnog suda sa 67 godina. Poslanici Dragović i Čarapić su u Prijedlogu Zakona o PIO tražili da se nakon člana 197n doda član 197nj koji glasi: - Izuzetno od člana 17 ovog zakona, osiguranik koji obavlja poslove sudije Ustavnog suda, stiče pravo na starosnu penziju ako ima navršenih 67 godina i 15 godina staža osiguranja – piše u prijedlogu. Formulacija “obavlja poslove sudije Ustavnog suda” nema, prema riječima sagovornika Pobjede, utemeljenja u pravu, a posebno ako se uzme u obzir ta sudijska funkcija U obrazloženju Dragović i Čarapić navode da je Ustavni sud organ sui generis, izvan sistema ustavne trodiobe vlasti, i da stoga zaslužuje posebna zakonska rješenja i u dijelu regulisanja radnopravnog statusa sudija, potrebno je zakonom precizirati uslove pod kojima sudija Ustavnog suda stiče uslov za starosnu penziju, kao jedan od razloga prestanka funkcije sudije Ustavnog suda.

nije Poznato eU Praksi

mijeniti odredbe ZKP. Da li je tako i u predmetu Medenica, ne znam, nemamo uvid, ali oni koji su u predmetu ukazuju da prema pravilima koja sada važe, nije se moglo dalje organizovati.

Član Sudskog savjeta Dražen Medojević ocijenio je i da su sudije svjesne da su određena procesna pravila rigidna i teško ih je uz opstrukciju izbjeći.

-I njihov prijedlog je da se pravila mijenjanju, da ne moraju svi okrivljeni biti istovremeno u sudnici.

Uviđa se da je, uz legitimne opstrukcije, održavanje ročišta po sadašnjim pravilima veoma teško i moguće samo izmjenom procesnih zakona – naveo je Medojević. Konatar je podsjetila da je problem Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici bio i predmet tematske sjednice Sudskog savjeta u oktobru prošle godine.

-Probali smo da identifikujemo problem, a potom pozovemo sve sudije krivičare Apelacionog i Višeg da pođu na ispomoć u to odjeljenje, ali niko nije htio – kazala je ona. Navela je da je problem definitivno mnogo širi aspekt i da se vjerovatno može preciznije rješavati jedino izmjenama procesnih odredbi u zakonodavstvu. i. PeriĆ

Preko Zakona o PIO pokušavaju da održe Ustavni sud na okupu još godinu

U dijelu koji se odnosi na usklađenost sa pravnom tekovinom EU, dvojica poslanika navode: - Ne postoji odredba primarnih i sekundarnih izvora prava EU sa kojom bi se prijedlog propisa mogao uporediti radi dobijanja stepena njegove usklađenosti – piše u obrazloženju. Dragović je prekjuče na Zakonodavnom odboru na kome se raspravljalo o dopunama Zakona o Ustavnom sudu, kazao da je neustavan prijedlog da sudije Ustavnog suda idu u penziju sa 67 godina, bez intervencije na Zakonu o PIO. On je zato najavio da će djelovati kroz Zakon o PIO, kojim bi se definisali posebni propisi. Ipak, on je podnio i amandman na Prijedlog zakona o dopuni zakona o Uslavnom sudu prema kojem se u članu 1 tačka 1 mijenja i glasi: Sudija Ustavnog suda stiče uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju kada navrši 67 godina života i najmanje 15 godina staza osiguranja. U Zakonu o PIO su već u članu 197 navedene specifične profesije i uslovi rada kojima su dati izuzeci i posebno određeni uslovi odlaska u penziju. Zakonodavni odbor je prekjuče ocijenio da su neustvane predložene dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojima se traži da se poveća granica za odlazak u penziju sudijama Ustavnog suda na 67 godina

i 40 godina staža osiguranja. Zatražena su i mišljenja Venecijanske komisije i Evropske komisije. Predlagači izmjena ovog propisa bili su Slaven Radunović, Vladislav Bojović, Nikola Camaj, Bogdan Božović i Vasilije Čarapić. Prema Zakonu o radu, na koji se u obavještenju Skupštini iz decembra prošle godine o prestanku mandata Miloradu Gogiću Ustavni sud i poziva, on bi po sili zakona morao da ide u penziju krajem maja, dok bi dvoje sudija - Budimir Šćepanović i Dragana Đuranović, na osnovu zakona o PIO tokom ove godine, takođe, ispunili uslove za odlazak u penziju. Sve crnogorske sudije su dosad penzionisane isključivo prema Zakonu o radu, odnosno po sili zakona sa 66 godina, osim u slučaju sutkinja koje su nezakonito diskriminisane Zakonom o PIO 2021. godine, pa su penzionisane sa 64. godine. Sudovi su kasnije donijeli presude koje su ukazale na nezakonitost odluke Sudskog savjeta.

Vladajuća većina, očigledno zbog toga što je za izbor sudija Ustavnog suda jedva postignut politički dogovor tokom prethodne godine, odlučila je da upitnim izmjenama zakona produži mandate sudijama Ustavnog suda do navršene 67. godine života. Na ovaj način bi sudija Milorad Gogić, koji bi prema Zakonu o radu morao da ide u penziju sa 66 godina koje navršava u maju, ostao još 12 mjeseci na funkciji jer bi mu to omogućile predložene izmjene Zakona o PIO.

zanemarili

UPozorenja

Konkurs za sudije Ustavnog suda je završen, a na njega se prijavilo šest kandidata. Od 5. marta, kada je na Ustavnom odboru utvrđena lista kandidata nijedna radnja nije preduzeta u pravcu intervjuisanja kandidata za sudiju koji

bi zamijenio Gogića u maju. Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je nedavno izjavio da ,,da su Ustavom propisani uslovi za prestanak funkcije sudija Ustavnog suda, i da zato nema mjesta uređivanju tih uslova zakonom“. On je kazao i da bi, ako se zakonom bude drugačije uređivalo ono što je propisano Ustavom, došlo do ,,dekonstitucionalizacije ustavne norme“ i da to nije ,,ispravan put“. Ministar pravde Andrej Milović je takođe isticao da ne treba donositi zakone koji nijesu prošli kroz Venecijansku i Evropsku komisju, što su upozoravali i pojedini poslanici na Zakonodavnom odboru. Iz Udruženja pravnika Crne Gore saopštili su da se serijom neustavnih ad hoc amandmanskih intervencija na sistemske zakone, bez javne rasprave i mišljenja EK i Venecijanske komisije u crnogorski pravni sistem uvodi ,,sistem antisistema“ koji, kako tvrde, razara vladavinu prava i uvodi institucionalnu anarhiju u pravnom poretku Crne Gore.

Posebno, navode, brine činjenica da se u državnom parlamentu već duže i pored upozorenja stručne javnosti, predlažu amandmani koji ozbiljno narušavaju pravni poredak. Naglašavaju da se ovakvom ,,brzopoteznom zakonodavnom aktivnošću“ umanjuje mogućnost da se za pregovaračka poglavlja 23. i 24. dobije pozitivan izvještaj (IBAR).

- Stoga, Udruženje pravnika Crne Gore poziva predlagače zakona da koriste institut javne rasprave, obezbijede pozitivno mišljenje EK i umjesto na predlaganje ,,instat rješenja“ spornog i partikularnog interesa, svoju pažnju usmjere na sistemske zakone koji su od suštinskog značaja za zakonito i uspješno funkcionisanje javnog i realnog sektora – poručili su iz Udruženja. j.martinoViĆ

Sudski savjet upozorio da nema interesovanja za poziv sudije i da sudije napuštaju funkciju

Darko Dragović m. babović

m. babović

Green Prepaid Telekom Tourist kampanja – Nacionalnim parkovima 0,15 eura od svakog prodatog paketa

Novac ide na zaštitu

šuma Prokletija

PODGORICA - Telekom će iz ljetnje kampanje

Green Prepaid Telekom Tourist donirati za zaštitu neprocjenljivog prirodnog blaga u zonama Nacionalnih parkova Crne Gore 0,15 eura, od svakog prodatog Tourist prepaid paketa.

Stjepan Udovičić izvršni direktor Telekoma je kazao da je održivo poslovanje usmjereno na zaštitu životne sredine konstanta, kao i aktivnosti koje podržavaju i motivišu zajednicu na odgovoran odnos prema okolini. Telekom tokom par prethodnih godina bilježi izuzetan rast prodaje prepaid paketa u ljetnjim mjesecima, kazao je Dušan Banović direktor Sektora za razvoj servisa i digitalnu transformaciju u Telekomu. Zbog toga je, kako ke kazao, uvjeren da će Green Prepaid kampanja Nacionalnim parkovima donijeti značajan budžet.

Vladimir Martinović di -

Korisnicima koji se odluče da u nekoj od poslovnica odlože stare i oštećene mobilne uređaje dostupni su atraktivni popusti i do 100 eura na četiri modela mobilnih telefona, ili pet odsto na sve uređaje u ponudi

rektor Nacionalnih parkova je kazao da će, zahvaljujući saradnji sa Telekomom, u narednom periodu osnažiti aktivnosti na očuvanju biološke raznolikosti i zaštiti prirodnih vrijednosti kojima NP upravljaju. Sredstva prikupljena na ovaj način će usmjeriti na zaštitu šuma u najmlađem nacionalnom parku – Prokletijama. U Telekomu će tokom aprila u fokusu biti i odgovorno odlaganje elektronskog otpada. Korisnicima, koji se odluče da u nekoj od poslovnica odlože stare i oštećene mobilne uređaje dostupni su atraktivni popusti i do 100 eura na četiri modela mobilnih telefona, ili pet odsto na sve uređaje u po-

nudi. Kutije za odlaganje dostupne su u svim poslovnicama Telekoma u Crnoj Gori. Uz potvrdu pozitivnih praksi Telekoma u kontekstu zaštite životne sredine i odlaganja otpada, Ružica Brnović samostalna savjetnica iz Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge pri Ministartsvu turizma, ekologije, održivog razvoja, naglasila je da je važno da teme ekološki prihvatljivog odlaganja otpada i generalno zaštita životne sredine, budu više zastupljene u javnosti, kao i da mimo benefita i popusta, kao društvo dostignemo nivo, na kojem nije potrebna dodatna motivacija da bi odlagali otpad odgovorno. J.M.

Policija nakon nakon 14 godina identifikovala osumnjičene za ugrožavanje sigurnosti

Prijetnje novinarima

Vijesti - zastarjele

PODGORICA - Službenici

Uprave policije su rasvijetlili krivično djelo ugrožavanje sigurnosti počinjeno 2010. godine na štetu petoro zaposlenih u TV Vijesti i ND Vijesti, ali osumnjičeni neće biti procesuirani jer je slučaj zastario. Vijesti su objavile da je riječ o Milenku Mići Rabrenoviću i Darku Mijoviću koji su uputili prijetnje Slavoljubu Šćekiću, Milanu Popoviću, Željku Ivanoviću, Ljubiši Mitroviću i Balši Brkoviću

Na adresu TV Vijesti i ND Vijesti, putem redovne pošte, prije 14 godina su dostavljena pisma adresirana na ovih pet osoba, sa porukom „Gotov si, ti si sledeći!!!“ - Zbog proteka roka zastarjelosti krivičnog gonjenja, ovaj slučaj ne može biti procesuiran državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, budući da se postupajući tužilac prilikom konstultacija u ovom predmetu, obavljenih u proteklom periodu, izjasnio da je slučaj zastario - sa-

Apelacioni sud potvrdio da se prihvati 539.590 eura direktora Uprave za nekretnine

Dragan Kovačević uskoro na slobodi

Jemstvo je prihvaćeno uz određivanje tri mjere nadzora: zabrana napuštanja boravišta, obaveza povremenog

javljanja Upravi policije - rukovodiocu Specijalnog policijskog odjeljenja

svakog prvog u mjesecu i privremeno oduzimanje putne isprave - pasoša, koje mogu trajati dok postoji potreba, a najduže do pravnosnažnosti presude

PODGORICA - Bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević uskoro će napustiti Istražni zatvor u Spužu pošto je potvrđena odluka Višeg suda da mu se prihvati jemstvo od 591.615 eura u nekretninama kako bi se sa slobode branio od optužbi za nezakonito prisvajanje državnog zemljišta u zoni morskog dobra. Apelacioni sud Crne Gore je ocijenio da je žalba Specijalnog državnog tužilaštva na rješenje Višeg suda neosnovana. Pobjedi je saopšteno da će Kovačević izaći na slobodu nakon što se hipoteka na ponuđene nekretnine upiše u katastar u korist države Crne Gore. Jemstvo je prihvaćeno uz određivanje tri mjere nadzora: zabrana napuštanja boravišta, obaveza povremenog javljanja Upravi policije - rukovodiocu Specijalnog policijskog odjeljenja svakog prvog u

mjesecu i privremeno oduzimanje putne isprave - pasoša, koje mogu trajati dok postoji potreba, a najduže do pravnosnažnosti presude.

MJERE

Sa druge strane, sudovi napominju da će se jemstvo ukinuti i Kovačeviću odrediti pritvor ako na uredan poziv ne dođe na zakazano suđenje, a izostanak ne opravda ili ako se protiv njega, nakon što je ostavljen na slobodi, pojavi neki drugi zakonski osnov za pritvor.

Na kraju naglašavaju da ukoliko Kovačević pobjegne jemstvo od 591.615 eura će se unijeti u poseban razdjel budžeta za rad sudova.

Obrazlažući odluku iz Apelacionog suda navode da ponuđene nekretnine zajedno s izrečenim mjerama nadzora predstavljaju dovoljnu garanciju da se Kovačević neće kriti ili pobjeći i tako ometa-

ti vođenje krivičnog postupka, te da će se odazivati na pozive suda.

Kovačević je krajem oktobra 2022. godine sproveden u Istražni zatvor u Spužu po-

Zakazano ročište za kontrolu dopunjene i ispravljene optužnice

O dokazima protiv Božovića, Ojdanića, Milovića i ostalih

opšteno je iz Uprave policije. Iz policije poručuju da će u narednom periodu kroz mjere i radnje iz djelokruga svoje nadležnosti nastaviti aktivnosti na zaštiti integriteta i sigurnosti novinara i drugih lica zaposlenih u medijima.

- Svaki verbalni ili fizički napad na novinare i medijske poslenike smatramo nedopustivim. Novinarima i licima zaposlenim u medijima treba da se obezbijedi siguran društveni ambijent u kojem će biti zaštićeni od bilo kakvih napada na njihovu ličnost zbog profesije kojom se bave, a koja je od izuzetne važnosti za razvoj i napredak demokratskog društva - navedeno je u saopštenju. C. H.

Pored Božovića, na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se i Mileta Ojdanić, Ljubo Milović, Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčet, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović

PODGORICA - Kontrola dopunjene i ispravljene optužnice protiv predsjednika opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih za stvaranje kriminalne organizacije, šverc kokaina, pranje novca i nedozvoljeno držanje oružja zakazana je za 9. maj u Višem sudu u Podgorici, potvrdila je Pobjedi savjet-

nica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković. Pored Božovića, na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se i Mileta Ojdanić, Ljubo Milović, Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović,

Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčet, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović Podsjećamo da je Božović na ranijem ročištu za kontrolu optužnice vanraspravnom vijeću sutkinje Vesne Kovačević predočio da u vrijeme kada ga SDT

Sa privođenja Dragana Kovačevića

Predstavnici Telekoma, Ministarstva i Nacionalnih parkova se nadaju da će imati značajan budžet

jemstva za bivšeg

Kovačević slobodi

što se iznenada pojavio na zakazanom početku suđenja. Prije njegovog pojavljivanja u sudnici Višeg suda državni organi su potraživali Kovačevića, koji je od februara

2021. godine do tog trenutka za pravosudne organe bio u bjekstvu.

NIJE ZNAO DA GA TRAŽE

Ispostavilo se da je Kovačević cijelo vrijeme bio u Crnoj Gori, ali na selu, izbjegavajući da čita i sluša medije zbog čega, kako je ustvrdio, ,,nije znao da ga traže“.

On je uhapšen 23. decembra 2020. godine, kada je SDT okončalo izviđaj po prijavi Aleksandra Gazivode, čiji je suvlasnički dio vile u Tivtu, koju je izgradio sa Kovačevićem, mimo njegovog znanja prepisan na ime Danka Kovačevića, sina bivšeg direktora Uprave za nekretnine. Nakon hapšenja Kovačević je 24. februara naredne godine, propustom tužilaštva da traži produženje pritvora, pušten na slobodu, nakon čega je nestao. U julu prošle godine naloženo je da se za njim raspiše i potjernica. Kovačević je 30. decembra prošle godine pred sudom negirao da je formirao kriminalnu organizaciju preko čijih pripadnika je zloupotrebljavao položaj u državnim organima i prisvajao vrijedne parcele ,,na pjeni od mora“. On je ustvrdio da je, suprotno optužbama Specijalnog tužilaštva, cijeli radni vijek radio na tome da zaštiti državnu imovinu. - Odbacujem sve tačke optužnice. Kroz svoj rad borio sam se protiv protivpravnog zauzimanja zemljišta u državnoj svojini. U životu nijesam formirao kriminalnu organizaciju, a 2011. godine nijesam imao ni volju ni želju da formiram bilo kakvu kriminalnu organizaciju – ustvrdio je Kovačević. Optužnicom Specijalnog tužilaštva Kovačević i pripadnici njegove grupe se terete za zloupotrebu službenog položaja, iznudu, protivpravno zauzimanje zemljišta, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, falsifikovanje isprave, utaju poreza i doprinosa. B.R.

optužnice protiv predsjednika opštine Budva

Božovića, ostalih 9. maja

tereti da je ljudima iz kriminalnog miljea odavao tajne podatke sa sjednica Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik. -Prema optužnici Mileta Ojdanić i Ljubo Milović su 2019. godine osnovali kriminalnu organizaciju, nakon čega je Ojdanić mene angažovao da odajem informacije. Ja 2019. nijesam bio poslanik, već sam poslanički mandat dobio tek godinu kasnije 13. oktobra 2020. Nekada smo imali u tužilaštvu tajnovica, a sad imamo ,,putnika kroz vrijeme“. Ovaj tužilac unaprijed zna ko će biti na kojoj poziciji, ko će pobijediti na izborima – kazao je tada Božović. On je istakao da je besmislena tvrdnja SDT-a da je pripadnik

Viši sud u Podgorici donio novu odluku, ovog puta možda konačnu Do Kvon

može u SAD i u Južnu Koreju, o tome odlučuje Milović

PODGORICA – Viši sud u Podgorici donio je odluku kojom je utvrdio da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje južnokorejskog državljanina Do Kvona Sjedinjenim Američkim Državama, ali i Južnoj Koreji.

To je Pobjedi potvrdila savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković. Konačnu odluku o tome će, kako je precizirala Raković, donijeti ministar pravde Andrej Milović

– Postupajući po ukidnim razlozima Vrhovnog suda Crne Gore, Viši sud je donio odluku kojom utvrđuje da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje okrivljenog prema obje zamolnice, odnosno, i prema zamolnici Južne Koreje i prema zamolnici SAD, dok će konačnu odluku donijeti ministar pravde – navela je Raković u odgovorima Pobjedi. Dodala je da navedena odluka još nije pravosnažna. Vrhovno državno tužilaštvo podnijelo je 22. marta zahtjev za zaštitu zakonitosti pred Vrhovnim sudom povodom odluke Apelacionog suda, kojom je potvrđeno rješenje Višeg suda u Podgorici o izručenju, u skraćenom postupku, južnokorejskog državljanina Do Kvona matičnoj državi, a istovremeno odbijeno njegovo izručenje po molbi Sjedinjenih Američkih Država. Vrhovni sud je protekle sed-

kriminalnih grupa, zahvaljući kojima je spriječio nekoliko likvidacija i prebijanje sutkinje

Biljane Uskoković

Specijalno tužilaštvo tereti

mice usvojio je Zahtjev za zaš titu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo i ukinuo rješenja Višeg i Apelacionog suda kojima se u skraćenom postupku dozvoljava izručenje državljanina Republike Južne Koreje Do Kvona njegovoj matičnoj državi, a odbija izručenje po molbi Sjedinjenih Američkih Država. U obrazloženju ove odluke Vrhovni sud je zauzeo stav da ministar pravde treba da odluči da li će se Do Kvon izručiti Južnoj Koreji ili Sjedinjenim Američkim Državama, te da to nije nadležnost Višeg i Apelacionog suda. Podsjećamo da je prvim rješenjem Viši sud smatrao da konačnu odluku treba da donese ministar pravde. Obrazlažući odluku, iz Vrhovnog suda pojašnjavaju da se u konkretnom slučaju radi o si-

tuaciji konkurencije zahtjeva dvije države, a ne o sukobu zahtjeva za izručenje istog lica, kako to nalaze nižestepeni sudovi.

– Obaveza suda je da u skladu sa svojim ovlašćenjima utvrdi da li su ispunjeni zakonski uslovi za izručenje okrivljenog u odnosu na svaku zamolnicu ponaosob, nakon čega nadležni ministar, a ne sud, odlučuje o dozvoli i redu prvenstva izručenja – preciziraju iz Vrhovnog suda.

U konkretnom slučaju, kako kažu, prvostepeni sud nije mogao donijeti rješenje u skraćenom postupku.

Iz Vrhovnog suda su podsjetili da je Apelacioni sud zauzeo ovakav stav u ranijim odlukama iz 2015, 2016. i 2020. godine

Apelacioni sud je 21. marta potvrdio odluku Višeg suda da se „kralj kriptovaluta“ Do

Kvon izruči matičnoj državi Južnoj Koreji koja ga krivično goni zbog počinjenih krivičnih djela u oblasti finansijskog poslovanja.

kavačkog klana, koji je lišio života njegove prijatelje Đorđa Boretu, Sašu Markovića i Gorana Đuričkovića.

-Sa kavačkom kriminalnom organizacijom ne mogu imati dodirnih tačaka – kazao je optuženi Božović.

Suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević je na ročištu za kontrolu optužnice kazao da ga je tužilaštvo na pretpostavkama optužilo da je odavao povjerljive informacije kavačkom klanu.

Potom je objasnio da je bio jedini policajac u Crnoj Gori i regionu koji je od Istražnog tima Europola dobijao uživo podatke sa „Sky“ aplikacije između članova organizovanih

Božovića da je kao poslanik u parlamentu Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine imao zadatak da prikuplja informacije za potrebe i korist kriminalne organizacije.

Prema navodima optužnog akta, Božović je učestvovao i u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po, a njegov udio iznosio je 140 kilograma.

Božović se tereti da je s optuženim Ljubom Milovićem, Ojdanićem i Lazovićem u toku januara i februara 2021. godine iz Ekvadora preko Kraljevine Belgije do Kraljevine Holandije prenosio 846 kilograma kokaina. To su učinili s osobama koje su, kako piše u optužnici, na kriptovanoj aplikaciji „SKY ECC“ koristile nadimke „Nw Night!!!“, „Wolk“, „Pacino New“ i „Hulk New“. Prema navodima optužnice,

Knežević je imao zadatak da kao policijski službenik, a potom i funkcioner Uprave policije Crne Gore kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke u vezi s aktivnostima i predmetima koji se tiču krijumčarenja kokaina ove, ali i suprotstavljene škaljarske kriminalne grupe. Navodi se da je po ,,nalogu organizatora kriminalne organizacije Ljuba Milovića preduzimao policijske aktivnosti u skladu s interesima kriminalne organizacije i obavještavao ga o planiranim aktivnostima Uprave policije Crne Gore i bezbjednosnih službi drugih država“. Specijalno tužilaštvo je analizom komunikacija ove kriminalne organizacije preko „Sky“ aplikacije zaključilo i da je Knežević imao zadatak da prati aktivnosti Uprave policije Crne Gore koje se preduzimaju ili treba da se preduzmu prema Radoju Zviceru i o tome obavještavao Milovića, a sve kako Zvicer ne bi bio uhapšen.

B. R.

Prije ove odluke, Viši sud je donio odluku o ispunjenosti uslova za izručenje Do Kvona u skraćenom postupku Južnoj Koreji, ali i SAD gdje je već počelo suđenje protiv njega zbog sumnje da je uzrokovao gubitak oko 40 milijardi dolara na kriptotržištima.

Kako je ,,kralj kriptovaluta“ pristao na skraćeni postupak u oba slučaja, Viši sud je smatrao da odluku u ovom slučaju treba da donese ministar pravde. Međutim, mišljenje Apelacionog suda je bilo drugačije. Drugostepeni sud je ukazao da ministar pravde daje konačnu riječ o izručenjima samo u slučajevima koji se rješavaju u redovnom postupku i nalaže Višem sudu da odluči gdje će „kralj kriptovaluta“ biti izručen.

Prvim rješenjem Višeg suda odlučeno je da Do Kvon ,,ide“ u Ameriku, ali po instrukcijama Apelacionog suda u drugom navratu odlučuje se da „kralj kriptovaluta“ umjesto u Ameriku ,,putuje“ u Južnu Koreju.

Do Kvon je uhapšen 23. marta prošle godine na podgoričkom aerodromu, odakle je sa lažnim pasošem Kostarike pokušao da odleti za Dubai. On je u prihvatilištu za strance u Crnoj Gori, gdje čeka odluku o izručenju. A. I.

Okončana potraga za nestalim u Podgorici

Iz Morače izvučeno tijelo s.

PODGORICA - Ronioci Regionalnog ronilačkog centra Bijela juče su iz Morače izvadili tijelo muške osobe za kojom se tragalo od nedjelje, kada je prijavljen nestanak, potvrdio je Pobjedi Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra.

On je kazao da je tijelo pronađeno u blizini mosta Luča

u dijelu Donje Gorice. - Tijelo je predato nadležnim organima na dalje postupanje - dodao je Mijajlović.

U pretragu su bili uključeni službenici UP, Službe zaštite i spašavanja glavnog grada i Nikšića, ali i mještani koji su, kako je rekao Mijajlović, dali doprinos koristeći svoje čamce u površinskoj pretrazi. C.H.

Podgorička policija spriječila šverc droge Oduzeto oko 10 kilograma

marihuane, kokain i dva vozila

PODGORICA - S.P. (34) iz Podgorice uhapšen je kada je policija pretresom dva objekta u Podgorici, kao i dva vozila koje koristi pronašla oko 10,4 kilograma marihuane, manju količinu kokaina, 1.050 eura, za koje se sumnja da su stečeni prodajom narkotika, kao i mobilni telefon, dvije vage za pre-

cizno mjerenje, aparat za vakuumiranje. Od osumnjičenog su oduzeta i dva vozila radi provjere, od kojih je jedno visoke klase.

Preduzetim aktivnostima spriječena je dalja distribucija opojne droge kokain i marihuane putem ulične prodaje i krijumčarenje marihuane. C. H.

Privođenje Do Kvona

vasiljević

m. babović

TivaT: U Turističkoj organizaciji zadovoljni predsezonom

Dobra prodaja aranžmana, najava uspješne sezone

Za period od sredine maja do sredine septembra gotovo 70 odsto smještajnih kapaciteta je rezervisano. Gosti koji sada borave u Tivtu većinom su iz Srbije, Rusije i Turske. Tome najviše doprinose avio konekcije koje imamo tokom cijele godine sa tim destinacijama – kazala je direktorica Turističke organizacije Nina Lakičević

TIVAT – Broj turista koji borave u gradu na istom je nivou kao prošle godine u ovom periodu, a za 49 odsto je veći u odnosu na 2019. godinu. Trenutna popunjenost i najave govore da će i ovogodišnja sezona biti dobra - kazala je direktorica Turističke organizacije Nina Lakičević.

Gosti su, kaže, većinom iz Srbije, Rusije i Turske. – Tome najviše doprinose avio konekcije koje imamo tokom cijele godine sa tim destinacijama – istakla je Lakičević za agenciju CGnews.

ODLIČAN BUKING

Ona kaže da su najave i za predsezonu i za glavnu turističku sezonu jako dobre, a u prilog tome govore i podaci o dobrom bukingu kako hotela tako i privatnog smještaja. – Za period od sredine maja pa do sredine septembra gotovo 70 odsto smještajnih kapaciteta je rezervisano. Podsjetiću da su nedavno uspostavljene avio konekcije sa Londonom i Izmirom. I agencije iz inostranstva koje kao destinaciju nude Crnu Goru i Tivat govore o dobroj prodaji aranžmana i nama ostaje samo da opravdamo očekivanja gostiju – rekla je Lakičević. Vjeruje da je tome doprinijela dobra promotivnu kampanja koja se sprovodi od početka godine i to kako po regionu tako i po značajnim emitivnim tržištima.

– Ove godine imaćemo i avio konekciju sa Oslom i Pragom

PREDSEZONa Na NivOU PROŠLOGODiŠNJE: Tivat

Registracija smještaja

Direktorica Turističke organizacije Nina Lakičević kaže da će poseban akcenat ove godine staviti na registraciju smještaja.

-Mnogo će se više pažnje posvetiti tome koliko izdavaoci smještaja prijavljuju svoje goste, a samim tim i kazne i restrikcije će biti veće. Na taj način, kroz tu sivu ekonomiju, gube se veliki prihodi od budžeta. Prihodovnu stranu možemo ostvariti samo regularnom prijavom i naplatom boravišne i turističke takse. Turistička organizacija ove godine ulaže značajna sredstva u izmjenu sajta, koji možemo nazvati platformom marketinga. Tu će ostati pristupni link za sve zainteresovane, omogućavajući im besplatno oglašavanje i prezentaciju svega što nude u svojim objektima, bilo da su to restorani, hoteli, privatni smještaj ili nešto drugo što može biti traženo od strane turista. Sve je besplatno – kazala je Lakičević.

zbog čega smo imali i značajnu promociju na tim tržištima – kazala je Lakičević.

Ona je istakla da su u saradnji sa Opštinom i kulturnim

KOL a Ši N: Odbornička inicijativa

institucijama radili na osmišljavanju i podršci kulturnih dešavanja, te da su izdvojili dodatna sredstva za podršku novih projekata u tom segmentu.

MANIFESTACIJE

– I ove godine, Turistička organizacija realizovaće tradicionalne gastro i kulturno zabavne manifestacije za što je izdvojeno oko 120.000 eura više u odnosu na prošlu godinu. Ove godine se obilježava 20 godina Žućenica festa, očekuju nas ribarske fešte na različitim lokacijama, Međunarodni karneval od 6. do 9. juna, imaćemo susrete gudačkih instrumenata 15. juna, a krajem maja Gitar fest i Harmonika fest. Festival vjetra upotpuniće ponudu vikendima tokom aprila i maja a i ove godine imaćemo bogat program na festivalu Purgatorije – navela je Lakičević. Najavila je i novi festival „Biser jadrana“ koji je planiran za 29. jun i koji ima potencijal da bude događaj po kojem će Tivat biti prepoznatljiv. C. G

Povećati procenat učešća Opštine u održavanju zgrada

KOLAŠIN - Pred odbornicima Skupštine opštine na narednom zasijedanju naći će se inicijativa odbornika

Demokrata Vladana Rakočevića da se sa 50 na 70 odsto poveća procenat učešća Opštine u trošku adaptacije zajedničkih djelova stambenih zgrada. Inicijativa se odnosi na stambene objekte koji su građeni prije četiri decenije i više, kao i stare zgrade kojima se čuva ambijentalno i arhitektonsko jezgro grada.

Za sufinansiranje mogu konkurisati samo stanari u zgradama koje su dobile saglasnost opštinske Komisije prilikom sprovođenja javnog poziva 2022. godine. Te godine je samo jedna stambena zgrada iskoristila sredstva za adaptaciju, a zbog problema koji su uočeni, javni poziv nije ni raspisivan 2023. godine. Povoljna činjenica je da stambene zgrade S-1, S-2, S-3, S-4 i S- 5 kao i zgrade u ulicama Jagoša Simonovića i Trinaestog jula, koje su učestvovale na jav-

nom pozivi 2022. godine, već imaju predračune za izvođenje radova. Tada je nadležna opštinska Komisija procijenila da bi se odustajanjem od adaptacije, mogli ugroziti životi i zdravlje stanara. Ovogodišnjim budžetom je planirano 192.000 za adaptaciju zajedničkih djelova zgrada, a odbornik Rakočević sugeriše da se što prije usvoje predložene dopune i završe ostale procedure kako bi se za radove i adaptaciju iskoristilo trajanje građevinske sezone.

PLJEv LJa: Danas štrajk upozorenja radnika Biblioteke ,,Stevan Samardžić“

Neće Bojanu Đačić za direktoricu

PLJEVLJA – Sindikalna organizacija JU Biblioteka ,,Stevan Samardžić” najavila je za danas jednosatni štrajk upozorenja, ispred zgrade te ustanove, sa početkom u 10.30 časova. Ukoliko zahtjevi ne budu ispunjeni kazali su da će štrajkovati do ispunjenja zahtjeva.

Razlog za štrajk je kako navode, „neophodnost uklanjanja brojnih nezakonitosti u radu Biblioteke u posljednjih devet mjeseci, mobinga i brojnih, često neumjesnih radnih naloga koje zaposlenima upućuje v.d. direktora Bojana Đačić. Takođe, tvrde da se Đačić lažno predstavlja jer joj status vršioca dužnosti direktora nije produžen zakonito, što je utvrdila Inspekcija rada.

R adnici zahtijevaju hitnu smjenu predsjednika Savjeta biblioteke Nemanje Stanimirovića kao tajnog potpisnika spornog Aneksa 1 iz kojeg su proistekle mnoge nezakonitosti u Biblioteci, te članova Savjeta Milutina Petrovića, Milice Brašanac i Aldina Kordića zbog ćutanja, uprkos obaviještenosti o nezakonitom činu potpisivanja Aneksa II Nemanje Stanimirovića sa Bojanom Đačić.

Oni navode da su se odlučili na štrajk, nakon što su iscrpili sve mogućnosti, a apeli zbog brojnih nezakonitih radnji u Biblioteci upućenih osnivaču - Opštini Pljevlja, nadzornom Sekretarijatu, Odboru za izbor i imenovanja Opštine, Savjetu JU Narodna biblioteka, nijesu urodili plodom. Takođe, prije dva dana uputili su otvoreno pismo u kojem su javnost informisali o događanjima u Biblioteci. Odbor za izbor i imenovanje Skupštine opštine Pljevlja juče je predložio da se Đačić izabere za direktoricu. Štrajkački odbor čine zaposleni Marija Knežević, Sofija Jelovac, Ivana Cvijetić, Ljiljana Vraneš, Danko Radovanović i Milija Knežević. Bojana Đačić, koja je učiteljica, u fokus javnosti je dospjela 2021. godine kada ju je na funkciju v.d. direktorice Osnovne škole „Ristan Pavlović“ u Pljevljima imenovala tadašnja ministarka nauke, prosvjete, kulture i sporta Vesna Bratić. Đačić je smijenjena nakon samo dva dana zbog fotografije na kojoj nosi šajkaču sa kokardom koju je objavila na društvenim mrežama, kao i objava uvredljivog i šovinističkog sadržaja. C.G.

PLUži NE: Nabavka rezervora za vodu

PLUŽINE – Poljoprivredni proizvođači koji imaju registrovano gazdinstvo i žive na seoskom području kao i vlasnici, suvlasnici, odnosno korisnici nepokrentosti na seoskom području moći će konkurisati za subvenciju za nabavku rezervoara za vodu koju obezbjeđuje Opština.

To je predviđeno nacrtom odluke koju je pripremila lokalna uprava. Subvencija za nabavku rezervoara za vodu maksimalne zapremine do 5.000 litara i opreme (okiten crijeva, spojnice, pumpe) iznosi 90 odsto vrijednosti ukupne opreme. C.G.

Kada je riječ o strukturi stambenih zgrada u Kolašinu, decenijama su dominirale takozvane „vojne zgrade“. Polovinom prošlog vijeka, sa kasarnom JNA na Brezi, Kolašin je imao statut „vojnog garnizona“. Za potrebe starješina JNA i njihovih porodica, izgrađene su stambene zgrade u glavnim gradskim ulicama. Nakon smanjenja vojnih jedinica u kasarni Breza i preseljenja starješinskog kadra, stanovi su u dogovoru sa JNA, postali opštinski i dodjeljivani su, na osnovu konkursa, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, privredi, lokalnoj upravi. Te „vojne zgrade“ su izgrađene prije 70 i više godina i danas su u stambenoj upotrebi. Nastupila je višegodišnja pauza da bi sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, sa

KaNDiDaT Za UREĐENJE: Zgrada u centru grada

„profesorskom“ zgradom, ponovo počela, ne baš intenzivna, stambena izgradnja – zgrade na Trgu borca i Glavnom gradskom trgu i zgrada „preko puta Bjelasice“. Trenutno je Kolašin i hotelsko i stambeno gradilište, privatnih investitora.

D. DRAŠKOVIĆ

D. DRAŠKOVIĆ

U L c INj: Izgradnja

Četiri naselja imaće dovoljno vode za piće

ULCINJ – U toku je izgradnja rezervoara u Đeranama. Imaće kapacitet od 4.500 kubnih metara, što će biti dovoljno da zadovolji potrebe za snabdijevanje vodom, posebno na području Ðerana, Velike plaže, Štoja i Ulcinjskog polja. Iz lokalne uprave saopšteno je da se najveći rezervoar pijaće

vode na Primorju gradi u okviru projekta „Vodosnabdijavanje i odvođenje otpadnih voda na primorskom regionu faza V - Ulcinj“, vrijednog preko 20 miliona eura, dok će rezervoar koštati oko tri miliona eura. Radove izvodi kompanija MPP Jedinstvo iz Srbije, predviđeno je da traju 20 mjeseci.

C.G.

Herceg Novi: Pilot projekat Vodovoda

Daljinsko očitavanje za 11 hotela i rizort

HERCEG NOVI - Iz DOO

Vodovod i kanalizacija

najavili su da se tehnička operativa tog preduzeća ugradiće vodomjere na daljinsko očitavanje. U prvoj fazi, kazali su, biće obuhvaćeni najveći privredni subjekti, a zatim stambene zgrade i individualni potrošači.

- Menadžment je odlučio da unaprijedi monitoring privrednih subjekata ugradnjom brojila za daljinsko očitavanje,

pa će ove sedmice biti izvršeni radovi na 11 objekata – kazali su iz Vodvoda. To su hoteli: Park, Delfin, Kumbor, Light House, Ibero Star Njivice, Palmon Bay, Hunguest Sun resort, kao i Adriatic 42, kompleks Porto Novi, Institut ,, Dr Simo Milošević“ I i II faza. Novi sistem trebalo bi da umanji gubitke vode koji nastaju kroz neovlašćenu potrošnju, netačno mjerenje, ili greške u prikupljanju i obradi podataka. C.G.

Mojkovac: Veliki požar ugašen, aktivno nekoliko manjih

Vatrogasci se nakon pet dana povukli sa Stupskog polja

Situaciju na Stupskom polju pratiće mještani. U gašenju su pomagali nam vatrogasci iz

Bijelog Polja, a i avion je dva puta ispustio mlaz, što je doprinijelo gašenju vatre. Takođe, pomogli su nam i mještani, tako da smo svima zahvalni – kazali su iz Službe zaštite i spašavanja

MOJKOVAC – Vatrogasci su se povukli sa Stupskog polja, nakon što su, poslije pet dana, uspjeli da ugase vatru. Međutim, nemaju predaha, jer su već nastali novi šumski požari.

Iz Službe zaštite i spašavanja navode da će situaciju na Stupskom polju pratiti mještani.

– Vatra je daleko od naseljenih mjesta, gore panjevi i suvi borovi među nepristupačnim stijenama. Ipak, sve je to

koToR: Projekat Inicijative mladih s invaliditetom Boke

Kurs znakovnog govora i na Jutjub kanalu

KOTOR - Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) na svom Jutjub kanalu (YouTube) postavlja video- snimke časova kursa znakovnog jezika, koje pohađa sedam učenika Gimnazije Kotor i 13 JU Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“.

– U okviru YouTube liste trenutno su postavljena tri video-snimka, u kojima se obrađuju: daktilologija, jednoručna i dvoručna azbuka, pozdravi u toku dana, konvencionalni izrazi, porodica i zdravlje i konverzacija. Kurs obrađuje osnove znakovnog

jezika i sprovodi se od 28. februara do kraja maja 2024. godine, jednom sedmično u trajanju od dva ili tri školska časa. Kurs drži sudski tumač za znakovni jezik i nastavni-

ca razredne nastave u Resursnom centru defektološkinja Olivera Gluščević – saopšteno je iz I MI Boke. Kurs se sprovodi pr ema akreditovanom programu

nepredvidljivo, vjetar uvijek može da okrene vratu ka kućama i objektima, tako da će mještani pratiti stanje na terenu i obavještavati nas ukoliko dođe do pogoršanja situacije – naveli su oni, dodajući da već imaju nove intervencije na malim šumskim požarima. Posebno ističu pomoć kolega i građana. – Juče su nam pomagali vatro-

obuke Resursnog centra. Učenici Gimnazije koji uspješno polože testove znanja i ne propuste više od tri blok časa će dobiti sertifikat. – Polaznici učestvuju i u kreiranju sadržaja za Medijsku i kampanju podizanja svijesti, koju I MI Boke sprovodi u cilju promovisanja prava i potencijala mladih s oštećenjem sluha i/ili govora. Svi časovi kursa se redovno snimaju i objavljuju na Jutjub kanalu I MI Boke na listi „Kurs znakovnog jezika“. Na taj način svi zainteresovani građani ne samo Kotora, već i na nacionalnom, pa i regionalnom nivou, imaju slobodan pristup izvoru za učenje znakovnog jezika. Nadamo se da ćemo na ovaj način dugoročno uticati na smanjenje jezičkih barijera između populacije koja koristi znakovni jezik i one koja se služi verbalnom komunikacijom – kazali su iz I MI Boke. C.G.

gasci iz Bijelog Polja, a i avion je dva puta ispustio mlaz, što je doprinijelo gašenju vatre, takođe, pomogli su nam i mještani, tako da smo svima zahvalni – kazali su iz Službe. Oni su ranije za Pobjedu kazali da je vatra zahvatila Nacionalni park Durmitor, ali da kompletnu štetu nije moguće sagledati. – Mnogo je izgorjelo, to je si-

ZAŠTITE

SLUŽBA

Izgorjela je velika površina. U Nacionalnom parku Durmitor je dosta toga stradalo. Međutim, sada ne možemo procijeniti kolika je površina zahvaćena niti kolika je šteta –naveli su iz Službe zaštite i spašavanja

gurno. U Nacionalnom parku Durmitor je dosta toga stradalo. Međutim, dim je toliko veliki da ne možemo procijeniti kolika je površina zahvaćena, a i teško je to odrediti golim okom – naveli su iz Službe. Podsjećaju da je sve požare prouzrokovao čovjek. – Nijedna vatra nije nastala sama od sebe, sve je nastalo zbog ljudskog faktora. Mještani čiste imanja, zapale travu i situacija se otrgne kontroli. Mi smo izdali naredbu o zabrani loženja vatre na otvorenom, ali do nekoga to ne dopire. Problem je što ne možemo ništa da uradimo ako ih ne uhvatimo na licu mjesta, a to je vrlo teško. Zato apelujemo na građane da ne pale vatru, jer kasnije imamo posljedice velikih razmjera – poručili su oni. I.R.

B ER a NE: SO Upućena inicijativa

DPS: Vrtić da bude besplatan

BERANE - Odbornici Demokratske partije socijalista predali su Skupštini opštine Berane inicijativu za izmjenu i dopunu Odluke o socijalnim davanjima kako bi se omogućilo da svako dijete ima pravo na besplatan boravak u vrtiću.

Iz te partije, u saopštenju koje je potpisao Branislav Jokić, navode da realizacijom takve ideje, žele postići da svako dijete ima jednak položaj, pravo na dostojanstvo i pravo na jednako obrazovanje, bez obzira na materijalni status porodice, čime bi se izbjegao bilo kakav vid diskriminacije.

– Vjerujem, da će Nacrt izmjena i dopuna Odluke o socijalnim davanjima koji će se naći na dnevnom redu prve naredne sjednice Skupštine opštine Berane, naići na jednoglasnu podršku svih odbornika, kako bi se odmah pokrenule sve neophodne procedure u vezi sa javnom raspravom – saopštio je Jokić. On je uvjeren da će nakon tohga odluka biti usvojena a njena primjena početi od 1. januara 2025. godine. Besplatan vrtić za sve mališane od 2023.godine obezbjeđuje Opština Žabljak, a od ove godine i Prijestonica Cetinje. C.G.

SEZoNa PoŽaRa PoČELa RaNo: Intervencija u Mojkovcu

RaDovI ĆE TRajaTI 20 MjESEcI: Gradilište u Đeranama

Nikšićko pozorište zatvorilo vrata za predstavu „IzloŽene“

Diskriminacija nad ženama za Jelića samo propaganda?!

PODGORICA – Umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić nije dao pristanak za igranje predstave „IzloŽene“, koju je u produkciji Bunt scene režirala Sandra Vujović. Ova predstava, koja je već više puta izvođena širom Crne Gore, bavi se temom rodne ravnopravnosti i nasilja nad ženama. U pismu koje je Jelić uputio Bunt sceni, ističe se da on ne nalazi „nijedan opravdani razlog da do beskonačnosti razvlačimo izlizanu temu o ženskoj obespravljenosti i o tome kako žene neko diskriminiše, iskorišćava i ponižava.“

- Igrom slučaja, oženjen sam, imam živu majku, u komšiluku mi živi udata sestra i oženjen brat, a usput sam zapamtio i babu, poznajem komšije, družim se sa kumovima i poznanicima... Ni u jednom od pomenutih primjera nijesam primijetio diskriminaciju žena, čak naprotiv, mislim da žene diskriminišu - poručio je Jelić. Njemu je dosadno od „terora priče o diskriminaciji nad ženama.“ Svakako je, kako je rekao, svjestan da postoje ljudi koji maltretiraju žene, ali je isto tako svjestan da postoje i drugi vidovi diskriminacije koji nijesu ništa manje prisutni, ali su u javnom životu potpuno zapostavljeni.

- Zbog toga moja malenkost ne daje pristanak na igranje vaše predstave zato što mislim da je to vid angažovane propagande, a ne nikakva umjetnost. Znajući da vam neće biti pravo dajem vam za pravo da ovu moju poruku javno obznanite i da me zbog toga pozovete na odgovornost lično, jer je ovo isključivo moj lični stav i odluka mimo bilo kog drugog organa Nikšićkog pozorišta - zapisao je Jelić.

Iz platforme „U pravo vrijeme“, koja pored Nezavisne teatarske scene Bunt obu-

hvata više nevladinih organizacija, saopštili su da nedozvoljavanjem izvođenja predstave „IzloŽene“, Jelić pokazuje nepoštovanje prema svim ženama koje su izgubile život usljed partnerskog ili porodičnog nasilja. Takođe, kako su dodali iz platforme, Jelić pokazuje nepoštovanje i prema ženama koje su trpile ili trpe nasilje, i ženama koje trpe diskriminaciju a u konačnom i prema umjetničkom radu i potrebi da se otvoreno razgovara o ovim problemima. Napominju da je u Crnoj Gori u periodu od 2020. do 2022. godine počinjeno pet femicida.

- Umjesto da podstiče dijalog i osvješćivanje, Jelić jer je u poziciji moći, ograničava slobodu izražavanja i negira stvarnost s kojom se mnoge žene suočavaju svakodnevno, a aktivnosti ovakvog tipa naziva propagandom. Pozivamo umjetničku zajednicu i širu javnost da se suprotstave ovakvom pristupu i podrže umjetnost koja hrabro propituje društvene norme i nepravde – saopštili su iz platforme „U pravo vrijeme“. Ovo, kako naglašavaju, nije samo ograničavanje slobode izražavanja, već i podrivanje napora za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i nepravde. R. K.

„Elegija lovora“ u Kinoteci

PODGORICA – Film „Elegija lovora“, debitantsko igrano ostvarenje crnogorskog reditelja i scenariste Dušana Kasalice, biće prikazan večeras u 19 sati, u Crnogorskoj kinoteci, u okviru programa „Ponovo radi bioskop: Savremeni crnogorski film 2017-2023“. Ostvarenje „Elegija lovora“ film je dugih i preciznih kadrova, koji kroz dvoetapnu priču donosi dramu sa primjesama bajko-

vitih, odnosno naučnofantastičnih elemenata.

Glumačku ekipu filma čine Frano Lasić, Nikolina Bogdanović , M omo Pićurić , Olivera Vuković, Draginja Voganjac, Lidija Kordić, Lidija Petrone, Zoran Trojanović

Gost večeri biće autor filma

Dušan Kasalica, a razgovor sa njim će moderirati novinarka Svetlana Višnjić R. K.

Druge večeri festivala RUTA izvedena predstava ,,Nora“ Mestnog gledališča

Feminističko pitanje mnogo napredovalo

Glumica Ajda Smrekar, koja je tumačila lik Nore, rekla je da je prva asocijacija na Noru da je ,,to ona žena koja je napustila djecu i muža“. To je, prema njenim riječima, i dalje velika tabu tema, ali niko se ne pita kako je do toga došlo i kakve su bile okolnosti koje su je dovele do takve odluke

PODGORICA – Predstava ,,Nora“ Henrika Ibzena, u režiji Nele Vitošević, produkcija Mestnog gledališča ljubljanskog iz Slovenije, izvedena je u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ druge večeri festivala RUTA.

Drama ,,Nora“, poznata i kao ,,Lutkina kuća“, priča je o nesrećnom braku, muško-ženskim odnosima i rodnoj neravnopravnosti, nametnu-

tim društvenim očekivanjima i sputavanju vlastite volje pod socijalnim pritiskom, ali i ženskoj emancipaciji i, u krajnjem, hrabrosti i samospozna-

ji kao putu ka konačnoj slobodi pojedinca. Svedenošću glume, scenografije i kostimografije fokus je dominantno usmjeren na

unutrašnja stanja likova, čime je iskorišćena jedna od glavnih vrijednosti Ibzenovog dramskog teksta – detaljna psihološka karakterizaci-

„Grad teatar“ najavio predstave koje će obilježiti ovogodišnju festivalsku produkciju

Istraživanje novih pozorišnih formi

PODGORICA - Ovogodišnji 38. festival „Grad teatar“ obilježiće četiri premijerna izvođenja sopstvenih produkcija i koprodukcija u pozorišnom dijelu programa. Njima će se zatvoriti širok krug od istraživanja novih pozorišnih formi i pronalaženja novih izraza u prezentovanju tradicije sve do obilježavanja važnog pozorišnog jubileja. Predstava „Natpop Kojović“, koprodukcija JU „Grad teatar“ sa Gradskim pozorištem iz Podgorice, biće izvedena na svečanom otvaranju festivala 5. jula. Ovaj novi pozorišni osvrt na budvansko kulturno nasljeđe režirala je Vida Ognjenović, prethodno napisavši tekst po motivima književnog opusa i života znamenitog Budvanina Antuna Kojovića. Reprizna izvođenja su zakazana za 6, 7. i 8. jul na sceni Između crkava. Predstava „Svet mogućnosti“, po tekstu i u režiji Harisa Pašovića, koprodukcija JU

Grad teatar, Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, „East-West Centra“ iz Sarajeva i Plesnog centra „Tala“ iz Zagreba budvansku premijeru će imati 14. jula, dok je reprizno izvođenje planirano za 15. jul. Predstava je nastala tokom rada na projektu „Enabled Theatre“, koji kofinansira Evropska unija kroz program Kreativna Evropa. Jedan od glavnih ciljeva projekta jeste da se kroz umjetnički izraz i pozorišni iskaz publici približi i učini vidljivijim svijet osoba sa poteškoćama u razvoju. „Nestvarni grad“, čiji je sadržaj inspirisan budvanskim nasljeđem, a forma orijentisana ka intimnom doživljaju publike - učesnika, dugo je očekivani festivalski projekat. Neuobičajena pozorišna avantura realizovaće se u formi vođene šetnje, u kojoj će svaka grupa gledalaca svjedočiti iznova jedinstvenom umjetničkom događaju. Tekst predstave nastao je na osnovu dokumentarnog materijala, prikupljanog to-

kom perioda od dvije godine. Autor teksta i reditelj predstave je Vuk Ršumović. Predstava će prva izvođenja imati već krajem juna, dok će na festivalskom repertoaru biti prikazana 27, 28, 29. i 30. jula, kao i 16, 17, 18. i 19. avgusta.

Predstava „Iza božjih leđa“ nastaje prema motivima istoimenog djela Branislava Nušića, a povodom obilježavanja 160 godina od rođenja ovog znamenitog komediografa.

JU „Grad teatar“ će na ovom projektu još jednom sarađivati sa Narodnim pozorištem iz Sombora, a reditelj predstave je Radivoje Raša Andrić, koji se nakon više nego uspješne dvodecenijske filmske karijere još jednom vraća pozorištu. Premijera predstave je planirana za 3. avgust, dok su reprizna izvođenja 4, 5. i 6. avgusta. Festival „Grad teatar“ biće održan od 5. jula do 25. avgusta. A. Đ.

Umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić

Nikšićko pozorište

Scena iz predstave „Nora“ Gradsko pozorište

Scena iz predstave „Natpop Kojović“

d Milja N ć

gledališča

nije

ja svih likova, ne samo glavne protagonistkinje.

TRAGIČNOST

Nora, koja je bila žrtva očeve samovolje – njegova lutka – a kasnije i muževljeva, Helmerova ,,ptičica“ i „djevojčica“, od početka komada pokazuje niz slabosti, poput djetinjastog rasipništva i neiskrenosti. Ipak, pored naivnosti pokazuje i drugu stranu – vrlo dobro zna kako da manipuliše mužem da bi dobila ono što želi, obećavajući da će plesati samo za njega i često raspaljujući njegove erotske fantazije. Takva manipulativnost vidljiva je i u odnosu sa doktorom Rankom, što je najočiglednije u sceni gdje mu pokazuje svoju golišavu nogu. Svi likovi su na svoj način tragični – Norina tragedija ogleda se u činjenici da je izgubila sebe i postala ono što su od nje stvorili društvo i muška očekivanja. Lindina tragedija je uzaludna žrtva za porodicu, a Rank je tragičan u svojoj obilježenosti naslijeđenim sifilisom, tuđim grijehom koji nosi, ali i neuzvraćenom ljubavlju od Nore. Krogstad je društveno stigmatizovan zbog jednog krivotvorenog potpisa u banci, Helmer ,,uškopljen“ neosvijećenim nesigurnostima koje kompenzuje Norinim slabostima, ali i opsesijom građanskim ugledom. Dramaturškinja Petra Pogorevc istakla je da joj je bilo fas-

cinantno gledati glumce koji su stavljeni u situaciju da se ,,bore za svoje likove“.

- Čak i kad ti likovi nijesu u pravu i kad rade nešto nesimpatično. Veliki kvalitet ove predstave je što su glumci promislili te pozicije iz svog života, iz ličnog iskustva i perspektive – kazala je Pogorevc.

FEMINIZAM

Jedna od glavnih tendencija predstave, prema riječima rediteljke Vitošević, bila je da se uhvati savremena nit u dramskom tekstu pisanom krajem 19. vijeka. Kazala je da se žena i danas mnogo više stigmatizuje ukoliko odluči da napusti porodicu i pronađe samu sebe.

- Feminističko pitanje nije mnogo napredovalo – ni u političkom, ni u socijalnom, ni u finansijskom smislu. Rodovske razlike još postoje, a ovaj tekst mnogo dobro korespondira sa tom činjenicom – istakla je Vitošević.

Glumica Ajda Smrekar, koja je tumačila lik Nore, rekla je da je prva asocijacija na Noru da je ,,to ona žena koja je napustila djecu i muža“.

- To je još velika tabu tema, ali niko se ne pita kako je do toga došlo i kakve su bile okolnosti koje su je dovele do takve odluke – rekla je Smrekar. Dodala je da živimo u svijetu gdje ne znamo kako da slušamo sami sebe, jer smo pod uticajem drugih.

- Mislim da je vrlo bitno da naučimo da slušamo sebe, jer ako ne naučimo i budemo slušali tuđa mišljenja, desiće nam se ono što se dogodilo Nori – kazala je Smrekar. Pored Smrekar, glumačku podjelu čine i Matej Puc, Jernej Gašperin, Nina Rakovec i Jurij Drevenšek A. RADOVIĆ

Javno čitanje drame Milane Matejić

PODGORICA - Javno čitanje drame „Fragmenti života porodice bubašvaba“, autorke Milane Matejić, biće održano večeras, u 19 sati, na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, u saradnji s Fakultetom dramskih umjetnosti Cetinje. Ulaz je besplatan.

Dramu će čitati mladi crnogorski glumci i glumice: Jo-

„Fragmenti života“ u CNP-u „Ivangradska

vana Brnović, Anđela Marunović, Mina Mićović, Milo Perović, Miloš Kašćelan i Kristijan Blečić Drama „Fragmenti života porodice bubašvaba“ je nastala kao ispitni zadatak prve godine master studija Dramaturgije Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, u klasi doc. mr Aleksandra Radunovića, na temu forme savremenog dramskog pisma. R. K.

Otvoreno pismo Rajka Grlića direktoru Pulskog festivala, u kojem predlaže prikazivanje posljednjeg Bulajićevog filma

PODGORICA – Hrvatski

reditelj Rajko Grlić uputio je otvoreno pismo Danijelu Peku, umjetničkom direktoru Pula film festivala, s pozivom da se prikaže posljednji film nedavno preminulog Veljka Bulajića ,,Bijeg do mora“ iz 2017. godine. To ostvarenje je, kako je rekao Grlić, ostalo u limbu jer HRT i Ministarstvo kulture nikad nijesu uplatili obećana sredstva, prenosi portal Zvono.

Grlić je istakao da ,,Pek dobro zna da su filmovi ponekad veći od života i da na filmu postoje vrlo rijetki pojedinci koji su veći i od filma, pa čak i od čitave kinematografije“.

- Veljko Bulajić, naš daleko najpoznatiji filmski režiser u svijetu, bio je jedan od tih vrlo rijetkih. Bio je veći i od jugoslovenske i od hrvatske kinematografije, a to mu, ni u jednoj, a pogotovo u drugoj državi, nijesu oprostili. O tome ti zapravo želim pisati. O jednoj nepravdi koja se pretvorila u sramotu za hrvatsku kinematografiju i hrvatsku kulturu. Govorio sam o tome u izjavama koje sam davao povodom Veljkove smrti, ali televizijama je vjerovatno bilo neprimjereno da se u takvom trenutku govori o poniženju koje mu je nanijeto, pa to nijesu emitovale - istakao je Grlić. On je podsjetio da je Bulajić 2017. godine snimio dugometražni igrani film ,,Bijeg do mora“.

„Bijeg do mora“ bio bi najplemenitiji oproštaj

Posljednjih sedam godina života, znači kad je već bio dobrano u devedesetim, Bulajić je proveo gotovo do zadnjeg dana moleći i kumeći HRT, kao i Ministarstvo kulture, čija je HRT ispostava, da uplate ono što su potpisali u pismu namjere – naveo je Grlić

- Posljednjih sedam godina života, znači kad je već bio dobrano u devedesetim, proveo je gotovo do zadnjeg dana moleći i kumeći HRT, kao i Ministarstvo kulture, čija je HRT ispostava, da uplate ono što su potpisali u pismu namjere, a to je tačno iznos koji je produkciji bio potreban da se isplate svi honorari i tehnički završi film. No nije uspio nakon svih mogućih moljenja i kumljenja, uprkos milion sastanaka, sudova, intervencija i pisama. Sve ovo Ti manje-više znaš i zato te molim da nešto preduzmeš. Kao producent po profesiji i kao umjetnički direktor Pula film festivala, koji pokušavaš privesti svrsi, da pomaže, a ne kao do sada odmaže hrvatskom filmu, Ti si jedini kojega vidim u ovoj kinematografiji koji bi za taj film mogao nešto učiniti - istakao je Grlić. Grlić je dodao da ne traži od Peka da odmota to apsurdno klupko u kojem se film našao najvjerovatnije zahvaljujući bezbrojnim promjenama direktora HRT-a i možda nekim krivim potezom produkcije, već samo da pokuša osigurati jednu projekciju kako bi njime mogao, Veljku u čast, otvoriti ili zatvoriti ovogodišnji festival.

Rajko Grlić

- Bio bi to jedini pravi i daleko najplemenitiji oproštaj hrvatske kinematografije od njezinog barda. Evo moje ideje. Za završetak postprodukcije filma (neki mali CGI, ton-mix, kolor korekciju) potrebno je, prema mišljenju onih koji su radili na filmu, oko 30.000 eura i odobrenje glumaca i ekipe

da dozvoljavaju jednu projekciju Veljku u čast. Što se odobrenja tiče, vjerujem, ako im se pravovremeno obrati, da se neće usprotiviti toj ideji. A što se novca tiče, mislim da bi se taj iznos mogao i morao naći unutar Ministarstva kulture i njegovih ispostava HRT-a i HAVC-a - istakao je Grlić. Prema njegovim riječima, na taj način će film, ako se nikada ne razriješi njegov produkcijski čvor, biti završen i spremljen u arhivu onakav kakvim ga je Veljko napravio, a Pula film festival će dokazati da mu je zaista stalo do hrvatskog filma.

- Ako se to sada ne dogodi, Tvoj festival, ova kinematografija, a time i hrvatska kultura, ostaće vječni dužnici Veljka Bulajića - saopštio je Grlić. A. Đ.

Večeras otvaranje Proljećnog izdanja Mreže festivala Jadranske regije

„Luksemburg“ u Herceg Novom

PODGORICA - Promocija

knjige „Ivangradska trilogija“, autora Saše Radunovića, biće održana večeras u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

O knjizi će govoriti prof. dr Draško Došljak, dr Radenko Šćekić, mr Željko Rutović, Salko Luboder i autor Radunović. Moderator večeri biće mr Amer Ramusović R. K.

PODGORICA - Komedija „Luksemburg, Luksemburg“ ukrajinskog reditelja Antonija Lukiča, dobitnik nagrade publike za najbolji film Mreže festivala Jadranske regije, otvoriće Proljećno izdanje Mreže festivala Jadranske regije danas u 18 sati, u Dvorani Park u Herceg Novom. Ulaz je besplatan. Film, koji od premijere u Veneciji ne prestaje da okupira pažnju gledalaca, biće prikazan i u bioskopima u Beogradu, Ljubljani, Sarajevu i Zagrebu.

- „Luksemburg, Luksemburg“ humoristički je i britki film o

očevima i sinovima. Iako svijet obiluje prelijepim mjestima za umiranje, Luksemburg nije među njima. Kada saznaju da je njihov otuđeni otac bolestan u Luksemburgu, blizanci Kolja i Vasja odlaze na put kako bi se pozdravili s njim posljednji put. Hoće li muškarac kojeg zateknu biti isti onaj opaki frajer kojeg se sjećaju –navodi se u najavi. Inspiraciju za ovu „tragikomediju o dva mala muškarca u potrazi za velikim ocem“, kojom pokušava demitologizovati figuru oca, Lukič crpi iz ličnog iskustva. U glavnim ulogama karakterno potpuno različitih identičnih blizanaca Va-

sje i Kolje pojavljuju se Amila i Ramila Nasirova, osnivače i članove popularnog ukrajinskog hip-hop benda Kurgan & Agregat. Nakon otvaranja Proljećnog izdanja, program će biti nastavljen na onlajn platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba. Publika će besplatno onlajn, od 12. do 21. aprila, moći pogledati film „Kako

se kresnuti“ rediteljke Molly Manning Walker, prošlogodišnji pobjednik Zagreb film festivala, i ekološki dokumentarac „Plastična fantazija“ njemačke rediteljke Ise Willinger. Program je besplatan za sve gledaoce sa teritorije pet zemalja članica Mreže, uz prethodnu registraciju na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba. An. R.

Veljko Bulajić tokom snimanja filma „Bijeg do mora“

Kadar iz filma „Luksemburg, Luksemburg“

Kijev razvio plan za novu kontraofanzivu

Zakonom, čije su prvo čitanje juče usvojili ukrajinski poslanici, predviđeno je da zatvorenici koji odu u vojsku imaju pravo na uslovnu slobodu, dok osuđenicima koji služe kazne za zločine protiv čovječnosti, seksualno nasilje, ubistvo ili zločine protiv nacionalne bezbjednosti neće biti dozvoljeno služenje vojnog roka

KIJEV – Ukrajinska vojska razvila je plan za pokretanje nove kontraofanzive u ratu sa Rusijom, saopštio je predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski.

On je to rekao u intervjuu za njemački „Bild“ navodeći kako drugu mogućnost nemaju. Dodao je i kako još ne može da otkriva datum početka kontraofanzive.

Evropski

- Da, imamo kontraofanzivni plan. Nemamo alternativu, ali ne mogu da dam datum - rekao je Zelenski.

On napominje i kako je za postizanje ovog cilja ukrajinskoj vojsci potrebno oružje, uključujući i oružje Sjedinjenih Američkih Država.

- Rusija ima više ljudi i više oružja, ali ujedinjeni Zapad ima savremene sisteme naoružanja - istakao je Volodimir Zelenski. Ukrajinski predsjednik je, ta-

sud pravde ukinuo sankcije dvojici ruskih oligarha

Evropski sud pravde ukinuo je sankcije ruskim milijarderima i oligarsima Petru Avenu i Mihailu Fridmanu, koje su im

uvedene zbog optužbi za umiješanost u rat u Ukrajini. Sud je presudio da Evropski savjet u slučaju Avena i

Fridmana nije pružio dokaze da je dvojica milijardera na bilo koji način uključena u akcije koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine.

Fridman i Aven su na listu sankcija EU stavljeni ubrzo nakon što je Rusija započela rat protiv Ukrajine.

kođe, iskritikovao njemačkog kancelara Olafa Šolca jer je odbio da Kijevu obezbjedi krstareće rakete „taurus“ njemačke proizvodnje sa izgovorom da je to oružje potrebno za odbranu Berlina od prijetnji iz Rusije. - Koliko ja razumijem, kancelar vjeruje da je, pošto je on predstavnik nenuklearne države, ovo najmoćnije oružje koje Njemačka ima – rekao je Zelenski o raketama „taurus“. Ukrajinski poslanici juče su usvojili prvo čitanje zakona koji bi dozvolio osuđenicima u Ukrajini da služe vojsku, kako bi se priključili uikrajinskim trupama iscrpljenim nakon dvogodišnjeg rata sa Rusijom. - Zakonom je predviđeno da zatvorenici koji odu u vojsku imaju pravo na uslovnu slobodu, dok osuđenicima koji služe kazne za zločine protiv čovječnosti, seksualno nasilje, ubistvo ili zločine protiv nacionalne bezbjednosti neće biti dozvoljeno da služe - pojasnio je poslanik Aleksij Hončarenko u objavi na Telegramu. Poslanik Jaroslav Železnjak je naveo i da će predlog zakona

Iranski vrhovni vođa zaprijetio odmazdom zbog izraelskog napada na konzulat u Damasku

TEHERAN/TEL AVIV –Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei zaprijetio je da će Izrael biti kažnjen zbog napada na kompleks iranske ambasade u Siriji. U velikoj eskalaciji izraelskog rata sa regionalnim protivnicima, izraelski ratni avioni bombardovali su iranski konzulat u glavnom gradu Sirije 1. aprila. Zvanični Teheran je tada saopštio da je u napadu ubijeno sedam iranskih vojnih savjetnika i obećao odmazdu.

- Zločinački režim je napravio grešku i mora biti i biće kažnjen - rekao je ajatolah

Izvedeni novi udari na Gazu

Izraelska vojska izvela je juče udare na Gazu dok muslimani obilježavaju kraj svetog mjeseca posta ramazana. Ovaj napad uslijedio je neposredno nakon što je američki predsjednik

Hamnei: Zločinački režim mora biti i biće kažnjen

Hamnei u govoru povodom završetka muslimanskog svetog mjeseca Ramazana. Na prijetnje Hamneia ubrzo je odgovorio izraelski šef diplomatije Izrael Kac, navodeći kako bi iranski napad na Izrael sa sopstvenog tla izazvao izraelsku odmazdu na Iran.

- Ako Iran napadne sa svoje teritorije, Izrael će odgovoriti i

Džozef Bajden Izraelski pristup ratu nazvao „greškom“ i iskritikovao postupke izraelskog premijera

Benjamina Netanjahua. - Mislim da je to što on radi greška. Ne slažem se sa njegovim pristupom - rekao je Bajden.

Netanjahua je pozvao i da prekine napade i da u narednih šest do osam nedjelja omogući ulaz hrane i ljekova u Pojas Gaze.

napasti Iran – poručio je Kac. Reagovao je i izraelski ministar odbrane Joav Galant koji je, takođe, poručio da će svaki napad na Izrael biti suočen sa strogim odbrambenim mjerama.

- U ovom ratu, napadnuti smo sa više frontova, iz različitih pravaca. Svaki neprijatelj koji pokuša da nas napadne pr-

vo će biti dočekan čvrstom odbranom - rekao je Galant. Dodao je i da će znati da reaguju „veoma brzo, odlučnom ofanzivnom akcijom na teritoriju onoga ko napada našu teritoriju, ma gdje se ona nalazila, na cijelom Bliskom istoku“. - Mi imamo tu sposobnostistakao je Galant i dodao da će potencijalni izraelski od-

o osuđenicima vjerovatno biti izmijenjen prije konačnog čitanja, kako bi se eliminisao rizik od korupcije.

U prvom čitanju usvojen je i poseban zakon koji predviđa velike novčane kazne za građane koji se ne pridržavaju pravila mobilizacije.

Agencija Rojters prenosi kako nije jasno koliko bi dodatnih regruta imalo pravo da se pridruži vojsci ukoliko zakon bude usvojen.

Ukrajinski parlament je, takođe, počeo da razmatra i konačno čitanje zakona o izmjenama i dopunama procesa mobilizacije vojske nakon višemjesečnih rasprava, a glasanje o tome očekuje se danas. Očekuje se i da će se na taj način povećati broj ukrajinskih vojnika koji je opao usljed pada broja dobrovoljaca i brojnih slučajeva izbjegavanja vojnog roka.

Ruske snage su u noći sa utorka na srijedu, sa 17 jurišnih bespilotnih letilica „šahed“, dvije krstareće rakete „iskander-k“ i jednom balističkom raketom „iskander-m“, napale Odesku, Nikolajevsku, Hersonsku i Kirovogradsku oblast u Ukrajini. U napadu na Odesu uništen je jedan energetski objekat, privatna kuća i nekoliko automobila.

Ukrajina je, prema tvrdnjama ruskog Ministarstva odbrane, odgovorila napadom na rusku pograničnu Brjansku oblast, prilikom čega je uništeno pet ukrajinskih dronova. - Dežurni sistemi protivvazdušne odbrane uništili su pet ukrajinskih bespilotnih letilica iznad teritorije Brjanske oblasti – saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije, a prenijela agencija Interfaks.

govor biti „veoma efikasan i veoma moćan“.

- Jedna od stvari u kojima se ističemo tokom godina je da neprijatelj nikada ne zna kakva mu iznenađenja spremamo - poručio je izraelski ministar.

Sa ciljem da spriječi eventualne napade Irana raketama i dronovima izraelska vojska je, kako je javio CNN, poremetila GPS signale nad brojnim gradovima, uključujući gradsko područje Tel Aviva i Jerusalima. Ometanje je izazvalo velike teškoće u svakodnevnom životu mnogih građana. Oni koji koriste aplikacije kao što je „Gugl maps“ u Tel Avivu kažu da njihove aplikacije pokazuju da se nalaze u glavnom gradu Libana Bejrutu ili Kairu u Egiptu.

Mnogi ljudi su na društvenim mrežama objavili snimke ekrana svojih telefona. Portparol izraelskih odbrambenih snaga Danijel Hagari prošle nedjelje je rekao da je Izrael pokrenuo GPS ometanje „kako bi neutralisao prijetnje“, dodajući da su svijesni da ovi poremećaji izazivaju neprijatnosti, ali i da je to vitalno i neophodno sredstvo u odbrambenim sposobnostima.

Prijedlog Slovenije za specijalnog

izaslanika za dijalog Beograda i Prištine

Pahor kandidat

LJUBLJANA – Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor kandidat je te zemlje za mjesto specijalnog izaslanika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, objavili su slovenački mediji. Funkciju specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine trenutno obavlja slovački diplomata Miroslav Lajčak, koji, kako se navodi, uskoro odlazi na novu poziciju ambasadora Evropske unije u Švajcarskoj.

Premijer Slovenije Robert Golob podržao je Pahorovu kandidaturu i kazao da je već obavio bilateralne razgovore sa liderima evropskih zemalja i sa najvišim predstavnicima EU.

N1 Slovenija navodi kako će na putu do tog cilja biti još nekoliko prepreka, ali i nekih otvorenih pitanja.

Priredila:

Plan kontraofanzive spreman, datum nepoznat

Đurđica ĆORIĆ

Iranski konzulat u Damasku nakon napada 1. aprila

Obilježeno 82 godine od strijeljanja 54 rodoljuba na Vrelima ribničkim

Sa pjesmom na usnama dali živote za slobodu domovine

Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice, zajedno sa predstavnicima OŠ ,,Marko Miljanov“ i građanima položili su vijenac na spomen-obilježje na Koniku i odali počast rodoljubima koji su prije 82 godine strijeljani na Vrelima ribničkim.

HRABROST

Predsjednik UBNORA Podgorica Borivoje Banović podsjetio je da se na Vrelima ribničkim dogodilo prvo masovno strijeljanje rodoljuba na teritoriji Podgorice za vrijeme Drugog svjetskog rata. - Brojni su primjeri herojskog držanja i prkosa rodoljuba pred zločinačkim streljačkim vodom tokom Narodonooslobodilačkog rata. Danas, s pijetetom oživljavamo sjećanje na 54 borca koje okupatori i domaći izdajnici strijeljaše 10. aprila 1942. godine. Sjećanje na njihovu žrtvu i herojsku smrt budi u nama i sjećanje na sve hrabre borce i patriote koji su na bojnim poljima širom Jugoslavije, kao pripadnici proslavljenih partizanskih jedinica ili kao žrtve fašističkog terora, izgubili život.

I danas moramo zbijati redove

Predsjednik UBNORA Podgorica Borivoje Banović iskazao je zabrinutost aktuelnom situacijom u zemlji. - Nažalost, i danas se nalazimo pod nekakvim pritiskom da ne znamo hoće li nam sjutra biti gori ili bolji dan. Dešavaju se loše stvari, država nam je bez institucija, bez vlasti, niko ne vodi računa o važnim stvarima. Moramo zbijati redove. Moramo se odupirati tome. Demokratkim putem, protestima, skupovima, javnim istupanjem... Gledamo kako nam se ponaša predsjednik države - jedno priča, drugo radi. Predsjednik Vlade - isto tako. Da ne pominjem ko nam je na čelu Skupštine Crne Gore... No, i ovo će se zvati juče – poručio je Banović.

Zato moramo, hoćemo i treba da budemo svakog 10. aprila ovdje, kao i na ostalim mjestima, poklonimo se sjenima stradalih rodoljuba, sjetimo se njihovih žrtava, kao i svih onih koji život dadoše od 1941. do 1945. godine za slobodu naše domovine – poručio je Banović.

Predsjednik UBNORA podsjetio je na te teške dane Drugog svjetskog rata, kroz crtice iz knjige Alita Selhanovića o životu i radu ilegale u Podgorici. Selhanović je kao ilegalac održavao vezu sa partizani-

ma na terenu i koliko je mogao pomagao onima u Podgorici.

PRKOS

- Od jutra su grupice ljudi bez ikakve priče, pognutih glava i smrknutih lica išle ka Vrelima ribničkim. Kad je naišao prvi kamion sa 26 zarobljenika iz njega se začula ,,Internacionala“ i uzvici ,,Živjela sloboda“, ,,Živjela partija“. Vezani žicom po dvojica, prkosno su stali u stroj, dok su dva odreda italijanskih vojnika zauzela stav za strijeljanje. Nakon smrtonosnih rafala, dva oficira su obišla

Članice Udruženja PPUCG organizovale sportsku manifestaciju

Mališani se družili sa sportistima

Park Budvanske rivijere ukrasilo je juče više od 200 mališana iz privatnih predškolskih ustanova Crne Gore, koji su se okupili zbog učešća na manifestaciji ,,Najmlađi su za sport“. U obilježavanju Dana sporta, učestvovala su djeca iz predškolskih ustanova ,,Vini Pu“, ,,Diznilend“ i ,,Moj svijet“ iz

Budve, ,,Osmijeh“ iz Kotora i ,,Artić Pinokio“ iz Podgorice. Povodom Svjetskog dana sporta, Udruženje privatnih predškolskih ustanova Crne Gore u saradnji sa sportskim društvima organizuje ovu manifestaciju u Baru, Budvi, Nikšiću, Podgorici, Tivtu, Kotoru i Ulcinju. Jučerašnje druženje u Budvi podržali su fudbalski trener

strijeljane, iz pištolja dokrajčili one koji su pokazivali znake života. Nakon toga, ove heroje mučenike bacili su u zajedničku grobnicu – naveo je Banović neke odlomke iz knjige. Ubrzo nakon toga stigao je i drugi kamion sa osuđenim rodoljubima.

- I oni su pjevali, ali nekako ljepše od prve grupe. U tom drugom kamionu, naime, bilo je dosta Podgoričana, a oni su poznati da lijepo pjevaju. Tako su pošli i u smrt, sa pjesmom na usnama... Među njima su bila i dva brata Spaso i Luka Boljević, poznati podgorički komunisti. Idući ka strelištu, mlađi brat Luka obratio svome komšiji kojega je vidio među okupljenima i zamolio ga da pozdravi njihovu majku i prenese joj kako su završili on i Spaso. Na to se oglasio jedan od saradnika okupatora i domaći izdajnik Raco Dedivanović riječima: ,,Luka, pozdravi ti gore one bandite komuniste, još ćemo vam ih mi dosta poslati tamo“. Na to je uslijedio Lukin odgovor: ,,Mi, Raco, idemo kao pošteni i časni ljudi, borci za slobodu, a tebe će naši drugovi partizani suditi i strijeljati kako zaslužuješ, kao neprijatelja ove države.“ Možemo misliti kako su se kućama vraćali ljudi koji su gledali ove mučne prizore. Ali, ovakav čin kojim su okupatori i njihove ovdašnje sluge pokušali da zaplaše Podgoričane, zapravo je imao suprotan efekat, odnosno doveo je do još odlučnijeg otpora i opštenarodnog ustanka –zaključio je Banović.

Ispred UBNORA Podgorica vijenac na spomen-obilježje na Koniku položili su Vjera Bojanić, Zoran Bobo Raičević i Milutin Milana Ljumović Na poziv direktor OŠ ,,Marko Miljanov“ Predraga Burzanovića, čiji su đed i stric bili među strijeljanima, članovi UBNORA Podgorica i građani posjetili su školu u kojoj su izložene fotografije ovdje strijeljanih.

I. MITROVIĆ

Marko Milonjić, Rukometni klub ,,Budva“, Odbojkaški klub ,,Budva“, Ju-jitsu klub

,,Budva“, Bokserski klub ,,Budva“ i PVK ,,Budva“, kao

i Crveni krst Budve. I. M.

Gradonačelnica Olivera Injac o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Kolektor je od suštinskog

interesa za Podgoricu i Crnu Goru

Gradonačelnica Olivera Injac ocijenila je da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao završnica izgradnje sistema za odvod i tretman otpadnih voda, najvažniji infrastrukturni projekat za glavni grad.

- Riječ je o projektu koji prevazilazi jednog gradonačelnika, interesnu grupu ili političku partiju - on je od suštinskog interesa za Crnu Goru da bi se prevenirale buduće posljedice od različitih oblika ekoloških ili drugih katastrofa. Procjene govore da postoji dosta problem ana dnevnom nivou, jer sadašnji kolektor je projektovan za potrebe otprilike 55.000 građana. Svjedoci smo da u Podgorici sada živi višestruko više i to nam mora biti u fokusu - istakla je Injac. Gostujući na RTCG-u, gradonačelnica je kazala da se građani Botuna plaše toga kako će izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda uticati na životnu sredinu na toj lokaciji, s obzirom na to da su već imali problema zbog KAP-a. - Imali smo razgovore. Objasnili smo sve. Postoji interesovanje s više strana – od izvođača radova, preko drugih učesnika u projektu da se građanima omogući posjeta sličnim postrojenjima po Evropi, da vide kako to izgleda, da se upoznaju s cijelim procesom, da se upoznaju s podacima o tome koliko to može uticati na životnu sredinu. Projekcije su da izgradnja postrojenja nema neki naročiti uticaj na životnu sredinu, ali ja ostajem otvorena za bilo kakvu sugestiju. Prije dva dana, oni su se sastali i sa premijerom i dogovoreno je da će i Vlada uložiti dodatne napore da se izađe iz ovog stanja, da se krene u izgradnju postrojenja. U međuvremenu, mi radimo na izradi projektne dokumentacije i sve teče po planu – konstatovala je gradonačelnica. Podsjećamo, tokom razgovora koje je premijer Milojko Spajić u utorak imao sa dijelom predstavnika građana iz Botuna, kojima je prisustvovao i poslanik DNP-a Milan Knežević, tema je bila izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Hoće li biti izgrađeno postrojenje u Botunu

Sastanak premijera sa građanima iz Botuna, uz učešće predsjednika DNP-a, bio je povod za reakciju šefa Kluba odbornika DPS-a u Skupštini glavnog grada Andrije Klikovca

- Umjesto saopštenja kojima već standarno ništa i ne kaže, pozivam premijera Spajića da jasno saopšti hoće li biti gradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu ili će Glavni grad da izgubi grant od EU u vrijednosti od 30 miliona eura – objavio je Klikovac na mreži X. Na pomenuti sastanak u Vladi u sličnom tonu je reagovao i odbornik

DPS-a Vladan Arsović

- Milan Knežević, uz prećutno odobravanje uprave Glavnog grada čini sve kako bi se osujetila izgradnja postrojenja za prečisćavanje otpadnih voda u Botunu i na taj način 30 miliona eura bespovratnih sredstava iz EU će biti izgubljenoporučio je Arsović.

Nakon što su Botunjani iskazali bojazan da bi to postrojenje moglo dodatno da ugrozi životnu sredinu, premijer Spajić je konstatovao da je neophodno doći do konsenzusa po ovom pitanju.

- Ovo je kompleksan problem, koji je u rukama gradskih vlasti, ali ćemo kroz razgovore doći do najbolje solucije. Nećemo dozvoliti da stanovnici Botuna, ali ni ostali građani Crne Gore, imaju bilo kakve reperkusije po zdravlje – saopšteno je nakon sastanka iz kabineta predsjednika Vlade, uz napomenu da je neophodno uvažiti stavove građana Botuna u svim daljim koracima na putu ka rješenju ovog pitanja. H. P.

Olivera Injac M. BABOVIĆ

Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista i građani kod spomen-obilježja na Koniku

Mališani uživali u Budvi PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA – Koliko je samo vrhova crnogorska rukometna ženska reprezentacija osvojila na karakter i na čeličnu volju. Koliko su puta temperament i ono čuveno ,,ne damo na sebe“ pogurali ,,lavice“ do krajnjih granica i velikih rezultata i pobjeda.

Sve ono što se gradilo i prije Londona, od kvalifikacija u Lionu (pa i ranije), kada su Bojana Popović i Maja Savić, sada glavne u stručnom štabu, vodile tim do prvog nastupa na Olimpijskim igrama 2012, sada treba da nastave mlađe, malo iskusnije i neke nove ,,lavice“. Pred njima je možda i najveći izazov karijere – od danas kreću u borbu za plasman na OI. U Njemačkoj će prvo sa Paragvajem (večeras od 20.15 sati), a za vikend sa domaćinom i Slovenijom, juriti četvrti nastup na najvećoj sportskoj smotri. Ako uspiju, kapa dolje. O onoj drugoj varijanti ne razmišljaju.

GLAD ZA POBJEDAMA

– Očekuje nas večeras lakša utakmica u odnosu na posljednje dvije za vikend. Paragvaj je specifičan rival, imali smo priliku na SP da igramo sa njima, znamo šta nas čeka, ne smijemo da se opustimo kao u prvom poluvremenu. Jer danas svi igraju rukomet i u meč moramo da uđemo 100 posto fokusirani i vježbamo neke stvari koje će nam pomoći i značiti protiv Njemačke i Slovenije. Nadam se da će sve glatko da ide – poručila je Dijana Mugoša, lijevo krilo crnogorskog tima. Njemačka i Slovenija se koncepcijski razlikuju, ali su podjednako jake na svim pozicijama. Domaćin više profitira iz brze igre, ima snažne i dobro raspoložene bekove, odlične golmanke... Slovenija u selektoru Draganu Adžiću, možda, ima i najveći adut, pored provjerenih Ane Gros, Barbare Lazović

– Njemačka je u subotu – zahtjevan rival, kao i Slovenija. Jedva čekaju da „zgrabe“ vizu za Pariz, ali mi ćemo dati sve od sebe da im pokvarimo planove i prvi osiguramo vizu za Pariz. U svakom slučaju, čekaju nas dvije teške utakmuce. Biće i velika potrošnja, ali vjerujem da smo spremne i da ćemo biti

Rukometašice Crne Gore večeras (20.15) sa Paragvajem kreću u borbu za Olimpijske igre, za vikend ih čekaju Njemačka i Slovenija

Na putu za Pariz neće se nikome pomjeriti

GROS: Tri najvažnija meča u našim karijerama

Kapitenka Ana Gros, najbolji strijelac u istoriji slovenačke reprezentacije, nada se da će prvi put izboriti vizu za olimpijski turnir. – Svi smo jedva čekali da dođemo na turnir. Ovo će

Raspored

ČETVRTAK 17.45 – Slovenija – Njemačka 20.15 – Crna Gora – Paragvaj

SUBOTA 14.15 – Crna Gora – Njemačka 16.45 – Slovenija – Paragvaj

NEĐELJA 13.30 – Paragvaj – Njemačka 16.00 – Crna Gora – Slovenija

na visokom nivou za vikend, a danas sa Paragvajem se to podrazumijeva – jasna je Mugoša. Nema pritiska! – Skoro sve smo iskusne, prošle smo neke stvari gdje tačno znamo kako da uđemo u mečeve i to bez treme i pritiska. Nijesmo male, tako da kažem, dosta smo iskusne i svaka u svojim klubovima igra. Samo treba da izađemo da igramo, uživamo u rukometu i neka bolji pobijedi. Nadam se da ćemo to biti mi. Mugoša je u odličnoj formi, kaže da se ne plaši izazova, naprotiv, jedva čeka da sve krene. – Gladna sam i željna pobjeda. Vjerujem da ću sve ono što sam do sada dobro radila u svom klubu prenijeti na reprezentaciju. Poseban je motiv, zaista, nastupati za nacionalni tim.

ODLUČNE I HRABRE

Oslabljena Crna Gora čeka kvalifikacioni turnir. Bez pivota Ivane Godeč i beko-

biti tri najvažnija meča u našim karijerama, ali ne smijemo da vršimo pritisak na sebe, već neka to bude privilegija, čast, zaslužili smo je. Ali i ne smijemo da se zadovoljimo ovim, jer znamo

koliko su velike šanse za OI. Vjerujem da ćemo uspjeti –jasna je članica Đera. Iskusno krilo i članica Krima Tamara Mavsar smatra da je plus za njenu ekipu što dugo igraju zajedno i dobro se poznaju. – Želimo da se ovaj san ostvari. To bi bila nagrada za sve koji nas podržavaju.

Jedno pitanje i dalje ostaje bez odgovora: da li je srednji bek Alina Grijsels spremna za akciju nakon povrede stopala u kvalikacijama za EP?

– Ovakve povrede zahtijevaju vrijeme. Vidjećemo da li je to dovoljno, još ne možemo da procijenimo. Ali, mi se spremamo sa Alinom i bez nje – kazao je selektor Njemačke Markus Gaugiš

va Đurđine Malović i Jelene Vukčevič ulaze u najvažnije poglavlje karijera. Dosta posla čekaće ostale bekove, a mnogo toga će zavisiti od srednjih –

Itane Grbić i Matee Pletikosić. Njihovi pregledi igre, pasovi, igra jedan na jedan, uz po neki šut iz daljine u velikoj mjeri mogli bi da odrede tok posljednja dva meča. – Ovo je najveći izazov i san. Očekuju nas teške kvalifikacije, velika borba, ali želja je ogromna da se ide u Pariz. Vjerujem da ćemo uspjeti. Protivnici su ozbiljni, a ono što nas krasi su energija, borba i želja. Sigurno ćemo uspjeti – kazala je Ivona Pavićević

Za krilo Budućnost Bemaksa favorit, zbog domaćeg terena, jeste Njemačka. – Vjerovatno je Njemačka kao domaćin favorit. I Slovenija je odlična i mi smo, ali Njemačka je najveći favorit. Nema tajni za Ivonu između

favorita. Posebno se dobro poznaju sa Slovenkama. – Već smo igrali sa njima, znamo se odlično, a pobijediće onaj ko bude više želio. U pitanju su OI i svi će dati maksimum.

Adut ,,lavica“ za Ivonu je karakter.

Osim karaktera, utisak je da su đevojke koje su osvojile bronzano odličje na EP u čuvenom meču sa Francuskom sazrele tokom ovog takmičenja. I utisak je da su nikad odlučnije, a među njima je takva Tatjana Brnović. Možda i glavni adut naše ekipe, i to u oba pravca, jedva čeka da krene turnir. – Spremne jesmo, jedva čekamo, što prije počnemo bolje za nas. Ulog je ogroman, možda i najveći do sada. Očekujem veliki borbu, a da naša želja bude glavni adut i da se jasno vidi na terenu. Pokazaćemo zbog čega smo došle – poručila je Brnović, koja sa Grbić nastu-

Njemice ubijeđene da idu u Pariz, imaće podršku 4.000 navijača

Prošlo je mnogo vremena od kada je njemačka ženska rukometna reprezentacija nastupala na OI. Od Pekinga 2008. se nijesu ni približile najvećoj smotri. Ksenija Smits, jedna od najboljih igračica ove reprezentacije, vjeruje da je došlo vreme.

– Učešće na Igrama bio bi veliki korak. Kao dijete sam sanjala Olimpijske igre i sada možemo da stignemo do Pariza kao početak budućnosti u kojoj bi postalo normalno da Njemačka stalno nastupa na ovom takmičenju. Pažnja domaćina je na prvi meč sa Slovenijom, za njih ključan, a očekuju da će uz 4.000 navijača doći do prvog cilja. U to vjeruje članica FTC-a, bek Emili Bolk, glavna zvijezda domaćeg tima, čija je majka Andrea bila je na Olimpijskim igrama u Barseloni 1992. i Atlanti 1996. godine. – Zahvaljujući mojoj majci, odrasla sam uz priče sa OI. I zato kada razmišljam o ovom takmičenju, uvijek se naježim. Sada smo tako blizu i imamo priliku da odemo u Pariz. Zato smo uzbuđeni što će danas konačno sve da krene –istakla je Bolk.

pa za slovenački Krim čiji je trener Adžić Slovenke najbolje poznaju upravo naše dvije reprezentativke koje su članice šampiona ove države. – Generalno, Sloveniju dobro poznajemo. Puno puta smo se sastajali, igrali i sparing mečeve sa Krimom i reprezen-

tacijom. Slovenija nije nepoznanica. Mada, čeka nas u oba posljednja meča velika borba, a ko bude taktički spremniji, hladnije glave da odgovori izazovu, taj će i slaviti. Prednosti ,,lavica“ u odnosu na sve rivale za Brnović su: – Snaga, odlučnost i vjera u ono što radimo. Ana MARKOVIĆ

Arena

Shvatio sam da je sedam minuta dovoljno za čudo

PODGORICA - Što sve može da se uradi za sedam minuta u fudbalskoj utakmici?

- Ni ja nijesam znao dok nijesam ovo uradio. Shvatio sam da za sedam minuta može sve, pa i da se postigne het-trik –rekao je za Pobjedu crnogorski fudbaler Milutin Osmajić dan nakon što je u pobjedi Prestona nad Hadersfildom od 4:1 postigao tri gola.

Nikšićanin je ušao u 76. minutu kod rezultata 1:1 i napravio šou – pogocima u 84, 87. i 92. minutu donio je pobjedu domaćinu u 42. kolu engleskog Čempionšipa.

Prvi je fudbaler ove sezone u četiri najviša ranga takmičenja na Ostrvu koji je postigao het-trik u meču u koji je u igru ušao sa klupe.

- Kad sam dao prvi gol, vidio sam da ima prostora da uradim još nešto do kraja. Imao sam osjećaj da mogu postići još makar jedan, pa kad sam to uradio, onda još jedan... Imao sam tri šanse i sve ih iskoristio – ispričao je Osmajić. - Dao sam pogotke u najbitnijem momentu sezone. Ostalo je još pet kola, a u subotu igramo s Noričem, koji nam uz meč više bježi pet bodova i zauzima šestu poziciju, posljednju koja vodi u plej-of za ulazak u Premijer ligu. Taj meč nam je biti ili ne biti – govori Osmajić. - Potom nas čekaju dueli sa Sautemptonom, Kvins Park Rendžersom, Lesterom i Vest Bromič Albionom. Svi osim KPR-a su bolje plasirani od nas. Svaku utakmicu moramo da odigramo na maksimalnom nivou, ali trenutno mislimo samo na Norič. Ako pobijedimo, prići ćemo mu na dva boda, a imamo meč manje i povećali bismo šanse za plej-of – naveo je Osmajić. - To je i bio cilj kad sam potpisao za Preston prethodnog ljeta. Plan je da probamo da se domognemo Premijer lige, pa i kroz plej-of, ali konkurencija je paklena. Lester, Lids i Ipsvič su fantastične ekipe, mnogo je jakih timova u ligi sa 24 ekipe. Izgubili smo u posljednjih mjesec od Birmingema i Stouka, to nas je usporilo. Ova tri boda protiv Hadersfilda su nam bila mnogo potrebna – kazao je 24-godišnji napadač.

VEĆ IMAO HET-TRIK: OVAJ NIJE POSLJEDNJI Osmajić je prethodno bio strijelac prije tačno mjesec,

Stil Prosinečkog – to je ono što nam treba

Milutin Osmajić zbog povrede nije bio na okupljanju reprezentacije Crne Gore u martu, u prvoj akciji novog selektora Roberta Prosinečkog - Saigrači su mi prenijeli utiske, a i gledao sam mečeve sa Bjelorusijom i Sjevernom Makedonijom

i mislim da je to ono što nam treba. Odgovara nam što više pas igre, Prosinečki želi da brže i jednostavnije dolazimo do gola. Vjerujem da ćemo u prvim narednim kvalifikacijama ostvariti ono što dugo čekamo. Omladinci su nedavno imali šansu

da odu na veliko takmičenje i žao mi je što nijesu ,,probili led“. Nadam se da ćemo mi kao ,,A“ selekcija to uraditi, zaslužujemo to – rekao je Osmajić, koji bi novog selektora mogao da upozna u junu kad se igraju dueli sa Belgijom i Gruzijom.

PODGORICA - Utorak je bio spektakularan, srijeda fantastična – nakon druge noći pune uzbuđenja u četvrtfinalu Lige šampiona zadovoljniji su Atletiko Madrid i Barselona.

Katalonci su u gostima nakon dva preokreta pobijedili Pari Sen Žermen (3:2), dok je tim Stefana Savića, koji je igrao od 90. minuta, dominirao kod kuće protiv Borusije iz Dortmunda, a na kraju strahovao za pobjedu (2:1).

Revanši su 16. aprila. PSŽ je na startu bio bolji od Barse, da bi poslije 20 minuta počela da prijeti ekipa Ćavija Ernandesa Bruno Mendeš je sa gol-linije otklonio opasnost nakon puta Levandovskog glavom, a inicijativa gostiju isplatila se u 37.

9. marta protiv Stouka (1:2), a prije toga imao je golgeterski post dug tri i po mjeseca, od meča sa Kardifom 25. novembra.

Preston je bio šampion u prvoj ligaškoj sezoni engleskog fudbala, 1889. godine. Titulu je osvojio i godinu kasnije, šest puta je bio vicešampion i dva puta osvajao FA kup, uz pet poraza u nalima. Posljednji put u elitnom rangu takmičenja klub iz Lankešira igrao je početkom šezdesetih Osmajić je nagradu od sponzora od 500 funti (584 eura) za igrača meča odlučio da donira Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju u Nikšiću

Sada je ,,Crnogorska planina“, kako ga zovu u Prestonu, ponovo heroj. Prvi je autor het-trika u dresu kluba osnovanog prije 144 godine još od DžoaGarnera protiv Svindona u aprilu 2015.

- Poslije meča sa Kardifom u novembru osjećao sam da mogu mnogo, ali sam u narednom kolu protiv Midlzbroa osjetio bol u mišiću, izašao sam na poluvremenu i nijesam igrao naredne tri utakmice. Došlo je do pada forme, trebalo je vremena da sve dođe na svoje i značilo mi je mnogo što sam u pretprošlom kolu odigrao 82 minuta, iako sam više bio vezni nego napadač. Vratio sam snagu i ritam jer kad se igra po 10 minuta, pomalo se izgubi osjećaj, ne može mnogo

da se uradi. Ipak, shvatio sam da i za sedam minuta može da se napravi čudo. Dao sam hettrik, nije mi ovo prvi, sigurno ni posljednji – napunio se samopouzdanja Osmajić. Crnogorski reprezentativac je tri pogotka na jednom meču dao i 8. maja 2022. u dresu turskog Bandirmaspora. Sada je het-trik mnogo jače odjeknuo jer je engleski fudbal, pa i drugoligaški, nešto sasvim drugo u odnosu na cijeli svijet. - Postigao sam ga baš kad treba, proradio sam u najboljem trenutku. Vjerujem da ću nastaviti u istom ritmu, da će biti još pogodaka do kraja sezone. Možda ne het-trikova, ali neka bude i jedan gol po utakmici koji će pomoći ekipi da pobjeđuje – priželjkuje Mili

(eng, Milly), kako mu tepaju na Ostrvu.

ROĐEN SAM ZA

ENGLESKI FUDBAL

Nekadašnji fudbaler Sutjeske, Kadisa i Vizele ima učinak od osam pogodaka i dvije asistencije u 31 nastupu u Čempionšipu, vjerovatno najtežem fudbalskom takmičenju na planeti. - Kad sam u Kadisu načuo da postoji šansa da odem u Englesku, insistirao sam da dođe do tog transfera. Engleski fudbal potpuno odgovara mom stilu, igra se jako i brzo, nema VAR-a i sudije puštaju situacije koje možda ne bi da ima video tehnologije. Ovo je ono što mi treba – zaključio je Milutin Osmajić. N. KOSTIĆ

Jamal je sjajno centrirao, Donaruma kratko odbio, a Rafinja postigao prvi gol u LŠ. Pari Sen Žermen je izjednačio odmah na startu nastavka –evrogol u 48. minutu bio je djelo Osmana Dembelea. Bio je to pravi ,,blickrig“ domaćina – već u 51. poslije lijepe akcije i asistencije Ruisa pogodio je Vitinja U momentima kada je pokazivao moć, PSŽ je primio gol. Pedri je tek što je ušao fantastično odigrao pas za Rafinju, a Brazilac iz voleja sjajno postigao drugi gol na meču. Barselona je imala sreće kada je Dembele pogodio stativu, a potom iskoristila novi trenutak slabosti i nepažnje ,,svetaca“. Nakon kornera u 76. u strijelce se glavom upisao još jedan rezervista, Andreas Kristensen U Madridu, Atletiko je ,,zapalio“ stadion ,,Vanda Metropolitano“ već na startu. Veliku grešku defanzivnog reda Borusije u petom minutu kaznio je šampion svijeta sa Argentinom, Rodrigo de Paul ,,Milioneri“ se nijesu snalazili u vatrenoj atmosferi u prijestonici Španije, a od 35. minuta našli su se u ogromnim problemima. Ponovo je grubo pogriješila odbrana gostiju, a na asistenciju Grizmana pogodio je Lino Atletiko je u nastavku vrebao grešku gostiju, nije mnogo rizikovao i dočekao je idealnu šansu za 3:0, dva minuta nakon što je Brant opasno gađao iz slobodnog udarca. Grizman je izveo slobodan udarac s lijeve strane, Lino na drugoj stativi usamljen šutirao sa

tri metra, ali je Kobel fantastično odbranio. Atletiko je posustao u 81. minutu – rezervista Sebastijan Ale je poslije nespretne reakcije Moline savladao Jana Oblaka ,,Kolćonerosi“ su imali mnogo sreće jer je Bajno-Gitens u 86. pogodio prečku, a Brant u posljednjoj sekundi takođe zatresao okvir gola. Ne. K.

Disciplinska komisija FSCG reagovala nakon incidenata u derbiju 29. kola 1. CFL

,,Varvari“ skupo koštaju

Budućnost, postupak i protiv Novakovića i Dečića

PODGORICA – Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore pokrenula je disciplinski postupak protiv Dečića zbog slabe organizacije utakmice protiv Budućnosti, a protiv podgoričkog kluba zbog nereda koji su izazvali ,,varvari“.

Disciplinci su naveli da su navijači Budućnosti ubacivali pirotehnička sredstva u igralište zbog čega je utakmica bila prekinuta, te da je postupak pokrenut i zbog vrijeđanja protivničkih igrača na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

Takođe, pokrenut je disciplinski postupak protiv izvršnog direktora FK Budućnost Novaka Novakovića zbog nesportskog ponašanja –vrijeđanja sudije MilošaSavovića na derbiju 29. kola Meridianbet 1. CFL.

Utakmica Dečić – Budućnost, odigrana u utorak na ,,DG areni“, prekinuta je poslije dvadesetak minuta igre jer su ,,varvari“ u više navrata ubacivali pirotehnička sredstva na teren. Nakon što su s incidentima nastavili i poslije ,,posljednjeg upozorenja“, delegat Željko Džarić prekinuo je meč i zahtijevao da podgorički ,,ultrasi“ napuste tribinu. Oni su to odbijali cijelih pola sata i smilovali se poslije razgovora sa kapitenom Petrom Grbićem i golmanom Đorđijem Pavličićem

ĐELJOŠAJ PONOSAN

Iz Uprave policije saopšteno je da su navijači Budućnosti ,,uzvikivali parole uvrjedljive i pogrdne sadržine koje podstiču na netrpeljivost“.

Kako su kazali, zbog toga, ali i ubacivanja pirotehničkih sredstava u teren, Više državno tužilaštvo dalo je nalog policiji da identifikuje lica koja su izazivala nerede i od njih prikupi obavještenja u vezi sa svim okolnostima i činjenicama u sladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.

Oglasio se i ministar ekonomskog razvoja i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, nekadašnji predsjednik Opštine Tuzi, čije su ime ,,varvari“ pominjali u uvredljivom kontekstu.

Naveo je da je ponosan na navijače Dečića ,,koji navijaju za svoj klub, bez uvreda i nesportskog ponašanja“.

- Posebno sam ponosan što su, kao što se vidi iz priloženog snimka, aplauzom odgovorili na uvrede na nacionalnoj osnovi. Taj aplauz je danas poruka za sve institucije da zau-

D. MALIDŽAN

Budućnost kažnjena 14.200

Disciplinska komisija FSCG kaznila je Budućnost za propuste u mečevima sa Jedinstvom, Mornarom i Petrovcem sa ukupno 14.200 eura. Budućnost je kažnjena sa 4.500 eura zbog upotrebe pirotehničkih sredstava od strane navijačke grupe „varvari“ na utakmici 25. kola protiv Jedinstva, te 4.700 eura takođe zbog upotrebe pirotehničkih sredstava na meču 26. kola

stave uvrede na nacionalnoj osnovi – napisao je Đeljošaj na Fejsbuku.

ODUZIMANJE

BODOVA?

Disciplinski postupak protiv Budućnosti odnosi se na prekršaj iz člana 74 stav 3 u vezi sa stavom 1 i prekršaj iz člana 97 stav 2 u vezi sa stavom 1 Disciplinskog pravilnika FSCG. U članu 74 stav 3 navodi se: fizički napad navijača bilo domaćeg ili gostujućeg kluba na učesnike igre – igrače, zvaničnike kluba, tehnička ili službena lica, sudije i delegate i veći neredi gledalaca na ili oko stadiona, prije, za vrijeme i poslije utakmice, paljenje i bacanje zapaljivih predmeta, nedopušten ulazak na igralište, isticanje natpisa s političkim i drugim zabranjenim sadržajima, smatraće se težim prekršajem u skladu sa stavom 1. ovog člana. U stavu 1 se nabrajaju moguće kazne klubu zbog iz-

sa Mornarom, dok je zbog slabe organizacije i upotrebe pirotehničkih sredstava od strane ,,varvara“ na utakmici 27. kola protiv Petrovca kažnjena 5.000 eura. Disciplinci su kaznili Sutjesku sa 3.300 eura zbog upotrebe pirotehničkih sredstava od strane navijačke grupe „vojvode“ na utakmici 26. kola protiv Dečića, dok je sa 1.100 eura sankcionisan Dečić. Tuzani će 700 eura morati da plate

greda navijača. – novčana kazna, a u težem ili ponovljenom slučaju:

− zabrana igranja do 12 utakmica na svom igralištu ili svim igralištima određenog područja;

− odigravanje do šest utakmica na svom igralištu ili svim igralištima određenog područja bez prisustva publike;

− zabrana prisustva navijača na utakmicama kada klub gostuje do šest utakmica;

− diskvalifikacijom iz tekućeg takmičenja u slučaju višestrukog ponovljenog slučaja.

U članu 97, koji se odnosi na ,,rasizam i druge oblike diskriminacije“, a u što spada i ponašanje ,,varvara“ zbog kojeg disciplinci terete Budućnost, piše da u slučaju ponovljenog prekršaja iz stava 2 ovog člana klubu će se izreći disciplinska mjera: oduzimanje do devet bodova, odnosno, do devet negativnih bodova, a kod počinjenog trećeg i svakog sljedećeg prekršaja vraćanje u niži

PODGORICA – Prvi put od sezone 2016/2017. može se desiti da u fudbalskom šampionatu Crne Gore trku za titulu vodi više od dva tima. Naime, prije sedam godina čak tri tima imala su isti skor na kraju (Budućnost, Zeta i Titograd po 57), dok je nakon toga dvije godine viđena dominacija Sutjeske, zatim dvije godine sve je bilo u znaku Budućnosti, zatim je Sutjeska imala ,,plus 8“ na kraju u odnosu na Budućnost, da bi prošle sezone konačno bila vraćena neizvjesnost za titulu i vječiti rivali imali su isti skor na kraju (po 70 bodova), ali su Podgoričani prisvojili pehar. Sedam kola prije kraja ove sezone jasno je da se nakon sedam godina može desiti da tri tima vode bitku za trofej i da imamo konačno uzbudljivu završnicu. Dečić ima tri boda više od Budućnosti, odnosno, četiri od Sutjeske, tako da je sada sve otvoreno, posebno ako se zna da svi igraju međusobne duele. Istina, Budućnost dočekuje Sutjesku, Dečić ide na megdan rivalu kraj Bistrice, a ,,plavi“ će do kraja odigrati četiri meča na svom terenu, dok su Tuzani i Nikšićani tri puta u ulozi domaćina...

DEČIĆ PROKOCKAO

ŠANSU

eura

zbog slabe organizacije meča sa Sutjeskom, a 400 eura zbog zanemarivanja obaveza koje proističu iz Pravilnika i drugih propisa FSCG na utakmici 18. kola Prve kadetske lige protiv Sutjeske. Novčanom kaznom (400 eura) kažnjena su još dva prvoligaša – Jedinstvo i Mornar. Bjelopoljci i Barani su sankcionisani zbog slabe organizacije mečeva protiv Budućnosti.

rang takmičenja ili diskvalifikacija iz daljeg Kup takmičenja.

Problem za Budućnost je što je ove sezone već bila kažnjena zbog takvog ponašanja navijača, takođe na meču sa Dečićem, i tada je uz novčanu kaznu igrala tri utakmice kod kuće pred praznim tribinama, što je maksimalna kazna iz člana 2. ,,Plavima“, dakle, prijeti oduzimanje bodova, ali se potencijalno olakšavajuća okolnost nalazi u članu 5, gdje stoji: - Disciplinske mjere predviđene ovim članom mogu se ublažiti ili se ne izreći ako su klub, igrači ili zvaničnici kluba dokazali da nijesu odgovorni ili da su odgovorni u samo manjoj mjeri za prekršaje iz ovog člana ili ako postoje neke druge olakšavajuće okolnosti, naročito ako su prekršaji počinjeni sa namjerom da bi se igrač ili klub kaznili u skladu sa ovim članom – piše u Disciplinskom pravilniku FSCG. N. KOSTIĆ

Nakon sedam godina

Derbi i obradovao

Dečić je imao idealnu priliku da pobjedom u derbiju stekne šest bodova više i praktično najavi istorijski uspjeh. Ali, Tuzani su i bodom došli do situacije da sve zavisi od njih, jer su međusobno bolji.

- Osvojili smo bod u derbiju i iz više razloga dobro je da nijesmo poraženi. Bila je to čudna utakmica zbog svega, ali svakako da je bod dobar za nas. Kada je u pitanju titula, mislim da je još rano pričati o tome. Slijedi još mnogo izazova, ali moramo pokušati da održimo razliku – kazao je ofanzivac Tuzana Darko Zorić

Dečić ima tri boda prednosti (četiri, sa međusobnim skorom) u odnosu na Budućnost, a u opticaju je još 21 do kraja sezone...

– Rano je pričati o tituli. Poka-

zuju rezultati da nema favorita i da će biti veoma neizvjesno do kraja. Ali, vjerujem u naš tim i nadam se da možemo sačuvati lidersku poziciju.

ŠAMPION STRIJEPI

Budućnost je pred derbi napravila rizičan potez – pokušali su ,,plavi“ sa ,,šok terapijom“, odnosno, dolaskom novog trenera Ivana Brnovića, ali bez prevelikog efekta.

- Jako sam zadovoljan pristupom i načinom na koji smo igrali - brzo, agresivno, na momente atraktivno. Mislim da je utakmica bila dobra, živa, mi imamo profil igrača koji mogu da igraju na tom nivou. Kada se završi 1:1 onda je to i zasluženo, ali mislim da smo bili

Podgorica napravila iznenađenje u prvom meču četvrt

Radović:

Nadam se istom pristupu i u revanšu

PODGORICA – Nakon sjajno organizovanog fajnal-fora WABA lige, „Bemaks arena“ bila je odlično pripremljena za premijerni meč ABA 2 lige – Podgorica je prvi put u ulozi domaćina u regionalnom takmičenju odigrala spektakularan meč i savladala Zlatibor 113:89. Mnogo raspoloženih igrača i pobjeda sa čak 24 poena razlike, čime je Podgorica napravi-

la ozbiljan korak ka polufinalu, gdje bi igrala protiv pobjednika dvomeča (gleda se razlika) Vojvodina – Sutjeska. Ipak, prije toga, Podgoričani u najboljem mogućem raspoloženju čekaju revanš koji se igra u utorak u 18 časova. Trener crnogorskog tima Dragan Radović čestitao je svojoj ekipi na pobjedi, te istakao da se nada da

Navijači Budućnosti ubacivali pirotehnička sredstva

produžio dramu

obradovao Sutjesku

bliži pobjedi, imali smo neke situacije koje smo mogli da riješimo i u prvom poluvremenu, oklijevali smo sa nekim šutevima, očigledno je da nam fali završnica i radićemo na tome – kazao je nakon meča Brnović. Budućnost je, očigledno, u problemima – u nastavku sezone na 10 utakmica ostvarila je samo tri ponjede... – Tek sam došao, jesam gledao Budućnost na nekim mečevima, ali nijesam kompetentan da komentarišem kako je bilo, osim da je po rezultatima to bilo toplo-hladno. Znam šta ćemo da radimo ubuduće, pokušaćemo da držimo ovaj ritam i intenzitet, napadamo i sa loptom i bez nje – dodao je Brnović.

četvrt nala ABA 2 lige

će isti pristup imati i u revanšu. – Mislim da smo zasluženo pobijedili. Odigrali smo dobar meč. Od starta smo nametnuli ritam koji nama više odgovara. Čestitam igračima na pobjedi i dobroj igri. Ali, ovo je tek prvo poluvrijeme, čeka nas revanš, a nadam se da ćemo imati isti pristup. Čestitke Zlatiboru na fer i korektnoj igri – kazao je

SUTJESKA SE NADA

Sutjeska je vezala devet mečeva bez poraza – nakon neuspjeha i poraza od Mornara na ,,Topolici“ na proljećnoj premijeri, Nikšićani su postali tim protiv kojeg niko nema recept. Sutjeska je vezala devet mečeva sa pozitivnim ishodom, a ostvarila je pet pobjeda u posljednjih šest kola. Samim tim preskočila je Mornar i Jezero, stigla do treće pozicije, koja vodi u Evropu, ali i primakla se vodećem tandemu. - Nije lako pobjeđivati u nizu, pod pritiskom je ekipa, jer zna šta se od nje očekuje i kad igra dva meča zaredom pred svojom publikom, a mi smo igrali tri i svaki dobili. Zadovoljan sam, posebno, nakon

Dragan Radović. Iskusni Cetinjanin, uz pomoć svojih saradnika Marka Perovića, Rajka Krivokapića i Nikole Bulatovića, odlično je spremio meč, vidjelo se da je Zlatibor vrhunski skautiran, domaćin je imao odgovor za svaku kretnju rivala, dok su igrači bili izuzetno motivisani, tako da su i individualno rješavali zonu rivala, koji je bio bez mogućnosti da zaustavi nikad više raspoloženu Podgoricu, koja je već nakon 15 minuta postigla 50 poena. U sjajnom ambijentu Podgorica je, zaista, djelovala moćno… – Pokazalo se koliko je ljepše igrati na svom terenu, značila nam je u ključnim momentima podrška sa tribina, koja je bila vjetar u leđa, tako da je ovo bio lijep košarkaški spektakl u „Bemaks areni“, a vjerujem da ćemo imati priliku da ponovo igramo na našem terenu – rekao je Radović. R. P.

U

DEČIĆ KOD KUĆE Mladost Jezero Arsenal

KO S KIM DO KRAJA

Jedinstvo Dečić Petrovac

U GOSTIMA Arsenal Budućnost Mladost Rudar

Izvučeni parovi polufinala Kupa

Na jučerašnjem žrijebu u Kući fudbala određeni su parovi polufinala Kupa Crne Gore.

Za mjesto u finalu Kupa Crne Gora boriće se Dečić Admiralbet i Jezero, odnosno Budućnost i Rudar. Dečić Admiralbet i Budućnost biće domaćini u prvim mečevima. Polufinale Kupa Crne Gore igra se na dvije utakmice, a prvi mečevi na programu su 17. aprila. Revanš utakmice zakazane su za 8. maj.

pobjede nad Morarom. Ipak, ima još dosta da se igra do kraja i opuštanja nema – kazao je trener Sutjeske Miljan Radović Za „plavo-bijelima“ je devet mečeva bez poraza, a posljednji su pretrpjeli upravo od Mornara i to davnog 18. februara i to je jedini njihov neuspjeh u proljećnom dijelu šampionata. Miljana Radovića, ipak, najviše raduje što se obistinilo ono što je predviđao kad je preuzeo kormilo, a to je mišljenje da Nikšićani imaju kvalitet.

- Za sada nam ide dobro. Sutjeska mora da opravda svoje ime i renome, a jasno je da momci to prihvataju i da se trude. Za nama je zgusnut raspored, teško je bilo sve ovo iznijeti, tako

da nam je neophodno da predahnemo, a onda da konsolidujemo redove. U subotu ćemo gostovati Arsenalu i, naravno, ponovo idemo na masimalan učinak – naglasio je Radović.

BITKA NA DNU

Kada je u pitaju opstanak, čini se da je jasno – Jedinstvo, Mladost i Rudar vodiće bitku ko će u baraž, a ko ispada, dok Petrovac i Arsenal konačno mogu da prebrinu brige, jer su sve dalje od opasne zone. Rudar je u najtežoj situaciji, jer ima četiri boda manje od Mladosti, kojoj gostuje 27. aprila. Mala razlika između tri tima garantuje da će se do kraja voditi velika bitka za spas.... R. P. – Ra. P.

Nikšićani sa -5

čekaju revanš

Sutjeska 84

NIKŠIĆ – Dvorana: SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 3.000. Sudije: T. Hordov, D. Porobić, T. Stapić. Rezultat po četvrtinama: 21:22, 18:25, 17:18, 28:24.

SUTJESKA: Goranović, Barović 6, Kočović 15, Đurišić 3, Vulević 4, Vujović 5, Spasojević 20, Tomašević, Vojinović 10, Jović 9, Mitrović 10, Otašević 2.

VOJVODINA: Kaningam 25, Banjac 6, Nedeljkov, Ljubičić 3, Rakićević 12, Zagrađanin, Bumbić 9, Savić 8, Nikolić 14, Savanović, Džonson 6, Vučetić 6. Košarkaši Sutjeske nijesu uspjeli da naprave iznenađenje, već su poraženi od Vojvodine u prvom meču četvrtfinala ABA 2 lige. Sutjeska je u lijepom ambijentu, pred punim tribinama, dobro parirala objektivno jačem rivalu, a iako je Vojvodina u većem dijelu drugog poluvremena imala dvocifrenu prednost, Sutjeska

Budućnost Voli u subotu protiv Zadra otvara plej-of ABA lige

,,Plavi“ spremni za rasplet

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija u subotu od 19 časova ugostiće Zadar, čime će i zvanično krenuti plej-of ABA lige.

U samoj završnici regionalnog takmičenja uzbuđenja nikada, ali baš nikada, ne izostanu, a sigurno je da će regionalno takmičenje i sada donijeti zanimljivu košarku.

Nikola Tanasković, košarkaš Budućnosti, ističe da je zadovoljan regularnim dijelom šampionata, ali ne krije da žali za utakmicom protiv Partizana u pretposljednjem kolu gdje je šampion Crne Gore poražen, a pobjeda je donosila prednost domaćeg terena i u eventualnom polufinalu. – Zadovoljan sam. Mogli smo

protiv Partizana da dobijemo i budemo drugi, ali šta je – tu je. Idemo dalje, spremamo se za četvrtfinale, pa ćemo da vidimo – započinje Tanasković

za klupski sajt. Protiv Zadra je ove sezone igrao i u dresu Igokee i Budućnosti. Šampiona Hrvatske vidi kao jako nezgodnu ekipu

je došla do neizvjesnog finiša. Samim tim revanš 17. aprila u Novom Sadu (17 h) neće biti samo formalnost, mada će Sutjeska imati prilično težak posao da nadoknadi zaostatak, što znači da su šanse da se u polufinalu igra crnogorski derbi (Podgorica – Sutjeska) svedene na teoriju. Sutjeska je serijom 8:0 povela 8:2, a održavala je vođstvo do 16. minuta (do 5 poena –34:29, 29:24). Vojvodina je serijom 9:0 stigla do 43:34 u 18. minutu, da bi na poluvremenu bilo 47:39. Novosađani su i na startu drugog poluvremena napravili niz i već u 24. minutu poveli sa + 15 (56:41), ali se domaći nijesu predavali, da bi u 28. minutu uspjeli da, nakon dužeg vremena, izađu iz dvocifrenog minusa – 59:51, a zatim priđu i na 56:63. Spasojević je na 1.50 prije kraja pogodio trojku za 79:84, a onda i Kočović 38 sekundi prije kraja za 84:87, ali je upravo Kočović promašio nakon toga dva bacanja da Sutjeska dodatno smanji razliku. R.P.

koja na svakoj poziciji ima visokog igrača.

– Zadar je jako nezgodna ekipa, na svakoj poziciji imaju, takoreći, visokog igrača. Jako su agresivni i imaju Luku Božića koji igra fenomenalno i ove godine. Spremamo se da izađemo i pokažemo da možemo ponovo da ih savladamo kao u prethodna dva meča.

Od utakmice u subotu očekuje da Budućnost izađe agresivno i energijom pokaže da je „Morača“ neosvojiva tvrđava i, kao i uvijek, poseban adut crnogorskog tima...

– Očekivanja su da izađemo agresivno, puni energije, pokažemo da je ovo naš teren i tako odbranimo „Moraču“ –jasan je Tanasković, koji je za kraj imao i kratku poruku za navijače. – Volio bih da dođu u što većem broju da nas podrže i daju nam vjetar u leđa – zaključio je Tanasković. R. P.

Momenat sa utakmice Dečić - Budućnost na DG areni

Košarkaši Sutjeske u lijepom ambijentu poraženi u prvom meču četvrt nala ABA 2 lige

Nikola Tanasković

ŠAH

U Podgorici održan peti Memorijal posvećen majstorima ŠK Budućnost

Blagojević bez poraza do titule

Šestostruki seniorski

šampion Crne Gore, velemajstor Dragiša Blagojević podigao je veliki pobjednički pehar na petom Memorijalu posvećenom preminulim majstorima ŠK Budućnost. On je turnir završio sa sedam pobjeda i dva neriješena ishoda, odnosno, osam osvojenih poena, pri čemu nije izgubio nijednu partiju. Isti bodovni saldo imao je i Oleg Jaksin, ali se zbog slabijeg buholc koeficijenta morao zadovoljiti srebrnom medaljom, dok je bronzana pripala reprezentativcu Nikoli Đukiću sa sedam poena. Pored njih novčane nagrade pripale su i Jovanu Miloviću i Milanu Drašku sa po sedam poena, te Blažu Kaleziću, Andreju Šukoviću, Željku Rovčaninu, Nebojši Nikčeviću i Miloradu Ratkoviću koji su uknjižili po 6,5 poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese najbolje dame Tijane Mandure, omladinca Ilije Milovića, te po osnovu rejtinga do 1.700, 2.000 i 2.200 ELO Darka

U Podgorici 12. aprila

Prvi od pet turnira

ŠK Budućnost CEDIS organizuje novi festival drevne igre, koji se sastoji od pet otvorenih kvalifikacionih turnira i finalnog na kojem će nastupiti osam najuspješnijih šahista sa uvodnih takmičenja, te najuspješnija dama i omladinac.

Nikolića, Danila Pobora i Dragana Popadića, kao i najuspješnijeg člana Budućnosti Nemanje Vukčevića Sudijski tandem Mladen Popović – Zoran Peruničić bez ijedne primjedbe obavio je svoj dio posla. – Podgorički klubovi Budućnost i Omladinac Budućnost već petu godinu na lijep način evociraju uspomene na preminule majstore

Uslov za učešće u borbi za pehar, medalje i novčane nagrade jeste da je igrač učestvovao na najmanje tri kvalifikaciona turnira. Prvi od pet će se održati od 12. do 14. aprila u prostorijama ŠK Budućnost CEDIS u Podgorici. Turnir će se rejtingovati, a predviđeno je da se odigra pet kola po Švajcarskom sistemu sa tempom igre od 60 minuta po igraču, uz bonifikaciju od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Upisnina iznosi 20 eura, a za učesnike do 18 godina 10 eura. Prvo kolo počinje u 16.30 časova.

Za Olimpijadu u Budimpešti

Određeni sastavi

Selektori muške i ženske reprezentacije Crne Gore

Dragan Kosić i Dušan Lekić odredili su sastave za Olimpijadu koja će se krajem ove godine održati u Budimpešti.

Kosić se odlučio za ekipu u sastavu: velemajstori

Denis Kadrić, Nikola Đukić, Nikita Petrov i Luka Drašković i intermajstor Aleksandar Tomić, dok je Lekić dao povjerenje Aleksandri Žerebcovoj, Aleni Skvorcovoj Aleksandri Milović, Nikolini Koljević i Mateji Popović

je drago što je bio i jedini igrač koji nije osjetio gorčinu poraza. Napominje da mu je za prvo mjesto najveći konkurent bio kolega po tituli Nikola Đukić jer su obojica imala jako dobar rezultat u prvih sedam kola.

koji su decenijama uspješno branili boje ovog uzornog šahovskog kolektiva. Turnir je pored velikog broja učesnika okupio i najbolje šahiste koji žive u Crnoj Gori. Bilo je zaista divno vidjeti i veliki broj mladih ljubitelja drevne igre čije vrijeme tek dolazi – rekao je Dragiša Blagojević, osvrćući se na kvalitet petog Memorijala. Dragiša je istakao da mu

– Ipak, kaisa je bila na mojoj strani, tako da mi je njegov slabiji finiš u zadnje dvije runde otvorio put do osvajanja prvog mjesta. Isto tako, posebno me je obradovao i dobar nastup kćerke Tijane, koja je poslije dužeg vremena nastupila na nekom pojedinačnom turniru u našoj zemlji. Tijana ovih dana od FIDE očekuje titulu ženskog velemajstora (WGM) i biće prva šahistkinja sa tom titulom koja je rođena u Crnoj Gori – nije krio zadovoljstvo Dragiša. Na svečanom otvaranju u prisustvu 118 učesnika iz Albanije, Ukrajine, Srbije, Izraela, Rusije i skoro svih crnogorskih gradova, uspomene na vrsne igrače Žarka Živkovića, Radovana Brajovića, Peđu Vučinića, Milana Živkovića, Mihaila Milonjića, Momčila Ćetkovića i Mladena Krstića, koji su za života dali veliki doprinos radu i afirmaciji matičnog kluba i uopšte razvoju drevne igre u našoj zemlji, evocirao je biranim riječima doajen crnogorskog šaha i najstariji učesnik Memorijala Vladimir Lukšić, podsjećajući na njihov trud i angažovanje za tablom i mimo nje.

Nepomnjašći i Gukeš vode u Torontu

Dvojac na čelu

Poslije petog kola na FIDE turniru kandidata u Torontu na čelu tabele izdvojili su se Jan Nepomnjašći i GukešDomaraju sa po 3,5 poena.

Zatim slijede Fabijano

Karuana sa tri, Ramešbabu Pragnanandha i Hikaru Nakamura sa po 2,5, Gurjati Vidit sa dva, te Nijat Aba-

sov i Alireza Firuzja sa po 1,5 poena.

Kod dama za sada dominira Tan Žongi sa 3,5 poena. Račune mogu da joj pomrse Aleksandra Gorjačkina sa tri, Vaišali Ramešbabu, Nurgula Salimova i Katerina Lahno sa po 2,5, te Ana Muzičuk, Lei Tinđe i Koneru Hempi sa po dva poena.

Nepomniašći 1:0 Vidit

Bd7 36.Rd1 Kc6 37.Ke4 (dijagram) Be8? 38.Rxd5+Bxh5 39.Bc1 Bg6+ 40.Ke5 b4 [#] 41.Kf6! Be8 42. Rd8 bxa3 43.bxa3 Bd7 [#] 44.Kf7! 1:0

Priredio: B. KADIĆ

Selektor odbojkašica Milorad Krunić objavio spisak za CEV Srebrnu ligu

Crnogorke pred novim izazovom

Selektor ženske seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Milorad Krunić objavio je širi spisak igračica za CEV Srebrnu ligu.

Na spisku je 29 odbojkašica koje će konkurisati za okupljanje 6. maja u hotelu „Voco“. Reprezentacija će trenirati u sportskoj dvorani „Verde“, u kojoj će se i igrati mečevi prvog turnira od 17. do 19. narednog mjeseca. U naš glavni grad stižu reprezentacije Farskih Ostrva i Gruzije. Novo izdanje CEV Srebrne lige igraće se u drugačijem formatu. Utakmice prvog vikenda na programu su od 17. do 19. maja. Prvog dana naš nacionalni tim igraće sa Farskim Ostrvima, 18. maja sastaće se Gruzija i Farska Ostrva, a Crna Gora će turnir da zaključi duelom sa Gruzijom. Drugi vikend će se odigrati od 24. do 26. maja, na kojem će djevojke Milorada Krunića gostovati u Portugalu, zajedno sa selekcijom Islanda. Crna Gora će trećeg vikenda, koji je na programu od 31. maja do 2. juna, na tuniru u Bosni i Hercegovini igrati sa domaćinom i selekcijom Portugala, a četvrtog vikenda naše odbojkašice su slobodne, kao i Portugal, Mađarska, Letonija, Gruzija, Island i Luksemburg. Dvije najbolje reprezentacije igra-

će dvomeč u finalu. Na spisku selektora Krunića su: tehničari: Tijana Tvrdišić (Herceg Novi), Marija Šušić (Buta Baku, Azerbejdžan), Viktoria Đukić (Budućnost volej), Staša Krivokapić (Galeb Liko Soho Group); korektori: Nikoleta Perović (Kolumbus Fjuri, SAD), Dijana Vuković (Herceg Novi), Kristina Božović (Luka Bar), Viktoria Čoković (Budva), Vanja Matunović (Mediteran); primači servisa: Danijela Džaković (Maćerata, Italija), Nevena Vukčević (Lugoš, Rumunija), Lara Jovović (Herceg Novi), Simona Petranović (Ub, Srbija), Darja Popović (Budućnost volej), Dušanka Petrović (Luka Bar), Teodora Čavić (Galeb Liko Soho Group), Anastasija Krgović (Morača), Marija Tuševljak (Herceg Novi); srednji blokeri: Mina Dragović (Jedinstvo Stara Pazova, Srbija), Katarina Budrak (Romans, Francuska), Saška Đurović (Crvena zvezda, Srbija), Teodora Rakočević (Banja Luka, Bosna i Hercegovina), Lana Rakočević (Budućnost volej), Staša Mitrović (Budva), Tijana Kruta (Luka Bar); libera: Melisa Cenović (Herceg Novi), Gordana Madžgalj (Jedinstvo), Lana Labović (Herceg Novi) i Ksenija Krunić (Akademija). R. P.

Teško povrijeđen Andrea Doviciozo

PODGORICA - Nekadašnji Moto GP vozač Andrea Doviciozo doživio je ozbiljnu nesreću, u kojoj je teže povrijeđen, ali život mu nije ugrožen.

Kako pišu italijanski mediji, Doviciozo je trenirao u Toskani, a nakon pada na glavu doživio je teške povrede i hitno je prevezen u bolnicu u Firenci. - Ovog puta sam se stvarno slomio. Moja kolekcija preloma je sve značajnija. Sjutra ću proći dalje testove i obavijestiću vas kako su prošli. Veliko hvala svima koji su mi pomogli i medicinskom osoblju u bolnici. Hvala svima koji su mi pružili podršku - napisao je Doviciozo na Instagramu.

Italijan je u stabilnom stanju, ali povrede koje je zadobio zahtijevaju više intervencija. R. A.

SENATOR ĐURO PRELOV MARTINOVIĆ (1808-1855)

Ne bi nosio alaj barjak da ga nije glasom i izgledom zaslužio

U narodu crnogorskom je ostalo upamćeno poređenje „lijep kao perjanik“. O njihovom veličanstvenom i gospodstvenom izgledu svjedoči i jedan izvještaj – pismo uprave Beograda, broj 1816 od 7. juna 1847. godine. Izvještaj se odnosi na popis stvari perjanika Nikole Pejovića koji je umro u Beogradu dok je obavljao neke poslove za crnogorskog vladiku i vladara.

Popis, između ostaloga, sadrži: Dvije male srebrom okovane puške; Jedna velika srebrom okovana puška; Jedan veliki srebrom okovani nož; Jedna kesa fišeklije; Jedne toke srebrne; Jedan džamadan srmali; Jedna bijela dolama; Jedan tarabolos svileni (pojas); Jedan silav (kožni pojas za oružje); Jedna struka i još drugih ukrasnih i potrebitih stvari. U almanahu „Bačvanin“ iz 1882. godine, cetinjski svještenik Filip Špadijer u pjesmi „Crnogorski junaci“ opisuje Đura Prelova sljedećim stihovima: „Koje ono bjehu poglavice / Što su silom i junačkim zorom / Nadmašili redom svakojega

Đuro Prelov Martinović, alaj barjaktar, a docnije senator, bio je čovjek silne i snažne kompleksije, a junak kakav se samo zamisliti može. On je najprvo junaštvo svoje u zatvoru kule Đurišića počinio, zbog čega je kasnije velikom, zlatnom kolajnom odlikovan bio. Odlikovao se protiv Omer-pašine vojske, osobito pod Ostrogom

/ Po izboru hrabra Crnogorca / Sva tri jesu ko braća rođena / Po izgledu i junačkoj snazi / Mrka lica, a oka ognjena / Crni im se oprućili brci / Po vitijem na prsi tokama / Jedno bješe Radonjić vojvoda / Drugo silan alajbarjaktare / Martinović od Cetinja Đuro / Treće bješe Špadijer serdare.“

U tekstu koji nosi naslov „Iz života Crnogorskih junaka“, za Đura Prelova piše: „Đuro Prelov Martinović, alaj barjaktar, a docnije senator, bio je čovjek silne i snažne kompleksije, a junak kakav se samo zamisliti može. On je najprvo junaštvo svoje u zatvoru kule Đurišića počinio, zbog čega je kasnije velikom, zlatnom kolajnom odlikovan bio. Odlikovao se protiv Omer-pašine vojske, osobito pod Ostrogom. Kad se vraćao s Crnojevića Rijeke na Cetinje, jašući na svome silnome od megdana vrancu, koji nekako pod njim poskoči preko jedne stijene, a on ne nadajući se padne i previje se na jabuku od sedla, pa kako je bio čovjek

„Ispred svih svatova Đuro Prelov pod zlatnim alaj barjakom sa dvoglavim orlom čeka da nevjesta, buduća knjeginja i žena njegovog pobratima priđe i spušta alaj barjak kojemu se nevjesta poklonila pa je izvadila iz njedara srmajli maramu i na njemu privezala. U to zasvira muzika i krenu na gore pjevajući i lubardajući”

težak, prsne i poslije nekoliko sahati na Cetinju umrije.“ Ovaj zapis je zanimljiv i po tome što dosta vjerno prikazuje kako je Đuro Prelov okončao svoj život, a takođe, daje napomene o njegovom učešću u dva znamenita i krvava sukoba sa Turcima.

Iz ovih navoda i žive riječi nekih starih Bajica, unekoliko se može dočarati lik Đura Prelova i steći predstava o jednoj markantnoj ličnosti, o klasičnom crnogorskom junaku bastaduru i pregaocu, kod kojega su do maksimuma izražene najplemenitije crte i duha, i tijela. Da bismo potvrdili ove navode izdvajamo dvije upečatljive epizode. Prva je vezana za dan ženidbe knjaza Danila i svadbenu ceremoniju koju je Đuro Prelov ponosno predvodio: „Prohladnog januarskog jutra 1854. godine 320 Knjaževih svatova čeka buduću crnogorsku Knjeginju, koja u pratnji đevera Mirka i kuma, barona Mamule, izlazi pred njih na crnogorski Pazar. Na konjima, pod plemenskim barjacima, predstavljaju zaista impresivnu sliku. Ispred svih Đuro Prelov pod zlatnim alaj barjakom sa dvoglavim orlom, čeka da nevjesta, buduća knjeginja i žena njegovog pobratima priđe i spušta alaj barjak kojemu se nevjesta poklonila pa je izvadila iz njedara srmajli maramu i na njemu

privezala. U to zasvira muzika i krenu na gore pjevajući i lubardajući.“ (Vuk Popović u Kotorskim pismima) Ohol i preko mjere ponosit i prijek ne bi knjaz Danilo dao alaj barjak pred svatovima, pred licem svoje nevjeste, bokeljskog puka i gospode, ponajprije svojih uvijek zamjerljivih Crnogoraca, da onaj koji je barjak nosio nije i glasom i izgledom zaslužio tu zaista veliku počast. A sa koliko je ozbiljnosti i odlučnosti Đuro Prelov prihvatio ovu čast i ulogu govori nam i ova opaska svatovima koju Vuk Popović navodi u istom pismu od 25. januara 1855. godine: Prije nego su s oružjem ušli u grad kapetan (Đuro Prelov) im je ovu naredbu dao: „Slušajte me Cmogorci! Nemoj koji da mi ugazi u što i ako mi svaki ne bude sjutra na onu uru na Pazar, zli će mu ovi put biti, uzeću mu oružje i daću mu nogom u prkno pa neka ide doma.“ Rade Turov Plamenac , u Memoarima, pamti, kao dvanaestogodišnji dječak „Đura Prelova Martinovića u paradi pred crkvom na Cetinju sa alaj barjakom Crnogorskim i grbom državnim na kojemu bješe knjaginja Darinka u njenom susretu pred Kotor postavila zlatnu lentu sa zlatom napisanu.“ Za drugu sliku ćemo se pozvati na Marka Miljanova U „Primjerima čojstva i junaštva” u storiji br. 50. nalazimo možda naljepši primjer čojstva. Storija je kratka i besprekorno sažeta i čini se da bi je umjesto svakog komentara najzahvalnije bilo prenijeti u cjelini: „Đuro Prelov Bajica s nekoliko družine četovali su oko Plamenaca da ih biju i osvete neke svoje rođake koji su od njih poginuli. Pošto nijesu mogli potrefit da ubiju neke od najboljijeh, drugi kćeše da ubiju njine sinove, no Đuro Prelov

ne dade govoreći: Oću da ubijem ko me ubio, jer drukče, zvala bi se sramota, a ne osveta. Ko bije neka je i ubijen. Tako se junaci svećaju, a ljepše je pred bogom i ljudima nikad se ne osvetit, no ovakve mladiće ubit. I tako sinove svojih krvnika propuštaše, a Bajice otidoše doma bez osvete toga puta. Kako su se poslije mirili ne znam, teke znam da je po tome govorio Đuro Prelov Savu Plamencu: Odi, sinovče, da piješ rakije, pošto te nijesam zakla ondar kad ti nijesam oca moga dofatit da ga ubijem!”

ĐURO PRELOV I VLADIKA RADE

U knjizi ,,Perjanici” Čedo Baćović aktivnost i funkcije perjanika opisuje slijedećim navodima: ,,Perjanici kao plaćeni državni činovnici bili su ona državna snaga koja je gušila svaki otpor centralnoj vlasti, ma od koga dolazio, predstavljajući gvozdenu pesnicu crnogorskih vladara koju su oni usmjeravali na cijepanje i uništenje dotadašnje plemenske organizacije.“ Crnogorska plemena toga doba bila su polisi za sebe. Visok stepen autonomije njihovih običaja i zakona, unutrašnjeg ustrojstva činio je Crnu Goru konfederacijom plemena. U sredini koja je, po riječima Pera Sljepčevića, bila zaostalija od homerovske, bilo je neizmjerno teško i opasno upuštati se u bilo kakve pokušaje

Od momenta kada je stupio u perjanike, pratimo uspon Đura Prelova. Avanzovan je od perjanika, preko perjaničkog kapetana do senatora, i pratimo sasvim opravdano povjerenje najprije vladike Rada, a potom i knjaza Danila, sa kojim će se i pobratimiti. Vuk Popović s pravom apostro ra Đura Prelova kao ,,najboljeg knjaževog branioca”

centralizma i zajedničkih institucija. Osjetili su to dobro dinasti Petrovići - Petar I Sveti i njegov sinovac i nasljednik Petar II - Vladika Rade, prvenstveno.

Najznačajnije funkcije perjanika, pored tjelesnog obezbjeđenja i pratnje vladara bile su: suzbijanje plemenskog separatizma, likvidirenje političkih protivnika, održavanje unutrašnjeg reda i mira u zemlji, učestvovanje u rješavanju najrazličitijih sporova, ratnička funkcija, vršenje povjerljivih misija i druge. Njihova efikasnost i energičnost u preduzetim radnjama bile su poslovične i u narodu poznate, pri čemu su kod običnih ljudi, zbog svog privilegovanog položaja izazivali zavist i poštovanje, ali i opravdani strah zbog svoje veoma važne funkcije. Birani su iz priznatih kuća s visokim ličnim i moralnim svojstima, hrabrošću i pojavom. Imali su svoju odoru (uniformu), uvedenu naredbom Njegoševom 1837. godine.

Sve gore rečeno može se odnositi na biografiju Đura Prelova. Od momenta kada je stupio u perjanike, pratimo njegov uspon, avanzovan je od perjanika, preko perjaničkog kapetana do senatora, i pratimo sasvim opravdano povjerenje najprije vladike Rada, a potom i knjaza Danila, sa kojim će se i pobratimiti. Vuk Popović s pravom apostrofira Đura Prelova kao ,,najboljeg knjaževog branioca”. To povjerenje i povjeravanje često važnih i delikatnih misija naći će odraz u mnogim pisanim dokumentima: pismima, memoarima savremenika, hronikama, crnogorskim ispravama, pjesmama, pa i nekrolozima, što nam olakšava predstavu o njegovoj epskoj ličnosti. (Nastavlja se)

Piše: Niko J. MARTINOVIĆ

Alaj barjak knjaza Danila

Teodor Valerio - Perjanici Knjaz Danilo Petrović Njegoš

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, stečajni upravnik doo. „Metalac termochem” u stečaju iz Nikšića objavljuje,

O G L A S o prodaji imovine doo. „Metalac termochem” u stečaju iz Nikšića

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah nonstop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

Predmet prodaje su motorna vozila :

-1.TIP- ŠKODA FABIA AMBI.44/5MI.0, boja SREBRENA METALIK, broj šasije:TMBEA2NJ6GZ146070, reg .tablice NK CE 568.

Početna licitaciona cijena iznosi 3.600,oo evra (tri hiljade i šesto evra).

-2.TIP- GAZ, GAZZELE NEXT, boja BIJELA, broj šasije.X96A22R32G2650864, reg . tablice NK CE 573. Početna licitaciona cijena iznosi 6.100,oo evra ( šest hiljada sto evra ) Motorna vozila nijesu u voznom stanju.

Uslovi i postupak prodaje.

Ponuda sa pozivom na St.br.125/21i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do 30.04. 2024 godine na pisarnici Privrednog suda Crne Gore u Podgorici sa naznakom „ponuda za kupovinu imovine doo. „Metalac termochem” u stečaju iz Nikšića ne otvaraj za stečajnog upravnika“.

Ponude koje ne pristignu na pisarnici Privrednog suda C G do 30.04.2024 godine neće se razamtrati. Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 07.05.2024 godine u 09,oo sati u Privrednom sudu C G u Podgorici, soba broj 26.

Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 30.04.2024 godine na žiro račun prodavca br.535-20829-60 kod Prve banke Podgorica.

Ponuda ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 30.04.2024 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu.

Javno otvaranje ponuda obaviće se u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda.

Upravnik može prihvatiti, ponudu ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu.Rangiranje ponuda vrši se na osnovu visine ponuđene cijene.

Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji.

Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude. Odluka se dostavlja ponuđačima i sudu.

Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude, uplati cjelokupnu kupoprodajnu cijeni, za kupovinu predmetne nepokretnosti na žiro račun prodavca br.535-20829-60 Podgorica nakon uplate kupoprodajne cijene zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa. Ukoliko ponuđač za kojeg je upravnik donio odluku o prihvanju ponude kao najpovoljnijeg ponuđača u predviđenom roku ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene, ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u zakonskoj formi- formi notarskog zapisa, povuče prijavu za kupovinu ,upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita, pa u tom slučaju upravnik može prihvatiti ponudu drugorangiranog ponuđača, u zavisnosti od visine ponuđene cijene drugorangiranog.

Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi kupoprodaje i prenosa prava svojine plaća kupac. Motorna vozila se proadju u viđenom, faktičkom i pravnom stanju sa statusom u kojem se nalaze u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu.

Motorna vozila se nalaze u Nikšiću Bulevar 13 juli bb. Svako zainteresovano lice može izvršiti uvid dana 29.04.2024 godine u vremenu od 10 do 13 sati . Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon +382 69 026 812.

Stečajni upravnik

Podgorica,10.04. 2024 godine.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

Bar, bjeliši, prodajem placeve 300 i 400 m2, uknjiženi, put. Tel. 069-332-332 2

Potrebna zena za čuvanje dvoje djece. Odlični uslovi, Budva. Tel. 069038279 3

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Dana 9. aprila 2024. godine preminula je naša draga

DESANKA Stankova MIJAČ rođena VUKMANOVIĆ 1934–2024.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima 11. aprila od 10 do 12.30 časova i u kapeli na Novom groblju u selu Utrg – Crmnica, do 15 časova kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici. Kuća žalosti: porodična kuća u selu Utrg, Crmnica.

Ožalošćeni: sinovi ALEKSANDAR i ŽARKO, sestra SLAVICA, snahe VANJA i KATARINA, unučad IVANA, MARIO, SNJEŽANA, ANDREA i STEFAN, praunučad i ostala rodbina

MILENKO – MIŠKO Milutinov GLIGOROVIĆ

Dana 10. aprila 2024. u 68. godini života. Saučešće primamo na Čepurcima 10. aprila od 12 do 16 časova i 11. aprila od 10 do 13 časova.

Sahrana će se obaviti na seoskom groblju Gornji Crnci – Piperi, 11. aprila u 14 časova.

Kuća žalosti: Zagorič, II Crnogorskog bataljona b.b.

Ožalošćeni:

supruga SNEŽANA, sinovi MILUTIN i STEFAN, sestre JAGODA – CAKA, RAJKA i DRAGICA sa porodicama, bratanić PAVLE, snaha DOBRINKA, braća od strica ZORAN i GORAN, braća i sestre od tetaka, braća i sestre od ujaka i ostala rodbina GLIGOROVIĆ i ujčevina DŽANKIĆ

Dana 10. aprila 2024. godine preminula je naša draga

OLGA Milije ŠĆEPANOVIĆ rođena

ZEKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu 11. aprila od 9 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni: sestra DESANKA, bratanić VIDOJE, brataničina TATJANA, đeveričići PETAR, GORAN i ALEKSANDAR, jetrve OLGA i BOSILJKA i ostala rodbina ŠĆEPANOVIĆ i ZEKOVIĆ

се и обавити сахрана. Ожалошћени: синови ИГОР и АЛЕКСАНДАР, снахе ИВАНА, ВЕСНА и МИЛКА, унуке ЈЕЛЕНА, БОЈАНА, МАРИЈА, МИЛИЦА и МАЊА,

Dana 9. aprila 2024, u 76. godini, preminula je naša draga

VERA Dragoljuba MIRKOVIĆ rođena VICKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 10. aprila od 12 do 15 časova i 11. aprila od 11 do 13 časova, kada krećemo za selo Kopito – Njeguši, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: sin PETAR, brat KRSTO – BATO, unuci VUK i ŽIVKO, unuka DRAGANA, bratanić VASKO, bratanična VALENTINA, sestrić ŽELJKO i sestrična DANKA i ostala rodbina MIRKOVIĆ i VICKOVIĆ

331

Dana 10. aprila 2024. preminuo je u 77. godini života naš dragi

ĐORĐIJE-KOKO Ilije POPOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 11. aprila od 12 do 16 časova i 12. aprila 2024. od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Starom groblju-Cetinje.

OŽALOŠĆENI: sin NEMANJA, ćerka ALEKSANDRA, braća BLAŽO i BRANISLAV-BINJO sa porodicama, sestra BRANKA sa porodicom, unuke ZARJA i ISIDORA i ostala rodbina

Дана 8. априла 2024. у 80. години преминуо је наш

вољени

ИЛИЈА Радована ПАВИЋЕВИЋ

По жељи покојника сахрана обављена у кругу породице 10. априла на мјесном гробљу Доњи Рсојевићи.

Ожалошћени: супруга АНА, синови РАДОВАН и СЛОБОДАН, снахе МЛАДЕНКА и КРИСТИНА, унук ИВАН, унука ЕЛЕНА, браћа НОВАК и ПЕТАР, сестра ДРАГИЦА, снахе МИЛА, ГРУ и РАДМИЛА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна породица ПАВИЋЕВИЋ

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA 354

„Pogrebne usluge“- Podgorica

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

MIŠKU

Supruga SNEŽANA i sinovi MILUTIN i STEFAN

Posljednji pozdrav voljenom bratu

MIŠKU

Od sestre CAKE sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom bratu od ujaka

MIŠKU GLIGOROVIĆU

Hvala ti na bratskoj pažnji koju si mi poklanjao. Vječno ću te čuvati od zaborava.

MIKA ŽUNJIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

MIŠKU

329

Umro je moj brat

MILENKO - MIŠKO GLIGOROVIĆ

Putuj, mili moj, kad je tako moralo biti. Hvala ti za bratsku ljubav i dostojanstveno držanje tokom tvoje bolesti. Otišao si iz života, ali iz srca nikada

325

Tvoji Popovići: DRAGICA, DRAGAN, RADOVAN i MILENA

Posljednji pozdrav đeveru, bratu i stricu

MIŠKU

342

332

Snaha DOBRINKA, brat GORAN i bratanić PAVLE

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

MIŠKU GLIGOROVIĆU

Ostaćeš zauvijek sa nama kroz lijepa sjećanja

333

326

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

Tvoji: sestra RAJKA, sestrići NEBOJŠA i MIJO sa porodicama

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

MILENA, DEJAN i LANA LAZOVIĆ

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Posljednji pozdrav našoj voljenoj majci, svekrvi i babi

BOJANI Ć. VUŠANOVIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti ljubav, toplinu i nježnost kojom si nas nesebično obasipala. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima

IGOR, IVANA, MAŠA, MIJA i MANJA

Posljednji pozdrav našoj voljenoj majci, svekrvi i babi

BOJANI Ć. VUŠANOVIĆ

Tvoja ljubav bila je stub na koji smo se oslanjali. Neka tvoja duša miruje u vječnom spokoju.

Tvoji SAŠA, VESNA, JELENA i BOJANA

Draga naša

BOJANA VUŠANOVIĆ

Napustila si nas tiho i ponosno, kao što si živjela. Tvoju privrženost, pažnju i ljepotu ćemo nositi u srcu i mislima. Sa ponosom što smo te imali i bolom što smo te izgubili, pratimo te na vječni počinak.

346

Tvoji: snaha MILKA, bratanići NEBOJŠA i DARKO sa porodicama

335

337

Tužni se opraštamo od cijenjene prijateljice

Posljednji pozdrav

349

BOJANE VUŠANOVIĆ

Zahvalni za lijepa sjećanja na vrijeme provedeno zajedno.

S poštovanjem, Porodica SMOLJAN

BOJANI VUŠANOVIĆ

Opraštamo se od naše drage jetrve i strine.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima

TANJA i ZDENKA sa porodicom

Posljednji pozdrav

BOJANI VUŠANOVIĆ

Neka tvoja duša nađe vječni mir i spokoj

ANA i NEBOJŠA BULATOVIĆ

347

348

345

339

317

Posljednji pozdrav dragoj sestri

VERI MIRKOVIĆ

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam pružila. Čuvaćemo tvoj vedri lik, veliko srce i plemenitu dušu od zaborava. Počivaj u miru.

Tvoj brat KRSTO - BATO VICKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

VERI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

NEBOJŠA i DEJAN MIRKOVIĆ sa familijama

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

VJERI

Počivaj u miru Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji DANKA i ŽELJKO

Посљедњи поздрав драгом куму

ИЛИЈИ ПАВИЋЕВИЋУ

Почивај у миру и спокоју, нека ти је лака црна земља. Хвала на свему.

Од кумова РАШКА и СЛАВИЦЕ

Посљедњи поздрав драгом и вољеном ујаку

ИЛИЈИ ПАВИЋЕВИЋУ Твој племенити лик чуваћемо од заборава.

OGLASNO

ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail:

oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav strini

318

OLGI

Počivaj u miru, draga strina. Dobrota i pažnja kojom si nas obasipala zauvijek će osvjetljavati tvoj lik.

323

SAŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj strini

OLGI

Tvoja ANA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj strini

OLGI

351

338

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

OLGI ŠĆEPANOVIĆ

340

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru

Posljednji pozdrav

OLGA, PETAR i GORAN sa porodicama

ILIJA Radovana PAVIĆEVIĆ

Svojim iznenadnim odlaskom si prekršio naš dogovor - ja tebe čuvam do stote, a ti mene od stote, tužna sam zbog toga!

Nadam se da ćeš negdje gore pronaći nekog ko će nastaviti da te čuva.

Zahvalna na ljudskoj toplini i dubokom poštovanju!

Tvoja od milošte doktorica DRAGANA

336

Mnogo ćeš nam nedostajati. Počivaj u miru među svojim najmilijima.

Tvoja NELA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi

OLGI

Samo prije dan smo pričale. Poklon sam ti kupila, ali ti ga ne dadoh.

Ode bez pozdrava.

Uželjela si se tvome Miću.

Mnogo ćeš mi nedostajati.

Hvala na svemu što si učinila za mene i moju djecu.

CICA ŠĆEPANOVIĆ 344

343

308

Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu

BORISLAVU MARKOVIĆU

Težak i bolan je ovaj rastanak sa tobom. Neka tvoja duša nađe zasluženi mir.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoji: NADA, IVANA i RADOVAN

Posljednji pozdrav ocu našeg druga

BORISLAVU MARKOVIĆU

Živio si časno i sa suprugom podigao porodicu za primjer i na čast svakom Crnogorcu. Počivaj u miru.

ULTRA CRNA GORA

322

S poštovanjem se opraštamo od naše bivše koleginice

STOJKE VUKADINOVIĆ

KOLEKTIV ZAVODA ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA - PODGORICA

Posljednji pozdrav dragoj tetki

PERSI MARKOVIĆ

RANKO, CICA i MIKI

353

321

Posljednji pozdrav poštovanoj prijateljici

BOSI BOJANIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Porodica LJUMOVIĆ

Tužan oproštaj od našeg plemenitog brata od strica

DRAGANA BANOVIĆA

BOSE i BORO sa porodicama

Posljednji pozdrav voljenom

DRAGANU BANOVIĆU

Strina DARINKA, brat od strica VESKO, SANJA, VANJA, IVANA i BALŠA

352

Posljednji pozdrav dragoj sestri

PERSI MARKOVIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te s ljubavlju i poštovanjem spominjati i čuvati od zaborava.

341

330

Sestra SLOBODANKA RADONJIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj komšinici

MARINI Čeda ŠĆEPOVIĆ

Žalimo za tvojim preranim odlaskom. Ostaćeš nam u najljepšem sjećanju. Spokoj i mir tvojoj dobroj duši.

KOMŠIJE IZ ULAZA

Četiri su godine od kada nas je napuštila naša voljena majka, baba i tašta

RAKE N. VUKADINOVIĆ

Draga majko, hvala ti za svu ljubav i podršku kojom si nas obasipala.

Tvoja kćerka NATAŠA sa porodicom

309

311

314

У суботу 13. априла 2024. године навршава се четрдесет тужних дана од смрти наше вољене

ЈОВАНКЕ Митра РАДОВИЋ рођене МРДАК

Обавјештавамо рођаке, комшије, кумове и пријатеље да ћемо тога дана у 10 часова на градском гробљу у Никољцу посјетити њену вјечну кућу.

Ожалошћене породице РАДОВИЋ и МРДАК

PETAR MIKOVIĆ

I ostaće trag za sjećanje koji se ne štedi, jedan glas da nas uvijek sjeti da se boriti uvijek vrijedi i da se ponosi neko ko nebom kao ptica leti.

Navršava se godina od kada nije sa nama naš voljeni

ILIJA Milutinov STANIŠIĆ

Tvoj lik ostaje zauvijek u našim srcima, a tvoja riječ u našim djelima. Uvijek ćemo se sjećati tvoje dobrote i ljubavi koju si nam pružao. Ponosni smo što smo tvoji, a Ti naš. Nedostaješ... TVOJI NAJMILIJI

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Tvoji pilići NIKŠA, MIHAILO, PETAR i NINA

ČEDO PRAVILOVIĆ

Šest mjeseci bez tebe, al' uvijek u našim mislima

Nedostaješ

Neka te čuva

Naš anđeo

Tvoji LJILJA, VASILIJE, MARIJA, KSENIJA

350 Pola godine je od smrti moga voljenog i nikad neprežaljenog brata

ČEDA

Vrijeme prolazi, ali nijedan dan bez sjećanja na tebe.

Bio si najbolje što jedan čovjek može biti.

S ponosom te pominjemo.

VESNA i KIRO sa porodicom

Poslovni broj: I.br. 2383/16

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT

COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48.838,66 eura, dana 10.04.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se četrdeset deveta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrdeset devetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 08.05.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine.

IV Na četrdeset devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007. godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka. Dana 10.04.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 391/2019

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne

Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović

Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 10.04.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne ispraveUgovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trideset šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trideset šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 08.05.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na trideset šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 10.04.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Božanstveni špijunski triler

zbog čega „The Sympathizer“ Park Čan-vuka nije samo vrhunska mini-serija, nego i televizijski događaj kojem morate posvjedočiti ili : Str. 4. i 5.

A cappella

Dom svjetskog džeza

Evo

lijepih novosti za ljubitelje džez muzike. Od 21. do 23. juna održaće se deveto izdanje Made in New York Jazz festivala u Crnoj Gori. Nakon prošlogodišnjeg stampeda i velikog interesovanja publike za sve programske segmente festivala, ništa manje ne očekujemo ni ove godine.

Legendarni Denis Čejmbers, neprevaziđena Di Di Bridžvoter, Ešli Pezoti i Bisera Veletanlić, između ostalih, napravili su vanserijsku magiju u Tivtu i Podgorici, a i za dva mjeseca čeka nas nova verzija magije na svjetskom nivou. Tako da, ovo je dobra prilika da sa vama podijelim imena učesnika ovogodišnjeg izdanja festivala i podijelim radost kojoj ćemo zajedno prisustvovati krajem juna.

Jedanaest nominacija i osam osvojenih Gremi nagrada sigurno poskupljuje nečiji CV. Legendarni instrumentalista, bubnjar koji je dijelio bine sa bendovima i imenima kao što su Mingus Big Band, braća Marsalis, Stenli Džordan, Dejvid Gilmor, Keni Geret, Majkl Breker, Džon Bizli, Džoe Kalderaco, Alis Koltrejn... Njegovo ime je Džef Tejn Vots i biće sa nama u junu na Made in New York Jazz festivalu u Crnoj Gori. Odmah do njega u ritam sekciji, stajaće jedan od basista koji su najviše studijski snimali i koji broje više od 2.000 snimljenih numera. Dolazi iz Los Anđelesa. Odrastao sam na njegovim bas dionicama i smatram da je jedan od najvećih živih muzičara na svijetu. Bobi Vomak, Erik Klepton, Majkl Džekson, Džo Satriani, Fil Kolins, Stivi Vonder, grupe Toto i Fourplay, Daft Punk, Čik Korija, Herbi Henkok... Možda je sve to previše za jedan život, ali Nejtan Ist ima namjeru da snima još. Između ostalog, planira i da dođe u Crnu Goru. Uz njega, kao mladi i talentovani pijanista, pojaviće se i njegov sin Noa, pa ćemo tako u junu u Crnoj Gori imati svojevrsnu premijernu porodičnu ekskluzivu. Uz Nejtana, moje muzičko sazrijevanje obilježio je još jedan čovjek koji dolazi na ovogodišnje izdanje festivala. Gitaristima ga ne moram posebno predstavljati; nje-

odrasla na američkoj duhovnoj muzici, kao i Ekep Nkvele, Amerikanka kamerunskih korijena, etablirano ime njujorške džez scene, velika zvijezda i zaštitno lice prestižnog „Lincoln“ centra.

Američki trombonista Luis Bonila

činiće važan dio duvačke sekcije, uz našeg starog i dobrog druga Jakova

Mejmana na saksofonu i Branka

Sterpina na trubi, vrsnog hrvatskog solistu i dugodišnjeg člana Big benda

Hrvatske radio-televizije. Mihal Martinjuk, maestralni pijanista sa Novog

Postali smo lokacija na kojoj se odvija magija na najvećem muzičkom nivou. Džef Tejn Vots, Nejtan Ist i Frenk Gambale samo su neka od velikih imena koja će nastupiti na devetom izdanju Made in New York Jazz festivala u Crnoj Gori

Zelanda koji živi i radi u Berlinu, pokazaće nam svoje umijeće na crnim i bijelim dirkama.

govo ime je Frenk Gambale. Prepoznatljiv po svojoj „piking“ tehnici, snimio je više od 20 albuma za tridesetak godina. Dugogodišnji član Chick Corea Electric benda, svirao je s imenima kao što su Erik Mariental, Džon Patituči i Dejv Vekl (gost našeg festivala 2018), Return to Forever, Stenli Klark, Žan-Lik Ponti, Leni Vajt (još jedan naš gost 2020). Vrsni i poželjni gitarski pedagog australijskog porijekla, zaokružiće zastrašujuću ritam sekciju devetog Made in New York Jazz festivala u Crnoj Gori. Uz njih, iz Sjedinjenih Država dolaze nam i Kenedi (Kennedy Administration), temperamentna soul/jazz diva

Imam posebnu čast da najavim i mladu i talentovanu Lanu Janjanin iz Zagreba, koja će biti treći vokal i četvrti pijanista na dva festivalska koncerta, ali će i prirediti premijerni solistički koncert sa svojim kvartetom 22. juna u podgoričkom džez klubu „Sejdefa“. Njen talent, harizma i nesumnjivo muzičko znanje u aranžiranju i kompoziciji, podsjetiće nas da dobra muzika i kvalitet ne mogu izaći iz mode, nikada. Uz sve navedene zvijezde džez muzike, na festivalu će gostovati i naši dragi prijatelji iz Big benda Radio-televizije Srbije, Milan Pavković na kontrabasu i Filip Bulatović na klaviru. Šule Jovović i moja malenkost popuniće kvotu domaćih izvođača za ovo izdanje festivala, tako da ovaj roster bude više od običnog. Ulaznice po promotivnim cijenama uskoro će biti puštene u prodaju, a moći ćete da ih kupite do polovine maja na sajtu www.jazzmne. com/shop

Crna Gora postala je džez destinacija. I to ne bilo kakva. Crna Gora postala je dom za najbolji svjetski džez, ujedno, postala je lokacija na kojoj se dešava kultura najvećeg svjetskog nivoa. I to je jedini ispravan put.

Vidimo se na devetom izdanju Made in New York Jazz festivala, 21. juna u Porto Montenegru, 22. juna u „Sejdefi“ i 23. juna u atrijumu The Capital Plaza u Glavnom gradu. Živjeli!

Piše: Vladimir MARAŠ

u fokusu Mini-serija „The Sympathizer“ Park Čan-vuka

Što je bolje od jednog Roberta Daunija Džuniora? Možda četiri i po Roberta Daunija Džuniora, i to na jednom mjestu, u mini-seriji „The Sympathizer“. Čak i da novi HBO Max projekat, čija je premijera zakazana za 15. april, nema ništa osim njegov glumački tour de force, vrijedilo bi ispratiti svih sedam epizoda. No, „The Sympathizer“ ima još mnogo aduta, naročito iza kamere. A korejski maestro Park Čan-vuk, čovjek koji iz filma u film nastavlja da dokazuje da nepokoriv žanr za njega ne postoji, samo je jedan od njih.

Prekretnica karijere

Taj isti Park Čan-vuk za Roberta Daunija kazao je da mu je zadao veliku glavobolju. Prvo na setu, onda u montaži. Nevolja tokom snimanja ogledala se u tome što bi Čan-vuk, čak i kada bi dobio to što je htio od Roberta, bio u iskušenju da traži još tejkova. Toliko je bio fasciniran njegovom improvizacijom, idejama, energijom i instant-kreacijama, da nije želio da ga zaustavi. I naravno da ga je takav performans u montaži tek o jadu zabavio. Jer, teško je odabrati „pravi“ tejk kada u kadru imaš glumca koji je u svakom najbolji od najboljeg.

Iskreno, iako se odavno molimo u „crkvi“ Roberta Daunija Džuniora; iako smo samo čekali da konačno dobije mesnatu i dostojnu rolu, poput one Oskarom nagrađene u Nolanovom epu „Oppenheimer“ (2023); iako ne sumnjamo u Čan-vukove odabire (uostalom, zahvaljujući njemu i njegovoj nedovoljno hvaljenoj

BBC mini-seriji „The Little Drummer Girl“ (2018) otkrili smo jednu Florens Pju), tek kada smo dobili skrinere svih sedam epizoda shvatili smo na što je mislio dok je pričao o „mučenju muke“ sa serijom „The Sympathizer“. Vidjećete, bez pretjerivanja, čim se završi emitovanje, da će se „Oppenheimer“ i Čan-vukov projekat računati kao prekretnica Robertove karijere. I da će za njegov glumački let učiniti isto što su film „Dallas

Božanstveni

Adaptacija

Pulicerom

nagrađenog romana ima niz aduta iza i ispred kamere, a najsočniji je, bez sumnje, Robert Dauni Džunior, koji kroz četiri i po uloge otjelotvoruje sve što ne valja u vezi sa Sjedinjenim Američkim Državama

Buyers Club“ (Žan-Mark Vale, 2013) i prva sezona antologije „True Detective“ učinile za jednog sasvim „neozbiljnog“ Metjua Mekonaheja

Labradorski pogled

Robert Dauni najsočniji je adut serije, ali naravno nije jedini. Uz Čan-vuka, koji potpisuje i režiju prve tri epizode, kokreator je Don Mekeler („Last Night“, 1998). Korežiseri su i Fernando Mejrelis (E04), proslavljen brazilskom poslasticom „City of God“ (2002), i Mark Manden (E05, E06, E07), Britanac koji nam je dao nezaboravnu, ludo zabavnu seriju „Utopia“. Uz Čan-vuka i Mekelera, u sobi za pisanje završilo je još scenarista sa pedigreom. Naomi Izuka – „Tokyo Vice“. Mark Ričard – „The Man in the High Castle“ i „The Good Lord Bird“. Ankuli Feliša King – „The Baby“ i „Mary and George“. I Megan Hoang – „Counterpart“ i, pazite sad, „Shogun“ - još jedan od ranih kandidata za vrh top liste najboljih serija ove godine.

Jesmo li pomenuli da su zajedno adaptirali knjigu „Simpatizer“ Vijet Tan Nujena (jedan od izvršnih producenata serije), dobitnika Pulicerove nagrade za 2016. godinu? Roman, koji kod nas možete pronaći u izdanju „Lagune“ (2017), važi za jednu od najkompleksnijih knjiga o ratu u Vijetnamu. Mračno pronicljiva, elegantno napisana, uzbudljiva, politički komplikovana i emocionalno zahtjevna – a istovremeno duhovita i zabavna, Nujenova knjiga otvorila je prozor u svijet koji ostatak svijeta zna samo iz američkih (propagandnih) filmova. I naravno da je za tako kompleksan materijal i takvu priču o „ratu koji u Americi nazivaju vijetnamskim, a u Vijetnamu –američkim“, jedini i pravi izbor morao da bude Park Čan-vuk. Glavni junak serije i roma-

na je bezimeni mladić, oslovljen samo kao „Kapetan“ (Hoa Ksunade, novajlija sa ciljano naivnim, labradorskim pogledom koji se, pak, junački nosi s iskusnim kolegama). Sin sirote Vijetnamke i odsutnog oca, francuskog sveštenika, cijelog života bio je nazivan „mješancem“. I ni sam ne zna kome i gdje pripada, dok Vijetnam razdire rat između Vijetkonga i komunističkog Sjevera, i Juga kojim upravljaju američki interesi.

Kapetanovu priču pratimo od 1975, uoči pada Sajgona, gdje je podmetnut kao špijun Vijetkonga i pravi se blesav glumeći potrčka Generala (Toan Le), kojem se gadi azijski komunizam i koji usko sarađuje sa beskrupuloznim CIA agentom (Dauni Džunior) što tu, naravno, štiti isključivo guzicu Sjedinjenih Država.

Hoa Ksunade i Robert Dauni Džunior u majstoriji Park Čan-vuka

događaj kojem morate posvjedočiti

špijunski triler

Nakon što grad zaspu bombe, General i njegova porodica hvataju prvi avion za Los Anđeles, gdje navodno treba da okrenu novi list sa zajednicom izgnanih političkih istomišljenika. No, koliko god General djelovao banalno i infantilno; koliko god u Americi bio „impotentni kralj“ – taj kralj i dalje ima moć i krunu. I stoga se

Holivudska parodija

Kapetanova misija nastavlja; izvještavanje za Vijetkong ne prestaje, samo postaje teže. Jer, što više svjedoči grozotama koje se rade s obje strane, to više naš mladić dolazi u sukob sa samim sobom.

Kapetanov i ovako krhki identitet lome politička u totalnoj koliziji sa ličnim ubjeđenjima. Previše je mlad, preveliki je idealista... Nije spreman čan ni za to da mu gospođeti-

na Sofija Mori (jedna i jedina Sandra Ou) slomi srce, a kamoli da vidi revoluciju kako jede vlastitu djecu...

Dok gradi studiju karaktera i prati Kapetanovu potragu za sopstvenim identitetom, „The Sympathizer“ je žanrovski rolerkoster u kojem se sve vrijeme prepliću i džezerski dopunjavaju: istorijska drama, špijunski triler, coming of age priča (i to migrantska), crna komedija, ratni film, pa čak i opasna satira na račun Holivuda i američkih klasika poput „Apocalypse Now“ (Frensis Ford Kopola, 1979) i „Platoon“ (Oliver Stoun, 1986). Jedna od najboljih epizoda upravo je četvrta „Give Us Some Good Lines“, čija se radnja odvija na filmskom setu američkog epa o ratu u Vijetnamu. Ne zna se što je tu bolje od čega: naš Kapetan, koji umalo gine služeći kao konsultant koji treba da obezbijedi Amerikancima „autentičnu“ sliku vijetnamskog života; ili urnebesna minijatura Dejvida Dukovnog u ulozi glumca koji igra pobjesnjelog američkog vojnika; ili Robert Dauni kao „dupli oskarovac“ i režiser tog famoznog ratnog filma, a od čijeg ćete umjetničkog prenemaganja više puta pasti od smijeha.

Zapravo, najbolje od svega je to što kroz sav taj smijeh, vrhunsku parodiju, bespoštednu satiru, autori serije uspijevaju da provuku i ogromnu bol, užas i patnju. Ne samo Kapetana, nego i njegovog prijatelja Bona (Fred Ngujen Kan), koji je tokom bjekstva u Ameriku izgubio porodicu. I koji tek sada prvi put izgleda živo – dok umire. Odnosno, dok statira u svakom kadru u kojem neki američki vojnik lagano pokosi nekog nesrećnog Vijetnamca...

Malo je reći da bi cijeli „The Sympathizer“, upravo zbog tog žongliranja finim emocijama, mogao da bude gola karikatura da je pao u ruke druga-

čijeg autorskog tima, i ispred i iza kamere. Park Čan-vuk i njegov tim ne da se karikiranju nijesu ni primakli, nego su isporučili jednu od najpotresnijih, najzabavnijih i najautentičnijih serija godine.

Prisvajanje kulture

Izbjegavanje karikature najočiglednije je, naravno, sa Robertovom igrom i nekoliko uloga kroz koje je otjelotvorio sve ono što ne valja u vezi sa Sjedinjenim Državama. I o čijem će se performansu najviše i pričati, naročito kada dođe vrijeme za Emi nominacije. Osim CIA agenta i filmskog genija, u seriji „The Sympathizer“ igra i američkog kongresmena, čija je odlučnost da zgazi Vijetkong - banalna i smiješna koliko i jeziva... a posebno je urnebesan u drugoj epizodi „Good Little Asian“, u kojoj glumi ekscentričnog američkog profesora koji tvrdi da je kao jaje... „Bijel spolja, žut iznutra.“ I u svoj svojoj opsesiji Azijom, uopšte ne vidi nikakvo prisvajanje kulture. Zamislite Džona Votersa, kad bi bio šupčina opsjednuta Japanom – i odmah ćete ga imati pred očima.

A jaje kao jaje, vjerujte, poslije serije „The Sympathizer“, više nikad nećete vidjeti istim očima.

Posebno ako krenete da ga skuvate. Tu će traumu možda moći da vam zaliječe samo lignje, ali servirane isključivo na „Kapetanov način“. E, ako treba da biramo najsimpatičniji momenat komičnog olakšanja iz cijele sezone, neka to bude „squid fucker“ smijeh Sandre Ou. Uglavnom, shvatili ste poentu... „The Sympathizer“ nije samo obavezna mini-serija za ispratiti, nego i božanstveni televizijski događaj, što zbog razigranog, energičnog, džezi nabrijanog Park Čan-vuka (e, kakav soundtrack, ljudi moji); što zbog rijetkog i dragocjenog pogleda u svijet iza „američke zavjese“; što zbog sočno spakovane a posne, na riječima škrte „analogne“ špijunaže iz sedamdesetih („Čak bi i Hemingvej morao da se suzdržava“)...

O Robertu Dauniju za kraj namjerno ni riječ više; to je priča koja više nikome ne mora da se prodaje. Tako da, sami otkrijte što znači ono „i po“ iz „četiri i po Roberta Daunija Džuniora“, dok vam jedan predugo zanemarivani i životom i ličnim pogrešnim izborima šamarani glumac bude isporučivao najbolje od najboljeg u istoriji televizije. Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.5/5

HBO promo

Sandra Ou, sjajna u momentima komičnog olakšanja

HBO promo

zerkalo

Famozni intervju sa Vojvodom od Jorka

Gorko-slatka proslava

Piše:

Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Nije to bio samo intervju; te 2019. kada je Princ Endru , Vojvoda od Jorka, sjeo ispred BBC novinarke Emili Mejtlis, cijela nacija imala je osjećaj da gleda usporeni snimak saobraćajne nesreće. U njoj je, naravno, stradao sagovornik ili, preciznije, sve njegove rojalne titule. Jer, nakon forenzičkog ispitivanja o njegovoj konekciji sa Džefrijem Epstinom, tokom kojeg je Princ Endru pokazao istinski frapantan miks privilegovane arogancije i duboke infantilnosti, nije mu preostalo ništa osim da odstupi od svih dužnosti koje je do tada vršio kao član britanske kraljevske porodice.

I tada i sada, pet godina nakon emitovanja intervjua, nemoguće je ne zapitati se ko je bio dovoljno lud da tog i takvog Vojvodu od Jorka pusti ispred kamere.

Bastion elitizma

Kako je, za ime božje, Princ Endru mislio da će se izvući? Zar je stvarno bio uvjeren da će uspjeti da šarmira naciju? I da bi zaista mogao, uz jedan od bizarnijih „alibija“ ikada emitovanih na televiziji, totalno razuvjeriti narod, koji ga je već godinama potajno zvao „Randy Andy“ („Napaljeni Endi“), da je ikada bio dio Epstinovog lanca za seks-trafiking maloljetnica?

Ako vas zanima odgovor na to pitanje, obavezno pogledajte Netfliksov film „Scoop“. Tim prije ako biste rado saznali kako je taj intervju uopšte odobren, ali i upoznali ljude koji su omogućili da se dogodi. Sa druge strane, ako želite nekakvu insajdersku priču o Palati, reakciji Kraljice Elizabete, samom Vojvodi od Jorka ili, ne daj bože, pikanterije iz Epstinovog privatnog aviona ko-

Ako želite insajdersku priču o Palati i reakciji Kraljice Elizabete ili, ne daj bože, pikanterije iz Epstinovog privatnog aviona - na „Scoop“ slobodno zaboravite. Režisera Filipa Martina uopšte ne zanima „rojalni“ ugao skandaloznog intervjua. Novinarstvo, a ne Kuća Vindzor, najvažniji je junak ove priče

jem je nadjenuto stravično ime „Lolita Express“ – na „Scoop“ slobodno zaboravite. Jer, režisera Filipa Martina („The Crown“, mini-serija „Catherine the Great“ sa Helen Miren) i scenariste Pitera Mofata („Criminal Justice“, „Your Honor“) i Džefa Basetila uopšte ne zanima „rojalni“ ugao skandaloznog intervjua. Novinarstvo, a ne Kuća Vindzor, najvažniji je junak ove priče.

Da se odmah razumijemo: daleko je ova novinarska drama od najvećih izdanaka ovog „podžanra“; nije „Scoop“ ni blizu nezaboravnih filmova poput „Spotlight“ ( Tom Mekarti , 2015), „The Insider“ (Majkl Man, 1999) ili „All the President’s Men“ (Alan Dž. Pakula, 1976). Nije, a htio bi da bude, i to se osjeća; na momente čak bode oči i smeta to natrljavanje na nos „relevantnog novinarstva“.

Ipak, „Scoop“ jeste vrijedna novinarska drama, prvenstveno zbog odabranog ugla pripovijedanja. Jer, u njoj sve događaje koji su doveli do onog car-crash intervjua, pratimo iz ugla osobe bez koje se intervju ne bi ni dogodio, a koja je morala, da bi ga izgurala, da se izbori ne samo sa Palatom, nego i sa još jednom „britanskom tvrđavom“. Sa samim Bi-BiSijem, bastionom ostrvskog novinarstva. I elitističkim uglom gledanja na proizvodnju vijesti unutar te medijske kuće, u eri totalitarne vladavine paparaca i žute štampe.

Paparaco kanali

Scenario filma zasnovan je na knjizi Sem Mekalister, najmanje poznatoj članici redakcije BBC emisije „Newsnight“, koja je „masakrirala“ Princa. Producentkinju iz „sjenke“, zaduženu za „regrutaciju“ sagovornika, igra Bili Pajper ,

Pogled iza kulisa TV emisije koja je uzdrmala britansku monarhiju

proslava novinarstva

sila prirode iz nepravedno potcijenjene serije „I Hate Suzie“. Iako će mnogima, makar na prvu loptu, djelovati kao sasvim nekonvencionalan izbor, fakat je da ova sjajna glumica u filmu savršeno prenosi Seminu odlučnost, ljutnju i duboku povrijeđenost zbog

toga što je u Bi-Bi-Siju ne tretiraju kao sebi ravnu.

Za razliku od ostatka tima, Mekalister dolazi iz siromašnog zaleđa. Nema diplomu, samohrana je majka, pripadnica radničke klase, većina njenih večera sa sinom svodi se na dva kebaba za ponijeti iz kioska nadomak zgrade Bi-BiSija... No, najbitnija razlika između nje i ostalih oslikana je u samom shvatanju proizvodnje vijesti. „Kad bismo imali pola instinkta i četvrtinu veza paparaca iz prosječnog tabloida, možda ne bismo morali da tražimo novi način da pokrenemo staru raspravu.“

Za Sem, kojoj će upravo kontakt sa paparacom Džejom Donelijem (Konor Svindels) donijeti ključne informacije o Vojvodi od Jorka, van svake je pameti elitističko poimanje novinarstva. Ako nju pitate, novinari koji nijesu spremni da koriste nekonvencionalne kanale (naravno, uz poštovanje etičkog kodeksa), pričaju sami sa sobom i to nazivaju viješću. I naravno da na taj način ne mogu da daju glas žrtvama i pozovu počinitelje zločina na odgovornost, a bez toga nema ni novinarstva. Proces istraživanja, pregovaranja, ubjeđivanja Princa Endrua i njegovog tima sa sekretaricom Amandom Tirsk (Kili Hovs) na čelu, prika-

REŽIJA: Filip Martin

ULOGE: Bili Pajper, Džilijen Anderson, Rufus Suel, Kili Hovs

TRAJANJE: 103 min

zan je ponajviše iz Seminog, iz underdog ugla, a rezultat je novinarska drama s elementima trilera koja i te kako prenosi adrenalinska priča o proizvodnji vijesti. Iz jednočasovnog intervjua, u filmu je završilo dvadesetak minuta sa najbizarnijim momentima, od „Pizza Express“ alibija, do Vojvodine tvrdnje da se u to doba nije znojio, koje su mimeri automatski uklesali u kamen interneta.

Mamica i sobarica

Ima tu viškova; na primjer, sasvim je suvišan i tek ovlaš okrznut momenat samohrane majke koja pokušava da žonglira između sina i posla. Ali, budite sigurni da film ne pati od „manjka“ Vojvode od Jorka i preispitivanja njegove motivacije. Štoviše, Rufus Suel toliko je ubjedljiv ispod onih debelih slojeva šminke, da mu je svega nekoliko scena dovoljno da vam kaže mnogo o rojalnoj privilegovanosti čovjeka sviknutog na to da se svi smiju njegovim bajatim forama. Možda i najviše u dvije scene; prvo kad flipne na sobaricu jer je „nakaradno“ posložila njegovu kolekciju plišanih igračaka, a onda i dok se prisjeća

„mamice“ i češlja kojim ga je počešljala prije nego što je otišao u internat.

A Emili Mejtlis, žena koja je intervju sa Vojvodom pretvorila u vestern-okršaj sa malih ekrana? Na početku filma, velika Džilijen Anderson izgleda kao da je malo „promašila fudbal“, kanališući je taman kao da je Gvozdena lejdi. No, dok „Scoop“ odmiče i izvedba omekšava, doživljavajući emocionalni vrhunac sa pominjanjem Bila Klintona i Monike Levinski , shvatate da postoji metoda u konceptu lika. I da je Emili na početku odbojna zato što je ovo, prije svega, Semina priča, te da su joj članovi tima na početku, prije nego što je dobila priznanje od kolektiva za doprinos slučaju „Princ Endru“, morali djelovati taman kao tačerovska skupina.

Sve u svemu, biće interesantno vidjeti koliko se Semina i Emilina verzija priče poklapaju, nakon što otpočne emitovanje trodjelne mini-serije „A Very Royal Scandal“. Jer, Mejtlis je jedna od koproducentkinja takođe glumački jakog projekta, u kojem Vojvodu igra Majkl Šin, a nju Rut Vilson

Sa više minuta na raspolaganju, možda u mini-seriji bude mnogo više prostora za reakciju Palate i motivaciju Vojvode, a možda koncept ipak bude totalno fokusiran na Emilinu karijeru i cjelokupno iskustvo koje ju je dovelo do jednog od važnijih momenata u BBC i rojalnoj istoriji (uz (ne)čuveni „Panorama“ intervju sa Lejdi Dajanom iz 1995). Iz ugla koji su, pak, odabrali autori filma „Scoop“, izvučeno je i više nego dovoljno. Za gorko-slatku proslavu novinarstva i underdog igrača koji ipak mogu da urade nešto važno u eri sve većeg i nepodnošljivijeg nipodoštavanja svoje profesije.

Ocjena: 7/10

netflix.com

Rufus Suel, izvanredan kao Princ Endru

netflix.com

CELULOID

Svakog vikenda, kao i godinama i decenijama, Hajao Mijazaki čisti korito rijeke u svom tokijskom predgrađu. I svakog vikenda jedan starac tu ćuti jednu istinu, da to više nije ista rijeka.

„Fecemi la Divina Potestate“. Božanska me sila načinila. Natpis na ulazu u Danteov pakao. Eto ga i na jednom važnom mjestu u Mijazakijevom animiranom filmu „The Boy and the Heron“. Eto ga tamo, za sve one koji misle, da im jedna japanska priča ne može ništa lično reći. Neka ih „The Boy and the Heron“ sjeti u prvih pola sata, kako mirišu babine ruke.

Ukus krivice

Sjeća ovaj film i na staru okućnicu, utihnulu u kamenu, sučeljenu sa pravilnom geometrijom nekog novog doma u blizini, sagrađenom za one koji tu, na selu, svakako nikad i neće živjeti. Na miris pravog kreča, pa na pticu koja vas uporno i dosadno budi svakog jutra samo na tom seoskom

Mijazakijeva predivna elegija o smrtnosti

Avantura ljepša same umjetnosti

Sa 83 godine, veliki režiser govori da je ovaj film posvetio unuku. Za njega ga je snimao. I zna da je kraj blizu; gleda put smrti kao niz sjenovitu proljećnu rijeku, na kojoj krila miju neke raspričane čaplje i ljuti papagaji

prozoru, a da je nikad bilo đe drugo nijeste čuli, niti ćete je čuti.

Zatim, i na dugu sjenku na ivici đedove šume, za koju vam je rečeno da je nikako sami ne smijete ugrabiti. Na ljeto uronjeno u žute stranice, na posvete ispisane rukom nekih davno minulih ljudi, na praši-

nu uhvaćenu u zracima nekog osunčanog, a davno zaključanog tavana uspomena... Na nečiju starost koja se iz kreveta više ne može na noge oprijeti; i na to, da je smrt stvarna, ali vama svejedno strana i tuđa. I to, da je sva ta avantura i mikrokosmos onog tavana pa iza ivice one šume, nešto što od svijeta samo želite sakriti... Ali ste ih, ipak, eto, zaboravili. Shvatate li čega se sve tiče „The Boy and the Heron“? I koliko je tu gorko-slatke krivice?

Zbog priče tog svijeta Mijazaki se vratio filmu. Kako samo Hajao zna da prema sebi bude oštar... Recimo, nakon što je, tri godine poslije premijere animacije „The Wind Rises“ (2013), prekinuo penziju i sebi i svijetu obećao još jedan film... „Koliko je samo to patetično, da se kao sad vratim...“ Uspomena na majku

Morala je biti skoro pa – autobiografija. Jednom dječaku Mahitu, usred Drugog svjetskog rata, požar u savezničkom bombardovanju pogođenoj bolnici, odnosi mamu. A tata mu vodi fabriku za djelove japanskih ratnih aviona. Kakva strašna krivica, već istražena u brojnim velikim Mijazakijevim filmovima: i Hajaov tata, u tom gubitničkom i za Japan sramotnom ratu, vodio je fabriku ratne avijacije. Koliko je stida u tom dječaku koji nije znao što je

rat, a svejedno je volio letenje. I da, Mijazakijeva mama je, tokom cijelog njegovog djetinjstva, bila teško bolesna. Mahita će u filmu, nakon mamine smrti, taj strašno velik, zapadnjački odjeven otac, „isporučiti“ u mir jednog sela. Jer je tamo, naravno, siguran od rata. I tamo će ga dočekati „nova mama“, rođena sestra njegove majke, koju je otac već oženio. I naravno da se Mahito ne miri sa tim; to je onaj tip tihog, pametnog, ponosnog dječaka koji će odustati od bilo čega, ali ne od uspomene na majku.

Naravno, Mahito će i prema ocu i prema brižnoj i nježnoj novoj mami biti strašno hladan. I prema svim tim rumenim bakama u starom seoskom domu, i prema đacima u novoj školi, i... Sve dok mu, naravno, na prozor sobe i svijeta odrastanja, kljunom ne zakuca jedna čaplja. I dok u njoj ne vidi jednog magičnog, bučnog i smotanog Čovjeka-pticu. Pa ga on povede na jedno mjesto na ivici šume; pred neku predivnu ruinu od vrtoglave kule, ili zamka, ili doma...

Iznad njenih vrata piše: „Fecemi la Divina Potestate“. I sva ona mašta i avantura, koje ste davno zaboravili, isto onako kao što je Petar Pan zaboravio da leti, odatle navire. I pred odraslim očima djeluje kao opasnost i prijetnja. Ali Mahito će tu, sa jednim neodolji-

Otkačeni Čovjek-ptica unosi dozu laganog humora

Ponosni i otuđeni gospodar magične kule

„The Boy and the Heron“

ljepša i od umjetnosti

vim bakutanerom i za onom čapljom, ipak zakoračiti. Sve što slijedi, u duže od sat druge polovine filma, čista je i predivna Mijazakijeva apstrakcija. U kojoj ćete pohoditi mladost onih divnih rumenih baka, još dok su kormilarile svijetom blistavih duša još nerođene djece. Pa kraljevstvo nekih gordih i ratobornih papagaja. Pa lavirint hodnika i sjećanja nekog starog ujaka, koji se tu, na selu, u kuli divne mašte davno od svijeta otuđio... A Mahito će tu, u odbljesku nekog plamena, iza nečijih djetinjih očiju prepoznati i svoju mamu. Shvatate već, o čemu govori „The Boy and the Heron“? I za kakav oproštaj Mijazaki to sebe priprema?

Oči djeteta

Možda vam se druga polovina filma učini simbolički pretjerano apstraktnom (a stvarno, potrebno je samo da „otkačite“ i pristupite joj djetinjim očima), ali svakako, u skoro svakom kadru, bićete svjesni zbog čega je na ovoj animaciji godinama radilo više od 60 animatora.

Ocjena: 4.5/5 smrtnosti i posveta djetinjstvu

Svejedno, ovo nije film koji se ni izbliza ne rastrčava, niti grabi u letu kao davni Mijazakijev debi „The Castle od Cagliostro“ (1979); nema tu veličinu nekog epa zaboravljene i stvarne istorije iz „Princess Mononoke“ (1997); nije neodoljivo i ponosno romantičan kao „Porco Rosso“ (1992); niti je avantura tako blistava kao „Castle in the Sky“ (1986). Niti je ljutito angažovan, spram svijeta koji čovjek uništava, kao „Nausicaa od the Valley of the Wind“ (1984)... Ali je

od svega po malo, čak je i najpotresniji film velikog Studija „Ghibli“ nakon remek djela „Grave of the Fireflies“ (Isao Takahata, 1988). I više od svega – ovo je najličniji film Hajao Mijazakija. Ogoljeno ličan. Sa 83 godine, Hajao Mijazaki govori da je „The Boy and The Heron“ posvetio unuku. Za njega ga je snimao. Sa 83 godine, zna da je kraj blizu; gleda put smrti kao niz sjenovitu proljećnu rijeku, na kojoj krila miju raspričane čaplje i ljuti papagaji.

Pred onim Danteovim vratima, gdje čeka nešto tako strašno i božanski tvoreno kao što samo smrt može biti, Mijazaki se pita: je li išta od toga vrijedilo? Sva ta umjetnost i svi ti filmovi, koje će za koju godinu ili deceniju neko gledati sasvim drugim očima, ali više ne i njegovim? Kakva je samo sve to velika i strašna ironija, kad vidite koliko je Mijazaki uživao radeći na ovom filmu; i koliko je sebe i svoje staračke dane u tom radu stigao spašavati...

Samotnjački ponos

I koja je poenta svega uopšte, u svijetu čiji plamenovi odnose majke, a očevi u nekim modernjačkim odijelima sastavljaju ratne avione, a sinovima stižu naprečac o nekim novim mamama govoriti...? Na kraju, jednom davno otuđenom i u mašti, avanturi i samotnjačkom ponosu izgubljenom starcu, odgovor će dati sam dječak Mahito.

„Ako jezike čovječije i anđeoske govorim, a ljubavi nemam...“. O toj, što dugo trpi, što se ne gordi, što ne traži svoje, što se svemu nada i sve vjeruje – na kraju, kao pred

Korinćanima, pred jednim umirućim svijetom maštovitog starca, govori dječak Mahito. I glavni junak više nije onaj, zaboravljeni pa otkriveni Mijazaki; već njegov unuk i svi oni, kojima je film posvećen i koji su filmu posvećeni. I Mijazaki, na kraju, samo svjedoči: što je bitnije i ljepše i od same umjetnosti. I da je umjetnost stvarna, samo ako nije bijeg u sigurnost, u ispravnost, u samoću. Nego neko dijeljenje, daleko iza linije manjeg otpora i komfora; pa i iza one kapije, nad kojom piše Danteovo „Fecemi“... A ako to nije, onda je ništa drugo ne-

go buduća zarasla ruševina. Kad sve to znate, biće vam jasno, zbog čega Hajao Mijazaki u martu nije bio u Los Anđelesu, u Dolbi teatru, da se popne na binu i primi svog drugog Oskara, ovog puta za „The Boy and The Heron“. I što je to njemu bitnije i od filma, i od svih filmova. Recimo, jedna rijeka u tokijskom predgrađu, koju će i tog i ovog vikenda jedan starac polako očistiti; prije nego što je zauvijek prepusti svima nama iz fabrika ratnih aviona, u svijetu u kom je Petar Pan davno zaboravio letjeti.

S. STAMENIĆ

Heroji filma za koji je Mijazaki nagrađen Oskarom

CELULOID

„Monkey Man“: Vrlo ambiciozan i prilično

Prilično bazična

Ključni problem filma ogleda se u tome što Patel-režiser i Patel-scenarista ne veruju dovoljno Patelu-glumcu da može uz vrlo malo riječi da prenese i iznese emociju glavnog lika

Indijski glumac Dev Patel proslavio se ulogom u Oskarom nagrađenom filmu „Slumdog Millionaire“ (Deni Bojl, 2009). Karijeru je potom gradio raznolikim ulogama u raznolikim filmovima koji su, u teoriji i praksi, privlačili pažnju šire međunarodne javnosti. Krunom se, za sada, može smatrati njegova nominacija za Oskara za glavnog glumca za ulogu u filmu „Lion“ (Gart Dejvis, 2016).

Dve naredne uloge, u filmovima „Hotel Mumbai“ (Entoni Maras, 2018) i „The Wedding Guest“ (Majkl Vinterbotom, 2018), nagovestile su da Patel može operisati i u jednom novom registru, akcionom i fizikalnom.

Opet, malo ko je zaista na to obraćao pažnju, kao i na činjenicu da je glumac, vitkoj građi uprkos, nosilac crnog pojasa u tekvondou. Sve do sada i do Patelovog dugometražnog autorskog prvenca „Monkey Man“ koji se, vrlo brzo nakon svetske premijere na festivalu SXSW u Ostinu, ukazao i na bioskopskim platnima širom planete.

Traumatična tajna

Produkcija ovog filma može se bez svake sumnje nazvati problematičnom. Započeta je još pre korone i nekoliko puta je prekidana, da bi na kraju Džordan Pil uskočio kao producent i zapravo je spasio od gotovo sigurne propasti. Za to vreme, malo ko se pitao gde je Dev Patel nestao sa filmskih ekrana, naročito nakon što je viđen u glavnoj ulozi Ser Gavina u filmu „The Green Knight“ (Dejvid Loveri , 2021), kao i zašto je usporio sa svojom obećavajućom glumačkom karijerom. Već na prvi pogled jasno je da

Piše: Marko Stojiljković theposterdb.com Dev

prilično problematičan režiserski debi Deva Patela

bazična akcija

je „Monkey Man“ tip projekta koji može čoveku uzeti svu kreativnu energiju i sve vreme ovog sveta. Zapravo, ovakav akcioni film deluje kao vrlo neobičan izbor za glumca koji je do tada egzistirao uglavnom u dramskom i komičnom registru. Gluma je tu ipak najmanji problem, ali Patelove domete moramo procenjivati još u domenu scenarija i režije, a akcioni film kao takav je zapravo vrlo komplikovan i za pisanje i za režiju. Pravila žanra vrlo su čvrsta; potrebno je tu mnogo znanja da bi se ona subvertirala.

Priča je sama po sebi prilično bazična: Patel igra neimenovanog borca koji se bori pod maskom majmuna (eto odakle naslov) u ilegalnim borbama koje vodi ljigavi promoter Tajger (Šarlto Kopli). Po zamišljenom scenariju, on te borbe mora da gubi, a ekstra novčanu nagradu dobija ako usput i zakrvari. Naš „dečko“ (tako je potpisan na odjavnoj špici) zapravo krije traumatičnu tajnu iz prošlosti: komunu u kojoj je odrastao razorila je policija po naredbi verskog gurua Baba Šaktija (Markand Dešpand), a šef policije Rana ( Sikandar Ker ) mu je ubio majku.

Da bi mogao da mu se osveti, dečko mora da se zaposli u ljigavom seks-klubu koji je maskiran u ekskluzivni hotel kojim upravlja Kvini (Ašvini Kalsekar) i da pokuša da napreduje po hijerarhiji, od pomoćnog radnika do konobara koji ima direktan kontakt sa bogatom klijentelom. Na tom putu može da se osloni, i to vrlo uslovno rečeno, na muljatora Alfonsa (Pitobaš, zadužen da pre svega pruži malo komične relaksacije) i na jednog uličnog psa.

Kada prvi pokušaj osvete propadne, naš „Majmun“ mora da beži i od gangstera i od policije, pa tako prebijen utočište pronalazi u jednom podzemnom hramu u kojem se okupljaju marginalci poput njega ili, čak još gore, marginalizovani. Srećom, glavni guru tog hrama Alfa ( Vipin Šarma ) sa njim će podeliti mudrost, tamo će unaprediti i svoje borilačke veštine, a sa vernicima zapravo ima zajedničkog neprijatelja.

Brzina i haos

Strukturalno, dakle, imamo četiri čina: uvod, sekvencu borbe, oporavak i još jednu sekvencu borbe, što nije neobično za akcioni ili borilački film.

Ono što ovaj konkretni naslov opterećuje su, pak, suviše česte i krajnje repetitivne „flešbek“ scene koje nas vraćaju u dečkovu prošlost i „zakucavaju“ njegovu motivaciju. To dovodi do dva povezana efekta: kinetički kontinuitet akcionih i borbenih sekvenci se prekida, pa mi stičemo utisak da Patel-režiser i Patel-scenarista ne veruju dovoljno Patelu-glumcu da može uz vrlo malo reči preneti emociju glavnog lika. To je, naravno, loše iz više razloga, a glavni se nameće sam po sebi: Patel je pre svega glumac, i to prilično sposoban da odglumi mnogo toga.

Sa druge strane, Patel kao scenarista i režiser ima na šta da se osloni, budući da je istorija akcionog i borilačkog filma i vrlo bogata, i odlično dokumentirana. Tako da ovde imamo malo klasičnog Brus Lija, malo korejskih akcionih filmova sa početka milenijuma, više nego prstohvat saradnje Gerta Evansa i Ika Uvaisa na indonežanskim Raid-filmovima, te, naravno, Kijanu Rivsa i serijal „John Wick“ sa kojim će „Monkey Man“ biti često poređen, naročito ako preraste u franšizu, što je vrlo moguće.

Opet, vižljast i tanak kakav je, Patel teško može da se osloni na sirovu snagu, pa tome moraju da se prilagode i koreografija i režija. Koreografija je morala ići u smeru spretnosti, ali to iz nekog razloga nije bio izbor Patela i njegovog tima. To onda generalni koncept

režije akcionih scena od pregledne, u dužim i širim kadrovima, da se vidi i koreografija i broj ljudi uključen u nju, tera u smeru haotičnosti, nošene kamere, perspektive koja se stalno menja, bliskih planova i oštrih rezova.

Brzina i haos, odnosno haos u brzini, često se koristi kao atraktivan i efektan način da se zamaskira krhkost znanja, ali Patel makar ima nešto interesantnih ideja, recimo da se švenkovi i zumovi koriste umesto grubih i prljavih rezova. To pod pritisak stavlja direktora fotografije Šarona Meira i tročlani tim glavnih montažera, ali oni na zanatskom nivou pokazuju da jesu dorasli zadatku.

Kolonijalni pogled Indija, odnosno velegrad Mumbai u svoj svojoj raznolikosti, partikularnosti i različitosti od drugih lokacija širom sveta je takođe nešto što može uzdignuti ili potopiti film. Patel tu raznolikost, odnosno raspon od „kamenog doba“ do visoko-tehnološke budućnosti, shvata i hvata, ali akcenat stavlja na ono ružno, neprijatno, neljudsko, prljavo i gadno. Da je ovakav film radio neko sa strane, filmska javnost bi ga optužila za kolonijalni pogled, orijentalizam ili makar egzoticizam. Patel je svestan da mu poreklo u ovom slučaju dobro dođe kao alibi, ali isto tako zna da to možda neće biti dovoljno, pa zato uvodi i političku priču koja pojednostavljeno mimikrira indijsku političku scenu u ovom trenutku, sa sve verskim i sektaškim nasiljem, homofobijom, kastinskim netrpeljivostima i spregom religije i politike.

To opet iziskuje umnožavanje i produžavanje „fleš-bek“ scena i trajanje filma podiže na dva sata, što nije nepodnošljivo, ali nije ni optimalno. Sve u svemu, „Monkey Man“ je, za prvenac, jedan izuzetno ambiciozan poduhvat čiji je krajnji rezultat solidan film. Kao takav, on poseduje i određene prednosti, i nedostatke, ali posle njega Deva Patela niko neće smeti da optuži za nedostatak hrabrosti.

Ocjena: 3/5

Ne tako dojmljiv spoj Brus Lija i Džona Vika

CELULOID

Ovo nije film čiji autor u fokus

stavlja istorijske činjenice, već prije svega ambijent u kojem je bilo nepodnošljivo lako izgubiti život. Pritom, eksplicitnog nasilja skoro da i nema; zločini se odigravaju izvan kadra, sa kamerom

Izviđačka i kartografska misija pretvara

Atmosferičan i skrojen vestern

uperenom u počinitelje

Praktično, otkad je filma (makar na američkom kontinentu), postoji i vestern kao žanr. Njegova primarna misija bila je uspostavljanje mitologije jedne nove nacije, ali je kao koncept ipak malo širi od samo jednog medija i jedne same teme, pa je stoga i mnogo složeniji.

Izmijenjeni ugao

Za početak, vestern je prisutan u različitim rodovima umetnosti: do filma, preko muzike, do književnosti i stripa. Nadalje, teme su evoluirale mnogo dalje od početnih „dobrih“ kauboja i „divljih“ Indijanaca; doticale su se i sukoba zakona sa banditizmom, prodora krupnog kapitala i korupcije, promene načina života i koncepta granice civilizovanog, odnosno poznatog sveta, a u centru svega su neretko stajala pitanja vrline, pravde, hrabrosti, ljudskosti, samodostatnosti i zajednice. Osim toga, vestern je prošao kroz razne faze, od rane čisto mitološke, preko klasične i spektakularne, povremeno

čak i eksperimentu sklone, do revizionističke u kojoj se ta korenska mitologija preispitivala, romantičarsko-nostalgičarske i poslednje, artističke u kojoj zapravo više služi kao kontekst u kojem se ispituju druge teme.

Jedna od „vrućih“ vestern tema poslednjih godina je i kolonizacija, odnosno doseljavanje na „divlje“ i „devičanske“ teritorije na krilima kapitala i sa ciljem njegovog oplođivanja, što dovodi do sukoba „civilizovanih“ došljaka opremljenih tehnologijom i

starosedelaca koji u svemu tome izvlače deblji kraj. Nije to naročito novo za vestern, samo se ugao gledanja menja. U onim starijima, pobeda „kauboja“ nad „Indijancima“ bi se tumačila kao trijumf civilizacije nad primitivizmom i divljaštvom. U onim, pak, revizionistički intoniranim ti bi se pokolji problematizirali. Novi primer tog novog, artističkog i revizionističkog vesterna zove se „The Settlers“, dolazi nam iz Čilea, debitantsko je ostvarenje Felipea

Galveza Haberlea i nastao je u širokoj interkontinentalnoj koprodukciji sa sedam država.

Ležerna ubistva

Radnja filma „The Settlers“ odvija se na Ognjenoj zemlji, na samom jugu Južne Amerike, početkom 20. veka. Haberle ga otvara na ledini gde radnici, što belci, što mestici, postavljaju ogradu ranča za stoku.

Jedan radnik doživeo je nesreću i ostao bez ruke, pa na poprište događaja dolazi šef, bivši britanski vojnik Alek-

Britanski vojnik, kauboj i mestik u svijetu izgubljene ljudskosti

genocidnu u čileanskom filmu „The Settlers“

mudro vestern

sander Meklenan ( Mark Stenli) obučen u crveni mundir i objašnjava mu da, bez ruke na takvom terenu, on ne vredi ništa, pre nego što ga upuca pištoljem u glavu. I to je samo prvi od brojnih akata nasilja koji se u filmu izvode ležerno i u treptaju oka.

Meklenan je, pak, tim radnicima šef (obezbeđenja), ali nije gazda i posednik zemlje. Ne, njegov i njihov gazda je Hoze

Menendez (Alfredo Kastro, često viđan u filmovima Pabla Laraina), stočarski tajkun čiji se posed proteže od čileanskog dela Patagonije, preko Ognjene Zemlje podeljene između Čilea i Argentine, sve do Magelanovog Moreuza prema Antarktiku.

Menendez za svog zaposlenika ima jednostavnu misiju: da mu pronađe siguran put za ljude i ovce (koje urođenici napadaju, ubijaju i kradu) do atlantske obale, i u tu svrhu Meklenan mora izabrati jednog pomoćnika iz redova radnika, dok će mu on dodeliti još jednog, kauboja Bila (Bendžamin Vestfol). Meklenan, koji se (lažno) predstavlja kao poručnik, bira mestika Segunda (Kamilo Aransibia), koji je dobar strelac.

Rasista Bil je nepoverljiv prema „polutanima“ jer „ne zna na koju će stranu okrenuti pušku“, a ni Segundo nije baš oduševljen time što je izabran, pa na misiju polazi otprilike samo zato da puška ne bi bila uperena u njega kao što je, po pravilu, znala da opali u pravcu njegovih sunarodnika. Misija samo u teoriji izgleda kao izviđačka i kartografska, dok se ne preokrene u genocidnu, a na putu će naš trojac

naletati ne samo na urođenike, nego i na rivalske grupe stočara, na argentinske graničare (kapital ionako prelazi granice bez problema), pa i na pukovnika Martina (Sem Spruel) za kojeg je Meklenan čuo u vojničkim danima, a koji je isto igrom sudbine dospeo da bude plaćenik.

Nekažnjeni zločin Radnja filma uglavnom je zasnovana na istorijskim činjenicama o genocidnom „čišćenju“ Ognjene zemlje od starosedelaca, pripadnika naroda Selk‘nam, u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka, kada je nastradalo više od 3.000 ljudi, odnosno više od 80 odsto populacije.

Hoze Menendez je bio stvarna istorijska ličnost i još ima svoje spomenike, a istorijska ličnost je i Aleksander Meklenan , doduše, bez spomenika, ali sa nadimkom Crvena Svinja. Iako se genocid uglavnom pripisuje njemu, za zločine zapravo niko nije odgovarao (neki farmeri i stočari su sporadično bivali osuđivani za pojedinačna ubistva), a u njemu su učestvovali mnogi, od pomenutih stočara, preko rivalskih kompanija za koje su radili, pa do čileanske i argentinske vojske i katoličkih misionara. „The Settlers“, pak, nije film čiji autor u fokus stavlja istorijske činjenice, već pre svega atmosferu u kojoj je bilo nepodnošljivo lako izgubiti život. Pritom, eksplicitnog nasilja u filmu skoro da i nema, odnosno odvija se izvan kadra dok je kamera po pravilu uperena u počinitelje, što je vrlo mudra režiserska odluka.

Posledice, pak, ostaju i najbolje se osećaju u susretima različitih grupa ljudi koji su svi do jednog toliko izloženi nasilju, toliko ga vide i čine, da je za njih to potpuno normalizovano, odnosno - ogru-

beli su do granice potpunog gubitka ljudskosti. Možda se to čak i najbolje vidi u epilogu filma, vremenski izmeštenom od glavnine radnje, u kojem preživeli bračni par urođenika mora da pozira za kamere čileanskih vlasti kako nosi zapadnjačku odeću i poštuje zapadnjačke običaje, a što će oni predstaviti kao trijumf civilizacije.

Indikator kvaliteta

Gluma je minimalna, ali zato visokofunkcionalna, dok je struktura u dugim scenama koje funkcionišu kao zasebne sekvence i poglavlja u priči dobra odluka za koju bi opet trebalo pohvaliti režisera, ali i njegove koscenariste, Antoniju Đirardi i Marijana Linasa. Sve to je upakovano u estetski impozantan omot ogoljenih pejzaža Ognjene zemlje uhvaćenih kamerom Simonea D‘Arkanđela tako da brutalnost dominira nad divljom lepotom, dok muzika Harija Aluša , kojom dominiraju timpani, sve vreme drži napetost na visokom nivou.

„The Settlers“ je dočekao svetsku premijeru prošle godine u Kanu, gde je i osvojio nagradu žirija udruženja kritičara FIPRESCI, što je prilično pouzdan indikator

REŽIJA: Felipe Galvez Haberle

ULOGE: Mark Stenli, Alfredo Kastro, Bendžamin Vestfol, Kamilo Aransibia

TRAJANJE: 97 min

kvaliteta. Svakako se radi o važnom i vrlo dobrom filmu kojem malo fali da bi bio zaista odličan.

To delom može biti zbog fanatične posvećenosti agendi, bez trunke odmaka ili ironije, zbog čega se čini da ono „važan“ odnosi prevagu nad „vrlo dobar“. A delom je svakako i do načina konzumacije. Naime, „The Settlers“ je tip filma koji u punom obimu „radi“ samo u bioskopu, sa publikom, idealno na festivalu, dok se u uslovima kućnog gledanja na manjem ekranu mnogo gubi u prevodu.

M. stojiljković

Ocjena: 4.1/5

Važna priča zločinu nad starosjediocima Ognjene zemlje

SERIJE Curb Your Enthusiasm Oproštajna sezona živi

Istinski posljednji

Lari Dejvid ima 76 godina – i još pokušava da provali ovaj život, baš kao i svi mi. Zbog toga veliko finale kultne

HBO serije „Curb Your Enthusiasm“ nije moglo da se nazove drugačije osim „No Lessons Learned“. Sto dvadeset epizoda i jedan specijal kasnije, nema kod Larija teško ili lako naučenih lekcija, niti velikih ili malih životnih zaključaka. Ili, ako se išta može zaključiti nakon skoro četvrt vijeka smijeha uz seriju „Curb Your Enthusiasm“ (i još iha-ha uz kultni „Seinfeld“), to je da će Lari uvijek biti Lari... Neuništivi inkubator „komedije sa lošim manirima“, bog situacijskog humora, svetac zaštitnik ljudi koji iz sveg srca mrze ljude, protivotrov za političku i svaku korektnost... I tip koji, bez ikakvih kočnica i filtera, naglas izgovara sve ono što i mi mislimo, ali se ne usuđujemo da ga izustimo. I kako onda da ga ne volimo?

Okoštali urnebes

Teoretski, ostati isti tokom cijelog života i/li karijere – nikako ne zvuči dobro, a bogami ni zdravo. No, kada su u pitanju Lari Dejvid i njegova vječna mrzovolja prema životu („Kako možeš biti čovjek, a ne biti nezadovoljan?!“), to pravilo ne pije vodu.

Kod komičara poput njega, koji su cijelu karijeru posvetili izrugivanju pravila koje društvo traži da poštujemo bez ikakvog preispitivanja, ta „okoštalost“ liči na blagoslov. Jer, kada decenijama uspijevate da na istu foru zabavite gledaoce, što biste se mijenjali? Vaše je samo da se zavalite u stolicu i čekate život da vam servira naredni materijal za piljkanje u osinje gnijezdo.

To je potvrdila i 12. sezona, zvanično najavljena kao oproštajna. Ne postoji u njoj ništa novo;

Četvrt vijeka, 120 epizoda i jedan

specijal kasnije, Lari je i dalje Lari; radi ono u čemu je najbolji... I baš zbog toga je serija i dalje izvor čistog urnebesa

nema tu ni traga nekakvog Larijevog pokušaja „izmišljanja“ novog sebe. Sve je isto; Lari je i dalje Lari; radi ono u čemu je najbolji... I baš zbog toga je „Curb“ (ostao) izvor čistog urnebesa.

Taj urnebes u završnoj sezoni nekad je blag, nekad ljut, ali zahvaljujući narativnom konceptu, koji je Lari „usvojio“ sa kreatorom Džefom Šaferom, radi vas dobro i u slabijim epizodama (komada deset, od 30 do 50 min).

Princip je sljedeći: nakon što se čuje „neurotična“ glavna muzička tema, Lari ušetava u kadar kako samo Lari umije... brzo i mrzovoljno, sa rukama u džepovima i sa repetiranim sarkazmom ispod jezika. Sekundu ili dvije kasnije, već je naišao na nekoga ili na nešto što mu ide na nerve... i minut kasnije, do grla je uvaljen u situaciju u kojoj nije želio da se

nađe i koju, ako njega pitate, nije ni tražio, niti izazvao. Nakon tog prvog uvaljivanja, uvijek slijedi lančana reakcija. I dok pokušava sa se iskobelja iz sranja, Lari samo pravi dodatne loše odluke i zakopava se preko glave. Naravno, nausput isporučujući urnebesne one-linere i bizarnosti za piš od smijeha, izvlačeći maksimum iz komedije improvizacije.

Springstinov heroj

Jedna od najvećih čari ove serije počiva na tome što ne znate kako će se svi ti susreti, akteri ispred kamere i teme kojima žonglira Lari – spojiti u finišu epizode. Ali znate da hoće. Čak i ako nešto nausput ostane nerazriješeno, nije isključeno da će biti obrađeno u jednoj od narednih epizoda. A tu je uvijek i glavna narativna nit, oko koje se vrte svi likovi i razbacani događaji.

Lari Dejvid, neuništivi inkubator „komedije sa lošim manirima“

Dragocjeni Ričard Luis preminuo usred emitovanja finalne sezone hbomax.com tvline.com

živi dokaz da je Lari Dejvid bio i ostao protivotrov za svaku korektnost

od svoje vrste

U finalnoj sezoni, nit koja povezuje svih deset epizoda jeste Larijevo – herojstvo. Bez zajebancije. Najveći živi mizantrop, hejter, čovjek apsolutno nesposoban da iskaže saosjećanje i pobrine se za bilo što što nije njegovo vlastito dupe – ispao je najveći altruista i hrabriša, već u premijeri. Naravno, potpuno nesvjesno, jednim slučajnim aktom pobune Jeste li znali da je 2021. godine u Džordžiji usvojen „Election Integrity Act“ kojim je, između ostalog, zabranjeno pružiti bočicu bilo kojeg osvježenja nekom od glasača koji čekaju red ispred birališta? Nije ni Lari. Dok je, pak, bio u Atlanti, ispred jednog biračkog mjesta dodao je vodu nekome kome nije smio. I, na oduševljenje onih koji misle da bi tu trebalo suditi jednom sasvim neustavnom zakonu, a ne Lariju – postao heroj nacije. Za treptaj oka, od čovjeka kojeg niko, mimo uskog kruga najboljih prijatelja, ne može viđet na oči... do „Roze Parks u autobusu“. I hodajuće inspiracije za možda i najvoljenijeg sina Amerike, koji je odmah poželio da ga upozna. Znate ga sigurno, zovu ga The Boss... a ime mu je Brus Springstin.

Fešta histerije

Događaj u Atlanti poslužiće kao okidač za niz tragikomičnih epizoda, među kojima su najbolje premijera i „Seinfeld“ finale (ne,nije greška, samo nećemo da spojlujemo), kao i peta i deveta, u kojoj konačno i upoznaje Springstina. Sve što se događa između živi je dokaz da je Lari stavio totalno ispravan tagline na poster 12. sezone. I da zaista jeste, ako ne zadnji, onda makar jedan od posljednjih od svoje vrste. Ma, istinski dinosaurus komedije improvizacije u eri „probuđenih“ i politički (pre)korektnih. Dok Lari ciči, vrišti, histeriše, nervira se, lupa vratima, po -

naša se infantilno i todlerski odbija da se suzdrži zbog bilo koga i pred bilo kim – uvijek je mnogo smješniji nego što bi trebalo. I poslije svih ovih godina, ostaje jedan od rijetkih koji mogu da prodaju čak i najgrđi butt joke, pa čak i (ne)skrivenu mizoginiju.

Tajna je možda u tome što je sve to spakovano sa takvim bolikurom za to što će neko reći ili misliti... a ima nečega i u tome što, dok se sprda, Lari vješto hvata životne momente toliko neshvatljive, da ne možete da se ne zapitate o ljudskoj vrsti... i ne izvrištite zbog svih gluposti koje pravimo, a nekim čudom, protiv svih Darvinovih pravila evolucije, ostajemo živi.

Operacija „Pelene“

Svašta Lariju ide na živce u finalnoj sezoni: butt dial , Siri, lančane poruke na Vajberu, prezime Zekelman, djeca (naročito ona što se identifikuju kao mačke), savjetovanje za parove (naročito ono na koje mora da ide s Irmom (Trejsi Ulman) i njenim ortozama za čukljeve), konobari (naročito oni koji su u žalosti, pa nemaš obraza da se žališ što kasne), spremačice (naročito ako vas slučajno uhvate u kunilingusu), plaćene cigle sa natpisima u sinagogi (naročito ako na jednoj od njih piše: „Lari Dejvid ne poštuje žene.“)... No, isto onoliko koliko o njemu govore stvari koje mrzi, o Lariju zbore i one koje ga zabavljaju. Recimo, bilbord sa reklamom za kaftane na kojoj je neko dosprejao penise u usta i ruke Suzi (Suzi Esman), „nepodnošljive“ supruge njegovog menadžera Džefa ( Džef Garlin).

Što Lari još voli: Sijenu Miler (iako ne i njen judaizam), Mikija Mentla i bejzbol, seks na podu (iz razloga koje ne možete zamisliti čak ni kada je u pitanju Lari Dejvid)... I narav-

no, najluđe razgovore, kao i razne vrste „operacija“ sa prijateljima. Jedna od njih, kodnog imena „Pelene“, pomogla mu je da se riješi neželjene romanse sa jednom nadžak-babom, a Frenku Fankhauzeru (neprocjenljivi Vins Von) da izađe iz veze sa Mini Maus (ne pitajte, samo gledajte).

Luisov odlazak

Osim Džefa i Frenka, važan dio Larijevog krstaškog pohoda na banalnosti ostali su, do samog kraja, Lion Blek (Džej Bi Smuv) i jedan-jedini Ričard Luis. E, ovdje dolazimo do najljepšeg i najtužnijeg u vezi sa „Curbom“. Jer, oba Larijeva saigrača takođe su jedni od posljednjih od svoje vrste, a Luis mu je slomio srce usred emitovanja sezone. Ne u seriji, nego u stvarnom životu, doživjevši srčani udar 27. februara, u 76. godini; napustivši ovaj svijet i najbližeg prijatelja, sa kojim je proveo cijeli život i od kojeg je bio stariji samo tri dana. Za najjače izvale u finalnoj sezoni bili su zaduženi upravo Luis i Smuv. Prvi, stalno izazivajući Larija i pomjerajući mu dugmiće „takmičenjem“ u tome ko je, od njih dvojice bolji u svemu, od (ne)imanja sperme u praškovitom stanju, do improv-komedije. A bogami, i sprdajući se sa Stivom Bušemijem (najbolji kameo sezo -

ne), u epizodi sa kupovinom ne tako mirišljavog oldtajmera.

A Lion? Malo je reći da je Smuv, s onim jebačkim stavom i najluđim outfitima, sinonim za dominaciju na malom ekranu. Fet-šejmovao debelog psa, napadao „vruće čokolade“ (čitaj: afroameričku advokaticu) usred Larijeve kuće, lascivno komentarisao Diznijeve heroine („one fine ass Thinkerbell“), štogod Lion uradio ili izgovorio – krep od smijeha je zagarantovan.

Kroz sve te ludorije sa dragim prijateljima, Lari se provukao tako lagano, da je lako zaboraviti i koliko ima godina, i da je finale moralo da dođe kadtad, te da je sa Luisovom smrću izgubio i jedan od najvažnijih razloga da nastavi „Curb“. Opet, toliko je i dalje potentna njegova komedija, da je teško povjerovati da je zaista došao kraj. Tako da, ako ovo zaista i jeste zadnje od „Curba“, čvrsto vjerujemo da nije i oproštaj od Dejvida.

Lari ima 76 godina – i još provaljuje ovaj život, uz kefalo koje i dalje radi 100 na sat. Smrt, meteor ili atomska bomba – to su jedine stvari koje takve mogu da zaustave. Sve između za njega je boranija i izvor nepresušne inspiracije za punokrvnu komediju improvizacije.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4/5

Džej Bi Smuv, nezamjenljiv u ulozi lascivnog Liona

SERIJE

Drugi spin-of serije „The Good Wife“ za sada se ne čini previše mračnim. Uprkos krimielementima, šaren je i sunčan baš kao Elzbet

Promjena tašne u poslednjem trenutku, način na koji kucamo poruku ili izbor dezodoransa - primjeri su malih stvari koje, iako su nam bitne, budimo iskreni, ne utiču pretjerano na naš život. Ipak, sve te male karakteristike mogu i te kako biti ključ za rješavanje većih problema, makar ako za to pitate Elzbet Tacioni (Keri Preston), junakinju nove CBS serije „Elsbeth“.

Krimi-dramedija, čija glavna junakinja rješava detektivske misterije iz epizode u epizodu, drugi je spin-of sjajne serije „The Good Wife“. Tu je Elzbet bila nekonvencionalna advokatica koja je slučajeve dobijala ne samo zahvaljujući pravničkom znanju i iskustvu, već i vještini čitanja između redova.

Njujorška policija

„The Good Wife“ i njena prva spin-of serija, nezaboravna „The Good Fight“, bile su izuzetne u stvaranju ponavljajućih sporednih likova. Do te mjere, da je sama „The Good Wife“ za sedam godina emitovanja dobila čak 12 Emi nominacija za najboljeg gostujućeg glumca ili glumicu, od kojih su dvije pripale upravo Keri Preston za Elzbet Tacioni. Keri se pojavila u 19 epizoda tokom 13 kombinovanih sezona obje serije i, s Ilajom Goldom (fantastični Alan Kaming ), bila i ostala najupečatljivija u dugom nizu nezaboravnih gostujućih glumaca. Prva stvar koju treba da znate nakon što ste pročitali ovu informaciju jeste da vam nije potrebno nikakvo predznanje (iako toplo preporučujemo i

Elsbeth

jednu i drugu seriju) da biste pratili „Elsbeth“ i u njoj uživali. Ono što saznajemo već u prvoj epizodi jeste da je našoj Elzbet u nekom trenutku dosadilo da brani ljude koji nijesu baš uvijek nevini i da je, umjesto toga, odlučila da se oproba u rješavanju zločina i pomaganju policiji Njujorka. Tako da, umjesto pravničke drame dobijamo nešto što je više policijski proceduralac, a njen se prethodni život ne čini pretjerano bitnim za novi posao.

Naravno, zahvaljujući neobičnom karakteru koju Elzbet posjeduje, kao i činjenici da se bavi rješavanjem zločina, seriju je lako porediti prvenstveno sa „Columbo“ i „Monk“, a onda i sa novijom „Poker Face“, čiji su kreatori inspiraciju takođe pronašli u ova dva kultna serijala. Ipak, u pitanju je dovoljno jak, već formiran lik koji je, pritom, toliko bizaran, da ga rijetko ko shvata ozbiljno na prvu loptu. Ako dodamo na to i njenu sposobnost da razoruža protivnike blesavošću, možemo reći da je, bez obzira na to što posjeduje sličan duh

kao navedeni projekti, „Elsbeth“ ipak dovoljno zabavna i drugačija da bi mogla uspjeti kao serija.

Zabavni dezert

Kao što se i očekivalo od bračnog i kreativnog para, Mišel i Roberta Kinga, i ostatak glumačke ekipe više je nego odličan. Za sada su tu čuveni Vendel Pirs („The Wire“, „Suits“) kao kapetan Vagner i Kara Piterson kao policajka Kaja Blank sa kojom Elzbet najviše sarađuje. I jedno i drugo, baš kao i svi kada je upoznaju, prvo sumnjaju u njene sposobnosti, ali Elzbet vrlo brzo uspijeva da ih šarmira. U svakoj od epizoda pojavljuje se jedan izvrsni gostujući glumac, pa tako u prvoj imamo Stivena Mojera (Keri i on glumili u „True Blood“, pa je ponovni susret obradovao ljubitelje kultne vampirske serije); u drugoj Džejn Krakovski u ulozi agentice za nekretnine, a u trećoj Džesija Tajlera Fergusona Nakon tri emitovane od deset snimljenih epizoda, ocjene su

prilično dobre, iako je bitno spomenuti da je nakon emitovanja „pilota“ napravljena pauza od mjesec, te da to može uticati na gledanost i, na koncu, na osiguravanje druge sezone.

Sve u svemu, za sve one koji su upoznati s Elzbetinim likom, ali i za one koji se sa njom prvi put srijeću, ovo je sedmičnih 60 minuta koje će se vjerovatno izdvajati sa zadovoljstvom. Serija se za sada ne čini previše mračnom; uprkos krimi-elementu, šarena je i sunčana baš kao Elzbet. Slučajevi nijesu pretjerano komplikovani i gledaoci su upoznati o tome ko je krivac u startu, pa se satisfakcija ne ogleda u tome da otkrijemo o kome je riječ, već da vidimo kako će Elzbet to da shvati i dokaže.

Najzad, sve što treba da znate o seriji i na osnovu čega možete i da odlučite da li ćete je gledati rekla je upravo Mišel King u jednom od intervjua: „Većina serija koje volim su poput povrća. Svjesna sam da su dobre (za mene), ali nijesam baš uvijek za njih i raspoložena. Ovu seriju smo zato zamislili kao dezert. Zabavna je i komična i u njoj treba samo da uživate.“

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.3/5

Elzbet (Keri Preston) u novoj avanturi u Njujorku

imdb.com

The One in Charge

Argentinska serija, dostupna na servisima Hulu i Disney+, ni nakon dvije sezone nije stigla do šire publike, a i te kako ju je zaslužila

Gledanje u komšijino dvorište staro je skoro koliko i civilizacija - i vrlo je poznat „običaj“ narodima na Balkanu. Nekim ljudima je bitnije kako je neko iz susjednog stana ili dvorišta proveo dan, nego kako će ga oni sami provesti. O tome i još ponečemu govori „The One in Charge“ („El encargado“, „Šef“), argentinska serija dostupna na servisima Hulu i Disney+, koja vodi u jednu stambenu zgradu u Buenos Ajresu.

Džekil i Hajd

Dvije sezone kasnije (a u planu je i treća), „The One in Charge“ još nije stigao do šire publike, a i te kako ju je zaslužio. Jer, priča o odnosima stanara sa Eliseom Basurtom (Giljermo Fransela ), domarem na kojeg se odnosi naslov, takva je da, ako počnete da je gledate, preuzima kontrolu nad vama. I tjera vas da klikćete epizodu za epizodom, sve dok je cijelu ne progutate.

Eliseo je više od tri decenije zadužen za održavanje zgrade u kojoj žive pripadnici argentinske više klase. Ta građevina je ekosistem koji ima specifičnu dinamiku i pravila, a naš domar ih sve savršeno poznaje. Tamo živi, radi i upija svaki detalj života njegovih stanovnika. Ukratko, Eliseo je čovjek od povjerenja.

Međutim, glavni junak serije ima dva lica: nasmijano i prijateljsko koje stalno pokazuje, ali i ono mračno koje se skriva iza i koje zna previše stvari o stanarima.

Ovaj Džekil i Hajd u prvoj sezoni u najvećem je sukobu sa stanarem/advokatom Mati -

jasom Zambranom (Gabriel Goiti), koji želi da ga otpusti i izgradi bazen na krovu zgrade. U drugoj, Eliseov ključni neprijatelj postaje Lusila Moris (Marija Abadi), influenserka koja namjerava da izvrši reviziju i ispravi neke sumnjive brojke koje štrče sa liste troškova održavanja zgrade. Oko moćne figure kućepazitelja zaduženog za zgradu i njegovih odnosa sa stanarima, kreatorski dvojac Marian Kon-Gaston Duprat gradi vrlo napetu seriju. Sposobnost autora da održe zanimanje kroz 18 polučasovnih epizoda, primjer je narativne strukture koja uspijeva okružiti glavnu radnju nizom atraktivnih podzapleta, koji omogućavaju da se otkriju nepoznati aspekti Elisea, autentičnog pokretača serije. Svaka epizoda otvara male unutar pomenutog glavnog sukoba. Pojavljuju se likovi koji pokazuju Eliseove sposobnosti da rješava probleme, nekad neslavnim sporazumima, a nekad koruptivnim djelima različitog značaja. U rasponu između napetosti i psihološkog trilera, ubačen je crni humor sa sarkastičnim pogledom, koji podjednako kritikuje sve tipove ljudi.

Eliseo je apsolutni gospodar serije. On prvi ustaje i posljednji odlazi u krevet; onaj zna sve; on je feniks obučen kao kućepazitelj. Eliseo je negativac i gledaoci postaju saučesnici u njegovim zločinima, ali uprkos svim gadostima koje radi, draži im je od svakog lika. Tek kada pređe određene granice, publika se može probuditi, zbunjena onim što je već znala, ali nije prihvatala.

Poznati kodovi

Iako je druga sezona malo slabija i manje zaokružena od prethodne zbog radnje koja nema tako konkretan cilj - nju još jednom čini igre moći, trikovi i obmane obavijene prekrasnim setom sa briljantnom komedijom. U drugoj, čak više nego u prvoj instalaciji, mizantropski pogled na svijet širi se na sve likove. Eliseova filozofija ostaje posebno primamljiva kao vizija mana svakog društva, pa i ovih naših. Bez obzira na to, u ovoj tzv. crnoj komediji poznatih i zajedničkih kodova, poput onoga po čemu su najpoznatija braća Koen, može se uživati bez nužnog upoređivanja sa stvarnošću. Iako je ogromna glumačka ekipa besprijekorna (što vi -

še vremena na ekranu imaju, to su bolji), Giljermo Fransela daje seriji pravi sjaj. Jedan od najboljih argentinskih glumaca, najpoznatiji po filmovima „Tajna u njihovim očima“ („El secreto de sus ojos“, Huan Hose Kampanela, 2009) i „Klan“ („El clan“, Pablo Trapero , 2015), ovdje je uvijek isti sa mekim nijansama koje doprinose izgradnji neshvaćenog karaktera. Istovremeno mračan, manipulativan i nepredvidiv, na tragu uloge koju je Robin Vilijams ostvario u trileru „One Hour Photo“ (Mark Romanek, 2002), njegov lik ima i ljubaznu stranu, što skoro da ga stavlja na granicu bipolarnosti. Takva uloga mu dozvoljava da se riješi određenog tipiziranja i pokaže širok dijapazon talenta.

Nakon neodoljivog početka, „The One in Charge“ stvara neočekivane situacije sa crnim humorom i dolazi na mjesta koja je teško predvidjeti. Finiš je, blago rečeno, šlag na torti, prava demonstracija majstorske klase Giljerma Fransele. Sa takvim glumcem, poželjećete da je treća sezona već snimljena. Davor PAVLOVIĆ

Ocjena: 4.2/5

Ulogu nasmijanog domara sa mračnom tajnom sjajno tumači Giljermo Fransela

PREPORUKA Aleksa Bujišić, režiser

Jednostavnost Abasa Kjarostamija

ZGRABI

FILM

Kao ljubitelj sporijih filmova meditativne prirode, posebno me privlači doku-fikcija, odnosno hibridna ostvarenja koja istražuju spoj stvarnosti i fikcije. U skorijem periodu posebno sam se zainteresovao za ovaj, nazovimo žanr, koji često pruža zanimljive perspektive pričanja priče kroz kreativno uplitanje stvarnih događaja u fiktivne narative, ili obrnuto.

posebno je interesantan režiserski pristup u manipulaciji zvuka i slike koji je čak izazvao kontroverze i diskusije među filmofilima.

Za kraj filmskog dijela, još dva filma iz 2023. godine: „The Teachers Lounge“ Ilkera Čataka i „Past Lives“ Selin Song

TV

Mnogo vremena provodim na Jutjubu, konzumirajući različite emisije i podkaste. Pomenuću fantastični duo, dvije face, dvije glave, dva Dušana, koji su internetu više poznati kao

Marka Žvaka. Svojevremeno, bili su dugo aktivni u različitim televizijskim kućama, poput B92. Osim njihovih istraživačkih videa, izdvojiću serijal „Dodaj, ne driblaj“. Nerijetko volim ispratiti i Krešimira Mišaka i njegovu emisiju „Na rubu znanosti“ (HRT).

Od serija, izdvajam „Curb Your Enthusiasm“, koja prati avanture Larija Dejvida i to kako se upliće u različite, često neugodne situacije. Puna je komičnih zapleta, a oslanja se na improvizaciju i nekonvencionalan humor.

Još jedna HBO serija koju bih istakao jeste „The White Lotus“, u čijem su fokusu intrigantni odmosi između gostiju i osoblja luksuznog tropskog odmarališta. Ova serija nudi složene likove, neočekivane zaplete i duboke društvene komentare upletene u okruženje raskošnih plaža i egzotične atmosfere. Recimo da je drama s elementima satire, koja nudi provokativan uvid u privilegiju, klase i njihove dinamike.

MUZIKA

Izdvojio bih režisera Abasa Kjarostamija i njegov film „Close-Up“ (1990). Njegova jednostavnost i pristup snimanju omogućavaju duboku refleksiju o identitetu, istini i ljudskoj prirodi. Čak i nakon više gledanja, uvijek je teško razlučiti šta je u narativu stvarno, a šta fiktivno, odnosno rekonstruisano. Naravno, uz „Close-Up“ bih izdvojio i cijelu „Koker trilogiju“: „Where is the Friends House?“ (1987), „And Life Goes On (Life and Nothing More)“ (1992), „Through the Olive Trees“ (1994).

Više preferiram istočnjačku i evropsku kinematografiju, pa ću rado istaći i Angelopulosa i „Landscape in the Mist“ (1988). Film odlikuju sirova ljepota i brutalna iskrenost; istražuju se teme poput odrastanja i sazrijevanja, gubitka i traženja identiteta na način koji zahtijeva emotivnu angažovanost gledalaca. Mislim da gledanje ovog filma zahtijeva snagu i emocionalnu otvorenost, ali istovremeno pruža duboku introspekciju i emotivno iskustvo koje ostaje dugo nakon završenog poslednjeg kadra.

Od skorije produkcije, izdvajam Glejzerov „The Zone of Interest“ (2023). U vezi sa njim

Moj ukus obuhvata širok spektar žanrova, ali najviše uživam u džezu i hip-hopu, pa čak i u njihovom miješanju. U posljednje vrijeme slušam afrički džez i fank/soul izvođače, pa ću izdvojiti Mulatua Astatkea i album „To Know Without Knowing“, nastao u saradnji sa bendom Black Jesus Experience. Osim njega, tu je i Manu Dibango s albumom „Soul Makossa“. Od hip-hop scene rado slušam Džej Dilu, kao i Madliba i njegov interesantan projekat Quasimoto. Želim poručiti i preporučiti ljudima koji slušaju ovaj žanr da takođe skrenu pažnju i pruže podršku našoj domaćoj grupi iz Bara, pod nazivom Da Wreck. Da Da Super.

ZAOBIĐI

FILM / TV / MUZIKA

Lično smatram da nema potrebe za izbjegavanjem sadržaja, jer se često može naučiti i iz nekvalitetnih materijala, a pritom je nemoguće potpuno ga izbjeći. Vjerujem da je kroz analizu svih vrsta sadržaja moguće izgraditi osjećaj za kvalitet, ukoliko smo dovoljno osviješćeni da prepoznamo vrijednost u nečemu što konzumiramo.

Bujišić: Od serija izdvaja „Curb Your Enthusiasm“ i „The White Lotus“

aleksandra drecun

DZUBOKS v Bijonse servirala neočekivano uzbudljiv album „Cowboy Carter“

Laso oko vrata moderne Amerike

Raspitomljavanje. Od tako davno osedlanog, smirenog žanra kao što je kantri, Bijonse je u nekoliko muzičkih poteza ponovo stvorila divljeg pastuva. Pa mu namakla laso oko vrata. E, taj i takav rodeo je njen album „Cowboy Carter“. Zaboravite svu priču o slobodi govora: kako samo u Americi možeš da osjetiš i skupo platiš, kada se nekom ne sviđa tvoj politički stav.

Kanselovanje prije nego što je svijet znao išta o cancel kulturi: veliki ženski bend The Chicks to je doživio još prije dvije decenije. Samo zato što su te sjajne žene govorile da im se ne sviđa Bušov rat u Iraku. Bijonse je te 2003. bila među rijetkima koji su ih podržali... a onda je 2016. na najvećem uručenju nagrada u žanru, nakon nastupa sa njima, momentalno iščerečena seksističkim i rasističkim izjavama.

Ego tripovi

Na početku albuma „Cowboy Carter“, u pjesmi „American Reqiem“ govori o istrajnosti, da se pjeva iznad svake buke, šuma i torokanja u masi („chatter in the room“). I bude vam odmah jasno, da im nikad to nije zaboravila. A „Cowboy Carter“ je, ipak, mnogo više od osvete. I bolji je od očekivanog baš zbog toga što je ljubavno pismo kantriju. Da razjasnimo: nema tog albuma sa 27 pjesama, koliko god dobar bio, da nije skup pogodaka i promašaja. I koji ne pati od praznog hoda, čak i onda kad Bijonse tu iznova plete neka nova tkanja klasičnog i modernog kantrija, pa uz sve to ubaci i hip-hop, i rok, i r’n’b... Dakle, jasno je, za album od toliko pjesama potrebno je mnogo samopouzdanja, a sa druge strane - i ego trip. Kao što je ego trip i to što joj na albumu pjesme najavljuje veliki

Ova ploča je, ipak, mnogo više od osvete. I bolja je od očekivanog baš zbog toga što je ljubavno pismo kantriju

Vili Nelson kao stari radijski di-džej. Kao što je ego trip i ta njena famozna, već toliko čerečena verzija klasika „Jolene“ Doli Parton.

Upravo sa svojom „Jolene“ verzijom, Bijonse je napravila sebi samo takvu medvjeđu uslugu. Jer, nakon što je poslije suočavanja sa nevjerstvom muža Džej-Zija napravila mejnstrim čudo od albuma „Lemonade“, pa sa njim skliznula u reality ogoljavanje privatnosti na ploči „Renaissance“ – „Jolene“ je, prosto, previše. I baš je materijal za sprdnju. Osim ako nije autoironija, a nije...

Najbolja stvar s albumom „Cowboy Carter“ ipak je to što mu „Jolene“ ne može i neće poklopiti najbolje momente. Što će i za godinu i za pet „Ya Ya“ biti jedna od koncertnih i generalno muzičkih himni pa-

metnih djevojaka. Što tu neđe usput, usred kantri pjesme, Bijonse stigne da u rimu ubaci i ples na podijumu, i masturbaciju, i protest – pa da, ozbiljno, sve ispadne melodično i stvarno.

Od „Ya Ya“ je još i bolji onaj ljuljajući, potmuli ritam u „Alligator Tears“, ta atmosfera i muzika baptističkih krštenja na velikim rijekama američkog juga, tog svijeta kojem Bijonse podnosi knjigu žalbi i spisak mana i grijehova.

Ukroćeni pastuv

Jednako je Bijonsi bjesomučna u pjesmi „Flamenco“, u kojoj slika bračni par kao kauboje-odmetnike na drumu i voljenom čoeku pruža pištolj u odsudnom trenutku. Balada „Daughter“ suptilno je spakovana mračna balada o ubistvu, ali i alegorija krvi prosute po

skupoj dizajnerskoj haljini... A ako već sa „Jolene“ nije uspjela da pokaže zube na pravi način – onda je obradu Makartnijeve „Blackbird“ spakovala knap kako treba.

Tu je i „Bodyguard“, neodoljiv zavjet da se voljenoj osobi bude pretorijanska garda na zadnjem sjedištu auta – i, eto, strašno sladak podsjetnik da je kantri, na kraju, ništa više i ništa manje od onog „tri akorda i istina“. I tako ispadne album koji nije ni kapi jedne predizborni (a takav je pola svijeta očekivalo i na nož ga unaprijed dočekivalo) – ali je žešće političan. Zato Bijonse može da u završnoj pjesmi „Amen“, nakon puta Divljim zapadom kroz sve prerijske zore, usamljene drumove, pustinje i klance 27 pjesama – čitavoj Americi kaže ovako: „The statues they made were beautiful... But they were lies of stone“. Ali i da, prije svega, ostane ona djevojčica iz Luizijane koja se zaljubila u tatine i mamine kantri kasete – i da takva pozove na jedinstvo. To da će s ovim albumom Bijonse postati prva tamnoputa muzičarka na vrhu kantri liste – znalo se unaprijed. No, da će isporučiti svoju prvu uzbudljivu muziku nakon osam godina i „Lemonade“, to je već nešto mimo racija i očekivanja. I to je onaj razgoropađeni, pa ponovo ukroćeni pastuv od muzike, koji zovemo Amerika. S. S.

Ocjena: 80/100

Kaubojka Bijonse ispisuje nova kantri pravila

33 OBRTAJA

Milan Marić, glumac

Još vučem traume od Mufasine smrti

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Nije još snimljen. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

Film koji Vas čini srećnim?

- „Fear and Loathing in Las Vegas“ (Teri Gilijam, 1998).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Uf, ima ih mnogo.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Ne mogu da se setim.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Iskreno, ima ih mnogo. Mi smo takvo područje da godišnje izbacujemo između 50 i 250 idealnih filmskih tema. Ima i kroz istoriju mnogo događaja - lepih priča, pa i onih manje lepih, a intimnih herojskih pripovesti.

Omiljeni filmski rivali?

- Betmen i Supermen. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Scena iz filma „The Lobster“ (Jorgos Lantimos, 2015). Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „I tata bi, sine“ („Ko to tamo peva“, Slobodan Šijan, 1980). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Trolovi.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „The Lion King“ (1994). Bilo je predivno, imam divne uspomene na to, ali i dalje vučem traume zbog scene Mufasine smrti.

- Poželio sam da pođem u Tokio nakon filma „Lost in Translation“ (Sofija Kopola, 2003).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Kventina Tarantina, Sofiju Kopolu i Mihaela Hanekea, u neku kafanu, na neku ljutu. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Krajnje realistično.

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Samo zbog tebe sam tu“, Haris Džinović.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Riders on the Storm“, The Doors.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Freedom“, Džordž Majkl. I „Let the Sunshine In“. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Layla“, Erik Klepton

Svako ima svog favorita kad je riječ o filmovima i serijama Milana Marića. Bio to „Toma“ (Dragan Bjelogrlić, Toma Lisinac, 2021) ili „Dovlatov“ (Aleksej German Junior, 2018); „Državni službenik“, „Pad“ ili „Porodica“, činjenica je da nijedan od ovih projekata ne bi bio to što jeste bez njegovog talenta i harizme. No, iako je najširoj publici najpoznatiji upravo po filmskim i TV hitovima, Marić je posebna vrsta glumačke zvjerke i u teatru. Podgorička publika imala je više prilika da se uvjeri u snagu Marićeve suptilnosti na pozorišnim daskama; posljednji put u predstavi „Bilo jednom na Brijunima“, uvijek pronicljivog Kokana Mladenovića. Štosno i zabavno, a bez ulaska u karikiranje, iznio je ulogu Ričarda Bartona, koji je u Jugoslaviju došao kako bi odigrao Josipa Broza Tita u kultnom filmu „Sutjeska“ (Stipe Delić, 1973). U domaštanim razgovorima Bartona i

Vaša pjesma za karaoke?

- Ima ih mnogo. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- E, to je dobro pitanje. Neka odgovor bude Dejvid Bouvi. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Toša Proeskog

Tita, upravo zahvaljujući Marićevoj igri, ipak nije nemoguće zamisliti da je doživotni predsjednik bivše nam države slavnog holivudskog umjetnika učio mnogo čemu, pa i glumi.

Štošta se o glumi, filmu, muzici, pop kulturi –može se naučiti i od Marića, koji nije bez razloga jedan od najvoljenijih mladih glumaca u regionu. Zbog toga smo se i potrudili da ga ugostimo u „Obrtajima“ i saznamo kojim je filmskim, muzičkim i televizijskim pričama fasciniran. S obzirom na to da smo ga ulovili nakratko, te da je ovaj razgovor čak prekinuo probu prije izvođenja predstave „Bilo jednom na Brijunima“ u KIC „Budo Tomović“, Marić je bio vrlo sažet, ali i efektan. Uspio je, između ostalog, da nas brzinski lansira u Tokio, ali i da nas momentalno rastuži podsjećajući na scenu zbog koje smo svi plakali gledajući jednu predivnu Diznijevu animaciju.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Nema takvog. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Nisam lepio postere po zidovima.

traume smrti

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Neću da kažem, hahahaha. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Verovatno.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „The Sopranos“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „The Sopranos“ i „Friends“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Ima ih mnogo, na primjer, odličan primer je „Jutro će promeniti sve“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Mnogo ih je, nažalost. Ali, završiću.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „House of Cards“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Poslije gledanja serije „Game of Thrones“ poželeo sam da imam zmaja.

Najdraži par iz serije?

- Ima ih više, baš. Recimo, glavni likovi iz serije „Bron“; ili ono dvoje iz „House of Cards“; a tu su opet i „The Sopranos“... Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „The Sinner“, prva sezona. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija. S. VIŠNJIĆ

Milan Marić: Poželio je da ima zmaja zbog serije „Game of Thrones“

Miloš Nadaždin/Instagram

kalendar Milerov „Mad Max“, akcioni ep koji je proslavio

Buka i bijes na izgubljenom

Gerilska režija filma. Ekipa za snimanje blokirala bi put bez dozvole; između sebe su izbjegavali, a na toki-voki kanalu pratili frekvencije policijskih patrola... Čim bi pala klapa, Džordž Miler i ekipa udarili bi tutanj niz drum. I tako do narednog dana; do naredne scene za „Mad Max“. Sve je to, i to mnogo strašnije, Miler već vidio. Prije nego što je postao režiser, bio je ljekar. Još u urgentnom centru. Nagledao se tih povreda i tih smrti, onako kako ih je i servirao na filmu.

Mislite da je to neka distopija bliske budućnosti? Svaki dobar film je na neki način autobiografija. Bio je dječak i ne jednom gledao, na što liči drum tik nakon teške saobraćajke, na izgubljenim autoputevima njegovog Kvinslenda, na sjeveru i na kraju Australije. Tri njegova druga poginula su u saobraćajkama, dok je još bio tinejdžer.

Gladne oči

Stvarna biografija pobjesnjelog Maksa: Mel Gibson je tokom snimanja Milerovog filma živio u straćari, plaćanoj 30 dolara sedmično, u Adelejdu. Nije imao za više; jer što ti vrijedi glavna uloga u filmu koji još niko nije vidio, režisera za kog skoro niko nije čuo, još u Australiji? Ko je još čuo da se neki Amerikanac proslavio u australijskom filmu?

Uoči snimanja filma „Mad Max“, Gibson je bio još neostvaren i bez prebijene pare. I samo je lik tako gladnih očiju mogao biti... Maks Rokatanski. Posljednji tip kojem želite da se zamjerite.

Nego, priča kaže ovako: bliska je budućnost i niko više ne može da sačuva red i mir u Australiji. Prvo se desio ekocid, pa je svijet vidio kako je to živjeti na posnoj, od sunca užegloj zemlji. Pa su stigle nestašice goriva... I svi su izgubili povjerenje u sistem; jedino

Mel Gibson, savršen osvetnik Maks, u roli koja će mu donijeti slavu

proslavio Mela Gibsona, prikazan prije četiri i po decenije

izgubljenom drumu

Svaki dobar film je na neki način autobiografija.

Džordž Miler vidio je na što liči drum tik nakon teške saobraćajke, na auto-putevima njegovog Kvinslenda, na sjeveru Australije. Tri njegova druga poginula su u saobraćajkama, dok je još bio tinejdžer

u što se u franšizi „Mad Max“ vjeruje jeste „spasavaj se ko može“. A drumovima i krajputaškim gradovima vladaju svakakve, uglavnom bajkerske bande. Ono malo policajaca što je ostalo zbilo se u nekakvu MFP patrolu, da kao sačuvaju posljednje obrise normalnosti... .E, među njima je i Maks Rokatanski. Ma ozbiljno, posljednji kojem želite da se zamjerite. A samo je, stvarno, želio da gleda svoja posla.

Maks je morao biti američki glumac: Džordž Miler želio je i sanjao utopiju, da australijski film vidi što više ljudi. Onda je putovao za Los Anđeles, zvrjao po kastinzima, pa odustao; jer „neće meni budžet za film da pojede neko nafurano i kobajagi glumačko ime“. Ozbiljno, Maks je trebalo prvo da bude jedan Irac Džejms Hili, glumac koji je tada radio kao kasapin u jednoj klanici u Melburnu. I ‘ladno je Hili pročitao scenario – i Milera odbio.

Demantovana tuča Kao nijemi film, ali sa zvukom. Tako je Miler opisivao „Mad Max“. Želio je da ga snimi onako, kinetično, u stilu Bastera Kitona. Da sav narativ stane u akciju; a da ostane sasvim jednostavan. Znate koji je jedini razlog, zbog kog je „Pobješnjeli Maks“ morao biti distopija, priča bliske budućnosti koja je pošla po zlu? Jer mu je tako bilo lakše, da ubijedi publiku u sve to nasilje. I ništa više.

Nego, onom kasapinu Hiliju se, kao, nije svidio taj ciljano oskudan i kratak, skoro nemušt filmski dijalog. Miler nije imao kud, nego da na kasting pozove tek svršene studente

sa katedre drame u Sidneju... I, gle čuda – tu nađe Amerikanca.

Posle su mnogo, previše puta i Gibson i Miler morali da demantuju da je na probu za Maksa taj momak došao sav u modricama, nakon neke barske tuče... Bilo je dovoljno da se to jednom pomene, pa da ostane legenda. Džabe su demantovali – i tad i sad zvuči previše dobro, da ne bi bilo istina.

Sva ta filmska gerila, ta prva dugometražna filmska avantura bivšeg doktora iz urgentnog, snimljena je za brat-bratu 300 do 400.000 australijskih dolara. Sića za bilo kakav, kamoli saj-faj akcioni film. I sad svi znaju što je i o čemu je „Mad Max“.

Od 12. aprila 1979, kada je premijerno prikazan, „Mad Max“ zaradio je više od 100 miliona dolara. Američkih. Jer, naravno, bio je i ostao mnogo više od akcije. Mnogo više i od bijesa lika iz policije kojem drumske bande, ti gospodari budućnosti, prvo stanu na žulj, pa koknu partnera iz partole, pa ga natjeraju da se skloni sa ženom i djetetom od svega toga... Prije nego što mu, naravno, ubiju i ženu i dijete. I tek tada im se suprotstavi.

Lovac i lovina

Pogađate: „Mad Max“ je film o krivici. Koja se efektno, kao da neće, prenese i na sve koji ga gledaju. Jer, što mislite, da li je taj Maks Rokatanski stvarno dobro izabrao, onda kada je otišao iz policije i sklonio porodicu? Nije li mogao i prije da im se suprostavi? Ne je li mogao – nego, je li trebao? I ključno: jesmo li svi, stvarno,

spremni da reagujemo i suprostavimo se i ispravimo kičmu, tek onda kad nam nesreća i zlo zakucaju na vrata? Kad voda dođe do poda?

I zašto, pobogu, sva ta akcija baš na drumu, na kom si u jednom momentu u zbjegu, lovina, a već u narednom lovac?

I Miler i scenarista Džejms Makosland ostali su potpuno zatečeni silinom i bijesom protesta i štrajkova, izazvanim nečim tako banalnim kao što je – nestašica goriva. Gledali su u oči svih tih ljudi kojima je neko prosto uskratio drumsku igračku i nijesu mogli da vjeruju što vide. Glavna teza glasila je otprilike ovako: može svijet da sklizne u neku (post)apokalipsu, može da se pretvori u najsuroviju distopiju – ali će ljudi opet učiniti sve, samo da nastave da se kreću. Ne vjerujete? Sjećate se redova za gorivo tokom hiperinflacije? Ili, evo, da zaboravimo gorivo: znate li, ozbiljno, žešći prostor da se izbace svakakve i svačije muke i frustracije – od raskrsnice, semafora, u vašem gradu?

E tako, kao ekipa kao legne na sirenu oko četiri popodne kod Krivog mosta ili na kružnom kod Rimskog, ili u Šušanju –samo stotinama puta brojnije – izgledali su Australijanci u tih nekoliko mjeseci, kad im je neko uskratio da napune cijenjeni rezervoar do vrha, kad oni to žele. I ozbiljno, „Mad Max“ (film sa Melom Gibsonom, kakve ironije!) ima i žešći ekološki podtekst. Jer ta slika distopijskog društva počiva na strašno jednostavnoj i sasvim realnoj tezi – da sve te države ne planiraju, niti pomisle da se

suštinski okrenu alternativnim izvorima energije... Dok ne bude prekasno.

Famozna šegica

Tako Džordž Miler propovijeda neko svoje drumsko „pučina je stoka jedna grdna“, pa ih još otkačeno i preludo oslika, sve te zlikovce na čelu sa strašnim Tukaterom ( Hju KisBern)... I nevolja je, naravno, bila to – što svi ti strašni negativci među motoristima udaraju na žešći australijski akcenat. E, to se za američke bioskope nikako nije moglo prodati. Zato su im sve dijaloške „linije“ (ako se to uopšte može nazvati koherentnim jezikom) – naknadno pokrili „po američki“. Svejedno, i Ameri, i Australijanci, i Evropljani – svi su dobro shvatili o čemu se tu radi. A Maks? Njegova nesreća, njegov blagoslov i prokletstvo, na kraju – u tome je što ni nakon svega nema stomak da se bori na onaj način na koji su presudili njegovoj porodici. Pa osvetnik svog glavnog uhvaćenog „krivca“ dovede u situaciju, hoće li da šegicom „precvika“ policijske lisice – ili sopstvenu nogu, ali sa mnogo boljom šansom da preživi i pobjegne prije eksplozije.

I zato je, naravno, „Mad Max“ morao da dobije nastavak; zato što je „borba neprestana“, zato što prijeteća distopija iznova servira nove surove lekcije za svakog Maksa ovog svijeta. A on „samo“ mora da bira – ili će biti moralni čistunac, ili će da po drumu posije bijes koji je naš svijet, ovakav kakav je, već davno zaslužio...

To je izbor, to je lekcija koju je Miler davno naučio, u onom urgentnom centru. Onda kada je taj ljekar odlučio da je vakat da se snimaju filmovi, jer postoji nešto mnogo bitnije za spasiti od amputiranih udova. Savjest i damar za bunt nekih, u lavirintu modernih drumova, izgubljenih ljudi.

S. STAMENIĆ

kalendar

Nikakve klupe tada nije bilo u sjenci njujorškog mosta Kvinsboro; neće je biti ni godinama kasnije... Osim jednom, za Vudija Alena i Dajan Kiton, u pet ujutro. I samo tog jutra gradske vlasti dozvolile su, da đerdan od dva niza svjetiljki na mostu, ostane upaljen i nakon što osvane zora.

Producenti su, na sat ili dva, tog jutra morali dopremiti svoju klupu. I taman kad je Gordon Vilis upalio kameru, jedan je red lampinjona na Kvinsboro mostu otkazao; imali su šansu da scenu snime jedan-jedini put. I za po’ ure već je sve bilo spakovano. A klupa je završila neznano gdje. Neprocjenjiv dio one njujorške istorije, koja se nikad nije ni desila... Ili, ipak jeste; u onoj mjeri, u kojoj je „Manhattan“ Vudija Alena stvaran film.

Pismo gradu

Sva su sjećanja na djetinjstvo Vudija Alena u crno-bijelom; to su samo odjeci starih foto-albuma, nerazvijenih filmova, filmova u ratnim i posljeratnim bioskopima i ilu-

Četrdeset peti rođendan romantične

Što njujorški

šapuću pred

stracija iz davno sparušenih knjiga. Tako je njemu obojen grad odrastanja. Zato je „Manhattan“ prije 45 godina morao biti crno-bijeli film.

Sve je svijet već čuo i sve zna o Vudiju; da je oženio Sunji, usvojenu kćerku Mije Farou, a da je sa Mijom prije toga 12 godina bio u vezi. Da ga je (njegova i Mijina) usvojena kćerka Dilan optužila za seksualno maltretiranje dok je bila djevojčica; da je Alen imao beskrajan niz veza sa djevojkama tik iza ili ispred granice punoljetstva... Da u filmu „Manhattan“, konačno, glumi razvedenog lika, sa 42

Ovaj film nikad ne bi bio snimljen da Alen nije volio Džordža Geršvina. Uhvaćenom u raskoraku polusna, na pola uverture jednog Geršvinovog albuma, Vudiju je sama podsvijest curila niz obraze

godine, koji je u vezi sa curom kojoj je tek 17. Kako samo komično Merijel Hemingvej, ta Trejsi u filmu, bubne pred njegovim društvom, na pitanje čime se bavi: „O, idem u srednju školu“... I kako samo sad, 45 godina nakon premijere (18. april 1979.

u Njujorku) i sa cijelom tom sjenkom Vudijevog privatnog života, sve to zvuči strašno. Ali, vjerujte: posljednje o čemu „Manhattan“ govori jeste ljubav maloljetnice i lika starijeg četvrt vijeka...

Nego, prije onog kadra, prije dvoje ljudi ušuškanih u sjenci

Kultna scena svitanja pod mostom Kvinsboro

komedije ,,Manhattan“ Vudija Alena

mostovi pred zoru

mosta koji su se tu, na toj klupi, našli samo zato jer su bili jednako usamljeni i prije svih slika i kadrova i frejmova koji čine jedan film i jedno ljubavno pismo jednom gradu – bila je muzika.

„Manhattan“ nikad ne bi bio snimljen da Alen nije volio Džordža Geršvina. Uhvaćenom u raskoraku polusna, na pola uverture jednog Geršvinovog albuma, Vudiju je sama podsvijest curila niz obraze. Kleo se, da je tu čuo nešto ovako: „Od ovoga treba napraviti nešto lijepo... Recimo, crno-bijeli film. I treba da bude romansa“.

Bijeg od ljubavi

Dakle, „Manhattan“ nije priča o ljubavi, već o gubitku. Isto tako nije ni priča o živućoj romansi, već samo o onoj koja je prošla. Tako to biva: pola se filma taj Ajzak (Alen), još razveden u filmu od jedne Njujorčanke koju, od svih žena, glumi Meril Strip (još ga ostavila zbog neke žene, pa još non-stop piše nekakve kolumne o njihovom braku i razvodu!), trudi da nekako ostavi tu klinku Trejsi (Hemingvej); da joj u lice prospe prvi raskid. Pa kad nekako bijedno i smotano to uspije, zakači se za Meri (Kiton), koja je eto ljubavnica njegovog druga Jejla (Majkl Marfi)... Pa se njih dvoje, onako akutno, hronično i beznadežno usamljeni, nađu na onom mostu. Ali, naravno, Geršvinove note i lampinjoni njujorških mostova tu ne oglašavaju romansu. I Ajzak će shvatiti da mu ona Trejsi, ono đevojče taman pred studijama – žešće nedostaje. Jer svi su oni tu takvi tipovi: razapeti između trica onog

što je samo možda bilo, što su već jednom odbacili – i kučina onog što je moglo biti. I džaba tom Vudijevom liku njegove 42 godine, kad je on posljednji među onima koji tu shvate, da su na terminal ili peron romanse, došli suviše kasno.

Kontate li onda zbog čega „Manhattan“ nikako nije ljubavni film, ili film ljubavi? „Manhattan“ je, naravno, priča o likovima koji od ljubavi bježe i u ljubavi raskidaju tako što tu drugu osobu ubjeđuju, uvijek istim riječima – da je to samo za njihovo dobro. Ni Ajzak, ni drug mu Jejl nemaju pojma kako da se nose sa nečijom pažnjom i sviješću da je nekom stvarno stalo do njih. Ozbiljno, oni u to ne vjeruju; i tu je ključ neke njihove prapotopske traume, neke povrede djetinjstva, na istim tim ulicama... I obojica, naravno, u jednom momentu skontaju da su napravili žešću grešku; prvi Jejl, nakon što je onako mrtav-’ladan prepustio ljubavnicu (Dajan Kiton, e!) u drugove ruke („Bićeš ti bolji za nju od mene“). Pa se i Ajzak-Vudi, kad mu Kiton naprečac u brk skreše jedno: „A jednostavno, nijesmo imali dobar tajming“ – sjeti one male Trejsi. Samo što je za jednog od njih dvojice sve na vakat da se ispravi, a za drugog sve kasno.

Što je, naravno, i jedini stvaran ishod na tom bojištu od ulica i zora Menhetna; jer ovo, opet, nije film o funkcionalnim vezama. Nego je prije četiri i po decenije ispovijedao i portretisao ono, što je na pločnicima i u sjenkama i ćoškovima Menhetna i svakog drugog Menhetna mnogo prisutnije: sav cinizam i svu površnost modernih veza i modernog

zavođenja. Koliko je tu samo otuđenja i samoće, za likove koji dobro znaju da žele, za sebe, od sebe, za nekog drugog, od nekog drugog – ali ne i to, da znaju da žele konkretno šta.

Pa, eto, jedan razvedeni lik od 42 godine zaglavi u vezi sa srednjoškolkom; pa pojma nema kako da joj servira jedan raskid, a „on to samo za njeno dobro“... Ali ga, ipak, ni sva sofisticiranost i načitanost jednog njujorškog foraša, cinika i mangupa, ne mogu spasiti od stvarnih osjećanja – kad mu se ona prišunjaju neđe na Brodveju, u Central parku ili na dokovima Njujorka. I serviraju nokaut.

Osakaćene duše

Nije „Manhattan“ jedan od onih filmova, koji će vječno ciničnim likovima spasiti dušu, kada na kraju shvate da im je neko slomio srce. Daleko od toga. Ooo, odlično taj Ajzak zna, da je njegova finalna jurnjava za malom Trejsi, taj pokušaj da ispravi njihove krive Drine i premosti sve njihove ćoškove Menhetna sa Kvinsom i Bruklinom – samo čisti sebičluk.

Mnogo, decenijama i vjekovima kasnije, Morisi je, na primjer, pjevao jedan refren: „I’m throwing my arms around Paris... Because only stone and steel accept my love“. Tako je i na kraju filma „Manhattan“; taj Ajzak, taj dozlaboga nezreli i u dječačkoj povredi nedozreli Vudi Alen, može da zagrli samo svoj grad. Okupan u crno-bijelim tonovima uspome-

na i sjećanja, tako da ni sam ne zna, da li je taj grad ikad i postojao. A ipak jeste, jer je drhtaj i slika i prilika njegove grešne, osakaćene duše.

E, za jednog takvog Ajzaka i za Vudija Alena, prezrenog od pola Holivuda, strašno optuživanog, u krivici nikad dokazanog – zvijezde se ipak poklope za jedan savršeno realan film. Koji nije ni komedija, ni romansa, ni drama; pa Dajan Kiton, za razliku od one Dajan u Kopolinom „The Godfather“ ili Alenovom „Annjie Hall“, odglumi nešto mnogo manje ekspresivno, više smireno, prigušeno pametno, u roli mnogo stvarnije osobe. A ona Marijel Hemingvej u svoj svojoj lakonskoj i prostoj mladosti bude fantastična; kako je samo fizički prisutna u svakom kadru, kako samo podvuče sve Vudijeve nesigurnosti... I kako mu samo smrači lice i potopi sve lađe kad u tom nafuranom njegovom društvu bubne jedno: „Ja? A ja ti idem u srednju školu“... I u takvom filmu može da se desi, da Gordon Vilis isporuči najljepšu i strašno inovativnu igru sjenki u monohromatskim kadrovima... Pa jedna klupa sleti pod most, prvi put u pet ujutro, a Geršvinova „Rapsodija u plavom“ i svi njujorški mostovi šapuću o jednoj ljubavi, ne onoj koja slijedi, nego o onoj koja je već prošla, ili mogla biti. A Vudi Alen ipak stigne na vrijeme, da na komandu ugašenih lampinjona odigra jednu stvarnu, filmsku romansu; tad, i nikada više.

S. STAMENIĆ

Vudi Alen i Merijel Hemingvej u filmu koji je ipak više od romanse

Veljko i Markes v PODGORICARENJE

Što ne ideš u Prag, Bulajiću, ili u Moskvu, govorio je Gabrijel Garsija Markes... a Veljku je jedna stara rana bridila.

Samo jedna široka ulica dijelila je, kao što i sad dijeli, studio Ćinećita i Ćentro sperimentale di ćinematografia, akademiju filma u Rimu. I u tim hodnicima i imperatorskim vrtovima, gdje su Felini i De Sika predavali neku umjetnost vječnu kao Panteon ili Koloseum, kao što film može i mora bitijednom je Markes zamjerio nešto Veljku Bulajiću

A što radi jedan Bulajić, student iz Jugoslavije, u kapitalističkoj zemlji, pitao je Markes, nekih deceniju prije nego što će pisati „Sto godina samoće“. Neko drugi bi tu, tom Kolumbijcu, pokazao corpus delicti svoje revolucije i svoje ideološke, istorijske ili bilo koje ispravnosti – ožiljke od ratnog ranjavanja. A Veljko je ćutao; ni njemu, ni njegovima nije pripadalo, da ranama iz borbi sa nacistima, ili logoračkim danima i mučeničkom smrću najbližih - pred bilo kim pravdaju svoju slobodu.

Mnogo prije onog Pikasovog plakata za „Bitku na Neretvi“ bocama vina plaćenog; prije i Orsona Velsa kao četničkog vojvode i Jula Brinera partizanskog komandanta i Sergeja Bondarčuka; i Šćepana Malog u jednoj fantaziji od filma, prije nominacije za Oskara, pa i prije „Atomske nevjeste“, prvog jugoslovenskog filma naučne fantastike koji je režirao jedan Bulajić sa Vilusa (da, raspitajte se!)... Pa i prije tog rimskog susreta sa Markesom– bio je film jednog mladića o Crnoj Gori. Onaj student Markes je iz Rima otišao, da u Parizu potraži tu svoju ljevicu, iz fantazija neke mladosti koja ni rata, ni revolucije nije vidjela. Veljko je ostao; na set De Sikinog „Krova“ nosio je svakog jutra kafu. Pa radio u garderobi, pa oko rekvizite... Pa kod Felinija volontirao. Kod De Santisa, na „Cesti dugoj godinu dana“, bio asistent režije. A ona rana od dječačkog ranjavanja, u Drugom svjetskom ratu, opominjala je kuda da ide dalje.

Film kao sredstvo da preživi.

Zaglavi se

Da se preživi. Nakon rata, onaj dječak je pisao, radio kao novinar – da bi sastavio kraj sa krajem. U Rimu, potom, imao stipendiju od 11.000 lira, a samo za skromni stan i krevet plaćao je više od pola te sume. E, ta ljuta studentska sirotinja i ti ratni ožiljci, to je neka revolucija o kojoj Markes ništa nije znao.

Nego, prije Veljka u Rimu nastao je jedan film „Kamen i more“, koji je 1952. sa 23 ili 24 godine snimao. Da nije bilo njega, tih 14 minuta, Bulajić nikad do Rima ne bi ni došao. Film otvara pogled na onu lovćensku stazu kojom su žene svakog jutra silazile na kotorski pazar, i svake noći se u brda vraćale. ,,Kada taj oštri krčanik izbije na jednu stjenovitu presjeku, visoko nad pučinom počinje stara Crna Gora“. I sa tih vrhova i pogleda na kamenu stihiju, pred kojom je začuđen Pjer Loti uzviknuo: „Budi bog s nama! Pa mi smo na Mjesecu!“, otvorili su se filmski vidici Veljka Bulajića. „Kamen i more“. Ima tu jedan kadar - cvijet nad

mediteranskim rastinjem, što sa visine nad Perastom hvata i Gospu i Svetog Đorđa; nikad ih takve i nikad odatle nijeste vidjeli. I grad, „o čijoj veličini i sjaju govore mrtvi dvori pomorskih kapetana“. I to je Veljkova Crna Gora; te lođe u bršljanu i lovoru, ta stepeništa izgubljena u kupini i glogu, što se pričinjaju kao starinska balada.

Govorili su i zamjerali mu da je dvorski režiser; a to, što je Titu prije snimanja spakovao scenario za „Bitku na Neretvi“ – to je bila Veljkova sloboda. Pa mu još oči u oči objasnio, zbog čega lika Josipa Broza u filmu ne smije biti. Pa tek onda, mnogo kasnije, pustio onog svog Felinija, a najboljeg Bulajića, da se razmahne u „Čovjeku koga treba ubiti“ o Šćepanu Malom, svom najvećem filmu.

„Od mora do gorskog timora“... Eto tu, u film „Kamen i more“, stala je i ostala Veljkova sloboda. Ona, koja nema veze ni sa jednom ideologijom. Da je to mogao vidjeti, Markes nikad ne bi ni pitao, što je to u Rimu radio i tražio jedan Veljko Bulajić. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Kadar iz lma „Kamen i more“

Čitanje prstima

„Izložba koju ne morate vidjeti“ u Samerset kući jedan je od značajnijih pokušaja da se fotografija učini dostupnom svima, uključujući i one koji imaju poteškoća sa vidom

Fotografija od nastanka neprekidno potvrđuje da je jedan od najmoćnijih medijuma i da može da pogura maštu „čitalaca kadra“ do nepoznatih granica. No, moć koju nudi nije dostupna svima, posebno onima koji se suočavaju sa nekim oblikom vizuelnog invaliditeta. Sada s ovim izazovom živi čak 2.2 milijarde ljudi na svijetu, dok ih je u Ujedinjenom Kraljevstvu zvanično više od dva miliona. A odgovor

na pitanje kako bi se osobi s invaliditetom mogla pružiti mogućnost da uživa u ovoj umjetničko-dokumentarnoj formi, ponudio je „Canon“ organizujući izložbu u Samerset kući kraj Temze. „World Unseen“, odnosno „izložba koju ne morate vidjeti“ jedan je od značajnijih pokušaja da se fotografija učini dostupnom svima, uključujući i one koji imaju poteškoća sa vidom.

Fotografija ima moć da promijeni svijet, ali u kompaniji „Canon“ svjesni su da ova forma mora da se adaptira. Tako su posjetioci u Samerset kući imali priliku da, između ostalih, pogledaju i jednu od najpoznatijih fotografija Brenta Stirtona iz Južne Afrike. Ovog puta –s „uzdignutom“ štampom, tako da bijelog nosoroga, kojeg čuvaju tri naoružana vojnika, možete osjetiti pod prstima. Kako bi učinili izložbu efektnom i pristupačnom osobama s invaliditetom, Samerset kuća i Canon udružili su se sa Kraljevskim nacionalnim institutom za slijepe i svjetski

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

poznatim autorima fotografije poput Stirtona, Sebastijana Salgada, Jagazi Emezi i Marka Asplanda. Posjetioci izložbe mogli su da „dožive“ njihove radove kroz audio-snimke fotografa koji na krajnje impresivan i zvučan način objašnjavaju pejzaže koje su fotografisali, ali i zahvaljujući taktilnoj štampi koja im je pružila mogućnost da osjete teksture i kompozicije fotografija „čitanjem“ vrhovima prstiju.

I dok ima specijalnu ulogu da podigne svijest o tome koliko je bitna pristupačnost umjetničkim i kulturnim prostorima i događajima, izložba „World Unseen“ takođe skreće pažnju na to kako i koliko inkluzivni dizajn čini iskustva boljim za sve.

Ova specijalna tehnologija koju su u kompaniji „Canon“ nedavno iskoristili za dvije eksperimentalne izložbe u Austriji i Holandiji, samo je dio njenih težnji da učini umjetnost pristupačnijom onima koji slabije vide, uz pružanje podrške umjetničkim galerijama i muzejima širom svijeta da u svoje postavke uključe taktilnu štampu i Brajevu azbuku.

Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Detalj s izložbe u Samerset kući somersethouse.org.uk

somersethouse.org.uk

Čuvena fotografija Brenta Stirtona