Dnevni list Pobjeda 16.04.2024

Utorak, 16. april 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20970 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

TUŽILAČKO ČITANJE ISTORIJE: Lazovića i Katnića terete da su formirali kriminalnu organizaciju koja je omogućila ulazak Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru određeno pritvaranje do 30 dana

SDT tvrdi

da je Lazović bio

Kako je akcija ,,Meta“ iz 2021. godine postala nezakonita 2024?

Iz dosadašnjeg postupanja Specijalnog državnog tužilaštva, na osnovu informacija iz istrage, proizilazi da je za optužbe o stvaranju kriminalne organizacije protiv Katnića i Lazovića presudno uticala njihova uloga u akciji koja je, januara 2021. godine - proglašena velikim uspjehom crnogorske policije?!

Izrečena presuda okrivljenom za ubistvo devetnaestogodišnje djevojke i bivše nevjenčane supruge

Đokaj osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Šejle Bakije STR. 14. i 15.

šef grupe koja je radila za Zvicera i „uposlio“ Katnića, Čađenovića i sina Petra

Tužilac Miloš Šoškić tvrdi da je tadašnji pomoćnik direktora policije za organizovani kriminal Zoran Lazović redovno izdavao naredbe glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, kao i svom sinu Petru, koji je bio ,,prikriveni agent“, pa su tako redovno sarađivali sa klanom Radoja Zvicera... STR. 12.

Ako ne bude novih ideja juče, i formalno, povučene sve inicijative za produžavanje trajanja sudijske funkcije u Ustavnom sudu

Političari

sve rade samo da ne biraju nove sudije

Ono što je veoma važno u ovoj priči je - pod kojim uslovima prestaje funkcija sudijama, pa i onima Ustavnog suda i to je pitanje koje je ozbiljno i treba da se riješi na sistemski način, a prije svega pravično a ne pokušavati da se rješenja donose ad hominem zakonima, koji će riješiti trenutnu situaciju kako bi neki sudija u bilo kojem sudu ostao na poziciji duže nego što mu propisi dozvoljavaju – kazao je Veselin Radulović. On je naglasio da je ključni spor oko toga kada prestaje sudijska funkcija, odnosno kada se ispunjavaju uslovi za starosnu penziju

Još bez datuma o početku razgovora predstavnika parlamentarnih partija o izlasku iz izborne i političke krize opštine na sjeveru Dijalog o Šavniku ni na nebu ni na zemlji

STR. 8. i

NA UDARU: Nezavisna odbornica u nikšićkom parlamentu, nakon građanskih protesta na Bogetićima u aprilu 2021. godine, konstantno pod pritiskom vlasti i njima bliskih pojedinaca

Ministar vanjskih poslova u Skupštini odgovarajući na poslanička pitanja obmanuo javnost Ivanović tvrdi da protestna nota BiH zbog Dodikove posjete Crnoj Gori nikada nije poslata?!

NA UDARU: Nezavisna odbornica u nikšićkom parlamentu, nakon građanskih protesta na Bogetićima u aprilu 2021. godine, konstantno pod pritiskom vlasti i njima bliskih pojedinaca

PODGORICA – Političarka, nezavisna odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević-Perišić od kada je sa grupom građanki i građana Nikšića u aprilu 2021. godine istrajnim građanskim protestom, svakodnevnim blokadama magistralnog puta Nikšić – Podgorica, u mjestu Bogetići, iskazala bunt protiv odluke tadašnje vlade da izmijeni odluku o sticanju crnogorskog državljanstva, koju su na kraju povukli, konstantno je na udaru vlasti, ali i pojedinaca koji su im bliski, pa je sada na sudu po tužbi sugrađanina Radomira Čanjka koji je optužuje da mu je povrijedila čast i ugled i traži naknadu nematerijalne štete.

Privođenja, pozivi na informativne razgovore, sudski procesi skoro pa da su svakodnevica Knežević-Perišić i njene porodice.

Razlog za ovu tužbu, koju je Čanjak podnio 28. decembra prošle godine, jeste komentar Knežević-Perišić na društvenoj mreži Fejsbuk, kada je komentarisala tekst u kojem je govorio o incidentu koji se dogodio tokom protesta u Bogetićima kada je povrijeđen. Čanjak je službenik Vojske Crne Gore.

U spornom tekstu tvrdio je da je na Bogetićima pretučen „bez ikakvog povoda, a naočigled policijskih službenika na kukavički i bezobziran način“, te da su ga napale pristalica „organizacije poznate kao ‘Patriotsko-komitski savez Crne Gore’ koja je tog dana organizovala protest i blokadu magistralnog puta Nikšić – Podgorica“.

KO KOGA VRIJEĐA

Tekst je objavljen na portalu RTV Nikšić, 5. aprila 2022. godine, sa naslovom: „Čanjak: Napad na vojsku i policiju na Bogetićima je napad na Crnu Goru“, a Knežević-Perišić je, kako on tvrdi u tužbi, u komentaru na mreži Fejsbuk

Knežević-Perišić opet na sudu

napisala „niz uvredljivih i neistinitih riječi na račun tužioca“ i tako mu povrijedila čast i ugled. Čanjku je sporan komentar. „Pola je ovaj čovjek izmislio, niti je bio u nesvijesti, niti je pao, niti je branjeno ambulantnim kolima da prođu... on je izašao iz autobusa i napao demonstranta, pa je dobio po nosu i vratio se u autobus... i da.. bio je u civilu... ostali su izašli i prošli barikadu potpuno mirno na drugu stranu“.

Smatra da ga je Knežević-Perišić ovakvim komentarom predstavila kao čovjeka koji izmišlja, odnosno laže, čime ga direktno vrijeđa.

Kategoričan je i da on nije prvi napao demonstranta i smatra da je oklevetan.

- Upravo je komentar tužene kao prvi koji je postavljen na članak izazvao niz drugih negativnih, uvredljivih i osuđujućih komentara na račun tužioca, što dokazuje da je upravo njen komentar za posljedicu imao sticanje negativnog i neprijateljskog stava prema tužiocu od strane lica koja istog ne poznaju – piše u tužbi. Čanjak tvrdi i kako je zbog komentara Knežević-Perišić „pretrpio i trpi gotovo neprocjenjivu štetu“. U odgovoru na Čanjkovu tužbu Knežević-Perišić je kategorična da „u navedenom komentaru nijedna riječ nije uvredljiva niti iznešena sa namjerom da se tužilac omalovaži ili da se pokuša formirati lažna slika cjelokupnog događaja“. - Naprotiv, tužena je predmetni komentar iznijela motivisana činjenicom da pred-

metni naslov, a ni sam tekst ne odgovara stvarnom stanju i predmetnom događaju, a motivisani istim ciljem u vezi sa predmetnim tekstom, nadovezali su se brojni komentari ljudi koji su prisustvovali predmetnom događaju – piše u odgovoru dostavljenom sudu.

Naglasila je i da nije jasno ko podnosi tužbu – „da li vojno lice Radomir Čanjak ili civil Radomir Čanjak“. Objašnjava da se „gonjenje za krivična djela protiv časti i ugleda, p o članu 197 Krivičnog zakonika preduzima po privat-

noj tužbi“, a da „vojnik Radomir Čanjak ne može, shodno članu 66 Zakona o Vojsci, niti da javno istupa bez odobrenja resornog ministra, niti da kao vojno lice podnosi tužbe civilnim sudovima“. Kategorična je i da je Čanjak obmanuo sud tvrdnjom da su mu nanešene „teške tjelesne povrede“, uz konstataciju da mu „nijedan zdravstveni, vojni ili policijski organ nije izdao takvo uvjerenje - bar ono nije dostupno tuženoj“. Upozorila je da je u spornom tekstu iznešeno niz neistina o građanskom protestu u Bogetićima, ali i da je Čanjak „dobrano i svjesno prekršio Zakon o Vojsci koji ne dozvoljava vojnim licima komentarisanje društvenih događaja, posebno ne na način koji je on to uradio“. Ukazala je i na činjenicu da su za napad na Čanjka osuđene dvije osobe i da nemaju „nikakave veze sa Patriotsko-komitskim savezom“, partijom na čijem je ona čelu bila, iako je u spornom tekstu napisano da su ga napali članovi PKS-a. - Čanjak i civil (Dragan) Martinović, koji je prvi izašao iz vojnog autobusa, prilikom dolaska na Bogetiće je, uz podignuta tri prsta, policajcu viknuo: „Što ova crnogorska govna vodenim šmrkom ne maknete sa magistrale“, čime je izazvao opravdani bijes prisutnih protestanata i izazvao incident. Sve se to deša-

sam upravo zbog ovako fingiranih izjava tužioca, imala velikih problema u vidu prijetnji, maltretiranja, zastrašivanja, privođenja, vrijeđanja moje đece i porodice, niza prijetnji upućenih njima, što je evidentirano u CB Nikšić, gdje sam podnosila prijave –napisala je Knežević-Perišić.

POLICIJSKO

MALTRETIRANJE

valo ubrzo nakon incidenta koji je izazvao vozač kćerke tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, koji je prešao točkom po nozi maloljetnog građanina i potom pokupio dvojicu građana na haubu automobila – podsjetila je ona u odgovoru na tužbu.

Navela je i da su „vojnici iz vojnog autobusa, nakon smirivanja incidenta, mirno prešli blokadu“, da su ispraćeni aplauzom i „ušli u drugo vojno vozilo koje je došlo iz pravca NK i napuštili područje protesta“.

ODBRANA DRŽAVE

- Kao predsjednica PKS-a, imala sam moralnu i političku obavezu da reagujem pomenutom rečenicom ispod karikaturalnog i manipulativnog predstavljanja događaja na Bogetićima, kako bi se građani, koji su policijskom silom zaustavljeni na Bogetićima, na teritoriji vlastite opštine, zaštitili od namjere pojedinih struktura države i društva, da se isti prikažu kao teroristi, napadači na Vojsku i policiju, te napadači na samu državu, za čije pravo smo se i borili – istakla je Knežević-Perišić. U odgovoru na tužbu je decidirana i da je „nastavak tužbi protiv učesnika protesta kod Bogetića, uključujući i ovu, providni pokušaj da“ im se „pripiše nacionalizam, vjerska netolerancija čak i šovinizam, kojeg Crnogorci nikada nijesu imali niti ispoljavali“. - Mi smo na Bogetićima pokušali da odbranimo pravo Crne Gore da sama odlučuje o sebi, posebno u svijetlu namjere da tadašnji premijer usvoji izmjene Odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom... Incident koji se dogodio izazvan je od strane lica iz vojnog autobusa, ne od protestanata, i to mislim da treba jasno saopštiti – kategorična je Knežević-Perišić. Podsjetila je da je zbog Čanjkove krivične prijave za isto djelo već saslušana u nikšićkoj policiji, 26. aprila 2022. godine i to u 21.30 sati, uz podsjećanje da je dežurni tužilac tada našao da u konkretnom slučaju nema elemenata krivičnog djela za k oje se goni po službenoj dužnosti. - Zbog svega navedenog, kao i opsesivne želje tužioca da od mene i mojih drugova, građana ove države, napravi narodne neprijatelje, molim da ovu tužbu odbijete kao neosnovanu, tim više što

Javnost do danas ne zna zašto je i po čijem nalogu nikšićka policija u aprilu 2022. godine dvije noći uznemiravala više građanki i građana Nikšića, među kojima i Knežević-Perišić, pod izgovorom da po nalogu tužioca moraju da im uruče zahtjeve za saslušanje, a po krivičnoj prijavi Čanjka, zbog njihovih komentara na društvenoj mreži Fejsbuk.

Pobjedi je tada iz Osnovnog tužilaštva u Nikšiću decidirano saopšteno da je dežurni tužilac „našao da u konkretnom slučaju nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti tako da službenicima CB Nikšić od strane dežurnog tužioca nijesu data uputstva za preduzimanje bilo koje radnje povodom tog događaja“. Ko je u policiji odlučio da uznemirava i zastrašuje Knežević-Perišić i još nekolicinu građanki i građana Nikšića vlasti nikada nijesu odgovorile.

Nakon protesta na Bogetićima, vlada Zdravka Krivokapića odustala je od usvajanja sporne odluke, ali je godinu kasnije, istog dana dok je u crnogorskom parlamentu trajala rasprava o povjerenju njegovoj vladi, 4. februara 2022, on sazvao telefonsku sjednicu na kojoj je ovaj akt usvojen.

Potpredsjednik u Krivokapićevoj vladi – Dritan Abazović, tada je, kao budući premijer, najavio da će jedna od prvih odluka njegovog kabineta biti poništavanje Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, zbog toga što nije dobila saglasnost MUP-a. To nikada nije urađeno, a u međuvremenu oborena je i Abazovićeva vlada.

Olakšani uslovi za prijem u crnogorsko državljanstvo znače temeljnu promjenu demografske strukture, samim tim i opasan politički udar na našu zemlju.

I, kako smo i ranije pisali, to je i jedan od najsigurnijih puteva za nestanak Crne Gore sa mape država i njeno prisajedinjenje Srbiji, odnosno „srpskom svetu“. Ustavni sud, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije postupio po inicijativi advokata Miloša Vukčevića koji je 22. februara 2022. tražio ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Krivokapićeve vlade.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Tatjana Knežević-Perišić

GRAĐANSKI OTPOR: Zbog protesta na Bogetićima kod Nikšića, Vlada povukla spornu odluku, ali skoro godinu kasnije u hitnoj proceduri je usvojila

s. vasiljević

s. vasiljević

Ministar vanjskih poslova u Skupštini odgovarajući na poslanička pitanja obmanuo javnost

Ivanović tvrdi da protestna nota BiH zbog Dodikove posjete Crnoj Gori nikada nije poslata?!

Da je protestna nota Crnoj Gori upućena, jer na sastanku koji je Dodik imao sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem nije bilo istaknuto obilježje BiH, iz ambasade te zemlje u Podgorici je u februaru ove godine potvrđeno i Pobjedi. Našem listu je iz ambasade tada rečeno da je nota upućena i zbog Mandićeve izjave da su „Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska stvorile Bosnu i Hercegovinu“ jer to, kako su naglasili, nije tačno i ne odgovara istorijskoj istini

PODGORICA – Šef diplomatije Filip Ivanović tvrdi da protestna nota Ministarstva spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, zbog posjete predsjednika Republike

Srpske Milorada Dodika

Podgorici, nikada nije poslata, niti se tim povodom zvanično Sarajevo ikada obratilio resoru vanjskih poslova Crne Gore.

– Nikakvo zvanično saopštenje ni Vlade, ni Ministarstva o tom pitanju nije bilo, a nije bilo ni sa naše strane – kazao je Ivanović juče u Skupštini odgovarajući poslaniku Demokratske partije socijalista Andriji Nikoliću koji ga je pitao zašto je to prećutao.

ĆUTANJE O NOTI

– To pitanje postavite Sarajevu, pa neka vam oni odgovore. Nije na državi prijema da kaže je li ili nije protestna nota upućena. O tome imate samo medijske navode, a ne zvaničnu potvrdu. Poslanik Nikolić je o protestnoj noti BiH mogao da sazna samo iz medija, jer nije postojalo nijedno zvanično obraćanje ni saopštenje iz

MVP BiH – rekao je Ivanović. Nikolić ga je potom podsjetio da je informaciju o tome da je protestna nota upućena zvaničnoj Podgorici objavio Radio Slobodna Evropa, a na osnovu potvrde koju su dobili iz kabineta ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića – Vi ste ovdje došli da ne odgovorite ni na jedno pitanje –poručio je Nikolić. Da je protestna nota Crnoj Gori upućena, jer na sastanku koji je Dodik imao sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem nije bilo istaknuto obilježje BiH, iz ambasade te zemlje u Podgorici je u februaru ove godine potvrđeno i Pobjedi.

Našem listu je iz ambasade tada rečeno da je nota upućena i zbog Mandićeve izjave da su „Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska stvorile Bosnu i Hercegovinu“ jer to, kako su naglasili, nije tačno i ne odgovara istorijskoj istini. Medijima je sinoć naknadno poslata dopuna stave MVP u kojem se tvrdi da je ministar Ivanović, u odgovoru na poslaničko pitanje kazao da ,,ni-

je tačno da je to saopštilo zvanično Sarajevo”. Kada je riječ o glasanju poslanice nekadašnjeg Demokratskog fronta Maje Vukićević protiv prijema Kosova u Savjet Evrope, Ivanović je kazao da se shodno Ustavu Crne Gore poslanici izjašnjavaju po sopstvenom uvjerenju i da Vlada nema pravo da se u to miješa.

ĆUTANJE O PRIJEMU KOSOVA

Poručio je i da će, kada pitanje Kosova dođe na dnevni red Komiteta ministara Savjeta Evrope, Crna Gora slijediti svoj vanjsko-politički kurs i zauzeti stav.

Nikolića, koji ga je takođe pitao da li glasanje Vukićević predstavlja kršenje koalicionog sporazuma o formiranju Vlade, ministar je uputio na poslanike, ,,da o ovakvim pitanjima direktno komunicirate sa poslanicima“. Poručio je, međutim, da Crna Gora ostaje posvećena e vropskim integracijama, dobrosusjedskim odnosima i kredibilnom članstvu u NATO-u.

– Ostvareni rezultati iz evropske agende su potvrda posvećenosti toj vrednosnoj orijentaciji. Vlada ima dobro razvijene susjedske odnose i učestvuje u više od 30 inicijativa koje su u funkciji jačanja regionalne saradnje – rekao je Ivanović. Nikolić ga je podsjetio i na uvrede koje je srpski lider Aleksandar Vučić uputio na račun ministarke evropskih poslova Maide Gorčević, te pitao da li je povodom toga ambasadoru Srbije u Podgorici Nebojši Rodiću uručio protestnu notu. Ivanović je odgovorio da resor vanjskih poslova održa-

Vujović smatra da je njena reakcija na spaljivanje bila primjerena

Ministarka kulture i medija

Tamara Vujović smatra da je njena reakcija na spaljivanje lutke sa likom pisca

Andreja Nikolaidisa na karnevalu u Herceg Novom

„odgovorna, primjerena i moralna“.

Ministarka je, odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini, rekla da najoštrije osuđuje spaljivanje,

uvrede i neprimjeren govor tokom suđenja karnevalu u Novom, te da njen stav ne može biti dvosmisleno shvaćen, osim ukoliko za to postoji namjera.

va redovnu komunikaciju sa svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Crnoj Gori i da u toj komunikaciji razmatraju sva pitanja o odnosima između država pa i ona osjetljivog karaktera. Nikolić je potom ocijenio kako je ministar odabrao pristup da ne odgovori ni na jedno pitanje. Naveo je kako je evolucija u politici poželjna i da je i Ivanović evoluirao, s obzirom da je svojevremeno tvrdio da Crnoj Gori nije mjesto u NATO-u. – Ono što nije dobro je da nedostatak sinhronizacije i saglasja unutar vladinih politika dovodi do opšte konfuzije. Posljedica takvog ponašanja je drastičan pad povjerenja građana Crne Gore u NATO – rekao je Nikolić. Ivanović je odgovorio da ne razumije na osnovu čega je Nikolić stekao takav utisak, jer je izvršna vlast dobila brojne poruke evropskih ministara i međunarodnih partnera. Poručio je i da resor vanjskih poslova komunicira sa svim ambasadorima, ali da o tome ne obavještava javnost, jer to nije u skladu sa diplomatskom praksom.

ĆUTANJE I O SREBRENICI

Bez konkretnog odgovara ostalo je i pitanje Nikolića hoće li se Crna Gora pridružiti Rezoluciji o genocidu u Srebrenici koja bi trebalo da bude izglasana na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. – Mi smo od predsjedavajuće BiH dobili pismo koje je upućeno svim državama članicama UN i u kojem nas obavještava da to nije zvanični prijedlog te države. Nemojte da brinete za međunarodni ugled Crne Gore, biće zaštićen mnogo više u odnosu na prethodni period kada su nas brukali na raznim adresama –poručio je Ivanović Nikoliću. Nikolić je potom kazao da ministar nije odgovorio da li će Crna Gora glasati za prijem Kosova u Savjet Evrope, niti je li od ambasadora Rodića tražio objašnjenje povodom uvreda na račun ministarke Gorčević. – Države za mnogo manje incidente zovu ambasadore, a kamoli za poruke koje stižu sa najvišeg nivoa. Imam razlog da vjerujem da to radite iz intimne nelagode, jer se ne identifikujete sa spoljnopolitičkim prioritetima Crne Gore. Alternativa tome je da Vas je strah od toga šta će Vam reći koalicioni partneri – zaključio je Nikolić. Đ. ĆORIĆ

Značajna promjena napravljena u diplomatskom kadru vezanom za države Zapadnog Balkana

Johan Zatler novi ambasador EU u Crnoj Gori

PODGORICA - Aktuelni ambasador Evropske unije u Sarajevu Johan Zatler biće novi ambasador EU u Crnoj Gori.

Generalni sekretar Službe EU za vanjske poslove Stefano Sanino poslao je državama članicama spisak ambasadora i specijalnih izaslanika koje je imenovao šef evropske diplomatije Žozep Borelj

Na listi, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, može se vidjeti da je značajna promjena napravljena u diplomatskom kadru vezanom za države Zapadnog Balkana. Očekuje se da će Služba EU za vanjske poslove uskoro objaviti tu listu.

Dosadašnjeg specijalnog predstavnika EU za dijalog između Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka, Borelj je imenovao za ambasadora EU u Švajcarskoj.

Na listi nema imena Lajčako-

vog nasljednika u ulozi specijalnog izaslanika EU za dijalog Kosova i Srbije, a očekuje se da će Služba za vanjske poslove EU, u saradnji sa zemljama članicama, donijeti odluku kasnije, po mogućnosti tokom ljeta.

Mandat će prestati i šefu Kancelarije EU na Kosovu Tomasu Sonongu, koji je ujedno i specijalni predstavnik Unije za Kosovo.

Umjesto njega, Kancelariju EU u Prištini vodiće sadašnji ambasador Estonije pri EU Aivo Orav Italijanski diplomata Luiđi Soreca imenovan je za šefa Delegacije EU u Sarajevu, što je, pored Kosova, i viši položaj od ambasadora u drugim državama regiona, jer ima status specijalnog predstavnika EU. Ambasador EU u Sjevernoj Makedoniji biće grčki diplomata Rokas Mihalis koji je do sada bio ambasador EU u Meksiku. R. P.

Liberalna partija danas organizuje protest ispred Ustavnog suda

Marković: Skoro godinu se ne izjašnjavaju o uvođenju crkvene slave kao Dana Opštine Nikšić

PODGORICA - Potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković pozvala je građane da joj se pridruže na protestu ispred Ustavnog suda u Podgorici danas u 12 sati.

- Povod protesta je ranije predata inicijativa liberala prema Ustavnom sudu Crne Gore o ocjeni ustavnosti člana Statuta 9 Opštine Nikšić, odnosno dodavanja člana 9a koji je neustavan a koji uvodi crkvenu slavu kao Dan Opštine. Inicijativu za razmatranje i ukidanje tog neustavnog člana u ime LP Marković je predala 9. maja 2023, a zatražila prije mjesec urgenciju po

ovom pitanju, ali do danas nije od te institucije stigao nikakav odgovor - navode iz LP. – Pozivam svoje kolege odbornike u lokalnom parlamentu koji su glasali protiv Statuta, pa i one koji nijesu ako su naknadno shvatili da se krši Ustav, zatim sve suverenističke partije, NVO, građanske aktiviste, intelektualce, pojedince koji zdušno podržavaju brzi ulazak Crne Gore u EU, FCJK, Maticu crnogorsku, PEN centar, novinare i sve druge koji su od ,,oslobođenja“ 30. avgusta na braniku rušenja Ustava Crne Gore, da nam se pridruže – poručila je ona.

R. P.

Filip Ivanović

Johan Zatler

SKUPŠTINA CRNE GORE

Povratak udružene zločinačke politike

Posjeta Milorada Dodika

Skupštini Crne Gore, koja je organizovana kao negacija ustavnog uređenja i teritorijalnog integriteta BiH, kvarenje odnosa sa Hrvatskom i Kosovom i kritikovanje NATO-a na 25. godišnjicu intervencije protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) svjedoče da su, ne samo bjelaško-četnička koalicija „Za budućnost Crne Gore“, već i ostale članice skupštinske većine samoponištile Sporazum o formiranju 44. Vlade Crne Gore iz oktobra 2023. godine.

Tada su se potpisnici obavezali „da će vanjskopolitička orijentacija 44. Vlade biti utemeljena na punoj posvećenosti EU integracijama i ubrzanom procesu pristupanja Crne Gore EU, aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO, daljem razvijanju prijateljske saradnje sa svim državama priznatim od strane Crne Gore, te jačanju uloge naše države u multilateralnim inicijativama i organizacijama“.

STARI NARATIV NOVE

VLASTI

Potpisnici su istakli i da će „Vlada ostati posvećena potpunoj usklađenosti vanjske politike sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, uz poštovanje svih međunarodno preuzetih obaveza i ugovora“. Za pola godine pokazali su da je Sporazum prevara i tek maska za njihove stvarne programe.

Glasanje protiv prijema Kosova u Savjet Evrope i izjava Andrije Mandića da je za istupanje Crne Gore iz NATO-a dokazi su da je vlast Crne Gore napustila zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku sa EU i NATO, što je bio jedan od najvećih uspjeha Crne Gore od obnove nezavisnosti.

Vlast Crne Gore se u vođenju spoljne politike okrenula revizionizmu i usklađivanju sa konceptom „srpskog sveta“

Porazna je i politika najmoćnijih članica EU i NATO, koje su 1990-ih uložile značajna sredstva da zaustave udruženu zločinačku politiku Slobodana Miloševića i presudno pomognu demokratske snage, a danas sa saradnicima i sljedbenicima Slobodana Miloševića u Srbiji i Crnoj Gori kreiraju „evroatlantsku budućnost regiona“, pa i Crne Gore...

kojim rukovodi režim Aleksandra Vučića. Vučić disciplinuje i homogenizuje spoljnu politiku Srbije, Crne Gore i Republike Srpske i zato je neprimjereno kritikovao ministarku Gorčević nakon njene posjete Prištini. Ministarka, njena partija PES i Vlada su pognuli glavu i tako pokazali potčinjenost Vučiću u njegovoj spoljnoj politici koja je samo nastavak politike režima Slobodana Miloševića prema Hrvatskoj, BiH i Kosovu, za sada, mirnim sredstvima.

ZLOČINI I KAZNE

Kako je izgledala ta politika i koji su bili njeni ciljevi tokom primjene nasilnih sredstva 1990-ih opisao je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu (Mehanizam) u pravosnažnoj osuđujućoj presudi čelnicima

Posebno je značajna osuđujuća presuda potpredsjedniku Vlade SRJ Nikoli Šainoviću. To je, u stvari, osuđujuća presuda politici jugoslovenske vlade kojom je tada predsjedavao Momir Bulatović, odnosno presuda politici i ideologiji SNP-a, kao i svim partijama koje su iz njega nastale, jer su one zadržale ovu politiku SNP-a. Tu politiku vodi predsjednik Crne Gore i pionir SNP-a Jakov Milatović koji je 2023. godine izjavio da će Momir Bulatović ostati „upamćen kao političar dosljedan svojim stavovima“. To je politika Demokrata, a sigurno je da je to najbliže ideološko ubjeđenje premijera Milojka Spajića i njegovog PES-a

Službe državne bezbjednosti

Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću 2021. godine. Mehanizam je zaključio da je najkasnije od avgusta 1991. postojao „udruženi zločinački poduhvat“ čiji je cilj bio da se „većina nesrba prisilno i trajno ukloni sa velikih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini“ i da je „više političko, vojno i policijsko rukovodstvo u Srbiji, SAO Krajini, SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu i Republici Srpskoj imalo zajednički zločinački cilj“ čiji su ključni učesnici, između ostalih, bili: Slobodan Milošević, Milan Martić, Milan Babić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu (Haški tribunal) je zaključio da je udruženi zločinački poduhvat postojao i tokom rata na Kosovu 1999. godine. Haški tribunal je 2014. u pravosnažnoj osuđujućoj presudi potpredsjedniku Vlade SRJ Nikoli Šainoviću , komandantu 3. armije Vojske Jugoslavije (VJ) generalu Nebojši Pavkoviću, komandantu Prištinskog korpusa VJ generalu Vladimiru Lazareviću i načelniku Štaba MUP-a Srbije u Prištini generalu Sretenu Lukiću utvrdio da je između marta i juna 1999. godine postojao „udruženi zločinački poduhvat, čiji je zajednički cilj

bio da se albansko stanovništvo Kosova prisilno raseli kako unutar tako i izvan Kosova, i to putem raširene i sistematske kampanje terora i nasilja“.

BRISANJE ISTINE O NATO INTERVENCIJI

NATO intervencija na Kosovu je spriječila realizaciju ovog zločinačkog poduhvata. Tadašnji i sadašnji podržavaoci politike Slobodana Miloševića u Srbiji i Crnoj Gori ističu da je NATO intervencija izvršena bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN. Pri tome zanemaruju ključne činjenice. SRJ tada nije bila međunarodno priznata država. Nije bila članica ni UN, ni Savjeta Evrope, već je smatrana državom odmetnutom od civilizacije i međunarodnog sistema. Zahvaljujući politici DPS-a, Crna Gora je, iako dio SRJ, tada izuzeta od takvog tretmana. Sljedbenici Slobodana Miloševića vole da se pozivaju na međunarodno pravo u slučaju ove intervencije NATO-a, ali ne prihvataju presude Haškog tribunala, iako je on osnovan rezolucijom 827 Savjeta bezbjednosti UN 1993. godine tako da su njegove presude obavezujući dio međunarodnog prava. Haški tribunal i Mehanizam su u pravosnažnim presudama zaključili da je cilj režima i saradnika Slobodana Miloševića u ratovima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu bio da se uni-

šti nesrpsko stanovništvo i da se stvori Velika Srbija. Haški trubunal i Mehanizam su kaznili izvršioce ove politike, ali su ideolozi ostali netaknuti. Nije zabranjena politika koja je stvorila udruženi zločinački poduhvat. Umjesto da se kazni i rasformira cijeli udruženi zločinački sistem i da se na osnovu pravosnažnih presuda izvrši denacifikacija, to nije ni pokušano. Uloga političkih partija, intelektualaca, medija i Crkve Srbije u ovoj politici nije ni razmotrena. Naprotiv. Dozvoljeno im je da nastave tamo gdje je NATO zaustavio Miloševićev režim. Oni su isti zločinački projekat samo preformulisali u „srpski svet“, koji je prilagođen trenutnoj međunarodnoj situaciji.

,,OSVJEŽAVANJE“ POLITIKE SLOBODANA MILOŠEVIĆA

Aleksandar Vučić je to 2018. godine ovako objasnio: „Milošević je bio veliki srpski lider, namere su mu svakako bile najbolje, ali su nam rezultati bili mnogo lošiji. Ne zato što je on to želeo, već zato što želje nisu bile realne, a interese i težnje drugih naroda zanemarili smo i potcenili... I to ne zato što su Hrvati, Muslimani ili Albanci bili jači i hrabriji od nas, već zbog toga što nismo razumeli poziciju Srbije i sveta, zbog toga što nismo shvatili da nismo sami u svetu i da se bez sveta ne može. Zbog toga što smo potcenjivali sve druge i što nismo uspeli da računamo“. Na osnovama Miloševićeve osvježene i „opamećene“ politike u Srbiji je za 5. i 6. maja 2024. zakazan „Veliki vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“ koji je Vučić najavio kao „najveće okupljanje ikada“.

REHABILITACIJA

ANTICRNOGORSTVA

Rehabilitovana politika Slobodana Miloševića je, uz anticrnogorstvo, ideologija tridesetoavgustovaca. U koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ nacionalni heroji su oni koje su Haški tribunal i Mehanizam osudili za počinjene ratne zločine. Andrija Mandić i Milan Knežević su 2019. godine posjetili haškog osuđenika generala Vladimira Lazarevića u Nišu i izjavili: „Lazarević je u vrijeme trajanja rata postao jedan od najznačajnijih simbola našeg nacionalnog otpora na Kosovu i Metohiji“. To je i danas njihov stav. Posebno je značajna osuđujuća presuda potpredsjedniku Vlade SRJ Nikoli Šainoviću. To je, u stvari, osuđujuća presuda poli-

Umjesto da se kazni i rasformira cijeli udruženi zločinački sistem i da se na osnovu pravosnažnih presuda izvrši denaci kacija, to nije ni pokušano. Uloga političkih partija, intelektualaca, medija i Crkve Srbije u ovoj politici nije ni razmotrena. Naprotiv. Dozvoljeno im je da nastave tamo gdje je NATO zaustavio Miloševićev režim. Oni su isti zločinački projekat samo preformulisali u „srpski svet“, koji je prilagođen trenutnoj međunarodnoj situaciji

tici jugoslovenske vlade kojom je tada predsjedavao Momir Bulatović, odnosno presuda politici i ideologiji SNP-a, kao i svim partijama koje su iz njega nastale, jer su one zadržale ovu politiku SNP-a. Tu politiku vodi predsjednik Crne Gore i pionir SNP-a Jakov Milatović koji je 2023. godine izjavio da će Momir Bulatović ostati „upamćen kao političar dosljedan svojim stavovima“. To je politika i Demokrata, a sigurno je da je to najbliže ideološko ubjeđenje premijera Milojka Spajića i njegovog PES-a. Najveći poraz je što su ovu politiku podržale nekolike albanske partije koje su dio Mandićeve skupštinske većine i Spajićeve Vlade. Porazna je i politika najmoćnijih članica EU i NATO, koje su 1990-ih uložile značajna sredstva da zaustave udruženu zločinačku politiku Slobodana Miloševića i presudno pomognu demokratske snage, a danas sa saradnicima i sljedbenicima Slobodana Miloševića u Srbiji i Crnoj Gori kreiraju „evroatlantsku budućnost regiona“. To bi bilo isto kao da su saveznici nakon suđenja nacistima u Nirnbergu 1946. godine dozvolili Hitlerovoj partiji da preživi i da se, nakon deset godina od suđenja, nacisti vrate na vlast da bi učestvovali u izgradnji demokratske Njemačke i ujedinjene Evrope. Takav eksperiment se danas sprovodi na Zapadnom Balkanu. Dozvoljena je rehabilitacija udružene zločinačke politike da bi ovaj region što prije postao dio EU.

Piše: Dragutin PAPOVIĆ istoričar

Andrija Mandić i Milorad Dodik

S. VASILJEVIĆ

Još bez datuma o početku razgovora predstavnika parlamentarnih partija o izlasku iz izborne i političke krize opštine na sjeveru

PODGORICA - Naznaka

za početak dijaloga predstavnika parlamentarnih partija o pronalaženju rješenja za izbornu i političku krizu u Šavniku nema ni sedmicu nakon što je to inicirao šef Poslaničkog kluba Pokreta ,,Evropa sad“ i kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.

Čarapić juče nije odgovarao na pozive Pobjede i na pitanje kada se očekuje početak razgovora na ovu temu, dok su iz opozicije našem listu rekli da nijesu dobili poziv sa preciznim detaljima za sastanak.

SA VLADE NA ODBOR

Iako se očekivalo da premijer Milojko Spajić inicira politički dijalog, on je, nakon upozorenja iz ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije da u Šavniku treba stvoriti uslove da se završi izborni proces koji traje od oktobra 2022. godine, ipak odlučio da prepusti parlamentu traženje modela za izlazak iz bezakonja u kojem funkcioniše ova opština.

– Spreman sam da pokušam da pomognem u pronalaženju rješenja, ali želimo da taj proces bude što inkluzivniji i da se obavlja u Skupštini jer je to najbolji i najzdraviji način –istakao je Spajić na posljednjoj konferenciji za medije.

Iz opozicione Demokratske partije socijalista ponavljaju da su spremni da sjednu za sto, ali sa čvrstim stavom da razgovora i kompromisa nema ukoliko predsjednik Vlade ne povuče nezakonitu odluku o prinudnoj upravi.

Ta stranka je i zaprijetila izlaskom iz Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu ukoliko se Vlada ogluši o njihov zahtjev. Kako su rekli za Pobjedu iz te partije, još nijesu obaviješteni o datumu najavljenog dijaloga. – Od prethodne sedmice, kada je upućena inicijativa za pokre-

Dijalog o Šavniku ni na nebu ni na zemlji

Od prethodne sedmice, kada je upućena inicijativa za pokretanje dijaloga, nemamo poziv sa preciznim detaljima oko sastanka – dogovora. Mi smo ponovili stav – prvo da se odluka o prinudnoj upravi povuče, pa možemo sjesti o svemu da pričamo. Međutim, od tada nije bilo više nikakve inicijative, makar nama upućene – kazali su Pobjedi iz DPS-a

tanje dijaloga, nemamo poziv sa preciznim detaljima oko sastanka – dogovora. Mi smo ponovili stav – prvo da se odluka o prinudnoj upravi povuče, pa možemo sjesti o svemu da pričamo. Međutim, od tada, nije bilo više nikakve inicijative, makar nama upućene. Ostaje da vidimo šta će biti, a mi ne odstupamo od izrečenih stavova po pitanju Šavnika – kazali su nam iz DPS-a.

BEZAKONJE

Od oktobra 2022. godine propalo je devet pokušaja izlaska na biračka mjesta u zgradi Opštine i selu Kruševice jer članovi biračkih odbora iz koalicije „Za budućnost Šavnika“ nijesu dozvoljavali pojedinim građanima da glasaju zato što, kako su tvrdili, ne žive u toj opštini. Posljednji takav prekid glasanja desio se u decembru iste godine i već 15 mjeseci vlada kriza koja je ishodovala, prvobitno, nezakonitim uvođenjem prinudne uprave, a zatim i većinskom podrškom lokalnih odbornika za skraćenje već isteklog mandata šavničkom parlamentu. Vlada je, zatim, povukla odluku o formiranju odbora povjerenika „kako ne bi došlo do objavljivanja dva pravna akta koja na različite

načine uređuju isto pitanje“. Na ove nezakonitosti uslijedila je odluka predsjednika Jakova Milatovića da ne raspiše izbore, već zatraži da se okončaju započeti. Isti potez je povukao samo nekoliko dana kasnije nakon što je Vlada napravila pravni manevar, aktivirala povučenu odluku i zvanično uvela prinudnu upravu u opštini na sjeveru. Milatović je ponovo konstato-

vao da novi izbori u tom gradu ne mogu biti raspisani jer bi to, kako je ocijenio, značilo narušavanje pravnog poretka. U oba slučaja Milatović se pozvao na Zakon o lokalnoj samoupravi kojim je propisano da mandat Skupštine opštine traje četiri godine i da joj on može prestati prije isteka vremena na koje je izabrana, raspuštanjem ili skr aćenjem mandata.

S obzirom na to da je mandat SO Šavnik prestao 2022. godine, te da od tada traje izborni ciklus u tom gradu, ocjena pravnog tima predsjednika države je da je zakonski nemoguće raspisati nove izbore, već da treba stvoriti uslove da se postojeći okončaju.

USTAVNI SUD

Iz Centra za demokratsku tranziciju su ocijenili da po-

litičke partije treba da, kroz pr oceduru, pokrenu pred Ustavnim sudom pitanje zakonitosti kompletnog izbornog procesa u Šavniku. Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica rekao je juče Vijestima da je poništenje izbora u Šavniku neophodan uslov da ishod političkog dijaloga bude održiv i prihvatljiv. Međutim, bivši predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković nedavno je pojasnio za Pobjedu zbog čega nema utemeljenja stav da Ustavni sud Crne Gore može poništiti ranije raspisane lokalne izbore.

– Da bi Ustavni sud poništio cio izborni postupak ili djelove tog postupka, neophodno je da bude utvrđena nepravilnost koja je imala bitan uticaj na rezultat (član 102 Zakona o Ustavnom sudu). Budući da Ustavni sud nije odlučivao o izborima u Šavniku, to nije ni mogla biti utvrđena nepravilnost u izbornom postupku, niti se može govoriti o uticaju te nepravilnosti na izborni rezultat. Osim toga, izbornog rezultata na koji bi ta nepravilnost uticala, sve i da je utvrđena, nema, jer lokalni izbori nijesu okončani. To znači da nije ispunjen nijedan od dva kumulativna uslova za poništenje izbornog postupka ili njegovog dijela – objasnio je Drašković.

Pravo glasanja na biračkom mjestu u zgradi Opštine Šavnik imaju 483 birača, a u selu Kruševice 58 birača.

Tamara KLIKOVAC

Bivša portparolka Haškog tribunala kaže da je Rezolucija o genocidu u Srebrenici za Vučića i Dodika prepreka koja ih udaljava od konačne pobjede u, za njih, nedovršenom ratu

Artman: ,,Srpski svet“ nema druge nego - krvave temelje

SARAJEVO - Bivša portparolka Haškog tribunala i francuska novinarka Florens Artman ocijenila je da ,,srpski svet“, kao i svaki isključivi svijet te vrste, nema druge nego krvave temelje, zato takva politika zahtijeva institucionalno negiranje genocida, relativizaciju zločina protiv čovječnosti i veličanje počinioca.

-Jedna od brojnih negativnih posljedica takve politike je ta da je srpski narod pretvoren

transgeneracijski u taoca zločina počinjenih u njihovo ime, a ko god pokušava da se oslobodi tih okova biva napadnut i označen kao nacionalni ili državni neprijatelj - prokomentarisala je Artman za ,,Slobodnu Bosnu“.

Ona naglašava da je, nakon što je 2003. ubijen premijer Srbije Zoran Đinđić, došao kraj politike ,,diskontinuiteta“ sa Miloševićevim režimom. Smatra da ,,srpski ili bolje rečeno svesrpski zvanični nacionalni narativ, koji je taj

preokret vaskrsnuo, ima neizbježno ugnježden u sebi zločine koji su počinjeni devedesetih i osuđeni pred brojnim sudovima, da li domaćim ili međunarodnim“.

-Hoće li srpske vođe kontinuiteta nastaviti i dovršiti što su Milošević, pa i Draža Mihailović i ko god još započeli? Hoće li sačuvati i dograditi se na ono što su već zločinima nagrađeni, a da zbog tih zločina, njihovi ciljevi ne budu lišeni svakog legitimiteta? Takvo nešto je izvodljivo jedino nasilno brisanjem zločina iz narativa, pa i iz svijesti jedne cijele nacije i iz opšteg pamćenja svjetske javnosti – rekla je Artman. Artman smatra da za Vučića i Dodika, odnosno za srpske lidere koji sprovode ovakvu politiku, Rezolucija o genocidu u Srebrenici, kao i uostalom sve nasljeđe Haškog tribunala, predstavljaju prepreke koje ih udaljavaju od konačne pobjede u, za njih, nedovršenom ratu.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na sjednici 27. aprila raspravljati o Rezoluciji u Srebrenici o osudi genocida počinjenog u toj zaštićenoj podrinjskoj enklavi 1995. go-

dine. Rezolucija će se naći na sjednici glavnog tijela UN-a na osnovu prijedloga Njemačke i Ruande, ali je sve više zemalja koje su se pridružile sponzorisanju Rezolucije. R.P.

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu

Florens Artman

d. mijatović

Ponude za zakup pogona Željezare otvaraju se sjutra

Za sada se javili samo Švajcarci

PODGORICA - Na drugi

javni poziv za zakup pogona Željezare - Čeličane i Kovačnice stigla je samo ponuda švajcarske kompanije ,,8B Capital S.A.“, koja je na prethodnom oglasu eliminisana u drugom krugu zbog neobezbijeđenih bankarskih garancija.

Elektroprivreda je novi tender raspisala 27. marta ove godine, jer je izdavanje Čeličane i Kovačnice jedini način da se proizvodnja čelika uopšte nastavi u Željezari, imajući u vidu strogu evropsku regulativu. Zato su iz EPCG hitno raspisali novi poziv za strane i domaće investitore.

Kako saznaje Radio Crne Gore detalji ponude biće saopšteni na javnom otvaranju ponu-

PODGORICA - Delegacija

Crne Gore, na čelu sa guvernerkom Irenom Radović i ministrom finansija Novicom Vukovićem, otputovaće u Vašington gdje će od 18. do 20. aprila učestvovati na redovnim proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB), saopšteno je iz CBCG. - Proljećni sastanci MMF i SB tradicionalno okupljaju svjetske lidere, guvernere centralnih banaka, ministre finansija, članove parlamenta, rukovodioce privatnog sektora, predstavnike organizacija civilnog društva i akademske zajednice, kako bi razgovarali o najvažnijim pitanjima iz oblasti makroekonomske, fiskalne i monetarne politike. Izgledi ekonomskog rasta, iskorjenjivanje siromaštva i ekonomski razvoj, neke su od tema o kojima će diskutovati učesnici ovogodišnjih sastanaka - navodi se u saopštenju. U okviru posjete SAD ministar finansija sastaće se i sa ame-

da u sjutra u deset sati. Do tada eventualno poštom može prispjeti još neka ponuda. Švajcarska kompanija na prethodnom pozivu jedina je došla do drugog kruga, ali je pregovaranje završeno zbog neobezbijeđenih bankarskih garancija, što novim pozivom nije bio jedini uslov. Ponudila je gazni razvoj tokom pet godina od početne proizvodnje od dvije i po hiljade tona, do 60.000 tona kovanog čelika. Na početku bi angažovali 25 radnika, a već u šestom mjesecu taj broj bi se povećao na 150.

Na prvom tenderu ponude su otvorene 31. januara, a osim švajcarske kompanije javili su se konzorcijum Neksan Miodraga Dake Davidovića sa kineskim Universal Energy i

češkim Energy & Industrial Management Advisory Services, kao i švedski konzorcijum Kvalitets Bygg - Uber Nordic. Iz EPCG su saopštili da su oba konzorcijuma otpala zbog neprihvatljivih uslova koje su postavili menadžmentu EPCG. Šveđani su, naime, tražili 100 miliona eura državnih garancija, a konzorcijum koji je predvodio Davidović dozvolu za gradnju 90 solara i 40 vjetroelektrana.

EPCG je u februaru prošle godine osnovala kćerku kompaniju EPCG Željezaru, nakon što su 30. Decembra 2022. Turskom Tosjali holding platili 20 miliona za fabriku, od čega je 15 miliona dala Vlada otkupljujući sopstvene akcije EPCG, koje je, inače, trebalo poništiti.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila je u martu da je Elektroprivreda prekršila Zakon o kontroli državne pomoći ovom akvizicijom. - EPCG je dužna da utvrdi razliku između 20 miliona eura koliko je plaćeno za imovinu Željezare turskom Toščeliku i tržišne cijene – odgovorili su ranije Pobjedi iz AZK na pitanje - šta u praksi znači njihova odluka da ova kupovina nije bila usklađena sa Zakonom o kontroli državne pomoći. Ta razlika je, kako navode, nezakonita državna pomoć čiji povraćaj su naložili. S. P.

U četvrtak počinju proljećni sastanci MMF-a i Svjetske banke

Radović i Vuković u Vašingtonu

Ministri energetike i poljoprivrede odgovarali na poslanička

Mujović: Ko je Čađenovića postavio za direktora nije mu mislio dobro

PODGORICA – Vladimir Čađenović (Demokrate) nije početak, a ni kraj problema CEDIS-a, jer da jeste s tim bismo se izborili. Kontroverze prate ovo preduzeće maltene od osnivanja zbog partijskog zapošljavanja i sumnjivih tendera. Ko je postavio Čađenovića za direktora CEDIS-a, nije mu mislio dobro, napravio mu je medveđu uslugu, jer je poznavanje rada elektrodistributivnih sistema esencija i ako tu postavite pravnika, od njega pravite glinenog goluba. Pozicija predsjednika borda CEDIS-a, na kojoj je Čađenović sada, puno je prirodnija sa aspekta njegovog obrazovanja – kazao je ministar energetike Saša Mujović odgovarajući na pitanja poslanika DPS-a.

Mujović kaže da je ,,došao na gotovu štetu“, jer nije bio dio izborne trke, dodajući da je prema koalicionom sporazumu mjesto predsjednika borda CEDIS-a pripalo Demokratama.

Irena Radović i Novica Vuković

ričkim investitorima i međunarodnim finansijskim grupacijama, dok će guvernerka učestvovati na panelu guvernera koji organizuje Svjetska banka, na kome će predstaviti iskustva Crne Gore u procesu

pridruživanja jedinstvenom području za plaćanje u eurima (SEPA). Guvernerka će se, između ostalog, sastati i sa članom Izvršnog odbora Evropske centralne banke Pjerom Ćipoloneom N. K.

Podaci Monstata o cijenama proizvoda i usluga lične potrošnje

Inflacija

5,5 odsto

PODGORICA - Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje u martu su u odnosu na isti period prošle godine, u prosjeku bile veće 5,5 odsto, pokazuju podaci Monstata. Cijene su u martu u odnosu na februar u prosjeku veće 0,5 odsto. R. E. c DM

- Jedino što sam mogao da je molim predstavnike da delegiraju najstručniji kadar. Njihov odgovor je bio Čađenović. Nažalost, nemam moć da to promijenim, ali sam uticao da se meritokratija sprovodi u smislu izbora direktora. Sad imamo čovjeka koji ima iskustvo u struci i vidjećemo kako će se pokazati – kazao je Mujović, dodajući da bi kao uslov stavio 20 godina, a ne pet godina radnog iskustva zbog ekstremno složene problematike. Odgovarajući Nikoli Rakočeviću (DPS), Mujović je kazao da dijeli njegovu zabrinutost za CEDIS i dodao da je uradio sve u granicama svoje nadležnosti. Ukazao je da je svako ko zna da se u državnim preduzećima nezakonito postupalo, dužan da to prijavi. - Želio bih što više profesionalizma i što veću koncentraciju stručnog i kvalifikovanog kadra u upravljačkim strukturama energetskih kompanija, jer bi to donijelo najveću korist ekonomiji Crne Gore –odgovorio je Mujović na pitanje Mihaila Anđušića (DPS). Podsjetio je da je izmjena Zakona o privrednim društvima

Došao sam na gotovu štetu, jer nijesam bio dio izborne trke, a prema koalicionom sporazumu mjesto predsjednika borda CEDIS-a pripalo je Demokratama. Jedino što sam mogao jeste da molim predstavnike da delegiraju najstručniji kadar, a njihov odgovor je bio Čađenović, što, nažalost, nemam moć da promijenim, kazao je ministar energetike Saša Mujović

omogućila promjenu upravljačkog kadra, te da je zbog brojnih problema u EPCG i ćerkama kompanijama zatražio smjenu svih odbora direktora, te naložio optimizaciju radnih mjesta. Mujović je najavio da će američke kompanije, sa kojima je bivši premijer Dritan Abazović potpisao Memorandum o razumijevanju u vezi s izgradnjom LNG terminala, od 8. do 10. maja biti u posjeti Luci Bar. - Crna Gora ne može sama graditi gasno turbinsku elektra-

Poznavanje rada elektrodistributivnih sistema je esencija i ako tu postavite pravnika, od njega pravite glinenog goluba. Pozicija predsjednika borda CEDIS-a, na kojoj je Čađenović sada, puno je prirodnija sa aspekta njegovog obrazovanja – kazao je Mujović

nu, ali ukoliko se pojavi kredibilni investitor, apsolutno bih to podržao. Opet ulazim u zonu rizika da me optužite da protežiram gorivo osuđeno da bude stavljeno po strani 2050. I tu ste u pravu, ali LNG je tranziciono gorivo. Apsolutno sam za gasno turbinsku termoelektranu i LNG, ukoliko zainteresovane kompanije, kako propisuje Memorandum, dostave cost-benefit analizu i studiju uticaja na okolinu povoljnu za zaštitu životne sredine - kazao je Mujović odgovarajući Branislavu Neneziću (SD) i naglasio da neće pristati na manje od najviših ekoloških standarda. Odgovarajući na pitanje Amera Smailovića (BS) o zagađenosti u Bijelom Polju, Mujović je kazao da su u pla-

Sa jučerašnjeg zasijedanja parlamenta skupština crne gore

Otvaranje ponuda za pogone Željezare u januaru epcg

Čađenovića direktora CEDIS-a, dobro

Uskoro izbor petog senatora

RAZGOVOR: Luiđi Kabrini, predsjednik Globalnog vijeća za održivi turizam u UNWTO

Crnoj Gori ne treba masovni turizam

PODGORICA - U Crnoj

Gori ne treba razvijati masovni turizam. Imate veliki potencijal koji može da pruži raznoliku i kvalitetnu ponudu - kazao je za Pobjedu Luiđi Kabrini, predsjednik Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC) u Svjetskoj turističkoj organizaciji Ujedinjenih nacija (UNWTO).

On je istakao ključne izazove i potencijale održivog turizma na međunarodnom kongresu o ruralnom turizmu u Splitu, koji je okupio 300 turističkih stručnjaka iz 28 zemalja. Međutim, nije bilo predstavnika Ministarstva turizma Crne Gore, na što Kabrini nije imao komentara, ali je naglasio otvorenost za saradnju. - Trenutno nemamo nijedan projekat direktno vezan za Crnu Goru. Kada sam radio u Svjetskoj turističkoj organizaciji često sam putovao u Crnu Goru. Uvijek sam vidio namjeru razvoja održivog turizma koja stvarno ima dobru ponudu kako primorja, tako i sjevera - kazao je Kabrini, dodajući da su vrlo raspoloženi za saradnju sa Crnom Gorom, ukoliko postoji interesovanje Ministarstva turizma.

Predložio je formiranje stručnog tima za turizam pri resornom ministarstvu, koji bi radio na standardima razvoja seoskog, kongresnog i sportskog turizma, čime bi se mogla izbjeći sezonalnost, tim prije što Crna Gora ima mogućnost razvoja i ljetnjeg i zimskog turizma razvoja i zimskog

grame treninga koji su takođe aktivni, kako fizičkim prisustvom, tako i onlajn. Tako da je dovoljno priključiti onlajn našim treninzima - kazao je Kabrini.

POTREBNA PROMOCIJA I STRATEGIJA

- Treba pojačati kongresni (MICE) turizam, koji može da bude tokom cijele godine i veliki broj destinacija na jugu Španije radi baš u tom segmentu. Ima još nekih elemenata kao što je gastro, zatim turizam vezan za golf, za sport, te ruralni turizam, koji bi mogao biti rješenje za produženje sezone u Crnoj Gori - objašnjava Kabrini i ističe da je za to potrebna dobra promocija i dobra strategija.

- To je pokazala pandemija kovida npr. u Španiji. Ljudi nijesu htjeli gužvu, nego su birali mjesta koja su u prirodi sa manje gostiju - kaže Kabrini i naglašava da bi bilo potrebno da Ministarstvo turizma formira tim koji će da se bavi programskim planiranjem održivog razvoja.

- Taj tim mora da ima personal, sredstva i sposobnost da reaguje. Osim toga, treba ulagati u edukaciju i uvođenje standarda, jer novac uložen na taj način se brzo vrati – objašnjava i ističe da se to najbolje vidi na primjeru Turske, koja je u standardizaciju ušla prošle godine i cilj im je da to završe do 2030. godine, ali se rezultati već vide.

Na pitanje Vladislava Bojovića (DNP), Mujović je kazao da je PUP-om Pljevalja na Otilovićima predviđena lokacija za izgradnju fabrike cementa za šta su izdati UT uslov, a Vlada će podržati taj projekat isključivo ukoliko ispoštuje najstrože ekološke standarde. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković je podsjetio da je nedavno otvoren stečaj u firmi Vektra Jakić zbog duga za koncesije od sedam miliona eura, dodajući da zbog toga Vlada ne može da utiče na pokretanje proizvodnje. Ipak, najavio je da će Vlada ,,kroz svoja povjerilačka ovlašćenja pratiti mogućnost pokretanja proizvodnje u toku stečaja, a ukoliko ni to ne uspije, potenciraće da se kroz ,,zakonske procedure nađe investitor koji će moći da pokrene proizvodnju“. Sa odgovorima na poslanička pitanja danas će nastaviti mi-

Na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju saopšteno je da će kandidati za petog senatora Državne revizorske institucije biti saslušani prije prvomajskih praznika. To će biti drugi put da se kandidati na ovaj način predstavljaju, ali imajući u vidu da je to bilo u prošlom sazivu Odbora, ocijenjeno je da je to potrebno radi novih članova Odbora. Poslanici su podržali prijedlog DPS-a o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u vezi sa obezbjeđivanjem javno dostupnih defibrilatora kako bi se smanjio visok procenat smrtnosti prilikom iznenadnih srčanih zastoja, kao i izmjene Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći i Zakona o računanju vremena.

- Lično ne znam da je neko kontaktirao s našom organizacijom iz Ministarstva turizma Crne Gore. Ti standardi nijesu obaveza, ali su na globalnom nivou standardi dobrog rada. Oni omogućavaju da turizam bude što održiviji. Imamo četiri posebne grupe, jedna je za destinacije, jedna za hotele i turoperatore, zadnja za MICE. To su glavni kriterijumi koje smo razvili. Imamo pro-

Za produženje sezone preporučio je razvoj ruralnog turizma, uz dobru promociju i strategiju. Naglasio je važnost formiranja tima u Ministarstvu turizma koji će se baviti programskim planiranjem održivog razvoja, te ulaganje u edukaciju i uvođenje standarda.

Kao pozitivan primjer je naveo Hrvatsku, ističući napore te zemlje u rješavanju problema gužvi i razvoju ruralnog turizma.

Problem masovnog turizma, koji zadnjih godina imamo u Crnoj Gori, jeste problem s kojim se suočava trenutno vi-

še destinacija, a rješenje vidi u diferencijaciji. - Odavno ne idem u Crnu Goru, ali ne mislim da treba razvijati masovni turizam, jer imate veliki potencijal za raznoliku i kvalitetnu ponudu - kaže Kabrini i napominje da je Crna Gora mala zemlja koja ima ne samo mora, nego i bogat centralni dio i nacionalne parkove koji mogu da privuku izuzetno kvalitetan turizam.

KVALITETNA PONUDA

ZA VIŠE NOVCA

Takođe smatra da bi time znatno povećali priliv novca u budžet. - Rezultati pokazuju da samo brendiranje održivog turizma povećava kapacitete i naravno prepoznavanje te destinacije - kazao je Kabrini ističući da treba napraviti šarenoliku ponudu da bi se produžila sezona.

Govoreći o održivom razvoju kaže da je to širok koncept, koji obuhvata sve od zelene ekonomije do očuvanje kulturno-istorijskog nasljeđa i predlaže da Crna Gora uči iz iskustva Hrvatske.

- Za Crnu Goru je Hrvatska dobar primjer. Na primjer, riješili su problem gužve i zagađenja od kruzera. Primjer su i razni kongresi, jer ta ponuda ne obuhvata samo primorje, već i centralni dio zemlje - kaže Kabrini, ističući da je Hrvatska dobro razvila ruralni turizam u unutrašnjosti.

- Crna Gora ima izuzetan potencijal i bilo bi dobro uložiti u održivi turizam, jer će povećati stanje i tržište države, kao i broj radnih mjesta – poručio je Kabrini. N. KOVAČEVIĆ nu subvencije za nabavku klima uređaja, navodeći da program nije započet početkom marta zbog tehničkih procedura Eko fonda. Kazao je da imaju britanskog investitora koji je spreman da dostavi studiju izvodljivosti toplane, pa se nada skoroj informaciji da li je to održivo rješenje. Ako se to ne realizuje, alternativa je subvencionisanje nabavke toplotnih pumpi.

Deset najvećih na nih kompanija lani imalo pad prihoda od 15 i dobiti od 16 odsto

Ukupan profit 12 miliona eura

PODGORICA - Ukupan prihod deset najvećih naftnih kompanija na kraju prošle godine iznosio je 575 miliona eura, što je 15 odsto manje nego 2022, dok je profit pao za 16 procenata na 12 miliona eura, uz maržu od dva odsto.

Suverenu lidersku poziciju i ove godine zauzima Jugopetrol sa prihodom od 245,19 miliona i profitom od 7,07 miliona, što je pad od 41 odsto, uz najveću neto zaradu po zaposlenom. Kompanija zapošljava 98 radnika, tri puta više nego u uporednoj 2022. godini, čija je prosječna zarada 2.033 eura, navodi se u analizi Bankara.me.

nistar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović M. LEKOVIĆ

Prhod Ine Crna Gora je bio 115,27 miliona eura, dok je rashod bio 115,28 miliona eura, pa su u minusu 33.460 eura. Kom-

2033

eura prosječna neto plata u Jugopetrolu, najveća u branši

panija zapošljava 133 radnika, Petrol Crna Gora MNE je prihodovao 63,18 miliona eura i imao profit od 1,63 miliona, što je pad od četiri odsto. Kompanija zapošljava 148 radnika, jednog radnika više nego u 2022. Prihod LUKOIL-a Montenegro je bio 46,67 miliona eura, a profit 1,83 miliona, što je pad od osam odsto. Zapošljavaju 118 radnika. HIFA-OIL CG je prihodovala 39,73 miliona eura i imala neto dobit od 340.710 eura, što je pad od četiri odsto.

Zapošljavaju 66 radnika. Kalamper Petrol je prihodovao 23,26 miliona eura i imao 369.370 eura profits, što je pad od 31 odsto. Zapošljavaju 164 radnika, što je za 14 više nego u 2022. Prihod Europetrola je bio 16,71 miliona, dok je profit pao sedam odsto na 132.330 eura. Imaju 32 radnika, četiri više nego godinu ranije. Montenegro Bonus je lani uspio da izađe iz minusa i sa pri-

hodom od 9,44 miliona ostvari profit od 197.830 eura. Zapošljavaju 30 radnika. Čelebić Petrol Trade je, uz pad od 45 odsto, prihodovao 8,66 miliona, a profitirao 214.840 eura. Imaju 22 zaposlena, dva više nego godinu ranije. Prihod Avio-petrola porastao je 85 odsto na 7,24 miliona, a profit na 263.140 eura, Imaju 43 radnika, pet više u odnosu na godinu ranije. R. E.

Luiđi Kabrini

Ako ne bude novih ideja juče, i formalno, povučene

PODGORICA – Nepunih sedam dana prošlo je od iniciranja do odustajanja od namjere da se kroz dva politička rješenja dođe do produženja mandata sudijama Ustavnog suda. Prema ocjeni pravnih stručnjaka koje smo konsultovali, to nije garancija da su političke partije, uz neku vrstu neformalnog dogovora, sasvim odustale od traženja solucije da produže vijek sudijama, na što ukazuje i otezanje sa realizacijom dosadašnjih konkursa za popunu mjesta u Ustavnom sudu.

Poslanici Pokreta ,,Evropa sad“ Vasilije Čarapić i Darko Dragović povukli su juče iz skupštinske procedure prijedlog izmjena Zakona o PIO, prema kojem bi sudije Ustavnog suda išle u penziju sa 67 godina, umjesto sa 65 kao što je sad propisano. Prošle nedjelje je takođe, upućen, pa nakon Zakonodavnog odbora povučen prijedlog Nove srpske demokratije, kojim se tražilo da se izmijeni Zakon o Ustavnom sudu i time produži mandat sudijama do 67. godine. Na Zakonodavnom odboru je taj prijedlog ocijenjen kao neustavan, pa je Slaven Radunović saopštio da ga povlače.

Za razliku od prijedloga NSD-a, poslanici PES-a su tražili da se sudijska funkcija produži kroz Zakon o PIO.

Ta dva poslanika su 10. aprila podnijela prijedlog da se doda član 197nj koji glasi: – Izuzetno od člana 17 ovog zakona, osiguranik koji obavlja poslove sudije Ustavnog suda, stiče pravo na starosnu penziju ako ima navršenih 67 godina i 15 godina staža osiguranja – piše u prijedlogu.

Nakon par dana, odnosno sastanka sa glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom Predragom Zenovićem i pregovaračem za temeljna poglavlja Bojanom Božovićem poslanici PES-a su povukli prijedlog.

Političari sve rade samo da ne biraju nove sudije

– Glavni pregovarač je upoznao poslanike sa reformskim procesom u oblasti vladavine prava, koji, između ostalog, treba da reguliše uslove rada nosilaca pravosudnih funkcija, te da bi uslove za penziju sudija Ustavnog suda, uz široke konsultacije, trebalo regulisati u sklopu ove agende i dinamike – saopšteno je iz PES-a. Čarapić i Dragović su se, kako je saopšteno, usaglasili da je to bolji pristup, pa su najavili povlačenje prijedloga kako bi otvorili put ka uspostavljanju dugoročnog i sistemskog rješenja.

Na sastanku sa Zenovićem zaključeno je da se mora zaustaviti tradicija zloupotreba koja već duži niz godina prati upravo ovaj segment rada Ustavnog suda, te da Crna Gora ne smije da se nađe u još jednoj ustavnoj krizi, kao i da opozicija i parlamentarna većina ne treba da dozvole da Ustavni sud ponovo bude u blokadi.

NE BI OPET ISTE MUKE

Politički pritisci da se održi Ustavni sud su razumljivi, jer je do konačnog popunjavanja sedam sudija tog suda proteklo mnogo vremena, a posljednji sudija Faruk Rasulbegović je izabran tek u novembru prošle godine, kada su se političke partije djelimično usaglasile. Skupština Crne Gore je u februaru prošle godine izabrala troje od četvoro nedostajućih sudija Ustavnog suda. Stvoren je kvorum, ali sa parnim brojem sudija. Time se

Ono što je veoma važno u ovoj priči jepod kojim uslovima prestaje funkcija sudijama, pa i onima Ustavnog suda i to je pitanje koje je ozbiljno i treba da se riješi na sistemski način, a prije svega pravično a ne pokušavati da se rješenja donose ad hominem zakonima, koji će riješiti trenutnu situaciju kako bi neki sudija u bilo kojem sudu ostao na poziciji duže nego što mu propisi dozvoljavaju – kazao je Veselin Radulović

otvorila mogućnost da glasanje bude neriješeno, kao u slučaju iz aprila prošle godine kada Ustavni sud nije donio odluku o inicijativi parlamentarne većine za ocjenu ustavnosti Ukaza o raspuštanju Skupštine, koji je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora donio predsjednik Milo Đukanović. Odluka o ocjeni ustavnosti izostala je nakon što je troje sudija glasalo da je riječ o pojedinačnom pravnom aktu, dok je troje bilo protiv.

Izbor troje sudija Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Momirke Tešić u februaru prošle godine je podržalo više od dvije trećine poslanika vlasti i opozicije.

Prije nego su sudije izabrane, zvaničnici EU i SAD su tražili kompletiranje Ustavnog suda kako bi se deblokirale institucije, a zemlja nastavila put ka članstvu u EU i insistirali su da parlament izabere svo četvoro nedostajućih sudija – pa je konsenzus tada postignut. Iz EU su upozoravali da bi moglo doći do prekida pregovora o članstvu ukoliko Ustavni sud ne bude odblokiran. Zbog svega toga, političke partije sada imaju namjeru da produže sudijama mandat, kako ponovo ne bi došli u situaciju mukotrpnih pregovora i preglasavanja, kao što je bio slučaj prethodne dvije godine. Prema Ustavu i zakonima, mandat uskoro ističe aktuel-

nom predsjedniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću i sudiji Budimiru Šćepanoviću, a sutkinjama Dragani Đuranović i Desanki Lopičić bi funkcije trebalo da prestanu do kraja godine.

POLITIČKA NEOZBILJNOST

Pravni stručnjak Veselin Radulović je Pobjedi kazao da je predlaganje izmjena zakona da se sudijama Ustavnog suda funkcija omogući do 67. godine politička namjera kako bi se određene sudije sačuvale na tim pozicijama. On je predlaganje izmjena zakona nazvao krajnje neozbiljnim ponašanjem političkih partija kojima se pokazuju njihove krajnje namjere.

Ustav Crne Gore definiše, pored toga da Ustavni sud ima sedam sudija koji se biraju na vrijeme od 12 godina, da se biraju iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

– Predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sâm zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora – piše u Ustavu.

Zakon o PIO propisuje, u članu 17 na koji su se pozivali poslanici, da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili kada navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života i da se stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja koji se računa u efektivnom trajanju, bez obzira na godine života.

Zakon o radu definiše da se po

sili zakona mora ići u penziju sa 66 godina i najmanje 15 godina staža.

– Ono što je veoma važno u ovoj priči je – pod kojim uslovima prestaje funkcija sudijama, pa i onima Ustavnog suda i to je pitanje koje je ozbiljno i treba da se riješi na sistemski način, a prije svega pravično a ne pokušavati da se rješenja donose ad hominem zakonima koji će riješiti trenutnu situaciju kako bi neki sudija u bilo kojem sudu ostao na poziciji duže nego što mu propisi dozvoljavaju – kazao je Radulović.

On je naglasio da je ključni spor oko toga kada prestaje sudijska funkcija, odnosno kada se ispunjavaju uslovi za pravo na starosnu penziju, te činjenica da je postojalo i pogrešno tumačenje koje je Ustavni sud i ranije primjenjivao jer su cijenili situacije prema interesima pojedinih sudija koji su tada bili u Ustavnom sudu. – Tada su te uslove cijenili prema Zakonu o radu i prema tome kada prestaje radni odnos prema sili zakona. A Ustavom je jasno propisano da sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija onda kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju – pojasnio je Radulović.

Radulović ističe da nema prostora za alternativna tumačenja osim ako se propis ne tumači ciljno ili apsurdno kako bi se nekom od sudija omogućilo da suprotno toj ustavnoj odredbi ostane na funkciji duže nego što treba. Ističe da je to zapravo suština cijele priče. – Vidimo da su sada odustali od ovog prijedloga, ali ja lično mislim da političari neće odustati od toga da neke svoje,

Na sastanku sa Zenovićem zaključeno je da se mora zaustaviti tradicija zloupotreba koja već duži niz godina prati upravo ovaj segment rada Ustavnog suda, te da Crna Gora ne smije da se nađe u još jednoj ustavnoj krizi, kao i da opozicija i parlamentarna većina ne treba da dozvole da Ustavni sud ponovo bude u blokadi

Sudije Ustavnog suda

samo sudije

uslovno rečeno, sačuvaju i da će to pokušati kroz primjenu zakona o radu ili nekog drugog propisa – kazao je Radulović.

NepotrebaN

eksperimeNt

Poslanik Boris Mugoša je juče ponovio da je neophodno da se sprovede ozbiljna rasprava koja će da okupi sve relevantne aktere i da rezultira donošenjem sistemskog rješenja, a ne da se rješava navedena problematika na predloženi nedopustiv način za državu koja istinski želi da bude prva sljedeća članica EU. – Umjesto ovog nepotrebnog i problematičnog eksperimenta, pozivam sve parlamentarne partije da u najkraćem mogućem roku završimo započeti proces izbora sedmog sudije Ustavnog suda – kazao je on.

Na najavljene prijedloge za izmjene zakona prošle sedmice je reagovalo i 16 NVO. Istakli su da pitanje prestanka sudijskih funkcija treba principijelno otvoriti za sve i riješiti ga za ubuduće, na način koji ne dovodi u pitanje integritet Ustavnog suda.

Naveli su šest razloga, od kojih se jedan tiče i ogoljavanja namjere da se sudijama produži mandat. Kao argument su naveli da je postupak izbora sudije Ustavnog suda koji bi zamijenio odlazećeg predsjednika regularno započet, da se šest osoba kandidovalo za tu poziciju, ali i da nema prepreka da se to mjesto blagovremeno popuni. – Međutim, tačno je i da je nadležni Ustavni odbor, pod vođstvom Simonide Kordić (NSD), u posljednjih mjesec dana propustio da utvrdi da li prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove i da ih pozove na intervju, vjerovatno zbog pomenutog plana da se izmjenom zakona aktuelnom predsjedniku produži mandat. Takođe, još uvijek nije raspisan konkurs za sudiju koji bi zamijenio Šćepanovića, koji 31. maja puni 65 godina i ispunjava uslove za odlazak u penziju, odnosno prestanak funkcije. Ovo je još jedan pokazatelj da postoji u najmanju ruku očekivanje Ustavnog suda, ako ne i dogovor, da im izvršna vlast izađe u susret i svima omogući produžetak mandata. Međutim, ako bi se ovaj konkurs odmah raspisao, moguće je blagovremeno obezbijediti popunjavanje i te sudijske pozicije – navode iz civilnog sektora.

Jelena martiNoViĆ

Ustav i principi važe samo „za druge“

Radulović podsjeća da je svojevremeno predsjednik Ustavnog suda bio Dragoljub Drašković, kada se vodila čuvena polemika u Ustavnom sudu da li je njemu prestala funkcija. -Tada je aktuelni predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić bojkotovao rad toga suda smatrajući da je Draškoviću prestala funkcija upravo prema Zakonu o PIO. A sada, kada se ta odredba primjenjuje na njega, on ima drugi stav. To je u njegovom ličnom interesu, mada mi je to iskreno nerazumljivo, jer ne znam vrijedi li ostati na funkciji još jednu godinu pa toliko gaziti po Ustavu i biti neprincipijelan – rekao je Radulović i dodao da svako bira i postupa u struci onako kako misli da treba.

Na pitanje Pobjede da li se na ovaj način sudijama Ustavnog suda daje neka moć samoodržanja, te šta nam to govori o toj instituciji, jer smo na političare navikli da kratkoročnim akcijama štite svoje interese, Radulović je kazao da nam to govori ono što smo znali i ranije. – Većina sudija, neću reći svi, nego jedan dio sudija tog suda je pod političkom kontrolom i političkim diktatom došao na tu funkciju. Vidjeli smo i u praksi neke čudne primjere da je nedavno Ustavni sud ukinuo odredbu Zakona o PIO koja je propisivala uslove za odlazak u penziju... vidjeli smo da su dvije sutkinje tog suda profesionalno izdvojile mišljenje i ukazale na stavove Evropskog suda za ljudska prava. Većina je donijela odluku kako je donijela i sada trpimo posljedice te odluke iz političkih motiva i razloga – decidan je Radulović. On je kazao da nam to govori i da u Ustavnom sudu nemamo većinu sudija koji su spremni da poštuju isključivo Ustav već osluškuju šta su politički interesi. – Zbog toga jeste i ovolika borba političkih partija da se određene sudije prvo izaberu, pa onda i sačuvaju na pozicijama – poručio je on.

PODGORICA – Savjet RTCG usvojio je juče Etički kodeks čijom primjenom će biti značajno ugrožena sloboda govora zaposlenih u Javnom servisu, a kroz formiranje Etičkog odbora, nad kojim će u trenutnom rasporedu snaga potpunu kontrolu imati nezakonito izabrani generalni direktor Boris Raonić, dobiti alat za odmazdu nepodobnih.

Etički odbor, kojem prijavu kršenja odredbi Kodeksa koje se tretira kao teža povreda radne obaveze, što najčešće povlači prekid radnog odnosa, osim javnosti, zaposlenih i članova Savjeta, može podnijeti i sam generalni direktor, činiće sedam članova, a kako stvari stoje Raonić će u tom tijelu kontrolisati najmanje njih pet. Prema usvojenom Kodeksu, članove Etičkog odbora čine - po jedan predstavnik dva reprezentativna sindikata RTCG, dva predstavnika Savjeta RTCG, dva predstavnika menadžmenta, kao i jedno „nezavisno lice sa iskustvom u pružanju audiovizuelnih usluga“. Članovi iz reda sindikalnih predstavnika biraju se na prijedlog predsjednika sindikalnih organizacija. Članovi Savjeta RTCG biraju se na prijedlog predsjednika tog tijela Veselina Drljevića, dok članove menadžmenta predlaže generalni direktor Raonić, a nezavisno lice bira se putem javnog poziva koji opet raspisuje Savjet RTCG.

i tuži i sudi

Prema juče usvojenom dokumentu, generalni direktor će na osnovu mišljenja, odnosno nalaza Etičkog odbora, pokretati postupak utvrđivanja odgovornosti zaposlenog zbog povrede pravila i standarda utvrđenih Etičkim kodeksom u skladu sa Kolektivnim ugovorom.

Na taj način Raonić će u teoriji nakon sopstvene prijave protiv nekoga od zaposlenih zbog kršenja odredbi Kodeksa, u konačnici, nakon nalaza Etičkog odbora koji će kontrolisati, voditi i postupak koji će biti tretiran kao teža povreda radne obaveze.

Ukoliko se neko od zaposlenih usudi, s obzirom na činjenicu da prijava ne može biti anonimna, da potencijalno Etičkom odboru podnese prijavu za kršenje Kodeksa protiv Raonića, Savjet RTCG će biti taj koji će odlučivati o tome da li će, ili ne, pokrenuti postupak utvrđivanja odgovornosti generalnog direktora. Prema novom Etičkom kodeksu RTCG, kao teža povreda radne obaveze biće, kako stvari stoje, tretirano i iznošenje vrijednosnih sudova. Iako u članu 15 Kodeksa, u dijelu koji se tiče javnih nastupa, što podrazumijeva i oglašavanje na društvenim mrežama, piše da se zaposlenima ne može zabraniti izražavanje kritičkog vrijednosnog suda, piše da je to dozvoljeno ukoliko je zaposleni „u stanju da dokaže da je u svom javnom nastupu govorio istinu, budući da vrijed-

Savjet RTCG generalnom direktoru Borisu Raoniću u ruke dao još jedan alat za progon neistomišljenika

Etički kodeks za odmazdu nepodobnih

Potpredsjednica Savjeta Javnog servisa Marijana CamovićVeličković tvrdi da se Kodeksom zaposlenima u bitnom smanjuje sloboda govora i izražavanja, što je nezakonito i neustavno, te da se ono što je nadležnost sudova, poput utvrđivanja istine, daje u nadležnost poslodavcu da pred njim zaposleni dokazuje da je u javnom nastupu govorio istinu što, kako je kazala, nije normalno

nosni sud bez činjenične osnove koja bi ga potkrijepila može biti pretjeran“. Ovo je juče na sjednici problematizovala potpredsjednica Savjeta Marijana Camović-Veličković, upozoravajući da se ovakvim pristupom ograničava sloboda govora.

- Ako neki zaposleni kaže nešto što je kritički vrijednosni sud, ko provjerava da li je govorio istinu? Svaki javni nastup podrazumijeva naknadno isljeđivanje unutar kuće gdje će neko cijeniti da li je „pređena granica“. Maltene svaki status na nekoj društvenoj mreži može da bude povod za utvrđivanje teže povrede radne obaveze koja najčešće povlači prekid radnog odnosa – istakla je ona.

sVe maNJe slobode

Prema njenim riječima, u bitnom se smanjuje sloboda govora i izražavanja, čime se nezakonito i neustavno ograničavaju, te da ono što je nadležnost sudova, poput utvrđivanja istine, Kodeksom RTCG daje u nadležnost poslodavcu da pred njim zaposleni dokazuje da je u javnom nastupu govorio istinu što, kako je kazala, nije normalno.

Ona je u pogledu formiranja

Etičkog odbora kazala da je u pitanju još jedno oduzimanje nadležnosti Savjeta Javnog servisa, podsjećajući da je prvo bilo još 2021. godine kada je riječ bila o donošenju odluke da li Crna Gora treba, ili ne, da učestvuje na Eurosongu.

Camović-Veličković je tražila da se iz Kodeksa brišu odredbe o formiranju Etičkog odbora i da se smanje nadležnosti generalnog direktora, međutim njen prijedlog nije prošao.

- Podsjećam da sve te aktivnosti rezultiraju disciplinskim postupkom i na kraju otkazom zaposlenom. Vidim da se ograničava sloboda govora zaposlenima, a mislim da je to nedozvoljeno u bilo kojoj djelatnosti, a kada je u pitanju djelatnost medija, apsolutno je zabranjeno – kazala je ona.

Camović-Veličković je ukazala i da nezakonito izabrani generalni direktor Raonić danas podnosi krivične prijave protiv zaposlenih zbog nečega o čemu su razgovarali u zatvorenim Vajber grupama i zbog dokumenata RTCG koje su tamo dijelili, a koji nijesu tajni. - Na to se svode mjere koje su predložene Kodeksom. Ovo je

prelaženje svih mogućih granica nadležnosti poslodavca prema zaposlenima i ulaženje u jednu zonu koja jednostavno ne pripada nikome, jer su u pitanju lične slobode. Donesite ovaj akt i primijenite ga, ali budite spremni i da snosite posljedice kad ti otkazi dođu na dnevni red pred sudovima. A doći će – kazala je ona. Da je namjera Kodeksa upravo ućutkivanje neistomišljenika aktuelnog menadžmenta, najbolje su potvrdile riječi članice Savjeta Amine Murić koja je u to tijelo izabrana kao predstavnica NVO Inicijativa mladih za ljudska prava, partnerske organizacije Građanske alijanse Borisa Raonića. - Smatram da u odnosu na sve naše iskustvo koje smo imali sa pojedinim zaposlenima kako su se ponašali u određenim javnim nastupima, da su potencijalno narušili ugled RTCG, da se iz tog razloga desila ova potreba – kazala je Murić. Kodeks je usvojen sa četiri glasa za i jednim uzdržanim. Za usvajanje su glasali predsjednik Savjeta Drljević, članice Murić i Milica Špajak i član Filip Lazović, dok je Naod Zorić bio uzdržan. d. miHailoViĆ

Sa jedne od sjednica Savjeta RTCG I. MANDIĆ

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje nije podržao inicijativu da se održi kontrolno saslušanje čelnika zdravstvene ustanove jer je u međuvremenu smijenjen sa te pozicije

Neće o direktoru, ali hoće o Montefarmu

PODGORICA – Odbor

za zdravstvo, rad i socijalno staranje nije usvojio inicijativu poslanika

Bogdana Božovića da se održi kontrolno saslušanje direktora Montefarma Gorana

Marinovića jer je u međuvremenu on smijenjen sa te funkcije.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun nedavno je smijenio Marinovića nakon što su utvrđene nepravilnosti u radu Montefarma.

Poslanici su se dogovorili da će precizirati u narednom periodu na koji način će da posvete sjednicu poslovanju Montefarma i koga će sve da pozovu od nadležnih.

Iako je predsjednik Odbora

Dražen Petrić komentarisao da nije praksa da se saslušava bivše rukovodstvo i da inicijativa ima pravnu nedostatnost zbog toga, poslanik Božović nije odustao od stava da treba da se sasluša smijenjeni direktor. Jedini je na kraju glasao da treba da se usvoji inicijativa, dok je sedam poslanika bilo uzdržano.

Djeca sa posebnim potrebama ne mogu kod zubara

Poslanik Vladimir Dobričanin na sjednici Odbora je kazao da je Ministarstvo zdravlja odbilo da djeci sa posebnim potrebama u Nikšiću obezbijedi pravo na stomatološko liječenje, uz obrazloženje da nema uslova za to. Kazao je da je to veliki problem.

Dobričanin je iznio podatak da 43 djece čeka na tu proceduru u Kliničkom, te da se izvodi jedino u toj ustanovi više od deset godina. Podsjetio je da je bilo u planu da i ostale bolnice obezbijede uslove za djecu, ali da je izostala realizacija. – Imamo probleme koji

ne smiju da postoje. Kada neko kaže da nema uslova u bolnici u Beranama, Kotoru, Nikšiću, Baru da se instalira jedna stomatološka stolica i da ne možemo da pružimo usluge djeci.

Zamislite dijete koje ima autizam, da ima zubobolju i kažete: ,,Dođite za mjesec dana“. To je neprihvatljivo – rekao je on.

Najavio je da će tražiti inicijativom kontrolno ili konsultativno saslušanje ministra zdravlja, te predstavnika Ljekarske komore, jer je riječ o hitnim stanjima u stomatologiji, koja mogu da budu opasna po život.

Božović je govorio da treba zakazati saslušanje kako bi istina izašla na vidjelo, te da je nužno da se objektivno sagleda poslovanje Montefarma, a da se ne štiti niko. Isticao je da su objavljivani tekstovi u medijima protiv, sada već bivšeg, direktora i da je ,,ostao žal što se ne može čuti druga strana“. Kazao je i da je bivši direktor na jednoj konferenciji ukazivao na dokumentaciju koja ide u njegovu korist, ali da ,,mediji to nijesu prenijeli u dovoljnoj mjeri“.

dato gotovo milijardu i sto miliona eura raznim drugim firmama koje su radile ono što je mogao da uradi Montefarm. – Zamislite da smo prihodovali trista miliona kao država. Mogli bismo da srušimo sve bolnice, izgradimo ih i nabavimo sve nove aparate. Neko je namjerno urušio državnu firmu – rekao je on.

Poslanik Vladimir Dobričanin je kazao da je sunovrat Montefarma zabilježen u posljednjih deset godina, te da je

Dodao je da je vjerovatno riječ o jedinoj instituciji koja je poslovala negativno, a bavi se prometom ljekova, medicin-

skih preparata. Dobričanin je rekao da je Montefarm bio zlatni rudnik Crne Gore, te da treba sagledati da li toj firmi ima spasa. – Četiri godine menadžmenta, da vidimo šta smo uradili i šta treba još da bi prodisao. Ako ne može da se uradi, da se zatvara i neko mora da bude odgovoran za zatvaranje profitabilne firme – rekao je Dobričanin, dodajući da treba vidjeti od kada datira odgovornost rukovodstva, ministra

zdravlja, te direktora Fonda za zdravstveno osiguranje. Firme koje su poslovale kao Montefarm u drugim državama bivše Jugoslavije, kako je rekao poslanik Jevto Eraković, odavno su ugašene.

– To govori da je Montefarm kroz prethodni period uspio da prevaziđe mnoge krize koje druge, slične firme nijesu mogle da preskoče – rekao je Eraković.Istakao je da se za četiri godine bilježi ogromno zapošljavanje putem ugovora, a sredstva za reprezentaciju su, prema njegovim riječima, takođe, ogromna. - Da vidimo da li je prethodni direktor trošio na sredstva za

reprezentaciju u toj mjeri ili mnogo manjoj. Ogromne su pritužbe od zaposlenih na rad menadžmenta Montefarma. Tu je jedan revanšistički odnos prema zaposlenima. Dominantno su tamo žene koje su slate na udaljena radna mjesta čak i stotinama kilometara od mjesta prebivališta. Određene su grupisane u jednoj apoteci u Podgorici gdje ih je bilo desetine. Dolazile na posao i osjećale se potpuno nepotrebno iako su završile velike škole –kazao je Eraković. Poslanici su se saglasili da će naknadno definisati na koji način će da se bave Montefarmom. N. Đ.

Ministarka kulture i medija najavila nove zakonske mjere i institucionalno tijelo u borbi protiv širenja dezinformacija

Vujović: Mreža će targetirati one koji šire govor mržnje

PODGORICA - Odredbe seta medijskih zakona, već upućenih na uvid Evropskoj komisiji, uporedo sa osnivanjem posebnog tijela sačinjenog od predstavnika novinarske branše, civilnog i tehnološkog sektora i državnih institucija, ponudiće konkretne odgovore i mjere za suzbijanje govora

mržnje, onlajn uznemiravanja i širenja dezinformacija, poručila je juče na zasijedanju Skupštine ministarka kulture i medija Tamara Vujović

Novi set medijskih zakona čeka zeleno svjetlo Evropske komisije i mogao bi se, prema riječima ministarke Vujović,

u što kraćem roku naći pred Vladom, a potom i Skupštinom Crne Gore. – Set medijskih zakona: Zakon o medijima, Zakon o javnom medijskom servisu RTCG i Zakon o audio vizuelnim medijskim uslugama predstavljaju osnov harmonizacije crnogorskog okvira i prakse u oblasti audio vizuelne politike,

Jelić sljedeći put dobro da promisli što je civilizovano da napiše u odgovoru

Ministarska kulture i medija Tamara Vujović istakla je da je pravovremeno reagovala u slučaju umjetničkog direktora Nikšićkog pozorišta Janka Jelića Dodaje da se tema „zakotrljala“ u javnosti i da se nada da će Jelić drugi put dobro promisliti i shvatiti šta je

elementarno korektno i civilizovano da se u odgovoru napiše. – Odluka pozorišta je da dozvoli da predstave bude. Ono što je bila reakcija jednog umjetničkog direktora, to jest njegov mejl izazvao je veliku buru posebno umjetničke

javnosti od kojih su neke primjerene, neke opet pretjerane. Dobro je da se pokrenula priča i da je kao rezultat došla reakcija iz cijelog kolektiva Nikšićkog pozorišta i Opštine da oni nude scenu za izvođenje ovakve predstave - poručila je Vujović.

a istovremenim usvajanjem doprinijećemo kvalitetnoj i dosljednoj implementaciji svih međunarodnih standarda u ovoj oblasti – kazala je Vujović. Istakla je da je nacrtima medijskih zakona predviđeno više od 20 suštinskih izmjena u odnosu na postojeće norme. Utvrđeno je da se javni sektor

ne može oglašavati u medijima koji nijesu registrovani, dok je fond za medijski pluralizam uvećan sa 0,09 na 0,2 odsto budžeta. Takođe, dodate su nove oblasti od javnog interesa među kojima će Ministarstvo kulture i medija subvencionisati one medije koji stvaraju i pričaju priče o govoru mržnje i dezinformacijama. Istakla je da se mora voditi računa o tome šta je govor mržnje, šta je dezinformacija koja je narušila javni red i mir, ili ustavni poredak, ili šta je neki drugi vid informacije koji se ne bi mogao ni na kakav drugi način dalje procesuirati. Novim Zakonom o medijima uvedena je novina da hitan sudski postupak zbog širenja mržnje može tražiti stranka koja je meta govora mržnje, a ne samo, kao što je bilo do sada, na zahtjev tužioca. Medisjka strategija predviđa osnivanje mreže za borbu protiv govora mržnje, onlajn uznemiravanja i dezinformacija.

– Cilj je da Crna Gora dobije novo tijelo koje će moći da pred javnošću ukazuje i targetira sve one koji se usuđu-

ju da šire dezinformacije i govor mržnje. Tu računamo na saradnju sa Univerzitetom, nevladinim organizacijama. Istim aktom planirano je uspostavljanje saradnje sa globalnim internet kompanijama i društvenim mrežama radi jasnog definisanja odgovornisti za plasiranje informacija na ovim platformama – rekla je Vujović. Dodaje da je poenta pokazati prstom na autore i prenosioce dezinformacija, uraditi to na način da svi u Crnoj Gori budu upoznati sa tim ko širi loš sadržaj a istovremeno, potrebno je osnažiti slobodno i profesionalno novinarstvo - to bi bila ključna uloga mreže. Vujović je poručila da je njena reakcija na performans spaljivanja lutke sa likom pisca i novinara Andreja Nikolaidisa odgovorna, primjerena i moralna, ponavljajući da najoštrije osuđuje čin spaljivanja, kao i uvrede i neprimjeren govor tokom suđenja karnevalu u Herceg Novom, te da njen stav ne može biti dvosmisleno shvaćen, osim ukoliko ne postoji namjera.

B. PRELEVIĆ

Sa jučerašnje sjednice Odbora

Tamara Vujović

Skupština crne gore

Skupština crne gore

Izrael odlučan da odgovori na napad Irana, odložio dugo najavljivanu ofanzivu na Rafu

Zapad insistira da Tel Aviv ne uzvraća udarac

Nakon Sjedinjenih Država, na smirivanje tenzija i deeskalaciju situacije na Bliskom istoku pozvali su i zvaničnici više evropskih država koji su osudili iranski napad na Izrael tokom vikenda, a koji je uslijedio kao odgovor na vazdušni udar na iranski konzulat u Damasku

TEL AVIV/TEHERAN –Izrael je odlučan da, uprkos protivljenju svojih zapadnih saveznika, odgovori na iranski napad, ali će o vremenu i obimu te vojne akcije odlučiti naknadno.

To su prenijeli tamošnji mediji nakon jučerašnjeg sastanka izraelskog ratnog kabineta na kojem je i razgovarano o odgovoru Izraela na iranski napad. - Razgovaralo se o nekoliko opcija, a svaka od njih predstavlja bolnu uzvratnu akciju prema Iranu, ali koja neće izazvati veće regionalne sukobe - navodi se u izvještaju Kanala 12.

Dodaje se i da je ratnom kabinetu cilj bio da izabere akcije koje Sjedinjene Države neće naknadno blokirati.

Izrael je, zbog odgovora na napad Irana, odložio i dugo najavljivanu ofanzivu na Rafu u Pojasu Gaze, ali je gotovo izvjesno da za to neće imati podršku saveznika.

Nakon Sjedinjenih Država, na smirivanje tenzija i deeskalaciju situacije na Bliskom istoku pozvali su i zvaničnici više evropskih država koji su osudili iranski napad na Izrael tokom vikenda, a koji je usli-

jedio kao odgovor na vazdušni udar na iranski konzulat u Damasku.

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je juče da Bliski istok stoji „na ivici provalije“ i pozvao na deeskalaciju sukoba između Izraela i Irana. - Na ivici smo litice i moramo da se udaljimo od nje. Moramo da nagazimo kočnicu i ubaci-

mo u rikverc – rekao je Borelj. Naveo je i kako postoji „duboka podjela“ unutar izraelske desničarske vladajuće koalicije između tvrdolinijaša koji traže žestoku odmazdu i, kako je naveo, umjerenije i razumnije frakcije.

– Ta frakcija se zalaže za odmazdu, ali na način koji izbjegava odgovor na odgovor – rekao je Borelj. Borelj, koji je kasno u nedjelju

Počelo suđenje Donaldu Trampu zbog isplata novca porno zvijezdi

Tužioci traže kaznu zbog objava na društvenim mrežama

NJUJORK – Proces protiv bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa, po optužnici za krivično djelo, počeo je juče u Njujorku i predstavlja prvo suđenje američkom predsjedniku u istoriji te zemlje. Njujorški sudija je odbio zahtjev da se povuče iz slučaja, dok je Tramp poručio da je to suđenje zapravo napad na Ameriku. Ispred suda u Menhetnu, okupili su se demonstranti koji podržavaju Trampa i pozivaju sudiju da obustavi slučaj. Ispred suda se okupila još jedna grupa ljudi, koja nosi transparente na kojima piše da „niko nije iznad zakona“. Bivši predsjednik SAD tereti se da je falsifikovao poslovna dokumenta kada je glumici u filmovima za odrasle Stormi Danijels, preko svog advokata, platio 130.000 dolara da ne bi javno govorila o njihovoj navodnoj aferi. Tužilac Džošua Stejnglas zatražio je od sudije Huana Merčana da Trampa kazni sa 3.000 dolara zbog objava na društvenim mrežama o ključnim svjedocima u slučaju isplate novca Danijels. Optužnica koju je po-

Tramp pred sudom

digao tužilac Alvin Brag, u 34 tačke tereti Trampa za falsifikovanje poslovnih dokumenata. Tužilaštvo navodi da je Tramp falsifikovanjem dokumenata želio da prikrije uticaj na izbornu kampanju 2016. godine, odnosno umanji štetu koja bi nastala otkrivanjem navodnih afera.

Kriza

na Bliskom istoku povećala cijenu zlata

Cijena zlata je, usljed eskalacije krize u regionu Bliskog istoka, porasla na 2.354 dolara po unci (28,35 grama), dok su vrijednosti akcija na azijskim berzama uglavnom pale.

Cijene nafte su u petak dostigle najviši nivo od oktobra prošle godine, dok se očekivao napad Irana na Izrael, ali su juče ujutru na azijskim berzama blago opale pošto je, prema izraelskim zvaničnicima, napad izazvao samo manju štetu.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 89,050, a brenta na 89,913 dolara.

gava bilo kakvu dalju eskalaciju na Bliskom istoku nakon iranskog napada.

- Učinićemo sve što možemo da izbjegnemo rasplamsavanje i eskalaciju - rekao je Makron, pozivajući Izrael da za cilj odredi izolaciju Irana, a ne eskalaciju.

- Svi smo zabrinuti zbog moguće eskalacije. Situacija je danas veoma nestabilna – dodao je Makron.

- Mislim da je potpuno opravdano da misle da treba da reaguju jer su napadnuti, ali mi ih kao prijatelje pozivamo da misle glavom i srcem, da budu pametni i čvrsti. Na mnogo načina ovo je bio dvostruki poraz za Iran - rekao je Kamerun.

razgovarao sa iranskim ministrom inostranih poslova Hoseinom Amir Abdolahijanom, rekao je da EU treba da ima najbolje moguće odnose sa Iranom uprkos sankcijama koje je blok uveo Islamskoj Republici zbog njenog programa razvoja nuklearne tehnologije i drugih pitanja. Reagovao je i francuski predsjednik Emanuel Makron, koji je Izrael pozvao da izbje-

Da pobjeda Izraela nad Iranom mora biti isključivo diplomatska upozorila je i šefica njemačke diplomatije Analena Berbok. - Sve strane moraju da rade na sprečavanju eskalacije sukoba u regionu. Izrael je pobijedio u defanzivi zahvaljujući snažnoj protivvazdušnoj odbrani i naporima SAD, Britanije i arapskih država - rekla je Berbok na konferenciji za novinare u Parizu.

Dodala je i da je cilj da se spriječi eskalacija u regionu.

I britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron je pozvao Izrael da ne odgovara, jer je napad Teherana, kako je ocijenio, doživio gotovo potpuni neuspjeh.

Promijenjeni nazivi ulica u Srebrenici, bošnjački odbornici napustili sjednicu

Ocijenio je i da se Iran otkrio pred svijetom kao neko ko ima maligni uticaj u regionu i ko se pripremao da ovako nešto uradi.

- Tako da se nadamo da neće biti uzvratnog odgovora - rekao je Kamerun. Zabrinutost zbog porasta tenzija na Bliskom istoku izrazila je i Rusija koja je, takođe, pozvala na uzdržanost.

- Dalja eskalacija nije ni u čijem interesu. Zato se, naravno, zalažemo da se sve nesuglasice rješavaju isključivo političkim i diplomatskim metodama - poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov

I iranski ministar inostranih poslova kaže da ne želi povećanje tenzija u regionu, ali i zaprijetio da će, ukoliko se napad Izraela dogodi, njihov odgovor biti snažniji, nego ranije.

Nijedna ulica ne nosi naziv žrtava genocida

SREBRENICA - Skupština opštine Srebrenica donijela je odluku o promjeni naziva ulica u tom gradu i selu Skelani. Nijedna ulica ne nosi naziv žrtava genocida, a bošnjački odbornici su uoči glasanja napustili sjednicu. U Srebrenici su određeni i nazivi ulica koje ranije

nijesu imale imena - Musa Ćazim Ćatić, Stari grad, Crkvište, Doktor Sabita Begića.

U naselju Skelani, koje pripada opštini Srebrenica, na granici sa Srbijom, utvrđeni su nazivi ulica: Doktora Desimira Mitrovića, Jereja Bobana Lazarevića, 16. januara, po

danu sjećanja na ubijene Srbe 1993, Rada Trimanovića Uče, Gavrila Principa, Drinska, Eniza Hasanovića, po pripadniku JNA koji je poginuo u Vukovaru 1991 i Mehmed-paše Sokolovića.

U naselju Petriča, istoimena ulica dobila je ime po Skenderu Kulenoviću.

Upozorenje glavnog komandanta ukrajinske vojske

Rusija planira da do 9. maja osvoji Časiv Jar

KIJEV - Šef generalštaba ukrajinske vojske Oleksandr Sirski upozorio je da ruske snage do 9. maja planiraju da zauzmu grad Časiv Jar, koji se nalazi zapadno od Bahmuta koji je već pod

kontrolom Moskve.

Sirski je upozorio i da se situacija na istoku pogoršala i da će Rusija pokušati da zauzme Časiv Jar prije nego što krene ka gradu Kramatorsku. Časiv Jar u regionu Donjecka

nalazi se desetak kilometara od Bahmuta, razorenog grada koji su ruske snage zauzele u maju prošle godine nakon višemjesečnih borbi. Ukrajinske brigade su do sada uspijevale da obuzdaju napade u blizini Časiv Jara i bile su pojačane municijom, dronovima i uređajima za elektronsko ratovanje.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Iran na Izrael lansirao na stotine raketa i dronova od kojih je većina oborena

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru određeno pritvaranje do 30 dana

SDT: Lazović bio šef grupe, „uposlio“ Katnića, Čađenovića, sina Petra i – radili za Zvicera

PODGORICA – Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem pomoćniku direktora policije Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Zoranu Lazoviću sinoć je određen pritvor do 30 dana nakon čega su sprovedeni u Istražni zatvor.

Lazović i Katnić privedeni su sinoć poslije 18 časova kod sudije za istragu. Branilac Lazovića, advokat Zoran Piperović, tražio je izuzeće sudije za istragu Gorana Šćepanovića, ali je predsjednik Višeg suda Boris Savić odbio taj zahtjev. Piperović je sinoć kazao da je tužilaštvo frapantno ocijenilo „da je okrivljenom (Lazoviću) lakše da se odrekne porodičnih veza, nego da se suoči sa dugotrajnom kaznom zatvora“. – Zamislite to. To je lični stav i zaključak tužioca; to je nezapamćeno da se kao zahtjev predloži – ukazao je Piperović.

ŠEF, ČLANOVI, ZADACI... Kako je Pobjedi saopšteno iz tužilaštva, bivši pomoćnik direktora policije Zoran Lazović oformio je kriminalnu organizaciju 2020. godine, a za članove vrbovao sina Petra, tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Sašu Čađenovića, kao i još neka nepoznata lica, kako bi sarađivao sa kriminalnom organizacijom Kotoranina Radoja Zvicera radi sticanja nezakonite dobiti ili moći.

Prema ovoj tužilačkoj tezi, tadašnji pomoćnik direktora UP za organizovani kriminal izdavao je redovno naredbe

Prema ključnoj optužnoj tezi tužioca Miloša Šoškića, tadašnji pomoćnik direktora UP za organizovani kriminal Zoran Lazović redovno je izdavao naredbe glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, kao i svom sinu, koji je bio ,,prikriveni agent“, pa su tako, tvrdi SDT, redovno sarađivali sa Zvicerom i drugim pripadnicima kavačkog klana i ostvarili korist...

glavnom specijalnom tužiocu, specijalnom tužiocu, kao i svom sinu, koji je bio ,,prikriveni agent“, pa su tako sarađivali sa – Zvicerom i drugim pripadnicima kavačkog klana?!

Kako tvrde u SDT-u, četvoročlana kriminalna grupa je imala cilj da štiti istaknute članove Zvicerove grupe i danepreduzimanjem krivičnog gonjenja istaknutih članova kavačkog klana - ,,izvrši neodređen broj krivičnih djela zluopotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža kazna“.

Svaki član kriminalne organizacije, ,,koja je djelovala na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline

Baković saslušan u svojstvu svjedoka

Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković svjedočio je juče pred specijalnim tužiocem o predmetu u kojem se bivšem specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću na teret stavlja ,,slučaj ulaska“ u Crnu Goru Veljka Belivuka i njegove ekipe.

Advokat Bakovića, Stefan Jovanović, rekao je Pobjedi da je on saslušan u svojstvu svjedoka. Više informacija, dodao je, nije u mogućnosti da podijeli zbog tajnosti. Nije jasno zašto SDT sada saslušava Bakovića jer je, prema informacijama Pobjede, on već nekoliko puta saslušavan o skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru tadašnjem šefu kriminalne organizacije iz Beograda Veljku Belivuku i njegovom prijatelju Marku Miljkoviću. Baković je u Specijalnom državnom tužilaštvu dao iskaz pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem A. I.

članova i gdje je postojao uticaj na političku vlast i sredstva javnog informisanja, imao je određeni zadatak i ulogu“. Istražitelji su utvrdili da je djelovanje kriminalne organizacije planirano na duže vrijeme.

KOMUNIKACIJA I ZADACI

Prema aktu tužilaštva, Lazović je „komunicirao“ sa Zvicerom preko sina Petra. Izvori iz istrage tvrde da o tome postoji dokaz – poruka koju je Petar poslao Zviceru preko Skaj aplikacije, sadržine: ,,evo z veli dok je on tu mogu vazda ući“. I to je, na osnovu dokumenata u koje je Pobjeda imala uvid, jedina Skaj poruka koja je ,,prišivena“ Zoranu Lazoviću. Zanimljivo, u SDT-u ističu da Lazović nije koristio Skaj aplikaciju, ali jeste njegov sin, te da je tako ostvarivana posred-

na komunikacija.

Uloga Katnića i Saše Čađenovića je, prema stavu tužilaštva, bila da daju naloge službenicima policije u tom periodu da –samo formalno – preduzimaju službene radnje prema organizatoru i pripadnicima kriminalne organizacije, kako bi se stvorio utisak da policija obavlja svoja ovlašćenja.

UKIDANJE ZABRANE

Zanimljiv je i mehanizam koji je Lazović, prema navodima specijalnog tužioca Miloša Šoškića, koristio da bi se ukinula zabrana ulaska za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Zoran Lazović je, kako navode izvori iz istrage 28. decembra 2020. godine u Podgorici, tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije Enisu Bakoviću lažno prikazao da je

Inspektori prebirali po ormarima Lazovića i satima - slikali odjeću

Pretres porodičnog stana nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića na Zabjelu juče je trajao duže od šest sati.

Inspektori su, kako saznajemo, prebirali po garderoberu Lazovića, ali nijesu izuzeli ništa značajno za istragu. Zanimljivo je da su mobilnim telefonima slikali mnogo komada garderobe, od odijela do majica... Policija je u nedjelju satima pretresala Lazovićevu imovinu u Bijelom Polju, a osim njegove kuće, kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, pretresena je kuća i njegovog rođaka.

za potrebe operativnog rada neophodno ukinuti zabranu ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne organizacije iz Srbije Belivuku i Miljkoviću. Potom je Baković navodno pozvao svog podređenog policijskog službenika Aleksandra Boškovića, saopštio mu to i istog dana oko 10 sati ukinuta im je zabrana. Oni su u Crnu Goru ušli 17. januara 2021. godine, a izašli 29. januara 2021. Boravili su kod organizatora kriminalne organizacije Radoja Zvicera, ali i, kako tvrde iz tužilaštva, ostvarivali neposredne susrete sa Zoranom Lazovićem, pri čemu je on lažno prikazao javnosti da Uprava policije Crne Gore, pa i on kao starješina, navodno po zakonu rade svoj posao.

Kako je Pobjeda pisala još avgusta 2021. godine, Belivuk i Miljković, kao i Zvicer – koji tada nijesu bili na potjernicama ili potražnicama crnogorske policije – bili su privedeni 26. januara na informativni razgovor u Centar bezbjednosti Kotor, saslušavao ih je upravo Lazović sa još dvojicom inspektora.

Prema aktu tužilaštva, 28. januara 2021. godine na konferenciji za medije, nakon sprečavanja likvidacije Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat, Lazović je, između ostalog, izjavio: „Belivuka i Miljkovića držimo na oku 24 sata, Crnu Goru niko neće zastrašiti... Ako nijesu neprijatelji Crne Gore, nema potrebe da od bilo koga strahujemo“..

SLUČAJ ROGANOVIĆ

Zoran Lazović se tereti da je 3. decembra 2020. godine naložio Katniću da se, na zahtjev Radoja Zvicera, ne pokreće krivični postupak protiv pripadnika kavačke kriminalne organizacije Duška Roganovića, što je sve tražio Petar Lazović koji je bio infiltriran u kriminalnu organizaciju. Tužilac Šoškić je Katniću stavio na teret i da je – nakon što su elektronski mediji u Crnoj Gori objavili informaciju da je Specijalno državno tužilaštvo arhiviralo predmet - obmanjiv ao javnost da je okrivljeni Petar Lazović bio na zadatku i da je kolateralna šteta u pokušaju da se na-

Katnić odbija terapiju i hranu

Kako je sinoć objavila TV E, Milivoje Katnić štrajkuje glađu i odbija da primi terapiju, nakon što mu je u nedjelju oko ponoći određeno zadržavanje do 72 sata. Katnić je nakon hapšenja odbio i da angažuje advokata, pa mu je dodijeljen po službenoj dužnosti.

ruši nezavisnost Crne Gore. Tvrdi se da je Katnić kontrolisao odluku specijalnog tužioca Čađenovića i našao da nema razloga za pokretanje krivičnog postupka protiv Petra Lazovića.

Povodom ,,operacije Belivuk“, koja je izvedena u saradnji sa srpskom policijom i međunarodnim partnerima, Zoran Lazović saslušan je u oktobru 2021. godine u Specijalnom državnom tužilaštvu. Lazović je saslušan prije nego što je predmet objedinjen sa prijavom koju je podnio tadašnji državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Rade Milošević, koji je uhapšen 21. decembra 2022. godine zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca cigareta.

Lazovićev sin Petar je uhapšen 18. jula 2022. godine zbog sumnje da je kao službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost ,,počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, krijumčarenje, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i zloupotreba službenog položaja“. Tada je saopšteno da je predmet protiv Petra Lazovića ponovo formiran u maju 2022. godine, po nalogu novog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a po materijalu dobijenom iz Europola, koji je prethodno objavljen na portalu Libertas press.

Ana RAIČKOVIĆ / Draško ĐURANOVIĆ

Milivoje Katnić

Zoran Lazović

s. vasiljević

s. vasiljević

TUŽILAČKO ČITANJE ISTORIJE: Lazovića i Katnića terete da su formirali kriminalnu organizaciju koja je omogućila ulazak Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru

Kako je akcija ,,Meta“ iz 2021. godine postala nezakonita 2024?

PODGORICA – Iako duže od trideset sati nema zvaničnog obrazloženja zašto je Specijalno državno tužilaštvo kojim rukovodi Vladimir Novović u nedjelju u zoru naložilo hapšenje bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog funkcionera policije Zorana Lazovića, Pobjeda je dobila potvrdu naše prvobitne informacije: obojica su osumnjičena za stvaranje kriminalne organizacije prilikom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru srpskih kriminalnih bosova Veljka Belivuka i Marka Miljkovića januara 2021. godine, ostvarivanja saradnje sa grupom Radoja Zvicera i za navodnu zloupotrebu položaja jer su orikrili navodnog člana kavačkog klana Duška Roganovića od optuženja.

Iz dosadašnjeg postupanja SPO i SDT, na osnovu informacija iz istrage, proizilazi da je za optužbe o stvaranju kriminalne organizacije protiv Katnića i Lazovića presudno uticala njihova uloga u akciji koja je svojevremeno - januara 2021. godine – proglašena velikim uspjehom crnogorske policije i tužilaštva?!

,,OPERACIJA BELIVUK“

Kako je tada zvanično saopšteno, policija i istražitelji su ,,višemjesečnim obavještajnim i operativnim radnjama“uz saradnju dijela srpske obavještajne službe – spriječili da srpski kriminalci Belivuk i Miljković, povezani sa kavačkim klanom Radoja Zvicera, budu likvidirani od suparničke škaljarske kriminalne organizacije dok su boravili na teritoriji Crne Gore. Pobjeda je još prije tri godine objavila kako su pripadnici policije intenzivno pratili Belivuka i Miljkovića od kako su, januara 2021, redovnom linijom Beograd – Tivat ušli u Crnu Goru i boravili kod svojih kriminalnih prijatelja, Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana. Tada su zajednički slavili, više dana, prinovu u porodici Zvicer, a tokom ,,poslovnog dijela“ druženja ugovarali razradu već započetihilegalnih poslova, uglavnom vezanih za šverc narkotika iz Južne Amerike. Od ulaska u Crnu Goru vođe

ti nekih radikalnih političara u Crnoj Gori, kao i crnogorskih i srpskih tabloida.

Iz dosadašnjeg postupanja Specijalnog državnog tužilaštva, na osnovu informacija iz istrage, proizilazi da je za optužbe o stvaranju kriminalne organizacije protiv Katnića i Lazovića presudno uticala njihova uloga u akciji koja je, januara 2021. godine – proglašena velikim uspjehom crnogorske policije i tužilaštva?

beogradske kriminalne organizacije bili su pod stalnom prismotrom crnogorskih bezbjednosnih službi, tehnološkom i operativnom, ljudskom. Operacijom 24-satnog nadzora koordinirao je pomoćnik direktora za Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije – Zoran Lazović.

Prethodno su, prema informacijama Pobjede, Belivuk i Miljković, kao i više drugih važnih članova tog srpskog klana, bili više mjeseci pod mjerama tajnog nadzora u Srbiji. Istovremeno, francuska centrala Europola poslala je na adresu Specijalnog državnog tužilaštva Srbije povjerljive materijale, uključujući i dio transkripata sa Skaj poruka, koje su bili vezane za ,,poslovne aktivnosti“ srpskih državljana Belivuka i Miljkovića. No, nije bilo reakcije srpske policije i tužilaštva. U Srbiji su, do kraja 2020. godine, Veljko Belivuk, alijas ,,Velja Nevolja“ i njegova kriminalna ekipa očito imali ,,miran život“. Što se poremetilo krajem godine, da li su se Belivuk i Miljković potpuno oteli ,,državnoj kontroli – nije poznato. Izvjesno je, međutim, da su postali ,,neugodni svjedoci“ i da im je pripremana likvidacija. Ispostaviće se da je za mjesto

Sve su to indicije da je nekom moćnome iz Republike Srbije odgovaralo da se Belivuk – kao mogući nezgodni svjedok saradnje sa srpskim vlastima – likvidira u Crnoj Gori

za likvidaciju određena teritorija Crne Gore, a kao izvršioci članovi škaljarskog klana, smrtni protivnici ,,kavčana“ i njihovih prijatelja iz Beograda.

SPREČAVANJE LIKVIDACIJA

Međutim, policijski intenzivni nadzor i operativni podaci koji su dobijeni, dijelom iz Srbije, a dijelom od prisluškivanja Zvicerovih ,,kavčana“, upalili su alarm crnogorskim operativcima: u sklopu koordinirane akcije kodnog imena ,,Meta“ 21. januara 2021. godinespriječena je likvidacija Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat.

Na vanrednoj konferenciji za medije, specijalni tužilac Saša Čađenović je otkrio da je, osim likvidacije Belivuka i Miljkovića, već za sljedeći dan bilo planirano ubistvo još jednog koji slovi za ,,jakog igrača“ kavačkog plana - Slobodana Kašćelana, koji je trebalo da se pojavi u Podgorici na ročištu pred sudijom Višeg suda. Belivuk je trebalo da bude iz pištolja ubijen ispred aerodromskog terminala, dok je Kašćelanu trebalo da se podmetne bomba ispod auta. U akciji crnogorske policije uhapšeni su Radovan Stanišić, Mile Jovanović, Goran Marković, koji su – prema nalazima istrage – trebali da likvidiraju Belivuka i Miljkovića. Za planiranje ubistva Kašćelana osumnjičeni su Momčilo Milić, Hasan Turković i Dušan Ivanović

Milivoje Katnić će kasnije za operaciju ,,Meta“ tvrditi da je izvedena veoma uspješno, uz pomoć ,,insajdera u kriminalnim redovima“, misleći na policajca Petra Lazovića, sina Zorana Lazovića, koji je bio na poziciji ,,prikrivenog agenta“. No, samo godinu kasnije Petar Lazović će se naći u hiljadama Skaj prepiski koje je dostavio Europol i uslijedilo je hapšenje i on je danas pod optužbom da je istaknuti član kriminalnog klana Radoja Zvicera.

KO JE HTIO SMRT ,,VELJA NEVOLJE“?

Dugo nakon uspješne policijske akcije, ostalo je nerazjašnjeno kako su i zašto Veljko Belivuk i Marko Miljkovićdvojica ,,uzornih“ građana Srbije koji su Beograd mirno napustili linijom Air Srbije - uhapšeni 29. januara po povratku na Aerodrom ,,Nikola Tesla“ u Beogradu. Iako za njima ni tada nije bilo potjernice?! Ispostavilo se da je srpske istražitelje zanimalo – ne samo kako je to crnogorska policija uspjela da spriječi likvidaciju – već i da otkriju što su sve Belivuk i Miljković, u društvu Zvicera, govorili pred Specijalnim policijskim odjeljenjem kada su, dva dana prije sprečavanja likvidacije, privedeni na informativni razgovor u Centar bezbjednosti Kotor. Tek koju sedmicu kasnije, Velja Nevolja – do tada tek obični nasilnik, vođa navijačke gru-

pe ,,Janjičari“ fudbalskog kluba ,,Partizan“ – postaje u Srbiji ,,Neprijatelj broj 1“, vođa najmonstruoznije kriminalne grupe koja je masakrirala i komadala svoje žrtve u kući u Ritopeku. Epizoda sa aerodroma u Tivtu potisnuta je u drugi plan. Prilično svjesno, jer vlast u Srbiji nije željela da odgovara na teško pitanje: ako su mjesecima pratili Belivuka, ukoliko su sa nadzornih policijskih kamera ispred kuće u Ritopeku imali detalje o otmicama, ako su posjedovali informacije o likvidacijama u tom objektu strave – zašto su dopustili da kriminalci takvog ranga, kao što su Belivuk i Miljković, napušte Srbiju i kao veseli turisti zapute se u Crnu Goru? Sve su to indicije da je nekom moćnome iz Republike Srbije odgovaralo da se Belivuk –kao mogući nezgodni svjedok saradnje sa srpskim vlastima – likvidira u Crnoj Gori. Na to pitanje teško da će se uskoro naći odgovor jer niko za odgovorom danas i ne traga. Naprotiv, sada je akcija ,,Meta“ poslužila za obračun sa onima koji su je organizovali – bivšim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem i nekadašnjim policijskim funkcionerom Zoranom Lazovićem.

GOVOR VLASTI I

ĆUTANJE VLASTI

Teško da je plod slučajnosti i teško je povjerovati da sve nema političku pozadinu, jer su upravo njih dvojica bili na me-

Udarne optužbe dolazile su, kako je to i uobičajeno, od premijera Dritana Abazovića, ministra policije Filipa Adžića, uz dodatnu podršku lidera koalicije ZBCG Milana Kneževića i Andrije Mandića, koji su imali stare ,,neraščišćene račune“, posebno sa Katnićem... Već tada je bilo jasno da crnogorska ,,ruka pravde“ važi samo za politički podobne i poslušnike nove vlasti.

Akcija političkog i ličnog blaćenja nije utihnula ni kada je razotkriven plan čelnika ,,škaljaraca“ o likvidaciji tužilaca Katnića i Čađenovića, o planiranim likvidacijama Lazovića te policajca Đokovića, kao i plan za prebijanje sutkinje Biljane Uskoković

Naprotiv: išlo je dotle da je u Višem tužilaštvu, nakon pritisaka političara i uz asistenciju nekih tužilaca koji su postali bliski novoj vlasti, formiran i predmet povodom ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću, da bi se utvrdilo je li bilo – i od koga –zloupotrebe položaja. I to nakon prijave Rada Miloševića, tadašnjeg funkcionera Uprave policije.

Postupajuća specijalna tužiteljka, Sanja Jovićević, odbacila je krivičnu prijavu jer je ocijenila da nema elemenata krivičnog djela.

-Nakon toga podnijeta je pritužba Vrhovnom državnom tužilaštvu koje je utvrdilo da je prijava neosnovana, kazala je Jovićević tokom prošlogodišnjeg kontrolnog saslušanja u Skupštini Crne Gore. Uzalud fakti i odbacivanje prijava: upućeni su već tada znali da Specijalno državno tužilaštvo Vladimira Novovića nije - tek forme radi – ponovo otvorilo predmet ,,odbravanja ulaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru“.

Hapšenja od neđelje ujutro, određivanje pritvora i priprema optužnog prijedloga samo su završni čin jednog procesa koji traje duže od tri godine: po novom tužilačkom čitanju skorije istorije, nekadašnji borci protiv organizovanog kriminala, koji su gonili neke političare zbog organizovanog pokušaja destabilizacije Crne Gore, postali su glavni osumnjičeni za organizovani kriminal u Crnoj Gori. Još samo da se dokaže ta ,,promjena igre“. Ako ikoga, u ovoj poplavi presuda medijskih i političkih prije suda, to bude uopšte zanimalo...

D. ĐURANOVIĆ /

A. RAIČKOVIĆ

BILI SU META ZA BEOGRAD, POSLUŽILI I KAO INSTRUMENT UNUTARCRNOGORSKOG OBRAČUNAVANJA: Belivuk i Miljković

Prihvaćeni dokazi Specijalnog tužilaštva protiv policajca optuženog da je preko komšije odavao podatke klanu Darka Šarića

Potvrđena

optužnica protiv Jugoslava Raičevića

PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv policajca Jugoslava Raičevića, kojeg Specijalno tužilaštvo tereti da je preko Milana Vučinića odavao službene podatke klanu Pljevljaka Darka Šarića.

Specijalno tužilaštvo tereti

Raičevića da je pored Dejana Lazarevića, Bojana Stanojkovića, Danila Odovića, Aleksandra Boškovića, Nikole Spasojevića, Danila Stojanovića, Milutina Radovanovića, Duška Mirkovića, Stefana Andrejića, Marka Vukića, Uroša Radovanovića, Milana Vučinića, Arsa Šarića i Duška Šarića postao pripadnik kriminalne organizacije koju predvodi Darko Šarić, a protiv kojih se pred Specijalnim sudom u Beogradu vodi krivični postupak zbog više teških krivičnih djela.

Raičević je na ročištu za kontrolu optužnice kazao da ne razumije taj dokument SDT-a iz razloga što nikada nije bio član niti jedne kriminalne organizacije pa ni ove protiv koje se vodi postupak u Republici Srbiji.

-Dao bih sve što imam da niko iz te kriminalne organizacije ne zna da ja postojim – kazao je tada Raičević.

On je sud podsjetio da 30 godina radi u policiji i da nikada nije radio protiv službe, već samo za njene interese.

-U maju 2021. godine dobio sam pristup strogo tajnim podacima o štićenim ličnostima. Nikada nijesam iznio nijednu informaciju iz službe. Ni drugu – kazao je optuženi Raičević.

U prilog tvrdnji da nije imao bilo kakvu vezu sa kriminalom, on je naveo da je to lako

d. mijatović

utvrditi provjerom njegove imovine, koja bi bila znatno veća da je valorizovao službene podatke. -Kupio sam stan preko sindikata, a kredit za njega sam dobio tako što je stavljena hipoteka na kuću moje majke, koja je stara preko 50 godina. Imam još i potrošački kredit, koji sam digao da bih stan opremio stvarima. Ako mi nađete išta više od te nekretnine, osudite me za svaki euro po jednom godinom zatvora. Ispada da sam se kriminalom bavio iz hobija. Toliko o mojim kriminalnim radnjama –kazao je optuženi Raičević. Njegov branilac, advokat Miloš Vuksanović , ukazao je da Specijalno tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz da optuženi Raičević ima veze sa kriminalnom organizacijom protiv koje je podignuta optužnica pred Tužilaštvom za organizovani kriminal 12 oktobra 2022. godine. Raičević je, navodi on, „u ovom krivičnom postupku jedini optuženi, a čija se uloga uvezuje sa kriminalnom organizacijom protiv koje je podignuta optužnica pred

Kolegijum imenovao nove načelnike Kadrovske promjene u Upravi policije

PODGORICA - Kolegijum

Uprave policije je, sagledavajući potrebe službe, juče

m. babović

donio odluku o kadrovskim promjenama, saopšteno je iz Uprave policije.

PODGORICA – Ilir Đokaj osuđen je na 40 godina robije za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19) u koju je pucao naočigled njene porodice.

On je za pokušaj ubistva Šejlinog oca Šabana Bakije dobio četiri godine, a za nedozvoljeno držanje oružja godinu robije nakon čega ga je sud osudio na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 40 godina. Đokaju je produžen pritvor u kome se nalazi od 4. oktobra 2021. godine.

Izrečena presuda okrivljenom za ubistvo devetnaestogodišnje djevojke i bivše

Tužilaštvom za organizovani kriminal u Beogradu“. -I u kojoj se ni direktno, ni i u nagovještaju, ne pominje, niti se može na bilo koji način uvezati pripadništvo Raičevića. Ni kroz aktivnost, ni kroz poznanstva sa drugim članovima kriminalne organizacije - kazao je Vuksanović.

Tvrdi da ne postoje ni odnosi Raičevića sa članovima navodne kriminalne grupe. -Nema njihovog uzajamnog uticaja. Štaviše, ukoliko bismo uzeli zdravo za gotovo i navodnu SKY prepisku, i ona bi sama govorila u prilog tvrdnji da ovaj čovjek nema nikakvu kopču sa navodnom kriminalnom organizacijom – ustvrdio je Vuksanović. On je naveo da se Raičević ne može automatski inkriminisati jer je navodno koristio kriptovani telefon.

Šest od osam poruka koje je navodno Raičević poslao, a na koje se poziva Specijalno državno tužilaštvo, prema riječima advokata Vuksanovića, bile su već javno dostupne, odnosno objavljene u medijima. B.R.

Poslove načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ obavljaće Haris Đurđević, a poslove načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ Darko Radusinović.

- Osim toga, poslove načelnika Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi obavljaće Dragan Kontić, a Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Miljan Ćirović - navodi se u saopštenju.

Poslove načelnika Odsijeka za graničnu kontrolu obavljaće Velibor Vučinić , načelnika Odsijeka za strance i suzbijanje nezakonitih migracija Dejan Bojić, za šefa Mobilne jedinice Sektora granične policije postavljen je Vaso Janjušević, dok je na mjesto komandira Stanice granične policije Herceg Novi postavljen Dejan Janković. C. H.

Presudu je juče u podgoričkom Višem sudu izrekao sudija Veljko Radovanović. Sud je Đokaja oglasio krivim jer je na osnovu cjelokupnog postupka, odbrane optuženog, kao i sadržine dokaza i iskaza mnogobrojnih svjedoka nesumnjivo i nesporno utvrđeno da je ovaj optuženi 30. septembra 2021. godine u 15.15 časova u Karaburškom Polju, svjestan svojih djela, a čije je izvršenje i htio, sa umišljajem i iz niskih pobuda ubio Bakiju. Sud je utvrdio i da je tom prilikom Đokaj pokušao ubistvo Šejlinog oca Šabana Bakije. – Optuženi Đokaj je ubio bivšu vanbračnu suprugu iz bezobzirne sebičnosti i osjećanja posjedovanja pokojne Šejle, koja je nekoliko mjeseci odbijala da obnovi prekinutu vanbračnu vezu sa njim, a za koje vrijeme je on proganjao, pozivajući je telefonom i saopštavajući joj da je njen život u njegovim rukama. On je pištoljem nepoznate marke koji je držao neovlašteno, a nakon razgovora u kojem je Šejla ponovila svoju volju da ne želi da sa njim obnovi zajednicu, pred porodicom Bakija pucao u

Đokaj osuđen godina zatvora ubistva Šejle

d. malidžan

nju, pogodivši je u grudi, ruku i nogu. Šejla je preminula na licu mjesta od iskrvarenja iz rascjepa pluća, srca, aorte i raskidanih krvnih sudova –kazao je sudija Radovanović u kratkom obrazloženju presude. Ubistvom Šejle, Đokaj nije okončao vatreni pir već je potegao pištolj i na Šabana Bakiju kojeg je pogodio u grudi. Pošto je sjeo u svoje vozilo Đokaj je ispalio još tri hica od kojih su dva pogodila Šabana, a treći završio u stub kuće Bakija. Sudija Radovanović je istakao da je sud utvrdio da je Đok aj ubio Šejlu iz niskih pobuda pod čim podrazumijeva bezobzirnu sebičnost optuženog i osjećaj posjedovanja pokojne Šejle. – Sud je imao u vidu i strukturu ličnosti optuženog koja ima elemente narcisiodnosti i opsesivne ljubomore, a što je utvrđeno psihijatrijskim vještačenjem. Iz mnogobrojnih dokaza provedenih u postupku, nesporno je utvrđeno da je optuženi nakon prestanka vanbračne zajednice proganjao pokojnu Šejlu preko sredstava komunikacije, ali i tako što je dolazio njenoj kući zbog čega je oštećena podnosila prijavu protiv optuženog – pojasnio je sudija Radovanović.

Sa privođenja

S ud je istakao da je teško ubistvo Šejle i pokušaj ubistva Šabana Bakije posma-

Živković: Odluka da se Đokaj osudi

na 40 godina zatvora donijeta na objektivan i stručan način

Pravna punomoćnica porodice Bakija, advokatica Tijana Živković kazala je da je odluka da se Ilir Đokaj osudi na 40 godina robije donijeta na objektivan i stručan način.

– Kao punomoćnik porodice sam zadovoljna. S

obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici Bakija – istakla je Živković. Komentarišući izjavu

branioca okrivljenog Đokaja, advokata Srđana Lješkovića, kako je ,,presuda donijeta putem pritiska koji je izvršen na sud“, Živković je rekla da ne bi polemisala sa navodima advokata, te da svako ima pravo na svoje mišljenje.

Raičević: Pravosuđe počinje ozbiljno da shvata pitanje nasilja nad ženama

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kazala je da izrečena presuda, nažalost, neće vratiti Šejlu Bakiju koja je ubijena kada je imala svega 19 godina, ali šalje snažnu poruku da pravosuđe, ipak, počinje ozbiljno da shvata pitanje nasilja nad ženama. Raičević vjeruje da će ova

presuda odjeknuti u javnosti i da će poslati poruke da je, ipak, pravosuđe na strani žena. – Želim da ova presuda ohrabri žene da ne trpe nasilje i da ga na vrijeme prijave, kao i da institucije rade efikasno, brzo i da štite žrtve nasilja onako kako zakon nalaže – istakla je izvršna direktorica Cen-

tra za ženska prava. Ova presuda, kako je ponovila, neće vratiti Šejlu, ali za njenu porodicu predstavlja određeno zadovoljstvo.

– Jer oni već dvije i po godine čekaju da sud donese pravičnu presudu koja će donekle poslati poruku da život njihove ćerke nije bio uzaludan –ukazala je Raičević.

Ilira Đokaja

Viši sud u Podgorici

osuđen na 40 zatvora zbog Šejle Bakije

Odbrana

Ilira Đokaja tvrdi da je presuda donijeta pod pritiskom

Porodica i prijatelji garantovali nekretninama da okrivljeni za šverc cigareta neće pobjeći

Za slobodu Zorana Đukanovića ponuđeno jemstvo 229.000 eura

PODGORICA – Porodica i prijatelji Zorana Đukanovića ponudili su jemstvo od 229.000 eura u nekretninama kako bi se ovaj optuženi sa slobode branio od optužbi Specijalnog tužilaštva da je kao pripadnik kriminalne organizacije Aleksandra Mijajlovića učestvovao u švercu cigareta, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

Đukanović je uhapšen 20 februara sa Dejanom Jokićem, Golubom Vojinovićem, Draganom Backovićem, Milenkom i Radojem Rabrenovićem i Markom Mijuškovićem

Dan ranije lisice na ruke stavljene su Aleksandru Mijajloviću.

Sutkinja za istragu Suzana

Mugoša tada je svim uhapšenima odredila pritvor zbog opasnosti od bjekstva, dok je u odnosu na Đukanovića pritvor odredila dodatno i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela s obzirom na njegovu raniju osuđivanost što, kako je navela, ukazuje da je sklon vršenju krivičnih djela. Prema navodima Rješenja o određivanju pritvora, Đukanović se sumnjiči da je prihvatio zadatak da od drugih pripadnika kriminalne organizacije kupuje i preuzima neocarinjene cigarete, različite vrste i količine, čuva ih na neutvrđenim lokacijama. Njegov zadatak je, prema stavu SDT-a, bio i da vrbuje druga lica za pripadnike kriminalne organizacije u cilju pronalaska kupaca i prodaje cigareta, da prodaje i rastura neocarinjene cigarete pripadnicima kri-

minalne organizacije, prenosi ih preko carinske linije uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, radi dalje prodaje, rasturanja ili prikrivanja na teritoriji Crne Gore, ali i da određuje cijenu i način plaćanja, kao i da preuzima novac za isporučene cigarete.

SDT je u izviđaju prikupilo dokaze na osnovu kojih se zaključuje da je Đukanović sumnjiv da je u toku 2020. godine, do marta 2021, u Crnoj Gori, djelujući u okviru kriminalne organizacije, shodno svojoj ulozi i zadacima, bavio se prodajom, rasturanjem i prikrivanjem neocarinjene robe - cigareta.

-On je od okrivljenog Dejana Jokića i drugih sada neidentifikovanih pripadnika kriminalne organizacije u više navrata i u velikim količinama kupovao i tako nabavljao

neocarinjene cigarete različitih marki, a potom ih prodavao drugim pripadnicima kriminalne organizacije – navodi se u rješenju o određivanju pritvora. Tužilaštvo je iz poruka poslatih preko SKY aplikacije utvrdilo da je Đukanović u toku 2020. i 2021.godine prodavao sada nepoznatom pripadniku kriminalne organizacije, koji na aplikaciji SKY Ecc koristi nalog sa šifrom DCFC13. -Neutvrđenog dana početkom marta 2021. godine prodao je sada nepoznatim licima, pripadnicima kriminalne organizacije, ukupno 320 paketa cigareta različite marke koje su policijski službenici u Banjaluci, u Bosni i Hercegovini, pronašli i oduzeli od istih – navodi se u dokumentu koji potpisuje sutkinja Mugoša. B.R.

Optužnica u predmetu „Abu Dabi“ vraćena SDT-u na ispravku ubistvo bivše nevjenčane supruge

trao kao odvojene događaje. – Nesumnjivo je utvrđeno da je optuženi došao u porodičnu kuću Bakija naoružan pištoljem iako ni na koji način nije bio ugrožen niti mu je porodica Bakija prijetila. U trenutku kada mu pokojna Bakija govori da ne želi više da bude sa njim, on iz pištolja ispaljuje hice u pokojnu, pa tek onda u Šabana Bakiju koji pokušava da ga spriječi da dalje ispaljuje hice – navodi se u presudi.

Sud nije prihvatio odbranu Đokaja da je tragediji prethodio njegov osjećaj ugroženosti od strane Šabana Bakije koji se, kako je tvrdio, držao za pojas i udario ga iz razloga što ove tvrdnje optuženog nijesu potvrđene nijednim dokazom.

– A sve i kad bi se prihvatili ovakvi navodi, onda bi bilo logično da je optuženi ispalio hice prema Šabanu koji ga je navodno napao, a ne prema pokojnoj Šejli, precizno je pogađajući u predjelu grudnog koša – zaključio je sudija Radovanović.

Odlučujući o visini k azne, sud na strani optuženog nije našao nijednu olakšavajuću okolnost dok je kao otežavajuću cijenio to što je Đokaj naoružan došao u porodičnu kuću Bakija i ubio Šejlu pred porodicom. Kao otežavajuću okolnost cijenio je i to što je Šejla u trenutku smrti imala 19 godina, a što je po ocjeni suda predstavlja okolnosti koje prevazilaze bitna obilježja krivičnog djela za koje je optuženi proglašen krivim.

Advokat Srđan Lješković najavio je da će se žaliti na presudu Iliru Đokaju i ocijenio da je sud ovu odluku donio pod pritiskom. – Sudovi olako donose takve odluke. U obrazloženju presude je rečeno da su izvedeni svi dokazi. Ja javno postavljam sad pitanje: koji to dokazi? Dokazi koje je predložilo tužilaštvo i nevladine organizacije – kazao je advokat Lješković. Pojašnjavajući zašto tvrdi da je presuda donijeta pod pritiskom, Lješković je podsjetio na početak suđenja u ovom predmetu, a koji su komentarisali Oana

Kristina Popa, Zdravko Krivokapić, Dritan Abazović, predsjednik opštine Tuzi, sve NVO u Crnoj Gori.

– Smatram da je ova presuda i donesena putem pritiska na kaznu od 40 godina. Smatramo da bi presuda bila sasvim drugačija da smo izveli dokaze koje smo predložili – istakao je Lješković.

Sud je utvrdio i da optuženi u konkretnom slučaju nije priznao izvršenje krivičnog djela iako na početku suđenja nije sporio da je on ispalio smrtonosne hice u bivšu nevjenčanu suprugu. – Sud nije mogao kao olakšavajuću okolnost cijeniti eventualno priznanje optuženog jer navodi njegove odbrane ne ukazuju na priznanje. Đokaj je tokom suđenja pokušavao drugačije da predstavi stvari od onoga kako je u postupku nesporno utvrđeno – pojasnio je sudija Radovanović. B. R.

Viši sud našao greške u aktu tužilaštva protiv optuženih za nenamjensko trošenje kredita od 50 miliona dolara iz Abu Dabi fonda

PODGORICA – Optužnica u slučaju Abu Dabi fond za nenamjensko trošenje kredita od 50 miliona nakon kontrole u Višem sudu vraćena je na ispravku Specijalnom državnom tužilaštvu.

Na optužnici SDT-a su nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministartsvu poljoprivrede Blagota Radulović, nekadašnji direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević, bivši ministri poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i Budimir Mugoša, kao i procjenitelj Milan Adžić

Specijalni tužilac Vukas Radonjić je ranije pojasnio da su Ivanović, Mugoša i Radulović osnovano sumnjivi da su učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, prilikom dodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija, u periodu od 2015. do 2017. godine. On je dodao da se Vukčević sumnjiči za krivično djelo nesavjestan rad u službi, a procjenitelj Adžić za krivično djelo zloupotreba procjene. - Postoji osnovana sumnja da su ovi optuženi svojim postupanjem pribavili korist privrednom društvu „IM Gradina“ d. o. o. Rožaje, a teško povrijedili prava i nanijeli štetu Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja u postupku namirenja potraživanja iz ugovora o kreditu iz datog kolaterala – saopšteno je ranije iz SDT-a. Tužilac Radonjić je naveo da je Specijalno tužilaštvo obustavilo istragu za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja i neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti u odnosu na okrivljena pravna lica „Vektra – Jakić“ d. o. o. Pljevlja, ,,Milkraft Leche“ d. o. o. Bijelo Polje, ,,HM Durmitor“ d. o. o. Žabljak, ,,EKO-PER“ d. o. o. Šavnik, ,,IM Gradina“ d. o. o. Rožaje i odgovorna lica u tim kompanijama Dragana Brkovića, Krsta Kneževića, Vladimira Kujundžića, Džemala Škrijelja i Ljuba

Perišića

Tužilac Radonjić je naveo da je Specijalno tužilaštvo obustavilo istragu za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja i neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti

Specijalno tužilaštvo je još početkom 2019. godine počelo da ispituje da li je bilo nezakonitih radnji prilikom dodjele i realizacije 50 miliona američkih dolara (USD) kredita koje je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore 2015. godine dobilo iz Abu Dabi fonda za razvoj – za podsticaj razvoja poljoprivrede na sjeveru Crne Gore. Spor azum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) sa predstavnicima Abu Dabi fonda za razvoj potpisali su tadašnji ministar poljoprivrede Petar Ivanović i predsjednik Odbora direktora crnogorskog Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević. Izviđaj u ovom predmetu je pokrenut u vezi sa podjelom 23 miliona dolara, koje je Mi-

nistarstvo poljoprivrede dodijelilo devet crnogorskih firmi. Sumnja se da su neke od njih, suprotno ugovoru, novac iz povoljnih kredita za koje garantuje država iskoristili za neke druge namjene. Odluka tužilaštva da ispita taj slučaj uslijedila je nakon završetka istraživačkog TV serijala ,,Mehanizam“, čiji novinarski tim je preko godinu i po istraživao taj slučaj i uspio da dođe do podataka i informacija koje ukazuju na sumnju u zakonitost cijelog posla u vezi sa ovim kreditom. B. R.

Zoran Vukčević

Pivari poklonili

30 jedinica krvi

NIKŠIĆ - U proljećnoj akciji koju organizuje Klub dobrovoljnih davalaca krvi Pivare „Trebjesa“ prikupljeno je 30 jedinica krvi.

Načelnica Službe za transfuziju krvi Nikšić dr Biljana Dendić-Đoković istakla je važnost dugogodišnje uspješne saradnje kako sa samom Pivarom, tako i sa članovima njihovog kluba dobrovoljnih davalaca krvi.

- Nikšić je, kada je o davalaštvu krvi riječ, najbolje organizovana sredina u Crnoj Gori. Veliki doprinos tome dao je Klub

dobrovoljnih davalaca Pivare Trebjesa, ali i sama kompanija putem donacija. Prošlogodišnja, druga donacija Pivare je pomogla u uređenju prostorija naše službe, što nam je olakšalo rad i poboljšalo kvalitet usluga koje pružamo davaocima krvi i ovom prilikom na tome zahvaljujemo - kazala je Dendić-Đoković. Sljedeća akcija planirana je za jesen.

Od osnivanja Kluba dobrovoljnih davalaca krvi 2010. godine, kroz akcije prikupljeno je više od 1.300 jedinica krvi. C. G. n

Pl JEV l Ja: Podrška zdravim stilovima života

Opština plaća pola cijene bicikla

PLJEVLJA - Sekretarijat za sport i mlade za 2024. godinu je obezbijedio sredstva za ,,Program rekreacije građana“, kroz subvencionisanje kupovine bicikala u visini do 50 odsto cijene, a najviše do 120 eura (20 više nego prošle godine) od iznosa cijene. Pravo da konkurišu za subvenciju imaju svi građani koji

imaju mjesto prebivališta na teritoriji opštine Pljevlja, da je jedini član porodice koji je aplicirao za subvenciju i da tu vrstu pofrške nije ostvario 2023. godine Pravo na subvenciju za kupovinu bicikala stiče prvih 115 građana koji su ispunili uslove.

Javni poziv traje do 20. aprila. C. G.

Kolašin: Završen program obilježavanja Dana Osnovne škole ,,Risto Manojlović“

Petnaest kreativnih dana

Od početka aprila su rukovodstvo škole, nastavnici, učenici, ali i roditelji, bili zajedno u raznovrsnim manifestacijama. Recitovali su, pjevali, glumili, slikali, nadmetali u znanju... Imali su priliku i da uče o mentalnom zdravlju

KOLAŠIN – Program obilježavanja Dana Osnovne škole ,,Risto Manojlović“ – 15. april - ove godine je trajao – petnaest dana. Od početka aprila su rukovodstvo škole, nastavnici, učenici, ali i roditelji, bili zajedno u raznovrsnim manifestacijama kojima se pokazivalo koliko se voli škola, poštuje ovaj datum, ali i koliko se naučilo u raznim oblastima školskog i vanškolskog dokazivanja.

Direktorica OŠ ,,Risto Manojlović“ Marina Peković kaže da su odlučili da Dan škole obilježe na neuobičajen način. Tokom dvije sedmice, organizovan je niz događaja čiji je cilj bio – podstaći učenike da ispolje kreativnost, znanje, sposobnosti, talente… – Imali smo svaki dan događaje, radnu, kreativnu ali i slavljeničku atmosferu. Tako su učenici trećeg razreda sa učiteljicom Mirom i učiteljem Nemanjom, dramatizovali likove iz lektire „Doktore, joj, boli“ i „Ogledalce“. Prave male glumce u predstavi „Emil i detektivi“ pripremila je nastavnica Dragica Ilinčić, a u njihovoj glumi su, između ostalih, uživali i „kolege“ iz šestih razreda i roditelji. Pobjednici školskog takmičenja u recitovanju govorili su „pobjedničke stihove“ ali i stihove poznatih pjesnika, a sve su to pripremali sa mentorkama Dušicom Baković, Marom Vuković, Nadom Selić i Svetlanom Medenicom. Udruženim snagama, mlađi i stariji učenici, pomognuti nastavnikom Milanom Lakićević, iscrtavali su i ukrašavali slova na školskim poligonima. Takmičenje između odjeljenja u fizičkim aktivnostima pažljivo su pratile

učiteljice četvrtog razreda Nada, Ljilja, Ana i Diananabraja direktorica Peković. Organizovane su i dvije radionice na temu mentalnog zdravlja djece, a sa učenicima i roditeljima su razgovarali psihološkinja Marijana Bulatović-Medenica i učiteljica Ljiljana Trifunović Direktorica Nataša Peković naglašava da se kroz sve programe afirmisalo pravilo da je znanje najveća moć, a pokazali su to učenici na školskim takmičenjima iz biologije, engleskog jezika, matematike, informatike i istorije koje su organizovale nastavnice Danica, Nataša i Marija, kao i nastavnici Mladen i Milan Završnica obilježavanja Dana škole bila je u znaku muzike, pjesme i igre. - Ritmiku su pripremile učiteljice Tanja i Ljilja, a nastup je nagrađen dugotrajnim aplauzima. Posebno iskren, ali i zanimljiv nastup imali su učenici drugog razreda koji su sa učiteljicom Boženkom izveli pjesmu ,,Kad si srećan“. Mali znalci ruskog jezika pjevali su u horu, a uz pomoć nastavnice Branke nastupili su i učenici sa posebnim potrebama. Pod dirigentskom palicom nastavnice Lidije Šćepanović nastupili su i učenici-solisti od VI do IX razreda – kazala je Peković. D. DRAŠKOVIĆ

PoKaZali šTo ZnaJU: Glumci i recitatori na djelu

VaŽno JE iGRaTi SE: Nastup ritmičara

Nastavnici u horu

Zanimljiv je, kaže Marina Peković, bio i nastup nastavničkog hora. – Pokazali su entuzijazam i posvećenost i odgovornost za javni nastup, a njihove pjesme ,,Stare novine“, ,,Kako je dobro vidjeti te opet“,

,,Tužna su zelena polja“ pjevala je cijela sala. Tako je ovogodišnji Dan škole obilježen zajedničkom kreativnom energijom učenika i nastavnika, a svi zaposleni su dali svoj doprinos – kazala je Nataša Peković.

Radnici nekadašnje Industrije modne obuće „Košuta“ sedmi put blokirali put Cetinje – Budva

U petak će protestovati ispred Vlade

CETINJE – Radnici nekadašnjeg preduzeća Industrija modne obuće „Košuta“ sedmi ponedjeljak zaredom blokirali su put Cetinje - Podgorica u mjestu Kruševo Ždrijelo jer im Vlada nije odgovorila na zahtjeve - traže devet zaostalih zarada što za 680 radnika iznosi 2,8 miliona eura i povezivanje radnog staža.

Protest je trajao od 12 do 17 sati. Najavili su da će se u petak okupiti ispred Vlade, od 10 do 13 časova, narednog po-

nedjeljka put će blokirati na 12 sati. Pravni zastupnik radnika Petar Martinović saopštio je da

su neki od radnika koji su protestovali preminuli. – To dodatno ukazuje na ozbiljnost situacije. Apelujem

Fabrika ,,Košuta“ je otvorena 1961. godine. Stečajni postupak je otvoren 4. marta 1996, a okončan je 14. juna 2001. godine

na predstavnike Vlade da započnu rješavanje ovog problema – poručio je on. Radnike je juče u mjesto Kruše-

vo Ždrijelo posjetio gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković – Nevjerovatno je da radnici „Košute“ 30 godina ne uspijevaju da ostvare svoja radnička i ljudska prava – kazao je Đurašković. On je apelovao na Vladu da riješi problem i poručio da Prijestonica stavlja na raspolaganje svoje potencijale da zajednički nađu rješenje. Fabrika ,,Košuta“ je otvorena 1961. godine. Stečajni postupak je pokrenut 4. marta 1996, a okončan je 14. juna 2001. godine. Pobjedi je prošle sedmice

iz Fonda rada saopšteno da radnici IMO ,,Košuta“ nijesu podnosili zahtjeve za isplatu garantovanih zarada, ali su naplatili određena sredstva po drugim osnovama. – Kod Fonda rada podneseno je ukupno 195 zahtjeva bivših radnika IMO „Košuta“ Cetinje i četiri zahtjeva IMO „Košuta“ Bar za isplatu otpremnine. Od ukupnog broja podnesenih zahtjeva, 126 je riješeno pozitivno i isplaćena je otpremnina od po 1.926 eura, 57 zahtjeva je odbijeno jer nijesu ispunjavali uslove propisane zakonom, tri zahtjeva su obustavljena, dok je 13 zahtjeva u fazi obrade. Za isplatu neisplaćenih garantovanih zarada u Fondu rada nema podnijetih zahtjeva – kazali su iz Fonda rada. C. G.

iSTRaJni U ZaHTJEViMa: Juče na Kruševom ždrijelu

SlJEDEća aKCiJa na JESEn: Juče u Nikšiću

USPJEšNO ODRADiO PRVi TRENiNG: Njemački ovčar

Nikšić: Služba zaštite i spašavanja dobila pojačanje - potražnog psa

NIKŠIĆ – Njemački ovčar

Pan novi je „član“ Službe zaštite i spašavanja iz Nikšića. Specijalizovan je za potrage iz ruševina.

Komandir Službe Slavko

Tadić kaže da je uspješno odradio prvi trening u Nikšiću sa instruktorom Lukom.

- Na 45 godina od zemljotresa u Crnoj Gori, naš grad i naša jedinica imaju prvog radnog psa za potrage iz ruševina. Opština Nikšić je platila psa i kao i uvijek do sada razumjela svoju jedinicu i potrebe svojih građana - kazao je Tadić.

Koliko je značajno imati psa

Ž A bl JA k: Nova odluka o naknadi za opremanje građevinskog zemljišta

Kvadrat komunalija od četiri do 75 eura

Prosječni troškovi za kvadrat komunalija iznose 43,80 eura. Ako investitor izgradnjom objekta rješava stambeno pitanje (do 120 metara kvadratnih) naknada se umanjuje 50 odsto i može je otplaćivati u mjesečnim ratama - deset godina

OPšTiNA PODiJElJENA U PET ZONA: Žabljak

ŽABLJAK – Lokalna uprava je pripremila prijedlog odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, prema kojem su prosječni troškovi za kvadrat komunalija poskupjeli sa 41,25 eura, koliko iznose prema postojećoj odluci, na 43,80 eura.

Žabljak je jedna od pet lokalnih samouprava (ostale su Budva, Kotor, Herceg Novi i Ulcinj) koje je Vlada upozorila u martu da donesu odluku o toj vrsti naknade.

PET ZONA

Opština je podijeljena u pet zona, jednu više u odnosu na aktuelnu odluku. Visina naknade se utvrđuje u zavisnosti od stepena opremljenosti građevinskog zemljišta, prosječnih troškova komunalnog opremanja, zone, vrste objekta i učešća investitora u komunalnom opremanju.

Lokalna uprava na Žabljaku je u budžetu za ovu godinu planirala prihod u iznosu od 650.000 eura po osnovu naknade za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta

Stepen opremljenosti iskazuje se koeficijentom opremljenosti koji u prvoj iznosi 1,50, drugoj jedan, trećoj 0,50, trećoj 0,40, dok za četvrtu nije utvrđen. Najskuplji je kvadrat komunalija - 75 eura u IA zoni. Tu pripadaju ulice: Vuka Karadžića, 21. maja, Narodnih heroja, Njegoševa, Jovana Cvijića (do rampe), Vojvode Mišića, Dušana Baranina (do stadiona), Jakova Ostojića (do Doma zdravlja), Baja Pivljanina, Božidara Žugića, Svetog Save i Durmitorska (do trafostanice). U IB zoni košta 60 eura. Obuhvata prostor koji je u zahvatu donešenih planskih dokumenata (detaljnih urbanističkih planova, lokalnih i državnih studija lokacija,

urbanističkih projekata) kao i prostor obuhvaćen Prostornim planom posebne namjene za durmitorsko područje - Detaljnom razradom lokaliteta Savin kuk. U drugoj zoni (područje Pitomina, Uskoka, Borja, Tepačkog Polja, Motičkog Gaja, Virka, Javorja i Pošćenskog kraja u granicama koje su PUP-om predviđene kao razvojne zone) kvadrat je 50 eura, trećoj (područje Njegovuđe, Vrela, Borja, Virka i Javorja koje PUP-om nijesu predviđene kao razvojne zone) 30, a četvrtoj (ostala naselja) četiri eura. Predviđeno je da se naknada može platiti jednokratno (cjelokupan iznos u roku od 15 dana od izvršnosti rješenja) ili u mjesečnim ratama na de-

set godina (ako rješava stambeno pitanje) ili na tri godine (za ostale objekte). Pod rješavanjem stambenog pitanja smatra se izgradnja zasebne stambene jedinice, odnosno objekta neto površine do 120 metara kvadratnih. Ako se objekat rekonstruiše (dogradnja i nadgradnja), odnosno ruši radi izgradnje novog u većim gabaritima, za razliku u površini investitor plaća naknadu. U slučaju da je površina objekta koji se ruši veća od površine onog koji se gradi, investitor nema pravo na povraćaj razlike vrijednosti naknade.

UMANJENJE

Iznos naknade umanjuje se 80 odsto: za rekonstrukciju objekata upisanih u registar kulturnih dobara, nadzemne garaže i vjerske objekte. Pedeset odsto za objekte kojim investitor rješava stambeno pitanje (do 120 m², za veću površinu plaća se naknada), objekte namijenjene za novo zapošljavanje za više od 10 lica, solarni kolektor za potrebe objekta do 50 eura po metru kvadratnom ugrađenog solarnog panela, pretvaranje posebnog i zajedničkog dijela stambene zgrade u poslovnu prostoriju, odnosno poslovne prostorije u posebni ili zajednički dio stambene zgrade, zatim rekonstrukciju ili rušenje postojećeg i izgradnju novog objekta u postojećim gabaritima ako je potrebno dodatno komunalno opremanje. Umanjenje u iznosu do 30 odsto može se ostvariti za objekte u biznis zoni, otvoreni prostor na parceli koji je projektovan za obavljanje djelatnosti, a deset procenata ukoliko investitor naknadu plati u kompletnom iznosu odjednom. Lokalna uprava na Žabljaku je u budžetu za ovu godinu planirala prihod u iznosu od 650.000 eura po osnovu naknade za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta. D. Š.

tragača pokazuje podatak da na terenu može zamijeniti i do 25 ljudi.

Pan je do juče bio na obuci u Sloveniji. Treninzi u Nikšiću će, prema riječima Tadića, biti svakodnevni, a imaće i posjetu slovenačkih instruktora radi obnavljanja licenci.

- Uz pomoć Ambasade Tur-

ske i organizacije Tika počinjemo realizaciju obuke za 30 spasilaca i donacije geofona (uređaj za registraciju dolazaka seizmičkih talasa tokom mjerenja na kopnu), tako da će naša jedinica imati veoma brzo prvi USAR (Urban Search and Rescue) tim za potrage iz ruševina u Crnoj Gori - kazao je zadovoljno Tadić. Prvog psa tragača u Crnoj Gori imala je Služba zaštite i spašavanja Herceg Novog, njemački ovčar Reks je postao dio tima 2017. godine. Imao je više uspješnih akcija. C. G.

b i JE l O P Ol JE: Vatrogasci imali aktivan vikend

VATRA PRiJETilA kUćAMA: Jedan od požara

Šumski požari na deset lokacija

BIJELO POLJE – Pripadnici Službe zaštite i spašavanja tokom vikenda su imali pune ruke posla, do ponedjeljka ujutro gasili su požare na više lokacija.

Komandir Edin Kolić kaže da su gorjeli šuma i nisko rastinje na deset lokacija. – Požara je bilo na Jelahu, Šljemenima, Pećarskoj, Boljanini i Brestoviku, gdje je vatra prijetila pomoćnim objektima, kućama, štalama i sijenu, o čemu smo obavijestili Centar bez-

bjednosti – kazao je Kolić. Naveo je da se na ostalim lokacijama požar širio i pričinio štetu po životnu okolinu u Lijesci, Raklji, Mušnici, Rakiti i Šljemenima. – Vatrom je bio zahvaćen veliki pojas šumskog bogatstva. Obilaskom terena utvrdili smo da je jutros i dalje aktivan požar u Lijesci, ali je za sada pod kontrolom. Na većini lokacija bilo je angažovano više ekipa vatrogasaca sa jednim ili dva specijalna vozila – kazao je Kolić. B.Č.

bAR: Nova manifestacija u kalendaru TO

DJECA i ODRASli NA JEDNOM MJESTU: Šetalište kralja Nikole

Dječji vikendčetiri puta godišnje

BAR – Dječji vikend biće dio turističke ponude grada i održavaće se četiri puta godišnje – najavljeno je iz Turističke organizacije Bar. Pilot projekat uspješno je okončan minulog vikendakreativni, edukativni i zabavni programi privukli su stotine posjetilaca, mahom najmlađih, na Šetalište kralja Nikole.

Tokom vikenda u sklopu tročasovnih programa, najmlađi posjetioci su bili u prilici da uživaju u zabavnim i muzičkim programima, okušaju u sportskom poligonu... Pi-ar TO Bar Jovana Nenezić kaže da je nova manifestacija osmišljena da kroz zabavu, uz muziku razvija kreativnost kod mališana. C. G.

Crnogorska premijera filma Nemanje Bečanovića

„Supermarket“ večeras u KIC-u

PODGORICA - Crnogorska premijera filma „Supermarket“, reditelja Nemanje Bečanovića, biće održana večeras u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“.

Film je 16. novembra prošle godine imao svjetsku premijeru na Tallinn Black Nights

Film Festivalu u Estoniji. U Sinepleksu u Podgorici, ovo filmsko ostvarenje biće na repertoaru od 18. aprila. Film je sniman u koprodukciji VHS

Productiona i RTCG, a podržali su ga i Ministarstvo kulture i medija i Filmski centar Crne Gore.

- Gdje snimiti film o Robinzonu Krusou u 21. vijeku? Najveća ironija od svega je što to nije pusto ostrvo, već samoposluga u srcu grada – kazao je reditelj Nemanja Bečanović.

U filmu glume Bojan Žirović i Branimir Bane Popović. Re-

ditelj, scenarista i producent filma je Nemanja Bečanović, izvršni producent je Milena Charan , direktor fotografije Dušan Grubin . Dizajn produkcije potpisuje Natalija Vujošević, a zvuka Jakov Munižaba

- Beskućnik već godinu neometano živi u supermarketu. Danju je skriven u ventilacionom sistemu, gdje spava, a uveče, kada se supermarket zatvori, izlazi da bi uživao u pogodnostima ponude. Njegov mir jedne noći narušava Robert, bivši radnik obezbjeđenja supermarketa, koji se nakon otkaza takođe odlučio „useliti“ u prodavnicu, a budući da je radio u sektoru nadzora, znao je kako da ugasi alarm i nadzorne kamere. Beskućnik oprezno prihvata novo poznanstvo i tako rješava problem usamljenosti – navodi se u sinopsisu filma. An. R.

Izložba „Terakotne ikone“ u Kuslevovoj kući

Vojnički sadržaj i vojničke reference

PODGORICA – Izložba

„Terakotne ikone“, sa lokaliteta Viničko Kale, biće otvorena večeras u 20 sati, u Kuslevovoj kući. Autor izložbe je kustos u JU Muzeji i galerije Podgorice Dragan Radović.

Dobitnik nagrade ,,Milunović, Stijović, Lubarda“ Božo Šekularac o stvaralaštvu i temama

Svakim danom sebe učiniti boljim čovjekom

PODGORICA – Slikar Božo Šekularac dobitnik je jedne od tri ravnopravne nagrade „Milunović, Stijović, Lubarda“ na 79. Tradicionalnoj izložbi Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore za rad „Pola-Pola“. Njegova umjetnost mogla bi se okarakterisati kao izraz ličnog doživljaja života i ljudi kojima smo neprestalno okruženi, gdje god da se nalazimo. Njegova platna svojevrsne su psihološke studije čovjeka.

Šekularac je za Pobjedu kazao da mu nagrada znači mnogo. - Ako ste umjetnik, najgora stvar je ako vam brod stoji u mjestu. Ovakav vjetar u jedra je zaista značajan. Svaka nagrada umjetniku je stepenik više. Ali ova znači kao da ste preskočili pet stepenika odjednom - istakao je Šekularac.

U intervjuu za Pobjedu umjetnik govori o nagrađenom radu, likovnoj poetici, značenju simbola na njegovim radovima...

P OBJEDA: Nagrađeni rad ,,Pola-Pola“, u čijem podnaslovu stoji ,,Anđelu skromne reputacije“ posvećen je, između ostalog, i Vašem rano preminulom kolegi i prijatelju, slikaru Marku Lukovcu. O čemu nam ,,govori“ ovo djelo?

Izložba će trajati do 7. maja.

A. Đ.

Iz Muzeja i galerija Podgorice su saopštili da otkriće terakotnih ikona i njihov višeslojni sadržaj stavljaju lokalitet Viničko Kale na mapu najznačajnijih kasnoantičkih utvrđenja na putu Astibo - Partikopolis. - Terakotne ikone su, na osnovu rezultata arheoloških iskopavanja, bile aplicirane na zidovima na nekim od objekata, a nakon 530 godina su bile odstranjene zbog toga što njihova ikonografija nije bila odgovarajuća i u saglasju sa novouspostavljenim crkvenim kanonima. Vojnički sadržaj i vojničke reference prisutne u svim do sada dešifrovanim, ali i u još uvijek nepoznatim motivima - ističe se u najavi.

Matine koncert talentovane pijanistkinje

Stamatović u MCCG

PODGORICA – Matine koncert kojim će se publici predstaviti talentovana pijanistkinja Sara Stamatović biće održan danas, u 12 sati, u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore, u organizaciji izdavačko-edukativnog sektora te institucije. Ulaz je besplatan. Sara Stamatović (Podgorica,

2008) diplomirala je na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu, na Odsijeku za klavir, u klasi profesorice Lidije Stanković, gdje pohađa i master studije. Usavršavala se na majstorskim kursevima kod eminentnih pijanista poput Jurija Kota, Rite Kinke, Aleksandra Sinčuka, Azre Medić i dr. An. R.

ŠEKULARAC: Kako su za mene ,,kako“ i ,,šta“ na slici jednako važni, naziv slike ,,Pola-Pola“ (Fifty-Fifty) je dio sinteze nekoliko ideja i analogija odnosa drugih motiva. Spona tih motiva je ženska figura, u ovom slučaju - majka. U metafizičkom smislu, omaž majci prirodi i omaž majci u fizičkom smislu. Osim ličnih iskustava u porodici, obimne procjene (i dalje prisutnih patrijarhalnih) stavova iz grupnih diskusija i ispitiva-

nja konceptualizacije kulturnih nasljeđa, rodila se ideja da probam da povratim odsutnog oca u svakodnevnim ,,sitnim“ obavezama majke. Na slici majka, na grudima i doji i brine o voćnjaku. Naziv ,,Pola-Pola“ bi u tom smislu upućivao na taj socijalno prihvatljiv faktor u porodi-

ci i društvu. Mislim da je svijest o teretu koji roditelji, nepravedno više majke, nose na plećima ostavila otisak u mom izrazu. Značaj koji je za mene u djetinjstvu imala šuma i tišina stabala - neizmjerljivo je dragocjen. Ova stabla na slici su, osim što je voćnjak koji nas je prehranio, i ta šuma. ,,Pola“

Na crnogorskoj likovnoj sceni fali više strasti u izrazu

POBJEDA: Godinama

živite i radite na relaciji Beograd – Bijelo Polje. Da li stižete da pratite dešavanja na crnogorskoj likovnoj sceni?

Kako Vam ona izgleda?

ŠEKULARAC: Pratim koliko stižem. Sve više.

Moram da priznam da nijesam oduševljen likovnom scenom u Crnoj Gori. Ako je za utjehu, nije ni u Beogradu ništa bolje. Crnogorskom likovnom scenom dugo vlada neki čudni ustajali manir. S druge strane, dosta je onih koji ne pripadaju tom miljeu, koji znaju da rade posao i nadograđuju se. Još uvijek možete vidjeti slike u boji čije su sjenke planina islikane crnom, skulpture gdje se kameni bubulj sa minimalnim intervencijama kategorizuje kao značajan ,,rad“. Kad Van Gog naslika suncokret, on ne postane baštovan. Njemu je suncokret sredstvo za cilj, a to je slika. Upotrijebi čitav arsenal poteza i široku paletu boja i nastane takav „sprž“ da se naježiš. Nije fora u mnogo nego u

Salman Ruždi ove sedmice objavljuje novi roman „Nož“

Suočavanje sa napadom

PODGORICA - Britanski pisac indijskog porijekla Salman Ruždi ove nedjelje objaviće novu knjigu „Nož“, u kojoj opisuje napad koji je doživio 2022. godine, kada je na javnom mjestu u Njujorku izboden nožem, zbog čega je oslijepio na desno oko. Ruždi, koji od 1989. godine živi pod prijetnjom smrću od fetve koju je izdao tadašnji islamski režim Irana, u novoj knjizi prenosi razmišljanja o napadu. Pisac je napadnut dok se spremao da govori na

jednoj konferenciji u sjevernom dijelu države Njujork. Književnika je jedan muškarac, koji je uletio na binu, napao nožem. Policija je odmah uhapsila osumnjičenog Hadija Matara, Amerikanca libanskog porijekla, koji se na sudu izjasnio da nije kriv za napad.

Ruždi je napisao da je njegova prva pomisao kada je napadnut bila – „Dakle, to si ti“, aludirajući na osobu koja je došla da primijeni fetvu. Pisac je u emisiji za američki televizijski kanal CBS opisao i posljednju stvar koju je vidjelo njegovo desno oko.

„Pola-Pola“, nagrađeni rad Boža Šekularca

sebe čovjekom

POBJEDA: Publika je sklona da istakne duhovitu notu Vaših radova. Kako vidite takvo razmišljanje o Vašem stvaralaštvu?

Prof. dr Maja Đurić u CANU održala tribinu ,,Hrvatski

fotografi i Crna Gora“

Nama je fotografija došla iz Austrougarske

PODGORICA - Naučna tribina prof. dr Maje Đurić, na temu ,,Hrvatski fotografi i Crna Gora“, održana je juče u sali Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Đurić se osvrnula na rad fotografa koji su porijeklom iz Hrvatske ili su iz Crne Gore, pa su prešli da žive u Hrvatsku i tamo završili svoj vijek.

Đurić je kazala da je ovu temu odabrala po zaljubljenosti u određene fotografe.

POBJEDA: Glavni motivi na Vašim radovima su ljudi i situacije u kojima se svakodnevno nalazimo. Koliko Vas svakodnevni život inspiriše?

ŠEKULARAC: Kako kad. Nije isto dok ste na fakultetu, gdje, ispostavlja se, proživljavate najbezbrižniji period u životu ili kad imate status roditelja. I jedno i drugo je lijepo na svoj način i različito inspiriše. Bitno je da se nadograđujete i prihvatite ljude onakve kakvi jesu. Slušajući muziku Edija Vedera jednom prilikom, sjeo sam i razmišljao. Shvatio sam da svakim danom treba sebe da učinim boljim čovjekom. Ljudi inspirišu na razne načine. Ako griješe, griješe iz neznanja. Gledam da ne osuđujem, što sam ranije znao da radim. Gurao sam preširok otkos i u tome. Svakodnevno me nešto manje-više inspiriše. Pored žanr-scena iz života, muzika, filmovi, klipovi, razne senzacije, odnosi boja na usputnim fasadama, konceptualizacije socijalnih faktora, strast življenja, jednostavne situacije kao što su odlazak na piće i razgovori, radio-drame, životinje, govor očiju i ruku, knjige, rebusi, recenzije, anegdote, lični koučing, sportovi, elementi kultura širom svijeta... Sve to zna da utiče da naslikam sliku.

dobro. Ne bi se trebalo toliko podrediti samom motivu. Fali više strasti u izrazu. Ali, to je valjda lična stvar. Ono što izostaje takođe je bolja podrška institucija. Optimista sam i za mene je svako vrijeme bolje od prethodnog. Mislim da i sad ide nabolje, šta god to značilo.

- Vidio sam čovjeka u crnoj odjeći kako dolazi brzo i podlo. Moram da priznam da sam ponekad zamišljao svog ubicu kako ustaje na nekom javnom događaju i juriša na mene baš na taj način. Tako da je moja prva pomisao kada sam vidio tu ubojitu siluetu kako juri ka meni bila: „Dakle, to si ti, tu si“ - dodao je pisac, koji sada ima 76 godina.

Reute RS / Kai Pfaffenbach

ŠEKULARAC: Imao sam čast da pored sjajnih profesora slikarstva na fakultetu prisustvujem raznim drugim predavanjima iz oblasti filozofije, muzike, filma... Sjećam se da je za vrijeme studija na Cetinju, sjajni i cijenjeni režiser i profesor Vlatko Gilić rekao da bi 20 ili 30 odsto scenarija u filmu valjalo da bude zagonetka i samom autoru. Već tad sam shvatio da ništa na slikama ne treba da mi bude samo ,,to“, a da nije još nešto. Sam nastanak slike je kompleksan proces koji uključuje raznovrsnu interakciju znanja i mnogo kompromisa, kako misaonih, tako i onih stečenih vještina izražavanja i tehnika. E, tu onda dolaze alegorije i metafore. Brzo shvatanje je ionako prvi znak banalnosti onoga što se shvata, pa je lijepo kad se malo zavije i ubaci neka duhovita nota. To publika ne mora da protumači uvijek, ali zna da dobro djelo osjeti. I to je ono što vam je kao autoru bitno. Da dirne. Niti duh, niti intelekt konzumenta ne traži da pravite radove po njihovoj mjeri i senzibilitetu, konformizme i kompromise. Naprotiv. Autentičnost izraza, vladanje koloritom, svrsishodno podslikavanje ljubičastom, satira, metafora, duhovitost... neki su od kvaliteta mog rada koji karakterišu moje slikarstvo, a koje je publika prepoznala.

- Kada pišemo ili proučavamo neku oblast, uvijek imamo neke ,,miljenike“. To su ljudi koji se ističu kvalitetom, a može biti i da je riječ o nekom autoru koga smo trenutno otkrili pa nam je baš tada interesantan. Znala sam da ima puno fotografa iz Hrvatske, ali sam mislila da ih je sedam-osam. Međutim, ispostavilo se da ih ima skoro 25 - kazala je Đurić.

NOVI ZAKLJUČCI

Ona je naglasila da se se uvijek kada se o nečemu piše, donesu novi zaključci.

Znala sam da ima puno fotografa iz Hrvatske, ali sam mislila da ih je sedam-osam. Međutim, ispostavilo se da ih ima skoro 25 - kazala je Maja Đurić, tokom predavanja u CANU pije, ,,Pola“ šarcu daje. Taj šarac je moja velika šuma u kojoj sam se rodio, koju čuvam i kojoj dugujem ogromnu zahvalnost iz više razloga. Biljke uopšte, stabla, žbunovi, cvijeće, voće, povrće... česti su motivi na mojim slikama. Slika je tako omaž prirodi uopšte i dio ciklusa posvećenog rehabilitaciji biljaka, nazvanog ,,Rehab Herba“. Posvećena je rano preminulom drugu i kolegi slikaru Marku Lukovcu ,,Anđelu skromne reputacije“, što je u podnaslovu slike.

- Nama je fotografija došla iz Austrougarske, tj. Hrvatske i donio nam je Milorad Medaković, koji je bio Njegošev sekretar i učitelj. On je, igrom slučaja, pošao kod Antuna Drobca u Dubrovnik da nauči degerotipijsko snimanje. U tom periodu fotografska tehnika je bila veoma komplikovana, imala je puno hemikalija, a fotografijom su se bavili sajdžije, farmaceuti... Među prvima koji je otvorio profesionalni atelje u Crnoj Gori bio je Nikola Andrović iz Herceg Novog. Foto ateljei su u to vrijeme uvijek bili na sjevernoj strani, imali su zastakljeni krov koji se nivelisao sa zavjesama, imali su ogledala umjesto reflektora - kazala je Đurić.

Ona je podsjetila da je puno fotografa iz Dubrovnika imalo ateljee i u Herceg Novom i

A. ĐOROJEVIĆ

Ruždi je rođen 1947. godine, poznat je po knjizi „Satanski stihovi“, koja je zabranjena u Iranu od 1988. R. K. Salman Ruždi

Kotoru, a neki su bili i putujući fotografi. - Recimo, kada su bili putujući fotografi, stavljali su neke pozadine, tepihe... Fotografisali su improvizovano - da li u dvorištu ili gdje su već mogli da se snađu. Silvino i Silvino mlađi Maškarić iz Dubrovnika bilježe sedam decenija fotografske aktivnosti. On je radio i kao putujući fotograf. Ono što mu je omogućilo da radi kao putujući fotograf je činjenica da je znao kolodijumski proces koji je bio veoma komplikovan jer je mokra ploča morala da se pripremi u deset minuta. On je u deset minuta morao da pripremi, fotografiše i ponovo napravi fotografiju. Treba naglasiti i rad Franca Laforesta - rodonačelnika fotografske porodice koja će trajati kontinuirano od 1870. godine do kraja Drugog svjetskog rata. Iako je iz Beča, on je imao atelje u Splitu, Zadru, Dubrovniku i Mostaru, a onda se skrasio i živio u Herceg Novom. Veoma je značajan za sva ta područja, ne samo dužinom svog postojanja, nego i kvalitetom svojih fotografija. Laforest je snimao pu-

no pejzaža koji su poslije preneseni na razglednice. Studio mu je bio veoma bogat i u Herceg Novom i u Kotoru. Ateljei su 1900. godine izgledali drugačije - bili su u potkrovlju, bili su zagušljivi. Modeli su trebali malo duže da poziraju u stolici, tako da nije ni čudo da su neki bili malo zbunjeni. Vjerovatno su od tih hemikalija bili i malo ošamućeni. Laforest je izdavao i puno razglednica koje se pojavljuju 1900. godine. Na ulazu u Kotor, sa desne strane, imao je trafiku - podsjetila je Đurić.

ETNOLOZI

Kada je u pitanju 20. vijek, Đurić se osvrnula na dva brata Tošović, Rudolfa Mosingera...

- Tridesetih godina veoma puno etnologa fotografiše, a Crna Gora im postaje sfera interesovanja. Među njima su Branimir i Marija Gušić, koji su fotografisali durmitorski kraj, Polimlje, Prokletije... Jedan od mojih miljenika je Ljudevit Grizbah, koji se dugo bavio fotografijom. Puno je radio po Primorju, a razglednice su mu bile oivičene bijelom trakom.

Potpisan novi ugovor između UCG i Filmskog centra

Grizbah je u fotografije uvijek unosio neku toplinu, djecu koja su u prvom planu... Dimitrije Popović se takođe bavio fotografijom - istakla je Đurić. Đurić je predavanje završila osvrtom na rad Joza Ćetkovića.

- On je iz Starog Bara, a preminuo je u Zagrebu. Najveći domet svog opusa ostvario je u hrvatskoj fotografiji, a najaktivniji je bio tokom šeste decenije. Pomenuću njegovu fotografiju iz 1973. godine za naslovna stranu albuma Josipe Lisac ,,Dnevnik jedne ljubavi“ - istakla je Đurić. A. Đ.

Podsticaj razvoju studentskog filma

PODGORICA - Novi ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji između Univerziteta Crne Gore i JU Filmski centar Crne Gore potpisan je sa ciljem promocije i podsticanja razvoja studentskog filma.

Tim povodom je u Filmskom centru upriličen sastanak rektora UCG red. prof. dr Vladimira Božovića i direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović, na kome je razgova-

rano o nizu zajedničkih inicijativa i modela koji bi mogli da dodatno doprinesu unapređivanju obostrane programske saradnje, kao i različitih vidova podrške za razvoj filmske pismenosti i novih programa umjetničkog obrazovanja u audio-vizuelnoj industriji. Na sastanku, kome je, takođe, prisustvovao i red. prof. Nikola Vukčević – rukovodilac studijskog programa Film i mediji na FDU Cetinje, takođe su razmatrana i druga pitanja od

važnosti za unapređenje programa promocije studentskog filma, kao i razvoja programa cjeloživotnog učenja koji bi bili povezani sa tržištem rada. Studentski filmovi koji su nastali kao plod ove saradnje bili su prikazani na više regionalnih i domaćih filmskih festivala, od kojih se posebno ističu selekcija i nagrade na Hercegnovskom filmskom festivalu, Barskom ljetopisu i Seanema filmskom festivalu u Ulcinju. Pored toga, filmovi su prikaza-

ni unutar dva ciklusa specijalizovanih emisija posvećenih studentskom filmu u saradnji sa RTCG, kao i unutar posebnih programskih cjelina i filmskih ciklusa koje je FDU Cetinje realizovao u saradnji sa JU Crnogorska kinoteka, te lokalnim javnim emiterima u Nikšiću, Baru, Herceg Novom, Tivtu i Pljevljima, kao i u sklopu programske inicijative „Opet radi bioskop“, koju sprovodi Filmski centar Crne Gore. An. R.

Maja Đurić tokom jučerašnjeg predavanja u CANU

Božo Šekularac

Na zelenoj pijaci na Pobrežju raznovrsna ponuda zeleniša, mliječnih proizvoda, meda...

Voće i povrće prolazi kao usred ljeta

Na zelenoj pijaci u Tržnom centru ,,Pobrežje“ ovih dana je raznovrsna ponuda voća i povrća, mliječnih proizvoda, meda, maslina, maslinovog ulja...

Prema izjavama prodavaca, zahvaljujući neuobičajeno toplom vremenu za ovo doba godine, voće i povrće prolaze kao usred ljeta.

VOĆE I POVRĆE

Prodavac Vlado Ceklić kaže da ovih dana najviše proda krastavaca, paradajza, paprika, kao i jagoda. Kako su krenuli topli dani, ističe on, voće i povrće znatno bolje prolaze nego prije toga.

- Kada spustim cijenu jagodama na dva eura, kao danas, onda odlično prolaze. Inače su po četiri – pet eura. Dobro prolazi i paradajz. Kilo je dva eura, ali i njega spustim na euro i po, koliko košta i kilogram krastavaca. Osim toga, ljudi ovih dana najviše traže mladi kupus, koji košta euro, kao i blitva, dok su tikvice euro i po. Traži se i paprika, babura i šilja, iako im je cijena tri i po eura po kilogramu – kazao je Ceklić, uz napomenu da je najveća gužva vikendom, kada ljudi inače imaju najviše vremena za trgovinu. Redovna mušterija Lazar Vukićević kaže da mu ovih da-

na najviše prija lagana hrana. - Temperature su ovih dana skoro kao ljeti i ne pada mi na pamet da jedem tešku hranu. Malo voća i povrća, neka lagana čorbica, mladi sir – i to je to – kazao je Vukićević. I prodavačica Milanka Dakić kaže da je sa toplim danima porasla potražnja za voćem i povrćem. - Narod se zasitio ove zimske

Pesto od sremuša

Na zelenoj pijaci ovih dana dobro prolazi sremuš (poznat i kao medveđi luk). Prodavačica Rajka Krunić vezicu ovog divljeg luka, koji bere u šumama na Piv-

ISKLJUČENJA STRUJE

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama:

- od 8:30 do 9 sati: dio uz Nikšićku magistralu (7. avgust, Voli Trade, benzinska pumpa Dak Petrol, Algoritam, Kroling), Komanski most, Lužnica i dio Livada Bandićkih (moguća kratkotrajna isključenja);

- od 10:30 do 11: prve zgrade do Vezirovog mosta, naselje oko ambasade Rusije, kasarna u Zagoriču, MUP u Zagoriču i okolno naselje, pošta u Zagoriču i naselje oko nje i Ulica Devete crnogorske brigade;

- od 11 do 11:30: Siti Kej i dio iza njega, dio izme-

skoj planini na preko 1.500 metara nadmorske visine, prodavala je euro i po. - Sremuš je krenuo polovinom marta. Beremo ga na tri nadmorske visine. Među-

đu Morače i puta za Spuž, naselje oko Ars Medike, dio Momišića kod Ambasade Ukrajine i Malo brdo;

- od 11:30 do 12: dio Momišića od Vezirovog mosta prema Paladi (uz obalu), Vaka Đurovića (Hemijska čistiona i objekti iza nje);

-u terminu od 13 do 14: Slobode (zgrada pored hotela Hilton, zgrada na uglu Vuka Karadžića), Marka Miljanova, Novaka Miloševa i Četvrte proleterske brigade;

- od 9 do 22: posljednja

faza Central Pointa;

- od 8:30 do 10:30: Baku.

- od 8 do 15: dio Dajbaba, dio Doljana (Mosorska, Pohorska, Orjenska, Balkanska, Lovćenska, Savska), dio stare Zlatice, Primorska, Gornja Vrbica, Bezjovo. H. P.

kuhinje. Ovih dana najbolje mi prolaze paradajz, krastavac, paprika, mladi luk, zelena salata, kao i mlada boranija, iako košta pet eura. Uz to, standardno, dobro prolaze crni luk, koji košta od euro i po do dva i po eura i šargarepa koja košta euro i po. Ovih dana krenuo je i roze paradajz. Kilogram je tri i po eura, što nije previše za ovaj rani. Ponuda mu je dobra

tim, ove godine je naglo otoplilo, već mjesec ga beremo na najvišim kotama, na oko 1.600 metara, gdje je inače trebalo da počnemo da ga beremo tek u maju. Zbog toga će ga biti do kraja ovog mjeseca, umjesto do

u startu, nadam se da u sezoni neće biti skup – kazala je Dakić, koja je čeri paradajz prodavala po šest eura, patlidžan dva i po, tikvice euro i po, a bijeli luk šest eura.

MLIJEČNI PROIZVODI

Za kilogram krtole sa Krnova treba izdvojiti od euro do 1,3 eura, u zavisnosti od sorte i veličine, dok je mladi krompir iz

juna kako je bilo prethodnih godina – kazala je Krunić. U ponudi je imala i pesto od sremuša, sa dodatkom maslinovog ulja i soli, a manju teglu prodavala je tri eura.

- Neko u ovo doda sir ili

Velika potražnja za sezonskim

Dosta kupaca ima i kod tezgi sa sezonskim cvijećem, a prodavačica Sanja Micevski bila je zadovoljna prodajom.

- Uveliko je krenulo

sezonsko cvijeće. Najviše se traže muškatle, sofinije, ,,milion bels“... Cijene su od euro do pet

cvijećem

eura, koliko košta ono u malo većim saksijama. Primjetno je da je sve više ljudi koji kupuju ovo cvijeće u visećim saksijama, hoće da oplemene balkon ili terase – kazala je Micevski, koja već 10 godina prodaje cvijeće na Velikoj pijaci.

Podhuma u priobalju Skadarskog jezera koštao čak 1,8 eura. - Mladi krompir je počeo prije pet – šest dana. Kesa od pet kilograma mladoga je osam, a staroga šest eura – kazao je

pavlaku, a odličan je kao prilog za paštu – kazala je Krunić, koja je na tezgi imala i domaće sokove od borovnice (šest eura), zatim od drenjina, malina i zove (po pet), kao i domaće džemove (tegla šest eura).

Gradonačelnica obišla novu mini zaobilaznicu u Zelenici

Doprinos bezbjednijem odvijanju saobraćaja

Gradonačelnica Olivera Injac sa saradnicima je juče obišla lokaciju na kojoj je izgrađena mini zaobilaznica u naselju Zelenika, dužine oko 380 metara. Riječ je o novoj saobraćajnici koja se priključuje na magistralni put M2 (Podgorica – Zeta) i predstavlja kružnu vezu od Ulice princa Mihaila Petrovića do objekta ,,Ribnica komerc“. Ekipe gradskog preduzeća Putevi izradile su i trotoarske površine od oko 1.100 metara kvadratnih, a ukupno vrijednost izvedenih radova iznosila je oko 176.000 eura.

- Ovo je bila jedna od ključnih tačaka koje smo identifikovali u prethodnom periodu i postavili visoko na listi prioriteta. Na ovaj način, unaprijedili smo povezanost naselja

sa glavnom saobraćajnicom, ali i pozitivno uticali na bezbjednost u saobraćaju. Mogu da obećam našim građanima da je još mnogo dobrih projekata pred nama, posebno u narednim mjesecima. Sa velikim ponosom i zadovoljstvom ističem da svakog da-

prodavac Milivoje Vukčević U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda bila je raznovrsna ponuda sireva i kajmaka. Za kilogram starog sira trebalo je izdvojiti osam - devet eura, mladog šest - sedam eura, a lisnatog kolašinskog 12 eura. Mladi kajmak koštao je 15 eura. Prodavačica Ljubinka Vujković kaže da prodajnu cijenu sira diktira nabavna.

- Najviše se traže stari sirevi, kučki i pljevaljski, koji su po devet eura, kao i kolašinski koji košta 12 eura – kazala je Vukojević. I. MITROVIĆ

na dokazujemo koliko smo spremni da radimo u interesu svih naših građana - kazala je Injac. Osim nove saobraćajnice u Zelenici, gradonačelnica je juče obišla i nedavno završeni kružni toku na bulevaru prema Tuzima. - Želim da istaknem da je ovo bio veoma zahtjevan posao, s obzirom na to da je kružni tok skoro dvije godine bio u veoma haotičnom stanju. Osim toga, naglasila bih da je napravljen dinamički plan i za druge lokacije za rekonstrukciju i izvođenje radova… Trenutno su svi kapaciteti u Piperima, gdje nekoliko decenija nijesu rekonstruisani putevi. Veliki je posao pred nama. Dosta vremena smo uložili da ojačamo kapacitete da bismo bili spremni da u punom smislu realizujemo ovako zahtjevne poslovepojasnila je Injac. Najavljeni radovi u Piperima odnose se na sanaciju lokalnih puteva u dužini od oko 10 kilometara. Kako je najavljeno iz Puteva, već je počelo prebacivanje mehanizacije koja će uskoro početi pripremne radove na nekim djelovima puteva u tom dijelu prigradskog područja - na Drezgi, na novom mostu na Širaliji i putnim pravcima koji gravitiraju tom području. Iz Puteva očekuju da će ovi radovi biti završeni za 45 radnih dana. H. P.

Dobra ponuda, cijene povisoke

Obilazak nove saobraćajnice

Najmirišljaviji dio pijace

OSVRT: Neodlazak ,,lavica“ na Olimpijske igre u Parizu nije tragedija, ali su mnogi koraci i mečevi ukazivali da je uspjeh daleko

Prećutana realnost stigla na naplatu

PODGORICA – Igra bez ideje u utakmicama karijere crnogorskih rukometašica na olimpijskom kvalifikacionom turniru u Ulmu. Epilog: ,,lavice“ će nakon 14 godina i 17 velikih takmičenja zaredom preskočiti najveće u 2024, koje krajem jula počinje u Francuskoj. Na narednu priliku, ako se ukaže, čekaće četiri godine, kada su zakazane Olimpijske igre u Los Anđelesu. Obećavale su mnogo pred put za Njemačku. Hrabrile se, najavljivale put za Pariz, a u stvari su kvalifikacioni mečevi za odlazak na Evropsko prvenstvo sa Turskom i Srbijom ukazivali na potencijalne probleme koji su ih i sačekali na kvalifikacionom turniru za OI, praktično od premijere sa Paragvajem u Ulmu. Zbog gromoglasnih ambicija u startu je napravljena prva greška. Stvorena je euforija da su blizu OI, što je, zapravo, samo bio privid. Možda da se izašlo sa skromnijim stavom: ,,ako prođemo – odlično, ako ne prođemo – nastavljamo dalje, nije kraj svijeta, igraće se rukomet još...“.

Ovako, problemi su svjesno ili nesvjesno gurnuti pod tepih, a sudar sa realnošću je bio bolan nakon poraza od Njemačke i Slovenije.

Nije tragedija što ,,lavice“ nije-

su prošle, nije ni epska sramota, nigdje ne piše da moramo da idemo na svake Olimpijske igre. Ekipa koja je bila u Njemačkoj, bez beka šutera, što je nezamislivo u rukometu, u startu je hendikepirana. Prije godinu i četiri mjeseca na EP naš tim ne bi ni uzeo bronzu da, na primjer, na ovoj poziciji nije igrala Đurđina Jauković, koja je zbog oporavka od povrede preskočila olimpijske kvalifikacije.

SLAVLJENJE PORAZA

TREND KOJI SE MORA

ZAUSTAVITI

Ako je u startu napravljena greška u koracima s ambicijama, utisak je da je i rezultat na Svjetskom prvenstvu, koji je bio uvod u olimpijsku godinu, shvaćen kao veliki rezultat. Bespotrebno, jer ni tada – osim u duelu sa Mađarskom – sastav Bojane Popović nije igrao vrhunski rukomet. Imale su dvije utakmice s autsajderom, a poslije meča sa Danskom više se pričalo o greškama sudija iako niko ne može da garantuje da bi bez toga prošle ovu velesilu. Čini se da je, zbog pogubnog trenda slavljenja poraza, zanemarena suština da nijesmo igrali dobro na Mundijalu. Ali kako je cilj ostvaren – izborene kvalifikacije za Olimpijske igre,

zaboravljeno je i mučenje od 45 minuta sa Paragvajem i još neki detalji koji su došli na naplatu u Ulmu.

Idemo dalje – svaka ekipa pada, dešava se. Razlozi su različiti, ponekad na ovo utiču smjena generacije, povrede, manjak motiva, loš dan itd. Ili, jednostavno, manjak kvaliteta stručnog štaba. U našem timu se jasno vidjelo da postoji problem, osim na desnoj strani, i na planu samopouzdanja i psihološke pripreme utakmice. Ovakvi problemi se rješavaju ili razgovorom sa sportskim psihologom ili razgovorom sa stručnim štabom koji je, utisak je, pao na ovom – najvažnijem ispitu. Ni stručni štab, a ni igračice nijesu prošle preduslov koji bi ih približio najvećoj sportskoj smotri.

Selektorka Bojana Popović je nakon slabijih izdanja u kvalifikacijama za EP, pa čak i jedne od najlošijih partija ,,lavica“ u istoriji protiv Paragvaja koji je bio na gol zaostatka četiri i po minuta prije kraja utakmice, zanemarivala ili psihološki sebe i ekipu ohrabrivala, da će kao gumicom biti izbrisani nedostaci koji su se kao bumerang vratili u Njemačkoj.

Realnost je ponovo bila zamaskirana – poslije poraza od domaćina slušali smo komentare da su, u stvari, pripreme za kvalifikacije bile usmjerene na Sloveniju i da su aduti čuvani za protivnika koji je prvi put došao u situaciju da igra, a, ispostavilo se, i da se plasira na Olimpijske igre. A istorijski uspjeh ostvaren je pod dirigentskom palicom crnogorskog rukometnog stručnjaka – Dragana Adžića Bez dileme pogrešno se razmišljalo – da je Njemačka kao

domaćin već prošla (ispalo je da je ova reprezentacija velesila), Paragvaj arhiviran, a Slovenija naša šansa – na kraju je ta prilika, ipak, bila daleko. Složićemo se u jednom, Slovenija, osim Ane Gros kao vrhunske igračice i članice Đera, u timu nema zvijezde koje prave ogromnu razliku. U Ulmu ih nije imala ni Crna Gora, ali jeste na EHF Euru prije godinu i četiri mjeseca, kada su nastupale Jovanka Radičević, Milena Raičević i Đurđina Jauković... U sastavu je bila i Ema Alivodić, koja je krajem prošle godine rado prihvatila poziv Bojane Popović da se vrati iz penzije i pomogne reprezentaciji, ali su je problemi sa koljenima spriječili da ponovo obuče omiljeni dres.

KLUPSKI INTERES

ILI INTERES

REPREZENTACIJE

Dolazimo i do poglavlja kvaliteta, kadra, mladosti, izbora igračica iz, realno, skromne baze. Uprkos kadrovskim problemima, selektorka, očigledno, nije imala povjerenje u sve djevojke koje je povela u Ulm. Šansu nijesu dobile Nada Ćorović, Ilda Kepić i protiv Slovenije Anastasija Marsenić, koja igra na desnom krilu, ali je na toj poziciji Ninu Bulatović često mijenjao dešnjak Dijana Mugoša Izbor nije bio veliki, a selektorka je mogla makar da ,,časti“ izuzetno talentovanu Nikolinu Marković ili Nađu Kadović odlaskom u Ulm, djevojke koje su budućnost, a ne bi bila greška napisati – i sadašnjost crnogorskog rukometa. U jedno smo sigurni, Bojana Popović dobro zna, jer je bila u

tim godinama, koliko je za samopouzdanje mlade igračice važna svaka utakmica, čak i ona koja se gleda sa tribina ili klupe. Mogla je i da pretpostavi u kakvoj je takmičarskoj formi Nina Bulatović, koja je, po riječima Popović, do posljednjeg okupljanja propustila osam utakmica zbog povrede... Mala baza je naš usud, a kvaliteta je sve manje, zbog čega se Crna Gora nijedne igračice ne smije odreći. Kao što se ne smije zanemariti činjenica da jedan igrač ili trener nijesu Savez i da se ne smiju interesi reprezentacije podrediti ličnom i klupskom. Činjenica je da u slučaju Milene Raičević selektorka na prvom mjestu nije stavila interes reprezentacije, iako nije jedina u svijetu sporta koja je vrhunsku igračicu sklonila iz tima. Popović je sebi dozvolila luksuz jer je svjesno sklonila iz tima igračicu kakvu nemaju ni Slovenija, a ni Njemačka. Ako se već na povrede ne može uticati, onda se može uticati na to da se tim ojača i ,,diplomatskim“ putem riješi problem. Savez je, bez miješanja u autoritet selektorke, morao na tome da insistira, možda da to i sam ,,odradi“ i da se ne izjednačavaju klub i reprezentacija. Bez obzira na to što je Budućnost Bemaks korijen nacionalnog tima i što bez jake podgoričke ekipe nema ni dobrih rezultata nacionalnog tima. Još nešto upada u oči – borba za OI je toliko velika i nepredvidiva da sve reprezentacije okupljaju najjače igračice, neke se vraćaju iz penzija, mnoge nesuglasice se poništavaju, zaboravljaju... U ostvarenju željenog cilja – svi dišu kao jedno.

Da li je napravljena greška što se sa Jovankom Radičević, koja se na magičan način 2022. oprostila od nacionalnog tima, nije razgovaralo da pomogne ekipi u tri najvažnija meča godine? A pritom, Joka je u top formi i igra za Krim, koliko god da se oslanja na bekove, umnogome zavisi od ljevorukog krila. Ne ulazeći u to kakav bi odgovor stigao s adrese naše slavne igračice, a rukovodeći se onom da lijepa riječ i ,,molim“ otvaraju, gdje je sreće, sva vrata, moglo se i moralo razgovarati sa Jovankom.

ŠTO DALJE?

Kakav je dalje put našeg tima? Prvo naredno takmičenje je Evropsko prvenstvo krajem godine. Čeka se oporavak Đurđine Jauković, povrede će sanirati Ivana Godeč, Đurđina Malović i Jelena Vukčević, a Raičević je još u formi koja ju je i odvela do Rapida, najboljeg drugog tima rumunskog šampionata.

Pristižu i one mlađe, praviće se prostor za mnoge djevojčice koje dolaze, konkretno iz Rudara, filijale Budućnost Bemaksa. Goruće pitanje je pozicija desnog beka jer nakon Katarine Bulatović Crna Gora nema ni blizu snagu kakvu je imala sa ovom igračicom, sadašnjom sportskom direktoricom COK-a.

Treba vidjeti i kakva je situacija sa ljevorukom Katarinom Džaferović, koja je svojevremeno, a još je u mladim godinama, bila čudo od djeteta. Potrebno je ohrabriti i one mlađe koje se nijesu iskazale u realizatorskim sposobnostima. Sačuvati strast, obnoviti energiju i navijati svim srcem za projekte Budućnost Bemaksa, posebno one koji su usmjereni ka vraćanju crnogorskih igračica. Podržavati ideju da mlade, bez obzira na rezultate, dobijaju veću šansu. Jer naš baza je mala, a mogla bi i da nestane ako se ne povede računa o mladosti. Svaka igračica je važna, a kolika je čast igrati za nacionalni tim pokazuje primjer Francuskinje Armel Atingre, koja je u poznim godinama odlučila da zaigra za Crnu Goru. Vidjeli smo svi na koji način je branila i kako je bodrila sa gola saigračice. Neka posluži za primjer svima. Ana MARKOVIĆ

Podgorica večeras (18 h) gostuje Zlatiboru u revanš meču četvrt nala plej-ofa ABA 2 lige

Šansa za drugo polufinale u nizu

PODGORICA – Košarkaši

Podgorice večeras u Čajetini protiv Zlatibora (18 časova) imaju priliku da drugu sezonu zaredom izbore mjesto u polufinalu plej-ofa ABA 2 lige i ponovo eliminišu istog rivala. Lani je, naime, Podgorica u jedinom meču četvrtfinala, na završnom turniru u Domžalama, pobijedila Zlatiborce 89:64 i prošla u polufinale gdje je zaustavjena od Krke, koja je na kraju osvojila titulu i plasirala se u ABA ligu.

Tim Dragana Radovića, po ovogodišnjem sistemu takmičenja, igra dva meča u četvrtfinalu, a prvi u Podgorici je maksimalno iskoristio i slavio sa ubjedljivih 113:89 i sa dosta optimizma dočekuje revanš. Iako će Podgoričani

biti dodatno oslabljeni u drugom meču... – Nakon prvog meča, gdje smo nastupili bez Nikole Žižića i Danila Ivanovića, sada smo dodatno oslabljeni, jer neće biti ni kapitena Milutina Đukanovića (suspendovan do kraja sezone zbog nesportskog ponašanja prema gostima na prvom meču, prim. aut.). Ali, nadam se da ćemo znati da odgovorimo na pravi način. Znamo važnost meča i vjerujem da ćemo odigrati na najbolji način – kazao je za klupski sajt trener Podgorice Dragan Radović. Podgorica je ligaški dio regionalnog takmičenja završila na šestom mjestu sa učinkom 8-5, dok je Zlatibor bio treći sa 10 pobjeda i tri poraza. U ligaškom dijelu, u 9. kolu, Zlati-

Poznati parovi i termini plej-in utakmica

Meč sezone

za Vučevića i Čikago u četvrtak

PODGORICA – Čikago Bulsi našeg Nikole Vučevića igraće utakmicu plej-in razigravanja za plej-of protiv Atlanta Hoksa, na svom terenu u noći između srijede i četvrtka, od 3.30 časova po našem vremenu. ,,Bikovi“ su prednost domaćeg terena zaslužili plasmanom na devetu poziciju u Istočnoj konferenciji, dok je Atlanta bila deseta. Poraz bi značio i definitivan kraj sezone za slavni NBA tim, tako da je prednost domaćinstva u ovoj utakmici izuzetno bitna. Ukoliko pobijedi, Čikago bi u drugoj plej-in rundi igrao u gostima protiv poraženog iz due-

la Filadelfija – Majami, za definitivan plasman u plej-of (sa osme pozicije, dakle protiv lidera Istoka i najboljeg tima ligaškog dijela takmičenja Bostona). U posljednjem meču ligaškog dijela sezone, Vučevićev tim poražen je u gostima Njujork Niksima 120:119 nakon produžetka. U četvrtoj četvrtini Čikago je protiv jednog od najboljih timova Istoka ispustio šest poena prednosti. Naš slavni centar Vučević u tom meču igrao je izuzetno i postigao 29 poena uz 11 skokova i tri asistencije, uz dobar šut iz igre 19-12. Bek Derozan postigao je 30 poena uz po pet

bor je trijumfovao 84:72. – Prednost koju smo stekli u prvom meču ne mora da znači ništa. Igra se 80 minuta i vidjećemo ko će na kraju da bude bolji. Mislim da smo u prvom meču pokazali dobar odnos, imali dobru odbranu i pored primljenih 89 poena kontrolisali smo meč. Očekujem od momaka da i u ovom meču budu sa maksimalnom energijom i koncentracijom svih 40 minuta, što bi nam omogućilo rezultat koji će nas voditi u narednu rundu – dodao je Radović.

Marko Kljajević, prvotimac Podgorice, svjestan je da njegov tim čeka naporan meč. – Sigurno da nas čeka jako zahtjevna i teška utakmica protiv ekipe Zlatibora. Odigrali smo sjajno u prvoj utakmici na našem terenu, tako da sada čekamo revanš sa 24 poena viška, ali to ne mora ništa da znači. Maksimalno smo oprezni, veoma motivisani i ta prednost iz prve utakmice neće nas zavarati da pomislimo da će biti lako – upozorio je Kljajević, koji je u prvom meču sa Zlatiborom upisao 13 poena i pet skokova.

Protiv Zlatibora ulogu kapitena preuzeće upravo Kljajević, koji zna recept za uspjeh. – Na nama je da u utakmicu uđemo sa fokusom i velikom dozom agresivnosti prije svega u odbrani, ali i u napadu, kako bismo stigli do uspjeha i izborili polufinale. Vjerujem u našu ekipu, jer se pokazalo da smo u usponu forme i ako ispoštujemo stvari koje se traže od nas, sigurno da možemo do pozitivnog ishoda – zaključio je Kljajević. S. J.

Raspored

PLEJ-IN

Srijeda

1.30 – Nju Orleans – Lejkers

4.00 – Sakramento – Golden Stejt

Četvrtak

1.00 – Filadelfija – Majami

skokova i asistencija. Za Njujork standardno najbolji bio je bek Branson sa čak 40 poena, osam skokova i sedam asistencija.

Baranin je očigledno dostigao odličnu formu u završnici sezone, očekuje se da u plej-inu bude jedan od ključnih, ako ne i ključni adut Čikaga, u borbi za plej-of. Ekipa je sezonu završila skorom 39-43, a platila je cijenu izuzetno lošeg starta sezone, u oktobru i novembru prošle godine. Na kraju sezone Bulsi imaju tri pobjede više od Atlante, koja je poražena u svih prethodnih pet utakmica. Njujork je, sa druge strane, oslabljen (dugoročno bez po mnogima najboljeg igrača, krila Rendla) stigao do drugog mjesta na Istoku, sa učinkom 50-32 i pobjedom više od Milvokija, koji je uoči sezone važio za prvog favorita za titulu.

Najbolji skor sezone ubjedljivo ima Boston (64-18). Na Zapadu, Oklahoma Siti je zahvaljujući boljem međusobnom skoru završila ispred aktuelnog šampiona Denvera (57-25), ispred Minesote (56-26) i Klipersa (51-31). S. S.

„Studenti“ doktorski a onda prokockali

Tačno 11 mjeseci nakon senzacionalne pobjede u Beogradu protiv Partizana (84:83), na startu prošlosezonske četvrtfinalne serije plej-ofa, košarkaši SC Derbija su bili na pragu novog podviga u „Štark areni“ – iako su vodili tokom najvećeg dijela meča (36 minuta), i do 18 razlike, „studenti“ su na kraju, ipak, poraženi od Crvene zvezde 83:81, u prvom meču četvrtfinala doigravanja za titulu. Imaju izabranici Dejana Jakare za čim da žale, jer su hrabrom, borbenom i kvalitetnom igrom u oba pravca skoro bacili na koljena lidera ligaškog dijela. Zvezda se, međutim, serijom trojki u posljednjoj četvrtini digla iz pepela i na kraju odbranila domaći teren, kao i nepobjedivost u duelima sa SC Derbijem (7-0), za vođstvo u seriji do dvije pobjede…

ODBRANA KAO BEDEM

Dva podatka govore o tome kakvu je odbranu odigrao SC Derbi u prvom poluvremenu. Zvezda, drugi najefikasniji tim lige (iza Partizana), postigla je svega 30 poena za 20 minuta, po 15 u po četvrtini. Uz to, „studenti“ su natjerali domaćina na čak 11 izgubljenih lopti, nešto malo manje od sezonskog prosjeka lidera ligaškog dijela takmičenja (12,4). Sa druge strane, Podgoričani su imali četiri izgubljene lopte manje, što im je, uz izjednačen skok (16-16), i omogućilo da vode cijelo poluvrijeme, na kraju sa 10 razlike (40:30). Podgoričani su odlično koristili izgubljene lopte Beograđana, ali i dvije ukradene lopte više (3-1), za bolju realizaciju kontranapada (9-2), a imali su i bolje procente šuta za dva poena (61,1 – 53,8 %), te isti broj asistencija (10-10). Zvezda je pogodila dvije trojke više (4-

EVROPSKI KUP

Sa sinoćnje utakmice u Beogradu

2), uz bolje procente (25 – 15,4 %), a imala je i dva poena više iz drugog napada (7-5), zahvaljujući boljem ofanzivnom skoku (6-4).

Jakara je na startu meča iznenadio sa dvojicom plejmejkera u postavi (Nikola Pavlićević i Borna Kapusta), što je dalo rezultat, jer se Zvezda od početka mučila sa napadom, pa je SC Derbi nakon četiri minuta igre i serije 8:0 poveo 8:1, a trebalo je da prođe pet minuta i 11 sekundi da „crveno-bijeli“ postignu prvi koš iz igre preko Mitrovića, a nakon asistencije Teodosića. Nije to, međutim, poremetilo odbranu Podgoričana, koji su u ovoj dionici vodili do osam poena, posljednji put na 21:13, ali je Zvezda za posjed smanjila minus (21:15) do kraja četvrtine. U istom ritmu je SC Derbi nastavio i u drugom kvartalu, u kojem je imao i 11 poena prednosti, prvo nakon serije 7:0 za 28:17, nakon četiri minuta igre,

a onda i na 31:20, sredinom četvrtine. U drugoj polovini se Zvezda malo trgla, pa je minut prije kraja smanjila na 30:36, a imala je i napad da dodatno smanji vođstvo gostiju, ali je Nedović izgubio loptu u napadu. To je SC Derbi iskoristio, pošto je prvo Tomislav Ivišić pogodio iz ugla, a onda je Obri Dokins iskoristio neopreznost Geidraitisa prilikom izvođenja lopte ispod koša, ukrao je loptu ispred Teodosića i zakucao uz zvuk sirene za novu dvocifrenu prednost (40:30).

ZVEZDA SE VRATILA

TROJKAMA

SC Derbi je došao i do šuta sa distance početkom drugog poluvremena, pa je za tri i po minuta ubacio četiri trojke (dvije Pavlićević, po jednu Emir Hadžibegović i Borna Kapusta), za maksimalnih 18 razlike (56:38), na šest minuta i 23 sekunde prije kraja četvrtine. Uspjela je Zvezda da se „tr-

PODGORICA - Crnogorski kik-bokseri nastup na Evropskom kupu u Sarajevu završili su sa 33 medalje – devet zlatnih, 13 srebrnih i 11 bronzanih. Seriju dobrih rezultata nastavio je NemanjaČađenović, koji je bio zlatni u disciplini lou kik, kategorija do 71 kilogram. U finalu je slavio protiv Uroša Krstića iz Srbije. Do zlata sa tri pobjede došao je NikolaMarinković (lou kik,

do 75), pobjedama protiv MilanaBabića iz Srbije, IvanaRaguza iz Hrvatske i u finalu nad drugom iz reprezentacije NemanjomMandićem Trofej u seniorskoj konkurenciji osvojio je još Ahmet Hadžimehmedović (lou kik, +91) koji je u finalu slavio protiv AjdinaGadža iz Bosne i Hercegovine. Novo zlato u konkurenciji starijih juniora osvojio je Viktor Dukić (K1, +91).

U finalnoj borbi porazio je AleksuGermaka iz Srbije. Najviše mjesto na pobjedničkom postolju zauzeli su još stariji junior EhadDautović (lou kik, -67) i mlađi juniori Jovan Lipovina (lou kik, -54), AndrijaRadoman (lou kik, -60), VasilijeKrivokapić (lou kik, +81 kg) i SlađanaBožović (lou kik, -56).

Srebrnim odličjima okitili su se seniori StefanGrgurević (lou kik, -50), ViktorBorozan

meču četvrt nala plej-ofa ABA lige

doktorski 36 minuta, prokockali 18 razlike

gne“ na trenutak i smanji na 10 razlike (58:48), na dva minuta i 38 sekundi do kraja, ali je tajm-aut Jakare djelovao ljekovito po njegove momke, jer je SC Derbi uzvratio sa 6:0 (za 64:48), a mogao je i više da Igor Drobnjak nije izgubio loptu u posljednjem napadu, što je, međutim, na drugoj strani Nedović kaznio samo sa jednim pogođenim bacanjem, za „plus 15“ uoči posljednje četvrtine. Zvezda se raspucala u posljednjoj četvrtini, iako su Podgoričani odolijevali u prva četiri i po minuta, kada su posljednji put imali dvocifrenu prednost (74:62). Uslijedila je serija od četiri trojke Zvezde, za dva i po minuta, za izjednačenje (74:74), a nakon trojke Ivišića, Nedović je pogodio koš i dodatno bacanje, a Hanga novu trojku za domaće i prvo vođstvo (80:77), nakon početnih 1:0. U neizvjesnoj završnici, SC Derbi je loše organizovao napad na „minus dva“ (80:78),

Večeras u „Morači“ igra se drugi meč nala plej-ofa za odbojkaše Budućnost za prvu pobjedu, Budva želi brejk u Podgorici

83 81

JAKARA: Ne bi bilo nezasluženo da smo pobijedili

Dejan Jakara, trener SC Derbija, čestitao je Crvenoj zvezdi na pobjedi. - Možda ne bi bilo nezasluženo da smo mi pobijedili. Ipak, Zvezda je pokazala kvalitet u posljednjoj četvrtini, u kojoj smo joj dopustili devet ofanzivnih skokova i sedam trojki u posljednjoj četvrtini, od čega četiri nakon ofanzivnog skoka. U odbrani smo bili OK do završnice, ali su oni ogromni, vrlo je teško zatvarati

pa Kapustin šut sa devet metara nije dobacio ni do obruča. Davidovac je sa dva penala donio četiri poena prednosti Zvezdi (82:78), 19,2 sekunde do kraja, a nadu gostima je vratio trojkom Mateo Drežnjak (jedini poeni na meču), na pet i po sekundi do kraja. Na drugoj strani je faulirani Davidovac pogodio jedno od dva ba-

(lou kik, -67), NemanjaMandić (lou kik, -75) i Alfred Koci (lou kik, -86). Srebrni su bili i juniori Fariz Dacić (lou kik, -60), Luka He-

ber (lou kik, -67), Ishak Agović (lou kik, -75), mlađi juniori IsahTarhaniš (lou kik, -60), AlminSkenderović (lou kik, -67), DžejlanMurić (lou kik, -67),

te igrače. Znali smo da treba to da uradimo, ali… Tih 18 ofanzivnih skokova, od čega devet u posljednjoj četvrtini, odlučili su utakmicu - rekao je Jakara. Slovenački stručnjak ističe da nema predaje, slijedi meč u „Morači“. - Nema bijele zastave, bez nje smo došli i u Beograd i spremićemo se za drugi meč. Igrači su u ovom meču taktički bili na vrhunskom nivou, ali na kraju kad ne možeš da uhvatiš skok, to nije taktika, već utiču i fizikalije rivala. Oni imaju igrače kao što su Miloš Teodosić i Nemanja Nedović, koji sami mogu da odluče utakmicu. To moramo probati da zaustavimo i nastavimo u istom ritmu - dodao je Jakara.

canja, pa je SC Derbi imao 4,6 sekunde za napad za pobjedu. Međutim, otvoren šut Luke Bogavca iz ugla za tri poena, nakon dodavanja Kapuste, završio je na obruču, pa je veliki favorit mogao da odahne, a SC Derbi da žali za propuštenom prilikom.. Drugi meč je u Podgorici sljedećeg poneđeljka. S. JONČIĆ

ĐuroBožinović (lou kik, -75), kao i na tatamiju kadet AjasKalač (lajt kontakt, -47) i juniorka NerminaŠkrijelj (kik lajt, -60).

Bronzana odličja zaslužili su senior AntonioLukić (kik lajt, -94), juniori AleksaŠarčević (kik lajt, -57), Vasilije Ševaljević (kik lajt, -94), Pavle Petrović (K1, -54), Nemanja Radnjić (lou kik, -57), Daris Muratović (lou kik, -71), BohdanSukovecki (lou kik, -71), JanjaNikolić (lou kik, -48), AleksandraMatković (kik lajt, -60), MuzaferaKujević (lajt kontakt, -60) i kadet MilošVojinović (+69).

Kik-boks reprezentacija Crne Gore zauzela je prvo mjesto u ukupnom plasmanu u ringovnim disciplinama. R. A.

PODGORICA – Koliko će trajati ovogodišnja finalna serija plej-ofa za odbojkaše, biće jasnije nakon večerašnjeg meča u „Morači“ – Budva je dobila prvi meč na svom terenu, lako i sa 3:0, a Budućnost je izgubila i peti put u isto toliko mečeva ove sezone, uz samo jedan osvojen set. Ako tim Dejana Radića večeras (meč počinje u 19 časova) na svom terenu ne upiše pobjedu, realno je da finalna serija bude završena 20. aprila u Budvi. A da bi u tome uspjeli, Podgoričani, prije svega, treba u svoju korist da riješe neki od izjednačenih setova, pošto su ih izgubili ove sezone od Budvana, pa i u prvom meču finala, kada su drugi set izgubili 25:23… – Poslije dosta lake pobjede Budve u prvom meču očekuje nas susret na našem terenu. Naša očekivanja su velika iako nijesmo pokazali kvalitet koji se od nas očekivao. Nadam se da ćemo svi biti zdravi i dati naš maksimum koji bi mogao da nas dovede do pobjede i produžetka serije u finalu – kazao je korektor Budućnosti Jovan Delić Budva je ove sezone izgubila samo jedan meč na doma-

ćoj sceni, u Bijelom Polju od Jedinstva (0:3), ali nakon što su riješeni finansijski problemi (igračima i stručnom štabu isplaćene tri zaostale plate), tim Miljana Boškovića je trijumfom u finalu Kupa (protiv Jedinstva) i u prvom meču finale serije protiv Budućnosti pokazao da je, realno, najjači tim. Zbog kvaliteta i iskustva, jasno je da sve zavisi od tima koji je u proteklih šest sezona već osvojio maksimalnih 11 trofeja (pet titula i šest kupova) i na dobrom je putu da se domogne i šeste duple krune. – Nakon relativno lako dobijenog prvog meča u Budvi za nas, sigurni smo da će Buduć-

nost tražiti svoju šansu na domaćem terenu da produži ovu seriju. Mi idemo u Podgoricu motivisani i fokusirani, da damo sve od sebe da napravimo brejk i da u subotu imamo prvu meč loptu za osvajanje titule na našem terenu u Budvi. Siguran sam da su nas iz ekipe Budućnosti analizirali dobro nakon prve utakmice i da će dati sve od sebe da podignu nivo igre u sjutrašnjoj utakmici. Međutim, i naši fokus i motivacija su na najvišem nivou, u želji da napravimo brejk i za korak priđemo odbrani titule – kazao je Aleksandar Minić, korektor Budvana, koji je u prvom meču zabilježio 18 poena. S. J.

Danas i sjutra u Podgorici drugi mečevi polu nala plej-ofa za odbojkašice

Dva su favorita, ali i jedno potencijalno iznenađenje

PODGORICA – Dva meča u Podgorici, večeras i sjutra veče u istom terminu od 20 časova, mogli bi da odluče finaliste ovogodišnjeg plej-ofa za odbojkašice. Herceg Novi i Luka Bar stižu u glavni grad Crne Gore, na mečeve protiv Budućnost voleja, odnosno, Morače, sa maksimalnim pobjedama iz prvih mečeva i realnim šansama da polufinalne serije riješe u dva meča. Neizvjesnija utakmica bi mogla da bude večerašnja između Morače i Luke Bar, jer Morača od početka 2024. godine igra veoma dobro i možda bi mogla i da priredi iznenađenje u sali Osnovne škole „Radojica Perović“. – Svakako očekujem našu mnogo bolju igru nego u prvom su-

sretu u Baru. Tokom prvenstva pokazali smo da možemo da igramo sa svima, naročito na našem terenu. Kompletni smo i uz dobru atmosferu idemo na pobjedu – kazala je kapitenka Morače Sara Globarević Sa druge strane, Luka Bar je oba puta u ligaškom dijelu savladala Moraču, istina teže u Podgorici (3:1), pa će tim Vladimira Milačića pokušati da posao završi u dva meča, za još jedno ovosezonsko finale. – Mislim da smo u ovom momentu kvalitetnija ekipa što smo pokazali i u prvoj utakmici. Nadam se da ćemo odigrati dobro i plasirati se u još jedno finale – rekla je Dušanka Petrović, kapitenka Luke Bar. Sa druge strane, Herceg Novi već drugu sezonu nije izgu-

bio ni set na domaćoj sceni, a teško je povjerovati da će se to dogoditi i sjutra veče u sali Medicinske škole protiv domaće Budućnosti.

– Očekujemo još jednu zanimljivu utakmicu u Podgorici. Ekipa Budućnosti igra sa velikom željom, što im donekle pomaže u svim elementima. Ako mi ne budemo igrali na 110 odsto, mogu da nam prave probleme, što su i pokazale u prvom meču. Moramo da pokažemo karakter i otvorimo meč na najbolji način. U prvoj utakmici imali smo previše grešaka i sada moramo da ih minimiziramo da bismo poboljšali našu igru – kazala je Ralica Vasileva, Bugarka u redovima Herceg Novog. Kapitenka Budućnosti Mileva Magdelinić nada se dobroj utakmici na domaćem terenu. – Očekuje nas još jedna teška utakmica sa favoritom. Smatram da smo u petak pružile dobar otpor, međutim, naše greške su nas koštale u tom drugom setu kada smo držale razliku od 16:11 i na kraju ispustile taj set. Iako smo veoma mlada ekipa, pokazale smo da možemo da igramo sa starijim i iskusnijim timom, a nadam se da ćemo poraditi na svojim nedostacima i pružiti dobru partiju u srijedu na domaćem terenu – rekla je Mileva Magdelinić. S. J.

Ekipa Morače Sa utakmice Budućnost - Budva u „Morači“

Dio osvajača medalja za našu reprezentaciju

Bajer Leverkuzen se ne zadovoljava samo titulom u Bundesligi

Ćabi Alonso: Stajemo samo do utorka, idu novi veliki mečevi

PODGORICA – Ćabi Alonso (42), trener istorijske generacije Bajer Leverkuzena koja je klubu u nedjelju donijela prvu titulu u Bundesligi, poručio je da nema prostora za duže slavlje. ,,Farmaceuti“ su neporaženi ove sezone, prevazišli su sva očekivanja – ali ciljaju trofej i u Ligi Evrope. Tim koji po mnogima igra najljepši fudbal na kontinentu već u četvrtak igraće u gostima Vest Hem junajtedu, u revanšu četvrtfinala evropskog takmičenja. Protiv londonskog kluba su u prvom meču na svom terenu slavili 2:0.

– Naravno da stajemo samo do utorka, idu novi veliki mečevi i treba da se spremamo za narednu utakmicu. Ali, ovo je

dovoljno veliki trenutak da nakratko ne mislimo o budućnosti. Toliko je bilo intenzivno, naporne pripreme da uvijek mislimo samo o sljedećoj utakmici, pa novoj sljedećoj utakmici. Ali, sada je vrijeme da samo nakratko stanemo i uživamo u trenutku – rekao je Alonso u nedjelju. Klub je pet puta bio vicešampion, posljednji put 2011. godine – a trenutno čak ima 16 bodova više od najvećeg kluba Bundeslige Bajern Minhena. Zasluge za takve rezultate prije svega idu Ćabiju Alonsu, što su istakli i prvotimci. – „Prije svega, on je nevjerovatan trener. Drugo, Ćabi Alonso je nevjerovatna osoba. Mislim da mu i uprava pruža samopouzdanje, pružaju mu slobodu, a i mi mu pomažemo radom

koji ulažemo svakodnevno, idejama, mentalitetom, glađu za pobjedama, svime… Zaslužujemo mnogo više poslije ove sezone, možda ne samo titulu u ligi. Još je ostalo mnogo utakmica, želimo više – rekao je vezista Granit Džaka Baskijski trener Ćabi Alonso se obavezao da će makar još sezonu voditi Bajer Leverkuzen, klub koji je preuzeo u oktobru 2022. godine. To je, interesantno, i njegov prvi posao na klupi nekog seniorskog tima – i već je ostvario istorijski rezultat.

Nekada jedan od najboljih defanzivnih vezista planete, Ćabi Alonso je kao španski reprezentativac bio prvak svijeta 2010. godine, a radovao se kontinentalnoj tituli 2008. i 2012. godine. S. S.

Legenda ,,tobdžija“ kritična nakon šokantnog poraza od Aston Vile

Merson: Arsenal više nema šansi za titulu

PODGORICA – Arsenal je ispustio šanse za titule porazom od Aston Vile, poručio je Pol Merson, legendarni vezista londonskog kluba.

,,Tobdžije“ su izgubile 2:0 od odličnog birmingenskog kluba na svom terenu prethodnog vikenda. Tim menadžera Mikela Artete prepustio je vrh Premijer lige aktuelnom prvaku Mančester sitiju, koji sada ima dva boda više uz znatno povoljniji raspored. Arsenal nije uspio da iskoristi žestok kiks Liverpula, koji je prethodno poražen na svom terenu od autsajdera Kristal Palasa 1:0. – Mančester Siti je izvršio pritisak koji Liverpul i Arsenal nisu mogli da izdrže. Ali, Kristal Palas i Aston Vila su bili apsolutno fanatastični ovog vikenda. Za mene više ne postoji šampionska šansa za Arsenal, potpuno sam uvjeren u to – poručio je Merson. Takođe, bivši reprezentativac i zvijezda šampionske gene-

racije Arsenala iz devedesetih Merson je žestoko kritikovao Artetu jer je odmarao nekoliko bitnih igrača zbog priprema za revanš protiv Bajern Minhena u evropskoj eliti. – Rekao sam i prije utakmice da mi se ne dopada Artetin tim koji je odabrao. Nastavite da igrate sa istim timom koji pobjeđuje svake sedmice! Arteta je isto ovo učinio i prošle godine protiv Sautemptona, u remiju 3:3 kod kuće, kada je re-

cimo izostavio Žoržinja. Pritisak pogađa sve. Tu vam je potreban menadžer poput Pepa Gvardiole u Sitiju, koji ostaje hladan kada se ,,lomi“ – poručio je Merson. Posljednju titulu Arsenal je osvojio još 2004. godine. U narednom kolu gostovaće Vulvsima 20. aprila, pa igrati dva gradska derbija – protiv Čelzija 23. aprila na svom terenu, pa u gostima Totenhemu 28. aprila. R. A.

Dvojac u trci

PODGORICA – Do kraja

Meridianbet 1. CFL, ipak, po svemu sudeći nećemo gledati šampionsku trku između tri tima, već vrlo neizvjestan finiš u kojem će Budućnost i Dečić juriti krunu. To je postalo jasno nakon 30. kola, kada je Dečić pokazao da nema moć da u kontinuitetu pobjeđuje, a Sutjeska da nije spremna da ide do kraja, pa čak ni na titulu.

Dečić je poražen u Petrovcu (2:1), Sutjeska u Tivtu od Arsenala (1:0), a Budućnost je preokretom protiv Rudara 3:1 došla do trijumfa koji ima značaj više od tri boda. Takođe, poraz Sutjeske i Jezera iskoristio je Mornar, koji je ponovo na samo bod od treće pozicije, što znači da će i bitka za Evropu biti prilično zanimljiva. Sa druge strane, trijumf Arsenala praktično je ,,zakucao“ tri tima za dno (Jedinstvo, Mladost i Rudar), tako da će do kraja sezone upravo ta tri tima voditi bitku ko će u baraž, a ko direktno ide u Drugu ligu.

BUDUĆNOST OD MINUSA DO POBJEDE

Budućnost je gubila, ali je na kraju slavila protiv Rudara –3:1. Prvo je Ivan Bojović u samom finišu prvog dijela poravnao rezultat, Stefano Almeida u 59. donio svom timu prednost, a sve dileme su otklonjene u 78. kada je jedan igrač Rudara postigao autogol. – Gledamo samo sebe. Druge ekipe nas ne interesuju. Dobro smo otvorili utakmicu prvih desetak minuta, radili ono što smo uspijevali i u prethodnoj utakmici, što će biti naš model igre za ubuduće. Onda je sjajan gol dao Andrija Bulatović i nakon toga je Rudar bio

jako opasan. Imali smo sreće, jer je protivnik u tom periodu bio bolji, a i Pavličić je dobro branio – rekao je Ivan Brnović nakon debitantske pobjede na klupi ,,plavih“… – Kasnije smo, u finišu poluvremena napadali i postigli gol u pravo vrijeme. U nastavku je došao do izražaja naš kvalitet u svim segmentima igre, prvenstveno fizički, a onda i individualni – čestitke momcima, ali i Rudaru, pogotovo na igri u prvom poluvremenu. Budućnost je uz određene oscilacije diktirala ritam, bila bolja od početka do kraja, a pored

golova dobre šanse su promašivali Despotović, Adžić, Bojović… Neke je iznenadilo što je Brnović dosta rotirao u odnosu na prethodnu utakmicu, ali sve je to dio fudbala, a posebno je potrebno kada je kalendar natrpan.

Rekao sam igračima da ćemo imati rotacije u ekipi. Imamo 28-29 igrača u rosteru, imajući u vidu taj zgusnut raspored –pravićemo rotacije. Insistiram na brzom modelu igre, na igri jedan-dva dodira, tranizicijama... Danas to nije bila Budućnost u igračkom smislu kakvu je vidim u narednom periodu,

Fudbaler Rome dobro prošao nakon što je kolabirao u meču protiv Udinezea

Endika nije doživio srčani udar D.

PODGORICA – Evan Endika (24), fudbaler Rome, nije doživio srčani udar, niti su srčani problemi uzrokovali to što je kolabirao u duelu protiv Udinezea u Seriji A prethodnog vikenda.

Fudbaler sa Obale Slonovače se u 72. minutu meča odigranog u nedjelju srušio na teren zbog bola u grudima. Pri svijesti je iznijet sa terena, a meč je prekinut. Ljekari su u bolnici ustanovili da se srčani udar nije desio.

Defanzivac Endika je tokom meča zadobio jak udarac u grudi, a po ljekarskim nalazima, modrica je izazvala teškoće sa disanjem.

Prvotimca je u bolnici posjetio trener ,,vučice“ Danijele De Rosi, kao i kapiten Pelegrini, a strateg rimskog kluba je novinarima saopštio da je sa štoperom Endikom sve u redu. U trenutku prekida meča skor je bio 1:1, a Serija A će saopštiti termin nastavka duela. Roma

je na tabeli šampionata peta sa 55 bodova, sa četiri poena manje uz odigrani meč manje od ove sezone izuzetne Bolonje. Zbog odličnih rezultata italijanskih klubova u evrokupovima, Serija A će naredne sezone delegirati pet timova u evropsku klupsku elitu. R. A.

Budućnost

za titulu

ali nadam se da ćemo kroz rad i vrijeme biti bolji. Osjetio se malo i pad energije u odnosu na utorak. U svakom slučaju, očekujem da budemo pravi kada je najvažnije – u narednim utakmicama – jasan je Brnović.

PETROVAC VRATIO

NEIZVJESNOST

Šampionska trka biće neizvjesna zahvaljujući Petrovcu, koji je pod Malim brdom uspio da savlada Dečić 2:1 i tako vrati stvari na početak. Petrovac je daleko i od Evrope i od baraža, ali je uspio da sruši lidera. – Odigrali smo dobar meč, rano

poveli i samim tim uveli meč u potpuno drugi tok. Nije bilo lako, Dečić je jurio prednost, želio pobjedu, ali smo odigrali dobro, pokazali da imamo kvalitet i da ovaj tim može mnogo. Siguran sam da će nam ovaj trijumf biti dodatni motiv pred naredne izazove koji slijede – kazao je vezista Petrovca Danilo Bakić

STOP ZA SUTJESKU

Sutjeska je bila u naletu. Vezala je čak devet mečeva bez poraza, ostvarila pet pobjeda u posljednjih šest kola, imala šansu da protiv Arsenala dođe u poziciju da sama odlučuje za

Zbog incidenta u Tivtu, Nikšićanin kažnjen 775 eura

Zbog incidenta koji se u neđelju dogodio u Tivtu, Nikšićaninu P. S. (29) izrečena je novčana kazna od 775 eura. Naime, uoči utakmice između Arsenala i Sutjeske, grupa navijača iz Nikšića počela je da pravi nerede, a zatim i napala mještane u jednom lokalu.

Njemu je nakon sprovedenog hitnog postupka kaznu izrekla sutkinja Suda za prekršaje u Budvi Jelena Stanišić Odlukom je utvrđeno da P. S. juče, oko 16 sati na Pinama u Tivtu, nije postupio po naređenju policijskog službenika prilikom fizičkog napada na policijske službenike OB Tivat grupe navijača FK Sutjeska iz Nikšića. Kako je saopšteno iz Suda za prekršaje, P. S. je pružao pasivni otpor, ne napuštajući mjesto incidenta i ne dajući na uvid policajcu identifikaciona dokumenta.

titulu. Ali, kada je bilo najpotrebnije, Nikšićani su zastali... – Nijesmo bili na nivou nekih prethodnih partija. Znali smo da nas čeka težak teren, motivisan rival koji nema šta da izgubi, ali smo odigrali slabije nego u prethodnim kolima i došao je poraz. Vjerovali smo da možemo nastaviti dobar niz, ali nijesmo uspjeli. Sada je potrebno da se što prije uzdignemo i vratimo na pravi kolosjek. Čekaju nas brojni izazovi do kraja, a moramo dati sve od sebe kako bismo stigli do Evrope –objasnio je kapiten Sutjeske Vladan Giljen R. PEROVIĆ

Francuski ofanzivac ostvario fantastičan niz u tri velika kluba

Koman nakon

12 titula i 11 uzastopnih sezona neće biti šampion

REVANŠI

PSŽ i Borusija žele da uzvrate udarac

Ovakve mečeve rješavaju igrači, ne treneri. Nadajmo se da će biti inspirisani jer sve zavisi od njih. ,,Monžuik“ mora da bude mjesto koje će biti neugodno za PSŽ, potrebni su nam navijači - poručuje Ćavi Ernandes

Raspored

VEČERAS

21.00 – Barselona – PSŽ (prvi meč 3:2)

21.00 – Borusija D. – Atletiko M. (1:2)

SJUTRA

21.00 – Bajern M. – Arsenal (2:2)

21.00 – Man. siti – Real M. (3:3)

PODGORICA – Kingsli Koman (27), ofanzivac Bajern Minhena, prekinuo je niz od čak 11 sezona u kojima je osvajao šampionske titule. Francuski reprezentativac prvu titulu karijere osvojio je u rodnom Parizu, kao član Pari Sen Žermena, u Ligi 1 u sezoni 2012–13. Tada vanserijski talenat je bio član dvije šampionske generacije ,,svetaca“, ali nije bio prvotimac. Potom je brzonogo krilo dočekalo dvije titule Serije A kao član Juventusa, prvo 2015, a potom i u sezoni 2015–16. u kojoj je bio član ,,stare dame“ samo u uvodnim mečevima takmičenja. U Bajern Minhenu je od ljeta 2015, prvo kao pozajmljen igrač, a na proljeće 2016. kao prvotimac radovao se tronu Bundeslige, prvi put u karijeri. Tako da u sezoni 2015–16. Koman ima medalje šampiona i njemačkog i italijanskog prvenstva.

Sa bavarskim gigantom Koman je osvojio sedam uzastopnih titula. Za klub je u Bundesligi na 199 nastupa postigao 41 gol. Ove sezone je uglavnom povri-

jeđen (tri gola na 17 mečeva u njemačkoj eliti) što se žestoko odrazilo i na rezultate minhenskog kluba. Koman se nada trofeju u evropskoj klupskoj eliti ovog proljeća, potom i kontinentalnoj tituli sa reprezentacijom na ljeto. R. A.

PODGORICA - Barselona je dobila prvu rundu derbija sa Pari Sen Žermenom, u meču sa dva preokreta slavila je prije šest dana u Gradu svjetlosti 3:2 i približila se polufinalu Lige šampiona. Duel na ,,Parku prinčeva“ pokazao je, međutim, koliko je kvalitet francuskog i katalonskog velikana izjednačen i da gol prednosti koji ,,blaugrana“ ima ne otpisuje sastav Luisa Enrikea Revanš je na programu večeras od 21 sat. - Pali smo, treba da ustanemo. To je suština vrhunskog sporta. Svaki sportista to treba da zna. Teško je, ali morate da prihvatite. Dva dana nakon prvog meča igrači su se vratili treninzima i dobro su radili. Imamo spremnu strategiju. Želimo da napravimo presing, a Barselona će vjerovatno igrati na duge lopte na Levandovskog i uraditi sve da nas optereti. Na nama je da se oslobodimo toga i dođemo do šansi. Mislim da će utakmica biti slična prvoj, s pogocima na obje strane – rekao je Luis Enrike pred duel sa klubom u kojem se proslavio kao igrač i trener. Njegov nekadašnji saigrač i učenik, Ćavi Ernandes, ima šansu da se približi cilju – da klupu Katalonaca napusti kao šampion Evrope. - Ovakve mečeve rješavaju igrači, ne treneri. Nadajmo se da će biti inspirisani jer sve zavisi od njih. ,,Monžuik“ mora da bude mjesto koje će biti neugodno za PSŽ, potrebni su nam navijači. Biće teških trenutaka, momenata kada će nas protivnik natjerati da patimo. Ne igramo na ,,Kamp Nouu“, ali nadamo se da će ličiti na to – kazao je Ćavi. Junak prvog meča bio je dvostruki strijelac Rafinja. Ćavi je pričao o uticaju Brazilca na

igru Barselone. - Rafinja je mnogo važan za nas ove sezone, ne samo zbog golova i asistencija, već i sa defanzivne tačke gledišta. Biće ključan igrač i u revanšu. Pitate me i kako motivišem igrače poput Jamala i Kubarsija? Njih dvojica su mladi, uvijek nešto pitaju i uključeni su u sve. Ovo je noć Lige šampiona, nije im potrebna nikakva posebna motivacija – dodao je Ćavi. U odnosu na prvi meč, Ćavi neće moći da računa na Kristensena i Roberta zbog žutih kartona, dok Luis Enrike nema kadrovskih problema. - Svaki igrač u našoj ekipi pokazuje ogromnu želju za pobjedom. PSŽ nikada nije izborio prolaz nakon što je poražen kod kuće u prvom meču. Ovo je dan za tako nešto, dan da prođemo u polufinale. Uvjereni smo da možemo da okrenemo situaciju u našu korist. Drugi meč će biti malo drugačiji. Imali smo vremena da analiziramo neke stvari. Rezultat prvog meča nije odraz onoga što smo zaslužili – poručio je Luis Enrike. Uoči večerašnjih revanša četvrtfinala, ne izgleda daleko špansko polufinale jer i Atletiko Madrid ima prednost uoči uzvratnog duela - ,,kolćonerosi“ su u prvom meču kao domaćini pobijedi Borusiju (2:1).

U Dortmundu, ipak, Stefana

Pali smo, treba da ustanemo. To je suština vrhunskog sporta. Svaki sportista to treba da zna. Teško je, ali morate da prihvatiterekao je Luis Enrike

Savića i drugove čeka težak zadatak.

- Igramo s ekipom koja je mnogo jaka na domaćem terenu. Sigurno ćre krenuti visokim tempom i moramo da zadržimo nivo iz prethodnih utakmica. Ekipa je puna samopouzdanja i siguran sam da nas čeka dobra utakmica – izjavio je trener DijegoSimeone

- Svaki fudbaler koji je u četvrtfinalu Lige šampiona ima ogroman entuzijazam i motiv. Nema tu što mnogo da se priča. Samo treba da budete psihološki spremni i u našem slučaju da igrate kao do sada – dodao je Ćolo.

Borusija je na ,,Vanda Metropolitanu“ nakon 2:0 za Atletiko mogla da izbori remi, dva puta je pogodila okvir gola... - Atletiko nas je natjerao da pravimo greške u prvom meču. Ali sve je u našim rukama. Znamo da imamo veoma iskusnog protivnika i želimo da od starta budemo bolji – rekao je trener Borusije Edin Terzić

- Kada igrate protiv Atletika, individualne greške koje sam pominjao se odmah kažnjavaju. Znamo da ne smiju da se ponavljaju, ali reakcija na njih je još važnija. Spremni smo da budemo bolji nego u Madridu. N. KOSTIĆ

Ivan Brnović i Petar Grbić na meču protiv Rudara

IMA PLAN ZA PROLAZ: Trener PSŽ-a Luis Enrike

ČETVRTFINALA LIGE ŠAMPIONA: Barselona i Atletiko brane pogodak prednosti

SENATOR

U opsjednutom manastiru bili su i petorica Martinovića

Evo i anegdote od Mićuna M. Pavićevića koja u knjizi „Crnogorci u anegdotama“ pod jednostavnim naslovom Đuro Prelov govori o istom događaju (u Biljardi, prim. prir.). Kada se sve razmotri i posloži mozaik dobija se utisak da su tri zraka svjetlosti kroz istu panjegu valjano osvijetlili ovaj važan ulomak iz istorije Crne Gore.

„Knjaz Danilo, po testamentu Vladike Rada, bio je njegov nasljednik. No on je uspio da duhovnu vlast odvoji od svjetovne i proglasi sebe Knjazom Crne Gore. Vraća se Danilo sa Knjaževskom titulom iz Rusije, Pero Tomov, stric mu, i Đorđija Savov, sinovac, organizovali Crnogorce, da Danila ne priznaju za Knjaza već njih. Knjaz Danilo ulazi u Biljardu. Stolica Vladike Rada stoji prazna obavijena crnom koprenom. S jedne i s druge strane stolice stoje Pero i Đorđija, pretendenti na prijesto. Pomaga vi Bog Crnogorci!! Ćuti Pero, Đorđija i svi Crnogorci. Ustaje Đuro Prelov, senator iz Bajica, i odgovara: - Dobra ti sreća, Gospodaru, dobro ni došao!

- Ako ti je gospodar vodi ga u Bajice, dobaci Pero.

- Mogu ga noćas i povesti, ali vi sjutra nećete biti tu. Rano sjutra došao je Đuro Prelov sa nekoliko naoružanih Bajica i ušančio ih pred „Bi-

Kad čuše Pero i serdar Milo da se Mirko s Crnogorcima zatvorio u Ostrogu, polećeše put manastira, ali se iznenada stučiše s jedno dvjesta turskih soldata, te jedni na druge krvnički jurnuše. Neumrli junak Đuro Prelov Martinović, oni je dan tri turska soldata pod mušketom žive ufatio i svezao, pa posle žive na Cetinje doveo, udakle su bili povraćeni Omer-paši s ostalijem zarobljenicima

ljardom”. Sam je ušao u „Biljardu” i prema sporazumu očekivao Knjaza. Ulazi Knjaz. Đuro ustaje, diže crnu koprenu sa Vladičine stolice i reče: Sjedi Gospodaru! Knjaz sjede u stolicu i tim bi izvršena ceremonija. Pero i Đorđija sa svojim pristalicama počeše se komešati. Đuro ih podsjeti na svoju četu pred „Biljardom“ i oni ućutaše. Prilikom izlaza iz „Biljarde“ Pero je imao na ramenima ćinterac Vladike Rada. Đuro naredi: Skinite mu taj ćinterac, on ga više ne može nositi! Naredba je odmah izvršena. Nailazile su godine, teške gladne i smutne, koje su kao usud pratile sve vladare Petrovića. Doći će i ona, po zlu poznata u narodu, kao Omer Pašina godina. U događajima, koji su u istoriografiji dobro osvijetljeni, u borbama oko Ostroga i Žabljaka ispoljila se jedna Đurova osobena crta, bez koje bi njegov portret i sve do sada rečeno bilo okrnjeno i nepotpuno. Radi se o svojevrsnom ratničkom nagonu dostojnom helenskih heroja. U borbama za Žabljak i Ostrog proslavio se i po tome što je hvatao žive Turke pod oružjem pa ih slao

Nepokolebljivost i odlučnost koju je Đuro Prelov pokazivao u odbrani Cme Gore i njenih suverena našli su odraza i postali uzor za mnoge Bajice, perjanike, barjaktare, prvenstveno njegove brastvenike - da ne zaostanu u ličnom ugledu i da i sami postanu uzor na koji se valja ugledati

sultanu, odnosno serašćeru Omer paši na poklon.

Krvava Omer-pašina vojna skupo je koštala Crnu Goru i Crnogorce. Iz zapisa dva Vuka, Vrčevića i Popovića, može se daleko bolje nego iz šturih istorijskih fakata sagledati sva težina situacije, i odlučnost knjaza Danila da se postara u potpunosti i o svemu, od vođenja borbi do zbrinjavanja ranjenika i nevojničkog življa. Hroničari bilježe da je Đuro Prelov ostavivši perjaničko kapetanstvo uzeo plemenski barjak Bajica i pred njima pohitao da odbrane Gornji manastir Ostrog. „Kad dođu u selo Vražegrmce, kažu im neki starci da je gospodin Mirko, brat Knjažev, i znameniti ju-

nak i senatur Novica Cerović sa 29 Crnogoraca i kaluđerima zatvoren u Gornji manastir, đe je Sveti Vasilije, i da su ih Turci opkolili, i da su prošla tri dana i tri noći da se junački brane gledajući smrt pred očima. Kad čuše gospodin Pero i serdar Milo ovi nemili glas, polete kao toliko krilatih lavova put Ostroga, ali se iznenada stučiše s jedno dvjesta turskih soldata, te jedni na druge krvnički jurišaj i pomješaju se kao vukovi u torinu. Neumrli junak Đuro Prelov Martinović, ondašnji kapetan perjanički, oni je dan tri turska soldata pod mušketom žive ufatio i svezao, pa posle žive na Cetinje doveo, đe su do svršetka boja živjeli i bili povraćeni Omer-paši s ostalijem zarobljenicima.” Rade Turov Plamenac u Memoarima - IV dio str, 61. navodi i činjenicu koja sem egzaktnosti naglašava i ugled koji su kod Crnogoraca uživali serdar Milo i Đuro Prelov. „Posjekli su svega 75 glava koje su se prebrojile na istom mjestu pred Serdarom Milom i Đurom Prelovijem čim se boj razdvojio, jer su višina posjekli po dvije glave kao nekoliko Bajica, Donjokrajaca i Ugnjana i Ceklinjana”. Udio Bajica u okršaju teško da ima pandana u istoriji ratovanja, ne samo na ovim prostorima. Od 377 Katunjana koji su učestvovali u Odbrani Ostroga i moštiju Svetog Vasilija, bilo je 158 Bajica koji su od 77 posječenih Turaka - posjekli 57. Postoji nekoliko spiskova, koji govore o ovim podacima i međusobno

U zapisu o drugom zauzeću Žabljaka navodi se: „Koje mrtvih, koje ranjenih, kažu da ima oko stopedeset Crnogoraca, a pišu iz Skadra da je i Turaka poginulo stotinak. Đuro Prelov kapetan perjanički, uhvatio je šest živih Turakah, i eto ih na Rijeku, i govori se da će ih u Stambol poslati. Ovi se Đuro sa njegovom vojskom i ponio viteški”

se razlikuju, ali preovladava mišljenje da su navodi Rada Turova Plamenca u Memoarima najvjerodostojniji. Zanimljivo je da su u opsjednutom gornjem Manastiru sa Vojvodom Mirkom Petrovićem i Novicom Cerovićem bili i petorica Martinovića: braća Savo i Filip Matov, Nikica Bogdanov, Ivo Jokov i Pero N. Sa Žabljačkog ratišta imamo još konkretniji, realističniji, gotovo naturalistički zapis: ,,U boju ovom nijesu bili jadni Cmogorci složni i zato su mnogi izginuli. Osobito Katunjani nijesu bili vješti glib ni vodu gaziti, i da im nije bilo Ceklinjana nijedan ne bi glave iznio. Koje mrtvih, koje ranjenih, kažu da ima oko stopedeset Crnogoraca, a pišu iz Skadra da je i Turaka poginu-

lo stotinak. Đuro Prelov kapetan perjanički, uhvatio je šest živih Turakah, i eto ih na Rijeku, i govori se da će ih u Stambol poslati. Ovi se Đuro sa njegovom vojskom i ponio viteški, a vojvoda Ivo Rakov i Mašan Savov ne toliko, i zato im je grdno ispalo, i mnogijem je kućama s ovoga kuku... da bi ste čuli kako žene niz put Cmogorski tuže, i kako su mnoge i mnogi izgrebeni i repove na mazge ošišali bi vas zaista srce zaboljelo.”

ĐURO PRELOV U NEKROLOZIMA BRATSTVENIKA

Nepokolebljivost i odlučnost koju je Đuro Prelov pokazivao u odbrani Cme Gore i njenih suverena našli su odraza i postali uzor za mnoge Bajice, perjanike, barjaktare, prvenstveno njegove brastvenikeda ne zaostanu u ličnom ugledu i da i sami postanu uzor na koji se valja ugledati. Navodimo odlomke iz dva nekrologa koji to jasno odslikavaju. U nekrologu povodom smrti Luke Božova (brata već pomenutog Sava Božova) hroničar potpisan I. B. zapisaće između ostalog: „Kako u građanskim dužnostima tako i na bojnom polju pokazao se dostojan biti i nazvati sinovcem pok. Đura Prelova crnogorskog senatora, kojeg grom junaka, pok. Knjaz Danilo nazva drugim Obilićem.“ (Hroničar je bio Ilija Boljević, učitelj osnovne škole u Bajicama za školsku 1894/95 godinu. U hronici za istu školsku godinu pored zanimljivih podataka o izgradnji škole i Bajičke crkve navodi i ovaj podatak: ,,Ove godine preselila se u vječnost mati Njeg. Visočanstva Velika Vojvodkinja Stane od porodice Martinovića iz Bajica.”) U drugom, za Iva Nikolina, isti potpisnik nekrologa naglasiće i ovo: ,,Viđeći u njega Knjaz Danilo osobite vrline junaštva, dade mu četni barjak 1852. godine, koju je dužnost vršio do 1883. godine odlikujući se među najboljim barjaktarima.” Barjak je naslijedio od Đura Prelova i junački ga, za barjaktare i predugi period, nosio pred Crnogorcima. Postoje zapisi o njegovom učešću u bojevima sa Turcima i odlikovanjima koja je dobio za hrabrost i junaštvo. (Nastavlja se)

Piše: Niko J. MARTINOVIĆ

Kuća Mirka M. Martinovića u Bajicama, na Veliki petak 1887. godine

Knjaz Danilo Petrović Njegoš Savo Matov Martinović

IV. 444/2018

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca povjerioca Prva Banka Crne Gore AD, Podgorica PIB: 02096099 i drugi, protiv izvršnog dužnika Gordana Čampara iz Podgorice, koji se vodi pod jedinstvenu oznaku IV. 444/2018 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje trideset sedma prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika sve upisane u LN br. 442 KO Zaton kod Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje,na kat. parceli 2400 šume 4.klase površine 13635 m2 ,na kat.parceli 2401, voćnjak 5. klase površine 3696 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 porodična stambena zgrada površine 117 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, jedna soba PD 1 u prizemlju površine 12 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, dvije sobe PD 2 u prizemlju površine 82 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 stambeni prostor, dvosoban stan PD 3 na prvom spratu površine 94 m2 sve navedeno u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1. II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 09.05.2024. godine u 10:15 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju posl. Br. IV. 444/2018 od 03/04/2018 godine, a radi namirenja novčanog potraživanja po predmetu poslovni broj IV. 444/2018 na ime glavnog duga iznosa od 19.234,70 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 02.04.2018. godine, pa do konačnog namirenja i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili, te po osnovu predmeta poslovni broj I 1088/2016 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Societe Generale Montengro banka a.d. Podgorica sada CKB banke, protiv Izvršnog dužnika: Gordana Čampara iz Budve, radi namirenja novčanog potraživanja na ime glavnog duga iznos od 10.775,37€ sa kamatom u visini od 16,72 % na godišnjem nivou i zateznom kamatom obračunatoj po komfornoj metodi za period od dospjelosti počev od 02.03.2009. godine pa do konačne isplate,koji postupci se rješenjem od 06.11.2018. godine,vode u jedan u poslovni broj IV. 444/2018,nagrade za rad Javnog izvršitelja, i ostalih troškova koliko budu iznosili.

IIINepokretnosti navedene nemaju upisanih tereta osim rješenja ovog Javnog izvršitelja. IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti posl.br.IV 444/2018 od dana 11.10.2018 godine i iznosi 137.568,00 eura.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO.

VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 13.756,80 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

Dana, 10.04.2024.godine

I - 315/2021

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore Osnovana 1901. Godine A.D. Podgorica PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika Milovan Šekularac Bar,Bjeliši bb, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se osamnaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika u pisane u LN 39 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 ,u LN 132 KO VUČA(BERANSKA) u usvojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 ,u LN 133 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 kod Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Berane.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 08.05.2024. god. u 10:45 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I - 315/2021, a radi naplate na ime glavnog duga i to iznos od 2.068,54 € sa pripadajućom zateznom kamatom počev od dana 22.10.2020. godine , pa do konačnog namirenja,Na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT iznos od 121,00 €,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

III Nepokretnosti navedene u tač. 1 nemaju upisanih tereta osim rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 05/07/2022 godine i iznosi za nepokretnosti upisane u LN 39 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 cijena idealnog dijela iznosi 28.419,00 €,u LN 132 KO VUČA(BERANSKA) u usvojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 cijena idealnog dijela iznosi 13.144,00 €,u LN 133 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 cijena idealnog dijela iznosi 8.232,00 € u skladu sa čl.168 ZIO.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod vrijednosti potraživanja.Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO.

VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

Dana, 09.04.2024 godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

I 1166/2015

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica,protiv izvršnih dužnika Ljubica Ilić iz Budve ul.18 jula br.8, za 2/3 idealnog dijela i Ljiljana Djurašević(djevojačko Ilić) iz Budve Rozino bb, za 1/3 idealnog dijela,(kao nasljednika izvršnog dužnika koji je ranije preminuo), a sve radi namirenja novčanog potraživanja,nagrade za rad javnog izvršitelja i troškova koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset šesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika I to Nepokretnosti upisane su u LN br.291 KO Bečići kod Uprave za katastar I državnu imovinu PJ Budva

•Kat. parcela br. 834, br. zgrade 1, stambeni prostor PD1, površine 100 m2;

•Kat. parcela br. 834 br. zgrade 1, stambeni prostor PD 2, površine P1 100m2;

•Kat. parcela br. 834 zgrada br. 2, pomoćna zgrada površine 19 m2,

•Kat. parcela br. 834 dvorište površine 207m2 ,

•katastarska parcela br. 835, po kulturi njiva 2. klase, površine 212 m2

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 09.05.2024. godine u 10:45 h., u kancelariji

Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br.I 1166/2015, a radi naplate glavnog duga od 510.508,81 € i to sa zakonskom zateznom kamatom za svaki iznos pojedinačno, Na iznos od 251.118,41 euro sa zakonskom zateznom kamatom od 01.06.2015. godine do konačnog namirenja i Na iznos od 259.390,04 sa zakonskom zateznom kamatom od 01.06.2015. godine do konačnog namirenja;kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili. IIINepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta hipoteka u iznosu od 150.000,00 E u korist PRVE BANKE CG AD Nikšić sa zabranom otudjenja i izdavanja u zakup bez sagl.hip.povj.OV.BR.I 4035 /08.OD 16.5.2008. i rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti od dana 05.06.2017. godine i iznosi 355.300,00 eura.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% utvrdjene vrijednosti. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO.

VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 35.530,00 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

Dana, 10.04.2024 godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

635

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 13. aprila 2024. u 74. godini preminuo

RADOVAN Đura BANOVIĆ

Sahrana će se obaviti 18. aprila u 11 45 časova na Bežanijskom groblju u Beogradu.

Ožalošćeni: brat LJUBOMIR, sinovci BORIS i VLADIMIR, sinovična MILENA i snaha SENKA

Са тугом у срцу јављамо да је дана 14. априла 2024. у 72. години живота преминуо наш драги

МИЛАН Арсов МИРАНОВИЋ

Саучешће ће се примати у капели код цркве Свети Никола у Голубовцима 15. априла од 10 до 21 час и 16. априла од 9 до 14 часова када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: супруга РАЈКА, синови МАРКО и ДАНИЛО, кћерка ЈОВАНА, снаха МИЛЕНА, брат од стрица ЖЕЉКО, унуци, унуке и остала родбина МИРАНОВИЋ

Дана 14. априла 2024. године преминула је наша

КОВИЉКА – БЕБА Батрића ВУКОВИЋ

Сахрана је обављена у кругу уже породице 15. априла

Ожалошћени: син ВЕСЕЛИН, кћерке ЉИЉАНА, БИЉАНА, СНЕЖАНА и ЈЕЛИЦА – ЛЕЛА, унучад ДАРКО, ДАНИЛО, МИЛАН, ТЕОДОРА, ЈАНА, ЂОРЂЕ и ВУК 627

Dana 14. aprila 2024. preminula je u 68. godini života naša draga

LIDIJA Novičina KADOVIĆ rođena NIKOLIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice 15. aprila u Šobajićima.

Ožalošćeni: suprug NOVICA, sinovi PERO i NENAD, majka VIDOSAVA, braća DARKO i IVAN, unuk MATIJA, snahe, đever, jetrva, zaove, bratanići, bratanične, đeverići, đeverične i ostala rodbina KADOVIĆ i NIKOLIĆ 620

Dana 15. aprila 2024. preminula je u 71. godini života naša draga

MILENA – MELA Brankova KOVAČEVIĆ rođena ŠAKOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 16. aprila od 10 do 15 časova i 17. aprila od 10 do 13.30 časova.

Sahrana će se obaviti u 14 časova na Novom groblju – Podgorica.

Kuća žalosti – Mirka Banjevića br 12.

Ožalošćeni: suprug BRANKO – BANJO, sinovi PREDRAG – PEĐA i MIODRAG – MIKI, snahe ANA i IRENA, unuka JELENA, unuk ALEKSANDAR, bratanić ZORAN, bratanična DANIJELA, đeveri MILORAD i MIRKO, zaova MIRA, jetrve MILOJKA i SVETLANA, đeveričići, đeverične i ostala porodica KOVAČEVIĆ i ŠAKOVIĆ 621

Dana 14. aprila 2024 godine preminuo je naš voljeni

JUSUF Haso FETAHOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice 15. aprila na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga SLAVICA, kćerka ARIETA, sin DAMIR sa porodicama, braća RAMIZ i FARUK i ostala rodbina i prijatelji

626

Дана 15. априла 2024. преминула је у 87. години наша

ГОСПАВА Драгише ЈОВАНОВИЋ рођена НИКОЛИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 16. априла од 11 до 16 сати и 17. априла од 11 до 14 сати када ће се обавити сахрана на гробљу иза манастира. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени: синови РАТКО и ГОЈКО, кћери РАТКА и СЛОБОДАНКА, снахе СНЕЖАНА, ДЕСАНКА и ВЕЛИКА, братанићи, братаничне, унучад, праунучад и остала родбина

630

Posljednji pozdrav dragom stricu

ZORAN Novov BURIĆ

od bratanića VELIBORA sa porodicom

629

Posljednji pozdrav dragom đeveru

ZORAN Novov BURIĆ

od snahe RADMILE sa porodicom

DRAGIŠA RAKOČEVIĆ

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog kolege

KOLEKTIV APELACIONOG SUDA CRNE GORE 599

Posljednji pozdrav

DRAGIŠI RAKOČEVIĆU predsjedniku Arbitražnog suda FSCG

Poštovani Dragiša, hvala ti za dugogodišnju posvećenost i profesionalan odnos koji si ispoljavao u radu Arbitražnog suda FSCG. Hvala ti za lijepe trenutke koje smo tokom prethodnih godina doživjeli.

Počivaj u miru.

FUDBALSKI SAVEZ CRNE GORE

Posljednji pozdrav dragom kolegi

MIODRAGU MIKU TIODOROVIĆU

606

OD JPU „LJUBICA POPOVIĆ“ PODGORICA

BANJA KALUĐEROVIĆ 603

Sa ovog svijeta, nadam se u neki bolji, otišao je moj životni ,,učitelj“. Nemam dovoljno riječi da iskažem sve ono što nas je povezivalolično, porodično, profesionalno... Nekako sam vjerovao da si vječan na ovom svijetu, ali sa svim svojim djelima ti nastavljaš da traješ.

Traješ u sjećanjima moje Ivane, mojih i tvojih mladih ljudi, od kojih su mnogi postajali bolji jer su te imali za prijatelja... Zbogom, veliki Jusufe.

605

633

Posljednji pozdrav

LIDIJI KADOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo zauvijek najljepšu uspomenu na tebe u našim srcima.

SONJA, VELJKO, JELENA i MARKO sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini

LIDIJI KADOVIĆ

Čuvaćemo zauvijek najljepše uspomene na tebe u našim srcima. Počivaj u miru.

RACO i MIRA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

632

Voljenoj

LIDIJI KADOVIĆ

Ostaćeš uvijek u našim srcima.

Tvoji NIKOLIĆI

634

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

RADOJKI KOSTIĆ

od BORISA i VASKE sa porodicama

611

Posljednji pozdrav za našu baku

RAKU

Zauvijek u našim srcima.

RADOJKA KOSTIĆ

BOŽO I BRANO MIĆUNOVIĆ

Tvoja unučad:

ANDREA, RAJAN, LUKA , ĐORĐE, MINA, LAZAR, MATEA, TEODORA i NATALIJA

609

RADOJKA KOSTIĆ

Rakunice moja, počivaj u miru.

Tvoja unuka ANDREA

RADOJKA KOSTIĆ

Počivaj u miru.

MILOŠ i ANDREA KUSTUDIĆ sa djecom

612

RADOJKA KOSTIĆ

Počivaj u miru.

ĐORĐE MIĆUNOVIĆ sa porodicom

613

Драги тата

Riječi je malo, a tuge previše zbog tvog odlaska.

Hvala Ti za život, ljubav i sigurnost.

Hvala ti za svaku toplu riječ i savjet.

Na čast i ponos što smo te imali za supruga i oca.

Mnogo ćeš nam nedostajati

601

Хвала ти за раширене руке којима си ме увијек дочекивао. Твоја племенита душа, правичност и храброст увијек су ми у мислима. Хвала ти на правим вриједностима које си ми усадио. С поносом ћу те увијек помињати и радо се сјећати.

Supruga SLAVICA, ćerka ARIETA, sin DAMIR

643

MILAN MIRANOVIĆ

Sa tugom i nevjericom pratimo i tebe, dragi naš Miko.

MILANKA, DIJANA i DARKO

OGLASNO

ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail:

oglasno@pobjeda.me

Кћерка ЈОВАНА МИДОРОВИЋ са породицом 624

Вољени ђеде

Твој лик, доброта, искреност, подршка, љубав и пажња коју си нам пружао заувијек ће остати у нашим срцима.

Воле те твоја унучад: ЈАНА, ПРЕДРАГ, МИЛО, КСЕНИЈА, ДАНИЦА, ТАРА и СТРАХИЊА

MIKO Arsov MIRANOVIĆ

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu za sve ove godine.

IVICA UZELAC sa porodicom 625

Danas su dvije godine otkako nije sa nama

LAZAR ADŽIĆ

Teško je tugu liječiti vremenom... nedostaješ nam još jače i više. Svaki novi dan, korak, san je sjećanje na tebe. Sa tugom i ponosom,

SEKA, JELENA i MINA

Posljednji pozdrav prijatelju

MOMU PEJOVIĆU

Bilo je zadovoljstvo poznavati ljudsku veličinu kao što si ti. Počivaj u miru, dragi prijatelju VESKO ŠUŠKAVČEVIĆ sa porodicom

618

597 Umro je

Posljednji pozdrav bratu

GORANU JOVIĆEVIĆU

Od MIRE KRALJEVIĆ sa porodicom

GORAN JOVIĆEVIĆ

Dragi brate, ostala je bol i praznina za tobom. Pamtiću te po tvojoj dobroti i plemenitosti. Čuvaću te od zaborava. Počivaj u miru.

Sestra MARIJA

640

Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i šuri

GORANU JOVIĆEVIĆU

Godine će prolaziti, vrijeme će teći, a ti ćeš uvijek biti i ostati voljen i drag u našim srcima kao što si bio i do sada.

Od FILIPA, MARIJE, PETRA, TEODORE I LUKE ĐUKANOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom bratu

GORANU JOVIĆEVIĆU

Od brata NIKOLE i snahe VIDOSAVE

641

639

642

623

Jedini naš NIKOLA

Nema riječ snagu da opiše što si nam bio.

Koliko ljubavi, topline i ponosa probudi svaka misao o tebi. Koliko bola donese tišina koja osta.

Dok nas bude, bićeš u svakom našem trenu.

Tvoje sestre BRANKA i KAĆA

Nidžo, pola je godine od tvog iznenadnog odlaska

616

NIKOLA KRSMANOVIĆ

Voljeni nikad ne umiru, već vječno žive u srcima onih koji su ga voljeli. Bez tebe više nije ništa isto. Vječno ćeš nam nedostajati

Stric MILADIN sa porodicom

Ujko, NIDŽO

Beskrajno nam nedostaješ.

Volimo te, SOFIJA i DUNJA

Deset je godina od smrti moje majke

DARINKE PEROVIĆ

Sin SLOBODAN

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

GORANU JOVIĆEVIĆU

Danas se navršava šest mjeseci od kada nije sa nama, NIKOLA Miloradov KRSMANOVIĆ

614

Voljeni, neprebolu naš. Vrijeme prolazi, ali tuga ne jenjava. Još smo u nevjerici da smo ostali bez tebe, da te srce nenadano izdalo. S tobom je nestao i dio nas. Ali, dok živimo ostaće živo sjećanje na tebe, tvoj očaravajući osmijeh, vedrinu, toplinu i dobrotu kojom si koračao kroz život. Bio si naš oslonac i naš ponos. Porodica će danas posjetiti Nikolinu vječnu kuću.

Majka VESELINKA, otac MILORAD, supruga ZORICA, kćerke NINA i LANA, sestre KAĆUŠA i BRANKA

Voljeni naš

NIDŽO

Šest mjeseci prođe dana, a suze mi kvase lice od kad si nas napuštio. Moja bratska uzdanice

615

Voljeni, najvoljeniji

NIDŽO

Ponosne smo i zahvalne na godinama koje smo provele s tobom, na tome što smo bili primjer kako treba porodica da izgleda. Nijesmo same, sa nama si. Ima te u suncu, u kiši, u vjetru, u svakom osmijehu i suzi. U svakoj šali koju bismo, onako u tvom maniru, ’bacili’, a ima ih. U krajnjem, svako može biti suprug i otac, dok si ti najmanje bio to. Umjesto toga, odlučio si da budeš muž, tata, prijatelj, drug, brat. Sve u jednom i sve to nama. I na tome ti hvala. Do sljedećeg života, volimo te

Brat DRAGAN sa porodicom

628

Драгом

БРАНУ Са нама у најљепшим сјећањима.

Породица ВУЈОВИЋ

598

Živiš u našim sjećanjima i čuvamo te od zaborava.

638

619

Tvoj brat RIFAT sa porodicom

608

Tvoje ZORICA, NINA i LANA 622

617

NIKOLA

Pola godine evo dana čekamo te svakog dana, po godine evo prođe niti se javi, nit’ nam dođe. Zar ovako željo moja da te traži tetka tvoja

BEBA sa porodicom

Навршава се година дана од смрти мог драгог зета

БРАНА

Неизмјерно ти хвала за пажњу коју си ми поклањао. Ташта СПАСА

602

SJEĆANJE na naše drage roditelje

16. 4. 2011. 20. 4. 1990. 16. 4. 2024. 20. 4. 2024.

MARIJA VASILIJE PAVIĆEVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem.

DRAGAN, OGNJEN i VINKA sa porodicama

607

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Trideset godina bez našeg voljenog

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj : Iv.br.1486/24 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Pogrebne usluge doo, Podgorica, adresa 8. marta bb, PIB:02407515, protiv izvršnog dužnika Pavićević Dejana, iz Podgorice, adresa Bul. Ivana Crnojevića 18, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 252,50€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 12.04.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Pavićević Dejan iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bulevar Ivana Crnojevića 18 u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1486/24 od 21.09.2023. rešenje o troškovima Iv.br.1486/23 od 29.03.2024.godine, sa predlogom za izvršenje prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 12.04.2024. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta Shamade – Co d.o.o., iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za objekat za preradu mesa, koji je lociran na katastarskoj parceli broj 1680/2

KO Tološi, UP 348, u zahvatu DUP-a „Momišići B“, u Podgorici. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao na e-mail maja.lakicevic@podgorica.me.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ:IV-150/2024 KOTOR, 11.04.2024.GODINE

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca HELADA MONT DOO NIKŠIĆ NIKŠIĆ, DRAGOVOLUČKA BR.8/3, protiv izvrsnog dužnika JOLLY $ BUDVA

DOO BUDVA, BUDVA, JADRANSKI PUT BB,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca HELADA MONT DOO NIKŠIĆ NIKŠIĆ, DRAGOVOLUČKA BR.8/3, protiv izvrsnog dužnika JOLLY $ BUDVA

DOO BUDVA, BUDVA, JADRANSKI PUT BB, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IV-150/2024 od 04.03.2024. godine.

Izvrsenje je određeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 893,73 eura na ime glavnog duga, sa zakonskom zateznom kamatom shodno rješenju ,sa troškovima izvršnog postupka,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati. Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju broj IV-150/2024 od 04.03.2024. godine.

Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5

Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Bar, Bjeliši, prodajem placeve 300 i 400 m2 , uknjiženi, put.

Tel. 069-332-332

1

Potrebna žena za čuvanje dvoje djece . Odlični uslovi, Budva. Tel. 069038279

2

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu