Dnevni list Pobjeda 18.04.2024.

Četvrtak, 18. april 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20972 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

TRAGOM ODLUKE SPECIJALNOG TUŽIOCA: Zašto se čelni čovjek SDT-a formalno izuzeo iz postupka protiv direktorice ASK-a, a nastavio suštinski da kontroliše predmet

Duga istorija konflikata

Vladimira i Lidije Novović sa Jelenom Perović

STR. 12.

Kako su Vijesti, Javni servis i Bečić savladali vrijeme

Hronologija

predviđanja događaja

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšena direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zbog zloupotrebe

Martinović:

Tužilac

sumnja da je Perović službeno vozilo koristila više nego što treba

Direktorica ASK-a, kako je Pobjedi potvrdio njen advokat Nikola Martinović, juče, ipak, nije saslušana u Specijalnom državnom tužilaštvu, zato što navodno nema slobodnih termina, već je zadržana u policiji?! Nema zvaničnih informacija zbog čega tužiteljka Maja Janković juče popodne i uveče nije imala vremena da obavi saslušanje direktorice ASK, što do sada nije zabilježena praksa

STR. 11.

Petnaestak minuta prije 10 sati na portalima RTCG i Vijesti, kao udarne informacije, osvanuli naslovi da je – uhapšena direktorica ASK-a Jelena Perović, iako se taj događaj odigrao gotovo četiri sata kasnije?! Na ove vizije promptno je reagovao koordinator bezbjednosnog sektora i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, koji je već u 10:01 na oko 150 imejl adresa poslao saopštenje u kojem je poručio da je „ovo hapšenje jasan signal i poruka da ćemo nastaviti sa čvrstom rukom protiv svih oblika kriminaliteta“

Predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović ocijenio da je Crna Gora zvanično pred Savjetom Evrope pokazala da nema proevropsku vlast

Vlada promijenila spoljnopolitičke prioritete u skladu sa interesima Vučića

INTERVJU: Diplomata i bivši ambasador Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko

Nadležni spriječili pojedine maturante da mimo propisa dođu do boljih ocjena prilikom polaganja stručnog ispita iz maternjeg jezika

UIKS obavijestio Viši sud o stanju bivšeg glavnog specijalnog tužioca Saviću dostavljena izjava Katnića da štrajkuje glađu

STR. 2.

S. VASILJEVIĆ

D. MALIDŽAN

INTERVJU: Diplomata i bivši ambasador Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko

Glavni rušilac stabilnosti na Balkanu je Moskva

PODGORICA - Glavni

rušilac stabilnosti na Balkanu je Moskva. Bez njene podrške bilo ko na Zapadnom Balkanu nema snage i mogućnosti stvoriti žarište oružanog konflikta – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu nekadašnji ambasador u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko.

Ukrajinski diplomata kaže da je, nažalost, Milorad Dodik postao eksponent Kremlja u regiji.

– On je taj ko bi mogao po nalogu Moskve snažno zaoštriti situaciju pod navodnom borbom za neki nacionalni interes. Ali onda bi morao odgovoriti otvoreno na važno pitanje: da li je novi rat srpski nacionalni interes – kaže on.

P OBJEDA: Svoj radni angažman ste dobrim dijelom proveli na Balkanu. Kako vidite bezbjednosnu situaciju ovdje? Koliko je ruski uticaj prisutan u odnosu na raniji period?

LEVČENKO: Moskva je željna rata na Zapadnom Balkanu. Time pokušava maksimalno odvratiti pažnju od ratnih događaja u Ukrajini. Zato podržava i finansira snage koje su spremne napraviti u regiji haos sa ciljem realizacije svojih šovinističkih planova. Najopasnija situacija je u Bosni i Hercegovini gdje poslušnici Kremlja pokušavaju maksimalno zaoštriti situaciju navodno zbog odbrane nacionalnih interesa. Rusija je već duže tamo stvarala mrežu svojih agenata, koji javno ili prikriveno sistemski rade protiv jedinstva zemlje, koju ne smatraju svojom državom. Ove snage su svima dobro poznate. Oni deklarišu punu podršku agresivnoj politici Ruske Federacije, ne samo protiv Ukrajine, nego i protiv cijelog demokratskog svijeta. Ukrajina je takođe imala dosta snaž-

Novo

POBJEDA: Od čega će, prema Vašem mišljenju, zavisiti kraj rata u Ukrajini?

LEVČENKO: Dobijanje novog oružja bez odlaganja u neophodnim količinama od strane zapadnih partnera je sigurni put zaustavljanja ruske vojske i stvaranja uslova za njeno prinudno povlačenje u međunarodno priznate granice Ruske Federacije. To je glavni put prema završetku rata.

Kako pristaše „srpskog sveta“ potpuno podržavaju ideje „ruskog sveta“, onda vremenom oni mogu radikalizovati ovu ideju, koju zasad predstavljaju uglavnom u kulturnom domenu. Ali poklič za ujedinjenje Srbije, Republike Srpske i Crne Gore već je put prema sigurno velikom i krvavom ratu u regionu. Tako iz domena propagande kulture i jezika ova ideologija prelazi u granice šovinizma, agresije i rata i postaje vrlo opasna za zemlje i narode regiona, kaže Levčenko

ne proruske snage unutar zemlje. Sada već dobro znamo da su oni dobijali ogromno finansiranje iz Kremlja. Sasvim vjerovatno da takva shema radi u BiH i regionu.

POBJEDA: Da li stabilnost na Balkanu, kao i mnogo puta u istoriji, mogu da naruše autoritarni lideri koji su danas na vlasti?

LEVČENKO : Još jednom bih ponovio da je glavni rušilac stabilnosti na Balkanu Moskva. Bez njene podrške bilo ko na Zapadnom Balkanu nema snage i mogućnosti stvo-

riti žarište oružanog konflikta. Na žalost, Milorad Dodik postao je eksponent Kremlja u regiji. On je taj ko bi mogao po nalogu Moskve snažno zaoštriti situaciju pod navodnom borbom za neki nacionalni interes. Ali onda bi morao odgovoriti otvoreno na važno pitanje: da li je novi rat srpski nacionalni interes?

POBJEDA: Da li je ,,srpski svet“, koji uveliko propovijedaju ovi političari, jednako opasan kao što je u širem kontekstu i „ruski svet“?

Milorad Dodik postao je eksponent

Kremlja u regiji. On je taj koji bi mogao po nalogu Moskve snažno zaoštriti situaciju pod navodnom borbom za neki nacionalni interes. Ali onda bi morao odgovoriti otvoreno na važno pitanje: da li je novi rat srpski nacionalni interes

LEVČENKO: „Ruski svet“ na početku ovog stoljeća propagirao se kao kulturni, jezički poduhvat. Ali vremenom prelomio se u agresivnu politiku prema susjednim zemljama postavši ruskom fašističkom ideologijom - rusizmom. Ru-

POBJEDA: Da li biste mogli prognozirati kada bi se kraj rata mogao desiti?

LEVČENKO: Vrlo je teško prognozirati kraj rata u ovom trenutku. Ako uskoro dobijemo američku pomoć, onda je to jedna priča. Ako bude opet odugovlačenje sa vojnom potporom SAD Kijevu, to bi bilo sasvim drugo. Ili, recimo, ako bi Peking zauzeo stav da mora biti dosegnut mir na prin-

cipima postojećeg međunarodnog prava i Ustava UN, gdje je Kina stalni član Savjeta bezbjednosti, onda bi Moskva morala uključiti rikverc. Prema ovom pristupu, Rusija bi trebala vratiti svoju vojsku natrag otkud je došla. Ali Kina predlaže mir na nekim „pravednim uslovima“, očigledno ne želi primjenjivati norme međunarodnog prava. To je čudno za zemlju stalnu članicu SB UN, koja je, prema Budimpe-

štanskom memorandumu, garant teritorijalne cjelovitosti Ukrajine kao i SAD, Velika Britanija, Francuska, da ne spominjem i Rusiju. Tako vidimo želju Pekinga da zamagli situaciju i u stvari podržava planove Kremlja. Za Peking odustati od teritorija Tajvana nije pravedno, a da Ukrajina izgubi dio svoje teritorije to je prihvatljivo. Tako je ispred nas još težak put prema miru na dugoročnoj osnovi.

sizam je oficijelno promovisao Kremlj od 2021. godine. Sada je rusizam prešao u ekstremnu fazu savremenog fašizma - putinizam. Neka nikog ne zavarava pozicija Moskve koja je navodno protiv ideologije fašizma. Kad izađeš negdje u nekom ruskom gradu sa plakatom protiv rata i ratovanja odmah ćeš dobiti 15 godina zatvora. Pri tome, za silovanje žene i čak ubistvo u Rusiji mogu osuditi samo na osam godina robije. Kako pristaše „srpskog sveta“ potpuno podržavaju ideje „ruskog sveta“, onda vremenom oni mogu radikalizovati ovu ideju koju zasad predstavljaju uglavnom u kulturnom domenu. Ali poklič za ujedinjenje Srbije, Republike Srpske i Crne Gore već je put prema sigurno velikom i krvavom ratu u regiji. Tako iz domena propagande kulture i jezika ova ideologija prelazi u granice šo-

vinizma, agresije i rata i postaje vrlo opasna za zemlje i narode regije.

POBJEDA: NATO je nedavno predložio fond za Ukrajinu od 100 milijardi dolara. Očekujete li da će ova inicijativa uspjeti među saveznicima?

LEVČENKO: To je ideja generalnog sekretara Alijanse Stoltenberga. Naravno, treba samo da podržimo ovu inicijativu. Samo zasad, još puno zemalja članica NATO ne misle tako, smatrajući da je bolje da uštede novac za unutrašnje potrebe nego da daju Ukrajini. ,,Kvaka“ je u tome da 100 milijardi mogu pomoći Kijevu zaustaviti, ne samo rusku agresiju na svojoj teritoriji, nego i na desetak evropskih država ako padne Ukrajina. Putin koristi metode Hitlera koji je smatrao okupaciju evropskih zemalja kao put za bogaćenje Trećeg rajha. Tako da je pljačka tuđih resursa vrlo isplativa stvar ako imaš pripremljenu vojsku za napad na druge države. Čak i tu na Zapadnom Balkanu bili smo svjedoci pljačke kao motiva za vođenje rata. Ako ruska vojska uđe u evropske zemlje, onda će ove države tada da izgube sto puta više novca nego što bi dali Ukrajini 100 milijardi eura da zaštiti Evropu od prljave čizme ruskog vojnika.

POBJEDA : Vjerujete li u mogućnost da Ukrajina postane dio NATO-a u skorijoj budućnosti? Šta bi to značilo za oporavak zemlje izmorene ratom?

LEVČENKO: Ukrajina će postati članica NATO-a, u to nema dileme ni u Briselu, ni u Vašingtonu ni u glavnim evropskim prijestonicama. Samo je pozicija Alijanse da mora biti završen rat sa Rusijom. Kijev želi dobiti neki signal za punopravno članstvo na ovogodišnjem samitu Alijanse u Vašingtonu. Ali tome se protive zasad SAD i Njemačka. Alijansa je demokratska institucija gdje idu diskusije. Samo mi bismo željeli da dobijemo što više vojnu i finansijsku podršku u borbama sa ruskom agresijom. Veća podrška označava skoriji završetak rata, a to znači put prema oporavku zemlje i članstvu u NATO, kao i sigurnost za većinu evropskih država. Jovana ĐURIŠIĆ

Oleksandr Levčenko

Predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije ocijenio da je Crna Gora zvanično pred Savjetom Evrope pokazala da nema proevropsku vlast

PODGORICA - Crna Gora je i zvanično pred svima u Savjetu Evrope pokazala da nema proevropsku vladu jer je ona duboko konfuzna oko najvažnijih strateških pravaca crnogorske spoljne politike, a to su pored članstva u NATO i EU, prije svega, nezavisno Kosovo, poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i na kraju dobrosusjedski odnos sa Hrvatskom, ocijenio je za Pobjedu predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.

Heterogenost u stavovima unutar Pokreta ,,Evropa sad“ najbolje se oslikava na primjeru podrške ulasku Kosova u Savjet Evrope. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević nedavno je poručila da će Crna Gora podržati članstvo Kosova u Savjetu Evrope, ali je juče partijski kolega, poslanik PES-a Vasilije Čarapić bio uzdržan prilikom glasanja o ovom prijedlogu u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope u Strazburu.

TUŽNA SLIKA

Čarapić je uoči glasanja podržao amandman dijela poslanika Italije koji podrazumijeva da se prvo formira zajednica srpskih opš tina, pa tek nakon toga donosi odluka o prijemu Kosova u Savjet Evrope.

Gotovo istovremeno, premijer Milojko Spajić pohvalio se juče u Briselu rezultatima 44. Vlade na polju evropskih integracija, ističući snažnu posvećenost spoljnopolitičkim ciljevima.

Međutim, Božović smatra da je Vlada Crne Gore promijenila spoljnopolitičke prioritete u skladu sa onim što su pretenzije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića – Tužno je gledati vladajuću većinu u Crnoj Gori koja je prestrašena od Vučića. Premijer Crne Gore je zajedno sa ostalim koalicionim partnerima u Vladi i u Skupštini Crne Gore, tu mislim i na predsjednika Crne Gore, odlučio da ne podrži članstvo Kosova

Božović: Vlada promijenila spoljnopolitičke prioritete u skladu sa interesima Vučića

I dok vladajuća većina kroji spoljnu politiku prema Beogradu i Moskvi, na unutrašnjem planu se brani kampanjom političkog revanšizma baš kao što je i Aleksandar Vučić to radio Demokratskoj stranci kada je nakon 2012. došao na vlast. Brutalni progoni, prijetnje, otpuštanja i hapšenja – naglasio je Božović

u Savjetu Evrope. Dakle, Vlada Crne Gore je promijenila prioritete svoje spoljne politike u skladu sa Vučićevim interesima – kazao je Božović. To sve, kako ističe, odgovara Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Moskvi.

– I dok vladajuća većina kroji spoljnu politiku prema Beogradu i Moskvi, na u nutrašnjem planu se brani kampanjom političkog revanšizma baš kao što je i Aleksandar Vučić to radio

Demokratskoj stranci kada je nakon 2012. došao na vlast. Brutalni progoni, prijetnje, otpuštanja i hapše -

nja – naglasio je Božović. Cilj je, ističe on, isti – ubiti demokratiju u Crnoj Gori, što se najbolje ogleda u primjeru Šavnika.

- Nakon toga namjera je zakopati u hladnu zemlju sve što je politički demokratsko, antifašističko, multietničko i na kraju evropsko i crnogorsko. Gledao sam već taj film u Srbiji - zaključio je Božović.

NI GLAVE - NI REPA

Saradnik na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Marko Savić saglasan je da je PES sastavljen od ljudi različitih ideoloških svjetonazora, ističu-

Perović: Uzdržan u ovom slučaju isto što i protiv

Crnogorski diplomata Željko Perović kazao je da je u najmanju ruku začuđujuće i razočaravajuće glasanje poslanika PES Vasilija Čarapića

– Ako je ministarka Maida Gorčević jasno saopštila pozitivan stav kao i apsolutna većina članica EU o prijemu Kosova u Savjet Evrope, a podrazumijeva se da zemlje kandidati za prijem usaglašavaju spoljnu politiku sa zemljama članicama, onda je ovakav stav Čarapića protivan interesima Crne Gore – rekao je Perović za Antenu M.

Prema njegovom mišljenju, biti uzdržan u ovakvim situacijama isto je što i glasati protiv.

– Crna Gora je davno priznala Kosovo, ima odlične bilateralne odnose kao i saradnju na multilateralnom planu sa susjedom i ništa nije bilo normalnije nego glasati za prijem Kosova u SE.

Ovakav stav poslanika iz Crne Gore, sa izuzetkom poslanika Borisa Mugoše, sigurno doprinosi negativnom imidžu naše zemlje kod zapadnih partnera, posebno kod onih koji su i najuticajniji prilikom donošenja svih odluka vezanih za prijem Crne Gore u punopravno članstvo u EU – kaže Perović.

Željko Perović

ći da ta partija „nema ni glavu ni rep“. On smatra da je potez Čarapića rezultat nepromišljanja kada je u pitanju političko djelovanje, ne samo na domaćoj već i na međunarodnoj sceni. – Čarapić je ovim istupom poslao poruku crnogorskim građanima i građankama da oni ne bi uzdrmali onaj dio glasača koji dolazi iz tzv. srpskog nacionalnog korpusa, ne razmišljajući zapravo o efektima koje to može da ima na sliku Crne Gore pred evropskom i međunarodnom zajednicom – kazao je on za Antenu M. Glasanje Čarapića je, ističe Savić, relativizatorsko, u kontekstu prijema Kosova u SE i istupa ministarke Gorčević, i namijenjeno zadovoljenju dijela birača PES-a koji se izjašnjavaju kao Srbi. Potez je usko partitokratski bez puno udubljivanja u ono

Poslanik Albanske alternative nezadovoljan stavovima Čarapića o Kosovu

Camaj: Preispitaćemo odnose u vladajućoj koaliciji

PODGORICA - Odnosi unutar parlamentarne većine biće preispitani, kazao je za Televiziju E poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj, nakon što je poslanik Pokreta ,,Evropa sad“ (PES) Vasilije Čarapić bio uzdržan tokom glasanja za prijem Kosova u Savjet Evrope. Insistiraće, kaže Camaj, i na

odgovoru zbog čega je Čarapić u Strazburu promijenio mišljenje. Prijedlog o prijemu Kosova u Savjet Evrope usvojen je sa 131 glasom u Parlamentarnoj skupštini SE u Strazburu, a crnogorski poslanici glasali su različito. Osim uzdržanog Čarapića, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata je glasao za, a protiv je bila Maja Vukićević iz Demokratske

narodne partije. Kosovo je dobilo podršku za prijem u Savjet Evrope. No, crnogorski poslanici nijesu bili ujedinjeni, a javnost i neke koalicione partnere, najviše je iznenadila uzdržanost poslanika PES Vasilija Čarapića. Televizija E pokušala je da kontaktira Čarapića, ali na pozive nije odgovarao. No, Čarapićev glas nije se čuo,

D. mijatović

što je spoljnopolitička orijentacija Crne Gore i zvanično priznanje Kosova. U skladu sa istim kontekstom se može analizirati i ćutanje MVP o Rezoluciji o Srebrenici u UN - zaključio je Savić. Tamara KLIKOVAC

ali je glasan i jasan bio poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj. Najavljuje preispitivanje odnosa unutar parlamentarne većine.

- Što se tiče nas, potpisano ili nepotpisano, nešto što se dogovorimo mi ćemo ispoštovati do kraja.Nećemo dozvoliti da ne budemo ispoštovani. Još sam u Strazburu, nijesam imao prilike da pričam sa Čarapićem, da vidimo koji su razlozi da mijenja mišljenje, jer je u Strazbur došao drugačijeg mišljenja. Tražimo da se objasni šta se u međuvremenu desilo - istakao je Camaj. R. P.

Balša Božovič

Nikola Camaj

m. babović

Pokret „Evropa sad“ reagovao na navode predsjednika države da su dvije trećine ispunjenih privremenih mjerila rezultat prethodne dvije vlade

Milatoviću

poručuju da se izdigne iznad lične sujete i da se bavi svojim poslom

Umjesto što preuzima ulogu zaštitnika Abazovićeve vlade, koju je kao član PES-a oštro kritikovao i optuživao za zastoj evropskih integracija, što je potvrđeno i u izvještaju Evropske komisije – poručili su iz PES-a

PODGORICA – Pokušaj relativizacije uspjeha aktuelne vlade predstavlja nastavak kampanje koju predsjednik države vodi protiv Pokreta ,,Evropa sad“ čiji je funkcioner doskoro bio, saopštili su juče iz te partije reagujući na navode Jakova Milatovića da su dvije trećine ispunjenih privremenih mjerila rezultat prethodne dvije izvršne vlasti.

Predsjednik države Jakov Milatović je u utorak kazao da je do formiranja 44. Vlade dvije trećine privremenih mjerila u okviru Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), bilo je uglavnom ispunjeno u najvećem dijelu kao rezultat rada 42. i 43. Vlade. Kazao je da 44. Vlada nastavlja napore prethodnih na ispunjenju preostalih neispunjenih privremenih mjerila. Iz PES-a tvrde da je riječ o „velikim uspjesima“ koje je aktuelna vlada postigla za kratko vrijeme i koje ne osporavaju na najznačajnijim evropskim adresama. Šefu države su sugerisali da se „bavi svojim poslom“. – Umjesto što preuzima ulogu zaštitnika Abazovićeve vla-

de, koju je kao član PES-a oštro kritikovao i optuživao za zastoj evropskih integracija, što je potvrđeno i u izvještaju Evropske komisije – poručili su iz PES-a. Milatovića su podsjetili i da je, prije nego što je postao predsjednik, bivšeg premijera i lidera Građanskog pokreta Ura Dritana Abazovića „javno i otvoreno“ optuživao da pravi savez sa onima koji su odgovorni za ekonomsko

Sjednica Skupštine odgođena za danas

Partijske obaveze za poslanike prioritetne

PODGORICA – Sjednica

Skupštine, koja je bila najavljena za juče, odgođena je za danas zbog, kako je saopšteno iz parlamenta, partijskih obaveza više poslaničkih klubova. Skupština je na petoj sjednici prvog redovnog proljećnjeg zasijedanja trebalo da raspravlja o više prijedloga

zakona, kao i o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u Misiju Ujedinjenih nacija na Kipru i učešću u NATO pomorskoj operaciji „Sea Guardian“.

Sjednica je trebalo da počne juče u 12 sati, a obavještenje o njenom odgađanju iz Skupštine su poslali dva sata kasnije.

R. P.

i moralno posrnuće države. I funkcioner PES-a Branko Krvavac reagovao je na Milatovićeve tvrdnje i svog nekadašnjeg partijskog kolegu i potpredsjednika PES-a pozvao da se, ukoliko zaista želi dobro Crnoj Gori, „izdigne iznad lične sujete“ i radi za dobro svih građana.

Krvavac ističe da su Spajićeva vlada i trenutna parlamentarna većina odblokirali proces evropskih integracija i Crnu

Goru doveli na mjesto predvodnika na Zapadnom Balkanu, što su, kako je dodao, prepoznali svi međunarodni zvaničnici. – Integracija u EU je decenijski san ogromne većine crnogorskih građana, što nas obavezuje na punu posvećenost reformama, koje će transformisati naše društvo u korist svih. Zato pristupanje EU mora biti iznad svega i svih, a u to ime, potreban nam je opšti

Iz Građanske inicijative ,,21. maj“ poručili

PODGORICA - Iz Građanske inicijative ,,21. maj“ kazali su da je izjava premijera Milojka Spajića na sjednici spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta da ruski uticaj nikada nije bio manji u Crnoj Gori, „natjerala ruske obavještajne službe da prasnu od smijeha“.

Dizdarević: Spajić i Milatović da se vrate u realnost dok se prepucavaju ko ima veće „evropske mišiće“

Potpredsjednik DPS-a Abaz Dizdarević kazao je da bi prepucavanje Spajića i Milatovića na temu ko je više učinio za evropske integracije – da li, kako je rekao, ova DF sponzorisana vlada ili izdajnička Abazovićeva, uz klerikalnu Krivokapićevu – bilo komično da se „radi o prepucavanju iskompleksiranih klinaca, a ne o diskursu dvojice nosilaca najviših državnih funkcija“. – Prije nego što sljedeći put krenu da mjere ko ima veće evropske mišiće, samo da se vrate u realnost i da se sjete da su 2020. godine došli na vlast u državi koja je bila lider u evropskim integracijama, sa svim otvorenim poglavljima i privremeno tri zatvorena. To se nije desilo slučajno, kao što nijesmo ni slučajno postali članica NATO saveza dok su nas u to vrijeme ministri ove sadašnje vlade ubjeđivali kako to nije naš interes – kaže Dizdarević.

Podsjetio je da je Demokratska partija socijalista sa svojim koalicionim partnerima pokrenula evropske integracije, izgradila evropsku platformu, i Crnu Goru postavila na najbrži kolosijek evropskih integracija, gdje je bila lider sve do avgusta 2020. kada su svi ovi pozitivni procesi zaustavljeni.

– Zato bi javnost bila zahvalna i Spajiću i Milatoviću, da za infantilno preganjanje i prozivanje, nekada najboljih drugara, izaberu neku drugu temu, a ne evropske integracije, pošto je njihov dolazak na vlast avgusta 2020. označio skretanje Crne Gore sa evropskog puta i potpunu blokadu integracija – kazao je Dizdarević.

društveni konsenzus i posvećen rad na reformama – naveo je Krvavac.

Milatovića je podsjetio i kako je prije samo nekoliko mjeseci od Evropske komisije tražio da odgodi prošlogodišnji Izvještaj o napretku, kako bi Vlada i Skupština dobile više vremena, čime je, kako je naveo Krvavac, sam sebe demantovao. Krvavac smatra i da o učincima prethodne vlade najbolje govori posljednji izvještaj o napretku.

Naveo je i da šef države ima sklonost da brzo zaboravlja

stvari i da ne pamti na osnovu čega je dobio podršku građana.

– To su programi koji su prioriteti ove vlade, a možda mu sada ne odgovaraju jer se uspješno sprovode, na dobrobit svih građana. Da budem još konkretniji, takozvani koautor ‘Evrope sad 1’, nije na početku podržavao program, koji je donio najveće benefite građanima Crne Gore, a na čijim rezultatima je došao do pozicije na kojoj se nalazi – zaključio je Krvavac u reagovanju. Đ. ĆORIĆ

Spajić natjerao ruske

obavještajne službe da prasnu u smijeh!

Demokrate Budve utvrdile izbornu listu

Nosilac Đorđe Zenović

PODGORICA – Opštinski odbor Demokrata Budva jednoglasno je utvrdio izbornu listu koju će predvoditi Đorđe Zenović, diplomirani pravnik. U budvanskom ogranku partije Alekse Bečića odlučili su da će sa Zenovićem kompletnu kampanju predvoditi druga na listi Dragana Kažanegra-Stanišić, diplomirana ekonomistkinja.

R. P.

Oni su dodali da je pritom prećutao opaske na račun predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera NSD-a Andrije Mandića, i njegove velikosrpske politike preko koje zvanična Moskva i djeluje na Balkanu. – Ostaje još samo da završi najavljenu rekonstrukciju Vlade pa će se lično uvjeriti kako izgleda ‘minijaturni’ Putinov uticaj na crnogorsku državnu politiku. Usput, neka nastavi sa kompromitujućim aktivnostima svojih funkcionera pa će dodatno ‘ojačati’ proevropsku politiku. Primjera radi, neka njegova ministarka Gorčević nastavi sa traženjem

ske Vučićeve politike. Ili, neka njegov poslanik Čarapić nastavi da bude ‘proevropski’ i ‘junački’ uzdržan kao u slučaju izjašnjavanja u vezi

sa prijemom Kosova u Savjet Evrope. Tek da ne spominjemo Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) koja je Spajića i dovela na vlast, a svako ko išta zna o toj crkvi poznato mu je da ruski obavještajci najproduktivnije djeluju preko srpskih episkopa i popova – kazali su iz GI ,,21. maj“. Poručili su da umjesto što Spajić „priča bajke, pritom znajući da tzv. IBAR ne može ispuniti, treba otvoreno da kaže da se nada da će nam Brisel progledati kroz prste zbog svojih spoljnopolitičkih interesa“. R. P.

Jakov Milatović

Branko Krvavac

Tenderska komisija EPCG odbila jedinu pristiglu ponudu za pogone Željezare jer je falila garancija i uplaćen depozit

Odustaju od tendera i prelaze na pregovore o zakupu Čeličane i Kovačnice

Iz EPCG tvrde da ima više zainteresovanih zakupaca, kojima će uskoro ponuditi nacrt ugovora za zakup i tako započeti pregovarački proces

NIKŠIĆ – Ponuda švajcarske kompanije „8B Capital S.A.“ za zakup Željezarinih pogona Čeličana i Kovačnica odbijena je juče. To je bila jedina ponuda pristigla na drugi međunarodni tender, koji je raspisala EPCG. Kao razlog odbijanja predstavnik višečlane tenderske komisije Miro Vračar naveo je da nije dostavljena tražena bankarska garancija i nije uplaćen depozit. Tačnije, investitor iz Švajcarske je, uz preostalu traženu dokumentaciju, dostavio samo ovjeren notarski zapis kao garanciju da će uplatiti traženih 150.000 eura, ali samo ukoliko pobijedi na ovom tenderu. Ponuda je juče najprije javno otvorena, komisija je konstatovala šta je sve dostavljeno od tražene dokumentacije, a onda se oko pola sata čekalo na konačnu odluku.

-Ponuda nije zadovoljila uslove javnog poziva. Nema ban-

karskih garancija, a nije uplaćen ni traženi depozit koji je pozivom bio ostavljen kao alternativno rješenje. Više nećemo objavljivati javne pozive za zakup pogona. Na to nas ni do sada nije obavezivao zakon, ali smo željeli da kompletan proces bude transparentan – rekao je Vračar i dodao da im se žuri i da se mogu javiti za pregovore svi koji su učestvovali na tenderima, ali i oni koji nijesu. – U kompletnu priču biće uključena EPCG i resorno ministarstvo, mada se uslovi neće umnogome razlikovati od tenderskih. Već za koji dan mi

ćemo imati i prijedlog ugovora za zakup Kovačnice i Čeličane, ponudićemo ga svim zainteresovanima, dati im rok od 10-15 dana da mogu na njega amandmanski djelovati – kazao je Vračar, dodajući da se u pregovaračkom procesu mogu dodatno razraditi svi sporni detalji, eventualni zakup i još neke Željezarine imovine, cijena električne energije... Prioritet će biti, kako je rečeno, obezbjeđenje investicionog ulaganja zakupca i garancija, ali i da je sve moguće u okviru pregovaračkog postupka. Vračar je kazao da je bilo više zainteresovanih, ali

Otvaranju jedine ponude juče je prisustvovao predstavnik jedinog ponuđača švajcarske kompanije

„8B Capital S.A.“ Igor Šamiz, koji je i dostavio notarski zapis u kojem

navodi da lično garantuje sa 150.000 eura. Rekao je da se nada učešću u najavljenim pregovorima

da ne zna zbog čega se nijesu javili na tendere. – Ne fali nam optimizma. Nacrtom ugovora preciziraćemo broj preuzetih zaposlenih, rok aktiviranja pogona i garancije. Vidjećemo ko bi i koliko uložio u opremu i repromaterijal. Pa i javnim pozivom bilo je precizirano da se traži garancija od 1,5 miliona eura, a ona je suštinski sadržala tromjesečne troškove zakupa, zarada za zaposlene i troška električne energije. Možda tu ima prostora i za razgovore, da se sve rješava svođenjem na jednomjesečne troškove, avansnom garancijom prije nastupanja mjeseca... U svakom slučaju, želja nam je da ožive pogoni Željezare – zaključio je Vračar. Naveo je i da je u opticaju prodaja Željezare, ali u ugovoru sa bivšim vlasnikom, turskim Tosjali holdingom je klauzula koja ih obavezuje četiri godine, a ne bi bilo dobro da je aktiviraju.

Predstavnica Ministarstva energetike u tenderskoj komisiji Vesna Brajović kazala je da je razočarana što ni drugi tender nije dao rezultate, ali tvrdi da svakodnevno rade na pronalaženju kredibilnog partnera za metalsku industriju u Nikšiću. Otvaranju jedine ponude juče je u prostorijama EPCG prisustvovao i predstavnik švajcarske kompanije „8B Capital S.A.“ Igor Šamiz, koji je i dostavio notarski zapis u kojem navodi da lično garantuje sa 150.000 eura. On nije želio da komentariše odbijanje ponude, ali je kazao i da se nada da će učestvovati u najavljenim pregovorima. R. PEROŠEVIĆ

Dogovor ministra nansija i predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda

Pomoć u izradi strategije upravljanja dugom

PODGORICA - Međunarodni monetarni fond (MMF) pružiće podršku Ministarstvu finansija u izradi strategije upravljanja javnim dugom, u cilju kreiranja što transparentnijeg investicionog ambijenta Crne Gore, dogovoreno je na sastanku njihovih predstavnika u Vašingtonu. Iz Ministarstva je saopšteno da se resorni ministar Novica

Vuković sastao sa zamjenikom šefa Odjeljenja za monetarna i kapitalna tržišta MMF-a Thordurom Jonassonom i ekspertom za finansijski sektor Samerom Y. Saabom. Oni su, kako se navodi, posebno podržali kadrovsko jačanje Direktorata za javni dug Ministarstva finansija radi unapređenja politike upravljanja javnim dugom i pripreme strateških dokumenata iz te oblasti.

Vuković se u Vašingtonu sastao i sa zamjenicom direktora Sektora za fiskalne poslove MMF-a Erom Danla-Norris, sa kojom je razgovarao o jačanju mehanizma nadzora nad radom državnih preduzeća. Dogovorili su nastavak saradnje u oblasti poreske politike i kontrole primjene poreskih propisa, a apostrofiran je značaj unapređenja procesa upravljanja javnim inve-

Bivši radnici Vektra Boke protestuju ispred SDT-a jer ne odlučuje o njihovim krivičnim prijavama

Traže da tužilaštvo blokira kompletnu imovinu Vektra Boke

PODGORICA – Za razliku od prethodnog puta kada su se okupili ispred Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), nezadovoljni što ne odlučuju o njihovim brojnim krivičnim prijavama, jučerašnje okupljanje bivših radnika Vektra Boke, prema riječima predsjednika udruženja Đorđa Rajaka, bilo je u znak podrške SDT-u.

Komentarišući to što je hercegnovska Ellena grupa, vlasništvo Danila Matijaševića, prošle sedmice na berzi kupila trećinu akcija Vektra Boke za 350.000 eura, Rajak je ocijenio da su prodate u bescijenje. -Današnji skup je isključivo u cilju podrške Tužilaštvu, imajući u vidu da su počeli da preduzimaju radnje da se vrate naša oduzeta radnička prava. Ovdje se radi ponovo o nesvakidašnjoj pljački, jer su akcije Vektre investment prodate nelegalno, postupak nije bio transparentan i tražimo da se ta transakcija poništi, jer tvrdimo da Vektra investment duguje Vektra Boki više od šest miliona eura. Te akcije, ako su bile založene za kredit, nijesu mogle da se realizuju na ovaj način, morale su se prodati za onoliko za koliko su založene – kazao je Rajak juče novinarima.

sticijama, uključujući njihov uticaj na klimatske promjene i životnu sredinu. R.E.

Tvrdi da protiv Ellena grupe nemaju ništa, ali da je transakcija odrađena na lukav i podao način. -Akcije su prodate samo sa jednim razlogom, da opljačkaju hotel „Igalo“, jer su obećali ljudima, pojedinci su uzeli kaparu da će prodati taj objekat. Vi znate da je spriječena ta prodaja, jer zakon predviđa da ne može biti prodat objekat od društvenog značaja – kazao je Rajak.

Kursna lista

Radnici, kako je kazao, očekuju da tužilaštvo blokira svu imovinu Vektra Boke i da se onemogući pokušaj prodaje hotela „Igalo“. Rajak je optužio saradnike vlasnika Vektra Boke Dragana Brkovića, kojeg, kako kaže, u neku ruku i sažaljevaju, navodeći da su ga oni doveli do ove situacije. Optužuju i Poresku upravu da je saradnik pljačke, jer je trebalo da se na osnovu pet miliona eura potraživanja traži stečaj, što nijesu uradili.

-Samo smo mi žrtve, radnici, država i grad, ovi su se ostali napljačkali dobro. Mi smo ti koji smo žrtvovani, koji smo platili taj ceh – kazao je Rajak. Ellena grupa je paket akcija, koji je stavljen na licitaciju zbog neizmirenih obaveza druge Brkovićeve kompanije Vektra investments, kupila na berzi. Matijašević je potvrdio da su postali vlasnici trećine akcija, a da je ostatak kapitala stečajna masa Vektre Montenegro kojom raspolaže stečajni upravnik Radojica Grba. Matijašević je tražio hitno sazivanje Skupštine akcionara kako bi se promijenio odbor direktora, kao i susrete sa premijerom, ministrom finansija i direktorom Poreske uprave u vezi sa rješavanjem situacije oko potencijalnog uvođenja stečaja. Ročište oko uvođenja stečaja koji Poreska uprava traži zbog kršenja plana reorganizacije zakazano je za 29. april. Prethodno ročište je odloženo jer su iz ove kompanije ponovo tražili dodatni rok da izmire dug. Postupak, koji traje skoro tri godine, bio je u zastoju četiri mjeseca, jer su četvrti put tražili izuzeće sudije u ovom predmetu, što je predsjednik Privrednog suda Mladen Grdinić ovog puta odbio. M.Lk.

Tenderska komisija EPCG Željezare

Đorđe Rajak i bivši radnici Vektra Boke

Iz CGES-a tvrde da neriješeni imovinsko-pravni odnosi koče završetak interkonekcije sa Italijom

Dalekovod Lastva – Čevo – Pljevlja biće završen do kraja godine

Za sada je završeno 95 odsto radova na dionici Čevo – Pljevlja i preostalo je da se nađe alternativna trasa na zahtjev mještana Đurđevića Tare.

Dalekovod Lastva – Čevo – Pljevlja je dio Transbalkanskog koridora koji treba da poveže Italiju preko Crne Gore sa zemljama Balkana sve do Rumunije

PODGORICA - Kašnjenje izgradnje dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, koji je dio podmorske energetske konekcije sa Italijom, na dionici od Čeva do Pljevalja je isključivo posljedica rješavanja imovinskopravnih odnosa, rekli su Pobjedi iz Crnogorskog eletroprenosnog sistema (CGES).

PROBLEMI

Naveli su da je investicionim planom predviđeno da izgradnja infrastrukturnog projekta bude završena do kraja ove godine. Naglašavaju da je budžet prešao sto miliona eura i da nije konačan, pošto traže novo tehničko rješenje za nekoliko lokacija, među kojima i za selo Đurđevića Tara.

– Kašnjenje je isključivo posljedica rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na trasi ovog dugog, kompleksnog i zahtjevnog dalekovoda koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i 40 naselja, a sve u skladu sa Detaljnim prostornim planom, do-

nesenim 2011. godine – kazali su našoj redakciji iz CGES-a i dodali da izgradnju prate i problemi oko izmještanja trase dalekovoda, čiji je završetak bio planiran za 2016. godinu i više puta odlagan. Iz CGES-a tvrde da izvođač radova konzorcijum „Energoinvest – Energomontaža“

Lani rekordan profit

Iz CGES-a napominju da od osnivanja 2009. godine bilježe pozitivne rezultate.

– Ipak, naš poslovni put od 2021. godine obilježen je istorijskim rezultatima. Te smo godine imali 16,9 miliona eura dobiti, godinu kasnije 20,3 miliona, a u 2023. rekordni profit od 35,7 miliona eura – kazali su iz CGES-a i dodali da su podijelili dividende za 2020. i 2022. godinu u ukupnom iznosu od 15,7 miliona eura, od čega je u državni budžet uplaćeno 8,7 miliona eura bruto, kao i porez na dobit od 9,6 miliona eura.

– Istovremeno smo smanjili tarifu za prenos korisnicima sistema za 22 odsto, što je naša podrška razvoju Crne Gore – rekli su iz CGES-a, u kojem je država Crna Gora vlasnik 55,37 odsto udjela, italijanska 22 odsto i srbijanska Elektromreža 15 odsto.

nije odgovoran za kašnjenje. – Radovi se obavljaju u skladu sa ugovorenom dinamikom i obezbijeđenim pristupom gradilištu, što je obaveza CGES-a, odnosno nadležnih organa države koji se bave rješavanjem imovinsko-pravnih pitanja – rekli su iz CGES-a. Dionica dalekovoda Lastva –Čevo kompletirana je 2022. godine, kada je završena izgradnja jednosistemskog d alekovoda Lastva – Podgorica, a iz CGES-a kažu da je na dionici Čevo – Pljevlja završeno 95 odsto radova. Dodaju da je krajem prošle godine u privremeni pogon pod 110 kV naponom stavljena dionica od Lastve do Žabljaka, čime su se stekli uslovi da se intenziviraju radovi na dionici kroz NP Durmitor, odnosno od Njegovuđe do Kosanice. Na toj dionici trasa novog dalekovoda prati trasu postojećeg 110 (35) kV dalekovoda Pljevlja – Žabljak koji se demontira, a na njegovo mjesto

Nastavljen spor oko neizgrađene mHE na Đuričkoj rijeci

se postavlja novi 400+110 kV. – Radovi u ovoj dionici su u toku, osim u Đurđevića Tari, gdje se sagledava alternativna trasa na zahtjev mještana. Prošle godine su završeni radovi od Kosanice do Pljevalja – kazali su iz CGES-a.

Projekat dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo – Pljevlja sastoji se iz više komponenti. – Inicijalno je bio definisan kroz tri lota, tako da je prvi određen kroz izgradnju trafostanice 400/110/35 kV Lastva, koji je uključivao i proširenje postojeće TS Pljevlja 2. Lot 2 je obuhvatao izgradnju tri dalekovoda iz TS Lastva, 2x400 i 1x400 kV dalekovoda (pravci Trebinje, Pljevlja 2 i Podgorica 2) na dionici Lastva – Čevo (u dužini 2x35 km – ukupno 226 stubova), kao i uvođenje postojećeg DV 110 kV Budva-Tivat u TS Lastva (ukupno dva kilometra – 11 stubova). Lot 3, odnosno sekcija dalekovoda Čevo-Pljevlja, koja je najkomplikovanija, a čine

Od podmorskog kabla indirektno zaradili 152 miliona

Iz CGES-a ističu da upotrebom modernih tehnologija i sofisticiranih sistema, kompanija ostvaruje maksimalne benefite od iskorišćenosti podmorskog kabla, čime se osigurava stabilnost u snabdijevanju energijom i profitabilnost, kao i porast interesovanja učesnika na tržištu električne energije za dodjelom prekograničnih prenosnih kapaciteta, što dovodi do povećanja prihoda po ovom osnovu i na ostalim granicama. – Tome u prilog idu i brojke koje govore da ukupni prihodi po osnovu alokacije prekograničnih prenosnih kapaciteta, od puštanja u rad HVDC-a do kraja marta 2024. godine, iznose 152,1 milion eura od čega na kablu 56,1 milion eura – kazali su iz CGES-a.

je više dionica: 1x400 kV Čevo-Brezna (53 km – 188 stubova), 400+110 kV Brezna –Njegovuđa (31 - 107), 400+110 kV Njegovuđa – Kosanica (1040), 400 kV Kosanica – Pljevlja (20-71), i 110 kV Njegovuđa – Žabljak (40-7) – naveli su iz CGES-a.

BENEFITI

Dodali su da je budžet prešao sto miliona eura, uključujući izgradnju TS „Lastva“, kao i da se u većem dijelu finansira iz kredita kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i sredstava CGES-a.

– Budžet nije konačan, jer se traži najbolje tehničko rješenje za preostala neriješena imovinsko-pravna pitanja, ali do sada ostvareni benefiti i projekcije nakon konačne realizacije projekta pokazuju da je isplativost neupitna – poručuju iz CGES-a i podsjećaju da će se njegovom realizacijom formirati 400 kV prsten u Crnoj Gori, što će podići pouzdanost prenosnog sistema i stvoriti preduslove za nastavak realizacije podmorske interkonekcije sa Italijom. – To će omogućiti napredak same prenosne kompanije i dodatne prihode od zakupa

Država sada traži elektro vještačenje

PODGORICA- Iznos izgubljene dobiti ne može se utvrđivati na osnovu biznis plana, s obzirom na to da ne prikazuje realne parametre, već treba sprovesti dodatno elektro vještačenje, kako bi se utvrdila količina proizvedene struje i ostvarene dobiti, stav je zastupnice države Milanke Rakočević u sporu koji su pokrenule kompanije Triangle

i Plava Hydro Power (PHP) zbog nerealizovane izgradnje dvije mini hidroelektrane (mHE) na Đuričkoj rijeci. Finansijski vještak Srđan Pupovac je prethodno utvrdio da su ove kompanije za izgradnju dvije mHE od 2014. godine ukupno uložile skoro 1,5 miliona eura sa kamatama, te da bi, da je investicija realizovana, nakon 27 godina korišćenja dobit

iznosila 21,5 miliona eura. Država je imala više primjedbi na nalaz, tvrdeći da neki od troškova nijesu bili nužni za projekat. Advokatica tužilaca Ana Đukanović tvrdi da su njihove primjedbe paušalne, te da zahtjevi države za novim vještačenjem vode samo odugovlačenju. Tražila je od sudije Vladimira Bulatovića da naloži zastupnici države da sublimira sve navode, jer time što stal-

no dozvoljava njihove nove zahtjeve, dovodi do toga da oni upravljaju postupkom, a ne sud. Đukanović je kazala da je, imajući u vidu fazu do koje je izgradnja mHE došla prije raskida ugovora, biznis plan jedino na osnovu čega se mogao uraditi obračun izgubljene dobiti. Sudija će o zahtjevu države za dodatnim vještačenjem odlučiti nakon što se obje strane izjasne o spornim pitanjima

u roku od osam dana. Pupovac je kazao da je obračun pravio na osnovu biznis plana, te da nije mogao da zalazi u domen elektro struke u vezi utvrđivanja ukupnih prihoda na osnovu instalisane snage i godišnje proizvodnje. Ukazao je da niko ne može da predvidi u tako dugom periodu od 27 godina kolika će biti cijena radna snage, investiciono održavanje, amortizacija i stopa inflacije.

prekograničnih kapaciteta –rekli su iz CGES-a i naglasili da je završetak ovog dalekovoda preduslov za priključenje velikog broja elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, dalji razvoj tržišta, podizanje sigurnosti snabdijevanja potrošača u nekoliko opština...

– Ovaj dalekovod je dio Transbalkanskog koridora koji treba da poveže Italiju preko Crne Gore sa zemljama Balkana sve do Rumunije. Za ovaj projekat, država Crna Gora je dobila 25 miliona eura granta da bi se kompletirao 400 kV dalekovod od Pljevalja do Bajine Bašte, a CGES i EMS, operator prenosnog sistema u Srbiji, potpisali su sporazum o njegovoj izgradnji, kojom će se otkloniti usko grlo u prenosu električne energije između Crne Gore i Srbije, odnosno povećaće se prekogranični kapaciteti i prihodi obje kompanije.

– Izgradnja ovog dalekovoda je preduslov za punu valorizaciju podmorske interkonekcije sa Italijom u svim scenarijima, te preduslov za integraciju velikih kapaciteta solarnih elektrana u Crnoj Gori – poručeno je iz CGES-a. S. POPOVIĆ

Triangle, koja je u suvlasništvu američkog biznismena Florina Krasnićija i PHP, ovaj spor su pokrenule prije četiri godine optužujući državu da nije obezbijedila preduslove za realizaciju projekta, te da je izostala adekvatna reakcija kada se lokalno stanovništvo pobunilo i spriječilo ih da započnu radove. Država s druge strane odbacuje njihove navode, ukazujući da zakon u slučaju raskida ugovora o koncesiji, ne predviđa pravo koncesionara na naknadu štete.

M.Lk.

Protest mještana Đurđevića Tare protiv izgradnje dalekovoda

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorava da nemamo dugoročnu strategiju za borbu protiv rasta cijena

Podgorica - Nedostatak adekvatnih mjera Vlade za suzbijanje inflacije dodatno pogoršava situaciju. Dok su zemlje EU i regiona primjenjivale konkretne podrške i pakete za suzbijanje inflacije, Crna Gora se oslanjala na kratkoročne akcije poput ograničavanja cijena - kazao je za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, komentarišući podatak da su cijene u odnosu na mart prošle godine veće 5,5, a u odnosu na februar pola procenta.

Uticaj

Mulešković naglašava da nam ovi podaci govore da se cijene nijesu stabilizovale i da Crna Gora i dalje bilježi visoke stope inflacije.

- Zemlje EU su inflaciju dovele na nivo od tri odsto, što treba da bude cilj svih. Crna Gora i dalje nema sistemske mjere za borbu protiv rasta cijena – kaže Mulešković i tvrdi da inflacija nije isključivo uvoznog karaktera. - Ne treba zaboraviti da je u martu 2022. godine stopa inflacije u Crnoj Gori bila devet odsto, kad nije bilo uticaja rata u Ukrajini i međunarodnih faktora, što je bio isključivo rezultat vještačkog povećanja zarada. Slično je bilo i početkom 2023, kada su povećane zarade u javnom sektoru. Ekonomska praksa govori da kada vještački povećavate zarade, raste potrošnja domaćinstava i države, a kada nemate nove ekonomske vrijednosti onda stvarate inflaciju - objašnjava Mulešković, dodajuću da nas je upravo

Inflaciju stimulišu populističke mjere

Ekonomska praksa govori da, kada vještački povećavate zarade, raste potrošnja domaćinstava i države, a kada nemate nove ekonomske vrijednosti onda stvarate inflaciju, ističe Mulešković, dodajući da nas je upravo to dovelo u ovu situaciju, zajedno sa uvoznim faktorima koji su determinisali rast cijena

to dovelo u ovu situaciju, zajedno sa uvoznim faktorima koji su determinisali rast cijena. - Ne treba kriviti isključivo trgovce, jer su i njima troškovi porasli u prethodne dvije godine, od zarada, komunalija i svega ostaloga, što se moralo odraziti i na cijene. Svi spektakularni rezultati, koje je predstavljala prethodna vlada, bili su dominantno uslovljeni inflacijom i boravkom 100.000 stranaca. Kako su cijene rasle, tako će se i stabilizovati, pa će enormno uvećana potrošnja bez ekonomskih analiza morati odnekud

Vlada mora napraviti stimulativan poslovni ambijent koji će rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta u poljoprivredi i realnom sektoru. Treba razvijati crnogorski proizvod, koji bi cijenom i kvalitetom bio dominantan, preporučuje Mulešković

Na ovogodišnjem zajedničkom konsultativnom odboru Evropske unije i Crne Gore oštrija preporuka za Javni servis

da se naplaćuje, a nijesmo stvorili nove ekonomske vrijednosti – upozorava Mulešković. Ističe da su trgovci izvukli najbolji dio i imaju povećane profite, ali se nada da su ih uložili u povećanje svojih kapaciteta. - U periodu pandemije najveće prihode i profite su imale kompanije iz zdravstvene zaštite, jer je takva atmosfera vladala na međunarodnom tržištu. Sada mnogo više trošimo na hranu i imamo mnogo manje sredstava za ostale stvari, pa ti sektori trpe. Sve zemlje regiona i EU su imale konkretne mjere podrške i pakete koji su bili teški milijarde eura, a Crna Gora je jedna od rijetkih koja je imala samo jednu akciju - Stop inflaciji. Sad imamo Limitirane cijene, koje daju kratkoročne rezultate - objasnio je Mulešković, dodajući da Vlada u budžetu nije planirala ništa drugo, osim te mjere koja može dati i negativne efekte u smislu rasta cijena ostalih proizvoda ili nestašica.

PrePorUke

Njegova je preporuka da Vlada mora napraviti stimulativan poslovni ambijent koji će rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta u privredi.

- Crna Gora mora da stimuliše poljoprivredu i realni sektor, da bi se negativni efekti populističke ekonomije balansirali. Ne možete povećavati broj zaposlenih i zarade u javnom sektoru, a da ne razvijate privredu, koja sve to finansira. Država bi mogla da se odrekne određenih prihoda i rastereti privrednike, a kroz smanjenje troškova smanjuju se i cijene - mišljenja je Mulešković, dodajući da jedna od mjera treba da bude i kreiranje socijalnih korpi.

- Treba da razvijamo crnogorski proizvod, koji bi cijenom i kvalitetom bio dominantan - kaže Mulešković i ukazuje da je najveći rast cijena zabilježen u restoranima i hotelima, što je posljedica povećanja PDV. N. kovačević

EU ne prestaje da upozorava RTCG da poštuje sudske presude

Podgorica – Zajednički konsultativni odbor Evropske unije i Crne Gore (ZKO) je u zaključcima nakon sastanka, koji je održan prekjuče u Podgorici, pozvao Radio-televiziju Crne Gore (RTCG) da poštuje sudske odluke o izboru generalnog direktora Borisa Raonića Ova poruka ZKO je oštrija i jasnija u odnosu na onu koja je saopštena nakon sastanka u Briselu u decembru prošle godine, kada je to tijelo izrazilo zabrinutost zbog „mogućeg kršenja“ pravosnažne sudske odluke izborom generalnog direktora. ZKO je tijelo koje je uspostavljeno prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Crne Gore. Omogućava organizacijama civilnog društva s obje strane praćenje napretka Crne Gore prema pristupanju EU i usvajanje preporuka crnogorskoj vladi i institucijama EU.

iStorija ProBLeMa

Evropska unija i njena tijela u svojim izvještajima i zaključcima referišu na sprovođenje izbora i reizbora Borisa Raonića za generalnog direktora. Pozivaju u svojim izvještajima Savjet RTCG na poštovanje pravosnažnih presuda crnogorskih sudova. Viši sud je pravosnažno presudio da je Raonić nezakonito izabran na tu poziciju, zbog toga što je u trenutku kandidovanja i izbora bio u konfliktu interesa, jer je bio član Savjeta Agencije za elektronske medije.

Savjet RTCG je 1. juna prošle godine, nakon sudske presude, razriješio generalnog direktora, pa ga je na istoj sjednici reizabrao. Zbog toga su Nikola Marković i Srđan Čović, koji su bili i kandidati 2021. godine za generalnog direktora ponovo tužili Savjet RTCG. Ti postupci su u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici. Reizborom se ba-

vi i Specijalno državno tužilaštvo koje je prošle godine formiralo predmet, ali nije donijelo odluku jer čeka završetak sudskih procesa koji se tiču izbora i reizbora Raonića.

iZvjeŠtaji i PrePorUke

Mjesec dana prije preporuke koju je ZKO dao Crnoj Gori da se poštuju sudske presude, to je učinila i Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Savjeta Evrope. . – Nesprovođenje odluka domaćih sudova o imenovanju direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG) postavlja pitanja u pogledu poštovanja vladavine prava, koja takođe treba hitno rješavati – piše u saopštenju SE koje je izdato nakon posjete Mijatović Crnoj Gori. Na Međuvladinoj konferenciji Evropske unije sa Crnom Gorom, koja je održana u februaru, evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je kazao da su, osim reforme pravosuđa, krucijalna i pitanja medija. – Ne samo legislativa koja nedostaje, već i imenovanje u Nacionalnom savjetu za medije te jačanje nezavisnosti i funkcionisanja Nacionalnog savjeta za medije – kazao je Varhelji. On je govoreći na konferenciji kazao da je potrebna reforma Nacionalnog savjeta za medije, a kako Crna Gora nema takvo tijelo, niti je u najavama novih zakona i strategije, Pobjeda je pitala za pojašnjenje Evropsku komisiju, na što je tačno komesar Varhelji mislio. Ana Pisonero Hernandez, portparolka Evropske komisije, pojasnila je Pobjedi da se radi o Savjetu RTCG te da je jačanje i održavanje nezavisnosti i profesionalnog integriteta RTCG od suštinskog značaja. Evropska komisija je i na ovaj način ukazala da je neophodno da se ojača nezavisnost Savjeta RTCG, koje bira i razrješava generalnog

dir ektora Javnog servisa. U posljednjem izvještaju EK koji je objavljen u novembru prošle godine je istaknuto da je nacionalni javni emiter nastavio da proizvodi politički uravnotežen sadržaj, uključujući i periode izbora, ali da mora da zadovolji najviše standarde medijskog integriteta i odgovornosti.

EK u izvještaju bilježi da je Osnovni sud u Podgorici poništio odluku Savjeta RTCG o imenovanju generalnog direktora Borisa Raonića, te da je Viši sud u maju potvrdio tu presudu.

– Savjet RTCG je u junu 2023. godine ponovo imenovao istu osobu za generalnog direktora RTCG, što je izazvalo oštru reakciju javnosti koja je optužila Savjet RTCG za zloupotrebu položaja i nepostupanje po pravosnažnoj i izvršnoj sudskoj odluci. Državno tužilaštvo je pokrenulo istragu u vezi s ovim slučajem – piše u ovom dokumentu. Evropska komisija navodi da je neophodan djelotvoran pravni lijek u slučajevima kako bi Skupština razriješila članove Savjeta RTCG, te da to tek treba da bude osigurano bilo kroz sudsku praksu, bilo kroz zakon.

Potrebni su, smatra EK, jaki mehanizmi samoregulacije za jačanje medijskog integriteta i profesionalizma.

U Rezoluciji Evropskog parlamenta o Crnoj Gori, koja je objavljena pred izvještaj Evropske komisije je izražena zabrinutost zbog duboke političke polarizacije na medijskoj sceni, nedostatka nezavisnosti javnog emitera – RTCG i, posebno, sve većeg broja stranih i domaćih kampanja dezinformisanja koje negativno utiču na demokratske procese. U tom dokumentu je izražena zabrinutost zbog izbora generalnog direktora RTCG-a kojim se krši pravosnažna sudska odluka. j. MartiNović

Mirza Mulešković

Zajednički konsultativni odbor Evropske unije i Crne Gore zasijedao u Podgorici privatna arhiva vlada crne

Na okruglom stolu u CANU diskutovano o nastavi istorije u školama, od nadležnih zatraženo da đaci imaju više časova iz ovog predmeta jer pokazuju loše znanje

PODGORICA – Istorija je nauka koja oblikuje generacije na miroljubivost, suživot i empatiju. Naši đaci treba da se tome uče i zato treba da ima više časova iz tog predmeta u osnovnim i srednjim školama, kako bi se suzbila pojava da se djeca oslanjaju više na bakine i đedove istorije, da se informišu preko spornih medija i onda ćemo imati bolje društvo.

To je, pored ostalog, poručeno sa jučerašnjeg okruglog stola u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti koji je bio posevećen izazovima i perspektivama nastave istorije. Učesnici skupa su negodovali što se reformom iz 2017. godine umanjio fond časova u školama iz ovog predmeta. Isticali su da zato danas imamo učenike koji ne znaju elementarne stvari iz istorije. Smatraju da se nastavni planovi i programi, udžbenici moraju reformisati. Zatražili su od nadležnih da riješe problem, ali i podsjećali da su im se obraćali, no da se ćuti na njihove dopise.

Profesorica Gimnazije ,,Tanasije Pejatović“ iz Pljevalja Ljiljana Bajčetić rekla je da treba dobro sagledati u kakvom se danas društvenom kontekstu odvija nastava istorije. Kazala je da se u našem vremenu intenzivira tumačenje prošlosti, a to su revizionističke tendencije. Stvara se, kako je rekla, opšta konfuzija u kojoj je sve istina i ništa nije istina. Istakla je da je nenaučni revizionizam posebno opasan, jer je u vrijednosnoj ravni, on ne promišlja prošlost, već je domišlja, osmišljava i izmišlja. Bajčetić je pričala na skupu da je revizionizam naročito prisutan u tumačenju Drugog svjetskog rata, da ima global-

Više istorije na času, manje oslanjanja na đedove priče i medije

nu dimenziju, ali da je posebno izražen na prostoru bivše Jugoslavije. -Vješto se manipuliše činjenicom da je u Drugom svjetskom ratu antifašistički pokret predvodila KPJ, te pod velom suprotstavljanja komunizmu kao totalitarnoj ideologiji, diskredituje antifašizam. Zvaničnu memoriju zamijenile su ,,đedove priče iz rata“. Antikomunizam i antijugoslovenstvo dovelo je do anti-antifašizma. Paralelno sa tim procesom rehabilitovani su pokreti ideološki bliski sa fašističkim i

nacističkim. Pogubnost istorijskog revizionizma pokazala se tokom 90-ih godina kada je nova politika sjećanja i zaborava poslužila kao temelj novog rata – rekla je ona. Dodala je da je danas u toku novi talas revizije.

-Pokušaji revizionizma manifestuju se u našoj svakodnevici kroz inicijative za promjenu imena ulica, obilježavanju važnih datuma i mjesta, raspravama oko državnih simbola, skrnavljenja spomenika iz NOB-a, posebnim odnosom prema zločinima. Treba istaći još jednu

specifičnost našeg prostora, a to je klerikalni ton anti-antifašizma – kazala je ona.

Bajčetić je istakla da je pred ovim izazovima društvo obavezno da se nedvosmisleno odredi i formuliše jasnu politiku istorije koju realizuju državne institucije.

-Smatram da nastavu istorije treba obogatiti istorijom kulture i kulturnom istorijom, istorijom nauke, istorijom svakodnevice – rekla je ona. Ukazala je da brojna istraživanja upozoravaju da se ne poznaju elementarne istorijske

činjenice, te da to postaje vidljivo u svakodnevnoj komunikaciji na javnoj sceni, u medijima, na društvenim mrežama. -Neznanje je problem samo po sebi, ali postaje društveni problem kada se mladi prepuste učenju o istorijskim pojavama iz pomenutih ,,đedovih džepova“, portala i mreža. Najbolji način da se izbjegnu teže posljedice nenaučnog sagledavanja prošlosti je jasan obrazovni koncept, bez apologetike i demagogije, utemeljen na potpunom društvenom konsenzusu oko karaktera, cilja obrazovanja. To bi bio jasan pokazatelj da je društvo, kao kreator obrazovnih politika, usvojilo vrijednosni sistem. Zašto ne bi antifašizam, sekularnost, multikulturalnost postali obavezni programski principi, ako želimo građansku državu – rekla je ona. Akademik prof. dr Slobodan Backović negodovao je što je u školama smanjen broj časova istorije na nedjeljnom nivou, te da istoriju praktično imamo samo u gimnazijama, jer je u srednjim stručnim zastupljena kao predmet u prvom ili drugom razredu, a da je u mnogim stručnim profilima – izborni predmet. Podsjetio je da je 70 odsto djece u srednjim stručnim školama. -Na osnovu čega možemo da

formiramo državni identitet ako ne zaboravimo ili ne znamo istoriju – rekao je on. Dragana Ćetković iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazala je da su pred njima brojni izazovi, te da su nastava i programi zastarjeli i da su resursi oskudni. Rekla je da su neograničene mogućnosti za inovacije i napredak.

Profesor Miloš Mrvaljević iz podgoričke osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ kazao je da je potrebno da se udžbenici obnove. Istakao je da su programi odlično koncipirani u osnovnim školama, da je po 30 posto zastupljeno nacionalne istorije, regionalne i svjetske. Dodao je da u svakom programu imaju slobodan dio gdje nastavnici mogu da oblikuju teme koje smatraju da su bitne. Bez ličnih utisaka i bez ličnih pečata, kazao je on, moraju predavati istoriju, sa jednim ciljem – da ne naprave iste greške koje su pravljene u prošlosti.

Biljana Miranović iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva kazala je, između ostalog, da kroz nastavne programe treba uvesti žene i njihov doprinos u stvaranju istorije. -Mi u osmom razredu u programu imamo samo jednu žena od, recimo, 25 istorijskih ličnosti – rekla je ona.

Profesor Rade Vujović iz Udruženja profesora istorije – HIPMONT, kazao je da rješenja za izazove postoje. On je govorio o finskom i norveškom modelu koje su nudli nadležnima u Crnoj Gori, ali niko neće ni da čuje za to. -Problem je što tamo rade ljudi koji nijesu ispekli zanat u proizvodnji – rekao je on. Najavljeno je da će CANU sa ovog skupa svim nadležnima uputiti zaključke i preporuke da se stanje unaprijedi.

N.ĐURĐEVAC

Četvrt vijeka od ratnog zločina „Kaluđerski laz“ u kojem su ubijene izbjeglice koje su se od rata na Kosovu sklonile u Crnu Goru

PODGORICA – Od ratnog zločina ,,Kaluđerski laz“, kada su pripadnici Vojske Jugoslavije ubili albanske civile, među kojima su bila i djeca, koji su, bježeći od rata na Kosovu, spas pokušali da pronađu u Crnoj Gori –prošlo je 25 godina.

Prema dostupnim podacima ubijeno je preko 20, a ranjeno sedam civila 1999. godine kada su ljudi sa ratom zahvaćenog Kosova prešli u Crnu Goru. Do danas nije utvrđena odgovornost nijedne osobe za ovaj zločin.

Građanska alijansa danas organizuje komemoraciju povodom ovog ratnog zločina, odnosno, polaganje cvijeća u Kaluđerskom lazu u 10 časova. Najavili su da će se komemoracija održati i u Novom Selu na Kosovu, u kojem se nalaze posmrtni ostaci dijela žrtava. – Veoma važna aktivnost kojom ćemo zaključiti ovaj događaj jeste sastanak na kojem će se formirati mreža aktivista koji se bave ratnim zločinima

I dalje nema odgovornih za ubistva i ranjavanje civila

počinjenim u Crnoj Gori, među kojima će biti prepoznati aktivisti za ljudska prava i tranzicionu pravdu, kao i članovi porodica žrtava ratnih zločina – saopšteno je iz Građanske alijanse. Podsjećaju da ni nakon četvrt vijeka nijesu utvrđene odgovornosti i nije donijeta niti jedna osuđujuća presuda za ovaj ratni zločin koji se dogodio nadomak Rožaja, u selu Kaluđerski laz, kada su ubijeni pomenuti civili, među kojima je bilo djece, žena i starijih lica. Iako su ubistva počinjena na više lokacija, kompletan slučaj je nazvan po selu Kaluđerski laz, gdje je 18. aprila iste godine ubijeno šest osoba. Prva optužnica je podignuta 2008. godine, odnosno devet

godina nakon ovog zločina. Komandant Prvog bataljona Treće lake pešadijske brigade Podgoričkog korpusa Druge armije VJ, Petar Strugar sa još sedam lica, pripadnika Treće čete Pr-

vog bataljona, oslobođen je odgovornosti nakon prvostepene presude u suđenju za zločin u Kaluđerskom lazu pred Višim sudom u Bijelom Polju. Na ovu presudu Apelacionom sudu su

radio rožaje

Prema dostupnim podacima ubijeno je preko 20, a ranjeno sedam civila 1999. godine kada su ljudi sa ratom zahvaćenog Kosova prešli u Crnu Goru

upućene žalbe od strane tužilaštva, ali i žalba advokata oštećenih. Apelacioni sud je godinu dana kasnije donio presudu kojom je žalbe odbio kao neosnovane i potvrdio oslobađajuću presudu Višeg suda. Advokat Velija Murić je podnio krivičnu prijavu, a Akcija za ljudska prava je prošle godi-

ne pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ponovo razmotri slučaj ubistava i ranjavanja izbjeglica i mještana u Kaluđerskom lazu.

Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, je prekjuče saopštio da je unapređenje regionalne saradnje između pravosudnih organa na Zapadnom Balkanu ključno za rješavanje preostalih predmeta ratnih zločina i napredak čitavog regiona, poručeno je na regionalnom sastanku tužilaca, sudija i advokata, koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Evropske unije.

Marković je kazao da su ratni zločini počinjeni na teritoriji Zapadnog Balkana ostavili i danas vidljive ožiljke zbog čega je, kako je rekao, na pravosudnim organima regiona odgovornost da osiguraju da pravda bude dostupna za sve žrtve ratnih zločina i da se učinioci ovih krivičnih djela suoče sa odgovornošću za svoje postupke.

J. MARTINOVIĆ

Ljiljana Bajčetić istakla opasnost od revizionističkih tendencija

d. mijatović

Nadležni spriječili pojedine maturante da mimo propisa dođu do boljih ocjena prilikom polaganja stručnog ispita iz maternjeg jezika

PODGORICA – Pojedini maturanti su prilikom polaganja stručnog ispita iz maternjeg jezika pokušali da unesu telefone, umotavali su ih i u aluminijsku foliju, navodeći da su ponijeli sendvič, ali su ih nadležni razotkrili i spriječili su njihovu namjeru da na neregularan način dobiju ocjenu na testu.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazali su Pobjedi da su svi pokušaji zloupotreba spriječeni.

– Zabilježeno je da su u nekim školama učenici telefone umotali u aluminijsku foliju, pod izgovorom da su ponijeli sendvič. Bilo je i onih koji su mislili da će proći detektor ako predaju jedan telefon, a ponijeli su dva ili tri. Nijesu uspjeli u toj namjeri, kao ni oni koji su pokušali da telefon sakriju u obući – rekli su oni. Podsjećaju da su maturanti crnogorskih srednjih škola prekjuče polagali maturski, odnosno stručni ispit iz predmeta Crnogorsko-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost i Albanski jezik i književnost. Prvi ispitni dan, kako navode, prošao je u najboljem redu, bez neregularnosti.

– Učenici, kao i nastavnici su sarađivali, tako da nije bilo nepravilnosti prilikom samog ispita – rekli su oni.

Iz Ministarstva i Ispitnog centra do sada su u više navrata najavljivali da polumaturanti i maturanti od ove godine neće moći da prokrijumčare mobilne telefone ili druge elektronske uređaje u škole, odnosno učionice u kojima će polagati testove, jer su obezbijedili detektore.

Pravilnicima je i ranije bilo definisano da je učenicima zabranjeno korišćenje mobilnih telefona tokom eksterne provjere znanja, ali su učeni-

Pokušali telefon da sakriju i u obući

Iz Ministarstva i Ispitnog centra do sada su u više navrata najavljivali da polumaturanti i maturanti od ove godine neće moći da prokrijumčare mobilne telefone ili druge elektronske uređaje u škole, odnosno učionice u kojima će polagati testove, jer su obezbijedili detektore

ci, ipak, uspijevali da ih unesu u učionice i koriste i pored toga što su administratori kontrolisali ispitni proces. O kršenju svih mogućih pravila, i od strane uprave škole, administratora, učenika, i na kraju i samog Ministarstva prosvjete svjedoče i dva prošlogodišnja skandala sa polaganja polumaturskog ispita iz matematike i maturskog iz

CSBH jezika i književnosti, koja su završila u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Testovi iz matematike za osnovnu školu su poslati preko vajber grupe dva sata prije nego što je ispit počeo, što upućuje na odgovorna lica osnovne škole, za koju je utvrđeno da se nalazi u Beranama. Polumatursko testiranje je odloženo, nakon što je Ispitni centar

dobio informaciju da su testovi procurili s vrha. Drugi slučaj se desio na maturskoj provjeri znanja, kada su učenici masovno prepisivali na testu iz CSBH jezika i književnosti – njih više od 500. Oni su to kasnije i priznali, kada su došli u Ispitni centar da se žale što su im ocjenjivači upisali nule, a oni očekivali petice. Tadašnji

ministar prosvjete Miomir

Vojinović je popustio pred političkim i roditeljskim pritiscima, formirao novu komisiju i ocjenjivače, koji su tim đacima dali visoke ocjene, čak i petice, na isti prepisivani rad. Nakon toga SDT je formiralo predmet, koji, takođe, nije riješen, a nova generacija polaže ispite. Aktuelna ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović je i ranije Pobjedi najavila strožu kontrolu, ali i kazne za one koji pokušavaju da prepišu, te za nastavno osoblje koje bude to dozvoljavalo. Ministarstvo i Ispitni centar su nedavno saopštili da je novim Pravilnikom za učenike srednjih škola precizirano da se u učionici nalaze dva test-administratora, od kojih

je jedan iz druge škole, kao i obavezno prisustvo supervizora koji može da pristupi ispitnom prostoru. Pravilnicima su definisane sankcije za učenike koji naprave prekršaj (pokušaju da prepišu, ometaju rad, koriste mobilne telefone). Sankcije idu od usmene opomene pa do udaljavanja sa testa, pri čemu udaljavanje podrazumijeva i nedovoljnu ocjenu na testu.

Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić je kazao da se od ove godine ispit može organizovati u drugom prostoru koji nije učionica, te da će se u tridesetak srednjih škola ispit iz CSBH jezika i književnosti, ali i albanskog jezika održavati u salama za fizičko vaspitanje, gdje će biti svi učenici.

Od ove godine izmjenom Pravilnika test-administratori potpisuju ugovor sa Ispitnim centrom o tajnosti podataka, a definisana je i njihova obaveza za zakonitost sprovođenja ispita u ispitnoj prostoriji. Ministarstvo prosvjete i Ispitni centar su najavili početak provjere znanja. Prvi maturski/stručni ispit održan je u utorak, 16. aprila, iz predmeta Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, kao i iz predmeta Albanski jezik i književnost. Iz prvog stranog jezika zakazan je za 15. maj. Ispit iz matematike zakazan je za 24. maj, a za nastavni predmet po izboru učenika/stručna teorija za 6. jun. Eksterna provjera znanja učenika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole obaviće se 17. aprila iz predmeta Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost i Albanski jezik i književnost, 18. aprila iz predmeta matematika, kao i 19. aprila iz predmeta po izboru učenika.

Eksterna provjera znanja ove godine biće organizovana u 163 osnovne, kao i u 55 srednjih škola. N. ĐURĐEVAC

Crna Gora uvodi model Barnahus za podršku djeci žrtvama i svjedocima nasilja, zlostavljanja i seksualnog iskorišćavanja

I čekanje pravde je traumatično iskustvo

PODGORICA – Barnahus, odnosno Dječija kuća je program koji će uvesti Vlada Crne Gore kako bi djeci žrtvama i svjedocima nasilja, zlostavljanja i seksualnog iskorišćavanja pružala podršku po mjeri djeteta, u skladu s međunarodnim standardima dječje zaštite.

UNICEF, Savjet Evrope i EU će biti partneri crnogorskoj vladi u ovom projektu, rečeno je juče na regionalnoj konferenciji „Na putu ka izvrsnosti: Udruženi ka djelotvornoj dječjoj zaštiti s modelom Barnahus“.

– Prema posljednjim podacima, oko jedna petina djece preživjela je seksualno zlostavljanje. Za djecu koja su preživjela nasilje ili bila svjedoci nasilja traženje pravde i učešće u sudskim procedu-

rama može biti duboko traumatično iskustvo – saopšteno je juče nakon konferencije iz Ministartva sporta i mladih. Pojašnjeno je da Barnahaus model dokazano smanjuje traume i sekundarnu viktimizaciju djeteta i poboljšava kvalitet dokaza, te da omogućava profesionalcima, poput policajaca, tužilaca, socijalnih i zdravstvenih radnika i sudija, da zajedno rade s djecom, koja su preživjela nasilje i zločin ili bila svjedoci nasilja i zločina, u jednom bezbjednom prostoru. – Crna Gora i ovom aktivnošću, odnosno preuzimanjem modela Barnahus želi iskazati svoju punu posvećenost ispunjavanju svojih obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Sektor unutrašnjih poslova, zdravstvo, pravosuđe, socijalna i dječja zaštita, obrazovanje, parlament, akadem-

ska zajednica, lokalna zajednica, privatni sektor, mediji i drugi, svi moramo raditi zajedno kako bismo spriječili i odgovorili na nasilje – kazao je na otvaranju konferencije potpredsjednik Vlade Crne Gore i predsjednik Savjeta za prava djeteta Dragoslav Šćekić Regionalna direktorka UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju i specijalna koordinatorka za odgovor na izbjegličku i migrantsku krizu u Evropi

Ređina de Dominićis je istakla da će uvođenje Barnahusa u Crnu Goru dati nadu djeci koja su preživjela nasilje i svjedočila nasilju. Prema studiji Savjeta Evrope iz 2023. godine, ukupno 28 država članica ove organizacije ima Barnahus servis ili neke druge slične servise. Od preostalih 18 država, pet je u procesu uspostavljanja takvih

servisa, a 11 država posjeduje neke druge multidisciplinarne servise za djecu koja su doživjela nasilje. - Barnahus model prepoznaje

da se život i iskustva - djeteta ne mogu podijeliti tako da odgovaraju različitim servisima koji se nude. Moramo se voditi pravima i potrebama dje-

teta i graditi servise u odnosu na njih – kazala je šefica Odjeljenja za prava djeteta Savjeta Evrope Regina Jensdotir. J. M.

Telefon „maskiran“ u sendvič Svi pokušaji zloupotreba da bi se prepisivalo su spriječeni

Sa jučerašnje regionalne konferencije u Podgorici

Roditelji.me Gimnazija „Slobodan Ške R o vić“

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšena direktorica Agencije za sprečavanje korupcije

Martinović: Tužilac sumnja da Perović službeno vozilo koristila više nego što treba i previše putovala

Direktorica ASK-a, kako je Pobjedi potvrdio njen advokat Nikola Martinović, juče, ipak, nije saslušana u Specijalnom državnom tužilaštvu, zato što navodno nema slobodnih termina, već je zadržana u policiji?! Nema zvaničnih informacija zbog čega tužiteljka Maja Janković juče popodne i uveče nije imala vremena da obavi saslušanje direktorice ASK, što do sada nije zabilježena praksa

PODGORICA - Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perovićnakon medijske i harange civilnog sektora bliskih novim vlastima koju protiv nje godinama vode u nemogućnosti da je smijene jer je u punom mandatu - uhapšena je juče oko 13.30 sati po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, a na teret joj se stavlja zloupotreba službenog položaja.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, kojim rukovodi Predrag Šuković, priveli su Perović na saslušanje nakon što je okončan pretres prostorija u Agenciji za sprečavanje korupcije, koji je počeo juče ujutro oko 10 sati. – Nakon pretresanja kance-

larije i službenog vozila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su lišili slobode J. P, direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije, zbog osnova sumnje da je, tokom prošle i do aprila ove godine, učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja – saopštio je portparol i specijalni tužilac SDT-a Vukas Radonjić

BEZ SASLUŠANJA

Policija je, kako je dodao, pretresla njen stan ,,i druge prostorije radi pronalaska i drugih tragova i predmeta krivičnog djela“. Kojih tragova i kakvih predmeta, nije precizirano.

Perović, kako je Pobjedi potvrdio njen advokat Nikola Martinović, juče, ipak, nije saslušana u Specijalnom državnom tužilaštvu, zato što nema slobodnih termina, već je zadržana u policiji?! Nema informacija zbog čega tužiteljka Maja Janković nije imala vremena da obavi sasušanje direktorice ASK, što do sada nije zabilježena praksa. Br anilac Perović, poznati advokat Martinović je kazao i da na početku pretresa službenici SPO-a nijesu znali što konkretno traže, pa su pretresli sve prostorije u ASK. – Pretresli su sve, ali ništa nijesu našli. Zatim su rekli da im je potrebna određena dokumentacija, po čemu sam zaključio da je jasno da im treba dokumentacija o korišćenju vozila koje duži Jelena Perović, o tome koliko ga je koristila, jer tužilac sumnja da ga je koristila više nego što treba. Dakle, to bi bila optužba, a u pitanju su i njena službena putovanja, zbog kojih je tužilac tereti da je putovala više nego što on misli da treba. To su razlozi pretresa – kazao je Martinović.

ASK upozorio i na „rupe u zakonu“ koje daju moć glavnom specijalnom tužiocu

Agencija za sprečavanje korupcije donijela je 27. jula prošle godine mišljenje, postupajući po službenoj dužnosti, na odredbe relevantne za upućivanje državnih tužilaca u Specijalno državno tužilaštvo, na zahtjev glavnog specijalnog tužioca, „radi obavljanja poslova hitne prirode, povećanog obima posla ili zbog postupanja u konkretnom predmetu“.

U mišljenju su ukazali da je problematično da se u SDT, kao ispomoć, upućuju tužioci iz osnovnih ili viših tužilaštava, jer Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu traži znatno više uslove koje mora ispuniti tužilac da bi mogao konkurisati za specijalnog tužioca, od uslova koje moraju da ispune kan-

didati za osnovnog ili višeg tužioca.

- …Postavlja se pitanje ispunjenosti uslova za rad u Specijalnom državnom tužilaštvu od strane državnih tužilaca iz drugih tužilaštava, te obim njihovih ovlašćenja, status i opis poslova… - piše, pored ostalog, u aktu.

Agencija je pozvala „resorno ministarstvo da predloži adekvatna rješenja u ovoj oblasti kako bi se osigurala kvalifikovanost državnih tužilaca“… – Osim kriterijuma kojima bi se nedvosmisleno utvrđivala njihova kvalifikovanost za rad u ovom tužilaštvu, Agencija smatra da je neophodno jasno zakonski precizirati obim ovlašćenja, status i opis poslova navedenih lica, kako bi se osiguralo da upućeni tužioci osim kvalifikovanosti

za obavljanje konkretnog tužilačkog posla imaju ovlašćenja da sprovode tužilačke radnje u kapacitetu koji ima specijalni državni tužilac i odgovornost za radnje koje sprovode – navodi se u mišljenju ASK-a.

Naglašava se da „…mora biti zakonom jasno uređeno na koji način se upućeni tužioci integrišu u ovaj dio tužilačke organizacije u smislu ovlašćenja, statusa i opisa poslova, a dodatno, zakonom je potrebno precizirati i sadržaj obrazloženja zahtjeva koji glavni specijalni tužilac upućuje Tužilačkom savjetu, kao i sadržaj obrazloženja odluke koju na osnovu ovog zahtjeva donosi Tužilački savjet, kako bi bio očuvan princip transparentnosti, objektivnosti i izbora koji je zasnovan

na zaslugama i kvalitetima koje predmetne pozicije podrazumijevaju“.

Pitanje ovlašćenja upućenih tužilaca i njihovog statusa u periodu dok traje njihovo upućivanje (period od jedne, odnosno dvije godine) u Specijalno državno tužilaštvo važno je, piše u aktu, i „zbog primjene vrlo složenih pravila za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, posebno kod primjene mjerila kvantiteta i kvaliteta rada, sve u cilju da zakonsko rješenje vodi transparentnosti i ne ostavlja prostor da neka od kategorija državnih tužilaca bude stavljena u povlašćen, odnosno podređen položaj“. - Skromna razrađenost pravnih procedura kod upućivanja tužilaca na rad

u Specijalno tužilaštvo, odnosno nepostojanje iste… ne smije biti opravdanje za praksu postupanja upućenih tužilaca u statusu koji shodno Zakonu o Specijalnom državnom tužilaštvu ne bi mogli imati, jer član 4 Zakona propisuje da poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela navedenih u članu 3 ovog zakona, vrše glavni specijalni tužilac kao rukovodilac državnog tužilaštva i specijalni tužioci, kao državni tužioci, čiji broj određuje Tužilački savjet u skladu sa Zakonom o Državnom tužilaštvu, ali ne i upućeni tužioci shodno članu 24 istog zakona, te je preporuka Agencije da u cilju očuvanja pravne sigurnosti, a do definisanja pomenutih procedura, sve radnje predmetnih tužilaca treba da budu „odobrene“, odnosno potpisane od stane glavnog specijalnog tužioca kao onoga na čiji je zahtjev Tužilački savjet odlučivao – piše u aktu.

IZUZETA

DOKUMENTACIJA

Dokumentaciju koju su pripadnici SPO našli i izuzeli, već jednom je predata, tako da će SDT imati sada duplu dokumentaciju. – Problem je što su iznijeti i djelovodnici Agencije, tako

Iako su iz Vrhovnog državnog tužilaštva ljubazno objasnili razloge zbog čega su preuzeli vođenje predmeta, ostalo je bez odgovora pitanje: ako je Jelena Perović u septembu prošle godine saslušavana po nalogu glavnog specijalnog tužioca, zbog čega se i tada Vladimir Novović nije izuzezeo iz postupanja SDT-a prema direktorici ASK-a?

Pripadnici SPO-a iz zgrade izvode direktoricu ASK-a Jelenu Perović

s. vasiljević

da je koristila putovala

Agencija neće moći da radi, pa oni koji strahuju od toga da im se na teret stavljaju neke koruptivne radnje, sada mogu da odahnu. Slikali su kilometražu na vozilu i oduzeli dokumenta koja su već ranije bila predata tužilaštvu, a odnosila su se na pređene kilometre ili putovanja – kazao je Martinović.

I stan u posjedu Perović je pretresen, a u kojem nije ništa pronađeno.

Njegov osnovan zaključak je, ističe, da se sve svodi na stav tužilaštva da je Perović zloupotrijebila službeni položaj tako što je koristila auto više nego što je trebalo. Ipak, ukazuje i da nigdje nije propisano koliko bi službeno auto trebalo da se koristi.

– Sve se svodi na to je li putovala više ili manje – podvukao je Martinović.

Na pitanje Pobjede zašto se onda Specijalno policijsko odjeljenje bavi ovim slučajem, odgovorio je da misli da se radi o predstavi.

,,SPO SPEKTAKL“

– Pokušava se napraviti predstava da je ona neki kriminalac, a u tom pretresu nije pronađeno ništa – izričit je Martinović.

Službenici SPO su, kako je kazao, oduzeli telefon i kompjuter. – Sve što ima u tom kompjuteru postoji u sistemu Agencije jer je vezan za nju. Uzeli su dokumenta koja su već jednom oduzeli i koja već postoje jer imaju elektronsku arhivu –istakao je Martinović.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da glavni specijalni tužilac u bilo kom smislu nije postupao, niti će postupati u predmetu formiranom protiv Perović.

– Iz razloga jer je, nakon formiranja predmeta, na njegov zahtjev, vrhovni državni tužilac preuzeo da neposredno vrši sva ovlašćenja i preduzima sve radnje za koje je zakonom ovlašćen glavni specijalni tužilac, a sve u skladu sa članom 133 Zakona o Državnom tužilaštvu.

IZUZEĆE NOVOVIĆA

Na pitanje Pobjede zašto je Milorad Marković preuzeo slučaj, odgovoreno nam je da vrhovni državni tužilac postupa u Specijalnom državnom tužilaštvu, kojem je predmet pripao slučajnom dodjelom, na osnovu dostavljenog zapisnika budžetske inspekcije.

Kako

Dokumentacija koju su pripadnici SPO juče našli i izuzeli, već jednom je predata, tako da će SDT imati sada duplu dokumentaciju. ,,Problem je što su iznijeti i djelovodnici Agencije, tako Agencija neće moći da radi, pa oni koji strahuju od toga da im se na teret stavljaju neke koruptivne radnje, sada mogu da odahnu. Slikali su kilometražu na vozilu i oduzeli dokumenta koja su već ranije bila predata tužilaštvu, a odnosila su se na pređene kilometre ili putovanja“ – kazao je advokat

Nikola Martinović

– Vrhovni državni tužilac je, nakon formiranja predmeta, preuzeo ovlašćenja koja ima glavni specijalni tužilac, kao rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva, u skladu sa Zakonom o državnom tužilaštvu, zbog izuzeća i drugih opravdanih razloga koji mogu uticati na dalje vođenje postupka (član 133), da bi se izbjegla bilo koja sumnja u nezavisnost postupanja u konkretnom predmetu – saopšteno je Pobjedi.

Perović je u saslušana u Specijalnom tužilaštvu 11. septembra prošle godine u svojstvu građanke po krivičnoj prijavi koju je podnio predsjednik Sindikalne organizacije Agencije za sprečavanje korupcije, a koji je optužio za stvaranje kriminalne organizacije u ASK-u, te zloupotrebu službenog položaja i nesavjesnog rada u službi.

Ona je tada kazala da je simptomatično da je prijava vrlo slična onoj koju je protiv nje u februaru prošle godine podnijela jedna nevladina organizacija zbog korišćenja službenog vozila.

– Pozdravljam i podržavam neobično brzu reakciju SDT-a, koje me pozvalo da se izjasnim kao građanka na krivičnu prijavu, neosnovano podnijetu 1. avgusta 2023. godine. Srećna okolnost je da se dokumentacija iz koje se može utvrditi isključivo zakonit rad Agencije na svim poljima, pa i na polju „prisvajanja luksuznog BMW-a, već nalazi u SDT-u, navela je tada Perović. Iako su iz Vrrhovnog državnog tužilaštva ljubazno objasnili razloge zbog čega su preuzeli vođenje predmeta, ostalo je bez odgovora pitanje: ako je Jelena Perović u septembu prošle godine saslušavana po nalogu glavnog specijalnog tužioca, zbog čega se i tada Vladimir nije izuzezeo iz kontrole predmeta SDT-a? Pitanje je da li će se što konkretnije saznati nakon današnjeg saslušanja direktorice Agencije za sprečavanje korupcije. A. RAIČKOVIĆ / A. IVANOVIĆ

PODGORICA – Događaji u prvoj polovini jučerašnjeg dana, informacije koje su plasirane prilikom akcije SPO i SDT u Agenciji za sprječavanje korupcije, neodoljivo su asocirali na glavnu premisu „Suvišnog izvještaja“ (Minority Report), filma Stivena Spilberga iz 2002. godine čija je radnja smještena u Vašingtonu daleke budućnosti.

U toj 2054. godini u glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država ne postoji kriminal zahvaljujući jedinici za predviđanje zločina u kojoj tri vidovita stvorenja – „pre-kogovi“ – čije vizije nikada nijesu omanule, sve dokaze vide unaprijed.

Oni su najnaprednija jedinica za suzbijanje kriminala u zemlji, savršen sistem, a o njima brine njihov šef Džon Anderton kojeg u filmu glumi Tom Kruz

VIDOVITI MEDIJI I VIZIONAR BEČIĆ

Poput opisanih vidovitih stvorenja „pre-kogova“ iz filma, novinari koncerna Vijesti i Javnog servisa na početku akcije Specijalnog državnog tužilaštva u Agenciji za sprečavanje korupcije juče nijesu izvještavali samo o onome što se dešavalo, već i o događaju iz budućnosti.

Tako su petnaestak minuta prije 10 sati na portalima RTCG i Vijesti, kao udarne informacije, osvanuli naslovi da je – uhapšena direktorica ASK-a Jelena Perović, iako se taj događaj odigrao gotovo četiri sata kasnije?!

Na ove vizije promptno je, poput Andertona iz Spilbergovog filma, reagovao očigledno super-obaviješteni koordinator organa obavještajno-bezbjednosnog sektora Aleksa Bečić, koji je već u 10:01 na oko 150 imejl adresa poslao saopštenje u kojem je poručio da je „ovo hapšenje jasan signal i poruka da ćemo nastaviti sa čvrstom rukom protiv svih oblika kriminaliteta“. Istovremeno, Pobjeda je na svom portalu objavila svojevrsni demanti vizije RTCG-a i Vijesti iz samog SDT-a. Portparol i tužilac Vukas Radonjić saopštio je da je u toku pretres u ASK-u, ali „da za sada niko nije lišen slobode“.

Hronologija predviđanja događaja

Petnaestak minuta prije 10 sati na portalima RTCG i Vijesti, kao udarne informacije, osvanuli naslovi da je – uhapšena direktorica ASK-a Jelena Perović, iako se taj događaj odigrao gotovo četiri sata kasnije?! Na ove vizije promptno je reagovao koordinator bezbjednosnog sektora i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, koji je već u 10:01 na oko 150 imejl adresa poslao saopštenje u kojem je poručio da je „ovo hapšenje jasan signal i poruka da ćemo nastaviti sa čvrstom rukom protiv svih oblika kriminaliteta“

Šest minuta kasnije, Bečić je poslao i ispravku saopštenja, u kojem je riječi „...sa čvrstom rukom protiv svih oblika kriminaliteta“ zamijenio sa: „... sa čvrstom rukom pravedne i odlučne države sa kojom nikada više nema igranja i kompromitovanja“.

PARODIJA POLITIKE

Na ovakvo ponašanje Bečića reagovao je poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević, rekavši da je u pitanju - parodija. – Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor sjedi u kancelariji, lista Vijesti i tvituje kako oni šta obja-

ve, bez obzira što je portparol SDT-a malo kasnije demantovao vijest – naveo je Zirojević. I poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter komentarisao je dezinformaciju koja je objavljena na portalu Vijesti i „pozdravljanje“ potpredsjednika Vlade. – Nakon što je predśednica ASK uhapšena u Vijestima, oglasio se zamjenik premijera i potpredśednik Vlade zadužen za bezbjednost i pozdravio medijsko hapšenje. Aferim. Više im SDT nije potreban – naveo je Huter. Povodom Bečićevog faula, reagovala je i Liberalna partija iz koje su naveli da potpredsjednik Vlade svojim djelovanjem nanosi štetu državi Crnoj Gori, njenom ugledu i integritetu. - Neshvatljivo je da drugi čovjek Vlade, čije je zaduženje upr avo koordinacija službi bezbjednosti, „padne“ na takav medijski spin, čestita „hapšenje“ direktorice ASK prije nego je „uhapšena“, a da ga neposredno nakon toga SDT javno demantuje saopštenjem da zapravo niko nije uhapšen - naglašeno je u saopštenju LP-a. Na taj način, kako su istakli, Bečić je ogolio plitkost svoje politike i pristupa ozbiljnom poslu kakav je koordinacija službi bezbjednosti, padajući na najosnovnijim stvarima,

vođen nezajažljivom željom za samopromocijom, a lišen brige o ugledu i integritetu funkcije koju obnaša.

BRISANJE ,,LOŠE ISTORIJE“

Ono što je, osim jutarnje blamaže Bečića, bilo teško ne registrovati, bilo je i ponašanje „pre-kogova“ iz Javnog servisa i koncerna Vijesti nakon demantija njihove jutarnje vizije. Dezinformaciju na svojim portalima su izmijenili, a posebno je bilo interesantno slušati informativnu emisiju TV Vijesti u podne u kratkom segmentu koji se bavio baš Bečićevim faulom.

Tako, prvo u uključenju uživo, koncern Vijesti nestaje iz izvještaja kao izvor dezinformacije i pretvara se volšebno u neodređenu množinu „mediji“, pa reporterka te kuće navodi: „...Da kažemo da su mediji u međuvremenu objavili da je direktorica Agencije uhapšena, što nam je nezvanično demantovano iz SDT odakle su nam kazali da pretres jeste u toku, ali da za sada niko nije lišen slobode“.

Potom, njena koleginica iz studije u nastavku kaže: „Iako iz SDT nema zvaničnih informacija da je u jutrošnjoj akciji iko uhapšen, potrpedsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić saopštio je da je hapšenje direktorice ASK-a Jelene Perović jasan signal i poruka da će se nastaviti čvrsta borba sa svim oblicima kriminala...“

Potom novinarka TV Vijesti navodi da je na saopštenje Bečića reagovao poslanik Zirojević „citirajući“ ga kako je poručio da: „Iako SDT demantuje hapšenje Perović, Bečić sjedi u kancelariji i tvituje. Kakva parodija“, pri tom prigodno izbjegavajući da pravilno citira Zirojevića koji je na platformi X napisao „...Bečić sjedi u kancelariji, lista Vijesti i tvituje...“

I, dok su Vijesti uspjele da postignu superpoziciju kvantne čestice – da istovremeno budu i ne budu – koordinator službi bezbjednosti, prvi potpredsjednik Vlade, zamjenik premijera i predsjednik Demokrata, prosto se ovim povodom do kraja dana „pravio mrtav“. Duško MIHAILOVIĆ

Bečić kao Džon Anderton iz filma „Suvišni izvještaj“

Skrin-šot dezinformacije objavljene na portalu Vijesti ilustracija

TRAGOM ODLUKE SPECIJALNOG TUŽIOCA: Zašto se čelni čovjek SDT-a formalno izuzeo iz postupka protiv direktorice ASK-a

Duga istorija konflikata Vladimira i Lidije Novović sa Jelenom Perović

PODGORICA – Glavni

specijalni tužilac Vladimir Novović i juče uhapšena direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović sučeljavali su se skoro tri godine u raznim pravnim sporovima, ali je konflikt poprimio lične i porodične obrise kada je Novovićeva supruga Lidija, rođena Damjanović, svojevremeno u ime MANS-a prijavila Perović da je utajila porez na kapitalnu dobit prilikom kupovine stana u Podgorici.

Iz šturog jučerašnjeg saopštenja portparola SDT-a Vukasa Radonjića nije moguće precizno utvrditi ključne razloge zbog čega se Novović izuzeo iz postupanja čim je otvoren predmet u ,,slučaju Perović“, kao što ostaje nerazjašnjeno ko je odabrao tužiteljku Maju Janković da vodi ,,slučaj Perović“, koju je upravo specijalni tužilac prebacio u SDT. Podatak da sinoć ,,nije bilo vremena“ da postupajući tužilac sasluša direktoricu ASK-a, navodi na zaključak da su lični odnosi i animozitet ipak uticali da Perović provede noć u ,,betonjerci“.

A istorija sporenja i konflikata bračnog para Novović i Jelene Perović – makar ona zvanična i javno dostupna – traje još od 2021. godine.

PRIJAVA ,,SAVJESNE GRAĐANKE“

Protiv Jelene Perović je, još početkom 2021. godine, podnijeta krivična prijava kojom se direktorica ASK-a teretila da je – utajila porez na kapitalnu dobit prilikom kupovine stana u Podgorici. Prijavu je podnijela ,,dobronamjerna građanka“ - Lidija (Damjanović) Novović, supruga tadašnjeg sudije Višeg suda Vladimira Novovića. Kako i zašto je ,,dobronamjerna građanka“ prijavila Jelenu Perović – nije poznato. Ono što je javno dostupno može se sažeti u jednoj rečenici - prijavu Damjanović-Novović je odmah objavila NVO MANS, koja se inače intenzivno bavila likom i djelom Perović, a kasnije je RTV Nikšić ekskluzivno izvijestila da je Perović ,,saslušana u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu građanke“. Potom je sve zamrlo. Da bi bilo aktivirano tek nakon godinu i šest mjeseci. ,,Krivica“ za ponovno aktiviranje bila je, ma-

Od početka 2021. godine postoje najmanje tri neuralgične tačke odnosa bračnog para Novović i Jelene Perović: još od prijave Lidije Novović, kao ,,dobronamjerne građanke“ protiv direktorice ASK-a, do kasnijih vrlo neugodnih i kompromitujućih izvještaja ASK-a koji su ukazivali da je Komisija za sudije u kojoj je bio Vladimir Novović favorizovala sutkinje Seku Piletić i Vesnu Vučković...

kar iz ugla bračnog para Novović – na direktorici ASK-a. Pobjeda je detaljno pisala o slučaju izbora sudija za Apelacioni sud i ponašanju Komisije Sudskog savjeta za ocjenjivanje sudija, u kojoj je bio Vladimir Novović, i koja je - favorizovala sudije Seku Piletić i Vesnu Vučković

Uporedo sa radom ASK-a i famoznim Mišljenjem koje je bilo neugodno za članove Komisije za ocjenjivanje Sudskog savjeta, aktivirala se priča o porezu Jelene Perović.

I to kako: tužiteljka Osnovnog tužilaštva u Podgorici Ivana Petrušić-Vukašević je, februara 2023. godine - dvije godine od kako je Novovićeva supruga podnijela krivičnu prijavuprvi put saslušala direktoricu ASK-a Jelenu Perović u svojstvu osumnjičene. I potom, mjesecima – ništa. Moguće da je na ,,ćutanje tužilaštva“ uticalo i vrlo egzaktno mišljenje poreske inspektorke Gorice Krgović od 28. juna prošle godine. – Na osnovu izvedenih i utvrđenih dokaza u postupku inspekcijskog nadzora, a shodno članu 37a, a u vezi člana 37g Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je propisano da se ,,Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa imovine NE OPOREZUJE“, pa inspektorka Krgović

zaključuje da ,,ne postoji zakonska obaveza utvrđivanja poreza na kapitalnu dobit“. Uprkos ovakvom eksplicitnom nalazu iz inspekcijskog nadzora Poreske uprave, prema informacijama Pobjede, tužiteljka – prema dostupnim javnim podacima – još nije odbacila krivičnu prijavu?! Moguće da će sada, nakon hapšenja direktorice ASK-a, konačno i Osnovno tužilaštvo odustati od procesuiranja prijave koju je, sasvim izvjesno, davno ,,oborila“ poreska inspektorka Krgović. Uostalom: ključni cilj, koji je započet prijavom Lidije Novović, sada je postignut – Jelena Perović je van funkcije čelnice Agencije za sprečavaje korupcije.

,,FRIZIRANJE“

OCJENA SUDIJA

Tako bi u zaborav mogla da padne i priča koju je ASK svojevremeno izbacio u prvi plan, kao mogući slučaj korupcije. Riječ je o vrlo čudnoj, zakulisnoj igri, ocjenjivanja crnogorskih sudija, kao preduslovu za njihovo napredovanje.

U tom postupku ključnu ulogu imala je, i sada ima, Komisija Sudskog savjeta za ocjenjivanje sudija.

Na osnovu izvještaja Komisije, kako je pisala Pobjeda, Sudski savjet je, marta 2022. godine,

izabrao sutkinju izvjestioca Seku Piletić – poznate u slučaju ukidanja presude za pokušaj terorizma 2016. godine - kao jednog od kandidata za članicu Vrhovnog suda Crne Gore.

Osim Piletić, Sudski savjet je marta 2022. godine u Vrhovni sud Crne Gore izabrao i dotadašnje sudije Apelacionog suda Milanku Žižić, Nevenku Popović, Marijanu Pavićević, Katarinu Đurđić, a u krovnu sudsku instancu prešle su i sudije Upravnog suda Crne Gore Vojin Lazović i Snežana Vukčević Samo nekolika mjeseca kasnije, početkom avgusta 2022. godine, postalo je jasno da se kreira novi sastav sudija u crnogorskim sudovima: Sudski savjet donio je kontroverznu odluku o prestanku funkcije za čak dvadeset i dvoje sutkinja i sudija. I to na inicijativu tadašnjeg člana, danas speci-

protno važećim propisima, predstavlja ugrožavanje javnog interesa u smislu člana 44 stav 2 i člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije i može uticati na narušavanje integriteta Sudskog savjeta“!

jalnog državnog tužioca, Vladimira Novovića. U postupku koji je pokrenut decembra 2022. godine, Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da je Sudski savjet prekinuo sudijsku funkciju za osam sudija – suprotno članu 105 Zakona o sudskom savjetu i sudijama - bez prethodnog zvaničnog obavještenja rukovodilaca sudova! Kasnija odluka Upravnog suda, iz januara 2023. godine, kojom je naloženo da se nasilno penzionisana sutkinja Svetlana Vujanović vrati na posao, dokazala je nezakonitost odluke Sudskog savjeta. To je, međutim, samo dio turobne realnosti kako je ,,sređivano stanje u crnogorskom pravosuđu“, koje su sprovodili novi članovi Sudskog, ali i Tužilačkog savjeta izabrani voljom nove vlasti proistekle iz političkih promjena nakon izbora 2020. godine. To pokazuje i način izbora pojedinih sudija Vrhovnog suda Crne Gore.

,,UGROŽAVANJE

JAVNOG INTERESA“ Pobjeda je pisala da je krajem novembra 2022. godine, na adresu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) stigla je obimna prijava nepoznatog ,,zviždača“ iz pravosuđa, u kojoj su se precizno navodile manjkavosti odluke Sudskog savjeta, prvenstveno u slučaju izbora u Vrhovni sud Seke Piletić, tadašnje sutkinje Apelacionog suda.

Tri mjeseca kasnije, 17. marta 2023. godine Agencija za sprečavanje korupcije donijela je Mišljenje u kojem se decidno tvrdi da je ,,postupak izbora Seke Piletić za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore bio su-

Nakon ispitnog postupka, ASK je utvrdila da je Komisija za ocjenjivanje Sudskog savjeta u pojedinim slučajevima svjesno pogrešno tumačila kriterijume za izbor i time - ,,ugrozila javni interes, što upućuje na postojanje korupcije unutar Sudskog savjeta“. Tako su ,,frizirali“ ocjene, baš u slučaju sutkinje Apelacionog suda Crne Gore Seke Piletić. Komisiju za ocjenjivanje tada su činili predsjednica Vesna Vučković, te članovi Vladimir Novović, tada sudija Višeg suda u Podgorici, Ana Perović- Vojinović, sutkinja Upravnog suda, Dragan Babović, sudija Osnovnog suda u Podgorici i advokat Loro Markić, član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Zbog toga je Agencija za sprečavanje korupcije u Mišljenju dala vrlo preciznu preporuku: ,,da Sudski savjet Crne Gore u odnosu na izbor sudije Seke Piletić, shodno članu 107 Zakona o sudskom savjetu i sudijama, pokrene postupak u kome će utvrditi da li postoje razlozi za poništenje odluke o izboru sudije br.15-1055/22 od 14. 02. 2022. godine“.

SVE PO ZASLUGAMA

Zbog čega je sutkinja Seka Piletić bila privilegovana, sada može samo da se nagađa. Sudski savjet, ni u starom ni u novom sazivu, nije razmatrao Mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije.

Izvjesno je, međutim, da je važnu ulogu u oba slučaja imao sudija Vladimir Novović, kao član Sudskog savjeta i član Komisije za ocjenjivanje sudija. Baš kao i sudija Vesna Vučković, predsjednica Komisije.

U međuvremenu, Vladimir Novović je izabran za glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal i dobio nepodijeljenu podršku nove vlasti. Ali i upozorenje da mora djelovati brzo kako bi se na taj način učvrstila – sada prilično heterogena - parlamentarna većina u vlasti.

Hapšenja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokopozicioniranog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, do sada su najradikalniji potezi glavnog specijalnog tužioca.

Moguće da je na ,,ćutanje tužilaštva“ uticalo i vrlo egzaktno mišljenje poreske inspektorke Gorice Krgović od 28. juna 2022. godine

Hapšenje Jelene Perović se, makar formalno, ne može pripisati kao uspjeh ili zasluga Vladimira Novovića jer se, navodno, izuzeo od postupanja ili kontrole postupaka u tom predmetu. No, kada se zna istorija odnosa, teško je povjerovati da je tek slučajnost uklanjanje glavnog svjedoka koji može da dokaže vrlo sumnjive aktivnosti Sudskog savjeta u kojem je glavnu ulogu tada imao sadašnji glavni specijalni tužilac. Draško ĐURANOVIĆ

Lidija i Vladimir Novović

Jelena Perović

UIKS obavijestio Viši sud o stanju bivšeg glavnog

PODGORICA – Predsjedniku Višeg suda Borisu Saviću je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija dostavljena izjava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića o stupanju u štrajk glađu.

To je Pobjedi potvrdila savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković Istakla je da se informacije o zdravstvenom stanju ne mogu odavati.

Podsjećamo, Katnić i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović uhapšeni su u nedjelju po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj prilikom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru tadašnjem šefu kriminalne organizacije iz Beograda Veljku Belivuku i njegovom prijatelju Marku Miljkoviću Nakon opsežne akcije pretresa i cjelodnevnog zadržavanja, te davanja iskaza u Specijalnom policijskom odjeljenju, određeno im je zadržavanje do 72 sata, a nakon toga sudija za istragu donio je rješenje o pritvoru do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke. No, prema informacijama koje su dostupne, krajem 2020. go-

Saviću dostavljena izjava Katnića da štrajkuje glađu

dine, kada su Belivuk i Miljković u Crnu Goru došli redovnom linijom Air Srbija, nijesu bili pod progonom srpskog tu-

Utvrđuju kvalitet vina?!

Specijalno državno tužilaštvo dalo je nalog da se angažuju stručnjaci carine da zapečate i utvrde kvalitet vina koje se nalazilo u podrumu kuće pritvorenog Zorana Lazovića u Bijelom Polju, saznaje Pobjeda.

Eksperti su, prema našim informacijama, juče poslije

Eksplozivom uništeno više vozila

CETINJE - Nepoznati počinioci su u srijedu ujutro, dva sata poslije ponoći, aktivirali eksplozivnu napravu na autoplacu „Autoventura“ koji se nalazi pored magistrale Cetinje – Budva u blizini Očinića – saznaje Radio Cetinje.

Pričinjena je šteta na desetak vozila, polomljena su bočna stakla i vjetrobrani na vozilima. Istraga je u toku.

Prije deset godina meta je bio isti plac, kada je takođe pričinjena velika materijalna šteta. Policija je tada, istražujući bombaški napad na plac Marka Kokotovića, konstatovala da je eksplozivna naprava bačena u blizini garaže na placu, te da su od dejstva eksplozije nastala oštećenja na pet vozila, u vidu lomljenja ili oštećenja vjetrobranskih stakala. Mjesec nakon napada policija je uhapsila A. I. (35) sa Cetinja. C. H.

podne došli u Bijelo Polje i prihvatili se zadatka koji na čudan način prati istragu SDT-a protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera.

Advokat Lazovića Stefan Jovanović kazao je prekjuče da su prilikom pretresa objekata Lazovića privremeno oduzete neke

žilaštva. Zato je nejasno i kako su, kada i u koje svrhe tadašnji specijalni državni tužilac Katnić i policijski funkcioner La-

stvari, ali da je siguran da u njima nema ništa sporno. - Za sve te stvari postoji jasno porijeklo kako su pribavljene. Za oružje postoje oružni listovi, tako da sam prilično siguran da bi postupajuće tužilaštvo ukazalo da postoji bilo što sporno i nezakonito sa navedenim, odnosno da bi okrivljenog teretili i za tonaglasio je Jovanović. T.K:

zović sačinili kriminalnu organizaciju. Povodom ,,operacije Belivuk“, koja je izvedena u saradnji sa srpskom policijom i međunarodnim partnerima, Zoran Lazović saslušan je u oktobru 2021. godine u Specijalnom državnom tužilaštvu. Lazović je saslušan prije nego što je predmet objedinjen sa prijavom koju je podnio tadašnji državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Rade Milošević, koji je uhapšen 21. decembra 2022. godine zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca cigareta. Lazovićev sin Petar je uhapšen 18. jula 2022. godine zbog

SDT objavilo snimak imovine

Specijalno državno tužilaštvo objavilo je snimak imovine Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, uz obrazloženje da sa Specijalnim policijskim odjeljenjem rade na utvrđivanju imovine, kako je to i najavio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u nedjelju, uoči hapšenja bivših funkcionera policije i tužilaštva. – Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje svakodnevno preduzimaju brojne radnje u cilju identifikacije imovine okrivljenih Z. L. i M. K. i to kako one koja je upisana na okrivljene i članove njihovih porodica, tako i one za koju postoji određeni stepen sumnje da je upisana na druga fizička i pravna lica, a čiji su stvarni vlasnici okrivljeni i članovi njihovih porodica. S tim u vezi, objavljujemo video-snimak samo dijela imovine za koju okrivljeni ne spore da je njihovo vlasništvo i ukazujemo da će javnost u daljem toku postupka biti obaviještena i o drugoj imovini za koju postoji osnovana sumnja da je stvarno vlasništvo okrivljenih i sa njima povezanih lica - piše u saopštenju SDT-a. Na snimku koji traje nešto više od minut prikazana je imovina, snimljena dronom, kao i unutrašnjost objekata. – Aktivnosti u odnosu na predmet kodnog naziva „Alfa“ će biti nastavljene i u narednih nekoliko dana, odnosno da će u odnosu na Katnića i Lazovića, paralelno u odnosu na ovaj postupak, biti vođena i finansijska istraga, koja će stvoriti vjerovatno i mogućnost da sama istraga bude proširena i na druga povezana lica – rekao je Šaranović.

sumnje da je kao službenik Agencije za nacionalnu bezbjednos t ,,počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, krijumčarenje, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i zloupo-

U Osnovnom sudu održano ročište po tužbi bivše direktorice Uprave prihoda i carina protiv njenog nasljednika na toj poziciji

Petričević: Milošević neistinama degradirao moju reputaciju

PODGORICA – Bivša v. d. direktorka Uprave prihoda i carina Milena Petričević juče je u parničnom postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici kazala da je njen nasljednik na čelnoj poziciji u UPC Rade Milošević kako bi degradirao njenu reputaciju, ličnost, ugled i čast, novinarki portala Libertas pres namjerno saopštio neistinu – da je u Slobodnoj zoni Luke Bar krila uskladištene cigarete američke kompanije Lenora International. Sa druge strane, Milošević je ustvrdio da u telefonskom razgovoru novinarki nije kazao da je Petričević ,,krila“ cigarete pojašnjavajući da se radi o interpretaciji autorke objave. Petričević je tužbenim za -

htjevom od Miloševića na ime nematerijalne štete tražila 30.000 eura i zbog njegovog pojašnjenja novinarki portala Libertas pres da je cigarete uskladištene u Luci Bar krila iz razloga lične prirode, iznoseći krajnje neumjesne insinuacije koje se odnose na lični život i prava ličnosti tužilje, povređujući njen profesionalni i lični dignitet.

Bivša direktorka UPC je navela da je sporni tekst pročitala 13. juna 2022. godine nakon što je novinarka portala Libertas pres od nje tražila izjavu povodom tvrdnji koje je iznio Milošević. – Osjećala sam se jako uznemireno i navodi tog teksta su kod mene izazvali emotivni šok – kazala je Petričević. Ona je istakla da su svi navodi

Miloševića u tekstu neistiniti. – Sve to je poremetilo do tada moj miran životni tok i profesionalni kontinuitet rada, izazvalo je tenzije i remećenje porodične harmonije i sve to štetni uticaj imalo ne samo na mene, već i na moje roditelje u osmoj deceniji života, na brata, sestre i ostale članove porodice – kazala je Petričević. Miloševićeva izjava je, kako navodi, izazvala sumnjičavost i podozrenje od strane poslovne zajednice, njenih poznanika a posebno preispitivanje njenih poslovnih postupaka od strane laičke javnosti. Navodi Miloševića u spornom tekstu posebno su je pogodili, kako je kazala, zbog činjenice da je svoju uspješnu karijeru gradila 30 godina časnim radom.

Dan nakon izjave portalu Libertas, Milošević je sazvao konferenciju za novinare na kojoj je, kako je kazala, očekivala izvinjenje za navode koji su se ticali njenog privatnog života i službenog položaja. Očekivala je i da joj odgovori koje je to cigarete i za koga sakrila, ali da odgovore nije dobila ni poslije 705 dana. – Ali on je verbalnom ekvilibristikom, trudeći se da postane junak, kazao: ,,Akcizna roba ovog tipa je zabranjena“, a što nije tačno. Na kraju konferencije demantovao je sam sebe i kazao ,,da je dozvoljen tranzit cigareta“ – kazala je Petričević. Ona je podsjetila da je Milošević stupio na dužnost direktora UPC 27. aprila 2022. godine i da prilikom kontrole evidenci-

treba službenog položaja“. Tada je saopšteno da je predmet protiv Petra Lazovića ponovo formiran u maju 2022. godine, po nalogu novog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a po materijalu dobijenom iz Europola, koji je prethodno objavljen na portalu Libertas press. A. I. / A.R.

ja nije konstatovao ovih 4.000 paketa cigareta koje su se volšebno pojavile 53 dana po isteku njenog mandata.

– Nakon popisa koji je odrađen 14. maja 2022. godine saopšteno je da u Slobodnoj carinskoj zoni nema ni jedne paklice cigareta. A onda 12. juna 2022. godine u akciji ,,Tranzit“ našao je nekih 4000 paketa cigareta koje ni danas ne znamo koje su, čije su, gdje su bile skladištene – ukazala je Petričević. Milošević juče pred sudom nije sporio da je telefonski razgovarao sa novinarkom portala Libertas pres Radmilom Grbić uz pretpostavku da će se informacije objaviti. On je sudu ukazao da nije imao prilike da provjeri da li su njegove riječi vjerodostojno prenešene jer mu tekst prije objave nije poslat.

– Uopšte nijesam rekao da je tužilja ,,krila“ jer i te kako vodim računa da ne dajem izjave kojim optužujem nekog već dajem svoj stav o tome. Na pres konferenciji na pitanje novinara govorim jasno: mislim da je roba morala biti oduzeta – kazao je Milošević. B. R.

Sa privođenja Milivoja Katnića

Herceg Novi: Novska lista traži vanrednu sjednicu Skupštine opštine na temu rada Turističke organizacije

Ledeni tobogan drma vlast

Slavica Božović dobila otkaz nakon što je na sjednici Skupštine opštine u decembru govorila o nezakonitim radnjama direktorice Turističke organizacije. TO sklopila sa kompanijom „Star medija“ ugovore u iznosu od 270.000 eura, od kojih je za ledeni tobogan direktnom pogodbom ugovoreno 98.000 eura a ta turistička atrakcija zaradila je svega 4.000 eura

HERCEG NOVI - Novska

lista traži sazivanje vanredne sjednice Skupštine opštine Herceg Novi na temu preuzimanje odgovornosti za stanje u Turističkoj organizaciji. Na jučerašnjoj konferenciji za novinare kazali su da je situacija u Turističkoj organizaciji alarmantna, da neće dozvoliti nezakonite radnje, te da su spremni na preispitivanje koalicije

Na probleme je prva ukazala bivša zaposlena u TO Slavica

Božović koja je na dvije sjednice Skupštine opštine govorila o, kako je kazala, nezakonitostima u radu TO. Pored ostalog, probelmatizovala je kupovinu ledenog tobogana koji je koštao 98.000 eura te na činjenicu da dokumenta o kojima se raspravljalo nijesu imala neophodnu saglasnost Nacionalne turističke organizacije. Božović je tada najavila da će rad direktorice Milje Vitorović ispitati Specijalno državno tužilaštvo i ostale institucije koje se bave suzbijanjem korupcije.

NABAVKE

Božović je juče kazala da je iznošenje činjenica platila ot-

kazom koji joj je uručen prije nekoliko dana. – Direktorica Milja Vitorović napravila je niz zloupotreba službenog položaja, počev od obmane javnosti da ima saglasnost Nacionalne TO na rebalans budžeta za 2023. godinu, preko nezakonite javne nabavke za ledeni tobogan, za koju je ugovor potpisan prije usvajanja skupštinske odluke o finansijskom planu za tekuću godinu, do njenog samog nezakonitog zaposlenja. Očigledno je da je jedini cilj uprave TO Herceg Novi bio da me sankcionišu zbog javno izgovorene riječi – navodi Božović. Ona je podsjetila da je Novska lista kritikovala Plan i program rada TO za 2024. godinu, koji su odbornici usvojili svjesni povreda zakona. – Svjesno i namjerno su ušli u

kršenje Zakona o javnim nabavkama da bi se išlo ka jednom dobavljaču, a to je Valentina Katić, po ko zna koji put kao najpogodniji saradnik za ugovaranje poslova nerealno visokim cijenama za usluge koje nijesu precizno definisane – navela je Božović. Ona podsjeća da je Vitorović ugovor za tobogan potpisala 29. januara, prije usvajanja finansijskog plana, a u Skupštini dva dana kasnije izjavila da ugovor nije potpisan. – Paradoksalna je situacija da mi je otkaz uručila nezakonito zaposlena Milja Vitorović, čija prijava prilikom konkursa nije bila potpuna, ali je po-

sao dobila shodno političkom dogovoru – kazala je Božović. Potpredsjednik opštine Herceg Novi Miloš Konjević kazao je da se Novska lista od osnivanja bori za interese grada i građana, da je protiv kriminala i lopovluka od 2012. godine do danas, bez obzira sa koje adrese dolazilo. – Sada imamo situaciju da je uručen otkaz osobi koja je prijavila nepravilnosti u radu TO, ne samo što se tiče ledenog tobogana već postoje radnje koje nijesu po zakonu a na koje smo ukazivali i predsjedniku opštine i drugim ljudima – rekao je Konjević. TO Herceg Novi je, po riječi-

ma Konjevića, bila kamen spoticanja i 2017. godine u vladajućoj većini. – Mi i tada nijesmo htjeli da damo TO jer smo znali da će se dešavati ovakve stvari. Za mene je ovo neprihvatljivo, ne prihvatam nijednu politiku i ničiji patriotizam a da se kriju iza lopovluka – rekao je Konjević i poručio da Novska lista daje punu podršku Slavici Božović. Član Izvršnog odbora TO Aleksandar Đorđević, kazao je da većinski dio IO nije bio upoznat sa nezakonitim radnjama do istupanja Slavice Božović na sjednici Skupštine opštine. On je istakao da

Diskreciono pravo vrijedno 500.000 eura

Prema riječima predsjednika Odborničkog kluba Novske liste Jovana

Subotića sjednica Skupštine opštine na kojoj će raspravljati o radu TO biće prilika da se razgovara o činjenicama da je pret-

hodna godina završena sa skoro 300.000 eura u minusu, a da odbornici još nijesu dobili materijale, za naredno zasijedanje. – Takođe, to je prilika da se odbornički klubovi koalicije, osim Novske liste,

Ni K šić: Projekat nevladine organizacije ALFA centar

koji su glasali za izvještaje TO na prethodnoj sjednici ponovo izjasne, da odbrane svoj stav ili da ga promijene. Ono što sada znamo jeste da je odliveno pola miliona eura, a da plan i program protiv kojeg smo

Osnovce uz pomoć stripa učili o saobraćajnim propisima

NIKŠIĆ – ALFA centar održao je prvi saobraćajni čas za učenike prvog razreda četiri osnovne škole: ,,Luka Simonović“ , ,,Ratko Žarić“ , ,,Olga Golović“ i ,,Mileva Lajović-Lalatović“.

Predstavnica te NVO Vladana Mitrović kaže da su učenicima kroz interaktivno predavanje predstavili saobraćajni strip ,,Alek i Ana“, koji je zabavnog, ali i edukativnog karaktera i prenosi važne poruke o saobraćaju: bezbjedno kretanje pješaka, prelazak ulice na pješačkom prelazu i semaforu, pravila koja se pri-

mjenjuju prilikom noćnog kretanja, sigurne zone za igru i vožnju biciklom, kao i oba-

veza korišćenja pojasa i auto sjedišta.

- Takođe, stripom smo pro -

movisali dvije važne oblasti: biciklizam, kao najzdraviji i ekološki najprihvatljiviji vid prevoza i zaštitu ranjivih kategorija društva u saobraćaju, kao što su osobe sa invaliditetom - kaže Mitrović. Časove su držali predstavnici ALFA centra, sa predstavnicima Uprave policije Vladimirom Ivanovićem i Gordanom Striković , a akcija se nastavlja i u prigradskim, kao i školama na seoskom području nikšićke opštine. Elektronska verzija stripa može se preuzeti na sajtu ALFA centra: alfacentar.org. Ra.P.

bili nudi mogućnost da se u 2024. samo odlukom, diskrecionim pravom, dvoje ili troje ljudi u Izvršnom odboru odlije još pola miliona. To ne smijemo da dozvolimo – kazao je Subotić.

je ledeni tobogan otišao a „građani Novoga i dalje se nasankavaju“. – Kompletnu dokumentaciju nemamo, izvještaj o realizaciji te manifestacije ili projekta, kako li bi ga nazvali, Izvršni odbor i dalje čeka. Imamo nezvanične podatke da su se neki troškovnici pojavili, odnosno da su u arhivi Turističke organizacije, i oni ne idu u prilog, odnosno dovodi u moralnu kategoriju iznos od 98.000 eura u pitanje – rekao je Đorđević. Po njegovim riječima paralela ledeni tobogan – javni interes ne postoji. On je rekao da je sa Valentinom Katić iz kompanije „Star medija“, TO Herceg Novi sklopila ugovore u iznosu od 270.000 eura, od kojih je za ledeni tobogan direktnom pogodbom ugovoreno 98.000 eura.

KOALICIJA

Predsjednik odborničkog kluba Novske liste Jovan Subotić kaže da potpis Novske liste i dalje stoji na koalicionom sporazumu ali da odnosi nijesu adekvatni tom potpisu. – Novska lista nije pozvana ni na jedan sastanak koalicije koji je održan u posljednje vrijeme – rekao je Subotić. Potpredsjednik opštine Herceg Novi Miloš Konjević ocjenjuje da je problem napravljen 2021. kada je Novska lista izostavljena iz vlasti. – Mi od tada nikada nismo prihvaćeni a i ne osjećamo se kao dio koalicije, premda naši kadrovi na rukovodećim mjestima daju veliki doprinos. Njih je sve manje, počev od Vodovoda, pa Instituta i itd. Mi ćemo nastaviti da se časno i pošteno borimo za grad i građane i nećemo dozvoliti nikome da otima sredstva građana Herceg Novog – rekao je. C.G.

KoTor: Projekat Opštine i Doma starih

Otvoriće dnevni boravak za dementne

KOTOR - Predsjednik opštine Vladimir Jokić i direktor Doma starih „Grabovac“ iz Risna Srđan Dragomanović, potpisali su Sporazum o saradnji u oblasti organizacije rada usluge dnevnog boravka za dementna lica. Sporazumom je predviđena saradnja u oblasti socijalne zaštite, s ciljem stvaranja uslova za nesmetano funkcionisanje dnevnog boravka za dementna lica u okviru adaptiranog prostora Doma starih „Grabovac“. Ova usluga za sve njegove korisnike biće besplatna. Dom će obezbijediti kombi vozilo za prevoz i preuze-

ti realizaciju usluge dnevnog boravka, troškove hrane, medicinske njege i psihosocijalne podrške, dok će Opština finansirati troškove prevoza za korisnike od mjesta stanovanja do Doma starih u Risnu, kao i troškove amortizacije, utrošenog goriva te zaradu vozača. - Pokretanjem dnevnog boravka potvrđena je kvalitetna saradnja Opštine i Doma starih na unapređenju usluga socijalne zaštite namijenjene starijim osobama koje se, uz geronto program, ogledaju i kroz uspješan rad dnevnog boravka za starija i lica sa invaliditetom - saopšteno je iz lokalne uprave. C.G.

Kolašin: Registrovano oko 400 poljoprivrednih proizvođača

Najviše gazdinstava bavi se stočarstvom

Agrobudžet ove godine iznosi 100.000 eura, a poljoprivrednim proizvođačima ponuđena je podrška u vidu subvencija za 14 mjera. Interesovanje za subvencije se povećava, prošle godine ih je iskoristilo 287 proizvođača – kaže samostalni savjetnik za poljoprivredu Bojan Despotović

KOLAŠIN – U Kolašinu ima oko 400 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, njima je Opština ove godine Agrobudžetom planirala podršku u iznosu od 100.000 eura, koju mogu ostvariti aplicirajući za neku od 14 mjera.

Mjere podsticaja se odnose na finansijsku pomoć prilikom nabavke ,,sitne“ mehanizacije i priključaka, adaptaciju štalskih objekata i objekata za preradu na gazdinstvu (19.000), nabavku fotovoltažnih sistema, podršku mladim bračnim parovima koji se bave poljoprivredom (12.000), agregata, aparata za mužu, rezervoara za vodu, sadnica voća (1.500), plastenika (3.000), sjemenskog krompira, razvoj seoskog turizma, kao i pomoć pčelarima (5.000). Više od četvrtine agrobudžeta (27.000) namijenjeno je za podršku pri nabavci motokultivatora i motokosačica, kao i priključaka za poljoprivredne mašine. Tom mjerom lokalna uprava, namjerava da ublaži problem neznatnog korišćenja poljoprivredne mehanizacije na, mahom, usitnjenim posjedima, karakterističnih za kolašinsku opštinu.

Predviđena PodršKa Katunima: Bjelasica

Samostalni savjetnik za poljoprivredu Bojan Despotović kaže da se otprilike 75 odsto gazdinstava bavi stočarstvom kao primarnom granom poljoprivrede. Po njegovim riječima interesovanje poljoprivrednih proizvođača za mjere Agrobudžeta iz godine u godinu raste.

– Na kraju 2023. godine imali smo 287 korisnika podrške. Interesovanje postoji za sve mjere koje se realizuju kroz ovaj program, jer su kreirane na osnovu zahtjeva i potreba poljoprivrednih proizvođača, sa kojima smo konstantno u komunikaciji, kako telefonskim putem, tako i redovnim

Štete najčešće na voćnjacima

Bojan Despotović objašnjava da se poljoprivrednici Opštini često obraćaju i zbog nadoknade štete na poljoprivrednoj proizvodnji. – Lokalna samouprava je formirala komisiju za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, koja po primljenom zahtjevu izlazi na teren, konstatuje štetu, sačinjava zapisnik, koji uz foto-dokaze prosljeđuje državnoj komisiji na dalje postupanje. Najčešće se prijavljuju štete pričinjene na voćnjacima usljed obilnijih sniježnih padavina, na lokalnim putevima, koje se javljaju kao posljedica bujičnih padavina, kao i štete koje načini divljač usljed velike namnoženosti – naveo je Despotović za Pobjedu.

TIVAT - Decentralizacija

javne uprave nije sama po sebi cilj već sredstvo kako bi se poboljšao kvalitet usluga koje se pružaju građanima i obezbijedila društvena pravda - poruka je sa okruglog stola pod nazivom „Decentralizacija u Crnoj Gori – gdje smo, a gdje treba da budemo?”, koji je juče održan u Tivtu u zajedničkoj organizaciji Skupštine Glavnog grada, Skupštine opštine Tivat i Zajednice opština Crne Gore.

Ministar javne uprave Maraš

Dukaj saopštio je da je taj Vladin resor konkretnim projektima kao što je izrada analize

TIVAT - Komemoracija povodom 83. godišnjice stradanja narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere, održana je juče u Velikom gradskom parku kod spomenika podignutog njima u čast, a u organizaciji Opštine Tivat i lokalnog OBNOR-a.

obilaskom terena – ispričao je Despotović za Pobjedu. Kroz Program podsticajnih mjera, Opština četvrtu godinu nudi i mjeru upravljanja rizicima u poljoprivredi. – Na taj način Opština refundira 20 odsto vrijednosti ukupne premije osiguranja, a 60 odsto refundira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede. To znači da registrovani poljoprivredni proizvođač sa teritorije naše opštine plaća samo 20 odsto ukupne vrijednosti premije osiguranja –objašnjava Despotović. Dodaje da poljoprivrednici uglavnom osiguravaju stočarsku proizvodnju, te da je u 2023. godini pravo na podršku kroz ovu mjeru ostvarilo 19 korisnika. I. RADONJIĆ

Vijenac na spomen-obilježje položili su predsjednici Opštine, Skupštine i potpredsjednik opštine Željko Komnenović, Miljan Marković i Jovan Brinić. Počast stradalima odali su predstavnici Mornarice Vojske Crne Gore, tivatskog OBNOR-a, Bokeljske mornarice – podružnice Tivat, ambasadorka Republike Slovenije Bernarda Gradišnik , ambasador Republike Srbije Nebojša Rodić Na 17. april 1941. godine, dan kada su poručnici bojnog broda II klase Spasić i Mašera ratni brod „Zagreb“ digli u vazduh, odbijajući da ga napuste i predaju u ruke italijanskih okupacionih snaga podsjetio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.

- Ova godišnjica, prilika je da oživimo sjećanja na jedan od najtragičnijih događaja u novijoj pomorskoj istoriji Boke i da odamo počast dvojici mladića, vrsnih pomorskih oficira, koji su se suočili sa skorom invazijom neprijatelja i kapi-

Okrugli sto Zajednice opština o transformaciji nadležnosti lokalnih samouprava

Posebna pažnja ekonomskim aspektima decentralizacije

funkcionisanja lokalne samouprave, započeo proces decentralizacije u Crnoj Gori. – Veoma je bitno da kroz novi zakon o lokalnoj samoupravi definišemo novi model funkcionisanja lokalne samouprave. Razmišljamo ne samo u pravcu uvođenja gradova, već i o decentralizaciji u oblastima važnim za ostvarivanje funkcije lokalne samouprave, od obrazovanja, zdravstva pa do prostornog pla-

niranja. Isto tako važna za funkcinisanje lokalnih samouprava je digitalizacija, i tu, takođe, započinjemo veoma važne projekte –rekao je Dukaj. Predsjednica Skupštine ZOCG i predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović ocijenila je da proces decentralizacije mora da ima za svrhu kvalitetno zadovoljavanje svakodnevnih potreba građana. – Prirodno je da njihove potre-

be najbolje prepoznaju organi koji su im najbliži, dakle, upravo lokalne samouprave. Cilj ovog procesa je da mjera, obim i dinamika decentralizacije budu u funkciji ostvarivanja ravnomjernog ekonomskog razvoja i višeg stepena demokratizacije cjelokupne države – rekla je Borovinić-Bojović. Domaćin okruglog stola predsjednik Skupštine opštine Tivat Miljan Marković ocijenio

je da posebnu pažnju treba posvetiti ekonomskim aspektima decentralizacije. – Jedan od ključnih aspekata ekonomske decentralizacije jeste stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i privlačenje investicija na lokalni nivo. Lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u kreiranju ambijenta koji će podsticati privredni rast, razvoj preduzetništva i stvaranje novih radnih

Tog 17. aprila 1941. godine, su poručnici bojnog broda II klase Milan Spasić i Sergej Mašera ratni brod „Zagreb“ digli u vazduh, odbijajući da ga napuste i predaju u ruke italijanskih okupacionih snaga

tulacijom vojnih snaga u čijem su sastavu bili. Časno ići kroz život i časno poginuti, a ne dopasti u ruke neprijatelju – ideal je za koji su stradali, prkoseći naredbama i svim nesretnim okolnostima koje su ih zadesile jednog ratnog proljeća u Boki – rekao je pored ostalog Komnenović.

U programu obilježavanja godišnjice herojskog stradanja učestvovali su učenici – članovi istorijske sekcije OŠ ,,Drago Milović“ i Glazbeno prosvjetno društvo Tivat. Delegacije Opštine, Mornarice VCG, diplomatskog kora i OBNOR-a su nakon komemoracije kod spomenom obilježja, brodom obišle mjesto ove pomorske tragedije i položili vijenac u more. C.G.

mjesta. Kroz adekvatnu infrastrukturu, podsticajne poreske politike i podršku razvoju malih i srednjih preduzeća, mogu stvoriti uslove za održivi ekonomski razvoj svojih zajednica – rekao je Marković. Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović predstavila je učesnicima okruglog stola izvještaj Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope o primjeni Evropske povelje o lokalnoj samoupravi u Crnoj Gori u periodu 2015-2023. i preporuke iz izvještaja koje se odnose na nastavak dobrih praksi i korigovanje nedostataka, naročito u dijelu nepostojanja konsultativnog procesa prilikom donošenja zakona. C.G.

Časopis „Komuna“ odlučio o priznanjima

Godišnja nagrada

Mirašu Martinoviću

PODGORICA - Književnik

Miraš Martinović dobitnik je godišnje nagrade časopisa „Komuna“ za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore za 2023. godinu.

Odluku je na sjednici donio tročlani stručni žiri za dodjelu nagrade u sastavu: Dragan Mitov Đurović (predsjednik) i Darko Drljević i Braho Adrović (članovi). U obrazloženju žirija navodi se da je Martinović prepoznatljiv na ragionalnim i širim prostorima po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore, koje je oživio u romanesknim prozama.

Osim godišnje nagrade, žiri je odlučio da dodijeli tri specijalne plakete i to posthumno

Ibrahimu Ibru Rekoviću, slikaru, publicisti i nekadašnjem društvenom i kulturnom radniku koji je cio svoj život posvetio radu na očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Plava i Gusinja, pokazujući time da upravo te specifičnosti i autentičnosti čine najveće bogatsvo i vrijednost multikuturne Crne Gore. Žiri je takođe odlučio da Specijalnu plaketu dobije

Marijan Mašo Miljić, književnik, književni kritičar, istoričar, publicista i esejista koji već decenijama bogati crnogorsku stvaralačku misiju. Jedan je od najvjerodostojnijih i najobjektivnijih znalaca i tumača bogate crnogorske prošlosti, i to ne samo crnogorske nacionalne već i prošlosti, nasljeđa, kulture, baštine i stvaralaštva svih drugih nacija koji žive u našoj zemlji. Plaketa „Komuna“ po odluci žirija pripala je i Fondaciji ,,Sveti Petar Cetinjski“ koja je osnovana 1999. godine. Datum organizovanja svečanosti povodom dodjele nagrade i plaketa „Komuna“ biće naknadno saopšten. R. K.

Crnogorska premijera filma ,,Supermarket“ reditelja Nemanje Bečanovića

PODGORICA – Crnogorska premijera dugometražnog igranog filma ,,Supermarket“ reditelja Nemanje Bečanovića održana je u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Film je nedavno imao svjetsku premijeru na Filmskom festivalu Black Nights u Talinu, u selekciji „Buntovnici sa razlogom“. Danas zvanično počinje njegovo prikazivanje u podgoričkom „Sinepleksu“, a biće i ne repertoaru regionalnih bioskopa.

KAPITALIZAM

Kapitalizam je stigao čak i na pusto ostrvo

PODGORICA - Izložba

„Gospodin Gall“, umjetnika Srećka Gala, biće otvorena večeras u 20 sati u Art galeriji. Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić.

Na izložbi „Gospodin Gall“ biće prezentovan dio bogatog crtačkog opusa Srećka Gala. Svoje dugogodišnje iskustvo i zanimljiv život umjetnik je posljednjih godina sažeo i kroz originalni autobiografski strip koji uporedno prati njegov život i ljubav prema umjetničkom izrazu, burna istorijska zbivanja koja su obilježila ne samo njegov život, nego život svih njemu

u Kinoteci ,,Gospodin Gall“ u Art galeriji

PODGORICA - Program

„Ponovo radi bioskop: Savremeni crnogorski film 2017–2023“ biće nastavljen projekcijom filma „Čuvari formule“, u režiji Dragana Bjelogrlića, večeras u 19 sati, u Crnogorskoj kinoteci. Ulaz je besplatan. U pitanju je manjinska crnogorska koprodukcija, a ova istinita priča o akcidentu u Vinči 1958. godine rađena je po bestseleru Gorana Milašino-

dragih ljudi na prostorima Zagreba, Pariza i Njujorka. Srećko Gal, umjetnik, ilustrator, karikaturista, rođen je 1947. u Zagrebu. Diplomirao je istoriju umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu. Studirao je francuski jezik na Sorboni. Nakon nekoliko pariških godina 1974. odlazi u Njujork gdje se nastavlja baviti karikaturama te ih objavljuje u američkoj dnevnoj i mjesečnoj štampi. Nakon 50 godina života u Njujorku nedavno se doselio u Herceg Novi. Izložba će trajati do 10. maja, a stručno vođenje kroz postavku biće organizovano sjutra u 13 sati.

„Čuvari formule“

A. Đ.

Ovo filmsko ostvarenje neobična je priča smještena u hramu kapitalizma – supermarketu. Uloge u filmu tumače Bojan Žirović i Branimir Bane Popović. Glavni junak, beskućnik koji u njemu živi, na početku filma izlazi iz paketa s jednog od rafova, u džemperu s etiketom, čime se implicira da je i on sam produkt konzumerističkog poretka, nimalo drugačiji od čipsa ili deterdženta. Tako ovaj eksperimentalni, arthouse film bez ijedne jedine replike u prvih pola sata, osim inventivne kritike kapitalizma, jeste i priča o otuđenom čovjeku čije su potrebe vještački produkovane i koji obitava u rutinama, zadatostima rafova supermarketa. Glavni junak filma noću iz police izlazi kao sjenka, neprimjetno jede, džogira, ,,tušira“ se vlažnim maramicama, maže kremama - hladan i odsutan - bez facijalnih ekspresija... Ređanjem apsurdnih slika reditelj efektno dočarava apsurd svijeta u kojem živimo, svijeta u kojem sve ima etiketu i cijenu. S Robertom, bivšim radnikom

Mi živimo u konzumerističkom društvu u kome konstantno konzumiramo stvari. Da li smo i mi proizvodi kao i svi ostali, samo što nijesmo upakovani u celofan? Publika treba na taj način da posmatra film – istakao je Bečanović

vića „Slučaj Vinča“, a scenario za njegovu filmsku ekranizaciju potpisuje Vuk Ršumović uz Ognjena Sviličića i Dragana Bjelogrlića kao koscenariste. Film govori o humanosti i empatiji, donoseći priču o decenijama skrivanom akcidentu u Vinči 1958. godine. Naslovnu ulogu igra Radivoje Raša Bukvić, uz proslavljene francuske glumce Aleksisa Manentija, Oliviea Bartelemija i Ane Sara An. R.

PODGORICA - Umjetnica koja predstavlja Izrael na Venecijanskom bijenalu najavila je da njena izložba neće biti otvorena dok se ne postigne sporazum o prekidu vatre i oslobađanju zarobljenika koji se drže u Pojasu Gaze.

Video instalacija Ruth Patir pod nazivom ,,(M)otherland“, kako prenosi portal Aldžazira Balkan, trebala je biti otvorena u subotu u izraelskom nacionalnom paviljonu na međunarodnoj izložbi umjetnosti, ali je rekla da će zasad ostati zatvorena.

- Umjetnica i kustosi izraelskog paviljona otvoriće izložbu kada se postigne sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca - stajalo je na natpisu postavljenom u utorak na prozoru izraelskog paviljona. Bijenale, koje je na rasporedu od subote do 24. novembra u sjevernoitalijanskom gradu Veneciji, smatra se jednim od

Ovaj film, prema riječima Bečanovića, treba da nas zamisli što smo mi danas u ovom sistemu.

- Mi živimo u konzumerističkom društvu u kome konstantno konzumiramo stvari.

obezbjeđenja, koji, ispostavlja se, takođe živi u supermarketu, sklapa površno prijateljstvo – koje opstaje na čitanju horoskopa, igranju igre ,,na slovo, na slovo“ i opijanju - upravo po mjeri svijeta koji je Bečanović naslikao. Self-help literatura koju mu Robert predstavlja kao ozbiljno štivo upečatljiva je scena koja ogoljava površnost savremenog čovjeka. U filmu se, neposredno, pojavljuje i Mimi koja je, kako je Bečanović nedavno definisao u razgovoru za Pobjedin „Objektiv“ - oruđe za održavanje njegovih opsesija i fetišizirana ženska figura. Glavni protagonista reže njene fotografije iz magazina, lijepi ih u svesku i sve uredno zavodi po datumima. On suštinski, prema riječima reditelja, želi da konzumira pervertirani osjećaj potrebe za objektom, a ne da zaista bude povezan za njom.

Da li smo i mi proizvodi kao i svi ostali, samo što nijesmo upakovani u celofan? Publika treba na taj način da posmatra film – rekao je Bečanović, te dodao da pojedinac danas živi u ,,izolovanom svijetu“ i pokušava da se snađe i konstruiše priče. Glavni protagonista je, s druge strane, toliko lišen ikakvog narativa da on u jednom trenutku misli da je u rijaliti šou. Film je, kako je kazao, snimljen nekoliko mjeseci prije pandemije korona virusa. - Pandemija bila je neka mi-

Izraelska umjetnica odbila da otvori štand na Venecijanskom bijenalu umjetnosti

najvažnijih svjetskih predstavljanja savremene umjetnosti. Prije otvaranja, predstavnici medija su u utorak razgledali paviljone zemalja. - Ako mi je data tako izvan-

redna scena, želim tu priliku učiniti važnom. Osjećam da je vrijeme za umjetnost izgubljeno i moram vjerovati da će se vratiti. Ja sam umjetnica i pedagog, čvrsto se protivim kul-

turnom bojkotu. Ali, budući da osjećam da nema pravog odgovora i da mogu učiniti samo ono što mogu s prostorom koji imam, radije ću povisiti glas … prekid vatre sada, vratite ljude

Miraš Martinović

Kadar iz filma „Supermarket“

Italijanski vojnici čuvaju stražu ispred izraelskog paviljona tokom predotvaranja Bijenala

Bečanovića upriličena u Velikoj sali KIC-a

stigao ostrvo

ni-apokalipsa koju smo svi gledali. Prvo gdje se to vidjelo su bili supermarketi. Nedostatak toalet papira i svih stvari koje dosta govore o našoj civilizaciji – kazao je Bečanović.

NIJESMO SAMI

Objašnjavajući zbog čega je odabrao baš supermarket, napravio je paralelu s romanom

Danijela Defoa ,,Robinzon Kruso“ koji se, prema njegovim riječima, može čitati i iz konzumerističke perspektive – Robinzon dolazi na pusto ostrvo, postavlja ogradu da

Premijerom u Talinu film postao vidljiviji

Reditelj Nemanja Bečanović je, povodom svjetske premijere u selekciji „Buntovnici sa razlogom“ Filmskog festivala Black Nights u Talinu, istakao da je film zahvlajujući pomenutom festivalu postao vidljiviji. - U pitanju je festival A kategorije, tako da je postao vidljiviji u tom smislu i dobio je neku vrstu legitimiteta koji je prilično teško dobiti kad radite ovako male, jeftine filmove s praktično dva glumca. Mislim da je donio i neku vrstu drugačije publike – kazao je Bečanović.

bi označio svoju privatnu svojinu, porobljava lokalnog domoroca Petka i eksploatiše ga. - U današnjem smislu to je teško postaviti, jer je kapitalizam stigao čak i na pusto ostrvo. Svuda je došao, jedini način da mi stupimo u kontakt s tim i da ga dekonstruišemo je da dođemo u srce konzumerističkog društva, zbog toga baš supermarket. Danas je sve digitalizovano, nikad nijesmo sami, nema više pustog ostrva. Pusto ostrvo smo mi u ovom svijetu – rekao je Bečanović. Film je sniman u koprodukciji VHS Production-a i RTCG-a, a podržali su ga Filmski centar Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija. A. RADOVIĆ

Terakotne ikone sa lokaliteta Viničko Kale predstavljene u Kuslevovoj kući

PODGORICA - Izložba „Terakotne ikone“, sa lokaliteta Viničko Kale, otvorena je u Kuslevovoj kući. Otkriće terakotnih ikona i njihov višeslojni sadržaj stavljaju lokalitet Viničko Kale na mapu najznačajnijih kasnoantičkih utvrđenja na putu Astibo – Partikopolis. Autor izložbe je kustos u Muzejima i galerijama Podgorice Dragan Radović.

Umjetnička, arheološka i teološka vrijednost

Direktorica Lokalnog arheološkog i istorijskog muzeja ,,Terakota“ iz Vinica Sara Danevska istakla je da su ikone sa lokaliteta Viničko Kale impresivne i sa bogatom reljefnošću koja djeluje romaneskno u svom arhaizmu

Radović je istakao da je riječ o jednom od najznačajnijih i vrlo specifičnih nalaza u arheologiji Balkana, Evrope, pa i u svjetskim razmjerama. - To su ikone od terakote iz perioda 5–6. vijeka. To je period ranog hrišćanstva na lokalitetu koji se zove Viničko Kale. To je jedno utvrđenje iznad grad Vinice u istiočnoj Makedoniji. Sredinom osamdesetih godina prilikom arheoloških iskopavanja pronađeni su ovi nalazi. Oni su postali predmet pažnje arehologa, ne samo iz Makedonije, po svom autentičnom izrazu jer su u terakoti, dimenzija 20x30 cm i na njima su predstavljene Starozavjetne teme. Jedan broj ikona je bio toliko oštećen da nijesu mogle da se utvrde scene, ali ovaj dio koji je pročitan imamo priliku da vidimo na izložbi - istakao je Radović. Na otvaranju je govorila direktorica Muzeja i galerija Podgorice Ivana Ćupić koja je istakla da izloženi predmeti predstavljaju jedno od najautentičnijih djela ranohrišćanske umjetničke produkcije do sada otkrivenih na makedonskoj teritoriji. Direktorica Lokalnog arehološkog i istorijskog muzeja ,,Terakota“ iz Vinica Sara Danevska istakla je da su ikone sa lokaliteta Viničko Kale impresivne i sa bogatom reljefnošću koja djeluje romaneskno u svom arhaizmu. Ambasador Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori Zećir Ramčilović kazao je da je

kulturno-istorijsko nasljeđe Sjeverne Makedonije raznovrsno i bogato sa artefaktima koji prevazilaze njene nacionalne granice. - Upravo terakotne ikone sa Viničke tvrđave, Viničko Kale predstavljaju jedinstven primjer sa neprocjenjivim bogatsvom umjetničke, arheološke i teološke vrijednosti. Vjerujem

da će ova izložba probuditi interes, ne samo kod naučne, već i kod šire crnogorske javnosti, da pored Ohrida i Skoplja posjete i istočni dio Makedonije koji pored kulturnih, raspolaže i sa prirodnim ljepotama i drugim sadržajima - istakao je Ramčilović. Izložba će biti otvorena do 7. maja. A. Đ.

Umjetnica i kustosi izraelskog paviljona otvoriće izložbu kada se postigne sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca - stajalo je na natpisu postavljenom u utorak na prozoru izraelskog paviljona

nazad iz zarobljeništva - rekla je Patir na Instagramu. Izrael procjenjuje da je u Gazi ostalo 129 zarobljenika zarobljenih tokom napada na Izrael predvođenih Hamasom 7. oktobra, uključujući 34 osobe za koje se pretpostavlja da su mrtve. Nakon napada, Izrael je pokrenuo rat protiv Gaze u kojem je ubijeno najmanje 33.843 ljudi, a ranjeno 76.575, prema palestinskim vlastima.

Izraelski napad raselio je više od 80 odsto od 2,3 miliona stanovnika Gaze i pretvorio veliki dio teritorije u ruševine. Humanitarne agencije upozorile su na prijeteću glad u dijelovima Pojasa Gaze dok Izrael nastavlja da uvodi stroga ograničenja na dostavu humanitarne pomoći. Hiljade umjetnika, kustosa i kritičara potpisalo je otvoreno pismo protiv učešća Izraela na događaju u Italiji u znak protesta protiv rata u Gazi. Oni koji se protive prisutnosti Izraela takođe su rekli da planiraju protestovati na Bijenalu. Art Not Genocide Alliance, međunarodna grupa umjetnika i kulturnih radnika koji pozivaju na isključenje Izraela s Venecijanskog bijenala, rekli su da je ,,neprihvatljivo“ predstavljati umjetnost iz države koja provodi zločine nad Palestincima u Gazi. Italijanski ministar kulture podržao je učešće Izraela, jedne od 88 zemalja koje učestvuju na 60. izdanju sajma umjetnosti. Otvoren je za medije usred neuobičajeno pojačanog osiguranja dok su italijanski vojnici stražarili ispred izraelskog paviljona. R. K.

Uspjeh crnogorske umjetnice na regionalnim festivalima

Todorović nagrađena u Sloveniji i Srbiji

PODGORICA – Crnogorska umjetnica Tijana Todorović dobitnica je nagrade za najbolju scenografiju za predstavu ,,Cure“ na 27. Festivalu Art Trema, u Rumi. Takođe, omnibus predstava ,,Seksualni odgoj II“, na kojoj Todorović potpisuje koautorstvo, nagrađena je na festivalu ,,Neđelja slovenačke drame“. Osim Todorović, autorke predstave „Seksualni odgoj II“ su Tjaša Črnigoj, Lina Akif, Nika Rozman, Sendi Bakotić, Vanda Velagić, Tea

PODGORICA - Gudački kvartet ,,Allegria“, koji čine Ana Rašović (violina), Milena Rajković (violina), Ilijana Blagojević-Zvicer (viola) i Lazar Bubanja (violončelo), održaće koncert večeras u 20 sati, u Kamernoj sali MCCG.

Vidmar, Lene Lekše i Barbara Kapel

Prešernovo pozorište, kako prenosi portal Fokalizator, organizovalo je 54. izdanje festivala ,,Neđelja slovenačke drame“, uz podršku Ministarstva kulture Slovenije i Opštine Kranj. U glavnoj takmičarskoj selekciji bilo je sedam predstava, kroz cijelu selekciju prošlo je preko 300 umjetnica i umjetnika, a dodijeljeno je pet nagrada za glavnu selekciju od čega su dvije nagrade pripale omnibus predstavi ,,Seksualni odgoj II“. Predstava je rađena u produkciji Nove po-

šte (Zavod Maska i Slovenačko omladinsko pozorište Ljubljana) i festivala Grad žena, a dobila je nagradu publike kao i specijalnu nagradu žirija Neđelje slovenačkog teatra. Prešernovo pozorište dodjeljuje nagradu po izboru publike u saradnji sa listom ,,Gorenjski glas“ i Opštinom Kranj. An. R.

Gudački kvartet ,,Allegria“ u Muzičkom centru

Promocija knjige Čedomira Marovića Priča o Brskutu

u KIC-u

Gudački kvartet ,,Allegria“j e osnovan 2015. godine. Pored brojnih nastupa širom Crne Gore, nastupali su i na KotorArt Don Brankovim danima muzike (2020), a 2019. godine su u sklopu projekta pod pokroviteljstvom Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore održali turneju po gradovima širom zemlje, gdje su izveli obrade popularnih narodnih crnogorskih, makedonskih i srpskih pjesama za gudački kvartet u obradi Ilije Rajkovića Izvode repertoar klasične i savremene muzike.

Cijena karte je sedam eura, odnosno, pet eura za đake i penzionere. R. K.

PODGORICA – Knjiga ,,Brskut u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“, autora Čedomira Marovića, biće predstavljena danas u 18 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. O knjizi, koju je objavio KIC ,,Bijeli Pavle“ iz Danilovgrada, govoriće Vlatko Mihailović, Borislav Darmanović, Dragan Mitov Đurović i autor. Knjiga je jedinstveno svjedočanstvo o Brskutu, slobodarskom selu koje je iznjedrilo veliki broj istaknutih ličnosti, kako junaka i prvaka, tako pametara i zaslužnih javnih društvenih, privrednih kulturnih poslenika, koji su ostavili stvaralački pečat širom bivših jugoslovenskih prostora, poput Trifuna i Lole Đukića, Boža Milačića, prof. dr Jovana Čađenovića, prof. dr Marka Sekulovića, Mališu Marovića, Rajka Sekulovića, dr Gorana Sekuloviuća, Vuka Darmanovića

R. K.

Publika na otvaranju izložbe u Kuslevovoj kući m. babović

Tijana Todorović

Fokalizator

Odmor na plaži uz mnogo zabave ovog proljeća u Portonovom

Bliže se i praznici te je sada savršeno vrijeme da isplanirate kratki bijeg na more. Odmor pored mora u maju pruža odličnu priliku za uživanje u toplom vremenu, temperaturama koje najavljuju ljeto, uz predivan ambijent i manje gužve koje uljepšavaju cjelokupno iskustvo.

Uz ekskluzivnu ponudu uključeno je vrhunsko opuštanje uz besplatnu 30-minutnu masažu, besplatno korišćenje moderne teretane, obezbjeđeno parking mjesto, raznovrstan doručak i još mnogo toga. Savršen odmor po cijeni od 289 eura za noćenje za dvije osobe donosi puni komfor, wellness i gastronomske užitke koji će maj učiniti posebnim.

Za više informacija i rezervacije kontaktirajte stay@portonovi.com ili +382 67 932 999.

Zabava do kraja aprila

Do kraja mjeseca u Portonovom vas očekuju zabavni događaji u organizaciji lounge bara Maison du Monde i restorana Rockfish. U subotu 20. aprila u Masion du Monde-u od 21:00 očekuje vas popularni Gypsy Night koji se organizuje već treći put, dok će u restoranu Rockfish od 19:00 nastupiti Trio Mare bend.

Narednog vikenda, u subotu 27. aprila od 19.00 u restoranu Rockfish goste će zabavljati popularni kaver bend Kino Kultura, a od 21:00 u baru Maison du Monde nastupiće Igor Marković.

Da pogledate sve događaje u Portonovom posjetite https://portonovi.com/ me/annual-calendar.

Regate EST 105 i Bokeška ostrva

U maju i junu Portonovi Yach Club organizovaće dvije, sada već tradicionane, regate.

EST 105 regata koja povezuje Bari i Herceg Novi biće održana od 16. do 18. maja. Polazak iz Barija planiran je 16. maja, dok će regata u zalivu biti održana 18. maja.

Regata EST 105 privlači brojne ljubitelje jedrenja iz cijelog svijeta, ali i sve one koji željno iščekuju ljetnju sezonu, i uživaju kako u jedriličarskim aktivnostima tako i u bogatom zabavnom programu koji ih prati.

Regata koju svi domaći jedriličari očekuju sa nestrpljenjem, Bokeška ostrva, ove godine će se održati peti put od 7. do 9. juna . Prošle godine regata je okupila 37 brodova i skoro 200 učesnika. Jedan dan jedrenja rezevirsan je za rutu oko ostrva Mamula, a drugog dana se jedri do tivatskih i perških ostrva.

Za više informacija možete kontaktirati marina@ portonovi.com ili +382 31 353 653.

Ekipe Puteva počele pripremne radove za sanaciju desetak kilometara puteva u Piperima

Prioritetna dionica je u dijelu Drezge, novoizgrađeni most na rijeci Širalija i putni pravci na tom području. Nakon toga mehanizaciju selimo na Radovče i radove nastavljamo od najviše tačke ka najnižoj. Nakon realizacije svih radova, mještani Pipera će poslije dugo vremena dobiti cjelokupnu putnu infrastrukturu, a samim tim i povećan kvalitet života na tom području – poručuju iz Puteva

Gradsko preduzeće Putevi prije dva dana započelo je pripremne radove za sanaciju, proširivanje i asfaltiranje oko 10 kilometara puteva u Piperima.

Proširuju usko grlo na putu preko Drezge

Mještani Pipera posebno zadovoljstvo iskazuju zbog toga što će konačno biti proširen dio puta od Đurkovića do Cerovice, koji je usko grlo, te smatraju da će nakon toga biti moguće i uspostavljenje javnog gradskog prevoza.

RADOVI

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Puteva su naveli da je intenzivnom komunikacijom njihovih inženjera i predstavnika mještana iz Pipera, kao i obilsakom terena, ustanovljeno kako je neophodna sanacija putnih pravaca u dužini oko 10 kilometara. - Počeli smo sa mobilizacijom potrebne opreme, u dijelu transporta i dopremanja mehanizacije koja će raditi na pripremi tamponskog sloja, i izradi propusta koji su planirani na određenim djelovima putnih pravaca. Dio radova na pripremi podloge izvodiće podizvođač kojeg smo angažovali, a Putevi će uporedo za njim izvoditi asfalterske radove – odgovorili su iz Puteva za Pobjedu.

Aktivnosti gradskog preduzeća Putevi u Zelenici Putari će sanirati prelaz preko pruge u Ulici zetskih vladara

Iz gradskog preduzeća Putevi najavljeno je da će u najskorijem roku sanirati prelaz preko pruge koja je vodila prema Kombinatu aluminijuma, u Ulici zetskih vladara u Zelenici.

Ekipe Puteva prethodnie sedmice završile su asfaltiranje saobraćajnice koja se priključuje na magistralni put M2 (Petrovačka magistrala), tj. kružne veze od Ulice princa Mihaila Petrovića do objekta ,,Ribnica komerc“. Mještani ovog naselja pokrenuli su inicijativu da putari u okviru ovih radova saniraju i prelaz preko pruge u Ulici zetskih vladara (paralelno sa Petrovačkom magistralom), koji se nalazi bukvalno dvadesetak metara od novoizgrađene saobraćajnice. Riječ je dijelu saobraćajnice koji je u veoma lošem stanju, a kojim svakodnevno prolazi veliki broj vozila.

- Cijelo ovo naselje sada prelazi preko ovog pružnog prelaza, kako bismo došli do nove ulice koja prolazi ispod nadvožnjaka i dalje, na drugu stranu do priključenja na Petrovačku

magistralu u pravcu Zabjela. Ovaj prelaz je u katastrofalnom stanju – ne zna se je li gore voziti ovuda kad je kiša ili kada je suvo. Očekujemo da ovo bude sanirano nakon ovih radova koji su nedavno završeni - izjavio je za Pobjedu mještanin Zelenike Boris Kažić Novoizgrađena saobraćajnica, koja mještanima ovog naselja olakšava priključenje na Petrovačku magistralu u pravcu Zabjela, duga je oko 380 metara i prosječne širine 5,5 metara. Uz nju je izgrađen i trotoar, a biće formirana i biciklistička staza širine dva metra.

I. MITROVIĆ

U Srednjoj stručnoj školi „Spasoje Raspopović“ prethodnih pet mjeseci realizovan je projekat „Srednjoškolski zeleni angažman – Čini dobro, recikliraj i kompostiraj“, uz podršku Fondacije „Čini dobro“ i Crnogorske komercijalne banke (CKB).

Više od 200 učenika i zaposlenih bilo je uključeno u projekat čiji je cilj bio edukacija usmjerena ka stvaranju i njegovanju ekološke svijesti i ekološkog ponašanja, usvajanju principa cirkularne ekonomije i podsticanju kreativnosti u proizvodnji predmeta od otpada.

– Uspješna saradnja sa Fondacijom ,,Čini dobro“ i realizacija ovog projekta predstavljaju još jedan korak u cilju podizanja svijesti naših učenika o potrebi zaštite životne sredine i afirmacije naših obrazovnih programa. Realizovane aktivnosti uključivale su učenike obrazovnih programa tehničar zaštite životne sredine, grafički tehničar i agrotehničar, kao i članove Eko-odbora. Veliki broj učenika aktivno je učestvovao u radionicama o reciklaži i kompostiranju, a poseban benefit je oprema koju nam je donirala Fondacija sa svojim partnerima. Uz pomoć 3D štampača i kompostera kontinuirano ćemo raditi na reciklaži plastike i biorazgradivog materijala, dok

Rekonstrukcija putne infrastrukture počela je prije dva dana i trajaće oko 45 dana. - Prioritetna dionica je u dijelu Drezge, novoizgrađeni most na rijeci Širalija i putni pravci na tom području. Nakon toga mehanizaciju selimo na Radovče, i radove nastavljamo od najviše tačke ka najnižoj. Nakon realizacije svih radova, mještani Pipera će posle dugo vremena dobiti cjelokupnu putnu infrastrukturu, a samim tim i povećan kvalitet života na tom području –poručili su iz Puteva. Građevinske mašine prethodnih dana su proširivale i ravnale dionicu od Đurkovića do Drezge, od mosta na Širaliji prema Osnovnoj školi ,,Vojin Popović“, a već je nasuto i nekoliko kamiona tampona. Podsjećajući da su mještani Pipera proširili na nekih šest metara 80 odsto puta od Cerovice do Đurkovića, Mijo Nikolić sa Drezge iskazao je zadovoljstvo što će ta dionica duga oko 2,5 kilometara konačno biti u potpunosti proširena i asfaltirana.

- Jeste da se dugo čekalo, ali konačno kad se završi ovaj po-

sao Piperi će imati razloga za zadovoljstvo. Ta dva putna pravca se s mosta na Zeti odvajaju prema Radovču, odnosno kroz Duklju, Rogame i Đurkoviće do gornjih piperskih sela. Tu su osnovna škola, mjesni centar, Dom kulture, fudbalski stadion... a upravo zbog ovog uskog grla gradski autobus nije mogao da saobraća nego je čekao kod Duklje u Rogamima. Nakon proširenja te dionice, moći će da se napravi krug preko Drezge i Cerovice, da se ponovo vrati do mosta na Zeti i dalje – kazao je Nikolić.

KAŠNJENJA

Izgradnja mostića preko Širalije na putu Drezga – Đurkovići u Piperima, koja je počela 20. novembra prošle godine i trebalo da bude završena za desetak dana, završena je krajem januara, od kada je ovaj most prohodan za saobraćaj. Prilikom završnih radova na izgradnji mosta, mještanima Pipera je iz Puteva obećano da će asfalterske radove započeti početkom februara ove godine. U međuvremenu su punom parom izvodili radove na sanaciji i asfaltiranju saobraćajnica, izgradnji novih parkinga širom grada, a konačno i kružnog toka na bulevaru prema Tuzima (posao koji su preuzeli, jer je raniji izvođača radova zbog kašnjenja isključen iz posla), zbog čega je i došlo do kašnjenja u ispunjavanju obećanog izvođenja radova u Piperima.

I. MITROVIĆ

U Srednjoj stručnoj školi „Spasoje Raspopović“ uspješno realizovan projekat „Srednjoškolski zeleni angažman“ Podrška mladima da preuzmu aktivnu ulogu u zaštiti okoline

klupe od reciklirane plastike uveliko krase holove naše škole – istakao je direktor SŠS „Spasoje Raspopović“ Vesko Mihailović Idejni tvorac projekta, Fondacija ,,Čini dobro“ prepoznala je Hemijsku školu kao ustanovu sa kvalitetnim nastavnim kadrom i obrazovnim programima koji učenicima pružaju različite mogućnosti. – Kada znate da pozitivno utičete na promjenu svijesti i navika kod đaka, kada im pružite mogućnost da iskažu svoju kreativnost i inovativnost, kada vidite njihov napredak i

konkretan rad, tada znate da je vaš projekat uspješan. Upravo sve ovo je postignuto projektom ,,Srednjoškolski zeleni angažman – Čini dobro, recikliraj i kompostiraj“. Projektom smo, pored edukacije, doprinijeli i stvaranju kvalitetnijih uslova za nastavne i vannastavne aktivnosti, dodjelom PETKA, 3D štampača, kompostera, što će svakako biti značajno za đake, ali i za veoma kvalitetni nastavni kadar. Dodatni benefiti ovog projekta se ogledaju u donaciji eko-kompostera, četiri eko-kante i četiri eko-klupe,

za čiju proizvodnju je u 3D sobi utrošeno oko 370 kilograma plastike sakupljene na javnim površinama – istakla je direktorica Fondacije „Čini dobro“

Marija Jovović

Direktor Odjeljenja za marketing i komunikacije CKB Nemanja Đurašković istakao je da je privilegija i zadovoljstvo biti dio inicijative koja osnažuje mlade da preuzmu aktivnu ulogu u zaštiti okoline. – Kroz podršku mladima, CKB nije samo finansijski partner već i dio zajednice koja marljivo radi na stvaranju bolje budućnosti. Naša posvećenost očuvanju okoline nije samo poslovni imperativ već i moralna obaveza prema budućim generacijama. Tu smo da budemo podrška mladima u njihovom putu ka održivijoj budućnosti, vjerujući u njihovu snagu i sposobnost da donesu pozitivne promjene – kazao je Đurašković. Završni događaj projekata biće organizovan sredinom maja u SŠS „Spasoje Raspopović“, kada će javnost biti u prilici da se upozna sa konkretnim postignućima učenika. H.

Radovi na Drezgi

Putevi

Nemanja Đurašković i Marija Jovović

Prelaz preko pruge u Zelenici

Disciplinska komisija FSCG, nakon sumnjivog meča, izrekla kaznu

Zvonko Ceklić suspendovan na godinu i po

PODGORICA – Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore na jučerašnjoj sjednici izrekla je Zvonku Cekliću, igraču OFK Mladost Lob.bet disciplinsku mjeru zabrane igranja u trajanju od 18 mjeseci zbog učešća u neregularnosti utakmice, čime je počinio prekršaj iz člana 92 Disciplinskog pravilnika FSCG. Odluka Disciplinske komisije biće proslijeđena nadležnim organima FIFA sa ciljem izri-

PRVI MEČEVI POLUFINALA KUPA CRNE GORE:

Rudara, Dečić igrao bez golova protiv Jezera

,,Plavi“ završili

canja zabrane igranja na zvaničnim utakmicama u trajanju od 18 mjeseci u svim zemljama koje su članice Međunarodne fudbalske federacije (FIFA). Fudbalski savez Crne Gore i Disciplinska komisija sarađuju sa državnim tužilaštvom, koje vodi postupak vezan za utakmicu OFK Mladost Lob.bet – Dečić, pa će u odnosu na buduća saznanja otvoriti disciplinske postupke. U izrečenu disciplinsku mjeru zabrane igranja uračunava se vrijeme provedeno Odlukom o suspenziji od 29. februara 2024. godine. Žalba ne zadržava sprovođenje izrečene disciplinske mjere zabrana igranja.

Odigran zaostali meč 24. kola Druge lige

Ceklić se u nadoknadi prvog poluvremena utakmice Mladost Lob.bet – Dečić Admiralbet, odigrane 28. februara, sklonio prilikom šuta Bojana Matića za vođstvo od 0:1. Dečić je utakmicu dobio 3:0, a drugi i treći gol postigao je u finišu drugog poluvremena. R.P.

Brejk Podgorice, Lješkopoljci vide baraž

PODGORICA – Fudbaleri

Podgorice savladali su Iskru u gostima (2:1) u odloženom meču 24. kola Druge lige. Ovo je bio treći trijumf Podgorice nad Danilovgrađanima ove sezone, a gosti su ujedno ovom pobjedom prekinuli niz od dva uzastopna poraza. Lješkopoljci su se trijumfom na tabeli odvojili sa 46 bodo-

Enrike: Čekam da se Mbape oglasi

PODGORICA - Luis Enrike, strateg Pari Sen Žermena, nakon velikog trijumfa 4:1 nad Barselonom u gostima za plasman u polufinale Lige šampiona, ponovo je izrazio nadu da će Kilijan Mbape ostati u klubu. Po mnogima najbolji napadač današnjice Mbape vjerovatno će potpisati za Real Madrid kao slobodan igrač na ljeto. Međutim, o tome Francuz još nije javno govorio.

va od prvog pratioca Grblja i u zoni su baraža, koji je sada sve izvjesniji za Podgoricu, koja uz to ima i meč manje u odnosu na tim iz Radanovića. Sa druge strane, Iskra je sa 32 boda ostala na poziciji broj sedam, ali sa samo četiri boda više od opasne zone, pa će nekadašnji učesnik Lige Evrope do kraja voditi bitku za spas.

– Mbapeov ostanak u klubu?

Čekamo svi da se gospodin Kilijan Mbape oglasi. Onda će sve strane dati svoja mišljenja. Ja moram ostati miran dok svi kažu svoje. Kao da smo u sudnici, a ja sam samo jedan od svjedoka koji čeka saslušanje – na interesantan način prokomentarisao je Enrike.

Španski trener izuzetno je zadovoljan izdanjima šampiona Lige 1, koji je značajno popravio formu u drugom dijelu sezone. U polufinalu u evropskoj eliti ,,sveci“ će biti izrazit favorit protiv Borusije Dortmund. Mbape je ove sezone za klub na 42 nastupa u svim takmičenjima postigao 41 gol – od čega osam na deset mečeva Lige šampiona. R. A.

Fudbaleri Budućnosti nadomak su plasmana u finale Kupa Crne Gore, dok su Dečić i Jezero u Podgorici remizirali 0:0 u prvom meču. Budućnost je kod kuće ubjedljivo savladala Rudar (4:1), nakon što je već na poluvremenu vodila 3:0. Revanši su 8. maja u Pljevljima i Beranama.

Budućnost 4 ( 3)

Rudar 1 (0)

PODGORICA - Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 300. Sudija: Miloš Bešović (Podgorica). Strijelci: Mujan u 9. i 30, Ivanović u 40, Mirković u 69. (Budućnost), Zečević u 69. minutu (Rudar). Žuti karton: Savović (Budućnost).

Tabela

Inače, već u sedmom minutu Podgorica je došla do pogotka kada je mrežu zatresao Bojan Kopitović. Bolje su gosti stajali na terenu, držali loptu, stvarali prilike, pa su tako do kraja prvog poluvremena, tačnije u njegovom finišu uspjeli da dupliraju prednost. Gol je postigao Kristijan Radunović Iskra je tek na 15 minuta prije kraja uspjela da dođe do pozicije da se nada da može izbjeći poraz i to nakon gola Balše Globarevića za 2:1. Ipak, nije Iskra mogla da dođe makar do boda... R. P.

BUDUĆNOST: Pavličić, Almeida, Orahovac, Sekulović, Gašević, Brnović (od 60. Va. Adžić), Mirković, Vukotić (od 73. Raičković), Mujan (od 84. Savović), Ivanović (od 60. Bojović), Sekulić (od 73. Despotović)

RUDAR: Vuksanović, Ukšanović, Muratović (od 60. Muhović), Bakrač (od 36. Čepić) Andrej Pupović, A. Golubović, Bulatović, (od 88. Andrija Pupović), Knežević (od 46. Apija), Zečević, Živković (od 46. Popović), Bogdanović Budućnost je drugi put u pet dana savladala Rudar (u prvenstvu u subotu bilo 3:1), a juče je povela iz prve šanse – Tonći Mujan je dobio loptu od Igora Ivanovića i sa oko 14 metara iskosa s lijeve strane lijepo pogodio suprotni ugao. Rudar je u prvih 15-ak minuta imao nekoliko situacija pred golom Budućnosti koje su mogle da se završe pogotkom ili u najmanju ruku velikom šansom, ali je nedostajao završni pas ili je napravljen jedan suvišan. U jednoj od takvih Andrej Pupović je u 13. sa 16 metara šutirao daleko iznad prečke. Da je Budućnost ostvarila ne-

gativan ili manje ubjedljiv rezultat, dugo bi se pričalo o šansi koju je propustio Balša Sekulić u 24. minutu. Napadač Budućnosti se iznenada, nakon klizećeg starta gostujućeg igrača, našao sam ispred golmana Milisava Vuksanovića, pokušao je da ga lobuje, ali je namjera pročitana – čuvar mreže gostiju je desnom rukom intervenisao i učinio da se pokušaj efektne završnice završi blamažom iskusnog špica. Na njegovu i sreću cijele ekipe, raspoložen je bio Tonći Mujan – hrvatski internacionalac je u 30. minutu kombinovao sa Ognjenom Gaševićem, dobio povratni pas na 15 metara od gola i iz okreta sjajno pogodio za 2:0.

Već u 33. mogao je da kompletira het-trik – Bogdanović je na vrijeme uklizao poslije šuta iskusnog ofanzivca sa 10 metara.

Julijan Brant, junak Dortmunda u velikom trijumfu nad Atletikom, ponosan

Neutralci širom svijeta su uživali

PODGORICA - Julijan

Brant proglašen je za igrača meča u pobjedi Borusije Dortmund nad Atletiko Madridom 4:2 za plasman u polufinale Lige šampiona. Njemački tim potpuno je nadigrao madridske ,,jorgandžije“ koje su u prvom meču sedmicu ranije slavile 2:1. Vezista

Brant bio je strijelac vodećeg gola, iskazao je liderstvo i izuzetno požrtvovanje na terenu.

Pljevljaci nijesu imali sreće kod trećeg pogotka ,,plavih“ – Ivanović je u 40. minutu dva puta šutirao, a u ponovljenom pokušaju dobio ,,pomoć“ od Anesa Muratovića, kojeg je lopta pogodila i završila iza leđa Vuksanovića.

Nikola Ukšanović imao je zanimljiv pokušaj na startu drugog poluvremena, kada je pokušao da skoro sa centra lobuje istrčalog Pavličića, a potom je Budućnost u 63. i 66. mogla da dođe do četvrtog gola - Milan Vukotić je plasirao loptu pored gola, Ivan Bojović nakon kornera iz dobre pozicije šutirao je iznad prečke. Ima Budućnost dosta nedostataka u igri, jedna od njih je dekoncentracija na 30-40 metara od gola.

U 69. minutu Mujan je odigrao lošu povratnu loptu, koju je rezervista Jasmin Muhović odlično poslao na drugu stranu

Trener Barselone Ćavi Ernandes

Sudija sve

PODGORICA - Strateg Barselone Ćavi Ernandes izvjesno će biti kažnjen nakon što je javno i žestoko kritikovao arbitra meča nakon poraza 4:1 od Pari Sen Žermena na svom terenu i ispadanja u četvrtfinalu Lige šampiona.

Termini za polufinalne mečeve su 30. april ili 1. maj, a revanši će se igrati 7. ili 8. maja. R. A.

– Bila je ovo „luda“ utakmica. Ma, sjajna utakmica! I za nas, za naše navijače i za sve ljubitelje fudbala širom svijeta. Vjerujem da su neutralni navijači širom svijeta, zaista, mogli da uživaju. Ponosan sam na nagradu koju sam dobio, ali mislim da je Sabicer bio naš najvažniji igrač na terenu na ovom meču – rekao je Brant. ,,Milionere“ čeka duel sa Pari Sen Žermenom u polufinalu... – Odlično ih poznajemo. U grupnoj fazi smo igrali dobro protiv njih na našem terenu, ali ne i u gostima. Želimo da budemo bolji od tih izdanja – dodao je Brant.

Ištvan Kovač, glavni arbitar meča, u 29. minutu dosudio je direktan crveni karton Barsinom štoperu Arauhu, jer je faulirao igrača pariskih ,,svetaca“ kao posljednji igrač od-

Budućnost slavi prvi od dva pogotka Mujana

posao

do Miloša Zečevića – kapiten Rudara rutinski je pogodio dalji ugao. Izgledalo je to kao pogodak nade za Rudar pred revanš 8. maja, ali je Budućnost u 86. vratila tri razlike. Mladi Lazar Savović idealno je proigrao Luku Mirkovića, koji se ubacio iz drugog plana, izašao sam na golmana i nakon odbrane Vuksanovića savladao ga iz drugog pokušaja. Tri minuta prije toga u šansi se našao Đorđe Despotović. - Apsolutno sam zadovoljan rezultatom i igrom u prvom poluvremenu. Bili smo na nivou kojem težimo, igrali brzo i agresivno, spustili rivala u nisku zonu. Dali smo prvi pogodak na vrijeme, do kraja poluvremena napadali, postigli još dva pogotka, imali isto toliko stopostotnih šansi. U nastavku je došlo do pada, nijesam zadovoljan prvenstveno od-

nosom jer moramo da igramo do kraja i da ne gledamo koji je rezultat, već da igramo za gol više – rekao je trener Budućnosti Ivan Brnović. - Razgovaraću o tome s igračima jer je drugo poluvrijeme opomena, Rudar je bio opasniji. Igralo se rastrgnuto na obje strane. Vjerujem da ćemo to popraviti, imamo dobru zalihu, mada nije ništa gotovo, pripremaćemo se za revanš kao da je 1:1, a ne 4:1 za nas – dodao je Brnović.

PODGORICA – Teren Titograda. Gledalaca: 300. Sudija: DaliborVujisić (Podgorica). Žuti kartoni: Balić, Božanović, Zorić, Ujkaj, Stijepović, Gavrić (Dečić), Šimun, Mugoša (Jezero).

DEČIĆ: Nikić, Balić, Boža-

nović, Maraš (od 60. Đeljaj), Šarkić (od 46. Đoljaj), Milić (od 84. Abdulahi), Zorić (od 46. Stijepović), Ujkaj, Bajović, Božović (od 60. Camaj), Matić. JEZERO: Asanović, Osmanović, Perović, Imamović, Pavlićević (od 85. Bošković), Šimun, Naoaki (od 90+2. Radenović), Kontić, Orlandić (od 80. Aranda), Vuković, Mugoša Četvrti put ove sezone Dečić i Jezero igrali su neriješeno –Tuzani nijesu uspjeli da steknu prednost (0:0), pa će odluka o finalisti pasti 8. maja u Beranama.

Tuzani su, istina, bili ofanzivniji, imali veći posjed, ali i gosti imaju za čime da žale, jer su posebno u finišu mogli da kazne sve promašaje domaćina. Za razliku od Plavljana, koji su često bili u defanzivnom bloku i čekali šanse nakon tranzicije po osvojenoj lopti, Dečić je napadao, glavni kreator je bio DraškoBožović, a prvu veliku priliku domaći su imali u 23. minutu. Božović je centrirao, lopta nakon velike gužve u petercu stigla do Bajovića, koji je šutirao, a Mugoša sa gol crte spasio siguran pogodak. Jezero je u prvih 45 minuta prijetilo samo iz kontri, obično preko Naoakija, da bi u nastavku igralo otvorenije. Orlandić je u dva navrata pokušao glavom, a najbolju šansu imao je Perović u 53. minutu. Prethodno je Orlandić šutirao glavom, Nikić degažirao loptu pravo do ofanzivca Jezera, ali je Perović previše oklijevao i bio izblokiran.

Gosti su osjetili da mogu do gola i sve češće koristili dosta prostora koji je ostavljao domaćin u namjeri da bude što ofanzivniji jer je posljednjih pola sata zaigrao sa dva klasična napadača.

Dečić je u 75. minutu imao najbolju priliku – Matić je vrhunski pronašao Camaja, koji nije iskoristio zicer.

Na drugoj strani, Naoaki je imao dobru šansu kada je odlično primio loptu koju mu je dodao Petar Pavlićević, ali je dobro intervenisao Nikić. I, kada je sve djelovalo završeno, Aranda je mogao da bude heroj, ali je u nadoknadi vremena Nikić izašao kao pobjednik u duelu ,,jedan na jedan“. Ne. K. - R. P.

brane. U drugom poluvremenu zbog prigovora i Ćavi je isključen, a potom je Kovač dosudio i jedanaesterac za PSŽ... Na konferenciji za medije Ćavi, trener mladog tima koji je najavio odlazak iz katalonskog giganta nakon sezone, kratko je govorio – i samo o suđenju. – Potpuno je besmisleno komentarisati utakmicu... Sudija je sve uništio. Ne možemo ostati nijemi na to. Promijenio je tok utakmice i kompletan dvomeč. Bila je to katastrofa. Nema svrhe pričati o utakmici – rekao je Ćavi. Mladi Barsin tim ostavio je odličan utisak u eliminacionoj fazi LŠ, u prvom meču u gostima pobijedio je 3:2. Za katalonsku ekipu su

Četvrt nale Lige šampiona: Kraj Arsenalove bajke, Lunjin heroj penal-serije u Mančesteru

PODGORICA - U polufinalu Lige šampiona igraće Real Madrid – Bajern Minhen i Borusija Dortmund – Pari Sen Žermen.

Real je servirao osvetu Mančester sitiju za eliminaciju u polufinalu prošle sezone i najavio da će Evropa dobiti novog prvaka. Dvomeč je riješen u penal-seriji (3:3 u Madridu, 1:1 nakon produžetaka u Mančesteru), čiji je heroj bio Andrij Lunjin Ukrajinski golman je u drugoj seriji pročitao namjeru BernardaSilve i stojeći uhvatio ,,živu“ loptu, da bi u trećoj zaustavio udarac Matea Kovačića Siti je poslije prve serije bio u prednosti jer je Alvares bio precizan, a Ederson odbranio udarac Modrića Izjednačio je Belingem, da bi Real nakon druge odbrane Lunjina u prednost doveo Lukas Vaskes

Potom su za Siti pogađali Foden i Ederson, a za Real Naćo i odlučujući jedanaesterac AntonioRidiger

Siti je skinut sa trona, dok Real čeka duel sa Bajernom koji je eliminisao Arsenal golom JošueKimiha za 1:0, nakon što je u Londonu bilo 2:2. Prvi mečevi polufinala igraće se 30. aprila/1. maja, revanši sedmicu kasnije.

Real je na ,,Etihadu“ poveo u 12. minutu, kada je dobar posao uradio Belingem, Vinisijus ubacio sa desne strane, a Rodrigo iz drugog pokušaja savladao Edersona. Siti je potom opasno prijetio, do prve velike šanse stigao je u 19. minutu – Haland je pogodio prečku.

Real je u nastavku pokušao da ,,umrtvi“ ritam, preživio je šanse Griliša i Fodena, potom je Lunjin odbranio još jedan uda-

rac Griliša, ali u 76. nije mogao ništa.

Doku je napravio razliku odmah po ulasku u igru, Ridiger loše intervenisao u šesnaestercu i omogućio Kevinu de Brujneu da savlada Lunjina.

Belgijanac je imao zicer za preokret – pronašao ga je Doku, a on sa 16 metara šutirao daleko iznad prečke.

U produžecima nije bilo previše rizika, na kraju prvog Ridiger je mogao da utiša ,,Etihad“, ali je to ipak uradio na kraju penal-serije i nagradio svoj tim za strpljivu i koncentrisanu igru do kraja, što protiv Sitija nije uspjelo gotovo nijednoj ekipi. Bajern se poslije 11 godina oprostio od titule u Bundesligi, ali u Ligi šampiona pokazuje da nije izgubio pobjednički mentalitet.

Bavarci su eliminisali Arsenal i uz Borusiju iz Dortmunda biće drugi njemački predstavnik u polufinalu elitnog takmičenja. Domaćin je imao prvu šansu na ,,Alijanc areni“ u 23. minutu, kada je Mazraui bio neprecizan nakon što je ostao sam na lijevoj strani, a lopta je u prvom poluvremenu više bila u nogama fudbalera Arsenala. Šut Gorecke na startu nastavka odbranio je Raja, ali su ga saigrači ,,izdali“ u 63. Rafael Gereiro centrirao je s lijeve strane, a odbrana Arsenala zaboravila Jošuu Kimiha, koji je utrčao iz drugog plana i glavom zatresao mrežu. Kimihov pogodak je 31. u ovosezonskom četvrtfinalu Lige šampiona. Nikada do sada nije postignuto toliko u ovoj rundi elitnog takmičenja. - Nevjerovatna pobjeda. Znali smo da možemo da prođemo uz pomoć navijača na domaćem terenu. Bila je teška, čvrsta utakmica. Kimih je postigao

Vinisijus (od 102. Vaskes) Man.

sjajan pogodak, polufinale je za nas veliki uspjeh i možemo da uživamo u tome – rekao je Hari Kejn, napadač Bajerna, koji će imati šansu da prvu sezonu u Minhenu završi trofejom. - Ovdje se uvijek očekuje osvajanje Lige šampiona. Klub je ostao bez Bundeslige poslije 11 godina i osjećaj je malo drugačiji. Moramo da uživamo u ovom takmičenju dok god smo tu – dodao je Kejn. N. KOSTIĆ

Slavlje Reala u Mančesteru

kao starteri igrali krilni napadač Jamal (16) i štoper Kubarsi (17), a sada već važe za najtalentovanije

Danas u Beču žrijeb za EP u rukometu

„Lavice“ u prvom šeširu

Polufinale plej-ofa za odbojkašice

Novljanke rutinski do finala

Bud. Volej 0

H. Novi 3

PODGORICA – Sala Medicinske škole. Gledalaca: 150. Sudije: Dragana Vučinić i Nevena Terzić. Rezultat po setovima: 24:26, 15:25, 18:25.

BUDUĆNOST VOLEJ: Peković, Belojević 1, V. Đukić 5, Magdelinić 5, Stanković (libero), Lopičić, Čičić, Kukobat 11, Orlandić, K. Đukić, Ćetković 5, Tošić (libe-

ro), Popović 2, Rakočević 5. HERCEG NOVI: Vingova 10, Cenović (libero), Vasileva 14, Čabonenko 3, Jovović, Labović (libero), Tvrdišić 3, Vuković 11, Dragović, Tuševljak 1, Balai 1, Jakušina 1, Lisičić 2, Jonjev 4.

Iznenađenje se nije dogodilo – odbojkašice Herceg Novog savladale su Budućnost Volej (3:0) i u drugom meču polufinala plej-ofa ekspresno stigle do finala, gdje je dan ranije plasman izborila ekipa Luke Bar. Novljanke su opravdale očekivanja za tačno sat, mada je djelovalo da će nakon dvije godine prvi put izgubiti set. Podgoričanke su imale prednost, ali su Novljanke nakon velike borbe i 23 minuta igre stigle do vođstva. Već nakon toga domaćin nije imao snage za jači otpor, pa su Novljanke lako odradile posao i izborile finale… R. P.

PODGORICA – Rukometašice Crne Gore će danas saznati protivnike na Evropskom prvenstvu koje se od 28. novembra do 15. decembra održava u Austriji, Mađarskoj i Švajcarskoj. Žrijeb će biti obavljen u 18 sati u Beču. Crna Gora je u prvom šeširu na osnovu učinka u kvalifikacijama (svih šest pobjeda) i na posljednjem EHF Euru 2022. na kojem je osvojila bronzanu medalju.

Već je poznato da će naša reprezentacija igrati u grupi B u Debrecinu, a žrijebom će biti određeni sastavi šest grupa sa po četiri selekcije.

EHF Euro 2024. biće prvo prvenstvo na kojem će nastupiti 24 reprezentacije umjesto dosadašnjih 16. U prvom šeširu su još Norveška, Danska, Francuska, Švedska i Holandija. Drugi šešir čine Njemačka, Španija, Rumunija, Mađarska, Švajcarska i Austrija. Iz trećeg šešira žrijebaće se Slovenija, Hrvatska, Poljska, Srbija, Sjeverna Makedonija i Island. U posljednjem, četvrtom šeširu su Češka, Ukrajina, Turska, Farska Ostrva, Portugal i Slovačka. Prva faza šampionata igraće se u Debrecinu, Bazelu i Inzbruku. Domaćini glavne runde biće Debrecin i Beč, dok je završni vikend takođe u glavnom gradu Austrije. A. M.

Admiralbet ABA liga za igrače do 19 godina

Juniori SC Derbija izborili finale

PODGORICA – Juniori SC

Derbija igraće finale Admiralbet ABA lige za igrače do 19 godina. Talentovani igrači podgoričkog kluba uspjeli su da savladaju Igokeu 78:68 na završnom turniru, koji se igra u Novom Pazaru.

SC Derbi je sjajno otvorio meč – poveo 11:2, a u finišu prve četvrtine da stigne i do prve dvocifrene razlike (24:14), a već do odmora bilo je 40:26, da bi rekordnih ,,plus 16“ (65:49) bilo u 32. minutu, nakon poena Hrelje Podgorički tim je do trijumfa vodio David Mirković, koji je imao dabl-dabl učinak (22

NBA: Zakazan duel Džejmsa i Jokića već od vikenda

Kraj za

Golden Stejt, Lejkersi u plej-ofu

PODGORICA - Kraj jedne

velike generacije – Golden Stejt Voriorsi završili su NBA sezonu već u plej-in doigravanju za plej-of, ubjedljivim porazom 118:94 od Sakramento Kingsa u gostima.

,,Ratnici“ su prije manje od dvije godine bili NBA šampioni, a u najjačoj ligi svijeta više nijesu ni sjenka tima koji je osvojio četiri titule od 2015. godine. Kingsi su se revanširali kalifornijskom rivalu za poraz u sedmoj utakmici plej-of runde prošle godine. Veteran Klej Tompson promašio je svih deset šuteva iz igre – a sve su češće spekulacije da proslavljeni bek uskoro napušta Golden Stejt. Superstar Stefon Kari meč je završio sa skromnih 22 poena. Ekipa ,,ratnika“ nije imala kontrolu skoka protiv fizički dominantnog

rivala. U blijedom timskom izdanju, rezervista Elis, koji je u klub došao tek u februaru na dvosmjerni ugovor, ubacio je 15 poena.

Sa druge strane, Sakramento je izborio drugi plej-in meč u gostima Nju Orleansu. U odličnom timskom izdanju domaćina Marej je bio najefikasniji sa 32 poena uz devet skokova, Foks je dodao 24 poena uz šest asistencija. Berns je upisao 17, a ove sezone fantastični litvanski centar Sabonis dodao je 16 poena uz 12 skokova. Na kraju nije bilo ni potrebe da ključni igrači nastupaju u završnici meča. Lejkersi su zasluženo izborili plej-of i seriju sa šampionom Denverom, trijumfom 110:106 u uzbudljivom meču u Nju Orleansu. Duel je riješen tri minuta prije kraja – do tada potpuno domi-

poena, 11 skokova), Vasilije Todorović je ubacio 15, a jedan manje Vladimir Sudar, uz čak pet ukradenih lopti. Luki Đurović nedostajao je skok za dabl-dabl (10 poena, 9 uhvaćenih lopti), a u strijelce su se upisali još Hrelja 7, Čićić i Ivančević po 3, Đukanović i Martinović po 2. U ekipi iz Laktaša najbolji je bio Ognjen Stanković sa 30 koševa.

U ligaškom dijelu SC Derbi osvojio je prvo mjestu u B grupi, sa učinkom 3-1. SC Derbi će u finalu (večeras od 19 časova) igrati sa Megom, koja je u polufinalu bila ubjedljiva protiv Cibone 116:50. R.P.

nantni krilni centar Nju Orleansa Zajon Vilijamson, zbog bola u nozi, morao je da završi meč. Do tada je upisao čak 40 poena.

Prva zvijezda i najstariji igrač lige Lebron Džejms predvodio je Lejkerse sa 23 poena, a centar Dejvis je pored 20 poena imao 15 skokova. Važne poene u završnici upisao je bek Rasel – ubacio je pet trojki, a ukupno 21 poen. ,,Jezerdžije“ su iskazale kvalitet više u rotaciji.

Nju Orleans imaće još jednu

Potvrđen nastup velike zvijezde Klipersa na Igrama u Parizu

Lenard kompletirao ,,tim snova“

PODGORICA - Kavaj Lenard (32) igraće za Sjedinjene Američke Države, novi ,,tim snova“, na Olimpijskim igrama u Parizu ovog ljeta. Krilo i velika zvijezda Los Anđeles Klipersa kompletirao je američki tim – imena 12 košarkaša koji će nastupati na olimpijskom spektaklu već su

poznata. Jasno je da se radi o najvećim američkim zvijezdama moderne košarke. Lenardov nastup nije bio izvjestan zbog brojnih povreda. Ipak, očekuje se da sjajni atleta bude spreman za završnicu NBA sezone, potom i za pripreme reprezentacije.

Amerikanac je dvostruki NBA

šampion, oba puta biran za najboljeg igrača finalne serije (2014. i 2019. godine). Tri puta biran je u prvi a dva puta u drugi tim lige, dvostruki je dobitnik nagrade za najboljeg defanzivca u NBA sezoni. Lenard ove sezone bilježi 23,7 poena, 6,1 skok i 3,6 asistencija po meču, u ekipi koja je u krugu favorita za NBA tron. R. A.

šansu za plej-of, ali je jasno da se radi o desetkovanom timu –glavne šuterske opcije Ingram i Vilijamson su povrijeđeni. Lejkersi će imati priliku da se revanširaju prvaku Denveru za poraz 4:0 u plej-of seriji prošle godine, uz novi veliki duel Džejmsa i Dejvisa protiv Jokića, centra Denvera koji će izvjesno dobiti nagradu za najboljeg igrača NBA sezone treći put u karijeri. Ipak, šampion će biti izrazit favorit na startu plej-ofa Zapadne konferencije. S. S.

Sa sinoćnjeg meča u Podgorici

M. BABOVIĆ

Nikšićani završili nastup u ABA 2 ligi

Sutjeska eliminisana

Vojvodina 81

Sutjeska 70

NOVI SAD – Dvorana „Spens“. Gledalaca: 1.000. Sudije: D. Javor, S. Petak, E. Javor. Rezultat po četvrtinama: 20:11, 28:12, 12:21, 21:26.

VOJVODINA: Kaningam 20, Banjac 12, Nedeljkov, Ljubičić 4, Rakićević 10, Zagrađanin 3, Bumbić 5, Savić 8, Nikolić 7, Ašćerić 5, Džonson 2, Vučetić 5.

SUTJESKA: Goranović 3, Barović 8, Kočović 5, Đurišić, Vulević 7, Vujović 7, Spasojević 13, Tomapević 4, Vojinović 11, Jović, Mi-

trović 12, Otašević. Košarkaši Sutjeske eliminisani su iz ABA 2 lige – Nikšićani su nakon poraza u prvom meču četvrtfinala plej-ofa (89:84) poraženi i u revanšu u Novom Sadu (81:70), tako da će Vojvodina biti rival Podgorici u polufinalu.

Nikšićani su, inače, bolje otvorili meč sa sedam brzih poena, ali nakon toga gosti su u napadu potpuno stali. Serijom 11:0 Vojvodina je stekla prednost koju nije ispuštala do samog kraja meča. Već sredinom druge dionice domaćin je postigao 40 poena i tada je bilo jasno da je pred Sutjeskom nemoguća misija... R. P.

Košarkaši Budućnost Volija otputovali za Zadar, gdje sjutra gostuju istoimenom timu u drugom meču četvrt nala plej-ofa ABA lige

Slavković: Želimo da sve završimo

PODGORICA – Košarkaši

Budućnost Volija autobusom su otputovali za Zadar, gdje će sjutra veče (19 h) protiv istoimenog tima imati priliku da ovjere prolaz u polufinale ABA lige.

Crnogorski šampion prije pet dana slavio je u „Morači“ (100:69) i poveo 1:0 u seriji koja se igra na dvije pobjede, tako da će ,,plavi“ u revanš meču četvrtfinala u dvorani ,,Krešimir Ćosić“ nastojati da završe kompletan posao.

– Bilo je dosta mučenja u prvom poluvremenu prve utakmice, gdje nismo uspjeli da se odlijepimo na neki pristojan broj poena. Potom smo u drugo poluvrijeme ušli sa većim energijom i fokusom, te uspjeli da napravimo razliku – prokomentarisao je Andrija Slavković prvi susret u Podgorici. Sada na red dolazi zahtjevno gostovanje, a u plavom taboru žele pobjedu. Znaju svi u taboru Podgoričana da ih u Dalmaciji čeka teži zadatak, a očekuje se i bolje izdanje najkorisnijeg igrača regularnog dijela ABA

U Sutomoru održan kamp za mlađe kategorije

PODGORICA – U Sutomoru

je od 12. do 14. aprila održan kamp u organizaciji Košarkaškog saveza Crne Gore, a na kojem su selektori u četiri uzrasne kategorije okupili talentovane dječake i djevojčice. Koordinator kampa bio je selektor seniorske reprezentacije Boško Radović. Tokom kampa na okupu su bile djevojčice (rođene 2010. godine), kao i tri uzrasne kategorije kod dječaka – pioniri, kadeti i juniori. Djevojčice do 14 godina, okupila je selektorka Lidija Bečanović, kojoj je u radu pomagala Ivana Vujošević,

a ukupno je bilo 15 mladih košarkašica iz više crnogorskih klubova. Selektor pionira Bojan Bakić okupio je 15 igrača, a u radu su mu pomagali treneri Ivana Vujović i Đorđije Božović. Sa kadetima su radili selektor Demir Kalić i trener Stefan Miličković, koji su okupili 15 igrača, dok je novi selektor juniora Marko Sekulić, sa trenerima Nikolom Žižićem i Lazarom Mašanovićem, okupio 15 juniora. Svaki dan korišćen je maksimalno, a treninzi su se odvijali u dvorani SC „Topolica“, kao i u salama OŠ ,,Anto Đedović“ i

Gimnazije ,,Niko Rolović“. Ovo okupljanje nastavak je kampova od sredine januara, koji su korisni za sve potencijalne reprezentativce, ali i za selektore da na djelu vide trenutnu formu svih igrača. Takođe, tokom trajanja kampa, shodno nedavno potpisanom sporazumu o saradnji između Košarkaškog saveza Crne Gore i Sports Performance Lab-a, obavljena su testiranja svih igrača. Testovi imaju posebnu ulogu, jer se prate motoričke sposobnosti igrača, ali i nastoji da isti poboljšaju svoje performanse. R. P.

lige Luke Božića koji je u „Morači“ dao samo jedan koš. – Mislim da će biti potpuno drugačije u odnosu na prvu utakmicu. Svi znamo kako je teško igrati u Zadru, pogotovo kada je hala puna. Mnogo „vruć“ teren. Spremamo utakmicu na potpuno drugačiji način i znamo da će biti mnogo teže nego u prvoj. Zadar je specifična ekipa koja igra na manji broj poena. Igraju sa pet visokih igrača. Vrlo se dobro znamo, tako da nema mnogo tajni. Pokušaćemo iz utakmice da izađemo kao pobjednici i završimo serije sa 2:0. U tom slučaju bismo u polufinale ušli svježiji i imali duže vremena da spremimo te utakmice – poručio je Slavković. Dva tima do sada su međusobno igrala 34 puta. Budućnost je slavila u 27 navrata, uz sedam poraza. Budućnost u Zadru juri petu pobjedu u isto toliko međusobnih duela ove sezone, nakon što je slavila u Superkupu ABA lige, dva puta u ligaškom dijelu, kao i u prvoj utakmici četvrtfinala regionalnog takmičenja. R. P.

Podgorica treći put u istoriji izborila polu nale plej-ofa ABA 2 lige

Radović: Zasluženo do podviga

PODGORICA – Zlatibor je imao ulogu apsolutnog favorita protiv Podgorice uoči početka plej-ofa ABA 2 lige, ali je crnogorski tim uspio da treći put u četiri sezone, koliko nastupa u regionalnom takmičenju, izbori polufinale.

Podgorica je, nakon ubjedljive pobjede u prvom meču (113:89), slavila i u revanšu (100:93) i jasno pokazala da joj je mjesto među četiri najbolja tima. Na taj način Podgorica nastavlja put, a u polufinalu čeka je Vojvodina, koja je eliminisala Sutjesku. – Poslije tog prvog meča došli smo na Zlatibor svjesni da treba da odigramo 40 minuta na visokom nivou, kao što je to bilo u Podgorici i da imamo koncentraciju, jer znamo kvalitet koji ima Zlatibor. Mislim da smo od samog starta bili koncentrisani, motivisani i ušli u dobar ritam, kako napadački, tako i defanzivno. Kontrolisali smo meč tokom cijelog prvog poluvremena. Nakon toga smo ušli u još jači ritam, dodali gas u odbrani i napadu i na kraju uspjeli da zabilježimo pobjedu i u ovom meču. Sigurno je da nam puno znači za nastavak prvenstva, ali najvažn-

ije je da smo prošli dalje i da nas čeka polufinale. Čestitam mojim momcima na dobrom pristupu, dobroj energiji, dobroj pobjedi. Želim im sreću u nastavku i zahvaljujem domaćinu na gostoprimstvu i korektnoj igri – kazao je trener Podgorice Dragan Radović Presudna se ispostavila treća dionica koju je Podgorica odigrala fenomenalno. Čak 33 poena ubacili su gosti, dok je odbrana odradila solidan posao i spustila domaćina na 18 poena. Već tada je bilo jasno da je crnogorski tim polufinalista

ABA 2 lige.

– I pred početak plej-ofa smo znali da svi učesnici imaju šansu da prođu dalje i sa ciljem da dođu do finala, na kraju i da pobijede. Na nama je da se spremimo, imamo dovoljno vremena do prvog meča, i da

odigramo najbolje što možemo – naglasio je Radović. Podgorica će u srijedu 24. aprila (18 h) ugostiti Vojvodinu, a zatim 2. maja u istom terminu putuje na revanš, gdje će tražiti istorijski uspjeh. – Svaka čast igračima, članovima stručnog štaba, jer je ovo još jedan lijep uspjeh za naš klub. Moram istaći zadovoljstvo, jer je ovo potvrda dobrih rezultata u kontinuitetu u ABA 2 ligi. Veliko hvala svim ljudima sa Zlatibora, posebno predsjedniku kluba Rajku Pelveroviću i generalnom menadžeru kluba Đorđu Aleksandriću, koji su i pored toga što se desilo u Podgorici uradili sve da se osjećamo kao kod kuće. Nevjerovatna ljubaznost, gostoprimstvo i zaista im dugujemo veliku zahvalnost – rekao je direktor kluba Zoran Vujičić R. P.

Lijepa akcija KSCG

Odličan potez ŠSCG za a rmaciju i razvoj drevne igre kod mladih

Talentima stipendije

Upravni odbor Šahovskog saveza Crne Gore na posljednjoj sjednici donio je odluku i pravilnik o stipendiranju mladih talentovanih i ambicioznih ljubitelja drevne igre. To je bez dileme odličan potez ŠSCG na polju afirmacije i prosperiteta šaha prije svega kod učenika i studenata koji su se opredijelili za odmjeravanje snaga na 64 crno-bijela polja.

Shodno utvrđenim kriterijumima, stipendija se može dodjeliti samo šahistima i šahistkinjama koji redovno učestvuju na takmičenjima iz zvaničnog kalendara ŠSCG i drugim aktivnostima Saveza, a jedan od uslova su ostvareni rezultati na zvaničnim međunarodnim takmičenjima u pojedinačnoj konkurenciji i u reprezentativnim selekcijama u prethodne tri godine, sa posebnim osvrtom na posljednju takmičarsku sezonu.

Na spisku stipendista su: Peko Đurović, Mihailo

Pušara Katarina Đukić

Milena Mosurović, Sofija i Ilija Milović, Đorđe Žižić, Mateja Popović, Toman Perić, Koča Radović, Duši-

Na prvom Cedis festivalu u Podgorici Iskustvo i znanje Đukanovića

Prvi od pet Cedis festivala ŠK Budućnost u Podgrici protekao je u znaku FIDE majstora Sretena Đukanovića koji je od mogućih pet sakupio 4,5 poena i prvi prošao kroz cilj sa četiri pobjede i jednim neriješenim ishodom. Tako je Đukanović među 32 učesnika potvrdio svoje veliko iskustvo i neosporno šahovsko znanje za tablom. Pored njega nagrađeni su i Uroš Rašović, Alvir Sijarić, Dragoljub Abramović i Milena Mosurović sa po četiri, te Pavel Lagašin, Sla-

Finiš turnira kandidata u Torontu Neizvjesno do kraja

Po svemu sudeći, neizvjesnost oko konačnog poretka na tabelama turnira kandidata u muškoj i ženskoj konkurenciji, koji se održava u Torontu, potrajaće do posljednjeg 14. kola.

To zapravo znači da je više pretendenata u igri za potencijalnog suparnika

Dingu Lirenu, odnosno, Ju Venjunu u borbi za svjetsku krunu.

Naime, četiri runde prije kraja na openu matadora najveće šanse da se domognu laskavog priznanja imaju Jan Nepomnjašći i Domaraju Gukeš koji su sakupili po šest poena. Račune mogu da im pomrse Fabijano Karuana, Ramešbabu Pragnanandha i Hikaru Nakamura koji za vodećima zaostaju svega pola poena. Nije bez šansi i Gurjati Vidit sa pet, dok će Alireza Firouzja sa 3,5 i Nijat Abasov sa tri poena čekati neku novu priliku da ostvare željeni cilj. Zanimljiv i takođe neizvjestan će biti i finiš ovog prestižnog takmičenja i kod dama. To potvrđuje činjenica da su Tan Žongi i Lei Tinđie u vođstvu sa po 6,5 poena i imaju čak poen više od Aleksandre Gorjacčkine i KaterineLahno koje još ne gube nadu da se mogu okititi zlatnom medaljom. To se, ipak, ne može reći za Koneru Hempfi sa 4,5, te Anu Muzičuk i Nur-

ca Petrušić Damjan Pešić

Vasilije i Vasilija Mitrović, Simena Vukotić, Tadija Glušica, Nikolija Ćorsović, Neda Šljivić, Đorđije

Bojović, Zejn Agić, Jovan Obradović, David Pavlović i Nikola Vojičić Ugovore o stipendiranju izabrani će potpisati 20. aprila u Tivtu gdje će se održati Otvoreno prvenstvo Boke za mlade. Nakon saznanja da će dobiti stipendiju od ŠSCG zadovoljstvo nije krila naša reprezentativka Mateja Popović. – Prije par dana obradovale su me dvije lijepe vijesti. Prva je da sam u sastavu najbolje ženske selekcije za olimpijadu u Budimpešti i druga da sam među dobitnicima stipendije za tekuću godinu. Mislim da je ovaj gest Saveza za svaku pohvalu i da će mlade motivisati da se još više posvete šahovskoj edukaciji i napredovanju. Zahvalna sam na tome i nadam se da će opredijeljena sredstva pomoći svima nama da na vrijeme planiramo aktivnosti po pitanju budućih zvaničnih nastupa na državnoj i međunarodnoj sceni – istakla je prvotimka ŽŠK Budućnost.

ven Živković i Katarina Đukić sa po 3,5 poena. Zatim slijede Željko Vujadinović, Miloš Kršikapa, Zoran Lakušić,

Gorjačkina 0:1 Lei

gilu Salimovu sa po 4,5 i Vaisali Ramešbabu sa 3,5 poena, čije su šanse svedene u domen teorije.

Priredio: B. KADIĆ

Danas u Beogradu počinje Evropsko seniorsko prvenstvo u boksu

Crna Gora sa pet takmičara

PODGORICA - Crnogorski boks na seniorskom prvenstvu Evrope u Beogradu predstavljaće pet reprezentativaca.

Šampionat će zvanično početi danas, a od crnogorskih boksera za medalje u dvorani ,,Aleksandar Nikolić“ boriće se Tomislav Đinović (do 60), Stefan Savković (do 71), Petar Marčić (do 80), Dilan Prašović (preko 92) i Tamara Raduno-

vić (do 70 kilograma), bronzana sa prethodnog šampionata Evrope u Budvi.

Selektor Nikola Ružić nije mogao da računa na Petra Liješevića i Bojanu Gojković. Liješević je sredinom marta na međunarodnom turniru ,,Beogradski pobjednik” povrijedio šaku i bio primoran da je operiše, dok će Gojković zbog zdravstvenih problema propustiti šampionat.

U stručnom štabu su, osim Ružića, i treneri Sergej Kudrjavcov i Momčilo Zlatičanin. Crnogorsku delegaciju kompletirao je Blažo Jabučanin, koji će suditi mečeve na šampionatu. R.P.

Nastavlja se tradicionalni Kup bacača

Miting u Draževini

28. aprila

PODGORICA – Miting bacača kugle Draževina 2024 – Memorijal „Nedjeljko Burzanović“ biće održan 28. aprila u istoimenom podgoričkom selu.

Takmičenje će biti održano 16. put, a kao i prošle godine imaće memorijalni karakter u znak sjećanja na osnivača mitinga Nedjeljka Burzanovića. Bacači kugle nadmetaće se u kategorijama veterana (5

kg), pionira (4), pionirki (3), mlađih juniora (5), mlađih juniorki (3), juniorki (4), juniora (6), seniorki (4) i seniora (7,260 kg). Prošlogodišnji pobjednici mitinga u konkurenciji seniora bili su Anita Marton iz Mađarske (17,79) i Tomaš Đurović iz AK Podgorica sa rezultatom 19,30 metara. Marton je rekorder mitinga u konkurenciji sa rezultatom 19,63 metra, a taj hitac bacila je 30. aprila 2017. godine. U muškoj konkurenciji rekorder je Hamza Alić iz Zenice sa rezultatom 21,07 metara, koji je postigao na prvom mitingu 28. aprila 2008. godine. Početak takmičenja zakazan je za 10.30 časova. R. P.

Prvenstva Balkana i Crne Gore u polumaratonu

Slađana i Ivan najbolji

PODGORICA – U Nikšiću je održan „Ostroški polumaraton“ na kome je nastupilo 550 takmičara iz 15 zemalja (Albanije, Malte, Turske, Bugarske, Sjeverne Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije, Rusije, Litvanije, Ukrajine, Francuske, Slovenije, Češke i Crne Gore), u okviru kojeg je održano Prvenstvo Balkana u polumaratonu i Prvenstvo Crne Gore. Kod muškaraca na Prvenstvu Balkana trijumfovao je David Nikoli iz Albanije sa rezultatom 1:10:07. Drugo mjesto osvojio je atletičar sa Malte Luke Mikalef Perkone sa rezultatom 1:10,41, dok je treće mjesto pripalo atletičaru iz Turske Bahatrinu Uneju sa rezultatom 1:11,01. Kod atletičarki prvak Balkana je postala atletičarka iz Albanije Luiza Gega sa rezultatom 1:17:12. Dru-

go mjesto zauzela je Bugarka Marinala Neneva – 1:19:42, dok je treće mjesto osvojila Turkinja Pinar Demir sa rezultatom 1:27:58. U ekipnoj konkurenciji kod muškaraca prvaci Balkana su postali atletičari iz Turske, drugo mjesto je pripalo atletičarima iz Bosne i Hercegovine, dok je treće mjesto zauzela Crna Gora (Željko Dabović i Miloš Vojvodić). Prvak Crne Gore za 2024. godinu postao je atletičar Milenijuma iz Podgorice Ivan Bubnov sa rezultatom 1.13:01, ispred Željka Dabovića, člana Sparte iz Podgorice, sa rezultatom 1:17:00 i Miloša Vojvodića iz AK Nikšić – 1:23:35. Kod dama trijumfovala je Slađana Pejović (Nikšić) sa rezultatom 1:32,03, ispred atletičarke Sparte Dijane Stanišić 1:39:21 i Vesne Pavlićević, članice AK Milenijum, sa rezultatom 1:43:59. R. P.

Andrija Koprivica, Jovan Jovančević i Toman Perić sa po tri poena itd. Drugi turnir je na programu od 10. do 12. maja.

Stipendistkinja Mateja Popović

Inspirativna opomena za generacije koje dolaze

RIJEČ PRIREĐIVAČA

Naš stari poznanik Ramiz Hadžibegović objavio je nedavno novu knjigu eseja „Dodir nepovrata“ (2024) i na tome mu iskreno čestitamo. Ovim djelom, sa prethodna dva „Blisko kraju” (2016) i „Skuplje(no) od zaborava” (2021), zaokružuje se trilogija „Tradiciji s ljubavlju“. Sve tri knjige objavila je beogradska Čigoja štampa. U završnom tomu, našla su se, kao i u prethodnim, dvadeset i dva eseja kojima se preispituje i osvjetljava svijet iščezle, potisnute i zanemarene tradicijske kulture. Ramiz Hadžibegović je rođen u Bistrici (Bijelo Polje) 1951. godine. Diplomirao je na Odseku za međunarodne odnose Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

Objavljivao je eseje, studije i književne prikaze u eminentnim književnim časopisima, raznim revijama, u dnevnim listovima Srbije i Crne Gore („Politika“, „Danas“, „Večernje novosti“, „Pobjeda“, „Vijesti“, „Dan“), elektronskim portalima Srbije, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Makedonije, Francuske, Njemačke, Australije.

Dobitnik je više značajnih društvenih priznanja.

Nagrađen je kao najčitaniji autor kluba Književne radionice Kordun u 2021. godini, a 2020. dodijeljeno mu je priznanje za ljepotu pisanja i esejističko izražavanje. Autor je više stotina bibliografskih jedinca, u književnim i drugim časopisima, i dnevnim listovima.

Nominovan je 2018. godine za prestižnu nagradu „Meša Selimović”, koju dodjeljuju „Večernje novosti“ iz Beograda. Hadžibegović je, osim pomenute tri knjige, objavio i dje-

Nedavno je objavljeno novo djelo Ramiza Hadžibegovića „Dodir nepovrata“ (Čigoja štampa), iz kojeg ćemo, kao i iz njegovih prethodnih knjiga, u više navrata objavljivati eseje. Za početak donosimo dva eseja „Omladinske radne akcije, velike tekovine malih ljudi“ i „Štafeta, simbol dana mladosti“

lo Iz senke gordosti (AP Print, Podgorica, 2019).

Na početku novog djela „Dodir nepovrata“ (2024) autor se osvrće na esejistički manir i smisao i cilj hermeneutičkog poduhvata koji je rezultirao trilogijom „Tradiciji s ljubavlju“. Evo nekoliko izdvojenih rečenica: „Tražio sam i ponudio mjeru razumijevanja za svakog čitoca, kako u izboru tema, tako i u načinu njihove obrade. Jezgrovite i slikovite refleksije (...) čuvaju našu prošlost, tradiciju i samosvojnost (...) U tom istraživačkom zahvatu – da se što više otkine od prošlosti – koristio sam znanja iz etnologije, antropologije, istorije, književnosti, ali i impresije iz bogatog i pomalo već zatamnjenog trezora svojih sjećanja. Na tom putu kreativnih izazova, nastojao sam s punom posvećenošću da pronađem mjeru odnosa između tradicionalnog i modernog (...) Kretanjem kroz svijet uspomena iz prošlosti, sastavljao sam njene detalje, uz izvjestan napor koji iziskuje esej toka svijesti, dok je moja zagledanost bila u čovjeka, našeg pretka, u njegovu muku, rad i radost, s mjerom i mirnoćom; tražio sam ljepotu u svakom atomu baštine, koja je, u punoj svjetlosti i značenju, pripadala nekom drugom vremenu, s pokušajem da se što više otkine, ugrabi od zaborava (...) Dubinska isti-

na života, skrivena u primordijalnoj tradiciji, i iznikla iz najdubljih osjećanja i potrebe prošlih generacija, nosi u sebi snažno utisnute tragove raznih kultura i civilizacija koje su se vjekovima smjenjivale na ovim prostorima. Na tim temeljima nadograđivali su se različiti kulturni slojevi, prožimali i stapali razni običaji, rituali, svetkovine. I zato moramo da se pomirimo sa svojom tradicijom, da je bilo kako je bilo, da u njoj pronađemo najsvjetlije momente i da je poštujemo kako zaslužuje. Kako ćemo znati ko smo, ako ne znamo ko smo bili? (...) Tradicija i običaji omogućavaju nam putovanje kroz vrijeme, kroz lavirinte istorije, o kojoj više maštamo nego što zaista znamo (...) U prošlost se ne možemo vratiti, ali nam njeni vitalni kulturni obrasci mogu služiti kao podsticaj, inspiracija i veza sa onima koji su nekada, prije nas, žudjeli za boljim svijetom, i zalagali se za njega. Samo iz preobražene tradicije, a ne od njenih restlova, nastaje nova stvarnost, kao što drvo niče iz plodne zemlje (...) Dok globalizovano društvo na svojoj tehnološkoj trpezi halapljivo guta neke tradicionalne vrijednosti, sadašnja generacija, ohola i grlata, zainteresovana je isključivo za budućnost, a sasvim ravnodušna prema prošlosti i njenom nauku (...) To je izazov da proširimo i obo-

gatimo sopstveni život i sadašnjost, a ne prezir i odbacivanje (...) Ključno je da se tragovi minulog vremena sagledavaju bez manirizma i sa distance respekta, kao život vrijedan življenja i kao civilizacijska dimenzija koja pripada čovjekovoj budućnosti.“ Eseje iz Hadžibegovićeve nove knjige ćemo, kao i tokom prethodne tri godine, publikovati u više navrata. Za početak donosimo dva eseja „Omladinske radne akcije, velike tekovine malih ljudi“ i „Štafeta, simbol dana mladosti“. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran.

OMLADINSKE RADNE

AKCIJE, VELIKE TEKOVINE MALIH

LJUDI

Naše kulturno nasljeđe nosi u sebi duboke tragove nedavne prošlosti, segmentirane iz emotivnih osjećanja i potrebe prošlih generacija, ali i od pronicanja najdubljih tajni ljudske duše. Čitav ovaj region nosi specifično bogatstvo prepoznatljivih kulturoloških pojava, koje povezuju nešto što je već decenijama autentična ideja karaktera i smisla jugoslovenskog kulturnog prostora. Žrtvujući svoju suštinu na oltar modernosti, kultura sjećanja ne posjeduje moć da povezuje rascjepkane djelove bipolarnih krajnosti, jer bi to bilo svojevrsno nasilje nad interpreta-

Fenomen omladinskih radnih akcija i društvene okolnosti, koje su ga pratile, pojavljuju se kao jedva čujni eho neke stare voljene pjesme iz sanjane zemlje koja više ne postoji. Bilo je to nešto korjenito, potpuno novo, iznenađujuće originalno

Ramiz Hadžibegović

cijom prošlosti. Danas puno fenomena vidimo u drugačijem svjetlu u odnosu na prošlost. Ključno je da se naša nedavna prošlost sagledava sa distance, kao život vrijedan življenja, iako o tome nemamo jedinstveno mišljenje, te zato konsenzus o sopstvenoj prošlosti nije samo naša već i regionalna pojava. U radoznaloj potrazi za temama i fenomenima, u kojima se, kao u živom kaleidoskopu, rađaju uspomene, događaji i pojave, omladinske radne akcije su se same ponudile kao mogućnost novog narativnog poznanstva. Uz nastojanje da se ovaj fenomen i društvene okolnosti, koje su ga pratile, tumače jezikom istine, a ne ideološkim floskulama, mada se od toga ne može pobjeći, pojaviše se kao jedva čujni eho neke stare voljene pjesme iz sanjane zemlje koja više ne postoji. Ova samosvojna ljudska praksa, topla, intimna i

Tradicija i običaji omogućavaju nam putovanje kroz vrijeme, kroz lavirinte istorije, o kojoj više maštamo nego što zaista znamo. U prošlost se ne možemo vratiti, ali nam njeni vitalni kulturni obrasci mogu služiti kao podsticaj, inspiracija i veza sa onima koji su nekada, prije nas, žudjeli za boljim svijetom, i zalagali se za njega

lijepa, opire se bilo kakvom svođenju na određene ideje i ideološke matrice, sve dok istovremeno, na svoj neponovljiv način, ne progovori o velikim pitanjima vremena i osjećanju bliskog, individualnog i kolektivnog. U ovoj pojavnosti se ogleda naša stvarnost, kao memorija u kojoj se množe vremena bremenitog značenja, dovoljnim za cijelu jednu epohu. Bilo je to nešto korjenito, potpuno novo, iznenađujuće originalno. Jednostavnim jezikom rečeno, želim da ovim esejom odam nostalgičnu, ali nesentimentalnu počast jednom vremenu i fenomenu koji je u mnogo čemu dirljiv i emotivan, ali i inspirativno opominjući za buduće generacije. (Nastavlja se)

Autor: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

Omladinska radna akcija

Brigadiri na terenu

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs”)

Broj: Ivm.br.392/2023

U izvršnoj stvari izvršnog povjerioca

NLB BANKA AD, Bulevar Stanka Dragojevića br. 46, Podgorica, PIB: 02011395

Protiv izvršnih dužnika:

1. KRSTO BAJIĆ, Mojdeški put 39, Herceg Novi,

2. ANĐELA BAJIĆ, Mojdeški put 39, Herceg Novi,

3. KRISTINA BAJIĆ, Mojdeški put 39, Herceg Novi,

4. STANKA BAJIĆ, Mojdeški put 39, Herceg Novi, Javni izvršitelj je u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio ZAKLJUČAK O PRODAJI

Određuje se PRVA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika AD1. upisanih u listu nepokretnosti LN. br. 130 KO Topla, označene kao porodično-stambeni objekat broj 1, spratnosti P+2, etažno razrađen na PD1 na etaži P stambeni prostor neto površine 84 m2, PD2 na etaži P1 stambeni prostor neto površine 88 m2, PD3 na etaži P2 stambeni prostor neto površine 92 m2, dvorište površine 500 m2, šume 1 klase 56 m2

Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 17.05.2024.godine u 13.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju I.br. 392/2023 od 21.06.2023.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 62.087,11 eura na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14.06.2023. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko u konačnom budu iznosili. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti Ivm.br. 392/2023 od 05.04.2024. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 387,379.00 eura.

Na prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO-a.

Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-1895653 kod Prve banke, u iznosu od 38.737.90 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-14666-22 kod Prve banke, u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača. Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO Javni izvršitelj

U Herceg Novom, dana 17.04.2024.godine Marko Đaković

OBAVJEŠTENJE

Obavještavamo građane da će licencirano preduzeće Nonel sistem D. O. O. Nikšić vršiti bušenje i kontrolisano miniranje u četvrtak, 18. 04. 2024., za potrebe uređenja terena na lokalitetu koji se nalazi na katastarskim parcelama 422/40, 422/37, 422/38, 422/31, 422/32, 422/24 i 422/22 KO Budva, Opština Budva, vlasništvo Mugoša Zoran.

Miniranje će se izvoditi u okviru radnog vremena propisanog na gradilištu.

Poslovni broj: I.br. 776/2019

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 96,000.00 eura, dana 17.04.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, i na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br. 214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se sedamnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 i katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za sedamnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 15.05.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.

IV Na sedamnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 19.966,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011.god, i Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god.

Dana 17.04.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 1779/17

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.853,20 eura, dana 17.04.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se sedamnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za sedamnaestu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 15.05.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.

IV Na sedamnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167. Dana 17.04.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Dana 17. aprila 2024, u 81. godini napustio nas je naš dragi

VUJADIN Milutina NOVIĆEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 17. aprila od 15.30 do 17 časova i 18. aprila od 10 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na Novom groblju.

Ožalošćeni: supruga SLAVKA, kćerke DRAGANA, SUZANA i IVANA, braća BLAGOJE i BRATISLAV, sestre STOJANKA i LJUBINKA, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Umro je u 78. godini, poslije duže i teže bolesti, dana 16. aprila 2024. godine

SLAVKO Radula VUČINIĆ dipl. ing. arhitekture

Saučešće primamo 17. aprila od 10 do 15 časova i 18. aprila od 9 do 11 časova na gradskom groblju Čepurci. Sahrana će se obaviti u selu Gostilovina, Mojkovac u 15 časova. Cvijeće se ne prilaže.

Kuća žalosti: Bulevar vojvode Stanka Radonjića 33. Podgorica.

Ožalošćeni: supruga ANKA, braća: ZDRAVKO, BRANKO, VESELIN i SRETEN sa porodicama, sestra BRANKA VUKOTIĆ sa porodicom i ostala porodica VUČINIĆ 694

Dana 17. aprila 2024. napustila nas je naša voljena

MILANKA Danila JOVOVIĆ rođena KRIVOKAPIĆ

Sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice, na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: sinovi LAZAR i MIRKO, sestra DOSTINA, snahe ANA i ANDREA i unučad VUK, HELENA i ANDREJ 710

Дана 15. априла 2024. године преминула је наша вољена ЉУБИЦА Милана ЋУПИЋ

сестра ВОЈИСЛАВКА-ВОЈКА, унучад ДАНИЛО, ФИЛИП, ПАВЛЕ, ЛУКА, МИЛАН, АНА, праунучад и остала многобројна породица ЋУПИЋ

Dana 16. aprila 2024. umrla je u 89. godini naša voljena

DRAGICA Mihaila BRNOVIĆ rođena BOŽOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 17. aprila od 13 30 do 16 časova i 18. aprila od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin RAJKO, kćerke MILADINKA-RATKA i BRANKA, sestra SLOBODANKA-BELA, snaha DIJANA, unučad MILOŠ, MILENA, MLADEN, MARKO, ANDRIJA, NEMANJA, STEFAN, LAZAR, LUKA, OGNJEN i UROŠ, sestrić

DARKO, sestrična SONJA i ostala rodbina 695

Дана 17. априла 2024, послије краће и тешке болести, умрла је у 55. години наша драга

ЉИЉАНА Данилова БЕШОВИЋ

рођена НИКОЛИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 17. априла од 14 до 16 часова и 18. априла од 9 до 12 часова, када се креће за село Сеоштица гдје ће се обавити сахрана у 15 часова

Ожалошћени: супруг ДАНИЛО-ДАЈО, син ИВАН, кћерке БИЉАНА и ДИЈАНА, брат СЛОБОДАН са породицом, сестра КОСА са породицом, ђевер МИЛИНКО, ђеверичић и ђевериче, стриц ЂОКО, стрине, јетрве, заове, унучад и остала многобројна породица БЕШОВИЋ и НИКОЛИЋ

Dana 16. aprila 2024. preminula je u 92. godini naša draga

KATARINA – KATICA BOŠKOVIĆ dipl.ing.biohemije u penziji

Sahrana je obavljena na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru u krugu porodice.

Ožalošćeni: Kćerka JASMINKA, sin ŽELJKO, snaha SONJA, unuci ANDREJ i NOVAK, sestra MARIJA, sestrići MOMČILO i RATKO i ostala rodbina

Dana 17. aprila 2024, u 73. godini, preminuo je naš dragi

725

JOVAN Gojkov IVANOVIĆ

Sahrana će se obaviti na Novom groblju na Cetinju 18. aprila u 16 časova, u krugu porodice i uže familije - po želji pokojnika.

Ožalošćeni: Supruga VESNA, sinovi DEJAN i IGOR, braća BRANKO i SLOBODAN, unučad ANĐELA, LANA i VIKTOR, snahe BORKA i MARIJA i ostala rodbina

729

Dana 16. aprila u 94. godini preminuo je naš

DRAGUTIN - DRAGO Milovana KALEZIĆ

Želja pokojnika je bila da bude sahranjen u prisustvu članova uže porodice.

Sahrana je obavljena 17. aprila na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćene ćerke KATARINA i MILENA sa porodicama i ostala rodbina KALEZIĆ

718

713

Posljednji pozdrav

KRSTU M. MARTINOVIĆU

Počivaj u miru i neka ti je laka ova sveta crnogorska zemlja koju si istinski volio.

Mjesni odbor SUBNOR-a i antifašista Vidrovan

Posljednji pozdrav KRSTU MARTINOVIĆU

od DRUGOVA lovaca iz

706

Posljednji pozdrav dragoj ujni

BRANKI Ljubovoj RADONJIĆ rođ. MIJUŠKOVIĆ

Tvoj plemeniti lik ostaje nam u trajnom sjećanju.

PAVLE, ANICA i IVAN MEDENICA

Bolan oproštaj od našeg voljenog

SLAVKA VUČINIĆA

Čiju ćemo posvećenost i dobrotu uvijek pamtiti.

LJILJA, SANDRA, JELENA

707

Zagrli je najače. Volim vas.

TATA

Lovačkog društva „Dr Zoran Kesler“, Nikšić

Posljednji pozdrav dragoj majci, tašti i babi

DRAGICI BRNOVIĆ

Počivaj s anđelima, draga moja majko.

Kćerka RATKA KNEŽEVIĆ sa porodicom

728

Našoj dragoj i voljenoj babi

DRAGICI BRNOVIĆ

Hvala ti za dobrotu i beskrajnu ljubav koju si nam nesebično darivala. Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena. Počivaj u miru.

Tvoji unuci: LAZAR, LUKA, OGNJEN i UROŠ

Posljednji pozdrav dragoj majci, tašti i babi

DRAGICI BRNOVIĆ

Počivaj s anđelima, draga moja majko.

Kćerka RATKA KNEŽEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav majci, babi i tašti

726

Posljednji pozdrav

DIJANI

Diki moj!

Putuj miran. Volimo te.

TATA

Tvoji: MILENA, EMIN, JADRAN i VAL 731

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

MELI KOVAČEVIĆ

Porodica pok.VESELINA ĐUROVIĆA

715

716

Posljednji pozdrav dragoj snahi

DIJANI

Od svekra TOMA MUSTURA

Ne vjerujem da se ovako opraštam od tebe?

Vučice moja!

Duša ti carovala nebeskim svodom, u kojem nema boli.

Tvoja svekrva LIDIJA RADOVIĆ

DRAGICI BRNOVIĆ

Hvala ti za ljubav, bezbrižno djetinjstvo i poštovanje koje si nam nesebično pružala. Ostaješ u našim srcima zauvijek. Putuj s Anđelima u zagrljaj Tati.

Tvoji: BRANKA, ŽELJKO, ANDRIJA, NEMANJA i STEFAN 726

LEKA KAPETAN 732

730

705

724

Posljednji pozdrav

DIJANI

Vijest o tvojoj smrti me je dočekala nespremnu, iskreno sam vjerovala u tvoj oporavak.

Počivaj u miru, krasi neki bolji svijet svojom ljepotom, ovaj je prema tebi bio previše surov.

Živjećeš u mom sjećanju.

JOVANA KRIVOKAPIĆ

Posljednji pozdrav

DIJANA Živote!

Još vjerujem da samo spavaš, da ćeš biti jača od bolesti, ali uze te sebi, otrgnu Tei i meni iz našeg zagrljaja.

Dušom ćeš uvijek biti sa nama i s anđelima na nebeskom svodu. Što reći Tei?

Tvoji voljeni TEA i MIŠO

Počivaj u miru.

Dragoj majci, babi i svekrvi

DRAGICI BRNOVIĆ

Bolna je i teška istina da si nas zauvijek napustila. Ostalo je mnogo lijepih uspomena da te po njima pamtimo i o tebi sa ponosom pričamo.

Tvoja porodica: RAJO, DIJANA, LAZAR, LUKA, OGNJEN i UROŠ

717

727

720

Posljednji pozdrav prijateljici

MILANKI JOVOVIĆ

IVO i LJILJANA ČAVLOVIĆ

711

Draga naša

BABA MIKE

Mali smo da bi shvatili da te nema, ali pričama o tebi ćemo čuvati naše uspomene sa tobom.

Hvala ti na nesebičnoj ljubavi koju si nam uvijek davala.

Vole te tvoja unučad

VUK, HELENA i ANDREJ

Opraštamo se od naše drage prijateljice

MILANKE JOVOVIĆ

KOKA i LAZAR ĐURĐEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

MILANKI

708

Posljednji pozdrav dragom stricu i đeveru

GORANU

IGOR i SEKA JOVIĆEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom kumu

GORANU JOVIĆEVIĆU

Neka tvoja dobra i plemenita duša, počiva u miru.

Kumovi STANKO, ANĐELA, NADA

701

Dragoj

MILANKI

698

Uspomene i sjećanje na tebe čuvaćemo u našim srcima. Hvala ti na ljubavi i pažnji koju si nam pružala.

LAZAR, ANA i HELENA

Posljednji pozdrav dragoj

MILANKI

Počivaj u zasluženom miru. Volim te najviše.

Sestra DOSTINA

Posljednji pozdrav strini

MILANKI

od VESKA sa porodicom

704

Posljednji pozdrav dragom bratu

GORANU JOVIĆEVIĆU

Počivaj u miru. Vječno ćeš biti u našim mislima i srcima. Tvoja sestra TANJA ČOLAN sa porodicom

712

Posljednji pozdrav bratu od tetke

GORANU JOVIĆEVIĆU

Teško je povjerovati da te nema, Tuga i bol za tobom će biti vječni.

Tvoja dobra duša neka počiva u miru.

OLJA RATKOVIĆ sa porodicom

723

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

GORANU JOVIĆEVIĆU

Od RAJKA MILJENOVIĆA sa porodicom

709

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

Od ŽARKA, VJERE, NELE i MILENE

700

Posljednji pozdrav dragoj

MILANKI

GORANU JOVIĆEVIĆU

Od komšija iz ulaza

RAŽNATOVIĆ, KAVAJA, RAJEVIĆ

699

IN MEMORIAM

18. 4. 2015 – 18. 4. 2024.

MIRJANA ĐURIČIN dip.maš.ing.

Tvoj osmijeh, požrtvovanost i beskrajna ljubav bili su dar za naše živote i mir u duši. Ponosni i zahvalni što smo te imali.

703

702

693

Počivaj u miru. Hvala ti za sve lijepe trenutke.

MIRKO, ANDREA, VUK i ANDREJ

721

Posljednji pozdrav strini

MILANKI

od NINA sa porodicom

722

Tvoji NAJMILIJI

Danas je dvije godine od kada nije sa nama

MILORAD - MINJA BOŠKOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje na tebe nikad.

719

TVOJI NAJMILIJI

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OGLAS ZA ZAPOŠLJAVANJE

Firmi “SFERIHOME” potrebnja 3 radnika koja se bavi proizvodnjom eco kuća i adaptacijom postojećeg hangara “Oboda” Cetinje Radno vrijeme 8 časova Obezbjeđeni svi zakonski uslovi za rad

Kontakt tel: +38269/737-353

Bar, Bjeliši, prodajem placeve 300 i 400 m2, uknjiženi, put. Tel. 069-332-332 1

Potrebna žena za čuvanje dvoje djece . Odlični uslovi, Budva. Tel. 069038279 2

Poslovna oznaka I.br.102/2024 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgoorica – osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Zuvdija Hodžić, ul.Neznanih junaka br.6 radi naplate novčanog potraživanja, dana 17.04.2024. godine, donio je shodno čl.45 ZIO, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM izvršnom dužniku Zuvdija Hodžić Podgorice, Neznanih junaka br 6, vrši se dostavljanje rješenje o izvršenju sa prilozima od 22.01.2024.godine, uz posledice propuštanja, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici. S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na Oglasnoj tabli.

Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je „BEMAX” d.o.o. iz Podgorice podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje objekta centralnih djelatnosti na dijelu urbanističke parcele UP 58 koju čini katastarska parcela broj 7221/1 KO Podgorica III, u zahvatu DUP-a „Zabjelo B2”, Glavni grad Podgorica. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa. org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 23.05.2024. godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u velikoj multimedijalnoj sali u zgradi Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, dana 20.05.2024. godine, sa početkom u 10 časova.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „Ruža vjetrova” resort d.o.o. iz Bara donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-738/7 od 12.04.2024. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju i nadogradnju postojećeg objekta 5 (smještajne jedinice sa restoranom) – podfaza E, na urbanističkoj parceli UP2, koju čini katastarska parcela broj 3222/1 KO Pečurice, u zahvatu Izmjena i dopuna DSL „Dio sektora 58 – Turistički kompleks Ponta”, Veliki pijesak u opštini Bar.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

„Ruža vjetrova” resort d.o.o. iz Bara može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

„Ruža vjetrova” resort d.o.o. iz Bara je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

Obavještava zainteresovanu javnost

da je Nosilac projekta doo “EL-PROMM I“, Koljeno bb- Rožaje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Pogon za preradu drveta“ na katastarskoj parceli br. 468/8 KO Koljeno I- opština Rožaje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao na sajtu www.rozaje.me.

Rok za javni uvid i davanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine ul,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na e-mail:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 26.04.2024.godine.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA

I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

Poslovni broj: Iv 1044/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OO “ DEPONIJA “ PODGORICA, UL. ŠPANSKIH BORACA BB., Podgorica, PIB: 02653907, koga zastupa AOD “ TERZIĆ I ŽIVKOVIĆ “, BUL. SERDARA JOLA PILETIĆA BR.18 9/2, Podgorica, protiv izvršnog dužnika “KOCH GROUP” DOO Bar, Ilino bb, Bar, PIB: 03494047, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 28,25 eura, dana 17.04.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik “KOCH GROUP” DOO Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1044/24 od 12.03.2024. godine rješenje o troškovima od 17.04.2024. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom

štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Iv 1120/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAĐA COMMERC” DOO ULCINJ, KODRE BB, Ulcinj, PIB: 02096528, koga zastupa punomoćnik MILJAN KNEŽEVIĆ, UL. CRNOGORSKIH

SERDARA BB., Podgorica, protiv izvršnog dužnika DOO “FINAL TRADE” BAR, JOVANA TOMAŠEVIĆA G9, Bar, PIB: 02662574, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 873,81 eura, dana 17.04.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DOO “FINAL TRADE” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1120/24 od 14.03.2024. godine rješenje o troškovima od 17.04.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Ivm 1004/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Erste Bank AD Podgorica, ul. Arsenija Boljevića 2A, PIB 02351242, protiv izvršnog dužnika Đuković Nataša iz Bara, Bulevar Dinastije Petrović 20, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 55.124,72 eura, dana 17.04.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Đuković Nataša iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br. 1004/24 od 08.03.2024. godine rješenje o troškovima od 17.04.2024. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovna oznaka I.br.2285/2023

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “FORMAL” DOO iz Podgorice, adresa za prijem službene pošte – Cijevna bb, protiv izvršnog dužnika “R&R GLASS” DOO PODGORICA, adresa za prijem službene pošte – Beranska br. 14, radi naplate novčanog potraživanja, dana 17.04.2024. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku R&R GLASS DOO PODGORICA , vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 2285/2023 od 13.12.2023. godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

NAGRADNA IGRA

Vrijeme je za penzionere

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ

I 24 MJESECA PRETPLATE!

TELEFON

Samsung A15 + pretplata za Urban Neo 3

SAKUPI

5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3300 + pretplata za Box 3.1

Pravila nagradne igre

TELEFON

Huawei nova

10 SE

+ pretplata

za Urban Neo 3

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3 TELEFON

Xiaomi POCO C40 + pretplata za Senior Extra TELEFON

RUTER

Huawei Mobile WiFi + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 24. aprila (kupon broj 1), završno sa nedjeljom, 26. majem (broj 30). Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5..., ..., 27, 28, 29 i 30.). Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6,7 i 8 … ili ..., 26, 27, 28, 29 i 30)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 10 nagrada, tj. ukupno 20, i to 2 televizora + 2 pretplate; 14 telefona + 14 pretplata; 4 WiFi Router + 4 pretplate. Imena prvih deset dobitnika biće izvučena 13. maja 2024. godine, u 13 h, a imena drugih deset dobitnika biće izvučena 1. juna 2024. godine u 13 h. Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja. Pravo učešča imaju penzioneri i članovi njihovih užih porodica. Status penzionera dobitnici dokazuju čekom od penzije, ili izvodom iz banke, ili nekim drugim dokumentom iz FOND-a PIO.

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

Četvrtak, 18. april 2024. • broj 419.

A cappella

Tezga – kolokvijalni je naziv za sviranje i izvođenje muzike u klubovima, kafanama i drugim objektima te namjene. Tezgarenje – isto tako, kolokvijalni naziv za kontinuirano preživljanje na taj način. Bilo u nekom bendu, u nekom skromnom duo ili trio formatu ili kao vokalno-instrumentalni solista, uglavnom, mnogi mladi ali i stariji muzičari skupljaju neku crkavicu od koje pokušavaju da žive.

Sredinom devedesetih, tezgario sam i ja. Kad živite na dvije relacije sa svojih dvadesetak godina, (u mom slučaju relacija je bila Beograd – Podgorica), nagledate se svega i svačega. Upoznate svaku stranu života, ulicu, akademske građane, probisvijete, obične ljude… To vam dođe kao ubrzani kurs sazrijevanja sa životnim iskustvom koje dobijetegratis.

Tih godina, kako rekoh, tezgario sam i sam, doduše, nisam baš živio od tih prihoda. Imao sam studijske angažmane po većini studija u tada glavnom gradu države koja se polako ali sigurno krnjila. Veliki grad, veliko tržište, velike mogućnosti. Dvadesetogodišnjak će sigurno naći neko svoje mjesto, još kad tome dodamo činjenicu da vas žele kao kolegu, onda je sve mnogo lakše. Tada pod sankcijama svake vrste, teško se dolazilo do viza i drugih dokumenata sa kojima ste mogli putovati, pogotovo putovati svirke ili tezge radi. Ciče zime u Birčaninovoj, zauzimanje reda u četiri ujutro da biste stigli na red da predate dokumenta za odlazak u Njemačku, Francusku ili Švedsku, sve je to bio sastavni dio života muzičara tih godina. Danas, nakon skoro trećine vijeka, situacija je značajno drugačija. Lakše se putuje, lakše se dobijaju dokumenta, naoko, sve je lakše. Kakav je život muzičara sada u Crnoj Gori? Na početku, da prvo konstatujemo ono što mogu da potvrdim iz ličnog iskustva – taj hljeb je težak, pun neprospavanih noći, umora do besmisla, neredovne ishrane, sa previše duvana i alkohola. Pa dokle ko izdrži. No, poenta je sljedeća. Sada, u Crnoj Gori, funkcija „muzičar“ ili „vokalni solista“, ne postoji. Nije bilo davno kada se u vrijeme kovid-19 krize, zatvaranja i subvencioniranja raznih

Tezga

Piše: Vladimir MARAŠ

Lako zarađenih 70 ili 120 eura za nekoliko sati svirke, čini da se mladi muzičari osjećaju udobno i sigurno u sebe. To je, naravno, prelijepa šarena laža djelatnosti od države, muzički esnaf (ili makar oni koji se tako osjećaju) okupljao u znak protesta zbog toga što ih sistem, da ne kažem teren, ne prepoznaje. Naravno, to je potpuno tačno, ali s druge strane, tačno je i da ih teren nije ni mogao prepoznati. U nesređenom sistemu, u sistemu koji vas detektuje kao bilo kog drugog činioca u društvu, muzika, izvođači i svi „tezgaroši“ koji žive od tog sistemski „nevidljivog“ keša, na protestu postaju samo grupa građana, grupa pojedinačnih imena i prezimena sa jedinstvenim matičnim brojevima, čija se djelatnost ne prepoznaje i ne vidi. Prošla je kovid-19 kriza i umjesto da se neke pouke izvuku i

krene u sređivanje statusa muzičara u Crnoj Gori, čekaće se vjerovatno neka nova kriza da se prisjetimo istog ovog problema. Što znači sređivanje statusa? Mnogo ljudi koji se bave tezgarenjem su mladi ljudi. Dok je čovjek mlad, pun energije i snage, ne haje mnogo za buduće vrijeme. Lako zarađenih 70 ili 120 eura za nekoliko sati svirke, čini da se osjećaju udobno i sigurno u sebe. To je, naravno, prelijepa šarena laža jer vrijeme neumitno prolazi, a protokom vremena, prolazi i naše vrijeme. A kad osjetimo da prolazi, onda je najčešće kasno za bilo kakva naknadna pametovanja.

Jednostavno, status muzičara u Crnoj

Gori nije uređen. Treba ga urediti na vrlo jednostavan način. Onaj ko misli da to treba da bude njegov životni poziv, naravno da treba da bude vidljiv u sistemu. Pa da novac koji zaradi, bude oporezovan i na kraju krajeva, bude legalan. Još važnije, svaka svirka koju priredi, svaka tezga na kojoj se čupne poneka hiljada bakšiša, ekstra je profit i to je taj keš koji je mjera kompromisa. Međutim, ako negdje svirate za 70 eura dva puta sedmično, vi ste već mjesečno prihodovali 600 eura, za sada nevidljivih. Kada bi bile vidljive i kada bi na taj iznos poslodavci imali i poresku obavezu koja bi se ticala njihovog budućeg statusa za deceniju ili dvije, to bi tek tada dobilo puni smisao. I neka naredna kovid-19 kriza svakako se ne bi negativno odrazila na status muzičara i izvođača. Na kraju, dilema koja se mora staviti na početak ove priče. Ko su sve muzičari, na osnovu kojih kriterijuma treba da dobiju licencu da se bave javnim izvođenjem? Kako se licenca obnavlja i što je minimum standarda za dobijanje statusa muzičara, bez kojeg neko ne bi smio da angažuje izvođača za svoj klub ili kafanu? O svemu tome, a mora doći to vrijeme, muzičari bi trebalo da razmisle što prije i pokrenu inicijativu. Ja sam okačio kopačke o klin za tu namjenu, ali znam kako je kad si mlad i kad tezgariš. Teško je. Zato, vrijeme je da se i to dovede u red.

u fokusu

Mini-serija „Ripley“ s Endruom Skotom

Zastrašujuće lijepa

Tolika

koncentracija ljepote na jednom mjestu na malim ekranima nije se dogodila još od Sorentinovih miniserija „The Young Pope“ i „The New Pope“

Jeste li znali da se od umjetnosti možete razboljeti? Pisao je Stendal o tome još 1817. godine, tokom putovanja kroz Napulj i Firencu, kada je pred bazilikom Santa Kroče osjetio ubrzano lupanje srca, ogromnu iscrpljenost i umalo izgubio svijest. Taj psiho-somatski sindrom dobio je ime po njemu mnogo kasnije, 1989. godine, kada je italijanska psihijatrica Gracijela Magerini objavila istraživanje o sličnim reakcijama više od 100 turista u Firenci. Suočeni s impresivnom arhitekturom grada, zapanjeni skulpturama Mikelanđela i Botičelijevim slikama (poseban okidač - „Rađanje Venere“) iskusili su vrtoglavicu, lupanje srca, opštu konfuziju, pa čak i halucinacije.

Nauka od tada prati i izučava Stendalov (ili Firentinski) sindrom, zabilježavajući svake godine dvadesetak sličnih slučajeva. Doduše, uz napomenu da su ovakve reakcije rijetkost, da se ne mogu kvalifikovati kao pravi poremećaj, da su uslovljene i drugim faktorima poput opšteg zdravstvenog stanja, umora zbog putovanja i velikih očekivanja od mjesta sa tolikom koncentracijom umjetnosti na jednom mjestu kakva je Firenca... i da je fina umjetnost ipak nešto što liječi, a ne od čega se možete razboljeti.

Stendalov sindrom možda nije naučno priznat, niti primjenljiv na televiziju, ali pao mi je na pamet prvi put dok mi je srce ubrzavalo od kadrova Sorentinovih mini-serija „The Young Pope“ (2016) i „The New Pope“ (2020).

Mingelino breme

Tolika koncentracija ljepote na jednom mjestu na malim ekranima nije se ponovila i činila mi se neponovljivom, sve do nedavno, kada je na Netfliks sletjela mini-serija „Ripley“. E, ako postoji (ovogodišnja) serija koja bi mogla da vas dovede u opasnost od Stendalovog sindroma, to je zastrašujuće lijepa neo-noarska

„riplijada“ Stivena Zejlijena. „Ripley“ je jedna od onih serija iz kategorije „nije imala pravo da bude toliko dobra“, čak i ako uzmete u obzir da ju je radio čovjek koji je na televiziji potpisao remek djelo „The Night Of“ (2016); koji je osvojio Oskara za scenario Spilbergovog masterpisa „The Schindler’s List“ (1993), koji je napisao čudo božje vrhunskih filmova, kao što su „Hannibal“ (2001), „Gangs of New York“ (2002), „Moneyball“ (2011)... Ipak, u eri Netfliksovog bjesomučnog kanibalizovanja nostalgije, ni veliko ime poput Zejlijanovog ne može da bude garancija kvaliteta, naročito ako govorimo o adaptaciji i kultnom književnom liku za koji je već postavljen „zlatni standard“ na velikom platnu. Kad je riječ o knjizi „The Talented Mr. Ripley“ (1955) velike Patriše Hajsmit , taj standard postavio je Entoni Mingela istoimenim filmom iz 1999. godine. Igrali su Toma

Riplija prije toga Alan Delon („Purple Noon“, Rene Klemon , 1960) i Denis Hoper („The American Friend“, Vim Venders, 1977), ali Met Dejmon , uz Džuda Loa u ulozi Dikija Grinlifa, ostao je upisan u kolektivnu svijest kao ultimativna filmska verzija Patrišinog gizdavog sociopate. Ni Džon Malkovič nije mu pobrkao lončiće u „Ripley’s Game“ (Lilijana Kavani, 2002), a ni Bari Peper u sad već totalno zaboravljenoj adaptaciji „Ripley Under Ground“ (Rodžer Spotisvud, 2005).

Dakle, poslije pet filmskih adaptacija tri knjige iz Patrišine petodjelne „Riplijade“ (1955-1991), stigla je prva televizijska serija o Tomu Ripliju, s Endruom Skotom u glavnoj ulozi. Irac, čija je popularnost eksplodirala sa Hot Priest ulogom u neodoljivoj „Fleabag“, a koji je veličinu talenta potvrdio u remek djelu čežnje „All of Us Strangers“ (Endru Hejg, 2023), predugo je čekao na

Endru Skot, reptilski opasan Tom Ripli

Džoni Flin nije Džud Lo nivo, ali može da prođe kao Diki Grinlif

tvtime.com

mogla bi da vas dovede do Stendalovog sindroma

lijepa zagonetka

jednu ovako sočnu glavnu rolu. Ako nas pitate, još od 2010. kada je u britanskoj poslastici „Sherlock“ isporučio najluđeg Morijartija u istoriji malih i velikih ekrana.

Uglavnom, i Zejlijen i Skot imali su pretežak zadatak i ogromno breme očekivanja, koje je dodatno poraslo kada je objavljen prvi trejler i kada je postalo jasno da imaju totalno drugačiju viziju od Mingeline. Crno-bijela estetika i neo-noar umjesto one suncem okupane italijanske ljepote? Reptilski opasan i mnogo stariji Ripli umjesto šarmantnog, zavodljivog mladića u dvadesetim? Igra mačke i miša umjesto seksualnog naboja i neskrivene homoerotike? Zar to može? O, i te kako, kada ta vizija dolazi od Stivena Zejlijena i kada je na ekranu iznose majstori svog zanata, od Skota i nezamjenljive Dakote Faning, do direktora fotografije Roberta Elsvita.Zejlijenovog Toma Riplija upoznajemo u Njujor-

ku, u straćari od stana, u kojem provodi dane falsifikujući dokumenta i izvodeći sitne prevare ne bi li izvukao sitnu lovu. Sve dok ga ne pronađe bezobrazno bogati brodovlasnik Herbert Grinlif (Kenet Lonergan) i ponudi mu posao koji se ne odbija... da pođe u Italiju, pronađe njegovog sina Dikija (Džoni Flin), istjera mu „umjetničke bubice“ iz glave, dovede ga kući i „uodrasli“, ne bi li se spremio da preuzme porodični biznis i prestao da troši tatine pare budzašto.

Hičkokov dodir

Već tu postaje jasno da je „Ripley“ potpuno drugačija zvjerka od filma „The Talented Mr. Ripley“. Jer, naš Tom ima mnogo više godina, nema tu nekakve mladalačke nezrelosti, nepromišljenosti, nefiltriranog egoizma. Stariji je, ali ne i mudriji. Pohlepniji je i hladnokrvniji nego ikad. I od starta vam izgleda kao reptil, kao kobra koja je pikirala miša. O, ne ide ovaj Tom Ripli u Italiju čisto, eto, da izvidi situaciju, pa negdje nausput odluči što će. Iz Skotovog pogleda odmah je jasno da je to putovanje bez povratka. Za svakoga ko mu stane na put, ne samo za Dikija Grinlifa.

Dok Tom ne stigne do obale Atranija, gdje će ga sačekati Diki i njegova vrlo sumnjičava djevojka Mardž Šervud (Faning), Zejlijen otvara mnogo, čak i previše prostora da se Elsvit razmaše. Opet, koliko god početak bio usporen, sporogoreća atmosfera prilično je opravdana. Svi ti kadrovi požarnih stepenica koje utamničavaju nebo, slova iskucanih na pisaćoj mašini, Tomovog „nečitkog“ lica – idu uz Patrišu Hajsmit i njen stil zbog kojeg je i prizvana „pjesnikinjom iščekivanja“. I zaista nijesu samo božanstveno lijepi „skrinsejveri“, nego efektno pripremaju teren za neo-noarsku

atmosferu koja će eksplodirati na ulicama Napulja, Rima, Palerma, Venecije. Za prelijepu katastrofu koja slijedi. I crno-bijeli format odabran je upravo zbog Patriše, odnosno zbog Zejlijenovog uvjerenja da bi adaptacija knjige, da ju je ona pravila, morala da bude ovako estetski riješena u njenom vremenu. Odatle i logična konekcija s Alfredom Hičkokom i filmom „Strangers on the Train“ (1951), adaptacijom njene istoimene knjige koja je objavljena samo godinu ranije. Mini-serija „Ripley“ je do te mjere perfektno urađen posao, da ju je BBC nazvao „Hičkokovom serijom koju Hičkok nikada nije napravio“. Karavađov trag Opet, hičkokijanski samo je jedan od epiteta koji se mogu dati Zejlijenovom neo-noaru. Jak je dodir majstora saspensa, naročito u scenama u kojima Tom pokušava da počisti svoj nered, praveći sve aljkavije poteze a nekim čudom i ludom srećom ostajući neuhvaćen. Ali, ima u toj prelijepoj Italiji iz šezdesetih godina prošlog vijeka mnogo i Felini-

ja i majstora italijanskog neorealizma. Toliko, da ćete mnogo puta poželjeti da uokvirite i poljubite ekran, zamađijani tom ljepotom. Ipak je to Elsvit, ipak su to kadrovi oskarovca koji je učinio čuda za filmove Pola Tomasa Andersona, naročito za „There Will Be Blood“ (2008).

Svaki Zejlijenov estetski izbor opravdan je narativom i izgradnjom, njegovim sopstvenim tumačenjem likova. Ili – skoro svaki. Recimo, fascinantna je i narativna i estetska konekcija koju pravi između Toma i Karavađa, slikarskog genija i „lošeg momka“ najfinije umjetnosti. Kontrastna igra svjetlosti i tame na kojoj počiva mini-serija „Ripley“, zasnovana na tehnici chiaroscuro, onako raskošna i moćna, samo dodatno potcrtava koliko je naš Ripli zapravo prazan. I u kolikoj je deluziji u vezi sa sobom, onako spreman da učini sve da bi vodio spolja raskošan, a iznutra totalno isprazan život. Tomova fascinacija Karavađovim likom i (ne)djelom možda i najviše govori o tome koliko je naš kultivisani serijski

netflix.com

Mardž u nepravedno potcijenjenoj izvedbi Dakote Faning

imdb.com

ubica zapravo opasan, koliko su duboke njegove iluzije, koliko mu fali nutrine. Jer, svaki svoj nemoralni potez Ripli donekle pravda poistovjećivanjem sa čovjekom koji je bio genije, a nausput i ubica. Kojem je suđeno 11 puta, koji je hapšen zbog pisanja lascivnih pjesama, nedozvoljenog nošenja i upotrebe mača, napada na razne ljude, pa čak i jednog pokušaja kastracije. I koji je umro u nerazjašnjenim okolnostima, nakon još jednog bjekstva od pravde. Sve je to jasno stavljeno do znanja Skotovom glumom i cjelokupnom estetikom serije, pa za onim skokom u prošlost i bukvalni susret sa bad boy Karavađom zaista nije bilo potrebe. No, opet je to mala suvišnost kad u obzir uzmemo širu sliku i efektan način na koji je „Ripley“ prožet karavađovskom simbolikom.

Dakotine oči

Malo se još šta može spočitati Zejlijenovoj viziji; možda izbor Eliota Samnera, čija mekana igra i omekšan lik Fredija Majlsa ne dodaju previše tenzije igri mačke i miša sa Riplijem.

U suštini, jedino što ovdje istinski fali jeste Džud Lo kao Diki. Naravno, u smislu glumačke zrelosti i gabarita, da ga odigra ponovo, samo starijeg; nikako da ponovi onu zavodljivu, magnetičnu, potpuno istu rolu kao kod Mingele. Jer, u seriji „Ripley“ Diki je takođe, kao i Tom, mnogo drugačija zvjerka. Nije bleskasti, nezreli šarmer i „zlatni dečko“ oko kojeg se svijet okreće kao oko Sunca. Mnogo je prizemljeniji i sva njegova nesreća najviše poči-

va na tome što je slabić. Što ne umije da kaže „ne“. Ni Ripliju, ni svojoj Mardž, koju očigledno ne voli onako kako misli da ona to zaslužuje.

A Mardž? Ono što je Faning izvela kao jedina osoba, koja je Tomovo foliranje nanjušila već u prvoj sekundi, čini njenu junakinju jednako važnom za seriju i ovu priču koliko je to i sam Tom Ripli. Nažalost, njena igra ostala je u sjenci Skotove, iako i jedno i drugo zaslužuju Emi za tenziju, pa čak i suvi humor (scena sa čitanjem njene knjige, pa ono ne može) koju su zajedno ravnopravno nosili, kroz svih osam epizoda. Mardž i način na koji ju je prenijela Faning, ključ su razumijevanja Riplijevog lika. Jer, ako je mogao da zavara nju, tj. kada je uspio da je dovede do toga da ne vidi očiglednu istinu zbog ličnih nesigurnosti i nespremnosti da prihvati realnu sliku o svom odnosu sa Dikijem, onda može da prevari svakoga. I da se, uz brdo lude sreće koja ga očigledno prati, iz svega izvuče nekažnjeno. A kako je samo teško i mučno gledati joj u oči dok bira očiglednu laž umjesto teške istine... Do te mjere, da ona tenzična scena u kojoj Mardž dolazi do „spoznanja“ implodira u pravi horor tek u trenutku kada se pepeljara vraća na sto. I naša detektorka laži uspijeva da preživi, ali ne i da pobijedi profesionalnog lažova, čovjeka apsolutno nesposobnog da kaže išta blizu istine. Uz Faning i Skota, koji zaslužuje stajaće ovacije za to koliko je uspio da ostavi Toma zagonentnim i nepristupačnim, baš onakvim kakav i treba da bude, imamo i tri italijanska

igrača i te kako vrijedna pomena. Margerita Baj izuzetna je kao Riplijeva stanodavka; fenomenalno otvara prostor Skotu da demonstrira Tomovu inteligenciju i vještinu procjene do koje mjere treba da dozira šarmiranje osobe koja stoji ispred njega.

Italijanski igrači

Drugi Italijan koji zaslužuje duboki naklon zapravo je mačor po imenu King. U seriji igra Luća i budite sigurni, da Emi nagrade imaju kategoriju posvećenu životinjama (kao što Kan ima Pseću palmu), pala bi u njegove šape. Ma, kao jedan od rijetkih direktnih svjedoka Riplijevih nepočinstava, naš „maine coon“ ravnopravan je član ansambla. Samo čekate da progovori. Trećem glumačkom igraču s italijanske strane dobro zapamtite ime. Mauricio Lombardi, kojeg smo gledali kao jednog od kardinala u „The New Pope“, možda je i najjači noarski element serije kao cerebralni, odsječni inspektor Pjetro Ravini. „Ripley“ će mu bez sumnje poslužiti kao odskočna daska, jer ovo je jedna od uloga koje se ne zaboravljaju.

Svi ti glumci, svaki narativni i estetski izbor, doveli su nas do beskrajno lijepe i neočekivano uspjele verzije neuhvatljivog čudovišta Patriše Hajsmit. Za ključni utisak da ovaj Tom Ripli možda nije šarmer kojem jedete iz ruke... ali ipak posmatrate njegove poteze bez daha, hipnotisani čovjekom koji ne pušta da ga nešto tako „trivijalno“ kao što je prijateljstvo ili moral spriječi da uzme ono što misli da mu pripada, a svijet ne želi da mu ga da. Kao Raskoljnjikov koji se nije pokajao, koji ipak može da nosi ubistvo na duši.

Zbog svega toga, lako je navijati da Zejlijen dobije zeleno svjetlo za još adaptacija. Četiri knjige čekaju, a finale s epizodnom ulogom Džona Malkoviča, čiji opasni lik postaje posebno bitan u nastavku „Riplijade“, nagovještavaju da je taj scenario i te kako moguć. Ima Zejlijen još mnogo materijala za izazivanje Stendalovog sindroma i za razbolijevanje od otrovne ljepote

Toma Riplija. Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 4.7/5

CELULOID Minsko

Kada je 2017. godine u Njujorkeru objavljena kratka priča „Cat Person“ Kristen Rupenijan, preko noći postala je mega-hit koji se prepričavao po društvenim mrežama. Priča se oslanjala na iskustva autorke i njenih poznanica sa sastancima sa nešto starijim muškarcima, kada bi se početni interes na rubu fascinacije ubrzo pretvorio u razočaranje, pa i paranoju da taj sebični, egoistični tip možda nije i potencijalni zlostavljač. Bilo je to u doba kada je ,,MeToo“ bio u punom zamahu i priča je pogodila puls publike. Potom je u scenarističku obradu uzela Mišel Ešford , uglavnom aktivna na televiziji i najpoznatija kao kreatorka serije ,,Masters of Sex“, dok se režije prihvatila Suzana Fogel, takođe uglavnom prisutna na televiziji.

Bradati filmofil

Naša junakinja iz čije perspektive zapravo gledamo celi film, Margo (Emilia Džouns iz filma ,,CODA“ Sian Heder iz 2021), dvadesetogodišnja je studentkinja na drugoj godini fakulteta, koja radi u lokalnom bioskopu u studentskom gradiću. Njena cimerka, radikalna feministkinja Tejlor (Džeraldin Visvanatan ,) uvek zauzeta društvenim ratovima po forumima i subreditima, bi za nju rekla da je naivna poput šiparice, da ne poznaje stvarni život i to koliko muškarci mogu biti opasni.

Ta predavanja će se samo pogoršati kada Margo počne da komunicira s Robertom (Nikolas Braun iz serije ,,Succession“), nešto starijim, krupnim, bradatim filmofilom kojeg upoznaje na radnom mestu. Nakon uvertire, on će joj zatražiti broj telefona, oni će otpočeti komunikaciju porukama, pa čak i izaći na prvi sastanak koji će, igrom slučaja, nesporazuma ili paranoje, poći po krivu. Rešavaju da ga

Mauricio Lombardi, nezaboravni inspektor Pjetro Ravini vogue.com

,,Cat Person“ Suzane Fogel: Dosadna i gotovo komična sudija nasilja

Minsko polje od dejta

„ne računaju“, pa da možda pokušaju još jednom kada se Margo vrati s praznika koje će provesti kod svojih. Budući da praznici prolaze u majčinim ( Houp Dejvis ) ludorijama oko organizacije očuhovog rođendana, Margo sve više beži u prepisku s Robertom koji se čini kao savršeni džentlmen.

Kada se vrati i pruži mu drugu šansu, sve na sastanku polazi u pogrešnom smeru. Izbor Lukasovog filma ,,The Empire Strikes Back“ (1980) on vidi kao krajnje romanti-

Režiserka ne uspijeva da kanališe onu pravu, filmsku napetost jer nam ona i scenaristkinja Ešford zapravo drže predavanje

čan, a ona kao dosadan, jer on voli Harisona Forda , a ona Mijazakijev ,,Spirited Away“ (2001). Njegove filmofilske reference ona vidi kao nadmene pokušaje dociranja. Ni njihovim prvim poljupcem ona nije zadovoljna, dok joj odbijanje vratara da je pusti u bar „za odrasle“ potpuno ubija raspo-

loženje. Ona svejedno odlazi kod njega kući i veče se završava seksom koji je takođe više po njegovom guštu nego po njenom.

Iako je dala pristanak, sve vreme razmišlja da li da ga povuče, baš kao što posle razmišlja kako da ga fino i učtivo otkači. Razlog za njene strahove je

isti: šta ako je Robert manijak, odnosno kako će reagovati kada mu ona povredi sujetu. Jer, kako kaže uvodni citat Margaret Etvud , „muškarci se plaše da će ih žene ismejati, a žene da će ih muškarci ubiti“. Ipak, kada je bila kod njega, nije videla mačke o kojima je on toliko pričao u porukama...

Rigidni dijalozi

Da, svet modernog „dejtinga“ je svojevrsno „minsko polje“ pisanih i nepisanih pravila ponašanja i očekivanja, te kao takav beskrajni izvor anksioze, kako mlađima, tako i nama starijima. U adaptaciji izvorne priče, scenaristkinja i režiserka pokušavaju i neretko uspevaju da je razmrdaju na neki polu-duhovit način, ubacujući tu njen odnos s roditeljima, otkačenom profesorkom (neponovljiva Izabela Roselini), kao i njene fantazije o njegovim potencijalnim poslovima ili o zajedničkoj terapiji kod Freda Malameda. Neke druge intervencije, poput njenih pregovora sa samom sobom ili zamišljanja kako je on napada, služe kao uvertira u didaktično poentiranje, dodatno podvučeno rigidnim dijalozima koji više zvuče kao političke parole nego kao nešto što bi neko zaista rekao.

Glumci to još nekako i „guraju“, baš kao i fotografija Mauela Biletera koja pokušava da uhvati generalno raspoloženje, ali Fogel ne uspeva da kanalizira onu pravu, filmsku napetost jer nam ona i Ešford zapravo drže predavanje. Na sve to se kači već na premijeri prošle godine na Sandensu osporavani treći čin pun neverovatno oštrih obrta, zbog kojih i nasilje koje navodno tematizira ispada skoro pa smešno, a u trajanju od dva sata čak i dosadno. Nemojte birati ovaj film za sastanak, naročito ne za prvi... M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2/5

Emilija Džons i Nikolas Braun u lavirintu dejting kulture

zerkalo

Marko Đorđević budi dragocjeni

Topao i mirisan

Piše: Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Čovjek samo srcem dobro vidi. Suština je očima nevidljiva. Učio nas je to davno „Mali princ“ i potrudili smo se da te riječi dobro upamtimo. No, u međuvremenu smo postali dosadni odrasli. I, odveć često posvađani sa stvarnošću, počeli smo da u onom pitonu koji guta slona, kao pravi-pravcati robovi očiju, ipak vidimo samo jedan stari, otrcani šešir. A on to, naravno, nikada nije bio, niti će biti. I odlično mi to znamo, samo previše često to zaboravljamo. Ali, sjetimo se i vidimo tu pravu, okom nevidljivu suštinu, čim u taj šešir zavirimo srcem.

Egziperijev predivni dječak nije slučajno postao važan dio filma „Za danas toliko“ režisera i scenariste Marka Đorđevića. Njegova suncem okupana priča o porodici Šarenac iz Kragujevca dragocjen je podsjetnik da čovjek samo srcem

Cijela priča o kragujevačkoj porodici Šarenac dugački je niz malih, bliskih scena iz svakodnevnog života koje se najčešće „prećutkuju“ u domaćem i regionalnom filmu

dobro vidi. I zato ovo jeste film koji ćete gledati, osjetiti, vidjeti srcem. Ma koliko „dosadno odrasli“ bili, „Za danas toliko“ za vas neće biti neki stari, otrcani šešir od filma... već piton koji guta slona. A u slonu – najmirisniji „čupavac“ na svijetu.

Čupavci i lubenica

Za „čupavce“, čije valjanje u kokosu otvara film, u porodici Šarenac zadužen je Moca (Filip Đurić). Njega i njegove upoznajemo usred noćnog spremanja kolača, koje će vrlo rado probati mala Marta (Miona Pejković) i Višnja (Ivana Vuković). A ko su Moci njih dvije, i ko mu je Vasa (Nikola Rakočević), čiji će povratak iz Beograda „čupavci“ prizvati, saznaćemo malo kasnije. Jer, Đorđević namjerno sa -

svim suptilno (i vrlo efektno) otkriva prirodu njihovih međuodnosa, pa nausput učimo ko je tu kome otac, sestra, tetka, brat, kćerka, kum i/li kumica...

Radnja je za film „Za danas toliko“ sasvim nevažna; taman kao i za „Malog princa“. Cijela priča o porodici Šarenac dugački je niz malih, bliskih scena iz svakodnevnog života koje se najčešće „prećutkuju“ u domaćem i regionalnom filmu.

Sve te velike, angažovane, supervažne i slavodobitne teme kojima se uveliko bave njegove kolege - kod Đorđevića šutnute su u stranu. Baš ga ne zanimaju. Kod njega „ništa uskoro neće eksplodirati“; nema tu nikakve potrebe da se „kaže nešto važno“. I, ironič-

no, baš zbog toga „Za danas toliko“ i djeluje kao najveća od svih filmskih subverzija iz regiona. Kao pravi mali anarhista u „majici za odmor“ koji vas, sav umrljan od „čupavaca“ i lubenice, poziva da se zagledate u ono što je jedino bitno. U život koji vam prolazi pred očima, dok pravite planove za „nešto bitno“.

Učiteljica Kika

Toliko je kod Đorđevića tanka ta granica između života i filma, između stvarnosti i fikcije, između gledanja i postojanja, odnosno proživljavanja svega što njegovi junaci osjećaju, pjevaju i žive – da postoje momenti kada će vam se učiniti da uopšte ne postoji. Da gledate dokumentarac. Ili, u najljepšim momentima, čisti nedestilovani život. Ne samo njihov, nego i svoj.

Da je Branko Ćopić pravio filmove, napravio bi nešto kao što je „Za danas toliko“. Njegova je „Bašta sljezove boje“ (i ne samo ona) možda još i bolje od „Malog princa“ ide uz Đor-

Filip Đurić, beskrajno šarmantan u ulozi Moce

Ivana Vuković, filmsko sunce po imenu Višnja

fest.rs

uragan emocija filmom „Za danas toliko“

kao babin kolač

đevićevu priču; najviše vam može približiti uragan emocija koje će vas udarati i držati dugo nakon gledanja. Niko kao Branko nije znao da otjera oblake, da ublaži tjeskobu, da izmami smijeh... i da vas istovremeno navede da, ne skidajući osmijeh sa lica, neutješno plačete. I plačete, i plačete... iako ne znate ni što vas boli, ni što ste izgubili.

„Za danas toliko“ možda nema djeda „neznajšu“ za boje i zelenog vuka ali, uz „čupavce“ i lubenicu, ima pjesmu koja tjera oblake („Zapamti san“), dres Bodiroge, psa Kulišu, roadtrip u Sarajevo... I mnogo, mnogo autentičnih detalja koji pretvaraju film i u predivno ljubavno pismo Kragujevcu.

Prepoznaće ih lako Đorđevićevi sugrađani, a zavoljeće ih i oni koji u njihov grad nikad nijesu ni nogom kročili. A takvi treba da znaju da je ona učiteljica Kika stvarno postojala... Da je generacije i generacije koje su prošle kroz njeno amatersko pozorište zaista učila da plaču kad im se plače,

da se smiju kad im se smije... I da uvijek gledaju srcem. Taj omaž Kiki beskrajno je važan zato što, na neki način, objašnjava samu nutrinu glavnih likova, svih tih dobrih ljudi za koje sve vrijeme navijate i želite im svaku sreću, iako ih u suštini, ne poznajete, iako ih razumom samo naslutiti možete, iako ih sve vrijeme spoznajete isključivo srcem. A Đurić, Rakočević i Vuković, koja je bez sumnje najveće sunce filma, toliko vam olakšavaju da zavolite Mocu, Vasu i Višnju, da ćete u jednom trenutku imati osjećaj da ste sa njima visili cijelog života. Od pozorištanca kod Kike, do pjevanja „Nessun dorma“ iz mozga u kumovom Sarajevu.

Prva pomoć

Kao kod Ćopića, tu negdje blizu kraja, javlja se momenat katarze, koji će izazvati upravo kum Duško (jedan i jedini Goran Bogdan). I da, to je taj trenutak kada ćete se kompletno raspasti. Zamirisaće vam oni „čupavci“ na

REŽIJA: Marko Đorđević

ULOGE: Filip Đurić, Ivana Vuković, Nikola Rakočević, Goran Bogdan

TRAJANJE: 105 min

nešto što odavno odsustvom miriše, bili to babini kolači, mamine palačinke ili kumov smijeh dok pjeva neku vašu zajebantsku pjesmu iz mozga. Zakucaće vas u onoj odjavi filma Vlada Divljan sa „Svim lažima sveta“, taman kao Moca onaj koš. I osjećaćete sreću i mir, znaćete da će sve biti u redu... ali ćete plakati, i plaka-

ti, i plakati... (Ne) znajući ni što vas boli, ni što ste izgubili. „Mali princ“, Ćopić, Vlada Divljan, „Za danas toliko“ –to je prava „prva pomoć“ u trenucima kada zaboravite i ko ste i što ste, i gdje i sa kim idete, i zašto i za što se borite. Nijesu Marka Đorđevića bez neke, poslije ovog filma i blistavog debija „Moj jutarnji smeh“ (2019), prozvali „bogom malih stvari“ u srpskoj i regionalnoj kinematografiji.

A ona Politikina nagrada „Milutin Čolić“ i priznanje za Ivanu Vuković za najbolju žensku ulogu na 52. Festu, gdje je film dočekao svjetsku premijeru, malo su da kažu koliko je ova kragujevačka saga - bitna. Stoga, sve što Marku Đorđeviću i njegovoj kragujevačkoj ekipi poželjeti možemo jeste da ostanu na istom tragu. Da tjeraju oblake, da zasipaju suncem, da prave „čupavce“, zelene vukove i Ruže od filmova... I nastave da nas podsjećaju da se najljepši filmovi, i prave i vide, samo srcem.

Ocjena: 8/10

Nikola Rakočević zadužen za Vasu, strikana sa dresom Bodiroge fest.rs

CELULOID

Piše: Marko stojiljković

Formula biografskih filmova o muzičkim zvezdama uspostavljena je odavno i relativno malo varirana posle toga. Većina varijacija dolazi iz statističkih pitanja na koja se može odgovoriti sa „da“ ili „ne“. Je li protagonista živ ili mrtav i, ako je mrtav, je li nastradao tragično ili se upokojio mirno kada mu je vreme došlo? Ostalo su u principu biografske činjenice viđene ređe iz perspektive onoga ko film stvara, a češće iz vizure onoga ko je film „naručio“.

Skinuti manirizmi

Nema ničeg lošeg s formulom samom po sebi, oprobana je i funkcioniše kao kostur. Na njega, pak, valja dodati malo „mesa“ i „duše“, u vidu interesantne i nove perspektive, iskrenih emocija, ličnog stava... Ili je subvertirati, možda čak okrenuti na sprdnju i

Biopik ,,Back to Black“ nudi tek malo nostalgije

Razvodnjena skica i imitacija

Film o Ejmi nam o njoj neće reći ništa novo, ništa dobro i ništa iskreno, sa makar malo samorefleksije, niti će nam približiti njen neukrotiv duh

time uhvatiti duh portretiranog. Kao što je to, na primer, učinio Erik Apel sa filmom ,,Weird: The Al Yankovich Story“ (2022) i kroz zezanje uhvatio zezalački duh opusa „čudnog Ala“.Ničeg od toga nema u ,,Back to Black“, bio -

piku o Ejmi Vajnhaus, režiserke Sem Tejlor-Džonson, po scenariju Meta Grinholša Iz njega nećemo saznati ništa što nismo znali iz medijski podrobno dokumentovanog života prerano preminule muzičke zvezde. To još više boli

zbog tautološke činjenice da, ako ništa nismo znali o Ejmi i ona nas nikada nije zanimala, onda, jednostavno nećemo ni pogledati film o njoj. Čini se da je i režiserka toga svesna, zbog čega nam na odjavnoj špici „na nos nabija“ svoj najveći adut: isečak iz stvarnog intervjua s Ejmi Vajnhaus, da bismo mogli da vidimo koliko je dobro glumica Marisa Abelja „skinula“ njene manirizme. Dozvolite mi, dragi čitaoci, na ovom mestu nešto iskrenih

Marisa Abelja nema manevarskog prostora da u roli Ejmi Vajnhaus pruži više od imitiranja

nostalgije za muzikom dive Ejmi Vajnhaus

Razvodnjena imitacija

priznanja. Ejmi Vajnhaus me nije naročito zanimala dok je bila živa, dok me je tabloidna pažnja posvećena njoj prilično nervirala i smarala. „Ejmi se udala, Ejmi se razvodi, Ejmi se skinula sa pića i droge, Ejmi ponovo pije i drogira se, Ejmi se svađala s publikom i psovala je s pozornice, Ejmi pala na ulici...“ Ma dajte, molim vas! Opet, šale na njen račun smatrao sam prilično neumesnim i neduhovitim. Njena muzika mi je bila okej da je čujem na radiju, ali to prepakivanje retro-uticaja u modernu produkciju nije bilo nešto što bih od svoje volje pustio sa svog nosača zvuka na svom uređaju. Zainteresovao sam se za nju tek pošto je umrla, i to ne zbog fenomena „kluba 27“, sa sve Hendriksom, Džoplin, Morisonom i Kobejnom, čija je muzika na mene imala jači uticaj. Već više zbog toga što je bila moja generacija, pa sam počeo da cenim i njen unikatni kontraalt, eklekticizam sa kojim je „pakovala“ džez, soul, uticaje vokalnih skupina i ritam i bluz, kao i njeno iskreno, nefiltrirano ispoljavanje prema publici, kako neposrednoj, tako i onoj posrednoj.

Naslovni album

Dosta dobri dokumentarac ,,Amy“ Asifa Kapadije je moj stav „zacementirao“, toliko da „kontradokumentarac“ ,,Reclaiming Amy“ nisam ni hteo da pogledam. Eto, sada znate kako stojimo.

Što se filma tiče, Grinholš i Tejlor-Džonson ga otvaraju tako što hine „organski štih“ u taksativnom navođenju podataka iz Ejminih formativ-

nih godina kroz ekonomične, ali vidljivo artificijelne dijaloge. Saznajemo da je bila dete razvedenih roditelja, da joj je otac Mič ( Edi Marsan ) bio taksista i pevač-amater, da je izbačena iz glumačke škole (laž, ali to je najmanji problem sam po sebi, koliko je upozoravajući signal da će i ostali podaci iz njene biografije biti „doktorirani“ po nečijem diktatu), a da je na njen muzički i stilski razvoj presudno uticala njena baka Sintija Levi (Lesli Menvil ), i sama nekadašnja džez pevačica. Saznajemo takođe da je bila impulsivna, da je već sa 18 godina konzumirala cigarete i alkohol u većim količinama, da ne bi mogla da bude feministkinja jer „suviše voli momke“, da je volela da se zabavlja i da ih menja kroz intenzivne, kratkotrajne veze... Kao i to da su svi bili zadivljeni njenim pevanjem, ali su strahovali od njenih promena raspoloženja.

Iz toga ispada da joj je prvi album ,,Frank“ skoro pa „pao u krilo“ tako što je njen bivši dečko (kojeg je ismejala na najhomofobniji način u pesmi ,,Stronger Than You“ s istog albuma) pozvao prijatelja koji je radio za relativno veliku muzičku kuću. Kada album u prvo vreme nije doživeo željeni uspeh, studijske glavešine i otac smatrali su da je to zbog njenog „prtljanja po gitari“ zbog čega ne može da se fokusira na nastup i kontakt s publikom, na šta ih je ona ispsovala, rekla im da ne želi da bude „jebena Spajsica“ i otišla u obližnji pab da se napije. Tu je upoznala Blejka Fildera-Sivila (Džek O‘Konel) sa kojim se povezala preko pića i bilijara i u kojeg se zaljubila kad joj je otkrio vokalnu skupinu The Shangri-Las. Simpatična, ali toksična baraba Blejk je konzumirao kokain dok je Ejmi u to doba još bila samo na travi i alkoholu. Prvi deo njihove veze je bio kratkog daha i turbulentan, obeležen svađama i fizičkim sukobima (ona je bila ta koja je udarala). Sledi raskid i bakina smrt, a Ejmi iz te dvostruke boli uspeva da kanališe naslovni album i naslovnu pesmu filma. Nakon

toga dolazi svetska slava, mirenje sa Blejkom, njihov brak i zajedničko drogiranje. Kao i paparaci koji joj nisu davali mira, novi razlaz, neki uspeli i neki neuspeli nastupi, kao i petostruki „Gremi“ s kojim se film, pre tekstualnih info-kartica o Ejminoj smrti, završava.

Tabloidna slika

To smo ionako sve već znali, ali film nam zapravo pažljivim biranjem „istina“ koje će biti uvrštene u prosede kreira posve novu „realnost“ o Ejmi Vajnhaus koja s onom pravom nema veze. Neki teoretski cilj bi bio da priču o njoj gledamo iz perspektive nje same, i lik Ejmi je u svakom kadru filma, ali očito je da kontrolu nad pričom ima neko drugi ko je i sudija i porota i egzekutor te „pravde“.

U konkretnom primeru, Ejmin otac i menadžer njenih prihoda i imovine Mič je onaj čiju verziju istine imamo prilike čuti. Po njoj, on je bio brižan otac koji je uvek bio tu za kći i koji je, čak i kad bi je ograničavao, to činio iz najboljih namera i brige za nju. Suprotno tome, „čisti negativci“ su tabloidi, ali dati u nekom opštem, zbirnom i plitkom ključu, droga kao opšte mesto „strašila“ koje se nekada pokazivalo školarcima na onim ubibože dosadnim predavanjima, kao i Blejk. Ono što kao njegovu sliku dobijamo u filmu se nimalo se ne razlikuje od slike koju su nam svojevremeno servirali upravo tabloidi. Osim toga, sve što zapravo dobijamo su razvodnjene pozadinske priče o tome kako su nastale pojedine pesme i zašto je i kada koju tetovažu Ejmi dodavala. Ostatak scenarija predstavlja vrlo tanko, ali zato nimalo fino vezivno tkivo između pažljivo iskalkulisano pozicioniranih muzičkih numera, gde je naslovna, predvidljivo, postavljena tačno na polovinu filma. Zapravo, čudno je da takav scenario potpisuje autor koji je već verziran u biopicima o muzičkim zvezdama kao što su ,,Control“ i ,,Nowhere Boy“ (koji je, gle čuda, takođe režirala Sem

Tejlor Džonson), te autor scenarija za najromantičniji, najtužniji i najpotresniji biografski ljubavni film ,,Film Stars Don‘t Die in Liverpool“. Problem scenarija, ali i režije, bio bi i to da su svi likovi osim Ejmi zapravo tek grube i potrošne skice svedene na po par osobina, što inače solidnim glumcima smanjuje manevarski prostor i tera ih da igraju te kreature.

Sa druge strane, Ejmi je prisutna u doslovno svakoj sceni, pa Marisa Abelja ima prostora da prikaže i pokaže raskošni talenat i predan rad u svojevrsnoj imitaciji slavne pevačice, jer prostora za pravu interpretaciju zapravo i nije bilo.

Sivkasti tonovi

Tu se iskazala naročito na fizičkom i pevačkom planu, dok joj u govoru onaj Ejmin specifični severnolondonski sleng i akcenati ipak malo „vrludaju“.

Na tehničkom planu, montaža Lorensa Džonsona i Martina Volša je dovoljno čvrsta da film učini pratljivim i osigura naš angažman na tih 120 minuta, dok fotografija Poli Morgan pokušava da uspostavi poveznicu s Ejminim retro-stilom kroz zlataste tonove, ili s njenim emotivnim stanjima kroz one sivkaste. Sa druge strane, muzički pejzaž sačinjen uglavnom od hitova Ejmi Vajnhaus dodatno je obogaćen originalnom muzikom Nika Kejva i Vorena Elisa, što je možda i najdirektnija pohvala koju film upućuje svojoj protagonistkinji.

Kada se crta podvuče, ,,Back to Black“ dobacuje tek minimalno preko prolazne ocene za muzički biopik jer makar ima sve zadate elemente istog. U najboljem slučaju, može nam probuditi nešto nostalgije za Ejminom muzikom, ali nam o njoj samoj neće reći ništa novo, ništa dobro i ništa iskreno, sa makar malo samorefleksije, niti će nam približiti njen neukrotiv duh. Ako zaista želimo išta od toga, bolje bi nam bilo da pogledamo dokumentarac ,,Amy“ Asifa Kapadije.

Ocjena: 2.3/5

SERIJE A Gentleman in Moscow Da nema Ijana

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Kada se pročita naslov nove mini-serije koja dolazi iz ,,Paramount“ studija, odmah se dobije asocijacija na neku tešku hladnoratovsku špijunažu, poput one u romanima

Džona La Karea. Ali, ova serija ,,A Gentleman in Moscow“ je nešto sasvim drugačije. Temeljena na istoimenom romanu Amora Taulesa iz 2016. godine, u prvim epziodama (pogledane tri) podliježe umrtvljenosti, tako da će svoju priču teško proširiti na osam dugih epizoda, jer na trenutke dođe da se odustane od gledanja. Adaptaciju romana uradio je Ben Vanston, dok su je režirali Sem Miler i Sara O’Gorman - a glavne zvijezde Ijan Makgregor i Meri Elizabet

Vinsted čine sve što mogu da nadoknade sveobuhvatno mrtvilo, ali dosta bezuspješno.

Zlatni kavez

Serija prati ,,avanture“ grofa Aleksandra Rostova (Makgregor), koji nakon Oktobarske revolucije u Rusiji uspijeva da izbjegne smrtnu kaznu, ali život mora provesti u kućnom pritvoru u hotelu ,,Metropol“ (gdje se veći dio radnje odvija), nakon sudske presude. Hotel, pretvoren u ,,zlatni zatvor“, raskošno je mjesto, gdje Rostov sreće veliki broj kolega zatvorenika i zaposlenika, dok se flešbekovi nižu jedan za drugim, prepričavajući živote prije oktobarskih događaja. Rostovljeva sadašnjost suprotstavljena je uspomenama iz prošlosti i djetinjstva. U tim se scenama odnos slike mijenja u kvadratne snimke snimljene pod starinskim filterom i sadrže malo dijaloga. Grof se u hotelu sprijateljio s više sporednih likova, tako da nije usamljen, posebno zahvaljujući raznim zaposlenicima, od krojačice Marine (Lea Harvi) preko kuvara Emilija ( Bjern Hlinur Haraldson ), do glavnog konobara Andreja (Lajs Salem). Lik Rostova se razvija malo po malo tokom serije, a vrlo je zanimljiv njegov odnos sa Anom Urbano -

Makgregora,

Šou jednog

Makgregor

portretiše čovjeka koji zapravo ne zna šta želi i koji izgleda zaslijepljen revolucijom, postajući čovjek van vremena, u svom zatvoru, ali se nepokolebljivo držeći džentlmenskog ponašanja

vom (Meri Elizabet Vinsted), jer je alhemija između ova dva lika magična. Prijateljstvo s Osipom (Džoni Heris) takođe je prilika za konstruktivnu razmjenu mišljenja, gdje ljudske veze poprimaju presudnu važnost. Međutim, sve se mijenja kada se sprijatelji s Ninom (Aleksa Gudol), mladom ženom koja nudi prijeko potrebnu distrakciju od trivijalnosti svakodnevnog života. Ubrzo, ova distrakcija postaje središnji fokus njegovog života, a Rostov preuzima ulogu surogat oca djevojčice… Što je dobro u seriji? Sve vizuelno, od raskošne scenografije do bogatih kostima. Svaki aspekt serije odiše lijepotom, prenoseći gledaoca u dato vrijeme s vizuelne strane. Kamera, pomalo statična, a pomalo iz ruke, kruži raskošom enterijera hotela ,,Metropol“ i hvata njegove detalje, zadržavajući se na nekim arhitektonskim ,,čudima“, a kada izađe iz tih okvira, ekran okupa moskovski zimski eksterijer. Takvi kontrasti preslikavaju i kontraste između ljudi unutar hotela i van njega. Sa druge strane, sami enterijer i namještaj hotela odražavaju epohu i ideologiju date epizode kroz

Makgregor donekle uspijeva da ,,razmrda“ stereotipan narativ

Makgregora, istorijska drama

Paramaunta bila bi kao auto bez točkova

čovjeka

briljantne estetske izbore. Uz ovakve vizuelne elemente, fino je ukomponovana muzika Frederika Jusida, u kojoj kompozitorski razigrani ritmovi nadopunjuju dešavanja, kako laganijim melodijama koje oslikavaju melanholiju boravka u hotelu, tako i ubrzanim produbljujući svaku emocionalnu ili neku drugu napetost.

Komični brkovi

Tu je i gluma. Makgregorova uloga povezuje istorijske i emocionalne elemente serije, čineći je iole podnošljivom. On portretiše čovjeka koji zapravo ne zna što želi i koji izgleda zaslijepljen revolucijom, postajući čovjek van vremena, u svom zatvoru, ali se nepokolebljivo držeći džentlmenskog ponašanja. Iznutra uznemiren, a izvana samouvjeren, ovaj složeni lik oživljava kroz Makgregora.

Dok kadrovi ostaju fokusirani na njegovo lice, glumac uspijeva pokazati protivrječne osjećaje unutar Rostova. Likovi iz hotela gledaju na njega s mješavinom zabave i tolerancije dok se ponovno povezuje s osobama iz svoje prošlosti, od kojih se mnoge bore sa prilagođavanjem novoj ideologiji. Treba samo dodati da su mu brkovi par excellance Herkul Poaro komični i preveliki. Sa druge strane, Aleksa Gudol, kao devetogodišnja Nina, fascinirana je grofom. Oni razvijaju nevjerojatno prijateljstvo i ona ga vodi kroz tajne hotelske prolaze, mjesta koja bi samo lukava djeca znali pronaći. Ninino vođstvo je dobrodošlo obrazovanje. Tu je i hirovitost potencijalne romanse sa živahnom glumicom po imenu Ana, koju igra vrlo dobro Meri Elizabet Vinsted, Makgregorova supruga u stvarnom životu. Njih dvoje, očekivano imaju harizmu i daju varnicu

seriji na početku. Povremeno se dešava da ključni narativni lukovi, poput Rostovljeve nedopuštene romanse s Anom, uprkos intrigi, ostaju nezanimljivi, ali nažalost najviše upada u uši to da svi glumci imaju britanski naglasak, a nijesu se nimalo potrudili da ga sakriju, što je teško shvatljivo, jer je jasno da je radnja smještena u Rusiji. Što ne valja? Iako raskošna i s vremena na vrijeme, zabavna, prvenstveno zahvaljujući Mekgrekoru, prve epizode protiču presporo, bez konkretnog zapleta, tako da gledalac teško može da se preda i dublje zaroni dovoljno duboko u nju.

Besciljno lutanje

Prečesto, narativne stranputice ,,lutaju“ besciljno, gubeći nit dramske napetosti. Čitavi dijelovi od ,,n“ minuta se bespotrebno fokusiraju na beznačajne sitnice, poput oštećene slike i čine se da su tu kako bi popunile prostor, a bez bilo kakve suštine. Iako su prisut-

ne i ,,krupnije“ stvari koje daju smisao seriji i šalju određene poruke, poput toga kako jedan život može dramatično uticati na drugi, ne izlaze na površinu, već su potopljene onim prvim.

Isto tako serija, iako se bavi represijom jednog režima, ta tema je malo zagrebana, a sve se završava mnogo više na ličnim razmiricama, nego na ideologiji. Rostov, iako ugrožena vrsta, nije dovoljno eksploatisan da ponudi seriji sadržajno meso koje će biti zanimljivo. Možda se to promijeni do kraja serije, što bi bilo poželjno, ali

ne daje znakove da će se i ubuduće baviti dubljim, sadržajnijim problemima od Rostovljeve lične nevolje.

Kao istorijska drama sa primjesama trilera, čini se da ,,A Gentleman in Moscow“ može mnogo više da ponudi, od onog što je pružila. Treba, ipak, sve uzeti sa rezervom, jer su prošle tek tri epizode od osam, tako da postoji nada da se mini-serija do kraja oblikuje u čudnovatu i intrigantnu vožnju. I da se shvati i uhvati potpuna slika grofova života, hoće li preživjeti ili umrijeti.

Ocjena: 2.8/5

Makgregorova supruga Meri Elizabet Vinsted gradi jaku hemiju glavnih likova

Autori nedovoljno igraju na ideološku kartu

SERIJE We Were the Lucky Ones Huluov novi projekat

U današnje vrijeme, u kojem postoji opasnost da stvarnost zločina bude izgubljena rastućom plimom revizionizma, ova serija služi kao podsjetnik, utemeljujući narativ u odisejskom putu jedne porodice

Jedna od najmračnijih tragedija u ljudskoj istoriji, ako ne i najmračnija, bio je holokaust. O njemu je ispričano mnogo filmskih i serijskih priča tokom godina, gdje su među posljednjima Glejzerov prošlogodišnji film ,,The Zone of Interest“ i serija ,,A Small light“. Nova mini -erija od osam nastavaka ,,We Were the Lucky

Srceparajuća, priča o

Ones“ stigla je na ,,Hulu“ servis, a inspirisana je istinitom pričom. Ona je zasnovana na istoimenoj knjizi Džordžije Hanter i prikazuje putovanje njene jevrejske porodice, koja se morala razdvojiti na početku Drugog svjetskog rata, a koja, iako je bila razdvojena, ušla u borbu da ponovo bude ujedinjena, uprkos naizgled nepremostivim preprekama. Mnoge prethodne priče prikazivale su tragediju i smrti koje su se dogodile tokom holokausta, dok se ova priča bavi istim temama, ali sa sretnim krajem, jer je o onima koji su imali sreće da prežive, kako i sam naslov kaže.

Izgubljena nit

Sam naslov predstavlja znak da su akteri preživjeli, ali isto tako je i ironičan, gdje se naglašava kako je puko preživljavanje predstavljalo ,,sreću“, poput sedmice na lotu u to mračno

doba. Serija pripovjeda tako istinu o nevolji jedne porodice i njenom gotovo decenijskom putovanju kroz pakao. Ta porodica Kurc su poljski Jevreji, predvođeni ocem Solom (Lior Aškenazi) i majkom

Nečumom ( Robin Veigert ) sa petoro djece. Oni djecu podižu u mirnom gradu Radomu. Najstariji sin Genec (Henri Lojd-Hjuz) je zaljubljen u Hertu ( Moran Rosenblat ) i sprema se da preuzme porodični posao. Drugi sin, Jakub ( Amit Rahav) je ambiciozni fotograf. Najstarija ćerka, Mira (Hadas Jaron), odgaja dijete sa mužem, dok najmlađa djeca,

Edi (Logan Lerman) i Halina (Džoi King) su veoma bliski. Nakon što njemačke snage počnu da napadaju Poljsku i umarširaju u njihov grad, porodica se raspada, jer su muškarci poslani u rat, dok Edi postaje izbjeglica u Francuskoj, a zatim u Maroku i Brazilu. U međuvremenu, nastaju geta, stupaju streljački vodovi, časne sestre plaćene da sakriju malo dijete u sirotištu, kratki pogledi u logore… U današnje vrijeme, u kojem postoji opasnost da stvarnost holokausta i zločina poput njega bude izgubljena rastućom plimom revizionizma, ova serija služi kao podsjetnik. Ute-

Ključni akteri tragične porodične odiseje

neinventivna

holokaustu

meljujući narativ u odisejskom putu porodice, gdje mi kao gledaoci postajemo intimno uključeni u to mukotrpno putovanje, svjedočeći kako je zlo preokrenulo idiličnu egzistenciju jedne porodice. Ono što izdvaja ovu seriju od drugih iste tematike je fokusiranje na pojedinačne priče aktera o borbi za preživljavanje usred holokausta. Dok se tragedija odvija, oni ne odustaju od tog tračka nade usred tame. To putovanje po kontinentima, serija oslikava živopisnim slikama, ističući odlučnost da ne izgube identitet. Uz to se serija bavi i temama ljubavi i ljudskog

duha, gdje se svijet raspada, ali želja je da se dočeka budućnost, gdje će Kurcovi ponovo vidjeti jedno drugo i biti svoji. Takođe, ovo je ansambl serija, gdje je cjelina veća od njenih pojedinačnih djelova. Velik dio ove mini-serije fokusiran je kako njihovi odnosi opstaju. Neke od tih scena su tragične, ali ipak održavaju temu punu nade.

Tu serija najviše gubi nit, jer su priče nekih likova uvjerljive, dok većine nijesu, što u kombinaciji sa neujednačenim tempom, prolazak kroz epizode čini pomalo napornim. Takav tempo, koji ,,skače“ sa jednog lika na

drugi, ostavlja malo prostora za potpuno shvatanje unutrašnjih života svakog od njih. Jednu sekundu fokusira se na Halinu, a onda u sljedećoj se brzo prelazi na Edijevu priču, a zatim na priču drugog člana i to sve u jednoj epizodi, a sve je uvezano u nekim užurbanim zapletima. Ov ako se nude primamljivo kratki uvidi u njihove različite ličnosti, od Halinine pozitivne energije, do Edijeve osjetljivost (oni su najzastupljeniji), prije nego što ih plima ratovanja odnese. Uz King i Lerman, sa posebnim slovenskim akcentom koji para uši, ni jedan određeni član glumačke eki -

pe ne daje predstavu za koju se možemo uhvatiti. A vrlo je bitno u pričama poput ovih, da se gledalac poveže s likovima ili bar jednim. Najupečatljivija je Bela Tatar (Eva Feiler), kao Jakobova draga. Ona personifikuje bolnu dualnost sa spoljašnjom radosti i eskalirajućim unutrašnjim strahom.

Već viđeno

Serija svakako ima humanu i dobru namjeru i napravljena je sa velikom pažnjom, posebno za scenografske i kostimografske detalje. Međutim, sa likovima razbacanim po svjetskoj mapi, gdje veći dio vremena prati mnogo aspekata rata, na mnogo lokacija i frontova, ne daje željeni rezultat. Iako je sve jako realistično, na kraju ništa od toga je ne čini posebnom u rukama režisera koji su je radili (Amit Gupta, Naesa Hardiman, Tomas Kejl ), već možemo reći da je déjà vu. U školskoj režiji, bez autorsko prečata, mnogi trenuci djeluju kao da potiču iz drugih sličnih serija o preživjelima u Drugom svjetskom r atu. Uz to se cijelo vrijeme izbjegava prikazivanje bilo kakve vrste eksplicitnog nasilja, čak i kada prijeti opasnost od logora smrti. Sa druge strane, autori su, kako bi razbili čiste poglede na različite aspekte mračnog perioda sa različitim lokalitetima, u rasponu od Radoma i Varšave, do egzotične privlačnosti Kazablanke, dodali lagane, romantične trenutke, prisutne kao odmor od pozadine sukoba.

Serija „We Were the Lucky Ones“ dirljiv je pogled na snagu porodice jednog od najmračnijih događaja čovječanstva i služi kao snažan podsjetnik na mračno poglavlje u istoriji, potičući da se uči iz nje. Iako nije uvjerljiva poput „A Small Light“ i nimalo laka za gledanje, u njoj se između užasa krije stvarna nada za životom.

D. PAVLOVIĆ

Ocjena: 3.3/5

Likovi razbacani sa kraja na kraj svijeta u ratnom vihoru, od Varšave do Kazablanke

SERIJE Fallout Nolanova konceptualno i vizuelno raskošna,

Najmoćniji neprijatelj i najopasnije oružje rata nije bilo kakva nuklearna bomba... Nego vrijeme. I to je lekcija koju tako efektno servira i izgovara jedan od ,,čarobnjaka iz Oza“ postapokalipse u saj-faj seriji ,,Fallout“. I koju krupni kapitalac među televizijskim autorima Džonatan Nolan nije naučio. Najveći neprijatelj Džonatana Nolana u njegovim serijama je vrijeme. Od ,,Westworld“ je napravio amorfnu kašu svačega i ničega jer nije znao kad i kako da je završi. Nolan je poput dragog gosta koga ste se dobro uželjeli, ali koji vas u nekoliko sati žestoko ucrnjači, jer ne umije da ode doma – a od odlaska napravi mini-scenu gdje svi ćute i gdje je i njemu i svima nelagodno. Ili, lik koji zna dobar vic i gori od želje da ga podijeli, ali ga do pola uprska.

Dobre namjere Što je i šteta i greota, jer je Nolan dobar i pametan lik i ima dobre namjere... Ali mu, eto, ne basta da skocka priču kako treba. A sa ,,Fallout“ se opasno primakao da stvarno zaokruži jednu nezaboravnu distopiju na televiziji. Ali nije – pa vam bude još više žao, jer je serija sada mnogo relevantna i pametna i biće sigurno popularna... Ali je, eto, mogla još mnogo više. I tu je neđe i odgovor, zbog čega je Amazon na svom ,,Prime Video“ servisu odlučio da đuture isporuči svih osam epizoda prve sezone. Jer su pravilno procijenili da bi polovina publike odustala od ovog distopijskog saj-faj điranja po Kaliforniji nakon nuklearne katatrofe, neđe oko šeste epizode – da se ovdje išlo tempom ,,epizoda sedmično“. ,,Fallout“ je gejmerski fenomen, blizu samog vrha na panteonu tog svijeta, od prvog dijela famozne RPG igre prije 27 godina. To je jedna (post)apokalipsa koja decenijama isijava cinizam i apsurd na ultrazabavan način; ta ironija prema ljudskom i kolektivnom karakteru u (ne tako dalekoj) budućnosti je njena radioaktivnost. O Nolanovim

Sjaj napuklog

Kraj je tako efektan i moćan da serija sigurno dobija narednu sezonu, a uloženih osam sati na bindžovanje djeluju potpuno opravdano

dobrim namjerama: prošlo je već oho-ho godina kada je proslavljeni režiser i producent banuo pred glavnu facu ,,Bethesda“ gejmerskog studija Toda Hauarda , i tražio da snima ,,Fallout“. A Hauard je već gomilu još većih i bitnijih režisera odbijao. Ali, Džonatan je tu fino pokazao znanje i entuzijazam koju imaju samo zagriženi gejmeri i zaljubljenici u ,,Fallout“ svijet... I otprilike jasno postavio kako želi da počne njegova priča i kako da se završi. Dobio je posao, sezonu od osam epizoda čije je osnovne narativne konce postavio, kao i da režira tri uvodne epizode. Nakon ,,Westworld“, ovo je njegova šansa autorskog iskupljenja. Prvo što vam ,,Fallout“ pakuje je retro-budućnost. U konstantnom strahu od hladnoratovskih nuklearnih napada, svijet je ostao suštinski i formom uljuljkan u otprilike kraj pedesetih, početak šezdesetih. Kuper Hauard ( Volton Gogins , veliki glumac i personifikacija modernog američkog juga iz ,,Justified“) tu u toj i takvoj viziji 2077. godine - najpopularniji vestern glumac, zatečen u sred svakakvih moralnih i ideoloških dilema. Naravno, jednog dana idilu kalifornijskog života i komšiluka prekine bomba – a on prosto mora da u jednoj sekundi spašava sebe i kćerku.

Fast forward 219 godina kasnije: svijet malo dalje bu -

staklenog zvona

dućnosti je zbijen po davno pripremanim atomskim skloništima, koja imaju slabu ili nikakvu komunikaciju između sebe. Sa sve malim i otkačenim zajednicama koje žive nekakvu američku utopiju pedesetih (nimalo slučajno – posljednjeg lagodnog i ekonomski prosperitetnog perioda tradicionalne i konzervativnije Amerike).

Atomsko sklonište

O tome, što se dešava iznad, na površini, tu u ,,Atomskom skloništu 32“ ne znaju skoro ništa – osim da bi, po njihovim proračunima, nivo radijacije mogao uskoro da opane na neki bezbjedan nivo. E, u takvoj zajednici živi Lusi Maklin (Ela Purner, briljirala u ,,Yellowjackets“ u toj mjeri da je ovdje zakučila glavnu rolu) – koja je sposobna, marljiva, pametna, osviješćena, sva od akcije... I, pri tome, svjesna da od života želi nešto više. Da život jeste nešto više od onog, što joj govore tu u ,,32“.

Uglavnom, naša Lusi, sa sve blagoslovom tate naučnika kojeg glumi veliki Kajl Maklahan , grabi u ugovoreni brak... Ali će joj se, sve u uvodnih dvadesetak minuta, život okrenuti naglavačke, pući svako stakleno zvono – a ona, eto, naći u velikoj avanturi, na površini. A tamo je čeka svakakav i mutirani (polu)svijet, realna opasnost na svakom koraku, pa svakakve frakcije budućnosti koje jednako polažu pravo na ,,obnovu svijeta po svojoj mjeri“... Odoka najmoćnija djeluje ,,Bratstvo čelika“ – nešto kao religijska i militantna zajednica koja svako tehnološko nasljeđe prošlosti želi da ugrabi za sebe. Pitomac te vojne sekte je Maksimus ( Eron Moten , proslavljen u Netfliksovoj seriji ,,Disjointed“) – otuđen, nezadovoljan, neprilagođen. I on i Lusi i na neki ludi način

i naš stari kauboj Kuper – grabe ka sudbinskom susretu. Što tu ,,Fallout“ sve jeste i što da očekujete. Stilski i vizuelno (uz prelijep i intenzivan color grade koji briljantno ide uz šmek kultne saj-faj igre), možda je najbliži HBO mini-seriji ,,Watchmen“, a u enterijerima Marvelovom ,,Loki“ hitu. Sadržajno – to je tumaranje drumovima i prašinom post-nuklearnog svijeta, koji suštinski najviše liči na pustinje Džordža Milera u ,,Mad Max“ i naravno ,,The Walking Dead“ u malo urbanijem okruženju. Neko poređenje sa drugom velikom adaptacijom gejmerske post-apokalipse ,,The Last of Us“ i nema nekog smisla – prvo zato što je ,,TLU“ doslovno prenijeta priča iz igre, a ovdje je Nolan osmislio sasvim nove likove i radnju. Drugo, što se ovdje mnogo više ide na vic, cinizam, ideološki i antropološki štos – nego na puko preživljavanje. Dakako, ,,Fallout“ je zabavnija, otkačenija, iako na mahove banalnija serija – u, naravno, ipak gostoljubivijem i manje opasnom svijetu.

Mala naivnica

Kad bi nastupili i sa malo više gledalačkog cinizma – mogli bi komotno da ,,Fallout“ gledate tako što ćete odabrati dvije uvodne i dvije posljednje epizode sezone. I stvarno, to na početku i to na kraju, to je blizu vrha produkcije ovog žanra. Nešto na čemu bi se brk smijao, na primjer, i Džonu Karpenteru (pa bi još prepoznao cvjetanje na nekim obrisima svojih filmskih bjekstava iz Njujorka i Los Anđelesa). Ozbiljno, u nekim hodnicima ruševina i domova zatrpanih prašinom i pijeskom prepoznaćete i direktni omaž Tarkovskom i ,,Stalkeru“ (!) – ali, manje bitno, ,,Fallout“ je u svemu tome

potpuno svoj... Sa gomilom strašno efektnih ideja o tome ko je stvarno ,,Čarobnjak iz Oza“ nuklearnih prijetnji i ratova, kakvu rolu u svemu tome ima nauka, kakvu politika a kakvu biznis. I, naravno, gomilom skupih lekcija odrastanja za naše likove. Koji će na kraju putovanja željeti nešto sasvim drugačije od onog što su u srcu ponijeli po izlasku iz svojih skloništa. Onda kad su izvirili ispod naciklog staklenog zvona.

Problem je to što Ela Parnel ne uspijeva karakterno da iskorači iz forme male naivnice sa gomilom lijepih ideala i iluzija – a kad to uspijeva da učini, teško da joj možemo povjerovati. Volton Gogins, tako raskošan glumac, nema mnogo manevarskog prostora u roli postapokaliptične utvare – i lika koji mora da glumi da je kauboj, umjesto što zaista i jeste kauboj i južnjak nuklearne budućnosti. Kajla Maklahana vidimo samo kao lice i naličje servirano na početku i kraju, a sporedni likovi su već sasvim po matrici iz ,,Mad Max“ groteske... Od polovine druge do pola devete epizode narativ grabi na ler i po autopilotu, a takvim tempom nema mnogo šansi da se preživi na drumovima postapokalipse. Niti uspijeva da servira bilo kakvu emotivnu udicu, koja bi nas opekla tom strašnom radioaktivnošću. Opet - kraj je tako efektan i moćan da serija sigurno dobija narednu sezonu, a uloženih osam sati na bindžovanje djeluju potpuno opravdano. Glavni Nolanov junak ovdje je sami ,,Fallout“ svijet, ta velika postakva igre koju čovjek sam sebi pakuje u budućnosti . A to što se tu, potom, ne desi bog zna šta interesantno, to već Džonatan Nolan mora da naglavi sam sa sobom, jer nije prvi put. S. S.

Ocjena:3.8/5

Anime planet

Kaiju No. 8

Odličan balans humora i mračnijih tonova

Proljećna anime sezona je konačno krenula i ono što je za sada sigurno jeste da je puna poslastica.

Navikli smo da neki žanrovi dobijaju nešto više prostora od ostalih, a ista stvar je i sa ,,demografijom“ i ciljnom grupom. Međutim, kad je u pitanju ovo anime tromjesečje, pokrivena je ne samo većina osnovnih kategorija nego i neke od onih koje se nerijetko zanemaruju. Tako, proljeće 2024. ima više opcija kada su u pitanju sportski (i trkački) anime serijali, ali istovremeno i akcionih, isekai, komedija, životnih i ljubavnih priča koje volimo da gledamo.

Egzistencijalna kriza

Većina proljećnih poslastica je već imala premijeru, a od onoga na šta smo već imali priliku da bacimo pogled, izdvojili smo anime ,,Kaiju No. 8“. U pitanju je jedan od najiščekivanijih projekata ove sezone, rađen po popularnoj mangi Macumoto Noje za koji je animaciju preuzeo ,,Production I.G.“ studio (koji je radio i prošlogodišnji ,,Heavenly Delusion“). Za one koji stupaju u najnoviju anime avanturu bez prethodnog znanja, bitno je da znate da je u pitanju svijet u kome kaidžu, stvorenja vizuelno nalik Godzili, pustoše ulice Japana. Građani su toliko navikli na ovo stanje, da na semaforima osim regularna tri svjetla po -

Kafka i Godzila

stoji i četvrto koje znači ,,kaidžu napad u toku“. A ljudi su toliko uigrani i organizovani kako u trenutku napada, tako i tokom uklanjanja beživotnog čudovišta nakon, da dok jedan čisti iznutrice s trotoara, drugi jede burger.

Upravo tu i zatičemo glavnog protagonistu, luckastog Kafku koji je odrastao sa željom da se priključi Odbrambenim snagama. Ali, završio je kao ,,čistač“ i sa 32 godine sad se nalazi u egzistencijalnoj krizi.

Kako smo navikli na srednjoškolce željne dokazivanja, Kafka je ne tako tipičan protagonista što intrigira na početku, naročito jer sami koncept čudovišta koji šetaju gradom i ljudi koji se bore protiv njih i nije posebno originalan. Uz njega upoznajemo i novog regruta Čistačkih snaga, Ičikavu, blesu čiji snovi da postane dio Odbrambene jedinice, uspijevaju da podsjete Kafku na san od kog je davno odustao. I da poslije duže vremena probude nešto u njemu.

brambene snage kose čudovišta praćeni opakim gitarskim rifovima. Da stvar bude još depresivnija za Kafku, u Odbrambenim snagama je nemoguće ne primjetiti Minu, djevojku koja se momentalno izdvaja pojavom i vještinama (pomalo poput Mikase u ,,Attack on Titan“). A uz to, ona ima i zanimljivog ljubimca nalik tigru o kom jedva čekamo da naučimo nešto više.

Konačan sud

Iako se isprva čine kao svjetlosnim godinama daleko da bi se uopšte i poznavali, brzo saznajemo da je Mina zapravo Kafkina drugarica iz djetinjstva sa kojom je kao dječak napravio pakt, koji se ticao njihove budućnosti u Odrambenim snagama. Samo, kada je došlo vrijeme, Mina je prošla test, a on nije. Bez daljeg otkrivanja detalja, ono što je bitno da znate jeste da do kraja premijere Kafka i sam postane kaidžu, odnosno dođe u kontakt sa bićem, nakon kog dobije moći pa je, po svemu sudeći, sad neki polu-kaidžu, a kako će to da funkcioniše preostaje da vidimo.

Ton i koncept za sad podsjećaju na Venoma, Marvelovog antiheroja, zbog čega se serija na početku čini zanimljivom i dovoljno drugačijom, da pruža originalan pristup unutar do sad sto puta viđenog koncepta

Na prvi pogled, ne postoji ništa u vezi sa protagonistom što nam sugeriše da je zbog nečega poseban, tim prije zbog načina na koji je prikazan kontrast između njega koji lopata fekalije i kratkih isječaka akcionih sekvenci u kome Od -

Ono što je jasno, jeste da anime vrlo dobro balansira između mračnih momenata i onih laganih, duhovitijih. Čak i u trenutku kada se desi transformacija, a desi se kad je najmanje očekujete, scena uspijeva da bude dovoljno strašna, taman toliko da shvatite njenu ozbiljnost, ali zadržava dozu komičnosti, kako zbog Kafkine reakcije tako i zbog reakcije Ičikave koji se zadesi na licu mjesta. Ton, a i sami koncept za sada podsjećaju pomalo na Venoma, Marvelovog antiheroja, zbog čega se i sama kombinacija (uzimavši u obzir i godine protagoniste) čini zanimljivom i dovoljno drugačijom (za anime) da pruža možda nešto originalniji pristup unutar do sada sto puta viđenog koncepta.

Kako je u pitanju sami početak, teško je dati konačan sud o pravcu kao i ocjenu samog serijala, ali ako ,,Kaiju No. 8“ uspije da održi dobru akciju i izbalansirani ton, a da pritom razradi karaktere likova koje smo bar do sad upoznali, onda će definitivno postati jedan od hitova ove proljećne sezone.

B. MARTINIĆ

Ocjena: 3.8/5

Neobični junaci u ratu protiv gigantskih čudovišta

PREPORUKA Ljeposava Laketić, književnica, mr njemačkog jezika i književnosti

ZGRABI

FILM

Remek djelo njemačke kinematografije „Fabijan ili put u propast“ („Fabian oder Der Gang vor die Hunde“, Dominik Graf, 2021) ostaviće vas bez daha. Film talentovanog režisera, praćen izvanrednim glumačkim izvedbama, kombinuje duboku emotivnost sa intrigatnom pričom. Ljubav, gubitak, otkrovenje i borba za identitet, prikazani su kroz nijanse njemačkog društva tog vremena. Ukoliko volite filmove koji vas tjeraju da razmislite, osjećate i preispitate, ovo je definitivno filmsko ostvarenje koje će ostaviti snažan utisak na vas.

„Another Round“ („Druk“, 2021) djelo je danskog režisera Tomasa Vinterberga, poznatog po kritički hvaljenim ostvarenjima poput „The Celebration“ (1998) i „The Hunt“ (2012). Glavnu ulogu tumači Mads Mikelsen, čija je interpretacija lika izuzetno duboka i emotivna. Ovaj film nije samo o alkoholu, već je i duboka studija o sredo-

Pojačajte prisustvo

vječnoj krizi, prijateljstvu i izgubljenim strastima. Vinterberg uspješno kombinuje elemente drame, humora i introspekcije kako bi stvorio djelo koje će vas natjerati da razmislite o svojim stavovima o životu i sreći. Ako volite inteligentne i emotivne priče, ispričane na suptilan i autentičan način, ovo je film za vas. Nasmijaće vas, rasplakati, ali prije svega natjerati na razmišljanje.

TV

Iako rijetko provodim vrijeme ispred TV-a, od mene ipak stiže jedna preporuka. Netfliksova serija „Ozark“ uzbudljiva kriminalistička je drama koja prati priču o porodici Bird, koja se nalazi u svijet pranja novca za

narko kartele. Serija obliluje napetošću, tajnama i neočekivanim preokretima, te pruža gledaocima uzbudljivo iskustvo. „Ozark“ definitivno privlači pričom koja će vas držati na ivici kauča, pa je dobra preporuka za one koji vole napetu i maštovitu kriminalističku dramu.

MUZIKA

Da se opet vratimo na Njemce: AnnenMayKantereit bend je koji rado slušam. Iako se njihove pjesme pretežno izvode na njemačkom, ovaj bend objavljuje i obrade na engleskom. Grub glas pjevača Heninga Meja značajna je karakeristika benda, a omiljene pjesme su mi „Pocahontas“

i „Hurra die Welt Geht Unter“. Kada je riječ o muzici sa naših prostora, rado se vraćam albumu„Prekidi stvarnosti“ benda Kanda Kodža i Nebojša, a omiljene su mi „Ahead There“ i „Evry Nation“. Ne mogu ostati ravnodušna i prema novom podgoričkom bendu Pojačano prisustvo, čije svirke treba ispratiti.

ZAOBIĐI

FILM / TV / MUZIKA

Ponekad nije loše pogledati film slabijeg kvaliteta, ne bi li napravili granicu između dobrog i lošeg, naravno, ako imamo vremena. Kada su u pitanju serije, opet je sve stvar ukusa, ali „High Maintenance“ treba zaobići, makar prvu sezonu.

Osim čitanja dobre knjige, radije idem u pozorište, izložbe ili na dobru svirku. Promjena je svakako dobrodošla, dok rijalitije i novokomponovanu muziku koja mami ritmom, ali ne prenosi duboka značenja, zaobilazim u širokom luku.

Ljeposava Laketić: ,,Ozark“ joj je omiljena televizijska krimi-drama

Monika Paljaj

DZUBOKS

v Vampire Weekend cementira status epohalno bitnog rok benda

U carstvu pogaženih zastava

Zamislite bend, koji ulazak u zrelu fazu karijere na ploči ,,Only God Was Above Us“poredi s imperijom propadanja.

Samo je Gospod bio iznad nas. Sa aviona je, u letu, otpao krov, a jedan od preživjelih rekao ono, što je te 1988. završilo na naslovnicama svih bitnih američkih medija. ,,Only God Was Above Us“.

Vampire Weekend bend je koji nikad nije stvarnost uljepšavao, niti krio to da je voda stigla do poda i da gori pod nogama –a ipak, njegova supermoć je to, da učini da se osjetite spokojno i dobro i onda kad vam bez krova u letu ostanu avioni.

Neboderi Menhetna

Što je vraški teško: jer svaki pogled u prošlost, za veliki rok bend našeg vremena otvori više pitanja nego što donese odgovora. I svaki ih učini bitnijim i relevantnijiim. Svaka od tih velikih ironija njihovog, za muziku epohalno bitnog pjevača i pjesnika Ezre Keniga –intimna je afera. Recimo, njihov peti album ,,Only God Was Above Us“ otvara ovako: ,,Fuck the world – you said it quiet...

No one could hear you. No one, but me“.

,,Svi smo mi sinovi i kćeri nekih vampira, što su vratne žile starog svijeta naiskap popili“, pjeva Ezra Kenig i smije nam se u brk. Zamislite bend, koji ulazak u zrelu fazu karijere poredi sa gradom propadanja. Carstvom koje opada. Nekim modernim, prezrelim Rimom. Recimo, Njujorkom. Za Vampire Weekend, taj njihov rodni Njujork na albumu ,,Only God Was Above Us“ je neki grad uhvaćen u tehnikoloru, u treperenju izlizanih video-traka. Pritisnut gravitacijom i talogom vjekova, čiji samar tek počinje osjećati. Zaklonjen velikih sjenkom svojih divnih divova i legendi, koji su odavno pod zemljom. Vampire Weekend bi da prigrle starost i legendu o sebi samima; a ta je starost nešto sa čim se ne mogu pomiriti.

Zbog toga je ,,Only God Was Above Us“ i Ezrin najviše nad sobom upitan, sebicentričan album. Takođe je i najiskrenije što su do sada snimili. Bend koji je svijetu sa početka 21. vijeka uzeo mjeru nezaboravnom pločom ,,Modern Vampires of the City“ (2013) svjestan je težine reputacije i nasljeđa koje nose. Zato na novom, petom albumu, na različite načine, stihom ili očiglednim muzičkim aluzijama, evociraju svoj prethodni rad. Daleko od toga da se tu radi o manjku

kreativnosti – naprotiv, vrlo pedantno i konceptualno pakuju reference na sebe same. Za osjećaj koji nije repriza, nego deja vu. Nego, godine života i stvaranja u Los Anđelesu pomogle su im, da nakon povratka, svoj Njujork vide nekim novim očima. I sebe u njemu. Na ,,Modern Vampires“ su taj američki megalopolis, Rim modernosti, šibali riječima o ulicama koje pritiskaju i mrve odluke i namjere nekih silnih staraca, velikih kao neboderi Menhetna... A sada se na ,,Gen-X Cops“ suočavaju sa tim da su i sami postali ta ,,stara garda“. I o tome, kako ,,svaka generacija ima svoje izgovore“. Pa i njihova, pa i oni sami. Kontate, koliko je teško spakovati, koliko je Ezri samom teško da shvati, da je to i takvo starenje ok, da će biti u redu?

Razapeti apostoli

Otprilike, na brižno skockanom putovanju od jednog (jednog u nizu!) sjajnog albuma, Vampire Weekend sasvim se radosno hvataju u koštac sa mitologijom sebe samih. Kad u ,,Mary Boone“ uhvatite odjek njihovog velikog hita i ispovijesti pred bogom ,,Ya Hey“, ili na ,,The Surfer“ zateknete istog sveca iz te pjesme kojeg se Amerika odricala – shvatićete da je ovo ploča o prihvatanju

prošlosti. Pa kakva je – da je. Na način na koji su, recimo, to činili neki svečevi i apostoli dok su na krstu umirali – pod teretom nekog gargantuanskog Rima. Koji će, potom, oni hiljadama godina lagano nadživjeti. E, takav bend ne mora da brine uopšte, da li je kreativno izdušio. Već kompletan album pakuje kao pripremu za čudo od osmominutne završnice ,,Hope“. Pjesmu u kojoj su sve zastave, što su se ponosno vijorile, sada na prašnjavoj zemlji; neke gorde ambasade napuštene, velike slike popaljene, a statue potopljene... I u samo jednom, kao mantra i molitva ponavljanom ,,let it go“ – uspijevaju da učine, da nam je to u redu.

Jer prošlost za Ezru i ekipu nije ništa drugo nego divna ruševina iz koje nekako, nekim čudom, izviri i zablista nešto novo... A tako likovi, koji pjevaju to ,,We’re all the sons and daughters of vampires who drained the old world’s necks“ na uvodnoj ,,Ice Cream Piano“ ipak priznaju, da se sa smrtnošću i prolaznošću i starošću još nijesu pomirili. Ali, iskreno i neodoljivo vjeruju, da će taj mir za njih stići. Vampire Weekend, u ludom letu tog čuda koje se zove život i koje valja bezbjedno prizemljiti... I samo Gospod iznad njih. S. S.

Ocjena: 90/100

Ezra Kenig (u sredini) i ekipa u klinču sa prolaznošću i starošću na petom albumu

theaureview.com

Naslovnica iz 1988. na omotu ploče discogs.com

Oštrica

je istupila, a Den Oerbah i Patrik Karni zatečeni u fazi da im The Black Keys polako postaju legacy bend.

Na albumu ,,Ohio Players“ jasno žele, ali ne uspijevaju da izađu iz mjehura zvuka koji ih učinio jednim od najpoznatijih modernih rok bendova.

To čine po sasvim poznatoj matrici: sa konjicom sastavljenom od šarenolikog svijeta, od Beka do Noela Galagera i Juicy J, pokušavaju da izguraju lepršavi juriš... Ali im ta atmosfera ,,’ajmo malo uz gitaru sa starim drugovima“ ne donosi ni veliki hit ni pravi pogodak. A ,,paf-paf“ metoda prosipa se u gravitaciji opštih momenata i predvidivosti.

The Black Keys Ohio Players

Najbolji na ploči su trenuci kad uspiju da iznenade – tipa kad na pola ,,Candy and Her Friend“ prostor pronađe kultni horrorcore lik iz Memfisa Lil Noid. U jednom dahu iznijet gitarski džem ,,On the Game“ sa Galagerom je sasvim meden; a simpatična je ideja da ime albuma bude direktna referenca na sjajan fanki bend iz njihovog Akrona... Naravno, njihov bluz se i dalje mrvi niz uho kao najblistaviji

Khruangbin

A LA SALA

Tošto su Khruangbin od starta ,,više stila, manje suštine“ nikako nije nužno problem: trio iz Hjustona dosljedan je u namjeri da publici ugodi i život omili.

Najbitnije na ploči ,,A LA SALA“: sada to više nije nekakav zbir koji sublimira uticaje od afro-popa sedamdesetih do tajlandskog fanka (ozbiljno), flamenka, pa sve do turskih bendova fank psihodelije (?!) od prije pola vijeka... Ne,

sada je to već zvuk koji prepoznajemo isključivo kao Khruangbin. I ovo je važan tranzicioni album njihove karijere. U odnosu na ,,Mordechai“, famozni album koji ih je globalno proslavio prije skoro pola decenije, pa kasnije EP saradnje sa teksaškim krunerom Leonom Bridžisom i kraljevićem saharskog bluza Viu Farka Tureom – zvuk je malo čvršći, tvrđi, više fanki... A manje radijski prijemčiv. I

sitni pijesak pod stopalima u neko plažno predvečerje, a dobra obrada, poput ,,I Forgot to Be Your Lover“

Vilijama Bela sa kraja šezdesetih, usmjerava ka predivnoj teritoriji za istaživanje. I da, zarazna ,,Beautiful People (Stay High)“ je primjer kako se u laganu pjesmu mogu efektno pakovati odjeci aktuelne politike. Svejedno - ,,Ohio Players“ je po mnogo čemu mačka u

sluti na njihove zajedničke početke. Otprilike, u ramu onog stila zacrtanog na fantastičnom prošlogodišnjem nastupu u sidnejskoj operi. Ključna riječ tu je balans, način na koji i gitara i bas uspijevaju da vam drže pažnju a da ne štrče ni preuzimaju scenu; momenti poput ,,Pon Pon“ i ,,Juegos y Nubes“ su primjeri te brige o široj slici. Ali, ima tu i promašaja. Cilj je, ovog puta, da to bude malo više seksi muzika (odatle i naslov, ,,Pravac u sobu“). Problem je to što većina pjesama djeluju kao pokazne vježbe za sjajne vinjete i bravure, pa npr. jedan rif potpuno poklopi ,,Three From

Mount Kimbie

Horizont elektronike kojim gospodari elektronski duo Mount Kimbie, od momenta kad su pustili pipke iz klupske tame londonske scene prije više od deceniju i po, bez greške je prepoznativ kao njihov. A na albumu ,,The Sunset Violent“ obuhvataju i grle nikad šire daljine.

Dominik Mejker i Kai Kampos ne miruju; recimo, na uvodnim albumima karijere našli su način da spoje dabstep, post-pank i čak garažni rok.

Potom na ,,Love What Survives“ (2017) skrenuli u mračne

The Sunset Violent

dubine krautroka. I nekako se nijesu dali do kraja komercijalizovati – njihova estetika je gušt temeljnije publike. Mejker je u prethodnom periodu radio u Los Anđelesu, Kai galio po di-džej setovima sa kraja na kraj Evrope. Ako je prethodni album iz 2022. stvarno bio sve i svašta (i apstraktni tehno i r’n’b i hip-hop...) – onda je ,,The Sunset Violent odraz želje da se, ponovo u Londonu, uhvate čvrstnog oslonca.

Mount Kimbie je probao sve, promijenio i lice i naličje, otišao da bi se vratio – i zasio na busiju postpank elektronike. Najbolje njima i pristoji i najviše pripada. ,,The Trail“ tako miriše na alternativu sa početka devedesetih, recimo Stereolab ili Slowdive – a ,,Dumb Guitar“ bijeg je u putovanje sa kraja na kraj svijeta. Slavni gost King Krule na dvije pjesme sve to onako darkerski začini i priguši; u odnosu na njihove

džaku, a The Black Keys na 12. albumu zatečeni, da ne znaju kuda žele sa bendom. S. S. Ocjena: 63/100

Two“, pa se još slije u udarnu ,,A Love International“. Svejedno, Khruangbin su melem od radosti i sunčanih daljina; ,,A Love International“ hvata transcedentne visine, a to što album nema neke nezaboravne momente kao ,,Mordechai“ i nije talo bitno. S. S. Ocjena: 74/100

prethodne saradnje, svježe je to što više nije ni kapi agresivan ni osoran. ,,A Figure in the Surf“ je sjajna posveta dnevnoj rutini – i sublimira ploču koja je sva od impresija, odbljesaka svakodnevice. Malo više sanjivo nego za ples – i (ko bi rek’o!) apsolutno rokerski. S. S. Ocjena: 78/100

33 OBRTAJA

Vilhelmina Agnes, kantautorka Balkanski vampiri

Film koji Vas čini srećnom?

- „The Adjustment Bureau“ (Džordž Nolfi, 2011). Obožavam činjenicu da glavni likovi završe zajedno unatoč „višim silama“ upravo zbog prava na odabir. Oni su odabrali jedno drugo i to ništa nije moglo pro-

mijeniti. Vlastiti odabir je zaista Nikolas Rog , 1976). U nekim momentima mi je bilo toliko žao sirotog Tomija Njutona da sam htjela pronaći i režisera i glumce i tonca i kamermana i osvetiti ga! Način na koji se ljudi mogu ponašati prema nečemu apstraktnom i unikatnom je ogavno.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Činjenica da u filmu „The Reader“ (Stiven Doldri, 2008.) Hana na sudu nije priznala da je nepismena (a to ju je moglo spasiti) i Majkl koji je to s lože promatrao znajuči istinu, mi je toliko neshvatljivo i iritantno. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Voljela bih neki film o našim balkanskim vampirima, npr. Jure Grando iz Istre i ostali. Vampiri su uvijek bili velik dio slavenskog folklora, ali mislim da od susjeda, grofa Drakule, naše noćne krvopije malo otežano dolaze do izričaja.

Omiljeni filmski rivali?

- Patrik Bejtmen i Pol Alen (Meri Haron, 2000) - kratko ali „slatko“ rivalstvo! Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Scena iz filma „Cat People“ (Pol Šrejder, 1982) kad se Irena prvi put susreće oči u oči sa svojim genetski polaznim oblikom – crnom panterom. Taj sjaj u panterinim očima i strah pomiješan sa

opasniji od Drakule

teško da ću zaboraviti. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Moram tri: „Al si ga opravio, svaka ti čast.“

„Umro si pred sam kraj života.“

gamelovog Azrijela postala ljubitelj mačaka.

bioskopu?

Silvije Petranović, 2013). Išla sam s tatom i to iskustvo ne mogu zaboraviti zbog srama kad je moj tata počeo hrkati!

„Čovjek ima tri dimenzije: visinu, širinu i dužinu.“

- „Maratonci trče počasni krug“ ( Slobodan Šijan, 1982).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Možda nije baš glavni zlikovac,

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Soundtrack iz „The Great Gatsbyja“ ( Baz Lurman , 2013), blještave 20-e su mi u krvi.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Nakon filma „Alexander“ (Oliver Stoun, 2004) imala sam želju otići na područje Grčke i Makedonije za vrijeme vladavine Aleksandra Velikog. A htjela sam i u Englesku, ovog puta zbog serije „The Tudors“.

divljom željom u njenim očima ali mislim da sam zbog Gar- Prvi film koji ste gledali u

Vilhelmina Agnes: „’Alo!’Alo!“ serija je podsjeća na djetinjstvo

vampiri Drakule

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Kristofer Nolan , Franko Zafireli i Pjer Paolo Pasolini. Ne bih ih vodila u kafić, već bi ih odvela na obalu Save i tamo bih s njima uz vino razgovarala o bespućima filmske umjetnosti.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Mislim da bi se prvo morao malo naviknuti na naš balkanski mentalitet, iako se on sigurno svačega nagledao. No, ako se radi o vrlo srčanim i strasnim scenama, mislim da bi mu to bili najbolji kadrovi u karijeri.

Vaša pjesma za karaoke?

- Bilo što od Abe ili Bitlsa, a od njih naročito „Here Comes The Sun“.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Bouvija, bez daljnjeg razmišljanja. Kompletni umjetnik i vrelo originalnosti (ako se moja opsjednutost njime još ne vidi).

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Jednim imenom svi koji svojim monopolom i jednoumljem guše mlade i nove autore (no hate, samo mi neke stvari ne idu pod kapu). Za potkrijepu mog odgovora citirat ću pokojnog kolegu Tomu Bebića – „Na mladima svijet ostaje ako im ga ostavimo.“ Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Budemo vidjeli, neka nas iznenadi! TV

Muzičarka Ines

Turšić, poznatija pod pseudonimom

Vilhelmina Agnes

ima jednu želju. Da muzikom promijeni svijet, uspori okretanje zemlje i učini da uživamo u jednostavnim, lijepim trenucima.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Đurđevdan“ me podsjeća na moju ekipu iz glazbene, kad smo skupa. Zezancija uvijek krene tom pjesmom. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Heroes“, Dejvid Bouvi. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „The Jean Genie“, Bouvi. Glam rok na svom vrhuncu. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- Kleptonova „Layla“, apsolutna katarza.

- Čarlija Votsa, podsjetila me da članovi Rolingstonsa ipak nisu besmrtni, bar ne neki. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Black Betty“ Ram Jama, da ne navučem automatski gnjev, ne smatram ju lošom, samo onaj masni 80-e uvod i početni rif daju takav neizbježan osjećaj. Jedno vrijeme sam se uspjela čak i navući na nju.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Imala sam i dalje imam puno vlastoručno nacrtanih logotipa mnogih glazbenih imena, no od nekih za istaknuti su mi Bouvi, Led Zeppelin i Pink Floyd.

Serija idealna za kišni vikend?

- „Prosjaci i sinovi“ - apsolutni dragulj, za mene serija svih serija, u isto vrijeme toliko sirovo smiješna i toliko sirovo realna.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „’Alo!’Alo“! me uvijek podsjeti na vrijeme kad smo doma još imali televizor, sad ga nemamo jer nitko nema vremena. Ali da, ta me serija uvukla u taj britanski smisao za humor koji je stvarno moja stvar! Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Malo više pratim filmove od serija tako da nisam baš kopala po nekim manje gledanim serijama.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Započela sam gledati „The Borgias“, baš mi se svidjela serija, ali nikako da ju nastavim gledati, gotovo nikad nemam vremena, a i kad imam htjela bih staviti mozak na pašu, ali za ovu seriju želim malo upregnuti mozak što mi ne ide u prilog s obzirom koliko je upregnut u zadnje vrijeme! Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Nisam gledala serije sa užasnim krajevima i razradama.

Najdraži par iz serije?

- Obožavam Boba Luisa i Dejvida Brigsa iz „The Detectives“

- sitkom naravno. Oduševljava me njihova sposobnost da apsolutno nemoguće situacije učine mogućima. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Nakon gledanja „Sulejmana Veličanstvenog“ (stvarno duboka serija, unatoč omalovažavanjima turskih serija)

Zagrebačka multiinstrumentalistkinja, vlasnica neobično opijajućeg vokala, muziku živi od osme godine, otkad svira violinu (sada i gitaru, klavir i bas), a već sa 14 singlom „Taste of Tears“ osvojila je publiku. Muzički sladokusci s potpunim pravom nazivaju je vunderkidom.

Sedamnaestogodišnja Vilha nije samo teen zvijezda, već ozbiljna kantautorka, umjetnica sa dva albuma „State of Mind“ (2022), „The Children of the King Ernest the SHAMELESS“ (2024). U januaru nam je Vilha podarila nevjerovatan konceptualni album u kome je kroz priču o osmoro djece dokazala ljubav prema teatru i filmu. Zaličiće njena vizija na svijet Florens Velč, ali gošća naših „Obrtaja“ toliko je autentična da će, nadmašiti čak i svoje omiljene muzičare. U nastavku se uvjeritie i zašto! Idemo u šetnju, pa na vino i razgovor o filmskim bespućima.

htjela sam imati onaj smaragdni prsten zbog kojeg je Hurrem digla cijeli tornado u haremu jer se on prenosio dalje generacijama i imale su ga samo moćnice. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Redakcija Studentskog lista iz „Crno-bijelog svijeta“. Puno mladosti i života, baš kako volim!

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma, i to samo zato jer mi ga je na kraju ipak bilo žao!

M. ČAVIĆ

kalendar „Sedam samuraja“, Kurosavino genijalno

Daleko od toga da je ovaj

japanski klasik

neki ljevičarski ili prokomunistički film. Kurosava je toliko mudar da do kraja udari antitezu. Da demistifikuje svaki

kolektivizam

Znate ono kad Kapetan Amerika, dostojan Torovog čekića u rukama, kaže „Avengers... Assemble!“... Sve to vam je samo „Sedam samuraja“.

Cijeli žanr iz samo jednog filma. Otprilike to ide ovako: „sami su očajnici koji ne mogu ništa, a zajedno su tim savršeno različitih osvetnika koji mogu sve“. Ozbiljno, da prije sedam decenija Akira Kurosava nije snimio „Seven Samurai“ (1954) – pitanje je da li bi se filmski Avendžeri okupili.

Rat šoguna

„Sve ono za što jednom dobrom glumcu treba tri metra filmske trake da iznese i iskaže, on uspije za metar“. Tako je Kurosava opisivao Toširoa Mifunea. „Sve što sam radio je da nikako nijesam htio da budem marioneta koja igra po koncima režisera. Moralo je tu

U vrtlogu Pirovih

biti i nešto samo moje“. Tako je Mifune govorio o radu sa Kurosavom. Taj čovjek u stanju je da pred kamerom ispali tako munjevitu ekspresiju, izraz, emociju. Pa da se još brže promijeni. Pa opet. E, to je Mifune – ne najveći japanski, nego jedan od najvećih glumaca 20. vijeka, uopšte.

I takav Toširo Mifune, sav u pokretu, ekspresiji, transformaciji - bio je personifikacija, slika i prilika Kurosavinih filmova. Posebno „Sedam samuraja“. To što „Sedam samuraja“ dobrim dijelom čini legendarnim filmom, i nakon 70 godina, je ta Kurosavina pametna estetika akcije. Ta luda kinetika u kojoj na licu svakog konjanika u galopu, u magnovenju, u frejmu – možete pročitati neki smisao. Prije nego se, naravno, promijeni. Pa opet. „Kinestetika“. Umjetnost svijeta koji se mijenja vrtoglavom, ludom, opasnom brzinom. Svijeta koji je jednako uzbudljiv i poguban. Već tu je lako shvatiti, zbog čega nam je Kurosava i nakon sedam decenija relevantan. O, daleko od toga, da je samo zbog toga. Da je samo zbog „pametne akcije“...

Nego, gledate ili ste čitali „Shogun“? Onom što se dešava u seriji - a tiče se ujedinje-

nja Japana pod vlašću jednog šoguna početkom 17. vijeka, za preko 250 godina mira i kulturnog procvata – dakle, svemu tome, radnja „Sedam samuraja“ prethodi nekih 30 godina. Negdje u osmoj deceniji 16. vijeka Japan je poprište beskrajnih ratova sitnih lokalnih gospodara... A mir se ne nazire. I dok gospodari rata brinu svoje velike brige i taktike u igri tronova, zaštićeni svim i svakakvim klanovima samuraja – običan narod trpi. Pogotovo seljaci, ratari; njih niko ne zarezuje. U jedno takvo selo vodi nas Kurosava na početku filma: na vjetrometinu ko zna kog uzastopnog napada bandita... Ovog puta banditi su odlučili da seljake poštede; samo zbog plana da im koji mjesec kasnije pokupe svu ljetinu. I ti grešni ratari to znaju. I odlučuju se na nezamislivo i zabranjeno: na pakt sa drugom kastom. Na dogovor sa samurajima: vi nas da čuvate - a mi, kako nemamo novac, možemo ponuditi samo hranu. Dakle, jedan seljak-progresivac to fino sublimira u dvije rečenice. „Ne trebaju nama bilo kakvi samuraji... Nama trebaju gladni samuraji!“. Sve što slijedi je, naravno, kolovrat u kom se rvaju akci -

ja, kolektivni podvig, važna društvena promjena, promjena svijesti – ali i dužnost, norma, tradicija. Nešto se tada, u prvoj polovini pedesetih, već prelomilo. Otprilike u njego -

Briljantni kadrovi konceptualne akcije velikog režisera

djelo konceptualne filmske akcije, slavi 70. rođendan

Pirovih pobjeda

vom prethodnom, možda i najvećem filmu karijere „Ikiru“ (1952). Do tada je maestro istorijske drame slikao japansko društvo i Japanca kao primjer istrajnosti, cvjetanja na najposnijoj zemlji ili tvrdom kamenu, savršenog prilagođavanja, elegantnog životnog veslanja i krstarenja niz nabujalu rijeku...

Beznadežni jahač

E, u „Ikuru“, drugi Kurosavin veliki glumac, Takeši Šimura , glumi birokratu koji pred starost shvata da mu je život prošao u svakodnevnim besmislicama. I kreće u veliku avanturu, da u životu uradi nešto smisleno, trajno i drugačije. Vrlo simbolično: upravo Takeši Šimura u „Sedam samuraja“, dvije godine kasnije, glumi prekaljenog, mudrog vođu samuraja koji će od ban-

de jedno selo štititi. Od „Ikiru“ i „Sedam samuraja“, svi ili skoro svi Kurosavini filmovi biće o onima koji ne prihvataju norme, koji se bune, koji nijesu komformisti.

Da samo vidite tog gizdavog samuraja kojeg tumači Toširo Mifune! Sav blistav u svojoj pretjeranosti: sa katanom tako velikom i dugačkom, da je mora preko ramena nasloniti. A pri tome je, taj strašni samuraj – lik koji je beznadežno loš na konju. Komično katastrofalan jahač. A znate zašto? Jer Kikučio, lik Tošire Mifunea, nije rođen u samurajskoj kasti. Njegov otac bio je običan seljak. I on je „stepenicu“ u višoj društvenoj ljestvici krvavom mukom zaradio. Ali o konjima i jahanju nije usput imao kad naučiti... Kako se samo Kurosava tu igra sa društvenim normama! I

kako samo izvrće lice i naličje svega onog, što u japanskoj tradiciji znači dužnost. Koja je takva, da samurajima uopšte ne predstavlja neki problem to što ih je na kraju samo trojica preživjelo; smrt od bojne rane je u tom svijetu luksuz od časti i posvećenosti. To je ono na što su, gladnih stomaka, ne samo u startu prihvatili; nego u krajnjoj liniji i priželjkivali. A ta strašna dužnost je takva, da čak i ti prokleti banditi, već desetkovani i bez jasnih šansi za uspjeh – do kraja jurišaju na već dobro branjeno selo. Dakako, sve je to divna posveta kolektivizmu; a u Kurosavinom filmskom jeziku, gdje se čak i rez izbjegava nego kamera munjevito leti od lica do lica, od sobe do sobe, od jednog do drugog kadra – to je posveta revoluciji. I socijalizmu, naravno; još u vremenu Hlad-

nog rata, u kom se Japan našao na drugoj strani, iako na periferiji... I zato to divno insistiranje na dubinskom fokusu u kadrovima, slično kao u „Građaninu Kejnu“ Orsona Velsa; ta želja da se svim akterima dijaloga, ili scena, pruži jednaka šansa. Da se učine jednako vrijednima.

Antiteza ljevice

Samo, daleko od toga, da je „Sedam samuraja“ neki ljevičarski ili pro-komunistički film! Kurosava je toliko mudar, da do kraja udari antitezu. Da demistifikuje svaki kolektivizam. Jer, na kraju, oslobođeni seljaci gledaju kako da se svojih preživjelih samuraja što prije riješe. Da ih što prije pozdrave i vrate se starim normama. Jer naravno, ljubav za ljubav, a sir... U takvom svijetu, desi se jedna zabranjena ljubav, samuraja i kćerke običnog ratara; gdje ona, na kraju, pored svog ratnika i dragana prolazi kao da ga nikad u životu nije vidjela. Jer to je ono što znači dužnost u tradicionalnom Japanu; isto što je i u onom Japanu Kurosavinog vremena značila... Zato i taj stari, prekaljeni vođa samuraja Kambei, kojeg glumi veliki Takaši Šimura, na samom kraju prosto kaže: „Ova pobjeda pripada tim seljacima. Nikako nama“. I tu Kurosava, decenijama prije pada Gvozdene zavjese i Berlinskog i svih zidova i propasti Sovjetskog Saveza, potpisuje filmsku presudu svijetu koji je vjerovao u revolucije. Govoreći im prosto, otprilike, da su na kraju samo i isključivo Pirove pobjede.

A „Sedam samuraja“ zato ostaje upamćen kao vanvremenski bitan film. Jer je potpuno, bez rezerve, posvećen individui, čovjeku. Ono, uhvaćenom u stihiji i kovitlacu svih velikih i malih ratova, u vrtlogu svih tih istorija koje ni ne zapišu da je tu neko bio gladan, bos, otuđen ili usamljen. Takvima i pripada ono čudo od kinetike i filmske kinestetike, vječite i bjesomučne promjene i akcije, od kojih je genijalni Kurosava divni filmski jezik sačinio. S. STAMENIĆ.

Toširu Mifune, gordi i gizdavi predvodnik Kurosavinih samurajskih desperadosa

Đoko, Gorki i Karavađo

Kroz istu tminu treperilo je Karavađovo ,,Bičevanje Hrista“, pa ,,Sedam djela milosrđa“, za jednog nesretnog i neuhvatljivog Toma (Endru Skot) u ,,Ripliju“ – kao i za jednog ulcinjskog dječaka, u istom Napulju. I pod sjenkom smrti; jer Đoko Popović je od tuberkoloze umirao. Portret pisca i proletera. Sa Perom Počekom, u sunčano umivenoj tišini ostrva Kapri, Đoko je Maksima Gorkog upoznao. I tu mu, u nekom gordom realizmu ličnosti čvrste i trajne kao antička skulptura, portret naslikao. Bio je već tri godine student napuljske akademije. Tu su, na Kapriju, 1910. sa izbjeglim piscem drugovali; Đoko je tada imao svega 23... Već godinu kasnije, u Beogradu, od tuberkoloze će umrijeti. Još velikih imena: znate onaj najviše ponavljan lik mlade Crnogorke na slikama Jaroslava Čermaka? To je Đokova majka Miluša, od Đuraškovića. A otac mu je bio vojvoda Simo. Ministar prosvjete, prije toga guverner

crnogorske oblasti... Odatle i to, da je Đoko rođen i odrastao u Ulcinju. ,,Sa očima izvan svakog zla“. A koliko mu je otac, vojvoda Simo Popović, bio važan knjazu i Petrovićima: u dugom periodu bio je i urednik Glasa Crnogorca. Pa zastupnik u gomili diplomatskih misija. I jasno vam je, zbog čega djeci takvih očeva predviđaju sudbinu koja je sve, samo ne slikarstvo. Pa sudbina drugačije odabere. I naravno: sa 11 godina, po strogom očevom planu, dječak je poslat na akademiju kadeta u Petrogradu. Tamo, u dalekoj carskoj prijestonici, zaražen je tuberkolozom. Sa 16 – natrag u domovini. Ponovo u Ulcinju; sa biljegom izvjesne, skore smrti. Za takve više nije bilo mjesta u kadetima. I tek tada mogao je da čini što hoće.

Najbolje što se Đoku Popoviću moglo desiti je tad, taj Ulcinj; morem i suncem oporavljen, već 1907. i u 20. godini stiže u Beograd. Na Umjetničku školu. I sebe to ratničko, crnogorsko dijete – pronalazi

Zaglavi se

u impresionizmu! Na način, da je već naredne 1908. postao akademac u Napulju. Talenat koji stvara onako, kao što čine oni što su svjesni, da ih smrt već narednog dana može uhvatiti.

Jedna od najvećih nepravdi za slikarstvo Crne Gore je to, što je tako malo Đokovih slika ostalo sačuvano. Najpoznatija je jedno čudo od impresionizma; ,,Motiv iz Portičija“... Portiči – to je ono melemno napuljsko pribježište, mala luka dovoljno blizu i dovoljno daleko od grada, iznad koje kreću prve padine Vezuva. Eto vulkana, i tu, na horizontu na Đokovoj slici. I eto, u sunčevom treperenju, i slutnje onih vjekova zaboravljene Pompeje. Sve je to dječak iz Crne Gore, nesuđeni carski oficir, tu osjetio. ,,Motiv iz Portičija“ sačuvan je u Umjetničkom muzeju Crne Gore. Pa jedan ,,Autoportret“. I sada znamo, da su te napuljske godine stvaranja za Đoka Popovića nosile divan i rijedak spokoj. Da je tamo senzibilitet sasvim zaokružio. I već 1911. morao da ode; bolest ga je tjerala dalje, prvo u Ulcinj, za nadu da će mu u domu

djetinjstva ponovo, kao već jednom, biti bolje... I nastavlja da slika – prije svega neke pejzaže grada, sasvim u duhu impresionizma. Još više - više nego ikad – u veličanstvu svjetlosti. Tada počinje i da piše, hvata se poezije, skicira materijal za roman... Nema, na kraju, savršenog bijega za Đoka Popovića kao za talentovanog gospodina Riplija: preminuo je u Beogradu, 1911. godine, gdje je mladić još jednom tražio lijek za bolest koja će, samo koju deceniju kasnije, postati sasvim izlječiva. Najljepše je o Đoku Popoviću pisao Mladen Lompar. Malo je njegovih slika i sačuvano, ali dovoljno za mjesto u ramu o počecima modernosti u našoj umjetnosti... I jedno pismo Maksima Gorkog, adresirano na ime Đokove sestre. Tu je i jedno jednostavno – ,,da je Đokova smrt gubitak za svakog ko ga je upoznao, a da je ipak najviše njegova zemlja izgubila“. U onom divnom danu i suncu napuljske luke sa one sačuvane slike, divno je i tog dječaka iznova upoznavati.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

,,Motiv iz Portičija“ Đoka Popovića

Londonci sa vremena na vrijeme (i uprkos popularnom mišljenju) imaju pregršt razloga da zbog nečeg budu nezadovoljni.

I dok su u većini slučajeva razlog političke turbulencije, ili pak visoke cijene – nerijetko se na horizontu ukaže i idealna prilika da svu negativnu energiju i nezadovoljstvo fokusiraju i usmjere na umjetnost ili popularnu kulturu, iako inicijalno tema nema dodirne tačke sa uobičajenim problemima. Tokom vikenda i dana za nama, ,,platforma“ i tema za hejtovanje bila je izložba slika Džefa Kunsa, proslavljenog američkog umjetnika, koji je popularnost stekao kreiranjem velikih balonskih skulptura.

No, izložba u ,,Skarsted“ galeriji u Sent Džejmsu, pokazala je sasvim drugo lice Amerikanca - na veliko nezadovoljstvo mnogih koji su ga u Londonu, do ovog vikenda, smatrali interesantnim. Izložba, iako lansirana kao ,,izvanredan prikaz“ njegovog opusa od 2001. do 2013. godine, na koncu je toliko iznervirala Londonce - da su zahvaljujući Kunsovim konfuznim radovi-

Kunsova ispraznost

ma jedva čekali da pobjegnu u obližnji kraljevski Zeleni park i iskoriste lijepo proljećno vrijeme.

A izložba, koja je obuhvatila pet velikih radova, inspirisanih ,,stapanjem pop kulture i nostalgije“, bila je pokušaj

umjetnika da vizuelno predstavi suštinu ,,želje, zadovoljstva i uzbuđenja konzumerizmom“. No, ono što su posjetioci imali prilike da vide, više je izgledalo kao da svako platno ima neki svoj scenario, u kojem su popartovski motivi, ne nužno logično i vizuelno estetično, ,,zalijepljeni“ jedni na druge. Stvar je možda malo jasnija kada su posjetioci ugledali citat umjetnika na zidu, koji prati radove. I u kojem Kuns podvlači da je uvijek radio ,,sa onim stvarima koji se etiketiraju kao kič“ – ali i to, da on nikada nije imao pretjeranog interesovanja za ovaj pravac umjetničke banalnosti. Na koncu, dosta neiskorišćenog prostora za popularnog Amerikanca rezultiralo je osjećajem ispraznosti koje njegovih pet radova iz ,,Easyfun - Ethereal“ serije nijesu uspjeli ispuniti. A Londonci-

Izložba slavnog

Amerikanca, iako lansirana kao

,,izvanredan prikaz“ njegovog opusa od 2001. do 2013. godine, na koncu je toliko iznervirala Londonce, da su jedva čekali da pobjegnu u obližnji kraljevski Zeleni park

ma, sa druge strane ,izložba je dala vjetar u leđa da u kraljevskom Zelenom parku, uz piće, nastave da hejtuju i Kunsa i njegove artistične pokušaje. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Neuspio pokušaj da se uhvati suština ,,uzbuđenja konzumerizmom“ Popartovski motivi nabacani mimo logike i estetike

Galerijski prostor u blizini kraljevskog Zelenog parka