Dnevni list Pobjeda 07.05.2024.

Venecijanska komisija dala hitno mišljenje na izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama

Disciplinske

postupke mogu pokretati samo članovi Sudskog savjeta

PODGORICA – Venecijanska komisija objavila je juče novo naknadno mišljenje na revidirani nacrt izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u Crnoj Gori.

U mišljenju se navodi da VK pozdravlja napore Ministarstva pravde Crne Gore na jačanju vladavine prava i nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, kao i nacrt zakona koji je izmijenjen kako bi se uskladio sa preporukama koje je ranije dala, posebno u mišljenju iz 2023.

-Venecijanska komisija pozdravlja izmjene i dopune nacrta zakona. Takođe ponavlja svoju prethodnu ukupnu pozitivnu ocjenu nacrta zakona, napominjući, istovremeno, da neke od njenih preporuka još nijesu odražene u nacrtu zakona - navodi se u mišljenju.

-Komisija pohvaljuje usvajanje komunikacione strategije Sudskog savjeta i sudova za period 2024-2026. sa ciljem povećanja transparentnosti pravosuđa i povećanja povjerenja javnosti u njega i ohrabruje crnogorske vlasti da se oslanjaju na dosadašnji napredak i da nastave sa radom, uključujući javne konsultacije u pripremnom zakonodavnom radu i uključivanje svih nacionalnih aktera u njih, održavajući takođe konstruktivan dijalog sa Venecijanskom komisijom - navodi se u mišljenju. Ipak, VK napominje da pojedine preporuke još nijesu ispoštovane, te poziva da se to uradi.

One se odnose na to da se zakonskim aktima moraju regulisati prihodi i druga prava sudija iz radnog odnosa što je prije moguće nakon donošenja i stupanja na snagu nacrta zakona. Traže i da se jasno uvede nespojivost članstva uglednih pravnika u Sudskom savjetu samo za lica koja su visoki funkcioneri političke stranke, te da se izbjegne postavljanje niske granice od 30 odsto poništenih odluka u predstojećem novom Pravilniku za ocjenjivanje sudi-

VLADINE KALKULACIJE I BLAMAŽA DRŽAVE: Iz izvršne vlasti kažu rezolucije o Srebrenici

Ima li uopšte amandmana

Ne radi se o oficijelnom podnošenju amandmana. Radi se o konsultacijama sa partnerima, prvenstveno Njemačkom i SAD, kojima smo sugerisali da se tekst proširi. Razgovori se još vode i nemamo definitivan stav jer glasanje još nije zakazano, pa ne možemo reći da li će naše sugestije biti prihvaćene, te da li će ih uvrstiti u tekst rezolucije ili će Vlada proceduralno uputiti prijedloge – rekao je izvor iz Vlade

ja i predsjednika sudova, koje su vlasti dužne da pripreme, opredijelivši se za fleksibilniji pristup. Pozivaju i na to da se jasno predvidi da Komisija za etički kodeks može samo „obavijestiti“ Sudski savjet o potencijalnoj disciplinskoj odgovornosti sudije i traže da se izmijeni nacrt zakona tako da sudijski članovi Sudskog savjeta mogu biti razriješeni samo za teže i najteže disciplinske prekršaje. Prema mišljenju VK, potrebno je predvidjeti da disciplinski postupak mogu pokrenuti samo članovi Sudskog savjeta.

-Takođe, u slučajevima kada Komisija za etički kodeks obavijesti Sudski savjet o eventualnom disciplinskom prestupu sudije, predsjednik Komisije, kao član Sudskog savjeta, ne treba da učestvuje u disciplinskom postupku - preporuka je VK. Pozivaju i da se obezbijedi da član Sudskog savjeta koji podnese disciplinski prijedlog bude apsolutno isključen iz odlučivanja o njemu. Komisija posebno napominje da je ispoštovan niz preporuka: uvođenje nespojivosti sudskog članstva u Sudskom savjetu samo za lica koja su visoki funkcioneri političke stranke (uz napomenu da treba više jasnoće i koherentnosti biti uvedeno u relevantni tekst); uvođenje pravila da se vršioci dužnosti predsjednika sudova imenuju pod posebnim uslovima (uz napomenu da je potrebno preformulisati nacrt odredbe kako bi se razjasnio jedan od ovih uslova); uvođenje novih odredbi koje se odnose na ocjenjivanje sudija Vrhovnog suda; jasno razgraničenje „najtežeg disciplinskog prekršaja“ koje ga razdvaja od profesionalne evaluacije; ograničenje prinudnog premještaja sudija zbog restrukturiranja suda samo na sudove iste nadležnosti i instance (uz napomenu da bi naknade predviđene u slučajevima dobrovoljnog premještaja sudija trebalo da se primjenjuju i na slučajeve prinudnog premještaja sudija). J. Đ.

PODGORICA - Vlada Crne Gore još nije zvanično podnijela amandmane na rezoluciju Ujedinjenih nacija o Srebrenici, već sa partnerima, prvenstveno Sjedinjenim Državama i Njemačkom, razgovara o tome da se tekst rezolucije dopuni i u njega inkorporira stav da je „krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini“. Drugi dio izmjena, koji predlaže Vlada, odnosio bi se na „potvrđivanje nepovredivosti opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama“.

To je Pobjedi nezvanično saopšteno iz vrha izvršne vlasti. Ukoliko prijedlog crnogorskih vlasti ne bi prošao, Vlada će, kako kaže naš sagovornik, razmisliti o tome da li da predložene amandmane uputi i kroz zvaničnu proceduru. – Ne radi se o oficijelnom podnošenju amandmana, što bi se dešavalo u predviđenoj proceduri. Radi se o konsultacijama koje vodimo sa partnerima, prvenstveno Njemačkom i SAD, kojima smo sugerisali da se tekst izmijeni, tj. proširi. Razgovori se još vode i nemamo definitivan stav jer glasanje još nije zakazano, pa u ovom trenutku ne možemo ni reći da li će ove naše sugestije biti i definitivno prihvaćene od predlagača, te da li će ih uvrstiti u tekst rezolucije ili će Vlada proceduralno uputiti prijedlo-

ge, niti kada će to biti – rekao je Pobjedin izvor iz Vlade.

OŠTRE REAKCIJE

Iz Vlade se juče niko nije zvanično oglasio ovim povodom, uprkos oštrim reakcijama javnosti na vijest o podnošenju amandmana. Oglasio se jedino poslanički klub PES-a, koji je pojasnio da amandmani služe za „uvažavanje žrtava i sprečava žigosanje jednog naroda“. Oštro su reagovali iz opozicije, ali i iz nevladinog sektora. Sagovornica Pobjede, programska direktorka Inicijative mladih za ljudska prava iz Beograda Sofija Todorović kaže da je potez Vlade Crne Gore nije iznenadio jer, kako je rekla, način na koji su duhovni i svjetovni lideri Srbije i Republike Srpske nedjeljama kreirali apokaliptičnu atmosferu oko navodnih posljedica donošenja ove rezolucije je upravo imao za cilj da ubije razuman

i human pristup ovom pitanju zarad puke političke koristi. – Vlada Crne Gore, nažalost, nije imala dovoljno hrabrosti da se ovome odupre do kraja. U nedjeljama iza nas dezinformacijama o sadržaju same rezolucije pokušali su da stanu na put stručnjaci iz oblasti prava, političkih nauka, međunarodnih odnosa, kulture sjećanja i to veoma odgovornim, činjenično potkovanim i razumnim izjavama. Međutim, taj broj ljudi nije dovoljan da se suprotstavi resursima koje u manipulativne i štetne narative ulažu oni koji se nalaze na pozicijama moći, a promovišu veoma štetne političke ideje. Ali kredibilne informacije postoje, na svakome je izbor šta će i na koji način uzeti u obzir, a tim izborom zapravo se i kreira pozicija u odnosu na ovo pitanje – poručila je Todorović za Pobjedu. Upitana koji su glavni razlozi

za to da Vlada odluči da na ovaj način djeluje, Todorović vjeruje da su razlozi nemogućnost da se shvati da ova rezolucija uopšte nije o Srbiji i da se ona bavi sjećanjem i da je ona rezultat težnje za pravdom žrtava ovog zločina. – To nikoga ne treba da vrijeđa, niti da izaziva potrebu za nekom vrstom kontraofanzive, ako smo ljudi i ako nam je mir zvijezda vodilja. Svi to treba da podržimo, posebno ovakav tekst. Sa druge strane, razlog je i to što Vlada Crne Gore evidentno pokušava da pravi nekakav balans tamo gdje za to nema potrebe, jer argumenti kojima se rezolucija napada nemaju utemeljenje u realnosti, nauci, niti u pravu, te sama baca sjenku na motive za kosponzorisanje jedne ovakve rezolucije. Možda jesu, a možda i nijesu, ja nemam dokaz da decidno tvrdim ovako nešto, ali je činjenica da su odlučili da amandmane formulišu vođeni napadima na samu rezoluciju, koji sa činjenicama i pravom nemaju puno veze. A izbor da svoje odluke donose u skladu sa neistinama i zapaljivom retorikom drugih lidera u regionu, umjesto, recimo, da potencijalni amandmani budu rezultat razgovora sa onima zbog kojih se rezolucija i donosi, ne ostavlja dobar utisak – ističe naša sagovornica. Smatra da Spajićeva Vlada pokušava da se nevješto postavi kao medijator i neko ko za sto donosi rješenje koje bi zadovoljilo sve. – Međutim, ako je sam problem oko rezolucije izmišljen, kao što jeste, onda nema puno smisla zauzimati takvu poziciju. Ja smatram da je naša obaveza da stojimo uz žrtve, ova rezolucija je njihov glas, a mi smo dužni da objasnimo da razgovor o jednom zločinu ne znači poricanje drugih. Dodatno nas obavezuje, iz moje perspektive, univerzalna odredba rezolucije kojom se osuđuje

Na informaciju da je Vlada podnijela amandmane na rezoluciju o Srebrenici reagovao je srpski šef diplomatije Marko Đurić. Kazao je da je krajnje neobično da se o jednoj osjetljivoj temi od šireg značaja za regionalnu stabilnost i bezbjednost, kao što je rezolucija UN o Srebrenici, ne konsultuju najbliži susjedi na koje se ta tema neposredno odnosi i naglasio da vjeruje

da je u pitanju previd, a ne iskazana politička namjera. Đurić je tako odgovorio nakon izjave ministra vanjskih poslova Crne Gore Filipa Ivanovića, koji je rekao da se i Crna Gora rukovodi isključivo svojim, a ne tuđim interesima i da će se ,,prema drugim državama odnositi upravo onako kako se te države odnose prema Crnoj Gori“. Đurić je ranije kazao da ako Vlada Crne Gore podnese amandmane na predloženu rezoluciju Ujedinjenih nacija o Srebrenici, to liči na ,,pranje savjesti“ kako pred javnošću u Crnoj Gori ne bi izgledalo ,,da su protiv

bratske Srbije“. Đurić se, u pisanoj izjavi za medije, zahvalio Ivanoviću na prijatnoj javnoj čestitki povodom stupanja na dužnost i poručio da je umjesto ishitrenih i ličnih derogativnih kvalifikacija, daleko korisnije za građane i saradnju zemalja da se javni diskurs fokusira ka unapređenju dobrosusjedskih odnosa. Prethodno je Đuriću odgovorila i poslanica PES-a Jelena Nedović, kazavši da ,,neki pojedinci iz Beograda“, poznati po aplauzima, nijesu zadovoljni amandmanima govoreći da su u služ-

bi kako bi se ,,isprala savjest pred domaćom publikom“. – Ostaje zainteresovanim građanima mogućnost da pročitaju sadržaj amandmana i da na osnovu tog saznanja i pristupa zaključe šta je istina u onome što piše. Rezolucija o genocidu u Srebrenici, koja je na dnevnom redu u UN-u, je jako osjetljiva tema i zbog toga naša država sa multietničkim karakterom ima obavezu da spriječi zloupotrebu žrtava, te pruži dodatan napor ka smanjenju etničkih distanci i prevazilaženju tenzija u regionu – rekla je ona. Polemika

Venecijanska komisija

Sofija Todorović

amandmana

Vlahović Ivanoviću: Da li ćete podnijeti ostavku?

Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i nekadašnji ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović uputio je nekoliko pitanja Filipu Ivanoviću povodom informacije da Vlada planira da podnese dva amandmana na rezoluciju o genocidu u Srebrenici. – Dakle, ministre Ivanoviću, nekoliko ozbiljnih pitanja: ima li ili nema tih amandmana? Kome ste ih podnijeli? Da li mislite da to može biti uzeto u proceduru u UN? Ako prethodno ne postoji, tj. ne može – da li ćeš podnijeti ostavku zbog blamaže naše zemlje – upitao je Vlahović na mreži Iks.

veličanje svih onih koji su za zločine osuđeni, bez obzira o kom se zločinu radi. Ovo treba da bude naš zajednički cilj, svih nas, jer nam on omogućava budućnost u kojoj zločinci nijesu heroji niti uzori budućim generacijama. Žao mi je što se, recimo, nije prepoznala važnost tog dijela rezolucije koji je, ja bih rekla, važan za sve nas – poručila je Todorović. Amandmani su, navodi Todorović, odgovor na dezinformacije koje šire predstavnici Srbije i Republike Srpske i ističe da oni, zapravo, sa rezolucijom nemaju veze kao što sa rezolucijom nemaju veze sve stvari kojima smo izloženi nedjeljama unazad u javnom prostoru.

– Ujedinjenim nacijama nije potrebno objašnjavati da ne postoji dokument kojim se narodi mogu proglasiti krivim za zločine, to je besmislica, ne smijemo joj podilaziti – upozorava Todorović.

– Tadašnja Srbija jeste odgovorna za nesprečavanje genocida u Srebrenici, imamo presudu Međunarodnog suda pravde i to je zatvoreno pitanje. Ali narodi ne mogu biti krivi i moramo se oduprijeti tome da učestvujemo u ovom brisanju razlike između počinilaca ovog zločina i pripadnika određenog naroda, u ovom slučaju mog, srpskog – ističe ona.

Vjeruje da je ova zamjena teza kojoj, kaže, svjedočimo, upravo to željela – da se teret prošlosti svali na narod tako što ćemo ga besprizorno lagati da se ovdje radi o satanizovanju Srba, jer samo takav narod, koji u to vjeruje, može da radi u korist političkih elita koje su trenutno na vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj.

– Ne znam da li je ‘nasjela’, ali sama sadržina amandmana ukazuje da se oni bave ovom manipulacijom, a ne samom rezolucijom i njenim eventualnim nedostacima, ako ih uopšte ima, a ja mislim da ih nema – zaključila je Todorović.

TRAPAVO VOĐENJE

SPOLJNE POLITIKE

Iz najjače opozicione stranke, DPS-a, kažu da Vlada Crne Gore nije našla za shodno da građane informiše o stavu prema rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici, već pokušava da dozirano plasira informacije kako bi postigla nemoguće –da udovolji Vučiću i Dodiku, sa jedne strane, a sa druge poštuje evropski stav o rezoluciji. – Kalkulisanje u vidu nekog amandmana na rezoluciju o Srebrenici, o kome smo informaciju dobili ne kroz zvanični kanal već putem provladinog medija, predstavlja trapavo vođenje spoljne politike koje

Pavlović: Vlada

lojalna Vučiću

Amandmani crnogorske vlade o stvarima koje se i ne pominju u rezoluciji UN o Srebrenici potvrda su političke lojalnosti Aleksandru Vučiću i njegovoj ideologiji koja je omogućila sadašnjoj garnituri da dođe na vlast u Crnoj Gori, ocijenio je profesor na Univerzitetu Alberta u

je već danas dobilo odgovor iz Beograda, od srpskog ministra spoljnih poslova Marka Đurića. Vlada, na čelu sa Spajićem, odabrala je da umjesto kosponzora rezolucije radije bude kosponzor Dodikovog i Vučićevog stava – poručuju u DPS.

To je, kažu, kukavičja spoljna politika koju diktira strah, a ne interes države. – Gospodine Spajiću, ukoliko se ispostavi kao tačno da Crna Gora ima pretenzije da amandmanom relativizuje rezoluciju da bi minimizovala štetu koju ćete pretrpjeti kod Vučića i Dodika, onda je to kukavička spoljna politika koju diktira puki strah, a ne strateški interes države. Uostalom, opšte je poznato da se u životu, a i u politici sjedenje na dvije stolice kad-tad završi padom sa obje – poručuju u DPS. Socijaldemokrate pozivaju Vladu da konačno saopšti stav rezoluciji, umjesto što, kažu, nemušto i nevješto taktizira. – Kad već nema hrabrosti da se nađe u društvu nekoliko desetina država koje su kosponzorisale rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, Vlada neka stisne petlju i da konačno saopšti svoj jasan stav na ovo, ne političko, ne-

Komentar

Montešundland

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Edmontonu Srđa Pavlović

Pavlović je komentarisao namjeru Vlade Crne Gore da preda amandmane kojima pokušava da zaštiti integritet Srbije i srpskog naroda, rekavši da je ova vrsta lojalnosti već viđena.

– Sjetimo se famoznog skupštinskog potpisivanja podrške Andriji Mandiću za funkciju predsjednika parlamenta. Neophodno je obnoviti ranije položenu zakletvu i na međunarodnoj sceni –poručio je Pavlović.

go etičko pitanje – poručio je predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović – Svako dalje političko prenemaganje i predlaganje amandmana o stvarima koje se u rezoluciji uopšte ne pominju, predstavljalo bi ponižavanje ne samo Vlade, nego države koju predstavlja, a koja je svoj odnos prema ovoj temi već saopštila 2021. godine u Skupštini Crne Gore usvajanjem Rezolucije o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, čiji sam jedan od potpisnika sa zadovoljstvom bio – naveo je Šehović.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, kaže da je to pokazatelj da vlasti u Podgorici nijesu u stanju da pruže otpor Beogradu, odnosno Vučiću.

Ona je navela da još nije jasan stav zemlje po pitanju rezolucije.

Upravo je CGO jedna od stotinu nevladinih organizacija koje su inicirale da Crna Gora bude kosponzor rezolucije.

– Sada imamo drugačiji zaokret i ova diplomatska misija Vlade Crne Gore pokazuje da ona nema rezistenciju u odnosu na Beograd, odnosno na Vučića primarno i da nemamo progresivne vlasti, koje mogu da budu na jasnoj liniji, bez uticaja nacionalista – rekla je Uljarević.

Prema riječima Uljarević, stiče se dojam da Vlada nije ni pročitala rezoluciju jer predloženi amandmani adresiraju nešto što ne postoji.

– Nemamo kolektivnu krivicu, to je narativ koji Vučić šalje. U rezoluciji imamo pozivanje na osam pravosnažnih i osuđujućih presuda Haškog tribunala koji individualizuju krivicu. Pitanje Dejtona nije nešto što se adresira u rezoluciji. Ovi amandmani su, po mom sudu, pisani van Crne Gore, te trebaju da ukažu da su crnogorske vlasti lojalne Vučiću – smatra Uljarević. Jovana ĐURIŠIĆ

Da, poštovani čitaoci – Crna Gora zemlja šunda. Nekada smo bili zemlja prirodnih ljepota i moralnih i junačkih čuda, a sada šunda. Političkog, naučnog, obrazovno-vaspitnog, kulturnog, religioznog i multipatriotskog šunda. A da, i medijskog šunda kome pripada devedeset odsto današnjih medija.

Donedavno smo se sprdali sa izmaštanom i imperijalno pretencioznom istorijom Srba i podsjećali ih da su – u vrijeme kada smo mi bili slobodni ili bili krvave bitke za slobodu – oni šetali opanke dok su im Turci – hm, znate već što – sa ženskim dijelom familije. Danas mi šetamo opanke, dok nam oni – hm, znate već što – sa majkom otadžbinom, slobodom, vjerom i demokratijom.

I ne bi boja: dovoljno je bilo da kažu da nas nema i da smo mi, u stvari – oni. Građani ćute, naše partije mirno pasu po demokratskim političkim pašnjacima i samo ponekad zableje ne bi li privukle neko od svetosavskih stada. Međutim, oni su zauzeti dobijanjem IBAR-a pomoću poza i lažavine jer još niko ne zna hoće li glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.

Na kraju će izaći i dobili smo i nismo kao onaj lažni tomos koji Sveti Sava ishendlova u Nikeji, a car Dušan Silni kasnije bi proklet što je postupao po njemu. Tako će biti i sa IBAR-om, dok neka portparolka Evropske komisije ne prokune Raja, Dodika i Vučića poslije poruka nastupajućeg Svesrpskog sabora.

Da ne dužimo, ove stvari su priproste: i vi koji ste ponosni izdajnici otadžbine sa vjerom u Boga, i mi rodoljubi što se nismo pobunili nego kukumavčimo, i vi preletači koji neprestano zujite kao insekti – vrijeme je najbolji sudija, niko neće proći bez zaslužene kazne, nagrade ili prezira. Augusto Roa Bastos, pisac iz Paragvaja, u svojoj legendarnoj knjizi „ Ja Vrhovni“ kaže: „Suverenitet Naroda stariji je od svih pisanih zakona, a narodni autoritet je i iznad kraljevskog autoriteta. Narodi se ne odriču svoga suvereniteta. To što ga prenose na svoje poslanike nipošto ne podrazumijeva da su odustali da za njim posegnu kad se vlade ogriješe o pravila zdravog razuma, jedinog izvora svih zakona. Samo narodi koji vole ugnjetavanje mogu biti ugnjetavani“.

Prije nego što se prepustimo toku i sudu vremena, nešto moramo učiniti odmah. Evo ja ću pisati o Katnićevoj odbrani i posljednjim danima. Znam podsjeća na Sokrata, Platona i Atinu. Katnić nije Sokrat, ja još manje Platon, a Crna Gora ni nalik na Atinu. Ali, ne smijemo dozvoliti da zbog bijesa i arogancije sadašnjih oligarha u zemlji, bijedno i uslužno tužilaštvo i sudstvo, bolesnog čovjeka stavlja u pritvor bez mogućnosti odgovarajućeg zdravstvenog tretmana i prava na odbranu sa slobode. Pri tome, Skaj poruke koje je Evropski sud odbacio kao validne dokaze su glavni argumenti tužilaštva. Suočen sa neartikulisanom nezakonitom moći litijaškog „reformisanog“ pravosuđa, bivši glavni specijalni tužilac se odlučio na štrajk glađu, što je u kombinaciji sa njegovim aktuelnim zdravstvenim stanjem ravno samoubistvu. Zato: izađimo, demonstrirajmo i omogućimo mu odbranu sa slobode uz sva procesna prava koja mu pripadaju. Dajte, skupštinski glumci, pozeri i arlekini, izađite i povedite nas na protest. Današnji oligarsi koji vladaju i pored svih dokaza o njihovom krimenu imali su revijalno TV suđenje uz tepihe medijskih, diplomatskih i političkih bombi iz prijestonice pučističkih pokrovitelja i advokatskih timova iz Beograda. Moj Sokrate, da ste ih pravomoćno presudili i poslali u pržun i zabranili stranke kojima su rukovodili, danas ne bi imali ovo. Ali i DPS-u, tužilaštvu i sudstvu je odgovarao publicitet u produženom trajanju. Upamtite svi vi, sadašnji oligarsi sa poslugom političke i jurističke vrste, da će vas istorijski ringišpil veoma brzo dovesti na mjesta poput sadašnje rezidencije bivšeg specijalnog, našega Sokrata. Nadam se samo - uz sposobnije i poštenije tužioce i sudije.

Pravo da vam kažem, ne znam zbog čega ovo činim, ko zna šta još kriju ladice po tužilaštvima i na šta to sve može izaći. Kad malo promislim, sumnjam i u atinskoga Sokrata i mislim da je on samo Platonov spin. Čuš, ni jedne pisane riječi nije iza njega ostalo, pa nam ga dočarali Platon i kolege studenti?! Naravno da se sprdam, ali ne sa legendarnim filosofima, nego sa današnjim Justicijinim kopiljanima u tužilaštvu i sudstvu. Ovako su vjerovatno izgledale verbalne Skaj aplikacije atinskih oligarha protiv Sokrata. Tada, tužioče Šoškiću, nije bilo struje ni mobilnih telefona, ali i tada je bilo namještenih optužbi.

DA SE NE ZABORAVI: Memorijalni centar u Srebrenici

DRI izvještaj: ,,Revizija uspjeha - uspješnost sprovođenja nadležnosti Savjeta za reviziju (konačni izvještaj)“, br. 02-035/24-62/12 nedavno je doprinio dodatnoj konfuziji sujetnosti forme iznad suštine-u-izmjerivim-rezultatima za dva crnogorska esnafa: revizore i računovođe. Od strane državnih revizora je evaluirao rad Savjeta za reviziju od 2017-2023, zakonski utemeljenog tijela da savjetuje resorno ministarstvo.

Pozitivno je da su državni revizori istakli: ,,…da postoji prostor za unapređenje, posebno u dijelu koji se odnosi na primjenu Međunarodnog standarda kontrole kvaliteta, jačanja kapaciteta revizije i usavršavanja revizora“, što je i zaključak iz Godišnjeg izvještaja Savjeta za reviziju, koji nije bio dostupan revizorima, ali su ga u međuvremenu objavili ponavljajući u nominali preporuke iz DRI izvještaja, da odobrovolje revizore. Javno neopredjeljujuće… Revizija o uspješnosti sprovođenja nadležnosti navedenog tijela trebalo je da uključi izvještaj o naknadama, i za prethodni i za tekući saziv, posebno ukoliko članovi/ce na terenu, a unutar drugih tijela državnih kompanija, svojim činjenjima pokazuju ili su pokazivali da su miljama udaljeni od besprijekorne primjene zakona (znanja) kodeksa profesionalnog ponašanja. Nadležnosti iz invalidnog zakona o reviziji decenijama su intenciono skučene. Tekući članovi/ce savjeta su bez dana iskustva u reviziji bilo kojeg komercijalnog privrednog subjekta. Tako je DRI izvještaj ostao okovan formom, koja neće unaprijediti razvoj esnafa, mada će obezbijediti akcioni plan i izvještaj o ispunjenju desetak jalovih preporuka. Tržište razvoja besprijekornih profesionalaca će ostati u zimskom hiberniranju nasuprot DRI podrške profilima iz akademije i mnogim licencama, koji ne jačaju znanje, strukovnost, poznavanje standarda, već im je zadatak da formom koja sprečava razvoj i dalje biraju da ne iskorače prema dobrom za crnogorsku ekonomiju na dugi rok.

KLJUČNI RIZICI

Na str. 8/18. još od 2017. se javno kuknjavi kako se standardi ne prevode, pa to konstituiše

Ogoljavanje sistemske korupcije

Eto nejunačkog blagostanja sa bonusima, otpremninama, varijabilama, nagradicama, naknadicama i sličnim. Ovo je toliko neslani vic da bi se i Kesić postidio, jer ovakve prakse sa javnim novcima ne mogu odglumiti ni satiru ni cinizam. Samo ogoljavaju državno-nvo-podržanu korupciju. Crnogorskom tržištu treba mnogo veći kvalitet i značajniji zaokret prema integritetu profesionalnosti oba esnafa i računovođa i revizora

stav da je upitna ,,dostupnost informacija o MRS, MSFI i MSR i primjene… standarda“ (prim. autorke: međunarodni računovodstveni standardi, međunarodni standardi finansijskog izvještavanja, međunarodni standardi revizije). Nedostupnost prevoda standarda kao ,,može negativno uticati na postupak revizije“. U tom kontekstu pominje se esnafsko tijelo (ISR CG), koje po davnašnjim uredbama iz 2007. i 2010. bi trebalo da standarde i prakse primjene objavljuje na internet stranici. Na internet stranici ima prevoda standarda, ima i knjiga odavno objavljenih o primjeni kontnog plana saglasno standardima, resavski prepisanih i plaćenih selektovanom timu. DRI nije ušla u suštinu upravo ovih uredbi. ,,Čuvar kapije“ javnih novaca i poštovanja zakona, što je DRI, morao bi možda da preporuči ,,giljotinu propisa“, koji su institutu nelegalna maska da se krije iza ministarstva, ubira prihode dok predano ubija strukovnost, znanje, unapređenje vještina u primjeni standarda. Pijanke sa kongresa, na kojima se objavljuju tekstovi akademije s ciljem da se ovjere profesure, nijesu mehanizmi da se usavršavaju komercijalni revizori i jačaju prakse rada računovođa realnog sektora crnogorske ekonomije. DRI je imala potencijal da preporuči zaustavljanje dvodecenijskog o*gijanja honorarima, naknadama, ubijanjem revizije/računovodstva kao temeljnih strukovnih aktivnosti od članova/ca Savjeta, kao i članova/ca revizorskih odbora po privrednim društvima u državnom vlasništvu, i ko zna još kakvih komisija po istim preduzećima. Revizije uspješnosti daju takvu vrstu fleksibilnosti u korisnosti. No, talasati u žabokrečini mnogih kako iz ranijeg i tekućeg savjeta, tako i ministarstva, tako i mnogih oko ministarstva koji vole naknade/varijabi-

le, nije crnogorski učinkovito. Zato esnafi računovođa i revizora ostaju okamenjeni nerazvojem. Zato je to postao teren usamljenika struke, koji se u mjeri mogućeg bore dok su mete mnogobrojnim ispolitizovanim neznalicama, kojih oko računovodstva i revizije uz buljuke licenci i akademskih titula ima previše. Preporukama iz konkretnosti se doprinosi da tržište dva esnafa iskorači iz intelektualne fekalnosti tekućeg stanja, koje traje predugo. To nijesmo DRI-dobili…

METODA UZORKA

Koliko bi korisno bilo da se metodom uzorka uzela DRI-revizija CEDIS-a, sa mišljenjem sudskog vještaka - pravosudne štetočine decenijama unazad, pa od svakog člana/ce Savjeta za reviziju se predložilo na dvije strane da daju svoj stručni stav, samo suština bez forme. Npr. o tome šta su ključne neuralgične tačke finansijsko-izvještajnog potonuća CEDIS-a? Ili koji zakon propisuje da sudski vještaci za pare, kao i političke zakulisnosti, smiju da osporavaju revizorske izvještaje? Ili, šta je stav stručnjaka/kinja iz Savjeta o knjižnom odobrenju EPCG prema CEDIS-u 2023? Znaju li da su slomljene norme o transfernim cijenama? Da li se knjižnim odobrenjem CEDIS-u u neravnomjeran položaj stavlja CGES? Da li ovo nelegalno preusmjeravanje profita u neprofitabilnu povezanu kompaniju treba utemeljeno sagledati štetnim po interese manjinskih akcionara EPCG? Da li je iko unutar EPCG rezervisao iznos za potencijalne obaveze po osnovu nadoknade štete? I ima li u svemu ovome nedozvoljene državne pomoći, pošto zaključak Vlade iz prvog kvartala prošle godine eksplicitno definiše period do kraja februara 2023. za igrarije ,,redov Milutin redovu Čađu“, što je i tada bilo

zakonski nategnuto, a diskreciono-politički je primijenjeno do kraja godine? Da li je resorno ministarstvo pomenulo bilo koji od ovih rizika u pripremi evaluacije uspješnosti sprovođenja nadležnosti Savjeta za reviziju?

PRODAVAC MAGLE

Možda bi tada državna revizija uspješnosti o sprovođenju nadležnosti Savjeta za reviziju dobila svoju ozbiljnu priču u nekoj boljoj budućnosti za esnafe revizora i računovođa, a čemu bi DRI trebalo da služi. Do tad, premijer i ministar finansija sa ovakvim Savjetom će prodavati twitter-maglu sličnu nedavnoj o ,,budžetskoj straži“, o ad hoc timu tekućih političara/rki, koji služi za cg-informerske naslove, kao i za sigma-nizovani štrik od EU. Uskoro stiže slična fatamorgana, premijerova ,,guardia finanza“ za poreznike, koji još nisu savladali ni ključna obilježja računovodstva privrede, dok reviziju preziru jer je ne umiju pročitati. Aferim, koji dobar input za završna mjerila za poglavlje 6 - Privredno pravo, gdje se inkorporiraju norme oko računovodstva i revizije za crnogorsku ekonomiju. Možda EU i treba naslijepo da nam ovjeri neprofesionalnost u esnafima računovođa i revizora, pošto se tako zatomljuje nepoštovanje poglavlja 8 - Konkurentnost, a gdje su uključene regulativa i primjena normi o državnoj pomoći.

Eto nejunačkog blagostanja sa bonusima, otpremninama, varijabilama, nagradicama, naknadicama i sličnim. Ovo je toliko neslani vic da bi se i Kesić postidio, jer ovakve prakse sa javnim novcima ne mogu odglumiti ni satiru ni cinizam. Samo ogoljavaju državno-nvo-podržanu korupciju. Crnogorskom tržištu treba mnogo veći kvalitet i značajniji zaokret prema integritetu profesionalnosti oba esnafa. Načekaćemo se…

Utorak, 7. maj 2024.

PODGORICA – To što iz

Vlade, ministarstava finansija i rada mjesecima uporno dobijamo uvjeravanja da se Fond PIO neće gasiti niti doprinosi ukidati, ali da će plate i penzije rasti, bez objašnjenja šta će ta transformacija podrazumijevati, značajno doprinosi brizi građana na koji način će biti organizovan penzioni sistem, koji decenijama počiva na međugeneracijskoj solidarnosti. Informacije se daju praktično na kašičicu, pa je posljednje što smo čuli od ministra finansija Novice Vukovića, osim toga da nema govora o gašenju Fonda PIO, to da će transformacijom dobiti suštinsku funkciju fonda. Šta to znači i na koji način će to biti sprovedeno i dalje nije poznato, pa se stvara atmosfera u kojoj svako te informacije interpretira na svoj način, partije koriste da dobiju koji poen, svako na svojoj strani, dok građani čekaju da vide na koji način će biti ispunjeno predizborno obećanje PES-a o većim platama i penzijama. – To je proces koji traje, a svakako da, u fazi analize, sagledavamo modele koji bi bili najprihvatljiviji za Crnu Goru, odnosno model kojim bi i sadašnji i budući penzioneri bili u povoljnijoj poziciji. Ostala nagađanja koja su se mogla čuti u javnom diskursu prethodnih dana su netačna i neutemeljena, jer će se svi dalji ne-

ČEKAJUĆI FISKALNU doživjeti transformaciju,

Premijerova obećanja

ophodni koraci tek definisati fiskalnom strategijom – kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija dodajući da će blagovremeno informisati javnost o svim narednim aktivnostima. Podsjećaju da je Vlada Milojka Spajića, dva mjeseca nakon stupanja na dužnost, obezbijedila povećanje minimalne penzije na 450 eura, što se finansira iz tekućih prihoda, iako je bilo spekulacija da će to zahtijevati zaduženje.

SUMNJA Za glavnog koordinatora Preokreta Mirzu Krnića je sumnja da će se doprinosi za PIO smanjivati ili ukidati sada sve opravdanija. Ukazuje i da se retorika ministara finansija i rada promijenila, pa akcenat više nije na obećanom povećanju penzije, već na tome da će one biti redovne i da se neće smanjivati.

Uporedna praksa

Praksa pojedinih država članica EU podrazumijeva niz posebnih sistema penzionog osiguranja za određene sektore ili kategorije građana, npr. onih koji napune 65 godina, ali su bez ikakvih ili dovoljnih primanja za održivost. U mnogim državama biće

potrebna dopunska penziona štednja kako bi se osigurale primjerene stope zamjene u budućnosti, s tim da nekada dopunske penzije mogu biti posebno isplaćivane u formi tzv. strukovnih penzija (profila). Podaci iz EU pokazuju da penzije u prosjeku čine

Piše: Mila KASALICA

Sve građane je zabrinula najava o gašenju Fonda PIO

FISKALNU STRATEGIJU: Vlada tvrdi da će Fond penzijsko-invalidskog osiguranja transformaciju, ne gašenje, ali i dalje bez konkretnih informacija šta to u praksi znači

Premijerova neostvarena obećanja brinu građane

Moramo da uvedemo koncept odgovornosti za obećano i da razumijemo da moramo više da radimo da bismo živjeli bolje, a ne obratno. Ne možemo dovijeka samo obećavati i ne prikazivati stanje onakvim kakvo jeste, a kada izgubimo vlast svaljivati odgovornost na druge. Sve vlade su odgovorne za stanje u kojem se nalazimo, samo je pitanje koja u kojoj mjeri - kaže Mirza Krnić

– Ono što se zaboravlja jeste da je ,,Evropa sad 1“ dijelom donijela i takozvanu domaću inflaciju. Bez pokretanja proizvodnje, rasta privrede, sprovođenje programa ,,Evropa sad 2“ može izazvati mnogostruke probleme. Ove godine planirani prilivi od doprinosa za PIO iznose oko 560 mi-

liona eura, a planirani troškovi za penzije oko 737 miliona eura, ali ostaje nejasno na koji način će se ovaj jaz premostiti. Projekcija za prihode od doprinosa za penzije je čak optimistična, s obzirom da smo tokom 2023. imali 526,5 miliona eura prihoda od ovih doprinosa. Troškovi po ovom

značajan dio javnih rashoda dostižući 11,3 odsto BDP-a, a gledajući pojedinačno kreću se u rasponu od 6,9 odsto u Holandiji do 16,2 odsto u Grčkoj i prepoznati su kao jedan od ključnih faktora za njihovu sadašnju, te srednjoročnu i dugoročnu finansijsku stabilnost. Ovogodišnje prognoze

OECD-a upućuju na zaključak da će se normalna starosna granica za odlazak u penziju u narednom periodu povećati u tri petine zemalja OECD-a, s tim da jedan ne mali broj od njih i dalje održava niže normalne starosne granice za žene nego za muškarce. Takođe, prema datim projekcijama prosječna

osnovu su iznosili 553,8 miliona, što je oko 27 miliona više od prihoda, dok je za ovu godinu projektovana razlika višestruko veća, čak 177 miliona eura. Ukoliko se dio doprinosa Fonda PIO ukine, kako će se to nadomjestiti? Ako se doprinosi za PIO smanje npr. za 50 odsto, to bi značilo da umjesto projektovanih 560 miliona imamo oko 280 miliona priliva, što znači da bi razlika između priliva i troškova po ovom osnovu bila preko 450 miliona eura – ocjenjuje Krnić.

S druge strane, ukazuje Krnić, ako se plate sada povećaju, kako bi oduzimali od budućih generacija i doveli ih u stanje neizvjesnosti, imajući u vidu da ljudi nakon 40 godina rada računaju na sigurnost penzija, ta faktura će nam relativno brzo doći na naplatu, i to u višestrukom iznosu.

– Moramo da uvedemo koncept odgovornosti za obećano i da razumijemo da moramo više da radimo da bismo živjeli bolje, a ne obratno. Tu mislim na cijelo društvo i na povećanje sveukupne produktivnosti. Ne možemo dovijeka samo obećavati i ne prikazivati stanje onakvim kakvo jeste, a onda kada izgubimo vlast svaljivati odgovornost na druge. Sve vlade su odgovorne za stanje u kojem se nalazimo, samo je pitanje koja u kojoj mjeri. Zaduživanja neće moći dovijeka i u krajnjem vode slomu javnih finansija – upozorava Krnić.

normalna starosna dob za penzionisanje među zemljama OECD-a će se povećati sa trenutnih 64,4 godine za muškarce na 66,3 godine za one koji počinju karijeru sada. Budući nivoi se kreću od 62 godine u Luksemburgu i Sloveniji do 70 ili više godina u Danskoj, Estoniji, Italiji, Holandiji i Švedskoj.

Dok čekaju fiskalnu strategiju i plan Spajićeve Vlade, Savez udruženja penzionera (SUP), koji okuplja preko 90.000 članova, nedavno se obratio Vladi i ministrima Novici Vukoviću i Naidi Nišić, kao i direktoru Fonda PIO Ranku Aligrudiću, predlažući da se penzije ubuduće usklađuju na osnovu troškova rasta života (inflacije), prateći praksu većine zemalja Evropske unije. Naglasili su potrebu za korekcijom vrijednosti ličnog boda radi ispravljanja dosadašnjeg zaostajanja u određivanju visine penzija.

PRIJEDLOZI

PENZIONERA

– Predlažemo da se razmotri ova mogućnost, kako bi se ispravilo dosadašnje zaostajanje visine penzije i primijeni ispravan način, a to je da se penzije usklađuju na osnovu troškova života. Predlažemo da u novom zakonskom rješenju ostane dosadašnja odredba kojom se jedna četvrtina najnepovoljnijeg radnog staža osiguranja isključuje iz obračuna visine penzije, koja je sada oročena do 2030. godine – istakao je predsjednik Saveza Branko Vešović Smatra da se zakonski mora definisati koja kategorija penzionera pripada socijalnoj kategoriji.

– Treba usaglasiti zakonska rješenja koja se tiču penzijskog sistema kako bi se isključila svaka konfuzija i propisima isključivo definisati pitanja penzione politike, a ne kao do sada da se u našoj pravnoj praksi primjenjuje više zakona, kao na primjer Zakon o radu, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o vojsci, koji su stvorili čitavu zbrku kod primjene propisa u PIO, čime se urušava osnovni postulat penzijskog sistema. Kad se radi o povećanju penzija predlažemo da se vodi računa o osnovnim postulatima pravednosti, zakonitosti, održivosti i redovnosti isplate penzija, za šta su penzioneri posebno zainteresovani, kao najodgovornija kategorija stanovništva, kako se ne bi ni u jednom trenutku dovela u pitanje redovnost isplate penzija – kazao je Vešović dodajući da je potrebna i podrška penzionerskim organizacijama po osnovu stambene izgradnje za penzionere, odmora i oporavka, rada klubova penzionera, informisanja,

Skraćenje

Kao dodatni problem Krnić vidi obećanje Vlade o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena. – Nije mi poznato da je neki sistem uspio da sa manje rada, a više zaduženja, postane istinski bogatiji. Mora se povećati produktivnost da bismo imali isti rezultat za jednu osminu manje vremena, a dodatno se mora povećati produktivnost da bismo imali bolji rezultat. Ako se to planira samo za državni aparat, to bi nas uvelo u svojevrsnu segregaciju zaposlenih i poslodavaca u privatnom i državnom sektoru. Na koji način očekuju da poslodavci to sprovedu? Da li će u privatnom sektoru smanjivati plate za jednu osminu koliko se smanjuje broj radnih sati? Ukoliko neće, na koji način će im biti nadoknađen gubitak – pita Krnić.

nabavke zimnice po povoljnim uslovima što je izostalo posljednjih godina.

Savez udruženja penzionera predlaže da se inflacija utvrđuje prema osnovnim troškovima života penzionera na poseban način i da Fond PIO vodi evidenciju o cijenama i na osnovu toga utvrđuje iznos inflacije.

– Potrebno je da se u reformu uključe i srazmjerni penzioneri i da se napravi sistem da se i njima poveća penzija. Neophodno je donošenje socijalnog kartona koji je bitan zbog određivanja pomoći penzionerima te da penzioneri, koji čine trećinu stanovništva Crne Gore, imaju svog predstavnika u Socijalnom i Ekonomskom savjetu – zaključuje Vešović. Udruženja penzionera Crne Gore - Za život dostojan čovjeka, Pokret penzionera i mjesnih udruženja Masline, Gornja Gorica, Ljubović, Gorica i Jedinstva, u svjetlu složene situacije u penzionom sistemu, ističu važnost temeljne reforme koja se čini neizbježnom radi očuvanja dostojanstva i materijalne sigurnosti svih građana, posebno penzionera. – U proteklim decenijama brojne najave reformi penzionog sistema ostale su bez rezultata, dok su ishodi često bili nedostojni očekivanja. Nedavne inicijative za reformu, uključujući angažman Svjetske banke, nijesu donijele željene pomake, što je rezultiralo dodatnim urušavanjem sistema. Nepreciznost i nedostatak transparentnosti u najavama reformi dodatno su pogoršali situaciju, ostavljajući penzionere i građane u neizvjesnosti. Ključni problemi u penzionom sistemu Crne Gore su nedostatak adekvatnog prihoda u starijoj dobi, neusklađe-

nost sistema sa promjenama u demografskim i ekonomskim trendovima, kao i nedostatak reprezentativnih podataka za određivanje visine penzija. Dodatno, nedostajući napori u vođenju sistema i nedostatak komunikacije sa relevantnim interesnim grupama čine situaciju još složenijom – poručili su iz ovog udruženja.

Da bi se prevazišli ovi izazovi, njihovi prijedlozi su da je neophodna sveobuhvatna reforma koja će osigurati stabilnost, održivost i adekvatnost penzionog sistema. Ova reforma treba da uključi jasno definisane ciljeve, uz aktivno uključivanje svih relevantnih interesnih grupa u proces donošenja odluka. Takođe, potrebno je uspostaviti adekvatne mehanizme praćenja i evaluacije kako bi se osiguralo da reforme daju željene rezultate.

– U pogledu modela penzionih sistema, važno je uzeti u obzir različite pristupe koji su se pokazali efikasnim u drugim zemljama. To uključuje kombinaciju državnih i privatnih penzijskih aranžmana, kao i različite metode finansiranja i indeksacije penzija. Potrebno je razmotriti i mogućnosti za dodatnu penzionu štednju i diverzifikaciju izvora prihoda u starosti. Ključno je da se reformski proces temelji na širokom društvenom konsenzusu i povjerenju u sistem. Očekuje se da će ova reforma biti dugotrajan proces, ali sa jasnim ciljevima i aktivnim uključivanjem svih relevantnih strana, može se postići održiv, efikasan i pravedan penzioni sistem koji će osigurati dostojanstvo i sigurnost svim građanima Crne Gore – zaključuju iz Udruženja penzionera - Za život dostojan čovjeka. M. LEKOVIĆ / N. KOVAČEVIĆ

POBJEDA

ANALIZA: Kako je u Crnoj Gori tužilaštvo postalo alatka vlasti za odmazdu neistomišljenika

Iako potpuno nesaglasan sa Đilasovim pogledom na nacionalno pitanje, koje je lišeno bilo koje naučne podloge, jer je bar danas jasno da nacije nijesu etničke kategorije, u postojećim crnogorskim prilikama i nametnutoj realnosti njegovo ,,nacionalno klatno“, ipak, dobija smisao. Naime, Đilas je pisao da ako se klatno previše pomjeri ka srpstvu, ono će se vraćati crnogorstvu i obratno.

Ako bi trenutno definisali položaj tog klatna, ono se sada nalazi skoro u vertikali u odnosu na centar, na srpsku stranu. Čini se da aktuelna vlast nije svjesna tog ekstremnog položaja klatna, niti im pada na pamet što će se desiti kad se to klatno vrati na drugu stranu. Skorojevići, bez imena, bez karijera, dočepali su se institucija sile, uzjahali tužilaštvo, doveli sudstvo u poziciju straha za egzistenciju u slučaju neposlušnosti, ubijeđeni da na strahu mogu obezbijediti obračun sa svim nepodobnim i sa političkim oponentima. I dugoročnu vlast. To nikome nije uspjelo, ni mnogo većim facama od njih, pa neće ni njima.

LJUDSKA PRAVA

Nevjerovatno u kojoj mjeri Crna Gora podržava ruske sisteme obračuna sa protivnicima da su čak za upozorenje bivšeg predśednika Mila Đukanovića u jednom intervjuu da razmišljaju o tome da „ničija nije gorjela do zore“, otvorili u tužilaštvu krivični predmet?

Prosto je nevjerovatno da neko odgovara za iznijet politički stav u javnom intervjuu, što govori o stanju ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. Čak i u Srbiji, koja ne stoji baš najbolje na spisku zemalja koje poštuju ljudska prava i slobode, nijedan opozicioni političar nije ni usmeno ukoren što je rekao da će sadašnja vlast biti na dugogodišnjim robijama nakon silaska sa vlasti.

Pravna država podrazumijeva poštovanje ustavne slobode i prava čovjeka, u kojoj se poštuje načelo ustavnosti i zakonitosti, u kojoj su sudovi nezavisni, u kojoj djeluje podjela vlasti i u kojoj su svi nosioci državnih funkcija politički i pravno odgovorni. Đe sve službene osobe djeluju samo na osnovu pravnih normi, a ne samovoljom.

Sramotno djeluju pohvale evropskih zvaničnika, uključujući i potonju Miroslava Lajčaka, koji je čak trenutno u funkciji koja nema veze sa Crnom Gorom, ne ulazeći u meritum stvari, niti da je Crna

Njihanje klatna

Vlast uspostavljena nakon avgusta 2020. godine, prvo što je uradila, uprkos stavu Venecijanske komisije, jeste da tužilaštvo podredi svojoj volji, ukidajući pravilo o izboru Tužilačkog savjeta koje je nametnula EU da se on bira dvotrećinski u parlamentu, ustanovljujući nedemokratsko pravilo da se bira voljom većine, tj. vlasti. Tako su dobili malj kojim mogu da sprovode samovolju i kršenje svih međunarodnih povelja, koje je potpisala Crna Gora, a kojima se zabranjuje zatvaranje ljudi bez predočavanja dokaza na osnovu kojih se hapse, da se ponižavaju i dovode u nehuman položaj, da pretvaraju pritvor dužinom u zatvor, umjesto da se u što kraćem roku omogući optuženom da se brani na nezavisnom sudu

Gora trenutno dalje od pravne države nego, možda, što je bila u zlokobnim devedesetim prošlog stoljeća. Niti su nosioci vlasti drugačiji ideološki i politički od tih vremena. I Putinova Rusija hapsi masovno. Jesu li i oni za pohvalu? Jedno od glavnih obilježja pravne države predstavlja nezavisno sudstvo. Vlast uspostavljena nakon avgusta 2020. godine, prvo što je uradila, uprkos stavu Venecijanske komisije, jeste da tužilaštvo podredi volji vlasti, ukidajući pravilo o izboru Tužilačkog savjeta koje je nametnula EU, na preporuku Venecijanske komisije, da se on bira dvotrećinski u parlamentu i ustanovljujući nedemokratsko pravilo da se bira voljom većine, tj. vlasti.

Tako su dobili malj kojim mogu da sprovode samovolju i kršenje svih međunarodnih povelja, koje je potpisala Crna Gora, a kojima se zabranjuje zatvaranje ljudi, bez da im se predoče dokazi na osnovu kojih se hapse, da se ponižavaju i dovode u nehuman položaj, da pretvaraju pritvor dužinom u zatvor, umjesto da se u što kraćem roku omogući optuženom da se brani na nezavisnom sudu... Princip da se ljudi drže u pritvoru kako bi se psihički slomili i tako došlo do eventualnih novih informacija je nedopustivo i kažnjivo i prema crnogorskim zakonima. Crna Gora ima veoma loš sistem obrazovanja, mnogo kupljenih diploma, samim tim i problem visokostručnih ka-

Nevjerovatno u kojoj mjeri Crna Gora podržava ruske sisteme obračuna sa protivnicima da su čak za upozorenje bivšeg predśednika Mila Đukanovića u jednom intervjuu da razmišljaju o tome da „ničija nije gorjela do zore“, otvorili u tužilaštvu krivični predmet? ...Čak i u Srbiji, koja ne stoji baš najbolje na spisku zemalja koje poštuju ljudska prava i slobode, nijedan opozicioni političar nije ni usmeno ukoren što je rekao da će sadašnja vlast biti na dugogodišnjim robijama nakon silaska sa vlasti

drova. Čak i to malo visokostručnih kadrova, sa međunarodnom reputacijom, postojeća vlast nije izabrala u najviše sudske organe, već su, uz nedopustiv pritisak međunarodne zajednice da se što prije uspostave sudski organi, vršeći pritisak na opoziciju, izabrani politički, nacionalno i vjerski podobni kadrovi.

TEMELJNI UGOVOR

Ako se pogleda odluka Ustavnog suda o ustavnosti tzv. Temeljnog ugovora (TU), onda će svima biti jasno. Objašnjenje nije dostojno brucoša pravnog fakulteta, čak vrvi od netačnosti, izvrtanja činjenica, čak i, čini se, svjesnih obmana građana. Ili nijesu pročitali ugovore sa drugim vjerskim zajednicama ili ne razumiju što su međunarodni ugovori i sa kim se mogu potpisati.

Pitam ih: da li je TU suprotan odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara Crne Gore, kojim se zabranjuje otuđivanje i ustupanje kulturnih dobara u državnoj svojini iz

člana 9 tačka 2 i člana 42 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, posebno onih koji imaju status kulturnog dobra od nacionalnog značaja iz čla-

da SPC nije pośedovala traženu imovinu, niti može dobiti njen povraćaj. Uprkos tome, TU priznaje SPC pravo na restituciju. I ni to nije sve. Ima toga koliko hoćete. Sve je to Ustavni sud morao da procijeni, a ne da donesu onakav politikanski dokument, koji nema veze sa pravom i pravnom državom. Smiješno je da se potpisuje ugovor kojim se tretira imovina, a da se čak ne utvrdi u katastru o kojoj se imovini radi. Nego se poklanja đuture.

ODMAZDA

na 34 Zakona? Ko može da stranom pravnom licu prepiše ogromnu teritoriju Crne Gore, a da ne odgovara krivično zbog toga?

To što je potpisan međunarodni ugovor sa Vatikanom, to je zato što je Vatikan suverena država, subjekt međunarodnog prava. To svakako nije SPC. Zato je i ugovor sa Vatikanom ratifikovan u parlamentu, u skladu sa ustavnom obavezom, za razliku od TU, za koji se ne zna pravni status.

I nije to jedino što TU čini neustavnim. Član 61 Zakona o državnoj imovini nalaže obavezu Vladi Crne Gore da zaključeni ugovor ove vrste, kada se radi o državnoj imovini, dostavi, pored zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, Državnoj revizorskoj instituciji i Državnom tužilaštvu Crne Gore. Nije jasno na osnovu čega jedan polupismeni provincijalac iz Ulcinja daje javnopravna ovlašćenja crkvi iz druge zemlje? U kojem zakonu je našao to ovlašćenje? Kako je moguće izaći iz zakonski propisanih odredbi o vjerskom obrazovanju u javnim ustanovama i unositi u ugovor odredbe suprotne zakonskim rješenjima? Zatim, Evropski sud je utvrdio

Nema sumnje da svi relevantni podaci govore o niskom stupnju obrazovanja i prośečno niskom koeficijentu inteligencije građana Crne Gore. Zato ne čudi što je vrlo lako zavesti građane i udaljiti ih od ideje evropske, demokratske, pravne države, zasnovane na evropskim vrijednostima. Bez obzira na to kojoj naciji, vjeri ili politici pripadaju, građani bi morali da shvate da aplaudiranje nepoštovanju elementarnih ljudskih prava, kršenju zakona i povelja o ljudskim pravima, kršenju Ustava, krivičnog zakona, nije put koji ni njima može donijeti dobro. Da ne govorimo o neetičkom, necrnogorskom aspektu seirenja nad tuđom nesrećom. Śetite se onoga kojeg stalno svojatate i mašete njegovom sentencom da je čojstvo kada braniš drugoga od sebe. Razlozi za određivanje pritvora moraju biti konkretni i moraju se redovno preispitivati, a kad se odredi pritvor postupak se mora voditi sa posebnom ažurnošću. Ono što se dešava u Crnoj Gori sa načinom hapšenja, držanjem u dugotrajnom pritvoru, bez adekvatnog vođenja postupka u što kraćem roku, govori da se pritvor koristi kao način iznurivanja optuženog, da bi se na nezakonit način dobili eventualni novi dokazi. Obraćajući se najprimitivnijem i najneobrazovanijem dijelu građana i podržavajući njihovo osvetničko radovanje ne shvataju da ulaze u krivičnu odgovornost.

Valjda vam je poznat član 162 Krivičnog zakona, koji propisuje kazne do osam godina za protivpravno lišavanje slobode, da je propisana kazna do 12 godina za nehumano ponašanje prema zatvorenicima i eventualno smrt zatvorenika. A po presudama suda u Strazburu, smrt zbog štrajka glađu smatra se ubistvom od strane države. Član 167 zabranjuje iznuđivanje priznanja dugotrajnim pritvorom i iznurivanjem zatvorenika, uz zaprijećenu kaznu do pet godina. Međunarodne povelje i zakoni Crne Gore propisuju korišćenje maske prilikom hapšenja kod policajaca samo u izuzetnim prilikama, kad mogu biti ugroženi njihovi životi. Inače, moraju imati otkrivena lica i jasne identifikacione oznake. Mislite li da je Jelena Perović opasna za one koji su je hapsili da su bile neophod-

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

TUŽILAŠTVO POSTALO ALATKA VLASTI ZA ODMAZDU: Vladimir Novović i Milorad Marković

Dugo godina su tabloid Vijesti, pojedine nevladine organizacije i anticrnogorske partije kriminalizovali Crnu Goru, uz nesposobnost nekadašnje vlasti da se suoči sa tim optužbama i javno razobliči mnoge besmislice koje su se plasirale iz tih krugova. Stvorila se takva slika koja se neprimjerenim hapšenjima pokušava opravdati

ne maske na licima policajaca? Da ne govorimo o lisicama, kao da su pošli da hapse Pabla Eskobara ? Čemu ta predstava za primitivni puk?

Kako se to neko pretresa da bi se „nešto našlo“, umjesto da se došlo sa jasnim znanjem o krivičnom djelu? Tek da ne govorimo o pretresu ličnog stana optužene i školske torbe njene kćerke. Pada li vam na pamet na koji nivo ste doveli policiju i pravosuđe? Ima li policija sindikat koji bi zaštitio njihov ugled?

Dugo godina su tabloid Vijesti, pojedine nevladine organizacije i anticrnogorske partije kriminalizovali Crnu Goru, uz nesposobnost nekadašnje vlasti da se suoči sa tim optužbama i javno razobliči mnoge besmislice koje su se plasirale iz tih krugova. Stvorila se takva slika koja se neprimjerenim hapšenjima pokušava opravdati.

Ili su stvarno povjerovali u svoje laži pa očekuju epohalna okrića da iznude hapšenjem i maltretiranjem ljudi?

TRANZICIJSKI

POBJEDNICI I

GUBITNICI

Nema sumnje da je tranzicija nekome majka, a nekome maćeha. U svakoj bivšoj socijalističkoj zemlji postoje tranzicijski gubitnici koji su zgodan medij za trovanje, ali odgovorno tvrdim da je Crna Gora, u odnosu na druge zemlje, imala daleko najmanje afera. Pri tome ne mislim na izmišljene. Problem je pravna i ekonomska neobrazovanost novinara, pa se i dalje maše tzv. aferama ,,snimak“ i ,,koverta“. Ni u jednom, ni u drugom nema elemenata krivičnog djela. Snimak je izrečen prijedlog, dok danas imamo masovnu operacionalizaciju izrečenog, desetinama hiljada zapošljenih partijskih uhljeba, bez kvalifikacija, što već ulazi u krivičnu odgovornost. Drugo, nezakonito finansiranje stranaka po Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, obuhvaćeno članom 33 i 34, predviđa novčanu kaznu od 5.000 do 20.000 eura (član 64), dok se članom 62 sredstva, nezakonito prikupljena, oduzimaju. Dakle, radi se o prekršaju, a ne krivičnom djelu. Zapamtite već to jednom vajni novinari! Postupak koji je vođen protiv Slavoljuba Stijepovića odnosi se na drugi dio novca koji mu je Duško Knežević dao da uplati na svoj račun i podigne keš, zbog sumnje da se radi o „pranju novca“.

RUSKI NOVAC, DF, MEDIJI...

Ali se zato krivičnim djelom smatra novac kojim je Ruska Federacija finansirala opozi-

Nepoči N stva bivše četvorostruke mi N istarke stigla Na Naplatu: Ministarstvo prosvjete mora da isplati 102.924 eura samo na račun sudskih troškova

cione partije 2016. godine, jer se krivično zabranjuje finansiranje političkih subjekata iz inostranstva. Zašto o tome kod Vijesti ni riječi? Još su od tog novca dobili, po sopstvenom priznanju, 700.000 eura za kampanju DF-a! Postavlja se pitanje zašto je obustavljen postupak protiv lica preko kojih je novac unošen u Crnu Goru? Da ne pominjemo finansiranje iz Srbije, o kojem govori sam predśednik Srbije, a i političari iz vlasti u Crnoj Gori koji mu se zahvaljuju da je najviše uradio za Srbe od svih srpskih političara. Tu spadaju i izjave sina Milorada Dodika da su finansirali kampanju PES-a na potonjim izborima.

Jasno je da se radi o dvostrukim aršinima, da pojedini mediji i NVO koji pišu optužnice žmure na oba oka na dnevna kršenja zakona u Crnoj Gori, proganjajući samo svoje „smrtne neprijatelje“ iz DPS-a.

Presmiješno djeluju crtanija Vanje Ćalović iz MANS-a o povezanim kancelarijama u tzv. trastovima, o kojima očito nema pojma, ili mahanje Duška Kneževića kastodi računom Mila Đukanovića, iako je i njegova banka radila sa kastodi računima. Oni su jedan od redovnih poslova banaka, preko kojih se najčešće kupuju državne hartije od vrijednosti i u njima nema ništa nezakonito. Važno je ekonomski nepismene građane zaluđivati i logikom rulje obračunavati se sa onima koji se očito patološki mrze.

Pošto sam u svojoj prošlosti potpisivao ugovore sa milionskim ciframa u spoljnoj trgovini, bavio se SVOP poslovima, pravno se obrazovao da bih se bavio tim poslovima, ja vam nijesam medij za ono što radite, niti sam konzument pomija koje prodajete puku. Siguran sam da će Crna Gora jednog dana biti pravna država i da će svi odgovarati za kršenja zakona, kršenje ljudskih prava i sloboda, ali ću se i tada boriti, kao i sada što činim, da se poštuju sva prava na pravično suđenje, bez ponižavanja, neosnovanog i bespotrebnog uništavanja ugleda ljudi i uništavanja njihovih života. Dovoljno sam bio na zapadu i više sam nego bio zainteresovan za oblast ljudskih prava i sloboda čitavog svog dugog života, da ne bih bio u stanju da prepoznam njihovo eklatantno i bezobzirno kršenje. Ako je to pritisak na pravosuđe, onda vama nije jasno što su demokratska društva. Obaveza je savjesnih građana, NVO, medija i opozicije da ukazuje na kršenje zakona od strane izvršne vlasti, zakonodavne vlasti i pravosuđa. Ili ste umislili da ste bogovi? •

CGO: Okončano 130 postupaka zbog smjene direktora u vrijeme mandata Vesne Bratić

PODGORICA - Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić, dok je 10 postupaka još u toku, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

– Ministarstvo prosvjete iz budžeta mora da isplati 102.924 eura samo na račun sudskih troškova, a taj iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete – kazali su iz CGO na društvenoj mreži Iks (X). Iz ove NVO podsjećaju da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo.

– Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja,

po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta – istakli su u saopštenju. Napominju da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanje sporova pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova u ovim predmetima, koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti.

Iz CGO pozivaju Tužilaštvo i zaštitnicu imovinsko-pravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem. – CGO je blagovremeno upozoravao Ministarstvo da će nastupiti ogromna materijalna i nematerijalna šteta zbog kolektivnih razrješenja direktora, ukoliko se Bratić ne zaustavi i izvrši procjenu rada direktora u svakom pojedinačnom slučaju. Sluha za to nije bilo, nastala šteta je danas nesporna, a još uvijek nema odgovornosti –

zaključuje se u saopštenju. Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić poručila je u regova-

SDT dostavilo Višem sudu ispravljenu optužnicu za nenamjensko trošenje kredita od 50 miliona dolara

O dokazima u predmetu

„Abu Dabi fond“ 17. maja

PODGORICA – Ponovna kontrola optužnice u slučaju ,,Abu Dabi fond“ zbog nenamjenskog trošenja kredita od 50 miliona zakazana je za 17. maj u podgoričkom Višem sudu. Prilikom prve kontrole ove optužnice vanraspravno vijeće Višeg suda uočilo je greške zbog čega je dokument vraćen Specijalnom tužilaštvu na ispravku.

Na optužnici SDT-a su nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović, nekadašnji direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević, bivši ministri poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i Budimir Mugoša, kao i procjenitelj Milan Adžić. Specijalni tužilac Vukas Radonjić je ranije pojasnio da su

Ivanović, Mugoša i Radulović osnovano sumnjivi da su učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, prilikom dodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija, u periodu od 2015. do 2017. godine. On je dodao da se Vukčević sumnjiči za krivično djelo nesavjestan rad u službi, a procjenitelj Adžić za krivično djelo zloupotreba procjene. – Postoji osnovana sumnja da su ovi optuženi svojim postupanjem pribavili korist privrednom društvu „IM Gradina“ d.o.o. Rožaje, a teško povrijedili prava i nanijeli štetu Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja u postupku namirenja potraživanja iz ugovora o kreditu iz datog kolaterala – saopšteno je ranije iz SDT-a. Tužilac Radonjić je naveo da je

Specijalno tužilaštvo obustavilo istragu za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja i neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti u odnosu na okrivljena pravna lica ,,Vektra-Jakić“ d.o.o. Pljevlja, ,,Milkraft Leche“ d.o.o. Bijelo Polje, ,,HM Durmitor“ d.o.o. Žabljak, ,,EKOPER“ d.o.o. Šavnik, ,,IM Gradina“ d.o.o. Rožaje i odgovorna lica u tim kompanijama Dragana Brkovića, Krsta Kneževića, Vladimira Kujundžića, Džemala Škrijelja i Ljuba Perišića. Specijalno tužilaštvo je još početkom 2019. godine počelo da ispituje da li je bilo nezakonitih radnji prilikom dodjele i realizacije 50 miliona američkih dolara kredita koje je Ministarstvo poljoprivrede i rural-

me prođe mnogi imati štošta da objašnjavaju. R. P.

nog razvoja Crne Gore 2015. godine dobilo iz Abu Dabi fonda za razvoj - za podsticaj razvoja poljoprivrede na sjeveru Crne Gore. Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa predstavnicima Abu Dabi fonda za razvoj potpisali su tadašnji ministar poljoprivrede Petar Ivanović i predsjednik Odbora direktora crnogorskog Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević. Izviđaj u ovom predmetu je pokrenut u vezi sa podjelom 23 miliona dolara, koje je Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo devet crnogorskih firmi. Sumnja se da su neke od njih, suprotno ugovoru, novac iz povoljnih kredita za koje garantuje država iskoristili za neke druge namjene. Odluka tužilaštva da ispita taj slučaj uslijedila je nakon završetka istraživačkog TV serijala ,,Mehanizam“, čiji novinarski tim je više od godinu i po istraživao taj slučaj i uspio da dođe do podataka i informacija koje ukazuju na sumnju u zakonitost cijelog posla u vezi sa ovim kreditom. B. R.

nju da su sva rješenja zakonita i dodala da će kad vrije-

Vesna Bratić

Politikolog i profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Čedomir Čupić o posljednjim hapšenjima u Crnoj Gori

Privođenje uz lisice i medije je senzacionalizam, zakonom ga spriječiti

DRAMATIČAN ZAPLET: Ogorčen postupanjem glavni specijalni tužilac nakon 24 dana

Hapse se bjegunci i oni koji se aktivno odupiru privođenju po nalogu Specijalnog tužilaštva. Ako se neko policijski privodi a ne odupire se tom činu, onda bi trebalo zakonski propisati da mu se ne stavljaju lisice. Sumnja u neko počinjeno djelo nije osuda. Ona se tek treba u sudskom postupku dokazati i na osnovu zakona odrediti sankciju, odnosno kaznu – objasnio je Čupić

PODGORICA - Privođenje onih koji se ne odupiru ne treba da bude javni čin već po zakonu profesionalno obavljena dužnost policije. Objavljivanje u medijima o privođenju treba da se dogodi nakon odluke istražnog sudije i tako izbjegne senzacionalizam u javnom prostoru, a istovremeno zaštiti profesionalnost policije i tužilaštva - poručio je u intervjuu Pobjedi politikolog i profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Čedomir Čupić.

– Ljude ne treba fizički, emocionalno i duševno ponižavati i zlostavljati prilikom privođenja jer je to samo početak dokazivanja nečije krivice, odnosno sumnjičenja da je počinio krivično delo – kazao je Čupić.

Profesor Čupić je bio član Savjeta za borbu protiv korupcije Vlade Republike Srbije od 2001. do 2003. godine i prvi predsjednik Odbora Agencije za borbu protiv korupcije od 2009. do 2011. godine.

On smatra da su privođenja uz TV kamere tužna i ružna i da kod ljudi izazivaju loša osjećanja i na njih javnost različito reaguje – osvetoljubivi u tim lošim činovima uživaju, što je svojevrsna patologija. – Oduševljavati se tuđom nesrećom je sopstveni nesrećni čin. To je poraz čovječnosti u nama. Zadovoljiti pravdu je odgovorno, ali u zadovoljavanju uživati je bolesno. Kada nas pogodi i opravdana mržnja zbog lošeg ili zla koje nam je počinjeno ili nepravde koje su nam nanijete, ona počinje da nas zarobljava. Svaka mržnja truje

ljudsku dušu i duh. Zato je ne treba upražnjavati. Oni koji se privode, nikada ne mogu zaboraviti nečiju radost zbog tog čina. U njihovoj duši ostaju trajni ožiljci. A šta se tek dešava kada je osumnjičeni bez valjanih dokaza priveden? Da li se to ikada može zaboraviti – pita Čupić. Prema njegovim riječima, nema te materijalne nadoknade koja može da nadomjesti njihovu bol, patnju, stresove, povrijeđeno dostojanstvo, ugled i osramoćenost. Ovo su, ističe profesor Čupić, dovoljni razlozi da zakonodavci u Crnoj Gori dobro razmisle i činove privođenja precizno regulišu da bi se izbjegle posljedice na koje je ukazao.

Upitan da prokomentariše način hapšenja bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, on navodi da treba razlikovati hapšenje i privođenje osumnjičenih.

– Hapse se bjegunci i oni koji se aktivno odupiru privođenju po nalogu Specijalnog tužilaštva. Ako se neko policijski privodi a ne odupire se tom činu, onda bi trebalo zakonski propisati da mu se ne stavljaju lisice. Sumnja u neko počinjeno nelegalno djelo nije osuda. Ona se tek treba u sudskom postupku dokazati i na osnovu zakona odrediti sankciju, odnosno kaznu – objasnio je Čupić. Privođenje uz pojačane policijske snage opravdano je u slučajevima kada su osumnjičeni bili u bjekstvu ili ukoliko pružaju otpor. Profesor Čupić navodi i da se pojačane policijske snage koriste ukoliko se procijeni da

Ko želi da kao nezgodnog

su u pitanju naoružani pojedinci ili grupe. Ni tada se ne obavještava javnost da se ne bi uznemirila ili da ne dođe do panike. On ističe da je to u drugim okolnostima nepotrebno, posebno ako osumnjičeni dobrovoljno prihvataju privođenje ili su spremni da sami dođu na poziv tužioca. – Što je razvijenija politička kultura građana i zaposlenih u pravosudnom sistemu to su i načini privođenja kultivisaniji, odnosno bez lisica i prisustva medija. Dobar primjer daju skandinavske države. Tamo policija upotrebljava silu kada su u pitanju opasni i naoružani kriminalci ili oni koji se odupiru privođenju i dolasku na poziv pravosudnih institucija –navodi Čupić.

Ističe da bi zakonom trebalo regulisati da tužioci i policajci koji su naredili akciju ili je izvode ne smiju javljati medijima da će nekoga privoditi. Za to, prema njegovim riječima, treba odrediti oštre kazne od četiri do pet godina zatvora, jer je to jedini način da se zaustave senzacije i spektakli. Čupić je dodao da sudija za istrage može da posegne za mjerom određenja pritvora, ali ako je kod pritvorenog ozbiljno narušeno zdravlje dužan je da mu obezbijedi adekvatan medicinski tretman.

– Pritvor ne bi smio da bude u zatvorskim objektima već u specijalnim prostorijama poželjno u zgradi postupajućeg suda. Još jedanput upozoravam da treba razdvojiti pritvor od zatvora, odnosno da pritvor nije zatvor – naglasio je Čupić. On smatra da je način na koji je

Moraju odgovarati za Krstoviće

Komentarišući oslobađajuću presudu Budimiru i Marini Krstović, koji su bili optuženi za šverc 1,2 tone kokaina i podatak da su proveli 15 mjeseci u pritvoru, Čupić naglašava da bi zbog njihovog zadržavanja svi oni koji su učestvovali u sumnjičenju i optužbama poslije presude suda trebalo da odgovaraju. – Zadržati nekoga petnaest mjeseci u pritvoru, a da se ispostavi da nijesu krivi je teško nedjelo. Ta nepravda

koja im je nanijeta ostavlja teške posljedice po njihovo fizičko i mentalno zdravlje i one su materijalno nenadoknadive. Na smišljen i organizovan način ubijano je njihovo moralno biće, ono koje je najbitnije i najznačajnije za čovječnost, odnosno čovječan život – kazao je Čupić.

Takvim nemarnostima ili zlonamjernostima treba stati na kraj. Prema njegovim riječima, to treba da bude obuhvaćeno Krivič-

nim zakonom, a predviđene kazne od osam do deset godina. Ističe i da bi se tako ojačao integritet onih koji obavljaju teške i nezahvalne poslove u pravosudnom sistemu i spriječio spoljni uticaj na njih, posebno od neodgovornih političara. – Niko ne smije u političkom životu da se hvali onim akcijama koje ne mogu da dokažu, a čije posljedice mogu da razaraju i uništavaju nečije živote – smatra Čupić.

privedena direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović bio nepotreban, jer onaj ko je mislio da tim činom javnosti prikaže borbu protiv zloupotreba, upravo je pokazao „cirkusku predstavu“. Direktoricu su, kako kaže Čupić, izveli iz službenih prostorija uz neprimjereno pojačanu policijsku pratnju, a neko iz tužilaštva ili policije je prije toga, nepotrebno, obavijestio medije da budu ispred Agencije i snimaju njeno privođenje sa lisicama.

– Pretpostavljam, da je direktorica pozvana da hitno dođe u službene prostorije policije, ona bi se vjerovatno odazvala –rekao je Čupić. Način na koji je izvedena policijska akcija može se, prema njegovim riječima, tumačiti kao da se Perović opirala činu privođenja pa im ništa drugo nije preostalo nego da joj stave lisice i izvedu je iz prostorija Agencije. – Ako se nije opirala, onda je nečija zlovolja osmislila ovu akciju i uz pomoć pravosudnih organa učinila jedan neprimjeren javni čin. To se nije smjelo na taj način izvršiti. Za ovakvo postupanje treba tražiti odgovornost tužioca ako je on zahtijevao da se uz prisustvo javnosti obavi privođenje ili ako je neko iz policije to naložio pozivajući medije da prisustvuju tom činu. Sve je to moglo da se obavi bez stavljanja lisica, bez prisustva medija i da se tek javnost upozna nakon saslušanja kod istražnog sudije. Puštanje direktorice Agencije da se nakon saslušanja kod istražnog sudije brani sa slobode dovoljno govori o tome da je neko htio da je privede na ovaj neprimjereni i nedozvoljeni način – naveo je Čupić. Iz tih razloga smatra da bi u Krivičnom zakonu trebalo precizirati kako se privode osobe i u kojim slučajevima mediji mogu biti prisutni. Za one slučajeve, kako je izjavio, gdje je to nepotrebno svi oni koji su izdali naredbe za tu neprimjerenost treba krivično da odgovaraju i to visokim kaznama - od četiri do pet godina zatvora. Naglasio je da bi se na taj način podigao stepen profesionalizma i izbjegao bilo koji oblik javnog senzacionalizma. M. ŽIŽIĆ

PODGORICA – Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji već 24 dana ne uzima hranu u pritvorskoj jedinici Istražnog zatvora u Spužu, juče je stupio u štrajk žeđu, kao ultimativni protest što specijalni tužilac Miloš Šoškić i sudija za istragu Goran Šćepanović, u kontinuitetu krše njegova zakonom garantovana prava, ali i pokušavaju da osujete Katnićevo učešće u postupku i saslušavanje svjedoka u istrazi koja se vodi protiv njega.

Prema informacijama Pobjede, na zahtjev specijalnog državnog tužioca Šoškića, a uz odobrenje sudije za istragu Šćepanovića, angažovana su protekle sedmice dva vještaka psihijatrijske struke da procijene da li je Milivoje Katnić u stanju da prati istragu i učestvuje u saslušavanju svjedoka, što je on tražio od prvog dana određivanja pritvora. Nakon što su, prema izvorima iz UIKS-a, oba vještaka konstatovala da je Milivoje Katnić, ,,iako već duže štrajkuje glađu, nepomućene percepcije i sposoban za rasuđivanje“, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić je zatražio da Viši sud angažuje i trećeg vještaka koji će provjeriti Katnićevo psiho-fizičko stanje.

ULTIMATIVNI POTEZ

Formalno, Šoškić je takav zahtjev formulisao zbog ,,brige za proces koji se vodi“. Neformalno, ali stvarno: tužilac Šoškić je – očito uz ,,amin“ glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – odlučio da dodatno psihološki pritisne Katnića iznurenog

troneđeljnim štrajkom glađu – novim zahtjevom za psihijatrijsko vještačenje. Ali i novim svjedocima u okviru finansijske istrage koja je pokrenuta i u kojoj je do sada saslušano više fizičkih radnika koji su radili na Katnićevom imanju. Na taj način se Katnićev pritvor, sve pod obrazloženjem mogućeg uticaja na svjedoke, može prolongirati i nakon prvobitno određenih 30 dana...

To je bio razlog, kažu izvori Pobjede, da se Milivoje Katnić odluči na ultimativni, očajnički korak: od juče u 13 sati počeo je i štrajk žeđu, što mu dodatno ugrožava život. Zdravlje Milivoja Katnića, koji je prije četrdesetak dana preležao plućnu emboliju, dodatno je narušeno štrajkom glađu na koji se odlučio još ujutro 14. aprila, kada mu je određen pritvor do 30 dana. Nakon 24 dana gladovanja, njegovo zdravstveno stanje je naglo pogoršano. Pri tom je, prije sedam dana, na kratko boravio u Kliničkom centru jer je prestao da uzima ljekarsku terapiju. Tada je Katnić bio ogorčen odbijanjem Novovića i vrha Specijalnog državnog tužilaštva da odgovore na njegove pismene pritužbe što mu se ne dozvoljava da saslušava svjedoke.

Tek nakon što su ljekari KC-a obavijestili nadležne da je Katniću i život u pitanju, glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović odobrio je da se saslušaju trojica svjedoka koje je predložio Katnić.

PAKLENI KRUG Nepunu sedmicu prije isteka roka od 30 dana pritvora koje je sudija za istrage odre-

Novović ,,neće da zna“ za sukobe Katnića i Šoškića

Milivoje Katnić je od 14. aprila u dva navrata od glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića tražio izuzeće tužioca Miloša Šoškića zbog, kako je obrazložio, pristrasnog postupanja u istrazi koju vodi protiv njega, Zorana Lazovića, Petra Lazovića i Saše Čađenovića Nije bilo javne reakcije Novovića, što znači da oba Katnićeva zahtjeva glavnog specijalnog tužioca nijesu interesovala kao ni istorija konflikata Katnića i Šoškića. Bivši glavni specijalni tužilac, kako je Pobjeda ranije

objavila, naveo je u pismu iz Istražnog zatvora više razloga zbog čega Šoškić ne može nepristrasno da vodi postupak. Katnić je, ukazujući na prijateljske relacije postupajućeg tužioca Šoškića i biznismena Zorana Ćoća Bećirovića, istakao da je Bećirović na svom portalu (,,Aktuelno“ - p.a.) ,,samo u jednom kratkom periodu objavio 40 uzastopnih negativnih komentara protiv mene, a to i dalje nastavlja da objavljuje“. Miloš Šoškić i Zoran Bećirović dospjeli su u žižu

postupanjem specijalnog državnog tužioca i sudije za istragu, bivši dana odbijanja uzimanja hrane – od juče stupio u štrajk žeđu

da ukloni Katnića nezgodnog svjedoka?

Traženjem novih i novih vještaka SDT i Viši sud obavljaju speci čan, do sada neviđeni, pritisak na pritvorenog bivšeg glavnog specijalnog tužioca. A pozivanjem novih svjedoka tobože u cilju nansijske istrage, u kojoj je do sada saslušano više zičkih radnika koji su radili na Katnićevom imanju, pokušava se prolongirati pritvor. To je bio razlog, kažu izvori Pobjede, da se Milivoje Katnić odluči na ultimativni, očajnički korak: od juče u 13 sati počeo je i štrajk žeđu

dio, istraga u slučaju Milivoja Katnića ide puževim korakom. Sudeći po dostupnim informacijama, može se zaključiti da je ta sporost brižljivo planirana i da specijalni državni tužilac Šoškić ne kani da ubrzava proces, naprotiv. Na osnovu naredbe o sprovođenju istrage, u koju je Pobjeda imala uvid, Milivoje Katnić je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja i za članstvo u kriminalnoj organiza-

javnosti 4. decembra 2019. godine kada se u tržnom centru ,,Delta“ dogodio incident između tadašnjeg novinara Dana Vladimira Otaševića i službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Mladena Mijatovića, koji ga je – kako je Otašević naveo – vrijeđao i nasrnuo na njega nakon što je fotografisao Bećirovića i Šoškića, tadašnjeg višeg državnog tužioca.

Tužilaštvo je iniciralo prekršajni postupak protiv Mijatovića, ali je on obustavljen zbog zastarjelosti jer se Otašević dvije godine nije pojavio pred sudom. U jeku te afere Šoškić je dao izjavu Tužilaštvu i saopštio da je u bliskim, prijateljskim

odnosima sa Ćoćom Bećirovićem i da ,,to ne krije, niti se toga stidi“. Samo nekoliko dana prije incidenta u tadašnjem ,,Delta“ trgovinskom centru, protiv Bećirovića je sudski vještak ekonomske struke podnio prijavu jer mu je, kako je naveo, „uputio niz prijetećih poruka u kojima je pominjao i crnogorski državni vrh i specijalnog tužioca Milivoja Katnića“. Vještak je bio angažovan u sudskim predmetima koji su vezani za Bećirovića. Na okolnosti incidenta u ,,Delti“ izjasnila se i Komisija za etički kodeks državnih tužilaca koja je početkom 2021. godine donijela mišljenje da je tadašnji viši državni

ciji koju je navodno osnovao Zoran Lazović, nekadašnji visoki policijski funkcioner. U pismima iz Istražnog zatvora u Spužu, Milivoje Katnić je analizirao optužbe koje mu se stavljaju na teret i zaključio da

tužilac Miloš Šoškić prekršio Etički kodeks jer je ,,bio u društvu osobe protiv koje je Tužilaštvo pokrenulo postupak a po krivičnoj prijavi vještaka“. Tada su obrazložili da Šoškić nije pazio da takvim ponašanjem na javnom mjestu ne nanese štetu ugledu državnih tužilaca, čime je povrijedio pravila iz Etičkog kodeksa kojim se uređuje ponašanje u slobodno vrijeme. Tužilac Šoškić je nakon ovog mišljenja napisao pritužbu instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda koja je 4. decembra 2021. „utvrdila da je Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca Šoškiću povrijedila pravo na privatni život iz Ustava Crne

Kako je ,,nautičar“

Durutović postao

Iz Višeg suda nije Pobjedi odgovoreno kako je advokat Dragutin Durutović iz Bara postao branilac po službenoj dužnosti za krivični proces protiv Katnića u Podgorici – ako se zaista vodilo računa o ekonomičnosti postupka?

Prema Zakonu o krivičnom postupku, branilac po službenoj dužnosti se određuje kada okrivljeni nema svog advokata, a određuje se advokat na osnovu spiska Advokatske komore Crne Gore.

Milivoje Katnić je u jednom pismu iz Istražnog zatvora optužio advokata Durutovića ,,da se udružio sa tužiocem Milošem Šoškićem, pa prisustvuje skupa sa tužiocem ispitivanju svjedoka“.

je ,,do sada u pravnom sistemu Crne Gore nezabilježeno da tužilac iznosi optužbe za stvaranje kriminalne organizacije od samo dva člana“. – To je potpuno u suprotnosti sa članom 401 Krivičnog za-

Gore i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda“.

– I to iako sam mu izričito naglasio da ne želim službenog branioca i da neću da me on zastupa – upozorio je Katnić.

Zato je još zanimljivije odgonetnuti – kako je i ko je odredio Dragutina Durutovića za branioca Milivoja Katnića po službenoj dužnosti?

Tim prije što se, kako kažu iskusni pravnici koje je Pobjeda konsultovala, ,,po pravilu osumnjičenom postavlja advokat po službenoj dužnosti koji ima kancelariju u gradu gdje je sjedište suda, jer se vodi računa o ekonomičnosti postupka“.

– Zamislite da su mu postavili advokata iz Bijelog Polja ili Mojkovca koji onda mora da dolazi svaki dan u Podgoricu da prisustvuje

kona, ali za to očito specijalnog tužioca nije briga – ustvrdio je Katnić. Brojni dopisi Milivoja Katnića – dva na adresu glavnog specijalnog tužioca Vladimi-

svakoj istražnoj radnji, saslušanju svjedoka ili drugog okrivljenog? Tako bi troškovi ,,odletjeli u nebo“ –ističe sagovornik Pobjede. Osim toga, ime Dragutina Durutovića u advokatskoj zajednici niko ne poznaje po zastupanjima u krivičnim procesima i vrlo je rijedak učesnik procesa pred Višim sudom u Podgorici. – On je uglavnom poznat kao nautičar i iskusni ronilac i tako zarađuje za život. Inače je član nautičarskog društva ,,Jug“ iz Bara koji je osnovao njegov rođeni brat – ističe sagovornik Pobjede, iskusni advokat. Zanimljivo je, takođe, što je advokat Durutović poznat po političkom angažmanu. Ne samo da je bio jedan od organizatora litija 2020. godine u Baru, već je kasnije bio na izbornoj listi Demokratskog fronta u tom crnogorskom lučkom gradu.

Kako je onda advokat-nautičar određen za službenog branioca Milivoja Katnića?

Tu bi informaciju valjalo da pruži sudija za istrage Višeg suda Goran Šćepanović koji je i odredio pritvor do 30 dana za Katnića.

obrazloži jasnim

Tadašnja zamjenica zaštitnika Snežana Armenko (sada sutkinja Ustavnog suda Crne Gore) dala je preporuku Tužilačkom savjetu da vode računa o ,,situacijama kada donijeto mišljenje može na bilo koji način da utiče na određeno pravo zaštićeno Ustavom to obrazloži jasnim i uvjerljivim razlozima“.

Podsjetimo, Miloš Šoškić je za specijalnog tužioca imenovan uavgustu

Šoškić je za specijalnog tužioca građansko dostavili v. d. VDT i Tužilačpreispitaju da li je tužilac Šoškić koristio tu poziciju za ostvarivanje privatnih

2021. godine po odluci Tužilačkog savjeta, iako su tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražen Burić bili protiv njegovog prelaska u Specijalno državno tužilaštvo. Šoškić je konkurisao za glavnog specijalnog tužioca nakon čega su iz Centra za građansko obrazovanje dostavili v. d. VDT i Tužilačkom savjetu inicijativu da preispitaju da li je tužilac Šoškić koristio tu poziciju za ostvarivanje privatnih interesa pri podnošenju zahtjeva za dobijanje stana po povoljnim uslovima.

zahtjeva janje stana po uslovima.

ra Novovića, po jedno pismo za Borisa Savića, predsjednika Višeg suda i Sinišu Bjekovića, zaštitnika ljudskih prava i sloboda – u kojima je bivši glavni specijalni tužilac opisao kako mu se krše ljudska prava, ostali su bez odgovora. Čelnici zvaničnih institucija zvanično ćute. Od početka: kao što su ćutali na Katnićev štrajk glađu koji je počeo 14. aprila ujutro, tako je i juče državnim mukom dočekana vijest da je pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac počeo štrajk žeđu. Teško je zamisliti da bi u bilo kojoj državi, koja želi da se prikaže pravnom i građanskom, državno ćutanje moglo da bude jedina zvanična reakcija na Katnićeve optužbe da mu se konstantno krše ljudska prava i ne omogućava učešće u postupku protiv njega. Osim u jednom slučaju – ukoliko neko želi da ukloni Milivoja Katnića, kao mogućeg nezgodnog svjedoka? Draško ĐURANOVIĆ / Marija ŽIŽIĆ

Miloš Šoškić

Dragutin Durutović

NAKON 24 DANA BEZ HRANE, OD JUČE POČEO I ŠTRAJK ŽEĐU: Milivoje Katnić

Prof. dr Goran Barović smatra da je Crna Gora odavno trebalo da na viši nivo podigne istraživanje

PODGORICA - Crna Gora nije imala, niti još ima viziju i strategiju da na pravi način valorizuje i sačuva svoje speleološko bogatstvo. Uporedo, stasavaju generacije istraživača i zaljubljenika u krš, jame i pećine, koji bi, uz određene institucionalne pretpostavke, mogli da unaprijede stanje po uzoru na dobre primjere iz ne tako dalekog okruženja, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu prof. dr Goran Barović sa programa Geografija na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Kako je Barović kazao, za sada se sve radi stihijski i bez plana. – Imamo jednu turistički uređenu pećinu (Lipska), prezentacija najvećeg speleološkog dragulja u ovom dijelu Evrope (Đalovića pećine) je krenula pa stala, sa Magarom (u Podgorici) se ništa ne dešava, Crvenom stijenom takođe... Imamo veoma velike resurse koje ne koristimo, a to je manji problem. Veći je što se ti resursi uništavaju i trajno devastiraju – upozorava Barović, koji je urednik nedavno publikovane monografije u izdanju Springera pod naslovom „Speleology of Montenegro“ koja na jednom mjestu objedinjava presjek dosadašnjih znanja i poznatih činjenica i podataka koje odlikuju „naše podzemlje“.

Ističe da speleolozi, kada su u prilici, skreću pažnju na opasnost kojoj su izloženi ovi resursi, ali nadležni nikako to da čuju

Smatra da bi bilo potrebno formirati instituciju koja će se naučno baviti ovim temama, a koja bi sigurno državi obilato vratila sva eventualna ulaganja. Ne treba daleko ići, kaže Barović, nego vidjeti kako to rade, primjera radi, u Sloveniji i postupiti po već utvrđenim putanjama.

– Oni su prošle godine proslavili čak 75 godina postojanja Instituta za istraživanje krša, koji je jedinica Slovenačke akademije nauka i umjetnosti. Koliko je ozbiljna ova insti-

POBJEDA: Da li je „Speleology of Montenegro“, u izdanju Springera, namijenjena uskostručnoj publici ili može da bude i popularno štivo za sve koje interesuje podzemni svijet krša?

BAROVIĆ: Ova serija knjiga unapređuje razumi-

Zemlja u kojoj krš još nema svoju instituciju

Barović ističe da imamo velike speleološke resurse koje ne koristimo, ali je veći problem što se ti resursi uništavaju i trajno devastiraju. Smatra da stručnjaka za oblast karsta kod nas ima, pa je pitanje zašto nemamo ustanovu koja se bavi fenomenima krša. Opcija je, kako ističe, da se pokrenemo ili da nastavimo da i dalje ništa ne radimo, gledamo druge i zaostajemo na svim nivoima...

tucija, govori da su do sada, između ostalog, organizovali trideset internacionalnih škola karsta, izdaju časopis (Acta Carsologica), koji je veoma visoko kotiran na međunarodnim listama, zaposleni u Institutu su istovremeno i predavači na doktorskim studijama, zbog čega je ova kuća prepoznata među vodećim ne samo u Sloveniji već na mnogo širim prostorima za istraživanje karsta. Kada se ovo vidi, meni je logično da postavim pitanje – zašto Crna Gora nema nešto ovako. Mislim da stručnjaka za ovu oblast kod nas ima, a i oni se vremenom stvaraju, rade se projekti, tako da se povećava kvalitet, a tradicija pravi. Druga opcija je da nastavimo da ništa ne radimo, gledamo druge i zaostajemo na svim nivoima – ističe sagovornik.

POBJEDA: Fenomeni krša kod nas su istraživani, ali ti podaci nijesu sistematizovani. Zašto je to tako i što, osim institucionalnog aspekta na koji ukazujete, je potrebno učiniti da „na svjetlo dana“ izađe potpunija mapa crnogorskih jama, pećina i drugih speleo objekata?

BAROVIĆ: Prije desetak godina je Agencija za zaštitu životne sredine organizovala prikupljanje podataka od klubova i pojedinaca koji se bave ili su se bavili speleološkim istraživanjima i tada je prikupljena većina od nešto više od 1.500 objekata. Siguran sam da je taj dio samo djelimično završen jer znam da veliki broj pojedinaca, a posebno klubova iz inostranstva, koji su istraživali prostor Crne Gore, ni-

jesu predali rezultate svojih istraživanja.

Na tome treba raditi u narednom periodu. Ukazaću i na dvije specifičnosti koje karakterišu speleološka istraživanja Crne Gore. Od do sada poznatih izvora, do sredine prošlog vijeka nema tragova naučnih istraživanja na ovim prostorima bilo kog domaćeg istraživača. Sa druge strane, iako mala po površini Crna Gora je, kada se imaju u vidu njene fizičko-geografske, a posebno speleološke karakteristike, posjećivana od najpoznatijih istraživača svog vremena. Pošto nije postojao utvrđen red i planirana istraživanja od strane državnih organa, tragovi istraživanja u Crnoj Gori rasuti su po

raznim stranim časopisima, koji su, na sreću, sačuvali ova vrijedna djela. Prekretnica u speleološkim istraživanjima za Crnu Goru predstavlja njen razvoj u okviru SFRJ kada su formirane brojne organizacije i institucije koje se neposredno ili posredno bave istraživanjem speleoloških objekata. Članci koji opisuju speleološke karakteristike Crne Gore objavljeni su na raznim naučnim skupovima, kongresima ili kroz projeke iz brojnih naučnih oblasti. Nije moguće pronaći sistematizovan i precizan i sveobuhvatan prikaz ovog veoma zanimljivog prostora, u jednom djelu, već isključivo pojedinačne radove iz raznih istraživačkih poduhvata.

Takođe je važno istaći da su pojedini djelovi Crne Gore bili meta brojnih istraživačkih timova i da je o njima objavljen veliki broj radova. Među u potpunosti ili djelimično istraženim objektima koji svojim dimenzijama zauzimaju prva mjesta u ovom dijelu Evrope izdvajaju se pećina u Đalovića klisuri sa do sada istraženih oko 20 kilometara kanala i do sada ispitana Gvozdena jama dubine oko 1.100 metara.

POBJEDA: Uz dobronamjerne i stručne ljude koji su poštovali procedure uvijek je među istraživačima bilo i onih koji su prolazili i dolazili gotovo inkognito, bez dozvola, javljanja, a usput se iznosio i vrijedan biospeleološki materijal. Da li se na

tom planu nešto promijenilo ili se mijenja?

BAROVIĆ: Od proglašenja samostalnosti Crne Gore počelo se sa većom kontrolom speleoloških istraživanja, ali lično znam da i danas ima ekipa koje dolaze u Crnu Goru i da se ne javljaju nikome, pa se samim tim ne zna ni gdje su bili ni do kojih su rezultata došli. Problem je što pojedine ekipe istraživača odnose iz Crne Gore pojedine primjerke životinjskog svijeta koji čak mogu biti i predmet trgovine. Dozvole dobiju istraživači koji se jave Agenciji za zaštitu životne sredine dok ostali rade na „divlje“ i pitanje je sa kakvim namjerama.

POBJEDA: Koliko, prema Vašim podacima, Crna Gora ima popisanih speleo objekata i koliko ih je zaštićenih? BAROVIĆ: Neke prognoze, na osnovu dosadašnjih istraživanja, ukazuju da se na prostoru Crne Gore nalazi više hiljada objekata. Tačan broj se nikada ne može utvrditi jer evolucija terena dovodi do zatrpavanja postojećih objekata, ali i do otvaranja novih, tako da je to stalan proces koji traje. Što se tiče zakonske regulative, samo je osam objekata u određenom stepenu formalne zaštite: Lipska pećina kod Cetinja, jama Duboki do na Njegušima, Spila, Grbočica i Babatuša u Trnovu, Magara u Tološima, Novakovića pećina i Đalovića pećina kod Bijelog Polja. Malo je pećina koje nijesu ugrožene od neodgovornih posjetilaca koji oštećuju nakit i njihov biodiverzitet na razne načine. Jedino što ja znam da su neke mjere preduzete je incident koji se skoro desio u Đa-

Speleologija Crne Gore – ključne karakteristike u jednoj monografiji

jevanje pećinskih i karstnih procesa i namijenjena je interdisciplinarnoj čitalačkoj publici, baveći se specifičnim kraškim sistemima. Knjiga iz ove serije fokusirana je na prostor Crne Gore i uslovima za nastanak speleoloških objekata kao i na njene najznačajnije objekte. Obraća se publici koja se bavi antropologijom, arheologijom, biologijom, hemijom, geografijom, geologijom, geomorfologijom, hidrogeologijom, paleontologijom, sedimentologijom, ali i svim

drugim disciplinama vezanim za speleologiju i kraške procese i terene. Monografiju čini 14 poglavlja u kojima su date sve najznačajnije karakteristike ovog područja: iz pregleda istorije istraživanja ovog područja, njegove geološke, geomorfološke, klimatološke i hidrološke karakteristike, odnosno uticaj ovih segmenta o stvaranju i razvoju speleološkog objekta. Posebni članci se bave biodiverzitetom, karakteristikama zemljišta, zaštićenim speleološkim

objektima, uticajem šumskog pokrivača u stvaranju i razvoju speleoloških objekata, zatim objekata gdje su arheološki sprovedena istraživanja, a posebno su tretirani objekti sa istaknutim turističkim vrijednostima. Dva članka su posvećena karakterističnim podvodnim speleološkim objektima kao i važnim speleološkim lokalitetima Crnogorskog primorja. Poseban članak posvećen je prostoru Prokletija, čija su istraživanja do sada najmanje prezentirana i naučnim

radovima jer je upoređujući sa drugim prostorima najmanje istraživan.

POGlavlja: Istorijski pregled speleoloških istraživanja na teritoriji Crne Gore - Goran Barović Hidrogeološke karakteristike Crne Gore - Milan M. Radulović Geologija Crne Gore - Slobodan Radusinović i Marko Pajović Hidrologija površinskih voda i klimatske karakteristike Crne Gore - Golub Ćulafić i

jelena Krstajić Geomorfološke karakteristike Crne Gore - Gojko Nikolić, Filip vujović, Goran Grozdanić i aleksandar valjarević Biodiverzitet crnogorskih pećina - lidija Polović Pedološke karakteristike Crne Gore - velibor Spalević Zaštićeni speleološki objekti - Duško vujačić, Đurđica Perović, Goran Grozdanić i Filip vujović Speleološki objekti kao turistički motivi - Đurđica Perović, Duško vujačić i Goran Grozdanić

Goran Barović

Đalovića pećina

lovića pećini, dok su svi ostali prošli bez ikakve reakcije nadležnih organa.

POBJEDA: Poroznost karsta je usko povezana i sa hidrološkim fenomenima, a brojne pećine ispreplijetane su i sistemima kanala, odnosno sifona, podzemnih jezera... Koliko su oni značajni za očuvanje rezerve vode, a istovremeno podložni uticaju čovjeka, potencijalnom zagađenju i što ih najviše ugrožava?

BAROVIĆ: Rezerve podzemnih voda nijesu precizno urađene, a sigurno je da ih ima u značajnim količinama. Važan podatak je da taj veoma važan resurs mora biti tretiran kao jedan veoma važan, ako ne i najvažniji elemenat u daljem razvoju Crne Gore. Građani Crne Gore imaju privilegiju da sa česme piju čistu vodu, što veliki dio svijeta nema već decenijama unazad. Koliko ćemo još vremena uživati u tome, do nas je samih. Problem su zagađenja koja se veoma često bez mjere i bez kontrole ispuštaju u zemlju ili u jame koje su najčešće vezane sa nekim podzemnim tokom. Ako se hitno ne preduzmu aktivnosti na zaštiti podzemnih voda, Crna Gora će se naći u velikom problemu kada je u pitanju čista voda. I. PERIĆ

Šume kraškog regiona Crne Gore - glavne karakteristike i ranjivosti - Milić Čurović Arheološka proučavanja pećina u Crnoj Gori - Dragica Mijanović, Branka Manojlović i Đurđica Perović

Podvodni pećinski sistemi u Crnogorskom primorju -Vladan Dubljević

Morske pećine - biodiverzitet i pretnje - Vesna Mačić, Slavica Petović, Nikola Đorđević, Dušan Varda i Aliki Panou Pećine i krš Prokletija - Ditta Kicinska, Krzisztof Najdek i Adam Łada

Nova srpska izvršna vlast u potpunosti okrenuta ka Rusiji i Kini, pregovori sa EU gotovo blokirani

Srbija ide u samoizolaciju, vlada pravljena u inat Zapadu

BEOGRAD - Srbija je postala destinacija za izbjegavanje jer dolaze samo oni koji su u obavezi zbog bilateralne i regionalne saradnje - tvrdi Dušan Janjić, a Srećko Đukić kaže da je vrlo teško nadati se nastavku pregovora s EU.

TEŠKO DO EU

Dubine na visini

POBJEDA: Koji su to po gabaritima ili dubini posebni speleološki objekti u Crnoj Gori?

BAROVIĆ: Po dužini se izdvajaju Pećina nad Vražijim firovima sa do sada istraženih 20 kilometara kanala, Dvogrla jama na Lovćenu sa 7,5 km istraženih kanala, Njegoševa pećina na Njegušima sa 6,1 km istraženih kanala, Željezna jama na Maganiku sa 4,1 km, te Lipska pećina kod Cetinja sa 3,4 km do sada istraženih kanala.

Po dubini se izdvajaju: Željezna jama na Maganiku sa 1.173 metra dubine, Jama na Vjetrenim brdima na Durmitoru (775), Dvogrla jama na Lovćenu (715), Pala skala na Lovćenu (667) i Buda jama na Durmitoru duboka 657 metara. Osim ovih karakteristika treba istaći da Jama NYX na Trešnjenom vrhu ima najveću vertikalu od 429 metara (za upoređenje, tu visinu ima zgrada sa oko 140 spratova), najduži sifon ima Juriško vrelo (1.000 metara dug). Najveću dubinu u primorskoj zoni ima Ljuta sa 133 metra. Najveće podzemno jezero je Dugo jezero (220 metara). Đalovića pećina drži nekoliko rekorda: najveću dvoranu 100›40 m (kao fudbalski teren) najduži kanal – pet kilometara, i najveći stalagmit visok 18 metara.

- Srbija više godina nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, klaster s EU, niti je u izgledu. Srbiji se očito ne žuri. Njena spoljna politika je „strateški opredijeljena za EU“, ali Srbija bi da balansira između nezamjenljive EU (zbog para, investicija, trgovine), dalekih Rusije i Kine, ili Kine i Rusije (strateško partnerstvo, kineski krediti, ruski veto za Kosovo), SAD (globalna sila), a oživjela bi i svoju verziju nesvrstane politike („mašina za glasanje“) - ocjenjuje dr Srećko Đukić, bivši ambasador sada u Forumu za međunarodne odnose – odgovarajući na naše pitanje da li se Srbija može nadati nastavku pregovora s EU jer su novoj vladi dva ministra pod sankcijama SAD i kako će to uticati na buduće odnose sa SAD, ali i sa susjedima. Na isto pitanje dr Dušan Janjić, analitičar iz Foruma za etničke odnose, konstatuje da je to fingiranje pregovaranja da se ništa ne dogovori što je do sada odgovaralo i EU. Đukić kaže da sastav Vlade ukazuje da nema nikakvih iznenađenja i dodaje da je vrlo teško nadati se nastavku pregovora s EU zbog postojanja mnoštva drugih objektivnih prepreka pobrojanih u više negativnih godišnjih izvještaja Evropske komisije i drugih institucija EU o napretku Srbije ka članstvu u EU. -To su dovoljno krupni problemi funkcionisanja demokratije u zemlji, pravne države, medijskih sloboda, neregularnih izbora, transparentnosti, korupcije, usklađivanja spoljne politike, rješavanje kosovskog problema, itd., itd. Sankcionisani ministri za sada su problem na američkom pravcu srpske politike, a koliko će oni biti problem sa Briselom, a biće, vidjećemo u izvještajima iz Brisela - kaže Đukić.

OSREDNJI KAPACITET

Janjić ocjenjuje da je kapacitet nove vlade osrednji, ali je ona u odnosu na prethodnu homogenija u ideološkom i političkom smislu. -Ujedinjeni su oko ideja koje ima predsjednik Srbije. Svi su tu da primijene ono što predsjednik poželi i javno saopšti ili dogovori i ne vjerujem da imaju kapacitet da predsjedniku nekad koriguju neke idejekaže Janjić i ocjenjuje da novi ministri nemaju svoju ideološku orijentaciju, što znači da je nema ni vrh države.

Izbor dva ministra pod američkim sankcijama Nenada Popovića i Aleksandra Vulina znak su da je Vučić konačno sabrao sve i rekao mi idemo ka Rusiji, ali kada pogledamo zaduživanje, idemo i ka Kini - kaže Janjić

-Nema održive strategije razvoja, već 300 strategija pojedinačnih sektora – sada se rade auto-putevi, sjutra željeznice, kako naiđe jeftin, a često i skup novac jer je on motivacija, pogotovu ako je iz Kine i Rusije - navodi Janjić. On ukazuje da se do 2019. godine Srbija držala strategija vojne neutralnosti i ističe da onoga časa kada je Srbija uvela obavezu da Vojska Srbije treba da zaštiti Srbe u regionu neko to zove srpski svet neko ruski mir, tog časa sasvim je opravdano, ali van pameti, što je govorio premijer u ekspozeu – da se vojska srpska na Kosovo vrati.

-Ništa se promijeniti neće. Objektivno od njih ne možemo ništa da očekujemo - kaže Janjić.

RUSKI LJUDI

Iznenađenje u novoj vladi predstavljaju i ministri Aleksandar Vulin i Nenad Popović prvo zbog američkih sankcija, a drugo kao ljudi koji neskriveno promovišu ruski uticaj.

-Pomenuti ministri u Vladi Srbije sa američkim sankcijama dođu po vrh svih problema srpske vlade sa spoljnim svijetom. Vlada Srbije je „svjetski šampion“ u akumuliranju otvorenih problema na svoj račun, umjesto njihovog razrješavanja. Zato je od „vlade kontinuiteta“ Srbije, koja je izabrana 2. maja, a kako sebe zvanično deklariše, teško u skoroj budućnosti gajiti nadu za nastavak pregovora s EU. Šta više, novi premijer Srbije je prilikom izbora izjavio da su vrata EU „još uvijek zatvorena“ pa „i za one dobre đake u našem regionu koji ispunjavaju i nenapisana očekivanja“, veli on. Ali, srpski premijer je uvjeren (na osnovu čega?) da niko od njih neće stupiti u članstvo EU prije Srbije. On očito „nije obaviješten“ da su vrata EU ponovo otvorena i da će Crna Gora uskoro biti prva članica EU sa Zapadnog Balkana, kako ovih dana reče njemački kancelar Šolc crnogorskom premijeru Spajiću. U Beogradu se iznova previđa strateški zaokret na globalnom planu, pa i u EU, i sanja politika malo lijevo - malo desno - objašnjava Đukić.

INAT ZAPADU

Podsjećajući da politički stavovi pomenutih ministara nikada nijesu bili skriveni Janjić ocjenjuje da se njihovim postavljenjem radi o tjera-

Kampanja protiv rezolucije o Srebrenici

- Kod straha su velike oči! U Srbiji su na sceni još politički akteri devedesetih godina koji bi da sačuvaju svoju zaostavštinu. To ne čudi, jer Srbija je jedina bivša jugoslovenska republika kod koje nije došlo do smjene političara i politike iz toga doba i na svaki način i dalje pokušavaju da svoju politiku pokažu u svjetlu kako je drugi ne vide i ne doživljavaju. U drugim državama jugoslovenskog regiona smijenjeno je čak i više garnitura političara - kaže Đukić, govoreći šta je cilj kampanje protiv usvajanja rezolucije o Srebrenici.

ako ne misli kao zvanična srpska politibilo zbog toga što su one kosponzori

- Aktuelnom kampanjom Srbije pokušava se točak istorije okrenuti unazad i zataškati sva upozorenja koja su godinama dolazila iz međunarodne zajednice, ili od bošnjačke strane, da se mora razgovarati i pregovarati o otvorenim problemima koji tište bošnjačku stranu u BiH, da se ne smiju ignorisati, a u tom kontekstu razgovarati i o problemima koji pritiskaju srpsku stranu. U Beogradu je to sve zanemarivano, nipodaštavano, „gurano pod tepih“, a onda je „odjedanput“ iskočio problem. Svjedoci smo da se o tim otvorenim problemima godinama „razgovara“ javno preko medija, truje javnost, i šta se postiglo? Kad nećemo sami sa susjedima da rješavamo probleme, tu su OUN, međunarodna zajednica. Prošlo je skoro trideset godina od završetka rata u BiH, a rat kao da još traje. Nedozvoljivo izgubljene decenije! Kampanja koja se pak ovih nedjelja vodi u Srbiji protiv „srebreničke rezolucije“, širom „srpskog sveta“ i po svijetu poprima razmjere pravog vanrednog političkog stanja u državi i društvu. A u toj kampanji niko nije pošteđen ni kritike ni napada iz Srbije ako je na suprotnoj strani, ako ne misli kao zvanična srpska politika. Nema nijedne bivše jugoslovenske republike sa kojom Srbija ovih dana nije javno pogoršala ionako krhke odnose, bilo zbog toga što su one kosponzori rezolucije ili što su najavile da će za nju glasati. Međutim, sve se unaprijed moglo znati i predvidjeti, da neko iz srpske politike realno gleda na stvari - ocenjuje Đukić.

znati i predvidjeti, da neko iz srpske

nju inata Zapadu i zapaža da je moguće da većina Vlade, pa i sam predsjednik misle kao njih dvojica, ali ne smiju da kažu. -To je momenat po kome se pokazuje da se bez njih ne može ili ne smije. To je na Vučiću da objasni. Ovo je tajming za slanje ruske poruke - stabilizacije ne na Balkanu, nego i u Srbiji neće biti dok postoji ruski uticaj. Bez obzira o kojim resorima se radi - kaže Janjić. On navodi da su biografije Nenada Popovića kontinuirano u biznisu i oko biznisa, dok Vulin kontroliše Kosovo, bezbjednosnu ideologiju i politiku, kao i da su njih dvojica znak „da je Vučić konačno sabrao sve i rekao mi idemo ka Rusiji, ali kada pogledamo zaduživanje, idemo i ka Kini“. Janjić zapaža da još nema jasne reakcije SAD prema novoj vladi, ali da će SAD sabrati sva nepoštovanja Bajdenovih odluka i pritegnu-

ti agencije i institucija Srbije na saradnju, napraviti nove liste sa ljudima za sankcije koje idu ka vrhu vlasti i blokirati imovinu ljudima u BiH koji su pod sankcijama zbog korupcije i organizovanog kriminala, ali politički cilj tih ljudi je rušenje demokratije. -Vučić koliko god tvrdio da je nezavisan i samostalan, daleko je od toga, jer politički i ekonomski nije u situaciji da bude samostalan. Srbija je od 2012. godine prezadužena i kod Rusa i kod Kineza. Od Rusa više ne možemo da dobijemo kredite već samo da pričamo o reprogramima. Kod Kineza smo ozbiljno zaduženi, ekonomija je opterećena, sav novac je otišao u infrastrukturu, a zaduženi smo i u EU - kaže Janjić i zaključuje da Srbija ide polagano u samoekonomsku izolaciju, a politička je već počela zbog smanjenog nivoa komunikacije. Violeta CVEJIĆ

PODGORICA - Rijetko koje pozorište je toliko povezano sa sudbinom naroda i države kao što je to Kraljevsko pozorište Zetski dom sa Cetinja. Od samog osnivanja, 1884. godine, bio je taj teatar stjecište cjelokupnog duhovnog, političkog i društvenog života Crne Gore, pa čak u jednom periodu i baza za smještaj bolesnika i ranjenika sa fronta.

Publicista i istraživač Luka I. Milunović jedini je koji se temeljno poduhvatio istraživanja prošlosti Zetskog doma, pa je nakon knjige „Pozorište Zetski dom 1884 - 1896“ objavio i nastavak ovog istraživanja, pod nazivom „Pozorište Zetski dom 1897 – 1909“. Knjiga je nedavno predstavljana u Zetskom domu na Cetinju, a njen sadržaj čine: domaća scenska produkcija, gostovanje trupa i solista iz inostranstva, uređenje Zetskog doma, te angažovano osoblje i institucije pod njegovim krovom. U dodatku je autor predstavio podatke o pozorišnom životu u drugim sredinama Crne Gore u istom periodu, kao i o pozorišnoj kritici.

- Činjenice iznijete u knjizi, prije svega, oslanjaju se na primarne izvore i to iz arhivskih fondova, legata i zaostavština, periodike iz tog doba, a rijetko (i to uz provjeru) na sjećanja, individualne opservacije i memoarsku građu - istakao je autor Milunović, koji u intervjuu za Pobjedu govori o ključnim aspektima knjige i svog opsežnog istraživanja.

POBJEDA: Koji su sve izazovi stajali pred Vama tokom istraživanja i pisanja o istoriji pozorišta Zetski dom u periodu od 1897. do 1909. godine?

Publicista i istraživač crnogorske kulture Luka I. Milunović za Pobjedu o knjizi „Pozorište Zetski dom 1897 – 1909“

Kulturni preobražaj iz ratničke prošlosti

Nastojao sam da doprinesem što potpunijem razumijevanju misije Zetskoga doma, čija je osnovna karakteristika da sva pregnuća budu okrenuta ka budućnosti – kazao je Luka I. Milunović

klanjana naročita pažnja. Uz ovo treba učiniti napomenu da uopšte kulturna prošlost ne privlači u dovoljnoj mjeri pažnju istraživača. Govorimo o periodu koji spaja potpuno uređenje Zetskoga doma (1896. godine) sa početkom rada Knjaževskoga, odnosno Kraljevskoga crnogorskoga narodnoga pozorišta (1910. godine). Ne dovodeći u prvi plan značaj događaja koje donosi, zbog važnosti događaja koje ovaj period povezuje, trebalo je ponuditi prihvatljive odgovore na veoma interesantna pitanja o samome trajanju, odnosno da li se prije mogla završiti dominacija amaterizma i doći do prvoga profesionalnoga teatra posmatrajući dešavanja u kontekstu stanja u kulturi i društvu uopšte u Crnoj Gori na razmeđi 19. i 20. stoljeća.

POBJEDA: Kako su se pozorišni trendovi i događaji razvijali u Crnoj Gori tokom tog perioda i kakvu ulogu je imao Zetski dom u kultur-

nom životu zemlje? MILUNOVIĆ :

rodno pozorište, đe su nosioci svih aktivnosti profesori, njihovi učenici, činovnici i zanatlije. Početkom 20. stoljeća postepeno se formira grupa kulturnih djelatnika, koji relativno kontinuirano prikazuju predstave i najavljuju svoju spremnost da se trajnije (pa možda, ako bude prilike, i profesionalno) vežu za pozorište. U društvenome miljeu tada se javljaju pojave koje danas srijetamo u daleko razvijenijemu obliku.

Zetski dom zadržava i nastavlja svoju od početka sazdanja projektovanu funkciju da produkcijom pod svojim krovom razvija i inicira kulturna pregnuća širom Crne Gore, te da podiže kulturni nivo stanovništva i dostavlja poruke razvijenoj Evropi o kulturnome preobražaju države koja je doskoro percipirana kao dominantno ratnička.

Blažo Bratičević, Persa Katinski, Milan Kontić, Đoko Begović... Relativno redovno (u prośeku češće nego svake druge godine) u Zetskome domu tada gostuju putujuće profesionalne trupe istaknutih pozorišnih djelatnika iz okruženja (Protić, Marković, Krsmanović, Ginić, Iličić, Gavrilović, Micić, Ćirić). Pored djela knjaza Nikole I, koja prikazuju dominantno domaća društva, gostujuće pozorišne trupe imaju dosta uniforman repertoar, koji čine kombinacija istorijskih tema, romantizovanih slika iz života i lakrdije.

POBJEDA: Kako se Zetski dom razlikovao od drugih pozorišta ili kulturnih institucija u regionu u tom periodu i koje su bile karakteristike koje su ga izdvajale?

povi, donešen prvi Ustav Crne Gore, nekoliko godina zasijedala Narodna skupština, da bi za ratnih vremena tu bili stacionirani bolesnici i ranjenici sa fronta. Istorijska sudbina će učiniti da danas teško možemo naći zdanje pozorišta, ili kulture uopšte, koje će do te mjere kao Zetski dom biti jednoznačno povezano sa sudbinom naroda i države kojima pripada.

POBJEDA: Kako ste se nosili s nedostatkom informacija ili nedostupnošću izvora tokom istraživanja i na koji način ste prevazišli te izazove?

MILUNOVIĆ

:

Periodu koji spaja dva veoma značajna događaja u pozorišnome, a time i kulturnome životu Crne Gore do sada nije po-

ju ad hoc ličnosti

Potpuno se prelazi sa, figurativno rečeno, ekskluzivnoga teatra đe uloge u predstavama igraokupljene ličnosti visoko pozicionirane u državnoj hijerarhiji na, da tako kažemo, na-

Pozorište svjesno svoje tradicije

POBJEDA: Na koji način se Zetski dom reflektuje na savremenu crnogorsku pozorišnu scenu i na koji način je ostavio pečat na današnje generacije umjetnika i publike?

MILUNOVIĆ: Smatram da pozorište u Zetskome domu, pozicionirano u mreži starih evropskih pozorišta, svjesno svoje tradicije i istorijskih slojeva koje nosi, danas uspješno ostvaruje svoju dramsku, muzičku i izdavačku produkciju, kao i saradnju sa pozorišnim kućama u državi i Evropi da bi, sasvim okrenuto savremenim zahtjevima i potrebama publike i društva uopšte, na izvanredan način uspijevalo da odgovori tekućim izazovima.

POBJEDA : Koje su bile ključne ličnosti ili trupe koje su oblikovale pozorišnu scenu u tom razdoblju i šta su glavne teme kojima su se bavili u svojim predstavama?

MILUNOVIĆ : U domaćoj produkciji, pored ličnosti iz regiona Jovana A. Markovića i Đorđija A. Petrovića, primjetljiv trag u crnogorskome pozorišnome miljeu u ovome periodu će ostaviti domaći akteri: Jovan Karuđerović, Ljubomir Ljubo Tamindžić,

MILUNOVIĆ: Zetski dom tokom trajanja više od jednoga stoljeća ne možemo posmatrati samo kao pozorište, pogotovo kada su prve decenije njegove egzistencije u pitanju. Još od samoga proglasa o izgradnji Zetski dom je projektovan kao stjecište kulturnih i društvenih zbivanja naroda i države. Pod krovom ovoga zdanja su se, pored dramskih, muzičkih i filmskih produkcija, te sportskih manifestacija, nalazila kulturna društva, državna biblioteka i muzej, tu su održani važni društveni sku-

MILUNOVIĆ : Generalno, istorijska sudbina je učinila da u nas i postojeći arhivski fondovi nijesu sasvim cjelovito sačuvani. Dugi su periodi o kojima nemamo ili imamo tek poneki pisani dokument. Govorimo o sudbini naroda i države u kojoj je od prestanka rada prve državne štamparije trebalo da proteče više od tri stoljeća pa da počne da radi druga. Arhive nosilaca aktivnosti u kulturi uglavnom nijesu uopšte sačuvane, pa se građa mora tražiti u fondovima državnih organa, legatima i zaostavštinama đe se, po prirodi stvari, tražene pojave tek sporadično pominju. Zato se pri pokušaju odgovora na pitanja o genezi djelatnosti moramo okretati periodici i me-

moarskoj literaturi, naravno uz sav oprez o sigurnosti podataka koje nalazimo. Sve ovo su razlozi što u mojim radovima mnoga razmatranja ostaju u obliku pitanja, bez konačnih odgovora.

POBJEDA: Koje ste zaključke ili spoznaje iznijeli u knjizi koje smatrate najvažnijim za razumijevanje uloge i značaja Zetskog doma u istoriji Crne Gore?

MILUNOVIĆ: Nastojao sam da doprinesem što potpunijemu razumijevanju misije Zetskoga doma, čija je osnovna karakteristika da sva pregnuća budu okrenuta ka budućnosti. Od svoga sazdanja Zetski dom ostvaruje misiju u društvenome ambijentu oštroga sučeljavanja želja, opravdanih

DUBOKI TRAG: Jedna od arhivskih fotogra ja Zetskog doma

Naslovnica knjige „Pozorište Zetski dom 1897 – 1909“

Luka Milunović

Utorak, 7. maj 2024.

potreba i očekivanja, sa jedne, te vrlo skromnih ekonomskih mogućnosti i načina vladavine, sa druge strane. Produkcija u Zetskome domu intenzivno utiče na formiranje i što kvalitetnije zadovoljavanje kulturnih potreba naroda širom države uz ulaganje napora u cilju što povoljnijega pozicioniranja države u kulturnome miljeu razvijene Evrope.

POBJEDA: Može li se iz obimne dokumentacije koju ste pregledali steći utisak kakav je bio odnos tadašnjih Crnogoraca prema pozorištu, na koji način su shvatali njegovu ulogu i jesu li bili redovni gledaoci?

MILUNOVIĆ : Odnos Crnogoraca prema pozorištu i dramskome izrazu uopšte leži na nekoliko slojeva iskustava. Pomenućemo, prije svega, narodni dramski izraz koji srijetamo u pojavama narodnoga glumovanja, zatim ponašanja o pokladama i konačno urođeni dramski naboj pri govoru u određenim životnim prilikama. Treba stalno imati na umu duboki trag koji je u narodu ostavilo Njegoševo dramsko djelo, te saznanja o prikazima sa dramskim karakteristikama koja stižu uglavnome preko Crnogorskoga pazara u Kotoru, te iskustva obrazovanijih ličnosti koje su radi školovanja ili poslovanja češće boravile u inostranstvu. Crnogorska pozorišna publika počinje se konačno formirati i uobličavati sa počekom redovnoga pozorišnoga života 1884. godine, prikazivanjem dramskoga djela knjaza Nikole I, koje su realizovali visoki državni dužnosnici i knjaževi rođaci. Ovakav sastav aktera, predstavljača i sam autor dramskoga djela koje se prikazuje, te odnos periodike koja će o tim događajima donositi neuobičajeno opširne afirmativne priloge, obezbijediće, naročito prvih godina, pozorišnim predstavama visoki nivo društvenih događaja, što će opet bitno uticati na odnos i veliku brojnost publike.

POBJEDA: Koje su bile najzanimljivije anegdote ili događaji koje ste otkrili tokom istraživanja, a koji su dodali boju i živost Vašoj priči o Zetskom domu?

MILUNOVIĆ: Ponekada bih se, tokom rada na ovoj temi, upustio u razmišljanja o utiscima formiranim o pozorištu koje nam sugerira Peter II Petrović kroz pričanja vojvode Draška o igri u Mletaka, ili kada u ,,Grlici“ o upravo štampanoj drami piše da joj je pozornica tek horizont, a aktueri umovi čitatatelja, dok pokušavam da tražim odgovore na pitanje o emocijama, koje je nosila publika izlazeći na cetinjske ulice poslije predstava u Zetskome domu. Kako je recimo obični gledalac, tek nekoliko godina poslije završetka Veljega rata, mogao doživjeti da se u prisustvu Gospodara sa pozornice, na kojoj se upravo prikazuje ,,Balkanska carica“, u jednome monologu najljepšim riječima veliča Stambol i Sultan.

J. NIKITOVIĆ

PODGORICA - Dugome-

tražni dokumentarni film ,,Porodica na određeno vrijeme/Once upon a Family“, crnogorskog reditelja i scenariste Seada Šabotića, svjetsku premijeru imaće 24. maja na ovogodišnjem Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma ,,Beldoks“ u Beogradu. Festival će prikazati 103 filma, od kojih 12 u domaćem i deset u međunarodnom takmičarskom programu, u okviru kojeg će biti prikazan i Šabotićev film.

Projekat je prvobitno selektovan na ,,Beldoks“ akademiji 2019. godine, a poslije toga ga je podržao i Filmski centar Crne Gore na konkursu za proizvodnju dugometražnog dokumentarnog filma. Projekat je razvijan i kroz prestižnu evropsku radionicu Ex Oriente (Internacionalni trening za razvoj i finansiranje kreativnog dokumentarnog filma sa sjedištem u Pragu).

Osim podrške FCCG, projekat je realizovan uz pomoć Crnogorske kinoteke, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Opštine Plužine, kao i JU Zavod ,,Komanski most“. Najveći dio dokumentarca sniman je na teritoriji opštine Plužine, a sniman je i u Podgorici, Nikšiću i Herceg Novom. Producentkinja je Bojana Radulović („Code Blue Production“), direktor fotografije Ivan Čojbašić, a zvuk potpi-

Mali snovi iz života koji

je izrastao iz tragedije

suju Aleksandar Brajović, Antonio Toni Andrić, Stevan Masnec i Slobodan Mihajlović. Montažu je radila Mina Petrović. Protagonisti dokumentarca su Sead Šabotić, Gorčin Bojanić i Dragan Blečić ,,Porodica na određeno vrijeme“ priča je o Gorčinu, čovjeku koji je odrastao u sirotištu, koji nakon navršenog punoljetstva, jer za njega nig-

dje drugo nije bilo mjesta, odlazi u JU Zavod ,,Komanski most“, ustanovu za smještaj odraslih osoba s mentalnim i razvojnim smetnjama. U pedesetim godinama života on nema previše lične prošlosti sem sanjivog sjećanja na noć koja je prethodila razdvajanju od roditelja. Gorčin ima nekoliko prijatelja, uživa u radionicama izrade rukotvorina i pjevanju u horu i ima jedan

KIC ,,Budo Tomović“ majski repertoar počinje festivalom „LiTeritorija“

Afirmacija kratke priče

PODGORICA - Kulturno-informativni centar ,,Budo Tomović“ objavio je bogat repertoar za maj. koji sadrži mnoštvo filmskih, pozorišnih, književnih i koncertnih večeri.

Maj u KIC-u počinje osmim regionalnim književnim festivalom ,,LiTeritorija“, koji će biti otvoren večeras u 20 sati. Ovogodišnja manifestacija, pod nazivom „Gdje je priča?“, do 9. maja biće posvećena kratkoj priči, mjestu koje ona ima među ostalim književnim žanrovima, kao i njenoj afirmaciji. Okupiće sedam autora kratke priče, pisce i spisateljice iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Slovenije. U okviru glavnog programa, večeras u 20 sati, kroz razgovor i čitanja predstaviće se pisci Željko Janković, Marina Gudelj i Tijana Rakočević, uz moderaciju književnog kritičara Vladimira Arsenića Na ovogodišnjoj „LiTeritoriji“, sva tri dana, biće organizovana radionica pisanja kratke priče koju će za grupu studenata i srednjoškolaca voditi pisac Srđan Srdić Dio književnog repertoara biće i „Spoken Word“ koncert Roberta Prosera i Lana Štrikera, koji će u saradnji sa Am-

basadom Austrije u Crnoj Gori biti upriličen 16. maja. Filmski program KIC-a u maju biće u znaku revije ,,Montaža - filmska slagalica“ u okviru koje će od 13. do 15. maja biti prikazani filmovi nagrađeni Oskarom za filmsku montažu. U KIC-u će, u organizaciji Nevladinog udruženja Art 365, 9. i 10. maja biti priređen i prvi filmski festival ,,Misli o drugima“ (MOD FEST).

Institut Konfucije na UCG u saradnji sa OuzhouShibao organizovaće od 16. do 20. maja Dane kineskog filma. Kamerni ansambl UNION podgoričkoj publici predstaviće se 24. maja u okviru KIC-ovog ciklusa ,,Kamerna muzika“, a poznata pjevačica i kantautorka Tamara Jokić 30. maja izvešće mediteranske i balkanske pjesme koje vješto obrađuje i interpretira na različitim

jezicima. Godišnji koncert Umjetničke škole za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ biće upriličen 27. maja. Predstava ,,Ispovijesti“, čiju adaptaciju i režiju potpisuje glumac Slavko Kalezić, biće izvedena 17. maja, a sa novom predstavom pod nazivom ,,Probali smo, gledajte“ 29. maja predstaviće se i Dodestova radionica glume. Dramaturškinja Dragana Tripković 28. maja biće gošća tribine ,,Podgoričke priče“, koja je do sada ugostila brojne istaknute pojedince iz svih oblasti djelovanja. Izložba radova polaznika Škole crtanja i slikanja „Treće doba“ biće otvorena 17. maja, a 27. maja i izložba dokumenata i fotografija Državnog arhiva Crne Gore naslovljena ,,Žena…nosilac društvenog razvoja u socijalizmu“. An. R.

jedini san: da rekonstruiše i naseli golubarnik. Snimanje u ,,Komanskom mostu“ prolongirala je kovid pandemija, a Šabotić je, čekajući dozvolu da ponovo dokumentuje Gorčinov život, u međuvremenu snimao eksperimentalne sekvence koje prikazuju kakav bi njegov život mogao biti da nije kao dijete ostavljen u sirotištu. Film preispituje teme mentalnih poremećaja, usamljenosti

savremenog čovjeka, društvenih odnosa i slobode uopšte. Ovogodišnji 17. „Beldoks“ otvoriće ,,Topli film“ Dragana Jovićevića, a kao gost-kustos ,,Beldoks“ specijala pod nazivom ,,Opstanak nije dovoljan“ najavljen je filozof Srećko Horvat iz Hrvatske, osnivač Filozofskog teatra i jedan od lidera Pokreta za demokratiju u Evropi (DiEM). Na ovogodišnjem festivalu biće prikazano 13 svjetskih premijera, jedna evropska, 59 regionalnih i 24 srpske, kao i 25 projekata u razvoju i različitim fazama produkcije. U konkurenciji međunarodnog takmičarskog programa, osim Šabotićevog filma ,,Porodica na određeno vrijeme“, nalaze se: ,,Sunčani sat“ (Liis Nimik), ,,La Reine“ (Nikola Klinger), ,,U tišini i galami“ (Clément Roussier, Hadrien Mossaz), ,,Blato“ (Ilya Povolotsky), ,,Ustati noću“ (Nelson Makengo), ,,Kumva“ (Sarah Mallégol), ,,Dosadni dani i noći“ (Guo Zhenming), ,,Cipora i Rahel nijesu mrtve“ (Hadar Morag) i ,,Pseći snovi“ (Elsa Kremser i Levin Peter). A. R.

Deveta simfonija Ludviga van Betovena danas puni 200 godina

Himna mira i prijateljstva

PODGORICA - Deveta simfonija Ludviga van Betovena danas puni 200 godina, premijerno je izvedena davnog 7. maja 1824. i tom prilikom doživjela je veliki uspjeh.

Nastup je „nekoliko puta prekidan oduševljenim ovacijama publike“, napisao je jedan kritičar poslije koncerta u Beču.

Kako prenosi Index.hr, premijeri je prisustvovao i njen gluvi kompozitor, a publika nije mogla da zna da sluša buduću himnu Evrope. Vjekovima kasnije, muzičko djelo burne političke istorije smatra se remek djelom zapadne klasične muzike.

Bila je to prva simfonija u istoriji muzike koja je uključivala hor, a neki tadašnji kritičari su se pitali da li je posljednji stav simfonije, sa stihovima iz pjesme „Oda radosti“ Fridriha Šilera, još uvijek previše nekonvencionalan.

- Betoven je bio avangarda. Bio je hipermoderan - rekao je za DPA ugledni austrijski dirigent Martin Haselbek. Bečko pozorište u kome je pr-

vi put izvedena Deveta simfonija danas više ne postoji. Zbog toga će danas četiri njena stava interpretirati četiri različita ansambla: Gevandhausorkester u Lajpcigu, Orkestar Pariza u francuskoj prijestonici, orkestar Teatra alla Scala u Milanu i Bečki simfonijski orkestar. Za Devetu simfoniju, Betoven se oslonio na pjesmu koja je u to vrijeme bila veoma poznata i koju su drugi prije njega muzicirali. Šiler je napisao „Odu radosti“ 1785. godine, a pjesma je bila hit i prije nego što ju je Betoven prihvatio, objasnila je istoričarka muzike Beate Kraus Kao himna radosti i prijateljstva, bila je popularna među studentima. „Bila je to pjesma za piće“, kaže Kraus. Šilerovi stihovi postali su srž Betovenove Devete simfonije. Betovenova muzika je instrumentalizovana tokom nacističke vladavine, a Deveta simfonija je čak izvedena za Hitlerov rođendan. U komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, kompozitorovo djelo je tumačeno kao muzika mira i prijateljstva među narodima. R. K.

Kadar iz filma „Porodica na određeno vrijeme“

Po podacima Uprave za statistiku (Monstat) tokom prva tri mjeseca 2024. godine u Podgorici noćilo je 53.139 gostiju, što je na nivou rekordne 2023. godine.

U Turističkoj organizaciji Podgorice navode da su zadovoljni ovim rezultatima i ističu da strukturu gostiju dominantno čine komšije – gosti iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, ali i turisti iz Kine, Rusije, Velike Britanije, Španije, Austrije, Njemačke… – Preliminarni podaci za april 2024. godine koje je prikupila Turistička organizacija Podgorice pokazuju da možemo očekivati povećanje od četiri do šest odsto u aprilu. Hotelijeri imaju dobre najave u ovom periodu, a očekujemo da će tako biti i tokom ljetne turističke sezone, imajući u vidu broj manifestacija koje će biti organizovane u glavnom gradu. Takođe, ovo je period kada ponovo počinju saobraćati sezonski letovi niskobudžetnih avio-kompanija i prema Podgorici je u aprilu otvoreno još pet linija –Beč, Brisel, Zagreb, Dortmund i Mančester, te očekujemo da će i oni dovesti dodatan broj turista u naš grad – naveo je direktor TOP-a Dragan Grnović.

PROMOCIJA

Turistička organizacija Podgorice konstantno radi na promociji potencijala koje Podgorica ima za razvoj vinskog, vjerskog, izletničkog i gastro turizma.

– TO Podgorica je u prethodnom periodu radila anketu o impresijama i interesovanjima turista u glavnom gradu i

Umjesto glasne muzike i veselja, kako je svake godine na Đurđevdan u dvorištu brojne porodice Bajra na Vrelima Ribničkim, juče ujutro u tišini su nas dočekali domaćin Banuš i njegova supruga Sevdija. Navodeći da su imali smrtni slučaj u porodici, domaćin kuće Banuš, poznatiji među prijateljima kao Beli, objasnio je zbog čega nema muzike i igre, te da će samo svečanim ručkom obilježiti slavu. Sa prijateljem Kemalom Selimovićem i unukom koji nosi njegovo ime, čekao je ostale

Zadovoljni prvim kvartalom godine

na visokom drugom mjestu se našlo interesovanje za gastroponudu. S tim u vezi, TO Podgorica je upravo izdala ,,Gastro vodič glavnog grada“, sa željom da turistima pruži sve informacije o restoranima u gradu. Osim toga, organizujemo manifestaciju ,,Tradicija ukusa“ kojom želimo da predstavimo ponudu gastrosegmenta naših tradicionalnih proizvoda, tradicionalnih restorana i predstavimo Podgoricu kao gastro-

destinaciju – naveo je Grnović. Podgorica se promoviše i kao etno-destinacija zahvaljujući dobroj saradnji TO Podgorica sa Udruženjem vinara glavnog grada. Najavljuju zajedničko organizovanje manifestacija ,,Podgorički salon vina“, koji će se 17. maja održati u atrijumu ,,Kapital plaze“, i ,,Dani otvorenih podruma“ tokom kojih će turisti i posjetioci moći da posjete podrume na teritoriji Podgorice, upoznaju se

sa vinarima i vide šta to njihova vina čini posebnim. Grnović je uvjeren da će i onako već kvalitetnoj promociji vinske i gastro ponude Podgorice doprinijeti Info-degustacioni i prezentacioni centar koji će biti otvoren u zgradi bivše robne kuće ,,Podgoričanka“, nakon njene rekonstrukcije.

– Osim što će moći da dobiju informacije, turisti će moći da degustiraju proizvode iz ove

Porodica Bajra sa Vrela Ribničkih obilježila Đurđevdan

regije i kupe proizvode kao poklon i suvenir za porodicu i prijatelje. Ovo je idealna prilika za preduzetnike i privrednike Podgorice da na još jedan način predstave svoje proizvode i turistima i sugrađanima –kazao je Grnović.

AKTIVNOSTI

TO Podgorica je u prethodnom periodu završila obilježavanje stajališta za turističke autobuse i postavljanje saobraćajne signalizacije, čime je dugoročno riješen problem nepropisnog zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa u glavnom gradu, a u toku je obnova turističke signalizacije i postavljanje tabli dobrodošlice na ulazima u grad. – Usljed većeg interesovanja turista za gradske plaže, TO će ove godine postaviti urbani plažni mobilijar na gradskim plažama i tako omogućiti da se ljetna turistička sezona kvalitetnije i sadržajnije realizuje i u glavnom gradu. U cilju bolje prezentacije Podgorice, TO upravo radi na dizajnu brošura za MICE, aktivni, izletnički, vjerski, vinski turizam i tom segmentacijom zaista pokušavamo da animiramo veći broj turista zainteresovanih za različite segmente turističke ponude –poručio je Grnović. H. P.

Među manifestacijama na koje smo navikli, posebno mjesto zauzima Podgorički pazar čije će se proljećno izdanje održati od 7. do 21. maja na Trgu nezavisnosti. Proljećni pazar će biti otvoren 7. maja nastupom KIC pop hora u 19 časova, a od 21 čas će nastupiti ,,Kira bend“. – Tokom trajanja Pazara zabavljaće nas i neka poznata regionalna imena i to 9. maja za proslavu Dana Evrope ,,ABBA Tribute Band“, 11. maja regionalna zvijezda i miljenica podgoričke publike Amira Medunjanin i 21. maja za proslavu Dana nezavisnosti Željko Samardžić. Osim regionalnih zvijezda tu su i dobro poznata lokalna imena – Marija Božović, Tina Džankić Edis Agić ,,Forte bend“, Nemanja Petrović Bane Nedović… I ove godine smo pripremili neizostavan program za naše najmlađe sugrađane. Njih će tokom ovih 15 dana Proljećnog pazara zabavljati ,,Sonrisa“ za najmlađe, plesne škole, animatori, „Valentina i zvjezdice“, Rent-a-Party i mnogi drugi. Koristim priliku da pozovem sve sugrađane da dođu na glavni gradski trg da sa nama uživaju u Proljećnom pazaru –kazao je Grnović.

Kupanje u Cijevni, pa onda gozba

goste, dok se u pekari peklo jagnje, a snahe i njegova supruga ispred dvorišta pekle su tradicionalne pite ispod sača. – Prije 10 dana našoj snahi su umrle dvije bebe u devetom mjesecu trudnoće. To nam je svima teško palo. Ali, što ćemo, što je od Boga moramo se pomiriti sa tim. Ne prekidamo slavu, ali neće biti muzike i veselja. Doći će nam rođaci i prijatelji. Biće dosta gostiju.

Zaklali smo jagnje, peče se u pekari, a žena i snahe peku pite ispod sača – započinje razgovor šezdesetjednogodišnji Banuš, koji ima pet sinova, 17 unučadi i petoro praunučadi. Kao i svake godine, rano ujutro išli su na Cijevnu da se kupaju. – Takav je običaj. Mi i djecu kada se rode kupamo u hladnoj vodi. To sam naučio od moga oca i djeda. Tu tradiciju ne prekidamo iako smo muslimani –

kazao je Bajra, koji je sa porodicom u Podgoricu doselio sa Kosova prije 60 godina, kada mu je bilo pola godine. Iskoristio je priliku da pozdravi sve Crnogorce za koje ima samo riječi hvale.

– Svim Crnogorcima koji slave Đurđevdan želim sreću, kao i onima koji slave Vaskrs. I ostalima želim puno ljubavi i sloge, a manje para, jer pare ljude kvare, da imaju za nor-

malan život, ali ne previše. Što sebi želim, to želim i drugima – što više ljubavi i djece. Hvala svim Crnogorcima na gostoprimstvu. Ja ovdje živim praktično od kada sam rođen. Nikad nijesam imao nikakvih problema sa našim Crnogorcima. Osjećam se potpuno ravnopravnim u društvu, ovdje ne prave razliku ko je Rom, pravoslavac, musliman... Stekao sam dosta prijatelja u Crnoj Gori. Što više da se družimo i pomažemo jedni drugima –poručuje Bajra. Porodicu izdržava od preprodaje sekundarnih sirovina. – Radim sa željezom koje skupljaju naši Romi po kantama širom grada. Sin radi sa najlonom i paketima, on živi u Golubovcima. Sve je poskupilo, ali što ćemo, samo s narodom – kako ostalima, tako i nama – zaključuje Banuš, iskazujći uvjerenje da će njegova djeca i unučad nastaviti tu tradiciju, kao što je on naslijedio od oca i djeda. Slušajući ove riječi, petogodišnji unuk, koji nosi njegovo ime, sjeda u krilo kod djeda. – Djeda je dobar. Sve mi udovoljava, volim što se zovem kao on – kazao je maleni Banuš. I prijatelj Kemal Selimović imao je samo riječi hvale za starijeg Banuša. – On je uvijek gostopriman i dobar prema nama, ne samo kad mu je slava – kazao je Selimović. I. MITROVIĆ

Najbolja je svekrvina pita

Emina Bajra sa snahama i svekrvom u dvorištu porodične kuće pekla je tradicionalne pite ispod sača. – Ova pita se zove flija. I naši stari su je ovako spremali. Peče se svaka kora posebno, stavimo kajmak, sir, pavlaku... Treba oko tri sata da se ispeče. Svekrva me naučila da pečem pitu. Ona je bolje sprema nego ja, ali tu smo mi snahe da joj pomognemo, trudimo se da naučimo da spremamo dobro kao ona – kazala je Emina.

Turistička grupa u centru Podgorice

Banuš Bajra sa unukom koji nosi njegovo ime

Emina Bajra ,,peče zanat“ spremanja pite ispod sača

i. mitrović

Nastavak sukoba na Bliskom istoku, ima li dogovora u prekidu vatre

Hamas prihvatio uslove za primirje u Pojasu Gaze, Izrael poručio da se objava ne uzima zdravo za gotovo

GAZA – Hamas je prihvatio uslove za postizanje primirja u Pojasu Gaze, saopštila je ova grupa te informisala egipatske i katarske posrednike.

- Brat mudžahid Ismail Hanije, šef političkog biroa pokreta Hamas, telefonirao je s katarskim premijerom šeikom Mohamedom bin Abdul Rahmanom Al Thanijem i egipatskim ministrom obavještajnih službi Abasom Kamelom i obavijestio ih o Hamasu odobrenje pokreta za njihov prijedlog u vezi sa sporazumom o prekidu vatre - navodi se u saopštenju Hamasa.

Al Jazeera je dodala da je informacija o pristajanju na primirje potvrđena od izvora u vrhu Hamasa.

Izraelski zvaničnici upozoravaju da ne uzimaju zdravo za gotovo Hamasovu objavu da prihvataju sporazum o prekidu vatre. Zvaničnici su za izraelske medije kazali da uslovi koje je Hamas prihvatio nisu oni na koje je pristao Izrael. Izraelska vojska izvela je vazdušne napade na Rafu nekoliko sati nakon što je poru-

KIJEV – U napadima ukrajinskih dronova na dva autobusa koji su prevozili ljude na posao ubijeno je šest osoba, a 35 je povrijeđeno u ruskoj regiji Belgorod, rekao je ruski guverner Vjačeslav Gladkov i dodao da se napad dogodio u blizini sela Berezovka.

Regija Belgorod, koja se graniči s Ukrajinom, bila je u više navrata napadnuta ukrajinskim topovima i dronovima tokom prošle godine. Kijev negira da gađa civile i kaže da ima pravo da napadne Rusiju koja, pak, tvrdi da Zapad ignori-

Izrael naredio evakuaciju Rafe, pa je gađao

čila Palestincima u tom južnom dijelu Pojasa Gaze da se evakuišu, uprkos upozorenjima međunarodne zajednice da ne sprovede plan kopnene invazije. Izrael je upozorio Palestince SMS porukama na arapskom, pozivima i lecima. Stotinu hiljada ljudi pozvano je da se

presele u „proširenu humanitarnu zonu“ 20 kilometara dalje. Dio palestinskih porodica krenuo je na to područje dok je na enklavu padala kiša. Agencija UN za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) saopštila je da se neće povinovati izraelskoj vojnoj naredbi o evakuaciji iz Rafe,

na jugu Pojasa Gaze. Džulijet Tuma, direktorka za komunikacije UNRWA, izjavila je da se agencija nije evakuisala iz tog područja i da ne planira da to učini. Ona je rekla da u tom gradu ima hiljade zaposlenih. - UNRWA neće učestvovati ni u kakvoj prisilnoj evakuaciji stanovnika u Rafi, ni bilo gdje u

Ukrajinci napali Belgorod, Kijev negira da gađaju civile

Gazi. Mi smo odlučni da ostanemo i isporučujemo humanitarnu pomoć - rekla je Tuma i pozvala na prekid vatre. Ujedinjene nacije naglasile su važnost slobode medija nakon odluke Izraela da zabrani rad televizijske kuće Al Džazira u zemlji. - Čvrsto se protivimo bilo kakvoj odluci o ukidanju slobode medija - rekao je portparol UN-a Stefane Dujari. Slobodni mediji pružaju neprocjenjivu uslugu kako bi se osiguralo da je javnost informisana i angažovana - dodao je. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je njegov kabinet jednoglasno izglasao zatvaranje televizijske kuće Al Džazira u Izraelu. Taj je potez uslijedio nakon što je izraelski parlament odobrio novi zakon o medijima, nazvan „zakonom Al Džazire“, koji vladi daje ovlašćenja da zabrani rad stranim medijima ako se smatra da predstavljaju opasnost za državnu bezbjednost. Al Džazira je osudila odluku Izraela i obećala da će iskoristiti „sve mogućnosti“ za zaštitu svojih prava i zaposlenih.

Novinari RAI štrajkuju zbog cenzure „Hoće da nas pretvore u megafon vlade“

RIM - Novinari italijanske državne radio-televizije RAI juče su održali jednodnevni štrajk u znak protesta zbog smanjenja budžeta, navodne cenzure i medijske represije pod vladom premijerke Đorđije Meloni Novinari televizije i radija RAI protestuju i zbog zamrzavanja zapošljavanja, otpuštanja i reorganizacije osoblja. Kažu da ti potezi imaju krajnji cilj da „RAI postane megafon vlade“. Kompanija RAI, koja kontroliše sva tri javna TV kanala u Italiji, saopštila je u reagovanju na štrajk da ne dovodi u pitanje nijedno pravo ili posao sadašnjeg osoblja i da je „posvećen zaštiti vrijednosti pluralizma i slobode izražavanja“. Štrajk dolazi samo nakoliko dana nakon što je međunarodna nevladina organizacija Reporteri bez granica (RSF) spustila Italiju za pet mjesta niže u svom godišnjem indeksu slobode štampe. Sada na 46. mjestu od 180 zemalja, Italija je prešla u „problematičnu“ kategoriju zemalja zajedno sa Poljskom i Mađarskom. RSF je naveo i izvještaje o predloženoj akviziciji druge italijanske novinske agencije, AGI, od strane poslanika stranke Liga, koalicionog partnera u Melonijevoj desničarskoj vladi, koji već kontroliše tri konzervativna dnevna lista. RAI je nedavno bio upleten u kontroverzu zbog navodne cenzure kada je iznenada otkazao planirani monolog antifašističkog pisca koji je trebalo da bude emitovan 25. aprila, kada Italija obilježava Dan oslobođenja od fašizma. Monolog je bio veoma kritičan prema Melonijevoj.

Poginulo šestoro, povrijeđenih 35

še ukrajinske napade na civile. Rusija je masovno napala dronovima elektroenergetske objekte u Sumskoj oblasti, a dio grada je ostao bez struje, javila je regionalna vojna uprava, prenose Unijan i Ukrinform. Komanda vazduhoplovstva upozorila je da sada postoji opasnost od udara bespilotnih letilica i za Nikolajevsku i Hersonsku oblast. Takođe, upozorili su na lansiranje

KAB-a od strane taktičke avijacije u oblastima Harkova i Donjecka.

U ruskom napadu na centar Harkova oštećeno je više od 15 stambenih zgrada, privatne kuće, automobili, sportski kompleks, kao i poslovne zgrade. Povrijeđeno je 14 ljudi, od kojih je jedna žena u teškom stanju, saopštavaju lokalni zvaničnici. Oružane snage Ukrajine izgubile su još jedan

Putin naredio nuklearne vježbe trupama raspoređenim blizu Ukrajine

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je održavanje nuklearnih vježbi „u bliskoj budućnosti“, u kojima će učestvovati trupe raspoređene blizu Ukrajine, kao odgovor „na prijetnje“ zapadnih vođa Moskvi,

saopštilo je juče rusko ministarstvo odbrane. - Tokom vježbe niz mjera će biti preduzet za pripremu i upotrebu nestrateškog nuklearnog naoružanjasaopštilo je Ministarstvo preko Telegrama.

Cilj vježbe je priprema vojske poslije „provokativnih izjava i prijetnji nekih zapadnih zvaničnika Rusiji“ - dodalo je Ministarstvo.

Cilj je i povećanje spremnosti ljudstva i opreme jedinica za borbenu upotrebu

tenk „abrams“, kao rezultat ruskog napada u Donjecku, dok su ruske trupe u toj oblasti preuzele punu kontrolu nad selom Očeretino.

Ruska vojska saopštila je juče da je zauzela dva ukrajinska sela, jedno u Donjeckoj oblasti na istoku i drugo u Harkovoskoj oblasti na sjeveroistoku. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruski vojnici „oslobodili“ mjesto

nestrateškog nuklearnog naoružanja za odgovor i obezbjeđenje teritorijalnog integriteta i suvereniteta države, piše ruska agencija RIA novosti. Vježbe će uključiti avijaciju, pomorske snage i snage iz Južnog vojnog okruga, koji je baziran odmah uz granicu s Ukrajinom i pokriva ukrajinske oblasti za koje je Moskva

Slovjove, blizu mjesta Očeretine, za koje je prijavljeno da je zauzeto u nedjelju. Ruska vojska posljednjih nedjelja brzo napreduje u toj zoni blizu mjesta Avdijivke, koje je palo u ruske ruke u februaru. Pored toga Ministarstvo je saopštilo da je zauzeto i mjesto Kotljarivka, u oblasti Harkova. Veliki dio te oblasti koja se graniči sa Rusijom, ruska vojska je zauzela još na početku inva-

objavila da su anektirane. Agencija Frans pres piše da od početka sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine ruski predsjednik daje izjave „toplo-hladno“ o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja. Rusija je tokom ljeta 2023. rasporedila nuklearno taktičko oružje u Bjelorusiji, svom najbližem savezniku i susjedu Evropske unije.

zije, prije više od dvije godine. Ukrajinska vojska je u defanzivi još od neuspjeha njene kontraofanizive, prošlog ljeta. Rusija je preuzela inicijativu naspram suparnika koji ima teškoće da regrutuje nove vojnike i suočava se sa sporom dostavom zapadne pomoći, piše agencija Frans pres. Nastavak isporuke američke vojne pomoći, poslije odobrenja paketa pomoći od 61 milijardi dolara Kijevu krajem aprila, trebalo bi da omogući Ukrajini da učvrsti svoje snage i da pokuša da stabilizuje front, posebno na istoku u zonama Časov Jara i Avdijivke. Ukrajini pored toga nedostaju sredstva za protivvazduhoplovnu odbranu, što je omogućilo Rusima da napadaju važnu infrastrukturu, posebno elektro mrežu i željezničke pruge.

PODGORICA – Crnogorski rukometaši dva puta su igrali na svjetskim prvenstvima, 2013. i 2023. godine, ove sedmice bi morali da izbore treće učešće.

,,Lavovi“ će u četvrtak u Konversanu (20 h) i u nedjelju u ,,Morači“ (17.30) igrati s Italijom, apsolutnim autsajderom i jednim od poželjnijih rivala na žrijebu, gdje je naša selekcija bila među nosiocima zahvaljujući triler pobjedi nad Srbijom u posljednjem kolu preliminarne runde Evropskog prvenstva.

Selekcija Vlada Šola je na EHF Euru eliminisana već poslije tri meča jer je izgubila od Mađarske i Islanda, ali nije ostavila loš utisak jer je oba duela tijesno izgubila.

– Evropsko prvenstvo je davna prošlost, ovo je najvažnija sedmica ove godine. Protiv Gruzije smo isprobali nove igrače, svi su zadovoljili, ali sada imamo potrebe za bekovskim pojačanjima i za Italiju smo priključili Filipa Krivokapića i Milorada Bakića Kadrovska situacija je generalno dobra, s tim da će Branko Vujović odraditi pregled i snimak jer je dobio udarac u koljeno – rekao je Šola na jučerašnjem okupljanju.

U pohodu na SP neće biti Radojice Čepića – Prije sedmicu je najavio da ne može doći, tek je skinuo longetu. Nadao sam se da će makar 10 dana ranije početi sa treninzima da bismo ga iskoristili u odbrani. Imaćemo hendikep na ,,četvorci“ u odbrani, ali moraćemo se pokriti – istakao je hrvatski stručnjak. Italija ima samo po jedan nastup na evropskim i svjetskim šamp-

Mediteransko prvenstvo u rukometu

Poraz

i pobjeda kadeta

Neočekivan poraz, pa iznenađujuća pobjeda –rukometna reprezentacija

Crne Gore izgubila je od Kosova 23:20 (7:4, 12:9, 4:7) i savladala Francusku 17:16 (6:9, 5:3, 6:4) prvog dana Mediteranskog prvenstva za kadete u Ankari. ,,Lavovi“ su protiv Kosova uzeli bod od mogućih pet, dok su im protiv ,,trikolora“ pripala četiri – dva za pobjedu i po jedan za dobijene trećine.

Crna Gora će danas od 14.30 sati igrati sa Tunisom, koji je prvog dana upisao dva poraza – od Francuske (27:14) i Hrvatske (23:17).

Za ekipu Filipa Popovića, kojem asistira Draško

Mrvaljević, Mediteransko prvenstvo je dobra provjera za šampionat Evrope, koji će u avgustu biti održan u Podgorici. Ne. K.

Rukometaši Crne Gore počeli pripreme za dvomeč s Italijom u baražu za Svjetsko prvenstvo, selektor Šola poručio

Moramo pronaći rješenja za njihove pokušaje iznenađenja

ionatima, 1998. i 1997. godine. – Kad igraju protiv na papiru jačih rivala vrlo su angažovani i motivisani, igraju bez opterećenja i pokazuju određeni kvalitet. Naravno

da smo rejtingom bolja ekipa od njih, kvalitetniji smo, ali to moramo dokazati na terenu u četvrtak i nedjelju. Ako već govorimo o posljednjem Evropskom prvenstvu, onda

Šola s igračima na jučerašnjem treningu

moramo pokazati igru iz tih utakmica da bismo prošli –dodao je Šola. – Italija igra mnogo ,,1 na 1“, nešto slično kao Island, samo ne na tom nivou. Znaju da odi-

Crnogorske košarkašice počele mini-pripreme u Podgorici

graju čvrstu odbranu, imaju odličnog golmana koji kad ima dan brani stvarno dobro. Vjerujem da će za nas pripremiti duboku varijantu odbrane jer sam vidio da su protiv Francu-

za, dakle, protiv ekipe koja ima dobre šutere, igrali 3-3 ili duboku 5-1 zonu. Pripremaćemo varijante protiv te zone da nas slučajno ne bi ,,zaskočili“. Bekovi imaju dobru saradnju sa pivotima, većina napada im se tako završava i moramo obratiti pažnju na to. Šezdeset minuta će pokušavati da igraju ,,1 na 1“, a takođe su dobri i u tranziciji – kazao je Šola. ,,Azuri“ su se baraža domogli martovskim pobjedama nad Belgijom (29:25, 33:31). – Ispratio sam mečeve sa Belgijom, ali ne mogu tačno da procijenim na kojem je nivou ona igrala jer sam gledao neke utakmice gdje su Belgijanci bili mnogo bolji nego protiv Italije. Neki igrači su se oprostili, pa je i to vjerovatno razlog zašto nijesu igrali kvalitetnije. Više sam bio fokusiran na mečeve Italije sa Poljskom u prošlim kvalifikacijama kada su igrali odlično, kao i duele sa Francuzima u kojima su pokušavali da ih iznenade dubokom zonom kako im ne bi šutirali sa devet metara. Imaju ideju, moramo naći rješenja za njihove pokušaje iznenađenja – upozorio je Šola, koji neće moći da računa na Radojicu Čepića. ,,Lavovi“ su u prošlosti imali problem da se motivišu kada su u ulozi velikog favorita. – Vjerujem da ćemo biti 100 odsto motivisani. Italijani nemaju što da izgube, igraju protiv reprezentacije koja je dobra po imenima i na Evropskom prvenstvu je pokazala dobru igru. Njima je lakše jer nijesu opterećeni da nešto moraju, sve što naprave je dobro. Biće rasterećeni, imaju pravo na grešku, a mi ne – naglasio je Vlado Šola. N. KOSTIĆ

Škerović: Akcenat na mlađim igračicama

PODGORICA – Ženska

seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se danas u Podgorici, a treningom u „Bemaks areni“ i zvanično su počele mini-pripreme, koje će trajati do 18. maja. Selektorka Jelena Škerović sa svojim stručnim štabom odlučila je da do 18. maja okupi uglavnom mlađe košarkašice, koje će tokom naredne dvije sedmice trenirati u „Bemaks areni“. Na okupu „crvenih“ je 13 igračica, i to 11 iz Budućnost Bemaksa: Zor ana Radonjić , Anastasija Drobnjak, Jelena Bulajić, Milena Bigović, Maja Bigović, Ksenija Šćepanović, Atina Radević, Marija Baošić, Nikolina Ilić, Lana Vukčević i Jovana Savković, kao i Dragana Živković, koja je nedavno proslavila duplu krunu u Rumuniji sa Konstancom, i Marija Leković, koja je sa Fenerbahčeom stigla do titule prvaka Evrope. – Počeli smo mini-pripreme sa djevojkama koje su u Crnoj Gori. Plan je da budemo na okupu tokom 10 dana, ka-

Naše košarkašice igraće u Meksiku pretkvalifikacije za Mundobasket od 19. do 25. avgusta. Crna Gora je u grupi sa Meksikom, Novim Zelandom i Mozambikom

ko bismo ih uveli u rad i pripremili za ono što nas očekuje tokom ljeta. Glavne pripreme biće sredinom jula, kada ćemo se spremati za pretkvalifikacije za Mundobasket. Tu je dosta nekih mlađih igračica, koje planiramo da uvedemo u naš sistem i da im objasnimo i naučimo ih, koliko je to moguće u ovom kratkom vremenskom periodu, šta želimo od njih, odnosno, kakvi su naši zahtjevi, kakva je naša taktika... Zadovoljna sam prvim treningom i sa dosta motiva nastavljamo dalje – kazala je Jelena Škerović, selektorka Crne Gore. Cilj okupljanja tokom maja je činjenica da većina igračica koje su već na pauzi bude u trenažnom procesu, pa je Jelena Škerović iskoristila priliku

da tokom dvije nedjelje okupi igračice iz Budućnost Bemaksa, te mlađe košarkašice koje su završile sa klupskim obavezama širom Evrope. – Ovo je nešto novo za njih u smislu zahtjeva, neka druga uloga, kao i druga odgovornost od one koju imaju u klubovima. Ali, vrlo su motivisane i sigurno da je lijepo da smo na okupu – dodala je Škerović.

Inače, naše košarkašice igraće u Meksiku pretkvalifikacije za Mundobasket od 19. do 25. avgusta. Crna Gora je u grupi sa Meksikom, Novim Zelandom i Mozambikom. Svjetsko prvenstvo na programu je od 4. do 13. septembra 2026. godine u Berlinu.

– Lijepa šansa za naše igračice da steknu neko novo iskustvo, koje nam nedostaje, po-

sebno djevojkama koje igraju u Crnoj Gori. Baš zbog toga ovo je veliki plus što nam je Savez omogućio da igramo pretkvalifikacije. Što se tiče rivala, još ih analiziramo i skupljamo informacije, jer sa njima nikada nijesmo igrali, niti smo imali priliku da ih gledamo. Ali, imamo vremena da se spremimo što se tiče glavnog cilja – podvukla je Škerović. R. P.

D. MIJATOVIĆ

Sa jučerašnjeg treninga u Bemaks areni

Košarkaši Budućnost Volija večeras (18 h) pred svojim navijačima u „Morači“ dočekuju

Partizan u drugom meču polu nala plej-ofa ABA lige

Posljednja šansa za iskorak u regionalnom takmičenju

PODGORICA – Za razliku od Evrokupa (eliminisani su u grupnoj fazi) i Kupa

Crne Gore (izgubili finale od SC Derbija) gdje nijesu ispunili ciljeve, košarkaši

Budućnost Volija su u ABA ligi uradili ono što su željeli i, realno, mogli, s obzirom na razliku u kvalitetu (i budžetima) u odnosu na „vječite rivale“.

Podgoričani su bili treći u ligaškom dijelu, iza neprikosnovenih Crvene zvezde i Partizana, a u četvrtfinalu plej-ofa su, u dva meča, eliminisali Zadar i izborili polufinale sa Partizanom.

Budućnost je imala najdužu seriju pobjeda u ligaškom dijelu – deset, ubjedljivo je u ,,Morači“, u regularnom dijelu sezone, pobijedila Crvenu zvezdu (84:62), a da bi u regionalnoj ligi utisak bio još bolji potrebno je da tim Andreja Žakelja napravi nešto više u polufinalnoj seriji plej-ofa protiv aktuelnog šampiona. Prvi meč u Beogradu, u tom smislu, nije donio taj iskorak, Budućnost je poražena 78:67, u meču u kojem su ,,plavi“ samo jednom vodili (12:11), ali su i gubili 18 razlike prije nego što su u finišu priprijetili na ,,minus četiri“ (69:65), nakon čega je Partizan ponovo vratio dvocifrenu razliku i slavio pobjedu pred svojim navijačima. Budućnost je, tako, pred velikim izazovom, večeras u ,,Morači“ (18 sati) joj treba pobjeda, kao u maju 2022. godine protiv istog rivala (kada je trojkom Vladimira Micova izjednačila na 1-1), da izbori majstoricu u Beogradu…

TREBA BOLJE NEGO U BEOGRADU

– Očekujem da igramo mnogo bolje nego u prvoj utakmici, u kojoj nijesmo bili na našem nivou ni defanzivno, niti ofanzivno. Radimo na tome da budemo mnogo čvršći i agresivniji u odbrani, a opušteniji u napadu, pošto smo u Beogradu bili previše nervozni – rekao je Andrej Žakelj, trener Podgoričana, koji je ove sezone, kao trener SC Derbija, uspio da pobijedi Partizan u finalu ABA Superkupa u ,,Morači“. Slovenački trener ističe da nakon meča stručni štab i igrači rade na zadacima koje treba ispuniti u drugom meču. – Ali, prva i najbitnija stvar je da imamo energiju, da izgledamo kao tim, da damo i posljednji atom snage za pobjedu i tako seriju vratimo u Beograd – dodao je Žakelj.

OBRADOVIĆ: Svjesni smo da moramo da budemo na nivou

možemo da kažemo da se poznajemo odlično. Idemo na pobjedu, da odigramo najbolju moguću odbranu i da igramo dobar napad, te da se, Bože zdravlja, vratimo kući sa pobjedom –rekao je Aleksa Avramović, plejmejker Partizana.

Košarkaški klub Budućnost

Voli pozvao je ,,sve navijače da na drugoj polufinalnoj utakmici sa Partizanom navijanje bude bude fer, sportsko i korektno“.

– Molimo vas da nas podržite, da obojimo ,,Moraču“ u plavo-bijelo i da pružite najveću podršku našim momcima u najvažnijem meču ove sezone. Kapije SC ,,Morača“ će biti otvorene od 16 sati. Klub moli sve

navijače da dođu što ranije na utakmicu kako bi se izbjegle gužve na ulazima zbog detaljnih provjera prilikom ulaska. U dvoranu je strogo zabranjeno unošenje sitnih predmeta,

KONTRANAPADI, ODBRANA… Prvi duel u Beogradu nije bio lijep za gledanje, značaj meča je, očigledno, sputao šuterske mogućnosti oba tima, posebno Podgoričana, koji su imali najgori procenat šuta iz igre u setovima (svega 37,1 odsto), dok su za trojke šutirali 23-5.

U ,,Morači“ će ,,plavi“ morati mnogo bolje šuterski, na nivou dva ligaška meča, u kojima su u oba slučaja, i pored poraza, prebacili 80 poena. – Očekujem da ćemo da igramo snažno, da se borimo. Znamo da je Partizan dobar tim, evroligaški, ali znamo i šta smo mi sposobni da ura-

dimo. Treba samo da igramo našu igru i vidjećemo šta će se na kraju dogoditi – rekao je Joan Makundu, krilni centar ,,plavih“, čija su zakucavanja obilježila mečeve sa Partizanom.

Na pitanje šta bi Budućnosti moglo da donese pobjedu protiv Partizana, talentova-

Košarkaši Partizana su juče ujutro doputovali u Podgoricu, a pred večerašnji meč Željko Obradović, trener Partizana, ističe da su ,,kvaliteti obje ekipe poznati“. – Svjesni smo da moramo da budemo na nivou ako mislimo da dobro odigramo ovaj meč i prođemo u veliko finale. Naravno, neće biti lako. Neuobičajeno je to što smo imali veliki broj dana između prve i druge utakmice. Ali, nadam se da je ekipa spremna, da ćemo probati da damo sve od sebe i odigrati što bolji utakmicu – rekao je Obradović. Kao i u prvom meču, Obradović ne može da računa na Ognjena Jaramaza i Balšu Koprivicu – Veoma zahtjevan meč nas očekuje u Podgorici gdje smo već uspjeli da ostvarimo tri puta pobjedu protiv Budućnosti. Očekuje nas puna hala i samim tim možemo da očekujemo kompleksan meč. S obzirom na to da smo u prošlosti igrali sa njima plej-of utakmice, koje su bile tijesne i čvrste,

Kao i u prvom meču, Obrapobjedu protiv Budućnosti. koje su bile tijesne i čvrste,

Ulaznice za meč sa Partizanom će se prodavati i danas od 10 časova do početka utakmice, na biletarnici „Morače“. Cijene ulaznica za tribine su 15, 20 i 25 eura, za parter 50 i 100, dok kožni dio tribine košta 50 eura. Trebovane i rezervisane karte mogu se preuzeti u istom periodu na biletarnici

Budućnost Voli: Navijanje da bude fer, sportsko i korektno

upaljača, ambalaže, pića i pirotehnike. Takođe, molimo vas da poštujete numeraciju sjedišta zbog izbjegavanja gužvi na sektorima – navodi se u saopštenju kluba.

ni francuski košarkaš je odgovorio: – Kontranapadi, jake završnice, timska igra, kao i dobra odbrana... – zaključio je Makundu, koji je u Beogradu upisao dabl-dabl, sa 14 poena i 12 skokova, od čega čak osam u napadu, te jednu ukradenu loptu. S. JONČIĆ

puta je Budućnost pobijedila Partizan u ,,Morači“ na 20 utakmica u ABA ligi. Ukupan skor je 29-14 u korist Beograđana

Joan Makundu na meču sa Partizanom u Beogradu

ABA LIGA/ DRAGANA

Baraž za opstanak u Prvoj A košarkaškoj ligi

Ibar korak bliže mjestu u eliti

PODGORICA – Nakon što su pobjedom u posljednjem ligaškom kolu protiv Jedinstva izbjegli direktno ispadanje, košarkaši Ibra savladali su u Baru ekipu Mediterana 109:88 (34:25, 18:20, 24:26, 33:17), u prvom meču baraža za Prvu A crnogorsku ligu i tako najavili opstanak u elitnom društvu. Barski tim, drugoplasirani Prvoj B ligi, bio je ravnopravan samo u prvoj dionici, u kojoj

Plej-of Prve

A crnogorske košarkaške lige

Teodo i Mornar počinju bitku za polufinale

PODGORICA – Večerašnjom utakmicom u Tivtu između Teoda i Mornara Barsko zlato (18 časova) počinje plej-of Prve A crnogorske košarkaške lige. U pitanju je četvrtfinale, u kojem se igraju dva dvomeča, a drugi par je Podgorica –Sutjeska, koji se sastaju sjutra veče u Nikšiću (20.30 sati). Budućnost Voli i SC Derbi, kao najbolje plasirane crnogorske ekipe u ABA ligi idu direktno u polufinale i čekaju rivale. Teodo je regularni dio sezone završio na trećem mjestu sa skorom 18-6, dok Mornar, nakon što je obezbijedio opstanak u ABA ligi, u ovoj fazi počinje nastup u domaćem prvenstvu. Podgorica i Sutjeska su zauzele prva dva mjesta u Prvoj A ligi, pa su obezbijedile plasman u ABA 2 ligu naredne sezone.

U plej-ofu se igraju dvije utakmice na koš-razliku. Bolji iz meča Teoda i Mornara u polufinalu igra protiv SC Derbija, dok aktuelni šampion, Budućnost Voli, u polufinalu čeka Podgoricu ili Sutjesku. Iz Prve lige su ispali Jedinstvo i Pljevlja, dok Ibar igra baraž za opstanak sa Mediteranom, koji je osvojio drugo mjesto u Drugoj ligi. Novi prvoligaš je Šušanj. S. J.

su gosti postigli čak 34 poena. Rožajci su na startu druge dionice napravili seriju 7:0 i kompletirali ukupni parcijal od 17:3, pa su 13. minutu poveli sa nedostižnih 41:25. Istina, Mediteran je na startu posljednje dionice smanjio na 76:71, ali je nakon samo dva i po minuta četvrte dionice na semaforu pisalo 89:73 za goste, pa je bilo jasno da Ibar ide ka sigurnoj pobjedi, koju treba da ovjeri u revanšu u Rožajama.

U timu Zorana Glomazića je blistao Balša Mirotić sa 38 poena, osam skokova i četiri asistencije, dok je Miloš Popović ostvario tripl-dabl (15 poena, 14 skokova, 17 asistencija). Sjajnu partiju pružio je i Armin Kalić – 27 poena, te po pet skokova i asistencija, a dvocifren je bio još Nikola Ratknić sa 12 (četiri trojke).

Kod Barana istakli su se Vladimir Komnenović sa 24 i Petar Kosović sa 22 poena. S. J.

Zakazana NBA ceremonija, centar Denvera izrazit favorit za priznanje

Jokić u četvrtak

dobija MVP nagradu

PODGORICA – NBA liga je saopštila da će u četvrtak, od 1.30 časova po našem vremenu, objaviti ime dobitnika MVP nagrade za najboljeg košarkaša sezone najjače lige svijeta.

Američka košarkaška javnost očekuje da najveće individualno priznanje u košarci dobije centar Denver Nagitsa Nikola Jokić, treći put u karijeri. Somborac je izrazit favorit u konkurenciji mlađih Luke Dončića i Šaj Gildžus-Aleksandera. Prethodno, MVP titulu osvajao je i 2021. i 2022. godine. Njegov tim, aktuelni šampion, izborio je polufinale Zapadne konferencije u kom

je na svom terenu izgubio prvi meč od Minesote.

Ove sezone Jokić je bilježio 26,4 poena, 12,4 skoka i devet asistencija u prosjeku. Samo osam igrača do sada je osvojilo makar tri MVP priznanja u karijeri, a radi se o isključivo velikim NBA legendama. Među aktivnim igračima to je uspjelo samo superstaru Lejkersa Džejmsu, najstarijem igraču lige. Rekorder je legendarni centar Abdul-Džabar sa čak sedam MVP titula.

U noći između ponedjeljka i utorka zvanično će biti objavljeno ime rukija (debitanta) godine, a dan kasnije i najboljeg defanzivca u NBA sezoni. R. A.

Za vikend postigao tek četvrti gol u 2024.

Lider čuva prednost, Rudar tone ka ambisu

PODGORICA – Tri kola prije kraja Meridianbet 1. CFL stanje na vrhu tabele je isto – Dečić je slavio u Pljevljima protiv Rudara 4:0 i sačuvao tri boda prednosti u odnosu na Budućnost, koja je istim rezultatom slavila u Tivtu protiv Arsenala.

Samim tim jasno je da nas čeka zanimljiv i do kraja neizvjestan rasplet trke za titulu. Ipak, promjena je bilo na mjestu koje vodi u Evropu i donjem dijelu. Mornar je savladao Jedinstvo (4:3), a uz „neočekivani“ poraz Sutjeske od Petrovca (1:0) kraj Bistrice, sada je treći sa dva boda više od Nikšićana, koji su tako bliži tome da sezonu završe bez vize za Evropu nego sa njom, što može biti veliki neuspjeh.

U donjem dijelu Mladost je brejkom u Beranama (1:0) napravila važan iskorak ka opstanku, tako da je Rudar praktično drugoligaš…

DEČIĆ U ČETVRTOJ BRZINI

Dečić je imao jasan cilj – da pobjedom sačuva ,,plus 3“ u odnosu na Budućnost. Međutim, Tuzani su bili oprezni, jer su gostovali Rudaru, timu koji vodi grčevitu bitku za spas. Ipak, Dečić je bez problema došao do pobjede i tek drugi put ove sezone postigao četiri gola na jednom meču.

– Velika pobjeda za nas. Napravili smo još jedan važan korak, imamo još tri. Ne gledamo Budućnost već samo sebe, jer smo u situaciji da zavisimo sami od sebe što je jako bitno. Dobro je da smo opravdali ulogu favorita, jer nije bilo lako. Ovo je Rudaru bila, možda, i presudna utakmica za spas. Ali, otvorili smo utakmicu odlično, postigli odmah gol i nakon toga je sve

bilo mnogo lakše – objasnio je vezista Tuzana Darko Zorić

PODMLAĐENA

BUDUĆNOST UBJEDLJIVA

Budućnost je, u okviru 33. kola domaćeg šampionata, savladala Arsenal u Tivtu sa rezultatom 4:0 – „plavo-bijeli“ su se od početka do kraja pitali za sve na stadionu u Tivtu i na kraju su zabilježili potpuno zasluženi trijumf. Podgorički tim je u vođstvo došao preko Igora Ivanovića nakon asistencije Milana Vukotića u 31. minutu, na 2:0 je povisio Đorđe Despotović sa bijele tačke u 55, koga je prije toga jedan igrač Arsenala rukom osujetio da postigne gol nakon prelijepe akcije Miloša Raičkovića i Luke Mirkovića. Nakon vođstva od 2:0 i

igrača više, tek je uslijedila dominacija „plavih“, koju su krunisali sjajnim golovima Milan Vukotić u 73. minutu i Vasilije Adžić u 85. Šef stručnog štaba Ivan Brnović je bio zadovoljan nakon pobjede u Tivtu. – Dominirali smo tokom cijelog meča, posao nam je olakšao crveni karton kod penala, ali mislim da bismo i bez toga mirno priveli utakmicu kraju. Bili smo mnogo bolji rival, ovo nam puno znači na mentalnom planu, da se vratimo poslije svih dešavanja u klubu. Dugujem veliku zahvalnost stručnom štabu, a najviše igračima, koji su briljirali na terenu – rekao je Brnović, čija je ekipa utakmicu počela sa tri bonus igrača (Filip Domazetović, Ognjen Gašev-

PODGORICA – Romelu

Lukaku najvjerovatnije karijeru nastavlja u Napoliju, Čelzi je spreman da proslijedi Belgijanca italijanskom klubu u sklopu transfera Nigerijca Viktora Osimena Ove sezone, na pozajmici u Romi, Lukaku ne blista u Seriji A. Postigao je tek četvrti gol od početka godine prošlog vikenda, a često je kritikovan zbog letargičnih nastupa. Ipak, u Napoliju vjeruju da

Lukaku može biti idealna zamjena za Osimena, te da će se odlično uklopiti u stil igre. Po informaciji italijanskih medija, klubovi su već pregovarali o ovom transferu.

Osimen je ove sezone postigao 16 golova na 29 nastupa u Seriji A, a nastavak karijere u Premijer ligi je izvjestan. Ukupna cijena obeštećenja koje londonski klub treba da plati za njega je 90 miliona eura, a u tu cifru biće uključen i tran-

sfer Lukakua. Nigerijska zvijezda Osimen, nakon šampionske sezone 2022–23, narušio je odnose sa čelnicima Napolija još prošle

godine. Rezultati ove sezone su razočaravajući, njegov tim je tek deveti na tabeli Serije A, sa samo trijumfom u posljednjih pet mečeva. R. A.

Vaskez ostaje vjeran Realu

PODGORICA – Lukas Vaskez (32) i u narednom periodu igraće za Real Madrid nakon što je sa ,,kraljevskim klubom“ dogovorio novi ugovor. Novi šampion Primere odlučio je da zadrži defanzivca, koji će dobiti šansu na još makar sezonu, po želji trenera ,,merengesa“ Karla Anćelotija Vaskez je pouzdan i važan igrač u rotaciji, izrazio je jasnu želju da ostane u Realu, a naredna sezona bila bi mu deseta u najtrofejnijem španskom klubu. Španski desni bek po potrebi igra i na poziciji krila. Ove sezone je na 34 nastupa u svim takmičenji-

Sa utakmice Budućnost - Dečić pod Goricom

prednost, ambisu

ić, Milan Vukotić), a završila sa šest bonus igrača (Domazetović, Gašević, Vukotić, Lazar Savović, Stefan Đukanović, Vasilije Adžić).

MORNAR SE PITA

Mornar je u Bijelom Polju slavio protiv Jedinstva 4:3 i tako iskoristio poraz Sutjeske da preuzeme treće mjesto. Sada Barani imaju sve u svojim rukama – tri kola prije kraja treći su, sa tri boda prednosti u odnosu na Sutjesku.

Sada sudije na udaru navijača

Mnogo toga ove sezone viđeno je na crnogorskim fudbalskim terenima, ali i van njih. Navijači su upadali u teren, prijetili igračima, čak su ,,držali govor“ u svlačionici (,,varvari“ nakon meča Budućnost – Sutjeska), nedavno je došlo do fizičkog obračuna između članova uprava dva kluba (Arsenal i Mornar), navijači su imali fizički sukob sa igračima (navijači Bokelja napali su fudbalere Koma), pa su se čak fizički obračunali igrači istog tima (Budućnost – Pavličić udario Ivanovića)…

Međutim, svaka runda crnogorske lige donese nešto novo, neku novu bruku, jer sliku crnogorskog fudbala više ne možemo poslati, osim nemilih scena. Naime, posljednje nemile scene viđene su kraj Bistrice, kada je nekoliko domaćih navijača, popularnih ,,vojvoda“ upalo u teren, ljutih zbog poništenog gola Sutjeske. Dvojica navijača željela su i fizički da se obračunaju sa sudijom Dejanom Markovićem. Iako je u medijima bilo naslova da je sudija

udaren, fizičkog kontakta, na sreću, nije bilo, jer su navijači na vrijeme zaustavljeni od strane policije i domaćih igrača. Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću izjasnio se da u njihovom napadu na sudiju nema elemenata krivičnog djela. „Vojvode“ su samo prekršajno odgovarale, identično kao i kada su pred finale Kupa Crne Gore protiv Arsenala na stadionu pod Goricom uzvikivale „Nož, žica, Podgorica“. Posljednja dešavanja nam jasno govore – na tribinama je dozvoljeno sve, ali kako vrijeme prolazi i kakve sankcije se izriču akterima nemilih događaja na fudbalskim terenima, moguće je da se scene sa tribina presele i na teren.

Državni organi Crne Gore u saradnji sa Fudbalskim savezom moraju iznaći rješenje za spas fudbala. Ovakva situacija je nedopustiva. Primjera kako se ,,doskočilo“ huliganima u Evropi i svijetu ima dosta i to treba primijeniti. Ali bez selektiranja već se prema svakom podjednako odnositi za učinjeni prekršaj. Zakon o navijačima u Engleskoj može poslužiti kao osnov za prevazilaženje nastale situacije u crnogorskom fudbalu.

Koga će obasjati svjetla Pariza?

Raspored

VEČERAS

– Sjajna je situacija, uspjeli smo da se vratimo na treće mjesto i sada zavisimo isključivo od sebe. Ostvarili smo veliku pobjedu, ali nema euforije. Čekaju nas tri paklena meča, a svaki ima posebnu težinu. Biće jako zanimljiv finiš sezone, a vjerujem da ćemo uspjeti sjajnu sezonu da krunišemo na pravi način – kazao je iskusni prvotimac Mornara Marko Ćetković

ma dva puta bio strijelac. Povremeni španski reprezentativac je od debija za Real 2015. godine osvojio čak 17 trofeja, od čega četiri kontinentalne klupske titule. Ukupno, na 345 zvaničnih mečeva za klub je postigao 35 golova. R. A.

Mladost je slavila protiv Jezera, čime je Slavoljub Bubanja, praktično, prvu misiju završio

– Lješkopoljci imaju sedam bodova više od Rudara, dva od Jedinstva, pa će Mladost pokušati da do kraja sačuva 10. mjesto, kako bi u baražu za rivala imala Podgoricu, a ne Bokelj ili Otrant. R. PEROVIĆ

Riješeni svi nesporazumi Klopa sa Egipćaninom

PODGORICA – Menadžer

Liverpula Jirgen Klop riješio je sve nesporazume sa prvom zvijezdom tima Mohamedom Salahom

Njemac, koji na kraju sezone napušta ,,redse“, želio je da istakne partiju slavnog egipatskog krilnog napadača, u pobjedi 4:2 nad Totenhemom prethodnog vikenda. U spektakularnoj partiji Liverpul je vodio 4:0, a trijumfom je zadržao korak za rivalima u trci za titulu Premijer lige iako će vjerovatno sezonu završiti na trećem mjestu. – Zaista sam zadovoljan

igrom, pokazali smo pravu ,,varnicu“. U svim segmentima igre u napadu bili smo dobri. Dodavanja su takođe bila dobra. Ostali smo mirni u bitnim trenucima. Kada je Totenhem u pitanju, sve dok ne dozvolite da vam ne ,,lome“ linije odbrane – dobro je, mogu da dodaju loptu koliko god hoće. Salah je fantastičan, igrao je veliku utakmicu. Njegova desna strana našeg napada sa Eliotom u paru je zaista dobro funkcionisala – rekao je Klop. Za manje od dvije sedmice Klop će posljednji put voditi Liverpul pred domaćim navi-

PODGORICA - Pari Sen Žermen od 2013. godine samo dva puta nije bio prvak Francuske, i ove sezone je glatko stigao do trofeja Lige 1, ali ima nešto što proganja ,,svece“ od ,,ulaska“ katarskih miliona u klub i što im ne da mira uprkos dominaciji na domaćoj sceni – bezuspješni su bili svi pokušaji da se opsesija pretvori u ostvaren san i na ,,Park prinčeva“ stigne trofej Lige šampiona. Najbliži su bili 2020. kada su prvi put igrali finale – izgubili su ga od Bajern Minhena. I ove sezone imaju problem sa njemačkim predstavnikom, samo ne Bajernom već Borusijom, koja je u Dortmundu pobijedila 1:0 u prvom meču polufinala. Ekipa Luisa Enrikea večeras (21 h) mora da odgovori i odigra mnogo bolje da bi zakazala put na ,,Vembli“, gdje bi igrala sa Real Madridom ili Bajernom koji su u Minhenu igrali 2:2. - ,,On va a gagner“. To je jedina fraza koju znam na francuskom, a znači – pobijedićemo. Trener je lider i neko ko mora da stvori samopouzdanje za svoje igrače. Radim svaki dan da to postignem. Ideja je da igramo na isti način kao i prvi meč i nećemo nimalo mijenjati mentalitet –

jačima, protiv Vulvsa, a kazao je da očekuje ,,potop od kiše“ i aludirao na izvjesno emotivan meč za njega. Salah je trenutno peti strijelac lige sa 18 golova, u ovom meču postigao je gol, a od početka godine duže se oporavljao od povrede. R. A.

21 – Real M. – Bajern M. (2:2) MEČ

rusije ove sezone. U grupi su ,,sveci“ kod kuće slavili 2:0, u Njemačkoj je bilo 1:1.

21 – PSŽ – Borusija D. (prvi meč 0:1) SJUTRA

rekao je Enrike.

- Cilj je da dođemo do finala, a da bismo to uradili moramo biti bolji od velikog tima kakav je Dortmund. Uvijek ima prostora za napredak i radili smo na tome. Dva gola se mogu postići u tri sekunde, ali za to vrijeme možemo i primiti dva gola – objasnio je španski stručnjak.

- Uloga navijača biće ključna kao i cijele sezone i ne sumnjam da će u potpunosti biti uz nas. U Dortmundu je atmosfera bila nevjerovatna, očekujemo isto na ,,Parku prinčeva“ u nadi da ćemo na kraju svi zajedno proslaviti – naveo je Luis Enrike. PSŽ je na ,,Vestfalenu“ imao nekoliko dobrih šansi, a na kraju mu je prijetio poraz većom razlikom. - Naše iskustvo može biti važno u ovakvom meču. Trener zna kako da vodi utakmice poput ove, a mi moramo unijeti maksimalnu energiju kako bismo odigrali na najvišem nivou. Svaki meč i svaka sezone su priča za sebe – rekao je štoper Markinjoš Ovo je četvrti duel PSŽ-a i Bo-

Legendarni Francuz govorio tokom trke Formule 1 u Majamiju

Zidan ne

preuzima

Bajern

PODGORICA – Zinedin Zidan (51) potvrdio je da neće preuzeti posao trenera u najvećem klubu Bundeslige Bajern Minhenu. Francuska ikona fudbala već sedmicama figurira kao kandidat za klupu ,,Bavaraca“. Tokom posjete trci Formule 1 u Majamiju odlučio je da demantuje sve spekulacije.

- Tada se nijesmo baš snašli –osvrnuo se trener ,,milionera“ Edin Terzić na prvi okršaj u Gradu svjetlosti.

- Nedostajalo nam je hrabrosti u mnogim oblastima. U dvije utakmice u Dortmundu pokazali smo da možemo igrati sasvim drugačije protiv PSŽ-a. Borusija ima prednost, ali PSŽ je i dalje favorit.

- Za ovaj izazov moramo da radimo svi zajedno – sa dobrim planom, sa dobrom idejom. PSŽ će sigurno biti bolji nego prošle sedmice. Želimo da zaradimo ulaznicu u finale. Zajedno ćemo se nositi s tim – dodao je Terzić. Džejdon Sančo odigrao je sjajno prvi meč, ali velike zasluge za pobjedu idu defanzivnoj liniji na čelu sa prekaljenim Matsom Humelsom Kilijan Mbape je tada zaustavljen, kako to uraditi dva puta zaredom?

- Protiv njega se možete braniti samo kao tim. Sa nevjerovatnim tempom koji ima ne može mu se jedan igrač sam suprotstaviti. Ali on je samo dio tima, morate paziti i na mnoge druge igrače – ocijenio je Humels. Ne. K.

Za televiziju Skaj kratko je odgovorio ,,ne“ na pitanje da li će biti trener Bajerna. Britanski mediji spekulišu da Zidan aktivno uči engleski jezik i da će njegov naredni posao biti u toj zemlji.

Legendarni Zizu kao trener Real Madrida osvojio je tri Lige šampiona, a od kraja maja 2021. je bez posla. R. A.

SEZONE: Fudbaleri PSŽ-a na treningu

Crnogorski karatisti otputovali za Zadar na 59. Evropsko prvenstvo

Pohod na 13. evropsku medalju

PODGORICA – Zadar će od 8. do 12 maja biti domaćin 59. seniorskog prvenstva Evrope u karateu, na kojem će se crnogorski karatisti boriti za 13. evropsku medalju. Crnogorski karate u Zadru predstavljaće 19 takmičara –14 u borbama i pet u katama. U borbama pojedinačno kod muškaraca nastupiće: Ognjen Bjelajac (do 60), Nenad Dulović (do 67), Nemanja Mi-

kulić (do 75), Nikola Malović (do 84) i Nemanja Jovović (preko 84).

Samo za ekipni nastup prijavljeni su Emre Saljiu, Lazar Jovović, Dušan Bijelić i Lazar Potpara

U ženskoj konkurenciji, u borbama, pojedinačno za medalju boriće se Anja Jović (do 50), Jovana Strujić (do 55), Tina Vujadinović (do 61), Vasilisa Bujić (do 68) i Milena

Borba sa povredom traje skoro godinu

Jovanović (preko 68). U katama pojedinačno takmičiće se Mila Mraković i Vladimir Mijač, koji će biti i dio tima s Arijanom Kočanom, Kenanom Nikočevićem i Nikolom Milićem Takmičare će u Zadru predvoditi selektori Almir Cecunjanin, Milena Milačić i Biserka Radulović, a u stručnom štabu biće i trener reprezentacije Dejan Ivanović

Karatisti su na kontinentalnim šampiontima u seniorskoj konkurenciji, u kimonu sa crnogorskim grbom, do sada osvojili 12 medalja – dvije srebrne i deset bronzanih. Srebrne medalje osvojili su muški tim u borbama 2021. u Poreču i Mario Hodži ć 2019. u Gvadalahari, koji ima i bronzanu medalju, dvije godine ranije, u turskom Koćeliju. Bronzani su bili i Jelena Mak-

Suočen sa povredom prsta noge i infekcijom

Rubljov pod anestezijom osvojio masters u Madridu

PODGORICA – Andrej

Rubljov napravio je podvig osvajanjem mastersa u Madridu jer je u finalu protiv Feliksa Ože-Alijasima (4:6, 7:5, 7:5) igrao pod lokalnom anestezijom.

Nakon niza mjeseci loših rezultata, majstor napadačke igre sa osnovne linije je dočekao drugu masters titulu karijere. Na putu do trofeja pobi-

jedio je dvostrukog šampiona Karlosa Alkaraza – Prst na nozi mi se toliko upalio da su morali da mi daju lokalni anestetik kako bih uopšte mogao da obujem patiku i nastupim. Oticao je toliko, da sam se osjećao kao kad nešto slomim. Pod anestetikom sam, ipak, mogao da igram normalno – rekao je Rubljov. Najavio je detaljne ljekarske

simović (2014. i 2021), Dragana Konjević (2016), Marina Raković (2012, 2013. i 2015), Nikola Malović (2019), ženski kata tim u sastavu Milena Milačić, Tijana i Biserka Radulović (2007) i muški kata tim (Mijač, Kočan, Nikočević i Milić) prošle godine u Gvadalahari. Čast crnogorskog karatea u Zadru, osim takmičara, braniće i sudije Toko Raiče-

vić i Milica Bura U delegaciji Karate saveza su još predsjednik Predrag Perković, predsjednik Skupštine Vojin Dulović, direktor reprezentacije Miodrag Radunović, sekretar Veljko Brnović i doktor reprezentacije Perica Maraš Crnogorska delegacija otputovala je za Zadar kasno sinoć, a prvi takmičarski dan na šampionatu biće srijeda. R. PEROVIĆ

kontrole, duže se ne osjeća dobro... – Bolestan sam već duže od sedmice, to je potpuno atipično za mene, virus prođe za dva ili tri dana. Vidjećemo šta me

čeka u narednim danima – kazao je Rubljov. Dočekao je 16. titulu karijere, a oba mastersa osvojio je na šljaci, iako je specijalista za igru na bržim podlogama. R. A.

PODGORICA – Danka Kovinić, naša najbolja teniserka, od ovog ponedjeljka zauzima 486. poziciju na planetarnoj WTA listi. Veliki pad u svjetskom poretku uslovljen je dugoročnom borbom sa povredom, koja traje još od juna prošle godine i Rolan Garosa. Od tada, Crnogorka je nastupila na samo jednom meču, na US openu. U odnosu na prethodnu sedmicu, Kovinić je izgubila 77 pozicija. Sada ima 116 WTA poena, osvojenih uglavnom tokom maja prošle godine. Bilo je početkom godine najava da će se Danka vratiti na turnire tokom proljećne sezone takmičenja na šljaci, ali to se za sada nije desilo. Prva na svijetu i dalje je Poljakinja Švjontek, koja je nakon trijumfa u dramatičnom finalu WTA turnira u Madridu nad Bjeloruskinjom Sabaljenkom uvećala prednost. Sada ima 10.910 WTA poena, a najveća rivalka 7.498 bodova. Treća je Amerikanka Gof sa 7.313 poena. R. A.

Partije u Madridu donijele su Nadalu skok sa 512. na 305. mjesto na ATP listi, koje zauzima od poneđeljka. Novak Đoković je i dalje na vrhu, đe će ostati najmanje do 10. juna. Naredni masters je u Rimu koji je od 9. do 19. maja

Nekada osmi igrač svijeta nastupaće do kraja sezone

PODGORICA – Dijego Švarcman (31), poznati argentinski teniser, poručio je da je ova godina posljednja u njegovoj takmičarskoj karijeri.

Nekada osmi igrač planete povući će se iz profesionalnog tenisa na kraju sezone. Trenutno je 142. na svjetskoj ATP listi, a u objavi na društvenim mrežama kazao je da i dalje uživa u igri kao nekada. – Svaki ugao terena, svaki sekund treninga, svaki poen, uvijek mi je bio neizmjerno sre-

ćan. Živio sam za to intenzivno tako da mi je sada teško da nastavim. Svi ti prelijepi trenu-

ci su postali nešto što nosi posebnu težinu. Sa jedne strane, napuštanje načina života ko-

ji mi je pružio tako mnogo je teška odluka, ali sa druge strane, to što sam jako srećan igrao tenis me čini da sam nasmijan na terenu kao i van njega, kao što je bilo uvijek. Sada, kada najavljujem oproštaj, teško mi je da nađem taj osmijeh. Takmičarska zvijer u meni me i sprečava da uživam, igram i putujem kao nekad – rekao je Švarcman. Tokom karijere osvojio je četiri ATP titule, zaradio preko 14 miliona američkih dolara od nastupa na turnirima, a jednom je uspio da izbori nastup na ATP finalu, završnom turniru sezone. Najbolje partije pružao je 2020. godine, a iste godine igrao je polufinale Rolan Garosa. R. A.

Uvertira za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

PODGORICA – Ženska seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore okupila se u Podgorici i počela pripreme za predstojeću CEV Srebrnu ligu. Na prozivci selektora Milorada Krunića bilo je 12 igračica, koje su odradile prvi trening u dvorani ,,Verde kompleks“, i to tehničar Viktoria Đukić (Budućnost volej), primači servisa i korektori Nevena Vukčević (Lugoš, Rumunija), Simona Petranović (Ub, Srbija), D arja Popović (Budućnost volej), Kristina Božović (Luka Bar), Viktorija Čoković (B udva), srednji blokeri Mina Dragović (Jedinstvo Stara Pazova, Srbija), Katarina Budrak (Romans, Francuska), Saška Đurović (Crvena zvezda, Srbija), Lana Rakočević ( Budućnost volej), te libera Gordana Madžgalj (Jedinstvo) i Ksenija Krunić (Akademija). Primači servisa Danijela Džaković (Maćerata, Italija) i Lara Jovović (Herceg Novi), libero Melisa Cenović (Herceg Novi), srednji bloker Teodora Rakočević (Banjaluka, Bosna i Hercegovina) i tehničar Marija Šušić (Buta Baku, Azerbejdžan) danas će se pridružiti ekipi. - Počinje novi ciklus, a pripreme su vrlo kratke, jer prvi turnir počinje sljedećeg vikenda kod nas. Imamo sreće da je prvi turnir sa lakšim protivnici-

ma, pa ćemo ga iskoristiti kao uvodni, nakon čega igramo još dva turnira. Od srijede ćemo biti kompletni, ovoga puta je tu i dosta mladih djevojaka, da ih „probamo“ kroz Srebrnu ligu, da kroz utakmice i treninge što više napreduju, kako bi neke od njih dobili za ozbiljne uloge u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo – rekao je selektor Milorad Krunić, u čijem su stručnom štabu i pomoćni treneri Srđan Crnojački i Luka Bogojević, statističar Milan Simojlović, kondicioni trener Vladimir Ognjanović i fizioterapeut Nikola Vojinović

Na ratištu poginuo dvostruki prvak Evrope

Naše seniorke će se pripremati u Podgorici za prvi turnir Srebrne lige, koji će se od 17. do 19. maja odigrati u našem glavnom gradu, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore, a rivali su Farska Ostrva i Gruzija. Nakon prvog, seniorke putuju na drugi turnir gdje će gostovati Portugalu zajedno sa Islandom, od 24. do 26. maja. Trećeg vikenda, od 31. maja do 2. juna, Crna Gora će igrati na turniru u Bosni i Hercegovini, protiv domaćina i selekcije Portugala, dok će četvrtog vikenda naše odbojkašice biti slobodne, kao i Portugal, Mađarska, Letonija,

Gruzija, Island i Luksemburg. Nakon četiri odigrana turnira, dvije najbolje reprezentacije će igrati dvomeč finala, i to 13. i 16. juna. – Poslije dužeg vremena smo ponovo na okupu, očekujemo da ćemo se brzo kompletirati. Brzo nam dolaze utakmice i spremićemo se najbolje moguće, koliko nam vrijeme dozvoli. Nadam se da ćemo da prođemo bez povreda, a Srebrna liga je uvertira za ono što nas čeka u avgustu, a to su kvalifikacije za Evropsko prvenstvo – kaže srednji bloker naše reprezentacije Mina Dragović. S. JONČIĆ

Radović i Bakić na turniru u Laškom

PODGORICA – Crnogorski paraolimpijci Filip Radović i Luka Bakić od danas do petka učestvovaće na međunarodnom stonoteniskom turniru za osobe sa invaliditetom koeficijenta 40 u slovenačkom Laškom.

Radović i Bakić za medalje boriće se u kategoriji S10, a u Laško otputovali su u pratnji trenera reprezentacije Vladimira Marića

Turnir u Laškom jedan je od najjačih u svijetu i okupiće 288 stonotenisera iz 49 država svijeta.

Radović i Bakić za Laško putuju nakon što su na podgoričkom tunriru „Montenegro 2024“ igrali finale. – Nastavljamo takmičenje u Laškom, u kojem se već nekoliko godina igra najjači svjetski turnir. Nadam se da će momci nastaviti gdje su stali u Crnoj

Gori, što nam je jako važno za Paraolimpijske igre. Radović trenutno zauzima drugu poziciju na Svjetskoj rang listi, dok je Bakić nakon Podgorice napredovao dva mjesta i sada je šesti – rekao je Marić i naglasio da je cilj da Radović zadrži to mjesto do Pariza, a da Bakić dodatno popravi plasman. – Ukoliko odigra na svom nivou u Laškom, može doći do četvrtog mjesta na rang listi. To je izuzetno značajno uoči žrijeba za Paraolimpijske igre u Parizu. Ako ostvarimo cilj u Laškom, to bi nam bio ujedno i posljednji turnir do Pariza, u suprotnom igrali bismo u Ostravi, sredinom juna – rekao je Marić. U kategoriji S10 prijavljeno je 15 stonotenisera. Prošle godine Radović i Bakić igrali su finale, u kojem je bronzani iz Tokija bio uspješniji. R. P.

PODGORICA – Dvostruki

evropski šampion u dizanju

tegova Oleksandr Pelešenko poginuo je u ratu u Ukrajini. Ovu vijest objavio je selektor

ukrajinske reprezentacije Viktor Slobodjanjuk Tridesetogodišnji Pelešenko je ubijen u neđelju tokom borbi na ratištu, a ukrajinskoj vojsci pridružio se 2022. godine. Oleksandr Pelešenko je učestvovao na velikim takmičenjima od 2015. do 2017. godine nakon čega je 2018. suspendovan zbog dopinga. Šampion Evrope u kategoriji do 85 kilograma bio je 2016. i 2017. godine. Bio je učesnik na Olimpijskim igrama 2016. godine u Rio de Žaneiru, kao i Svjetskom prvenstvu godinu ranije, kada je bio četvrti R. A.

PODGORICA – Lando Noris je u Majamiju ostvario prvi trijumf u karijeri u Formuli 1, ispred trostrukog uzastopnog svjetskog šampiona Maksa Ferstapena iz Red Bula i Šarla Leklera, vozača Ferarija koji je bio treći. Lando je tako postao 114. različiti pobjednik u Formuli 1.

Bilo je i vrijeme za pobjedu. Kakva trka. Dugo se ovo spremalo. Uspio sam da uradim to. Toliko sam srećan zbog ekipe. Konačno sam uspio da joj donesem pobjedu. Dug dan, teška trka. Konačno sam na vrhu, oduševljen sam – rekao je Noris poslije trke i dodao: – Čitav vikend je bio dobar. Imao sam manjih problema, ali sam u petak znao da imam dobar tempo. Ponegdje je bilo par grešaka. U nedjelju smo uspjeli sve da sklopimo. Imali smo savršenu strategiju i to se isplatilo. Hvala Meklarenu, svima. Noris je rekao da je ponosan

na svoju ekipu. – Mnogi su sumnjali u mene. Pravio sam mnogo grešaka u posljednjih pet godina moje kratke karijere, ali u Majamiju se sve poklopilo. Ovo je za ekipu. Ostao sam u Meklarenu pošto sam vjerovao i vjerujem u ekipu. Danas smo to dokazali – zaključio je Noris. Aktuelni šampion Maks Ferstapen očekuje da Lando No-

ris ponovo bude u borbi za pobjede u trkama Formule 1 ove godine. Mlada zvijezda Meklarena dočekala je prvi trijumf karijere, a u raspletu borbe za pobjedu imao je sreće, budući da je najbolje iskoristio momente kada je na stazi bilo sigurnosno vozilo. Zvijezda Red Bula i trostruki uzastopni svjetski šampion Ferstapen završio je drugi,

čvrsto drži vođstvo u generalnom plasmanu, ali upozorio je da je Noris već po mnogo čemu konkurentan. – Nekad pobijedite, a nekad izgubite. Svi smo na to navikli u svijetu trkanja, zar ne? Ovog puta je bilo malo problematično za mene. Čak ni na srednjim pneumaticima se nijesam osjećao prijatno. Pravili smo prednost, ali ne onako kako bi trebalo. Kada sam u pit-stopu čuo kako prolazi Meklaren, pomislio sam: ,,To je baš brzo“. Kada su prešli na tvrde gume, imali su bolji ritam, naročito Lando. Letio je na stazi. Taj dio trke je bio baš težak za nas. Ali, drago mi je zbog Landa. Dugo je čekao pobjedu, a ubijeđen sam da Norisu ovo neće biti posljednja – rekao je Ferstapen. Sezona se nastavlja u Imoli, 19.maja. Na tabeli F1 Ferstapen vodi sa 136 poena, 35 više od timskog kolege Pereza, dok je Noris trenutno peti sa 83 boda. R. A.

Sa jučerašnjeg treninga odbojkašica u dvorani Verde

Luka Bakić sa Vladimirom Marićem

F1 šampion Maks Ferstapen upozorio na klasu Britanca i kvalitet Meklarena

D. MIJATOVIĆ

AUSTRIJSKO BOMBARDOVANJE CRNE GORE I PODGORICE 1914/1915. GODINE

U Podgorici od bombi više desetina ubijenih i ranjenih

Pravo je čudo da se o masakru na glavnom podgoričkom trgu 24. marta 1915. u javnosti ne govori češće. Jednako je neobično što u Podgorici nema nikakve spomen-ploče ili spomenika koji bi podsjećao na te nevine žrtve. Uskoro će se navršiti 110 godina od tog događaja, pa je to i prilika da se to ispravi

Autor: Slobodan ČUKIĆ

O noćnom napadu na Cetinje izvještava i „Glas Crnogorca” od 18. marta 1915. godine (broj 14):

„Noćni prepad. Noćas na ponoći jedan austrijski aeroplan letio je nad Cetinjem i bacio u samu varoš sedam bomba koje su sve eksplodirale. Više kuća je oštećeno; mnogo prozora razbijeno, a električna instalacija na nekoliko mjesta pokvarena. Bombe su pale u najživlji dio prijestonice; jedna je eksplodirala u neposrednoj blizini Kraljevog Dvora, u bašti Radničke Škole. Na sreću, ljudskih žrtava nije bilo, osim što su četiri čovjeka ranjena, od kojih jedan teže. Djejstvo eksplozije bilo je silno. Zastupnik Ministra Predsjednika i Ministra vojnog, Ministar Finansija i Građevina g. Risto Popović obišao je sva mjesta eksplozije i posjetio je porodice u svima kućama, u čijima su dvorištima ili u neposrednoj blizini bombe eksplodirale. Ovaj mučki noćni aeroplanski napad na nezaštićeno prijestoničko građanstvo, koje se sastoji u ovim prilikama mahom od žena i djece, nailazi u svima prijestoničkim krugovima na nepodijeljeno gnušanje.”

Brigadir Petar Lompar u ratnom dnevniku pod datumom 24. mart 2015. piše: „Utornik 24. mart 1915. (…) K-da Odreda izvještava se da je oko 9 i po sati iz jutra iznad Bratišća letio neprijatelj i bačio 6 bomba, ranio teško Petra Pejovića i lako S. Gazivodu“ („Ratni dnevnik brigadira Petra Lompara novembar 1914 – jun 1915. godine, (II dio)”, Priredio Srđa Martinović, Matica, br. 92, zima 2022, str. 567-568). ***

Sada se okrećemo bombardovanju Podgorice u Prvom svjetskom ratu. Branislav Kovačević piše da su se „prvi avioni nad Podgoricom pojavili početkom novembra 1914. godine”. „Instaliranje velike radio-telegrafske stanice u Podgorici na desnoj obali Ribnice kod Monopola duvana (26. oktobra, odnosno 8. novembra 1914, kada je svečano puštena u rad) koja je pored povezivanja Crne Gore sa Francuskom, Sjevernom Afrikom i Italijom, trebalo da obezbijedi i vezu između Francuske i Rusije, privuklo je pažnju austrougarske avijacije, pa ju je često nadlijetala i bombardovala. Za odbranu radio-stanice korišćena su dva topa, koja su opsluživala četvorica nišandžija (…) Već 2. januara austrijski aeroplani

su bacili na Podgoricu četiri bombe, koje nijesu prouzro

kovale nikakvu štetu” (B. Kovačević, „Avioni nad Podgoricom u Prvom svjetskom ratu“, Zbornik Sto dvadeset godina od oslobođenja Podgorice, Podgorica, 2000, str. 94).

Najsmrtonosnije bombardovanje Podgorice dogodilo se 24. marta 1915. godine (po starom kalendaru) i tada je na glavnom podgoričkom trgu poginulo tridesetak ljudi, a ranjeno tri puta toliko.

U jednom novinskom članku s kraja marta 1915. godine (koji donosimo u nastavku) kaže se da je „krv poprskala barake” na podgoričkom trgu. U drugom izvještaju se kaže da su bombe pale u blizini spomenika velikom vojvodi Mirku Petroviću (koji će kasnije biti porušen, prim. S.Č.).

Pravo je čudo da se o ovome u stručnoj i laičkoj javnosti ne govori češće. Jednako je neobično što u Podgorici nema nikakve spomen-ploče ili spomenika koji bi podsjećao na nevine žrtve bombardovanja iz 1915. godine. Očito je da naša kultura sjećanja još stoji na klimavim nogama. Uskoro će se navršiti 110 godina od tog događaja, pa je to i prilika da se to ispravi. Prije nego što započnemo sa navođenjem izvora, treba reći da postoji velika zbrka oko datuma masovne pogibije civila na podgoričkom trgu u Prvom svjetskom ratu. Naime, u nekim knjigama i novinskim člancima se tvrdi da je to navodno bilo 16. aprila 1915. godine. Međutim, to nije tačno. Ova greška nije posljedica razlike u starom i novom kalendaru, jer se smrtonosno bombardovanje dogodilo 23 dana prije 16. aprila 1915. godine. Ugledni istoričar Branislav Kovačević je u citiranom članku iz 2000. godine naveo da se smrtonosno bombardovanje Podgorice zbilo u utorak 24. marta 1915. godine (po starom kalendaru), ali je propustio da navede izvore, kao i da upozori na tendenciju daljeg širenja pogrešnog datuma.

O 24. martu 1915. kao danu kada je počinjen masakr na

glavnom podgoričkom trgu svjedoči više izvora. Na prvom mjestu treba pomenuti dnevničke bilješke ministra Rista Popovića, zatim dnevničke bilješke ruskog vojnog atašea Nikolaja Potapova, zatim ratni dnevnik brigadira Petra Lompara, kao i ratni dnevnik komandira Marka M. Martinovića u kome se, u vezi pregovora crnogorske i austrijske delegacije o prestanku bombardovanja gradova, navodi da je Podgorica bombardovana 24. marta 1915. godine. O tome svjedoče tri opširna članka u cetinjskom „Vjesniku“ od 26. marta 1915. godine, kao i manji članak u „Glasu Crnogorca“ od 28. marta 1915. u kome se, doduše, ne navodi precizan datum bombardovanja, ali je iz konteksta nesporno da je to bilo u prethodna 3-4 dana.

Sada ćemo redom iznijeti izvore koji govore o austrijskom bombardovanju Podgorice 24. marta 1915. godine. Započećemo s crnogorskim ministrom Ristom Popovićem koji u dnevniku pod datumom 24. mart 1915. bilježi: „24/3 – Išli na Rijeku Plamenac, Vuletić i ja da po raznim pitanjima referišemo Kralju. Ja imao kao najglavnije pitanje zajma za vojne potrebe, a prema detaljnim pitanjima (…)

Ovog dana aeroplan austr. prošao preko Rijeke baš kada smo mi tamo bili za Podgoricu gdje je čuda učinio – bacao bombe glavnom ulicom i ubio i ranio oko 70-80 osoba još se tačan broj i ne zna” (isto, str. 672). Nikolaj M. Potapov u svojim dnevnicima pod datumom 24. mart 1915. piše sljedeće: „Oko četiri sata po podne na Cetinju se digla uzbuna: približavala su se dva austrijska aeroplana – ali su proletjeli mimo nas, krećući se prema Rijeci a zatim prema Podgorici. Nakon tri-četiri sata stigla je vijest da je u Podgorici bačeno šest-sedam bombi, pri čemu ima nekoliko desetina ubijenih i ranjenih... Eto ti Delaroševog hvalisanja kako „u Podgoricu neće moći doletjeti austrijski aeroplani, jer su tamo postavljena francuska oruđa!“ Čekaćemo crnogorske novine da saznamo pojedinosti o Podgorici.“ („N. M. Potapov: ruski vojni agent u Crnoj Gori“, Tom II, Podgorica-Moskva, 2003, str. 709). Da se smrtonosno bombardovanje Podgorice dogodilo 24. marta, a ne 16. aprila 1915. svjedoči i brigadir Petar Lompar koji je u ratnom dnevniku pod datumom 26. mart 1915. zapisao: „26. III. K-da Odreda sprovodi spisak poginulih i ranjenih u Podgoricu od bomba” („Ratni dnevnik brigadira Petra Lompara novembar 1914 – jun 1915. godine, (II dio)”, Priredio Srđa Martinović, Matica, br. 92, zima 2022, str. 569).

U dokumentu iz neobjavljene arhivske građe dr Srđe Martinovića pod datumom 24. mart 1915. stoji: „Avion je preletio za Podgoricu gdje je usmrtio više od 100 ljudi.“ (Nastavlja se)

Austrougarski aeroplan iz Prvog svjetskog rata

Podgoričanke na glavnom trgu kod nekadašnjeg spomenika

Risto Popović

Crnogorski žandarmi na podgoričkom trgu

Porfirije zloupotrijebio Uskrs da održi politički govor koji najavljuje borbu SPC za mit o srpskom narodu kao vječitoj žrtvi

Potpuno stapanje SPC i SNS-a

BEOGRAD- Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije iskoristio je priliku da u Uskršnjoj poslanici pomene srebrenički genocid, stavljajući Srpkinje i Srbe u kontekst – žrtve.

On je u Uskršnjoj poslanici naglasio da predlagači Rezolucije o genocidu u Srebrenci u UN “pokušavaju da srpski narod proglase počiniocem genocida, kao i da se ne obaziru na zločine počinjene nad Srbima”.

Podsjećajući na stradanja Srba u Prvom i Drugom svjetskom ratu, patrijarh Porfirije je naveo da „istinitost toga stradanja nisu morale da potvrđuju nametnute amoralne rezolucije: njih su svjedočila sama stradanja, bez lažnih svjedoka u licu neposrednih potomaka i posrednih sljedbenika izvršilaca stvarnog genocida“.

“Sa žaljenjem podsjećamo sve na činjenicu da je svijet u kome živimo zaboravio genocid nad srpskim narodom u dvadesetom stoljeću, kao i u vjekovima koji su mu prethodili.

Svako drugo brdo na mjestima gdje žive Srbi svojevrsna je Golgota“, rekao je Porfirije, prenosi Danas.rs. Podsjetimo, u toj rezoluciji se nigdje ne spominju ni Srbi ni srpski narod ni Srbija ni Republika Srpska.

“Ovogodišnja uskršnja poslanica patrijarha SPC Porfirija ne samo da je izrazito politička, već pokazuje da je proces stapanja politike SNS i crkve praktično dovršen. Od takozvane “simfonije SPC i države” ostala je samo politika SNS. U poslanici se bez znakova navođenja, navode neke Vučićeve političke rečenice” kaže za Danas psiholog Žarko Korać. Nekada se govorilo “philosophia ancilla theologiae”, dodaje, odnosno da je filozofija sluškinja teologije, a u Srbiji nasuprot, teologija je postala sluškinja politike SNS.

U poslanici se kritikuje rezolucija o Srebrenici bez ikakvog stvarnog kajanja za taj zločin, “Ni jedne kritičke riječi o toj politici nikada. Vladikama koje drugačije misle sugerisano je da se ne oglašavaju a izgleda i da je nekima i zabranjeno da javno govore. U poslanici se kritikuje rezolucija o Srebrenici koja je predložena u UN bez ikakvog stvarnog kajanja za taj zločin i pominjanja ko je za to odgovoran. Pominju se valjda radi moralne ravnoteže i zločini u srpskim selima u okolini Srebrenice, kojih je nesumnjivo bilo ali to se pominje samo kao opravdanje za to što je urađeno u Srebrenici”, podsjeća Korać. Kako ističe, u poslanici se navodi da se srpski narod uvijek hrišćanski ponašao iako istorijske činjenice pokazuju da to nije uvijek bio slučaj u modernoj istoriji (Nedićeva vlada, zločini u Drugom svjetskom ratu, zločini u ratu 1991-1995). “A onda se cinično govori o istorijskom revizionizmu koji, eto, hoće “cio srpski narod”

da optuži za nekakve apstraktne zločine, koji se ne pominju konkretno. Umjesto pokajanja zbog greha, koje bi valjda bilo jedno od osnovnih hršćanskih vrijednosti, nude se lekcije svijetu koji koji “zaboravlja naša stradanja”. Džabe stalno pominjanje hrišćanskih svetaca i njihovih riječi, ako je centralni dio poslanice posvećen rezoluciji o Srebrenici. I o njoj se govori na izrazito politički način”, smatra sagovornik Danasa.

Za SPC jedina i vječita žrtva je Sam S r PS ki narod, niko više od njega

Nema ni pomisli o kritici te politike, njenih posljedica i njenih žrtava, navodi dalje Korać.

“Za SPC jedina i vječita žrtva je sam srpski narod, niko više od njega. Ta indirektna aplogetika državne politike posljednjih četrdest godina, jednoga dana će biti sramota njenih nosilaca u crkvi. Uostalom pokojni mitropolit Amfi-

lohije Radović je javno govorio da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić heroji, ništa se do danas nije promijenilo u stavovima SPC. I zato se kao reakcija na ovogodišnju poslanicu SPC može postaviti samo jedno pitanje: zašto uopšte poslanica? Osnovne stvari koje se u njoj saopštavaju mogu se pročitati u državnim medijima. Tužno”, zaključuje on. Prema riječima Balše Božovića, predsjednika izvršnog odbora Regionalne akademije za razvoj demokratije, Porfirije je zloupotrebio i Isusa Hrista i Uskrs da bi održao politički govor koji najavljuje borbu SPC-a za mit o srpskom narodu kao vječitoj žrtvi iz koje će dalje crpeti snagu za politike koje će tražiti zaštitu Srba u regionu i opravdavati nasilje nad drugima kako bi se navodno ugroženi Srbi zaštitili. “Ne treba biti lijen pa pročitati da su prve riječi koje su opravdavale Slobodana Miloševića, Mladića i Karadžića za zločine u Bosni i Hrvatskoj bile da se zločin u Srebrenici dogodio

kako bi se spriječio novi genocid nad Srbima. Te riječi srpskih nacionalista okupljenih oko Ćosića su nakon 2000. godina nagoveštavale podmuklu politiku negiranja zločina, umanjenja krivice vrha srpske države i stranaka koje tada bile dao zločinačkog sistema. Zašto se danas crkva na isti način upregla da zajedno sa Vučićem čitav srpski narod stavi u poziciju da dijeli odgovornost sa počiniocima genocida u Srebrenici?”, postavlja pitanje Balša Božović.

U re ZolUC iji

P re P oZ nali SU S e i vU čić i SPC Kako dodaje, razlog je u tome što su se rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici prepoznali i Vučić i pojedinci iz

SPC jer su onda podržavali takvu velikosrpsku politiku koja je dovela do Srebrenice i najstrašnijih zločina nakon II svjetskog rata.

“Na ovaj način relativizovanje zločina i rezultata politike memoranduma iz 1986. i Vučić i

Perić brane sebe i svoje redove od lustracije i odgovornosti za devedesete godine. Aleksandar Vučić je bio dio tog sistema, paradržavnog kartela Slobodana Miloševića nastalog nakon Osme sednice, ali i Šešelj i ostali presuđeni ratni zločinci koji su se u međuvremenu vratili u Srbiju ili im se priprema doček, ali i pojedinci iz SPC. Svi oni danas kriju istinu o svojoj odgovornosti i guraju čitav srpski narod protiv najvećeg dijela svijeta nudeći mu zauzvrat ulogu žrtve. To je najpoganija radikalska podmuklost koja će odgajati buduće generacije i generacije na uvjerenju da je osveta jedini način da se zatvori krug stradanja Srba u regionu bez teoretske šanse da se suočimo sa istimom. To je priprema i stvaranje uslova za nove sukobe”, smatra Božović. vU čić i Perić krij U Svoj U odgovorno St Za P odrškU Z ločinačkoj P oliti C i Crkva je potpuno posvećena ostvarivanju tog cilja i svaki poziv na istorijske činjenice i međunarodne presude će smatrati antisrpskim delovanjem i izdajom, dodaje. “Da, u Srebrenicu se dogodio genocid. Da, za njega je odgovoran politički vrh Srbije i bosanskih Srba iz devedesetih. Ne, nije srpski narod taj koji je učestvovao u genocidu niti ga iko optužuje za isti. Da, Vučić i Perić lažu jer kriju svoju odgovornost za podršku zločinačkoj politici iz devedesetih godina koja je dovela do etničkih čišćenja i genocida, zato se kriju iza naroda i lažu da neko optužuje Srbe za te zločine. I za kraj, oni koji negiraju istinu o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici nikada ne mogu saosjećati sa žrtvama genocida nad svojim narodom, a to nije ni hrišćanski”, zaključuje Balša Božović.

Patrijarh SPC Porfirije

Dana 5. maja 2024. preminuo je u 88. godini naš voljeni

ILIJA Bajov IVANOVIĆ

Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu porodice na seoskom groblju Sjenice – Kuči.

Ožalošćena porodica IVANOVIĆ

Dana 6. maja 2024, poslije kraće i teške bolesti, u 59. godini preminula je naša voljena

ERDINA Zorana KOJIĆ

Saučešće primamo u kapeli Zagorič 7. maja od 8 do 13.30 časova.

Sahrana će se obaviti istoga dana u 14 časova na Novom groblju u Podgorici.

Ožalošćeni:

suprug ZORAN, sinovi DARKO i LUKA, snaha SUZANA, đever MILORAD, jetrva MILENA, zaova NEVENKA i ostala rodbina KOJIĆ i REDŽIĆ

Dana 5. maja 2024, u 84. godini, preminuo je naš dragi

DUŠAN Božov BOŽOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 6. maja od 10 do 17 časova i 7. maja od 9 do 11 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju ispred Crkve Sv. Petke u Budvi.

Ožalošćeni: supruga NADA, sinovi ZORAN i DRAGAN, sestra LJUBICA, snahe BRANKA i DARIJA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 6. maja 2024. godine upokojila se u Gospodu naša voljena

DEJANA Borislava SAVOVIĆ rođena BURZANOVIĆ 1967 – 2024

Saučešće primamo u seoskoj kapeli Dučići 6. maja od 10 do 19 časova i 7. maja od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: suprug BORISLAV, sinovi DEJAN i BOGDAN, kćerka ANA, brat ČEDOMIR, sestre SLAVICA, MARINA i DANICA, đever BRANISLAV, zaove MILKA, MILICA i DRAGICA, snahe MILENA i GORDANA, jetrve LJILJANA i KOSA, unučad LUKIJAN i MAŠA, bratanići, bratanične, đeveričići, đeverične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina SAVOVIĆ i BURZANOVIĆ

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Bio si čestit čovjek, veoma dobar roditelj i iskreni prijatelj. Čuvaćemo te od zaborava u našim sjećanjima SLAVKA MAROTIĆ sa porodicom

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 5. maja 2024. preminula naša draga

DINKA Savova MANDIĆ rođena BEČANOVIĆ 18. 5. 1955 – 5. 5. 2024

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 7. maja od 9 do 14 časova i 8. maja od 9 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 8. maja u 14 časova na groblju Čepurci u Podgorici.

Posljednji pozdrav

DUŠANU BOŽOVIĆU

Krasile su te osobine koje čovjeka čine velikim. Tvojim odlaskom uskratio si nas za pažnju i ljubav koje si prema nama pružao.

Ožalošćeni: kćerka IVA, sinovi DRAŠKO i VUK, unuk STEFAN, snaha DRAGANA, brat ŽELJKO, bratanići NIKOLA i NOVICA, zaova LJILJANA i ostala rodbina MANDIĆ i BEČANOVIĆ

Tužnim srcem javljamo da je dana 5. maja 2024. u 71. godini preminula naša voljena i nikad prežaljena

STANKA Rajova RADULOVIĆ rođena POPOVIĆ

Sahrana je obavljena 6. maja 2024. godine na gradskom groblju u Danilovgradu.

Ožalošćeni: suprug RAJO, kćerke ZORICA i ANA, braća VESKO i RAJKO, unučad ANJA, MANJA, NEMANJA, PAVLE, LENA i PETAR, praunuka KRUNA, snaha ZORICA, bratanići MATIJA i MAŠA, sestrići VLADAN i ŽELJKA, đeveri, đeveričići i ostala rodbina RADULOVIĆ i POPOVIĆ

45

Posljednji pozdrav dragom

JOVANU PEJANOVIĆU

Bio si izuzetno dobar, čestit i vrijedan čovjek. Pamtiću naša druženja, sa puno osmijeha na tvom plemenitom licu

DUŠAN MAROTIĆ

NEBOJŠA i SNEŽANA KUČ sa porodicom

Posljednji pozdrav

DUŠANU BOŽOVIĆU

Tvoja dobra duša i iskreno srce zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje. Počivaj u miru.

73

ZORAN i JOVANKA PETKOVIĆ sa porodicom

STANKO i ZORKA KNEŽEVIĆ sa porodicom 72

Posljednji pozdrav našem dragom i iskrenom prijatelju

DUŠANU BOŽOVIĆU

BORO LAZOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav od ujčevine

DUŠANU BOŽOVIĆU

U svemu si ostavio neizbrisiv trag. Ponosni smo što si takav bio među nama do posljednjeg trenutka. Tugujemo zbog tvog iznenadnog odlaska. Počivaj u miru.

71

Posljednji pozdrav

LAZARU ĐURANOVIĆU

Tužni zbog tvog preranog odlaska, tužni zbog ugašene zvijezde koja je tek trebala da sija. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Posljednji pozdrav dragom

Porodica SPASOJEVIĆ

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju...

LAZARU

Porodica RAŽNATOVIĆ

DUŠANA MIJATOVIĆA

Našem voljenom kumu Dušku – Žutom, velikom čovjeku i pravom prijatelju koji je više decenija sa nama dijelio radosne trenutke i kao svjedok naših odrastanja to vrijeme činio posebnim. Čuvaćemo ga u srcima dok smo živi, svjesni privilegije koju smo imali da takvog čovjeka zovemo prijateljem kroz generacije naše porodice,

ALEKSANDRA NIKČEVIĆ-BATRIĆEVIĆ, DIMITRIJE, VUK i GORAN BATRIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

DUJU

Hvala ti na svemu. Počivaj u miru. MILEVA, GORAN i PEĐA sa porodicama

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

DUŠKO MIJATOVIĆ

Dragi naš plemeniti kume, sa velikom tugom se opraštamo. Čuvaćemo uspomenu i lijepo sjećanje na tebe i tvoju dobrotu.

Porodica pokojnog LJUBINKA NIKČEVIĆA KORALJKA, LUKA, ALEKSANDAR i MILICA

66

Posljednji tužni pozdrav voljenoj snahi i ujni

STANKI Rajovoj RADULOVIĆ rođenoj POPOVIĆ Porodica pok. VLADA M. BURIĆA

Posljednji pozdrav voljenoj

STANKI RADULOVIĆ Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. GORAN MARUNOVIĆ sa porodicom

63

Posljednji pozdrav svom školskom drugu

DUŠKU – ŽUTOM Od VASILJKE LJEŠKOVIĆ-BOJIĆ

Napuštio nas je

DUŠKO – ŽUTI MIJATOVIĆ

Uzorni građanin i reprezent klasičnog Nikšića, čovjek briljantnog duha i intelekta, koga ćemo svi pamtiti po duhu, čestitosti i zadržati u trajnom sjećanju

Njegovi iskreni prijatelji OLIVERA, BLAGOTA, RELJA i VUK ERAKOVIĆ

Opraštam se od našega kuma

Posljednji pozdrav

48

STANKI RADULOVIĆ

Od porodice pok. BRANKA BRALETIĆA

Posljednji pozdrav dragoj

STANKI RADULOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

RADIVOJE RADULOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

STANKI – ĆAKI RADULOVIĆ

Pamtićemo tvoju plemenitost, vedrinu i najljepše druženje.

KOLEKTIV JU CENTAR ZA KULTURU DANILOVGRAD

Danas, 7. maja 2024, navršavaju se tri godine od smrti našeg sina i brata

MAKSIM Miloš ZEČEVIĆ

15. 5. 2013 - 7. 5. 2021. Vole te najviše, tvoji MAMA, TATA i BRAT

50

Posljednji pozdrav voljenoj

STANKI RADULOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

JAKŠA RADULOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Ožalošćeni: supruga SNEŽANA, ćerka JELENA, sinovi SRĐAN i JOVAN sa porodicama 41

Tri godine je prošlo od kada nije sa nama naš voljeni

TIHOMIR TIHO MILOVIĆ

Hvala ti na svoj ljubavi i pažnji koju si nam dao. Voljeli bismo da si još sa nama. Nedostaješ.

49

52

Dana 7. maja 2024 navršava se tužna i bolna godina od prerane smrti nama dragog, nikad prežaljenog supruga i oca

ZORANA Boškova MARTINOVIĆA

Godina prođe u tišini, bolu i mislima o tebi. Teško je pomisliti, a tek prihvatiti da nijesi sa nama više, da ne dijelimo radost i sreću, već veliku bol i tugu za tvojim preranim odlaskom. Tvoje riječi, tvoje ruke su tu uvijek kad nam je teško. Sjećanje na tvoj osmijeh i tvoj lik nikada neće izblijeđeti. Pružio si nam sve što se može nekome pružiti, veliku ljubav, sigurnost i podršku u svemu, ali bolest nije pitala već te nama uzela. Ti si uvijek sa nama. Mi tvoji najmiliji nikada te nećemo zaboraviti i voljećemo te kao uvijek iskreno kao što si ti nas volio.

Tvoji BILJANA, LUKA i ANJA

59

Navršava se četrdeset tužnih dana od preranog odlaska našeg voljenog

ZORANA Đurovog BAJKOVIĆA

Dragi naš Zorane, Bolno je saznanje da više nijesi sa nama. Skrhani od tuge čuvaćemo uspomenu na tebe, tvoju dobrotu, na tvoje veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve.

Tvoji: majka OLGA, brat ŽELJKO, snaha DARE i sinovac PETAR

60

Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti

ZORANA Đurovog BAJKOVIĆA Počivaj u miru, voljeni sestriću.

Neka ti naše suze ne remete tvoj mir.

Ujaci: ILIJA i TOMO, porodica pokojnog BRANKA i BOŽO

56

ZORAN Boškov MARTINOVIĆ

Godina bola i tuge prođe bez tebe, jer ti, brate moj, ploviš nebeskim prostranstvima. Znaj, mi te u srcu nosimo dok god dišemo, tu ne umireš, jer voljeni nikad ne umiru u srcima njegovih najmilijih.

Vole te tvoje sestra BIBA i sestrična ZORANA

Dana 7. maja navršava se godina dana od smrti naše voljene

DARINKE – BENJE Jovove POPIVODE

Dani prolaze ali ne brišu sjećanje na tebe, stalno si u našim mislima. Tvoja tužna sudbina nas je još čvršće vezala i obavezala da te vječno čuvamo od zaborava. Brat SAVO sa porodicom

58

Pola godine od smrti našeg dragog i poštovanog

MARKO Lazov STOJANOVIĆ

Nadamo se da si našao svoj spokoj i mir kod tvojih najbližih!

Porodica će umjesto pomena uplatiti novčani iznos za popravku crkve u selu Orasi.

Tvoji DUŠAN, LAZAR, CAJO

Navršava se godina od smrti mog dragog ujaka

JOVANA Luke LOPIČIĆA

Puno je lijepih uspomena, da te pamtimo. Počivaj u miru s tvojim voljenima. Sestrična MIRA BATINIĆ s porodicom

57

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Prodajem novi kauč. 068/015-165 2

NAGRADNA IGRA

Vrijeme je za penzionere

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE! SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

TELEFON

Samsung A15 + pretplata za Urban Neo 3

2x 4x 4x

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3300 + pretplata za Box 3.1

Pravila nagradne igre

TELEFON

Xiaomi POCO C40 + pretplata za Senior Extra

TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

RUTER

Huawei Mobile WiFi + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 24. aprila (kupon broj 1), završno sa ponedjeljkom, 27. majem (broj 30). Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5..., ..., 27, 28, 29 i 30.). Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6,7 i 8 … ili ..., 26, 27, 28, 29 i 30)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 10 nagrada, tj. ukupno 20, i to 2 televizora + 2 pretplate; 14 telefona + 14 pretplata; 4 WiFi Router + 4 pretplate. Imena prvih deset dobitnika biće izvučena 13. maja 2024. godine, u 13 h, a imena drugih deset dobitnika biće izvučena 1. juna 2024. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja. Pravo učešča imaju penzioneri i članovi njihovih užih porodica. Status penzionera dobitnici dokazuju čekom od penzije, ili izvodom iz banke, ili nekim drugim dokumentom iz FOND-a PIO.